NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020607].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 265366 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.06.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kajin: Ova umorna vlast sve čini da vrati HDZ na vlast</p>
<p>Kosor (HDZ): Bilo bi pogubno da se ponovi praksa s prošlih izbora, kad je raznorodne stranke udružila želja da sruše HDZ. Sad bi motiv spajanja bila želja da ne dopuste povratak HDZ-a na vlast ili participaciju u vlasti / Kajin (IDS): Najava izbora godinu dana ranije dodatno će gospodarski paralizirati zemlju / Đapić (HSP): Petorka žuri s izborima zato što nije uspjela ispuniti ništa od najvažnijeg obećanja – bolji život za sve građane / Granić (DC): Otklon javnosti od petorke već je toliki da HDZ, unatoč slabostima, sve više napreduje</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Čelnici najjačih stranaka petorke prošlih su dana ne samo najavili nove parlamentarne izbore, nego su neslužbeno otpočeli i predizbornu kampanju. Doduše, činjenica da u tome prednjači Račanov SDP navodi neke oporbenjake na sumnju da se iza te predizborne retorike krije »iskušana taktika« socijaldemokrata, za kojom posežu uvijek kad neki koalicijski partner »iskoči« i glasnije počne kritizirati vlast.</p>
<p>U ovom bi slučaju »kritičar u našim redovima« bio Zlatko Tomčić, čiji je HSS prvi – nakon u ožujku završene teške krize koju je izazvao Budišin HSLS – počeo prigovarati zbog Vladina kašnjenja u poljoprivrednoj i obrazovnoj reformi (treba li i reći da su oba resora u rukama HSS-ovaca?). Ovih je dana Tomčić dodatno »zašiljio«, opisujući petorku (valjda i sebe?) kao »presporu, prezakočenu i nedovoljno hrabru«, zloguko joj prorokujući loš izborni rezultat.</p>
<p>I neki Račanovi potezi (odlazak u Bleiburg, otvaranje prometnica), i neke Vidovićeve najave (smanjenje PDV-a), i iznenada zaoštrena retorika o reviziji pretvorbe i privatizacije – sve to govori da se SDP ozbiljno priprema za novi izborni okršaj. A tu su i sve učestalije Arlovićeve izjave o »datumu« izbora, koje najavljuje za iduće proljeće ili ljeto.</p>
<p>Kako to komentiraju čelnici najjačih oporbenih stranaka? Misle li da se glavni igrači iz petorke žure s izbornim najavama zato što su svjesni da im vrijeme ne ide na ruku?</p>
<p>Zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor povezuje najave o izborima s odnosima u petorci. »Ti su odnosi vrlo loši i svi se u petorci, pojedinačno, već sad žestoko pripremaju za izbore, ne bi li zauzeli bolju startnu poziciju. Od onoga što su na velika zvona najavljivali ništa nisu ostvarili, pa je u njihovim redovima velika nervoza. Posebno je to vidljivo u Saboru, gdje se napetost u njihovim odnosima može gotovo rukom opipati«, tvrdi Kosor.</p>
<p>Ipak, primjećuje, očito je da svi u petorci razmišljaju i o tome hoće li opet zajedno na izbore, pogotovo nakon anketa koje svjedoče o porastu popularnosti HDZ-a. »Za Hrvatsku bi bilo pogubno da se ponovi praksa s prošlih izbora, kad je raznorodne stranke udružila samo želja da sruše HDZ. Sad bi motiv spajanja bila želja da ne dopuste povratak HDZ-a na vlast ili participaciju u vlasti«, smatra Kosor.</p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin tvrdi da njegova stranka, koja je na vlasti u Istri, »vodi stalni 'rat' s gospodarski inertnom Vladom, koja nema snage pokrenuti zemlju iz duboke gospodarske recesije, niti to želi. Ova umorna vlast sve čini da vrati HDZ na vlast«! Tvrdi da će sama najava izbora godinu dana ranije dodatno gospodarski paralizirati zemlju. »Ali, očito je da petorka, nesposobna i nespremna odgovoriti na gospodarske i socijalne izazove, otvara teme u rasponu od Bleiburga do izbornog zakona«, primjećuje Kajin.</p>
<p>U vezi s novim izbornim zakonom, kaže da petorka kopira krajnje nedemokratsku praksu HDZ-a. »To je praksa prema kojoj svaka stranka na vlasti piše sebi izborna pravila. Ne sporim pravo vlasti da to radi. Ali, po uzoru na zapadnu Europu, ta bi pravila trebala važiti za iduće, a ne za ove izbore. Petorka je, dok je HDZ bio na vlasti, podržavala i da izborni zakon piše struka koja joj je, treba to priznati, bila naklonjenija no HDZ-u. A danas petorka struku izbjegava«, tvrdi Kajin.</p>
<p>Čelnik HSP-a Anto Đapić smatra da petorka žuri s izborima zato što dosad nije uspjela ispuniti ništa od najvažnijeg obećanja – bolji život za sve građane, pa joj popularnost rapidno pada. Tvrdi da su vladajući već započeli predizbornu kampanju i zato što je pri kraju proces rasprodaje Ine i Hepa, a žele preduhitriti njegove negativne učinke koji će se vidjeti u tisućama novih otkaza. </p>
<p>Prvi među pravašima nabraja grijehe vlasti: nije provela reviziju pretvorbe i privatizacije, bez obzira na novu galamu koja je predizborno smišljena; dok je bila u oporbi, govorila je da treba prestati s vanjskim zaduživanjem, a zemlja je danas zaduženija no ikada; Vlada je sklopila štetne aranžmane sa MMF-om; sporazumi sa Slovenijom o Krškom i o granici na moru potpuni su promašaj...</p>
<p>»Kad se sve to zna, jasno je da će vladajući u predizbornoj promidžbi pokušati spasiti što se spasiti može s temama poput Bleiburga i otvaranja cesta«, zaključuje Đapić. </p>
<p>Lider DC-a Mate Granić otkriva da se već dva do tri mjeseca u redovima petorke, posebno SDP-a i HSS-a, može čuti da se izbori pripremaju za iduće ljeto. »Petorka više ne može provesti nužne reforme, pa joj odgovaraju novi izbori«, kaže Granić. Zapaža i da je HSS u zadnje vrijeme »ozbiljnije počeo samostalno voziti«.</p>
<p>»Realno je očekivati da će na jesen petorka imati samo dvije opcije – ili biti disciplinirana i do kraja mandata dijeliti uspjehe i neuspjehe, ili ići na prijevremene izbore, ali ne u ovom sastavu«, kaže Granić. Tvrdi da su posebno stranke centra »zagušene koalicijom«. Ne kaže izravno o kome se radi, ali jasno aludira na HSS i HSLS, za koje je uvjeren da neće opet predizborno koalirati sa SDP-om.</p>
<p>»Otklon javnosti od petorke već je toliki da HDZ, unatoč slabostima, sve više napreduje. Popularnost petorke je sve manja, pa se otvara prostor za snažnu koaliciju centra i desnog centra. Petorka još ima stanovitu podršku SAD-a i EU-a, ali uz sve veće zamjerke njenoj efikasnosti, odlučnosti i kompetentnosti«, kaže Granić. Tvrdi da bi »utjecajni krugovi u srednjoj Europi već rado vidjeli na vlasti u Hrvatskoj koaliciju centra i desnog centra, što je velika promjena, jer je do prije godinu dana petorka uživala gotovo bezrezervnu podršku«.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Perović:»Suočavanje sa zločinom je duboka moralna potreba svakoga u Srbiji«</p>
<p>Mi zaista teško možemo kompenzirati gubitke, zadovoljiti pravdu, ali dužni smo kao generacija koja je bila suvremenik tih ratova sagledati istinu / Srbija ima i manjinski problem koji se tek otvara i jačanje centralističkih teza će homogenizirati i getoizirati te manjine. Segregaciju, koju sam vidjela i na putovanju Hrvatskom, smatram jednom od najtežih posljedica rata, kaže Latinka Perović</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Srpska povjesničarka dr. Latinka Perović (69) bila je članica srpskog liberalnog vodstva koje je jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito srušio 1972. U opoziciji režimu Slobodana Miloševića bila je od početka, no promjena vlasti u Srbiji nije rezultirala i promjenom njezina položaja.</p>
<p> • Govorili ste da izgledi Srbije u budućnosti ovise o tome da sagleda razmjere zločina. Postoji li spremnost za to?</p>
<p>– Srbija izlazi iz veoma teškog razdoblja rata, situacije koju karakterizira raspad države i poretka. Socijalno je osiromašena, iza sebe ima ne samo rat nego i izolaciju. Posljedice svega tek sada se vide. Postoji hipoteka zločina i mislim da su sve druge posljedice rata, ma koliko teške, savladive. Za to će biti potrebno mnogo vremena, novca i novi ljudski potencijal, ali ostaje pitanje zločina koje je ključno. S tim Srbija mora razgraničiti ne samo zbog načelnih, moralnih razloga nego stoga što to zaista podrazumijeva raskid s nizom odnosa, načina mišljenja. To je proces koji je svuda težak. Uvijek je teško suočiti se s istinom.</p>
<p>Međutim, to se ipak čini, stvari su se počele pomicati i u odnosu na Haaški tribunal i u sagledavanju počinjenih ratnih zločina. Na žalost, kao i sve drugo, devastirano je i nacionalno sudstvo. Bez obzira na i dalje ozbiljnu kampanju protiv Haaškog tribunala, jasno je da je međunarodna zajednica to postavila kao graničnu točku koju treba preskočiti da bi se postalo dio svijeta. Uz moralne razloge, dugoročni rad na sagledavanju uzroka i posljedica rata, mislim da je najsnažnije sredstvo danas upravo to koje u svojim rukama drži međunarodna zajednica.</p>
<p> • Predsjednik Koštunica osnovao je Komisiju za istinu. Zašto ste istupili iz nje?</p>
<p>– Bila sam pozvana u Komisiju i smatrala sam da je elementaran red odgovoriti na taj poziv i reći svoje mišljenje. Mislim da je svaki napor da se sagleda sve iz čega su zločini nikli – politička konstelacija, naše shvaćanje Jugoslavije, naši odnosi s drugima u Jugoslaviji – veoma važan i nužan posao.</p>
<p>Međutim, smatrala sam da nije potrebno imati tijelo koje bi napisalo povijest ratova, kako Komisija ponajprije shvaća svoje zadatke. Za to postoje institucije, historiografija na rasvjetljavanju uzroka rata mora biti ozbiljno angažirana, moraju započeti temeljna istraživanja. Funkciju Komisije razumjela sam tako i u njoj nisam našla mjesto. Obrazložila sam to činjenicom da su počinjeni zločini koji su Srbiji ugrozili dignitet, da se treba suočiti s tom istinom i prihvatiti nužnost sankcioniranja zločina ne samo iz pragmatičnih razloga. Suočavanje sa zločinom je i duboka etička, moralna potreba svakoga u Srbiji. Mi zaista teško možemo kompenzirati gubitke, zadovoljiti pravdu, ali dužni smo kao generacija koja je bila suvremenik tih ratova sagledati istinu. </p>
<p> • U svojim radovima spominjete tradicijski sukob narodne i pravne države u Srbiji. Koja danas ima šansu pobijediti?</p>
<p>– Tradicija narodne države podrazumijeva funkcioniranje države kao zadruge u kojoj je nužno imati svog domaćina i zavaravamo se ako mislimo da to nije duboko u našoj tradiciji. Tradicija liberalne države je u Srbiji postojala, ali je trpjela ciklične poraze. </p>
<p>Smatram da se taj krug zatvorio i Srbija je pred teškim problemom da postane država u kojoj vladaju zakon i pravna država.</p>
<p>To je vezano za razvoj cijelog društva. Put je vrlo dug, ali je bitno razaznati te tendencije i napraviti, ako hoćete, ponudu. Reći što su posljedice jednog tipa države, a što drugog. Prvi tip države vodi u neku vrstu naoružane nacije, ne vodi u vladavinu prava. Drugi put je vrlo naporan. Nudi pojedincu ne samo slobodu, nego i golemu odgovornost i obveze.</p>
<p> • Kako vidite budućnost zajedničke države Srbije i Crne Gore?</p>
<p>– Smatram da proces raspada Jugoslavije još traje. Crna Gora je i prije imala državu. Što se tiče države mislim da su Crnogorci, bez obzira na trenutačne političke podjele, vrlo jedinstveni u tome da se državni identitet ne može dovesti u pitanje.</p>
<p>Nedavni je sporazum politička realnost koja proizlazi iz stanovišta međunarodne zajednice, Europske unije, ali i njihova nedostatka strategije sanacije cijelog prostora nakon ratova. Treba uzeti u obzir novo faktičko stanje između Srbije i Crne Gore.</p>
<p> • Vanjska pitanja Srbije – Hrvatska, BiH, Crna Gora, Kosovo – su i dalje otvorena, a tu je i pitanje Vojvodine. Čini se da vlast u Srbiji sporo rješava te probleme.</p>
<p>– Svakako. Ono što bi se moglo nazvati državnim pitanjem je u Srbiji stalno otvoreno i ono je pomalo izgovor za nedjelanje na unutrašnjem planu. Bitan je diskontinuitet s politikom koja je dovela do odnosa kakvi su sada sa svima spomenutima. Obnova te politike drugim sredstvima gubljenje je vremena i to pitanje nije moguće rješavati na principu nekakve centralističke kneževinske vlasti u kojoj bi se sve bivše republike ili dijelovi sadašnje Republike Srbije tretirali kao regije.</p>
<p>Srbija ima i manjinski problem koji se tek otvara i jačanje centralističkih teza će homogenizirati i getoizirati te manjine. Segregaciju, koju sam vidjela i na putovanju Hrvatskom, smatram jednom od najtežih posljedica rata, koja neće nikome omogućiti da funkcionira i normalno živi, a pogotovo da se europeizira i postane dio Europske unije.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Galić: Mene se ne može uplašiti ili ucijeniti</p>
<p>Ako ravnatelj Galić ne potpiše ugovor Željki Markić, urednici su spremni podnijeti ostavke, kaže Nikola Kristić, urednik Informativno-političkog programa HTV-a </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – »Urednička ekipa HTV-a je samo za suradnju – nikoga ne ucjenjujemo«, istaknuo je Vjesniku Nikola Kristić, urednik Informativno-političkog programa HTV-a.</p>
<p>Kristić je komentirao napis u jednom dnevnom listu, u kojemu se tvrdi da glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga Valić, zajedno sa 12 urednika, ucjenjuje direktora Mirka Galića ostavkom ako on ne potpiše ugovor Željki Markić, urednici dnevnih informativnih emisija. Markić taj posao obavlja već dva i pol mjeseca, od 21. ožujka, kada ju je imenovalo Vijeće HRT-a, i to bez plaće i ugovora o radu. Galić ugovor nije potpisao jer Markić formalno ne zadovoljava uvjete za to radno mjesto (liječnica je, nema diplomu društvenog smjera ni četiri godine uredničkog iskustva).</p>
<p>»U petak ćemo imati sastanak s Upravom, na kojem će se morati postići dogovor koji će zadovoljiti obje strane«, rekao je Kristić i dodao da je iluzorno govoriti o bilo kakvim ucjenama. »Za nas je Markić urednica dnevnih informativnih emisija, a to će i ostati«, naglasio je Kristić, dodavši da se to imenovanje mora napokon i realizirati, a oblik će dogovoriti programsko vodstvo i Uprava HRT-a.</p>
<p>»Urednička je ekipa apsolutno jedinstvena i podržat ćemo bilo koju odluku glavne urednice«, kazao je Kristić. »Nepotpisivanje ugovora sa Željkom Markić prešlo je sve granice i takvo ponašanje stvarno nema smisla«, smatra Kristić i pojašnjava da je isti slučaj i s Katjom Kušec, pomoćnicom urednika informativnog programa.</p>
<p>Željka Markić, urednica dnevnih informativnih emisija, u četvrtak je bila nedostupna zbog službenog puta. </p>
<p>Direktor HRT-a Mirko Galić, koji je na službenom putu u Sloveniji, tvrdi da on nije adresa kojoj se mogu podnositi ostavke. »Meni ostavku mogu dati samo ljudi koje sam ja postavio«, ističe Galić i dodaje da kod njega ucjene ne prolaze. »Mene se ne može uplašiti ili ucijeniti«, naglašava Galić i dodaje da on, kao direktor kuće, poštuje jedino zakon i opće akte HRT-a. </p>
<p>»Upravno je vijeće odbilo mijenjati Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta zbog Željke Markić – ja samo pokušavam naći pravno rješenje da se nađe posao za nju i Sanjina Berca, urednika na HR-u, koji odgovara njihovim formalnim uvjetima i stručnoj spremi. Unatoč svemu, čak i kad zanemarimo fakultet koji nije društvenog smjera, Markić nema nužne četiri godine uredničkog iskustva«, ističe Galić. </p>
<p>Predsjednik Vijeća HRT-a koje je imenovalo glavne urednike, Vlatko Silobrčić, ne želi ništa komentirati dok do Vijeća eventualno ne dođe službena, odnosno pismena inicijativa za raspravu.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Torba i pretvorba</p>
<p>Kad su ljudi, koji u vrijeme rata znaju čuvati hladnu glavu za dobrobit vlastitoga džepa, završili »Operaciju torba«, odmah su se bacili na njen prirodni nastavak - »Operaciju pretvorba«. Još dok su oni emocionalni ginuli na frontama, ovi racionalni su već raspoređivali hrvatske firme s novcem sebi i svojim prijateljima</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Emocije, euforija i adrenalin zaštitni su znak revolucija. Slično je s oslobodilačkim ratovima. Rijetki su oni koji proračunato, hladne glave, koriste takve situacije za vlastiti probitak. Dok masa ratuje, oni u njeno ime i za njeno dobro u pozadini slažu pare na vlastiti račun. Oni uvijek dobro znaju osobne interese podvesti pod opće.</p>
<p>Domovinski rat u Hrvatskoj ulazi u kategoriju oslobodilačkih. Čim je postalo jasno da na Balkanu razvod na češki način neće proći, počele su pripreme za rat. Jedna je strana bila opskrbljena, druga nije imala gotovo ništa, a obje su, i jugoslavenska i hrvatska, imale embargo na uvoz oružja. HDZ je potegnuo veze s dijasporom i počeo je prikupljati novac za oružje.</p>
<p>Nitko nikad neće točno znati koliko je dolara i maraka strpano u torbe emisara iz domovine na iseljeničkim domjencima. Nitko nikad neće znati koliki je dio novca uistinu potrošen za nabavu oružja na crnom tržištu, a koliko su emisari strpali u vlastite džepove. Račun u Villachu i Pašalićeva zaklada ostavili su tragove u bankarskoj transakciji pa se više nisu dali sakriti.</p>
<p>Kad su ti ljudi, koji u vrijeme rata znaju čuvati hladnu glavu za dobrobit vlastitoga džepa, završili »Operaciju torba«, odmah su se bacili na njen prirodni nastavak – »Operaciju pretvorba«. Još dok su oni emocionalni ginuli na frontama, ovi racionalni su već raspoređivali hrvatske firme s novcem sebi i svojim prijateljima. Većina je emocionalnih završila u braniteljskim udrugama, dok su oni racionalni, uz osigurano mjesto u udrugama, pridodali i ono u nadzornim odborima, direktorskim kabinetima i u vrhu političke vlasti.</p>
<p>Osobito je bilo unosno djelovati u sivoj zoni koja se prostire između regularne vlasti i mase kojom se vlada. Uhljebili su se u paralelnoj vlasti koja je zapravo vladala: svi ti savjetnici u VONS-ovima, svi ti vozači službeno otetih »cheerokee jeepova« tajnih službi i komplementarnih im mafijaških klanova, sva ta novokomponirana elita koja je izronila ni iz čega da bi prisvojila sve. Dileri oružja i osjećaja manipulirali su novcem i masama. HDZ je, hoćeš-nećeš, bio zajednički nazivnik za sve.</p>
<p>Od te silne i neutvrđene svote sad je isplivalo tri milijuna (bivših) maraka za uveseljavanje naroda. Ostali, višestruko veći novac završio je na privatnim računima HDZ-ovih miljenika u stranim bankama: dio toga oni su velikodušno uložili u privatizaciju hrvatskih poduzeća, što je nazvano pretvorbom. Revizorica Šima Krasić je na uzorku od 100 privatiziranih tvrtki ustanovila da je 80 propalo. Novac je isisan, a radnici završili na ulici. Tako su naši likovi iz priče pokazali koliko su vješti: prvo su spremili na sigurno dio novca iz dijaspore, a onda ga pametno uložili da bi izvukli novac iz tvrtki koje su ga imale.</p>
<p>Kad je pretvorba obavljena, ostale su tvrtke u stečaju i radnici bez posla. Za tu je prigodu skovana nova riječ – kutleraj. Kao što je HDZ-ovac Bernardo Jurlina zaslužan za rađanje termina »jurlinizam« (označava čovjeka koji mijenja stranke kao čarape – pod uvjetom da ih mijenja svaki dan), tako se i model-tajkun Miroslav Kutle prometnuo u manekena HDZ-ove pretvorbe. Čovjek je inače na slobodi, aplicirao je za austrijsko državljanstvo i nema pravne prepreke da ga ne dobije, jer ima potvrdu da nije osuđivan.</p>
<p>Tako smo stigli do treće faze operacije »Dijaspora za domovinu«. Nazovimo je, radi rime, čorba. Torba – Pretvorba – Čorba. Radnicima na ulici ostalo je da kusaju kiselu juhu.</p>
<p>Sa dvije godine kašnjenja, koalicija na vlasti pokreće pitanje HDZ-ove pretvorbe. Ono što je trebala obaviti čim je došla na vlast koalicija je ostavila za trenutak kad joj trebaju neki argumenti protiv oporbe koja ponovno diže glavu. Prije dvije godine, netko je možda i mogao završiti u zatvoru i neki je novac na stranim računima mogao biti vraćen u Hrvatsku.</p>
<p>Danas Sanader može galantno ponuditi da se ta tri Pašalićeva milijuna prebace u državni proračun, gdje su trebali završiti još u Tuđmanovo vrijeme. Danas slušamo izjave Vesne Škare Ožbolt, Hrvoja Šarinića i Ivića Pašalića koji se nešto sjećaju, nešto nisu znali, uvijek su oni drugi imali pravo podizanja novca a, uostalom, Tuđman je odlučivao o svemu. Danas je HDZ-ova odgovornost pokopana pod kosom pločom na Mirogoju, a preživjeli HDZ-ovci kreću u novi pohod na vlast.</p>
<p>Zakašnjelu pravdu trebao bi oživjeti neki Uskok. Dvogodišnje iskustvo s koalicijom ne daje pravo na nadu onima koji su 2000. glasali za promjene. Direktora Zaklade koja je čuvala sporne milijune prije će uzdrmati stranački kolega Sanader nego Račanovi neslomljivi, koji nakon loše epizode s Ortynskim imaju prigodu za ponovljeni start. Vjerojatno još jedno »odlučno da, ali...«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tko je usidrio pravosudnu reformu?</p>
<p>Račanova sudbena poslanica hrvatskoj javnosti iz Washingtona podsjeća na preuzetu premijersku obvezu u Vili Prekrižje: »Osobno odgovaram za reformu pravosuđa«/ Može li premijer u kratkom roku na sudski brod izvući tri najteža sidra koji reformu i dalje drže na vezu: sporo zakonodavstvo, nisku kvalitetu pravosudnih dužnosnika i ovdašnje medije kojima je reforma dosadna, a njezini rezultati blijedi pred primjerima sudskih skandala</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Sasvim je privatno Mladen Bajić nedavno rekao: »Da je moguće Državno odvjetništvo pretvoriti u privatno poduzeće kojemu bih bio direktor, pošteno govoreći, u službi bih ostavio četrdesetak posto današnjih tužitelja«. Istina ili pretjerivanje?</p>
<p>Nije slučajno u Saboru nedavno prošao amandman Mate Arlovića kojim su sniženi koeficijenti ravnatelju Uskoka i njegovim zamjenicima za primjetnih 0,9, odnosno 0,2 jedinica. Već na ovom zasjedanju parlament će morati rješavati izmjene i dopune zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika kojima bi se izjednačili rangovi sudaca i državnih tužitelja. Ministarska odluka kontra saborskoj ili reformska nužnost?</p>
<p>Novim okvirnim mjerilima Ministarstvo pravosuđa utvrdilo je da tridesetak posto ljudi nedostaje ovdašnjim tužiteljstvima s obzirom na to da broj pristiglih predmeta godišnje raste prema stopi od šest ili sedam posto. Dr. Alan Uzelac, zagrebački profesor, i dalje tvrdi da je broj od 4398 sudaca i ostalih pravosudnih dužnosnika na kraju prošle godine prevelik s obzirom na broj stanovnika. Mogu li ministarski pragmatizam i profesorska komparativnost biti istovremeno točne činjenice?</p>
<p>Vlada je ovaj četvrtak utvrdila Prijedlog zakona o nasljeđivanju, kojim se nudi mogućnost da kompletne predmete s tog područja (lani ih je rješavano 98.641), umjesto sudova, preuzmu javni bilježnici. Usput, ta je mogućnost regulirana Zakonom o javnom bilježništvu, izglasovanim u Saboru prije osam godina. Znači li to da je pravosudna reforma zapravo počela prije osam godina, ali je iz raznih razloga premijerska dirigentska palica koja dirigira žurbom, podignuta tek danas.</p>
<p>I dok se uz mnogo muka provodi odredba Zakona o sudovima kojim se uspostavlja uredna veza izvršne vlasti i sudske uprave reizborom sudačkih predsjednika, javnim prostorom caruju afere pravosudnih neposlušnika koji do zakona i institucija poretka drže kao do lanjskog snijega. I ostaju sucima.</p>
<p>Zna li premijer Račan za sve te detalje pravosudne reforme koju načelno svi podržavaju? Odlučnost da tu stvar istjera do kraja objavio je popevši se na brdo državničkog posjeta SAD-u da bi se njegova poruka dalje čula. Račanova sudbena poslanica hrvatskoj javnosti iz Washingtona podsjeća na preuzetu premijersku obvezu u vili Prekrižje: »Osobno odgovaram za reformu pravosuđa«.</p>
<p>Gospodin premijer mora biti spreman da se, nakon povratka u zemlju, spusti ne samo na pragmatične nizine, nego da zaroni i u dubine otpora svakoj, pa onda i pravosudnoj reformi.</p>
<p>Primjerice, i HDZ i ondašnja oporba u 10 su godina vodili tri akcije protiv pretvorbenih kriminalaca, u zadnjem slučaju nazvanih ratnim profiterima. Kad je današnja vlast u povodu revizorskog iskaza doznala za kriminal u 80 od 100 ispitanih poduzeća, morala je otrpjeti i lijeve i desne udarce s pitanjem: »Zašto baš sad?«. </p>
<p>Onda tužiteljstvo i policija provale u opskurne bankarske putove Zaklade hrvatskog zavjeta. Isti oni koji, načelno, zagovaraju borbu protiv svih oblika kriminala, odjednom počnu kukati da to »komunjare« proganjaju Ivića Pašalića iz čisto stranačkih razloga, a u okviru svojih predizbornih radnji. Istovremeno, optužba na račun vlasti koju u svakoj prilici izriče isti Pašalić, u javnosti odzvanja i većim naslovima od onih pripisanih tijelima zaštite zakona i poretka.</p>
<p>Račan nakon povratka u zemlju, ako želi ispuniti pravosudni reformski zavjet, mora najprije u Sabor. Nek mu tamo objasne zastupnici (i njegovi i svi ostali) zašto se i s parlamentarne govornice kritiziraju loši zakoni i sporost u njihovu donošenju. Potom bi se morao spustiti do Zrinjevca i u Vrhovnom sudu saznati kad je to dogovoreno da bi stegovni postupci protiv slabih i lijenih sudaca značili lustraciju HDZ-ovih sudačkih kadrova. Na kraju, ne bi bilo loše da mu radno jutro počne čitanjem novina, pa da si objasni: ako sudačke afere prodaju naklade, što sve to znači za rasprodaju zemlje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>(Ne)transparentna privatizacija Ine</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Čelnici Vlade obećavali su da će se sve u privatizaciji Ine odvijati maksimalno transparentno. Javnost, međutim, iako je od zaključenja roka prošlo već tjedan dana, još uvijek ne zna ni koje su sve strane kompanije zainteresirane za to da postanu strateški partneri Ine, a ne zna ni koliko ih se točno prijavilo. O tome da je potpuno nejasno koji će kriteriji biti najvažniji kod odlučivanja o najboljoj ponudi te o mnogim drugim bitnim pitanjima, da se i ne govori.</p>
<p>Najbolji je to dokaz kolika je suša službenih informacija na početku privatizacije oko milijardu i pol dolara vrijedne hrvatske naftne i plinske kompanije, kralježnice hrvatskoga gospodarstva. A tamo gdje nema službenih informacija, otvara se bezgranični prostor za razne špekulacije i sumnje, i u domaćim i u stranim medijima. </p>
<p>Razumljivo je da javnost, poučena brojnim promašajima u privatizaciji u posljednjih desetak godina, sada puše i na hladno. Za to ima i razloga, jer počela je privatizacija najvrjednijih primjeraka »obiteljskog srebra«. </p>
<p>U tom je svjetlu vrlo važno da i čelnici Vlade shvate kako nemaju razloga da zanimanje javnosti za privatizaciju Ine smatraju osobnim napadom i njihovim izjednačavanjem s kolegama iz bivših HDZ-ovih vlada.</p>
<p>Zato bi potpredsjednik Vlade Slavko Linić pomogao i Vladi i javnosti kad bi odmah osigurao ispunjavanje obećanja o maksimalnoj transparentnosti. Samo će tako izbjeći inače neizbježne usporedbe sa svojim prethodnikom Borislavom Škegrom i »slučajem privatizacije HT-a«. Pravodobnim i točnim informacijama, najbolje se, naime, bistre privatizacijske magle. A njih je proteklih godina bilo previše, pa ih sada s velikim zakašnjenjem bezuspješno pokušavaju rastjerati državni revizori i ostale nadležne službe. </p>
<p>Istodobno, Vlada treba ponuditi vrlo čvrste argumente za sve informacije koje, misle oni, ne mogu objaviti jer su poslovna tajna ili bi im mogle pokvariti pregovore. A objašnjenja da se zasad neće objavljivati imena i točan broj zainteresiranih strateških ulagača jer neki mogu u međuvremenu odustati, nisu pravi argumenti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pupovčevi popisi</p>
<p>ANDRIJA TUNJIĆ</p>
<p>Neslužbeno objavljeni podatak od 4,05 posto Srba u Hrvatskoj ne prestaje proizvoditi nelogičnosti. Naime, Srpsko narodno vijeće je, nakon nezadovoljstva mogućim postotkom Srba u Hrvatskoj, poslalo pismo-zahtjev predsjedniku države i premijeru u kojem od njih traži, ako se postotak pokaže točnim, da se ne prizna zato što SNV ima podatak da je Srba više od šest posto. Ako im se ne udovolji, u pismu-zahtjevu najavljuju tužbu i svojevrsno arbitriranje međunarodne zajednice. Što to znači? </p>
<p>Osim što su doveli u sumnju popis stanovništva, nisu li oni time zapravo hrvatsku državu i vlast optužili za manipulaciju popisom? Čime su je, naravno, neizravno optužili za etničko čišćenje, za onemogućavanje povratka Srba i proizvođenje straha zbog kojega se Srbi nisu smjeli izjasniti Srbima. </p>
<p>Kao odgovor na to smanjenje broja Srba može se reći da je smanjen i postotak sveukupnog stanovništva za 3,6 posto, dakle i Hrvata. Ali to ne znači, ili znači, da bi druge nacionalne manjine i mnogi Hrvati i stranke trebale tražiti da im se udovolji, kao što to traži SNV i njegov predsjednik Milorad Pupovac. Kad se bolje promisli, čini se da je sve proizvod nečega drugoga, a ne samo brige za točan broj Srba, jer se razlozi zbog kojih se broj Srba tako smanjio ne mogu tražiti u popisu stanovništva i u ispravljanju, točnije, uštimavanju podataka po stranačkom popisu. </p>
<p>Srba je zasigurno mnogo manje nego što ih je bilo po popisu iz 1991. godine, ali ne stoji da su za to krivi isključivo Hrvati, kako se sugerira kojekakvim dokazima o etničkom čišćenju i genocidu. Uostalom, o krivnji za egzodus Srba iz Hrvatske svoje su rekli mnogi uvaženi Srbi iz Srbije, koji su za to optužili velikosrpstvo i Miloševića. To je nedavno potvrdio i ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović. Dakle, statistika nije kriva za postotke. Niti je kriva metodologija, rađena po propisima i preporukama UN-a i Eurostata. Ali je krivo neznanje, pa i nedobronamjernost. </p>
<p>Takvo neodgovorno ponašanje začuđujuće je i zato što je došlo od Srba koji su iznadprosječno u to upućeni. Traženja SNV-a i njegova predsjednika dr. Pupovca besmislena su, jer popis ne znači ništa osim utvrđivanja činjenica. Nikakva naštimana ili priželjkivana brojka neće zadovoljiti statistiku. Osim što će zadovoljiti one željne vlasti, koji bi imali više kad bi postotak bio veći.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Doktor kao sveta krava</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Iako se svaki dan izruguje s vlašću, državom, moralom, etikom, poštenjem i svim ostalim što neko društvo čini demokratskim, a čovjeka civiliziranim, Ivić Pašalić i dalje glumi da mu je na srcu jedino Hrvatska. Istu je tu Hrvatsku, zajedno sa svojim stranačkim suputnicima, krčmio kao vlastitu prćiju. A sve bez potpisa, u potaji, skriven iza Tuđmanovih skuta, u svojstvu najmoćnije sive eminencije. Kad mu se u brk skrešu sve gadosti koje je radio, izigrava žrtveno janje. Čak se usudi sve svoje žrtve proglasiti progoniteljima. Zašto? Zato što je i ovoj vlasti milija prešutna nagodba od pravne države. Već se sutra mogu promijeniti uloge, pa će Pašalić, bez sumnje, koalicijskim grješnicima progledati kroz prste. Upravo je zato Doktor otvoreno opasnih namjera na HTV-u i dalje sveta krava, o čemu svjedoče brojna izvješća i kvazianalize o tome gdje je završio novac za obranu Hrvatske.</p>
<p>Na privatnim računima, što, uostalom, tvrdnjom da je Tuđman benevolentno darovao tri milijuna DEM Zakladi hrvatskog državnog zavjeta, priznaje i Pašalić. Točnije, darovao ga je svom HDZ-u. Je li na to imao pravo? Pašalić, s obzirom na to da su hadezeovci između sebe i Hrvatske stavljali znak jednakosti, kaže da je Poglavar - u društvu s Hrvojem Šarinićem - to mogao napraviti legalno, te da bi u protivnom novac propao, što je priča za djecu vrtićke dobi.</p>
<p>Lova koju je dijaspora slala na inozemne bankovne račune trpala se u privatne džepove, a možete samo zamisliti što je bilo s markama, dolarima ili funtama koje su iseljenici davali u kešu. Jedan je australski svećenik u Ministarstvo obrane donio torbu s više od 400 tisuća dolara i jedva za to dobio potvrdu na komadiću papira. Gdje je završila ta torba? Bačena je, privremeno, u ormar, a zatim je, način primitka to sugerira, uredno razvrstana na privatne račune istih onih koji nam danas prodaju maglu da su potpuno spremni Hrvatsku odvesti u ružičastiju budućnost. Ne zavaravajte se, Hrvatsku i dalje smatraju ćaćinom ostavštinom.</p>
<p>Zašto pak HTV o svemu tome - kad već ima, hvali se kod Bolkovića glavna urednica, redakciju istraživačkog novinarstva - ne napravi seriju emisija ili rasprava u studiju u kojoj bi sudjelovali svi protagonisti, od Pašalića i državnog odvjetnika do ljudi koji su davali novac nemajući pojma gdje je on završio? Zato što dio novinara ne želi raditi iz obveza prema partiji i Pašaliću, dio njih smatra da je domoljubno o zločinu šutjeti, dio je nesposobnih, a dio se boji da bi Pašalić ponovno mogao upravljati HTV-om, ili s Gornjega grada ili s Pantovčaka. A što bi se dogodilo da se to i napravi? Sjetite se »slučaja Lončar«, »slučaja Merlić«, »slučaja Ladišić«, skinutih emisija i mračnih tipova koji su Dnevnike preplavljivali vojničkim marševima, nepotpisanim komentarima i tjeralicama kojima se sugerirao linč neistomišljenika. </p>
<p>Jasna Ulaga Valić i njezini pobočnici navodno prijete da će kolektivno dati ostavke ako Mirko Galić ne potpiše ugovor o radu urednici dnevnih političkih emisija Željki Markić. Poruka prva (Galiću): Uz toliko propusta, licemjerno je sitničariti i inatiti se Vijeću i legalno izabranim urednicima. Poruka druga (Ulagi): Nemojte, prije nego što podnesete ostavke, Gorana Milića poslati u Bruxelles.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Vrijeme je za Koštuničinu i Đinđićevu ispriku</p>
<p>Đinđić ostavlja dojam okretnijeg, prilagodljivijeg, europskijeg političara, međutim sad je olako odbacio odgovornost svog političkog položaja i naslijeđa prethodnika. Njegov politički suparnik Koštunica, kojeg smatraju krutim nacionalistom, nije se izravno izjasnio za ispričavanje, ali to ni ne isključuje, ističući da je nužno ustanoviti istinu koja je prije svega potrebna Srbima</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Agresijom na Hrvatsku Srbija je, predvođena Slobodanom Miloševićem, prouzročila nenadoknadive ljudske žrtve i goleme materijalne štete. Preduvjet normalizacije odnosa, koji je u interesu obiju zemalja, je javno očitovanje Beograda o postupcima Srbije i jasna isprika, no to se još nije dogodilo.</p>
<p>Na to je početkom svibnja ove godine ukazao senator Joseph Byden, predsjednik Odbora za vanjsku politiku američkog Senata. Odajući priznanje za reformske poteze poduzete nakon Miloševićeva rušenja, on je istodobno upozorio da je pred Srbijom još »dug put« do njena punopravnog uključivanja u međunarodnu zajednicu.</p>
<p>Uz tri uvjeta – obustavljanje negativnog utjecaja na Kosovo i Republiku Srpsku, izručenje optuženih osoba Haagu i omogućavanje povratka kosovskih Albanaca u sjeverni dio Kosovske Mitrovice – Byden je iznio i četvrti uvjet: obvezu Koštunice i Đinđića da se javno izjasne o ponašanju Srbije tijekom devedesetih godina, s isprikom za »genocidnu politiku« na Kosovu, u Hrvatskoj i Bosni.</p>
<p>Istaknuo je: »Dok se ne ispune ti uvjeti, ostaje na snazi suspenzija američke ekonomske pomoći Srbiji«.</p>
<p>Izjava utjecajnog američkog političara izazvala je brojne reakcije u Srbiji, od negodovanja zbog ucjene do znakova da se pomalo sagledava vlastita odgovornost.</p>
<p>Prema beogradskom Danasu (13. svibnja), Zoran Đinđić je na Bydenov zahtjev odgovorio da se današnja vlast ne treba ispričati za grijehe prethodne vlasti.</p>
<p>Komentator toga lista iznosi da je »možda točno da sadašnji predstavnici vlasti treba da se redom ispričavaju... ali da i sami dobiju odgovarajuće isprike...«. Završava pitanjem: Nije li, uostalom, 5. listopad bio svojevrsna »isprika« golemog dijela populacije?</p>
<p>Ljuba Živkov u Vremenu (16. svibnja) ironično piše da bi se srpski čelnici morali ispričati »zato što je od srpske ruke i srpskog oružja stradao poneki građanin u Hrvatskoj, Bosni ili na Kosovu« tek nakon Izetbegovića, Tuđmanova sina, Gotovine i Norca, jer Đinđić i Koštunica smatraju da nisu bili šefovi države, niti na čelu vojnih stožera i jedinica.</p>
<p>Stoga zaključuje da kad se već zločinci i političari nerado ispričavaju, ostaje jedino da se ispričaju oni koji nisu bili ni u politici niti u paravojnim formacijama.</p>
<p>O zahtjevima senatora Bydena očitovao se Vojislav Koštunica u Ninu (16. svibnja), izjavivši da oni predstavljaju upozorenja i da »nitko nas ne treba podmićivati ni prijetiti nam da bismo mi obavili svoj posao podizanja zemlje iz rasula, što među ostalim podrazumijeva i utvrđivanje istine o svemu onome što se dogodilo na tlu bivše nam države... Do te istine, uostalom, nikome nije više no nama stalo i ona nikome nije potrebna toliko koliko je potrebna nama...«.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Goran Svilanović je na pitanje o potrebi isprike odgovorio da je priznanje krivnje dužnost vodećih beogradskih političara, ali da im je to još teško učiniti, jer je premalo vremena prošlo od političkih promjena u Srbiji.</p>
<p>Zoran Đinđić ostavlja dojam okretnijeg, prilagodljivijeg, europskijeg političara, međutim sad je olako odbacio odgovornost svog političkog položaja i naslijeđa prethodnika. Njegov politički suparnik Vojislav Koštunica, kojeg smatraju krutim nacionalistom, nije se izravno izjasnio za ispričavanje, ali to ni ne isključuje, ističući da je nužno ustanoviti istinu koja je prije svega potrebna Srbima.</p>
<p>Jesu li njih dvojica dužni priznati odgovornost za agresiju na Hrvatsku i javno se ispričati?</p>
<p>Ni jedan ni drugi nisu bili na čelu vlasti koja je, ne poštujući ustavno pravo Hrvatske na samoodređenje, potakla oružanu pobunu, a potom dovela JNA i ratni pohod i nametnula rat. Bili su dio političkih snaga koje su srušile Miloševićev režim, dapače Đinđić je zaslužan i za njegovo izručenje Haaškom sudu.</p>
<p>Ipak su dužni dati izjavu da je Srbija odgovorna za rat i javno se ispričati, jer nije riječ o njihovim osobnim isprikama nego izjavama državnih dužnosnika. Oni su izabrani predstavnici građana čiji je predstavnik ranije bio i Milošević.</p>
<p>Stoga se u ime naroda, na čijem su čelu, moraju suočiti s ratnim događajima i u ime vlasti, čiji su nasljednici, ispričati za rat izazvan radi ostvarenja velikosrpskog cilja: uspostave Jugoslavije sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag.</p>
<p>U tome se mogu ugledati na državnika Willyja Brandta koji se, kao savezni kancelar, ispričao u ime Njemačke zbog nacističkih zločina, premda je osobno bio aktivni pripadnik antinacističkog pokreta.</p>
<p>Isto se tako predsjednik Stjepan Mesić, prigodom posjeta Izraelu, ispričao židovskom narodu za nekadašnja stradanja u Hrvatskoj iako se Republika Hrvatska, prema izvorišnim osnovama Ustava, temelji na nizu povijesnih činjenica i događaja i »uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenja Nezavisne Države Hrvatske«.</p>
<p>Ako je sazrelo vrijeme za normalizaciju međusobnih odnosa Hrvatske i Srbije, tada je i krajnji čas da se Vojislav Koštunica, predsjednik Srbije i Crne Gore, javno ispriča Hrvatskoj za agresiju i rat.</p>
<p>On, a bilo bi dobro da to učini i Zoran Đinđić, dužni su to napraviti ne zbog uvjeta koji im je upućen iz Senata Sjedinjenih Država, nego radi istine, mira i budućih dobrosusjedskih odnosa.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vojnike i intelektualce nikako se ne smije pripustiti vlasti kao soliste </p>
<p>Hrvatskim bi intelektualcima trebalo preporučiti da se što više angažiraju u političkom životu, u strankama i izvan njih, a ne da kukaju kako u Hrvatskoj sve ide naopako. Da nastupaju kao moralni autoriteti, a ne kao vođe nekih alijansi, pokreta i stranaka </p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj se u nedavnoj prošlosti, ali i uopće tijekom povijesti, govorilo o zloglasnoj »hrvatskoj šutnji« u kojoj su uglavnom sudjelovali intelektualci. Premda ta sintagma nije postojala u Austro-Ugarskoj i kraljevskoj Jugoslaviji (stvorena je za razdoblje nakon slamanja hrvatskoga proljeća u Karađorđevu), šutnja kao izraz nemoći uvijek je pratila nemali dio hrvatske inteligencije. </p>
<p>Oni ljudi duha koji su podizali glas dolazili su pod udar represije vladajućih, a tihi (šutljivi) poslušnici su i hvaljeni, na primjer Iso Kršnjavi kao »uspješni ministar« za vrijeme Khuena, jer su učinili mnogo više nego bunitelji i galamdžije. Ono što je vrijedilo pod Khuenom vrijedilo je gotovo dva desetljeća nakon Karađorđeva. </p>
<p>Intelektualci su se oslobodili šutnje tek pod Tuđmanom koji, iako i sâm intelektualac, nije volio one ljude duha koji su mu se protivili. Ti buntovnici svojataju za sebe veći dio zasluga za pobjedu šestorke na trećesiječanjskim izborima, premda su u biračkom tijelu tek njegov sićušni dio. </p>
<p>No, mnogi od njih duboko su se razočarali u svoje političke ljubimce sada već petorke. </p>
<p>Obično govore, pojednostavljeno rečeno, da je Tuđmanov režim bio pokvaren, a sadašnji Račanov i Mesićev - nesposoban. O tome bi se dalo raspravljati nadugo i naširoko, no vjerojatno bez završnog konsenzusa. </p>
<p>Nedavno je skupina buntovnih intelektualaca, koju predvode splitski svećenik i sociolog Ivan Grubišić i akademik Ivan Supek, osnovala Alijansu za treću Hrvatsku, koja još nije objelodanila svoj program. No on se može nazrijeti iz njihovih dosadašnjih javnih nastupa kojih nije malo. </p>
<p>Grubišić–Supekova družina uglavnom se odupire posvemašnjoj »partiokraciji« Hrvatske, jednako se obarajući na sadašnju koaliciju i hadezeovsku oporbu. </p>
<p>Akademik Supek postao je poznat po tome što odavno zahtijeva deprofesionalizaciju Sabora, stvaranje »doma mudraca« (senata) i svojevrsno »ukidanje« političkih stranaka. Slične ideje zastupa don Ivan Grubišić. </p>
<p>Za njih je trenutačna koalicija »potrošena«, a o HDZ-u misle najgore. </p>
<p>Istina je da su hrvatske političke stranke pretjerano »umrežile« sve dijelove javnog života, da i najsposobniji teško mogu doći do nekog položaja bez iskaznice neke od vladajućih stranaka. Ali time nije rečeno da članstvo u nekoj od stranaka (vladajućih ili oporbenih, svejedno) znači i dokaz nesposobnosti.</p>
<p>Jer postoje vrijedni i pametni pripadnici stranaka, samo ne toliko mnogo koliko to misle vodstva nekih partija, bilo na vlasti ili u oporbi. </p>
<p>U biti, hrvatski bi se politički život mogao najbolje »departijizirati« ako bi političari bili slabije plaćeni od gospodarstvenika, znanstvenika i prosvjetara, kao što je to slučaj u nekim zapadnim zemljama, a da o plaćama športaša i zabavnjaka i ne govorimo. </p>
<p>Zatim, zvanje političara bilo bi mnogo manje atraktivno ako bi vlast u državi bila dislocirana na više mjesta, ako bi političke stranke morale dijeliti vlast s drugim društvenim snagama. </p>
<p>Drukčije rečeno: stranke dobivaju na izborima mandat od naroda ne samo na ograničeno vrijeme već i u ograničenom opsegu. Kad dođu na vlast, onda svoju moć moraju dijeliti sa sindikatima, poslodavcima, vjerskim zajednicama i drugim društvenim organizacijama. I to ne samo prigodom donošenja zakona već i tijekom njihova oživotvorenja. </p>
<p>Tek u tom slučaju političke stranke gube svoju golemu nadmoć kakvu prisvajaju u demokratski još nesazrelim društvima, a takvo je, primjerice, hrvatsko. </p>
<p>Nema demokracije bez političkih stranaka, ali kad one postanu same sebi svrhom, onda demokracija gubi svoj smisao. </p>
<p>Oni koji misle da bi »ukidanjem« stranaka, makar i njihovom periferizacijom, učvrstili demokraciju, na krivom su putu. Naime, i nekakve »antistranačke stranke« (obično su to pokreti osnovani u teškim prilikama i za određeno vrijeme) s vremena postaju obične političke partije. </p>
<p>Vjerojatno bi se to dogodilo i Grubišić-Supekovoj Alijansi, koja s jedne strane tvrdi da nije politička stranka, a s druge strane koketira s izlaženjem na izbore. Uostalom, o »trećoj opciji« u Hrvatskoj već odavno govori i »bombarder s Kvarnera«, pomalo kerempuhovski nastrojen Vladimir Bebić.</p>
<p>Drugo je veliko pitanje što bi se dogodilo kad bi intelektualci »osvojili vlast«. Posebice hrvatski koji misle da znaju sva rješenja i za nepostojeća pitanja. </p>
<p>Dvije društvene skupine nikako se ne bi smjelo pripustiti vlasti kao soliste: vojnike i intelektualce. </p>
<p>Vojnike stoga što su uvjereni da se sve može rješavati na kasarnski način: naređenje - izvršenje, a intelektualce jer misle da su oni jedini koji sve znaju dok ih ostala »raja« mora slušati. </p>
<p>I jedni i drugi ostvarili bi »najčistije« diktature!</p>
<p>Hrvatski politički život valja demokratizirati što većom raspodjelom vlasti na što više lokacija. Članstvo u političkim strankama mora postati više teška dužnost nego korist. Uz stranke, u vlasti trebaju sudjelovati i brojni drugi segmenti javnog života. </p>
<p>Intelektualci moraju gajiti otklon od svake vlasti, inače prestaju biti nezavisni, a upravo bi to trebala biti njihova najvažnija osobina. </p>
<p>Političke stranke moraju se sastojati od svih mogućih profesija i pripadnika svih slojeva društva, u kojima će intelektualci biti tek jedan, doduše važan, ali samo jedan segment.</p>
<p>Zar to nije jasno intelektualcima kalibra Supeka i Grubišića? Za potonjeg mogli bismo reći kako nije pametno da se kao svećenik miješa u politiku. Osim, dakako, kad su u pitanju moralni problemi. Sve drugo vodi nas u klerikalizam, bio on crno ili crveno obojen (kao što je slučaj kod don Grubišića). </p>
<p>Hrvatskim bi intelektualcima trebalo preporučiti da se što više angažiraju u političkom životu, u strankama i izvan njih, a ne da kukaju kako u Hrvatskoj sve ide naopako. Da nastupaju kao moralni autoriteti, a ne vođe nekih alijansi, pokreta i stranaka. </p>
<p> Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Uvođenjem ulaznica smanjiti broj »mjesečara«</p>
<p>Djelatnici Autobusnog kolodvora Zagreb proteklog su tjedna posjetili kolodvore u Stockholmu i Göteborgu u Švedskoj kako bi se na licu mjesta upoznali s prednostima moderne tehnologije od koje će dio, kako je najavljeno, do kraja godine biti uveden i u sustav zagrebačkog kolodvora / S uvođenjem novih karata svi suvišni promatrači ostat će »iza brave«</p>
<p>U sustav Autobusnog kolodvora Zagreb do kraja godine trebala bi biti uvedena moderna tehnologija koja će, kako se najavljuje, uvesti red i kontrolu na dolaznim i odlaznim terminalima, smanjiti broj »mjesečara« (onih bez kupljene vozne karte) i omogućiti veći profit. Pokazalo se, naime, da od 1,2 milijuna posjetitelja (putnika ili prolaznika), 60 posto njih, slučajno ili namjerno, ne plaća kolodvorske usluge. To se događa zato jer autobusne karte ne kupuju na kolodvoru i tako ne plaćaju troškove kolodvora od 2,30 kuna (informacije, korištenje popratnih sadržaja i sanitarnih čvorova).</p>
<p>Kako bi na što efikasniji način riješili ovaj problem djelatnici zagrebačkog autobusnog kolodvora, na čelu s glavnim prometnikom inž. Ljudevitom Gračaninom, ali i ostalim kolegama s drugih kolodvora u Hrvatskoj, proteklih sedam dana boravili su na studijskom putovanju u Švedskoj, točnije u gradovima Stockohlmu i Göteborgu gdje su posjetili vrlo moderno opremljene autobusne kolodvore.</p>
<p>Prema riječima inž. Ljudevita Gračanina Šveđani su problem prevelikog broja putnika na polaznim peronima riješili tako da vrata koja odvajaju čekaonice od vanjskih perona otvaraju - vozači autobusa. Da ne bi bilo nepotrebne gužve cijelu situaciju promatra i glavni dežurni prometnik koji sjedi u kontrolnom tornju povezanom sa svakim kutkom kolodvora.</p>
<p>Ovaj primjer u Zagrebu se, doduše, ne može primijeniti jer autobusni kolodvor nije tako arhitektonski riješen, no Gračanin kaže da će umjesto toga, do kraja godine, osim klasičnih, biti uvedene tzv. peronske karte koje će služiti pratiteljima, pa će svi suvišni »promatrači« na neki način ostati »iza brave«, točnije iza uređaja koji će braniti pristup terminalu, a otključavat će se »bar-kodom s peronske ulaznice«. </p>
<p> »Ne planiramo od kolodvora načiniti kavez, ali ćemo svakako pripaziti da na terminalima uvedemo više reda i povećamo sigurnost putnika«, pojašnjava Gračanin.</p>
<p>Osim uvođenja peronskih karata i ograđivanja polaznih perona, Gračanin je ovom prilikom podsjetio na plan prema kojem bi se na dijelu Strojarske ulice izgradilo 15 turističkih terminala.</p>
<p> »Ideja dosad nije realizirana jer nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Osim toga takva investicija isplatila bi se samo onda kada bi Grad donio uredbu prema kojoj će svi autobusi slobodne vožnje koji sada kreću s nekoliko gradskih lokacija polaziti isključivo s tog mjesta. Tražimo također da se kod željezničkog nasipa na mjestu na kojem je planirana izgradnja stanice prigradske željeznice izgradi nadzemni tunel za pješake spojen s kolodvorom. Samo tako iskoristili bismo velik potencijal i povećali profit AK Zagreb«, zaključio je inž. Gračanin.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sa tri doma zdravlja, Grad bi uštedio 7,7 milijuna kuna</p>
<p>Do prvog ovogodišnjeg rebalansa gradskog proračuna došlo je zbog novih prihoda od prodaja dionica Zagrebačke banke, naknade i zbrinjavanja otpada/Kupališna sezona na Jarunu može početi, a do kraja lipnja započet će i izgradnja Domovinskog mosta</p>
<p>Prvim ovogodišnjim rebalansom proračuna gradska blagajna bit će bogatija za 145 milijuna kuna. Naime, prodajom dionica Zagrebačke banke u vrijednosti od 80 milijuna kuna i iznosom od 65 milijuna kuna kojim država pokriva troškove decentralizacije u školstvu i zdravstvu, gradski je proračun sa početnih 3, 95 »skočio« na 4, 095 kuna. Do rebalansa je došlo zbog novih prihoda od prodaja spomenutih dionica, naknade zbrinjavanja otpada i ostalih prihoda od nefinancijske imovine, objašnjeno je na sjednici Gradskog poglavarstva održanoj u četvrtak.</p>
<p>Iz tog će se iznosa, rečeno je, 55 milijuna više dati ZET-u zato što su materijalni troškovi plaća porasli potpisivanjem kolektivnog ugovora.</p>
<p>Predstavljen je i elaborat o reorganizaciji uprava domova zdravlja u vlasništvu Grada Zagreba po teritorijalnom načelu i približnoj podjeli stanovništva. Na taj bi se način, organizirala tri doma zdravlja: Zagreb Centar, Zagreb Istok i Zagreb Zapad. Takvom bi se reorganizacijom domova zdravlja, koja bi ponajprije odnosila na njihove uprave, a bila popraćena racionalizacijom u trošenju materijala i kadrovskim promjenama, u vlasništvu Grada Zagreba godišnje uštedielo 7, 7 milijun kuna.</p>
<p>Na sjednici je također predstavljen i Plan upravljanja vodama u 2002. godini. Njime se, u dijelu koji se odnosi na zaštitu od štetnog djelovanja voda za Prvi odsjek slivnog područja Grada Zagreba, predviđaju ostvariti prihodi u iznosu od sto milijuna kuna, najvećim dijelom na osnovu gradskih odredbi o stopama i visini slivne vodne naknade za područje Grada Zagreba.</p>
<p>Grad Zagreb sa dva milijuna kuna sudjelovat će u organizaciji međunarodne vrtne izložbe Floraart, a odobrena su i pokroviteljstva nad 30. obljetnicom postojanja i rada Doma športova koja se obilježava 18. lipnja.</p>
<p>Grad će, odlučeno je, pokriti i manjak Hrvatskog narodnog kazališta od 36.000 kuna, na što se obavezao trodjelnim sporazumom. Imovinsko pravni odnosi riješeni su na području gradnje Domovinskog mosta i njegova će izgradnje započeti do kraja lipnja, rečeno je.</p>
<p>Svi uvjeti za rad kupališta Jarun tijekom kupališne sezone 2002. su ispunjeni, a osim potrebnih sadržaja, osigurana je i stalna kontrola ispravnosti vode.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pije li 11.000 Sesvećana zagađenu vodu?</p>
<p>»Sesvećani koji su priključeni na Sljemenski vodovod, ne mogu biti sigurni da piju zdravu vodu, ali ja nikad nisam izjavio da su oni na rubu epidemije«, rekao je u četvrtak, na konferenciji za novinare, predsjednik Vijeća četvrti Sesvete i predsjednik sesvećanskog HSS-a Stjepan Stublić, demantirajući tako Komunalni vjesnik, odnosno tekst toga lista s 10. sjednice Gradske skupštine. </p>
<p>Na toj je sjednici, naime, zastupnik iz Sesveta Radoslav Dumančić (HDZ) postavio pitanje o ispravnosti vode koju u centar Sesveta distribuira tvrtka Sljeme d.d. U tekstu Komunalnog vjesnika naveden je odgovor Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba prema kojemu je kvaliteta vode zadovoljavajuća, kako mikrobiološki tako i organoleptički.</p>
<p>Prema riječima Stjepana Stublića, međutim, u centru ove najveće gradske četvrti voda je upitne kvalitete, a kao argument novinarima je predočio dokumentaciju iz 2000. godine, sastavljenu u prostorijama Državne uprave za vode, a koju su potpisali i predstavnici gradske, odnosno županijske vlasti.</p>
<p>U njoj stoji da vodocrpilište Ivanja Reka – s kojega se vodom opskrbljuje centar Sesveta te naselja Ivanja Reka, Hruščica, Sop, Svibovski otok i Svibje, a koje se nalazi u sustavu poduzeća Sljeme d.d. – treba osiguravati samo tehnološku vodu, za industriju, a ne pitku vodu. Distribucija vode namijenjene za piće iz ovog crpilišta je, kaže Stublić, posljedica naglog rasta broja stanovnika i nedostatka pitke vode, odnosno neriješenog problema vodoopskrbe na tom području.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Eniretričari, epileptičari, mladići i djevojke, spavaju u istoj sobi</p>
<p>Danas u jednoj sobi na Paunovcu spava čak 30 korisnika / Adaptacijom prostora na tavanu dobilo bi se čak 14 četverokrevetnih soba </p>
<p>Podružnica Centra za rehabilitaciju Zagreb na Paunovcu poznatija je po međunarodnoj likovnoj koloniji u kojoj još od 1980. gostuju priznati slikari, nego po tome, što korisnici žive u skučenim i neodgovarajućim prostorima.</p>
<p>»Privatni prostor jedna je od prvih odrednica u programu rehabilitacije i procesu socijalizacije, a mi ga našim korisnicima trenutno ne možemo osigurati«, naglasio je u razgovoru za Vjesnik Ante Živković, predstojnik podružnice Paunovac.</p>
<p>U ovom Centru u kojemu su osigurani smještaj i dnevni boravak, živi ukupno 60 korisnika u tri sobe. U jednoj od njih smješteno je njih 15, u drugoj isto toliko, a u trećoj ih je čak 30.</p>
<p>»Tu je kao u kasarni«, opisao je situaciju predstojnik. »Eniretričari, epileptičari, muško, žensko, spavaju zajedno u istoj sobi«.</p>
<p>Uz to, od prostora ukupne površine 1200 četvornih metara, za odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe koristi se samo 350 četvornih metara. Sobe zauzimaju 280 četvornih metara.</p>
<p>Kvaliteta stanovanja na Paunovcu zaista je vrlo niska i onemogućuje postizanje i pedagoških standarda, rekla je ravnateljica Centra Vesna Muraja.</p>
<p>»Problem bismo riješili kad bismo uspjeli urediti prostor na tavanu, velik 500 četvornih metara«, objasnio je ravnatelj.</p>
<p>Projekt postoji, prikupljeni su i svi potrebni dokumenti. Vrijednost adaptacije je, međutim, 250.000 eura. Zato Centar traži sponzore i donatore koji bi sudjelovali u preuređenju. </p>
<p>Država nije uložila ništa, naglasio je predstojnik.</p>
<p>Jedna od mogućnosti financiranja preuređenja tavana bila bi i ta, da umjetnici otkupe likovnu koloniju, dodao je.</p>
<p>Nakon preuređenja prostora nužan je i namještaj, koji nije uključen u onih 250.000 eura. No u Centru se toga ne boje, jer su brojni mali donatori već mnogo puta pomogli namještajem. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U grobovima pronađen nakit </p>
<p>Na površini od 30 četvornih metara pronađena 72 kostura / Nakon analize i konzerviranja nalazi će biti izloženi javnosti </p>
<p>»Sada se sa sigurnošću može reći da smo u posljednjih mjesec dana istraživali zapadni rub srednjovjekovnog groblja u kojem su se pokapali stanovnici Kaptola, Gradeca, ali i drugih okolnih naselja«, rekao je za Vjesnik dr. Željko Demo, voditelj arheoloških istraživanja na Opatovini.</p>
<p>Na površini od 30 četvornih metara pronađena su ukupno 72 djelomično očuvana kostura. Dr. Demo pretpostavlja da bi se moglo pronaći još najviše desetak grobova. </p>
<p>Analizom se došlo do zaključka o nekoliko razina ukapanja (četiri, pet ili više) koje definiraju razdoblje od 13. do 15. stoljeća, objasnio je dr. Demo.</p>
<p>»Uz manja odstupanja grobovi su veoma pravilno orijentirani u smjeru zapad - istok</p>
<p>Pronađeno je više manjih i većih željeznih pojasnih kopči, noževa, pločica, dugmadi, strijelica samostrijela, kao i brojni ulomci karakterističnog srednjovjekovnog keramičkog posuđa. </p>
<p>Dva groba izdvajaju se po nalazima nakita. Radi se o ogrlici i nekoj vrsti dijademe od perli i uvijene žice, te srebrnom novčiću.</p>
<p>Zasada je dogovoreno još jedno sondiranje u parku s druge strane zida, te ugradnja spomen-ploče s natpisom o značajkama ovog groblja. (A. N.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hill: »Neozbiljne izjave stajale su nas izbora u Zagrebu« </p>
<p>Uz još dva člana Gradske organizacije HSLS-a, Goran Hill kandidirat će se za njezinog predsjednika. Najavio je to u četvrtak, na konferenciji za novinare. </p>
<p>Za predsjednika GO HSLS-a kandidiraju se još Marin Ante Pivčević i Herman Vukušić. O nositeljima predsjedničke i ostalih gradskih stranačkih dužnosti, te sastavu pojedinih stranačkih tijela odlučit će se na izbornoj skupštini GO-a u subotu.</p>
<p>»U HSLS-u sam od 1990. godine i obavljao sam gotovo sve funkcije unutar stranke na gradskoj razini. Bio sam predsjednik i potpredsjednik gradske organizacije, član Gradskog vijeća HSLS-a, predsjednik skupštine GO HSLS-a i rizničar. </p>
<p>Stoga smatram da imam dovoljno kvalifikacija za obavljanje te odgovorne dužnosti«, izjavio je Goran Hill. Napomenuo je kako mu je želja da se u svom bavljenju politikom u potpunosti posveti gradu Zagrebu, s ciljem da se problemi u gradu počnu konkretno rješavati. </p>
<p>Bude li izabran za predsjednika, založit će se da se stavovi zauzimaju dogovorno unutar stranke, a ne putem medija, kako bi se izbjeglo stvaranje slike o neodređenosti stranke. »Neozbiljne i oprečne izjave pojedinih stranačkih pripadnika koštale su nas u Zagrebu izbora, pa ću zato predložiti da se uvede funkcija glasnogovornika koji bi komunicirao s medijima«, kazao je taj predsjednički kandidat. </p>
<p>O koaliranju s drugim strankama i o drugim strateškim pitanjima dogovaralo bi se pak na sastanku izvršnih odbora svih 17 ogranaka stranke. U koaliciju s drugima pristupalo bi se samo uz jasno određena pravila igre«.</p>
<p>Iako je gradska organizacija HSLS-a trenutačno financijski ovisna o središnjici stranke, s kojom treba surađivati, Hill će se, kako kaže, pokušati izboriti za njezinu još veću samostalnost. O tome će razgovarati s predsjednikom HSLS-a, Draženom Budišom.</p>
<p>Kako saznajemo, za potpredsjednika GO HSLS-a kandidirat će se Marinka Bakula Anđelić, Slavko Borac, Vedran Krstulović, Mira Mlinarić, Ivan Perzan, Branko Tepić i Hrvoje Vojković.</p>
<p> Među kandidatima za članove Gradskog vijeća, između ostalih su dr. Darko Mayer, Ladislav Krapac, Božo Granić, Filip Borac i Zlatko Peršić.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Remete i Gornji Bukovac do daljnjeg bez pošte</p>
<p>Poštanski ured u naselju Remete zatvoren je prije mjesec dana nakon što je pošta opljačkana po drugi put od početka ove godine. Pošta u ulici Vinec 1 pokrivala je područje Remeta i Gornjeg Bukovca, a najbliži slijedeći poštanski ured je na Novoj Vesi. Stanovnici Remeta u svibnju su organizirali su peticiju i sakupili petstotina potpisa za povratak pošte u njihovo naselje.</p>
<p>Prema riječima predsjednika gradske četvrti Maksimir, pod koju spadaju Remete, Marijana Pilaša pošta je zatvorena zbog neadekvatnog prostora u mjesnoj zajednici i nekoliko razbojstava koja su se dogodila tokom prošle i ove godine. Predstavnici gradske četvrti Maksimir u četvrtak su predali peticiju Hrvatskoj pošti i Gradskom poglavarstvu, a odgovor očekuju početkom slijedećeg tjedna.</p>
<p>Na novinarski upit o razlozima zatvaranja pošte u Remetama i ponovnom otvaranju pošte u toj četvrti iz Odjela za odnose s javnošću HP-a dobili odgovor da je pošta zatvorena zbog neadekvatnih uvjeta, a u toku su pregovori s predstavnicima gradskom četvrti Podsljeme (!) radi pronalaženja nove lokacije za poštu. M.I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Čovjek u životu pojede 85.000 obroka</p>
<p>BEČ, 6. lipnja</p>
<p> – Uz sadašnji prosječni životni vijek, ljudi za života pojedu oko 85.000 objeda, što samo po sebi upućuje na činjenicu da kakvoća ishrane bitno utječe na kakvoću našega života.</p>
<p>Na ulogu koju hrana ima u životu modernih ljudi upozorio je tijekom austrijsko-francuskoga dijaloga o prehrani početkom tjedna u Beču jedan od sudionika izjavom: »Ljudi naše kulture ne trebaju više jesti da bi živjeli, nego mogu živjeti da bi jeli«.</p>
<p>Posljednjih se desetljeća stubokom promijenilo mjesto što ga namirnice zauzimaju u našem životu. Klasični ekonomski zakon kaže da sa industrijskim razvitkom nekog društva izdaci za kućanstvo pokazuju tendenciju pada. Rijetko se jedna ekonomska prognoza, tvrde sudionici skupa, pokazala tako točnom.</p>
<p>U Austriji su, primjerice, prije 40 godina ljudi na namirnice trošili 30 svoje zarade, a danas još samo 16 posto. Potrošači su trenirani da troše što manje novca na jelo i piće, a kupuju što veće količine živežnih namirnica. Oglasi i reklama učinili su svoje.</p>
<p>Pakiranja postaju sve većima, da i ne govorimo o megaburgerima, pa se čak i jaja ponegdje mogu kupovati po »konfekcijskim veličinama« (medium, large, xxlarge). Unatoč slobodnu vremenu, na kuhanje se troši sve manje vremena. U SAD-u se, primjerice, na kuhanje troši još samo 15 minuta dnevno, u Austriji 32 minute. U mnogim slučajevima kod kuće imamo brdo različitih namirnica, a njihovo je pripremanje ispod teorijskih mogućnosti.</p>
<p>Živimo, kažu sudionici skupa, u prividno paradoksalnoj situaciji. Na tržištu i u supermarketima ponuda je sve veća i raznovrsnija. Imamo sve više voća i vrsta povrća i mislimo kako će ih biti još više. No, ta ponuda vara. Životinjskih je i biljnih vrsta u svijetu sve manje. Od izvornih 4.000 biljnih vrsta mi uzgajamo još samo 400. Od nekadašnjih 1.200 pasmina stoke, danas ih uzgajamo još samo 30. Tijekom prošlih 100 godina mnoge su vrste izumrle, što je dovelo do nevjerojatne homogenizacije i standardizacije životnih namirnica. </p>
<p>S pobjedničkim pohodom duboko zamrznutih proizvoda u supermarketima, čistoća i prirodnost postat će kodom 21. stoljeća za životne namirnice, prognozira jedan od sudionika. Prema jednom njemačkom istraživanju u supermarketima je samo oko šest posto namirnica u prirodnom stanju. Mi uopće živimo u prekomjerno aromatiziranom društvu, a ta je industrija od nas načinila analfabete okusa.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nepoznat datum i mjesto vjenčanja Paula McCartneyja</p>
<p>LONDON, 6. lipnja</p>
<p> – Vjenčanje Sir Paula McCartneyja s Heather Mills, koje se očekuje za nekoliko dana, još uvijek prate mnogobrojna nagađanja, a neki vjeruju da se svečanost već i održala. </p>
<p>Bivši Beatle bio je odlučan u tome da ceremonija mora biti »što privatnija«. Istovremeno sve su oči uprte u dva moguća mjesta održavanja - na imanje na Long Islandu u New Yorku i na jedan dvorac u Irskoj. Objavljeno je da je McCartney prijatelje i rođake zamolio da 6. lipnja budu slobodni, a pretpostavlja se da će biti pozvani na imanje Johna Eastmana, brata McCartneyjeve prve supruge Linde u Hamptonsu, imućnom području Long Islanda. </p>
<p>Jedan novinar napisao je da će se vjenčanje održati 11. lipnja u Irskoj, u dvorcu Leslie u grofoviji Monaghan. </p>
<p>Neke tiskovine su čak objavile da je par možda već obavio vjenčanje u tajnosti. Nagađanja su se nastavila nakon što je Heather Mills iz kraljevske lože u Buckinghamskoj palači gledala McCartneyja kako u ponedjeljak predvodi završnu točku na pop koncertu povodom kraljičina zlatnog jubileja. </p>
<p>Slavni pjevač izjavio je samo da će se vjenčanje dogoditi ovog ljeta. Mnogi smatraju da će to biti prije njegova 60. rođendana, 18. lipnja. Što se tiče održavanja glamouroznog vjenčanja, najčešće se spominju tajno mjesto u Engleskoj i dvorac Skibo u Škotskoj. Glasnogovornik Paula McCartneyja tvrdi da ni on ne zna gdje se planira taj događaj. Među uzvanicima bi se trebali naći i jedini preostali Beatle Ringo Starr te McCartneyjeva djeca Stella, Mary, James i Heather, javlja BBC. </p>
<p>McCartney je nedavno izjavio da se on i Heather žele »vjenčati u privatnosti« te da je on izabrao kuma i »napravio sve ono što mladoženja treba obaviti. Bilo je govora o trzavicama unutar McCartneyjeve obitelji i između dvoje zaručnika, a neke su novine čak tvrdile da je McCartney bacio Heatherin zaručnički prsten kroz prozor hotela i vikao da želi otkazati vjenčanje. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Osnovan Savez udruga uzgajivača lipicanaca </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 6. lipnja</p>
<p> - Na slavonsko-brodskoj ocjenjivačkoj izložbi četrdesetak grla lipicanaca, hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka, predstavljena su najbolja grla iz Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije. Vrhunac te izložbe u Slavonskom Brodu je osnivanje Saveza udruga uzgajivača konja lipicanaca. </p>
<p> Savez okuplja male uzgajivače lipicanaca, a veliku potporu osnivanju dao je Hrvatski stočarsko-selekcijski centar na čelu s ravnateljem Krešimirom Kuterovcem. Prema njegovim riječima, ovo je povijesni trenutak za uzgajivače lipicanaca, jer se ustroj udruga prilagođava europskim standardima.</p>
<p> Hrvatski uzgajivači lipicanaca drže veliki udio u europskoj populaciji lipicanaca, pa će osnivanjem Saveza udruga dobiti veći utjecaj na sve aktivnosti vezane uz lipicance. </p>
<p> Savezu udruga uzgajivača lipicanaca pristupile su udruge, »Slavonija« iz Slavonskog Broda, »Vallis Aurea« iz Požege, udruge iz Gundinaca, Sikirevaca, Babine Grede, Otoka, Čepina, »Đakovština« iz Đakova i »Graničar« iz Županje.</p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mliječna staza uništava zvijezde</p>
<p>ALBUQUERQUE, 6. lipnja</p>
<p> – Astronomi su uspjeli snimiti galaksiju mliječne staze u procesu uništavanja prastarih zvijezda, objavio je astronomski institut Max Planck. Znanstvenici su i ranije sumnjali da su galaksije poput naše mliječne staze sposobne uništiti neke od starijih struktura u svemiru, ali sada imaju i dokaz, snimku ostataka raštrkanih zvijezda. </p>
<p> »Ovo je prvi put da smo uspjeli uhvatiti mliječnu stazu u procesu uništavanja globularnog grozda«, kazala je Eva Grebel s Astronomskog instituta Max Planck. »To je ujedno i prvi put da imamo mogućnost pratiti put tog globularnog grozda na nebu.« </p>
<p> Globularni grozdovi su skupine tisuća zvijezda za koje se smatra da su stare milijardama godina. Uništeni grozd – astronomima poznat pod imenom Palomar 5 – relativno je mali grozd s 10.000 zvijezda, star oko 12 milijardi godina. Tipičan grozd može sadržavati 10 puta više zvijezda. </p>
<p> Palomar 5 – smješten na vanjskim granicama mliječne staze, na udaljenosti od 75.000 svjetlosnih godina od sunca – ne leži u galaktičkoj dolini poput Zemlje, već ima ogromnu orbitu koja je gotovo okomita na disk galaksije.</p>
<p> Ista gravitacijska i centrifugalna sila koja djeluje na sunce i mjesec te proizvodi plimu i oseku na Zemlji, djeluje i na galaktičkoj razini, kazao je Michael Odenkirchen. Te sile simultano povlače materijal iz Palomara 5 prema središtu galaksije i odbijaju ga. Neravnomjerno privlačenje i odbijanje uništava zvijezde. </p>
<p> Destrukcija je bila zabilježena snimkom letjelice Sloan Digital Sky Survey (SDSS). Snimka pokazuje da sada ima više mase u zvjezdanom tragu no u Palomaru 5. Odenkirchen i Grebel smatraju da duž mliječne staze ima mnogo više tragova, ali ovo je prvi puta da su uspjeli vidjeti dokaze jednog od njih. To ujedno znači da je u prošlosti vjerojatno postojalo mnoštvo globularnih grozdova. </p>
<p> Palomar 5 će u budućnosti vjerojatno biti potpuno uništen, jer će s vremenom sve njegove zvijezde biti povučene prema središtu mliječnog puta. No, to se neće dogoditi još milijardama godina. </p>
<p>(H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Delfin maltretira kupače</p>
<p>LONDON, 6. lipnja</p>
<p> – Na engleskom kupalištu plivači se upozoravaju da se ne približavaju seksualno frustriranom delfinu koji je već nekoliko puta, nastojeći se paritit, pokušao namamiti neoprezne kupače na otvoreno more. List »Times« objavio je u utorak da je delfin, nadimka Georges, doplivao do Waymountha, Dorset, prije dva mjeseca. Američki stručnjak za vodene sisavce Ric O'Barry ističe da uzbuđeni delfin, težine oko 180 kilograma, pokušavajući se pariti može postati grub, te uzrokovati utapljanje plivača. Otkad je stigao u Weymouth, delfin je postao atrakcija, a tisuće ljudi otisnulo se brodovima na more kako bi ga vidjelo. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pronađen gen povezan s rakom testisa</p>
<p>WASHINGTON, 6. lipnja</p>
<p> – Prekomjerno aktivan gen koji se povezuje s rakom testisa bit će moguće nadzirati i reprogramirati, objavili su američki znanstvenici. Znanstvenici sa sveučilišta Duke utvrdili su da je gen nazvan »Hiwi« do 16 puta aktivniji kod muškaraca s rakom testisa nego kod zdravih pacijenata. Otkriće tog gena moglo bi omogućiti lakše otkrivanje te bolesti i genetsko reprogramiranje stanica, što bi zaustavljalo rast tumora. »Još uvijek ne znamo sve o glavnom uzroku ovog oblika raka«, rekao je voditelj istraživanja Haifan Lin. »No postoji mogućnost dugoročne medicinske primjene ovog otkrića«.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Trodimenzionalna slika supernove </p>
<p>ALBUQUERQUE, 6. lipnja </p>
<p> - Nova računalna simulacija, predstavljena ovoga tjedna na sastanku američke astronomske udruge u saveznoj državi Novi Meksiko, pokazuje da ogromne zvijezde pri umiranju ne eksplodiraju u sferičnom obliku te da, uz kisik, ugljik i druge elemente, u svemir ispuštaju i energiju koja nakratko može zasjeniti galaksiju od 100 milijardi zvijezda. </p>
<p> Vrsta supernove koju su proučavali stručnjaci potekla je od stare zvijezde sa željeznom srži, koja nije mogla podnijeti ogromnu gravitacijsku silu. Kad su atomi željeza zdrobljeni pritiskom, temperatura jezgre porasla je nekoliko milijardi stupnjeva, pa se središte zvijezde smanjilo s originalne veličine od otprilike pola Zemljinog dijametra, na približno 100 kilometara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Eminem u tjedan dana prodao 1,3 milijuna albuma</p>
<p>LOS ANGELES, 6. lipnja</p>
<p> – Eminemov nestrpljivo očekivani treći album, »The Eminem Show«, u prvih je tjedan dana u SAD-u prodan u 1,32 milijuna primjeraka, objavljeno je u srijedu. To je prvi album koji je prvog tjedna prodaje zaradio sedmerobrojčani iznos, nakon što je boy-band 'N Sync prošlog kolovoza prodao »Celebrity« u 1,9 milijuna primjeraka. </p>
<p> Uz to, Eminem je postao tek treći izvođač koji je u prvom tjednu objavljivanja u više od milijun primjeraka uspio prodati čak dva svoja albuma. Prva dva pripadnika tog ekskluzivnog kluba su njegovi najveći suparnici, Backstreet Boys i 'N Sync.</p>
<p> Pop princeza Britney Spears i sastav Limp Bizkit jedini su izvođači uz ovu trojku koji su prodali više od milijun primjeraka albuma u prvih tjedan dana u trgovinama. Diskografska kuća Interscope bila je prisiljena u posljednji trenutak pomaknuti dan izlaska albuma na devet dana ranije, kako bi spriječila izdavanje velikog broja piratskih kopija. </p>
<p> Stručnjaci čak tvrde da su pirati jedan od glavnih razloga pada globalne prodaje ploča od 5 posto u posljednjih godinu dana, što je prvi pad prodaje od 1983., kada su se na tržištu pojavili CD-ovi. Konkurencija pirata također je natjerala diskografe i glazbene trgovine da postanu inovativniji u načinima poticanja prodaje nosača zvuka. Tako lanac Wherehouse uz svaki prodani Eminemov album poklanja CD-ROM prepun dodatnih sadržaja, poput Eminem crtića i DVD-a sa slikama iza scene na koncertu. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Istaknuti primjer neobaroka</p>
<p>Proslava obljetnice završit će euharistijskim slavljima na blagdan Srca Isusova, 7. lipnja / Baziliku koja je spomenik kulture sagradili su isusovci / Glasovite propovijedi za vrijeme ateističkoga komunističkog režima </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Nacionalno svetište Srca Isusova u Zagrebu ovih dana obilježava 100. obljetnicu postojanja, vezanu uz gradnju bazilike u Palmotićevoj ulici, gdje je i sjedište Hrvatske provincije Družbe Isusove, osnovane tek u prošlome stoljeću. Proslava što je počela već 29. svibnja duhovnom pripravom, završit će euharistijskim slavljima na blagdan Srca Isusova, 7. lipnja, koje će u Bazilici Srca Isusova predvoditi apostolski nuncij u Hrvatskoj Giulio Einaudi (u 11 sati) i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić (u 18 sati). Duhovne priprave među ostalima vodili su minulih dana pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić, mons. Josip Mrzljak, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, varaždinski biskup Marko Culej, požeški biskup Antun Škvorčević i banjolučki biskup Franjo Komarica. </p>
<p>Zagrebačka Bazilika Srca Isusova sagrađena je duhu kasnoga historicizma 1902. godine. Nju je, kao i samostan, projektirao zagrebački arhitekt Janko Holjac. Crkvu je 15. prosinca 1902. svečano blagoslovio kanonik Ivan Pliverić, koji je i vodio gradnju bazilike. Crkva je 1963. proglašena spomenikom kulture, jer je to jedini istaknuti primjer neobaroknog crkvenog graditeljstva u Hrvatskoj. </p>
<p>Povijest bazilike povezuje se s prvim boravkom isusovaca u Zagrebu od 1606. do ukinuća Reda 1773. Isusovci su, dakle, u Zagreb stigli 66 godina nakon što je Ignacije Loyola osnovao Red koji je 1540. potvrdio papa Pavao III. Odmah po dolasku u Zagrebu su 1607. osnovali prvu javnu gimnaziju i Akademiju sa studijem filozofije i teologije također javnoga karaktera 1662. Ona je poveljom cara Leopolda I. 1669. dobila sveučilišna prava i povlastice. Time su isusovci osnivači zagrebačkoga sveučilišta. </p>
<p>Za potrebe gimnazije obnovili su napuštenu gornjogradsku zgradu dominikanskoga samostana na Katarinskome trgu, a na mjestu stare dominikanske Crkve sv. Katarine podignuli 1632. novu baroknu istoga titulara. Uz nju u nekoliko su etapa gradili i svoj samostan na Jezuitskome trgu (koji je adaptiran u muzejski prostor što danas nosi ime »Klovićevi dvori«). Gradnja je počela 1641. i trajala do 1656., kada je završeno jednokatno zdanje samostana, koji je svoj drugi kat dobio u 18. stoljeću. Nasuprot samostanu isusovci su na mjestu kuće grofa Ivana Draškovića podignuli u drugoj polovici 17. stoljeća još jedno zdanje. Drašković im je, naime, poklonio svoju kuću s vrtom pod uvjetom da na tome mjestu sagrade konvikt za siromašne đake koji su se školovali u njihovoj gimnaziji. U Zagrebu su sagradili i Crkvu sv. Franje Ksaverskoga, posvećenu jednom od utemeljitelja Reda i velikom misionaru koji je širio kršćanstvo u Indiji, Malaji, Cejlonu i Japanu.</p>
<p>Gradnjom svojih zgrada i crkava isusovci su u Zagrebu, kao i drugdje u Hrvatskoj, promicali barok, visoku kvalitetu kojega su osiguravali angažiranjem vrsnih i poznatih graditelja, klesara, kipara, slikara, dekoratera i stolara. Nastavljajući tu tradiciju, povratkom Reda u Zagreb, isusovci svoju novu Crkvu Srca Isusova grade u neobaroknome stilu.</p>
<p> Osamdesetak godina nakon ukinuća Isusovačkog reda, 1855. nadbiskup Juraj Haulik svečano je u zagrebačku Katedralu uveo isusovce o. Antuna Ayalu i o. Vinka Bazilea. Tako su počele misije u Katedrali s propovijedima na hrvatskome jeziku, a zanimljivo je da je njima nazočio i sâm ban Josip Jelačić.</p>
<p>Nadbiskup Juraj Haulik je, zalažući se za stalni dolazak isusovaca u Zagreb, 1858. ustanovio i financijsku zakladu kod Metropolitanskoga kaptola. No, zbog različitih povijesnih okolnosti, a unatoč ostvarenim brojnim misijama isusovaca u Zagrebačkoj nadbiskupiji, njihov će povratak u Zagreb ipak biti nešto kasniji. Na temeljima Haulikove zaklade zagrebbački nadbiskup Juraj Posilović pokrenut će pitanje njihova konačnog povratka na samom kraju 19. stoljeća, potaknuvši izgradnju isusovačke crkve. </p>
<p> Stoga je 1898. u Palmotićevoj ulici u Zagrebu kupljeno gradilište za novu crkvu i isusovački samostan, a svi su poslovi za početak gradnje povjereni zagrebačkomu kanoniku Ivanu Pliveriću. Dozvola za gradnju dobivena je početkom 1901. godine. Početkom kolovoza ugledna zagrebačka tvrtka »Pilar, Mally i Bauda«, kojoj je povjerena gradnja bazilike, počela je pripremne radove, a 10. listopada nadbiskup Posilović posvetio je temeljni kamen buduće crkve Srca Isusova.</p>
<p>Okupljalište intelektualaca</p>
<p>Već 17. svibnja 1902. kanonik Ivan Pliverić blagoslovio je križeve zvonika podignutih bočno u razini pročelja Bazilike, koje resi kip Spasitelja. Njega je u pozlaćenom bakru izradio domaći majstor Viktor Rimay. Potkraj listopada iste godine u rezidenciju Družbe Isusove uselila su se dva svećenika i jedan časni brat. Crkva je, međutim, blagoslovljena tek u prosincu. Učinio je to kanonik Pliverić. Želja nadbiskupa Posilovića da potpuno uređenu crkvu posveti iduće godine nije se ostvarila jer je opremanje crkve trajalo punih deset godina. U bazilici se nalazi i grob sluge Božjega Ivana Merza, čija se beatifikacija očekuje prije ponovnog dolaska Svetoga Oca u Hrvatsku. </p>
<p> U svetištu i oko njega isusovci su razvili živo djelovanje, pa je već 1903. osnovana Bratovština Presvetog Srca Isusova. Isusovci su posebno marno priređivali vanjske proslave svetkovina Srca Isusova, koje su redovito bile veličanstvene i okupljale su mnoštva i do 60 tisuća vjernika koji su u procesiji išli od bazilike do zagrebačke Katedrale i natrag. Godine 1977. osnovana je župa Srca Isusova pa je bazilika postala župnom crkvom koju pohode vjernici iz cijeloga Zagreba.</p>
<p>Svećenici i časna braća Družbe Isusove koji djeluju u svetištu u proteklom su stoljeću vodili Marijine kongregacije, Obiteljski centar i druge ustanove i udruge. Uz baziliku se nalazi i Provincijalat Hrvatske pokrajine Družbe Isusove.</p>
<p> Bazilika u Palmotićevoj poznata je po glasovitim propovjednicima, koji su za vrijeme stroga ateističkoga komunističkog režima hrabro propovijedali Evanđelje, organizirali korizmene konferencije na kojima su branili vjerske istine, pa su neki bili osuđivani i zatvarani. U propovijedima se posebno isticao poznati isusovački teolog i zagrebački pomoćni biskup Mijo Škvorc.</p>
<p> Isusovci su razvili i bogatu nakladničku djelatnost. U bazilici djeluje i vrlo uspješan Akademski pjevački zbor »Palma«, koji je osvojio brojne domaće i međunarodne nagrade i priznanja. Isusovci su osobito poznati i po održavanju studentskog vjeronauka i okupljanju inteligencije.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Priručnik za svjetsku komunikaciju</p>
<p>Ovaj leksikografski pothvat, na kojem je radilo 30-ak naših vrsnih poznavatelja stranih jezika, jedinstven je i u svjetskim razmjerima</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Četvrti svezak Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika, pokrenutog u redakciji leksikografa Tomislava Ladana i zasnovan na jezicima triju indoeuropskih skupina – slavenskoj, germanskoj i romanskoj – svečano je u četvrtak predstavljen u Leksikografskome zavodu »Miroslav Krleža« u Zagrebu. Taj posve jedinstven rječnik u modernoj epohi, kako je na predstavljanju istaknuo Vlaho Bogišić, ravnatelj Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«, sadržava sustavno razvrstane i raspoređene riječi s obiljem naziva, imena i izričaja koji su s hrvatskoga prevedeni na ruski, engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski i latinski, a na rječniku je radilo 30-ak naših najboljih znalaca stranih jezika. Abecedno poredane natuknice obrađuju i drevnu mitologiju i modernu tehniku, medicinske znanosti i politiku, s primjerima i frazemima.</p>
<p>Dr. Stjepko Težak, ugledan jezikoslovac, rekao je da su zasad objavljene dvije trećine toga leksikografskog pothvata, jedinstvenoga i u svjetskim razmjerima. Iz četvrtog po redu sveska, najopsežnijeg do sada – koji na 1040 stranica donosi građu od sloga Ne do kraja slova O – Težak je izdvojio nekoliko najzanimljivijih lingvističkih činjenica, istaknuvši da je Ladanov osmojezičnik, među ostalim, i rječnik njekanja, njakanja i ojkanja. Težak je istaknuo da je riječ o priručniku široke primjene i poželio da sljedeći svesci izlaze u što manjim vremenskim razmacima.</p>
<p>Osmojezičnik je pokrenut još potkraj 80-ih godina, točnije 1987., kada izlazi prvi svezak, a dosad su obrađene 45.692 leksičke jedinice, s više od milijum riječi na stranim jezicima. Rječnik će izlaziti u sedam svezaka do 2008. godine.</p>
<p>»Ovakav osmojezičnik i enciklopedika općenito mogući su samo ako na njima radi skupina ljudi koji dijele ista zanimanja. Zbog toga zahvaljujem svima koji su radili na rječniku – od farbara i ukoričara do posljednjeg suradnika«, istaknuo je Ladan, erudit i poliglot, ujedno glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda.</p>
<p>»Ladan je pokretno kulturno dobro, u povijesti hrvatske leksikografije jedinstveno zato što je podigao enciklopedički posao u našoj zemlji tijekom 40 godina. Također, njegovom se zaslugom u Leksikografskome zavodu prestalo razmišljati politički, a počelo se razmišljati artistički i kreativno«, rekao je na kraju Bogišić, dodavši da je Zavod donio odluku da se za 40 godina dodjeljuju priznanja za kontinuiran leksikografski rad. Zbog njegova nemjerljiva prinosa hrvatskoj leksikografiji Tomislavu Ladanu je ovom prigodom darovan sat.</p>
<p>Predstavljanju rječnika prisustvovali su i akademik Vlatko Pavletić, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, te Naima Balić, pomoćnica ministra kulture, a u glazbenome je dijelu programa nastupila kantautorica Lidija Bajuk. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rušitelj tradicije u fotografiji</p>
<p>Ovo je prva izložba od predviđenih deset kojima će tijekom godine Francuski institut u Zagrebu obilježiti 80. obljetnicu utemeljenja / Motivi fotografija Cartier-Bressona jesu ljudi u različitim životnim okolnostima obilježeni tradicijom, kulturom i vjerom </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Veliki svjetski fotograf i pustolov, Francuz Henri Cartier-Bresson objektivom kamere zabilježio je svoja putovanja po Indiji, Kini, Sovjetskom Savezu, SAD i drugdje, a poznat je kao autor fotografija prestižnih časopisa. Čovjek koji je volio život i ljude na svojim je snimcima ovjekovječio različite socijalne slojeve, ponajviše suosjećajući s onim na rubu, a isticao se kao vrsni portretist i dokumentarist.</p>
<p> U povodu 80. obljetnice utemeljenja Francuskoga instituta u Zagrebu u srijedu je na večer u Galeriji Klovićevi dvori otvorena izložba fotografija Henrija Cartier-Bressona. Prostor prvoga kata Klovićevih dvora uz Bressonove fotografije ispunjaju i one njegova suvremenika, hrvatskoga fotografa svjetskoga formata Toše Dabca, s kojim ga povezuje ista tematika. Ovo je prva izložba od predviđenih deset kojima će tijekom godine Francuski institut u Zagrebu obilježiti svoj jubilej, istaknuo je otvarajući izložbu francuski veleposlanik u RH Francis Bellanger.</p>
<p>Postav predstavlja fotografije nastale od 30-ih do 80-ih godina iz kojih je vidljivo kako je fotografija za Cartier-Bressona bila način života. Kamo god je išao nosio je sa sobom svoju »leďcu« zaustavljajući kamerom svakodnevicu. Motivi njegovih fotografija jesu ljudi u različitim životnim okolnostima obilježeni tradicijom, kulturom i vjerom. Kao socijalno zauzeti umjetnik fotografijom se počeo baviti 1931. godine, a 1933. u Pennsylvania Museumu izlagao je zajedno s Tošom Dabcem fotografije na kojima su prizori iz života ljudi u različitim sredinama. Nakon gotovo sedamdeset godina njihovi su radovi sada ponovno zajednički izloženi.</p>
<p>Cartier-Bresson je snimio brojne portrete umjetnika kao što su Jean Paul Sartre, Ezra Pound, Alberto Giacometti, Pierre Bonnard, Henri Matisse, William Faulkner i drugi. Tu su i lica običnih, malih ljudi, vozača taksija, seljaka, radnika u tvornicama, žena pri toaleti, djece u igri, vjernika za vrijeme obreda, redovnica na hodočašću, obitelji na ladanju, Cigana, eunuha... Dokumentirao je brojne događaje od kojih se izdvajaju oslobođenje Pariza u kolovozu 1944., Gestapov zatočenički logor u Dessau 1945., posljednji dani Kuomintanga na ulicama Pekinga i Šangaja 1949., ozračje sibirskog Irkutska 1972. Bilježi talijanska odredišta Sienu, Firencu, Salerno, Rim, Napulj, Tivoli te grčka Epir, Sifnos, Atenu i Peloponez. Daje osobna viđenja Berlinskoga zida i tvrđave Petra i Pavla u (nekadašnjem) Lenjingradu.</p>
<p>Osebujna poetika crno-bijelih fotografija toga umjetnika zasniva se na neovisnosti o utjecajima pikturalnih vrijednosti. Autor pogledom ponire u bit prizora pred sobom, što u mediju fotografije rezultira oštrinom. Motive ne forsira, već ih daje realistički, štoviše naturalistički, oslobođen patetike, koji će kod promatrača izazvati tjeskobu ili smijeh. </p>
<p>Autorova umjetnička poruka usmjerena je suvremenom informiranom čovjeku. Budući da je učio slikarstvo u atelijeru Andrea Lhotea i prijateljevao s velikanima slikarstva svojega doba, u fotografijama Cartier-Bressona vidljiv je njihov utjecaj, pa će u analima ostati zabilježen kao rušitelj tradicije u ovome mediju koja je uspostavljena od njezina početka u prvoj polovici 19. stoljeća.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Cjelovita sinteza o Ilirima</p>
<p>Hrvatsko izdanje Cabanesove knjige dopunjeno je fotografijama s hrvatskog područja na koje se autor poziva te je opremljeno kazalom i popisom kratica </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – »Pierre Cabanes, poznati povjesničar i arheolog, prikazao je u ovom djelu cjelovitu sintezu povijesti ilirske države od IV. do II. stoljeća prije Krista. Knjiga obuhvaća četiri cjeline, pisana je jednostavno, a autor se vrlo uspješno uspijeva baviti povijesnim prikazom ne podupirući razne pretenzije u sadašnjosti«, rekao je dr. Petar Selem, šef Katedre za staru povijest na Odsjeku za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i recenzent knjige Pierrea Cabanesa »Iliri od Bardileja do Gencija« na njezinu predstavljanju što je u srijedu održano u zagrebačkom Muzeju Mimara.</p>
<p> Djelo toga sveučilišnog profesora u Clermont-Ferrandu i na Sorbonne IV. u Parizu otvorilo je izdavačku djelatnost nove zagrebačke nakladničke kuće Svitava.</p>
<p>Dr. Boris Olujić, svojedobno Cabanesov učenik i također recenzent knjige, naglasio je da pitanje o Ilirima opterećuje sve povjesničare, te dodao: »Cabanesovo pisanje je primjer stare dobre francuske škole koja može pružiti značajan poticaj i studentima i povjesničarima. On temi prilazi otvoreno i gdje ne postoje očigledna rješenja ne daje jednostrane odgovore, već otvara nova pitanja«.</p>
<p>Hrvatsko izdanje Cabanesove knjige, kako kaže urednica dr. Bruna Kuntić-Makvić, dopunjeno je fotografijama spomenika s hrvatskoga područja na koje se autor poziva. Naime, knjiga je opremljena kazalom (preko 1000 natuknica) koje olakšava snalaženje u bogatoj onomastičkoj građi, u izvorima i literaturi. Time i popisima kratica donekle je nadoknađen nedostatak francuskog izdanja (1988.), koje nema ni bibliografiju, niti je imalo takvo kazalo.</p>
<p>O knjizi je govorio i Mladen Čutura, magistar znanosti i pokretač izdavačkog poduzeća Svitava, a pohvaljen je i prijevod s francuskoga Vesne Lisičić.</p>
<p>Kristijan Vujičić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Film o Kamovu u Barceloni</p>
<p>Dokumentarac »Janko Polić Kamov – Vitez crne psovke« snimljen je u Kataloniji s katalonskim glumcima / Teatar Trafik izvest će predstavu »Hodač« / Izložba Kamovljevih knjiga, rukopisa i fotografija </p>
<p>RIJEKA, 6. lipnja </p>
<p> – »Janko Polić Kamov – Vitez crne psovke« naziv je dokumentarnog filma iz serijala »Patristika fluminensia« koji će, u organizaciji Instituta za književnost u Kataloniji, a uz potporu Ministarstva kulture i Grada Rijeke, 11. lipnja ove godine biti prikazan u Barceloni.</p>
<p> O filmu i popratnim izložbama koje će obilježiti »Dane Kamova« u Španjolskoj, u Rijeci su govorili direktor Istrafilma, redatelj Bernadin Modrić i autorica predstave »Hodač« riječkoga teatra Trafik, Magdalena Lupi. Film je snimljen u Kataloniji na katalonskome jeziku s tamošnjom glumačkom postavom. Zamisao o prikazivanju filma u Barceloni nastala je tijekom snimanja potkraj 1999. godine. Hrvatski pisac Janko Polić Kamov umro je u Barceloni 8. kolovoza 1910. godine u 24. godini.</p>
<p> Kamov, »Vitez crne psovke«, kako su ga nazivali, za života je uznemiravao sve oko sebe, a danas uzbuđuje svjetsku književnu javnost, koja ga doživljava kao pravo otkriće. Početkom dvadesetog stoljeća u Europi nitko ne piše kao Kamov, pa se on smatra pretečom futurizma i ekspresionizma, koji će godinama kasnije postati sastavni dio europske i svjetske književne i duhovne baštine. Kamovljev roman »Isušena kaljuža« prema mnogim stručnim ocjenama prethodnik je romana toka svijesti, romana i pripovijetki Joycea, Kafke i Sartrea.</p>
<p> Modrić je podsjetio da je »otpadnik zlokobnog imena sahranjen kako i dolikuje hrvatskomu piscu – bez imena u onome što se naziva Cementario del Erste, skupna grobnica katalonske sirotinje«. Danas se na mjestu bolnice u kojoj je umro nalazi Katalonska nacionalna knjižnica.</p>
<p> Dan prije, 10. lipnja riječki teatar Trafik izvest će u Barceloni predstavu »Hodač«, a upriličit će se i izložba Kamovljevih djela, fotografija i rukopisa u organizaciji riječkoga Državnog arhiva.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Šarm i bijeda davnoga Zagreba</p>
<p>U Galeriji Klovićevi dvori otvorena izložba Toše Dabca s poznatim radovima iz 30-ih godina / Dabac je poput Bressona bio zaljubljen u život i ljude te je hodajući Zagrebom, snimao prizore svakodnevlja ingeniozno pazeći na svjetla i sjene </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Tošo Dabac davno je prerastao u zagrebačku legendu! Ta, nekadašnji šef zagrebačke podružnice Metro-Goldwyn-Mayera i nije se mogao negoli vinuti na sam vrh. Mogli bismo reći gotovo svaki zagrebački umjetnički fotograf ponikao je »ispod njegove kabanice«, te ne začuđuje da Francuski institut uz 80. obljetnicu svoga postojanja u Galeriji Klovićevi dvori priređuje izložbu našem slavnom majstoru usporedo s njegovim još slavnijim suvremenikom Henri-Cartierom Bressonom.</p>
<p>Već na prvi pogled jasno je da dva majstora nisu imala samo zajedničke umjetničke interese, već su u svojim najvećim dosezima bili al pari! Autori izložbe, umjetnikov nećak Petar Dabac i likovni kritičar Želimir Koščević za ovu su prigodnu izložbu iz arhiva odabrali vrlo poznate fotografije iz njegova opusa. Riječ je o radovima iz tridesetih godina koje su najznačajnija etapa Dabčeva umjetničkog stvaralaštva. Podsjetimo, godine su to kada Dabac postaje dopisnikom berlinskih, pariških i londonskih novinskih agencija i ženi se lijepom operetnom pjevačicom Julijom Grill. Godine 1937. American Photography dodjeljuje mu nagradu. Samo godinu dana kasnije, tri puta odnosi prvu nagradu za fotografiju mjeseca koju dodjeljuje Caméra Craff. Fotografije mu objavljuju »Life«, »Berline Illustrierte« i »Paris Match«, a osobito velika zadovoljština bila mu je što postaje članom Photographic Society of America.</p>
<p>Dabac je poput Bressona bio zaljubljen u život i ljude. Hodajući Zagrebom, snimao je svakodnevne prizore poput putnika ispred fasade neke zgrade – »Ljetni tramvaj«, skupinu ljudi kako čita – »Čitanje oglasa«, ugao Frankopanske i Ilice što donosi šarm davnih vremena, livadu na kojoj žene prodaju perece, neku djevojčicu samu u sobi – »Slušanje radija« ili gotovo fellinijevske prizore iz cirkusa.</p>
<p> No, pred njegovim objektivom, ni strahote nisu mogle ostati skrivene, kao što bijeda svijeta nije mogla biti prešućena. Riječ je o slavnom ciklusu »Ljudi s ulice«. Snimajući zagrebačku sirotinju, svjedočio je onaj najtragičniji dio postojanja, pred kojim čovjek ostaje nijem i nemoćan. To su redom »Prosjačka muzika«, »Prehrana III«, »Prosjakinja«, »Samac« stisnut uz ogradu, pogurena »Prosjakinja ispred roloa« te snimljena poput pučke madone »Žena pred izlogom«. Istoj tematici pripada antologijsko »Djetinjstvo« s dječakom i djevojčicom oslonjenima o stup, »Žena pred vratima«, potresna »Sama« i »Mladić sa šeširom«.</p>
<p>Potom slijede snimke Zagreba – ljudi prekriveni reklamama »Sendvič ljudi«, sablasni i ispražnjeni »Ugao«, te slavno »Sakupljanje milodara«. Tu su i neizostavna »Mocca II« i »Mocca I«, »Izlog«, »Zrinjevac«, »Korzo na Zrinjevcu«, »Povrtak s tržnice« i »Tuškanac« što donose davno nestale vizure. Gotovo je filmski kadar »Kasno poslijepodne« u kojem šeću žena i muškarac utopljen u vlastitu sjenu. Slijedi poznata fotografija »U tramvaju« u kojem neka žena čita novine. Socijalnoj tematici vraća se opet u »Šegrtima « gdje dva dječaka guraju kolica s otpadom. Potom nas dočekuje »Mesnička«, »Sveta Katarina«, »Lotršćak« i »Magleno jutro« sve snimljene u baroknim osvjetljenjima. Mršava raga koju vuče nemilosrdni gospodar slavna je snimka »Put na giljotinu«, »Spomenik banu Jelačiću« pak više je nalik na akvarel nego na fotografiju. Na posljetku, svu ingnioznost Dabčeve uporabe svjetla i sjene otkriva fotografija »Pod zidom«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zrelost oplemenjuje moju Mariju</p>
<p>Brojni glumci jedini susret s kazalištem imaju na bankomatu, zato očekujem glumačke ugovore na određeno vrijeme – ograničiti treba i mandate ravnatelja, jer provesti više od šest godina na čelu kazališta nije zdravo za kulturu, kaže Marija Sekelez </p>
<p>Zbog brojnih ravnateljskih obaveza glumice Marije Sekelez, hit-predstava Terrencea Mcnallyja »Majstorska klasa Marije Callas«, postavljena 1998. u režiji Vladimira Gerića, tek je u srijedu na večer u Kazalištu »Komedija« doživjela 50 . izvedbu. Zadovoljstvo publike i ispunjeno gledalište bili su razlog zbog čega će Marija Sekelez sigurna ponovo započeti gostovanja, u lipnju Sarajevu, a nada se da će konačno s tim komadom nastupiti u »New Yorku«.</p>
<p> • Više od godinu i pol dana niste igrali Mariju Callas. Kako je bilo ponovo se scenski susresti s tom iznimnom osobnošću?</p>
<p>– U životu sam imala malo uloga, no sve su bile dugovječne. Moje godine ne štete toj roli, dapače, podaruju joj zrelost. Riječ o fascinantnom i analitičnom tekstu. Najintrigantnija je činjenica što je Mariju unatoč svim ovacijama pratila osamljenost, jer je samoća uvjet najveće ekstaze. Ona je mit, a igrati mit, poznavati posredno njenu fizičku osobu, preslušati njene ploče s božanstvenim glasom... Sve je to jedna velika odgovornost. </p>
<p> • I fizičkim izgledom, glasom i gestama preobrazili ste se u Mariju. Je li Vam to bio poseban izazov?</p>
<p>– Svakako. Bila je to neka vrsta reinkarnacije. Nemam glazbeno obrazovanje, pa mi je poseban kompliment bio kad su moju impostaciju tijela, geste i pjevački temperament pohvalile velike operne dive kao što su Dunja Vejzović, Ljiljana Molnar-Talajić i Božena Ruk-Fočić. No, najvažnije je bilo glumački predočiti iskrenost, uživjeti se u ulogu do kraja. Jer kako bi Marija rekla studentima: »Ne pjevajte note, pjevajte smisao, bit umjetnosti.« </p>
<p> • Mariu Callas je krasila i iznimna upornost i perfekcionizam...</p>
<p>– Rad, red, hrabrost i disciplina bili su njeni životni naputci. Talent se podrazumijeva. Njena žrtva je bila golema, no samo je tako dospjela do srca umjetnosti. </p>
<p> • Nalazite li neke sličnosti sa sudbinom Marije Callas?</p>
<p>– Prepoznala sam se u njenoj patnji i radu, no naravno ne i u uspjehu i novcu. Morala se baš kao i ja često boriti s mediokritetima. Nije lako biti vuk samotnjak u areni života, slobodan umjetnik, kao što sam ja bila 27 godina. »Nikada ne pjevajte istu ulogu na isti način«, bile su njene riječi kao i »Umjetnost je ljepota za koju vam moraju platiti«. S time se slažem. Također, poput nje, počesto sam zapanjena negativnošću izazvanom tuđim frustracijama i kompleksima. </p>
<p> • Pri tome mislite na probleme s kojima ste se susreli u »Žaru ptica«. Kako ocjenjujete dvije sezone provedene u Teatru »Žar ptica«</p>
<p>– Moja je misija približiti djeci kazalište, kako bi jednoga dana postali prava publika. U svijetu nasilja, ono im mora biti i oaza mudrosti i plemenitosti. Našla sam posvemašnji kaos, a rezultati su sljedeći: 11 premijera, 250 izvedaba, brojne humanitarne predstave, dva izdanja »Naj, naj« festivala, akcije »Nema zime u Žar ptici«, gostovanja na pet festivala, 90 posto popunjenosti gledališta i brojni drugi. </p>
<p> • Je li Vam grad s obzirom na postignute rezultate pružio i odgovarajuću financijsku podršku?</p>
<p>– Nadležne gradske strukture na meni vježbaju strogoću, stimulacija nema. »Naj, naj« festival dobiva samo 40 tisuća kuna, dok se za slične programe velikodušno daje 300 tisuća kuna. Kad sam pitala pročelnika za kulturu Vladimira Stojsavljevića, zašto je tomu tako, opravdavao se riječima: »Pa, nitko ne dobiva onoliko traži«. Točno, netko dobiva i mnogo više. </p>
<p> • Što planirate za sljedeću kazališnu godinu?</p>
<p>– Sezona za one koji mnogo rade nije gotova krajem svibnja. Uvijek nastojim organizirati jednu dislociranu premijeru, a sljedeća će biti »Vesela kutija« u Petrinji. U jesen gostovat će Sani Sanicki iz Sofije s »Putovanjem u zemlju brojeva«, te će prvi put na sceni zajedno nastupiti Pero i Ana Kvrgić u komadu »Ana i kralj koji je ispao iz bajke«, u režiji Aide Bukvić.</p>
<p> • Što očekujete od novoga kazališnog zakona?</p>
<p>– Kazalište nije sigurno zanimanje ni utočište za izgubljene. Brojni glumci jedini susret s kazalištem imaju na bankomatu, zato očekujem glumačke ugovore na određeno vrijeme. Ograničiti treba i mandate ravnatelja, jer provesti više od šest godina na čelu kazališta nije zdravo za kulturu.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOG SUNCA</p>
<p>Samo tridesetak godina do katastrofe</p>
<p>Možda jest prekasno da bismo izbjegli sve nevolje koje nas čekaju: smrt milijarda ljudskih bića i daljnje razaranje velikog dijela okoliša kroz rat, iscrpljenje prirodnih izvora i industrijsko zagađenje. Na mnogim mjestima izbija glad, a prenapučenost je skočila do te mjere da u mnogim većim gradovima Trećega svijeta djecu na cesti love puškama i lovačkim toljagama – čine to policajci izvan dužnosti i mladi muškarci srednje i visoke klase </p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>Dokazali smo već da se nalazimo u ozbiljnim nevoljama: svi smo napravljeni od energije sučevog svjetla; energiju dobivamo živeći na »početnom kapitalu« (pradavnom sunčevu svjetlu koje je pohranjeno u podzemnim »ušteđevinama« koje su pri kraju); ubijamo drveće koje održava ciklus kruženja vode, drži površinski sloj tla na mjestu, a ugljični dioksid pod nadzorom; sve više vrsta živućih organizama izumire, a klimatske promjene vode nas prema dosad neviđenom nestabilnom vremenu, koje ugrožava usjeve i ljude.</p>
<p>Kako smo se doveli u tu situaciju?</p>
<p>Kako smo u samo pola stoljeća došli od nedvojbeno optimističnih izgleda do sadašnjeg stanja stvari gdje nam je ostalo još samo tridesetak godina prije nego što industrijalizirani svijet zahvati katastrofa, koja se već odvija u Trećem svijetu, u obliku gladi i bolesti?</p>
<p>Moć našeg gledišta – starije i mlađe kulture: Čini se da je zbog našeg djelovanja - i nedjelovanja - ovaj planet na putu u propast.</p>
<p>Davno smo već prešli broj ljudi koji bi mogli preživjeti bez intenzivne uporabe benzina i nafte, pa stoga koristimo izvore fosiliziranoga goriva stare tristo milijuna godina (koje će, ako se stvari ne promijene, presušiti još za života naše djece) da bismo prehranili sadašnjih više od šest milijardi putnika na svemirskom brodu Zemlja. Mnogo će ih biti gladno, mnogo više no što ih već gladuje danas.</p>
<p>A vlade ne čine gotovo ništa da izbjegnu tu vrlo stvarnu mogućnost.</p>
<p>Ali što možemo učiniti? Recikliramo, jedemo vegetarijansku hranu, vozimo štedljive aute i osjećamo se kao da činimo nešto korisno, ali ostaje činjenica da pijanac beskućnik u New York Cityju u trideset dana kroz ruke propusti više novca nego većina stanovnika Zemlje u godinu dana.</p>
<p> A čak je i ta »stopa potrošnje« koja znači potpuno siromaštvo nešto što si ovaj planet ne može priuštiti, a da pritom ne potroši svoje izvore goriva.</p>
<p>Većina ljudi vjerojatno misli da ne postoji ništa što bi mogli učiniti da smanje taj teret.</p>
<p>Ali imaju krivo, jer postoje značajne i moćne stvari koje možemo učiniti.</p>
<p>Možda jest prekasno (najmanje četrdeset godina, prema mnogim stručnjacima) da bismo izbjegli sve nevolje koje nas čekaju: smrt milijarda ljudskih bića i daljnje razaranje velikog dijela okoliša kroz rat, iscrpljenje prirodnih izvora i industrijsko zagađenje.</p>
<p> Zemlja plamti ratovima, dok čitate ove riječi na mnogim mjestima izbija glad, a prenapučenost je skočila do te mjere da u mnogim većim gradovima Trećega svijeta djecu na cesti love puškama i lovačkim toljagama – čine to policajci izvan dužnosti i mladi muškarci srednje i visoke klase. </p>
<p> Neki nagađaju da smo svjedoci posljednjim danima Američko/Europskoga carstva, slično kao što su Rimljani gledali propast svoga carstva prije tisuću šeststo godina.</p>
<p>Ali istina je i to da u ovome trenutku možemo posijati sjeme pozitivnoga svijeta nade u kojem će živjeti budući naraštaji, naša djeca i djeca naše djece – početak sljedeće civilizacije, post-naftne ere.</p>
<p>Njihova budućnost u našim je rukama.</p>
<p>Način kako mislimo o stvarima vrlo je moćan: Kad hodate ili vozite niz gradsku ulicu, sve što vidite oko sebe su manifestacije misli. Svaka je zgrada započela kao misao u nečijem umu. Netko je pribavio zemljište. Netko je napravio nacrt. Netko je smislio kako organizirati ljude u izgradnji te kuće, bilo za druge, bilo za vlastite potrebe stanovanja.</p>
<p> Drveće koje vidite posađeno je za sjenu, duž pločnika uz ulice. Nogostup koji prihvaćamo kao »prirodan« dio našeg krajolika bio je osmišljen, dizajniran, projektiran, položen i održavan – mišlju.</p>
<p>Misli stvaraju našu fizičku stvarnost, a također i našu veću stvarnost. Tijekom pradavnih vremena, za vrijeme električne oluje, ljudi su munje i gromove doživljavali kao glas moćnih božanstava. Kad bi nekoga pogodio grom, ostalima je to bio dokaz da je ta osoba počinila nekakav zločin ili je na neki drugi način razljutila božanstvo. Kad bi negdje u blizini zagrmilo, ljudi bi klekli i počeli moliti. Kad bi na nebu vidjeli munje, znali su da su to prsti bogova što ispisuju poruke ili izražavaju svoje mišljenje.</p>
<p> Danas munje i grmljavinu doživljavamo kao pražnjenje električne energije između iona u zraku i suprotno nabijenog tla. Ako nekoga pogodi grom, ili je u pitanju glupost (recimo, stoji na igralištu za golf s podignutom metalnom palicom) ili peh. Ako je oluja jaka, sklonit ćemo se, ali ne iz straha pred osvetoljubivim bogom, nego od opasnog prirodnog fenomena. </p>
<p>Isti događaj sad u nama izaziva posve drukčiji osjećaj i ponašanje nego nekoć. Bit je u tome da je iskustvo stvarnosti drukčije, a ono što ga takvim čini jest misao.</p>
<p>Prije nekoliko godina pozvali su me neka održim govor na konferenciji čiji je pokrovitelj bilo Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu. Nakon prezentacije, moja žena Louise i ja pošli smo prošetati kroz stari grad, dolje kroz arapsku četvrt gdje se nalazi većina trgovina.</p>
<p> Bio je petak, islamski sabat, ali kako nismo muslimani, vjerovali smo da to ne utječe na naše planove. Bio je vrlo topao svibanjski dan, a Louise je na sebi imala udobne kratke hlače.</p>
<p> Dok smo hodali ulicom, vlasnik jednoga dućana izišao je iz svoje trgovine i počeo vikati na Louise, nazivajući je »zapadnjačkom svinjom«, »kurvom« i »bogohulnicom«. </p>
<p>»Zar ne znaš da je sveti dan, kujo?« vrištao je. »Nemaš pravo pokazivati noge!«</p>
<p>Spominjem taj kulturni sraz zato što je njegova stvarnost bila to da žena (koja, u islamu, ima drukčiji društveni status nego žene u većini judeo-kršćanskih ili zapadnih kultura) bezobzirno krši zakon.</p>
<p> Louiseina stvarnost bijaše vruć dan u turističkom središtu, ona je bila odjevena u udobne, prema zapadnjačkim standardima konzervativne bermude, a sad je netko napada zbog toga.</p>
<p> Moja mi je stvarnost rekla da je taj čovjek vrlo neuljudan i da vikom i vrijeđanjem pokazuje nepoštovanje moje kulture i vjere, žena općenito, a posebno drugog ljudskog bića, jer mogao nam je jednostavno prići i tiho izložiti svoju primjedbu.</p>
<p>Svi smo imali pravo.</p>
<p>Tako je sad i čovječanstvo suočeno s vrtoglavom skupinom konfliktnih stvarnosti.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>SRAM</p>
<p>Migranti ostavljaju prošlost iza sebe</p>
<p>Ljudi su u krdima srljali pokraj nje; bila je to tako užurbana gomila da je isprva pomislila kako je tjera neka nezamisliva eksplozija: »Još jedna bomba, Bože moj, svi ti ljudi razneseni njezinom silinom!« </p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Možda je to bila i jednobožačka bomba, koju je u Carstvo podmetnuo neki od Mahmoudovih fanatičnih istovjernika, jer se čini da je bila tempirana na osobito sugestivan ljubavni prizor, a znamo što jednobošci misle o ljubavi, ili o njezinu prividu, posebice kada se pravo pristupa k njoj mora kupiti … oni su Protiv. Oni je izrezuju. Jer ljubav kvari.</p>
<p>O, Bilquis. Gola, bez obrva, ispod zlatnog viteza, umotana u delirij vatrenoga vjetra, vidjela je kako mladost leti pokraj nje, nošena na krilima eksplozije koja joj je još odjekivala u ušima. </p>
<p>Svi migranti ostavljaju prošlost iza sebe, premda je neki žele strpati u vreće i kutije – ali na putovanju kao da nešto ispari iz dragocjenih uspomena i starih fotografija, pa ih čak i njihovi vlasnici više ne mogu prepoznati, jer je sudbina migranata da budu lišeni povijesti, da stoje goli, izloženi preziru nepoznatih na kojima vide raskošna odijela, brokat kontinuiteta i obrve pripadnosti – u svakom slučaju, želim reći da je Bilquis izgubila prošlost čak i prije no što je otišla iz grada; stajala je na uličici, razgolićena očevim samoubojstvom. </p>
<p>On će je sljedećih godina posjećivati kao što zaboravljeni rođak dolazi u posjet, ali ona će dugo sumnjati u povijest, jer će biti žena heroja sa svijetlom budućnošću, pa će odbaciti prošlost kao što se odričemo siromašnih rođaka kada dođu pozajmljivati novac.</p>
<p>Zacijelo je hodala, ili trčala, sve dok se nije dogodilo čudo i neka božanska sila uzdigla ju je iz tog vjetra njezina očaja. Došavši k sebi, osjetila je pritisak crvena kamena na koži; bila je noć, a kamen joj je hladio leđa u mračnoj, suhoj vrućini. </p>
<p>Ljudi su u krdima srljali pokraj nje; bila je to tako užurbana gomila da je isprva pomislila kako je tjera neka nezamisliva eksplozija: »Još jedna bomba, Bože moj, svi ti ljudi razneseni njezinom silinom!« </p>
<p>No to nije bila bomba. Shvatila je da se naslonila na beskrajni zid tvrđave koja se uzdizala nad starim gradom, dok su vojnici usmjeravali gomilu kroz njezine razjapljene dveri; noge su joj se same pokrenule, brže nego mozak i odnijele je u mnoštvo. </p>
<p>Trenutak potom preplavila ju je obnovljena spoznaja nagosti i počela je vikati: »Dajte mi neku tkaninu!«, sve dok nije shvatila da nitko ne sluša, da nitko nije ni pogledao tijelo opaljene, ali ipak lijepe, gole djevojke. No ipak je čučnula od stida i skutrila se u tom uzburkanom moru kao da je slamka. Tada je na vratu osjetila ostatke muslina; dupata čednosti omotala joj se oko tijela i pričvrstila se zgrušanom krvlju mnogih porezotina i ogrebotina kojih nije bila ni svjesna. </p>
<p>Držeći pocrnjele ostatke odjeće ženske časti nad svojim stidnim mjestima, ušla je u tamno crvenilo tvrđave i čula tresak zatvaranja njezinih dveri. U Delhiju, u danima prije podjele, vlasti su okupljale muslimane radi njihove vlastite sigurnosti, kako se govorilo, daleko od gnjeva perača kamenja. Tu su bile zatvorene cijele obitelji: bake, mala djeca, zli ujaci… uključujući i moju rodbinu. Lako je zamisliti moje rođake kako prolaze kroz Crvenu tvrđavu, u paralelnom univerzumu povijesti, i naslućuju nazočnost Bilquis Kemal koja hita pokraj njih, isječena i gola, poput duha… ili obratno. Da. Ili obratno.</p>
<p>Plima ljudskih bića odnijela je Bilquis sve do prostrana, niska, urešena pravokutna paviljona koji je nekoć služio kao careva dvorana za audijencije; u toj akustičnoj, aristokratskoj prostoriji, preplavljena poniženjem svoje nagosti, onesvijestila se. </p>
<p>Mnoge žene toga naraštaja, obične, pristojne, ugledne gospođe kojima se nikada ništa ne događa, niti se očekuje da bi im se trebalo dogoditi išta drugo osim braka, djece i smrti, tada su dobile tu neobičnu priču za prepričavanje. To vrijeme bilo je bogato pričama; trebalo ga je samo preživjeti kako biste ispričali i svoju.</p>
<p>Ubrzo nakon sablažnjiva braka svoje mlađe kćeri Naveed Hyder, zvane Blagovjesna, Bilquis je djevojci ispričala pripovijest o svome susretu s mužem. </p>
<p>»Kada sam se probudila«, rekla je, »bio je dan, a ja sam bila umotana u neki časnički kaput. Što misliš čiji, naravno, u njegov, tvoga oca Raze. Što da ti kažem, vidio me je kako ležim ondje, a sva moja roba kao da je bila izložena u izlogu, znaš, i valjda se junaku svidjelo što je vidio.« </p>
<p>Blagovjesna je pocikivala hiii! i ts, ts, glumeći zaprepaštenost majčinom otvorenošću, a Bilquis je stidljivo dodala: »Takvi susreti tada nisu bili neobični.«</p>
<p> Njezina mlađa kći poslušno je odgovorila: »Amma, uopće se ne čudim njegovu dojmu.«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Bokšić:Igrat ćemo kao Ajax u najboljim danima!</p>
<p>»Italija je kvalitetnija od nas. Mi možemo samo skupiti sve snage i čekati nekakav protuudar ili slobodan udarac i nastojati limitirati štetu. Teško se protiv Talijana dolazi i do remisa, a do pobjede je gotovo nemoguće. Ne kažem da se ne treba nadati, ali pobjeda protiv Talijana bilo bi čudo. A nama se čuda nikad ne događaju« / Možemo mi napasti Talijane, ali mislim da bi to bilo kontraproduktivno. Tako bi im otvorili prostor u našoj obrani. S takvim načinom bi pomogli njima. Ne vjerujem da ćemo se odlučiti na takvu igru...«, kaže Alen Bokšić</p>
<p>TOYAMA, 6. lipnja</p>
<p> – Alen Bokšić ne pojavljuje se često ispred novinara. Tek je dvaput navratio na uobičajeni sastanak s brojnom hrvatskom izvjestiteljskom vojskom koja svakog dana naručuje nekoliko igrača za razgovor dan kasnije. Bokšićevi izostanci bili su opravdani, na početku japanskog dijela priprema hrvatski je napadač sanirao ozljedu trbušnog zida, a potom je bio na rehabilitaciji.</p>
<p>U četvrtak se poprilično raspoložen došetao do novinara, a njegovi duhoviti odgovori na postavljena pitanja premetnuli su ga u dosad najzanimljivijeg novinarskog gosta. Jedna vrsta cinizma u njegovom nastupu pred novinarima otkrila je i njegova razmišljanja o svemu što se ovih dana događa u našoj nogometnoj reprezentaciji.</p>
<p>– Psihičko stanje čovjeka, točnije igrača je daleko najbitnije u pripremi za utakmicu. Mi smo nakon utakmice protiv Meksika bili u takvom stanju da slobodno mogu reći da nismo u idealnoj kondiciji. Ostavilo je to traga na nama. Očekivali smo pobjedu, igrali smo relativno slabo i to je ostalo u glavama svih nas. Mi tu ništa ne možemo, jednostavno trpimo ono što smo odigrali. Nova utakmica, veoma teška nam dolazi. Pokušavamo skupiti snagu, motivirati se i protiv Italije napraviti čudo. Italija je objektivno favorit, ne samo u odnosu na nas, već i za cijelo prvenstvo.</p>
<p> • Igrali ste u Italiji, dobro poznajete njihove najbolje igrače. Što biste poručili uoči ove presudne utakmice?</p>
<p>– U tako dobroj talijanskoj momčadi postoji pet ili šest igrača koji su na svojim pozicijama najbolji na svijetu – Cannavaro, Nesta, Totti, Vieri... Oni imaju izvanrednu kvalitetu. Bit će nam stvarno teško, ne trebamo si stvarati iluzije da ćemo ih iznenaditi ili nadigrati. Možemo ih pobijediti, ali ih nećemo nadigrati. Nešto slično kao što je Meksiko učinio protiv nas. Bio bih zadovoljan i bodom. Još da nam pomogne sreća u utakmici Meksika i Ekvadora... Mi ćemo biti na strani Ekvadora.</p>
<p> • Slažete li se s konstatacijom Roberta Jarnija, koji je odigrao najviše utakmica za reprezentaciju te dobro zna Talijane, kako Trapattonijevoj momčadi neće biti lako protiv Hrvatske?</p>
<p>– On vidi to tako. Ja sam odigrao puno manje utakmica za Hrvatsku, pa nemam iskustvo kao on. Međutim, imam dovoljno iskustva da mogu reći da bih u sljedećoj utakmici radije igrao za momčad koja ima tako velike šanse za daljnji prolaz kao što je Italija. Nemojte me krivo shvatiti, Italija je kvalitetnija od nas. Mi možemo samo skupiti sve snage i čekati nekakav protuudar ili slobodan udarac i nastojati limitirati štetu. Teško se protiv Talijana dolazi i do remisa, a do pobjede je gotovo nemoguće. Ne kažem da se ne treba nadati, ali pobjeda protiv Talijana bilo bi čudo. Zavaravanje samog sebe je reći da smo mi bolji od Italije.</p>
<p> • Niste baš neki optimist...</p>
<p>– Kad budem imao utakmica u reprezentaciji kao Jarni, onda ću možda biti veći optimist. Zezam se, ali nisam optimist. Po prirodi sam realan tip. No, nakon šoka protiv Meksika malo sam pesimističan. Ne mogu na osnovu naše utakmica zaključiti kako imamo realne osnove za čudo protiv Italije. Trenutak je težak i negativan i treba nastojati dati sve od sebe i nadati se da ćemo imati malo sreće.</p>
<p> • Hranite li se pričama kako je ista sudbina zadesila i Portugal protiv Amerikanaca i Francuze u dvoboju sa Senegalcima?</p>
<p>– To su gluposti. Senegal je izvanredna momčad koju sam gledao prije mjesec dana u finalu Kupa Afrike protiv Kameruna. Senegal je super momčad. Francuzi su poraženi, jer nisu bili dovoljno koncentrirani i nije imala Zidanea. To su sve lijepe stvari i čuda, ali čuda se, na žalost, ne događaju često. Zapravo, nama se čuda ne događaju nikad. Glupo je lagati sam sebe, to je najgore što nam se može dogoditi.</p>
<p> • Smatrate li da Hrvatska barem za remis treba postići najmanje jedan gol protiv Talijana?</p>
<p>– Sigurno, jer mislim da Italija s igračima koje ima može postići barem pogodak, a onda i mi moramo dati gol. U tom slučaju bi se mogli nadati bodu. Ići protiv Italije na 0-0 bilo bi apsolutno glupo i pogrešno.</p>
<p> • Očekujete li promjene u momčadi i u sustavu?</p>
<p>– To su stvari zanimljive za novine, ti modeli kako se igra, 4-4-2, 4-3-3... Mi nismo bili postavljeni toliko defanzivno, bili smo tu Šuker, Prosinečki i ja. To su tri igrača baš ofenzivna, tu je i Jarni... Mi smo bili i dobro postavljeni. Ali, meni se čini da mi nismo bili pravi, a ne sistem igre. Kasnili smo na svaku loptu, u tome je bio problem.</p>
<p> • Talijani su poznati po jakoj obrani. Može li Hrvatska od početka napasti Talijane?</p>
<p>– Možemo ih mi napasti, ali mislim da bi to bilo kontraproduktivno. Tako bi im otvorili prostor u našoj obrani. S takvim načinom bi pomogli njima. Ne vjerujem da ćemo se odlučiti na takvu igru.</p>
<p> • Pa zna li se otprilike kako ćemo igrati protiv Italije?</p>
<p>– Reći ću vam – igrat ćemo kao Ajax u najboljim danima!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hauge spasio Saudijce od nove blamaže</p>
<p>SAITAMA, 6. lipnja</p>
<p> – Mnogo teže no što su to očekivali, kamerunski su nogometaši stigli do prve pobjede na SP, nakon što su s minimalnih 1-0 (0-0) svladali Saudijsku Arabiju. Najčešće je pitanje prije dvoboja protiv Kameruna, nakon što su predstavnici arapskog poluotoka u prvom dvoboju primili osam pogodaka od Njemačke, bilo: s koliko će razlike izgubiti ovu utakmicu? Srećom po Arape, norveški im je sudac Terje Hauge progledao kroz prste već u 16. sekundi utakmice. Tada je, naime, Daniel Ngom Kome srušen u kaznenom prostoru i Hauge je mirne duše mogao pokazati na bijelu točku, ali oprostio je Al-Shehriju taj nasrtaj. </p>
<p> Kako je prvo poluvrijeme počelo, tako je i završilo – Kamerunci su ponovno bili oštećeni. Lauren je odlično skočio na centaršut Geremija, ali pomoćni je sudac podignuo zastavicu zbog zaleđa u kojem strijelac Lauren sigurno nije bio.</p>
<p>Ipak, u drugom poluvremenu Samuel Eto'o uspio je iskoristiti jednu od tri velike prilike i osigurati tri zaslužena boda za Kamerun. Nakon što se nije najbolje snašao u 53. minuti, u 65. je iskoristio dugo dodavanje Laurena, koji je prebacio kompletnu saudijsku obranu te poslao loptu pored Mohammeda Al-Deayee. Saudijci su do kraja dvoboja bili opasniji suparnici, ali nijedan od osam (!) udaraca Nawafa Al-Temyata nije bio dovoljno precizan.</p>
<p> l Stadion 2002</p>
<p>KAMERUN – SAUDIJSKA ARABIJA 1-0 (0-0)</p>
<p>KAMERUN: Boukar – Kalla, Song, Tchato – Geremi, Lauren, Foe, Ngom (od 46. Olembe), Wome (od 84. Njanka) – Eto'o, Mboma (od 73. Ndiefi).</p>
<p>SAUDIJSKA ARABIJA: Al-Deayea – Al-Jahani, Al–Shehri, Zubromawi (od 71. A. Al-Dossary), Tukar, Sulimani – Al-Temyat, Al-Waked, Al-Khathran (od 86. Noor) – O. Al-Dossary (od 35. Al-Yami), Al-Shahrani.</p>
<p>SUDAC: Hauge (Norveška). GLEDATELJA: 52.328 </p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Eto'o (65.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Wome, Al-Yami</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Samuel ETO'O </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pavel postao otac, Corretja u polufinalu</p>
<p>»Možda ćete misliti da nisam iskren, ali nije mi nimalo žao zbog poraza. Jednostavno sam toliko sretan što ću se vratiti kući« pričao je Pavel nakon poraza u četvrtfinalu protiv Španjolca Alexa Corretje</p>
<p>ZAGREB/PARIZ, 6. lipnja</p>
<p> – Rumunjski tenisač Andrej Pavel u srijedu je trebao nastaviti četvrtfinalni dvoboj protiv Španjolca Alexa Corretje, prekinut u utorak zbog mraka kod 2-0 vodstva Španjolca u setovima i 5-4 za Pavela u trećem setu. Kiša je od početka Roland Garrosa mučila organizatore, svaki je dan barem jednom prekidala progam pariškoga Grand Slama. A u srijedu je padala gotovo cijeli dan, nijedan meč nije odigran do kraja. Četvrtfinalni dvoboj Amerikanca Andrea Agassija i Španjolca Juana Carlosa Ferrera prekinut je kod 6-3, 1-0 vodstva Ferrera. A Pavela i Corretju ostavili su na čekanju...</p>
<p>Ipak, Pavel nije imao ništa protiv kiše. Štoviše, išla mu je u prilog nakon što ga je ujutro oko 11 sati nazvala supruga Simone i obavijestila kako su počeli trudovi. Odmah je nazvao čelne ljude ATP-a, dobio dopuštenje, i autom prešao 700 kilometara do svog doma u njemačkom Borgholzhausenu kako bi bio uz svoju suprugu. </p>
<p>A Španjolac nije bio sretan kad je čuo vijest. Štoviše, uputio je pritužbu organizatorima...</p>
<p>– Meč je mogao biti završen na nekom drugom terenu. To je ono što sam tražio od organizatora. To su mi već prije radili, počeo sam meč na jednom terenu, a završio na drugom. Pokažite mi pravila u kojima piše kako to nije dopušteno. To je samo tradicija, to nisu pravila, komentirao je Corretja.</p>
<p>Iako je Pavel vozio što je brže mogao, velika gužva na cestama i loše vrijeme produljila je put sa šest na osam sati. Stoga je u trenutku rođenja drugog djeteta bio u autu...</p>
<p>– Pola sata prije toga razgovarao sam sa suprugom i rekla mi je: »Slušaj, potpuno sam opuštena, pokušavam se suzdržati, požuri«. Uzvratio sam: »Pa, ti napravi što moraš, ja vozim najbrže što mogu«, pričao je Pavel.</p>
<p>Tada je nazvao organizatore i rekao kako će se vratiti ujutro na vrijeme za meč, koji je na rasporedu u 11 sati. Sve je prošlo prema prognozama doktora i supruga rumunjskog tenisača rodila je 51 centimetara dugačkog i 3,2 kilograma teškog sina Mariusa...</p>
<p>Nakon što je sat vremena bio u društvu supruge i sina, morao se vratiti u auto i krenuti natrag u Pariz.</p>
<p>– Nikad neću zaboraviti ovaj dan, to je sigurno. Puno hvala mom fizioterapeutu Janu, on mi je toliko pomogao. Svim je srcem bio uz mene, pomogao mi je i voziti, pričao je Pavel.</p>
<p>A kad su se vratili, osiguranje ih nije pustilo u teniski centar. Tek su nakon provjere akreditacija uspjeli doći do hotela. Tako je prije nastavka meča Pavel uspio spavati dva sata. Stoga je bilo logično očekivati pobjedu Španjolca. Sve je bilo gotovo u rekordnom roku, Corretja je dobio tri gema u nastavku za konačnih 7-6 (5), 7-5, 7-5.</p>
<p>– Možda ćete misliti da nisam iskren, ali nije mi nimalo žao zbog poraza. Jednostavno sam toliko sretan što ću se vratiti kući, pričao je Pavel i zaključio:</p>
<p>– Ništa me nije moglo zaustaviti. Možda kad bih bio u finalu ili na početku polufinala. Pretpostavljam kako bi me supruga nazvala i rekla: »Vidimo se, ostani tamo i pobijedi!«</p>
<p>Budući da u srijedu na središnjem terenu nije bilo više od dva sata tenisa, vlasnici skupih ulaznica imaju pravo tražiti povrat novca. Tako organizatori, osim problema sa satnicom, imaju i problem s brojnim gledateljima koji su odustali od svojih ulaznica....</p>
<p>l Rezultati, tenisači, četvrtfinale: Corretja (18) – Pavel (22) 7-6 (5), 7-5, 7-5. (I. Mi.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mladost do naslova u dva »zaveslaja« </p>
<p>U uzvratnom su susretu, nakon vodstva 1-0, mladostaši u Dubrovniku svladali vaterpoliste Juga sa 9-8 / »Zadovoljan sam igrom svoje momčadi tijekom cijele sezone. Uostalom, naš je pravi cilj bio osvajanje prvenstva i formu smo tempirali za kraj sezone. Pokazali smo čvrstinu, znanje i ambicioznost prave momčadi«, rekao je Bruno Silić, trener novoga hrvatskog prvaka </p>
<p>SPLIT, 6. lipnja</p>
<p> - Mladost je superiorno osvojila naslov hrvatskoga vaterpolskog prvaka u dva zaveslaja. Svoju su snagu pokazali u uzvratnom susretu u Dubrovniku, pobijedivši Jug sa 9-8. Iako bez važnog igrača Hercega (ozlijeđen prošle subote u tučnjavi), ni jednog trenutka nisu dopustili »gosparima« da im ugroze pohod na naslov. Nakon tri godine posta, najbolja su hrvatska momčad, a to im je osmi naslov u 11 odigranih prvenstava. Zasluženost uspjeha »žabaca« potvrđuje to što nakon finalne serije nema nikakvih repova, prigovora sucima, prozivanja, žaljenja s gubitničke strane, što je inače uobičajna pojava u hrvatskom sportu, a pogotovo u vaterpolu. </p>
<p>Mladost je taktički nadigrala Jug, fizički je bolje spremna, pa stoga tijek događaja nije iznenađujući. No, neshvatljiva je neprepoznatljivost dubrovačke momčadi, do jučer europskog i hrvatskog prvaka. Ove su sezone ostali praznih ruku, a i igre su im bile posne. Ni traga igrama koje su ih krasile kada su se penjali na vrh. Domaća natjecanja nudila su im samo Mladost kao ozbiljnog suparnika, a u šest ovosezonskih ogleda Dubrovčani su samo jednom pobijedili Zagrepčane. Bruno Silić, trener novoga hrvatskog prvaka, kazao je: </p>
<p>- Zadovoljan sam igrom svoje momčadi tijekom cijele sezone, a najbolje smo odigrali ove dvije posljednje utakmice s Jugom. Uostalom, naš je pravi cilj u ovoj sezoni bio osvajanje prvenstva i formu smo tempirali za kraj sezone. Pokazali smo čvrstinu, znanje i ambicioznost prave momčadi. Osvojeni kup na početku sezone pokazao nam je da možemo igrati s Jugom i olakšao je rad. Šteta što nismo uspjeli osvojiti Kup kupova, no ipak je ovo nova momčad, mlada, pa mislim da je malo iskustva nedostajalo da osvojimo sve trofeje.</p>
<p>Mladostaši mogu uživati u ovosezonskim igrama i trofejima, a posebno njihov trener Bruno Silić. Osvojivši u karijeri i srebrnu medalju na Olipijskim igrama u Atlanti, tri hrvatska prvenstva, dva hrvatska kupa, pa Len kup, a u svojim vitrinama ima i zlatnu svjetsku medalju osvojenu s juniorima, ipak ga se prihvaćalo s dosta skeptičnost. Silić je trener pobjednik i danas, nakon uspjeha protiv favoriziranog Juga, uklonjen je i najmanji upitnik iza njegova imena. </p>
<p> - Svjestan sam posla kojim se bavim, pokušavam racionalno gledati situaciju i ne istrčavati puno. Nisam sklon promidžbenim istupima, ni euforiji. I sada treba stišati ushit zbog naslova da bi se mogla u miru analizirati sezona i odlučiti kako dalje. Očekuje nas Liga prvaka i moramo se pažljivo pripremiti za novu sezonu, jer se samo ponavljanjem uspjeha potvrđuje kvaliteta. Moram istaknuti izvarednu suradnju sa svima u klubu, od predsjednika Miličića do direktora Bukića, te s pomoćnicima Vincekom i Kuterovcem, staloženo je govorio Silić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Devet godina bez Dražena</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – U petak se navršava devet godina od preranog odlaska Dražena Petrovića. Strašna automobilska nesreća na njemačkoj autocesti prekinula je život velikoga košarkaša u 29. godini, na vrhuncu karijere. Dražen je u svojoj posljednjoj sezoni bio 11. strijelac NBA lige, s 22,3 poena i pred njim bile najbolje, zrele godine igranja.</p>
<p>Dva dana prije devete obljetnice Draženove smrti, stiglo je konačno priznanje za igrača koji je živio košarku 24 sata na dan. Dražen Petrović ušao je u Kuću slavnih u Springfieldu, u muzej Jamesa Naismitha, oca košarke. Zajedno s Draženom u klasi 2002. izabran je Magic Johnson, najsvestraniji košarkaš koji je donio pet naslova Los Angeles Lakersima. Dva umjetnika velike narančaste lopte zajedno ulaze na mjesto rezervirano samo za košarkaške legende, gdje je 1996. svoje mjesto dobio i Krešimir Ćosić.</p>
<p>Dražen je mjesto među košarkaškim besmrtnicima zaslužio igrama na parketu. U svim klubovima u kojima je igrao Dražen je bio pobjednik - u Šibeniku, Ciboni, Real Madridu, Portlandu, New Jeseyu. Odlaskom u NBA, nakon što je u Europi osvojio sve, Dražen je pokazao da se želi dokazati među najboljima. I uspio je, iako je do konačnog priznanja prošao težak, trnovit put. I danas je njegov dres s brojem tri umirovljen pod krovom dvorane New Jersey Netsa. Momčadi kojoj je Dražen pokazao put ove sezone igra prvo NBA finale. </p>
<p>Amerika, kolijevka košarke, duboko se poklonila košarkaškom Mozartu.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Može li to Ergotić ponoviti u Münchenu?</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - Iako nije nikakva rijetkost da sprinteri i skakači u dalj postižu vrhunske rezultate i u tzv. poznim atletskim godinama, Siniša Ergotić nas ne prestaje iznenađivati. Još se nisu stišale rasprave o tome koliko zapravo vrijedi njegovih ljubljanskih 8.25 uz neregularni vjetar (+3.3 m/s) u leđa, a on je na »Despotovom memorijalu« doskočio na 8.23. Ovoga puta je vjetromjer pokazivao +0.0 m/s, pa je spomenuti rezultat novi hrvtski rekord, obilato bolji od Aračićevih 8.12.</p>
<p>Pogled na svjetsku ljestvicu nudi tako trenutačno no sljedeću sliku:</p>
<p>1. Savante Stringfellow (SAD) 8.49, 2. Christopher Tomlinson (VBr) 8.27, 3. Oleksej Lukaševič (Ukr) 8.26, 4. Ibrahim Camejo (Kuba) 8.24, 5. Siniša Ergotić (Hrv) 8.23...</p>
<p>Naravno da je prvo što vam pada na pamet pri pogledu na gornju ljestvicu konstatacija kako je Ergotić trenutačno treći europski skakač u dalj, a ove godine je u Münchenu Europsko prvenstvo, pa to onda znači... Je, možda bi »to značilo to« da do spomenutog EP nema još dva mjeseca. Ergotić, koji je sam sebi trener, mora tako pronaći način kako da ovu »špicu« forme ponovi i na Europskom prvenstvu. U tome dosad uglavnom nije uspijevao, pa će i sam reći kako se je previše puta opekao da bi bilo što prognozirao. Na EP prije treba proći jutarnje kvalifikacije, preskočiti kvalifikacijsku normu i plasirati se među 12 najboljih, pa tek onda dobiti priliku uključiti se eventualno, rezultatom sličnim ovom sa Mladosti, u borbu za medalje.</p>
<p>Osim toga, i skok na »Despotovom memorijalu« je plod »pogrešnog tempiranja forme«. Ergotić je, naime, rekao kako je rekordni skok očekivao tek predstojećeg vikenda na finalu Atleskog kupa Hrvatske. Odlična najava za to natjecanje!</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nastupa više od 1100 trkača </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Više od 1100 trkača iz 12 zemalja Europe te Kanade, Maroka i Južnoafričke Republike nastupit će u subotu, 8. lipnja, na 17. plitvičkom maratonu, koji će se održati u jedinstvenom ambijentu Nacionalnog parka Plitvička jezera.</p>
<p>- Oboren je rekord u masovnosti, posebno na najdužoj stazi, kao i u broju predstavnika zemalja sudionika, pa je realno očekivati i obaranje rekorda na najtežoj maratonskoj stazi u Hrvatskoj, koji s vremenom 2:31.41 drži Slovenac Mirko Vindiš, izjavio je direktor Plitvičkog maratona Ivan Teklić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, i kod maratonki, kojih je prijavljeno čak 32, mogao bi biti srušen rekord, koji u vremenu 2:55.51 drži prošlogodišnja pobjednica Ida Šurbek iz Slovenije, koja je također potvrdila dolazak.</p>
<p>Veliko je zanimanje i za Obiteljski maraton, koji se prvi put organizira u Hrvatskoj i za koji je prijavljeno 12 obitelji koje će imati po jednog predstavnika na stazama od 7 i 16 kilometara re 42.195 metara.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kad besmrtni tercet postane kanta za nabijanje</p>
<p>»Krasno je i opasno što se bez Prosinečkog ne može zamisliti, kamoli osmisliti A Hrvatska vrsta« / »Iako na udaru ozljeda, sva sreća da Bokšić svim iskušenjim suprotstavlja zdrav duh. Kolos koji je u Engleskoj bio promatrač u trenirci, a u Francuskoj u odijelu, nastojat će Japan i Koreju pohoditi pod punom ratnom spremom« / »Šuker zavrjeđuje biti u udarnoj postavi, ako muskulatura izdrži, ako se ispuni dovoljnom dozom snage i kondicije. Tada ne dvojimo glede Šukerova uratka« </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – »Ljudi očigledno od nas trojice (Bokšić, Šuker, Prosinečki) očekuju previše...« Tim se riječima brani 33-godišnji Robert Prosinečki od lavine ogorčenih kritika zbog istodobne nazočnosti previše »staraca« u poražavajućoj utakmici protiv Meksika. Naglasio je pritom da je ipak stvar izbornikova opredjeljenja tko će igrati i hoće li se Jozić služiti igračima za koje se misli da su već prošli svoj zenit, iako je na ovom prvenstvu prijavljeno čak 55 igrača njihovih godina. </p>
<p>Mi bismo na to kazali: a što se drugo može tražiti od igrača s takvim pedigreom, ako već nastupaju na takvom natjecanju, koje ne priznaje ni godine, ni nedovoljnu pripremljenost, a ni - zdravlje. Podsjetimo se samo s koliko je strasti Šuker najavljivao svoje nove pogotke, ne krijući kako se ponovno smatra sposobnim upustiti se u utrku s najboljima. Ne bi to izjavio Šuker, a ni ostali, da nisu bili uvjereni da su bolji i uporabljiviji od ostalih, što međutim i nije njihov problem, nego onoga tko ih stavlja rame uz rame.</p>
<p>Osim toga, valja samo podsjetiti što je o svakom od njih napisano uoči odlaska na SP, što, nesumnjivo, nije ostalo ni bez odjeka u Jozićevoj (pod)svjesti. Prema tim napisima, ta trojica imaju pravo vjerovati da su u najmanju ruku – supermeni, i zasluženo mogu stajati na čelu vojske zvane »vatreni«, pa Prosinečkova primjedba o »pretjeranim iščekivanjima javnosti« pada u vodu. Nitko se, naime, od njih nije bunio da je nešto predobro napisano. A kada samo jedan zarez nije bio na mjestu, Šuker je već svima bio za vratom!</p>
<p>Pogledajmo stoga kako su ta tri igrača najavljena u jednom od naših nogometnih vodiča. </p>
<p>Robert Prosinečki: (12. siječnja 1969.): – Krasno je i opasno što se bez Prosinečkog ne može zamisliti, kamoli osmisliti A Hrvatska vrsta. Naime, skupilo se godina, što će biti kad teret postane još teži? Tko će zgrabiti loptu i poslati je tamo gdje joj se ne nada nitko, osim suigrača u naletu? Vele da previše »carini« loptu, da se okreće oko sebe, da mora biti ekspeditivniji. Zaboravljaju da su Robertova proigravanja u načelu pola pogotka, da se oko njega motaju barem dvojica... U okolnostima bogatim brzonogim špicama Prosinečkova su dodavanja potreba. Napokon, Meksikancima i Ekvadorcima neće biti ugodno kontrirati toreru o kojem su u njihovoj zemlji tako glasno dopirali odjeci španjolskih minijatura, što je bilo nekad, ali karizma ne vene...</p>
<p>Alen Bokšić (31. siječnja 1970.): – Da je poentirao isključivo u Kijevu u studenome 1997. i u Zagrebu u listopadu 2001., učinio bi sve što bismo željeli. Neposredni autor dvostruke SP promocije gađanjem ukrajinske i belgijske mreže sebi je potpisao sportsku besmrtnost. Iako na udaru ozljeda, sva sreća da svim iskušenjim suprotstavlja zdrav duh. Kolos koji je u Engleskoj bio promatrač u trenirci, a u Francuskoj u odijelu, nastojat će Japan i Koreju pohoditi pod punom ratnom spremom. Alen je jedan od simbola državnog predstavništva, cijenjen i voljen. Gunđalima su davno začepljena usta, fama o mnogo utakmica i malo pogodaka nokautirana je podacima iz prve rečenice. Zaslužuje zahvalnost i zato što je prekršio obećanje da se ne vraća u reprezentaciju...</p>
<p>Davor Šuker (1. siječnja 1968.): – Čudesni goleador drugi je dio zime proveo na bolovanju, što nam se uopće nije svidjelo, iako je završilo vrlo brzo. Hrvatskoj nedostaje Šuker u francuskoj formi. Je li to iluzija? On, naime, ne iskazuje nekadašnju ubojitost, budimo korektni i ne opterećujmo ga apelom na moguću reprizu. No, moramo biti nemilosrdni i zahtjevati od Šukermana otprilike pola blaga koje je darovao brončanima, sebi i nama... Pogotovo jer se izborniku u posljednje vrijeme u prvi plan nametnuo ponajprije svojom retorikom. Dakako, zavrjeđuje biti u udarnoj postavi, ako muskulatura izdrži, ako se ispuni dovoljnom dozom snage i kondicije. Tada ne dvojimo glede Šukerova uratka. U protivnom...</p>
<p>Drugi je dio priče poznat: taj je tercet prošlih dana postao – kanta za nabijanje. A koliko je pametno u takvom stanju ukazati im prigodu za popravni u utakmici protiv Italije, neka odluči izbornik. On će i tako biti jedini »pedro«, a svi ostali pokrit ćemo se onom kako smo ionako znali što će se dogoditi, ali to zbog ugođaja nismo htjeli – i smjeli – napisati.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Znate koliko sam utakmica gledao? Jednu! </p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Otputovali smo u zemlju koja je domaćin Svjetskog prvenstva, odigrano je već mnogo utakmica, a mi smo uživo gledali tek jednu. Onaj nesretan poraz naše Hrvatske protiv Meksika. Za posjetu ostalim utakmicama nemamo vremena, s obzirom na udaljenost, skupoću i događaje koji se nižu u našoj reprezentaiji. Dobro, reći ćete, možemo ostale utakmice pogledati na televiziji. Jeste li sigurni?</p>
<p> U poslijepodnevnom terminu smo zaposleni, svi novinari brže-bolje šalju izvještaje svojim redakcijama, za dvosatno mirovanje uz ekrane jednostavno nema vremena. Večernji termin također je zauzet, najčešće zbog posjeta treninzima naše reprezentacije. I kad imamo vremena predahnuti uz televizore i pogledati utakmice, dogodi nam se ono što ni u snu ne možemo očekivati. Desetak japanskih programa ne prenose utakmicu?! Je li to moguće?</p>
<p> Budući da nas dotične japanske emisije nisu zanimale, ugasili smo televizor. Satelitski programi, možda nam to sugerirate? Ne morate, jer ih nema. U Toyami smo, kao i u Tokamachiju, u potpunoj informativnoj blokadi. </p>
<p> O čemu ćemo pričati kad se vratimo u domovinu? Kako sada stvari stoje, o uspjesima hrvatske reprezentacije neće se pričati, svi će raspravljati o velikim utakmicama najuspješnijih. Kako ćemo se uključiti u razgovor? A bili smo na Svjetskom prvenstvu. Niti smo što vidjeli, niti što zapamtili. Tek, pustoš emocija oko naše reprezentacije nakon nenadanoga kraha s Meksikom.</p>
<p> Ima li još izgleda da se i naša Hrvatska vrati u igru pa da maštamo o tome koga bismo mogli dobiti u drugom krugu. Osjećaj da smo svi ovdje epizodisti, koji nisu ni blizu glavnih sudionika, na nas djeluje poput najjačeg apaurina. Predstava naših nogometaša i atmosfera nakon nje sve nas je tako smirila. A koliko smo energije imali...</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Glas naroda uz Katanca</p>
<p>Javni referendum, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> proveden u Sloveniji posredstvom tv-postaje Kanal A, pokazao da je narod ipak uz zajednički interes i red u momčadi – izbornika Katanca, a ne uz bahatoga, prostog pojedinca, ma kako se on zvao i koliko god zadužio naciju</p>
<p>ZAGREB. 6. lipnja</p>
<p> – Odluka Slovenskoga nogometnog saveza da njihov najbolji igrač Zahovič napusti SP zbog nesportskih ispada prema izborniku, sigurno je i posljedica »glasa naroda«. Savez je čak u prvom trenutku zadržao Zahoviča u reprezentaciji, iako je izbornik Srečko Katanec inzistirao na njegovu odlasku, ako se već ne želi podrediti redu u momčadi. </p>
<p>Želite li gledati sustavnu, ozbiljnu emisiju o zbivanjima na SP-u iz svih kutova, gledajte slovenski Kanal A, glasi naša preporuka. Ta je postaja poglavito dobila na ugledu, ne samo u našim očima, zbog načina na koji su prišli raspetljavanju sukoba nastalog između izbornika Katanca i jedine prave slovenske superzvijezde – Zahoviča.</p>
<p>Najprije su voditelji emisije dali Katančevo viđenje sukoba, koji ne smije dopustiti da se njegov najbolji igrač, u najmanju ruku, ponaša kao – Hristo Stoičkov. To je onaj čuveni bugarski reprezentativac svjetskih vrijednosti, koji se svojedobno toliko nametnuo, ne samo u reprezentaciji, nego i izvan nje da su zbog njegove bahate, prostačke prepotencije padali izbornici i predsjednici bugarskog saveza. Upravo je Stoičkov postao zaštitni znak uzrečice: »Samo da nam se ne dogodi Bugarska«, misleći dakako na grozan pad koji je bugarski nogomet doživio nakon što je na SP-u u SAD 1994. stigao do poluzavršnice. </p>
<p>U ime takvog i sličnih primjera iz nogometne povijesti Katancu su čak pred kamerama popustile emocije pa su krenule i suze. A sve zbog uvjerenja da radi za opće dobro, što očigledno neki ne mogu razlučiti kad treba birati između ega i zajedničkog interesa.</p>
<p>Bez dlake na jeziku i ikakvog uljepšavanja, dat je i Zahovičev istup, prepun samohvale zbog mnogih zasluga kojima je, objektivno, zadužio naciju, ali i sasvim otvorenih prostota na račun izbornika. No, nikome iz režije nije palo na pamet da svoju zvijezdu prikaže ljepšom no što jest.</p>
<p>Nakon toga, gledatelji su imali pola sata za izjašnjavanje, telefonski ili preko Interneta. Dok se iščekivao ishod glasovanja, emitirane su reportaže iz različitih slovenskih gradova.</p>
<p>Zanimljivo, većina je anketiranih isticala nedvojbene Zahovičeve igračke vrijednosti i zasluge, ali je bezrezervno osudila njegov čin. Čak i u Zahovičevu Mariboru u prvom je planu interes skupine, ne pojedinca. </p>
<p> Osvanuli su i rezultati ankete. Telefonski se ukupno oglasilo 52.210 gledatelja, a od toga je čak 37.924 odnosno 72 posto stalo uz Katanca. Preko Interneta, Katanca je podržalo 5968 glasača, a Zahoviča 1111! Sasvim dovoljno da sve bude kristalno jasno i da, nesumnjivo, i taj detalj pridonese sigurnosti predstavnika Slovenskoga nogometnog saveza prigodom donošenja tako drastične, velike odluke - slanja Zahoviča kući. Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Francuzi korak do povratka kući</p>
<p>BUSAN, 6. lipnja</p>
<p> – U zasigurno najuzbudljivojoj utakmici dosadašnjega dijela SP Francuzi i Urugvajci odigrali su – 0-0! Ovo nije ironija, doista smatramo da je ovo bila možda najljepša predstava dosadašnjega dijela natjecanja u Japanu i Koreji, neovisno o tome što je utakmica završena bez pogodaka. Sve u svemu, ovim bodom niti jedna momčad nije zadovoljna i veliko je pitanje hoće li se ijedna od njih probiti u osminu finala. Francuzi u posljednjem kolu igraju protiv Danske, a Urugvajci protiv Senegala i te će utakmice, jasno, odlučivati o konačnom raspletu A skupine.</p>
<p> Dakle, aktualni svjetski prvaci vrlo su blizu potonuću i njihove šanse za plasman u sljedeći krug sada se mjere u iznimno malim postocima. Dakle, možemo reći da se francuski nogometaši već nalaze pred Trijumfalnim vratima, ali onima u Parizu. Jer, sada su doista na korak povratku kući... A svoju je ulogu u takvome raspletu odigrao i meksički sudac Felipe Ramos Rizo, koji je još u 26. minuti prestrogo isključio francuskoga napadača Thierrya Henrya. Ovaj je, doduše, klizećim startom zaustavio Romera, no taj potez nije bio baš tako grub da bi Henry automatski zaslužio isključenje. Naposljetku, takvih startova smo se već nagledali na ovome SP, pa igrači nisu bili tako drastično sankcionirani. Uostalom, Romero u trenutku Henryevog prekršaja nije bio u prilici za postizanje pogotka... Sve u svemu, sudac je ovime utakmicu usmjerio na urugvajski mlin, ali ovi to – nisu znali iskoristiti. Štoviše, nakon te, 26. minute, gotovo da se nije moglo razabrati koja je to momčad ostala samo sa desetoricom igrača. Francuzi su žestoko jurišali ka Carinijevim vratima, posebice u drugome poluvremenu i pravo je čudo kako niti jednom nisu uspjeli zatresti mrežu. Imali su i Urugvajci nekoliko velikih prilika. U takvoj su utakmici, zapravo, najviše profitirali – gledatelji. Primjerice, u prvih 15-ak minuta drugoga poluvremena naizmjenično su se na obje strane terena, gotovo u svakome napadu, izmjenjivale stopostotne prilike.</p>
<p> Carini je dvaput jedva ulovio loptu nakon lob-udaraca Wiltorda, a potom i Candele... Urugvajski je vratar zaustavio i pokušaj Trezegueta sa 10 metara, potom je jedva neutralizirao slobodan udarac Micouda... Kada je Wiltord u posljednjoj minuti izbio sam pred Carinija činilo se da će Francuzi ipak ugrabiti sva tri boda, no odnekud je iz trave »izronio« Sorondo i u posljednji trenutak izbio loptu. Petit je, pak, još u prvome poluvremenu iz slobodnoga udarca uzdrmao stativu.</p>
<p> A Urugvajci? Pogotku su najbliži bili u 52. minuti, kada je u istoj akciji Recoba dvaput pogodio Bartheza, a nedugo nakon toga je promašio prazna vrata, kada je već zaobišao francuskoga vratara. I Abreu je dvaput izbio sam pred Bartheza, ali nije pogodio cilj...</p>
<p> Francuze je svakako sputala i rana ozljeda njihovoga desnog centralnog braniča Leboeufa, koji je već u 16. minuti napustio teren. Ne treba zaboraviti da u momčadi nije bilo ni ozlijeđenoga graditelja igre, Zinedinea Zidanea...</p>
<p> l Stadion »Asiad«</p>
<p>FRANCUSKA – URUGVAJ 0-0</p>
<p>FRANCUSKA: Barthez – Thuram, Leboeuf (od 16. Candela), Desailly, Lizarazu – Vieira, Petit; Micoud – Wiltord (od 92. Dugarry), Henry; Trezeguet (od 80. Cisse)</p>
<p>URUGVAJ: Carini – Lembo, Montero, Sorondo, D. Rodriguez (od 70. Guigou) – Varela, P. Garcia, Romero (od 69. De Los Santos); Recoba – D. Silva (od 59. Magallanes), Abreu</p>
<p>SUDAC: Rizo (Meksiko); GLEDATELJA: 38.000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: P. Garcia, Abreu, Romero, D. Silva; CRVENI KARTON: Henry (26. - grubi start)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Fabian CARINI.</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Argentinci se služe trikovima, a mi ne</p>
<p>Beckham se nada da će pogotkom iz slobodnog udarca barem malo isprati tužna sjećanja na SP u Francuskoj kada je upravo protiv Argentine nasjeo na provokaciju Diega Simeonea i zaradio isključenje</p>
<p>HIGASHIURA</p>
<p> – Engleski novinari nikad ne zaboravljaju, a dokaz je tome slučaj sa SP-a u Francuskoj kada je David Beckham nasjeo na provokaciju Diega Simeonea i zaradio crveni karton.</p>
<p>– Vjerujte mi, takvo što ne može mi se ponovno dogoditi. Ne želim proći kroz ono što mi se događalo prije četiri godine. No, ma koliko bio neugodan, taj me događaj učinio jačim. Danas ne bih bio to što jesam, da nisam prošao tu kalvariju, rekao je Beckham.</p>
<p>Engleski kapetan uvjeren je da će Argentinci posegnuti za sličnim provokacijama i u dvoboju koji ih očekuje u petak.</p>
<p>– Kao što je rekao Maradona, Argentinci su prepredeni. Koriste se trikovima, koje mi ne možemo uvijek prepoznati. Vjerujem da je to zbog razlike u mentalitetima. Mi smo profesionalci i takvo što nam ne pada na pamet, ocijenio je Beckham i dodao:</p>
<p>– Moramo biti hladne glave, ne smijemo si dopustiti da nas ponese trenutak. Znam da je to lakše reći nego učiniti. O tome ćemo razgovarati s izbornikom i nadam se da nećemo nasjesti.</p>
<p>Beckham je napomenuo kako će protiv Argentine biti spreman za svih 90 minuta, te da ga izbornik neće morati mijenjati kao protiv Švedske.</p>
<p>– Problem je bio s plućima, a ne nogama. To mi se nikad nije dogodilo u karijeri, no nakon osam tjedana neigranja tako nešto nije bilo neočekivano, izjavio je Englez. </p>
<p> Najpopularniji igrač Engleske nada se da će njegova momčad imati barem jedan slobodan udarac oko kaznenog prostora u dvoboju protiv Argentine u petak. Beckham se želi iskupiti za već spomenuto isključenje na SP-u 1998. u Francuskoj.</p>
<p>– Nadam se da ću protiv Argentine imati priliku iz »slobodnjaka«, kad već nisam imao protiv Šveđana. Sanjat ću taj »slobodnjak« noć prije utakmice, kazao je Beckham novinarima u srijedu.</p>
<p>Beckhamovo smo najjače oružje posljednji put vidjeli u kvalifikacijskom srazu za SP protiv Grčke. Pogotkom za konačnih 2-2 odveo je Engleze u Južnu Koreju i Japan. </p>
<p>Izbornik »otočana« Sven Göran Eriksson ovako je najavio dvoboj protiv južnoamerikanaca:</p>
<p>– Utakmica će biti vrlo teška. Jako je važno da ostvarimo povoljan rezultat, jer u suprotnom se ne možemo nadati igrama na SP-u nakon 12. lipnja, kazao je Eriksson.</p>
<p>– Nadam se da ćemo igrati bolje, ali ne smijemo se opustiti, moramo jurišati svih 90 minuta.</p>
<p>Zanimljiv je podatak i da će Diego Simeone i David Seaman, ako nastupe u petak, postati jedini nogometaši koji su sudjelovali u četiri ogleda između reprezentacija Argentine i Engleske.</p>
<p>Veznjak argentinske vrste i vratar engleske reprezentacije prvi su se put sučelili 1991. godine na turniru održanom na Wembleyu, a rezultat je bio 2-2. Drugi ogled zbio se sedam godina kasnije na Svjetskom prvenstvu, a posljednji put u veljači 2000. godine. </p>
<p>U taboru Argentine mirno čekaju sraz protiv Argentine. Argentinski izbornik Marcelo Bielsa objavio je u četvrtak prvi sastav za utakmicu protiv Engleske. Za razliku od prvog dvoboja protiv Nigerije, umjesto Claudija Lopeza, zaigrat će Kily Gonzales. Od prve će minute igrati sljedeći igrači: Cavallero – Pocchetino, Samuel, Placente – Simeone, Zanetti, Sorin, Veron – Ortega, Batistuta, Gonzales. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Trapattoni na Hrvate ide s tri napadača</p>
<p>U vrhu talijanskog napada igrat će dvostruki strijelac Christian Vieri i oporavljeni Filippo Inzaghi, a malo iza njih bit će Francesco Totti</p>
<p>SENDAI, 6. lipnja</p>
<p> – Napadač Filippo Inzaghi nastupit će u subotnjem dvoboju protiv Hrvatske, objavio je talijanski izbornik Giovanni Trapattoni. Inzaghi je propustio prvu utakmicu protiv Ekvadora, zbog ozljede koljena, ali sad je spreman za ogled s Hrvatima i igrat će u vrhu napada s Christianom Vierijem, koji je Ekvadoru zabio dva pogotka.</p>
<p>– Započet ću s Pippom Inzaghijem. Pippo je svjež i spreman, što nam je važno u napadu. Živahan igrač poput Pippa ometa suparnike. Pomoći će tako svojoj momčadi i zabrinuti suparnike. Uvjereni smo da će mnogo napraviti za reprezentaciju, rekao je Trapattoni.</p>
<p>Francesco Totti igrat će povučeno, ali bit će treći napadač. S takvim rasporedom Hrvatskoj će biti jako teško obraniti se od trojice ovakvih igrača. Trapattoni čeka da vidi hoće li za subotu biti spreman srednji vezni igrač Luigi Di Biagio, koji ima problema s uraštenim noktom na nozi.</p>
<p>– Nadam se da Di Biagijev problem nije ozbiljan, veli Trapattoni koji će, ako Di Biagio ne bude spreman, u postavi staviti Gennara Gattusa ili Christiana Zanettija.</p>
<p>Osim što priča i razmišlja o utakmici protiv Hrvatske, talijanski izbornik Trapattoni muči se i s mirom među »azzurrima«. Jedan od napadača reprezentacije Alessandro Del Piero vječno je nezadovoljan i stalno gunđa, smatrajući da zaslužuje mjesto u prvih jedanaest. No, Trap ima svoje ideje i Del Piero se treba podrediti momčadi. Uoči utakmice protiv Hrvata, Trap je morao poricati novinarske navode da je Del Piero udaljen od momčadi nakon utakmice protiv Ekvadora, u kojoj je ušao s klupe u 74. minuti.</p>
<p>– Neke su novine rekle da sam otpisao Del Piera, ali to nije istina. Činjenica da je igrao posljednjih 20 minuta pokazuje da zaslužuje biti u momčadi kao i svi ostali. On je bio jedan od najboljih igrača talijanskog prvenstva. Svi igrači koji su ovdje to su i zavrijedili i svi imaju jednak tretman, objašnjavao je Trapattoni.</p>
<p>Budući da se Trapattoni odlučio vratiti igri s tri napadača, izbornik ističe da ima mjesta za sve.</p>
<p>– Inzaghi, Del Piero i Vincenzo Montella igraju dobro i razlike su male. Svi imaju jednake izglede za nastup, nitko nije favoriziran, rekao je Trapattoni. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jarni:Talijani bi mogli imati mnogo problema! </p>
<p>TOYAMA</p>
<p> – Robert Jarni na susretu s novinarima najprije se dotakao još jednom utakmice protiv Meksika.</p>
<p> – Da smo imali uobičajenu igru s dodavanjima, rezultat bi bio drugačiji. No, zapali smo u potpuni nesklad. Znam da je to suvišno govoriti, ali reći ću. Da nam je ova pamet u sljedećih deset utakmica protiv Meksika, nijednom ne bismo izgubili.</p>
<p> O dvoboju s Italijom Jarni kaže:</p>
<p> - Ne smijemo se unaprijed predati, moramo biti strpljivi. Ako se dobro postavimo, Talijani mogu imati puno problema s nama. </p>
<p> </p>
<p> Jarniju je postavljeno pitanje što misli o stavovima Maldinija da je Hrvatska veoma dobra momčad i da je sada najopasnija. Naš je reprezentativac kratko odgovorio:</p>
<p> – Uopće me ne zanima što govori Maldini, zanima me samo naša igra.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Senegalski (anti)junak Diao</p>
<p>Salif Diao je prvo skrivio jedanaesterac iz kojeg su Danci poveli, potom je sam ugurao loptu u mrežu za 1-1, da bi nedugo nakon toga zaradio crveni karton i tako svoju momčad ostavio s desetoricom igrača na terenu</p>
<p>DAEGU, 6. lipnja</p>
<p> – Igra na granici incidenta, šest žutih kartona, jedno isključenje... To su glavna obilježja prve utakmice drugoga kola A skupine SP-a, u kojem su Danska i Senegal odigrali 1-1 (1-0). U središtu je pažnje na ovom iznimno nervoznom dvoboju bio senegalski vezist Salif Diao. Prvo je skrivio jedanaesterac iz kojeg su Danci poveli, potom je sam ugurao loptu u mrežu za 1-1, da bi nedugo nakon toga zaradio crveni karton i tako svoju momčad ostavio s desetoricom igrača na terenu.</p>
<p> Danci su poveli u 16. minuti, nakon što se Diao u svom kaznenom prostoru doslovno svalio na Tomassonova leđa, što je automatski značilo i kazneni udarac. Tomasson je ujedno bio uspješni realizator za vodstvo svoje momčadi. U ozbiljniji lov na rezultatski zaostatak Senegalci su se upustili tek u drugom poluvremenu. Furioznom su igrom posve zasjenili svoje suparnike, a izjednačili su već u sedmoj minuti nastavka. Pitanje je bi li se Danci dokopali boda da Diao nije načinio glupost i 12 minuta prije kraja zaradio isključenje. Na sredini terena grubo je pokosio Henriksena, džonom ga je udario u potkoljenicu, nakon čega ga je sudac potjerao u svlačionicu.</p>
<p> Izjednačujući pogodak Diao je postigao nakon Fadigine asistencije. Živost u igru senegalske momčadi u drugom je poluvremenu unio dvojac Henry Camara – Souleyman Camara, a njihov je ulazak značio napad prema danskim vratima. Sve u svemu, senegalski su nogometaši u ovoj utakmici potvrdili da njihova sjajna prezentacija i pobjeda protiv Francuske na otvaranju SP-a ipak nisu bili slučajnost i kratkotrajni trenutak nadahnuća. Štoviše, već su se sasvim približili osmini finala...</p>
<p> l Stadion »World Cup«</p>
<p>DANSKA – SENEGAL 1-1 (1-0)</p>
<p>DANSKA: Sřrensen – Helveg, Laursen, Heintze, Henriksen – Třfting, Gravesen (od 61. Poulsen); Rommedahl (od 88. Lřvenkrands), Gronkjaer (od 50. Jřrgensen) – Tomasson, Sand</p>
<p>SENEGAL: Sylva – Coly, P. M. Diop, Diatta, Daf – Sarr (od 46. H. Camara); Mo. N'Diaye (od 46. S. Camara; od 80. Beye), P. B. Diop, Diao, Fadiga – Diouf</p>
<p>SUDAC: Batres (Gvatemala); GLEDATELJA: 43.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Tomasson (16. - 11 m), 1-1 Diao (52.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Sand, Fadiga, Tomasson, Diao, Helveg, Poulsen; CRVENI KARTON: Diao (78. - gruba igra)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Khalilou FADIGA.</p>
<p>(M. T.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="50">
<p>Useljenička paranoja hara Starim kontinentom</p>
<p>Profesor Nigel Harris, analizirajući bauk imigracije koji zahvaća Europu, piše da europske vlade useljenike smatraju »uzrokom rasizma i ksenofobije, što stvara političku nestabilnost«</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - Napisi »Ne ulazi«, koji se odnose na ograničavanje ulaska imigranata iz Afrike, istočne Europe, Srednjeg istoka, sve su češći u svim europskim državama. Čak i jedna umjerena Danska, zemlja koja je uvijek služila kao primjer liberalizma, uvela je ovih dana mjere koje su do nedavno bile nezamislive: stranci koji se zateknu bez papira bit će istog trena deportirani, dozvole za vjenčanja sa danskim državljanima izdavat će se vrlo rigorozno, socijalna pomoć bit će drastično smanjena i ograničena.</p>
<p>Profesor Nigel Harris, analizirajući bauk imigracije koji zahvaća Europu, piše da europske vlade useljenike smatraju »uzrokom rasizma i ksenofobije, koji stvara političku nestabilnost«. I zaista, dok bi s ekonomske strane dolazak imigranata u europske države bio čak i prihvatljiv, politički strši i prijeti prerasti u prvorazredni europski problem. Posljednjih godina Velika Britanija treba sve više sezonaca i stručnjaka. Nema velikih problema da se nađe posao u deficitarnim granama, ali je posljednjih mjeseci signal za uzbunu upaljen i kod Blaira. Tunel ispod kanala, kroz koji imigranti nekontrolirano pokušavaju ući u Britaniju, doveo je do promjena stava i sada se uvode brzopotezne mjere na osnovi kojih će doseljenici bez dozvola pod hitno biti izbačeni iz Britanije.</p>
<p>Londonski The Guardian piše da Europa sve više postaje »ograđeni kontinent« i da je nova željezna zavjesa samo pitanje dana. »Globalizacija je trebala značiti slobodu - slobodu kretanja novca tamo gdje je dobitak bio veći, rušenje Berlinskog zida i uživanje u plodovima kapitalističkih društava, da bi se osigurao bolji život. Ali samo za neke. Bit globalizacije je mobilnost, ali sada je jasno da se ona ograničava samo na novac i globalnu elitu koja ga kontrolira«, piše The Guardian.</p>
<p>Europski analitičari procjenjuju da je strah od imigracije pojačan od kako u Europi kolo vode desne stranke i polako preuzimaju vlast u svim najznačajnijim državama. Za desne konzervativce uvijek je bilo važnija mobilnost kapitala, a ne i radne snage, što se pokazuje i sada, kada mnoge države trebaju radnike raznih profila. Ali od nekontroliranog straha od dolaska novih ljudi zatvaraju vrata i onima koje trebaju.</p>
<p>Talijani ovih dana likuju: i Španjolci idu njihovim stopama, predlažu rigoroznije mjere, a burnih europskih reakcija na talijanski zakon o imigrantima gotovo da i nema. Berlusconi je tako dobio za pravo, a više se nitko ne čudi ni Bossijevim izjavam. Europski mentalitet opsade sve više se udomaćio u europskim glavnim gradovima, pa se polako valja i prema granicama ujedinjene Europe.</p>
<p>The Guardian ide i dalje, pa procjenjuje da je panika sa useljavanjem dio šire europske i svjetske priče po kojoj je došao kraj zlatne ere liberalnog kapitalizma i da slijedi »nešto mnogo gore«.</p>
<p>Europska ljevica zasad se drži po strani, ni sama ne znajući treba li pokazati zube desnici baš na toj osjetljivoj i vrućoj temi, o kojoj ni ona nema jasni stav. Strah od terorizma samo je pojačao paniku od stranaca, pa i »obični« građani Europe sve više vjeruju populistima i sve muke svakodnevnog života pripisuju strancima. Europska unija naći će se vrlo brzo pred krupnim problemom koji se tiče i proširenja, jer bi otvaranje vrata državama s istoka Europe problem imigracije samo pojačao i doveo do točke usijanja.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Policija EU brani »tvrđavu Europu«</p>
<p>Samo u Europsku uniju 2000. godine ušlo je 400.000 imigranata uglavnom iz zemalja bivše Jugoslavije, Iraka, Afganistana i Irana / Španjolski premijer Jose Maria Aznar izjavio je kako se europske političke vođe zalažu za jasnu i funkcionalnu politiku EU prema političkim imigrantima</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - U strahu od sve veće javne potpore populističkim desnim strankama, Europska se unija planira dogovoriti o zajedničkoj politici prema imigrantima. Prošlog tjedna u Rimu na tu su temu razgovarali ministri unutaranjih poslova EU, a razgovori bi trebali rezultirati zajedničkim stavom o imigracijskoj politici. </p>
<p>Španjolski premijer Jose Maria Aznar izjavio je kako se europske političke vođe zalažu za jasnu i funkcionalnu politiku EU prema političkim imigrantima. »Velike« članice Europske unije, Velika Britanija Španjolska, Francuska i Njemačka pozivaju sve ostale da pokrenu brzu akciju kojom bi se značajno pooštrila kontrola granica i na taj način spriječio ulazak na tisuće ilegalnih migranata. </p>
<p>Jedna od zamisli je da se uvođenjem policijskih snaga Europske unije na njezine granice kontrolira ulazak ilegalnih migranata. Drugi prijedlog je upotreba satelitskog sustava Galileo kako bi se ušlo u trag putevima imigranata. Taj sustav će, međutim, profunkcionirati tek 2006.godine. </p>
<p>Jačanje desnih stranaka u Europi, posebice u Danskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Italiji zabrinulo je službeni Bruxelles, pa je odlučeno da se u sveopćoj europskoj zbrci oko imigranata i onih koji traže politički azil treba pod hitno donijeti zajednička politika. Ovo pitanje bit će stoga najvažnija tema EU summita u Sevilli, posljednjeg sastanka na vrhu za španjolskog predsjedavanja Unijom. Do zajedničkog stava međutim vrlo se teško dolazi.</p>
<p>Velika Britanija je već najavila da planira zabraniti traženje političkog azila onima koji su već odbijeni, a nalaze se u na otoku. Danska je prošlog tjedna usvojila najrestriktivniji zakon o imigrantima u Europi. Pokretanje ovog pitanja nije međutim samo rezultat straha od desno populističke retorike pojedinih stranaka u Europi. Problem već dugo vremena ističu one zemlje kojima ilegalni imigranti predstavljaju najveći teret, poput Velike Britanije i Italije. Ujedinjeni narodi su procijenili kako je u razdoblju od 1980. do 2000. godine politički azli u svijetu zatražilo gotovo 8.5 milijuna ljudi. Samo u europsku uniju 2000. godine ušlo je 400. 000 imigranata uglavnom iz zemalja bivše Jugoslavije, Iraka, Afganistana i Irana. Od 375 milijuna europskih građana u EU, njih 18 milijuna nisu Europljani. </p>
<p>Kritičari uvođenja restriktivnih mjera, poput Amnesty Internationala navode kako se tim mjerama problem neće riješiti, a Europska unija, poznata po slobodnom protoku roba, ljudi i ideja, pretvorit će se u tvrđavu u kojoj će se kršiti ljudska prava. </p>
<p>Europska petnaestorica prvo se mora dogovoriti među sobom. Zajedničkom politikom u rješavanju ovog problema izbjegle bi s nedoumice jer EU - države imaju različito zakonodavstvo. Problemi su započeli 1985. kada je Europska zajednica odlučila ukinuti unutarnje granice i pojačati vanjske. Nisu međutim svi pristupili takvoj strategiji. Velika Britanija i Danska i dalje održavaju unutar EU -a posebne granične i carinske kontrole. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Modernizacija ili marginalizacija </p>
<p>Želja je Washingtona da NATO može djelovati u akcijama afganistanskog tipa i da pritom ne bude sporosti, neorganiziranosti i odgađanja</p>
<p>BRUXELLES, 6. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sastankom ministara obrane članica NATO-a u Bruxellesu je počelo veliko završno pretresanje strukture i načina djelovanja Sjevernoatlantskog saveza. Njegov glavni tajnik Lord Robertson opisao je to s tri kratke riječi: »modernizacija ili marginalizacija«. </p>
<p>Buduće se akcije NATO-a zamišljaju kao brzo djelovanje uigranih trupa na zadacima poput uništavanja afganistanskih uporišta terorističke organizacije. Ovo je tek dio promjena i one će NATO-u dati novu ulogu u sigurnosnoj strukturi.</p>
<p>»Trošite više«, poručuje Rumsfeld</p>
<p> Istodobno, Amerikanci, okuraženi sa 48 milijardi proračunskog povećanja za obranu, tvrde da NATO neće biti djelotvoran, koristan i upotrebljiv sve dok europske saveznice ne zavuku ruku dublje u džep. Iznos povećanja američkog ulaganja u obranu jednak je zbroju godišnjih obrambenih budžeta dvaju najvećih NATO-vih europskih članica, Francuske i Britanije.</p>
<p> Trošite više, temeljna je poruka s kojom je u Bruxelles stigao američki ministar Donald Rumsfeld. »Operacije protiv terorizma jasno su ukazale na nedostatke s kojima se suočavamo«, objavio je u uvodnoj riječi ministarskog skupa u četvrtak u Bruxellesu Lord Robertson. Pritom je najavio da će do jesenjeg praškog summita Sjevernoatlantskog saveza svi elementi nove strukture efikasnijeg, moderniziranog vojnog saveza morati funkcionirati.</p>
<p>I u akcijama »afganistanskog tipa«</p>
<p> Temeljite promjene počele su u obrambenim programima, strategijama, organizaciji, pa i u promjeni načina zapovijedanja, sve okrunjeno sredstvima moderne obrane, pokretljivim jedinicama, suvremenijim naoružanjem, ojačanim vidovima borbe s kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama i sprečavanjem posljedica. Bolje mogućnosti transporta, logistika, komunikacije - sve su to novi, osvježeni elementi moderniziranog Saveza.</p>
<p>Želja je Washingtona da NATO može djelovati u akcijama »afganistanskog tipa« i da pritom ne bude sporosti, neorganiziranosti, odgađanja.</p>
<p>Obrana je veliki biznis</p>
<p> Međutim, obrana je veliki biznis. Kada treba izdvojiti novac, pogotovo uoči izbora, stvari ne idu glatko niti jednostavno kao kada se o potrebi poboljšavanja obrambene sposobnosti slože ministri obrana. Upravo je objavljeno da je budućnost europskog projektila zrak-zrak, jednog od krunskih primjera europskih tehnoloških dostignuća, došao je u pitanje. Njemačka je naime, odbila potpisati ugovor o razvoju »meteora« ostavljajući to, poput Nizozemaca s novim ratnim zrakoplovom JFS, za novi saziv parlamenta. Europski projektil guraju Britanci kako bi bio ugrađen u još jedan europski proizvod, borbeni avion »eurofighter«. Britanija je u razvoj »meteora« uložila 1,6 milijardu eura, Njemačka će snositi petinu troškova ili milijardu eura za projekt koji će, na kraju kreirati do dvije i pol tisuće novih radnih mjesta.</p>
<p> Ovo je tek sitan dio mozaika promjena u obrani - i ukazuje koliko je čitav ovaj posao »modernizacije ili marginalizacije« kompliciran, pogotovo kad s političkih siđe u nacionalne i ekonomske vode.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Povratak Harisa Silajdžića u politiku</p>
<p>Haris Silajdžić i Neven Tomić vjerojatno će biti kandidati za bošnjačkog odnosno hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na izborima zakazanim za 5. listopada ove godine</p>
<p>SARAJEVO, 6. lipnja </p>
<p> - Haris Silajdžić i Neven Tomić vjerojatno će biti kandidati za bošnjačkog odnosno hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na izborima zakazanim za 5. listopada ove godine.</p>
<p> Kako u četvrtak tvrdi sarajevski Dnevni avaz, Silajdžić je dan ranije donio konačnu odluku da se kandidira na predstojećim izborima. List navodi da je ovakva odluka uslijedila nakon brojnih poziva što su mu ga uputili članovi njegove Stranke za BiH (SBiH), neovisni intelektualci i simpatizeri a obavljene su i konzultacije s predstavnicima međunarodnne zajednice.</p>
<p> Ukoliko se vijest o isticanju kandidature pokaže točnom, ona će označiti Silajdžićev izlazak iz dragovoljne političke izolacije na koju se odlučio prije dvije godine prepuštajući ulogu vodećeg bošnjačkog političara čelniku Socijaldemokratske stranke (SDP) Zlatku Lagumdžiji.</p>
<p>»Privatni« pakistanski kredit</p>
<p> Silajdžić je u protekla dva tjedna bio izložen nizu medijskih napada u kojima je prikazivan kao korumpirana osoba sklona nepotizmu. Pri tome mu je posebice zamjerana činjenica da je gotovo privatno koristio kredit pakistanske vlade od 20 milijuna dolara kao i da je povezan sa sumnjivim poduzetnicima kojima namješta poslove što se financiraju iz proračunskih sredstava.</p>
<p> Sadašnji dogradonačelnik Mostara Neven Tomić, nekada utjecajni član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), na jesenjim bi se izborima mogao pojaviti kao zajednički kandidat nekoliko stranaka s hrvatskim predznakom. Prema tvrdnjama Avaza Tomić nikakvu odluku još nije donio i trenutačno ga se pokušava uvjeriti da prihvati kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.</p>
<p> Predsjednica Izbornog povjerenstva BiH Lidija Korać potvrdila je kako je 56 političkih stranaka dobilo dopuštenje za sudjelovanje na izborima u listopadu.Na izbornim listama naći će se i tri neovisna kandidata.</p>
<p> Velikih koalicija na ovogodišnjim izborima, po svemu sudeći, neće biti. Sve tri velike nacionalne stranke - HDZ, SDS i SDA - na izborima će se pojaviti samostalno a tako će postupiti i ostale utjecajne stranke poput SDP-a, Stranke za BiH, Partije demokratskog progresa (PDP) i Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).</p>
<p>Manje šanse Alijanse</p>
<p> Potpuno odvijeni nastup stranaka koje čine sadašnju Alijansu za promjene mogao bi međutim značajno ugroziti njihove šanse za osvajanje najutjecajnijih pozicija poput onih u Predsjedništvu BiH. Predsjednik Liberalne stranke (LS) Rasim Kadić koji trenutačno koordinira rad Alijanse izjavio je početkom tjedna kako se sada pokušava uspostaviti suradnja pri određivanju kandidata za državni vrh.</p>
<p> Cilj je osigurati da glasači svih deset članica Alijanse podrže zajedničkog bošnjačkog odnosno hrvatskog kandidata za člana Predsjedništva s tim da bi bošnjačkog kandidirale SDP ili SBiH a hrvatskog stranke-članice tzv. hrvatskog bloka unutar Alijanse.</p>
<p> Sukobi između Zlatka Lagumdžije i Harisa Silajdžića mogli bi međutim značajno otežati ovakav projekt a istakne li SDP svog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva, najviše šanse za to mjesto imat će predsjednik SDA Sulejman Tihić. Prema dosadašnjim najavama, najvjerojatniji kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH bit će sadašnji premijer Republike Srpske Mladen Ivanić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Izraelski tenkovi granatama zasuli Arafatovo središte</p>
<p>RAMALLAH, 6. lipnja</p>
<p> - Izraelski tenkovi ušli su u Ramallah, grad na Zapadnoj obali, pucajući iz vatrenog oružja na sjedište palestinskog predsjednika Yassera Arafata, javili su palestinski izvori.</p>
<p> Upad je uslijedio nakon palestinskog bombaškog napada u sjevernom Izraelu. Odgovornost za taj napad preuzela je militantna grupa Islamski džihad. Palestinska samouprava osudila je samoubilački napad i odbacila izraelske optužbe da je za taj napad kriv palestinski predsjednik Yasser Arafat. Prigušena tutnjava, koja je zvučala poput topovske vatre, čula se u Jeruzalemu koji je 10 kilometara udaljen od Ramallaha. Nakon granatiranja sjedišta palestinskog predsjednika kolona od pedesetak tenkova i oklopnih transportera napustila je Ramallah. Jedan Arafatov tjelohranitelj je ubijen, a najmanje sedam Palestinaca je ranjeno u napadu. Izraelska vojska napustila je u četvrtak ujutro i Nablus, grad na sjeveru Zapadne obale. U taj grad, u kojem živi oko 200.000 Palestinaca, Izraelci su ušli u prošli petak i nametnuli policijski sat. Izraelski vojnici su radili sustavne pretrese i provodili uhićenja osumnjičenih.</p>
<p> Inače Arafat je u četvrtak nakon silovitog napada na njegovo sjedište u Ramallahu, prkosno izjavio kako »nitko ne može poraziti palestinski narod«. »Od svijeta tražim da se dođe uvjeriti u ovaj rasizam i fašizam te u masovne napade na sjedište palestinskog vodstva«, rekao je Arafat novinarima po izlasku iz kompleksa zgrada u Ramallahu u kojemu se nalazi njegovo sjedište. </p>
<p>Izraelski predsjednik Moshe Katsav pozvao je »slobodni svijet da prekine veze« s palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom, izvijestili su u četvrtak izraelski mediji. »I oni koji ga okružuju počeli su mu predbacivati zbog načina na koji upravlja«, smatra Katsav te ističe kako Izrael više nema iluzija u vezi s tim te da »i međunarodna zajednica počinje shvaćati zašto«. Katsav je to izjavio nakon samoubilačkog napada automobilom bombom koji je počinjen u srijedu u izraelskom mjestu Meggidu. U njemu je, osim počinitelja, poginulo još 17 osoba, a 37 ih je ozlijeđeno. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>EU od Đukanovića traži ostavku?</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - Podgorički dnevnik Dan u četvrtak piše da Europska unija od crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića traži da podnese ostavku. »Nagađa se s datumom do 15. lipnja«, tvdi list, pozivajući se na anonimne diplomatske izvore. Dodaje i da se u Bruxellesu čak razmatra mogućnost da se, ako Đukanović zbog umiješanosti u međunarodni šverc cigareta ne podnese ostavku, Crnoj Gori uvedu sankcije. Dan, poznat po naklonosti crnogorskoj oporbi i projugoslavenskoj opciji, spominje i mogućnost da se Đukanovićevo smjenjivanje pokrene u crnogorskom parlamentu ako on ne podnese ostavku. </p>
<p>Novi detalj vezan za »slučaj Đukanović« na sudu u Bariju gdje je, prema naknadnim tumačenjima, Đukanović upisan u registar istraga, što ne znači i da je istraga i pokrenuta, izjava je jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Zorana Živkovića. On je agenciji Beta izjavio da ga je nedavno talijanski specijalni državni tužitelj za borbu protiv mafije izvijestio da se glavni kanal za šverc cigareta premjestio u grčku luku Pirej gde je u posljednje vrijeme najintenzivniji. »Prema saznanjima talijanskog tužiteljstva, kroz Crnu Goru je proteklih godina prolazio kanal šverca cigareta, a na moj upit je li to i dalje slučaj, tužitelj je odgovorio da to više nije intenzivno i da se švercerski kanal spustio južnije. Najintenzivniji je u pirejskoj luci gdje je posljednjih mjeseci bilo mnogo zapljena švercanih cigareta«, rekao je Živković. Dodao je da jugoslavensko ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno jugoslavenski ured Interpola, nije dobio nikakav zahtjev od Italije za informacije koje bi imale veze s medijskim navodima o pokretanju istrage protiv Đukanovića. V.F.P.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Američki časopis nudi Česima milijun kruna za »pravi podatak« o političarima</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - Češko izdanje časopisa Hustler kontroverznog pornografskog magnata Larryja Flynta raspisao je na oglasnim stranicama čeških novina nagradu od milijun kruna (200.000 kuna) za informaciju o korupcijskoj ili ljubavnoj aferi nekog od vodećih čeških političara.</p>
<p>Budući da će se u Češkoj za desetak dana održati parlamentarni izbori takva bi tema bila vrlo zanimljiva za širu javnost i podigla nakladu Hustleru. Priznaju to i u praškoj redakciji Hustlera - raspisana nagrada od milijun kruna je reklamni potez ovog časopisa, jer se sličan potez prije nekoliko godina u SAD-u pokazao uspješnim. Tada je, naime, Hustler raspisao sličnu nagradu ogorčen dvoličnošću američkih političara. Oni su zahtijevali ostavku tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona zbog ljubavne afere s Monikom Lewinsky. Menadžerica Hustlera Eva McLeon izjavila je za praški dnevnik Lidove noviny da se na specijalnu telefonsku liniju, čiji je broj objavio Hustler u svom posljednjom broju, javilo nekoliko desetaka ljudi čije informacije suradnici Hustlera provjeravaju. »Neka upozorenja, uglavnom o potkupljivosti i korupciji političara, su zanimljiva, ali ljudi javljaju i izrazite gluposti«, izjavila je Eva McLeon i dodala da ako se neka od informacija pokaže točnom, Hustler će ju objaviti i isplatiti dojavljivaču milijunsku nagradu. Međutim, poziv američkog časopisa ogorčio je češke političare, koji osuđuju takvu akciju. Predsjednik Senata i jedan od kandidata za budućeg češkog predsjednika, Petr Pithart, izjavio je d smatra potez Hustlera »gnjusnim« i izrazio uvjerenje kako ne vjeruje da bi takav poziv mogao naići na veći odziv kod građana. Slično je reagirala i zastupnica Katerina Dostalova te još neki političari. Iznimka je komunistički vođa Miroslav Grebeniček, koji se ne boji da bi Hustler mogao objaviti neke nepovoljne informacije o njemu i njegovoj obitelji. </p>
<p>Časopis Hustler počeo je 70-tih godina izdavati Larry Flynt, a od konkurencije se razlikovao kontroverznim informacijama, fotografijma i parodijama, koje se drugi nisu usudili objaviti. U Češkoj je Hustler podigao veliku prašinu krajem prošlog stoljeća kad je na naslovnoj stranici objavio fotomontažu predsjednika Vaclava Havela u društvu s »obnaženom« bivšom šeficom američke diplomacije, Madeleine Albright, rođenom Čehinjom.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za Stoibera Europa završava na granici Turske </p>
<p>BERLIN, 6. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Turskoj se ne smije dopustiti da postane članica Europske unije. Europa je entitet sa zemljopisnim limitima. Granica Europe je na granici s Turskom. To mišljenje zastupa kandidat CSU/CDU za njemačkog kancelara, bavarski premijer Edmund Stoiber. </p>
<p>Time se Stoiber, i u pitanju proširenja EU na Tursku, predstavio kao nasljednik bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla koji je svoje-dobno provocirao Turke izjavom: »Nisam učio ni u povijesti niti u zemljopisu da Turska pripada Europi«.</p>
<p>Njihovi kritičari, naprotiv, podsjećaju da je Turska azijska i europska zemlja. Možda ne toliko europska kao Rusija, ali Turci nisu u Europi nazočni samo zemljopisno nego i mnogim drugim načinima: kao gastarbajteri te političkim i gospodarskim vezama. Turska je, uostalom, članica Vijeća Europe, ključna članica NATO-a u tom dijelu svijeta i pridružena članica Europske unije. Sve to, naravno, znade i Stoiber. No, govoriti da Turskoj ne treba dopustiti ulazak u EU u vrućoj fazi njemačke predizborne kampanje je populistički profitabilno jer takve političke poruke nailaze na dobar odjek u velikom dijelu biračkog tijela koji misle da je turskih gastarbajtera ionako previše u Njemačkoj.</p>
<p>Stoiberovi kritičari osim tih kratkoročnih političkih interesa, protivljenje proširenja EU na Tursku vide u kulturno-povijesnim razlikama islamske i kršćanske kulture. Mnogi njemački konzervativci to smatraju temeljnom preprekom za ulazak Turske u EU. </p>
<p>Kao argument uzimaju se i problemi s integracijom turskih gastarbajtera u njemačko društvo. Problem je posebno senzibilizirao javnost nakon 11. rujna i konzervativci ga koriste kao argument u raspravama o unutarnjoj sigurnosti kojoj prijete doseljenici i proširenje EU. </p>
<p>»Pogreška« s pridruženim članstvom</p>
<p>Toj argumentaciji u prilog ide i činjenica da su neke turske vjerske organizacije u Njemačkoj, zbog neprihvaćanja temeljnih vrijednosti njemačkog ustavnog poretka, dobile oznaku ekstremne. Neke od njih koristile su mogućnost ilegalnog djelovanja u Njemačkoj, da bi se borili protiv prozapadnog političkog sustava u Turskoj.</p>
<p>Neki analitičari idu tako daleko da tvrde kako nisu rijetki političari, ne samo u Njemačkoj nego i u EU koji misle da je 1999. godine »učinjena greška što je Turska prihvaćen kao pridružena članica EU«.</p>
<p>U međuvremenu je, pak, Turska kao pridružena članica ispunila mnoge kriterije Bruxellesa. U ustav je unesen amandman kojim se proklamira vladavina prava, ukinuta je smrtna kazana, čak su i Kurdi dobili prve emisije na kurdskom jeziku... Sve to još nije ono što Bruxelles i Berlin traže, ali Ankara očito pokazuje snažnu težnju da se približi Europi.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ozbiljni zastoji u odnosima Hrvatske i BiH</p>
<p>MOSTAR, 6. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, čiji je dolazak u Bosnu i Hercegovinu najavljen za 17. lipnja, na sjednicu Međudržavnog vijeća RH i BiH, izjavio je za »Dnevni avaz« kako »dijeli ocjenu Beriza Belkića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, o određenom zastoju do kojeg je došlo u odnosima između RH i BiH«. »Bilo bi neozbiljno kada bih poricao da postoje i neki problemi«, ustvrdio je Mesić, komentirajući Belkićeve ocjene o ozbiljnim zastojima u odnosima s Hrvatskom (Ugovor o dvojnom državljanstvu, Luka Ploče, granica kod Kostajnice, itd.). Problemi u odnosima između dvije susjedne zemlje su, dakle, očiti, no hrvatski predsjednik i dalje ipak s optimizmom gleda na ukupnost odnosa RH i BiH jer »u relevantnim političkim krugovima i u Hrvatskoj i u BiH nesumnjivo postoji politička volja da se ne ugrozi ukupnost dobrih odnosa dviju zemalja i da se na tragu ostvarenog ide dalje«.</p>
<p>Neki međudržavni sporazumi, najavio je, bit će potpisani već tijekom idućeg sastanka Međudržavnog vijeća, a bit će otvorena i ozbiljna rasprava o tomu kako riješiti ono što se ukazuje kao problem u bilateralnim odnosima RH i BiH. Pritom, za svaki problem može se naći rješenje na temelju prepoznatih interesa obiju strana i spoznaje da rješenje ne smije biti takvo da se bilo koja strana osjeća gubitnikom.</p>
<p>Kada je, pak, riječ o ideji sastanka na vrhu trojice predsjednika – Hrvatske, BiH i SRJ u Sarajevu, Mesić je potvrdio kako je spreman doći u glavni bosansko-hercegovački grad »kako bi još jednom potvrdio da Republika Hrvatska poštuje međunarodno priznate granice BiH te da nema nikakvih pretenzija na bilo koji dio područja te zemlje«. Svrha tog sastanka bit će ispunjena »ako takva izjava (da SRJ nema pretenzija prema BiH) dođe i od jugoslavenskog predsjednika«.</p>
<p>Mesić je demantirao da je opalo njegovo zanimanje za Bosnu i Hercegovinu. To što se u posljednje vrijeme nije posebice oglašavao u vezi sa stanjem u BiH on je prokomentirao svojim jasnim i poznatim stajalištima o BiH, koje nema potrebe uvijek iznova ponavljati. BiH je, dodao je hrvatski predsjednik, jedna od tema svih razgovora koje vodi s inozemnim državnicima, bilo u Zagrebu, bilo tijekom posjeta drugim zemljama. Na kraju razgovora dotaknuo se i listopadskih izbora u BiH, izrazivši nadu da će oni utrti put daljnjoj demokratizaciji države u smislu ostvarivanja pune konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom području, jačanja središnjih institucija i povratka izbjeglih i prognanih, uz poruku hrvatskim glasačima sljedećeg sadržaja: »Moja je ustavna obveza brinuti se o položaju Hrvata koji žive izvan Hrvatske, a njihova je domovina – Bosna i Hercegovina«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Ni od Pavelićevih se privrženika takav stav ne može čuti</p>
<p>U Vjesniku je 5. lipnja objavljen dopis Ivana Franjića (»Puhovskoga je zaslijepila mržnja, on ne vidi razliku«), u kojemu se tvrdi da pismo koje sam, u ime Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava, poslao predsjedniku Sabora pokazuje da bih trebao »izbaciti mržnju iz sebe«.</p>
<p> Interesantno je, ponajprije, da I. F. pismo započeto sa »obraćamo Vam se s molbom da – u skladu sa svojim ovlastima – potaknete...« proglašava »autoritativnim« zahtjevom. To je moguće samo zbog jednoga od dva razloga: ili I. F. smatra nedopustivim svako, makar i pristojno formulirano, obraćanje nas običnih predsjedniku parlamenta ili naprosto nije vičan interpretiranju teksta.</p>
<p>No ključni je argument u pismu da se Jasenovac i Bleiburg ne smiju izjednačavati jer je Jasenovac simbol »incidentnih događaja tijekom rata, bez ikakva posredovanja međunarodnih čimbenika«, a žrtve su bile raznih nacionalnosti. S »druge« strane, Bleiburg je simbol poratnoga zločina nad Hrvatima koji se zbio »uz pomoć međunarodnih čimbenika«.</p>
<p> Odista je teško pojmiti suvislost u stajalištu prema kojemu bi obilježavanje zločina u Hrvatskoj trebalo ovisiti o tomu jesu li pritom sudjelovali inozemni čimbenici ili ne. Nije također jasno kako bi se moralno opravdalo razlikovanje dvaju masovnih zločina na osnovi pretpostavke da je u jednome slučaju riječ o žrtvama nacionalnosti, dok se u drugome radi samo o Hrvatima (što, uz put, za Bleiburg i nije istina; nezanemariv broj Srba, Slovenaca i Crnogoraca zaglavio je tada skupa s Hrvatima). No to je valjda obol autoreferentnosti pisca.</p>
<p>Mnogo je gore – i zapravo zloćudno – interpretiranje logora u Jasenovcu, ustanovljenoga i posljetkom rasnih zakona, kao »incidentnog događaja«. Takav stav već odavno nije bilo moguće čuti čak ni od Pavelićevih privrženika; kada ga iznese »sudac u mirovini« I. F. (koji, istovremeno, valjda iz dugogodišnjeg iskustva, smatra da svjedoci »hodočaste po sudu«!?), onda se valja samo nadati da je gospodin već zaista dugo u mirovini.</p>
<p>U Vjesniku od 6. lipnja redaljka se nastavlja, T. Podrug (»Žele im ugrijati kolektivni žar za novim pobunama«) piše o lažima onih koji govore o uzrocima smanjenja postotka Srba u Hrvatskoj te u tom kontekstu konstatira kako sam se i ja pridružio onima »kojima je želja i cilj svijetu dokazati da je i ova hrvatska država stvorena na zločinima«. Premda sam u povodu popisa objavio desetak tekstova u Hrvatskoj i samo jedan u inozemstvu, I. P. smatra da je riječ o međunarodnoj propagandi i o lažima. Interesantno je, ponovno, da se za raspravu o temi javljaju ljudi koji uopće nemaju potrebe promisliti o jasnim činjenicama koje pokazuju da je – u ratu koji je započet napadom na Hrvatsku, ali i nakon njega – nad hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti odista izvršen niz zločina (za koje, praktički, nitko nije odgovarao). Najgore je što se pritom, zapravo, cinično, u povodu zločina koje se želi skriti, zaostaje na nereflektiranoj patriotsko-taktičkoj razini (želeći, očito, da »svijet« ne dozna što se zaista zbivalo ovdje proteklih godina).</p>
<p>Žarko Puhovski, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Vila Ružica« je vlasništvo hrvatskih učitelja</p>
<p>U Vjesniku od 5. lipnja, pod naslovom »Čija je crikvenička Vila Ružica«, predsjednik SHU pokušava neistinama diskreditirati predsjednika Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu, koji od Vlade zahtijeva vraćanje Hrvatskoga učiteljskog doma »Vila Ružica« stvarnim vlasnicima, hrvatskim učiteljima. </p>
<p>Ako je u demokratskom i pravnom uređenju neke države zajamčeno i neotuđivo pravo vlasništva, onda sam siguran da će Hrvatski učiteljski dom »Vila Ružica« i okolno apartmansko naselje u Crikvenici, koje su gradili hrvatski učitelji odvajajući od svoje uvijek skromne plaće, uskoro biti vraćeno jedinim zakonitim vlasnicima, hrvatskim učiteljima.</p>
<p>Već 1993. Sindikat hrvatskih učitelja, rješenjem Ministarstva pravosuđa, postaje vlasnikom Hrvatskoga učiteljskog doma »Vila Ružica« i apartmanskog naselja u Crikvenici. Način na koji je to ostvareno i zašto se čuvalo u tajnosti mogla bi objasniti jedino prethodnica gospodina Kube. Prvo saznanje o knjiženju u vlasništvo Sindikata hrvatskih učitelja »Vile Ružice« i druge nepokretne imovine u Crikvenici izišlo je na svjetlo dana 1994. godine, u vrijeme pokušaja spašavanja sindikalnog poduzeća »Štreber«. Kao član Malog vijeća do tada nisam imao prilike čuti takvu informaciju. Pretpostavljao sam da to nije znao ni gospodin Kuba, ali sam se u tome prevario. Stavljanjem pod hipoteku cjelokupne sindikalne imovine kao uvjeta za dobivanje većeg iznosa kredita za pokrivanje gubitaka već mrtvog sindikalnog poduzeća »Štreber« naslutio sam opasnost da se sindikatu za otplatu tog kredita oduzme sindikalna članarina. Time bi se onemogućilo funkcioniranje i rad sindikata. Podršku sam dobio u još nekim članovima Malog vijeća (Bunjački, Lederer, Rinčić...), te poduzimamo mjere da do toga ne dođe dok je Kuba očekivao rezultate raspleta događaja. Njegova prethodnica priopćava nam da neće biti ugrožena članarina, već nekretnine čiji je vlasnik Sindikat hrvatskih učitelja kao što je Dom, ambulanta, apartmani u Crikvenici.</p>
<p>Razvoj tih zbivanja je poznat. Predsjednica gubi povjerenje članova Velikog vijeća i gubi predsjedničko mjesto, a Kuba preuzima ulogu predsjednika na vrijeme od godinu dana. Ta se godina dana produžava u mnogo dulje razdoblje. Njegov prvi značajniji korak bio je promjena Statuta, kojim SHU pretvara u predsjednički sindikat. Među predloženim izmjenama je i mogućnost zaloga ili otuđenja Hrvatskoga učiteljskog doma i druge imovine čiji je vlasnik postao SHU. Tu počinje prvi naš »ozbiljniji sukob«. Većinom glasova Skupštine spriječili smo da u Statut uđe mogućnost otuđenja učiteljske imovine. No, falsificiranjem potpisa ovjerovitelja zapisnika mijenjane su neke odluke Skupštine. Kda smo otkrli te nezakonite radnje o svemu je izvješćeno Veliko vijeće. No umjesto odgovornosti, dotični gospodin biva aboliran i nagrađen još jednim predsjedničkim mandatom.</p>
<p> Ružiću i njegovim splitskim kolegama to je bila posljednja sjednica sindikata u čijem su stvaranju sudjelovali. Tako se riješio onih koji se nisu samo divili i aplaudirali, udovoljavajući njegovim željama. Za poslušnost mu je dobra motivacija bila nagrada plaćama dva puta većim od učiteljske. Neistina je da gospodina Ružića »nije žuljalo vlasništvo Sindikata krajem 1996. dok je jeo sindikalni kruh«. Krajem 1996. jeo sam učiteljski kruh jer sam odbio sindikalni, iako je bio dvostruko deblji (dvije profesorske plaće), jer nisam prihvatio uvjet »šuti i delaj što ti se kaže«.</p>
<p>Vjerujem da je pravda spora, ali joj se ne može uteći. Vjerujem u načelo neotuđivog prava na vlasništvo i uvjeren sam da ćemo spasiti učiteljsku povijesnu imovinu i »Vilu Ružica«.</p>
<p>Marko Ružić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Piva i nogometa!</p>
<p>Znamenitu latinsku izreku »Kruha i igara« ovog su mjeseca majstori za sricanje propagandnih slogana preinačili u »Piva i nogometa«. Mjesec će dana nacija uživati u nogometu i zaboraviti sve ostale brige.</p>
<p>No da bude sve prema onoj latinskoj, prvi su se pobrinuli proizvođači piva misleći valjda da je nezamislivo pratiti nogometnu utakmice bez ispijanja piva. U promidžbi se natječu »ožujsko« s »karlovačkim«, a ovi s nekim uvoznim.</p>
<p>No svima bi trebalo biti znano da se ni piva ne može ispijati do mile volje a da se ne izgubi moć normalnog rasuđivanja. U nas je zabranjeno promicati alkoholna pića, ali to izgleda vrijedi samo za vino, rakiju, viski i ostale »žestice«. I kad gledatelji u kafiću, ili okupljeni poznanici oko malog ekrana, počnu otvarati poklopce od pivskih boca, kako se to lijepo i poučno može vidjeti na malim ekranima, i kad svaki popije pet, šest ili tko zna koliko boca, i kad se prijenos završi, a svi sjednu za svoje volane, ozareni pobjedom »svoje« reprezentacije, ako se srećom i ne dogodi neko veliko zlo, svako dijete može zapaziti da im se auti »lelulaju« po cesti i da je najbolje skloniti im se s puta. </p>
<p>K. Orešković, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Spasio ga radnik u stanu</p>
<p>ZLATAR, 6. lipnja</p>
<p> – U četvrtak je u Županijskom sudu u Zlataru nastavljeno suđenje trojici optuženih za oružano razbojstvo, koje je, zbog protoka vremena, nastavljeno ponovnim čitanjem dokaznog postupka. Tijekom suđenja gotovo su svi osim predsjednika vijeća Petra Šakića i daktilografkinje zadrijemali. </p>
<p>Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva tereti Ninoslava Lovrenčića (29) i Ivicu Piljka (25) iz Svetog Križa Začretja te Romicu Baliju (34) iz Zaboka za pokušaj oružanog razbojstva nad Tomom Ričkom (58) u njegovu stanu 8. studenoga 1999. godine. Tada su Ninoslav Lovrenčić i Ivica Piljek, naoružani berettom cal. 22 s prigušivačem i plinskim pištoljem H. Schmidt 8 mm te maskirani čarapama, pozvonili na vrata Ričkova stana, a kad im je Tomo Ričko, inače osoba bez vida i predsjednik Udruge slijepih Krapinsko-zagorske županije, otvorio, napali ga u namjeri da mu uzmu novac, dok ih je u vozilu čekao Romica Balija. </p>
<p>U hrvanju s napadačima Tomi Ričku je pomogao Franjo Roginić, koji je izvodio električarske radove u stanu napadnutog Rička, pa su zajedno svladali Ninoslava Lovrenčića, kojega su zadržali do dolaska policije, koju je pozvao maloljetni Goran Ričko, koji je pobjegao iz stana čim je vidio zamaskirane i naoružane osobe. </p>
<p>Sva trojica optuženih priznala su krivicu i izrazila žaljenje zbog svojih postupaka te rekli kako nisu znali da Tomo Ričko ne vidi. </p>
<p>Suđenje je završeno završnim riječima zamjenika županijskoga državnog odvjetnika Igora Cišpera, koji je promijenio činjenični opis kaznenog djela, te riječima branitelja optuženih, Emira Midžića, Mate Matića i Željka Škudara. Presuda će se objaviti u ponedjeljak.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Martin odvjetnik zatražio odluku o ostavini pokojnoga Ive </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – »Tražimo zaključenje rasprave i donošenje odluke jer smatramo da saslušanjem Miroslava Robića nećemo doći do relevantnih podataka«, izjavio je odvjetnik Jadranko Črnko u četvrtak na Općinskom sudu tijekom sudskog postupka u kojem je Marta Scrassigna Robić tužila braću pokojnoga supruga Ive, Rajka i Miroslava. Oni traže više od polovine nasljedstva od 440.000 njemačkih maraka. </p>
<p> Naime, na okolnost stjecanja bračne imovine u četvrtak je trebao svjedočiti Miroslav Robić, no on se nije pojavio jer mu je, kako je istaknula odvjetnica Zvjezdana Znidarčić Begović, u posljednje vrijeme zdravlje bitno narušeno. Međutim, predložila je saslušanje šogorice pokojnoga Ive, Olivere Robić.</p>
<p>»Sva su braća i supruge bili u idealnim odnosima osim Marte. Nismo se redovito posjećivali jer je Marta to branila Ivi«, ispričala je supruga Rajka Robića i dodala kako se Ivo čak potajno znao sastajati s bratom na klinici gdje je Rajko Robić radio. Prema njezinim riječima Ivo je bio jako zaposlen čestim gažama, a Marta je samo »statirala« te mu nije ni najmanje pomogla s obzirom na njezino oskudno obrazovanje. O iznosima koje je Ivo zarađivao ne zna koliki su, ali je navela da su »astronomski«. </p>
<p>Što se tiče imovine, poznato joj je kako je Ivo imao stan u Grazu, koji je navodno prodao. Zna za vilu u Ičićima, ali ne zna da li ju je Ivo darovnim ugovorom poklonio Riječkoj nadbiskupiji, kako to tvrdi Marta. U bolnici je navodno Ivo rekao bratu kako ima problema s Martom, zbog čega joj je i zabranio dolazak u bolnicu. </p>
<p>I odvjetnica Znidarčić Begović napomenula je da ne zna je li kuća u Ičićima poklonjena jer nikad nije vidjela nikakav darovni ugovor. Na tu je izjavu reagirao zastupnik Marte Robić, odvjetnik Jadranko Črnko, rekavši kako darovni ugovor postoji te ga je i dostavio u spis, no u njemu nije razvidno gdje je ovjeren i je li ovjeren u vrijeme dok je pokojni Robić bio u bolnici. </p>
<p>»Ovo ide na odugovlačenje postupka, što nije moralno prema Marti Robić. Naime, mi smo tužbom precizno naveli što je predmet tužbe, a to je imovina koja je ostala nakon smrti Ive Robića. Kuća nije sporna jer se ona u tužbi i ostavini ne navodi«, izjavio je odvjetnik Črnko. </p>
<p>Također je pokazao podnesak u kojem je odvjetnica Znidarčić Begović već jedanput tražila darovni ugovor na uvid, po čemu zaključuje da je za nj i znala. Ona je pak istaknula kako je za postojanje ugovora doznala iz medija, ali ga nikad nije vidjela.</p>
<p>»Vidjela sam samo darovni ugovor iz 1998. godine pisan krasopisom, no taj ugovor nitko nije potpisao«, izjavila je odvjetnica. Sutkinja Andreja Krstanović Čada odlučila je da se zbog ekonomičnosti postupka Miroslava Robića više neće pozivati. Eventualnu protutužbu tužena će strana specificirati nakon što pribave primjerak darovnog ugovora iz bilježničkog ureda u Rijeci. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Svjedokinja ne zna što je bilo s novcem od prodaje dionica</p>
<p>Bivši predsjednik uprave Glumina banke optužen je da je zloporabom položaja i ovlasti u transakcijama s dionicama banke pribavio protupravnu imovinsku korist od 14,7 milijuna kuna / Reviziju poslovanja provodila i HNB</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Svjedočenjem Zdenke Bastaje, koja je u Glumina banci od 1994. godine radila kao knjigovođa, i još nekoliko ostalih svjedoka, nastavljeno je suđenje bivšem predsjedniku uprave Glumina banke, Marku Marčinku (52).</p>
<p>Marčinko je optužen da je zloporabom položaja i ovlasti u transakcijama s dionicama banke pribavio protupravnu imovinsku korist od 14,7 milijuna kuna. Pritom su mu pomagali Krunoslav Marčinko (30), bivši direktor nekoliko poduzeća u sklopu Glumina grupe, i Ivan Perić (48), bivši direktor Glumina leasinga. </p>
<p>Pred vijećem, kojim predsjeda sutkinja Rajka Tomerlin Almer, na prvoj raspravi, sva su trojica optuženih rekla da se ne osjećaju krivima. Marka Marčinka brane odvjetnici Ladislav Gruičić, Marko Marinović, odvjetnik iz Zadra, te Dragutin Gajski, koji ujedno brani i drugooptuženog Krunoslava Marčinka, dok Perića brani odvjetnik Ivan Kern.</p>
<p>Svjedokinja Bastaja rekla je na sudu da ju je Marko Marčinko pitao 1997. godine bi li u njegovo ime kupovala dionice. Prema optužnici, dionice su potom prodavane po znatno većoj cijeni, a razlika je završila na Marčinkovu računu, kako je u istrazi rekla i Bastaja, a potvrdila na sudu.</p>
<p> »Pristala sam jer sam imala u njega povjerenje. Marčinko je tada bio predsjednik uprave, ali za mene je bio samo Marko Marčinko, i ja sam ovaj posao s njim dogovarala kao s fizičkom osobom jer se prodaja dionica nije mogla izravno provesti«, rekla je Bastaja.</p>
<p> Odgovarajući na pitanje sutkinje da li joj je Marčinko rekao koja je svrha tog posla, svjedokinja je odgovorila: »Znala sam da se radi u poslovne svrhe i pretpostavljala sam da je to bio način da se osiguraju sredstva za poduzeća u okviru Glumina grupe. Što je s tim novcem bilo na kraju, ne znam«. Sigurna je da je potpisala kupoprodajne ugovore o dionicama, no nije se mogla sjetiti je li potpisala i punomoć kojom ju je Marčinko ovlastio za to, kao i ugovor o asignaciji, na što ju je podsjetio tužitelj u ovom predmetu, Dražen Jelinić, predočavajući joj iskaz iz istrage.</p>
<p>Tužitelj joj je predočio i kupoprodajne cijene dionica, odnosno da je jednom prilikom trebalo platiti 3,600.000 kuna, a drugom 684.000 kuna, te je upitao: »Kako ste to mislili platiti?« Bastaja je odgovorila da nije smatrala da ona to treba platiti, »to nije bio moj posao, radilo se o poduzećima iz Glumina grupe, što je bilo garancija da će sve biti u redu«. »Uopće nisam sumnjala da će na mene pasti teret, a to sam napravila jer sam znala čija su to poduzeća, obitelji Marčinko.«</p>
<p>Uglavnom, svjedokinja je u iskazu govorila o velikom povjerenju koje je imala u Marčinka, čija je poslovna filozofija bila da svi zaposleni u svemu sudjeluju i vlastitom kretaivnošću pridonesu stvaranju poduzeća i uspješnom poslovanju. Rekla je da Marčinku nije na prvom mjestu bio samo materijalni dobitak, on je htio od ničega stvoriti nešto, a ne od tuđega nekom pretvorbom. </p>
<p>Bastaja je sudjelovala i u knjigovodstvenom vještačenju, kao jedina osoba koja je još ostala, te je tako i saznala da su dionice plaćene. Osobnu korist iz tih transakcija nije imala nikakvu. Pretpostavlja da su transakcije s dionicama bile uvedene u knjigu dionica, koju je vodio Odjel vrijednosnica. Odgovarajući na Marčinkovo pitanje, Bastaja je rekla da je HNB uobičajeno provodila revizije poslovanja i da bi u slučaju nekih nepravilnosti sigurno upozorila banku na to. Također je rekla da je zaključila kako je Marčinko svojim novcem štedišama vraćao dug, jer je banka bila u blokadi, no nije znala reći otkud mu novac.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Svjedok za optužene: »To su ljudi tako rekuć' kulturnog odgoja«</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> – Na suđenju u Remetincu u četvrtak je još jedan od svjedoka obrane iznio hvalospjeve na račun optuženika. </p>
<p>Luka Jerković (43) poznaje Jelavića, Pripuza, braću Momčiloviće, Zečevića, Sobjeslavskoga i Vuletića. Za njih je kazao da su »ispravni ljudi«, koji su se sastajali u lokalu Stara Knežija, nisu bili nikakvi »dečki s Knežije«, a sve ih je povezivala ljubav prema sportu, nogometu i tenisu. »Nikica (Jelavić) svima je pomagao«, tvrdi Jerković i dodaje da su »Rajko (Momčilović) i Zečević momci tako rekuć´ kulturnog odgoja i od dobrih roditelja«. </p>
<p>Jerković je inače radio kako konobar u nekoliko zagrebačkih lokala gdje je upoznao, kaže, »70 posto ljudi koji se kreću u gradu«. </p>
<p>Poznavao je i pokojnoga Vjeku Sliška i nekoliko njegovih rođaka i prijatelja. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje tužitelja Petra Dragosavca Jerković je rekao tko je od optuženih vozio kakav automobil. Čime su se optuženici bavili, svjedok ne zna. »Nisam ulazio u to«, a zna da su Nikica i Zoki imali neku firmu.Jerković je na kraju zanijekao izjavu iz istrage kod suca Ortynskoga. Prema zapisniku, bio je rekao kako u lokal »Kiwi«, vlasništvo stričeva ubijenoga Ivana Šakote, nije zalazila suprotstavljena skupina odnosno Momčilovići i Zečević (optužen za Šakotino ubojstvo). Jerković je kazao da mu je Ortynski na saslušanju prijetio i napisao u zapisnik što je htio. </p>
<p>Sudac Ratko Šćekić konstatirao je da su spomenutom saslušanju prisustvovali i branitelji Nikice Jelavića, Anto Nobilo i Marijan Svedrović. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Razbojnik u narančastom »golfu« opljačkao Samoborsku banku </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Maskiran muškarac naoružan pištoljem opljačkao je u četvrtak nešto prije podneva poslovnicu Samoborske banke na Trgu Ante Starčevića u samom središtu Svete Nedjelje.</p>
<p>Kako smo uspjeli doznati na mjestu događaja, pljačkaš se dovezao pred banku u »VW golfu« narančaste boje, koji je noć prije pljačke ukraden s parkirališta u središtu Zagreba. Kada je parkirao upadljivi automobil preko puta banke, razbojnik je utrčao unutra i izvadio pištolj zaprijetivši djelatnicima da će pucati ako mu ne predaju novac. Uplašeni su zaposlenici predali razbojniku sav novac, a on je izjurio van trčeći prema narančastom »golfu«.</p>
<p>Budući da se ovaj pljačkaš okomio na banku koja je smještena u središtu mjesta, gdje se nalaze brojne trgovine i kafići te osnovna škola, više je očevidaca zamijetilo upadljivi narančasti »golf«, a neki su se snašli i zapisali registracijske oznake.</p>
<p>Kako smo doznali od zagrebačke policije, riječ je o registracijskoj oznaci ZG – 132 – CC. Nedugo nakon pljačke policija je blokirala sve izlaze iz Samobora, posebice onaj što vodi prema Zagrebu. Gotovo čitavo čvorište u blizini Jankomira vrvjelo je policajcima koji su, naoružani automatskim puškama, zaustavljali svako sumnjivo vozilo.</p>
<p>Opljačkana je banka nakon obavljenog očevida zatvorena. Zasad se zna da je pljačkaš odnio cijeli prijepodnevni utržak.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mišomor u soku</p>
<p>KAŠLJEVAC, 6. lipnja</p>
<p> – Nesvakidašnji pokušaj ubojstva dogodio se u srijedu poslije podne u Kašljevcu (općina Šandrovac). Nakon 30 godina braka Nevenka Valajdžija (42) pokušala je usmrtiti svoga supruga otrovom za glodavce koji je nasula u bocu Cocte i stavila u frižider. Kad je njen sin Milan (29) uzeo Coctu iz frižidera, ona je to zamijetila i rekla mu neka ne pije jer je sok za tatu. </p>
<p>Suprug Nikola (52) posegnuo je za sokom kada se vratio kući i odmah primijetio da sok ima jako čudan okus. Štoviše, u soku je, kada ga je bolje promotrio, uočio neke mrvice. Odmah je posumnjao da je možda riječ o otrovu i cijeli je slučaj oko 16 sati prijavio bjelovarskoj policiji. </p>
<p>Policija u četvrtak nije htjela komentirati slučaj jer se, kažu, radi o nejasnoj kvalifikaciji zločina. Kako je sok bio dostupan svima ukućanima, tvrde u policiji, zasad su moguće optužbe za dovođenje u opasnost po život i za pokušaj ubojstva, što tek treba dokazati. </p>
<p>Ipak, ukućani Nikola i Milan kažu da se Nevenka već nekoliko puta liječila od psihičkih poremećaja u bjelovarskoj bolnici, no da je u pravilu uvijek odbijala liječenje. </p>
<p>U soku je zaista nađen otrov za glodavce, no nije jasno da li bi ta doza dovela samo do trovanja ili bi izazvala i smrt onoga tko bi sok popio. Nevenka Valajdžija u četvrtak još nije bila privedena istražnom sucu Županijskog suda u Bjelovaru na ispitivanje. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Linić: MMF nije bio u Zagrebu zbog novog aranžmana</p>
<p>MMF ne očekuje brže reforme zbog izbora / Za zastoj u reformama kriva je spora i neučinkovita državna uprava </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - »U izvješću misije Međunarodnog monetarnog fonda upozorava se da Hrvatska uskoro ulazi u izborni ciklus što je ograničenje za daljnju provedbu reformi, posebno onih koje se odnose na smanjenje javne potrošnje«, kazao je u četvrtak potpredsjednik Vlade Slavko Linić komentirajući dvotjedni boravak MMF-ova izaslanstva u Zagrebu.</p>
<p>Ipak, tvrdi Linić, objašnjenje za zastoj u reformama u Hrvatskoj ne treba tražiti među političkim razlozima, već u sporosti i neučinkovitosti državne uprave, na što su upozorili i ememefovci. Dodao je da je misija MMF-a u izvješću odboru te institucije pripremila dva moguća scenarija, po kojima će se u narednom razdoblju odvijati gospodarski život u nas. Prema prvom, nastave li se reforme dosadašnjom brzinom, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda iznosit će oko četiri posto godišnje, što će omogućiti tek blagi rast zaposlenosti. Prema drugom scenariju, brža i učinkovitija provedba reformi, posebice na tržištu rada, omogućila bi ubrzanje rasta na oko sedam posto godišnje, što bi rezultiralo znatnijim smanjenjem broja nezaposlenih. Ipak, u MMF-u naglašavaju da su šanse za ostvarenje drugog scenarija minimalne, i to ponajprije zbog sve bližih izbora, rekao je Linić.</p>
<p>Ocijenio je MMF-ovo izvješće povoljnim za Hrvatsku, te naglasio da Hans Flickenschild i njegova misija u Zagrebu nisu boravili zbog novog stand-by aranžmana, već zbog redovitih godišnjih konzultacija predviđenih člankom 4. Statuta MMF-a.</p>
<p>»Htjeli smo ovaj posjet iskoristiti i za početak razgovora o novom stand-by aranžmanu, ali to je prolongirano za rujan, jer ih je MMF želio voditi na temelju podataka o konsolidiranom deficitu opće, a ne središnje države, kao do sada«, potvrdio je Linić Flickenschildove tvrdnje.</p>
<p>Dan ranije Flickenschild je iznio podatak da će, prema grubim procjenama MMF-a, deficit opće države u ovoj godini doseći 6,6 posto BDP-a, premda je deficit konsolidirane središnje države postavljen na 4,25 posto BDP-a. Linić je u četvrtak potvrdio i ovu informaciju, istaknuvši kako će Vlada do rujna pripremiti podatke koje od nje traži MMF. No, i ti će se podaci morati pripremiti izvaninstitucionalno i to samo kao pregled, a zbog toga će se morati mijenjati i zakoni o nacionalnim računima i prikupljanju podataka. </p>
<p> Inače, u opću državu, osim konsolidirane središnje države, ulaze još i izvanproračunski fondovi, DAB, HFP i lokalna samouprava, a upravo oni, tvrdi Linić, generiraju najveći dio deficita opće države. Stoga je najavio daljnje reforme u zdravstvu i nastavak privatizacije kojima se znatan dio deficita pokriva, ali i veća ulaganja u infrastrukturu, koja će se financirati novim zaduženjima. </p>
<p>Na pitanje kako komentira najnoviji poziv predsjednika Republike Stjepana Mesića na zaokret u ekonomskoj politici, koju je izrekao za susreta s izaslanstvom MMF-a, Linić je odgovorio da drukčija ekonomska politika od postojeće nije moguća te da jedino ona osigurava ulazak Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>»I u protekle dvije i pol godine provodili smo ekonomsku politiku ove Vlade. Ma kako se netko trudio ustvrditi drukčije, to nije bila nametnuta politika MMF-a, već politika ove Vlade«, naglasio je Linić.</p>
<p>Poručio je da je samo provedbom Vladina programa moguće stvaranje konkurentnijeg gospodarstva, sposobnog za prodor na europska tržišta. O tome, uostalom, svjedoče i makroekonomski pokazatelji. Premda se očekuje da nakon 2006. godine u hrvatskom fiskusu više neće biti značajnijih prihoda od privatizacije, kojima se financiraju deficiti, vanjska pozicija zemlje tada neće biti ugrožena, zaključio je potpredsjednik Vlade. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zašto proizvodimo milijun tona pšenice kad su domaće potrebe 650.000 tona?</p>
<p>Proizvođači se teško odlučuju na sijanje profitabilnijih kultura, dijelom zato što nemaju odgovarajuću mehanizaciju i znanje, ali i zato što oko žitarica treba u godini raditi tek dva-tri mjeseca, a na drugim kulturama znatno više / Stoga je domaće tržište zatrpano poljoprivrednom robom koju nitko neće, a istodobno Podravka uvozi povrće</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, plan ovogodišnje proljetne sjetve pšenice ispunjen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji 110 posto, a u Šibensko-kninskoj zasijano je tek nešto više od polovine planiranih površina (53 posto).</p>
<p>Od ukupno planiranih 729.000 hektara u sustavu državnih poticaja, proljetna sjetva bila je previđena na 375.500 hektara. Kulture u sustavu poticaja u ukupnoj sjetvi sudjeluju sa 51,4 posto.</p>
<p>Udio je fizičkih osoba s obiteljskih poljoprivrednih gospodstava u sustavu poticaja 79,93 posto. Na pravne osobe – trgovačka društva i zadruge, odnosi se 20,07 posto površina u sustavu poticaja. Ukupno je u program proljetne sjetve uključeno 106.627 korisnika.</p>
<p>Od predviđenih 248 milijuna kuna, za proljetnu je sjetvu isplaćeno više od 235 milijuna kuna ili 96 posto. U Ministarstvu kažu da isplata poticaja na području Dubrovačko-neretvanske županije nije ni bila predviđena. Isplata poticaja na području Sisačko-moslavačke županije je kasnila jer je Županija zahtjeve dostavila tek 28. ožujka, odnosno kad je sjetva već uvelike počela.</p>
<p> Za proljetnu je sjetvu najvećim dijelom osigurano sjeme iz domaće proizvodnje, dok su se nedostajuće količine uvezle. Tako je za sjetvu kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krumpira, pivskog ječma, zobi, krmnog i ostalog bilja te povrća bilo dosta sjemena. Kod soje je zbog smanjene klijavosti povećana sjetvena norma. </p>
<p>U prva četiri mjeseca isporučeno je 264.000 tona mineralnog gnojiva. No, dok je primjerice, plan sjetve krumpira u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji već tradicionalno ispunjen 100 posto, u Šibensko-kninskoj županiji krumpir je zasijan na 78 posto, kukuruz na 65 posto, a zob na 64 posto planiranih površina. </p>
<p>Plan sjetve povrća i ostalog bilja ispunjen je 99,6 posto. Ipak, zbog manjka domaćeg povrća, primjerice, Podravka je prisiljena uvoziti povrće iz Mađarske i drugih zemalja.</p>
<p>Kako bi se hrvatski proizvođači mogli snaći u sve jačoj međunarodnoj konkurenciji na domaćem tržištu, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izradilo je proizvodno-potrošne bilance poljoprivrednih proizvoda. Procjena samodostatnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pokazuje da Hrvatska ima samo pet proizvoda u dovoljnim količinama. To su jaja, meso peradi, kukuruz, pšenica i vino. </p>
<p>Procijenjene su domaće potrebe za najvažnijim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima do 2005. godine. Primjerice, kukuruza će trebati između 2.124.000 i 2.317.000 tona, krumpira između 355.000 i 360.000 tona, povrća između 462.000 i 543.000 tona, voća između 394.000 i 448.000 tona. </p>
<p>Veći porast potrošnje odnosno potreba treba očekivati kod dohodovno elastičnijih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, voća, povrća i mliječnih prerađevina. Potrošnja krušnih žita, mlijeka, jaja, ulja, šećera i krumpira uglavnom je dosegla razinu zasićenosti, pa ne treba očekivati znatniji porast potreba za ovim proizvodima. </p>
<p>Država iz godine u godinu smanjuje broj sjetvenih površina u sustavu poticaja. No, proizvođači se teško odlučuju na sijanje profitabilnijih kultura šećerne repe, suncokreta i soje, dijelom i zato što za to nemaju odgovarajuće uvjete, u prvom redu poljoprivrednu mehanizaciju i stručno znanje, ali i zato što na sijanju odnosno žetvi žitarica treba u godini raditi tek dva-tri mjeseca. </p>
<p>Stoga je domaće tržište zatrpano robom koju nitko neće. Primjerice, proizvođači pšenice su prošle godine zasijali između 50.000 i 60.000 hektara pšenice izvan sustava poticaja. U sustavu poticaja zasijano je 212.000 hektara. Proizvodnja pšenice, uz prosječan prinos od četiri tone po hektaru, doseći će blizu milijun tona, iako su domaće potrebe za ovom krušaricom 650.000 tona, odnosno oko 50.000 tona mjesečno.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Podravki kredit za akvizicije u srednjoj Europi</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Koprivnička Podravka u četvrtak je potpisala ugovor o sindiciranom kreditu vrijednom 15 milijuna eura na pet godina s kamatnom stopom Euribor plus sedam osmina, što je trenutno nešto ispod 5,5 posto godišnje. Transakciju je inicirala Bank Austria Creditanstalt, članica HVB Grupe, koja je ujedno agent transakcije i agent sredstava osiguranja. U aranžmanu inače sudjeluju i Adria Bank AG, LBS Bank iz New Yorka, Volksbank iz Zagreba, te austrijska Raiffeisen Landesbank.</p>
<p> Kako je rekla Nevenka Cerovsky, članica uprave Podravke, kredit je namijenjen financiranju akvizicija i daljnjeg razvoja prodajnih aktivnosti Podravke. Od ukupno 15 milijuna eura kredita, šest milijuna namijenjeno je za porečkog proizvođača sladoleda Ital-Ice, koji je Podravka nedavno preuzela. Ostatak kredita, kako je rekla Cerovsky, namijenjen je dvjema akvizicijama u srednjoj Europi koje bi trebale biti okončane ove godine. O kakvim je akvizicijama riječ te u kojim zemljama, Cerovsky zasad nije željela precizirati.</p>
<p>Potvrdila je i da je strategija Podravke da u različitim poslovima surađuje s različitim bankama. Tako je Privrednoj banci povjeren posao oko izdavanja komercijalnih zapisa, Raiffeisenbank je u Beču nedavno investitorima predstavila kompaniju, a Bank Austria je aranžirala kredit.</p>
<p>Inače, nakon kupnje Splitske banke, Bank Austria Creditanstalt Grupa planira brzu integraciju obje hrvatske banke-kćeri. Integracija bi trebala biti završena do sredine 2003. godine, a novonastala banka imat će tržišni udio od oko 10 posto, te će pružati usluge za 220.000 komitenata u 75 poslovnica. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Burze: Tehnološki i naftni sektor u porastu</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Europski su indeksi u četvrtak redom ostvarili rast – na kretanja nije značajnije utjecala odluka odbora za monetarnu politiku Europske središnje banke koji je zadržao kamatne stope nepromijenjenima. Rast je zabilježen u tehnološkom sektoru zahvaljujući povoljnom izvješću iz SAP-a, najveće europske softverske kuće, i Oraclea u SAD-u dan ranije. Europske naftne kompanije također su ostvarile rast, kojeg je potaknuo porast cijene sirove nafte.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,22 posto na 5000,3 boda, ponovno se vrativši iznad psihološki važne granice od 5000 bodova. Frankfurtski DAX je, pak, porastao 1,53 posto na 4695,13 bodova, slično kao i pariški CAC 40 koji je na 4148,3 boda bio 1,69 posto viši. U Milanu je MIB 30 dobio 0,81 posto dosegavši 29.014 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 porasli su 0,73 odnosno 1,55 posto.</p>
<p>Kretanja terminskih ugovora za američke dionice nagovještavala su blagi rast vrijednosti blue chip indeksa, dok se za Nasdaq Composite očekivao pad. Dan ranije Dow Jones Industrial je porastao 1,12 posto na 9796,8 bodova, a S 500 je na 1049,9 bodova bio 0,88 posto viši. Tehnološki Nasdaq Composite je dobio 1,09 posto dosegavši 1595,26 bodova.</p>
<p>Pad japanskih dionica potaknuo je negativan trend i na ostalim azijskim tržištima. Nikkei 225 je pao 0,76 posto na 11574,94 boda.</p>
<p>Među naftnim kompanijama, Total Fina Elf je porasla 1,6 posto, Royal Dutch i Shell 1,5, a BP 1 posto. Njemačka softveska kuća SAP je dobila 3,9 posto nakon što je izvijestila da ove godine očekuje 15-postotni rast prodaje. Rast su ostvarile i druge dionice sektora – Cap Gemini je dobio 2,3, a britanska Sage Group 2,7 posto. Njemački proizvođač čipova Infineon je porastao 1,2 posto, a francusko-talijanski STMIcroelectronics 0,65 posto. Philips je dobio 1,7, a Siemens 2 posto. Ericsson je pao 1,9 posto uoči skupštine dioničara na kojoj se glasalo o 3,1 milijardu US dolara vrijednoj emisiji prava na kupnju dionica.</p>
<p>Deutsche Telekom i DaimlerChrysler porasli su 0,7 odnosno 2 posto nakon što je objavljeno da su dvije kompanije dobile natječaj za izgradnju novog njemačkog elektroničkog sustava naplate cestarina. France Telecom je dobio 2 posto nakon što je od njemačke energetske grupacije kupio manji udio svoje podružnice za mobilnu telefoniju Orange. BT Group je porastao 2,7, a mmO2 3,1 posto.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Račan kod Busha: američka podrška Hrvatskoj </p>
<p>Američki predsjednik primio je hrvatskog premijera u Ovalnom uredu, gdje su razgovarali oko pola sata / Još jednom podržano strateško opredjeljenje Hrvatske za euroatlantske integracije, gradnja demokracije te stabilnosti i sigurnosti Hrvatske i regije, izjavio je Račan nakon razgovora u Bijeloj kući</p>
<p>WASHINGTON, 6. lipnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Hrvatski premijer Ivica Račan sastao se u četvrtak, drugog dana službenog posjeta Sjedinjenim Državama s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. Sastanak u Ovalnom uredu trajao je oko pola sata, nakon kraćeg uvodnog sastanka s Condoleezzom Rice, savjetnicom za nacionalnu sigurnost. Ovaj sastanak s predsjednikom Bushom trajao je duže nego što se očekivalo. Naime, prema neslužbenim najavama u krugovima bliskim hrvatskoj diplomaciji u Washingtonu, bilo je predviđeno da će se Račan i Bush nakratko sastati u uredu savjetnice za nacionalnu sigurnost. </p>
<p>U kratkoj izjavi ispred Bijele kuće, premijer Račan je rekao da je u tim razgovorima »još jednom podržano strateško opredjeljenje Hrvatske za euroatlantske integracije, gradnja demokracije te stabilnosti i sigurnosti Hrvatske i regije«. </p>
<p>Račan je predsjedniku Bushu prenio i »čvrstu namjeru Hrvatske da doprinese borbi protiv terorizma« a razgovaralo se i o konkretnim oblicima tog hrvatskog doprinosa. Takvo hrvatsko opredjeljenje Račan objašnjava činjenicom da se »Hrvatska nalazi u regiji u kojoj još postoji opasnost od terorizma ali i međunarodnog organiziranog kriminala – od ilegalne trgovine oružjem preko droge, trgovine ljudima i prostitucije«. </p>
<p>Račan je u dva navrata izrazio zadovoljstvo podrškom koju je Hrvatska u Washingtonu i od zakonodavnih i od izvršnih vlasti dobila za svoje »ambicije za što brže uključivanje u NATO«. </p>
<p>U Bijeloj kući Račan je razgovarao i o bilateralnim odnosima posebice o mogućnostima proširenja postojećih trgovinskih veza i povećanja američkih investicija u Hrvatskoj.</p>
<p>Nakon Bijele kuće, premijer Račan i ministar vanjskih poslova Tonino Picula u ranim popodnevnim satima održali su predavanje o Hrvatskoj i euroatlantskim integracijama u Woodrow Wilson International Center of Sholars. Obojica su naglasili da su euroatlantske integracije – NATO i Europska unija – strateški ciljevi vanjske politike Račanove vlade.</p>
<p>Račan je u svom govoru rekao da je Hrvatska »svjesna da neće biti primljena u članstvo na Summitu NATO-a u Pragu ali očekuje da će biti priznata kao snažan kandidat i predvodnik sljedeće grupe za proširenje«. Račan smatra da Hrvatskoj ta uloga pripada na temelju stalnog doprinosa sigurnosti i stabilnosti u regiji te predanosti da pridonosi suradnji između triju regija – mediteranske, srednjoeuropske i balkanske. Stoga Hrvatska smatra da je »članstvo u NATO-u najefikasnija investicija u trajnu stabilnost i razvitak jugoistočne Europe«.</p>
<p>Račan je također podsjetio da »nas globalna nesigurnost, nakon 11. rujna, jasno podučava da je potrebno proširivati institucionalne okvire međusobne suradnje«. Budući da »sve zemlje kandidati za članstvo u NATO-u žele pridonjeti procesu gradnje sigurne, slobodne i demokratske Europe«, smatra Račan, »više nema mjesta za nove linije podjele u Europi«.</p>
<p>Ministar Picula naglasio je pak da je regionalna suradnja jedna od temeljnih razlika u strateškoj opredijeljenosti koalicijske i bivših hrvatskih vlada, ali da Hrvatska želi izbjeći da ju se promatra isključivo kao dio regije, jer su u nekim drugim zemljama regije mnogi problemi teži i dublji nego u Hrvatskoj. Ustvrdio je, također, da je »svaki korak koji Hrvatsku približava euroatlantskim integracijama pozitivan primjer za druge zemlje regije, koji ih ohrabruje da i oni daju svoj doprinos stabilizaciji i razvitku tog dijela Europe«.</p>
<p> Za kasno popodne, po američkom vremenu, predviđen je susret hrvatske delegacije s državnim tajnikom Colinom Powellom. Nakon toga, bit će uručena spomenica Domovinskog rata Robertu Krottu koji je kao dragovoljac od veljače 1992. do ožujka 1993. bio u Hrvatskoj vojsci. Krott je studirao na Bonaventure University Harvardu, kao časnik američke vojske služio je u pješastvu i u specijalnim jedinicama, a danas je dopisnik časopisa »Soldier of Fortune«, a živi u Kanadi. Iza ponoći po hrvatskom vremenu predviđeno je primanje u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu u čast premijera Račana i hrvatske delegacije. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Portugal i Italija jedini u Europi dali dijaspori pravo glasa</p>
<p>Portugalska dijaspora u parlament koji broji 230 zastupnika bira četiri zastupnika - dvojicu koji predstavljaju iseljenike koji žive u Europi te dvojicu koji predstavljaju dijasporu u ostatku svijeta / U Italiji se s liste za dijasporu bira 12 zastupnika za donji dom, a šest za gornji dom parlamenta (oba zajedno imaju 956 zastupnika); Talijani koji žive u Švicarskoj nemaju pravo glasa u Italiji, jer su u Švicarskoj - konstitutivan narod / Za ukidanje liste za dijasporu samo SDP budući da masovno za nju glasuju samo Hrvati u BiH koji su tamo konstitutivan narod; HSLS za pet izbornih jedinica za dijasporu, a HDZ i DC za posebnu listu </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Hoće li hrvatska dijaspora imati pravo glasa na idućim parlamentarnim izborima? Neće, ako Hrvatski sabor prihvati novi izborni zakon koji piše Mato Arlović, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Arlovićev argument za ukidanje tzv. liste za dijasporu, po kojoj su glasovali hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, jest da je na izborima 2000. godine glasalo manje od 16.000 takvih birača, od mogućih 48.659. Broj se odnosi na Hrvate koji žive po cijelome svijetu, s izuzetkom Hrvata koji žive u BiH. Upravo su Hrvati u BiH najviše glasali po listi za dijasporu, a u SDP-u smatraju da oni ne mogu biti dijaspora, jer su u BiH konstitutivan i ravnopravan narod.</p>
<p>Osim SDP-a, za ukidanje liste za dijasporu ne zalaže se ni jedna druga stranka koja se za sada upustila u ispisivanje novih izbornih pravila. HSLS se zalaže da se ustanovi pet izbornih jedinica za Hrvate koji žive po svijetu, dok DC predlaže ostanak jedne izborne jedinice za dijasporu, kao što je to bilo i do sada. HDZ, će, po riječima predsjednika Kluba njegovih zastupnika u Saboru, Vladimira Šeksa, »insistirati da i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u RH glasuju kao posebno izborno tijelo i da imaju odgovarajući broj zastupnika u Saboru, koje će samo oni birati«. </p>
<p>Šeks također naglašava da je europski trend uključiti dijasporu u politički život matičnih zemalja. »Odbor za migracije, izbjeglice i demografiju Vijeća Europe u svom je memorandumu iz 1998. utvrdio zaključak po kojem se država ne može prestati interesirati za svoje državljane, čak i kad oni žive u inozemstvu. VE naglašava da je puno sudjelovanje iseljenika u političkom životu domovine izraz kulminacije demokratskog procesa«, ističe Šeks. </p>
<p>Na koji su način europske zemlje riješile sudjelovanje dijaspore u političkom životu matične zemlje? Portugal i Italija, zemlje s velikim brojem iseljenika, otišle su najdalje. Portugal svojim državljanima koji žive trajno izvan zemlje dopušta glasovanje na predsjedničkim i parlamentarnim, ali ne i na lokalnim izborima. Birači iz inozemstva moraju biti upisani u birački spisak, bez obzira imaju li ili nemaju dvojno državljanstvo, no upis nije obavezan. Portugalska dijaspora u parlament, u kojem je 230 zastupnika, bira četiri zastupnika - dvojicu koji predstavljaju iseljenike koji žive u Europi, a dvojicu koji predstavljaju dijasporu u ostatku svijeta. </p>
<p>Italija je, po promjenama Ustava iz 2000., dopustila također mogućnost glasanja iseljenika. Kao, što to propisuje važeći izborni zakon u Hrvatskoj, i u Italiji postoji tzv. lista za dijasporu, s koje se bira 12 zastupnika za Donji dom parlamenta, a šest za Gornji dom. Važno je napomenuti da oba doma talijanskog parlamenta broje ukupno 956 zastupnika. S Italijom se paralela može povući i po pitanju glasovanja Talijana koji žive u Švicarskoj. Oni nemaju pravo glasa u Italiji, jer su u Švicarskoj konstitutivan narod i stoga glasuju isključivo u toj zemlji. </p>
<p>I Francuska u Senatu (on zajedno s Nacionalnom skupštinom čini francuski parlament), koji broji 577 zastupnika, osigurava zastupljenost svojih državljana koji živa izvan zemlje. Tijelo nazvano Visoko vijeće Francuza u inozemstvu između svojih 150 članova bira 12 senatora na razdoblje od devet godina, koji predstavljaju dijasporu u parlamentu. </p>
<p>Ostale europske zemlje s velikom dijasporom, kao što su Irska ili Poljska, također su na putu da iseljenicima dopuste glasovanje. Prema sadašnjem poljskom izbornom zakonu, glasati na izborima mogu samo poljski državljani sa stalnim prebivalištem u zemlji, no u tijeku je izrada zakonskih prijedloga koji bi omogućili Poljacima s prebivalištem u inozemstvu utjecaj na politički život u zemlji. U Irskoj, je gotovo identična situacija, jer je trenutačno u proceduri ustavni amandman koji bi omogućio izbor Iraca izvan domovine u tamošnji Senat. Slično razmišljaju i Turci. Od ostalih mediteranskih zemalja s tradicionalno velikom dijasporom, u Izraelu i Grčkoj dijaspori nije dopušteno glasanje u inozemstvu, već se pripadnici tih naroda, ako žele glasati, i ako su upisani u biračke spiskove, moraju doći glasati u matične zemlje. </p>
<p>U hrvatskom Ustavu, tvrde stručnjaci, nema odredbe po kojoj bi određena skupina građana, osim pripadnika nacionalnih manjina, imala pravo na posebno birane predstavnike. </p>
<p>Zagovornici ukidanja liste za dijasporu, naglašavaju da oni ionako u punoj mjeri ne mogu sudjelovati u političkom životu Hrvatske i svojim glasom krojiti sudbinu hrvatskih građana koji žive u zemlji, zato što se ne susreću s istim problemima. </p>
<p>Čuju se prijedlozi da se u Saboru ustroji mješovito tijelo sastavljeno od zastupnika i određenog broja počasnih zastupnika koje bi birala dijaspora, a koje bi imalo ovlasti saborskog odbora. Dva ili tri puta godišnje to bi se tijelo sastajalo i raspravljalo o određenim pitanjima, te bi počasni članovi tada sudjelovali i u radu plenarne sjednice. Dakle, još je nejasno kako će se regulirati zastupljenost hrvatske dijaspore u političkom životu zemlje i može se očekivati da će upravo ono biti ishodište mnogih rasprava sve do donošenja izbornog zakona.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>GONG doveo najviše posjetitelja u Sabor i to srednjoškolaca </p>
<p>Sabor je do sada posjetilo nekoliko tisuća građana/ GONG-ov program »Otvoreni Sabor« pokrenut je 2000./ Te godine GONG je, po riječima Vlatke Svedružić, u Sabor doveo 720 građana, godinu kasnije 1430, a do kraja svibnja ove godine 1520/ Učenicima koji nisu iz Zagreba GONG plaća prijevoz</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Već dvije i pol godine zgrada Hrvatskog sabora osim zastupnicima i visokim gostima otvorena je i ostalim građanima koji su tako dobili mogućnost da se na licu mjesta upoznaju s radom najvišeg zakonodavnog tijela i aktivnošću svojih izabranih predstavnika. </p>
<p>Odluka da se Sabor otvori građanima donijeta je već na prvoj sjednici Predsjedništva Sabora u sadašnjem sazivu u veljači 2000., dok se do tada u posjet Saboru najčešće moglo doći privatnim kanalima i vezama. </p>
<p>Za građane su osigurana 52 mjesta na sjevernoj galeriji Velike vijećnice s kojih je moguće pratiti rasprave i donošenje zakona. Osim prisustvovanju sjednicama, posjetitelji Sabora imaju mogućnost prošetati saborskim hodnicima i salonima i upoznati se s funkcioniranjem Sabora, njegovom poviješću od prvog poznatog zasjedanja 1273. do danas te poviješću zgrade. </p>
<p>Sabor je do sada posjetilo nekoliko tisuća građana, a u posljednje vrijeme dolazi ih sve više. Dok pojedinci prisustvuju sjednicama uglavnom neovisno o njihovu dnevnom redu, članovi raznih interesnih udruga i sindikata posebno su zainteresirani za sjednice na kojima se raspravlja o njihovim problemima ili donose za njih važni zakoni. </p>
<p>Među posjetiteljima Sabora najbrojniji su oni čije posjete organizira udruga GONG u sklopu svog programa »Otvoreni Sabor« pokrenutog 2000. Te godine GONG je, po riječima njegove predstavnice Vlatke Svedružić, u Sabor doveo 720 građana, od kojih je 275 prisustvovalo sjednicama. Godinu kasnije sjednicama su prisustvovale 192 osobe od 1430 koliko ih je preko GONG-a posjetilo Sabor, a do kraja svibnja ove godine 45 osoba od ukupno 1520 posjetitelja Sabora. Među tim brojevima najviše je srednjoškolaca s kojima GONG ima dobru suradnju od posljednjih izbora kada je organizirao akciju »Prvi put biram«. </p>
<p>»Na početku školske godine svim srednjim školama u Hrvatskoj šaljemo dopise u kojima ih upoznajemo sa svojim programom kojem je cilj upoznavanje građana s radom Sabora, nakon čega nam se zainteresirani jave. Od ožujka 2001. organiziramo susrete srednjoškolaca sa zastupnicima iz njihovih izbornih jedinica koji se uglavnom održavaju ponedjeljkom. Nakon što im djelatnici Službe za odnose s javnošću u velikoj vijećnici održe predavanje o povijesti Sabora, srednjoškolci obiđu zgradu, a zatim imaju mogućnost sat vremena sjediti u zastupničkim klupama u velikoj vijećnici i razgovarati sa svojim zastupnicima, uglavnom o lokalnim problemima. Do sada nije bilo slučajeva da bi pozvani zastupnici odbili susret, a učenicima koji nisu iz Zagreba GONG plaća prijevoz«, kaže Vlatka Svedružić.</p>
<p>U organizaciji GONG-a ili samostalno, u Sabor često dolaze i učenici osnovnih škola iz cijele Hrvatske u sklopu svojih ekskurzija, kao i studenti društvenih smjerova. </p>
<p>Na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti jedan posjet Saboru obvezan je za studente koji slušaju seminar »Izborni stranački sustav«, no i drugi studenti dolaze dobrovoljno. Česti posjetitelji su i studenti pravnih fakulteta sa svih hrvatskih sveučilišta koji su u siječnju došli u organizirani posjet i imali prigodu porazgovarati s vodećim ljudima Sabora. U organizaciji Europske udruge studenata prava, u travnju je u velikoj vijećnici održano simulirano parlamentarno zasjedanje na kojem su uz rasprave doneseni i neki »zakoni«.</p>
<p>Osim mogućnosti šetnje saborskom zgradom i promatranja »s visoka« kako izabrani narodni predstavnici obavljaju svoj posao, gosti koji dolaze u većoj skupini imaju i čast da ih na početku sjednice pozdravi njezin predsjedatelj. A nakon sjednice ili u pauzi, poput pravih narodnih zastupnika mogu se za malen novac počastiti u saborskom kafiću.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Cvrk: »Dogovor iz Strasbourga nije vrijedio za Hrvatsku«</p>
<p>Budući da Hrvatska nema zakon o navijačima, poput Engleske, dogovor iz Strasbourga za Hrvatsku nije vrijedio, tvrde u HNS-u/ Ni Vlada ne zabranjuje navijačima izgrednicima da napuštaju državu, pa kako bi to onda mogao HNS, ističe Cvrk/ Za naše navijače primijenjeni japanski zakoni o imigraciji </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – I po povratku iz Japana navijača s tzv. crne liste nastavlja se priča o tome tko im je dao karte i dopustio im odlazak.</p>
<p>Po riječima Zorana Cvrka, povjerenika za sigurnost Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), HNS ni u jednom trenutku nije imao obvezu dostaviti Ministarstvu unutarnjih poslova popis navijača koji idu u Japan. »Razlog tome je što Hrvatska nema zakon o navijačima, poput Engleske. Mi nemamo pravo nekome zabraniti da ode u Japan na Svjetsko nogometno prvenstvo niti ikome zabraniti prodaju ulaznica«, izjavio je Cvrk. </p>
<p>»Upozoravali smo navijače da provjere jesu li u evidenciji MUP-a kao izgrednici«, nastavio je. Cvrk je naime potvrdio da je i on bio prisutan na sastanku u Strasbourgu, gdje je donesen Sporazum o suradnji nogometnih saveza i policije. »Na sastanku je dogovoreno da navijači izgrednici ne smiju dobiti karte«, potvrdio je Cvrk, te dodao da taj sporazum nije obvezujući za Hrvatsku. »Nema uporišta za primjenu tog sporazuma u Ustavu. Ni Vlada ne zabranjuje navijačima izgrednicima da napuštaju državu, pa kako bi to onda mogao HNS«, kaže Cvrk. »Mi smo na tu činjenicu upozorili Japance i oni su, zbog toga što mi nemamo zakon o navijačima, prilagodili svoje zakone o imigraciji nama«, objasnio je Cvrk. Tako su Japanci odlučili da će sve zemlje koje nemaju zakone o navijačima, poput Hrvatske, ravnati po japanskim zakonima. Cvrk je također izjavio da su na sastanku u Strasbourgu razmijenjene liste navijača izgrednika. »Osim toga, Interpol ima i dosjee naših navijača koji su radili nerede preko granice. Neki su i prognani iz stranih zemalja, što sve Japanci imaju u svojoj bazi podataka«, rekao nam je Cvrk.</p>
<p>Po starom dobrom običaju, čini se – krivca nema. Osim ako to nisu sami navijači, koji su na uzaludni put potrošili ukupno 36.000 kuna.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Natječaj za izvoz tržišnih viškova pšenice</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva raspisalo je u četvrtak pozivni natječaj za naknadu dijela troškova izvoza tržišnih viškova pšenice, koji se odnose na izvoz ukupno 250.000 tona tržišnih viškova. Pozivni natječaj je otvoren do 20. lipnja, a poslan je na 24 adrese potencijalnih izvoznika, odnosno otkupljivača pšenice ovogodišnjeg uroda. Među inima, na popisu izvoznika su Agrokor-trgovina, Podravka, Finagra, Mlinar, Kutjevo, Jasinje, PIK Vinkovci, Čakovčeki mlinovi i drugi. Na natječaj se mogu javiti i druge pravne osobe, uz uvijet da nisu državni dužnici i da otkupe sve ponuđene količine seljačke pšenice (450.000 tona) po tržnoj cijeni, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.</p>
<p>U slučaju da nakon otkupa svih tržišnih viškova seljačke pšenice ne bude ispunjena predviđena količina, pravo na naknadu dijela troškova izvoza tržišnih viškova pšenice smanjit će se srazmjerno otkupljenim količinama. </p>
<p>U Minstarstvu kažu da će prednost u odabiru imati ponuđači koji ukupno po pojedinoj županiji ponude najniži iznos naknade dijela troškova izvoza pšenice. Isplata naknade, navodi se u natječaju, obavit će se u dva dijela. Količine merkatilne pšenice za naknadu dijela troškova izvoza podijeljene su u 11 žitorodnih županija. Javno otvaranje ponuda obavit će se u Ministarstvu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>HZMO suglasan sa smanjenjem temeljnog kapitala PIK-a Vrbovca </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u srijedu je na sjednici raspravljalo o izvještaju o upravljanju imovinom HZMO-a za 2001. godinu. Raspravljalo se na temelju izvještaja Hrvatskog mirovinskog društva (HMID), a ne Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji uistinu upravlja imovinom. Vijeće je zato zaključilo da HZMO od Zavoda za privatizaciju mora zatražiti izvještaje o upravljanju portfeljem te posebno za razdoblje od siječnja do lipnja 2002., priopćeno je u četvrtak iz HZMO-a.</p>
<p>Izviješće o radu moraju podnijeti Upravnom vijeću HZMO-a i članovi nadzornih odbora dioničkih društava u kojima Zavod ima više od 25 posto udjela, a koji u tim društvima zastupaju interese Zavoda, navodi se u priopćenju. Vlada mora Mirovinskom zavodu utvrditi naknadu za dionice izdvojene za pokriće kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Na zahtjev Fonda za privatizaciju, Vijeće je dalo suglasnost i za smanjenje temeljnog kapitala u PIK-u Vrbovcu, čime je tom kombinatu, zapravo, omogućen nastavak poslovanja. Vijeće se također suglasilo sa zamjenom dionica »Plive« i »Končara - elektroindustrije« iz portfelja HZMO-a za dionice »Podravke« i »Janafa« iz portfelja »Kapitalnog fonda«.</p>
<p>Upravno vijeće u srijedu je prihvatilo i redovno financijsko izviješće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine te informaciju o poslovanju HMID-a, investicijskog društva Mirovinskog zavoda, za prvo tromjesečje 2002. godine.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Nezadovoljstvo izjavama Davorka Vidovića</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) od četvrtka više nije u socijalnom sporazum »Partnerstvo za razvoj«. URSH je to učinio, kao što je ovih dana najavio, »zato što Vlada zatvara vrata socijalnom dijalogu i zbog prijedloga o smanjenju radničkih prava izmjenama Zakona o radu«. Čelnik URSH-a Boris Kunst u petak će na konferenciji za novinare obrazložiti razloge istupa iz socijalnog pakta.</p>
<p>»Kap« koja je prelila čašu URSH-ova nezadovoljstva su izjave ministra rada Davorka Vidovića, čiju su ostavku zatražile sve četiri sindikalne središnjice. Istupanje iz socijalnog pakta najavio je do kraja lipnja i HUS. Iz pakta, potpisanog s Vladom i Hrvatskom udrugom poslodavaca krajem prošle godine, u travnju je već istupio SSSH, NHS mu nije ni pristupio, pa će na kraju u paktu ostati samo Matica sindikata javnih službi. Lj. M.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Odbijen Gredeljev zahtjev za stegovni postupak</p>
<p>Odobreno pritvaranje Juraja Boljkovca, istražnog suca karlovačkog Županijskog suda, zbog primanja mita</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Dražvno sudbeno vijeće (DSV) odbilo je u četvrtak zahtjev Vladimira Gredelja, bivšeg predsjednika bjelovarskog Županijskog suda, za pokretanjem stegovnog postupka protiv Mladena Piškorca, predsjednika tog suda. Zahtjev je odbijen, jer je djelo za koje je teretio Piškorca, ako je i počinjeno, palo u zastaru. Gredelj je teretio Piškorca i tražio njegovo razrješenje zbog »laganja na sudu« u brakorazvodnoj parnici 1990. godine. Budući da je Gredelj u međuvremenu razriješen s čelnog mjesta u bjelovarskom sudu, »optužbu« protiv Piškorca na DSV-u je preuzela zamjenica predsjednika bjelovarskog suda Davorka Hudoletnjak. Naime, Piškorec nije u stegovnom postupku protiv sebe mogao biti tužitelj i tuženi. Hudoletnjak je ostala kod zahtjeva za stegovni postupak, koji je protiv Piškorca inicirao Gredelj, a Piškorec se na DSV-u branio da je njegova »osobna stvar što je govorio na sudu u postupku razvoda braka«.</p>
<p>Skidanjem imuniteta, DSV je odobrio kazneni postupak i pritvaranje Juraja Boljkovca, istražnog suca Županijskog suda u Karlovcu. Ukidanje imuniteta odobreno je na zahtjev USKOK-a, koji protiv Boljkovca vodi istragu zbog primanja mita. Boljkovca se tereti da je od Zdravka Bosiljevca, protiv kojeg se inače vodi kazneni postupak, tražio 15.000 eura da Bosiljevca pusti iz pritvora. Prema prijavi, Bosiljevac je Boljkovcu za to platio 2500 eura, a ovaj je tražio ostatak, jer da mora potplatiti neke pravosudne dužnosnike koji odlučuju o pritvoru. Bosiljevac je o svemu obavijestio USKOK, koji je sada zatražio pritvaranje Boljkovca da ne bi utjecao na svjedoke.</p>
<p>DSV je odgodio imenovanja pet sudaca Upravnog suda dok Ministarstvo pravosuđa ne upotpuni listu kandidata. Naime, Ministarstvo je načinilo listu sa 41 kandidatom za Upravni sud, a DSV je utvrdio da još 17 kandidata udovoljava uvjetima imenovanja. Među njima je i Anđelko Bušić, bivši predsjednik Upravnog suda, kojeg Ministarstvo pravosuđa nije uvrstilo na listu, jer nije priložio dokaz o završenom pravnom fakultetu.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>U Hrvatskoj počinjeno 2279 djela terorizma</p>
<p>Najveći dio terorističkih djela počinjen je u agresiji na našu zemlju, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u vezi s agresijom na Hrvatsku na koja je primijenjen Zakon o općem oprostu / Najznačajnijim djelom terorizma u nas smatra se eksplozija autobombe u Rijeci, 20. listopada 1995. godine</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – Zaštita od terorizma i drugih oblika nasilja tema je seminara, koji je u Zagrebu u četvrtak oragnizirao Centar za defendološko obrazovanje. Predavanja su održali brojni stručnjaci s tog područja: mr sc. Antun Poje, ravnatelj Centra, Ranko Ostojić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Policije, prof. dr. sc. Ognjen Čaldarević s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Robert Kralj, diplomirani kriminalist i načelnik Sektora krim policije PU zagrebačke, mr. sc. Damir Kulišić, nastavnik u Visokoj policijskoj školi MUP-a, prof. dr. sc. Božidar Javorović, ravnatelj Defimija - Centra za defendološka istraživanja i prof. dr. sc. Ivan Husar, predsjednik Saveza udruga »Hrvatski ceh zaštitara«.</p>
<p>Ostojić je istaknuo da je od 1990. do danas u Hrvatskoj počinjeno 2279 kaznenih djela terorizma, ali da se najveći dio odnosi na kaznena djela počinjena u agresiji na našu zemlju, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u vezi s agresijom na Hrvatsku na koja je primijenjen Zakon o općem oprostu. Kao najznačajnije djelo terorizma, zabilježeno u zadnjih nekoliko godina, Ostojić je spomenuo eksploziju autobombe u Rijeci, 20. listopada 1995. godine. Za to je djelo, posredstvom agencije Reuter iz Londona, odgovornost preuzela egipatska teroristička organizacija Al-gammaa al-islamia. On je također naveo da je na području Gospića, u razdoblju 1996.-1997., bilo nekoliko podmetanja eksplozivnih naprava u kojima je stradalo nekoliko osoba srpske nacionalnosti.</p>
<p>Ta su djela okvalificirana kao obična ubojstva, ali po mnogim obilježjima može ih se okvalificirati i kao terorističke akte. Kralj je dodao da se terorističkim djelima mogu smatrati i podmetanje eksplozivnih naprava pod antifašistički spomenik na Mirogoju i eksplozivne naprave ispred zagrebačkoga Gradskog poglavarstva, 2001. godine. </p>
<p>Ranko Ostojić je najavio, za rujan u Zagrebu, međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom »Terorizam i sigurnost u 21. stoljeću - Jugoistočna Europa i svijet«, u organizaciji MUP-a i Centra za defendološka istraživanja Defimi.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HZZO-ova lista bez lijeka za Alzheimerovu bolest</p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> – »Na listi lijekova HZZO-a ne nalazi se ni jedan lijek za liječenje Alzheimerove bolesti ili demencije«, istaknuto je u četvrtak na godišnjoj skupštini Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest.</p>
<p>Dr. Tomislav Babić, neurolog iz KBC-a »Rebro«, upozorio je da lijek koji u ranom i srednjem stadiju usporava napredovanje bolesti, a namijenjen je za liječenje kongitivnog poremećaja kod Alzheimera pod nazivom »Aricept«, košta 1200 kuna. Kad se prvi put tražilo da se taj lijek stavi na listu, iz HZZO-a je stigao odgovor da oboljelih od Alzheimerove bolesti u Hrvatskoj nema, rekao je Babić. Na drugi zahtjev, čelnici HZZO-a odgovorili su da je lijek preskup. </p>
<p>Predsjednik Udruge dr. Zdravko Pecotić istaknuo je važnost edukacije obitelji oboljelih te liječnika primarne zdravstvene zaštite. »Na žalost, iako je riječ o bolesti koja je četvrti uzrok smrti uopće i najčešća bolest starijih ljudi, u Hrvatskoj se ne vodi evidencija. Liječnici su neobrazovani u pogledu te bolesti i ne znaju je dijagnosticirati, pa je često miješaju sa staračkom demencijom«, naglasio je Pecotić.</p>
<p> Iz tih razloga nemoguće je napraviti preventivne zdravstvene programe, kada su, primjerice, u 2000. registrirana samo dva oboljela, a procjenjuje se da ih ima barem 40.000 u Hrvatskoj. (Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da obolijeva jedan do dva posto stanovništva). Zbog neprepoznavanja bolesti, oboljeli se većinom liječe neadekvatno, po psihijatrijama. Naime, u psihoorganske sindrome spadaju raznoliki poremećaji od raznih psihoza do primjerice posljedica uzrokovanih dugogodišnjom konzumiranjem alkohola, upozorili su stručnjaci na skupštini.</p>
<p>Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest nema još prostorije u kojima bi mogla djelovati.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Seljaci bez novca - veterinari cijepe svu stoku na - dug</p>
<p>NOVSKA, 6. lipnja</p>
<p> – Do kraja sljedećega tjedna novljanski veterinari završit će cijepljenjem stoke protiv antraksa. Nakon općina Jasenovac i Lipovljani, ovih dana je cijepljenje nastavljeno na području grada i prema riječima županijske veterinarske inspektorice Marice Cikojević, dosad je cijepljeno 700 goveda, 20 konja, 800 ovaca i 200 koza. </p>
<p>– Vlasnici stoke surađuju s veterinarima i tu nema nikakvih problema, rekla nam je Marica Cikojević. Međutim, zbog lošeg materijalnoga stanja seljaka, dosta je onih koji ne mogu platiti cijepljenje, pa se stoka kod većine cijepi na - dug. No, najvažnije je, da se nakon izbijanja i poduzetih mjera, bolest nije proširila izvan stada u kojem se pojavila.</p>
<p> Da podsjetimo, do prvih uginuća ovaca u stadu Gojka Kukića iz Jasenovca došlo je 2. svibnja, a nakon prijave bolesti 13. svibnja, poduzete su sve veterinarske mjere kako bi se širenje bolesti zaustavilo i preostale ovce u stadu izlječile i pripremile za cijepljenje.</p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Sanader traži da se novac Zaklade prebaci u državni proračun </p>
<p>Ne želim vjerovati da je novac dijaspore i onih koji su podizali kredite da bi pomogli u obrani domovine netko iskoristio u nešto drugo, rekao je predsjednik HDZ-a dodavši da, ako je toga bilo, to je zločin protiv Hrvatske / Sanader će tražiti Pašalićev izvještaj </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - »HDZ podržava sve akcije koje vode rasvjetljavanju spornog slučaja u vezi s donacijama našeg iseljeništva«, rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak predsjednik te stranke dr. Ivo Sanader. »Stoga ću predložiti Središnjem odboru da se taj novac namijenjen obrani domovine, koji se nalazi na paralelnom računu Zaklade državnog zavjeta, uplati u državni proračun i da se njime stipendiraju učenici i studenti te djeca hrvatskih branitelja«, najavio je Sanader. </p>
<p>»Ne želim vjerovati da je bilo takvih malverzacija i da je netko novac dijaspore i ljudi koji su podizali i osobne kredite kako bi pomogli obrani domovine, iskoristio u nešto drugo. Ako je toga bilo, to je zločin protiv Hrvatske«, istaknuo je. Stranci je u interesu puna istina, dodao je Sanader koji je uvjeren da će nakon istraga HDZ profitirati.</p>
<p>No, rekao je, »s čuđenjem je čuo da su kamate od oročenih sredstava s tog računa trošene u neke svrhe, a on o tome nije znao ništa iako je predsjednik stranke«. Sanader je izjavio da će na skorom Središnjem odboru zatražiti od ravnatelja Zaklade Pašalića da podnese izvještaj o cijelom slučaju. </p>
<p>Ponovio je i kako je staro Predsjedništvo stranke koncem 1999. i početkom 2000., prije 5. općeg sabora stranke, odlučilo da se taj novac zamrzne do konačne odluke što će se s njim učiniti, te »da se ne može trošiti upravo zato što je to novac hrvatskih iseljenika. A taj novac nema politički predznak«.</p>
<p>Odgovarajući na upit zašto Predsjedništvo HDZ-a nije ranije donijelo odluku o transferu tog novca u proračun, Sanader je priznao da je »Predsjedništvo pogriješilo« i izrazio uvjerenje kako će i iseljenici prihvatiti namjeru da se taj novac uplati u proračun.</p>
<p>No, stranka će se »oduprijeti paušalnom ocrnjivanju HDZ-a, Tuđmana i njegove obitelji«, nastavio je Sanader, pozdravljajući izjave nekih stranačkih čelnika koji su se ogradili od slučaja ostavljajući ga pravosuđu.</p>
<p>Odlučno je odbacio tvrdnje da u dogovoru s aktualnom vlašću dio HDZ-a pokušava politički eliminirati Pašalića. </p>
<p>Na upit hoće li na Središnjem odboru tražiti Pašalićevo razrješenje s mjesta ravnatelja Zaklade, Sanader je odgovorio kako je o tome već sve kazao na stranačkom Saboru te da »tu više nema što dodati«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Izvanbračni i bračni partneri izjednačeni u nasljeđivanju </p>
<p>Javni bilježnici moći će provoditi ostavinske rasprave / Krug apsolutnih nasljednika sveden na najbliže osobe / S vizom ili bez nje stranci mogu ostati 90 dana u Hrvatskoj / Banke će svake godine morati mijenjati revizora / HNB će moći nadzirati i tvrtke povezane s bankama </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - Prema zakonu o nasljeđivanju koji je u četvrtak prihvatila Vlada, javni bilježnici moći će provoditi ostavinske rasprave i sastavljati oporuke, te ugovore o doživotnom uzdržavanju i o odricanju od nasljedstva. </p>
<p>Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović rekla je da taj zakon sadrži i bitnu odredbu po kojoj je izvanbračni partner u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Prilikom nasljeđivanja u drugom redu prednost ima bračni partner pred ostaviteljevom braćom i sestrama. Krug apsolutnih nasljednika sveden je na ostaviteljeve najbliže osobe, odnosno potomke i posvojčad, dok su roditelji i ostali preci nužni nasljednici samo ako su trajno nesposobni. Zakon predviđa ustrojavanje hrvatskog upisnika oporuka koji bi vodila Hrvatska javnobilježnička komora. </p>
<p>Vlada je u proceduru poslala i novi zakon o strancima, prema kojem bi vizni režim bio odvojen od dozvola za boravak i rad. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin objasnio je da će se tim zakonom definirati institut poslovne dozvole, koja će biti razgraničena od radne. Njih će moći dobiti stranci samo na temelju ugovora o radu. Stranci će moći boraviti u Hrvatskoj do 90 dana ako nemaju ili imaju vizu te graničnu propusnicu. Privremeni boravak odobrava se i strancu koji u Hrvatskoj želi boraviti određeno vrijeme i ima određenu namjeru, primjerice zbog studiranja ili liječenja. </p>
<p>Na prijedlog ministra znanosti Hrvoja Kraljevića, popisu je dodana i specijalizacija.</p>
<p>Stalni boravak dobiva stranac nakon pet godina odobrenog privremenog boravka, ili ako je dvije godine u braku s hrvatskim državljaninom ili sa strancem sa stalnim boravkom. </p>
<p>Uvodi se i godišnja kvota radnih dozvola koju bi utvrđivala Vlada do 31. listopada tekuće godine za narednu, a izdavanjem radnih dozvola odsad bi se bavio MUP gdje se na tim poslovima planira zaposliti 45 ljudi. Za provedbu zakona iz proračuna bi godišnje trebalo izdvojiti 5,1 milijun kuna. </p>
<p>U Sabor su u drugo čitanje poslani zakoni o tržištu vrijednosnih papira, o bankama, o štedno-kreditnim zadrugama, te o preuzimanju dioničkih društava. </p>
<p> Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak je, govoreći o zakonu o bankama, istaknuo da će bivše štedionice moći poslovati kao banke, ali im temeljni kapital mora iznositi najmanje 20 milijuna kuna. Za banke se predviđa temeljni kapital od najmanje 40 milijuna kuna. Uvrštena je i promjena prema kojoj HNB može obavljati nadzor i nad pravnim osobama povezanim s bankama. HNB može propisati promjenu obveznih rezervi za bankovne rizike, što Kuštrak tumači dodatnom kontrolom bankovnog sustava. Uz to, banke će svake godine morati mijenjati revizorsku kuću. </p>
<p>Tko mora ili ne mora govoriti hrvatski </p>
<p>Ministar europskih integracija Neven Mimica upozorio je na odredbu u zakonu po kojoj barem jedan član uprave strane banke mora govoriti hrvatski jezik, naglasivši da će ona dobiti potporu u Saboru, ali će je Vlada pri usklađenju sa zakonodavstvom Europske unije morati mijenjati. </p>
<p>Prema zakonu o tržištu vrijednosnim papirima, bankama je dopušteno poslovanje s njima, čime su usvojene primjedbe zastupnika.</p>
<p> Zakon o preuzimanju dioničkih društava donosi izmjenu što definira uvjete i postupke kojima se stjecateljima dionica iznad propisanog praga od 25 posto nalaže obveza da objave ponudu za preuzimanje. Od toga se izuzimaju imatelji s više od 75 posto dionica i oni koji obavijeste Komisiju da će u roku od šest mjeseci prodati preuzete dionice.</p>
<p>Što se tiče zakona o štedno-kreditnim zadrugama, one će moći obavljati platni promet u zemlji za zadrugare, na temelju ugovora sklopljenog s poslovnom bankom kod koje štedno-kreditna zadruga ima račun za redovito poslovanje. Štedno-kreditna zadruga moći će se baviti i mjenjačkim poslovima, ali samo za zadrugare. </p>
<p>Raspravljene su i izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kojima bi se trebalo uvesti više reda u dobivanje dozvola za prijevoz tereta i putnika.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Od jeseni lakša škola!</p>
<p>Prvašići će morati naučiti čitati i pisati velika i mala, pisana i tiskana slova, ali neće se insistirati na razmijevanju poruke rečenice/ U Zavodu za unapređivanje školstva drže da srednjoškolac više ne bi trebao pročitati 30 knjiga određene književne vrste da bi znao prepoznati tu vrstu/ Cilj nam je i uvesti jednoznačno ocjenjivanje, da bi se znanje učenika iz različitih škola jednako vrednovalo, kaže Josip Milat, ravnatelj Zavoda </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - Osnovci i srednjoškolci već od jeseni učit će prema olakšanim nastavnim programima, a zahvaljujući novom pravilniku o ocjenjivanju, vrednovanje njihova znanja bit će jedinstveno. Naime, Zavod za unapređivanje školstva do kraja srpnja dovršit će reviziju postojećih nastavnih planova i programa što bi uvelike trebalo rasteretiti gradivo, a time smanjiti napor učenika. </p>
<p>Što se ocjenjivanja tiče, cilj je postići da se znanje učenika iz različitih sredina jednako vrednuje. </p>
<p>Do konca srpnja Zavod će završiti program rasterećenja kojim će se u svakom nastavnom predmetu odrediti obvezni (temeljni) i neobvezni (prošireni) nastavni sadržaji. To ne znači, objašnjava ravnatelj Zavoda za školstvo i pomoćnik ministra prosvjete dr. Josip Milat, da će se određeni sadržaji iz postojećih programa naprosto ukinuti, već će se razdijeliti ono što svaki učenik mora znati od onoga što će učenicima biti na raspolaganju ako žele učiti više, ali ne na nastavi.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da je opterećenost učenika problem star koliko i škola, te da nema zemlje koja ga ne pokušava savladati. Milat ističe niz razloga koji su doveli do (pre)opterećenosti hrvatskih učenika. S jedne strane prisutan je stalni pritisak roditelja koji katkad i nesvjesno svoje ambicije zadovoljavaju preko djece, a s druge strane nastavnika koji u dobroj nakani često nameću svoj predmet kao najbolji. Događa se da učenik mora znati i više od onoga što je propisano ili što se nudi u udžbeniku, a to djeci stvara golem pritisak. </p>
<p>Nakon revizije postojećih planova i programa, do većih promjena doći će u razrednoj nastavi, u kojoj će učenici morati znati prepoznavati određene pojmove, no tek kasnije će ih morati učiti, odnosno primjenjivati. Prvašići će morati naučiti čitati i pisati velika i mala, pisana i tiskana slova, ali neće se insistirati na čitanju poruke rečenice. Bit će nužno prepoznavanje riječi, slova, glasa, te prepoznavanje interpunkcija, odnosno upitnih i uskličnih rečenica, ali neće se od učenika tražiti i razumijevanje smisla takve rečenice. </p>
<p>Nadalje, svi će učenici morati znati osnovne računske operacije. No to ne znači, kaže Milat, da će u današnje vrijeme kad je kalkulator na svakome mobitelu, djeca morati znati obavljati složenije računske operacije. U matematici je važno naučiti misliti, a ne računati, smatra on. Kod učenja geometrijskih likova, učenici više neće trebati znati matematičke operacije kojima se dokazuje zašto je trokut - trokut. Što se tiče hrvatskog jezika, u Zavodu drže da srednjoškolac više ne bi trebao pročitati 30 knjiga određene književne vrste, da bi znao prepoznati tu vrstu. </p>
<p>Savjetnica u Zavodu Kata Lučić ističe da dosad u školama nije bilo insistiranja na korelaciji među predmetima. Od jeseni bi se s učenicima zato trebalo raditi na prepoznavanju znanja iz različitih predmeta. Sada, na žalost, slučaj nije takav, pa djeca od šume podataka ne prepoznaju sličnosti koje su učili u dva različita predmeta. </p>
<p>Takav pristup povlači za sobom i nov način ocjenjivanja. U Zavodu smatraju da je u postojećem Pravilniku o ocjenjivanju niz nejasnoća. »Cilj nam je uvesti jednoznačno ocjenjivanje, kako bi se znanje učenika iz različitih škola jednako vrednovalo«, pojašnjava Milat. </p>
<p>Najveći raspon imat će ocjena pet, jer će nju zaslužiti učenik koji zna sve što je obvezno, ali i onaj učenik koji zna više od toga, pojašnjavaju u Zavodu. Izradit će se i naputak zahvaljujući kojemu se više ne bi smjelo događati da učenik dobiva jedinicu iz određenog predmeta zato što je, primjerice, brbljao na satu. Za to bi ga se kažnjavalo ocjenom iz vladanja. </p>
<p>S tim u vezi, nastavnike treba naučiti da od učenika ne traže ono što ne znaju, već ono što znaju. Stoga će se dati jasnije odrednice za ono što treba znati i na koji način to znanje jednoznačno vrednovati ocjenom.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Mesić: Vlada i koordinacija petorke ne odlučuju o šefovima tajnih službi </p>
<p>O čelnicima tajnih službi odlučuju samo premijer i predsjednik države, a nadležni saborski odbor daje samo mišljenje, kazao je hrvatski predsjednik/ Čujem da svaki čelnik stranke ima nekakve svoje prijedloge. To on može kući, kad je sa ženom, o tome razgovarati, kazao je Mesić/ Zna se tko je odnosio novce iz zemlje, samo nigdje nećete naći u što su utrošeni, istaknuo je Predsjednik </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić smatra da se u imenovanju čelnika tajnih službi - o kojima, prema Zakonu o sigurnosnim službama, supotpisom odlučuju predsjednici države i Vlade - treba samo pridržavati zakona. »Na temelju Zakona sasvim je jasno koje su čije ovlasti i zaduženja. Predsjednik i premijer odlučuju i supotpisuju odluku o imenovanju čelnika obavještajnih službi, a saborski odbor daje svoje mišljenje«, objasnio je Predsjednik u četvrtak nadigravanja oko imenovanja šefova tajnih službi. </p>
<p>Predsjednik je prije više od mjesec dana potpisao imenovanje trojice čelnika tajnih službi, no supotpisa premijera Ivice Račana još nema. Mesić tvrdi da je on svoj posao jedini odradio u zakonskom roku, 30 dana nakon donošenja Zakona o sigurnosnim službama potpisao je imenovanja trojice čelnika čija imena ni sad ne otkriva. Premijer, pak, tvrdi da je riječ o starim imenima, a da se o novim čelnicima on, za razliku od Predsjednika, mora šire konzultirati unutar koalicije, te da do njega dolaze razni prijedlozi. </p>
<p>Sudeći prema najnovijoj Mesićevoj izjavi, Račanove »šire konzultacije« on ne uvažava, a na tvrdnju da je »potpisao stara imena«, uzvraća porukom: »Nije važno tko je što potpisao, važno je kakve su čije ovlasti. U Zakonu nije predviđena nikakva koordinacija i nikakvi prijedlozi sa strane. Mene nitko ne konzultira ako se imenuje direktor osiguravajućeg zavoda, direktor ove ili one institucije, jer to nije moja nadležnost. Premijer i ja nadležni smo za imenovanja čelnika tajnih službi, a ne Vlada i koordinacija petorke. A sad čujem da svaki čelnik stranke ima nekakve svoje prijedloge. To on može kući, kad je sa ženom, o tome razgovarati, ali to nije zakonom predviđeno, a ja se držim zakona«.</p>
<p>Na pitanje stoji li iza dosadašnjih obnašatelja dužnosti čija je imenovanja navodno potpisao, a imena ne želi iznositi javno (nagađa se da je riječ o Franji Tureku, Damiru Lončariću i Gordanu Čačiću), Mesić je ponovio: »Premijer i ja odlučujemo, a nadležni saborski odbor samo daje mišljenje«. </p>
<p>Na novinarsko inzistiranje prokomentirao je i navode Hrvoja Šarinića o materijalima koje mu je dostavio, a tiču se odljeva novca iz Hrvatske. Postoje li u tim dokumentima još neka saznanja vezana i za druge, a ne samo za Zakladu državnog zavjeta na čelu s Ivićem Pašalićem, pitali su novinari Mesića. »Već nekoliko godina ponavljam da bi hrvatskoj javnosti trebalo dati na uvid gdje su novci koje je dala hrvatska dijaspora i na što su utrošeni. Sve se to vidi u Ministarstvu financija, u bankama. Zna se tko je odnosio novce, samo nigdje nećete naći u što su utrošeni«, kazao je, dodavši da je takvih slučajeva puno. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Uskoro rasprava o reformi pravosuđa s predstavnicima sudske vlasti i koalicije</p>
<p>WASHINGTON, 6. lipnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - U kraćem razgovoru s novinarima, u srijedu navečer u hotelu »Marriott Word Man Park«, gdje je smješteno hrvatsko izaslanstvo, premijer Ivica Račan iskazao je zadovoljstvo razgovorima koje je vodio prvi dan službenog posjeta SAD-u s predstavnicima američke zakonodavne vlasti te ljudima iz gospodarskog i financijskog svijeta. </p>
<p>Posebno je iskazao zadovoljstvo razgovorima s predstavnicima tridesetak američkih tvrtki koje je vodio na radnom ručku u američkoj trgovinskoj komori te razgovorima s predsjednicima Exim i Svjetske banke. Najavio je da će o podršci tih institucija, čiji su krediti izuzetno povoljni, razgovarati i u Zagrebu. Radi se o projektima vezanim uz brodogradnju, poljoprivredu i infrastrukturu. </p>
<p>Premijer je naglasio i da je Hrvatska dobila jasnu podršku predstavnika Senata, kao zakonodavne vlasti, za svoju »strategiju ulaska u NATO, podršku u borbi protiv terorizma te za uspostavu stabilnosti i sigurnosti u zemlji i regiji«. </p>
<p>Govoreći o reformi pravosuđa, Račan se osvrnuo na kritiku da Vlada previše kasni s reformama. Ustvrdio je da je trebalo proći određeno vrijeme da se »skupi kritična masa nezadovoljstva građana«, ali i podrška ljudi u sustavima koji se reformiraju te podrška u vladajućoj koaliciji. Medijima je spočitnuo da su uglavnom kritizirali kašnjenje, ali da istodobno nisu posvećivali dovoljno prostora preprekama na koje njegova vlada nailazi. »O reformi pravosuđa uskoro će se raspravljati s predstavnicima sudske vlasti i koalicijskih stranaka u Vili Weiss«, najavio je Račan. </p>
<p>Govoreći o reformi radnog zakonodavstva, Račan je rekao da su u njezinu pokretanju, ali i podršci, zakazale sve četiri strukture - politička, poslovodna, sindikalna i medijska.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Hrvatska će od SAD-a tražiti potporu za treći krug NATO-a</p>
<p>WASHINGTON, 6. lipnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Drugi dan službenog posjeta SAD-u hrvatsko izaslanstvo, predvođena premijerom Ivicom Račanom i ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom, provelo je u razgovorima s predstavnicima američke izvršne vlasti. </p>
<p>Dan je počeo sastankom s Condoleezzom Rice, savjetnicom za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika. Predviđen je i kraći susret s predsjednikom SAD-a Georgeom W. Bushom. </p>
<p>Predviđen je i sastanak s državnim tajnikom Collinom Powelom, a u »Woodrow Wilson International Center for Scholars« premijer i ministar vanjskih poslova trebali bi održati predavanja o Hrvatskoj i euroatlantskim integracijama. </p>
<p>Ta je tema jedna od udarnih u Račanovu posjetu SAD-u, jer hrvatska vlada od američkih vlasti želi ishoditi potporu da na skorom sastanku NATO-a u Pragu dobije ulogu predvodnice zemalja koje će u NATO ući u trećem krugu.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Poslodavcima najzanimljiviji programi »S faksa na posao« </p>
<p>ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - U svibnju su na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile 394.094 nezaposlene osobe, ili 13.648 manje nego u travnju. To je u odnosu na prošli mjesec smanjenje za približno 3,3 posto. Istodobno, evidencije su zabilježile 1,341.132 zaposlena, odnosno 8320 zaposlenih više nego u travnju, rekla je Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica HZZ-a, na redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare u četvrtak. Prema njezinim riječima, stopa nezaposlenosti u svibnju smanjena je na približno 22,7 posto u odnosu na 23,4 posto u travnju. Anketa radne snage provedena u drugoj polovici prošle godine pokazuje, pak, da je ta stopa prema metodologiji Međunarodne organizacije rada »samo« 16,3 posto.</p>
<p>Pad nezaposlenosti zabilježen je u svim županijama osim u Požeško-slavonskoj (u svibnju je u odnosu na travanj zabilježen porast nezaposlenosti od 0,5 posto). Najveći pad zabilježen je u Istarskoj županiji - u odnosu na travanj tamo je u svibnju bilo 17,9 posto manje nezaposlenih. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u istom je razdoblju zabilježen pad broja nezaposlenih za 8,9 posto, u Primorsko-goranskoj za 6,2, u Koprivničko-križevačkoj za 4,8 posto, te u Šibensko-kninskoj za 4,7 posto. Među nezaposlenima je i 16.667 novoprijavljenih osoba, od kojih je 22,1 posto u svibnju prvi put tražilo posao, a njih gotovo 78 posto bilo je prethodno zaposleno.</p>
<p>Istodobno, u 15 županija bilježi se porast zaposlenosti, i to posebno u deset područja djelatnosti. Najveći porast zaposlenosti je u hotelima i restoranima (u svibnju je u toj djelatnosti posao dobilo 3307 osoba više nego mjesec ranije), trgovini (646 osoba), poslovanju nekretninama (216), prijevozu i skladištenju (203) i ostalim uslužnim djelatnostima (192 osobe). </p>
<p>Iz evidencije Zavoda zbog zaposlenja je brisano 19.883 osoba, što je 26,2 posto više nego u travnju, kazala je Sanja Crnković-Pozaić. U isto vrijeme poslodavci su prijavili da im je potrebno 19.678 radnika.</p>
<p>Govoreći o provedbi Nacionalnog programa zapošljavanja, ravnateljica Zavoda istaknula je da je Zavod primio 6347 zahtjeva za neki od posebnih programa na temelju kojih su poslodavci tražili 8883 radnika. Na osnovi tih zahtjeva zaposleno je 4016 osoba, a prema zainteresiranosti poslodavaca prednjače programi »S faksa na posao«. No, mjere, ukupno gledano, uvelike zaostaju za planovima Zavoda koji je na taj način u 2002. godini planirao zaposliti 14.029 osoba. Sanja Crnković-Pozaić naglasila je da je prerano za ocjenu tih mjera jer se primjenjuju tek tri mjeseca.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Stalno vijeće OESS-a podržalo izvješće o napretku Hrvatske</p>
<p>BEČ/ ZAGREB, 6. lipnja</p>
<p> - Stalno vijeće OESS-a u Beču u četvrtak je podržalo polugodišnje izvješće o napretku Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obveza, priopćeno je iz OESS-ova ureda u Hrvatskoj.</p>
<p>»Poboljšan je dijalog između hrvatske vlade i Misije OESS-a u Hrvatskoj o pitanjima vezanim uz mandat OESS-a«, rekao je predsjedatelj Stalnog vijeća, portugalski veleposlanik Joao de Lima Pimentel i pozvao na dalje jačanje tog dijaloga.</p>
<p>OESS je uputio pohvale hrvatskoj vladi i pozvao je na dodatne napore u stvaranju ozračja pogodnog za povratak izbjeglica i regionalnu suradnju oko toga, te jačanje pravne države, reformu pravosuđa i učinkovitije uključenje manjina u društvo.</p>
<p>»Pomaci koji su se dogodili obećavaju da će se nastaviti daljnja suradnja u rješavanju pitanja i ispunjavanju obveza koje je Hrvatska preuzela od međunarodne zajednice«, izjavio je novinarima nakon sjednice voditelj OESS-ove misije u Hrvatskoj Peter Semneby, koji je izvješće i podnio. Kazao je da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU pridonio poboljšanju uvjeta rada OESS-ove misije u Hrvatskoj.</p>
<p>Veleposlanik u Misiji RH pri OESS-u, Ujedinjenim narodima i međunarodnim organizacijama u Beču Mario Nobilo, izjavio je da je »razmatranje šestomjesečnog napretka o suradnji Hrvatske i OESS-a proteklo u vrlo pozitivnom ozračju«.</p>
<p>Smatra kako je došlo vrijeme da se umjesto na političke aspekte prisutnosti OESS-a, Hrvatska usredotoči na stvarnu pomoć u prevladavanju preostalih problema.»Želimo novu kvalitetu u radu OESS-a u Hrvatskoj, a ne da se ta organizacija smatra glavnim mehanizmom u ocjenjivanju približavanja Hrvatske EU i NATO-u«, kazao je Nobilo. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020607].
|
