NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020907].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 280988 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.09.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Županov: »Došli smo dotle da nam HEP vodi socijalnu politiku!«</p>
<p>»Radi se o tome da nekome treba uvaliti velike HEP-ove dugove. A kome, nego građanima. To je 'namet na vilajet'«, kaže akademik Josip Županov </p>
<p>Ugledni sociolog, akademik Josip Županov, svoj će komentar novog udara na životni standard građana nakon poskupljenja struje i plina započeti isticanjem pravog hrvatskog apsurda. »Po parolama kojima njegovi direktori obasipaju javnost, čini se da HEP u Hrvatskoj preuzima vođenje socijalne politike«, ironizira dr. Županov. HEP je, naime, počeo diferencirati građane po tome imaju li jednotarifno ili dvotarifno brojilo. »Pa su tako za naše HEP-ovce oni s jednotarifnim brojilom puka sirotinja, dok su ovi drugi nekakvi bogataši, od kojih se može uzeti, jer navodno ionako imaju previše«, kaže prof. Županov, začuđen time što se HEP-u dopušta da obavlja nekakvu društvenu klasifikaciju i određuje socijalno-ekonomski status grupa u društvu.</p>
<p>Kad se, međutim, »odstrane parole kojima HEP-ovci i Račanovi ministri pokušavaju 'muljati' građane, vidi se o čemu se tu radi. A radi se naprosto o tome da nekome treba uvaliti velike HEP-ove dugove. Ne mogu to uvaliti privredi, pa će onda dugove platiti građani. Vlast, nažalost, uvijek to radi. To nije ništa drugo, nego otimačina, 'namet na vilajet'«, ogorčeno će Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>Mogu li ta poskupljenja, posebno najave lančanog dizanja cijena drugih proizvoda i usluga, užariti socijalnu situaciju u zemlji? Hoće li žešće reagirati sindikati, ionako ljutiti na Vladu što je odluku o poskupljenjima donijela bez konzultacija sa socijalnim partnerima? Dr. Županov kaže da je teško predvidjeti kakve će biti reakcije ljudi, ali ipak ne vjeruje da će doći do većih protesta. Ne vjeruje ni da će biti većeg odziva na građansku neposlušnost i neplaćanje računa, jer će malo tko riskirati da neplaćanjem računa navuče nove troškove priključivanja struje. »Slično je i sa sindikatima. Oni nekad znaju zagalamiti, ali ne sjećam se da je od toga bilo većeg učinka«, ocjenjuje dr. Županov, ali upozorava i na »vanjski faktor«. »Ne zaboravite da živimo na području na kojem – prema našim vanjskim mentorima – ne bi smjelo biti destabilizacije. Taj vanjski faktor, njegova prisutnost i pritisak, igra važnu ulogu, pa je i zato mala vjerojatnost da će doći do socijalnih nemira«.</p>
<p>Dr. Županov objašnjava i otkud to da je, prema nacionalnim mjerilima, u Hrvatskoj 10 posto siromašnih, ali se čak 80 posto građana subjektivno osjeća siromašnima: »Ljudi lošije žive no ranije, pa i otud taj osjećaj. Ti podaci o visokoj stopi subjektivnog siromaštva dobiveni su od Centra za istraživanje marketinga, i to na osnovi ispitivanja mogu li domaćice izaći na kraj s kućnim proračunom. Njih 80 posto je reklo da ne može, pa se zato osjećaju siromašnima. Ali, ono što nisu rekle, to je činjenica da ipak nekako izlaze na kraj«. </p>
<p>Kako? Reduciranjem prehrane ili nekih drugih potreba, uz pomoć minusa na tekućem računu, dizanjem kredita za koje nitko ne zna kako će ih otplatiti. »Ljudi su suočeni s problemom kako preživjeti. Snalaze se na razne načine, potpuno su time zaokupljeni. Malo ih vjeruje da se kolektivnom akcijom nešto može popraviti. Kad čovjek preživi jedan dan i ode u krevet s ne baš praznim želucem, on je miran – do novog dana i novog suočavanja s preživljavanjem«, pesimistično zaključuje dr. Županov.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Korak prema Hrvatskoj u kakvoj želimo živjeti</p>
<p>Nakon što su dvije trećine mandata vlasti prošle, a da u središtu pažnje nisu bili egzistencijalni problemi građana, čitav paket socijalnih mjera koje su u četvrtak bile pred Vladom treba pohvaliti, jer Hrvatsku - makar samo na papiru - približavaju praksi koju u zaštiti obitelji, djece i mladih, a time i temeljnih vrijednosti države, primjenjuje razvijeni Zapad</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – S obzirom na stanje u gospodarstvu, koje je ipak jedini preduvjet napretka u svakome smislu, teško je ocijeniti mogu li mjere suzbijanja siromaštva, demografske obnove ili pozitivne politike prema mladima - koje je u četvrtak usvojila Vlada - napojiti zemlju kojoj prijeti »demografska suša«. Gospodarska će situacija vjerojatno ograničiti njihovu primjenu, posebice ako se uzme u obzir činjenica da država predviđa povećana izdvajanja iz proračuna za neke od tih mjera, a istodobno najavljuje smanjenje poreza, odnosno veće porezne olakšice za građane, što je u praksi teško spojivo. </p>
<p>Da je tako, pokazuje već i ograničenje koje je u svemu tome nametnula Vlada: kao krajnji rok do kojega bi većina tih mjera trebala zaživjeti predviđa se, naime, 2007. godina, što je - političkim rječnikom - još jedan mandat za ovu vladu. No, nakon što su dvije trećine mandata sadašnje vlasti prošle a da u središtu pažnje nisu bili osnovni egzistencijalni problemi građana, čitav paket socijalnih mjera koje su u četvrtak bile pred Vladom treba pohvaliti, jer Hrvatsku - makar samo na papiru - približavaju praksi koju u zaštiti obitelji, djece i mladih, a time i temeljnih vrijednosti države, primjenjuje razvijeni Zapad. To je zapravo korak prema zemlji u kakvoj većina Hrvata, vjerujemo, želi živjeti.</p>
<p>U Nacrtu prijedloga nacionalne obiteljske politike, koji je u četvrtak prihvatila Vlada, istaknut je još jedan argument u prilog rješenjima koja je predložila Vlada: riječ je o rezultatima istraživanja mladih između 15 i 28 godina, koje je 1999. proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Od 11 vrijednosti koje su mladima ponuđene u upitniku, a čiju su važnost trebali ocijeniti, na prvo mjesto većina je stavila materijalni položaj. To jasno pokazuje što je osnovni problem s kojim je obitelj danas suočena. Pritom ne treba zaboraviti da je to i najveći uzrok svih ostalih briga.</p>
<p>Drugo mjesto prema važnosti ima »privatnost«, odnosno područje odnosa s obitelji, prijateljima i mogućnost individualne afirmacije u društvu, što pokazuje da se mladi sve više oslanjaju na instituciju i vrijednosti koje su u ekonomski i društveno nestabilnim uvjetima jedini čvrsti oslonac: obitelj. Kako se prije stotinjak godina pod tim pojmom podrazumijevalo nešto posve drugo, neizmjerno je važno da država prepozna sve izazove koje pojedinac kao član obitelji mora svladati kao i da, ne samo ublaži nego i preduhitri, njihove negativne posljedice. Iako se možemo složiti da riješeno stambeno pitanje, sigurna i pristojna plaća, ili sigurnost na radnom mjestu stoga što netko pouzdan brine o djetetu nisu isključivi preduvjeti da bi se obitelj osnovala, sasvim je sigurno da svi ti detalji, zajedno s nizom ostalih, u velikoj mjeri pridonose izobličavanju demografske piramide. A pridonosi mu i frustrirajući osjećaj roditelja da djetetu neće moći osigurati obrazovanje koje će mu omogućiti uključivanje u moderno društvo, ili frustracija mladih 30-godišnjaka koji još žive u »dječjoj sobi« u stanu svojih roditelja i ovisni su o njihovim primanjima.</p>
<p>Vladin paket mjera pokazuje da je i ljudima na vlasti jasno da »pravi« odgovor na većinu tih problema nije samo program borbe protiv siromaštva, koji je Vlada također usvojila u četvrtak. Prije svega, u sklopu tog dokumenta koriste se pomalo zastarjeli podaci, na temelju istraživanja koje je provedeno još 1998. godine i koje nije uključivalo područja koja su nekoliko godina prije toga bila zahvaćena ratom. Za kvalitetniju analizu ipak treba pričekati rezultate sličnog istraživanja koje bi, upravo na zahtjev Vlade, trebalo biti provedeno iduće godine.</p>
<p>Iako prema rezultatima istraživanja Hrvatska sa četiri posto siromašnih, prema međunarodnim kriterijima, ima jednu od najmanjih stopa siromaštva u usporedbi s tranzicijskim zemljama, činjenica da se čak 80 posto građana osjeća siromašno govori sama za sebe. </p>
<p>Naime, 4,3 dolara po osobi dnevno, na koliko granicu siromaštva procjenjuje svijet, ili 15.474 kune po osobi godišnje, na koliko je utvrđena nacionalna granica, daleko su od iznosa za koje bismo mogli reći da su dovoljni za kvalitetan život. To pokazuju i sindikalne potrošačke košarice koje su utemeljene na istim iznosima, a u obzir uzimaju samo osnovne životne troškove. Bez troškova automobila, mobitela, učenja stranog jezika ili kupnje knjiga... za što bismo teško mogli reći da predstavljaju luksuz.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Fond za alimentaciju</p>
<p>Među mjerama obiteljske politike roditelje će vjerojatno najviše zanimati niz usluga namijenjenih obiteljima. Vlada, među ostalim, ističe potrebu osiguranja predškolske brige za svu djecu. Predviđeni su cjelodnevni, poludnevni ili povremeni programi, i to u sklopu vrtića, ali i crkve, knjižnice, škole ili muzeja, na primjer. Sličnim bi programima trebalo biti obuhvaćeno i slobodno vrijeme školske djece i mladih.</p>
<p>Jedan dio usluga obiteljima pružali bi posebni centri čija uloga, unatoč brojnim najavama u medijima, nije posebno dobro definirana u dokumentu koji je u četvrtak bio pred Vladom. Predviđa se da će te centre osnivati lokalna zajednica, udruge građana ili vjerske zajednice, a njihov bi zadatak, kako stoji u programu, trebalo biti ujedinjavanje niza funkcija potrebnih djeci, roditeljima i drugim članovima obitelji. </p>
<p>U tekstu nije navedeno kako će, u sklopu takvih centara, roditelji moći zatražiti pomoć za glačanje ili čišćenje stana, no u Ministarstvu rada i socijalne skrbi kažu da se nije odustalo od te ideje. S druge strane, navedeno je kako bi centri trebali utjecati na ukupno okruženje u lokalnoj zajednici promovirajući obiteljske vrijednosti i roditeljstvo, isticanjem važnosti brige za odrasle i nemoćne osobe, te poticanje društvenih resursa da se unaprijedi razvoj djeteta. Osnivačima bi bilo prepušteno da sadržaj koji će nuditi centri kreiraju na osnovi potreba na terenu.</p>
<p>Među povlasticama i zaštitnim mjerama na koje bi ubuduće mogli računati roditelji i djeca, osim poreznih olakšica i smanjenja kamata na stambene kredite, najzanimljivija je mogućnost osnivanja državnog fonda za uzdržavanje. </p>
<p>Iz tog bi se fonda, naime, isplaćivala alimentacija djeci rastavljenih roditelja koji odbijaju ispunjavati tu obvezu, nakon čega bi država sudskim putem utjerivala dug. S obzirom na to da je u sudskoj praksi bilo i 24-godišnjaka čiji roditelji za njihov odgoj nisu platili ni kune, djeca razvedenih roditelja na taj će način ipak imati sigurniju budućnost.</p>
<p>Gotovo jedina mana koju smo uspjeli pronaći u ovom dijelu paketa mjera činjenica je da za njihovu provedbu nije naznačen gotovo ni jedan rok, pa je teško reći što će se od svega toga ostvariti do kraja 2007. godine koju je, kao rok da programi zažive, odredila Vlada.</p>
<p>Druga se zamjerka odnosi na to da su u četiri opsežna dokumenta neki dijelovi ponovljeni i obrađeni na isti način, ali svaki put iz kuta jedne od kategorija koje program obuhvaća. Tako se, na primjer, gotovo iste mjere zapošljavanja ističu i u paketu za siromašne i u onom za obitelji, kao i u onome za mlade. Mnogo bi jasnije ipak bilo da se svi ti programi svedu na jednu osnovu, u sklopu koje će se definirati zadaće primjerene pojedinim kategorijama građana. M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kad će svi zaposleni dobivati plaću za obavljeni posao?</p>
<p>Iako su ministri na sjednici na kojoj je predstavljen Prijedlog programa za borbu protiv siromaštva ocijenili da je riječ o mjerama lišenim političke pozadine, teško se oteti dojmu da su neke od mjera predstavljene upravo iz političkih razloga. Naime, u sklopu spomenutog programa, među mjerama kojima bi se trebalo utjecati na suzbijanje siromaštva je i kreiranje nacionalne politike zapošljavanja koja bi imala i posebne programe.</p>
<p>Predviđeno je tako da se kreiraju posebni programi za zapošljavanje »osjetljivih« skupina društva, programi koji će omogućiti fleksibilizaciju tržišta rada, kojima će se poticati samozapošljavanje i osmišljavanje dodatnih aktivnosti i proširenja poslova, na čemu ova vlada radi – već desetak mjeseci. </p>
<p>S obzirom na to da je Hrvatski zavod za zapošljavanje dosad primio oko 12.000 zahtjeva na temelju tih mjera, za ovu bi sjednicu Vlade bio primjereniji razgovor o tome kakvi su njihovi učinci, te na koji se način one mogu poboljšati. U promjenama vezanim uz radni odnos predviđa se i vezivanje prava na socijalnu pomoć uz radne obveze, moguće u sklopu organiziranih javnih radova. Tu je mjeru, podsjetimo, u sklopu prijedloga svoje socijalne politike isticala još Matešina vlada. Neposredno nakon smjene vlasti, tu su mogućnost počeli spominjati i pomoćnici sadašnjeg ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, no ona se uglavnom nije počela primjenjivati, osim u slučaju malobrojnih korisnika socijalne skrbi koji su bili obuhvaćeni programom javnih radova posredovanjem Zavoda za zapošljavanje.</p>
<p>Do kraja 2002. godine Vlada je predvidjela utvrditi minimalnu plaću te osnovati agenciju za zaštitu radničkih potraživanja, dok bi do kraja 2003. trebalo biti poznato kako će Vlada pridonijeti tome da svi zaposleni građani redovito dobivaju plaću za obavljeni posao. Zdravstveni bi sustav na suzbijanje siromaštva trebao utjecati nizom preventivnih i primarnih zdravstvenih programa s ciljem zdravstvenog prosvjećivanja i preventive.</p>
<p>Najviše posla bit će, vjerojatno, u području obrazovanja, posebno kad je riječ o njegovom usklađivanju s potrebama na tržištu rada. Drugi dio posla trebala bi biti organizacija dodatnog obrazovanja i prekvalifikacije za odrasle koji moraju promijeniti zanimanje da bi mogli pronaći posao. Takvi bi programi trebali biti definirani do kraja 2003. godine. Vlada, osim toga, planira izdvojiti više novca za stipendije učenicima i studentima iz siromašnih obitelji i poticati razvoj zaklada koje bi se bavile istim poslom. M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Opasna filozofija Ministarstva financija</p>
<p>U Banskim dvorima nisu zadovoljni načinom na koji Ministarstvo financija kroji proračun za 2003., jer planira manji rast poreznih prihoda od rasta BDP-a / Vrh Vlade u proračun želi ubaciti i subvencije kamata na stambene kredite, što Katančićeva zasad odbija zbog navodne besparice</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Nakon što nas je dva tjedna »usrećivala« poskupljenjima, Vlada je u četvrtak na stol iznijela desetke prijedloga mjera koje bi trebale olakšati život građana. Raspon tih prijedloga je golem. Samo na području obitelji i brige za djecu prostire se od subvencioniranja kamata na stambene kredite obiteljima s djecom, preko povećanja broja korisnika i iznosa dječjeg doplatka do osnivanja državnog fonda za isplatu alimentacija (kako ne bi bila zakinuta djeca neodgovornih roditelja) i porodiljnog dopusta za očeve.</p>
<p>Sve su to prijedlozi kojima se može prigovoriti samo jedno – manjak novca za ostvarivanje. I zato je tvrdnja da bi se oni trebali ostvariti najkasnije za pet godina više plod želje nego realnih mogućnosti jedne male, siromašne tranzicijske zemlje. Zemlje u kojoj se u tim istim programima kao jedan od glavnih zadataka države spominje obveza da svim zaposlenima osigura da dobiju plaću za obavljeni posao.</p>
<p>Čak i one mjere o kojima se dulje govori, a imale bi vrlo dobar odjek među biračima, teško probijaju proračunske barijere, iako se za njih zalažu neki od najjačih političara na vlasti. Ovih smo dana, na primjer, svjedoci sukoba Banskih dvora i Ministarstva financija upravo o subvencioniranju kamata na stambene kredite obitelji s djecom.</p>
<p>U Katančićevoj su novinari nekoliko puta prošlih dana mogli čuti da za te subvencije jednostavno nema dovoljno kuna. U Banskim dvorima pak tvrde da se te subvencije ne bi smjele promatrati samo kao trošak državne blagajne, jer bi one potaknule stanogradnju i trgovinu nekretninama, što znači veće proračunske prihode.</p>
<p>K tome, u Banskim dvorima može se čuti i tvrdnja da Ministarstvo financija ima »opasnu filozofiju« proračuna, uz objašnjenje da prihode ne planira u skladu s tvrdnjom da će bruto domaći proizvod dogodine narasti pet posto. Ako je predviđeni rast BDP-a osnova za planiranje proračuna, a jest, onda bi se trebalo planirati barem pet i pol posto veće porezne prihode, a svaki manji rast značio bi da se poreznici nemaju namjeru potruditi u borbi protiv sive ekonomije. To kažu oni koji se ne libe ni tvrdnje da je planiranje rasta prihoda od poreza i carina manje od pet posto znak da se stvaraju nepotrebne i netransparentne rezerve.</p>
<p>Inače, Ministarstvo financija u posljednje vrijeme nije baš popularno u vrhu Vlade ni zbog kašnjenja zakona koji bi trebali omogućiti da Fina (bivši ZAP) postane središnja baza podataka o hrvatskom gospodarstvu odnosno tvrtkama, iz koje bi se na detaljnu obradu slali podaci specijaliziranim državnim tijelima, agencijama i institucijama. Ta bi baza podataka omogućila i da se lako i brzo procijeni realnost prihoda koje građani prijavljuju poreznicima.</p>
<p>Valja priznati da projektiranje državnog proračuna pod »visokim naponom« nije velika vijest ni u zemljama bogatijim od Hrvatske. Pogotovo ako je riječ o proračunu nakon kojeg slijede parlamentarni izbori. Crkvenac i ekipa slažu upravo takav proračun. I to u ime poveće koalicije, čije se glavne stranke – SDP i HSS – bore za podršku biračkih skupina čiji se interesi nužno ne preklapaju.</p>
<p>Upravo su zbog toga prošlog tjedna svi HSS-ovi ministri i glasali protiv Vladinog prijedloga zakona o poticanju ulaganja iz kojeg su isključeni obrtnici i zadruge, a još se ne zna ni ishod HSS-ove bitke za veće poljoprivredne subvencije.</p>
<p>U cijeloj toj proračunskoj priči treba računa voditi i o MMF-u. Račanova vlada, naime, od prvog dana tvrdi da se ne želi odreći suradnje s tim »svjetskim financijskim policajcem«, jer je njegovo zeleno svjetlo veoma važno za poboljšanje hrvatskih pozicija na svjetskim financijskim tržištima i među ozbiljnim ulagačima.</p>
<p>Potkraj rujna, čelnici Hrvatske narodne banke i Vlade u Washingtonu će početi pregovore o novom stand-by aranžmanu, čije ćemo konture saznati tek potkraj godine. MMF je do sada pokazao prilično razumijevanje za »političke intervencije« u proračunima Račanove vlade, pogotovo ovogodišnjem. No, hrvatski pregovarači ipak ne očekuju lak posao. Među ostalim i zato što se MMF-u ne polažu računi samo na temelju proračuna središnje države, nego i onih koje samostalno kroje županije i jedinice lokalne uprave.</p>
<p>U svim tim igrama, računicama i prepucavanjima, doista nije realno očekivati da će se uskoro naći novca za ostvarivanje prijedloga s početka teksta, bez obzira koliko su dobri i potrebni.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Do kada će nas priroda kreditirati</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Na dvije strane svijeta završila su dva velika skupa s kojih su poslane važne poruke o potrebi veće brige za zaštitu okoliša. Sa svjetskog skupa o Zemlji u južnoafričkom Johannesburgu, kao i svjetskog naftnog kongresa u brazilskom Rio de Janeiru stizale su izjave svjetskih političara i gospodarstvenika kojima se naglašava važnost održivog razvoja i većih ulaganja u zaštitu okoliša, umjesto nekontrolirane utrke za što većim profitom na uštrb okoliša.</p>
<p>No pitanje je što će se na kraju od dogovorenog i provesti. Ili će sve još jednom završiti kao nakon svjetskog ekoskupa održanog u Riju prije deset godina. Tada je, naime, dogovoreno mnogo dobrih ciljeva ugrađenih u završni dokument, ali je na kraju većina toga, na žalost, ostala samo na papiru. Zato mnogi sumnjaju da bi se na kraju i dva upravo završena summita – ekološkog i naftaškog – na određeni način mogli, barem u ekološkom dijelu, svesti na velike pričaonice od kojih neće biti mnogo koristi. </p>
<p>Poznato je, naime, da vlasnike svjetskih naftnih kompanija i države u kojima posluju prije svega zanima što veći profit i punjenje proračuna. Zaštita okoliša mnogima je samo nužno zlo, pa pripadaju velikim zagađivačima. Da proizvođačima nafte često ne treba vjerovati, dokazuje i činjenica da su poznati po kršenju dogovora, na primjer o proizvodnim kvotama, o čemu ovisi cijena nafte na svjetskom tržištu.</p>
<p>S druge strane, u Johannesburg – uz blago rečeno nespretno obrazloženje da mu je priprema drva na njegovom ranču važnija od svjetskog ekoskupa – nije došao ni George Bush, predsjednik SAD-a, jednog od najvećih zagađivača na svijetu. Kad se tome doda da krupni kapital često ne voli ekološka ograničenja, jer mu donose velike dodatne troškove i smanjuju profit, jasno je da ima dosta razloga za pitanje što će uopće biti od provedbe dogovorenog na ta dva skupa. </p>
<p>Ostaje nada da će se ovaj put, ipak nešto više, prijeći s riječi na djela. A one svjetske čelnike i vlasnike tvrtki koji sami nisu svjesni važnosti zaštite okoliša, ili im je profit mnogo važniji, na to bi trebali prisiliti njihovi birači i kupci njihovih proizvoda. U suprotnom, pitanje je do kada će nas priroda kreditirati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jorasov poučak</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Račan je ispunio i svoje novo obećanje Drnovšeku te je u petak Joško Joras, zbog zdravstvenih razloga, kako je glasilo službeno obrazloženje, a bez prethodnog plaćanja kazni, pušten na slobodu. </p>
<p>Navodno je sve to u skladu sa zakonom no, u ovoj priči to i nije najvažnije. Pritvaranjem Jorasa zbog neplaćanja prekršajnih kazni izrečenih zbog nepoštivanja hrvatskog suvereniteta u Mlinima kod graničnog prijelaza Plovanija, taj je slovenski domoljub najprije učinjen mučenikom, a sada su mu hrvatske vlasti za to izdale i potvrdu. </p>
<p>Ubuduće ćemo teško o njemu moći govoriti samo kao o ridikulu ili političkoj marioneti koja želi mijenjati hrvatsko-slovensku granicu neplaćanjem carine za perilicu ili isticanjem transparenata i zastava prema kojima njegova kuća nije s hrvatske nego slovenske strane granice. </p>
<p>Međutim, ako je donekle i shvatljivo zašto su od slučaja Joras slovenski političari htjeli napraviti politički slučaj, čuvajući ga u pričuvi kao »taoca« za razgraničenje na moru, što ih jedino i zanima, nije razumno objašnjivo zašto je aktualna hrvatska vlast nasjela na taj mamac, najprije se zaklinjući u pravnu državu, a onda tražeći rupe u zakonu kako da se iz cijele priče izvuče.</p>
<p>Sada proizlazi i da nedavno mitingašenje slovenskih akademika (ili akademičara) oko granice u vezi sa slučajem Joras nije bilo bez određena učinka, a čini se da čak i neistine iz priopćenja slovenskih biskupa, prema kojima Jorasu u zatvoru, suprotno tvrdnjama Josipa Heheta, ravnatelja Uprave za zatvorski sustav, nije bilo dopušteno čak ni čitati Bibliju na slovenskom, mogu postići određeni rezultat.</p>
<p>Ulje na vatru ponovno je dolio slovenski ministar vanjskih poslova Rupel svojim najnovijim pismom Piculi u kojem na već poznat, dakle, arogantan, način, poučava Račanova štićenika kako je ne samo Piranski zaljev neupitno slovenski nego i zaselci gdje je Jorasova kuća. Time je odluku hrvatskih vlasti o puštanju Jorasa, koja bi trebala izgledati kao čin dobre volje radi smanjenja napetosti, u slovenskoj javnosti predstavio gotovo kao potvrdu osobnog ekstremizma.</p>
<p>Dovršavajući na ovaj način slučaj Joras, a imajući u vidu i prije parafirani sporazum o granici kao i onaj o nuklearci Krško, hrvatska vlast je pokazala da je, kad je riječ o rješavanju spornih pitanja sa Slovenijom, više nego sklona popuštanju. Dokad?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dati pravo glasa mladima, oduzeti starima</p>
<p>Ako se stjecanje prava glasa vezuje uz radnu sposobnost, zašto se drugima, gubitkom radne sposobnosti i odlaskom u starosnu mirovinu, biračko pravo ne bi oduzelo?</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Na sjednici Vlade u četvrtak mogao se čuti prijedlog da se mladima već s navršenih 16 godina omogući izlazak na lokalne izbore. Ta je (zasad samo) ideja obrazložena time da se 16-godišnjaci mogu zapošljavati, pa bi im trebalo omogućiti i izravan lokalnopolitički utjecaj.</p>
<p>Ideja nije prvi put spomenuta u javnosti. No, što bi značilo nekome tko ima 16 godina dati pravo glasa i vezati ga uz početak radne sposobnosti? </p>
<p>Prvo je pitanje može li netko imati parcijalno pravo glasa. Naime, teško je braniti tezu da je netko sposoban politički odlučivati – a izlazak na biralište upravo to jest – na lokalnoj, a ne i na državnoj razini. Riječ je o potpuno istom poslu, istovrsnoj moći i odgovornosti, bez obzira na razinu, lokalnu, odnosno državnu. Doista, nije jasno kako bi netko malo imao, pa malo ne imao biračko pravo; kako bi netko malo imao pravo biti suodgovoran za konstituiranje predstavničkih tijela i izvršne vlasti, a malo ne.</p>
<p>Drugi je problem što hrvatsko zakonodavstvo ne razlikuje pasivno i aktivno biračko pravo (pravo birati i biti biran). Dakle, ili bi trebalo aktivno biračko pravo redefinirati ili će, u protivnom, nekome tko ima 16 godina i mjesec dana možda biti omogućeno da postane zastupnik u lokalnoj skupštini, gradonačelnik ili župan. Baš kao što je danas moguće da netko sa 18 godina i jednim mjesecom bude izabran za predsjednika republike. </p>
<p>Mogućnost da se obavljanje neke dužnosti (zastupnika, ministra, predsjednika države) veže uz određene godine nije nepoznata u svijetu.</p>
<p>Sljedeći je problem pitanje definiranja punoljetnosti. </p>
<p>Kako je nekome moguće reći: »Imaš biračko pravo, ali nisi punoljetan«? Ispada, naime, da bi 16-godišnjaci mogli obavljati jedan od najvažnijih (ako ne i najvažniji) poslova u demokraciji – izlazak na birališta, ali ne bi mogli obavljati privatne poslove koji se vezuju uz punoljetnost – primjerice vjenčanje. Isto je i s kaznenopravnom odgovornošću 16-godišnjaka, pa bi se moglo dogoditi da mogu izaći na izbore, ali ne mogu ući u kaznionicu.</p>
<p>Zapravo, netko je, predlažući djelomično, pokušao izjednačiti dvije stvari – radnu sposobnost i biračko pravo, temeljeći svoju argumentaciju na činjenici da radna sposobnost počinje sa 16 godina. No, zaboravljeno je da se to dvoje razlikuje u još jednoj važnoj vremenskoj odrednici. Naime, biračko se pravo, s određenim navršenim godinama života, ne ukida, a trajanje radne sposobnosti određeno je odlaskom u starosnu mirovinu. Drugim riječima, ako se pravo glasa vezuje uz činjenicu da netko stječe radnu sposobnost, zašto se drugima, gubitkom radne sposobnosti i odlaskom u starosnu mirovinu, biračko pravo ne bi oduzelo? </p>
<p>Davanje lokalnog prava glasa 16-godišnjacima značilo bi, dakle, mijenjati mnoge zakone: izborni, obiteljski, kaznenopravni, a moralo bi se opet intervenirati i u Ustav.</p>
<p>Na istoj se sjednici Vlade moglo čuti da bi u Zakon o političkim strankama trebalo ugraditi kvotu mladih. Tako bi i mladi imali svoju kvotu, dakle i na njih bi se u nekoj mjeri odnosila pozitivna diskriminacija.</p>
<p>Takve se kvote često spominju kad se govori o predstavljanju žena i nacionalnih manjina u političkom životu. Ispada da će bez kvote ostati jedino starci i muškarci, iako su, brojčano, manjina u odnosu na žene i mlade. Nadalje, moglo bi se dogoditi da se netko na biračkom popisu pojavi zaštićen trima kvotama – kvotom za mlade, ženskom kvotom i kvotom nacionalne manjine.</p>
<p>Uvođenje prava glasa i za mlađe od 18 godina poskupilo bi izbore. Trebalo bi otisnuti više glasačkih listića, a pitanje je i kako bi se vodili popisi birača. Bi li se vodio jedinstven popis birača, na kojem bi posebno bili označeni oni mlađi od 18, ili bi se vodila dva zasebna popisa birača – jedan za lokalne, a drugi za državne izbore.</p>
<p>To poskupljivanje izbora ne znači da bi demokracija profitirala. Naime, novopridošli mladi birači, zbog svoje »brojnosti«, ne mogu bitno utjecati na rezultate izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dvije nove farse na Prisavlju</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Vijeće HRT-a i Jasna Ulaga-Valić loše su zamislili, potom izrežirali pa na kraju i izveli još jednu farsu zaogrnutu tobožnjim demokratskim plaštom. Farsa je izvedena, pokušala je na sjednici Vijeća glavna urednica uvjeriti javnost, iz profesionalnih pobuda. Što je, dakako, čista laž. Miroslav Mikuljan pao je prvenstveno zbog političkog pritiska. Najprije onog Ive Goldsteina, koji je prvi prstom upro u Pedra, a zatim zakulisnog, zbog kojeg su Ulagina koljena počela još jednom klecati.</p>
<p>Čime je na Vijeću Mikuljanovu smjenu argumentirala Ulaga?</p>
<p>Teškim uredničkim i profesionalnim propustima, optuživši Mikuljana da je pustio u program dvije dokumentarne emisije s nedopuštenim i nenaplaćenim marketingom te zbog navodnog bojkota dobrog dokumentarca »Hrvatski redarstvenik«. Nakon uočenih »teških propusta«, koje, usput, treba i dokazati, Ulaga više nema povjerenja u Mikuljana. Ali, ima u Kristića, Kovačevića, Dražića i u druge kreativno impotentne urednike koji u nekoliko mjeseci svoga stolovanja ostavljaju pogubne tragove za profesiju.</p>
<p>Jedan od dokumentaraca iz serije »Tajna uspješnih«, koji je, navodno, pun nedopuštene reklame, emitiran je prije 15 mjeseci. Ali, zbog njega Mikuljan je prijavljen Povjerenstvu koje je ispitivalo slučajeve nedopuštenog marketinga u HTV-ovim emisijama, tek ovoga ljeta. Kad je Ulagi - da bi se dodvorila Goldsteinu i onima koji su Goldsteina nekritički podupirali - zatrebalo. Za što? Da bi se unatoč svojoj nekompetentnosti zadržala što duže u fotelji glavne urednice televizije, zaglibljene u kalu nevjerojatne i dosad nedoživljene profesionalne ispodprosječnosti. U nju se Dokumentarni program u vrijeme Miroslava Mikuljana ne može ubrojiti. Ali to Goldsteina i Ulagu ne zanima. Goldstein je zbog osporavanja prava na drugo mišljenje javno izjavljivao da neće sjediti u Vijeću HRT-a dok su takvi kao Mikuljan urednici. A čime se to Mikuljan toliko zamjerio Goldsteinu? Dokumentarcem »Nema povratka u Španovicu« Darka Dovranića, u kojem prognani Španovčani govore zbog čega se ni nakon gotovo 50 godina ne mogu vratiti u svoje domove. Goldsteinu je zasmetalo, tumačio je, to što u dokumentarcu nisu navedeni razlozi progona Španovčana. Kao da njihovo služenje ili podupiranje poražene strane u Drugom svjetskom ratu zaslužuje progon. Po toj je logici sasvim opravdano ne dopustiti povratak većini Srbi u njihove kuće, koji su zavedeni Miloševićevom ideologijom napustili Hrvatsku nakon »Oluje«. Ma, čak sve to skupa nije ni važno.</p>
<p> Goldsten bi tim ljudima zabludjelim prije 50 godina, zabranio pravo da se pojavljuju u javnosti ili, barem, na televiziji u čijem on Vijeću vodi glasnu riječ. Strašno. Sovjetski brkato.</p>
<p>Nakon što je Mikuljan pao jer je omogućio da se vidi i druga - pa taman i pogrešna - strana medalje, dogodila se još jedna farsa na Vijeću. Dokazano odličnom i jednom od najkreativnijih televizijskih novinara u Hrvatskoj, Goranu Miliću, Jasna Ulaga Valić (koja je naspram njega kao kapelica-krajputašica naspram Bazilike svetog Petra) udijelila je utješnu, u biti beznačajnu funkciju urednika kontakt i političkih emisija. O kojim će to emisijama Milić voditi brigu? Ne o Dnevniku, Meridijanu ili Vijestima, već o Latinici, nepopravljivo sterilnoj emisiji Branimira Bilića, Forumu ili kako će se već zvati emisije Tihomira Ladišića i Hloverke Novak Srzić, Nedjeljom u dva te o svom Brisanom prostoru. I tu je farsu nekompetentno Vijeće progutalo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Sveučilišni profesor koji u društvenom životu ove zemlje ostavlja samo pustoš i nesporazume</p>
<p>Stipe Botica jedan je od onih ljudi koji već godinama unižavaju hrvatski sveučilišni život politiziranošću što je u njega unose. Atavistička neobjektivnost tog čovjeka trebala bi biti razlogom da mu se zapriječi da bude na čelu najvažnije institucije koja danas izvozi hrvatsku duhovnost zainteresiranim strancima... Botica je jedan od hrvatskih profesora koji i dalje značajno pridonosi upadu politike u sveučilišnu poduku i žalosno je da nema nikoga koji bi ga u tomu spriječio </p>
<p>SLOBODAN PROSPEROV NOVAK</p>
<p>Sveučilišni profesor Stipe Botica, nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, inače je svjetski priznati stručnjak za groktalice i dinarska ojkanja. </p>
<p>Ta činjenica bila je dovoljnim razlogom da mu u doba kasnog tuđmanizma vrhovništvo povjeri da – politički pouzdan i čvrst kano klisurina – usred Dubrovnika i Zagreba vodi slavnu i nekoć vrlo kvalitetnu Zagrebačku slavističku školu.</p>
<p>Botica koji je po svemu usmen čovjek, u javnosti se inače pojavljuje poput čudovišta iz Loch Nessa, što će reći nenadano i bez ikakva sistema. Posljednji profesorov ispad dogodio se u pismima čitatelja u Vjesniku. </p>
<p>Tu je prije neki dan pod odorom direktora Zagrebačke slavističke škole i to usred Dubrovnika, gdje se ta kroatistička škola održava, zaboravio kakve sve veze postoje između slavističke institucije kojoj je na čelu i Inter-univerzitetskog centra koji s tom nekad slavnom slavističkom školom od 1972. korača istom sudbinom dijeleći sa školom kao domaćin već desetljećima prostor, logistiku i ime.</p>
<p>Zato što je gospodin Botica čovjek usmen pa mu je pisana povijest stvar vrlo proizvoljna, prisiljeni smo ga podsjetiti na neke povijesne činjenice. </p>
<p>Zagrebačka slavistička škola jedan je od nerijetkih zakašnjelih plodova hrvatskog proljeća. Prema tomu je ta institucija od početka dijelila sudbinu Inter-univerzitetskog centra iz Dubrovnika pa nije nikako slučajno što je u svojoj prvoj sezoni Zagrebačka slavistička škola prostore, ali i identitet pronašla u zgradi nekadašnje dubrovačke Preparandije. </p>
<p>Briljantna desetljeća Zagrebačke slavističke škole</p>
<p>U toj slavnoj zgradi je istodobno, a ponajviše zaslugom akademika Ivana Supeka, nastala tada jedina hrvatska međunarodna sveučilišna institucija koja je to ostala sve do prvih demokratskih izbora 1990. </p>
<p>Briljantna desetljeća svoje djelatnosti Zagrebačka slavistička škola ostvarila je na najboljim temeljima poratne kroatistike postavljajući hrvatske studije – kako je i red – u samo središte složenih južnoslavenskih a onda i šire slavenskih pa europskih tema. </p>
<p>U Dubrovniku i djelomično u Zagrebu locirana slavistička škola svoje je sjajne godine ostvarila u osamdesetima kad joj je na čelo stupio pokojni Mladen Kuzmanović, kad ju je napornim radom i vrlo inteligentnim pomacima pretvorio u kulturološki pandan Dubrovačkim ljetnim igrama, kad joj je osnovao vlastitu galeriju i glumište, glazbenu scenu i pokrenuo vrlo bogatu izdavačku djelatnost. </p>
<p>Nema nijednog svjetski poznatog slavista koji barem jednom u tim godinama nije bio gost Zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku i koji i tom prigodom nije uvidio kakva je nastavna ponuda Inter-univerzitetskog centra koji je slavistima desetljećima bio domaćin i to ne samo prostorom nego i duhovnim okruženjem. </p>
<p>Tu činjenicu Stipe Botica danas javno ignorira čudeći se kakve to veze uopće njegova Zagrebačka slavistička škola može imati s IUC-om.</p>
<p>Priča o nepoćudnosti IUC-a počela je odmah čim su hrvatskim sveučilišnim životom počeli vladati Tuđmanovi adepti.</p>
<p>Inter-univerzitetski centar četničkim je bombama bio zapaljen i djelomično srušen 6. prosinca 1991. Upravo je taj događaj iskoristila ondašnja sveučilišna mafija u kojoj su dominirali danas zaboravljeni politički poslušnici Franje Tuđmana, profesori Jure Radić i Marijan Šunjić. </p>
<p>Ti su ljudi zbog svoje, ali i stranačke koristi, ponizili i onako ranjeni Inter-univerzitetski centar i – umjesto da mu pomognu da još snažnije stane na noge – proglasili su ga unitarističkom i srbofilnom te kozmopolitskom sveučilišnom filijalom kojoj su za osvetu u dojučerašnjoj zgradi, odmah u tijeku obnove, stvorili novu instituciju kojoj su dali čudno ime Tu novu instituciju oni su odmah intenzivno povezali sa Sveučilištem u Zagrebu, zatim i s nekim njihovim imaginarnim sveučilišnim filijalama u Radićevoj rodnoj Makarskoj i Šunjiću, zbog moćne rodice Vesne Jurkić Girardi, bliskoj Puli. </p>
<p> U tom vremenu IUC je obespravljen i postavljen u svojoj dojučerašnjoj zgradi između čekića i nakovnja lokalnih i zagrebačkih političkih kabadahija. Bilo je to vrijeme kad su isti političari koji su pomogli hitnu obnovu zapaljene zgrade IUC-a brže-bolje već uhodanu i slavnu Zagrebačku slavističku školu iselili iz Dubrovnika i preselili je u Pulu. </p>
<p>U međuvremenu su činili sve da se IUC ponizi, a da se novokomponirano Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta neprirodno razvija.</p>
<p> Sve to odvijalo se pred zaprepaštenim očima javnosti, iako je svima bilo očito da nikome nisu potrebne dvije istovjetne institucije u jednoj zgradi i premda je svima bilo jasno da je to dvojstvo nepotrebno posebno kad su obje institucije u čvrstoj vezi sa Sveučilištem u Zagrebu. </p>
<p>Dogodilo se tako da su u nesretnoj zgradi dubrovačkog IUC-a, onako kao što se i drugdje u Hrvatskoj događalo, jedno postalo dvoje, dogodilo se da se prakticirala dvostrukost ali ne kao konkurencija nego kao dokazivanje tuđe političke nepodobnosti, da se u konstruiranoj dvostrukosti htio dokazivati manjak hrvatstva da se u MSHS htio stvoriti višak. </p>
<p>Tako se prirodom stvari i dogodilo da je na sveučilišnoj instituciji s viškom hrvatstva predavao jednom čak i notorni don Anto Baković. Dubrovačka zgrada IUC-a postala je tako u vrijeme tuđmanizma samo pandan skandala s Hrvatskim studijima u Zagrebu.</p>
<p>I sad nakon svega Stipe Botica, koji je već više godina direktor Zagrebačke slavističke škole, ne želi javno znati kakve to veze ima njegova institucija s Inter-univerzitetskim centrom. </p>
<p>On se, naime, žestoko suprotstavio tvrdnji profesora Ive Banca, generalnog direktora IUC-a, da mu je Zagrebačka slavistička škola u izvjesnoj relaciji s IUC-om, premda mu nije smetalo što je u dnevnim novinama pisalo da mu je pokrovitelj Šunjić-Radić-Tuđmanovo Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta.</p>
<p>Stipe Botica jedan je od onih ljudi koji već godinama unižavaju hrvatski sveučilišni život politiziranošću što je u njega unose. Atavistička neobjektivnost tog čovjeka trebala bi biti razlogom da mu se zapriječi da bude na čelu najvažnije institucije koja danas izvozi hrvatsku duhovnost zainteresiranim strancima. </p>
<p>Stipe Botica u društvenom životu ove zemlje ostavlja samo pustoš i nesporazume. U znanosti s kojom se bavi on također nije ostavio gotovo nikakva traga, taj autor jedne radnjice o groktalicama, upropastio je u jednoj knjižici divan život i djela Filipa Grabovca, a njegov blijedi doktorat o Luki Botiću napisan je prema vlastitu svjedočenju jer mu se prezime Botica učinilo srodno prezimenu Botićevom.</p>
<p>Botica je najuvjerljiviji kad je nečiji rodijak, premda je ipak najslavniji po jednoj rečenici koja se nalazi u komentarima neke njegove knjige u kojoj piše »da su Hrvati na Krbavskom polju doživjeli poraz nad Turcima«. </p>
<p>Stipe Botica nažalost nije nikad bio »nad«, on je uvijek ispod, pa čak i onda kad javno pokazuje da uopće ne zna kojoj je to slavističkoj školi na čelu i kad se javno stidi priznati njezinu povijest i njezinu bitnu isprepletenost sa slavnim dubrovačkim Inter-univerzitetskim centrom. </p>
<p>Botica je jedan od hrvatskih profesora koji i dalje značajno pridonosi upadu politike u sveučilišnu poduku i žalosno je da nema nikoga koji bi ga u tomu spriječio.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor hrvatske književnosti, predavač na Odjelu slavenskih jezika i književnosti pri ruskim i istočnoeuropskim studijima Sveučilišta Yale u New Havenu, Connecticut, SAD.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Protivnici katoličanstva u nas vode ideološki, psihološki, propagandni i stvarni rat protiv Crkve</p>
<p>Raspravljajući o čovjeku i Bogu, vjeri i humanizmu, akademik Ivan Supek prešao je granice egzaktne znanosti i stupio na polje teologije. A kao što se ne može znanstveno raspravljati bez svestranog poznavanja znanosti, </p>
<p>ne može se ni kompetentno govoriti o vjeri, Bogu, teologiji bez dobra poznavanja vjere i teologije. Tu su slabe točke akademikove serije, na koje već upozoravaju kritičari </p>
<p>ANTE VUKASOVIĆ</p>
<p>Tek što su objavljeni rezultati popisa pučanstva pokazali da je Hrvatska izrazito katolička zemlja, pojavili su se antikatolički napisi, nekompetentni i pristrani osvrti, neobjektivni i do nepristojnosti ružni napadi na Katoličku crkvu.</p>
<p>Je li to pokazatelj nezadovoljstva, negodovanje, pokušaj vraćanja u ateističku prošlost ili izraz mržnje donedavnih progonitelja Crkve katoličke? Ma što da su uzroci njihova pojavljivanja, takvi tekstovi u tisku česti su i brojni. Spomenut ćemo samo neke primjere.</p>
<p>Akademik Ivan Supek istaknuti je sveučilišni profesor i međunarodno priznati znanstvenik. Poznajem ga i poštujem. </p>
<p>Susretali smo se, razgovarali, izmjenjivali mišljenja, poglavito šezdesetih i na početku sedamdesetih godina minulog stoljeća kada je bio rektorom Hrvatskoga sveučilišta i uređivao časopis Encyclopaedia moderna, u komu sam surađivao.</p>
<p>Nesporni su znanstvena postignuća, sposobnosti, kompetentnost i autoritet znanstvenika Supeka. Međutim, njegov tekst koji se u nastavcima u Podlistku Vjesnika već tjednima objavljuje pod zajedničkim naslovom »Čovjek i njegov bog« i podnaslovom »Religija i humanizam«, tematski nije područje empirijskoga, znanstvenog spoznavanja nego, ponajprije, teološkog razmatranja vjerskih istina, prihvaćanja odgovarajućeg svjetonazora i vrijednosti.</p>
<p>Raspravljajući o čovjeku i Bogu, vjeri i humanizmu, akademik Supek prešao je granice egzaktne znanosti i stupio na polje teologije. A kao što se ne može znanstveno raspravljati bez svestranog poznavanja znanosti, ne može se ni kompetentno govoriti o vjeri, Bogu, teologiji bez dobra poznavanja vjere i teologije. Tu su slabe točke akademikove serije, na koje već upozoravaju kritičari (Vjesnik, Pisma čitatelja, 23. kolovoza; Stajališta, 24. kolovoza 2002.).</p>
<p>I neovisno o tomu je li pretežno negativno, a često i pogrješno, pisanje akademika Ivana Supeka o vjeri i Crkvi katoličkoj posljedica nedovoljnoga poznavanja teologije ili, možda, njegove svjetonazorske pristranosti, činjenica je da te prosudbe o čovjekovu odnosu prema Bogu, vjeri i Katoličkoj crkvi ne odražavaju odnose hrvatskih katolika prema tim vrijednostima.</p>
<p>O komu, dakle, čovjeku i kojim ljudima piše? Komu je namijenjen taj tekst i s kojom svrhom? U čemu se sastoji njegova humanistička poruka ako proturječi osjećajima goleme većine hrvatskoga pučanstva i povrjeđuje ih?</p>
<p>Povreda demokracije, slobode i ljudskih prava</p>
<p>Slobodni novinar Vilko Luncer, pišući o Katoličkoj crkvi (Vjesnik, Stajališta, 6. srpnja 2002.), sve negira, omalovažava, diskvalificira, obezvrjeđuje. Tvrdi da ona nikada nije gojila kulturu dijaloga i otvorenosti, nije bila moderna i demokratska; nikada nije upućivala Hrvate da budu uspješni, prodorni i poduzetni, nije dorasla izazovima suvremenog kapitalizma; konzervativna je, troma i dogmatska i bila je kočnica razvoja i progresa.</p>
<p>Zamjera joj i u smrtne grijehe upisuje i to što je bdjela nad hrvatskim domaćim ognjištem. </p>
<p>Riječju, Crkva katolička je društveno štetna i stoga joj, ni za živu glavu, ne smije biti dopušteno stupanje u politiku. </p>
<p>Luncerove tvrdnje su i neistine, jer je Crkva katolička očuvala hrvatski narod i njegovu nacionalnu svijest kroz mukotrpna stoljeća i tisućljeća borbe za održanje na prostorima lijepe naše, a njene stečevine i korijeni duboko su usađeni u sva područja hrvatske kulture, pismenosti, znanosti, školstva, morala, gospodarstva, svekolikoga narodnoga duha, njegovih duhovnih i materijalnih vrijednosti.</p>
<p>Crkva u Hrvata očuvala je hrvatski narod, njegovu vjeru i duhovnost i u razdoblju najteže komunističke pošasti.</p>
<p>Kada g. Luncer, u ime 0,19 posto pripadnika protestantskih zajednica u Hrvatskoj, »apostolski« propagira protestantizam, a osporava, vrijeđa i kleveće Katoličku crkvu iza koje stoji 87,83 posto pučanstva, to je, najblaže rečeno, nepristojno, a kada je, u katoličkoj Hrvatskoj, nastoji potpuno izopćiti iz političkog i društvenog života, onda je to mržnjom motivirana povrjeda demokracije, slobode i temeljnih ljudskih prava.</p>
<p>Evo je opet. Feminističko-protestantska zagovornica, koja se prekriva plaštem teologinje, Anna Maria Grünfelder koristi svaku prigodu da okalja Katoličku crkvu i povrijedi vjerske osjećaje katolika u Hrvatskoj.</p>
<p>Ovoga puta je iskoristila (prema kanonskom pravu protupravno) zaređenje nekoliko žena u Austriji i dosljedan stav Crkve katoličke u zaštiti svoga kanonskog prava, da bi pamfletistički ismijala i svoj bijes iskalila na toj crkvi te promovirala nove revolucionarne programe za feminističko-luteranske reforme i (cilj opravdava sredstva) osvajanje položaja u Katoličkoj crkvi (Vjesnik, Stajališta, 26. kolovoza 2002.).</p>
<p>Kanonsko pravo je ne zanima, ono je zastarjelo, preživjelo, njegovi argumenti su upitni, »već sto put opovrgnuti«, ofucani (da dobro ste pročitali, »ofucani« kaže teologinja) pa ih treba srušiti, odbaciti, milom ili silom. </p>
<p>Stoga je ona protiv »formalne valjanosti« kanonskog prava, zagovara njegovo kršenje i podržava zaređenje žena »mimo kanonskog prava« Katoličke crkve.</p>
<p>Neka čudna teologinja. Kada bi ona bila duhom teologinja, a ne samo »formalne valjanosti«, morala bi znati da se kanonsko pravo, baš kao svako pravo i svaki zakon, mora poštovati i provoditi neovisno o tomu hoće li, iz bilo kojih razloga, u budućnosti doživjeti promjene. Bez toga ne bi bilo ni prava, ni pravnog poretka.</p>
<p>Isticanje velikih crkvenih grijeha, pozivanje na nezadovoljstvo žena, spominjanje raskola, zagovaranje prijelaza Rubikona i nasilno kršenje kanonskog prava – nije teološko raspravljanje, nego otvoreni poziv na neposluh, pobunu, unutarnji rat, stvaranje anarhije i razaranje Katoličke crkve.</p>
<p>Protivnici katoličanstva različitih usmjerenja udruženim snagama vode ideološki, psihološki, propagandni i stvarni rat protiv Crkve koju podržava i slijedi golema većina Hrvata i ukupnog pučanstva u Hrvatskoj.</p>
<p>U tom urotničkom savezu su novi zagovornici crkvenih reformi u duhu »modernog«, feminizmu i kapitalističkom blagostanju svjetskog poretka bez Boga, ideološki ovisnici koji još nisu preboljeli zaraze marksističkoga, lenjinističkoga, staljinističkoga i titoističkog ateizma. </p>
<p>Svi oni, okupljeni oko programa protukatoličkog djelovanja, pokušavaju unijeti viruse razdora, nagrizanja i razaranja.</p>
<p>U izrazito katoličkoj Hrvatskoj širi se agresivna propaganda, pišu pamfleti, kleveće Katolička crkva, vrijeđaju vjerski osjećaji, vjersko i ljudsko dostojanstvo vjernika.</p>
<p>To su protuustavni i zakonski kažnjivi postupci i eklatantan primjer terora manjine nad katoličkom većinom. Stoga otvoreno treba postaviti pitanje Hrvatskom saboru, Vladi, predsjedniku Republike, hrvatskom sudstvu, tužilaštvu i javnosti: dokle će se tolerirati takve povrjede Ustava, demokracije, temeljnih ljudskih prava, slobode savjesti i vjeroispovijedi? </p>
<p>Dokle će protivnici katoličanstva slobodno, bez zakonskih sankcija nasrtati na Katoličku crkvu i golemu katoličku većinu u Hrvatskoj?</p>
<p>Autor je pedagog, sveučilišni je profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Postao je tolerantan, razuman i demokratičan</p>
<p>Pozitivno je da 36 posto Slovenaca misli da su za nastalu situaciju krive obje strane. Slovenci, dakle, ipak nisu posve slijepi i gluhi i za hrvatske argumente i stajališta. Kada se jednom bude pisala kronika ovoga spora, Zlatko Canjuga imat će pravo reći za sebe da je bio na strani umjerenih, racionalnih i dalekovidnijih hrvatskih političara, bez obzira na svoju političku prošlost</p>
<p>VILKO LUNCER </p>
<p>U prošlosti sam o Zlatku Canjugi znao pisati loše. Dok je bio prvi hadezeovac grada, predsjednik Gradske skupštine, predsjednik NK Dinama, predsjednik Vijeća HRT, nije mi se svidjela njegova politika. Imao sam dojam da je bahat, pun sebe, ispunjen karijerizmom koji nije prikrivao, a zapravo samo Tuđmanov pijun i poslušnik.</p>
<p>Ne kajem se što sam tada tako pisao, iako sam mogao biti manje sarkastičan i podrugljiv. </p>
<p>Ali otkako je isključen iz HDZ-a, maknut sa svih svojih političkih i sportskih dužnosti (pri čemu su glavni »krivci« bili njegovi dojučerašnji adlatusi), otkako je u Saboru kao zastupnik male, marginalne stranke HND, na čijemu je čelu velik politički rutiner i lukavac Josip Manolić, Zlatko Canjuga se promijenio. </p>
<p>Političari, kao i svi drugi smrtnici, imaju pravo na svoje zablude i pogreške, ali imaju i pravo da se mijenjaju, neki doslovce stubokom. Zlatko Canjuga jedan je od takvih, i moram priznati da mi je drago. Canjugi se dogodio istinski demokratski preporod. Postao je tolerantan, razuman i demokratičan, pa se s njegovim stajalištima nerijetko slažem u cijelosti. U vrlo zapaženom razgovoru za riječki Novi list (1. rujna 2002.) Canjuga je opširno govorio o hrvatsko-slovenskim odnosima. Njegove ocjene supotpisujem. </p>
<p>Na primjer: »U Saboru sam se nekoliko puta u raspravi o međunarodnim odnosima, posebno o NE Krško najodlučnije zauzeo za što brže rješavanje hrvatsko-slovenskih odnosa, za što otvoreniji i jasniji pristup Hrvatske u rješavanju dobrosusjedskih odnosa sa Slovenijom. </p>
<p>Smatram, naime, da je Slovenija nama prva država saveznik u izlazu na europsku političku scenu i pristupanju EU.«</p>
<p>Ili: »Nisam od onih političara koji a priori osuđuju i odbacuju namjere premijera Račana. Uvjeren sam da je Vlada imala dobru i pomalo hrabru nakanu u rješavanju i daljnjem učvršćivanju prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa, te da je to bio put i cilj prema komu je krenuo premijer, parafirajući sporazum o granici. </p>
<p>Ali sve je to loše prikazano u medijima, u javnosti, da se nije znalo što Hrvatska s tim dogovorom dobiva. </p>
<p>Prema mom sudu, trebalo je kazati da mi dobivamo otvorene granice prema Europi, da ćemo sa Slovenijom zajednički graditi put u Europu. Taj sporazum je trebalo odlučnije raspraviti s koalicijskim partnerima, staviti na raspravu u Hrvatskom saboru i ne dopustiti da se u nas razvije polemika, pomalo opterećena prijašnjim povijesnim događajima, u kojoj se stalno misli da netko želi dio hrvatskoga teritorija...«. </p>
<p>Tako danas zbori saborski zastupnik Zlatko Canjuga. Slično kao i njegov kolega Mladen Godek iz redova novih nezavisnih liberala. </p>
<p>Koliko se taj pristup razlikuje od riječi Mate Granića, nekadašnjega ministra vanjskih poslova, ili pak Dražena Budiše, koji samo čeka da naplati svoje račune Račanu, tražeći njegov odstup odmah i smjesta.</p>
<p>Na odnosima sa Slovenijom žele se demagoški zaraditi brzi i što efektniji politički bodovi, zemlju gurnuti u duboku političku krizu, bez sagledavanja svih mogućih posljedica. Račan je jedini »krivac za sve«, neka visi Pedro, sporazum s Drnovšekom odličan je povod za političku »egzekuciju«.</p>
<p>Uvjeren sam da će skoro vrijeme pokazati da je Račan u datim okolnostima povlačio jedine moguće političke poteze, da je njegova optika bila šira i dugoročnija, ali da u totalno frustriranoj i objektivno neuspjeloj državi za to nije bilo razumijevanja.</p>
<p>Slovenci su svojom arogancijom i nepametnim pritiscima sve dodatno pogoršali, pa se izgubila cjelina slike na obje strane i stvari su se izmaknule kontroli i krenule po zlu.</p>
<p>Onda se jednoga dana kaže: »Ili rat ili arbitraža«, i to se sjajno čuje preko mikrofona na Markovu trgu, onda se drugoga dana kaže da rat nitko nije spominjao, rata neće biti, ali za postupke ribara »više nitko ne može garantirati«, onda slovenski akademici, na čelu sa sjajnim pjesnikom Danom Zajcom, »pišu« svoj Memorandum SANU i žele ga čitati pred kućom Joška Jorasa u selu Mlini, na hrvatskom teritoriju, onda neki žele malo uposliti topovnjače kao mirni oblik demonstracije vojne sile... </p>
<p>Bože moj, jesmo li uistinu svi totalno poludjeli!</p>
<p>Nakon toga misli poput Canjuginih dolaze kao melem mudrosti na otvorenu ranu i čovjek bi mu se najradije ispričao za sve što je prije o njemu mislio i pisao. </p>
<p>Prema ispitivanju ljubljanskog Dela danas 50 posto Slovenaca misli da su odnosi s Hrvatskom loši, 17 posto da su vrlo loši, ali ipak još 25 posto da su dobri.</p>
<p>To su valjda posljednji dobronamjerni naivci koji se pouzdaju u razum i u povijest. Čak 70 posto Slovenaca je za međunarodnu arbitražu, njih 48,7 posto očekuju za Sloveniju povoljan ishod, 14,2 posto nepovoljan ishod, 58,1 posto ispitanika zauzima se za cjelovitu arbitražu: ne samo na moru nego i na kopnu. Ma što to značilo.</p>
<p>Pozitivno je da 36 posto misli da su za nastalu situaciju krive obje strane, Slovenci, dakle, ipak nisu posve slijepi i gluhi i za hrvatske argumente i stajališta.</p>
<p>Kada se jednom bude pisala kronika ovoga spora, Zlatko Canjuga imat će pravo reći za sebe da je bio na strani umjerenih, racionalnih i dalekovidnijih hrvatskih političara, bez obzira na svoju političku prošlost. </p>
<p>Autor je slobodni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Birati riječi ili upasti u vlastitu mrežu jalovog ulova</p>
<p>Neki ljubljanski intelektualci odlučili su se na protestni politički marš do Jorasove kuće, što nam nehotice vraća u sjećanje nedavne prijeratne akademsko-intelektualne angažmane u Beogradu. Kome to nedostaje još jedan – memorandum? Oštroumnije bi od njih bilo da su poučili buntovnoga graničara da nije pristojno i ni zakonski mahati drugom zastavom na svojoj kući. To je danas običaj samo na stadionima, i to samo pod policijskom paskom</p>
<p>MLADEN HANZLOVSKY</p>
<p>Dobro da je nedavno predsjednik Vlade primio u Zagrebu delegaciju piranskih ribara. Oni su sigurno prvi najviše zainteresirani da se spor na granici otkloni. </p>
<p>Političari bi uopće trebali više kontaktirati s ljudima na »terenu« nego razgovarati na relaciji glavnih gradova.</p>
<p>Nevolje se iz udaljenih »dvora« teže uočavaju i osjete. </p>
<p>Možda su i ovog usijanijeg ljeta mogli ugodno spojiti s korisnim – taj opsesivan »odmor na Jadranu« s boravkom u Piranskom zaljevu. I tamo je hrvatsko more. Povećali bi respekt među biračima. Ali nije loše i vjerojatno je bezbrižnije pogledati ekskluzivni teatar na Brijunima.</p>
<p>Na izlasku iz Banskih dvora delegaciju ribara dočekali su uvijek gladni novih vijesti i senzacija novinari, među njima i Hrvatske televizije, čiji medij ima posebnu težinu.</p>
<p>Tako smo i mi mogli sve čuti i vidjeti!</p>
<p>Nije doduše bila nikakva novost da predvodnik delegacije izražava nezadovoljstvo s razgovorom (tko je danas zadovoljan u razgovorima s Vladom!), ali je doista iznenađujuće zazvučao njegov odgovor na pitanje »Što dalje?« Bio kratak i jasan: »Rat«! </p>
<p>Na pitanje »Nije li riječ preteška?« čuli smo opet ponovljenu konstataciju.</p>
<p>Demokracija i liberalnost nude, vidimo, doista laku uporabu svakakvih riječi. One čak opasno vabe na njih. Ribari žuljevitih ruku, nenaviknuti na diplomaciju i intelektualnu suptilnost uporabe vokabulara (pa i izvjesnu suzdržljivost stavova), trebali bi ipak pripaziti da ne upadnu u vlastitu mrežu jalova ulova.</p>
<p>Čovjek sa životnim iskustvom znade da se ratoborne riječi ne smiju prizivati olako, a nešto bi mu trebao signalizirati i jednostavan – instinkt.</p>
<p>No lakše je doista nama ovdje nego njima tamo na graničnoj crti. Njima miran ribolov znači opstanak, svakidašnju egzistenciju i strpljivost nije lako zadržati poslije mnoštva provokativnih prijelaza granične crte susjednih ribara i njihove policije.</p>
<p>A da se slovenska policija zna zaletjeti, sjećamo se iz međimurskog slučaja s famoznim kombijem.</p>
<p>Većinom zajednička grupa stručnjaka (također, olako ukinutih!) ustanovila je davno gdje je privremena granica.</p>
<p>I što nakon takvih izjava?</p>
<p>Nehotice nas podsjećaju na famoznoga istočnog gubitnika u nedavnom ratu, danas prvog stanara haaških ćelija, koji je prije desetljeća samouvjereno poveo svoje kratkovidne sljedbenike s povikom: »Ako ne znamo da radimo, znamo da se bijemo!«</p>
<p>Ne bismo se smjeli povoditi ni za nekim »velikima«, koji su sve nedavne sporove (oko Falklandskih otoka ili onog otočića uz marokansku obalu), riješili vojno. Ono što sebi mogu dopustiti »veliki«, ne mogu »mali«. </p>
<p>A nekima je među bogatim tvorničarima oružja i stalo da se mali posvade.</p>
<p>Ugledajmo se radije u Švicarsku. Mala zemlja najvećih svjetskih trezora (u čiju bi osnovu mogli poći i naši bankari), a troetnička i trojezična i s nadasve važnim ispitom za sutrašnjicu – tolerancijom.</p>
<p>No jesu li ovdašnje vlade u Ljubljani i Zagrebu zaglibile, kako reče nedavno jedan oporbeni političar, pa će morati problem ostaviti idućima? </p>
<p>Možda! U glib se zakorači vrlo lako, ali iz njeg je već teže.</p>
<p>Ali ne bi se niti neki intelektualci morali baš istrčavati zbog nekog tamo graničnoga politikanta. Uostalom, vidimo da nije nimalo nezbrinut bogec.</p>
<p>Neki ljubljanski intelektualci odlučili su se na protestni politički marš do njegove kuće, što nam nehotice vraća u sjećanje nedavne prijeratne akademsko-intelektualne angažmane u Beogradu. </p>
<p>Kome to nedostaje još jedan – memorandum?</p>
<p>Oštroumnije bi od njih bilo da su poučili buntovnoga graničara da nije pristojno i ni zakonski mahati drugom zastavom na svojoj kući. To je danas običaj samo na stadionima, i to samo pod policijskom paskom.</p>
<p>Uostalom za oštroumno i tolerantno stajalište nije dovoljna samo načitanost. Pružaju nam dosta dokaza za to i neki napisi u ovoj inače dobrodošloj polemičkoj rubrici, začinjeni s toliko žuči.</p>
<p>Ne može svatko biti Krleža, a ni on nije uvijek imao pravo. Najopasnije je kad neki čovjek ili narod misle da su iznad svih.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Prozor u široki svijet </p>
<p>DR. AUGUST KOVAČEC, PROFESOR FILOZOFSKOG FAKULTETA</p>
<p>Stvarni se život sastoji podjednako od mnoštva stvari koje nam gode, u kojima uživamo i koje volimo, kao i od onih koje su nam odbojne, iritiraju nas ili nas čine nesretnima. Osobito velik grad, poput Zagreba, dovoljno je složen organizam da bi pružao istodobno mnoštvo razloga za ljubav i vjernost kao i razloga za nezadovoljstvo i ljutnju, iako i nezadovoljstvo i ljutnja mogu biti očitovanje ljubavi (negacija ljubavi prije će biti ravnodušnost). </p>
<p>Kako god bilo, kada se netko u Zagrebu, poput mene, skrasio prije 46 godina i tu, osim povremenih kraćih izbivanja, proživio gotovo cijeli radni vijek, najbolji je znak da je imao dovoljno razloga da Zagreb voli, bez obzira na to što ga upravo osjećaj privrženosti i ljubavi nerijetko tjera da žali za onim što Zagreb nije, a mogao bi biti. </p>
<p>S druge strane, živeći u tih gotovo pola stoljeća u različitim dijelovima grada – od Knežije i Gornjega grada, Trešnjevke, Trnja i Tuškanca do Šalate i Dubrave – čovjek je imao dovoljno mogućnosti da kroz bilo njegovih dijelova osjeti srce i dušu grada kao cjeline, kako njegovu tradicionalnu gospodarsku notu tako i radničku i prigradsku ruralnu sastavnicu, koje su podjednako dio njegova identiteta.</p>
<p>Čak i onda kada nam je Zagreb bio »pod nosom«, kada smo gotovo svakog tjedna mogli ovamo navraćati, za sve nas koji smo u Zagreb došli iz »provincije«, to je bio cilj na kojem smo se nadali ostvarenju različitih svojih skrivenih želja, naš hod prema zvijezdi. A neki su u »veliki grad« dolazili jednostavno zato da bi mogli slobodnije disati i pokušati bez straha misliti svojom glavom: u »glavnom gradu« ipak je bilo mnogo više »svjetla« i stvarne slobode nego u strogo nadziranim malim mjestima.</p>
<p> Sredinom prošloga stoljeća jaz između tzv. provincije i glavnoga grada bio je mnogo veći nego što je danas, pa je Zagreb u mnogim područjima pružao mogućnosti o kakvima se u »provinciji« moglo samo sanjati. Najčešće, dakako, nije bila riječ o željama za materijalnim.</p>
<p>Osobito mladim ljudima, željnima znanja i novih spoznaja, Zagreb je bio ponajprije prozor otvoren u široki svijet, jer u ono su doba visokoškolske i znanstvene ustanove, premda mnogo siromašnije, funkcionirale jednako dobro kao u razvijenom svijetu. I većinu Zagreb nije razočarao i iznevjerio, zadužio ih je – ako su znali biti požrtvovni, ustrajni i postojani.</p>
<p> No kao i u drugim gradovima koji naglo rastu, među Zagrepčanima je sve više onih koji Zagrepčani nisu rodom, koji su »posvojeni«. A uz Zagreb najviše vezuju ljudi koji se u njemu mogu susresti. Ne samo ljudi iz svih krajeva Hrvatske (nekoć i iz mnogih dijelova savezne države), koji su svoje mjesne tradicije i navike prilagođivali jedni drugima i Zagrebu, nego i znatan broj stranaca iz bližih i dalekih zemalja, koje je Zagreb privlačio. </p>
<p>Sve to daje Zagrebu određenu oznaku otvorenosti i tolerancije. S jedne strane čuvanje vlastite tradicije i identiteta (u posljednje vrijeme, na žalost, sve slabije), s druge pak ta otvorenost prema drugima ono je zbog čega Zagreb treba posebno voljeti.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zbog investicija, Sljeme-Medvednica u gubicima »još neko vrijeme«</p>
<p>Dobit ZGOS-a iznosila je 48, a Zagrebačkih cesta 9,8 milijuna kuna / Sljeme-Medvednica u gubitku od 826.000 kuna / Prodajom dionica Zagrebačke banke poduzeće Vodoopskrba i odvodnja zaradilo 40,4 milijuna kuna </p>
<p>Na sjednici Skupštine trgovačkih društava u petak su prihvaćena financijska izvješća za 2001. poduzeća Zagrebačke ceste, Zbrinjavanje gradskog otpada i sanacija (ZGOS) i Sljeme-Medvednica.</p>
<p>Članovi Skupštine utvrdili su i zaključak o planskom trošenju novca koji je poduzeće Vodoopskrba i odvodnja zaradilo u svibnju prodajom dionica Zagrebačke banke. Prema riječima predsjednika Skupštine i pročelnika gradskog Ureda za gospodarstvo Ladislava Prežigala, Vodoopskrba će 40,3 milijuna kuna utrošiti na »investicije u gradu«.</p>
<p>Prema izvješću za 2001., u ZGOS-u je ostvareno 48 milijuna kuna dobiti i taj će se novac, izvijestio je Prežigalo, utrošiti za otplatu kredita Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) za sanaciju Jakuševca.</p>
<p>Poduzeće Sljeme-Medvednica, pred kojim su značajne investicije, poput obnove hotela Tomislavov dom i Doma izviđača, poslovalo je s gubitkom. Bilanca za 2001. pokazuje 7,26 milijuna kuna prihoda i 8,09 milijuna rashoda.</p>
<p> Gubitak od 826.000 kuna pokrit će se iz budućih prihoda poduzeća, rekao je Prežigalo. Opravdan je velikim ulaganjima poduzeća u revitalizaciju objekata na Medvednici. Zasad se radi na dva objekta, no pregovara se i s predstavnicima drugih planinarskih domova. </p>
<p>»Grad u skorije vrijeme ne očekuje dobit od Sljeme-Medvednice. Ako tamo želimo zarađivati, moramo prvo osigurati sadržaje, srediti objekte i sagraditi novu žičaru, jer postojećoj rok uporabe istječe za dvije godine. A to bez troškova ne ide«, rekao je Prežigalo.</p>
<p>Zagrebačke ceste imale su 9,8 milijuna kuna dobiti i za taj će novac nabaviti opremu.</p>
<p>Prihod tog poduzeća iznosio je 301 milijun kuna, što je za 64 posto više od planiranog. Razlog za taj »višak« je taj, što je u svibnju prošle godine Cestama priključeno Građevinsko poduzeće Zagreb (GPZ) sa svim njegovim novcem i imovinom. Rashodi Zagrebačkih cesta u 2001. iznosili su 291 milijun kuna i pitanje je, bi li poduzeće poslovalo s dobitkom, da nije bilo operacije spajanja.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Peticijom protiv smetlišta</p>
<p>Nezadovoljni zbog »nepodnošljivog smrada« koji se širio s kompostišta Zrinjevca u Jankomiru, stanovnici Jankomira, Stenjevca i Malešnice potpisali su peticiju za trajno premještane kompostišta.</p>
<p> Kako saznajemo od jednoga od organizatora potpisivanja peticije, Marijana Rogine, peticijom se skupilo čak 2085 potpisa nezadovoljnih građana, pa je preko ljeta, kada je smrad najintenzivniji, obustavljen navoz zelene mase u Jankomiru. Zrinjevac je preusmjerio odvoz na Markuševec, no zbog njegove prepunjenosti kompost će se uskoro ponovno odlagati u Jankomiru. </p>
<p>»U naseljima u blizini kompostišta osjećao se nepodnošljiv smrad, osobito za većih vrućina i pri jačem vjetru. To se stvarno nije više moglo izdržati«, objašnjava Rogina, čija je kuća nedaleko od »izvora« problema. Stoga su se, dodaje on, stanovnici okolnih naselja organizirali i sakupili potpise za peticiju koju su , dostavili čelnicima grada i Zrinjevcu. Peticija je polučila rezultate – navoz otpada je obustavljen, sada već dva mjeseca.</p>
<p>No u Zrinjevcu najavljuju kako će ovih dana ponovno morati aktivirati kompostište u Jankomiru. »Preko ljeta izašli smo u susret građanima na vlastitu štetu jer smo si dosta povećali troškove transporta zbog odvožnje zelene mase na Markuševec i na smetlište na Jakuševcu. Zbog prenatrpanosti Markuševca, međutim, morat ćemo ponovno voziti u Jankomir«, rekao je zamjenik direktora Zrinjevca, Jure Leko. Napomenuo je, međutim kako je u planu nabavka stroja za prevrtanje i prozračivanje komposta, vrijednog 300.000 eura, kojim bi se, tvrdi, uklonilo 80 posto neugodnog mirisa. </p>
<p>Dok se ne nabavi stroj, neugodni mirisi se hladnijih dana neće toliko osjetiti, jer fermentacija komposta više nije pojačana kao ljeti, napominje zamjenik direktora.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prazna obećanja nikome ne koriste</p>
<p>Premda se prema obećanjima predstavnika gradske vlasti u centru Zagreba već odavno trebala otvoriti biciklistička staza, to nikako da postane stvarnost. Sve veći broj biciklista pribojava se da biciklističke staze postaju »obećanje – ludom radovanje«. </p>
<p>Kako saznajemo u Gradskom uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, izrada tehničke dokumentacije za novu biciklističku stazu je »pri kraju«. Nova staza trebala bi ići od Cvjetnog trga, preko Varšavske, Gundulićeve, Mihanovićeve, Miramarske, do Vukovarske, gdje bi se povezivala s postojećim stazama u funkcionalnu cjelinu. Uredit će se i mjesta za odlaganje bicikla. U sklopu projekta spuštat će se i rubnjaci na dijelovima postojećih staza. Za sve to iz gradskog proračuna osigurano je, kako navode u Uredu, milijun kuna.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za izgradnju Grada, Nenad Crnić navodi da će se tek po završetku javnog natječaja za izvođače radova znati točna cijena i vrijeme početka i završetka radova. Planski dokumenti pak predviđaju, nastavlja Crnić, da bi radovi »trebali biti gotovi još ove godine«. U prvoj etapi izgradilo bi se 1500 metara nove staze, širine jednog metra za svaki smjer. </p>
<p>U Udruzi Bicikl, koja se zalaže za popularizaciju bicikla kao prijevoznog sredstva, upozoravaju kako od proljeća prošle godine, kada je trebalo biti otvaranje nove staze, »još uvijek ništa nije napravljeno«. »Nameće se onda pitanje kamo je nestao milijun kuna«, pita se Darinka Širola iz Udruge Bicikl, dodavši kako su obećanja Stipana Matoša (pomoćnika pročelnika GU za prostorno uređenje) potpalila velike, ali sad već i »ugašene nade«.</p>
<p>»Postojeće staze duge su ukupno 50 kilometara, što je smiješno malo za grad kao što je Zagreb. Bolje bi bilo kada bi se novac utrošio za snižavanje rubnjaka na što većem broju prometnih križanja«, kaže Širola.</p>
<p>Tako bi se, objasnila je, većem broju građana, poglavito starijima, olakšalo korištenje bicikla. Na inicijativu Hrvatskog biciklističkog saveza i Zelene akcije, projekt denivelacije rubnjaka već je izrađen. »Prema troškovniku Zagrebačkih cesta, sa 300.000 kuna snizili bismo rubnjake na, po nama prioritetnim prometnicama – Slavonskoj, Vukovarskoj, Hrvatske bratske zajednice i drugdje, te mjestimično proširili nogostupe. Tako bi se s manje novaca učinilo više. Koristi bi imali i invalidi, koji bi umjesto specijalnim autobusima mogli u grad kolicima, te majkama s dječjim kolicima«, rekao je tajnik HBS-a, Ivo Rilović. B.J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Rijeka otpadnih voda tekla Sv. Duhom</p>
<p>U Ulici Sveti Duh ispred kućnog broja 97, u petak oko 5.10 sati pukla je kanalizacijska cijev tlačnog cjevovoda koji odvodi otpadnu vodu s područja Sokolovca i Trsja. Kako nam je rekao šef Službe Vodoopskrbe i odvodnje za održavanja sektora zapad, Miro Jarak, žuto-smeđa voda probila se nakon puknuća cijevi na površinu i slijevala u potocima niz Ulicu Sveti Duh. </p>
<p>»Dežurne službe brzo su došle na mjesto puknuća, naša ekipa posao je preuzela u sedam sati. Nakon što smo skinuli asfalt, buldožerom smo počeli vaditi zemlju natopljenu vodom. Za saniranje kvara trebat će nam cijeli dan. Otpadne vode sada iz puknute cijevi teku u zemlju, ali radi se o manjoj količini, tako da s odvodnjom, kao niti vodoopskrbom nema problema«, rekao je Jarak. </p>
<p>Zbog velike količine vode, koja se, prema riječima stanara, slijevala poput rijeke, asfalt na pločniku oko mjesta puknuća bio je napuknut, a uobičajeni miris kanalizacije širio se još nekoliko sati nakon puknuća.</p>
<p>Promet Ulicom Sveti Duh bio je zatvoren od Krčelićeve do Dunjevca, a iz Strme ulice odvijao se samo u smjeru grada.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Po jeftinije školske knjige - u antikvarijat</p>
<p>Rabljene srednjoškolske knjige u zagrebačkim se antikvarijatima mogu nabaviti i po cijenama do 50 posto nižima od onih za nove knjige, u knjižarama.</p>
<p> Osnovnoškolske udžbenike ne otkupljuje nijedan antikvarijat, jer im se zbog čestih promjena, kažu, to ne isplati.</p>
<p>Rabljene srednjoškolske knjige otkupljuju i prodaju antikvarijati Tin Ujević, Brala, Bono, K.B. i Jesenski i Turk. </p>
<p>U antikvarijatu Tin Ujević na Zrinjevcu mogu se nabaviti knjige za sve srednje škole, jeftinije do 30 posto od novih.</p>
<p> Osnovnoškolskih knjiga ima vrlo malo, jer osnovci svoje knjige više koriste, pa su i slabije očuvane. U antikvarijatu Bono na Kaptolu najjeftinije se knjige mogu naći već za deset kuna.</p>
<p> Antikvarijati Jesenski i Turk prodaju školske knjige na dvije lokacije – u Marićevu prolazu i Vukotinovićevoj 4. Knjige su, kažu, 30 do 50 posto jeftinije od novih.</p>
<p>U Brali u Mihanovićevoj 32, drže samo srednjoškolske knjige, dok osnovnoškolske ne otkupljuju, jer nemaju dovoljno prostora za količinu osnovnoškolskih udžbenika koja je u optjecaju. Cijene su u prosjeku 30 posto niže nego u knjižarama. Antikvarijat K.B. u Medulićevoj 10 također ima samo srednjoškolske knjige, 30 do 40 posto jeftinije od novih. </p>
<p>U antikvarijatima uglavnom još nema gužve, a najbolje je, kažu, doći s popisom. Gužve očekuju tek početkom nastave, jer većina učenika još ni ne zna iz kojih će knjiga učiti, pa ih još ne nabavlja. M.I.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Morsan: Treba poštovati volju građana Sesveta</p>
<p>»Odgovornost za val drastičnog povećanja cijena snose Vlada i Gradsko poglavarstvo jer su poskupljenja mogla biti blaža, gospodarski i socijalno opravdanija te bolje i jasnije obrazložena«, istaknuo je u petak Sergej Morsan, predsjednik zagrebačkog Demokratskog centra i član Predsjedništva stranke. </p>
<p>DC osuđuje i visinu i način na koji se donijeta odluka o poskupljenjima, jer ona dodatno snizuju životni standard i ne potiču gospodarski rast. Radi se ustvari, rekao je Morsan, o usuglašenoj akciji privilegiranih i monopolističkih poduzeća te Grada i Vlade. Stvarno poskupljenje daleko je veće od prikazanog, dodao je.</p>
<p>Morsan je također rekao kako u DC-u traže raspisivanje izbora za mjesne odbore, izravno biranje gradonačelnika i veću ulogu vijeća gradskih četvrti, što bi rezultiralo češćim usvajanjem prijedloga građana.</p>
<p>Morsan se osvrnuo i na peticiju građana Sesveta da se odcijepe od Grada Zagreba i naglasio kako se, uz prethodno informiranje javnosti o opravdanosti eventualnog osamostaljenja, DC zalaže za poštovanje većinske volje građana Sesveta i savjetodavni referendum o osamostaljenju Sesveta od Grada Zagreba.</p>
<p>»Tražimo objavljivanje rezultata kriminalističke istrage kao i to, da Gradsko poglavarstvo hitno uspostavi strogu i neovisnu stručnu kontrolu koja će ocijeniti postupak s otpadom. Predlažemo i preseljenje spalionice u prikladno područje«, rekao je Morsan.</p>
<p>Najavio je i osnivanje eko-stožera DC-a koji će pratiti zaštitu okoliša od zagrebačkih eko-bombi i uskoro dati konkretne prijedloge za njihovo uklanjanje. </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Direktor GSKG-a: »Obnovi pročelja vjerojatno nikad neće biti kraja« </p>
<p>Upravo se obnavlja pročelje u Kurelčevoj 4, radi se u Katančićevoj, Šenoinoj i Vinogradskoj, završene su obnove u Zvonimirovoj i Hebrangovoj, priprema se uređenje zgrada u Mesničkoj / Financijska konstrukcija: dio osigurava Grad, dio Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, dio donose reklame na skelama a dio osiguravaju suvlasnici-stanari, uz pomoć kredita </p>
<p>»Ove godine planiramo potpuno obnoviti 20 pročelja a svakako najznačajniji posao bit će onaj u Mesničkoj ulici« rekao je u petak direktor tvrtke Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. (GSKG), Stjepan Črnjak prilikom obilaska gradilište u Kurelčevoj 4.</p>
<p>Nakon mjesec dana stanke napravljene zbog visokih temperatura, nastavljeni su radovi a obnova pročelja u Kurelčevoj ulici trebala bi biti dovršena do kraja studenoga. »Suvlasnici zgrade u Kurelčevoj ulici brzo su prihvatili naš Program obnove pročelja, uključujući i poseban model financiranja«, rekao je Črnjak. Prema tome modelu, 25 posto novca za obnovu bespovratno daje Grad Zagreb, 10 posto osigurava tvrtka Media koja za vrijeme trajanja radova postavlja na skelu reklame. Preostalih 65 posto osiguravaju suvlasnici- stanari iz pričuve, odnosno uzimanjem 15-godišnjega kredita uz kamate od 6,24 posto. Visina mjesečne pričuve potrebna za obnovu, iznosi tri kune po četvornom metru, rekao je Črnjak. </p>
<p>Obnova 400 četvornih metara pročelja u Kurelčevoj ulici košta 360.750 kuna, a suvlasnici će uz pomoć kredita osigurati oko 96 tisuća kuna. </p>
<p>Obnova Mesničke, u kojoj je više od polovice objekata u vlasništvu GSKG-a, nastavak je programa obnove pročelja užeg dijela grada koji je, prema Črnjakovim riječima, »uglavnom neuređen«. »Mesničku želimo obnavljati onako kako smo obnavljali Jurišićevu ulicu. Želimo raditi ulicu po ulicu«, objasnio je Črnjak. Tu će model financiranja biti nešto drugačiji: oko 25 posto troška snosit će Grad Zagreb, 25 posto dat će Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, oko 10 posto osigurat će oglašivači a ostatak naravno, suvlasnici-stanari zgrada. Kako bi se ubrzao početak radova, predstavnici GSKG-a sastat će se sa suvlasnicima zgrada u Mesničkoj ulici 12. rujna i izvijestiti ih o potrebnim arhitektonskim i građevinskim zahvatima, kao i o visini mjesečne pričuve potrebne za njih. </p>
<p>Prema izvješću o realizaciji Programa obnove pročelja, do početka rujna završeni su radovi na stambenim zgradama u Ulici kralja Zvonimira i Hebrangovoj ulici. Osim u Kurelčevoj, radi se u Katančićevoj, Šenoinoj i Vinogradskoj ulici a ugovori o građenju potpisani su već za lokacije na Trgu Francuske Republike i na Pantovčaku. </p>
<p>Za radove na stambenim zgradama u Varšavskoj, Nazorovoj i Vlaškoj ulici odabrani su izvođači dok je za Gajevu, Draškovićevu, Ulicu kneza Višeslava i Buconjićevu nadmetanje u tijeku. </p>
<p>»Novac od grada osiguran je, a sad je na suvlasnicima čije su zgrade u Programu obnove, da se dogovore i podnesu zahtjev za obnovu«, rekao je Črnjak dodavši da nakon podnošenja zahtjeva slijedi procjena vrijednosti obnove. Program obnove zahtijeva temeljite pripreme i kontrolu radova. Izvođači se biraju javnim natječajem, a pri donošenju konačne odluke sudjeluju i suvlasnici objekata. »Izvođači moraju zadovoljavati kriterije koje propisujemo, a izbor, naravno, prepuštamo onima koji taj posao financiraju«, rekao je Črnjak.</p>
<p> Obnovom se, kaže, povećava vrijednost nekretnine, kvaliteta stanovanja, prepoznatljivost grada ali i sigurnost, ne samo stanara nego i prolaznika. Zainteresiranih za obnovu, prema Črnjakovim riječima, ima mnogo, no do završne faze odnosno početka radova dolazi se nakon puno papirologije.</p>
<p> »Program obnove gradskih pročelja započeo je prošle godine no vjerojatno nikad neće završiti. To je vrlo dugotrajan i skup proces koji na kraju ipak ovisi o suvlasnicima zgrada od kojih neki nisu u stanju financirati radove«, objasnio je Črnjak. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="22">
<p>Benzin - jeftina droga za Aboridžine i sramota za Australiju </p>
<p>SUD CANBERRRA, 6. rujna </p>
<p> - Australski patolog, zadužen istražiti smrti troje Aboridžina od posljedica udisanja benzinskih para, kazao je u petak kako bi se zemlja trebala stidjeti epidemije konzumacije benzina kao droge u nekim udaljenjm aboridžinskim zajednicama.</p>
<p> Uživatelji benzinskih para vežu si kantice benzina oko lica i tako besciljno, kao zombiji, tumaraju svojim prašnjavim, zapuštenim naseljima. Drugi pak, ležeći, udišu benzin sve dok ne kolabiraju. </p>
<p> Aboridžinima osuđenima na siromaštvo i dosadu, udisanje benzinskh para pruža jeftin doživljaj užitka. No udisanje benzina uništava mozak, zbog olovnih supstanci, a izazvalo je smrt u 35 slučajeva u proteklih 20 godina u jednome području. </p>
<p> »Da takvi uvjeti postoje među skupinom ljudi određenih rasom u 21. stoljeću i u razvijenoj zemlji kakva je Australija, nesreća je koje bismo se svi trebali sramiti«, kazao je australski patolog Wayne Chivell u sudskom obrazloženju izrečenom u petak. </p>
<p> Chivell, koji je istraživao smrt troje ljudi – 25-godišnje majke dvoje djece te dvojice muškaraca starih 27 i 29 godina, pozvao je na hitnu akciju kako bi se onemogućila takva praksa. </p>
<p> Svo troje umrlih obitavalo je u zajednici koja se bori sa siromaštvom, bolešću, bijednim obrazovanjem i gotovo potpunom nezaposlenošću. Pronađeni su mrtvi u vlastitim ležajevima između 1999. i 2001., uz kanticu benzina pored sebe. </p>
<p> Australija ima 460.000 Aboriždina, starosjedioca, koji čine 2,4 posto stanovništva i najmarginaliziranija su skupina u toj državi. Oni umiru 20 godina ranije od australskog prosjeka, uglavnom od zloporabe droga i alkohola. </p>
<p> Chivell je kazao da tri žrtve potječu iz Pitjantjatjara Lands - područja veličine Švicarske u kojem živi 2.500 Aboriždina, gdje se benzin uživa više od 10 godina. </p>
<p> Unatoč provedbi istraga, australska vlada dosad nije pokazala da ima jasnu ideju o tome koliko se ljudi odaje tom poroku, upozorio je Chivell te zaključio:</p>
<p> »Ono što nedostaje jest brza, poštena, temeljito planirana i obilno financirana akcija«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Malezijski premijer nije gledao pornografski video</p>
<p>KUALA LUMPUR, 6. rujna </p>
<p> - Član oporbene malezijske stranke Parti Se Islam bit će optužen za klevetu zbog svojih izjava da je malezijski premijer Mahathir Mohamad gledao pornografski video zajedno s unucima, navodi se u novinskim izvješćima. </p>
<p>U izjavi iz ureda državnog tužitelja kaže se da je tužiteljstvo zadovoljno time što postoje dostatni dokazi koji povezuju Bunyamina (56) s objedama Mahathirova karaktera, javlja dnevni list New Straits Times. </p>
<p>U izjavi se kaže da su policiji već dan upute da dovede oporbenog političara pred sud kako bi mu se sudilo, a ako ga proglase krivim može dobiti do dvije godine zatvora, novčanu kaznu ili oboje.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Slijepi konobari u mračnom restoranu</p>
<p>BERLIN, 6. rujna</p>
<p> - Posjetitelji najnovijeg berlinskog restorana ne mogu vidjeti što jedu, a do njihovih stolova vode slijepi konobari, a i lokal je u potpunom mraku. </p>
<p>Naime, želja šefova restorana je da se gosti usredotoče na druga osjetila, a ne na vid. U restoranu »Unsicht-Bar«, što na njemačkom znači »nevidljiv«, gosti ne mogu izabrati jela s jelovnika, već mogu samo naznačiti da li žele ribu, meso ili su skloniji vegetarijanskoj opciji. </p>
<p>Šef organizacije za slijepe i ljude s ograničenim vidom, koja vodi restoran, Manfred Scharbach kaže da su željeli ljudima pružiti izvanredno iskustvo kušanja, mirisa i osjećaja. </p>
<p>Od 30 zaposlenih u lokalu, 22 ih je slijepo i uvijek su u blizini ako zatreba pomoć gostu, jer prosječan objed traje oko tri sata. Na kraju večeri, konobari će čak otkriti gostu, koji nije siguran, što je zapravo jeo.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U Austriji uhićena dvojica hrvatskih državljana s eksplozivom i oružjem </p>
<p>ZAGREB/KLAGENFURT, 6. rujna</p>
<p> - Austrijska policija uhitila je i pritvorila dvojicu hrvatskih državljana u čijem je autu tijekom rutinske provjere na slovensko-austrijskoj granici pronađen eksploziv i oružje, potvrdili su u petak hrvatski i austrijski službeni izvori.</p>
<p> Austrijski carinici su u srijedu u automobilu hrvatskih registracija, na graničnom prijelazu kod tunela Karavanke, pronašli tri kilograma eksploziva, pištolje i automatsku pušku, izjavio je za agenciju DPA glasnogovornik suda u Klagenfurtu Manfred Herrnhofer.</p>
<p> Dvojica muškaraca koji se nalaze u pritvoru u Klagenfurtu, a čiji identitet nije objavljen, tvrde da nisu znali za skriveno oružje i eksploziv u automobilu te da su išli po autodijelove.</p>
<p> Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić izjavila je za Hinu da je austrijska policija zatražila od hrvatskih kolega pomoć u istrazi, ali niti ona nije željela govoriti o imenima uhićenih.</p>
<p> »MUP i hrvatska policija poduzet će određene mjere kako bi pomogli u rješavanju ovoga slučaja«, rekla je glasnogovornica. »Nećemo izlaziti s imenima da ne bi ugrozili istragu austrijske policije«, dodala je Bardić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Pametno« pokućstvo za nevješte majstore </p>
<p>LONDON, 6. rujna</p>
<p> - Zahvaljujući novoj tehnologiji koju su osmislili švicarski znanstvenici, više neće biti gnjavaža doma sastaviti tek kupljeni ormar ili stol.</p>
<p> Stavros Antifakos sa švicarskog Instituta za tehnologiju u Zuerichu dizajnirao je »pametno« pokućstvo s ugrađenim mikroprocesorima koji će nevješte »uradi sam« majstore, osloboditi muka, zbunjenosti, ljutnje i frustracije, čestih popratnih pojava kod sastavljanja namještaja.</p>
<p> »Antifakos je dijelove pokućstva opremio jeftinim mikroprocesorima koji nadziru što radite dok sastavljate određeni komad namještaja i upozoravaju vas kad napravite nešto pogrešno ili opasno«, piše časopis »New Scientist«.</p>
<p> On je u bočne stijenke ormara iz IKEA-e ugradio senzore koji prenose podatke ugrađenom mikročipu na baterije. Kada su svi dijelovi u međusobnom odnosu, na odvojenom, kompjutorskom ekranu s bežičnom vezom, izlaze upute, savjeti i upozorenja.</p>
<p> Znanstvenici se nadaju da će tu tehnologiju moći primijeniti i kod podizanja šatora, a već su je ugradili u odvijač koji osjeća kada su vijci prejako zategnuti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Obljetnica transplantacije jetre sa živoga davatelja </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – U Zavodu za dječju kirurgiju i urologiju KBC Rebro, u petak je obilježena godišnjica prve uspješno transplantirane jetre sa živog davatelja u dječjoj dobi. Uz transplantacijski tim liječnika (kirurga, anesteziologa, mikrobiologa i dr.) glavni je slavljenik bio dvogodišnji Leo Lipovac iz Čazme kojemu se, zbog uznapredovale ciroze jetre, još prošle godine morao presaditi ovaj organ. Darivatelj je bio dvadesetpetogodišnji otac mališana, Dinko.</p>
<p>Prema riječima pročelnika Zavoda dr. Stipe Batinice transplantacija jetre u dječjoj dobi (do 2 godine) vrlo je kompliciran i riskantan zahvat, što je pokazala i transplantacija jetre malom Leu koja je trajala čak 17 sati. Stoga se o presađivanju organa najmlađima razmišlja tek kada postojeća bolest može dovesti do smrti. </p>
<p>Kako je rečeno, ove su godine izvršene 3 transplantacije sa živog odnosno jedna s mrtvog davatelja. S obzirom na broj stanovnika godišnje bi se u Hrvatskoj mogle obaviti od 2 do 4 transplantacije.</p>
<p>Iznoseći podatke o transplantaciji jetre u dječjoj dobi dr. Jurica Vuković je rekao, kako prema njegovim saznanjima, neke brojke pokazuju da na presađivanje jetre trenutno čeka oko 200-tinjak djece u svijetu. </p>
<p>Na listi za presađivanje jetre u dječjoj dobi na Rebru. jedinom transplantacijskom centru u Hrvatskoj čeka još četvero djece. S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Račan u subotu na 35. iločkoj berbi grožđa </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Premijer Ivica Račan u subotu će doputovati u Ilok na otvorenje 35. berbe grožđa. Kako je Vjesniku rekao Željko Sladetić, dogradonačelnik Iloka, protokol će biti ležerniji. Premijer će sudjelovati u berbi i okušati se u nošenju brente. Nakon ručka, predviđen je posjet Srednjoj školi i vinskom podrumu, te razgovor s vinarima i vinogradarima. Račan bi trebao obići pristanište za brodove uz Dunav koje se gradi. Premijer će se sastati s čelnicima Iloka i Vukovarsko-srijemske županije.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ponuda vina: svjetsko ime u Hrvatskoj</p>
<p>PULA, 6. rujna</p>
<p> – »Vina moraju govoriti jezikom kraja odakle potječu, u ovome slučaju toskanskim jezikom«, rekao je talijanski vinar svjetske reputacije Angelo Gaja otvarajući konferenciju za novinare u poznatom pulskom restoranu »Valsabbion« u povodu svoga ulaska na naše tržište u partnerstvu sa zagrebačkom firmom »Kult Dioniza«.</p>
<p>Talijanska vinska kuća Gaja osnovana je 1859. i Piemontu (Toscana), živjela je i živi doslovno s koljena na koljeno, da bi njezina aktualna postava na čelu s Angelom Gajom (62) stigla po kakvoći proizvoda u sam svjetski vrh, pa je Gaja danas, kako se to kaže, »rame uz rame« s glasovitom kalifornijskom kućom Mondavi.</p>
<p>Ovom prigodom degustirano je čak osam Gajinih vina visoke kakvoće, a komentirajući značenje eno-gastro ponude u svijetu te naravno u turizmu, Gaja je, uz ostalo, naglasio kako upravo Istra ima u tome dobru priliku jer može, uz dobra vina, ponuditi i originalnu domaću hranu. </p>
<p>Vrijedi naglasiti da inače traženi, ali i »rasprodani« Gaja ima ove godine jedva desetak nastupa izvan Italije pa je tim značajniji njegov dolazak u vinogradarsko-vinarsku i turističku Hrvatsku.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kandidat za pričuvnog vatrogasca zatočio ispitanike i komisiju </p>
<p> VINKOVCI, 6. rujna</p>
<p> – Muškarac, čiji identitet policija za sada nije priopćila, zatočio je u četvrtak oko 19,30 sati više osoba u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe u središtu Vinkovaca te im prijetio automatskom puškom, no nakon razgovara s načelnikom Policijske uprave oslobodio je taoce i predao se policiji </p>
<p> Objašnjavajući cijeli događaj, zapovjednik viknovačke Javne vatrogasne postrojbe Antun Jelić za Hinu je kazao kako je otmičar bio jedan od dvadeset dvojice kandidata koji su u četvrtak navečer pred članovima komisije polagali ispit za pričuvnog vatrogasca. Odjednom se jedan od kandidata usprotivio polaganju ispita rekavši kako mu smeta nazočnost tako velikog broja prijavljenih kandidata. Nakon što je napustio prostoriju uskoro se u nju vratio naoružan prijeteći da će pucati, navodi Jelić, dodajući kako je u prostoriji nalazilo 26 osoba. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Istraživanje: Osobe rođene u jesen žive dulje </p>
<p>ROSTOCK, 6. rujna</p>
<p> - Osobe rođene u razdoblju od listopada do prosinca žive prosječno tri mjeseca dulje od ostalih, utvrđeno je istraživanjem Instituta »Max Planck« u Rostocku.</p>
<p>Kako prenosi »Frankfurter Allgemeine Zeitung« rezultate istraživanje, Danci rođeni u tom razdoblju žive prosječno tri mjeseca dulje od ostalih. Austrijska djeca rođena u jesen žive u prosjeku čak pola godine dulje od one koja su rođena u proljeće.</p>
<p>Znanstvenici su analizirali podatke o više od milijun umrlih osoba u razdoblju od 1968. do 1998., koje su u vrijeme smrti imale barem 50 godina. Znanstvenici smatraju da je uzrok toj razlici bolja prehrana djece u majčinoj utrobi za ljetnih mjeseci i infekcije koje se javljaju sezonski.</p>
<p>Za potvrdu teze navode se i rezultati analize istih stručnjaka koji su objavljeni u američkom stručnom časopisu »Proceedings of the National Academy of Sciences«: stanovnici SAD-a koji su rođeni zimi žive prosječno oko godinu i pol dulje od onih koji su rođeni u ljetnim mjesecima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Putin je 1991. mislio da će biti - taksist</p>
<p>MOSKVA, 6. rujna</p>
<p> – Ruski predsjednik Vladimir Putin bojao se da bi mogao ostati nezaposlen i biti prisiljen voziti taksi, kada je napustio službu u bivšoj komunističkoj obavještajnoj službi KGB tijekom puča »tvrdolinijaša« 1991., navodi se u Putinovoj biografiji objavljenoj prije dva dana.</p>
<p> »Da budem iskren, tada sam mislio ako pučisti uspiju i ne zatvore me, kako ću izdržavati obitelj, kako?!«, piše Putin u svojoj knjizi. »Mislio sam da ću morati raditi kao taksist«, pričao je Putin autoru biografije Olegu Blotskom, dodajući da je mislio taksirati svojim čvrstim modelom »volgom« koju je stekao tijekom službovanja kao agent KGB-a u bivšoj istočnoj Njemačkoj.</p>
<p> Knjiga nazvana »Vladimir Putin – Put prema vlasti« je druga od tri koliko će končano imati Putinova biografija, koja će obuhvatiti njegov život od 1975. do 1999..</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="33">
<p>Karta više za Maksima Mrvicu</p>
<p>Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Igora Kuljerića u Atriju Kneževa dvora u Dubrovniku, solist Maksim Mrvica / Spoj staroga i novoga u novoj skladbi Pere Šiše / Jaka personalnost Maksima Mrvice</p>
<p>Zadnji koncert Dubrovačkoga simfonijskog orkestra u okviru jesenske sezone bio je ravan koncertima Dubrovačkih ljetnih igara kad se traži karta više. Uzrok tomu je bilo gostovanje mladog hrvatskog pijanista koji je već stekao međunarodni ugled Maksima Mrvice i praizvedba najnovijeg djela dubrovačkog skladatelja Pera Šiše Koncert za klavir i orkestar »Lastavice«. Program je složio i ravnao izvedbom dirigent Igor Kuljerić. Zanimanje slušateljstva je bilo veliko, svi kutovi Atrija Kneževa dvora pa i mjesta za stajanje bili su popunjeni. Pijanist Maksim Mrvica sada je student Scuole Cantorum (djelomično ga sponzorira Vjesnik ) kod profesora E. Indjića..</p>
<p> Ova praizvedba Šišina Koncerta govori da u Dubrovniku još od 18. stoljeća nikad nije presahnula skladateljska žila pa je sada zaživio i novi naraštaj skladatelja, među kojima je svakako najplodniji Pero Šiša, koji već ima zamjetan broj skladbi. Naziv koncerta »Lastavice« naslućuje radostan let, igru i plov u daleke krajeve tih potkrovnih stanovnika, a što je raspoređeno u tri stavka. Tonski, ritmički i orkestralnim bojama sve je vješto dočarano. Klavirska dionica je izvanredno virtuozno napisana po mjeri Maksima Mrvice (njemu je djelo i posvećeno).</p>
<p> Već sama pojava pijanista Mrvice, asketskog izgleda, izaziva pozornost, a kad svoje prste stavi na klavijaturu i začuju se prvi klavirski tonovi, slušateljstvo ostaje prikovano za stolice, jer ne samo da se moramo diviti njegovu zanatskom umijeću, već taj umjetnik širi oko sebe neki fluid koji zarobljuje, njegova personalnost je jaka. U prvome stavku pijanist Mrvica je u dinamskom usponu nizao akorde pretvarajući klavir u udaraljku s mjestimično lirsko-melodijskim oazama.</p>
<p> U drugom stavku gotovo su bestežinski lebdjeli mekani klavirski tonovi s povremenim osjećajnim erupcijama. Poput nevere na koju su naišle lastavice na putu za jug zatutnjao je treći stavak u jarkim orkestralnim bojama, ali klavir se prkosno suprotstavio u fascinantnom pokretu prstiju Maksima Mrvice. U karijeri Maksima Mrvice otvorio se zvjezdani put, on svojom svirkom zvijezde skida i poklanja ih slušateljstvu, koje mu je dugo i iskreno pljeskalo, kao i skladatelju Šiši, a za uzvrat ponovljen je zadnji dio trećega stavka. I tim najnovijim djelom Pero Šiša zacijelo je sebi osigurao mjesto među hrvatskim skladateljima. U svojim djelima on vješto stvara sintezu staroga i novoga. U svemu tome Dubrovački simfonijski orkestar imao je krupnu zadaću i odlično ju je izvršio, kao i dirigent Igor Kuljerić. U prvome dijelu večeri u korektnoj izvedbi prošla je »Titus«, uvertira K. V. 621 Wolfganga Amadeusa Mozarta i lijepo razrađeni u tonskoj glazuri Stari plesovi Otorina Respighija.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kako se i Hrvatska našla na Mostri</p>
<p>Kratki film »The Tour« Deborah Young u hrvatsko-talijansko-švicarskoj koprodukciji prikazan je u programu Novi teritoriji / Izvan konkurencije u glavnom programu najviše pažnje izazvao je film »11'09''01 – September 11« u kojem 11 istaknutih svjetskih redatelja daju svoju sliku tragičnih događaja</p>
<p>VENECIJA, 6. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Poslije dugo godina, još od nastupa Zrinka Ogreste s filmom u Veneciji, hrvatska zastava ponovno se vihori iznad samog ulaza u dvoranu Grande u kojoj se svake večeri održavaju svečane projekcije. I to zahvaljujući kratkom igranom filmu »The Tour« ugledne američke novinarke i filmske kritičarke Deborah Young. Film je nastao u hrvatsko-talijansko-švicarskoj koprodukciji.</p>
<p> U središtu radnje je Eleonora, djevojka rođena u Istri u talijanskoj obitelji koja se vratila u Italiju kad joj je bilo pet godina. Eleonora živi i radi u Rimu kao turistički vodič, ali je opsesivno vezana za svoje djetinjstvo i za Istru. Tako joj se u jednom trenutku događa da se za vrijeme posjeta rimskom Koloseju ona svojom maštom i sjećanjima prebacuje u pulsku Arenu nastavljajući nostalgičan povratak u djetinjstvo u Istri, ispunjeno tragičnim događajima. </p>
<p>Film je prikazan u četvrtak i petak u programu Novi teritoriji i naišao je na vrlo dobar prijem publike. Svečanoj su projekciji uz redateljicu Deborah Young i glumca Alessandra Averonea iz Hrvatske bili nazočni glavni producent Igor A. Nola, izvršni producent Miro Požar, tonski snimatelj Davor Omerza, montažer Fredi Kolombo i scenograf Ivica Trpčić. Nakon Venecije film »The Tour« već je pozvan na festivale u London i Chicago, a vjerojatno će biti i u Sundanceu sljedeće godine.</p>
<p>U glavnome programu najzanimljiviji je bio film izvan konkurencije »11'09''01 – September 11« u kojem je jedanaest uglednih svjetskih redatelja prikazalo svaki svoju sliku i neku vrstu autorskog komentara na tragične događaje i teroristički atak na Ameriku od prošle godine. Kao obično, kod takve vrste filmova mnogo je neusklađenosti i autorske isključivosti, koja katkad uspijeva s više, ponekad s manje efekta. </p>
<p>Tako je najviše oduševljenja i najduži pljesak izazvao film britanskog redatelja Kena Loacha u kojem prognani čileanski intelektualac koji živi u Londonu piše neku vrstu svoje poruke i suosjećanja s američkim narodom govoreći im o svojim tužnim uspomenama na jedan drugi tragični događaj kada je također 11. rujna, ali 1973. godine uz američku potporu svrgnuta čileanska vlada i ubijen predsjednik Allende i od kada je počela Pinochetova krvava diktatura u Čileu. Loachov tragični junak sudjeluje u boli Amerike, ali i istodobno ju i opominje za dvoličnu politiku koja je neizbježno morala imati posljedice po njihov narod. </p>
<p>S istom porukom, ali na drugačiji način služi se Mira Nair iz Indije koja u svom filmu opisuje istinitu priču o islamofobiji koja je zavladala Amerikom neposredno nakon 11. rujna. Ona govori o obitelji poginulog mladića indijskog porijekla koji je prvo bio optužen kao jedan od terorista, te je nakon nekoliko dana bio sahranjen kao junak koji je žrtvovao život spašavajući druge iz jednoga od nebodera. </p>
<p>Zanimljiv je i Claude Lelouche iz Francuske koji je svojim kratkim filmom dao idealni predložak za jedan dramatičan igrani film. U središtu radnje je gluhonijema djevojka u svom izoliranom svijetu, isključena od ovozemaljskih zvukova i zabrinuta svojim sentimentalnim problemima i odnosima s mladićem... sve dok se na vratima ne pojavljuje on sav prašnjav i traumatiziran nakon što se kao turistički vodič našao u neposrednoj blizini događaja. </p>
<p>Simpatična je priča Samire Makhmalbaf iz Irana, koja govori o afganistanskoj djeci u jednom od izbjegličkih kampova u Iranu. Djeca s učiteljicom razgovaraju o tragičnim događajima u Americi, o kojima nemaju previše pojma ni informacija, čak ne znaju ni što su to neboderi.</p>
<p> Idrissa Ouedraogo iz Burkine Faso također je okrenut djeci, ali opisujući na duhovit način njihovu humanost i sklonost akciji. Skupina dječaka želi se domoći milijuna dolara, koliko je američka vlada obećala onomu tko nađe i prijavi Bin Ladena, a te novce namjeravaju potrošiti za liječenje bolesne majke jednoga od njih te za niz humanitarnih pomoći u vlastitoj zemlji. Oni su, naime, uvjereni da se tih dana upravo u njihovoj zemlji u Burkini Faso krio zloglasni Bin Laden, kojeg su od silne želje da ostvare svoje ciljeve neprekidno sretali oko sebe na ulici.</p>
<p>Danis Tanović dao je svoju sliku tragičnih događaja, povezujući ih s užasnim posljedicama rata u vlastitoj domovini, u Bosni i Hercegovini, s traumama koje još nisu niti će ikada biti zaliječene. Tako u isto vrijeme kada se ruše neboderi u New Yorku, žene iz Srebrenice pripremaju svoj redoviti prosvjedniu skup ispred američkih vojnih snaga pokušavajući ih upozoriti da nešto učine za njih i pomognu im da bi se barem vratile u vlastite kuće, nakon što su sve izgubile – i muževe, djecu, samopouzdanje i volju za životom,... Bez obzira na užasne slike koje s televizijskih ekrana stižu iz Amerike, one ipak odlučuju održati svoj prosvjed uvjerene da je upravo to pravi dan i trenutak da svrate pozornost na vlastitu tragediju. </p>
<p>Sa svojim prilozima također su u tome filmu sudjelovali ugledni autori Sean Penn iz SAD, Shohei Imamura iz Japana, Youssef Chahine iz Egipta, Alejandro Gonzales Inarritu iz Meksika i Amos Gitai iz Izraela. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Raspuća suvremenog ženskog pisma</p>
<p>Tko danas od spisateljica nasljeđuje Irenu Vrkljan, Dubravku Ugrešić i Slavenku Drakulić – pita se prof. dr. Andrea Zlatar / Zajednički psihogram ženskih likova u Vojnovića, Begovića i Krleže ponudila je u svome izlaganju Mira Muhoberac</p>
<p>DUBROVNIK, 6. rujna</p>
<p> – Petodnevni temat u okviru 31. seminara Zagrebačke slavističke škole, koji je promišljao položaj žene u hrvatskoj književnosti i kulturi, fiksirao je na samome svome kraju u nastupanju dviju interpretkinja Mire Muhoberac i prof. dr. Andree Zlatar mogućnost uporednog ženskog čitanja trojice vodećih dramatičara s početka 20. stoljeća (Vojnović, Begović, Krleža) i nastojanje da se hrvatska ženska proza devedesetih podvede pod zajednički nazivnik. </p>
<p>Mira Muhoberac drži da trojica spomenutih autora pružaju mogućnost jedinstvenih komparacija, pa je u imaginarnim salonima Dubrovnika i zagrebačkih gornjogradskih stanova, kao i u telefonima i cvijeću u tim prostorima, pronalazila elemente ženske psihe zajedničke i Vojnoviću i Begoviću i Krleži. Za nju su perzijaneri na podu u trećem činu »Glembajevih« prostor erotske ženske psihe, baš kao što su prostori tuge i kiše nositelji ženskog načela. I u »Ekvinociju« i »Gospodi Glembajevi« prevladava, po njenu sudu, žensko poimanje vremena koje se najbolje dade odčitati u liku barunice Castelli. Mira Muhoberac pronalazi u sve trojice dramatičara zajedničku liričnost iz ženskoga kuta gledanja, pa tvrdi da su i didaskalije pisane ženskom rukom. Psihogram ženskih likova u ovih autora ključ je čitanja njihovih ponajboljih djela, pa je u tom smislu Begović u liku Gige Barićeve ostvario najveći prodor muškog očišta u žensku psihu. </p>
<p>Prof.dr. Andrea Zlatar polazi od tvrdnje da je slika učinka i prijema ženskih spistateljica u nas bitno promijenjena tijekom posljednjih petnaestak godina. Tako su krajem osamdesetih tri literarno najsnažnije i u javnosti najprisutnije spisateljice Dubravka Ugrešić, Irena Vrkljan i Slavenka Drakulić nudile doista različite poetike ženskog pisma, a danas se zajednički književni nazivnik jedne Sibile Petlevski ili Julijane Matanović, jedne Rujane Jeger ili Milane Vuković, jedne Sanje Lovrenović ili Vesne Bige dovodi pod veliki znak pitanja, što bi se moglo shvatiti i kao prednost u odnosu na različitost njihovih poetika. U razdoblju devedesetih Vrkljan, Ugrešić i Drakulić postigle su u inozemstvu zavidan knjižarski uspjeh, a s aspekta sociologije književnosti ti isti naslovi bili su smješteni u nas na sam rub hrvatske književnosti. Tako je došlo do izolacije njihova poetičkog modela, do neprisutnosti u književnom životu, što je rezultiralo potpunim izostankom nasljedovateljica poetike njihovih proza. Da peh bude veći, spomenutim autoricama bila je zalijepljena etiketa »vještica« kojima ih se blatilo zbog navodne duhovne izdaje i ratnog profiterstva u intelektualnom smislu. Zato današnje mlade spisateljice ulaze u književni život bez svijesti o svojim prethodnicama. </p>
<p>Zadržavajući se naročito na pripovijedanju Daše Drndić, Andrea Zlatar je njeno pismo stavila u suodnos s autobiografskim prozama Slavenke Drakulić, Dubravke Ugrešić i Irene Vrkljan, s tim da je Daša Drndić, kad je riječ o dokumentarnoj uvjerljivosti, otišla još korak dalje pa u nje povijesno dokumentarni događaji pokazuju svoju unutarnju izobličenost kao što je to prizivanje glasova Hitlera i Staljina u romanu »Totenwande«. I takvo polemično čitanje suvremenog ženskog pisma u nas svjedoči o daljnjoj potrebi književnointerpretacijskog zadatka koji stoji pred našom znanosti o književnosti. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Propast stripa kao danak tehnološkom razvoju</p>
<p>Naraštaji koji su odrastali uz strip sada su već osobe u poodmaklim godinama i jasno je da su prerasli takav oblik zabave / Danas svaki mališan umjesto stripa ili kakve jednostavnije knjige za svoj treći rođendan dobiva neku od igraćih konzola ili pravi pravcati kompjuter, te ih strip uopće ne zanima</p>
<p>Činjenica je da su filmske ekranizacije popularnih stripova uzele maha još pred kraj 80-ih godina prošloga stoljeća, kada je Tim Burton snimio prva dva filma prema popularnom stripu Batman. Prije toga prenošenje stripa (devete umjetnosti) na film javljalo se samo sporadično, a jedna od konstanata tih ostvarenja je bila i slaba zarada, ipak možda jedina iznimka bio je »Superman« s prva tri nastavka i Flash Gordon iz 70-ih godina – u principu najviše poznat po naslovnoj glazbenoj temi koju su za potreba napravili članovi tada megapopularne skupine Queen. Jedan od svakako najvećih promašaja u toj ranoj fazi ufilmljavanja stripa, bio je pokušaj s legendarnim Spidermanom crtača Stana Leeja – prvo se pojavila traljava televizijska serija, a potom se nad Spidermana nadvilo prokletstvo. Dvadesetak se godina scenarij za dugometražni film o tome strip junaku povlačio po ladicama hollywoodskih studija jer ga nitko nije želio realizirati. Sve dok se nije pojavio Sam Raimi – star ljubimac publike koja je naklonjena stripu – i ove smo godine s njegovim filmskim viđenjem »Čovjeka pauka« dobili film koji se diči s najboljom početnom zaradom u povijesti čitave kinematografije.</p>
<p>Čitava priča oko novog života stripa u okviru filma puna je paradoksa. Naime, dok Spiderman još zarađuje goleme svote novca po svjetskim kino-dvoranama (konačna će se zarada tek u grubo moći izračunati kad završi DVD i video distribucija, koja još nije niti otpočela), strip o tom junaku, ali i strip općenito svake godine polako, ali sigurno gubi svoju publiku. Prebacivanje stripa na film, shvatili su to šefovi hollywoodskih studija, jedna je od najizdašnijih zlatnih koka otkrivenih u posljednje vrijeme. Naime, američki strip izdavači, koji su se suočili s vrlo slabim poslovanjem, stavili su svoje super junake koji su godinama zabavljali naraštaje čitatelja na bubanj. Nastala je prava jagma za otkupljivanjem autorskih prava na te likove kako bi se po njima mogli snimiti filmovi.</p>
<p>Čini se da se otkrivanje stripa u službi filma izvrsno poklopilo s dvije vrlo važne činjenice. Prva je da su se tijekom 90-ih godina specijalni efekti razvili do savršenstva, dakle više nije apsolutno nikakav problem uvjerljivo na filmskoj vrpci prikazati sve nevjerojatne sposobnosti tih donedavno isključivo crtanih superjunaka. Druga bitna stvar je činjenica da su vodeći scenaristi pomalo izgubili inspiraciju, pa adaptacija stripa, uz postojeću tehničku infrastrukturu jamči nužnu svježinu koja će zadovoljiti najširi sloj publike. Jednostavni patent odlično funkcionira. </p>
<p>Sljedeća dva nastavka Spidermanovih pustolovina već su odobrena, ubrzo nas očekuje i nova ekranizacija Batmana, koju bi trebao režirati daroviti Darren Aronofsky (»Rekvijem za snove«). Prije nekoliko tjedana najavljeno je također da će Wolfgang Petersen (»Oluja svih oluja«) prihvatiti režije filma »Batman protiv Supermana« čija bi realizacija trebala započeti 2004. godine. U međuvremenu, ekranizacija »Daredevila« (strip junaka koji je našoj publici ipak manje poznat), s velikom zvijezdom Benom Affleckom u glavnoj ulozi već je u završnici. Uz to i Ang Lee, koji je publiku osvojio svojim posljednjim uratkom »Tigar i zmaj«, radi na filmskoj obradi Hulka. Sve u svemu, jasno je da će barem u sljedećih nekoliko godina filmskim platnima diljem svijeta dominirati upravo strip junaci.</p>
<p>I dok filmaši beskrupulozno kupuju stripovske ideje, stare u nekim slučajevima i pola stoljeća, pitanje je može li strip u takvom sustavu preživjeti. Brojke koje govore o prodaji nekad najpopularnijih izdanja, tomu ne idu u prilog. Zanimljiva je stvar da je još tijekom 80-ih zaživio običaj crtanja stripova po vrlo uspješnim filmovima. Tako su se na tržištu nakon velikog uspjeha »Indiane Jonesa i otimača izgubljenog kovčega« i prva tri dijela »Ratova zvijezda« pojavili stripovi na zadanu temu. O uspjehu toga pokušaja najbolje govori činjenica da i dan-danas ti filmovi imaju čitav kult poklonika, a stripove pamte samo rijetki entuzijasti. U novije vrijeme slični su projekti pokazali jednak (ne)uspjeh.</p>
<p> Primjer je pokušaj stvaranja stripa »Planet majmuna«, nakon razvikanog, ali neuspjelog remakea istoimenog klasika ZF žanra. Sav taj niz pokušaja da se stripu udahne novi život rezultira novim i novim razočaranjima. Sigurno je da će isto tako biti i sa stripom »Kralj škorpiona«, koji je u ožujku ove godine počeo izdavati glasoviti američki strip studio »Dark Horse«. Istoimeni je film odlično tržio na američkim kino blagajnama, a rezultat će biti sigurno dobar i u Hrvatskoj, u čija kina film stiže za koji tjedan. Zaključak je i više nego jasan – strip na filmu mami publiku, ali obrnuto stvari ne funkcioniraju.</p>
<p>A zašto je tomu tako? I na to pitanje se može ponuditi konkretan odgovor. Naraštaji koji su odrastali uz strip sada su već osobe u poodmaklim godinama i jasno je da su prerasli takav oblik zabave. S druge strane, razvoj kompjuterske tehnologije udaljio je najmlađe naraštaje od štiva, bilo da je riječ o stripu ili knjizi. Danas svaki mališan umjesto stripa ili kakve jednostavnije knjige za svoj treći rođendan dobiva neku od igraćih konzola ili pravi pravcati kompjuter. A jasno je da je apsolutno uživljavanje u lik (kojim konzument i upravlja) mnogo jednostavnije od proučavanja crteža u kombinaciji s tekstom.</p>
<p> Shvatimo li (ali samo uvjetno) kompjutersku igricu kao suvremeni strip i potom ju prebacimo na film – uspjeh je zajamčen. O tome svjedoči prošlogodišnja pomama za filmom »Lara Croft: Tomb Raider«. Spomenuti je film nastao po kompjuterskoj igrici, imao je ciljanu publiku (djeca i mlađi tinejdžeri) i u potpunosti je uspio. Kada se sve zbroji i oduzme, čini se da je strip bio jedna od prvih žrtava koja je pala pod nezaustavljivim tehnološkim razvojem koji je iz korijena izmijenio poimanje svijeta najmlađih naraštaja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Najbolji - Moliére !</p>
<p>Predstava »Moliére« Stuffed Puppet Theatrea iz nizozemskog Amstelveena, u izvedbi Nevillea Trantera proglašena najboljom u cjelini / Specijalna nagrada za očuvanje tradicionalnog lutkarstva Slovaku Anton Anderle za predstavu »Najmanji cirkus na svijetu« </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Nagrada »Milan Čečuk« za najbolju predstavu u cjelini na 35. međunarodnog festivala kazališta lutaka pripala je predstavi »Moliére« Stuffed Puppet Theatrea iz nizozemskog Amstelveena. Autor lutaka, ideje te animator predstave je Neville Tranter, osnivač spomenuta kazališta koji je na PIF-u 1999. dobio nagradu za animaciju predstave »Saloma«. Tako je odlučio međunarodni ocjenjivački sud u sastavu Angelika Pauels iz Njemačke, Boris Goldovski iz Rusije, te predsjednica Marija Grgičević.</p>
<p>Na svečanoj dodjeli u petak u kazalištu ITD, nagrade za najbolju animaciju dobili su prof. Albrecht Roser za marionetsku predstavu »Gustaf i njegov ansambl«; Marina Kostelac za ulogu Palčića u istoimenoj predstavi Zagrebačkog kazališta lutaka; Robert Waltl za »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« GK »Žar ptica« i Anton Anderle za »Najmanji cirkus na svijetu«.</p>
<p>Nagrada »Tibor Sekelj« za predstavu s najhumanijom porukom pripala je ljubljanskom Kazalištu Zapik i njihovoj »Priči na gumbe« u realizaciji i izvedbi Jelene Sitar i Igora Cvetka. Redateljici Emiliji Mačković uručena je nagrada za najbolju režiju za predstavu »Komadić« u izvedbi Kazališta mladih Novi Sad. Specijalna nagrada za očuvanje tradicionalnog lutkarstva dobio je Slovak Anton Anderle za predstavu »Najmanji cirkus na svijetu«. Dječjem žiriju najviše se svidjela predstava »Ljubav leptira« Lutkarske kazališne družine Chu Lou Shan iz Taipeia.</p>
<p>Najbolji dizajn svjetla osmislio je Oleg Žjugžda za predstavu »Tragedija o Macbethu« Regionalnog kazališta lutaka Grodno iz Bjerousije. Za istu predstavu, nagradu za najbolju glazbu dobio Pavle Kondrusevič. Mađarski lutkar András Lénárt dobitnik je nagrade za najbolju tehnologiju lutke i to za predstavu »Con anima« Obiteljskog kazališta lutaka Mikorpodium iz Budimpešte. Izvedbom u off produkciji predstave »Postojani kositreni vojnik« Kazališta lutaka Zadar završen je jubilarni PIF na kojem je izvedeno 23 predstava iz deset zemalja. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Amaterska književnost ne postoji ?</p>
<p>Iznimno zanimanje za priredbu – na natječaj pristigao 301 literarni rad 80 autora iz cijele Hrvatske / Proza i poezija na štokavskom, kajkavskom ili čakavskom izričaju / Tiskan Zbornik s 50-ak odabranih djela pristiglih na natječaj </p>
<p>BEDEKOVČINA, 6. rujna</p>
<p> – U povodu skorih »Susreta riječi – Bedekovčina 2002.« koja će se održati u subotu 7. rujna u Osnovnoj školi u Bedekovčini s početkom u 16 sati tiskan je Zbornik sa sadržajem 50-ak odabranih proznih i poetskih djela pristiglih na natječaj. Zastupljeni su pisci: Željka Boc, Andrea Bosanac, Hrvoje Capak, Marija Družeta, Mladen Hruškovec, Branka Jagić, Zdenko Kovač, Stjepan Kovačec, Branko Kreštan, Mirjana Krsnik, Tugomir Orak, Ljubica Šego, Zrinko Šimunić i drugi. </p>
<p>Ta književno-recitalna manifestacija ove će godine 33. put po redu okupiti u živopisnom zagorskom kraju kako afirmirane, tako i one manje poznate autore koji pišu na štokavskom, kajkavskom ili čakavskom izričaju. Podatak da je na natječaj pristigao ukupno 301 literarni rad 80-ero autora iz cijele Hrvatske pokazuje iznimno zanimanje za ovu priredbu. U okviru programa bit će predstavljene knjige Ladislava Prežigala »Lutanja kroz vrijeme« i Zvjezdane Jembrih »Janusove kćeri sestre nevjeste«. Istaknuti hrvatski književnici sudjelovat će na okruglom stolu na temu »Hrvatska književnost – jučer, danas, sutra« uz voditelja Božidara Brezinščaka Bagolu. Program će voditi Tanja Baran, a pisana će djela kazivati glumci Kostadinka Velkovska, Ivan Lovriček i sami autori, dok će u glazbenom dijelu nastupiti Višnja Korbar i Ivan Vanja Lisak. Bit će nagrađeni autori najboljih radova, a završnom riječju nazočnima će se obratiti načelnik Rajko Vidiček. </p>
<p>U proslovu Zbornika svoja mišljenja o ovogodišnjoj manifestaciji, uspoređujući ju s prethodnima, iznose članovi stručnog ocjenjivačkog suda: Branko Maleš, pomoćnik ministra kulture, mr. Tomislav Brlek (predsjednik) i dr. Ivo Kalinski. U radovima pristiglim na ovogodišnji natječaj, ističe Branko Maleš, može se uočiti osjetno širenje i bogaćenje tematsko-motivske građe te osuvremenjivanje tema i motiva.</p>
<p> Nije stoga čudno, nadodao je, da isti autori pišu jednako solidno i na čakavskom i na kajkavskom narječju, ali i na standardnom jeziku, jer relevantni pisci stvaraju u pravilu jednako dobro na bilo kojem izričaju. Pjesnička manifestacija u Bedekovčini, otkrio je, uz očekivano otkrivanje novih pjesnika na dijalektu, ima časnu funkciju očuvanja jezične baštine Hrvatske. </p>
<p>Oni autori koji se već sad ističu na natječaju prerasli su njegove okvire, drži, te pripadaju suvremenom hrvatskom pjesništvu dok ostali svojim stihovima nostalgično podsjećaju na neka naša prošla vremena.</p>
<p>Kako manifestacija okuplja pera bez obzira na zvanje i zanimanje, mr. Tomislav Brlek, braneći umjetnost, tvrdi: Amaterska književnost ne postoji! Status književnog autora proizlazi iz književne vrijednosti teksta, a ne obrnuto. Literarni dosezi ne mogu se temeljiti na članstvu u bilo kakvoj udruzi profesionalnih pisaca. Tekstovi prijavljeni na natječaj su šifrirani, što jasno pokazuje da se vrijednosti ne poistovjećuju s imenom autora. </p>
<p> Dr. Ivo Kalinski pita se što je sa subjektom umjetnika koji je u svojim redcima zabrinut nad sudbinom ljudskog roda? Prostor izričaja umjetnika, primjećuje, sužen je na topografiju zavičaja koji su njome osjećajno obilježeni. Izdvaja beznadnost, obezglavljenost, osamljenost, a u izražajnom pogledu autori se izdižu iz pepela poput ptice feniks, uzdižu u visine i poniru do rasapa.</p>
<p>Manifestacija se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Rrepublike Hrvatske. Organizatori su Udruga »Pinta« i Općina Bedekovčina</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Religija srasla s umjetnošću i filozofijom</p>
<p>Katolička hijerarhija nije uviđala taj raskol među partizanima podlegavši ustaškoj propagandi da su to sve komunisti i četnici. Takva ocjena, s bojazni boljševičke pobjede, priječila je Crkvi da odrješito nastupi protiv strahovlade ustaša koji su poslušno i revno provodili rasističke i druge protučovječne zakone </p>
<p>svojih njemačkih i talijanskih gospodara </p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Nakon pakta Hitler-Staljin jugoslavenski boljševički stožer s Titom, Đilasom, Rankovićem i Kardeljem osudio je i svrgnuo vodstvo Komunističke partije Hrvatske zbog »prirepaštva« Vladku Mačeku, predsjedniku HSS-a. </p>
<p>Prije toga, kad je opozicijski Blok narodnog sporazuma s nosiocem liste Vladkom Mačekom faktično pobijedio na izborima u studenome 1938., značajno je da su hrvatski ljevičari također glasovali za Blok, dok će jednako boljševici i nacionalisti (ustaše) slijediti politiku SSSR-a ili Osovine Rim-Berlin.</p>
<p>Pobjeda nad osovinskom orijentacijom beogradske vlade omogućila je stvaranje Banovine Hrvatske kao obnove drevne državnosti i koju su pozdravili hrvatski komunisti i svi ljevičari da sve njih najžešće osudi Titov boljševički politbiro.</p>
<p>Taj se raskol nastavlja i u ustanku protiv njemačke i talijanske okupacije. Srpski i crnogorski boljševici s Titom kreću u ustanak pod crvenim zastavama za sovjetsku federativnu Jugoslaviju, a s druge strane se osniva Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske na demokratskim načelima.</p>
<p>Dok je Politbiro KPJ zabranio postojanje svake druge stranke na oslobođenom teritoriju, u hrvatskoj se partizanskoj republici obnavlja HSS i prihvaća privremeni ustav koji jamči slobodu vjeroispovijedi, višestranačje, privatno vlasništvo i druga ljudska prava.</p>
<p>Katolička hijerarhija nije uviđala taj raskol među partizanima podlegavši ustaškoj propagandi da su to sve komunisti i četnici. Takva ocjena, s bojazni boljševičke pobjede, priječila je Crkvi da odrješito nastupi protiv strahovlade ustaša koji su poslušno i revno provodili rasističke i druge protučovječne zakone svojih njemačkih i talijanskih gospodara, pogoršavši to još mržnjom prema Srbima. Kad danas tko tvrdi da Nezavisna Država Hrvatska nije bila fašistička, tada on ništa ne zna o toj povijesti ili laže iz političke predrasude ili koristoljublja.</p>
<p>Kad sam na Heisenbergovu intervenciju bio pušten iz zatvora Gestapoa pa otišao u »šumu«, sretah među partizanima zagrebačkog župnika Sv. Marka dr. Svetozara Ritiga, člana Predsjedništva ZAVNOH-a. Uglednog svećenika privuklo je na hrvatski oslobođeni teritorij demokratsko opredjeljenje i zauzimanje za slogu svih naroda protiv ustaških i četničkih pokolja.</p>
<p>Žalibože, njegov glas nije dopirao do Kaptola, gdje se nije shvaćalo da se na demokratskim načelima rađa Republika Hrvatska u sklopu jugoslavenske federacije, uz puno priznanje Velike Britanije, SSSR-a i SAD-a, pa je bio pri svršetku rata promašen biskupski apel velikim saveznicima za očuvanje hrvatske države. </p>
<p>Inzistiranje na neovisnoj hrvatskoj državi nije bilo samo neostvarivo u tadašnjim globalnim konstelacijama, nego je navuklo u svijetu na hrvatski kler sjenu kolaboracije s fašizmom.</p>
<p>Monsinjora Ritiga bi u Topuskom posjećivali članovi britanske misije, među kojima su bili Churchillov sin Randolph i poznat romanopisac Evelyn Waugh uz jednog energičnog majora i povučena kapetana. </p>
<p>Sva su četvorica pomno pratila djelatnost ZAVNOH-a, prisustvovali su i Kongresu kulturnih radnika Hrvatske u lipnju 1944., gdje je iznova buknula kavga između mene i tvrdih boljševika, kad sam navijestio znanstveno-tehničku revoluciju i nužnosti svjetskog mira s obzirom na atomsko oružje totalnog uništenja.</p>
<p>Inače odan katolik, Evelyn Waugh je s drugim članovima britanske misije sumnjičio da su demokratske deklaracije samo kulise iza kojih se krije boljševička zavjera. Ipak, otvoreno je izjavio da ima pouzdanja u Andriju Hebranga, sekretara KPH-a, koji je odmah kao pobjedu ZAVNOH-a pozdravio Viški sporazum maršala Tita s hrvatskim banom pa jugoslavenskim premijerom dr. Ivanom Šubašićem o demokratskom, višestranačkom i federativnom uređenju Jugoslavije, dok su se boljševički vođe Đilas, Kardelj i drugi povukli u značajnu šutnju. </p>
<p>Kako bi posvjedočili svoju tolerantnost prema religiji, neki prvaci Partije pohađali su nedjeljne mise, a česti je posjetilac bio i tajnik ZAVNOH-a, dr. Pavao Gregurić, koji je čak znao pjevati crkvene oratorije. </p>
<p>Dakako, nije postao teist, ali je ta gesta bila znak dobre volje koju će poslije boljševici kritizirati kao nedostojan ustupak. </p>
<p>Pjesnik i predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor tražio je na Trećem zasjedanju da se uvede vjeronauk u škole i prizna crkveni brak ravnopravnim s građanskim. A jedno i drugo je Hrvatski sabor prihvatio pružajući ruku Crkvi, ali uzalud. </p>
<p>Zastoj američke vojske ispred Monte Cassina bio je koban za demokraciju, jer je omogućio Crvenoj armiji da prva prodre u Jugoslaviju i ustoliči u Beogradu maršala Josipa Broza s Vrhovnim štabom. </p>
<p>Sporazum Tita i Šubašića o višestranačkom uređenju i sličan dogovor Roosevelta, Staljina i Churchilla na Jalti bili su izigrani, a u Jugoslaviji se uvodi boljševička diktatura sa šest republika i dvama autonomnim pokrajinama čija je mjerodavnost jako krnjena centralizmom Partije.</p>
<p>U tim prvim poratnim godinama vrši se velik pritisak na Crkvu koji kulminira monstre-procesom protiv zagrebačkog nadbiskupa Alojza Stepinca. </p>
<p>Istodobno, Politbiro KPJ izbacuje s visokih političkih ili partijskih položaja arhitekta ZAVNOH-a Andriju Hebranga da bi uskoro bio, protiv zdrave pameti, optužen kao ustaški i njemački agent i mučki ubijen. </p>
<p>Bez obzira na složene i proturječne motive, raskid sa Staljinovim lagerom olabavljuje boljševičku diktaturu pa će i Crkva slobodnije djelovati. Uvođenje radničkog samoupravljanja i veća samostalnost republika širili su prostor demokracije, a slabili ideološki dogmatizam, tako da religija prestaje biti zaprekom ulasku u Savez komunista. Na posljetku, prisustvuje i crkvena hijerarhija državnim svečanostima.</p>
<p>Kad sam ljeti 1966. pokrenuo Encyclopaediju modernu, prvi pluralistički časopis na crvenom istoku, u njemu su uz znanstvenike i umjetnike sudjelovali i ugledni teolozi Šagi Bunić, Bajsić, Turčinović.</p>
<p>S humanističkom reputacijom, a u općoj želji da se Sveučilište oslobodi partijskog tutorstva bijah u jesen 1968. kao izvanstranačka osoba izabran za rektora. </p>
<p>Kad sam preživio početni bojkot Partije pa poslije objavio u glavnom dnevnom listu svoje razgovore s predstavnicima Crkve o ulasku Teološkog fakulteta u Hrvatsko sveučilište, jedan student, sljedbenik filozofske grupe Praxis, prakticirao je njihovu »kritiku svega postojećeg« razbivši noću prozore na mojem rektoratu.</p>
<p>Policija ga je uhitila na djelu, ali pustio sam ga ujutro s opomenom. Poslije će ga njegov profesor Gajo Petrović nagraditi izborom za asistenta pa štoviše profesora, unatoč intelektualnoj osrednjosti.</p>
<p>No bacanje kamena nije zasmetalo našim razgovorima o ulasku Bogoslovnog fakulteta u Hrvatsko sveučilište koje je širilo mrežu campusa, nastavnih i znanstvenih ustanova, po cijeloj Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Kamen spoticanja bila je sveučilišna autonomija koja je tada bila uspostavljena organizacijski i financijski. No profesore teologije imenovao je, prema propisu, mjerodavni biskup, a kako to uskladiti s autonomijom? </p>
<p>Drugi je prigovor bio da teologija nije znanost pa ne spada na sveučilište.</p>
<p>Dakako, teologija nije znanost koja se osniva na eksperimentu, matematici i logičkom ili induktivnom zaključivanju. Ali tada smo htjeli i akademije umjetnosti uključiti u Hrvatsko sveučilište, a religija je otpočetka srasla s umjetnošću i filozofijom i bila čak utemeljiteljica prvih sveučilišta i njihov trajan fakultet.</p>
<p>(Nastavlja se u</p>
<p>broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Anđeli katkad stižu u čudnim odorama</p>
<p>– Ne brinite – uzvrati i odmahne rukom. – Odnosno, nemojte uzgajati nade. Možda je to neshvatljivo iz Vaše perspektive, no zlo je stiglo do izvjesne crte i ne može je prijeći. Ne može, nikako i nikada. To Vam jamčim. Trud je uzaludan</p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>Kimnuo sam glavom. U Makedoniji miris suhe zemlje, spaljene ljetnim suncem, ponešto kao na našim otocima, pa prašina u sumrak. Zar ne?</p>
<p>– A nakon kiša?</p>
<p>– Ne znam. Nikad nisam bio tamo nakon kiša. Onda, kad smo se sreli, obilazio sam neke od naših kuća u svijetu pravoslavlja. Moje je izvješće proslijeđeno našem generalatu i Vatikanu i tamo je u pohrani.</p>
<p>– Što će biti u slučaju rata. I raspada Jugoslavije.</p>
<p>– Da. To je i Vas zanimalo.</p>
<p>– I Beltrana.</p>
<p>– I Beltrana. Upoznao sam ga tri godine ranije. Bio je u Dubrovniku kao turist. Zamolio me bih li mu dozvolio da probdije noć u molitvi. Da ispuni neki zavjet.</p>
<p>– I Vi ste mu to dozvolili?</p>
<p>– Gledajte – reče. – One Beltranove izjave, kao Pays Cathare... Deklarativno, i u svakom slučaju uopćeno. No bez obzira na obzire, toga i takvih se ne bojimo, čak kad su i pravi krivovjerci i raskolnici. A takvih imamo jo-ho-ho...</p>
<p>– Dakle, Beltran je probdio noć u crkvi, u molitvi, nenadziran.</p>
<p>Fra Dinko sliježe ramenima.</p>
<p>– Ostavio je milodar od 500 franaka. Kad je svratio godinu dana kasnije, pozvao sam ga ovamo, u ovu izbu. Ispili smo Courvoisieur. Sigurno nam je opet ostavio nešto u škrabici za milodare.</p>
<p>– Slušajte – rekoh tobože zabrinut. – Ako je Beltran proveo sam, bez nadzora, noć u crkvi, nije li možda otkrio neke tajne koje može koristiti protiv nas.</p>
<p>– Protiv nas? A zašto? Uostalom, zar vjerujete da smo u stanju ikad izbjeći nadzoru?</p>
<p>Ne znam je li u mraku, dostojno trenutka, podigao oči k Svevišnjem. Sumnjam. No ja sam sasvim makinalno prešao rukom preko lijevoga prsnog džepa, preko nadglednika mog uhode koji sam zakvačio pod sofu Ane i Franje. </p>
<p>Ono što sam čuo i što ću slušati snimljeno je, zabilježeno na traci u mom prsnom džepu; pedalj do srca. Da to odvrtim fra Dinku?</p>
<p>Nek potom on meni nešto odvrti?</p>
<p>– Da, svi mi imamo svoje uhode – kazao je. – A nad njima su uhode nad uhodama i konačno oni koji sve vide. Napokon, nad svima je Onaj koji zaista sve vidi. Zašto bi me brinula Beltranova sljepoća?</p>
<p>– Kad smo izašli iz crkve u klaustar, učinilo mi se da je pred zastorom kiše zaigrala neka sjena. Nije mogla biti Vaša.</p>
<p>– Ne brinite – uzvrati i odmahne rukom. – Odnosno, nemojte uzgajati nade. Možda je to neshvatljivo iz Vaše perspektive, no zlo je stiglo do izvjesne crte i ne može je prijeći. Ne može, nikako i nikada. To Vam jamčim. Trud je uzaludan. A o sjenama mogu govoriti samo pitanjem: imate li kakvih sugestija, spoznaja?</p>
<p>– U ovakvu je noć pao gordi Ilion. I ispustio bezbroj sjena da lutaju zahuktalom tamom dok sve nije rasvijetlila luč Mikene. I ta je luč bila kratkog života. </p>
<p>– Ne vjerujem da se oko mojih stupića šunjaju Egist i Klitemnestra, iako, mnogo njih žude nadu u spasenje...</p>
<p>– Spasenje – rekoh. – Ana i Franjo žele otići.</p>
<p>– I Vi biste to mogli urediti. No Vi to ne želite. Imate pravo na to. Nemojte željeti. Ipak pripazite. Anđeli katkada stižu u čudnim odorama.</p>
<p>Je li ono noćas na ulazu u klaustar umjesto Egista bio anđeo u čudnim haljama? Iako mu nisam vidio ni lika, niti odjeće.</p>
<p>Fra Dinko podigne bocu i dotoči.</p>
<p>– Za Vas još ima nade – kazao je. – Nemojte se moliti, jer ne znate, niti ima smisla da se za Vas molim. </p>
<p>(Nastavlja se u </p>
<p>broju od ponedjeljka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="41">
<p>Barić: Dosta filozofiranja, treba pobijediti!</p>
<p>»Od početka krećemo s presingom u ofenzivu i stvaranje što više prigoda. Mislim da smo blizu tom stanju duha i da tako možemo igrati. Zapravo i nemamo drugog izbora, naša je prilika igrati takvim načinom, a ne nadigravanjem jer nam je profil igrača takav«, kaže Otto Barić, hrvatski izbornik / Još nije izvjesno hoće li zbog ozljede nastupiti Milan Rapaić / Izbornik sastav za utakmicu objavljuje u subotu u 10 sati </p>
<p>ČATEŽ, 6. rujna</p>
<p> – Pred nasljednicima nezaboravnih »vatrenih« u subotu je u Osijeku protiv Estonije veliki ispit na startu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2004. u Portugalu. Velik je to ispit i za novog izbornika, vječnog optimista Ottu Barića, koji, unatoč brojnim nedaćama koje su snašle reprezentaciju posljednjih dana, smirujuće izjavljuje:</p>
<p> – Ne brinite, sve će to biti dobro.</p>
<p> Taman da dan prije osječke utakmice protiv Estonije ne postoji izvjesna dvojba o zdravstvenom statusu Milana Rapaića, izbornik Otto Barić ne bi novinarima izdiktirao startnu jedanaestoricu. Kaže, nije to njegov običaj, obavit će to na dan utakmice, u subotu u 10 sati u Vinkovcima. Nakon što će za sobom imati još jedan uvid u Rapaićevo stanje butnog mišića, koji pati zbog udarca dobivenog u srijedu u utakmici protiv Samobora.</p>
<p>– Nije samo Rapaić taj kojeg još želim testirati. I Živković je u petak lakše vježbao, tužeći se na koljeno. A budući da želim stoposto fizički spremne igrače, mislim da je logično da provjeravam do posljednjeg trenutka. I da sastavim momčad po tom načelu, što ne znači da, primjerice, tijekom utakmice, pokaže li se nužno potrebnim, neće biti intervencija s klupe, pa će onda možda u igru ući i Ivica Olić, ili već netko treći, po potrebi. </p>
<p>Iako Barić govori da većina igrača zna tko će igrati, a tko ne, Rapaić je razlog zašto još taktizira. I ne izjašnjava se do kraja. </p>
<p>– Nije pametno govoriti alternativno. Želim čistu situaciju, bez lažnih nada.</p>
<p> Govoreći kako je proteklih pet čateških dana dobro iskorišteno u smislu upoznavanja, uigravanja, stvaranja atmosfere i ozbiljnosti, o subotnjoj utakmici Barić kaže: </p>
<p>– Nemamo što filozofirati, moramo pobijediti! Od početka krećemo s presingom u ofenzivu i stvaranje što više prigoda. Mislim da smo blizu tom stanju duha i da tako možemo igrati. Zapravo i nemamo drugog izbora, naša je prilika igrati takvim načinom, a ne nadigravanjem, jer nam je profil igrača takav. </p>
<p>Izbornik ne razbija glavu pitanjem tko će nadomjestiti Rapaića ako ovaj neće biti spreman.</p>
<p>– Imamo igrača koji su spremni obaviti i takve zadaće, kao primjerice Vranješa, Leku, Tapalovića, Niku Kovača... Najvažnije je, tko god zaigrao, da dâ sve od sebe i igra za kolektiv. </p>
<p>Otkrio je Barić da je onih deset igrača koje je u petak u Brežicama na treningu izdvojio, najvjerojatnije njegov odabir za startnu momčad. To su: Pletikosa, Tokić, Šimić, Tomas, Šarić, S. Marić, Vugrinec, Babić, Petrić, T. Marić.</p>
<p>Barić je također otkrio da bi bio sretan postignu li njegovi igrači u Osijeku dva, tri pogotka:</p>
<p>– Onda sam sasvim siguran da ćemo pobijediti, jer znam da Estonija toliko ne može zabiti.</p>
<p>Naglasio je Barić da voli utakmice u Osijeku:</p>
<p>– Asistirao sam tamo Blaževiću kod 4-1 pobjede protiv Poljske. Uvijek me razgali susret sa Slavoncima, od kojih su mi mnogi prijatelji. To je razlog više zašto u subotu moramo svakako pobijediti.</p>
<p>Pripomenuo je još Barić da o premijama nitko ne razmišlja, jer igrači su sretni što uopće igraju za reprezentaciju, te je još jednom naglasio da ga zaista oduševljava atmosfera kojoj je ovih dana svjedočio u Čatežu.</p>
<p>O voljnom momentu Barić nije trebao posebno govoriti, jer je zalaganje dominantan i jedini hvalevrijedan faktor u Barićevoj prvoj utakmici na čelu hrvatske vrste, a sličan se zaključak nosi i poslije utakmice sa Samoborom (7-1). No, nogomet se ne temelji samo na želji i sirovoj snazi, pa jao onome tko nema tehničko-taktičke vrline, makar u tragovima.</p>
<p> Naš je izbornik nedavnu utakmicu protiv Walesa vidio drukčije od razočarane nogometne javnosti, koja se teško miri s činjenicom da je vrijeme umjetnika na ovim prostorima na izmaku, jer je supstanca potrošena, a obnavlja se sporo i teško. Tomu je tako, jer se stručnjaci za »proizvodnju« igrača zadovoljavaju instant proizvodima, koje valja na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> upakirati u sjajnu ambalažu i hitno prodati. I tada se tješiti kako je prodani igrač postao igračina samim time što je vještim vezama i poznanstvima, a uz primjerene provizije, prodan za višestruko više nego što objektivno vrijedi i zavrjeđuje. </p>
<p>Stoga ne treba čuditi da je naša nogometna stvarnost i u reprezentaciji sve češće krvavi, najobičniji rudarski rad za svaku loptu. Poglavito za prigodu iz koje valja zabiti pogodak. </p>
<p>I sâm je Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, otvorivši dušu nakon što je čuo kako je trećeligaš Samobor »slomljen« tempom, srcem, zalaganjem..., izrekao stvarnu, bolnu istinu od koje se ne može pobjeći i zbog koje nije toliko presudno je li Barić baš dobro napravio kad je pozvao Marka, a ne Janka pod nacionalni stijeg. Odnosno u kojoj je mjeri prekršio svoja načela pozvavši igrača koji se baš i ne ističe u svom klubu, uz to i ne igra prečesto, a drugog sa sličnom sudbinom, pak, totalno ignorira i zanemaruje. Znači li to da izbornik nema pravo na svoj ukus?</p>
<p>Uglavnom, Marković je, razmišljajući glasno o skupljenom, desetkovanom kadru, koji nam je bliža nogometna budućnost, ovim riječima oslikao njegove domete:</p>
<p>– Uglavnom je riječ o igračima koji u svojim klubovima nisu prve violine, nego ginu i giljaju za druge, a kad se okupe u reprezentaciji očekujemo od njih da budu vođe, kreatori, realizatori, umjetnici. A oni ponajprije znaju i mogu trčati i trčati, a problem može nastati kad si umisle da su zvijezde makar negdje. Sve to Barić vrlo dobro zna i sva sreća da ga krasi optimizam i samosvijest. I da mu igrači vjeruju. Vraga bi oni trčali i slijedili ga da toga nema!</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>SAD na koljenima</p>
<p>U polufinalu se sastaju Jugoslavija – Novi Zeland i Španjolska – Argentina / Amerikance je protiv Jugoslavije koštala njihova poslovična samouvjerenost i podcjenjivanje suparnika. Sa samo 12 dana zajedničkih priprema Amerikanci se nisu mogli suprotstaviti organiziranim i dobro posloženim momčadima Argentine i Jugoslavije</p>
<p>INDIANAPOLIS, 6. rujna</p>
<p> – Košarkaši Jugoslavije šokirali su momčad SAD-a i cjelokupnu svjetsku javnost. Glavnog favorita za zlatnu medalju Jugoslavija je pobijedila 81-78 u četvrtfinalu SP-a u Indianapolisu i ostavila domaću momčad bez odličja. </p>
<p>U ostalim četvrtfinalima Novi Zeland je iznenađujuće svladao Portoriko sa 65-63, Njemačka je izborila poluzavršnicu pobjedom protiv Španjolske 70-62, dok su Argentinci nadvisili Brazilce rezultatom 78-67. </p>
<p>Ono što su najavili argentinski košarkaši, nanijevši prvi poraz Amerikancima (s igračima iz NBA lige) nakon 58 uzastopnih pobjeda, potvrdila je dan kasnije i jugoslavenska momčad. Već je i na Olimpijskim igrama u Sydneyu postalo jasno da je američka momčad ranjiva i pobjediva i da je miljama daleko od jedinog pravog Dream Teama, onog iz Barcelone. U momčadi koju u Indianapolisu vodi George Karl, jedina prava zvijezda je Paul Pierce, igrač Boston Celticsa koji je protiv Jugoslavije ubacio 19 poena, kao i Andre Miller. </p>
<p>Prava momčad ne bi propustila vodstvo 69-59, šest minuta prije kraja utakmice, Amerikance je u završnici susreta »potopio« Milan Gurović s tri trice, dok je Marko Jarić zapečatio pobjedu Jugoslavije s četiri slobodna bacanja u posljednje 23 sekunde. Uz uobičajeno najefikasnijeg Predraga Stojakovića (20 poena), odlično je odigrao i Vlade Divac (16 poena, 11 skokova), čije je 13-godišnje iskustvo presudilo protiv SAD-a. </p>
<p>U slabo ispunjenog Conseco Fieldhouse dvorani, na kraju utakmice zavijorile su se brojne srpske zastave, a igrači su nakon dvoboja još sat vremena proslavljali veliku pobjedu i prolaz u polufinale. Amerikance je koštala njihova poslovična samouvjerenost i podcjenjivanje suparnika. S obzirom na to kako se momčad SAD-a i pripremala za smotru najboljih svjetskih momčadi, ovakav ishod i ne čudi. Sa samo 12 dana zajedničkih priprema i uz odigravanje ekshibicijskih utakmica protiv sveučilišnih momčadi, Amerikanci se nisu mogli suprotstaviti organiziranim i dobro posloženim momčadima Argentine i Jugoslavije i sad će kroz Panameričke kvalifikacije morati izboriti Olimpijske igre u Ateni. </p>
<p>U polufinalu će Jugoslavija igrati protiv Novog Zelanda koji je kao četvrtoplasirana momčad iznenadio Portoriko pobijedivši 65-63. Dan ranije, sastav Portorika se provukao protiv Angole nakon dva produžetka, ali nije imao snage za preokret u završnici protiv prvaka Oceanije kojem je to prvi nastup na SP-u. Phil Jones je sa 21 košem bio najbolji pojedinac utakmice, a pobjednički koš postigao je Cameron (16) 23 sekunde prije kraja. </p>
<p>Prvaci iz 1950. i jedina neporažena momčad prvenstva Argentina jedina nije dopustila iznenađenje, sa uvjerljivih 78-67 svladali su Brazil. Brazilci su vodili 39-33 u trećoj četvrtini, da bi Argentinci serijom 18-3, u kojoj su glavne uloge imali Fabricio Oberto (19) i Emanuel Ginobili (19), slomili otpor južnoameričkoga susjeda. </p>
<p>Argentina će u polufinalu igrati sa Njemačkom, koja je pobijedila Španjolsku 70-62. Njemački košarkaši imali su na poluvremenu devet poena prednosti, no Španjolci su se vratili serijom 21-6 i početkom četvrte dionice poveli sa šest razlike. Tada je Dirk Nowitzki (20 poena, 9 skokova), kojeg su Španjolci vrlo agresivno čuvali cijelu utakmicu, ubacio pet poena zaredom, a ubacio a Marko Pešić bio je smiren u završnici pogodivši šest slobodnih bacanja zaredom. Tako je u dvoboju sjajnih europskih košarkaša, Dirka Nowitzkog i Pau Gasola, pobjedu odnio njemački »plavi anđeo«, iako su ga Španjolci provocirali, a i kod sudaca nije imao najbolji tretman. Pau Gasol bio je rezerviran (14 poena, 7 skokova), a najbolju igru kod Španjolaca pružio je Navarro (21 poen). </p>
<p> l Rezultati, četvrtfinale: Njemačka – Španjolska 70-62, Argentina – Brazil 78-67, Jugoslavija – SAD 81-78, Novi Zeland – Portoriko 65-63. I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sampras instrukcijama do polufinala</p>
<p>Nakon Andrea Agassija i Lleytona Hewitta polufinale US Opena izborili su Pete Sampras i Sjeng Schalken</p>
<p>NEW YORK, 6. rujna</p>
<p> – Sudar ponajvećeg tenisača svih vremena u potrazi za izgubljenom slavom i njegovog obožavatelja u četvrtfinalu US Opena ustvari se pretvorio u instrukcije. Kako drugačije nazvati 6-3, 6-2, 6-4 pobjedu Petea Samprasa protiv Andya Roddicka za 90 minuta igre? Čak je i 20-godišnji Roddick priznao kako ne žali toliko za porazom jer je puno toga naučio od svog 11 godina starijeg idola:</p>
<p>– Odrastao sam diveći se Samprasu. Imam puno poštovanja prema onome što je postigao. A sada sam gledao i naučio što trebam raditi kod velikih, presudnih poena. Naime, bio sam s druge strane mreže, komentirao je Roddick.</p>
<p>Klasičan dvoboj generacija pod reflektorima središnjeg terena mnogi su vidjeli kao svečanost na kojoj će »slavna prošlost američkog tenisa« predati štafetu svome nasljedniku. Ali od prvog do zadnjeg poena Sampras je napadao neviđenom preciznošću, upisao je čak 46 poena na mreži, dok je Roddick s iste pozicije samo četiri puta poentirao. A poglavito je servis vlasnika 13 Grand Slam naslova bio nedodirljiv, Roddick je u cijelom meču imao samo jednu »break« priliku – neiskorištenu.</p>
<p>– Ovo su trenuci zbog kojih još uvijek igram tenis. No, sada se tek sve zahuktava. Nadam se kako ću preživjeti do nedjelje. Osjećam se sjajno, tijelo je još uvijek snažno, rekao je Sampras, koji u polufinalu igra protiv Sjenga Schalkena.</p>
<p>Nizozemski tenis je posljednji put imao svog predstavnika u polufinalu US Opena 1971. godine, kada je tamo igrao Tom Okker. A 31 godinu poslije isto je zaslužio Sjeng Schalken pobjedom protiv Čileanca Fernanda Gonzaleza.</p>
<p>– Tri »tie-breaka«, morate jedan osvojiti, komentirao je Schalken nakon 6-7 (5), 6-3, 6-3, 6-7 (5), 7-6 (2) pobjede.</p>
<p>I osvojio je Schalken onaj presudni »tie-break« u petom setu, a mogao je i onaj u prvom setu kada je vodio sa 5-1. Ostala dva su pripala Fernandu Gonzalezu, najugodnijem iznenađenju ovogodišnjeg Toura, ali to nije bilo dovoljno za polufinale. Iako je Čileanac djelovao superiornije na početku meča, na kraju je 25-godišnji Nizozemac nakon devet godina na Touru stigao do prvog polufinala na Grand Slam turnirima. </p>
<p>– Kako je počelo, osjećao sam se kao u središtu oluje. Gonzalez ima jedan od najjačih forhenda na Touru ovog trenutka. Nisam očekivao takav forhend, pričao je Schalken.</p>
<p>Inače, Schalken je ove sezone igrao u četvrtfinalu Wimbledona, gdje ga je Lleyton Hewitt uspio nadigrati nakon pet setova. Stoga, svjestan životne forme, s optimizom očekuje subotnji ogled protiv Samprasa. </p>
<p>l Rezultati, tenisači, četvrtfinale: Sampras (17) – Roddick (11) 6-3, 6-2, 6-4, Schalken (24) – Gonzalez (28) 6-7 (5), 6-3, 6-3, 6-7 (5), 7-6 (2). I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Petrić: »Švicarci me zanemaruju, jer sam odabrao Hrvatsku«</p>
<p>»Mislim da je Estonija bolja od Walesa, a za nas je važno da od prve minute svi budemo maksimalno koncentrirani i ne dopustimo nikakvo neugodno iznenađenje. Dakako, cilj nam je što prije postići pogodak«</p>
<p>ČATEŽ </p>
<p> – Riječi izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Otta Barića nakon trening utakmice u Samoboru (7-1) da bi sve one brojne prilike koje je Niko Kovač zapucao, mladi Mladen Petrić sigurno iskoristio, nedvojbeni su kompliment za tog 21-godišnjaka. To je i izravno davanje do znanja javnosti kako se zna tko će u subotu biti jedan od predvodnika napada u susretu s Estonijom. </p>
<p>Petrić, inače strijelac izjednačujućeg pogotka u Varaždinu protiv Walesa, a dvostruki strijelac u Samoboru, bez obzira na to što se očigledno brzo snašao u starijem društvu, kao da još ne vjeruje da će početi subotnju utakmicu:</p>
<p>– Izbornik je taj koji odlučuje, a ako ću ipak biti u početnoj postavi, shvaćam to kao iznimnu odgovornost, ali i priznanje, kaže Petrić.</p>
<p>• Proizlazi iz toga da ste dobro odlučili kad ste između švicarske i hrvatske nogometne reprezentacije izabrali hrvatsku.</p>
<p>– To ni na trenutak nije bilo dvojbeno, jedino što zbog toga osjećam izvjesne posljedice u svom klubu Grasshopperu. </p>
<p>• Ispašta li i vaš suigrač Mate Baturina zbog te odluke?</p>
<p>– Vjerojatno, iako je u šest utakmica postigao pet pogodaka, a četiri puta asistirao. No, ako se nešto ne promijeni, napustit ću klub. </p>
<p>• Mladi reprezentativci, koji u petak u Vinkovcima također igraju kvalifikacijsku utakmicu s Estonijom, stalno se pozivaju na vas i Marka Babića.</p>
<p>– Na žalost, ne mogu istodobno na dvije strane, iako bih želio biti s njima. Ipak je nastup u A-reprezentaciji ono čemu svi težimo. No, ne brinem, ima među njima sjajnih igrača, od kojih je nekima i ovdje mjesto. A dobro je da i neki drugi igrači dobiju priliku u mladoj reprezentaciji.</p>
<p>• Još do jučer se govorilo da Bokšić igra u subotu. Budući da je ozlijeđen, sad ćete vi, prema svemu sudeći, zauzeti njegovo mjesto protiv Estonije. Kakav je osjećaj zamijeniti Bokšića?</p>
<p>– Ne može se samo tako zamijeniti takvog igrača. Hoću li ja biti taj sretnik – ne znam. No, ako se to dogodi, nitko sretniji od mene.</p>
<p>• Izbornik je nakon utakmice sa Samoborom rekao kako biste, da ste bili na Kovačevu mjestu, sigurno iskoristili te prilike.</p>
<p>– Ne znam bih li, ali godi mi takvo visoko mišljenje izbornika. Znak je to da vjeruje u mene.</p>
<p>• Započne li u subotu Estonija kao Wales u Varaždinu pa povede, što treba napraviti?</p>
<p>– Mislim da je Estonija bolja od Walesa, a za nas je važno da od prve minute svi budemo maksimalno koncentrirani i ne dopustimo nikakvo neugodno iznenađenje. Dakako, cilj nam je što prije postići pogodak.</p>
<p>• Estonci će utakmicu najvjerojatnije započeti zatvorenom igrom. Kakvu biste taktiku vi smislili?</p>
<p>– Nije na meni da o tome brinem, nego da pokušam provesti u djelo izbornikove zamisli. Vjerujem da to znači pripremiti pogodak, po mogućnosti ga i zabiti. </p>
<p>• Vatreno ste krštenje imali početkom godine na turneji u Koreji. Jeste li već onda mislili da će sve to ići tako brzo?</p>
<p>– Jesam, vjerovao sam da ću u Japanu na Svjetskom prvenstvu biti čak na klupi, ne na tribini. No, mlad sam, ima vremena za mene.</p>
<p>• Izbornik cijelo vrijeme hvali ugođaj u reprezentaciji. Mislite li i vi tako?</p>
<p>– Ugođaj je odličan. Nema svađa i prepiranja, svi smo kao jedan, a tako to i treba biti. </p>
<p>• Koja je vaša specijalnost u igri?</p>
<p>– To najbolje mogu reći gledatelji. Volim imati loptu u nogama blizu suparničkoga kaznenog prostora, pa odigram dvostruko proigravanje ili driblingom pokušam nešto sâm učiniti.</p>
<p>• U Samoboru ste postigao europski pogodak iz slobodnog udarca. Ako se u subotu za to pruži prilika, hoćete li vi pucati?</p>
<p>– To ne znam, vidjet ćemo...</p>
<p>(Z. A. )</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Vuelta je najteža utrka«</p>
<p>»Vrlo će vjerojatno pobjednik ponovno biti Španjolac. Ovo je njihova utrka, i svi će najbolji Španjolci pokušati sve da to uspiju«, kaže Miholjević </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Posljednja od tri velike trotjedne biciklističke utrke u godini, »Vuelta a Espańa« počet će momčadskim kronometrom u subotu u Valenciji. U borbu za naslov najboljeg na cestama Španjolske krenut će čak 207 vozača, što je rekordan broj za tu utrku, a među njima će biti i najbolji hrvatski biciklist, član talijanske momčadi Alessio, Vladimir Miholjević.</p>
<p>Nakon nastupa na ovogodišnjoj utrci Kroz Italiju (»Giro«) u svibnju, Miholjević će i na »Vuelti« imati priliku dokazati se među ponajboljim svjetskim biciklistima na još jednoj utrci koja obiluje teškim brdskim etapama, koje su njegova specijalnost. </p>
<p>– U Španjolsku putujem mnogo opušteniji no što sam išao na »Giro«. Ipak sam već nastupio na jednoj tako dugačkoj utrci i znam što me čeka, rekao je Miholjević prije odlaska u Španjolsku.</p>
<p>Momčad Alessija imala je prilično uspješan nastup na »Giru«. Bila je pobjednik momčadskog natjecanja, a Pietro Caucchioli, koji će voziti i »Vueltu«, popeo se na pobjedničko postolje, zauzevši treće mjesto. Miholjević je na »Giru« bio 35., a na »Vuelti« očekuje i bolji plasman:</p>
<p>– Za razliku od »Gira«, gdje je moja momčad bila na domaćem terenu, na »Vuelti« neće biti tolikog pritiska niti imperativa rezultata. Osjećam da sam dobro pripremljen i s obzirom na to da neću imati posebnih zadaća kao na »Giru«, kada sam imao zadatak paziti na Ivana Gottija, mogao bih ostvariti dobar rezultat. Iako će voziti i Caucchioli, mislim da smo u najboljoj formi Raffaele Ferrara i ja. Naravno, ako odmah na početku utrke netko drugi iz momčadi iskoči i pruži mu se prilika za odličan plasman, svi mi ostali ćemo mu se podrediti. </p>
<p>Kao pripremu za »Vueltu«, Miholjević je tijekom kolovoza odvezao dvije utrke u Španjolskoj, jednodnevnu utrku »Klasika San Sebastian«, petodnevnu »Vueltu a Burgos«. O iskustvima sa španjolskih cesta kaže:</p>
<p>– Španjolska mi nekako više odgovara od Italije jer nije toliko »živčana«, nema baš mnogo gledatelja uz cestu koji viču. Ceste su nešto bolje, ali problem će biti jak vjetar i puno kiše koja se očekuje. Zbog tog vjetra i kiše, »Vuelta« je možda i najteži od svih velikih »Tourova«.</p>
<p>Tko su najveći favoriti za pobjedu?</p>
<p>– Vrlo će vjerojatno pobjednik ponovno biti Španjolac. Ovo je njihova utrka, i svi će najbolji Španjolci pokušati sve da to uspiju. Prema mom mišljenju, najveće izglede za pobjedu imaju Joseba Beloki i Roberto Heras, ali ne treba otpisati niti Rubieru, Galdeana, Sevillu...</p>
<p>A prošlogodišnji pobjednik Angel Casero?</p>
<p>– Ne vjerujem da će Casero ove godine biti u vrhu. On je tip vozača koji jedne godine vozi jako dobro, onda potpiše dvogodišnji ugovor, pa se sljedeće »šverca«, da bi u posljednjoj godini ugovora ponovno bio dobar. A ovo mu nije posljednja godina.</p>
<p>Od 21 etape na ovogodišnjoj »Vuelti«, njih će čak 10 biti brdskih, a kao najteže se ističu peta, cilj koje će biti u Sierra Nevadi na čak 2520 metara nadmorske visine, što je ujedno najviša točka ovogodišnje utrke, te 15. s ciljem na vrhu uspona na El Angliru, za koji biciklisti kažu da je jedan od najtežih na svijetu. Usto, pred vozačima su i dva pojedinačna kronometra ukupne dužine 77.7 kilometara, što govori u prilog Miholjevićevoj najavi da je to teža utrka čak i od »Tour de Francea« ili »Giro d'Italije«.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>I Stari kontinent živi s terorističkom prijetnjom</p>
<p>Jedanaesti rujna stavio je Europu na novu kušnju, pokazavši da EU, po običaju, sporo reagira na međunarodne izazove</p>
<p>LONDON, 6. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tri vijesti objavljene istog dana, u petak, najbolje ilustriraju stanje duhova na Otoku, pa i šire, nakon 11. rujna prošle godine. Tako uprava britanskih aerodroma planira sastaviti psihološke kategorije putnika - osobe koje odudaraju od kalupa treba posebno pomno pretražiti prije ulaska u avion. Britanska služba sigurnosti MI5 sprema se pak savjetovati arhitekte kako da projektiraju velike centre za šoping - da ovi budu što sigurniji od napada bombaša-samoubojica. Grupa Amnesty International istovremeno osuđuje protuterorističke zakone, donijete u Britaniji nakon 11. rujna, kao nasrtaj na građanske slobode. </p>
<p>Na sličan način svuda u Europi tisak svakodnevno bruji sličnim vijestima, dokazujući kako je, nakon terorističkog udara na Ameriku, i Stari kontinent sve više zaokupljen brigom za vlastitu sigurnost. Hapšenja osumnjičenih suradnika Al Qaide po Njemačkoj ili hvatanje Britanaca Richarda Reida, s eksplozivom skrivenim u cipeli, na zračnoj liniji Pariz-Miami, potvrda su da simpatizeri Osame bin Ladena ne spavaju. Pred samo tjedan dana novo uzbuđenje priredio je Šveđanin tuniskog porijekla, Karem Chatty, uhapšen u trenutku kada je kradom pokušao unijeti pištolj na avionski let između Stockholma i Londona. Švedska tajna služba vjeruje da je taj 29-godišnjak planirao oteti avion i njime se zaletjeti u jednu od američkih ambasada u Europi. Istraga o tom slučaju još traje, no nakon lanjskog napada na Ameriku europske tajne službe ne isključuju kako bi Al Qaida mogla sličan teroristički spektakl pokušati izvesti i s ove strane Atlantika. Nakon 11. rujna ne samo Amerikanci, već ni Europljani, ne mogu mirno spavati. Neposredno nakon udara na Svjetski trgovinski centar i Pentagon, Europa je iskazala veliku solidarnost s Amerikom.</p>
<p>No u proteklih godinu dana taj je osjećaj u velikoj mjeri istopio – izuzmu li se Britanci. Britanski premijer Tony Blair tvrdi tako da je spreman platiti »cijenu u krvi« kako bi osigurao nastavak specijalnih odnosa sa SAD. Ta »cijena u krvi« uključivala bi slanje britanskih trupa u rat protiv Iraka – zemlje koju je, navijestivši opći rat terorizmu, George Bush označio jednom od prijetnji svjetskoj stabilnosti. Američki predsjednik je uvjeren da Saddam Hussein raspolaže velikim arsenalom oružja masovnog uništenja - ali to ne motivira Europljane dovoljno da spremno podupru pohod na Irak. Neki se, poput Irske i Austrije, dosljedno drže svoje neutralnosti, drugi se, poput kancelara Gerharda Schrödera u Njemačkoj, vrlo otvoreno protive iračkom ratu. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac je prema ideji intervencije protiv Saddama skeptičan manje od Nijemaca. No i Pariz postavlja određene uvjete – očekujući od Amerike da prvo osigura blagoslov Vijeća sigurnosti za svoju akciju. Još prije toga bi, smatra Chirac, Saddamu trebalo postaviti ultimatum da mora natrag primiti UN-ove inspektore naoružanja, koje je protjerao 1998. I ostatak EU želi da, ako bi već došlo do američke intervencije protiv Saddama, ova nosi UN-ovo pokriće. Europski promatrači drže da bi, jednom kada se održe njemački opći izbori, i Berlin podržao američku vojnu akciju, pod uvjetom da ona dobije zeleno svjetlo UN-a. </p>
<p>Irak je tako postao novim testom europske solidarnosti prema Americi. No EU se dosta kasno počela baviti iračkom krizom. Prošlog vikenda u Danskoj 15 se članica EU suglasilo da je Saddam prijetnja regionalnoj stabilnosti, te da je sada na njemu da primi protjerane inspektore i dokaže kako ne raspolaže oružjima masovnog uništenja. Europljane međutim smeta što Amerika mnoge poteze vuče na svoju ruku. Aludirajući na Bijelu kuću, ali i Downing Street, Chris Patten, povjerenik EU za vanjske poslove, ovih je dana rekao kako ne dijeli mišljenje »onih čiji glasovi se trenutačno čuju tako glasno«. No također je naglasio da Europljani, koje brine i smeta američka prevlast, moraju sami razmisliti o tome gdje leži njihova vlastita odgovornost, te sebi postaviti pitanje što će se dogoditi ako Irak odbije primiti natrag UN-ove inspektore naoružanja. »Hoćemo li u tom slučaju jednostavno lomiti ruke? Što ćemo učiniti: napisati pismo Le Mondeu? Potpisati peticiju?«, pita Patten. </p>
<p>Sve u svemu, 11. rujna stavio je Europu na novu kušnju, pokazavši da EU, po običaju, sporo reagira na međunarodne izazove. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bivšu sovjetsku bazu za prisluškivanje Litva prepustila Amerikancima </p>
<p>U trenutku kada su Rusi potpuno napustili obavještajnu bazu na Kubi, Pentagon objavio da gradi najsuvremeniju bazu </p>
<p>za prisluškivanje u Litvi </p>
<p>MOSKVA, 6. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruske elektronske obavještajne vojne baze na Kubi više nema. Iz Lurdesa u predgrađu Havane u petak su vojnim avionima AN-124 i Il-76 za Moskvu prebačena preostala demontirana oprema i posljednji djelatnici te vojne baze. Ona je točno četrdeset godina služila Rusima za prisluškivanje i prikupljanje obavještajnih informacija s dvije trećine teritorija SAD.</p>
<p> Unatoč protivljenju dijela vojnih čelnika i političara zatvaranju obavještajne baze u Lurdesu ruski predsjednik Vladimir Putin donio je takvu odluku prošle jeseni ubrzo nakon terorističkog napada na SAD, 11. rujna. Rusima je baza postala preskupa i sa 200 milijuna dolara koliko se zauzvrat plaćalo godišnje Kubi, Rusija može lansirati u svemir nekoliko najsuvremenijih špijunskih satelita.</p>
<p>Međutim, slučajno ili ne u trenutku kada je potpuno zatvorena ruska obavještajna baza na Kubi u Luredsu koja je bila samo 80 kilometara udaljena od američke granice, Pentagon je objavio da ovih dana počinje montiranje najsuvremenije elektroničke prislušne baze u istočnoj Litvi nedaleko grada Daugavpilsa. Grad je inače udaljen nekoliko stotina kilometara od ruske granice. Riječ je naime o bazi u kojoj su do raspada SSSR-a i proglašenja nezavisnosti Litve bile ruske prislušne uši i oči. Baza je tada bila dobro zaštićena, no sada ju je Litva dala na korištenje SAD-u. </p>
<p> Glavna je karakteristika te prislušne baze nedaleko Daugavpilsa što može otkriti objekte u radiusu od tisuću kilometara i kod visine leta iznad 20 kilometara. No, Pentagon je sada odlučio da u bazi pokraj Daugavpilsa postavi najsuvremeniju radiolokacijsku opremu koja može otkrivati i brze zračne ciljeve malih razmjera uključujući i nuklearne glave na raketama najrazličitijih tipova.</p>
<p>Kad krajem godine budu potpuno montirane nove i jače »oči i uši« Pentagona u Litvi bit će priključene na globalnu američku promatračku mrežu. Informacije iz te američke prislušne baze odmah će se slati u obavještajni centar u Menvis Hillu u Velikoj Britaniji koji prima kodirane informacije za globalni automatizirani sistem elektrosignala Echelon.</p>
<p> Taj su sistem razvile u vrijeme hlanog rata SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland.</p>
<p>Danas Echelon ima cijelu mrežu satelita te kopnenih prislušnih baza (više od 20) i superkompjutore sposobne da dnevno prerade oko tri milijarde informacija, među ostalim telefonskih razgovora, faksiranih poruka i Internet pisama.</p>
<p> Za »lov« u tako moćnom protoku informacija koriste se unaprijed određene i kodirane riječi. Zbog Putinove odluke kojom su zatvorene ruske špijunske uši i oči na Kubi (i vojnopomorska baza u Vijetnamu), kremaljski generali ne žele javno komentirati američko osuvremenivanje prislušno obavještajne baze u Litvi.</p>
<p>»Uvjeren sam da iz baze u Litvi, NATO i Amerikanci neće moći otkriti borbene blokove naših strateških raketa«, umirujuće je za javnost izjavio zamjenik zapovjednika ruskih strateških raketnih snaga, general Sergej Ponomarjev.</p>
<p> Istodobno, glavni konstruktor ruske radiolokacijske tehnike Seregej Stepanov potvrdio je da će prislušna baza u Litvi biti »izuzetno korisna« za NATO, ali da i Rusija ima takvu tehniku i razrađuje još suvremeniju.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Makedonija očekuje podršku Europske unije </p>
<p>Makedonski čelnici traže politička i sigurnosna jamstva Bruxellesa za svoju zemlju prije parlamentarnih izbora od 15. rujna, ali pogotovo i nakon njih</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Boris Trajkovski, predsjednik Makednije, i Ljubčo Georgievski, predsjednik makedonske vlade, u Skopju su razgovarali s Javierom Solanom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost tražeći, svaki na svoj način, politička i sigurnosna jamstva za svoju zemlju. Solanin je dolazak posljedica učestalih incidenata u Makedoniji uoči parlamentarnih izbora 15. rujna.</p>
<p> Solana se susreo s gotovo svim ključnim političkim vođama Makedonije i zahtijevao od svih snošljivost u predizbornoj kampanji. Najviše što je mogao obećati to je dogovor o noćnim ophodnjama međunarodnih promatrača i međunarodnih snaga na području Tetova. Više od toga u ime Unije Solana i nije mogao reći. Naprosto zato što je i nakon ministarskog sastanka EU-a u Danskoj očito da će sudbinu Makedonije, na dulji rok, i dalje opterećivati tri skupine problema.</p>
<p>Neizvjesni su, naime, dogovori o tome kako će EU-korpus naslijediti NATO u Makedoniji. Europski su političari na sastanku u Danskoj priznali da još nema sporazuma između EU-a i NATO-a o europskome preuzimanju zapovjedništva međunarodnim snagama u Makedoniji. »Jantarnoj lisici«, operaciji NATO-a u Makedoniji, ističe mandat 26. studenoga, ali još nema ključnoga dogovora o tome kako i do koje će se razine zapovjedništvo EU-a koristiti infrastrukturom NATO-a. Zato je moguće da i nakon 26. studenoga u Makedoniji NATO ostane, a EU nastavi pripreme za preuzimanje misije.</p>
<p>Istodobno, u Skopju unutarnjopolitička scena poprima sve dramatičnije razmjere uoči izbora. Zbog nedavne otmice petorice Makedonaca moralo se hitno sastati Vijeće za nacionalnu sigurnost, koju je vodio predsjednik države Boris Trajkovski. U ponedjeljak je odlučeno da se mora osnovati nacionalni krizni stožer koji će djelovati tijekom predizborne kampanje. U njegovu će radu, osim nadležnih ministarstava i državnih organa, sudjelovati i predstavnici lokalnih misija EU-a, NATO-a i OESS-a. Dogovoren je poseban nadzor magistralne autoceste Skopje-Tetovo–Gostivar.</p>
<p> Posebnu pozornost izaziva dio priopćenja u kome se tvrdi da postoje kriminalne strukture koje žele destabilizirati državu. Taj podatak opravdava bojazan tamošnjih analitičara da bi slijed događaja uoči izbora mogao uzdrmati krhku stabilnost Makedonije. </p>
<p>Koliko je to točno pokazuje i prošlotjedno oslobađanje petorice Makedonaca iz terorističkog zatočeništva. Tek posredovanjem međunarodnih misija i veleposlanstva SAD završena je talačka kriza. Oteli su ih »albanski teroristi« s namjerom da tako postignu oslobađanje osumnjičenika za nedavno ubojstvo dvojice makedonskih policajaca. </p>
<p>No, ako su otmice »rješivo pitanje« prava je enigma kako ukloniti »endemičnu korupciju« koja gospodari i u najvišim razinama državne vlasti? Stručnjaci za »makedonsku krizu« u Bruxellesu zato sugeriraju da EU imenuje antikorupcijskoga savjetnika koji bi radio u skopskoj misiji. U Skopju postoje službeni otpori takvim procjenama i savjetima jer se tvrdi da je korupcija problem svih tranzicijskih zemalja.</p>
<p> Vjerojatno bi bilo pogrešno pomisliti da će samo promjena vlade na predstojećim izborima automatski riješiti probleme. I nakon izbora međunarodne će snage morati ostati još jako dugo u Makedoniji. Može li to pomoći stabiliziranju te države, ili bilo koje slične, posve je drugo pitanje.</p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nacionalni referendumi o ulasku u EU</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 6. rujna</p>
<p> - Zemlje srednje i istočne Europe koje se nadaju ulasku u EU tijekom idućih 18 mjeseci vjerojatno će na proljeće održati nacionalne referendume o tom pitanju. Vođe najvećih kandidata za članstvo - Poljske, Mađarske i Češke - dali su do znanja da će nakon summita EU u Ateni u ožujku, na kojemu bi trebali biti potpisani sporazumi o pristupu, vjerojatno zatražiti potporu svojih birača ulasku u EU. Poljski premijer Leszek Miller rekao je u četvrtak nakon razgovora s novim češkim premijerom Vladimirom Spidlom da se se suglasili kako bi proljeće bilo najbolje vrijeme za referendume u obje zemlje.</p>
<p> »Ako za polazište uzmemo summit EU u Ateni u ožujku, gdje se svi nadamo potpisivanju Sporazuma o pristupu, onda bismo referendume mogli održati u travnju, svibnju ili lipnju«, rekao je Miller novinarima.</p>
<p> Svjesni potrebe jačeg informiranja građana o proširenju EU, najveće zemlje kandidati razmatraju mogućnost različitog termina održavanja referenduma u pojedinoj zemlji, s tim što bi prvi bio održan u Mađarskoj, gdje je potpora ulasku zemlje u Uniju najveća. Do kraja ove godine trebali bi se okončati pregovori o pristupu s 10 zemalja kandidata - Poljskom, Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Slovenijom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Ciprom i Maltom - koje bi u punopravno članstvo ušle početkom 2004.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lov na Al Qaidu u Nizozemskoj</p>
<p>BRUXELLES, 6. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Osmorica uhićenih u Nizozemskoj zbog osnovane sumnje da su aktivno sudelovali u financiranju, ugošćavanju i regrutiranju boraca za Bin Ladenovu mrežu Al Qaidu još nemaju svoj pravi identitet. Njihove su isprave lažne tako da je policiji preostala izjava kako »pretpostavlja« da su osumnjičeni porijeklom sa sjevera Afrike ili Srednjeg istoka te da su stanovito vrijeme boravili u Nizozemskoj.</p>
<p> Nizozemska je policija, naime, u koordiniranoj akciji pročešljala nekoliko sumnjivih točaka u pet gradova. Dvanaest osoba našlo se privremeno iza rešetaka, osmorica su ondje i ostala nakon što ih je sudac službeno optužio za »aktivan doprinos radu terorističke organizacije«. Istražitelji vjeruju da su osumnjičeni obavljali složen posao transfera potencijalnih arapskih boraca onamo gdje su potrebni, osiguravajući im krivotvorene dokumente i dajući im smještaj za vrijeme puta, a s time, dakako, i novac.</p>
<p>Istražitelji, prema izjavi glasnogovornika u uredu državnog tužitelja, nemaju točnih podataka o broju ilegalaca u nizozemskoj mreži, kao što su im je i tajna porijeklo tih ljudi, nacionalnost, dob, razina znanja i vještina. U nedostatku činjenica - pretpostavke caruju. Nizozemske vlasti istodobno prate slučajeve triju podzemnih terorističkih muslimanskih organizacija koje su također planirale akcije po svijetu. Nijednu, doduše, nisu provele, a u njihovim je redovima šareno društvo imigranata druge generacije, sada već s nekom EU-putovnicom.</p>
<p>No, u slučaju dvojice Alžiraca i Francuza, koji su sebi postavili »sveti cilj« - napad na američku vojnu bazu na sjeveru Belgije - istraga je uspješno sastavila mozaik podataka i računa se na skoro suđenje, makar da ni u ovome slučaju, kao ni u drugima, nema preciznoga odgovora: koliko su planirane terorističke akcije bile tlapnja i maštarija, a koliko realan cilj skupine fanatika?</p>
<p> I dok se pripadnici terorističkih skupina suočavaju s lokalnim sucima, sjevernije, u Švedskoj, priča o Šveđaninu tuniskoga porijekla, uhvaćenoga u zračnoj luci s pištoljem u osobnoj prtljazi, dobiva sve naznake ozbiljne obavještajne »sapunice». Roditelji za terorizam optuženoga Kerima Chattyja tvrde kako je njihov sin sve osim potencijalni pilot u samoubilačkom napadu na »neko američko veleposlanstvo u Europi«. Sin Šveđanke i naturaliziranoga Tunižanina prošao je stepenice svoje neobične karijere na rubu i počesto s one strane zakona po stokholmskoj zoni sumraka, gdje je, uz ostalo, radio i kao tjelesni čuvar jugoslavenskim mafijašima.</p>
<p> Žestoka ljubav prema borilačkim sportovima zamijenjena je jednako intenzivnim vjerskim fanatizmom, prigrljenim u zatvoru. Bistar dječak i poslije manje bistar kriminalac, čini se, propao je u pilotskoj školi u SAD-u, nikada nije završio školovanje, a svoju je nenaklonost prema Amerikancima platio odležavši godinu dana iza rešetaka zbog tučnjave s američkim marincima u Stockholmu. Švedski mediji pak zabrinuto spekuliraju da je Chattyjev neuspio pokušaj bio tek test učinkovitosti aerodromskih kontrola. Da je test položen i Chatty nesmetano prošao rentgene, slijedila bi »prava« akcija. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>SAD zbog Iraka zaoštrio odnose sa Schröderom</p>
<p>Dok američki veleposlanik u njemačkim medijima izražava »zabrinutost kursom Berlina prema Washingtonu«, kancelar Schröder ponavlja da Njemačka neće sudjelovati u napadu na Irak</p>
<p>BERLIN, 6. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ton između Sjedinjenih Država i Njemačke sve je oštriji. Svoju zabrinutost kursom Berlina prema Washingtonu, ponovno je ovaj put potpuno nediplomatski u njemačkim medijima izrazio i američki veleposlanik u Njemačkoj, Daniel Coats. </p>
<p>Američki veleposlanik izražava zabrinutost Washingtona za američko-njemačke odnose zbog odbijanja njemačke vlade da sudjeluje u planovima Georga Busha za mogući napad na Irak. Osim toga, Coats je upozorio da Berlin takvim držanjem biva sve izoliraniji u EU. Nakon toga je američki veleposlanik Cotas pozvan je u njemačko ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu. O tomu što je razgovarano obje strane šute.</p>
<p>Ali zato ne šute političari. Predsjednik kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu Stiegler smatra kritiku američkog veleposlanika »nečuvenom«, usporedivši je s diplomatskim misijama sovjetskih veleposlanika u DDR-u, koji su djelovali kao politički komesari. </p>
<p>Schröder pak ne razgovara i nema namjeru razgovarati s Bushom, ali govorio je za New York Times, rekavši među ostalim: »Ne smije se dogoditi da o eventualnom napadu na Irak budemo informirani dva sata ranije«.</p>
<p>Na Schröderovu kritiku američkih planova protiv Iraka reagirao je i kancelarov konzervativni izazivač Stoiber: »Držim u najvećoj mjeri arogantnim da njemački kancelar nije spreman razgovarati s američkim predsjednikom«.</p>
<p>»Ostajem pri tome da Njemačka pod mojim vodstvom neće sudjelovati u vojnoj akciji protiv Iraka«, rekao je njemački kancelar. On, međutim, smatra da Njemačka s tim stajalištem nije usamljena ni u Europi, niti u Ujedinjenim narodima.</p>
<p>Ali najbliži Schröderov partner iz EU, britanski premijer Tony Blair ne dijeli njegovo stajalište. Šef njemačke vlade izrijekom se distancirao od svog britanskog kolege, koji je izrazio razumijevanje za američku želju da sruši iračkog predsjednika Saddama Husseina. Schröder je izjavio da uz svo poštovanje prema Blairu, »on sam ne može sa svojim stajalištem govoriti u ime Europe isto kao ni ja ni bilo tko drugi«.</p>
<p>Njemački kancelar i dalje podsjeća kako je Njemačka nakon 11. rujna izrazila neograničenu solidarnost te da su Nijemci drugi po broju sudionika međunarodnih mirovnih postrojba na Balkanu i u Afganistanu. To je puno više nego što čine drugi europski partneri. </p>
<p>Busha se to, međutim, očito nimalo ne doima. Američki predsjednik će, prije nego što održi govor u UN, konzultirati ključne svjetske sile. Najavljeno je da će konzultirati: London, Pariz, Moskvu i Peking. Bush preskače Berlin. Neki to preskakanje Berlina vide ne samo kao nezahvalnost američkih prijatelja, nego kao poniženje njemačke vanjske politike.</p>
<p>U obrazlaganju svoje vanjske politike Schröder argumentira: pametno je i ispravno utemeljiti koaliciju protiv terorizma, ali nju bi mogla razbiti vojna akcija protiv Iraka. On, međutim, tvrdi da borba protiv međunarodnog terorizma još uvijek nije završena i da još nema zadovoljavajućeg koncepta što bi se trebalo dogoditi nakon vojne akcije protiv Iraka i rušenja Saddama Husseina. </p>
<p>Njemački kancelar ne očekuje puno ni od Blairove najave da će obznaniti dokaze za Saddamovu povezanost s međunarodnim terorizmom, te javno kaže da njegove informacije ne govore u prilog novoj analizi prijetnje. </p>
<p>Schröder ne prihvaća ni prijedlog da u telefonskom razgovoru s Bushom izgladi stvar, jer on nije promijenio svoju politiku, »već je Washington utvrdio nove političke ciljeve«. A to, drži Schröder, znači da je druga strana dužna izvijestiti o promjeni. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Manhattan - užas, tuga i fascinacija</p>
<p>Na mjestu prošlogodišnje tragedije, odaje se počast u svojevrsnoj sajamskoj atmosferi/ Ljudi dolaze, prolaze, kupuju, život teče dalje / »To je New York«, kažu njegovi stanovnici </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - New York će 11. rujna obilježiti godišnjicu napada na Svjetski trgovinski centar (WTO) na »jednostavan i snažan način«, kako je najavio gradonačelnik toga grada Michael Bloomberg. Imena poginulih pročitat će na mjestu terorističkih napada na Manhattanu bivši gradonačelnik Rudolph Giuliani, a čitat će se i Deklaracija neovisnosti i Lincolnov govor iz Gettysburga, piše Financial Times. </p>
<p>A na golemom raščišćenom prostoru gdje su nekoć stajali tornjevi-blizanci (tzv. nultnoj točki) svakodnevno se odaje počast žrtvama terorističkih napada 11. rujna prošle godine. Stotine ljudi svakoga dana posjećuju taj dio Manhattana, pretvarajući tako to mjesto u neku vrst svetišta i neku vrst bizarne i uznemirujuće turističke atrakcije. </p>
<p>Platforma izgrađena prvih mjeseci nakon napada kako bi posjetitelji mogli promatrati radove čišćenja, sad je maknuta. Posjetitelji više ne trebaju karte koje su prije služile da bi se kontrolirao pristup platformi. Sad se ljudi okupljaju uzduž žičane ograde na južnom dijelu goleme prazne jame. </p>
<p>»Vrlo je tužno doći ovamo«, navodi list Financial Times riječi mladog Meksikanca Manuela Castilla. »Prije su ljudi dolazi na Manhattan kako bi vidjeli sve te visoke nebodere, a sad dolaze kako bi vidjeli ovo«. </p>
<p>Taj je dio Manhattana prije uglavnom bio pust u vrijeme vikenda i praznika. Sada brojni posjetitelji dolaze kako bi vidjeli taj tužni prizor i čitali poruke onih koji su u napadu izgubili svoje najmilije. To su poruke tugujućih, ali i one pune potpore što su stizale iz cijelog svijeta. </p>
<p>Mnogi posjetitelji slikaju se uz ogradu, na kojoj su utaknuti crveni i bijeli karanfili, ili pak uz poruke zahvalnosti svima koji su izrazili sućut i molili se za žrtve. </p>
<p>Teško je posjetiti New York a ne posjetiti to mjesto, s mješavinom užasa, tuge i fascinacije. »Na neki je način to jezovito, ali je to i oblik odavanja počasti žrtvama«, kaže Greg Myers, koji je doveo svoju obitelj vidjeti što je ostalo nakon terorističkog napada na grad.</p>
<p>Ljudi dolaze kako bi odali počast, ali i iz radoznalosti, stvarajući svojevrsnu sajamsku atmosferu. Svuda uokolo kiosci s hrenovkama, širi se miris kandiranih oraha. U neslužbenoj komemoraciji WTO-tragedije, prodaju se fotografije napada za deset dolara, prigodne majice i šeširi, brošure s naslovima »Dan tragedije«, CD-ovi sa slikama koje su obišle svijet toga dana a koje prate zvuci eksplozije, urušenja nebodera, paničnih glasova žrtava, te glasova Busha i Giulianija. </p>
<p>Neki kažu kako to mjesto možda i nije najprikladnije za takvu sajamsku vrevu i razmjenu dolara. Ljudi dolaze, prolaze, kupuju... Život teče dalje. »To je New York«, kažu njegovi stanovnici. G.T.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Mađarskoj živi, službeno, 15.620 Hrvata</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Mađari napokon mogu odahnuti: nakon dugoga očekivanja, Državni statistički ured obdario ih je konačnim i službenim rezultatima popisa pučanstva, što je proveden prije više od godinu dana. Prema tim podacima, Mađarska ima - ili, točnije, imala je na dan popisa - 10,2 milijuna žitelja. Od toga se oko 314.000 izjasnilo da su pripadnici neke od 13 ustavnim zakonom priznatih manjina, organiziranih u svojim nacionalnih zajednicama.</p>
<p>Među njima je, na temelju tih službenih podataka popisa, 15.620 Hrvata, koji su okupljeni u svojoj Zajednici, čije je središnje sjedište u Pečuhu. Inače, najbrojnija su manjinska skupina Romi - sa 190.000 pripadnika. Daleko su iza njih Nijemci, kao drugi, kojih ima 62.233. Ispred Hrvata, koji su četvrti po broju, dolaze još Slovaci s ukupno 17.692 pripadnika.</p>
<p> Pritom Slovenci, njih ukupno 3040 upisanih, među najmanjim su manjinskim skupinama u Mađarskoj.</p>
<p>Međutim, odmah nakon što su objavljeni službeni podaci o popisu pučanstva, neke su manjinske zajednice izrazile nezadovoljstvo odnosno proglasili su ih netočnima.</p>
<p> Na temelju ozbiljnih istraživanja sociologa, koja su obavljena istodobno s popisom, ponajprije Roma u Mađarskoj ima gotovo pola milijuna, a i većinu svih ostalih manjina, navodno, ima više nego što pokazuju službeni rezultati.</p>
<p> Objektivni analitičari, ipak, tvrde kako, vjerojatno, podaci s popisa nisu krivotvoreni nego se neki pripadnici manjina nisu željeli, iz raznoraznih razloga, izjasniti kao takvi nego su napisali da su - Mađari.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>Vlada je odvjetnik HEP-a na štetu građana</p>
<p>Sada kada su</p>
<p> – nažalost, tek 4. rujna – Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) i Hrvatska udruga za inicijative u demokraciji (HRID) – koje djeluju u okviru Koordinacije udruga za zaštitu potrošača HUZP i HRID – primile Narodne novine i bile u mogućnosti pročitati službeni tekst novoga Tarifnog sustava za struju, Koordinacija može reagirati i dati svoj službeni komentar.</p>
<p>Zanemare li se sastanci, razgovori i (ne)dogovori s HEP-om, ne treba smetnuti s uma da je Koordinacija HEP-u, Ministarstvu gospodarstva i Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti uputila ništa manje od 16 (šesnaest) dopisa u posljednja četiri mjeseca.</p>
<p> Tarifni sustav nosi datum 29. kolovoza, objavljen je u Narodnim novinama od 30. kolovoza, a primjenjuje se od 1. rujna 2002. godine. Dakle, potrošačima – bez obzira na to radi li se o kućanstvima, obrtnicima ili poduzećima – rok za prilagođavanje novom Tarifnom sustavu iznosi samo dva dana. U razvijenim zemljama takav rok za prilagodbu kreće se od najmanje mjesec dana pa do šest mjeseci. Zar se Vlada nije mogla opredijeliti za primjereniji rok od dva dana? </p>
<p>Režijski troškovi HEP-a trebali bi se naplatiti iz cijene struje, a ne dodati svakom potrošaču (mjernom mjestu) po 15 kuna mjesečno. Za dva milijuna mjernih mjesta to je dodatan prihod HEP-a od 360 milijuna kuna godišnje. Izgovor da je to za »očitanje brojila« i dostavu računa bio bi smiješan da nije žalostan. </p>
<p>To isto vrijedi za izgovor da »struja nije roba«, odnosno da je struja »nešto specifično«. Zar za HEP ne vrijedi odredba iz Kaznenog zakona u kojoj (članak 89.) doslovce piše da je roba pokretna stvar i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja... </p>
<p>Drugi pak izgovor da je tih 15 kuna potrebno svaki mjesec platiti HEP-u za »spremnost da potrošač u svakom trenutku može uključiti svoje trošilo« nije prihvatljiv jer se pokušava otupiti oštricu potrošača »zaboravljajući« da je za tu »spremnost mreže za potrošnju« taj isti potrošač (pre)platio u iznosu priključka na elektrodistributivnu mrežu.</p>
<p>To je tipično ponašanje monopolista koji ne želi dokazivati ono što smatra stečenim pravom.</p>
<p>Povlađujući HEP-u, Ministarstvo gospodarstva je očigledno prihvatilo takvu »igru« na štetu potrošača zanemarujući usmena i pisana upozorenja Koordinacije.</p>
<p>Nije sporno da je HEP (još uvijek) u državnom vlasništvu. Ali isto tako ne može se osporiti da bi Vlada trebala zauzimati stajališta uzimajući u obzir mišljenje potrošača, tj. građana preko čijeg se novčanika održavaju Vladine mjere.</p>
<p>Prof. dr. sc. VESNA BRČIĆ STIPČEVIĆ, predsjednica HUZP-a</p>
<p>Dr. sc. MIROSLAV MAĐARIĆ predsjednik HRID-a</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za HT 50 posto veći računi »nisu poskupljenje«</p>
<p>Ako se lanjsko poskupljenje HT usluga nije prelomilo preko leđa građana, kako neuvjerljivo i neutemeljeno tvrdi u Vjesniku od srijede 4. rujna u rubrici Pisma čitatelja Olivera Međugorac iz Korporativnog sektora HT-a za komunikacije, postavlja se pitanje preko čijih se leđa onda prelomilo poskupljenje?</p>
<p>Građani, naime, od tada plaćaju više od 50 posto skuplje račune za telefonske usluge! Način na koji HT opravdava lanjsko izuzetno visoko poskupljenje HT usluga bliže je ciničnom nego glupom argumentiranju.</p>
<p>Stvari su naime jednostavne; dvije garniture neodgovorne i nesposobne hrvatske Vlade rasprodale su HT Deutsche Telecomu da bi nekako prekrpile svoj mandat. Te su transakcije podržavali i pojedinci koji su u tim poslovima prepoznali svoj osobni interes. HT je prodan za manje nego što su u nj investirali hrvatski građani u nekoliko godina koje su prethodile rasprodaji. Nijemci su po nekim pokazateljima već vratili novac koji su platili za udjel u HT-u, a u međuvremenu zamrlo je svako značajnije investiranje u HT. To su uspjeli zahvaljujući enormnim poskupljenjima usluga, odnosno vještim manipulacijama tarifama, što im je omogućila Vlada Republike Hrvatske kao i pojedinim poslovnim transakcijama izravnog isisavanja novca isplaćivanjem pojedinih fiktivnih troškova. To je bio trik kako bi se prikazao niži profit i platilo manje poreza Hrvatskoj.</p>
<p>Cinična su uvjeravanja Olivere Međugorac da su neke usluge pojeftinile te da su »oslobođena sredstva vraćena hrvatskom gospodarstvu, odnosno građanima«.</p>
<p>Providna je i argumentacija za ukidanje tarifa za lokalne telefonske pozive i izjednačavanje tarifa na razini čitave države. Poznato je da su dotad dominantni bili lokalni jeftini pozivi pa ih se spomenutom manipulacijom znatno poskupilo i izjednačilo s međugradskim pozivima, za što nema nikakva tehničkog opravdanja.</p>
<p>Svjedoci smo mnogih smicalica kojima se služe HT i VIP-net kako bi ostvarili što veći profit. Bez dodatnih detaljnih argumentacija ostaje činjenica da su računi HT usluga u fiksnoj telefoniji znatno porasli nakon prošlogodišnjeg poskupljenja, odnosno ljepše rečeno – rebalansa tarifa.</p>
<p>Dr. sc. IVO RADIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ipak se prelomio preko leđa građana</p>
<p>U Vjesniku od 4. rujna, pod naslovom »Rebalans tarifa HT-a nije se prelomio preko leđa građana«, objavljeno je pismo Olivere Međugorac iz Korporativnog sektora HT-a za komunikacije.</p>
<p> Riječ je o reagiranju na moj članak objavljen u Vjesnikovoj Panorami subotom od 31. kolovoza, odnosno na jednu rečenicu - jedinu u kojoj se HT spominje - koja glasi: »O jednom, međutim, nema dvojbi: sve će se, baš kao i slučaju HT-ovih tarifa, prelomiti preko leđa, tj. džepova građana.« Autorica pisma pri tomu, uz ostalo, piše »da je efekt novog koncepta tarifiranja za privatne korisnike značio prosječno povećanje telekomunikacijskih troškova za oko 12 do 24 posto«, čime je, nastojeći je demantirati, na najizravniji mogući način potkrijepila »spornu« rečenicu, na čemu joj ovim putem najljepše zahvaljujem.</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>urednik Vjesnikove Panorame subotom</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Slovenci su uvijek u Zagrebu bili dobrodošli</p>
<p>Pomno pratim članke u Vjesniku o aktualnoj hrvatsko-slovenskoj krizi. Naišla sam i na vrlo oštre, ali argumentirane prikaze i komentare, a s druge strane i izrazito tolerantne i liberalne, koji vode mnogo računa i o slovenskim stajalištima i pozicijama. To je dobro i jedino moguće.</p>
<p> Mislim da mora prevladati razum i dobra volja, jer ti problemi ipak nisu takvi da se ne bi mogli prevladati na kulturan i uljudan način.</p>
<p>Iako osobno nikada nisam tvrdila da su »Slovenci naša braća«, za mene su bili moji bliski i dragi prijatelji. Tako je ostalo sve do danas. Samo na mojoj godini studija bilo je čak osam Slovenki, uglavnom iz Štajerske, jer je Zagreb u to vrijeme imao šire i kvalitetnije studije od Ljubljane, a Maribor sveučilišta uopće nije imao. S nekima i danas održavam veze, tu i tamo se čujemo, razmijenimo pisma i obavijesti, kako to stari ljudi već čine. Nikakvi sukobi oko Piranskog zaljeva u tome nas neće omesti, to je sigurno. Ne kažem da ne treba štititi interese ribara, ali oni nas sa Slovencima sigurno neće posvađati. U Zagrebu i danas živi mnogo obitelji hrvatsko-slovenskih korijena i mješovitih brakova. Među njima politički i nacionalno nije bilo nikakvih razmirica. Treba samo vidjeti kako na Dan mrtvih brojni Zagrepčani putuju preko granice u Sloveniju, jer tamo imaju svoje obiteljske grobove. Isto je i s Hrvatima koji žive u Sloveniji. Te su veze duboke i trajne i nadjačale su i dva svjetska rata, kako neće sadašnje ribarske razmirice u zaljevu.</p>
<p>Pročitala sam u Vjesniku izvode iz članka slovenskog novinara gospodina Borisa Ježa u Delu i bila nakon toga žalosna. Taj hladni cinizam i negativan odnos prema Hrvatima i Hrvatskoj nikako mu ne služi na čast. A na drugoj strani može samo izazvati vruću krv i slične reakcije.</p>
<p>Mislim da bi se mnogo više nego dosad trebao čuti glas i hrvatskih i slovenskih intelektualaca. Hrvatskoj sukob sa Slovenijom nikako ne treba. Slovenija je praktički pred punopravnim članstvom u euroatlantskim integracijama, a Hrvatska je od toga jako daleko, čak dalje od Rumunjske i Bugarske. Uskoro će nas dijeliti i »tvrda« schengenska granica koju ćemo, bojim se, sve teže prelaziti. Ako i dođe do međunarodne arbitraže, tko kaže da će ona za Hrvatsku biti povoljna, a bit će obvezujuća za obje strane.</p>
<p>Kao žena od 79 godina apeliram da se strasti smire, da se prestane s prijetnjama i izazivanjima te da Hrvatska i Slovenija iznova budu normalne i uljuđene susjede, kao što je bilo uvijek.</p>
<p>Prof. ANICA SVEDROVIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Otkriven krivotvoritelj skulptura »Jaje sa čavlima« </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Policajci Sektora kriminalističke policije, Odjela organiziranog kriminaliteta, dovršili su kriminalističku obradu neuobičajenoga kaznenog djela. Riječ je o sumnji za kazneno djelo nedopuštene uporabe autorskog djela i kazneno djelo prijevare, a akteri su sredovječna Zagrepčanka i malo stariji od nje Zagrepčanin. Oštećeni je poznati hrvatski umjetnik Dušan Džamonja.</p>
<p>Lanac indicija počeo se odmotavati početkom svibnja ove godine, kad je policija doznala da će u večernjim satima 13. svibnja autobusom požeškoga poduzeća na liniji Brijuni- Požega na zagrebački Autobusni kolodvor stići neobična pošiljka koju će preuzeti žena pod imenom Mira ili Mirjana. Nakon zasjede, policija je Miru legitimirala, a u kartonskoj kutiji otkrila skulpturu pod nazivom »Jaje s čavlima«. U njezinu je vozilu nađena istovjetna skulptura. Slična je skulptura nađena i kod prijateljice osumnjičene.</p>
<p>Stručnom je procjenom ustanovljeno da je riječ o dobro izvedenoj krivotvorini. Prema izjavi autora Džamonje, vrijednost triju izvornih skulptura na legalnom umjetničkom tržištu umjetnina iznosila bi 150.000 kuna.</p>
<p>Daljnjim se policijskim istraživanjem i obradom došlo do majstora radionice skulptura Dušana Džamonje u Parku skulpture u Vrsaru. On je Zagrepčanki, bez znanja i dopuštenja autora, umnožio tri skulpture motiva »Jaje s čavlima«, koristeći se istim materijalom i istom tehnikom kojom izrađuje i autentične autorove skulpture. Djela su se potom autobusom otpremala u Zagreb.</p>
<p> Treća krivotvorina prodana je prijateljici osumnjičene, kao autentično Džamonjino djelo, za 4500 njemačkih maraka. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vještak nije pronašao nikakve sumnjive tragove </p>
<p>ŠIBENIK, 6. rujna</p>
<p> - U nastavku dokaznog postupka u ponovljenom suđenju šestorici bivših policajaca koji se terete da su pokojnom talijanskom turistu Riccardu Cetini nanijeli teške tjelesne ozljede i zlostavljali u obavljanju službe, saslušan je vještak prometne struke Zdravko Peran. </p>
<p>On je u cijelosti ostao pri nalazu i mišljenju što ga je dao na prijašnjoj glavnoj raspravi i vještačenju, koje je obavio zajedno sa sudskomedicinskim vještacima.</p>
<p> Najviše je riječi na ovoj raspravi bilo o prometnoj nezgodi što ju je pok. Cetina skrivio kod Kremika u blizini Primoštena kada se bočno okrznuo od vozilo njemačkih registracija marke »audi« što ga je vozio hrvatski državljanin Božo Vidović koji živi i radi u Njemačkoj. Vještak Peran izjavio je da je vozilo marke »alfa romeo« kojim je upravljao Cetina pregledao tek deset dana nakon događaja i za pretrage nije na njemu uočio tragove droge, alkohola ili bilo koje druge biološke i nebiološke tragove koji bi bili sumnjivi i važni.</p>
<p> Vozilo je do pregleda bilo u policijskom krugu, a ključ u policijskoj upravi i u talijanskom konzulatu u Splitu. Peran je dalje, odgovarajući na upite branitelja i osumnjičenih policajaca, rekao da se pri pregledu vozila koristio povećalom i fotoaparatom te da radijus zakrivljenosti zavoja u kojem se dogodila prometna nezgoda nije izračunat jer se to od njega nije tražilo. Na upit osumnjičenoga Nikice Gulina je li pronašao tragove baruta u vozilu, odgovorio je niječno kao i na upit je li mu poznato gdje su završila dva kovčega s osobnom prtljagom koju su policajci uočili u vozilu, a kasnije joj se izgubio svaki trag.</p>
<p>– To nije u mojoj nadležnosti, odgovorio mu je vještak, a isti je odgovor uslijedio i na upit je li netko mogao pregledati vozilo u vremenu dok je 10 dana stajalo u krugu šibenske policije.</p>
<p> Odvjetnik drugooptuženog Branka Baice uložio je prigovor na svjedočenje Zdravka Perana, a odvjetnik trećeoptuženog Petra Blaževića, Mladen Klarić, zatražio je ponovnu rekonstrukciju i nadvještačenje koje bi obavili drugi vještaci. </p>
<p>Saslušan je i policajac Joško Ferara koji je u vrijeme nastanka slučaja Cetina, dakle prije točno četiri godine bio šef smjene operativnog dežurstva PU šibensko-kninske. I on je ostao pri ranijem iskazu. Ispričao je da je dojava o remećenju javnog reda i mira u Žaboriću od strane talijanskog državljanina Cetine zaprimljena nešto poslije 22 sata, nakon čega je preko radio-veze doznavao što se događa na terenu. Tako je saznao da Cetina bježi policiji, da je skrivio prometnu nezgodu kod Kremika, da se opirao uhićenju, bježao niz krševitu padinu, grizao policajce i da je zatražena pomoć u dovoženju specijalnog vozila »marica«, koje se s Cetinom vratilo u postaju oko 1,15 sati. Cetinu je u postaji vidio kako sjedi na podu naslonjen na zid. Procijenio je da izgleda loše te je pozvao Hitnu, koja je odmah došla. Nakon toga zatražio je informaciju o tome što se sve događalo na terenu, a odmah je o cijelom događaju obavijestio nadređene - Dragu Matića i Gorana Grguričina koji su tada bili čelni ljudi PU, te Ivicu Šimca, tadašnjega prvog čovjeka policijske postaje, a danas načelnika PU šibensko-kninske.</p>
<p> Svjedok se nije mogao sjetiti je li netko od policajaca prije dolaska »marice« tražio pomoć kolega, kao što to tvrdi trećeoptuženi Petar Blažević, te je li netko od policajaca u to vrijeme tražio i odlazio po medicinsku pomoć za Cetinu. Alkotestiranje policajaca nije obavljeno, što je propust jer da se danas takvo što dogodi, to bi se trebalo napraviti, rekao je policajac Ferera.</p>
<p>Suđenje se nastavlja 10. rujna kada će se saslušati osam novih svjedoka.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Optužnica na labavim nogama </p>
<p>Svjedokinja protiv Miketića priznala da u istrazi nije govorila istinu/ I ostali svjedoci opovrgavaju na sudu ono što su tvrdili u istrazi: da su mu novac davali na ruke</p>
<p>ZLATAR, 6. rujna</p>
<p> – U petak je pred vijećem Županijskoga suda nastavljeno suđenje Željku Miketiću (41) iz Donje Stubice, kojega optužnica tereti za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, čime je sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 1,912.107 kuna. </p>
<p>Prema optužnici, on je u razdoblju od 28. rujna 1998. do 1. travnja 1999. kao direktor poduzeća Miketić d.o.o. iz Donje Stubice prodao 13 vozila, većinom marke »mercedes«, a novac koji je primio na ruke nije položio na žiro-račun svog poduzeća, već ga je zadržao. Županijsko je državno odvjetništvo u Zlataru nakon kaznene prijave financijske policije podnijelo prijedlog za podizanje optužnice još u ožujku 2000. godine, ali je istražni sudac donio rješenje o provođenju istrage, pa je optužnica podignuta u ožujku 2001. godine.</p>
<p> U istrazi se Miketić branio da je vozila prodavao svojim starim kupcima na kredit, a s njima je imao i poslovni odnos, jer su kod njega imali deponirana devizna sredstva, a onima koji nisu imali depozit, vozila je prodavao preko komisijske prodaje po principu staro za novo. No, svjedoci su tvrdili da su mu novac u gotovini isplatili na ruke.</p>
<p>Zanimljivo je da ga optužnica tereti i za prodaju dvaju vozila 1. travnja 1999. godine za koje je novac primio on ili njegovi djelatnici, a Miketić je tajanstveno nestao 28. ožujka te godine. Financijska afera s Miketićem mjesecima je potresala Hrvatsku, a javnost šest mjeseci nije znala gdje je on, nakon čega je došao iz Amerike u pratnji tadašnjeg načelnika PU krapinsko-zagorske Darka Cara.</p>
<p> U petak su saslušani Beti Kolar, kojoj je »mercedes« kupio već saslušani Mijo Habulinec i koja je sada rekla da je u istrazi lagala, jer se bojala da će ostati bez svojeg automobila. Ona je svome nevjenčanom suprugu Miji dala »opel tigru« i 4000 DEM u zamjenu za »mercedes«, koji joj je dovezao osobno Željko Miketić. Kako je Mijo Habulinec platio Miketiću, nije znala reći.</p>
<p> Saslušana je i Stanka Lisak, koja je kao djelatnica poduzeća »Miketić« d.o.o. uzela automobil »fiat tempru« pod račun za oročena sredstva, ali je vozilo bilo spremljeno u garaži i nije korišteno, već je na poziv stečajnog upravitelja vraćeno u stečajnu masu.</p>
<p> Suđenje će se nastaviti saslušanjem preostalih svjedoka koji su kod Miketića kupili vozila, za koja su u istrazi tvrdili da su mu novac dali na ruke, što opovrgavaju prilikom saslušanja pred vijećem Županijskog suda. Tako se čini da je optužnica protiv Željka Miketića na sve labavijim nogama.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U banku po novac za varalice</p>
<p>Broj prevarenih prema formuli »pomozite, pokvario mi se automobil« penje se već na nekoliko desetaka / U zagrebačkoj policijskoj upravi registrirani su novi slučajevi, a oštećeni se javljaju i iz Zadra, Slavonskog Broda...</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Broj prevarenih naivnih građana svakim danom raste. Policiji se javljaju oštećeni koji su nasjeli na već općepoznati način lake zarade: muškarac i žena na lošem češkom ili njemačkom mole, većinom starije građane, za pozajmicu ostavljajući pritom u zalog kovčeg s bezvrijednim priborom za jelo i još manje vrijednim ručnim satovima. </p>
<p>Osoba koja je prijavila nepoznatog muškarca i ženu i koja je oštećena za 10.000 kuna ispričala je nevjerojatnu priču: dvojac prevaranata zatražio je pozajmicu od dvije tisuće kuna, jer navodno trebaju za plaćanje u auto-servisu. Kad je oštećeni otišao s neznancima u garažu po skriveni novac, oni su svoju»tražbinu« povećali na osam tisuća.</p>
<p>Kasnije je sve išlo glatko. Varalice su od svoga »dobrotvora« izmuzle osam tisuća kuna, ali i sto eura i 175 kanadskih dolara!</p>
<p> Jedan drugi slučaj, na drugom kraju Zagreba, također je ilustrativan. J. H. (77) pozajmio je varalicama dvije tisuće kuna, ali su morali pričekati dok starac u banci podigne još 1750 eura. Ostavili su mu bezvrijedne kovčege i ručni sat na dar. K. S.(71) također je bio osjećajan prema ljudima u nevolji i pozajmio im 800 eura, uz obećanje da će im pričuvati stvari.</p>
<p>Priča iz Slavonskog Broda na dlaku je slična onima iz Zagreba. Prema informacijama iz PU brodsko-posavske, policija je operativnim radom uspjela otkriti počinitelje dviju prijevara u Novoj Gradiški. Kaznena su djela počinili strani državljani, a šteta je oko 22 tisuća kuna. Varalice su je prilagodile prilikama: žrtvi su rekli da im se automobil pokvario na auto-cesti Zagreb - Bajakovo. Druga je žrtva iste prijevare M. V. iz Nove Gradiške. On je »kraći« za 8500 kuna, a »bogatiji« za dva bezvrijedna kovčega.</p>
<p> PU zadarskoj javio se 78-godišnjak koji je pretprošle srijede ostao bez 10 tisuća kuna. Prevareni je ispričao da su njega i suprugu nepoznati muškarac i žena zaustavili u gradskom predjelu Relja i zamolili za pomoć jer im se pokvario kamion. Dvoje se Zadrana smilovalo strancima te su ih prevezli do svoga stana gdje su im za popravak kamiona pozajmili 10.000 kuna. Na isti je način bez 9000 kuna ostala i jedna starija Zadranka. (P.P., I.F. M.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mladen Jarnjak oštetio »Vamu« za 16,8 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 6. rujna</p>
<p> - Nad Mladenom Jarnjakom (39) iz Lepoglave, bivšim predsjednikom uprave »Vame«, nekad najveće trgovačke kuće u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, otvorena je prije dvije godine istraga zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela protiv službene dužnosti zloporabom položaja i ovlasti te protiv vjerodostojnosti isprava krivotvorenjem službene isprave. U rješenju o provođenju istrage navodi se da je kao predsjednik »Vamine« uprave, kako bi sebi i drugima pribavio nepripadnu imovinsku korist, dao usmeni nalog zaposlenicima u računovodstvu da popune veći broj obrazaca putnih naloga za više osoba, iako te osobe nisu odlazile na službeni put, a uz putne naloge nije bilo ni potrebne dokumentacije. Naloge je s neistinitim podacima ovjerio svojim potpisom ili faksimilom i pečatom »Vame«. Na temelju tih putnih naloga iz glavne mu je blagajne isplaćivan gotov novac, koji je koristio za vlastite potrebe, plaćanje honorara radijskim djelatnicima i za plaćanje inozemnih savjetnika, čime je »Vamu« oštetio za 631.981,80 kuna. </p>
<p>Jarnjak je ispitan prije donošenje rješenja o istrazi, a priznao je da je dao nalog za uspostavu određenog broja putnih naloga, ali je tvrdio da je taj novac korišten isključivo za podmirenje obaveza poduzeća što ih je ono imalo s osnova prekovremenog rada i prema vanjskim savjetnicima. Novac je korišten i kao dotacija Radio-Ivancu. Jarnjak isto tako nije smatrao da bi se tim isplatama pribavila bilo kakva protupravna korist za bilo koga. </p>
<p>Lani je istraga, međutim, proširena zbog osnovane sumnje da je Jarnjak počinio kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju. U tom se rješenju ističe da je Jarnjak, kao odgovorna osoba »Vame«, a istodobno i suvlasnik privatnog poduzeća MWM AgroCo iz Petrijanca, koristio svoj položaj i, na štetu »Vame«, na različite načine prebacivao gotov novac s »Vamina« žiro-računa ili pak kompenzacijama ili cesijom u korist svog poduzeća iz Petrijanca. </p>
<p>Tako je u razdoblju od 1. siječnja 1997. do otvaranja stečaja u »Vami«, 25. srpnja 2000. godine, poduzeću MWM AgroCO pribavio protupravnu imovinsku dobit u iznosu 16.831.747,59 i u tolikom iznosu oštetio »Vamu«. </p>
<p>U tijeku je financijsko-knjigovodstveno vještačenje.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uhićena skupina koja je pljačkala strane turiste</p>
<p>ZADAR, 6. rujna</p>
<p> – Koordiniranom akcijom triju policijskih uprava, Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske, u petak je na području Benkovca i Zadra uhićena skupina od tri muške i jedne ženske osobe s područja Zadarske županije za koju se osnovano sumnja da je tijekom turističke sezone počinila teška kaznena djela razbojništva na štetu uglavnom stranih državljana.</p>
<p> Skupina razbojnika privedena je istražnom sucu Županijskog suda u Zadru. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da je riječ o dvojici muškaraca s benkovačkog područja, Marku K. (41) i Marinu M. (41), te Sandri S. (32) i Robertu M. (36) iz Zadra. </p>
<p>Kriminalističkom obradom njih se četvero osnovano sumnjiči da su na području Šibenika, Biograda, Zadra, Benkovca, Gračaca i Karlobaga počinili devet kaznenih djela razbojništva nad državljanima Njemačke, Slovenije, Češke, Slovačke, Mađarske, a među napadnutima je bilo i naših državljana koji su se tijekom noći odmarali uz magistralne ceste.</p>
<p>Razbojnici su napadali divlje kampere koji su se noću parkirali uz cestu. </p>
<p>Dva takva napada zabilježena su početkom turističke sezone u Dragama, na cesti između Pakoštana i Draga, te u Sukošanu i Gračacu. Razbojnici su turiste pljačkali uz prijetnju vatrenog oružja tražeći novac i druge vrijedne predmete, a u dva su slučaja turistima nanijeli i tjelesne ozljede. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Zbog poreznih dugova, država šalje u stečaj tisuće poduzeća</p>
<p>Među najvećim kandidatima za stečaj su i nogometni klubovi Dinamo i Hajduk</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Svi porezni dužnici koji do kraja godine Ministarstvu financija ne pošalju svu dokumentaciju potrebnu za sklapanje s državom ugovora o otplati duga, sigurno neće izbjeći stečaj. Najavljuje to pomoćnik ministar financija Juraj Bajić koji vodi projekt naplate dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. </p>
<p>Otkriva nam da su među zaboravnim dužnicima koji još nisu kompletirali traženu dokumentaciju i nogometni klubovi Dinamo i Hajduk, prema kojima Vlada i Ministarstvo financija neće imati ni malo milosti, kao niti prema drugim tvrtkama od kojih država potražuje milijunske iznose uglavnom poreza i doprinosa.</p>
<p>Usprkos najavama da će s pokretanjem stečajeva krenuti još prije nekoliko mjeseci, Ministarstvo financija je usporilo cijeli projekt. Tako je među ostalim, prije mjesec dana Vlada odlučila do nove godine produžiti rok za obradu ukupno 56.060 slučajeva dužnika koji su se odazvali na poziv za rješavanjem dugova. Bajić je uvjeren da će do kraja ove godine svi biti obrađeni. </p>
<p>Na prijedlog Ministarstva financija Vlada je u četvrtak sklopila nagodbe s 393 dužnika, koji državi ukupno duguju 82,9 milijuna kuna. Prije konačnog sklapanja nagodbe, što je formalno posao Vlade, Ministarstvo financija sa svakim dužnikom mora odraditi posebne pregovore, što ovaj projekt čini veoma sporim. Pomoćnik ministra Bajić ističe kako je to već peti krug nagodbi, a na na idućoj bi sjednici, Vlada trebala blagosloviti narednih 650 slučajeva.</p>
<p> Riječ je, dadaje Bajić, o dužnicima koji su odlučili državi vratiti svoje dugove za poreze i doprinose nastale u razdoblju od 1991. do kraja 2000. godine. Većina njih, čak 95 postao, svoj će dug vratiti jednokratno, uplattom u državni proračun, ili pak otplatom na rate, na rok od jedne do najviše sedam godina. </p>
<p>Do sada je obrađeno približno 10.000 predmeta na temelju kojih je već sklopljena nagodba ili će se to vrlo brzo dogoditi. Od tog broja, 5300 dužnika se odlučilo na jednokratnu uplatu, a njih oko 4700 plaćat će obročno. Svega 20-ak obveznika će državi ustupiti nekretnine. </p>
<p>Najviše nagodbi država je do sada sklopila s tzv. malim dužnicima, obrtnicma i drugim fizičkim osobama. Među većim tvrtkama koje su se do sada riješile starih dugova su, ističe Bajić, Podravka, Gaj, Slatina, Zagrebdrvo, Tempo, Koka. Najvrijednija od svih nagodbi je Tempova koji će državi platiti oko 30 milijuna kuna. </p>
<p>U Ministarstvu financija i dalje stoje pri kolovoškoj procjeni da će naplatom starih dugova do kraja godine proračunu priskrbiti 1,164 milijarde kuna. U cijeloj je priči zabrinjavajuće da oko 20.000 dužnika još nije dostavilo potrebnu dokumentaciju, pa je sve izvjesnije da će početkom 2003. na Vladin zahtjev biti pokrenuto na tisuće stečajeva. </p>
<p>Dakako, do određenih poreznih prihoda ili barem do nekretnina država bi trebalo doći i tijekom stečajnih postupaka, tako da bi na kraju balade projekt naplate starih državnih potraživanje u narednih sedam godina državnom proračunu trebao donijeti oko šest milijardi kuna. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Unatoč optimizmu ne treba očekivati potrošački bum</p>
<p>Hrvatska bi i ovu godinu mogla zaključiti s višom stopom gospodarskog rasta od očekivane, tvrdi Martina Dalić, glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Projekcije glavne analitičarke PBZ pokazuju da bi, zbog bržeg rasta osobne potrošnje u prvom ovogodišnjem tromjesečju, stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj ove godine mogla iznositi 3,7 posto u usporedbi s prošlom godinom. Ranije su prognoze Martine Dalić govorile o gospodarskom rastu od 3,1 posto u 2002. godini.</p>
<p> Unatoč tome, u drugoj polovici godine ne treba računati na nastavak potrošačkog buma. Prognoze Martine Dalić, naime, govore o međugodišnjem rastu ove komponente BDP-a od 3,9 posto u 2002. godini. Stoga bi brži gospodarski rast do kraja godine trebali ponajprije generirati rast investicija, kojima glavna ekonomistica PBZ-a u ovoj godini navješćuje rast od 7,9 posto u odnosu na lani, te eventualno od rasta prihoda od izvoza usluga i transfer.</p>
<p>Po mišljenju Martine Dalić, dinamičan rast osobne potrošnje u prvom ovogodišnjem kvartalu rezultat je brzog rasta zaduženosti stanovništva i smanjivanja štednje, jer podaci o raspoloživu dohotku ne upućuju na značajniji rast primanja stanovništva. Nasuprot tome, krediti banaka stanovništvu u prva su tri ovogodišnja mjeseca porasli za 2,4 milijarde kuna, što je 25,5 posto više nego u istom razdoblju lani i 6,9 posto više nego krajem prošle godine. U drugoj polovici godine očekuje se sporija dinamika zaduživanja stanovništva.</p>
<p>I u ovoj će se godini Hrvatska zadržati u zoni niske inflacije, tvrdi Martina Dalić. Njezine prognoze govore o stopi rasta cijena na malo od 2,8 posto, što je velikim dijelom proizvod stabilne kune i niskog rasta realnih plaća. Ipak, porast cijena električne energije i grijanja do kraja godine odrazit će se i na cijene na malo, dok će kretanje proizvođačkih cijena ovisiti o kretanju cijena sirove nafte i tečaju dolara. Unatoč rastu gospodarske aktivnosti, kretanje stope nezaposlenosti još uvijek je pod utjecajem sezonskih faktora, ističe glavna ekonomistica PBZ-a. </p>
<p>Kada je riječ o bankarskom sustavu, Martina Dalić očekuje nastavak rasta deviznih depozita stanovništva tijekom ljeta i jeseni, ali upozorava kako je razdoblje skokovitih promjena devizne štednje, kojima smo svjedočili u 2000. i 2001. godini, definitivno iza nas. Rast depozita u idućoj godini bit će puno više usklađen s rastom gospodarske aktivnosti i dohodaka nego što je bio slučaj u protekle dvije godine, zaključuje ona. Kretanje kamatnih stopa u narednom će razdoblju u velikoj mjeri ovisiti o kretanju kamata u eurolandu i mogućnostima financiranja kreditne aktivnosti, naglašava Martina Dalić.</p>
<p>U segmentu fiskusa, glavna ekonomistica PBZ-a upozorava da se sredstva za plaće i subvencije troše brže od plana. Tijekom prva četiri mjeseca ukupan dug središnje države povećan je za 2,5 milijarde kuna, te je dosegao 68,9 milijardi kuna ili 38,2 posto očekivanog BDP-a u ovoj godini. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>IEA: Nafta ne smije biti sredstvo političkog pritiska</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 6. rujna (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Stabilnost cijena nafte na svjetskom tržištu zajednički je cilj organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i međunarodne energetske agencije (IEA).</p>
<p> Cijena nafte u buduće bi se trebala kretati između 22 i 28 dolara po barelu, istaknuto je na sastanku koji su te dvije organizacije organizirale na kraju 17. svjetskog naftnog kongresa. One su prvi puta u povijesti održale zajedničku konferenciju za novinare i potvrdile da sve bolje surađuju iako IEA prije svega brine za interese potrošača nafte, a OPEC proizvođača. No, iako se slažu oko dogovorenog cilja razilaze se u mišljenju kako ga postići.</p>
<p> Tako se međunarodna energetska agencija zalaže za otvoreno svjetsko naftno tržište bez političkog limitiranja proizvodnih kvota dok zemlje OPEC-a, koje raspolažu sa 75 posto dosad otkrivenih rezervi nafte, »crno zlato« koriste i kao sredstvo političkog pritiska, istaknuo je izvršni direktor IEA Robert Priddle. </p>
<p>Na kongresu u Riju naglašeno je da će nafta i plin biti najvažniji energenti i narednih desetljeća i pokretači ekonomskog razvitka. U međuvremenu se nastavlja potraga za ekonomičnim i dugotrajnim alternativama koje će biti povoljnije za održivi razvoj. </p>
<p>Do njihovog otkrića naftna bi industrija okoliš trebala bolje štititi primjenom novih tehnologija koje omogućuju uklanjanje ugljičnog dioksida, plina koji izaziva efekt staklenika, iz fosilnih goriva i njegovo sigurno odlaganje. </p>
<p> Green Peace, koji je uz još pedesetak nevladinih eko udruga po prvi puta sudjelovao u radu svjetskog kongresa, oštro je kritizirao naftne kompanije tvrdeći da one i dalje prije svega misle na profit, a nedovoljno na zaštitu okoliša.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: Ericsson porastao 10, a Deutsche Telekom 8 posto</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Europski su indeksi tjedan završili izraženim rastom, a pozitivan se trend očekivao i u New Yorku gdje su neposredno nakon otvaranja burzi vodeći indeksi skočili više od 1 posto. Ondje je, naime, u petak objavljena najniža stopa nezaposlenih u zadnjih pet mjeseci od 5,7 posto. Optimizam je u Europi potaknuo i rast industrijske proizvodnje u Velikoj Britaniji u srpnju, iako su pad zabilježen u lipnju uzrokovali prije svega praznici zbog 50-godišnjeg jubileja kraljice Elizabete. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 2,81 posto na 4123,7 bodova, a slijedio ga je i DAX koji je na 3434,44 boda bio 2,38 posto viši nego u četvrtak. Pariški CAC 40 je dobio 2,81 posto dosegavši 3227,46 bodova, a milanski MIB 30 je prošao nešto slabije – porastao je 1,49 posto na 24,744 bodova. Indeks najboljih europskih dionica DJ Euro Stoxx 50 je dobio 2,91 posto dosegavši 2584,55 bodova.</p>
<p>Newyorški blue chip indeks Dow Jones Industrial u četvrtak je pao 1,68 posto na 8283,7 bodova, a širi S 500 1,6 posto na 879,15 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je izgubio čak 3,2 posto spustivši se na 1251 bod. </p>
<p>U Aziji su vodeći indeksi zabilježili pad, a tokyjski Nikkei 225 je izgubio 1,01 posto spustivši se na 9129,07.</p>
<p>Zahvaljujući porastu cijene sirove nafte porasle su u petak i europske naftne kompanije. Tako je BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, skočio čak 4,5 posto, dok su Shell i Royal Dutch porasli 3,6 odnosno 3,2 posto. Total Fina Elf je dobila 3,9 posto. </p>
<p>Znatne su dobitke ostvarile i europske tehnološke kompanije. Porasli su proizvođači čipova nakon što se pokazalo da Intelovo upozorenje o padu dobiti ipak nije tako ozbiljno kako se očekivalo. Infineon je dobio 5,5 posto,a STMicroelectronics 4,8 posto. Nizozemski ASML je, pak, skočio 7,3 posto, a Philips 7,7 posto. </p>
<p>Među najvećim dobitnicima bio je i Ericsson – skočio je gotovo 10 posto nakon što je izvijestio o velikom broju zainteresiranih ulagača koji su se prijavili za 3 milijuna dolara vrijednu emisiju prava na kupnju dionica. Rivali Alcatel i Nokia i Siemens dobili su između 4,4 i 4,8 posto.</p>
<p>Pozitivan je trend prevladavao i u financijskom i telekomunikacijskom sektoru. Tako je Deutsche Telekom skočio čak 8,3 posto, dok su France Telecom i BT Group dobili 5,5 odnosno 4 posto. Osiguravatelji Allianz, Axa i Aegon porasli su između 4,2 i 4,8 posto.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ovogodišnji promet Zagrebačke burze premašio 3 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Ukupni ovogodišnji promet Zagrebačke burze, zaključno s prometom u četvrtak, premašio je 3 milijarde kuna. Tako je 2002. godine po ukupnom prometu postala najuspješnija godina u povijesti Zagrebačke burze, a već sada ovogodišnji promet premašuje za gotovo 80 posto ukupni promet u 2001. godini. D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Cijene sirove nafte dosegle najvišu jednogodišnju razinu</p>
<p>LONDON, 6. rujna</p>
<p> - Cijene nafte skočile su danas na najviše razine u godini dana uslijed rasta strahovanja na tržištima od većih vojnih akcija protiv izvoznika nafte Iraka, nakon što su američki i britanski zrakoplovi jučer bombardirali neke tamošnje ciljeve.</p>
<p> Trgovci ističu da je taj skok djelomično potaknut isključivo špekulacijama, te očekivanjima da će američki predsjednik George W. Bush idući tjedan postaviti ultimatum iračkom predsjedniku Saddamu Hussinu.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Račan i Drnovšek sastaju se u utorak, Joras pušten iz zatvora</p>
<p>Dvojica su premijera telefonski razgovarala o odnosima dviju država, o tome što čine da se smanje napetosti, te pridonese mirnom rješavanju pitanja, navodi se u priopćenju iz ureda premijera Račana / Drnovšeka će primiti i Mesić i Tomčić / Joras je pušten uvjetno, a ne plati li u idućih mjesec dana ostatak kazne, opet će u zatvor</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan u petak je u telefonskom razgovoru sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom dogovorio da će šef slovenske vlade doći u radni posjet Hrvatskoj u utorak, 10. rujna, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću.</p>
<p>Drnovšek će se sastati s Račanom, a primit će ga i predsjednik Stjepan Mesić, te predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, dodaje se u priopćenju.</p>
<p>Premijer Račan izvijestio je slovenskog kolegu da je Joško Joras iz zdravstvenih razloga pušten iz zatvora. </p>
<p>Dvojica su premijera razgovarala o odnosima dviju država, o tome što čine da se na objema stranama smanje napetosti i sukobi, te da se pridonese mirnom rješavanju međusobnih pitanja, navodi se u priopćenju. </p>
<p>U međuvremenu je predsjednik Prekršajnoga suda u Umagu Vladimir Vidović izdao u petak u 13.30 sati hitan nalog da se Jorasa oslobodi zbog mogućeg pogoršanja kažnjenikova zdravstvenog stanja jer već 16 dana štrajka glađu.</p>
<p>Vidović je prihvatio prijedlog Josipa Heheta, ravnatelja Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, da se prekine Jorasovo izdržavanje zatvorske kazne. </p>
<p>Uprava je to zatražila u petak jer su se Jorasu javile tegobe koje bi mogle ozbiljno ugoziti njegovo zdravlje budući da odbija ne samo hranu, nego i lijekove i infuziju. </p>
<p>Odbio je i dati krv za laboratorijske pretrage pa nije bilo moguće utvrditi posljedice metaboličkih procesa tijekom gladovanja.</p>
<p> Joras je u petak nešto poslije 15 sati pušten iz Bolnice za osobe lišene slobode u Svetošimunskoj cesti u Zagrebu, ispred koje su bile mnogi novinari i TV ekipe. Joras je napustio bolnicu u sanitetskom vozilu u pratnji dvojice pravosudnih policajaca i liječnika.</p>
<p> Na graničnom prijelazu Bregani, rečeno je, preuzima ga slovenska hitna pomoć radi prijevoza do bolnice u Ljubljani. </p>
<p>Joras je, objasnio je Hehet, uvjetno pušten, a ne plati li u idućih mjesec dana ostatak prekršajnih kazni, opet će morati u zatvor.</p>
<p>Kontroverzni Joras slovenski je državljanin koji osporava hrvatski suverenitet u istarskom selu Mlinima s hrvatske strane granice u kojem živi. Zbog neplaćanja prekršajnih kazni 21. kolovo odveden je na izdržavanje jednomjesečne zatvorske kazne.</p>
<p>Jorasovo puštanje iz zatvora sigurno će pridonijeti smirivanju napetih odnosa Hrvatske i Slovenije, komentirao je Vjesniku u petak slovenski ministar poljoprivrede, šumarstva i prehrane Franc But prilikom posjeta Bjelovarskom sajmu. </p>
<p>Dodao je da se Slovenija ne boji arbitraže u Piranskom zaljevu, ali će onda i jedna i druga strana morati prihvatiti da netko treći odlučuje umjesto njih. Hrvatska i Slovenija ionako su osuđene na dogovor, izjavio je But.</p>
<p>Vanja Majetić, Marinko Petković i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatske političke stranke o puštanju Joška Jorasa </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Čelnici hrvatskih političkih stranaka u petak su mahom pozdravili puštanje Joška Jorasa iz zatvora. No u izjavama za Vjesnik pitaju se nije li to kršenje pravnih propisa naše države i poruka drugim zatvorenicima da štrajkom glađu mogu iznuditi izlazak iz zatvora. Ne misle da je to ustupak Slovencima ili popuštanje, no neki ostavljaju otvorenom mogućnost da je to ipak prethodnica političkim pregovorima </p>
<p>Jadranka Kosor, zamjenica predsjednika HDZ-a, izjavila je da se njezina stranka nema vremena baviti slučajem Joras jer je HDZ zaokupljen prijedlogom smjene premijera Račana u Saboru. »Joras je samo usputna loša epizoda«, kratko je ustvrdila Kosor. </p>
<p>»Uvijek je tragično kada neki slučaj s pravnog područja završi u politici, i to je opasnost za pravnu državu. Zakoni RH moraju vrijediti jednako za sve, pa tako i za Joška Jorasa. Očito je da je puštanje Jorasa na neki način ustupak pred razgovor Račana i Drnovšeka i čin dobre volje za smirivanje situacije«, komentirao je puštanje Jorasa čelnik LS-a Zlatko Kramarić. Ističe kako takav ustupak sam po sebi i nije loš, ali se pita kako bismo se ponašali i reagirali kad bi netko u Batini rekao: ovo je Srbija ili u sličnim slučajevima i da li bismo i tada imali ista mjerila. »Odavno je već propuštena prilika da se to riješi na pravi način, kako to rješavaju normalne zemlje. Jer, zamislite što bi bilo da neki Hrvat u Bledu na svojoj kući napiše: ovo je Hrvatska, pita se Kramarić.</p>
<p>Neformalni vođa Nezavisnih liberala Jozo Radoš ističe kako u čitavom slučaju nema dobrog rješenja. »Ali, pametnije je Jorasa pustiti i ne držati ga u hrvatskom zatvoru. Neka nastavi kompromitirati slovensku politiku negdje drugdje«, kaže Radoš. Doduše, dodaje, Jorasa se, koji je instrument dijela slovenske politike, nećemo samo tako riješiti. »Jer on nije proizvod, nego simbol klime kakva vlada u međudržavnim odnosima«, zaključio je Radoš.</p>
<p>Glavna tajnica HSLS–a Dorica Nikolić rekla je da je puštanje Jorasa opravdano ako je namirio svoje kazne, a ako nije, ne zna zašto se pušta. »Jer, ako je pušten iz političkih razloga, onda je i njegovo uhićenje bilo iz političkih razloga. S pravnim sustavom Hrvatske tako se ne može igrati ni trgovati, i čitav je naš pravni sustav upitan ako je Jorasovo puštanje politički ustupak Slovencima pred razgovore Račan-Drnovšek«, kaže Dorica Nikolić. Naglašava kako postupak za Jorasa mora biti kao i postupak za svakoga drugog građanina RH. Što se tiče Jorasova uhićenja, D. Nikolić se pita zašto se uopće toliko čekalo s uhićenjem ako je točno da godinama nije plaćao pristojbe. Samo je uhićenje izvedeno na neprimjeren način i u vrijeme koje mu je nepotrebno dalo političku konotaciju. »Jer građanin koji ne plaća pristojbe ne dolazi u novine, nego ga se rebne po džepu ili ide u zatvor. A ako smo zaista spremni trgovati i pravnim sustavom i jednakošću građana pred zakonom, onda smo došli do kraja«, zaključila je glavna tajnica HSLS-a. </p>
<p>Predsjednik DC-a Mate Granić pozdravlja puštanje Jorasa »ako je ono u skladu sa zakonom«. U tom slučaju to je čin dobre volje i korak da se napravi bolja atmosfera prije razgovora Račana i Drnovšeka, kaže Granić. »Ne treba imati iluzija da Joras neće i dalje provocirati, ali je njegovo puštanje, ako je u skladu sa zakonom, u redu zbog stvaranja pozitivne atmosfere«, zaključio je Granić.</p>
<p>»Ako je pušten mimo odsluženja kazne koja je zaprijećena odlukama stečajnog suda, zbog čega je i zatvoren, onda je to kršenje zakona i Ustava i nefunkcioniranje pravne države, bez obzira na to što ni mi ni itko u Hrvatskoj ne želi da itko u našim zatvorima umre od štrajka glađu«, poručuje Anto Đapić, čelnik HSP-a. On to ne smatra popuštanjem Slovencima, ali kompromisan postupak jest, tvrdi Đapić. Ako je pušten radi ikakvih političkih ustupaka Sloveniji, Đapić se tome protivi i poručuje: »To je poruka o nefunkcioniranju pravne države i to dovodi u podređen položaj građane naše države, koji su također kazneno odgovorni, leže po zatvorima, ne mogu platiti kaznu... Poruka je to njima da trebaju štrajkati glađu pa će izići van iz zatvora«.</p>
<p>S tim se dijelom slažu i narodnjaci, čiji glasnogovornik Boris Blažeković pozdravlja Jorasovo oslobođenje, ali i pita tko je platio kaznu za Jorasov prekršaj i je li uopće plaćena. »Prvo to treba provjeriti, ako kazna nije plaćena, onda je to protivno našim zakonima. Jorasa je trebalo odmah pustiti van jer on nije i ne može biti faktor događanja između dviju zemalja, niti priče oko Piranskog zaljeva. Nijedan čudak to ne može biti, odnos dviju zemalja rješava se na razini ministarstava vanjskih poslova i premijera, a ne na razini nekakvog čudaka koji izvjesi zastavu i viče: Tukar je Slovenija«, kazao je Blažeković. Ocjenjuje pametnim potezom njegovo puštanje, a slučaj Joras smatra napuhanim »do visina« iako ga je trebalo riješiti tiho, »da se i ne zna da je postojao«.</p>
<p>Luka Trconić, potpredsjednik HSS-a, to smatra dobrim pravnim potezom hrvatskih nadležnih tijela. »Nakon onoga što se dogodilo sa slučajem Joras trebalo je pokazati da pravna država funkcionira i time je svrha postignuta. Trebalo je pokazati suverenitet nad svojim područjem, da su zakoni u Hrvatskoj jednaki za sve. A to što je pušten ukazuje na korektno ponašanje naše države, i mislim da će to naići na pozitivan odjek u Sloveniji i bolju političku atmosferu«, kazao je Trconić.</p>
<p> U HSS-u pak ne smatraju da je Jorasovo oslobođenje ikakav ustupak ili popuštanje Slovencima. </p>
<p>– Puštanje Joška Jorasa dobar je potez na tragu popuštanja napetosti i normalizacije odnosa između Hrvatske i Slovenije. Bolje bi bilo da do ovoga nije ni došlo - prokomentirao je za Vjesnik Jorasovo puštanje iz zatvora Ivan Jakovčić, predsjednik IDS-a.</p>
<p>Andrea Latinović/Marija Pulić/Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Proširuje se optužnica za krađu 100 milijuna dolara </p>
<p>Na optuženičku klupu morat će i Ivan Štokić, bivši direktor Riječke banke, jer je anonimkama upozoren na nezakonitost poslovanja dilera Eduarda Nodila kad je manjak iznosio četiri, pa onda i 13 milijuna dolara, ali ništa nije poduzimao / Službena objava zahtjeva za proširenje optužnog prijedloga pokazat će do koje razine odgovornosti je došla istraga za dolarske milijune</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Kad u ponedjeljak, 9. rujna, Eduard Nodilo, pritvoreni diler Riječke banke, po sili zakona bude pušten iz pritvora, spis u njegovu predmetu bit će optužno proširen za još nekoliko imena. Prvo od njih je ime bivšeg direktora Riječke banke Ivana Štokića. U prikupljanju dokaza, istraga je otišla u Nodilovu slučaju vrlo daleko. Pokazalo se da je radeći dilerski posao od 1998. godine do dana izbijanja afere koristio metodu »prodaj jeftino, kupi skupo«. Kockajući se imovinom banke, Nodilo je, zapravo, sve do ukupnih 100 milijuna dolara upropaštenih tuđih novaca bio pod nadzorom.</p>
<p>Prva anonimna predstavka stigla je na stol Ivanu Štokiću, direktoru banke, onoga dana kad je gubitak po Riječku banku dosegao razinu od četiri milijuna dolara. Ni na drugu anonimnu predstavku Štokić nije reagirao, iako je poslana u trenutku kad je dug iznosio 13 milijuna dolara. Šef banke ne reagira ni nakon što ga stranci, koji su u međuvremenu ušli u banku, upozoravaju da se s ovlastima i učinkom glavnoga burzovnog mešetara nešto ozbiljno događa.</p>
<p>Kad je pukla afera »Nodilo i Riječka banka«, pozornost je bila usredotočena isključivo na »automatskog krivca« - Eduarda Nodila. No, u prikupljanju podataka o počinitelju, nije istražiteljima promakla činjenica da je za cijeli biznis znao i onaj tko je po logici stvari morao znati za bilancu burzovnih igrarija sebi podređenog uposlenika. Posebno zato, što poslovne rezultate svih tih godina Štokić iskazuje u završnim računima s plus oznakom. Zar je poslovanje Riječke banke u tom razdoblju bilo takvo da se mogao prikriti manjak od ciglih 100 milijuna dolara?</p>
<p>Naime, po internim propisima banke, dok se Nodilo kocka na burzama i redovito gubi, pozitivni učinci banke u prikazima s potpisom direktora Štokića zaslužuju i posebne menadžerske nagrade. A nagrade se broje u stotinama tisuća kuna, maraka, eura... Poznato je također da je Štokić dan-dva prije no što je puknula bruka s dolarskim milijunskim manjkom podigao svojih 1,5 milijuna maraka. S njegova direktorskog prozora su gužve nastale pred šalterima banke nakon izbijanja afere bile tek sitna neugoda.</p>
<p>Međutim, tragajući za opsegom Nodilova djela, za koje je osumnjičen, istražitelji su naišli i na niz činjenica zbog kojih se na direktora Štokića može primijeniti zakonska definicija o pomagaču u izvršenju kaznenog djela. Jer, pokazalo se da Nodilo nije mogao sam tolike godine praviti milijunske dolarske gubitke banci, a da to nitko u njoj ne zna.</p>
<p>I, dok prošireno optuženje u aferi izravno pogađa Ivana Štokića, pogodit će i dvoje uposlenika banke koji po logici stvari moraju znati sve pojedinosti o poslovanju banke, osobito ako se učinci tog poslovanja tiču prokockanih dolarskih milijuna. Nikakva isprika za to nisu »kilometarski« kompjutorski ispisi na kojima je zabilježen učinak Nodilova »poslovanja«. To tzv. swift-poslovanje stvorilo je i revizijske muke stručnjacima iz Hrvatske narodne banke. Oni su dosad obavili vještačenje u omjeru 30 milijuna dolara prema izgubljenih 100 milijuna. Ta trećina prijeđenog reviozorskog puta i sporo napredovanje kroz isprintane stranice kompjutorski registriranog poslovanja samo objašnjava zašto je optuženje i za Štokića stiglo baš u vrijeme kad Eduardu Nodilu ističe šestomjesečni pritvorenički rok.</p>
<p>Zakon o duljini pritvora je nesporan. Nodilo će od ponedjeljka na slobodu, ali će ta sloboda biti sa svim zakonskim osiguračima da u svakom trenutku bude dostupan pravosudnim i policijskim tijelima. Iz krugova bliskih istrazi, Vjesnik doznaje da Nodilo neće, po izlasku iz pritvorničkih uza, dobiti ni najmanju priliku zloupotrijebiti zakonsku slobodu. Od ponedjeljka, dakle, slučaj Riječke banke ulazi u novu fazu. Ostvari li se »prijetnja« iz proširenog optužnog prijedloga i za Štokića i za dvoje njegovih bliskih suradnika, na provjeru će doći cjelokupan kazneni sustav. Jest, Nodilo je izravno napravio svojim burzovnim potezima štetu od 100 milijuna dolara. Ali, taj gubitak nije nastao preko noći.</p>
<p>Pune četiri godine on je povećavao dolarski manjak u bančinim trezorima, a da nitko iz poslovodstva banke nije pomakao ni mali prst, čak ni onda kad je gubitak iz knjigovodstva prešao u - astronomiju. Ali, kockarski duh jednog dilera mogao se razmahati samo uz blagoslov njemu nadređenih. Posebno, kad su ti nadređeni nekoliko puta upozoreni na manjak kojim je rupa ispod njihovih menadžerskih fotelja porasla do ugroze njihovih vlastitih bankovnih računa. A to mora imati svoju pravosudnu mjeru i ocjenu. Zato će službena objava zahtjeva za proširenje optužnog prijedloga pokazati do koje razine odgovornosti došla istraga za dolarske milijune.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Poljanić: »Vjerujem da je ovo zadnji mandat UN-a na Prevlaci«</p>
<p>Granica na kopnu je neupitna, a morska nije nikad bila određena i trebaju je odrediti stručnjaci / Hrvatska građanska inicijativa planira izaći na izbore u Tivtu, gdje živi većina od 12.000 do 13.000 etničkih Hrvata koliko ih ima u Crnoj Gori / Položaj Hrvata u Crnoj Gori danas je mnogo bolji, nego prije 10, 11 godina, a i suradnja dviju država je vrlo dobra, kaže Poljanić</p>
<p>KOTOR, 5. rujna</p>
<p> – Hrvatski konzul u Kotoru Petar Poljanić govori za Vjesnik o položaju Hrvata u Boki kotorskoj i u Crnoj Gori, o razgraničenju na moru s Crnom Gorom, te o gospodarskoj i ostaloj suradnji dviju susjednih, donedavno zaraćenih država.</p>
<p> • Predsjednik crnogorske komisije za granice nedavno je izjavio da bi Boka kotorska trebala u cijelosti pripasti Crnoj Gori i da je upitna i granica na kopnu. Možete li to komentirati?</p>
<p>- Granica na kopnu je neupitna. Ona je na Konfinu - što i znači granica - ako se ne varam od 1418. godine. Dakle, hrvatski se teritoriji proteže do Konfina. Morska granica nije nikad bila određena i trebaju je odrediti stručnjaci. Hoće li se naći neko privremeno rješenje ili će biti dogovoreno konačno rješenje, to ćemo vidjeti. No u svakom slučaju, morska je granica još otvoreno pitanje. Kad bude riješena, pitanje Prevlake definitivno će biti iza nas.</p>
<p> • Hoće li ovo biti zadnji mandat UN-a na Prevlaci?</p>
<p>- Po svoj prilici, da. A ako i ne bude, onda će sljedeći, koji bi vjerojatno trajao tri mjeseca, biti sigurno zadnji. No ipak vjerujem da bi ovo mogao biti zadnji mandat UN-a na Prevlaci.</p>
<p> • U Crnoj Gori će 20. rujna biti održani parlamentarni izbori na kojima će se, prema najavama, prvi put pojaviti i nezavisna hrvatska lista.</p>
<p>- Da, to je prvi put da se Hrvati pojavljuju na izborima. Gotovo donedavno, Hrvati su ovdje bili potpuno neorganizirani, nije bilo nikakvog hrvatskog društva. Prije tri-četiri godine, nakon šezdesetak godina, oživljen je rad društva »Napredak«. Prije godinu dana je u Kotoru organizirano Hrvatsko građansko društvo. Dakle, Hrvati su se nakon dugo godina Hrvati u ovim prostorima počeli organizirati.</p>
<p>Hrvatska građanska inicijativa planira izaći na izbore u Tivtu, jer tamo živi većina od 12.000 do 13.000 etničkih Hrvata koliko ih ima u Crnoj Gori. Izbori su pred nama, a hoće li se Hrvatska građanska inicijativa uspjeti organizirati i izaći na izbore, vidjet ćemo. Ako se to ne dogodi za ove izbore, sasvim će se sigurno dogoditi na sljedećim.</p>
<p> • Kako biste ocijenili položaj Hrvata u Crnoj Gori? </p>
<p>- On je danas mnogo bolji nego prije 10, 11 godina, iz poznatih razloga. U tom se vremenu, nažalost, oko 200 obitelji iselilo iz Crne Gore, kako se čini zauvijek. Danas je položaj Hrvata mnogo bolji, sasvim dobar. </p>
<p>I suradnja s Hrvatskom je dobra, ne samo s Dubrovnikom i tim dijelom Hrvatske, nego je suradnja dviju država, Crne Gore i Hrvatske, vrlo dobra. Ti su odnosi u stalnoj uzlaznoj putanji. </p>
<p>Evo i podatka koji to ilustrira: kad sam prije dvije i pol godine došao u Kotor kao konzul, u sezoni 2000. je na relaciji Dubrovnik – Boka kotorska prošlo 2000 turista, što se smatralo velikom stvari. Danas je taj broj daleko, daleko veći. Naravno, nije riječ samo o suradnji na turističkom planu nego i na drugim važnim projektima, kao što su zaštita od požara, očuvanje voda... Nakon svega što se dogodilo prije samo deset godina, ni najveći optimisti nisu ovo mogli očekivati.</p>
<p>Milan Jelovac, Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Rok za zatvaranje nepropisnih odlagališta - neprovediv</p>
<p>Od 288 odlagališta komunalnog otpada svega ih četiri odgovara propisanim zakonskim uvjetima/ Rok za sanaciju odlagališta bio je 31. prosinca 2001., no, budući da su samo rijetke općine i gradovi udovoljile tom roku, on je produžen do 1. srpnja 2003./ Ministarstvo nema pravo zbog toga kazniti jedinicu lokalne samouprave, a kada bi i moglo, one bi kaznu morale uplatiti u vlastiti proračun</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – U Hrvatskoj svega četiri odlagališta komunalnog otpada odgovaraju propisanim uvjetima, odnosno samo su ta četiri - legalna. To su odlagališta u Bjelovaru, Garešnici, Humu na Sutli i u Rovinju. U izgradnji je trenutačno pet odlagališta – u Zagrebu, Dubrovniku, Orlovcu i Pisarovini. Podaci su to nadzora Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja provedenog tijekom 2001. u svim županijama.</p>
<p>»Pregledano je 288 postojećih odlagališta otpada radi utvrđivanja pravog stanja odlagališta«, kažu u Ministarstvu. Prema nalazu inspektora, tvrde, trebalo bi odmah zatvoriti oko 150 postojećih odlagališta zbog »lošeg održavanja«. </p>
<p>Glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević tvrdi: »Stanje s odlagalištima komunalnog otpada naslijeđeno je iz ranijih vremena«. »U blizini većih naselja obično se nalazilo nekoliko divljih odlagališta i najčešće je nekom općinskom odlukom jedno od njih proglašeno službenim odlagalištem. Pravilnik o postupanju s otpadom kao podzakonski akt donesen je 1997., i njime je propisana sanacija odlagališta do 31. prosinca 2001. godine. No, budući da su samo rijetke općine i gradovi udovoljili tom roku, on je produžen do 1. srpnja 2003. godine«, kaže Gojević. </p>
<p>Razlog njihova (ne)zatvaranja ekološki je »čist«, jer se otpad ne bi imao gdje sakupljati. »Svaki grad ili općina ne mora imati odlagalište. Bilo bi to neracionalno, jer su troškovi izgradnje i održavanje uređenog odlagališta vrlo visoki«, ističe Gojević. Prema svjetskim iskustvima, tvrdi ona, troškovi izgradnje i rada odlagališta podnošljivi su tek ako odlagalište pokriva potrebe 300.000 do 500.000 stanovnika. </p>
<p>S druge strane, jedinice lokalne samouprave su, prema Zakonu o otpadu, dužne osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. »No u velikom broju slučajeva uočena je nezainteresiranost za rješavanje ovih problema«, naglašavaju u Ministarstvu. Na pitanje može li Ministarstvo kazniti jedinicu lokalne samouprave zbog nepoštivanja tog zakona, odnosno nelegalnog odlagališta, Gojević odgovara: »Ne može«. </p>
<p>»Za sada ne postoji pravna mogućnost kažnjavanja jedinica lokalne samouprave ako se ne pridržavaju propisa. Naime, kada bi se i mogle kazniti prema postojećim propisima, kaznu bi morale uplatiti u vlastiti proračun«, ističe Gojević. Zbog toga i jest neizvjesna provedba produženog roka za zatvaranje nepropisnih odlagališta, smatra ona. Međutim, također napominje da bi ta odgovornost mogla biti i politička »jer uspjeh na izborima može ovisiti i o tome je li lokalna vlast riješila problem odlagališta otpada«. </p>
<p>Kolika je, pak, mogućnost od zatrovanja tla i podzemnih voda zbog nelegalnih odlagališta? Gojević odgovara da to ovisi o »smještaju i veličini odlagališta te vrstama otpada koje se odlažu«. »Velika opasnost su odlagališta u kraškom području te ona uz rijeke i vodonosnike«, ističe glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>HDZ i službeno zatražio ostavku Vlade i premijera</p>
<p>Osnovni razlog zbog kojeg HDZ traži ostavke je činjenica da je Račan kršio Ustav i saborske odluke u slučaju Piranskog zaljeva, rekao je predsjednik HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – »Sadašnja vladajuća koalicija sigurno neće i ne može izdržati do 2004. godine, a kada bi i izdržala, to bi bilo loše za Hrvatsku, jer će nas ova koalicija gurnuti u još dublju krizu«, izjavio je na konferenciji za novinare u petak predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader, komentirajući nagađanja da će izbori ipak biti održani u redovitom roku.</p>
<p>Sanader čak smatra da ova vlada neće izdržati ni skorašnju raspravu o proračunu u Saboru. »Vjernost koaliciji kupuje se velikim novcem, a ni pragmatična politika HSS-a ne može tako dugo izdržati«, kazao je HDZ-ov predsjednik.</p>
<p>Sanader je izvijestio javnost da je HDZ u petak i formalno u saborsku proceduru, odnosno predsjedniku parlamenta, uputio zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja Vladi i premijeru Račanu. »Osnovni razlog zbog kojeg HDZ to traži«, kazao je Sanader, »je činjenica da je Račan kršio Ustav i saborske odluke u slučaju Piranskog zaljeva«.</p>
<p>Također, šef HDZ-a je upozorio da postoji i drugi dio sporazuma Račan – Drnovšek koji se odnosi na predavanje hrvatskog teritorijalnog mora za slovenski prolaz u otvoreno more. </p>
<p>Sanader je ustvrdio i kako je Račan »pristao da Sloveniji pripadne 80 posto Savudrijske vale, tj. Piranskog zaljeva«. </p>
<p>U HDZ-u također smatraju da Slovenija i Hrvatska, koje su uvijek imale dobrosusjedske i prijateljske odnose, o svojim graničnim problemima trebaju razgovarati, a tek onda ići na međunarodnu arbitražu, ne uspiju li ti razgovori. No sporazum Račan – Drnovšek u toj se arbitraži ni u kojem slučaju ne smije koristiti, upozorio je Sanader.</p>
<p>Osvrnuo se i na prijedlog Mate Arlovića iz SDP-a o produljenju saborskog mandata sa četiri na pet godina, rekavši kako to pokazuje da »SDP po svaku cijenu želi zadržati vlast«.</p>
<p>Najavio je i da će na ponovljenim izborima u Gornjem Knegincu HDZ još jednom pobijediti i to uvjerljivije, kritizirajući odluku ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović o poništenju provedenih izbora.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Grandić: Čavar mi je rekao da tenk potjeram granom</p>
<p>RIJEKA, 6. rujna</p>
<p> - Gospićanin Pajo Brkljačić je u Domovinskom ratu najprije bio zapovjednik voda, potom satnije, a na kraju i bojne u sastava 118. brigade HV-a. Svjedočeći na suđenju »gospićkoj skupini« na Županijskom sudu u Rijeci u petak, on je rekao da je na početku Domovinskog rata u Gospiću, do dolaska Mirka Norca i Mire Lace, obrana grada bila neorganizirana. Svjedok je potvrdio i riječi prvooptuženog Tihomira Oreškovića da je u vojnoj evidenciji Gospića na početku rata bilo 135 kapetana od kojih su se u obranu grada uključila samo trojica. Na pitanje sutkinje Ike Šarić tko je izdavao naredbe perušićkoj bojni u listopadu '91., energično je reagirao Mirko Norac, upozorivši ju da u to vrijeme nije bilo bojne, već da se može govoriti samo o postrojbi. Sutkinja mu je rekla da iz tog vremena postoje dokumenti u kojima se spominje i perušićka bojna. »Možda vi bolje znate od mene«, zaključio je Norac.</p>
<p>Optuženi Stjepan Grandić je ustvrdio da perušićka bojna, kojom je on zapovijedao, nije nikad samostalno djelovala, kako su to izjavili neki svjedoci, već da je najprije zapovijedi primala od zapovjednika 117. brigade Davora Pajtla, a potom od zapovjednika 118. brigade Mirka Norca. Grandić se sjeća da su jednom Gospićani zatražili minobacačku podršku perušićke bojne (radilo se o dva bacača koja su Perušićani sami izradili), što im je i udovoljeno. »Osobno sam tada došao u Gospić, bacačima smo tukli četnike u silosu, a potom smo jedva izvukli žive glave«, ispričao je Grandić. On se sjeća i toga da su jednom u štabu kod Norca na zemljopisnim kartama utvrđivali pravce kretanja postrojbi. »Kad sam rekao da je na mom pravcu kretanja ukopan neprijateljski tenk, pukovnik Čavar, šef operativne zone za Liku, savjetovao mi je da uzmem granu i njome potjeram tenk«, kazao je Grandić. Norac je pak podsjetio da se i on verbalno sukobio s Čavarom oko napada na Ljubovo. Norac je tada tvrdio da HV u Gospiću nije sposoban uspješno izvesti taj napad, dok je Čavar tvrdio suprotno. Svjedok Brkljačić napominje da je u listopadu '91. Gospić branilo 350 građana, da je uz njih bila i jedna satnija iz Rijeke i neki HOS-ovci, a da su u to vrijeme mnogi građani zadužili pušku i pobjegli. Ustvrdio je da mu je u to vrijeme zapovjedi izdavao Norac.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Hrvatski liječnički sindikat najavio štrajk liječnika</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Hrvatski liječnički sindikat (HLS) u petak je na izvanrednoj skupštini jednoglasno odlučio organizirati opći štrajk liječnika, ali još nije odlučio o datumu njegova održavanja. Odluku o danu štrajka naknadno će donijeti Glavni odbor i Predsjedništvo HLS-a, izvijestio je predsjednik sindikata Ivica Babić. HLS će organizirati štrajk zbog nezadovoljstva statusom liječnika i neprimjerenih osnovnih plaća te preniskih cijena glavarina. Sindikat traži da se osnovna plaća za redovan rad usklađuje s prosječnom hrvatskom plaćom - za liječnika dvije prosječne plaće (oko 7000 kuna), a za specijalistu liječnika dvije i pol prosječne plaće (oko 9000 kuna). Također traži potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora kojim bi se definirala prava i obveze liječnika, te zaštitu stečenih prava, rekao je Babić.</p>
<p>Prije konačne odluke o organiziranju općeg štrajka, HLS je pozvao predstavnike Vlade na pregovore o sindikalnim zahtjevima. Ako se ni tada problemi ne riješe na primjeren način, organizirat će se opći štrajk. Liječnički sindikat već je 28. lipnja organizirao jednodnevni štrajk upozorenja, kad su liječnici primali samo hitne medicinske slučajeve. Babić tvrdi da zahtjeve sindikata i odluku o organiziranju općeg štrajka podržavaju sve liječničke udruge. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Pakračani i Lipičani se zasad nisu nauživali blagodati posebnog statusa </p>
<p>Sve su oči u Pakracu uprte u drvnu industriju »Papuk« koju nitko nije htio kupiti ni za 249.000 kuna, jer su dubioze prevelike; nezaposlenih je 1023/ No, izgrađena je zona male privrede i osiguran novac za kreditiranje malog poduzetništva/ U Lipiku je stanje bolje, riješeno je pitanje Staklane a Studenac radi više nego uspješno; počne li gradnja tvornice »flot« stakla osigurat će se posao za dobar dio od 502 nezaposlena; najviše se ipak očekuje od vraćanja lipičkog lječilišta na turističku kartu Europe </p>
<p>LIPIK/ PAKRAC, 6. rujna</p>
<p> – Iako je u sedam godina proteklih od oslobođenja okupiranih dijelova Lipika i Pakraca dosta učinjeno u njihovoj obnovi, tragovi rata i ratnih razaranja u oba grada vidljivi su gotovo na svakom koraku. </p>
<p>Izravnu ratnu štetu od 625 milijuna eura i daleko moćnije sredine teško bi u kratkom roku nadoknadile. Stoga se i danas na ulicama Lipika i Pakraca gradi ili priprema teren za početak radova. U neposrednoj okolici pakračke bolnice, pak, pirotehničari uklanjanju iza rata zaostala minsko-eksplozivna sredstva.</p>
<p>Baš kao i druge sredine pogođene ratom i Pakrac odnosno Lipik imaju status područja posebne državne skrbi. Ako je suditi po statusu, onda bi se i u jednom i u drugome gradu prije svega pitanja gospodarske naravi trebala rješavati brzo i uspješno. No, žitelji dvaju gradova ističu da blagodati od statusa koji su dobili nisu previše uživali.</p>
<p>Glavna preokupacija Pakračana je danas ne kako obnoviti dom već kako naći radno mjesto. Sve oči uprte su u drvnu industriju »Papuk« a nju ni za 249.000 kuna nitko nije htio kupiti, jer su dubioze prevelike. </p>
<p>Gradonačelnik Pakraca Damir Špančić na pitanje kako izaći iz nastale situacije za Vjesnik odgovara: »Otvaranjem radnih mjesta i razminiranjem zemljišta, kako u gradu tako i u okolici grada, a sva ostala pitanja lako ćemo riješiti«. I prema riječima Špančića, u tome ključnu ulogu igra »Papuk« i sudbina te tvornice. </p>
<p>U gradskim službama čine sve ne bi li u Pakrac doveli poduzetnike. Uspostavljeni su kontakti s Gospodarskom komorom Štajerske, izgrađena je zona male privrede, osiguran novac za kreditiranje obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Riječju, čini se sve što je u mogućnosti grada kako bi se brojka od 1023 nezaposlena smanjila.</p>
<p>Nešto lakša situacija je u Lipiku, jer je, barem za sada, riješeno pitanje Staklane a Studenac radi više nego uspješno. </p>
<p>»Ono što nam predstoji«, kaže gradonačelnik Stjepan Horvat, »jest raspodjela poljoprivrednog državnog zemljišta a time i stvaranje novih radnih mjesta. No i tu ima dosta zakonskih nejasnoća što nas zbunjuje«. </p>
<p>Ako se u narednom razdoblju uspješno riješi pitanje sirovina i započne gradnja tvornice flot stakla osigurat će se nova radna mjesta za dobar dio od 502 nezaposlena žitelja Lipika i okolnih naselja, a od obnove zdravstveno-rekreacijskog centra i vraćanja lipičkog lječilišta na turističku kartu Europe u Lipiku očekuju najviše.</p>
<p>Iako su se u proteklom razdoblju najviše naslušali obećanja, a dobivanje statusa područja od posebne državne skrbi probudilo nadu da će se stvari brže rješavati u Pakracu i Lipiku shvatili su da se prije svega moraju uzdati u vlastite snage i sposobnosti a ono sa strane ako dođe, dobro dođe.</p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mlinarić: »Srpske škole bi značile getoizaciju jednog naraštaja«</p>
<p>Ovdašnji Srbi su 300 godina učili hrvatski jezik, nisu imali ni dopunsko školovanje na srpskom jeziku te svi čitaju i ćirilicu i latinicu, mislim da nema potrebe da se sada getoiziraju/ Cilj svemu je da Srbi sebe rasporede odnosno da jedan Đuro Podunavac bude nadzornik u školama itd./ Zašto se srpske škole prvo ne ustroje u Zagrebu, gdje živi više Srba nego u Vukovaru, pita Mlinarić</p>
<p>VUKOVAR, 6. rujna</p>
<p> – Nedavno je Zajedničko vijeće općina (ZVO) iniciralo da se od ove školske godine u Vukovaru formiraju osnovne i srednje škole s nastavom na srpskom jeziku i ćirilici. U HDZ-u su odmah reagirali protiv te inicijative, uz podsjećanje da se već pet godina u vukovarskim školama nastava odvija u zasebnim hrvatskim i srpskim razredima. O tome za Vjesnik govori Petar Mlinarić, dogradonačelnik Vukovara i predsjednik gradskog HDZ-a.</p>
<p>• Zašto ste inicijativu ZVO-a ocijenili kao politički čin?</p>
<p>- Politika koju provodi ZVO pogubna je za Srbe. Vode je isti oni koji su je vodili 1991. s katastrofalnim posljedicama. Mi smo gradili škole po upisnim područjima i za djecu hrvatske i za djecu srpske nacionalnosti da bi išli u iste škole. Ako su Srbi na ovom području 300 godina učili hrvatski jezik, nisu imali čak ni dopunsko školovanje na srpskom jeziku te danas svi čitaju i ćirilicu i latinicu, mislim da nema potrebe da se sada getoiziraju. Zamislite kako bi bilo djetetu bilo koje nacije kojem je škola pokraj kuće, a on na nastavu mora u drugu, dva do tri kilometra dalje. To je korak natrag u mirnoj reintegraciji i getoizacija jednog naraštaja. </p>
<p>• Kako je bilo riješeno ovo pitanje nakon što je okončan proces mirne reintegracije?</p>
<p>- Djeca srpske nacionalnosti već petu godinu, u školama koje pohađaju i hrvatska djeca, uče na srpskom jeziku, odnosno jedna smjena ima nastavu na srpskom, a druga na hrvatskom jeziku. Oni sada traže zgrade. Djeca će sada upirati prste jedni u druge i govoriti: 'Tamo su Srbi... tamo su Hrvati... tamo su Česi'. </p>
<p>• No, onemogućiti inicijative manjine značilo bi osporiti joj prava.</p>
<p>- Iz ZVO-a se može čuti da im je škole kakve traže obećao netko u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok neki srpski političari, pak, navode kako žele da im dijete ide u školu s drugom djecom i da danas-sutra dobije diplomu na latinici. Ponavljam, riječ je o političkom pritisku, jer bi predstavnici srpske nacionalne zajednice sada htjeli imati svoga ravnatelja, tajnika i druge, bez obzira na moguće katastrofalne posljedice na mlade ljude koji će tu ostati. Ističem da je ovdje apsolutno prisutna ravnopravnost djece svih nacionalnosti.</p>
<p>• Kakva je vaša prognoza o rješavanju novonastalih okolnosti u vezi s inicijativom ZVO-a?</p>
<p>- Uvjeren sam da će sve ostati isto, odnosno da će se ispoštivati stav čelništva Grada Vukovara. Oni su, podsjećam, protiv ovakve inicijative. Srbi na ovom području imaju sva prava i to čak više nego igdje. Očito je da bi Vukovar trebao biti pokusni kunić za ovaj model. Zašto se srpske škole prvo ne ustroje primjerice u Zagrebu gdje živi više Srba nego u Vukovaru? I što je s onih deset posto srpske djece koja žele slušati nastavu na hrvatskom jeziku? </p>
<p> • Imate li saznanja da je inicijativa ZVO-a uistinu izraz volje roditelja?</p>
<p>- To je notorna neistina. Cilj svemu je da Srbi sebe rasporede odnosno da jedan Đuro Podunavac bude nadzornik u školama itd. Nije im važno kamo će ta djeca poslije, gdje će naći posao i to sa ćiriličnom diplomom. Šanse za posao na taj način su male, skoro nikakve i mogu upozoriti da svi koji zagovaraju ovakav model točnije ZVO i političari iz ovog Vijeća, rade protiv svojeg naroda. Za nas je ZVO paravlast. Poručujemo kako ne želimo da netko tko nije iz Vukovara kroji sudbinu vukovarske djece. Što se tiče roditelja Srba, dio njih se boji srpskih političara. Većina njih prihvatila bi škole kakve su njihova djeca pohađala i do sada.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Kovačević: »Vode trebaju čim prije u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša«</p>
<p>O aktivnostima na summitu: Pri kraju pregovori vrijedni 100 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Jadranu/ Predstavnike SAD-a ministar je izvijestio da se uvodi obveza etiketiranja GMO proizvoda/ Od predstavnika EBRD-a Kovačević je zatražio pristup Hrvatske sredstvima novog fonda za financiranje projekata predstavljenih na Donatorskoj konferenciji </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević nije htio na konferenciji za novinare u petak komentirati aktualne teme vezane uz zaštitu okoliša u Hrvatskoj, no na insistiranje novinara, kratko je rekao, vezano uz Puto, da će Ministarstvo postupati u skladu sa zakonom. »Vlada je donijela odluku da tijela nadležna za Puto moraju u roku tri mjeseca napraviti izvještaje, a taj rok još nije protekao«, podsjetio je.</p>
<p>»Uspjeh summita o održivom razvoju u Johannesburgu je u činjenici da je održan«, izjavio je ministar o središnjoj temi konferenciji, dodajući da je službeni stav Grupe77 (skupina zemalja u razvoju) taj da ako nije dogovoreno sve, nije ništa. </p>
<p>Skup je pokazao da je glavni problem odnos razvijenih i zemalja u razvoju, a unutar toga nadmetanje razvijenih (s jedne strane SAD-a, Kanade i Australije, a s druge Europe) za naklonost nerazvijenih, naglasio je ministar. </p>
<p>»Hrvatska slijedi politiku Europske unije, ali svoj rad i stajališta koordinira s predstavnicima europskih tranzicijskih zemalja, kandidata za ulazak u EU«, rekao je Kovačević, dodajući da europske tranzicijske zemlje ne bi bile pogođene ni prihvaćanjem ovih niti onih rješenja o kojima se na summitu raspravljalo, jer ključni globalni problemi nisu i njihovi. Kao primjer je naveo probleme poljoprivrede u iskorjenjivanju gladi i prava na zdravstvenu zaštitu. »Hrvatska delegacija na summitu bila je vrlo aktivna«, rekao je Kovačević. On je na sastanku Vijeća Europe i Regionalnog centra za okoliš o suradnji na Mediteranu najavio da su pri završetku pregovori vrijedni 100 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Jadranu. Predstavnike SAD-a je izvijestio da je u prijedlogu zakona za zaštitu potrošača uvedena obveza etiketiranja GMO proizvoda. </p>
<p>Od predstavnika Europske banke za obnovu i razvitak Kovačević je zatražio pristup Hrvatske sredstvima novog fonda za financiranje projekata predstavljenih na Donatorskoj konferenciji. Razmatrane su i mogućnosti da Velika Britanija, koja puno izdvaja za zaštitu biološke raznolikosti, sudjeluje u financiranju naših akcijskih programa u okviru nacionalne strategije zaštite okoliša. </p>
<p>»Novi ministri zaštite okoliša Mađarske i Češke potvrdili su nastavak do sada uspostavljene prakse da hrvatski ministar sudjeluje na sastancima Višegradske skupine, čime je Hrvatska postala članicom te skupine«, istaknuo je Kovačević, dodajući da mu je već uručen službeni poziv za idući sastanak u listopadu u Varšavi.</p>
<p>»Vode su napokon uključene u djelokrug mađarskog ministarstva zaštite okoliša, nadam se da će to uskoro biti slučaj i u Hrvatskoj«, istaknuo je Božo Kovačević. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>SDP i dalje odbija HSS-ov zahtjev o ulaganju u obrt </p>
<p>SDP ne bi ni u kom slučaju smio pristati na HSS-ov zahtjev ako ne želi izdati principe socijaldemokracije, izjavio je Vjesniku jedan bliski Račanov suradnik </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Novi zakon o poticanju ulaganja - koji je Vlada prošli tjedan prihvatila i poslala na prvo čitanje u Sabor iako su protiv njega glasali svi HSS-ovi ministri - bit će veliki test ne samo kohezije vladajuće koalicije nego i političkog smjera stranaka za sljedeće izbore. </p>
<p>HSS je, podsjećamo, tražio da se zakonom potiču i ulaganja u obrte i zadruge, a ne samo u trgovačka društva. No, jedan bliski suradnik premijera Ivice Račana rekao nam je u petak da SDP ne bi ni u kom slučaju smio pristati na HSS-ove zahtjeve ako ne želi izdati temeljne principe socijaldemokracije. </p>
<p>Prema njegovim riječima, isti sustav poticaja ne može se primijeniti na trgovačka društva i obrte zato što taj zakon potiče ulaganja u imovinu, što bi u slučaju obrta značilo da bi se poticalo ulaganje u imovinu koja nakon gašenja obrta ostaje privatno vlasništvo obrtnika. To bi, objašnjava naš sugovornik, značilo da bi se na teret državnog proračuna, dakle, svih građana, poticalo obogaćivanje jedne osobe, bez obzira na njene obveze prema radnicima koje su prilikom gašenja obrta neusporedivo manje u usporedbi s trgovačkim društvima. Naime, nema otpremnina, dugih otkaznih rokova i sličnih obveza koje moraju poštivati vlasnici trgovačkih društava. </p>
<p>Novi zakon bi, najavljeno je u Banskim dvorima, trebao biti na snazi od 1. siječnja 2003. godine. Za njegovo donošenje potrebna je obična većina glasova saborskih zastupnika, dakle natpolovični broj glasova prisutnih zastupnika na sjednici koja ima kvorum. To, pak, HSS-u otvara mogućnost da uz pomoć HDZ-a i nekih drugih oporbenih stranaka skupi dovoljno glasova za svoj amandman, odnosno prijedloge koje je Vlada odbila bez rasprave. </p>
<p>Činjenica da esdepeovci nisu odmah na Vladi obrazložili odbijanje prijedloga koje je iznio ministar malog poduzetništva i obrta Željko Pecek, može biti znak da premijer još računa s mogućnošću tihog dogovora s glavnim koalicijskim partnerom, ali i prebacivanje »svađe« s Vlade na Sabor, ako ništa drugo da bi se barem odgodilo novo veliko javno unutarkoalicijsko sukobljavanje. </p>
<p>No, demonstrativno glasanje HSS-a pokazalo je da sukob postoji i da se neće lako riješiti. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Flego: »Treba stimulirati sve oblike višeg i visokog obrazovanja«</p>
<p>SPLIT, 6. rujna</p>
<p> – »U tijeku je dogovor o uklanjanju do sada uočenih nedostataka u radu Splitskog veleučilišta. Ovome ministarstvu nije stalo ukinuti Veleučilište, ali kao izvršni državni organ, zadužen za kontrolu zakonitosti funkcioniranja akademskih institucija, otvoreno smo rektoru Veleučilišta Borisu Anzuloviću rekli da njegovo poslovanje mora biti zakonito«, kazao je u petak novinarima u Splitu ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego, nakon sastanka s rektorom Sveučilišta u Splitu Ivanom Pavićem i njegovim suradnicima. Ministar je najavio da će s rektorom Anzulovićem biti dogovoreni rokovi u kojima bi se nedostaci trebali ukloniti, istaknuvši da ako se prijeđe granica zacrtana zakonom, slijede posljedice.</p>
<p>»U trenutku kada smo gorko osviješteni deficitom visokoobrazovanog kadra, prema popisu stanovništva i činjenicom da Hrvatska drastično zaostaje za Europom, trebaju se stimulirati svi oblici višeg i visokog obrazovanja. Istodobno je bitno da te institucije funkcioniraju prema predviđenim standardima«, naglasio je ministar Flego. Osvrnuvši se na osnivanje Sveučilišta u Zadru, ministar je kazao kako se nada da će se to sveučilište profilirati u malo ali prepoznatljivo te kako je Splitsko sveučilište uspjelo nadoknaditi dio deficita koji je nastao odlaskom zadarskog dijela sveučilišta iz sastava splitskog. Ministar je izrazio zadovoljstvo radom i planovima Splitskog sveučilišta. </p>
<p>»Splitsko će biti prvo sveučilište u Hrvatskoj s kampusom, organizirano na funkcionalan način, koje će steći uvjete za integrirano sveučilišta na europskim standardima«, rekao je ministar znanosti, najavivši da će nastaviti tamo gdje je njegov prethodnik stao. Prema njegovim riječima, nakon infrastrukture treba raditi i na kadrovskom poboljšavanju, »iz uvjerenja da nikada nije tako dobro da ne može biti bolje«. Ministar je u pratnji rektora Pavića obišao novoizgrađeni studentski dom na splitskom Spinutu koji će se otvoriti u listopadu te sveučilišni kampus, gdje se sastao s dekanima splitskih fakulteta i instituta. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Za dva tjedna znat će se koliko je nastavnika višak</p>
<p>Nagađa se da je u srednjim školama oko 600 nastavnika tehnološki višak / Prednost pri zbrinjavanju imat će nastavnici koji ne ostvaraju normu, ali ne svojom krivnjom / Brojke nisu ni katastrofične niti optimistične, kaže Puljević</p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Zbog djelomične izmjene Pravilnika o normi, ali i manje učenika upisanih u srednje škole, očekuje se da će dio učitelja ove školske godine postati tehnološki višak. Iako neki spominju 600 nastavnika, u Ministarstvu prosvjete i Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama ističu da je riječ o »minimalnom broju ljudi«.</p>
<p>»Točan će podatak biti poznat za dva tjedna, kad ravnatelji škola pošalju informacije o potrebama za kadrom i eventualnim viškovima«, rekao je zamjenik ministra prosvjete Ivan Vavra.</p>
<p>O toj se temi, među ostalim, razgovaralo u petak na seminaru koji su zajedno organizirali Ministarstvo prosvjete i Nezavisni sindikat. Prema riječima predsjednika Sindikata Andrije Puljevića, obveza poslodavca i sindikata je da se višak nastavnika zbrine zapošljavanjem u drugim ustanovama – osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima kojima nedostaje nastavni kadar.</p>
<p>Ni Puljević niti Vavra u petak nisu željeli nagađati o brojkama, no šef Sindikata napominje da one nisu ni katastrofične, ali ni optimistične. »Zalagat ćemo se za zbrinjavanje viškova svuda gdje postoji mogućnost, a o tome će voditi računa posebna komisija«, rekli su. Vavra je dodao da će pritom prednost imati oni nastavnici koji ne ispunjavaju normu ali ne svojom krivnjom, nego zbog umanjene satnice, zbog koje im nedostaje samo nekoliko sati do ispunjenja norme.</p>
<p>Zamjenik ministra prosvjete objasnio je kako je cilj takvih mjera da se radne obveze zaposlenih u školstvu rasporede optimalno i sukladno potrebama škola. »Govoriti o brojkama bez uvida u pravo stanje bilo bi puko nagađanje«, zaključio je Vavra.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, održanoj tijekom sastanka s ravnateljima, Puljević je naglasio da njegov sindikat vrlo dobro surađuje s Ministarstvom prosvjete i podržava njegovu Koncepciju promjena u odgoju i obrazovanju. »Reforma je potrebna jer je postojeći sustav nekompatibilan sa sustavima razvijenih europskih zemalja«, rekao je, napomenuvši da »odgađajući promjene oštećujemo djecu, koja uz ovakvo obrazovanje ne mogu konkurirati na europskom tržištu«.</p>
<p>Puljević je podržao i program rasterećenja učenika u školama i naglasio da će se Nezavisni sindikat zalagati za bolji materijalni status zaposlenika u srednjem školstvu. »Za ovaj se sustav najviše može napraviti socijalnim dijalogom, jer za stanje u školstvu zajednički snosimo odgovornost«, zaključio je. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Kormilo Splita je u sigurnim rukama, tvrdi Beroš</p>
<p>SPLIT, 6. rujna</p>
<p> – Reanimacija financija grada Splita uspješno je privedena kraju. Postignut je respektabilan rezultat koji daje određenu dozu optimizma. Kazao je to u petak na sjednici splitskoga Gradskog poglavarstva, član Poglavarstva zadužen za financije, Dejan Kružić.</p>
<p>Istakao je da je Split u prvih osam mjeseci ove godine uprihodio 331 milijun kuna, od čega je 145 milijuna poreznih prihoda. U istom lanjskom razdoblju grad je uprihodio 255 milijuna kuna, a utrošio 345 milijuna kuna, od čega 114 milijuna za dugove iz prošle godine.</p>
<p>– Sada je dug iz 2001. godine, od 140 milijuna kuna smanjen na 26 milijuna. Naglašavam da je Poglavarstvo dug uspjelo platiti, istaknuo je Križić. Unatoč brzom vraćanju starih gradskih dugova, sve gradske službe, korisnici proračuna, normalno su funkcionirale. On očekuje da će se ubrzo uspješno riješiti i dugovi prema Ministarstvu financija, na ime starih jamstava. </p>
<p>– Uvjeren sam da je kormilo grada u dobrim rukama i građani mogu biti sigurni, što potvrđuju rezultati, rekao je gradonačelnik Slobodan Beroš. </p>
<p>Uspjehom je bio ugodno iznenađen i dogradonačelnik Miroslav Buličić, koji je u prošla dva saziva sudjelovao u izradi gradskih proračuna.</p>
<p>– Čak 50 posto proračuna odnosi se na komunalu, koja je u ovom razdoblju ostvarila prihod od 113 milijuna kuna, kazao je član Poglavarstva zadužen za komunalu, Ivan Pulić. Od komunalnih doprinosa, grad je do kolovoza uprihodio 30 milijuna kuna, a u istom lanjskom razdoblju svega 12 milijuna. Od komunalnih naknada zarađeno je 62 milijuna, odnosno osam milijuna više nego lani. Poglavarstvo je splitsku tvrtku »Montmontaža hidroižinjering« izabralo kao najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju podmorskog kanalizacijskog ispusta Duilovo, te uređaja za pročišćavanje sa crpnom stanicom u Splitu. Ispust koji bi trebao biti dovršen do kraja ove godine, a gradi se na dubini od 40 metara, 1812 metara od obale. </p>
<p>– Do iduće sezone dobit ćemo čisto more na Duilovu i Žnjanu, jer sada fekalije izravno izlaz u more 20 centimetara od obale, pojasnio je Pulić.</p>
<p> Pravilnikom o korištenju Peristila, uredit će se, dosad nesređeni odnosi korisnika tog gradskog prostora i gradskih vlasti. Za održavanje gradskih objekata predškolskog odgoja za ovu godinu Poglavarstvo je predvidjelo 784.000 kuna, za kapitalne projekte u osnovnim školama 955.000 kuna, a za investicijsko održavanje škola 1,2 milijuna kuna. I ove godine osigurano je 170.000 kuna za subvenciju školskog pribora za splitske osnovce iz socijalno ugroženih obitelji. Svaki učenik dobit će po 100 kuna. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Državni poticaji po broju košnica, stimulirat će samo loše pčelare </p>
<p>BJELOVAR, 6. rujna</p>
<p> - Predsjednik Pčelarske udruge »Bilogora«, koja okuplja više od 80 bjelovarskih pčelara, s oko šest tisuća košnica, je Miro Murtić, odgajatelj u đačkom domu. Pčelarstvom se bavi intenzivno već 20 godina, počeo je raditi uz svog oca. No, kako kaže, ni onda kao ni danas, od tog se posla – ne može živjeti. </p>
<p>S otkupom meda nema problema, jer su uhodane velike otkupljivačke tvrtke kojima predaje sav prikupljeni medeni prinos iz svojih stotinjak košnica. Sedamdesetak košnica stalno seli na posebne paše, a skuplja najčešće repicu, agaciju, lipu i livadu. Nekada je svoje leteće stado selio i na kesten.</p>
<p> Udruga pčelara organizira stručne ekskurzije u Austriju, gdje postoji štajerska škola pčelarstva, a nedavno su posjetili i proizvodnju pčelarskih potrepština. </p>
<p>– Kod nas se prodaje samo med, no vani se nude i razne delikatese, kao što je med sa šumskim jagodama i pistacijama, jabučni ocat s medom, a može se kupiti i matična mliječ koja odlično liječi neke vrste bolesti, kaže Miro Murtić. Međutim, dodaje da sad pčelare muči namjera države, da ukine poticaj od 4,5 kune po kilogramu predanoga meda. Poticaj će, prema novom zakonu, iznositi oko 75 kuna, ali po – košnici. </p>
<p>– Međutim, tvrdi Murtić, tako će se stimulirati samo – loši pčelari. Imat će velik broj polupraznih košnica, koje ne donose dovoljno meda i ubirati – poticaje. </p>
<p>– Zašto je i u mljekarstvu poticaj po litri mlijeka, a ne po broju mliječnih krava?, pita Murtić. </p>
<p>Dodaje, da će tako trpjeti ono što je najvažnije u ovom poslu, a to je proizvodnja meda. Jer, budu li se stimulirale prazne košnice, poticaj će biti – neproduktivan. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Mazut i druge kemikalije s Lemić-brda zagađuju Kupu i pritoke</p>
<p>Dok najnoviji nalazi potvrđuju sumnje mještana i zaštitara o opasnostima koje prijete s Lemić-brda, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornoga uređenja demantira, da je zbog takvih izjava, protiv karlovačke Udruge za zaštitu okoliša podnijelo krivične prijave / Ministarstvo preporučuje da se pričeka elaborat za sanaciju smetlišta, nakon kojeg će se ono i - sanirati / Problem smetlišta uskoro i pred saborske zastupnike</p>
<p>KARLOVAC, 6. rujna</p>
<p> – Posljednji očevidi i inspekcijski nalazi potvrđuju, da su u pravu članovi Udruge za zaštitu okoliša i mještani prigradskih naselja Lemić-brdo, Kamensko, Popović-brdo, Gornje Mekušje, kada tvrde da odlagalište otpada na Lemić-brdu može izazvati teške ekološke posljedice za Kupu i njene pritoke.</p>
<p> Upravo je opet utvrđeno da u još jednom od nekoliko tamošnjih »divljih« smetlišta, stalno opada razina mazuta, što se može povezati sa zagađenjem rijeke Kupe na dijelu toka, gdje se u nju ulijevaju potoci Trebinja i Kamenšćak. </p>
<p>Ekolozi tvrde, da je do slijeganja mazuta i drugih nepoznatih kemijskih tvari došlo nakon što su deponijom na Lemić-brdu prošli teški strojevi. Naime, radnici su namjeravali očistiti prostor i postaviti zaštitnu ogradu oko smetlišta. Sumnja se da su strojevi oštetili 15-ak godina stare i trule bačve, pa postoji realna mogućnost da je iz njih iscurio mazut u – Kupu.</p>
<p>Istodobno se priopćenjem oglasilo i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. U priopćenju se kaže, da Ministarstvo razumije nezadovoljstvo građana i ekoloških udruga stanjem odlagališta opasnoga otpada na području Lemić-brda. Glasnogovornica Ministarstva, Kata Gojević u istom priopćenju demantira informaciju objavljenu u dijelu tiska, da je Ministarstvo podnijelo prekršajnu prijavu protiv članova karlovačke Udruge za zaštitu okoliša. Riječ je, naime, o objavljenoj izjavi karlovačkih zaštitara, da je karlovačko gradsko odlagalište eko-bomba za grad Karlovac, koja ugrožava nalazišta pitke vode u okolici Karlovca i Lemić-brda.</p>
<p>Kata Gojević dodaje, da im je poznat problem odlagališta na Lemić-brdu, te da se ono nalazi na terenu u vlasništvu grada Karlovca. Ministarstvo na razne, zakonom predviđene načine, nastoji utjecati na karlovačku vlast, kako bi se taj problem što prije riješio. </p>
<p>Kako se trenutno radi elaborat za sanaciju, Gojević preporučuje da se pričeka njegovo dovršenje, nakon kojega bi moralo uslijediti i konkretno saniranje odlagališta.</p>
<p>Istodobno, saznajemo, o problemu karlovačkoga deponija na Lemić brdu uskoro će biti upoznat saborski Odbor za ekologiju, a potom i Sabor, jer će pitanja postaviti zastupnik iz Karlovca, Darko Šantić (HNS). To nam je potvrdila predsjednica karlovačke Udruge za zaštitu okoliša, Danica Benek. Članovi Udruge upoznali su Šantića o divljim odlagalištima mazuta i bačvama s nepoznatim kemijskim tvarima koje su dovezene i iz Slovenije. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Krleža, Ujević, Brlić-Mažuranić i dalje u obveznoj lektiri, ali ne sva njihova djela </p>
<p>Nastavnici se ne moraju držati programa rasterećenja kao Svetog pisma, već će moći samostalno odlučivati o tome kako predavati gradivo / U planu je zapošljavanje pedagoga, psihologa i defektologa u školama, najavio je ministar Strugar / Od sljedeće školske godine obvezno učenje dva strana jezika od prvog razreda osnovne škole </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - U novoj školskoj godini koja počinje u ponedjeljak, učenici će biti pod manjim pritiskom gradiva koje moraju naučiti, jer će ono biti podijeljeno na obvezni i neobvezni dio.</p>
<p> Kako je objašnjeno u petak na konferenciji za novinare, to ne znači da je Ministarstvo prosvjete izradilo program rasterećenja učenika kojega se nastavnici moraju držati kao Svetoga pisma, već će moći samostalno donositi odluku o tome kako predavati gradivo. </p>
<p> Zavod za unapređivanje školstva u tome im je pomogao smjernicama, pretočenim u pet knjiga, koje su ovih dana dodijeljene svim školama u Hrvatskoj. </p>
<p>Ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar u petak je opovrgnuo da se programom rasterećenja učenika iz obvezne lektire uklanjaju neki autori. I dalje će se obrađivati djela Miroslava Krleže, Tina Ujevića ili Ivane Brlić Mažuranić i ostalih, no učenici neće morati čitati sve ili više knjiga istog autora već će im biti propisano samo jedno obvezno djelo. Ostala će moći obrađivati samostalno, ovisno o svojim željama i sposobnostima. </p>
<p>Radi provedbe projekta rasterećenja, na terenu će u novoj školskoj godini biti angažirano više od 400 učitelja mentora i savjetnika. Oni će, prema uputama koje su dobili od stručnjaka iz Zavoda za školstvo, nadgledati rad učitelja i pomagati im. U projekt su uključeni i sveučilišni nastavnici kao konzultanti. »Ovo je prvi put da se realizaciji nastavnog plana i programa pristupa jedinstveno u svim predmetima i školama«, rekao je Strugar.</p>
<p>Načelnik u Zavodu za unapređivanje školstva Vlado Luburić napomenuo je da u program rasterećenja nije utrošen velik novac, a stručnjaci koji su radili na tom poslu nisu dobili posebne honorare. </p>
<p>Strugar je dodao da je riječ o dugoročnom procesu koji će otvoriti moderniji pristup nastavi, baziran na autonomnom odlučivanju učitelja o odabiru ključnog gradiva za učenike. </p>
<p> Ministarstvo prosvjete odredilo je i kratkoročne projekte, poput informatizacije škola i informatičkog opismenjavanja nastavnika. U idućoj proračunskoj godini u informatizaciju će se uložiti oko 50 milijuna kuna, rekao je Strugar. Najavio je da će se od školske godine 2003./04. u prve razrede osnovnih škola uvesti obvezno učenje dva strana jezika, a planira se i pokusno uvođenje državne mature.</p>
<p>»Hrvatska ne smije biti crna rupa zbog velikog broja nepismenih«, naglasio je ministar prosvjete, najavljujući da će se u novoj školskoj godini intenzivnije raditi na projektu obrazovanja odraslih. U planu je i zapošljavanje novih stručnih suradnika u školama - pedagoga, psihologa i defektologa.</p>
<p> Ministarstvo prosvjete predlaže, a Vlada mora odobriti, projekt vanjskog vrednovanja znanja hrvatskih učenika. Naime, u suradnji sa stranim stručnjacima, u Ministarstvu planiraju da se nakon završetka osnovne škole stečeno znanje hrvatskih učenika uspoređuje sa znanjem učenika iste dobi u svijetu. </p>
<p>U ovoj je godini iz proračuna izdvojeno 318 milijuna kuna za gradnju škola, a gradovi i županije osigurali su dodatnih 49 milijuna. Trenutačno se radi na 87 škola: ove će godine biti dovršeno njih tridesetak, a ostale tijekom 2003. Ministarstvo obnove, uz pomoć Svjetske banke, planira otvoriti 116 novih škola, zbog čega je Strugar zaključio da se u gradnju školskih objekata nikad nije toliko ulagalo.</p>
<p>Napomenuo je i da decentralizacija plaća u prosvjeti nije u planu za 2003. godinu. »Ima mnogo važnijih stvari od uznemirivanja javnosti kojekakvim okruglim stolovima o decentralizaciji prosvjetarskih plaća«, izjavio je ministar. </p>
<p> ></p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Vlada više neće zaobilaziti partnere, kao kod poskupljenja struje i plina, obećao Granić </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> – Vlada prije donošenja važnih odluka koje utječu na životni standard građana obavezno treba informirati socijalne partnere, a ubuduće se ključne odluke neće donositi bez sindikata i poslodavaca, zaključeno je u petak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Vlada je time priznala da je učinila pogrešku što je posljednju odluku o poskupljenju struje i plina donijela bez konzultacija sa socijalnim partnerima. </p>
<p>»Uz prethodno informiranje socijalnlih partnera i prezentacija Vladinih odluka bit će manje upitna i kvalitetnija«, izjavio je nakon petosatne burne rasprave potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić.</p>
<p> Socijalni partneri otvorili su raspravu i o kvaliteti budućeg rada GSV-a, a do sredine listopada održat će se i tematska rasprava o unapređenju odnosa socijalnih partnera. U slijedeća dva mjeseca, dogovoreno je na sjednici, socijalni će partneri pratiti primjenu novog tarifnog sustava, te analizirati moguće socijalne posljedice novih cijena struje i plina na standard građana. Ako bude potrebno, GSV će Vladi predložiti donošenje odgovarajućih mjera kako bi se ublažio udar novih cijena energenata na određene kategorije stanovništva.</p>
<p>»Vlada je priznala da je napravila pogrešku što je zaobišla socijalne partnere«, rekao je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak.</p>
<p>»Dogovor da se u buduće o bitnim odlukama prethodno konzultira sa sindikatima i poslodavcima omogućit će da se to više ne događa i da se ne izazivaju nepotrebni konflikti«, dosao je Mučnjak. </p>
<p>Pojedine sindikalne središnjice ovih su dana najavljivale da će istupiti iz GSV-a bude li to tripartitno tijelo tek naknadno pokriće za Vladine odluke. Priznanjem Vlade da je pogriješila strasti su se smirile, pa i sindikati ostaju u GSV-u. Između ostalog, dogovoreno je da se iz operativnog plana provođenja Vladinog programa do kraja 2003. godine odredi koja se pitanja bitna za socijalne partnere moraju naći na sjednici GSV-a. </p>
<p>Nakon pet sati rada sjednica je prekinuta, a socijalni partneri nastavit će raspravu slijedećeg četvrtka o poskupljenju plina, reformskim zahvatima u zdravstvu, sanaciji brodogradnje, te prijedlogu Vlade da se poveća minimalna naknada za nezaposlene. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Rupel Piculi: Crta sredine u Piranskom zaljevu »izmišljena«</p>
<p>LJUBLJANA, 6. rujna</p>
<p> - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel odbacio je u petak tvrdnje o suverenitetu Republike Hrvatske nad »spornim« teritorijem južno od rijeke Dragonje u kojima su naselja Škodelini, Mlini i Bužini, te tvrdi da je crta sredine u Piranskom zaljevu »izmišljena i nikad nije predstavljala povijesnu realnost«.</p>
<p> Rupel je u pismu naveo da je uhićenje slovenskog državljanina iz Mlina Joška Jorasa »nelegalan čin«, te da je Slovenija i ranije više puta »upozoravala hrvatske vlasti na nezakonite i protupravne postupke« koji se vode protiv Jorasa.</p>
<p> Područje spomenutih sela južno od Dragonje, tvrdi Rupel u svom pismu, nije bilo »nikada formalnopravnu uređeno«. Posrijedi je - tvrdi šef slovenske diplomacije »113 hektara zemljišta južno od Dragonje koji su cijelo vrijeme nakon II. svjetskog rata bili pod slovenskom jurisdikcijom«.</p>
<p> Slovenski ministar ponavlja stajalište kako, uvažavajući 15. član konvencije UN o međunarodnom pomorskom pravu »crta sredine u Piranskom zaljevu ne predstavlja i crtu razgraničenja između Slovenije i Hrvatske«. »Crta sredine nikad nije predstavljala povijesnu realnost...slovenski ribari love ribu u svojem već tradicionalnom ribolovnom području...a hrvatski ribari sve češće dolaze u slovensko more i tamo izvode opasne manevre«, navodi među ostalim Rupel. Slovenski ministar također tvrdi da Slovenija i njezini državni organi »imaju i po smislu mišljenja Badinterove komisije izvoditi svoju jurisdikciju kao i na dan 25. lipnja 1991. godine«, te sa čuđenjem konstatira da je Picula otklonio njegov poziv na međusobni susret.</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Grčka će podržati približavanje Hrvatske i cijele regije Europskoj uniji </p>
<p>Grčka će se zauzeti za snažniji identitet zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja kako bi se zemlje u regiji mogle nametnuti kao ozbiljni kandidati / Hrvatska prvo mora ispuniti političke uvjeta bez kojih kandidatura za Uniju nema efekta </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna</p>
<p> - Grčka će za vrijeme svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine podržati sve zemlje obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja kako bile jasno naznačene kao zemlje, koje će se ravnopravno s ostalim kandidatima, natjecati za što skoriji ulazak u EU. </p>
<p> Takvo stajalište grčka je diplomacija prenijela hrvatskom ministru za europske integracije Nevenu Mimici tijekom njegova ovotjednog posjeta Grčkoj. </p>
<p>Mimica je u sklopu višednevnog posjeta razgovarao u Ateni i sa zamjenikom ministra vanjskih poslova za europska pitanja Tssosom Yiannitsisom.</p>
<p>Hrvatska se nada da će već potkraj godine, na sastanku na vrhu EU u Kopenhagenu, u završnom dokumenta stajati rečenica koja će dati jasnu perspektivu priključenja Uniji zemljama obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja. </p>
<p>Pozitivni razgovori u Grčkoj mogli bi ostati bez rezultata jedino ako Hrvatska što prije ne ispuni političke kriterije, potrebne da se zemlja nametne kao ozbiljan kandidat za članstvo u Uniji, izjavili su Vjesniku europski diplomatski izvori. </p>
<p>Političke volje za donošenje ustavnog zakona o pravima manjina još nema, proces povratka izbjeglica i povrata njihove imovine ide otežano i sporo, a Europska je unija nezadovoljna i pravosudnim reformama te otezanjem pretvorbe HRT-a u javnu televiziju. </p>
<p>Prema prvim procjenama, plan Grčke da snažnije poveže regiju s Unijom ide na ruku Hrvatskoj. Naime, od iznimne je važnosti snažno povezati proces stabilizacije i pridruživanja, unutar kojeg je i Hrvatska, s novim valom proširenja Unije. Grčka će se, pak, zauzeti za snažniji identitet zemalja obuhvaćenih tim procesom kako bi se zemlje u regiji mogle u skladu s vlastitim sposobnostima nametnuti kao ozbiljni kandidati.</p>
<p> Hrvatska se strana nada da bi za vrijeme grčkog predsjedanja, Unija mogla započeti s izradom AVIS-a, dokumenta kojim se priznaje sposobnost države da postane punopravnom članicom. </p>
<p>No, prije nego što Hrvatska istakne službenu kandidaturu (početkom sljedeće godine), mora napraviti nacionalni program za prihvaćanje uvjeta za punopravno članstvo. Europske diplomate i dalje zabrinjava sporost hrvatske administracije, ali još više nevoljkost hrvatske politike da počne ispunjavati temeljne uvjete Unije, premda je prije dvije godine Vlada najavila ulazak u EU kao prioritet.</p>
<p> Ako na vrijeme ne popravi svoj rejting u ispunjavanju političkih uvjeta, službeni zahtjev za punopravno članstvo neće imati nikakvoga efekta, upozoravaju europski diplomati. Europska komisija planira objaviti novo izvješće o stanju u Hrvatskoj početkom sljedeće godine, što Vladi ostavlja nepuna tri mjeseca za 'popravak'. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Slovenski ministar But očekuje »suzdržavanje« od incidenata u Piranskom zaljevu </p>
<p>Pankretić na Bjelovarskom sajmu najavio da će poljoprivredni proračun 2003. biti oko 30 posto veći - što će biti najviše izdvajanje za neko ministarstvo </p>
<p>GUDOVEC, 6. rujna</p>
<p> - »Očekujem da potkomisija za ribarstvo počne raditi 1. listopada i do tada se sve strane u Piranskom zaljevu trebaju suzdržavati incidenata«, rekao je u petak Franc But, slovenski ministar poljoprivrede, šumarstva i prehrane. </p>
<p>Izjavio je da njegov uzvratni posjet 10. međunarodnom poljoprivrednom stočarskom sajmu u Bjelovaru znači da dvije zemlje mogu surađivati mnogo bolje nego dosad. But drži da je nedavno potpisani sporazum o slobodnoj trgovini sa Sloveniji, koji je Hrvatskoj potreban radi primanja u CEFTA-u, važan korak u odnosima dviju država. </p>
<p>Prema Butovim riječima, u ribarstvu postoje otvorena pitanja koja bi trebalo riješiti sljedećih dana, kao i otvaranje hrvatske granice za uvoz žive stoke i mesa iz Slovenije. </p>
<p>Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, govoreći o posljednjoj prepreci za ulazak Hrvatske u CEFTA-u, rekao je da su s Rumunjskom ostala neriješena dva proizvoda - s hrvatske strane, to su juhe Vegeta, a s rumunjske živa goveda i jabučni sok. </p>
<p>Otvarajući Bjelovarski sajam Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog sabora, istaknuo je da nakon 45 godina zaostajanja i deset godina nesnalaženja hrvatska poljoprivreda napokon dobiva okvir u skladu s Europskom unijom. Dodao je da nema mjesta neurozi oko privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta jer je cilj da obiteljska gospodarstva postanu nositelji poljoprivredne proizvodnje, a preradom bi se bavila dionička društva. </p>
<p>Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić rekao je da će poljoprivredni proračun biti na godinu veći između 25 i 30 posto, što je najveće povećanje proračuna za neko ministarstvo. Napomenuo je da nema reforme u agraru i poljoprivrednih poticaja bez uspostave upisnika poljoprivrednih proizvođača. </p>
<p>Bjelovarski je sajam ove godine okupio 20 posto više izlagača nego lani, naglasila je gradonačelnica Bjelovara Đurđa Adlešić. Riječ je o 267 izlagača iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Indije, Italije, Austrije i Francuske. Novost na sajmu je aukcijska dvorana. Time je Bjelovarski sajam izjednačen s poljoprivrednim sajmovima u Gornjoj Radgoni i Novom Sadu, zaključila je Adlešić. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Jakovčić podržao ribare koji žele produljiti 'moratorij' </p>
<p>UMAG, 6. rujna</p>
<p> - »Nakon razgovora s predstavnicima ribara Bujštine, vjerujem u uspješni ishod njihova subotnjeg nastavka pregovora sa slovenskim kolegama o ribarenju u Savudrijskoj uvali«, izjavio je u petak za Vjesnik istarski župan i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. </p>
<p> Ribari su iznijeli županu svoje stavove o uvjetima ribarenja uz morsku granicu koje su postigli u četvrtak navečer, a on je zatražio da pokušaju produljiti ribolovni moratorij, što bi omogućilo političarima da razriješe stanje. Jakovčić kaže da postaje optimist u pogledu razrješenja tog pitanja.</p>
<p>Slovenski ribari uvjetovali su nastavak pregovaranja dolaskom hrvatskih ribara u Piransku vijećnicu.</p>
<p> Jakovčić je rekao kako vjeruje da će i slovenski ribari razumjeti vrlo teške prilike, te da je i njihov interes da se politici osigura dovoljno manevarskog prostora za rješavanje spora. </p>
<p>Župan je telefonski razgovarao s političarima u Kopru i Zagrebu. O ishodu razgovora s ribarima Jakovčić je izvijestio i premijera Ivicu Račana kojem je ovaj tjedan predložio svoj koncept nadilaženja krize. S Jakovčićem su u Umagu u ime ribara Bujštine razgovarali predsjednik ribarskog sindikata Luciano Boze, Nevio Kocijančić i Danilo Latin.</p>
<p>Latin je izjavio za Vjesnik da je inzistirao na produljenju moratorija za tjedan dana, ili barem do susreta premijera Račana i Drnovšeka, te da se ne pristaje ni na kakvu 'ribarsku tampon-zonu' s hrvatske strane morske granice. </p>
<p>Hrvatski ribari s takvim stavovima odlaze u subotu u 10 sati na nastavak pregovora sa slovenskom stranom uz crtu razgraničenja u zaljevu, pred Kanegrom. No, slovenska agencija STA prenijela je u petak izjavu Zlatka Novogradeca da slovenski ribari idu na nastavak razgovora u Piran.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Granić primio izaslanstvo Srpske pravoslavne crkve </p>
<p>ZAGREB, 6. rujna </p>
<p> - Potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić primio je u eptak u Zagrebu izaslanstvo Srpske pravoslavne crkve s mitropolitom Jovanom na čelu, izvijestio je Vladin ured za odnose s javnošću. U izaslanstvu su bili Jovan, mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije, Lukijan, episkop osječko-poljski i baranjski, Fotije, episkop dalmatinski, i Milenko Popović, arhijerejski namjesnik zagrebački. </p>
<p> Granić je izvijestio sugovornike o izradi ugovora o odnosima hrvatske države i SPC-a u Hrvatskoj. Ugovorom bi se utvrdila proračunska sredstva namijenjena SPC-u te pitanja socijalnog i mirovinskog osiguranja pravoslavnih svećenika, navodi se u priopćenju. </p>
<p> Predstavnici SPC-a upozorili su na probleme u vezi s obnovom oštećenih objekata koji su dio hrvatske kulturne baštine, te zamolili za što skoriju intervenciju Vlade.</p>
<p> Granić je istaknuo da je obveza obiju strana izgrađivati što normalnije uvjete života hrvatskih građana srpske nacionalnosti, dodajući kako to nije jednostavna zadaća s obzirom na to da se traume cijelog prošlog stoljeća vrlo dobro pamte.</p>
<p> Glede povrata nacionalizirane imovine, Granić je predložio da SPC Vladi pošalje popis i utvrdi koji su objekti nužni za obavljanje vjerske djelatnosti. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020907].
|
