NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020705].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 282456 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Geneza raskola u HSLS-u: Od odlaska Vlade Gotovca do osnivanja kluba zastupnika nezadovoljnih Budišom</p>
<p>U HSLS-ovoj se povijesti raspad prvi put dogodio 1997. godine, kad su iz stranke istupili nezadovoljnici na čelu s pokojnim Vladom Gotovcem. Rezultat je bio osnivanje LS-a / U saborskim se kuloarima u četvrtak moglo čuti da se uskoro očekuje osnivanje novog kluba zastupnika - nezavisnih liberala</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – HSLS ponovno prolazi kalvariju. U povijesti stranke rascjep se prvi put dogodilo 1997. godine, kad su iz HSLS-a istupili nezadovoljnici na čelu s pokojnim Vladom Gotovcem. Rezultat je bio osnivanje LS-a.</p>
<p>Međutim, nezadovoljstvo je i dalje tinjalo. Stranku spašava »brak« sa SDP-om ozakonjen 1998. godine u Splitu, gdje nastaje središte pobjedničke koalicije koja je 2000., na trećesiječanjskim izborima, osvojila vlast. </p>
<p>U međuvremenu se događaju i predsjednički izbori koje prvi čovjek HSLS-a, Dražen Budiša, gubi. Predsjednik SDP-a Ivica Račan, koji postaje premijer, nakon izbora 3. siječnja Budiši je nudio mjesto predsjednika Sabora, što je on odbio, nadajući se pobjedi na predsjedničkim izborima.</p>
<p>Vlada je konstituirana, a Goran Granić postaje najviše pozicionirani HSLS-ovac u Banskim dvorima, na mjestu potpredsjednika. Uza to, Račan mu daje velike ovlasti, što Granića pretvara u sivu eminenciju Vlade.</p>
<p>Uz Granića, 2000. godine u Vladu ulazi još pet HSLS-ovih ljudi – Goranko Fižulić kao ministar gospodarstva, Jozo Radoš kao ministar obrane, Hrvoje Kraljević postaje ministar znanosti, Alojz Tušek ministar prometa, a Ana Stavljenić Rukavina bila je nestranačka osoba na mjestu ministrice zdravstva, ali u HSLS-ovoj kvoti. Budiša pak ostaje saborski zastupnik, izjavljujući da je to časna dužnost.</p>
<p>Nezadovoljstvo pozicijom izbija na vidjelo prošlog ljeta, kad je koalicija prolazila krizu zbog Budišina neslaganja s izručenjem hrvatskih generala Haaškom sudu. Budiša daje ostavku na mjesto predsjednika stranke, a v. d. predsjednika postaje Jozo Radoš, ministar obrane.</p>
<p>Podjela u stranci je očita – Budiša oko sebe okuplja radikalno krilo stranke, a oko Radoša se okupljaju umjereniji HSLS-ovci. Među njima su i HSLS-ovi ministri, što na saboru HSLS-a u veljači ove godine, kad je Budiša ponovno postao predsjednik stranke, rezultira potpunim prekidom odnosa između Budiše s jedne strane i Granića, Radoša, Kraljevića, Andre Vlahušića (zamijenio je ministricu zdravstva nakon »afere Baxter«) te Alojza Tušeka (koji je jedini na sjednici Vlade, na kojoj se odlučivalo o izručenju generala, bio za) s druge.</p>
<p>Kriza koalicije dostiže vrhunac u ožujku, a stranka umjesto neposlušnih ministara Fižulića i Tušeka – koji je u međuvremenu i isključen iz stranke HSLS-a – Račanu nudi Budiši lojalne Hrvoja Vojkovića I Marija Kovača. Cilj je bio i maknuti Gorana Granića s mjesta zamjenika premijera, na što Račan pristaje, pa na to mjesto dolazi Budiša. Granić, zahvaljujući premijeru, ostaje u Vladi, ali ne u stranačkoj kvoti.</p>
<p>Račan nevoljko pristaje na pogodbu, o čemu govori i javno u Saboru 15. ožujka, kad je tankom većinom ponovno spašena koalicijska vlada. Koja, sad je evidentno, nije preživjela ni tri i pol mjeseca. </p>
<p>Ne može se reći da je Račan bio previše zadovoljan radom HSLS-ovih ministara u Vladi, jer brojni projekti, poput reforme vojske ili znanosti, nisu odrađeni na vrijeme, no HSLS-ovci su Račanu, barem oni koji su u radu Vlade sudjelovali od početka, bili lojalni. I svi su izgledi da će to i ostati, sudimo li prema najavama ministara Radoša i Kraljevića, koji su potvrdili lojalnost premijeru.</p>
<p>Ratifikacija Sporazuma o NE Krško u srijedu pokazala je da se ni šest liberalnih zastupnika ne slaže s Budišinom politikom. Njima, ali i ministrima koji se nude Račanu za ostanak u novoj vladi, prijeti isključenje iz stranke.</p>
<p>Na takav su razvoj događaja u HSLS-u računali i SDP-ovci, a u saborskim se kuloarima u četvrtak moglo čuti i da se uskoro očekuje osnivanje novog kluba zastupnika – nezavisnih liberala. Za osnivanje kluba dovoljna su četiri zastupnika.</p>
<p>Osim zastupničkih mjesta, u pitanju je gotovo dvadesetak HSLS-ovih članova koji rade kao zamjenici ili pomoćnici ministara u raznim ministarstvima, od kojih su se neki, kao što je Roland Žuvanić, zamjenik ministra okoliša, u četvrtak oglasili i potvrdili lojalnost Vladi.</p>
<p>HSLS se ponovno dijeli na one »za« Budišu, koji nakon izlaska iz koalicije postaje oporba za koju je još upitno hoće li podržati Vladu, i na one koji su uvjereni da su globalni interesi Hrvatske važniji od, kako kažu, uskih stranačkih interesa.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Duh prijevremenih izbora i dalje lebdi nad Hrvatskom</p>
<p>Premda su neki smatrali da je ova koalicijska vlast od početka osuđena na propast jer se, kao i HDZ-ova, iscrpljivala u borbi za fotelje i što veći stranački utjecaj na državnu politiku, zapadna iskustva svjedoče da je pokazala zavidnu žilavost / Šesteročlana se koalicija prema stranim iskustvima ubraja među prevelike i prosječan vijek trajanja takvih koalicija je dvadesetak mjeseci / Taj je prosjek u Hrvatskoj debelo premašen - valjda je zato šestorka i spala na četvorku</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Kada je sredinom ožujka ove godine Budišinim ulaskom u Vladu presječena dotad najžešća kriza koalicijske vlasti, premijer Račan skeptično je izjavio da ni ubuduće ne očekuje mir i stabilnost u petorci, ali da se ipak nada da nova kriza neće izbiti prebrzo.</p>
<p>U prognozi nije promašio, jer mir nije zavladao koalicijskom kućom, ali mu se želja nije ispunila. Novi žestoki rat među partnerima izbija već za tri mjeseca, a posljedice se, više-manje, znaju: petorka je mrtva.</p>
<p>Ono što se još ne zna to je kad će Hrvati opet na birališta. Jer, jasno je da »koalicija za promjene« ima samo teoretske šanse dočekati kraj mandata početkom 2004.</p>
<p>Duh prijevremenih izbora, uostalom, lebdi nad Hrvatskom gotovo od trenutka kad su dvije predizborne koalicije – SDP i HSLS te Porečka skupina (HSS, HNS, IDS i LS) – u siječnju 2000. izborno deklasirale HDZ. Otada jedna kriza sustiže drugu, a svaki sklepani kompromis pokazuje se trulim.</p>
<p>Ni dva mjeseca nakon osnivanja Vlade, krajem ožujka 2000., izbija prva kriza. Zbog IDS-a. Vlasti u Zagrebu zarežale su na vladajuću stranku u Istri zbog »nerazjašnjenih okolnosti« oko sklapanja ugovora s Francuzima u vezi s gradnjom Istarskog ipsilona i naplate cestarine.</p>
<p>Ali, bila je to sitnica u odnosu na žestinu okršaja do kojeg dolazi u ljeto. U nelikvidnu Istarsku banku Vlada uvodi prinudnu upravu, a šef IDS-a i ministar Jakovčić optužuje Račana da je prema Istri »gori od Tuđmana«. Prijeti i da će zatražiti političku autonomiju Istre. </p>
<p>Ubrzo se javno ispričava Račanu, ostaje u Vladi, a IDS u šestorci. Ali ne zadugo. Istarska županija u jesen 2000. piše novi, dvojezični Statut, čije odredbe na noge dižu i Vladu i koaliciju i Ustavni sud. Šef Sabora i HSS-a Tomčić prednjači u optužbama na račun »separatističkog« IDS-a. Rezultat: početkom 2001. Jakovčić izlazi iz Vlade, a IDS iz koalicije. Šestorka je mrtva, rođena je petorka.</p>
<p>Još dok traju natezanja sa IDS-om, javnost se zabavlja i bezbrojnim puškaranjima između Pantovčka i Markova trga. Ti sukobi ni do danas nisu sasvim završeni. Ali, tada još vlada idila između Budiše i Račana koji, zajedno s ministrima iz SDP-a i HSLS-a, udruženim snagama ratuju s Mesićem. Najveći su prijepori oko ustavnih ovlasti šefa države, novog zakona o obrani, zakona o nacionalnoj sigurnosti...</p>
<p>Vila Weiss je mnogo puta u prvoj godini mandata, ali i godinu kasnije, bila poprište žestokih svađa Račana i Mesića i najbližih suradnika. Iz tog se vremena pamti i istup prvog hrvatskog policajca Lučina, koji je zaprijetio ostavkom nakon što ga je Mesić optužio za »mlakost« u razotkrivanju organizirana kriminala. Račan je, dakako, zaštitio leđa SDP-ovu ministru. Ali je zato u travnju 2001. zaprijetio HSLS-ovu ministru obrane Radošu izbacivanjem iz Vlade zbog javnog sukoba s Mesićevim savjetnikom Agotićem.</p>
<p>Ono što je, međutim, Vladu i petorku uzdrmalo do temelja i što je dovelo i do glasanja o povjerenju Račanovoj vladi lani u srpnju, počelo je još u kolovozu 2000. Poznati je to »slučaj Stipetić«. Budiša je, naime, prvi javnosti otkrio da se Haag zanima za načelnika Glavnog stožera kao osumnjičenika, a ne samo kao svjedoka, što su udruženo tvrdili Mesić i Račan. To je Budiši bio dokaz da Haag primjenjuje načelo zapovjedne odgovornosti, na što nije htio pristati.</p>
<p>Šef liberala je, pokazalo se, govorio istinu, ali tada zakotrljana lavina neprijateljstva između njega i premijera, unatoč višekratnu »ljubljenju« u Budišinoj kleti, nije se više mogla zaustaviti. Kockice u tom neprijateljstvu su koaliranje splitskog HSLS-a s HDZ-om, a ne sa SDP-om, verbalni rat zbog »Slobodne Dalmacije«, Budišine optužbe da SDP »komunistički« pokušava obaviti diferencijaciju u redovima liberala... </p>
<p>Dolazi ljeto 2001., a s njim i haaške optužnice protiv generala Gotovine i Ademija. U vezi s tim se podijelio i HSLS. SDP već razmišlja o izbacivanju HSLS-a iz koalicije i javno se udvara Tomčićevu HSS-u kao novom »strateškom partneru«. Budiša odstupa s mjesta šefa stranke, a Račanova vlada, uz četiri HSLS-ova glasa protiv, dobiva povjerenje zastupnika petorke. Ostalo je, kronološki, poznato.</p>
<p>Zimus se Budiša vraća na čelo liberala, u proljeće se mijenjaju pojedini HSLS-ovi ministri, a i sam Budiša postaje Račanovim zamjenikom. Zakratko.</p>
<p>Premda su neki smatrali da je ova koalicijska vlast od početka osuđena na propast zato što se, kao i HDZ-ova, iscrpljivala u borbi za fotelje i za što veći stranački utjecaj na državnu politiku, zapadnoeuropska iskustva svjedoče da je ona, zapravo, pokazala zavidnu žilavost. Jer, šesteročlana se koalicija prema stranim iskustvima ubraja među prevelike. Prosječan vijek trajanja takvih koalicija je dvadesetak mjeseci.</p>
<p>Taj je prosjek u Hrvatskoj već debelo premašen. Valjda je i zato šestorka spala na četvorku. A i nova koalicija će biti vjerojatno samo privremeno rješenje do prijevremenih izbora.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dvije dobre vijesti o Prevlaci: neće biti morskih koridora, kraći mandat UN-a</p>
<p>Neimenovani visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova tvrdi da u sporazumu o Prevlaci neće biti »nikakvih jugoslavenskih koridora« odnosno da taj sporazum neće »ni u kojem smislu biti nepovoljan za Hrvatsku« / To znači da hrvatska diplomacija ovaj put neće ići ni na kakva privremena ili konačna rješenja koja bi sadržavala bilo kakvu varijantu »ograničavanja hrvatskog teritorijalnog mora«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – U vezi s rješavanjem pitanja promatrača UN-a na Prevlaci, koji se već gotovo deset godina nalaze na tom hrvatskom poluotoku, u srijedu su stigle dvije ohrabrujuće vijesti. Prva je iz New Yorka, kojom glavni tajnik UN-a Kofi Annan predlaže Vijeću sigurnosti da mandat vojnih promatrača (UNMOP), koji istječe 15. srpnja, uvjetno produlji na tri mjeseca. Ako Vijeće sigurnosti donese takvu odluku, što se očekuje, bit će to prvi mandat UNMOP-a na tri mjeseca, jer su svi dosadašnji gotovo rutinski produljivani na šest mjeseci.</p>
<p>Druga dobra vijest u vezi s Prevlakom stigla je iz Zagreba, sa Zrinjevca, od »visokog neimenovanog dužnosnika« Ministarstva vanjskih poslova. Njome se opovrgava informacija koju je »objavila Hina, a razradio Vjesnik«, da je u vezi s rješavanjem pitanja Prevlake na stolu i prijedlog prema kojem bi »morska granica u Boki išla sredinom zaljeva, s tim da bi Hrvatska i SRJ svoje teritorijalno more ograničile na 300 metara od obale, dok bi ostali prostor bio slobodan za nesmetani prolaz brodova do međunarodnih voda Jadrana«.</p>
<p>Neimenovani visoki dužnosnik MVP-a tvrdi da je ta informacija stigla »s ruba« pregovaračkog procesa, ali da više »nije aktualna« i da u konačnom sporazumu o Prevlaci neće biti »nikakvih jugoslavenskih koridora« odnosno da taj sporazum, kada do njega dođe, neće »ni u kojem smislu biti nepovoljan za Hrvatsku«.</p>
<p>Tim pravodobnim i jasnim demantijem trebali bi biti otklonjeni strahovi dijela hrvatske javnosti da bi se u vezi s Prevlakom, odnosno razgraničenjem na moru između Hrvatske i SRJ (Crne Gore), moglo raspravljati i o nekim rješenjima koja nalikuju sad već odbačenom parafiranom sporazumu o granici sa Slovenijom.</p>
<p>To zapravo znači da hrvatska diplomacija, prema MVP-u, ovaj put neće ići ni na kakva privremena ili konačna rješenja koja bi sadržavala bilo kakvu varijantu »ograničavanja hrvatskog teritorijalnog mora«. Pritom je nebitno bi li se ostatak tog morskog teritorija do državne granice prema međunarodnom pravu pretvarao u otvoreno more, u tzv. koridore ili možda u neke »trokute« koji bi do daljnjega zajednički »koristile« dvije zemlje.</p>
<p>Hrvatska i SRJ, prema glavnom tajniku UN-a, »pregovaraju u dobroj vjeri (...) i aktivno rade na cjelovitom režimu granice, kao i obostranoj primjeni mehanizama nadzora«. Iz te bi se formulacije možda moglo zaključiti da su iz pregovora konačno eliminirani elementi ucjene koji su se svojedobno pojavljivali. </p>
<p>Njihova je suština bila u tome da se suglasnost SRJ odnosno Crne Gore za odlazak promatrača UN-a s Prevlake vezivala uz određivanje morske granice između dviju država. Pritom se posebice s crnogorske strane naglašavala potreba poštivanja, kako su isticali, njihovih legitimnih interesa, počev od sigurnosnih, plovidbenih do turističkih i ribolovnih.</p>
<p>Hrvatskoj je u interesu međusobnim dijalogom riješiti granična pitanja, kako sa Slovenijom, tako i sa SRJ odnosno Crnom Gorom. Isto tako joj je u interesu što skoriji završetak mandata UN-a na Prevlaci kako bi se i taj dio hrvatskog teritorija mogao normalno razvijati. Demilitarizacija određenog pojasa s obiju strana granica za hrvatsku stranu također nije problem. Problem bi, međutim, moglo biti, makar i prijelazno rješenje kojim bi se razgraničenje na moru dogodilo mimo važećih normi međunarodnog prava.</p>
<p>Ako bi se od Hrvatske tražilo da zbog što skorijeg završetka mandata UN-a na Prevlaci učini nekakav teško objašnjiv ustupak u tom smjeru, onda je, nisu rijetka mišljenja, bilo bolje da promatrači UN-a i dalje ostanu. Cilj pregovora bi, kako mnogi ističu, trebao biti postizanje pravednog sporazuma utemeljenog na međunarodnom pravu, a ne nekog »provizorija« koji bi onda mogao postati izvorištem novih nesporazuma, kako između dviju država tako i unutar svake pojedinačno.</p>
<p>U tom se kontekstu i posebni interesi, koje je u vezi s morskom granicom u Boki i izvan nje iskazala Crna Gora, smatraju mnogi, mogu riješiti bilateralnim dogovorima, a ne eventualnim pomicanjem granične crte. Primjerice, sigurnosni bi se interesi mogli riješiti demilitarizacijom odnosno, kako to Annan naziva, »obostranom primjenom mehanizama nadzora«, plovidbeni pak »posebnim ugovornim režimom plovidbe u sporazumno određenom dijelu teritorijalnog mora RH«, koji bi bio liberalniji i od režima »neškodljivog prolaska«.</p>
<p>Ribolovni bi se interesi mogli možda riješiti malograničnim sporazumom kako su to, uostalom, čini se, ne najkvalitetnije, pokušale riješiti Hrvatska i Slovenija, a u vezi s turističkim interesima vjerojatno bi se najlakše postigao dogovor.</p>
<p>Takvim bilateralnim sporazumima bili bi s jedne strane poštovani svi interesi koje je iskazala Crna Gora dok s druge ne bi došlo do »ograničavanja hrvatskog teritorijalnog mora«, na što je hrvatska javnost jako osjetljiva, a završila bi i misija UN-a na Prevlaci.</p>
<p>S obzirom na to da se iz demantija MVP-a u vezi s aktualnim pregovorima vezanim uz Prevlaku nazire optimizam i sklonost principijelnom rješavanju tog pitanja, što potvrđuje i opetovana tvrdnja neimenovanog visokog dužnosnika da »u sporazumu sigurno neće biti ničega što bi štetilo Hrvatskoj«, može se očekivati da se radi na uravnoteženom i pravednom dogovoru koji će biti prihvatljiv i za stručnjake i za političare, odnosno za javno mnijenje u obje države.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ima li Račan petlje izabrati ljude koji vrijede?</p>
<p>Imao je Budiša koaliciju u šaci ali se polakomio i za HDZ-om na grani, pa kad je ispustio jedno, nije dohvatio drugo. Sad više nije zanimljiv ni jednima ni drugima, a ni značajnom dijelu utjecajnih HSLS-ovaca koji će radije nastojati sačuvati ili uhvatiti fotelje u budućoj vladi nego se i dalje baviti njegovim frustracijama zbog neostvarenih ambicija</p>
<p>Račanova vlada je pala. Živjela Račanova vlada! Jedna se koalicija raspala, a neka nova ima rok od mjesec dana da bi se sastala. Stari i novi premijer Ivica Račan izgubio je partnera s kojim je slavio 3. siječnja i sad mora pronaći zamjenu s kojom će osigurati Hrvatskoj stabilnost do prijevremenih izbora.</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Ovo je kraj, ali ne voljom HSLS-a, rekao je Dražen Budiša na odlasku iz Vlade. Ta rečenica potvrđuje politički autizam vođe socijal-liberala čije su poteze prestali shvaćati i oni koji su glasali za njegovu stranku. Njegove ciljeve i logiku su uz maksimalne napore tek ponekad uspijevali dokučiti politički analitičari.</p>
<p>Dobro, shvatili smo da hoće slijediti političko klatno koje opet ide desno pa se ubacuje na vrijeme HDZ-u. Ali, pobogu, kakav pogrešan timing, kakva nesposobnost komuniciranja s javnošću, koalicijskim partnerima i vlastitom strankom. Pa njega više ne razumiju ni njegovi. Dražen je Budiša uspio u nemogućem: od HSLS-a je napravio Hrvatsku u malom, s proeuropskom strujom, dominantnom nacionalno-domovinskom frakcijom i »čekačima« tipa Đurđe Adlešić i Ivana Čehoka. </p>
<p>Dražen Budiša je, međutim, donekle u pravu kad kaže da su SDP i HSLS stvorili 1999. predizbornu koaliciju s kojom su na zajedničkoj listi pobijedili na izborima, pa stoga nije legitimno izbaciti HSLS i formirati manjinsku vladu. Ne bi bilo politički fair pozivati se na zajedničku političku platformu i izbornu pobjedu pri osnivanju nove manjinske koalicije nakon što je HSLS nogiran iz Vlade.</p>
<p>Očekujemo stoga da će novi i stari premijer Ivica Račan takve prigovore odbaciti načinom izbora nove koalicije i razotkrivanjem razlika između današnjeg i nekadašnjeg HSLS-a pod Budišinim vodstvom. Račan, dakle, ne bi smio formirati manjinsku vladu koja bi ovisila o potpori Sabora od glasanja do glasanja i praktički bila nastavak sadašnje samo bez odbačenih liberala. On mora sastaviti (a to je već najavio) većinsku koaliciju sa HSLS-ovim otpadnicima, IDS-om, manjinskim strankama i nezavisnima koja neće imati nikakve izravne veze s dosadašnjom, a čiji će se unutarnji ustroj cementirati novim koalicijskim dogovorom. Legitimnost takve koalicije, koja neće imati izravne veze s trećesiječanjskom osovinom SDP-HSLS, odbačeni Budiša neće moći osporavati.</p>
<p>Drugi Račanov argument je geneza HSLS-a. Prvi Budišin HSLS iz 1999. priključio se koaliciji da s vlasti sruši HDZ kao zatiratelja proeuropske Hrvatske. Drugi Budišin HSLS iz 2002. s nacionalno-domovinske platforme, sumnjičav prema suradnji s Haagom ali i Bruxellesom, radi na povratku HDZ-a na vlast. Pritom, jasno, još nema nikakvih opipljivih dokaza da je Sanaderov reformirani HDZ toliko evoluirao da ne vuče za sobom stigmu Tuđmanovog HDZ-a.</p>
<p>Imao je Budiša koaliciju u šaci ali se polakomio i za HDZ-om na grani, pa kad je ispustio jedno, nije dohvatio drugo. Sad više nije zanimljiv ni jednima ni drugima, a ni značajnom dijelu utjecajnih HSLS-ovaca koji će radije nastojati sačuvati ili uhvatiti fotelje u budućoj vladi nego se i dalje baviti njegovim frustracijama zbog neostvarenih ambicija.</p>
<p>Nova koalicija koju će predložiti Račan bit će još zamršenija od dosadašnje, krhka i ograničena vijeka trajanja. Ona će opstati do prve krize koju mogu izazvati nove haaške optužnice, pokušaj usvajanja Ustavnog zakona o pravima manjina ili sporna pitanja u odnosima sa Slovenijom ili Srbijom i Crnom Gorom. Prijevremeni su izbori zato lako predvidivi. Jedino je upitan njihov datum.</p>
<p>Novi izbori su, uostalom, najdemokratskiji način biranja one političke opcije koja će imati najjaču potporu u javnosti. Ako je Račanu doista stalo do toga da ostaci dosadašnje koalicije uklopljeni u neku novu koaliciju odrade barem dio onoga što je obećano 3. siječnja 2000., onda bi morao konačno povući neke energičnije poteze. </p>
<p>Trebao bi, recimo, predložiti nove ministre ne (isključivo) prema ključu nego prema sposobnosti. I to kako one iz ostalih stranaka nove koalicije, među nestranačkim ljudima, ali i iz vlastite stranke. Jer i SDP je neke ljude postavljao prema kriteriju minulog rada, a ne zato jer su rođeni za neko ministarstvo.</p>
<p>Odlaskom Budišinih liberala Hrvatska se, među ostalim, barem do sljedećih izbora, a možda i dulje, riješila stranke koja je postala sinonim za partitokraciju i klijentelizam, koja je utrapila svoje ljude na silna mjesta po ministarstvima daleko nadmašivši ono što bi joj prema stranačkom ključu u koaliciji »pripadalo«. Takvi će se, naravno, prvi odreći svoje stranke da bi ostali u svojim foteljama. I kad HSLS iscuri iz sadašnje koalicije u novoj će se vladi sigurno naći neki njegovi otpadnici koji strše kvalitetom, ali će zato u državnom aparatu ostati i dobar dio uhljebljenog stranačkog taloga.</p>
<p>Račanu će Mesić ponuditi prigodu za start nove koalicije. Ima li on petlje izabrati ljude koji vrijede i koji mogu izvući ovu zemlju iz gliba, najbolje će procijeniti birači na sljedećim izborima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Veliki rade što hoće, mali dobivaju po nosu</p>
<p>Njemačka, Francuska i Italija sklapaju odlične i unosne poslove s Iranom (Rusija i Kina ga više-manje neometano intenzivno naoružavaju), na što Bijela kuća žmiri na oba oka / Istodobno Hrvatska se pod američkim pritiskom, a sve u ime »borbe protiv terorizma«, morala odreći već dogovorene suradnje s iranskom ratnom mornaricom</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Što će biti s mirovnim misijama UN-a ako europsko-američka svađa zbog stalnog Međunarodnog kaznenog suda u Haagu postane nepremostiva? Tada je izravno ugroženo čak 18 mirovnih operacija UN-a od Cipra do granične crte Iraka i Kuvajta, pri čemu Amerikanci pokrivaju više od četvrtine troškova. Bez Amerikanaca će ionako težak posao (posebno u BiH) biti još teži, upravo na području zakonskih reformi i borbe protiv ilegalnih imigranata (o distribuciji droge i oružja da se i ne govori).</p>
<p>Golema vojna sila i financijska moć kojima raspolažu Sjedinjene Države na početku 21. stoljeća podrazumijeva i veliku odgovornost a ne arogantno, jednostrano i za dobar dio svijeta neprihvatljivo ponašanje.</p>
<p>Već godinu dana sve više dolazi do izražaja kako sadašnja administracija u Washingtonu gleda na manje zemlje. Primjerice, Njemačka, Francuska i Italija sklapaju odlične i unosne poslove s Iranom (Rusija i Kina ga više-manje neometano intenzivno naoružavaju), na što Bijela kuća žmiri na oba oka, dok male države dobivaju po nosu. Tako se Hrvatska pod američkim pritiskom, a sve u ime »borbe protiv terorizma«, morala odreći već dogovorene suradnje s iranskom ratnom mornaricom. Kakve veze ima jedan legitimni međudržavni ugovor o patrolnim brodovima za Iran s Al Quaidom i Osamom bin Ladenom američka se strana neće ni potruditi podrobnije objasniti (Slovenci su slično izgubili vojni ugovor sa Sirijom).</p>
<p>Iz Afganistana pak već tjednima stižu izvještaji da tamo i te kako nedostaje upravo odgovornost supersile. Neovisni promatrači, britanski vojnici i drugi pripadnici vojnih postrojbi koje djeluju u toj zemlji, svjedoče da Amerikanci često uopće ne razmišljaju o lokalnim specifičnostima i regionalnim životnim navikama. Njihovi teško oboružani specijalci ulaze u sela i samo pucaju. Takav obrazac bahatog ponašanja od njih onda preuzimaju i afganistanske sigurnosne snage, a u grubostima ih imitiraju i vladine postrojbe u Pakistanu, čineći više štete nego koristi u borbi protiv terorističkih organizacija.</p>
<p>Činjenica da su Amerikanci već drugi put u zadnje vrijeme, bez upozorenja iz zraka, napali seosku svadbu (i to u kraju gdje nikad nije bilo talibana, Arapa i Al Qaide) doista je zaprepašćujuća – otprilike kao da se neučinkovita obavještajna služba SFOR-a iz BiH preselila u Afganistan.</p>
<p>I dok je u Europi svima jasno da SFOR tzv. slonovskim racijama neće pronaći i uhvatiti Radovana Karadžića (pretres njegove davno napuštene kuće na Palama prava je blamaža), američke pogreške u ubijanju afganistanskih civila više su nego neobične za zemlju koja je u stanju iz svemira oštro snimiti škorpiona koji se ukopava i jasno raspoznati što je logorska vatra, a što dim i plamen od lansiranja rakete. A možda su Amerikanci u tom silnom napinjanju svojih mišića ipak samo obični ljudi koji mnoge stvari o drugima zapravo i ne znaju pa katastrofalno griješe. </p>
<p>Tako američke borbene pilote vjerojatno nitko nije obavijestio da je pucanje u zrak izraz veselja i stoljetna tradicija na svakom većem vjenčanju, kako u selima tako i u gradovima širom Afganistana. Nedavno je posada američkog jurišnog helikoptera takvu paljbu ocijenila prijetećom i smjesta je lansirala projektile i mitraljirala čitavo selo. A neki dan su američki lovci-bombarderi na rutinskom izviđanju smjesta ispustili vođene bombe od tone čim su avionski senzori u pilotskoj kabini registrirali »vatru sa zemlje« (opet su pucali razdragani svatovi).</p>
<p>Američki piloti i nakon takvih ubitačnih »kolateralnih« pogrešaka imaju savršeno mirnu savjest, jer su ciljeve birali i zapovijedi izdavali drugi, prije svega njihovi pretpostavljeni na višim razinama. Istodobno, oni su čvrsto uvjereni da »bombardiraju samo one koji su činili užasne stvari, da je njihova misija plemenita, a posezanje za oružjem pravedno, da se SAD bori za slobodu svih te da je bombardiranje potrebno da bi svi drugi živjeli bolje...«.</p>
<p>I sad odjednom tamo nekakav prekooceanski Međunarodni kazneni sud od 1. srpnja ove godine može izdvojiti, imenovati i optužiti svakog američkog časnika i vojnika koji namjerno ili nesavjesno sudjeluje u neopravdanom ubijanju osoba bez oružja!? Tako nešto do te mjere užasava Amerikance da im je europska zagrijanost za isti Sud potpuno neshvatljiva, posebice namjera odricanja suvereniteta u pravnoj zaštiti svojih građana. </p>
<p>A George W. Bush, glavni inspirator i poticatelj takvog stanja, na sve navedene kritike, dvojbe i primjedbe odgovara lakonski, u teksaškom stilu: »Nitko nikada nije dobio kladeći se protiv Amerike!«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Malo vremena, mnogo posla</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Nakon što je devedesetih godina Hrvatska temeljito upoznala mane višestranačja koje je služilo kao smokvin list čvrstoj jednostranačkoj ruci, u posljednje smo dvije godine jednako dobro upoznali tamnu stranu vlasti višestranačke koalicije. Je li konačno došlo vrijeme da tu autodestruktivnu i prilično impotentnu koaliciju zamijeni koalicija koja će se isključivo baviti onime za što je plaćena – vođenje države tako da svi građani što prije osjete da im kreće na bolje.</p>
<p>Uspije li Račan formirati novu vladu bez prijevremenih izbora, a veliki su izgledi za to, nova će se koalicija i te kako potruditi da naciju uvjeri da je došlo upravo takvo vrijeme. Jer, do redovnih izbora ostalo je samo godinu i pol. Zato je sasvim sigurno da će Račan sljedećih dana uz vladu formirati i koaliciju za nove izbore.</p>
<p>Zašto je SDP-u, HSS-u, HNS-u i LS-u toliko stalo do tih godinu i pol dana? Zašto ne žele izbore raspisati već ove jeseni? Kada se podvuče crta pod ono što je šestorka odnosno petorka uspjela učiniti u posljednje dvije i pol godine, jasno je da tu baš i nema previše postignuća koja bi jamčila sigurnu izbornu pobjedu, ako bi se izbori održali već ove jeseni. Bez obzira na to što ni HDZ, kao najjača oporbena stranka, nije u dovoljnoj mjeri sredio svoje redove i odvojio se od politike zbog koje je izgubio trećesiječanjske izbore.</p>
<p>Što novoj koalicijskoj vlasti s glavnim starim igračima može donijeti sljedećih godinu i pol dana? Ako se izbori raspišu u jesen 2003., u hrvatske će se blagajne i novčanike sliti novac od dvije, a ne jedne turističke sezone. A to nije mali argument u zemlji siromašnoj kao što je Hrvatska, pogotovo zato što se od sljedeće sezone očekuje više nego od ove.</p>
<p>Protiv prijevremenih izbora su i informacije o mogućim skorim novim optužnicama iz Haaga koje bi mogle podići temperaturu dobrog dijela javnosti. I autocesta do Splita imat će mnogo uvjerljivije konture potkraj sljedeće godine nego već ove jeseni, a to može značiti mnogo glasova, baš kao i smirivanje problema u brodogradilištima koja su opet upala u probleme. </p>
<p>Uspije li se siva ekonomija ograničiti u razumnije okvire (nestati nikad neće), značit će to nešto više radnih mjesta, ali i veće državne prihode, dakle mirniju raspodjelu državnog proračuna. Nešto se može postići i uklanjanjem barijera za ulaganja, domaća i strana.</p>
<p>Dakle, neodrađenog a obećanog posla je mnogo, a vremena malo. Stoga će nova vlada, vjerojatno, svoje snage usmjeriti prije svega u uvjeravanje birača da je nova koalicijska križaljka mnogo ozbiljnija od stare i da stoga zaslužuje novu priliku, odnosno novi četverogodišnji mandat.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nastavak natezanja</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Romantična zamisao potpredsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Tomca da još za trajanja parlamentarnog skupa Vijeća Europe nagovori Slovence na istovremenu ratifikaciju sporazuma o nuklearci Krško u oba parlamenta, nije uspjela. Ne samo da ta ideja nije realizirana, nego se nakon posljednjih obrata to jedino izgledno pitanje pridružilo svim ostalim koji se već deset godina nazivaju nerješivima. Hrvatska i Slovenija i dalje se nalaze u začaranom krugu u kojem jedno pitanje uvjetuje drugo.</p>
<p>Više zbog spašavanja vlastite koalicije, ma kako se na kraju ona zvala, a manje zbog rješenja samog problema oko Krškog, Sabor je napokon ratificirao sporazum. Slovenski premijer Drnovšek reagirao je brzo kazavši da Sabor nije sporazum ratificirao u predviđenom roku, dakle do 1. srpnja, pa tako ratifikacija nije više dovoljna. </p>
<p>Nastavak natezanja, ovaj put oko sporazuma o Krškom, samo pokazuje da je do kraja ove godine teško očekivati bilo kakav pozitivan pomak. Premda je slovenski ministar okoliša i prostora Janez Kopač ustvrdio da je zbog ratifikacije Hrvatska sada u prednosti, a Drnovšek za opstrukciju slovenske ratifikacije optužio svoje pučke koalicijske partnere (SLS), ali ih nije bio spreman žrtvovati. Svoju vladu želi sačuvati neokrnjenu do rujna, kada će krenuti predsjednička kampanja. Tada će Drnovšek podnijeti ostavku na mjesto premijera. </p>
<p>U sada već predizbornoj Sloveniji sve je veća nervoza, pa je sasvim sigurno da nitko od tamošnjih ozbiljnih političara neće riskirati s vrućim neriješenim pitanjima. Predsjednički izbori u Sloveniji znače mnogo više od toga. Nakon deset godina vladavine dvojca Kučan-Drnovšek te Drnovšekovom kandidaturom za predsjednika, u Sloveniji dolazi do mogućnosti za rekonstrukciju vlade, ali i početka smjene političkih elita u susjednoj zemlji.</p>
<p>Političke elite i u Sloveniji i u Hrvatskoj, pokazalo je to desetljeće bezuspješnih pregovora, nisu uspjele prevladati bolest nesposobnosti i brzopletosti, ali i natezanja na razini dječjeg vrtića. Podigavši otvorena pitanja Hrvatske i Slovenije na razinu biti ili ne biti, političari su postali robovi vlastitih manipulacija - kompromis im je teško »prodati«, bilo parlamentu, bilo javnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>HTV ne prestaje ugađati političarima na vlasti</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Želi li nas to Dnevnik, odnosno Oliver Dražić i Katja Kušec, uvjeriti da raspad vladajuće koalicije, pad Vlade i ostavka premijera Račana i nisu neki događaji?! Žele li nas to Nikola Kristić i Jasna Ulaga Valić - koja se, prema danom obećanju u skandalozno nonšalantnom i prema novinarskoj profesiji trogloditskom nastupu u talk showu »2 u 9« Romana Bolkovića, u potpunosti posvetila (na žalost) Informativnom programu - uvjeriti da Hrvate pad Vlade i dosad najveća kriza vlasti od kada je samostalne države uopće ne zanima?! Ili to svi oni upornim dvodnevnim guranjem vrućih tema i aktualija na drugo ili treće mjesto, dakle, u stranu, pomalo pod tepih, žele ugoditi političkim moćnicima koji će dokazati, kako tvrdi premijer Račan, da u Hrvatskoj krize nema?! Oprostite, tako se na HTV-u radilo u vrijeme komunizma kada su novinari morali biti i društveno-politički radnici te svojim djelovanjem ugađati političarima. Umjesto profesionalizma i u vrijeme (za medije) najrigidnijega hadezeovskog razdoblja, kada se - zaboravila je Jadranka Kosor (TV dvoboj) - HTV uređivao s Pantovčaka kamo je urednik Informativnog programa odlazio svakodnevno po instrukcije, tetošilo se političare, koji još uvijek misle da će zakapanjem njihovih glava u pijesak svijet oko nas biti ljepši. </p>
<p>Ta se praksa, očito, nastavlja na Prisavlju i danas. Možda ne po nalogu, ali se događa. Neznanje izaziva nesigurnost, a nesigurnost strah, strah, naravno, autocenzuru. Kako drukčije komentirate da je tek nakon, ruku na srce, dobrog izvješća o korčulanskom požaru, na red došla kriza vlasti?! S tim je čudnim kriterijem, provedenim i dan ranije, kada je prioritet pred raspadom koalicije i padom Vlade dobila zrakoplovna nesreća, dokazano da pred politikom i političarima HTV-ovi novinari stoje u stavu mirno. Naciju, dakle, treba uvjeriti ili, preciznije, umiriti da od nesposobnih političara koji su si dopustili da dvije godine budu taoci Budišine taštine, ima važnijih i strašnijih problema i tragedija. I u svijetu, i doma.</p>
<p>Jedna od tih tragedija je HTV-ov pristup događajima te prilježna suradnja s politikom i političarima, koji na Prisavlje, izgleda, mogu uvijek računati. </p>
<p>Dnevnikovo otupljivanje gorke političke stvarnosti zasjenila su dva dobra priloga. Prvi je onaj o načinu na koji su se naši susjedi Bosanci nakanili suprotstaviti bezobrazluku Ljubljanske banke, koja oteže s isplatama duga bivšim štedišama, a drugi je arhitektonska i urbanistička sramota na splitskom Žnjanu. Građani BiH pozvani su na bojkot sve slovenske robe tako dugo dok Ljubljanska banka ne isplati štedišama 170 milijuna eura duga, pa će tako, vjerujem, preko noći Ljubljanska banka postati problem čitave Slovenije, a potom, naravno, i slovenske vlade. Oni Hrvati koje je opljačkala Ljubljanska banka još uvijek dopuštaju da ih navlače za nos. </p>
<p>Žnjan pak je priča o anarhiji hrvatskih državnih institucija koje porezni obveznici financiraju, izgleda, da bi zataškavale i potpirivale bezakonje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Naši političari i znanstvenici iz prirodnih znanosti marginaliziraju društvene i humanističke znanosti </p>
<p>Ako se znanost svodi na »tvrde« znanstvene discipline i unaprijed marginaliziraju društvene i humanističke discipline (čak i ekonomija!) onda ne treba ni sanjati o primjeni znanosti na političke i društvene promjene. A u nas je, barem u posljednjih desetak godina, upravo tako... Ima li Hrvatska ikakve think tankove? Naravno, da ih nema. Ali što ima umjesto njih? </p>
<p>JOSIP ŽUPANOV </p>
<p>Kriza koalicijske vlade, koja je kulminirala potkraj lipnja i početkom srpnja, vjerojatno je zasjenila neke akutne društvene probleme kao što je, na primjer, problem reforme obrazovnog sustava. </p>
<p>Ali to zatišje u tom području neće dugo potrajati već i s razloga što su najnoviji statistički podaci o obrazovnoj strukturi stanovništva jednostavno katastrofalni.</p>
<p>Stoga, kad se makar privremeno stiša bura oko formiranja nove vlade ponovno će se začuti jaki kritički tonovi o čitavom sustavu obrazovanja u Hrvatskoj od dječjih vrtića pa do fakulteta. </p>
<p>Očekivati je da će najžešći kritičari biti znanstvenici, kao što je to bilo prije nekoliko mjeseci. To je i prirodno. Ali nije prirodno ako se glasovi kritike ograniče na znanstvenike prirodnih i biomedicinskih znanosti, a znanstvenici iz društvenih i humanističkih znanosti ostanu po strani, kao što je to dosad bilo.</p>
<p>Naime, bez aktivnog sudjelovanja društvenih i humanističkih znanstvenika neće se postići nikakve stvarne promjene u politici. </p>
<p>S dva razloga. Prvo, svakoj ozbiljnoj promjeni moraju prethoditi empirijska istraživanja postojećeg stanja, a ta se istraživanja mogu provesti samo istraživačkim metodama društvenih znanosti. Drugo, sama empirijska istraživanja nisu dovoljna nego se ona moraju uvesti u svijet politike. </p>
<p>Da malo pobliže objasnimo u čemu je problem. Pogledajmo najprije kako to rade u drugim suvremenim društvima. Kakva je uloga znanosti i znanstvenih institucija u donošenju političkih odluka? </p>
<p>Sudjelovanje visokih stručnjaka u donošenju politike ima dvije faze: pripremnu fazu i fazu donošenja konačne odluke. </p>
<p>U pripremnoj fazi, timovi i organizacije stručnjaka istražuju problem, prikupljaju relevantne informacije, izrađuju moguće scenarije budućih zbivanja, formuliraju i ocjenjuju različite opcije, te izrađuju prijedlog za akciju.</p>
<p>U drugoj fazi, oni svoje rezultate i prijedloge prezentiraju političkim i administrativnim funkcionarima, obavljaju prilagodbe tih prijedloga zahtjevima političkog procesa i, ako se prijedlozi prihvate, prate i evaluiraju rezultate provedbe u praksi.</p>
<p>Prva, istraživačka faza zapravo se ne razlikuje od rada na bilo kojem istraživačkom projektu, u njoj može biti velikih teškoća, ali ona nije principijelno problematična. Međutim, druga faza koja od stručnjaka traži da zagazi u politički proces, a da pritom ostane neovisan stručnjak, čak je i načelno problematična: u njoj se pojavljuju problemi koji su teško rješivi.</p>
<p>Organizacijski oblici prve faze mogu biti vrlo različiti. To mogu biti ad hoc timovi, instituti za primijenjena istraživanja, sveučilišne institucije i sl. </p>
<p>Međutim, najvažnije institucije za »policy research« u suvremenom svijetu, u prvom redu u Americi, jesu think tanks. (Naziv je neprevediv pa ću ga zadržati u engleskom originalu.)</p>
<p>Najpoznatiji su think tankovi: Rand Corporation, Brookings Institution, Heritage Foundation, Center for the Study of Democratic Institutions, Institute for Defence Analysis, Hudson Institute, American Enterprise Institute i sl.</p>
<p>Što su zapravo think tankovi? Think tank može se definirati kao otok vrsnoće u kojem ljudi u punom radnom vremenu primjenjuju interdisciplinarno znanstveno mišljenje na dubinsko poboljšanje donošenja političkih odluka – to je most između moći i znanja.</p>
<p>Premda se think tankovi među sobom prilično razlikuju, svi imaju neka zajednička obilježja. To su: misija, kritična masa, metode, sloboda istraživanja, ovisnost o klijenteli, proizvodi i utjecaji. </p>
<p>Umjesto daljeg nabrajanja postavimo pitanje: Ima li Hrvatska ikakve think tankove? Kako se ove Hrvatska Rand Corporation ili Brookings Institutions? </p>
<p>Naravno, da ih nema. Ali što ima umjesto njih? Mogu li »masovni skupovi znanstvenika« i »društveno-političkih radnika« zamijeniti think tanks? Može li se policy research svesti na neke papirnate strategije?</p>
<p>U suvremenom svijetu think tankovi uvijek rade na multidisciplinarnoj osnovi, a to znači da nikakva znanstvena disciplina ne smije biti unaprijed isključena. </p>
<p>Ako se znanost svodi na »tvrde« znanstvene discipline i unaprijed marginaliziraju društvene i humanističke discipline (čak i ekonomija!) onda ne treba ni sanjati o primjeni znanosti na političke i društvene promjene.</p>
<p>A u nas barem u posljednjih desetak godina upravo tako marginaliziraju društvene i humanističke znanosti ne samo političari i administratori nego i znanstvenici iz prirodnih znanosti.</p>
<p>Kako to objasniti? </p>
<p>To se može objasniti različitim čimbenicima. Vjerojatno je to reakcija na agresivne pokušaje ideologizacije ne samo društvenih nego i prirodnih znanosti u doba komunizma.</p>
<p>Zvuči kao vic, ali riječ je o stvarnom događaju koji se zbio na Građevinskom fakultetu u Zagrebu negdje sedamdesetih godina. Jedan moj kolega je onako šeretski upitao jednog zagrebačkog partijskog bossa: Treba li marksizam uvesti u tunel i kanalizaciju? </p>
<p>Dobio je ozbiljan odgovor: Da, marksizam treba uvesti u tunel i kanalizaciju! Dakako, obrambena reakcija prema vulgarnom marksizmu i njegovim ideološkim derivatima (kao što je, na primjer bio TIPS) sprječavala je da se na fakultete tehničkih znanosti uvedu određeni sadržaji s područja društvenih znanosti, što je inače normalna stvar na takvim fakultetima u demokratskim zapadnim zemljama.</p>
<p>Ja sam doista bio vrlo iznenađen kada sam doznao da su na jednom manjem sveučilištu u Montrealu, na fakultetu koji je obrazovao inženjere, sadržaji društvenih znanosti činili oko trećinu ukupnih nastavnih sadržaja. U našim uvjetima to vjerojatno ni danas nije moguće.</p>
<p>Kako postići multidisciplinarnu suradnju među različitim strukama ako naši fakulteti (i prirodnjački i društvenjački) proizvode »fah-idiote«. </p>
<p>Međutim, čak i oni stručnjaci koji su imali kakvu takvu ispravnu percepciju sociologije kao znanstvene discipline, imali su razloga da budu prema njoj vrlo kritični. </p>
<p>Naime, u zadnjoj polovici prošlog stoljeća dogodila se kako to kaže Andrew Milner, čudna smrt jedne osnovne kategorije sociološke analize, naime, smrt klase ne samo u marksističkoj sociologiji već i u Weberovoj sociologiji. (The Strange Death of Class).</p>
<p>Kako sada povezati društvenu akciju (a osobito nove društvene akcije koje danas nazivamo udrugama civilnog društva) s društvenom strukturom? Međutim, tu nedostajuću kariku preuzela je na sebe kultura: jednostavno su procvale različite kulturne studije (cultural studies).</p>
<p>Danas postoji golema i vrlo raznolika literatura kulturnih studija, koja je u nas nažalost malo poznata. I ne samo da postoji golema literatura nego se sve češće organiziraju znanstveni skupovi na koje se pozivaju stručnjaci iz svih znanstvenih disciplina da raspravljaju o istim problemima.</p>
<p>No možda je najozbiljniji prigovor sociologiji bio dosad taj što se ona – da bi držala korak s prirodnim znanostima – temeljila na paradigmi Newtonove mehanike koju i prirodne znanosti sve više napuštaju. U modernoj fizici (osobito u geologiji i dinamici fluida) nema više newtonovskog determinizma – njega je zamijenila teorija kaosa.</p>
<p>No sličan proces zbiva se i u društvenim znanostima. Tamo sve više prevladava nova paradigma koja se naziva »kompleksnošću«. Tako se 1997. pojavio zbornik pod znakovitim naslovom Chaos Complexity and Sociology. A dvije godine potom pojavljuje se knjiga Russa Mariona pod naslovom The Edge of Organization s podnaslovom Chaos and Complexity Theories od Formal Social Systems. </p>
<p>Zanimljivo je da je recenzent tu knjigu usporedio s knjigom Isaaca Newtona »Principia«. Ono što je knjiga »Principia« značila za fizičare i uopće za znanstvenike iz prirodnih znanosti, to ta Marionova knjiga znači za socijalne znanstvenike.</p>
<p>Ukratko rečeno, ona sadržava novu paradigmu u socijalnim znanostima, i ne samo u njima. Ona se može primijeniti ne samo na izučavanje menadžmenta marketinga nego i na izučavanje bioloških sustava. Jer i biološki sustavi, isto kao i socijalni sustavi, imaju memoriju i sposobne su za prestrukturiranje i autonomni samorazvitak.</p>
<p>Ukratko, kao što bi rekao Gallilei: »Eppur simuove!« Odnosno, rođena je nova paradigma: teorija kompleksnosti.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Autonomnost male i siromašne nacije i njena nepovezanost sa svijetom vode izravno u propast</p>
<p>Hrvatska je locirana na jednom od krajeva osovine koja započinje u Bosni, a završava u Pjong Jangu. Logistika američke i europske vojske smještene u susjedstvima, istočno od nas, dobrano prelazi preko našeg teritorija, pa ovisi o stabilnosti našeg društva</p>
<p>MARKO TARLE</p>
<p>Tijekom života u Jugoslaviji, koji je ograničavao naša prava formalnim i neformalnim instaliranjem manjinskih grupa kao stožera društvene moći, u Hrvata je rasla želja za vlastitom državom u kojoj će puška i novac biti u hrvatskoj ruci, državom za koju će »svi sokolovi život dati«, a u kojoj će »samo Bog stolovati iznad hrvatskog Sabora«.</p>
<p>To se određenje očitovalo u rezultatima referenduma u proljeće 1991. Prohujale su godine, naši snovi su postali stvarnost, i zato se to teže otrežnjavamo od davnih zabluda o dosezima suverenosti hrvatske države.</p>
<p>O čemu je zapravo riječ?</p>
<p>Prije devedesete gledali smo položaj Hrvatske u svijetu iz naše perspektive, iz rakursa vlastitih želja i nada, a ne prema našim realnim mogućnostima i narodnim značajkama, razmatrajući samo naše interese, a ne misleći da ih i oni jači od nas, također, imaju. </p>
<p>Danas se otrežnjavamo, počinjemo shvaćati naše slabosti i civilizacijske domete, no često zaboravljajući globalne promjene, a posebno one poslije devetog rujna: borbu protiv »carstva zla« zamijenio je globalni sukob s »osovinom zla«. </p>
<p>Na ovim je prostorima tijekom hladnog rata Broz mogao birati srednji put, te zato čak biti i honoriran, danas nam George W. Bush ne ostavlja takve mogućnosti. </p>
<p>Geopolitički položaj, na sreću ili ne, vrlo čvrsto determinira stav svjetskih moćnika prema Hrvatskoj. Zato je politikantsko opsjenarstvo zahtijevati naš samostalni put u budućnost, i to upravo danas, kada smo napokon, prvi put u povijesti, svrstani na stranu gospodara svijeta. </p>
<p>Hrvatska je locirana na jednom od krajeva osovine koja započinje u Bosni, a završava u Pjong Jangu. Logistika američke i europske vojske smještene u susjedstvima, istočno od nas, dobrano prelazi preko našeg teritorija, pa ovisi o stabilnosti našeg društva.</p>
<p>Gospodari svijeta imaju danas jasne i značajne interese na Balkanu, a imat će ih vjerojatno još dugo. To objašnjava razlike između nas i, recimo, Litve, Šri Lanke ili Urugvaja, kod kojih nema izravno uključenih američkih interesa, osim stvaranja zajedničke civilizacijske baze. </p>
<p>Moramo naći svoje pravo mjesto u svijetu koji tek sada oblikuje nekoliko novih temeljnih postulata. Novi svjetski poredak inaugurira danas imperijalni suverenitet supersile u kojemu čak i Europska unija ne igra jednu od prvih violina.</p>
<p>U današnjem svjetskom sustavu sasvim je očito distanciranje novog globalizma od neoliberalizma, te dosadašnje idejne potke amerikanizma. Ideološka alternativa neoliberalizmu postaje neki novi oblik totalitarizma: društvena i osobna sigurnost dobivaju, i to čak konsenzusom, prednost pred ljudskim pravima. </p>
<p>Današnja postrujanska globalizacija stvara preduvjete za eliminaciju multikulturalizma, tog kamena temeljca zapadne liberalne demokracije, što se događa usporedno u Americi i Europi. Zasade međunarodne ljevice dovele su do nekih visokih dostignuća dvadesetoga stoljeća, kao što su antirasizam, dekolonijalizacija, prava žena i djece, te obrazovni i kulturološki egalitarizam, a to se sve poslije rujna 2001. stavlja u drugi plan.</p>
<p>Uz gospodarske neuspjehe, i u toj činjenici treba tražiti uzroke sloma lijeve političke misli diljem Europe. Strah od terorizma dovodi desna politička strujanja za kormilo vlasti. </p>
<p>Ne treba pritom zaboraviti da samo lijeva misao može iznjedriti sustav antiglobalizacije, alternativnu političku organizaciju globalne protočnosti, koja bi mogla ugroziti vitalne interese razvijenih nacija i svjetskog kapitala.</p>
<p>Novi svjetski poredak ugrađuje u svoje premise neke od postulata Samuela Huntingtona, a posebno tezu da je terorizam stvorio svijet neograničena rizika, i to bez mogućnosti njegove potpune kontrole.</p>
<p>Slom komunističkog društva dogodio se ne samo zbog gospodarskih razloga, nego i zbog prodora informacija o životu izvan »carstva zla«. Pretpostaviti je da će se rezervati u kojima se rađa današnji terorizam postupno reformirati stupanjem na scenu novih i obrazovanijih generacija opčinjenih Internetom, elektroničkom poštom, globalnom komunikacijom, informacijom i znanjem. </p>
<p>Toga se i boje nosioci moći u tim regijama, pa je njihov terorizam zapravo usmjeren prema prevlasti u njihovom civilizacijskom krugu. Važan globalni poticaj za slom takvih težnji je održavanje veza i dijaloga među civilizacijama.</p>
<p>U sklopu novih političkih odrednica važno je prepoznati i razlikovati činitelje globalna značenja od onih lokalne provenijencije: malena i slaba društva pate, pa i nestaju, ako jaki i moćni nisu u njima prepoznali svoj interes, neki oblik bliskosti, ili globalnu važnost.</p>
<p>Jasno je danas više no prije godinu-dvije, da puna autonomnost male i siromašne nacije i njena nepovezanost sa svijetom vodi izravno prema propasti. </p>
<p>Naš zemljopisni položaj na početnoj točki osovine zla pobuđuje izrazit interes moćnika za nas, a mi to nedovoljno iskorištavamo.</p>
<p>Kako bi se trebala postaviti Hrvatska u novim globalnim uvjetima? </p>
<p>Ponajprije mora slijediti riječi Franje Asiškoga, koji reče kako treba imati strpljenja i podnijeti ono što ne možemo mijenjati, zatim hrabrosti u pokušajima promjene onoga što možemo mijenjati, ali ponajprije mudrosti u razlikovanju tih dviju različitosti. </p>
<p>Mi se danas u Hrvatskoj, potaknuti od međunarodnih institucija, tek borimo za snošljivost, multikulturalnost i manjinska prava, a svijet već hrli, i to bez općeg koncenzusa, u nove oblike globalizacije. </p>
<p>Naša je suverenost zbog toga realno reducirana: nismo mogli zaokružiti svoj teritorij bez privole, pa i pomoći supersile, ne možemo vratiti u svoje krilo Prevlaku prije nego se pročiste odnosi između Crne Gore i Srbije, nameću nam se ugovori sa Slovenijom, valutu moramo držati na stabilnoj razini, nema financijske pomoći za privredu dok ne stavimo pod stranu kontrolu sve što u nas vrijedi, kako to isto ne bi mi sami potkradali i korupcijom uništili.</p>
<p>Mnoge naše promašaje, one koji mogu voditi prema destabilizaciji države i regije te ugroziti interese gospodara svijeta, pomalo ispravljamo prema njihovim nalozima: učinkovitost pravosuđa, organizaciju vojske i policije, socijalna prava. </p>
<p>Pritom nema primisli da sve to što smo prisiljeni provoditi ne služi i nama samima, da po svojoj volji to ne bi trebali uraditi. Pri tom je jedino katastrofalna sveopća rasprodaja banaka i nepovratan odljev hrvatske akumulacije prema profitabilnijim lokacijama.</p>
<p>A što nam to onda ostaje na raspolaganju za potpuno slobodno upravljanje? </p>
<p>Mnogo toga, a zapravo sve ono što je za državu u tranziciji najvažnije: smanjivanje nezaposlenosti, gradnja stanova, poticanje izvoza, socijalna skrb, razvoj poljoprivrede, učinkovitost školstva, permanentno obrazovanje, procvat znanosti, informatizacija društva, unapređenje kulture, zaštita okoliša, reforma prostornog uređenja, mijenjanje civilizacijskih navika i običaja. U svemu tome je ostalo malo politike, tu ne treba politikantstva.</p>
<p>A kako to danas radimo?</p>
<p>Loše, amaterski, birokratski, neodlučno, neznalački. Sve što trebamo sami učiniti vrlo je stručan posao. Mislim da je jasno tko ga treba voditi: ljudi s jasnim dokazima o stručnosti. Prema međunarodnim kriterijima.</p>
<p>A danas ih je u našoj vlasti malo. To nam je zadatak o temi što i kako mijenjati na predstojećim izborima.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, znanstveni je konzultant i publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Lošu vlast biraju dobri građani koji ne glasuju</p>
<p>Pasivnu izbornu apstinenciju može se kojekako tumačiti, opravdavati, relativizirati ili osuđivati, no aktivna apstinencija predajom nevažećeg listića znači samo jedno: nezadovoljstvo politikom uopće i zahtjev za radikalnom promjenom. S obzirom na očekivanu polarizaciju političke scene između SDP-a i HDZ-a, na sljedećim će izborima mnogi birači glasovati pod znamenitim motom »začepi nos i glasuj« kako bi od dva zla izabrali manje</p>
<p>TOMISLAV KIKIĆ</p>
<p>Prema napisima u samo jednom broju Vjesnika, onome od 2. srpnja, dr. Ivanu Šiberu, dekanu Fakulteta političkih znanosti hrvatski se političari gade, akademik Dušan Bilandžić u tekućoj politici ne vidi ni principa ni općeg dobra, a Ivan Supek, također akademik, hrvatske političare smatra nesposobnima da misle na bilo što osim na svoje trenutačne interese.</p>
<p>Pretočeno u brojke i grafičke prikaze, loše mišljenje o politici i političarima izražavaju i anketirani građani potvrđujući ga i katastrofalnom biračkom apstinencijom na izborima za lokalnu vlast.</p>
<p>Riječju, nadanja utemeljena na ishodu posljednjih izbora mnogi građani Hrvatske danas doživljavaju kao tlapnju i naivnu iluziju, pa će na dan sljedećih izbora ostati kod kuće ili će birališta obilaziti u velikom luku. U duhu trpke definicije A. Biercea, glasovanje će shvatiti kao sredstvo i simbol moći slobodnoga čovjeka da napravi budalu od sebe, pa će tu moć rado prepustiti drugima.</p>
<p>No, kako reče Nathan, loše javne službenike biraju dobri građani koji ne glasuju. Dakle, suzdržavajući se od korištenja moći da naprave budale od sebe, lošu će vlast izabrati baš dobri građani, oni koji će zbog opravdanoga gađenja prema etabliranoj političkoj eliti i razočaranja u tekuću politiku apstinirati od izbora.</p>
<p>Ima li izlaza iz toga košmara? </p>
<p>Neki misle da ima i nalaze ga u širokom rasponu ideja od promjene izbornog sustava do zamisli o vladavini »uglednih građana«, intelektualaca i stručnjaka.</p>
<p>Međutim, odluku o budućoj vlasti opet moraju donijeti glasači biranjem ponuđenih kandidata, riskirajući pri tom da, prema Bierceu, opet od sebe naprave budale. Naime, ne treba sumnjati da će etablirane stranke istaći imena mahom već provjerenih kadrova, dok će pridošlice od birača tražiti podršku »na neviđeno«.</p>
<p>Ogrezli u nepotizam, klijentizam i druge nepodopštine, provjereni su kadrovi biračima već potvrdili točnost izreke da vlast kvari, a »neprovjerenima« ostaje da tvrde kako ta izreka za njih ne važi.</p>
<p>Kako bilo, mnogi će se građani naći pred hamletovskom dilemom da naprave budale od sebe ili da apstinencijom izaberu lošu vlast.</p>
<p>Pridružujući se pomodnom nuđenju rješenja s rednim brojem 3, predlažem treći put za izlazak iz gornje dileme. Valja izaći na izbore, ali u biračku kutiju ubaciti svjesno i promišljeno proizveden nevažeći listić s prikladnom porukom, te moć namijenjenu pravljenju budala od birača tako iskoristiti za kazneni pohod protiv degeneracije političkog sustava.</p>
<p>Istina, bez obzira na zbir apstinenata i nevažećih glasačkih listića, vlast će zbog nepostojanja »biračkoga kvoruma« ipak biti uspostavljena. </p>
<p>No premda je prosječnom političaru koji, prema opisu Ivana Supeka, »misli samo na svoje trenutačne interese«, posve svejedno koliki mu je dio biračkoga tijela podario unosan položaj, činjenica da se neki broj glasača aktivno izjasnio protiv bilo kakvoga izbora, njegovu stranku mora zabrinuti.</p>
<p>Pasivnu izbornu apstinenciju može se kojekako tumačiti, opravdavati, relativizirati ili osuđivati, no aktivna apstinencija predajom nevažećeg listića znači samo jedno: nezadovoljstvo politikom uopće i zahtjev za radikalnom promjenom.</p>
<p>S obzirom na očekivanu polarizaciju političke scene između SDP-a i HDZ-a, na sljedećim će izborima mnogi birači glasovati pod znamenitim motom »začepi nos i glasuj« kako bi od dva zla izabrali manje. </p>
<p>No kako i biranjem manjega zla još biramo zlo, bolje je, dugoročno korisnije i moralnije aktivno odbiti takvu nedostojnu i ponižavajuću mogućnost izbora.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Maloga Lošinja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Pronađeno 167 kostura, mnogo više nego što se očekivalo</p>
<p>Na 30 četvornih metara pronađeno arheološko blago koje će rasvijetliti dio zagrebačke povijesti/ Pronađen i vrijedan novčić frizatik, iskovan početkom 13. stoljeća/ Za odvajanje dijademe od glave i zemlje trebat će i godina dana </p>
<p>Zaštitna arheološka iskopavanja koja su na Opatovini proveli stručnjaci iz Arheološkog muzeja u Zagrebu u suradnji s Gradskim uredom za zaštitu spomenika kulture, završena su nakon 48 radnih dana. Tijekom iskopavanja otkriveni su i istraženi ostaci zapadnog dijela srednjovjekovnog groblja, na kojem su se pokapali stanovnici raznih staleža obaju glavnih zagrebačkih naselja, ponajprije stanovnici Kaptola, ali i stanovnici obližnjeg Gradeca.</p>
<p>»U čitavom istraživanju za muzej je najvažnije to, što smo na površini od nepunih 30 četvornih metara ustanovili i istražili ostatke barem 167 skeletna tijela zakopanih u razdoblju od 13. pa do 15. ili 16. stoljeća«, rekao je za Vjesnik dr. Željko Demo, viši kustos Arheološkog muzeja i ujedno voditelj arheoloških istraživanja na Opatovini.</p>
<p>Očekivanja su na početku bila mnogo skromnija – pretpostavljao se da bi se tu moglo pronaći najviše dvadesetak skeleta pa je njih 167 mnoge iznenadilo. Na osnovi te brojke moglo bi se zaključiti, objasnio je Demo, da se na arheolozima nedostupnoj i arheološki neistraženoj površini oko crkve sv. Franje u srednjem vijeku nalazilo groblje u kojem je tijekom 300 do 400 godina pokopano i više tisuća pokojnika.</p>
<p>Uz skelete, pronađeno je i tisuću pojedinačnih predmeta pa ovo nalazište postaje jedno od značajnijih kod nas, pogotovo zato što je u samom centru Zagreba.</p>
<p>Među osobite nalaze spadaju i dugmeta, perle, zatim tiještenjem ukrašeni okovi pojasa, pojasne karike, te mnogobrojne i vrlo raznolike kovane željezne pojasne kopče.</p>
<p> Veoma je važan, rijedak i poseban nalaz pokrivala za glavu koje arheolozi popularno nazivaju dijademom. Dijadema je izrađena od perla povezanih žicom. Kada su je odnosili s nalazišta, trebalo je dignuti cijelu glavu sa zemljom koja je bila učvršćena gipsom. Cijeli je blok prebačen u muzej na čišćenje i konzervaciju, a proces odvajanja zemlje i lubanje od dijademe potrajati će najmanje godinu dana, objasnio je dr. Željko Demo.</p>
<p>Arheolozima su osobito dragi nalazi novca uz pomoć kojega se može mnogo sigurnije odrediti vrijeme ukopa. Zahvaljujući pronalasku frizatika, rijetkog i kulturno-povijesno vrijednog srebrnog novčića iz 13. stoljeća, koji je bio u zadnjem sloju iskopine nalazišta, potvrđena je pretpostavka arheologa da groblje datira iz toga stoljeća. Tako je novčić definitivno potvrdio »legendu« prema kojoj su samostan i crkva nastali upravo u tom vremenu. »Novčić potvrđuje da nema riječi o legendi, a je li tu bio baš i Sveti Franjo, to je već malo teže ustvrditi jer gotovo svaka franjevačka crkva iz toga vremena nosi sa sobom i legendu o posjetu Sveca dotičnoj crkvi«, dodao je Demo.</p>
<p>Na novčiću se slabo vidi ugravirano Landestrosen što označava Kostanjevicu u Sloveniji, mjesto u kojem je svoj novac dao kovati vojvoda Bernhard II (1202 - 1256). Veoma je rijedak i vrijedan jer muzej ima samo dva ili tri primjerka, no u puno su lošijem stanju, a i kod nas u Hrvatskoj sve ih skupa nema mnogo.</p>
<p>»S ovim našim istraživanjem Zagreb je upoznao svoju prošlost iz vremena koje je vrlo maglovito i u mnogočemu vezano uz legendu o gradnji crkve sv. Franje, a naš nalaz taj podatak sada opravdano smješta u povijesni kontekst«.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za Bandića je - »šutnja zlato«</p>
<p>Kriza u koaliciji nikada nije postojala, a ako se javnosti činilo da jest ona je prevladana, dodao je Ivo Jelušić, predsjednik Gradskog odbora SDP-a</p>
<p>Iako Gradska organizacija SDP-a službeno tvrdi kako koalicija u Zagrebu i dalje postoji i da »ide dalje«, na pitanje novinara o posljednjim sukobima HNS-a i SDP-a oko smjene i postavljanja novog direktora Plinare, dogradonačelnik za društvene djelatnosti i predsjednik GO SDP-a, Milan Bandić u nekoliko je navrata ponovio: »ponekad je šutnja zlato«.</p>
<p>»Kriza nikada nije postojala, a ako se javnosti činilo da jest ona je prevladana«, dodao je Ivo Jelušić, predsjednik Gradskog odbora SDP-a.</p>
<p>Na konferenciji održanoj nakon pete sjednice Gradskog odbora SDP-a, Jelušić je najavio realizaciju tri projekta koalicije SDP-a i HNS-a, usvojenih u Gradskom poglavarstvu.</p>
<p> Prvi se odnosi na povećanje proračuna mjesnih samouprava za dva posto, što znači da će se u tu svrhu iz proračuna na godinu izdvajati oko 80 milijuna kuna.</p>
<p> Također je najavljeno subvencioniranje kredita za obrtnike. »Krediti za obrtnike koji će se baviti proizvodnjom iznosit će šest posto, a ne sedam i pol kao do sada«, rekao je Jelušić. Na kraju je najavljen početak privatizacije trgovačkih društava o kojoj će brigu voditi POglavarstvo.</p>
<p>Gradski odbor je dao punu podršku predsjedništvu SDP-a u prevladavanju krize u koaliciji. N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U policijskoj postaji prepoznat napadač - radi se o skinsu</p>
<p>Nakon prepoznavanja organiziranog u policijskoj postaji PU Zagrebačke od četvrtka je poznat identitet jednog od napadača u Kulturnom centru Mama.</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo od Vjesnikovih izvora, riječ je o napadaču, pripadniku skinheadsa, koji je u subotu, nakon završene gay povorke, s nekolicinom skinsa, upao u prostorije kluba Mama i fizički zlostavljalo prisutne. Policiji je, od subote kada je prijavljen napad u Mami, trebalo pet dana da pozove sudionike na prepoznavanje, a tijekom obrade podataka korištena su i novinska izvješća. Kako saznajemo iz PUZ-a, s obzirom da je riječ o grupnom napadu, odnosno da je u napadu u Mami bilo više sudionika, policija nastavlja obradu u kojoj će identificirati napadače. </p>
<p>»Nakon identificiranja cijele grupe napadača policija će podnijeti prekršajnu ili kaznenu prijavu«, saznajemo iz Policijske uprave. Izjavu načelnika Ureda načelnika, Krunoslava Boroveca, nismo uspjeli dobiti, zbog službene odsutnosti, kako nam je rečeno. </p>
<p>U Mamu su šestorica skinsa upali odmah nakon završetka povorke i maltretirali prisutne, ispitujući tko je bio u povorci. »Nakon toga nasumce su odabrali troje ljudi i počeli ih tući«, saznajemo u Mami. Dvoje je ljudi pretučeno, a treća je osoba završila u bolnici s puknutom arkadom. N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za kolovoz najavljen štrajk vozača hitne pomoći</p>
<p>Ukoliko se ne ispune zahtjevi, vozači će štrajkati sporom vožnjom, poštujući crveno svjetlo na semaforima i zabranu vožnje po žutoj crti, smanjit će se broj intervencija...</p>
<p>Sindikat radnika hitne pomoći Hrvatske organizirat će početkom kolovoza jednodnevni štrajk upozorenja zbog nezadovoljstva koeficijentima i dodacima na posebne uvjete rada, najavio je predsjednik sindikata Velimir Ostojić.</p>
<p> Sindikat hitne pomoći traži povećanje koeficijenata sa 0,98 na 1,10 i dodatka na uvjete rada s pet na 20 posto, koliko imaju medicinski tehničari, rekao je Ostojić u razgovoru za Hinu.</p>
<p> Uvjeti rada vozača hitne pomoći ne razlikuju se puno od rada medicinskih tehničara, pa bi im i plaće trebale biti podjednake, dodao je. Sadašnja plaća vozača hitne pomoći za redovan rad iznosi oko 2900 kuna, a s noćnim smjenama najviše 3900 kuna, dok medicinski tehničari primaju plaće od oko 5000 kuna.</p>
<p> Vozači hitne pomoći također traže dulji godišnji odmor, beneficirani radni staž i vrednovanje prekovremenog rada.</p>
<p> Vozači će štrajkati sporom vožnjom, odnosno vožnjom prema prometnim pravilima poštujući crveno svjetlo na semaforima i zabranu vožnje po žutoj crti, rekao je Ostojić. Dodao je da će se takvom vožnjom broj intervencija smanjiti za pola, a vrijeme dolaska vozila hitne pomoći udvostručiti. Prevozit će se samo hitni medicinski slučajevi. Ako nakon štrajka upozorenja ne bude udovoljeno njegovim zahtjevima, sindikat će ponovo štrajkati u rujnu, kada u gradu počnu prometne gužve. Hoće li se štrajku, osim zagrebačkih vozača, priključiti i vozači hitne pomoći iz Osijeka, Splita i Rijeke znat će se sredinom srpnja, nakon provedbe ankete u tim gradovima, rekao je Ostojić. H</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>HNS za izgradnju groblja kućnih ljubimaca</p>
<p>Posljednjih mjesec dana Gradska organizacija HNS-a pojačala je aktivnosti vezane uz uvrštenje groblja kućnih ljubimaca u prostorni plan grada. »Trenutno se razmišlja o lokaciji uz zelenu magistralu, kao i o Čulinečkoj šumi«, rekao je na konferenciji za novinare GO HNS-a Josip Janeš, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.</p>
<p>No, kako stanovnici uz magistralu nisu prigrlili ideju ni prije nekoliko godina, čini se da će se ipak morati odabrati druga lokacija. Građani mjesne samouprave Donja Dubrava sami su za tu namjenu predložili Čulinečku šumu no po mišljenju mnogih ona je predaleko. U Zagrebu trenutno ima 30 tisuća pasa. Kroz azil u Dumovcu prošle je godine prošlo oko 800 pasa dok se u njemu mjesečno smjesti njih oko 120. Društvo za zaštitu životinja Noina arka ima pak kapacitet za oko 100 pasa. »Grad treba voditi računa o svojim ljubimcima. Naročito kad se uzme u obzir da psi lutalice mogu prenijeti mnoge bolesti, poput bjesnoće«, rekao je Janeš. S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tko reketari gradskim stanovima?</p>
<p>Za proširenje djelatnosti kluba Gap, Odbor za pritužbe i predstavke građana Gradske skupštine tražit će službeno očitovanje Vijeća četvrti Trešnjevka- sjever, a zatim predmet uputiti na razmatranje Gradskom uredu za gospodarstvo, zaključeno je u četvrtak na sjednici Odbora. Ova odluka podilazi zahtjevu stanara Tratinske ulice da se noćnom klubu Gap zbog buke uskrati suglasnost za proširenje djelatnosti. Članovi Odbora raspravljali su i o sanaciji opasnog klizišta Grmoščica. Naime, dok stanari traže sanaciju postojećeg zida, Grad se zalaže za izgradnju novoga, iza kojega bi, pak, sagradili i dvije nove zgrade. Stanari, pak, ne žele da im nove zgrade zaklone pogled na Ilicu. Predsjednik Odbora Tomislav Jelić (HDZ) osvrnuo se i na predmet Mirte Oklobždije, kojoj je Grad u zamjenu za nekretnine u IV Maksimirskom naselju, koje su mu bile potrebne za izgradnju pristupne prometnice, ponudio stan u Salopekovoj ulici. Problem je u tome, što taj stan nije u vlasništvu Grada i Oklobdžija ne može uknjižiti vlasništvo nad stanom u zemljišnom uredu. »Kako Grad nekome može ustupiti stan koji uopće nije njegov? Očito je da netko u gradskoj upravi reketari«, kategoričan je bio Jelić. M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Do svibnja u Zagrebu izbrojano 144 tisuće turista </p>
<p>Grad Zagreb u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci posjetilo 144 tisuća turista ili 21 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a sličan porast Zagreb bilježi i sa dosadašnjih 266 tisuća turističkih noćenja. Samo u ovogodišnjem svibnju u Zagrebu je registrirano 35 tisuća gostiju ili 19 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.</p>
<p> Prema podacima Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, u prvih pet mjeseci ove godine u Zagrebu su boravili većinom strani turisti, njih 84 tisuće, a ostvarili su 169 tisuća noćenja. Time su stranci u Zagrebu ostvarili porast dolazaka i noćenja od po 20 posto. </p>
<p> Domaćih je pak turista u Zagrebu boravilo oko 60 tisuća (17 posto više nego lani), a sa 97 tisuća noćenja bilježe porast od 18 posto u odnosu na lani.</p>
<p> Najviše dolazaka, 107 tisuća, turisti su ostvarili u zagrebačkim hotelima, i to većinom u onima sa pet zvjezdica (33 tisuće). </p>
<p> Među strancima najviše gostiju u Zagrebu je u prvih pet mjeseci bilo iz Njemačke (9847), Bosne i Hercegovine (9458), Italije (7931), Austrije (7342) te SAD-a (5425). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Trnje: Policija očekuje više provala i krađa </p>
<p>Zbog godišnjih odmora moglo bi doći do porasta kaznenih djela imovinskih delikata, poput provala u stanove i kuće - upozorava seu izvješću VIII. policijske postaje Zagreb, koje je u četvrtak predstavljeno na sjednici Vijeća Gradske četvrti Trnje. U Izvješću, koje obuhvaća razdoblje od 1. siječnja do 25. lipnja ove godine, navodi se kako je u tom razdoblju prijavljeno 825 kaznenih djela, od čega je 56,24 posto njih razriješeno. </p>
<p>Osim o policijskom izvješću, na sjednici se raspravljalo i o nacrtu programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te o prijedlogu programa unapređenja intersektorske suradnje zbog povećanja sigurnosti u odgojno obrazovnim ustanovama Grada Zagreba. N.Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Debelima zabranjeno vaganje na tepihu</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Tvrdnja da vaga pokazuje više na tepihu nego na tvrdoj podlozi doista nije izmišljotina onih koji se, opsjednuti svojom težinom, panično važu svako jutro, nego činjenica koju su potvrdili i znanstvenici. </p>
<p> David MacKay, fizičar sa Sveučilišta Cambridge, čuo je za tu neobičnu pojavu u slučajnom razgovoru s kolegicom s fakulteta. »Neobavezno smo razgovarali i ona je u jednom trenutku rekla: 'Ti si fizičar.</p>
<p> Objasni mi zašto imaš više kilograma kad se važeš na tepihu nego na tvrdoj podlozi?' MacKay je zatim sa studentom Jonom Pendergastom napravio pokus: postavili su niz standardnih vaga na različite površine i ustanovili da vaga koja stoji na tepihu pokazuje 10 posto veću težinu nego kad leži na tvrdoj podlozi.</p>
<p> Kako bi saznali što je uzrok tog fenomena, Pendergast je rastavio nekoliko vaga i izmjerio pomicanje unutarnjih mehanizama na različitim površinama.</p>
<p>U svakoj vagi, četiri uporišta poluge koja su usmjerena iz kutova prema središtu, prenose težinu osobe na metalnu pločicu u pozadini vage. Pomicanje pločice zatim se metalnom šipkom prenosi na pokazivač.</p>
<p> Pendergast je ustanovio da se na tvrdoj podlozi baza vage savija, što uzrokuje i lagano savijanje uporišta poluge i smanjuje udaljenost između svakog uporišta i točke na kojoj teret dodiruje pokazivač. </p>
<p> Kad se vaga stavi na debeli tepih, međutim, ona utone u tepih koji podržava bazu i tako sprječava savijanje.</p>
<p> To povećava udaljenost između svakog uporišta poluge i točke na pokazivaču, pa se za istu silu pokazivač pomiče dalje. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Victoria Beckham uskoro na sudu?</p>
<p>LONDON, 4. srpnja</p>
<p> – Vlasnici trgovine suvenirima u Kentu dobili su u četvrtak pravo da pokrenu tužbu pred Visokim sudom protiv Victorije Beckham koja ih je optužila da prodaju fotografiju njezinog supruga nogometaša Davida Beckhama s faslificiranim autogramom.</p>
<p>Vlasnici trgovine Timothy i Glynis McManus i njihov sin Anthony tvrde da je njihova trgovina bila gotovo uništena nakon što su osvanule optužbe da su prodavali falsificirane fotografije.</p>
<p>Pokrenuli su tužbu protiv Victorije Beckham pred Visokim sudom zbog štete nanesene klevetom da je potpis kapetana engleske nogometne reprezentacije faslificiran. Njihov odvjetnik kazao je na sudu da je Victoria Beckham bila »nepristojna, glasna i nerazumna« kada je napala obitelj McManus u njihovoj trgovini u trgovačkom centru Bluewater u Kentu pred kupcima u ožujku prošle godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Lažni roman o Harryju Potteru u Kini </p>
<p>PEKING, 4. srpnja</p>
<p> – Kineski obožavatelji Harryja Pottera pohrlili su u knjižare kupiti novi nastavak hita, ali su se nažalost morali zadovoljiti falsifikatom.</p>
<p>Anonimni kineski autor smatrao je da J.K. Rowling, koja je stvorila Harryja Pottera, treba previše vremena za peti nastavak, tako da je on napisao nove avanture kako bi zadovoljio brojne Potterove obožavatelje, javlja BBC prenoseći pisanje Timesa.</p>
<p>»Harry Potter and Leopard Walk Up to Dragon«, koji u pekinškim trgovinama stoji oko jednu funtu, prodaje se vrlo brzo na očaj izdavača originalnih knjiga o Harryju Potteru.</p>
<p>Nakladnička kuća koja izdaje djela J.K. Rowling u Kini, objavila je da je falsifikator čak iskoristio imena prevoditelja i urednika kao i fotografiju J.K. Rowling.</p>
<p>Međutim, zaplet u falsificiranom Harryju Potteru je radikalni zaokret od onoga u originalnim djelima. Naime, pod utjecajem misteriozne kiše Potter je transformiran u debelog, dlakavog patuljka lišenog svojih magičnih moći dok se bori protiv sila zla u obliku zmaja, piše Times.</p>
<p>Likovi iz originalnih djela o Harryju Potteru su uskrsnuti, a neki novi su izmišljeni kako bi se uklopili u zaplet koji dosta podsjeća na autora »Gospodara prstenova« J.R.R. Tolkiena. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Znojan si, sviđaš mi se </p>
<p>NEW YORK, 4. srpnja</p>
<p> - Neki ljudi bolje od ostalih prepoznaju androstenon, jedan od sastojaka tjelesnih mirisa, a veća je vjerojatnost da će takvim osobama netko biti drag ili odbojan samo zbog mirisa. </p>
<p> Androstenon je jedan od ljudskih feromona, kemijskih tvari koje služe za spolno privlačenje, a nalazi se u tjelesnim izlučevinama (i u znoju). Androstenon u većim količinama luči tijelo muškarca, a u manjim količinama i tijelo žene.</p>
<p> Po prilici polovina ljudi uopće ne može osjetiti androstenon, a polovina onih koji to mogu doživljava ga kao ugodan miris, nešto poput mirisa sandalovine, dok ga druga polovina prepoznaje kao nešto slično mirisu urina ili znoja.</p>
<p> U pokusu koji su obavili dr. John D. Pierce ml. i njegove kolege provjerena je sposobnost 258 studenata prosječne dobi od 19 godina da osjete androstenon i amil-acetat, bezbojnu tekućinu mirisa sličnoga banani. Osim toga, studenti su morali odgovoriti i na pitanje koliko miris druge osobe utječe na osjećaje koje imaju prema njoj.</p>
<p> Pedeset i pet ispitanika uopće nije osjetilo miris androstenona, ali su osjetili miris amil-acetata, a pokazalo se da osobe koje mogu nanjušiti androstenon istodobno pridaju i više važnosti mirisu drugih ljudi nego osobe koje ga ne osjećaju. Oni kojima je androstenon neugodan obično su stroži prema drugima nego oni kojima se taj miris sviđa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Objesila se misleći da je pala ispit</p>
<p>CALCUTTA, 4. srpnja</p>
<p> – Nakon što je pomislila kako je po drugi put pala na ispitu u srednjoj školi u istočnoj Indiji, učenica Sharmishta Roy (20) objesila se u obiteljskoj kući u Habri, 40 kilometara sjeverno od Calcutte.</p>
<p> Kako je priopćila mjesna policija, učenica se odlučila na samoubojstvo nakon što su joj kolege kazale kako je krivo odgovorila na pitanja u testu. Pored toga, na djevojčin čin, što nije rijetkost u Indiji, bitno je utjecao i strah od roditelja. </p>
<p>»Pomislila je kako je pala na završnom ispitu pa se objesila upotrijebivši dio haljine kao omču«, izjavio je za Reuters jedan od policajaca koji su našli nesretnu učenicu. No njezin mlađi brat je netom prije sestrina samoubojstva bio u njezinoj školi i na ploči s rezultatima ispita vidio kako je Sharmishta položila ispit s najvećom ocjenom.</p>
<p>Kolege iz škole kao ispriku navode da su na Internetu pretraživali rezultate ispita i pritom nisu našli Sharmishtino ime među učenicima koji su uspješno napisali ispit.</p>
<p> Inače, školovanost je u indijskoj istočnoj državi Zapadni Bengal preduvjet za zaposlenje, s obzirom na to da ta pokrajina broji čak sedam milijuna nezaposlenih.</p>
<p>V. Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ameri pod stresom zbog novca, terorizma i vremena </p>
<p>NEW YORK, 4. srpnja</p>
<p> - Amerikanci se sve teže suočavaju sa stresom, a mnogi to čine na pogrešan način zbog čega se osjećaju sve gore, pokazala je anketa među 1805 odraslih osoba. Gotovo tri četvrtine odraslih osoba ignoriraju stres, a zbog stresa 46 posto anketiranih ne pazi što jede, 57 posto prestaje vježbati, a 53 posto odriče se sna. Trideset pet posto anketiranih rasterećuje dnevni raspored odgađanjem posjeta liječniku ili stomatologu.</p>
<p> Vježba, uravnotežena prehrana, dovoljno sna i druženje s prijateljima koji pružaju potrebnu potporu mogu nam pomoći da se lakše suočimo sa stresom. Negativni načini suočavanja sa stresom podrazumijevaju uzimanje alkohola, pušenje i uzimanje prevelikih količina hrane, kažu istraživači.</p>
<p> Kao najčešći uzrok stresa 62 posto anketiranih navelo je nedostatak vremena. Još jedan veliki uzročnik stresa nakon 11. rujna postao je i terorizam, koji navodi 61 posto anketiranih, a 58 posto ističe novčane probleme. Gotovo polovica odraslih anketiranih osoba ističe da se stres pojačao u posljednju godinu dana.</p>
<p> Kao najčešće posljedice stresa anketirani navode glavobolje, srčane aritmije, stezanje u grudima, 63 posto osjeća depresiju, a 81 posto postaje nestrpljivo prema drugim osobama. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Pismo koje je putovalo 43 godine</p>
<p>»Sudbina mi nije dala da odem« – naslov je dokumentarnog filma Jakova i Dominika Sedlara o pismu koje je Valli Ollendorff napisala svom sinu Ulrichu neposredno prije odlaska u koncentracijski logor / Film će premijerno biti prikazan zajedno s promocijom istoimene knjige u subotu na večer u Dubrovniku</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Dokumentarni film »Sudbina mi nije dala da odem« u režiji Jakova i Dominika Sedlara, dirljiva priča o sudbini jednog dijela židovske obitelji Ollendorff, premijerno će biti prikazan u Dubrovniku u subotu na večer u Židovskoj općini, a potom u Kneževom dvoru. Usporedo s projekcijom filma bit će predstavljena istoimena knjiga s podnaslovom »Majčino oproštajno pismo« i uvodom koje je napisao Stephen A. Ollendorff. Tragedija obitelji Ollendorff iz Breslaua (poljskog Wroclawa) slična je sudbinama mnogih židovskih obitelji, raspršenih u vihorima nacističkih čistki u kojima su mnoge od njih nestajale u koncentracijskim logorima, a neke se uspjele spasiti i preživjeti u Europi, ili su otišle u Ameriku. </p>
<p>Ulrich Ollendorff bio je među rijetkim sretnicima koji je zajedno sa suprugom Anne i trogodišnjim sinom Stephenom na vrijeme otputovao u Ameriku, dan nakon »kristalne noći« 1938. godine. Njegova majka Valli ostala je u Breslau rastrgana brigom nad sestrom Ellom, koju nije mogla ostaviti, i tugom zbog iznenadne smrti supruga Arthura te pogibije dvojice sinova koje su nacisti ubili već na početku rata, najstarijeg Gerharda 1940. i najmlađeg Wolfganga 1941., nakon što je pokušao pobjeći iz Mauthausena. </p>
<p>Pismo savjeta i potpore</p>
<p>Neposredno prije odlaska u logor u Theresienstadtu u ljeto 1940. godine, majka Valli piše pismo svomu jedinom preživjelom sinu Ulrichu, sretna što je u Americi i što se spasio zajedno sa svojom obitelji. Ona mu istodobno objašnjava zašto nije mogla poći s njima, ulijevajući mu mudrim savjetima sigurnost i potporu za njegov život u budućnosti. Dvije godine nakon dolaska u koncentracijski logor, majka biva pogubljena, a nekoliko mjeseci poslije i njezina sestra.</p>
<p> Pismo prepuno nade i ljubavi, hrabrosti i brige, nježnosti i požrtvovnosti, ostaje netaknuto pune 43 godine, skriveno u sefu u Južnoj Americi, nakon što je umrla kći majčine sestre Elle. Tek tada, kad je već imao 79 godina, brojnu obitelj i živio u New Yorku kao ugledni liječnik s uspješnom karijerom stručnjaka za oči, Ulrich doznaje za pismo. Preminuo je 1998., u devedeset drugoj godini života, a posljednjih trinaest godina stalno se vraćao majčinom pismu i uspomenama na obitelj koja je zauvijek nestala. Zato je njegova obitelj odlučila otvoriti javnosti stranice sudbinskog pisma i kroz dokumentarni film i knjigu progovoriti o smrti svojih predaka. Za to su se posebno zalagali Ulrichova udovica i sin Stephen, koji su živi svjedoci događanja, nakon što su zajedno s njim 1938. pobjegli iz Njemačke.</p>
<p>Neobična ljudska priča</p>
<p> Producenti filma su Jakov Sedlar, Stephen i Bjorg Ollendorff, dok tekstove čitaju Liv Ulman i Martin Sheen. Montažer je Zdravko Borko, a kamermani Klaus Heinemann, Frank Kolarek i Željko Guberović. Knjigu je izdao Centar Ollendorff za religijsko i humano razumijevanje, predgovor je napisao Stephen Ollendorff, a originalne fotografije u njoj snimio je Ivo Pervan. Jakov Sedlar, koji se nalazi u Dubrovniku s članovima obitelji Ollendorff, objasnio je kako je uopće saznao za ovu neobičnu sudbinsku ljudsku priču.</p>
<p>– Rabin Jack Bemporad iz New Yorka – kaže Sedlar – upoznao me s tim ljudima koji su željeli knjigu i film o svojoj obitelji. Preporučio sam fotografa Ivu Pervana koji je otišao napraviti fotografije i nakon tri mjeseca rada pokazao im materijale. Istodobno smo radili i pripreme za film o obitelji Valli Ollendorff. Upoznali smo i druge članove te obitelji neobičnog sastava. Naime, ima ih od ultra ortodoksnih, koji žive u Izraelu, do umjerenijih, koji žive u mješovitim brakovima u New Yorku i Columbiji pa sve do Japana, gdje je cijelo vrijeme Drugog svjetskog rata boravio jedan od njih. </p>
<p>Možda je manje poznato da u Japanu nije bilo koncentracijskih logora niti progona Židova, tako da su mogli preživjeti svi koji su se tamo našli. Zato bi bilo zanimljivo napraviti nastavak toga filma pod naslovom: »Sudbina mi je dala da odem« – zaključio je Jakov Sedlar.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>JA I KALISTO</p>
<p>Umjetno mu zubalo sabotiralo osmijeh</p>
<p>»Umjesto u niskonaponsku struju, Herman je greškom utikač gurnuo u utičnicu gradske mreže! Naravno, kad se nešto više od devetsto ljudi u isti čas stalo tresti, bilo mi je jasno da to nije od naleta hladnog vjetra, pogotovo, jer je iskrilo kao od prskalica na božićnom drvcu. Urliknuo sam na telefon, Herman je počupao sve utikače koji su mu bili pri ruci, ali kasno. Moj stroj je bio oštećen za 69,5 posto!«</p>
<p>PIŠE: DEJAN ŠORAK</p>
<p>I što je bilo dalje, bako?«, ovo bako izletjelo mi je bez ikakve zle namjere, jer sam se osjetio znatiželjnim dječakom kojem pričaju bajku.</p>
<p>Njegova su se usta osmjehnula dobrohotno, ali je umjetno zubalo sabotiralo osmijeh boraveći u nekom svom filmu strave i užasa.</p>
<p>»Dalje je bila potpuna katastrofa od koje se nisam oporavio do današnjeg dana i mogu je evocirati tek pri petoj krigli, a dosad su bile samo četiri…«</p>
<p>Mislio sam da je to s rednim brojem krigle samo retorička figura, ali dok nije bio na tri četvrtine pete, nije od sebe pustio ni glasa.</p>
<p>»Na poljski sam telefon nazvao domara Hermana koji je radio na električnim instalacijama za institut. Njegova je jedina zadaća bila da stavi utikač u utičnicu niskonaponske struje od točno 49,5 volti, a to je na rubu koliko ljudska fiziologija može registrirati. Ti već, dakako, pretpostavljaš što se dogodilo?« »Ne pretpostavljam«, odlučno sam otklonio mogućnost da je takva glupost na koju je Hans ciljao, uopće moguća.</p>
<p>»Umjesto u niskonaponsku struju, Herman je greškom utikač gurnuo u utičnicu gradske mreže! </p>
<p>Naravno, kad se nešto više od devetsto ljudi u isti čas stalo tresti, bilo mi je jasno da to nije od naleta hladnog vjetra, pogotovo jer je iskrilo kao od prskalica na božićnom drvcu. Urliknuo sam na telefon, Herman je počupao sve utikače koji su mu bili pri ruci, ali kasno. Moj stroj je bio oštećen za 69,5 posto!«</p>
<p>»Što to znači?!«, došlo mi je da mu kriglom izbijem gebis.</p>
<p>»To znači da je stroj bio uništen, neupotrebljiv, da je sve otišlo kvragu!«, nije se dao smesti živčano slomljen. »Govno staro nacističko!« zgrabio sam ga za rever. »Šest stotina ubijenih ljudi za tebe su oštećenje u postocima! Za tebe je to stroj?!« Odgurnuo sam ga. Šeširić mu je pao na pod, a gumb na kockastom sakou prsnuo je Gretchen među sise. </p>
<p>Ona se sagnula prema Hansu, uzela njegovu čvornatu ruku, zagnjurila je u rasporak dekoltea, ali on nije imao volju za igru traženja gumba.</p>
<p>»Naravno da su ljudi!«, umalo je zaplakao. »Misliš da ja ne znam da su ljudi?!«</p>
<p>»Trebali su te objesiti u Nürnbergu!«, zviznuo sam kriglom po stolu.</p>
<p>»I da znaš da jesu!«, saginjao se po šeširić, umočio prste u pivo i natapao ono fazanovo pero. »Htjeli su me objesiti u Nürnbergu! </p>
<p>Ali su im onda špijuni javili da Rusi već naveliko eksperimentiraju s nečim sličnim. </p>
<p>Ne s vješanjima, nego s parapsihološkim fenomenima i njihovim umrežavanjima. Onda su rekli, kao i ti: 'Možda će nam to nacističko govno još trebati.' Nisu rekli staro nacističko govno jer sam tada bio mlad, mlađi nego ti sad. I još su rekli: 'A objesiti ga možemo i poslije u Teksasu.' Kad su mi dolazili uručiti lovu od Nobela, onaj dr. Kristian MacTilister, to sam zapravo ja, mislio sam, dolaze me objesiti.«</p>
<p>»Fućka se meni za tvoje vješanje!«, poludio sam. »I slušaj me dobro«, zaoštrio sam koliko mi je omogućavao moj otupjeli i pomalo zaplićući jezik, »ako mi kod sljedeće krigle piva ne objasniš o čemu se zapravo radi i kakve sve to veze ima sa mnom i mojom mednjanskom zvjezdarnicom, onda ću«, pokušao sam se sjetiti najstrašnije osvetničke mjere, »onda ću popiti i tvoju kriglu!«</p>
<p>Činilo se da prijetnja djeluje. Zagrizao je zadnji zalogaj kobasice i nastavio priču koja nije nalikovala na prečac.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Začudni teatarski susreti</p>
<p>Predstava »Übung« flamanskog redatelja Jossea Da Pauwa iz perspektive dječjeg pogleda ocrtava svjetove odraslih / Neobičan scenski komentar filmskog zapisa </p>
<p>Na platnu se projicira film o mondenoj zabavi u nekoj vili udaljenoj od grada. Šest prijatelja dolazi na večeru i u opuštenoj atmosferi, nakon opijanja, izgovaraju svoje potisnute misli u formi ispovijedi koja poprima dramatične tonove. Drugo će se jutro svi ponovno sastati za doručkom, umorni od prošle večeri, prepušteni iznova rutini svakodnevice.</p>
<p>S druge strane platna, na pozornici, šestero djece u dobi od devet do dvanaest godina, sinkroniziraju dijaloge filmskih junaka. Pri tome se preoblače slijedeći izmjenu situacija na platnu i mimikom prate filmska zbivanja. Njihova interpretacija, u začudnom spoju dvaju iskaza, djeluje poput komentara – svijet odraslih ovdje se preslikava u dječjim pogledima.</p>
<p>»Šetam kroz život kao kroz grad, ponavljam tri, četiri omiljene ture. Variram u ritmu, gledam. Raditi kazalište je, po meni, isto to: gledati što se događa i ostati miran«, kaže flamanski redatelj, pisac i glumac Josse De Pauw, autor koncepta predstave »Übung«. Njegova teatarska šetnja u ovom slučaju rezlutira začudnim teatarskim susretom dvaju različitih senzibiliteta, cjelinom koja na početku izaziva smijeh, a potom mučan osjećaj nesnošljivosti naše stvarnost.</p>
<p>Dekadetno ozračje na filmu predočeno na sceni dječjim glasovima poprima posve drugačija teatarska značenja. Bliska osjećanju svijeta koje zagovara danas već svjetski popularna Dogma, predstava Jossea De Pauwa otvara ne toliko nove perspektive u kazalištu, već predstavlja drugačije mogućnosti u tretiranju scenskog materijala, uvodeći u igru različite medije i različite poglede na istu temu u intrigantnoj dvostrukosti toga susreta.</p>
<p> Izvedbom »Übung« završio je 16. Eurokaz, nekoć nazivan i festivalom novog teatra, koji je i ove godine zagrebačkim gledateljima nastojao ponuditi uvid u segmente recentne kazališne produkcije.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Spontanost improvizacije</p>
<p>Vili Matula i Željko Vukmirica ponudili odličan dinamični spoj »stand up« komedije i jetke političke satire.</p>
<p>Tito i Krleža našli su se 1939. godine na tajnom sastanku u Šestinama, u prvoj krčmi desno na putu za Mikuliće i proveli nekoliko sati u razgovorima o hrvatskoj ljevici i još koječemu ... Taj događaj poslužio je kao ishodište zanimljiva teatarska istraživanja na koji su stvaralački domišljato krenuli glumci Željko Vukmirica i Vili Matula. Rezultat njihova putovanja u uvijek intrigantnu ropotarnicu naše povijesti, nasumice je apostrofiranje pojedinih povijesnih »relikvija«. Svi oni pronašli su svoje mjesto u predstavi »Tito, Krleža &....«, praizvedene u srijedu na sceni »Amedeo«. </p>
<p>Uz prikazivanje starih filmskih žurnala na kojima Tito obilazi nesvrstane zemlje i sklapa poslove, glumci nam drže dva školska sata povijesti vladanja – poučna, zanimljiva, vrckava s odmjerenim i duhovitim odmacima. Matula i Vukmirica u nizu odličnih improvizacija dočaravaju kolaž raznolikih situacija u kojima se zrcali naša aktualna politička stvarnost. Predočuju niz poznatih karaktera, nude interesantne komentare, zabavljaju kao vrsni komičari, a sve se doima poput niza usputnih asocijacija. U ležernom ritmu, odnjegovanim gegom i pokretom, dvojac se doima kao da se slučajno sreo na sceni. I upravo to njihovoj predstavi podaruje zaraznu spontanost i neposrednost. Ne libe se autoreferencijalnih analiziranja, otvoreno govore o biti glumstvenosti. Pasaži posvećeni imitiranjima političara kao što su Ivica Račan ili Dražen Budiša, uz primjerenu glazbenu pratnju sintizajzera, među nejefektnijim su dijelovima predstave. Matula i Vukmirica silazili su u publiku, simpatično kritizirajući gledatelje, tražeći od njih angažiranost i sudjelovanje u kazališnom činu. </p>
<p>Već prilično dugo se na hrvatskim pozornicama nije dogodila slična predstava, odličan i dinamični spoj »stand up« komedije i jetke političke satire. Jedino što se projektu može zamjeriti je duljina trajanja, no kako je riječ o predstavi-konceptu, to se može ispraviti.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Darovnica hrvatskih iseljenika</p>
<p>Donacija sadrži slike i skulpture hrvatskih umjetnika, kao i sagove iz Male Azije te srebrninu iz SAD / Posebnu cjelinu čini zbirka tekstila s čipkama, maramicama i lepezama</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Velike donacije umjetnina privatnih kolekcionara muzejima sve su rjeđe u Hrvatskoj. Stoga darovnica od 305 predmeta, procijenjena na oko pola milijuna dolara, Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, ne samo zbog novčane vrijednosti već i zbog one umjetničke dobiva na važnosti. Iza te hvalevrijedne geste stoje imena dr. Marije i dr. Ivana Tuškana, hrvatskih iseljenika što već više od pola stoljeća žive i rade u Cincinnatiju (SAD), kao priznati liječnici, a koji su se kolekcionarstvom počeli baviti iz ljubavi prema umjetnosti, od početka planirajući kako će umjetnine darovati Domovini.</p>
<p>Donacija sadrži slike i skulpture hrvatskih umjetnika, kao i sagove iz Male Azije te srebrninu iz SAD, a posebnu cjelinu čini zbirka tekstila s čipkama, maramicama i lepezama. Od hrvatskih slikara zastupljeni su: Josip Crnobori, Zdravko Dučmelić, Edo Murtić, Ljudevit Šestić, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Tomislav Krizman, Branko Šenoa, Jozo Kljaković, Miro Makanac, Cata Dujšin Ribar, Mihovil Krušlin, Joso Bužan, Pero Maruna, Vlado Mirosavljević i Dušan Kokotović, a od kipara Ivan Meštrović i Josip Turkalj. Zbirku upotpunjuju i knjige iz područja povijesti umjetnosti. </p>
<p>Potpisujući Ugovor o darovnici privatnih kolekcionara na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak u Muzeju za umjetnost i obrt, ravnatelj Vladimir Maleković kazao je da je ta donacija velika gesta, kako za MUO tako i za hrvatsku kulturu u cjelini. Zbog teške materijalne situacije u kojoj se nalazi naša zemlja, a kultura posebice, donacija tako vrijedne zbirke više je nego dobrodošla, rekao je Maleković dodajući da će ta zbirka javnosti biti predstavljena iduće godine.</p>
<p>Mr. Naima Balić, pomoćnica ministra kulture, istaknula je da ta zbirka, kojoj su njezini skupljači posvetili znatan dio života i materijalnih sredstava, obvezuje primatelja da ju čuva i dostojno prezentira, u što, kada je riječ o MUO, ne treba sumnjati. </p>
<p>Dr. Marija Tuškan približila je život i djelo slikara Zdravka Dučmelića koji je studirao u Španjolskoj, a potom je otišao u Argentinu gdje je predavao na Akademiji likovnih umjetnosti i bio njezin rektor. Zastupljena djela predstavljaju Dučmelićev razvojni put u umjetnosti, nadodala je, koji je poznatiji u Europi nego u Hrvatskoj, jer tu nije nikada izlagao. Naglasila je da se predmeti u zbirci, iako nastali od 18. stoljeća do danas, nalaze u besprijekornom stanju.</p>
<p> Za valorizaciju djela zaslužan je dr. Vladimir Goss koji je kazao da su zastupljeni oni hrvatski umjetnici koji su živjeli i djelovali u Americi, te tako dijelili sudbinu naših iseljenika preko oceana. Kako zbirka sadrži djela hrvatskih slikara nepoznatih našoj javnosti, predložio je da je to prilika za njihovu publikaciju.</p>
<p>Inače, supružnici Tuškan, članovi Hrvatske akademije u SAD, od osamostaljenja države novčano pomažu kulturne projekte, od kojih se izdvaja »Vukovarska simfonija« Davora Bobića koja će biti praizvedena u listopadu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ugledniji u svijetu nego kod kuće</p>
<p>Veze šibenskog Festivala sa svijetom veoma su raširene / Jose Maria Ballester, predsjednik Odbora za kulturu i prirodnu baštinu pri Vijeću Europe, zahvalio Šibenčanima na toplom prijamu</p>
<p>ŠIBENIK, 4. srpnja</p>
<p> – Međunarodni dječji festival u Šibeniku, koji iza sebe broji evo već 42. ljeto, puno veći ugled ima u svijetu nego kod kuće, zbog čega bi se domaći poslenici trebali zamisliti i pokušati vratiti nekadašnji sjaj i glamur. Teza se jednostavno nametnula i ove godine jer su dva inozemna ansambla obilježili ovogodišnju smotru dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu. Riječ je, dakako, o predstavi »Odisej« u izvedbi poljskog teatra »Lalka« iz Varšave i nastupu dječjeg plesnog ansambla »Inis ealga« iz Dublina, a veliku pozornost opet je izazvao pantomimičar Patrick Lorriot iz Francuske.</p>
<p> Jasenka Ramljak na Festivalu je od godine 1975. Danas je njegova voditeljica i koordinatorica inozemnog dijela programa, koji uvijek iznova festivalu daje specifičnu notu. Ove je godine na Festival došlo jedanaest stranih ansambala, a prijava za sudjelovanje bilo je daleko više, čak 45. Zahvaljujući boravku u Šibeniku stvaraju se nove kulturne veze pa je tako pantomimičar Dario Zisa iz Italije bio pozvan na Festival Billa Connora u Velikoj Britaniji, , a Mariborci su pozvali na gostovanje talijanski Teatro della Tosse iz Genove. </p>
<p>– Šibenski festival jedinstven je u svijetu po svojoj koncepciji i koliko je meni poznato sličan festival u svijetu postoji. Jedinstveni smo i po svojoj starosti, već su nam 42. godina – kaže Jasenka Ramljak. – U svijetu vlada uvriježeno mišljenje da je doći na šibenski Dječji festival nagrada i mi to tako i prezentiramo gostima. No, u gradskim okvirima festival, na žalost, još nije postao njegovim zaštitnim znakom. Ni veze sa turizmom nisu u dovoljnoj mjeri uspostavljene i na tome se mora više poraditi. </p>
<p>Ove nam se godine – dodaje voditeljica festivala – dogodio Jose Maria Ballester, predsjednik Odbora za kulturnu i prirodnu baštinu pri Vijeću Europe, koji je prva dva dana bio naš gost, a rezultat njegova boravka je poziv da se festival u sjiečnju predstavi u Vijeću Europe, na skupštinskom zasjedanju u Strasbourgu.</p>
<p> Ovih dana na adresu Jasenke Ramljak stiglo je Ballesterovo pismo zahvale za topao prijam u Šibeniku. Ballester je oduševljen Šibenikom kojeg je posjetio u tijeku rata kada je pogođena kupolu Katedrale sv. Jakova. U pismu je među inim Šibenik nazvao »moj« grad i naveo da se raduje susretu u Strasbourgu. Po riječima Jasenke Ramljak, Ballester je najavio da će Vijeće Europe, osim što će promicati festival, sudjelovati i u njegovu sponzoriranju. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Analiza rodoslova putem računala</p>
<p>O Ivanu Gunduliću piše Slavica Stojan istražujući kaznene spise, iz kojih je vidljivo da je slavni pjesnik više puta bio sudac Kaznenog suda </p>
<p>DUBROVNIK, 4. srpnja</p>
<p> – Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku objavio je novi, 40. broj Anala, godišnjaka koji raznovrsnim stručnim i povijesnim štivom obogaćuje novim prinosima saznanja iz dubrovačke povijesti. Antun Ničetić piše o triremama i biremama koje su više od stoljeća bile dubrovački ratni brodovi. Nella Lonza, na temelju sudske građe iz 13., 14. i 15. stoljeća, rekonstruira nekoliko tipova kaznenog postupka u srednjovjekovnom Dubrovniku. Tri slovenska autora: Polona Dremelj, Andrej Mrvar i Vladimir Batagelj, putem računalnog programa »Pajek«, analizirali su rodoslov dubrovačke vlastele iz 14. i 15. stoljeća, koji je 1960. objavila Irmgard Mahnken, a koji sadrži 5999 osoba. O ranoj renesansi u Dubrovniku piše Ante Šoljić, a Zdenko Zlatar analizira udio vlasteoskih rodova u obnašanju najvažnijih funkcija državne vlasti i omjer tih funkcija u odnosu prema udjelu rodova u Velikom vijeću. Nastavljajući rad na demografskoj slici juga Hrvatske, Niko Kapetanić i Nenad Vekarić objavljuju popis domaćinstava konavoskih kaznačina iz 1536. godine, najstarije dosad otkriveno vrelo na temelju kojeg se pouzdano može utvrditi broj ukućana u domaćinstvu tog dijela Dubrovačke Republike.</p>
<p> O Ivanu Gunduliću piše Slavica Stojan istražujući kaznene spise iz kojih je vidljivo da je slavni pjesnik više puta bio sudac Kaznenog suda. Iz ostalog sadržaja Anala izdvojiti treba prinos Radoslava Tomića koji objavljuje tri slike koje je za dalmatinske naručitelje naslikao mletački slikar Pietro della Vecchia (1602. – 1678.), a Josip Vrandečić analizira nepoznatu studiju »O načinu na koji bi se mogao spriječiti krajnji despotizam« dubrovačkog plemića Iva Natalija. Mirko Bogović (1816. – 1893.) i Pijerko Bunić (1788. – 1846.) dramatizirali su buran završetak vladanja Stjepana Tomaševića, posljednjeg bosanskog kralja. Analiza Antuna Paveškovića opovrgava Barčevu tezu o podudarnosti dvaju tekstova. Završne stranice Anala posvećene su osvrtima i prikazima stručne i publicističke literature, objavljene između dvaju brojeva godišnjaka.</p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zlatni lav za životno djelo Dini Risiju</p>
<p>RIM, 4. srpnja</p>
<p> – Talijanski redatelj Dino Risi primit će Zlatnog lava za životno djelo tijekom filmskog festivala u Veneciji, koji se održava od 29. kolovoza do 8. rujna, priopćilo je administrativno vijeće Venecijanskog bijenala. Nakon što je u posljednja tri slučaja nagrada za životno djelo dodijeljena stranim umjetnicima (Jerryju Lewisu 1999., Clintu Eastwoodu 2000. te Ericu Rohmeru 2001.), ove će godine nagrada biti predana Talijanu.</p>
<p> »Bio je potreban Nijemac da bi se nagrada dodijelila talijanskom redatelju«, rekao je Dino Risi zahvaljujući direktoru festivala Moritzu de Hadelnu koji je ove godine prvi put na čelu te manifestacije. De Hadeln je, prije toga, godinama bio ravnatelj filmskog festivala u Berlinu. Risija (84) se smatra jednim od velikih majstora talijanske komedije. Njegovi omiljeni glumci bili su Vittorio Gassman, Ugo Tognazzi, Nino Manfredi, Alberto Sordi i Marcello Mastroianni.</p>
<p> Po obrazovanju liječnik kirurg, Risi je počeo filmsku karijeru 1940. kad ga je Alberto Lattuada izabrao za asistenta režije. Među njegove najpoznatije filmove ubrajaju se »Kruh, ljubav i...« (1955.) sa Sophiom Loren, »Marš na Rim« (1962.), »Miris žene« (1975.) s Gassmanom i Agostinom Belli, za koji je dobio francusku filmsku nagradu Cesar za najbolji strani film, te »Izgubljena duša« (1976.) s Catherine Deneuve i Gassmanom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Novi kazališni prostori u Avignonu </p>
<p>AVIGNON, 4. srpnja</p>
<p> – Zvijezda 56. kazališnog festivala u francuskom gradiću Avignonu, koji se otvara u petak na večer, bit će novouređeni kazališni prostor na središnjem trgu bivše Papinske palače, gdje je tu manifestaciju, koja će se ove godine održavati do 27. srpnja, utemeljio Jean Vilar. Predstava koja će biti prikazana na otvorenju je Čehovljeva drama »Platonov«, u postavi Nacionalnog dramskog centra iz Caena i u režiji Erica Lacascadea. Novouređeni kazališni prostor broji 1970 mjesta za gledatelje, umjesto dosadašnjih 2250. Za sada je predviđena još samo jedna predstava u tom prostoru, »NoBody«, djelo koje okuplja 25 plesača u adaptaciji njemačke koreografkinje Sashe Waltz. U ostalim prostorima ovogodišnje izdanje otvoreno je za djela suvremenih autora, s dvadesetak tekstova iz druge polovice 20. stoljeća. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Usađena ovisnost o Božjoj zaštiti </p>
<p>Dijete od rođenja ovisi o brizi roditelja kao velikih, sveznajućih, svemoćnih bića, i ta potreba za zaštitnicima zadržat će se i u duši odrasloga da bi rađala uvijek iznova autoritativne vođe, divove ili bogove. Čovjek je malen, neuk i nemoćan u vrtlogu strašnih prirodnih sila i tiranskog nasilja, i traženje vrhunaravne zaštite produljit će se od primitivnih plemena do današnje civilizacije</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Iako su iskopi mnogih fosila ili okamina kostiju pokazivali prijelazne oblike od majmunolikog bića do današnjeg Homo sapiensa, ostalo je mnogo pitanja što su bili pokretači tog razvoja. Sama evolucija nema unaprijed utvrđenog smjera, nego mutacije nastupaju spontano i slučajno sa svakakvim promjenama organa, a održavaju se mutanti koji su bolje prilagođeni okolišu i uspješnije se razmnožavaju. </p>
<p>No je li ta prirodna selekcija još djelovala pri razvoju prvih velikih civilizacija kao što su egipatska, sumeranska, babilonska, indijska ili kineska? Već se čimpanze i gorile služe najprimitivnijim kamenim i drvenim oruđem, ali tek to praljudi razvijaju do sve složenije tehnike, nužne za život. Jednako važan kao upotreba oruđa i oružja bio je govor kojim su se ljudi među sobom sporazumijevali, bilo lovci pri pripremama za lov, bilo žene pri zajedničkim poslovima.</p>
<p>Svrhovitost, namjera ili intencija je u začetku ljudske misli, ali da se postigne kakav cilj moraju se upoznati okolnosti ili okoliš. </p>
<p>Ljudski preci ostavili su uklesane slike životinja i druge znakove na kamenu. Crtajući zašiljenim kamenom opasnu zvijer, davni slikar je ponovno doživio susret s njom. Slikanje životinje biva zamjena ili simbol za stvarnu životinju, ali i ponavljanje intenzivnog doživljaja. </p>
<p>Crtanjem je čovjek također »prisvojio« određeno biće ili stvar. Istodobno kako su praljudi risali živa bića i stvari okoliša, oni su ih počeli i glasno imenovati. Jezik biva sastavljen od tih simbola, a s njim zajedno se razvija mišljenje. </p>
<p>No simboli se mogu u govoru i pisanju drukčije poredati nego što slijede događaji ili se sastavljaju životinje i stvari. Nacrtana krila ili ta riječ odnosila se na pticu, a drugi crtež ili riječ na gmaza, a spoj tih dvaju simbola stvorio je krilatog zmaja. </p>
<p>Kad je čovjek gledao orla kako leti u nebo, zapisao je redoslijed simbola: čovjek – orao – let – nebo. Dovoljno je bilo ispustiti jedan simbol, orla, pa da se kaže: Čovjek leti u nebo. A čovjek se pri tom također uživljavao u pticu - jedno i drugo maštovito.</p>
<p>Kako se centralizirala davna egipatska civilizacija, seoba u nebo biva funeralni privilegij faraona i dvorjanika dok prost puk trune poput otpala lišća na tlu.</p>
<p>Čim se razvijao jezik sa sve brojnijim simbolima koji su se mogli slobodno ispuštati, premještati, uveličavati, spajati ili preobražavati, razvijala se mašta sa čudesnim svijetom. </p>
<p>Jezik i mišljenje nosili su u sebi otpočetka intencionalnost i maštovitost. Obmana je logičkih empirista (neopozitivista) i mnogih filologa da bi jezik bio faktografski ili se sveo na čistu logičku strukturu, da bi iskazivao samo ono što jest stvarno. </p>
<p>Predrasuda je također da su prvi očuvani mitovi i bajke tek pjesništvo ili umjetnička djela; uistinu su oni iskazivali kako su stari narodi doživljavali sebe i svijet. To je bila njihova istina. </p>
<p>Izvanredni istraživač životinja i biljaka Ernst Haeckel je izrekao da je razvoj embrija kratko ponavljanje evolucije vrste. Njemu se odmah nametnulo pitanje postoji li duša koja bi po hinduiskom vjerovanju prelazila od jednog tijela na drugo. </p>
<p>Kad se muška i ženska stanica spoje pri oplodnji, hoćemo li tom prvom dvostaničnom stvoru pripisati dušu? Teško. A kad se početne stanice umnažaju, može li u tom rastu nastupiti trenutak da uskliknemo: eto duše? Teško.</p>
<p> Haeckel je dosljedno zaključio da se sve psihičko postupno razvija, pa bi prema tomu bilo funkcija nervnog sistema s mozgom kao središtem. Taj zaključak potvrđivala su tadašnja fiziološka otkrića kako su pojedini osjeti locirani u određenim dijelovima mozga. Time je biologija rušila predodžbu o duši kao posebnom biću.</p>
<p>Gorljivi promicatelj Darwinove descendencije navukao je na se neprijateljstvo konzervativnih i osobito crkvenih krugova koji su se držali biblijske geneze da je Bog u šest dana stvorio svijet sa svim živim vrstama, a posljednji je dan načinio čovjeka od blata udahnuvši mu dušu. </p>
<p>Premda Haeckelov biogenetski zakon ne vrijedi strogo, služio je također za razumijevanje dječje psihe. </p>
<p>Kad se djetetu razbije lutka ili je izgubi, ono će se rasplakati kao da mu je tko od roditelja stradao. Ili, ako se udari o stolac, osvećivat će se stolcu i kažnjavati ga udarcima ručica kao da bi stolac bio koje drugo dijete. </p>
<p>Infantilna psiha još ne povlači razlike između živoga i neživoga, i sve što izaziva afekte u njemu susreće kao drugog čovjeka. Panvitalizam je prvobitno shvaćanje svijeta, i ono će se rudimentarno ili apstraktnije zadržati u kasnijoj dobi. </p>
<p>Vraćajući se na to, poznati filozof na početku dvadesetoga stoljeća Henri Bergson uveo je elan vital kao pokretačku silu evolucije da bi je suprotstavio svemirskoj mehanici i filozofima materijalistima. Nešto egzaktnije odvojio se od materijalizma otac fizikalne kemije W.F. Ostwald koji je život i svijet svodio na pretvorbe energije - svakako poimajući energiju preko okvira fizike i kemije.</p>
<p>Dijete od rođenja ovisi o brizi roditelja kao velikih, sveznajućih, svemoćnih bića, i ta potreba za zaštitnicima zadržat će se i u duši odrasloga da bi rađala uvijek iznova autoritativne vođe, divove ili bogove. </p>
<p>Čovjek je malen, neuk i nemoćan u vrtlogu strašnih prirodnih sila i tiranskog nasilja, i traženje vrhunaravne zaštite produljit će se od primitivnih plemena do današnje civilizacije. Pomoz' Bog! ili Neka te Bog čuva! ili naprosto Zbogom!, ostahu pozdravi kao i zahvaljivanja za primljeno dobro: Hvala Bogu ili Slava Bogu! - što sve iskazuje kako je ta ovisnost o Božjoj zaštiti usađena u vjekovni mentalitet. A klica je u djetetu kojem treba stalna njega i »oko koje sve vidi«; a što je to drugo negoli Božja providnost? </p>
<p>Sličan dječji odnos prema stvarima nalazimo i u poeziji. Kad je Wolfgang Goethe opjevao bor koji pod snježnim pokrivačem sanja o toplom jugu, tada on sebe identificira s borom i u njega prenosi svoju čežnju za Mediteranom. </p>
<p>Jednako je tako tipična Krležina pjesma o starinskom ormaru koji sjetno priča obiteljsku prošlost da bi na kraju strepio pred sjekirom. Bezbrojni su takvi primjeri u pjesništvu, a djelomice i u prozi. </p>
<p>Zacijelo, pjesnici ne boluju od infantilizma, iako im djetinjstvo ostaje trajan izvor inspiracije, ali oni »susreću« cvijeće, slap, morsku oluju, špilju, sjekiru, mač ili uvojak kose djevojke s ljubavlju, zadivljeno, začuđeno, izgubljeno, s odvratnošću ili mržnjom, a te svoje afekte pripisuju vanjskim uzročnicima. </p>
<p>Tako izvor plače, trputac se tuži ruži zbog omalovažavanje, munja je nabijena srdžbom, bodež hlepi za krvlju, nebo kažnjava. Janus Pannonius obraća se elegijski termalnom vrelu kao prijatelju koji će mu dati zdravlje.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Miličević: »Pripremamo momčad za prvaka Europe«</p>
<p>Dvije posljednje sezone imali smo velike nesreće, sportske ozljede. Da toga nije bilo, klubovi koji su nas pobijeđivali ostali bi iza nas / Planinić je okosnica oko koje će se slagati momčad i igrači prihvaćaju da je on talenat od kojeg će svi profitirati / Idemo u dva pravca, moramo biti uspješni u Euroligi, a s druge strane formirat ćemo mladu momčad perspektivnih igrača u Hrvatskoj, koja bi za nekoliko godina mogla vratiti sjaj, što Zagreb kao grad od nas očekuje</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – U Ciboni VIP stanje je uobičajeno za kraj sezone, trener Jasmin Repeša vodi posljednje treninge uoči odlaska na ljetni odmor, pregovara se s igračima i slaže momčad za sljedeću sezonu. Direktor kluba Bože Miličević ovih dana ima pune ruke posla. Izvučene su skupine Eurolige i prema mnogima, Cibona je dospjela u najtežu skupinu. No, direkor Miličević je nakon ždrijeba bio vrlo zadovoljan:</p>
<p>– Mislim da je skupina A idealna za Cibonu iz razloga što nismo papirnati favoriti, već obrnuto, svi misle da će se vaditi na nama za ulazak u prvih pet. Cibona mora biti u stanju svakog pobijediti i dobiti. Mi nismo nikakvi privjesci ni slučajna pratnja. Nadamo se da će navijači prepoznati našu kvalitetu. </p>
<p> • Baš ste s navijačima imali najviše problema prošle sezone. Nakon ranog ispadanja iz Eurolige, u domaćem prvenstvu redoviti se okupljalo stotinjak gledatelja, ponajviše rodbine i prijatelja igrača?</p>
<p>– Svi susjedi nas po kvaliteti završnice cijene više nego mi sami i čude se da su dvorane prazne. Malo gledatelja što dolazi ima neplaćene ulaznice ili donose incidente. To je širi problem, sociološki, vezano uz stanje koje je u društvu. Mi ne možemo pobjeći iz okruženja u kojem se nalazimo. Pristupi medija, ponajpirije televizije, ne idu na ruku klubovima, isključivo se piše samo crno o sportu. </p>
<p> • Cibona je već cijelo desetljeće nenadmašna u Hrvatskoj, možda bi gledatelja bilo više kad bi prvenstvo dobili natjecateljsku draž? </p>
<p>– Nije tajna da je domaće prvenstvo i kup za Cibonu, po troškovima, skroz deficitarno. Ti trofeji nam puno znače, oni su povijest kluba, ali i puno koštaju. Za koga se oni osvajaju, ako nema publike. Toliko smo energije i novaca potrošili. Predlažem okrugli stol o toj temi, treba razgovarati kako trertirati sport, nije normalno da je na televiziji stranog sporta više od domaćeg. </p>
<p>Jedna komercijalna televizija nama bi riješila sve porbleme. </p>
<p>Gledajući iskustva bivših socijalističkih zemalja, nevjerojatno koliko je niknulo privatnih stanica. Nije mi jasno zašto je naša zemlja ostala iznimka. Slovenija nas je tu daleko nadmašila, Olimpija je otišla pet koraka ispred svih klubova, zahvaljujući komercijalizaciji jednog kanala. </p>
<p> • I Cibonini prihodi od Eurolige ovise većinom o prihodu od tv-prava. Koliko Cibona VIP »izvlači« od Eurolige?</p>
<p>– Unutar Eurolige, raspodjela financijskog kolača nije do danas idealno riješena. Zato jer bi se morali oslanjati na sportski rezultat, a ne moć zemlje iz koje dolaze klubovi. Novci se dijele po tv-pravima, koliko koji klub participira u zajedničku blagajnu. Tu smo mi u podređenom položaju. </p>
<p> • Kakvi su planovi za slijedeću sezonu, pred vama su natjecanja u jakoj konkurenciji?</p>
<p>– Ja bih konstatirao da Cibona ima sreću da je programski sebe riješila dugoročno, u Euroligi i Goodyear ligi, uz nacionalno prvenstvo i kup kao obvezu. Kakvo-takvo tržiste se uspostavilo i klubovi u Goodyear ligi i Euroligi su definitivno na tržištu. Unutar kluba ćemo se morati reorganizirati i pretovoriti se u trgovačko društvo, tako da bi i formalno zadovoljavali uvjete Eurolige. Klub će dobiti dioničare i raditi kao svaka druga tvrtka. Dosad smo se vodili kao udruga, što nema veze sa stvarnošću, jer zakon o udrugama ne predviđa nikakve profesionalce. Sigurno da će biti puno manje zaposlenih, da će se drukčije trošiti svaka kuna. </p>
<p> • Koliko još traje ugovor s Euroligom? </p>
<p>– Još četiri godine, do 2006. i u 12 smo najpovlaštenijih klubova, radi rejtinga kojeg smo stekli u prethodnih deset godina, jer smo konstantno sudjelovali u Ligi prvaka. Cibona ne može opstati bez Eurolige. Moramo zadržati status u Euroligi, a s druge strane formirat ćemo mladu momčad perspektivnih igrača u Hrvatskoj koja bi za nekoliko godina mogla vratiti sjaj, što Zagreb kao grad od nas očekuje. Idemo u dva pravca, i ta druga momčad imat će od logistike nadalje, sve kao i prvi sastav. </p>
<p> • Znači oformili bi momčad kao što je bila Dona prije sedam, osam godina? </p>
<p>– Da, obnovili bi Donu i Franck, ali u modificiranom obliku, jer naši pravilnici nisu usklađeni s Fibom. Najvažnije je da smo se programski smo osigurali, imamo trajno Euroligu. Prvi put smo u situaciji da možemo stati na loptu. Nema više činovničkog pristupa, i možemo se okrenuti stvaranju koji će klubu, a kasnije i reprezentaciji donijeti velike koristi. </p>
<p> • Što napraviti u reprezentaciji, nema nas na Olimpijskim igrama, SP u Indianapolisu proći će bez Hrvata...</p>
<p>– U Turskoj se dogodilo da već dobivenu utakmicu nakraju izgubimo i to od domaćina u dvoboju velikih tenzija. Vjerojatno nigdje drugdje od Turske ne bismo izgubili. Ne želim braniti struku ni igrače, ali da je bilo drukčije, bili bi na svjetskom prvenstvu i sve bi bilo lijepo. Naša mlada reprezentacija je na SP u Japanu bila druga, to je ogroman uspjeh za jednu malu Hrvatsku. Sad tu generaciju treba češće okupljati, poticati, što ne radimo dovoljno. </p>
<p> • Približava se prijelazni rok, kakvu momčad slažete za slijedeću sezonu? </p>
<p>– Lošiji nego lani nećemo biti. Vezali smo se definitivno za Repešu, na duži rok, za slijedeće tri godine. To igrači vole, jer znaju s kim će raditi. Nama je interes vratiti domaći štih, iako to danas ne znači puno u Europi koja se stvorila jedan konglomerat, gdje su praktički svi domaći igrači osim Amerikanaca. Ciljano ćemo ići na domaće igrače. Mislim da ćemo startati prvi puta bez ijednog stranca u momčadi. </p>
<p> • Što je s igračima kojima su istekli ugovori? </p>
<p>– S Prkačinom intenzivno razgovaramo i jako je blizu da ostane u Ciboni VIP na duži rok. Ako Mamić dobije bolju ponudu, bit ćemo zadovoljni jer to znači da igrači u Ciboni dobijaju na vrijedosti. Sesar je igrač koji spaja ugodno s korisnim i novac mu nije presudan, jer želi biti zadovoljan. Prošle sezone s mo odbili Boston koji je davao golem novac. Mi se nismo njega odrekli, dapače, ali dozvoljavamo da on vidi svoju tržišnu vrijednost i da onda popričamo. </p>
<p> • Slaven Rimac, igrač koji je ponikao u Ciboni, vrlo je blizu povratka u klub?</p>
<p>– Finiširamo pregovore, sve bi trebalo biti gotovo dan, dva. Njemu je cilj vratiti se u Euroligu, jer je u posljednje dvije godine imao silaznu putanju. </p>
<p> • Kako će se Cibona VIP nositi s daleko bogatijim klubovima u Euroligi?</p>
<p>– Smanjit ćemo budžet za 20 posto, treba nam oko 3,5 do 4 milijuna eura. Sportski rezultat neće trpiti. Cibona može biti prvak Europe, da to ne vjerujem ne bih ovdje sjedio. Pripremamo momčad za prvaka Europe. Dvije zadnje sezone imali smo velike nesreće, sportske ozljede. Da toga nije bilo, klubovi koji su nas pobijeđivali ostali bi iza nas. Planinić je okosnica oko koje će se slagati momčad i igrači prihvaćaju da je on talenat od kojeg će svi profitirati. Potrudit ćemo se da Planinić ne vuče sve sam, jer mladost može izgorjeti u prevelikoj želji. </p>
<p> • Čini se da se produbljava razdor Uleba i Fibe, koliko je to štetno za europsku košarku? </p>
<p>– To su posljedice jednog tromog stanja koje je vladalo desetljećima u Fibi koja nije vidjela tržište. Europa kasni, što najviše odgovara NBA ligi, a mi nismo zaštitili to tržište. Fiba je prihvatila kolonijalni odnos i NBA uzima igrače za – za njih – mali novac. To je veliki grijeh Fibe. Euroliga se pojavila kao protuteža tom stanju i pobjednik je tržišne politike i profesionalnog sporta. U tu priču izvrsno se uklopila i Goodyear liga koja je postigla nevjerojatan uspjeh za jednu sezonu. Makabi je definitivno pristupio radi načina na koji se liga vodi. Goodyear liga je uz Euroligu najbolje organizirano natjecanje. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hoće li se Hebel ugledati na Račana?</p>
<p>Uz dužno poštovanje prema pojedincima ili, ako baš hoćete, prema svakom članu Vijeća pojedinačno, treba reći da aktualno Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora nije sposobno voditi hrvatski sport. Nije ono sposobno rukovoditi ni samim sobom, a nije sposobno izabrati ni glavnog tajnika. Ne pravoga, ne najboljega, već – nikakvoga</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Promatrajući aktivnosti Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora u posljednjih dvadesetak dana izvjesno je tek jedno - tu se više ništa ne da napraviti. Izbor novog glavnog tajnika izazvao je »tektonske poremećaje« koji su podijelili Vijeće na barem dva nepomirljiva bloka, koja se više ne mogu dogovoriti ni oko toga je li vani dan ili noć.</p>
<p>U srijedu ste, tako, od parkirališta do dvorane za sastanke HOO-a mogli čuti tri verzije »dogovorenog i usaglašenog« raspleta izlaska iz aktualne krize i blokade:</p>
<p>1. Vijeće većinom glasova određuje novog potpisnika Odluke o imenovanju Ivice Miočića Stošića i on definitivno postaje glavni tajnik HOO-a,</p>
<p>2. Obje su strane odustale od svojih kandidata i dužnost glavnog tajnika će do daljnjega obnašati Ivan Varvodić,</p>
<p>3. Odustalo se od svih dosad spominjanih imena i za glavnog će tajnika nakon novog natječaja biti izabran netko treći (tj. četvrti).</p>
<p>Od svega toga, naravno, na sjednici nije bilo ništa jer sjednica nije niti održana. I u onih sat vremena koliko je trajalo »natezanje« oko zapisnika i famoznih Stošićevih uvjeta bilo je jasno da će se ovo i ovakvo Vijeće vrlo teško usaglasiti oko izbora novog glavnog tajnika. Uz dužno poštovanje prema pojedincima ili, ako baš hoćete, prema svakom članu Vijeća pojedinačno, treba reći da aktualno Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora nije sposobno rukovoditi hrvatskim sportom. Nije ono sposobno rukovoditi ni samim sobom, a nije sposobno izabrati ni glavnog tajnika. Ne pravoga, ne najboljega, već – nikakvoga. Pokazalo se, osim toga, da krovna udruga hrvatskoga sporta nema ni Poslovnik o radu Vijeća, ni provedbene akte iz kojih bi se jasno vidio postupak izbora i imenovanja glavnog tajnika, pa čak ni organizirano vođenje zapisnika u situacijama kad se Vijeće u svom paranoičnom strahu od javnosti zatvori, ne samo za novinare, već i za stručne službe tog istog Vijeća!</p>
<p>Predsjednik HOO-a, dr. Zdravko Hebel, priznao je u više navrata kako je za većinu propusta kriv upravo on (logično!), pa bi mu, vjerojatno, bilo ipak najbolje da se ugleda na predsjednika Vlade Ivicu Račana, te što prije raspusti Vijeće i prepusti Skupštini HOO-a da kadrovski osvježi svoju »Vladu«. Osim što bi se time riješio »nerješivi« spor u Vijeću, izbjegla bi se sljedeća faza sukoba u kojoj bi, vjerojatno, na vidjelo izašli pojedinačni interesi i motivi koji nagone neke članove Vijeće da rade to što rade. Ionako velika mrlja koja će nakon svega ostati na HOO-u i svakom sudioniku aktualnih događanja ponaosob, postala bi iznošenjem tih podataka prevelika. Toliko velika da se ispod nje hrvatski sport mjesecima ne bi mogao ni nazrijeti, a kamoli normalno funkcionirati.</p>
<p>Kada kola jure u krivom smjeru treba ih zaustaviti kako ne bi napravila veliku štetu. Shvatio je to Račan, jasno je to vjerojatno i Hebelu. Ako promatrači događanja u HOO-u kažu kako bi »i vojna hunta bila bolja«, tada se više ništa ne može dodati...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prosinečki: Iskreno, ne vidim se više na terenu!</p>
<p>I Rijeka i ljubljanska Olimpija željeli bi u novoj sezoni u svojim redovima Velikog Žutog, no Prosinečki u ovom trenutku govori da mu se najrealnijim čini prestanak igranja nogometa </p>
<p>RIJEKA, 4. srpnja</p>
<p> – Pojavio se na Kantridi (ne)očekivano. Robert Prosinečki, koji se još uvijek odmara u Malinskoj na otoku Krku, skoknuo je pogledati prijateljski dvoboj Rijeke i ljubljanske Olimpije. Izazvao je, naravno, znatiželju malobrojnih gledatelja. Što je, dakle, Prosinečki doista radio na Kantridi? </p>
<p>– Ništa, došao je pogledati utakmicu i vidjeti kako igraju Riječani i Ljubljančani, bio je kratak odgovor igrača čija je reprezentativna karijera okončana. Međutim, ostalo je pitanje hoće li Robert Prosinečki uopće više igrati nogomet? I ako će ga igrati, gdje će to biti, u čiji će dres »uskočiti«?</p>
<p> Nije tajna da ga Olimpija žarko želi vidjeti u ulozi vođe svoje momčadi. Bežigrad bi se njegovim dolaskom, nemojte sumnjati, zapalio, no njega to u ovom trenutku, tvrdi, ne zanima. Iako čak ni novac nije problem, jer Slovenci će »istresti koliko treba«, Prosinečki je danas – vani. Istina je da je upravo na Kantridi trebao čelnim ljudima Olimpije dati decidirani odgovor hoće li doći, ali na kraju je sve ostalo negdje u magli.</p>
<p>– Mislim da je u ovom trenutku najrealniji - odlazak iz nogometa, veli Prosinečki. – Slovenci su doista uporni, željeli bi da dođem, po ovome što sam vidio u Rijeci i nemaju lošu momčad, ali ja se, iskreno, u ovom trenutku ne mogu zamisliti na terenu. No, tko zna, vidjet ćemo, možda se moja odluka i promijeni, ali za sada je najrealnija opcija moj prestanak igranja profesionalnog nogometa.</p>
<p>Ostavio je, dakle, Prosinečki otvorena vrata za povratak, iako još uvijek službeno nije otišao. Olimpija ga želi, ali želi ga i – Rijeka. Razgovora je bilo i ranije, dopredsjednik Rijeke Robert Ježić je zavrtio priču prije nekoliko mjeseci, a u srijedu je s Prosinečkim razgovarao sportski direktor »bijelih«, Mladen Romić. Povukli su se u klupske prostorije, zadržali se tamo 20-tak minuta, razgovarali su o mogućnosti dolaska Prosinečkog na Kantridu, ali nitko nije želio reći ništa konkretno.</p>
<p>– Je, razgovarali smo malo o svemu tome, samo, valjda vam je jasno da je sve ostalo isto. Ne, ne mogu reći da dolazim, to bi bilo pretenciozno, uz smiješak je poručio Robert.</p>
<p> Romić je ostao još tajanstveniji, nije želio reći niti slova. I što sad? Ništa, još uvijek ništa. Snivat će uprava, igrači i navijači dolazak »Velikog Žutog«. Snivat će i u Ljubljani i u Rijeci. Nemoguća misija? Tako to izgleda danas, jer Robert Prosinečki balansira na tankoj liniji odlaska. A opet, nogomet mu je u krvi, možda se sve promijeni, možda se dogodi senzacionalni prevrat. U Ljubljani ili Rijeci? Ako bismo mi mogli birati, voljeli bismo da ostane kod nas...</p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Krajicek pobjednik u ogledu »zakrpanih topnika«</p>
<p>Heroj Wimbledona 1996. godine nakon četiri »tie-breaka« protiv Australca Marka Phillipousisa, u nastavku meča dan kasnije igrao je »ruski rulet«, jer samo jedan set odlučivao je o posljednjem četvrtfinalistu Wimbledona. Više koncentracije imao je 31-godišnji Krajicek / Francuskinja Amelie Maureso odigrala je najbolji meč u karijeri i pobijedila Amerikanku Jennifer Capriati </p>
<p>ZAGREB/LONDON</p>
<p> – Borba »zakrpanih topnika« okončana je nakon dva dana pobjedom Nizozemca Richarda Krajiceka. Heroj Wimbledona 1996. godine nakon četiri »tie-breaka« protiv Australca Marka Phillipousisa u utorak, u srijedu, kada su se vratili na teren, igrao je »ruski rulet«. Samo jedan set odlučivao je o posljednjem četvrtfinalistu Wimbledona, više koncentracije imao je 31-godišnji Krajicek. Odmah na početku je oduzeo servis Australcu, poveo sa 2-0 prije kiše, koja je ponovo bitno omela program u All England klubu. Ali i u nastavku je djelovao dovoljno čvrsto, naročito kada se vraćate na teniske terene nakon stanke od 20 mjeseci zbog operacije lakta. Istina, s druge strane je bio Phillipousis s tri operacije koljena i također dužeg izbivanja s Toura...</p>
<p>Kiša je odgodila i prvi četvrtfinalni meč Britanca Tima Henmana i Brazilca Andrea Sa. Uspjeli su odigrati tek jedan set, dobio je Henman sa 6-3, prije nego je kiša rastjerala i onih 5000 navijača koji su se okupili u obližnjem parku.</p>
<p>Možda i jedina tenisačica koja je mogla spriječiti treće finale sestara Williams na Grand Slam turnirima sada je već na putu kući. Amerikanka Jennifer Capriati jedina ima bolji omjer pobjeda i poraza protiv vodećih tenisačica svijeta u konkurenciji polufinalistica Belgijanke Justine Henin i Francuskinje Amelie Mauresmo. A upravo je 22-godišnja Mauresmo s anđelom tetoviranim na leđima igrala kao nikad prije za uvjerljivu pobjedu protiv treće nositeljice.</p>
<p>– Nikad sigurno nisam igrala bolje. Od početka do kraja nisam ništa, apsolutno ništa propustila, i to je bio ključ najveće pobjede u mojoj karijeri, komentirala je ushićena Mauresmo.</p>
<p>Specijalno za ovu priliku Mauresmo je odustala od karakteristične igre s osnovne linije i hrabro krenula na mrežu. Šokirana Capriati nije se stigla ni okrenuti, a za 27 minuta bilo je 6-3. I to jer Mauresmo zaključila set izvrsnim bekhendom, kojeg je »izvlačila« u presudnim trenucima kada voleji nisu pomogli. Osim toga, deveta nositeljica je iskazala i novu razinu mentalne snage. Prije je znala gubiti oglede u kojima je zaslužila osjetnu prednost. A ujedno je na dostojan način uzvratila Amerikanki, koja je slavila u njihovim dvobojima na Australian Openu ove i US Openu prošle godine, također u četvrtfinalu. No, pitanje je hoće li takvu igru ponoviti i protiv Amerikanke Serene Williams. A bit će potreban još jedna »nikad bolji meč«...</p>
<p>Mlađa sestra Williams je također izgubila samo pet gemova protiv Slovakinje Danijele Hantuchove. Dva puta ih je kiša tjerala s terena, a Serena je samo na početku nudila tenis »s ove planete«. Ipak, Slovakinja nije iskoristila ponuđene »break« prilike, kasnije je druga tenisačica svijeta prebacila u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Tako se pridružila sestri Venus u polufinalu, koja će preko Belgijanke Justine Henin u četvrtak pokušati stići na korak trećem uzastopnom naslovu u All England klubu...</p>
<p> l Rezultati, tenisači, osmina finala: Krajicek – Philippoussis 7-6 (2), 6-7 (4), 7-6 (1), 6-7 (5), 6-4; </p>
<p>tenisačice, četvrtfinale: S. Williams (2) – Hantučova (11) 6-3, 6-2, Mauresmo (9) – Capriati (3) 6-3, 6-2. I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagreb »pušta« Katalinića?</p>
<p>Dinamov trener Blažević uz smiješak je upitao Zagrebovog predsjednika: »Marčinkoviću!? Je l' ti to radiš planove o angažiranju Dinamovih igrača mimo moga znanja!?«</p>
<p>ZAGREB, 4,. srpnja</p>
<p> – Dinamov trener Miroslav Blažević već je iskristalizirao popis putnika za drugi dio priprema, kojega će maksimirski klub odraditi u austrijskom Lensdorfu, od 5. do 15. srpnja. S popisa su zasad otpali Tomislav Gondžić, Patrice Kwedi i Eduardo da Silva. Sva trojica imaju problema s ozljedama...</p>
<p> – Što će mi oni!? Niti jedan od njih se još uvijek ne može podvrgnuti programu rada s momčadi. Oni će za to vrijeme raditi u Zagrebu po posebnom programu, pojasnio je Blažević.</p>
<p> U maksimirskim je prostorijama u srijedu boravio predsjednik NK Zagreb, Miroslav Marčinković, koji je pred novinarima ugodno proćaskao s Dinamovim trenerom. Štoviše, dijalog između njih dvojice bio je doista zanimljiv. Kada je Marčinković otkrivao viziju Zagrebovoga sastava za novu sezonu, kratko je dobacio:</p>
<p> – Već sam uočio tri zanimljiva igrača, koji bi nam mogli pomoći.</p>
<p> Ćiro ga je na to priupitao:</p>
<p> – Gdje si ih uočio, ovdje kod nas?</p>
<p> Zagrebov je predsjednik odgovorio potvrdno, nakon čega je Blažević poskočio:</p>
<p> – Marčinkoviću!? Je l' ti to radiš planove o angažiranju Dinamovih igrača mimo moga znanja!?</p>
<p> Maksimirski je gost tada naglo povukao prvotni iskaz:</p>
<p> – Ma, nisam mislio na Dinamove igrače. U pitanju su stranci!</p>
<p> Ćiro se tada nasmiješio i zadovoljno procijedio:</p>
<p> – Onda dobro.</p>
<p> U Maksimiru je, eto, doista veselo, a ovakvi su igrokazi postali gotovo svakodnevica. Jasno, Marčinkovićevo prisustvo iskoristili smo i za kratku dijagnozu trenutačnoga stanja u klubu iz Kranjčevićeve.</p>
<p> – Želio bih uvjeriti Olićevoga menadžera Marića da Olić ostane u našoj momčadi u europskim utakmicama. To nam mnogo značilo. Osim toga, to ne bi bilo dobro samo za Zagreb, već i za hrvstski nogomet općenito, dodao je Marčinković.</p>
<p> U ovome trenutku je jedan od glavnih problema – status novoga Zagrebovog trenera Ivana Katalinića. On je, naime, sasvim ozbiljan kandidat za novoga izbornika, a ukoliko doista naslijedi Mirka Jozića, pod znak pitanja se stavlja njegov angažman u samome klubu. Zagrebovi čelnici, jasno, nisu zadovoljni takvim razvojem događaja, pa su najavili određene »amandmane«. No, Marčinković je na tu temu govorio u pomirljivome tonu. </p>
<p> – Ako je u interesu hrvatskoga nogometa, onda ćemo vjerojatno odustati, nećemo raditi nikakve probleme. Ali, tražit ćemo Hrvatski nogometni savez da ta odluka ne stupi na snagu odmah. Zamolit ćemo da nam Katalinić pomaže u europskim utakmicama. Naposljetku, ako se Kataliniću pruži šansa postati izbornik, što bismo mi imali od toga da ga u tome spriječimo. Samo bismo imali nezadovoljnoga trenera u klubu.</p>
<p> Ubrzo nakon toga Marčinkovića je u svoju kancelariju odvukao Dinamov izvršni direktor Damir Vrbanović...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Metkovci idu do vrha države</p>
<p>RK Metković-Jambo ustraje u svom nastojanju da dokaže da je u pravu, pa tako, osim EHF-u, Metkovci najavljuju posjet potpredsjednici Vlade, Željki Antunović, savjetniku Predsjednika RH, Jelenoviću te predsjedniku HOO-a, Hebelu</p>
<p>DUBROVNIK, 4. srpnja</p>
<p> – Povodom oduzimanja šest bodova RK Metković-Jambo i kažnjavanja Blaženka Lackovića zabranom igranja rukometa osam mjeseci, u Dubrovniku je održan sastanak predstavnika županijskih vlasti s predstavnicima Županijskog rukometnog saveza i zajednice športova Dubrovačko-neretvanske županije.</p>
<p>Metkovski je klub na zatvorenom sastanku dobio jednoglasnu podršku, a na konferenciji za novinare je ocijenjeno da je riječ o sramotnom događaju i nepravdi »koju treba ispraviti u interesu rukometa«. Stoga Županijski rukometni savez zahtijeva da se naslov prvaka vrati RK Metković-Jambo. Drugi je zahtijev da se sazove izvanredna Skupštine Hrvatskog rukometnog saveza na kojoj bi se izabralo novo vodstvo, sastavljeno od, kako je istaknuto, moralnih, poštenih i u rukometu dokazanih ljudi. Zahtijevaju i arbitražu HOO-a, kao hrvatske krovne sportske institucije, koja je svjesna cijele situacije. Naime, HRS je odbio provesti odluke što ih je Vijeće sportske arbitraže HOO-a donijelo 1. ožujka. Posljednjim se, pak, zaključkom traži uključivanje Ministarstva prosvjete i športa u problematiku.</p>
<p>Svi navodi oko Lackovićeva nastupa za Metković-Jambo u prijateljskoj utakmici protiv Pivovarne Laško su i ovaj put demantirani. Priložena je i dokumentacija prema kojoj je utakmica zapravo bila »zatvoreni taktički trening«, da gledatelja nije bilo, pa tako ni novinar spornoga članka. Igrač Ante Kukrika, pod čijim je imenom navodno igrao Lacković, također je boravio u Sloveniji, iako se tvrdi da se uopće nije bio na pripremama.</p>
<p>Cjelokupna dokumentacija koju ima Županijski rukometni savez i Zajednica športova potvrđuje, kako je to kazao dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje, da je RK Metković Jambo posve u prvu. Stoga će o ovom slučaju obavijestiti potpredsjednicu Vlade Željku Antunović, savjetnika Predsjednika RH, dr. Zdravka Jelenovića te predsjednika HOO-a, dr. Zdravka Hebela. Dokumenti će biti dostavljeni i Europskom rukometnom savezu. Između ostalog je rečeno kako u sadašnjoj garnituri HRS-a ima onih koji su »na strani Jamba«, ali da je ipak vrijeme da se stane na kraj onima »koji godinama koriste institucije HRS-a štiteći pritom svoje osobne i klupske interese«.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Braović prekida dominaciju Rosenborga?</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Hrvoje Braović, bivši Dinamov trener, čovjek koji je cijelo desetljeće bio vezan uz maksimirski klub, sada je u »plavome« salonu u statusu – gosta. U srijedu je navratio u Maksimir, pozdravio se s donedavnim suradnicima i najavio povratak u Norvešku, gdje ga očekuje iznimno teška misija. Braović je, naime, glavni trener vodeće momčadi norveškoga prvenstva, Lyna iz Osla.</p>
<p> Trenutačno figuriraju kao glavni kandidati za osvajanje naslova prvaka, a uspiju li u tome, Braović bi ostao zapamćen kao trener, koji je prekinuo desetogodišnju dominaciju Rosenborga iz Trondheima. Rosenborg je, naime, jedina momčad, koja je u posljednjih deset godina osvajala naslov prvaka Norveške.</p>
<p> Nakon 12 odigranih kola Lyn ima dva boda prednosti u odnosu na drugoplasirani Molde. Rosenborg je četvrti sa sedam bodova zaostatka.</p>
<p> Braović je s Lynom potpisao ugovor na tri godine, iako su u klubu inzistirali na petogodišnjoj suradnji. Norvežane je impresionirala biografija našega nogometnog stručnjaka i njegov sustavni rad. Braović je, naime, kao Dinamov trener prošao apsolutno sve instance, od mlađih kategorija do seniora, bio je voditelj škole nogometa, a i u uskom je stožeru hrvatske nogometne reprezentacije, koju Norvežani iznimno cijene.</p>
<p> Štoviše, Braović će biti i svojevrsni most u zbližavanju dvaju nogometnih saveza – norveškog i hrvatskog – koji će ubuduće znatno češće surađivati. Koliko saznajemo, u planu su već i neke prijateljske utakmice...</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Razigrani Slaven Belupo pobjedio i Sturm</p>
<p>Nakon sjajne igre i pobjede sa 5-0 nad Duklom prošle subote u Intertotu u Koprivnici, pobjeda protiv Sturma (3-1) još više učvrstila samopouzdanje igrača koji su s novim trenerom Rajkom Magićem dobili nove zadatke i čini se više slobode u igri, koja »izbacuje« njihovu kvalitetu </p>
<p>KOPRIVNICA, 4. srpnja</p>
<p> – Tjedan uoči prve utakmice 2. kola Intertoto kupa s portugalskim petoplasiranim prvoligašem Belenensesom iz Lisabona nogometaši koprivničkog Slavena Belupa dobro su iskoristili. Jedini preostali hrvatski predstavnik u tom natjecanju odigrao je u utorak prijateljsku utakmicu u Austriji u Jenensedorfu i pobijedio Osimov Sturm sa 3-1 (1-1) pogocima Bošca, Abaze i Kovačevića. Trener austrijskog predstavnika u natjecanju za Ligu prvaka NK Sturm Ivica Osim rekao je nakon utakmice da je Slaven pobijedio jer ima bolje igrače od Sturma. </p>
<p>Nakon sjajne igre i pobjede sa 5-0 nad Duklom prošle subote u Intertotu u Koprivnici, ova je utakmica još više učvrstila samopouzdanje igrača koji su s novim trenerom Rajkom Magićem dobili nove zadatke i čini se više slobode u igri koja jednostavno »izbacuje« njihovu kvalitetu. Sustav 4-4-2 moderan je, ali i zahtjevan. Za Koprivničance je najvažnije što je proigrao vezni red, koji sada daje toliko lopti napadu da iz minute u minutu stvaraju nove prilike.</p>
<p>U Austriji nisu igrali Ferenčina, P. Bošnjak i Bajsić zbog ozljeda, ali su ozdravili, dok je Gal na toj utakmici dobio udarac u gležanj i trenira smanjenim intenzitetom. Nakon loma rebara u prvenstvenoj utakmici s Hajdukom, Pavo Crnac odigrao je u Austriji prvi put jedno poluvrijeme, a za subotnji susret s Belenensesom bit će među 18 igrača u zapisniku, izvijestio je trener Rajko Magić. </p>
<p>Portugalci su stigli u Zagreb u četvrtak i nakon noćenja su otišli u Koprivnicu, gdje je u petak u 17 sati zakazan trening na Gradskom stadionu, u vrijeme kada će se u subotu igrati utakmica. </p>
<p>– Portugalci su na mene ostavili dobar dojam. Igraju očekivano s puno kratkih dodavanja i izmjena mjesta, vrlo atraktivno, a u obrani čvrsto, s oštrim startovima s leđa, igraju cijelo vrijeme presing i rade puno prekršaja. Uglavnom, nepredvidivi su u napadu, čvrsti u obrani. To je igra koju bih želio u Slavenu, rekao je Magić. </p>
<p>Slaven Belupo morat će u igru ući još agresivnije nego u utakmici s Duklom, jer su Portugalci kvalitetniji sastav, respektabilan u svakom pogledu. Možda je mala prednost Koprivničanaca u trajanju priprema, jer treniraju već treći tjedan, dok su nogometaši Belenensesa počeli trenirati prije tjedan dana.</p>
<p>Najvažnije je, kažu u Slavenu Belupu, da na utakmicu dođe što više ljudi i pomogne u bodrenju. Isplatit će im se, jer će vidjeti atraktivne goste i novi Slaven Belupo. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Međunarodna mirovna misija u BiH ide dalje</p>
<p>Paddy Ashdow dobio u Bruxellesu uvjeravanja da EU nikako neće dopustiti propast mirovne misije u BiH</p>
<p>BRUXELLES, 4. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Međunarodna mirovna misija u BiH ide dalje, bez obzira na nastavak priče o američkom vetu i Međunarodnom kaznenom sudu, potvrdili su predstavnici EU-a u Bruxellesu visokom izaslaniku u BiH Paddyju Ashdownu. Ashdown je iz Bruxellesa otišao umiren da mu i onako težak posao neće biti još više otežan. EU jamči kako će uskočiti u stvoreni prazni prostor, bez obzira na cijenu i težinu zadatka. </p>
<p>U uredu Javiera Solane potvrđeno je ubrzavanje pripremnih radnji za slanje policijskih snaga EU-a u BiH. »EU će postepeno i to brzo preuzimati teret na sebe«, potvrdio je Solana. Komisijin čovjek za vanjskopolitičke odnose Chris Patten bio je još jasniji: »Mnogo smo ulagali u stabilnost regije i stoga vjerujemo da će dogovor s Amerikancima dati rezultat kakav BiH zaslužuje«. Patten je podsjetio da 80 posto SFOR-ovih trupa i UN-ove međunarodne policije ionako drži EU koji neće otići bez obzira na okolnosti. </p>
<p>Raskorak u stavovima nije ništa novo. »Neslaganje oko Protokola iz Kyota nije nam bilo razlogom da sjednemo i čekamo, ratificirali smo sporazum, ohrabrili smo i druge da to učine ... i isto će se dogoditi s Međunarodnim kaznenim sudom«, predviđa Patten. Pattena je slijedio kolega David Byrne: »Ovo je velik udarac, no ne i prvi s američke strane«, rekao je povjerenik europskim parlamentarcima. </p>
<p>Stalni je međunarodni sud donio novi razlaz među partnerima, mada je EU neki dan izašao s javnom potporom 12 država kandidata novoj međunarodnoj pravnoj instituciji, da bi iz društva potpisnika izostala kandidatkinja Turska. Turska drži da međunarodni sud predstavlja prijetnju nacionalnim interesima. </p>
<p>Paddy Ashdown je smireno ustvrdio da situacija nije katastrofalna, već samo ozbiljna. Uvjeravanje da krhka mirovna konstrukcija u BiH neće pretrpjeti više od onoga što u političkom životu tako slikovito nazivaju »štucavicom« stigla su i iz NATO-a. Ustvrdivši da SFOR radi na temelju Daytona, a ne UN-ove rezolucije, NATO je nakon dva izvanredna i jednog redovnog sastanka Stalnog vijeća ponudio manju preraspodjelu trupa. Danski ministar vanjskih poslova Per Stig Möller obećao je nastavak potrage za zadovoljavajućim rješenjem u kome će Amerikanci imati jamstva, ostatak svijeta stalni međunarodni sud a BiH prisustvo mirovnih snaga. </p>
<p>NATO je potvrdio da Amerikanci ostaju u NATO-ovoj mirovnoj misiji. Problemi nisu prestali s terenskim aranžmanima i na njih je upozorio baš povjerenik Byrne, komentirajući odluku Senata SAD o »prihvaćanju vlastite verzije zaštite Amerikanaca u inozemstvu« (ASPA, American Servicemembers Protection Act). Amerikanci predviđaju da oružanom akcijom od Međunarodnog kaznenog suda oslobode zemljake, a vojnu pomoć zemljama uvjetuju njihovim odustajanjem od suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom, što u krajnjem slučaju ograničava sudjelovanje u SAD u UN-ovim mirovnim operacijama. </p>
<p>Analiza posljedica američkog povlačenja iz UN-ovih misija samo u BiH, upozorio je Byrne, ukazuje da ta američka odluka nosi »potencijalne negativne utjecaje« na politički okoliš i vladavinu zakona, uključujući i mogućnost razmahivanja američkog neprijatelja broj jedan, terorizma. </p>
<p>EU je ipak najviše naljutilo američko rješenje koje, postane li zakonom, stvara pravnu podlogu akciji Amerikanaca na teritoriju članica EU. Nizozemci su to odmah protumačili potencijalnom invazijom na njihovu zemlju. »Iskreno se nadamo da će serija političkih intervencija spriječiti puno ozakonjenje ovog akta«, zaključio je Byrne. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Olakšanje u BiH nakon odluke Vijeća sigurnosti</p>
<p>SARAJEVO, 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Bosni i Hercegovini s olakšanjem je dočekana odluka Vijeća sigurnosti UN-a kojom se mandat Misije Ujedinjenih naroda u BiH produžuje do 15. srpnja. Vijeće ministara tako je pozdravilo ovu odluku, a u tom roku, smatraju, međunarodna zajednica može pronaći najbolja rješenja za BiH. Iz Vijeća ministara upućen je i apel SAD i ostalim članicama Vijeća sigurnosti da nastoje da rješavanje krupnih međunarodnih problema ne ugrozi reformske procese u BiH.</p>
<p>»Samo zajednički moguće je nastaviti započeti proces demokratskih reformi i osigurati vladavinu prava. Upravo zbog tih ciljeva bosansko-hercegovačke će vlasti u idućem razdoblju intenzivirati aktivnosti s predstavnicima međunarodne zajednice da ne bi došlo do diskontinuiteta prisustva međunarodnih snaga u BiH koji bi zakočio započete reforme izgradnje institucija koje trebaju osigurati stabilnost mira u BiH, što je opet bitan preduvjet stabilnosti u području i u čitavoj Europi«, kazao je Dragan Mikerević, predsjedajući Vijeća ministara BiH. On je dodao da će lokalne vlasti intenzivirati suradnju s međunarodnom zajednicom kada je riječ o aktivnostima vezanim za osiguranje preduvjeta za nastavak procesa transformacije i rekonstrukcije policijskih snaga u zemlji, implementaciju projekta Državne granične službe, uspostavu novih institucija poput Suda BiH i agencija za zaštitu i informiranje, te ostalih dijelova ustavno-pravnog i sigurnosnog sustava Bosne i Hercegovine.</p>
<p>U sličnom tonu je i reakcija Ministarstva vanjskih poslova BiH. Ističe se da ovakva odluka odražava odlučnost članica Vijeća sigurnosti, prije svih SAD i zemalja EU, da nesporazumi oko modaliteta izuzeća pripadnika mirovnih snaga UN od ingerencija novouspostavljenog Međunarodnog kaznenog suda, nemaju značajnijeg utjecaja na provedbu mirovnoga procesa u BiH. »Očekujemo da se razdoblje do 15. srpnja iskoristi za pronalaženje diplomatskog rješenja koje će omogućiti realizaciju preostalih zadaća iz mandata Misije UN-a u BiH, kao i nesmetano i ogranizirano preuzimanje policijske misije od Europske unije. Konsenzus o produljenju mandata predstavlja pozitivan pomak u rješavanju nastalih nesporazuma, ali i odlaže nepotreban zastoj u realizaciji planiranih aktivnosti, navedeno je u priopćenju Ministarstva.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ruska posada upozorila švicarsku kontrolu leta na opasnost </p>
<p>MOSKVA/ZÜRICH, 4. srpnja</p>
<p> - Minutu i pol prije sudara u kojem je u ponedjeljak poginula 71 osoba, posada ruskoga »tupoljeva« upozorila je švicarsku kontrolu leta da se nalazi na kolizijskom kursu s DHL-ovim »boeingom 757«, objavila je u četvrtak ruska novinska agencija RIA.</p>
<p>RIA prenosi riječi neimenovanoga ruskog istražitelja, koji je u Njemačkoj na mjestu nesreće i koji kaže kako je ruska posada obavijestila švicarsku kontrolu da sustav upozoravanja u zrakoplovu javlja da je još jedan zrakoplov na istoj putanji.</p>
<p>»Ruska posada iz 'tupoljeva 154' sama je obavijestila švicarsku kontrolu leta o opasnosti minutu i pol prije sudara s teretnim 'boeingom'«, rekao je taj istražitelj. »Kontrola leta morala je poduzeti hitne mjere za razdvajanje letjelica«, dodaje. Drugi istražitelji na mjestu nesreće zasad nisu potvrdili tu vijest ruske agencije. Dosad su pronađena tijela 69 poginulih, objavila je u četvrtak policija. Spasilačke ekipe nadaju se da će do petka ujutro pronaći i preostala dva tijela, jer tada dolazi rodbina koja će vlastima pomoći u identifikaciji. Tijela odnose u bolnicu u obližnjem Friedrichshafenu gdje forenzičari obavljaju identifikaciju, a dosad su identificirana samo tijela dvojice pilota poginulih u 'boeingu'. </p>
<p>Švicarski kontrolori leta objavili su četvrtak da su njihovi radari savršeno ispravni i da nikakve intervencije na njima ne bi spriječile taj sudar. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Lažne putovnice za članove Karadžićeve obitelji?</p>
<p>SARAJEVO, 4. srpnja</p>
<p> - Glasnogovornik stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) Scott Lundy izjavio je u četvrtak kako su tijekom pretrage kuće Radovana Karaždića na Palama ovoga tjedna, pronađeni dokazi koji potvrđuju da se zaštita bivšem vođi bosanskih Srba osigurava različitim protuzakonitim aktivnostima.</p>
<p> Pripadnici SFOR-a su u utorak obavili pretres obiteljske kuće Karadžićevih na Palama, a odmah nakon te operacije potvrđeno je kako su tom prigodom zaplijenjene i različite krivotvorene isprave, uključujući i putovnice.</p>
<p> »Krivotvorene putovnice očito su bile povezane s članovima Karaždićeve obitelji. To potvrđuje kako oni svjesno i namjerno varaju međunarodnu zajednicu«, kazao je Lundy. Istaknuo je da se lov na Radovana Karaždića neće ograničavati samo na napore da ga se uhiti nego i da se otkrije i onemogući mreža ilegalnih aktivnosti preko koje se osigurava njegovo bježanje od pravde.</p>
<p> »Akcija koju smo izveli pokazatelj je kako će sva mjesta i osobe povezane s Karadžićem i drugim osumnjičenima za ratne zločine također biti praćena«, istaknuo je. Odbio je objasniti na koga su glasile zaplijenjene putovnice dodavši kako bi taj podatak mogao biti od velike važnosti za dalje napore usmjerene na Karadžićevo uhićenje.</p>
<p> Glasnogovornik SFOR-a dopustio je mogućnost da dio informacija o protuzakonitim aktivnostima članova obitelji Karažić bude dostavljen i vlastima Republike Srpske od kojih bi se u takvom slučaju očekivalo poduzimanje konkretnih mjera.</p>
<p> »Obruč se steže oko Karadžića i mreže koja ga podupire. On se sada mora u cijelosti koncentrirati na bježanje od uhićenja što će smanjiti svaki njegov utjecaj«, kazao je Lundy.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Najsiromašnijima se najviše žuri u EU</p>
<p>Indeks povjerenja u Europsku uniju najveći u Rumunjskoj i Bugarskoj / Skepticizam je izražen kod najnaprednijih zemalja kandidata za ulazak u EU, poput Slovenije i Češke</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Do kraja ove godine bit će poznata imena zemalja koja će 2004. godine postati punopravne članice Europske unije. Proces širenja EU na europski istok već je nazvan povijesnim, no kao svaki veliki projekt izaziva različite reakcije. </p>
<p>Mišljenja o proširenju idu od oduševljenja i potpunog prihvaćanja, do izražavanja jasne skepse i oklijevanja među zemljama kandidatima. Mnoge zemlje srednje i istočne Europe odavno su se kandidirale za članstvo u Europskoj uniji, no jesu li stavovi vlada tih država u suglasju s mišljenjem njihovih građana?</p>
<p>Pred samu odluku o proširenju, koja se mora donijeti krajem ove godine za danskog predsjedavanja Europskom unijom, sve su češća ispitivanja javnog mnijenja koja bi trebala pokazati kakvo je stvarno raspoloženje građana zemalja kandidata prema proširenju EU-a. </p>
<p>Jedan od najvećih problema u procesu proširenja je nedovoljna informiranost o prednostima i manama samog procesa i članstva, a razlike u percepciji EU-a ovise i o gospodarskoj razvijenosti svake pojedine zemlje. </p>
<p>Općenito govoreći, rezultati pokazuju da je stupanj podrške ulasku u EU to veći što se zemlja nalazi u nezavidnijoj gospodarskoj situaciji. Siromašne zemlje potencijalni kandidati ulazak u EU vide kao spas, bijeg iz siromaštva. Stoga je indeks povjerenja u Europsku uniju najveći u Rumunjskoj i Bugarskoj, a slijede ih Mađarska, Turska, Hrvatska, Letonija, Poljska, Slovačka i Estonija. Skepticizam je izražen kod najnaprednijih zemalja kandidata za ulazak u EU, poput Slovenije i Češke. </p>
<p>Da su percepcije EU-a, ali i vlastite spremnosti za integracije od strane zemalja kandidata često pogrešne, govori i podatak da građani Rumunjske i Bugarske smatraju kako su najspremniji za ulazak u EU, a u isto vrijeme, prema tablici uspješnosti ispunjavanja uvjeta za ulazak drže dva zadnja mjesta. Siromašnije zemlje smatraju također kako će ulazak u EU bitno popraviti kvalitetu života i stanje u gospodarstvu, dok su one bogatije puno opreznije. </p>
<p>Europski dužnosnici naglašavaju kako zemlje kandidati često pogrešno shvaćaju ulazak u EU; u tu se integraciju ulazi tek kada pojedina zemlja ispuni standarde, a ne naknadno, nakon što bude primljena. Proces EU integracija samo je sredstvo da se zemlja dovede u red u smislu usklađivanja vlastitog zakonodavstva s europskim i napredovanja u ekonomiji. Tu zadaću zemlja mora savladati sama.</p>
<p>Referendum o ulasku u EU bi u većini zemalja glatko prošao, a rezultati su slabi za Letoniju, Sloveniju i Češku. Najveću potporu ulasku u Europsku uniju na referendumu bi dali građani Rumunjske i Bugarske. </p>
<p>Kad je riječ o zemljama članicama EU-a, najveću podršku proširenju daju građani Grčke, i to od 74 posto. Takva potpora je međutim vezana uz pitanje Cipra, jer se smatra da će se na taj način ukinuti turski utjecaj. Danska i Švedska podupiru proširenje sa 69 posto, no motivacija za tako visoki postotak je veza s baltičkim republikama. Slijede Španjolska i Italija koje proširenje podupiru sa 61 posto. Najproblematičniji su građani tzv. velikih članica: Njemačke, Velike Britanije i Francuske čija je potpora proširenju EU-a ispod 50 posto.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U pripremi ljetni napad na Irak?</p>
<p>Prema tvrdnjama kuvajtskih i iranskih listova, Amerikanci gomilaju trupe i ratnu opremu na granici Turske i Iraka / Bio bi to svojevrsni »blitzkrieg« koji bi potpuno iznenadio iračkog predsjednika Saddama Husseina</p>
<p>ANKARA, 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - SAD je na turskoj strani granice prema Iraku započelo gomilati trupe. Prema tvrdnjama iranskih listova i kuvajtskog dnevnika Kuwaiti El Diar, dosad je raspoređeno oko 3000 vojnika. Potvrda te informacije došla je i od strane iračkih oporbenih skupina čije se sjedište nalazi u Damasku. Ističe se da to ubrzano gomilanje ljudstva i ratne opreme upućuje na zaključak da bi američki vojni udar na Irak mogao uslijediti već u ljeto ove godine. </p>
<p>Bio bi to, kako se vjeruje, svojevrsni »blitzkrieg« koji bi potpuno iznenadio ne samo iračkog predsjednika Saddama Husseina, posebno elitne postrojbe njegove Revolucionarne garde, već i sve susjedne zemlje. Drži se čak da s tom operacijom nisu upoznati ni neki najbliži američki saveznici. </p>
<p>Upravo na tom faktoru iznenađenja američke bi snage, uz potporu unutarnjih oporbenih skupina, postigle ono što savezničkim postrojbama nije pošlo za rukom u Zaljevskom ratu 1991., da skinu s vlasti bagdadskog tiranina. Pritom se najviše računa na potporu dvije vodeće kurdske frakcije Jelala Talabanija i Massouda Barzanija na sjeveru Iraka. </p>
<p>Odlučni u takvoj nakani, piše iranski list Aftabi yezd, Amerikanci će vrlo brzo u savezničku zračnu bazu Incirlik, u blizini grada Adane, poslati još 25.000 vojnika. Prvi kontingent od oko 7000 vojnika već je, prema istom izvoru, navodno stigao na odredište na jugoistoku Turske gdje je započelo uvježbavanje vojnih operacija. </p>
<p>Na skori američki vojni pohod na Irak upućuje i činjenica da je SAD na sjeveru iračkog Kurdistana osposobio tri vojne zračne luke. Jedna od njih je i zračna luka Bamerli koja je osposobljena da primi najveće transportne vojne zrakoplove, među kojima i C-130. Ti zrakoplovi se, kako se kaže, mogu gotovo svakodnevno vidjeti kako slijeću i uzlijeću sa iračkog sjevera koji je od Saddamova poraza u »Pustinjskoj oluji« pod punom kurdskom kontrolom. </p>
<p>Zanimljivo je da najbliži irački susjed Turska nije službeno reagirala na pisanje iranskih i kuvajtskih listova. Umjesto toga, prednost se daje informacijama o mogućnosti izgradnje 1300 kilometara dugog plinovoda između Iraka i Turske. U tom sklopu je dan naglašeni publicitet posjetu turskog državnog ministra Edipa Saftera Gaydarlija Bagdadu. Dvije zemlje su već dostigle međusobnu razinu robne razmjene koja premašuje 1,2 milijarde dolara uz mogućnošću, kako se naglašava, njezina udvostručenja. Sve u svemu, pisanje zaljevskih listova moglo bi se uzeti kao obične špekulacije, odnosno ljetne »novinarske patke«. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Patten i Schieder upozoravaju Beograd i Podgoricu na rokove</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Povjerenik Europske komisije za vanjsku politiku Chris Patten je prilikom posjeta Beogradu u srijedu izjavio kako Europska unija ne nameće svoje rješenje za ustavnu povelju, najviši državni akt zajednice Srbije i Crne Gore. Ovako nepreciznom izjavom Patten nije ni potvrdio niti demantirao pretpostavke koje se po Beogradu, a i Podgorici množe u posljednje vrijeme, a prema kojima će dogovaranje o izradi ustavne povelje ići toliko sporo i traljavo da će međunarodna zajednica jednostavno biti prinuđena posredovati. </p>
<p>»Samo želimo da kao prijatelj i ozbiljni dugoročni partner savjetujemo ovdašnje vlasti. Ipak, vaša sudbina je u vašim rukama, a od vas zahtijevamo isto što i od drugih zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji«, rekao je Patten upozorivši da EU želi pregovarati s jedinstvenim tržišnim i carinskim prostorom. </p>
<p>Njegov domaćin, jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović, rekao je da je završetak ustavne povelje prvi korak približavanja SRJ Europskoj uniji, te da bi do kraja ove godine trebalo održati izbore i formirati nove organe vlasti Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Jednako je velika Svilanovićeva nada da će Patten opet doći na jesen i razgovarati o koracima koji će dovesti do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali je priznao da se EU mijenja brže nego što joj se Beograd približava. </p>
<p>Istodobno kad i Patten, Beograd je pohodio i predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Peter Schieder. Po njegovom tumačenju, ako ustavna povelja ne bude usvojena do rujna, ulazak SRJ u VE bio bi značajno ugrožen, ali ako bude gotova krajem srpnja, s primanjem bi moglo sve biti u redu. </p>
<p>Beogradski analitičari tvrde da EU još nema jasni stav kako će se držati u procesu definiranja novoga političkog sustava: kao sudionica u pregovorima ili »samo« kao medijator. Dodaju kako nije sigurno ni zna li Beograd, pogotovo kad je u pitanju navodna tajna želja EU da formalno uvede Kosovo kao treću republiku u zajednici, ali to otvoreno ne smije reći.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ecevit mora birati između vlasti i proeuropskih reformi</p>
<p>Turska vladajuća trojka praktički je odbacila »kopenhagenske kriterije« koje je nužno ispuniti ako se želi punopravni ulazak u moćni »bruxelleski klub«</p>
<p>ANKARA, 4. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Vlada turskog premijera Bülenta Ecevita žrtvuje ulazak u Europsku uniju da bi zadržala u rukama kormilo zemlje.« To upozorenje u gotovo dramatičnoj formi iznijela je bivša turska premijerka Tansu Çiller, čelnica najjače oporbene Stranke pravog puta (DYP). U pismenoj izjavi, turska »željezna lady« ističe se da trojni partneri u vladi svjesno žrtvuju provedbu ključnih reformi u zemlji kako bi ostali na vlasti. Podsjetila je da se radi o zanemarivanju »kopenhageneskih uvjeta« koje su europska petnaestorica postavili službenoj Ankari kao nužan preduvjet za ulazak u EU.</p>
<p>Takva kritika, kojoj su pridružile i dvije druge oporbene stranke u parlamentu, uslijedila je nakon sjednice vladinog trojnog »koalicijskog summita« okončanog u ponedjeljak navečer. Bio je to prvi »susret na vrhu« nakon punih 40 dana kojim je predsjedavao premijer Ecevit. Iako su liječnici od očito vrlo bolesnog i iscrpljenog šefa vlade zahtijevali da se na sastanku ne zadržava više od 15 minuta, rasprava vladajuće trojke potrajala je punih 150 minuta. Po mnogima, već sama ta činjenica dovoljno jasno ilustrira goleme unutarnje i vanjske teškoće i izazove kroz koje prolazi ta velika euroazijska zemlja.</p>
<p>Unatoč demonstriranju jedinstva i poruci da će ostati zajedno do redovitih parlamentarnih izbora u ožujku 2004., turska vladajuća trojka time je praktički odbacila »kopenhagenske kriterije« koje je nužno ispuniti ako se želi punopravni ulazak u moćni »bruxelleski klub«. Istini za volju, koalicijski partneri su poručili kako će nastaviti raditi na provedbi nedavno usvojenog Nacionalnog programa reformi kojima se, pored ostalog, predviđa i zalaganje za ulazak u EU. No, prema ocjeni najviših europskih dužnosnika, taj dokument ima niz manjkavosti, posebno glede davanja neke vrste »kulturne autonomije« ovdašnjem 12-milijunskom kurdskom pučanstvu.</p>
<p>Na nužnosti tog turskog europskog iskoraka osobito je inzistirao zamjenik premijera Mesut Yilmaz koji predvodi Domoljubnu stranku (Anavatan). On je, inače, zadužen za odnose s EU. Međutim, po snazi znatno jači koalicijski partner Nacionalistička narodna stranka (MHP) i njezin vođa Devlet Bahçeli (koji je u ulozi prvog zamjenika premijera) dosad su uporno odbijali svaki pokušaj uvođenja kurdskog jezika u škole i na tv ekrane. Pokušaj Ecevita i Yilmaza da pokrenu ta otvorena pitanje naišao je na prijetnju MHP-a raspadom koalicije. Bahçelijevi »sivi vukovi« se, također, suprotstavljaju ukidanju smrtne kazne. No, kazali su da to nije preduvjet opstanka vlade ako se za to, kako kažu, izjasni potrebna parlamentarna većina.</p>
<p>Uhvaćeni u takvo vrzino kolo, turski vladajući partneri objektivno su došli pred dilemu: žrtvovati EU ili opstanak na vlasti? Jedan od čelnika oporbene Stranke pravde i razvitka (AKP) Abdullah Gül ocijenio je takvu situaciju tragikomičnom. Drži kako bi vlada morala uočiti potresnu zbilju u zemlji i podnijeti ostavku. »Premijer bi trebao podnijeti ostavku, što bi omogućilo da koalicijski partneri uspostave novu vladu«, kaže Gül. S time se slaže i čelnik Stranke sreće (SP) Recai Kutan. </p>
<p>O bolesnom premijeru, kojemu je 77 godina, kako se tvrdi, brine samo njegova supruga. Ona ujedno obnaša i dužnost zamjenice Demokratske ljevičarske stranke (DSP). Daljnju sudbinu turske vlade mogli bi krojiti ne samo koalicijski partneri, već stanje Ecevitova zdravlja. U slučaju daljeg pogoršanja, izbori postaju sve izvjesniji. A time i strah vladajuće trojke da u tom slučaju, kako to pokazuju mnoge provjere javnog mijenja, neće prekoračiti izborni prag od 10 posto.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Frattini novi talijanski ministar vanjskih poslova?</p>
<p>RIM, 4. srpnja</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je u četvrtak da će do kraja ovog mjeseca imenovati ministra vanjskih poslova, nasljednika Renata Ruggiera, koji je u prosincu prošle godine dao ostavku zbog neslaganja s politikom Berlusconija prema EU.</p>
<p> Na marginama godišnje skupštine Confcomercia, Udruge trgovaca, Berlusconi, koji je sam preuzeo vođenje talijanske diplomacije, najavio je imenovanje novog ministra vanjskih poslova do kraja ovog mjeseca. Pretpostavlja se da bi to mogao učiniti 25. srpnja na sastanku sa svim talijanskim veleposlanicima.</p>
<p> Talijanski ministar zadužen za državnu upravu, unutar čega i za nadzor nad obavještajnim službama, Franco Frattini dao je naslutiti u razgovoru objavljenom u četvrtak da će on postati novi Berlusconijev šef diplomacije.</p>
<p> Berlusconi je preuzeo mjesto ministra vanjskih poslova u prosincu prošle godine nakon ostavke Ruggiera i najavio velike promjene u ministarstvu. Farnesina, sjedište ministarstva vanjskih poslova, treba biti na usluzi talijanskom gospodarstvu, najavio je Berlusconi. Čini se da je plan rekonstrukcije Farnesine završen i da će Italija konačno dobiti svoga šefa diplomacije.</p>
<p> Frattini (45), član stranke Naprijed Italija, nedavno je sudjelovao u kreiranju zakona u sukobu interesa, za koji oporbeni političari tvrde da je napisan tako da najbolje štiti Berlusconijeve poslovne interese. Frattini je opovrgnuo te optužbe izjavivši da zakon samo štiti privatno vlasništvo. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Oteta imovina ima svoje prave vlasnike </p>
<p>Otkako je u listopadu 1996. izglasan, a 1. siječnja 1997. stupio na snagu, Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ostao je zakon za koji možemo reći da je vjerojatno najsramotniji hrvatski zakon.</p>
<p> Izglasavali su ga skupa zastupnici onda vladajuće stranke HDZ, čiji glasovi nisu bili dovoljni za to, i oporbenog SDP-a. Njime se žrtve oštećuju po drugi put, i još ih se i ponižava. Iako iz cijeloga niza činjenica stoji da je Republika Hrvatska obvezna na to da oduzetu imovinu vrati, državni aparat čini sve da se vrati što manje, a za ono što ne želi vratiti, da »naknada« bude što manja. Također, učinjeno je i sve za to da krug vlasnika koje država priznaje za vlasnike bude što manji. </p>
<p>Nakon dolaska na vlast nova je koalicija poradila na »promjenama« tog zakona. No prijedlozi promjena bili su uglavnom kozmetičke naravi: sva kršenja prava - Ustava, hrvatskih zakona i međunarodnih dokumenata koje je Hrvatska potpisala - ostajala bi i dalje na snazi. Zakon o naknadi ima 80 članaka, a prijedlozi promjena, do konca 2001., imali su više članaka nego zakon na koji su se odnosile!</p>
<p>Svašta se bilo obećavalo: da će osnovno načelo biti vraćanje imovine (a ne plaćanje za nju), da će se proširiti krug priznatih vlasnika (a i to ne potpuno), da će se vraćati/plaćati i imovina oduzeta za vrijeme NDH.</p>
<p>Ništa ni od toga. Novi prijedlog promjena zakona, koji je Vlada uputila Hrvatskom saboru 27. lipnja 2002., ima samo 12 članaka (od kojih je zadnji, naravno, onaj o danu stupanja na snagu). Kamo nestade trud službi Ministarstva pravosuđa koje su mjesece i mjesece radile na promjenama. Jedina svrha novih promjena nema nikakve veze s pravim vlasnicima oduzete imovine jer jedino što nove promjene nude jest to da stanari otkupljivači mogu neometano prodavati jeftino »otkupljene« stanove i vile. To u praksi znači da će vlasnici stambenih zgrada dobiti »naknadu« od otprilike 20 eura po četvornom metru stana u gotovini i 60 eura u obveznicama ili dionicama kroz dvadeset godina. Tako bi za jedan prosječan stan od 60 metara četvornih pravi vlasnik »dobio« iz džepova hrvatskih poreznih obveznika oko 1200 eura, a za dvadeset godina »skupit« će još 3600! Iznajmljivanje toga stana na tržištu taj iznos donese za 2-4 godine.</p>
<p>Stanar otkupljivač platio je državi za taj stan oko 6000 eura (i taj novac ne ide u državni proračun). Godinama su nas političari uvjeravali da je tom stanaru povrijeđeno pravo vlasništva, jer po Zakonu o naknadi on taj stan nije mogao prodavati ako za to ne dobije dopuštenje od pravoga vlasnika: naime, stanar ga je u prvokupu morao ponuditi njemu. Vlasnik dakle kupuje ono što mu je bespravno oduzeto! Sada bi promjene zakona omogućile takvu prodaju a da se ništa ne pita pravoga vlasnika.</p>
<p>Inače, 1996. je godine vrijednost oduzetih stambenih zgrada procijenjena na oko tri milijarde DEM, a sva oduzeta imovina (od toga 90 posto zemlja i šume) na 70-80 milijardi. Ukupno oduzetih stanova ima u cijeloj Hrvatskoj 30.000 (u Zagrebu 17.000), što je kap u moru prema oko 1,8 milijun stanova/kuća.</p>
<p>Hrvatski državni aparat ne priznaje pravoga vlasnika, državi je važniji onaj koji je stekao otetu imovinu.</p>
<p>Nije istina da država ne može vratiti imovinu jer za to nema novca. To naprosto nije točno.</p>
<p>PETAR HRELJANOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dr. Čehoka pokušavam podučiti da Varaždin nije Zagorje</p>
<p>Gospodin Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu, javio se (Vjesnik, 19. lipnja) kao odvjetnik dr. Ivana Čehoka pismom pod naslovom »Varaždinci (ni)su Zagorci«, u kojem pokušava minimalizirati istupe dr. Čehoka.</p>
<p>Nikad nisam išao na čovjeka, već protiv njegovih postupaka, pa tako i dr. Čehoka pokušavam podučiti da Varaždin nije Zagorje i da svaki grad ima svoj prostor utjecaja i prožimanja, što sam i opisao u Vjesniku od 10. lipnja. Gospodin Damir Hrelja to ne razumije, kao i neki drugi »varaždinski Zagorci«. Bilo bi bolje da se ravnatelj bavi našim arhivom i uz pomoć arhiva pronosi i širi poštovanje slavnoga varaždinskog imena, grada koji je vođa određenog prostora i iz kojega uzajamno crpe svoju snagu i grad i njegova regija.</p>
<p>Ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu tvrdi da je na spomenutom otvorenju izložbe »dr. Čehok doduše izrekao i 'mi Zagorci' smo puno toga prihvatili«. Međutim, ta je tvrdnja izrečena u neformalnom polušaljivu razgovoru i držim da je pomalo zlonamjerno mijenjati joj kontekst i izvlačiti iz nje neke generalne zaključke«.</p>
<p>Nadam se da ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu ne čita samo arhivarije već i suvremeni tisak, pa se treba prisjetiti da dr. Čehok u Vjesniku, Globusu, Varaždinskim vijestima i gdje god stigne govori »mi Zagorci«, a pošto se kreće u njegovu krugu, vjerojatno je mnogo puta čuo njegovo »mi Zagorci«, a sada bi iz te »poštapalice« dr. Čehoka htio napraviti pošalicu.</p>
<p>Prostor južno od Ivanščice prekrasan je krajolik, sa još divnijim ljudima, koji su stvarno Zagorci i srce kajkavštine, i nemojmo krasno Zagorje i divne Zagorce spominjati »u neformalnim polušaljivim razgovorima«.</p>
<p>Sporedno je pitanje kojim je riječima dr. Čehok objavio izgradnju arhivskog prostora i kako će taj prostor biti uskoro riješen, pa kad već ima videozapis, šteta što ga nije u cjelini citirao, »istine radi«.</p>
<p>Da podučim dr. Čehoka da Varaždin nije Zagorje, nagovoriše me dvojica prijatelja koji su sa mnom nazočili spomenutom otvorenju, a što sam trebao već davno učiniti pošto je bilo već nesnosno ponavljanje dr. Čehoka – »mi Zagorci«. </p>
<p>U nadi da me je ravnatelj D. Hrelja razumio i da je i njemu priraslo srcu lijepo ime Varaždin (jer stari Varaždinci su uvijek gajili veliku ljubav za svoj grad), pa bismo se morali zajedno naći u borbi da po našemu gradu i njegova regija nosi ime.</p>
<p>Nadam se da ću doživjeti još koju izložbu u našemu arhivu i da će je otvoriti g. Hrelja, kao što mi je i želja da on kao ravnatelj ili najstariji djelatnik arhiva prereže vrpcu i otvori novo arhivsko spremište. </p>
<p>VLADIMIR KOVAČIĆ, prof. u miru, Varaždinbreg</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za maltretiranje građana, osobito umirovljenika, nema opravdanja </p>
<p>Središnji odbor Hrvatske stranke umirovljenika, razmotrivši položaj umirovljenika glede donesenih izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju, konstatirao je da, iako predstavnici članovi Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske sudjeluju u radu odgovarajućih tijela i odbora, a i članovi su upravnih vijeća HZZO-a i HZMO-a, njihove sugestije i prijedlozi se jako malo ili nikako uvažavaju ili prihvaćaju.</p>
<p>Najnoviji su primjer donesene izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju gdje je utvrđen način ostvarivanja prava na oslobađanje od participacije i dopunsko zdravstveno osiguranje, koji je imao za posljedicu neopravdano maltretiranje građana, osobito umirovljenika koji su u dugim redovima i do pet sati čekali pred područnim uredima zavoda. To je nedopustivo, politički neodrživo.</p>
<p>S obzirom na to da je sada u Hrvatskom saboru u proceduri Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, naš Središnji odbor iskazao je potpuno jedinstvo stavova o problemima materijalnog i socijalnog položaja umirovljenika i podržao kao svoje amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji su nadležnim tijelima u Hrvatskom saboru uputili Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske.</p>
<p>Ujedno je zaključeno da se traži i predlaže Ministarstvu rada i socijalne skrbi da pokrene inicijativu da se zadrži sadašnji dodatak na mirovinu (100 kuna + 6 posto), isplata kojega prestaje krajem 2002. godine, na način da se izmijeni i dopuni Zakon o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, a koji bi se primjenjivao od 1. siječnja 2003. godine.</p>
<p>Mr. sc. VLADIMIR JORDAN, predsjednik HSU-a</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>O Petračevu će se pritvoru ponovo odlučivati </p>
<p>VARAŽDIN, 4. srpnja</p>
<p> – Županijski sud u Varaždinu ukinuo je rješenje novomarofskoga Općinskog suda kojim se odbija pritvor Hrvoja Petrača. Petračev je pritvor zatražilo Općinsko državno odvjetništvo zato što se ne odaziva na rasprave, no izvanraspravno je vijeće novomarofskog suda zahtjev odbilo zbog toga što je Petrač sve svoje nedolaske opravdao medicinskom dokumentacijom. Odvjetništvo je nakon toga uložilo žalbu, a Županijski ju je sud uvažio i predmet vratio na ponovno odlučivanje.</p>
<p> U obrazloženju rješenja Županijskog suda kaže se da je tužiteljstvo u pravu kad u svojoj žalbi ističe da dijagnoze iz priložene medicinske dokumentacije za Petrača ne opravdavaju potrebu liječenja od gotovo devet mjeseci u Turskoj, čime se dovodi u sumnju zaključak novomarofskoga suda da Petrač ne izbjegava doći na raspravu, već da su njegovi nedolasci na zakazana ročišta opravdani. </p>
<p> Iz činjenica što ih sadrži medicinska dokumentacija, kaže se dalje, a koje je prvostupanjski sud, ne raspolažući potrebnim stručnim znanjem, isuviše formalistički cijenio, proizlazi naznaka prijamnih dijagnoza uz mišljenje i preporuku o potrebi »odmora« od l0 dana, odnosno mirovanja od 15 dana. To, samo po sebi, bez dodatnih stručnih objašnjenja, ipak ne ukazuje na takvu ozbiljnost Petračevih zdravstvenih tegoba koje bi njega gotovo devet mjeseci onemogućavale u povratku u Hrvatsku i pristupanju na glavnu raspravu.</p>
<p> U ponovljenom će postupku stoga novomarofski sud morati pribaviti mišljenje medicinskog stručnjaka kardiologa koji će objasniti medicinsko značenje dijagnoze optuženoga, njegovo zdravstveno stanje i sposobnost, utvrdit će se da li je Petrač zaista tako bolestan ili ipak izbjegava doći na raspravu, a nakon toga će se donijeti odluka o pritvoru.</p>
<p> Petrač se, inače, zajedno s Trpimirom Jandrekom, na novomarofskom sudu tereti za iznudu. Oni su, prema optužnici, od Miroslava Matkuna, odnosno poduzeća Unit - V iz Varaždinskih Toplica, kojem je bio direktor, željeli izmamiti milijun njemačkih maraka kao tobožnji dug, u korist Petračeva poduzeća. Dogovorili su se, prema optužnici, da će prijetnjama, fizičkim napadima i korištenjem vatrenog oružja skršiti Matkunov otpor, pa bi on Petraču vratio novac. Petrač mu je telefonirao i prijetio mu, a istodobno je s Jandrekom dogovorio da Matkuna počne ozbiljno napadati. Jandrek je tako, također prema optužnici, s nepoznatom osobom Matkuna fizički napao, telefonski mu prijetio, prijetio mu i pištoljem te u automobil ispalio nekoliko metaka. </p>
<p> Većina rasprava dosad je odgođena zbog Petračevih nedolazaka, a on se još od lani, prema medicinskoj dokumentaciji, nalazi u Istanbulu. Dosad su mu bile dijagnosticirane akutna upala žučnog mjehura i »kriptička angina popraćena tjelesnom temperaturom i oteklinom zglobova«, a uvijek mu je preporučeno bolovanje ili mirovanje od 10 do 15 dana. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bivši član pokreta za proglašenje Dubrovačke Republike ubio konobara </p>
<p>CAVTAT, 4. srpnja</p>
<p> - Na cavtatskoj rivi, ispred hotela Supetar, u četvrtak oko 5, 30 sati ujutro ubijen je tridesettrogodišnji Frano Fiorenini, konobar u caffe baru »Galija«. Prema policijskom izvješću, ubojstvo se dogodilo kada je, nakon svađe, kojoj je uzrok bio međusobna netrpeljivost, Ivo Š. (59) ubo nožem Frana u prsa. Teško ozlijeđeni Frano Fiorenini prevezen je u Opću bolnicu Dubrovnik, no ubrzo je preminuo. Ivo Š. je uhićen i priveden u Policijsku postaju Grude u Konavlima na kriminalističku obradu. Uz kaznenu prijavu sproveden je zatim u Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku. </p>
<p> Kako smo uspjeli saznati za boravka u Cavtatu, ubojica Ivo Šeparović, inače bivši mehaničar JAT-a, nije bio omiljen kod mještana zbog navodne suradnje sa JNA i paravojnim srpsko-crnogorskim postrojbama tijekom okupacije Konavala u Domovinskom ratu. Šeparović je naime bio i član pokreta za proglašenje Dubrovačke Republike zloglasnoga Aca Apolonija te se nakon prodora Hrvatske vojske, zajedno s okupatorima, povukao u Jugoslaviju. Zbog navodne suradnje sa JNA suđeno mu je u odsutnosti pred vojnim sudom, no kako se svi spisi nalaze u Vojnom sudu u Splitu, nismo mogli provjeriti jesu li točne informacije da je nakon osude Šeparović, odlukom bivšega hrvatskog državnog vrha, amnestiran. </p>
<p>Iako je znao da je protiv njega proveden sudski postupak, Ivo Šeparović se u Cavtat vratio 1997. godine, no sumještani ga nisu toplo primili. Iako ga nitko nije fizički maltretirao, Šeparović nije moga izbjeći dobacivanja poput »jugoslavenčino«, a znali su mu i odvezati barku koja je bila vezana upravo na dijelu rive gdje je ubio Frana Fioreninija, inače oca dvoje malodobne djece i omiljenog konobara ne samo u Cavtatu nego i u Dubrovniku.</p>
<p> Prema pričama sa cavtatske rive, na kojoj je okrutno ubojstvo glavna tema, Šeparović je, nakon što je po povratku iz ribolova izbo nožem Frana, otišao kući gdje ga je i uhitila policija. Zbog straha od odmazde Cavtaćana, uz pojačane je mjere sigurnosti sproveden u postaju Gruda. Prema riječima istražnog suca Zlatka Vranješa, istraga kao i obdukcija pokojnoga Frana Fioreninija u tijeku su.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Odgođene rasprave u kojima Subotić tuži »Nacional«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Na Općinskom su sudu u četvrtak održane dvije rasprave u sudskim sporovima u kojima je Stanko Subotić Cane tužio tjednik Nacional radi naknade štete i objave ispravka. </p>
<p>Za naknadu štete u iznosu od 40.000 kuna tužio je tjednik zbog teksta koji je objavljen 20. studenoga 2001. pod naslovom: »Uhićen Subotićev partner Srećko Kestner«. Tužitelji drže da je Subotić tim tekstom prikazan kao notorni zločinac, mafijaš i kriminalac. Za duševne boli potražuje 20.000 kuna, koliko i za povredu poslovnog ugleda poduzeća kojima je vlasnik.</p>
<p> U nastavku ovoga sudskog postupka, zakazanoga za rujan, saslušat će se glavna urednica tjednika Sina Karli Šmigmator i autor teksta Berislav Jelinić.</p>
<p>Subotić je tužio Nacional i za ispravak informacije teksta objavljenoga 29. svibnja 2001. godine pod naslovom: »Novi dokazi o vezi Caneta i Đinđića«. Presudom Općinskoga suda iz siječnja Nacionalu je naređeno da objavi ispravak. U presudi je stajalo kako je neistinito navedeno da je glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić nazvala Caneta kraljem europskog šverca cigaretama te za Sonntagsblick izjavila da žele saznati kako su se Subotići domogli hrvatskih putovnica. »To što je on dobio putovnicu vrlo je neobično. Možda je riječ o mitu«, prenio je Nacional navodne riječi glasnogovornice Bardić, koja je dodala kako bi se i MUP uskoro mogao uključiti u istragu mogućih Subotićevih kriminalnih aktivnosti.</p>
<p>Subotićev je zastupnik odvjetnik Slobodan Budak zatražio da Nacional objavi pismo Kabineta ministra unutarnjih poslova – Odjela za odnose s javnošću, u kojem se demantiraju navodi u tjedniku kao i dopis MUP-a upućen Sonntagsblicku u kojem Bardićeva izvještava taj list kako nije Caneta nazvala kraljem crnog tržišta. Na tu je presudu Nacionalov zastupnik uložio žalbu, pa je Županijski sud ukinuo presudu kojom se nalaže ispravak u listu. Zbog toga je postupak vraćen na ponovno suđenje, a u nastavku, koji je zakazan za rujan, svoj bi iskaz trebala dati glavna urednica tjednika, Sina Karli Šmigmator. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kopao temelje kuće, pronašao bombe</p>
<p>Unatoč akciji »Zbogom, oružje«, omjer između vraćenoga i odbačenog oružja je čak 1:10/Na području cijele Hrvatske od Domovinskog rata do danas vraćeno je ukupno 1.642.000 raznih minsko-eksplozivnih sredstava, više od 5,5 tona eksploziva, 5,5 milijuna streljiva različitog kalibra te oko 35.000 raznovrsnog automatskog i poluautomatskog vatrenog oružja</p>
<p>OSIJEK, 4. srpnja</p>
<p> - Kopajući temelje za izgradnju gospodarske zgrade u dvorištu svoje obiteljske kuće, S. K. iz Bijelog Brda u srijedu je poslije podne ostao nemalo iznenađen kad je na samo nešto manje od pola metra dubine pronašao raznovrsno oružje. Odmah je o svemu obavijestio policiju, pa su na mjesto pronalaska izašli pirotehničari PU osječko-baranjske, koji su ustanovili da je riječ o jednoj poluautomatskoj puški, osam ručnih bombi te oko 500 komada različitog streljiva. </p>
<p>Kako doznajemo, S. K. je kuću u Bijelom Brdu kupio 1999. godine, a ovo nije prvi slučaj pronalaska zakopanog oružja na ovom području. </p>
<p>Naime, u mjestima koja su u vrijeme Domovinskog rata bila okupirana oružje je, nažalost, još uvijek dio svakodnevice. Osim skrivenoga oružja problem je, naravno, i ilegalno posjedovanje takvih raznih »ratnih trofeja«. </p>
<p>Iako akcija MUP-a »Zbogom, oružje«, tijekom koje građani mogu predati policiji sve oružje koje posjeduju bez dozvole i bez obzira na njegovu vrstu ili porijeklo, traje već godinama, mnogi građani ne odustaju od namjere da ga zadrže ne razmišljajući da tako predstavljaju opasnost za sebe, okolinu, a ponajprije za djecu. Prema riječima Slavka Kopjara, voditelja nacionalnog programa »Zbogom, oružje«, ova će akcija trajati do 31. prosinca, te se rok za dobrovoljnu predaju oružja više neće produljivati. </p>
<p>»Odlučili smo ovaj put reći 'dosta' i do konca prosinca potaknuti sve one koji ilegalno posjeduju oružje da ga bez ikakvih sankcija predaju policiji. Svi oni kod kojih policija poslije toga roka pronađe oružje bit će kažnjeni bezuvjetnom zatvorskom te oštrom novčanom kaznom«, upozorio je Kopjar. Istaknuo je kako je pred MUP-om odgovoran posao nastavka akcije, u koju će se pokušati uključiti sve odgovorne institucije u županijama koje bi organizirale prikupljanje oružja akcijama po gradskim četvrtima, naseljima i selima. Naime, građani još nemaju povjerenja u instituciju policije te se boje predati oružje, pa su brojni oni koji oružje bez obzira na moguće tragične posljedice ostavljaju po kanalima uz ceste, odbačenim obiteljskim kućama, tuđim dvorištima...</p>
<p> Unatoč akciji »Zbogom, oružje«, omjer između vraćenoga i odbačenog oružja je čak 1:10. Na području cijele Hrvatske od Domovinskog rata do danas vraćeno je ukupno 1.642.000 raznih minsko-eksplozivnih sredstava, više od 5,5 tona eksploziva, 5,5 milijuna streljiva raznog kalibra te oko 35.000 raznog automatskog i poluautomatskog vatrenog oružja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mlađi premlatili starije i demolirali »Gimnaziju«</p>
<p>BJELOVAR, 4. srpnja</p>
<p> – Pet je pijanih gostiju remetilo javni red i mir tukući se u ugostiteljskom objektu »Gimnazija« u srijedu oko 04.30 sati. R.B. (46), Š.D. (33), K.D. (20), K.I. (22) i D.V. (18), svi iz Bjelovara, mlatili su jedan drugoga rukama i nogama, a u tučnjavi je K.I. nastojeći baciti samostojeću reklamu na protivnika razbio stakleni izlog kafića. </p>
<p>Š.D. je tada uzeo metalnu stolicu kojom je demolirao sva stakla na automobilu opel kadet vlasništvo K.D.-a. </p>
<p>Dok su se obračunavali, ozlijedili su glavu, s rasjekotinama i hematomima na raznim dijelovima tijela, R.B. i Š.D., koje su mlađi protivnici dobro izmlatili.</p>
<p> Sve to nije bilo dovoljno da se stišaju uspaljene strasti, pa je K.I. na silu oduzeo VW Corado isprebijanom Š.D. te se bez njegova znanja odvezao prema Velikim Sredicama. Zbog prebrze vožnje nakon samo dva kilometra sletio je u lijevi putni jarak, udario u most, potom u zid jedne kuće i okrenuo se na krov teško se ozlijedivši: prelomljena mu je natkoljenica i vilica, pa je zadržan u Općoj bolnici u Bjelovaru na liječenju.</p>
<p> Protiv svih sudionika narušavanja javnog reda i mira podnijet će se prekršajne prijave, a protiv K.I. i prijava zbog oduzimanja vozila na motorni pogon. </p>
<p>Protiv Š.D. zaprimljena je kaznena prijava zbog oštećenja tuđe stvari.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Potjernica za Dejanom Pintarićem</p>
<p>ČAKOVEC, 4. srpnja</p>
<p> - U kaznenom postupku koji se pred vijećem Općinskog suda u Čakovcu vodi protiv dvadeset troje optuženih za protuzakonito prebacivanje stranaca preko državne granice u četvrtak se trebao održati 23. raspravni dan. Na raspravu nije došao okrivljeni Dejan Pintarić (23), radnik iz Pleškovca, a njegov je otac predao liječničko uvjerenje da ima povišenu temperaturu. Predsjednik vijeća sudac Rajko Kipke telefonski je konzultirao Pintarićeva liječnika, koji je rekao da bi okrivljeni mogao biti nazočan raspravi, pogotovu ako ne bi dulje potrajala. </p>
<p>Zbog toga je sud donio rješenje kojim je policiji dan nalog da dovede Dejana Pintarića, a rasprava je bila odgođena za sat vremena. Kako je naglasio sudac Kipke, njegova nazočnost i održavanje toga raspravnog dana uvjet je da bi se mogla napraviti ljetna stanka.</p>
<p> Policija nije uspjela pronaći Pintarića na, sudu poznatim, adresama boravka u Pleškovcu i Kotoribi. Zbog toga je bila napravljena još jedna odgoda od pola sata, no kako okrivljeni ni u tom vremenu nije pronađen, sudsko je vijeće odgodilo glavnu raspravu za petak. Sud je obnovio nalog za dovođenje, a izdana je i tjeralica za okrivljenim Dejanom Pintarićem. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Zbog krize Vlade ne odgađa se uži izbor strateških partnera Ine</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama na popisu za kupnju udjela u Ini su mađarski MOL, austrijski OMV, grčki Hellenpetroleum, Petrol/Israeli Consortium te ruski Lukoil konzorcij sa LATSIS grupom i Rosneft</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Iako se očekivalo da će ovih dana biti objavljen popis od nekoliko stranih kompanija koje su ušle u uži izbor za strateškog partnera Ine, to će se, po svemu sudeći, zbog krize Vlade malo odgoditi.</p>
<p>Ali pitanje je koliko – samo za tjedan-dva, dok predloženu listu kandidata ne proanaliziraju Uprava Ine i njen Nadzorni odbor te na kraju Vlada, ili do imenovanja nove Vlade? Naime, nije bilo jasno namjerava li Vlada u ostavci donositi takve odluke, a i strani analitičari su očekivali da će o tome odlučivati novi sastav hrvatske Vlade. No, iz Vlade nam je u četvrtak potvrđeno da će o tome ipak odlučivati sadašnji sastav Vlade, budući će ona normalno funkcionirati do svog razrješenja. A očekuje se da će ju Sabor razriješiti tek uoči imenovanja nove Vlade. Prema informacijama iz dobro upućenih izvora, odluka o tome koje će od prijavljenih stranih kompanija ući u uži izbor za strateškog pratnera Ine mogla bi pasti i na redovnoj sjednici Vlade u četvrtak što znači da će i due dilligence početi samo malo kasnije nego što je planirano. Iz svega proizlazi, da kriza Vlade, osim kraće odgode, neće ništa bitno poremetiti u započetoj privatizaciji hrvatske naftne kompanije.</p>
<p>Zasad je poznato kako su ovih dana Vladini savjetnici za privatizaciju Ine predložili da od deset prijavljenih kompanija i investicijskih fondova u uži izbor za prodaju 25 posto plus jedne dionice Ine uđe šest. Njihova imena još su tajna, ali prema neslužbenim informacijama na popisu su: mađarski MOL, austrijski OMV, grčki Hellenpetroleum, Petrol/Israeli Consortium te ruski Lukoil konzorcij sa LATSIS grupom i Rosneft. </p>
<p>No, pitanje je hoće li ih na kraju ostati šest ili će lista biti skraćena budući da zakon o privatizaciji Ine određuje da u uži izbor mogu ući i samo tri kompanije. Skraćenje liste bilo bi i u Ininom interesu jer bi manje konkurentskih kompanija tijekom due dilligencea dobilo detaljne podatke o njezinom poslovanju te bi, ako ne budu izabrane, to mogle iskoristiti u kasnijem tržišnom nadmetanju.</p>
<p>Prema informacijama iz dobro upućenih izvora, kod odlučivanja o najboljim ponudama oko 50 posto bodova ovisit će o tome kako se potencijalni strateški ulagač uklapa u strategiju razvitka Ine (dakle i planirana ulaganja) te njegovim mogućnostima da s Inom širi postojeća i otvara nova tržišta. Oko 15 posto bodova donosi know-how, a ostatak financijski dio ponude i ostalo. To znači da će ponuđena cijena biti važna, ali ne i presudna. Uostalom, iz Vladinih krugova tvrde da mogu i odbiti ponude ako ne budu na očekivanoj razini, što im olakšava pregovore s potencijalnim ulagačima.</p>
<p>Kako kasnije ne bi bilo neugodnih iznenađenja, najavljeno je da će se prije ocjene dobivenih ponuda i izbora najboljih dobro proanalizirati i provjeriti svi podaci iz ponuda.</p>
<p>Očekuje se da će najveće šanse imati kompatibilne i jake kompanije koje su i dosad surađivale s Inom jer je logično da će se one lakše uklopiti u njeno poslovanje i opsežne razvojne planove.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Allianz nudi 56,1 milijun, a Triglav 105 milijuna eura</p>
<p>S obvezujućom ponudom javila se samo dva potencijalna kupca / Uz iznos za dionice, Allianz za dokapitalizaciju nudi još 30 milijuna, a slovenski Triglav još 15 milijuna eura / Izbor konačnog kupca trebao bi se obaviti najkasnije za 90 dana </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Na natječaj za privatizaciju Croatia osiguranja do četvrtka u 12 sati, kad je istekao rok za primanje ponuda, na kraju su se s obvezujućom cijenom javila (samo) dva potencijalna kupca. Za 51 posto dionica Croatije njemački Allianz AG nudi 56,1 milijun eura i još 30 milijuna za dokapitalizaciju, a slovenski Triglav ponudio je 105 milijuna eura i još 15 milijuna za dokapitalizaciju najvećeg hrvatskog osiguratelja. </p>
<p>To je objavljeno prilikom javnog otvaranja omotnica u Ministarstvu gospodarstva, a podaci iz ponuda objavljeni su prema redoslijedu kojim su službeno urudžbirani. Potencijalni kupci Croatije, u skladu s odredbama natječaja, u posebnim omotnicama dostavili su ponudu s cijenom i tzv. tehničku ponudu u kojoj iznose svoje viđenje budućeg razvoja Croatije i odnosa s ostalim dioničarima. </p>
<p>Kako je prilikom otvaranja omotnica izjavio ministar gospodarstva Hrvoje Vojković, najviša ponuđena cijena, iako važan element ponude, nije još i jamstvo za pobjedu u natječaju. Jer, hrvatsku Vladu podjednako zanima na koji će način i uz koja jamstva kupac Croatiju preoblikovati u snažnog regionalnog, odnosno međunarodnog osiguratelja. Vladin savjetnik za privatizaciju – CAIB, u sljedećih sedam dana analizirat će sadržaj i tehničke ponude pa se za kakvih desetak dana može očekivati njegov savjet kome bi trebalo predati većinski paket Croatijinih dionica.</p>
<p>Prema najavama, izbor konačnog kupca trebao bi se obaviti najkasnije za 90 dana, poslije završnih pregovora s Vladom. </p>
<p>Otvaranjem konačnih ponuda privatizacija Croatije napokon je ušla u završnu etapu, a čini se da odustajanje Konzorcija domaćih kupaca kao i izraelskog TBI holdinga nije posebno iznenađenje. Primjerice, Konzorcij je odustajanje najavio priopćenjem u kojem se žalio na navodne pritiske na njegove članice da ne kupuju Croatiju, a TBI, već vlasnik Osiguranja Helios i mirovinskog fonda, što je bilo znakovito, posljednjih se tjedana suzdržavao od bilo kakvih izjava o planovima s Croatijom. </p>
<p>»Javno otvaranje ponuda i cijeli dosadašnji tijek natječaja dokaz su da Vlada, kao što je i najavila, ovu privatizaciju provodi posve transparentno, a konačnim ponudama, u načelu, možemo biti zadovoljni«, rekao je ministar Vojković i nije htio posebno komentirati neočekivano veliku razliku u ponuđenim cijenama. </p>
<p>Saznajemo, međutim, da je u srijedu navečer, samo dan uoči isteka roka za slanje ponuda, Allianz bio uvjeren da će Triglav odustati od kupnje Croatije i da će u utrci ostati sam. Inače, Triglav je i službeno potvrdio da će u njihovom ulaganju u Croatiju sudjelovati i hrvatski iseljenik Steve Bubalo.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zagreb najskuplji u jugoistočnoj Europi</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Zagreb je po troškovima života najskuplji grad u jugoistočnoj Europi. </p>
<p>Pokazuju to rezultati najnovijeg istraživanja The Economist Intelligence Unita (EIU), londonskog think-tanka, čiji analitičari dvaput godišnje – u ožujku i listopadu, ispituju i uspoređuju troškove života u oko 130 svjetskih metropola. Pritom EIU kao bazu usporedbe uzima New York, čiji je indeks 100, što ga je pri posljednjem istraživanju svrstalo na sedmo mjesto u svijetu. Svrha je istraživanja olakšati posao kompanijama pri kalkulaciji troškova rada i života njihovih menadžera diljem svijeta.</p>
<p>Analitičari EIU-a dodijelili su troškovima života u Zagrebu ocjenu 62. To znači da su troškovi života u glavnom hrvatskom gradu za nešto više od trećine manji od onih u New Yorku. Zagreb je time ponio naslov najskupljeg grada u jugoistočnoj Europi, znatno skupljeg od Beograda, čiji je indeks 45, i Bukurešta, čija je vrijednost indeksa 44. Bukurešt je, inače, najjeftinija europska metropola, pokazuju rezultati EIU-ova istraživanja.</p>
<p>Po skupoći rame uz rame sa Zagrebom stoje Istanbul, Auckland, Wellington, Port Moresby, Dakar i Lisabon, koji je ujedno i najjeftiniji grad u Europskoj uniji i eurozoni. Troškovi života u svim tim gradovima, naime, ocijenjeni su ocjenom 62, što znači da sa Zagrebom dijele pozicije od 94. do 100. mjesta na listi najskupljih gradova svijeta. Dodajmo ovome i da je prije godinu dana Zagreb po skupoći bio 98. grad u svijetu, što znači da su troškovi života u njemu u samo 12 mjeseci porasli.</p>
<p>Najskuplji grad na svijetu i dalje je Tokyo. Troškove života u glavnom je japanskom gradu EIU ocijenio vrijednošću indeksa 129, što znači da je život u njemu gotovo za trećinu skuplji nego u New Yorku te dvostruko skuplji nego u Zagrebu. Na drugom je mjestu, s ocjenom 127, japanska konurbacija Osaka-Kobe, a za njom slijedi Hong Kong s vrijednošću indeksa 115. </p>
<p>Najveći je pak skok učinio Harare: prijestolnica Zimbabvea u samo se 12 mjeseci popela sa 120. na četvrto mjesto po skupoći u svijetu, a s vrijednošću indeksa 114 život je u njemu znatno skuplji nego u New Yorku! S druge strane, najveći je pad zabilježen kod Buenos Airesa, budući da se glavni grad Argentine tijekom samo jedne godine srozao s 22. na 120. mjesto po skupoći u svijetu. Ovakva kretanja u EIU-u objašnjavaju tečajnim politikama Argentine i Zimbabvea. Naime, dok je nedavna devalvacija argentinskog pesa od Buenos Airesa učinila jednu od najjeftinijih svjetskih metropola, čvrsto držanje tečaja zimbabveanskog prema američkom dolaru poskupilo je život u Harareu.</p>
<p>Najskuplji grad u Europi i peti po skupoći u svijetu je Oslo, u kojem su troškovi života ocijenjeni vrijednošću indeksa 104. Najskuplji je pak grad u EU London, s vrijednošću indeksa 99. Istu vrijednost indeksa ima i Zürich, pa ta dva grada dijele osmo i deveto mjesto po skupoći u svijetu. Ispred njih, na sedmom mjestu, nalazi se New York, koji je i dalje najskuplji grad u SAD-u i Sjevernoj Americi. Na desetom se mjestu, s vrijednošću indeksa 96, nalazi Chicago, za kojim slijede Los Angeles i San Francisco, u kojima su troškovi života ocijenjeni s 95 bodova. </p>
<p>Kada je riječ o susjednoj nam Europskoj monetarnoj uniji (EMU), najskuplji je grad u njoj Pariz. Troškove života u francuskoj metropoli, naime, EIU je ocijenio s 91 bodom. Frankfurt, u kojem se nalazi sjedište Europske središnje banke (ECB), dobio je ocjenu 75, što ga po skupoći svrstava uz bok Sydneya i Abu Dhabija. Washington je pak po skupoći na 25. mjestu, s vrijednošću indeksa 87. Nakon ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) primjetan je trend pada cijena u Kini. Unatoč tome, Peking, s ocjenom 94, ostaje jedan od najskupljih gradova u svijetu, pa sa Singaporeom dijeli 13. i 14. mjesto. </p>
<p>Najskuplji tranzicijski grad je Moskva, s ocjenom 83. Zanimljivo je spomenuti kako su troškovi života u Kijevu i Varšavi viši nego u Zagrebu. S druge strane, Zagreb je skuplji od Praga, i Budimpešte, ali i Rio de Janeira, Sao Paula, New Delhija, Johannesburga i Teherana. Štoviše, troškovi života u iranskoj prijestolnici najmanji su na popisu 131 svjetske metropole. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Monetarna politika u BiH neće se mijenjati</p>
<p>Peter Nicholl, guverner Centralne banke BiH, tvrdi da bez tzv. valutnog odbora i stabilne konvertibilne marke uopće ne bi bilo investicija u Bosni i Hercegovini / Vlasti Republike Srpske protive se proširenju ovlasti Centralne banke BiH da kontrolira poslovanje banaka u srpskom entitetu</p>
<p>SARAJEVO, 4. srpnja</p>
<p> - Monetarnu politiku u Bosni i Hercegovini ne treba mijenjati, jer je ona u proteklim godinama osigurala stabilnost domaće valute i stvorila neke od bitnih pretpostavki za ukupne gospodarske reforme, zaključak je stručne rasprave o monetarnoj politici koja je nedavno održana u Sarajevu u organizaciji Centralne banke BiH.</p>
<p> Novozelandski bankovni stručnjak Peter Nicholl, koji već četvrtu godinu obnaša dužnost guvernera Centralne banke BiH, ističe kako je niska inflacija, koju određuje stabilnost domaće valute konvertibilne marke (KM), od iznimnog značaja za zemlje poput Bosne i Hercegovine, jer izravno ohrabruje inozemne investitore. </p>
<p>»To je pozitivno za sam razvitak i smanjenje siromaštva jer ohrabruje investiranje, a cilj ulaganja upravo je smanjenje siromaštva«, smatra Nicholl.</p>
<p> Centralna banka BiH od svog utemeljenja, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, djeluje na načelima tzv. valutnog odbora s prvenstvenom zadaćom štititi domaću valutu tako što će osigurati da njena emisija bude u cijelosti »pokrivena« stvarnim rezervama u čvrstoj valuti.</p>
<p> Domaći i inozemni monetarni stručnjaci suglasni su međutim kako ovlasti Centralne banke BiH treba proširiti i omogućiti joj da funkcionira kao i sve slične institucije u drugim zemljama.</p>
<p> Zasad su u optjecaju prijedlozi da se Centralnoj banci omogući emitiranje vrijednosnih papira koje bi kupovale poslovne banke i tako omogućilo da značajan iznos novca koji se sada drži u inozemstvu ostane u optjecaju u BiH.</p>
<p> Drugi je prijedlog da se Centralnoj banci da mogućnost nadzora nad cjelokupnim bankarskim sektorom u BiH i da se tako prekine apsurdna praksa postojanja dva bankarska sustava potpuno odvojena entitetskim granicama.</p>
<p> I jednom i drugom prijedlogu do sada su se otvoreno protivile vlasti u Republici Srpskoj.</p>
<p> Konvertibilnost bosanskohercegovačke marke svakako je najvažnije postignuće Centralne banke BiH koja u svakom trenutku osigurava i njenu stabilnost na deviznim burzama i ujedno održava inflaciju na nultoj razini.</p>
<p> Guverner Centralne banke BiH oštro se protivi zagovarateljima teorije kako određena razina inflacije - ako bi se držala pod nadzorom - može povećati konkurentnost domaće proizvodnje na inozemnim tržištima.</p>
<p> Jedan od njih je i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Dragoljub Stojanov naglašava kako monetarna stabilnost u određenom trenutku veoma lako može postati preprekom izvozu. Takva situacija mogla bi posebice biti izražena kada jednog dana Bosna i Hercegovina postane članicom Europske unije, a euro bude domaća valuta.</p>
<p> »Iskustva Argentine, Hong Konga, Estonije, Litve i nekih drugih zemalja pokazuju da valutni odbor u tranzicijskim zemljama nije idealno rješenje«, upozorava Stojanov.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Britanske dionice najniže u zadnjih pet godina </p>
<p>ZAGREB, 4 srpnja</p>
<p> – Tržište u Cityju i dalje je nervozno pošto je indeks vodećih stotinu britanskih kompanija – FTSE 100, u srijedu zabilježio najnižu razinu od travnja 1997., dakle od vremena neposredno prije dolaska laburista na vlast. Samo u srijedu s londonske burze izbrisano je gotovo 40 milijardi funti vrijednosti, a FTSE je u tom jednom jedinom danu pao za 3,4 posto. Istodobno je bio 6 posto niži nego tjedan dana ranije te čak za trećinu niži u odnosu na vrhunac u 1997. </p>
<p>Premda je u četvrtak zabilježen blagi oporavak, financijsko tržište na Otoku još je uznemireno. </p>
<p>U četvrtak prije podne FTSE je porastao oko jedan posto te je njegova vrijednost iznosila 4443 boda. Do toga je došlo nakon što je prethodnog dana zabilježen stanovit oporavak na Wall Streetu. No u Britaniji su svi još pod dojmom burzovnog pada u srijedu, koji je nadmašio i gubitke pretrpljene na londonskoj burzi nakon terorističkog udara na SAD 11.rujna prošle godine. </p>
<p>Nervozu i paničnu prodaju dionica djelimice je izazvala bojazan kako možda i određene britanske kompanije vode »kreativno knjigovodstvo« u kojem se preuveličavaju poslovni rezultati i profiti, kakvo je nedavno zabilježeno u američkim tvrtkama WorldCom i Xerox te prije toga u Enronu. Financial Times citira u srijedu neimenovanog dilera iz Deutsche Bank koji je izjavio: »Polako, ali uporno vidimo kako se gubi povjerenje u objavljene račune pojedinih kompanija.« </p>
<p>No knjigovodstveno-revizorske mešetarije nisu jedini krivac za trenutačnu nervozu na tržištima kapitala. Ona je, u blažem obliku, prisutna još otkako je početkom 2000. jenjao golemi entuzijazam financijskog tržišta vezan za telekomunikacijski, internet i medijskih sektor. Napuhane vrijednosti mnogih mladih kompanija vezanih za modernu tehnologiju naglo su splasnule, a s njima i vjera ulagača u osnovne postulate »nove ekonomije«. No globalna privreda dalje je cvala u svom klasičnom, »starom« segmentu, dok i ovaj nije lani počeo usporavati. </p>
<p>Važan razlog za to bio je dugo najavljivani kraj višegodišnjeg američkog procvata. U zadnje doba posustaje i britanska privreda, koja se do sada dičila robusnim zdravljem. To je neugodna novost za britanskog premijera Tonyja Blaira, koji je još nedavno izjavljivao da su, unatoč padovima vrijednosti na burzama, indeksi i dalje »drastično viši negoli prije pet godina«. Danas to više nije slučaj. </p>
<p>Unatoč blagom oporavku u četvrtak nitko više u Britaniji ne priča o »novoj paradigmi«, odnosno o tome kako je zahvaljujući tehnološkom napretku i rastu produktivnosti tobože moguće da vrijednost dionica stalno samo raste, bez korektivnih padova. Britanski analitičari sve više govore o »medvjeđem«, dakle tromom i uspavanom financijskom tržištu. </p>
<p>Usprkos zadnjim padovima, vrijednosti dionica morale bi kliznuti još mnogo niže da dosegnu rekordno nisku razinu zadnjeg velikog »medvjeđeg« tržišta sedamdesetih godina. Tom su prilikom dionice izgubile gotovo 70 posto vrijednosti u odnosu na raniji vrhunac te je za oporavak trebalo tri i pol godine. </p>
<p>Premda je FTSE 100 trenutačno 35 posto niži od svog plafona, nije isključeno da će taj indeks još padati. Dio ulagača, naime, misli da su dionice mnogih britanskih kompanija još precijenjene. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>VTV će se 1. listopada pripojiti Zagrebačkoj burzi</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Nadzorni odbor Zagrebačke burze usvojio je dokument kojeg je u svezi integracije Zagrebačke burze i Varaždinskog tržišta vrijednosnica izradila Radna grupa za integraciju tržišta vrijednosnih papira, a u kojem se udruživanje VTV-a i Zagrebačke burze ocjenjuje opravdanim.</p>
<p>Kao najbolji model udruživanja utvrđen je model pripajanja s dokapitalizacijom i to na način da se Zagrebačkoj burzi pripoji Varaždinsko tržište vrijednosnica novom emisijom dionica.</p>
<p>NO Zagrebačke burze prihvatio je preporuku Radne grupe da se prihvati omjer zamjene dionica kojeg predloži revizor pripajanja na temelju provedenog postupka procjene vrijednosti oba društva, dakle Burze i VTV-a, po statičkoj metodi.</p>
<p>Kako bi se izjednačio broj dionica kojega će posjedovati pojedini dioničari, dioničari koji su samo dioničari Varaždinskog tržišta vrijednosnica ili samo dioničari Zagrebačke burze obavezali bi se da izvrše doplatu u novcu u razumnom roku. Cilj je, dakle, da svaki dioničar ima isti broj dionica.</p>
<p>Nadalje, Nadzorni odbori oba društva dat će naloge svojim upravama za izradu ugovora o pripajanju u skladu s člankom 513. Zakona o trgovačkim društvima, s time da se Zagrebačkoj burzi pripaja Varaždinsko tržište vrijednosnica.</p>
<p>Kao datum pripajanja određen je 1. listopada 2002. godine.</p>
<p>Po preporuci revizora angažirat će se odvjetnik koji će pružiti pravnu pomoć u izradi ugovora o pripajanju i provedbi cijelog postupka pripajanja, a na prvoj Skupštini društva, nakon pripajanja, glasovalo bi se o eventualnoj promjeni imena tvrtke u Hrvatska burza.</p>
<p>Nadzorni odbor Zagrebačke burze odao je priznanje konstruktivnim naporima koje je Radna grupa uložila u razgovore o integraciji organiziranog dijela hrvatskog tržišta vrijednosnih papira.</p>
<p>Zaključeno je da će nadzorni odbor, uprava i stručne službe Zagrebačke burze djelovati na provođenju zaključaka i preporuka Radne grupe za integraciju tržišta vrijednosnih papira koju su činila tri predstavnika Nadzornog odbora Zagrebačke burze – Josip Protega, Nenad Pavletić i Davor Slišković i tri predstavnika Nadzornog odbora Varaždinskog tržišta vrijednosnica – Mićo Jurjević, Draženko Pavlinić i Denis Fudurić. </p>
<p>Inače, Radna grupa je svoje zaključke i preporuke o u svezi integracije Zagrebačke burze i VTV-a usvojila nakon provedenog postupka due dilligencea Burze i VTV-a i izrade sinergijske studije kojom se analiziraju efekti i mogući modaliteti njihove integracije.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tehnološki sektor predvodi oporavak europskih burzovnih indeksa</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 4. srpnja</p>
<p> - Oporavak posljednjih dana oštro korigiranih cijena tehnoloških i medijskih dionica, na čelu s medijskom grupacijom Vivendi Universal, predvodio je u četvrtak rast europskih burzovnih indeksa tijekom trgovanja, nakon oporavka američkih burzi koji se dogodio dan ranije.</p>
<p>U takvom okruženju, danas je Ftse indeks zabilježio rast od 1,46 posto, na 4.456 bodova, dok je DAX indeks frankfurtske burze porastao za čak 2,55 posto, te tako sada iznosi 4.243 bodova.</p>
<p> »Američko je tržište nešto ojačalo. Mislim da tome ne treba pridavati previše važnosti, ali čini se da su se europska tržišta uhvatila za slamku«, jutrošnji je trend na europskim tržištima kapitala ocijenio Robert Kerr, strateg europskih dionica pri Bank of America Securities.</p>
<p> »Dionice se još ni izdaleka nisu spasile. Sumnje u oporavak jednako su duboke, nastavljaju se zabrinutosti oko visine dobiti, tržište je jednako u strahu od novih skandala korporativnog sektora, a geopolitički problemi i dalje su isti«, navodi se u priopćenju ulagačke banke Bear Stearns.</p>
<p> U tehnološkom sektoru, koji je predvodio oporavak na tržištima dionica, ističe se švedski Ericsson s rastom od 9,5 posto.</p>
<p>Finska Nokia ohrabrila je ulagače rastom od 4,2 posto, slijedi francuski Alcatel s 5,8-postotnim rastom, te nizozemski Philips Electronics sa zabilježenim 5,2- postotnim rastom.</p>
<p> Dionice francusko-američke medijske grupacije Vivendi Universala dobile su 10 posto na cijeni nakon imenovanja novog izvršnog direktora i obećanja nove uprave o brzoj akciji rješavanja problema likvidnosti.</p>
<p> Nikkei indeks Tokijske burze danas je zabilježio 1,66-postotni pad, na 10.632 boda, nakon što je jučer po prvi put u preko dva tjedna dan zaključio iznad 10.800 bodova. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>AZ fond počeo informirati članove o stanju na računu</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Oko 30.000 osiguranika AZ fonda od 1. srpnja je zatražilo informaciju o stanju na računu, od čega 15.000 putem internetske stranice fonda. Rečeno je to u četvrtak na susretu predstavnika fonda s novinarima, gdje je predstavljeno na koje sve načine članovi mogu dobiti informacije. Uz internetsku stranicu, to je moguće i preko call-centra u fondu, na broju 062-000-999, te putem SMS-poruka, koje će primiti svi članovi što su se prijavili za takav način komuniciranja ili tu informaciju posebno zatraže.</p>
<p>Predsjednik Uprave AZ fonda Boris Galić naglasio je kako su osnivači toga fonda spremni i za početak poslovanja u dobrovoljnom sustavu mirovinske štednje. No, pravi zamah trećeg stupa dogodit će se tek najesen, ocijenio je te dodao kako vjeruje da će tome posebno pridonijeti najavljena izmjena poreznih propisa, odnosno najava da će poslodavci koji plaćaju doprinose za svoje radnike imati pravo na poreznu olakšicu. M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Volkswagen želi obnoviti proizvodnju u Sarajevu </p>
<p>SARAJEVO, 4. srpnja</p>
<p> – Njemački automobilski koncern Volkswagen planira pokrenuti serijsku proizvodnju vozila tipa Golf u pogonima u Sarajevu odakle bi se ubuduće opskrbljivalo cijelo područje jugoistočne Europe. </p>
<p>Pokretanje serijske proizvodnje kao i dijelova za Golfove u Sarajevu ovisit će o rezultatima u probnom razdoblju.</p>
<p>Prvi primjerak Golfa IV montiran je u Volkswagenovoj tvornici u Sarajevu u utorak, nakon desetogodišnjeg prekida. Zbog specifičnih uvjeta u BiH, koji su posljedica rata, ali i neuređenih ekonomskih odnosa te visokih troškova proizvodnje, sarajevski Golf još uvijek je nešto skuplji od originalnog njemačkog, no ukupna cijena za kupce u BiH, zahvaljujući carinskim i poreznim olakšicama, ipak je 13 posto niža u odnosu na dosadašnju. Osnovni model Golfa IV s motorom 1,4 sklopljen u pogonima Volkswagena u Sarajevu do registracije dostiže 25.200 konvertibilnih maraka (1 euro = 1,955 KM). Model TDI »na cesti« stoji nešto više od 32.000 maraka.</p>
<p>Uz Golfove, iz sarajevskih će pogona godišnje izlaziti i oko 3000 Škodinih Fabia i Octavia. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Račanova ostavka - već danas</p>
<p>Ostavka premijera, koja znači i pad Vlade, bit će vrlo kratka i bez obrazloženja, jer ono nije formalno potrebno/ Račan će ostavku će obrazložiti u obraćanju naciji putem elektronskih medija koje se očekuje u rano poslijepodne, a to će se obrazloženje temeljiti, najvjerojatnije, na tvrdnji da Hrvatska nije u krizi, odnosno da se radi o rješavanju problema na Ustavom predviđeni način/ Račan očekuje da će predsjednik Mesić novog mandatara imenovati već početkom sljedećeg tjedna </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan obavijestit će članove Vlade o svojoj ostavci u petak na zatvorenoj sjednici Vlade koja će početi u 11 sati. Prije toga, u 9.30 sati, Račan će se sastati i s čelnicima stranaka koalicije, a ostavku će potpisati petnaestak minuta nakon završetka Vladine sjednice. Na toj sjednici Račan će se ministrima zahvaliti na suradnji i od njih zatražiti da odgovorno ispunjavaju svoje dužnosti do razrješenja. Nakon toga, ostavka se upućuje predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, koji o njoj obavještava predsjednika Republike Stjepana Mesića. Iako to po Ustavu nije obvezan, Račanov kabinet će, zbog političke korektnosti, i sâm pismeno obavijestiti Mesića.</p>
<p>Ostavka premijera, koja znači i pad cijele Vlade, bit će vrlo kratka i bez obrazloženja jer ono nije formalno potrebno. Račan će ostavku obrazložiti u obraćanju naciji putem elektronskih medija, koje se očekuje u rano poslijepodne. I to će obrazloženje biti relativno kratko. Temeljit će se, najvjerojatnije, na tvrdnji da Hrvatska nije u krizi, odnosno da se radi o rješavanju problema na Ustavom predviđeni način. Račan, naime, smatra da bi se o ozbiljnoj krizi vlasti moglo govoriti tek ako bi se moralo raspisati prijevremene izbore. </p>
<p>Budući da od trenutka podnošenja premijerove ostavke do izglasavanja povjerenja novoj vladi po Ustavu može proći najviše 30 dana, Račan očekuje da će predsjednik Mesić novog mandatara imenovati vrlo brzo, već početkom sljedećeg tjedna. S obzirom na činjenicu da je Račan čelnik najjače parlamentarne stranke - SDP ima 45 od 151 zastupnika u Saboru - nema sumnje da će Račan biti mandatar za sastav nove vlade. </p>
<p>Bilo koja kombinacija s manjinskom vladom za Račana je neprihvatljiva. On želi vladu koja će imati jasnu, dogovorenu većinsku podršku u Saboru, a ne vladu koja će se natezati oko izglasavanja svakog prijedloga koji pošalje u Sabor. To znači da Račan želi vladu koja će u svakom trenutku moći računati s najmanje 76 glasova. Toliki broj glasova potreban je za samo nekoliko zakona o kojima bi, po prijedlogu nove koalicijske vlade (koja nije formirana nakon izbora) mogao raspravljati Sabor. Radi se o izbornom zakonu, državnom proračunu te zakonu o vladi. Za sve ostale odluke koje bi se trebale donositi u sljedećih godinu i pol potrebna je obična većina, odnosno glasovi više od polovice zastupnika nazočnih na sjednici koja ima kvorum. To se ne odnosi samo na Ustavni zakon o pravima manjina, koji je dosadašnja vlada predvidjela donijeti za svog mandata, ali ni koalicija pet stranaka nije imala potreban 101 glas za njegovo izglasavanje, a širi konsenzus nije se mogao postići iako je Račan o tome razgovarao i s čelnicima oporbe - predsjednicima HDZ-a Ivom Sanaderom i HSP-a Antom Đapićem.</p>
<p>Račan bi želio formiranje nove vlade iskoristiti i za uspostavu manje vlade, za što je potrebno donijeti novi zakon o vladi, ali i neke druge zakone, na primjer, zakon o ustrojstvu i djelokrugu rada ministarstava i državnih upravnih organizacija. No, čini se da na tome neće inzistirati, pa će model rada nove vlade uvelike ovisiti i o novim koalicijskim partnerima. Osim što je sasvim jasno da među njima neće biti HSLS-a, sve druge opcije su još otvorene, ali je jasno da za 76 glasova u sabornici nisu dovoljni samo zastupnici SDP-a, HSS-a, HNS-a i LS-a, čak ni s tri glasa PGS-a i SBHS-a, koji su se pridružili Klubu zastupnika HNS-a, i dva glasa zastupnika manjina pridruženih Klubu LS-a.</p>
<p>Iako se još u srijedu ozbiljno računalo s mogućnošću da eventualna nova vlada državu vodi samo do prijevremenih izbora u ranu jesen, Račan je odlučan u namjeri da oformi vladu koja će izdržati još oko godinu i pol. </p>
<p>Ako je uspije formirati, njezine će ciljeve ograničiti na upola manji broj projekata od onih koji su bili objavljeni u povodu dvogodišnjice mandata Vlade. Tada je, podsjećamo, bilo najavljeno ostvarivanje dvadesetak projekata.</p>
<p> Među onima koji će sigurno ostati je, naravno, proračun za sljedeću godinu, o kojem bi Sabor trebao raspravljati u rujnu, ali i sređivanje ovogodišnjih proboja nekih stavki. Račan želi okončati i sanaciju brodogradilišta, a po strani ne smije ostati ni suradnja s Haagom, kao ni reforma pravosuđa. </p>
<p>Uspije li Račanu formirati novu vladu, već bi ovo ljeto na sjednicama mogli biti predstavljene i u Sabor poslane izmjene nekih zakona, primjerice Kaznenog zakona. Račanu je, naime, stalo da naciji pokaže kako će nova koalicija i vlada biti učinkovitija od one u kojoj je sudjelovao HSLS. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Svjedokinja Skula se ničeg ne sjeća </p>
<p>RIJEKA, 4. srpnja</p>
<p> - Budući da se ranije nije odazvala na sudski poziv za svjedočenje u »slučaju Gospić«, Fatimu Skulu iz Gračaca u četvrtak je pred Sudsko vijeće Županijskog suda u Rijeci privela policija.</p>
<p>Očekivalo se da će ona razjasniti neka zbivanja u Gospiću potkraj 1991., ali je na gotovo sva pitanja odgovarala: »Ništa ne znam i ničeg se ne sjećam«. Do 1989. Skula je živjela u BiH, rat ju je zatekao u Gospiću, gdje je najprije bila u postrojbi Paje Šimića, potom je kuhala kavu u gospićkom kriznom štabu kad je zapovjednik bio Ante Karić, a na kraju je dospjela u vod Milana Levara. »Ne znam što je Levarov vod radio, ali imali su prislušne uređaje i uređaje za vezu. Sjećam se da je Levara i prije rata zanimao eksploziv, koji je sam 'kuhao', a jednom mu je i eksplodirao, što sam čula, jer sam blizu stanovala«, kazala je. Skula je rekla da je kod Tihomira Oreškovića u Krizni štab navraćala po namirnice, a da je potom »navikla dolaziti«. Naglasila je da sada ima psihičkih poteškoća, da je muče noćne more, ali da sve to nema veze sa zbivanjima u Gospiću. </p>
<p>»Nikoga se ne sjećam, a ne sjećam se ni da mi je netko rekao da kažem za novine da je Gojko Šušak dolazio u Gospić zbog maloljetnica«, kazala je svjedokinja. D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ženama i muškarcima ista dobna granica za mirovinu?</p>
<p>Ako se u međuvremenu ne aktivira i prijedlog da se dobna granica za umirovljenje i za žene i za muškarce povisi na 67 ili 68 godina, to bi značilo da će od 2018. i žene i muškarci u mirovinu sa 65 godina / Jedan od razloga za to činjenica je da žene zbog kraćeg radnog vijeka u pravilu imaju niže mirovine od muškaraca na istom radnome mjestu i s istom plaćom</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Nakon prijelaznog razdoblja tijekom kojeg se dobna granica za odlazak u mirovinu povećava na 60 godina za žene i 65 za muškarce, Hrvatska bi se mogla suočiti s prijedlogom za izjednačavanje žena i muškaraca u tom smislu. Naime, u Strategiji razvoja mirovinskog i socijalnog osiguranja ističe se, među ostalim, potreba da se muški i ženski osiguranici u tome izjednače, posebno nakon uvođenja drugog mirovinskog stupa, odnosno sustava kapitalizirane mirovinske štednje. Prema prijedlogu iz Strategije, nakon što 2008. godine prestanu vrijediti prijelazni uvjeti, u idućih bi se 10 godina dob za umirovljenje žena postupno trebala povisiti na 65 godina.</p>
<p>Ako se u međuvremenu ne aktivira i prijedlog da se dobna granica za umirovljenje i za žene i za muškarce povisi na 67 ili 68 godina, to bi značilo da će od 2018. i žene i muškarci u mirovinu sa 65 godina.</p>
<p>Jedan od razloga za to činjenica je da žene zbog kraćeg radnog vijeka u pravilu imaju niže mirovine od muškaraca na istom radnome mjestu i s istom plaćom. Osim što je to pravilo za sustav generacijske solidarnosti, ono će se osjetiti i u drugom mirovinskom stupu budući da visina mirovine u tom sustavu ovisi, prije svega, o duljini uplate doprinosa. Kao drugi razlog za izjednačavanje, stručnjaci ističu činjenicu da žene prosječno žive dulje od muškaraca, što znači da dulje koriste mirovinu. Mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti dulje primaju osiguranice, iako su za nju kraće uplaćivale doprinos.</p>
<p>S obzirom na treći razlog, koji se ističe u Strategiji - potrebu da se i u tom dijelu postigne ravnopravnost spolova - u ženskim se udrugama te u nekim sindikalnim središnjicama zasad čuju i negativni komentari. Naši sugovornici ističu da je Hrvatska, kad je riječ o ravnopravnosti spolova, još tradicionalna zemlja u kojoj su žene još podijeljene između karijere i obitelji, uz vrlo malo muške pomoći i slabu podršku društva. To je, zaključak je nedavno održanog skupa o položaju žena u društvu, jedan od važnijih razloga zbog kojih demografska slika društva poprima oblik obrnute piramide.</p>
<p>Suština zamjerki u vezi s izjednačavanjem muškaraca i žena kad je riječ o dobnoj granici za odlazak u mirovinu uglavnom se svodi na zahtjev da ravnopravnost spolova u tom smislu prati i veća zaštita obitelji, bolja zaštita radnih prava žena-majki, povećanje broja mjesta u predškolskim ustanovama te njihovo otvaranje i za šestomjesečne bebe. Sindikalne organizacije ističu, osim toga, potrebu da barem veće hrvatske tvrtke počnu pratiti svjetske trendove kad je riječ o podršci ženama: predlaže se otvaranje vrtića za djecu u tvrtkama ili fleksibilniji odnos prema radnom vremenu, barem na radnim mjestima na kojima je svejedno hoće li žena posao obaviti od osam do četiri ili možda kasno navečer.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Uskoro će cijelo okruženje sjevernog Jadrana biti dijelom EU-a«</p>
<p>Nakon što je osnovana Zajednica Hrvata u Italiji, koja je brojnija na sjeveroistoku zemlje, posebno na području Trsta, mnogo je lakše održavati veze, osobito kulturne, ali i razmijeniti iskustva što se tiče prava nacionalnih skupina / Na nedavnom susretu u Veneciji s predstavnicima svih etničkih skupina u Italiji (a bili su i predstavnici naše Talijanske unije), talijanski ministar Giovanardi inzistirao je na potrebi izjednačenja zakona zaštite etničkih prava u Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – U Zagrebu, na nedavnom okruglom stolu o talijanskoj nacionalnoj manjini, na kojem se govorilo o stanju i mogućnostima te manjine, govorili su i kulturni pregaoci. Jedan od njih, književnik Claudio Ugussi, govoreći o povijesti talijanske manjine u Istri, najviše pozornosti posvetio je egzodusu poslije Drugog svjetskog rata, čiju je svu tragiku i sam iskusio. </p>
<p>»Proživio sam egzodus vrlo osobno, i to ne samo kao svjedok napuštanja Pule, moga grada, nego i stoga što je brodom koji je povezivao dvije obale otišao veliki dio naše porodice, uključujući i majčine roditelje. Ispraznile su se naše škole, otišli učenici, profesori i mnogi prijatelji; ispraznile su se crkve, a s vjernicima odlazili su i svećenici. No, talijanska zajednica, iako brojem mala, uspjela se ne samo održati na životu nego i očuvati dugu tradiciju i razvijati se na području kulture i umjetnosti«, ističe Ugussi.</p>
<p>• Što su najveći problemi talijanske manjine u Hrvatskoj?</p>
<p>- Mislim da su naši problemi sve sličniji onima drugih etničkih skupina u Europi. Potpuna sloboda razvoja pretpostavlja i ekonomsku nezavisnost, što je donekle utopija. Činjenica da moramo djelovati sa stalnim subvencijama koje nikada nisu dostatne, da ne spominjem pomoć koja nam stiže iz Italije, može nas natjerati da se osjetimo građanima drugog reda i stvoriti komplekse koji se mogu negativno odraziti na sve naše aktivnosti i na našu opstojnost. Postoji i problem jezika koji, kako kažu stručnjaci, osiromašuje nažalost i u našim školama.</p>
<p> • Je li talijanska manjina u Istri opasnost za Hrvatsku? Odnosno, može li i je li talijanska manjina u Hrvatskoj hrvatska, pripada li hrvatskom kulturnom i društvenom kontekstu?</p>
<p>- Prvo pitanje bilo bi za nas umjesnije postaviti obrnuto. No, okrenite ga kako želite, mislim da spor ne ulazi u naše težnje (niti je ikada ulazio), pa se nadam da ne ulazi ni u pravni poredak Republike Hrvatske. Problemi su druge naravi, za sve nas. Kad se jednom sredi gospodarsko stanje, mnoge će bojazni postati nepotrebne i anakrone. Nedvojbeno je da smo i dio hrvatskog društvenog konteksta. U kulturnom smislu sve je složenije budući da pripadamo talijanskoj jezičnoj i kulturnoj matrici u kontekstu regionalnog istarskog područja koje je dobrim dijelom dvojezično i koje predstavlja svoje povijesne, kulturne i jezične specifičnosti.</p>
<p> • Jesu li manjine most suradnje među narodima i kulturama ili smetnja?</p>
<p>- Mogu govoriti o našoj zajednici (ali trebalo bi vrijediti i za druge) koja je uvijek pokazivala interes za proširenje odnosa između dviju država i djelovala u tom smjeru. Iz toga svi mogu izvući korist. Posljednjih deset godina bilo je vrlo znakovito za stvaranje veza sa cjelokupnom istarskom dijasporom, iako se kod nekih njezinih službenih predstavnika još mogu sresti otpor i nepovjerenje.</p>
<p> • Koliko se talijanska manjina u Hrvatskoj zalaže i sudjeluje u osvješćivanju hrvatske manjine u Italiji?</p>
<p>- U prošlosti nije bilo stalnih službenih odnosa s Hrvatima koji žive u Italiji, pa i stoga što su nedostajale druge uporišne točke, jer su Hrvati vrlo raspršeni po talijanskom teritoriju, kao etnička skupina moliških Hrvata. Međutim, u posljednje vrijeme, nakon što je osnovana Zajednica Hrvata u Italiji, a koja je brojnija na sjeveroistoku zemlje, posebno na području Trsta, mislim da je mnogo lakše održavati veze, osobito kulturne, ali i razmijeniti iskustva što se tiče prava nacionalnih skupina. Uostalom, na nedavnom susretu održanom u Veneciji s predstavnicima svih etničkih skupina u Italiji (a bili su i predstavnici naše Talijanske unije), ministar Giovanardi inzistirao je na potrebi izjednačenja zakona zaštite etničkih prava u Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj budući da će uskoro cijelo okruženje sjevernog Jadrana postati dijelom Europske unije.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Radioaktivni otpad iz nuklearke u Krškom ujedinio Hrvate i Srbe na Trgovskoj gori</p>
<p>Kad je otpad tako bezopasan, zašto ga ne uskladište u Krškom, a ne u Majdanu? - pita Marko Slavulj iz Gvozdanskog / Mi nemamo ništa, osim šume. Ako nam je žele zagaditi radioaktivnim otpadom, to nećemo dopustiti. Blokirat ćemo ceste. Izaći ćemo i leći na njih, jer druge nam nema, tvrde Gvozdenjani/</p>
<p>Pavlić: Na Banovini smo prikupili više od 15.000 potpisa na peticiji protiv odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, kojom tražimo reviziju postupka odabira lokacije, uz sudjelovanje stručnjaka i javnosti / Petir: Treba vidjeti ima li mogućnosti da Slovenci, uz novčanu naknadu, pohrane radioaktivni otpad na svom području, na mjestu nastanka</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Vijest da je Hrvatski sabor u srijedu ratificirao sporazum sa Slovenijom o nuklearci u Krškom zabrinula je veliki dio stanovnika Banovine, Pounja i graničnog pojasa oko Dvora. Jer, područje Trgovske gore jedina je potencijalna lokacija u Hrvatskoj, predviđena za gradnju odlagališta nuklearnog otpada. Preciznije govoreći, nekadašnja rudarska okna Baščine, Redžepovac i Jankovac, ukopana u utrobu planine, mogla bi postati mjestom odlaganja radioaktivnog otpada iz nuklearke u Krškom. Upravo ta činjenica, da druga lokacije za skladištenje nuklearnog otpada u Hrvatskoj naprosto ne postoji, pritišće stanovnike južnog dijela Banovine poput ljetne žege i nepodnošljivih vrućina kakvih se ovdje ne sjećaju ni najstariji stanovnici.</p>
<p>Kako u zbilji izgleda kad se visoka međudržavna, ali i međustranačka politika spusti na - najnižu razinu? Kako je to kad se ona prelomi preko leđa običnih, malih ljudi? Odgovor na ta pitanja su reporteri potražili na jugoistočnim obroncima Trgovske gore i središtu moguće lokacije skladišta, u kojima se planira pohraniti 18.000 prostornih metara nisko i srednjeradioaktivnog otpada.</p>
<p>Naselje Majdan udaljeno je tek nekoliko kilometara zračne linije od trokuta na Trgovskoj gori, predviđenog zemljovidom u Programu prostornog uređenja RH za odlagalište nuklearnog otpada. Do tog sela, prije Domovinskog rata naseljenog uglavnom mještanima srpske nacionalnosti, a sada gotovo napuštenog, dolazi se cestom koja od Dvora preko Žirovca vodi u Bosanski Novi u BiH. Nakon dvadesetak minuta vožnje asfaltom od Dvora do Gvozdenskog i još toliko zaraslim makadamskim puteljkom, kojim se šumovitim obroncima planine probijaju tek kamioni s trupcima, dolazi se do Majdana. Sela stradalog u ratu, na čiju nekadašnju živopisnost ukazuju samo rijetke čitave stare drvene kuće.</p>
<p>Selo je dobilo ime po istoimenom potoku, a cijelo područje, koje od BiH i susjednog Bužima dijeli nepunih desetak kilometara i tzv. suha međa, bogato je izvorskom vodom, mnogobrojnim bunarima i vodenicama. Gotovo svi njegovi stanovnici napustili su ga za Oluje 1995. godine, a samo rijetki su se vratili. Šezdesetgodišnji Mićo i Jelka Dobrić dvoje su od ukupno troje sadašnjih stanovnika Majdana.</p>
<p>»Jednom smo već, i to ne tako davno, bili žrtve visoke politike. Sada to više ne bismo htjeli. Ako se kod nas na Trgovskoj gori izgradi odlagalište nuklearnog otpada, bolje je da nas i nema«, pomalo rezigniranim glasom i pogledom uprtim u šumovite proplanke prema BiH, govori Mićo Dobrić. Naglašavaju da on i supruga, poput mještana obližnjih sela, oduvijek tu žive od zemlje, šume i vode. Ako nuklearni otpad doista uskladište nekoliko kilometara od njihove kuće, on će, tvrdi Jelka, zagaditi vode i zatrovati šumu. A šuma ih je, kažu, hranila.</p>
<p>Od prodaje šumskog voća, kestena i gljiva osiguravaju kakvu-takvu zaradu, a obilje žira hrani njihove svinje, kojih je prije rata, dodaju sjetno, u selu bilo na stotine...</p>
<p>»Kad je otpad tako bezopasan, zašto ga ne uskladište u Krškom, a ne u Majdanu?« - nadglasava brujanje traktorskog motora Marko Slavulj iz obližnjeg Gvozdanskog, koji se sa sumještanima vraćao s drvima iz šume. »Mi nemamo ništa, osim šume. Ako nam je žele zagaditi radioaktivnim otpadom, to nećemo dopustiti. Blokirat ćemo ceste. Izaći ćemo i leći na njih, jer druge nam nema«, tvrde Gvozdenjani.</p>
<p>Istog je mišljenja i Željko Tepšić iz obližnje Stupnice, a indikativno je da je, zadnje četiri godine, slovenski nuklearni otpad snažno ujedinio tamošnje žitelje - i Hrvate i Srbe. Gvozdansko je jedino selo u podnožju Trgovske gore, gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo. I Hrvati i Srbi žestoko se protive izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada.</p>
<p>»Zašto takav otpad ne pošalju Rusima, koji za skladištenje u Sibiru traže mnogo manje novaca, nego što bi koštala izgradnja odlagališta kod nas«, pita Marko Slavulj, dodvši da bi takvim raspletom bio uništen cijeli kraj. »Uostalom«, nastavlja, »kako će uopće takav teret biti dopremljen iz Krškog na Trgovsku goru, koja uz gotovo neprohodan makadamski puteljak nema druge prometnice? Hoće li se graditi neka nova cesta ili će to ići postojećom preko Siska?« - postavlja novo pitanje i odmah odgovara: »Ako će biti postojeća, onda će se otpad dopremati preko Zagreba. A jeste li vi u Zagrebu svjesni što bi se dogodilo, ako se taj teret prevrne negdje na cesti?«</p>
<p>Slične dvojbe imaju i aktivisti Kostajničke alternativne scene (KAOS). Koordinator KAOS-a, ujedno i ravnatelj Pučkog otvorenog sveučilišta Daniel Pavlić s neskrivenim ponosom naglašava da je dosad na Banovini prikupljeno više od 15.000 potpisa na peticiji protiv odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, kojom se traži i revizija postupka odabira lokacije, uz sudjelovanje stručnjaka i javnosti. Po njegovim riječima, velika većina stanovnika podržava inicijativu, jer razvoj i budućnost cijelog kraja vide u ekološkom turizmu i proizvodnji zdrave hrane. A, nuklearni otpad na Trgovskoj gori ne ide zajedno s takvom vizijom budućnosti.</p>
<p>Taj nevladin aktivist upozorava da su i pojedini ogranci političkih stranaka u Hrvatskoj Kostajnici pokušali sebi pripisati neke rezultate KAOS-ovih akcija, ali to im, kaže Pavlić, nisu dopustili. Problem je, drži Pavlić, u neobaviještenosti lokalnog stanovništva i mnogobrojjnim dezinformacijama koje kolaju Banovinom.</p>
<p>»Upravo smo zato, prije godinu i pol, pokrenuli edukativnu kampanju, kojom smo na javnim tribinama raspravljali o problemu odlaganja nuklearnog otpada. Aktivisti KAOS-a vide problem u Agenciji za posebni otpad (APO), koja, tvrde, tvrdoglavo inzistira na gradnji nuklearnog odlagališta na Trgovskoj gori unatoč tome što nije napravila sve potrebne studije.</p>
<p>»A, realno gledano, Hrvatska nije veliki generator radioaktivnog otpada, pa je samim tim upitna izgradnja cijelog odlagališta«, naglašava Pavlić.</p>
<p>Hrvatska posjeduje saamo 53 prostorna metra radioaktivnog otpada, nastalog u Institutu »Ruđer Bošković« u Zagrebu. Ako se pak krene u gradnju odlagališta na Trgovskoj gori, KAOS najavljuje prosvjede, koje će ostvariti uz pomoć Greenpeaca. »Tijelima ćemo, zajedno s aktivistima Greenpeaca, prepriječiti prilaz gradilištu«, rezolutan je Pavlić.</p>
<p>I HSS-ova saborska zastupnica Marijana Petir protivi se gradnji odlagališta na Trgovskoj gori. Poznata po tome što je sudjelovala u prikupljanju 30.000 potpisa, kojima je omogućeno brisanje Moslavačke gore kao potencijalne lokacije za gradnju odlagališta nuklearnog otpada, ta se zastupnica pita treba li Hrvatskoj uopće odlagalište kapaciteteta tri puta većeg od »proizvodnje« nuklearke u Krškom. Zato je Marijana Petir, potvrdila je to Vjesniku, od Ministarstva zaštite okoliša zatražila reviziju Programa prostornog uređenja RH.</p>
<p>»Treba vidjeti«, naglašava, »ima li mogućnosti da Slovenci, uz novčanu naknadu, pohrane radioaktivni otpad na svom području, na mjestu nastanka. Jer, besmisleno je da se isti otpad pohranjuje na dva mjesta.« </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mediji mogu organizirati nagradne igre</p>
<p>Hrvatski sabor donio zakone o igrama na sreću, o pravnom položaju vjerskih zajednica te o osnivanju Sveučilišta u Zadru/ Kajin: Naknadu treba omogućiti i za 5236 osoba koje žive u Italiji, a koje su dobile ispis iz hrvatskog državljanstva; s obzirom da se zakon ne odnosi i na imovinu oduzetu za vrijeme NDH »legalizira se drakonska nacionalizacija srpske i židovske imovine«/ HBOR zadužen da u roku tri mjeseca izradi plan reprograma kreditnih obveza obiteljskih gospodarstava </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Hrvatski je sabor u četvrtak većinom glasova donio Zakon o priređivanju nagradnih igara i igara na sreću, po kojemu će mediji ubuduće moći priređivati nagradne igre. </p>
<p> Zastupnici su naime prihvatili amandman Kluba HSS-a kojim se medijima dopušta priređivanje igara na sreću, ali uz obvezu uplaćivanja pet posto poreza namijenjenog Hrvatskom crvenom križu.</p>
<p>Unatoč protivljenju Vlade, Sabor je prihvatio i amandman po kojemu će priređivači klađenja ubuduće, umjesto predviđenih 25 posto osnovice, koju čini razlika između uplata i isplaćenih dobitaka, plaćati mjesečnu naknadu za koncesiju u iznosu od pet posto ukupnih uplata. Zakonom se zabranjuje i tzv. političko klađenje, pa se tako neće moći zaraditi novac klađenjem na rezultate. Precizira se i da se ne može kladiti na rezultate predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora. </p>
<p> Sabor je izglasao i Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, koji uz definiciju vjerske zajednice, propisuje i uvjete osnivanja i mehanizme zaštite od mogućih zloporaba. Njime se naime propisuje da se kao vjerska zajednica može registrirati udruga građana koja djeluje najmanje pet godina i ima najmanje 50 osnivača. </p>
<p>Izglasavajući brojne amandmane, zastupnici su odbacili amandman Kluba HNS/ PGS/ SBHS da se iz zakona briše obveza predškolskim ustanovama da, na zahtjev roditelja, organiziraju vjeronauk u dječjim vrtićima, kao i amandman SDP-a da se vjeronauk u vrtićima organizira kao predsat. Predsjednica Kluba Vesna Pusić ocijenila je da bi takvo rješenje, ostane li u zakonu, otvorilo prostor za segregaciju u vrtićima. </p>
<p>Zastupnici su zaključkom obvezali Vladu da u roku 60 dana donese provedbene akte za uvođenje nastave vjeronauka u javne predškolske ustanove. </p>
<p>Donesen je i Zakon o osnivanju Sveučilišta u Zadru te prihvaćene izmjene Zakona o poljoprivredi. </p>
<p>U drugo čitanje zastupnici su uputili prijedlog izmjena Zakona o sudskim pristojbama, Prijedlog zakona o financijskim prekršajima, te prihvatili financijsko izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za lanjsku godinu. Sabor je HBOR zadužio da u roku tri mjeseca izradi plan reprograma kreditnih obveza obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. </p>
<p>Zahtjev za povrat podnosi se u roku šest mjeseci</p>
<p>Potkraj jutarnjeg dijela zasjedanja, počela je rasprava o izmjenama i dopunama Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, po hitnom postupku. Pravo na naknadu, po predloženom zakonu, dobile bi i strane fizičke i pravne osobe. Naime, pravo na naknadu za oduzetu imovinu više ne bi imali samo prijašnji vlasnici koji su u trenutku donošenja tog zakona imali hrvatsko državljanstvo, nego i oni koji su ga stekli poslije, pa i stranci, ako je to uređeno međudržavnim ugovorom. </p>
<p>Prošireni krug osoba koje bi dobile pravo na povrat na temelju izmijenjenog zakona mogao bi podnijeti zahtjev za naknadu u roku šest mjeseci od stupanja izmjena na snagu. Hitni postupak za promjenu ovog zakona predložen je jer je 1. srpnja istekao rok za njegovo usklađivanje s odlukom Ustavnog suda iz travnja 1999. Rok za usklađivanje Ustavni sud je nekoliko puta produživao stoga bi izmjene trebale biti prihvaćene do kraja tjedna, a danom donošenja stupile bi na snagu, kako ne bi trebalo tražiti još jedno produženje. </p>
<p>U ime Kluba IDS-a, Damir Kajin se založio za rješavanje problema građana bivšeg Slobodnog teritorija Trsta koji su u vrijeme nacionalizacije formalno bili talijanski državljani. Istaknuvši da se zakon ne odnosi na optante iz Istre koje je talijanska vlada isplatila za oduzetu imovinu, Kajin je spomenuo da se naknada treba omogućiti i za 5236 osoba koje žive u Italiji, a koje su dobile ispis iz hrvatskog državljanstva. Kritizirao je što se zakon ne odnosi i na imovinu oduzetu za vrijeme NDH »čime se legalizira drakonska nacionalizacija srpske i židovske imovine«. </p>
<p> Ljubica Lalić (Klub HSS-a) rekla je da se zakon mora temeljiti na načelu materijalne restitucije te da bi se sva oduzeta imovina trebala vraćati u materijalnom obliku. »Ako to nije moguće, neka se vlasnicima dodijeli zemljište iste veličine i kvalitete u istoj katastarskoj općini. Stanove bi trebalo vratiti vlasnicima, a sadašnje nosioce stanarskog prava zbrinuti programom poticane stanogradnje«, rekla je Lalić. </p>
<p>Marina Matulović-Dropulić je potporu Kluba HDZ-a uvjetovala prihvaćanjem njihovih amandmana. Spomenula je da su strane osobe iz nekih zemalja već obeštećene sporazumima s bivšom Jugoslavijom, dodavši da neke odredbe zakona stvaraju temelje za novu nacionalizaciju imovine lokalne i područne samouprave. </p>
<p>Pred Saborom je prisegnuo novi HDZ-ov zastupnik Ivica Buconić, koji je zamijenio Berislava Šmita, čiji je mandat u mirovanju. </p>
<p>Milan Jelovac/ Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Strugar: Treba mijenjati kriterije upisa u srednje škole!</p>
<p>Ocjena ne smije biti odlučujući kriterij za upis/ Nema valjanih dokaza o korupciji u školstvu; tvrdnje o korupciji pojavljuju se uvijek u vrijeme upisne groznice, kaže ministar prosvjete Vladimir Strugar</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – »Tvrdnje o korupciji u hrvatskom školstvu su bez valjanih dokaza i uvijek se pojavljuju u vrijeme upisne groznice«, poručio je u četvrtak ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar. </p>
<p>Dodao je kako je sasvim sigurno da treba mijenjati kriterije upisa učenika u srednje škole, kako bi njihovo napredovanje i upisi ovisili prije svega o znanju, sposobnostima i interesima učenika.</p>
<p>U koncepciji Promjena odgoja obrazovnog sustava u Hrvatskoj predlaže se osim školskog uspjeha i interno vrednovanje te izrada projektnog zadatka, u cilju profesionalnog usmjeravanja učenika. Prema tome, ocjena ne bi bila jedini i odlučujući kriterij, ističe Strugar. </p>
<p>Iako je najavljeno da će Ministarstvo prosvjete u četvrtak raspolagati podacima o broju pristiglih prijava i učenika upisanih u srednje škole u Hrvatskoj, ti podaci u četvrtak nisu bili dostupni. Podatke je, međutim, za zagrebačke srednje škole, pripremio Gradski ured za obrazovanje.</p>
<p>Prema njihovim podacima, gimnazije, koje raspolažu sa 3036 mjesta, upisalo je 3146 učenika, pa za drugi upisni krug mjesta ima za još 200 kandidata. Slobodnih mjesta ima u desetak gimnazija, a najviše u XII. (56 slobodnih mjesta), XVIII. jezičnoj (28), Gornjogradskoj (25) i IV. jezičnoj (24). Po deset je mjesta ostalo nepopunjeno u XIII. matematičkoj i Gimnaziji Lucijana Vranjanina, te četrdesetak (nastavljači i početnici) u Klasičnoj gimnaziji. </p>
<p>Srednje strukovne škole, koje raspolažu s gotovo 8000 mjesta, uspjele su u prvome krugu upisati oko 6300 učenika, pa im za drugi upisni krug ostaje slobodno 1671 mjesto. Najviše nepopunjenih mjesta ostalo je Graditeljskoj tehničkoj školi, Geodetskoj tehničkoj, Prehrambeno tehnološkoj, Školi za tekstil, kožu i dizajn, Drvodjeljskoj, Elektrostrojarskoj obrtničkoj, Industrijskoj strojarskoj kao i Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi. Mjesta ima i u Školi za montažu instalacija i metalnih konstrukcija te u Školi za primalje. </p>
<p>Umjetničke škole u Zagrebu, prema podacima Gradskog ureda, upisala su 353 učenika, a za drugi upisni krug ostalo je slobodno 111 mjesta. </p>
<p>Privatne je srednje škole, koje raspolažu sa 560 mjesta, upisalo 189 učenika (tri škole nisu dostavile podatke), a za drugi je krug ostalo slobodno oko 250 mjesta. </p>
<p>Vjerske srednje škole – Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica i Nadbiskupska klasična gimnazija, uspjele su upisati 107 učenika (na 210 mjesta). </p>
<p>Unatoč 168 mjesta koja su Centru za odgoj i obrazovanje učenika s posebnim potrebama odobrena odlukom o upisu, Centar je upisao 172 učenika, a kako saznajemo, upisi će se nastaviti i dalje. M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu zasad četiri kandidata za jedno mjesto</p>
<p>Ekonomski fakultet prima 2035 brucoša, a stiglo mu je više od 2600 prijava/ Za studij prava, čija je kvota 1020, prijava je zasad 1365/ Upravni studij na Društvenom veleučilištu još nije popunio kvotu/ Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Medicinskom dvaput više prijavljenih nego li ima mjesta/ Na Agronomskom fakultetu i FSB-u dosad je 250 prijavljenih, a mjesta je 450 odnosno 440</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Iako je petak službeno posljednji dan za predaju prijava za upis na visoke škole, fakultete i akademije Sveučilišta u Zagrebu u prvome upisnom krugu, većina će fakulteta prijave primati i u subotu, odnosno u ponedjeljak. Kako pojašnjavaju na fakultetima, neke srednje škole kasne s izdavanjem dokumenata potrebnih za upis na fakultet, zbog čega su rokovi za predaju prijava produženi da bi se izašlo u susret svim kandidatima. </p>
<p>Iznimka je Ekonomski fakultet koji je zadnje prijave primao u četvrtak. Razlog tomu je klasifikacijski postupak zakazan već za ponedjeljak, u osam sati. Fakultet ove godine prima 2035 brucoša (od toga svega 440 uz potporu Ministarstva znanosti), a primio je više od 2600 prijava. Interes je, ističu na fakultetu, veći nego lani za dvjestotinjak prijavljenih. Za stručni studij na Ekonomskom fakultetu stiglo je 610 prijava. U četvrtak su primali prijave onih kandidata čije škole nisu na vrijeme izdale svjedodžbe, što je fakultet provjeravao u pojedinoj školi. </p>
<p>Sveučilište u Zagrebu ove godine upisuje gotovo 13.000 studenata. Od toga, na teret Ministarstva znanosti (bez plaćanja) studirat će 7075 brucoša, uz plaćanje njih 3396, te 2140 izvanrednih studenata i 319 stranih državljana. Kvote su, tvrde na Sveučilištu, slične lanjskima. </p>
<p>Pravni fakultet, koji prima 1206 studenata (365 bez plaćanja), primio je ukupno 1741 prijavu. Za studij prava, čija je kvota 1020, stiglo je 1365 prijava, a za studij socijalnog radnika (kvota 186) – 376 prijava. Upravni studij na Društvenom veleučilištu, kojemu su stigle 344 prijave, nije popunio kvotu. </p>
<p>Po riječima tajnika fakulteta Stjepana Licea, broj prijava sličan je lanjskom, s time da je značajan pad zainteresiranih kandidata za studij socijalnog rada. </p>
<p>Velik interes učenici su i ove godine pokazali za Filozofski fakultet, koji prvi puta ove godine uvodi jedinstveni klasifikacijski ispit za sve studijske grupe. Fakultet prima 943 studenata (609 bez plaćanja), a umjesto očekivanih 5500 prijava, stiglo im je do četvrtka 3600 prijava. »Očito je da su se kandidati prestrašili!«, komentirali su u referadi. </p>
<p>I referada Fakulteta političkih znanosti ove je godine zatrpana prijavama. Na 400 mogućih mjesta (130 bez plaćanja), stiglo je 900 prijava. Očekuju da bi se broj kandidata za upis, nakon petka i subote, mogao povećati do 1300, što je, primjećuju na FPZ-u, više nego lani. </p>
<p>Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof. dr. Slavko Krajcar zadovoljan je sa zaprimljenih 1308 prijava na mogućih 650 mjesta, no da bi svi učenici stigli predati dokumente koje su škole kasnije izdale, prijave će primati i sljedećeg tjedna, u ponedjeljak i utorak do 20 sati. »Očekujemo da će konačni broj prijava biti za pet posto veći no lani«, kaže Krajcar. </p>
<p>Uvijek prebukirani Medicinski fakultet do četvrtka u podne primio je 520 prijava na mogućih 240 mjesta (190 bez plaćanja), a Veterinarski fakultet, s kvotom od 130 studenata (70 bez plaćanja), primio je 150 prijava. Prodekan za nastavu Veterinarskog fakulteta prof. dr. Josip Kos očekuje najviše 200 prijava, što smatra priličnim padom zainteresiranosti kandidata, s obzirom na nekadašnjih 400 do 600 prijava. Razlog takvom padu vidi u duljini trajanja redovnog studija – pet godina – ali i prosječnoj dužini studiranja na fakultetu, koja iznosi čak devet godina. S druge strane, ističe prodekan, broj stoke u Hrvatskoj je pao, a nema ni velike mogućnosti zaposlenja. </p>
<p>Stoga Veterinarski fakultet planira promjenu nastavnog plana i programa, kojim bi redovni studij trajao šest godina, s time da bi se zadnja godina rezervirala za praktični rad i »čišćenje« preostalih ispita. »Na takve promjene tjera nas i Europska asocijacija veterinarskih fakulteta«, ističe dr. Kos. </p>
<p>Agronomski fakultet, koji će ove godine primiti 450 brucoša (290 bez plaćanja), uspio je sakupiti 250 prijava, što je, komentiraju na fakultetu, slično kao i lani. Prijave će primati još u ponedjeljak.</p>
<p> Manje prijava od mogućih mjesta primio je već tradicionalno Fakultet strojarstva i brodogradnje. Na odobrenu kvotu od 440 mjesta (354 na teret države), stiglo je 250 prijava. </p>
<p>Katolički bogoslovni fakultet, kojemu država pokriva troškove studija za sve kandidate – njih 340 – u četvrtak nije imao podatke o pristiglim prijavama. »Svaki referent vodi brigu o svojom studiju i podaci nisu zbrajani«, kažu na fakultetu, koji studij za teologa organizira u Zagrebu, Rijeci i Đakovu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Flego: Sveučilište u Hrvatskoj danas ne postoji</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – »Promicanje obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo na sveučilištu«, tema je seminara koji se od 4. do 6. srpnja održava u Dokumentacijsko-obrazovnom centru za ljudska prava UN-a i Vlade RH u Zagrebu. Seminar se održava u organizaciji Europskog obrazovno-istraživačkog centra za ljudska prava i demokraciju iz Graza (kojemu je u sklopu Mreže sveučilišnih centara za ljudska prava u jugoistočnoj Europi pridružen i centar Filozofskog fakulteta u Zagrebu s voditeljicom dr. Vedranom Spajić-Vrkaš), uz potporu austrijskog ministarstva vanjskih poslova i EU-a. Wofgang Benedek je istaknuo važnost uključivanja akademske zajednice i sveučilišnih centara u edukaciju o ljudskim pravima i demokraciji, ne samo među studentima već i građanstvom.</p>
<p>Prema riječima Nevena Budaka akademski sustav je pravo mjesto za djelovanje takvog centra, koji će usko surađivati s Vladinim uredom za ljudska prava. »Trećina sredstava kojima Austrija pomaže Hrvatskoj odnose se upravo na razvijanje demokracije i ljudskih prava, ponajprije na području povratka izbjeglica za što je nedavno odobreno novih 500.000 eura«, rekao je Hans Knitel, austrijski ambasador u Hrvatskoj. »Danas je sasvim legitimno govoriti o agoniji autonomije sveučilišta u Hrvatskoj. Ono danas ne postoji, svedeno je na dobrovoljnu udrugu visokoškolskih ustanova«, istaknuo je Gvozden Flego. »U Hrvatskoj je na djelu partikularizam zbog kojeg se svađamo i glođemo, a ne okrupnjavanje i integracija u obrazovnim i znanstvenim procesima koji se događaju u Europi. Neracionalnost i vrlo mala izdvajanja za obrazovanje i znanost razlog su što Hrvatska još nije ni dotakla niz područja kojima se znanstvenici u Europi bave. Hrvatska se bori da dostigne izdvajanja za znanost od 3, 5 posto BDP-a, a razvijene europske zemlje izdvajaju i više nego dvostruko«, istaknuo je Flego.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Ustavni zakon o manjinama ne smije se držati u tajnosti«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »U Hrvatskoj ne postoji političko partnerstvo s nacionalnim manjinama, partnerstvo postoji tek na razini civilnog sektora, između nevladinih i manjinskih organizacija«, istaknuo je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, u četvrtak u Zagrebu na okruglom stolu »Nacionalne manjine u Hrvatskoj - teorija i praksa«. On je pitao zašto se nacrt ustavnog zakona o nacionalnim manjinama tretira kao tajna i zašto je nedostupan svima, osim onima koji ga rade. »To je nedemokratski postupak izrade zakona i očito je da postoji bojazan da bi javna rasprava mogla uznemiriti javnost«, ustvrdio je Pupovac. Zaključio je da u Hrvatskoj postoji spremnost preuzimanja međnarodnih obveza, ali nema spremnosti da manjine postanu dio političke kulture.</p>
<p>»Nema razumnog argumnta zbog kojeg bi se nacrt zakona držao u tajnosti«, naglasio je Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP). Rekao je da u Hrvatskoj postoji duboka netolerancija prema pripadnicma različitih vjera i narodnosti, što nije čudno s obzirom na istupe javnih osoba u prošlih 12 godina. Govoreći o pripadanju nacionalnoj manjini kao pravu izbora, Ivan Šiber s Fakulteta političkih znanosti naglasio je da manji broj Srba na popisu stanovništva znači i to da velik broj Srba bježi od tog opredjeljenja, jer se sve manje skupine homogeniziraju s većinskom. Povećanje broja Albanaca i Roma obrazložio je time da su oni fizički prepoznatljive skupina, što im onemogućuje asimilaciju i drukčije izjašnjavanje.</p>
<p>Govoreći o domaćim propisima i međunarodnim instrumentima za zaštitu prava manjina, Dubravka Mišković-Prodanović iz GOLJP-a je kazala da u Hrvatskoj nedostaju antidiskriminacijski zakoni za nacionalne manjine. Milan Ivanović iz osiječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava rekao je da ulazak u europske integracije daje šansu manjinama da kvalitetnije ostvare svoja prava. »Novi ustavni zakon o nacionalnim manjinama ne bi trebao ograničiti njihova već stečena prava«, kazala je Katarina Grbeša iz OESS-a. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Borba protiv terorizma i kriminala najpreča zadaća</p>
<p>Ostojić: MUP RH još nije dobio od Interpola podatke o izručenju Ivana Bakovića i Dražena Gadže, uhićenih u BiH. O Klici, konkretno, nije bilo riječi, ali on pripada kriminalnim skupinama o kojima smo razgovarali / Lukač je naglasio važnost suradnje RH i BiH u borbi protiv terorizma i stvaranja normativno-pravne osnove za što učinkovitiju borbu protiv kriminala</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Na sastanku predstavnika ravnateljstava policija RH i BiH, u četvrtak u Zagrebu, razgovaralo se o operacionalizaciji Ugovora između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji u borbi protiv teroroizma, krijumčarenja i zloporabe droga te protiv organiziranog kriminala, potpisanog 17. lipnja u Sarajevu.</p>
<p>Nakon razgovora, ravnatelj policije MUP-a RH Ranko Ostojić rekao je da je prioritet razmjena informacija dviju policija u borbi protiv kriminala. »Predložen je i operativni plan o kojem će se očitovati Ravnateljstvo policije radi boljeg zajedničkog djelovanja i bržeg ostvarenja tog ugovora«, rekao je Ostojić. U ime izaslanstva policije BiH, Dragan Lukač je naglasio važnost suradnje u borbi protiv terorizma i stvaranja normativno-pravne osnove za što učinkovitiju borbu protiv kriminala.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje novnara o uhićenju dvojice hrvatskih državljana u BiH, za kojima je raspisana međunarodna tjeralica (Ivana Bakovića i Dražena Gadže), Ostojić je rekao da MUP RH još nije dobio od Interpola podataka o njihovu izručenju. Lukač je dodao da su te osobe uhićene i da se nalaze u ekstradicijskom pritvoru u Mostaru, a odluku o njihovu izručenju donijet će nadležni pravosudni organi. Rekao je da oba uhićenika imaju dvojno državljanstvo, RH i BiH. Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na Marka Nikolića (koji je u bijegu i sudi mu se u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu, optuženog za organiziranje ubojstva Vjeke Sliška). Ostojić je rekao da je za njim raspisana međunarodna tjeralica, a policija BiH bi poduzela mjere da se Nikolić nalazi na njihovu području. Bilo je upita i o suradnji u rješavanju kriminalnih slučajeva kao što je bilo ubojstvo Joze Leutara, ministra unutarnjih poslova BiH. Ravnatelj hrvatske policije odgovorio je da je s kolegama iz BiH dogovorena jača suradnja i razmjena svih podataka u vezi s najtežim oblicima kriminla.</p>
<p>Jedno od pitanja odnosilo se i na Vinka Žuljevića Klicu (osumnjičenog za nedavno ubojstvo Veselina Marinova), za kojeg se u medijima nagađalo da je sa svojom kriminalnom skupinom djelovao i na području BiH, Ostojić je odgovorio: »O Klici, konkretno, nije bilo riječi, ali on pripada kriminalnim skupinama o kojima smo razgovarali«.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Tomčić: Sudjelovanje HSS-a u novoj vladi ovisi o mandataru </p>
<p>HSS traži da se pokuša stvoriti nova parlamentarna većina i formira nova vlada, ali da ona i koalicija rade ozbiljnije te da se koncentriraju na rješavanje najvažnijih problema, kazao je predsjednik Sabora i HSS-a/ Odgovarajući na upit pripada li HSS-u mjesto zamjenika, Tomčić je kazao da to ovisi o koncepciji buduće vlade</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Hoće li HSS sudjelovati u novoj vladi, ovisi o novom mandataru. HSS traži da se, nakon ostavke Vlade i premijera i nakon što predsjednik države imenuje novog mandatara, pokuša stvoriti nova parlamentarna većina i formirati nova vlada, ali da ona i koalicija rade mnogo ozbiljnije nego dosad te da se koncentriraju na rješavanje najvažnijih problema društva«, kazao je predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić u četvrtak nakon što je više od sat vremena razgovarao s premijerom Ivicom Račanom u Banskim dvorima. </p>
<p>»Ni ja ni HSS ne bismo ulazili u igre privremenoga karaktera. Doduše, čovjek se može i prevariti u procjeni«, odgovorio je Tomčić na upit o tome hoće li nova Vlada »plesati samo jedno ljeto«. Ne želeći otkriti o čemu je konkretno razgovarao s Račanom, Tomčić je rekao da je bilo riječi »o nekim tehničkim pitanjima«, kao i o incidentu koji se dogodio u Saboru tijekom rasprave o zakonu o vjerskim zajednicama (sukob Ljube Ćesića Rojsa i Vesne Pusić).</p>
<p>Odgovarajući na pitanje pripada li HSS-u, kao drugoj po snazi stranci u koaliciji nakon izlaska HSLS-a iz nje, mjesto zamjenika premijera, Tomčić je kazao da to ovisi o koncepciji buduće vlade i o budućim dogovorima. »Mjesto zamjenika premijera nije jedino mjesto oko kojeg se tek trebamo dogovoriti«, napomenuo je. </p>
<p>Što se tiče najava mogućeg smanjenja broja ministara i ukidanju potpredsjedničkih mjesta u novoj vladi, Tomčić smatra da bi rasprava o novom zakonu o Vladi samo oduzela koalicijskoj vlasti dragocjeno vrijeme i usporila njezin rad na rješavanju bitnih pitanja.</p>
<p>Je li HSLS glavni krivac za loš rad koalicije u protekle dvije i pol godine, bilo je pitanje novinara na koje je Tomčić odgovorio: »Ne mislim da postoji samo jedan krivac, vjerojatno smo svi pridonijeli generiranju nesporazuma i krize u koaliciji«. »HSS se ne želi vraćati u prošlost i baviti pronalaženjem krivaca. Nova koalicija ne treba raspravljati o uzrocima krize, nego treba ustvrditi da je dosadašnjim funkcioniranjem petorka izgubila vjerodostojnost te da u dosadašnjem sastavu više ne može raditi«, naglasio je Tomčić, opovrgnuvši tvrdnje iz vodstva HSLS-a prema kojima su pojedini čelnici koalicijskih stranaka pridonijeli razbijanju zastupničkoga kluba Budišine stranke. Dodao je da je raskol u Klubu HSLS-a isključivo njihova unutarstranačka stvar. </p>
<p>Inače, do razgovora premijera Račana i šefa HSS-a Tomčića došlo je umjesto očekivanoga sastanka čelnika vladajuće koalicije. Neslužbeno doznajemo da su u HSS-u bili vrlo nezadovoljni najavama u medijima prema kojima će Račan, kao novi mandatar, mjesto zamjenika premijera ponuditi predsjednici HNS-a Vesni Pusić. U HSS-u, čulo se u saborskim kuloarima, smatraju da upravo njima »prirodno« pripada to mjesto, s obzirom na to da bez HSS-ovih glasova nova vlada ne bi uopće mogla dobiti parlamentarnu većinu. </p>
<p>Svoje nezadovoljstvo u četvrtak su u Saboru iznijeli i zastupnici LS-a, potom nacionalnih manjina te neki nezavisni zastupnici koji podržavaju Račanovu vladu. Nezadovoljni su time, kažu, što ih Račan još nije pozvao i izvijestio o tome kakvi su mu planovi. »Premijer Račan, kojem će najvjerojatnije predsjednik Mesić ponuditi i novi mandat za sastavljanje vlade, očito računa na našu bespogovornu podršku u Saboru, a ne nalazi za potrebno pozvati nas i reći nam koji su mu budući koraci«, kazali su u Klubu LS-a. </p>
<p>Prema najavama pojedinih čelnika koalicije, u petak bi se svih pet stranačkih šefova, dakle i Dražen Budiša, trebali okupiti u Banskim dvorima - posljednji put u tom sastavu. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Stegovni postupak protiv Kranjeca</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Držvno sudbeno vijeće (DSV) pokrenulo je u četvrtak stegovni postupak protiv Milana Kranjeca, bivšeg predsjednika i sadašnjeg suca Općinskog suda u Vrbovcu, zbog nanošenja štete ugledu sudačke dužnosti, jer se, rečeno je, neprimjereno ponašao na primopredaji dužnosti novom predsjedniku suda. Naime, Kranjec je odbio predati dužnost Lidiji Jakšić, a primopredaja je obavljena tek nakon uredovanja pravosudne policije. Zahtjev za stegovnu odgovornost podnijela je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović.</p>
<p>DSV je odbio taj zahtjev u dijelu gdje je ministrica teretila Kranjeca za neistinito prikazivanje rada vrbovečkog suda, kojem je bio na čelu. Budući da se Kranjeca teretilo za postupke koje je poduzimao kao predsjednik suda, u DSV-u su zaključili da o njegovoj eventualnoj odgovornosti može odlučivati Ministarstvo pravosuđa, a ne DSV. Za tjedan dana, DSV će odlučiti je li Kranjec stegovno odgovoran za neuredno obavljanje sudačke dužnosti, jer ga ministrica pravosuđa tereti da u prošle dvije godine, u 34 kaznena spisa, od kojih su četiri pala u zastaru, nije poduzeo nikakve procesne radnje. DSV nije Kranjeca suspendirao sa sudačkog mjesta, jer za to, rečeno je, nema razloga.</p>
<p>Kranjec je rekao da se ne osjeća krivim ni za jedno stegovno djelo za koje ga se teretilo, a njegovi su odvjetnici Ivan Surjan i Dražen Bošnjaković tvrdili da nije točno da Kranjec nije htio predati dužnost i ključeve suda, nego je samo tražio sastanak s ministricom pravosuđa radi rješavanja prijepora o primopredaji. Odvjetnici su rekli da je ministričin zahtjev za stegovnu odgovornost neprihvatljiv, jer se Kranjec tereti za poslove koje je obavljao kao predsjednik suda, a ne sudac. Surjan je naveo da je zagrebački Županijski sud zaključio da je Kranjec savjesno i stručno obavljao dužnosti u Vrbovcu, a do manjih propusta došlo je zbog njegovih velikih obveza u sudu.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Invalidi traže da im se vrati pravo na doplatak za njegu </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Predstavnici Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida u četvrtak su pred Hrvatskim saborom izrazili nezadovoljstvo zbog odugovlačenja upućivanja u saborsku proceduru Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja. </p>
<p>U tom prijedlogu najteži ratni invalidi traže da im se vrati pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, bez obzira koriste li uslugu njegovatelja. </p>
<p>Na konferenciji za novinare pred zgradom Sabora, predsjednik Udruge Đuro Glogoški objasnio je da su predlagatelji izmjena Zakona HSLS-ovci Đurđa Adlešić i Želimir Janjić, a prijedlog je podržalo još 36 zastupnika iz svih parlamentarnih stranaka. </p>
<p>»Dogovoreno je bilo da se prijedlog uputi u proceduru po hitnom postupku. No, sada čujemo da ga žele uputiti u prvo čitanje ili na iduću sjednicu u rujnu«, istaknuo je Glogoški. Po njegovim riječima, ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi se rasprava o tome trebala odgađati. Kako je kazao, i sam ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić rekao je da su potraživanja stopostotnih HRVI-a opravdana. </p>
<p>»Premda je Vlada tvrdila da će novi zakon štititi najteže stradalnike, upravo su oni izgubili najviše«, čulo se na konferenciji za novinare ispred Sabora. Po mišljenju stopostotnih HRVI-a, materijalna prava nekima od njih umanjena su za 46 i više posto u odnosu na stari zakon. </p>
<p>Na novinarski upit o koliko se novca točno radi, Glogoški je odgovorio da za naknadu za njegu najtežih invalida godišnje treba oko 19 milijuna kuna. </p>
<p>On je zaključio kako, međutim, od ukupno 475 stopostotnih HRVI-a samo njih 19 danas ostvaruje to pravo. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tonković: »Nadamo se suradnji i sa Splitom«</p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> – »Split je za nas pojam Dalmacije i moderno koncipiranog hrvatstva pa se stoga nadamo uspješnim gospodarskim i kulturnim kontaktima, jer imamo zdravih poduzeća za suradnju na ovom području. Za nas Split ima i važan politički smisao, još od doba Austro-Ugarske«, kazao je u četvrtak Bela Tonković, dopredsjednik Skupštine općine Subotica i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine. </p>
<p>Tonković se susreo sa splitskim dogradonačelnikom Željkom Sikiricom, članom Gradskog poglavarstva zaduženom za prosvjetu i šport Silvestrom Krkom i prvim čovjekom splitskog urbanizma Eduardom Katačićem.</p>
<p>Tonković je istaknuo da vojvođanska hrvatska zajednica već surađuje sa susjednim županijama u Hrvatskoj, ali je iznimno zainteresirana i za suradnju s ostalima, posebno Splitom. »U Dalmaciji imamo i gospodarskih kapaciteta i imovine koju smo gradili u staroj državi«, rekao je Tonković, dodavši da Subotica ima udjela u vlasništvu šibenske luke i turističke bungalove u Biogradu i Pakoštanima.</p>
<p>Komentirajući nedavno izglasavanje zakona o zaštiti manjina u SR Jugoslaviji, donošenje paketa decentralizacijskih zakona i uvođenje hrvatskog jezika kao službenog, Tonković je naglasio da je hrvatska zajednica u Vojvodini na početku tranzicije u bolju budućnost. </p>
<p>»Split zanima status hrvatske manjine u Jugoslaviji kroz odgoj i obrazovanje, jezik, kulturu, medijske istupe i mogućnosti financiranja iz državnog proračuna. Posebno nas zanima Vojvodina u kojoj, od 250.000 Hrvata u Srbiji, živi njih 150.000«, rekao je zamjenik splitskog gradonačelnika Željko Sikirica, ističući da je proces normalizacije između dviju država u pozitivnom porastu. Da bi suradnja urodila konkretnim projektima, Tonković je čelnike Grada Splita pozvao u službeni posjet Subotici. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>»Za krizu sudstva kriva izvršna vlast«</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> – Na zahtjev ministice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović da predloži kako će se riješiti milijunski neriješeni predmeti u sudstvu, Udruga hrvatskih sudaca odgovorila je da je njezino stajalište izložio predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić u svom Konceptu razvoja sudbenog sustava u lipnju. Udruga navodi da je prije godinu i pol dostavila Ministarstvu pravosuđa i saborskom Odboru za pravosuđe opsežan materijal o reformi pravosuđa. Sudačka udruga i dalje tvrdi da je za krizu pravosuđa odgovorna izvršna vlast. B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Vraća li se američki projekt uređenja splitske Gradske luke u život?</p>
<p>Zamoljen da komentira sastanak, gradonačelnik Beroš je rekao da su splitska i američka strana jednako udaljene kao i prije. Ali, dodao je, budući da smo s AFCO-m u kontaktu već tri godine, zaslužuju barem razgovor / Predstavnici američke korporacije istaknuli su, pak, da se bez potpisanog predugovora ne može ići u daljnju proceduru, te izrazili nadu u buduću suradnju sa splitskom stranom / Idućeg tjedna predstavljanje projekta članovima Vlade i Sabora?</p>
<p>SPLIT, 4. srpnja</p>
<p> – Nakon što je splitski gradonačelnik Slobodan Beroš, prije nekoliko dana, izjavio kako američka korporacija AFCO u projektu revitalizacije splitske Gradske luke gubi status mogućeg strateškog partnera i time najavio otvaranje međunarodnoga natječaja, američki potencijalni partneri doputovali su u Split. </p>
<p>O projektu vrijednom pola milijarde dolara u srijedu i četvrtak ponovo se raspravljalo nekoliko sati, a pregovori između gradonačelnika, članova Gradskog poglavarstva i Radne grupe koju predvodi Srđan Kovačić, te američkih predstavnika, nije urodio konkretnim zaključcima. Prezentirani su samo pravni aspekti partnerstva i ideje o budućoj suradnji američke i splitske strane.</p>
<p> Na trenutak se učinilo da bi se projekt Gradska luka polako mogao izdignuti iz pepela raznih političkih igara i eventualno krenuti u realizaciju. Međutim, gradonačelnik Beroš ponovno je iznenadio javnost svojim izjavama. Zamoljen da komentira sastanak, kazao je da su splitska i američka strana jednako udaljene kao i prije. Ali, dodao je, budući da smo s AFCO-m u kontaktu već tri godine, zaslužuju barem razgovor. </p>
<p>Predstavnici američke korporacije istaknuli su, pak, da se bez potpisanog predugovora ne može ići u daljnju proceduru, te izrazili nadu u buduću suradnju sa splitskom stranom.</p>
<p>– Ako razriješimo pravna pitanja oko predugovora o zajedničkom pothvatu, mogli bi ga potpisati krajem srpnja ili početkom kolovoza, istaknuo je Edward Yambrušić, pravni savjetnik AFCO-a. </p>
<p>Međutim, da bi se razgovaralo o početku bilo kakve suradnje ili potpisivanju ugovora, splitska strana prvo treba riješiti Generalni urbanistički plan na temelju kojeg bi se izradile i ostale stručne analize. Nakon toga, projekt bi bio upućen na ocjenu hrvatskim i američkim neovisnim stručnjacima, a tek onda predstavljen hrvatskoj Vladi i ulagačima u Americi. </p>
<p>Ukoliko se strani investitori pismeno očituju o projektu, a hrvatska Vlada pruži jamstva i pristane na participiranje u projektu, moglo bi zaista doći i do potpisivanja joint venture ugovora, što bi vodilo konačnoj realizaciji ispolitiziranog projekta Gradska luka. </p>
<p>Budući da će Generalni urbanistički plan biti realiziran tek krajem godine, eventualno potpisivanje ugovora ne može se očekivati prije početka 2003. godine. Bez obzira na konačni ishod splitsko-američkih pregovora, političke igre i gradonačelnikovu nedosljednost u izjavama, tvorci višemilijunskog projekta revitalizacije splitske Gradske luke, svoj bi plan trebali profesionalizirati što se odnosi na osnivanje dugo najavljivane institucije koja bi se bavila, ne samo Gradskom lukom, nego svim razvojnim projektima Grada. </p>
<p>Saznajemo da je predsjednik RH Stjepan Mesić, utemeljiteljima projekta Gradske luke, ponudio pokroviteljstvo nad predstavljanjem za članove Vlade i Sabora što bi se moglo dogoditi već idućega tjedna.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Pothodnik ispod kolodvora i elektrifikacija pruge kroz Osijek </p>
<p>Sporazumom grada Osijeka i Hrvatskih željeznica predviđa se gradnja pothodnika ispod Željezničkog kolodvora, uređenje Trga Lavoslava Ružičke, rekonstrukcija kolodvorske zgrade, te uređenje pješačkih površina i nadstrešnica / U planu rekonstrukcije i modernizacija željezničke pruge na 5-C koridoru </p>
<p>OSIJEK, 4. srpnja</p>
<p> – Gradnjom pothodnika ispod Željezničkog kolodvora u Osijeku, uređenjem Trga Lavoslava Ružičke ispred kolodvorske zgrade i njezinom rekonstrukcijom, te uređenjem pješačkih površina i nadstrešnica, bit će zaokružena obnovljena gradska cjelina predviđena Sporazumom grada Osijeka i Hrvatskih željeznica potpisanim protekloga ponedjeljka. </p>
<p>Dr. Željko Koški, član Poglavarstva grada Osijeka, kaže da je taj dokument rezultat zajedničkih interesa dviju strana u planu rekonstrukcije i modernizacije željezničke pruge na 5-C koridoru. U sklopu plana je i rekonstrukcija osječkog Željezničkog kolodvora s gradnjom pothodnika do perona. Projekt će koštati oko 1,4 milijuna eura, ali će komercijalni sadržaji u pothodniku smanjiti cijenu za jednu trećinu.</p>
<p>– Pothodnik će, u urbanističkom smislu, povezivati sjeverni i južni dio Osijeka, a mogao bi biti sagrađen za najviše dvije i pol godine, od današnjeg dana, napomenuo je Koški. Naglasio je, da će njime biti spojena područja koja sada razdvaja željeznička pruga. </p>
<p>U modernizaciju željezničke pruge na 5-C koridoru, trebat će uložiti 96,6 milijuna eura, od kojih je 40 milijuna zajam europske Investicijske banke. Za grad Osijek će realizacija projekta značiti bitno povećanje željezničkoga prometa.</p>
<p> Istodobno će se urediti i Trg Lavoslava Ružičke ispred kolodvorske zgrade gdje će se nalaziti ulazak u pothodnik, kao i južni plato, također s ulaskom. Pri tome će se demontirati i ukloniti sadašnji stari pješački most preko pruge. To je neophodno zbog predviđene elektrifikacije željezničke pruge.</p>
<p> Idejno rješenje arhitekta Milenka Musovića, potječe još iz 1991. godine.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>HDZ neće podržati novu Račanovu vladu</p>
<p>Ova vlada past će na rebalansu proračuna, ocijenio je Sanader/ Spekulacije o Vesni Pusić kao novom mandataru Vlade Sanader komentirao dobrim znakom za HDZ </p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Ovo je inat Račana i SDP-a, jer nije bilo razloga da sporazum o Krškom bude ovako donesen«, kazao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Saboru predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader. Sanader i njegova zamjenica Jadranka Kosor istaknuli su da HDZ neće podržati novu Račanovu vladu, bez obzira na to kakva bila, te su oštro demantirali informaciju da će HDZ koalirati sa SDP-om.</p>
<p>Sanader je podsjetio da je sporazum ratificiran nakon isteka roka, 1. srpnja, te da je Sabor donio protuustavnu odluku, jer je donio zaključak prema kojem se ugovor s međunarodnim implikacijama može ratificirati običnom većinom od 39 glasova.</p>
<p>»Ako ova vlada i izdrži mjesec-dva, past će na rebalansu proračuna«, ocijenio je Sanader. HDZ smatra kako bi bilo normalno da Vlada odradi mandat do kraja. »Ako to ne može, kao što je to slučaj s ovom vladom, jedino rješenje su prijevremeni izbori«, zaključio je.</p>
<p>Osvrćući se na svoj susret s premijerom Račanom, Sanader je kazao da mu je Račan prije mjesec i pol predložio sastanak oko Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te se obvezao da će Vlada taj prijedlog dostaviti HDZ-ovu klubu da bi se vidjelo može li se postići konsenzus. »U demokratskim je zemljama normalno da se sastaju predsjednici stranaka i vlada, te da razgovaraju o važnim nacionalnim pitanjima, ali HDZ i dalje žestoko kritizira ovu vladu u kojoj najveću odgovornost snosi SDP. No odgovornosti nije abolirana ni jedna stranka koja je u koaliciji«, kazao je Sanader, poručivši da je u ovom trenutku SDP-u jedina alternativa HDZ. </p>
<p>Najave IDS-ova povratka u Vladu svjedoče o IDS-ovoj vjerodostojnosti, smatra Sanader. »Ne može biti vjerodostojan onaj tko je otišao iz Vlade, a sad se u nju vraća«, kazao je. Na spekulacije prema kojima bi novi mandatar Vlade mogla biti Vesna Pusić, Sanader je rekao: »Kada bih bio zlurad, onda bih rekao kako je to znak da će HDZ na idućim izborima dobiti veći postotak nego što očekujemo«.</p>
<p>Ističu također da u Hrvatskoj ne postoji prikladna lokacija za smještaj radioaktivnog otpada. »Ugovor je pisan po mjeri lobija iz Hrvatske koji misli zaraditi na zbrinjavanju radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnoga goriva iz nuklearke. No Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja izričito zabranjuje uvoz radioaktivnog materijala u Hrvatsku«, upozoravaju. </p>
<p>HSP će u petak predstaviti zakon o prijenosu vlasti, kojim bi se, kažu, onemogućile manipulacije i revanšizam prilikom promjene vlasti. </p>
<p>HSP je uputio i oštar prosvjed »zbog pritiska na novinara Hrvatske televizije Jozu Kapovića«, kojeg je urednik Informativnog programa Oliver Dražić suspendirao zbog načina na koji je izvještavao iz Sabora.</p>
<p>Ističu također da u Hrvatskoj ne postoji prikladna lokacija za smještaj radioaktivnog otpada. »Ugovor je pisan po mjeri lobija iz Hrvatske koji misli zaraditi na zbrinjavanju radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnoga goriva iz nuklearke. No Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja izričito zabranjuje uvoz radioaktivnog materijala u Hrvatsku«, upozoravaju. </p>
<p>HSP će u petak predstaviti zakon o prijenosu vlasti, kojim bi se, kažu, onemogućile manipulacije i revanšizam prilikom promjene vlasti. </p>
<p>HSP je uputio i oštar prosvjed »zbog pritiska na novinara Hrvatske televizije Jozu Kapovića«, kojeg je urednik Informativnog programa Oliver Dražić suspendirao zbog načina na koji je izvještavao iz Sabora.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Adlešić na čelu frakcije za neutraliziranje radikalnoga krila HSLS-a?</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Čelnici HSLS-a Đurđa Adlešić, Vilim Herman i Joško Kontić neizravno su na konferenciji za novinare u četvrtak u Saboru potvrdili da će u stranci uskoro biti oformljena frakcija. Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, na čelu te frakcije trebala bi biti potpredsjednica stranke Đurđa Adlešić, a cilj joj je neutralizirati utjecaj radikalnoga krila HSLS-a na predsjednika stranke Dražena Budišu.</p>
<p> Pitanje frakcije prvi je pred novinarima pokrenuo potpredsjednik kluba HSLS-ovih zastupnika Vilim Herman, koji je naglasio da je još u vrijeme HSLS-ova izbornog sabora u veljači predlagao da se osnuje frakcija kojom bi se »otvorio prostor za drukčije mišljenje u stranci«. </p>
<p>Đurđa Adlešić nije se decidirano željela izjasniti o tome je li za osnivanje frakcije ili protiv nje, no kazala je da je to »vrijedan prijedlog o kojem treba razgovarati«. </p>
<p>Joško Kontić naglasio je da ne zna hoće li postojanje frakcija dobiti uporište u statutu HSLS-a, te dodao da o tom problemu nije u četvrtak ujutro u Banskim dvorima razgovarao s Draženom Budišom.</p>
<p>Doznajemo da je gradska organizacija zagrebačkog HSLS-a u četvrtak pokrenula postupak za isključenje iz stranke Ive Škrabala, Goranka Fižulića i Zrinke Glovacki Bernardi, zastupnika koji su u srijedu podržali ratifikaciju sporazuma o Krškom. Vilim Herman je na konferenciji za novinare jasno rekao da se protivi takvom postupku, a njemu su se u četvrtak neformalno pridružili i još neki HSLS-ovi zastupnici. Međutim, još nije pokrenut postupak za isključenje iz stranke ministra Joze Radoša i Hrvoja Kraljevića, jer su oni, kako se doznaje, samo izrazili namjeru da podupru novu vladu, ali to još nisu učinili.</p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Račan želi manju vladu</p>
<p>Ivica Račan je u nekoliko navrata posljednjih mjeseci novinarima rekao da mu se najviše sviđa model skandinavskih vlada, koje nemaju potpredsjednike i zamjenike premijera. Račan je posebno sklon modelu švedske vlade u kojoj ministarstva (osim vanjskih poslova, zbog veleposlanstava) imaju najviše četrdesetak zaposlenih, a odluke vlade i parlamenta u praksi provodi niz agencija i institucija.</p>
<p>Svjestan je da je tako nešto u Hrvatskoj danas neostvarivo, no uvjeren je da će Hrvatska prije ili kasnije morati prijeći na model koji je dominantan u Europi. On se temelji na manjem broju ministarstava i manjem broju potpredsjednika vlade, a neke nemaju ni zamjenike premijera, jer ulogu koordinatora rada vlade preuzimaju savjetnici u uredima premijera, koji imaju jake ovlasti. U tako koncipiranom uredu donedavnog mađarskog premijera Viktora Orbana, radilo je čak 300 ljudi, dok je ured češkog premijera Miloša Zemana brojao oko 150 suradnika. Postigne li suglasnost za takav model s koalicijskim partnerima, Saboru će novi zakon o vladi vjerojatno predložiti neki od klubova ili skupina zastupnika. Kako god nova vlada izgledala, jasno je da će Tomčićev HSS, kao nedvojbeno druga stranka po snazi, u njoj igrati mnogo važniju ulogu nego dosad, pa su utemeljene pretpostavke da će, ako bude postojalo, mjesto vicepremijera biti namijenjeno baš njoj, odnosno da će HSS dobiti barem jednog potpredsjednika vlade. </p>
<p>U kuloarima Markova trga doznaje se da bi iz Sabora u Banske dvore zbog toga najvjerojatnije mogao preseliti Luka Trconić, kojeg mnogi smatraju Tomčiću najvjernijim i najbližim suradnikom. S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Pravaši još sumnjaju da će Račan dati ostavku </p>
<p>Sporazum o nuklearci bio je zapravo samo političko prebrojavanje snaga u koaliciji i demonstracija moći i sile, rekao je Anto Đapić/ Nedopustivo je da mandatar za sastav nove vlade bude Vesna Pusić, kaže čelnik HSP-a</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - »Račanova pobjeda nad Budišom skupo će stajati hrvatske građane, a sporazum o nuklearci bio je zapravo samo političko prebrojavanje snaga u koaliciji i demonstracija moći i sile«, rekao je čelnik HSP-a Anto Đapić, u četvrtak na konferenciji za novinare u Saboru.</p>
<p>Đapić smatra i kako je nedopustivo da mandatar za sastav nove vlade bude Vesna Pusić, jer stranka koja ima dva zastupnika u Saboru ne može dobiti premijerku ili zamjenicu premijera.</p>
<p>Pravaši sumnjaju da će premijer Račan doista dati ostavku, jer »kontrolira i velik dio HSLS-a«. Pozvali su stoga premijera da doista podnese ostavku, odnosno da dođe novi mandatar. </p>
<p>Pravaši su istaknuli da je svaka arbitraža za Hrvatsku bolja od onakvog ugovora o Krškom kakav je ratificiran. Upozoravaju da je Hrvatska ratifikacijom pristala na otpis slovenskih dugova zbog neisporuke struje od srpnja 1998. Taj dug, koji s kamatama iznosi oko 250 milijuna dolara, u ovom se ugovoru, naglasili su HSP-ovci, »prebija« sa slovenskim potraživanjima oko 50 milijuna dolara, pa Hrvatska daruje Sloveniji 200 milijuna dolara. </p>
<p>Stoga je Hrvatska, smatraju u HSP-u, još 1998. trebala pokrenuti arbitražu i tražiti od Slovenije isplatu hrvatske polovice investicije u nuklearku, koja iznosi najmanje 700 milijuna dolara. </p>
<p>Ističu također da u Hrvatskoj ne postoji prikladna lokacija za smještaj radioaktivnog otpada. »Ugovor je pisan po mjeri lobija iz Hrvatske koji misli zaraditi na zbrinjavanju radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnoga goriva iz nuklearke. No Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja izričito zabranjuje uvoz radioaktivnog materijala u Hrvatsku«, upozoravaju. </p>
<p>HSP će u petak predstaviti zakon o prijenosu vlasti, kojim bi se, kažu, onemogućile manipulacije i revanšizam prilikom promjene vlasti. </p>
<p>HSP je uputio i oštar prosvjed »zbog pritiska na novinara Hrvatske televizije Jozu Kapovića«, kojeg je urednik Informativnog programa Oliver Dražić suspendirao zbog načina na koji je izvještavao iz Sabora.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Ustav obvezuje Mesića da mandat da Račanu?</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Susret predsjednika Stjepana Mesića s premijerom Ivicom Račanom, nakon što on podnese ostavku, u Predsjednikovu uredu u četvrtak nisu mogli potvrditi. Također službeno nisu potvrdili ni da će Predsjednik, u skladu sa svojim ustavnim ovlastima, novim mandatarom imenovati Ivicu Račana. </p>
<p>Pantovčak se uporno poziva na članak 97. Ustava u kojemu jasno stoji da Predsjednik mandat za sastavljanje vlade povjerava osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika. U tom smislu nema uopće dvojbe da će Mesić mandat povjeriti Račanu, koji je potvrdu većine zastupnika testirao u srijedu prilikom glasovanja o nuklearki Krško.</p>
<p>Predsjednik će, kako doznajemo, na Pantovčaku u petak čekati Račanovu ostavku, a otvorena je i mogućnost njihova susreta odmah nakon toga. No, ostavka i mandat nisu nužno vezani za susret njih dvojice, jer šef države ukazom može Račana proglasiti novim mandatorom bez da se sretnu. M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Ministar Kovač na odlasku progovorio o problemima u Ministarstvu prometa</p>
<p>»Želio sam razrješenje Mije Bezera, koji je primjer sukoba interesa, ali je prevagnula njegova politička pripadnost« SDP-u, kazao Kovač/ Kovač je upozorio da su u povjerenstvo koje dodjeljuje dozvole, imenovani i ljudi koji imaju svoj osobni interes ili interes lobija kojem pripadaju</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veza Mario Kovač, koji kao član HSLS-a nakon tri mjeseca odlazi s ministarskog mjesta zbog promjena u Vladi, u četvrtak je novinarima progovorio o teškoćama na koje je nailazio u svom radu u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. </p>
<p>Upozorio je da je prije tri tjedna predložio razrješenje pomoćnika za cestovni promet Mije Bezera. Vlada mu to nije htjela odobriti, nego je odlučila taj slučaj razriješiti na svom užem kabinetu kao na kadrovskoj komisiji. To je, kaže Kovač, prvi slučaj u mandatu ove vlade da se takva pitanja rješavaju na takav način. </p>
<p>»Bojim se da se takvim načinom brani pomoćnik ministra i to slijedom njegove političke pripadnosti SDP-u. Na smjeni sam inzistirao, jer Bezer predstavlja primjer sukoba interesa«, kazao je Kovač. </p>
<p> Ustvrdio je da je Bezer, do stupanja na dužnost pomoćnika, bio vlasnik tvrtke za obavljanje međunarodnog prijevoza, te da je s položaja pomoćnika mogao utjecati na dodjelu dozvola za međunarodni promet, a time i pogodovati svojoj tvrtki. Ministar Kovač je dalje upozorio na činjenicu da su u povjerenstvo koje dodjeljuje dozvole imenovani i ljudi koji u tome imaju svoj osobni interes ili interes lobija kojem pripadaju. Spomenuo je kao primjer Marijana Banellija iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika što nije jedina udruga prijevoznika u Hrvatskoj. </p>
<p>»Za mene je inkompatibilno da čovjek koji ima neposredni interes za dodjelu dozvola bude jedan od protagonista podjele«, rekao je Kovač, dodavši da se članstvo u povjerenstvu bogato honoriralo mjesečnim naknadama koje su dosizale 8000, a u nekim slučajevima i 11.500 kuna. </p>
<p>»Tako se dogodilo da jedan državni službenik uz svoju plaću dobije naknadu za rad u povjerenstvu od 11.500 kuna. Povezanost Bezer-Banelli vidi se i iz poziva na sastanak Nadzornog odbora udruge Hrvatski cestovni prijevoznici, koji je uslijedio 17. lipnja, dakle dan-dva nakon što je uputio zahtjev za razrješenje pomoćnika, a jedina točka dnevnog reda bila je rasprava o smjeni pomoćnika ministra i poduzimanje mjera«, rekao je Kovač. </p>
<p>Istaknuo je da je Bezer predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskih cesta, poduzeća u državnom vlasništvu, koje spada u nadležnost Ministarstva pomorstva, prometa i veza i koje za ovu godinu ima na raspolaganju 1,8 milijuna kuna. Vlada je donijela srednjoročni program gradnje i održavanja cesta od 2001. do 2004., a ministar Kovač kaže da se ne postupa po tom programu i navodi da je paralelnim kanalima saznao da je u 2002. godini potrošeno oko 166 milijuna kuna na projekte koji nisu u srednjoročnom programu, a isto tako je potrošeno 271 milijuna kuna manje nego li je to predviđeno, za projekte koji su definirani u tom programu. Pomoćnik Bezer trebao je biti produžena ruka ministra u kontroli nad radom HC-a. To je bio još jedan od razloga zbog kojih je trebao biti smijenjen.</p>
<p>Kovač je, kazao je, o tome odlučio progovoriti kako nakon njegova odlaska ne bi došlo do situacije da osobe o kojima je govorio nesmetano nastave raditi svoj posao na dosadašnji način. </p>
<p>»Mislim da hrvatska javnost i porezni obveznici moraju znati kako funkcionira država i na koji način se troše njihovi novci. Čini mu se da je presudna u svemu politička pripadnost pomoćnika Bezera. Vjerojatno bih i da nije uslijedio ovakav rasplet događaja u koaliciji, podnio ostavku na mjesto ministra zbog toga što nije udovoljeno mojem zahtjevu za Bezerovom smjenom«, kazao je Kovač.</p>
<p>Na primjedbu novinara da isticanje ovih problema izgleda kao razračunavanje sa SDP-om, Kovač je odgovorio da je odlučio govoriti zbog svoje savjesti.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Braniteljima besplatne knjige samo ako im primanja ne prelaze 1995 kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. srpnja</p>
<p> - Ministarstvo hrvatskih branitelja obavijestilo je branitelje da mogu početi ostvarivati pravo na besplatne udžbenike za svoju djecu te za svoje osobno školovanje. To pravo, po novom Zakonu o pravima braniteljima, mogu, međutim, koristiti samo ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 1995,60 kuna. Po starom zakonu, branitelji su imali pravo na besplatne knjige bez obzira na primanja.</p>
<p>Pravo na besplatne udžbenike imaju djeca poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih branitelja, ratni vojni invalidi i njihova djeca te djeca umrlih ratnih vojnih invalida od prve do četvrte skupine. </p>
<p>Zahtjevi za korištenjem prava na besplatne udžbenike podnose se nadležnom uredu državne uprave (bivši odjeli hrvatskih branitelja u županijama), prema mjestu prebivališta, i to najkasnije do 1. prosinca.</p>
<p>Korisnicima kojima se utvrdi pravo na besplatne udžbenike u osnovnim i srednjim školama isplatit će se novčana naknada u visini prosječne cijene kompleta obveznih udžbenika. Onima koji imaju pravo na besplatne udžbenike za visoka učilišta, udžbenici će se dodijeliti na korištenje ili će im biti nadoknađen trošak ako su ih kupili.</p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020705].
|
