NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021107].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 214848 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Svaka će mudra država dobro razmisliti kada uputiti zahtjev</p>
<p>Hrvatska diplomacija i izvori bliski Vladi koji se bave EU-problematikom nisu iznenađeni izjavom veleposlanika Wunenburgera, da bi Hrvatska na neko vrijeme trebala zamrznuti zahtjev za punopravno članstvo u EU, jer se u Bruxellesu smatra da Hrvatska ne poštuje međunarodne obveze / Formalno, Hrvatska ima pravo podnijeti zahtjev za punopravno članstvo kad god želi, no pitanje je mudrosti i političkog osjećaja kad zaista treba podnijeti zahtjev da bi on postigao cilj - kvalificirao zemlju kao kandidata za ulazak u EU</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Hrvatska bi mogla odustati od namjere da, početkom sljedeće godine, Europskoj uniji uputi zahtjev za punopravno članstvo. Iz Bruxellesa, naime, dulje stižu signali da taj zahtjev neće postići željeni učinak, jer Hrvatska nije ispunila paket političkih uvjeta za članstvo. Usto, i EU ima velikih unutarnjih problema zbog primanja 10 novih članica.</p>
<p>Šef Ureda Europske komisije u Republici Hrvatskoj Jacques Wunenburger u utorak je izjavio da bi Hrvatska na neko vrijeme trebala zamrznuti svoj zahtjev za punopravno članstvo u EU. Iako zasad nema službenih reakcija, hrvatska diplomacija i izvori bliski Vladi koji se bave EU-problematikom kazali su Vjesniku da nisu iznenađeni izjavom veleposlanika Wunenburgera, jer se u Bruxellesu smatra da Hrvatska ne poštuje svoje međunarodne obveze.</p>
<p>Takve poruke, doznajemo, Hrvatska već mjesecima dobiva iz diplomatskih kanala - i prije »slučaja Bobetko« - jer dosad nije uspjela ispuniti ni jedan od političkih preduvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zato, smatraju hrvatski dužnosnici s kojima smo razgovarali, Hrvatska treba pažljivo odabrati vrijeme kad će podnijeti zahtjev za punopravno članstvo u EU, kako ne bi završio u nekoj bruxelleskoj ladici.</p>
<p>Hrvatska je vlada već nekoliko puta najavila da će zahtjev uputiti početkom sljedeće godine. Ipak, prije nekoliko mjeseci je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula kazao da Hrvatska namjerava podnijeti zahtjev, ali da će to učiniti u koordinaciji s europskim partnerima. Trenutno raspoloženje europske petnaestorice - nakon što je Vijeće ministara zaprijetilo Hrvatskoj da nesuradnja s Haaškim sudom znači gubitak europske perspektive - nalagalo bi Hrvatskoj da svoju prijavu na neko vrijeme ipak odgodi.</p>
<p>Prvi i trenutno najveći problem predstavlja otpužnica protiv Bobetka. Bez obzira na obrazloženje Vlade da se čeka odluka Žalbenog vijeća Haaškog suda, EU smatra da pravni manevri služe za izbjegavanje obveza, iako Vlada stalno ponavlja kako nema namjeru prekinuti suradnju s Haagom.</p>
<p>Osim toga, Hrvatska još nije donijela novi ustavni zakon o pravima manjina, nije riješila pitanje povratka izbjeglica i njihove imovine, a HRT još nije pretvoren u javnu televiziju. </p>
<p>Za nekoliko tjedana, OESS-ova misija u Hrvatskoj objavit će izvješće o napretku i ono će, kao i prije godinu dana, imati velikog utjecaja na izvješće Europske komisije, koje se očekuje u veljači.</p>
<p>Formalno, Hrvatska ima pravo podnijeti zahtjev za punopravno članstvo kad god želi, no kako su naglasili naši sugovornici iz diplomacije, pitanje je mudrosti i političkog osjećaja kad zaista treba podnijeti zahtjev da bi on postigao cilj - kvalificirao zemlju kao kandidata za ulazak u EU. </p>
<p>»Kandidatura za EU je, medijski i unutranjopolitički, uvijek isplativ potez, no pitanje je vanjske politike da odluči kad će neki potez kapitalizirati na vanjskom planu. Svaka će mudra država dobro razmisliti kad će uputiti zahtjev«, rekao nam je jedan visoki Vladin izvor.</p>
<p>Trenutna situacija ne ide na ruku namjeri hrvatske vlade da zahtjev uputi početkom sljedeće godine. Uoči summita EU-a u Kopenhagenu sredinom prosinca, Hrvatska, dakle, još nije ispunila političke uvjete, a EU se prvi put u povijesti suočio s velikim proširenjem, 10 zemalja, što znači da će Uniji trebati dosta vremena da se nauči funkcionirati.</p>
<p>»Ključno je da ispunimo političke uvjete. Ispunjavanje ostalih reformi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ide dobro i mi funkcioniranje države polako prilagođavamo EU-standardima«, rekao nam je izvor blizak Vladi, dodajući da se političari ne bi trebali zamarati usporedbama s ostalim zemljama u hrvatskom okruženju nego isključivo poslom koji Hrvatska mora sama obaviti. »Najvažnije je pomesti pred vlastitim pragom i dovesti u red vlastitu zemlju. Kad bismo ispunili političke uvjete - a 'odrađivanje' ostatka obveza ide nam dobro - Bruxellesu bi ostalo malo argumenata za negativno mišljenje«, rekao nam je naš izvor. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Domazet ili haaški rulet s hrvatskim generalima</p>
<p>Stavljanjem i admirala Domazeta na haašku listu, iako nije obnašao zapovjedne dužnosti, potvrđuje se donedavna pretpostavka da je riječ o procesu tijekom kojeg će gotovo svi važniji hrvatski vojni i policijski dužnosnici, koji su sudjelovali u obrani i oslobađanju zemlje, postati predmetom haaških istražitelja</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Mnogo bi teže bilo pronaći nekog visokog hrvatskog vojnog dužnosnika iz Domovinskog rata, s karizmom, vojnim sposobnostima i neupitnim zaslugama za obranu i oslobađanje zemlje, koji još nije spomenut kao mogući haaški osumnjičenik (ili optuženik), nego pobrojiti sve one hrvatske generale koje tužiteljstvo tog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije nije stavilo na tzv. haašku listu.</p>
<p>Stipetić, Gotovina, Ademi, Norac, Bobetko..., a od ponedjeljka i Domazet, samo su neki od hrvatskih vojnih dužnosnika koji su se i službeno našli na tom popisu. Kada se tome pribroje i oni s čijim se imenima licitira(lo) u hrvatskim medijima, postaje očito da gotovo nitko od važnijih visokih hrvatskih vojnih ili policijskih dužnosnika, koji su sudjelovali u slamanju projekta velike Srbije na prostoru Hrvatske i BiH, nije zaobiđen.</p>
<p>Do »slučaja Domazet« smatralo se da haaško tužiteljstvo cijeli taj proces pokušava izvesti primjenjujući, osim iznimno osobne, uglavnom objektivnu zapovjednu odgovornosti. Tako je general Gotovina optužen a da ga se, kako je to uostalom u svom pismu Carli del Ponte napisao i predsjednik Vlade Ivica Račan, nigdje ni ne pokušava dovesti u vezu ni s jednim zločinom. Njegova odgovornost, prema optužnici, izvodi se samo iz njegove pozicije u zapovjednom lancu. I to s mnogo faktografskih pogrešaka.</p>
<p>Međutim, kako u slučaju admirala Domazeta ne može biti riječi o toj vrsti odgovornosti, jer admiral nije obnašao zapovjedne dužnosti nego je bio načelnik Obavještajne uprave, postaje jasno da je zanimanje haaškog tužiteljstva zapravo usmjereno prema gotovo svim onim hrvatskim vojnim i policijskim dužnosnicima koji su na određeni način postali simboli hrvatskog otpora velikosrpskoj agresiji. Domazet nije odabran slučajno, jer je bio na čelu službe koja je odgovorno i profesionalno prikupljala podatke, selektirala ih i pretvarala u analize bez kojih ne bi bilo moguće poduzimati akcije oslobađanja zemlje.</p>
<p>Dakako, Domazet je, po svoj prilici, tijekom obnašanja svoje dužnosti dolazio do podataka i o ponašanju vojnika ili obavještajaca pojedinih stranih zemalja stacioniranih bilo u Hrvatskoj, bilo u BiH. Vjerojatno mu nisu bile tajnom ni neke okolnosti u kojima su se događali srpski zločini u Hrvatskoj i BiH, a koji su ostavljali sumnju u upletenost i nekih drugih zemalja u te zločine. Po prirodi posla je morao pratiti i neke obavještajne igre koje su određeni krugovi, radi svojih geostrateških ciljeva, vodili i na ovim prostorima.</p>
<p>Nije isključeno da je stavljanje admirala Domazeta na tzv. haašku listu jednim dijelom i osveta tih krugova, jer je kao obrazovani vojni časnik znao prepoznati, a potom i imao hrabrosti prokazati, takvu njihovu nečasnu djelatnost.</p>
<p>U vezi sa slučajem admirala Domazeta, već se čuje mišljenje da će ga haaško tužiteljstvo teško iz statusa osumnjičenika pretvoriti u optuženika. U većini zapadnih država osobe tog zanimanja ni ne mogu svjedočiti pred Sudom. Prije će biti da se priključenjem i njegova imena haaškoj listi hrvatskih osumnjičenika i optuženika u javnosti želi stvoriti dojam o mogućoj krivnji svakog važnijeg hrvatskog vojnog časnika iz vremena Domovinskog rata. Ako su stvarni ili potencijalni haaški optuženici gotovo svi oni iz hrvatskog vojnog vrha koji su uzeli značajnog udjela u slamanju velike Srbije, onda to nešto govori i samo po sebi, ali također upućuje i na moguću političku pozadinu jednog takvog procesa. </p>
<p>Na novinarsko pitanje zašto Vlada nije prilikom podizanja optužnice protiv Ante Gotovine reagirala kao i u slučaju generala Bobetka, pokretanjem pravnog spora s Haaškim sudom, s obzirom na to da su optužnice slične, Goran Granić je rekao da su se tek optužbom protiv bivšeg načelnika Glavnog stožera stvorili »kumulativni« učinci iz kojih je zapravo vidljivo da Haag optužuje hrvatski vojni vrh. Zahtjevom za obavijesnim razgovorom s admiralom Domazetom u svojstvu osumnjičenika, haaški sud je toj »kumulativnosti« dodao još jednu, vrlo bitnu osobu, očito više ni ne pokušavajući prikriti što je u vezi s Hrvatskom stvarni cilj određenih političkih krugova oko tog tribunala. </p>
<p>No, kao što su samostalnoj Hrvatskoj neki strani diplomati 1991. davali samo dva mjeseca života, pa se to nije obistinilo, tako i sad ima naznaka da bi se Haaški sud možda ubuduće mogao baviti ratnim zločinima s manje političkog utjecaja nego dosad. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ima li Haag pravno uporište za »produljenje« razdoblja Domazetove odgovornosti?</p>
<p>Način na koji se tužiteljstvo iz Haaga »javilo« umirovljenom admiralu Domazetu gotovo je identičan metodi primijenjenoj u slučaju generala Petra Stipetića prije dvije godine / Najveća je razlika u tome da su sve Stipetićeve »akcije« bile unutar datuma do kojeg se računa trajanje Domovinskog rata / Vremenski raspon za Domazeta, »od 1991. do 1997. godine«, otvara problem pravne namjere takva ispitivanja koje za dvije godine prelazi datume Domovinskog rata</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Informacija o uručenju poziva za ispitivanje u statusu osumnjičenika admiralu Davoru Domazetu nadopunjena je podatkom da su ranije spomenuti »niži časnici«, koji se u vijesti spominju uz Domazeta, Josip Čelić i Josip Krmpotić. Čelić je, koliko se zna, ranije bio jednim od koordinatora u MUP-u, a Krmpotić je u vrijeme akcije »Medački džep« bio zapovjednikom izviđačke satnije u 9. gardijskoj brigadi.</p>
<p>Način na koji se tužiteljstvo iz Haaga »javilo« umirovljenom admiralu Domazetu gotovo je identičan metodi primijenjenoj u slučaju generala Petra Stipetića prije dvije godine. Iz Haaga je došao dopis-poziv za razgovor s generalom koji je u to vrijeme bio prvim čovjekom Glavnog stožera HV-a.</p>
<p>Razgovor sa Stipetićem u statusu osumnjičenika obavljen je u negdašnjem sjedištu Unprofora na Črnomercu (zapadni dio Zagreba) i trajao je tri dana. Poziv je bio tehnički sročen: osim vremena i mjesta razgovora sadržavao je samo najgrublju naznaku o čemu haaški istražitelji žele razgovarati. Teme su bile označene kao akcije HV-a u sklopu Domovinskog rata.</p>
<p>Admiral Domazet nakon ponedjeljka, kad mu je poziv uručen, zna da se razgovor treba obaviti 20. i 21. studenoga. S obzirom na to da je njegov odvjetnik Branko Šerić odmah postavio i tri uvjeta za održanje zakazanog razgovora (Domazet će također biti ispitan u statusu osumnjičenika), mjesto i sadržaj upita još se ne znaju. O mjestu će odlučiti Vlada, a o temama ispitivanja bi se, u preostalih 12 dana do saslušanja, trebali izjasniti tužitelji.</p>
<p>Ako te usporedbe vrijede i za ono što će tek dogoditi, Domazeta očekuju vrlo dugi i naporni dani ispitivanja.</p>
<p>Inzistiranje odvjetnika Šerića da se s tužiteljima razgovara u Banskim dvorima visoki je Vladin dužnosnik još iste večeri, nakon zaprimanja, odbio, tvrdeći da će se razgovor moći obaviti u nekoj od službenih Vladinih prostorija, ali ne i samom sjedištu Vlade. Isto je tako ostalo neizvjesnim hoće li Vlada odobriti, a tužitelji na to pristati, da ispitivanju prisustvuje i predstavnik Vlade.</p>
<p>»Te smo uvjete postavili kako bismo položaj osumnjičenog admirala Domazeta izjednačili s procesnim položajem njegovih tužitelja. Stav prema Domazetu u haaškom Tužiteljstvu bit će jasan i kad dobijemo, ili ne dobijemo, popis tema u kojima će admiral tužiteljima biti sugovornikom«, objašnjava u srijedu Vjesniku odvjetnik Branko Šerić.</p>
<p>Odvjetnik Čedo Prodanović, branitelj generala Stipetića, prisjeća se ispitivanja svoga klijenta: »Kratki dopis je sadržavao samo naznake tema za razgovor. Zato smo u pripremi morali konzultirati i daleko širi krug dokumenata kako bismo izbjegli svaku moguću zamku u koju su tužitelji eventualno mogli uvući generala Stipetića, upitima za koje mi ne bismo imali spremne odgovore«.</p>
<p>Odgovor na uvjete odvjetnik i njegov klijent očekuju za dva, tri dana. No da se ne gubi vrijeme, Šerić je u dogovoru s klijentom počeo pripreme za Domazetov nastup pred tužiteljima.</p>
<p>Razlika između dvaju ispitivanja ipak ima. Najveća je i najvažnija činjenica da su sve Stipetićeve »akcije« bile unutar datuma do kojeg se računa trajanje Domovinskog rata. Vremenski raspon za Domazeta »od 1991. do 1997. godine« otvara ne samo probleme obrani u pripremi, nego još i više u pravnoj namjeri takva ispitivanja koja za dvije godine prelazi datume Domovinskog rata. Šerić o tome, naravno, ne želi govoriti.</p>
<p>S Domazetom kao osumnjičenikom tužiteljstvo želi razgovarati u okviru osobne kaznene odgovornosti iz 7. članka Statuta Međunarodnog kaznenog suda. Zanimljivo, nema oznake 3. stavka tog paragrafa poznatog kao famozne »zapovjedne odgovornosti«. Ništa, samo čisti 7. članak.</p>
<p>Druga je pravna zamka u spomenutom razdoblju iz poziva. Naime, međunarodni je sukob na području Hrvatske trajao do završetka akcije »Oluja«, u kolovozu 1995. godine. Istina, mirnom reintegracijom istočne Slavonije i Podunavlja puni je suverenitet hrvatske vlasti uspostavljen tek 1997. godine. Imaju li tužitelji u rukavu neki upit za razdoblje od 1995. do 1997., zasad se ne zna. Otud i dojam da u postojećim propisima Haaškog suda nema pravnoga uporišta za »produljenje« razdoblja admiralove odgovornosti.</p>
<p>Žalbeno vijeće već ovog tjedna o »slučaju Bobetko«?</p>
<p>Poziv admiralu Domazetu nije gurnuo u stranu »slučaj Bobetko« koji već 49 dana potresa hrvatsku političku scenu. Novost je informacija iz Haaga da bi Žalbeno vijeće već ovoga tjedna moglo donijeti odluku. To je vijeće i osnovano u povodu dvaju podnesaka Hrvatske na optužnicu protiv umirovljenog stožernog generala.</p>
<p>Prema podacima s kojima Vjesnik raspolaže, lako bi se moglo dogoditi da Žalbeno vijeće odlukom zakaže usmenu raspravu o sporu. To bi Hrvatsku, ali i tužiteljstvo, dovelo u priliku da svoje argumente za i protiv osporavane optužnice iznesu na zakazanom ročištu.</p>
<p>S druge strane, idućeg bi tjedna trebao »otprilike« isteći rok do kojeg će Ustavni sud odlučiti o podnesku Vlade u vezi s optužnicom. I tu su informacije šture, pa se doznaje samo toliko da su prikupljene sve potrebne skupine pravnih akata čijom usporedbom valja izvući zaključak o legalnosti ili nelegalnosti vojnih i vojnoredarstvenih akcija hrvatske vlasti u odnosu na međunarodne definicije ratnoga sukoba i definicije suvereniteta sa stajališta međunarodnih pravnih normi.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Wunenburgeru jasan odgovor</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Izjava šefa izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Jacquesa Wunenburgera da bi Hrvatskoj bilo bolje da početkom sljedeće godine ne uputi službeni zahtjev EU za članstvom u toj organizaciji uzbudila je duhove u zemlji. </p>
<p>Neke novine objavile su tu informaciju pod bombastičnim naslovom da bi Hrvatska trebala odustati od kandidature. Drugi procjenjuju kako Wunenberger sugerira da bi Zagreb trebao »zamrznuti« zahtjev za članstvom. Istina je da je strani diplomat rekao kako nema goreg od toga da takav zahtjev stigne u Bruxelles pa da tek tamo bude zamrznut.</p>
<p>Dakle, bolje da se zamrznete sami nego da vas mi zakočimo. Wunenberger je istaknuo kako članice EU-a imaju dojam da Hrvatska funkcionira samo pod pritiskom i da još nije došla do spoznaje da bi za vlastito dobro trebala prihvatiti europske standarde. Uzrok tog naglog hlađenja Bruxellesa prema Zagrebu je odugovlačenje s izručenjem generala Bobetka Haaškom sudu. Odnosno, kako je to u srijedu rekla Carla del Ponte prije susreta sa Solanom, hrvatsko odbijanje da izruči dvojicu optuženika, misleći na Bobetka i Gotovinu.</p>
<p>Napokon, u Zagreb je stigao i zahtjev iz Haaga za razgovorom s admiralom Domazetom i još dvojicom sudionika operacije »Medački džep«.</p>
<p>Hrvatska je pod pritiskom koji podsjeća na završno razdoblje HDZ-a. Hrvatska je već pod HDZ-om izgubila deset godina u približavanju Europi, a sad ima prigodu toj brojci pribrojiti još i dvije i pol godine Račanovih koalicija. Situacija je danas još zamršenija. Jer Europska unija ne zna što će nastati od nje kad se sadašnjoj petnaestorici pridruži još deset novih zemalja. Ne zna koliko će imati daha i volje da oko 2007. prihvati još jednu grupu, među kojima možda i Hrvatsku. Zato želi čistu situaciju. Hoće stabilne članice iz stabilne regije. U toj regiji sada više ni Hrvatska nema image stabilne zemlje.</p>
<p>Račanova vlada koja je plod šarene koalicije ima možda zadnju prigodu da se jasno odredi prema Europi i Haagu. Hrvatska je već podijeljena. Konsenzusa oko Bobetka se već odrekao veći dio oporbe. </p>
<p>Je li to prigoda da se i vlast napokon odvoji od nejasne politike i desne oporbe koja već valja politiku ulicama? Je li to prigoda da vlast pošalje jasne signale o svojoj proeuropskoj orijentaciji i pokaže da zagovarati nacionalne i nacionalističke ciljeve nije jedno te isto. Odgovorna državna politika ne smije uključivati i onu koja štiti neke privatne interese.</p>
<p>Vlast ima prigodu povući pošten potez makar na izborima ostala bez vlasti.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Poruke iz Sheratona</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Oko tisuću ljudi okupilo se na promociji knjige admirala Davora Domazeta Loše u elitnom zagrebačkom hotelu Sheraton. Toliko ljudi na promociji jedne knjige u Hrvatskoj je doista rijetkost. Ni Ivan Aralica, omiljeni književnik u istim društvenim i političkim krugovima koji su u srijedu ispunili Sheraton, ne može skupiti toliko ljudi na promociji čak ni svojih politički najpikantnijih knjiga koje se, u hrvatskim razmjerima, izvanredno dobro prodaju. </p>
<p>No, to i ne čudi. Dolazak u Sheraton u srijedu navečer, naime, bio je za većinu prisutnih prije svega izraz političkog stava. Većina je dolaskom na Lošinu promociju demonstrativno iskazivala da ne odstupa od politike koja je Hrvatskom vladala devedesetih godina. Dio prisutnih je, ako je suditi po onome što inače govore, došao po principu »za svaki slučaj« -ako se klatno vlasti na sljedećim izborima zadrži na desnoj strani. Manji dio, pretežno novinara, su u Sheraton doveli posao ili znatiželja nakon što se pročulo da Haag s admiralom želi razgovarati kao s osumnjičenikom. </p>
<p>Budući da je knjiga, dakle, bila samo zgodan povod za emitiranje poruke »mi smo još tu i ima nas puno«, mnogo zanimljivije bilo je u hodnicima i hotelskom kafiću nego u dvorani, u koju mnogi nisu ni namjeravali ući, a neki su kroz nju samo protokolarno prošetali, da bi potom cijelu večer (na primjer, većina bivših šefova obavještajnih službi) proveli u ugodnom ćaskanju u kafiću.</p>
<p>Budući da se službeno zanimanje Haaga za Domazeta očekivalo i u širim krugovima, jedino iznenađenje u utorak bio je u stvari način na koji je informacija o tome »procurila«, bolje rečeno puštena u javnost. Račan je naime nakon sastanka čelnika petorke, koji su danima šutjeli, tu informaciju podijelio i s osam čelnika oporbenih stranaka, koji su pak dobrovoljno upali u zamku i informaciju odmah podijelili s novinarima. Tako je Račan ostvario dva cilja. Informacija je puštena u javnost a da to nitko od vladajućih nije učinio. K tome, premijer je dobio savršeni krunski dokaz za indiskretnost (koja se u politici gotovo izjednačava s neozbiljnošću) oporbenih čelnika.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Što s ostatkom Starog kontinenta?</p>
<p>Problem s kandidatima za kandidate za članstvo u Europskoj uniji postaje vidljiv tek sada, kada se situacija stabilizirala do te mjere da nema rata niti prijetnje da će rata biti / No s druge strane, nema ni napretka, zemlje se muče već u prvim koracima integracijskog puta tako da olako davana obećanja i brzi rokovi bivaju sve dalji i sve nedostižniji kako se nade povlače pred realnošću</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Kad se »veliki prasak« konačno dogodi 2004. godine, ne kasnije od kasnog proljeća, Europska će se unija suočiti s novim problemom - što s ostatkom Starog kontinenta. Zasad su svi pokušaji i nemala ulaganja bili usmjereni ponajprije stabilizaciji područja, stvaranju mira i kakve-takve sigurnosti, potom jačanju demokracije i demokratskih trendova. </p>
<p>EU nije išao dalje od proglašavanja zemalja jugoistočne Europe »kandidatima za kandidate«, ma što to značilo, jer su tumačenja statusa veoma različita i variraju od prigode do prigode. Potom je Unija na velika zvona razglasila svoj novi Cards-program za te države i obećala da će se s regijom ozbiljnije pozabaviti tek kad se riješi najvećeg broja čekača. Tada će možda i njoj biti jasnije što uopće namjerava s jedinom preostalom sivom zonom kandidata za kandidate, okruženom ovog trenutka sigurnima za ulazak 2004. godine i onima u zaostatku.</p>
<p>Problem s kandidatima za kandidate postaje vidljiv tek sada, kada se situacija stabilizirala do te mjere da nema rata niti prijetnje da će rata biti. No s druge strane, nema ni napretka, zemlje se muče već u prvim koracima integracijskog puta tako da olako davana obećanja i brzi rokovi bivaju sve dalji i sve nedostižniji kako se nade povlače pred realnošću.</p>
<p>Problem je, naime, u tome što EU ulaže u stabilizaciju i konzervaciju, a ne u razvoj i napredak. Nedostatak vizije - što EU želi i očekuje od regije, osim da ovaj prostor prestane proizvoditi izbjeglice i nestabilnost - vidljiv je i u samom Cardsu. Taj program, za razliku od učinkovitog programa Phare, nije namijenjen brzoj integraciji zemalja u europsko okružje; on je strogo omeđen svrhom povezivanja regije, čak i u oblastima i situacijama koje nisu postojale ni u najmirnijim vremenima.</p>
<p>Cards je skrojen da bi Bruxelles mirno spavao iza »sanitarnog kordona«, a ne da bi ubrzavao integracijske procese. Cards financira bolji nadzor granica, ali ne i prekograničnu suradnju ako je orijentirana prema EU-korpusu. Najgore od svega je da Cards, istina, pomaže povratku izbjeglica, ali ne čini onu bitnu kvalitativnu razliku koju je proizvodio Phare, dakle Cards ne ubrzava socijalnu i gospodarsku koheziju ovog dijela kontinenta s Unijom! </p>
<p>Cards neće tražiti politiku koja će ubrzavati ekonomski razvoj niti ga se previše tiču oni bitni elementi u ekonomijama, koji se zovu iskorištavanje ljudskih resursa, povećavanje produktivnosti, nove tehnologije. A još manje će inicirati procese koji će navesti vlade i privrede da s ambicijom, ciljem i voljom sudjeluju u realizaciji pravih razvojnih planova a ne samo - u čemu je Cards odličan - vodanju novinara regijom kako bi se lijepo upoznavali, ili školovanju srednjoškolaca na teme povijesti jugoistočne Europe.</p>
<p>Uspjeh proširenja je došao stoga što je Unija obećala, a potom veoma konkretno pripomogla, procesima punog uključivanja kandidata u svoje tkivo i svakodnevicu na svim područjima, od standarda i kontrole ispravnosti hrane do uspješnih administracija ili uvažavanja prava romske manjine. Unija je programima pomoći zemljama srednje Europe dala »pomoć za samopomoć«. </p>
<p>Na konferencijama donatora za zemlje i regije jugoistočne Europe ona pak zbraja troškove za svoje činovnike, savjetnike i mirotvorce i onda ih tumači kao izravnu pomoć regiji. Da, oko 60 posto novca uloženog u jugoistočnu Europu ide na plaće osoblja poslanog da učini razliku. Razlika zaista postoji, ali na osobnim računima, a ne na terenu, jer ako ćemo baš, mirotvorci jesu dobri, ali doprinose ekspanziji kafića i javnih kuća, a ne novih tehnologija. </p>
<p>Nakon »velikog praska« 2004. Unija će dio oslobođenog novca - tri milijarde eura za strategiju pristupanja u proračunu do 2006. - preusmjeriti na intenziviranje pomoći zaostalim kandidatima. Što će učiniti sa sivom zonom regije, EU ne zna. Grčkom će, a potom talijanskom predsjedništvu ostaviti u nasljeđe razlaganje plana. I dok će se u novoj velikoj Europi i dalje ulagati u prave stvari - gospodarski razvoj, koheziju, fluktuaciju radne snage, školovanje - EU će se u regiji jugoistočne Europe i dalje, kako se sad čini, a planovi obećavaju, baviti krijumčarima oružja, ljudi i droge, aktivnošću podzemlja i korupcijom. A možda se dohvati i neadekvatnog susjedstva i na pravosudnom terenu. </p>
<p>Grčko, a potom talijansko predsjedništvo dobit će težak zadatak: unijeti kvalitativne promjene u sadašnji koncept očuvanja mira i žilavosti sanitarnog kordona uspiju li transformirati ograničeni Cards u širu, upotrebljiviju i izazovniju (k tome obećavajuću) verziju novog Phare programa za regiju, dakle uspije li da se proces jačanja ekonomskih veza i socijalne kohezije, razmrežen EU-čekanicom, konačno prelije i preko granica »zapadnog Balkana«. Sve to u nadi da će predsjedavajuće zemlje odoljeti isključivom forsiranju svojih interesa, interesa koji su svojedobno, ne jednom, spašavali Miloševićev režim.</p>
<p>Konstrukcija Pakta o stabilnosti također mora doživjeti neizbježne promjene. Veliko operativno iskustvo skupljeno u Komisijinoj Općoj upravi za proširenje ne bi smjelo biti rasuto i neiskorišteno nego bi se trebalo primijeniti na preostale zemlje, ali i na novu izranjajuću kategoriju »specijalnih susjeda«, država koje su interesni partneri Unije, ali im nije mjesto u EU-klubu, od Rusije ili Ukrajine do sjevera Afrike.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Političari u oblacima</p>
<p>Hrvatski političari trebali bi postati realniji - prošla su vremena »ugodnog i korisnog« i kad je riječ o putovanjima na atraktivna odredišta. Hrvatska realnost prisiljava sve, pa i njih, da se smjestimo tamo gdje jesmo</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Vijest prva: Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić vratio se iz Kine. Ministar vanjskih poslova Tonino Picula otputovao je u Japan i Južnu Koreju. Predsjednik Republike Stjepan Mesić uskoro putuje u Indiju i Šri Lanku.</p>
<p>Vijest druga: U bogatoj Njemačkoj sa svih strana pljušte kritike predsjedniku parlamenta Wolfgangu Thierseu da planira preraskošno putovanje u Francusku, u trenutku kada se smanjuju socijalna davanja.</p>
<p>Vijest treća: Jacques Wunenburger, šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, sugerira kako bi bilo dobro da Hrvatska na neko vrijeme zamrzne zahtjev za članstvo u EU.</p>
<p>Jesu li ove tri vijesti povezane? Jesu, itekako! U Hrvatskoj, pritisnutoj političkim i gospodarskim problemima, politički turizam sve više uzima maha, na njega se troši velik novac, a mi, okrenuti nekom svom, posebnom svijetu, često nespojivom s Europom, to niti primjećujemo niti o tome raspravljamo.</p>
<p>Nitko nema ništa protiv da političari putuju, kada takva putovanja imaju smisla i donose rezultate. Pitanje je pristojnosti hoće li političar siromašne zemlje putovati zrakoplovom u biznis-klasi, odsjedati u superluksuznim hotelima i voditi na državni račun i gomilu svojih suradnika. Na Zapadu, u nešto bogatijim zemljama, poput Njemačke, prvo se izračuna cijena putovanja i ti podaci postaju javni pa se, kao sada u slučaju predsjednika njemačkog parlamenta i njegovih suradnika, javno i kaže: »Gospodo, putujte, ali pola milijuna eura za vaše putovanje je previše«. I - evo afere!</p>
<p>Kod nas od svega toga ništa. Političari putuju, vraćaju se, a javnost nema pojma ni koliko je to koštalo ni što je učinjeno. Protokolarne formulacije »o unapređenju sveukupnih bilateralnih odnosa, posebno gospodarskih, te pitanja od globalnog interesa« - kao uoči Mesićeva putovanja u Indiju i Šri Lanku - neodoljivo podsjećaju na neka prošla vremena kad je svjetski putnik Josip Broz obilazio svoje nesvrstane prijatelje. Ali, poslije tih smo putovanja bar doznali da je predsjednik u bijelom odijelu dobio na dar jeftiniju naftu ili kakav poslić. Danas, kad se hrvatski političari vrate, više ni riječi što je na tim putovanjima dogovoreno, a što realizirano.</p>
<p>Kada se već vraćamo u prošlost, netko će reći da bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nije bio omiljen gost ni europskih niti svjetskih glavnih gradova, možda s iznimkom Turske. Kao ni mnogi drugi visoki hrvatski dužnosnici. Točno. No izborom Stjepana Mesića to se promijenilo. Mesića rado pozivaju i on prima ugledne svjetske državnike, što Hrvatskoj služi na čast. Nitko nema ništa protiv ni kada Mesić ode preko oceana primiti prestižno priznanje Američke odvjetničke komore ili kada, uz mnogobrojne svjetske državnike, otputuje u Aleksandriju na otvorenje biblioteke.</p>
<p>Ali, Indija i Šri Lanka, Japan, Kina i Južna Koreja zasigurno nisu najvažnija odredišta u kojima bi se, u ovom trenutku, promicala hrvatska vanjska politika. Budimo iskreni, riječ je o, manje, protokolu i, više, turizmu. Nitko nema ništa protiv turizma, ali kada se plaća iz vlastitog džepa. Pogotovo u trenutku kada su u zemlji ozbiljni gospodarski problemi, kada se objektivno živi teško, a iz Europe stižu sve oštrija upozorenja da ne hvatamo lokomotivu u koju su, primjerice, naši susjedi Slovenci već uskočili.</p>
<p>I kada gospodin Wunenburger kaže što je rekao, Ministarstvo vanjskih poslova istu večer ne reagira. Nitko ne može odmah ni komentirati. Imaju prečeg posla, pripremaju ministrov put u Japan i Južnu Koreju.</p>
<p>A problema kod nas napretek: ni jedan od pet preduvjeta koje je EU postavio Hrvatskoj nije ispunjen. Nije to samo »slučaj Bobetko«. Ni na gospodarskom planu ne cvjetaju ruže. U svemu tome nam neće mnogo pomoći što je predsjednik Sabora za svog posjeta Kini osigurao kinesku podršku u Vijeću sigurnosti.</p>
<p>Hrvatski bi političari trebali postati realniji, a ne ponašati se kao Martini u oblacima. Prošla su vremena »ugodnog i korisnog« i kada je riječ o putovanjima na atraktivna odredišta. Hrvatska realnost prisiljava sve, pa i njih, da se smjestimo tamo gdje jesmo i da svim snagama zapnemo kako bismo postali ono za čime (verbalno) težimo - sastavnim dijelom Europe. Njemačka opomena rastrošnom šefu parlamenta može nam poslužiti kao primjer kako se to u Europi radi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Čini se da javnost više voli loše vijesti, pesimizam, katastrofičnost i nevjericu u vlastite sposobnosti</p>
<p>Za razdoblje 2003./2004. godine Hrvatskoj je odobreno čak šest infrastrukturnih projekata vezanih uz miroljubivu uporabu nuklearne energije. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi impresivnih milijun i dvjesto četrdeset tisuća dolara, čime je prvi put u povijesti vrijednost odobrenih projekta u suradnji Hrvatske i IAEA nadmašila milijun dolara / Očito je Hrvatska, i po tome što su njeni mediji, prihvativši pravilo da »dobra vijest nije vijest«, već odavno postala dio razvijenoga svijeta. To je već loša vijest, jer se s pravom može pretpostaviti da novinari, izvjestitelji i urednici, tražeći svoj dio medijskog prostora izbjegavajući dobre i optimistične, a promovirajući loše vijesti, to čine pod pritiskom tržišta</p>
<p>ZDENKO FRANIĆ</p>
<p>Notorna je činjenica da su informacije odavno postale roba za koju postoji tržište i cijena. Štoviše, informacije u najdoslovnijem smislu već odavno kotiraju na burzama, za što su paradigmatične Internet tražilice kao što su Google, Yahoo, Lycos i sl.</p>
<p>Nije dovoljno da informacije budu samo relevantne, nego moraju imati i određeni mamac za privlačenje pozornosti. Stoga, kada netko prosljeđuje određenu informaciju, posebice medijima, najbolje da se zapita zašto bi ona nekome uopće bila važna i zanimljiva.</p>
<p>Slijedeći tu logiku, hrvatskoj bi javnosti zbog nekoliko razloga trebalo biti zanimljivo da je potkraj listopada u Bruxellesu održan sastanak odbora za znanost i tehnologiju Sjevernoatlantskog saveza (NATO).</p>
<p>Već odavno prerastavši iz potpuno vojnog u politički savez, NATO svojim programom znanstvenih istraživanja nazvanim »Znanost za mir« promovira one znanstvene projekte koji imaju utjecaj na poboljšavanje gospodarskih i socijalnih uvjeta u zemljama partnerima. Očito je da se takvim pristupom proširuje i sama definicija sigurnosti.</p>
<p>U sljedećem razdoblju NATO stavlja naglasak na istraživanja vezana uz energiju, komunikacije, okoliš, transport i vodu, naročito u kontekstu borbe protiv terorizma.</p>
<p>Proračun za znanstvena istraživanja od nekih sedam milijardi dolara za hrvatske je uvjete zaista fantastična suma. Dobra je vijest da je za taj program kandidirano i desetak projekata iz Hrvatske, što zorno govori o kompetenciji i međunarodnom iskoraku hrvatskih znanstveno-istraživačkih grupa. </p>
<p>Daljnje dobre vijesti su da NATO-ovi projekti ne moraju nužno biti komercijalno primjenjivi, a teme i područja istraživanja ničim nisu ograničena.</p>
<p>Za razliku od tih vijesti, koje su se (iako pomalo stidljivo) pojavile u nekim medijima, hrvatskoj su javnosti ostali potpuno nepoznati rezultati 46. redovnog godišnjeg zasjedanja konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) održanog u rujnu ove godine.</p>
<p>Za razdoblje 2003./2004. godine Hrvatskoj je odobreno čak šest infrastrukturnih projekata vezanih uz miroljubivu uporabu nuklearne energije. </p>
<p>Ukupna vrijednost tih projekata iznosi impresivnih milijun i dvesto četrdeset tisuća dolara, čime je prvi put u povijesti vrijednost odobrenih projekta u suradnji Hrvatske i IAEA nadmašila milijun dolara.</p>
<p>Pritom svakako valja napomenuti da Hrvatska članarina iznosi oko dvjesto tisuća dolara, odnosno šest puta manje. </p>
<p>To jasno govori o kvaliteti predloženih projekata, ali i o umješnosti hrvatskoga pregovaračkog tima. Valjda stoga što se nuklearna energija u javnosti većinom povezuje s nuklearnim elektranama i nuklearnim oružjem, a u novije vrijeme i nuklearnim terorizmom, te ima negativnu konotaciju, javnost je ostala prikraćena za informaciju da je ovdje riječ o nečem sasvim drugom. </p>
<p>Naime, pod sintagmom »projekti miroljubive uporabe nuklearnih tehnika« krije se nabava istraživačkog akceleratora za Institut »Ruđer Bošković«, utemeljenje centra za stereotaktičku radiokirurgiju na Institutu za tumore, uspostava pozitronske emisijske tomografije u KBC Rebro. </p>
<p>Zatim, opremanje laboratorija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, kontrola kvalitete radioterapijske dozimetrije u Hrvatskoj i opremanje graničnih postaja, te obrazovanje stručnjaka za kontrolu nedopuštenog prometa nuklearnim materijalima, eksplozivima, opasnim kemikalijama i ljudima. </p>
<p>Sve su to nesumnjivo i više nego dobre vijesti, koje se međutim, nisu probile do medija. </p>
<p>Također je dobra vijest da su hrvatske institucije u suradnji s IAEA već odavno postale i davateljice određenih ekspertnih i obrazovnih usluga, a ne samo pasivne primateljice. Drugim riječima, Hrvatska je na tom području već odavno postala izvoznica znanja.</p>
<p>Na spomenutu NATO-ovu skupu govorilo se i o odnosu medija prema dobrim i lošim vijestima. Nažalost, širom se svijeta, čini se, ustalilo pravilo da dobre vijesti ne prodaju medije. Uostalom, to su prije koji mjesec zorno dokazala dva britanska znanstvenika (British Medical Journal, 13. srpnja 2002., str. 81-84), pokazavši kako loše vijesti iz specijaliziranih znanstvenih časopisa daleko lakše nađu svoj put u dnevne tiskovine od dobrih vijesti.</p>
<p>Očito je Hrvatska, i po tome što su njeni mediji, prihvativši pravilo da »dobra vijest nije vijest«, već odavno postala dio razvijenoga svijeta. </p>
<p>To je već loša vijest, jer se s pravom može pretpostaviti da novinari, izvjestitelji i urednici tražeći svoj dio medijskog prostora izbjegavajući dobre i optimistične, a promovirajući loše vijesti to čine pod pritiskom tržišta. Odnosno, čini se da javnost više voli loše vijesti, pesimizam, katastrofičnost, besperspektivnost i nevjericu u vlastite sposobnosti.</p>
<p>No taj svojevrsni mazohizam, koji očito nije karakterističan samo za Hrvatsku, nego je tema nekog drugog napisa.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, zamjenik ministra znanosti i tehnologije, potpredsjednik je Glavnog odbora SDP-a.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sebičnost hrvatskih političkih stranaka ispriječila se pred hrvatski narod i državu </p>
<p>Stanje u Hrvatskoj je slično dosadašnjem stanju u Turskoj: zemlja i narod propadaju pod nestabilnom koalicijom. U Turskoj su, na sreću, prijevremeni izbori donijeli nadu. U Hrvatskoj bi je ugasili, jer bi svaka stranka stekla tako malo glasova da se ne bi mogla formirati ni dvostranačka vlada / Najozbiljniji problem u Hrvatskoj nije gospodarstvo, nego politika, sama država. Do toga je doveo poguban izborni sustav, koji sputava osobne mogućnosti i uklanja osobnu odgovornost. Postalo je važnijim što će se dogoditi s vlašću od onoga što se može dogoditi Hrvatskoj. Stranka je jedini put do vlasti pa briga za stranku natkriljuje brigu za probitke naroda</p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ </p>
<p>U Hrvatskoj se ne može dogoditi ono što se ovih dana dogodilo u Turskoj. Prijevremeni izbori donijeli su zemlji vlast stranke, islamističke Stranke pravde i razvitka, koja je utemeljena prije godinu dana i koja je apsolutnu većinu u parlamentu stekla programom za obnovu Turske i za obnovu gospodarstva koje se prošlih godina smanjilo za trećinu.</p>
<p>Stanje u Hrvatskoj je slično dosadašnjem stanju u Turskoj: zemlja i narod propadaju pod nestabilnom koalicijom. U Turskoj su, na sreću, prijevremeni izbori donijeli nadu. U Hrvatskoj bi je ugasili, jer bi svaka stranka stekla tako malo glasova da se ne bi mogla formirati ni dvostranačka vlada.</p>
<p>Sva vodstva hrvatskih stranaka usmjerena su uskim glasačkim česticama. Ona nemaju političku volju, snagu, potrebu i osjećaj odgovornosti koji bi ih naveli na obraćanje glavnini glasača i na vođenje cijelog naroda. </p>
<p>Kao sredstvo diferencijacije stranaka pred glasačima rabi se svojatanje određenih doktrina starije, novije i najnovije hrvatske političke povijesti i znakovlja mrtvih političkih doktrina ili ispovijedanje europskih političkih doktrina iz razdoblja pune snage nacionalnih država koje sada sahnu u globalnom svijetu.</p>
<p>Jedini se kite Starčevićevim političkim naukom, drugi parazitiraju na prošlom nauku braće Radića, treći se skrivaju iza liberalnih ideja hrvatskog proljeća. Ljudi koji su se demokršćanstvom pokušali distancirati od uspostavljene autoritarne politike HDZ-a nisu bili namaknuli ni potporu državotvornog Kaptola.</p>
<p>Socijalni liberali su sami ogrezli u protuslovlju, jer liberalizam priznaje tržište, a ne društvo, pa su zbog prikrivanja svojih pravih nakana pretrpjeli niz raskola. Snage koje su poražene 1990. silom prilika prihvatile su se socijalne demokracije.</p>
<p>Svaka stranka žanje glasove na svojoj čestici, bilo da je riječ o glasovima protivnika pomirbe, seljaka koji žive od poticaja, ljudi koji pamte političko nadahnuće Tripala i Dabčević, uzorka branitelja koji se nisu snašli u domovinskom poraću, gradskog pučanstva koje trpi od useljavanja s jugoistoka, umirovljenika ili raznovrsnih ljudi i staleža koji su se bili pritajili u samostalnoj hrvatskoj državi. Nema kraja nabrajanju odvojenih glasačkih čestica (a nema ni arondacije).</p>
<p>Nijedna pak stranka svoje djelovanje ne želi utemeljiti na tomu da Hrvatska svoje propadanje prikriva galopirajućim zaduživanjem u inozemstvu.</p>
<p>Ono što je preostalo od HDZ-a, koji je bio ozbiljna većinska stranka uz snažnu vjersku dimenziju (kao sadašnji pobjednici u Turskoj), ali koji se pod svojim drugim predsjednikom rasuo u barem četiri stranke, pokušava parazitirati na idejama pokreta koga više nema, usmjeravajući se na glasače kojima je politička privrženost pitanje osobnog morala te koji od same nove promjene vlasti očekuju boljitak za zemlju. </p>
<p>Stoga stranka ne pokazuje ni tračak kritičnosti prema svojem ranijem desetogodišnjem obnašanju vlasti.</p>
<p>U opreci s tim, netom utemeljen Hrvatski blok počiva na privrženosti nauku prvog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a. »Ishodište Hrvatskoga bloka - pokreta za modernu Hrvatsku je državna i politička doktrina prvog predsjednika Republike Hrvatske, utemeljitelja moderne hrvatske države, dr. Franje Tuđmana«. </p>
<p>Čak se i vodstvo stranke, koja se osniva nakon trinaestogodišnjega političkog iskustva samostalne Hrvatske uz sadašnje slabo opće stanje, nije odlučilo obratiti cijelom narodu, nego samo ljudima za koje pokojni Predsjednik i sada predstavlja najveću političku vrijednost.</p>
<p>Time se Hrvatski blok u političkom razlikovanju od drugih stranaka sam svojim propustom osudio na diferenciranje prema HDZ-u. Međutim, u takvu je izboru kobno to što se obećava oživljavanje političkog nauka koji je s vremenom naveo glasače da nakon deset godina postojanja nove države dovedu na vlast u tu istu državu ljude koje se moglo ukloniti s vlasti jedino stvaranjem vlastite, nove države.</p>
<p>Nesposobnost sadašnje vlasti te slabo stanje u zemlji i narodu traže prijeku promjenu vlasti, ali tko će nakon desetogodišnjega političkog iskustva pod bivšom vlašću povjerovati da je osamostaljena Hrvatska bila »modernom državom«. </p>
<p>Ranija nezaboravna osobna vlast nije imala ni doticaj s modernom državom. </p>
<p>Najozbiljniji problem u Hrvatskoj nije gospodarstvo, nego politika - sama država. Do toga je doveo poguban izborni sustav, koji sputava osobne mogućnosti i uklanja osobnu odgovornost. </p>
<p>Postalo je važnijim što će se dogoditi s vlašću od onoga što se može dogoditi Hrvatskoj. Stranka je jedini put do vlasti pa briga za stranku natkriljuje brigu za probitke naroda.</p>
<p>Takvo poimanje uloge stranke zatire demokraciju i unutar stranaka. </p>
<p>Posljedica toga je množenje stranaka obično diobom ili rojenjem ljudi koji bi htjeli zasjesti na vrh u postojećoj stranci a ne mogu, pa utemeljuju stranku za sebe.</p>
<p>U Hrvatskoj je sve više stranaka, od kojih svaka mora imati svoju udubinu na političkoj pozornici ili svoju glasačku česticu što je sprječava da se obrati cijeloj zemlji i cijelom narodu. </p>
<p>Većinski izborni zakon bi doveo do smanjenja broja stranaka što bi s vremenom stvorilo mogućnost vlasti jedne stranke koja bi provela korjenite političke reforme, koje čekaju od 1990. godine. </p>
<p>Uz sadašnje stanje biva očitim da je Crkva i dalje najjača politička snaga u Hrvatskoj. Međutim, politička nastojanja Crkve - koja su bila očita u promjeni 1990. godine, koja su bila postojana sedam godina iza promjene i koja su se pojačala posljednjih triju godina - sada imaju malo smisla.</p>
<p>Sadašnja vlast ne želi Crkvu kao ortaka, ali pazi da od nje ne stvori protivnika, pa politička nastojanja Crkve ostaju bez rezultata, a ustrajna kritika vlasti šteti njoj samoj.</p>
<p>Međutim, stvaranje neke nove vlasti koja bi nastojala zadovoljiti potrebe naroda kako ih vidi Crkva, ne može se očekivati, jer postojeće stranačje ne može stvoriti vlast koja će se upustiti u rješavanje nakupljenih strategijskih pitanja.</p>
<p>Tako će biti u dogledno vrijeme. Takvo stanje ostavlja Crkvi dovoljno vremena da pomogne utemeljiti ili odabrati stranku koja bi uz njenu potporu mogla zaštititi narod te koja bi u punoj uzajamnosti i solidarnosti građana izvela potrebnu političku, gospodarsku i demografsku preobrazbu.</p>
<p>Bez toga će i Crkva gubiti i propadati s narodom. </p>
<p>Autor je poslovni i politički konzultant.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Geopolitičke konstante velikih i strateški ciljevi malih: Vi mislite da je igra završena, a ona tek počinje</p>
<p>Najpreča je zadaća svakoga hrvatskog intelektualca osmisliti Hrvatsku, promisliti Hrvatsku i osvijestiti Hrvatsku i razjasniti onima koji čine četrdeset posto nacije, a imaju osam i manje razreda osnovne škole i onima drugima koji imaju mnogo škole, ali svejedno malo razumiju ili im nakon svega više ništa nije jasno, svima razjasniti da nije bio pogrešan cilj i ideal nego da su sadašnji problemi zbog loših »izvođača radova«, nedorečenog »izvedbenog projekta« i »fuša« u svim ključnim fazama izgradnje</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Cijenjeni kolega Martinoviću, počnimo od onoga u čemu se slažemo, jer razlika je među Hrvatima i ovako i onako toliko previše da se ponekad čini da je riječ o sasvim različitim političkim kontinentima, pa čak i da možda ne živimo u istom vremenu i na istom planetu. </p>
<p>Slažem se, i to u cijelosti, s Vama kada kažete: »Drugu prigodu, koju nam je povijest darovala kao popravni ispit nakon svih regularnih rokova, također smo 'genijalno' zaribali; umjesto građanske, moderne i liberalne, demokratske i dijaloške - na hrvatsku je postkomunističku pozornicu provalila primitivno-ognjištarska, zadrto nacionalistička, historijsko-revizionistička i autistična 'elita' koja je 'tisućljetni san' ostvarila kao karikaturu državotvorstva na izmaku 20. stoljeća.« (»Zašto objašnjenje za 'nesklonost' velikoga svijeta hrvatskoj državi ne tražimo u vlastitim pogreškama«, Vjesnik, Stajališta, 29. listopada).</p>
<p>Ne znam kako Vama, s tim u vezi je meni savjest čista. Ja sam 1990. bio na listi za DPV Sabora nasuprot Vladimira Šeksa. Cijela moja ulica, uključujući i moju najužu rodbinu, dala je glas gospodinu Šeksu. Za mene je u mojoj četvrti ipak glasovala jedna obitelj. Oni su, naime, bili Mađari!?</p>
<p>Moj izborni slogan tada je bio »Saboru je potrebna mladost«; biračko tijelo je presudilo: »Saboru je potreban Šeks«. Otad je prošlo toliko vremena da ni ja više nisam tako mlad, ali je, što se najvišega hrvatskog doma tiče, situacija ostala nepromijenjena.</p>
<p>Sve poslije što se događalo u mojoj ulici, u mom selu, u mom gradu, u mom zavičaju i u mojoj domovini, sve poslije samo je bilo: »Tražili ste, gledajte«.</p>
<p>I tu je meritum problema i iz toga je nastalo cijelo današnje sumorno otužno hrvatsko stanje iz kojega se sada valja čupati i iščupati. I to mora učiniti ova naša generacija, kako naša djeca i djeca naše djece ne bi vukli tragove i osjećali posljedice stare kletve »Da Bog da započeli, a ne dovršili«. Najpreča je zadaća svakoga hrvatskog intelektualca osmisliti Hrvatsku, promisliti Hrvatsku, osvijestiti Hrvatsku i razjasniti onima koji čine četrdeset posto nacije, a imaju osam i manje razreda osnovne škole i onima drugima koji imaju mnogo škole, ali svejedno malo razumiju ili im nakon svega više ništa nije jasno, svima razjasniti da nije bio pogrešan cilj i ideal (vlastita samostalna i suverena država) nego da su sadašnji problemi zbog loših »izvođača radova«, nedorečenog »izvedbenog projekta« i »fuša« u svim ključnim fazama izgradnje.</p>
<p>Ali da bi to uopće bilo moguće, da bi se taj hrvatski Gordijev čvor mogao razmrsiti potrebno je minimalno razumijevanje europske okoline, a u britanskom ga slučaju često i prečesto nema. Inače da imam nešto ili bilo što osobno protiv Britanije ili Engleza onda zacijelo ne bih tekst završio onim o ulozi Tonyja Blaira u visokoj svjetskoj politici.</p>
<p>A kad ste me već, eto, s toliko obzira izvukli na polemičku čistinu, da </p>
<p>Gdje je ono bio osnovan i uz poticaj i subvencije koje vlasti i vlade u kojoj europskoj metropoli je djelovao famozni Jugoslavenski odbor, onaj od koga je Frano Supilo izgubio mentalno zdravlje kada je dokučio (prekasno) kakva je uloga tog odbora i čiji je on zapravo politički servis i što će za Hrvate proisteći realiziraju li se njegove namjere. Čini mi se da je taj odbor osnovan i da je djelovao u Londonu.</p>
<p>A gdje je ono godine 1915. potpisan ugovor pod imenom Tajni londonski ugovor, kojim svjetski politički hohštapleri daju hrvatsku Istru i hrvatske otoke Talijanima, samo ako oni promijene dres već pri kraju prvog poluvremena prvoga velikoga svjetskoga ratnog sukoba?</p>
<p>Mislim da taj ugovor nosi ime po gradu u komu je potpisan uz logističku potporu domicilne državne administracije.</p>
<p>A kako se zove poznati europski novinar i spisatelj uz čiju je pomoć i donatorstvo grupa Srba prečana u Zagrebu (zašto baš u Zagrebu, zašto ne u Beogradu) godine 1920. osnovala časopis Nova Evropa, koji će dvadeset godina promicati unitarizam i integralno jugoslovenstvo. Čini mi se da je bila riječ o Britancu sir Setonu Watsonu, koji je nekoliko godina prije u Londonu pokrenuo englesku Novu Evropu. </p>
<p>A gdje se ono, gospodine Stjepo, »sklonila« dinastija Karađorđevića nakon sloma Jugoslavije 1941. godine, gdje je ono djelovala izbjeglička jugoslavenska vlada, čiji je »legitimni predstavnik na terenu bio Draža Mihajlović«?</p>
<p>Također čini mi se u Londonu.</p>
<p>A tko je Hrvata bana Šubašića (još jedan u predugoj koloni tragikomičnih domoljuba) pokušao namjestiti kao protutežu kad je sve ostalo propalo i s četničkim pokretom onako i za četnike i za Engleze neslavno završilo, tko je tada preko Šubašića pokušao vratiti kralja u zemlju i marginalizirati Josipa Broza i rezultate antifašističkog pokreta na ovim prostorima.</p>
<p>I ta se igra, koliko se sjećam, igrala iz Londona.</p>
<p>A tko je ono na Bleiburgu ostatke poražene Pavelićeve vojske zajedno s tisućama civila predao na milost i nemilost partizanima, tko je svjesno i nesvjesno postao »sponzor« hrvatskog križnog puta?</p>
<p>Čini mi se da je i tu riječ o britanskoj vojsci i britanskim zapovjednicima.</p>
<p>A tko je nekoliko godina kasnije, kada je Tito postao jamac ne samo opstanka Jugoslavije nego i otpora Staljinu primio na obalama Temze Broza sa svim najvišim državnim počastima i protokolom?</p>
<p>Britanska vlada i britanska kraljevska obitelj!</p>
<p>Ima toga još.</p>
<p>Izmišljam li činjenice, izvrćem li ih možda ili smo samo (napokon) stigli do one razine političke svijesti i medijske slobode i demokratske zrelosti kada možemo i smijemo i hoćemo reći i napisati kako zapravo stoje stvari iza kulisa i kada napokon postoje mediji koji to mogu i hoće objaviti.</p>
<p>Kada oni nas pitaju je li je »Oluja« bila legitimna oslobodilačka operacija kojom organizirana oružana sila međunarodno priznate države uspostavlja suverenitet i kontrolu nad vlastitim državnim teritorijem, onda valjda i mi smijemo pitati barem - oprostite, a kako to uopće jedno otočje pod imenom Falklandsko u neposrednoj blizini argentinske obale a petnaest tisuća kilometara udaljeno od Velike Britanije, kako to otočje može biti više britansko nego argentinsko. </p>
<p>I kako to da je vaša oružana akcija tamo bila legitimna i da za nju nitko ne treba bilo kome što objašnjavati ili za bilo što odgovarati.</p>
<p>Ili, a kako to baš vi, gospodo Englezi, držite taj Gibraltar, kako ste ga to stekli, u kojim je to gruntovnim knjigama on upisan na vas?</p>
<p>Na temelju kojeg prava baš vama pripada prolaz kojim se kontrolira ulaz i izlaz iz Sredozemnog mora kada vaš državni teritorij, i vaš politički mentalitet i vaši zakoni i vaša kultura nemaju apsolutno nikakve dodirne točke s mediteranskom civilizacijom i svim onim što je ona bila od rimskih vremena do danas.</p>
<p>Ne mislim, i to nigdje nisam ni napisao, da postoji urota ili tajni britanski ili bilo čiji plan protiv Hrvata kao Hrvata i zato što su Hrvati. Ali ima nešto drugo. Postoje geopolitičke konstante koje traju desetljećima, a neke i stoljećima.</p>
<p>Mijenjaju se dinastije i vlade, politički sustavi i vladajuće stranke i koalicije, vojske i vojne tehnologije ali neke geopolitičke konstante trajno ostaju. A kada se na putu ostvarenja tih geopolitičkih konstanti nađu mali narodi, jao njima.</p>
<p>Sjećate se onog njemačkog Drang Nach Ostena s početka dvadesetog stoljeća. Taj njemački imperijalni plan sezao je sve do obala Eufrata i Tigrisa, do današnjeg Iraka. A divne li sadašnjosti sto godina kasnije slučajno ujedinjena Njemačka, baš ona najodlučnije je, decidirano protiv američko-britanske intervencije u Iraku?!</p>
<p>Ista meta, isto odstojanje, gospodine Martinoviću ili mi se samo pričinja.</p>
<p>Vi mislite da zato što se svijet globalizirao i zato što se Europa integrira da su sve političke koordinate zadane i da postoji konačan scenarij, a da Hrvatska samo mora, igrajući se pravilima, gotovo rutinski doći do cilja i postati dio tog velikog plana. Vi mislite da je igra završena, a ona tek počinje.</p>
<p>Strateški hrvatski ciljevi doista jesu NATO pakt i Europska unija, ali oni sami po sebi nisu jamstvo za bilo što. Visoka razina realne političke svijesti najbolji je ulog u budućnost svakog naroda. Ako bilo tko radi nešto preko hrvatskih leđa zašto bi bilo nepristojno, neeuropski, reći mu - pa, oprostite, dajte nas malo pustite na miru...</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Radničko vijeće ne slaže se sa štrajkašima </p>
<p>»U Croatia busu nije u tijeku nikakav štrajk, jer sve linije Croatia busa voze prema uobičajenom rasporedu« rekla je u srijedu glasnogovornica Croatia busa Marija Gorički Dukić, na konferenciji za novinare koju je sazvalo Radničko vijeće ove tvrtke. </p>
<p>»Rad tvrtke bezuspješno je pokušala blokirati šačica ljudi koji ostatku zaposlenih ne daju raditi«, dodala je. »Umjesto da se bavimo putnicima, bavimo se neradnicima i trpimo velike troškove«. Konferenciji za novinare odazvalo se i oko 50 radnika koji su došli pružiti podršku Radničkom vijeću.</p>
<p>Nakon što su nezadovoljni radnici Croatia busa u utorak oko 5 sati osobnim vozilima blokirali ulaz u tvrtku u Heinzelovoj ulici i proglasili štrajk, u srijedu se, dakle, oglasila i »druga strana«. </p>
<p>Komentiravši brojne optužbe u vezi s financijskim malverzacijama bivšeg direktora Leona Sulića i utajama i ucjenama, o kojima su u utorak govorili radnici u štrajku, Marija Gorički Dukić ustvrdila je da je tvrtka »u nezavidnoj situaciji« i da se »bori za dio tržišnog kolača, a jedini način na koji to radi jest kvaliteta«. »Mi radimo zbog sebe i putnika«, dodala je. Podaci glasnogovornice o vlasničkoj strukturi tvrtke bitno se razlikuju od onih koje je dan ranije novinarima dao radnik pod otkazom Marinko Vidaković. Prema njegovim podacima, podsjetimo, država je vlasnik 85 posto dionica, 10 posto pripada malim dioničarima a pet posto je u vlasništvu Tiska odnosno Miroslava Kutle. Prema glasnogovornici, pak, 72,65 posto tvrtke je u privatnom vlasništvu, ali nije navela u čijem, 27,35 posto pripada državi, a udio malih dioničara je 0,76 posto, što bi značilo da vlasništvo te tvrtku iznosi 100,76 posto!</p>
<p>Predsjednik Radničkog vijeća Jure Tomaš istaknuo je kako »ne razumije izdaju kolega jer su plaće redovite, iako male«. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Radnici u štrajku: Uprava skriva autobuse</p>
<p>Radnici koji su podržali Radničko vijeće uglavnom nisu zaposlenici Croatia busa već rade u drugim tvrtkama koje nadzire Sulićeva mafija, tvrdi Mario Iveković</p>
<p>Nakon konferencije za novinare što ju je sazvalo Radničko vijeće, na velikom parkiralištu u Heinzelovoj ulici, koje čuvaju zaštitari »Sokol Marića«, nalazio se vrlo mali broj autobusa. Prema riječima radnika u štrajku, Uprava na taj način želi prikazati kako tvrtka posluje normalno dok, zapravo, »prijevoz obavljaju drugi prijevoznici poput Čazmatransa, ATP Rijeke, Varaždina i drugi privatnici«.</p>
<p> Podršku štrajkašima u srijedu se pružili povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za Zagreb Damir Gašparović i predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. </p>
<p>Kako sindikalcima nije dozvoljen ulaz u prostor tvrtke, Iveković je ustvrdio da je Trpimir Sulić, (sin Leona Sulića, bivšeg direktora Croatia busa kojemu je sud zabranio pristup poduzeću), prekršio međunarodnu konvenciju prema kojoj sindikalnim predstavnicima treba omogućiti da posjete radnike na njihovu radnom mjestu.</p>
<p> »Radnici koji su danas dali podršku Radničkom vijeću, uglavnom nisu zaposlenici Croatia busa već rade u drugim tvrtkama koje nadzire Sulićeva mafija«, rekao je Iveković. O moralu i dignitetu članova Radničkog vijeća dovoljno govori to što Suliću pomažu da njihovi kolege ostanu bez posla, ustvrdio je Iveković. »Prema informacijama s kojim raspolažemo, Sulić će zatražiti deložaciju radnika, međutim nadamo se da će pravosuđe ovaj put pomoći nama«, zaključio je Iveković.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Za Leona Sulića Odvjetništvo je zatražilo pritvor« </p>
<p>U zasad nepravomoćnim optužnicama Županijsko državno odvjetništvo tvrdi da postoji osnovana sumnja da je Sulić, sam ili uz pomoć dugih osoba, za sebe i druge pravne i fizičke osobe pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 32,232.268 kuna / Sve kaznene prijave obrađene su ili se obrađuju, tvrdi Canjuga </p>
<p>»Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je do sada protiv bivšeg direktora zagrebačke tvrtke Croatia bus Leona Sulića dvije optužnice, optužni prijedlog i zatražilo pritvor, no do danas o tome nema odluka sudova«, stoji u priopćenju Županijskog državnog odvjetnika Krunoslava Canjuge, napisanom povodom situacije u Croatia busu. </p>
<p> Canjuga tako demantira radnike koji tvrde kako »Državno odvjetništvo dosad nije ništa poduzelo« u vezi s tridesetak kaznenih prijava o kriminalnim radnjama u tom trgovačkom društvu. </p>
<p>Kao prvo, izvješćuje Canjuga, Županijsko državno odvjetništvo podiglo je 13. rujna 2002. optužnicu pred Županijskim sudom protiv Leona Sulića, Marka Pušića i Ružice Korenić. Postoji osnovana sumnja da je Sulić počinio četiri kaznena djela protiv službene dužnosti zloporabom položaja i ovlasti. Marko Pušić osumnjičen je za jedno kazneno djelo protiv službene dužnosti zloporabom položaja i ovlasti, a Sulić još, zajedno s Ružicom Korenić, za jedno kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.</p>
<p>Do 6. studenoga ta optužnica nije postala pravomoćnom.</p>
<p>Drugo, 22. svibnja ove godine Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je Trgovačkom sudu u Zagrebu optužni prijedlog protiv Croatia busa i Leona Sulića da su počinili privredni prijestup kršeći Zakon o platnom prometu. Povodom toga optužnog prijedloga Trgovački sud u Zagrebu još nije donio odluku.</p>
<p>Treće, Odvjetništvo je 16. travnja 2002. podiglo optužnicu protiv Leona Sulića i Milana Cesareca zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju, kao i kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava, krivotvorenjem isprave. U optužnici je Općinskom sudu predloženo da poduzme mjere opreza zabranom poduzimanja određenih poslovnih aktivnosti te zabranom posjećivanja određenih mjesta ili područja.</p>
<p>Do 6. studenog ni ta optužnica nije postala pravomoćnom.</p>
<p>Povodom te optužnice, 21. listopada 2002. predloženo je određivanje pritvora protiv Leona Sulića. Općinski sud u Zagrebu do danas nije donio odluku s tim u vezi.</p>
<p>Četvrto, u odnosu na dvije kaznene prijave protiv Leona Sulića, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je Županijskom sudu u Zagrebu zahtjev za istražne radnje u poslovanju Croatia busa i Autobusnog kolodvora u Zagrebu. </p>
<p>U za sada nepravomoćnim optužnicama, Županijsko državno odvjetništvo tvrdi da postoji osnovana sumnja da je Sulić, sâm ili uz pomoć navedenih osoba, za sebe i druge pravne i fizičke osobe pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 32,232.268 kuna. </p>
<p>U priopćenju županijskog državnog odvjetnika Krunoslava Canjuge dodaje se da je sve što je poduzeto, rezultat suradnje Kriminalističke policije PU Zagrebačke i Općinskog i Županijskog odvjetništva te da su sve kaznene prijave obrađene ili su u obradi, i nalaze se u raznim fazama pretkaznenoga i kaznenog postupka.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hotel Esplanade zatvoren na devet mjeseci</p>
<p>Posljednji je gost napustio hotel 1. studenoga, upisavši svoje ime u knjigu posebnih gostiju / Vlasnik Esplanade demantirao da hotel rasprodaje inventar</p>
<p>U srijedu je u hotelu Esplanade održana konferencija za novinare na kojoj je predstavljen budući izgled toga »zagrebačkog suvenira«, hotela koji je u srcu svih Zagrepčana. Današnja direktorica hotela Amelija Tomašević predstavila je i vlasnika hotela, Austrijanca Herberta Haselbachera, generalnog direktora WSF grupe, koja posjeduje hotele u Pragu, Beču i mnogim drugim gradovima.</p>
<p> Hotel Esplanade posljednji će radni dan imati u petak, 8. studenoga, a posljednji je gost hotel napustio 1. studenoga, upisavši svoje ime u knjigu posebnih gostiju.</p>
<p>»Dovest ćemo hotel Esplanade do starog ugleda, vratiti mu stati tlocrt. Esplanade znači jako mnogo za Zagreb, a želimo da toliko znači i za Europu«, kazao je Haselbacher, naglasivši da vjeruje kako će Esplanade u Europi proći još i bolje nego posljednji hotel koji je renovirao, onaj u Pragu. </p>
<p>Maria Katsarou-Vafiadis, Grkinja koja je napravila dizajn za »novu Esplanadu«, novinarima je pokazala kako će izgledati unutrašnjost hotela koji će ponovno biti otvoren za devet mjeseci.</p>
<p> »Napravit ćemo i veliku Oleander terasu, kao što je i nekad bila. Tu će biti i restoran s posebnom hranom, što je trenutačno u svijetu veliki trend«, najavila je Maria Kastarou-Vafiadis. »U prostoru današnjeg Murana bit će kongresne prostorije i business centri dok Smaragdnu dvoranu gotovo i nećemo mijenjati jer je i sad prelijepa«.</p>
<p>I recepcija hotela bit će gdje je i danas, no u nešto drukčijem obliku, smještena uz prozore, okružena drvenim oplatama na zidovima. Osim Smaragdne dvorane, jedino će Bistro ostati takav kakav je danas. </p>
<p>Najveće će promjene hotel dobiti u dijelu u kojemu su sobe. Imat će ukupno 210 soba, bit će ih svih veličina, kao i apartmana. Predsjednički apartman bit će u središtu zgrade, s pogledom na fontanu. Sve će sobe biti luksuzno uređene, s velikim kupaonicama i posebnim prostorom za garderobu.</p>
<p>U podrumu hotela, uz kasino, nalazit će se i trim-dvorana, no nažalost, hotel neće imati bazen, jer za nj nema mjesta. Neće biti riješen ni problem parkiranja oko hotela, jer nema prostora gdje bi se moglo izgraditi parkiralište. Vlasnik nije želio otkriti koliko je platio za hotel, kao niti to, koliko će uložiti u njegovu adaptaciju. Još uvijek nije poznato ni koji će vodeći lanac hotela preuzeti brigu o Esplanadi. </p>
<p>»Cijene usluga u budućoj Esplanadi svakako će biti više od današnjih, no još se ne zna koliko«, rekao je Haselbacher. On je dodao kako će oko pedeset posto radnika koji će raditi na obnovi hotela biti Hrvati, dok će ostali biti iz ostalih europskih gradova. Novi vlasnik demantirao je i napiuse u novinama o prodaju inventara hotela: »Ne kanimo prodavati srebro i druge vrijednosti. To ćemo i dalje koristiti u svakodnevnoj uporabi«, zaključio je Haselbacher.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Obilježen Dan Sveučilišta</p>
<p>Minutom šutnje u spomen na upravo preminulog professora emeritusa Jakova Sirotkovića, u srijedu je počela svečana sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, kojom je obilježen Dan Sveučilišta. »Novi program razvojne strategije Zagrebačkog sveučilišta i dobra suradnja s Gradom, ponajviše u stipendiranju mladih znanstvenika i prostornom uređenju fakulteta, i dalje će biti važne aktivnosti Sveučilišta«, izjavila je rektorica Sveučilišta Helena Jasna Mencer. Ona je dodala kako Ministarstvo znanosti i tehnologije očekuje od Senata Sveučilišta prijedlog za izradu jedinstvenog proračuna za sve fakultete kako bi »prošlo vrijeme kada su se pojedinačne visokoškolske ustanove financirale bez kriterija«. Na svečanoj je sjednici Nagradu Frana Bošnjakovića za ovu godinu dobio Mladen Andrassy, redoviti profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Zvanje professora emeritusa za velike zasluge u promicanju znanosti dobilo je 12 umirovljenih profesora.</p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mališani izrađuju božične čestitke</p>
<p>Više od 25.500 mališana iz 338 dječjih vrtića ove će godine u sklopu akcije AZ mirovinskog fonda »Potraga za božičnim čestitkama« izrađivati božične čestitke. Dječjim vrtićima poslane su prazne bijele »čestitke«, na kojima će oblikovati svoje božične poruke. Pri izradi božičnih čestitki djeci je dozvoljeno primjenjivati različite materijale, koristiti sve tehnike te motive po vlastitu izboru. Rok za slanje gotovih čestiti produžen je do 20. studenog, pa će mali autori svih čestitki koje do tada stignu na adresu fonda biti potencijalni kandidati za jednu od glavnih nagrada organizatora akcije. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Traži se bijela vaza </p>
<p>Prije dva tjedna zagubila se porculanska bijela vaza, korejskog umjetnika Kyung Sook Leea, koja je nagrađena na putujućoj Međunarodnoj izložbi keramike »Vaze za cvijeće 2002.«. Vaza je opisana na sedmoj stranici kataloga izložbe (pod brojem 48.) a nalazi se i na plakatu izložbe.</p>
<p> Autor izložbe, Hanibal Salvaro, moli nalaznika da se javi na telefon broj 01/4813 149. Bit će nagrađen vrijednim keramičkim djelom ili novčano.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Kraljica upozorila Burrela da se čuva »tajnih sila«</p>
<p>LONDON, 6. studenoga</p>
<p> - (Od Vjesnikove dopisnice) - Što je Kraljica rekla Dianinom sobaru Paulu Burrellu, tema je koja je duboko zaokupila Otok. Burrelova otkrića u srijedu su šlager lista Mirrora, koji je ekskluzivnost platio s 300.000 funti (oko četiri milijuna kuna). On tvrdi da mu je nakon Dianine smrti Kraljica kazala: »U ovoj zemlji djeluju sile o kojima ništa ne znamo«, te da ga je zatim »pogledala preko ruba svojih naočala, kao da očekuje da znam ostatak«. Premda nije točno znao o čemu govori, odani batler je, kako tvrdi, uspio shvatiti da ga Kraljica opominje da se čuva, jer bi ga duboka povezanost s Dianom mogla dovesti u opasnost. </p>
<p>Paul Burrell odlučio je progovoriti nakon što ga je prošlog tjedna sud oslobodio optužnice da je poslije Dianine pogibije nedopušteno prisvojio neke njene stvari s nakanom da ih kasnije proda kolekcionarima. Ta je optužnica bila dramatično povučena nakon Kraljičine intervencije. Nakon dva tjedna suđenja, Elizabeta II. je rekla da se prisjetila kako ju je butler obavijestio da će pospremiti neke Dianine stvari. Nakon toga se cijeli slučaj prestao tretirati kao krađa, a suđenje je prekinuto. </p>
<p>Burrell sada tvrdi da je princezi u svome automobilu često dovozio u posjet njezine muške prijatelje i ljubavnike. Za jednog od njih, pakistanskog liječnika Hasanata Khana, ona se navodno htjela i udati. Diana je dijelila novac sirotinji i prostitutkama, a voljela je šokirati osoblje jedne londonske apoteke, razgledajući i kupujući pribor za testiranje na trudnoću, također otkriva Burrell. Ujedno se trudi objasniti porijeklo svakog pojedinog predmeta za čiju je krađu bio optužen, a koji su kod njega pronađeni. Mnoge je sama Diana poklonila njemu i njegovoj supruzi, a razne dokumente pohranio je da ih spasi od princezine obitelji. On naime tvrdi da su Dianina mati i sestre uništavale njenu dokumentaciju i korespondenciju nakon princezine smrti, te da je upravo zato odlučio dio toga pospremiti za budućnost. </p>
<p>Paul Burrell zabranio je listu Sun, koji je konkurencija Mirroru, da u srijedu prenese neke njegove zanimljivije izjave dane tijekom suđenja. Vjerni batler i sam se suzdržava iznijeti škakljivije detalje, pa njegova otkrića ne donose u biti mnogo novoga. Fascinantna je međutim izjava koju stavlja u usta Kraljici o navodnim tamnim silama što djeluju na Otoku. Ni u Mirroru, ni u prvim komentarima nitko ne pokušava nagađati kakve bi to sile mogle biti, no čini se da je riječ o aluziji na određene elemente britanskog establishmenta, možda čak tajne službe. Buckinghamska palača samo je šturo komentirala da je razgovor između Kraljice i batlera bio privatne naravi. Od onoga što je o tome razgovoru sada procurilo u javnost zanimljiv je i podatak da je tijekom čitave trosatne audijencije kod Elizabete II. odani sobar ostao stajati na nogama, kako to već nalaže protokol.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Andrea Bocelli pjeva omiljene arije iz djetinjstva</p>
<p>LONDON, 6. studenoga</p>
<p> - Za svoj novi album, operni pjevač Andrea Bocelli vratio se u djetinjstvo i otpuhnuo prašinu s nekih zaboravljenih arija. </p>
<p>»Sentimento«, najnoviji album talijanskog tenora, rezultat je suradnje s dirigentom i violinistom Lorinom Maazelom. </p>
<p>Dvojica umjetnika željela su oživjeti običaj izvođenja violinsko- vokalnih dueta. </p>
<p>»Ovo je zbirka starih pjesama - arija koje opisuju ljubav. Posebno su mi drage jer pripadaju i mojem djetinjstvu«, rekao je Bocelli.</p>
<p>»Te su arije neopravdano zaboravljene, više cijenjene u inozemstvu nego u mojoj zemlji«.</p>
<p>Što se tiče djela »En Aranjuez Con Tu Amor«, Bocelli kaže da ono zvuči »poput vrlo neobičnog nadmetanja između violine i vokala, koje započinje kao nadmetanje, ali završava kao neka vrsta suradnje koja stvara glazbu«. </p>
<p>Rođen 1958., slijepi Bocelli odrastao je u usko povezanoj zemljoradničkoj zajednici u talijanskoj Toskani, i postao odvjetnik prije nego je krenuo s glazbenom karijerom. Njegov album prvijenac iz 1994. postao je platinast u roku od samo nekoliko tjedana, a Bocelli je postao jedan od svjetski najuspješnjijih živućih umjetnika, autora najbolje prodavanih albuma, u prosjeku jednog godišnje. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sharon Osbourne odustala od nastavka »The Osbournes«</p>
<p>LONDON, 6. studenoga</p>
<p> - Majka obitelji Osbourne, Sharon Osbourne izjavila je da će druga sezona serije »The Osbournes« ujedno biti i posljednja. Razloge je tomu, kaže ona, ogromni pritisak kojeg obitelj proživljava zbog tog serijala. </p>
<p>Iako zarađuju milijune dolara i unatoč svjetskom zvjezdanom statusu slavna obitelj Osbourne je pod pritiskom zbog te serije, a odnevdavno se moraju boriti i s teškom bolešću Sharon Ousbourne kojoj je prije nekoliko mjeseci dijagnosticiran rak. Sve je to, tvrdi ona, navela Ozzyja da ponovno počne piti, a sve je njih promijenio nedostatak privatnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Spider-Man« na DVD-u ruši sve rekorde</p>
<p>HOLLYWOOD, 6. studenoga</p>
<p> - Sonyjevo izbacivanje na tržište DVD-a i video-kazete filma »Spider-Man« protekloga petka izgledalo je euforično poput filmske premijere i donijelo novi rekordni profit u tom poslu.</p>
<p>Samo u petak potrošeno je više od 125 milijuna dolara na kupnju ili unajmljivanje »Spider-manova« DVD-a ili kazete, a do nedjelje, prema prvim procjenama, zarada se popela na preko 200 milijuna dolara.</p>
<p>Prvoga dana prodaje kupljeno je rekordnih 7 milijuna primjeraka. </p>
<p>Još jedan zamjetan rezultat ostvaren je u postotku broja prodanih DVD-a i kazeta u odnosu na broj ukupno izdanih - od 26 milijuna u distribuciji samo u SAD-u prodano je protekloga vikenda 40 posto. Pored toga, još je 14 milijuna primjeraka odaslano u prekomorske zemlje.</p>
<p>Samo je film »Kralj lavova« u povijesti izašao u više izdanja. U veljači 1995. u prodavaonice je poslano 28,8 milijuna kazeta tog filma, a tijekom prvoga tjedna kupljeno je više od 20 milijuna kazeta. Dosad je pak ukupno prodan 31 milijun kazeta, što »Kralja lavova« čini najprodavanijim video-izdanjem svih vremena.</p>
<p>Film se još nije pojavio u DVD izdanju, a to bi se trebalo dogoditi iduće godine.</p>
<p>Očekuje se da će upravo Columbia vladati američkim video tržištem u posljednjem kvartalu ove godine s nekoliko izdanja među prvih 10, uključujući filmove »Spider-Man«, »Ljudi u crnom 2«, »XXX«, »Mr. Deeds«, i »Stuart Mali 2«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Pluraritet hrvatske kulture</p>
<p>U Koncertnom domu ministar kulture Antun Vujić govorio je o pluralitetu hrvatske kulture / Simfonijski orkestar i zbor HRT-a pred više od tisuću slušatelja izveo »Hrvatski glagoljaški rekvijem« Igora Kuljerića</p>
<p>BERLIN, 6. studenoga</p>
<p> - Razmeđa koja Hrvatska obuhvaća u svom kulturnom naslijeđu i svojim kulturnim perspektivama, u luku od starih pisaca, dubokih sonda povijesti do suvremenosti, svjedoči o kontinuitetu koji odražava hrvatsku državnu misao i pluralitet hrvatske kulture. Taj pluralitet upravo se ponajbolje može prepoznati u programu Tjedana hrvatske kulture u Berlinu koji prvi put njemačkoj publici omogućuje praćenje različitih tendencija u hrvatskim kulturnim prostorima - od klasične glazbe do avangardnih likovnih iskaza. Tim je riječima ministar kulture Antun Vujić, u utorak na večer, u berlinskom Koncertnom domu svečano otvorio Tjedne hrvatske kulture u Njemačkoj.</p>
<p> O važnosti te manifestacije koja Njemačkoj prvi put nudi sustavan pregled hrvatske kulture u različitim segmentima govorio je na otvorenju i Wilfried Grolig, voditelj Uprave za kulturu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. »Hrvatska je zemlja ukorijenjena u slojevitu kulturnu tradiciju koju mnogi od nas poznaju i cijene. Istodobno, Hrvatska je mlada i moderna država, zemlja koja želi ostvariti svoj doprinos u zajedničkom kreiranju mirne i ujedinjene Europe. Njemačka je to približavanje Hrvatske Europi od samog početka poticala i podupirala na različite načine, stoga i dalje ohrabrujemo naše hrvatske prijatelje da usprkos svim poteškoćama nastave na tom putu, kročeći i dalje prema istom cilju«, naglasio je voditelj Grolig.</p>
<p> Potom su u Koncertnom domu, pred nešto više od tisuću slušatelja, nastupili Simfonijski orkestar i Zbor HRT te vokalni solisti: Valentina Fijačko, Martina Tomčić, Janez Lotrič i Saša Ivaci, koji su izveli »Hrvatski glagoljaški rekvijem« (»Misu za umriješe«) Igora Kuljerića koji je ovom prilikom ravnao izvedbom. Djelo za koje sam autor kaže da je nastalo kao ishod njegove duboke potrebe, da zvučnim učini nešto što već dugo u sebi čuje iz vremena mladosti kada su glagoljaški rituali ostavljali u njemu začudan odzvuk - prepoznala je berlinska publika i dugim pljeskom ispratila autora i izvođače.</p>
<p> Tjedni hrvatske kulture u Njemačkoj, koji se održavaju pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i predsjednika Savezne Republike Njemačke dr. Johanessa Raua u organizaciji hrvatskog Ministarstva kulture, uz potporu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, počeli su 14. listopada koncertom Dunje Vejzović I Đorđa Stanettija.</p>
<p> U atraktivnim prostorima Koncertnog doma, Stare nacionalne galerije, Podewilla, Berlinskog festivalskog doma, Komične opere, Berlinskog doma književnosti, Berlinskog filmskog muzeja, Umjetničkog prostora Kreuzberg/Bethanien te kino dvorane Doma filmske umjetnosti Babylon i Arsenal, do sada su se u Berlinu predstavili mnogi hrvatski umjetnici. Tako je hrvatsko stvaralaštvo - kazalište, ples, film, književnost, likovna i glazbena umjetnost - ovih dana postalo središtem interesa berlinske javnosti, koja je u mogućnosti poput mozaika slagati sliku Hrvatske u različitim segmentima. U dodirima tradicije i suvremenosti, u baštinskim i recentnim ostvarenjima, u onoj raznolikosti koja našu kulturu stoljećima čini atraktivnom u europskim kulturnim rasporedima. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>CITY</p>
<p>Udarao je nekom čudnom pakošću</p>
<p>Bez riječi su prošli cijeli grad. Stari Mondiniev auto išao je jedino kad je ventilator bio uključen na najveću brzinu. Dok je stajao na semaforu, djelovao je poput pretis lonca nakon tri sata kuhanja</p>
<p>ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Mondini je to već vidio: prvaci su redom bili takvi. </p>
<p>Bila je to mješavina nepobitne snage i definitivne usamljenosti. To ih je štitilo od svakog poraza, i od svake sreće. Tako su čitav život, iako nepobijeđeni, gubili. Jednog je dana Larry došao u klub s nekom djevojkom, sitnom i mršavom brinetom po imenu Jody. Nosila je usku majicu i cipele s puno vezica. Mondiniu se učini vrlo lijepom, i na svoj način, tako reći, nježnom. Sjela je u kut i promatrala Larrya kako trenira, bez riječi. Prije kraja treninga, ustala je i otišla. Drugi je put Larry boksao s nekim mladićem mlađim od sebe, hrabrim, ali mladim, i u jednom je trenutku stao udarati malo jače. Mondini nije čekao da sat odzvoni tri minute: oslonjen na konopce rekao je: Dosta. No Larry se nije zaustavljao. Udarao je nekom čudnom pakošću. I otišao do kraja. Mondini nije ništa rekao. Pustio je Larrya da siđe s ringa. </p>
<p>Vidio je kako mu Drink briše leđa i skida rukavice: s poštovanjem. </p>
<p>Vidio ga je kako prolazi pored ogledala, prije negoli se vratio u svlačionicu, i kako se nakratko zaustavlja. Potom mu je na pamet pala šutljiva djevojka, tko zna zašto, i niz drugih stvari. </p>
<p>Tiho je opsovao i shvatio da je došao trenutak. Pričekao je Larrya da izađe, elegantan, s kaputom od kašmira. Isključio je sat iz struje. Potom je rekao:</p>
<p>- Vodim te kući, Larry, OK?</p>
<p>Poomerang - Bez riječi su prošli cijeli grad. Stari Mondinijev auto išao je jedino kad je ventilator bio uključen na najveću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Dok je stajao na semaforu, djelovao je poput pretis lonca nakon tri sata kuhanja. </p>
<p>Na kraju je Mondini parkirao i ugasio motor. Četvrt bogataša i blaga svjetla na travnjacima podšišanim na engleski način.</p>
<p>- Pouzdaješ li se u mene, Larry?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Onda ću ti objasniti.</p>
<p>- Dobro.</p>
<p>- Imao si 21 susret, Larry. Šesnaest bi ih i ja bio dobio. Ostalih pet, to su bili pravi boksači. Sobilo, Parker, Morgan Bluman... takvi u tebi dokrajče želju za boksom. A s tobom nisu ni stigli do kraja. Imaš neki način borbe, Larry, kakav oni ne mogu ni zamisliti. Povremeno, dok si tamo gore, gledam tvoje protivnike, i posve je suludo koliko se doimlju... stari. Djeluju poput crno-bijelog filma. Ne znam gdje si to naučio, ali je tako. Takav boks ne postoji, ako ne boksaš ti. Vjeruješ li mi?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Sada me dobro poslušaj. Dvije su stvari koje moraš shvatiti.</p>
<p>- OK.</p>
<p>- Prva: nikada u životu nisi dobio pravi udarac.</p>
<p>- Kako to mislite?</p>
<p>- Svi udaraju, Larry. Ali trojica, četvorica na svijetu sposobna su učiniti nešto više: izmlatiti. Njihovi su udarci pravi. Nemaš pojma što to znači. To su udarci kojima se može promijeniti karoserija auta. U njima je sve: koordinacija, snaga, brzina, preciznost, zloba. </p>
<p>To su remek-djela. Trebali bi voditi školske grupe da to vide, kao u muzeje. I divno ih je promatrati kada sjediš pred televizorom, s pivom u ruci. No ako si gore, onda je to strah, Larry, čisti strah i ništa drugo. Užas. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vjekoslav Šutej dirigira u Deutsche Operi </p>
<p>BERLIN, 6. studenoga</p>
<p> - Hrvatski dirigent Vjekoslav Šutej dirigirat će u četvrtak na večer u berlinskoj Deutsche Operi. Prije 90 godina, 7. studenog, u Charlottenburgu prvi put je izvedena opera. U povodu toga jubileja naš proslavljeni dirigent pozvan je u Berlin da ravna izvedbom »Tosce«, u kojoj će u četvrtak nastupiti svjetski proslavljeni pjevači: Rugero Raimondi, Nicolo Martinucci i Maria Gulighina. Šutej je tako - nakon koncerta 1991. godine kada je na otvorenom prostoru, u blizini berlinskog Kulturnog doma, pred 15 000 posjetitelja dirigirao koncertom Jose Carrerasa - na velika vrata ponovno ušao na berlinsku glazbenu scenu. To je, ujedno, i njegov debi u kultnoj berlinskoj Deutsche operi. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mintzov uspon do apsoluta </p>
<p>U cjelini, recital Schlome Mintza u »Lisinskome« bio je jedan od boljih koncerata u posljednje vrijeme / Čuli smo još jednoga u nizu velikih violinista koji su obilježili početak koncertne sezone u Zagrebu</p>
<p>Umjesto najavljenoga koncerta »Orkestra iz doba prosvjetiteljstva«, koji je trebao biti održan u ciklusu »Svijet glazbe« Koncertne direkcije Zagreb, organizator je publici u utorak ponudio recital violinista Schlome Mintza koji je nastupio uz pijanista Itamara Golana u dvorani »Vatroslav Lisinski«. Na programu su bila djela Schuberta (Sonatina za violinu i glasovir br. 3 u g-molu, D 408), Bartoka (2. sonata za violinu i glasovir) i Brahmsa (3. sonata za violinu i glasovir u d-molu, op. 108).</p>
<p> Mintzov se nastup pokazao iznimno zanimljivim, budući da pripada onom izvodilaštvu koje afirmira glazbu slijedeći njezin tijek, temeljeći to na cjelovitoj unutarnjoj projekciji određenog djela. To je obrnuti put od pristupa koji izvedbe gradi kroz samo izvodilačko umijeće i interpretativne koncepcije izvođača, čime glazba na određeni način postaje sredstvom umjesto razlogom izvođenja.</p>
<p> Takav Mintzov pristup je vrlo zahtjevan, i za izvođača i za publiku, jer ne nudi niti jedan poprečni put - bilo ljepotom ili atraktivnošću tona (za što je violina iznimno pogodan instrument), virtuoznošću ili nekom vrstom interpretativne sugestivnosti, već građu iznosi u njezinoj čistoći, velikoj preglednosti i s pravom vrstom vjernosti notnom tekstu.</p>
<p> U svakoj od skladbi koje smo čuli, takav je princip bio iskazan i poštivan, što je možda najcjelovitije bilo postignuto u Bartokovu te Brahmsovu djelu, dok je izvedba Schubertove skladbe - u biti najboljeg mogućeg »predteksta« takvom Mintzovom izvodilaštvu, bila manje ostvarena. Mintzova dosljednost te korektnost koja ne dopušta ni slučajnost ni mogućnost nazovi improvizacije, potakla je i pijanista da se prilagodi takvoj vrsti izvodilaštva, i njih su dvojica u nekim trenutcima ostvarili kompatibilnost finog suglasja i razumijevanja, međutim u cjelini je riječ o dva sasvim različita poimanja glazbe.</p>
<p> Mintzova strogost je pitanje načina muzičkog mišljenja, koje glazbu smješta u kategoriju apsolutnoga, što jest jedna od njezinih temeljnih osobina. Umijeće je to koje obično posjeduju pravi gudački kvarteti (prije nekoliko godina takav je koncert u Zagrebu održao »Bartok kvartet«), a koje je nužno čuti unutar drugih i drugačijih programa pojedinih glazbenih sezona. U cjelini, recital Schlome Mintza bio je svakako jedan od boljih koncerata u posljednje vrijeme, a njegovim smo nastupom čuli još jednoga u nizu kvalitetnih i velikih violinista koji su obilježili početak koncertne sezone u Zagrebu.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vučedolski Orion na europskoj turneji</p>
<p>Nakon Vukovara i Zagreba, Ljubljana je prva srednjoeuropska postaja »Vučedolskoga Oriona « / Eksponatima prvotne izložbe dodani predmeti vraćeni iz Novoga Sada te istovjetni nalazi s Ljubljanskoga barja </p>
<p>LJUBLJANA, 6. studenoga</p>
<p> - Dok se u Berlinu nizom kulturnih događanja kompleksno predstavlja hrvatska kultura, ponajprije suvremena, jedna je arheološka izložba, što je premijerno prikazana u Vukovaru, a potom u Zagrebu, krenula na svoju europsku turneju, prešavši tek jednu granicu. Njezina je prva inozemna postaja u Ljubljani, gdje je u Narodnom muzeju u utorak na večer slovenskoj publici predstavljen »Vučedolski Orion - najstariji europski kalendar«. Riječ je o izložbenom projektu što su ga temeljem istraživanja i otkrića dr. Aleksandra Durmana (autor izložbe) zajednički ostvarili zagrebački Arheološki muzej, vinkovački i vukovarski gradski muzeji te Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njima se u Ljubljani organizaciono pridružio i ljubljanski Narodni muzej.</p>
<p>Izložbu je u nazočnosti brojne publike u kojoj su bili i uglednici iz društvenog i javnoga života u Hrvatskoj i Sloveniji, otvorila slovenska ministrica kulture Andrea Richter. U ime hrvatskoga Ministarstva kulture tom je prigodom govorila ministrova pomoćnica Branka Šulc. Čitav projekt je, držeći u ruci jednu od vinkovačkih terina, predstavio i objasnio autor izložbe dr. Aleksandar Durman, koji je u Hrvatskoj za njega nagrađen najvišom godišnjom znanstvenom nagradom te Nagradom Grada Zagreba. Uz njega je bio još jedan laureat te izložbe, projektant postava arh. Željko Kovačić, koji je za nju upravo dobio nagradu 37. zagrebačkoga salona. Zadovoljan što je Slovenija prva zemlja u kojoj gostuje ova iznimno značajna izložba, koja je ovdje proširena srodnim arheološkim materijalom s područja Slovenije, direktor Narodnog muzeja Petar Kos poželio joj je uspjeh ne samo u Sloveniji, gdje za nju već vlada golem interes, što se uspoređuje samo s onim što je izazvala izložba Leonarda da Vincija, nego i na njezinu putovanju Europom. Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić bio je ponosan što iz njegove zemlje dolazi tako važna izložba i što se povodom nje u Ljubljani već dogovara drugi zajenički, jednako važan, arheološki izložbeni projekt - »Metalurgija na srednjoeuropskom prostoru«.</p>
<p>Podsjetimo, dr. Aleksandar Durman otkrio je na jednoj vinkovačkoj posudi iz razdoblja klasične vučedolske kulture najraniji oslikani europski (indoeuropski) kalendar koji je, kako ističe Durman, istovremeni sumerskom i egipatskom, ali nije njihova kopija, jer je uspostavljen daleko na sjevernoj 45. paraleli. Izložbom su, osim spomenute, predočene i druge posude na kojima se javljaju elementi sazvježđa što su ih pripadnici vučedolske kulture, koja je obuhvatila čitav današnji srednjoeuropski prostor, ucrtavali u svoje uporabne posude koje danas reflektiraju njihovo poimanje svijeta što ga je dijelila crta horizonta - na svijet života i onaj nakon smrti. Tim senzacionalnim otkrićem »dekoracije« vučedolskih posuda pročitane su u njihovu punom značenju.</p>
<p>Ljubljanska izložba, na kojoj su prezentirane i rekonstrukcije grobnih nalazišta, dosad je najveća prezentacija »Vučedolskoga Oriona«, jer su postojećim eksponatima prvotne izložbe dodane i posude (njih pet) što su vraćene iz Novoga Sada, kamo su bile odnesene s drugim umjetninama iz Vukovara, te nalazima s Ljubljanskog barja koji odgovaraju vremenom i stilom vučedolskoj kulturi. Neki već sada procjenjuju da je ljubljanska prezentacija najimpresivnija, iako je vukovarska bila najemotivnija (obilježena prostorom u kojem je nastala vučedolska kultura), a zagrebačka decentna. Ova izložba ostat će u ljubljanskome Narodnom muzeju sve do ožujka 2003. godine. </p>
<p>Nakon toga krenut će na put srednjoeuropskim središtima, prapočetci kojih su vezani uz vučedolsku kulturu.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sunkov prinos kemiji</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - U povodu 80. rođendana kemičara Dionisa Emerika Sunka u Preporodnoj dvorani HAZU u srijedu je u Zagrebu počeo znanstveni skup o tome uglednom hrvatskom znanstveniku. Skup je osim domaćih okupio i znanstvenike iz SAD, Njemačke i Sjeverne Irske, čiji je znanstveno područje djelovanja fizikalno-organska kemija. Kako je kazao voditelj skupa Nenad Trinajstić, teme koje će se obrađivati na skupu u uskoj su vezi sa znanstvenim područjem u kojem je Sunko bio aktivan u svojoj znanstvenoj karijeri. To su reakcijski mehanizmi, strukture i stabilnost nekih organskih iona te razvoj fizikalno-organske kemije općenito.</p>
<p> Dionis Emerik Sunko rođen je u Zagrebu 1922., a diplomirao je tehničku kemiju. Doktorirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu te zatim radio u Plivi i Institutu »Ruđer Bošković« gdje je utemeljio laboratorij za fizikalno-organsku kemiju. Nakon toga predaje na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gdje je dočekao i umirovljenje 1992. Sunko je autor niza znanstvenih i stručnih tekstova te urednik brojnih stručnih knjiga, a za svoj rad dobio je brojne domaće i strane nagrade i priznanja. Skup o Dionisu Emeriku Sunku organizirao je HAZU, Institut »Ruđer Bošković«, Hrvatsko kemijsko društvo i Prirodoslovno- matematički fakultet. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novi »stari« Miroslav Šutej u »Apedemaku«</p>
<p>ZAGREB, 6. studenog</p>
<p> - Od srijede na večer u komornoj galeriji »Apedemak«, Savska 8, može se razgledati izložba najnovijih ostvaraja akademika Miroslava Šuteja (1936.) iz ciklusa »Slike na platnu«. Predstavljena djela rađena su po »Kolekciji za '86.« - seriji od 140 različitih keramičkih pločica, izvedenih i izloženih u Zagrebu 1985., za što je 1986. Šutej dobio Godišnju nagradu »Vladimir Nazor«. Ciklus sadrži 36 akrila na platnu formata 140 x 140 cm, no zbog prostorne ograničenosti na izložbi se nalazi samo 12 izložaka. Svakodnevno gledajući te pločice u ambijentu stana i atelijera, autor je odlučio da ih izvede kao slike velikog formata. Izložbu je otvorio akademik Tonko Maroević koji u kataloškom tekstu posebno ističe da je Šutej uvijek onaj »stari« i kad je nov, jer su mijene unutar njegova opusa samo potvrda dobro uhodanog i podmazanog vjerodostojnog likovnog djelovanja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Interallie« pripao Gonzagueu Saint-Brisu </p>
<p>PARIZ, 6. studenoga</p>
<p> - Šezdeset osma književna nagrada Interallie, koja se svake godine dodjeljuje knjizi nekog novinara, ove je godine dodijeljena romanu »Les vieillards de Brighton« (Starci iz Brightona) novinara Gonzaguea Saint-Brisa, u nakladi Grasseta. Roman se temelji na stvarnome događaju. Riječ je o djetetu, budućem piscu, kojemu roditelji početkom 50-ih nalaze smještaj u jednom staračkom domu uz more, u engleskom Brightonu. Saint-Bris pripovijeda o djetetu koje, u pomalo morbidnom ozračju, između svojih kositrenih vojnika i štićenika doma voštanih lica stjecajem okolnosti »sazrijeva vrlo brzo«. U toj apsurdnoj situaciji rađa se privrženost, razumijevanje i bliskost između djeteta i staraca. Gonzague Saint-Bris autor je dvadesetak knjiga (povijesnih djela, eseja, biografija, itd.), a radi kao glavni urednik mjesečnika »Le Spectacle du Monde«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>De Hadeln potvrđen za direktora Mostre </p>
<p>RIM, 6. studenoga</p>
<p> - U utorak je potvrđeno imenovanje Švicarca Moritza de Hadelna na mjesto direktora filmskog festivala u Veneciji, koji će tu dužnost obavljati i tijekom predstojeće 60. Mostre, od 27. kolovoza do 6. rujna 2003. Predsjednik Biennala Franco Barnabe izjavio je da »sa sigurnošću« može potvrditi de Hadelnovo imenovanje na godinu dana, ali da su i svi uvjeti za dulju suradnju najvjerojatnije zadovoljeni. Moritz de Hadeln (62) više od 20 godina obavljao je dužnost direktora Berlinskog filmskog festivala. Iskusni de Hadeln u ožujku je imenovan privremenim direktorom Mostre da bi se na vrijeme mogao dogovoriti njezin što kvalitetniji program. Sljedeće će godine Mostra u Veneciji početi u srijedu, a završiti u subotu, za razliku od ove godine kad su nagrade dodijeljene u nedjelju. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Istraživanje planeta sjajno je ulaganje</p>
<p>Kada zagrizete u ostale svjetove, dobijete sliku o krhkosti okoliša planeta i o tome kakvi su drugi, posve različiti, okoliši mogući. Mogle bi prijetiti i potencijalne svjetske katastrofe koje još nisu otkrivene. Ako one postoje, kladim se da će znanstvenici koji se bave planetima odigrati središnju ulogu u njihovu razumijevanju</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Kako se Hansen uopće zainteresirao za učinak staklenika? Njegova je doktorska disertacija (na Sveučilištu Iowa 1967.) bila o Veneri. On se složio da je visok radijski sjaj Venere posljedica njene vrlo vruće površine, složio se da plinovi učinkom staklenika zadržavaju ondje toplinu, ali je predložio da je osnovni izvor energije toplina iz unutrašnjosti, a ne Sunčeva svjetlost. </p>
<p>Pri letu »Pioneera 12« na Veneru 1978. sonde su bile ispuštene u atmosferu. One su izravno pokazale da je uzrok visoke temperature površine običan učinak staklenika: površinu zagrijava Sunce, a atmosferski pokrivač sprečava hlađenje. Venera je nagnala Hansena da razmišlja o učinku staklenika na Zemlji.</p>
<p>Sjetimo se da su radioastronomi ustanovili da je Venera intenzivan izvor radiovalova. Ostala objašnjenja radioemisije ne zadovoljavaju. Zaključujemo da površina mora biti iznenađujuće vruća. </p>
<p>Pokušavamo razumjeti odakle toliko visoka temperatura i neumoljivo smo dovedeni do jedne ili druge vrste učinka staklenika. </p>
<p>Desetljeća kasnije otkrivamo da nas je to vježbanje pripremilo da razumijemo i pomognemo predvidjeti neočekivanu prijetnju svjetskoj civilizaciji. </p>
<p>Znam za mnoge druge slučajeve kada su znanstvenici koji su izravno pokušavali razriješiti atmosfere drugih svjetova došli do važnih i vrlo praktičnih otkrića o našoj atmosferi. Ostali su planeti izvrsno vježbalište za studente koji proučavaju Zemlju. Oni zahtijevaju i širinu i dubinu znanja te izazivaju našu maštu.</p>
<p>Oni koji su skeptični glede zagrijavanja zbog učinka staklenika od ugljičnog dioksida mogu dobiti za primjer golem učinak staklenika na Veneri. Nitko ne predlaže da učinak staklenika na Veneri potječe od nepromišljenih stanovnika Venere koji su ložili s previše ugljena, vozili automobile koji neučinkovito iskorištavaju gorivo i koji su posjekli svoje šume. </p>
<p>Moja je pouka drukčija. Klimatološka povijest nama susjednog planeta, koji je inače sličan Zemlji, čija je površina postala dovoljno vruća za taljenje kositra ili olova, vrijedna je istraživanja - posebice zbog onih koji kažu da će se sve jači učinak staklenika na Zemlji sam ispraviti, da zapravo ne trebamo o njemu brinuti ili da je (što možete vidjeti u objavljenim radovima nekih skupina koje se nazivaju konzervativnima) sam učinak staklenika »prijevara«.</p>
<p> (3) Nuklearna zima je predviđeno zatamnjenje i ohlađivanje Zemlje - većinom zbog sitnih čestica dima koje se ubacuju u atmosferu od požara u gradovima i naftnim postrojenjima - za koje se predviđa da bi uslijedili nakon svjetskog termonuklearnog rata. </p>
<p>Burna je znanstvena rasprava uslijedila o tome koliko bi ozbiljna mogla biti nuklearna zima. Različita su se mišljenja sada približila. </p>
<p>Svi trodimenzionalni računalni modeli cirkulacije atmosfere predviđaju da bi temperature na svijetu, kao posljedica svjetskog termonuklearnog rata, bile niže od onih u ledenim dobima pleistocena. Posljedice bi za našu civilizaciju, posebice zbog sloma poljodjelstva, bile vrlo pogubne. </p>
<p>To je posljedica nuklearnog rata koju su nekako zanemarile, točnije rečeno previdjele, civilne i vojne vlasti Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza, Britanije, Francuske i Kine, kada su odlučile nagomilati mnogo više od 60.000 nuklearnih bombi. </p>
<p>Iako je teško biti siguran kod takvih stvari, može se reći da je nuklearna zima odigrala konstruktivnu ulogu (bilo je, dakako, i drugih razloga) pri uvjeravanju država naoružanih nuklearnim oružjem, posebno Sovjetskog Saveza, o beskorisnosti nuklearnog rata.</p>
<p>Nuklearnu zimu je prva proračunala i tako nazvala 1982/83. skupina od pet znanstvenika, među kojima sam, kažem to s ponosom, bio i ja. </p>
<p>Ta je skupina nazvana kraticom TTAPS (prema inicijalima prezimena: Richard. P. Turco, Owen B. Toon, Thomas Ackermann, James Pollack i ja). Od petorice znanstvenika iz TTAPS-a, dvojica su bili znanstvenici koji su proučavali planete, a ostala su trojica objavili mnogo radova iz znanosti o planetima. Prvi nagovještaj o nuklearnoj zimi je došao još tijekom putovanja »Marinera 9« na Mars 1971. godine, kad je tamo vladala planetna pješčana oluja i kad nismo mogli vidjeti površinu planeta.</p>
<p>Infracrveni spektrometar na svemirskoj letjelici je otkrio da je visoka atmosfera toplija, a površina hladnija nego što su trebali biti. Jim Pollack i ja smo sjeli i pokušali izračunati kako je do toga moglo doći. </p>
<p>Tijekom dvanaest je godina, koje su uslijedile, taj put istraživanja vodio od pješčane oluje na Marsu preko vulkanskih aerosola na Zemlji, mogućeg nestanka dinosaura uslijed udara asteroida pa sve do nuklearne zime. Nikada ne znate kamo će vas znanost odvesti.</p>
<p>Znanost o planetima njeguje široko interdisciplinarno stajalište koje se pokazalo iznimno korisnim pri otkrivanju i pokušaju ublažavanja tih prijetećih katastrofa povezanih s okolišem. </p>
<p>Kada zagrizete u ostale svjetove, dobijete sliku o krhkosti okoliša planeta i o tome kakvi su drugi, posve različiti, okoliši mogući. Mogle bi prijetiti i potencijalne svjetske katastrofe koje još nisu otkrivene. </p>
<p>Ako one postoje, kladim se da će znanstvenici koji se bave planetima odigrati središnju ulogu u njihovu razumijevanju.</p>
<p>Od svih područja matematike, tehnike i prirodnih znanosti, područje s najviše međunarodne suradnje (određeno prema tome koliko često suautori znanstvenih članaka dolaze iz dviju ili više zemalja) je ono koje se općenito zove »znanosti o Zemlji i svemiru«. Proučavanje ovog svijeta i drugih svjetova po samoj svojoj prirodi teži tome da ne bude ograničeno, nacionalističko ili šovinističko.</p>
<p>Vrlo rijetko se ljudi bave tim područjem znanosti zbog toga što su internacionalisti. Gotovo uvijek uđu u to područje iz drugih razloga, a tada otkriju da su prekrasan posao, koji dopunjava njihov vlastiti, napravili istraživači iz drugih zemalja; ili, da za rješavanje problema trebate podatke ili mogućnosti (na primjer, pristup južnom nebu) koji su nedostupni u vašoj zemlji. </p>
<p>I kada jednom doživite takvu suradnju, u kojoj ljudi iz različitih dijelova planeta rade međusobno s pomoću razumljiva znanstvenog jezika kao suradnici na tematici od zajedničkog interesa, teško je ne zamisliti da se to zbiva i s drugim, neznanstvenim stvarima. Ja osobno smatram taj oblik znanosti o Zemlji i svemiru silom koja ozdravljuje i povezuje u svjetskoj politici, a to je, bilo korisno ili ne, neizbježno.</p>
<p>Kada promatram činjenice, čini mi se da je istraživanje planeta za nas na Zemlji od najveće praktične i hitne koristi. </p>
<p>Čak i ako nas ne pobudi mogućnost istraživanja drugih svjetova, čak i ako nema jednog nanograma pustolovnog duha u nama, čak i ako smo zainteresirani samo za sebe, i samo u najužem smislu, istraživanje planeta još je sjajno ulaganje.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Janica i Ronaldo najbolji sportaši svijeta u 2002. godini </p>
<p>»Visoke ciljeve ne bi trebalo naglašavati. Mi smo svi dovoljno ambiciozni da bismo sami napravili mnogo. Primjer za to su Ana i njezin trener, koji rade s mnogo entuzijazma, bez velikih riječi, a evo što su napravili u Söldenu. Mnoge si zemlje, veće i jače od nas, ne postavljaju takva očekivanja, pa ne bismo se ni mi trebali opterećivati time«, kaže Ante Kostelić </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Konferencija za novinare uoči putovanja na skijašku američko-kanadsku turneju, završila je velikim iznenađenjem. Naime, hrvatska najbolja skijašica Janica Kostelić dobila je nagradu londonske producentske kuće Transworld Sport za najbolju sportašicu godine.</p>
<p>- Ovu su nagradu dobili veliki svjetski sportaši i sportašice. Dosad je svake godine bilo prepucavanja kome dati nagradu, tko je bio bolji i zašto... No, ove godine izbor je bio vrlo lak i nije bilo nikakve dvojbe. Imali smo veliko natjecanje, Zimske olimpijske igre i tamo je bila samo jedna sportašica koja je oduševila svijet i ušla u povijest sa četiri medalje, od toga tri zlata. Bila je to Janica Kostelić. </p>
<p>Počašćen sam što danas Janici mogu predati ovu nagradu za najbolju sportašicu svijeta, rekao je Luca Ceccolini, predstavnik producentske kuće koja je već 15 godina dio svjetskog sporta. Pobjednik u konkurenciji sportaša je najbolji nogometaš svijeta, Ronaldo.</p>
<p>Tako s još jednom nagradom Janica kreće u novu sezonu. Priznala je da je malo umorna, ali da je to ne smeta previše.</p>
<p>- Zbog problema sa zdravljem prije mjesec-dva najviše sam izgubila na kondiciji. Naime, kondiciju mogu dobiti samo u pripremnom razdoblju, što sam svako malo propuštala, tako da su me prekidi bacili malo unatrag. </p>
<p>No, doći će sve na svoje kroz sezonu. Malo mi je žao što je dosta ljudi komentiralo kako je moje 11. mjesto u söldenskom veleslalomu loše. Jasno mi je da bi svi htjeli da sam svaki put prva, i ja bih to htjela, ali ne mogu to svaki put. To vam je kao da svaki put kad igrate lutriju dobijete tisuću kuna. Ne možete ih dobiti. Jednom dobijete tisuću, ali drugi put dobijete petsto ili manje, a ponekad ne dobijete ništa. Jedino čemu se nadam u ovoj sezoni jest to da ću ostati zdrava, to je najvažnije. A normalno je da ću u svakoj utrci dati sve od sebe, govorila je Janica.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza, Srećko Ferenčak je zahvalio svima koji su godinama uz naše skijaše, zahvalio je i skijašima koji nas uveseljavaju svojim rezultatima i rekao kako se nada da će sezona biti uspješna. </p>
<p>Direktor reprezentacija, Vedran Pavlek je govorio o sponzorima, dodavši da koliko god dobro bila postavljena financijska konstrukcija, problema uvijek ima.</p>
<p>- Još se uvijek trudimo popuniti naš proračun koji je oko dva milijuna eura. Istina je da financijski stojimo bolje nego dosad, ali su i naše potrebe veće nego dosad, kaže Pavlek. No, dobra je vijest za našu skijašku vrstu da je potpisan novi ugovor sa starim sponzorom, Hrvatskim telekomom. Uz HT, naši skijaši imaju još šest velikih sponzora, dobavljača automobila te 18 dobavljača opreme.</p>
<p>Ante Kostelić stalno bježi od velikih najava i govora o očekivanjima. I to je dobro s jedne strane, jer tako pokušava rasteretiti naše skijaše čim više može. Ni ovaj put nije bila iznimka.</p>
<p>- Visoke ciljeve ne bi trebalo naglašavati. Mi smo svi dovoljno ambiciozni da bismo sami napravili mnogo. </p>
<p>Primjer za to su Ana i njezin trener, koji rade s mnogo entuzijazma, bez velikih riječi, a evo što su napravili u Söldenu. Mnoge si zemlje, veće i jače od nas, ne postavljaju takva očekivanja, pa ne bismo se ni mi trebali opterećivati time, govorio je Gips.</p>
<p>Ivica se ljutio sam na sebe zbog lošeg nastupa u Söldenu i kažu da ga još ljutnja nije popustila.</p>
<p>- Bijes će trajati do nekog boljeg rezultata, rekao je Ivica koji se priprema za svoj koncert u petak (21 sat) u Tvornici.</p>
<p>Njegova sestra, Ana i Nika su mu trebale biti prateći vokali, no kako Nika i Ana putuju u četvrtak ujutro put SAD, podršku na promociji CD-a će mu pružati Janica. Ako je suditi po raspoloženju u našoj vrsti i ambicijama, očekuje nas još jedna lijepa i uspješna skijaška sezona.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatska prva u skupini!</p>
<p>Hrvatske će stolnotenisačice s Rumunjkama i Mađaricama razigravati za pobjedu u Superligi</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Pobjedom Hrvatske nad Slovačkom i Bjeloruskinja nad Njemicama, zatvorio se krug u B-skupini Europske superlige stolnotenisačica. Najbolje su u tom krugu, s odnosom pobjeda i poraza 5-4, naše stolnotenisačice, pa će s Rumunjkama (9. siječnja kod kuće) i s Mađaricama (13. veljače u gostima) razigravati za pobjedu u Superligi. Europske doprvakinje Njemice razigravat će tek za četvrto mjesto. Ono što je, međutim, važnije jest to da je ovim plasmanom Hrvatska već osigurale mjesto nositelja na sljedećem EP.</p>
<p>Iako bi uistinu bilo iznenađenje da su naše stolnotenisačice posrnule protiv, istina, vrlo dobrih Slovakinja, izbornik naše reprezentacije Neven Cegnar silno se razljutio na konstataciju televizijskog izvjestitelja kako bi to bila - svjetska senzacija.</p>
<p>- Zašto bi to bila senzacija!? Zašto Tamara Boroš ne bi mogla izgubiti od Eve Odorove s kojom se muče i najbolje Kineskinje? Ekipno je natjecanje nešto sasvim drugo od pojedinačnih turnira, veća je odgovornost na igračicama, rekao je Cegnar.</p>
<p>Cegnar je, naravno, u pravu, no činjenica je da je reprezentacija u kojoj igra Tamara Boroš favorit za pobjedu protiv skoro svake svjetske reprezentacije, pa uvjerljiva pobjeda protiv Slovačke skoro da i nije vijest. Ne bi, naravno, bila nikakava senzacija da je Tamara Boroš izgubila od Eve Odorove (71. igračica svijeta), no upravo činjenica da je Tamara dobila drugi i treći set nakon 5-9, odnosno 4-9, svjedoči o tome kako su takvi porazi u njezinu slučaju samo iznimka koja potvrđuje pravilo. Jasno, ni njezinih šest pobjeda u ovogodišnjoj Superligi ne bi puno značilo bez one jedne pobjede Andreje Bakule u Minsku, te one Sandre Paović protiv Slovakinja. </p>
<p>• Rezultati 3. kola skupine B: Hrvatska - Slovačka 3-1</p>
<p>Boroš - Poliačkova 11-8, 11-3, 11-6, Bakula - Odorova 9-11, 6-11, 11-8, 11-6, 9-11, Paović - Kmotorkova 11-8, 12-10, 11-6, Boroš - Odorova 8-11, 12-10, 12-10, 11-5.</p>
<p>Bjelorusija - Njemačka 3-2</p>
<p>Konačni redoslijed u skupini: 1. Hrvatska 5 (5-4), 2. Njemačka 5 (5-5), 3. Bjelorusija 5 (4-5) 4. Slovačka 3 boda.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šahisti propustili životnu priliku</p>
<p>BLED, 6. studenoga</p>
<p> - U 11. kolu 35. Šahovske olimpijade hrvatski šahisti su u meču propuštenih prilika pobijedili Bosnu i Hercegovinu s 2,5-1,5, a šahistice su odigrale sa Španjolskom 1,5-1,5.</p>
<p>BOSNA I HERCEGOVINA - HRVATSKA 1,5-2,5 (Nikolić - Kožul remi, Atalik - Cvitan 0-1, Kurajica - Zelčić remi, Dizdarević - Šulava remi)</p>
<p>Ova generacija hrvatskih šahista nikad neće zaboraviti ovaj meč. Sjajnom igrom bacili su Bosnu i Hercegovinu na koljena, imali su »u džepu« pobjedu od 3,5-0,5 kojom bi se probili na treće mjesto, ali su na kraju postigli tek minimalnu pobjedu. Nakon što je Ognjen Cvitan stavio Atalika pred neobranjiv mat, Zdenko Kožul i Nenad Šulava su nepreciznom igrom u vremenskom tjesnacu prokockali lako dobivene pozicije i samo remizirali.</p>
<p>ŠPANJOLSKA - HRVATSKA 1,5-1,5 (Medić - Calzetta remi, Maček - Hernandez remi, Jelica - Timon Piote remi)</p>
<p>Šahistice su remizirale s vrlo jakom Španjolskom poslije doista sigurne igre. Mirjana Medić, Vlasta Maček i Mara Jelica cijelo su vrijeme držali sve konce u svojim rukama i zaslužile po pola boda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Boroš 3., Primorac 10. </p>
<p>LAUSANNE, 6. studenoga</p>
<p> - Treće mjesto na Svjetskom kupu u Jinanu ponovno je vratilo Zorana Primorca među deset najboljih stolnotenisača svijeta. Na novoj ljestvici Svjetskog stolnoteniskog saveza Primorac se sa 13. popeo na 10. mjesto (1997 bodova), dok je prvi put na vrhu ljestvice Kinez Ma Lin (2253), kojeg je Primorac izbacio u četvrtfinalu Svjetskoga kupa. Pregršt bodova Ma Linu su, međutim, donijeli odlični nastupi na Pro Touru u Njemačkoj i Nizozemskoj. Među stotinu najboljih na svijetu još su i naši reprezentativci Roko Tošić na 90. mjestu i Jiang Weizhong koji je 95.</p>
<p>Tamara Boroš ostala je na trećem mjestu svjetske ljestvice stolnotenisačica (2111 bod), a uvjerljivo je prva i dalje Kineskinja Wang Nan (2328). Iako se nedavno oprostila od aktivnog igranja, Eldijana Aganović još je druga naša najbolja stolnotenisačica (na 103. mjestu), Andrea Bakula je na 117. mjestu, Cornelia Vaida je 132., a Sandra Paović 147.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Maksimir kao pola Skandinavije</p>
<p>Dok se zna koliko novca za organizaciju imaju ostali kandidati, o hrvatskom udjelu ne znamo ništa, možda zato što će samo maksimirski stadion stajati 745,5 milijuna kuna, što je oko polovice ukupnog proračuna zajedničke kandidature skandinavskih zemalja </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Koliki bi trebao biti utrošak Hrvatske odnosno BiH dogodi li se krajem godine čudo pa pobijedi zajednička kandidatura te dvije zemlje u nadmetanju za organizaciju nogometnog EP-a 2008. godine? Taj podatak, dakako iz taktičkih razloga, nismo čuli na redovitoj konferenciji za novinare u HNS-u, ali smo zato doznali kakvo je stanje s ostalim kandidatima.</p>
<p>Tako je na inzistiranje Vlatka Markovića, predsjednika HNS-a, Zorislav Srebrić iz austrijskog tiska pročitao koliko će primjerice skandinavske zemlje trebati potrošiti za organizaciju i potrebnu infrastrukturu - stadion, ceste, hoteli i ostalo. Švedsku, Norvešku i Dansku to bi stajalo 190 milijuna eura. Austrija i Švicarska, u kojima se također ne bi trebalo na tom planu previše graditi i dograđivati, imaju namjeru potrošiti 170 milijuna eura, a malo su se našalili sa Škotskom. Za njih je rečeno da su uobičajeno škrti te da smatraju da im je dovoljno potrošiti polovicu od onog što najmjeravaju Austrija i Švicarska.</p>
<p>Zašto je pri pitanju hrvatskoga mogućeg troška Srebrić elegantno skrenuo s teme, postalo je jasno pogledom na zanimljiv podatak koji je o maksimirskom stadionu iščeprkao naš jedini sportski dnevnik. Prenoseći iz Komunalnog vjesnika, službenoga glasila Grada Zagreba za vodno gospodarstvo, promet, stambeno i komunalno gospodarstvo, dotični je list izveo računicu o trošku maksimirskog stadiona, kad konačno bude uobličen. To drugim riječima znači da nakon prve sljedeće faze, a to je podizanje krova iznad zapadne tribine, za što će se potrošiti upravo od Grada odobrenih 150 milijuna kuna, odmah dolazi na red nova faza radova. No, pitanje je li i konačna.</p>
<p>Uglavnom, ta je druga faza, nakon što krov bude dovršen, podizanje terena iznad sadašnje razine, kako bi se sagradile podzemne garaže, obavili dodatni radovi na donjem dijelu tribina i atletskoj stazi. Taj bi posao trebao stajati dodatnih 225 milijuna kuna, pa kad se tome doda podatak da su na preuređenje maksimirskog stadiona dosad službeno utrošene 362 milijuna kuna, proizlazi da će stadion ukupno stajati čak 745,5 milijuna kuna!? Treba pritom naglasiti da se neće ništa raditi na južnoj tribini, koja je također u planovima nužnog preuređenja i dogradnje. </p>
<p>Iz spomenutog proizlazi da samo uređenje Dinamova stadiona stoji više od polovine novca koji bi prebogata Skandinavija trebala potrošiti za cijeli svoj projekt. Tako zaista groteskno zvuče Markovićeve riječi kad o izgledima Hrvatske i BiH govori s položaja lobiranja kao presudnog faktora, a koje je već naveliko u tijeku i u čemu se naši objektivno ipak ne mogu nositi s drugim utjecajnijim kandidatima.</p>
<p>Od ostalog iz Srebrićeve ponude informacija podatak je da se Albanija nudi igrati s Hrvatskom u terminu 12. veljače 2003., koji je zauzet Trofejom Marjan. Tako Srebrić istiće mogućnost da se Albanija nađe na tom turniru, na kojem bi još sudjelovale reprezentacije Hrvatske, Poljske i Hajduka. Možda se i s Danskom uspije za tada nešto dogovoriti, budući da i ona nudi utakmicu.</p>
<p> Dodao je kako rastu hrvatski izgledi za sudjelovanje na turniru u Hong Kongu početkom iduće godine, ali i da je vrlo zanimljiva ponuda Portugala za slobodan Uefin termin 30. travnja... </p>
<p>Za kraj nešto iz Barićeve sfere. Izbornik je u srijedu bio u Münchenu, ali je »kratkih rukava« napustio utakmicu kupa između Münchena i Wolfsburga (10-9, 2-2). Naime, otišao je prije produžetaka, a tek su tada zaigrali Šuker i Tomislav Marić. Kandidate za prijateljski susret s Rumunjskom 20. studenoga u Temišvaru Barić će objaviti šest dana ranije.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Mamić: Zar sam trebao prestati živjeti!?</p>
<p>»Doći ću na sastanak i reći ću sve što imam! A što se tiče nekakvog oduzimanja bodova Dinamu, o tome je doista suvišno govoriti. Od toga nema ništa!«, energično tvrdi Dinamov izvršni dopredsjednik Zdravko Mamić</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Zdravko Mamić u petak će doista sjesti pred upaljenu »reflektorku« i odgovarati na neugodna pitanja nekolicine »istjeritelja pravde«. Dinamov izvršni dopredsjednik će se, naime, toga dana doista pojaviti na sastanku Disciplinske komisije Hrvatskoga nogometnog saveza i pojasniti neke detalje, vezane za dvije škakljive točke dnevnoga reda.</p>
<p> Član Hajdukovoga upravnog odbora, Igor Štimac, svojedobno je prijavio Mamića zbog »smjelih« izjava o navodnoj nezakonitoj povezanosti splitskoga kluba sa samim nogometnim sucima. Nadalje, »disciplinci« terete Mamića i za njegove istupe u javnosti, usprkos tome što je već bila na snazi šestomjesečna zabrana njegovoga djelovanja u nogometu. U međuvremenu su, eto, prohujala već tri mjeseca... Zanimljivo je, međutim, da je Mamić tek u nedjelju, 3. studenoga, i formalno inauguriran u klupskoga izvršnog dopredsjednika, tako da je tek toga dana preuzeo službenu funkciju u maksimirskome klubu. Mamićeva se obrana, dakle, temelji upravo na tome detalju, koji, prema njegovim riječima, pokazuje da on dosad nije istupao kao službeni Dinamov predstavnik.</p>
<p> - Doći ću u petak na sastanak! Pozvali su me i red je da se ondje pojavim, potvrdio je Mamić. - Oni smatraju da ne smijem javno istupati u vrijeme dok sam kažnjen. Ali, ja nisam imao službenu funkciju u klubu i sasvim je vidljivo da tu onda nema nikakvih temelja za bilo kakve kazne.</p>
<p> U Disciplinskoj komisiji posebice naglašavaju kako će ovaj put ponajviše raspravljati o tome je li Mamić prekršio kaznu i nastupao u medijima usprkos zabrani. Pritom dodaju i da su prilično razočarani pasivnošću Izvršnoga odbora HNS-a, koji je potvrdio sve odluke Disciplinske komisije, ali navodno nije učinio ništa da bi se te odluke provele i u praksi. Sve u svemu, »disciplinci« najavljuju i dodatnu kaznu samome Mamiću, tako da bi zabrana njegovoga djelovanja sad mogla biti dvostruko duža, dakle u trajanju od godinu dana. »Packe« bi mogao dobiti i sam Dinamo, čiji su čelnici, usprkos spomenutoj kazni, navodno dali »zeleno svjetlo« Mamiću da predstavlja klub. Teorija kaže da bi Dinamo čak mogao ostati bez šest bodova...</p>
<p> - Nisam istupao kao službeni Dinamov predstavnik! I što sam još morao učiniti? Zar sam trebao prestati živjeti!? Sve je to inicirano nakon Hajdukove prijave, a ja ću na sastanku Disciplinske komisije reći sve što imam. Hoćemo li povući kakve kontra-akcije spram Hajduka? Ma, nećemo se time baviti. A što se tiče nekakvoga oduzimanja bodova Dinamu, o tome je doista suvišno govoriti. Od toga nema ništa, zaključio je Mamić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zagreb uskoro postaje trgovačko sportsko društvo</p>
<p>Uprava nogometnog kluba iz Kranjčevićeve odlučila interventno sakupiti 300.000 eura kako bi pokrila dugove, ali samo igračima i trenerima prve momčadi, dočim ostali u klubu - kao da ne postoje</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - »Tko to kaže da je Zagreb fantomski klub pred raspadom?«. Tim riječima samo da se nije pohvalio Miro Marčinković, predsjednik kluba iz Kranjčevićeve, a nakon sastanka klupske Uprave, poslije kojeg s još uvijek aktualnim prvakom više ne bi trebalo biti isto kao što je sada. Drugim riječima, trebalo bi ipak biti - bolje, jer lošije i ne može.</p>
<p>A bolje se vidi u ustoličenju kluba na načelima sportskog trgovačkog društa, pa bi se već slijedećih dana klub trebao službeno titulirati kao NK Zagreb š. d. o. o. Ili d. d. (dioničko društvo), tako da se praktički prekidaju sve veze sa »Zagrebom 903«, nositeljom svih dosadašnjih Zagrebovih poslovanja, kojima se dakako pripisuju dugovanja.</p>
<p>Prvi korak novog ustroja sastoji se u tomu da se hitno, u roku od 10 dana, sazove Skupština kluba kojom će se prigodom pred skupštinare izaći s pitanjem: koliko svaki od njih može priložiti u tzv. osnivački kapital određen na 300.000 eura? Taj bi iznos bio strogo namijenjen igračima, ali pod uvjetom da se potpišu novi ugovori, očigledno revidirani. Iz tog bi iznosa, kako je rekao Marčinković, ujedno bili nadmireni treneri prve momčadi, dočim samo da se nije začudio i zapitao zar i to postoji u klubu, kad smo pripitali što je sa dugotrajnim zaostacima ljudi iz tzv. Radne zajednice? A u nju spadaju oni koji rade s nižim uzrastima, uređuju igralište, peru dresove, opslužuju klub u nizu onih neophodnih sitnih poslova bez kojih kluba nema...</p>
<p>Iznađena je i alternativa u slučaju ako skupštinari, ali i članovi Uprave neće biti u stanju sakupiti tih interventnih 300.000 eura. Tada bi se prodao jedan igrač »za kojega postoji zanimanje«, a eventualni višak bi se uložio u tzv. proširenu reprodukciju. Pritom bi se klub u svojoj glavnini trebao oslanjati na INU koja inzistira na osnivanju dioničkog društva. S naglaskom da INA-in udio ne bi smio biti viši od 25 posto uloga, što bi bio najviši ulog.</p>
<p>Na sastanku je potvrđen izbor Pere Šarića za novog direktora kluba, dočim se Drago Marić preimenovao u sportskog direktora kluba, shodno propisima HNS-a. Također je primljena znanju obavijest doktora Mirka Đurašina da zbog prihvata članstva u Dinamovoj Skupštini raskida članstvo u Zagrebovoj.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Špehar pobijedio Inker</p>
<p>OSIJEK, 6. studenoga</p>
<p> - Iako je drugoligaš iz Zaprešića gotovo cijelu utakmicu terenski bio posve ravnopravan domaćinu, plasman Osijeka u četvrtfinale 3-1 pobjedom apsolutno je zaslužen i bez riječi zamjerke. </p>
<p>Ishod je, inače, u ispodprosječnoj igri s premalo ideje i kreacije režirao Robert Špehar. Povratnik u momčad Osijeka dvaput je bio strijelac i jednom sjajan asistent. Domaćin je poveo u 21. minuti kad je Bogadi u svom šesnaestercu glavom odbio loptu točno na nogu Špeharu, koji je iz zraka šutirao i pogodio. Veselje Osječana kratko je trajalo, samo tri minute. Udarac iz desnog kuta izveo je Godar, a pred vratima domaćih najviši je u skoku bio Milić i pogodio lijevi kut - 1-1. </p>
<p>Sredinom drugog poluvremena utakmica je odlučena. Pranjić je ubacio loptu iz slobodnog udarca s lijeve strane, na četiri do pet metara od vrata Zaprešićana skočili su Mikulić i Tkalčević, lopta je išla prema vratima, a onda ju je, čini se, ipak Špehar ubacio u mrežu. Dvije minute kasnije kapetan Osijeka se od strijelca prometnuo u asistenta. Prekrasno je poslužio Ljubojevića koji je majstorski prizemnim udarcem pogodio suprotni desni kut.</p>
<p>• Stadion Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - INKER 3-1 (1-1)</p>
<p>OSIJEK: Malovan 6, Radicz 6.5, Tkalčević 6, Mikulić 7, Božinovski 6, Milardović 5.5, Brkić 6, Grnja 6 (od 87. Vratović -), Balatinac 5.5 (od 65. Ljubojević 7), Pranjić 6.5, Špehar 7.5.</p>
<p>INKER: Čavlina 5, Skulić 5, Milić 6, Ježić 6, Brnas 6, Godar 6 (od 46. Bodrušić 5), Ćalo 6, Bogadi 5 (od 69. Mužek 5), Brlek 5.5, Domjanić 6, Kiseljak 5.5 (od 61. Radanić 5).</p>
<p>SUDAC: Vice Pavić (Split) 7. GLEDATELJA: 300.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Špehar (21.), 1-1 Milić (24.), 2-1 Špehar (70.), 3-1 Ljubojević (72.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bogadi, Milić, Skulić, Radicz.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roberet ŠPEHAR.</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U režiji Krune Lovreka</p>
<p>ŠIBENIK, 6. studenoga</p>
<p> - Po vrlo hladnom vremenu i jakoj buri odigrana je nezanimljiva i slaba utakmica u kojoj je Zagreb pokazao više od Šibenika i zasluženo pobijedio, no tek nakon produžetaka, 2-1 (0-1, 1-1). </p>
<p> U prvom poluvremenu malo smo toga vidjeli, a zgoditak je pao nakon što je u kaznenom prostoru oboren Đalović, a najstrožu kaznu u zgoditak je pretvorio Duro. Kada se očekivalo da će susret završiti pobjedom Zagrepčana, u posljednjoj minuti Jurčić je iskoristio pogrešku Osibova i izjednačio. Nakon toga igrali su se produžeci i osovina Zagreba Štrok - Lovrek vrlo brzo je završila utakmicu. U brzom protunapadu Štrok je odlično uposlio Lovreka koji je sa nekih desetak metara matirao nemoćnog Mrčelu. </p>
<p>• Stadion na Šubićevcu</p>
<p>ŠIBENIK - ZAGREB 1-2 (1-1, 1-1)</p>
<p>ŠIBENIK: Mrčela 6, Raić 6, N. Jović 6,5, Žilić 6,5, Pranjić 6, Bedeković 5,5, Karega 5,5, Šiklić 5 (od 46. Župan 5,5), Mulat 5, Alajbeg 5,5 (od 77. Jurčić 6), Matas 5 (od 46. Vuković 5,5)</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6, Stavrevski 6,5, Osibov 6,5, Milinović 6, Spahić 5,5, Čačić 6, Duro 7, Verhas 5,5 (od 65. Kovačević -), Štrok 6,5, Lovrek 6,5, Đalović 5,5 (od 77. Milas -)</p>
<p>SUDAC: Vukić (Rijeka) 6,5. GLEDATELJA: 200.</p>
<p>STRIJELCI 0-1 Duro (42, 11 m), 1-1 Jurčić (90), 1-2 Lovrek (94)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bedeković, Mrčela, Raić, Kovačević </p>
<p>CVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ibrahim DURO </p>
<p>J. D.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Belišće - Varteks 0-4</p>
<p>BELIŠĆE, 6. studenoga</p>
<p> - Varteks je, prema očekivanju, na gostovanju u Belišću pobijedio istoimenog suparnika sa 4-0 (2-0).</p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>BELIŠĆE - VARTEKS 0-4 (0-1)</p>
<p>BELIŠĆE: Vibovec 5,5, Hannich 6,5, Kuhar 5,5, Šundalić 5,5 (od 64. Dorkić 5,5), Udarević 6, Gradinjan 6,5, Radotić 6, Žaja 6,5, Črnila 5,5 (od 66. Lukašek 5,5), Jerković 5,5, Matoković 6 (od 66. Bajtl 5,5)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 6, Toplak 6, Fumić 6,5 (od 64. Halimi 6,5), Granić 6,5, Janjčevski 7, Gregorić 6, Petričević 6 (od 61. Jolić 6), Sklepić 7, Šafarić 7, Sabolčki 7, Halilović 7</p>
<p>SUDAC: Edi Šunjić (Split) 7. GLEDATELJA: 300.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Šafarić (24.), 0-2 Sklepić (56.), 0-3 Halilović (75.), 0-4 Halimi (83.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Šundalić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Silvestar SABOLČKI. </p>
<p>B. K.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pomorac - Slaven Belupo 1-0</p>
<p>KOSTRENA, 6. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Pomorca kreirali su najveće iznenađenje pobjedom protiv Slaven Belupa u osmini finala hrvtskog Kupa.</p>
<p>• Stadion na Žuknici</p>
<p>POMORAC - SLAVEN BELUPO 1-0 (0-0)</p>
<p>POMORAC: Raković 6,5, Panić 6,5, Komar 6, Živković 6,5, Kurilić 6, Pahović 6, Ostojić 5,5 (od 40. Dunković 6,5), Kremenović 7, Vuić 6 (od 80. Mujanović -), Krpan 6, Flego 5,5 (od 67. Skočić -)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6,5, Kovačević 5,5 (od 42. Jurić 6), Višković 6, Bošnjak 6, Jurčić 6, Božac 6, Ferenčina 6, Kosić 6 (od 73. Traves -), Dodik 5,5, Kovačić 5,5 (od 42. Posavec 6), Geršak 5,5.</p>
<p>SUDAC: Darko Feljan (Zagreb) 5,5. GLEDATELJA: 200.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Kremenović (86.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kurilić, Panić, Komar, Flego, Božac, Pahović, Jurčić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ratko KREMENOVIĆ.</p>
<p>• Uljanik je u Puli pobijedio osječki Grafičar 6-0, a Cibalia je sa 1-0 pobijedila Zadar. </p>
<p>T. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mance i Ružić u momčadi protiv Albe</p>
<p>U momčadi Albe igra pet njemačkih reprezentativaca - Pešić, Demirel, Lütcke, Rödl i Garris, koji su osvojili broncu na prošlom SP-u u Indianapolisu</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP protiv berlinske će Albe u četvrtak u 5. kolu Eurolige nastojati prekinuti neugodnu tradiciju poraza na gostovanjima. U prethodne dvije i pol godine cibosi su dvaput slavili u gositma, protiv CSKA u ožujku 2000. i protiv Oostendea u siječnju ove godine. Trener Repeša uoči puta je najavio: </p>
<p>- Idemo na pobjedu, bez obzira gdje igrali. </p>
<p>Ciboni je utakmica protiv berlinske momčadi prilično važna, jer bi eventualni uspjeh zagrebačkoj momčad donio komotniju sitaciju što se tiče plasmana među pet momčadi, dok bi ih poraz gurnuo u donji dio skupine A. Ako računamo da tu odskaču Benetton i Barcelona, ostalih šest sastava borit će se za preostala tri mjesta koja vode u drugi krug. </p>
<p>- Svaka nam je utakmica važna, Albu ne bih izdvajao iz toga konteksta. Liga je dosta duga, još će se dosta igrati. Možda će za njih dvoboj imati naglašeniji značaj, jer su već dvije utakmice izgubili kod kuće, protiv Efesa i Benettona, kazao je Repeša. </p>
<p>Momčad Albe u prošlom je kolu došla do prve pobjede u Ateni protiv AEK-a i trenutačno je na pretposljednjem mjestu skupine. U momčadi koju vodi trener Emir Mutapčić igra čak pet njemačkih reprezentativaca - Pešić, Demirel, Rödl, Garris i Lütcke. Podsjetimo, Nijemci su na prošlom SP-u u Indianapolisu osvojili brončanu medalju. U momčadi su i četiri stanca - Collins, Lollis, Rankin i Stanojević. </p>
<p>- Možda im je to i mali hendikep, jer su sva četiri strana igrača nova u momčadi. U svakom slučaju na svakoj mjestu imaju po dva dobra igrača.</p>
<p>Formulu uspjeha protiv Albe Repeša, naravno, vidi u obrani. </p>
<p>- Ako budemo igrali kao protiv Efesa i AEK-a, s manje od 20 poena po četvrtini, onda je to - to. </p>
<p>Cibose u ovoj sezoni »muči« naporan ritam utakmica: </p>
<p>- Igranje četvrtak-subota, to jednostavno nije humano. Počele su nas načimati ozljede, jer nije bilo vremena za oporavak, za punjenje 'akumulatora'. Cibona vrlo teško može funkcionirati bez treninga, to je vrijedna, radna momčad u kojoj igrači ne mogu igrati po sistemu »samo mi daj loptu«. </p>
<p>Već se četiri puta dogodilo da nakon euroligaškog četvrtka, Cibonu u subotu čeka utakmica u Goodyear ligi. Ovog puta, nakon utakmice protiv Krke, cibosi su imali dan odmora, dok će ovaj tjedan u nedjelju gostovati Borca iz Banjaluke. </p>
<p>Na put u Berlin krenulo je svih 12 igrača, uključujući Marijana Mancea i Tomislava Ružića. I dok je vrlo izgledno da će Mance moći igrati, situacija s Ružićem nešto je kompliciranija i tek će se na posljednjem treningu uoči utakmice vidjeli koliko će Cibonin centar biti spreman za dvoboj protiv Albe. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Del Ponte: Od Hrvatske i dalje očekujemo da Haagu isporuči Gotovinu i Bobetka</p>
<p>BRUXELLES, 6. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dan ranije od predviđenog termina i tri tjedna nakon prošlog razgovora, glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte susrela se s visokim predstavnikom za vanjsku politiku EU-a Javierom Solanom. </p>
<p>Prema riječima Solanine glasnogovornice Christine Gallac radilo se o »privatnom razgovoru«. </p>
<p>Glavna tužiteljica kratko je kazala da je sa Solanom razgovarala o suradnji Beograda s Haagom. Del Ponte je dala Solani podatke Tužiteljstva o adresama boravka nekih optuženih, čime se zapravo intenzivira kampanja Tribunala za što bržim prosljeđivanjem optuženih Sudu. </p>
<p>Del Ponte je istaknula da sa Solanom nije razgovarala o Hrvatskoj ali kako »Tužiteljstvo od Hrvatske i dalje očekuje da u najskorije vrijeme isporuči Haagu dvojicu optuženih, generale Antu Gotovinu i Janka Bobetka«. Dodala je da je Tužiteljstvo spremno uzeti u obzir Bobetkovo zdravstveno stanje, no da »neće tolerirati da se Gotovina nesmetano kreće Hrvatskom, za što Tribunal ima dokaze«. Tribunal ima dokaze i da se Ratko Mladić nalazi na području Srbije. »Imamo podatke o njegovom mjestu boravka, znamo gdje se skriva, a podatke sam proslijedila visokom povjereniku«, kazala je Del Ponte. </p>
<p>Gallac je potvrdila da se najviše govorilo o nesuradnji Beograda i Tribunala. Istaknula je da će se »rezultati tog razgovora osjetiti već u četvrtak, na susretu visokog predstavnika i srbijanskog premijera Zorana Đinđića, jer će se na dnevnom redu njihova susreta naći i suradnja s Haagom«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Koštuničin DSS opet u skupštini Srbije</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Zastupnici Demokratske stranke Srbije (DSS) od utorka su, nakon gotovo pet mjeseci odsutnosti, ponovo u klupama skupštine Srbije, zajedno s predstavnicima vladajuće koalicije DOS čijim su dijelom i sami ranije bili. Povratku stranke predsjednika države Vojislava Koštunice u parlament prethodio je sporazum te stranke i DOS-a, postignut u dvodnevnim pregovorima Koštunice i srbijanskog premijera Zorana Đinđića, predsjednika Demokratske stranke, najjače stranke u koaliciji.</p>
<p>Dvije su strane suglasne oko nužnosti usvajanja ustavne povelje Srbije i Crne Gore, oko donošenja novog ustava Srbije i nekoliko sistemskih zakona. Međutim, na prvom zajedničkom susretu skupštinski su se zastupnici izjasnili oko najakutnijeg problema - promjene zakona o izboru predsjednika republike. Odlučeno je da cenzus od 50 posto birača treba zadovoljiti samo u prvome izbornom krugu, dok u drugome nije važno koliko birača iziđe na birališta. </p>
<p>Ta je promjena uslijedila nakon što je propao prvi izbor predsjednika Srbije u listopadu i to zato što je na drugi krug izišlo samo 46 posto upisanih građana. Novi predsjednički izbori održat će se, nagađa se u Srbiji, 8. prosinca. Time je također skraćen rok za izborne aktivnosti s 45 na 30 dana, kako bi Srbija dobila predsjednika u roku, na isteku mandata sadašnjeg predsjednika Milana Milutinovića 5. siječnja 2003. </p>
<p>Savezni ustavni sud obustavit će postupak za ocjenu ustavnosti akta Administrativnog odbora skupštine Srbije o oduzimanju mandata DSS-u, najavio je u srijedu predsjednik tog suda Momčilo Grubač. Rekao je novinarima da je priznavanjem prava DSS-u da sudjeluje u radu parlamenta prestala potreba za ocjenu ustavnosti odluke koju je sud nedavno suspendirao privremenom mjerom. </p>
<p>Iako su predstavnici DOS-a i DSS-a postigli dogovor o »unapređenju rada« skupštine Srbije i usuglasili političke prioritete, čini se da su višemjesečni sukobi nastavljeni i nakon poruka i pritisaka iz Bruxellesa i Washingtona. Naime, nesuradnja dva najjača bloka rezultirala je kašnjenjem u donošenju ustavne povelje koja je bila uvjet za definitivan prijam SRJ u Vijeće Europe. Parlamentarna skupština VE odobrila je prijam, no konačna se odluka treba donijeti ovih dana na ministarskoj razini.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Novi premijer u BiH najvjerojatnije Haris Silajdžić</p>
<p>SARAJEVO, 6. studenog</p>
<p> - Ni mjesec dana nakon izbora u Bosni i Hercegovini uspostava nove izvršne vlasti još uvijek nije izvjesna, ali je sve jasnije da međunarodna zajednica, a ponajprije američka diplomacija, snažno lobiraju ne bi li se ipak uspostavile parlamentarne većine koje bi osigurale vlast umjerenih stranaka.</p>
<p> Nakon početnog razočarenje izbornim rezultatima predstavnici sedam stranaka za koje se smatra da su umjerene orijentacije okupili su se u Banja Luci gdje su uz posredovanje američkog veleposlanika u BiH Clifforda Bonda razgovarali o mogućoj postizbornoj koaliciji.</p>
<p> Gotovo je potpuno izvjesno kako će novi premijer BiH biti Haris Silajdžić, neovisno o tome s kim njegova stranka na kraju uspostavi koaliciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Odgođeno Čankovo svjedočenje protiv Miloševića</p>
<p>BEOGRAD, 6. studenoga</p>
<p> - Svjedočenje Nenada Čanka, predsjednika Skupštine Vojvodine i lidera Lige socijaldemokrata Vojvodine, koji je trebao u ponedjeljak, 11. studenoga, putovati u Haag kao svjedok optužbe na suđenju Slobodanu Miloševiću, odgođeno je zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženog Miloševića, piše u srijedu novosadski Dnevnik.</p>
<p>Čanak bi trebao, piše list, svjedočiti o tome je li bilo etničkog čišćenja, odnosno protjerivanja građana hrvatske nacionalnosti iz Vojvodine početkom devedesetih godina. Predviđeno je da njegovo svjedočenje traje dva tjedna, a zasad nije utvrđen novi termin Čankova prvoga pojavljivanja pred sudskim vijećem u Haagu.</p>
<p>Predsjednik Skupštine Vojvodine nedavno je izjavio da će, ako dobije poziv, svjedočiti u procesu protiv Miloševića, ali da ne zna zašto bi upravo on bio svjedok »kad samo u Vojvodini ima 2,2 milijuna svjedoka«.</p>
<p>»Međutim, ako pošten čovjek dobije poziv od Tribunala i ne ode svjedočiti protiv Miloševića, on mu daje amnestiju.</p>
<p> Nisam ja državna institucija da dajem amnestiju kriminalcima«, izjavio je Čanak nedavno za isti dnevnik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Povijesna pobjeda Bushovih republikanaca </p>
<p>Republikanci slave veliku pobjedu jer su uspjeli prekinuti dugogodišnje nepisano pravilo da stranka predsjednika SAD-a na međuizborima nikada ne osvoje prevlast i u Senatu i u Predstavničkom domu / Demokrati poručuju: Pobijedit ćemo 2004 </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - »Bushifikacija Amerike!«, »Bush je pobijedio u Floridi, ali stvarno!«, »Izbori protekli bez uobičajenog ushićenja i u ozračju nedostatka povezanosti s političkim sustavom...«, neki su od prvih komentara u američkim medijima nakon upravo završenih američkih međuizbora za oba doma američkog Kongresa. Na izborima je, za mnoge neočekivano, pobijedila Republikanska stranka američkog predsjednika Georgea W. Busha, osvojivši tako prevlast i u Senatu i Predstavničkom domu. </p>
<p>Prema neslužbenim rezultatima objavljenim u srijedu, Republikanci su osvojili najmanje polovicu, a vjerojatno i 51 od 100 mjesta u Senatu. Demokrati mogu računati na 46 senatora, a jedno je zadržao neovisni kandidat. U dosadašnjem sazivu, demokrati su imali 50 senatora.</p>
<p>Premoć koju su i dosada imali u Predstavničkom domu, Republikanci su uspjeli povećati pa se novi omjer snaga kreće od 226:203 ili 224:204 na štetu demokrata.</p>
<p>Za demokratsku stranku utješno je što će vjerojatno imati četiri guvernera više nego dosad, što znači da će svaka od stranaka imati vlast u 25 saveznih država. Demokratima vjerojatno najteže pada to što nisu uspjeli pobijediti u dvije države gdje su to najviše željeli - Floridi i Teksasu.</p>
<p>U Floridi guverner ostaje Jeb Bush, brat američkog predsjednika, a republikanac Rick Perry, osobno izabrani nasljednik Georgea W. Busha na toj dužnosti ostaje guverner u Teksasu.</p>
<p> U osvrtu na netom završene izbore, komentator The New York Timesa na prvoj stranici lista nije krio razočaranje zbog slabog odaziva birača i mlake i neinventivne predizborne kampanje. »Dvije godine nakon najbizarnijih predsjedničkih izbora u američkoj povijesti na kojima je o pobjedniku odlučio Vrhovni sud, i 14 mjeseci nakon neizustivog užasa terorističkih napada na New York i Washington, nacija je u utorak izašla na birališta u ozračju razočaranja i nedostatka povezanosti s političkim sustavom ...« </p>
<p>Američka je javnost, nastavlja komentator NYT-a, »možda bila suočena s teškim životnim pitanjima, uključujući izvjesnost rata protiv Iraka, mogućnost daljnjih napada na nacionalnu sigurnost na domaćem terenu, realnost produljenja pada vrijednosti dionica na burzi i nesigurnost gospodarskog oporavka. Ali, kampanja koja je prethodila izborima, bila je upadljivo beživotna i otužna, bez oštrih govora protiv suparničke strane, govora koji su mogli motivirati tek pokojeg glasača ...«</p>
<p>Bez obzira na kritike medija na račun međuizbora, Republikanci slave veliku pobjedu jer su uspjeli prekinuti dugogodišnje nepisano pravilo da stranka predsjednika SAD-a na međuizborima nikada ne osvaja prevlast i u Senatu i u Predstavničkom domu. </p>
<p>Zasluge za uspjeh Republikanske stranke, bez presedana u skoro 70 godina, svi pripisuju predsjedniku Bushu. Poznato je da je upravo on prikupio najviše novca za predizbornu kampanju republikanaca, a u mnoge kandidate uložio je osobni politički ugled i popularnost. Na mnogim mjestima je glasovanje pretvorio u referendum za ili protiv Busha - i Bush je odnio pobjedu. </p>
<p>»Predsjednik Bush i Republikanska stranka postigli su povijesni uspjeh«, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer na konferenciji za novinare neposredno prije objavljivanja prvih neslužbenih rezultata izbora. Nešto kasnije stigla je vijest da je demokratskog senatora Jeana Carnahana u državi Missouri porazio republikanac Jim Talent, što je otvaralo vrata republikanskoj kontroli nad Senatom. Prema riječima predsjednika Nacionalnog odbora Republikanske stranke Marca Racicota, »poruka ovih izbora je da su Amerikanci republikancima dali povjerenje da nastave sa svojom politikom, kao što su i dosad vjerovali predsjedniku u pitanjima koja su im najvažnija«. </p>
<p>Oni koji su u redovima demokrata zadržali prisebnost u prvim trenucima nakon objavljivanja njihovog velikog poraza, smogli su snage za odašiljanje poruka kako »se moraju potruditi da (ponovno) postanu većinska stranka« u Kongresu. »Razmotrit ćemo što je pošlo na gore, a što na bolje, i naučiti lekciju do izbora 2004. godine«, poručio je Simon Rosenberg, predsjednik New Democratic Networka. Za dvije godine, Amerikanci će birati novog predsjednika države i polovicu članova Senata, što je prilika za Demokrate da poprave rezultate međuizbora. </p>
<p>Američki predsjednik, koji je aktivno sudjelovao u predizbornoj kampanji, glasovao je u Crawfordu u Texasu, a nakon toga se vratio u Bijelu kuću sa svojom suprugom Laurom neposredno nakon glasovanja kako bi ondje nastavio pratiti rezultate izbora, i u ozračju pobjede na izborima proslavio i 25 godišnjicu braka.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Lukašenko hoće u Prag iz inata Moskvi</p>
<p>MOSKVA, 6. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Namjera predsjednika Lukašenka da osobno predvodi bjelorusko državno izaslanstvo na summitu NATO-a u Pragu, na kojem će 20. i 21. studenoga u članstvo Sjevernoatlantskog vojnog saveza svečano biti primljeno nekoliko istočnoeuropskih država, senzacionalno je odjeknula i uznemirila političke duhove u Moskvi. Tim više što je zbog najavljenog proširenja NATO-a na Istok ruski predsjednik Vladimir Putin već službeno i demonstrativno otkazao svoj dolazak u Prag. </p>
<p>Zanimljivo je da bjeloruski predsjednik Lukašenko proteklih godina bio daleko žešći kritičar i protivnik Sjevernoatlantskog vojnog saveza od službenog Kremlja. Zbog toga većina moskovskih analitičara zaključuje da se na put u Prag Lukašenko odlučio iz »čistog inata« Moskvi. Naime, posljednjih mjeseci odnosi između Rusije i Bjelorusije ozbiljno su se zaoštrili unatoč tome što su Moskva i Minsk još prije tri godine potpisali sporazum o etapnoj državnoj integraciji. Povod za to zaoštravanje bila je rujanska inicijativa Vladimira Putina da se ne stvara, kao što je to bilo planirano, savez dviju država, već da Bjelorusija postane tek jedna od autonomnih republika u sastavu Ruske Federacije. </p>
<p>Lukašenko je taj Putinov prijedlog ljutito odbacio, a pošto je taj takav plan o pripajanju Bjelorusije Rusiji potekao od ruskog Saveza desnih snaga, potkraj prošlog mjeseca protjerani su iz Minska lideri ruske desnice Boris Nemcov i Irina Hakamada koji su u glavni grad Bjelorusije došli radi sastanka s Lukašenkovom opozicijom.</p>
<p>Do novog zahlađenja odnosa na liniji Moskva - Minsk ponovno je došlo potkraj prošlog tjedna kada je Gasprom odbio zahtjev bjeloruske vlade o isporuci dodatne dvije milijarde prostornim metara plina po privilegiranoj cijeni. Prema međudržavnom sporazumu, Gasprom je dužan godišnje isporučiti Bjelorusiji 10,2 milijarde prostornih metara plina po jeftinijoj tarifi (takvu »bratsku pomoć« Rusija daje još i Ukrajini, Gruziji i Armeniji). </p>
<p>Svoju ovogodišnju kvotu »privilegiranog plina« Bjelorusija je već potrošila, a kako je prava zima tek na pragu, zemlja se nalazi pred opasnom energetskom krizom. Stoga moskovski promatrači i zaključuju da je odluka Gasproma, koja je nesumnjivo donijeta iz blagoslov Kremlja, i bila taj »jezičac« na vagi zbog kojega se Lukašenko odlučio zaigrati na politiku približavanja Zapadu, najavivši odlazak na summit NATO-a u Prag, i tako zaplašiti kremaljski državni vrh. Iako su odnosi između NATO-a i Rusije daleko topliji i tješnji nego između NATO-a i Lukašenka, najavljeni put bjeloruskog predsjednika u Prag ipak je uznemirio rusku političku elitu. Tim više što je nakon brojnih Lukašenkovih zaklinjanja »u nerazrušivi bratski savez s Rusijom«, članica Vanjskopolitičkog odbora bjeloruskog parlamenta Olga Abramova ovih dana izjavila da je nastupilo vrijeme da »Minsk izbalansira svoje odnose i s drugim partnerima«. Lukašenko ima pravo sudjelovati na summitu NATO-a u Pragu jer je njegova zemlja članica sjevernoatlantskog programa Partnerstvo za mir. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zastupnički »cocktail u Parizu« razljutio njemačku javnost</p>
<p>Predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Thierse (SPD) našao se pod žestokom paljbom kritičara jer je u vrijeme stroge državne štednje otišao sa 603 zastupnika u Pariz na proslavu 40. obljetnice Francusko-njemačkog ugovora o prijateljstvu</p>
<p>BERLIN, 6. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U uvjetima stroge štednje u svim sektorima (od zdravstva do socijalne pomoći), predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Thierse (SPD) vodi posebnim zrakoplovom 603 parlamentarna zastupnika u Pariz. Povod za to putovanje je 40-godišnjica Francusko-njemačkog ugovora o prijateljstvu koji su 22. siječnja 1963. godine potpisali njemački kancelar Konrad Adenauer i francuski predsjednik Charles de Gaulle. </p>
<p>»Građani moraju krvariti, a istodobno naši zastupnici 'zuje' u Pariz.« Tim riječima visokotiražni dnevnik Bild komentira »parlamentarni skandal tjedna«. Bild ne dovodi u pitanje proslavu, ali se pita je li to vrijedno pola milijuna eura poreznih obveznika? Za populistički dnevnik nije dvojbena vrijednost obljetnice, ali drži da je jedan takav »cocktail na Seinei« preskup za narod.</p>
<p>Thierse se našao pod žestokom paljbom kritičara. Zapravo, u posljednje se vrijeme prema Bundestagu upućuju prave kanonade optužbi, ne samo novinskih kritičara.</p>
<p> Javnost dapače traži zastupnike koji neće skrivati sumnjive poslove ni pred njom, niti pred predsjednikom parlamenta. Već i zbog toga što su parlamentarni zastupnici dobro plaćeni, pazi se na svaki njihov korak. Osobito ako svoje privilegije zlorabe. Tako je nedavno bilo sa besplatnim avionskim letovima. Zastupnik Zelenih, Cem Özdemir morao je podnijeti ostavku jer je besplatne letove poklanjao prijateljima i rodbini.</p>
<p> No, politička je javnost najosjetljivija na dodatne prihode zastupnika i ministara, na tragu tzv. sukoba interesa. Bivši ministar obrane Rudolf Scharping (SPD) morao je protiv svoje volje dati ostavku zato jer dobivao sumnjive honorare od lobista vojne industrije (savjetnika za odnose sa javnošću). Postoje jasna pisana pravila da zastupnici sve poslove »sa strane« moraju prijaviti predsjedniku parlamenta, a Özdemir i neki drugi to nisu učinili. Osim toga, besplatni letovi smiju se koristiti samo u službene svrhe. </p>
<p>Postoje i sasvim jasna nepisana pravila kojih se moraju pridržavati poglavito političari. Ako netko posudi ili primi novac od nekoga koji sasvim otvoreno zastupa ne čije interese, nije teško pretpostaviti da će svoje političke odluke donijeti pod tim utjecajem. Pogotovo kad se radi o lobistima sektora vojne industrije i o ministru obrane.</p>
<p>No, tko može kontrolirati sukob interesa? Neki upozoravaju na problem odvjetnika koji sjedi u parlamentu. Mora li reći ime svojih klijenata? Ili poduzetnika: mora li reći čije dionice ima ili s kojom tvrtkom je u poslovnom kontaktu? Možda njegove odluke nisu posve slobodne od tih utjecaja, ali parlament je mjesto gdje su predstavnici iz svih slojeva društva. </p>
<p>Kako primjećuje jedan promatrač berlinskog parlamentarnog života, može pomoći i običan zdrav razum: ima stvari koje se ne rade jer su zabranjene, i ima stvari koje se ne rade jer je jednostavno nepristojno raditi ih. Po toj je logici nepristojno i putovati na »cocktail« u Pariz dok vlada štedi na svim izdacima za građane. Građani, pak, očekuju da njihovi predstavnici poznaju i poštuju i pisana i nepisana pravila.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Njemačka samo verbalno odbija rat protiv Iraka </p>
<p>Bilo da se radi o njemačkim postrojbama u Afganistanu ili njemačkim oklopnim vozilima u Kuvajtu jasno je da njemačka vlada želi vojno rasteretiti Amerikance kako bi se oni mogli koncentrirati na vojni obračun s Irakom/ Berlin time zapravo podupire Bushov vojni pohod protiv Saddamova režima </p>
<p>BERLIN, 6. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačku političku pozornicu hvata antiteroristička groznica. Naime, na tmurno unutarnjopolitičko ozračje obilježeno slabim izgledima za gospodarski rast bolnim programima štednje, sve više pada sjena vijesti sa svjetske antiterorističke fronte. </p>
<p>Vijesti su to iz kojih je razvidno da Njemačka nije neutralna u antiterorističkom ratu. Dapače. Bilo da se radi o njemačkim postrojbama u Afganistanu ili njemačkim oklopnim vozilima u Kuvajtu jasno je da njemačka vlada želi vojno rasteretiti Amerikance kako bi se oni mogli koncentrirati na vojni obračun s Irakom. Prema mišljenju kritičara njemačke vlade, Berlin na taj način zapravo podupire Bushov vojni pohod, koji inače na verbalnoj razini ustrajno odbija. </p>
<p>U ponedjeljak je, primjerice, potvrđeno da su njemački specijalci (Kommando Spezialkräfte - KSK) u Afganistanu dobili novu zadaću: oko sto njemačkih komandosa ubuduće bi trebalo sudjelovati u direktnim vojnim akcijama protiv pripadnika terorističke mreže Al Qaida. Ministar odbrane Peter Struck potvrdio je da su njemački vojnici, koji su dosad samo surađivali s američkim postrojbama u izviđačkim aktivnostima, dobili nove obveze. </p>
<p>I dok u Afganistanu američko-njemačke snage skupa ratuju, o pitanjima strategije prema Iraku još uvijek se retorički nije postigla suglasnost. Amerikanci i dalje inzistiraju na ratnoj opciji, dok Nijemci zagovaraju mirno rješenje. </p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer i dalje vjeruje u mogućnost mirnog rješenja konflikta sa Irakom. Nakon susreta sa glavni tajnikom UN-a Kofijem Annanom, Fischer je izjavio kako se nada da će stalne članice Vijeća sigurnosti ubrzo postići dogovor o novoj rezoluciji o Iraku. Fischer drži da cilj mora biti što brže slanje UN-ovih inspektora za razoružanje u ovu zemlju. </p>
<p>Poziv za razgovore službenom je Berlinu uputila i iračka oporba. Prema navodima iz Koalicije za demokratski Irak potpuno je neshvatljivo zašto Njemačka vodi razgovore samo sa službenim predstavnicima iračkog režima. Istodobno se podsjeća da su u Moskvi, Washingtonu i Jordanu razgovori sa iračkom oporbom potpuno normalni. </p>
<p>Saddamova oporba također podsjeća da je u posljednje 34 godine u Iraku ubijeno preko milijun građana. Režim je, osim toga, uništio i oko 5000 sela i vlastitom narodu objavio rat. Trenutno je po svijetu rasuto više od 3,5 milijuna iračkih izbjeglica. Jedan od glavnih razloga što se iračka oporba obraća Berlinu je činjenica da se njemačka vlada izjašnjava protiv vojnog rješenja. Stoga oporba preko Berlina želi utjecati na međunarodnu zajednicu da spriječi rat protiv Iraka, ali i da pojača pritisak na Saddama Husseina. </p>
<p>Bez političkog pritiska rat, koji bi nanio katastrofalne posljedice iračkom narodu, ne može se izbjeći, tvrde predstavnici oporbe. Oni traže da međunarodna zajednica iračkoj oporbi pruži veću potporu s ciljem stvaranja demokratske, federalne države u kojoj bi uloga Kurdistana bila pojačana. Njemačko društvo za ugrožene narode tvrdi da Saddamov represivni aparat već desetljećima koristi najsurovije metode mučenja. Prema procjenama ovog Društva 95 posto Iračana se protivi režimu.</p>
<p>Zajednički nazivnik zahtjeva oporbe i Društva za ugrožene narode je da cilj međunarodne zajednice ne bi trebao biti samo slanje inspektora UN-a za kontrolu naoružanja nego i to da se Irak natjera da prekine masovno uništavanje vlastitog naroda. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Britanski suci kritiziraju SAD zbog zatočenika u Guantanamu</p>
<p>LONDON, 6. studenoga</p>
<p> - Britanski prizivni sud osudio je u srijedu Sjedinjene Države zbog zatočenja jednog osumnjičenog britanskog talibana na neodređeno vrijeme u kubanskom zaljevu Guantanamo, priopćivši da se time krše temeljna načela prava. </p>
<p>Neuobičajeno oštar komentar suda pokazuje međunarodnu zabrinutost za položaj više od 600 zatočenika koji su zatvoreni na neodređeno vrijeme u američkoj bazi bez mogućnosti da svoje zatočenje ospore na sudu. Osuda britanskih sudaca uslijedila je nakon neuspješnog priziva Zumrati Jume, majke britanskog zatočenika Feroza Abbasija, koja je zatražila od suda da prisili vladu da učini sve što je u njezinoj moći u skladu s međunarodnim zakonom kako bi obranila ljudska prava njezina sina. Iako je sud odbacio njegov slučaj, iznio je snažnu osudu takve situacije, odnosno kršenja temeljnih ljudskih prava. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Muhammad i Malvo osumnjičeni za još dva zločina</p>
<p>WASHINGTON, 6. studenoga </p>
<p> - Dvojica washingtonskih snajperista John Allen Muhammad i John Lee Malvo osumnjičeni su u srijedu za još dva zločina.</p>
<p> Istraga je potvrdila da je prijenosno računalo, pronađeno u njihovu automobilu, vlasništvo Paula LaRuffe koji je ranjen i opljačkan 5. rujna navečer u okrugu Prince George na sjevernom prilazu Washingtonu. Na njega je pucano šest puta iz pištolja kalibra 22 mm kakvim su se služili Muhammad i Malvo.</p>
<p> Istim oružjem 15. rujna je samo nekoliko stotina metara dalje ranjen 32-godišnji Muhammad Rashid, prodavač u trgovini alkoholnih pića.</p>
<p>Ubojice su dosad za ubojstva, ranjavanje i oružane pljačke optuženi pred dva okružna suda u saveznoj državi Maryland, tri suda u Virginiji, pred sudom u Alabami i Louisiani, a očekuje ih tužba i u saveznoj državi Washington.</p>
<p> Tužbu za 20 kaznenih djela podiglo je i federalno tužiteljstvo a ministar pravosuđa John Ashcroft bi ovog tjedna trebao odlučiti gdje će biti prvo suđenje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sharon i Netanyahu u borbi za vlast</p>
<p>Sharon nije uspio osnovati novu koalicijsku vladu nakon što su iz nje istupili laburisti / Razlog za to bilo je neuspješno političko cjenjkanje s ultranacionalističkim i manjim vjerskim strankama koje su za svoju potporu tražile teško prihvatljive ustupke</p>
<p>ANKARA, 6. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon je nakon susreta sa šefom države Mosheom Katsavom priopćio da će u zakonskom roku od 90 dana raspisati prijevremene opće parlamentarne izbore. Prema još nepotvrđenim informacijama, Izraelci bi mogli izaći na birališta već do kraja ove godine, a najkasnije početkom veljače. Ta žurba tumači se nastojanjem da se izbori ne podudare s američkom vojnom invazijom na Irak.</p>
<p>Iako je preživio glasovanje o povjerenju u Knessetu (parlamentu), Sharon nije uspio oformiti novu koalicijsku vladu. Razlog za to bilo je neuspješno političko cjenjkanje s ultranacionalističkim i manjim vjerskim strankama koje su za svoju potporu tražile teško prihvatljive ustupke. </p>
<p>Iako je sve do nedavno tvrdio kako bi raspisivanje izbora bilo neodgovorno, Sharon se ipak morao odlučiti na taj korak. Pritom je svakako imao na umu sadašnje provjere raspoloženja javnog mijenja koje pokazuju da je još vrlo popularan. Izraelci su uvjereni da je sadašnji premijer »pravi čovjek za opasna vremena«. Pritom se u drugi plan stavlja teška gospodarska kriza u zemlji, a prednost se daje očuvanju »nacionalnog jedinstva«. Na crti te strategije su naročito Židovi koji su se nedavno doselili u Izrael i to uglavnom na palestinske teritorije. </p>
<p>Znakovito je, međutim, da Sharon najveće poteškoće ima u vlastitoj Likud stranci. Njegov glavni rival, bivši premijer Benyamin Netanyahu, prihvatio je dužnost šefa diplomacije, ali samo do održavanja prijevremenih izbora. On će u međuvremenu, pokušati potisnuti Sharona i preuzeti vodstvo Likuda. No, kako stvari sada stoje, teško da će u tome uspjeti. Naime, već se javljaju glasovi otpora njegovoj kandidaturi. </p>
<p>Ipak, Netanyahu ne krije optimizam i poručuje kako je vrlo zadovoljan što je premijer Sharon izbornim manevrom učinio »pravu stvar za zemlju«. »Svako drugo rješenje, osim izbora, izazvalo bi gospodarski i društveni kolaps«, upozorio je.</p>
<p>O svojim izgledima da zamjeni na kormilu Likuda i zemlje starijeg stranačkog suparnika, Netanyahu se trenutno još nije javno očitovao.U središtu predizborne propagande, koja je praktički već počela, dominirat će loša gospodarska situacija u zemlji i izraelsko-palestinski sukob. Sharon nije uspio razriješiti ni jednu od te dvije teške zadaće. To bi moglo dati i neke izglede oporbenoj Laburističkoj stranci, koja je istupila iz vlade, da na predstojećim izborima poveća broj svojih pristaša. Laburisti, koji su pozdravili izbore, istupili su iz Sharonova kabineta zbog financiranja izgradnje novih naselja za židovske doseljenike (i dalje stižu iz 84 zemlje širom svijeta) na palestinskim teritorijima. U predizbornom natjecanju, njih će najvjerojatnije predvoditi vrlo popularni gradonačelnik Haife Amran Mitzna.</p>
<p>U glavnom palestinskom stožeru u Ramallahu vijest o raspisivanju prijevremenih izbora u Izraelu primljena je vrlo oprezno. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat izrazio je nadu da će Izraelci izabrati ljude sposobne da postignu mir. »Vjerujem da izraelski narod zaslužuje bolje rukovodstvo koje će izboriti mir i pomirenje, a ne upade, okupaciju i izgradnju novih naselja za židovske doseljenike«, rekao je. Palestinci ozbiljno strahuju da bi Sharon izbornom pobjedom mogao zaoštriti ionako teške represalije što bi, kako ističu, vodilo daljnjoj radikalizaciji srednjoistočnih sukoba.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Wunnenburgerov barometar: Europu zanima samo hrvatska štednja</p>
<p> »Hrvatska treba zamrznuti svoju molbu, zahtjev za prijam u EU, nije pravo vrijeme. Eurobarometar pokazuje da je 45 posto građana Europske unije protiv pridruživanja Hrvatske toj asocijaciji«, poručuje nam (Vjesnik, 6. studenoga 2002.) šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatsko Jacques Wunnenburger.</p>
<p>Bit će najbolje, ako ispravno zaključujem, da to učine sve zemlje bivše Jugoslavije, zajedno, izuzev, jasno, Slovenije? Izruči li Hrvatska i generala Bobetka Haagu, time neće steći nikakav bonus, jer to, tumači nam Wunnenburger, i ne bi bila autonomna volja vlasti i dokaz da Hrvatska prihvaća europske vrijednosti i standarde, nego posljedica pritiska međunarodne zajednice na Hrvatsku.</p>
<p> U skladu s rezultatima eurobarometra strmoglavljuje se, uvijeno je upozorio premijer Račan, i kreditni rejting Hrvatske. Stoga se pitam nisu li i rusko-austrijski vlasnici Sisačke željezare, (Turbo-Impex), koji su do te tvrtke došli za jednu kunu, zbog toga otkazali ugovor i nije li to početak gospodarskih sankcija.</p>
<p> Postoje, valjda u poštenom poslovnom svijetu i nekakvi džentlemenski ugovori, kao temelji svake poslovne suradnje! Hrvatska država ne bi nikad »prodala« Sisačku željezaru, da nije imala ugovor o investiranju, dokapitalizaciji, brizi za 1700 radnika, koji će uskoro zbog tri mjeseca bez plaće na Markov trg.</p>
<p> Skladno se u to uklopila i izjava slovenskog premijera, da će se pitanje slovensko-hrvatskih granica moći riješiti tek onda, kad Hrvatska konsolidira svoju unutrašnjo-političku situaciju. A Ljubljanska banka će se rješavati kroz sukcesiju bivše države.
Koji, otrcani klišeji! </p>
<p> Hrvatska, dakle, mora prihvatiti ama baš sve što joj europski i svjetski moćnici odrede.</p>
<p> Priče o Hrvatskoj kao lokomotivi tzv. zapadnog Balkana i čimbeniku stabilnosti u cijeloj regiji, udica je s mamcem na koji su ulovljene naše banke, najveća, ako ne i jedina prava vrijednost našeg umornog i upropaštenog gospodarstva. Sada svijet može raditi što ga volja, jer mu se nemamo čime suprotstaviti! </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Omiš</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tolerancija je naša nasušna potreba</p>
<p>Redovito pratim Vjesnik, osobito rubriku Stajališta, i smatram ih izuzetnim doprinosom Vjesniku, kao i sve ostale vrlo dobro koncipirane dodatke. Istina, da se ne bih na toj stranici rado pojavljivala, jer za vrlo oštre rasprave nisam spremna.</p>
<p> Kao građanka srpske nacionalnosti, svakako sam velika pobornica napisa profesorice dr. sci. Olge Carević, jer sam imala prilike ne samo čitati njene tekstove tijekom rata s mojim podrškama objavljenim i u njenoj knjizi »Glas srca i razuma«, nego sam slušala i predavanja u okviru poslijediplomske nastave u Centru za poslijediplomske studije. </p>
<p>Sa mnom su u grupi bili i brojni danas priznati znanstvenici poput Kreše Pavelića, Andrije Hebranga, Mislava Grgića, Aleksandre Baste i niza drugih. Vjerujem da ću u svoje i ime svih tih postdiplomanata biti sretna da objavite moj tekst i izrazite naše duboko poštovanje Olgi Carević za njen doprinos na području znanosti i tolerancije.</p>
<p>Dr. sci. PETRA KOSTIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Osioni burazer«, kako se to uklapa u hrvatski jezik?</p>
<p>Neki narodi su gotovo opsjednuti čuvanjem čistoće svojeg jezika: primjerice Madžari i Francuzi, ali to se nikako ne odnosi na Hrvate. Poslije raspada Čehoslovačke, jedan naš športski komentator nazivao je tenisača Ivana Lendla i dalje Čehoslovakom. A on je Slovak.</p>
<p>Nije ni čudno da u svijetu, pod utjecajem više desetljetne promidžbe, misle da Hrvati govore »srpsko-hrvatskim« jezikom. </p>
<p>Dobrim dijelom smo si i sami krivi. Tako je na nedavnom saborskom zasjedanju jedan zastupnik rekao: »Taj naš ministar je bahat i osion«! Pravo da kažem nisam ni znao što mu znači riječ »osion«. U rječniku sam naknadno pronašao da se ta riječ upotrebljuje u srpskom jeziku a znači, otprilike, isto kao nasilan, silovit, ili drzak! Eto, umjesto te malo kome poznate riječi, mogao je uporabiti jedan od tri pojma koje su u uporabi u hrvatskom jeziku«.</p>
<p>U drugoj emisiji »Tko želi biti milijunaš« voditelj je u »nevezanom« razgovoru upotrijebio riječ »burazer«! Što mu je to sad - burazer, pomislih.</p>
<p> Kasnije sam saznao, da se ta turska riječ udomaćila u Bosni i Hercegovini, isto kao i u Srbiji, ali nipošto se spada u rječničko blago hrvatskog jezika. </p>
<p>U nas se na televiziji još uvijek športaši: takmiče, još uvijek u nas ima malo uposlenih, u križaljkama ima puno: rakije manastirke, polutki i mnogo stranih natruha. Zbog svega toga nije ni čudno da i dalje u svijetu misle da se u Hrvatskoj govori srpsko-hrvatski, a narod koji tako govori, trebao bi se valjda zvati - Srbohrvati!</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Remetinečka skupina »okopnila« za još tri člana</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo povuklo je optužbu za točku 1. (udruživanje u »zločinačku organizaciju«), protiv Đorđa Vuletića, Radovana Štetića i Miroslava Vukovića Olija / Od prvobitne osamnaestorice optuženih sada su ostala samo dvananaestorica / Jelavića se više ne tereti ni za nezakonito posjedovanje oružja</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - »Zločinačka organizacija« ostala je u srijedu bez tri člana. Naime Županijsko državno odvjetništvo povuklo je optužbu za točku 1. (udruživanje u »zločinačku organizaciju«), protiv Đorđa Vuletića, Radovana Štetića i Miroslava Vukovića Olija.</p>
<p>Tužiteljica Dunja Pavliček Patak obrazložila je kako tijekom postupka nisu prikupljani dovoljno kvalitetni dokazi koji bi nedvojbeno dokazivali da su spomenuta trojica bili pripadnici zločinačke organizacije.</p>
<p>U prvobitnoj optužnici »organizacija« je imala 18 članova da bi postupno spala na dvanaestoricu (do srijede).</p>
<p>Tužiteljstvo je također odustalo od tri točke optužnice koje su teretile prvookrivljenog Nikicu Jelavića. tako se njega više ne tereti za iznudu nad Dragom Špoljarom, a niti da je naredio ubojstvo Željka Šobota. Jelavića se više ne tereti ni za nezakonito posjedovanje oružja. </p>
<p>U optužnici je djelomično izmjenjen činjenični opis nekih kaznenih djela, a najviše u točki 2. optužnice koja braću Momćilović, Davora Zečevića i Davorina Sobjeslavskog tereti za preprodaju droge. Do promjene je došlo temeljem svjedočenja pokajnika Tomislava Marinca, a sada su precizirane količine droge koju su okrivljenici navodno prodavali. Riječ je tvrdi tužiteljstvo o najmanje 31,5 kilograma heroina, 2,5 kilograma kokaina te oko 4 tisuće tableta ecstasyja. </p>
<p>Dunja Pavliček Patak rekla je i kako je tužiteljstvo u odnosu na neke točke optužnice izmijenilo pravne kvalifikacije, a obzirom na promjene zakona koje su se dogodile od početka postupka. Spomenute promjene idu u korist okrivljenika istaknula je tužiteljica (predviđene su blaže kazne op.a.).</p>
<p>O spomenutim izmjenama u četvrtak će se očitovati branitelji okrivljenika, a sami okrivljenici imat će priliku dopuniti svoje obrane.</p>
<p>Očekuje se da bi u ponedjeljak moglo početi iznošenje završnih riječi, a prvi na redu su tužitelji, zatim odvjetnici okrivljenika a zatim i sami okrivljenici.</p>
<p>Inače do 27 studenoga kada ističe zakonski rok u kojem se okrivljenici mogu držati u pritvoru bez prvostupanjske presude ostalo je još 12 radnih dana.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Zečevićeve rukavice« zakonit su dokazi</p>
<p>Sudsko vijeće je u srijedu odbilo prijedloge obrane o izdvajanju dvaju materijalnih dokaza kao nezakonitih. Naime branitelj Davora Zečevića, odvjetnik Ivan Kern, tražio je da se izdvoje rukavice nađene nedaleko od mjesta ubojstva Željka Šobota. na kojima je pronađen Zečevićev DNK-a. Kern je tvrdio da rukavice nisu ni fotografirane, niti je opisano mjesto na kojem su navodno nađene. Kern je također istaknuo da su policajci kao svjedoci govorili da su vidjeli samo jednu rukavicu. Odvjetnik je također ukazao na proturječne izjave policajaca Dolačkog i Tusuna. Naime svaki od njih je tvrdio da mu je rukavice donio onaj drugi.</p>
<p>Odvjetnik Anto Nobilo tražio je da se kao nezakonit izdvoji nalaz vještaka za DNK-a, a vezano za vještačenje tablice izgorjelog automobila iz kojeg je ispaljen projektil na Vjeku Sliška. Nobilo je ustvrdio kako je slina Nikice Jelavića, kao uzorak za usporedbu, uzeta na nezakonit način, odnosno protivno pravilniku Ministarstva zdravstva. </p>
<p>Sudac Ratko Šćekić ustvrdio je kako su zahtjevi obrane neosnovani, ali i dodao kako će sud pri donošenju presude cijeniti i način kako su obavljena vještačenja. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dobio 12 godina za »ubojstvo planirano godinu dana«</p>
<p>Aleksić je uhićen tek 30. srpnja 2001. godine, nakon što ga je policiji prijavio njegov brat Goran</p>
<p>SPLIT, 6. studenoga</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom splitskog Županijskog suda Kristijan Aleksić (26), zvani Kiki, iz Prgometa osuđen je na 12 godina zatvora za teško ubojstvo svoje sumještanke Marijane Sučević (30) počinjeno u svibnju 1994. godine u Prgometu. Sudsko vijeće Aleksiću je izreklo i mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja.</p>
<p>Prema navodima optužnice koju je sud u cijelosti prihvatio, Aleksić je 27. svibnja 1994. godine u 21,30 sati sačekao djevojku koja se vraćala s posla iz praonice splitske Kliničke bolnice, prišao joj s leđa te je izudarao metalnom šipkom i 17 puta izbo posebno naoštrenim i izbrušenim nožem iz pribora za jelo, oštetivši joj srce, oba plućna krila i jetru. Djevojku su mještani pronašli dan kasnije u 7,30 sati. Aleksić je uhićen tek 30. srpnja 2001. godine, nakon što ga je policiji prijavio njegov brat Goran.
Obrazlažući presudu, predsjednica sudskog vijeća Spomenka Tonković kazala je kako je neupitno da je ubojica poznavao žrtvu, no prema njoj nije imao ni prijateljske ne neprijateljske osjećaje. Budući je optuženik na glavnoj raspravi negirao krivnju te odbijao odgovarati na pitanja, vijeće se oslonilo na iskaz koji je dao istražnom sucu.</p>
<p>Tada je kazao kako je dugo planirao nekoga ubiti, a ubojstvo Marijane Sučević je planirao godinu dana. Rekao je i kako nije imao nikakvih posebnih motiva da djevojku ubije, nego kako je gledao fillmove te htio probati može li i on nekoga usmrtiti. </p>
<p>»To ukazuje na duboki poremećaj njegove ličnosti, što su potvrdila i dva psihijatrijska vještačenja. To što je u vrijeme čina bio smanjeno ubrojiv te činjenica da je tada ima svega 18 godina i dva mjeseca života, odvagnuli smo mu ovakvu kaznu«, pojasnila je sutkinja Tonković.</p>
<p>U istrazi je Aleksić sucu ispričao da je prije ubojstva mjerio duljinu i širinu noža iz pribora za jelo, tzv. »pošade«. Duljina noža iznosila je između 13 i 14 centimetara, a širina, koju je izmjerio šiberom jedan inch, odnosno 25,4 milimetra. Vrh je naoštrio turpijom i brusom. Kako je bio »vješt s rukama« te se služio alatom i tokarskim priborom, pa je čak i znao vesti goblene, potvrdili su Aleksićevi roditelji. </p>
<p>Sudsko vijeće, s obzirom na te detalje, smatra iskaz koji je optuženi dao istražnom sucu, vjerodostojnim.</p>
<p>Aleksić je kazao i kako ga je prije tri godine počela peći savjest i kako je razmišljao i predaji policiji, tada se povjerio svome bratu Goranu, no on mu nije vjerovao. Rekao je i kako je majka sumnjala da je upravo on ubojica njihove susjede. Osim bratu ubojstvom djevojke hvalio se i poznanicima iz teretane u Drnišu. Oni su posvjedočili kako je pričao da je djevojku izudarao metalnom šipkom i izbo posebno izbrušenom pošadom. Pošadu je donosio i u teretanu i pokazivao je, a svjedoci su je prepoznali na fotografiji u sudskom spisu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Odakle je pljaškaš znao tko donosi debeli svežanj novca?</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - U srijedu oko podneva na rskrižju Ulice Dragutina Albrechta i VIII Ravnica dogodila se oružana pljačka i pokušaj ubojstva 51-godišnjeg hrvatskog državljanina kojem je nepoznati pljačkaš uzeo torbu s novcem i zatim u njega ispalio dva hica.</p>
<p>Kako smo doznali u zagrebačkoj policiji te na mjestu događaja, oružana pljačka dogodila se oko 11 sati kada je 51-godišnjak namjeravao ući u obližnju poslovnicu FINA-e gdje je trebao predati veću količinu novca kao predstavnik jedne zagrebačke tvrtke.</p>
<p>U blizini poslovnice, doznajemo, 51-godišnjaka dočekao je, prema navodima očevidaca, muškarac slabije tjelesne građe, visok 180 cm i kratko ošišane kose te u njega ispalio hitac i zatim uzeo torbu s novcem. Nakon što je ranio i opljačkao 51-godišnjaka, pljačkaš je pobjegao bijelim »golfom« ili »stojadinom«, naveli su očevici.</p>
<p>Teško ranjeni muškarac, čiji identitet policija nije priopćila, uspio je doći do obližnjeg kafića »Cup«, gdje je zbog prostrijelne ozljede trbušne šupljine ostao bez svijesti, pa su konobari vidjevši o čemu je riječ, odmah pozvali policiju i Hitnu pomoć.
Policija je odmah blokirala šire mjesto događaja, započela očevid i dala se u potragu za naoružanim pljačkašem. Ekipa za očevide je, pak, na mjestu događaja izuzela nekoliko materijalnih tragova koji bi trebali koristiti tijekom istrage i potrage za pljačkašem.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U baraci bez struje i vode ugušio se dvomjesečni dječak</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - U Lukavcu kod Velike Gorice u požaru drvene barake u romskom naselju u utorak oko 19.10 sati izbio je požar u kojem je, najvjerojatnije od gušenja, smrtno stradao dvomjesečni Jasmin Bauman.</p>
<p>Požar je, kako je izvijestila zagrebačka policija dan nakon događaja, izbio u unutrašnjosti barake u kojoj nema struje ni vode i to nakon što se iz zasada neutvrđenih razloga zapalilo krovište barake.</p>
<p>Požar su ugasili djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica no njihovo gašenje dodatno je otežalo to što je hidrant udaljen tridesetak metara od izgorjele barake zatvoren. Navodno ga je dao isključiti načelnik tamošnje općine.</p>
<p>Kako doznajemo u policiji, u vrijeme požara u baraci su se nalazili otac i sedamnaestogodišnja majka dvomjesečnog Jasmina te očev dvadesetogodišni gluhonijemi i mentalno retardirani brat za kojeg su ukućani u prvi mah pomislili da je on prouzročio požar.</p>
<p>Očevid na zgarištu nastavljen je tijekom srijede dok je tijelo djeteta prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati gdje će se utvrditi točan uzrok smrti. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dvojica Talijana pokušala prošvercati 800 ubijenih ševa</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Nakon što je u utorak inspekcija zaštite prirode zaprimila dojavu od Agencije za okolje Republike Slovenije o pokušaju krijumčarenja ptica preko graničnog prijelaza Bregana u Sloveniju, hrvatski carinici su provjerom dokumentacije dvojice talijanskih državljana utvrdili kršenje carinskih propisa i zaplijenili pošiljku od 800 ubijenih ptica.</p>
<p>Pregledom zaplijenjene pošiljke ubijenih ptica inspekcija zaštite prirode odmah je utvrdila kako se radi o zaštićenim vrstama ptica iz porodice ševa koje su, najvjerovatnije, bile namijenjene talijanskim sladokuscima.</p>
<p>Pošiljku od 800 ptica ubijenih sitnom sačmom, preko granice pokušali su prošvercati talijanski državljani koji su kažnjeni s 2.500 kuna zbog kršenja carinskih propisa. Iz neslužbenih izvora doznajemo da su to Giorgio Xompero (55) i Francesco Maso (50). Može se očekivati da dvojica Talijana neće proći samo s navedenom globom, već i kaznenom prijavom.</p>
<p>Moguće podizanje kaznene prijave protiv dvojice Talijana objasnio nam je viši inspektor Odjela inspekcijskog nadzora zaštite prirode Vladimir Lindić koji je istaknuo da se kaznena prijava podiže ako šteta počinjena prema Zakonu o zaštiti prirode prelazi 40.000 kuna. Kako se, pak, za svaku ubijenu ševu naplaćuje novčana kazna u iznosu od 800 do 4.800 kuna, s obzirom na veliki broj pronađenih ševa, kaznena prijava će se najvjerovatnije podnijeti.</p>
<p>Pronađene ševe, bile su skrivene u pet kartonskih kutija za lovačko streljivo a kako su neke od njih već bile očišćene u četvrtak će se provesti ornitološko vještačenje. Iz dobivene carinske dokumentacije vidljivo je da su ptice iz Rumunjske te su bile samo na putu kroz Hrvatsku do krajnjeg odredišta u Italiji.</p>
<p>Budući da je u tijeku migracija ptica i lovna sezona, Odjel inspekcijskog nadzora zaštite prirode obavijestit će carinsku službu i zatražiti dodatne mjere opreza.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Uz povik »mi tučemo zetovce« pretukli vozača autobusa</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Dvojica agresivnih mladića u utorak oko 14.50 sati za vrijeme vožnje na relaciji Mihaljevac - Markuševec pretukli su vozača autobusa ZET-a Ismeta B. (43).</p>
<p>Prema navodima napadnutog vozača, dvojica mladića ušli su u autobus te je jedan od njih kazao »mi tučemo zetovce« i udario vozača šakom u glavu.</p>
<p>Nakon toga se napadnuti vozač počeo naguravati s mladićama te je tada zadobio još nekoliko udaraca po tijelu, nakon čega su mladići mirno izašli iz autobusa i tramvajskom prugom se uputili prema Gračanima.</p>
<p>Pretučeni vozač zatražio je liječničku pomoć u Klinici za traumatologiju gdje je utvrđeno da je srećom samo lakše ozlijeđen te mu je dijagnosticiran prijelom nosne kosti s pomakom.</p>
<p> Policija, pak, intenzivno traga za dvojicom nasilnika.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatska i Jugoslavija parafirale ugovor o slobodnoj trgovini</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Nakon 11 mjeseci pregovora, Hrvatska i Jugoslavija su u srijedu - na petom krugu pregovora - parafirale ugovor o slobodnoj trgovini. Tim se ugovorom predviđa postupna liberalizacija trgovine između dviju zemalja. Potpisivanje se očekuje za mjesec dana, a ugovor bi na snagu trebao stupiti nakon ratifikacije u parlamentima, tijekom prvoga tromjesečja iduće godine.</p>
<p>Najveći dio, ili oko 70 posto industrijskih proizvoda, među kojima su i oni od tekstila, Hrvatska i Jugoslavija razmjenjivat će bez carina i kvota od dana stupanja ugovora na snagu. Preostali dio industrijskih proizvoda, u red kojih ulaze i nafta i naftni derivati, te cement, hladnjaci i dio motora, nalazi se na listi osjetljivih proizvoda, za koje je predviđeno postupno smanjenje carina, do početka 2007. godine, kada bi se cjelokupna trgovina industrijskim proizvodima između dvije zemlje trebala odvijati u režimu slobodne trgovine, pojasnio je pomoćnik saveznog ministra za ekonomske odnose s inozemstvom i voditelj jugoslavenskog pregovaračkog tima Dejan Jovović. </p>
<p>Znatno manja liberalizacija predviđena je u segmentu trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, budući da obje zemlje taj sektor gospodarstva označavaju »osjetljivim«. Naime, u tom dijelu robne razmjene predviđene su tri liste: na listi A nalaze se proizvodi na koje će se u cijelosti ukinuti carine, na listi B nalaze se oni proizvodi na koje će se obračunavati snižene carine, dok je C lista uzajamnih koncesija u okviru određenih kvota. Ugovorom o slobodnoj trgovini definira se i pitanje porijekla robe, zaključio je Jovović.</p>
<p>Prema riječima pomoćnice ministra gospodarstva i voditeljice hrvatskog pregovaračkog tima Olgice Spevec, na vladama dviju zemalja je da sada potvrde ovaj ugovor i ovlaste ministre za njegovo potpisivanje, koje se očekuje u narednih mjesec dana u Beogradu. Sporazumom se, međutim, ne predviđa privremena primjena, što znači da će na snagu stupiti tek nakon ratifikacije u parlamentima obiju zemalja. Prema riječima Olgice Spevec, to bi se moglo dogoditi u prvom tromjesečju iduće godine.</p>
<p>»Ovaj sporazum sam po sebi neće povećati hrvatski izvoz na jugoslavensko tržište. Na hrvatskim je gospodarstvenicima da sada naprave iskorak na to tržište«, kazala je Spevec. Dodala je kako se jugoslavensko tržište sada snažno otvara i prema drugim zemljama, što znači da će se hrvatski izvoznici na njemu uskoro susresti s jakom konkurencijom.</p>
<p>Inače, prema Jovovićevim riječima, Jugoslavija je do sada potpisala ugovore o slobodnoj trgovini s Makedonijom, BiH, Mađarskom i Rusijom. Slične je ugovore Beograd parafirao još s Albanijom i Slovenijom, te u srijedu s Hrvatskom, a pregovara još s Rumunjskom, Bugarskom i Moldovom. </p>
<p>Opreznu poruku odaslao je i Dejan Jovović. »Da bi ovaj ugovor stvarno i zaživio, potrebna je liberalizacija viznoga režima. Bez toga, nije moguć slobodan protok roba i kapitala između dviju zemalja. Očekujemo da hrvatska strana izvrši određene pripreme, koje će dovesti do liberalizacije viznoga režima«, kazao je Jovović. Glavni je jugoslavenski pregovarač time potvrdio informacije koje je nedavno objavio Vjesnik, a u kojem se kaže da jugoslavenska strana pitanje liberalizacije trgovine povezuje s problemom liberalizacije viznoga režima između dviju zemalja.</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, hrvatska strana nije u utorak i srijedu dala nikakva obećanja jugoslavenskim pregovaračima glede liberalizacije viznoga režima. To bi, međutim, trebala uraditi do samog čina potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini. U međuvremenu, Jugoslavija je produžila izdavanje turističkih propusnica na granici za hrvatske građane do kraja ožujka iduće godine. </p>
<p>Na naše pitanje rješava li se ovim ugovorom i pitanje izvoza nafte i naftnih derivata iz Hrvatske u Jugoslaviju, Olgica Spevec je kazala kako problem u tom segmentu trgovine ne predstavljaju jugoslavenske savezne, već republičke, srbijanske vlasti. Dodala je kako će se o rješavanju tog problema nastaviti pregovarati. </p>
<p>Novinare je zanimalo i kako se u Jugoslaviji gleda na sudjelovanje hrvatskih tvrtki u privatizaciji u toj zemlji. Dejan Jovović je odbacio tvrdnje da su neke hrvatske tvrtke na tom tržištu nepoželjne, te je kazao da svi zainteresirani ulagači imaju pravo sudjelovati u privatizaciji srbijanskih poduzeća.</p>
<p>Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih osam mjeseci ove godine ukupna robna razmjena između Hrvatske i Jugoslavije iznosila je 138,7 milijuna USD, ili 8,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Na hrvatski izvoz u SRJ pritom je otpadalo 105,8 milijuna USD, što je 2,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uvoz iz Jugoslavije u istom je razdoblju porastao 29,9 posto, dosegavši 32,9 milijuna USD. Unatoč tome, Hrvatska i dalje u robnoj razmjeni s Jugoslavijom ima velik suficit.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Croatia ostvarila 62,8 milijuna kuna dobiti </p>
<p>U devet mjeseci životna osiguranja porasla za 9,5 posto, a ukupna dobit za 10,4 posto / Vlada će i u 2003. godini zadržati kontrolni paket, a 30 posto dionica će se putem burze ponuditi hrvatskim tvrtkama </p>
<p>ZAGREB, 6. studenog </p>
<p> - U devet mjeseci ove godine Croatia osiguranje ostvarilo je 62,8 milijuna kuna dobiti, što je u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećanje za 10,4 posto. Tehničke pričuve društva povećane su za osam posto, na četiri milijardi kuna, ukupna aktiva na 4,9 milijardi, jamstveni kapital povećan je na 665,9 milijuna kuna (prije 640 milijuna), a profitna marža (4,79) za 63 posto je veća nego u lanjskih devet mjeseci.</p>
<p>To su samo neke od povoljnih vijesti o poslovanju s kojima Uprava Croatije dočekuje sjednicu Vlade na kojoj će se, kako je najavljeno, odlučiti u kojem smjeru će se ubuduće kretati promišljanja o privatizaciji najvećeg hrvatskog osiguratelja. </p>
<p>Nadzorni odbor prihvatio je (i pohvalio) ukupne financijske rezultate poslovanja Croatije, a zapaženi pomaci ostvareni su i u premijskim prihodima u većini važnijih grupa osiguranja. Inače, u neživotnim i životnim osiguranjima do 30. rujna ukupno je zaračunato 2,08 milijardi kuna premije, a primjerice u životnim osiguranjima ostvareno je 120,8 milijuna, što je porast od 9,5 posto. </p>
<p>Zbog ograničenja nametnutih novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju, za 40 posto smanjeni su prihodi od zdravstvenih osiguranja, a izostala premija u ovoj osigurateljnoj grupi djelomično se već nadoknađuje ponudom novih, dragovoljnih osiguranja za poslodavce (naknada troškova za prvih 42 dana bolovanja). Posebnu pozornost privlače podaci o nastavku rasta naplaćene premije (+5,1 posto), kao i porastu učinkovitosti u likvidaciji šteta, za koje je u devet mjeseci osiguranicima isplaćeno 1,15 milijardi kuna. </p>
<p>Opća je ocjena da je Croatia u dosadašnjem tijeku godine, u usporedbi s 2001., zabilježila bitno bolje poslovne rezultate te zadržala visoku financijsku stabilnost i likvidnost. Istodobno, drastično je smanjeno odobravanje svih zajmova koji bi se kasnije mogli pokazati rizičnima, a povećana su ulaganja u depozite u bankama. </p>
<p>Ove vijesti stižu u očekivanju (i službene) potvrde da Vlada na kraju nije prihvatila ponudu slovenske Zavarovalnice Triglav ni Stevea Bubala kao pojedinca (u oba slučaja nudilo se 105 milijuna eura i dokapitalizacija). Kako saznajemo, prema novom projektu privatizacije Croatia osiguranja domaćim tvrtkama ponudilo bi se preko burze 30 posto dionica, a Vlada bi i u 2003. godini zadržala kontrolni paket. </p>
<p>Iako Uprava Croatije tvrdi da su još uoči oglašene privatizacije iz njihove bilance uklonjena dvojbeno naplativa potraživanja, Vlada je, čini se, sklona da bilance još jednom provjere IFC ili EBRD. Dodatna provjera rizičnosti Croatijinih plasmana trebala bi, kako se očekuje, utjecati na povećanje vrijednosti Croatia osiguranja. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ina: Dobit veća, a prihod, prerada i prodaja manji</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Ina je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila prihod od 1,24 milijarde dolara i dobit od 101 milijun dolara, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik njene Uprave dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>On očekuje da se godišnja dobit održi na toj razini, a možda će se i povećati. »Budući da smo«, dodao je, »planirali prihod od 1,55 milijardi dolara, a dobit od 40 milijuna te da su rezultati prethodnih godina uglavnom bili znatno lošiji, jako smo zadovoljni takvim rezultatima.« </p>
<p>Naime, Ina je 1999. završila s gubitkom od 1,67 milijardi dolara, 2000. s 428 milijuna dolara gubitka, a prošlu godinu s dobiti od 717 milijuna dolara.</p>
<p>Takvi su financijski rezultati u devet mjeseci ostvareni unatoč nešto manjoj preradi nafte i prodaji derivata od planiranih. Tako je u devet mjeseci proizvedeno i prodano 3,4 milijuna tona naftnih derivata, dok je godišnji plan oko 5,1 milijun tona. U Ini očekuju da će ove godine preraditi 4,6 do 4,7 milijuna tona. Neostvarivanje plana Dragičević objašnjava smanjivanjem tržišta, optimiranjem rafinerijske prerade i liberalizacijom uvoza derivata u Hrvatsku. </p>
<p>U devetomjesečnu dobit uračunat je i dio prihoda (25 milijuna dolara) od prodaje sibirskih naftnih polja Bijele noći koji je realiziran krajem rujna, kaže član Uprave Ine za financije Milan Ujević. </p>
<p>Čelnici Ine naglašavaju da je iz podataka o bilanci vidljivo da je kompanija posljednjih nekoliko godina povećavala vrijednost. Krajem 2000. neto imovina (kapital) Ine iznosio je 5,6 milijardi kuna, a na kraju rujna ove godine 7,5 milijardi kuna, a znatno je u posljednje tri godine porasla i procijenjena tržišna vrijednost Ine sa 750 milijuna dolara na oko 1,5 milijardi dolara, kazao je Dragičević. </p>
<p>Uz uvođenje tržišnih cijena derivata takvo poboljšanje čelnici Ine objasnili su i racionalizacijom poslovanja, optimalizacijom poslovnog sustava, nastavkom restrukturiranja i drugim mjerama. Posebno su istaknuli da su dospjela potraživanja u Hrvatskoj krajem 2000. bila 1,8 milijardi kuna (još istražuju kome je tolika roba dana bez naplate), a krajem rujna ove godine smanjena su na 811 milijuna kuna. Njihove dospjele obveze krajem 1999. bile su 1,3 milijarde kuna, a sada su smanjene na samo 50 milijuna. U istom je razdoblju sa 444 milijuna dolara smanjena i Inina dugoročna zaduženost - na 210 milijuna.</p>
<p>Vjerojatno neće ostvariti ni ovogodišnji investicijski plan, koji je predviđao ulaganja od 188 milijuna dolara. Naime, u prvih devet mjeseci za investicije su uplatili 57 milijuna, a ugovorili više te očekuju da će do kraja godine realizirati ulaganja vrijedna 130 do 140 milijuna dolara. </p>
<p>Čelnici Ine odbili su sve primjedbe o povezanosti konferencije za novinare s novim dokumentom anonimnih autora o stanju u Ini poslanom na brojne adrese, kao i u njemu iznesene primjedbe da je država raznim mjerama (slobodno formiranje cijena, visoka marža) omogućila Ini poslovanje s dobiti. </p>
<p>Novinare je zanimalo zašto se povećava profit, a istodobno smanjuju prihod, prerada i prodaja?</p>
<p>Čelnici Ine su to objasnili odvajanjem više tvrtki-kćeri, od kojih nekoliko spada među 400 najvećih u Hrvatskoj (početkom 2003. bit će izdvojena još dvije - Maziva Rijeka i služba sigurnosti, odnosno zaštite) te poboljšavanjem efikasnosti poslovanja. Prije su rafinerije godišnje proizvodile 6 milijuna tona derivata, a danas 4,5 milijuna jer se ne isplati proizvoditi puno manje vrijednih derivata. Zato danas na spot tržištu, gdje se uz niske cijene prodaju viškovi robe, Ina prodaje samo 300 do 400 tisuća tona derivata, a nekad je prodavala tri-četiri puta više, kaže Dragičević. I HEP-u, dodao je, isporučuju samo polovicu potrebnog loživog ulja jer se njegova proizvodnja ne isplati. </p>
<p>Dragičević je najavio da bi u prosincu trebali završiti poslovni plan za naredno petogodišnje razdoblje, u kojem se predviđa prvo modernizacija riječke rafinerije (do 2005.), a potom i sisačke.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sljedeći tjedan u Zagrebu Info 2002 </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Od 12. do 16. studenog na Zagrebačkom velesajmu održat će se tradicionalni međunarodni Sajam informacijske tehnologije Info, koji će, kako je najavljeno, otvoriti Goran Granić, potpredsjednik hrvatske Vlade. Na sajmu će se novim računalima i softverskim proizvodima predstaviti više od 300 tvrtki od kojih je polovica iz inozemstva, održat će se i brojne popratne stručne manifestacije. </p>
<p> Posebnu pozornost stručnih posjetitelja (kojima su namijenjena prva dva dana sajma) trebalo bi privući predstavljanje rezultata dosadašnjeg provođenja projekta »elektronske Vlade« i usporedba sa sličnim projektima vlada zemalja članica Europske unije. Kako je na prigodnoj konferenciji za novinare najavio Mladen Mauher, predsjednik Vladinog Povjerenstva za internetizaciju, predstavit će se i osamdesetak nacionalnih informatičkih projekata za čije će se provođenje, poslije njihova objedinjenja, dijelom moći računati i na stranu pomoć. Najavljeno je i da će prednost u bržoj primjeni informatičke tehnologije u Hrvatskoj imati zdravstveni i obrazovni sustav te sudstvo i pravosuđe. </p>
<p>U organizaciji Zagrebačkog velesajma i VIPneta te Hrvatsko-austrijske trgovačke komore održat će se simpozij »Budućnost komunikacija« na kojem će, među ostalim, sudjelovati John Beale, direktor Sektora Europske komisije za zemlje kandidate za EU, a IBM na sajam dovodi Kathleen Hirning, savjetnicu američke vlade za provođenje e-governementa. </p>
<p>B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Burze: Nakon nove smjene Swiss Life skočio 12 posto</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Vodeći europski indeksi u srijedu su bilježili pad, unatoč tome što se u New Yorku predviđao rast cijena dionica zahvaljujući očekivanom smanjenju kamatnih stopa na sastanku monetarnog odbora Fed-a, što se trebao održati tijekom dana. Među zanimljivijim dionicama bila je ona francuske banke BNP Paribas koja je objavila rezultate za treće tromjesečje bolje od očekivanih.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 pao 0,47 posto na 4126,5 bodova, dok je frankfurtski blue chip indeks DAX izgubio 0,73 posto spustivši se na 3326,78 bodova. Slično je prošao i milanski MIB30 koji je pao 0,83 posto na 24.490 bodova, dok je pariški CAC 40 na 3240,65 bodova bio 0,21 posto niži nego u utorak. Indeks najjačih europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je pao 0,54 posto na 2613,01 bod, a među vodećim europskim indeksima na pozitivnom je teritoriju bio samo švicarski SMI koji je porastao 0,35 posto na 5056,5.</p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi tehnološki Nasdaq Composite i Dow Jones Industrial Average ostvarili blagi rast, dok je S 500 zabilježio manji pad. U utorak su tri indeksa tijekom dana uglavnom bila na negativnom teritoriju, no na koncu su ipak ostvarili rast. Tako je DJIA porastao 1,24 posto na 8678,27 bodova, a širi S 500 0,78 posto na 915,39 bodova. Nasdaq Composite je, pak, dobio 0,33 posto dosegavši 1401,17 bodova.</p>
<p>Na azijskim je burzama uglavnom prevladavao pozitivan trend. Međutim, u Tokyju je on bio manje izražen pa je Nikkei 225 porastao 0,18 posto na 8953,29 bodova, dok je uži TSE30 pao 0,53 posto na 649,39 bodova.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima bio je švicarski osiguravatelj Swiss Life koji je skočio 12 posto nakon što je objavljeno da je došlo do nove smjene na mjestu izvršnog direktora - Roland Chlapowski dao je ostavku, a zamijenit će ga Rolf Dorig. BNP Paribas je dobila 4,3 posto iako je izvijestila o 23-postotnom padu dobiti u trećem tromjesečju. Pad je, naime, bio manji nego su analitičari očekivali.</p>
<p>Među većim gubitnicima bio je BMW čije su dionice u Frankfurtu pale 7,4 posto nakon što je objavio rezultate - jednake očekivanjima analitičara. DaimlerChrysler je pao 1,1, a VW 2,3 posto.</p>
<p>BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, pao je čak 2,7 posto, a Shell i Royal Dutch su izgubili 1,4 odnosno 0,2 posto. Total Fina Elf i ENI pali su 1 odnosno 1,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatska istraga o Medačkom džepu pri kraju, u središtu Markač </p>
<p>Domaći istražitelji o događanjima u Medačkom džepu razgovarali su i s Markačevim nekadašnjim pomoćnikom Željkom Sačićem, a Markač je na razgovor pozvan vezano uz članak 160 Kaznenog zakona prema kojem se predviđa kazna od najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora za one koji su »kršeći pravila međunarodnoga prava zapovjedili da se ratni zarobljenici ubijaju, muče ili se prema njima nečovječno postupa«/ Domaća istraga, pretpostavlja se u dobro obaviještenim krugovima, mogla bi zahvatiti vojne i policijske strukture iz vremena »Medačkog džepa« do razine doministara</p>
<p>ZAGREB, 6 studenoga</p>
<p> - General Markač oslobođen je čuvanja službene tajne zbog istrage o ratnim zločinima u akciji »Medački džep«. Markača su čuvanja službene tajne oslobodili ministri obrane i unutarnjih poslova. Markač ne želi razgovarati s novinarima, no iz dobro obaviještenih izvora saznajemo da su zanimanje za njega pokazali domaći, a ne haaški istražitelji. Ta je informacija Vjesniku neslužbeno potvrđena i iz izvora bliskih Vladinu uredu za suradnju s Haagom. Naime, taj ured nije iz Haaga zaprimio nikakav zahtjev za pomoć u organiziranju razgovora s Markačem. </p>
<p>To znači da Markač sigurno nije jedan od dvojice časnika za koje je haaško tužiteljstvo Vladinu uredu poslalo zahtjev za razgovor, i to u svojstvu osumnjičenika uz admirala Davorina Domazeta Lošu. Imena drugog i trećeg časnika još su dobro čuvana tajna, no iz neslužbenih izvora saznajemo da je riječ o jednom nižem vojnom i jednom nižem policijskom dužnosniku. </p>
<p>Domaći istražitelji o događanjima u Medačkom džepu razgovarali su i s Markačevim nekadašnjim pomoćnikom Željkom Sačićem, a Markač je na razgovor pozvan vezano uz članak 160. Kaznenog zakona prema kojem se predviđa kazna od najmanje pet godina ili kazna dugotrajnog zatvora za one koji su »kršeći pravila međunarodnoga prava zapovjedili da se ratni zarobljenici ubijaju, muče ili se prema njima nečovječno postupa«.</p>
<p> Prema informacijama iz dobro obaviještenih krugova, domaći istražitelji vode intenzivnu istragu o akciji »Medački džep«, i u Gospiću i u Zagrebu. Do sada su obavljeni obavijesni razgovori s dvjestotinjak osoba. U političkim kuloarima može se čuti da je istraga pri samom kraju. Neki čak pretpostavljaju da premijer Ivica Račan još nije dao zeleno svjetlo za podizanje optužnica samo zato jer najprije čeka pravorijek Žalbenog vijeća Haaškog suda o dva podneska koje je Hrvatska dala u vezi s optužnicom protiv generala Janka Bobetka. </p>
<p>Domaća istraga, pretpostavlja se u dobro obaviještenim krugovima, mogla bi zahvatiti vojne i policijske strukture iz vremena »Medačkog džepa« do razine doministara. Tome se nadaju i neki od onih s kojima su hrvatski istražitelji već razgovarali, jer, tvrde, do sada je cijela pozornost medija, ali i istražitelja, koliko oni znaju, bila usmjerena samo na operativce s terena, što oni smatraju nepravednim. </p>
<p>U krugovima bliskim generalu Markaču tvrdi se da bi general još dugo mogao biti u središtu istraga jer je jedan od rijetkih hrvatskih zapovjednika koji su od 1990. do 1995. operativno sudjelovali u gotovo svim velikim akcijama oslobađanja okupiranog teritorija. Pritom većina onih koji su za vrijeme rata bili nadređeni Markaču više nisu živi ili su vrlo stari i bolesni.</p>
<p>Jasminka Ivančić, Sanja Kapetanić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Simonić obećao da će plaće u prosvjeti porasti</p>
<p>Moramo više ulagati u znanje, a preduvjet za to nije samo veća količina novca, nego i restrukturiranje cijelog sustava koji nije učinkovit, rekao je potpredsjednik Vlade Ante Simonić/ Nikakva dodatna sredstva za činovnike u Ministarstvu nisu odobrena, osim redovnog porasta od 3,24 posto, rekao je ministar Strugar</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - »Sustav obrazovanja i znanosti desetljećima je zapostavljan, društveno marginaliziran i potplaćen. Ne samo da nema novca, nego je i raspodjela nepravedna. Moramo više ulagati u znanje, a preduvjet za to nije samo veća količina novca, nego i restrukturiranje cijelog sustava koji nije učinkovit«, rekao je potpredsjednik Vlade Ante Simonić na konferenciji za novinare u srijedu. Obećao je pritom da će plaće u prosvjeti sigurno porasti. </p>
<p>Naglasivši da je u predloženom proračunu za iduću godinu postignuto određeno povećanje ulaganja u obrazovanje i znanost, no da to još nije dovoljno, Simonić je dodao da nije zadovoljan izdvajanjima za sport. »Znatno više, oko 50 posto novca iz igara na sreću treba uložiti u sport«, rekao je. </p>
<p>Prema prvom prijedlogu proračuna, Ministarstvo prosvjete i športa ukupno bi trebalo dobiti oko 6,1 milijardu kuna, što iznosi 3,24 posto BDP-a. U odnosu na 2002. godinu, riječ je o povećanju od 412 milijuna kuna. Za Ministarstvo znanosti predviđa se 2,7 milijardi kuna, što iznosi 1,55 posto BDP-a. U odnosu na ovu godinu, riječ je o porastu od 351 milijun kuna. Simonić je podsjetio da je za oba ministarstva učinjen rebalans, prema kojemu je prosvjetnomu ministarstvu pridodano 130 milijuna kuna, a Ministarstvu znanosti 121 milijun. </p>
<p>Ocjenjujući da se u javnosti česti krivo barata brojkama, potpredsjednik Vlade istaknuo je da postoje i drugi izvori financiranja obrazovanja i znanosti. Osim ostalih ministarstava koje također ulažu u te sektore (ministarstva poljoprivrede, zdravstva, kulture, obnove...), tu su i izdvajanja iz različitih fondova, međunarodnih projekata, ali i domaćih tvrtki. »Hrvatska u obrazovanje u postocima izdvaja mnogo više sredstava od brojaka kojima se barata, no ti su nam podaci nedostupni i tu počinje priča o neučinkovitosti sustava«, rekao je Simonić. </p>
<p>Osim golemog broja neobrazovanih (gotovo 690 tisuća Hrvata je nepismeno ili nema završenu osnovnu školu) i malog postotka visokoobrazovanih (oko devet posto), potpredsjednik Vlade problem vidi i u 400.000 nezaposlenih. Nezaposlenih gimnazijalaca je 12.000, a prodavača oko 20.000, zbog čega Simonić zaključuje da Hrvatska proizvodi kadar koji ne može zaposliti. Naglasivši da će osobno tražiti više za sustave obrazovanja i znanosti, istaknuo je da je preduvjet toga učinkovitiji sustav, jer »danas ne znamo čak ni podatak koliko imamo znanstvenika ili studenata u zemlji«.</p>
<p>Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar u srijedu je pak odgovorio na napade prema kojima proračun za njegovo ministarstvo predviđa povećanje plaća za djelatnike tog ministarstva, dok se za učitelje u školama postoci porasta plaća kreću tek do 0,5 posto. »Nikakva dodatna sredstva za činovnike u Ministarstvu nisu odobrena, osim redovnog porasta u iznosu od 3,24 posto«, rekao je. Opravdavajući prijedlog proračuna, Strugar je napomenuo da će za obrazovanje odraslih i stjecanje prvog zanimanja biti izdvojeno 4,9 milijuna kuna u idućoj godini, za strukovne škole 28 milijuna, za informatizaciju 45 milijuna, a za opremanje školskih knjižnica 11,4 milijuna. </p>
<p>Učitelji bi za stručna usavršavanja trebali dobiti 14 milijuna kuna, osnovne škole za izvannastavne aktivnosti 19,6 milijuna, posebni programi za učenike s poteškoćama u razvoju 12 milijuna, dok je za privatne škole predloženo oko 3,4 milijuna kuna. »Konačnu sliku proračuna za obrazovanje dobit ćemo nakon što se formuliraju sredstva za decentralizaciju«, rekao je ministar. Najavio je i da će Središnja europska banka uložiti 190 milijuna za kapitalnu izgradnju 126 škola. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Posljednji ispraćaj Jakova Sirotkovića </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Na zagrebačkom Krematoriju u srijedu je održan posljednji ispraćaj akademika Jakova Sirotkovića koji je 31. listopada preminuo u 80. godini.</p>
<p>Osim niza uglednika iz političkog i javnog života te obitelji i prijatelja, ispraćaju su nazočili premijer Ivica Račan, potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministar financija Mato Crkvenac i ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar. U ime Sveučilišta u Zagrebu govorio je dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Ivan Lovrinović koji je istaknuo da je akademik Sirotković bio jedan od najvećih hrvatskih ekonomista i znanstvenika u drugoj polovici 20. stoljeća. </p>
<p>Osnivač Ekonomskog instituta, rektor Zagrebačkog sveučilišta, više od 13 godina predsjednik tadašnjeg JAZU-a te profesor na Ekonomskom fakultetu više od 50 godina, akademik Sirotković napisao je više od 35 knjiga i znanstvenih radova.</p>
<p>U ime cjelokupne akademske zajednice govorio je i predsjednik HAZU-a, akademik Ivo Padovan koji je podsjetio na znanstvena i kulturna dostignuća pokojnika, te izrazio nadu da će akademik Sirotković ostati vječno zapisan kao čovjek koji je zadužio svoju domovinu. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tko je Mladen Markač</p>
<p>Mladen Markač obnašao je dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova za specijalnu policiju od 1995. do 2000. godine. Zbog zasluga u Domovinskom ratu dobio je prvo čin general-bojnika, a potom i general-pukovnika. Jedan je od osnivača specijalne policije MUP-a. </p>
<p>Na terenu smo ga upoznali 1991. godine u lipnju, kad su specijalci čistili područje Voćina i Zvečeva. Tada je bio samo načelnik specijalne policije. </p>
<p>Inače, Markač je u policiji od 1981. godine, a kao sportaš, hrvač, radio je i na novinarskim poslovima. </p>
<p>Početkom rata krenuo je u osnivanje specijalne policije. Bio je, kako kaže, predstavnik MUP-a za suradnju s Glavnim stožerom vojske.</p>
<p>Nakon rata, 1995., stupa na dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova za specijalnu policiju, a 1996. godine postaje saborski zastupnik HDZ-a, nastavljajući obnašati dužnost pomoćnika ministra. Prošle je godine umirovljen. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan: Vlada ne zna za nove haaške optužnice protiv trojice generala HV-a</p>
<p>Ljubo Ćesić Rojs (HDZ) ustvrdio da stižu nove optužnice iz Haaga i to protiv generala Damira Krstičevića, Ivana Koradea i Mladena Markača/ Hrvatska već ima neke puzajuće sankcije, kazao Račan/ Premijer odbacio sve insinuacije o umiješanosti u provalu u ured odvjetničke ekipe generala Gotovine </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - »Vlada ne zna za nove haaške optužnice, a nema ni informacije o tim optužnicama«, odgovorio je premijer Ivica Račan u srijedu tijekom Aktualnog prijepodneva u Saboru Ljubi Ćesiću Rojsu (HDZ) koji je ustvrdio da stižu nove optužnice iz Haaga i to protiv generala Damira Krstičevića, Ivana Koradea i Mladena Markača. Pritom Račan pozvao Rojsa da javnosti kaže otkud mu takve informacije.</p>
<p>Rojs mu je uzvratio tvrdnjom da su »vaši izvori oni koji sjede na dva stolca«, a premijer je na to kazao da će ova vlada »za razliku od vaše, koja je slala ljude u Haag dok tamo nije bilo nikoga«, nastaviti rješavati probleme kroz suradnju s Haagom i kada se slaže s onim što dolazi iz Tribunala, i kada se s tim ne slaže. Rojsu je kazao kako bi, ako ima dobre veze s Haagom, bilo dobro da ih stavi Vladi na raspolaganje te da bi bilo bolje da pomogne generalu Janku Bobetku zbog njegova zdravstvenog stanja, »a može i generalu Gotovini«. </p>
<p>Odgovarajući svom stranačkom kolegi Marjanu Jurjeviću, premijer je kazao da se izjave veleposlanika Europske komisije u Zagrebu Jacquesa Wunenburgera, koji je poručio da bi Vlada trebala zamrznuti svoj zahtjev za članstvo u EU zbog »slučaja Bobetko«, uklapaju u trend pritisaka na Hrvatsku i da su vjerojatno temeljene na ocjeni da ne surađuje s Haagom. »Veleposlanik ima pravo savjetovati što želi«, rekao je Račan i odbio tvrdnje da Hrvatska ne surađuje s Haaškim sudom. Istaknuo je da takvi pritisci već izazivaju štetne posljedice za Hrvatsku i da neke puzajuće sankcije već imamo, jer se gospodarski poslovi sa svijetom obavljaju u otežanim financijskim uvjetima.</p>
<p>»Vlada s indignacijom odbacuje sve insinuacije o umiješanosti u provalu u ured odvjetničke ekipe generala Gotovine«, rekao je Račan odgovarajući na pitanje Ive Bajice (HB), dodavši da i podmetanja moraju imati neku razinu. </p>
<p>Ivicu Tafru (HB) zanimalo je hoće li se Strategija nacionalne sigurnosti i obrane temeljiti na kadrovima iz bivše jugo-vojske. Premijer mu je uzvratio da će se HV temeljiti na stručnim kadrovima, ocijenivši neprihvatljivom »politikantsku podjelu u HV-u kao što se radilo u vrijeme HDZ-ove vlasti«. Ministrica obrane Željka Antunović je kazala da podjele koje se pokušavaju podmetnuti pričama tko je gdje završio školu nemaju veze s realnim problemima u HV-u. Istaknula je da se ti problemi mogu dovesti u vezu s ilegalnim stjecanjem diploma za vrijeme HDZ-ove vlasti, te ustvrdila da je korupcija u 10 godina HDZ-ove vlasti omogućila takvo stanje u HV-u. »HV je prestao biti štit za ilegalne radnje«, kazala je ministrica obrane.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Vunenburger nije rekao da Hrvatska treba zamrznuti kandidaturu«</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Izaslanstvo Europske komisije u priopćenju za medije objavljenom u srijedu ustvrdilo je da veleposlanik EK Jacques Wunenburger nije rekao da bi Hrvatska trebala zamrznuti svoju kandidaturu za EU, već da je tek nakratko prokomentirao činjenicu da Unija, zbog vlastitih prioriteta, možda neće biti spremna razmatrati hrvatsku molbu.</p>
<p> »Veleposlanik Wunenburger nije rekao, kako su to prenijeli Hina i Večernji list, da 'proljeće 2003. nije idealan trenutak za podnošenje molbe, pa bi Hrvatska trebala zamrznuti svoju kandidaturu na neko vrijeme'«, stoji u priopćenju ureda EK u Zagrebu.</p>
<p> Hinina vijest odnosila se na izjavu koju je veleposlanik izrekao u utorak prilikom predstavljanja rezultata istraživanja Eurobarometra o podršci građana zemalja unije zemljama kandidatima za ulazak u EU, ali i onima koje to još nisu, poput Hrvatske.</p>
<p> »Odluka Hrvatske o podnošenju molbe odluka je jedne suverene zemlje i EU razumije da će trenutak podnošenja molbe ovisiti o unutarnjoj političkoj situaciji u zemlji«, rekao je, prema priopćenju, veleposlanik Wunenburger.</p>
<p> On, dakle, kaže se dalje, »vladi oko tog pitanja nije dao nikakav savjet, već je samo nakratko komentirao spremnost same EU da pozdravi takvu molbu« u svjetlu činjenice da »EU još mora završiti aktualni proces proširenja i provesti reformu svojih institucija«.</p>
<p> U priopćenju ureda EK u Zagrebu dodaje se i da je Wunenburger u odgovoru na novinarsko pitanje o suradnji Hrvatske s Haškim sudom izjavio kako »nažalost i dalje vlada dojam da (hrvatska) vlada ispunjava obveze samo zbog međunarodnog pritiska, a mi u EU očekivali bismo da Hrvatska obveze ispunjava zbog sebe same i prihvaćanja standarda i vrijednosti Europske unije«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Radnici Željezare u četvrtak na Markovu trgu</p>
<p>Prekinut ugovor Trubo Impexa i Željezare Sisak u stečaju čime Željezara ostaje bez strateškog ulagača/ Postoje potencijalni novi ulagači, tvrdi Marić/ Ako nam se ne ispune zahtjevi, poduzet ćemo radikalne akcije, najavili sindikalni povjerenici</p>
<p>SISAK, 6. studenoga</p>
<p> - Radnici Željezare Sisak Nove i Remont Capraga, koji od kolovoza nisu primili plaću, u srijedu su organizirali prosvjedni skup u krugu tvornice. Na skupu je direktor Željezare Sisak u stečaju Ilija Marić rekao da se prekida ugovor s austrijsko-ruskom tvrtkom Trubo Impex, vlasnicima Željezare Sisak Nove, te da se traži novi partner-ulagač. Dodao je da postoji nekoliko potencijalnih ulagača od kojih jedan dolazi iz zapadne Europe. Na pitanje radnika kada će im biti isplaćene zaostale plaće, Marić je rekao kako se nada da će se sva dugovanja radnicima podmiriti do kraja godine. </p>
<p>Radnici, revoltirani ponašanjem Uprave Nove, odlučili su da će u četvrtak u devet sati doći u Zagreb i prosvjedovati pred »uredima Vlade i Slavka Linića«. »Nećemo se maknuti dok nam ne ispune zahtjeve«, odlučili su radnici. </p>
<p>Njihovi zahtjevi su, prema riječima sindikalnih povjerenika Mate Somića (Sindikat metalaca Hrvatske) i Ivice Kende (Hrvatski sindikat metalaca), isplata plaća te nastavak proizvodnje u što skorijem roku. </p>
<p>»Dajemo Vladi rok od deset dana da se očituje o našim uvjetima. U suprotnom će sindikati poduzeti radikalne akcije uz podršku grada Siska i Sisačko-moslavačke županije te branitelja«, rekao je za Vjesnik Kenda. </p>
<p>Sindikati traže i rješavanje pitanja tvrtke Remont Caprag, jer »dijele isu sudbinu«. Remont Caprag je, prema riječima njegovih radnika, pružao Željezari usluge remonta i popravaka, a Željezara im je dužna tri milijuna kuna. </p>
<p>»Bolje bi nam bilo da smo u stečaju kao Željezara, a ovako ni plaću ne primamo«, rekli su radnici Remont Capraga.</p>
<p>Direktor Željezare u stečaju sazvao je nakon skupa konferenciju za novinare na kojoj je istaknuo da je ponašanje sindikata i radnika politički čin. »U zadnjih nekoliko dana dolazi do političkih problema u Željezari«, rekao je Marić.</p>
<p>Političkim činom Marić smatra i zahtjev sindikata da se preispita njegovo poslovanje. »Činjenica je da sam tolerirao nenaplaćenu realizaciju, ali samo zato da bi se radnicima mogle isplaćivati plaće«, objasnio je Marić.</p>
<p>»Željezara ne vrijedi ništa, to je kao da se 'fićo' utrkuje s Formulom 1«, rekao je i dodao da je tehnologija u Željezari zastarjela. »Sve je to utjecalo na kvalitetu robe, koja je škart, a s time gubimo ugled«, naglasio je. Marića brine odustajanje tvrtke Trubo Impex, jer to znači kako »nitko nije uvjeren da Željezara može opstati u obliku u kakvom je sada«. Moguće rješenje problema Marić vidi u nastavku rada pod okriljem države. </p>
<p>Na pitanje novinara kada bi novi partner mogao početi poslovanje sa Željezarom, Marić je rekao da to neće biti do kraja siječnja 2003. »Do tada će radnici biti vraćeni Željezari Sisak u stečaju, a Trubo Impex neće snositi nikakve materijalne i kaznene odgovornosti prema Željezari«, naglasio je Marić. Prema njegovim riječima, Trubo Impex je ušao u posao sa Željezarom u stečaju, no nije znao u što se upušta. »Njima je bila prikazano neistinito stanje u tvornici«, smatra Marić.</p>
<p>Skupu nije nazočio direktor Željezare Sisak Nove Krešimir Landeka, iako je riječ o radnicima Nove, jer »ne može ljudima pričati priče«.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Potpisan sporazum o prekograničnoj suradnji</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Ministri policija Hrvatske Šime Lučin i Slovenije Rado Bohinc u srijedu su u Vili Prekrižje potpisali Sporazum o prekograničnoj policijskoj suradnji.</p>
<p>Tim se sporazumom uređuje zajednička policijska suradnja u pograničnom području. Sporazum podrazumijeva zajedničke ophodnje, međusobnu telekomunikacijsku povezanost i zajedničke kontrolne točke da bi se pojačala sigurnost i suzbila ilegalna trgovina ljudima, šverc narkoticima ili oružjem.</p>
<p>Lučin je kazao da potpisani sporazum predstavlja krunu dosadašnje dvogodišnje suradnje dviju policija, da je usuglašen sa schengenskim standardima i da za obje zemlje predstavlja korak bliže Europskoj uniji. </p>
<p>»Primjena ovog sporazuma samo će olakšati protok roba i ljudi na granici između dviju zemalja«, naglasio je Lučin.</p>
<p>Slovenski je ministar naveo da je zajedničkim radom dviju policija na suzbijanju ilegalnih migracija broj ilegalnih migranata u deset mjeseci ove godine iznosi tek trećinu od njihova broja zabilježenog lani. </p>
<p>Bohinc je kazao da je s Piculom razgovarao i o sigurnosnoj suradnji vezanoj uz iduću turističku sezonu.</p>
<p>Ž. Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Sukob s Budišom je sukob konceptualne naravi«</p>
<p>U stranci iz koje me izbacuju nedostatak je bilo kakvog ozbiljnijeg odnosa prema potrebi modernizacije stranke / Osječko-baranjsko Županijsko vijeće HSLS-a tražilo je samo malo više decentralizacije i nešto više samostalnosti. Ali na konkretnim projektima: cestovnom koridoru 5C, Agrobanci, razvoju Sveučilišta... / Vjerojatno već sutra, »Hrast« ćemo pretvoriti ili u stranku ili u nešto, što će biti blizu Libre i što će u svakom slučaju biti blizu onog što će u političkom spektru značiti centar, tvrdi Herman</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Vilim Herman, o čijoj će daljnjoj sudbini u HSLS-u u petak odlučivati Statutarna stranačka komisija, govori za Vjesnik o pozadini sukoba s predsjednikom HSLS-a Draženom Budišom, o planovima i razvoju događaja u svojoj, najvjerojatnije, bivšoj stranci.</p>
<p>• Evidentno je da ćete biti izbačeni iz HSLS-a. Kakvi će biti vaši daljnji koraci?</p>
<p>- Nakon gotovo 13 godina članstva u stranci, koju sam doslovce stvarao, što govorim bez patetike, neću prestati biti član te stranke, nego će me određeni ljudi na čelu s Draženom Budišom udaljiti iz HSLS-a. To je suština priče, odnosno realiziranje obrasca: budući da nisi s nama, grubo rečeno, »marš van«. U stranci iz koje me izbacuju nedostatak je bilo kakvog ozbiljnijeg odnosa prema potrebi modernizacije stranke. Osječko-baranjsko Županijsko vijeće HSLS-a tražilo je samo malo više decentralizacije i nešto više samostalnosti. Ali, ne na nekom općem mjestu, već na konkretnim projektima: cestovnom koridoru 5C, Agrobanci, razvoju Sveučilišta... To se nije željelo tolerirati, pa smo osnovali građansku udrugu »Hrast«, kojoj pristupa određen broj ljudi. Inzistirat ćemo na slavonsko-baranjskim interesima, koje treba nazvati regionalnim. To je za sada prostor na kojem se može politički djelovati. Vjerojatno već sutra, to ćemo pretvoriti ili u stranku ili u nešto, što će biti blizu Libre i što će u svakom slučaju biti blizu onog što će u političkom spektru značiti centar. Mi smo od sada »Hrast - liberali Slavonije i Baranje«.</p>
<p>• Spomenuli ste Libru, no u medijima se spekuliralo da biste vi prešli u HNS.</p>
<p>- Izgleda da su mi dionice porasle na političkom tržištu. Ako se smijem našaliti - to nije bilo osobito teško nakon sukoba s Draženom Budišom, jer nakon toga dionice u pravilu rastu. No, treba reći da taj sukob nije bio zbog sukoba, a još se manje radi o sukobu dvije osobnosti. To je sukob onoga što je snažno centralizirano nasuprot onom što se želi decentralizirati. Sukob je to konceptualne naravi - može li biti i samostalnijeg djelovanja i smije li se unutar stranke artikulirati ono, što je slavonsko i baranjsko. Izgleda da ne može. Ako je tako, onda smo pod krošnjom »Hrasta« kao liberali Slavonije i Baranje.</p>
<p>• Jeste li razgovarali s čelnicima Libre o nekoj tješnjoj suradnji ili udruživanju?</p>
<p>- Da, ali tu nema ničeg prikrivenog niti ima nekih posebnih planova. Vrlo je važno stvarati za budućnu izbornu jedinicu koja će biti u Slavoniji i Baranji vrlo artikuliran politički mediji, koji će predstavljati tu regiju s mogućnošću i različitih političkih opcija.</p>
<p>• Mislite li da je vašim izbacivanjem iz stranke završeno raslojavanje u HSLS-u?</p>
<p>- Moguće je da se to može nastaviti, ali ne bih se bavio spekuliranjem. Pripadao sam ljudima koji su dosta dugo mislili da se unutar stranke može voditi politička borba. Zbog tog pokušaja doživio sam da budem izbačen. Sada vjerujem da je ta politička borba nemoguća. Što se tiče procesa o kojem govorite, mogu reći samo da mi je drago što u tome više neću sudjelovati.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Jakovčić: Ne kupujem s Pašalićem »Glas Istre«</p>
<p>PULA, 6. studenoga</p>
<p> - Ne kupujem Glas Istre, a pogotovo ne s Ivićem Pašalićem, kako je to izjavio Luciano Delbianco. Ni na kraj pameti mi nije da se uplićem u takva politička nadmudrivanja, jer se bavim ozbiljnim razvojnim projektima Istarske županije, zbog čega sam upravo boravio u Pekingu, rekao je u srijedu Vjesniku istarski župan Ivan Jakovčić. Jakovčić je kazao da Županijsko poglavarstvo ne uspijeva uspostaviti suradnju s Pula i gradonačelnikom Delbiancom na razvojnim programima, iako je više puta pozivao na tu suradnju. Pula bojkotira sufinanciranje istarske razvojne agencije, program plinifikacije te zahtjev za povrat vojnih objekata, kazao je, a to ponašanje šteti svima.</p>
<p>Na pitanje o statusu brijunskog otočja, Jakovčić je potvrdio da tamo trenutno vlada zatišje, jer se od Vlade očekuju suglasnosti. On je prije dva mjeseca premijeru Ivici Račanu uputio prijedlog osnivanja tvrtke Brijuni-rivijera, koja bi obuhvatila priobalno područje od Bale do Ližnjana. »Naši se projekti prešućuju, pa unatoč usmenim komplimentima premijera i ministara ne uspijevamo dobiti konačna rješenja, što se može povezati s različitim stranačkim interesima i intervencijama iz Istre, osobito kad se radi o SDP-u i HSLS-u«, dodao je.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Optuženi tjerali Hrvate da se isele iz svojih kuća</p>
<p>OSIJEK, 6. studenoga</p>
<p> - Dokazni postupak koji se na osječkom Županijskom sudu vodi protiv 10 mještana Luča optuženih za genocid i ratni zločin protiv civila nastavljen je u srijedu saslušanjem svjedoka. Marko Čanadić, Čedomir Kovačić, Milisav Stojanović, Savo Stojanović, Milivoj Vuković, Goran Božić, Petar Petrović, Branko Petrović, Dragan Marjanović i Miroslav Lazarević optuženi su da su u baranjskom mjestu Luču nakon okupacije osnovali štab tzv. teritorijalne obrane. Od kolovoza 1991. do svibnja 1995. u Luču je ubijeno pet Hrvata, pretučeno i ranjeno 16, protjerano oko 650, a demolirana je i zapaljena katolička crkva. Devet optuženih je za mirne reintegracije prebjeglo u SRJ, pa im se sudi u odsutnosti, a hrvatskom pravosuđu je dostupan samo Dragan Marjanović.</p>
<p>»Optuženi su 1991. bili su u uniformama i naoružani. U prosincu 1991. u kuću su mi došli naoružani Dragan Marjanović i Savo Stojanović te su mi rekli da se moram iseliti iz Baranje, jer se u moju kuću trebaju useliti doseljeni Srbi«, ispričala je svjedokinja Blaženka Kalčić iz Luča. Dodala je da je iz Baranje otišla u travnju 1992., nakon što su joj ograničili kretanje i pucali na kuću. Svjedok Ivan Lauš, koji je u Luču bio do 1993., istaknuo je da je prvooptuženi Čanadić, iako Hrvat, od prvog dana bio među glavnima u štabu TO-a. »Bio je više bahat nego opasan, a svima je vikao da je on 'šokački četnik'. Koordinator svih događanja u selu bio je Savo Stojanović, a ostali optuženi su uglavnom krali po kućama«, kazao je Lauš.</p>
<p>»Mene je najviše maltretirao Čanadić koji me, kad sam palio korov, optužio da šaljem dimne signale ustašama. Uperio mi je pušku u leđa i tjerao me da gasim vatru. Kad sam ga pitao: 'Marko, čemu sve to?' - on je povikao: 'Nisam ja Marko, ja sam četnik Marko'«, kazao je svjedok Ivan Kos. Ispričao je i to da su, dok je bio u selu kod rođakinje, u njezinu kuću došli optuženici. »Dok je Marjanović popisivao inventar, Danko Petrović i Lazarević zapovjedili su joj da se u roku 24 sata iseli, jer su u selo došli Srbi koje trebaju negdje naseliti«, ispričao je Kos, dodavši da je ona već iduće jutro napustila svoju kuću u koju su se zatim uselili pridošli Srbi. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021107].
|
