NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020706].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 263862 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Radoš: »Ulazeći u Vladu Budiša u nju nije vjerovao i tražio je prigodu da je destabilizira i napusti«</p>
<p>Glupa je teza da netko hoće raskoliti HSLS. Najveću »zaslugu« za ovo što se dogodilo snosi HSLS i njegovo vodstvo, to su učinili neki koji su destruktivno djelovali i koji nisu previše zainteresirani za stranku nego za osobnu promociju. Riječ je o nekoliko »zvijezda«. Predsjednika Budišu usko su okružili Joško Kontić, Ante Grabovac, Mario Kovač i Željko Glavan</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – »Zbog neslaganja s politikom HSLS-a ubuduće ću podržavati koaliciju i vladu, bez obzira na to hoću li i dalje biti njen član«, izjavio je u jeku raspada koalicije ministar obrane i član HSLS-a Jozo Radoš. Time je jasno osudio politiku svog stranačkog predsjednika Dražena Budiše, nazivajući je štetnom i lošom.</p>
<p> • Što se zbilo u HSLS-u?</p>
<p>– Ono što se nije moglo izbjeći, a to je posljedica svih procesa u stranci u posljednje dvije godine. Najprije loši odnosi u Klubu, podjela koja se pokazala još u ljeto prošle godine i činjenica da je mali dio ljudi okružio Budišu, a on je potom odbacio gotovo sve ono što je vrijedilo u HSLS-u. Nakon sabora HSLS-a – stoga što je ta grupacija preuzela vlast u stranci i zbog pasivnosti kojoj su se tada mogli i trebali suprotstaviti, a tu mislim na potpredsjednike stranke Đurđu Adlešić i Ivana Čehoka – vodila se politika koja se nije mogla razumjeti. Stranka je funkcionirala na način na koji nije nikad dosad, na načelu odanosti jednom čovjeku. Liberalna stranka tako ne može funkcionirati.</p>
<p> • Je li ta grupacija stvorila kult Dražena Budiše?</p>
<p>– U tom uskom krugu ljudi pokazivala se lažna odanost Budiši, a zapravo je uništavana njegova karizma. Prevladao je negativan odnos prema Vladi i vlasti u tom krugu, pogotovo prema SDP-u i to u ljudi koji nikad ne bi postali zastupnici da nije bilo našeg sporazuma sa SDP-om. Ministri su bili izbačeni iz procesa odlučivanja i jedva smo se izborili da nas pozivaju na Veliko vijeće, a ministri bi trebali biti najvažniji ako ste odgovorni prema zemlji. U tim okolnostima nije bilo moguće slijediti takvu negativnu politiku. </p>
<p>Trebalo je ili istupiti iz Vlade u potpunosti, što bi bilo štetno, ili učiniti ovo što je učinila ova grupacija zastupnika i neki ministri.</p>
<p> • Recite napokon koja je to grupacija dovela do raskola u HSLS-u, jer je jasno da je stranka sad rascijepljena.</p>
<p>– Nema razloga tajiti, riječ je o četvorici zastupnika koji su glasovali protiv Vlade dok joj se izglasavalo povjerenje i koji su stalno sumnjičili ostale zastupnike i ministre. Toj je atmosferi podlegao i Budiša.</p>
<p> • HSLS je uspio sam sebe raskoliti, bez pretjerane »pomoći« nekih stranaka kojima je to možda bilo u interesu, zar ne?</p>
<p>– Naravno. Glupa je teza i plod teorije zavjere da netko hoće raskoliti HSLS. U politici svaka stranka želi osnažiti i svaka se treba čuvati; ako je ona dovoljno snažna, ako je dovoljno kvalitetna, nitko je ne može raskoliti. Najveću »zaslugu« za ovo što se dogodilo snosi HSLS i njegovo vodstvo, rekao sam da su to učinili neki koji su destruktivno djelovali i koji nisu previše zainteresirani za stranku nego za osobnu promociju. Riječ je o nekoliko »zvijezda« HSLS-a. Predsjednika Budišu usko su okružili Joško Kontić, Ante Grabovac, Mario Kovač i Željko Glavan.</p>
<p> • Jeste li bili na sjednici Vlade na kojoj se raspravljalo o Sporazumu o NE Krško? Govorilo se da je Budiša prvo podržao Sporazum, a onda se predomislio. Gdje je istina?</p>
<p>– U to sam vrijeme bio u Americi. No Sporazum nije bitan. Bitno je da ulazeći u Vladu Budiša u tu vladu nije vjerovao i tražio je pogodnu prigodu da je destabilizira i napusti. Smatram to nekorektnim, jer u vrijeme dok je ulazio u Vladu, nas nekolicina ministara koji vjerujemo da Vlada nešto može učiniti, rekli smo mu da nas, ako ima takve planove, poštedi i uzme grupaciju koja će ga slijediti u tim avanturama. On je negirao da ima takve planove, ali sada je sve jasno. Šutio je pet mjeseci, obavljao više-manje tehničke poslove, a onda je 'puknuo' na jednom pitanju.</p>
<p> • To je teška optužba. Znači li to da je Budiša svjesno opstruirao rad Vlade? Za čiji interes?</p>
<p>– On u Vladu nije vjerovao. Ne kažem da nije u Vladu vjerovao 3. siječnja 2000. i ne mislim da je tada imao figu u džepu. Ali, ulazeći u Vladu već je ušao s nepovjerenjem prema njenim mogućnostima i ovo bi se dogodilo i zbog nekog drugog pitanja.</p>
<p> • Možda u trenutku kad u Hrvatsku stignu najavljene optužnice iz Haaga? </p>
<p>– Pa, moguće je da je to bijeg i od Haaga.</p>
<p> • Je li Budiša prestao vjerovati u Vladu nakon prošlogodišnje krize zbog generala? Poznajete njegov karakter – zašto je uopće ulazio u Vladu kojoj ne vjeruje? Je li je stvarno opstruirao zbog nečijeg interesa?</p>
<p>– Ne, nije rušio Vladu zbog nečijeg interesa. Kako je tekla transformacija njegova negativnog odnosa prema Vladi duga je priča, ali uvjeren sam da se dugo doista iskreno odnosio prema Vladi. A onda su vjerojatno događanja oko izručenja generala bila točka koja je pojačala njegov negativan odnos prema Vladi. Bio je nezadovoljan i funkcioniranjem koalicije, raslo je njegovo nepovjerenje u partnere, a grupacija koju sam spomenuo je njegovu nevjericu pothranjivala i vjerojatno je vrijeme haaških optužnica bilo prijelomnica. </p>
<p>Nije to radio ni za koga, nego po vlastitom političkom osjećaju. Ono što je problematično u svemu – a ja sam mu se suprotstavljao nekoliko puta – je njegovo mišljenje da su mane ove koalicije takve da je treba razvrgnuti. Ja pak smatram da se ne može očekivati da će neka druga koalicija, ovoga ili onoga predznaka, biti bolja nego da će sve poteškoće postojati i u drugim kombinacijama. Drukčije rečeno, koalicija sa HDZ-om bila bi jednako teška, ako ne i teža u operativnom smislu, a u političkom bi smislu bila još teža jer HDZ ima »repove« koje će na vlasti pokušati prikriti. Iluzija je da postoji neka mnogo bolja koalicija nego ova.</p>
<p>Slažem se sa svim negativnim ocjenama o radu koalicije, ali na temelju svog političkog iskustva mislim da ono što možemo očekivati vrlo vjerojatno neće biti bolje nego ovo što sad imamo. I zato je kontraproduktivno i štetno rušiti ovo što imamo u Hrvatskoj. Treba pustiti Vladu da odradi mandat do kraja i da se birači jasno mogu opredijeliti je li to dobro ili loše i onda, na temelju toga, izabrati novu vlast.</p>
<p> • Budiša je uvjeren da će HSLS na izborima proći bolje nego prije, bez obzira na sve ove događaje. No birači će HSLS sigurno kazniti na izborima. Je li vrijedno raskoliti stranku i njen ugled samo zbog taštine i sujete jednog čovjeka koji je to pokazao mnogo puta?</p>
<p>– Jednom sam, rezigniran, rekao da je Budiša stvorio HSLS, pa ga može i uništiti. Ali i ja sam ga stvarao, pa mogu reći da to što on čini nije dobro. U vrijeme našega sabora smatrao sam kako nije dobro da Budiša ponovno bude predsjednik, ali on je dobio gotovo 70 posto glasova i to je bilo tako. </p>
<p>Pogledajte odnos prema ministrima koji je vladao u HSLS-u posljednjih godinu dana. Ivan Čehok je kazao kako je ovo što se dogodilo potvrda da je Vlada koalicija ministara, što lijepo zvuči, ali je zapravo besmisleno. Jer, to je koalicija i ministara i zastupnika i stranaka. Problem je u tome što ova koalicija nije funkcionirala kao koalicija zastupnika, a tome je umnogome pridonio i Čehok kojemu je Sabor, kao i velikom dijelu zastupnika, bio samo usputna stanica. </p>
<p>Sramotno je kako su se zastupnici HSLS-a odnosili prema svom poslu – na Klubu zastupnika gotovo nikad nema kvoruma, a u dvorani je uvijek najmanje HSLS-ovih zastupnika. Vođenje Kluba je bilo katastrofalno, a istodobno se prema ministrima odnosilo kao prema trećerazrednim činovnicima, što ne manifestira samo unutrašnje odnose u stranci nego pokazuje i visoku razinu neodgovornosti prema zemlji. Ako ste nekome dali najveću zadaću da bude ministar, onda mu treba omogućiti i da kreira stranačku politiku i da stranka preko njega provodi svoju politiku. Svega toga u HSLS-u nije bilo.</p>
<p> • Rekli ste da Vam je važnija Vlada od stranke. Jeste li pritom mislili da Vam je važnija Hrvatska nego sama Račanova vlada?</p>
<p>– Meni je važnija država od stranke i mislio sam, naravno, na Hrvatsku. Ali, ova je vlada važna za Hrvatsku i mislim da ona, uz sve poteškoće koje ima i uz naslijeđe, dobro radi svoj posao. Ovo je treća godina uzastopce u kojoj imamo rast bruto domaćeg proizvoda i iduće se godine može očekivati još veći rast. </p>
<p>Država je učinila silne korake u približavanju euroatlantskim integracijama i taj pozitivan ritam nitko ne dovodi u pitanje. Treba pustiti Vladi da dovrši posao. U tom smislu treba nastaviti taj mirni pozitivni trend. Prijevremeni bi izbori svakako usporili taj trend, a mogu ga bitno i odgoditi. </p>
<p>Kvaliteta vlasti koju ćemo imati nakon prijevremenih izbora bit će lošija nego nakon redovitih. Zašto? </p>
<p>Zbog mogućnosti birača da na pravi način vrednuju ono što je koalicija učinila. Izaberu li drugu vlast, ta će biti bolja ako bude izabrana na redovnim izborima, jer će izgubiti taj osjećaj svemoći koji će, ako se dogodi neuspjeh ove koalicije, sigurno imati. Možete misliti kolika bi bila bahatost HDZ-a koji bi se vratio na vlast... I to je razlog zašto podržavam ovu vladu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tražit će se Budišino isključenje iz HSLS-a?!</p>
<p>Novom će se klubu, uz zastupnike koji su glasali za Sporazum o Krškom, pridružiti i HSLS-ov potpredsjednik Sabora Baltazar Jalšovec i zastupnik Marko Baričević / Upitna potpora Želimira Janjića i Vilima Hermana / U klubu će biti Mladen Godek, Zrinjka Glovacki-Bernardi, Ivo Škrabalo, Goranko Fižulić, Željko Pavlic i Viktor Brož / Uz potporu ministara u ostavci Joze Radoša, Hrvoja Kraljevića i Andre Vlahušića te potpredsjednika Vlade Gorana Granića, izbačeni HSLS-ovci računaju na dva do tri ministarska mjesta u novoj vladi</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, zastupnici HSLS-a – koji će gotovo sigurno biti izbačeni iz stranke jer su podržali ratifikaciju Sporazuma o NE Krško, a kojima su se pridružili i neki HSLS-ovi članovi Vlade – u ponedjeljak će održati konferenciju za novinare i objaviti da osnivaju svoj klub zastupnika. Osim toga, zatražit će ostavku Dražena Budiše na mjesto predsjednika stranke i njegovo moguće isključenje iz HSLS-a zbog nanošenja štete ugledu i rejtingu stranke u javnosti.</p>
<p>Kako nam je potvrđeno, novom će se klubu, najvjerojatnije pod imenom »klub nezavisnih zastupnika HSLS-a«, osim šest zastupnika koji su glasali za Sporazum pridružiti i HSLS-ov potpredsjednik Sabora Baltazar Jalšovec te zastupnik Marko Baričević. Upitna je još potpora Želimira Janjića i Vilima Hermana, no sigurno je da će u klubu biti Mladen Godek, Zrinjka Glovacki-Bernardi, Ivo Škrabalo, Goranko Fižulić, Željko Pavlic i Viktor Brož. Predsjednica kluba će najvjerojatnije biti Zrinjka Glovacki-Bernardi.</p>
<p>Uz potpuno sigurnu potporu ministara u ostavci Joze Radoša, Hrvoja Kraljevića i Andre Vlahušića te potpredsjednika Vlade Gorana Granića, HSLS-ovci koje je stranka izbacila iz svojih redova računaju na dva do tri ministarska mjesta u novoj vladi jer bi nezavisni liberali bili, kad potpišu novi koalicijski ugovor, treća po jačini politička snaga u koaliciji.</p>
<p>Doznajemo da će glavni pregovarač nove političke snage biti Jozo Radoš, koji će usuglašavati stavove s koalicijskim partnerima u novoj vladi. Potporu su, doznaje Vjesnik, pružili i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvetković-Kurelec, kao i zamjenik ministra okoliša Roland Žuvanić.</p>
<p>Novoj su se političkoj snazi navodno nudili i sadašnji ministar gospodarstva u ostavci Hrvoje Vojković, te član Malog vijeća stranke Darinko Kosor, no kako doznajemo, njihova je ponuda odbijena. </p>
<p>Time bi se ostvario planirani scenariji iz ožujka ove godine, kad je gotovo istovjetna skupina zastupnika uz neke ministre planirala osnovati novi klub zastupnika, nezadovoljna tadašnjim ponašanjem Dražena Budiše. Kriza zbog koje se tada tresla državu završila je velikim kompromisom SDP-a i HSLS-a i Budišinim ulaskom u Vladu. </p>
<p>Zahtjev jednog od osnivača HSLS-a Ive Škrabala, izrečen u četvrtak navečer na HRT-u, da sadašnji predsjednik stranke Budiša podnese ostavku zbog nanošenja štete stranci i njenom rejtingu u javnosti, prvo je javno izjašnjavanje onog dijela saborskih zastupnika koji će biti izbačeni iz stranke. Na njihovo je izbacivanje predsjednik HSLS-a pozvao u svom govoru u petak.</p>
<p>Kad je riječ o osnivanju eventualne frakcije u HSLS-u, Đurđa Adlešić je u petak rekla da podržava drugo mišljenje u stranci, no demantirala je da će biti na čelu frakcije u HSLS-u.</p>
<p>I zastupnici koji će biti izbačeni iz HSLS-a naglašavaju da Đurđa Adlešić nije dovoljno odlučna da bi vodila frakciju u stranci i da sumnjaju kako će to uspjeti. </p>
<p>U ponedjeljak će se sastati i Malo vijeće HSLS-a koje će razmatrati situaciju u stranci. Od zastupnika, ali i ministara koji će biti isključeni iz HSLS-a, moglo se doznati da posljednje Budišine poteze smatraju potpuno nelogičnima i neozbiljnima. Kažu da nitko od njih ne zna što to novo HSLS nudi i da nisu upoznati ni s novim stranačkim programom koji je u izradi. Dodaju da je i Malo vijeće stranke, kad je odlučilo da 19. siječnja iduće godine budu parlamentarni izbori, zapravo prekršilo svoje statutarne ovlasti, jer bi o tome trebalo, kažu, odlučivati Veliko vijeće stranke.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Ne slušajte obećanja, čitajte proračun</p>
<p>Program nove vlade bit će sveden na samo nekoliko projekata koji bi, makar na simboličnoj razini, građane mogli uvjeriti da se radi o ekipi koja zaslužuje još jednu četverogodišnju šansu/ Oko tih projekata neće biti većih natezanja, jer će se pomno paziti da oni ni jednom partneru ne ugroze podršku njegove temeljne biračke skupine/ Pred novom vladom su dva zadatka koji se ne mogu zaobići - proračun i izborni zakon - i koji će jasno pokazati misli li nova ekipa doista ozbiljno ili samo produljava agoniju</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Ima li nova koalicija trećesiječanjskih pobjednika</p>
<p> - bez Budišina HSLS-a - bolje šanse za produktivan život? Ili je Budiša bio u pravu u petak kada je rekao da će se uskoro vidjeti da su koncepcijske razlike i među ostalim partnerima tolike da će ljubav opet brzo pući, pa će na vidjelo izići da nije za sve loše u posljednje dvije i pol godine bio kriv samo HSLS?</p>
<p>Kockice su protekli tjedan pale točno onako kako je Račan želio kada je tvrdoglavo inzistirao na ratifikaciji sporazuma o Krškom. Može li s ostatkom trećesiječanjske ekipe jednako tako promišljeno i precizno posložiti i kockice nove vlade, koja će, prije svega, biti efikasnija od ove s kojom nas je šestorka/petorka mrcvarila dvije i pol godine?</p>
<p>U godinu i pol dana, koliko ostaje do redovnih izbora, ni najsavršenija vlada ne bi imala vremena učiniti sve što je bilo obećano u prošloj predizbornoj kampanji, a nije učinjeno. Stoga će program budućih koalicijskih partnera, ako se uspiju dogovoriti, biti sveden na samo nekoliko poteza i projekata, koji bi makar svojom simboličnom specifičnom težinom građane mogli uvjeriti da se radi o ekipi koja zaslužuje još jednu četverogodišnju šansu. Oko tih projekata neće biti nekih većih natezanja i prepucavanja, jer će se pomno paziti da se ne ulazi u projekte koji bi nekom od koalicijskih partnera mogli pomrsiti račune i ostaviti ih bez podrške njihovih temeljnih biračkih skupina. Zbog toga se, na primjer, ne mogu očekivati neke drastične promjene u poljoprivrednom sustavu, jer je to reforma kojoj od »prve lopate« do prvih plodova treba mnogo više vremena nego što preostaje do redovnih izbora.</p>
<p>No, pred novom vladom su najmanje dva projekta, koja ne može nikako zaobići i ostaviti za mirnija vremena. Na njima će se savršeno jasno vidjeti misli li nova ekipa na vlasti doista ozbiljno ili samo produljava agoniju, bez obzira na eventualan uspjeh ostalih projekata.</p>
<p>Prvi veliki ispit uslijedit će već u rujnu kada treba skrojiti državni proračun za sljedeću godinu. Svugdje, pa i u Hrvatskoj, u predizbornim kampanjama veliku prednost imaju stranke koje svoja obećanja mogu ostvariti uz pomoć državne blagajne. A proračun za 2003. je proračun za izbornu godinu! Hoće li se i u kojoj mjeri budući koalicijski partneri othrvati napasti da se za svoje glasove bore na teret svih birača? Dosadašnja iskustva ne obećavaju mnogo, ali čelnici stranaka morali bi biti svjesni da se birače ne može varati unedogled. Prije ili kasnije za takvo ponašanje slijedi crveni karton. Pokažu li da su spremne naciji otvoreno reći istinu o stanju stvari, bez obzira na eventualan gubitak pokojega glasa, značit će to da su prepoznali temeljnu pretpostavku za ozbiljno vođenje države.</p>
<p>Ništa manji problem neće biti ni krpanje ovogodišnjeg proračuna, koji je popucao na čitavom nizu šavova. Zakrpati bi ga trebalo bez probijanja ukupnih iznosa, dakle novog zaduživanja ili novih većih poreza, a ni krpanje uz pomoć novca namijenjenog velikim državnim investicijama ne bi bilo pametno jer se upravo na njima temelji glavnina gospodarskog rasta. </p>
<p>Drugi veliki test bit će izborni zakon, koji treba donijeti najmanje godinu dana prije redovnih izbora, jer to nalaže Ustavni zakon o provedbi Ustava. Ništa manji problem nisu ni izborna pravila za eventualne prijevremene izbore jer ni jedna od jačih stranaka buduće koalicije ne želi da se sljedeći izbori odvijaju po pravilima iz siječnja 2000. Budući da će nova koalicija imati sasvim sigurno više potpisnika od stare, a malim strankama ne odgovaraju promjene koje najavljuju i priželjkuju veće, bit će vrlo zanimljivo pratiti tijek tih pregovora. Naime, krajnje je vrijeme da Hrvatska dobije izborni zakon koji će »plesati« dulje od jednih izbora. Uspiju li koalicijski partneri donijeti izborni zakon koji neće biti za jednokratnu upotrebu, dakle koji neće biti očito skrojen po trenutačnim potrebama svojih autora, bit će to ozbiljan znak da su se i stranke koalicije uozbiljile.</p>
<p>Treći veliki test ozbiljnosti koalicijski partneri mogu i zaobići i njegovo polaganje prebaciti na prvu godinu eventualnog sljedećeg mandata, no to će značiti da još nisu spremni potpuno ozbiljno raditi prije svega u korist Hrvatske, a tek potom u korist svojih stranaka i osobnih ambicija. Radi se, naime, o novom modelu vlade, prije svega o smanjivanju broja ministarstava, ali i sada već smiješnog broja potpredsjednika i vicepremijera. Budući da bi smanjivanje broja fotelja značilo velike probleme u zadovoljavanju kadrovskih ambicija novih koalicijskih partnera, teško je očekivati da će se tog posla koalicijski partneri zdušno i ozbiljno prihvatiti.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tri Račanove poruke</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Ostavka premijera Račana premijera je na hrvatskoj političkoj sceni. Još niti jedan hrvatski predsjednik vlade nije odstupio svojom voljom ili zato jer bi to diktirala situacija u parlamentu. I Mesić, i Manolić, i Gregurić, i Šarinić, i Valentić, i Mateša dolazili su i odlazili s mjesta premijera onako kako je to odgovaralo predsjedniku države Tuđmanu, i HDZ-u koji je imao komotnu većinu u Saboru. U ratnim i poratnim godinama vodilo se više računa o situaciji u zemlji pa je tako Gregurić vodio vladu nacionalnog jedinstva.</p>
<p>Račanov oproštajni govor, iznenađujuće dobro skrojen, osobito prema kraju, sadrži tri bitne poruke: ostavka je normalan čin i nema nikakve ustavne krize; ovo nije nikakav kraj nego mogućnost za novi početak; bivši premijer iskazuje spremnost da vodi novu vladu u drugačijem sastavu.</p>
<p>Račan je pobrojao okolnosti koje su ga navele da odstupi: svoju izraženu neodlučnost pravdao je željom za konsenzusom s koalicijskim partnerima. Izjave o potrošenosti koalicije kulminirale su otvorenom opstrukcijom »jedne stranke koja je blokirala rad Vlade i onemogućila Sabor u donošenju odluka«. Tako je Račan objasnio zadnji potez Budišnih liberala što ga je nagnalo da napokon podnese ostavku.</p>
<p>Dosadašnji i vjerojatni budući premijer je priznao da je njegova Vlada ispunila mali dio obećanja a reforme ozbiljno nije ni započela. Zato i traži novi mandat da bi u miru, bez liberala za vratom, suženi broj najznačajnijih reformi proveo do kraja. Da bi mogao u tome uspjeti, povjeri li mu predsjednik Mesić prigodu za popravak, govori mala provjera u Saboru gdje je Račan dobio nekih 86 potpisa podrške novoj koaliciji. Nakon što se Mesić u srijedu potpiše na već pripremljenu odluku slijedi mjesec dana dogovora o izgledu nove koalicije.</p>
<p> Račan obećava hrvatsku varijantu Churchillovih krvi, znoja i suza. On poziva na »rad i ustrajnost, razum i odgovornost, i samopouzdanje«. Ta mekša varijanta sigurno ne može kamuflirati teške dane koji čekaju Hrvatsku do prijevremenih ili redovnih izbora.</p>
<p>Budući premijer nije u oproštajnom govoru spomenuo ono što je govorio proteklih dana i što je ulijevalo najviše nade: novi način rada, manje ministarstava i kresanje birokracije ugojene partitokratskim ponašanjem stranaka koalicije. Tu se, tako zanimljivo i privlačno, bio na tren složio s onim što zagovara akademik Supek. Možda će ta, najteža od svih reformi, jer ozbiljno zadire u mentalitet sinekura uglavljen u hrvatskim glavama, ostati za neku bolju prigodu.</p>
<p>Šteta. Jer upravo bi ona povećala izglede da se ostale obećane reforme provedu do kraja.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zašto službena Hrvatska izbjegava Dalaj-lamu?</p>
<p>Dalaj-lamu će Hrvatska akademska udruga proglasiti »Čovjekom godine - čovjekom dijaloga«, a primit će ga i nadbiskup Bozanić/ Iz Predsjednikova ureda i Ministarstva vanjskih poslova poručuju: Dalaj-lama dolazi na privatni, a ne državni poziv, pa su službeni susreti isključeni </p>
<p>GORDAN PANDŽA</p>
<p>Sasvim je izvjesno, iako to Kaptol ne želi iznijeti u javnost, da će čelni čovjek Crkve u Hrvata zagrebački nadbiskup Josip Bozanić ipak primiti u nadbiskupskom dvoru tibetanskog duhovnog i svjetovnog vođu Dalaj-lamu XIV., osobnim imenom Tenzin Gyatso. Prijem će se najvjerojatnije održati nakon Dalaj-lamina susreta s novinarima u zagrebačkoj zračnoj luci, a uoči njegova predavanja na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Time će Katolička crkva, unatoč činjenici da ovaj susret nije bio predviđen u službenom programu, odati počast tom mirotvorcu svjetskoga glasa, koji se sastao s brojnim političkim i vjerskim vođama, a nekoliko puta i s papom Ivanom Pavlom II. </p>
<p>Unatoč tome što se Dalaj-lama proteklih dana u Češkoj i Sloveniji susreo sa samim državnim vrhom tih zemalja, u Hrvatskoj to najvjerojatnije neće biti slučaj. Budući da Dalaj-lama dolazi na poziv Udruge za potporu Tibetu iz Splita te zagrebačke središnjice Hrvatske paneuropske unije (HPU), njegov dolazak nema karakter državničkog ili političkog posjeta.</p>
<p> Istina, organizatori su predvidjeli mogućnost da se za Dalaj-lami priredi prijem u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, međutim voditelji Dalaj-lamina protokola zasad su otklonili tu mogućnost zbog prenatrpanosti programa. </p>
<p>Za sada je predviđeno da Dalaj-lama 7. srpnja u Splitu te 8. srpnja u Zagrebu, održi tri predavanja na temu međureligijskog dijaloga i etike za novi milenij. </p>
<p>Glede mogućnosti neformalnih susreta predstavnika državnog vrha Republike Hrvatske s Dalaj-lamom, iz Predsjednikova ureda i Ministarstva vanjskih poslova dobili smo gotovo istovjetan odgovor: Dalaj-lama dolazi na privatni, a ne državni poziv, stoga su službeni susreti isključeni, a o mogućnostima neslužbenih susreta ne želi se kalkulirati. </p>
<p>Ostavimo li po strani formalne razloge, ostaje otvorenim pitanje može li si Republika Hrvatska dopustiti takav, u najmanju ruku indolentni, tretman tako uglednoga gosta: svjetski poznatog mirotvorca, zagovornika nenasilja, tolerancije i međucivilizacijskog dijaloga, dobitnika Nobelove nagrade za mir, ukratko »Gandhija našeg vremena«?</p>
<p>Može li službena Hrvatska i dalje zatvarati oči pred »tibetskim pitanjem« kao da je se ono ni najmanje ne tiče? Zar se imalo više »hrvatsko pitanje« ticalo dalekog Islanda prije desetak godina i zar je tako brzo zaboravljeno »zatvaranje očiju« dijela svjetske javnosti pred hrvatskom borbom za samostalnost i svim posljedicama takva ignoriranja? </p>
<p>Nema sumnje da je politička, vojna i ekonomska moć Kine tijekom proteklih pola stoljeća od nasilne aneksije Tibeta odlučujuće djelovala na rezignirajuće određenje svjetske javnosti prema tibetskom pitanju. Nije u tom pogledu ni Hrvatska iznimka. Iako je »azijski div« tijekom hrvatske borbe za nezavisnost u Ujedinjenim narodima zastupao politiku »nemiješanja u unutarnja pitanja (tadašnje) Jugoslavije«, a svojim utjecajem u Vijeću sigurnosti spriječio pravovremenu intervenciju međunarodnih snaga koja bi eventualno presrela eskalaciju oružanih sukoba na Balkanu, preko svega je »džentlmenski« prijeđeno - šutke.</p>
<p>Predsjednik Mesić prilikom svog posjeta Kini nije ni spomenuo »tibetsko pitanje«, prešavši preko osjetljive teme (uključujući i pitanje Tajvana) diplomatskom podrškom »politici jedne Kine«. </p>
<p>Osim što je Kina za Hrvatsku potencijalno zahvalan gospodarski partner, njezin glas u UN-ovu vijeću sigurnosti za Hrvatsku je još presudniji. Naime, glavni tajnik UN-a Kofi Annan upravo je predložio Vijeću sigurnosti produženje mandata vojnih promatrača na Prevlaci za još tri mjeseca.</p>
<p> Ne treba posebno govoriti što za Hrvatsku znači pitanje Prevlake i uloga Kine u procesu njezina mirnoga povratka. </p>
<p>U tom vidu iz političko-pragmatske perspektive razumljiv je stav hrvatskog državnog vrha i politika nemiješanja u tzv. unutarnje poslove Kine. Međutim nije ju moguće etički opravdati. Jer Tibet nije isključivo »unutarnje pitanje Kine«. Radi se o zemlji i narodu s autohtonom kulturom, religijom, društvenom organizacijom i tradicijom (nezavisnom od Kine) starom više tisuća godina, koja je nasilno prekinuta upadom kineske vojske 1950. i krvavim gušenjem ustanka Tibetanaca devet godina kasnije, otkad Dalaj-lama, tibetanska izbjeglička vlada i više stotina tisuća Tibetanaca žive u egzilu. Otad taj »tibetanski Gandhi«, kojeg mnogi i na Zapadu drže, uz papu Ivana Pavla II., najvećim duhovnim autoritetom našeg vremena, putuje svijetom i diplomatskim putem se bori za ostvarenje visoke autonomije Tibeta unutar Kine, pomirivši se s činjenicom da je državna nezavisnost Tibeta u ovakvim okolnostima do daljnjega izgubljena. Hrvatska mu, imajući u vidu vlastitu povijest, duguje, ako ne političku, a ono barem moralnu podršku.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kome prodati Croatia osiguranje?</p>
<p>BORIS PETROVIĆ</p>
<p>Spala knjiga na dva slova. Takav komentar mogao se čuti poslije vijesti da su svoju ponudu s cijenom koju su spremni platiti za 51 posto dionica Croatia osiguranja na kraju poslala samo dva kupca. </p>
<p>Hoće li izbor pasti na uglednog njemačkog, zapravo međunarodnog osigurateljnog diva Allianz, koji je ponudio dvostruko manje novca (»samo« 56,1 milijun eura za dionice i još 30 milijuna za dokapitalizaciju), ili slovenski Triglav, koji je manju zvučnost imena uvelike popravio s vrlo zanimljivih 105 milijuna eura za većinsko vlasništvo i dodatnih 15 milijuna za dokapitalizaciju? </p>
<p>Kad bi se tražio samo odgovor na pitanje hoće li prevagnuti slava ili novac, s obzirom na općepoznatu sušu u državnom proračunu na proglašenje pobjednika natječaja ne bi se trebalo čekati do rujna. Ali, kao adut u rukavu, i jednom i drugom kandidatu ostala je druga omotnica – s tehničkom ponudom u kojoj se iznose pojedinosti planova za budućnost Croatije.</p>
<p>Reference Allianza na ovom su području zastrašujuće jer u više od 70 zemalja zapošljava 120.000 ljudi, ostvaruje oko 70 milijardi eura premije, uz čistu dobit koja bi ove godine trebala iznositi tri milijarde eura!</p>
<p> Triglav pak u miraz nosi ime koje je bilo ugledno na tržištu bivše Jugoslavije, a ponešto je potamnjelo dvojbenom uspješnošću u vođenju svog istoimenog osiguravajućeg društva u Hrvatskoj. Ali Triglav je u posao uključio i poznato iseljeničko ime (Steve Bubalo), što je dobar argument u razmišljanjima koliko je uputno da se poslije banke i mirovinskog fonda Allianzu prepusti još i kontrola domaćeg tržišta osiguranja. Kad se tako gleda na stvari, konačan izbor novog vlasnika Croatije, ma kakav bio, neće biti idealan. </p>
<p>Treba podsjetiti da Vlada ima još jedan džoker, iako je, kako se čini, mala vjerojatnost da će ga iskoristiti. U tekstu oglasa o privatizaciji jasno je navedeno da može, bude li nezadovoljna ishodom natječaja, jednostrano prekinuti sve pregovore o prodaji.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>O konjima i političarima</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Saborski su zastupnici u četvrtak usvojili Zakon o priređivanju nagradnih igara i igrama na sreću. O tom zakonu dosta se raspravljalo zbog pitanja hoće li se novinama dopustiti organiziranje nagradnih igara i tako omogućiti novi veliki urednički pothvati. </p>
<p>No na mala je vrata provučena odredba o zabrani političkoga klađenja. Nećemo se moći kladiti na rezultate predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora. Dakle, ne smijemo se kladiti na političare, a smijemo na konje. Poruka sa stanovišta zakonodavca je jasna. Kladioničaru i njegovim mušterijama isplativiji su konji nego političari. Osim toga, na konje se možemo kladiti legalno, dok će netko tko se želi kladiti na političare to morati činiti u strogoj ilegali. Nadalje, to znači da na kladionicama ni jedan političar neće moći biti dark horse. Jasno, to ih ne sprječava da se, ako požele, ponašaju kao crazy horse.</p>
<p>Mogući razlog za tu zabranu je taština naših političara. Naime, političar kojem bi kladioničari dali šanse za pobjedu u omjeru 1:250 vjerojatno bi se osjećao kao Saudijska Arabija nakon utakmice s Njemačkom na nedavno završenom Svjetskom nogometnom prvenstvu. Ovako je njihova taština zaštićena i na kladioničkim listićima. </p>
<p>No zabranom klađenja na politiku i političare, onemogućena je možda jedina nada birača da će, barem netko, na njima dobro zaraditi. Ovako ćemo na političare i dalje svi trošiti, a samo će oni na sebi zarađivati. S konjima to ipak nije slučaj.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Velike u vrhu HTV-a nećete naći</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Ne pozivaju političari, kao u vrijeme HDZ-a, HTV-ove urednike na brifinge u Banske dvore, ali svojim primjedbama i sugestijama nastoje utjecati - sad je i to jasno - na program državne nacionalne televizije. Prišapnu, kao u slučaju suspendiranog Joze Kapovića, uredniku svoje neslaganje s novinarovim poslom, a posebice s njegovim mišljenjem, i prisavski zečevi bez stava, profesionalnog znanja, građanske hrabrosti i osobnosti vuku poteze po principu marioneta. Ali, sukladno vremenu u kojem živimo, na daljinsko upravljanje. Dakle, bez čvrstih i jasnih tragova koji bi i slijepcu ukazali čijim su to sve prstima vezani konci za pokretanje prilježnih urednika.</p>
<p>Zašto je po uzoru na mračna komunistička vremena - usmeno, dakle, bez ostavljenog traga - s mjesta saborskog izvjestitelja suspendiran Jozo Kapović? Zato da bi urednik Informativnog programa Oliver Dražić, poznatiji po visokom mišljenju o sebi nego po profesionalnim uspjesima, mogao danas, kad je prespavao i uvidio koju je stupidariju Kapoviću, javnosti, HTV-u, pa i sebi napravio, bez da trepne okom mogao reći: »Nema ni govora o suspenziji, nikad je nisam ni spominjao jer su to ovlasti generalnog direktora«.</p>
<p>A tko je onda Kapoviću zabranio izvještavati sa saborskih sjednica?</p>
<p>No, Dražić nije Kapovića udaljio iz HTV-ove saborske ekipe, već mu je »samo« oduzeo mikrofon. Kao, kad bi mojoj malenkosti oduzeli, kao što to već uostalom i jesu (ne u ovom listu), mogućnost pisanja. Konačno, zašto su i koja gospoda Kapovića suspendirala? Zato što su im zasmetale točne Kapovićeve informacije o Račanovoj prijetnji ostavkom te novinarovo mišljenje o inzistiranju na ratifikaciji sporazuma o Krškom. Kome je to zasmetalo? Dražiću?</p>
<p>Da, ali tek nakon što je Kapovićev stav piknuo, koje li podudarnosti, pojedine SDP-ovce, koji su, poput Milanke Opačić, zajamrali protiv HTV-ova izvjestitelja. Umjesto da im zbog nevjerojatne politikantske intervencije te protuzakonitog miješanja u uređivačku politiku »javne televizije« javno udijele žuti karton, te zaštite novinara i njegovo pravo na vlastito mišljenje, glavni se prisavski urednici solidariziraju, kao i uvijek, s vlašću, podilaze joj, a novinara šutnu nogom u stražnjicu. Zato što je mislio, pritom još i glasno, te, na njegovu nesreću, protivno volji moćnika na vlasti, Kapoviću je (privremeno) onemogućeno izvještavanje i, posebice, komentiranje saborskih seansi. I sad tu svoju sramotnu odluku Dražić opravdava, kojeg li licemjerja i đon-obraza, Kapovićevim umorom i dekoncentracijom.</p>
<p>Od svih tih, za profesiju pogubnih poteza još je sramotnije prešućivanje saborske rasprave o Kapovićevu slučaju u HTV-ovu Dnevniku. No, bilo bi doista čudo da se u središnjoj informativnoj emisiji citiraju Damir Kajin ili Zlatko Kramarić koji su na sjednici Sabora zatražili suspenziju Kapovićeve suspenzije. Zašto čudo? Zato što pogreške mogu priznati jedino veliki. A takvih, očito, u samom uredničkom vrhu HTV-a nema.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Opsjednutost svojom važnošću i mudrošću, tjera političare u izolaciju od stvarnosti </p>
<p>Kad su izbori blizu onda prvo mjesto ima ne pravilno rješavanje problema nego ulizivanje biračima da ih se ničim ne izaziva, jer oni nisu u stanju vidjeti kako zaobilaženje nepopularnih rješenja upravo njima škodi, jer će to morati platiti kasnije dvaput više. Neki na vlasti nisu nikada u stanju nešto korisno, ali trenutačno teško, za birače učiniti... Rijetki su svjesni opasnosti od droge vlasti te se nikako ne mogu odreći svojih položaja iako su duboko svjesni da nisu sposobni za službu koju obavljaju, da štete te da trebaju prepustiti mjesto sposobnijima, često mlađima</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Sve složeniji ili nesložniji odnosi među petorkom, koja se upravo razišla, nisu uvijek proizlazili iz razloga različita viđenja i vrednovanja problema koje susreću političari. </p>
<p>Ne leže problemi uvijek u problemima nego u samim ljudima, odnosno njihovu kutu i smjeru promatranja. Zašto političari drukčije postupaju prema problemima pred izbore nego ako su izbori daleko. </p>
<p>Kad su izbori blizu onda prvo mjesto ima ne pravilno rješavanje problema nego ulizivanje biračima da ih se ničim ne izaziva, jer oni nisu u stanju vidjeti kako zaobilaženje nepopularnih rješenja upravo njima škodi, jer će to morati platiti kasnije dvaput više. Neki na vlasti nisu nikada u stanju nešto korisno, ali trenutačno teško, za birače učiniti. </p>
<p>Trećesiječanjska vlast sigurno nije htjela progoniti korupcionaše i privredni kriminal da im ne kažu kako su revanšisti i revolucionarni komunisti. Zato im je ponajviše bilo do toga da probleme pometu po tepih, kao da će tako nestati, a bave se perifernim stvarima ili pričama kako će nam jednom biti bolje kad uđemo u NATO ili Europu. </p>
<p>A problemi se vraćaju dvaput ugojeniji i strašniji. </p>
<p>Vlast proizvodi drogu koja želi ovladati čovjekom</p>
<p>Mislili su da je vlast slast pa treba sve učiniti da se izbjegne osjećaj gorčine i otpora. Zato su postavili stranačke i većinom nestručne ljude da vode ministarstva. Oni ne shvaćaju da vlast proizvodi opijum ili drogu koja poput drugih droga želi ovladati čovjekom i oduzeti mu svaku racionalnost.</p>
<p>Posebno je ta napast vidljiva u Isusa koji je donio vlast Božju na ovaj svijet. </p>
<p>Kao i svakom vođi i njemu je đavao postavio zamke koje su trebale da vlast usmjeri putem koji Bog neće. </p>
<p>Prva napast se sastoji u tome da čovjek bude u službi isključivo materijalizma. </p>
<p>Već je Schopenhauer u svojoj Etici napisao: »Da svijet ima samo fizičko, ali ne i moralno značenje, najpokvarenija je, temeljna zabluda i pravo izopačenje ljudske misli.« </p>
<p>Naši političari su se od samog početka nakitili aristokratskim materijalnim povlasticama bez obzira na učinke svoje vlasti koje nisu uspjeli nakon obećanja bitno umanjiti, te time unakazili demokratski princip da svi građani moraju dijeliti jednako siromaštvo i blagostanje. </p>
<p>Jer su upravo vladari mnogo krivlji od naroda za nedaće i neuspjehe politike pa bi trebali upravo oni biti kažnjeni, a ne nagrađeni visinom plaća i mirovina. </p>
<p>Zato im nije mnogo stalo da im politika bude uspješna, jer su oni i bez toga dobro nagrađeni. </p>
<p>Ne može se kroz materijalizam govoriti o poštenju. Isus je istakao pred kušnjom materijalističke droge istinu da čovjek ima i dušu koja se primarno hrani poštenjem i ljubavlju prema drugima što onda mora upravljati potrebom za materijalnim. </p>
<p>Druga tipična vrsta droge za političare jest slava i medijska prisutnost. Znamo kako to političarima, ali ne samo njima, godi. Bez toga ne mogu niti normalno živjeti. Ako su dugo u vlasti i na javnoj sceni nije lako otići u anonimnost puka. </p>
<p>Njemačka poslovica kaže, da novac i slava tjera cijeli svijet. Da bi ostali u javnosti i vlasti spremni su na kojekakve nepodopštine. </p>
<p>Opsjednutost svojom važnošću, a onda i mudrošću, tjera političare u izolaciju od stvarnosti. Onemogućuje im da surađuju s onima koji se razumiju u stvari. To je veoma uočljivo u ovoj vlasti koja je većinom kad je o dosadašnjim ministrima riječ, nestručna i skoro diletantska. Zato su i rezultati porazni na mnogima područjima. </p>
<p>Isus odgovara, na napast drogiranja slavom tako da se baci s hrama u Jeruzalemu i da tako neozlijeđen stekne slavu, da se ne smije iskušavati volja Božja. A Bog je dao svim ljudima darove koje politika treba da bi funkcionirala pravo.</p>
<p>Demokracija i jest sustav u kojem narod i njegove sposobnosti političari koriste za opće dobro. Nitko nije pametniji od mudrosti u narodu. Najsposobniji političari traži u narodu mudrost, a ne pred svojim ogledalom. </p>
<p>Slava je nagrada za vrlinu, a ne za samoljublje. Davno je narod rekao: Tko se hvali sam se kvari. </p>
<p>Čini se da su političari zaboravili da je njih narod birao, a ne oni narod, te da se najprije oni moraju pokloniti kao sluge narodu, a ne obratno. </p>
<p>Umišljenost u svoje sposobnosti u naših političara izaziva potrebu da im se prikažu drame srpskog satiričara Branislava Nušića koji je tu političku drogu veoma dobro opisao kod srpskih političara u nastanku srpske države. </p>
<p>Budući da takvi političari gledaju stvari iz kuta svoje slave nikada se ne mogu sporazumjeti ni narodom niti sa svojim koalicijskim partnerima. Jednostavno im je zdrav razum blokiran.</p>
<p>Možda je ipak najveća opasnost za političara opsjednutost moću ili vlašću. </p>
<p>Već je Goethe rekao, da se snazi vlasti teško može oduprijeti. A ona nastaje inverzijom pojmova. </p>
<p>Svaka vlast dolazi od naroda, a ne od političara. Međutim, onaj tko je vrši ne može se pomiriti da je nema, ne želi je vratiti pa je spreman na svako zlo, čak i zločine, prijevare i izborne laži da je zadrži ili da se kod naroda prikaže kao pravi.</p>
<p>Crnogorski pjesnik Njegoš je lijepo to izrekao: »Kome zakon u topuzu leži, tragovi mu smrde nečovještvom.« Što sve nisu naši političari spremni učiniti da eliminiraju političkoga suparnika? Upravo to doživljavamo u našoj najvećoj stranci.</p>
<p>Đavao Isusu kaže: Ako želiš imati vlast nad narodima dajem ti je ako ćeš meni služiti. Služiti đavlu znači služiti se zlom. Mao Ce-tung je rekao, da politička moć dolazi kroz puščanu cijev. </p>
<p>Rijetki su svjesni opasnosti od droge vlasti te se nikako ne mogu odreći svojih položaja iako su duboko svjesni da nisu sposobni za službu koju obavljaju, da štete te da trebaju prepustiti mjesto sposobnijima, često mlađima. </p>
<p>Isus je na to odgovorio đavlu: »Bogu se jedino klanjaj i Njemu služi«. Služiti Bogu znači ljubiti ljude kao sebe samoga. Ako tko to čini nije mu vlast najvažnija nego ljudi i njihova korist. </p>
<p>Jedino tako političar vidi da se mora oduprijeti opsjednutosti vlašću te svega sebe staviti u službu narodu i koristiti svim ljudima znanja u narodu i u svijetu da se narod spasi nad provalijom nad koju su ga doveli političari koji nisu bili svjesni kakvu opasnost po njih i narod ima moć vlasti. </p>
<p>Velik čovjek našeg doba, poginuli glavni tajnik UN-a Dag Hammarskjoeld je rekao: Samo onaj zaslužuje vlast koji je svakodnevno opravdava.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Novogodišnja čestitka premijera u plavom</p>
<p>Odreći se dosadašnjeg premijera nikako nije ni laka ni jednostavna odluka, jer ni ponuda mogućih novih kandidata nije naročito velika i bogata. Pa ipak, bilo bi dobro unijeti neke promjene u upravljanje našom zemljom, promijeniti barem neke od onih koji nas već dulje od dvije godine uvjeravaju da nam je život svakog dana sve bolji, samo mi to ne uviđamo ili ne želimo priznati</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Nema mnogo smisla govoriti o onome što je moglo biti da je, na primjer, premijer prije nekoliko mjeseci odbio udovoljiti ambicijama gospodina Budiše. Nema smisla, ali teško se oteti dojmu da bi u tom slučaju Vlada već nekoliko mjeseci mogla uspješnije raditi svoj posao, a mi svi živjeti barem u nadi da će nešto dobro iz tog njena posla i proizaći.</p>
<p>Ali premijer je odlučio udovoljiti željama gospodina Budiše, koji se nakon vrlo kratkog vremena počeo ponašati kao što smo to svi i predviđali – sve otvorenije usuprot Vladinim nastojanjima. </p>
<p>I sad je napokon kucnuo čas da se okončaju sva ta natezanja i pregovaranja, mirenja i svađanja, podbadanja i ogovaranja. Peteroglavoj koaliciji došao je kraj, gospodin nas je Budiša napustio, a premijer nam je nekoliko dana najavljivao svoju ostavku. </p>
<p>I eto, u petak, 5. srpnja, kako je i najavljeno, premijer je i podnio ostavku.</p>
<p>»Točno u podne« vjerojatno su mnogi sjeli pred svoje televizore ili upalili svoje radio aparate kako bi mogli pratiti takav iznimni premijerov nastup. I bio je izniman. </p>
<p>Da je kojim slučajem netko tko ne zna o čemu je riječ bio suočen s televizijskim nastupom našeg dosadašnjeg premijera, zasigurno bi pomislio da je riječ o novogodišnjoj čestitci narodu koji, doduše, proteklu godinu i nije baš bogzna kako živio, ali je svjestan, zajedno sa svojim premijerom, da će sada »odgovorno i sigurno« sve krenuti nabolje. </p>
<p>Čitajući unaprijed sročen tekst »čestitke«, premijer je, odjeven sav u plavu boju nade, pročitao svoje viđenje proteklih dviju i pol godina svog mandata i izrekao svoje pouzdane nade da će mu biti omogućeno da nastavi tim poslom i dalje.</p>
<p>Zaista bi nas ugodno iznenadilo da nam se premijer u ovom uzbudljivom času umjesto čitane poruke obratio svojim riječima i, kako već zna i umije, rekao zašto podnosi ostavku želeći i dalje obavljati isti posao. </p>
<p>Ali premijerovim tvrdnjama usuprot treba reći da ova vlada nije bila neuspješna zato što se bavila sama sobom, nego se sama sobom bavila, jer bolje nije znala ni umjela.</p>
<p>Poznato je da su ljudi slaba bića, koja vlast i moć mogu očarati poput sirenskog zova. </p>
<p>Dobro je vjerovati u sebe, ali je bolje suočiti se s manama</p>
<p>Poznato je i da smo svi skloni zatvoriti sva osjetila kritici koja bi nam mogla okrznuti samopoštovanje ili zatamniti sliku koju sami o sebi požrtvovno njegujemo. </p>
<p>I dobro je da je tako dok smo obični građani o čijim postupcima ne ovisi život stotina tisuća ljudi, nego eventualno samo kvaliteta življenja njihove bliže ili dalje obitelji. </p>
<p>Dobro je vjerovati u sebe i svoje sposobnosti, ali još je bolje, a svakako i hvalevrednije suočiti se s vlastitim propustima i nedostacima, slabostima i manama, pa se u skladu s takvom »inventurom« zahvaliti na povjerenju i dati nekome drugome prigodu da se okuša u tom teškom zadatku izvlačenja zemlje iz gliba.</p>
<p>Kako bi, na primjer, bilo da Predsjednik države, kojeg je ovaj premijer lišio gotovo svake mogućnosti djelovanja i sudjelovanja u aktualnim političkim problemima, trijezno zaključi da bi mandat za sastavljanje nove vlade mogao ponuditi i nekome drugome, a ne dosadašnjem premijeru čija nam je neodlučnost, kolebljivost i popustljivost uništila sav entuzijazam s kojim smo za njega glasali u siječnju 2000. godine? </p>
<p>Kako bi bilo? Bilo bi uzbudljivo i osvježavajuće, dalo bi nam svima nade da ćemo se možda početi kretati prema promjenama koje smo očekivali one hladne zime 2000. godine. </p>
<p>Predsjednik bi to, dakako, mogao učiniti, jer je mogućnost takve odluke (još) u njegovim rukama. Možda Predsjednik države o tome već i razmišlja, prebirući među svojim bliskim suradnicima ili članovima neke od stranaka kojima je svojedobno pripadao. </p>
<p>Ali odreći se dosadašnjeg premijera nikako nije ni laka ni jednostavna odluka, jer ni ponuda mogućih novih kandidata nije naročito velika i bogata. </p>
<p>Pa ipak, bilo bi dobro unijeti neke promjene u upravljanje našom zemljom, promijeniti barem neke od onih koji nas već dulje od dvije godine uvjeravaju da nam je život svakog dana sve bolji, samo mi to ne uviđamo ili ne želimo priznati. </p>
<p>Predsjednik države je već izjavio da je njegov izbor mandatara u određenoj mjeri uvjetovan rezultatima izbora, misleći pritom na one davne izbore čije su nas posljedice tako teško razočarale. </p>
<p>Samo je po sebi razumljivo da Predsjednik države ne može za mandatara izabrati nekog izvan stranaka koje su činile koaliciju, ali valjda među članovima tih stranaka postoji netko tko bi se mogao okušati u poslu premijera? </p>
<p>Ne bi to, dakako, trebalo značiti da za dosadašnjeg premijera više ne bi bilo mjesta u nekoj novoj vladi. Možda bi, u skladu s programom stranke koju vodi, naš dosadašnji premijer bio dobar ministar socijalne skrbi. Možda bi mu taj položaj omogućio uviđanje pravog stanja u kojem je većina ljudi ove zemlje. </p>
<p>Novi mandatar vjerojatno bi značio i drukčiji sastav vlade, odnosno smjenu njenih članova, o kojoj se već dugo govori i koju mnogi očekuju. Nova ili djelomično nova vlada mogla bi biti najava i mnogih drugih promjena, izvor nove nade i entuzijazma, koji bi zamijenili apatiju u kojoj je većina stanovništva Republike Hrvatske. </p>
<p>Iako se o tome ne govori koliko bi trebalo, postojeća apatija koja se u novije vrijeme jasno pokazala i u bijednom odazivu građana na lokalne izbore (od osam do 11 posto) opet jednom navješćuje »povratak na staro«. </p>
<p>Ali takav je scenarij moguće spriječiti izborom mandatara koji će biti manje ili više prihvatljiv svim strankama, kojem će građani Hrvatske moći vjerovati i koji će sastaviti vladu koja će djelotvorno raditi na ostvarivanju obećanja koje su nam dali prije posljednjih izbora. </p>
<p>Možda bi novi mandatar mogao sastaviti vladu s manje podobnih, a više sposobnih ljudi, možda bi mogao odabrati one koji će zaista htjeti raditi za opće dobro ili barem i za opće dobro, možda bismo i svi mi bili spremni još jednom povjerovati da se nešto dobro i nama može dogoditi, a možda bi i u tom slučaju sve bilo kao i do sada. </p>
<p>Očito i takav izbor prate mnogi »možda«, ali uz ponovni izbor sadašnjeg premijera nema niti toga. </p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u </p>
<p>mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zrinjevac poslovao s gubitkom, a ZET s najvećom dobiti</p>
<p>Na pitanje Vjesnikove novinarke zašto je za novog direktora izabran Vladimir Tomičić ako je podržao izvješće smijenjenog direktora Plinare, Ivana Vulasa, Prežigalo je odgovorio »ne znam ništa ni o kakvom izvješću kao ni to da je Tomičić podržao ikakvo izvješće«</p>
<p>»Gradsko poduzeće koje je u prošloj godini poslovalo s gubitkom je Zrinjevac, dok su dobit ostvarila trgovačka društva Vladimir Nazor, Zagrebački električni tramvaj i Autobusni kolodvor«, izjavio je na konferenciji za novinare, održanoj u petak nakon sjednica Skupštine trgovačkih društava, predsjednik Skupštine trgovačkih društava Ladislav Prežigalo.</p>
<p>Trgovačko društvo Vladimir Nazor je poslovalo s dobiti od 2,588.000 kuna, a novac će ostati društvu. ZET-ova dobit od 5,305.860 kuna također ostaje u ZET-u zbog realizacije programa obnove, te sanacije i kupnje tramvaja. No, Skupština trgovačkih društava treba odobriti ta dva nova programa razvoja ZET-a. Jedan se odnosi na kupnju 30 autobusa, a drugi na sanaciju i kupnju tramvaja i modernizaciju sustava naplate prijevoza.</p>
<p>Autobusni kolodvor je poslovao pozitivno s dobiti od 4,264.000 kuna. »Od te dobiti u proračun Grada Zagreba ući će 4,000.000 kuna, a ostatak ostaje kolodvoru«, naveo je Prežigalo. Jedino društvo koje je poslovalo s gubitkom od 145,569 kuna, je Zrinjevac. »Gubitak će se pokriti iz rezerva društva«, izjavio je Prežigalo.</p>
<p>O financijskom izvješću Gradske plinare nije se raspravljalo zbog smjene direktora. »Obzirom da je Vladimir Tomičić, bivši član Uprave Plinare, postavljen za novog direktora Plinare, za novog člana Uprave Plinare izabran je Željko Mataja«, objasnio je Prežigalo dodajući da će se o izvješću Plinare raspravljati na sljedećoj sjednici skupštine trgovačkih društava. Na pitanje Vjesnikove novinarke zašto je za novog direktora izabran Vladimir Tomičić ako je podržao izvješće smijenjenog direktora Plinare, Ivana Vulasa, Prežigalo je odgovorio »ne znam ništa ni o kakvom izvješću kao ni to da je Tomičić podržao ikakvo izvješće«.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Prije do šopinga u Sisak nego na Žitnjak </p>
<p>Zagrepčani koji javnim gradskim prijevozom odlaze u neki od šoping centara na Žitnjaku, žale se na loše ZET-ovo prometno povezivanje grada i tih centara/ Zbog »rijetkih« voznih redova radnici robnih kuća kasne na posao, a vikendom autobusi i ne voze/ U ZET-u kažu da uvijek ima nezadovoljnih, no razmišljaju o uvođenju novih linija</p>
<p>Trgovački centri najčešće su na periferii do koje javni gradski prijevoz ne prometuje često</p>
<p>Veliki i dobro posjećeni trgovački centri na rubnim dijelovima grada opskrbljeni su kvalitetnom robom, imaju ljubazno osoblje i radnim vremenom idu na ruku svojim kupcima. No, unatoč tome Zagrepčani koji do njih dolaze javnim gradskim prijevozom, kao i prodavači koji na taj način odlaze na posao, žale se na lošu koordinaciju i povezanost grada i tih robnih kuća. Tako je, primjerice, do Bauhausa ili Turbo Limača na Žitnjaku najlakše doći osobnim automobilom. Oni, koji dolaze javnim gradskim prijevozom, nakon posljednje će stanice na Žitnjaku morati još malo protegnuti noge, kako bi došli do toliko željenog šopinga.</p>
<p>Iako su im svakoga radnog dana na raspolaganju čak četiri ZET-ove autobusne linije, koje najčešće voze samo u špicama, od posljednje stanice na Žitnjaku pa do tih trgovačkih centara treba pješke »potegnuti« još kojih 15-ak minuta. </p>
<p>»Volim kupovati u Turbo limaču jer imam malo dijete, ali izluđuje me pješačenje od stanice kod tvornice Elka, koje mi posebno teško pada po povratku, kad imam pune ruke vrećica«, rekla nam je Željka Šojat koju smo zatekli dok se po vrućini vraćala iz kupovine.</p>
<p>Ništa bolja situacija nije ni s dolaskom do trgovačkog centra Bauhaus gdje također probleme zbog nešto lošije povezanosti, osim kupaca, svakodnevno proživljavaju i tamošnji radnici.</p>
<p>»Radnici koji putuju ZET-ovim autobusima, zbog 'rijetkog' voznog reda kasne na posao, a posebno je teško vikendom, kada autobusi uopće ne voze«, rekao nam je prodavač Branko Petrinić, dodajući kako bi se sa Savskog mosta prije došlo do Siska nego do Bauhausa. Pješačenje i rijetke vozne redove ne vole ni radnici koji rade u popodnevnoj smjeni, pa prijevoz do kuće moraju dogovoriti s nekim tko ima automobil. </p>
<p>Isti je problem do prije nekoliko mjeseci mučio radnike i kupce Trgovačkog centra Mercatone u Gospodarskoj b.b. u Stupniku. </p>
<p>Od kada je postavljena automatska prometna signalizacija gužvi više nema, saznali smo od direktora Dragutina Manića. Sa ZET-om je Manić više nego zadovoljan, iako mu neki kupci kažu da bi autobuse trebalo pojačati.</p>
<p>U ZET-u s druge strane, misle da i ovako sve funkcionira više nego dobro i da uvijek ima onih koji su nezadovoljni povezanošću. Kako je najavio Željko Jambrović, rukovoditelj službe za organizaciju i upravljanje prijevozom, bude li još inzistiranja za pojačanim prijevozom na tim voznim linijama, ZET će razmisliti i o još autobusa. </p>
<p>U trgovačkom centru Pevec saznali smo da su s povezanošću zadovoljni, s obzirom na to da do Ulice grada Gospića, »gotovo do pred sam ulaz«, voze tramvaji 2, 3 i 13. Isti je slučaj i s Robnom kućom Billa u Jadranskoj aveniji b.b. kao i s Mercatorom na Radničkoj cesti kao i s Trgovačkim centrom Getro u Ljubljanskoj aveniji.</p>
<p>Što se tiče povezanosti grada i novog Trgovačkog centra King cross u Škorpikovoj koji će uskoro biti dovršen, u ZET-u kažu da do tamo voze autobusi 116 i 117, no bude li potrebno, u dogovoru s upravom King crossa postoji mogućnost i za uvođenje linija koje bi kupcima i radnicima više odgovarale. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za odgovor o vlasništvu nad prostorom, Gradu je trebala godina dana!</p>
<p>Vijećnici Gradske četvrti Donja Dubrava, na sjednici Vijeća u petak nisu mogli glasovati o trećoj točki – prihvaćanju zahtjeva Glazbenog društva Dubrava za dodjelu prostora u ulici Dubrava 214 – jer je ravnateljica Glazbenog društva Ružica Knapić tek dan prije, u četvrtak, dobila obavijest iz Gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose da taj prostor nije u vlasništvu Grada. Najzanimljivije u svemu jest to, što je ravnateljica pitanje o vlasništvu nad tim prostorom potegnula još prošle godine u travnju, a odgovor je, dakle, dobila nakon godinu i dva mjeseca! Zaključeno je ipak da se pronađe prostor i tako omogući otvaranje prve srednje glazbene škole u Dubravi.</p>
<p>Vijeće je podržalo i prijedlog programa unapređenja intersektorske suradnje u cilju povećanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama. To, podrazumijeva užu suradnju policije, škola, vrtića, socijalnih ustanova i sličnih institucija radi veće sigurnosti djece i učenika. Tako je predloženo da se od 18 do 22 sata pojačaju policijske ophodnje oko škola i vrtića jer su upravo u to vrijeme najčešći ekscesi i napadi na profesore i odgajatelje.</p>
<p>Više je vijećnika, prigovorilo i novom naputku iz gradskih ureda, o tome da se sjednice moraju održavati ujutro.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nešto je umirujuće u gradovima okruženim obroncima planina </p>
<p>U Zagreb sam stigao prije godinu dana. U mojemu diplomatskom životu dosad su me slali na različita mjesta, kao na primjer u New York City (dvaput), Houston u Teksasu, London, Tel Aviv, Singapur i, u bliskoj prošlosti, Luxembourg.</p>
<p>Živeći u tim gradovima izgradio sam u svojoj glavi nekakav apstraktan model pristojnoga grada. A Zagreb se ne razlikuje bitno od toga modela. Stoga sam se počeo osjećati ugodno od trenutka kad sam stigao u Zagreb.</p>
<p> Nagovještaj onoga što me čeka pojavio se prvoga dana mog dolaska u Zagreb, a predstavljao je nešto što sam vidio putem od aerodroma prema rezidenciji u koju sam se trebao smjestiti. Bio je to plakat na zidu koji je najavljivao koncert Toma Waitsa. Ugodno iznenađen, postavio sam pitanje kolegi iz veleposlanstva koji se vozio sa mnom u automobilu: »Slušaju li ovdašnji ljudi Toma Waitsa?«</p>
<p>S obzirom da on nije bio čuo za ovoga američkog pjevača i skladatelja, nisam dalje spominjao Tom Traubert's Blues ili I wish I was in New Orleans. Ali osjećao sam da sad znam kamo sam stigao. </p>
<p>Sviđa mi se zreo izgled grada: ulice, zgrade, parkovi i drveće.</p>
<p>Zagreb me podsjeća na Kyoto, svoj grad-prijatelj u Japanu, a ujedno i moj rodni grad. Mislim da ima nešto umirujuće u gradovima koji su okruženi zelenim obroncima brda i planina. </p>
<p>Ožiljci i tragovi vremena koji su vidljivi na zgradama i koji se ne popravljaju, predstavljaju tužan prizor, ali to što ih se ne popravlja, nije nebriga niti je nečija krivica, već odraz nevolje koja je zahvatila zemlju u novije vrijeme. </p>
<p>Nadam se da će u dolazećim mjesecima i godinama država i grad naći načina i sredstava da vrate eleganciju Zagrebu, kao jednom srednjoevropskom gradu. </p>
<p>HNK i Lisinski mogli bi biti među razlozima zbog kojih toliko volim Zagreb. Jedna večer provedena u HNK-u otvorila mi je oči za elegantan stil života i bogatu kulturnu tradiciju Zagreba. Veliko mi je zadovoljstvo i osobno sudjelovati u svemu tome. </p>
<p>Ako čovjek prevlada sebičnu želju da lijepe stvari drži u tajnosti, kulturni šarm Zagreba mogao bi se obznaniti cijelom svijetu. On je potencijalno veliko bogatstvo za ono što ja zovem kvalitetan turizam. Ako već postoji nešto što zovemo eko-turizam, mogao bi postojati i »umjetnički turizam«. U Hrvatskoj, turisti koji traže kvalitetu, mogu istovremeno uživati u prirodi i umjetnosti, a Zagreb bi u tome odigrao važnu ulogu. Kad se zgradama jednom vrati prijašnji izgled, ovo dvoje može se divno spojiti. </p>
<p>Jednako fascinantni bili su mi napori koje sam primijetio na mikro-planu i na debitantskoj pozornici, kojima su se ohrabrivali mladi muzičari. Profesor Jakša Zlatar sa zagrebačke Muzičke akademije organizirao je koncerte mladih umjetnika koji obećavaju u Art Net Clubu, i to besplatno, i ja se iskreno nadam da će ta inicijativa prebroditi neke trenutne novčane poteškoće. </p>
<p>Moja je velika nada da će budući ekonomski rast u Hrvatskoj omogućiti inovativnim i dinamičnim građanima Zagreba da dadu još više života ovom ionako šarmantnom gradu.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Čudna zračenja Trešnjevačkog trga </p>
<p>Da na potezu trešnjevačke tržnice, nekadašnje Name odnosno štanda na kojem pilari nude »svoje usluge« na početku Nove ceste, postoje neka čudna zračenja, potvrđuju stanovnici ovoga kvarta. Neki od njih, magnetskoj privlačnosti trešnjevačkog trga ne mogu odoljeti ni na temperaturama od kojih mnogi padaju u nesvijest! </p>
<p>Trgovci – došljaci i zagrebački preprodavači lakog štiva i kuharica svake vrste – svoje mjesto pod zahuktalim suncem svakodnevno pronalaze ispod omanje višegodišnje japanske trešnje – nerotkinje! No, njima to ne smeta jer se ispod hlada krošnje ipak može načičkati nekoliko glava. Ostatku pozadine sunčeve zrake nerijetko izvlače reumatske neuralgije.</p>
<p> Već u ranu zoru okruženi štandovima s loncima, rajnglama, cjedilima i onima s mirisnim svijećama svakojakog voća – od limuna, borovnice do jagode i marelica – počinju s partijama šaha. Nad improviziranim šahovskim pločama na kartonskim kutijama, na kojima su figure gotovo utisnute, događa se višesatna – misao! Grla nakvašena točenom graševinom od po 12 kuna, vremešni trgovci osmišljavaju strategiju mentalne šahovske borbe. No, taj visokoumni sport, uz graševinu i duboko promišljanje, neke od igrača nerijetko uspava. Iz sna ih ponekad trgnu samo karakteristične tramvajske trube ili vlastito hrkanje. Tada se igra nastavlja a tolerantni se pajdaši ne bune, jer bez predaha koji se slijeva iz iste boce, nema kvalitetnog – umnog – rada! </p>
<p>Koliko su trešnjevački šahisti prilagodljivi, potvrđuje to što su u svoje društvo srdačno primili radnike koji odnedavna mijenjaju tramvajske tračnice nedaleko Name. Omamljeni ozračjem šahista, i oni nerijetko, pod drugom japanskom trešnjom, pronalaze svoje mjesto pod suncem. Stoga ne čudi što radovima na križanju Ozaljske i Krapinske nikad kraja....</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Studenti nezainteresirani za Cambridge?</p>
<p>Ili studenti smatraju da je previše kandidata da bi i oni prošli, ili pak misle da je natječaj za njih pretežak </p>
<p>Međunarodni obrazovni centar SIC već drugu godinu obrađuje stipendije Instituta Otvoreno društvo Hrvatska. Ove godine ima osam stipendija za akademske i istraživačke programe u inozemstvu iz područja društvenih i humanističkih znanosti.</p>
<p>Upravo je raspisana OSI FCO Chevening stipendija za Cambridge. Odnosi se na jednogodišnji poslijediplomski studij s područja društvenih i humanističkih znanosti, a obuhvaća cjelokupne troškove jedne studijske godine, mjesečni džeparac i putne troškove. Kako nam je rekla Ivana Puljiz, viša obrazovna savjetnica u SIC-u, kriterijima natječaja odgovaraju studenti stari između 20 i 25 godina koji odlično znaju engleski jezik, koji su na dodiplomskom studiju diplomirali u protekle dvije godine, te koji tijekom studija nisu boravili u inozemstvu duže od jedne akademske godine.</p>
<p> »Bitno je da studenti u prijavi navedu način na koji misle pridonijeti razvitku Hrvatske. U laganoj su prednosti tu, naravno, znanstveni novaci i mladi zaposleni u državnim službama«, kaže Ivana Puljiz.</p>
<p>Prošle je godine u natječaju za stipendiju za Cambridge od četiri ponuđene samo jedna kandidatkinja udovoljila kriterijima. »Jedan od razloga zašto se tako malo ljudi prijavljuje jest autoeliminacija, odnosno mladi smatraju ili da je previše kandidata a da bi i oni prošli, ili pak misle da nisu dovoljno kompetentni da bi se natjecali. Mnogi ne znaju ni napisati životopis, esej ili dobiti pismo preporuke, no za takve stvari mogu doći u SIC, gdje sve to mogu svladati uz pomoć odgovarajuće literature«, kaže Ivana Puljiz, dodavši da je i od četiri moguće stipendije za Oxford i York prošle godine dodijeljena samo jedna. </p>
<p>Proces odabira traje, pak, cijelu godinu, a počinje tako da studenti ispune preliminarnu prijavu i pošalju je e-mailom u Cambridge, do 21. rujna, dok natječaj traje. Rezultati prvog kruga selekcije poznati su u travnju sljedeće godine, kad se polufinalisti pozivaju na razgovor i jezično testiranje.</p>
<p>Ostalih će se sedam stipendija raspisati između rujna i prosinca, a među ostalima, radi se o stipendijama za dodiplomski studij u SAD-u i na Američkom sveučilištu u Bugarskoj, dok se za poslijediplomski studij, uz Cambridge, možete natjecati i za Oxford i York. </p>
<p>Sve detaljnije informacije o stipendijama mogu se dobiti u SIC-u, Preradovićeva 33 u Zagrebu, na telefon broj 01/4817-195 ili na stranici www.sic.hr.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Škola od grada traži povrat novca uloženog u obnovu</p>
<p>Glazbena škola Vatroslav Lisinski i dalje živi u neizvjesnosti, jer vlasnicima mora vratiti prostore u Ilici i Gundulićevoj, što ih koristi za održavanje nastave.</p>
<p>»U lipnju su se održala već dva ročišta i kako sada stvari stoje, prostor u Ilici vjerojatno ćemo izgubiti. Zbog toga smo pozvali sudskog vještaka da procijeni naša ulaganja«, rekao je za Vjesnik Vladimir Mutak, ravnatelj ove škole.</p>
<p>Stalni sudski vještak za graditeljstvo Branimir Bradičić procijenio je ulaganja škole u taj prostor veličine 157 četvornih metara na 188.729,65 kuna ili na 25.737,52 eura.</p>
<p>Svota je utvrđena na osnovi podataka službenih institucija koje se bave prikupljanjem podataka i cijena u graditeljstvu, prema vlastitom iskustvu, kao i trenutačnim cijenama na tržištu. Vodilo se računa i o načinu izvedbe radova, stupnju obrade, kao i održavanju, piše u službenom izvješću koje ravnatelj Mutak ovih dana treba predati Gradskom uredu za povrat imovine.</p>
<p>Škola je u zgradu ulagala »od poda do stropa«, kako se izrazio Mutak. Zidove su rušili, bojili, postavili su nove pločice, parkete, keramiku, centralno grijanje, izgradili su potpuno novi WC. »Prostor je bio u katastrofalno lošem stanju«, dodao je Mutak.</p>
<p>Ne zna se kako će grad nadoknaditi ova ulaganja, ali u školi ipak vjeruju da će vlasnik ponuditi najam toga prostora za prijelazno razdoblje, u kojemu bi trebalo osposobiti tavan u centralnoj zgradi u Gundulićevoj. No, kako sada stvari stoje škola nije ušla u gradski proračun za 2003. godinu tako da može ući u raspodjelu novca za 2004.</p>
<p>S Vlastom Urbič, 50-postotnom vlasnicom prostora u Gundulićevoj, gdje je smještena glavnina škole, neće biti nikakvih problema, pretpostavlja ravnatelj škole. Kako sada stvari stoje, ona je, prema riječima ravnatelja Mutaka najviše zainteresirana za prostore u prizemlju, a te prostore škola ionako ne koristi.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jesu li terase veće od dogovorenih?</p>
<p>Vijećnici četvrti Novi Zagreb raspravljali su u petak na sjednici Vijeća o terasama ugostiteljskih objekata odnosno o tome, odgovara li njihova sadašnja površina onoj iz ugovora. Sa zamjenicom pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, Mirjanom Jevrić dogovoreno je izvješće o tome. </p>
<p>Za člana povjerenstva Vijeća četvrti za osnovne škole izabran je Velimir Megla, a onoga za srednje škole Stjepan Šetek. Na sjednici je bilo riječi i o malim komunalnim akcijama, odnosno o tome što se sve može učiniti sa oko 700 tisuća kuna, preostalih od novca koji je gradska četvrt dobila od Grada. A.R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Do 2050. godine 9,3 milijarde ljudi</p>
<p>BEČ, 5. srpnja</p>
<p> - Svjetsko će pučanstvo prema procjenama austrijske Zaklade za svjetsko pučanstvo i međunarodnu suradnju (SWI) do 2050. godine porasti sa 6,2 na oko 9,3 milijarde ljudi. Konzekvencije toga porasta ne mogu se predvidjeti ni izračunati, upozorila je voditeljica Zaklade Ulrike Plichta povodom Svjetskog dana pučanstva.</p>
<p> Bez potrebne infrastrukture i prosvjećivanja nagli rast prirasta neće se moći zaustaviti. Nekontrolirana eksplozija pučanstva osobito će biti vidljiva u gradovima. Plichta je kao primjer navela Lagos: godine 1950. on je imao samo oko 280.000 stanovnika, a ove se godine taj broj procjenjuje na otprilike 13 milijuna ljudi.</p>
<p>Dok će u zemljama u razvoju piramida pučanstva s udjelom stanovnika starosne dobi ispod 25 godina odgovarati otprilike trećini ukupnog broja, dakle još jednoj piramidi, slika je u zemljama s visokim brojem zaraženih aidsom posve drukčija. Tako je, primjerice, starosna dob pučanstva u Botsvani od 1996. godine sa 50 pala na 40 godina. To odgovara stanju u industrijskim zemljama oko 1900. godine. Na temelju porasta broja oboljenja od HIV-a može se lako zaključiti da će naraštaj 35-godišnjaka, hranitelja obitelji, u takvim zemljama gotovo potpuno izumrijeti.</p>
<p>Kako Ujedinjeni narodi ne raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima da pomognu u borbi protiv aidsa, razumljivo je što je ravnatelj Svjetskog fonda pučanstva UN-a, Rainer Rosenbaum, kritizirao »umor darovatelja«. Ta je organizacija s proračunom od 300 milijuna dolara aktivna u 165 zemalja. Sredstva su po Rosenbaumu do daljnjega ograničavajući čimbenik.</p>
<p>Najveći je porast oboljelih u nekim državama bivšega Sovjetskog Saveza. Godine 1999., primjerice, u Estoniji je zabilježeno 12 slučajeva oboljenja od aidsa, a dvije godine kasnije 1120. Loše gospodarsko stanje i »raspad vrijednosti« pogodovat će daljnjem porastu.</p>
<p>Osim gospodarskih problema, Rosenbaum navodi i druge. Od napada SAD-a na Afganistan u susjednom se Tadžikistanu broj bordela ustostručio. Istodobno su se savjetnici UNFPA našli pred problemom da pučanstvu objašnjavaju nužnost uporabe kondoma, ali su besplatne pošiljke prezervativa na kraju ipak završavale u kanalizaciji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Egipćanin - napadač u losangeleskoj zračnoj luci </p>
<p>LOS ANGELES/ JERUZALEM, 5. srpnja</p>
<p> - Američki istražitelji u petak su identificirali naoružanog napadača koji je u četvrtak otvorio vatru pred šalterom izraelske zrakoplovne tvrtke El Al u zračnoj luci u Los Angelesu i pritom ubio dvije osobe.</p>
<p>FBI je priopćio da je napadač Hesham Mohamed Hadayet (41) Egipćanin koji je došao u Sjedinjene Države 1992. godine.</p>
<p>On je izvadio oružje i počeo pucati pred šalterom, te ubio dvije osobe i ranio četiri prije nego ga je ubio djelatnik aerodromske sigurnosti. Napadač je bio naoružan s dva pištolja i nožem.</p>
<p>Međunarodni terminali u zračnoj luci u Los Angelesu, trećoj na svijetu po broju putnika, zatvoreni su odmah nakon incidenta. Cestovni promet u blizini zračne luke također je blokiran.</p>
<p>Federalne i lokalne vlasti priopćile su da je još prerano govoriti o tome je li riječ o terorističkom motivu za napad. </p>
<p>Za Izrael, pak, »nema nikakve sumnje da je napad izveden pred šalterom izraelske zrakoplovne tvrtke El Al u zračnoj luci u Los Angelesu teroristički čin«, kao što je u petak izjavio visoki izraelski dužnosnik blizak premijeru Arielu Sharonu.</p>
<p>Istodobno, izraelski tisak u petak je također sklon označiti taj događaj terorističkim napadom.</p>
<p> Najtiražniji izraelski list Yediot Aharonot piše da »svi znakovi ukazuju na to da je počinitelj napada terorist«, dok list Haaretz (nezavisni) ističe da se u »Izraelu ocjenjuje da je riječ o atentatu«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bono bi radije svirao nego se bavio politikom </p>
<p>DUBLIN, 5. srpnja</p>
<p> – »Glazba mi je prva ljubav i nemam nikakvog interesa postati aktivnim političarem«, kazao je u četvrtak vođa irske rock grupe U2 Bono Vox u razgovoru za lokalni magazin Hot Press. </p>
<p>»Ništa se ne može mjeriti s osjećajem kad šetate uokolo s melodijom u glavi, a zatim vam bend poput U2 pomogne da je snimite«, rekao je Bono, inače posljednjih godina vrlo aktivan u kampanji za otpis dugova najsiromašnijim zemljama svijeta. U svibnju je proveo 12 dana na afričkoj turneji s američkim ministrom financija Paulom O'Neillom.</p>
<p>»Politika me ne uzbuđuje kao što to čini glazba. Ali moram priznati da političare mnogo više poštujem nego prije, a politika je mnogo teži posao nego što sam mislio«, dodao je slavni Bono.</p>
<p>Iako mu neki u domovini sugeriraju da se kandidira na irskim predsjedničkim izborima, Bono kaže da nije zainteresiran za taj posao.</p>
<p>U2 posljednjih nekoliko mjeseci rade na novom albumu, nasljedniku vrlo uspješnog »All That You Can't Leave Behind«, a do kraja godine u prodaji će se pojaviti drugi dio njihove »Best Of« kolekcije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Djeca upozorena na američki film »Like Mike« </p>
<p>HOLLYWOOD, 5. srpnja</p>
<p> – Američke tvrtke za električnu energiju upozorile su djecu da ne oponašaju prizor iz filma »Like Mike« u kojem se glavni junak penje na krov kuće po kiši kako bi dohvatio stari par tenisica prebačenih preko električnog voda. </p>
<p>U filmu glavnog junaka udari grom upravo u trenutku kad dohvati cipele, zbog čega pada na tlo, što će se kasnije pokazati presudnim da postane košarkaška zvijezda i superstar Michael Jordan, javlja BBC.</p>
<p>Tvrtka South California Edison za električnu energiju izrazila je zabrinutost da bi djeca mogla oponašati tu scenu, što može »biti izuzetno opasno i gotovo fatalno«.</p>
<p>Uz upozorenje djeci neka ne »pokušavaju biti poput Mikea«, tvrtka je objasnila da u svakom od električnih vodova protječe struja jakosti nekoliko tisuća volta te da dodir s bilo kojim tijelom ili predmetom koje je u vezi s vodom može biti opasan po život.</p>
<p>Stare tenisice međusobno povezane uzicama i prebačene preko električnih vodova nisu nikakva rijetkost u SAD-u. Upravo stoga električne kompanije strahuju da bi djeca mogla oponašati scenu iz spomenutog filma. </p>
<p>»Film ni u kojem slučaju ne navodi na opasne podvige poput diranja električnih vodova«, izjavila je glasnogovornica producentske kuće 20th Century Fox Florence Grace, a sporni prizor je sasvim nerealističan.</p>
<p>Američka premijera filma održana je 3. srpnja, a u glavnoj ulozi pojavljuje se 15-godišnji rapper Bow Wow. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Guru traži milijardu dolara za mir u svijetu</p>
<p>NEW YORK, 5. srpnja</p>
<p> - Guru bivšega glazbenog sastava Beatles, Maharishi Mahesh Yogi, odaslao je u svojoj poruci za američki praznik Dan zahvalnosti poruku Amerikancima nervoznima zbog mogućih novih terorističkih napada u stilu onoga od 11. rujna, da će ubiti terorizam ljubavlju, ali da mu je za to potreban iznos od milijarde američkih dolara.</p>
<p> Maharishi je iz Nizozemske poručio da 4. srpnja može biti veliki dan za slobodu. Pojasnio je da mu je ta milijarda potrebna kako bi mogao obučiti 40 tisuća vrhunskih meditatora ili »vedskih pandita« koji bi stvorili dovoljno pozitivnih vibracija za spas svijeta. Njegova služba za odnose s javnošću priopćila je da je za ostvarivanje tog cilja prikupljeno dosad 85 milijuna dolara. </p>
<p> Maharishi je poznat po tome što je prije 40 godina donio na Zapad metodu transcedentalne meditacije i duhovna je inspiracija za oko šest milijuna ljudi diljem svijeta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Stotine ozlijeđenih nakon hodanja po vatri</p>
<p>NEW DELHI, 5. srpnja</p>
<p> - Najmanje je 300 žena i djece opeklo stopala prilikom vjerske svečanosti »hodanja po vatri« u južnoj Indiji. Prevelika gužva oko mjesta na kojem se hodalo po vatri izazvala je ljudski stampedo, u kojem su stotine ljudi, uglavnom žene i djeca, ozlijeđene, piše Times of India.</p>
<p> Na festivalu Paatalam, koji se nakon pauze od sedam godina održao u selu Gunjuru nedaleko od Bangalorea u južnoj indijskoj saveznoj državi Karnataki, sudjelovale su tisuće ljudi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tange umjesto putne karte </p>
<p>BERLIN, 5. srpnja</p>
<p> - Ljubiteljima techno zvuka berlinska je podzemna željeznica ponudila mogućnost prihvaćanja gaćica tangi kao valjanih voznih karti koje će vrijediti u sljedećem tjednu kada se u Berlinu održava jedna od svjetski najpoznatijih techno zabava, »Love Parade«.</p>
<p> Kako je pojašnjeno na Internet stranici berlinske podzemne željeznice, putnici koji nose taj oskudni odjevni predmet, bilo u muškoj ili ženskoj inačici, neće se morati potpuno ogoliti radi besplatnog prijevoza, već će biti dovoljno pokazati samo dio »seksi opreme«.</p>
<p> Oko milijun oskudno odjevenih »revera« svako ljeto hrli u središnji berlinski park Tiergarten na Love Parade, koja bi se ove godine trebala održati 13. srpnja. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Elitist hrvatske kulture</p>
<p>Kao urednik i supokretač »Razloga«, »Kola« i legendarnog »Hrvatskog tjednika«, ovaj vrsni intelektualac oblikovao je onodobnu kritičku svijest u Hrvata / Kao povjesničar umjetnosti i direktor Moderne galerije, ostvario je niz izložaba kojima je prezentirao hrvatsku umjetnost u svijetu / Dosadašnji predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić držao je u ruci, kao zaštitni znak, knjigu, Igor Zidić drži u ruci – pero. A od pera je uvijek sve i poteklo</p>
<p>Ovih dana predsjednikom Matice hrvatske postao je povjesničar umjetnosti, esejist, kritičar, pjesnik, autor vrsnih izložaba, selektor na venecijanskom Biennalu, legendarni urednik »Hrvatskog tjednika« i časopisa »Kola«, ravnatelj Moderne galerije Igor Zidić. Intelektualac par exellence i »elitistički refer hrvatske kulture 20. stoljeća«, kako ga je nazvala Željka Čorak.</p>
<p>Dugogodišnjom nazočnošću u našem intelektualnom životu polazilo mu je za rukom nešto u nas sasvim rijetko i osebujno: biti naime i »majstorom minijaturnih formi i epigramske jezgrovitosti«, kada je riječ o vlastitom lirskom udjelu u suvremenom hrvatskom pjesništvu (u kome on od prve svoje zbirke otprije 42 godine drži posve izdvojeno mjesto) i istodobno vući krupne poteze, kada je riječ o u vlastitu udjelu u oblikovanju naše kritičke svijesti i samoga života društva.</p>
<p>Ima stoga neke fine simbolike da je splitski klasičar Igor Zidić prvo studirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a potom i na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je 1964. diplomirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Još kao student objavio je prve dvije zbirke pjesama, no odmah će zaigrati i na drugu bitnu sastavnicu svoga spisateljskog imagea: ponovo kao student objavit će svoju prvu knjigu likovnih eseja, u ediciji »Razlog«, kojem je ključnom časopisu druge poratne generacije hrvatskih pisaca bio supokretačem i urednikom (1961. – 1964.)</p>
<p>Bit će dakle »Razlog« prvim krupnijim potezom u Zidićevoj karijeri, koji će mu potez svojim značenjem širom otvoriti vrata najstarije naše kulturne institucije, Matice hrvatske, u kojoj će biti tajnikom (1966. – 1968.), ali i urednikom Matičina »Kola« i istoimene biblioteke. No, bio je Igor Zidić u Matici hrvatskoj, u vremenima Hrvatskog proljeće, urednikom »Hrvatskog tjednika«. Bit će to apsolutno najvažniji prilog Igora Zidića oblikovanju onodobne kritičke svijesti u Hrvata.</p>
<p>»Hrvatski tjednik«, novine za sva društvena i kulturna pitanja (i odgovore) – kako je stajalo u podnaslovu toga famoznog tjednika – slao je Zidić u uzburkani ondašnji svijet jugoslavenske stvarnosti s ovim udarnim sloganom:»Novine koje ste htjeli (ali im se niste nadali)«, »Novine koje ne gode onima koji su za odgode!«, »Hrvatski tjednik nije ništa drugo!«, »Kupujte novine koje pišu pisci (a ne telefoni)!«,»Jedan dan s Hrvatskim tjednikom – sedam dana s Hrvatskom«.</p>
<p>U godinama koje su slijedile, i u kojima je Zidić estetizirajućom finoćom vlastita odgoja i vlastita ukusa i jezika napisao bezbroj tekstova o hrvatskoj modernoj umjetnosti, kako likovnoj tako i književnoj, stigao je napisati niz monografija o hrvatskim slikarima (Stančić, Trebotić, Šercar...), no još studentskih dana njegovao je divljenje prema jednom Vidoviću i prema jednom Nazoru. Prvomu će podariti cjelovitu pregršt osebujnih eseja i likovnih pisamaca, drugomu pak do danas ponajbolji izbor iz pjesništva »Sveti lug« (1975.).</p>
<p>Hrvatsku umjetnost prošetao svijetom</p>
<p>Vremenski aktualna istaknuta funkcija Igora Zidića (na kojoj je od siječnja 1989. godine) jest njegovo direktorovanje Modernom galerijom u Zagrebu: u nizu krupnih poteza koje je on tamo povukao, a tiču se retrospektive inih velikana iz likovnog svijeta, jedno se ne smije zaboraviti – njegova reafirmacija u europskim razmjerima slikarstva našega Vlahe Bukovca, koje je u svijetu već počelo gubiti svoj hrvatski identitet. Iza njega su mnoge vrsne izložbe koje je Zidić prošetao svijetom predstavljajući tako na najvrsniji način hrvatsku kulturu.</p>
<p>A onda se dogodio i izbor Igora Zidića za predsjednika Matice hrvatske u koju se ovih dana, eto, trijumfalno vratio. Koliko i kako će njegovo vodstvo promijeniti Matičin krvotok na početku kalendarski trećega stoljeća otkako postoji – vidjet će se ubrzo.</p>
<p>U svom inauguralnom govoru (koji je po mnogo čemu bio ravan govoru kakvoga predsjednika države u trenutku preuzimanja vlasti!), Zidić je otvorio neka pitanja, koja doista preko noći mogu promijeniti image Matice hrvatske, kao institucije do sada i te kako mudre da se olako dade upregnuti u bijedna strančarsko-politikanska kola, dakle, u tzv. dnevnu politiku. Čini se da je Zidić odlučio izbjeći svrstavanje u kolo s tvorcima dnevnopolitičkih afera i skandala, kako bi ih u zajedničkom kolu opametio i umjesto toga naumio govoriti u ime same Matice hrvatske.</p>
<p> Zidiću – ako je suditi po onome što je govorio na inauguraciji i što je u zagrebačkoj Staroj gradskoj vijećnici u nazočnosti delegata Matice hrvatske iz svih krajeva domovine bilo slušano u napetoj tišini – i cinična rasprodaja hrvatske zemlje i gospodarskih dobara, i bjelodani suton domovinskih ideja, a posebice pitanje sudskoga gonjenja jučerašnjih hrvatskih branitelja, jesu također i stvar Matice hrvatske. Takav stav Matica hrvatska svojim višestoljetnim autoritetom i zavidnom strukovnom obrazovanošću i ugledom svojih odbornika, kao i danas uzornim ustrojstvom dvije tisuće članova, ima pravo odrješito izreći.</p>
<p>Dosadašnji predsjednik Matice hrvatske akademik Josip Bratulić držao je u ruci kao zaštitni znak »svoje« Matice, knjigu. Njoj se on s dubokim poštovanjem klanjao. Novoizabrani predsjednik Igor Zidić drži u ruci – pero. A od pera je uvijek sve i poteklo.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sibila Petlevski napustila DHK</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Predsjednica Hrvatskog PEN centra dr. Sibila Petlevski uputila je Predsjedništvu Društva hrvatskih književnika pismo ostavke na članstvo u toj udruzi.</p>
<p>»Udrug je to koja možda nominalno jest Društvo književnika, ali – osvjedočila sam se – nije moje društvo«, stoji u pismu. »Držim neprihvatljivim družiti se s ljudima koji javno izgovaraju, u medijima objavljuju ili, što je za skup intelektualaca još sramotnije, prešutno odobravaju nacionalističke, šovinističke i seksističke izjave – bilo da to čine zato što tako misle, zbog odsutnosti moralne čvrstoće ili zbog egzistencijalnog oportunizma. Biti u takvom Društvu za mene je ujedno i gubitak kreativnog vremena«, ističe Sibila Petlevski.</p>
<p> »Putem DHK, kao jedinog strukovnog društva književnika, oni samostalni umjetnici koji isključivo žive od pisanja, ostvaruju minimum socijalne zaštite. Naglašavam da je postojećim ustrojem književničke udruge, a bez mogućnosti izbora, upravo taj sloj ljudi egzistencijalno ucijenjen. Takvo stanje mora se izmijeniti jer iz motrišta književničke struke, pripadnost staleškoj udruzi koja ne promiče istinske vrijednosne kriterije i koja zapostavlja staleške probleme, ne samo što za pojedince predstavlja gubitak profesionalnog vremena, nego nanosi golemu štetu književnosti i kulturi u cjelini«, stoji u pismu.</p>
<p> »Bilo kakav pozitivni pomak u okviru postojećega DHK dvostruko je neostvariv. Neostvariv je u moralnom smislu i u profesionalnom smislu. Neostvariv je s ovim Društvom i u ovakvome društvu. </p>
<p>Do toga zaključka nisam došla naglo, nego tijekom desetak godina uzaludne ustrajnosti u uvjerenju da se samo zajedničkim radom na kvalitetnim projektima može poboljšati kulturna klima u Hrvatskoj.</p>
<p> Ipak, do konačne odluke o napuštanju DHK došla sam tek nedavno – kad sam prvi put proglašena gostom u vlastitoj kući, strancem u vlastitoj zemlji – što samo po sebi ne bi bilo izuzetak da se nije dogodilo u intelektualnom društvu koje svojom pasivnošću pruža idealan okvir za retoriku mržnje i netolerancije, i po tome je karikatura onoga šireg, društva u kojem živimo. Tek da ne bi bilo zabune: na žalost, nisam predstavnica nacionalne, nego samo duhovne i intelektualne manjine«, stoji na kraju pisma ostavke dr. Sibile Petlevski. K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dva nova kina i mnogo dobrih filmova</p>
<p>U glavnom programu mračni, ali sjajni filmovi »Dog Days« Ulricha Seidla, »Čovjek bez prošlosti« Akija Kaurismakija i »Kruh i mlijeko« Jana Cvitkoviča / Dolazi i jedan od najboljih svjetskih ostvarenja prošle godine – »And Your Mother Too« Alphonsa Cuarona </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – U podrumu vinoteke Bornstein na Kaptolu, direkcija Motovunskog filmskog festivala imala je u petak prijepodne susret s novinarima, informirajući ih o ovogodišnjem programu i novostima koje očekuju posjetitelje te popularne filmske manifestacije u Hrvatskoj. </p>
<p> U glavnom programu bit će prikazano dvadeset filmova iz cijeloga svijeta, od Hong Konga, Albanije i Finske do Meksika i Brazila, no cjelokupan program još nije poznat, pa su. organizatori za sada potvrdili 11 naslova. Među njima ističu se oni koji stižu s nagradama na prestižnim svjetskim festivalima ove i prošle godine. Jedan od najboljih filmova prošle godine u Veneciji, istodobno i najprovokantniji, bio je austrijski film »Dog Days« (Pasje vrućine) Urlicha Seidla, crnohumorna provokacija koja izaziva kontroverzne reakcije, od potpunog zgražanja do velikog oduševljenja. Seidl ne mari za gledaoce, on je mračan i provokativan, on ih izaziva i iritira, a sve u stilu svog mota »Život nije kup sreće«. </p>
<p> Dobitnik venecijanskog Lava kao najbolji debitant, slovenski redatelj Jan Cvetkovič, dolazi u Motovun s filmom »Kruh i mlijeko«. Kao i austrijski, tako je i ovaj slovenski film crn, depresivan, obavijen pesimizmom modernog čovjeka u potrazi za toplinom i ljubavlju. Ali za razliku od Seidla, Cvetkovič je organiziran redatelj, osjeća svoju priču koju upotpunjuje emocijom prema svojim junacima. On suosjeća s njima, ne mrzi ih niti odbacuje nakon upotrebe, kao njegov austrijski kolega. Uz austrijski i slovenski film, zanimljiv je i njemački film »Grill Point« Andreasa Dresena koji je nagrađen na ovogodišnjem Berlinaleu. </p>
<p>Goran Marković također je bio prošle godine u Veneciji, s dokumentarno igranim kolažem »Srbija, godine nulte«, duhovitom i oštrom slikom stanja u Srbiji proteklih godina, za vrijeme vladavine Miloševića. Istodobno to je intimna, tužna ispovijed intelektualca i filmskog autora, nespremnog na grubosti okoline i netoleranciju dojučerašnjih kolega i suradnika. Usporedo s njim, isto kao i u Veneciji, bit će na programu film sličnog naslova – »Tirana, nulte godine« Fatmira Kocija, koji na zanimljiv način otkriva nepoznate detalje iz svakodnevnog života mladih u današnjoj Tirani. </p>
<p>Premda je »Dust« Milča Mančevskog otvorio prošlogodišnji festival u Veneciji, nije naišao na dobre kritike pa preostaje motovunskoj publici da se sama uvjeri u objektivnost ili subjektivnost međunarodnog auditorija. Zato će većina gledatelja nedvojbeno s oduševljenjem prihvatiti sjajan meksički film »And Your Mother Too« Alphonsa Cuarona, posebno nakon što ih je prošle godine privukao izniman meksički film »Pasja ljubav«.</p>
<p> Među naslovima koji se također se nalaze u glavnom programu za sada su poznati: češki film »Divlja pčela« Bogdana Slame, »Julietta« Christopha Starka iz Njemačke, »Apsolutnih 100« Srđana Golubovića iz Jugoslavije i »Shaolin Soccer« Stephena Chaua iz Hong Konga, Kina. Poseban program »Made in Hong Kong« pokušat će kroz pet naslova dati uvid u trenutačnu produkciju jednog od najproduktivnijih filmskih gradova u svijetu. </p>
<p>Tu je i program »3Z/3F« (Zaboravljeni, Zabranjeni, Zajebani, ili Forgotten, Forbiden, Fucked), napravljen u počast svima onima kojima je nanesena nepravda zbog religijskih, seksualnih, nacionalnih, fizičkih, rasnih, ili političkih razloga. </p>
<p> Osim toga, bit će otvorena dva nova kina, jedno veliko u gornjem dijelu grada, ispod zida, koje će primiti oko 300 gledatelja, i drugo sa 70 mjesta. U spomen na preminulog Branka Bauera bit će prikazan njegov film »Tri Ane« koji je proizveden 1959. i nikada poslije toga u Hrvatskoj nije prikazan. Motovun također nastavlja tradiciju odavanja priznanja ljudima koji su pola stoljeća života i rada posvetili filmu. Ove godine »zlatni laureat« je Fedor Škubonja, autor legendarnog filma »Izgubljena olovka« (1961.), koji je osvojio Zlatnog lava za dječji film, a pet godina kasnije u Cannesu je uvršten među deset najboljih dječjih filmova svih vremena.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tematski parovi motiva iz Francuske</p>
<p>Fabijanić u prolazu objektivom zaustavlja suvremenu i povijesnu arhitekturu, profane i sakralne objekte, urbano i rustično okružje / Jednu temu tvore dvije slike s motivima koji se međusobno slažu tvoreći par, ili se pak suprotstavljaju predstavljajući nepar</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Francuska metropola, riznica umjetnosti, bila je i ostala nadahnuće mnogih likovnjaka. Svoj fotografski ciklus posvetio joj je i snimatelj Damir Fabijanić koji je i predstavio na izložbi otvorenoj u četvrtak na večer u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu. Izložba nosi naziv »Par/nepar – Pariz i Provansa« jer su uz motive francuske metropole, nastale 1987. godine, zastupljeni i oni Provanse, iz 1992.</p>
<p>Postav čini 20 crno-bijelih fotografija snimljenih u ozračju svakodnevice. Umjetnik kamerom bilježi naoko usputne kadrove odabirući ih po kriteriju nepristranog promatrača. Iz vidokruga prolaznika objektivom zaustavlja suvremenu i povijesnu arhitekturu, profane i sakralne objekte, urbano i rustično okružje. Jednu temu tvore dvije slike s motivima koji se međusobno slažu tvoreći par, ili se pak suprotstavljaju predstavljajući nepar.</p>
<p>Fabijanić primjećuje dekoracije na krovištima kuća sa skulpturama konja koji se privlače, te one koji se odbijaju, a takve dvojne vizije povezane su u jednu sliku, odvojenu crnom okomitom linijom i čine par. U takvu skupinu slika spada i ona s uličnim feralima svijenim i okrenutim u suprotnom smjeru, lijevo i desno. Psi zaustavljeni u pokretu na štukaturama pročelja jesu nepar živom psu, naišlom u parku. Također, trg sa suvremenom arhitekturom staklenih fasada profanih zgrada suprotstavlja rustičnoj sakralnoj arhitekturi iz prošlosti.</p>
<p>Otvarajući izložbu, ravnatelj Francuskog instituta u Zagrebu Robert Horn istaknuo je da motivi i teme koje iznosi Damir Fabijanić mogu biti vrlo bliske i time se nadopunjavati, ali mogu isto tako biti vrlo različite, čime se ostvaruje njihov suodnos, što je jedinstveno u njegovu radu. No, ova izložba, nadodao je, istražuje također nova kretanja umjetnika, kao svjedoka uličnih prizora, šaljivih situacija i života koji ga okružuje od Pariza do Arlesa, Nimesa ili Les Saintes-Mariesa-de-la-Mer. Zahvaljujući hrvatskim i francuskim fotografima koji su snimali Francuske vedute, zaključio je ravnatelj Horn, ostvarili su se unakrsni pogledi na njihove vizure. Otvorenju su među inim nazočili veleposlanik Republike Francuske Francis Bellanger i savjetnik za kulturu pri francuskom veleposlanstvu Olivier Brochet. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Noć u Veneciji« na Jarunu</p>
<p>Sama činjenica izlaska na otvoreni prostor, i to još na vodi, premijeri operete »Noć u Veneciji« dala je dimenziju neupitne privlačivosti / Inauguraciju novih sadržaja na Jarunu treba svakako pozdraviti, ali podjednako treba apelirati na poštivanje pravila, u ovom slučaju žanra, da se ideja novog kulturnog prostora ne bi razvodnila u jarunskom jezeru </p>
<p>O Jarunu kao sceni za ljetne produkcije, posebice sadržaja glazbene scene, govori se već godinama, a ta je mogućnost na posljetku i inaugurirana projektom Gradskog kazališta »Komedija« – operetom »Noć u Veneciji« Johanna Straussa mlađeg. Ova je premijera jedna od dviju predstava koje će ove prve godine sačinjavati »Jarun-fest«, u čijoj organizaciji, osim »Komedije«, sudjeluju još i Rekreaciono športski centar »Jarun«, Hrvatska vojska i Hrvatske šume, a pokrovitelji festivala su Grad Zagreb i gradska Turistička zajednica. Drugi jarunski naslov je mjuzikl »Jesus Christ Superstar«, a ukupno će biti održane četiri predstave, od 4. do 10. srpnja. Namjera je organizatora proširiti programe i na glazbeno-scenske projekte drugih kazališnih kuća, što vjerojatno pretpostavlja i veći vremenski okvir »Jarun-festa« u budućnosti. </p>
<p>Sama činjenica izlaska na otvoreni prostor, i to još na vodi, premijeri operete »Noć u Veneciji« dala je dimenziju neupitne privlačivosti. Predstava se odigrava na otočiću, uporaba čijeg vodenog okružja (gondole, jedrilice kao scenografija) svakako je uspostavila realnu razinu proživljaja prostora te pridonijela i provodnosti i živosti radnje. </p>
<p>Treba reći da se ansambl »Komedije« u novim okolnostima, bitno drukčijima od njihove matične scene, u tom smislu odlično snašao, i predstava je ostvarila cjelovitost, a nije ostala samo na razini prilagodbe novom prostoru. </p>
<p>Redatelj predstave je Vlado Štefančić, dirigent Veseljko Barešić, scenograf Mirjana Koren, kostimograf Gordana Gašperin, a koreograf Sonja Kastl. Zbor je uvježbao Branko Starc, a u predstavi se koristi prijevod Aleksandra Biničkog.</p>
<p>Profesionalni napor kazališta »Komedija«, koji u svim segmentima raste u kvaliteti, bio je vidljiv i u ovom ostvarenju. Kada je riječ o opereti, tada temeljna zadaća u tom smislu počiva na čvrstoj, postojanoj i jasnoj muzičkoj podlozi, kao ishodištu i konstrukciji forme u cjelini. A taj su dio i orkestar i pjevači, pa i zbor, pod vodstvom Veseljka Barešića, odradili vrlo pristojno, iako oštrina i britkost operetnog izričaja, ni u glazbenom no ni u dramskom aspektu, i to kod svih izvođača, nisu dostigle doista visoku razinu.</p>
<p> Međutim, kako opereta u našoj sredini još uvijek nije prepoznata u svim svojim značenjima i zahtjevima, tako ni ostvarenja i pokušaji takvih produkcija, zapravo, nemaju ni uzore ni nužne korektive. </p>
<p>Nastupi Miljenka Đurana, Sandre Bagarić, Tvrtka Stipića, Đanija Stipaničeva, Mile Elegović-Balić, Larise Marak i mnogih drugih, posjedovali su okretnost i mjeru izražajnosti, ali ne i čistoću i fokusiranost izraza. Međuodnos glazbene i dramske te scenske komponente ideje operete, većinom nije bio do kraja kompatibilan niti profiliran u svojim sastavnicama, no to nije umanjilo cjelovitost predstave.</p>
<p> Svakako treba reći da je, zahvaljujući vrlo dobrom ozvučenju (osim u nekim dijelovima zapostavljene zvučne slike orkestra), bilo moguće razumjeti tekst, što je i rezultat kvalitetne dikcije i pjevača i glumaca. </p>
<p>Kazalište »Komedija« u cjelini je ostvarilo kvalitetan prvi korak u izlasku na jarunski prostor. No, pitanje je: podrazumijeva li »Jarun-fest« samo manje ili više uspješan prijenos gotovih produkcija, kojima atraktivnosti novog i otvorenog prostora za sada najviše podižu kvalitetu u segmentu onog zabavljačkog pristupa – ili postoji realna želja za stvarnim, i zanatskim i umjetničkim, iskoracima koje ovakav novi prostor nudi? Jarunska predstava ne skriva svoju usmjerenost ka spektaklu (elementi scenografije i kostimografije, sinkronizirano plivanje na samom početku predstave, vatromet na kraju), no i u tome postoje zakonitosti.</p>
<p>I treba reći da je, primjerice, »Radetzky marš« na play-backu, puštan za vrijeme vatrometa i poklona umjetnika, bio ne samo neprimjeren nego i neumjeren u svakom smislu.</p>
<p> Inauguraciju novih sadržaja »Jaruna« treba svakako pozdraviti, ali podjednako treba apelirati na poštivanje pravila, u ovom slučaju žanra, kako se ta lijepa i Zagrebu potrebna ideja novog kulturnog prostora, ne bi razvodnila u jarunskom jezeru.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Revelin opet pozornica</p>
<p>DUBROVNIK, 5. srpnja</p>
<p> – Program 53. dubrovačkih ljetnih igara moći će ovoga ljeta biti obogaćen i novim scenskim prostorima, točnije, opet će u festivalskoj funkciji biti tvrđava Revelin, tradicionalna scena Igara kada su u pitanju baletni i folklorni programi te posebni projekti. Radovi na Revelinu ubrzano se završavaju pa će do 10. srpnja, kada je svečanost otvorenja Igara, posebice prostor terase biti u mogućnosti primiti i prve gledatelje. Španjolsko kazalište Atalaya izvedbom »Elektre« otvorit će prostore tvrđave Revelin, njenu terasu s ponajvećim festivalskim gledalištem 29. srpnja a potom će, tijekom ljeta, tu nastupati Folklorni ansambl »Linđo«.</p>
<p> Još će jedan po svemu atraktivan scenski prostor ovoga ljeta obogatiti teatar Igara. Kamenolom na Dupcu ugostit će Shakespearova »Othela« Kazališta Meno Fortas, u režiji Eimuntasa Nocrosiusa. Podsjetimo, svojedobno je Marin Carić u kamenolomu postavio prvi dio »Orestije« koja se začinjala na Dupcu a potom, u režiji Ivice Kunčevića, iste večeri završavala na Gundulićevoj poljani i prostoru Sponze, ispred Ckve sv. Vlaha.</p>
<p> Nakon ljeta, konačnim dovršenjem i multimedijalnim mogućnostima, Revelin će sigurno biti po svemu izdvojen prostor Dubrovnika, otvoren za najrazličitije kulturne sadržaje. D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zajc na otvorenju</p>
<p>ZADAR, 5. srpnja</p>
<p> – Vesela jednočinka »Momci na brod« Ivana pl. Zajca, uspješna opereta iz majstorova bečkog razdoblja, koju je HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke s uspjehom izvelo u protekloj sezoni, obilježila je početak 42. glazbenih večeri u sv. Donatu. Prilagođena otvorenom prostoru na Forumu ispred crkve sv. Donata na kojoj se vihorila festivalska zastava, kratka i sažeta, zgodnom pričom te nadahnutom virtuoznom glazbom po uzoru na Offenbacha i Suppea, pokazala se idealnom za svečano otvorenje Festivala. </p>
<p>Izvedbom je ravnao maestro Zoran Juranić, pasionirani istraživač i prezenter Zajčevog velikog i još uvijek nedovoljno poznatog opusa. Tako je i zadarska publika mogla upoznati to šarmantno djelo u vrlo dobrom izdanju kojem su jedinstveni, ukusan i funkcionalan scenski okvir dali redateljica Stephany Jamnicky, kostimografkinja Barbara Bourek i scenograf Vojo Radoičić, uz odličnu koreografiju Sonje Kastl.</p>
<p>Pod znalačkim i temperamentnim vodstvom maestra Juranića, ansambl riječke opere djelovao je sigurno i razigrano, s upečatljivim protagonistima od kojih su se naročito istakli Robert Kolar (kadet Marko), Ingrid Jambriško (Ema), Voljen Grbac (lučki kapetan) i Asim Bukva (komandant fregate). Djelo koje je u originalu pisano za bečku publiku na njemačkom jeziku, pričom koja se prema libretu J. L. Harischa zbiva u Engleskoj, Vladan Švacov je odlično preveo na hrvatski i adaptirao podneblju, pa bi ga kao takvo trebalo prikazati diljem Lijepe naše. Zadarski festival sa svojim ravnateljem Antunom Doličkim upravo je učinio taj dobar potez na samome svojem početku. </p>
<p>Idućih dana do zaključno 8. kolovoza, u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb i Koncertnog ureda Zadar ovoga će ljeta u Zadru biti prikazano ukupno 15 programa, pretežito u Crkvi sv. Donata, kultnom mjestu Zadarskog festivala. Tu će 12. srpnja nastupiti Hrvatski barokni ansambl, 25. srpnja Ansambl Perceval iz Francuske, 27. srpnja nastupaju crkvene pjevačke skupine iz Rogotina, Vodica i Kalija te 29. srpnja Igor Pomykalo (koji predstavlja trubadursku glazbu u Zadru tijekom IV. križarskogog rata).</p>
<p> U sv. Donatu (2. kolovoza) nastupa i Gudački kvartet Tartini iz Slovenije, s nešto modernijim programom, zatim Trio Unicom iz Austrije s instrumentalnom glazbom 13. i 14. stoljeća (3. kolovoza) i talijanski gitarist Aniello Desiderio (8. kolovoza). Četiri koncerta održat će se i u prekrasnoj Crkvi sv. Krševana. Bit će to kubanski ansambl za ranu glazbu Conjunto de Musica Antiqua Ars Longa, Havana (8. srpnja), komorni orkestar Talich iz Češke (20. srpnja), Attacantilena (Igor Lešnik, udaraljke i Mario Penzar, orgulje, 31. srpnja) i Varaždinski komorni orkestar pod ravnanjem Pavla Dešpalja, solist Milan Čunko, viola (5. kolovoza). </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Antiscijentizam ima tisućljetnu povijest </p>
<p>Nadareni matematičar i fizičar Blaise Pascal, koji je otkrio ovisnost tlaka o temperaturi, pa je prema njemu nazvana jedinica tlaka, okreće leđa prirodoslovlju uvidjevši da nema argumenata protiv heliocentričkog sustava: »Mislim da nije dobro upuštati se u Kopernikovu teoriju; jedino je važno znati je li duša smrtna ili besmrtna«</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Ne znam je li Goethe poznavao hrvatskog pjesnika latinista Janusa Pannoniusa, ali se Slavonac prije njega uživljavao u stablo, i to u tmurnom osjećanju svojeg poraza nakon što je bio ushićen pjesničkim zrenjem:</p>
<p>Nekada vrškom dodirivah sam nebeski svod,/A sad mi nisko pruće bijedno do zemlje pada./Ne pritiskuju me tereti tuđeg jada,/ Nego me, nesretna, savija moj vlastiti plod.</p>
<p>O, da je ciča ubila žar bujnosti mi rane,/U času kad se osuh čarom prvih pupoljaka./Il', kad su mi mladog voća prepune bile grane,/Da je sav na meni plod smlatila bura jaka.</p>
<p>Ta divna elegija, u vrsnom prepjevu Nikole Šopa, anticipira europsku tragediju, nastalu bujanjem stvaralaštva u barbarskim okolnostima. Njegova je bila osobna tragedija što je već kao glasoviti pjesnik veličao junaštva Matije Korvina kao osloboditelja Balkana od Turaka. </p>
<p>Prekasno je shvatio kako je opasno presađivati humanističke ideale u glave kraljeva koji će se povesti za svojom taštinom - opomena uvijek aktualna svim intelektualcima sanjarima. Kao autentični renesansni pjesnik, Janus Pannonius je metaforički izrazio cjelovit doživljaj svijeta odavajući se orfejskom piru. </p>
<p>U takvu je raspoloženju zaključio jedan svoj epigram: Nemo religiosus et poeta est. Unatoč tom svojem geslu da pjesnik ne može biti religiozan, on će se ustoličiti za biskupa u Pečuhu, svakako zaslugom svojeg ujaka Ivana Viteza, državnoga kancelara, ostrogonskog nadbiskupa i primasa Hrvatsko-Ugarske.</p>
<p> No i mnogi su drugi uzimali visoke svećeničke položaje kako bi sebi osigurali čast i prihode, a da se nisu iskazivali pobožnošću, nego se jagmili za imanjima i živjeli raskalašeno, u to doba renesanse posve otvoreno, na sablazan pobožnom puku. </p>
<p>Kad me Gestapo na Heisenbergovu intervenciju pustio iz višemjesečne tamnice, nisam se vratio u Leipzig nego sam od generala SS-a ishodio privremeni odlazak obitelji u Zagreb. Ovdje me ubrzo prijatelj, profesor fizike Bogdan Ogrizović, sin pjesnika Hasanaginice, uključio u podzemni otpor fašističkoj okupaciji.</p>
<p>Umjesto da se vratim u Leipzig na asistentski posao, izabrao sam »šumu«, a u tom čekanju strepih da će me ustaško redarstvo uhititi u sve učestalijim racijama kako je partizanski pokret bujao. U pjesmi »Žižak dršće« iskazah svoje tadašnje strahovanje, poistovjetivši se sa svijećom, a tu rijetko očuvanu pjesmu uvrstih u »Hrvatsku tetralogiju«. </p>
<p>U gimnazijskom sam klubu čitao pjesme, među njima i »Religiozne legende«, koje sam, protivno želji nastavnika dr. Drage Ivaniševića, radije predao vatri negoli tisku.</p>
<p>Žižak dršće iznad pusta stola,/ ne plamti, osluškuje tminu./Gume zastružu, zastanu kola,/lupa i koraci gore se vinu.</p>
<p>Stonog gmaz ušuljao se u dom,/gdje san tka i kida slijep strah./ Surovi udarci na vrata, lom;/kroz urlike pisne odaziv plah.</p>
<p>Žižak trepne, povuče se u se,/al' bukne opet iz svojih slutnji./Pištolji se dižu, noževi bruse.../Mašta trza po sablasnoj lutnji.</p>
<p>Svjetložderi su zgrabili žrtvu/da iz lubanje izvade tajnu/što mir da tek mrtvu./O smrti, splav u slobodu vajnu!</p>
<p>Na ulici opet čizme škripe,/ču se me njima i teturav hod./Vika, plač s prozora, šuštanj lipe./Vrata tresnu, sablasni krene brod.</p>
<p>Žižak dršće iznad pusta stola,/gdje pero leži u grobnom muku./Svake noći osluškuje kola/i trepteć' čeka trnuću ruku.</p>
<p>Kad se u noćnoj grozi uživljavah u žižak svijeće, znao sam tko sam. No to je već raskol modernog čovjeka, dok bi se naši davni preci pritom potpuno ili istinski poistovjetili. </p>
<p>Takva se identifikacija javlja i kod teško oboljelih šizofrenika kad im je nemoguće dokazati da nisu stablo, zrakoplov ili Napoleon. Značajno je da puk zove luđake »Božjim ljudima« i iz njihova nesuvisla govora pokušava odgonetati svetu poruku. </p>
<p>Naravno, pjesnici misle normalno ili logički u svakidašnjem ophođenju s ljudima i stvarima, međutim njihovo stvaranje nadilazi racionalne ograde, i svijet im biva živa cjelina. Preneseno u filozofiju koja također odbacuje racionalizam, prvak katoličke grane egzistencijalizma Gabriel Marcel smatra da je točnije od spoznavanja reći da mi pozdravljano ili srećemo onoga ili ono što postoji. </p>
<p>Antiscijentizam nije samo moda dvadesetoga stoljeća nakon razočaranja u progres, nego ima tisućljetnu povijest. Kad je znanost rasla na početku novog vijeka, javila se odmah i reakcija, i to ne samo od Crkve ušančene u svetu objavu.</p>
<p> Nadareni matematičar i fizičar Blaise Pascal, koji je otkrio ovisnost tlaka o temperaturi, pa je prema njemu nazvana jedinica tlaka, okreće leđa prirodoslovlju uvidjevši da nema argumenata protiv heliocentričkog sustava: »Mislim da nije dobro upuštati se u Kopernikovu teoriju; jedino je važno znati je li duša smrtna ili besmrtna.« </p>
<p>Izrekavši da nismo sposobni išta dokazati, prihvaća on jedino logiku srca, a to nas vodi k Bogu. Budući da su jezuiti održavali spekulativnu teologiju, a inače se mnogi ponašali nedolično, Pascal se obara i na Družbu Isusovu, odbacujući izričito svaki dogmatizam ili gradnju sustava, pa će ga francuski egzistencijalisti uzeti za prethodnika svoje filozofije. </p>
<p>Prema Pascalu je postojanje čovjeka i Boga praiskonsko iskustvo pa odbacuje graditelje filozofskih ili teoloških sistema kao Aristotela, Tomu Akvinskog i Descartesa. </p>
<p>Cjelina svega, gdje još nema razlikovanja na živo i neživo, dominira najstarijim očuvanim mitovima, kao i mišljenjem primitivnih plemena. Sljeme, izvor vode, rijeka, drvo, oblak, munja, kamena hrid ili biljka susreće se kao drugo biće koje misli i osjeća poput čovjeka, a njegova snaga je katkad daleko veća pa čini i ono što čovjek ne bi mogao.</p>
<p> Stoga u tom jedinstvu ono što bi za nas danas bilo čudo, nije ništa neprirodno, nego je to ono što se obično ne događa.</p>
<p>(Nastavlja se u </p>
<p>broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Meandri njegove pivske Amazonije</p>
<p>»Američka ga je okupacija«, naravno, to za njega nije bilo oslobođenje, »zatekla u Vatikanu. Za tamošnju je vlast glumio franjevačkog fratra iz Hercegovine koji izučava imovinsko-pravne ugovore starih Hrvata i Svete Stolice. A budući da američkim saveznicima, to jest Titovim partizanima, dotični fratri nisu bili omiljeni, s dolaskom Amera, preobrazio se u misionara iz Konga u posjetu Vatikanu«</p>
<p>PIŠE: DEJAN ŠORAK</p>
<p>Prvi je pokušaj propao, ali nije propao cijeli projekt. Ni Werneru von Braunu nije poletjela prva raketa. Koliko se sjećam, uspješno je bilo tek 37. lansiranje. Zato je bilo prirodno da i ja imam pravo na barem dva pokušaja. U ljeto 1944. nazvao me iz Rima moj suradnik, agent Frizt Berger…«</p>
<p>»Kako te je mogao nazvati iz Rima kad su u tom času u Rimu već bili Ameri i karali djevice za paketić čokolade?!«, zadovoljno sam ga hvatao u laži.</p>
<p>»Američka ga je okupacija«, naravno, to za njega nije bilo oslobođenje, »zatekla u Vatikanu. Za tamošnju je vlast glumio franjevačkog fratra iz Hercegovine koji izučava imovinsko-pravne ugovore starih Hrvata i Svete Stolice. A budući da američkim saveznicima, to jest Titovim partizanima, dotični fratri nisu bili omiljeni, s dolaskom Amera, preobrazio se u misionara iz Konga u posjetu Vatikanu«.</p>
<p>»Nazvao te, i onda?«, bio sam nervozan od meandara njegove pivske Amazonije.</p>
<p>»Čeprkajući po imovinsko-pravnim ugovorima iz desetog stoljeća…«</p>
<p>»Kakve su veze ti ugovori mogli imati s projektom Nebeski skok?!«, nisam si mogao dopustiti da me toliko vesla.</p>
<p>»Prvo što bismo mi sa Zemlje učinili s njima, i ono što bi oni učinili s nama, jest da stvorimo određeni imovinsko-pravni odnos! </p>
<p>Ako nije u pitanju golo nasilje jačeg nad slabijim, onda se sklapaju imovinsko-pravni ugovori. Budući da ljudska civilizacija očigledno nije poharana iz svemira, te ako su se oni jednom pojavili, morao je postojati neki ugovorni imovinsko-pravni trag. </p>
<p>Zato sam od probranih SS agenata osnovao tim da pretraži tajne arhive i pokuša iščeprkati podatak je li ikad u povijesti civilizacije bio ostvaren neki izvanzemaljski kontakt.«</p>
<p>»Dakle, Fritz te nazvao, i onda?!«, bio sam nestrpljiv.</p>
<p>»Kopao je po tim ugovorima i naišao na nešto nevjerojatno; nešto što tu ni po čemu nije spadalo: ni po arhivskoj katalogizaciji, ni po formi, ni po sadržaju, ni po vremenu iz kojeg je potjecalo. Bio je to… hajde… probaj pogoditi!«</p>
<p>»Ugovor o zakupu telekomunikacijskog satelita za GSM mrežu!«, odvalio sam ljutit što očekuje da pogodim nemoguće.</p>
<p>»Vi mladi zaista znate bubnuti i ostati živi!«, shvatio me ozbiljno. »Bio je to originalni i tajni zapisnik jednog saslušanja.«</p>
<p>»Kojeg prokletog saslušanja?«, pobjesnio sam, jer je stavio točku tamo gdje je postalo najnapetije. Signalizirao sam Gretchen da ne zakasni s pojačanjem šeste flote. Baš tako sam rekao pijan kao čep: »Daj nam šestu flotu!«, umjesto: »Daj nam šestu kriglu!«</p>
<p>»Da u toj tikvi imaš išta osim piva, ne bi trebao pogađati, nego bi odmah znao!«</p>
<p>»Da nije Galileo Galilei?«, uvreda me prosvijetlila.</p>
<p>»Jest, Galileo Galilei«, oči su mu od pijanstva postajale sve uže i bistrije, za razliku od mojih. »Tajni zapisnik njegova saslušanja pred inkvizicijom!«</p>
<p>»I što je u njemu pisalo?«, nisam mogao dočekati.</p>
<p>»Fritz me zvao iz vatikanske intendature. Shvaćaš kako može biti škrto nešto što se zove vatikanska intendantura. </p>
<p>I što misliš koliko su naplaćivali minutu razgovora s Berlinom?«</p>
<p>»Vjerojatno nešto manje nego vi u Dolymaru!«, lijepo mi je naletio.</p>
<p>»Rekao mi je samo toliko da mi jedan papir šalje poštom preko Crvenog križa, a da mi zapisnik donosi osobno, i da ujutro kreće na put varijantom C63M. </p>
<p>Prema našem šifrarniku, to je značilo da će biti preobučen u repnog mitraljesca američke leteće tvrđave ranjenog u lijevu ruku, na nagradnom dopustu. </p>
<p>Za desetak dana javio mi se iz Venecije, točnije iz palače Vendramin na Canalu Grande, u kojoj je umro Wagner. </p>
<p>Bilo je dobro poznato kako Fritz Berger uopće nema sluha ni bilo kakvog glazbenog obrazovanja pa sam sumnjao da se namjerio na navedenu palaču radi Wagnera. </p>
<p>Bio sam sigurniji da je to radi čuvene kockarnice na istom mjestu. </p>
<p>Za četrnaest dana javili su mi iz SS-centra za radijska ometanja i prisluškivanja američke zračne flote, kako 34. eskadrila letećih tvrđava emitira, ne sjećam se više koji evergreen u povodu tragične smrti heroja, repnog mitraljesca na nagradnom dopustu, koji se utopio u Velikom kanalu ispred palače Vendramin u Veneciji. </p>
<p>(Nastavlja se u</p>
<p> broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Sestre Williams ponovo u finalu</p>
<p>Venus i Serena Williams nakon zasluženog međusobnog ogleda u finalu Wimbledona zamijenit će mjesta na ljestvici najboljih tenisačica svijeta / Britanac Tim Henman i Australac Lleyton Hewitt izborili su »finale prije finala«, o drugom finalisti odučuje ogled Argentinca Davida Nalbandiana i Belgijanca Xaviera Malissea</p>
<p>ZAGREB/LONDON </p>
<p> – I dok svijetom kruže glasine oko rastave braka Oracene i Richarda Williamsa, njihove kćeri Venus i Serena ponovo igraju u Grand Slam finalu. Nakon US Opena prošle i Roland Garrosa ove godine potvrdile su potpunu dominaciju u ženskom tenisu kada su bez puno znoja stigle do završnice najprestižnijeg turnira na svijetu...</p>
<p>»Kraljica zemlje« u Parizu bila je Serena, a Venus se morala utješiti prvim mjestom na WTA ljestvici. Polufinalnom pobjedom protiv Francuskinje Amelie Mauresmo u kojem je izgubila tri gema, Serena je preuzela epitet »broj jedan« tenisačice svijeta. Venus je dodatno uveličala Dan nezavisnosti, kada su i u Londonu mjere osiguranja bile su na visokoj razini, premoćnim slavlje protiv prošlogodišnje finalistice Belgijanke Justine Henin. I stigla je tako na korak daleko od Steffi Graf, posljednje pobjednice tri godine uzastopce, sedmerostruke vlasnice wimbledonske krune, čije vrijednosti na travnatim terenima Venus smatra upitnima. A sumnjamo u trud koji će uložiti Serena kako bi sestri uskratila užitak...</p>
<p>Dakle, kladioničari nisu pogriješili kada su postavili »jedan za jedan« omjer u slučaju treće uzastopne pobjede 15 mjeseci starije sestre. Jer, prema svemu sudeći, sve su već dogovorile sa svojim ocem...</p>
<p>– Ne brojim koliko mi ljudi jučer reklo: Ne želimo novo finale sestara! Mislim kako je to vrlo tužna stvar u ženskom tenisu, bez dlake na jeziku govorila je Mauresmo kada su je pitali tko će pobijediti u subotu:</p>
<p>– To ćete njih morati pitati, one sigurno znaju.</p>
<p>Nogometne karte »prekrojene« su u Japanu i Južnoj Koreji na nedavno okončanom Svjetskom prvenstvu. Jednako tako su »prekrojene« i teniske karte na londonskoj travi u posljednja dva tjedna. Argentinac David Nalbandian i Belgijanac Xavier Malisse prvi put u karijeri stigli su do Grand Slam polufinala.</p>
<p>Netko od njih će igrati protiv pobjednika dvoboja, koji se opravdano najavljuje kao »finale prije finala«. Prvi tenisač svijeta Australac Lleyton Hewitt, još jedan debitant među četiri preostala kandidata u Wimbledonu, igrat će na središnjem terenu All England kluba protiv cijele nacije i Britanca Tima Henmana. </p>
<p>A još više »ulja na vatru« uoči četvrtog pokušaja 27-godišnjeg Britanca da stigne do finala najprestižnijeg turnira na svijetu dolio je upravo Hewitt. Projurio je do 2-0 vodstva u setovima protiv Nijemca Sjenga Schalkena u četvrtfinalu, stigao do četiri meč-lopte u trećem setu. Onda se naljutio na suca u »tie-breaku« i ubrzo je bio suočen sa najvećim izazovom u proteklih deset dana. Navijali su i Britanci za Schalkena u petom setu, no Hewitt je zaboravio na 11 propuštenih »break« prilika samo u trećem setu i dočekao nekoliko slabih servisa 25-godišnjeg Schalkena u 11. gemu odlučujućeg seta te sve zaključio nakon četiri sata na terenu...</p>
<p>– Mislim da sam trebao već odavno trebao biti u svlačionici, ispalio je Hewitt, koji može postati prvi Australac nakon Pata Casha 1987. godine sa wimbledonskim pokalom u rukama...</p>
<p>Pravi ispit vrijednosti imat će pred sobom Tim Henman kada s druge strane terena izađe 21-godišnji Australac sa maksimalnim brojem pobjeda u njihovim pet međusobnih dvoboja. Osim toga, Henman će biti suočen s još većim pritiskom javnosti u očekivanju trijumfa »dečka iz Oxforda«, prvog nakon Freda Perrya prije 66 godina. Polufinale u kojem je Henman dva puta gubio protiv Petea Samprasa i prošle godine protiv Gorana Ivaniševića još nije ni počelo, a već su se Britanci okomili na njegov servis. I protiv Brazilca Andre Sa nije servirao punom snagom, ali je <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> nadomjestio visokim postotkom ubačenog početnog udarca. I protiv Brazilca, impresioniranog najvećim uspjehom u karijeri i bučnom publikom, taktika je »upalila«. Ali Hewitt ima najbolji retern na svijetu i tako nešto protiv njega sigurno neće proći. Kada je četvrti nositelj nastavio meč prekinut u srijedu pri 1-0 vodstvu u setovima, iskazao je prilično slabosti protiv 90. tenisača svijeta, slabosti kojih se Britanci boje, a koje će Hewitt znati iskoristiti...</p>
<p>– Ne dobivam bonus bodove za pobjede bez izgubljenog seta. Samo se pobjede broje, a ja sam stigao do polufinala, opravdavao se Henman.</p>
<p>l Rezultati, tenisači, četvrtfinale: Hewitt (1) – Schalken (18) 6-2, 6-2, 6-7 (5), 1-6, 7-5, Henman (4) – Sa 6-3, 5-7, 6-4, 6-3, Nalbandian (28) – Lapentti (22) 6-4, 6-4, 4-6, 4-6, 6-4, Malisse (27) – Krajicek 6-1, 4-6, 6-2, 3-6, 9-7;</p>
<p>tenisačice, polufinale: V. Williams (1) – Henin (6) 6-3, 6-2, S. Williams (2) – Mauresmo (9) 6-2, 6-1. I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Armstrong poput »Dream Teama«</p>
<p>Trostruki pobjednik »Tour de Francea«, Amerikanac Lance Armstrong ove je godine apsolutni favorit za novo, četvrto uzastopno slavlje u Parizu</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Lance Armstrong osvojit će svoj četvrti »Tour de France«. Ovo možemo tvrditi gotovo s istom onom sigurnošću s kojom smo mogli tvrditi da će američki košarkaši »Dream Team« osvojiti zlatnu olimpijsku medalju u Barceloni. Jedini je način na koji bi američki biciklist mogao izgubiti »Tour« (6.-28. srpnja) kad bi, zbog nekog razloga, morao odustati. </p>
<p>Osim što je i ove godine u sjajnoj formi i pobjeđuje gdje god se pojavi (»Midi Libre«, »Dauphine Libere«), Armstrong uz sebe ima i odličnu momčad. Ne bi nas iznenadilo kada bi Armstrongova momčad, US Postal u nedjelju 28. srpnja proslavila dvostruku pobjedu. A posljednji su put prva dva mjesta na »Touru« osvojili vozači iste momčadi 1996. godine (Bjarne Riis i Jan Ullrich tada su bili članovi momčadi Telekom). </p>
<p>Španjolac Roberto Heras, kojem će primarni cilj biti »čuvanje leđa« Armstrongu, prije dva je tjedna pobijedio na vrlo jakoj utrci »Kroz Kataloniju«, te svim svojim sunarodnjacima, koji vjeruju da mogu do »žute majice« dao dodatan razlog za glavobolju. I nova američka biciklistička nada, Floyd Landis na posljednjim je utrkama pokazao kako je prejak za sve ostale bicikliste, osim za »Letećeg Teksašanina«. </p>
<p>Jedini pravi Armstrongov suparnik mogao je biti Nijemac Jan Ullrich, drugoplasirani s posljednja dva »Toura«, ali on čitavu ovu sezonu nije nastupao zbog ozljede koljena, te se nije mogao dovoljno dobro pripremiti za napore koje zahtijeva trotjedna utrka, te se stoga neće pojaviti na startu. Ove je godine dobru formu pokazivao i Švicarac Alex Zülle, pobjednik utrke »Kroz Švicarsku«, ali ni njega neće biti na »Touru«, a razlog je nevjerojatna i neshvatljiva odluka organizatora, koji na utrku nisu pozvali Zülleovu momčad, Coast, iako ona spada u sam svjetski vrh.</p>
<p>Talijanske momčadi, kojih će biti pet na ovogodišnjem »Touru«, u Francusku praktički šalju svoje »B« postave, jer je većina njihovih najboljih vozača za glavni cilj sezone izabrala »Giro d'Italiju«, pa nisu imali dovoljno vremena za oporavak i pripremu za »Tour« (razmak između kraja »Gira« i početka »Toura« samo je mjesec dana). Tako su najpoznatija talijanska imena na startnoj listi Wladimir Belli (Fassa Bortolo), Dario Frigo (Tacconi Sport), Ivan Gotti (Alessio) i Giuseppe Guerini (Telekom).</p>
<p>»Vojsku« španjolskih izazivača predvodi Oscar Sevilla (Kelme), petoplasirani vozač prošlogodišnje utrke, ali i najbolji mladi vozač lani. Sevilla je odličan penjač, ali za proboj do vrha morat će popraviti svoju vožnju na kronometar. Uz Sevillu, tu će biti i odlični Joseba Beloki (ONCE), koji je posljednja dva »Toura« okončao na trećem mjestu, a koji se nada da bi ove godine mogao stići do pobjedničkog postolja. Ako i Sevilla i Beloki ne uspiju, Španjolce bi mogao razveseliti uspjeh Etxebarrije, Galdeana, Ose, Manceba...</p>
<p>Francuzi su davno izgubili primat na domaćem »krugu«, posljednji Francuz pobjednik bio je Bernard Hinault (1985), a po svemu sudeći »suša« će se nastaviti ove godine. Domaćini ponovno najviše nade polažu u Richarda Virenquea (Domo-Farm Frites) i Laurenta Jalaberta (CSC-Tiscali), koji više nisu u cvijetu mladosti. </p>
<p>Što se ostatka svijeta tiče, dobar rezultat mogao bi ostvariti Švicarac Laurent Dufaux, koji je na početku svoje karijere obećavao puno više no što je dosad ostvario. Možda mu pomogne promjena momčadi, ove je sezone stigao iz Saeca u Alessio. Kolumbijac Santiago Botero (Kelme) nejednom je pokazao kako je i dobar penjač, ali i dobar vozač na kronometar, no njegov je nedostatak nekonstantnost. Od velikog rezultata uvijek ga zaustavi jedan loš dan u kojem izgubi previše vremena. </p>
<p>Najbolja nizozemska momčad, Rabobank ima dva kandidata za plasman u prvih 10. To su Amerikanac Levi Leipheimer, koji je skrenuo pozornost na sebe prošlogodišnjim trećim mjestom na »Vuelta a Espańa«, te vječni talent Michael Boogerd. Uz spomenute, u vrh bi se mogli ugurati i Moreau, Rous, Casar, Verbrugghe, Merckx, Wadecki, Julich...</p>
<p>Ovogodišnje, 89. izdanje najveće biciklističke utrke na svijetu počet će prologom u Luksemburgu, a nakon trotjednoga »krstarenja« Francuskom, završit će, tradicionalno, na pariškom Champs-Elyseesu. Za razliku od ranije, ovogodišnja je ruta dosta kraća, »samo« 3300 kilometara, što je odgovor na opravdane primjedbe kako je 4000 km na biciklu u samo tri tjedna preveliki napor za ljudski organizam. No, upravo bi zato utrka mogla biti nabijenija događajima.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pletikosa: Nisam kriv za pogodak protiv Ekvadora!</p>
<p>»Španjolac Casillas i ja bili smo najmlađi vratari na turniru. Vidio sam da su mnogi veliki igrači pravili velike pogreške, koje su utjecale na rezultate, a mislim da ja nisam griješio. Mnogi sada spominju pogodak protiv Ekvadora. Nisam kriv za taj pogodak, loptu nisam vidio« / »Mislim da bi najbolji izbornik bio Ćiro Blažević. Držao je veliko zajedništvo u momčadi, svojim je znanjem i pristupom znao izvući maksimum iz reprezentativaca«</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> – Stipe Pletikosa, naš najbolji vratar, završio je odmor, u ponedjeljak se priključuje radu prve momčadi Hajduka. Svjetsko je nogometno prvenstvo iza njega, a dojmove o svojoj igri, ali i nastupu »vatrenih« kratko je prokomentirao: </p>
<p>– Zadovoljan sam nastupom na Svjetskom prvenstvo. To mi je ipak bilo prvo veliko natjecanje i iskustvo je neprocjenjivo važno za nastavak karijere. Uostalom, Španjolac Casillas i ja bili smo najmlađi vratari na turniru. Vidio sam da su mnogi veliki igrači pravili velike pogreške, koje su utjecale na rezultate, a mislim da ja nisam griješio. Mnogi sada spominju pogodak protiv Ekvadora. Nisam kriv za pogodak, loptu nisam vidio. No, čini mi se da se zbog čudnih razloga sada taj pogodak potencira. </p>
<p> • Što mislite o nastupu reprezentacije na SP-u? </p>
<p> – Svjetsko je prvenstvo za mene završena priča, ne bih se upuštao u dublje analize. Ipak, to je nova reprezentacija, a mislim da je neigranje Tudora utjecalo na našu igru, a time i na rezultat. Moramo se plasirati i na EP u Portugalu i SP u Njemačkoj, a u iduće ćemo četiri godine sazrijeti i uvjeren sam da ćemo 2006. godine napraviti pravi rezultat. </p>
<p> • Izbornička je kampanja u punom zamahu. Tko bi, prema vašem mišljenju, bio idealan izbornik? </p>
<p>– Nije moj posao odlučivati o novom izborniku. Savez ima komisiju i ona će izabrati. </p>
<p> • Ipak, imate svoj stav o novom izborniku. </p>
<p>– Mogao bih biti slobodan pa kazati da bi najbolji izbor bio Ćiro Blažević. Držao je veliko zajedništvo u momčadi, svojim je znanjem i pristupom znao izvući maksimum iz reprezentativaca. </p>
<p> • Ćiro je, pak, zauzet trenerskim poslom u Dinamu!? </p>
<p>– Znam, i on je njihov najjači igrač. </p>
<p> • Kakvi su Hajdukovi izgledi za osvajanje naslova u novom prvenstvu? </p>
<p>– Hajduk je iznimno jak, došao nam je Računica i mislim da imamo najbolju momčad. Istina, i Dinamo se osnažio, ali najvažnije je da od početka prvenstva budemo maksimalno koncentrirani i da ne prosipamo bodove. </p>
<p> • Već se dugo spominje vaš odlazak u inozemstvo. Hoćete li to skoro i ostvariti? </p>
<p>– Možda će nešto konkretnije biti sljedećeg tjedna, premda nisam opterećen. Osim u Engleskoj, nema velikih transfera i nije lako pronaći dobar klub, zaključio je Pletikosa.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nitko neće organizirati »hrvatski Tour«</p>
<p>»Rok za prijavu utrka koje bi se uvrstile u Međunarodni kalendar Svjetskog biciklističkog saveza (UCI) je 1. srpnja, a kako se Hrvatskom biciklističkom savezu nitko nije javio s prijedlogom organiziranja utrke, što se nas tiče ona se niti dogodine neće održati«, kaže tajnik HBS-a Ivo Rilović</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Ni sljedeće godine neće se održati biciklistička »Utrka kroz Hrvatsku«. Ove godine utrka se trebala održati krajem travnja, ali zbog nedostatka financijskih sredstava, Biciklistička udruga »Biciklističke utrke« bila je primorana otkazati deveto izdanje ove utrke. Za sljedeću sezonu nije napravljen niti taj, početni korak.</p>
<p>– Rok za prijavu utrka koje bi se uvrstile u Međunarodni kalendar Svjetskog biciklističkog saveza (UCI) je 1. srpnja, a kako se Hrvatskom biciklističkom savezu nitko nije javio s prijedlogom organiziranja utrke, mi UCI-ju nismo prijavili utrku i, što se nas tiče, ona se ni dogodine neće održati, kaže tajnik HBS-a Ivo Rilović.</p>
<p>Na pitanje je li upoznat s inicijativom Ivana Varvodića da se u rujnu ove godine održi 10-dnevna utrka pod imenom »Vukovar – Dubrovnik«, Rilović je rekao:</p>
<p>– Da, obratila nam se jedna skupina s idejom organiziranja utrke u rujnu i mi smo to, naravno, odobrili. No, također od njih tražimo i garancije da će isplatiti nagradni fond.</p>
<p>S obzirom da utrka »Vukovar – Dubrovnik« nije u ovogodišnjem UCI-jevom kalendaru nejasno je kakav bi interes imali strani vozači u toj utrci.</p>
<p>– U dogovoru sa Savezom, termin utrke je moguće promijeniti, tako da bi, ukoliko dobijemo garancije da će se isplatiti nagradni fond, mi pristali na to da se utrka »Vukovar – Dubrovnik« održi umjesto utrke »Kroz Hrvatsku«, zaključio je Rilović.</p>
<p>Ideja o organiziranju utrke »Vukovar – Dubrovnik« zvuči lijepo, ali koliko inicijatori uopće imaju veze s biciklizmom? Jer, da imaju, tada bi vjerojatno prijavili utrku i za dogodine, a to nisu napravili u predviđenom roku, pa sve ispada vrlo neozbiljno.</p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blaževićev favorit – Katalinić</p>
<p>Bivši izbornik, a sada Dinamov trener Miroslav Blažević, pronalazi sasvim logične razloge zbog kojih Ivana Katalinića vidi kao novog izbornika</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Novi nogometni izbornik bit će Ivan Katalinić, jer tako suvereno tvrdi Miroslav Blažević trener Dinama. No, procedura se mora poštovati, pa će se tako svi kandidati u ponedjeljak pojaviti na obaveznom razgovoru u Hrvatskom nogometnom savezu, kako oni koji su se sami pismeno najavili, tako i oni drugi koji su se najavili kroz mnoge prethodne komentare na spomenutu temu.</p>
<p>»Brončani« izbornik nam je pojasnio kako je došao do zaključka da će Katalinić dobiti konačnu naklonost. Tvrdeći da je riječ tek o udovoljavanju formalnosti sastanak u ponedjeljak u hrvatskoj Kući nogometa kad će Vlatko Marković predsjednik HNS, i Miro Uljan predsjednik Stručne komisije saveza porazgovarati ponaosob sa svakim kandidatom.</p>
<p>– Samo valja pažljivije analizirati riječi Zagrebovog predsjednika Miroslava Marčinkovića i sve je jasno. Istaknuo je, naime, kad nas je u četvrtak posjetio u Maksimiru, da je Zagreb u interesu hrvatskog nogometa spreman pustiti Katalinića bez ikakvih smetnji. Ali, da će pritom zamoliti HNS da izvjesno vrijeme poštedi Katalinića početnih obaveza u Savezu kako bi oblikovao i vodio momčad Zagreba u 2. pretkolu kvalifikacija za Ligu prvaka. Sasvim dovoljno da se nedvojbeno zaključi kako je Katalinić glavni kandidat, pojašnjava Blažević.</p>
<p>U prilog Blaževićevoj prognozi u korist Katalinića valjalo bi uzeti u obzir još jednu okolnost. Prihvaćajući angažman u Kranjčevićevoj, da se prisjetimo, Katalinić je u prvom redu istaknuo da mu je nazočnost u Zagrebu bitna kako bi bio što bliži Kući nogometa u vijeme predizborne kampanje. Drugim riječima, očigledno da je i te kako svijestan značenja izrijeke »daleko od očiju, daleko od srca«.</p>
<p> Pritom se, međutim,Kataliniću jedan detalj baš i ne upliće dobro u računicu. Znano je, naime, da se Zagrebov predsjednik nalazi u izravnoj rodbinskoj vezi s Markovićem, a po onoj da »krv nije voda« za očekivati je da onda predsjednik HNS blago popusti prema svom rođaku. Drugim riječima, da možda zbog zaštite Zagrebovih interesa ne gurne Katalinića u prvi plan za izbornika, pa ga onda ipak možda preskoči netko drugi. Ponajprije – Barić.</p>
<p>Kombinatorika, međutim, time ne bi trebala završiti. Poznato je, naime, da Marčinković strašno mnogo polaže na Zagrebovu utakmicu s mađarskim prvakom Zalaegerszegom (31. srpnja i 7. kolovoza). Dapače, od te utakmice kao da Marčinkoviću ovisi sve, jer prolazom u slijedeći krug Zagreb u krajnjem slučaju još dobiva nastup u Kupu Uefa. Ne uspije li se, preostaje domaća scena, na kojoj Zagrebu, misle u Kranjčevićevoj, »ne treba tako skupi trene kao Katalinić. On je i tako doveden zbog pokušaja proboja u izdašnu Ligu prvaka«.</p>
<p>>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Skelin:»Velika je čast kad te zovu Knicksi«</p>
<p>New York Knicksi na centarskim pozicijama imaju Antonia McDyessa i Kurta Thomasa</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Nakon što je već s Indiana Pacersima okusio NBA ligu, hrvatskom košarkašu Mati Skelinu pružla se prigoda još jednom zaigrati u najjačoj svjetskoj ligi. Dobre igre prošle sezone u Krki iz Novog Mesta nisu ostale nezapažene skautima New York Knicska koji su ozbiljno »zagrizli« za hrvatskog reprezentativca. Skelin je ove sezone, do ozljede stopala, bio najbolji igrač slovenskog kluba i bilo se jasno da se neće zadržati u Novom Mestu. </p>
<p>– Skaut Knicksa za Europu Kevin Wilson pratio me prošle sezone i nakon završnog turnira Goodyear lige ponudio mi je dolazak u kamp, kazao je Mate Skelin. </p>
<p>– Nisam mogao vjerovati da se takva momčad zanima za mene. Ispočetka nisam bio previše zagrijan, ali odlučio sam probati.</p>
<p>Skelin je već bio u Pacersima, ali je u Indiani uglavnom grijao klupu, ili dobivao mizernu minutažu. I baš se zbog toga vratio u Europu, jer nije htio »imati najbolji pogled na parket u dvorani«. </p>
<p>– Znam da mi i sada nitko ne garantira da ću igrati, ali mislim da imam prigodu. Knicksi su doveli Antonia Mc Dyessa, od centara tu je još Kurt Thomas, dakle ja bih bio treći centar.</p>
<p>Hrvatski igrač putuje u nedjelju u New York na treninge s Knicksima i liječnički pregled. </p>
<p>– Ništa još nije riješeno, nisam zatvorio nijednu opciju, možda se i vratim, ako dobijem neku super europsku ponudu. </p>
<p>Dugo je u igri bila i Cibona VIP, ali čini se da se hrvatski prvak nije mogao nositi s ponudama europskih klubova, a posebno ne s NBA klubom. </p>
<p>– Razgovarali smo ozbiljno, ali malo su pregovori zastali, kazao je Skelin o povratku u matični klub. </p>
<p>Jedini problem za 28-godišnjeg hrvatskog košarkaša mogla bi biti tek zaliječena ozljeda stopala zbog koje je propustio veći dio završetka sezone. </p>
<p>– Daleko sam od prave forme. Pauzirao sam gotovo tri mjeseca. Odigrao sam tek nekoliko minuta u slovenskom finalu. No, sve se zaboravlja na ovakav poziv. Stvarno je velika je čast kad te pozovu Knickski. Igrao sam već u Madison Square Gardenu i takav osjećaj bih volio ponoviti, zaključio je Skelin. </p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rekordan broj natjecatelja </p>
<p>U Varaždinu će nastupiti više od 300 natjecatelja iz 20-ak zemalja</p>
<p>VARAŽDIN </p>
<p> – U spomen na prerano preminuloga varaždinskog atletičara Ašlija Kožara, u Varaždinu će u subotu biti održano 5. međunarodno natjecanje atletskih bacača. U petom izdanju Memorijala Ašli Kožar okupit će rekordan broj natjecatelja, jer se očekuje nastup više od 300 natjecatelja iz dvadesetak zemalja. </p>
<p>Prisustvo varaždinskoga atletskog mitinga u kalendarima svjetske i europske atletske federacije te naklonjenost Varaždinu i Hrvatskoj poznatog atletskog menadžera Andrewa Normana urodilo je dolaskom na varaždinski stadion Sloboda natjecatelja koji su u vrhu svjetske atletike. Osim jakih predstavnika iz europskih zemalja: Mađarske, Slovenije, Češke, Engleske, Bosne i Hercergovine, Irske, Njemačke, nastup su prijavili i atletičari iz Kuvajta, Irana, Katara, Novog Zelanda, a već je stigla i reprezentacija Australije. Organizatore iz Športske udruge Memorijal Ašli Kožar obradovala je i najava dolaska snažne ekipe s Kube, među kojima su i atletičari s rezultatima među tri najbolja u svijetu.</p>
<p>Pod pokroviteljstvom Grada Varaždina i glavnim sponzorstvom Privredne banke Zagreb, organizatori čine sve kako bi to natjecanje, koje počinje u subotu u 17 sati, bilo privlačno i publici pa su predviđene bogate nagradne igre za posjetitelje. </p>
<p>Prema broju natjecatelja, kvaliteti rezultata i organizaciji, varaždinski miting postaje drugi po važnosti atletski događaj u Hrvatskoj, odmah iza zagrebačkog mitinga, iako se radi o specifičnom natjecanju bacača kugle, koplja, diska i kladiva.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Američko upozorenje zbog gospodarskog približavanja Hrvatske i Libije</p>
<p>SAD je u četvrtak hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova uputio »non-paper«, neslužbenu diplomatsku notu u kojoj obavještava kako je svjestan pokušaja da Hrvatska sklopi neke gospodarske aranžmane s u međunarodnim odnosima još uvijek sumnjivim režimom Moamera Gadafija, te da će daljnje poteze pratiti vrlo pozorno</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Američka diplomacija ovoga je tjedna upozorila Hrvatsku da pripazi što radi ukoliko namjerava uspostaviti diplomatske i ekonomske odnose s Libijom. SAD je u četvrtak hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova uputio »non paper«, neslužbenu diplomatsku notu u kojoj obavješatava kako je svjestan pokušaja da Hrvatska sklopi neke gospodarske aranžmane s u međunarodnim odnosima još uvijek sumnjivim režimom Moamera Gadafija, te da će daljnje poteze pratiti vrlo pozorno, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p>Neslužbena diplomatska nota prvo je američko upozorenje Hrvatskoj nakon što je u medijima objavljeno da je predsjednik Stjepan Mesić primio poruku pukovnika Gadafija u kojoj se izražava želja za intenziviranjem suradnje Hrvatske i Libije. </p>
<p>Slično se dogodilo kada je Hrvatska pokušala sklopiti s Iranom poslove vezane za brodogradnju, u čemu ju je spriječila američka diplomacija. U zamjenu za propali posao u vrijednosti od 12 milijuna dolara, kako je to kasnije priznao hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, Amerika je obećala »kompenzaciju« od 10 milijuna dolara. </p>
<p>Libija se ne nalazi na popisu zemalja koje je SAD proglasio »osovinom zla« u međunarodnoj borbi protiv terorizma, i načelno SAD nema ništa protiv intenziviranja odnosa Hrvatske i Libije, no pod određenim uvjetima. Otkako je uveo gospodarske sankcije Libiji, SAD je donio cijeli niz zakona kojima uvjetuje drugim zemljama na koji način trebaju poslovati s zemljama poput Libije, zemlje u kojoj su političke stranke zabranjene. </p>
<p>Zamisao o intenziviranju odnosa Hrvatske i Libije potekla je od hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a posljednja poruka Moamera Gadafija došla je prošle nedjelje i to od Gadafijeva sina Saifa koji je boravio u privatnom posjetu Hrvatskoj. Za takve poslove, u Uredu predsjednika lobiraju velike hrvatske kompanije kao što su INGRA i INA. </p>
<p>Hrvatska smatra da bi odsnažnijih odnosa s Libijom mogla imati značajne gospodarske koristi, a američki »non paper« upućen Zrinjevcu zasada se ne shvaća kao prijetnja. »Poslovi koji nam se nude u perspektivi veći su od onih koje imamo na cijelom afričkom kontinentu«, rekao nam je jedan hrvatski diplomat.</p>
<p>No, inicijativa predsjednika Mesića još je uvijek u potpunosti neslužbena i privatna, jer je između ostalog po tko zna koji put je izostala vanjskopolitička koordinacija između Ureda predsjednika i Ministarstva vanjskih poslova. Kako su odnosi s Libijom osjetljivo pitanje, nitko još ne želi službeno pokrenuti inicijativu za uspostavom bliskih odnosa Hrvatske i Libije. Istini za volju, hrvatska je diplomacija već ponudila dva termina za Gadafijev posjet Hrvatskoj; prvi, 3. srpnja već je prošao, dok je drugi prijedlog 15. srpnja. S obzirom na stanje u državi, teško je očekivati da će do tog posjeta doći, pa Gadafi najvjerojatnije svoje šatore i deve neće pokazati u Hrvatskoj ove godine. </p>
<p>Nedoumice državnih struktura oko uspostave diplomatskih odnosa s Libijom podsjećaju na one prije godinu dana kada se inzistiralo na uspostavljanju odnosa s Iranom. Hrvatski diplomati smatraju kako Libija ima veliki interes za poslovanjem u ovoj regiji te bi, sasvim sigurno, već u rujnu bila spremna u Zagrebu otvoriti veleposlanstvo. SAD će u svakom slučaju pomno pratiti razvoj odnosa, vrstu i obim poslova koje Hrvatska namjerava sklopiti s Libijom. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za Bruxelles, ostavka hrvatske Vlade - ništa dramatično</p>
<p>U bruxelleskim sjedištima dvaju integracija za koje je Hrvatska strateški zainteresirana, EU i NATO, proces mijena u Hrvatskoj ne komentira se dramatično, već kao proces za koji bi bilo čudno da izostane</p>
<p>BRUXELLES, 5. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Niti malo veće »preturbacije« od ostavke vlade u zemlji koja je tek kandidat za kandidata ne izazivaju zanimanje institucija u Europskoj Uniji. Ostavka vlade u Hrvatskoj stoga je u Bruxellesu dočekana kao posve normalan dio demokratske procedure u jednoj zemlji, ništa dramatično, dakle, pogotovo stoga što su u Hrvatskoj, kao uostalom i u većini zemalja s kojima EU ima veze, smjene vlasti i ostavke nešto posve uobičajeno. </p>
<p>Glavobolje za obje strane nastaju tek kada smjene prerastu u kroničnu nestabilnost. Tek je tada vrijeme za neku reakciju, prvo diskretnu, zaobilaznim diplomatskim kanalima, a ugrozi li kriza i interese izvan granica krizne zemlje, slijede ozbiljniji potezi. </p>
<p>Hitno se reagira tek kada su prekršeni neki od »najsvetijih od principa« i kad EU ocijeni da »treniranje strogoće« neće naštetiti njezinim interesima a doprinijeti će imageu EU-a kao brižnog čuvara temeljnih vrednota demokratskog svijeta. </p>
<p>Najbolji su primjer ovakvog pristupa tihe sankcije Hrvatskoj, potom zaleđivanje svih aranžmana i veza nekoliko dana nakon operacije Oluja, u trenutku kada je EU odlučio da neosporna legitimna vojna akcija dobiva svoj nelegitimni nastavak u vidu golog nasilja. </p>
<p>Hrvatskom, malom zemljom u tranziciji s relativno nezanimljivim malim tržištem ovog se trenutka u svim institucijama EU-a izravno, kao glavnim poslom, bavi doslovno dvoje ljudi, jedna specijalistica u europskoj Komisiji, a drugi je nadležni u Ministarskom vijeću. Šest država članica izravno zainteresirano za Hrvatsku i dovoljno također u svojim ministarstvima vanjskih poslova drži ljude kojima je praćenje trendova u Hrvatskoj jedina radna obaveza. </p>
<p>U bruxelleskim sjedištima dvaju integracija za koje je Hrvatska strateški zainteresirana, EU i NATO, ukoliko je suditi po onome što su njihovi dužnosnici voljni kazati, proces mijena u Hrvatskoj ne komentira se kao ništa dramatično niti iznenađujuće već samo kao proces za koji bi bilo čudno da izostane.</p>
<p> Na obje adrese inače bi bili veoma zadovoljni da se politički život u zemlji što brže profilira u standardnu podjelu na blokove lijevog i desnog centra, i svi se sugovornici bez izuzetaka slažu da je u interesu demokracije u Hrvatskoj stvaranje kvalitetne opozicije i kvalitetnih stranaka svih strana političkog spektra. </p>
<p>U tom kontekstu, s nešto se više radoznalosti prate procesi u HDZ-u. Pretvori li se HDZ u solidnu stranku desnog centra, očišćen od retorike i prakse koje su mu pribavile status političkog izopćenika, značiti novu kvalitetu u političkom miljeu Hrvatske. </p>
<p>Na sličan su način tretirani i procesi u ostalim tranzicijskim zemljama, tako da Hrvatska nije nikakav izuzetak. Primjer najbliži hrvatskom potencijalnom scenariju je slučaj Slovačke koju su i EU i NATO podsjetili da demokratizacija može doći u opasnost i postati retrogradni proces. Čak i nakon ublažavanja i prekrajanja stavova, Vladimir Mečiar i njegova stranka koja je favorit za povratak na vlast u Slovačkoj još uvijek moraju savladati veoma veliku sumnjičavost bruxelleskih institucija u njihove deklarirane dobre namjere. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Posljednji se put sastala »Vilniuska skupina«</p>
<p>Na sastanku NATO-a u Pragu krajem ove godine očekuje se odluka o pozivanju novih zemalja u punopravno članstvo Saveza, a predviđa se da će biti pozvane sve članice V-10 osim Hrvatske, Makedonije i Albanije/ Picula je dodao kako Hrvatska neće morati dugo čekati na ulazak u NATO, bez obzira na to tko će u Hrvatskoj biti na vlasti</p>
<p>RIGA, 5. srpnja</p>
<p> - Šefovi vlada zemalja kandidata za ulazak u punopravno članstvo NATO- a, »Vilniuska skupina« (V-10), sastali su se u petak u glavnom gradu Letonije, posljednji put prije NATO-ova sastanka na vrhu u Pragu, da bi još jednom naglasili svoju predanost toj transatlantskoj integraciji.</p>
<p>Sastanku na vrhu pod nazivom »Most do Praga«, nazočni su i ministar vanjskih poslova Tonino Picula te ministar obrane Jozo Radoš. </p>
<p>Na sastanku NATO-a u Pragu krajem ove godine očekuje se odluka o pozivanju novih zemalja u punopravno članstvo Saveza. Predviđa se da će biti pozvane sve članice V-10 osim Hrvatske, Makedonije i Albanije. Nakon ulaska u Partnerstvo za mir, Hrvatska je, naime, zakasnila s procesom reformi, pa je u MAP, NATO-ov program koji zemlju kvalificira kao kandidata za članstvo, ušla prekasno da bi mogla konkurirati s ostalim zemljama. </p>
<p>Najizgledniji kandidati za ulazak u NATO su Letonija, Litva, Estonija, Slovenija, Slovačka, Rumunjska i Bugarska. Iako se još uvijek spekulira o tome da bi Rumunjska mogla otpasti, snažni diplomatski pritisak SAD-a najavljuje realizaciju tzv. velikog praska u kojem pozivnicu za punopravno članstvo dobiva svih sedam zemalja.</p>
<p>U svojem obraćanju ministar Picula naglasio je američka jamstva da će se proces širenja nastaviti i nakon Praga. Picula je kazao kako je »Vilniuska skupina« dokazala da zajednički interesi znače suradnju, a ne natjecanje i da zajedničke vrijednosti stvaraju veze jače od ikakvih ugovora. »Kao hrvatski ministar vanjskih poslova, želim uputiti poruku da će moja zemlja svim zemljama koje u Pragu uđu u NATO dati potporu i biti sretna zato što će to proširiti zajednički sigurnosni prostor i Sjevernoatlantski savez dovesti bliže granicama budućih članica«, rekao je Picula.</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova naglasio je važnost regionalne suradnje. Hrvatska je članica mnogih regionalnih inicijativa, nastavio je Picula, a uvijek se zalagala za to da regionalna suradnja treba kao ključnu riječ poštovati kvalitetu, a ne kvantitetu. »Prvenstveno bi se tu trebalo raditi o regionalnoj odgovornosti i regionalnom donošenju odluka. Tu je naša budućnost i odlučni smo takav pristup zagovarati na najbolji mogući način, i za sebe i za naše susjede«, zaključio je Picula, te dodao da se u Hrvatskoj čvrsto vjeruje u politiku otvorenih vrata ne samo kad je riječ o NATO-u, nego i u suradnji između EU-a, SAD-a i Rusije. </p>
<p>Picula je dodao kako Hrvatska neće morati dugo čekati na ulazak u NATO, bez obzira na to tko će u Hrvatskoj biti na vlasti. » Pokrenuli smo sustav reformi i nadam se da će biti dovoljno političke volje da se te reforme i provedu što od nas očekuje domaća javnost ali i međunarodne organizacije«, kazao je Picula. </p>
<p>»Svi vide Hrvatsku kao kandidata za sljedeći krug proširenja NATO-a. Mi to moramo i dokazati provedbom reformi koje su jedino mjerilo uspjeha«, istaknuo je Picula</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prvanov: Dobre političke odnose treba upotpuniti gospodarskima</p>
<p>Čini se da Bugarska i Hrvatska još nisu prepoznale nova područja partnerstva, jer obje zemlje imaju mogućnosti, pa je potreban dinamičniji razvoj veza na svim područjima, upozorio bugarski predsjednik/Dojmila me se politička i gospodarska stabilnost te ubrzani razvoj Hrvatske, kazao Prvanov </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Hrvatski sabor u petak je posjetio predsjednik Republike Bugarske Georgij Prvanov kojeg je dočekao predsjednik Sabora Zlatko Tomčić te zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec. </p>
<p>Bugarski predsjednik obratio se zastupnicima, podsjetivši da su narodi Bugarske i Hrvatske oduvijek imali tradicionalno dobre odnose, još od vremena Dubrovačke Republike. Govoreći o međusobnim povijesnim vezama, naglasio je i da su Bugarska i njezin narod vječno zahvalni Hrvatima što su na svom teritoriju sačuvali posmrtne ostatke 1020 bugarskih ratnika poginulih u završnici II. svjetskog rata. Podsjetio je i na to da je Bugarska bila među prvim državama koje su priznale neovisnost Hrvatske. </p>
<p>Prvanov je istaknuo da je Bugarska ostvarila važne uspjehe na putu prema Europskoj uniji i NATO-u, te učinila brojne reforme u posljednjih 12 godina, potvrđujući se kao stabilna država i na gospodarskom i na političkom planu. »Čini se da Bugarska i Hrvatska još nisu prepoznale nova područja partnerstva, jer obje zemlje imaju mogućnosti, pa je potreban dinamičniji razvoj veza na svim područjima«, upozorio je Prvanov, te dodao kako je »došlo vrijeme da dobre i aktivne političke odnose između Hrvatske i Bugarske upotpunimo konkretnim rezultatima u gospodarskoj suradnji«. Podsjetio je također da je jedan od konkretnih problema između dviju država nepostojanje izravne zračne veze između Bugarske i Hrvatske, jer će dobre komunikacije među zemljama regije osigurati i dobre trgovinsko-gospodarske veze.</p>
<p>»Tijekom kratkog boravka u Zagrebu dojmila me se politička i gospodarska stabilnost te ubrzani razvoj Hrvatske«, kazao je bugarski predsjednik. Također je u ime Bugarske pozdravio i sve daljnje napore Hrvatske u svojoj demokratizaciji. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Berlusconijeva vlada kao »auto koji na zavoju gubi dijelove«</p>
<p>Vođa talijanske oporbe Francesco Rutelli tvrdi da se Berlusconijeva vlada urušava, a da premijer nije u stanju voditi i vanjske poslove</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Silviju Berlusconiju trebalo je samo tri sata da umjesto Claudija Scajole postavi Giuseppea Pisanua za novog ministra unutarnjih poslova.</p>
<p>Berlusconijeva je vlada u godinu dana tako ostala bez dva ministra, Scajole i ministra vanjskih poslova RenataRuggijerija te dva pomoćnika ministra, što je bilo dovoljno da vođa oporbe Francesco Rutelli zaključi da je Berlusconijeva vlada kao auto koji na svakom zavoju izgubi neki svoj dio. »Kabinet se urušava«, tvrdi čelnik razjedinjene i mlake talijanske ljevice, iznoseći podatke da »ne štima i na nižim razinama talijanske administracije i da se pukotine u Berlusconijevoj vladi primjećuju na svakom koraku.</p>
<p>Čini se da ipak nije baš tako kako se oporbi u ovom trenutku čini. Naime, Scajolina ostavka može se tumačiti i kao pobjeda demokratskih vrlina, jer se nije dopustilo da jedan ministar neprilično govori o ubijenom Marcu Biaggiju koji se zauzimao za sasvim drukčije reforme radnog zakonodavstva od onoga za što se odlučio sadašnji Berlusconijev kabinet.</p>
<p>Talijanski premijer je reagirao munjevito i umjesto Scajole, koji je uzgred budi rečeno svoju funkciju dobro obavljao, postavio je drugog čovjeka. Međutim, ostalo je nepopunjeno mjesto ministra vanjskih poslova, usprkos činjenici što sam premijer privremeno obnaša tu dužnost.</p>
<p>Oporba se buni, dokazuje da ni najmanje europske države ne mogu bez ministra vanjskih poslova, a Rutelli grmi da »zemlja treba ministra vanjskih poslova u aktualnoj napetoj i dramatičnoj fazi međunarodnih odnosa«.</p>
<p>Sa ljevice se čuju pritužbe da Berlusconi nema ni vremena za obnašanje te dužnosti, i da najčešće uskače njegov pomoćnik, što nije dobro ni za Italiju, ni za ugled Farnesine. »Prijeti opasnost slabljenja važne uloge Italije na međunarodnoj političkoj sceni i to u fazi važnih diplomatskih pregovora«.</p>
<p>Toga je svjestan i sam Berlusconi koji je u početku samouvjereno govorio da može bez problema raditi dva posla. U nekoliko sljedećih dana trebao bi se održati sastanak premijera i svih talijanskih veleposlanika na kojem bi Berlusconi trebao obrazložiti svoju viziju vođenja talijanske vanjske politike koja bi bila usmjerena prema gospodarskoj diplomaciji.</p>
<p>Neslužbeno, Berlusconi je već izabrao ministra vanjskih poslova i, kako pišu talijanski listovi, to će biti Franco Frattini, parlamentarni zastupnik Berlusconijeve stranke Forza Italia (Naprijed Italijo), izabran u Južnom Tirolu, i ministar za javnu upravu. U razgovorima za talijanske medije, Frattini je čak javno rekao da ga je Berlusconi izabrao, ali da neće biti imenovan sve do trenutka dok ne bude završena reforma cijelog ministarstva.</p>
<p>Italija, koja je sad već stvarni svjetski gospodarski div, želi i u sljedećem razdoblju pod dirigentskom palicom Silvija Berlusconija nastaviti sa sve dinamičnijom gospodarskom diplomacijom, te se očekuju znatne promjene u funkcioniranju veleposlanstava širom svijeta. U diplomatske misije bi trebali ići ljudi koji znaju što je biznis i koji će znati zastupati gospodarske interese Italije.</p>
<p>Uoči ljetnog odmora, kad u kolovozu Italija opusti, Berlusconi može biti zadovoljan. Vlada je pretrpjela i pretrpjet će popunjavanja ministara i njihovih pomoćnika, mnogi značajni zakoni su doneseni ili su u postupku donošenja, oporba se pokazala neefikasnom i zapravo i ne prijeti sadašnjoj vlasti. Talijani, koji su od Berlusconija očekivali čuda, zasad i dalje daju šansu svom premijeru, a Europa, koja je bila skeptična zbog dolaska Berlusconija na vlast, prihvatila ga je kao ravnopravnog partnera.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sharon prihvatio Bushov plan</p>
<p>ANKARA, 5. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika) Izraelski premijer Ariel Sharon prihvatio je srednjoistočni mirovni plan američkog predsjednika Georgea W. Busha. Dogovor o tome rezultat je izraelsko-američkih pregovora koji su u najstrožoj tajnosti, ali bez nazočnosti treće zainteresirane strane - Palestinaca, vođeni u Washingtonu. Detalji tog, kako se naziva »diplomatskog plana«, nisu dostupni javnosti. </p>
<p>Prema samom Sharonovom priznanju, za taj dokument zna samo nekoliko ljudi. Rekao je, međutim, da će se slijedećeg tjedna plan razmotriti na zajedničkoj sjednici kojoj će, pored njega, biti nazočni potpredsjednik vlade i šef diplomacije Shimon Peres, ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer i ministar financija Silvan Shalomon. Tek nakon toga. »diplomatski plan« bi, barem što se tiče izraelske strane, mogao postati operativan. </p>
<p>Inače, »Bushov plan«, iznesen 24. lipnja, predviđa da se u roku od 18 mjeseci uspostavi tzv. prijelazna palestinska država. Ona bi se, nakon tri godine, utemeljila kao trajna državno-pravna i politička tvorevina. </p>
<p>Sharon je iskoristio i tu novu priliku da održi opominjuću lekciju Palestincima. Poručio je kako se moraju odlučiti žele li i dalje slijediti korumpirano rukovodstvo i teror, ili se, kako je rekao, opredijeliti za pretvaranje svojih izbjegličkih kampova u urbana naselja. Palestincima je, uz to, obećao brzi gospodarski razvitak, izgradnju industrijskih zona, novih škola i zapošljavanje. Spomenuo je proširenje i moderniziranje luke u Gazi. »Palestinci o tome moraju sami odlučiti«, naglasio je, dodavši kako je »Izrael već odlučio«. </p>
<p>Sharonova obećanja, iz kojih se praktički ništa ne nazire, posebno glede teritorija buduće neovisne palestinske države, došla su u trenutku kad sa svih srana svijeta stižu upozorenja o alarmantnoj humanitarnoj situaciji na okupiranim palestinskim teritorijima. Mnoge humanitarne organizacije, među kojima i britanski OKSFAM, počele su vrlo oštro osuđivati Sharonovu vladu zbog ometanja dostavljanja humanitarne pomoći najugroženijim palestinskim obiteljima. </p>
<p>Zbog policijskog sata i brojnih kontrolnih točaka na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, usporava se i onemogućava nesmetano dostavljanje nužno potrebne hrane i lijekova. </p>
<p>Prema tvrdnjama humanitaraca, postojeća situacija liči na apokaliptično beznađe. Više od dva milijuna Palestinaca zatvoreno je u uzavrelim domovima (temperature dostižu 45 stupnjeva), a zbog policijskog sata gospodarstvo je doživjelo pravi kolaps. Mnoge palestinske obitelji, kako tvrdi OKSFAM, primorane su smanjiti dnevne obroke hrane. Također se kaže da mnogi prodaju i posljednje stvari iz svojih domova kako bi se prehranili. </p>
<p>Izraelski oporbeni čelnik Yossi Sarid koji predvodi stranku Meretz upozorio je na mogućnost izbijanja humanitarne katastrofe na palestinskim područjima. Istodobno, iznio je i krupne zamjerke na Sharonov »diplomatski plan«. Drži kako na taj dokument treba gledati s velikim oprezom i sumnjom. »Ako je to pošten sporazum, mi ga pozdravljamo«, kaže Sarid. </p>
<p>Naslućuje se da se iza gusto navučenih izraelskih političkih zavjesa, unutar Sharonove vlade vodi prava bitka oko vizije budućih odnosa s Palestincima i njihovom budućom državom koja, kako se čini, više nije gotovo za nikog upitna. Na to upućuje i izjava koju je u petak dao izraelski ministar obrane Ben-Eliezer koji je doslovce rekao: »Koalicijska vlada može svakog časa pasti.« Pozvao je sve pristaše Laburističke stranke da budu pripravni za takvu mogućnost. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Australija ratnim brodovima protiv neželjenih doseljenika </p>
<p>Provodeći politiku »Australija Australcima« vlada silom sprečava iskrcavanje izbjeglica iz Azije / Da joj se, kao jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, ne bi prigovorilo bezobzirnost i nehumanost, Australija za smještaj izbjeglica koje ne želi udomiti plaća susjedima - Papui Novoj Gvineji i otočnoj državici Nauru </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Stanovnici siromašnih, sukobima opterećenih i prenapučenih azijskih država bježe na sve strane. Odlaze ne samo u Europu, Japan ili Sjevernu Ameriku, nego čak i u slabo naseljeni ruski Daleki istok. Među najprivlačnijim odredištima je Australija. No, taj se kontinent-država uplašio ljudske poplave i sprečava neplansko doseljavanje. O tome svjedoče dvije vijesti koje su ovih dana, na početku ljeta, obletjele svijet. </p>
<p>Prema prvoj, australske vlasti od osoba koje su čekajući azil u pritvoru provele mjesece, čak i godine, bestidno traže da plate boravak.</p>
<p> Troškovi se kreću od 60 australskih dolara na dan za boravak u logoru pored Sydneya, pa do 191 dolar za boravak u zatvoru u Perthu. Neki azilant je dobio račun na čak 110.000 američkih dolara. Vlasti nisu uspjele naplatiti niti jedan od tih računa, ali tvrde da podsjećaju azilante koliko za njih plaćaju australski porezni obveznici. </p>
<p>Druga vijest govori o bijegu 35 osoba iz australskog prihvatnog centra Woomera, jednog od šest kontroverznih centara u koje se smještaju ilegalni doseljenici. U tom logoru izbijaju pobune, bilo je i pokušaja samoubojstva. Najčešće se štrajka glađu, a neki su se odlučili čak i za drastično zašivanje usnica kako ih se ne bi moglo silom hraniti. Ponekad se masovno bježi preko bodljikave žice, što su nedavno snimile i televizijske kamere. Pritom pomažu i aktivisti za izbjeglice, što znači da se ni svi Australci ne slažu s krutom i ponekad brutalnom politikom konzervativne vlade prema ilegalcima. </p>
<p>Iako je Australija zemlja doseljenika, mnogi se protive novim došljacima. Australija je kontinent, ali znatan dio stanovništva je opterećen otočkim mentatlitetom. Strahovanja su u prošlosti bila usmjerena prema Kinezima, »žutoj opasnosti«, ali se posljednjih godina prenose i na druge. Mnogi kažu da ne prave velike razlike između npr. Afganistanaca i Iračana - svi su oni Azijci. </p>
<p>U kampanji za reizbor, prošle godine, premijer John Howard je uzvikivao: »Australija Australcima«, te da će - ako bude nužno - ratna mornarica sprečavati uplovljavanje brodova s afganistanskim i iračkim izbjeglicama. Howard je ponovno izabran i provodi obećanje, a sve koji su stigli prije usvajanja novih zakona strpalo se u prihvatne logore podignute u neprijatnim pustinjama.</p>
<p>Australija je prije više od tri desetljeća napustila nekadašnju politiku »bijele Australije« prema kojoj se doseljavanje dopuštalo samo bijelcima. Učestaliji dolazak Azijaca, osobito poslije Vijetnamskog rata, promijenio je izgled nekih gradova i poduzeća. No, ti dolasci su bili strogo nadzirani - moglo se doseliti samo oko 80.000 osoba godišnje, a pazilo se na očuvanje etničke ravnoteže, bila je važna stručna sprema i doneseni novac. Još 12.000 došljaka biralo se prema »sposobnosti za integriranje«. </p>
<p> Posljednjih godina - pod utjecajem sve snažnijih pokreta za zaštitu okoliša i borbe Aboridžina za pravo na zemlju - počelo je prevladavati raspoloženje protiv doseljavanja, što je dovelo i do usvajanja novih zakona. Nisu pomogla ni protivljenja pojedinih intelektualaca - trojica književnika su novu politiku proglasili »mračnom i sramotnom epizodom u australskoj povijesti«. U sedam mjeseci od usvajanja novih zakona, ratna mornarica je silom spriječila iskrcavanje 1500 ilegalnih doseljenika. Više od tisuću pristiglih prije novih zakona, rješenje svojih zahtjeva za azilom čekaju u pustinjskim logorima ograđenim bodljikavom žicom. </p>
<p>Vlada se ipak ponosi svojom politikom zaštite granica, jer je uspjela znatno smanjiti broj dolazaka brodova s ilegalnim doseljenicima. Da joj se, kao jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, ne bi prigovorilo bezobzirnost i nehumanost, Australija za smještaj izbjeglica koje ne želi udomiti plaća susjedima - Papui Novoj Gvineji i otočnoj državici Nauru. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Federacija BiH će ipak vratiti »Silajdžićev kredit«</p>
<p>SARAJEVO, 5. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada Federacije BiH na sjednici što ju je održala u četvrtak u Mostaru napokon je razmatrala slučaj tzv. pakistanskog kredita, zaduženje što ga je navodno za potrebe obrane države 1992. godine ugovorio i potpisao tadašnji ministar vanjskih poslova (bivše) Republike BiH Haris Silajdžić. Riječ je o iznosu od 20 milijuna dolara kredita uz kamatnu stopu od pet posto godišnje, s otplatom koja je trebala početi 7. rujna 1993. i biti okončana 7. rujna 1995. godine.</p>
<p>Robe pristigle u BiH zahvaljujući tom kreditu, tvrdi Silajdžić, presudno su utjecale na tijek rata, odnosno omogućile su braniteljima da spriječe srpske snage prilikom silovitih pokušaja ulaska u Sarajevo potkraj 1992. i početkom 1993. godine. Riječ je navodno o protuoklopnim sustavima »crvena strijela« i dr.</p>
<p>Ipak, u posjed medija su dospjeli dokumenti koji govore o nešto drugačijem načinu trošenja »Silajdžićevog kredita«. Tako se spominje da uopće nema traga o tome kamo su doista dospjele robe iz kredita, uključujući 60-ak skupocjenih Toyotinih terenskih automobila, te navodi da je važnu (spornu) ulogu u cijelom slučaju imala Silajdžićeva sestra Sadžida, tadašnja veleposlanica BiH u Pakistanu. Četiri pošiljke su morskim i zračnim putem upućene iz Pakistana u BiH, a u Hrvatskoj su ih preuzeli izvjesni Azem Karamehmedović, te general Mate Šarlija Daidža i zagrebački krojač muške mode Salim Šabić, bivši lider SDA u Hrvatskoj. Šarlija i Šabić danas nisu više među živima, a osim svjedoka nedostaje i veći dio dokumentacije o utrošku kredita.</p>
<p>A entitetske i državne vlasti BiH traže dokumentaciju da bi uopće razmatrale mogućnosti vraćanja kredita Pakistanu, na što BiH obvezuje i Bečka konvencija. Naime, »džentlmenskim sporazumom« u Zakon o vanjskom dugu BiH, koji precizira načine na koji država servisira svoje međunarodne kreditne obveze, nisu uvrštena zaduženja nastala u ratnom razdoblju, pa tako ni »pakistanski kredit«. Vraćanje vanjskih i unutarnjih dugova iz rata preuzeli su na sebi entiteti, pa je tako primjerice milijunski manjak otkriven prilikom likvidacije Narodne banke R BiH pokriven novcima kantona s bošnjačkom većinom i javnih poduzeća sa sjedištem u Sarajevu.</p>
<p>No, problem s kreditom iz Pakistana je u tome što se službeno o njemu ništa nije znalo sve dok prije nekoliko tjedana veleposlanik ove zemlje u Sarajevu Tarik Aziziddinam nije upitao predsjedatelja državnog Predsjedništva Beriza Belkića kakve su šanse da se počne vraćati kredit koji je u međuvremenu pakistanska vlada samoinicijativno reprogramirala. Belkić je bio iznenađen pitanjem, a o slučaju je odmah izvijestio Vijeće ministara BiH.</p>
<p>Na otkrivanje afere ljutito je reagirao Silajdžić, demagoški optuživši one koji pokreću ovo pitanje da im je zapravo žao što se BiH uopće obranila. No, nije kazao mnogo o detaljima utroška kredita. Budući da Silajdžićeva Stranka za BiH u značajnoj mjeri sudjeluje u koalicijskoj vladi, entitetske i državne institucije nisu baš žurno reagirale da pronađu rješenje i istraže sve okolnosti vezane uz način uzimanja i potrošnje sredstava iz kredita. Očito, u slučaju ipak postoji nešto što bi za Silajdžića moglo biti neugodno, posebno u vrijeme predizborne kampanje koja je de facto odavno počela.</p>
<p>Ipak, kredit se mora vratiti. Zbog toga je Ministarstvo za trezor institucija BiH napravilo prijedlog aktivnosti na reguliranju robnog kredita BiH-Pakistan.</p>
<p>Vlada Federacije BiH u Mostaru je razmatrala prijedlog Ministarstva za trezor institucija BiH. U službenom priopćenju navodi se da je vlada suglasna da Vijeće ministara BiH kod pakistanske Vlade pokrene aktivnosti radi reprogramiranja ovog kredita. To praktično znači da postoji suglasnost da Silajdžićev kredit vrati Federacija BiH. Hoće li javnost, odnosno građani entiteta, koji će naposljetku i podnijeti teret vraćanja duga, dobiti i preciznu informaciju o utrošku kredita koji će (ot)platiti, ostaje da se vidi.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Svi su političari kao jedan kad su posrijedi njihove plaće </p>
<p>Kad je početkom prošle godine u Vjesniku objavljena vijest da predsjednica HNS-a Vesna Pusić smatra kako civilne udruge nemaju legitimiteta da biraju članove vijeća HRT-a, primijetio sam u Pismima čitatelja da me to podsjeća na ono čuveno pitanje »gdje ti je baza« iz ere samoupravnog socijalizma kojim se diskvalificiralo svakoga tko se neovlašteno petljao u politiku.</p>
<p> U tom sam pismu podsjetio da se za predizborne kampanje 1999., dok je još bila u oporbi, gospođa Pusić baš nije žestila što neke civilne udruge sumnjiva legitimiteta s upravom HTV-a vode ustavnopravne bitke. Naglasio sam da su to što civilnim udrugama sada zamjera predsjednica HNS-a tada zamjerali HDZ-ovi medijski jurišnici.</p>
<p>No čudnovatim zgodama hrvatske politike i začudnim obratima svijesti naših političara nikad kraja. Ovih je dana (2. srpnja) u novinama citirana neobična izjava da za rad u Vijeću HRT-a »saborski zastupnici imaju veći legitimitet jer predstavljaju velik broj ljudi koji ih je izabrao, dok neke udruge koje delegiraju svoje predstavnike u Vijeće imaju vrlo malo članova«.</p>
<p>Premda ove riječi zvuče poput jeke spomenute izjave Vesne Pusić, nisu došle iz redova vladajućih stranaka. Izgovorila ih je Jadranka Kosor, članica oporbenog HDZ-a i k tome - bivša novinarka!</p>
<p>Ako iz se iz ove zgode mogu izvlačiti pouke o razlikama koje skrivaju sličnosti među političarima, jedna je njih sljedeća. Usprkos brojnim nesuglasicama i razmiricama, među političarima svih stranačkih dresova ponekad zavlada upravo dirljiva harmonija. Kad se radi o njihovim plaćama i povlasticama, na primjer, ili o ključevima raspodjele funkcija u javnim poduzećima, ili izbjegavanju zakonske regulacije pitanja sukoba interesa, zbijaju svoje redove i jednoglasno stupaju u obranu presvetog načela demokratskog legitimiteta.</p>
<p>A kad je riječ o načelima, jednu zloglasnu pouku o relativnosti načela ponovio je prema istom napisu zastupnik SDP-a Nenad Stazić. Komentirajući činjenicu da je od 1. srpnja HRT postala nezakonita jer se radio i televizija nisu razdvojili kako to nalaže Zakon o HRT-u, Stazić je rekao da je to toliko prevažan posao da ga je važnije kvalitetno obaviti nego se striktno držati zakona. Kao pijan plota...</p>
<p>Od zakonodavca Stazića tako smo saznali odgovor na naizgled besmisleno pitanje: može li zakonodavac braniti kršenje vlastitih zakona. Očito je da, poštujući pouku o zakonu, pijancu i plotu, itekako može.</p>
<p>GORAN BOSANAC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Svaka čast Che Guevari, ali...</p>
<p>Nakon pada komunizma, mnogi se pitaju nisu li kršćanstvo i komunizam mogli zajedno? Tako, primjerice, talijanski glumac Michele Placido tvrdi da Che Guevara – u neku ruku podsjeća na mladog Isusa. Hajde povucimo tu paralelu: Che Guevara i Isus-Krist. Gdje je sličnost, gdje razlika? Sličnost je u ideji socijalne pravde i osobne žrtve.</p>
<p> Razlika u pogledima na vječni život i odnos spram neprijatelju. </p>
<p>Dok Che sav svoj zanos crpe iz ovozemnih sokova, težeći za pravdom nakon pobjede nad klasnim neprijateljem, dotle Isus promiče radosnu vijest o životu kojemu na pojedinačnoj osobnoj razini nikada neće biti kraja, a pobjedu nad neprijateljem ostvaruje kroz ljubav spram tog istog neprijatelja. Isusu Kristu niti jedan čovjek (ma kako da je zao) nije neprijatelj. Neprijatelj nije čovjek već njegova stanja: grijeh i smrt. Istini za volju treba reći da je i Che dao svoj maksimum: napustio udobnost, komfornost državnika, žrtvujući vlastiti život kroz borbu za bolje sutra.</p>
<p>Dakle njegova patnja ne bje irealnom već stvarnom. Ipak, za razliku od Kristove, toj patnji manjka miomiris univerzalnosti. Ne samo nekima, Krist svima donosi spas. Dakle, uz svo dužno štovanje Che Guevarine revolucionarne žrtve, Krist jest jedini stvarni pobjednik nad zlom svijeta i povijesti.</p>
<p>MLADENKO SPAHIJA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Karlek« počeo sezonu sa skupljom kartom i velikim gužvama</p>
<p>U ovoj sezoni napornije je i skuplje nego lani putovati u Ogulin ekoturističkim vlakom Karlek. Karte su skuplje pet kuna, tako da sada povratna karta od Zagreba stoji 35 kuna, a karta kupljena u vlaku stoji 45 kuna, a to i nije malo za standard bilo kojeg umirovljenika. </p>
<p> Cijelu sam prošlu sezonu svaki dan putovao Karlekom, a »otvorio sam« i ovu sezonu i već se treći put spremam u Oglulin, no neugodno sam se iznenadio novim pravilima. Ne samo što je karta skuplja, nego se nije mogla kupiti u vlaku, a putnici bez karte i nisu puštani u vlak. Tako se gomila ljudi naguravala na samo dva šaltera, na kojima su se prodavale karte i za ostale redovne linije. </p>
<p>To je izazvalo neviđenu gužvu zbog koje je, prema mojoj procjeni, stotinjak onih koji su namjeravali s Karlekom na vikend neplanirano ostalo na peronu.</p>
<p>Ipak kad su uvidjeli ovu gužvu, pred sam su polazak vlaka polazak puštali unutra i putnike bez karte. No za ulazak bez karte trebalo je platiti po 10 kuna »kazne«.</p>
<p>Isto se događalo i prethodne subote. Velike gužve ispred dva prodajna mjesta i opet velik broj onih koji su ostali bez karte i subotnjeg izleta u Ogulin.</p>
<p>U HŽ-u se opravdavaju »da je karta poskupjela kako bi je putnici kupili na vrijeme, u pretprodaji, a ne zadnji tren, jer se karte za Karlek prodaju već od srijede. No nije točno da gužve nisu bile baš tako velike. Nadamo se da će se do sljedeće subote situacija promijeniti i da će raditi više šaltera. A bit će i zbog dva nova turistička vlaka koja kreću od ove subote za Stubičke Toplice i Čigoć kod Siska, a ne samo zbog Karleka.</p>
<p>Pitanje je ima li HŽ pravo ucjenjivati putnike skupljom kartom u vlaku prisiljavajući ih tako da kupuju kartu ranije ili za poskupljenje postoji neki drugi razlog, koji nije za javnost.</p>
<p>IVAN PAVINA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Opasno je vjernike proglasiti klerofašistima</p>
<p>Svjedoci smo kolika se prašina bila podigla kada je katolički svećenik g. Tomislav Ivančić bio izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Svi ateisti, osobe materijalističkog pogleda na svijet i slični njima, zgražali su se da bi takva jedna osoba mogla biti na čelu sveučilišta. Napadi peko medija bili su sinkronizirani, pa je sasvim razumljivo što g. Ivančić povukao sa stolice u koju nije ni sjeo.</p>
<p>Nešto se slično događa sa gđom Jasnom Ulaga-Valić koja je izabrana za čelnu osobu HRT-a. Osim pravnog fakulteta završila je, na svoju »žalost i nesreću«, i Bogoslovni fakultet (isusovci) u Zagrebu. Nitko nije predviđao da će nju neutralno tijelo izabrati za voditeljicu HRT-a. Bio je to drugi užas i nezamisliv propust onih snaga koje socijalističko uređenje identificiraju s ateističkim stavom. Nastala je opet opća gungula među ateistima, uslijedili su i otkazi, a kritika gđe Ulage preko mnogih medija prati je od prvog dana imenovanja do dana današnjega.</p>
<p>Izgleda da je gđa Ulaga prihvatila borbu pa je interesantno pričekati pobjedu »demokracije« i u ovom slučaju.</p>
<p>Poznato je da je Albanija za vrijeme Envera Hoxe jedina u svojem ustavu izričito zabranjivala apsolutnu opstojnost vjere, pa je uslijedio veliki progon vjernika. Staljinov je ustav bio najdemokratskiji ustav na svijetu, ali u praksi je bio potpuna suprotnost. Vjernici su se progonili, ubijali, crkve rušile ili pretvarale u konjušnice, održavani protuvjerski kružoci s mladima i slično.</p>
<p>Kako je vidljivo iz dva spomenuta primjera, pribojavati se da će »napredne«, lijevoorijentirane snage u nas nastojati svim silama da vjernike opet proglase »klerofašistima«, nekim opasnim desnim snagama i da će na mnogim ulazima biti stavljen natpis »Vjernicima ulaz zabranjen!«</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Razotkrivena »duhanska mafija«</p>
<p>Na čelu je organizacije Gojko Beus (40), a njegova je »desna ruka« Damir Horvat/Cigarete su se prodavale inozemnim kupcima, a zatim se ilegalnim putem vraćale u Hrvatsku/Glavna luka bila je Kopar</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Zajedničkom akcijom Uskoka i policije ovih je dana razbijena dosad najjača skupina krijumčara cigareta na području Hrvatske, a uhićeno je pet osoba (dvije su otprije u pritvoru).</p>
<p>Kako je priopćeno na konferenciji za novinare, na čelu je organizacije Gojko Beus (40), a njegova je »desna ruka« Damir Horvat (20) (policija navodi inicijale). Operativna je obrada trajala dulje od godine dana, a prvi su rezultati zabilježeni 5. lipnja kada je zaplijenjena veća količina cigareta (devet tisuća šteka) krijumčarenih iz BiH. Tada je zaplijenjena i korespondencija što ju je Beus vodio o svom poslovanju, a Beus i Horvat su uhićeni. </p>
<p>U srijedu su privedeni Marinko Vidaković (33), Jadranko Lujić (32), Dubravko Lujić (26), Shaban Tashveci (29), državljanin SRJ, i Stjepan Auguštanec (48), a Toni Brkić je u bijegu (policija navodi inicijale svih osoba). </p>
<p> U priopćenju dalje stoji: s obzirom na način rada, postojanje hijerarhije, podjelu rada i unutarnju stegu, angažiranje branitelja i financiranje troškova obrane... i stečene imovinske koristi, ispunila su se sva obilježja koja definiraju dobro ustrojenu zločinačku organizaciju.</p>
<p>Organizacija je, kako tvrdi policija, krijumčarenje provodila u nekoliko faza. Prva je etapa bila prodaja cigareta Tvornice duhana Rovinj inozemnim kupcima iz BiH, s Cipra i Kosova (SRJ), odnosno izvoz cigareta u slovensku luku Kopar. Zatim su cigarete vraćane iz Slovenije kopnenim putem u prerađenim kamionskim bunkerima cisternama i slično. Koristio se i pomorski prijevoz u Cipar, odakle se »roba« vraćala ilegalnim putovima preko BiH i SRJ natrag u Hrvatsku.</p>
<p>Jedna od etapa bila je i legalan izvoz u BiH i SRJ, a zatim »šverc« preko graničnih prijelaza sa SRJ (uglavnom Bajakovo) i BiH (Županja).</p>
<p>Ravnateljica Uskoka Marinka Orlić rekla je da su se u akciji razotkrivanja krijumčara služili i praćenjem i prisluškivanjem telefona. Dodala je: »Raspolažemo doista solidnim dokaznim matrijalom« koji bi trebao poslužiti prijavi za udruživanje u zločinačku organizaciju«. </p>
<p>Na konferenciji u MUP-u rečeno je i da nema indicija da je razbijena grupa dio u javnosti spominjane srpsko-crnogorske duhanske mafije. </p>
<p>Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić zahvalila je na suradnji i Carinskoj upravi koja »je pružila veliku pomoć u ovom slučaju«.</p>
<p>Očekuje se da bi u toku dana istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu trebao donijeti rješenje o daljnjem zadržavanju privedenih osoba.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Razbijen lanac preprodavača kokaina </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Zagrebačka je policija u četvrtak zaplijenila 1,5 kilogram kokaina, pri čemu je uhićeno pet osoba. Vrijednost se zaplijenjene droge procjenjuje na oko 600 tisuća kuna. </p>
<p>Kako je objavljeno na konferenciji za novinare u PUZ-u, kojoj je uz načelnike odjela za droge MUP-a i PUZ-a, Darka Dundovića i Zorana Babića, prisustvovala i ravnateljica Uskoka Marinka Orlić, u četvrtak je provedena kriminalistička obrada nad S.V. (30), T.O. (30), T. E. (28), Z.V. (27) i I. Ž. (34), tijekom koje je zaplijenjen kokain što je bio namijenjen zagrebačkom narkotržištu. U akciju je uključen i Uskok. Kako smo neslužbeno saznali, S.V. su inicijali Saše Vukadina, prijatelja ubijenog Ivice Šakote i svjedoka na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu.</p>
<p>Kronologija je cijele akcije sljedeća: potkraj siječnja ove godine u Bosanskoj je ulici uhićen L.G. (19), kod kojeg je nađeno sedam grama kokaina, a on je policiji priznao da je drogu kupio od T. E.; početkom svibnja u Maksimirskoj je ulici uhićen A. D., kod kojeg je pronađeno 20 grama kokaina pakiranoga u paketiće za prodaju; u lipnju su pak na Trnju uhićeni P.C. (23) i T.P. (30), kod kojih je nađeno ukupno 60 grama kokaina.</p>
<p>Kad su prikupljeni rezultati kriminalističke obrade, u četvrtak je uhićena spomenuta petorka. Pretraženi su i stanovi kojima su se nelegalno koristili, kaže se u policijskom priopćenju. </p>
<p>U kući kojom se koristi T.O. nađeno je 1480 grama kokaina, 9 tableta ecstasyja i pneumatička preša za pripremu kokaina za preprodaju.</p>
<p>Pretragom stana u kojem borave supružnici Vukadin (policija navodi inicijale) pronađeno je 18 grama kokaina.</p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno, navodi policija, da je Vukadin vodio nabavu i krijumčarenje kokaina na području Zagreba, gdje ga je uz pomoć T.O. i T.E. prepakiravao i pripremao za daljnju distribuciju drugim dilerima.</p>
<p>Također je utvrđeno da su Saša Vukadin i njegova supruga novac zarađen prodajom droge ulagali u legalne obrte i na taj način »prali novac«, u vezi s čim se provodi daljnja obrada.</p>
<p>Ravnateljica Uskoka Marinka Orlić izjavila je da je ispitivanje osumnjičenih završeno i da se čeka odluka istražnog suca o daljnjem zadržavanju. Također je izjavila da će Uskok ocijeniti je li u ovom slučaju riječ o »zločinačkoj organizaciji« ili »samo« o grupi koja je prodavala drogu. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Biciklisti s kalašnjikovima opljačkali Finu i ranili zaštitara</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Trojica su pljačkaša na biciklima u petak oko 11 sati opljačkala poslovnicu Fine u Jablanskoj ulici na Rudešu. Razbojnici naoružani automatskim puškama ranili su zaštitara, a zatim pobjegli, ali je policija nakon potjere uspjela uhititi dvojicu, a za trećim se traga.</p>
<p>Potjera za razbojnicima završila je odmah nakon pljačke naletom službenoga policijskog automobila na parkirani »renault 4« registarskih oznaka ZG 151 LE. Ozlijeđenih u sudaru nije bilo, ali je počinjena znatna materijalna šteta. Oštećena su oba automobila, policijski je automobil oštećen s prednje strane, a »renaultu« su uništena suvozačeva vrata. </p>
<p>Sudar nije omeo policajce koji su odmah uhitili dvojicu razbojnika naoružanih kalašnjikovima te su privedeni u policijsku postaju. Kako se za trećim traga, na svim su izlazima iz grada postavljene zasjede.</p>
<p>U hvatanju pljačkaša policija je, saznajemo, upotrijebila i vatreno oružje. Pucnjevima u zrak policija je pokušala zastrašiti i primorati trećeg pljačkaša da se preda.</p>
<p>»Policajci su pucali iz pištolja u zrak«, rekli su nam očevici. Pljačkaši su, naime, bježali iz smjera Rudeša po Horvaćanskoj cesti, a cijelim ih je putem pratilo policijsko vozilo u kojem su bila dva policajca u civilu. U jednom trenutku, pričaju očevici, policijsko je vozilo skrenulo na livadu koja se nalazi između Horvaćanske ceste i Ulice Antuna Stipančića.</p>
<p>»Vidjeli smo biciklista i jureći automobil, nismo znali što se događa. Odjednom smo čuli prasak i vidjeli automobil kako se zabio u drugi na parkiralištu«, rekli su nam očevici događaja.</p>
<p>Naime, policijski je automobil vozio preko livade, na kojoj se inače igraju djeca, i nije se mogao zaustaviti zbog mokre trave te se zabio u parkirani automobil.</p>
<p>Nataša Zečević, Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Cavtaćani traže progon obitelji Šeparović iz Hrvatske! </p>
<p>DUBROVNIK, 5. srpnja</p>
<p> - Dan nakon ubojstva trideset trogodišnjeg Frana Fioreninia, građani Cavtata u petak su počeli potpisivati peticiju za progon obitelji Ive Šeparovića iz Hrvatske. Kažu da peticiju ne potpisuju samo zbog ubojstva njihova sugrađanina, već i zbog Šeparovićeve suradnje s okupatorskom vojskom za Domovinskog rata te zbog odnosa prema Cavtaćanima. Za petak navečer najavljuju mirni prosvjed ispred hotela Supetar gdje je ubijen Frano Fiorenini. </p>
<p>»Tražiti izgon čitave obitelji je protuustavno i nezakonito. Sa zločinom koji se dogodio i koji treba sankcionirati isključivo sud, supruga i djeca Ive Šeparovića nemaju ništa, pa je zahtjev za njihov progon za mene nešto nečuveno i protiv interesa Republike Hrvatske«, komentirao je za Vjesnik zahtjeve Cavtaćana predsjednik Suradnog centra HHO-a za ljudska prava, Zdravko Bazdan. </p>
<p>Načelnik općine Konavle, Luka Korda, nije nam mogao prokomentirati zahtjeve svojih sugrađana zato što, kako nam je kazao, još nije dobio nikakvu informaciju o potpisivanju peticije i organiziranju mirnog prosvjeda.</p>
<p>Kako je istraga o događaju koji je potresao Cavtat još u tijeku, od nadležnih službi nismo mogli doznati ništa. No po Cavtatu su počele kružiti priče o događajima koji su prethodili smrti Frana Fioreninija. </p>
<p>Prema tim neslužbenim informacijama, koje se navodno poklapaju i s izjavama očevidaca prikupljenim tijekom istrage, nakon »burno« provedene noći Frano je s nekoliko prijatelja provalio u obiteljsku kuću Šeparovića, gdje su počeli prevrtati po namještaju, dok je istodobno Ivo u vrtu nožem pripremao marendu pred odlazak u ribolov.</p>
<p> Kako se Frano s prijateljima našao »oči u oči« s Ivom Šeparovićem na cavtatskoj rivi, zasad nije poznato, no može se čuti da je smrtonosni ubod nožem blizu srca mogao biti čak i slučajan, kao rezultat naguravanja. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Šest mjeseci uvjetnog zatvora za batinanje oca</p>
<p>VARAŽDIN, 5. srpnja</p>
<p> - Darko Vuković (33) nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora zbog kaznenog djela protiv života i tijela teškom tjelesnom ozljedom. Kazna se neće izvršiti ako Vuković u iduće dvije godine ne počini novo kazneno djelo. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je 2. listopada prošle godine u obiteljskoj kući u Možđencu oko 22 sata tijekom svađe fizički napao svoga oca Josipa. Nakon toga ga je bacio na pod i nastavio udarati rukama i nogama po cijelom tijelu. Tako mu je nanio teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Vuković se nije osjećao krivim, a u svojoj je obrani potvrdio da je toga dana napao oca. Rekao je da je to učinio jer je otac bio pijan i vrijeđao ga, govoreći mu je da je »propalica, da ništa ne radi i da je četnik«, a kazao je i da mu je otac »opsovao mrtvu majku.« Nekoliko dana ranije otac je, rekao je Vuković, nožem »rastjerivao« njegovu suprugu i djecu, pa je on nakon svega »poludio« i napao oca koji je bio krenuo prema kuhinji. Rekao je ocu i da će sada »dobiti i platiti« jer im već osam godina, koliko je u braku, »pije mozak«.</p>
<p> Oca je udarao rukama i nogama »kuda je stigao«, a sve je, prema Vukovićevim riječima, završilo tako da je oca »jednostavno« primio i bacio na krevet i rekao mu neka bude tu dok ne dođe hitna pomoć. Ne zna koliko bi ga dugo tukao, da nije došla njegova supruga i rekla mu neka oca pusti na miru.</p>
<p> Vuković je rekao i da se tako nešto nije dogodilo prvi put, jer je s ocem i prije znao imati problema. </p>
<p>Jednom ga je i išamarao, ali to je, kao i ovaj put »bilo u samoobrani«. Rekao je i da je otac često pijan i da onda provocira ukućane, pa dolazi do problema. Vuković je potom zanijekao da je otac pao na pod ili udario glavom u nešto. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vesna Balenović tražila izuzeće sutkinje </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Na petoj po redu raspravi sudskog spora u petak održanoj u Općinskom sudu, a u kojem Vesna Balenović tuži Inu, jer joj je Uprava iste 19. travnja 2001. godine dala izvanredan otkaz i zabranila pristup u poslovne prostorije, tužiteljica je zatražila izuzeće sutkinje Marine Braje-Meznarić iz parničnog predmeta, jer, kako je rekla, »opravdano sumnja da na sutkinju netko iz Ine vrši pritisak«.</p>
<p>Vesna Balenović je na raspravu došla i iskaz dala bez svoje odvjetnice, koja se sudu ispričala zbog bolesti. Zahtjev za izuzećem sutkinje Balenović je obrazložila činjenicom da sutkinja na ročište kao svjedoka »nije htjela pozvati« člana Uprave Ine Željka Vrbanovića. »On je zakonski zastupnik Ine i potpisnik mog otkaza i kao krucijalni svjedok mora se pojaviti na raspravi«, kategorična je bila Vesna Balenović. Sutkinja ju je, naime, prije toga uputila u članak 267. Zakona o parničnom postupku, u kojem stoji, da se tuženoga može pozvati na raspravu kao stranku, a ne kao svjedoka, a na stranci je da odluči hoće li se na raspravi pojaviti.U slučaju da sutkinja Braje-Meznarić ostane, za jesen će se zakazati novo rasprava, dok će u slučaju dodjeljivanja novoga suca, slučaj krenuti ispočetka. </p>
<p>M. Majić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Dok se izvoz u Bugarsku prepolovio, uvoz se utrostručio </p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i bugarski predsjednik Georgi Prvanov posjetili su u petak Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) gdje su otvorili Gospodarski forum hrvatskih i bugarskih gospodarstvenika.</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Posjet bugarskog i hrvatskog predsjednika HGK organiziran je u okviru službenog posjeta bugarskog predsjednika Hrvatskoj. Oba su državnika tom prilikom istaknula nezadovoljstvo dosadašnjim razvojem gospodarske suradnje Hrvatske i Bugarske, koja je znatno ispod mogućnosti dviju zemalja. </p>
<p>»Hrvatska cijeni bugarsku podršku za ulazak u CEFTA-u te se nada da će uskoro postati članica te regionalne integracije«, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Razvoj inače dobrih političkih odnosa Zagreba i Sofije ne prate slični trendovi i u sferi gospodarstva, zaključio je Mesić. Primijetio je kako je vrijednost robne razmjene dviju zemalja, unatoč ugovoru o slobodnoj trgovini, koji se primjenjuje od ove godine, i dalje mala, pri čemu hrvatska strana bilježi deficit.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i HGK, ukupna je vrijednost robne razmjene između Hrvatske i Bugarske u prva četiri mjeseca 2002. godine težila 4,6 milijuna USD, što je za petinu više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U istom se razdoblju, međutim, hrvatski izvoz u Bugarsku gotovo prepolovio, jedva prešavši vrijednost od 1,5 milijuna USD, dok je uvoz iz Bugarske skočio više od 200 posto, dosegavši 3,085 milijuna USD. Saldo robne razmjene, dakle, za hrvatsku je stranu bio negativan, a minus je u prva je četiri mjeseca dosegnuo 1,5 milijuna USD.</p>
<p>Mesić vjeruje kako bi se u narednom razdoblju vrijednost robne razmjene dviju zemalja mogla povećati, a negativan hrvatski saldo smanjiti. Pritom je kao veliki poticaj suradnji naveo mogućnost da Končar dobije posao obnove bugarskih državnih željeznica. Naglasio je kako velike mogućnosti za suradnju postoje i u turizmu.</p>
<p>Bugarski predsjednik Georgi Prvanov istaknuo je kako je politička i gospodarska situacija u obje zemlje stabilna, po čemu one predstavljaju primjer za ostale zemlje jugoistočne Europe. Što se pak Bugarske tiče, ona danas ima bolje odnose sa svim svojim susjedima nego što je imala u XX. stoljeću. Njezina se stabilnost, između ostaloga, ogleda i u dobroj suradnji predsjednika, koji je bivši socijalist, s premijerom, koji je bivši monarh, kazao je Prvanov. </p>
<p>Unatoč tome, hrvatsko-bugarski gospodarski odnosi zaostaju za političkima. Glavnu prepreku njihovu razvoju Prvanov vidi u nedovoljno razvijenoj prometnoj infrastrukturi. Stoga je kao prioritete naveo brže raščišćavanje Dunava, uspostavu izravne avionske linije od Zagreba do Sofije te ubrzanje gradnje i obnove cestovnog i željezničkog pravca na paneuropskom koridoru broj X. U tu je svrhu predložio zajednički nastup predstavnika država kojima prolazi X. koridor pred institucijama Europske unije.</p>
<p>Predsjednik HGK Nadan Vidošević pozvao je hrvatske i bugarske gospodarstvenike da razvijaju više oblike suradnje, kao što je zajednički nastup na trećim tržištima, a bugarske je turiste pozvao u Hrvatsku. S predsjednikom Bugarske trgovinsko-industrijske komore (BTIK) Bojidarom Bojinovim potpisao je Sporazum o suradnji arbitražnih sudova dviju komora.</p>
<p> Kao područja u kojima je moguće unapređenje gospodarske suradnje u HGK ističu poljoprivredno-prehrambenu, kemijsku i farmaceutsku industriju te strojogradnju, brodogradnju, promet i turizam. U većini tih sektora postoji interes kako za daljnjim razvojem trgovine, tako i za ulaganjima i ostalim oblicima suradnje. Isto tako, ukazuju na nedovoljnu informiranost javnosti u dvjema zemljama o mogućnostima suradnje, kao i na potrebu poticanja suradnje na razini regionalnih gospodarskih komora.</p>
<p> Obje su strane zainteresirane za zajedničke nastupe u regionalnim projektima u okviru Pakta o stabilnosti, a bugarska strana pokazuje interes i za korištenje slobodne carinske zone u Luci Rijeka za finalna pakiranja svojih roba namijenjenih hrvatskom tržištu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Rekonstrukcija Vlade ne odgađa poskupljenje struje i plina?</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Rekonstrukcija Vlade neće, čini se, odgoditi najavljeno poskupljenje plina i struje. </p>
<p>»Vlada u ostavci odlučivat će normalno o svemu što bude potrebno«, kazao nam je njezin potpredsjednik dr. Goran Granić u petak. </p>
<p>»O prijedlozima Ine i HEP-a za povećanje cijene plina i uvođenje novog tarifnog sustava za obračun struje još nismo razgovarali, jer čekamo prijedloge Ministarstva gospodarstva i Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti. Oni se moraju očitovati osam dana nakon što im Ina i HEP pošalju svoje prijedloge«, kaže Granić.</p>
<p>Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović rekao nam je da su iz HEP-a prijedlog novog tarifnog sustava poslali u četvrtak Ministarstvu gospodarstva i Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti. </p>
<p>»Budući da se radi o važnom pitanju, a ljeti je lakše provesti potrebne prilagodbe u sustavu, očekujemo da će Vlada, unatoč ostavci, usvojiti predloženi tarifni sustav. Tim prije što su potrebu njegova usvajanja više puta isticali brojni Vladini čelnici, a nedavno je potvrđena i u Vladinoj raspravi o poslovanju državnih poduzeća«, kaže Čović. </p>
<p>Takva očekivanja su, dodaje, temeljena i na činjenici da je HEP tijekom izrade tarifnog sustava konzultirao Ministarstvo gospodarstva i udruženja za zaštitu potrošača. U svakom slučaju, HEP će, prema njegovim riječima, biti spreman za početak primjene od 1. kolovoza.</p>
<p>I u Ministarstvu gospodarstva doznali smo da Vladina ostavka ne bi trebala odgoditi očekivano usvajanje novih cijena plina i struje. Oni očekuju da bi Vlada to mogla odlučiti za tjedan-dva, pa bi primjena novih cijena počela od 1. kolovoza. </p>
<p>Podsjećamo da je Ina zatražila oko 15 posto više cijene plina za distributere i ostale veće potrošače, što bi kućanstvima vjerojatno donijelo oko 12 posto više cijene. HEP je predložio uvođenje više novih tarifnih modela. Po njima bi cijene porasle većini kućanstava, ali će postoci ovisiti o tome koliko će tko trošiti struje te koliko će trošiti po jeftinijoj noćnoj tarifi, a koliko po skupljoj dnevnoj.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ostavka poljskog ministra uzdrmala financijska tržišta</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Otkako je poljski ministar financija Marek Belka u utorak iznenadno podnio ostavku, u poljskim financijskim i gospodarskim krugovima vlada velika nervoza i nesigurnost. U tri dana poljski je zlot izgubio više od dva posto vrijednosti u odnosu na američki dolar, a burzovni je indeks WIG pao na najnižu vrijednost ove godine. Tržišni se igrači pribojavaju, naime, da bi nakon promjene na financijskom kormilu države mogla popustiti disciplina u izvršavanju državnog proračuna, što bi se negativno odrazilo na makroekonomsku stabilnost Poljske.</p>
<p>Belka, koji je kao ministar financija i vicepremijer bio jedna od ključnih osoba u koalicijskoj vladi Saveza demokratske ljevice (SLD) i seljačke stranke PSL, tvrdi da je ponudio ostavku zbog premorenosti i nedostatka motivacije da dalje obavlja težak posao prvog financijaša u državi. Ali promatrači špekuliraju da je zapravo riječ o konfliktu između Belke i dijela SLD-ovih političara kojima se vicepremijerova fiskalna politika činila odviše restriktivnom. Upravo ta hipoteza najviše plaši financijske krugove koji strahuju da bi na Belkino mjesto mogao doći netko tko će – po cijenu rasta proračunskog deficita – pristati na veće proračunske izdatke kako bi ublažio sve veće socijalne napetosti. Naime, kresanja mnogih socijalnih prava koje je ljevica provela nakon dolaska na vlast krajem prošle godine odrazila su se negativno na popularnost SLD-a i premijera Leszeka Millera, što uoči skorih lokalnih izbora sve više zabrinjava SLD-ove stratege.</p>
<p>Ostavka ministra financija pala je, osim toga, u prilično nezgodnom trenutku. Naime, upravo traju radovi na pripremi proračuna za 2003. godinu, za koji se procjenjuje da će biti jednako težak kao i ovogodišnji, a mnogi promatrači drže da se većina ministara usprotivila Belkinom zahtjevu da proračunski deficit iduće godine ne bude veći od 40 milijardi zlota (10 milijardi eura). Veći deficit, na koji će Belkin nasljednik vjerojatno pristati, rezultirat će pak tvrđim stavom Narodne banke Poljske (NBP), koja odavno traži od vlade discipliniraniju fiskalnu politiku. </p>
<p>Ako NBP kao odgovor zaoštri monetarnu politiku i prestane snižavati prilično visoke kamatne stope, komentatori upozoravaju da bi ponovo, ovaj put s još većom silinom, mogao izbiti sukob između vlade i NBP-a, koji tinja od dolaska SLD-a na vlast i koji je Belka pokušavao ublažiti, svjestan da može imati fatalne posljedice po vjerodostojnost Poljske u inozemnim financijskim krugovima.</p>
<p>Izbor budućeg ministra financija izaziva stoga veliku pozornost. Mediji navode brojne kandidate, a najčešće se spominje Grzegorz Kolodko, koji je već bio na čelu tog resora sredinom devedesetih i proslavio se kontroverznim idejama koje su izazivale snebivanje mnogih ekonomista. No kad je napuštao fotelju Poljska je bilježila gospodarski rast od 6,8 posto. </p>
<p>I dok danas, kad poljski društveni bruto proizvod raste stopom od samo jedan posto, mnogi drže da će trebati vremena za povratak na takav tempo razvoja, Kolodko tvrdi da je petpostotni rast moguć već iduće godine, a za 2004. prognozira sedampostotni. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dionica France Telecoma skočila 5,4 posto</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 5. srpnja</p>
<p> – Na europskim tržištima kapitala zabilježeni su dobici, predvođeni rastom vrijednosti dionice France Telecoma zbog nastavka špekulacija oko moguće intervencije francuske vlade u spašavanju te dugovima opterećene kompanije. </p>
<p>Tako je u petak do podneva indeks londonske burze FTSE zabilježio 1,69-postotni rast, na 4546 bodova.</p>
<p>Istodobno, indeks frankfurtske burze DAX porastao je još više, 2,23 posto, na 4353 boda. Omjer dionica koje su bilježile dobitke prema onima koje su gubile na vrijednosti iznosio je pet prema jedan.</p>
<p> Među dobitnicima se ističe France Telecom, čije su dionice skočile 5,4 posto pod utjecajem očekivanja da će se francuska vlada umiješati kako bi toj grupaciji pomogla u rješavanju 61 milijardi eura duga. </p>
<p>Sličnim dugovima opterećen Deutsche Telekom također je zabilježio značajniji rast cijene dionice, od 5,9 posto.</p>
<p>Okruženje na europskim tržištima relativno je mirno zbog izostanka aktivnosti s onu stranu Atlantika, gdje je američko tržište zatvoreno zbog praznika, ali i zbog očekivanja objave ključnih podataka o američkom tržištu rada. </p>
<p>Usto, ulagači su još pod dojmom šoka zbog računovodstvenih malverzacija u velikim američkim kompanijama i zabrinuti su što bi se još moglo otkriti. Zato s nevjericom iščekuju oporavak iz recesije koja je tržište dovela gotovo do najnižih razina u devet mjeseci. </p>
<p>»Trgovanje će najvjerojatnije biti mirno nakon panične rasprodaje početkom tjedna«, ocjenjuje raspoloženje na europskim tržištima u petak Thierry Lacraz, europski tržišni strateg pri vodećoj švicarskoj privatnoj banci Pictet</p>
<p> Prema njegovim riječima, takvi su trendovi tipični za fazu kapitulacije, u kojoj do rasprodaje dolazi na temelju običnih govorkanja. On očekuje da će rezultati za drugo ovogodišnje tromjesečje, koji bi trebali biti objavljeni krajem srpnja, uvjeriti ulagače da se europski gospodarski oporavak nastavlja.</p>
<p>U Japanu, Nikkei indeks Tokyjske burze zabilježio je 1,82-postotni rast, na 10.826 bodova. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Izvršni direktor MMF-a za intervenciju u korist dolara </p>
<p>LONDON, 5. srpnja </p>
<p> - Međunarodni monetarni fond (MMF) mogao bi zatražiti međunarodnu koordinaciju valutnih tečajeva ako se nastavi nervoza na deviznim tržištima i bijeg od američke valute dolara, izjavio je izvršni direktor te organizacije Horst Koeller financijskom dnevniku Financial Times.</p>
<p> U svom intervjuu tom dnevniku, Koehler je izjavio da je oprezan glede zagovaranja intervencije, no ako će dolar nastaviti brzo i neujednačeno gubiti na vrijednosti, kako je rekao, 'uopće ne intervenirati nije pravi odgovor'.</p>
<p> Koehler je pozdravio pad tečaja dolara i skok eura, ustvrdivši da je tečaj američke valute bio precijenjen. On sumnja da bi njegov tečaj mogao snažno tonuti, jer Europa još ne predstavlja alternativu Sjedinjenim Državama kao izvor rasta i potražnje za kapitalom. "Američko je gospodarstvo mnogo fleksibilnije nego ostala gospodarstva, zbog čega vjerujemo da će se ono snažno oporaviti«, rekao je Koeler. </p>
<p> Prijetnja financijskoj stabilnosti nije ograničena samo na siromašne i zemlje u razvoju, izjavio je, navodeći kako je propast energetskog diva Enrona i telekoma WorldComa potkopala povjerenje ulagača. On je uvjeren da će slabost na svjetskim tržištima kapitala biti prevladana, no priznao je i da je slom na tržištima dionica dijelom rezultat i pretjerane euforije krajem 1990-tih.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Predstavljen projekt poslovne mreže gospodarskih komora Jugoistočne Europe</p>
<p>DUBROVNIK, 5. srpnja</p>
<p> - U Dubrovniku je u petak završio dvodnevni radni sastanak Radne skupine za razvitak informacijskog sustava gospodarskih komora bivše Jugoslavije gdje je predstavljena mreža Komora Jugoistočne Europe. Glavni je cilj, povećati robnu razmjenu i suradnju među gospodarstvenicima bivše države. HGK je bila inicijator povezivanja gospodarstvenika ex. Jugoslavije, i robna je razmjena, zahvaljujući intenziviranju suradnje, porasla s godišnjih 100 milijuna na 250 milijuna dolara. Projekt poslovnih mreža gospodarskih komora Jugoistočne Europe (www.se-cci.net), kako je rečeno, završen je skoro u cijelosti, financiran je vlastitim sredstvima komora, a podaci za svaku zemlju su na nacionalnom i engelskom jeziku. K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Račan dao ostavku: »Ovo nije kraj, nego novi početak«</p>
<p>Ono što me, i kao građanina i kao premijera ove zemlje najviše zamislilo jest da građani smatraju da smo se zadnjih mjeseci previše počeli baviti sami sobom i u pravu su, rekao je premijer u ostvaci / Situacija je, kulminirala prošli tjedan kada je jedna stranka koalicije blokirala rad Vlade i onemogućila Sabor u donošenju odluka. U tom trenutku morao sam reći: »Ne možemo tako dalje«, kazao Račan/Ako nova vlada ne dobije podršku 76 saborskih zastupnika u roku od 30 dana, predsjednik Mesić po Ustavu mora raspisati izbore/ Budući da je SDP najjača stranka u Saboru, očekuje se da će Mesić Račana imenovati novim mandatarom, te da će vlada biti sastavljena od članova SDP-a, HSS-a, HNS-a, LS-a, PGS-a i SBHS-a, a uz neke zastupnike manjina mogli bi se naći i neki članovi HSLS-a</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Premijer u ostavci Ivica Račan u petak se putem HTV-a i Hrvatskog radija obratio hrvatskoj javnosti obrazloživši razloge zbog kojih je podnio ostavku. </p>
<p>»Kada sam u siječnju 2000. godine, na temelju povjerenja hrvatskih građana i Hrvatskog sabora, dobio mandat za formiranje koalicijske vlade, znao sam da je pred svima nama težak posao. Bili smo svjesni da su nam građani dali mandat za reforme, ali smo istovremeno bili svjesni koliko će te reforme biti teške i bolne«, naglasio je premijer u ostavci, dodavši da je Vlada tada preuzela odgovornost i započela s reformama.</p>
<p>»Danas iza nas stoji dvoipolgodišnje iskustvo koalicijske vlade«, rekao je, objasnivši da su takve vlade svugdje u svijetu težak ispit, ispit političke mudrosti i često ispit strpljenja te da je rad u koalicijskoj vladi je teži, a donošenje odluka složenije. »Snagu i za najteže odluke crpili smo iz uvjerenja da idemo u pravom smjeru. Iz čvrstog uvjerenja da će naši napori doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja - dobrog života za sve građane Hrvatske«, kazao je. </p>
<p>»Ono što želim reći Vama, hrvatskim građanima, je da različita mišljenja u Vladi do sada nisu nikad bila prepreka učinkovitom radu«, rekao je, napomenuvši da je hrvatska Vlada zajednički rješavala zatečene i naslijeđene probleme, te provodila reforme i stvarala preduvjete za boljitak građana. »Danas, i ja osobno i hrvatska Vlada, znamo da smo ostvarili dio programa na kojem smo dobili povjerenje građana, a da je veliki dio još uvijek pred nama. Prihvaćamo kritiku i nezadovoljstvo građana da nismo ostvarili sve što smo obećali«, kazao je. »Ono što me, i kao građanina i kao premijera ove zemlje istinski najviše zamislilo jest da građani smatraju da smo se zadnjih mjeseci previše počeli baviti sami sobom. Da smo, umjesto da rješavamo probleme građana i društva, počeli proizvoditi političke probleme koji su nas blokirali i iscrpljivali. Priznajem da su naši građani i naša javnost u tome u pravu«, naglasio je, rekavši da je zadnjih mjeseci koalicija sve više vremena trošila na rješavanje problema koji su nastajali unutar nje. </p>
<p>»Premda je dio građana moju toleranciju i napore na postizanju suglasnosti, moje uvažavanje različitih mišljenja i stavova, doživljavao kao neodlučnost, ustrajao sam na takvom stavu, svjestan da šteti i mojem osobnom političkom ugledu. Želio sam da ispunimo svoju zadaću«, rekao je Račan. </p>
<p>Prema njegovim riječima, zadnjih tjedana su iz same koalicije krenule izjave da je koalicija potrošena, da se u nju više ne vjeruje, te da se počelo licitirati s prijevremenim izborima. Situacija je, kaže, kulminirala prošli tjedan kada je jedna stranka koalicije blokirala rad Vlade i onemogućila Sabor u donošenju odluka. </p>
<p>»Takvo ponašanje ugrozilo je sve ono pozitivno što smo već ostvarili i dovelo u pitanje ostvarenje svega onoga za što su nam građani ove države dali svoje povjerenje. U tom trenutku morao sam reći: ne možemo tako dalje«, naglasio je Račan objasnivši da je sudbina građana ove države važnija od njegove ili bilo čije političke karijere. </p>
<p>»Stoga sam podnio ostavku na mjesto hrvatskog premijera«, kazao je Ivica Račan. </p>
<p>Objašnjavajući da je na početku svojeg mandata u Saboru rekao zastupnicima kako je Vlada, o čijem su povjerenju glasovali, »svjesna da od nje svijet ne počinje da i s njom ne završava«, kazao je da je svjestan težine odluke koju je donio, ali da je uvjeren u njezinu ispravnost. »To je bila jedina moguća odluka za političara koji želi odgovorno obavljati svoj javni posao«, naglasio je premijer u ostavci. </p>
<p>Svim svojim sadašnjim i bivšim kolegama i kolegicama u Vladi Račan se zahvalio na suradnji, na želji i naporu da »Hrvatsku pomaknu prema naprijed«. Hrvatskim se građanima zahvalio na njihovu povjerenju, ustrajnosti i strpljenju, te kazao da će sadašnja vlada odgovorno raditi svoj posao do formiranja nove.</p>
<p>Zanima me budućnost, kazao je Račan, budućnost naše države, našeg društva i naših ljudi, posebno mladih. »Za tu budućnost spreman sam podnijeti i svoj dio odgovornosti. Spreman sam pridonijeti novoj, konstruktivnoj koalicijskoj vladi u drugom sastavu. Ako dobijem podršku predsjednika Republike i Sabora, nastavit ću zajedno s Vladom raditi na dobrobit građana i Hrvatske«, obvezao se premijer u ostavci. </p>
<p>»Ovo što se danas događa u Hrvatskoj nije ustavna kriza, kako to neki tumače«, kazao je Račan, objasnivši da je riječ o rješavanju političkih problema i prepreka u skladu s Ustavom i zakonima. »Hrvatska se pokazuje kao pravna država. Kao mirna i stabilna zemlja, svojim građanima i svojim gostima«, rekao je. »Ostavka Vlade nije kraj, ovo je mogućnost za novi početak. Kažu da, kad se suočite s teškoćama, morate ostati na nogama i nastaviti dalje. Mi nismo oni koji odustaju. Mi ćemo nastaviti u pravom smjeru i za taj smjer dobivati potporu. Dakako, ne zavaravam se. Pred nama su još teške zadaće, teške odluke. Ali i ono iza nas nije bilo lako«, kazao je. </p>
<p>»Oslonimo se na rad i ustrajnost, razum i odgovornost, oslonimo se na samopouzdanje. I uspjet ćemo«, zaključio je premijer u ostavci Ivica Račan. (H)</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Sedmi hrvatski premijer Ivica Račan podnio je u petak ostavku o kojoj je na zatvorenoj sjednici obavijestio članove Vlade. Tako je formalno okončan rad koalicijske vlade koja je oformljena 27. siječnja 2000. godine kao projekt dviju predizbornih koalicija - koalicije SDP-a i HSLS-a te tzv. Porečke skupine čiji su članovi bili IDS, HNS, HSS i LS. IDS se iz Vlade povukao još prošlo ljeto, a ključni događaj za pad Vlade bilo je protivljenje HSLS-a ratifikaciji sporazuma o nuklearci Krško. </p>
<p>Zatvorenoj Vladinoj sjednici nisu nazočili ministri vanjskih poslova i obrane Tonino Picula i Jozo Radoš, koji su u petak bili u Rigi na sastanku tzv. Vilniuske skupine, te ministri poljoprivrede i rada Božidar Pankretić i Davorko Vidović. Ministar obnove Radimir Čačić ostao je, pak, vjeran svom običaju da zakasni na sjednicu Vlade.</p>
<p>Ostavka premijera Račana, koja automatski znači pad Vlade, upućena je predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću koji će je proslijediti predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću. </p>
<p>Predsjednik Mesić imenovat će novog mandatara. Ako nova vlada ne dobije podršku 76 saborskih zastupnika u roku od 30 dana, Mesić po Ustavu mora raspisati izbore. </p>
<p>Budući da je SDP s 45 glasova najjača stranka u Saboru, očekuje se da će predsjednik Mesić Račana imenovati novim mandatarom te da će vladu, koju će predložiti, sastaviti SDP, HSS, HNS, LS, PGS i SBHS, a uz neke zastupnike manjina u novom koalicijskom sporazumu mogli bi se naći i neki članovi HSLS-a, oni koji će zbog glasovanja za ratifikaciju sporazuma o Krškom biti isključeni iz stranke, ali i neki dosadašnji ministri.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Nelogično je da Vlada predlaže strategiju na dan kada pada«</p>
<p>HSS: Osnovni je cilj strategije osigurati sigurne cijene, siguran plasman i na vrijeme plaćen proizvod/ HDZ: Vlada se strategijom ruga seljacima/ SDP: Uz podršku i ocjena da je neprihvatljivo što se malo prostora daje zemljišnoj politici/ Klubovi SDP-a i HSLS-a odbili, a HDZ podržao HSS-ov prijedlog izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima bi se PIK-ovima onemogućilo da zemlju koju koriste upišu u svoje vlasništvo </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Uz kritike oporbe, Hrvatski sabor je u petak raspravio Konačni prijedlog strategije razvitka poljoprivrede i ribarstva. Nasuprot Vladinom uvjeravanju da će strategija unaprijediti položaj poljoprivrede i poljoprivrednih proizvođača, HDZ-ovci su je sasjekli kao besmislen i nepotreban papir kojim se Vlada ruga seljacima. </p>
<p>Zamjenik ministra poljoprivrede Tomislav Ledić upozorio je da je poljoprivredno stanovništvu u zadnjih deset godina palo sa 9,1 na 5,5 posto, dok je udjel poljoprivrednog u aktivnom stanovništvu sa 12,6 posto pao na zabrinjavajućih sedam posto. </p>
<p>Ciljevi Vladine poljoprivredne politike su, kazao je, prehrambena sigurnost stanovništva, jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, primjeren standard poljoprivrednih proizvođača, zaštita potrošača u pogledu kakvoće i zdravstvene ispravnosti hrane, te očuvanje prirodnih resursa i seoskog prostora. </p>
<p>Tonči Tadić (HSP) ocjenjuje: »Svi su poticaji promašeni a novci idu uludo, jer Hrvatska uvozi hranu, a strategija će se realizirati, samo ako se bude poklapala s interesima moćnih izvoznika hrane u WTO-u«. Istaknuo je da se Hrvatska treba orijentirati na ekološku poljoprivredu. </p>
<p>»Ovo je zbirka eseja, mješavina kvazipolitičkih i kvaziznanstvenih tekstvova koji nikoga ni na što ne obvezuju«, kritičan je bio Drago Krpina, koji je u ime HDZ-a rekao i kako je nelogično da Vlada uopće predlaže strategiju na dan kada pada. Kritizirajući inflaciju strategija »koja je proporcionalna brzini pogoršanja stanja u poljoprivredi«, Krpina je upozorio da selo izumire, uvoz progresivno raste, a ni jedan ključni problem poljoprivrede se ne rješava. </p>
<p>»Umjesto da predlažu strategiju za 21. stoljeće, važnije bi bilo da Vlada riješi makar jedan konkretan problem kao što je uspostava nacionalne mreže veletržnica«, poručio je Krpina, dodajući da nesređene veletržnice odgovaraju uvoznicima i švercerima. Naveo je i da je Vlada odbila dati garanciju voćarima za igradnju hladnjača, »a Vrhovniku je dala garanciju«. </p>
<p>SDP će podržati Strategiju ali im je neprihvatljivo što se malo prostora daje zemljišnoj politici, jer je 80 posto zemljišnog posjeda u privatnom vlasništvu što onemogućuje smisleni koncept agrara u Hrvatskoj. </p>
<p>Marko Baričević (HSLS) ironično se osvrnuo na političku frazeologiju kojom strategija obiluje. Smatra i da bi predloženi dokument mogao biti i strategija razvoja za 30. stoljeće, jer ionako ništa ne može ni pokvariti niti popraviti. </p>
<p>Osnovni cilj strategije, istaknuo je pak Ivan Kolar (HSS), jest osigurati sigurne cijene, siguran plasman i na vrijeme plaćen proizvod. Naglasio je da je seljačko pitanje sudbinsko za 40 posto hrvatskog življa koji u potpunosti ili djelomično živi od poljoprivrede. HSS posebno naglašava potporu ulasku mladih u poljoprivredu, te mogućnost umirovljenja poljoprivrednika kako bi se omogućila lakša smjena naraštaja i osigurao kontinuitet poljoprivredne proizvodnje. </p>
<p> Nezavisni Ivo Lončar predložio je da se orden Kralja Tomislava »za iznimni doprinos za uništavanje agrara i seljaka« dodijeli aktualnoj agrarnoj vlasti na čelu s ministrom Pankretićem »koji ne razlikuje pšenicu od ječma«. </p>
<p>HSS-ov prijedlog izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima bi se PIK-ovima onemogućilo da zemlju koju koriste upišu u svoje vlasništvo odbili su klubovi SDP-a i HSLS-a, a podržao Klub HDZ-a. </p>
<p>»Iako je HSS nedavno odbio istovjetni HDZ-ov prijedlog, nećemo im biti zavidni ako izmjene budu prihvaćene. Ako ne budu, to će značiti da u reformiranoj koaliciji HSS nema velik utjecaj«, rekao je Drago Krpina, dodavši da će u tom slučaju izmjene omogućiti HDZ nakon izbora. »Bolji ste političar nego poljoprivredni stručnjak«, odgovorio mu je Marko Baričević, na što je Krpina rekao da je po struci učitelj sa saborskim stažem od 12 godina »koji za razliku od Baričevića razlikuje poljoprivrednu politiku od poljoprivredne struke«. </p>
<p>Marijan Lipovac/ Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatski studiji proglašeni legalnima - nisu paralelni nego pridonose konkurenciji!</p>
<p>Ni na jednome od šest smjerova Hrvatskih studija ne radi se ni o kakvoj paralelnosti s već postojećim studijima novinarstva, povijesti, psihologije, sociologije, hrvatskog jezika i filozofije na drugim fakultetima, zaključak je Vijeća/ Za program studija sociologije na HS-u i program tog studija na FF-u, primjerice, Vijeće je utvrdilo da su različiti po sadržaju i programu, kolegijima i pristupu temama</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Nakon deset godina spora o tome jesu li najmlađi studiji u okviru Sveučilišta u Zagrebu osnovani legalno ili ne, te kose li se njihovi smjerovi s već postojećim smjerovima na drugim fakultetima - Filozofskom i Fakultetu političkih znanosti, napokon je stigao odgovor. Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu donijelo je, na zahtjev Vlade, ocjenu paralelnosti programa Hrvatskih studija. </p>
<p>Vijeće je zaključilo da svih šest smjerova Hrvatskih studija pridonosi pozitivnim učincima konkurencije, da utječu na razvoj i poboljšanje programa, te da se ne radi ni o kakvoj paralelnosti s već postojećim studijima novinarstva, povijesti, psihologije, sociologije, hrvatskog jezika i filozofije na drugim fakultetima. </p>
<p>»To je konačna pobjeda obrazovanja i znanosti, ali i pobjeda razuma«, komentirao je za Vjesnik voditelj Hrvatskih studija prof. Ivan Kordić, dodajući da je njima uvijek bilo jasno da su Hrvatski studiji potrebni hrvatskom društvu, te da su osnovani legalno i legitimno. </p>
<p>»Oni koji su nas osporavali, priredili su nama, a posebno našim studentima, dosta neugodnosti. Bilo je puno spletki i politikantstva oko Hrvatskih studija, no u Hrvatskoj se ionako sve politizira, pa tako i sama znanost. Tako je to, valjda, u demokraciji«, kaže prof. Kordić. </p>
<p>U pitanje paralelnosti smjerova Hrvatskih studija, a time i pitanje potrebe njihova postojanja, Vlada se umiješala u lipnju 2000., kada je donijela zaključak o potrebi osnivanja stručnog povjerenstva Nacionalnog vijeća koje će donijeti ocjenu o Hrvatskim studijima u roku šest mjeseci. Nacionalno vijeće, na čelu sa sadašnjom rektoricom Sveučilišta, prof. dr. Helenom Jasnom Mencer, konstituirano je međutim tek prošle godine, a s radom je počelo u studenome. Uslijedila su i kašnjenja recenzenata, a konačni zaključak donesen je ovih dana na sjednici Vijeća. </p>
<p>U međuvremenu, Sveučilište u Zagrebu držalo se odluke svog Senata iz 2000., po kojoj, do konačnog zaključka Nacionalnog vijeća, Sveučilište neće priznavati upis studenata na tri sporna studijska smjera – novinarstvo, povijest i psihologija.</p>
<p>Unatoč tome, Hrvatski su studiji svake godine upisivali isti broj studenata na svih šest studijskih grupa (objavljujući svoj natječaj za upis studenata, mimo natječaja Sveučilišta), te se pozivali na preporuku ministra znanosti prof. dr. Hrvoja Kraljevića, koji je tražio da svaki smjer upiše jednak broj studenata. »Tražio sam to zbog studenata«, kratko je tada komentirao Kraljević, kojega je zbog problematike oko upisnih kvota s Hrvatskim studijima, Sveučilište (tada na čelu s rektorom Brankom Jerenom) tužilo Ustavnom sudu. </p>
<p>Posljednje dvije godine, najvećih problema imali su ipak studenti Hrvatskih studija. Njihove je diplome, naime, rektor Jeren odbio potpisati, ne priznajući izbor vodstva HS-a, na čelu s predsjednikom Stručnog vijeća Tihomilom Maštrovićem. </p>
<p>Deset godina od osnivanja Studija i dvije godine od odluke Vlade da se to pitanje okonča ocjenom Nacionalnog vijeća, doneseni su zaključci za svaki pojedini studij HS-a. </p>
<p>Vrednujući, primjerice, nastavni program dodiplomskog studija sociologije na HS-u, te uspoređujući ga s programom studija sociologije na Filozfoskom fakultetu, Nacionalno je vijeće utvrdilo da su ta dva studijska programa različita po sadržaju i programu, kolegijima i pristupu temama. Mišljenje Vijeća je da se ne radi ni o kakvim paralelnim studijima, već da se pridonosi pozitivnim učincima konkurencije a time se utječe na razvoj i poboljšanje programa. Slično mišljenje dano je i za ostalih pet smjerova Hrvatskih studija. </p>
<p>Uz to, Vijeće je mišljenja kako je potrebno da se što prije, uz diplomu, počne izdavati supplement diplomi, odnosno specifikacija strukture studija. Konkretno, u supplementu diplomi stajat će popis predmeta koje je student odslušao kao i ocjene iz svih predmeta, što je praksa zapadnih sveučilišta. </p>
<p>Na Hrvatskim studijima se nadaju da je ovakva odluka Vijeća otvorila vrata pozitivnom razvoju obrazovanja i znanosti, te suradnji između društveno-humanističkih fakulteta, prije svega Hrvatskih studija s Filozofskim i Fakultetom političkih znanosti. Očekuju da će im Sveučilište, ako već ne za ovu, onda za iduću godinu priznati normalan upis studenata na sve grupe. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Djevojaka dvostruko više u gimnazijama, trostruko u umjetničkim školama!</p>
<p>Učenici su u petak predavali prijave za drugi upisni krug, objava rezultata bit će u ponedjeljak, a upis u utorak, 9. srpnja / Broj nepopunjenih mjesta, škole će objaviti najkasnije 22. kolovoza, a prijave za upis u jesenskom roku predavat će se 28. kolovoza</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Srednje škole u Hrvatskoj, koje ove godine mogu primiti 51.313 učenika, upisalo je u prvom krugu 40.287 učenika. Broj upisanih učenica i učenika gotovo se podudara - 20.064 naprema 20.223. Riječ je o podacima Ministarstva prosvjete i sporta, prema kojima za drugi upisni krug još ima mjesta za 11.123 učenika. Gimnazije, koje mogu primiti oko 11.000 učenika, upisalo je 9721 učenika - od toga dvostruko više djevojaka, nego mladića! Umjetničke je škole, koje primaju 1500 učenika, popunilo njih 1063, među kojima je čak triput više učenica, nego učenika.</p>
<p>Za četverogodišnje strukovne škole, koje raspolažu s više od 19.000 mjesta, odlučilo se oko 15.440 učenika (djevojke su za 1000 brojnije), a za trogodišnje strukovne škole (industrijska zanimanja) - 5600 učenika. Trogodišnje strukovne škole (obrtnička zanimanja) upisalo je 4950 učenika (gotovo triput više djevojaka, nego mladića), a za sljedeći rok su ostala 2444 slobodna mjesta. Trogodišnje strukovne škole (obrtnička zanimanja, ali dvojni model), koje primaju 4747 učenika, upisalo je 3029 školaraca, među kojima su mladići dvostruko brojniji od djevojaka. Programe za stjecanje niže stručne spreme, koji mogu primiti 115 učenika, upisalo ih je samo četrdesetak, dok je prilagođene programe za djecu s teškoćama u razvoju (za koje je rezervirano 566 mjesta) upisalo 210 učenika i 220 učenica.</p>
<p>Učenici su u petak predavali prijave za drugi upisni krug, objava rezultata bit će u ponedjeljak, a upis u utorak, 9. srpnja. Broj nepopunjenih mjesta, škole će objaviti najkasnije 22. kolovoza, a prijave za upis u jesenskom roku predavat će se 28. kolovoza.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nastavak suđenja bivšim pripadnicima HV-a optuženim za zločin u Prukljanu - 19. kolovoza</p>
<p>ŠIBENIK, 5. srpnja</p>
<p> – Suđenje bivšim pripadnicima HV-a Boži Bačeliću, Anti Mamiću, Luki Vuki i Jurici Ravliću za ratni zločin počinjen nad dvoje staraca 11. kolovoza 1995. u Prukljanu bit će natavljeno 19. kolovoza, priopćila je u petak u nastavku suđenja predsjednica Sudskog vijeća Jadranka Biga-Milutin.</p>
<p> Sudsko vijeće Županijskog suda u Šibeniku odbilo je u petak zahtjev obrane da se Bačeliću, Vuki i Ravliću omogući da se brane sa slobode. Obrazlažući taj zahtjev, obrana je navela da pritvor traje gotovo godinu dana i da se, kako su kazali, optuženici primjereno ponašaju. »Obrana sa slobode omogućava se čak i haaškim optuženicima, a njih trojica su časni Hrvati i branitelji«, istaknuli su branitelji optuženih.</p>
<p> Nakon što su na prva tri ročišta pojedinačno saslušani svjedoci Ivan Vukšić, zapovjednik izviđačke satnije kojoj su optuženi pripadali a koji ih svojim iskazom izravno tereti, te bivši čelni ljudi 113. brigade kojoj je ta satnija pripadala – zapovjednik Jozo Šerić, Joso Martinović zapovjednik Stožera te Mladen Crljen koji je tada bio visoki dužnosnik SIS-a, u petak su suočeni.</p>
<p> Vukšić je i u svom prijašnjem iskazu i suočenju tvrdio kako je zapovjed da sa svojom satnijom pretrese teren u Prukljanu dobio od Jose Martinovića, zapovjednika Stožera brigade. Martinović je, međutim rekao, kako takvu zapovijed nije izdao, te da se ne sjeća ničega što se tog dana događalo, osim da je u vojarni bio do 10 sati, a onda otišao bratu na ručak. </p>
<p> Vukšić tvrdi da je o zbivanjima u Prukljanu nakon desetak dana od ubojstva bračnog para Nikole i Milice Damjanić razgovarao u četiri oka sa zapovjednikom Jozom Šerićem, ali on to opovrgava i ističe kako o tomu nije nikada dobio nikakvu informaciju te da u vrijeme kada se zločin dogodio nije niti bio zapovjednik brigade nego je to postao u rujnu 1995. </p>
<p> Državno odvjetništvo posjeduje izvadak iz ratnog dnevnika napisanog 12. kolovoza koji je tek sada predočilo kao dokaz budući da je Mladen Crljen, koji ga je pisao, oslobođen obveze čuvanja vojne tajne. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Bol na Braču najskuplji je grad u Hrvatskoj</p>
<p>Prema računici SSSH, prosječna četveročlana hrvatska obitelj u lipnju je za minimalne troškove života morala izdvojiti 5069,07 kuna - bez troškova za osobni automobil, alkohol i cigarete / U SSSH-u ističu da je lipanjska košarica pojeftinila u odnosu na ožujak za 150 kuna ili 2,9 posto, i to najviše zbog sezonskog sniženja troškova prehrane i odjeće</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Bol na Braču najskuplji je grad u državi. Četveročlana bolska obitelj u lipnju je za minimalne mjesečne troškove morala izbrojiti čak 7721 kunu! Prema računici Nezavisnih hrvatskih sindikata, po skupoći sindikalne košarice za petama Bolu je grad Krk, u kojemu iznosi 7525 kuna.</p>
<p>Bolska obitelj samo za prehranu potroši 3095 kuna. Iako su troškovi prehrane tradicionalno nešto viši na otocima, uz dodatno poskupljenje početkom turističke sezone, dolazak turista visokim cijenama plaća i domicilno stanovištvo, ističe Maja Milinović, savjetnica za gospodarstvo NHS-a.</p>
<p>Treći po skupoći je Dubrovnik, gdje je košarica dogurala do 7087 kuna. Splitska četveročlana obitelj u lipnju je za preživljavanje trebala 6773 kune, osiječka 6754 kune, riječka 6735 kuna, a najniži mjesečni troškovi života bili su u Zagrebu - 6488 kuna.</p>
<p>U većini gradova, lipanjska je potrošačka košarica minimalno poskupjela u odnosu na svibanj - samo oko 0,5 posto. Prosječna plaća na razini županija podmiruje najveći postotak troškova košarice u Zagrebu - 65,77 posto, gdje su plaće i najviše. U ostalim gradovima, plaća podmiruje manji dio košarice - u Splitu 56,48 posto, u Rijeci 54,60 posto, u Osijeku 50,51 posto, a u najskupljem, Bolu, samo 47,17 posto, što znači da ni dvije prosječne bolske plaće nisu dovoljne za mjesečne troškove.</p>
<p>Sindikalna košarica NHS-a podmiruje samo najnužnije troškove prehrane, stanovanja, odjeće, higijene, prijevoza i kulture. </p>
<p>Pretpostavka je da obitelj nema automobil, nego koristi dvije radničke i dvije đačke karte mjesečno. Troškovi kulture obuhvaćaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, jedne dnevne novine i jedan tjednik. Košaricom nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja, lijekova, godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti.</p>
<p>Sindikalnu košaricu za lipanj objavio je i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, ali ta središnjica već godinama računa prosječnu košaricu za cijelu državu. Prema računici SSSH, prosječna četveročlana hrvatska obitelj u lipnju je za minimalne troškove života moraja izdvojiti 5069,07 kuna. I u toj su košarici najnužniji troškovi, bez osobnog automobila, alkohola i cigareta.</p>
<p>U SSSH ističu da je lipanjska košarica pojeftinila u odnosu na ožujak za 150 kuna ili 2,9 posto, i to najviše zbog sezonskog sniženja troškova prehrane i odjeće. S prosječnom plaćom, koja je po podacima Državnog zavoda za statistiku bila 3696 kuna, u lipnju se moglo podmiriti 73 posto troškova košarice. Da bi četveročlana obitelj preživjela, odnosno da bi platila režije i bila čista i koliko toliko sita, otac i majka moraju kući donositi barem jednu i pol prosječnu plaću.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Jordanić:Lički sir, rakija i med uz ličku magistralu - »made in BiH«</p>
<p>Nema problema da se lički sir, rakija i med i nadalje prodaju turistima, ali uz potrebnu dokumentaciju i potvrdu da je riječ o vlastitom proizvodu / Naš je cilj zaštita potrošača, a protiv svih koji nemaju potrebne dokumente i ne ispunjavaju standarde proizvodnje hrane, pokrenut ćemo prekršajne postupke</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Pojačana kontrola ugostiteljskih i trgovačkih objekata te prodavača domaće hrane na glavnoj držanoj prometnici od Karlovca prema Plitvičkim jezerima pokazala je da, primjerice, tzv. lički sirevi u najvećoj mjeri potječu iz BiH. Duž te prometnice - sir, med, rakija i drugi »domaći proizvodi« prodaju se na sedamdesetak štandova, ali samo je tridesetak proizvođača, a čak 20 posto prodavača su prekupci, kaže Branko Jordanić, glavni državni inspektor.</p>
<p> • Zašto Državni inspektorat plijeni prehrambene proizvode uz prometnice?</p>
<p>- Nema problema da se lički sir, rakija i med i nadalje prodaju turistima, ali uz potrebnu dokumentaciju i potvrdu da je riječ o vlastitom proizvodu. Naš je cilj zaštita potrošača, a protiv svih koji nemaju potrebne dokumente i ne ispunjavaju standarde proizvodnje hrane, pokrenut ćemo prekršajne postupke za što je propisna kazna od 2000 do 20.000 kuna. Prodavači koji državnom inspektoru ne dopuste privremeno oduzimanje proizvoda, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 kuna.</p>
<p> l Što je Državni inspektorat poduzeo u suzbijanju »sivog tržišta« uz prometnice?</p>
<p>- Akciji kontrole prethodilo je pismo Inspektorata županima u 21 županiji. Tražili smo da županije osmisle prodaju autohtonih prehrambenih proizvoda, šumskih plodova, suvenira u ugostiteljskim objektima, odnosno odmorištima uz glavne prometnice. Odmorišta bi za turističke sezone trebala raditi 24 sata kako bi mogla prihvatiti veći broj gostoju, odnosno umornih putnika. Računali smo da bi se na tom projektu moglo zaposliti 1000 ljudi. No, izostala je organizacija u županijama, pa ta ideja neće zaživjeti ove godine.</p>
<p> • Kakvim uvijetima moraju udovoljiti prehrambeni proizvodi uz prometnice?</p>
<p>- Od prodavača se traže uredni »papiri« o uzgoju krava, mliječni list, veterinarska potvrda te da ispunjavaju higijenske uvijete proizvodnje. Roba mora imati potpunu deklaraciju. Ovako, tradicionalni lički sirevi potječu iz nelegalne prodaje, a kontrola kvalitete je pokazala da se ti sirevi najčešće kupuju na tržištu u BiH i prevoze u prtljažnicima automobila u Hrvatsku.</p>
<p> • Kada će Hrvatska dobiti zakon o hrani?</p>
<p>- Zakon o hrani je plod želje određenih lobija, kojima bi on trenutačno najviše odgovarao. Držim da bi donošenje zakon o hrani po hitnom postupku, nakon dvije godine rada na prijedlogu, bilo ishitreno. On bi, naime, trebao biti nadgradnja postojećih zakona i propisa. Cilj zakona mora biti zaštita nacionalnih interesa.</p>
<p> • Hrvatska nema ni zakon o zaštiti potrošača.</p>
<p>- Šteta, jer će zakon o zaštiti potrošača biti jedan od ključnih zakona i u svijetu i u nas. Držim da bi zakon o zaštiti potrošača trebao biti uz bok ustavu u svakoj zemlji. Zato se on ne može donositi interesno, jer mora biti temelj rješavanju i odnosa u dječjim vrtićima i potrošačkih zajmova, kreditiranja stanogradnje, silne prodaje automobila, itd. Tu su i obveze potrošača, jer taj zakon ne smije diskriminirati proizvodnju, odnosno povlađivati kupcima. Na osnovi inspekcijskih predmeta u 20-godišnjoj praksi, mogu reći da su potrošači u Hrvatskoj vrlo kvalitetno zaštićeni. No, sve počinje od računa na kojem »sve piše«.</p>
<p> • Što je s drugim sadržajima uz prometnice?</p>
<p>- Tu smo zabilježili pomake na bolje u odnosu na prethodno razdoblje, jer to više nisi samo ugostiteljski objekti, već se nude i drugi sadržaji. Cijena u pravilu prati kvalitetu, bilo da se radi o ugostiteljskim uslugama ili prehrambenih proizvodima.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Nema formalnog prijedloga kakvu stegovnu mjeru izreći Baici </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - U petak je u stranačkim prostorijama u Zagrebu održana sjednica Predsjedništva HDZ-a. Na sjednici, koja je kao i mnogo puta do sada protekla u polemičnim tonovima, raspravljalo se ponajprije o situaciji u Županijskom odboru HDZ-a Šibensko-kninske županije, o čemu je članove Predsjedništva izvijestilo tročlano povjerenstvo</p>
<p>Podsjetimo, situacija se u tom HDZ-ovom Županijskom odboru zakomplicirala nedavno nakon što je odbor, suprotno naredbi predsjednika stranke dr. Ive Sanadera, smijenio župana Gordana Baraku te postavio novog župana Duju Stančića. Stoga je stranačko čelništvo na Predsjedništvu predložilo Središnjem odboru da se pokrene stegovni postupak protiv Ive Baice, predsjednika tog Županijskog odbora. Manji dio članova Predsjedništva, kako doznajemo, usprotivio se Sanaderovom prijedlogu, no, o njemu se ipak nije glasovalo. Stoga će se o tom prijedlogu na Središnjem odboru odlučivati bez formalnog prijedloga Sanadera. </p>
<p>Na sjednici su osnovani i odbori za izradu izbornog programa HDZ-a po resorima, kao najava da se stranka ozbiljno priprema za parlamentarne izbore. Dogovreno je i da Središnji odbor izradi rezoluciju o trenutačnoj situaciji u državi, krahu koalicije i padu Vlade. Sjednica Središnjeg odbora održat će se u subotu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Nema razumijevanja za energetski studij«</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Potpredsjednik Vlade i predsjednik Hrvatskog energetskog društva dr. Goran Granić predao je u petak u HAZU nagrade »Hrvoje Požar« za dostignuća na području energetike. Ta priznanja Zaklade »Hrvoje Požar« Hrvatskog energetskog društva dodijeljene su osmu godinu za redom. Ovogodišnji dobitnik nagrade za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike je Marijan Kalea iz Direkcije za prijenos Prijenosnog područja Osijek Hrvatske elektroprivrede. Nagradu za unapređenje kvalitete okoliša, vezano uz energetske objekte, dobio je direktor Odjela za energetske sustave i zaštitu okoliša u Ekonerg-Holdingu dr. Niko Malbaša.</p>
<p> Studenti zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Mate Lasić i Milivoj Mandić te Tihomir Žilić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu dobili su nagradu za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja. Igor Grozdanić, koji je diplomirao na osječkom Elektrotehničkom fakultetu te Hrvoje Petranović s diplomom zagrebačkog FER-a, dobitnici su nagrade za posebno zapažen diplomski rad na području energetike. Godišnje stipendije Zaklade »Hrvoje Požar« dobilo je pet studenata FER-a i FSB-a iz Zagreba.</p>
<p>Dr. Granić je istaknuo da energetski sektor upravo prolazi kroz veliku reformu, koja donosi postupno otvaranje tržišta, ukidanje monopola i uvođenje konkurencije i privatnog kapitala. »Možda za to nismo dovoljno pripremljeni, a najviše nedostaje znanja«, upozorio je dr. Granić, napomenuvši da nije bilo razumijevanja za otvaranje energetskog studija.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Siva ekonomija i rad na crno ugrožavaju čitavu regiju</p>
<p>U Hrvatskoj je udio sive ekonomije u BDP-u između 1996. i 2001. iznosio 10 posto, a anketa radne snage 1995. pokazala je da je udio sive ekonomije u zaposlenosti oko 25,8 posto, rekao je ministar Vidović / U Sloveniji od 2000. postoji zakon o sprečavanju rada na crno / U Slovačkoj osam posto evidentirano nezaposlenih radi na crno</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Promijenjeni gospodarski odnosi u tranzicijskim zemljama otvorili su prostor sivoj ekonomiji i nelegalnom tržištu rada. Zbog toga se deformiraju ne samo nacionalna gospodarstva nego i cijela regija jugoistočne Europe. Donošenjem novih zakona treba ukloniti okolnosti zbog kojih ljudi moraju raditi na crno. Zaključeno je to na sastanku ministara rada Slovačke, Slovenije i Hrvatske, u petak u palači Dverce, na kojem se raspravljalo o neformalnom gospodarstvu i tržištu rada. »U Hrvatskoj je udio sive ekonomije u BDP-u između 1996. i 2001. iznosio 10 posto. No anketa radne snage 1995. pokazala je da je udio sive ekonomije u zaposlenosti oko 25,8 posto«, istaknuo je Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi.</p>
<p>Govoreći o kompleksnim uzrocima rasta neformalnog gospodarstva u tranzicijskim zemljama, ministar je naveo visoke poreze, prepreke i zabrane s kojima se susreću poslodavci, političku represiju, neadekvatan pravni sustav, visok poduzetnički rizik... »Hrvatska je vlada prepoznala problem sive ekonomije i rada na crno, te je u svom mandatu postigla mnogo u smanjivanju poreza i makroekonomskim pokazateljima«, kazao je Vidović, dodavši da je u prvom tromjesečju ove godine zabilježeno 4,6 posto rasta BDP-a, što je najviše u posljednjih 10 godina. »Potkraj svibnja u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 394.100 nezaposlenih osoba«, rekao je Vidović. </p>
<p>Slovenski ministar rada Vlado Dimovski rekao je da u Sloveniji od 2000. godine postoji zakon o sprečavanju rada na crno i da je takvog rada najviše događa u ugostiteljstvu, građevinarstvu i turizmu. Govoreći o zakonu o radnim odnosima, Dimovski je kazao da je glavni element zakona ugovor o zapošljavanju prema kojemu se, među ostalim, ograničava zapošljavanje na određeno vrijeme na dvije godine, i precizno su određeni elementi kod redovitog i izvanrednog otkaza. Dimovski je zaključio da u Sloveniji nema velikog porasta nezaposlenosti i dodao da je u pripremi i zakon o kolektivnim odnosima. </p>
<p>»U Slovačkoj stopa nezaposlenosti iznosi 18 posto, a rast zaposlenosti zabilježen je prvi put 2001., nakon pet godina«, rekao je Peter Magvaši, slovački ministar rada. Dodao je da represivne mjere i sankcije treba usmjeriti protiv onih koji nude nelegalni rad. U Slovačkoj, naveo je, osam posto evidentirano nezaposlenih radi na crno. </p>
<p>Nakon radnog sastanka, ministri su se sastali s potpredsjednicom Vlade Željkom Antunović i predsjednikom Stjepanom Mesićem. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Programe obnove u jedno ministarstvo«</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – »Uglavnom smo zadovoljni odlukom Vlade da se presude povratnicima o plaćanju najma za korištenje kuća i stanova u vrijeme progonstva podmire iz državnog proračuna, a ne da ih plaćaju povratnici«, rekao je Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH), na konferenciji za novinare u petak u Vladinu Uredu za prognanike i izbjeglice. On je zadovoljan obnovom obiteljskih kuća i stanova na području posebne državne skrbi, ali ne i gospodarstva. »Nezaposlenost je na tom području dvostruko viša, nego drugdje u Hrvatskoj, ponegdje 65 posto. Sad traje novi val napuštanja tih područja zbog egzistencijalnih razloga«, rekao je. Kompanović je kazao da inicijativa ZPH da se svi programi obnove (i za to namijenjen novac) od 2003. ujedine u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo imala dobar odjek u razgovoru s dosadašnjim zamjenikom premijera Budišom i ministrom javnih radova Čačićem. »Zato idućeg mandatara pozivamo da vodi računa o tom projektu« rekao je Kompanović.</p>
<p>Predsjednik ZPH nezadovoljan je odlukom da u obnovi fasada Ministarstvo za javne radove i banke sudjeluju sa samo 40 posto, a da ostale troškove podmiruju povratnici, zatraživši da njihovo sudjelovanje u troškovima obnove bude dvostruko veće. V. H.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Budiša: Onaj koji se stavio u funkciju drugih stranaka, neće ostati u HSLS-u </p>
<p>Sada mi ni na kraj pameti nije otići iz politike. Sada će se u HSLS-u, do kraja i odlučno, ne mojom voljom, dogoditi ona politička diferencijacija koja je dugo vremena bila prikrivana - onaj tko ne slijedi politiku HSLS-a, široka mu vrata, rekao je predsjednik HSLS-a/ HSLS će biti stranka, a neće biti bilo čije samoposluživanje, rekao je Budiša</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - »Vladu koja se sada formira smatram legalnom, ali je ne smatram legitimnom, jer sam uvjeren da je političku krizu u koaliciji trebalo razriješiti novim izborima, da je sve one dvojbe, razlike i blokade s kojima smo se suočavali trebalo razriješiti voljom građana. Procjenjujem da će se to ubrzo i dogoditi, jer konceptualne razlike u koaliciji nisu otklonjene. Ubrzo će se i vidjeti da problem koalicije nisu bili HSLS i Dražen Budiša«. Tim se riječima u petak ispred Banskih dvora novinarima obratio čelnik HSLS-a i zamjenik premijera u ostavci Dražen Budiša, nakon sastanka petorke i nakon što su premijer i Vlada podnijeli ostavke. </p>
<p>Govoreći o odnosima unutar svoje stranke koja, kako je naglasio, opet postaje oporbena stranka, Budiša je napomenuo da je u HSLS-u uvijek bilo političkoga pluralizma i da će ga biti i ubuduće. »Nikad u HSLS-u nismo radili probleme oko toga što neki naši članovi izražavaju različite stavove. Ali, crta koja se sada povlači u HSLS-u nije crta između unutarstranačkoga političkog pluralizma i demokracije, nego je crta između HSLS-a i onih naših članova koji su se stavili u funkciju drugih političkih stranaka. Ta će crta ovaj put biti dovedena do kraja«, bio je rezolutan Budiša. </p>
<p>»Podsjećam vas da HSLS ima 20.000 članova«</p>
<p>Podsjetio je i na to da je prije godinu dana napustio dužnost predsjednika HSLS-a isključivo zbog toga da bi sačuvao jedinstvo stranke. »Mislio sam tada da ne napuštam samo dužnost stranačkog predsjednika, nego da zapravo odlazim i iz politike. Ali sada mi ni na kraj pameti nije postupiti tako. Sada će se u HSLS-u, do kraja i odlučno, ne mojom voljom, dogoditi ona politička diferencijacija koja je dugo vremena bila prikrivana - onaj tko ne slijedi politiku HSLS-a, široka mu vrata. Onaj koji se stavio u funkciju drugih stranaka, neće ostati u HSLS-u«, poručio je Budiša.</p>
<p>Naši su zastupnici, dodao je, dobro znali da ću kao predsjednik stranke inicirati isključenja ako budu glasovali suprotno stranačkoj odluci. »HSLS će biti stranka, a neće biti bilo čije samoposluživanje.</p>
<p>Nasuprot novinskim naslovima da Budiša ostaje bez stranke, podsjećam vas da HSLS ima 20.000 članova i 376 ogranaka. Ako bude potrebno, sam ću sazvati sabor stranke da osnažim potporu sebi kao predsjedniku, i to s još većim brojem glasova no što sam ga dobio na prošlom saboru«, rekao je Budiša. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, u HSLS-u je došlo i do podjele između onih koji žive od politike i onih koji od nje ne žive. »Strah da se ne izgube fotelje i povlastice bio je jedan od motiva ljudi koji su se suprotstavili stranci. Ali, HSLS nije stranka koja je nastala na tim motivima i na njima se niti može održavati niti razvijati. HSLS nije ni stranka trgovaca. Da smo se željeli baviti trgovinom, ne bismo izabrali politiku kao zanimanje, jer je to strano našem shvaćanju političke zadaće«, naglasio je Budiša. </p>
<p>»Danas je postalo uobičajeno reći - Budiša nije znao trgovati. Ali, ne radi se o nedostatku inteligencije i neprepoznavanju političkih procesa, nego je takav način rada duboko stran biću HSLS-a i onoj politici za koju se zalažem«, poručio je Budiša dodajući da je politika malih trgovina i sitnih ustupaka, politika kratkoga daha. Jer, s njom se može zadržati funkcija, ali na kraju računi ipak dolaze na naplatu.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Obilježje za sve poginule ili samo za branitelje iz Novske?</p>
<p>Nakon što je prihvaćeno da se spomenik svim poginulima na novljanskom ratištu podigne u Rajiću, mjestu pogibije prvih branitelja s područja Novske, iz Udruge roditelja poginulih branitelja stigao je zahtjev da se spomenik postavi u – Novskoj, ali samo braniteljima s područja bivše općine Novska </p>
<p>NOVSKA, 5. srpnja</p>
<p> - Izgradnja spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na novljanskom ratištu dugo je bila tema udruga Domovinskog rata i gradskih vlasti. </p>
<p>U jednom su se svi složili – poginuli branitelji trebaju dobiti spomen obilježje kojim će se na jednom mjestu dostojanstveno obilježiti njihova pogibija. Međutim, već u startu došlo je do spora, da li spomen obilježje podići svim poginulima na novljanskom ratištu od 91. do 95. godine, ili samo braniteljima s područja bivše općine Novska. Nakon što je prihvaćeno da se spomenik podigne u Rajiću, mjestu pogibije prvih branitelja s područja Novske, iz Udruge roditelja poginulih branitelja stigao je zahtjev da se spomenik postavi u – Novskoj. </p>
<p>Razgovori i nesporazumi</p>
<p>Poslije toga, odustalo se i od ideje da se jednim spomenikom obilježi pogibija svih hrvatskih branitelja i odlučeno je da se on podigne samo poginulim pripadnicima Hrvatske vojske i policije, rođenim u bivšoj općini Novska.</p>
<p>Nakon svih razgovora i nesporazuma, a grad je prepustio da se o svemu dogovore udruge Domovinskog rata, odlučeno je da se prihvati idejno rješenje Davora Salopeka iz Petrinje. Za lokaciju spomenika određen je gradski park. Gradnja je počela, da bi već više od dva mjeseca sve – mirovalo. Za to vrijeme gradom kruže različite priče, pa i ocjene umjetničke vrijednosti spomenika. </p>
<p>Danas malo tko od predstavnika udruga Domovinskoga rata želi govoriti o budućem spomeniku. Tako i predsjednica Udruge udovica Domovinskoga rata, Ana Kaurin o spomeniku ne želi davati nikakve izjave. No, ipak će reći, da je prva ideja bila podizanje spomenika u Rajiću i to svim poginulima, ali su roditelji naknadno tražili izmjene.</p>
<p>Ivica Vulić, predsjednik HVIDRA-e ističe, da se nakon svega povukao iz koordinacije za izgradnju spomenika. </p>
<p>– Naša ideja bio je Rajić i spomenik svim poginulima na novljanskom ratištu, bez ispisivanja pojedinačnih imena, što još više može izazvati nezadovoljstvo. Gradnja spomenika, koliko znam, stala je zbog nedostatka novca, kaže Vulić. </p>
<p>Ovu koncepciju podržala je i Udruga hrvatskih branitelja, a predsjednik Ante Ljubojević između ostalog je rekao:</p>
<p> – Spomenik će biti sagrađen do Dana domovinske zahvalnosti. No, spomenik u Rajiću, gdje su započele borbe i pale prve žrtve za neovisnu Hrvatsku, podignut ćemo kad-tad. </p>
<p>Ploča s imenima poginulih</p>
<p>S tom koncepcijom ne slažu se u Udruzi roditelja poginulih hrvatskih branitelja što nam je potvrdila i predsjednica Božica Lončarević:</p>
<p>– Naš stav je da se spomenik podigne u Novskoj svim braniteljima rođenim na području bivše općine, a na ploču ćemo ispisati imena poginulih koji imaju status branitelja.</p>
<p>Narednih dana koordinacija za izgradnju spomenika sastat će se da bi se konačno osigurala sredstva za njegovo dovršenje, a kako saznajemo, koštat će 315 tisuća kuna. Radovi su prekinuti jer se, za dosad obavljeni posao, izvođaču duguje oko 70 tisuća kuna. </p>
<p>Osim toga, u financiranju izgradnje, pored grada, trebaju sudjelovati i općina Lipovljani, odnosno Jasenovac, koje iz svojih proračuna za tu namjenu, zasad, nisu osigurale ni lipu. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Split će ponovno biti kreditno sposoban za godinu i pol dana </p>
<p>Poglavarstvo: Stvoreni financijski preduvjeti da se proračun od ambicioznih 520 milijuna kuna ove godine ostvari / Prihvaćen program razvoja maloga gospodarstva / Stariji od 65 godina i članovi HVIDR-e odsad javnim prijevozom za jednu kunu / Splitu 300.000 američkih dolara bespovratne pomoći za obnovu povijesne jezgre grada </p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Splitski gradski proračun nije nikad bio bolji, još od Dioklecijanovog doba. Stvoreni su financijski preduvjeti da se proračun od ambicioznih 520 milijuna kuna ove godine ostvari. Sve upućuje da će gradu Splitu biti bolje. </p>
<p>Kazao je to u petak na sjednici splitskog Gradskog poglavarstva Dejan Kružić, član Poglavarstva zadužen za financije, a dogradonačelnik Miroslav Buličić je dodao da će Grad ponovno biti kreditno sposoban za godinu i pol. </p>
<p>Naime, u prvih šest mjeseci ove godine, Split je uprihodio više od 235 milijuna kuna, a lani, u istom razdoblju, 194 milijuna kuna. Iz proračuna je utrošeno planiranih 256 milijuna kuna.</p>
<p> Poglavarstvo je jednoglasno prihvatilo i program razvoja malog gospodarstva za ovu godinu, za koji treba iz proračuna izdvojiti 1,2 milijuna kuna. Prema Kružićevim riječima, malo gospodarstvo u Splitu broji više od 8.000 subjekata. Program njegova razvoja obuhvaća formiranje zona mlaloga gospodarstva, te poduzetničke inkubatore, a sve to trebao bi koordinirati Centar za poticanje poduzetništva i obrtništva Split. </p>
<p>Poglavarstvo je ukinulo besplatni prijevoz u gradskom javnom prometu građanima starijim od 65 godina i članovima HVIDR-e. Oni će ubuduće ostvarivati pravo na povlaštenu cijenu prijevoza od jedne kune po jednoj vožnji. Povlaštene karte moći će se kupovati u blokovima od po 10, 20 ili 30 karata. U Splitu je 18.390 korisnika povlaštene cijene, a planirani prihod od te cijene je 6,6 milijuna kuna. Besplatan prijevoz još uvijek imaju roditelji poginulih branitelja, umirovoljenici sa zaštitnim dodatkom, slijepe osobe, distrofičati i 70-postotni invalidi. </p>
<p>Gradsko je poiglavarstvo podržalo zahtjev Svjetske banke prema Italian Trust Fund for Culture and Sustainable Development za dodjelu 300.000 američkih dolara bespovratne pomoći gradu Splitu za obnovu povijesne jezgre grada. Program će se realizirati od rujna ove do rujna 2004. godine. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>U agraru će opstati oni koji će za nisku cijenu davati visoku kakvoću </p>
<p>BIZOVAC, 5. srpnja</p>
<p> – Stanje i perspektive slavonsko-baranjske poljoprivrede u procesima globalizacije i tranzicije, bila je tema okrugloga stola kojeg je u petak u Bizovcu organizirala Hrvatska udruga poslodavaca. </p>
<p>Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a, naglasio je da HUP nastoji stvoriti jedan cjeloviti koncept, koji bi potaknuo konkurentnost gospodarstva i detektirao strateške prednosti Hrvatske u pojedinim sektorima. </p>
<p>I stručnjaci bez odgovora</p>
<p>– Danas nam ni stručnjaci ne daju prava rješenja, nemamo ocjene sadašnjeg stanja, ni procjene kuda dalje krenuti. Zato se vrtimo u mjestu i bavimo dnevnim ekscesnim situacijama koje se u pravilu i politiziraju, rekao je Ivančević. Dodao je, da je u ovom trenutku stvorena kriva slika o hrvatskom agraru, jer njen jedini problem nije proizvodnja pšenice i politika njena otkupa. Po njegovom mišljenju, tako se stvara negativan odnos preostalog dijela gospodarstva prema poljoprivredi. </p>
<p>Ivančević je napomenuo da bi se cijeli agrar trebao usmjerio na stvaranje novih strategija i pronalaženje rješenja kako postati konkurentnima u postojećim globalnim uvjetima.</p>
<p> Stipan Bilić, ravnatelj granske Udruge poljoprivrede, prehrane i šumarstva pri HUP-u primijetio je, da će SAD, u sljedeće četiri godine osigurati 198 milijardi dolara za podizanje tehnološke razine svojih farmi i farmera. Stoga će se u svijetu proizvesti višak hrane, te bi i Hrvatska trebala povećati svoju proizvodnju. </p>
<p>Analiza agrarne politike</p>
<p>Direktor PIK-a Vinkovci, Marijan Rubić je upozorio, da bi trebalo analizirati 12-godišnju agrarnu politiku Hrvatske, kako bi se znalo što treba dalje činiti. On smatra, da se agrarna politika Hrvatske temelji na totalnoj defenzivi, a u agraru će, smatra, opstati samo oni koji će za nisku cijenu davati visoku kakvoću. </p>
<p>U radu okrugloga stola, sudjelovali su predstavnici svih slavonskih PIK-ova, osječkoga Sveučilišta, pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede RH Miroslav Pažur, predsjednik ZUSSB Antun Laslo, te predstavnici županijskoga Gospodarskog ureda.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić u srijedu imenuje mandatara</p>
<p>Predsjednik je na konzultacije u ponedjeljak i utorak pozvao čelnike i predsjednike klubova svih parlamentarnih stranaka/U ponedjeljak u 9 sati sastat će se s predstavnicima SDP-a, a odmah potom i HDZ–a/ Do Pantovčaka za novog mandatara, osim Račana, došli i drugi prijedlozi</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - U Ured predsjednika je u petak oko podne stigla pismena ostavka premijera Ivice Račana. Tehnička odluka o novom mandataru na Pantovčaku je već sastavljena, ali u rubrici s imenom mandatara još ne stoji ime Ivice Račana. Potvrđeno to Vjesniku u petak na Pantovčaku. Mesić je na konzultacije u ponedjeljak i utorak pozvao čelnike i predsjednike klubova svih parlamentarnih stranaka, a primit će ih po redoslijedu određenom brojem zastupničkih mandata u Saboru. U ponedjeljak u 9 sati sastat će se s predstavnicima SDP-a, a odmah potom i HDZ–a.</p>
<p>Očekuje se da će Mesić, nakon konzultacija, u srijedu objaviti ime novog mandatara. U skladu s ustavnim ovlastima mandat za sastavljanje nove vlade dat će osobi koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine svih zastupnika. Iako više nitko ne sumnja u to da će novi mandatar - što se vidjelo i provjerom o glasovanju o NE Krško - ponovno biti Ivica Račan, doznajemo kako su do Pantovčaka za novog mandatara došli i drugi prijedlozi. No o kojim se imenima radi u Predsjednikovu uredu ne žele govoriti. </p>
<p>U petak poslije podne predsjednik Mesić putuje na Brijune gdje će do nedjelje boraviti sa svojim bugarskim kolegom Georgijem Prvanom. Predsjednik smatra da nema žurbe za imenovanjem mandatara, poručeno je s Pantovčaka. Njihov je stav da sada više nema ni političke krize ni krize vlasti.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vlahušić, Kraljević i Granić podržavaju Vladu, Vojković »dijeli sudbinu HSLS-a«</p>
<p>Nakon zatvorene sjednice Vlade, na kojoj je premijer Račan obavijestio ministre o ostavci, neki su ministri novinarima dali kraće izjave.</p>
<p>Andro Vlahušić, ministar zdravstva, smatra da nema razloga za izlazak HSLS-a iz Vlade, jer ta stranka u njoj ima čak sedam članova, a Vlada nije odstupila od svog programa. Stoga će Vlahušić podržavati Vladu sve dok će Sabor biti u sadašnjem sastavu.</p>
<p>Vladu podržava i Hrvoje Kraljević, ministar znanosti, koji kaže da mu je stalo do HSLS-a, ali se ne slaže s postupcima vodstva. Na takav stav neće utjecati ni njegovo eventualno izbacivanje iz stranke, tvrdi Kraljević koji je spreman sudjelovati i u novoj vladi, jer želi provesti reformu koju je pripremio. </p>
<p>Hrvoje Vojković, ministar gospodarstva, naglasio je da »dijeli političku sudbinu stranke jer bi u suprotnom bio moralno i politički diskvalificiran«. Sudjelovanje u novoj vladi ne bi prihvatio jer »takvi ministri ne bi imali politički autoritet za provođenje odluka«. Formiranje frakcija u svojoj stranci Vojković smatra prirodnim, jer je »prirodno da u svakoj stranci postoje različite struje«. </p>
<p>Na sudjelovanje u novoj vladi Goran Granić, potpredsjednik Vlade, spreman je ako to bude vlada koja će raditi ozbiljno, a ne formalno, jer ne želi gubiti vrijeme. Na pitanje smatra li se predstavnikom HSLS-a u Vladi, Granić je kratko odgovorio: »Ja sam liberal po uvjerenju«. S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>»Ovo je pozitivan razvoj događaja, ako uspije«</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan podnio je u petak ostavku zbog nesuglasica s glavnim koalicijskim partnerom, čelnikom HSLS-a Draženom Budišom, ali se pritom nada da bi mogao dobiti mandat za osnivanje nove koalicijske vlade, ističu u izvješćima iz Zagreba o Račanovoj ostavci svjetske agencije.</p>
<p>»Hrvatski reformistički premijer Ivica Račan podnio je u petak ostavku, ali je naciji kazao da želi osnovati novu vladu koja bi nastavila s ključnim reformama do sljedećih redovnih izbora«, navodi britanska novinska agencija Reuters, dodajući kako je najvjerojatnije da će predsjednik Stjepan Mesić upravo Račanu povjeriti mandat za sastav nove vlade.</p>
<p>»Ovo je pozitivan razvoj događaja, ako uspije. Očistit će put i Račanu omogućiti da nastavi s nekim ključnim reformama«, kazao je za Reuters jedan viši zapadni diplomat.</p>
<p>Reuters podsjeća da je suradnja Račana i Budiše bila ključna za svrgavanje s vlasti HDZ-a, no dodaje da je od tada došlo do razilaženja. </p>
<p>Politički analitičari, na koje se poziva Reuters, misle da bi Račanu moglo uspjeti formirati novu vladu, a kao pokazatelj uzimaju to što je Sabor ratificirao sporazum o nuklearci u Krškom bez Budišina HSLS-a.</p>
<p>Agencija AP, pak, navodi da je ostavka Račana politički manevar kojemu je očito cilj istisnuti konkurentsku stranku iz koalicijske vlade.</p>
<p>»Račanova je vlada pokrenula političke i gospodarske reforme koje su približile Hrvatsku EU-u i NATO-u«, dodaje AP. DPA ističe razmišljanja analitičara koji navode da se Račan odlučio na ostavku jer nije više mogao tolerirati ponašanje Dražena Budiše. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>»Četvorka« će vjerojatno surađivati s HSLS-om </p>
<p>Oproštajni sastanak čelnika četiriju vladajućih stranaka s dosadašnjim koalicijskim partnerom predsjednikom HSLS-a Draženom Budišom, potrajao je u petak ujutro nešto više od pola sata. Nakon izlaska iz Banskih dvora, lider HSS-a Zlatko Tomčić odgovorio je na pitanje novinara je li, i nakon tog rastanka, moguća neka buduća suradnja s HSLS-om, rekavši: »Vjerojatno neki oblik buduće suradnje postoji. O tome kako ćemo i na koji način surađivati, razgovarat će se sljedećih dana«. </p>
<p>Čelnica HNS-a Vesna Pusić je, naglašavajući da je to bio posljednji sastanak petorke u sadašnjem sastavu, izjavila da će četiri stranke sigurno politički surađivati s Budišinim liberalima, a tek će se vidjeti u kojoj će to formi biti. </p>
<p>Prema riječima lidera LS-a Zlatka Kramarića, građanska pristojnost je nalagala da se koalicijski partneri uljudno raziđu, bez obzira na sve dosadašnje razlike u međusobnim odnosima. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Račanu osigurana podrška »malih« stranaka </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Kako su za Vjesnik potvrdili čelni ljudi tzv. malih stranaka u Saboru, mogući mandatar nove vlade, a sada premijer u ostavci Ivica Račan, može računati s potporom PGS-a, SBHS-a i IDS-a. </p>
<p>Darijo Vasilić iz PGS-a naglašava da je njegova stranka pismeno podržala Račana kao novog mandatara kojem je zadatak sastaviti osmu po redu vladu Hrvatske. »Podržat ćemo novu vladu koju predloži Račan kao mandatar«, rekao je u petak Vasilić, dodavši da će podržati i novi koalicijski sporazum što će ga popisati stranke koje će činiti novu vladu. Istog je mišljenja i čelnik SBHS-a Damir Jurić, koji kaže da će njegova stranka podržati novu vladu koja će biti temeljena na novom koalicijskom sporazumu. Naglašava kako će se SBHS potruditi da novi koalicijski sporazum bude »jasan, jezgrovit i usmjeren u budućnost«. Valter Drandić iz IDS-a kaže, pak, da je i njegova stranka potpisala prijedlog da predsjednik Republike Stjepan Mesić povjeri Račanu mandat za sastavljanje nove vlade. »Podržat ćemo novu vladu, ali će ona ipak ovisiti o programskim rješenjima i odnosu prema rješavanju problema u Istri«, naglašava.</p>
<p>Oprezan u davanju podrške Ivici Račanu ostao je Furio Radin, predstavnik talijanske nacionalne manjine u Saboru. »Podržavam Račana kao mogućeg mandatara, no moj glas novoj vladi ovisit će o njezinu sastavu te o programu koji će biti predložen«, ističe Radin.</p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Supek:»Nisam toliko nesklon tome da budem na izbornoj listi«</p>
<p>Statistika iz popisa stanovništva je porazna / Mislim da bi narod i javnost vrlo rado birali novu vlast / Unaprijed se odlučuje kako će stranka glasati, pa bi bilo dovoljno da stranka ima jednog čovjeka u Saboru, to bi bilo jefitnije / Crkva se jako udaljila od izvornih kršćanskih ideala koje jako poštujem, ističe akademik Ivan Supek</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – Previranja u koaliciji ovih dana i raspad odnosa na relaciji SDP - HSLS ponovo su otvorili mogućnost i spekulacije o prijevremenim izborima. U zadnje doba mnogo se govori o mogućnosti da na izbore izađe i Alijansa za treću Hrvatsku, čiji je čelnik akademik Ivan Supek.</p>
<p> • Koalicija SDP-a i HSLS-a se praktički raspala. Ako se vratimo u vrijeme izbora, prije dvije i pol godine, iznenađuje li Vas ta činjenica?</p>
<p>- Ne iznenađuje me toliko. Ja sam već prije dao jednu dosta skeptičnu izjavu o tome. Mi nismo izašli iz partijske države koja je počela 1945. godine pobjedom boljševizma. Godine 1990. su kod nas isplivali uglavnom bivši stari partijci koji nisu shvatili kako funkcionira moderno društvo, pa je i pretvorba u to vrijeme vođena na čisto divlji način, gdje su privrženici režima dobivali sva ta imanja. Politika je pretvorena u najunosnije zanimanje. Nadao sam se da će nakon 3. siječnja 2000. godine koalicija učiniti ipak neke važne pomake - naročito da će sankcionirati čitavu ovu pljačku. Međutim, nova koalicijska vlast nije uspjela riješiti bitne probleme zato što je nastavila s partitokracijom. Ponovo je sve bila partijska država, gdje su glavne dužnosti zauzimali ljudi iz stranaka bez obzira na stručnost i znanje. Negativna selekcija se jako odrazila na čitavo društvo.</p>
<p> • Čini se da se politika kao profesija kod nas sama urušila. Već i sveučilišni profesori govore da im se sve gadi. Što u tom smislu nudi Alijansa za treću Hrvatsku? Koje konkretne mjere?</p>
<p>- Hrvatska je mala zemlja s malo ljudi. Nemamo ni mnogo sirovina. Nismo zemlja koja može stvoriti masovnu industriju. Ono što možemo stvoriti, to su visokokvalitetna industrija, poljoprivreda, koji će se visokom kvalitetom uključiti na svjetsko tržište. Da bi se to ostvarilo, potrebno je, a to je za našu zemlju najvažnije, podizanje prosvjete, znanosti i umjetnosti. Prijašnja i sadašnja vlada stale su na stajalište: »Mi ćemo najprije zemlju ekonomski stabilizirati, pa ćemo onda dati više za prosvjetu, znanost i kulturu«. Treba početi od prosvjete, znanosti i umjetnosti. Bez toga se nikad nećemo maknuti s mjesta. Nama je potreban osmišljeni razvoj, a mi smo taj razvoj osmislili već u Pokretu za demokraciju i socijalnu pravdu. Dok sam bio predsjednik HAZU, mi smo izrađivali razvojne strategije. Te strategije, desetak knjižica, slali smo saborskim zastupnicima. Mislite da je netko to pročitao? Čisto sumnjam. Osim toga, za razvoj je potreban realniji tečaj kune. Kuna je bila precijenjena zato da bi jedna mafija, koja je povezana s vlašću, na uvozu zarađivala ogromne novce. Taj uvoz je nemilosrdno rušio našu poljoprivredu, industriju, obrt... To se i danas nastavlja, a naše vlade se isuviše pokoravaju MMF-u.</p>
<p> • Već ste duže nezadovoljni i načinom izbora.</p>
<p>- Današnji sistem je takav da partije izlaze na izbore, a one postavljaju svoje poslušnike. Sistem da se ide u Sabor preko stranaka ne funkcionira. Naravno, stranke će i dalje kandidirati svoje ljude, ali to bi trebali biti ljudi s imenom i prezimenom. Pored njih, možda čak u većem broju, moraju biti ljudi koje drugi kandidiraju - privredne i kulturne ustanove, civilno društvo. Vjerujem da bi se njihovim ulaskom atmosfera u Saboru znatno poboljšala </p>
<p> • Hoće li Alijansa za treću Hrvatsku kandidirati svoje ljude za izborima?</p>
<p>- Nema druge, nego da se na izborima promijeni ovaj sistem. Drugog načina nema. Volio bih kad bi se sve te stranke promijenile onako kako ja govorim. To bi bilo jako dobro. Ali, one se neće promijeniti. Prema tome, morate ih maknuti. U Saboru bi, konačno, trebali biti ljudi koji odlučuju o politici. Ali, Vlada bi trebala biti stručno tijelo. Ne može jedan političar razumjeti što je to zdravstvo, prosvjeta, privreda... Vlada bi morala biti sastavljena od malog broja ministara, recimo desetak, i to onih koji znaju posao. Takva Vlada mora biti povezana s vijećima stručnjaka - iz privrede, znanosti, kulture... Time bi se kako-tako mogli postaviti temelji razvoja. Ako sve i dalje bude u rukama političara, sumnjam da će se Hrvatska maknuti s mjesta. </p>
<p> • Spomenuli ste prosvjetu, znanost i umjetnost kao glavne »motore« razvoja. Imamo li na umu podatke o obrazovnoj strukturi iz popisa stanovništva, kako s njom ići naprijed znajući da mnogi mladi hoće u inozemstvo?</p>
<p>- Oni idu van zato, jer nemaju perspektive. No, kad bi se generaciji tih mladih intelektualaca dala šansa, oni bi ostali. Vidite, u vrijeme kad sam gradio Institut »Ruđer Bošković«, Hrvatska nije imala znanstvenika. Imali smo dva-tri fizičara, nekoliko kemičara... No, mi smo u kratko vrijeme stvorili oko 100 doktora znanosti. Imali smo povjerenje u mlade. Slali smo ih u inozemstvo da doktoriraju. Vani je ostao samo jedan. Dakle, vidjeli su da imaju šanse, da mogu raditi u Hrvatskoj i ostali su. No, ako oni vide da najbolje prolaze oni koji varaju i kradu, onda će otići. To je jasno. Statistika iz popisa stanovništva je porazna. Upravo nas ona tjera na to da učinimo maksimalne napore da dignemo prosvjetu, znanost, kulturu, umjetnost... Mislim da imamo dosta dobar kadar inžinjera, profesora, doktora... Kad bi se ta silna snaga mobilizirala, mogli bismo, uz početne napore i odricanja, napredovati. Odricanja imaju smisla, ako ljudi vide cilj i razlog zašto se odriču, ako je ono kratkotrajno i za opće dobro. No, danas ljudi traže da im se svaka malenkost plati. Treba stvoriti istinsko domoljublje, koje se sastoji u tome da ljudi shvate da, osim svoga osnovnog rada, ako rade za opće dobro, rade besplatno.</p>
<p> • Javnost smatra da u nas vlada nemoral. Kako to objasniti, ako imamo na umu činjenicu da su velika većina građana Hrvatske vjernici, prije svega, statistički gledano Katoličke crkve?</p>
<p>- Rekao bih da se Crkva jako udaljila od izvornih kršćanskih ideala, koje ja jako poštujem. Prvotna Crkva je bila za socijalnu pravdu, no, s vremenom je postala feudalna institucija i to se u velikoj mjeri zadržalo do danas. Crkva se u velikoj mjeri mora reformirati na načelima demokracije. Taj feudalni ustroj protivi se prvotnom kršćanstvu. Katolička Crkva je kod nas do velike mjere prihvatila nacionalizam. No, kršćanstvo je svjetski pokret i njemu ne pripada nacionalizam. Pogotovo ne kad se nacionalizam izvitoperi, kao što se izvitoperio kod nas. Crkva se mora sama vratiti na svoje vrijednosti. Čak bih rekao da Crkva nije osuđivala, ni jednom riječju, pljačku koja se zbila pred našim očima, nego je čak u neku ruku i podupirala HDZ.</p>
<p> • Trenutačna situacija je takva da možemo očekivati izbore. Kada ih očekujete i očekujete li da će manjinska vlada, ako se takva formira, imati šanse?</p>
<p>- Manjinska vlada s četiri koalicijska partnera i možda još nekim može imati većinu u parlamentu i može vladati do kraja mandata. Dapače, s obzirom na velik pad rejtinga političkih stranaka, može se očekivati da će nešto učiniti i podići svoj rejting. Ako bi se sada išlo na izbore, ako mi kao Alijansa za treću Hrvatsku ne bismo nastupili, dogodila bi se jedna grozna apstinencija birača. Prema tome, ta vlast ne bi bila legitimna.</p>
<p> • A s kim Alijansa računa za izbore? Koliko je poznato, Vi i don Ivan Grubišić, tako se barem govorilo, ne biste bili kandidati na listama.</p>
<p>- Grubišić ne može ići na izbore kao svećenik. Ali, ja nisam toliko nesklon tome da budem na izbornoj listi. Na izbornoj listi nisam bio u životu, ali sad u ovoj situaciji, koja je katastrofalna, tome nisam nesklon. Ja sam, doduše, star, ali mislim da mi mozak još dobro funkcionira i najvažnije mi je da se te ideje provedu. Kad bi se one provele, najradije bih se povukao u zabit i do kraja kontemplirao o svojim filozofskim i literarnim stvarima.• </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Zapadni krak »istarskog ipsilona« do 2005. godine</p>
<p>Na »istarskom ispilionu« država će i dalje plaćati subvencije umjesto da uvede naplatu / Naplaćivat će se samo tunel Učka i most Mirna / Početak radova na zapadnom kraku od ožujka 2003., a dovršenje dvije godine poslije</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> – U skladu s rokovima, Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva postiglo je dogovor o nastavku izgradnje »istarskog ipsilona« s koncesionarom, tvrtkom Bina Istra, objavio je u petak ministar Radimir Čačić. »Uspjeli smo preformulirati i dogovoriti nastavak radova na zapadnom kraku 'ipsilona' po potpuno drukčijim, državi povoljnijim uvjetima, nego što je to bio slučaj dosad. Budući da na istočnom kraku nema naplate cestarine, država je koncesionaru isplaćivala subvencije koje su godišnje iznosile oko 50 milijuna maraka. I zapadni krak gradit će se po istom principu, uz povoljnije cijene, bez naplate cestarine i uz subvencije države. Međutim, sada će za oba kraka državna subvencija iznositi oko 25 milijuna maraka eura«, istaknuo je Čačić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, koncesionaru je po prethodnom ugovoru subvencijama zajamčen i profit od 15 posto, što sada nije slučaj. Dapače, kad koncesijsko društvo bude ostvarivalo dobit, 70 posto toga vraćat će se državi uz obračun inflacije na godišnjoj razini.</p>
<p> Čačić je dodao da bi radovi trebali početi u ožujku iduće godine te da će uz postojeću naplatu na tunelu Učka, koncesionir naplaćivati i mostarinu na mostu preko rijeke Mirne, u iznosu 12,5 kuna.</p>
<p>Kako je pojašnjeno, Bina Istra mora u iduća četiri mjeseca riješiti financiranje i to bez fiksnih jamstava Vlade kao što je to slučaj u gotovo svim ostalim autocestovnim projektima.</p>
<p>Uz rješenje pitanja »istarskog ipsiliona«, kojim ćemo se voziti 2005. godine, ministar Čačić je rekao i to da su u završnoj fazi dogovori s tvrtkom Walter Bau u vezi s autocestom Zagreb - Macelj.</p>
<p>»O toj cesti, suglasili smo se s prijedlogom koji bi se 22. srpnja trebao pojaviti na sjednici Vlade, a na koncesijskom ugovoru se još radi. Međutim, dogovorena je cijena od 271 milijun eura za dovršenje punog profila autoceste do Macelja, odnosno 246 milijuna eura plus vrijednost opreme, ako se jedan dio, u dužini 3,5 kilometara, radi kao poluautocesta«, rekao je Čačić. Prema njegovim riječima, dionica od Zaprešića do Jankomira gradit će se prva, a cijena njezinog korištenja (budući da funkcionira i kao obilaznica Zagreba), ukalkulirat će se u cestarinu na dijelu od Zaprešića do Macelja, uz 10 lipa veću cijenu cestarine po kilometru. Tako će tranzitni korisnici autoceste plaćati 0,47 lipa po kilometru kad autocesta bude gotova.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020706].
|
