NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020206].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206247 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.02.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vojska više ne može biti hermetički zatvorena institucija</p>
<p>Strani promatrači upozoravaju da Hrvatska ima relativno »staru vojsku« - prosječna je dob hrvatskih profesionalnih vojnika 35 godina, što je od 10 do 12 godina više od prosjeka većine članica NATO-a / U zapadnoj vojnoj praksi za Hrvatsku je zanimljivo iskustvo s mladim ročnicima / Upravljanje naoružanim tinejdžerima u zapadnim vojskama nikad nije bilo lako / Uspješan prilaz rješavanju takvih problema, što je i najpovoljnije rješenje za Hrvatsku, razvijanje je kvalitetnog dočasničkog i časničkog kadra</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Da bi ušle u NATO, hrvatske oružane snage moraju usvojiti još neke zapadne standarde, osobito kad je u pitanju prosječna starost vojnika i razina obrazovanja u čitavoj vojsci. Strani promatrači upozoravaju da Hrvatska ima relativno »staru vojsku«. Primjerice, prosječna je starost hrvatskih profesionalnih vojnika 35 godina, što je 10 do 12 godina više od prosjeka starosti vojnika većine članica NATO-a.</p>
<p>Tu međugeneracijsku prazninu treba neutralizirati jer ona postoji i u odnosu na hrvatske ročnike (stare između 18 i 21 godine). Njihovi kolege, odnosno profesionalni ratni kadar koji je još u aktivnoj službi stariji je od ročnih vojnika u prosjeku 10 do 15 godina.</p>
<p>Taj problem imaju i one zapadne vojske koje su prešle na dobrovoljačko novačenje, a zadržale određen broj novaka koji služe opću vojnu obvezu (kod nas traje šest mjeseci, a u NATO-u ima dosta zemalja s obvezatnim rokom služenja od 12 do 24 mjeseca). Međugeneracijska praznina (razlike u dobi i zrelosti) učinkovito se može smanjiti ako se stalno održava visok vojnički moral, a među vojnicima razvija veći osjećaj za zajedničke vrijednosti.</p>
<p>U zapadnoj vojnoj praksi za Hrvatsku je zanimljivo iskustvo s mladim ročnicima. Velika većina tih vojnika su zapravo još uvijek tinejdžeri od kojih su se mnogi odlaskom u vojsku prvi put odvojili od kuće. U NATO-u su uočili da su ti mladići, kad dočasnici prestanu na njih vikati, skloni piću i dosadi. Igranje oružjem im je uzbudljivo, ali je bolja jurnjava za djevojkama u lokalnim barovima i kafićima, jer je to i zabavno i uzbudljivo. Lakše spolne bolesti su kod takvih vojnika raširena pojava (za razliku od starijih kolega) i često su glavni uzrok izbacivanja iz stroja u neborbenim uvjetima (poštede, liječenje u stacionarima ili bolnicama zbog komplikacija).</p>
<p>Zapadna praksa dalje navodi da je još gore kad nema žena. Tada mladi vojnici prelaze na alkohol ili droge (čak trećina problematičnih konzumira i jedno i drugo). Upravljanje naoružanim tinejdžerima koji više nisu pod roditeljskim nadzorom u zapadnim vojskama nikad nije bilo lako. U zadnjem desetljeću taj je problem postao još teži jer se sve više punoljetnih osoba sposobnih za vojsku na odsluženju vojnog roka ponaša kao da su razmaženi pubertetlije i nedorasli mladići čija je samosvijest krhka.</p>
<p>Zapadne vojske nastoje u doba mira u svom sastavu imati što manje labilnih mladih ročnika i radije novače dobrovoljce između 22 i 25 godina: dovoljno su stari da budu ozbiljni i još su dovoljno mladi da budu ambiciozni i da uče. Profesionalni vojnici u dobi od 35 godina nisu »dobar materijal« jer više misle o svojim obiteljima i egzistenciji nakon prestanka aktivne službe nego o aktualnim vojnim zadaćama.</p>
<p>Hrvatska te probleme ne može dugoročno rješavati tako da svoje vojne baze i vojarne pretvara u nešto poput zarobljeničkih logora u kojima su vojnici na odsluženju vojnog roka vrlo malo plaćeni i podvrgnuti neprekidnim aktivnostima, a dodir s vanjskim svijetom je zanemarljiv. Rusko iskustvo pokazuje da i u takvom rigoroznom modelu ima pukotina: vojnici, unatoč stezi, uspijevaju lako doći do, primjerice, alkohola tako što ga potajno razmjenjuju s civilima, dajući im za uzvrat dijelove svoje vojne opreme - čak i s oklopnih vozila.</p>
<p>Uspješan prilaz rješavanju takvih problema, što je ujedno i najpovoljnije rješenje za Hrvatsku, je razvijanje kvalitetnog dočasničkog i časničkog kadra. Obrazovani, visokoetični i motivirani časnici i dočasnici moraju biti sposobni stalno zapošljavati, ali i animirati vojsku, pronalazeći ravnotežu između tvrdog vojničkog autoriteta i elastičnog pristupa.</p>
<p>Vojska više nigdje ne može biti hermetički zatvorena institucija. Osuvremenjivanje vojne organizacije u cjelini zahvaća čak 100 zemalja u svijetu. Novo, 21. stoljeće donosi još jednu spoznaju: uz poboljšanje životnog standarda u društvu pripadnici oružanih snaga očekuju bolje uvjete života ne samo za vrijeme svoje mirnodopske službe, nego i u borbenim uvjetima.</p>
<p>Sve to povećava kako cijenu rata uopće tako i stvaranje i održavanje potrebnog morala i motiviranosti pripadnika oružanih snaga, pri čemu broj izdrilanih vojnika nije više odlučujući faktor i glavno mjerilo učinkovitosti. Ne postignemo li tu kvalitativnu dimenziju i u nas - ništa od NATO-a!</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mate Granić: »Vlada neće izdržati mandat do kraja«</p>
<p>Previše je nepovjerenja u ovoj vladi, ona nema dovoljno stabilnosti i odlučnosti za gospodarske reforme i ispunjenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju / Jasno je da je Goran Granić bio jedan od stožera ove vlade i da je obnašao brojne funkcije. Prema tome, bilo kakva promjena bi utjecala i na funkcioniranje Vlade / Budišin ulazak u Vladu je moguć, ali nisam siguran da bi to Vladi dalo potrebnu stabilnost, kaže Mate Granić</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Oči hrvatskih političara u subotu su bile usmjerene na događanja na Zagrebačkom velesajmu, odnosno saboru HSLS-a, koji je birao novo vodstvo stranke. Kako će se ponovni izbor Dražena Budiše za predsjednika stranke odraziti na političku scenu u Hrvatskoj, pitali smo predsjednika DC-a dr. Matu Granića.</p>
<p>• Kako će se, prema vašem mišljenju, Budišina pobjeda odraziti na odnose u koaliciji?</p>
<p>- U svakom slučaju, nastupaju novi odnosi. Pod tim mislim da će se unutar koalicije otvoriti razgovori o strukturi Vlade, o načinu odlučivanja i nekim kadrovskim rješenjima. Osim Dražena Budiše, to su tražili i predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić i LS-a Zlatko Kramarić. Prema tome, jasno je da premijer Ivica Račan sad mora prihvatiti te razgovore koji neće biti laki, jer bi se mijenjala i struktura Vlade, mehanizmi odlučivanja, profil. Očito je da ovakva koalicija ne može dalje, jer je blokirana u donošenju bitnih gospodarskih reformi i nije dovoljno stabilna za odlučno ispunjavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosa s MMF-om, s Haagom, odnosa sa susjednim državama, gdje su nespretnosti vrlo česte.</p>
<p>• Mogu li se očekivati problemi u koaliciji u vezi s politikom prema Haagu, s obzirom na Budišin stav o neizručenju generala, zbog kojega se u srpnju i povukao s mjesta predsjednika HSLS-a?</p>
<p>- To će biti jedna od tema razgovora, ali ne najvažnija. Presudni će biti pregovori o strukturi i mehanizmima odlučivanja Vlade.</p>
<p>• Mislite li da će Goran Granić ostati u Vladi ili će, kao što je Budiša najavio, morati otići?</p>
<p>- Jasno je da je Goran Granić bio jedan od stožera ove vlade i da je obnašao brojne funkcije. Prema tome, bilo kakva promjena bi utjecala i na funkcioniranje Vlade i zato će i to biti jedno od važnijih pitanja.</p>
<p>• Znam da vam je nezgodno govoriti o tome, jer vam je Goran Granić brat, ali, mislite li da će Ivica Račan ustrajati na njegovu ostanku u Vladi?</p>
<p>- Nemojte me to pitati.</p>
<p>• Što mislite o Budišinom ulasku u Vladu?</p>
<p>- To je moguće, ali nisam siguran da bi to Vladi dalo potrebnu stabilnost. Duboko vjerujem da, ako i dođe do takvog dogovora, što će se vjerojatno i dogoditi, da ta vlada svejedno nema izgleda doživjeti kraj mandata. Jer, u Vladi je previše nepovjerenja da bi izdržala mandat do kraja. Naravno, postoji i mogućnost da ne dođe do dogovora, pa da onda imamo prijevremene izbore.</p>
<p>• Jeste li čuli nagađanja o tome da će Budiša biti novi ministar vanjskih poslova i što mislite o toj mogućnosti?</p>
<p>- Čuo sam samo kuloarske priče, ali o tome ne znam ništa. Budući da to nije službeno, ne bih htio komentirati.</p>
<p>• U svakom slučaju, sigurni ste da ćemo imati prijevremene izbore?</p>
<p>- Vjerujem da Vlada neće izdržati mandat do kraja.</p>
<p>»Vjerujem da će jačati projekt političkog centra«</p>
<p>• Kakvo političko preslagivanje očekujete u slučaju prijevremenih izbora?</p>
<p>- Vjerujem da će jačati projekt političkog centra. Neosporno je da su neke stranke rekle da će samostalno izaći na izbore. To su rekli i HSLS i HSS, to kaže i DC. Ali, to su stranke političkog centra, vrlo bliskih programa narodnjačko-liberalne orijentacije. To ne znači da i neke druge stranke nemaju takvih interesa, ali u svakom slučaju, vjerujem da više neće biti tako duboke polarizacije kao sada, nego da će jačati politički centar i da će to biti karakteristika sljedećih izbora.</p>
<p>• Očekujete, dakle, poslijeizbornu koaliciju s HSLS-om i HSS-om?</p>
<p>- O tome je prerano govoriti, još nije vrijeme za to. Vladajuću koaliciju sad očekuju unutarnje rasprave i nije u redu govoriti što bi bilo na sljedećim izborima, ali čvrsto vjerujem u projekt političkog centra.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>U politici se bori argumentima, ne udaranjem ispod pojasa</p>
<p>Jadranka Kosor, saborska zastupnica</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Da, ujutro pijem pravu domaću kavicu, dok u Saboru najčešće popijem do dva nesscafea.</p>
<p>• Jedna ste od rijetkih žena koje ne kriju svojih više od pet desetljeća.</p>
<p>- Što se tu ima kriti?! Podaci su nam javni pa bi to doista bilo smiješno.</p>
<p>• Odlično izgledate, imate besprijekoran ten. Možete li ženama preporučiti neki eliksir? </p>
<p>- Osoba sam koja nikome ne voli ništa preporučivati. Također ne posjedujem nikakve specijalne životne ili neke druge formule. Jedino što nastojim jest - uredno se naspavati! Ako ne odspavam svojih osam sati, loše se osjećam i loše izgledam. No, možda se u recepturi zdravog izgleda krije to što obožavam jesti - jabuke.</p>
<p>• Možda je to »recept« kojim ste na ljestvici popularnosti političara pretekli Ivu Sanadera - svojeg stranačkog šefa?</p>
<p>- Ah, ne natječem se ja sa svojim predsjednikom. No, to je ipak nešto što me veseli...</p>
<p>• To što ste ga »za prsa« pretekli?</p>
<p>- Ne, nego to što sam uvrštena na listu popularnosti koja me uvelike obvezuje. Rekla bih dvostruko s obzirom na moj, sad već drugi saborski mandat.</p>
<p>• Pravnica ste po struci, radili ste kao novinarka koja se otisnula u političke vode... </p>
<p>- Da. No, pravom se, na žalost, nikada nisam uspjela baviti, iako mislim da bih bila dobra odvjetnica. Zov novinarstva osjetila sam već u šesnaestoj godini. </p>
<p>• A zov politike?</p>
<p>- To nije bio zov politike već sam jednostavno preko noći odlučila okrenuti se za 360 stupnjeva. Poziv pokojnog predsjednika Tuđmana jedina je tajna mojeg političkog otisnuća...</p>
<p>• Svojedobno ste »s punim srcem« na radiju radili emisije o prognanima? </p>
<p>- Da, to su bile kultne emisije koje su me uvelike obogatile. Svoj sam život podredila njima i ljudi su to, vjerujem, osjetili. I danas mi mnogi pišu, čestitaju blagdane....</p>
<p>• Majka ste sedamnaestogodišnjeg gimnazijalca Lovre.</p>
<p>- Da, i ponosna sam na tog »mog« krasnog dečka koji pohađa treći razred Matematičko-informatičkog centra. Tim više jer je vrlo otvorena i osoba puna ljubavi prema drugima. To je dio i mojih karakternih osobina.</p>
<p>• A ljubav prema (ne)stranačkim kolegama? Kako komentirate izbor Dražena Budiše na čelo HSLS-a?</p>
<p>- Na tom saboru HSLS-a imala sam čast biti u hadezeovu izaslanstvu. Vjerujem da će očekivani izbor njihove nove ekipe na čelu s Draženom Budišom uspjeti stabilizirati previranja koja su ih bila zahvatila. Hrvatskoj je potreban jak HSLS. </p>
<p>• A špekulacije o mogućnosti novih koalicija?</p>
<p>- Špekulacije nikada ne podržavam. U svakom slučaju, HDZ očekuje dobru suradnju s HSLS-om jer tako je i dosad bilo. Hoće li, pak, biti nekih koaliranja na državnoj razini - to ćemo vidjeti!</p>
<p>• I hoće li?</p>
<p>- To ćemo tek vidjeti. Nadam se kako će suradnja s haeselesovim i drugim zastupnicima biti dobra, bez obzira na stranačke razlike. Ponajprije na razliku što su oni na vlasti a mi u oporbi. U političkoj areni valja se boriti argumentima a ne onim što se zove - udaranje ispod pojasa!</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Narodnjaci ne traže izmjenu koalicijskog sporazuma i ne žele nove izbore </p>
<p>Jednoglasna podrška Vesni Pusić/ Valekovo »iskakanje« jedva da je i spomenuto: glasovanje za povjerenstvo zajedno s Hrvatskim blokom i SDP-om tek je »greška u koracima« koju i on priznaje </p>
<p>Gradski HNS čvrsto i jednoglasno podržava predsjednicu stranke Vesnu Pusić, ne želi nove izbore u Zagrebu i ne traži izmjenu koalicijskog sporazuma. Štoviše, HNS očekuje povratak za »zeleni stol« i početak razgovora s koalicijskim partnerom, SDP-om, kako bi se do izbora novog gradonačelnika izgladili svi nesporazumi - sukus je sastanka Izvršnog odbora Gradske organizacije HNS-a održanom u utorak navečer.</p>
<p> Stranačko »iskakanje« vijećnika i potpredsjednika Odbora Ivana Valeka jedva da je i spomenuto. Istup je ocijenjen kao »greška u koracima« koju Valek priznaje i na koju ne vrijedi trošiti vrijeme. </p>
<p>Podsjetimo, Valek je na prošlotjednoj sjednici Gradske skupštine jedini iz HNS-a, a uz bok vijećnicima oporbe (Hrvatskog bloka) i SDP-a podržao prijedlog za osnivanje povjerenstva za istragu izjava ministra Radimira Čačića o korupciji u Gradskoj upravi.</p>
<p>Jedan od zaključaka jest i taj da u HNS-u spremno očekuju razgovor na kojemu bi s predsjednikom Gradske organizacije SDP-a Milanom Bandićem trebali biti »ispeglani« odnosi unutar gradske koalicije, no čeka se službeni poziv...</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Svom se novcu i dalje nada 1.400 »mesara« </p>
<p>»Pravi presedan u sudskoj praksi da se zbog odbijene žalbe, koju je na prodaju samoborskog pogona priložio vlasnik samoborskih mesnica, blokira isplata novca s računa« kaže predsjednik HUS-a Mario Iveković</p>
<p>Šezdesetak bivših radnika mesne industrije Zagrepčanka u stečaju mirno je prosvjedovalo u utorak ispred zgrade Trgovačkog suda u Zagrebu zahtijevajući da se napokon isplate njihove zaostale plaće i otpremnine. Oko tisuću radnika Zagrepčanke d.d. još uvijek potražuje 27 milijuna kuna od prodaje zemljišta u Heinzelovoj, dok je druga isplata 400 radnika Zagrepčanka trgovine zbog podnesene žalbe Trgovačkom sudu blokirana te im je naknadno ponuđeno 300.000 kuna manje od prije dogovorenog iznosa, odnosno milijun kuna.</p>
<p>- Apsurdno je i pravi presedan u sudskoj praksi da se zbog odbijene žalbe, koju je na prodaju samoborskog pogona priložio vlasnik samoborskih mesnica, blokira isplata novca s računa, rekao je voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu Mario Iveković nakon sastanka s predsjednikom stečajnog vijeća i stečajnim upraviteljem. Prema njegovim riječima, sud je blokirao isplatu u očekivanju da Karlo Noršić nakon odbijanja žalbe pri Trgovačkom sudu ponovi žalbu pri Vrhovnom trgovačkom sudu. </p>
<p>Na sastanku je tako predloženo da se novac radnicima Zagrepčanka trgovine u roku dva do tri tjedna ipak isplati, ali umjesto 1,3 milijuna kuna ponuđeno je tek 780.000 kuna.</p>
<p>Kako taj iznos nije bio prihvatljiv predstavnicima radnika, stečajni upravitelj Zagrepčanka trgovine Marinko Pajić odrekao se dijela troškova ureda stečajnog upravitelja, pa je iznos koji bi se trebao podijeliti radnicima porastao na milijun kuna. O tome hoće li takvo rješenje prihvatiti radnici, husovci će se dogovoriti s radnicima na već uobičajenim okupljanjima u utorak.</p>
<p>- Ne bismo imali ništa protiv odgođene isplate, na koju smo već navikli, kada bi iznos bio onakav kakav je prije dogovoren, napomenuo je voditelj HUS-ovog ureda.</p>
<p>Kada je, pak, riječ o radnicima Zagrepčanke d.d. u stečaju, sramotnom je ocijenio činjenicu da se radnici na takav način moraju boriti za pošteno zarađene plaće, za koje još od 1996. godine nadalje potražuju 27 milijuna kuna. </p>
<p>- Imamo informaciju da se uplaćeni novac oročava, a radnici do njega ne mogu doći, izjavio je Iveković. Napomenuo je kako je postala aktualna ponuda poduzeća Krme d.d. iz Vinkovaca, koja je u međuvremenu upisana kao vlasnik imovine u Heinzelovoj. Krma je, ako joj se priznaju sva potraživanja, spremna, u skladu s ponudom, odreći se polovine potraživanja u korist radnika Zagrepčanke. Uz to, Zagrepčanka je dobila sudski spor protiv mesne industrije iz BiH Lijanović, pa se stečajna masa dodatno povećala. Iveković je izrazio nadu da se problem Zagrepčanke što prije riješi jer agonija radnika, koji su već na rubu strpljenja, traje predugo. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Izjednačiti osnovice plaća u gradskim poduzećima i upravi</p>
<p>U srijedu će se nastaviti pregovori Gradskog poglavarstva i koordinacije pregovaračkog tima sindikata zaposlenih u gradskim trgovačkim društvima, rečeno je na konferenciji za novinare u SSSH-u u utorak. Pregovori o kolektivnom ugovoru traju tri mjeseca.</p>
<p>Povjerenik SSSH za Zagreb Damir Gašparović rekao je kako su »došli pred kraj kolektivnog pregovaranja, a potrebno je još utvrditi minimalnu cijenu rada te regulirati pitanje prekovremenog, noćnog i rada za blagdane«. </p>
<p>Sindikalci traže da se osnovica plaće zaposlenih u gradskim poduzećima s vremenom izjednači s plaćama u gradskoj upravi. Sadašnja osnovica iznosi 1.672 kune, na koju se pridodaje 608 kuna dodatka. Zaposlenima u gradskoj upravi osnovica iznosi 55 posto od prosječne plaće u gradu. </p>
<p>Sindikati traže da u ovoj godini osnovica iznosi 1.900 kuna te da se zadrži sadašnji dodatak. Sljedeće godine to dvoje (osnovicu i dodatak) trebalo bi spojiti u jedno, a od 2004. godine osnovice u gradskim poduzećima i gradskoj upravi bile bi izjednačene. </p>
<p>Gašparović je rekao kako je postojeća osnovica niska, a naveo je da osnovica u Zaprešiću iznosi 1.900 kuna i 450 kuna dodatka, u sisačkom vodovodu 2.000 kuna i 450 kuna dodatka, a u pulskim tržnicama osnovica je čak 3.300 kuna. </p>
<p>Predsjednica Sindikata komunalnih radnika Hrvatske Ankica Svoboda umjereno je zadovoljna dosadašnjim tijekom pregovora, a hoće li biti zadovoljni ili ne, ovisi o ishodu pregovora o osnovici plaće. </p>
<p>Sindikalci očekuju da će novi kolektivni ugovor biti parafiran do kraja veljače.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vegetarijanski obroci u četiri studentska restorana</p>
<p>Nakon uvođenja vegetarijanskih jelovnika u najveći restoran Studentskog centra u Savskoj 25, 1. veljače, potkraj tjedna oni će biti uvedeni i u restorane SC-a u studentskim domovima »Cvjetno naselje« i »Stjepan Radić« te u restoran Ekonomskog fakulteta. </p>
<p>- Od preostalih pet restorana SC-a vegetarijanski meniji naći će se s vremenom u onima koji će ispunjavati tehničke uvjete za pripremu vegetarijanskih jela, rekao nam je voditelj programa prehrane SC-a Bernard Marić. Počeli smo s pripremom 200 vegetarijanskih porcija na dan, a tek ćemo nakon desetak dana moći ustanoviti stvarne potrebe, dodao je. </p>
<p>U SC-u najavljuju i uvođenje više vrsta vegetarijanskih jela na dan, ali do tada mole studente za strpljivost. </p>
<p>Time je nakon dvije godine Ministarstvo znanosti i tehnologije prihvatilo zahtjeve studenata i Udruge Prijatelji životinja koja je Vladi i Predsjedniku potkraj prošle godine predala i peticiju s više od 3.000 potpisa. </p>
<p>- Uvođenjem obroka za vegetarijance Ministarstvo znanosti prvo je ukinulo njihovu diskriminaciju i pružilo mogućnost izbora. Međutim, zalagat ćemo se i za vegetarijanske obroke koji ne sadrže jaja i mliječne proizvode, rekao je predsjednik udruge Prijatelji životinja Domagoj Pintarić. </p>
<p>Za sada se, naime, u pripremi vegetarijanskih obroka u SC-u koriste jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, što ne zadovoljava sve vegetarijance.</p>
<p>- Već idući tjedan ponovno ćemo uputiti zahtjeve preostalim ministarstvima i Predsjedniku, koji su ih do sada ignorirali, za uvođenjem vegetarijanskih obroka u bolnice, vrtiće, škole, zatvore i ostale javne institucije. Veće prosvjede zbog nepoštivanja prava građana vegetarijanaca planiramo za proljeće, najavio je Pintarić. I dalje, dodaje, spremno nudimo svoju pomoć pri organizaciji obroka, nabavljanju hrane i organizaciji tečajeva kuhanja vegetarijanske hrane za djelatnike javnih institucija.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Lepe puce« odletjele na Karibe</p>
<p>Zagrebačke su mažoretkinje u utorak, 5. veljače, iz Zračne luke Zagreb odletjele na »Tops How Group Show«, festival koji će se održati na Martinique na Karibima od 6. do 15 veljače. </p>
<p>- Nakon što smo osvojili tri titule europskih prvakinja, jedan od menadžera Zagrebačkih mažoretkinja kandidirao nas je za taj prestižni festival. Na temelju rezultata postignutih u prethodnoj godini stručna komisija uvrstila nas je među dvadeset najboljih show grupa svijeta i pozvala na festival, rekao nam je Alan Šćuric, direktor Zagrebačkih mažoretkinja.</p>
<p>S. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Tom Hanks, Julia Roberts i Tom Cruise najmoćnije filmske zvijezde</p>
<p>LOS ANGELES, 5. veljače</p>
<p> - Julia Roberts, Tom Cruise i Tom Hanks najmoćnije su svjetske filmske zvijezde, pokazuju istraživanja objavljena u časopisu Hollywood Reporter. </p>
<p> Kriteriji za njihov odabir bili su sposobnost glumca da privuče novac u blagajne od kojega korist imaju svi oni koji su radili na filmu ili jednostavno učinak njihova imena na gledatelja, a samim tim i na uspjeh filma.</p>
<p> Časopis prenosi da su filmovi u kojima su glumile tri spomenute zvijezde u 2001. godini zaradili 844 milijuna dolara.</p>
<p> Nakon Robertsove, Cruisea i Hanksa na popisu su Mel Gibson, Jim Carrey, George Clooney, Russell Crowe, Harrison Ford, Bruce Willis, Brad Pitt, Nicolas Cage i Leonardo Di Caprio.</p>
<p> Druga glumica na popisu nakon Julije Roberts je Sandra Bullock, a slijede Cameron Diaz, Nicole Kidman, Meg Ryan, Jodie Foster, Angelina Jolie, Gwyneth Paltrow, Michelle Pfeiffer, Drew Barrymore, Catherine Zeta-Jones, Jennifer Lopez i Helen Hunt. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Supruga Michaela Jordana povukla zahtjev za razvod braka </p>
<p>CHICAGO, 5. veljače</p>
<p> - Juanita Jordan, supruga košarkaške superzvijezde Michaela Jordana, povukla je zahtjev za razvodom braka i par će pokušati spasiti 12-godišnji brak, objavili su jučer Jordanovi u zajedničkoj izjavi. »Odlučili smo se pomiriti, a ti će napori biti uspješni ukoliko se bude poštovala naša privatnost«, stoji u izjavi koju je medijima uputio Jordanov odvjetnik.</p>
<p>Kao razlog za razvod braka Juanita Jordan (42) navela je nepomirljive razlike u karakterima. </p>
<p>Par, koji se vjenčao 1989. godine u Las Vegasu, ima troje djece.</p>
<p>U zahtjevu za razvodom Juanita je zatražila skrbništvo nad djecom, raskošno imanje od 2.300 kvadratnih metara u čikaškom predgrađu Highland, odgovarajući dio zajedničkog novca i alimentaciju.</p>
<p>Jordanovo bogatstvo, koje je stekao uglavnom igrajući košarku i snimajući reklame, Fortune Magazin procjenio je na oko 400 milijuna dolara, čime se Jordan (38) svrstao na 13 mjesto najbogatijih Amerikanaca mlađih od 40 godina.</p>
<p>Kada se 1998. godine povukao iz sporta, Jordan je izjavio kako planira više vremena provesti s obitelji.</p>
<p>No, tada je za 50 milijuna dolara kupio udio u tvrtki koja je vlasnik košarkaške momčadi Washington Wizards i hokejaškog tima Washington Capitals. Često je izbivao iz doma i provodio velik dio vremena na putu.</p>
<p>Kako bi mogao ponovno zaigrati košarku, prema pravilima NBA, odstupio je s mjesta predsjednika Wizardsa i najavio da će se odreći svog vlasničkog udjela. </p>
<p>Jordan, koji je u karijeri osvojio 5 naslova najkorisnijeg košarkaša i šest zlatnih prstenova s Chicago Bullsima, ovogodišnju je plaću donirao žrtvama rujanskog terorističkog napada na New York i Washington. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Mariah Carey nominirana za »Malinu« </p>
<p>LOS ANGELES, 5. veljače</p>
<p> - Romantična glazbena komedija »Glitter«, u kojoj debitira pjevačica Mariah Carey, i film »Freddy Got Fingered« s Tomom Greenom, mogli bi odnijeti naslov najgorih filmova u 2001. godini. </p>
<p> Udruga za odabir najgoreg filma i Zaklada zlatne maline složile su se da će »Glitter« i »Freddy Got Fingered« nominirati u kategoriji najgoreg filma, izvijestili su odvojeno glasnogovornici dviju udruga.</p>
<p> Mariah Carey i Tom Green bit će nominirani u kategoriji najgoreg glumca i glumice godine.</p>
<p> Dvije hollywoodske latino zvijezde Jennifer Lopez i Španjolka Penelope Cruz natjecat će se uz Carey, Angelinu Jolie i Teu Leoni za nagradu za najgoru glumicu, objavila je također Udruga, koja treba odrediti pobjednike 22. ožujka, dva dana prije dodjele Oscara. </p>
<p> Glumci nomirani u toj kategoriji su, uz Toma Greena, Kevin Costner, Sylvester Stallone, Steven Seagal i David Spade. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Christopher Lee dobio britansku nagradu »Evening Standard«</p>
<p>LONDON, 5. veljače</p>
<p> - S više filmskih nastupa od bilo koje međunarodne zvijezde, Christopher Lee u 79. godini je napokon priznat kao jedan od britanskih glumačkih moćnika. </p>
<p>Uvršten u Guinnessovu knjigu filmskih činjenica i likova kao osoba s više od 250 filmskih nastupa, Lee je u nedjelju navečer dobio britansku nagradu za životno djelo »Evening Standard«. Leejev najnoviji nastup je uloga Sarumana Bijelog, gospodara zla u »Gospodaru prstenova,«, prvom dijelu trilogije koji diljem svijeta ruši rekorde gledanosti. </p>
<p>No, umoran je od činjenice da ga se sjeća po filmu »Dracula« koji ga je učinio poznatim. </p>
<p>»Zašto se uvijek moramo vraćati Draculi? To je bio dio moje karijere koji je tada - prije 43 godine - bio vrlo važan, ali to je bilo jako davno«, izjavio je glumac. </p>
<p>Lee će se pojaviti u sljedećem filmu »Ratovi zvijezda«, koji će se početi prikazivati kasnije ove godine. </p>
<p>Igrao je i opakog Francisca Scaramangu u trileru o Jamesu Bondu - »Čovjek sa zlatnim pištoljem« .</p>
<p>Upravo mu je sadašnji Bond Pierce Brosnan predao nagradu .</p>
<p>Lee je izjavio da ima jednu ambiciju - da poživi dovoljno dugo kako bi prisustvovao premijeri sljedeća dva filma trilogije »Gospodar prstenova« - krajem ove i 2003. godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Hrvatska premijera Amenabarova filma »Uljezi«</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Blitz film i video distribucija 14. veljače predstavlja film »Uljezi«, horor Alejandra Amenabara, u kojem glavnu ulogu tumači Nicole Kidman, a producent filma je njezin bivši suprgu Tom Cruise. </p>
<p>Radnja filma zbiva se na otoku Jerseyu 1945. godine u viktorijanskoj kući na osami, gdje Grace sama podiže dvoje male djece, Anne i Nicholasa, koji još uvijek ne znaju da im je otac poginuo u ratu. Jednog se jutra u njihovoj kući pojavljuju troje novih sluga i svo troje bivaju iznenađeni kad spoznaju da ih je Grace očekivala. Anne i Nicholas ne mogu podnijeti svjetlost pa moraju živjeti u mraku.l U toj izolaciji, Grace otkriva da zapravo i nije sama. Uskoro se u kući počinju čuti glasovi i čudni zvuci koje samo Grace čuje. Tko proizvodi te zvukove? Posluga? Anne? Ili se nešto zaista javlja iz zidova vlastelinske kuće, nešto davno preminulo, nešto zlo...</p>
<p>Svečana premijera ovog filma održat će se 11. veljače u dvorani kina Broadway 2 Tkalča, a prije projekcije filma biti će predstavljen novi broj tjednika Mila.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Britanci žele da se Charles i Camilla vjenčaju</p>
<p>LONDON, 5. veljače</p>
<p> - Većina Britanaca vjeruje da zakonitom nasljedniku krune princu Charlesu treba dopustiti da oženi svoju dugogodišnju suputnicu Camillu Parker Bowles, ali da ona nikada ne bi trebala postati kraljica, pokazalo je ispitivanje javnog mijenja. Anketa novina Daily Telegraph upućuje na to da su se konačno isplatila Charlesova dugogodišnja nastojanja da engleska javnost prihvati Camillu Parker Bowles. </p>
<p>Pokazalo se da je 55 posto ispitanika sklono njihovom vjenčanju, dok samo 16 posto želi da Parker Bowles postane kraljica nakon što Charles naslijedi svoju majku kraljicu Elizabetu. Anketa je pokazala jaku javnu potporu monarhiji, dok samo neznatna manjina podržava aboliciju. Ujedno se pokazala i želja britanske javnosti za promjenom monahije u demokratičniju i pristupačniju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Oslobođen novinar uhićen po novom Mugabeovom zakonu</p>
<p>HARARE, 5. veljače </p>
<p> - Policija u Zimbabveu u utorak je oslobodila lokalnoga dopisnika britanskih novina, uhićenoga prema novom zakonu o javnome redu i sigurnosti, priopćio je njegov odvjetnik.</p>
<p> »Mogu potvrditi da je sad na slobodi«, rekao je Tawanda Hondora, odvjetnik Basildona Pete. Još nije savim jasno je li se odustalo od optužbe protiv Pete, koji radi za britanski Independent.</p>
<p> Peta je zimbabveanski državljanin i prvi dopisnik stranih medija uhićen u skladu s tim novim zakonom koji kažnjava kritiku ili ismijavanje predsjednika Roberta Mugabea kojega u ožujku očekuju izbori.</p>
<p> Peta je uhićen kako glavni tajnik zimbabveanskoga sindikata novinara, zato što nije vlasti obavijestio o demonstracijama koje je u srijedu organizirao taj sindikat, a protiv novoga zakona o medijima što ga je u četvrtak izglasao parlament. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Od konfrontacije do suživota </p>
<p>Nedjeljko Fabrio i Edo Popović predstavili svoju neobjavljenu prozu</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Već na samom početku nova inicijativa Hrvatskog PEN centra, pod agilnim vodstvom predsjednice Sibile Petlevski, pokazala se u našem kulturnom prostoru dobrodošlom i srdačno prihvaćenom od nazočne publike. Riječ je, naime, o »konfrontaciji proznih svjetova« pod naslovom »Čitanje iz radionice majstora« u kojoj će naši suvremeni pripovjedači čitati ulomke iz još neobjavljenih svojih knjiga.</p>
<p>Čast da u ponedjeljak u Hrvatskome kulturnom klubu otvore tu seriju javnih nastupa pripala je dvojici pripovjedača različitih pripovjedačkih poetika iz dvije posve različite književne generacije - Nedjeljku Fabriju i Edi Popoviću. Predstavljajući novu PEN-ovu tribinu, Sibila Petlevski čestitala je akademiku Nedjeljku Fabriju čast Herderove nagrade, što ju dodjeljuje Bečko sveučilište, a koju nazivaju i »malim Nobelom«, podsjetivši da su neki »herderovci« kasnije i dobili Nobelovu nagradu, među kojima je Wislawa Szymborska. </p>
<p>»Čitanje iz radionice majstora« zamišljeno je u dva navrata uz mogućnost razgovora s autorom. Nedjeljko Fabrio predstavio se tako s dva ulomka iz svoga novoga romana »Trimeron«, koji se, kako je rekao sam autor, odvija tijekom tri dana (odatle i sam naslov) u jednom opatijskom hotelu, ali mu vremenske sonde, što je karakteristično za romane iz »Jadranske duologije«, koja ovime postaje trilogijom, stižu do dubina od stotinu posljednjih godina. Četiri generacije jedne obitelji nošene su povijesnim vihorom, u ovome slučaju idejom jugoslavenstva. Roman se odvija u Opatiji, Splitu, Zagrebu i Stockholmu.</p>
<p>Edo Popvić, nakon »Sna žutih zmija», proze koja je uskovitlala književnu scenu, predstavio je nedovršeni roman »Tango«, koji je nazvao pikarskim, a u kome njegov junak, kojega prati od desete godine života, u prvom licu živi urbani zagrebački život naših dana, ali i kao pravi pikaro skiće se i luta Europom. Za razliku od Fabrija, koji je najavio i poglavlja iz Domovinskog rata, Edo Popović je (s obzirom da se on referira u njegovim ranijim prozama) odbio dovesti svoga junaka u navedeni rat, jer njegova je logika pobjeći od opasnosti i pošto-poto sačuvati živu glavu. Proza je to koja želi slijediti ritam i erotiku tanga, odakle joj i ime. </p>
<p>Nakon čitanja, koje je bilo uveliko nadmašilo 90 minuta, publika koja je pomno pratila svaku izgovorenu riječ gostujućih autora, tražila je još, što rječito govori o uspjehu večeri i samoj inicijativi. Iako zamišljeno kao »konfrontacije«, prvi nastup dvojice pripovjedača pokazao je međutim da je riječ o apsolutno komplementarnom, a ne o nekakvu sučeljenom svijetu, kako samih književnih osoba, tako i njihovih tekstova. Čak su se mogle čuti začuđujuće podudarnosti, tematske i idejne, u pristupu svakidašnjici iz pera ove dvojice prozaista, koje naš tisak svrstava u suprotstavljene ili čak zaraćene strane.</p>
<p>Stoga ovu inicijativu Hrvatskoga PEN-a treba podržati i usmjeriti na suživot različitih poetika i osobnosti, a ne na izmišljanje zlih strasti koje tobože žestoko i ratnički odvajaju pisce. Budući da je najavljen velik broj novih pripovjedačkih djela koja su pred završetkom, nadati se je da će grad Zagreb dobiti napokon jednu umjetnički opravdanu i u javnosti više nego potrebnu elitnu tribinu kulturnoga zajedništva.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Fassbinder - filmski genije </p>
<p>U HDLU-u izložba, u Kinoteci ciklus Fassbinderovih filmova u povodu 20. obljetnice njegove smrti</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Izložbom »Rainer Werner Fassbinder - pjesnik i majstor filma«, otvorenom u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Filmski centar najavio je ciklus filmova toga njemačkog redatelja u »Kinoteci«. Putujuća dokumentacijska izložba, koju je priredio Institut Goethe u povodu 20. obljetnice Fassbinderove smrti, ocrtava put od ideje od ostvarenja njegovih poznatijih filmova, njegov umjetnički razvoj, produktivnost i položaj u njemačkom filmu. Izložene su fotografije, scenariji, rukopisi, skice kostima iz njegovih filmova i televizijskih serija. </p>
<p>Otvarajući izložbu, predsjednik Vijeća Filmskog centra Hrvoje Hribar, Fassbindera je nazvao genijem te izrazio nadu da će Filmski centar, još uvijek privremeno smješten u »Kinoteci«, buduće projekte ipak raditi u svojim prostorima. Suradnju s Filmskim centrom pohvalio je ravnatelj Goethe-Instituta u Zagrebu Rudolf Bartsch, podsjetivši na nedavne uspješne projekcije filmova Fritza Langa i Marlene Dietrich.</p>
<p> Rainer Werner Fassbinder (1945.-1982.) jedan je od poznatijih pripadnika Novog (mladog) njemačkog filma. U sklopu izložbe prikazan je polusatni dokumentarni film »Fassbinder 77«, razgovor s redateljem koji je u 37 godina snimio 25 filmova i dvadesetak televizijskih produkcija. U »Kinoteci« počinje ciklus 12 Fassbinderovih najpoznatijih filmova. Svakog utorka do 26. veljače prikazat će se, među ostalima, »Bogovi kuge« (1969.), »Gorke suze Petre von Kant« (1972.), »Effi Briest« (1974.), »Brak Marije Braun« (1979.), »Lili Marleen« (1981.) i »Čežnja Veronike Voss« (1982.). Izložba će biti otvorena do 17. veljače. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Christie's za franjevce</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 5. veljače</p>
<p> - Redovnici reda sv. Franje Asiškog pokreću dobrotvornu akciju od koje očekuju da će prikupiti i do 8,5 milijuna funti prodajom triju slika poznatih slikara impresionista Moneta, Renoira i Vlamincka koje je njihova zaklada dobila na poklon od nepoznatog katoličkog darovatelja. Aukcija umjetnina franjevačke zaklade održat će se u poznatoj londonskoj kući Christie's u sklopu prodaje djela impresionista i drugih majstora moderne umjetnosti, a skupljeni novac uložit će se u humanitarne akcije za pomoć siromašnima u svim krajevima svijeta, izjavili su predstavnici Christie'sa. </p>
<p> Smatra se da će slika Mauricea de Vlamincka, »Seina kod Chatoua«, postići najvišu cijenu, između tri i četiri milijuna funti. Vlaminckova slika »Seina kod Chatoua« smatra se jednim od najvažnijih radova toga umjetnika. Godine 1989. kupio ju je francuski glumac Alain Delon za 7,15 milijuna dolara, te ju nedugo zatim prodao nepoznatom vlasniku koji ju je poslije darovao u dobrotvorne svrhe. Redovnici se nadaju dobiti između 1,8 do 2,2 milijuna funti od prodaje Monetova platna »Zaljev u Antibesu«, naslikanog 1888.godine. Na prodaju je i poznati mediteranski krajolik Pierre-Augustea Renoira »L'Estaque«, naslikan 1882. godine, za koji se očekuje da će postići cijenu između 1,5 i 2,5 milijuna funti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Murtić u dvije galerije </p>
<p>Dvodijelna izložba najnovijih radova slikara Ede Murtića otvara se u četvrtak na večer u Gliptoteci HAZU i Modernoj galeriji / Neki će od monumentalnih reljefa po završetku izložbe biti postavljeni u Parku skulptura</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - U četvrtak na večer u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Modernoj galeriji, otvara se izložba slikara Ede Murtića. Riječ je o dvodijelnoj izložbi, te će tako u Gliptoteci biti izloženo četrdeset novonastalih keramičkih reljefa, od koji će naknadno 11 objekata većih dimenzija biti postavljeno u Parku skulptura. U Modernoj galeriji će pak biti otvorena izložba slika koje su nastale tijekom prošle i pretprošle godine.</p>
<p>Predgovor kataloga potpisuje povjesničar umjetnosti i likovni kritičar dr. Tonko Maroević. Njegov tekst nosi naslov »Murtićeva monumentalnost«, a u njemu se kaže da u najnovijim radovima taj slikar dodaje još jedan ekspresivni i kvantitativni vrhunac svom opusu, u punom rasponu gestualnih i kromatskih sugestija ispisuje pravi ditiramb života. </p>
<p>Opusu koji je ionako težio monumentalnosti taj autor u svojoj osamdesetoj godini iz svoga vrsarskog atelijera impresivnoj seriji platna i ploča, kadrova poliptiha , zidova i ambijenata dodaje još jedan bitan naglasak.</p>
<p>Prošle se godine Edo Murtić retrospektivnom izložbom predstavio u Muzeju Revoltela u Trstu gdje je izložio cikluse koje karakterizira izmjena realistično-apstraktnih slikarskih cjelina od 60-ih godina do 2000. godine. Otvorenje izložbe u Gliptoteci zakazano je za 18 sati, a u 19 za posjetitelje će biti organiziran prijevoz autobusom u Modernu galeriju. Ta dvodijelna izložba se može razgledati do 31. ožujka. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatska sačuvala stare orgulje </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Predavanje u okviru glazbenih tribina u Centru za kulturu i film »August Cesarec« u Zagrebu ovoga je ponedjeljka bilo posvećeno temi graditeljstva orgulja, odnosno tvrtki koja se u Hrvatskoj time jedina u kontinuitetu bavi od druge polovine devetnasetog stoljeća, Atelieru Heferer. Umjetnička radionica Heferer, kako je danas naziv te obiteljske manufakture, sagradila je na području Hrvatske oko 200 instrumenata, a s orguljama u Austriji, Mađarskoj, Bosni i Sloveniji ukupno 263. O umijeću i zanatu gradnje orgulja govorili su graditelji Ivan Faulend Heferer i njegov sin Tomislav, a razgovor su vodili Antun Celio Cega i Petar Tocilj.</p>
<p> Uz objašnjenja o mnogostrukosti i raznorodnosti znanja potrebnih da bi se jedne orgulje izgradile, o najbitnijem aspektu, razlikovnosti i specifičnosti svakoga pojedinog instrumenta, mogli smo se uvjeriti slušajući snimke ostvarene na različitim orguljama. Osim o gradnji novih orgulja, govorilo se i o konzerviranju, popravcima, restauraciji i rekonstrukciji instrumenata, posebice starih, povijesnih orgulja, očuvanje čijih autentičnih karakteristika je u takvim radovima najvažnije postići.</p>
<p> Radionica Heferer do sada je obnovila tridesetak takvih glazbala, nakon što se taj vid njegovanja baštine u Hrvatskoj počeo zauzetije provoditi sedamdesetih godina XX. st., zahvaljujući nastojanju prof. Ladislava Šabana. Činjenica da se kod nas s tom obnovom počelo razmjerno kasno, uvjetovala je i visoki postotak očuvanosti autentičnosti starih glazbala te bolji uvid u načine kako su nekada bila građena. Tribina o Atelieru Heferer i gradnji orgulja bila je i zanimljiva i poučna, budući da nam je predstavila jedno od zaboravljenih i javnosti slabo poznatih umijeća, koja čine neke od temeljnih razina i značenja kulture u cijelosti.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izložba »Klimt, Schiele, Kokoschka« u Trstu </p>
<p>BEČ, 5. veljače</p>
<p> - Veliku izložbu austrijskih slikara »Klimt, Schiele, Kokoschka« koja je od 6. listopada do 3. veljače bila otvorena u rimskome muzejskom kompleksu »Vittoriano«, uskoro će sažetu i prerađenu moći vidjeti i brojni posjetitelji u Trstu. Od preko 100 dijela izloženih u Rimu, u Trstu će se od 8. veljače do 28. travnja u Muzeju Revoltella moći vidjeti njih 75, a od toga 25 ulja na platnu i 50 crteža i akvarela.Veći broj izložaka potječe iz privatne zbirke Leopold, ali i iz austrijske Galerije Belvedere, Povijesnog muzeja u Beču i Nove galerije u Grazu. Iz Graza potječe i slika od osobite važnosti za Trst: Schieleovo ulje na platnu »U tršćanskoj luci« iz 1908. godine, rad tada 17-godišnjeg autora. To je i jedina međunarodno poznata slika te luke. Muzej Revoltella, nazvan po poslovnom čovjeku i meceni barunu Pasqualeu Revoltelli (1795. - 1869.), koji je između ostaloga bio jedan od sufinancijera izgradnje Sueskog kanala - bio je prva talijanska Galerija suvremene umjetnosti. Osnovan je 1872. godine, kada je Trst još bio austrijski. Izložba pod naslovom: »Klimt, Schiele, Kokoschka: zlatno doba bečkog slikarstva« jedan je od najvažnijih kulturnih događaja sezone u sjeveroistočnoj Italiji. Izložba je postavljena pod stručnim vodstvom Jane Kallir. Za osobito zalaganje u Italiji i posudbu zbirke Rudolfu Leopoldu bit će tom prigodom uručena Zlatna medalja grada Trsta, zlatni pečat grada iz 14. stoljeća. (Hina/APA)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Predstavljen ciklus »Tri glave«</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Od ponedjeljka na večer u novome prostoru galerije »Dubrava« (Dubrava 51a) može se pogledati izložba Igora Rončevića (1951.) na kojoj taj istaknuti zagrebački slikar i profesor na ALU prikazuje ciklus nazvan »Tri glave«. To je projekt u kojemu autor relativizira smisao i poimanje portreta u vremenu i prostoru oslanjajući se u radu na linearnu mrežu triju glava što se u tri zasebne dionice okreću prema sredini. Zanimljivo je da taj nesvakidašnji projekt, ostvaren na tri različito slikane podloge, predstavlja sam slikar. Te glave postaju metafore skulpture koja je jednom bila krenula s vrha brda i dokotrljala se u njegovo podnožje tako da ove slike ne nastaju da bi bile kakav portret, već im je on samo povod za krenuti dalje. Izložba »Tri glave« Igora Rončevića ostaje otvorena do 21. veljače. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Christa Wolf dobila nagradu za životno djelo </p>
<p>BERLIN, 5. veljače</p>
<p> - Njemačka književnica Christa Wolf dobitnica je prve Njemačke nagrade za knjigu. Nagradu su 72- godišnjoj književnici za životno djelo dodijelili Burzovno društvo Njemačkih knjižara, Slobodna država Saksonija i grad Leipzig. Njemačka nagrada za knjigu, brončana plastika Günthera Grassa, bit će dobitnici uručena 21. ožujka na svečanoj TV-predstavi u vrijeme održavanja leipziškog Sajma knjiga, na kojoj će sudjelovali i nobelovac Grass. Nagrada nije novčano dotirana. Christa Wolf bavila su u svom književnom djelu kao nitko drugi sudbinama ljudi u podijeljenoj Njemačkoj, ističe prosudbeni odbor. Svojim romanima i pričama dala je trajni pečat njemačkoj književnosti 20. stoljeća i hrabro se uključila u važne rasprave u DDR-u te u ponovno ujedinjenoj Njemačkoj, ocijenio je prosudbeni odbor. Postala je poznata svojim knjigama »Podijeljeno nebo«, »Razmišljanja o Christi T.«, »Uzor djetinjstva« i »Kassandra«. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Gyorgy Kurtag dobitnik danske nagrade </p>
<p>KOPENHAGEN, 5. veljače</p>
<p> - Danska glazbena nagrada »Leonie Sonning 2003« sljedeće će godine biti dodijeljena mađarskom skladatelju Gyorgyu Kurtagu, objavili su upravitelji zaklade Sonning u Kopenhagenu. Ova nagrada vrijedna 67.300 eura dobitniku će biti uručena 18. rujna 2003. u koncertnoj dvorani radija u Kopenhagenu. Gyorgy Kurtag (76), rođen u Rumunjskoj, a mađarski državljanin od 1948., skladao je stotinjak djela, većinom komorne glazbe. Skladat će i novo djelo koje će se izvesti na dodjeli nagrade, a bit će to »Concertante« za violinu, violu i orkestar, sa solistima Kenom Hakiijem na violini i Hiromi Kikuchi na violi. Skladatelj danas živi u Parizu i dobio je više nagrada, među kojima mađarsku državnu nagradu Kossuth 1973., austrijsku državnu nagradu za europske skladatelje 1994. te nagradu njemačke glazbene zaklade Siemens 1998. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Janica: Valjda zastava neće biti preteška</p>
<p>Prije četiri godine u Naganu naša je najbolja skijašica bila anonimna tinejdžerka koja je sve iznenadila osmim mjestom u kombinaciji / U Salt Lake Cityju će Janica nositi zastavu kao pobjednica Svjetskog kupa, najbolja slalomašica svijeta i jedna od kandidatkinja za olimpijsku medalju</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Put Amerike krenula je i nositeljica hrvatske zastave na otvaranju Zimskih olimpijskih igara, skijašica Janica Kostelić sa svojim ocem i trenerom Antom Kostelićem. Dobro raspoložene Kosteliće je ispratila supruga i mama Marica, koja će u SAD krenuti 14. veljače sa sinom Ivicom. Let do Salt Lake Cityja, preko Frankfurta i Denvera, će trajati malo više od deset sati. »Osušit ću se u avionu«, veli Janica.</p>
<p>- Nadam se da će imati kakav dobar film ili barem crtić. Ne mogu spavati, barem da se s nečim zabavljam, nasmijano je govorila Janica, presvlačeći se u sponzorske majice i pozirajući ispred fotoaparata i kamera.</p>
<p>Kako je dan ranije otišla oprema, Janica i njezin otac su imali samo osobne stvari, a Janica je nosila svoj ruksak s kojeg su visjele plišane igračke, a središnje mjesto na ruksaku ima žuti Pokemon Pikachu. U taj je ruksak ugurala i akreditacije, slušajući majčina upozorenja da ih ne zgužva ili ne izgubi.</p>
<p>Naša je najbolja skijašica uistinu dobro raspoložena, iako ima problema s leđima. No, ne žali se, nada se jedino da će biti u redu na utrkama. Naša je skijaška vrsta smještena izvan olimpijskog sela, u kući blizu skijališta, a s njima će biti i liječnik, dr. Željko Šućur. Tako će Janica imati stalnu liječničku njegu, zlu ne trebalo.</p>
<p>Janica je nosila hrvatsku zastavu na otvaranju prethodnih Igara, u Naganu prije četiri godine. Tada je imala samo 16 godina, sve joj je to bilo strano, a bilo joj je i užasno hladno. Danas je ponosna što će nositi zastavu, iako smatra da bi možda bilo bolje da ju nosi bobaš Igor Boraska.</p>
<p>- Boraska ima mnogo osvojenih medalja, ima broncu s ljetnih olimpijskih igara i bilo bi sjajno da je on nosi. Da je Boraska nosi, ja bih mogla cijelo vrijeme mahati i pozdravljati sve, ovako ću držati zastavu. No, meni je velika čast što ću je nositi i sretna sam zbog toga, rekla je Janica, dodavši kako se nada da će zastava biti lakša nego što je bila u Naganu.</p>
<p>- Valjda će biti lakša, u Naganu sam mislila da će mi ruke otpasti, što od hladnoće, što od težine, veli Janica.</p>
<p>Koliko god može biti logično da zastavu nosi Boraska, činjenica je da je Janica zaštitni i prepoznatljivi znak Hrvatske u svijetu zimskih sportova, Kostelićima su olimpijske igre ipak vrhunac svega i s te je strane sasvim razumljivo da zastavu ponovno nosi Janica Kostelić.</p>
<p>Danas Janica više nije mala tinejdžerka, koja je sve iznenadila svojim osmim mjestom u kombinaciji, već pobjednica Svjetskog kupa, najbolja slalomašica svijeta i jedna od skijašica koju svrstavaju u krug kandidatkinja za olimpijsku medalju, iako se ove sezone borila s ozljedama.</p>
<p>- Kakva očekivanja?! Mi imamo cilj! A koji je naš cilj svi znaju, to je olimpijska medalja. Druga je stvar hoće li se taj cilj ispuniti, veli tata Kostelić kojem se na spomen očekivanja digne kosa na glavi.</p>
<p>Sretan put Kostelićima. Oni najbolje znaju što im je činiti...</p>
<p>Cilj je u obitelji Kostelić oduvijek bio jasan, sve je rađeno prema planu i ispunilo se. Taj su plan uvijek omele nezgode, ozljede, oporavci, ali na kraju je sve sjelo na svoje mjesto. Tako je i ovaj put sa ZOI. Bez obzira na cilj, znajući koliko se Janica mučila ove sezone s operacijama i oporavcima, nije pošteno ni objektivno od nje tražiti medalju. Ona voli pobjedu više od svega i sve će napraviti da stane na postolje, bez predaje, bez obzira na bolove ili loše okolnosti. Zato samo treba vjerovati u nju i poželjeti joj sve najbolje, a Janica će napraviti ostalo.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatski tenis dobio Akademiju</p>
<p>Obično kritički pričam o Vladi, no ovoga puta moram se pokloniti premijeru Račanu, bez njegove podrške ovo ne bi bilo moguće, rekao je predsjednik Hrvatskog teniskog saveza Slaven Letica na otvaranju Hrvatske teniske akademije</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Hrvatska teniska akademija konačno je ugledala svjetlo dana. Nakon brojnih problema oko preuzimanja prostora paviljona 36 Zagrebačkog Velesajma i pripadajućeg zemljišta, koji su bili u najmu Alplan centra, Hrvatski teniski savez (HTS) uz veliku pomoć hrvatske Vlade uspio je osigurati prostor za »kapitalnu stvar koja će bitno unaprijediti tenis u Hrvatskoj«.</p>
<p>- Obično kritički pričam o Vladi, no ovoga puta moram se pokloniti premijeru Račanu, bez njegove podrške ovo ne bi bilo moguće, rekao je predsjednik HTS-a Slaven Letica, koji je prošle godine prijetio otkazom, budući da nje bilo uvjeta za otvaranje Akademije, njegovog primarnog cilja kao prvog čovjeka hrvatskog tenisa.</p>
<p>Na prigodnoj svečanosti uz Račana i Leticu bili su i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zdravko Hebel te teniski reprezentativci s izbornikom Nikolom Pilićem. Potpisani su ugovori između HTS-a i Zagrebačkog Velesajma o najmu spomenutog prostora na 15 godina, kao i ugovor između HTS-a i INA Milleniuma o sponzorstvu Akademije s 100.000 eura godišnje.</p>
<p>- Hvala Vladi i Račanu na velikoj pomoći. Kako ću u penziju puno prije od Ljubičića, rado ću pomoći u radu Akademije i odgajanju mladih tenisača nakon završetka karijere, rekao je Goran Ivanišević.</p>
<p>Hrvatska Vlada je pomogla utoliko što je sanirala dugove koje je napravio Alplan centar i njegov predsjednik Alan Mecinger, koji je od Hrvatske poštanke banke digao kredit u iznosu 2 milijuna njemačkih maraka, a ujedno je i ostao dužan Zagrebačkom velesajmu za najam prostora. Tako je HTS-u prostor na ZV prepušten na korištenje bez ikakvih dugova. - Zadovoljstvo mi je prisustvovati ovako važnom danu za hrvatski tenis, a posebno mi je drago je što je i hrvatska Vlada mogla pomoći u ostvarivanju ovog projekta, riječi su premijera Račana.</p>
<p>Nakon toga uslijedilo je simbolično otvaranje Akademije, Ivan Ljubičić i Ivica Račan s jedne te Goran Ivanišević i Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave INA-e, s druge strane mreže odigrali su nekoliko poena.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ode li na operaciju, Tudor neće biti spreman za SP! </p>
<p>Liječnici u Juventusu smatraju da će se uobičajenom terapijom sanirati ozljeda Tudorovog gležnja, te da operacija u procesu oporavka zaista nije potrebna </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Iako se u prvi mah činilo da je Tudorova ozljeda gležnja pogoršana nakon treninga Juventusa još u ponedjeljak, najsvježije informacija ipak će barem malo oraspoložiti hrvatskog izbornika Mirka Jozića. Naime, Igor Tudor koji već dva mjeseca ne nastupa za svoj Juventus pokušavajući zaliječiti ozljedu desnog gležnja na treningu je u jednom duelu osjetio bol, gležanj je natekao a to je značilo samo jedno. Ozljeda je pogoršana! Mnogi su pomislili kako će Tudor morati pod hitno na operacijski stol.</p>
<p>Što bi to značilo? Najvjerojatnije i činjenicu da Tudor ne bi mogao nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Japanu. Međutim, nakon što je splasnula oteklina liječnici u Juventusu ne kriju optimizam. Ističu da će se ozljeda gležnja sanirati uobičajenom terapijom, najprije s mirovanjem, potom s lakšim treninzima uz uobičajene liječničke mjere. </p>
<p>- Baš nemam sreće, no lijčnici mi kažu da ništa nije strašno. Zacijelo ću još pauzirati negdje oko mjesec dana, a potom bih mogao zaigrati. Mislim da se najgore izbjeglo, veli Tudor. </p>
<p>Igor Tudor je, bez ikakve sumnje, jedan od najbitnijih igrača u koncepciji Mirka Jozića. Uostalom, Tudor je to potvrdio i u kvalifikacijama za SP kada je bio i naš najstandardniji, da ne kažemo i najbolji igrač. </p>
<p>- Discipliniran sam igrač, dok se ozljeda posve ne zaliječi neću ići na teren, kaže Tudor koji je posljednju utakmicu igrao još na početku prosinca u Londonu za svoj Juventus protiv Arsenala u Ligi prvaka. </p>
<p>Inače, Tudor je prije treninga na kojem se ozljeda pogoršala bio u najužem izboru za nastup protiv Milana u kup utakmici u srijedu. Naravno, Tudor sad neće nastupiti, mirovanje će potrajati još barem mjesec dana, a zacijelo će naš izbornik Mirko Jozić biti najpozorniji pratitelj Tudorovog stanja. </p>
<p>- Živim za Svjetsko prvenstvo i sve ću dati da se kao discipliniran pacijent oporavim i stavim na raspolaganje Joziću. </p>
<p>A.K.K.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jozić bez popusta prema bilo komu</p>
<p>Među 22 kandidata za prijateljsku utakmicu protiv Bugarske, 13. veljače u Rijeci, Jozić pozvao sve »iz prvih redova«, neovisno o njihovom zdravstvenom stanju, i do daljnjega ne želi čuti riječ »otkazivanje« / Među pozvanima su i T. Marić, Šimunić, Šerić, Olić</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Za Mirka Jozića, izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, više ne postoji pojam »otkazivanja utakmica«. Barem ne do SP, jer »i tako je malo prigoda za okupljanje i utakmice, da bi ih igrači još i zaobilazili«.</p>
<p> Tim je riječima Jozić u biti igračima sasjekao bilo kakvu mogućnost zaobilaženja riječke prijateljske utakmice s Bugarskom, 13. veljače. Za spomenutu je utakmicu pozvao 22 reprezentativca, no neki od njih će, zbog problema s ozljedama, doista teško moći iznijeti utakmicu, pa samim time baš i ne vide smisao poziva. Kao primjerice, rekonvalescent Igor Štimac, pa Alen Bokšić, koji se pomalo tuži na ozlijedu, a izbornika je i Igor Tudor iznenadio viješću o iznenadnom pogoršanju ozljede stopala, čak i mogućnošću operacije.</p>
<p> Pridoda li se tomu i nakana Roberta Prosinečkog da zaobiđe Rijeku »zbog interesa njegovog engleskog kluba«, onda je sasvim jasno zašto je Jozić uporan i zašto inzistira na dolasku svih »iz prvih redova«. Osim kad je riječ o Niki Kovaču za kojega je objektivno neprimjereno da se pojavljuje na - štakama.</p>
<p> - Okupljanje u Rijeci nije samo u funkciji utakmice, nego i prigoda svih središnjih kandidata za nastup na SP kako bi se uputili u sve detalje života i zahtjeva, koji stoje pred njima do odlaska u Japan i Koreju. Zato i više ne priznajem riječ »otkazivanje zbog ovog ili onog razloga«, dodao je izbornik.</p>
<p> Stoga su, dakako, na Jozićevom popisu i svi spomenuti igrači. Također i donedavno ozlijeđeni vratar Stipe Pletikosa, koji »u Rijeci neće braniti ako ne nastupi na turniru u Širokom Brijegu«.</p>
<p> Zato je Jozić, kako naglašava, i proširio krug kandidata sa 20 na 22. Tu su i neka nova imena za provjeru, kao dva »Nijemca« Tomislav Marić i Josip Šimunić, te »Talijan« Anthony Šerić. Dakako, tu je i Ivica Olić, tako da je lista pozvanih sljedeća: Pletikosa, Butina, Živković, R. Kovač, Šimunić, Tudor, Štimac, Šimić, Jarni, Stanić, Soldo, Tomas, Šerić, Prosinečki, Rapaić, Vugrinec, Vlaović, Bokšić, Šuker, Balaban, T. Marić i Olić.</p>
<p> Oglasio se i Martin Novoselac i iznio imena 19 kandidata za utakmicu mladih reprezentacija (do 21) Hrvatske i Bugarske, također 13 veljače, ali u Kostreni. Pozvani su: Šarlija, Srna, Maras, Budičin, Lučić, Ješe, Brkić, Petrić, Abramović, Babić, Carević, Slavica, Zahora, Brajković, Šafarić, Mikulić, Koretić, Dunković, Kartelo.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izbjeći odluku u zadnjoj utakmici</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - O kvalifikacijama za nogometno EP 2004. godine u našoj će reprezentaciji razmišljati tek kad završi SP. Tako, barem, voli naglasiti izbornik Mirko Jozić. No, nije uopće nebitno kako će proći dogovorni sastanak delegacija 8. kvalifikaciske skupine u srijedu, 6. veljače u Zagrebu, kojemu će nazočiti i predstavnici Andore, Belgiji, Bugarske, Estonije i Hrvatske.</p>
<p>Sve su delegacije najavile svoje najjače »sastave«, od domaćina Hrvatske, pa Bugarske i Belgije, kojima će nazočiti i izbornici. Očekuje se bespoštedno »mačevanje« za svoje interese trenutačno obavijene tajnom. A jedino što se znade jest želja Bugara da prvu i zadnju utakmicu igraju s Hrvatskom. S naglaskom da nemaju ništa protiv da druga bude u Hrvatskoj:</p>
<p> - Ako Bugarima to odgovara, spremni smo na taj prijedlog. No, ovog puta ne želim da nam zadnja utakmica kvalifikacija bude i odlučujuća, nego da razbijemo tu famu i posao obavimo prije nje. Tako se moramo i postaviti pri traženju optimalnog našeg rasporeda, kazuje Jozić. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Zagreb neće izdržati pritisak!« </p>
<p>Reprezentativni vratar sretan je što se oporavio od ozljede, priprema se za SP, ali i nastavak prvenstva u kojem vodeći Zagreb bježi Hajduku sedam bodova </p>
<p>METKOVIĆ, 5. veljače</p>
<p> - Reprezentativni vratar i čuvar Hajdukove mreže Stipe Pletikosa nakon dugo vremena stao je na vrata svoje momčadi. Na pripremama Hajduka u Metkoviću radi naporno, ozbiljno i kvalitetno pa sve govori da će u nastavku prvenstva biti u dobroj formi te da naš izbornik na SP može računati na pouzdanog vratara u vrhunskom izdanju. </p>
<p>- Sad je sve u redu. Najbitnije je da nisam mnogo toga propustio, iako je tako izgledalo. Stručni stožer je zajedno sa mnom ocijenio da je bolje da ne branim i da se dobro pripremim. Bitno je odraditi kvalitetne vratarske treninge. A to nisam mogao zbog ozljede. Dobro sam iskoristio rad u teretani radeći s Lukom Radmanom. Osjećam da smo posao dobro obavili, tako da sam zadovoljan ja, ali i trener vratara Tonči Gabrić. </p>
<p>Pletikosa očekuje da će protiv Širokog Brijega u petak braniti svih 90 minuta jer se momčad mora uigravati. Idućega tjedna, naime, slijedi prijateljski nastup reprezentacije, a i to je značajan nastup, s obzirom na plan priprema za SP. </p>
<p>- Za SP teško sada možemo postavljati cilj, ali da bi prošli prvi krug moramo živjeti kao jedan, baš onako kako se radilo i živjelo na SP u Francuskoj. Nije dobro postavljati imperative jer je tada teže ostvariti ciljeve, ali je sigurno da naša reprezentacija ima kvalitetu. To smo dokazali i u kvalifikacijama izravnim plasmanom, a mnogi su jaki sastavi ostali kod kuće, poput Nizozemca ili Čeha. Ne smijemo podcijeniti, ali ni precijeniti naše sposobnosti i mogućnosti, kaže Pletikosa.</p>
<p> O reprezentaciji Pletikosa još priča:</p>
<p> - Izbornik je pokazao da je vrstan stručnjak koji zna svoj posao. Njemu će biti najteže sve izbalansirati, ali bih se složio s njegovom tvrdnjom i mišljenjem da igrači koji su iznijeli kvalifikacije moraju sigurno imati prednost pred ostalima. Mislim da će tako i biti. To je zaista realno. </p>
<p>• Zagreb bježi sedam velikih bodova Hajduku. Može li Hajduk ipak prvi na cilj?</p>
<p>- Razlika je velika, to je činjenica. Nikad neću prežaliti utakmicu protiv Osijeka. Ne žalim za porazom protiv Zagreba. Mi smo protiv Zagreba imali prilike, ali ih nismo iskoristili. No, utakmica protiv Osijeka je bila veliki propust, da smo tada pobijedili razlika bi bila pet bodova i naša bi pozicija bila sasvim drukčija. Ipak, imamo 12 utakmica. Vidjet ćemo što će biti. Nastavi li Zagreb u ovakvom ritmu svaka čast. Osobno mislim da neće izdržati taj pritisak. Ako izdrži, kapa dolje, mi ćemo im morati čestitati. </p>
<p>• Ima onih koji misle da je Slaven Bilić neiskusan trener. Hoće li izdržati napore, je li pohvatao sve konce?</p>
<p>- Zajedno smo igrali kad se vratio iz Engleske. Držim da su on i trener Pudar izvrsna kombinacija. Pazite, ako i nema trenerskog iskustva on to nadoknađuje svojom osobnošću, karakterom i to onim pobjedničkim. Ima znanja i metoda da sve to prenese na nas igrače. Normalno da bih ga volio vidjeti ispred sebe u obrambenom zidu i velika je šteta što nije odigrao još dvije-tri sezone. Zna se koliko nam je značilo kad smo osvojili Kup. Ali, tu je naš Igor Štimac, pravi vođa u klubu i u reprezentaciji. Sve to dosta dobro funkcionira, samo da nas ozljede zaobiđu i bit će sve u redu, optimistički će Pletikosa. </p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Poraz Splita CO</p>
<p>SPLIT, 5. veljače</p>
<p> - Košarkaši Splita CO u osmini finala Saporta kupa igrat će protiv Lietuvos Rytasa, jer su u posljednjem, 10. kolu skupine C izgubili od beogradskog Železnika sa 73-78. Veći dio utakmice gostujuća momčad je bila bolja, no početkom nastavka Splićani su zaigrali puno bolje, preokrenuli rezultat i sedam minuta prije kraja poveli (65-62), no nisu znali sačuvati prednost i pobijediti. </p>
<p>- Ovako više ne ide, više neću trpiti nedisciplinu u igri. Igrat ćemo utakmice samo s petoricom igrača koji su spremni uložiti maksimum volje i truda, rekao je trener Splita Vušković.</p>
<p>• Mala dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT CROATIA OSIGURANJE - FMP ŽELEZNIK 73-78 (19-30, 15-12, 19-14, 20-22)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 5, Mimica 8 (2-2), Tomeljak 6, Kuqo 13 (2-2), Žižić 15 (5-6), Rančić 1 (1-2), Ukić 9 (2-2), Pašalić, Grgurević 10 (3-6), Oršulić 6 (2-4).</p>
<p>FMP ŽELEZNIK: Matić 5, Popović 6 (6-6), Zoroski 19 (6-9), Bratić, Kecman 22 (8-11), Djorić, Pantić, Nikolić 11 (1-2), Marijanović 11 (2-3), Stevanović 4.</p>
<p>SUCI: Voreagis (Grčka), Kolar (Slovenija). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dušan KECMAN </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona zaziva čudo</p>
<p>Ciboni neće biti dostatna samo pobjeda protiv francuskog protivnika na njegovom terenu, već se mora poklopiti i cijeli niz rezultata kako bi »vukovi« ostali u utrci za četvrto mjesto u skupini</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - U nadi da se još uvijek može dogoditi čudo, odnosno, da se još uvijek mogu plasirati u drugi krug natjecanja u Euroligi, igrači Cibone VIP u utorak poslijepodne su otputovali u Lyon gdje ih u srijedu navečer (20.30 sati) očekuje ogled protiv ASVEL-a.</p>
<p>No, Ciboni neće biti dostatna samo pobjeda protiv francuskog protivnika na njegovom terenu, već se mora poklopiti i cijeli niz rezultata kako bi »vukovi« ostali u utrci za četvrto mjesto u skupini. Naime, Ural Great mora svladati AEK u Ateni, a neophodno je i da Scavolini u Pesaru nadjača Partizan.</p>
<p>- U svakom slučaju idemo u Francusku pobijediti i na taj se način revanširati za poraz u Zagrebu. Što se ostalih rezultata tiče, pobjede Scavolinija i Urala nisu nemoguće, stoga se vrijedi nadati, kazao je uoči odlaska u Lyon trener Cibone Jasmin Repeša.
Na žalost, Repeša nakon odlaska Reggija Freemana i ozljede Borisa Džidića može računati na samo desetoricu igrača što se pokazalo problematičnim na utakmici protiv Krke u posljednjem kolu Goodyear lige. Cibona je u Novom Mestu poražena 92-86, a po tko zna koji puta zaredom, »vukovi« su jedva »krpali rupe« izazvane nedostatkom centara.</p>
<p>Upravo suprotno, momčad koju predvodi Bogdan Tanjević u prošlom je kolu francuskog prvenstva svladala Strasbourg 73-61, te se tako zadržala na drugom mjestu na tablici. Naš Nikola Vujčić ponovo je zablistao ubacivši 12 poena, a dobru formu su potvrdili i Harold Mrazek (15 poena) i Yann Bonato (12). Iako se na spomenutom ogledu nisu posebno istaknuli, Kyle Hill, Tim Ness, John Celestand i Nikola Radulović, također su igrači na koje će »cibosi« morati itekako pripaziti.</p>
<p>- ASVEL je momčad koja s puno rotacija nastoji zadržati jak tempo. Ipak, njihova najveća prednost biti će činjenica da igraju pred svojom publikom, bez obzira što su s dolaskom Vujčića dobili na kvaliteti 20-30 posto. Uglavnom, zadržimo li »hladnu glavu«, vjerujem da imamo realne izglede vratiti se iz Francuske kao pobjednici, kazao je Repeša.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Suradnja Ankare i Zagreba u uspostavi mira u BiH </p>
<p>ANKARA, 5. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić i njegov turski domaćin Ömer Izgi ocijenili su u utorak u Ankari da su pregovori dvaju izaslanstava novi, krupan doprinos razvitku i produbljenju međudržavne suradnje. A ta suradnja, istaknuli su, nije opterećena nikakvim preprekama. </p>
<p>Tomčić je poručio da Hrvatska i Turska žele biti konstruktivni članovi međunarodne zajednice i pridonositi svjetskom boljitku, ali i sačuvati svoje posebnosti - kulturu, tradiciju i neovisnost. </p>
<p>Predsjednik turskog parlamenta Izgi rekao je da su dosadašnji susreti najviših dužnosnika dviju zemalja pridonijeli proširenju bilateralne suradnje. Zauzeo se za jačanje gospodarske i trgovinske suradnje koja »zaostaje za odličnim političkim odnosima«. </p>
<p>Izgi je ukazao da Ankara i Zagreb trebaju tijesno surađivati na uspostavi mira i sigurnosti u BiH. To se, rekao je, posebice odnosi na jačanje veza triju konstitutivnih naroda u BiH. »Nužno je da Hrvati, Bošnjaci i Srbi doživljavaju i smatraju BiH kao svoju domovinu«, istaknuo je Izgi. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Islamski ekstremisti šire vjersku mržnju Britanijom</p>
<p>Crni šeik s Jamajke putuje Britanijom i poziva mlade muslimane na sveti rat i ubijanje Židova</p>
<p>LONDON, 5. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Islamski šeik porijeklom s Jamajke obilazi Veliku Britaniju, pozivajući svoje sljedbenike u »sveti rat« i nagovarajući ih na ubijanje Židova. Riječ je o 38-godišnjem Abdullahu el Faisalu, koji svoja ekstremistička predavanja drži u Londonu i drugim britanskim gradovima, poput Manchestera, Birminghama i Coventryja. Nakon lanjskog terorističkog udara na Ameriku te rata u Afganistanu, islamski ekstremisti poput Faisala nastoje što više proširiti svoj utjecaj na Otoku. </p>
<p>Faisal je u Britaniji stekao već mnogo sljedbenika. Svoju poruku mržnje protiv Židova on je snimio i na tonske kazete koje se otvoreno prodaju po islamskim knjižarama u Britaniji. Na jednoj od tih kazeta Faisal otvoreno zagovara ubijanje Židova. Njegova poruka mnogo je ekstremnija od poruke američkog crnog separatista Louisa Farrakhana kome je Britanija tek nedavno dopustila ulazak u zemlju. </p>
<p>No u Faisalovom slučaju britanske vlasti još nisu reagirale. Na svojim kazetama, islamski propovjednik s Jamajke poziva muslimane na borbu protiv Zapada. Onima koji poginu u »svetom ratu« šeik obećava da će ga u raju dočekati 72 djevice. </p>
<p>Židovske organizacije i udruženja za borbu protiv fašizma traže od britanskih vlasti da krivično gone Faisala zbog širenja vjerske i rasne mržnje i pozivanja na terorizam. Tony Robinson iz »Searchlight«, britanske organizacije za borbu protiv fašizma tvrdi da je na Otoku u opticaju mnogo materijala koji šire vjersku i rasnu mržnju, a da vlasti ne poduzimaju dovoljno. </p>
<p>Nakon terorističkog udara na Sjedinjene Države, šeik Faisal izdao je i dvije nove kazete. Na jednoj od njih čuje se kako se propovjednik s Jamajke skupini britanskih učenika obraća riječima: »Svi vi koji sjedite preda mnom ste vojnici. Ima li smisla da budete vojnici ako ne znati pucati iz kalašnjikova? Za sve vas je obavezno treniranje za džihad.« Svoje slušateljstvo Faisal na toj traci uvjerava da oni koji poginu u svetom ratu ne osjećaju nikakve boli. »Čak i ako na vas lansiraju raketu, bol koju osjetite ravna je ubodu komarca. Naprijed se ne ide glasačkom kutijom nego samo metkom«, kaže on. </p>
<p>Taj islamski ekstremist rodio se na Jamajci pod imenom William Forest u kršćanskoj obitelji, ali je u ranoj mladosti pao pod utjecaj jednog nastavnika muslimana. Nakon što je osam godina proveo u Saudijskoj Arabiji proučavajući islam, postao je prvi crni muslimanski šeik s Kariba. On je samo je jedan od više ekstremista koji trenutačno u Britaniji radikaliziraju mladiće stranog porijekla. Svoj utjecaj najviše šire na doseljeničku djecu čiji su roditelji stigli na Otok iz Pakistana ili neke druge zemlje koja je nekoć bila pod britanskom krunom. Militantni muslimani posebno se okupljaju oko dviju londonskih džamija - u Brixtonu te u Finsbury Parku. </p>
<p>Kao još jedno neočekivano središte islamskog ekstremizma pojavio se i gradić Tipton na sjeveru Engleske. Čak četvorica mladih muslimana iz tog gradapošla su se boriti u Afganistan. Dvojici se tamo zameo trag, a dvojica su zarobljenici u američkom logoru Guantanamo na Kubi. Zgranute obitelji tih mladića, koje su, doselivši iz Pakistana prihvatile zapadnjački način života, ni sada sasvim ne shvaćaju što se to dogodilo s njihovim sinovima. </p>
<p>Britanske tajne službe nisu na Otoku do sada uspjele pronaći nijednu aktivnu ćeliju Al Qaide, terorističke mreže Osame bin Ladena. No diljem Britanije djeluju različite ekstremističke islamske organizacije. Također se vjeruje da su mnogi važni Bin Ladenovi suradnici i sljedbenici - poput Charlesa Reida, čovjeka koji je pokušao raznijeti zrakoplov pomoću eksploziva u cipeli - bili vrbovani baš na Otoku.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Španjolci ubrzavaju obrambeno osamostaljivanje EU</p>
<p>EU intenzivno traži odgovore kako financirati mirovne misije, tko će dati koliko trupa, kako će funkcionirati zajednička EU policija, koliko će NATO-ovih kapaciteta moći koristiti i koliko će to Uniju koštati</p>
<p>BRUXELLES, 5. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ambicija španjolskog predsjedništva Europskom unijom je u ovoj godini postaviti sve praktične elemente zajedničke europske obrane i sigurnosti i time održati ambiciozan plan obrambenog i sigurnosnog osamostaljivanja. Usprkos dobrim željama, na putu do cilja je toliko količina prepreka da je malo vjerojatno njihovo uklanjanje u željenom terminu. </p>
<p>Ovaj je posao ionako već duže vrijeme na ledu, što radi grčkih prigovora, što zbog turskog nezadovoljstva činjenicom da je Turska marginalizirana europskim osamostaljivanjem, a i neke EU članice NATO-a nisu sigurne hoće li obrambeno samostalnija EU značiti slabiji NATO. </p>
<p>NATO-ovim se članovima iz EU redovno prigovara da ulažu premalo u obranu i da su europske vojske inferiorne američkoj u ključnim oblastima vojnog pogona, počevši od transporta preko »pametnih« projektila do obavještajnog rada. Europske su države unijele nove komplikacije projektom zajedničkog vojnog transportera (»airbus«) koji lebdi između narudžaba i odbacivanja. Za financiranje njemačkog kontingenta zrakoplova iz proračuna traži se privola parlamenta; prva je narudžba u ovogodišnjem budžetu dobila zeleno svjetlo, ali nitko ne može prejudicirati stavove novog saziva njemačke savezne skupštine. Talijani su odustali od sudjelovanja u projektu, što se više pripisuje politici, a manje vojnim potrebama i mogućnostima proračuna. </p>
<p>EU je nadalje u brizi kako zamijeniti staru tehniku novima. Na opće iznenađenje, nove NATO-ove članice i zemlje kandidati za EU raspoloženiji su za kupnju švedskih proizvoda (»grippena«) negoli za čeprkanje po američkim polovnim lovcima. </p>
<p>Unijini su ministri, pokušavajući požuriti posao stvaranja europske obrane, jednoglasno digli ruke za europske policijske snage. U EU mirovnim trupama od šezdesetak tisuća vojnika na terenu, neke akcije provedbe i učvršćivanja mira dobila bi EU policija i za nju je rezervirano pet tisuća ljudi. Policije i onako redovno treniraju zajedničke zadatke, poput nedavne vježbe u Francuskoj kada su se policijski specijalci Petnaestorice snalazili u uvjetima uvođenja reda na nekom EU summitu i posao su obavili toliko dobro da je sve prisutnija ideja o stalnim EU policijskim snagama za osiguravanje reda na velikim skupovima. </p>
<p>EU je prihvatila da 500 njezinih policajaca zamijeni sadašnje međunarodne policijske snage u BiH kad im istekne mandat. To je dobra priliku za praktičnu provjeru sposobnosti djelovanja u stvarnoj situaciji. Istovremeno, španjolski je premijer Jose Maria Aznar zatražio da EU trupe od NATO-a preuzmu jednostavnu, malu makedonsku misiju, pogotovo što je operacija »Jantarna lisica« praktično (iako ne formalno!) europska jer glavninu trupa i vodstvo operacije daju Nijemci. Američko bi se prisustvo u regiji svelo na simbolično, tek toliko da se poštuje NATO-ova odluka »zajedno smo došli, skupa ćemo otići«. EU je dala do znanja da bi htjela značajniju ulogu i u BiH. </p>
<p>Iako su Amerikanci galamili da žele samostalniju EU, Kada je EU potvrdila da želi samostalnost, makar za početak i za prvu provjeru u Makedoniji, NATO je ostao nezainteresiran prepuštajući diplomaciji da obavi svoj dio uvjeravanja. U međuvremenu, EU intenzivno traži odgovore kako financirati mirovne misije, tko će dati koliko trupa, kako će funkcionirati zajednička EU policija, koliko će NATO-ovih kapaciteta moći koristiti i koliko će to Uniju koštati. </p>
<p>Uz proširenje, unutarnje reforme, antiterorizam, euro, vanjsku politiku i sve ostale standardne, redovne brige, španjolsko Predsjedništvo ovog trenutka na leđima drži zaista povelik teret.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>EU vizije zasjenjene tvrdim razgovorima o subvencijama</p>
<p>BERLIN, 5. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka i Francuska pripremaju zajedničku strategiju za sastanak EU u Barceloni, na kojemu će glavna tema biti reforme Unije. To je jedan od rezultata redovnih njemačko-francuskih konzultacija koje su u ponedjeljak uvečer u Potsdamu kod Berlina imali njemački kancelar Gerhard Schröder, francuski predsjednik Jacques Chirac i premjer Lionel Jospin te šefovi diplomacija Joschka Fischer i Hubert Vedrine. Razgovarano je i o proširenju EU. </p>
<p>Tradicionalnim njemačko-francuskim konzultacijama i ovaj se put htio stvoriti dojam o zajedničkoj radionici EU vizija. Schröder i Chirac su novinarima tvrdili da »Unija ne smije biti samo zajedničko tržište nego i zajedničke vrijednosti«. Schröder je, dapače, ustvrdio da Njemačka i Francuska »Europu poimaju kao zajednički socijalni model«. </p>
<p>Međutim, dvojica političara su i ovaj put su pokazali da su im, uz velike europske ideje, na srcu i »mali« nacionalni interesi. Europsko povjerenstvo je također predložilo da se za proširenje Unije od 2003. do 2006. godine izdvoji 28 milijardi eura. </p>
<p>S druge strane, Poljska i Češka tu sumu drže nedovoljnom. Štoviše, Poljska i Češka, kao i druge kandidatkinje za EU, opravdano strahuju da će na taj način biti drugorazredne članice EU. Inače, najveći dio novca koji je Unija predvidjela bit će potrošen na regionalnu pomoć i poljoprivredu. Rasprava o tomu dolazi za Pariz i Berlin u vrlo nezgodnom vremenu predizbornog natjecanja. Zato zvuče uvjerljivo tvrdnje novinara bliskih njemačkoj delegaciji da su se vodili »tvrdi razgovori o subvencijama, a ne o vizijama EU«. </p>
<p>Chirac je novinarima izjavio da će »s velikom pozornosti proučiti prijedloge Europske komisije o postupnom povišenju agrarnih subvencija. Nove zemlje članice EU dobivale bi za poljoprivredu samo 25 posto iznosa što ga dobivaju starosjedioci. Tek 2013. nove bi članice dobivale puni iznos subvenicja. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Trst je čvorište mreže novih trgovaca robljem</p>
<p>TRST, 5. veljače</p>
<p> - Tršćanski državni odvjetnik Nicola Maria Pace dao je tršćanskom listu Il Piccolo intervju u kojem govori o trgovini robljem, drogom i ljudskim organima, koja prolazi kroz Trst. Pace tvrdi da je Trst postao zbog svoga položaja glavnim tržištem roblja, droge i organa, pri čemu je u prvom planu ilegalna imigracija iz Kine, Bangladeša i drugih dalekoistočnih zemalja. </p>
<p>Radi suprotstavljanja toj novoj mafiji stvorena je velika međunarodna istražna mreža, koja uspješno djeluje na području Slovenije, a sada se ta preventivno-istražna mreža kani proširiti i na područje Hrvatske, preko koje su vodili kopneni imigracijski kanali prema Trstu, tvrdi N. M. Pace.</p>
<p>U kanalima mreže distribucije roblja, maloljetnici se, primjerice, u Kini od obitelji preko posebnih »agencija« otkupljuju za 10 milijuna lira.</p>
<p> Njihovim prebacivanjem u Europu bavi se drugi nivo mafijine mreže, uglavnom na Balkanu, a u Trstu, gdje postoji jaka kineska kolonija, otkupljuju ih za tridesetak milijuna lira. Te uobičajene cijene, kaže Pace, mogu se i udeseterostručiti ako je ilegalac namijenjen prodaji organa radi daljnje transplantacije. </p>
<p>Za sada u Italiji nije pouzdano utvrđena mreža trgovaca ljudskim organima, ali prije nekoliko dana - tvrdi Pace obavijestio ga je istražitelj iz Münchena da je tamo uhićen neki Rumunj koji je centrima za transplantaciju organa nudio kompletna ljudska tijela. Ilegalni useljenici, osobito maloljetnici oba ju spolova, prodaju se dalje radi prostitucije, a glavni punkt gdje se utvrđuje njihova »kvaliteta« jeste dionica autoceste između Trsta i Venecije. Tamo je prava tržnica robljem kao u robovlasničko doba - tvrdi N.M. Pace.</p>
<p>Kako se u ovom slučaju radi o nesvakidašnjim mafijaškim poslovima, istražitelji su se oslonili na posebnu studiju Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Chicagu koje se pozabavilo analizom »poslovanja« nove mafije. Pokazalo se da su kriminalne radnje tek slijedile interese novonastalog tržišta ljudima.</p>
<p>Istražitelji su dosad detektirali osam vitalnih baza nove mafije u Slovenijji, sedam na Filipinima, 16 u Kini i više njih u Bangladešu. Uz to, trgovina ljudima koja je donedavno išla kopnenim putem prebacila se sada i na morske rute, jer u Trst svakodnevno stižu tisuće kontejnera koje je teško kontrolirati i u kojima uz »robove« u Trst stižu i velike pošiljke droge. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Oštre replike u Sarajevu na Kleinove izjave o državnosti BiH</p>
<p>SARAJEVO, 5. veljače</p>
<p> - Izjave Jacquesa Kleina, šefa UN-ove misije u BiH da je Alija Izetbegović početkom rata »ponudio« Hercegovinu hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, i da Bosna i Hercegovina nikad u povijesti nije bila država izazvale su burne reakcije u Sarajevu.</p>
<p>»Ne vjerujem da je gospodin Izetbegović ikad ponudio Tuđmanu takvo što. Svatko tko poznaje predsjednika Izetbegovića i njegovo zalaganje za cjelovitu i jedinstvenu državu Bosnu i Hercegovinu zna da on nikada ne bi pristao na takve aranžmane«, kazala je za Vjesnik potpredsjednica Stranke demokratske akcije Seada Palavrić.</p>
<p>Klein je spomenutu izjavu dao za Hrvatsku televiziju. Usprkos velikom zanimanju novinara, sam Izetbegović se do utorka poslijepodne nije oglasio u povodu izjave šefa UN-ove misije. No, u Sarajevu je možda još i veće ogorčenje izazvala Kleinova tvrdnja u kojoj je negirao postojanje državnosti Bosne u prošlosti. Podsjetimo, on je rekao da je »posljednji put kada je na tom prostoru postojalo nešto slično državi bilo u vrijeme srednjovjekovnog hrvatskog kraljevstva«.</p>
<p>»Klein samo ponavlja poznate Tuđmanove teze. Ta njegova tvrdnja je najobičnija glupost i u najmanju ruku pokazuje Kleinovo nepoznavanje teme o kojoj govori. No, moralan čovjek ne bi govorio o stvari koju ne poznaje. U svakom slučaju, riječ je o vrlo drskoj izjavi«, kazao je akademik Muhamed Filipović. On podsjeća da su bosanske granice povijesno najstarije na ovom području.</p>
<p>Slično u izjavi za naš list kaže i Seada Palavrić: »Upoznata sam sa sadržajem Kleinove izjave, i s obzirom na njezin kontekst, vjerujem da ju je dao u dobroj namjeri. No, činjenica je da ne stoje navodi o tome da BiH nikada u povijesti nije bila država. Uostalom, i za vrijeme Austro-Ugarske ona je imala svoje zemaljsku vladu, slično je bilo i u turskom razdoblju kad je Bosna imala značajan stupanj autonomije, a u bivšoj Jugoslaviji BiH je imala ravnopravan status ostalim republikama. Mislim da nije korektno govoriti o tome da Bosna nije imala državnost izvan i prije SFRJ«.</p>
<p>Nema sumnje da će Kleinove izjave rasplamsati »povijesne rasprave« koje se o Bosni uglavnom vode s viškom žučljivosti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Mostar glavni grad FBiH u zamjenu za treći entitet?</p>
<p>MOSTAR, 5. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dok Petritsch »nudi« Mostaru da bude glavni grad Federacije i tako nekadašnji glavni grad HR Herceg-Bosne »postane ravnopravan sa Sarajevom i Banjom Lukom«, dotle Ante Jelavić, predsjednik HDZ-a BiH izjavljuje kako će upravo visoki predstavnik »biti najzaslužniji što će se u BiH uspostaviti federalna jedinica«.</p>
<p> Iako će se nekomu na prvi pogled učiniti kako je Petritscheva ideja o »ravnopravnosti« Mostara s Banjom Lukom i Sarajevom, odnosno o potrebi postojanja tri centra u BiH, kako je to kazao Petritsch, zapravo na tragu nastojanja hrvatskih stranaka u BiH okupljenih oko Hrvatskoga narodnog sabora na čelu s HDZ-om, da Hrvati u BiH dobiju svoj, treći entitet, bolji poznavatelji ovdašnjih zbivanja »Petritschevu ponudu« sagledavaju u sasvim drugom kontekstu.</p>
<p> Oni drže kako Petritsch idejom o Mostaru kao glavnom gradu FBiH pokušava zapravo »amortizirati« nezadovoljstvo Hrvata u BiH načinom na koji se provode ustavne promjene, zbog čega je iznova aktualizirana priča o trećem entitetu kao neminovnosti. Konkretno, Mostar kao »treći glavni grad« (Sarajevo - BiH, Banja Luka - RS i Mostar - Federacija) da, ali treći entitet ne.</p>
<p>Da o Mostaru samo kao formalno »trećem centru« u krugovima najjače hrvatske stranke u BiH (HDZ-u) definitivno više ne razmišljaju, odnosno da neće »zagristi Petritschev mamac« i odustati od ideje o trećoj, hrvatskoj federalnoj jedinici ili entitetu, potvrdio je Ante Jelavić. On je optužio Petritscha da »zbog nedostatka hrabrosti nije iskoristio prigodu dosljedno provesti Odluku Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u BiH i na taj način uskladiti entitetske ustave s Ustavom države i time stvoriti preduvjete za izgradnju samoodržive, multietničke, multikulturalne BiH«. Nikakva zastrašivanja, od isključivanja iz političkog života pa sve do montiranih političkih suđenja i progona, poručili su Petritschu iz HDZ-a BiH, neće moći zaustaviti proces stvaranja treće federalne jedinice koju će Hrvati u BiH uspostaviti »radi zaštite svojih interesa i svoje opstojnosti«. </p>
<p>Dosadašnje Petritschevo držanje u procesu ustavnih promjena u BiH, nije nevažno podsjetiti, izazvalo je nezadovoljstvo i kod drugih hrvatskih stranaka u BiH, a nezadovoljna je djelomično i bošnjačka strana. »Kozmetičke promjene« koje se nude u prijedlozima amandmana famoznih entitetskih ustavnih povjerenstava po kojima RS ne bi imao Dom naroda, a u Federaciju u Dom naroda bila uvedena čak i kategorija »ostalih«, po mišljenju gotovo svih hrvatskih političara u BiH zapravo učvršćuje podjelu BiH na dva entiteta s građanskim većinama Srba i Bošnjaka, a Hrvate svodi na nacionalnu manjinu. Stoga se je HDZ BiH odlučio suprostaviti Wolfgangu Petritschu. Neke očite pogreške koje je u međuvremenu povukla i međunarodna administracija na čelu s OHR-om, dovele su HDZ BiH opet u poziciju da još jednom otvori pitanje konačnog rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH preko trećeg entiteta. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pretučen sarajevski muftija</p>
<p>SARAJEVO, 5. veljače</p>
<p> - Sarajevski listovi u utorak su javili o tučnjavi ispred kuće imama Careve džamije. Kako piše Oslobođenje, pripadnici sarajevske uleme, među kojima je bio i muftija sarajevski Husein ef. Smajić, pretučeni su u ponedjeljak pred kućom od skupine mladića.</p>
<p>Kako je list neslužbeno doznao, sarajevski muftija, u društvu ostalih islamskih autoriteta, uputio se prema kući imama Careve džamije Halida ef. Mulića kako bi »razgovarali o njegovom nasljedniku«. Tvrdi se da je pred imamovom kućom izaslanstvo Islamske zajednice u BiH dočekala skupina mladića, koja je, uz povike »Nećete smijeniti našeg imama«, fizički napala sarajevskog muftiju i ostale visoke dužnosnike, i nanijeli im lakše tjelesne povrede.</p>
<p>Inače, prije nekoliko dana završen je natječaj za izbor novog imama Careve džamije, što se nije dopalo pristalicama imama Mulića. Natječajem je tražen izbor imama za Carevu džamiju u kojem se, između ostalog, kaže da kandidat treba »aktivno znati engleski jezik«. Efendija Mulić, zna perzijski, turski, arapski, francuski i njemački jezik, te se postavlja pitanje je li stvar u neznanju engleskog jezika ili u istini koju hafiz Mulić govori bez dlake na jeziku i koja se mnogima ne dopada, piše list. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Podnesene prve prijave, a istraga o Hercegovačkoj banci do kraja godine </p>
<p>SARAJEVO, 5. veljače </p>
<p> - Voditelj tima za borbu protiv prijevara Manfred Dauster potvrdio je da su podnesene prve kaznene prijave u slučaju Hercegovačke banke. Najavio je da će istraga o poslovanju te banke biti nastavljena sve do kraja ove godine. Tim za borbu protiv prijevara djeluje u sklopu Ureda visokog predstavnika za BiH. </p>
<p> U razgovoru za sarajevski Dnevni avaz, Dauster je objasnio kako se jedna kaznena prijava odnosi na zajam od milijun maraka koji je Hercegovačka banka dala tvrtki Monitor. Njemački diplomat nije rekao na koga se prijava odnosi niti spominje li se u njoj ime Ljube Ćesića Rojsa.</p>
<p> Još osam kaznenih prijava podneseno je protiv lažnih tvrtki koje su CroHercu služile za izbjegavanje plaćanja poreza u vrijednosti četiri i pol milijuna maraka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nema dokaza protiv pripadnika IPTF-a u BiH</p>
<p>NEW YORK, 5. veljače</p>
<p> - Služba unutarnjeg nadzora UN-a završila je dopunsku istragu o postupcima pripadnika međunarodne policije u BiH (IPTF) i djelovanju Misije UN-a u toj zemlji te zaključila da nema dokaza o raširenom sudjelovanju pripadnika IPTF-a u organiziranoj prostituciji i trgovini ženama.</p>
<p> »Rezultati istraga IPTF-a u povodu tvrdnji o nezakonitom ponašanju nisu uvijek bile na odgovarajući način predstavljene javnosti«, rekao je u ponedjeljak u New Yorku glasnogovornik UN-a Fred Eckhard. Služba unutarnjeg nadzora je zaključila da UNMIK mora poduzeti dodatne mjere kako bi javnost o njegovu radu bila pravodobno i točno obaviještena i da se pokaže odgovornost kakva priliči svim mirovnim misijama, dodao je Eckhard.</p>
<p> Izvještaj Službe unutarnjeg nadzora nije dostupan javnosti. U nekoliko navrata tijekom prošle godine govorilo se o korupciji, kriminalu i nezakonitom ponašanju međunarodnih policajaca u BiH. U svibnju se pročulo o trojici Amerikanaca, pripadnika IPTF-a koji su vraćeni iz BiH pod sumnjom silovanja i prekoračenja ovlasti. </p>
<p> Govorilo se i o nezakonitom ponašanju policajaca iz Indonezije, Pakistana i Nepala, Njemcima i Jordancima koji su podmićivani, otvarali javne kuće i slično, te ukrajinskim policajcima u Stocu koji su preprodavali ukradene automobile.</p>
<p>Uoči Nove godine pojavile su se optužbe protiv šestorice pripadnika IPTF-a iz Rumunjske, Pakistana i Fidžija koji su bili u Bijeljini. Protiv njih je, kako se tvrdilo, bila pokrenuta istraga zbog trgovine ženama koje su u BiH dovođene na prijevaru i onda prisiljavane na prostituciju. Tvrdilo se da administracija UN-a i vodstvo UNMIK-a, uključujući Jacquesa Kleina prikriva ova nedjela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Posjet Igora Ivanova Japanu završio skandalom</p>
<p>Prema riječima Yoriko Kawaguchi »Ivanov je netočno izložio novinarima rezultate pregovora oko zaključivanja mirovnog sporazuma između Rusije i Japana« </p>
<p>MOSKVA, 5. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kao što je i počeo, trodnevni radni posjet ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova Japanu završio je svojevrsnim skandalom. U utorak, dok je Ivanov već bio u posjetu glavnom gradu Indije New Delhiju, nova je japanska ministrica vanjskih poslova Yoriko Kawaguchi optužila svog kremaljskog kolegu za laž. »Gospodin Ivanov je netočno izložio novinarima rezultate naših pregovora oko zaključivanja mirovnog sporazuma između Rusije i Japana« izjavila je ministrica Kawaguchi.</p>
<p>Naime, Ivanov je nakon odlaska iz Tokija izjavio ruskim novinarima da su njegovi pregovori s Yoriko Kawaguchi »prošli uspješno« te kako su se dogovorili da se sredinom ožujka u Moskvi, na razini zamjenika ministara vanjskih poslova održe redovite rusko-japanske konzultacije radi nastavljanja pregovora o zaključivanju mirovnoga sporazuma. Taj sporazum Japan i Rusija (odnosno bivši SSSR) nisu potpisali sve do danas zbog spora Moskve i Tokija oko sudbine južnokurilskih otoka Shikotan, Habomai, Kunashir i Iturup, koje je Sovjetski Savez pripojio nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Tokio je potpisivanje mirovnog sporazuma uvjetovao vraćanjem tog južnokurilskog arhipelaga. Riječ je o otocima koji već više od tristo godina mijenjaju »državnost« i koji su zbog burnih odnosa između Rusije i Japana u posljednjih dvjesto godina nekoliko puta prelazili iz ruke u ruku«.</p>
<p>Prvi put je još 1956. godine tadašnji sovjetski vođa Nikita Hruščov obećao da će radi rješavanja spora i potpisivanja mirovnog sporazuma Moskva predati dva kurilska otoka - naseljeni Shikotan i nenaseljeni greben Habomai Japanu.</p>
<p> No, Tokijo se tada nije složio i tako su pregovori nastavljeni sve do danas. Kada je poslije raspada SSSR-a propala nada Tokija da će od Rusije dobiti sva četiri sporna otoka, japanska se diplomacija postepeno počela miriti s idejom da » za početak« proširi svoj suverenitet na dva najjužnija otoka. </p>
<p>»Led« se u vječitom teritorijalnom sporu između Tokyja i Moskve počeo topiti prošlog proljeća, kada su ruski predsjednik Vladimir Putin i tadašnji japanski premijer Yoshiro Mori potpisali u Irkutsku deklaraciju kojom ruska strana priznaje sporazum s Japanom 1956. godine koji je potpisao Nikita Hruščov. Istina, ruskoj je javnosti tada objašnjeno da je Putin od japanske strane tražio da se prethodno dvije zemlje precizno dogovore oko svih uvjeta predaje tih otoka i posebno oko delikatnog utvrđivanja novih međudržavnih granica. Uz to, ruska strana je tražila i traži da Kurilski otoci budu demilitarizirana zona.</p>
<p>Japanska ministrica Kawaguchi optužila je sad Ivanova za laž jer je, kako ona tvdi, njezin kremaljski kolega prešutio da su se oni dogovorili da se sredinom ožujka u Moskvi istodobno započnu paralelni pregovori o južnim Kurilima i to po shemi »dva plus dva«. Odvojeno bi se, ali istovremeno, pregovaralo o sudbini Shikotana i Habomaia, a također i o sudbini otoka Kunashir i Iturup. Tek nakon tako postignutih dogovora dvije bi strane potpisale mirovni sporazum. Prešućivanjem stvarnog dogovora oko nastavka pregovora u Moskvi, u Tokiju vide novu namjeru Moskve da ponovno odgodi rješavanje sudbine južnokurilskih otoka. </p>
<p>I sam posjet Igora Ivanova Japanu počeo je u neobičnoj atmosferi. Samo nekoliko sati prije njegovog leta iz Moskve u Tokio je stigla vijest da je u japanskoj vladi smijenjen ministar vanjskih poslova. Unatoč toga Ivanov nije odgodio svoj let za Tokio objašnjavajući da će bez obzira tko bude novi šef japanske diplomacije nastavit će isti vanjskopolitički kurs prema Rusiji. Tek po dolasku, Ivanov je saznao ime svog glavnog pregovarača i domaćina - Yoriko Kawaguchi, koja je postala novi ministar vanjskih poslova.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Teheran zaprijetio Izraelu »nezamislivom osvetom«</p>
<p>Izrael opovrgnuo optužbe da namjerava napasti prvu iransku nuklearku koja bi se uskoro trebala završiti uz rusku pomoć / Prvi put od Zaljevskog rata SAD prebacuje veliki broj američkih zapovjednika raznih rodova vojske na to neuralgično područje </p>
<p>ANKARA, 5. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Službeni Teheran je iznimno oštrim riječima zaprijetio Izraelu da ne pokušava napasti njegov nuklearni reaktor u izgradnji. Iranski ministar obrane admiral Ali Shamkhani upozorio je da bi to dovelo do »nezamislive osvete«. U poruci preko katarske tv-postaje Al Jazira, koja je prenosila i upozorenja najtraženijeg svjetskog terorista Osame bin Ladena, naglasio je da bi glavna meta napada bio Jeruzalem. Drži da bi to bio legitiman odgovor na svaki izraelski napad na Iran. Izrael je 1981. s eskadrilom od 11 borbenih zrakoplova potpuno uništio irački nuklearni centar u okolici Bagdada.</p>
<p>Izrelski ministar transporta general Eprahim Sneh je ocijenio da je takva otvorena prijetnja teheranskog režima na crti nastojanja da se židovska država izbriše sa zemljopisne karte. Pritom je opovrgnuo tvrdnje admirala Shamkhamija da Izrael namjerava napasti prvu iransku nuklearku koja bi se uskoro trebala završiti uz rusku pomoć.</p>
<p>Na iznenadno zaoštravanje iransko-izraelskih odnosa upozorio je i izraelski šef diplomacije Shimon Peres. Laureat prestižne Nobelove nagrade za mir rekao je kako su eltine postrojbe iranske Revolucionarne garde raspoređene na jugu Libanona, odnosno uz granicu sa Izraelom.</p>
<p>Peres je, također, upozorio da je Iran militantima Hesbollaha (većina arapskih zemalja ga smatra legitimnim pokretom otpora) isporučio čak 10.000 projektila. Riječ je, kako tvrdi, o raketama dometa od 20 do 70 kilometara. To praktički znači da bi se njima mogli dosegnuti mnogi gradovi i drugi ciljevi unutar židovske države. </p>
<p>Da Iran sve više drži »na oku« Izrael, upozorio je i jordanski kralj Abdullah II. Naime, kako u utorak otkrivaju vodeći izraelski listovi hašemittski suveren je tijekom nedavnih razgovora s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom objelodanio »široku skalu« palniranih iranskih napada na Izrael. Rekao je da su ti napadi, u suradnji s Hamasom i Islamskim džihadom pokušavani s jordanskog teritorija. Rekao je kako su njegove pogranične snage spriječile sedamdesetak takvih napada na Izrael. </p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon je u sve teži i zamršeniji srednjoistočni zaplet uvrstio i režim iračkog predsjednika Saddama Husseina. Smatra da iz tog smjera može doći još veća opasnost za Izrael. Potkrijepio je to, kako je rekao, bezuspiješnim naporima dvora u Amanu da se spriječi iračka i iranska opskrba Palestinaca oružjem. </p>
<p>Međutim, palestinski vođa Yasser Arafat opovrgava Sharonove tvrdnje o tome kako postoji izravna veza između njegova stožera u Ramallahu s Bagdadom i Teheranom, posebice s libanonskim Hesbollahom.</p>
<p> U pismu upućenom na adresu američkog državnog tajnika Colina Powella Arafat je, prema navodima izraelskih medija, neizravno priznao umiješanost u aferu oko broda »Katerine A«. To plovilo su izraelski marinci i komandosi prošloga mjeseca zapljenili u vodama Crvenog mora. Na njemu se nalazilo oko 50 tona oružja čiji je, navodni, isporučitelj bio Iran.</p>
<p>Oštre riječi između Irana i Iraka s jedne i Izraela s druge strane, koje prijete izbijanjem ratnog plamena, nisu mimoišle i SAD. Vjeroajtno nimalo slučajno Amerikanci i Izraelci održali su zajedničke vojne vježbe. Neslužbeni naziv tih vježbi bio je »Irački scenario«. Na ozbiljnost situacije upozorava i odluka Pentagona da prebaci u područje Zaljeva petoricu visokih vojnih zapovjednika. Oni su, prije toga, bili angažirani u američkoj antiterorističkoj kampanji u Afganistanu. To je prvi put od početka Zaljevskog rata 1991. da se tako veliki broj američkih zapovjednika raznih rodova vojske prebacuje na to neuralgično područje. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zavijorila afganistanska zastava</p>
<p>KABUL, 5. veljače</p>
<p> - Šef prijelazne afganistanske vlade Hamid Karzai osobno je u utorak na predsjedničkoj palači u Kabulu podigao novu-staru, crno-crvenu-zelenu zastavu i pritom pozvao svoje sunarodnjake da se »ujedine« u obnovi zemlje, izvješćuju agencije.</p>
<p> »Ovaj dan znači početak novog razdoblja za našu zemlju. Nadam se da će moja zemlja zauvijek uživati u miru«, rekao je Karzai. »Mi, Afganistanci, imali smo puno problema, ali sada se moramo ujediniti u bratskoj gesti obnove zemlje«, rekao je. Nova-stara afganistanska zastava datira iz 1964. godine kada je usvojen ustav, a nakon pada talibanskog režima, prijelazna vlada ponovo ju je preuzela.</p>
<p>Istodobno u Kabul i dalje dolaze strani čelnici razgovarajući o budućnosti Afganistana. U utorak je u Kabul stigao britanski ministar obrane Geoff Hoon koji je s premijerom Karzaijem raspravljao o sigurnosti i međunarodnoj vojnoj snazi u Afganistanu. Karzai, koji je proteklog tjedna boravio u Londonu, zatražio je od britanskog premijera Tonya Blaira da se broj pripadnika međunarodnih snaga poveća i rasporedi na cijeli Afganistan, a trajanje misije produlji. Međunarodne snage, koje će imati 4.500 vojnika kada se potpuno rasporede od čega 1.800 Britanaca, imaju tromjesečni mandat, a zadaće su im ograničene na glavni grad Kabul i okolicu.</p>
<p> Hoon, nakon Kabula, otišao je u Pakistan. Pritom je najavio da će se broj britanskih vojnika »znatno smanjiti« kada Britanija zapovjedništvo preda drugoj zemlji, vjerojatno Turkskoj.</p>
<p>Afganistanski ministar unutrašnjih poslova Yunus Qanooni ocijenio je da bi problemi sigurnosti u Afganistanu mogli biti rješeni nakon raspoređivanja policijskih snaga od 70.000 ljudi. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Kod nas ni ministar ne smije reći istinu</p>
<p>U posljednje vrijeme vodi se prava politička hajka protiv ministra Radimira Čačića jer je dao neke izjave koje, ako nisu apsolutna istina (ima li takve?), ali svakako mirišu na istinu.</p>
<p>Tako je u Varaždinu uputio mlade da se pokušaju zaposliti u inozemstvu, ako ne mogu ovdje. Ili još bolje, da se poslije fakulteta osposobe u inozemstvu za rad koji bi kasnije u Hrvatskoj uspješno obavljali.</p>
<p> Mislim da je to sasvim normalno i logično. Za tu sugestiju mladima, osobito diplomantima, ministar je dobio podršku i od većine mladih, pa čak i pismom jednoga diplomiranog Varaždinca koji se javlja iz inozemstva i piše kako je bilo dobro za njegovo stručno usavršavanje što je na vrijeme poslije fakulteta otišao, a naravno da se ima namjeru vratiti osposobljen i raditi u Hrvatskoj.</p>
<p> Prema tome, za koga je onda ta izjava ministra Čačića bila hereza? No ona se vjerojatno baš ne uklapa u ovu najnoviju promidžbu programa zapošljavanja »S faksa na posao«. Izjava ministra Čačića, pak, nije u suprotnosti s tim programom, samo stvar treba razumjeti.</p>
<p>Nadalje je ministar izjavio da je Varaždin »žabokrečina«, i opet, dobronamjerni će Varaždinci priznati da u nekom smislu to i jest. Da ne razglabamo sada o tome za koja bi se to sve područja moglo reći. Ako slobodno pitamo zašto gosp. Čačić ne bi to mogao reći a godinama živi i radi u Varaždinu.</p>
<p>I, naposljetku, dirnuo je ministar u zagrebački »metropolski« osinjak izjavivši da je zagrebačka uprava korumpirana. Vjerojatno čovjek ima neki razlog ili neka saznanja kad je to tako ustvrdio. Ali ne, ništa se ne smije reći, čovjek čak ne smije reći ni ono što vidi ili što je vidio. Jer ovaj čovjek, a sada ministar vidio je, na veliku žalost svih nas »u ona zlehuda vremena« kako su gorjele kuće u Kninu. Da, on je to vidio, ali nije smio reći. Dakle, vidio i nikome ništa.</p>
<p>Dosta toga i jučer i danas vidjeli su i vide mnogi ljudi, mnogi ministri, mnogi uvaženi pravosudni i drugi dužnosnici, ali »mudro šute« jer je u nas važeće načelo »ne diraj me, ne diram te«, i tako iz dana u dan, iz godine u godinu. Čačićevo ministarstvo i on osobno već su se na poslu iskazali i dokazali. Činjenice su činjenice. Nisam ovdje mislio biti odvjetnik ministra Čačića jer njemu to i ne treba, ali pišem jer mi je već glupo da ga se stalno napada, a čini mi se da je čovjek u mnogočem u pravu. Ako ćemo ljude napadati zbog takvih i sličnih izjava, ostat ćemo doista u žabokrečini.</p>
<p>I, najzad, trebalo bi lučiti zbog čega bi neki ministar, gradonačelnik ili drugi dužnosnik trebao odgovarati i zbog čega bi se mogla tražiti njegova ostavka. Ponajprije bi to trebalo biti zbog nerada i neučinkovitosti njegova ministarstva ili ureda kojim rukovodi. Ako bismo tražili ostavke zbog izjava, onda bi svi dužnosnici koji »mudro šute« ostali na svojim mjestima, makar i ne radili ništa.</p>
<p>STJEPAN KOŽULIĆ, Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Profesori se odriču radnih povlastica na račun većih plaća« </p>
<p>U Vjesniku od subote 2. veljače, u članku pod naslovom »Profesori se odriču radnih povlastica na račun većih plaća« novinarke M. Lilek, ima nekih netočnosti koje želim ispraviti, ali i nadopuniti podacima.</p>
<p>Vlada Republike Hrvatske i Pregovarački odbor sindikata srednjih škola i učeničkih domova zaključili su 13. prosinca 2001. godine kolektivni ugovor o selektivnom pristupu plaćama profesora, odgajatelja, stručnih učitelja, suradnika u nastavi i stručnih suradnika u srednjim školama i učeničkim domovima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2002. Tim je kolektivnim ugovorom utvrđeno pravo na četiripostotno povećanje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova spomenutim prosvjetnim radnicima, uz uvjet da imaju radni staž od 20 godina u prosvjeti. Oni još ne ostvaruju pravo na bonus te se za ovo povećanje i ne trebaju nečega odreći. Ovo povećanje donijet će im 139 kuna. Na to povećanje nemaju pravo oni koji, bez obzira na ukupan staž, nisu u prosvjeti ostvarili najmanje 20 godina radnog staža.</p>
<p> Time su oštećeni i, dakako, ogorčeni mnogi profesori i stručni učitelji koji su dio svoga radnog staža stekli u privredi, odnosno izvan škole. Od njih se može čuti da bi se umjesto o selektivnom, moglo govoriti o diskriminirajućem pristupu povećanju plaća. Naime, u strukovnim školama rade stručnjaci različitih profila (inženjeri, agronomi, liječnici i dr.) koji su možda neko vrijeme radili u svojoj struci te stekli dragocjeno iskustvo, a kasnije se iz raznoraznih razloga zaposlili u školi. Oni su, dakako, morali steći dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje te su tako stekli i zvanje profesora. Njihova je plaća sada manja nego kolegama koji su se odmah zaposlili u školi.</p>
<p> Kako se ovo povećanje opravdava kao dodatak za posebne uvjete rada, opravdano je pitanje može li se kao kriterij za određivanje posebnih uvjeta rada za neko radno mjesto uzimati radni staž onoga tko na tom radnom mjestu radi, i gdje je staž ostvaren?</p>
<p>Pravo na smanjenje od dva sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ostvaruje se nakon 30 godina rada u prosvjeti. Ovo se pravo ne mora koristiti. Profesor ga se može i odreći za dodatna četiri posto povećanja plaće. Profesor koji se odrekne bonusa dobit će za 146 kuna veću plaću od profesora koji koristi bonus. Za tih 146 kuna profesor će raditi devet sati mjesečno više, pa mu je dakle taj sat plaćen po 16 kuna. Istina je da se profesori, unatoč tako niskoj cijeni sata, odlučuju za kune.</p>
<p>Pravo da koriste bonus od četiri sata tjedno ostvaruju profesori nakon 35 godina rada u prosvjeti (oko 60 godina života). Ako se bonus ne koristi, dobiva se nagrada od šest posto povećanja plaće, što iznosi 222 kune, te je za toliko veća plaća tom profesoru u odnosu na onoga koji se opredijelio za bonus. Da bi se zaradile te 222 kune, treba mjesečno raditi 18 sati više, pa je cijena sata 13 kuna. Poslodavac je tu sigurno našao svoj interes.</p>
<p>Nakon ove najnovije selekcije, profesor u srednjoj školi, radeći na istom radnom mjestu, uz iste uvjete, može dobivati sedam različitih plaća, i to kao: profesor početnik, profesor, profesor sa 20 godina staža u prosvjeti, profesor sa 30 godina staža u prosvjeti, profesor sa 35 godina staža u prosvjeti, profesor mentor i profesor savjetnik.</p>
<p>Tako su korekcijom koeficijenata složenosti poslova, koja je trebala ispraviti nastale nepravde donošenjem novog Zakona o plaćama u javnim službama, prošli profesori. No nije do korekcije koeficijenata u školama došlo samo kod nastavnog osoblja. Naime, Uredbom Vlade do povećanja koeficijenata došlo je i kod NSS za 12,73 posto, a SSS za 6,25 posto, i to bez obzira na staž. Time se i odnos VSS/NSS ponovo smanjio, pa sada iznosi 2,02.</p>
<p>IVAN KOROTAJ, prof., Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nikakva revizija ne može ispraviti promašaje u privatizaciji</p>
<p>Više je naših intelektualaca i ekonomskih stručnjaka (npr. g. Branko Horvat) suglasno sa zaključkom da privatizaciju treba poništiti. Dakle čak ni revizija, koju vlasti odbijaju provesti, nije prihvatljiva.</p>
<p> Osnovni razlog nije u tome što hrvatska privreda nije dobila odgovorne vlasnike, kako to tumači sadašnja vlast, nego što su pravi vlasnici, a to je hrvatski narod, opljačkani. Time je izravno prekršen Ustav RH (članak 2. st. 4), kojim je izrijekom utvrđeno da narod neposredno (dakle referendumom) odlučuje o svim važnim gospodarskim i pravnim odnosima kao što je raspolaganje tj. prodaja državne (čitaj: narodne) imovine i poduzeća.</p>
<p> Pravno gledano, Hrvatski sabor i Vlada imaju privremeno pravo upravljanja, ali ne i raspolaganja (prodaje) državne odnosno narodne imovine. Ustavnopravno, prodajom državne imovine bez referenduma tj. pristanka vlasnika direktno je prekršen Ustav RH, pa je takva prodaja protuustavna tj. pravno ništavna. Zato je osim pravnih, uz ekonomske razloge, poništenje prihvatljivije od revizije privatizacije.</p>
<p> Krizno stanje hrvatske privrede, pa i drugih analognih iskustava npr. Argentine dodatno opravdavaju takav stav. Kršenje Ustava posljedično, domino efektom, izaziva pravni i ini kaos, u koji se sve više zapetljavamo, što potvrđuju i arbitraže profesora Pravnog fakulteta u sporu fondova za privatizaciju (glavne poluge kojom državna administracija pokušava dati privid legitimnosti otuđivanju tj. kolonizaciji narodne imovine) i privatizacijskih fondova, gdje je ustanovljeno da su sve dosadašnje zamjene dionica nelegalne. </p>
<p>Privatizaciju je osmislio i započeo HDZ potkraj Domovinskog rata, a koalicija, kojoj je narod ukazao povjerenje za uspostavu vladavine prava, suprotno obećanjima i očekivanjima birača, nastavila je istu politiku. Posljedica je ekonomska devastacija hrvatske privrede, rastući broj od 400.000 nezaposlenih, negativni natalitet s padom standarda i pogoršanjem svih vidova funkcioniranja države.</p>
<p>Dakle, zaključujemo da su politički potezi dosadašnjih stranačkih vlada i saziva Sabora, sumarno i dugoročno gledano, prouzročili teže posljedice za hrvatski narod nego što ih je prouzročila srpska agresija.</p>
<p>MARIO DADIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Latin i dalje od EPH traži pola milijuna za odjeću i reklame</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Ponovnim saslušavanjem Denisa Latina, u utorak je na zagrebačkom Općinskom sudu iznova počela rasprava u sporu između Latina i Europapress holdinga (EPH). Naime, Latin od EPH sudskim putem potražuje oko pola milijuna kuna, zbog neispunjenja ugovora koji potpisao s bivšom televizijom »Mreža 1«, čiji je vlasnik bio EPH.</p>
<p>U iskazu pred sutkinjom Gordanom Jalšovečki, Latin je rekao da je na »Mreži 1« radio kao glavni urednik, urednik i voditelj emisija, od 1996. do 1999. godine. Latin u tužbi navodi kako smatra da mu EPH duguje naknadu za troškove odjeće koju je nosio na snimanju emisija. Tvrdi da mu duguju i naknadu za minutu reklama u svakoj od 69 emisija, emitiranih na »Mreži«.</p>
<p>Stalni je sudski knjigovodstveni vještak, kako se navodi u tužbi, procijenio da visina naknade iznosi oko pola milijuna kuna, koje Latin sada »utjeruje« parničnim postupkom. </p>
<p>Latin je ugovor o radu s »Mrežom 1« sklopio u listopadu 1996. godine. U odredbama tog ugovora, kako je dalje naveo Latin u iskazu, imao je pravo na tu minutu reklama u svakoj emisiji, koju je mogao prodati preko marketinških agencija ili ju je »Mreža« mogla otkupiti. »Zbog novinarskog kodeksa i morala nisam mogao sam prodati reklamni prostor, a EPH mi nije dopustio da to radim preko marketinških agencija«.</p>
<p>Kako je dalje rekao Latin, svoja je prava po ugovoru, kako se pokazalo - neuspješno, pokušao riješiti brojnim telefonskim razgovorima s tadašnjim predsjednikom Uprave Alanom Vojkovićem i predsjednikom Uprave EPH, Ninoslavom Pavićem. Obraćao se i suvlasniku »Mreže« Miroslavu Kutli. Latin je napomenuo kako je za minutu reklama marketing »Mreže« odredio 18.000 kuna. Krajem 1998. godine »Mreža« se ugasila, te je Latin s programskom ekipom prešao u novoosnovanu tvrtku EPP, isto u sastavu EPH. Od Pavića je tražio njihova dugovanja, ali je dobio samo zaostale plaće. Prema Latinovoj izjavi, Pavić mu je rekao da za reklame i »styling« nemaju novca, što je bilo i odlučno da krene s tužbom.</p>
<p>Na sljedećoj bi raspravi, 16. svibnja, trebali svjedočiti Pavić i Vojković. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Policija uhitila i trećega pri provali u Hamu</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Nakon dovršene obrade nad dvojicom provalnika što su uhićeni u ponedjeljak u 1,30 sati pri provali u trgovinu »Pro trade Hama« u Frankopanskoj 22, Alenom P. (23) i Branislavom O. (24), policija je uhitila i trećega, pomagača pri provali, Sinišu P. (25), a četvrti se suučesnik, Ivica P., nalazi u bijegu.</p>
<p>Kako je priopćeno na redovitoj konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj, navedena su četvorica provalila u »Hamu« malo prije uhićenja i iz trgovine su bili uzeli više mobitela koje su potom dobo sakrili. U 1,30 četvoročlana se družina vratila u Frankopansku namjeravajući iz trgovine u koju su provalili metalnom polugom uzeti još robe. Dok su prema automobilu koji ih je čekao u blizini iznosili diktafone i foto-aparate, spazila ih je policija i uhitila. Protiv uhićenih, koji su otprije poznati zagrebačkoj policiji zbog sličnih kaznenih djela, podnesene su kaznene prijave zbog teške krađe s provaljivanjem, a kako je kod Branislava O. policija pronašla i 15 tableta heptanona i 0.2 grama heroina, protiv njega će se podnijeti i kaznena prijava zbog posjedovanja droge.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Preprodavao i pušio marihuanu</p>
<p>OSIJEK, 5. veljače</p>
<p> - Zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga, nepravomoćnom je presudom Županijskog suda u Osijeku osuđen osamnaestogodišnji Nikola K. iz Đakova, maturant Srednje strukovne škole, na uvjetnu kaznu ili tzv. rok kušnje od godinu dana uz mogućnost izricanja maloljetničkog zatvora. </p>
<p>Također mu je određen i pojačani nadzor te obveza uključivanja u skupni ili individualni rad u savjetovalištu za mlade.</p>
<p> Podsjetimo, optužnica Županijskoga državnog odvjetništva u nekoliko ga je točaka teretila da je od veljače do svibnja prošle godine preprodavao, posjedovao i uživao marihuanu te da je u nekorištenom poslovnom prostoru u svojoj obiteljskoj kući omogućavao vršnjacima da se tamo okupljaju kako bi konzumirali marihuanu i heroin.</p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tomičić oslobođen optužbe za ranjavanje, zbog apsolutne zastare</p>
<p>Obrazlažući ovu odluku za Tomičića sudac Šćekić je kazao kako je on optužen za nanošenje teških ozljeda (ranjavanje pokojnog Željka Šobota) 24. prosinca 1995. godine, a kako je maksimalna kazna za to djelo tri godine zatvora, apsolutna je zastara nastupila 24. prosinca prošle godine</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u utorak je došlo do novog obrata. Naime sudsko je vijeće pod predsjedanjem suca Ratka Šćekića donijelo oslobađajuću presudu za Tvrtka Tomičića zbog apsolutne zastare te rješenje o razdvajanju postupka u odnosu na šest točaka optužnice. </p>
<p>U novom će postupku biti obuhvaćeni Zoran Petrović Ivica, Rajko Momčilović, Davor Zečević, Davorin Sobjeslavski i Đorđe Vuletić. </p>
<p>Petroviću će se suditi zbog ubojstva Nike Mioča 1990. godine pred kafićem »Kasandra«. Za Rajka Momčilovića postupak je izdvojen za dvije točke optužnice, kojima ga se teretilo da je zajedno s pokojnim Damirom Džebom u lipnju 1999. napao i pretukao policajca Roberta Karamarka. Po petoj točki optužnice izdvojeni su Velibor Momčilović i Davor Zečević, pod optužbom da su 1994. ispred »Besta« pokušali ubiti Davora Plečka. Davorinu Sobjeslavskom sudit će se zbog napada na policajca Dragu Marelju. </p>
<p>Đorđu Vuletić, koji se brani sa slobode, sudit će se zbog toga što je u listopadu 1999. godine pokojnom Džebi dao zdravstvenu iskaznicu svoje supruge. </p>
<p>Pojašnjavajući odbijajuću (oslobađajuću) presudu za Tomičića sudac Šćekić je kazao kako je Tomičić optužen za nanošenje teških ozljeda (ranjavanje pokojnog Željka Šobota, op.a.) 24 prosinca 1995. godine. Kako je maksimalna kazna za to djelo tri godine zatvora, apsolutna je zastara nastupila 24. prosinca prošle godine. </p>
<p>Obrazlažući odluku o razdvajanju postupka sudac je rekao kako se sudsko vijeće vodilo načelom svrsishodnosti i ekonomičnosti postupka te dodao: »Čitava je optužnica sastavljena tako da se okrivljenicima sudi kao pripadnicima zločinačke organizacije. Vijeće je kod razdvajanja ovih točaka smatralo da su one počinjene izvan tog okvira i da se mogu smatrati ekscesom okrivljenika izvan okvira djelovanja zločinačke. Jedina su poveznica imena okrivljenika.«</p>
<p>Sudac Šćekić nije mogao reći da li će odvojeni spis ostati kod njega i kada će se nastaviti suđenje za izdvojene točke optužnice. Suđenje po preostalim točkama optužnice nastavit će se u srijedu.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U neoznačenim bazenima za navodnjavanje poginuli lovac i traktorist </p>
<p>Prije mjesec dana Franjo Buterin je vozeći traktor u polju kod Paljuva upao u zaleđeni bazen i poginuo / Prije nekoliko dana Zvonko Samardžić krenuo je u lov u području Smilčića i poginuo upavši u bazen </p>
<p>ZADAR, 5. veljače</p>
<p> - Nedavna smrt lovca Zvonka Samardžića druga je koja se u mjesec dana dogodila na području Ravnih kotara na gotovo isti način. Samardžić je kobnoga dana u Vlačinama u blizini Smilčića krenuo u lov sa svoja dva psa i upao u neoznačenu rupu koja je dio improviziranog bazena za navodnjavanje polja. Do njega vodi poljski put, s desne su strane privatna polja, a s lijeve je napušteno poljoprivredno dobro.</p>
<p> Danas potpuno zapušteni bazen iskopan je prije dvadesetak godina, a površine je 50 metara četvornih i dubok pet metara. Prije mjesec dana i Franjo je Buterin vozeći traktor u polju kod Paljuva također upao u bazen. Budući da su tih dana temperature bile izrazito niske, voda u bazenu se zaledila. Buterin je pri padu udario glavom u zaleđenu površinu i poginuo.</p>
<p> Poljoprivrednici Ravnih kotara kopaju bazene iz kojih navodnjavaju svoja polja. Bazeni bi trebali biti obilježeni tako da se i izdaleka mogu primijetiti. Najbitnije je da budu ograđeni.</p>
<p> Najveći problem predstavljaju napušteni bazeni u kakvima su smrt našli Samardžić i Buterin. Osim bazena, u ravnokotarskim poljima ima i mnoštvo bunara koji također ni sa čime nisu označeni. Tea Markoč, inspektorica Vodopravne inspekcije Zadarske županije, izjavila je nakon obilaska terena da u slučaju kad se voda prikuplja i zadržava na nečijem zemljištu i ne otječe dalje, vlasnik ima pravo slobodno se koristiti tom vodom. Riječ je o vodi koja je zatvorena u granicama nečijeg posjeda i odvojena je od drugih voda, čime se izuzima od odredbe da je voda opće dobro. U takvim slučajevima Vodopravna inspekcija nema nadzora nad iskorištavanjem.</p>
<p> U Hrvatskim vodama ističu da ni oni nemaju nadzora nad tim vodama i mogu reagirati jedino ako vlasnik zemljišta presiječe prirodno otjecanje vode na drugo zemljište. Vlasnik zemljišta može cijelo polje pretvoriti u bazen, a ako se polje ne nalazi u vodonosnom području, Hrvatske vode nemaju pravo intervenirati. Moraju intervenirati jedino u slučajevima kad pojedinci proširuju vodotoke (sve prirodne vodene tokove: rijeke, potoke, bujice), jer je to protuzakonito. I tada Hrvatske vode smiju prijaviti pojedinca jedino ako ga uhvate izravno, na djelu. </p>
<p> Poljoprivrednici koji iskopaju bazene trebali bi ih, nakon što ih prestanu koristiti, zatrpati, ali oni, gotovo u pravilu, to ne čine. Tko je onda zadužen za to? Svakako općina, čiji dužnosnici nisu smatrali za potrebno reagirati već na prvu nesreću. Tek će se na jednoj od sljedećih sjednica općinskih vijeća prvi put raspravljati o tome i utemeljiti komisije koje će obići teren. </p>
<p>Jure Živković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U dokapitalizaciji šteta od 4,575.772 kune</p>
<p>ZABOK, 5. veljače</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske, djelatnici grupe za suzbijanje kriminala dovršili su kriminalističku obradu nad (policija navela samo inicijale) bivšim direktorom HTP-a Matija Gubec u Stubičkim Toplicama Zdenkom Poštekom (52) iz Stubičkih Toplica, bivšim predsjednikom Nadzornog odbora HTP-a i načelnikom Općine Stubičke Toplice Vladimirom Bosnarom (46) iz Pile, bivšim članovima Nadzornog odbora Brankom Matušem (57) iz Donje Stubice i bivšim predstojnikom Ureda župana Božidarom Brundićem (42) iz Desinića te odvjetnikom Franjom Houškom (64) iz Zagreba. Osnovano se sumnja da su počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a na štetu poduzeća HTP Matija Gubec iz Stubičkih Toplica. Protiv njih su Županijskom državnom odvjetništvu u Zlataru podnesene kaznene prijave jer je u obradi utvrđeno da su i bivši direktor i predsjednik i članovi Nadzornog odbora iskoristili svoje položaje i ovlasti u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi tijekom dokapitalizacije poduzeća, čime su ga oštetili za 4,575.772,00 kune. Kako smo već pisali, u travnju 1999. godine HTP Matija Gubec preuzeo je Ivan Hudoletnjak, koji je smijenio bivšeg direktora Zdenka Pošteka i na njegovo mjesto postavio Ivicu Malčića.</p>
<p> Sama smjena izazvala je dosta reakcija jer su je u ranim jutarnjim satima proveli zaštitari koje je unajmio novi vlasnik Ivan Hudoletnjak, na što je protestirao i tadašnji načelnik Općine Vladimir Bosnar. Tada su uslijedile tiskovne konferencije bivšeg direktora Zdenka Pošteka, koji je najavljivao sudske postupke protiv novih vlasnika i direktora koji su nakon preuzimanja hotela proveli kontrolu poslovanja HTP-a, nakon čega je uslijedila i kriminalistička prijava protiv bivših odgovornih osoba. Zagrebački odvjetnik Franjo Houška kaznenom se prijavom tereti za pružanje intelektualno-odvjetničkih usluga u kaznenom djelu.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pritvoren osumnjičeni za silovanje </p>
<p>VARAŽDIN, 5. veljače</p>
<p> - Na Županijskom je sudu u Varaždinu u tijeku istraga protiv M. K. (24) i S. L. (23), koji su osumnjičeni za silovanje sedamnaestogodišnje djevojke 1. siječnja ove godine. Oni su pritvoreni, a prilikom prvog saslušanja kod istražnog su suca porekli djelo za koje ih se sumnjiči. Rekli su i da su toga dana bili na »fešti« u jednoj privatnoj kući gdje je ostalo još jela i pića od dočeka Nove godine, u društvu je bila i oštećena djevojka, a oni su je navečer odvezli kući.</p>
<p>Događaj se zbio u mjestu Slanje nedaleko od Ludbrega, a djevojka ga nije odmah prijavila vjerojatno zbog straha od osumnjičenih mladića, ali i nelagode. No njezini su ukućani ipak primijetili da s njom nešto nije u redu, pa je cijeli događaj prijavljen policiji. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Cikatić izostao zbog poziva na pogrešnoj adresi</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je majstora borilačkih vještina Branka Cikatića zbog klevete i uvrede tužio njegov bivši partner Đino Zekan u utorak je na Općinskom sudu u Zagrebu odgođena.</p>
<p>Naime, kako je Cikatić, koji je nekoliko puta bio u pritvoru, trenutno na slobodi, Zekan i njegov odvjetnik predložili su sutkinji Sandi Bramberger Ostoić da ga pozove na adresi koju su sudu i predočili. Sutkinja je prijedlog prihvatila i raspravu zakazala za ožujak, na koju će se pozvati proslavljeni majstor.</p>
<p>Zekan je bivšeg partnera tužio zbog teksta objavljenoga u Jutarnjem listu u siječnju 2001. godine, u kojem je Cikatić izjavio kako je Zekana istjerao iz svoje tvrtke »Tigar Cikatić« jer je oko sebe počeo skupljati utjerivače dugova. Nadalje je Cikatić naveo da je Zekan kriminalac i smutljivac, da su ga iz Mostara istjerali Tuta i Štela, da je u ratu špijunirao za Muslimane te da je opljačkao Cikatića. </p>
<p>U tužbi Zekan tvrdi da je taj niz neistina izjavljen u namjeri da ga se diskreditira, a kod javnosti izazove prijezir prema njemu. </p>
<p>Zekan je naveo i kako se tijekom Domovinskog rata borio na strani HV-a i HOS-a na gotovo svim bojišnicama u Hrvatskoj i BiH. Prilikom jednog sudjelovanja je i ranjen u Bosanskoj Posavini. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Lončarić nije svjedočio zbog zahtjeva za izuzećem suca</p>
<p>ČAKOVEC, 5. veljače</p>
<p> - Na Okružnom sudu u Ljubljani u utorak nije održano istražno ročište na kojem je trebao biti ispitan Josip Lončarić (46), hrvatsko-slovenski poduzetnik koji u međimurskom selu Pleškovcu ima posjed vrijedan više milijuna kuna. Protiv njega je 14. siječnja posebna skupina slovenskih državnih tužitelja podnijela zahtjev za pokretanjem istrage zbog osnovane sumnje da je počinio sedam kaznenih djela protuzakonitog prebacivanja stranaca preko državne granice iz Slovenije u Italiju. Podatke za taj zahtjev tužitelji su dobili od tršćanskoga tužiteljstva, koje se već godinama bavi Lončarićem javno ga prozivajući kao »kralja krijumčarenja ljudi«. </p>
<p>Lončarićev odvjetnik Peter Čeferin podnio je naime zahtjev za izuzeće suca Franca Hribara. Obrazložio je to navodom da je sudac Hribar više puta odlučivao u postupku koji se od ranije vodi protiv njegova branjenika, a nastavit će se 26. veljače. Senat ljubljanskoga Okružnog suda o zahtjevu će Lončarićeva odvjetnika odlučivati najvjerojatnije u srijedu.</p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Davor Bienenfeld kažnjen novčanom kaznom od 5000 kn </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu u utorak je Davor Bienenfeld osuđen je na novčanu kaznu od 5000 kuna za izazivanje prometne nesreće 24. siječnja 2000. godine u kojoj je bila velika materijalna šteta. Kako je u obrazloženju presude napomenula predsjednica sudskog vijeća Renata Miličević, iskazi svjedokinje Vesne Vrankić te prometnog vještaka bili su odlučujući pri donošenju presude.</p>
<p>Na raspravi u utorak svoj je iskaz dao i oštećeni Mario Šarušić, koji je rekao da se tog dana kretao Žerjavićevom ulicom i u križanju s Gundulićevom, u koje je ušao dok je za njegov smjer bilo upaljeno zeleno svjetlo, na njegov je »BMW 316i coupe« naletio Davor Bienenfeld odbacivši njegov automobil u obližnju kuću. Iz drugog je automobila, »volva c70«, naveo je svjedok, izašao Bienenfeld te Šarušiću rekao: »Što to radiš!« Pritom su mu jedna gospođa i jedan čovjek rekli kako su vidjeli da je Bienenfeld prošao kroz crveno. Kako je Šarušić zadobio posjekotinu iznad oka, prevezen je u Kliniku za traumatologiju. Svjedokinja Vesna Vrankić ispričala je sudu da je prelazeći kolnik Gundulićeva čula prasak, a kad se okrenula, vidjela jedan automobil zabijen u kuću, a drugi posred Žerjavićeve. No mnogih se detalja zbog protoka vremena nije sjećala.</p>
<p>Sudski je prometni vještak predočio sudu tijek nesreće, pri čemu je napomenuo kako Šarušićev automobil nije bio zaustavljen na semaforu, kako je to on tvrdio, te kako je u križanje ušao brzinom od 70 kilometara na sat. No vještak nije mogao ustanoviti pod kojim su svjetlom na semaforu sudionici nesreće ušli u križanje. Međutim, naveo je kako je iz iskaza svjedoka u utorak vidljivo da je ipak Bienenfeld u križanje ušao na crveno svjetlo. </p>
<p>Tijekom rasprave Bienenfeld je dajući obranu ukratko ispričao kako je u križanje ušao na zeleno svjetlo te kako je Šarušić naletio na njega. No sud je zaključio da je krivnja na Bienenfeldu te mu dosudio novčanu kaznu.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pucao u strop kad nije dobio ulog </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Suđenje Ivanu Lešnjaku, optuženome zbog prijetnje, dovođenja u opasnost života i imovine građana općeopasnom radnjom i napada na službenu osobu u trenutku obavljanja službene dužnosti, u utorak je nastavljeno saslušavanjem dvoje djelatnika »Glumina banke« i dvojice policajaca. </p>
<p>Lešnjak je 30. ožujka 1999. godine oko 10,30 sati došao u »Glumina banku« u kojoj je bio štediša i pokušavao podići svojih 400.000 švicarskih franaka. Međutim, kako u tome nije uspio, zaprijetio je djelatnicima: »Pucat ću, pucat ću«, nakon čega je ispalio dva hica u strop poslovnice. Policajci koji su stigli u banku pokušali su smiriti Lešnjaka, prilikom čega je ispaljen hitac koji je policajca Damira Nezirovića pogodio u vrat. Nakon toga policajci su ipak uspjeli razoružati Lešnjaka.</p>
<p> Svjedok Vjekoslav Marčinko ispričao je da je pokušao smiriti Lešnjaka, koji je prijetio da će pucati zbog 400.000 švicarskih franaka, te kako je i ispalio hitac, no tada nikoga nije ugrozio. Tada je Lešnjak vodeći ispred sebe djelatnicu Vesnu Bojanić došao do izlaznih vrata, gdje su ga policajci i svladali. Svjedok Denis Gudašić također je u sobi djelatnice banke pokušao smiriti Lešnjaka, koji je došao po svoj novac vidno uzrujan. Policijski su djelatnici uglavnom ispričali kako su pokušali smiriti Lešnjaka.</p>
<p>Na sljedećoj bi raspravi, zakazanoj za travanj, svoj iskaz trebao dati policajac Vojin Mataija i balistički vještak.</p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Raiffeisenovi analitičari škrti u prognozama ipak proriču rast zaposlenosti u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Zbog recesije u Europskoj monetarnoj uniji (EMU), Hrvatska će u ovoj godini ostvariti znatno nižu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego lani, tvrde analitičari Raiffeisenbank u svojim najnovijim prognozama.</p>
<p>U prognozama ove banke, objavljenim u siječnju u RBAnalizama, upozorava se da će susjedna eurozona u ovoj godini ostvariti stopu gospodarskog rasta od samo 0,7 posto. S obzirom da je riječ o našem najznačajnijem vanjskotrgovinskom partneru, ovakva stagnantna stopa rasta BDP-a »prelit« će se i na Hrvatsku, kojoj Raiffeisenovi analitičari prognoziraju stopu rasta od samo 2,7 posto. Višoj stopi rasta BDP-a u nas od one u eurolandu doprinijet će nastavak rasta osobne potrošnje, iako po opadajućim stopama, kao i rast investicija u kapital.</p>
<p>Inače, u Raiffeisenu upozoravaju kako, usprkos sve izraženijoj recesiji u svjetskom gospodarstvu, hrvatski BDP bilježi sedam tromjesečja uzastopnoga rasta, što će se nastaviti i tijekom ove godine. Ipak, prošla je godina, u kojoj je ostvaren rast BDP-a od 3,7 posto, najveći u posljednje četiri godine, bila tek jedna od osrednjih u usporedbi sa stopama rasta u proteklih osam godina.</p>
<p>Premda je rast industrijske proizvodnje, lani procijenjen na 5,5 posto, bio jedan od najvećih u posljednjih pet godina, u Raiffeisenu upozoravaju da će recesija u EMU-u u 2002. pokositi i ovaj sektor hrvatskog gospodarstva. Naime, mišljenje je analitičara Raiffeisena da u ovoj godini nema dovoljno prostora za industrijsku ekspanziju, pa tvrde kako bi velik uspjeh bio da se industrijska proizvodnja u Hrvatskoj zadrži na lanjskoj razini i ostvari lagani rast od 1,4 posto. Takav će rezultat, prije svega, biti rezultat zaživljavanja niza ugovora o slobodnoj trgovini u ovoj godini, te realizacije dosad ugovorenih velikih izvoznih poslova, posebno u brodogradnji.</p>
<p>U Raiffeisenu kažu kako će ova godina donijeti dodatno smanjivanje inflacijskih pritisaka, te procjenjuju da prosječna stopa rasta cijena na malo u ovoj godini neće prijeći tri posto. Kraj godine dočekat ćemo sa stopom inflacije od 3,5 posto na godišnjoj razini. Stabilnim će cijenama doprinijeti smanjenje cijena uvoznih proizvoda, što je rezultat liberalizacije trgovine, ali i nastavka osvajanja hrvatskog tržišta od strane inozemnih trgovačkih lanaca.</p>
<p>»Uz povećanje inozemne konkurencije, i domaća konkurencija morat će spustiti svoje cijene, u cilju osvajanja dijela domaćeg tržišta«, kažu Raiffeisenovi stručnjaci. </p>
<p>Spomenimo i kako su ove prognoze rađene na temelju pretpostavke da će se cijene nafte na svjetskom tržištu kretati u rasponu od 20 do 24 dolara po barelu. One, dakle, ne uključuju moguće naftne šokove, ali zato uključuju rast trošarina na naftne derivate. Isto tako, u Raiffeisenu kažu da će na izgled inflacijske slike Hrvatske utjecati i po prvi put objavljen inflacijski cilj Hrvatske narodne banke (HNB) od najviše četiri posto. Troškovi života u ovoj će se godini povećati za 3,8 posto, što je više nego lani, upozoravaju u Raiffeisenu. </p>
<p>S obzirom da se u ovoj godini ne očekuje ni rast, ali ni smanjenje plaća korisnika državnog proračuna, procjena je ove banke da bi prosječna nominalna plaća u Hrvatskoj mogla neznatno porasti. No, rast cijena na malo taj će rast »pojesti«, pa stvarnoga rasta plaća u 2002. zapravo neće biti. </p>
<p>Kretanja na tržištu rada u Hrvatskoj u prošloj godini pokazuju da je broj nezaposlenih dosegao rekordnih 395 tisuća, ali je i broj prijavljenih potreba za radnicima skočio za 37 posto u odnosu na 2000. godinu. Premda ni u ovoj godini ne treba računati na značajnije smanjenje stope nezaposlenosti, u Raiffeisenu ističu kako očekuju da će se broj otpuštenih i novozaposlenih izjednačiti ili čak okrenuti u korist ovih posljednjih. Inače, procjena je analitičara ove banke da će službena stopa nezaposlenosti u ovoj godini iznositi 21 posto.</p>
<p>Prošle je godine Hrvatska ostvarila pravi potrošački boom. Naime, realni rast prometa u trgovini na malo dosegao je 12 posto u usporedbi s godinom ranije. Dijelom je on rezultat velikog rasta trgovine motornim vozilima i naftnim derivatima, ali i postojanja više milijardi maraka skrivenih u madracima i čarapama, upozoravaju u Raiffeisenu. U ovoj nas godini, međutim, očekuje usporavanje rasta potrošnje: rast prometa u trgovini na malo iznosit će samo dva posto. </p>
<p>U ovoj se godini očekuje daljnje povećanje turističkog prometa. Naime, prema procjenama Raiffeisena, Hrvatska će u ovoj godini ostvariti gotovo 45 milijuna noćenja. Na povećanje turističkog prometa u velikoj će mjeri utjecati zapadnoeuropski turisti, za dio kojih se očekuje da će preusmjeriti s dalekih destinacija na Sredozemlje, pa tako i na Jadran. Inače, u robnoj razmjeni, u Raiffeisenu u ovoj godini ne očekuju značajniji rast uvoza, ali vjeruju kako bi izvoz mogao porasti. Izravna strana ulaganja u ovoj godini procjenjuju na milijardu USD, što će, uz turističku žetvu, deficit tekućeg računa u ovoj godini smanjiti na 3,5 posto BDP-a.</p>
<p>Velik rast deviznih depozita krajem prošle godine, uzrokovan konverzijom 12 nacionalnih valuta eurolanda u euro, ubrzao je aprecijaciju kune. U ovoj se godini, međutim, očekuje njezina deprecijacija u odnosu na euro, jer će se na financijskom tržištu naći mirovinski fondovi. U njih će se, procjenjuju u Raiffeisenu, sliti oko dvije milijarde kuna, od čega će bar polovicu morati uložiti u državne obveznice. Veća količina kuna na tržištu, kao i jačanje potražnje za devizama, dovest će do slabljenja kune prema euru. No, s obzirom na očekivano jačanje eura prema dolaru, u Raiffeisenu računaju i na jačanje kune prema američkoj valuti.</p>
<p>Očekivanja analitičara ove banke govore o nastavku pada aktivnih i pasivnih kamatnih stopa tijekom 2002. godine. Po njima, prosječne kamatne stope na kredite u ovoj će godini pasti na osam posto. Nastavit će rasti i monetarni i kreditni agregati, no značajniji rast kreditnih plasmana uslijedit će tek u drugom tromjesečju, kada u cijelosti završi konverzija u euro i postane jasno koliko će uopće novca ostati u bankama.U Raiffeisenu upozoravaju da je osnivanje dvaju novih fondova - za razvoj i zapošljavanje, kao i zasebni proračuni Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta, razlog zašto ni proračun za ovu godinu nije do kraja konsolidiran. Fiskalni deficit u ovoj godini procjenjuju na 4,6 posto BDP-a, nešto više od stand-by aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom dogovorenih 4,25 posto. Ove godine na naplatu dolazi oko 1,7 milijardi USD ino-duga, pri čemu velik dio otpada upravo na sektor države.</p>
<p>Prekretnica 2003. </p>
<p>Nakon stagnantne 2002., značajnija prekretnica za hrvatsko bi gospodarstvo mogla uslijediti 2003. godine. </p>
<p>Naime, prema prognozama Raiffeisenovih analitičara, te bi godine stopa rasta hrvatskoga BDP-a mogla doseći 3,8 posto, što je čak nešto više nego u 2001. godini. Iste bismo godine mogli ponovo doživjeti i industrijsku ekspanziju, s obzirom na to da u ovoj banci najavljuju kako bi rast industrijske proizvodnje mogao doseći 4,2 posto.</p>
<p>Uz inflaciju pod kontrolom, daljnji rast deviznih rezervi, kreditnu ekspanziju i nastavak fiskalne konsolidacije, 2003. bi mogao obilježiti i nastavak trenda pada kamatnih stopa. Te bismo godine, prvi put nakon niza godina, mogli doživjeti i ponovni pad stope nezaposlenosti ispod psihološke granice od 20 posto, na 19 posto. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Poruka biznismena: Od korporacija se traži previše</p>
<p>Blistave prezentacije o smanjivanju socijalnih razlika već godinama su glavna tema svih međunarodnih okupljanja</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Siromašne ignorirate na vlastitu štetu, upozorio je u New Yorku u ponedjeljak okupljene biznismene i političare generalni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan u govoru kojim je zaključen 32. redovni godišnji sastanak Svjetskog gospodarskog foruma (WEF). Međutim, ovogodišnji je sastanak, koji se po prvi puta održao izvan švicarskog skijališta Davosa, drugačiji i po tome što su svjetski moćnici razglabali upravo o pitanjima koja brinu brojne udruge protivnika globalizacije. Uz pažljivo seciranje vanjske politike svojevoljnog SAD-a - kojeg su prozivali europski politički i poslovni lideri jednako kao i oni iz zemalja u razvoju, raspravljalo se o njenom utjecaju na širenje ekstremističkih pokreta i terorizma te negativnim stranama globalizacije.</p>
<p>U luksuznom njujorškom hotelu Waldorf-Astoria, od 31. siječnja do 4. veljače na WEF-u se okupilo 2700 najutjecajnijih svjetskih biznismena, političkih lidera, akademskih stručnjaka, pedesetak vjerskih vođa i pokoja slavna ličnost - irska pop zvijezda Bono Vox, na primjer. Nakon pet dana sjednica i radionica - i stvaranja veza - nastao je novi »globalni plan rada«, kazali su sudionici. Govornici su redom isticali - bez obzira iz kojih redova stižu - kako je najbolji način sprječavanja terorizma smanjivanje gospodarske nejednakosti u siromašnim zemljama svijeta, a prijedlozi su sezali od povećanja direktne gospodarske pomoći, na što je pozvao primjerice Kofi Annan, do poboljšanja zdravstvenih uvjeta - Bill Gates je tako rekao da zdravo stanovništvo znači i zdravu gospodarsku osnovu za rast.</p>
<p>Kofi Annan je ruševine Svjetskog trgovačkog centra uzeo kao tragični primjer onoga što se događa kad bogate zemlje zanemaruju nezadovoljstvo zemalja Trećega svijeta. Svijet, kojeg su suvremeni načini komunikacije učinili malenim, Annan je usporedio s čamcem - u kojem se mora izliječiti bolest jednog od putnika kako se i ostali ne bi zarazili.</p>
<p>Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir također je pozvao vlade bogatih zemlja da udvostruče, na 100 milijardi US dolara, iznos pomoći siromašnim nacijama, a velikim korporacijama savjetovao više ulaganja u zdravstvene i obrazovne projekte u zemljama u razvoju.</p>
<p>Iako se ogromna većina biznismena u Waldorfu složila da se problem terorizma ne može riješiti isključivo vojnim putem, neki su u ponedjeljak upozorili da se od korporacija možda ipak traži previše. Umjesto da se traži pokretanje inicijativa izvan područja njihove odgovornosti, korporacijama treba omogućiti da rade ono što najbolje znaju - zarađuju novac i otvaraju radna mjesta, rekao je izvršni direktor Nestlea Peter Brabeck-Letmathe. »Zapošljavanje je jedini način rješavanja siromaštva«, kazao je Brabeck-Letmathe.</p>
<p>Ovogodišnji je Forum rezultirao i nekim konkretnim inicijativama: kako bi se ubrzalo rješavanje i izraelsko-palestinskih sukoba, osnovana je grupa pet palestinskih i pet izraelskih istaknutih poslovnih ljudi koji će se redovito sastajati u Jeruzalemu i zajednički lobirati za što hitnije rješavanje situacije. »Najbolje da političari sve prepuste nama«, rekao je Dan Gillerman, predsjednik izraelske Gospodarske komore.</p>
<p>Priredila Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rezultati stambenih štedionica lošiji od očekivanja</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Očekivani poslovni rezultati stambenih štedionica u prvim godinama njihova poslovanja, mjereno brojem sklopljenih ugovora i iznosom prikupljene štednje, višestruko su podbacili, zaključak je Analize poslovanja stambenih štedionica u Hrvatskoj, objavljene u izdanju Hrvatske narodne banke. </p>
<p>Autor Mladen Mirko Tepuš smatra da su glavni uzroci tog podbačaja nepostojanje mogućnosti za sklapanje ugovora o stambenoj štednji sa zaštitnom monetarnom klauzulom, ali i neprikladna poslovna organizacija štedionica. Od srpnja 1999. godine omogućeno je sklapanje ugovora sa zaštitnom monetarnom klauzulom (tzv. valutnom klauzulom), što se odmah odrazilo na porast broja štediša i iznosa štednje. Ukupan iznos štednje u sve četiri štedionice krajem 2000. godine porastao je četiri puta u odnosu na kraj 1999. godine, odnosno s 87,7 milijuna kuna na 437,2 milijuna kuna.</p>
<p>Podsjetimo, u 1998., prvoj godini poslovanja stambenih štedionica, stambena štednja se mogla, ovisno o štedionici, ugovoriti isključivo na šalterima banaka i posredstvom vanjskih suradnika. Te je godine sklopljen relativno mali broj ugovora, pa su štedionice krenule u širenje prodajne mreže angažmanom vanjskih suradnika, ako ih u početku nisu imale, ili otvaranjem vlastitih poslovnih prostora.</p>
<p>Stambene štedionice, ističe se u analizi njihova dosadašnjeg rada, trebale bi više pažnje posvetiti edukaciji vanjskih suradnika. Štedionice su dosad angažirale na tisuće vanjskih suradnika koji su motivirani uglavnom provizijom, a ona ovisi o broju i visini iznosa sklopljenih ugovora. Kako te osobe ne odgovaraju za svoje postupke, naknadno se mogu pojaviti problemi lažnih obećanja klijentima ili (ne)namjernog pogrešnog tumačenja stavki ugovora.</p>
<p>U pravilu stambeni štediše u trenutku sklapanja ugovora o stambenoj štednji nisu znali kakve će konkretne kreditne uvjete morati zadovoljiti da bi im stambeni kredit, na koji imaju pravo kad ispune svoje obveze po sklopljenim ugovorima o štednji, bio odobren i isplaćen.</p>
<p>Štedionice u posljednje vrijeme pokazuju određenu fleksibilnost, odnosno kreditne uvjete sve češće prilagođavaju kreditnoj sposobnosti klijenta. No, štediše bi trebale u startu detaljnije uputiti u njihove buduće obveze prilikom podizanja kredita.</p>
<p>Klijente na neki način zbunjuje i terminologija koju štedionice koriste označavajući različitim riječima identične stvari. Primjerice, ciljani iznos i ugovoreni iznos ili bodovanje i vrijednost ugovora. U tom smislu ističe se i potreba osnivanja stručne udruge stambenih štedionica.</p>
<p>Spomenuta analiza djelomično je manjkava jer ne sadrži podatke o tome kako se štediše ponašaju nakon što zaključe ugovor o štednji, odnosno u kolikoj mjeri uistinu štede i koliki postotak štediša je jednostavno odustao od stambene štednje. Neosporno, jedan dio štediša ne poštuje ugovorne obveze i nakon određenog razdoblja odustaje od štednje ili ne poštuje ugovorenu dinamiku uplate, pa samo krajem godine uplate iznos do 5000 kuna na temelju kojega imaju pravo na državnu premiju. Zanimljiv bi bio i podatak, koji štedionice skrivaju, koliki broj štediša nikada nije uplatio ni jednu ratu nakon potpisivanja ugovora, kao i o razlozima takvog odustajanja, koji se sigurno ne mogu podvesti samo pod nizak životni standard.</p>
<p>Posebna priča su državna poticajna sredstva u visini 25 posto na uplaćene štedne uloge do 5000 kuna godišnje. Ta sredstva država ne isplaćuje sasvim redovito. Dodatan problem je i taj što štedionice ne evidentiraju uvijek sredstva koja štediše uplate krajem godine na njihovu računu iste godine, pa štediše na taj iznos katkad ne mogu ostvariti državna poticajna sredstva u toj godini.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Lideri Raiffeisen i Prva stambena štedionica</p>
<p>U Hrvatskoj posluju četiri stambene štedionice</p>
<p> - Hrvatska stambena štedionica, Prva stambena štedionica, Raiffeisen i Wüstenrot stambena štedionica, čija je ukupna aktiva krajem studenoga 2001. godine iznosila 1,02 milijarde kuna. </p>
<p>Trenutačno se oko 55 posto dionica Hrvatske stambene štedionice nalazi u vlasništvu Varaždinske banke, čiji je većinski vlasnik Zagrebačka banka. Ona je i osnivač Prve stambene štedionice, kojoj će se, nakon što su propali pregovori o prodaji Hrvatske stambene štedionice Privrednoj banci, najvjerojatnije pripojiti Hrvatska stambena štedionica. Wüstenrot štedionica, koju je osnovala Bank Austria, nalazi se u vlasništvu HVB Grupe.</p>
<p>Najveći udio stambene štednje krajem 2000. godine činila je ugovorena štednja u Raiffeisen stambenoj štedionici (41,68 posto), dok je 32,86 posto otpadalo na štednju u Prvoj stambenoj štedionici.</p>
<p>Na trećem mjestu po visini stambene štednje krajem 2000. godine bio je Wüstenrot (21,37 posto), dok je najmanje štednje bilo ugovoreno u Hrvatskoj stambenoj štedionici (4,09 posto). </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Država će od prodaje Dubrovačke banke zaraditi samo 24 milijuna eura</p>
<p>Ugovorena je dokapitalizacija Dubrovačke banke na način da će tijekom prve godine Dalmatinska banka uložiti pet milijuna eura u Dubrovačku banku, a u drugoj godini dodatna tri milijuna eura s ciljem jačanja tržišne pozicije Dubrovačke banke</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Država će od prodaje Dubrovačke banke zaraditi samo 24 milijuna eura (gotovo 182 milijuna kuna), a ne 32 milijuna eura kao što je rečeno prilikom potpisivanja ugovora o kupoprodaji Dubrovačke banke. Dalmatinska banka, koja se pojavljuje kao formalni kupac 100 posto dionica Dubrovačke banke, uistinu će izdvojiti 32 milijuna eura. </p>
<p>No, preostalih osam milijuna eura (oko 60 milijuna kuna) odnosi se na ugovorenu dokapitalizaciju Dubrovačke banke, potvrdila nam je Ivana Lončar, direktorica marketinga Dalmatinske banke.</p>
<p>Većinski vlasnik Dubrovačke banke - Charlemagne Capital fond (bivši Regent fond) vlasnik je Istarske i Sisačke banke koje uskoro planira spojiti u jednu novčarsku instituciju. Dubrovačka banka kroz naredne dvije godine ostat će, međutim, samostalni pravni subjekt.</p>
<p>Kako saznajemo, ugovorena je dokapitalizacija Dubrovačke banke na način da će tijekom prve godine Dalmatinska banka uložiti pet milijuna eura u Dubrovačku banku, a u drugoj godini dodatna tri milijuna eura s ciljem jačanja tržišne pozicije Dubrovačke banke.</p>
<p>U sanaciju Dubrovačke banke, inače. porezni su obveznici dosad uložili 2,6 milijarde kuna, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka obvezala se otkupiti za 301 milijun kuna sve rizične plasmane Dubrovačke banke nominalne vrijednosti 600 milijuna kuna. Bez preuzimanja tih rizičnih plasmana, postignuta cijena bila bi još i niža.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tribunjci ne daju marinu mađarskom kapitalu</p>
<p>ŠIBENIK, 5. veljače</p>
<p> - Vladino Stručno tijelo za ocjenu koncesija na pomorskom dobru u ponedjeljak je odlučilo Vladi uputiti prijedlog da se koncesija za tribunjsku marinu u izgradnji dodijeli poduzeću Danuvius iza kojeg stoji mađarski kapital. Vladina se odluka još ne zna, ali se proteklih dana žestoko lobiralo na sve strane, a zainteresiranih za tribunjsku luku nautičkog turizma, koja se počela graditi još 1989. godine, ima podosta. </p>
<p>Nautička je luka Tribunj od 1989. godine mijenjala vlasnike, da bi prošle godine ACI koncesiju prepustio državi. U uži krug izbora za koncesionara ušla su četiri poduzeća: spomenuta tvrtka Danuvius iz Sukošana, zatim tvrtka Baotić Yachting, Nautički centar Tribunj i Submar iz Malog Lošinja. </p>
<p>Bitka se zapravo vodila između Nautičkog centra Tribunj, iza kojeg stoji bivši HDZ-ov visoki dužnosnik Onesin Cvitan koji je osigurao talijanski kapital, te tvrtke Danuvius iz Sukošana iza koje se krije, kažu, mađarski kapital.</p>
<p>Ponuda Danuviusa smatra se najboljom jer je ponudila peterostruko veće naknade za koncesiju od ostalih zainteresiranih. Oni, pak, smatraju da su tako velike koncesijske naknade nerealne i sumnjaju da se mogu realizirati. </p>
<p>Danuvius je ponudio 9,9 milijuna maraka za investiciju u tribunjsku marinu, a ta bi se sredstva odmah mogla uložiti u dovršenje marine. Spremni su uložiti i dodatna sredstva u dovršenje sustava za odvodnju otpadnih voda i cjelokupne infrastrukture u tom mjestu. Tvrtka je ponudila i najpovoljniji tzv. promjenljivi dio naknade, i to čak 10 kuna po metru četvornom. </p>
<p>Nautički centar Tribunj spreman je u dovršenje marine uložiti 10 milijuna maraka, a jedino je zainteresirano poduzeće koje je izradilo studiju o utjecaju na okoliš i jedini su predložili cjelovito rješenje infrastrukture, u kojem nema mjesta ni za kakve septičke jame, što su ih zagovarali neki drugi potencijalni kupci. </p>
<p>Onesin Cvitan tvrdi da je između Nautičkog centra Tribunj i Baotić Yachtinga postignut dogovor o partnerskom odnosu i zajedničkom nastupu ako te tvrtke budu izabrane kao najpovoljniji kupci. Polovicu kapitala tvrtke Nautički centar, navodi se, drže Talijani, točnije poduzetnik Čedo Komljenović, a ostala polovica pripada Gradu Vodice, u čijem je sastavu i Tribunj. Grad Vodice spreman je Tribunju, ako ta tvrtka dobije koncesiju, prepustiti svoj dio vlasništva. </p>
<p>Ovih dana lobisti su radili svoje, a među njima bilo je, saznajemo, i saborskih zastupnika. Upravo zbog velikog pritiska na sjednici Vladinog stručnog tijela za koncesijska odobrenja održanoj u petak nije postignuta suglasnost o tome koju tvrtku predložiti Vladi kao budućeg koncesionara. Glasovi su, navodno, bili podijeljeni pa je sjednica odgođena za ponedjeljak, kada je odlučeno da se Vladi predloži da se koncesija ustupi tvrtki iza koje stoji mađarski kapital jer je, ocijenjeno je, Danuvius ponudila najpovoljnije uvjete kupnje. </p>
<p>Ta tvrtka Vladi mora dostaviti odgovarajuće bankovno jamstvo na iznos od 5 milijuna eura. Ni jedan potencijalni kupac, naime, nije ponudio bankovna jamstva niti plan gospodarskog razvoja marine. </p>
<p>U Tribunju najavljuju kako se neće lako pomiriti s odlukom, a pitaju se i što će biti s njihovih 1,4 milijuna njemačkih maraka koliko su Tribunjci dosad investirali u gradnju. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sajam Alpe-Adria: Hrvatska najzapaženija </p>
<p>LJUBLJANA, 5. veljače</p>
<p> - Sa 870.000 gostiju Hrvatska je još lani dostigla maksimum na slovenskom tržištu i uspjeh je ako se te brojke ponove i ove sezone, zajednički je zaključak vodećih slovenskih turoperatora tijekom prvog dana ljubljanskog sajma Alpe-Adria, gdje hrvatski turizam, bez svake sumnje, igra najzapaženiju ulogu. </p>
<p>No bez obzira što se gotovo svaki drugi Slovenac odmara na našem dijelu Jadrana, u toj državi još uvijek ne dopuštaju da se u Ljubljani otvori hrvatsko turističko predstavništvo. Trakavica oko nalaženja načina kako otvoriti predstavništvo, podsjetimo, traje još od lipnja prošle godine.</p>
<p>»Želimo vjerovati da su administrativne barijere jedini razlog ovih nesuglasica. Rješenje se traži na najvišim državnim razinama. Ako, međutim, ured ne otvorimo do lipnja, mislim da ćemo temeljito razmisliti o daljnjim koracima« ističe Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.</p>
<p>Goran Blažić, v.d. direktora nesuđenog ljubljanskog ureda, tvrdi pak da je hrvatski turizam toliko etabliran u Sloveniji da mu ne mogu naškoditi čak ni povremene međudržavne razmirice.</p>
<p>Slovenske turoperatore ne brinu ovosezonska poskupljenja hrvatskih hotela, jedino dodaju da će Slovenci zbog toga ove godine birati jeftinije destinacije. </p>
<p>Janeza Bentu iz Ten toursa zadovoljit će ponavljanje prošlogodišnjih rezultata, iako ga smeta što su hrvatski hotelijeri, formirajući cijene za ovu sezonu, euro zaokruživali na dva DEM i time dodatno povećali cijene za pet posto. Najjači turoperator Kompas zakupio je, s druge strane, 25 posto više kapaciteta na Jadranu, a Tomaž Visenjak, dopredsjednik Kompasa, tvrdi da najbolje surađuju s Ugo hotelima koji su vlasnici Solarisa. </p>
<p>Rani stopbuking, negostoljubivo osoblje, prebukiranja i prisilna selidba u nižu kategoriju smještaja najviše smetaju slovenske turiste, koji će unatoč svemu ostati vjerni Hrvatskoj.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: Vodeći svjetski indeksi u padu</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Tehnološki i medijski sektor su nakon nekoliko nepovoljnih izvješća i najava otkaza u utorak poveli nagli pad vrijednosti vodećih europskih indeksa. Slična su se kretanja očekivala i u SAD-u, gdje je i u ponedjeljak prevladavao negativni trend. Pad cijena zabilježen je i u europskom telekomunikacijskom, naftnom i financijskom sektoru. </p>
<p>Do poslijepodneva je londonski indeks FTSE 100 pao 1,32 posto, na 5099 bodova, a frankfurtski DAX 1,51 posto, na 4909,36 bodova. Pariški CAC 40 izgubio je 1,32 posto spustivši se na 4339,57 bodova, a milanski MIB 30 je sa 31.120 bodova bio 1,07 posto niži nego u ponedjeljak. Indeksi najboljih europskih dionica, londonski FTSE Eurotop 300 i frankfurtski DJ Euro Stoxx 50, izgubili su 1,37 odnosno 1,63 posto.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice nisu nagovještavali značajnije promjene cijena nakon otvaranja burzi u New Yorku, no do pada je ipak došlo: neposredno nakon otvaranja, Nasdaq Composite je, primjerice, izgubio čak 0,88 posto. Dan ranije S 500 je izgubio 2,47 posto spustivši se na 1094,44 boda, Dow Jones industrial pao je 2,22 posto, na 9687,09 bodova, a Nasdaq Composite 2,91 posto, na 1855,53 boda.</p>
<p>Azijski su indeksi u ponedjeljak također bilježili pad vrijednosti, a tokyjski je benchmark Nikkei 225 nastavio drastičan pad. Izgubivši 1,6 posto indeks se spustio na 9475,6 bodova, najnižu vrijednost u posljednjih 18 godina. Negativan trend u Japanu potaknula je sumnja javnosti da će premijer Junichiro Koizumi provesti obećane reforme - nedavno je, naime, smijenio jednog od ministara koji se najviše zalagao za promjene.</p>
<p>U europskom tehnološkom sektoru značajan pad zabilježila su i vodeća imena - Nokia i Alcatel koji su izgubili preko 4 posto. Međutim, jedan od najvećih gubitnika bio je britanski proizvođač optičke opreme Bookham Technology čije su dionice pale 17 posto pošto je kompanija izvijestila o visokim troškovima restrukturiranja. Francuska softverska kuća Dassault Systemes izgubila je 6 posto, unatoč razmjerno povoljnom financijskom izvješću, a njen njemački rival SAP pao je 1,8 posto. Manja nizozemska kuća Invensys također je pala 6 posto.</p>
<p>Nakon upozorenja o padu dobiti glazbena kuća EMI izgubila je 10 posto, a njen rival Universal Music 3 posto. Dionice Reutersa i izdavačke kuće Pearson, vlasnika Financial Timesa, pale su 1,8 odnosno 3,7 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>I Mesić i Vlada žele nadzirati tajne službe</p>
<p>Prema Granićevom prijedlogu, kontrolu nad tim službama imala bi Vlada / UNS predlaže da predsjednik države zadrži nadzor nad tajnim službama, ali preko posebnog tijela koje bi bilo odgovorno Vladi / Pregovarači zasad suglasni u tome da treba depolitizirati obavještajnu zajednicu / Kraj pregovora do svibnja kad Hrvatska treba ući u NATO-ov Akcijski plan za članstvo? </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Razgovori predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana o preustroju tajnih službi, što su započeli u ponedjeljak, nastavit će se najvjerojatnije u petak, budu li to dopuštale Mesićeve obveze uoči njegova dvotjednog putovanja na Daleki istok. Iako je sastanak u vili Weiss trajao više od četiri sata, bitnih neslaganja zapravo nema, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih Pantovčaku. </p>
<p>Razmatrajući dva prijedloga zakona o tajnim službama - Predsjednikov, točnije onaj iz redova UNS-a kojem je na čelu Tomislav Karamarko, te Vladin, traži se ravnoteža u raspodjeli ovlasti između šefa države i Vlade.</p>
<p> Posao je složen jer pregovarački timovi trebaju precizno dogovoriti odnose i ovlasti civilnih i vojnih sigurnosnih službi, tvrdi Vjesnikov izvor. Dodatno je osjetljiv i zato što se novim zakonskim prijedlozima ne mogu i ne smiju dirati ustavne ovlasti predsjednika države. Prema Ustavu, predsjednik države nadzire rad tajnih službi, imenuje i razrješuje njihove čelnike. </p>
<p>Problemi u pregovorima o zakonskim prijedlozima mogu nastati, kako doznajemo, zbog različitog tumačenja predsjednikovih ovlasti. Stoga se u prijedlozima koji se pripremaju treba točno razjasniti što bi te ovlasti značile. Zasad je, čini se, stav Vlade (prijedlog je sastavio zamjenik premijera dr. Goran Granić) da nadzor nad tajnim službama pripadne Vladi. Prema Karamarkovu prijedlogu, to bi bilo u predsjednikovoj ingerenciji, ali preko posebnog tijela koje bi bilo odgovorno Vladi.</p>
<p> Vjesnikovi izvori bliski Pantovčaku tvrde da je stajalište predsjednika Mesića jasno - on se ne može i ne namjerava odreći svojih ustavnih ovlasti vezanih uz tajne službe, svjestan činjenice da mu se to ne može uskratiti jer je Ustav jači od svih zakonskih i eventualnih podzakonskih akata.</p>
<p>Zasad sudionici ne mogu ni službeno niti neslužbeno prognozirati do kada bi pregovori mogli potrajati. Vjeruje se da neće potrajati duže od svibnja. Tada bi se, naime, Hrvatska trebala uključiti u sustav MAP-a, Akcijskog plana za članstvo u NATO-u. Zakonske reforme u preustroju obavještajne zajednice jedan su od preduvjeta za ulazak Hrvatske u MAP. </p>
<p>Tajne službe ne smiju, napominje Vjesnikov izvor, biti sustav za sebe, a predsjednik Mesić inzistira na njihovoj potpunoj depolitizaciji, kao što je to tražio i za vojsku.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>OESS zabrinut zbog mogućeg kaznenog progona Denisa Latina </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače </p>
<p> - Moguće kazneno gonjenje novinara HTV-a Denisa Latina zbog sporne emisije »Latinica« o pravosuđu u Hrvatskoj negativno bi utjecalo na medije i novinare koji istražuju korupciju. To je mišljenje predstavnika za slobodu medija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Freimuta Duvea. Kopija njegova dopisa, koji je 4. veljače uputio Ministarstvu vanjskih poslova, dostavljena je Hini u utorak. Prema Duveovu shvaćanju, državni odvjetnik kani podići optužnicu protiv Latina prema članku 309. hrvatskoga Zakona o kaznenom postupku. »Vaša je zemlja nedavno ostvarila znatan napredak na području medija i bilo bi izuzetno uznemirujuće ako bi se taj napredak sada potkopao odlukom državnog odvjetnika o kaznenom gonjenju Denisa Latina. Takva mjera može imati negativan učinak na medije i novinare koji istražuju korupciju«, navodi se u dopisu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Vladimir Gredelj se uplašio sudačkog vijeća u Bjelovaru?</p>
<p>Okončana su imenovanja svih predsjednika županijskih sudova, osim u Zadru, Vukovaru i Bjelovaru / Oglasom se traže 94 suca u općinskim sudovima te 36 sudaca u županijskim, trgovačkim i prekršajnim sudovima / Iako je nepopunjeno oko 260 sudačkih mjesta, u Ministarstvu pravosuđa kažu da za popunjavanje svih - nema novca</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - U tijeku su, ili su okončane, kadrovske rošade u vrhovima sudova, odnosno, biraju se novi predsjednici sudova. Također, u tijeku je imenovanje sudaca u više sudova.</p>
<p>Okončana su imenovanja svih predsjednika županijskih sudova, osim u Zadru, Vukovaru i Bjelovaru. Poznato je da predsjednike sudova imenuje ministar pravosuđa na prijedlog sudačkih vijeća, nakon raspisanog javnog natječaja.</p>
<p>U Zadru su se, doznaje Vjesnik, na natječaj za predsjednika Županijskog suda javili dosadašnji čelnik Benko Velčić, istražni sudac tog suda Anton Klišmanić te sudac Općinskog suda u Biogradu Branimir Zorica. U Ministarstvu pravosuđa Vjesnik doznaje da ministrica dvoji o Velčićevu izboru, jer on iduće godine ide u mirovinu. No, može se čuti i to da postoji nesklonost prema Velčiću, jer ga se povezuje s HDZ-ovim miljeom. Navodno, izglede za izbor ima Klišmanić. Sjednica sudskog vijeća, na kojoj će biti predloženi kandidati za predsjednika suda u Vukovaru, održat će se u utorak ili srijedu.</p>
<p>Poseban je slučaj imenovanje predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru. Naime, tamo je aktualni, »kontroverzni« predsjednik Županijskog suda Vladimir Gredelj već drugi put povukao kandidaturu. Vjesnik doznaje iz pouzdanih izvora da je Gredelj povukao kandidaturu prije sjednice sudskog vijeća bjelovarskog Županijskog suda, na kojoj su trebali biti predloženi kandidati za čelnika tog suda. Neki su to skloni tumačiti time da se Gredelj uplašio da neće proći na tom sudačkom vijeću, pa je povukao kandidaturu.</p>
<p>Osim predsjednika preostalih županijskih sudova, u tijeku je imenovanje čelnika trgovačkih, prekršajnih i općinskih sudova. Također se uskoro očekuje i imenovanje predsjednika Visokog trgovačkog suda. Naime, Vjesnik doznaje da se na prvi natječaj za predsjednika tog suda javio samo dosadašnji - Nenad Šepić. No, ministrica Ingrid Antičević-Marinović nije ga bila sklona imenovati zbog »repova«, koji se navodno vuku za Šepićem.</p>
<p>Na novi natječaj javila su se još tri kandidata, i to, osim Šepića, dvojica sudaca Visokog prekršajnog te jedan izvan tog suda. Navodno, ovog bi se tjedna trebala održati sjednica sudačkog vijeća tog suda, što znači da će uskoro biti izabran novi predsjednik Visokog trgovačkog suda. </p>
<p>Još nije izabran ni jedan predsjednik općinskog suda. U Ministarstvu pravosuđa kažu da se čeka s imenovanjem svih predsjednika županijskih sudova, kako bi oni dali mišljenja za čelnike općinskih sudova. No, uskoro bi, navodno, mogao biti imenovan predsjednik Općinskog suda u Požegi.</p>
<p>Za sada nema naznaka tko bi mogao sjesti u najvrući stolac predsjednika Općinskog suda u Zagrebu. Za to mjesto ponovno se kandidirao Đuro Sessa, no, navodno, ima još kandidata. </p>
<p>U tijeku je i popunjavanje praznih sudačkih mjesta, što mora obaviti Državno sudabeno vijeće (DSV), nakon raspisanog oglasa. Inače, oglasom se traže 94 suca u općinskim sudovima te 36 sudaca u županijskim, trgovačkim i prekršajnim sudovima. Poznato je da je nepopunjeno oko 260 sudačkih mjesta, no, u Ministarstvu pravosuđa kažu da za popunjavanje svih - nema novca.</p>
<p>Inače, pred DSV-om je i težak posao imenovanja šest sudaca Vrhovnog suda. Za ta mjesta prijavljena su 36 kandidata, za koje su pozitivna mišljenja dali sudačko vijeće Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe. Sudeći po dosadašnjim reakcijama članova DSV-a, još nisu utvrđeni kriteriji izbora sudaca Vrhovnog suda, pa će i odluka o tomu biti vrlo teška. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Bandić kaže da nije bio pijan niti je nakon nesreće iskoristio svoju funkciju</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Donedavni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u utorak je sucu Prekršajnoga suda u Zagrebu Mariju Meštroviću ispričao svoje viđenje prometne nezgode koju je skrivio 5. siječnja. Zbog te nesreće potkraj siječnja podnio je ostavku na gradonačelničku dužnost.</p>
<p>Bandić je rekao da tijekom vožnje Ksaverskom cestom nije osjetio da je svojim terencem »range roverom« udario u automobil Darija Balije. Dodao je da ga je Balija sustigao u automobilu, razmijenili su osobne podatke, a Bandić se obvezao da će mu nadoknaditi štetu.</p>
<p>Bivši gradonačelnik opovrgnuo je da je bio pijan i da je bježao od policije, rekavši kako se s policajcima dogovorio da će se podvrgnuti alkotestu pred kućom. U svoju obranu, Bandić je istaknuo da neposredno nakon nezgode nije iskoristio svoju gradonačelničku i političku funkciju što su, tvrdi, dotad učinili »mnogi političari«.</p>
<p>Zagrebačka policija podnijela je 7. siječnja prijavu protiv Bandića zbog izazivanja prometne nesreće i vožnje u alkoholiziranom stanju. Bandića se, prema Zakonu o sigurnosti u prometu, tereti i da kao sudionik nesreće nije maknuo vozilo s kolnika, niti je razmijenio podatke s oštećenikom. </p>
<p>Sudac Meštrović saslušat će oštećenog Baliju 20. veljače. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Potpisan ugovor za 115 automobila za invalide </p>
<p>Pravo na automobil prvi put će ostvariti 19 ratnih vojnih invalida prve skupine, dok će ostali automobili biti dodijeljeni invalidima koji su pravo na dodjelu ostvarili 1994. godine</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić potpisao je u ponedjeljak s direktorom tvrtke Japan Motors d. o.o. Antunom Lulićem ugovor o nabavi 115 automobila za hrvatske ratne vojne invalide (HRVI) prve skupine. Ugovor je potpisan nakon temelju javnog nadmetanja za odabir najpovoljnije ponude, priopćeno je u utorak iz Ministarstva hrvatskih branitelja. </p>
<p>Vrijednost jednoga od odabranih automobila »mitsubishi carisma 1.6 comfort SD AT« je 85.610 kuna. To je klasična limuzina srednje klase čija bi cijena u slobodnoj prodaji iznosila 15.100 eura. Pravo na automobil prvi put će ostvariti 19 hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine, dok će ostali automobili biti dodijeljeni invalidima koji su pravo na dodjelu ostvarili 1994. godine. </p>
<p> Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, invalidi prve skupine dobivaju od Ministarstva branitelja automobil u vlasništvo svakih sedam godina. Do sada su to pravo ostvarivali preko Ministarstva obrane.</p>
<p>Invalidi mogu izabrati i druge tipove i marke automobila, s tim da Ministarstvo branitelja sudjeluje u cijeni sa 85.610 kuna. </p>
<p> Isporuka prvih automobila »mitsubishi carisma« očekuje se za 60 dana a svaki će automobil biti prilagođen invalidu, u skladu s njegovim potrebama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Šuvarovi ljudi nemaju viziju školstva u 21. stoljeću« </p>
<p>HDZ smatra da se reforma pripremala na brzinu, bez analize postojećega stanja i bez uvjerljivih argumenata za pojedina rješenja, pa će učiniti sve da takva reforma ne bude usvojena u Saboru / HDZ predlaže nacionalni konsenzus i šest svojih već pripremljenih dokumenata</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Najavljena reforma školstva loša je, HDZ je oštro protiv nje i učinit će sve da u Hrvatskom saboru ne bude izglasan akt koji bi je omogućio. HDZ je posebno osjetljiv na ovo područje i podsjeća da je za svojega mandata smjenjivao ministre i zbog manjih propusta. »Držimo da u ovom području ne smije biti eksperimentiranja i pogrešaka a u Ministarstvu prosvjete moraju sjediti najmoralniji i najsposobniji ljudi, jer su odgovorni za budućnost mnogih generacija«, istaknuo je predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader na tematskoj konferenciji za novinare, posvećenoj reformi školstva i održanoj u utorak u sjedištu stranke. Govorili su još i saborski zastupnik i član Predsjedništva Nevio Šetić, te član Odbora stranke za školstvo Miroslav Dorešić.</p>
<p>HDZ zamjera vladajućoj koaliciji da u izradu ovog dokumenta nije uključila stručnjake, da je reforma pripremana na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i bez temeljite analize postojećeg stanja. HDZ se protivi i promjeni koncepcije školovanja 4 plus 4 plus 4, pitajući zašto bi se uopće mijenjao sustav školstva. HDZ smatra i da se opisno ocjenjivanje, koje bi trebalo biti uvedeno, do sada pokazalo kao promašaj. Vrlo lošim ocjenjuje i namjeru uvođenja škola za ravnatelje. »To je jedan od bisera ovog dokumenta, jer svugdje u svijetu ravnatelji postaju ljudi koji su bili najbolji učenici i najbolji nastavnici s visokim stručnim kvalitetama, i za to se ne školuje«, kazao je Sanader. </p>
<p>HDZ smatra da najavljena reforma školstva ne uključuje modernizaciju te da je neprihvatljivo da informatika bude izborni, a ne obavezni predmet. Zato HDZ predlaže uvođenje državne mature (jer bi se time postigli kvalitetni iskoraci), hitno sređivanje nastavnih programa tako da se od ljudi koji su pisali te nastavne programe oforme timovi stručnih ljudi, sustavno opremanje škola modernom nastavnom opremom, sustavnu informatizaciju školstva. Naglašeno je da HDZ ima do detalja razrađen projekt napravljen u suradnji s europskim zemljama. Ta stranka predlaže da se već od vrtića uvede jedan strani jezik kao obvezan, a od trećega razreda da obvezna budu dva strana jezika. Na kraju predlaže i proširenje postojećih školskih prostora kako bi se postupno prešlo na jednosmjenski rad. </p>
<p>HDZ je s tim u vezi izradio šest dokumenata: Zakon o udžbenicima, Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru, projekt sustavne informatizacije školstva, razrađenu metodologiju kojom bi se u nekoliko mjeseci snimilo postojeće stanje u hrvatskom školstvu, projekt realizacije državne mature i temeljni Zakon o školstvu koji još u pripremi. Sanader je istaknuo kako je u ovom prevažnom pitanju HDZ spreman na nacionalni konsenzus, te da će se čak odreći i autorstva, ako Vlada prihvati neke od njegovih prijedloga. Jer, HDZ-u je cilj dobrobit Hrvatske a ne strančarenje, kazao je Sanader.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje zašto HDZ nije učinio kvalitetniju reformu školstva dok je bio na vlasti, Sanader je odgovorio da su takva pitanja politikantstvo i skretanje sa problema, podsjećajući kako je HDZ doista za puno manje stvari smjenjivao ministre prosvjete. Šetić je pak istaknuo kako su isti ljudi koji su radili reformu školstva za vrijeme Šuvara, i sada uključeni u taj posao, te kako Vladin dokument o reformi školstva nije dokument za 21. stoljeće. Stoga će HDZ »dignuti sve na noge kako ova katastrofalna reforma ipak ne bi prošla«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»HSS seljacima najviše obećavao pa zaokrenuo«</p>
<p>OSIJEK, 5. veljače</p>
<p> - Istaknuvši da je Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje jedina udruga što okuplja seljake isticala primjedbe u vrijeme najava smanjenja poticaja za poljoprivredne kulture, predsjednik Zajednice Antun Laslo u utorak je na konferenciji za novinare rekao da je odluka o odustajanju smanjenja poticaja, »jedan od velikih dokaza seljacima da je HSS, koji im je najviše obećavao napravio nagli zaokret protiv njih«. </p>
<p>Laslo je također naglasio kako Zajednica traži da u sustav poticaja uđe svaka obradiva površina u Slavoniji i Baranji, te zahtijeva rajonizaciju, kako bi se znalo gdje se i što sije u Hrvatskoj i što se mora i može poticati. Pojašnjavajući ove zahtjeve, predsjednik Zajednice je zaključio da se ne može istodobno poticati proizvodnja pšenice u Istri i Dalmaciji, a u Slavoniji smanjivati kvote. Po njegovim riječima, u slučaju nedovoljnog poticanja, njive će ostati nezasijane. Napomenuo je također da će se sigurno i ove godine povećati cijena repromaterijala, što je već i najavljeno. </p>
<p>Laslo je upozorio da je već trebalo načiniti bilance proizvodnje. Ako hrvatska Vlada i ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić ne budu ovog proljeća spremni realizirati poticaje, Zajednica će biti spremna donijeti odluku o prosvjedu, odnosno izlasku na ceste protiv svake odluke koja bi išla na štetu poljoprivrednika Slavonije i Baranje. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zakon o sukobu interesa tek za novi saziv Sabora</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti krenuo je u proceduru, za sada unutar Vladinih tijela, u varijanti koja gotovo u potpunosti poštuje prijedlog stručne skupine, ali se najvjerojatnije početi primjenjivati tek od idućeg saziva parlamenta.</p>
<p> »Zadovoljan sam što je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović poslala zakon u proceduru gotovo u cijelosti poštujući mišljenje struke«, kaže prof. dr. Josip Kregar, jedan od članova stručne skupine.</p>
<p>Preformulacijom odredbi o političkoj odgovornosti, kao i one po kojoj dužnosnici kao javne osobe moraju trpjeti interes građana, bitno se ne zadire u prijedlog stručne skupine, jer se i tako podrazumijevaju i politička odgovornost i zanimanje javnosti za ono što političari rade, objasnio je. No, zakon koji donesu zastupnici u ovom sazivu neće se primjenjivati na njih već tek na novi saziv, smatra Kregar.</p>
<p> Sada je, naime, ponovo u prvom čitanju, u drugom se čitanju mora pojaviti najkasnije šest mjeseci nakon što ga podrži Sabor u prvom čitanju i uz još šest mjeseci za imenovanje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa primjena se ne može očekivati prije iduće godine, a to je već izborna godina, rekao je. »No, očekujem da bi zakon zbog toga mogao biti donesen bez većih otpora koji su pratili njegovo prvo čitanje lani u travnju, pa se njegovo donošenje produžilo i ponovno se našao u prvom čitanju«, ocjenjuje Kregar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sibila Petlevski: »Oni koji su trebali podržati novu urednicu HTV-a, to su već učinili«</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Sibila Petlevski, predsjednica PEN-a i članica Vijeća HRT-a, uputila je javnosti otvoreno pismo u povodu »povika« oko izbora nove glavne urednice HTV-a.</p>
<p> Naime, u medijima se sve češće postavlja pitanje »Tko će podržati Jasnu Ulaga-Valić?«. Petlevski u pismu kaže da se njime zapravo dovodi u pitanje odluka Vijeća koje je, prije svega, glasalo za promjenu. Stoga se pita je li tako teško shvatiti da su oni koji su trebali podržati novu urednicu HTV-a, to već učinili. No, u našoj dvojbeno demokratskoj sredini, nikad nije gotovo kad je gotovo, preglasavanje još traje, a Vijeće bi upravo sada trebalo dokazati ne samo da zna prepoznati odakle pušu vjetrovi, nego i koja mu je funkcija te se napokon početi baviti poslom zbog kojeg je osnovano. </p>
<p>Nakon svega, pitanje »Treba li podržati Jasnu Ulaga-Valić?«, Sibila Petlevski smatra dijelom »politikantskih raspri koje bi ostale na razini tračerskih rubrika žute štampe da nisu u nezdravim uvjetima hrvatskog poljuljanog javnog morala, sva sitna politikantstva ujedno i krupni koraci u lovu na glave podobne za politički odstrjel«. </p>
<p>Osporavajući odabir Vijeća, različiti lobiji dovode u pitanje model pretvorbe državne u javnu televiziju, na kojem se, upravo zbog toga, zrcale svi problemi tranzicijske demokracije. U tijeku je opasno prebacivanje neposrednih, koncentriranih i jasno vidljivih političkih pritisaka na posredne, raspršene i podmukle pritiske koji nisu ništa manje opasni za slobodu javnog izričaja te stvaranje novih oblika medijskog monopola. </p>
<p>Ostajući čvrsto pri odluci Vijeća i ne dvojeći o tome da treba podržati mladu osobu spremnu na promjene, Petlevski u pismu zaključuje kako s gnušanjem, sudskim putem, odbija sudjelovanje u toj raspri te sa svoje slobodne pozicije, sa zadovoljstvom upire prstom na ono što drugi ne smiju - jer bi previše izgubili. </p>
<p>Dž. Č.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>U Kninu 865 obitelji traži povrat svoje imovine</p>
<p>Nalog za iseljenje dosad je dobilo 340 obitelji čije su kuće obnovljene, kaže dogradonačelnik Knina Milivoj Marić/ Dosad je na kninskom području vlasnicima vraćeno oko 350 kuća/ Računa se da bi se u Golubiću pokraj Knina moglo sagraditi tristotinjak kuća uz besplatni građevinski materijal i zemljište</p>
<p>KNIN, 5. veljače</p>
<p> - Koliko će se obitelji sa šireg kninskog područja morati iseliti iz kuća koje nisu njihove, još nije poznato. Dvjestotinjak takvih obitelji već je dobilo naloge za iseljenjem, a preostali bi se trebali iseliti do kraja godine. </p>
<p>Na ovom području, prema nalazima revizije, 214 obiteljskih kuća je zauzeto, a 865 obitelji je podnijelo zahtjev za povrat svoje imovine. Nalozi za iseljenje upućeni su zasad samo onim obiteljima čije su kuće obnovljene, kaže nam kninski dogradonačelnik Milivoj Marić.</p>
<p>Preciznije, oko 340 obitelji mora van iz kuća koje privremeno koriste jer je revizijom utvrđeno da su sudjelovali u programu obnove i da imaju ili su imali kuće koje su u međuvremenu prodali. </p>
<p>Prema Marićevim riječima, privatne kuće i dalje će se otkupljivati preko državne Agencije za promet nekretninama posredstvom koje je već kupljeno oko 200 objekata. Do polovice srpnja kupit će se još stotinjak kuća. Prioritet će imati oni objekti u kojima ljudi već stanuju. </p>
<p>Dodjeljivat će se besplatan građevinski materijal posredstvom Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, a Grad Knin ustupit će jednu oveću parcelu u mjestu Golubić nedaleko Knina na koju se već uknjižio. U Golubiću je dosta državnog zemljišta pa se računa da bi se u tome mjestu moglo sagraditi tristotinjak novih objekata. Parcelizacija zemljišta izvršit će se o trošku nadležnog ministarstva, a, uz građevinski materijal, i zemljište će se korisnicima besplatno dodijeliti. Uskoro će se u Golubiću osposobiti i zgrada s osam stanova koje se obnavlja novcem švicarske organizacije SDR, koja je ovih dana u Kninu obnovila zgradu Hrvatskih željeznica sa šest stanova. </p>
<p>Dogradonačelnik Marić priznaje da je, unatoč brojnim poduzetim radnjama, u ovom trenutku teško kazati koliko će se obitelji uspjeti iseliti do kraja godine. Ima, napominje on, slučajeva ukidanja rješenja o korištenju kuća bez prava na zbrinjavanje, a provedena revizija uskoro će pokazati ima li onih koji su koristili više stanova. </p>
<p>Do sada je na kninskom području, kaže Marić, vraćeno oko 350 objekata. Zanimljivo je da među njima ima dosta slučajeva da su pojedinci tražili povrat svoje imovine koju su i dobili, međutim nikada nisu došli po ključeve i njihove kuće sada zjape prazne. Riječ je o privatnoj imovini i mi tu ništa više ne možemo poduzeti, kaže dogradonačelnik Marić.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2002. </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen je u tiskanom i elektroničkom izdanju (CD-rom i Internet) Hrvatski iseljenički zbornik 2002. </p>
<p>Predstavljajući Zbornik, ravnatelj HMI-a Boris Maruna naglasio je da je to Zbornik koji bi trebao biti esencijalan za naše ljude u svijetu, kao i za nas u domovini. Naprosto zato što o našoj sudbini odlučuje i 1,3 milijuna Hrvata u zapadnoeuropskim zemljama a sveukupno oko tri milijuna u svijetu, kako je to istaknuo drugi predstavljač, dr. Nenad Prelog, pomoćnik ministra vanjskih poslova. </p>
<p>Govoreći o migracijskim kretanjima, dr. Prelog je istaknuo potrebu očuvanja identiteta iseljenih Hrvata. O sadržaju Zbornika, o kroatističkim obzorima govorila je mr. Sanja Vulić, a o povijesnom kontekstu povjesničar dr. Dragutin Pavličević. </p>
<p>Na 374 stranice Zbornik informacijama povezuje 15 država svijeta u »tradiciji starih rado čitanih hrvatskih kalendara i almanaha«. Među ostalim, tekstovi zorno prikazuju društveni i kulturni život hrvatskih etničkih zajednica u Novom Zelandu, Australiji, Južnoj i Sjevernoj Americi, kao i u Europi. Tematski je Zbornik razvrstan u devet cjelina: Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Dijaspora, Duhovnost, Znanost, Nove knjige i Virtualna Hrvatska.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Picula: Hrvatska očekuje da Slovenija povuče tužbu WTO-u...</p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova priznao je da se Hrvatska nije dobro pripremila prije donošenja pravilnika o prijevozu opasnih tereta kroz Hrvatsku/ Zatražio je da se u Ljubljani sastanu stručne skupine i uklone slovenske sumnje oko hrvatske odluke o uvođenju prometnih koridora za prijevoz opasnih tereta </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - »Odluka hrvatske Vlade o prometnim koridorima za prijevoz nafte kroz Hrvatsku nije donesena s namjerom da se ikoga politički diskreditira. Tom odlukom nikome nismo htjeli zabiti nož u leđa, nego smo samo htjeli riješiti krupan problem za Hrvatsku«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>Na upit je li tijekom boravka u Münchenu sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom razgovarao o tužbi koju je zbog te odluke Slovenija podnijela Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), Picula je odgovorio potvrdno. </p>
<p>»Razgovarao sam s Rupelom i rekao mu kako Hrvatska očekuje da Slovenija povuče tužbu koju je uručila WTO-u. Zatražio sam da se u Ljubljani sastanu stručne skupine kako bi pronašli rješenja«, kazao je, dodavši da mu je Rupel odgovorio kako će Slovenija razmotriti hrvatski prijedlog. </p>
<p>Na primjedbu da Slovenija i dalje inzistira na tužbi, Picula je rekao da će se u Ljubljani sastati stručne skupine obiju strana i pokušati riješiti problem, ali da »ne zna hoće li to biti dovoljno«. Prema njegovim riječima, Hrvatska je samo htjela riješiti krupan problem, ali to rješenje »nije bilo dobro pripremljeno«. Nekoliko puta je naglasio kako »Hrvatska iz ovog mora nešto naučiti«. Dodao je da »ne zna hoće li Slovenija povući tužbu«, istaknuvši da »jednostrane odluke koje tangiraju interese susjeda nisu dobre«. Istaknuo je kako mu je Rupel uručio poziv da posjeti Ljubljanu, ali da će prije toga stručne skupine pokušati riješiti problem.</p>
<p>Što se tiče najave da će BiH proširiti popis roba kojima se zabranjuje uvoz u tu državu, Picula je rekao kako je Hrvatska donijela naputak da je odluka o transportu nafte preko Slavonskog Broda privremena i da vrijedi samo mjesec dana. Izrazio je nadu da će se u dogovoru sa Sarajevom, koje je sada na potezu, naći rješenje. Dodao je i kako »određeni krugovi u BiH pokušavaju malformacije u vlastitoj zemlji nadomjestiti zaoštravanjem odnosa s Hrvatskom«, što, kazao je, nije dobro jer narušavaju partnerske odnose između dviju država. </p>
<p>Picula je novinarima izložio rezime prošlogodišnjih bilateralnih odnosa Hrvatske i susjednih država rekavši kako su oni vrlo važni jer će o njima ovisiti ostvarenje hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva - ulazak u EU i NATO. Kao uzorne ocijenio je partnerske odnose s Mađarskom. Ambicija je Vlade da nastavi s pozitivnim trendom rješavanja neriješenih pitanja sa susjedima, ali da se treba koncentrirati i na »nove probleme« koji su u međuvremenu nastali. Najavio je da će u ožujku ili travnju posjetiti Beograd te da očekuje kako će tom prigodom potpisati sporazume o slobodnoj trgovini i zaštiti manjina, a bude li to tada pripremljen, i sporazum o granicama između dviju država.</p>
<p>»Bez komentara« o nagađanjima da će biti smijenjen </p>
<p>Na upit kako komentira napise u medijima o mogućnosti da bude smijenjen, Picula je rekao kako »nema komentara na takve špekulacije« te da odluku o tome hoće li on ostati ministar vanjskih poslova treba donijeti premijer Ivica Račan. Nakon uvjerljive pobjede Dražena Budiše na stranačkom saboru, neki hrvatski mediji objavili su da novog predsjednika HSLS-a navodno zanima mjesto ministra vanjskih poslova. O tome »treba pitati premijera«, izjavio je Picula.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Jurjević: »Nova koalicija funkcionirat će čvrsto, a Škarićev povratak u Gradsko vijeće stvar je HSLS-a«</p>
<p>Vođa splitskog SDP-a, jednoga od partnera u novoj sedmeročlanoj splitskoj koaliciji smatra da se ni izborom Budiše za predsjednika HSLS-a niti povratkom trojice HSLS-ovaca u Gradsko vijeće neće dogoditi ništa dramatično u procesu formiranja gradske vlasti</p>
<p>SPLIT, 5. veljače</p>
<p> - Nakon raspada »tehničke vlade« HSLS-a i desnog bloka, kojoj je na čelu bio Ivica Škarić, u roku od mjesec dana novu vlast s HSLS-om uspio je formirati lijevi centar, koji čine SDP, HSS, HSU, LS, HNS i ASH. Prema dogovoru, prvih dvadeset mjeseci preostaloga gradonačelničkog mandata pripalo je SDP-ovcu Slobodanu Berošu, a drugih dvadeset mjeseci Miroslavu Buličiću iz HSLS-a. </p>
<p> Za predsjednika Gradskog vijeća u prvoj polovici mandata izabran je HSLS-ovac Petar Krolo, a u drugoj LS-ovac Josip Gotovac. Novi prevrat dogodio se kad su HSLS-ovci Škarić i članovi njegova Poglavarstva Ivan Pulić i Ivica Boljat zatražili povratak u Gradsko vijeće. Kad je, naime, Škarić postao gradonačelnikom, na vijećničkom mjestu zamijenio ga je sada izabrani predsjednik Vijeća Krolo, koji će, ako se Škarić ne predomisli, morati otići s te fotelje. Svoje viđenje razvoja situacije u splitskoj koaliciji iznio je Vjesniku predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjević. </p>
<p>• Kako bi ponovni izbor Dražena Budiše na čelo HSLS-a mogao utjecati na novu splitsku koaliciju? </p>
<p>- Neće doći ni do kakvih promjena. Dapače, uvjeren sam da će koalicija funkcionirati vrlo čvrsto. Uskoro će se formirati i gradska uprava i nema razloga da je Dražen Budiša ne podrži. Uostalom, upravo se on uoči prošlih izbora za Sabor zalagao za koaliciju SDP-a i HSLS-a i ona se pokazala vrlo uspješnom. Postala je jezgrom za formiranje šire koalicije. Bez obzira na sva gatanja, na senzacionalističko pisanje u medijima, u ovoj situaciji uvjeren sam da nema razloga da se dogovor ne realizira, osobito zato što gospodina Budišu poznajem kao čovjeka s kojim sam dobro surađivao. Ništa nije upitno. </p>
<p>• Što bi za posljedicu mogao imati Škarićev, Pulićev i Boljatov povratak u Gradsko vijeće?</p>
<p>- Ponovit ću da je sporazum sklopljen između stranaka, a ne pojedinaca. Svaka stranka ima autonomno pravo izabrati u Gradsko vijeće svoje ljude. Ništa se ne mijenja u odnosu na politiku stranaka. Što se toga tiče, miran sam. </p>
<p>• Kada Petar Krolo ode, ponovno bi mogla nastati kriza gradske vlasti.</p>
<p>- Još ne znam hoće li Krolo uopće otići. To je stvar HSLS-a. Ne bih govorio o krizi jer je nema dok u gradskoj upravi postoji većina. Vidjet ćemo što će biti. Vjerujem da će se HSLS ponašati odgovorno i biti solidan partner na gradskoj razini kao što je bio i u protekle četiri godine bivšeg mandata. </p>
<p>• Kad će se popuniti splitsko Gradsko poglavarstvo? </p>
<p>- Poglavarstvo će se najvjerojatnije popuniti za petnaestak dana. U tijeku su dogovori i pripreme.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Škarić odustao od Gradskog vijeća</p>
<p>SPLIT, 5. veljače</p>
<p> - Bivši splitski gradonačelnik Ivica Škarić i bivši član njegova poglavarstva zadužen za komunalu Ivan Pulić, članovi HSLS-a, u utorak poslije podne povukli su zahtjeve za povratak u Gradsko vijeće. U obrazloženju su naveli da su to učinili da ne bi onemogućavali normalan rad Vijeća. Prošlog je utorka, uz Škarića i Pulića, zahtjev za povratak u Gradsko vijeće podnio i bivši član Poglavarstva zadužen za prosvjetu, HSLS-ovac Ivica Boljat. Sva su trojica podnijela neopozive ostavke na svoje funkcije nakon raspada »tehničke vlade« HSLS-a i desnog bloka, na Badnjak prošle godine. Problem je nastao, jer je Škarićevo mjesto u Vijeću, nakon što je postao gradonačelnikom, zauzeo njegov stranački kolega Petar Krolo. Da je Škarić ustrajao na zahtjevu za povratkom, grad bi opet ostao bez predsjednika Vijeća što bi, očekivalo se, destabiliziralo mladu koaliciju. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vido Bogdanović prozvan zbog zloporabe položaja</p>
<p>DUBROVNIK, 5. veljače</p>
<p> - »Nismo imali privilegij prvih sto dana, jer smo od početka preuzimanja Grada morali nadoknaditi šest mjeseci nefunkcioniranja gradske uprave. Od samog početka bili smo izloženi napadima oporbenih stranaka, koje nisu poštivale uobičajenih sto dana«, rekla je u utorak dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica na konferenciji za novinare u povodu prvih sto dana vlasti koalicije HDZ-a, JHS-a i DC-a u Dubrovniku. Prvih stotinu dana, gradonačelnica Šuica i njezin zamjenik Frano Matušić (HDZ) te drugi zamjenik Srećko Kljunak (JHS) i DC-ov predsjednik Gradskog vijeća Nikola Obuljen ocijenili su uspješnim unatoč nizu problema.</p>
<p>Bivši gradonačelnik Vido Bogdanović, rekao je Matušić, zlouporabio je svoj položaj i prenamjenio dio novca iz gradske blagajne, a tu je i dug vezan za Kazalište Marina Držića koji će premašiti milijuna kuna. Na pitanje hoće li zato gradska uprava protiv Bogdanović podnijeti kaznenu prijavu, Matušić je kazao da se nada da će oni koji o tome brinu i sami vidjeti o čemu se radi. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Informacija o smogu u Rijeci bila je »nespretno sročena«</p>
<p>RIJEKA, 5. veljače</p>
<p> - Zrak u Rijeci je onečišćen, ali smoga nema, pa tako ni razloga za alarmiranje i zabrinutost građana. Razlozi onečišćenja su pojačan promet, 180 gradskih kotlovnica, te Inina rafinerija na Mlaci, koja je, radi smanjenja onečišćenja 40% svojih postrojenja sa lož ulja prebacila na plin, a rafinerija na Urinju čak 50%.</p>
<p> Te je podatke iznijela voditeljica Zdravstveno- ekološkog odjela županijskog Zavoda za javno zdravstvo, mr. Nada Matković koja je na redovitoj sjednici Gradskog poglavarstva vijećnike izvijestila o stanju zraka na području Rijeke.</p>
<p> Naime, dan ranije Centar za obavješćivanje putem radija je upozoriona veliku koncentraciju smoga u gradu, što je izazvalo različita tumačenja i brojne upite građana. Stoga je gradonačelnik Vojko Obersnel odlučio pozvati stručnjake i javnost detaljno informirati o pravom stanju.</p>
<p> Nada Matković je rekla da su aparati za praćenje koncentracije sumporova dioksida i ozona skok evidentirali između subote i nedjelje, o čemu su izviješćeni inspektori zaštite okoliša.</p>
<p> Najveća koncentracija iritansa zabilježena je na području Inine rafinerije na Mlaci i iznosila je više od 500 mikrograma po kubičnom metru i to je prosječna dvadesetčetverosatna koncentracija na toj lokaciji.</p>
<p> Na ostalim područjima grada koncetracije su varirale i kretale su se od 200-400 mikrograma po kubičnom metru, samom središtu grada bilo je oko 300, a na Turniću 404. No, to su, istaknula je mr. Matković, razine pri kojima nema temelja za alarmantno stanje. Navela je primjer Njemačke, gdje se alarmira jedino ako je koncentracija sumporova dioksida veća od 600 mikrograma po kubičnom metru tri sata u kontinuitetu.</p>
<p> U interesu zdravlja stanovništva dnevna koncentracija sumporova dioksida po kubičnom metru zraka može se kretati do 125 mikrograma. </p>
<p>Meteorolog mr. Smiljan Visković javio je dobre vijesti o slabljenju anticiklone i dolasku juga i kiše, što će rastjerati maglu. Stanje će se potpuno stabilizirati u četvrtak, kada se očekuje i bura.</p>
<p> Zbog rekacije javnosti Obersnel je izjavio da će Grad od Vlade zahtijevati hitno donošenje pravilnika o postupanju u navedenim situacijama, budući da je informacija plasirana u medije (iako dobronamjerna) »ovaj put uistinu bila nespretno sročena«. </p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Mediji preporuke prikazali kao zabrane</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Kako je u ponedjeljak prosječna koncentracija sumpor-dioksida u riječkom zraku bila desetak puta veća od prosječne bili smo dužni upozoriti javnost, ali su neki mediji naše preporuke pretvorili u alarmantne zabrane i sve predimenzionirali, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>Naime, koncentracije suumporova dioksida izmjerene u Rijeci bile su više od onih iz Uredbe o preporučenim graničnim vrijednostima kakvoće zraka, ali još uvijek ne i alarmantne, tvrde u Ministarstvu. To argumentiraju podatkom da po se u Njemačkoj stanovništvo alarmira tek kad koncentracija prijeđe 600 mikrograma u prostornom metru zraka tri sata zaredom. </p>
<p>U Rijeci se u ponedjeljak dnevni prosjek na sve četri lokacije gdje se mjeri kretao između 300 i 400 mikrograma po prostornom metru (uobičajeni prosjek je oko 40 mikrograma), dok je samo jedno mjerenje i to još u nedjelju na Mlaki utvrdilo 567 mikrograma. Međutim, kako u spomenutoj Uredbi stoji da dnevni prosjek ne bi trebao biti veći od 180 mikrograma te da tri dana za redom ne bi trebao prekoračiti 350 mikrograma po prostornom metru, Ministarstvo se smatralo dužnim upozoriti javnost. Nakon što su u ponedjeljak oko 15 sati dobili obavijest riječkog Zavoda za javno zdravstvo o naglom povećanju koncentracije sumporova dioksida, odmah su poduzeli sve raspoložive mjere. Tako su i od Inine riječke rafinerije zatražili da što više umjesto mazuta i lož ulja koristi plin i lož ulje s manje sumpora.</p>
<p>U Ministarstvu objašnjavaju da za povećano onečišćenje riječkog zraka nije krivo neko iznenadno zagađenje nego su nepovoljni meteorološki uvjeti doveli do naglog kumuliranja onečišćenja u zraku kakvo nije zabilježeno već godinama. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»'Grupo' je u sprezi s Ortynskim«</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - »'Grupo' je ilegalna organizacija stvorena radi kontrole medijskog prostora koja onemogućava drugo mišljenje i koči razvoj Hrvatske«, rekao je u utorak navečer voditelj HTV-ove emisije »Latinica« Denis Latin gostujući na studentskoj tribini u Studentskom domu »Stjepan Radić«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, u reakcijama nakon emisije »Pravda u Hrvata« postala je očita sprega »Grupa« i državnog odvjetnika Radovana Ortynskog koji je, prema Latinu, dobio zaštitu svih medija koji pripadaju toj organizaciji, a posebno Europapress holdinga.</p>
<p>»Unatoč sprezi tih medija s dijelovima bivše vlasti, zanimljivo je da Tuđman u vrijeme slučaja Ankice Lepej nije dobio njihovu zaštitu kao sada Ortynski, što govori o snazi 'Grupa' koji je bio moćniji i od samog Tuđmana«, rekao je Latin, dodavši da je s »Grupom« povezano i Hrvatsko novinarsko društvo, većina radijskih postaja te da je bivša v.d. glavne urednice HTV-a Marija Nemčić pod pritiskom »Grupa« sazvala etičko povjerenstvo zbog njegova navodnog kršenja novinarske etike. »Već sam bio na jednom ročištu pred tim povjerenstvom koje me ispitivalo o nastanku sporne emisije, mom radu u 'Nacionalu' i višegodišnjem sporu s EPH u kojem sam nekada radio«, rekao je Latin.</p>
<p>Spomenuo je da se nakon reakcija na Latinicu za zaštitu obratio Hrvatskom helsinškom odboru i povjerenstvu OESS-a koje je izrazilo zabrinutost zbog prijetnji kaznenim progonom.</p>
<p>Prije početka tribine, tajnica Nove hrvatske desnice Ana Lučić podijelila je svima prisutnima letak u kojem Latina optužuje da je »po židovskom nalogu« odustao ugostiti vođu te organizacije Mladena Schwartza u »Latinici« posvećenoj desnici. Latin je odbio takve optužbe, rekavši da nema ništa protiv da mu Schwartz bude gost u planiranoj emisiji. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Tušek: Naftni derivati preko Slavonskog Broda samo mjesec dana</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - »Vladina odluka o izvozu hrvatskih naftnih derivata preko graničnog prijelaza u Slavonskom Brodu privremeno je rješenje koje će trajati najviše mjesec dana.« Potvrdio je to u utorak u Slavonskom Brodu na sastanku s predstavnicima Županije brodsko-posavske i grada ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek.</p>
<p>To znači da Vlada ne namjerava taj prijelaz uvrstiti u svoju odluku o cestovnim koridorima za provoz opasnih tereta, nego ga je otvorila samo privremeno dok u pregovorima s BiH ne nađe trajno rješenje. </p>
<p>Sada je to bio jedini način da brojne cisterne s hrvatskim derivatima, koje su čekale na granici, uđu u BiH. »Budući da cisterne moraju prolaziti kroz središte grada, zatražili smo suglasnost gradonačelnika Slavonskog Broda Joze Metera«, dodao je ministar. </p>
<p>Prema riječima Tušekova pomoćnika Mije Bezera, sada kroz Slavonski Brod na dan prođe 18 do 20 cisterni. To je manje od najava u nekim medijima budući da se već velik dio derivata prevozi željeznicom u BiH. </p>
<p>Meter je istaknuo da će gradske vlasti imati razumijevanja ako privremeno rješenje ne potraje predugo. Upozorio je da se zbog brojnih cisterni na ulicama povećava rizik od ekološkog incidenta.</p>
<p>Tušek očekuje da bi se već sljedeći tjedan mogli nastaviti pregovori s predstavnicima BiH. Da je neki kompromis na vidiku, ukazuje i izjava ministrice vanjske trgovine BiH Azre Hadžiahmetović da je BiH spremna, budu li pregovori s Hrvatskom išli po planu, korigirati svoje odluke o privremenim mjerama uvoza nafte i derivata iz Hrvatske. </p>
<p>Početkom listopada, ako se riješe imovinsko-pravni odnosi, mogla bi početi gradnja zapadne obilaznice oko Slavonskog Broda, najavio je Tušek. Projekt je vrijedan oko 50 milijuna kuna i trebao bi biti gotov do 2004. godine. »Tada će se promet prema graničnom prijelazu trajno premjestiti iz gradskog središta«, istaknuo je ministar.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Poreznici dosad primili samo 48.000 prijava</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Porezne ispostave u Hrvatskoj do utorka su primile tek nešto više od 48.000 prijava poreza na dohodak za prošlu godinu. Dokaz je to da će, kao i svake godine, većina obveznika porez prijaviti u posljednji trenutak. Budući da rok istječe 28. veljače u ponoć, u Poreznoj upravi pozivaju obveznike da ne čekaju zadnje dane kad će sigurno biti velike gužve. Prijave se mogu poslati i poštom. </p>
<p>Poreznici očekuju da će biti srušen prošlogodišnji rekord od 600.717 pristiglih prijava. Također, lani je država vratila obveznicima 686 milijuna kuna poreza, a naplatila 295 milijuna. Iz godine u godinu sve je veći iznos povrata poreza pa će i taj rekord vjerojatno biti premašen u 2002. Najveći prihod od nesamostalnog rada lani je bio 3,4 milijuna, a od samostalnog 1,7 milijuna kuna, koliko je prijavio jedan obrtnik u Virovitici. Je li ove godine netko prijavio više, poreznici zasad ne znaju. </p>
<p>Kako bi obveznike motivirali da prijavu pošalju što prije, u Poreznoj upravi obećavaju da će oni koji prije prijave porez, ranije stići i na red za vraćanje poreza. </p>
<p>Veći povrati od lanjskih bit će posljedica novih poreznih olakšica koje se primjenjuju od 2001. </p>
<p> Porez moraju prijaviti svi obrtnici, poljoprivrednici koji su u sustavu PDV-a i iznajmljivači nekretnina, a ako to ne učine, uslijedit će im kazne u rasponu od 500 do 200.000 kuna. Prijavu moraju podnijeti i oni koji su zaposleni na četiri sata, dok za preostala četiri primaju mirovinu. </p>
<p>Prijave će sigurno poslati i obveznici koji to po zakonu ne moraju učiniti, ali im se isplati. U toj sve brojnijoj skupini prvenstveno su honorarci, ali i stalno zaposlene koji su lani primili manje od 12 plaća. Prijave li porez, povrat mogu očekivati i stalno zaposleni koji su lani bili duže od 42 dana na bolovanju, te oni koji su dobili dijete jer im se povećava osobni odbitak.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Mjesec dana za otvaranje tvrtke i radne dozvole strancima</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Ako Sabor prihvati prijedloge Vlade za otklanjanje prepreka ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, u drugoj polovici godine poduzetnici će moći registrirati tvrtku za najviše mjesec dana. U tom roku MUP će morati izdati strancima ili odbiti dati radnu dozvolu.</p>
<p> U utorak su o mjerama, raspoređenim u četiri skupine, raspravljali članovi Vladinih koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku, gospodarstvo te društvene djelatnosti. Mjere će biti idući tjedan na dnevnom redu Vlade. </p>
<p>Prema najavi potpredsjednika Vlade Slavka Linića, do kraja lipnja trebalo bi prihvatiti zakone i utemeljiti promjene u organizaciji rada ministarstava da bi se ubrzao administrativni postupak u registraciji tvrtki, pokretanju poslovanja i izdavanju radnih dozvola. Radne dozvole stranim državljanima izdavat će MUP nakon što Vlada donese godišnji plan zapošljavanja deficitarnih kadrova, koji se neće odnositi samo na menadžment tvrtke odnosno strane poduzetnike koji su u Hrvatskoj otvorili tvrtku.</p>
<p>Do ljeta Vlada želi poduzetnicima olakšati i poslovanje s Poreznom i Carinskom upravom, a očekuje da će do tada biti prihvaćen i novi zakon o deviznom poslovanju. U njemu će, na primjer, biti fleksibilnije definirani nerezidencijalni računi.</p>
<p>Najdulji rok - do kraja 2005. godine - postavljen je za uklanjanje barijera vezanih uz zemljišne knjige. Do ljeta se planira skraćenje procedure vezane uz izdavanje građevinskih dozvola, u što se ubraja i ukidanje lokacijskih dozvola. Osnovni preduvjet za to je donošenje županijskih prostornih planova. </p>
<p>Jedna od glavnih novosti, koje predlaže Vlada, jest da će suglasnosti komunalnih poduzeća biti vezane uz prostorne planove i neće se, kao dosad, izdavati uz svaku građevinsku dozvolu posebno.</p>
<p>Dio projekta koji bi stranim i domaćim poduzetnicima trebao olakšati ulaganje i poslovanje u Hrvatskoj je i nedavno otvoren Centar za ulaganja pri Ministarstvu gospodarstva. Centar može za strane ulagače preuzeti sve kontakte s državnom upravom vezano uz izdavanje raznih dozvola.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Lažna dojava o bombi prije suđenja »Gospićanima« </p>
<p>ZAGREB/RIJEKA, 5. veljače </p>
<p> - Glavna rasprava na suđenju »gospićkoj skupini« u Županijskom sudu u Rijeci prekinuta je u utorak ujutro zbog anonimne dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi. Dojava se pokazala lažnom nakon što je policija u 11 sati završila pirotehnički pregled zgrade. Suđenje je nastavljeno oko podneva. </p>
<p> Predsjednica Sudskog vijeća sutkinja Ika Šarić izvijestila je da je prije rasprave anonimni muškarac telefonom javio da će »zgrada letjeti u zrak«. Sud je nakon toga ispražnjen. </p>
<p> »U 9.50 sati, prije početka suđenja takozvanoj gospićkoj skupini, nepoznati muškarac javio je da je u zgradi suda postavljena eksplozivna naprava, ali se to nakon pregleda pokazalo lažnim«, rekla je glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić.</p>
<p> »Oni koji se boje da će istina izaći na vidjelo služe se takvim podmetanjima«, kratko je komentirao ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Dasović: Svi u Zagrebu znali su za likvidacije Srba u Gospiću </p>
<p>RIJEKA, 5. veljače</p>
<p> - Na suđenju »gospićkoj skupini«, svjedok Ivan Dasović, bivši načelnik PU Gospić, u utorak je više od četiri sata odgovarao uglavnom na pitanja prvooptuženog Tihomira Oreškovića i njegova branitelja Željka Olujića.</p>
<p> Na Oreškovićevo pitanje je li 1991. bilo moguće obraniti Gospić, Dasović je odgovorio da je do polovice te godine položaj grada bio zanemaren, a pomoć nikakva. Dodao je da je od Marijana Rogića saznao kako je jedan tada visoki dužnosnik MUP-a rekao da Gospiću »ne treba pomoć kad je i ovako pao, već treba spašavati Slavoniju«. Na pitanje je li se sumnjalo da iz Gospića doušnici dojavljuju podatke pobunjenim Srbima, svjedok je rekao da je tih sumnji bilo sve do »Oluje«. Dasović je dodao da nije znao da u akciju »Maslenica« kreće i postrojba iz Gospića, a kninski radio javio je o tome samo sat nakon što je postrojba izašla iz vojarne.</p>
<p> Svjedok se sjeća da se Mirko Norac protivio zahtjevu Ante Karića, povjerenika Vlade za Liku, da se zauzme Ljubovo bez obzira na moguće žrtve, ali je ta akcija ipak provedena. »To je bilo kad je došlo oko 250 Albanaca, ali kasnije ih je ostalo petnaestak«, rekao je Dasović. Izjavio je da je razgovarao s predsjednikom Franjom Tuđmanom o likvidacijama Srba u Gospiću, te da su u Zagrebu svi znali za likvidacije. </p>
<p>Dasović je napomenuo i da je u proljeće 1992. sa šestoricom, sedmoricom građana Gospića bio kod ministra obrane Gojka Šuška. S njima je bio i sadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Drugooptuženi Ivica Rožić pitao je svjedoka zna li koliko je Gospićana započelo obranu grada. Odgovorio je da je 26. rujna 1991. u gradu postrojeno između 65 i 85 pripadnika ZNG-a te oko 330 policajaca, dobrim dijelom iz Rijeke i Zaboka. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Vrhovni sud o Mati Oraškiću: Pravomoćna presuda naknadno</p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - U utorak je održana sjednica Vrhovnoga suda o slučaju Mate Oraškića, no pravomoćna presuda nije objavljena. Poznato je da je zagrebački Županijski sud u studenom 2000. godine Oraškića osudio na 40 godina zatvora zbog ubojstva bivše supruge Gordane Oraškić, sutkinje Ljiljane Hvalec i odvjetnice Hajre Prohić, te zbog pokušaja ubojstva zapisničarke Stanke Cvetković. Zbog brutalnosti, ubojstvo počinjeno u zagrebačkom Općinskom sudu u rujnu 1999. zgranulo je hrvatsku javnost.</p>
<p>Na presudu Županijskog suda žalili su se Vrhovnom sudu kao drugostupanjskom, Državno odvjetništvo i Oraškićev branitelj Dragutin Gajski. Vrhovni sud odbio je obje žalbe i potvrdio presudu Županijskog suda o četrdesetogodišnjoj zatvorskoj kazni za Oraškića.</p>
<p>Sad je pak Vrhovni sud održao sjednicu o Oraškiću kao trećestupanjski sud jer je riječ o kaznenom djelu za koje je izrečena dugotrajna zatvorska kazna. Na sjednici sedmeročlanog sudskog vijeća tog suda bili su zamjenik državnog odvjetnika Tomislav Dujmić i odvjetnik Gajski, a sudac izvjestitelj bio je Milan Gudelj. </p>
<p>Inače, Gajski se žalio na prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu zbog procesnih i materijalnih propusta u procesu Oraškiću. Žalba se temeljila na tomu da nije pregledana VHS snimka unutrašnjosti Oraškićeva automobila na granici u Bregani gdje su ga policajci zaustavili, te da su u kriminalističkoj obradi oduzeti, a nisu vještačeni biološki tragovi, odnosno krv na njegovoj majici. Osim toga, Gajski je tvrdio da nema pouzdanih svjedoka zločina jer jedina svjedokinja Stanka Cvetković ne vidi na jedno oko, a na drugo ima dioptriju plus četiri. Svi dokazni prijedlozi obrane odbijeni su. </p>
<p>Državno odvjetništvo tražilo je pak da se povećaju pojedinačne kazne za sva ubojstva unutar jedinstvene četrdesetogodišnje zatvorske kazne. Osim toga, tužiteljstvo je zahtijevalo da se počinjeni zločin u sudnici prekvalificira. Time bi to bilo ne samo ubojstvo iz bezobzirne osvete (kao što je okvalificirano u procesu) nego i iz drugih niskih pobuda. No, te je navode Vrhovni sud ocijenio kao neutemeljene jer bezobzirna osveta, smatra, uključuje i niske pobude. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Hagena predala Fini pogrešno ispunjen R-S obrazac! </p>
<p>ZAGREB, 5. veljače</p>
<p> - Od 14.000 R-S obrazaca koliko su ih poslodavci do utorka u podne predali na šalterima Fine (bivšeg ZAP-a), oko 3000 nije ispunjeno ispravno pa ih je Fina vratila poslodavcima na ispravak. Među pogrešnima je i R-S obrazac iz Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena), doznaje Vjesnik. To znači da se ni krovna institucija za provedbu i kontrolu provedbe pravila u novom mirovinskom sustavu nije dobro pripremila za taj posao!</p>
<p>Komentirajući podatak o 3000 neispravnih obrazaca, Dubravko Marić, zamjenik ravnateljice Regosa zadužen za odnose s javnošću, potvrdio je da su svi dosad pristigli obrasci pregledani u okviru zakonskoga roka od tri dana, a poslodavcima se vraćaju zajedno s ispisom utvrđenih grešaka. </p>
<p>Greška može biti i u JMBG-u jednog zaposlenika pa da obrazac za čitavo poduzeće ne može biti prihvaćen. Budući da se ti podaci uparuju s onima iz platnih naloga, ni plaće se ne mogu isplatiti dok se ne isprave pogreške. To znači da će poslodavci kojima je vraćen obrazac, kasniti nekoliko dana s plaćama. Pretpostavlja se da će tako biti samo u veljači i možda ožujku dok računovodstvene službe ne otklone prve pogreške.</p>
<p>S ispravljanjem pogrešaka uglavnom nema problema, ističe Marić. Poteškoće nastaju kod poslodavaca, koji nisu na vrijeme uočili da zapravo imaju sve podatke potrebne za obrazac, a samo ih treba prenijeti u odgovarajuće »kućice« pomoću programa objavljenih na Regosovoj web stranici. I dalje vrijedi preporuka poslodavcima da R-S obrazac ispune i predaju dan, dva prije nego što planiraju isplatiti plaće kako bi provjera bila obavljena na vrijeme i plaće ne bi kasnile. </p>
<p>Podsjetimo, ispunjavanje R-S obrasca obveza je poslodavaca od 1. siječnja ove godine, otkad vrijedi pravilo o mjesečnom prijavljivanju i provjeri podataka o uplaćenim doprinosima, porezu i prinosu. Tim je obrascem objedinjeno prikupljanje podataka o svim doprinosima u centralnoj bazi podataka u Regosu. Posao Regosa zasad je isključivo kontrola uplata pet posto doprinosa za drugi mirovinski stup. Ako poslodavac ne uplati doprinose na vrijeme, Regos je o tome dužan obavijestiti Poreznu upravu koja pokreće postupak naplate tog dijela doprinosa.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020206].
|
