NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020605].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232933 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.06.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Svakodnevica većine nogometnih navijača: živjeti razočaran</p>
<p>Dio nogometnih zaljubljenika svrstava se u huligane, nasilnike koji tvrde da navijaju za svoj klub, a često drugima onemogućuju mirno uživanje u igri / Većina navijača zapravo ne ide na utakmice. Čak i kada je stadion popunjen do posljednjeg mjesta, sigurno je više navijača izvan stadiona nego na tribinama / Jaka kolektivna identifikacija s klubom ili reprezentacijom omogućuje masovno gledanje nogometa</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Fenomen koji se redovito vezuje uz nogomet su nogometni navijači. Svoj uspjeh i veću popularnost od svih drugih sportova nogomet može zahvaliti činjenici da ni jedan sport nije uspio privući toliko navijača. Ma koliko njihova momčad bila neuspješna ili loše igrala, oni se uvijek vraćaju. Živjeti razočaran svakodnevica je većine nogometnih navijača.</p>
<p>Dio nogometnih zaljubljenika svrstava se u huligane, nasilnike koji tvrde da navijaju za svoj klub, a često drugima onemogućuju mirno uživanje u igri. Poslije tragedije na Heyselu 1985. godine, kada su huligani Liverpoola prouzročili smrt 38 navijača, mahom Juventusa, sociolozi su se ozbiljnije pozabavili tom subkulturnom grupom.</p>
<p>No većina zaljubljenika u nogomet nije nasilna. Desetljećima su stadione punili kibici. Nogomet je bio zabava siromašnih, pa su radnici masovno dolazili na stadione. U Engleskoj, u kojoj se nakon Heysela mnogo radilo s navijačima, danas na utakmice ponovno dolaze obitelji. Često se mogu vidjeti tri generacije jedna do druge. Istina, huligani nisu nestali.</p>
<p>Većina navijača zapravo ne ide na utakmice. Čak i kad je stadion popunjen do posljednjeg mjesta, više je navijača izvan stadiona nego na tribinama. Televizija je omogućila navijačima ugodno navijanje bez ikakva rizika. Pojavila se nova navijačka vrsta - televizijski navijači čiji su zaštitni znakovi pivo i čips. Oni za svoju momčad strepe zajedno s prijateljima u udobnom dnevnom boravku. Ti su navijači marketinški iznimno važni jer će baš oni, a ne oni na stadionu, vidjeti sve reklame upućene televizijskim ljubiteljima nogometa. Nije čudno što se za vrijeme nogometnih utakmica ne reklamiraju knjige ili garažna vrata.</p>
<p>Svjetska prvenstva i druga važna natjecanja izmamljuju mnoge navijače na otvorene prostore. Na velike trgove postavljaju se veliki ekrani da bi tisuće ljudi zajedno mogle gledati utakmicu, veseliti se, tugovati, psovati. Kafići kupuju televizore, pa se čini da nitko ne dolazi u kafić zbog kave nego samo zbog nogometa. Masovno gledanje nogometa omogućuje jaka kolektivna identifikacija s klubom ili reprezentacijom, jer gledati nogomet u jednini nije zanimljivo.</p>
<p>Svjetsko prvenstvo u Japanu i Koreji za navijače u Europi je nezgodno zbog velike vremenske razlike. Utakmice su ujutro, a u 7.30 zaista nije uobičajeno piti pivo i grickati čips. Koreja i Japan su daleko i mnogi si navijači nisu mogli priuštiti odlazak na prvenstvo. Tako su domaćini stvorili još jednu novu navijačku vrstu - volontere. Riječ je o Korejcima i Japancima koji navijaju za reprezentaciju koja ima malo svojih navijača na tribinama. Da bude zanimljivije.</p>
<p>Navijači vrlo emotivno proživljavaju pobjede i poraze. Gradovima je gotovo svejedno vesele li se ili tuguju. Uvijek strada netko ili nešto. </p>
<p>Nogometnim će navijačima život biti manje stresan kad nauče ono što je suvremeni britanski pisac i nogometni fanatik Nick Hornby napisao u svojoj knjizi »Nogometna groznica«: »Bitna lekcija je, ipak, ona koja vas nauči da je nogomet samo igra i da nema potrebe da poludite ako vaša momčad izgubi«. No, Hornby nije napisao, a ni sam još nije otkrio, kako to postići.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Nogomet je mnogima izvor identiteta«</p>
<p>Sociolog Kuvačić je govorio o toploj struji gomile, za razliku od hladne cirkulacije mase. Navijači su u gomili u kojoj baš ta topla struja struji, bez obzira na to što ona može rezultirati lošim i destruktivnim posljedicama, kaže Perasović </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Sociolog dr. Benjamin Perasović s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar jedan je od najboljih poznavatelja navijača kao posebne subkulturne skupine.</p>
<p>• Očekujete li navijačke nerede na Svjetskom prvenstvu?</p>
<p>- Ne veće. Sitnijih će biti, ovisi o tome koje se reprezentacije plasiraju u sljedeći krug i o tome koji će ljudi doći na prvenstvo. Međutim, poznato je da većina mladih koji sami sebe vole nazivati huliganima neće doći, jer im to ne dopušta standard. Put i boravak u Japanu, bez obzira na to što mnogi dolaze iz bogatih europskih zemalja, za njih je preskup.</p>
<p>• Kako objasniti fenomen nogometnog navijanja. Neki su sportovi dinamičniji, često i dramatičniji od nogometa, primjerice košarka.</p>
<p>- Ne privlači ljude samo tip sporta, odnosno igre. Mi imamo iskustva s nekim navijačkim skupinama koje su primarno nogometne, recimo s Bad Blue Boysima koji su nekoliko sezona žešće i češće podržavali Cibonu nego Dinamo. Slično je bilo i s rukometom.</p>
<p>Međutim nogomet ili, kako ga zovu, najvažnija sporedna stvar na svijetu, mnogim je ljudima najvažnija stvar na svijetu i izvor njihova identiteta. Kod nas je to bio slučaj i unutar dominantne kulture, a ne kao u Engleskoj, gdje je bio sport radničke klase. </p>
<p>Ljudi idu na utakmice iz različitih razloga. Neki su naši autori govorili i o različitim tipovima navijača. Jednog su navijača nazvali navijač-navijač (ide zaista radi podrške klubu). Međutim, postoji je i navijač-nasilnik, navijač-politički aktivist, a postoji i navijač iz trenda. Mogu se navesti i druge podjele s obzirom na razdoblja. Navijač nije jednoznačan pojam. Danas postoji i pasivni navijač.</p>
<p>• Spomenuli ste pasivne navijače. Kako objasniti činjenicu da su kod nas kibici gotovo izumrli?</p>
<p>- Mislim da kibici nisu izumrli, njihov broj je smanjen, ali ne znači da će posve nestati. Od klasičnog kibica priča je više pomaknuta prema televizijskom gledatelju, koji bira sve moguće strane utakmice.</p>
<p>• Možda je televizijska sveprisutnost nogometa utjecala na to da mirniji ljudi idu rjeđe na utakmice?</p>
<p>- S jedne je strane to točno, ali to bi značilo da su navijački neredi toliko prisutni da su odbili dio ljudi. Mislim da nisu, dio ljudi voli gledati utakmice doma, baš kao što netko više voli gledati filmove doma, a netko u kinu. Međutim, ima ljudi koji i na utakmicu mogu otići kao da idu u kino. Početkom 80-ih, kad su kod nas neki navijanje pretvorili u stil života, bila je važna ta dinamika i tada su navijači postajali ravnopravan akter onima na terenu.</p>
<p>• Koliko je navijačima važna ta dinamika i međusobni kontakt?</p>
<p>- Sociolog Ivan Kuvačić je govorio o toploj struji gomile, za razliku od hladne cirkulacije mase. U masi su individue atomizirane. Na tržnici ste u masi, ali nemate kontakt s drugima. Navijači su u gomili u kojoj baš ta topla struja struji, bez obzira na to što ona može rezultirati lošim i destruktivnim posljedicama. Činjenica je da u današnjem vremenu masovnog društva, manipulacije medijima i lakše kontrole atomiziranih individua ljudi ponekad tu toplu struju gomile doživljavaju kao zamjenu za zajednicu. Žalosno je što ponekad iz svega toga nastaje energija smrti, a ne života.</p>
<p>• Kako objasniti emotivnu snagu svjetskog nogometnog prvenstva?</p>
<p>- To samo pokazuje kolika je važnost nogometa i do kojeg je stupnja medijskog spektakla doveden. Osim toga, ljudi se preko nogometa identificiraju i lokalno i teritorijalno, a ne treba zanemariti ni veliku ulogu medija i poslovne interese.</p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nijemac bacio ženu kroz prozor, Bugarin zabranio Sirijcima polaganje ispita</p>
<p>Letimičan pogled na događaje sa svjetskih nogometnih prvenstava dokazuje da su navijači sposobni učiniti doista svašta. Osim huliganizma na i oko stadiona nogomet može uzrokovati nesreće i daleko od mjesta gdje se SP održava.</p>
<p>Godine 1982. njemački ugostitelj Horst Wilhelm htio je gledati prvu utakmicu SP u Španjolskoj između Argentine i Belgije. Njegova je supruga htjela gledati film »Za kim zvona zvone«. Sukob je završio bacanjem žene kroz prozor. Preživjela je, a njemački nogometni fanatik završio je u zatvoru. </p>
<p>Izravni tv prijenosi važni su za popularizaciju nogometa. No činjenica da netko u izravnom prijenosu može vidjeti sudačke nepravde ili sportske neuspjehe svoje momčadi može završiti kobno. Čileanac Umberto Plaza umro je u Antofagasti od srčanog udara kad je Caszely promašio jedanaesterac na utakmici Čile - Austrija, na SP-u u Španjolskoj. </p>
<p>Na istom SP-u, autobus pun škotskih navijača kamenovan je u Torremolinosu. Razlog - Falklandski rat. </p>
<p>Vjerojatno najpoznatija žrtva svjetskih prvenstava je kolumbijski nogometaš Andreas Escobar. On je na SP-u 1994. u SAD-u odlučio utakmicu protiv domaćina - autogolom. Kolumbija, koja je računala na visok plasman, tim je porazom ispala. Kad se vratio u Kolumbiju, Escobara je ubio Humberto Muńoz Castro. Vjerojatni razlog su veliki gubici kladioničara prouzročeni ranim ispadanjem Kolumbije.</p>
<p>Naravno, kad momčadi za koju navijamo ne ide kako bismo htjeli, najlakše je reći da su krivi suci. No, i kad je rezultat povoljan sudac može skriviti nečije nevolje. Sirijski sudac Djamal al Sharif nehotice je stvorio velike probleme svojim sunarodnjacima koji su 1994. studirali medicinu u Bugarskoj. </p>
<p>U osmini finala igrali su Bugarska i Meksiko. Bugarska se kvalificirala u četvrtfinale, ali profesor medicinskog fakulteta nije bio zadovoljan suđenjem Sirijca, koji je isključio jednog bugarskog igrača i dosudio jedanaesterac za Meksiko. I sirijskim je studentima zabranio polaganje ispita. Srećom, samo nekoliko dana kasnije Bugarska je pobijedila Njemačku i plasirala se u polufinala, pa su Sirijci mogli polagati ispite. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Huliganski ispadi počeli u 19. stoljeću</p>
<p>Posebna vrsta nogometnih navijača su huligani. Riječ je o navijačima koji izazivaju nerede, tučnjave, prekide utakmica. Ponašaju se nasilno na stadionu i izvan njega. Omiljene mete su protivnički navijači, suci i predstavnici reda i zakona. Huligani su izvorni engleski izvozni proizvod. Bivši britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw (danas ministar vanjskih poslova) izjavio je: »Ponosim se što smo izvezli nogomet u cijeli svijet, ali se sramim zato što smo izvezli nogometni huliganizam«.</p>
<p>Da pojava nije nova svjedoči i podatak da se pojam huligan koristi od 90-ih godina 19. stoljeća. Ispadi na stadionima zabilježeni su i prije toga. Godine 1885. za utakmice Aston Ville i Prestona gostujući su nogometaši napadnuti kamenjem. Napadi na policiju bilježe se od 1896. godine, kad je grupa navijača na povratku s utakmice ubila policijskog narednika, a pozornika ranila. Da huliganizam ne poznaje ni spol niti dob svjedoči utakmica između Preston North Enda i Blackburn Roversa iz 1905. godine. U neredima je sudjelovala i 70-godišnja bakica. </p>
<p>Takvo je ponašanje na nogometnim utakmicama brzo prešlo La Manche. Godine 1908. igrači Manchester Uniteda dobili su batina u Mađarskoj poslije utakmice protiv momčadi čije ime nije zabilježeno. Ulazak na teren i premlaćivanje gostujućih igrača bilježeno je i između dvaju svjetskih ratova. Godine 1931. batina su dobili nogometaši Fürtha na gostovanju kod berlinske Herthe. </p>
<p>Za razvoj huliganizma važna je televizija. U Engleskoj su tv gledatelji mogli premijerno vidjeti divljanje navijača na utakmici Sunderlanda i Tottenhama, koje je započelo nakon izjednačujućeg pogotka Sunderlanda. Guardian je objavio da će to što je viđeno na televiziji ohrabriti i druge navijače. Prognoza se ostvarila, pa je u razdoblju od 1961. do 1968. godine bilježeno 25 navijačkih nereda u sezoni, što je dvostruko više nego 50-ih godina.</p>
<p>Nakon Heysela 1985. policije izmjenjuju obavijesti o nogometnim huliganima. Njima se zabranjuje dolazak na utakmice, a mjere sigurnosti su daleko veće nego prije. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kibici - navijači koji izumiru </p>
<p>Kibici su navijačka grupa koja danas više gotovo i ne postoji. Gledatelji koji su dolazili na utakmice, brinuli se o rezultatu kluba za koji su navijali i nikad nisu stvarali nerede desetljećima su punili stadione. Njihov klub nije ih mogao toliko razočarati da mu se ne bi vratili.</p>
<p>Dolazili su na svaku utakmicu, desetljećima, i sjećali se nekoliko generacija igrača. To je rezultiralo onom nužnom crtom romantike, ali i zlobe. Igrači koji su bili na terenu nisu mogli biti tako dobri kao oni stari, nikad prežaljeni. Ako bi u Maksimiru Snješko Cerin promašio nešto što se teško promašuje, uslijedio bi komentar: »To Mara Wölfl nikad ne bi promašio«. Marko Mlinarić mogao je igrati u životnoj formi, ali u najboljem slučaju igrao je »skoro k'o Lamza prije nego što je pao na glavu u vili Rebar«.</p>
<p>Bili su dio velike klupske obitelji. Za gostovanja obično nisu imali novca, ali za važnu utakmicu u gostima našao bi se netko iz kluba tko bi im platio put i ulaznicu.</p>
<p>Za današnje sigurnosne standarde unosili su nevjerojatne predmete na stadion. Danas se ne smiju unositi ni plastični upaljači, a oni su unosili litru gemišta u staklenoj boci. Sa sobom su nosili i tranzistore, malene radio-prijemnike, jedan od zaštitnih znakova ekonomsko-tehničkog blagostanja. Slušali su radio prijenose s drugih stadiona i odmah znali na kojem je mjestu trenutno njihov klub. Čak i ako bi njihov klub, recimo Dinamo, pobijedio tuzlansku Slobodu, ne znači da je sve bilo po planu. Možda baš u tom kolu Velež ponovno nije pobijedio u Nišu, pa Dinamova pobjeda i ne znači mnogo. To što su nosili tranzistore omogućilo im je da budu važan informativni punkt na stadionu. Javljali bi susjedima promjenu rezultata prije no što bi se službeni spiker uspio dokopati mikrofona.</p>
<p>Danas kibica na domaćim stadionima više gotovo i nema. Skromna kvaliteta domaće lige, ekonomska kriza (kibici nikad nisu bili iz dobrostojećih slojeva), navijački neredi i tučnjave, ali i činjenica da im se danas, kada su domaći igrači u klubovima zadržavaju dok ne pristigne kakva takva ponuda iz inozemstva, teško vezati uz igrače, maknuli su kibice s tribina. I generacije se mijenjaju. Danas, čini se, malo ljudi ima dovoljno upornosti redovito ići na utakmice.</p>
<p>Kibici su nogometne utakmice gledali iz tri razloga: pobjede svoje momčadi, navike i užitka. Danas je nogomet prije svega posao. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Ministar gospodarstva i »ravnoteža ključa«</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Gdje je hrvatski ministar gospodarstva Hrvoje Vojković? Danas (utorak) kada ovo pišemo u Zagrebu, sutra, ako sve bude u redu, bit će na Regionalnom investicijskom forumu u Sarajevu. </p>
<p>Gdje bi za to vrijeme bio njegov prethodnik Goranko Fižulić? S premijerom u SAD-u. Zašto je Vojković ovdje, a ne u Washingtonu? Zato jer ga, kaže, nitko tamo nije zvao. Zvali su ga, kaže, u Kinu, ali jedanaest dana puta previše je za ministra koji još uvijek nema zamjenika i čije ministarstvo radi bez tajnika.</p>
<p>Zašto Vojković nema zamjenika?</p>
<p>Tu sad dolazimo do ključa većine naših problema, od kojih su mnogi veći od gospodarsko-političkog turizma, od kojega silom prilika apstinira Vojković. Ministar, naime, nema zamjenika jer ga on ne može sam postaviti.</p>
<p>Tko imenuje ministrovog zamjenika? Petorka, naravno. Što čekaju? Ništa, ali ne mogu se dogovoriti, kao ni za mjesto Vojkovićevog nasljednika na čelu Fonda za privatizaciju, kao ni za to tko će šefovati tajnim službama, kao ni... Nekadašnji omraženi »republički ključ« očito je zamijenjen novim, »koalicijskim«, pri čemu je stručnost opet ostavljena u zapećku. Ništa novo, ali sama svijest, o za nas izgleda vječnoj činjenici, ne mijenja stvarnost u kojoj je država blokirana na nekoliko kolosijeka.</p>
<p>U vrijeme premijerovog (ipak pretežno političkog) puta po Americi, Vojković će posjetiti Sarajevo, čiju važnost nikako ne smijemo podcijeniti (a tamo, kaže on, Fižulić nije bio nikada), sudjelovat će na skupu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) sljedeći tjedan u Zagrebu, Za dva tjedna putuje u Tursku...</p>
<p>Ministar, znači, radi, ali problem je u tome da ga neki ne vole jer su više voljeli Goranka Fižulića, njegovog prethodnika, čije zasluge, unatoč svim zamjerkama u koje se može ubrojiti i prevelika sklonost gospodarsko-diplomatskom turizmu, također ne smijemo negirati. Fižuliću također nije bilo dopušteno dovršiti posao (CEFTA!) jer ga nisu voljeli oni koji su (unatoč premijerovom otporu) na funkciju doveli Vojkovića...</p>
<p>Uostalom, i jedna posve druga priča, toliko opjevana ( i od svih uporno tražena) revizija privatizacije, kada je krenula dočekana je s, u najmanju ruku, dvojnim emocijama kako u Vladi tako i u Saboru. Zašto? Ne zato jer će se njome nešto otkriti ili riješiti, nego zato jer bi se možda moglo saznati »čijih« je više bilo upetljano. Ravnoteža ključa mogla bi biti narušena.</p>
<p> A svo to vrijeme Hrvatska čeka, čeka, čeka...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Moć nogometa</p>
<p>RENCO POSINKOVIĆ</p>
<p>Svjetsko prvenstvo nije se još ni zahuktalo, a nogomet je pokazao svu svoju moć. Opijum za mase okupirao je zemaljsku kuglu. S izraženim se emocijama gledaju nastupi reprezentacija, a uspjesi ili neuspjesi odražavaju se na raspoloženje nacije. I to na sve slojeve društva.</p>
<p>Tako je njemački kancelar Gerhard Schröder prekinuo zasjedanje svoje stranke SPD-a da bi mogao uživati u pobjedi Njemačke protiv Saudijske Arabije. Predsjednik Senegala, čija je reprezentacija senzacionalno svlada Francusku sa 1-0, prekinuo je državničko putovanje i vratio se u Dakar kad se Senegal plasirao na SP. Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski u utorak je na trenutak zamrznuo svoje državničke obveze i pred tv-ekranom, s navijačkim šalom oko vrata, gledao nastup Poljske na SP-u nakon 16 godina izbivanja s najvećeg nogometnog festivala.</p>
<p>U ponedjeljak su talijanski mediji vrištali: »Stanite - igra Italija«. I Italija se blokirala čekajući prvu pobjedu na SP. Talijanski su mediji dan kasnije na sportskim stranicama objavili izvještaje ne samo iz Japana nego i iz talijanskoga parlamenta, iz Vatikana, s talijanskih trgova i autocesta...</p>
<p>I meksički se predsjednik Vicente Fox pridružio čestitkama nogometašima, u izravnom telefonskom razgovoru s trenerom Javierom Aguirreom, koji je prenosila nacionalna televizija.</p>
<p>Uspjesi nogometaše pretvaraju u bogove, a neuspjesi u krivce za sve što nam se događa. Na našu žalost, Jozićevi izabranici nakon razočaravajućeg poraza protiv Meksika osjećaju svu snagu negativne kritike. Jedina su tema razgovora, a reprezentacija se secira uzduž i poprijeko, od tržnice do sabornice, od kafića do sveučilišta. Ne može se sakriti da su frustrirali svoje navijače i bitno utjecali na njihovo raspoloženje, a vjerojatno i na radni elan nacije.</p>
<p>Rezigniranost i depresija koja je uslijedila nakon hrvatskog poraza vratila nas je četiri godine unazad. Pobjede »vatrenih« punile su optimizmom cijelu Hrvatsku. Ništa tada nije izgledalo nemoguće. Nije naša reprezentacija iznimka. Ni u radosti zbog pobjeda, niti u tuzi zbog poraza. Jer nogomet se od najvažnije sporedne stvari na svijetu prometnuo u najvažniju stvar na svijetu. Barem ovih mjesec dana.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Srednja Europa uopće ne postoji</p>
<p>Samo jedinstvena i udružena Europa može se zajednički obraniti od negativnih posljedica globalizacije - međunarodnog terorizma i organiziranog kriminala. No kako do te jedinstvene Europe doći?</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Koliko se god slovenski mediji bunili da je summit predsjednika srednjoeuropskih zemalja na Bledu organiziran uzalud, da je potrošeno previše novca za nešto što je CNN potpuno ignorirao, bledski je sastanak na vrhu ipak bio zanimljiv i - znakovit. Na kraju sastanka ustanovljeno je, sasvim ispravno, da integracijski put svih europskih zemalja u Europsku uniju i NATO nema alternative.</p>
<p>Takav će zajednički cilj pridonijeti jačanju politički ujedinjene Europe, jer je to jedini način da na globalnom planu bude ozbiljan partner, da ne velimo takmac, ostalim velikim tržištima i političkim silama. Osim toga, samo jedinstvena i udružena Europa može se obraniti od negativnih posljedica globalizacije - međunarodnog terorizma i organiziranog kriminala. No kako do te jedinstvene Europe doći?</p>
<p>Najavljena zajednička izjava ipak je izostala, jer sloge o tekstu nije bilo. Izjavu su na kraju sastavili slovenski predsjednik Milan Kučan i češki Vaclav Havel, utemeljitelj ovih srednjoeuropskih susreta. Veliko srednjoeuropsko jedinstvo puklo je vrlo brzo. Predsjednici Njemačke i Austrije Rau i Klestil nisu se upuštali u velike rasprave, no jasno su dali do znanja kako ne prihvaćaju kritike da se opasno igraju s otvaranjem Pandorine kutije starih problema, koje tek treba riješiti. Radilo se, naime, o Benešovim dekretima. Treba li dakle problem oduzimanja imovine sada izvući na površinu i jednom za svagda riješiti - jer trenutno svađa cijelu srednju Europu - ili ga treba prepustiti zaboravu i potiho ukinuti bez velike pompe, kako bi to htio službeni Bruxelles?</p>
<p>Benešovi dekreti postali su tako, unatoč pozivima na veliku suradnju zbog velikog integracijskog cilja, sredstvom političkog uvjetovanja u pregovorima o ulasku u EU. Na bledski je summit pozvan i balkanski paket zemalja koje imaju niz sličnih problema. Unutar siromašne skupine zemalja, u kojima ekonomija ne igra nikakvu ulogu a politički je establishment osuđen na stalno robovanje vlastitim političkim manipulacijama, leži prava opasnost eskalacije sukoba zbog »tehničkih pitanja«: određivanja granica, pa makar se radilo o dva četvorna kilometra ili zbog povrata privatne imovine.</p>
<p>Stoga međunarodna zajednica snažno pritišće sve u regiji da bi ta pitanja riješili što prije i što bezbolnije. Da se ne bi pojavila nakon 50 godina. No, kakve pouke s Bleda može izvući Hrvatska?</p>
<p>Iako se to u dva dana bledskog skupa stalno pokušavalo izbjeći, nad Bledskim je jezerom lebdjela neumoljiva činjenica - Srednja Europa više ne postoji. Kučan je teška srca priznao da Višegradska skupina više nema smisla. Postoje samo Europska unija, zemlje kandidati, potencijalni kandidati i one koje su od integracijskog procesa još daleko. Hrvatski su politički genijalci uzalud trošili godine i godine u promišljanju kako pozicionirati Hrvatsku. Malo su je zvali srednjoeuropskom, malo mediteranskom, no nikako im nije odgovaralo da se Hrvatsku nazove balkanskom.</p>
<p>Paničan bijeg od balkanskog određenja, međutim, nije donio ništa produktivno, osim nervoze i paranoje, na što nije imuna ni hrvatska koalicijska vlast. Nedavno je britanski ministar za jugoistočnu Europu Denis MacShane rekao da je geografija jedino što država ne može promijeniti. Sve ostalo se može. Zato se Grčka nimalo ne buni kad je nazovu balkanskom zemljom. Grčka jest balkanska zemlja, ali u isto vrijeme i uspješna članica EU-a koja je 2000. godine stekla uvjete da se pridruži monetarnoj uniji.</p>
<p>Hrvatska, dakle, može biti samo dijelom ujedinjene Europe, dijelom integracije u kojoj će postajati bogatija, a u političkom smislu utjecajnija zemlja s vjerodostojnošću, za koju će se znati da je pouzdan i odgovoran partner. Sve to se ne postiže kalkulantskim politikantstvom partitokracije koja nije sposobna ozbiljno stati na rep organiziranom kriminalu i pronaći one koji su godinama krali hrvatskim građanima. Kako će unutar EU-a moći surađivati na suzbijanju mafije, ako to nije sposobna u vlastitom dvorištu?</p>
<p>Držanjem fige u džepu ne može se daleko dogurati. Ako bude tako, zagovaratelji staromodnog suvereniteta bit će zadovoljni, jer će se on zaustaviti na Bregani ili kod Bajakova, a Hrvatska sama, siromašna, kako to diplomati vole kazati, »out in the cold«. Stoga je rečenica izrečena upravo na bledskom skupu iznimno važna - granice ujedinjene Europe sežu do one zemlje koja je spremna prihvatiti i provoditi europske standarde.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Klice donose smrt. Brzu i sigurnu.</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Od svih epidemija, sugeriraju nam diskretno CCN-ove Vijesti dana i HTV-ov Dnevnik, najopasnije su one izazvane klicom. Jer, klice - uvjerismo se po ne znam koji put - donose smrt. Brzu i sigurnu. Kako? Metkom. Ili s više njih. Ali u (samo)obrani inspiriranoj geslom:</p>
<p>»Napad je najbolja obrana!«</p>
<p>Tek kad epidemija ostavi, svako malo, tragične posljedice, počinju se naglo, temeljito i javno iznositi analize kliconoša. I što nalazi govore? Da uzročnici epidemije slobodno, neizolirani, siju strah i zarazu, za što, naravno nije kriv resor ministra Andre Vlahušića već oni Šime Lučina i Ingrid Antičević Marinović. Za razliku od civiliziranih, demokratskih, sigurnih država, u Hrvatskoj se klice štite od zdravih umjesto zdravi od klica. A to, pogledajmo istini u oči, dokazuje da je politika, i to ona najviša, duboko umočena u rečenu epidemiju, koja će već možda sutra pokositi još poneku žrtvu u kakvom kafiću ili na zagrebačkom asfaltu.</p>
<p>I druga, po zdravlje malo manje opsna epidemija uzima svoje žrtve. Pretvorbene. Nakon postupne i totalne pljačke makarskoga »Primorja«, na nepravdu primjereno osjetljivu gospođu Maju Miletu jake snage MUP-a izbacile iz prostorija poduzeća koje je, uz stotine drugih pretvorbenih žrtava, izgradila. A drugi ga ruše. I prije toga temeljito pelješe. Uz blagonaklonost svih državnih organa. Od Sabora, Vlade do sudstva. Nezavisnog. I sve ove godine ti državni organi, od policije do sudstva, nisu mogli spriječiti pljačku, ali zato mogu, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, iz »Primorja« izbaciti Maju Miletu, koja je postala odveć usamljen simbol otpora pljački stoljeća. Show petnaestak policajaca događao se u vrijeme utakmice Hrvatske i Meksika te pred očima turista, koji su, moguće je, pomislili, kako policija hapsi opasnu teroristkinju. Jesmo li im mogli pojasniti tko je Maja Mileta, tko Josip Gucić a tko su hrvatski političari i suci? Teško. Ni nakon tri dana edukacije ništa ne bi shvatili, kao što i mi domaći sve teže shvaćamo gdje to živimo.</p>
<p>Još jedna dobra, trendovska »Latinica«. Iako se Denis Latin - pozvavši u studio meritorne, stručne ljude - pozabavio dijetama, na samom kraju, u vrijeme dok su gosti guštali u bogatoj trpezi, gledatelji su emisiju blago začinili politikom. Hrvate je na prisilnu dijetu - poruka je gledatelja - poslala vlast. Koja - ispada - među rijetkima brine o zdravlju nacije. Naime, istraživanja pokazuju da čak 50 posto Europljana muku muči s viškom kilograma, pa je Račan, kao premijer kojem je stalo do zdravlja nacije, stvar uzeo u svoje ruke. Uz sve te restrikcije, smanjena prava i povećane dadžbine, bit ćemo šlank i bez čajeva i bez mukotrpnih dijeta.</p>
<p>U vrijeme dok je Latin masirao punašne, na OTV-u je Romano Bolković ugostio HTV-ovu glavnu urednicu. Kojim povodom? Jasna Ulaga Valić Prisavljem vlada već više od sto dana, što je idealna prilika za inventuru. Ali umjesto analitičkog razgovora, čulo se bezbroj floskula na koje su gledatelji reagirali normalno. Nezainteresirano. To je, zapravo, najbolji komentar (ne)uspjeha Jasne Ulage Valić o čijih prvih sto dana čitajte u Vjesnikovoj Anteni.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Šok u »Mimari«: debakl prijedloga reforme školstva</p>
<p>Ne dopustiti da se mladi naraštaj jednog naroda razvija u svakom pogledu, a napose u duhovnom-obrazovnom, jest zločin. Mnogi »stručnjaci« koji predlažu reformu to čine i iz neznanja i zbog ambicija bez pokrića, a mnogi od njih i za Judine škude - za šaku tuđih dolara. Ako smo u manje od dvije godine obezvrijedili Hrvatsku geostrateški-geopolitički, ako smo je već obezvrijedili i gospodarski, sad je još treba obezvrijediti i obrazovno. Zašto je nekima to važno? </p>
<p>Međunarodna konferencija o obrazovanju, 24. i 25. svibnja u Zagrebu, trebala je poslužiti domaćim reformatorima na čelu s Ministarstvom prosvjete i športa kao alibi za reformu i dobivanje zelenog svjetla za nju. Ali naši su »reformatori« doživjeli neugodno iznenađenje</p>
<p>MIROSLAV DOREŠIĆ</p>
<p>Želio bih čitateljima, a posebno sadašnjim i budućim roditeljima, pojasniti bit priče o prijedlogu reforme hrvatskog školstva kojim nas već dvije godine pomalo maltretira Ministarstvo prosvjete i športa i njegovi (nazovimo to tako) vanjski suradnici.</p>
<p> O čemu je riječ?</p>
<p>Dvije se tvrdnje ponavljaju iz dana u dan, a odnedavno su se tome pridružili i visoki dužnosnici zakonodavne vlasti, tj. Hrvatskog sabora.</p>
<p>Prvo, u promjene u hrvatskom školstvu moramo ići, jer je to način da se približimo Europi!</p>
<p>Drugo, u Europi postoji trend skraćivanja osnovnog školovanja, a produljenja obveznog školovanja!</p>
<p>A što je to osnovno, a što obvezno školovanje?!</p>
<p>Taj dio priče u svojim nastupima baš i nisu objasnili. Govore samo da će osnovna škola trajati šest godina, a potom niža srednja škola tri godine - što zajedno čini obvezno školovanje od devet godina.</p>
<p>U redu!</p>
<p>Osnovno školovanje, sama riječ kaže, je osnovno i temeljno i u njem je, posve razumljivo, nastavni program isti za sve učenike! To ne znači da u njem nije moguća razlikovnost u nastavi (zbog različitih potreba i mogućnosti djece) i individualni pristup kao bitna odrednica u toj razlikovnosti. Kako to realizirati - to bi mogao biti predmet zanimljivih stručnih rasprava.</p>
<p>Obvezna škola ima i svoj drugi dio, a to je niža srednja škola. Je li u njoj nastava razredna (s jednim učiteljem) ili predmetna (s više predmetnih nastavnika) to je manje bitno, kardinalna je razlika od osnovnog školovanja što se sada uvodi izbornost i to u smislu različitih nastavnih programa (npr. nazvanih A, B, C) različite kakvoće!</p>
<p>Nužna posljedica toga je rana selekcija djece (u dobi od 12 ili 13 godina). To je najveće zlo koje djeci možemo učiniti. Umjesto da djeci pružimo jednake šanse (s obzirom na to da je proces sazrijevanja individualna kategorija) i mogućnost da do maksimuma razviju svoje sposobnosti do petnaeste godine, mi ih već u startu hendikepiramo neutemeljenom izbornošću. </p>
<p>Nema takvog učitelja-nastavnika, nema takvog roditelja, a pogotovo ne toliko svjesnog djeteta koje će u dobi od 12 godina optimalno izabrati. Rano uvedena izbornost, prije petnaeste godine, stoji danas Njemačku loših rezultata u obrazovanju, a kancelar Schröder traži ukidanje tog modela da bi njemačka nacija ubuduće ponovno imala dovoljno obrazovanih stručnjaka.</p>
<p>Ne dopustiti da se mladi naraštaj jednog naroda razvija u svakom pogledu, a napose u duhovnom-obrazovnom, jest zločin. Mnogi »stručnjaci« koji predlažu reformu to čine i iz neznanja i zbog ambicija bez pokrića, a mnogi od njih i za Judine škude - za šaku tuđih dolara.</p>
<p>Ako smo u manje od dvije godine obezvrijedili Hrvatsku geostrateški-geopolitički, ako smo je već obezvrijedili i gospodarski, sad je još treba obezvrijediti i obrazovno. Zašto je to nekima tako važno? Zbog cijene našeg rada koja će u budućnosti pasti na razinu Balkana i onda ćemo do kraja postati kolonija u globaliziranom svijetu.</p>
<p>Što se 24. i 25. svibnja ove godine dogodilo u muzeju »Mimara«?</p>
<p>Međunarodna konferencija o obrazovanju, pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i OECD-a, očito je trebala poslužiti domaćim reformatorima na čelu s Ministarstvom prosvjete i športa kao alibi za reformu i dobivanje zelenog svjetla za nju. Ali naši su »reformatori« doživjeli neugodno iznenađenje (a ona su uvijek moguća)!</p>
<p>Naime, našao se tamo mlađi čovjek iz Europe, s modernim idejama, s jasnim i čistim, dobronamjernim mislima, koji se, usput rečeno, ne slaže baš u svemu s novim globalističkim jednoumljem, jer možda je i sam pripadnik jednog malo manjeg naroda te iste Europe. </p>
<p>Neke od rasprava u radionicama (ali ne i na plenarnoj sjednici, jer tu je sve bilo programirano u duhu novog jednoumlja) krenule su neočekivanim tijekom, a i s malo više kritičkih osvrta no što su scenaristi i redatelji zamislili.</p>
<p>I gle čuda! Sazvana je konferencija za novinare i prije no što su službeno prezentirani isto tako službeni konačni zaključci konferencije. Aktualni ministar i Ian Whitman iz Vijeća Europe održali su monolog pred novinarima, a ažurna je glasnogovornica Ministarstva prosvjete i športa Danijela Grizelj, u suradnji s još ažurnijim šefom kabineta aktualnog ministra Tomicom Stojakom, još brže završila konferenciju za novinare da ne bi valjda oni nešto i pitali. No, nisu ni mogli pitati, jer bila je to kanonada monoloških frazetina i zamagljenih teza. Ja sam samo prozborio poluglasno: »Pa kako to? Rekli su da je to bila hard working conference, a sad nema ni pitanja novinara?«</p>
<p>Zašto su novinarima uskraćena pitanja? Zaključci konferencije nisu onakvi kakve su organizatori priželjkivali. Naravno, novinari naših medija nisu ih do dandanas objavili, jer su mislili da je na tiskovnoj sve rečeno.</p>
<p>I tada na red dolaze službeni zaključci i nastup (bitno mlađeg od prosjeka sudionika) dr. Pasija Sahlberga, direktora Centra za razvoj školstva u Helsinkiju.</p>
<p>U vrlo sigurnom i zanimljivom nastupu provocira prvi šok tvrdnjom: »izbjeći iluziju europskih standarda u obrazovanju«. Sjetimo se samo kvazi-argumentacije naših 'reformatologa' da zbog europskih standarda u obrazovanju moramo ići u promjene koje (ali samo) oni predlažu.</p>
<p>Drugi šok: »devetogodišnje osnovno obrazovanje za svu djecu«. Jesmo li to mi dobro čuli? Nadalje govori: »Devet godina sveobuhvatne devetogodišnje osnovne škole je normalna pojava u Europi. Hrvatska predlaže devetogodišnje obvezno obrazovanje dostupno svoj djeci. Ali ipak, struktura devetogodišnje obvezne škole zahtijeva pažljivu analizu. Podjela na šest godina osnovne škole i tri godine niže srednje škole će vjerojatno stvoriti teške probleme«.</p>
<p>I što sad? Hoće li nam promotori reforme i nadalje tvrditi da su im temeljna polazišta u redu?</p>
<p>Nije slučajno dr. Pasi Sahlberg iz zemlje koja svojom »Nokijom« već godinama 'ljuti' svjetske divove modernih tehnologija. A nije bilo lako othrvati se pritiscima i najezdama, pa i u obrazovanju.</p>
<p>Pametni narodi uvijek traže optimalno rješenje - ali za sebe. Pametnome dosta.</p>
<p>Autor je član Odbora za školstvo, znanost i kulturu HDZ-a, bivši je zamjenik ministra prosvjete (1998.-1999.).</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jugoslavija je dobila zajmove i pomoć, a mi smo zaokupljeni ranžiranjem zapadnobalkanskog vlaka</p>
<p>Prema statistici Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Republika Hrvatska je tijekom deset godina svoga postojanja, između 1991. i 2000., primila malo više od jedan posto (1,17 posto) međunarodne pomoći zemljama u tranziciji. To je stavlja na pretposljednje, četrnaesto mjesto među zemljama-primateljicama, a ako se pomoć rasporedi po </p>
<p>stanovniku, pada na samo začelje ljestvice / I međunarodne statistike potvrđuju, dakle, ono što znamo od prije: zemlja koja je u nametnutom ratu doživjela goleme ljudske i materijalne žrtve, u kojoj je u jednom razdoblju svaki peti čovjek bio prognanik ili izbjeglica, a više od petine zemlje bilo zaposjednuto vojnom silom i genocidom, morala je i još mora velik posao obnove i izgradnje obaviti gotovo isključivo vlastitim ili posuđenim sredstvima / Naša je nevolja, međutim, da dobar dio političara i uprave ni po znanju ni po moralu nije dorastao poslu koji obavljaju. Hrvatska se nerazvijenost očituje upravo u odsutnosti društvenoga dogovora kako vrednovati kompetenciju, izabrati ljude i postaviti pravila igre. A kada toga nema, što preostaje nego prodavati rog za svijeću?</p>
<p>BRANKO SALAJ</p>
<p>Rijetko sam o Hrvatskoj, njenu gospodarstvu i svijetlim perspektivama čuo toliko pohvalnih riječi kao u pregovorima 1995. o naslijeđenim državnim dugovanjima u tzv. Pariškom klubu. </p>
<p>Hrvatsko je izaslanstvo tada došlo za naše uvjete iznimno dobro pripremljeno i nastupilo promišljeno, upozoravajući, među ostalim, na velike gospodarske i socijalne probleme, koje je agresija ostavila iza sebe, i dokumentirano se zauzimajući za barem djelomičan oprost duga. </p>
<p>No gospoda s druge strane stola bili su nepokolebljivi u svom optimizmu na tuđi račun i inzistirali da Hrvatska, doduše još u krpama i ruševinama, ali s obećavajućom budućnošću u ružičastoj magli, potpuno preuzme sve svoje naslijeđene obveze. Tako je na kraju i bilo, a Hrvatska je završila preuzimanjem 28 posto jugoslavenskoga duga, te (poslije) samo 23 posto imetka. Naravno, kada se naše izaslanstvo vratilo u domovinu, neke su olakšice u uvjetima otplate duga prikazane, kako već naš politički folklor zahtijeva, kao značajna radna pobjeda i dokaz međunarodne dobrohotnosti, uvažavanja i pomoći, ali to je već druga priča.</p>
<p>Sjetio sam se te epizode gledajući podatke o pomoći izvana upućenoj Hrvatskoj, poprištu relativno kratka ali žestoka rata, a zatim praktički podijeljenoj i u stvarnom ratnom stanju još niz godina.</p>
<p>Prema statistici Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Republika Hrvatska je tijekom deset godina svoga postojanja, između 1991. i 2000., primila malo više od jedan posto (1,17 posto) međunarodne pomoći zemljama u tranziciji. </p>
<p>To je stavlja na predzadnje, četrnaesto mjesto među zemljama-primateljicama, a ako se pomoć rasporedi po stanovniku, pada na samo začelje ljestvice. </p>
<p>U pogledu bilateralne pomoći, upućene u istom razdoblju od šest najvažnijih davateljica-članica OECD-a (SAD, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Austrija i Japan), slika je otprilike ista. Hrvatska je pri dnu tablice, na jedanaestom mjestu s udjelom od 1,3 posto od ukupno osamnaest milijardi dolara pomoći iz tih zemalja.</p>
<p>Još neugodniju sliku daje statistika o raspodjeli pomoći Europske unije, u čijoj je ukupnoj pomoći u razdoblju 1991. - 1997. u iznosu od 56,2 milijarde eura Hrvatska sudjelovala sa tristo milijuna, odnosno 0,5 posto. </p>
<p>Time je zauzela predzadnje, 14. mjesto, neposredno prije SR Jugoslavije, koja je, međutim, nakon 1999. postala značajan primatelj pomoći i s velikom marginalom zaobišla Hrvatsku.</p>
<p>Sve su to podaci, kojima je jedan od najiskusnijih hrvatskih diplomata, veleposlanik Božidar Gagro, nedavno na web-stranici hrvatske ambasade u Parizu (www.amb-croatie.fr) podsjetio međunarodnu javnost koliko je pomoć stranog svijeta Hrvatskoj bila jadna u odnosu prema onome što se ulagalo u druge zemlje, potrebe kojih su, objektivno govoreći, bile znatno manje ili barem manje hitne.</p>
<p>I međunarodne statistike potvrđuju, dakle, ono što znamo od prije: zemlja koja je u nametnutom ratu doživjela goleme ljudske i materijalne žrtve, u kojoj je u jednom razdoblju svaki peti čovjek bio prognanik ili izbjeglica, a više od petine zemlje bilo zaposjednuto vojnom silom i genocidom, morala je i još mora velik posao obnove i izgradnje obaviti gotovo isključivo vlastitim ili posuđenim sredstvima. </p>
<p>Brojke svjedoče bolje od slapova ispraznih riječi</p>
<p>Pridoda li se listi hrvatskih potreba stvaranje vojske i policije, bez kojih ne bi bilo oslobađanja područja izvan kontrole državne vlasti, pa tek onda, na samom kraju, svi oni vidljivi i zakukuljeni troškovi tranzicije koje je pokrivala pomoć drugim zemljama, jasno je kojim je psihičkim i materijalnim naporima Hrvatska uspjela preživjeti katarzu ostvarenja i obrane vlastite države. </p>
<p>Spomenute brojke svjedoče bolje od slapova ispraznih riječi o stvarnim stajalištima vrlo utjecajna dijela međunarodne zajednice spram te hrvatske borbe, koju su vidjeli kao najvećeg krivca za raspad Jugoslavije. Od samoga početka agresije zato se inzistiralo na fikciji o građanskom ratu i jednakoj krivnji svih »zaraćenih strana«.</p>
<p>To se pak sasvim lijepo uklapalo u stare klišeje o Balkanu, opterećenom atavističkom mržnjom svih protiv sviju, čime se velike sile već barem sto i pedeset godina tako dobro služe - doduše uz povremenu »pomoć« balkanskih aktera - u svome čas hladnom čas vrućem ratu za utjecaj na ovom području, ili, kako se to prije zvalo, u »rješavanju istočnog pitanja«. </p>
<p>Pritom se, kako to već biva u međunarodnoj politici, neposlušnike kažnjava u nadi da će se jednog dana »opametiti«. </p>
<p>Nenaoružanim napadnutim stranama zabranjen je uvoz oružja, a kada je hrvatski nacionalni proizvod kao posljedica rata pao više od 40 posto, veliki ovoga svijeta slegnuli su ramenima. </p>
<p>Kako se to moglo dogoditi u svijetu zabrinutom za ljudska prava i čovječnost, kako su to mogle prihvatiti javnosti uzorno informiranih zemalja?</p>
<p>Povjesničar iz Cambridgea Brendan Simms dokumentirano pokazuje (Unfinest Hour. Britain and the Destruction of Bosnia, 462. str., Allen Lane Penguin Press 2001.) kako se npr. u Velikoj Britaniji sustavno nametala teza »moralne ekvidistancije« a istodobno se u praksi olakšavao posao agresora u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>A u tom se pogledu tamo samo ponovila Hrvatska. </p>
<p>Naravno, i neke su se druge sile ponašale kao Velika Britanija ili gore, ali nisu imale dovoljno intelektualne hrabrosti, a ni tradicije stare imperijalne samouvjerenosti, da se barem naknadno suoče s istinom. Ne nije lord Owen bio jedini koji »nije nimalo sumnjao da je Milošević na putu da povede Srbiju u europsku obitelj«! Sada to pokazuju i statistike!</p>
<p>No gdje je moral cijele ove priče za hrvatsko društvo?</p>
<p>Ne smijemo zaboraviti da smo neovisnost izborili praktički sami i da smo za to platili visoku cijenu ne samo u ljudima nego i u tvrdom novcu. Tu krutu stvarnost potrebno je realno sagledati da se ne bi olako i populistički podilazilo frustracijama malog svijeta.</p>
<p>Nema sumnje da je i u nas u procesu pretvorbe bilo pljačke, velikih malverzacija a vjerojatno i otuđenja kapitala u inozemstvo te da su oni, koji su se time bavili, počinili dvostruk grijeh: i prema zakonu i prema narodu, koji je jedva preživljavao u nacionalnoj borbi na život i smrt.</p>
<p>Treba ih kazniti - tko to sprečava? - ali treba i znati domete cijele priče: S mršave je koze teško skidati salo.</p>
<p>Novca naime nije bilo na pregršt razbacanog po cijelom gospodarstvu da ga se samo tako kupi u vreće i iznosi u strane trezore. Ne, tehnologija najvećih tranzicijskih malverzacija dobro je poznata, a nekoliko sposobnih policajaca kadri su ih dokumentirati u nekoliko dana.</p>
<p>Umjesto bombastičnih horuk akcija, koje u nas uvijek završavaju posramljenom tišinom, učinkoviti bi uprava i sudstvo vrlo brzo našli glavne grješnike tamo gdje se bez puno mudrovanja zna da oni jesu. U pustinji putovi vode u oaze, u siromaštvu oni vode u banke.</p>
<p>Naša je nevolja, međutim, da dobar dio političara i uprave ni po znanju ni po moralu nije dorastao poslu koji obavljaju. Hrvatska se nerazvijenost očituje upravo u odsutnosti društvenoga dogovora kako vrednovati kompetenciju, izabrati ljude i postaviti pravila igre. A kada toga nema, što preostaje nego prodavati rog za svijeću? </p>
<p>I u tom pogledu već spomenuti iskaz veleposlanika Gagre daje povoda za razmišljanje. On razumno podsjeća na problem našega javnog duga i povezujući ga s malom pomoći međunarodne zajednice, pledira da Pariški klub olakšanjem našega naslijeđena dugovanja pomogne npr. prijeko potrebnoj stambenoj gradnji, što bi omogućilo povratak izbjeglica.</p>
<p>Kada je međunarodna zajednica prije pola godine otpisala dvije trećine naslijeđena duga SR Jugoslaviji, dr. Đuro Njavro je u Saboru predložio da se s Pariškim klubom raspravi mogućnost da zemlje-vjerovnici s preostalim dugom Hrvatske barem sufinanciraju autoput Zagreb-Split i postanu njegovi suvlasnici u razmjeru sa svojim sudjelovanjem u totalnoj investiciji.</p>
<p>Ministarstvo financija je to s indignacijom odbilo, busajući se u prsa kako mi ne želimo ni na koji način dovoditi u sumnju našu spremnost servisiranja obveza. Čak se nesuvislo govorilo o nekakvim crnim međunarodnim dužničkim tefterima u koje će jugoslavensko neispunjavanje obveza biti debelo zapisano, s neizrečenim, ali svakako neugodnim posljedicama. </p>
<p>Već nekoliko tjedana kasnije SR Jugoslavija je dobila značajne nove zajmove i neposredne pomoći, a mi smo, zaokupljeni ranžiranjem zapadnobalkanskoga vlaka, to jedva i zapazili. Zato je veliko pitanje hoće li inicijativa veleposlanika Gagre pasti na plodno tlo. Kod nas samih.</p>
<p>Autor je magistar ekonomije, publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hrvati žude za alternativom sadašnjoj vlasti, ali to ne znači da je to Supekova i Grubišićeva Alijansa</p>
<p>U komentarima novinara i političara ne pridaje se velika važnost najavi Alijanse za treću Hrvatsku i Alijansi se ne predviđaju izborni izgledi. Oni koji se razumiju u politiku znaju vrlo dobro da su političari obično ljudi s prosječnom inteligencijom i bez posebna senzibiliteta. Dobre nakane, inteligencija i stručnost nisu dostatan uvjet da se dobiju izbori i postigne uspjeh u politici / Hrvati sada, kao i prije, nemaju pravu demokraciju, nego u najmanju ruku njenu hromu verziju. A to je stanje u kojem nedostatak demokracije uzrokuje pojavu kvarenja vlasti i društva. Sadašnje stanje vapi za trećim blokom ili, kako kažu, za trećom Hrvatskom, tj. za demokratskom Hrvatskom</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Alijansa za treću Hrvatsku, koju čine intelektualci i stručnjaci, naviješta se kao svjetlo na našem mračnom političkom obzorju. Tako makar misle njeni tvorci i najavljivači, akademik dr. Ivan Supek i dr. don Ivan Grubišić.</p>
<p>U svim komentarima novinara i političara toj se najavi ne pridaje velika važnost i Alijansi se ne predviđaju izborni izgledi. Oni koji se razumiju u politiku znaju vrlo dobro da su političari obično ljudi s prosječnom inteligencijom i bez posebna senzibiliteta.</p>
<p>Političar zna što intelektualac ne zna</p>
<p>Velika inteligencija nije nikada posebno tražena u politici. »Kad sam bio mlad vjerovao sam da političar mora biti inteligentan. Danas znam da inteligencija u najmanju ruku ne škodi« (Carlo Schmid, političar).</p>
<p>Začuđujuće je koliko političara traži najbolje ljude zemlje pred ogledalom, reče netko. Zato su dobri političari rijetka vrsta. Za politiku treba, uz znanje kao i za sve, imati dobru organizaciju dodira s narodom i mnogo novca za reklamu. Narod teško vjeruje novome. »Novo prodire samo s moću« (F. Schiller).</p>
<p>Njemačka poslovica kaže: Što seljak ne pozna to ne jede. Lav Tolstoj reče da su intelektualci narodu stotinu puta više donijeli nesreću nego dobro, jer intelektualci imaju privilegij da sjednu između svih stolica.</p>
<p>I Ludwig Marcuse je okarakterizirao intelektualce kao ljude koji rjeđe njeguju međusobnu dobrohotnost nego starosjedioci prema doseljenicima.</p>
<p>Političar mora ovladati svojim ljudima poput krotitelja, a to ne može ako su previše samosvjesni tj. inteligentni. (Možda je HSLS primjer). Ako to jesu, treba kupiti njihovu poslušnost i pokornost dobrim plaćama i povlasticama. </p>
<p>Političar zna što intelektualac ne zna, a to je govoriti što ljudi u pojedinom trenutku žele čuti, te samo to govore. A to znači da je politika posebna struka koja se, nažalost, ne poklapa s inteligencijom i strukom za ministarstva.</p>
<p>Vojskovođa koji redovito zakasni u bitku</p>
<p>Kod nas se već događalo da kad političar oslovi slušatelje s »Hrvati i Hrvatice« ili svoju stranku nazove hrvatskim blokom, on u očima prosječnog čovjeka postaje osoba kojoj se ne zamjera ako je od tog naroda prisvojila koji milijunčić. Netko je veoma grubo mladom čovjeku rekao da neće biti državnik, jer ne prezire dovoljno ljude. Prije nekog vremena neki je inž. Hans poučavao gosp. Igora Ratkovića (Vjesnik, Stajališta, od 28. svibnja), da veća količina znanja rađa manjom količinom novca i obratno.</p>
<p>Sve su to dovoljni dokazi da dobre nakane, inteligencija i stručnost nisu dostatan uvjet da se dobiju izbori i postigne uspjeh u politici.</p>
<p>Netko je rekao da je inteligencija vojskovođa koji redovito zakasni u bitku i nakon bitke mu ostane diskusija. Poznata je izreka HDZ-ova čelnika koji se narugao, što je bilo simbolično za odnos prema znanju u njegovoj stranci, da kila inteligencije košta dvije marke.</p>
<p>Gospodin Berković u ovom listu, u svom pismu dr. Savki Dabčević, konstatira: »Vi ste možda znali bolje, ali Tuđman je znao prije«, što je zapravo najbolja svjedodžba da je ona inteligentnija, ali je dr. Tuđman bolji političar.</p>
<p>Tuđman je prvi sa zastave skinuo zvijezdu, a stavio grb, i time je osvojio narod i dobio izbore.</p>
<p>Bezakonje i bahatost HDZ-a, SDP-ova zanesenost</p>
<p>Temelj demokracije je svakako konkurencija ne samo u trgovini nego i u politici. Država se brine da ne dođe do monopola na tržištu, ali to jednako vrijedi i za političku arenu.</p>
<p>U Italiji su, kako netko napisa, dugo vladale dvije stranačke grupacije: jedna oko kršćanske demokracije, a druga oko komunističke stranke. Svi su demokrati, a i Crkva, uvijek protežirali kršćansku demokraciju. Na kraju se ta stranka, koja je imala monopol bez prave konkurencije, iako se zaklinjala na kršćanske vrijednosti, raspala upavši u mafijaške kandže.</p>
<p>Kod nas je HDZ mislio da će vječito vladati jer mu bivši komunisti nisu nikakva opasnost i alternativa. Zato ne znamo kamo su otišla dobra Hrvata u zemlji i ona poslana izvana. HDZ se prevario jer je u bahatosti prevršio svaku mjeru pa je SDP, jer je imao dosta svojih simpatizera iz bivše partije, dobio izbore.</p>
<p>Sada imamo vlast koja također misli da mu HDZ zbog bezakonja nije opasnost pa se ne mora truditi da vuče najmudrije poteze, te je dovoljno uživati u vlasti i njenim povlasticama.</p>
<p>Možda čak i oni, ako je vjerovati bivšem državnom odvjetniku Ortynskom, i dalje njeguju korupciju ili je u najbolju ruku miluju i ne progone. </p>
<p>Oni misle da ne moraju, jer na političkoj sceni nemaju stranku kao alternativu koja bi to znala i htjela.</p>
<p>Hroma verzija demokracije</p>
<p>I prije kao i sada Hrvati, dakle, nemaju pravu demokraciju, nego u najmanju ruku njenu hromu verziju. A to je stanje u kojem nedostatak demokracije uzrokuje pojavu kvarenja vlasti i društva.</p>
<p>Sadašnje stanje vapi za trećim blokom ili, kako kažu, za trećom Hrvatskom, tj. za demokratskom Hrvatskom, ako se rastumači pojam »treće Hrvatske«. Prve dvije nisu imale pravu izbornu alternativu. U pravoj demokraciji biramo one koji će upravljati, a u lažnoj oni koji upravljaju pozivaju nas da glasamo, a ne biramo, što smo imali i u komunizmu.</p>
<p>Hrvati žude za alternativom sadašnjoj vlasti kao suha zemlja za kišom. Ali to ne znači da je to Alijansa. Hrvati općenito ne vjeruju inteligenciji još iz feudalnog doba kad se nije vjerovalo gospodi.</p>
<p>Zato bi trebalo preporučiti najavljivačima Alijanse da što prije izvedu na svjetlo dana one koji »znaju i hoće pošteno«, a oni neka se povuku. Jer njihovo zvanje i znanje nije reklama za Alijansu. Neka puste one koje su odabrali u Alijansu da se sami potvrde na političkom bojnom polju. A sami pričekaju hoće li i oni prekršiti načela koja su ih okupila.</p>
<p>Ako su sindikati izgubili povjerenje u sadašnju vlast koju su dugo podržavali, neka im pomognu makar svojom infrastrukturom da što prije dospiju do običnog čovjeka koji nikada ne daje povjerenje nepoznatim ljudima. Ako ti ljudi uzmognu sami stvoriti pokret za Hrvatsku koji će probuditi nadu u ljudima, oni će dobiti izbore.</p>
<p>Samo pobožna želja</p>
<p>Pri tome je važno da iznutra budu demokratski ustrojeni te donose odluke dogovorom, glasovanjem i poštivanjem ovlasti izabranih čelnika, a ne nadmudrivanjem putem tiska, što je nažalost loša osobina intelektualaca. Tako će moći steći povjerenje neideologiziranog dijela biračkog tijela.</p>
<p>U politici se čuje savjet, a radi vlastitom odlukom, pa tu ne mogu biti od velike pomoći ni akademik dr. Supek niti župnik dr. Grubišić. Ako se ljudi ne osmjele da uskoro ne izađu u javnost, jer nisu u stanju riskirati, onda će Alijansa biti samo nečija pobožna želja.</p>
<p>Za uspjeh je, osim stručnosti, odlučnosti i rada, potrebna ljubav i vjera u uspjeh. Tako je radio Stjepan Radić.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist je iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>NA KAVI SA ...</p>
<p>Najveća je sreća raditi ono što voliš</p>
<p>Mr. Zvjezdana Bašić, umirovljena redovita profesorica Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu</p>
<p> l Pijete li kavu? </p>
<p>- Puno, ali bez kofeina! Kako sam već u 76. godini, doma izbjegavam piti onu s kofeinom. No, ipak, dam si oduška ujutro, kada sa suprugom Mirkom popijem pravu kavu sa šlagom u Maloj kavani na Trgu ili u kafiću Verdi u Gundulićevoj. Doduše, koji put zgriješim poslije ručka ali to nije tako strašno. No, moram paziti, jer imam povišen tlak koji uspijevam držati pod kontrolom. Zato pazim i što jedem. Kako sam porijeklom Dalmatinka, teško mi pada što, među ostalim, ne smijem jesti slano, poput onoga našega divnog pršuta! No, čovjek se u životu mora pomiriti s nekim stvarima.</p>
<p> l I biti optimist?</p>
<p>- Da, to je izuzetno važno, bez obzira na ono što vam se u životu dogodi.</p>
<p> l Vama se ipak »dogodilo« da ste radili ono što ste voljeli. Donedavno ste bili redovita profesorica Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>- Da, a donedavno sam radila na Akademiji i kao vanjski suradnik. Znate, nema veće sreće od one kad radite ono što volite i umijete, bilo da ste pijanist, pedagog ili nešto drugo! Osobno sam u svojem radu odgojila mnoge generacije pijanista, danas poznatih u svijetu. Evo i mladi Lovro Pogorelić jedan je od tih učenika. Neskromno se mogu pohvaliti i sa Srebrenkom Poljak, inače pijanisticom Zagrebačkog trija, Ivanom Švarc Grenda, dobitnicom četiriju Porina, Antom Milićem, docentom na klavirskom odjelu Muzičke akademije, i mnogim drugima. Svojedobno sam osam godina bila i pročelnica Odjela za klavir, orgulje i čembalo a od prije pet mjeseci, eto, prestala sam s radom koji je na moje veliko zadovoljstvo okrunjen Nagradom grada Zagreba.</p>
<p> l Struka je prepoznala vaš samoprijegoran rad.</p>
<p>- Da, taj je rad dao rezultate. </p>
<p> l Svojedobno ste dugo izbivali iz Zagreba.</p>
<p>- Kako mi je suprug bio diplomat u inozemstvu, živjeli smo oko 18 godina u Čileu, Meksiku, Rusiji i Venezueli. Spoznavajući druge narode i njihove kulture duhovno sam se obogatila. Boravak u Moskvi u profesionalnom smislu bio je iznimno vrijedan. Tamo sam mogla upoznati rad i djelo mnogih vrhunskih svjetskih glazbenika, od pijanista do pedagoga, posebice glasovitu pijanističku legendu Genriha Neigauza, kod kojeg sam se usavršavala godinu dana. A dvije godine provela sam i kod Vjere Gornostajeve. </p>
<p>Usporedo s glazbenom karijerom postala sam i majka dvojice sinova, Zorana i Srđana, danas inženjera građevinarstva i strojarstva. Ponosna sam i što sam baka troje unučadi - Saše, Grge i Mile. Oni su divna djeca i izvrsni studenti koji se bave i drugim stvarima, od karatea i učenja stranih jezika do tenisa, klizanja, plivanja i drugih rekreativnih sportova.</p>
<p> l Vi ste zapravo sretna žena.</p>
<p>- Vjerujete, jesam. No to sigurno ne bih bila da nisam imala sreću udati se za čovjeka poput mojeg supruga, s kojim sam u braku 53 godine. On je imao velikog razumijevanja za moj rad, a zamislite što bi bilo da ga nije imao!</p>
<p> l Namjeravate li objaviti možda kakvu knjigu putopisa ili autobiografiju? </p>
<p>- Ma kakvi, na to bi me doista trebalo nagovarati!</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uništavanje prijeti i usjevima i sustavu obrane od tuče </p>
<p>Obrana od tuče sad nije organizirana kako treba / O mogućim otpuštanjima 250 ljudi uključenih u sustav obrane obaviješteni Sabor, nadležno ministarstvo i županije / Sindikalni povjerenici uvjereni su da se neučinkovitost sustava obrane od tuče naglašava zato da bi se on ukinuo i rasprodao </p>
<p>»Prema izjavama čelnika Državnog hidrometeorološkog zavoda, obrana od tuče nije nam više potrebna. Način na koji je obrana od tuče sada organizirana, nezadovoljavajući je i štete i dalje prijete«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare povjerenik Saveza samostalnih sindikata za grad Zagreb, Damir Gašparović. </p>
<p>»U DHMZ-u ističu da je dobar način zaštite da seljaci osiguraju usjeve kod osiguravajućih društava te da im ona plaćaju eventualnu štetu. To baš ne djeluje kao dobra ideja«, rekao je Gašparović, dodavši kako Zavod nudi svoje posredovanje pri osiguravanju usjeva. Prema njegovim riječima, Zavod je zaključio kako mu obrana od tuče ne treba, ali novac koji se u tu svrhu izdvaja i dalje mu treba. </p>
<p>O otpuštanju stotinjak ljudi zaposlenih u centrima za obranu od tuče i 150 zaposlenika Đure Đakovića, koji proizvodi meteorološke rakete, nitko ne razmišlja, upozorio je on. Na to su pismom upozoreni Sabor, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te župani hrvatskih županija.</p>
<p>Otkad je u srpnju 2000. godine na mjesto ravnatelja DHMZ-a došao dr. Branko Gelo, promijenjen je način funkcioniranja sustava obrane od tuče. Povjerenik podružnice SSSH u DHMZ-u, Damir Ščavničar, objasnio je, kako su odlukom ravnatelja ukinuta cjelodnevna dežurstva u centrima za obranu od tuče, a svi zaposlenici moraju raditi sve poslove, pa i one za koje nisu specijalizirani.</p>
<p> »Više puta dogodilo se da s radarskim sustavima rade ljudi koji o radarima znaju vrlo malo ili nimalo. Osim toga u večernjim je smjenama u centrima sada, umjesto trojice, po jedan dežurni, pa dok on alarmira svoje kolege, najčešće je prekasno«, kaže Ščavničar. </p>
<p>Kako bi osigurali kvalitetan način rada sustava obrane od tuče, djelatnici radarskog centra Sljeme oglušili su se na ravnateljevu odluku pa rade u punim smjenama, poštujući struku, ali su zbog toga »izloženi raznim pritiscima«.</p>
<p>Sindikalni povjerenici uvjereni su da se u javnosti želi prikazati neučinkovitost sustava obrane od tuče, kako bi se opravdalo njegovo ukidanje. Dodatni je dokaz tome, smatraju oni, ugovor s privatnom tvrtkom ATIR o stručnoj i poslovnoj suradnji. Taj je ugovor, tvrde sindikalci, prva faza konačnog cilja - rasprodaje opreme i objekata nekim privatnim poduzetnicima.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Cvijećem oslikana baština</p>
<p>U srijedu u 17 sati u Boćarskom domu na Prisavlju svečano se otvara 37. međunarodna vrtna izložba Floraart. Na izložbi svoje radove predstavlja 166 domaćih izlagača te 26 izlagača iz Austrije, Madžarske, BiH, Danske, SAD-a, Nizozemske, Francuske, Njemačke i Slovenije.</p>
<p>Izložba će trajati do nedjelje, a sastoji se, kao i dosadašnjih godina, od izložbe cvjetnih aranžmana u unutarnjem prostoru te, u vanjskom dijelu, od cvjetnjaka i svega što se može naći u jednom vrtu - bazena, fontana, vrtne mehanizacije, klupa, vrtnih kućica. </p>
<p>U nenatjecateljskom dijelu Floraarta naći će se nove i stare sprave za dječja igrališta, koje će zaigrani moći i isprobati, prodajne izložbe slika, keramike i stakla te prodaja lončanica.</p>
<p>Novost ovogodišnje izložbe je likovna radionica u kojoj će djeca crtati različitim tehnikama, oslikavati keramiku i izrađivati cvijeće od krep-papira. Ako to bude potrebno, tu će roditelji moći slobodno ostaviti svoju djecu na čuvanje. U nedjelju, zadnjeg dana Floraarta, dječji radovi bit će izloženi, a tijekom cijele priredbe bit će izloženi i radovi djece iz Učilišta za likovnu kreativnost, umjetnost i dizajn Tanaj.</p>
<p>Tema ovogodišnjeg Floraarta je baština, tako da je dobar dio izložaka u njezinu znaku. Zrinjevac je tako izradio aranžman Šestinama u pohode, u sklopu kojega je cvijećem oslikan šestinski kišobran na zidu nasuprot ulazu, tako da plijeni pozornost pri samom ulasku, a ispod kišobrana, na povećem prostoru, cvijećem su izrađene šare s leđa šestinskog lajbeka.</p>
<p>Tvrtka Konzum izradila je bijelo-plavi cvjetni aranžman na pjesmu Zvonimira Krkljuša »Moj Zagreb, tak imam te rad«. </p>
<p>»Bijela i plava boja su boje Zagreba, a ta pjesma svojim riječima govori koliko volimo Zagreb«, kaže Marica Preočanin, voditeljica cvjećarne u Super Konzumu. Dodaje da se pjesme često koriste kao poticaj za aranžmane.</p>
<p>»Za ovaj aranžman upotrijebili smo bijele ruže, zajčeke, bijele ljiljane, gladiole, orhideje i bijeli šeboj te plavi delfinium, uz plavu zidnu podlogu«, kaže Marica Preočanin.</p>
<p>Nizozemska tvrtka Floral dispatch b.v. izradila je aranžman Život s biljem, u kojem se antikni namještaj iz dnevnog boravka prožima s raznovrsnim biljem. »Ako imate mašte, možete živjeti s biljem i u dnevnom boravku. Htjeli smo pokazati da u kući možete imati bilje na svakom koraku, a ne samo na terasi ili u posebnim prilikama«, rekao nam je Robert van der Tang iz nizozemske tvrtke.</p>
<p>Stipe Kekez</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zbog duga od 500 kuna, Grad plaća i 78.000 kuna sudskih troškova</p>
<p>Tvrtke koje obavljaju revizije financijskih izvješća trgovačkih društava bit će ubuduće prije odobravanja predstavljene Skupštini trgovačkih društava. Ona bi naime trebala odlučiti koja će revizorska kuća obaviti reviziju, odlučeno je na sjednici Skupštine trgovačkih društava, održanoj u utorak.</p>
<p>Među članovima Skupštine bile su očite dvojbe o tome treba li reviziju uzastopno obavljati jedna revizorska kuća ili revizore treba povremeno mijenjati. Naglašeno je također, da se prilikom izbora ne treba ravnati po cijeni kao jedinom kriteriju, već treba uzeti u obzir i druge elemente, ponajprije kvalitetu revizije.</p>
<p>Na sjednici je također odlučeno da se sačeka prvostupanjska odluka u sudskom sporu između Klarika d.o.o. i Trgovačkog društva Robni terminali, kako bi Skupština trgovačkih društava mogla odlučiti je li u interesu Grada da nastavi sudjelovati u sudskom sporu. Robni terminali, rečeno je, imaju, naime, više od stotinu sudskih sporova. Događa se i to da se zbog tužbe za 500 kuna plaćaju sudski troškovi od čak 78.000 kuna !</p>
<p>Nakon što je bez puno argumenata odbijen zahtjev Gradskoj plinari da sponzorira Zagrebački gradski festival što ga organizira Udruga uličnih zabavljača, Miroslav Rožić i Srećko Ferenčak odvojeno su zatražili da ubuduće svaki podnositelj molbe za sponzorstvo izradi troškovnik i da se konačno utvrde kriteriji za sponzorstva u svakom trgovačkom društvu.</p>
<p>Na sjednici je, uz suzdržani glas Marka Pušića, prihvaćena prodaja većinskog paketa dionica u vlasništvu Društva Zrinjevac d.o.o. u iznosu od 1,260.000 eura tvrtkama Apro Florami d.d. iz Mostara i Staklenici d.d. iz Čapljine. Trgovačkom društvu Vladimir Nazor odobrena je prodaja objekta u Karlobagu s pripadajućim zemljištem po početnoj cijeni od 900.000 kuna. </p>
<p>V.H.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagreb bi mogao učiti od Seoula</p>
<p>»Članstvo u međunarodnoj udruzi Metropolis od višestruke je koristi za Grad Zagreb koji je prije nekoliko dana postao njenim članom. Ta udruga, inače, okuplja više od 350 milijuna stanovnika 78 metropola i gradova svijeta, sa više od milijun stanovnika«, rekao je Stipe Tojčić, zagrebački dogradonačelnik na konferenciji za novinare, održanoj u utorak, povodom sedmog kongresa te udruge, održanog od 27. do 31. svibnja u Seoulu.</p>
<p>»Razmjena iskustava koja se uglavnom tiču urbanističkog i gospodarskog razvoja, prijevoza, komunikacija i zaštite okoliša pomoći će i Zagrebu da postane grad primjereniji čovjeku«, rekao je Tojčić. Prema njegovim riječima, od najveće su važnosti za Zagreb na kongresu (osim sudjelovanja u nekoliko stručnih komisija), bili programi poput antikorupcijskog projekta, kojima građani Seoula u svakom trenutku prate izdvajanja iz gradskog proračuna i upravljanje gradom. Za Zagreb je bila zanimljiva i informatizacija gradske uprave koja omogućuje građanima Seoula on-line pristup potrebnim dokumentima, kao i program razvrstavanja i reciklaže smeća koji mogu poslužiti kao uzor Zagrebu u suočavanju s istim problemima.</p>
<p>Grad Zagreb ušao je u udrugu zajedno s gradovima poput Atene, Calcutte, Dubaia, Marakesha i Torina, a na kongresu koji je okupio više od stotinu predstavnika gradova, zagrebački je dogradonačelnik uspostavio kontakte, između ostalih, s gradonačelnicima Seoula, Barcelone, Cuidad de Mexica, Krakowa i Teherana.</p>
<p>Sljedeći kongres Metropolisa održat će se 2005. godine u Berlinu, a članstvo u udruzi košta Zagreb godišnje oko dvije tisuće eura.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Lions klub Tuškanac za Malu kuću</p>
<p>U sklopu tradicionalne Međunarodne izložbe cvijeća Floraart 2002. koja se održava u Boćarskom domu od 5. do 9. lipnja, Lions klub Tukanac održat će dobrotvornu akciju za pomoć »Male kuće«. Kako nam je rekla Ankica Ajduković, dopredsjednica Lions kluba Tuškanac, za pomoć «Maloj kući« odlučilo se zato što je to udruga građana koja skrbi o slijepoj i slabovidnoj djeci. »Uza sve to, ta djeca imaju i druga teža tjelesna oštećenja, te im stoga trebaju terapeutska pomagala bez kojih njihovi lječnici ne bi mogli raditi«, rekla je Ankica Ajduković.</p>
<p> Poduzeće Zrinjevac za ovu prigodu besplatno je lionsima dalo štand na izložbi cvijeća. Na njemu će se, doznajemo, prodavati cvijeće, koje su donirale tvrtke Hortikultura i Bauhaus po prigodnim cijenama, najviše do 30 kuna. »Simbolično ćemo prodavati i proizvode iz likovne radionice rehabilitacijskog centra 'Mala kuća', kao i ukrasne predmete koje su izradile članice Lions kluba Tuškanac«, doznajemo od Ankice Ajduković. Nakon izložbe cvijeća klub će udruzi uručiti sredstva od ove akcije, kao i od one, koja je održana prošle nedjelje. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mamografski pregledi ispred poglavarstva </p>
<p>Iz Hrvatskog senološkog društva doznajemo da će se žene od 50 do 60 godina od srijede do petka od 8 do 16 sati ispred Gradskog poglavarstva besplatno pregledavati mobilnim mamografom.</p>
<p>Na sjevernom parkiralištu zgrade Poglavarstva, naime, tri dana bit će parkiran kombi s mamografom, komorom za razvijanje filmova i malom čekaonicom za presvlačenje. U njemu će se već naručene žene te dobi pregledavati u sklopu projekta mobilne mamografije, koji je pokrenulo Senološko društvo uz pomoć raznih udruga i prihoda od humanitarnih akcija. </p>
<p>»Snimanje djelatnica Gradske skupštine i Poglavarstva obavljat će se u srijedu, a u četvrtak i petak snimat će se građanke koje su se predbilježile na telefon Društva (broj telefona je 2343 154). Zbog velikoga zanimanja možda ćemo preglede produžiti i na sljedeći tjedan«, rekla nam je tajnica HSD-a Dunja Šredl. Pregledi će se zatim nastaviti po zagrebačkim domovima zdravlja.</p>
<p>U Zagrebu će se tako do kraja godine, zahvaljujući novčanoj donaciji Grada, pregledati oko 2000 žena, koliko prosječno godišnje pregleda jedna zagrebačka bolnica. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Otvoren još jedan cyber caffe </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - U prodavaonici Croatia Recordsa u Bogovićevoj ulici u utorak je svečano otvoren Croatia Records cyber caffe power by HT hinet. Na otvorenju cyber caffea priusustvovali su i članovi skupine E.T., Lana i Adonis, Miroslav Škoro te članovi riječkog banda Mandrill koji su tom prilikom posjetili svoje omiljene stranice na Internetu. </p>
<p>U novootvorenom prostoru nalazi se 10 kompjutora a prvih mjesec dana ljubitelji surfanja mogu to učiniti potpuno besplatno. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Brad Pitt i Brad Grey smišljaju filmske projekte</p>
<p>LOS ANGELES, 4. lipnja</p>
<p> - Američki glumac Brad Pitt te menadžer i producent Brad Gray osnivaju tvrtku koja će smišljati filmske projekte za kuću Warner Bros. </p>
<p>Dvojac osniva producentsku tvrtku koja za sad nema imena, a koja će snimati filmove uz financijsku pomoć Warner Brosa., koji će prema ugovoru imati pravo prvi vidjeti film.</p>
<p>Pittova supruga, glumica Jennifer Aniston, također je ravnopravni partner u tvrtki, piše Variety. </p>
<p>Pitt i Aniston već imaju raniji ugovor s Warner Bros. no dosad nisu snimili nijedan film. U novoj će kompaniji biti zaposleni djelatnici Brad Grey Pictures koji su zaslužni za, između ostaloga, »Mrak film« i »The Wedding Singer«. Producentska kuća Brad Grey Television stoji iza popularnih serija poput »Obitelji Soprano« i »Just Shoot Me«.</p>
<p>Pitt je klijent Greyeve tvrtke za menadžment Brillstein-Grey, koja zastupa preko 150 poznatih ličnosti, uključujući Nicolasa Cagea i bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Madonna ipak nije trudna</p>
<p>LOS ANGELES, 4. lipnja</p>
<p> - Madonna nije trudna, izjavila je njezina menadžerica odgovarajući na informacije u tisku koji piše da poznata pjevačica očekuje treću prinovu. </p>
<p>»Mogu smjesta potvrditi da su te glasine potpuno krive«, izjavila je Liz Rosenberg u telefonskom razgovoru za novinsku agenciju France Presse. Prema pisanju britanskog Sunday Peoplea, Madonnin otac Tony Ciccone prošlog je tjedna izjavio: »Jako smo sretni što očekuje novu bebu. Još ne znam radi li se o dječaku ili djevojčici, ali jedino nam je važno da dijete bude zdravo«, kazao je otac slavne pjevačice. </p>
<p>Madonna (43) ima dvoje djece: 5-godišnju Lourdes sa svojim bivšim trenerom Carlosom Leonom i 1,5-godišnjeg Rocca sa suprugom Guyjem Ritchiejem. U Londonu trenutno nastupa u kazališnoj predstavi »Up for Grabs«, drami australskog pisca Davida Williamsona gdje tumači ambicioznu trgovkinju umjetninama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Springsteenov album u prodaji od 30. srpnja</p>
<p>NEW YORK, 4. lipnja</p>
<p> - Poznati rocker Bruce Springsteen objavit će 30. srpnja album s 14 novih pjesama pod naslovom »The Rising«, za koji je prvi put nakon 18 godina ponovno okupio svoj prateći E Street Band. </p>
<p>Album u izdanju Columbia Recordsa snimljen je početkom godine u studiju u Atlanti, a producent je Brandan O'Brien, poznat po svojoj suradnji s grupom Pearl Jam. Dok su neki od članova E Street Banda svirali na Springsteenovom albumu »Tunnel of Love« iz 1987., »The Rising« je prva snimka na kojoj nastupaju baš svi članovi grupe nakon hit-albuma »Born in the U.S.A.« iz 1984. godine.</p>
<p>Springsteen, poznat kao perfekcionist, što objašnjava zašto je izdao tako malo albuma i zašto je među njima tako veliki razmak, 1992. je istovremeno objavio »Lucky Town« i »Human Touch«. No na tim snimkama nije svirao s E Streeterima već je za potrebe turneje koja je uslijedila unajmio novi prateći band. </p>
<p>U priopćenju se ne spominje moguća turneja kojom bi se promovirao novi album. </p>
<p>U travnju 1999. Springsteen i njegova prateća grupa započeli su turneju kojom su se ponovno okupili u Barceloni, a koja je završila godinu dana kasnije u Madison Square Gardenu u New Yorku. Posljednji nastup s te turneje objavljen je na CD-u i DVD-u pod naslovom »Live in New York City«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tom Hanks dobitnik nagrade američkog filmskog instituta</p>
<p>LOS ANGELES, 4. lipnja</p>
<p> - Američki filmski institut nagradio je američkog glumca i producenta Toma Hanksa za životno djelo. Ta 30. po redu nagrada ugledne organizacije bit će dodijeljena 12. lipnja na svečanosti u Hollywoodu. </p>
<p>Tom Hanks (45) dosad je osvojio dva Oscara za najboljeg glumca za uloge u »Philadelphiji« 1993. i »Forrestu Gumpu« 1994. godine. Još je tri puta nominiran za istu nagradu i to za glavne uloge u filmovima »Big«, »Spašavanje vojnika Ryana« i »Brodolom života«. </p>
<p>Hanks je osvojio nagradu Emmy 1998. godine kao producent televizijske serije »Od Zemlje do Mjeseca«, o američkom svemirskom programu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tajvanci moraju ženama plaćati kućne poslove</p>
<p>TAIPEI, 4. lipnja </p>
<p> - Tajvanski parlament prihvatio je u utorak prijedlog zakona prema kojem će Tajvanci svojim ženama morati plaćati za rad u kućanstvu. </p>
<p> Prema zakonu, osoba u braku koja zarađuje plaću morat će svojoj supruzi ili suprugu plaćati rad u kućanstvu.</p>
<p> Budući da uglavnom žene ostaju kod kuće i odgajaju djecu, zakon je pobjeda za žene.</p>
<p> Prema zakonu, muškarac mora plaćati trošove obitelji, a nakon toga, ono što mu ostane od plaće mora podijeliti sa svojom ženom tako da ona ne mora tražiti novac za svoje troškove.</p>
<p> Ako žena zarađuje plaću, ona mora postupati na isti način prema mužu tako da i on bude plaćen za svoj rad u kućanstvu i da ne mora tražiti novac.</p>
<p> »Muž i žena moraju podijeliti što preostaje tako da onaj koji radi kućanske poslove dobije svoj džeparac«, stoji u zakonu.</p>
<p> »Ako se par posvađa oko trošenja novca, slučaj mogu iznijeti sudu«, predviđa zakon. Izraz »džeparac« unesen je amandmanom umjesto izraza »plaća« kako bi se izbjegao previše trgovinski prizvuk zakona. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ni u starosti nije kasno za prestanak pušenja</p>
<p>NEW YORK, 4. lipnja </p>
<p> - Uz vježbanje i uravnoteženu prehranu, prestanak pušenja čak je i u starijoj dobi ključ dugovječnosti, objavili su američki znanstvenici. </p>
<p> Voditelj istraživanja dr Donald H. Taylor sa sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini analizirao je podatke dobivene od više od 877.000 pojedinaca uključenih u istraživanje prevencije raka. </p>
<p> Muškarci koji su prestali pušiti s 35 godina živjeli su oko 8,5 godina duže od pušača koji su nastavili pušiti, dok su žene koje su prestale pušiti u istoj dobi time dobile 7,7 godina života. Čak i šezdesetpetogodišnjaci koji prestanu pušiti time dobiju dvije godine života, dok za žene u toj dobi prestanak pušenja donosi skoro četiri dodatne godine života. Članak o istraživanju objavljen je u časopisu American Journal of Public Health. </p>
<p> Naravno, Taylor naglašava da »istraživanje ne pokazuje da možete pušiti do 65 godine i prestankom poništiti sve štetu te loše navike« Muškarac koji prestane pušiti s 35 ima očekivani životni vijek oko 76 godina. Ako prestane pušiti s 65, međutim, njegov će očekivani životni vijek biti 71 godinu. Za žene to iznosi 80 godina ako prestanu pušiti s 35, odnosno 76,5 ako to učine s 65 godina. Istraživanje nije obuhvaćalo pojedince koji boluju od ozbiljnih bolesti, »pa ako prestanete pušiti nakon što je dijagnosticirano da bolujete od raka pluća, ne možete očekivati« iste koristi, ističe Taylor.</p>
<p>»Pušači bi trebali prestati pušiti čim prije, no nikad nije prekasno za odbacivanje te navike«, zaključuje Taylor. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Ironijom do lošeg ukusa</p>
<p>Atraktivne, uznemirujuće slike tijela Xaviera Le Roya u predstavi »Self Unfinished« / Iritantni maraton disco plesa Marca Berrettinija »Sorry, do the Tour«</p>
<p>Doktor molekularne biologije, predstavnik takozvanog think teatra Xavier Le Roy predstavit će se u Zagrebu s tri plesna projekta, nudeći gledateljima uvid u svoja provokativna istraživanja tijela u pokretu. Njegova prva izvedba, u ponedjeljak na večer, u nekonvencionalnom prostoru Galerije u Frankopanskoj ulici, predstavila je atraktivne, uznemirujuće slike tijela koje se opire zakonima kretanja i uobičajenom ljudskom ritmu.</p>
<p>Jedna stolica i jedan stol postavljeni su u prostoru, koji se od fizičkog transformira u mentalni prostor Le Royevih plesnih traganja. </p>
<p>Ono što se na prvi pogled čini redovitim - pokret koji nastoji osvojiti zadano mjesto, pretvara se u halucinogeni iskaz »morfoloških nepravilnosti«.</p>
<p> Začuđujuće slike tijela koje gubi svoj primarni oblik i identitet u prostoru, ali i u vremenu, nude jednu posve drugačiju, odmaknutu vizuru. </p>
<p>Svjetovi Xaviera Le Roya pomaknutog su središta, okrenuti isključivo prema tijelu što okuplja silnice bioloških i društvenih mijena. To je tijelo koje hrabro pomiče granice i čini nemoguće mogućim, kroz izokrenute perspektive i pomoću jasno izvedenog koncepta.</p>
<p>Posve drugačija ideja u plesnim istraživanjima vodila je koreografa Marca Berretinija, prvaka Njemačke u disco plesu 1979. godine, u predstavi »Sorry, do the Tour!«. »Da biste dobili ideju o Berrettinijevoj estetici, dovoljno je zamisliti slučajni susret Pine Bausch u vrijeme njezina 'Caféa Müller' s Johnom Travoltom iz 'Groznice subotnje večeri'«, bilježi kritičar francuskog Le Mondea. No, čini se da je Berettinija ipak više inspirirao John Travolta.»Sorry, do the Tour!« zamišljen je kao autoironični show lošeg ukusa, a pretvorio se u scensku »disco groznicu« u kojoj je uživanje u ponuđenom materijalu bilo transparentnije od ironičnih otklona.</p>
<p> Berrettinijev maraton disco plesa nadahnut je filmom Johna Casavettesa »Opening Night« i knjigom Petera Sloterdijka »Pravila za humani zoološki vrt«. Plesači s izvješenim brojevima na leđima, u ritmu disco glazbe, susreću se na pozornici i napuštaju je, s intencijom komičnih komentara na scenska zbivanja. U drugome dijelu pridružuju im se i devet zagrebačkih malih balerina.</p>
<p> Iritantne slike Berrettinijevih plesnih disco fantazija, samo na mjestima duhovite, nastojale su slijediti poetiku Jerômea Bela iz predstave »The Show must go on«, koja je prošle godine osvojila zagrebačku publiku na Eurokazu. No, Berrettinijeva polemičnost u ocrtavanju eklektičnog kaosa postmoderne kulture nije imala ni Belovu snagu ni njegove poetično smione izvode.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Užitak i strast slikanja </p>
<p>Ostajući vjeran odabranim motivima, Bane Milenković zrelije promišlja kompozicije, u kojima se pozornost usmjerava na dinamičnost materije, upotpunjene s nekoliko detalja / Nekonvencionalan izbor kadrova i kombinacija kutova gledanja </p>
<p>Kao što se od samog početka dalo naslutiti, Bane Milenković svoju je slikarsku strast nastavio produbljivati od trenutka kada se pojavio na izložbenoj sceni prije petnaestak godina. Danas neopterećen mladenačkim žudnjama koje su ga navele na strasnu potrebu za što intenzivnijim izražavanjem, stekao je onu srednjogeneracijsku sigurnost, smirivši postepeno rukopis, no istodobno ostavši vjeran prepoznatljivom koloritu i tematici koji su mu priskrbili, između ostalog, zavidan broj publike i kolekcionara.</p>
<p>Na izložbi u Galeriji Grubić u Zagrebu, Bane Milenković predstavlja izbor od desetak novih platna, nastalih tijekom posljednje dvije godine. Motivi su znani: pejsaži, brodovi, interijer sa stolom i stolicom. Na prvi pogled čini se malo, no Milenković uspijeva vješto dozirati narativnost prikaza, pri čemu ovoga puta izravno upućuje na slikarske uzore koje je tijekom godina manje ili više proučavao. Ipak, treba istaknuti da reminiscencije na Hockneya ili pak Matissea odaju ponajprije autorov interes prema slikarskom kontinuitetu, a ne prema sklonosti citiranja, koju smo u proteklom razdoblju zamjećivali kod nekih drugih autora. </p>
<p>Ostajući vjeran odabranim motivima, Bane Milenković zrelije promišlja kompozicije, u kojima se pozornost usmjerava na dinamičnost materije, upotpunjene s nekoliko detalja. Upravo u promjeni pristupa primjećujemo slikarevu zrelost, nastalu postepenim uklanjanjem brojnih elemenata koje je zavidnom lakoćom ugrađivao u ranije kompozicije, stvarajući osebujne assemblage. Odluka o koncentraciji na uglavnom dvije boje, međusobnim odnosom kojih gradi kompoziciju, što vidimo kod svijetlih, gotovo blijedih interijera, pejsaža otoka Unija te osobito crvenog interijera s ružičastim stolom, rezultat je izdržane »kušnje 'pravog' slikarstva«, o kojoj je svojedobno pisao Tonko Maroević.</p>
<p>Intenzivne, maštovite kompozicije s kojima je osvojio publiku, postepeno zamjenjuju nove na kojima se više ne zamjećuje inzistiranje na oniričnosti, već prvenstveno promijenjena umjetnikova pozicija u prostoru i način gledanja istoga. Izbor najnovijih radova govori o razmjerno osamljenoj prirodi umjetnika, čiji pogled više ne nastoji obuhvatiti sva čuda svijeta što se pred njim otkrivaju. Bez obzira na to što u većini slika i dalje zadržava usredotočenost na predmetno, način na koji nas uvlači u svoje intenzivno obojene svjetove u kojima ništa nije nastalo slučajno, drugačiji je no prije. </p>
<p>Bane Milenković ostaje nepodređen konkretnomu, bolje rečeno ustaljenomu načinu promatranja i poimanja svijeta. Nekonvencionalan izbor kadrova i kombinacija kutova gledanja karakteristike su koje zadržava slikajući krajolike i interijere naglašenih užitaka. Punoća volumena, kromatski senzibilitet te osobito tretman prostora, u pojedinim primjerima izražen monokromnim površinama boje, aspekti su Milenkovićeve umjetnosti koja se s pravom promatra u kontekstu kontinuiteta.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ostatci rimskih terma</p>
<p>U podrumu kuće u Bulićevoj ulici pronađene su dvije antičke prostorije / U jednoj su vidljivi ostatci sustava za zagrijavanje vode, bazena i peći, dok se u drugoj nalaze niše i bazeni s mramornim oplatama / Otkriće prati i niz ulomaka keramike od rimskog razdoblja do 19. stoljeća, te ostatci grobova iz 10. stoljeća. </p>
<p>SPLIT, 4. lipnja</p>
<p> - U istočnom dijelu Dioklecijanove palače splitski konzervatori pronašli su ostatke sklopa carskih termi, koji će nakon temeljite konzervatorske obrade pružiti potpuniji uvid u dosad neistražene dijelove istočnog kompleksa termi starih 17 stoljeća.</p>
<p> Da se na Poljani kraj Katedrale sv. Dujma nalaze vrijedni svjedoci prošlosti zbog kojih na tome prostoru treba očekivati i reprezentativna arheološka otkrića, znaju splitski i američki arheolozi već nekoliko desetljeća, jer su krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća na tome mjestu pronašli i konzervirali sklop rimskih kupaonica. Budući da su se arheološka nalazišta skrivala ispod brojnih privatnih objekata, radovi su utihnuli.</p>
<p> Vlasnik podruma privatne kuće u Bulićevoj ulici, u kojoj su ovih dana pronađeni ostatci sklopa rimskih termi, bio je susretljiv, te je adaptaciju stambenog objekta započeo uz konzervatorski nadzor Tajme Rismondo i arhitektonski Gorana Nikšića iz splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. </p>
<p>U podrumu Brace Ive Crnogorca pronađene su dvije prostorije: u jednoj su vidljivi ostatci sustava za zagrijavanje vode, bazena i peći, dok se u drugoj nalaze niše i bazeni s mramornim oplatama. </p>
<p>Otkriće prati i niz ulomaka keramike od rimskog razdoblja do 19. stoljeća, te ostatci grobova iz 10. stoljeća. Nakon stručne obrade nalazišta i predmeta arheološko otkriće iz Bulićeve ulice, za razliku od nekih drugih zatrpanih nalazišta, javnosti će biti dostojno predstavljeno.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mjesto intendanta još uvijek neizvjesno</p>
<p>Splitsko Gradsko vijeće odlučivat će o intendantu splitskog kazališta idući tjedan / Tko god bio imenovan na to mjesto, ne može u dva-tri mjeseca napraviti kvalitetan i reprezentativan program - rekao je vijećnik Zvonimir Puljić</p>
<p>SPLIT, 4. lipnja</p>
<p> - Na sjednici splitskoga Gradskog vijeća, koja je u utorak održana u nazočnosti brojnih novinara, prihvaćen je prijedlog vijećnika Zvonimira Puljića iz HDZ-a da se u dnevni red sjednice uvrsti točka izbora novoga intendanta splitskog HNK za razdoblje od 2002. do 2006. godine, o čemu će biti riječi za tjedan dana, kada materijali budu pripremljeni, a sjednica Gradskoga vijeća nastavljena. Puljićev prijedlog prihvatila je većina vijećnika, jer rok za imenovanje novoga čelnog čovjeka splitske nacionalne kazališne kuće istječe krajem lipnja.</p>
<p> »Zadnjeg dana travnja izašao je natječaj za imenovanje intendanta. Rokovi za dostavu bili su 30 dana, dok su vijećnici odgovore onima koji su se kandidirali dužni pružiti za 60 dana. Ako o izboru novoga intendanta ne raspravimo u idućih desetak dana, ovo će vijeće ispasti neodgovorno. Nije dobro što iz novina saznajemo tko su kandidati za intendanta i mislim da Gradsko vijeće donošenje takve odluke više ne može izbjegavati, jer je to nezakonito«, istaknuo je Zvonimir Puljić, te napomenuo kako što prije treba imenovati intendanta HNK Split, jer je preostalo malo vremena za organiziranje sljedeće kazališne sezone, koja počinje već u listopadu. »Tko god bio imenovan na to mjesto, ne može u dva-tri mjeseca napraviti kvalitetan i reprezentativan program. Zato ovo Gradsko vijeće mora svim silama izaći u susret novomu čovjeku i imenovanju kako bi dobili kvalitetne projekte«, zaključio je Zvonimir Puljić. Inače, na natječaj za mjesto intendanta splitske kazališne kuće prijave su podnijeli sadašnja intendantica Mani Gotovac i član dramskoga ansambla splitskoga HNK Milan Štrljić. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Van Gogh i Gauguin: 739.117 posjetitelja </p>
<p>AMSTERDAM, 4. lipnja</p>
<p> - Izložbu »Van Gogh & Gauguin«, koja je upravo završena u Amsterdamu, razgledalo je do sada 739.117 posjetitelja. Broj posjetitelja izložbe mnogo je veći od očekivanoga, kako je priopćeno iz Muzeja Van Gogh u Amsterdamu, i mnogo više od ijedne izložbe koja je priređena nakon retrospektive Van Gogha 1990. godine. Riječ je o izložbi koja predstavlja devet tjedana zajedničkoga rada dvojice umjetnika potkraj 1888. godine u Arlesu na jugu Francuske. Izložba je bila otvorena od 9. veljače do 2. lipnja. Postav je činilo 120 slika, skulptura i pisama Vincenta Van Gogha (1853. -1890.) i Paula Gauguina (1848. - 1903.). U čikaškome Institutu za umjetnost za izložbu se do 13. siječnja zanimalo 690.000 posjetitelja. Okosnica izložbe u Amsterdamu bile su tri verzije Van Goghovih »Sunčanica«, koje danas pripadaju različitim zbirkama. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Chinua Achebe dobitnik njemačke Nagrade za mir</p>
<p>FRANKFURT, 4. lipnja</p>
<p> - Nigerijski pisac Chinua Achebe dobitnik je ovogodišnje ugledne Nagrade za mir njemačkih knjižara, objavila je udruga frankfurtskih knjižara. Achebe (71) je svojim djelima pridonio »miru u područjima podložnima stalnim kulturnim sukobima«, navodi se u obrazloženju. Jedan od osnivača moderne afričke književnosti i pionira afričkog romana, Chinua Achebe već 11 godina živi u SAD-u gdje predaje književnost na Bard Collegeu u državi New York. Autor romana »Svijet se ruši«, objavljenoga 1958., i »Neugode« iz 1960., Achebe je u siječnju 1999. imenovan veleposlanikom dobre volje za populacijske fondove Ujedinjenih naroda. Nagrada za mir u iznosu od 15.000 eura Achebeu će biti predana na Sajmu knjiga u Frankfurtu 13. listopada. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvatski naivi u dobrotvornoj misiji</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Galerije »Mirko Virius« i Hrvatske bratske zajednice u Americi, Odsjek 2000, Zagreb, ovih dana priređena je u Ottawi izložba hrvatske naive, prihod koje je namijenjen djeci stradaloj od mina u Hrvatskoj. Otvorenju u Veleposlanstvu RH u Kanadi nazočili su ugledni djelatnici diplomacije i kulture. Izložbu je otvorio hrvatski veleposlanik Andrija Jakovčević, a zatim uzeli su riječ dr. Diana Pleština, savjetnica za razminiravanje ministra vanjskih poslova RH, te Bernard Luketich, presjednik Hrvatske bratske zajednice u Americi. Kanadska televizija emitirala je prilog s otvorenja upozorivši na uspješnu prezentaciju Hrvatske. Na dobrotvornoj izložbi slika sudjeluju: Martin Đukin, Stjepan Đukin, Ivica Fišter, Zlatko Huzjak, Mijo Kovačić, Ivan Rep, Marija Peti-Božić, Željko Seleš i Mato Toth. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOG SUNCA</p>
<p>Što će se dogoditi kada nafte nestane</p>
<p>Gotovo sve zemlje bogate naftom, uz malo iznimaka, vade je iz tla što brže mogu kako bi uspjele nahraniti sve veću glad nacija širom svijeta. Svaka država koja razmatra mogućnost zadržavanja vlastitih zaliha ili prigrabljivanja susjedovih treba samo pogledati žestinu američkog odgovora na Irakovo zauzeće Kuvajtovih naftnih polja... </p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>Velika su privredna zapreka umjetno niske cijene nafte koje obeshrabruju ulaganja: Kada razmatramo bilo što od toga, moramo imati na umu zašto su vlade stavljale tako mali naglasak na razvoj alternativa nafti i zašto to ne smatraju »hitnom« nužnošću.</p>
<p>Glavni je razlog sljedeći: budući da naftu crpimo širom svijeta vrlo agresivno, nafta koju sad imamo jeftinija je nego ikad prije u povijesti svijeta. Litra flaširane pitke vode u nekim je prodavaonicama skuplja od litre benzina - premda je taj benzin izvađen iz tla dvanaest tisuća kilometara odavde u obliku nafte, dopremljen brodom, rafiniran i potom prevezen cisternama do vaše benzinske crpke. </p>
<p>Gotovo sve zemlje bogate naftom, uz malo iznimaka, vade je iz tla što brže mogu kako bi uspjele nahraniti sve veću glad nacija širom svijeta. Svaka država koja razmatra mogućnost zadržavanja vlastitih zaliha ili prigrabljivanja susjedovih treba samo pogledati žestinu američkog odgovora na Irakovo zauzeće Kuvajtovih naftnih polja (koja, prema CIA-i, sadrže deset posto svjetskih poznatih naftnih rezerva). </p>
<p> Dvaput će razmisliti i vjerojatno odlučiti ne poremetiti status quo.</p>
<p>Naftna industrija povodi se za kratkoročnom dobiti, čak i na štetu dugoročnog preživljavanja. Savršeno su voljni zaraditi milijarde dolara prodajom - u najkraćem mogućem roku - izvora koji nije nadomjestiv. </p>
<p>Uslijed toga, cijena nafte je niska, zasad, što obeshrabruje razvoj alternativnih izvora energije.</p>
<p>Još jedna prepreka: za proizvodnju nenaftnih tehnologija potrebna je nafta: Pri razvoju alternativa nafti postoji jedan problem - velik, pritom. Razmotrite, na primjer, solarnu energiju. Solarne ćelije zarobljuju nedavnu sunčevu svjetlost pa energiju možemo uporabiti odmah. Ali postoji kvaka: sve što nam je potrebno da bi solarne ćelije radile ovisi o nafti to jest o prastaroj sunčevoj svjetlosti.</p>
<p>Solarne ćelije izrađuju se od nekoliko rijetkih mineralnih ruda: potrebno je izrudariti stotine tona zemlje da bi se dobilo kilogram ili dva tih minerala. To iskapanje izvode golemi strojevi - strojevi pogonjeni na naftu.</p>
<p>Ti su strojevi napravljeni od materijala (čelika, stakla itd.) koji se iskapaju, tale i prerađuju u pećima pogonjenima na naftu i uz pomoć strojeva na isti pogon.</p>
<p>Za taljenje i pročišćavanje rijetkih minerala potrebne su visoke peći, koje za gorivo koriste naftu.</p>
<p>Takva je visoka temperatura također potrebna za prizvodnju stakla koje pokriva solarne ćelije, premda je pijesak, koji je sirovina za staklo, relativno jeftin i lako dostupan. (Alternativa bi mogla biti uporaba plastike umjesto stakla, ali plastika se dobiva iz nafte.)</p>
<p>A cijeli taj postupak izvode ljudi koji se voze u automobilima pogonjenim na naftu ili njene derivate i žive u kućama većinom grijanim na naftu.</p>
<p>Što će se dogoditi kad nafte nestane - kad više ne bude zalihe prastare sunčeve svjetlosti?</p>
<p>Odakle će doći nove solarne ćelije?</p>
<p>Ne možemo uporabiti današnje solarne ćelije za proizvodnju novih, jer današnje jedva daju dovoljno energije za pogon automobila; zasigurno ne mogu »uhvatiti« dovoljno sunčeve svjetlosti da bi stvorile dovoljno električne energije za pogon buldožera ili visoke peći ili za rad tvornice stakla. </p>
<p>To je problem koji bi ekolozi trebali istražiti i pažljivo razmotriti.</p>
<p>Na slične probleme nailazimo i kod energije vjetra: i premda u nekim planinskim prijevojima i drugim djelovima države postoje gotovo neiscrpne količine snage vjetra, da bi je se učinkovito »zarobilo«, potrebne su visokotehmološke turbine, napravljene od visokokvalitetnog čelika i ostalih materijala koje danas možemo proizvesti samo pomoću energije dobivene iz fosilnih goriva.</p>
<p> Kad se ti mehanički dijelovi istroše, ostaju nam samo klasične niskotehnološke drvene vjetrenjače, koje mogu zarobiti tek toliko energije vjetra da mogu poganjati crpke za navodnjavanje njive od dva ili tri rala.</p>
<p>Trenutno je proizvodnja električne energije jedan od najvećih potrošača nafte. Uslijed toga je proizvodnja električne energije u SAD, prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, odgovorna za 66 posto ukupne količine ispuštenog sumpornog dioksida, 29 posto sveg dušičnog oksida, 21 posto zračnog zagađenja živom i 36 posto ukupne količine ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu.</p>
<p>»Zelena« energija: Uslijed zagađenja izazvanog uporabom nafte da bi se dobila električna energija i zato što je nafta neobnoviv prirodni izvor, u Sjedinjenim je Državama u posljednje vrijeme ojačao pokret za promicanje »zelene električne energije« - koja se dobiva iz obnovivih izvora koji koriste nedavnu sunčevu svjetlost, poput drva, hidroelektrične i solarne energije te energije vjetra.</p>
<p>Ali potražnja za električnom energijom u SAD je prevelika da bi je se moglo proizvesti iz nedavne sunčeve svjetlosti.</p>
<p>Možda bismo to mogli promijeniti, ali većina električne energije proizvedene uz pomoć nafte tako je jeftina da to »reže« nove tehnologije u samom začetku.</p>
<p>To uvelike otežava položaj postojećim tvrtkama koje proizvode »zelenu električnu energiju« i gotovo im onemogućuje opstanak u današnjim zaradi-brzo-ili-propadni privrednim uvjetima.</p>
<p> Uz ograničen ulagački kapital zbog privremeno niske cijene nafte, »zelene« kompanije ponekad moraju zakoračiti preko crte, što nas vodi do energije koju bismo mogli nazvati »pseudozelenom« - zvuči slično kao »zelena« (obnoviva, »čista«), ali nije.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>SRAM</p>
<p>Porijeklo je mnogih vladara skromno </p>
<p>Činjenica je, neobična ali istinita, da su gradom štovatelja idolâ u kojem se odvijao taj prizor - nazovimo ga Indraprastha, Puranaquila, ili čak i Delhi - često vladali ljudi koji su vjerovali (poput Mahmouda) u Al-Laha, jedinog Boga. Njihove rukotvorine raspršene su gradom još i danas</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>U svome vlaku, s nogama opet na komadu otapajućeg leda, Omar Khayyam Shakil vozio se u budućnost, uvjeren da je napokon uspio pobjeći, a svježe zadovoljstvo te misli, kao i leda, ucrtalo je smiješak na njegove usne, premda je vruć vjetar doista puhao.</p>
<p>Dvije godine potom majke su mu pisale i objavile da ima brata kojega su nazvale Babar, prema prvome mogulskome caru koji je prešao Nemoguće Planine i osvojio sve zemlje kojima je prošao. Nakon toga, tri sestre, opet ujedinjene majčinstvom, živjele su sretno i nerazdvojno još mnogo godina unutar zidova »Nishapura«.</p>
<p>Kada je Omar Khayyam pročitao to pismo, potiho je zazviždao od divljenja. </p>
<p>»Stare vještice«, rekao je naglas, »opet im je uspjelo«.</p>
<p>Ovo je roman o Sufiyi Zinobiji, starijoj kćeri generala Raze Hydera i njegove žene Bilquis, o onome što se dogodilo između njezina oca i predsjednika Iskandera Harappe, bivšeg premijera, sada svrgnutoga i o njezinu iznenađujućem braku sa stanovitim Omarom Khayyamom Shakilom, debelim liječnikom koji je neko vrijeme bio blizak prijatelj toga istoga Iskyja Harappe, na čijem vratu nekom čarolijom čak ni krvnikovo uže nije moglo ostaviti ni modricu. No možda bi bilo točnije, premda i zagonetnije, reći da je Sufiya Zinobia o ovom romanu.</p>
<p>U svakom slučaju, osobu ne možete ni početi upoznavati ako najprije ne doznate nešto o njezinu podrijetlu i obitelji; stoga moram poći tim putom i objasniti kako je Bilquis rasla zaplašena vrućim popodnevnim vjetrom zvanim Loo.</p>
<p>Posljednjega jutra svoga života, njezin otac Mahmoud Kemal, poznat kao Mahmoud Žena, odjeven kao i obično u svjetlucavo dvodijelno odijelo s blistavim crvenim vrpcama, zadovoljno se promatrao u urešenu zrcalu koje je premjestio iz predvorja svoga kina zbog njegova neodoljiva okvira s golim kerubinima koji gađaju iz luka zlatnim strelicama i pušu u rogove, zagrlio svoju osamnaestogodišnju kćer i objavio: »Vidiš, djevojko, tvoj se otac lijepo odijeva, kao što i priliči važnom administrativnom službeniku veličanstvenoga Carstva.« </p>
<p>A na doručku, kada je ona počela smjerno grabiti kičri-varivo u njegov tanjur, zabrundao je dobrohotnim glasom: »Zašto podižeš ruku, kćeri? Princeze ne poslužuju«. </p>
<p>Bilquis je poniknula glavom i pogledala donjim lijevim kutom očiju kako njezin otac glasno plješće. »O, izvrsno, Billoo! To je ponašanje elite, kunem se!« Činjenica je, neobična ali istinita, da su gradom štovatelja idolâ u kojem se odvijao taj prizor - nazovimo ga Indraprastha, Puranaquila, ili čak i Delhi - često vladali ljudi koji su vjerovali (poput Mahmouda) u Al-Laha, jedinog Boga. </p>
<p>Njihove rukotvorine raspršene su gradom još i danas: stare zvjezdarnice, tornjevi pobjede, a dakako i ona velika crvena tvrđava Al-Hambra, koja će igrati važnu ulogu u našoj priči. Štoviše, porijeklo mnogih tih božanskih vladara vrlo je skromno; svako dijete čulo je za Ropske Kraljeve... no u svakom slučaju, želim reći da je cijeli taj posao vladanja carstvom bio samo obiteljska šala, jer je Mahmoudovo kraljevstvo dakako obuhvaćalo samo tvrtku Empire Talkies, jeftina kina u staroj četvrti grada.</p>
<p>Veličina jednog kinematografa«, volio je govoriti Mahmoud, »može se zaključiti prema bućnosti njegovih posjetitelja. Otiđite u one raskošne palače u novom dijelu grada, pogledajte njihova sjedala poput baršunastih prijestolja i zrcalni strop u svim predvorjima, osjetite klimatizaciju i vidjet ćete da publika sjedi tiho kao u paklu. Ukrotila ih je raskoš okružja, a i cijena sjedala. No u Mahmoudovu kraljevstvu kupci ulaznica stvaraju vražju buku, osim kada slušaju hit-pjesme u filmu. Mi nismo apsolutni monarsi, dijete, ne zaboravi to, posebno ovih dana kada se policija okreće protiv nas i odbija doći i izbaciti barem najgore hahare koji zvižducima paraju uši. Ali nema veze. Uostalom, to je pitanje slobode pojedinca.«</p>
<p>Da, bilo je to trećerazredno carstvo. No za Mahmouda ono je bilo važno, posjed Ropskog Kralja, jer on nije počeo svoju karijeru na gnojnim i znojnim ulicama kao jedan od onih besprizornih koji nose reklame za filmove na tačkama i viču: »Danas u kinu!« i »još malo pa nestalo!« - i zar sada ne sjedi u šefovskom uredu, opremljenom sefom i ključevima? </p>
<p>Vidite, čak i za obiteljske šale postoji opasnost da ih se shvati ozbiljno, a u prirodi oca i kćeri vrebao je literalizam, nedostatak smisla za humor zbog koje je Bilquis odrasla s neizrečenom fantazijom kraljevanja koja je svjetlucala u kutovima njezinih poniknutih očiju. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Prosinečki, Šuker i Bokšić na udaru kritika! </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nakon poraza naše reprezentacije protiv Meksika 0-1, zanimalo nas je kako ljubitelji nogometa diljem svijeta gledaju na blijedu hrvatsku partiju. </p>
<p>Robert Pevec, Kanada: Utakmica protiv Meksika je sramota. »Starosjedioci« Prosinečki, Šuker i Bokšić bili su užasni. Vrijeme je da zaigraju mlađi. Bojim se da je ovim porazom za nas završeno ovo Svjetsko prvenstvo.</p>
<p>Steve, Australija: Bila je to patetična i sramotna igra Hrvatske. Vaterane je trebalo ostaviti na klupi, a nove i mlade igrače ubaciti u igru. </p>
<p>David Predovic, Kanada: Nije još sve gotovo, pobjede protiv Italije i Ekvadora nisu nemoguće.</p>
<p>Karolis Zukauskas, SAD: Da nije bilo Pereza Hrvatska bi zabila tri pogotka. Šukera i Bokšića je trebalo izvaditi, bili su lijeni i nesposobni, pogotovo Bokšić koji nije ništa učinio a samo se žalio. Gledao sam kako su Kostarika, Honduras i SAD bez problema pobjedili Meksiko, no za razliku od njih Hrvati su imali krivi pristup, bilo je to bolno za gledati.</p>
<p>Patrick Brodersen, Danska: Nakon poraza od Meksika Hrvati se neće kvalificirati u drugi krug.</p>
<p>Phil, Engleska: Hrvatska je trebala pregaziti Meksiko. No, umjesto da utakmicu započnu mladi talentirani napadači od prve minute zaigrao je egomanijak Šuker. Nakon primljenog gola i igrača manje trebali su jurišati na vrata Pereza... ali što je učinio Jozić? U igru je ubacio braniče i vezne igrače umjesto napadača. Pametno!</p>
<p>Robert, Engleska: Već dugo nisam vidio tako lošu igru Hrvatske. Razočaran sam s napadačima Bokšićem i Šukerom koji su očito bili na Marsu. Pohvale Rapajiću koji je dobro obavio posao do kraja utakmice. Hrvatska još ima šanse, ali put će im biti trnovit. Najgore u cijeloj priči je što sam se morao ustati u sedam ujutro.Hamish, Engleska: Veliki sam navijač Hrvatske, no razočarali su protiv Meksika. Jozić mora priznati pogreške i u igru staviti neke druge igrače. U obrani su bili solidni, iako bi Šimića trebalo staviti uz bok Roberta Kovača. Vezni red je velika briga. Dodavanja i posjed lopte veliki je problem. Niko Kovač i Soldo su dobri vezni igrači, ali nedostaje im kreativnosti. Prosinečkog bi se trebalo koristiti po potrebi. U napadu, pak, briga je Bokšić. Može li on izdržati svih 90 minuta? Trebalo bi ga se koristiti samo u nuždi. Treba se podsjetiti da Hrvati imaju talentiranog Balabana, Olića, Vlaovića, koji mogu unijeti potrebne čvrstine, i brzine u napadu. </p>
<p> Rob, Australija: Jozić treba preuzeti krivicu za poraz i neinspirirajću obrambenu taktiku. Glupo je da napadači koji su najzaslužniji za plasman na SP sjede na klupi cijelu utakmicu. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>JAPANSKI DNEVNIK: Japanci kliču i gubitnicima</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Više nas ni Japanci ne mogu impresionirati, čak ni dočekom naših reprezentativaca u Toyami, nekoliko sati nakon poraza u dvoboju protiv Meksika. Naše je gubitnike pred njihovim hotelom Ana u Toyami dočekali više od tisuću Japanaca, oboružanih hrvatskim znakovljem, kličući i pjevajući u čast onima koji su svoju domovinu zavili u tugu. Pretjerujemo li? Jesmo li patetični? </p>
<p> Iskreno rečeno, sumnjamo. Sjećajući se kolikom je euforijom dočekan francuski uspjeh, ovaj će neuspjeh, koji ima izglede postati i konačnim, u najmanju ruku uzrokovati veliku nervozu nogometnih zaljubljenika. Na našu nesreću, u vrijeme svjetske smotre svi smo zaljubljenici u nogomet.</p>
<p> S nama je ovdje i bivši izbornik hrvatske reprezentacije Ćiro Blažević, koji je kolumnist jednog hrvatskoga dnevnog lista. No, Blažević je na usluzi svima, njegovi su stavovi nakon sramote protiv Meksika zanimljivi i poučni.</p>
<p> - Igrati sa samo jednim napadačem u svakoj je utakmici samoubojstvo. Tako se iznevjerila tradicija hrvatskog nogometa. Igranje s jednim napadačem stanje je duha koje nas je i dovelo do poraza protiv Meksika, veli Ćiro. </p>
<p> No, od Ćirinih nam je razmišljanja zanimljiviji njegov zaključak koji se neposredno tiče novinara.</p>
<p> - Koliko sam se s vama naratovao... Tek sada, kad sam dio vas, shvaćam koliki ste navijači, koliko dobroga želite reprezentaciji i koliko vas je pogodio ovaj poraz. Sve mi oprostite, molim vas. Ma, jeste li ovako tugovali i kad sam ja gubio? </p>
<p> Zaista, u autobusu, koji je 30-ak novinara prevozio nekoliko stotina kilometara od Niigate do Toyame, vladala je grobna atmosfera. Nakon nekoliko sati šutnje, uslijedila je visokofrekventna rasprava, zbog koje su umalo popucala stakla na autobusu. Kakva nervoza, kakva netrpeljivost između nas koji smo do jučer bili tako složni.</p>
<p> Našu je napetost lako objasniti. Samo dan prije nismo izgubili protiv Meksika u sirotinjskoj igri kakvu su nam predveli naši nogometaši. I sve je bilo tako lijepo i puno najsjajnijih očekivanja. U najvažnijoj utakmici ove momčadi Jozićeva je vrsta nalikovala hrvatskoj političkoj sceni, s desetak stranaka, od kojih svaka vuče na svoju stranu. </p>
<p> Sad smo tu gdje jesmo, maštamo o dvije pobjede. Ne znamo samo otkud nam takvo pravo, nakon što smo u 90 minuta s Meksikom ostavili živce na stadionu u Niigati?! A bez živaca su svi članovi novinarskog autobusa ljudi teškoga karaktera, asocijalnog ponašanja i visokog tonaliteta. Da nije tih smirenih urednika koji znaju što hoće od nas, tko zna što bi se dogodilo. Oni su zapravo naš spas, njihovi zadaci i napuci pomažu nam da sve na trenutak zaboravimo.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tri debitantice u polufinalu Roland Garrosa</p>
<p>Sestre Williams i najveće iznenađenje turnira Argentinka Clarisa Fernandez uz Capriati su u utorak nastavile pobjedonosni niz / Kod tenisača je prvi polufinale zaslužio Španjolac Albert Costa pobjedom protiv Argentinca Guillerma Canasa</p>
<p>ZAGREB/PARIZ, 4. lipnja</p>
<p> - Samo je braniteljica naslova na Roland Garrosu Amerikanka Jennifer Capriati već ranije u karijeri igrala u polufinalu pariškog Grand slama, ostale tri ovogodišnje polufinalistice prvi put su izborile mjesto među najbolje četiri tenisačice. Sestre Williams i najveće iznenađenje turnira Argentinka Clarisa Fernandez uz Capriati su u utorak nastavile pobjedonosni niz. A kod tenisača je prvi polufinale zaslužio Španjolac Albert Costa pobjedom protiv Argentinca Guillerma Canasa. Dvoboj Španjolca Alexa Corretje i Rumunja Andreja Pavela prekinut je zbog mraka kod 7-6 (5), 7-5, 4-5 vodstva Španjolca, a nastavak je na rasporedu u srijedu...</p>
<p>Najavljujući Roland Garros pisali smo o mogućnosti »lansiranja« nove zvijezde ženskog tenisa nakon otkaza nastupa Švicarke Martine Hingis. Spomenuli smo tada brojne talentirane češke i ruske tenisačice. I pogriješili. Nova zvijezda stiže iz Argentine i »igrom sudbine« glavni turnir je izborila nakon što je Hingis odustala od Pariza zbog operacije stopala. Clarisa Fernandez prvi put je primila reket u ruke prije pet godina, a pet godina kasnije će igrati u polufinalu Roland Garrosa! Iako odbija bilo kakve usporedbe s najboljom argentinskom tenisačicom Gabrielom Sabatini, četvrtfinalnom pobjedom protiv sunarodnjakinje Paole Suarez postala je prva Argentinka nakon Sabatini 1992. godine koja je izborila mjesto među najbolje četiri. Na svom trećem Grand Slam turniru nakon Jelene Kostanić u 2. kolu nadigrala je četvrtu nositeljicu Belgijanku Kim Clijsters, Ruskinju Jelenu Dementijevu i Suarez. Posljednja nepostavljena tenisačica u polufinalu Roland Garrosa bila je Jennifer Capriati1990. godine.</p>
<p>- Nisam tako rano očekivala ovako fantastičan uspjeh. Vrlo, vrlo sam sretna, no ne želim se uspoređivati sa Sabatini. Nije uopće bitno jesam li bolje od nje ili nisam, sada samo mogu uživati u situaciji u kojoj se nalazim, pričala je oduševljena 20-godišnjakinja, 47. tenisačica svijeta.</p>
<p>A u polufinalu Fernandez će igrati protiv Venus Williams. Starija sestra prošle godine je poražena u 1. kolu, a nikad nije stigla dalje od četvrtfinala. Nakon trijumfa u Wimbledonu i US Openu na putu najvećeg cilja u karijeri, naslova »kraljice zemlje«, Venus se sudarila sa Monicom Seles i uzvratila joj za poraz u četvrtfinalu Australian Opena ove sezone. Okončala je tako Venus vjerovatno i posljednji nastup Seles u Roland Garrosu, već je ranije najavila kako se osjeća pomalo starom za nepore na Touru.</p>
<p>Kao i Venus tako i Serena sanja o međusobnom finalnom dvoboju u Parizu. Prije toga će morati pobijediti Capriati. Ako će igrati kao protiv posljednje francuske predstavnice Mary Pierce, braniteljicu naslova očekuje nemoguća misija. Samo 49 minuta bilo je potrebno Sereni da »nokautira« 27-godišnju Francuskinju, koja je nedavno vratila na terene nakon ozljede. Koliko samo biranim riječima možemo govoriti o gotovo savršenom nastupu Amerikanke toliko ne možemo ništa reći o igri Mary Pierce. Jednostavno zato što je premalo puta uspjela vratiti loptu...</p>
<p>I dok se u teniskim krugovima širila priča o vezi Jennifer Capriati i Matthew Perryja, popularnog Chandlera iz serije »Prijatelji«, Amerikanka je imala težak posao protiv Jugoslavenke Jelene Dokić. No, iako se žalila na slabu vidljivost ipak je stigla korak bliže obrani naslova...</p>
<p>Španjolac Albert Costa uvijek je bio u sjeni Alexa Corretje, Carlosa Moye i Felix Mantille. Usprkos 11 ATP titula nikad nije ostvario zapažen rezultat na Grand Slam turnirima. No, sve se promijenilo nakon pobjede protiv Canasa. Španjolski novinari već su mu našli nadimak. Novopečeni »Al« sada uživa u najboljim trenucima karijere...</p>
<p>- Ne znam jesam li slavan ili ne. Jednostavno se trudim raditi svoj posao, dignuti se svakog jutra, trenirati i igrati. Gledao sam kako Moya, Mantilla i Corretja pobjeđuju i mislio: »kako to da njima ide, a meni ne«. Sada kada sam u polufinalu pretpostavljam da nagrada mora doći ako naporno radiš. Kad-tad, rekao je Costa.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, četvrtfinale: A. Costa (20) - Canas (15) 7-5, 3-6, 6-7 (3), 6-4, 6-0; tenisačice: Capriati (1) - Dokić (7) 6-4, 4-6, 6-1, V. Williams (2) - Seles (6) 6-4, 6-3, S. Williams (3) - Pierce 6-1, 6-1, Fernandez - Suarez 2-6, 7-6 (5), 6-1. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blanka Vlašić skače u Zagrebu!</p>
<p>Kao šlagere mitinga svakako treba izdvojiti natjecanje u skoku u vis s Blankom Vlašić, te skok u dalj sa Sinišom Ergotićem, koji je prije nekoliko dana u Ljubljani skočio 8,25 metara</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nešto više od mjesec dana prije »Hanžekovićeva memorijala«, na stadionu Mladosti održava se drugi atletski memorijal, i to Nikole Despota. U srijedu u 18 sati na Savi ćemo, tako, vidjeti gotovo sve najbolje hrvatske atletičarke i atletičare, osim bacača koji su trenutačno na pripremama. Uz naše, na »Despotovu memorijalu« nastupit će i atletičari iz Italije, Slovenije, BiH, Mađarske, kao i poznati ukrajinski sprinter, Sergej Osovič, koji je u Hrvatskoj na pripremama.</p>
<p>Takav popis sudionika mitinga nudi više šlagera, a svakako treba izdvojiti natjecanje u skoku u vis s Blankom Vlašić, trenutačno drugom visašicom na svjetskoj ljestvici (194 cm) i Nevenom Lenđel, te skok u dalj sa Sinišom Ergotićem, koji je prije nekoliko dana u Ljubljani skočio 8,25 metara. Zapravo, od 15 disciplina koliko ih je na programu mitinga, malo je onih koje ne zaslužuju posebnu pažnju.</p>
<p>Ove je godine »Memorijal Nikole Despota« prebačen sa Svetica na Mladost. To, naravno, nije napravljeno »iz štosa« već iz nužde. Na Sveticama ne postoje ni minimalni natjecateljski i sigurnosni uvjeti čak ni za trening, a kamoli za natjecanje. Na »unakaženome« maksimirskom stadionu trenutačno nema mjesta za atletiku, dok je atletski stadion na Sveticama više dječje igralište i šetalište nego ozbiljan sportski objekt. Dokad će tako biti, ne bi nam vjerojatno znao reći ni Nostradamus, budući da u Gradskom poglavarstvu informacije o eventualnom nastavku radova u Maksimiru imaju status »državne tajne« i nemoguće je o tome išta doznati. Istočni je dio Zagreba, tako, osuđen na »apstinenciju« od atletike i sporta uopće.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Jug teško gubi u Gružu</p>
<p>Mladost je prije dvadesetak dana, odigravši 10-10, pokazala da ima znanja i snage iznenaditi u Gružu</p>
<p>SPLIT, 4. lipnja</p>
<p> - Mladost, ohrabrena pobjedom u prvoj utakmici finalne serije vaterpolskog doigravanja protiv Juga, dočekuje drugi susret, koji se u srijedu igra u dubrovačkom bazenu Gružu, u 18.30 sati. No, raspoloženje im je pomutio događaj iz kafića Mamba na Šalati, gdje su pretučeni mladostaši Hrvoje Herceg i Mislav Tomašić. Obojici su operirani nosevi, te sigurno neće nastupiti. </p>
<p>Stoga je direktor kluba Perica Bukić uskočio u bazen i pomogao treneru Bruni Siliću, trenirajući s momčadi. U ovosezonskim utakmicama Zagrepčani su bili uspješniji, a osvajanjem Kupa prekinuli su dominaciju Dubrovčana. Ipak, pravi je cilj mladostaša naslov hrvatskog prvaka. </p>
<p>Prvi je zaveslaj napravljen na Savi, a preokrenuvši vodstvo Gospara od 7-4 u zagrebačkoj utakmici, samopouzdanje im je naraslo do neba. No, za naslov im je potrebna još jedna pobjeda, a sigurno im Jug neće lako prepustiti tron. Pogotovo, bez obzira na trenutačno stanje u momčadi, nakon neuspješnog nastupa u budimpeštanskom doigravanju za europskog prvaka, ne u Dubrovniku. </p>
<p>Momčad Veselina Đuhe je kvalitetna, dokazala se u mnogim teškim utakmicama i nije je lako pobijediti u Gružu. Često je u svom bazenu nadmašivala sama sebe, a danas se uzdaje u tradiciju, pa da joj pobjeda donese treći susret u Zagrebu, ali i bolju formu.
- Šteta što nismo iskoristili prednost od tri pogotka u Zagrebu. Moramo odigrati puno bolje, želimo li anulirati prednost Mladosti. Znali smo se izvući iz teških situacija, i nadam se da će nam publika pomoći prebroditi krizu. Pobjedom bi sigurno podignuli formu pa bi u trećem susretu imali velike izglede za obranu naslova. Ipak, sada je najvažnije iščupati pobjedu na našem plivalištu, rekao je ponajbolji igrač Juga Mile Smodlaka. </p>
<p>Mladost je prije dvadesetak dana, odigravši 10-10, pokazala da ima znanja i snage iznenaditi u Gružu, a trener Silić, bez obzira na probleme, prije druge je utakmice finalne serije u Dubrovniku rekao:</p>
<p>- Imamo problema s ozlijeđenim igračima, odnosno šokirani smo onime što se dogodilo Hercegu i Tomašiću. No, iz ove kože ne možemo, ali ni ne tražimo opravdanje. Moramo nastaviti dobrim igrama, učiniti sve da pobijedimo u Dubrovniku i tako riješimo pitanje prvaka. Svjesni smo da nije lako poraziti Jug na njihovu bazenu, no mislim da imamo snage ostvariti pravi rezultat.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jozić: Ne odričem se ni jednog igrača! </p>
<p>»Porazi mogu biti profitabilni, ako se iz njih kristalizira neka pouka ili iskustvo. Imamo još dvije utakmice i tu se još svašta može dogoditi. Prema nekim računicama, i s tri bi se boda moglo otići u sljedeći krug« / »U utakmici protiv Italije pokušat ćemo se vratiti u igru. U stručnom stožeru razmišljamo zašto su igrači bili blokirani. Četiri, pet igrača odigralo je utakmicu ispod razine«, rekao je naš izbornik </p>
<p>TOYAMA, 4. lipnja</p>
<p> - Dan nakon kraha protiv Meksika, redovita konferencija za novinare sličila je izvanrednom sastanku s predstavnicima »sedme sile«. Ozbiljnost trenutka i dramatičnost situacije, u kojoj je hrvatska nogometna vrsta usmjerila su svu znatiželju novinara prema samo jednom čovjeku - izborniku Joziću. Stoga se kapetan Davor Šuker i predsjednik HNS-a Vlatko Marković nisu istaknuli odgovorima. Međutim, nije se istaknuo ni Jozić, koji je neskrivenom upornošću izgovarao teze koje su ga vodile u pripremanju momčadi za utakmicu protiv Meksika, bez obzira kakva pitanja bila...</p>
<p> • Ima li vremena za radikalne promjene u momčadi i sustavu, kako bi se u preostale dvije utakmice moglo nešto poboljšati?</p>
<p> - Porazom je svaka momčad dalje od cilja. Porazi mogu biti profitabilni, ako se iz njih kristalizira neka pouka ili iskustvo. Imamo još dvije utakmice i tu se još svašta može dogoditi. Prema nekim računicama, i s tri bi se boda moglo otići u sljedeći krug. No, ne gledamo tako, to je tek posljednja varijanta. U utakmici protiv Italije pokušat ćemo se vratiti u igru. U stručnom stožeru razmišljamo zašto su igrači bili blokirani. Četiri, pet igrača odigralo je utakmicu ispod razine. Nismo bili povezani, znali smo kako igraju Meksikanci, znali smo da drže loptu do besvijesti i da čekaju priliku. Kada pogledate statistiku, vidite da je broj udaraca bio isti, u udarcima iz kuta bili smo čak bolji. No, oni su loptu čuvali puno dulje od nas. Tu smo zakazali, nismo im znali parirati u tom dijelu igre. Protiv Italije nismo favoriti, ali nismo bez izgleda. </p>
<p> • Svi se ovdje slažu da je dvoboj Hrvata i Meksikanaca dosad bila najslabija utakmica na Svjetskom prvenstvu. Koje bi to promjene mogle biti i hoće li Šuker opet igrati povučeno?</p>
<p> - Planirali smo da Šuker bude uz Bokšića na lijevoj strani, a da se Niko Kovač ubacuje iz pozadine. Znali smo, ako tu ne napravimo pritisak, da će suparnik preuzeti sredinu terena. Zato smo kasnije, kad su Meksikanci imali loptu, povukli Šukera. Vidjeli ste, i Italija je pustila Ekvador da igra, da se dodaje do iznemoglosti, a onda su na brzinu postigli dva pogotka. Vjerovali smo da možemo napraviti nešto slično. No, ako ne osvojite loptu, ništa ne možete napraviti. A kad smo, doduše rijetko, uzimali loptu, vidjeli ste da su naše akcije bile opasne. Jedanaesterac nas je sve poremetio.</p>
<p> Isto smo pitanje postavili i Davoru Šukeru.</p>
<p> - Kao kapetan mogu reći da smo imali viziju pobjede, da su je igrači zaista željeli. No, očito smo podbacili. Nije mi drago kada na utakmici ne postignem pogodak. Mi, stariji igrači, prihvaćamo odgovornost za to što se dogodilo. Konkretni će odgovori uslijediti nakon analize, poslije prvenstva. </p>
<p> • Hoće li Prosinečki biti u početnoj postavi protiv Italije? </p>
<p> - Pokušat ću odgovoriti slično kao Davor, sve ćemo analizirati nakon prvenstva, nedorečen je bio Jozić te dodao: </p>
<p>- Vjerovao sam u ove igrače koji su igrali protiv Meksika. Ne odričemo se nijednog igrača, svaki ima pravo na loš dan. Ova je reprezentacija prvi put poražena otkako je vodim. Mogu slobodno reći, svi su još kandidati za prvu momčad, nikoga ne odbacujem.</p>
<p> • Možete li reći koji su igrači igrali ispod razine?</p>
<p> - Neću imenovati slabije pojedince, to ću prvo reći njima i cijeloj momčadi. Oni su toga svjesni. Nogomet je relativna stvar - da smo uspjeli postići pogodak iz onih početnih prilika, naša igra ne bi bila toliko loša, zacijelo i rezultat. </p>
<p> • Što ste skrivali na treninzima i kakve ste prekide uvježbavali, kada ih nitko nije smio vidjeti? Na terenu nismo vidjeli ništa uigrano.</p>
<p>- Samo smo dva-tri dana imali zatvorene treninge. Ne samo zbog uvježbavanja prekida, već i zbog mira koji nam je trebao. Nije lako raditi pred tisuću ljudi. </p>
<p> Više zbog pristojnosti, jedan je Japanac tada pitanje postavio Šukeru...</p>
<p> • Kako se sada osjećaju igrači?</p>
<p> - Svi smo potišteni. Prije utakmice bili smo odlično raspoloženi, sjećam se da smo u autobusu i pjevali prije utakmice. Ne znam ni ja zašto smo na utakmici bili tako nemoćni. Poslije utakmice lako je biti pametan i davati nove teze. Bio sam svjestan dobre atmosfere u našoj reprezentaciji. Sve bi bilo drugačije da smo poveli sa 1-0. </p>
<p> • Zašto je Bokšić primao lopte uvijek kada je bio okrenut leđima prema suparničkom vrataru?, bilo je pitanje za Jozića.</p>
<p>- Mislim da je razvoj utakmice išao u tom smjeru. Ima utakmica kada treba imati strpljenja za jedno ili dva prava dodavanja. No, to nismo dočekali. </p>
<p> • Mislite li možda da je igračima koji su podbacili najveći problem psihološke naravi?</p>
<p> - Mislim da za psihološke barijere nije bilo nikakvih razloga. Imali smo odlične uvjete, dobre pripreme, stvorio se dobar ugođaj. Možda je odgovornost jednih sputala druge. Na poluvremenu smo ukazali na pogreške. Namjeravali smo uvesti Stanića, koji bi s Bokšićem pokušao raširiti napad, ali dosuđen nas je jedanasterac u tome spriječio. Moram reći da je Meksiko dobra momčad, prepuna igrača koji dugo mogu držati loptu. Zato Meksiko zamori suparnika, a to se i nama dogodilo - zaključio je naš izbornik. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Protiv Italije ćemo igrati mnogo bolje«</p>
<p>TOYAMA</p>
<p> - Iako se dogodio najgori rasplet utakice s Meksikom, predsjednik Saveza Vlatko Marković deklarativno i dalje nudi optimizam. Na kraju konferencije za novinare izjavio je: </p>
<p> - Svima nam je teško, veoma teško. Gledajući kako smo obavili pripreme i kakvo je raspoloženje bilo, nitko nije očekivao da će se to dogoditi. Kao bivši trener, kod svih naših igrača osjetio sam nestrpljenje, naši su igrači zaista bili uvjereni da će pobijediti Meksiko. Mislim da u utakmici s Meksikom nisu dali ni 25 posto svojih mogućnosti. To je bio takav dan, uvjeren sam u to, kao što sam uvjeren da će protiv Italije sve izgledati mnogo bolje. Ovako se nešto više ne može ponoviti. </p>
<p>Na kraju je predsjednik dodao:</p>
<p>- Vidite što se dogodilo i Francuzima i Englezima, pa i Brazilcima, koji su pobijedili nakon izmišljenog jedanaesterca. Protiv Italije će biti bolje, zapamtite što sam vam rekao.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Živkoviću utakmica kazne </p>
<p>TOKIO/ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Disciplinska komisija Međunarodne nogometne federacije (FIFA) kaznile je hrvatskog reprezentativca Borisa Živkovića utakmicom neigranja.</p>
<p>Živković je u ogledu s Meksikom dobio crveni karton nakon što je u kaznenom prostoru srušio Cuauhtemoca Blanca. Sa po utakmicom neigranja kažnjeni su i turski internacionalci Alpay Ozalan te Hakan Unsal, koji su »pocrvenili« u dvoboju s Brazilom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Borba majstora lopte i majstora borbe</p>
<p>Što je izbornik Jozić kanio napraviti u igri s jednim napadačem? Je li želio pobjedu ili je bio zadovoljan bodom, što bi se dalo zaključiti nakon naše mizerne predstave? Je li želio barem malo riskirati kako bi Meksikance natjerao na uzmak, bez obzira na mogućnost protuudara? Sva ta pitanja ostaju neodgovorena nakon nedorečenih Jozićevih priča nakon utakmice </p>
<p>TOYAMA, 4. lipnja</p>
<p> - Svi su razočarani prvim nastupom hrvatske reprezentacije - domaća javnost, novinari, ali i japanski mediji, koji su se uključili u seciranje igre hrvatske vrste, koja je ostavila dojam početnika. </p>
<p>Uz uobičajenu rečenicu kako je to dosad bila najslabija utakmica na prvenstvu, nogometni komentatori dodaju da se Meksiko nekon nekoliko početnih minuta razgoropadio kada je vidio da se Hrvatska ne namjerava otvoriti.</p>
<p> Dvoboj Hrvata i Meksikanaca doista je raritetan u povijesti hrvatske nogometne reprezentacije. Hrvati nikad dosad nisu toliko gledali suparnika kako igra nogomet. U 25. je minuti statistika pokazala da su Meksikanci loptu u posjedu imali čak 70 posto. Uzme li se u obzir da je Pletikosa dugo čekao pri ispucavanju lopte, izgleda da u prvoj polovici prvog poluvremena loptu nismo ni imali.</p>
<p> Istina, u dva-tri navrata izboreni su korneri, nakon kojih je sijevnula opasnost, ali to je bilo premalo u odnosu na meksičku inicijativu, koja je trajala cijelo vrijeme i iz koje je, unatoč obrambenom hrvatskom zidu, nešto moralo ući u Pletikosinu mrežu.</p>
<p> Samo momčad koja ima loptu može postići pogodak, a momčad koja ne može do lopte ne može napraviti ništa, govori gola logika, koja ne mora uvijek biti točna. Međutim, u našoj uvodnoj priči na svjetskom prvenstvu pokazala se apsolutno istinitom.</p>
<p>Što je izbornik Jozić kanio napraviti u igri s jednim napadačem? Je li želio pobjedu ili je bio zadovoljan bodom, što bi se dalo zaključiti nakon naše mizerne predstave? Je li uopće želio barem malo riskirati kako bi Meksikance natjerao na uzmak, bez obzira na mogućnost protuudara? Sva ta pitanja ostaju bez odgovora nakon nedorečenih Jozićevih priča nakon utakmice. </p>
<p> Posve je jasno da smo ipak očekivali previše. U našoj iskrenoj želji često smo prešutili kritike na sustav koji koristi Jozić i sastav koji tako pomno slaže i koji već iščitavanjem nudi samo jedan zaključak, onaj koji koristi NBA publika: </p>
<p> - Defense!</p>
<p> Japanski su novinari, pomno secirajući igru Hrvatske, zaključili da je utakmica između Hrvatske i Meksika bila borba majstora lopte i majstora borbe. Ne, majstori lopte nismo mi, već Meksikanci, a mi smo okarakterizirani kao borbena momčad, koja pokušava nadoknaditi nespretnosti u baratanju loptom. No, zar to nismo i prije znali?! Pod Jozićevim vodstvom hrvatska je vrsta napravila krasan uspjeh, dosegla je Svjetsko prvenstvo, ali je u svim utakmicama do sada pokazivala isto lice. Grčevitu borbu, koja je malo koga impresionirala, ali je zbog prolaza u dugom tunelu do Azije s posljednjim sučevim zviždukom bila zaboravljena.</p>
<p> Zar je hrvatska igra protiv Meksika bila različita od slabih predstava u prijateljskim pripremnim utakmicama protiv Bugarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine? Zar se nismo već naviknuli na Jozićevu dosljednost u stvaranju zida ispred Pletikose? Sve smo to znali, a ipak smo se nadali. Uzdali smo se u genijalnost Šukera, Prosinečkog ili Bokšića. No, jesu li to isti igrači, iste snage i motivacije kao prije četiri godine?</p>
<p> Zaista, što smo očekivali? Hrvatski nastup kao protiv Njemačke u četvrtfinalu prošlog prvenstva? Nekad bilo, sad se spominjalo. Nije nam dovoljno što više nemamo tako klasnih igrača, nego se još na ovakvim smotrama moramo ponašati kao »kukavička« momčad. Biti poražen nije sramota, ali se s osjećajem sramote gleda najdraža momčad koja čeka da pobjeda padne s neba. Nama je protiv Meksika pobjeda mogla doći jedino tako. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Meksikanci slave pobjedu nad trećima na svijetu</p>
<p>»Hrvatska je momčad bila siva i umorna«, piše list La Jornada, a ni ostali mediji ne štede »vatrene«. Većina ih smatra da hrvatska momčad nije ni sjena one koja je na prošlom prvenstvu osvojila treće mjesto </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Cuauhtémoc Blanco potvrdio se kao jedan od najvažnijih igrača meksičke reprezentacije »tricolora«, pišu u utorak meksičke novine, a on je izjavio: </p>
<p>- Naša je pobjeda zasluga cijele momčadi, a ne samo moja. </p>
<p>Predsjednik Nacionalnoga sportskog saveza Nelson Vargas, uz čestitke reprezentaciji, naglašava: </p>
<p>- Igrači su svojim pozitivnim stavom i pobjedničkim mentalitetom uspjeli ostvariti pobjedu nad Hrvatskom u prvoj utakmici SP-a. </p>
<p>Premda svi komentiraju da je pobjeda minimalna, i nogometni stručnjaci i mediji hvale meksičku reprezentaciju. Navijači, ali i ostali Meksikanci, slave pobjedu koja im daje nade da će Meksiko ostati u Japanu i nakon prvoga kruga. </p>
<p>I meksički predsjednik Vicente Fox pridružio se čestitkama, u izravnom telefonskom razgovoru s trenerom Javierom Aguirreom, koji je prenosila Televisa. Zahvalivši se treneru i igračima na dobroj igri, Fox je govorio o važnosti pobjede već u prvoj utakmici, s Hrvatima - trećeplasiranima na prošlom Svjetskom prvenstvu. Također je rekao: </p>
<p>- Dobro smo počeli, a namjerno kažem u množini, jer smo se za vrijeme utakmnice svi osjećali dijelom momčadi. </p>
<p>No, u euforiji zbog pobjede hladniji analitičari nisu zaboravili napomenuti ni da Meksiko još nije pronašao svoju pravu igru, da trener još traži najbolju postavu te da treba biti oprezan s Ekvadorom i Italijom. A komentari za hrvatsku momčad nisu baš pohvalni. </p>
<p>»Hrvatska je momčad bila siva i umorna«, piše list La Jornada, a ni ostali mediji ne štede »vatrene«. Većina ih smatra da hrvatska momčad nije ni sjena one koja je na prošlom prvenstvu osvojila treće mjesto.</p>
<p>Meksički mediji pišu i o tome kako su prognoze uglavnom davale prednost Hrvatima. »Mislili smo da će Hrvatska biti težak suparnik, ali Meksiko se svojom igrom dobro suprotstavio Europljanima«, jedan je od naglasaka meksičkih medija. </p>
<p>Zvijezda utakmice Cuauhtémoc Blanco, strijelac jedinog pogotka, u svojim je prvim izjavama nakon utakmice uzbuđeno ponavljao kako je najvažnije to što su svi igrači uložili veliki napor te što je ozračje u momčadi bilo dobro. </p>
<p>- Svi smo trčali 90 minuta, a sada smo još motiviraniji za nove pobjede, zaključio je Blanco.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kako su naši igrači prevarili naše novinare </p>
<p>Iako su Šuker, Jozić i Marković obećali novinarima da će im svi reprezentativci biti na raspolaganju, na sastanku se nije pojavio nijedan, stigla je tek usputna Živkovićeva psovka </p>
<p>TOYAMA, 4. lipnja</p>
<p> - Voljeli bismo da nismo uočili posvemašnju obezglavljenost u našim redovima samo dan nakon poražavajućeg nastupa protiv Meksika, ali događaji koji se nižu idu u prilog tvrdnji da štošta nije u redu s odnosima i hijerarhijom koja bi trebala egzistirati u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. </p>
<p> Kako drugačije protumačiti obećanja, ne jednog, već tri čovjeka na prigodnoj konferenciji za novinare, izbornika Jozića, kapetana Šukera i predsjednika Markovića, da će svi hrvatski nogometaši biti na raspolaganju novinarima u posljepodnevnim satima utorka.</p>
<p> - Situacija je takva kakva je. Dobar, iskren razgovor svima bi dobro došao, uostalom svi moramo nastaviti surađivati, bila je novinarska molba.</p>
<p> Odgovor je bio jednoglasan:</p>
<p> - Pa, možemo odmah poslijepodne, recimo u 17.30, rekao je kapetan Šuker.</p>
<p> - Nemam ništa protiv, ideja je dobra, nastavio je Jozić.</p>
<p> - Slažem se, evo svima obznanjujem da je sastanak s igračima u pola šest poslijepodne, zaključio je Marković. </p>
<p> Bilo je to negdje oko 13 sati. Novinari su obavili brže-bolje svoje zadatke i krenuli prema obližnjem hotelu gdje su smješteni naši reprezentativci.</p>
<p> Već na ulazu su nas dočekali navijači. Mnogi toliko iscrpljeni da im je prije mjesto bilo u ambulanti nego u luksuznom predvorju renomiranog hotela.</p>
<p> - Kod kojih ste igrača došli, a pa svi su otišli, bilo je prvo što smo čuli.</p>
<p> - Nitko nije ni želio s nama pričati osim Darija Šimića, govorio je drugi.</p>
<p> Ipak, dočekali smo glasnogovornika Adu Kožula. Nije skidao mobitel s uha. Obećanih igrača nije bilo, novinari su bili nervozni. </p>
<p> Pokušao je Kožul nekoga dozvati, nije išlo, pa je potom vidio Živkovića u hodniku i rekao mu za sastanak s novinarima. Čuli smo samo psovku našeg igrača, upućenu nama ili nekome drugom, kako se poslije pokušalo kanalizirati. Dotični igrač nije ni pomislio poslušati glasnogovornika, a o psovki nećemo previše. Kad je onako glasna rekla dosta, i previše!</p>
<p> Svih tridesetak novinara potom je odvedeno na četvrti kat hotela gdje smo se trebali sastati s igračima. Nitko nije došao. </p>
<p> - Ne znam što se događa, valjda im nitko ništa nije rekao, opravdavao se Kožul. </p>
<p> Dakle, ako je vjerovati u ono što smo čuli, svi su zaboravili na dogovor - i Šuker i Jozić i Marković.</p>
<p> Ništa, bez obavljenog posla napustili smo četvrti kat hotela gdje su nas trebali čekati igrači. Dobivši obećanja da će igrači doći sutra...</p>
<p> Nešto smo ipak naučili od Meksikanaca.</p>
<p> Sutra!</p>
<p> Manana!</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Učenik pobijedio učitelja</p>
<p>Kostarika nije dopustila Kinezima nijedan ozbiljniji udarac prema svojim vratima </p>
<p>GWANGJU, 4. lipnja</p>
<p> - U svom su prvom nastupu na SP-u nogometaši Kine doživjeli i prvi poraz. Bolji od njih bili su Kostarikanci, koji nakon 2-0 pobjede vode na ljestvici C skupine. </p>
<p>Osim borbe na terenu, vodila se i zanimljiva bitka između trenera Milutinovića i Guimaraesa. Naime, na SP-u 1990. godine u Italiji Milutinović je vodio Kostariku, a tada je u redovima te južnoameričke momčadi bio upravo Guimaraes. U ponedjeljak se, ipak, Guimaraes pokazao boljim trenerom. Njegova momčad nije dopustila Kinezima nijedan ozbiljniji udarac prema vrataru Lonnisu, a s druge su strane dva puta »pospremili« loptu u mrežu Jiang Jina.</p>
<p>U prvom poluvremenu nije bilo izglednih prilika, Kostarika je više prijetila, a Kinezi su se oslanjali na neuspješne protuudare. U 61. minuti Wanchope se domogao lopte na rubu kaznenog prostora, napravio korak dva, no njegov su udarac blokirali Kinezi. Cijelu je akciju dobro pratio Gomez, koji je iz trka preciznim udarcem poslao loptu u lijevi dio Jinovih vrata za 1-0. Samo četiri minute kasnije potonule su i sve nade Kineza. Kratko dodavanje nakon udarca iz kuta primio je Gomez, ubacio je loptu na prvu vratnicu, gdje se našao Mauricio Wright, koji se naklonio i glavom pogodio za 2-0. Mogao je Gomez biti i dvostruki strijelac, no u prvoj minuti sudačke nadoknade zakomplicirao je izglednu priliku, a na posljetku je njegov udarac s gol crte izbacio Li Tie.</p>
<p>• Stadion Gwangju</p>
<p>KOSTARIKA - KINA 2-0 (0-0)</p>
<p>KINA: Jin - Jihai (od 26. Bo), Zhiyi (od 74. Genwei), Weifeng, Chengying, Yunlong - Xiaopeng, Tie, Mingyu - Haidong, Chen (od 66. Maozhen)</p>
<p>KOSTARIKA: Lonnis - Wallace (od 70. Bryce), Marin, Wright, Martinez, Castro - Solis, Centeno, Gomez, Fonseca (od 57. Medford) - Wanchope (od 80. Lopez)</p>
<p>SUDAC: Vassaras (Grčka), GLEDATELJA: 27.217</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Gomez (61.), 2-0 Wright (65.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Tie (60.) Yulong (72.), Xiaopeng (90.); Marin (15.), Solis (17.), Gomez (79.), Centeno (85.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ronald GOMEZ. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Korejci napokon pobijedili!</p>
<p>BUSAN, 4. lipnja</p>
<p> - Prvi put u povijesti nogometaši Južne Koreje uspjeli su pobijediti u utakmici svjetskoga prvenstva. Iako su nastupili na pet dosadašnjih završnih turnira SP-a, tek su sada, u svome šestom nastupu, upisali prvu pobjedu. »Žrtva« je bila Poljska, koju su domaćini pobijedili 2-0 (1-0) u prvoj utakmici D skupine, pogocima Hwang Sun Honga u 26. i Yoo Sang Chula u 53. minuti.</p>
<p> Korejci su u Busanu imali žestoku podršku svojih navijača, njihovi su igrači praktički »letjeli« terenom, posve su nadtrčali Poljake, pa konačna pobjeda Korejaca u takvome razvoju događaja i nije suviše veliko iznenađenje. Istina je da su Poljaci bili najuvjerljivija reprezentacija u europskome kvalifikacijskom ciklusu, no u svome prvom nastupu na SP nakon punih 16 godina djelovali su prilično skromno.</p>
<p> Udarac Krzynoweka u drugoj minuti, kada je pored braniča Hong Myung Boa poslao loptu pored vrata, te povremeni Olisadebeov »izlet« u korejski 16-erac praktički je sve što su Poljaci prikazali u ovoj utakmici.</p>
<p> Domaći su poveli u 26. minuti kada je Hwang Sun Hong sjajno iskoristio asistenciju Lee Eul Yona. Gdje su u to vrijeme bili poljski braniči Michal Žewlakow i Waldoch? Nespretnu poljsku obranu Korejci su izigrali i u 53. minuti kada je Yoo Sang Chul oteo loptu na 20-ak metara od vrata, te snažnim udarcem postavio konačnih 2-0. U smiraju utakmice na vidiku je bio i treći korejski pogodak. U tri je navrata sjajno pucao Ahn jung Hwan, no jednom je loptu poslao malo pored vrata, dok mu se dvaput ispriječio Dudek.</p>
<p>• Stadion »Asiad«</p>
<p>JUŽNA KOREJA - POLJSKA</p>
<p>JUŽNA KOREJA: Woon Jae - Myung Bo; Jin Cheul, Tae Young - Chong Gug, Nam Il, Sang Chul (od 61. Chun Soo), Eul Yong - Ji Sung; Sun Hong (od 50. A. Jung Hwan), Ki Hyeon (od 87. Doo Ri)</p>
<p>POLJSKA: Dudek - Hajto, J. Bak (od 50. Klos), Waldoch, Mi. Žewlakow - Kalužny (od 65. Ma. Žewlakow), Kožminski, Swierczewski, Krzynowek - Olisadebe, Žurawski (od 46. Kryszalowicz)</p>
<p>SUDAC: Ruiz (Kolumbija); GLEDATELJA: 56.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Sun Hong (26.), 2-0 Sang Chul (53.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Krzynowek, Ji Sung, Hajto, Swierczewski</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: HWANG Sun Hong</p>
<p>M. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="49">
<p>Svilanović: Pad broja Srba u Hrvatskoj posljedica rata i ideologije </p>
<p>BEOGRAD, 4. lipnja</p>
<p> - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović izjavio je u utorak da je pad postotka Srba u Hrvatskoj posljedica rata i pobjede Miloševićeve ideologije prema kojoj Srbi ne mogu živjeti s drugim narodima.</p>
<p>»Milošević je možda tehnički izgubio sve ratove, ali je njegova ideologija pobijedila i to je strašno. On je u ratove ušao s idejom - mi ne možemo živjeti s njima«, rekao je Svilanović u intervjuu nezavisnoj beogradskoj agenciji Beta.</p>
<p>»Rezultat rata u Hrvatskoj je pad postotka Srba s 12 na četiri posto, odnosno etnički očišćena Hrvatska. Rezultat rata u Bosni - etnički podijeljena Bosna na tri dijela, rezultat rata na Kosovu - etnički očišćeno Kosovo. Zahvaljujući potpunom izostanku repatrijacije, rezultat je da izvan Srbije sve manje živimo s drugima«, naglasio je.</p>
<p>Na pitanje o odnosima SRJ s Hrvatskom, Svilanović je rekao da je zadovoljan onim što je učinjeno za godinu i pol, dodavši da očekuje primjenu dogovorenih rješenja o uvođenju turističkih viza, ali i da ne očekuje odmah masovna putovanja iz jedne u drugu zemlju.</p>
<p> Na pitanje o zahtjevima da se vlasti u Beogradu ispričaju građanima bivših jugoslavenskih republika zbog rata, Svilanović je rekao da su »političari srpskog naroda dužni to učiniti«, dodavši kako je puno teže da to učini sadašnja vlast, jer je »vremenska distanca kratka«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tajno skladište granata i u Zenici</p>
<p>MOSTAR, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Još se ni ne nazire rasvjetljavanje mostarskog slučaja o 120 tona minobacačkih granata u istočnom dijelu grada, a nova otkrića, poput tajnih skladišta po 5000 komada granata u Zenici i Jablanici, iznova šokiraju bosansko-hercegovačku javnost.</p>
<p> Tko iza svega stoji, jesu li u sve upleteni, kako se u medijima posljednjih tjedana spekulira, visokopozicionirani muslimanski političari Hasan Čengić, Haris Silajdžić i Safet Oručević?</p>
<p>»Mostarski slučaj« procesuira se pred Općinskim sudom u Mostaru, iako bi se po mišljenju većine ovdašnjih pravnih stručnjaka, njime morao pozabaviti Vrhovni sud Federacije BiH. Usporedbe radi, »stolačkoj skupini« za kazneno djelo ugrožavanja sigurnosti osoba pod međunarodnom zaštitom sudi se u Sarajevu, a za granate, za koje je i visoki predstavnik Paddy Ashdown rekao da su praktično predstavljale nuklearno postrojenje, čija je eksplozija mogla izazvati strašne razmjere i stradanja, gora čak i od onih ratnih, sudi se na Općinskom sudu. Odvjetnik Faruk Balijagić, branitelj jednog od osumnjičenih u »slučaju granate« Jusufa Piralića, tvrdi zbog svega da se cijelim slučajem jednostavno morao pozabaviti Vrhovni sud.</p>
<p>Balijagić za svog štićenika Piralića, kojeg je prvooptuženi direktor istočnomostarskog »Sokola« Mehmed Bajgorić tereti da je zapovijedio zidanje zida iza kojeg su otkrivene granate u Tvornici duhana (Bajgorić je potom proglašen neuračunljivim i završio na neuropsihijatriji u Sarajevu, a brani ga Čengićev odvjetnik Damir Sadović!) ističe da se radi o »jednom savršenom krugu u namjeri da se prikriju pravi krivci za skladištenje granata«. Smatra da je Piralićeva odgovornost prestala onog trenutka kada je tadašnjeg federalnog ministra obrane Hasana Čengića izvijestio da su granate proizvedene i da se nalaze u »Sokolu«. Dalje je bilo na federalnom ministarstvu obrane što će učiniti s granatama, odnosno gdje će ih rasporediti, što, opet, znači da je netko drugi izdao nalog za zidanje zida i njihovo skrivanje od SFOR-a.</p>
<p>Jesu li to bili, izravno ili neizravno, Čengić, Silajdžić i(li) Oručević, pa čak i sam Alija Izetbegović? Iz njihovih redova sve se niječe, uz prijetnje podizanjem sudskih tužbi, no za Balijagića nema dvojbe da je »iza proizvodnje granata stajala država«, da je »nad ministarstvom obrane bila neka politika koja je vodila dinamiku i potrebe sve te proizvodnje«. Hasan Čengić je, ističe, za sve morao ne samo znati, nego »dvostruko znati«, a jednako drži i za bivšega mostarskog gradonačelnika Safeta Oručevića i »njegova mentora« Harisa Silajdžića, odnosno Aliju Izetbegovića kao čovjeka s vrha piramide u »začaranom krugu«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zbog tajnih donacija Stoiber morao pred istražno povjerenstvo</p>
<p>Mnogi ne vjeruju izjavama trgovca oružjem Karlheinza Schreibera koji optužuje kandidata za kancelara Edmunda Stoibera da je znao za tajne donacije CSU-u </p>
<p>BERLIN, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prije saslušanja bavarskog premijera i kandidata CDU/CSU za kancelara Edmunda Stoibera u utorak je u Münchenu pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom njemačkog Bundestaga - zbog optužbi trgovca oružjem Karlheinza Schreibera da je znao za tajne donacije na tajne račune CSU-a, saslušan je menadžer MMB-a, Kurt Pfleiter. Međutim, on je izjavio da ne zna ni za kakave ilegalne uplate na stranačke račune u poslovima s trgovinom oružjem s Kanadom. </p>
<p>Donacije na tajne račune</p>
<p>Schreiber je ključna osoba u skandalu s tajnim donacijama u crne fondove CDU-a i CSU-a. Nakon Schreiberova iskaza u Torontu prije dva tjedna pred članovima parlamentarnog odbora o tajnim donacijama strankama našla se Kršćansko-socijalna unija (CSU). Tijekom ispitivanja u Kanadi, naime, on je rekao da je CSU dobila donacije na tajne račune i da je s time bio upoznat Edmund Stoiber. Dokaze, kojima bi podržao svoje tvrdnje Schreiber, međutim, nije dao. SPD i Zeleni odlučili su zbog toga Stoibera pozvati pred istražno parlamentarno povjerenstvo. </p>
<p>Glavni predstavnik SPD-a u tom tijelu, Frank Hofmann obrazložio je pokretanje istrage u Münchenu slijedećim riječima: »Do sada je gospodin Stoiber odbijao o tome javno govoriti. Ne vidim druge mogućnosti nego nakon Stoiberova iskaza pred istražnim povjerenstvom te da 29. svibnja objavimo zaključno izvješće. </p>
<p>Predstavnik CDU-a u tom tijelu Andreas Schmidt, Stoiberovo saslušanje drži potpuno nepotrebnim jer, kako ističe, svjedok koji optužuje Stoibera nevjerodostojan je i vođen željom da se osveti šefu CSU-a. </p>
<p>Proturječnosti i optužbe</p>
<p> Saslušanje kandidata za kancelara stranaka Unije, prema Schmidtu, uobičajena je predizborna halabuka crveno-zelene vlade. Milijunsku donaciju o kojoj je govorio Schreiber stranka nikada nije dobila, tvrdi Schmidt. SPD-ovi članovi istražnog povjerenstva pritom su optužili CSU da se nije dovoljno distancirao od Schreibera koji je još uvijek član stranke. </p>
<p>Karlheinz Schreiber je očito podigao mnogo prašine. Najavio je kako će sada sve reći, ali je na stol je stavio samo nagovještaje, proturječnosti i optužbe. Analitičari se pitaju zašto optužbe tek sada dolaze? I zašto nema nikakvih dokaza? Ako Schreiber doista ima dokazni materijal protiv CSU-a i kandidata za kancelara Stoibera, zašto ih ne preda nadležnom povjerenstvu? Strategija kršćanskih demokrata je podjednako jasna: postavlja Schreibera kao bjegunca od poreznika koji nema nikakvu vjerodostojnost, te kao barona Münhausena. </p>
<p>Strategija socijaldemokrata također je jasna: dovesti kandidata Unije za kancelara Stoibera u predizbornoj kampanji u vezu s opskurnim trgovcem oružjem Schreiberom. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Skup azijskih zemalja u Almaty protiv separatista</p>
<p>ALMATY, 4. lipnja</p>
<p> - Sudionici konferencije o sigurnosti u Aziji, na kojoj sudjeluju i čelnici Indije i Pakistana, dviju nuklearnih sila čiji su odnosi krajnje napeti, prihvatili su u utorak izjavu o terorizmu i potpisali dokument kojim se obvezuju da neće podupirati separatističke pokrete.</p>
<p> Predstavnici 16 zemalja sudionica konferencije za interakciju i mjere izgradnje povjerenja u Aziji (CICA) potpisali su dokument kojim identificiraju »separatizam kao jedenu od glavnih prijetnji i opasnosti za sigurnost i stabilnost« u regiji. Potpisnici se obvezuju da neće podupirati nijedan separatistički pokret na teritoriju druge članice, piše u tekstu. </p>
<p> New Delhi optužuje Islamabad da podupire separatiste u Kašmiru, podijeljenom između tih dviju zemalja, a separatisti upadaju u indijski dio pokrajine kako bi ga destabilizirati i otcijepili.</p>
<p> Dokument »osuđuje terorizam u svim njegovim oblicima i pojavama, te svaku potporu ili prihvaćanje terorizma i propust da ga se izravno osudi«. Potpisnice dokumenta »ujedinit će napore kako bi spriječile pripremanje terorističkih akcija«, njihovo financiranje i pripremu s područja zemlje članice. Također, obvezuju se da neće pružati utočište teristima na svojemu teritoriju. </p>
<p>Indijski premijer Atal Behari Vajpayee i pakistanski predsjednik general Pervez Musharraf sjedili su u utorak za istim stolom na otvaranju azijskoga sigurnosnog summita u Kazahstanu.</p>
<p> Na otvaranju summita 16 zemalja Musharraf i Vajpayee pridružili su se izaslanicima iz drugih zemalja, među ostalima iz Kine i Rusije. Musharraf je rekao da želi sastanak i razgovor s indijskim premijerom, ali Vajpayee tvrdi da takav sastanak nije planiran. Indijski premijer ističe da je inače Indija spremna pregovarati s Pakistanom oko Kašmira, ali da prvo moraju biti zaustavljeni prelasci militanata iz Pakistana. Vajpayee je govorio poslije pakistanskoga predsjednika Perweza Musharrafa koji je za pet desetljeća sukoba na jugu Azije odgovornom proglasio Indiju. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nova pobjeda talijanske desnice: Usvojen rigorozni zakon o imigraciji</p>
<p>Zastupnički dom talijanskog parlamenta usvojio je novi zakon o imigraciji prema kojem će uvjeti ulaska u Italiju biti znatno pooštreni / Valovi imigranata koji su dolazili na obale Sicilije, davali su desnici adute u ruke i javno mnijenje je sve benevolentnije gledalo na predložena ograničenja </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nakon nekoliko mjeseci oštre javne polemike u utorak je Zastupnički dom talijanskog parlamenta usvojio novi zakon o imigraciji. To je još jedna pobjeda talijanske desnice okupljene oko premijera Silvija Berlusconija, a novi talijanski zakon o imigraciji, ako ga prihvati i Senat, bit će rigorozniji od bilo kojeg sličnog u Europi.</p>
<p>Uvjeti ulaska u Italiju bit će znatno pooštreni - bez dozvole za boravak i rad nitko neće imati šansu ući i ostati u Italiji. Predviđene su i posebne mjere kontrole, a u slučaju da imigrant bez papira bude otkriven bit će vrlo brzo protjeran iz Italije. Ako ponovo uđe u zemlju, predviđene su i drastične kazne.</p>
<p>Zakon o imigraciji već duže vrijeme pobuđuje pažnju u talijanskoj javnosti i oko njega se vodi bitka od samog dolaska desnice na vlast. Zakon je u neku ruku promovirao Umberto Bossi, čelnik Sjeverne lige, koji smatra da imigranti ugrožavaju Italiju, da se ne smije dopustiti nekontrolirani ulaz stranih radnika i da se granice zemlje moraju »braniti« svim sredstvima. Već u prvoj fazi, pri formuliranju prijedloga zakona u Rim su stizali protesti iz Europe, koja ima sasvim drukčiji pogled na politiku imigracije. Europska unija (EU) u nekoliko je navrata upozorila Berlusconija da treba biti popustljiviji i da ne treba slijediti populističke vizije Umberta Bossija, kojem su se u tom pitanju približili i kršćanski demokrati.</p>
<p>Kako se u posljednje vrijeme vodila žustra rasprava između desnice i ljevice oko zakona o radu, koji je pogodio interese najvećeg broja zaposlenih u Italiji, imigranti su nekako dospjeli u drugi plan, pa je Berlusconijeva vlada ovaj zakon »progurala« znatno lakše nego što se očekivalo.</p>
<p>Razjedinjena ljevica, bez stvarnog vođe, programa i ciljeva, verbalno se i dosad suprotstavljala promjeni zakona o imigraciji, tvrdeći da su potrebni samo manji zahvati u korekciji sadašnjeg i da valja slijediti europske tendencije, jer će Italija u suprotnome dobiti imidž desničarske, populističke i ksenofobične zemlje. Isto tako, ljevica je dokazivala da su strani radnici potrebni talijanskom gospodarstvu koje je u ekspanziji. S druge strane, valovi imigranata, najčešće očajnika, koji su dolazili na obale Sicilije, davali su desnici adute u ruke i javno mnijenje je sve benevolentnije gledalo na predložena ograničenja i davalo za pravo onima koji su tvrdili da bi nekontrolirani ulaz stranaca u Italiju izazvao kaos.</p>
<p>Prijedloga je bilo beskrajno mnogo, od toga da stranac koji i dobije posao ne može sa sobom dovesti obitelj, do toga da se ponovni ilegalni ulazak u Italiju smatra kaznenim djelom i da se tako sankcionira. Prema novom zakonu predviđeno je i uzimanje otisaka prstiju kod postupka dobivanja osobnih isprava, ali i kompliciranija administrativna procedura nego dosad.</p>
<p>Uoči glasovanja u parlamentu ljevica i desnica su se ponovo snažno skobile, ali je rezultat bio porazan za ljevicu. Tekst zakona usvojen je s 279 glasova »za« i 203 »protiv«, dok je jedan glas bio suzdržan.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Upad izraelske vojske u Jenin i Hebron</p>
<p>Bijela kuća objavila da će se predsjednik George W. Bush sastati 10. lipnja u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Arielom Sharonom</p>
<p>HEBRON/JENIN/GAZA, 4. lipnja</p>
<p> - Izraelska vojska je u utorak ušla u središte Hebrona, grada pod palestinskom samoupravom na Zapadnoj obali, javila je francuska novinska agencija.</p>
<p>Izraelska voska zapovjedila je zatvaranje trgovina i nametnula policijski sat. Upad se dogodio nakon palestinskog napada na kamion u blizini Hebrona. U tom napadu ranjena su dvojica Izraelca, od kojih jedan teško. Inače izraelske snage povukle su se u utorak iz Jenina nakon kratke racije, kazali su izraelski vojni izvori. Izvori su objavili da su izraelske snage ušle u grad zbog izvješća da bi se u njemu mogli nalaziti palestinski militanti, no ona su se pokazala netočnim. Palestinski izvori rekli su da su vojnici pucali u zrak, ali da sukoba s palestinskim borcima nije bilo. Izraelski vojnici nisu ušli u izbjeglički logor u blizini grada, koji je bio poprište žestokih borbi u travnju.</p>
<p>Istodobno, palestinska vlada objavila je u ponedjeljak navečer da će zadržati u zatvoru militantnog čelnika Narodne fronte za oslobođenje Palestine (PFLP) Ahmeda Sa'adata usprkos odluci palestinskog suda o njegovu oslobađanju. U priopćenju, vlada je izrazila »poštovanje za odluku palestinskog Visokog suda pravde«, napominjući kako »ona ne može biti provedena zbog prijetnji Izraela«. Sa'adat je jedan od šest palestinskih militanata koji se nalaze u zatvoru u Jerihonu pod britansko-američkim nadzorom, prema međunarodnom sporazumu kojim je prošloga mjeseca okončana petotjedna blokada palestinskog predsjednika Yassera Arafata u Ramalahu. Pitanje oslobađanja Sa'adata jedno je od pitanja kojim se na svojoj sadašnjoj srednjoistočnoj misiji bavi direktor CIA-e George Tenet.</p>
<p>Iz Amerike stiže vijest da će se predsjednik George W. Bush sastati 10. lipnja u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Arielom Sharonom i razgovarat će o Bliskome istoku, najavila je Bijela kuća u priopćenju izdanome u ponedjeljak.</p>
<p> Sharon će posjetiti SAD nakon ovotjednih Bushevih razgovora s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom radi traženja načina da se Izraelci i Palestinci pokrenu prema mirovnim pregovorima nakon 20 mjeseci bliskoistočnoga sukoba.</p>
<p> Vijest o odlasku izraelskog premijera u SAD objavljena je nakon sastanka direktora CIA-e Georga Teneta s Arielom Sharonom u Jeruzalemu. Na sastanku je bilo riječi o sprečavanju samoubilačkih napada protiv Izraela i programu reformi palestinskih službi sigurnosti, objavio je izraelski javni radio.</p>
<p> Sharon je zamolio svoga sugovornika da intervenira kod palestinskog čelništva kako bi u zatvoru u Jerihonu ostao vođa Narodne fronte za oslobođenje Palestine (PFLP) Ahmed Sa'adat. Pripadnici PFLP-a ubili su izraeskog ministra Rehavama Zeevija u listopadu 2001.</p>
<p> Palestinska vlada objavila je u ponedjeljak navečer da Sa'adat ostaje u zatvoru usprkos sudskoj osluci o njegovu puštanju na slobodu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Od pljačke do strateškog partnera </p>
<p>Pljačka je ružan i uvredljiv eufemizam za privredni kriminal, čega je uvijek bilo, ima ga i bit će ga. Gusari su pljačkali brodove na pučini, s oružjem, na Divljem zapadu poznate su pljačke poštanskih kočija, s oružjem, oružana pljačka stoljeća - pljačka vlaka u Engleskoj... a danas je naša svakodnevica ne pljačka poštanskih kočija, nego poštanskih ureda, među ostalim, diljem Lijepe naše. O bankama bolje i ne govoriti.</p>
<p> U svakom slučaju pljačka se izvodi uvijek s oružjem u ruci. Stoga je izraz »pljačkaši« za bivšu vlast samo metafora za nezakonita (ne)djela, ali dobro zvuči, puna su ga usta, pa i Vladinih dužnosnika kad se raspravlja o pretvorbi...</p>
<p>Ali, prema zakonu evolucije, od prostačkoga i uvredljivog izraza pljačka došlo se danas do puno kultiviranijeg izraza za isto ili slično (ne)djelo, strateški partner! Ostalo je mnogo tvrtki u vlasništvu države, usprkos pretvorbi, a danas su na ad hoc prodaju; nećemo, valjda, i kožu prodati za bubanj, pa na njemu talambasati óde partnerskoj strategiji?</p>
<p>Radio sam devet godina u predionici i tvornici konca Dalmatinka u Sinju, moje prvo radno mjesto, od 1961. do 1970. godine... pun entuzijazma, samodokazivanja; došao školovan inženjer iz Zagreba u svoj rodni kraj, u vrijeme značajne socijalističke parole tvornice radnicima, samoupravljanje... Bio sam ponosan što sam i ja jedan od suvlasnika tvrtke, koja je u najbolja vremena imala više od dvije tisuće radnika, veliki izvoz u SSSR, Burmu, Iran, Kanadu, a u Njemačku čak deset milijuna maraka godišnje! Dalmatinka nije završila u prljavoj pretvorbi, njena je sudbina puno žalosnija... ostala je i dalje državno vlasništvo, umirući polako a sigurno pod raznim stečajnim upraviteljima imenovanima od strane brižnog vlasnika i pod njegovim nadzorom.</p>
<p>I prodaše moga prvog hranitelja, zamislite... k'o vreću kukuruza, pure, putem malog oglasa u Slobodnoj... koji ni zamijetio nisam... prodaše je tuđincu, Talijanu, lijepo rečeno strateškom partneru, za sitne pare... i hale, i strojeve, i ponos Sinja i Cetine. Vlasnik se riješio još jedne brige jer ni sam nije znao što bi i kako bi.</p>
<p>A moj minuli rad, moje ulaganje pameti u tehnologiju, moje bezvrijedne dionice, dobit ću za njih koliko i BLB za Riječku banku... tko me to, s oproštenjem, metaforički opljačkao... država, strateški partner? Mene, suvlasnika, nitko ni pitao nije, akamoli suglasnost tražio. Zaboravimo lijepe priče o ulaganju stranog kapitala, ovo je čista trgovina, jeftina prodaja. Ako su crni opljačkali, crveni prodaju, sve i svašta; strah me samo da ne promijene i ime Lijepoj našoj u Veletrgovačka Republika.</p>
<p>Žao mi lijepe reklame na Jelačić-placu, svjetleće, velebne. Ugasit će se svjetla na njoj kao što se ugasiše i moje mladenačke ambicije, udade se moja prva ljubav, kao da je ni bilo nije, ostat će samo gorki okus nostalgije, suza u krajičku oka, a moglo je biti i drukčije. </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Puhovskoga je zaslijepila mržnja, on ne vidi razliku </p>
<p>Reagiram na pismo HHO-a, koje potpisuje Žarko Puhovski. Što, zapravo, gospodin Žarko Puhovski ne razumije? U Vjesniku od subote 1. lipnja 2002. gospodin Puhovski potpisuje pismo HHO-a predsjedniku Sabora Tomčiću u kojem autoritativno od predsjednika Sabora zahtijeva da »Jasenovac i Bleiburg traže identičan stav«.</p>
<p> Iako gospodin Puhovski često problematizira način svoga rada i pokroviteljstvo za svoj rad, u ovom slučaju ispušta iz vida dvije važne i bitne stvari. Naime, žrtve Jasenovca su žrtve incidentnih događaja tijekom rata, bez ikakva posredovanja međunarodnih čimbenika u tim strašnim zbivanjima. Žrtve Jasenovca su Hrvati, Židovi, Srbi, Romi i drugi pripadnici nacionalnih manjina, što se vidi iz svih dokumenata kojima se raspolaže u samom logoru, ali i iz svih javno objavljenih podataka u raznim stručnim radnjama i knjigama.</p>
<p>Žrtve Bleiburga i Križnog puta su žrtve nastale u doba kad je rat već bio završen, gotov, dakle u doba mira, a ne u ratu. To su žrtve »odmazde« nad golorukim hrvatskim narodom koji je bježao pred komunističkom satrapijom i koji je, uz pomoć međunarodnih čimbenika, osobito engleskih vojnih časnika, u doba mira poklan bez razlike radilo se o djetetu, trudnoj majci, izmučenom starcu i starici, predanom vojniku, radniku ili seljaku. Pobijen je dio hrvatskog naroda na tuđem teritoriju i po stratištima u tuđim zemljama kad je Europa slavila mir i kad je rat već bio završen.</p>
<p> To je, gospodine Puhovski i gospodo iz HHO-a, razlika golema u sadržaju, u načinu i u vremenu nastanka žrtve. Gospodine Puhovski, izbacite mržnju iz sebe, izbacite politiku iz vašeg Odbora i sebe! Učinite se uvjerljivim pred javnošću da ste se pokajali što ste 1972. godine hodočastili po sudu kao svjedok u komunističkim obračunima s mladim hrvatskim intelektualcima i prestanite intrigirati u dnevnom životu nove populacije. Radite na sebi više i bit će svima oko vas mirnija savjest.</p>
<p>IVAN FRANJIĆ, dip. iur., sudac u mirovini, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kad država duguje građanima, ne vrijede pravila uljudbe</p>
<p>Prokomentiravši nedavno u rubrici »Glavom kroz ekran« izjavu neke službenice porezne uprave da ne postoji rok za povrat poreza, B.Vukšić ukazao je tek na vrh poreznoga ledenog brijega kojim država okiva građane pretvarajući ih u obespravljene podanike.</p>
<p> Točna je konstatacija Vjesnikova komentatora da država sebi pridržava prava koja ne daje građanima. Na dug građaninu država ne plaća kamatu, a kada građanin duguje državi, osim zateznih kamata naplatit će mu i kaznu zbog kašnjenja. Pritom, državi na raspolaganju stoji efikasan sustav prisilne naplate, a građanima ostaje samo čekanje milosti državne birokracije.</p>
<p>Osim građana koji čekaju povrat preplaćenog poreza na plaće, u još težoj su situaciji nesretnici koji ne uživaju privilegiju »nesamostalnog rada«, oni koji su se upustili u rizičan zahvat (avanturu) samozapošljavanja u malom poduzetništvu. Njima se, tijekom poslovne godine, događa da zbog ulaganja ili pripreme sezonskog poslovanja imaju veće rashode od prihoda, te stoga i preplaćen porez na dodanu vrijednost. Poduzetnik svoj novac ostavlja u državnoj blagajni, iako za tu »posudbu« ne dobiva od države nikakve kamate. Na takvu uhodanu praksu nije se pametno žaliti jer na zahtjev poreznoj upravi za povrat preplaćenog PDV-a gotovo redovito slijedi odmazda, odmah se provodi revizija poslovnih knjiga kako bi se »bezobraznika« kaznilo jer će revizija uvijek naći kakvu-takvu pogrešku. Tako su, primjerice, poslovne knjige jednoga ugostitelja ocijenjene neurednima jer nije iskazao promet na dan 31. lipnja, i koga briga što toga dana nema u kalendaru. </p>
<p>Prema rješenju porezne uprave poduzetnik je uredno plaćao mjesečne predujmove na porez na dobit, no zbog smanjenja opsega posla predujam je višestruko premašio poreznu obvezu za očekivanu dobit. Stoga je, naivno računajući na razumnost poreznog sustava, propustio platiti predujam za prosinac i tu naivnost platio ne samo kamatom već i visokom novčanom kaznom. Nakon revizije poslovnih knjiga ostatak preplaćenog poreza mu je vraćen, bez kamate, a on se, obeshrabren i financijski uništen, pridružio vojsci nezaposlenih. Sada je korisnik pomoći za nezaposlene i marljivi djelatnik na »crno«.</p>
<p>MILAN DUVNJAK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Parafirati nije isto što i potpisati</p>
<p>Hrvatsko-slovenski odnosi nikako da se normaliziraju, a jedan je od važnih razloga naše odbijanje da prihvatimo parafirani sporazum Račan-Drnovšek o granici u Piranskom zaljevu. Zbog toga je nedavno, prigodom »summita« na Bledu, Kučan odbio da se sastane s Mesićem. No na koncu su se ipak sastali, ali izgleda da nisu ništa riješili. </p>
<p> Jedan je od uzroka toga »piranskog problema«, po mom mišljenju, nepravilna slovenska interpretacija glagola »parafirati«. Ta riječ (na engleskom: to initial) znači potpisati se svojim inicijalima, tj. početnim slovima imena i prezimena. Drnovšek i Račan su o piranskom problemu očito dugo razgovarali, složili se o jednom rješenju koje bi po njihovu mišljenju moglo zadovoljiti obje strane, i onda zapisnik toga razgovora potpisali svojim inicijalima, kao potvrdu da je vjeran njihovu dogovoru. Pa valjda ne misle Slovenci da je jedna tako važna stvar kao što je promjena državne granice s tim parafiranjem okončana! Nakon toga, hvala Bogu, treba da se s time složi i cijela Vlada, i, kao zadnje i najvažnije, Sabor. Tek tada je problem riješen i stavljena točka. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Zaštićeni svjedok B tvrdi da ga proganja Radovan Buvač Beba</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja </p>
<p> - Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u utorak je svjedočio Dane Šiljaković (51), svjedok kojega je predložila obrana. On je vlasnik kafića Stara Knežija, koji je bio okupljalište većine navodnih članova »zločinačke« (dečki s Knežije).</p>
<p>Šiljaković je rekao da su u njegov lokal zalazili Jelavić, braća Momčilovići, Zečević, Sobjeslavski, Vuletić, Vuković i Gašparinac (osmorica od 12 optuženih), a za njih je imao samo riječi hvale.</p>
<p>Oni se, tvrdi gazda Stare Knežije, ni po čemu nisu izdvajali od ostalih gostiju. »Popili bi kavu, a navečer eventualno pivu.« </p>
<p>Nekad bi pala i pokoja partija karata u stanu iznad lokala, kaže Šiljaković. Izjavio je i da je 1999. godine policija obavila 84 racije u lokalu, ali nikada nije ništa nađeno.</p>
<p>»Dečki s Knežije« bili su sportski tipovi, tvrdi svjedok, a i on im se znao pridružiti. Bavili su se nogometom, košarkom, tenisom i boksom. Nikad nisu nosili oružje, naveo je Šiljaković i dodao kako nikad nije čuo da bi se bilo tko od okrivljenika bavio nekim kriminalnim poslovima. </p>
<p>Svjedok je zanijekao tvrdnje nekih ranijih svjedoka kako u Staroj Knežiji postoji posebna prostorija gdje su »mafijaši« održavali sastanke. Nije bilo ni »skrovišta« gdje bi gosti sklanjali oružje za vrijeme policijskih racija i pretresa. </p>
<p>Za Nikicu Jelavića je kazao da je često u lokal dolazio sa suprugom i djecom, a uvijek bez ikakve pratnje ili zaštite. </p>
<p>Šiljaković je rekao da nije poznavao Tomislava Marinca i Zorana Miletića, glavne svjedoke protiv »zločinačke«.</p>
<p>Jelavićev branitelj Željko Dumančić obavijestio je sud da mu se u ponedjeljak ponovo požalio zaštićeni svjedok obrane, »B«, da ga proganja Radovan Buvač Beba (ranije svjedočio tereteći optužene) i njegovi ljudi. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U televizijskoj emisiji Dolenčeve nazvali »psihopatskim tipovima«</p>
<p>VARAŽDIN, 4. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u utorak trebala početi glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Ljerke Kovač i Stipe Mioča, koji su optuženi za uvredu i klevetu.</p>
<p> Protiv njih su privatnu tužbu podnijeli Nada i Branko Dolenc zbog niza navoda izrečenih u emisiji HTV-a »Pravo i pravda« 21. svibnja prošle godine. Rasprava je, međutim, prekinuta jer je branitelj optuženih uložio prigovore mjesne nenadležnosti smatrajući da je za taj spor nadležan Općinski sud u Zagrebu jer je emisija tamo i snimana. Rješenje će se donijeti pismenim putem, a nakon što postane pravomoćno, zakazat će se glavna rasprava ako, naravno, varaždinski sud ostane nadležan za taj postupak.</p>
<p>Prije početka rasprave pokušan je i postupak mirenja, a odvjetnik Dolenčevih rekao je da su njegovi klijenti spremni na mirno rješenje, uz uvjet da se optuženi ispričaju te da se s njima dogovore oko naknade štete. Optuženi, pak, za takvo rješenje nisu bili zainteresirani smatrajući tužbu bespredmetnom.</p>
<p>U privatnoj tužbi navodi se da je prvooptužena Ljerka Kovač u spomenutoj emisiji Gorana Milića za Branka Dolenca upotrijebila izraz »ovo psihopatsko smeće«, dok je za Nadu Dolenc izjavila da je »bila toliko drzovita da je prijetila te da je svima poslala prijeteće pismo da onaj tko će tražiti svoj novac putem suda, taj ga neće dobiti«.</p>
<p>Mioč je, pak, prema privatnoj tužbi, za Dolenca izjavio: »Pogledajte ga, to je psihopatski tip«, a iznio je i neistine na račun privatnih tužitelja, poput toga da se »pretpostavlja da su oštetili građane za 12 milijuna maraka« te da su »imali svoje ljude angažirane i u bankama koji su nagovarali ljude da idu k njima štedjeti«.</p>
<p>I protiv bračnog para Dolenc na varaždinskom je Općinskom sudu inače u tijeku kazneni postupak, a tereti ih se da su kao ovlaštene osobe poduzeća »Aurora export-import«, »Aurora-mjerni instrumenti« i »Aurora turist« te kao fizičke osobe počinili kaznena djela utaje, prijevare i zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, pribavivši protupravno osam milijuna kuna.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sve jači krici iz susjedstva </p>
<p>ZADAR, 4. lipnja</p>
<p> - U Zadru je prošle godine policiji prijavljeno 150 slučajeva nasilja nad ženama, a samo u prva tri mjeseca ove godine 38 slučajeva nasilja. </p>
<p> Iako je prema Obiteljskom zakonu u program pomoći i rješavanje problema žrtvama obiteljskog nasilja uključeno nekoliko institucija: policija, redovni i prekršajni sudovi, centri za socijalnu skrb, prosvjetne i zdravstvene ustanove, državno odvjetništvo, žrtve, a to su najčešće žene i djeca, najmanje se osobno odlučuju na kontakte s njima. Zbog toga je postojanje udruga za pomoć žrtvama nasilja prijeko potrebno.</p>
<p> U Zadru od 1999. godine djeluje »Duga«, Udruga za pomoć ženama i djeci žrtvama nasilja u obitelji, s aktivnim S.O.S. telefonom, koji je na raspolaganju građanima tri puta tjedno, iako bi, prema statističkim podacima o traženju pomoći, bio potreban 24-satni telefonski kontakt.</p>
<p>Prošle su kalendarske godine registrirana 64 telefonska poziva, što je za Zadar »zadovoljavajući« broj jer je zadarska sredina jedna od konzervativnijih, zatvorenijih sredina, gdje se ljudi teško odlučuju »izići van« sa svojim problemom. Zato u »Dugi« i nemaju podataka o eventualnom seksualnom zlostavljanju jer je to i dalje tabu tema, naglašava Antonela Lovrić, predsjednica Udruge. Udruga broji 20 stalnih i 10 vanjskih članica, žena koje su educirane za rad s ljudima, posebice s djecom.</p>
<p> Osim telefonske pomoći, »Duga« je aktivna kroz medijsku promidžbu radi prezentiranja problematike obiteljskog nasilja. Surađuje s državnim institucijama, pruža pravnu, medicinsku i socijalnu pomoć, a cilj im je i osnivanje savjetovališta te skloništa za žene i djecu jer sklonište u Zagrebu ne može zadovoljiti potrebe iz čitave Hrvatske. Tako je iz Zadra prošle godine samo jedna majka s dvoje maloljetne djece smještena u zagrebačkom skloništu. Zadranke se još uvijek najčešće odlučuju samo za telefonske kontakte s »Dugom« tražeći savjete u 73 posto slučajeva, a ostalo je čisto informativnog karaktera. Najviše poziva, 82 posto, bilo je vezano za dugogodišnje probleme nasilja u obitelji, a brojka je to koja iz dana u dan sve više raste.</p>
<p> Kao najčešće razloge zlostavljanja nazivateljice su navodile nezaposlenost partnera, povećanu konzumaciju alkohola, ljubomoru i posttraumatski stresni poremećaj. Zanimljiv je podatak da su u 35 posto slučajeva zlostavljači po profesiji pomorci.</p>
<p> Tijekom pružanja telefonske pomoći u Udruzi se javila potreba za individualnim radom sa žrtvama obiteljskog nasilja, tj. potreba za osnivanjem savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja. Sve veći broj »krikova iz susjedstva« te žena i djece koji u suzama noću bauljaju ulicama, nerijetko s modrim podljevima ispod očiju, upućuju na svu ozbiljnost problema nasilja u obitelji te na nužnost otvaranja savjetovališta, ali i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja.</p>
<p>Brojka od 14.000 zlostavljanih žena godišnje u Hrvatskoj alarmantan je statistički podatak. Nasilje u obitelji, koje najčešće prepoznajemo kao nasilje nad ženama i djecom, zauzima sve više prostora na stranicama crne kronike, a porazne statistike ukazuju na nedovoljnu prevenciju nasilja u društvu, kao i na nedostatke krivičnog i obiteljskog zakonodavstva kojima bi se crne brojke zasigurno smanjile.</p>
<p> Iako je u Hrvatskoj od 1999. godine na snazi Obiteljski zakon, a namjera je zakonodavca bila unapređenje pravnog položaja svih članova obitelji, osobito djece, osoba izvrgnutih nasilju kao i osoba koje nisu sposobne brinuti se same o svojim interesima i pravima, praksa je pokazala, u Obiteljskom zakonu ima puno propusta. Jer Obiteljsko se pravo ne bavi pitanjima kao što je na primjer nasilničko ponašanje supruga prema supruzi niti sadrži odredbe po kojima bi se mogao kazniti zbog kaznenog djela zlostavljanja.</p>
<p> Svako nasilničko ponašanje punoljetnog člana obitelji predviđa samo prekršajnu kaznu do 30 dana zatvora. Ostaje samo Kazneni zakon, koji jedini ženu štiti od nasilnih oblika ponašanja, tjelesnih ozljeda, prisila i prijetnji. Ali, kako se kazneni postupak pokreće jedino na prijedlog oštećene, dakle žene koju je muškarac iz bračne ili izvanbračne veze pretukao ili u alkoholiziranom stanju »ubio boga u njoj«, takvih je prijava iz opravdanog razloga, straha žene što će biti s njom kada ga puste iz pritvora, jako malo. </p>
<p>Jure Živković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Otkriveni počinitelji 25 kaznenih djela </p>
<p>ZADAR, 4. lipnja</p>
<p> - Tijekom proteklog tjedna djelatnici Policijske uprave zadarske pojačali su rad na otkrivanju počinitelja kaznenih djela, pa su tako provedene kriminalističke obrade nad osam osoba iz Zadra kojima je dokazano da su počinile ukupno 25 kaznenih djela na ovom području. </p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno da su dvoje djece i jedan maloljetnik počinili 17 krađa i teških krađa. Njih su trojica provaljivali u brodove u marinama i u osobne automobile, a tri puta su provalili i u Dječji vrtić »Radost«. Glede tih istih kaznenih djela provedena je kriminalistička obrada nad S. T. (23), nakon koje je, uz kaznenu prijavu, priveden istražnom sucu Županijskoga suda u Zadru jer je utvrđeno da je spomenutu trojicu poticao na krađe, koje je zatim prikrivao, a ukradenu robu preprodavao. </p>
<p>Provedena je kriminalistička obrada nad V. H. (24) i T. P. (26) kojom je utvrđeno da su njih dvoje počinili dvije teške krađe te su uz kaznenu prijavu privedeni istražnom sucu u Zadru. Kriminalističkom je obradom dokazano i da je M. G. (40) četiri puta provalio u brodove na Branimirovoj obali. Krim. obradom dokazano je da je i D. A. (32) provalio u brod na Branimirovoj obali, izvijestio je na redovitoj press-konferenciji utorkom Zvonko Klarić, voditelj Odsjeka općeg kriminaliteta Policijske uprave zadarske. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Za pokušaj silovanja 10 mjeseci uvjetno</p>
<p>VARAŽDIN, 4. lipnja</p>
<p> - Pravomoćnom presudom varaždinskoga Županijskog suda, Vjekoslav P. osuđen je na 10 mjeseci uvjetnog zatvora zbog pokušaja silovanja. Kazna se neće izvršiti ako optuženi u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo, a izrečena mu je i sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja.</p>
<p> Vjekoslav P. proglašen je krivim zato što je u studenome 1997. iz jednog kafića u Cargovcu istjerao goste kako bi spolno iskoristio konobaricu Đ. B. Goste je istjerao prijeteći im pištoljem, a ispalio je i hitac u bojler kod šanka. Pištoljem je prijetio i konobarici, koju je zatim odgurao u susjednu prostoriju, gdje joj je naredio da se skine, »jer će je inače ustrijeliti«. </p>
<p>Nakon toga je pištolj odložio na stol, jednom rukom uhvatio konobaricu za obje ruke, dok je drugom rukom posegnuo prema njenim hlačama kako bi ih otkopčao. Konobarica je počela vikati i otimati se, a on joj je, prilikom otimanja, potrgao košulju. </p>
<p>U presudi se navodi i da je optuženi konobaricu više puta ošamario, potezao je za kosu i hvatao za vrat, kako bi slomio njezin otpor. U jednom je trenutku, čuvši djevojčino zapomaganje, u prostoriju ušao vlasnik kuće u kojoj se nalazi lokal, pa ju je optuženi na trenutak pustio i ponovo u ruku uzeo pištolj kako bi vlasnika istjerao iz prostorije. Pri tom je vikao: »Vanka, vanka«, a djevojka je iskoristila taj trenutak i pobjegla iz kuće. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Za eure pokušali strance prebaciti u Sloveniju</p>
<p>ČAKOVEC, 4. lipnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska u Čakovcu izvijestila je o neuspjelom pokušaju protuzakonitog prebacivanja stranih državljana preko državne granice iz Hrvatske u Sloveniju. U gornjomeđimurskom mjestu Prekopima policijski su službenici zatekli dva državljanina Makedonije i dva državljanina Srbije i Crne Gore. Obavljenim policijskim izvidima i prikupljanjem obavijesti utvrdili su da je građanin Čakovca, kojemu su 24 godine, angažirajući 43-godišnjeg vozača iz Vukovara organizirao prijevoz četvorice stranih državljana iz Zagreba u Međimurje. </p>
<p>Za prijevoz od Zagreba do Međimurja stranci su Vukovarcu platili po 150 eura. Čakovčanin je pak za ilegalno prebacivanje preko državne granice od ilegalaca primio naknadu u visini od 900 eura.</p>
<p> Protiv Vukovarca i Čakovčanina podnijet će se kaznene prijave, a protiv stranaca provest će se prekršajni postupak, nakon čega im je naloženo napuštanje područja Republike Hrvatske. </p>
<p>U minulih tjedan dana na području Policijske uprave međimurske samo su u jednom slučaju zatečene dvije osobe u počinjenom ilegalnom prelasku preko državne granice. Riječ je o dva državljanina Republike Slovenije koji su, kako su izjavili, kratili put da ne bi trebali tridesetak kilometara zaobilazno ići do graničnog prijelaza. Izvan užega graničnog područja u tjedan dana djelatnici Policijske uprave Međimurske nisu zatekli strance koji bi prekršili odredbe Zakona o kretanju i boravku stranaca.</p>
<p>Ilegalne migracije na području Međimurja, na 78 km dugoj granici prema Republici Sloveniji, osjetno su slabije nego prije godinu i više dana. To se objašnjava pooštrenim nadzorom hrvatske državne granice prema BiH i državi Srbije i Crne Gore. Isto tako manji priljev ilegalnih migranata tumači se činjenicom što je razbijena organizirana mreža koja je strance masovno prebacivala iz Hrvatske u Sloveniju. Protiv 23 pripadnika tzv. zločinačke organizacije koji su se prema navodima optužnice udružili da bi uz novčanu naknadu strance švercali u Sloveniju vodi se kazneni postupak na Općinskom sudu u Čakovcu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>HFP će pokušati prodati blokirane tvrtke da se izbjegne stečaj</p>
<p>Uskoro natječaj za prodaju Primoštena, Sunčanog Hvara, Hotela Makarska i Mlina po početnoj cijeni od jedne kune ali s dugovima/ Starčević: HFP danas podnio Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbu za poništaj pravorijeka i arbitražnog postupka u procesu tužbe Dom fonda</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nakon što je prošlo 60 dana od stupanja na snagu novoga Zakona o platnom prometu i ispunili su se uvjeti za pokretanje stečaja u velikom broju blokiranih tvrtki. Kako je u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) mnogo takvih slučajeva, Fond će da bi se izbjegao njihov odlazak u stečaj zajedno s Ministarstvom gospodarstva Vladi predložiti objavu javnog natječaja za prodaju prvih 25 tvrtki, među kojima je mnogo turističkih, posebno s dubrovačkog područja, ali i brodogradilišta (3. maj, Kraljevica, Brodotrogir, Brodosplit). Tvrtke bi bile ponuđene na prodaju za jednu kunu zajedno s potraživanjima, a prihvatit će se ponuda onoga kupca koji bude tražio najmanji otpis dugova. O ovim planovima izvijestio je u utorak zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević. Istodobno se u HFP-u radi popis dviju skupina tvrtki - onih za koje ima šanse ili interesa da budu privatizirane i onih za koje nema. Kad je riječ o ovoj drugoj skupini, Fond će tu krenuti s pokretanjem stečajeva jer je u mnogima od njih vjerovnik.</p>
<p> Starčević je izvijestio i da su u dogovoru s Ministarstvom turizma i EBRD-om, s popisa 13 turističkih tvrtki za koje se izrađuje poseban program skinute četiri (Sunčani Hvar, Primošten, Hoteli Makarska i Mlini) za koje ima zainteresiranih kupaca i mogućnost da se prodaju zajedno s njihovim dugovima. Za prodaju tih tvrtki uskoro će se objaviti natječaj koji će trajati tri tjedna, a početna cijena bit će jedna kuna uz preuzimanje obveza. Samo za Primošten (u kojem HFP ima više od 90 posto dionica), dodao je, postoje tri zainteresirana kupca - britanski, mađarski, te jedna tvrtka koja nastupa s jednom austrijskom turističkom agencijom.</p>
<p>Starčević se osvrnuo i na pravorijeke arbitražnih vijeća pri HGK koja su u tri spora završila pobjedom HFP-a protiv PIF-ova Expandia (dva spora) i Slavoinvest, a četvrti put je odlučeno u korist Dom fonda, odnosno zbrojeno - tri naprema jedan za HFP. Naime, HFP i PIF-ovi su imali sklopljene ugovore o nadoknadi dionica u programu kuponske privatizacije, pri čemu su sada PIF-ovi tražili da se nastavi s dodjelom dionica, a HFP je držao da je takav način protuustavan jer su povrijeđena ustavna prava u jednakosti pred zakonom i drugim propisima.</p>
<p>Komentirajući različite ishode arbitraže, Starčević je rekao:</p>
<p>»Najviše nas čudi da su donesena dva različita pravorijeka na temelju istog činjeničnog stanja, istih ugovora i potpisnika, te istih zakona. Stoga je danas HFP podnio Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbu za poništaj pravorijeka i arbitražnog postupka u procesu tužbe Dom fonda.« </p>
<p> HFP je pravorijekom Arbitražnog vijeća dužan Dom fondu izdati ispravu podobnu za prijenos i upis dionica u ukupnoj vrijednosti 86 milijuna DEM. HFP je ranije ostalim dvama PIF-ovima dodijelio dionica vrijednih 146 milijuna DEM, a sukladno pravorijeku o ništavosti ranijih ugovora zatražio je od ta dva PIF-a, Expandia i Slavoinvest, da dragovoljno vrate dionice. Inače Expandia je temeljem Ugovora i Aneksa o nadoknadi u postupku kuponske privatizacije dobila dionice nominalno vrijedne 40,49 milijuna DEM, a Slavoinvest 44,52 milijuna DEM. među nominalno najvrednijim dionicama koje je dobila Expandia su Badel 1862 (15 milijuna DEM), Hoteli Jadran Plove (10 milijuna DEM), Arenaturist (7 milijuna DEM), DIP Pilana Ogulin (4,36 milijuna DEM), te Kraš (2,33 milijuna DEM). </p>
<p>Nominalno najvrednije dionice koje je dobio Slavoinvest su PIK Đakovo (5,72 milijuna DEM), MIO Osijek (5 milijuna DEM), ACI (4,6 milijuna DEM), Hoteli Helios Hvar (4,35 milijuna DEM) i UP Slunjčica (4,24 milijuna DEM).</p>
<p>Dionice koje bi trebali vratiti fondovi su uglavnom odavno već prodali, a isti je slučaj s dionicama koje bi HFP po odluci arbitraže trebao vratiti Dom fondu. </p>
<p>Inače ukupna vrijednost dionica koje su PIF-ovi potraživali od Fonda je 233 milijuna DEM. </p>
<p>Zasad, kako je rekao Starčević, nije bilo službenih pregovora ili razgovora o eventualnoj nagodbi.</p>
<p>Starčević je najavio i da će uskoro Ministarstvo gospodarstva Vladi poslati dugo najavljivani Prijedlog zakona o stečajno-upraviteljskoj službi. Taj bi zakon uveo instituciju stečajnog upravitelja kao pravne osobe, odnosno moglo bi postojati poduzeće koje će se baviti vođenjem stečajeva.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Lanjska dobit Ine 717, a Ina grupe 357 milijuna kuna </p>
<p>Nakon što su prekinuli pregovore s ruskom kompanijom TNK o prodaji 51 posto već dva mjeseca zatvorenih ruskih naftnih polja Bijele noći javilo im se 7-8 kompanija zainteresiranih za kupovinu tih polja/ Ina je lani prijevremeno otplatila 115 milijuna dolara stranih kredita,</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Ina d.d. (Ina matica) je u 2001. godini ostvarila neto dobit od 717 milijuna kuna (96 milijuna eura), a Ina grupa 357 milijuna kuna (47,8 milijuna eura). Osim jednog, pozitivno su poslovale i sve njihove tvrtke-kćeri, članice Ina grupe.</p>
<p>Kad se ima u vidu da je Ina matica 2000. godinu završila s gubitkom od 428 milijuna kuna (56 milijuna eura), dok je dobit Ina grupe ove godine povećana 49 posto u odnosu na 2000. proizlazi da je nova Uprava Ine ostvarila svoj temeljni cilj - značajan porast profitabilnosti tvrtke i povećanje njene vrijednosti, naglasio je u utorak na konferenciji za novinare Ine predsjednik Uprave dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>Uz 152 milijuna eura bolji poslovni rezultat u prošloj u odnosu na pretprošlu godinu, Ina je, prema njegovim riječima, lani prijevremeno otplatila 115 milijuna dolara stranih kredita, povrat na uloženi kapital bio je oko 10 posto, a znatno je posljednjih godina povećan i prihod po zaposleniku.</p>
<p>Objašnjavajući kako su došli do takvih dobrih rezultata Dragičević je istaknuo mjere restrukturiranja, uvođenje tržišnog određivanja cijena naftnih derivata, bolje upravljanje novčanim tokovima te smanjivanje troškova poslovanja. Najveći doprinos u ostvarenoj dobiti dali su dobri rezultati u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, a optimalizacijom prerade i veleprodaje poboljšano je poslovanje rafinerija.</p>
<p>Tako je udjel vrijednijih tzv. bijelih derivata u ukupnoj preradi sa početnih 67 posto povećan na 75 posto. Cilj nam je povećati njihov udjel na 80 posto jer će tada naše rafinerije biti profitabilne, kazao je Dragičević.</p>
<p>Poslovni rezultati Ine bili bi još bolji da im je Vlada odobrila tržišno određivanje cijena prirodnog plina. Kako su one i dalje pod kontrolom Vlade, lani smo izgubili prihod od čak 930 milijuna kuna, rekao je Željan Simeonov, direktor Sektora kontrolinga.</p>
<p>U Ini očekuju uvođenje novog tarifnog sustava za prodaju plina u srpnju što bi im značajno povećalo prihode u tom dijelu poslovanja. Bili bi zadovoljni s oko 15 posto višim cijenama jer bi nam one omogučile početak velikih ulaganja u proširenje plinskog sustava, napomenuo je predsjednik Uprave Ine. Uz to, dodao je, Vlada će time investitorima poslati poruku da se opredijelila za tržišna pravila poslovanja.</p>
<p>»Želimo stvoriti uvjete za poslovanje kakve imaju naftne i plinske kompanije na zapadu gdje se sve cijene određuju tržišno. Ostalo poslovanje je sada na dobrim temeljima s dobrim perspektivama rasta. Sada nam je cilj naći pravog partnera s kojim ćemo moći realizirati našu strategiju«, ističe Dragičević.</p>
<p>Ina je lani investirala 830 milijuna kuna, a ove godine planiraju oko 150 milijuna dolara. Novac će osigurati iz sindiciranog bankovnog zajma. Njegovo dobivanje olakšat će im i činjenica da je ova Uprava naslijedila dugove od 435 milijuna dolara i smanjila ih na samo 75 milijuna dolara pa smo zaduženi manje od većine europskih naftnih kompanija, kazao je član Uprave za financije i kontroling Milan Ujević.</p>
<p>Nakon što su prekinuli pregovore s ruskom kompanijom TNK o prodaji 51 posto već dva mjeseca zatvorenih ruskih naftnih polja Bijele noći javilo im se 7-8 kompanija zainteresiranih za kupovinu tih polja. Svi dolaze s velikim obećanjima, a i politička klima u Rusiji se razvija u pozitivnom smjeru, kažu u Ini.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatska premalo koristi sredstva koja može dobiti od Pakta o stabilnosti</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Hrvatska je do sada potrošila vrlo malo raspoloživih sredstava Drugog radnog stola Pakta o stabilnosti, posvećenog gospodarskoj obnovi regije, ali razlog za to ne treba tražiti samo u strukturama i mehanizmima Pakta, stoji u Promemoriji o Radnom stolu za gospodarsku obnovu, razvitak i suradnju Ministarstva vanjskih poslova (MVP).</p>
<p> Za novu listu infrastrukturnih projekata na Regionalnoj konferenciji, održanoj 26. i 26. listopada prošle godine, osigurano je 2,4 milijarde eura, pri čemu je Hrvatskoj pripalo 308,4 milijuna eura ili 12,79 posto. Ipak, na popisu provedenih projekata Pakta u Hrvatskoj stoji samo jedan - riječka kanalizacija, čija je vrijednost 8,14 milijuna eura. Početak radova na elektrifikaciji i resignaciji pruge Beli Manastir - Vrpolje - Ploče, vrijednosti 22 milijuna eura, očekuje se u lipnju ove godine, dok je izgradnja dionice autoceste od Brezničkog Huma do Varaždina suspendirana. U projekte Pakta u Hrvatskoj ubrajaju se još i obnova TS Ernestinovo, vrijedna 103,9 milijuna eura, zatim, izgradnja pročišćivača otpadnih voda u Zagrebu, teška 104,5 milijuna eura, te izgradnja i obnova graničnih prijelaza prema Sloveniji, Jugoslaviji i BiH, u iznosu od 15,25 milijuna eura. </p>
<p>Inače, globalna financijska pomoć europskom jugoistoku od 1999. godine do danas procjenjuje se na 6,6 milijardi eura godišnje. U svom izvješću o reformi Pakta o stabilnosti od 11. ožujka, novi posebni koordinator Pakta Erhard Busek kao ciljeve Drugog radnog stola u ovoj godini naveo je trgovinu i investicije, te infrastrukturu i energetiku. Europska komisija je već naglasila kako iz sredstava CARDS-a ne namjerava financirati projekte iz područja energetike, prometa i zaštitie okoliša, pa Pakt o stabilnosti ostaje glavni mehanizam putem kojih Hrvatska može doći do sredstava za te projekte, zaključuje se u Promemoriji MVP-a.</p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Izraelski teret seli iz koparske u riječku luku</p>
<p>Za nekoliko dana u riječku luku stiže brod iz Koreje sa dvije Samsungove kontejnerske dizalice, koje će biti montirane na kontejnerskom terminalu/ S tom novom opremom riječka luka postaje konkurentna koparskom kontejnerskom terminalu</p>
<p>RIJEKA, 4. lipnja</p>
<p> - Kako nam je rekao predsjednik Uprave Luke Rijeka, d.d. magistar Miran Cofek, Luka je pred potpisivanjem ugovora sa jednim od najvećih izraelskih brodara Zim Lines, o uspostavljanju brodske-teretne linije između Izraela i Rijeke</p>
<p>. Ovome su prethodili šestomjesečni pregovori, a zim Lines jedan je od najznačajnijih poslovnih partnera kineskog Cosco-a, jednog od najvećih brodara na svijetu, što bi značilo i povezivanje riječke luke sa kineskim tržištem. </p>
<p>Iz Izraela će se u Rijeku dopremati kontejneri i voće, a u suprotnom pravcu voziti drvo.</p>
<p>Ovu brodsku liniju za izvoz u prekomorske zemlje koristit će i Mađarska, Češka, Slovenija i Austrija. Zim Lines surađuje sa lukama Genova, Hamburg i Kopar, a spremni su svoje terete iz Izraela za Kopar sada preusmjeriti na riječku luku. </p>
<p>To preusmjeravanje zasigurno je vezano i uz činjenicu da su izraelski poslovni ljudi spremni uložiti 40 milijuna eura u industrijsku zonu na Kukuljanovu, nedaleko Rijeke, gdje namjeravaju organizirati proizvodnju i zaposliti domaće ljude.</p>
<p>Prema nedavno potpisanom ugovoru Izraelci će koristiti 300 tisuća četvornih metara industrijske zone na Kukuljanovu. </p>
<p>Za nekoliko dana u riječku luku bi trebao stići brod iz Koreje sa dvije »Samsungove« kontejnerske dizalice, koje će biti montirane na kontejnerskom terminalu riječke luke na Brajdici, gdje radi samo jedna takva dizalica. </p>
<p>S tom novom opremom riječka luka postala bi konkurentna koparskom kontejnerskom terminalu, koji je prošle godine pretovario 80 tisuća kontejnera, dok je u Rijeci pretovareno svega 20 tisuća kontejnera. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Novi čelnik Fiat Auta obećava poslovanje s dobiti</p>
<p>TORINO, 4. lipnja </p>
<p> - Novi čelnik talijanskog Fiat Auta opovrgnuo je špekulacije oko navodne prodaje dijela poslovanja General Motorsu (GM), najavivši danas da će novi plan smanjenja troškova i poticanja prodaje tom gubitašu omogućiti ponovno poslovanje s dobiti do 2004.</p>
<p> »Situacija nije baš briljantna«, izjavio je Giancarlo Boschetti prilikom promocije dva nova modela luksuzne Fiatove marke Lancia. "Za poboljšanja su potrebne drastične promjene i ja sam upravo to i učinio«.</p>
<p> Grupacija Fiat grca pod teretom dugova i padom udjela na tržištu. Prošli je tjedan od banaka kreditora dobila tri milijarde eura financijske pomoći kako bi umanjila svoj kratkoročni dug. Za 529 milijardi eura gubitaka zabilježenih u prvom ovogodišnjem tromjesečju zaslužan je većinom upravo Fiat Auto.</p>
<p> Prema Boschettijevim riječima, planovi za smanjenje troškova proizvodnje od najmanje pet, a možda i do 10 posto, pomoći će Fiat Autu da izađe iz dugova u idućoj godini te da ostvari u 2004. skromnu dobit čak i ako ne dođe do oporavka na europskom tržištu automobila.</p>
<p> On je također ponovio predviđanja da će Fiat Auto povećati svoj udio na europskom tržištu na 10 posto do 2004., iako je moguć lagan pad prodaje na domaćem tržištu kao posljedica toga što je grupacija ukinula prodaju uz velike popuste. Fiat je u travnju zabilježio u Europi pad tržišnog udjela na 7,8 posto, s 10 posto prije godinu dana.</p>
<p> Industrijski savez s General Motorsom, kazao je Boschetti, bio bi od velike koristi Fiat Autu nakon 2005., ali je odbacio sve špekulacije da Fiat planira iskoristiti opciju prodaje svojih 80 posto udjela u Fiat Autu GM-u, vlasniku preostalih 20 posto.(Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Wall Street potaknuo pad, DT zabilježio najnižu cijenu</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nakon nagloga pada newyorških indeksa u ponedjeljak, na europskim je burzama u utorak zabilježen izraženi negativni trend. Pesimizam je u SAD-u, unatoč pozitivnim gospodarskim pokazateljima, potaknula ostavka izvršnog direktora Tyco Internationala Dennisa Kozlowskoga zbog utaje poreza, te samoubojstva potpredsjednika i rizničara energetske grupacije El Paso, Charlesa Dana Rice. Oko obje se grupacije već mjesecima vrte navodi o nepravilnostima u poslovanju, a događaji su u ponedjeljak samo ojačali sumnje. </p>
<p>Londonska burza je u utorak bila zatvorena zbog blagdana. Frankfurtski indeks DAX je zato do poslijepodneva izgubio čak 2,03 posto spustivši se na 4651,58 bodova. Pariški CAC 40 je zabilježio još izraženiji pad - spustio se 3,08 posto na 4096,89 bodova. U Milanu je MIB 30 pao 1,67 posto na 29.035 bodova. Indeks najboljih europskih dionica DJ Euro Stoxx 50 je izgubio čak 2,99 posto spustivši se na 3281,49. </p>
<p>U SAD-u se nakon otvaranja burzi u utorak nije očekivao znatniji pomak indeksa. Dan ranije, Dow Jones Industrial je pao 2,17 posto na 9709,79 bodova, a širi S 500 je izgubio 2,48 posto spustivši se na 1040,68 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je pao 3,29 posto na 1562,56 bodova. Tyco International pao je 27, a El Paso 14 posto.</p>
<p>Pad na Wall Streetu potaknuo je slična kretanja na azijskim burzama te je tako tokyjski indeks Nikkei 225 pao 1,09 posto na 11.653,07. </p>
<p>Tehnološki i telekomunikacijski sektor zabilježili su znatan pad. Nokia je izgubila 4,7 posto, a Ericsson čak 6,9 posto. Alcatel je pao 4,8, a Siemens 3,4 posto. France Telecom je izgubio 4,9 posto, približivši se najnižoj zabilježenoj cijeni dionice. FT -ova podružnica mobilne Telefonije Orange pala je 2,7 posto, a Deutsche Telekom je izgubio 3,04 posto, sam dosegnuvši najnižu cijenu dionica od 11,05 eura. Španjolska Telefonica je izgubila 3,6 posto.</p>
<p>Automobilski je sektor također bilježio gubitke. Volkswagen je pao 1,3 posto nakon što je izvijestio da povlači 950.000 automobila zbog problema s kočnicama. DaimlerChrysler je izgubio 1,8, a BMW 1,7 posto.</p>
<p>Francuska naftna kompanija TotalFinaElf je pala čak 3,2 posto, nakon što je Europski sud nezakonitom proglasio zlatnu dionicu koja je francuskoj vladi omogućavala veto na pokušaj preuzimanja TFE od neke strane kompanije. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Račan najavio susret s Bushom</p>
<p>Hrvatski premijer očekuje da će »američki partneri shvatiti da se u Hrvatsku isplati ulagati«/ Hrvatska jest za regionalnu suradnju, ali nije za regionalnu sudbinu, naglasio je Račan/ Ne treba odmah očekivati ukidanje viza između Hrvatske i SRJ, kazao je predsjednik Vlade/ Račan ocijenio važnim nezaoštravanje odnosa Hrvatske i Slovenije</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan potvrdio je u utorak, uoči svog odlaska u SAD, da će se sastati s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom i glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. </p>
<p>Prigodom posjeta Washingtonu i New Yorku predviđeni su razgovori i s američkim gospodarstvenicima, a Račan očekuje da će »američki partneri shvatiti da se u Hrvatsku isplati ulagati«. </p>
<p>»Dosad je suradnja sa SAD-om imala političku dimenziju, i to nije bilo dobro«, rekao je, navevši neuspjele ugovore s američkim tvrtkama Enronom i Bechtelom, koji je »u BiH trebao graditi cestu prema nigdje, što je Hrvatska uspjela spriječiti, a sada ta tvrtka sudjeluje u izgradnji autoceste Zagreb-Split«. Istaknuvši da će posjet SAD-u biti potvrda dobrih odnosa, Račan je najavio da Hrvatska očekuje veću nazočnost američkih financijskih institucija u Hrvatskoj te nazočnost Svjetske banke sa čijim će se čelništvom također sastati. Istaknuo je da će u UN-u pokrenuti i sigurnosno pitanje Prevlake.</p>
<p>Premijer Račan i ministar vanjskih poslova Tonino Picula sastat će se u Washingtonu i sa savjetnicom američkoga predsjednika za sigurnost Condoleezzom Rice, s kojom će razgovarati o regionalnoj suradnji. Tu suradnju, istaknuo je Račan, Hrvatska podržava, jer je u njezinu interesu da ima stabilno okruženje. »Hrvatska jest za regionalnu suradnju, ali nije za regionalnu sudbinu«, naglasio je, dodavši da je takvu politiku prepoznao i EU, ali i SAD. Premijer se osvrnuo i na izjavu hrvatskog i jugoslavenskog predsjednika, Stjepana Mesića i Vojislava Koštunice, ocijenivši je pozitivnom, jer je treba promatrati u »svjetlu napora da se normaliziraju odnosi između dviju država«. Također je kazao da oko pojedinih formulacija ima »prijepora«, napomenuvši kako je pitanje liberalizacije viznog režima dio potpisanih sporazuma, ali da »ne treba odmah očekivati ukidanje viza«. </p>
<p>Komentirajući nedavne incidente u Piranskom zaljevu te izjave pojedinih slovenskih dužnosnika da su međusobni odnosi dviju država na najnižoj razini, Račan je upozorio da se u Sloveniji približavaju izbori, te da mnoge izjave treba promatrati kroz predizbornu prizmu, pripomenuvši da se nada da one nisu »potpuno ozbiljne«.</p>
<p>»Ako neki problem nije moguće riješiti, treba ga prepustiti međunarodnoj arbitraži«, naglasio je premijer, dodavši da slovenski pokušaj internacionalizacije slovensko-hrvatskih problema »dosad nije bio dobar za samu Sloveniju«. »Vrlo je važno u predizbornom razdoblju u Sloveniji, ali i u Hrvatskoj, ne zaoštravati odnose«, poručio je Račan. </p>
<p>Što se tiče skorašnjih izbora u BiH, Račan ih je ocijenio vrlo važnima. Ponovio je poziv Hrvatima u BiH da izađu na birališta kako bi učvrstili poziciju jednog od triju konstitutivnih naroda u susjednoj zemlji.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pred Ministarstvom obrane najteža etapa reforme, kaže Lozančić </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - »Hrvatska treba graditi učinkovitiji obrambeni sustav koji će se moći aktivno suočiti sa suvremenim sigurnosnim izazovima«, kazao je u utorak načelnik Službe za međunarodnu suradnju Ministarstva obrane Dragan Lozančić. Govoreći o predstojećim koracima u procesu reforme Oružanih snaga u sklopu međunarodnog seminara o nacionalnoj sigurnosti Hrvatske, Lozančić je precizirao da iznosi osobni, a ne službeni stav MORH-a ili Vlade. </p>
<p>»Iako se u medijima često govori o tome da Hrvatska treba malu, dobro obučenu vojsku, želio bih da ona bude što veća, ali znam da nam financijska sredstva to ne dopuštaju«, rekao je Lozančić. Dodao je da su rashodi za obranu u jednom trenutku iznosili više od 12 posto državnog proračuna, no nova ih je Vlada smanjila na oko tri posto. </p>
<p>Prema Lozančićevim riječima, najteža etapa obrambene reforme tek slijedi, a osim njezine provedbe, bit će važno podržati državnu politiku u procesima integracije Hrvatske u Europsku uniju i NATO. Istodobno, morat će se dodatno prilagoditi i zakonodavstvo. Naime, novi Zakon o obrani predviđa da o ulasku stranih postrojbi u Hrvatsku odlučuje Sabor, a to bi, smatra Lozančić, moglo otežati naše sudjelovanje u zajedničkim vježbama i operacijama s NATO-ovim postrojbama.</p>
<p>»Zapadne zemlje vrlo brzo donose takve odluke i još brže razmještaju svoje postrojbe na terenu, ali nisam siguran na koji će način takve situacije rješavati naše zakonodavstvo i politika«, kazao je Lozančić. </p>
<p>Rekao je da je Hrvatska zainteresirana za sudjelovanje u formiranju multinacionalne brigade, zajedno s Mađarskom, Italijom i Slovenijom, a važnima istaknuo razvoj demokratskih institucija i civilnu kontrolu obrambenog sustava.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Istražiti korupciju u pravosuđu, zdravstvu, obrazovanju...</p>
<p>Uskok mora odigrati preventivnu i edukativnu ulogu i svoje ovlasti koristiti uz puno uvažavanje ljudskih prava</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Hrvatska bi i šire od novinskih anketa morala istražiti raširenost korupcije u policiji, pravosuđu, poreznim i carinskim službama, u obrazovanju i zdravstvu. Zadatak joj je osigurati novac za Uskok kao središnje mjesto borbe protiv korupcije te ostvarivanje preventivne i edukativne uloge Ureda. Uz nadzor nad Uskokom u uvažavanju ljudskih prava, valja povećati broj policajaca, razviti izvidne i istražne tehnike državnih odvjetnika i sudova, te ojačati kompetenciju državnih odvjetnika u tom poslu.</p>
<p>Dio je to preporuke koju je Hrvatskoj uputio Ministarski odbor Vijeća Europe (GRECO) na temelju sporazuma ratificiranog 1999. godine. Sporazum i njegove posljedice u utorak su predstavili novinarima ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, prof. Željko Horvatić, hrvatski predstavnik u tijelima GRECO-a, Mato Blažanović, šef Odjela za suzbijanje korupcije u MUP-u, te pomoćnik ministrice u odjelu za kazneno pravo Dubravko Palijaš.</p>
<p>Hrvatska je, nakon ratifikacije, bila među prvim zemljama koje je posjetila tzv. evaluacijska ekipa GRECO-a. Na temelju tog posjeta formirana je lista preporuka ovdašnjim tijelima prisile i pravosuđa u borbi protiv korupcije. Hrvatskoj je preporučena ozbiljna statistika u praćenju korupcijskih pojava, a podržano je i donošenje zakona o sprječavanju sukoba interesa i općega kodeksa ponašanja javnih službenika. Osim Uskoka, trebalo bi osnovati tijela interne kontrole u MUP-u i Ministarstvu financija, zaštititi osobe spremne na svjedočenje o korupcijskim kaznenim djelima, te pojačati provedbu Zakona o javnoj nabavi. Tome je pridružen i prijedlog da se skidanje imuniteta članovima Sabora i Vlade učini jasnim i javnim postupkom. Naravno, nije moglo proći i bez opaske na račun pravosuđa. Sugerira se rješavanje problema zaostataka, sustav upravljanja sudovima i disciplinski postupak prema sucima koji ta načela ne poštuju. Toliko osporavane imovinske kartice za nositelje javnih funkcija tim bi se prijedlozima proširile i na suce i državne odvjetnike, oko čega već postoji otpor.</p>
<p>Dva pojašnjenja uloge GRECO-a u unutarnjim pitanjima svake zemlje ponudio je dr. Horvatić. Prema njemu, preporuke nisu kritika stanja u Hrvatskoj, jer će posebna evaluacijska komisija uskoro obići i institucije u SAD-u, pridružene članice tog europskog dogovora. Osim toga, dr. Horvatić će biti član takva tijela u njegovoj skoroj posjeti Danskoj i obilasku njezinih institucija.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Tražimo procesuiranje ratnog zločina počinjenog u logoru Bučje«</p>
<p>Pakračka Hvidra prijavila Državnom odvjetništvu u Požegi Veljka Đakulu i još 22 osobe još u svibnju 2000. godine, ali ništa nije poduzeto / O toj prijavi ništa ne znaju ni u Požegi niti u Bjelovaru / Za procesuiranje retnog zločina pobunjenih Srba na Bučju zatražit će se međunarodna pomoć</p>
<p>LIPIK, 4. lipnja</p>
<p> - Zločin nema nacionalnost i treba ga, ma tko ga počinio, zakonski sankcionirati. Zato nismo protiv procesa koji se vodi u slučaju Pakračke Poljane. Međutim, lipička i pakračka javnost uznemirena je činjenicom da se već godinama prešućuje zločin pobunjenih Srba počinjen u logoru Bučje u kojem su za agresije na Hrvatsku mučeni i ubijani hrvatski civili. Tim je riječima počela konferencija za novinare u utorak, koju su u Lipiku sazvali gradonačelnici Lipika i Pakraca Stjepan Horvat i Damir Špančić.</p>
<p>»Javnost je u Pakracu i Lipiku sve nezadovoljnija prešućivanjem i guranjem u zaborav zločina počinjenih u logoru Bučje, gdje su ubijena 53 Pakračana i Lipičana, a mučeno je više od 180 ljudi«, rekao je Špančić. »U Pakracu i Lipiku smo upornim radom na terenu uspostavili primjeren suživot i nismo imali ni jednoga međunacionalnog incidenta. To nam priznaju i međunarodne organizacije, a želimo da tako ostane i ubuduće«.</p>
<p>To, što hrvatska administracija i pravosuđe prešućuju zločine u logoru Bučje, rekao je Horvat, moglo bi poremetiti dosad skladan suživot. »Zato od Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva i sudstva tražimo da konačno pokrenu istragu i procesuiraju odgovorne za ono što se za agresije na Hrvatsku dogodilo na Bučju«, kaže Horvat. Pakračka Hvidra podnijela je Državnom odvjetništvu u Požegi kaznenu prijavu s dokumentacijom protiv Veljka Đakule i još 22 osobe u svibnju 2000. godine, ali još ništa nije poduzeto. Na intervenciju Poglavarstva i Gradskog vijeća Pakraca, odgovoreno je da u to odvjetništvo nije stigla nikakva prijava ni zahtjev za pokretanje istrage. »Rečeno nam je«, istaknuo je Špančić, »da je spis vjerojatno završio u Državnom odvjetništvu u Bjelovaru. Nakon provjere, iz Bjelovara stiže odgovor da je prijava mogla biti upućena isključivo Županijskom državnom odvjetništvu, a to je ono u Požegi.«</p>
<p>Po Špančićevim riječima, ako Vlada i nadležne ustanove ne reagiraju na prijavu za ratni zločin, a morale bi i po međunarodnim propisima, zatražit će se međunarodnu pomoć, pa i pred Haaškim sudom.</p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Uhićen Branko Stanković, osumnjičen za ratni zločin nad civilima</p>
<p>TOVARNIK/OSIJEK, 4. lipnja</p>
<p> - Zbog sumnje da je u Domovinskom ratu u Baranji počinio ratni zločin protiv civila, djelatnici PU vukovarsko-srijemske uhitili su u ponedjeljak oko 14 sati na graničnom prijelazu Tovarnik Branka Stankovića (50) iz Osijeka. Prema priopćenju PU, Stanković je uhićen dok je kao putnik u autobusu prelazio granicu iz SRJ u Hrvatsku. Pregledom njegovih dokumenata, granični policajci ustanovili su da je riječ o osobi za kojom je PU osječko-baranjska raspisala tjeralicu zbog spomenutog kaznenog djela još 1996.godine. U ponedjeljak poslijepodne Stanković je predan djelatnicima PU osječko-baranjske, a nakon kriminalističke obrade priveden je u istražni centar Županijskog suda u Osijeku na saslušanje kod istražnog suca Ante Kvesića. Istim su istražnim zahtjevom obuhvaćeni za ratni zločin nad civilima, osim Stankovića, još 42 osobe među kojima je prvi osumnjičeni Milan Babić. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Saslušani svjedoci na suđenju Bačeliću, Mamiću, Vuki i Ravliću</p>
<p>ŠIBENIK, 4. lipnja</p>
<p> - Saslušavanjem svjedoka, nastavljeno je u Šibeniku nedavno započeto suđenje Boži Bačeliću, Anti Mamiću, Luki Vuko i Jurici Ravliću, optuženima za ratni zločin nad civilima. Oni su, navodno, 11. kolovoza 1995. godine u mjestu Prukljanu ubili i zapalili stariji bračni par Nikolu i Milicu Damjanić. Slavko Vlaić svjedočio je da je tog dana vidio najviše šest uniformiranih s maskirnim bojama na licu, a na uniformama nisu imali nikakve oznake zbog čega je najprije mislio da je to neprijateljska vojska, a poslije da su to pripadnici HV-a. Čuo je pucnje, a da su ubijeni supružnici Damjanić saznao je tek sutradan. Šime Raić ispričao je da je u Prukljanu vidio jedno spaljeno truplo pored kojega je bila štaka, pa je zaključio da se radilo o Nikoli Damjaniću, stricu njegove supruge. Goran Vunić bio je u to ratno vrijeme zapovjednik voda u »češljanju« terena u Prukljanu. On se djelomično sjećao svog iskaza istražnom sucu. Iskaz svjedoka Nikice Vrlika, u Oluji zapovjednika prve desetine voda u 113. brigadi HV-a bio je kontradiktoran u više dijelova. Suđenje se nastavlja 18. lipnja. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Gračac: Do sada ekshumirano 93 tijela </p>
<p>ZADAR, 4. lipnja</p>
<p> - U 11 dana ekshumacije na pravoslavnome groblju u Gračacu izvađeno je 98 od 158 posmrtnih ostataka. Uglavnom se radi o pripadnicima srpskih paravojnih snaga pokopanih u pojedinačne grobove, izvijestio je u utorak pukovnik Ivan Grujić, predstojnik Vladina Ureda za zatočene i nestale, o dosadašnjim rezultatima ekshumacije. Grujić je ujedno najavio da bi iskapanja trebala trajati još nekoliko dana nakon čega će se istraživati jedno grobište na širem području Gospića u kojemu su, kao što se pretpostavlja, pokopani Hrvati ubijeni 1991. godine. </p>
<p>Ekshumaciju tijela 158 osoba srpske nacionalnosti, koji su poginuli u Vojno-redarstvenoj akciji Oluja, obavljaju djelatnici Operativno-stručne skupine Ministarstva unutarnjih poslova po nalogu Županijskoga suda u Zadru. Iskapanju prisustvuju i županijski državni odvjetnik i istražitelji Haaškoga suda. Posmrtni ostaci pripadnika srpskih paravojnih snaga bit će poslani na vještačenje u Zagreb zbog identifikacije i utvrđivanja načina usmrćenja. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Pašalić: »Optužnica protiv mene nije utemeljena«</p>
<p>SPLIT, 4. lipnja</p>
<p> - U splitskom Istražnom centru Županijskog suda u utorak poslije podne započelo je saslušanje Ivića Pašalića u slučaju »Slobodna Dalmacija«, a na sudu se nije pojavio Drago Krpina koji je iskaz trebao dati u jutarnjim satima. Riječ je o kaznenoj prijavi koju je podnijela Udruga malih dioničara »Slobodne Dalmacije« zbog navodnih malverzacija s dionicama te novinske kuće počinjenih u svibnju 1993. godine. </p>
<p>Saborski zastupnici Ivić Pašalić i Drago Krpina, u kaznenoj prijavi koju je Općinsko državno odvjetništvo podiglo krajem 2001. godine, terete se da su tadašnjeg direktora Splitske banke Franu Mitrovića nagovorili da dionice splitske novinske kuće »Slobodna Dalmacija« izravno proda Kutlinu »Globus Holdingu« po nominalnoj, a ne stvarnoj vrijednosti. Naime, u svibnju 1993. godine direktor Splitske banke Mitrović nagodbom je Kutlinoj tvrtki prodao 37.184 dionice te novinske kuće u bančinu vlasništvu za 3,7 milijuna njemačkih maraka. Time su Banka i »Slobodna Dalmacija« oštećene za 6,3 milijuna njemačkih maraka. </p>
<p> Nakon tridesetominutnog saslušanja u splitskom Istražnom centru Županijskog suda Ivić Pašalić je izjavio kako se pozivu za sud odazvao kao svaki građanin Hrvatske, da je odgovorio na sva pitanja tužitelja i suca, te ustvrdio kako je to samo još jedna u nizu političkih optužnica protiv njega koje nisu utemeljene. Saznaje se međutim kako je Pašalić pred istražnim sucem negirao navode uz kaznene prijave tvrdeći da nije kriv i da nikoga nije nagovarao na prodaju dionica »Slobodne Dalmacije« Miroslavu Kutli. Istražni sudac Stanko Grbavac izjavio je kako je Drago Krpina poslao faks-poruku i izvijestio sud o svojoj bolesti. </p>
<p>Podsjetimo, saslušani prvoosumnjičeni Miroslav Kutle pred istražnim je sucem u ponedjeljak negirao navode kaznene prijave tvrdeći da je kupljene dionice uredno platio. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Kraljević: U reformu se može vrlo brzo, ako se fakulteti prihvate posla</p>
<p>Bilo bi loše pustiti još jedan naraštaj studenata da fakultete upisuje po starom, smatra ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević / Zaključak struke je da protiv reforme nije nitko, ali stanovita kočnica je strah od načina i rokova njena provođenja</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nakon pet verzija koje su se pojavile u posljednjih godinu i pol dana, Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (najnoviji naziv i verzija od 2. lipnja) morat će ponovo na doradu. Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, kao njegov predlagač, sprema se ovih dana okupiti radnu grupu u Trakošćanu i tamo šesti puta razmotriti dokument od temeljne važnosti za znanost i visoko obrazovanje. Osnovni cilj Nacrta, na kojemu se treba zasnivati reforma oba sustava, usklađivanje je s Europom.</p>
<p>Iako peta verzija Nacrta nije u ponedjeljak na sastanku u Vladi dobila lošu ocjenu struke, potpredsjednica Vlade Željka Antunović žestoko je ustvrdila da takav Nacrt nije zreo za Vladu. Ocijenila ga je nedosljednim, jer »debelo zalazi u područja čija struka nije sudjelovala u njegovoj izradi«. Za primjer je spomenula sveučilišnu bolnicu, pojam koji Nacrt zakona uvodi kao instituciju u sklopu sveučilišta koju osnivaju medicinski i stomatološki fakulteti. Nije bila zadovoljna ni rokovima u Nacrtu. Prvi naraštaji studenata bi se po novim programima trebali upisati već iduće akademske godine, što Antunović drži nerealnim.</p>
<p>»Smatram da bismo pojam sveučilišna bolnica trebali uvesti u zakon. Ali, to nije zamišljeno kao imperativ i ne mora se odmah u osnivanje sveučilišnih bolnica, jer bi to podrazumijevalo promjene i u drugim zakonima«, pojašnjava Vjesniku ministar Kraljević. Tvrdi da je na tu ideju došlo nekoliko ljudi, a ne pojedinac, te da je uvrštavanje pojma sveučilišne bolnice kao integralnog dijela sveučilišta već primijenjen u većem dijelu Europe. Što se tiče predloženih rokova za reformu, on drži da ih je moguće ispoštovati, ali i tu je spreman na kompromis, odnosno na jednogodišnju odgodu, ako otpor bude prevelik. »Ne bi bilo dobro pustiti još jedan naraštaj studenata da se upisuje na fakultete po starom. S novim je programima moguće krenuti, iako je riječ o velikom zahvatu, ali bi se svaki fakultet morao prihvatiti posla«, ističe ministar.</p>
<p>Prema njegovu planu, svaki bi fakultet trebao usporediti svoj program sa sličnim europskim studijima, a na velikim fakultetima, poput Filozofskog u Zagrebu, taj bi se posao mogao organizirati po odsjecima. On procjenjuje da bi za državu i mlade ljude bilo bolje da se u reformu krene 2003./2004. akademske godine.</p>
<p>Iako Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja stoji iza Nacrta, jedan od njegovih čelnika, Vilim Ribić, tvrdi da će mu Sindikat uskratiti podršku, ako ministar ustraje na ponuđenom rješenju u vezi s radnim mjestima na institutima. Za znanstvenike se, naime, predviđa radni odnos na određeno vrijeme - od pet godina - što je za Ribića ispod svih civilizacijskih standarda, jer takvo što ne jamči sigurnost radnog mjesta. Vjesnik doznaje od ministra Kraljevića da se i od te odredbe u Nacrtu može odstupiti. »Intencija je bila uvođenje većeg 'propuha' u institutima, odnosno omogućiti prohodnost kako ta radna mjesta ne bi bila toliko 'čvrsta'. No, ta je odredba navedena kao alternativa i vrlo ju je lako maknuti iz zakona«, kaže ministar Kraljević.</p>
<p>Osim što predsjednika Zajednice visokih škola i veleučilišta Hrvatske Mladena Havelku čitava priča o načinu donošenja Nacrta zakona podsjeća na »Šuvarovo crno doba«, većina ostalih sudionika sastanka u Vladi (rektori, akademici, znanstvenici) dala je načelnu podršku dokumentu.</p>
<p>Akademik Ivo Šlaus smatra da je ministar Kraljević dobro obavio posao i da dokument treba što prije u postupak, jer je odugovlačenje nepotrebno. Član radne grupe za izradu Nacrta Stipe Jonjić zaključio je da zakon zaslužuje da ga se podrži te da je on tek desetak posto posla koji čeka Hrvatsku u provođenju reforme. I ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević slaže se s tim da se na zakonu predugo radi i da bi reformu trebalo ubrzati.</p>
<p>Zaključak struke je da protiv reforme nije nitko, ali stanovita kočnica je strah od načina i rokova njena provođenja.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»SDP nema kandidate za ravnatelje sigurnosnih službi«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - »Predsjednik Mesić predložio je da postojeći ljudi budu imenovani na mjesto ravnatelja sigurnosnih službi, no ima i drugih prijedloga«, kazao je premijer Račan komentirajući izjavu predsjednika Republike da je on još prije mjesec dana potpisao imenovanja novih šefova tajnih službi te da je time obavio svoj dio posla. </p>
<p>Račan je naglasio da se prema usvojenom zakonu o sigurnosnim službama ravnatelji imenuju na temelju supotpisa predsjednika Republike i predsjednika Vlade, no da »predsjednik Mesić nema potrebe za konzultacijama, ali da premijer, s obzirom na to da je Vlada koalicijska, ima«. Objasnio je da je proces izbora čelnika sigurnosnih službi u tijeku i da će dotad taj posao obavljati postojeći ravnatelji i obnašatelji dužnosti. Potvrdio je da postoje različiti prijedlozi koalicijskih partnera oko toga tko bi trebao zauzeti ta mjesta, dodavši da SDP nema svojih kandidata.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>»Nisam razmišljao o smjeni Željke Antunović i Vidovića«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Govoreći o najavama tjednika Nacional da bi se mogla promijeniti stopa PDV-a, premijer je kazao da je pitanje PDV-a stalno otvoreno, ali da još »nije zauzet stav«. Što se tiče spekulacija nekih medija prema kojima bi Račan moga smijeniti Željku Antunović, potpredsjednicu Vlade, te Davorka Vidovića, ministra rada i socijalne skrbi, da bi »se pozabavili stanjem u SDP-u«, premijer je kazao da o tome uopće nije razmišljao. Rekao je da je ponekad iznenađen onime što pročita u novinama, a što je predstavljeno kao njegovo mišljenje.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Četiri sindikalne središnjice zatražile ostavku ministra Vidovića</p>
<p>Vidoviću je najbolje da ode, jer nije svoj posao obavljao kako treba, poručili Jurić, Kunst, Sever i Mučnjak/ URSH i HUS najavili istupanje iz socijalnog pakta/ Sindikati i dalje prijete općim štrajkom ako Vlada smanji otpremnine i otkazni rok</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Čelnici četiriju sindikalnih središnjica zatražili su u utorak ostavku ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića su zbog njegovih »loših rezultata tijekom dosadašnjeg mandata i socijalne neosjetljivosti«. </p>
<p>Povod za sazivanje zajedničke konferencije za novinare Nezavisnog hrvatskog sindikata (NHS), Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH), Hrvatske udruge sindikata (HUS) i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), intervju je ministra Vidovića koji je 1. lipnja objavljen u Jutarnjem listu. »Vidović svojim istupima pokušava unijeti sjeme razdora među sindikalne središnjice, ali mu to neće uspjeti«, rekao je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.</p>
<p>Čelnici sindikalnih središnjica prozvali su Vidovića zbog njegova dosadašnjeg načina rada koji je nezadovoljavajuć, te istaknuli kako je nedostojno da se ministar dovoditi u situaciju da »favorizira jednoga na račun drugoga«. </p>
<p>»Ministru Vidoviću najbolje je da ode, jer nije svoj posao obavljao kako treba. Vrijeme je da u taj rasklimani stolac sjedne netko tko će taj posao znati kvalitetno odraditi«, poručio je Sever, ocijenivši da Vidović ne zadovoljava kriterije sindikata.</p>
<p>Čelnici su istaknuli da se ne čude predsjedniku Vlade Ivici Račanu i potpredsjedniku Goranu Graniću zbog njihove socijalne neosjetljivosti i prozivanja sindikata, ali da bi »Vidović, kao ministar rada i socijalne skrbi, trebao imati više senzibiliteta za tu problematiku«. </p>
<p>URHS i HUS najavili su i mogućnost istupanja iz socijalnog pakta »Partnerstvo za razvoj«, napomenuvši da se Vlada sve više udaljava od socijalnog dijaloga. Time bi se pridružili SSSH-u, koji je iz socijalnog pakta istupio još u travnju, pa bi tako u njemu ostala samo Matica sindikata javnih službenika.</p>
<p>Osvrnuvši se na Vidovićevu izjavu da se ne boji štrajka zbog izmjene ZOR-a, sindikalci su napomenuli da su zajednički stavovi o izmjenama tog zakona čvrsti te da će i dalje poduzimati sve sindikalne akcije, uključivši i opći štrajk u slučaju da Vlada i ustraje na smanjivanju otpremnima i otkaznih rokova.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Vidović: Račan me ne povlači, a sindikalci ocjenjuju paušalno</p>
<p>»Priča o tome da me premijer Račan povlači s mjesta ministra rada i da me želi vratiti u stranku, čista je izmišljotina«, kazao je za Vjesnik ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović u utorak, komentirajući tekst objavljen u novom Nacionalu.</p>
<p>U tom tjedniku objavljeno je da premijer namjerava Vidovića uskoro povući iz Ministarstva rada i socijalne skrbi i vratiti ga u zagrebački SDP da bi u predizbornom razdoblju pridonio jačanju stranke.</p>
<p>Ministar Vidović u utorak se oglasio i priopćenjem nakon što su četiri sindikalne središnjice zatražile njegovu ostavku zbog »loših rezultata ostvarenih tijekom dosadašnjeg mandata«. </p>
<p>U priopćenju stoji da čelnici raznih neparlamentarnih stranaka, udruga ili interesnih skupina sve češće pozivaju članove Vlade, premijera ili pak predsjednika države da podnesu ostavke, te da bi težinu tih zahtjeva valjalo ocjenjivati prema ozbiljnosti razloga zbog kojih se oni postavljaju. </p>
<p>»Paušalna ocjena mog ukupnog rada koju su uputili četvorica sindikalnih vođa, više govori o njihovoj ozbiljnosti, nego o ozbiljnosti mog rada«, stoji u ministrovu priopćenju. </p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Koalicija gubi popularnost, ali dobiva izbore?</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Koliko god stranke i političari bili skeptični prema anketama i istraživanjima, najnoviji rezultati objavljeni ovih dana u medijima (Večernjakovo mjesečno istraživanje i istraživanje agencije Puls u Jutarnjem listu) nedvojbeno govore o rapidnom padu popularnosti vladajućih stranaka u javnosti.</p>
<p>I dok rejting HDZ-a sustavno i lagano raste - od 19 posto, koliko je imao u lipnju prošle godine, na 22 posto u svibnju ove godine - vladajući mahom bilježe pad popularnosti. Najjača vladajuća stranka SDP pala je s 23 posto, koliko je imala prije godinu dana, na 16 posto glasova, dok je treća stranka po snazi HSS, s devet posto pao na šest.</p>
<p> Sve ostale stranke po najnovijem istraživanju mogu biti sretne ako prijeđu prag. Nakon pet i šest posto glasova ispitanika u prošlim anketama, HSLS u posljednjoj bilježi tek četiri posto. Isto toliko ima prema Pulsovom istraživanju i HNS, ali po Večernjakovoj anketi ipak prelazi prag s 5,8 posto. Po tri posto ispitanika opredijelilo se za DC i HSP, a po dva za LS i IDS. </p>
<p>Iako svaka stranka koalicije pojedinačno bilježi znatan pad popularnosti, vladajuća bi koalicija ipak i na sljedećim izborima, izjasnili su se ispitanici, osvojila 37 posto glasova i tako pobijedila HDZ koji, prema istom istraživanju, ima 23 posto.</p>
<p>Brojka koja, međutim, privlači najviše pozornosti i budi najviše zabrinutosti svakako je čak 35 posto neopredijeljenih ispitanika, što je za 15 posto više nego u lipnju prošle godine. Taj podatak najbolje govori o raspoloženju, odnosno neraspoloženju građana koji se, očito razočarani politikom i političarima, odlučuju na bojkot. Ovaj put istraživanja, ali vrlo vjerojatno i samih izbora. Upravo stoga stranke će se morati žestoko potruditi žele li vratiti izgubljeno povjerenje građana i natjerat ih da izađu na izbore.</p>
<p>»Prvi je razlog činjenice da je rejting HDZ-a porastao to što je on neupitno najjača stranka u državi, pri čemu je postotak glasova koje dobivamo, a po našim internim istraživanjima svakih mjesec dana - oko 30 posto«, istaknuo je predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader, komentirajući posljednje istraživanje agencije Puls. A rezultati pokazuju da bi u ovom trenutku HDZ dobio 22 posto glasova, SDP 16 posto, ali neodlučnih bi bilo 35 posto. Drugi razlog HDZ-ovih sve boljih rezultata Sanader vidi u vjerodostojnosti HDZ-a. »U svojim političkim istupima i kritici, iznosimo argumentirane protuprijedloge i ne kritiziramo samo radi kritike. Trudimo se ne pričati priče, nego raditi«. Uvjeren je da uspon stranka zahvaljuje prije svega djelovanju i radu stranačkih organizacija na terenu, pa je i na ponovljenim izborima u nekoliko gradova i općina HDZ odnio pobjedu.</p>
<p>Treći je razlog, nastavlja Sanader, »nesposobnost Vlade i njezine politike te razočaranost građana tom politikom«. HDZ će na idućim izborima, procjenjuje Sanader, odnijeti relativnu pobjedu, računajući na sigurnih 35 posto glasova.</p>
<p>»Najvažnija poruka tih istraživanja je upravo onih 35 posto neodlučnih građana, koji nas upozoravaju da je stanje ozbiljno i da su ljudi zbunjeni, jer više nemaju za koga glasati«, komentira potpredsjednik HSS-a Luka Trconić. Pad rejtinga vladajućih stranaka drži logičnim, jer su problemi u zemlji veliki, a nije učinjen bitan iskorak kojim bi se oni riješili. »Isto je tako logično da je HDZ-ov rejting u blagom usponu, iako ne njihovom zaslugom, nego zbog neučinkovitosti vladajućih stranaka«, kaže Trconić. HSS ne daje veliku važnost anketama, jer je po njima često jedva prelazio prag, a rezultati izbora su bili znatno drukčiji. »Ne tvrdim da su ankete ciljane, ali uzorak na kojem se rade je hendikep za HSS, jer ne obuhvaća najveći dio našeg biračkog tijela koje je na selu«, kaže Trconić, podsjećajući na IRI-jevu anketu po kojoj HSS dobiva oko 15 posto glasova, a kojom su ravnomjerno obuhvaćene sve sredine u Hrvatskoj. »Nismo zabrinuti, jer smo u javnosti prepoznati kao ozbiljna i odgovorna stranka koja ne odstupa od svog programa i to je najvažnije. HSS je objektivno u stalnom laganom usponu«, rekao je Trconić, zaključivši da vladajući do kraja mandata još mogu napraviti odlučan iskorak koji će birači prepoznati na izborima, a pogotovo onih 35 posto neopredijeljenih.</p>
<p>Potpredsjednik i glasnogovornik HSLS-a Joško Kontić također se pita gdje je gotovo pola milijuna birača koji su '97. godine glasali za HDZ, a 2001. ih nije bilo na izborima. »Nisu umrli, nisu nestali, dakle, oni su ti neopredijeljeni«, ističe Kontić. On smatra da tih 35 posto neopredijeljenih birača čine nezadovoljni i razočarani birači petorke, koji bi na izborima mogli biti skloni građanskim nacionalnom centru. Rezultati anketa, kaže Kontić, ukazuju da je prostor stranaka centra potencijalno vrlo jak unatoč njihovim lošim pojedinačnim rezultatima, pa bi upravo te stranke mogle presuditi na izborima. Uvjeren je da će stranka koja bude vodila jasnu proeuropsku politiku s nacionalnim predznakom sigurno pobijediti.</p>
<p>Što se tiče katastrofalnog HSLS-ova rezultata od samo četiri posto, Kontić ga tumači dvojako. Prva reakcija je da je stanje alarmantno. No, s obzirom na iskustva, Kontić taj rezultat »argumentirano relativizira«. Iako, kaže, ankete nikad nisu potpuno vjerodostojne, one ukazuju na trendove i zato će u HSLS-u najozbiljnije porazgvorati o razlozima pada njihova rejtinga. Kontić nije htio reći svoje mišljenje o tome, jer drži da je bolje o tome govoriti na stranačkim tijelima. Što se porasta popularnosti HDZ-a tiče, on ističe da ta stranka, bez obzira na sve svoje lomove, ima najstabilnije biračko tijelo zbog kojeg teško može pasti ispod 20 posto. Upravo zato, HDZ je vrlo opasan takmac na izborima, kaže Kontić.</p>
<p>»Samo IDS uvijek ostaje svoj na svome«, našalio se potpredsjednik IDS-a Damir Kajin u vezi s rezultatima anketa. Iako te ankete daju IDS-u tri posto, Kajin ipak vjeruje da je njegova stranka u stanju samostalno prijeći izborni prag. Pad rejtinga vladajućih i porast HDZ-a, Kajinu nije ništa neobično, jer, kaže, građani traže alternativu i vide da ovako ne ide dalje. Što se tiče rasta HDZ-a, rezultati anketa su vjerodostojni i HDZ će, zahvaljujući benevolentnoj politici vladajućih, doseći svoj politički plafon od 40 posto glasova, predviđa Kajin.</p>
<p>Rezultati najnovijih anketa idu na ruku ideji dr. Mate Granića o formiranju koalicije stranaka liberalno-narodnjačkog centra. No, ističe Granić, postoji trend i stvaranja koalicije desnog centra, ali još je prerano o tome govoriti. Klatno se definitivno primaknulo centru, čemu će još više pridonijeti onih 35 posto neodlučnih građana. Granić je zadovoljan s tri i pet posto, koliko DC-u daju te ankete.</p>
<p>Račan: Dio koalicije prerano se okreće predizbornoj utrci</p>
<p>»Ako su rezultati istraživanja točni, tu vidim određeni izraz kritike za posao koji radimo, a koji nije lak ni popularan. No, to smo znali«, komentirao je u utorak rezultate istraživanja popularnosti stranaka premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan. Dodao je da je u prošle dvije i pol godine bilo oscilacija u istraživanjima, ali i naglasio da se dio koalicije prerano okreće predizbornoj utrci, što šteti i koalicjii i njima samima«. Isti taj dio, nastavio je Račan, nespreman je podmetnuti leđa. No, Vlada će i dalje stabilno raditi svoj posao, očekujući za to podršku. Naglasio je i da reformski potezi i revizija pretvorbe nisu predizborna kampanja, nego redoviti Vladin posao.</p>
<p>Što se tiče porasta popularnosti HDZ-a, Račan ističe da njihova popularnost ne raste, nego imaju stabilnu kvotu, a važnim ističe i porast broja neopredijeljenih građana. (D.Z.)</p>
<p>Andrea Latinović i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»Ciljevi Hrvatske - otvorenost, konkurentnost i stabilnost«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - »Pred Hrvatskom stoje tri krupna projekta čija je provedba nužna za povećanje konkurentnosti gospodarstva. Riječ je o reformama u obrazovnom i pravosudnom sustavu te javnoj upravi«, kazao je u utorak potpredsjednik Vlade Goran Granić, na otvaranju dvodnevne konferencije o mogućnostima ulaganja u hrvatsko gospodarstvo Poslovnog savjetodavnog vijeća (BAC) Pakta o stabilnosti.</p>
<p>Granić je ponovio da je službeni Zagreb za što skoriji ulazak u Europsku uniju, dodavši kako je punopravno članstvo u toj integraciji i sredstvo za ostvarenje ciljeva vladajuće koalicije. Ti se ciljevi, ističe, mogu sažeti u tri riječi - otvorenost, konkurentnost i stabilnost.</p>
<p>Prema Granićevim riječima, Banski se dvori ne protive ni regionalnoj suradnji s ostalim zemljama europskog jugoistoka. »Želimo imati najbolje moguće odnose sa zemljama u našem okruženju, naročito s BiH, ali i s Jugoslavijom i ostalima. Radujemo se svakom uspjehu tih zemalja, jer je razvoj demokracije u njima i jamstvo stabilnosti Hrvatske«, naglasio je.</p>
<p>Ocijenio je pogrešnom procjenu međunarodne zajednice da se stabilnost jugoistočne Europe može postići infrastrukturnim regionalnim projektima. »Stabilnost regije isključivo je vezana uz njezinu demokratizaciju. Bez nje je nerealno očekivati da će se - s nepromijenjenim ljudima i institucijama - izgraditi stabilnost regije«, poručio je Granić.</p>
<p>O tome kolika je razlika među sudionicima skupa te Zagreba i Bruxellesa u poimanju regionalne suradnje te mjestu Hrvatske u njoj, možda najbolje svjedoči govor Erharda Buseka, glavnog koordinatora Pakta o stabilnosti. Prema Busekovu mišljenju, sve zemlje regije će prije ili kasnije ući u EU, ali one bi prije toga trebale stvoriti zonu slobodne trgovine po uzoru na Ceftu!</p>
<p>Poslovnu zajednicu zanima cijela regija, kaže Busek </p>
<p>»Nikoga u poslovnoj zajednici ne zanima samo jedna od zemalja u regiji, nego cijela regija s oko 55 milijuna stanovnika«, poručio je Busek.</p>
<p>Replicirao mu je ministar za europske integracije Neven Mimica, rekavši da bi zemlje europskog jugoistoka teško mogle stvoriti zonu slobodne trgovine, jer imaju različite gospodarske strukture i nalaze se na različitim stupnjevima razvoja. Znatno bolji put predstavlja ulazak svih zemalja regije u Ceftu, posebice nakon što najveći dio njezinih članica za godinu i pol uđe u EU, te stvaranje mreže bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini među njima, na čemu se radi.</p>
<p>Mimica je podsjetio da proces stabilizacije i pridruživanja zasad dobro funkcionira samo u Hrvatskoj, te ponovio odlučnost Zagreba da se nađe u drugom krugu proširenja EU-a. Prema njegovim riječima, Hrvatska iduće godine namjerava podnijeti zahtjev za ulazak u EU, te se nada da će najkasnije do kraja 2004. početi pregovore o punopravnom članstvu.</p>
<p>Prednosti ulaska Hrvatske u EU u drugom krugu </p>
<p>Na prednosti mogućeg ulaska Hrvatske u Uniju tek u drugom krugu njezina proširenja podsjetila je pomoćnica ministra gospodarstva Renata Šeperić. Kazala je da će zemlje koje u EU uđu u prvom krugu, morati ukinuti povlastice stranim ulagačima, što se ne odnosi i na zemlje drugoga kruga proširenja. U tome i Hrvatska vidi svoju šansu, tim više što Banski dvori intenzivno rade na uklanjanju administrativnih prepreka za ulagače. </p>
<p>Šeperić je istaknula da Hrvatska prednjači po veličini stranih ulaganja u regiji, što joj daje realne šanse da postane »regionalni igrač«. Stranci su od 1993. do 2001. u hrvatsko gospodarstvo uložili ukupno 6,644 milijarde USD. Najviše stranih ulaganja privukli su sektori bankarstva i financija, telekomunikacija, farmacije i cementne industrije.</p>
<p>Skup o mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj privukao je stotinjak poslovnih ljudi iz 17 zemalja. Osim BAC-a, skup su organizirali i HGK, HUP, Ministarstvo vanjskih poslova te Pliva.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Gredelj traži pritvaranje ministrice pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja </p>
<p> - Vladimir Gredelj podnio je u utorak kaznenu prijavu protiv ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović zbog »nezakonitih imenovanja predsjednika sudova« te zatražio njezino pritvaranje i zabranu obavljanja dužnosti.</p>
<p> Gredelj, koji za sebe i dalje tvrdi da je predsjednik bjelovarskog Županijskog suda iako je na tu dužnost imenovan novi predsjednik, podnio zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu.</p>
<p> Gredelj ministricu pravosuđa tereti da je nezakonito imenovala više od stotinu predsjednika sudova i tako počinila kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti.</p>
<p> Budući da iz, kako kaže, ministričinog ponašanja i javnih nastupa proizlazi da ona sa svojim nezakonitim rabotama ne misli prekinuti, Gredelj, inače i predsjednik UHS-a predlaže pritvaranje ministrice i zabranu obavljanja dužnosti kao sigurnosnu mjera.</p>
<p> U uredu zagrebačke općinske državne odvjetnice Vesne Abramović doznaje se da Gredeljeva prijava još nije zaprimljena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Mesić: Najbolje je rješenje izrada vlastitog ekonomskog programa </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Predstavnici MMF-a, Hans Flickenschield, šef misije MMF-a za Hrvatsku, i John Noregaard, šef MMF-ova ureda za Hrvatsku, iznijeli su u utorak hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću svoje viđenje makroekonomske politike u Hrvatskoj te mišljenje o mjerama strukturalne politike koje bi hrvatska vlada i središnja banka trebale voditi u ovoj i idućoj godini. </p>
<p>Prema priopćenju iz Predsjednikova ureda, pozitivnim dostignućima ekonomske politike u nas MMF je ocijenio nisku inflaciju i smanjenje dijela tekuće bilance plaćanja te akumulacija deviznih pričuva. Trebalo bi smanjiti nezaposlenost i ostvariti brži ekonomski rast. Ti se ciljevi, smatraju, mogu postići »fiskalnim prilagođavanjem« i »strukturalnim reformama«. </p>
<p> S Predsjednikom su razgovarali i o izgledima za zaključivanje novog stand by aranžmana o čemu će s Vladom i HNB-om započeti razgovore najvjerojatnije u rujnu ove godine. Mesić smatra, a to je i prenio predstavnicima MMF-a, da mu se najboljim rješenjem čini izrada vlastitog, hrvatskog ekonomskog programa koji bi dobio međunarodnu podršku. »U uvjetima visoke nezaposlenosti u našoj zemlji, smanjivanje nezaposlenosti, kao najvećeg problema, pridonosi uspješnosti ekonomske politike«, smatra Mesić. Prema njegovim ocjenama, dosadašnji ekonomski model kojim se poticala domaća potražnja, naročito javna potrošnja zasnovana na jeftinom uvozu i povećanom zaduživanju u inozemstvu te privatizaciji, više nije prihvatljiv. </p>
<p>Iako je pobornik nastavka suradnje s MMF-om na temelju godišnjih konzultacija po članku četvrtom Statuta MMF-a, Predsjednik smatra da bi o tome trebalo povesti stručnu raspravu i postići politički dogovor u Saboru. Kao zagovornik fleksibilnosti nacionalne ekonomske politike, ocijenio je važnim da ekonomisti, Vlada i HNB definiraju ključne ciljeve našega gospodarstva oko kojih treba postići širi nacionalni konsenzus. Ukazao je stoga predstavnicima MMF-a na to da hrvatska javnost, građani i Sabor moraju biti upoznati sa sadržajem pregovora s MMF-om i Svjetskom bankom. Prema Predsjednikovu mišljenju, prioriteti za našu zemlju su ostvarivanje visokih stopa ekonomskog rasta, a prognoze o stopi rasta od 3,5 do 4,0 posto smatra nedostatnima, jer to ne odgovara potrebama naroda. Od MMF-a i Svjetske banke Hrvatska očekuje, prema Mesićevu mišljenju, stručnu pomoć u formuliranju razvojne politike koja će osigurati višu stopu rasta, porast izvoza, privući inozemna ulaganja te otvaranje slobodnih zona. Predsjednik također smatra da je za socijalne i ekonomske reforme potreban širi konsenzus da bi se izbjegle socijalne napetosti.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020605].
|
