NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020205].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 178538 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.02.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>I u novoj vladi igrali bi uglavnom isti igrači</p>
<p>Osnovni problem petorke je to što čelnici vladajućih stranaka imaju drastično različite formalne ovlasti i odgovornost za odluke koalicijske vlasti / Recept s neformalnim sastancima čelnika petorke pokazao se teško probavljivim i treba ga promijeniti </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Prilično je smiješno danas čitati komentare subotnjeg Sabora HSLS-a u kojima se naglašava da je skup prošao mirno i civilizirano. Sudeći prema takvim komentarima od socijal-liberala se, valjda, očekivalo da se počupaju, porazbacaju stolce i gađaju jajima. Bez obzira na bogato iskustvo dramatičnih sudara u HSLS-u, ovaj se put ipak unaprijed znalo da će Dražen Budiša pobijediti i da će u Veliko vijeće ući uglavnom njegovi pristalice.</p>
<p>Doduše, ne može se reći da drama nije pratila izbore za novo čelništvo HSLS-a. No, ona nije nikla na Zrinjevcu, gdje je sjedište stranke. Ona je izrasla na Markovu trgu, na polju državne vlasti. I upravo će tamo koalicijske svađe eskalirati do pucanja spona ili će se ugasiti u kompromisnom dogovoru. U tome će, naravno, Budiša igrati veliku ulogu, ali to nipošto nije monodrama.</p>
<p>U posljednja dva dana čelnici koalicijskih stranaka uglavnom tvrde da prijevremenih izbora neće biti. Tvrdi to i predsjednik Stjepan Mesić, koji se nije uspio othrvati svojoj sklonosti efektnim pojednostavljivanjima, pa je građanima poručio da se ne trebaju bojati prijevremenih izbora jer to neće dopustiti saborski zastupnici zbog straha za svoje dobro plaćene fotelje.</p>
<p>Priča ipak nije tako jednostavna jer s funkcioniranjem koalicijske vlasti nitko nije zadovoljan. Koalicijski partneri Račana uglavnom optužuju da je previše odluka donosio sam i da je iskoristio državni aparat kako bi svojoj stranci priskrbio najviše poena. U SDP-u, pak, rado kukaju da su na njihova pleća pale najteže bitke, na primjer one sa stečajevima i sindikatima, dok drugi glume oporbu čim namirišu mogućnost negativnog odjeka neke Vladine odluke.</p>
<p>No, bez obzira na vrstu i izvor prigovora funkcioniranju koalicijske vlasti, osnovni je problem petorke činjenica da čelnici vladajućih stranaka imaju drastično različite formalne ovlasti, pa i formalnu odgovornost u sklopu sustava odlučivanja.</p>
<p>Od petero čelnika stranaka u Vladi je samo Ivica Račan, a istaknutu ulogu u formalnom sustavu odlučivanja ima još samo Zlatko Tomčić kao predsjednik Sabora. Dražen Budiša, Vesna Pusić i Zlatko Kramarić su »samo« saborski zastupnici. Taj se recept pokazao teško probavljivim i treba ga žurno promijeniti.</p>
<p>Sastanci petorke, na kojima su državnu politiku pretresali čelnici stranaka, pokazali su se lošima na najmanje dvije razine. Osnovni prigovor tom neformalnom tijelu je činjenica da Hrvatska ima ustavno zacrtane poluge vlasti i točno se znaju granice rada i ovlasti Vlade, Sabora, Predsjednika Republike, sudova ili Hrvatske narodne banke. Sastanci petorke su potpuno izvan tog sustava i nema ni jednog jedinog razloga da se bilo koji zaključak s tog sastanka ne promijeni kad stigne do onih koji su izabrani i plaćeni da odlučuju.</p>
<p>Druga velika mana kontrolno-upravljačke uloge sastanaka petorke je to što neodoljivo podsjećaju na VONS, koji je za vladavine Franje Tuđmana bio važniji i od Vlade i od Sabora. A takvo što Hrvatskoj više doista ne treba. Može li se problem riješiti ulaskom svih predsjednika stranaka u Vladu? Od čelnika vladajućih stranaka danas je teže nego jučer očekivati da će biti formalno podčinjeni Račanu. Ponajprije to vrijedi za Tomčića, koji vrlo vješto koristi poziciju predsjednika Sabora i doista je teško očekivati da bi pristao na ulogu »drugoga« ako može biti »prvi«. Pogotovo ako bi to značilo, kao što se u kuloarima može povremeno čuti, da mjesto predsjednika Sabora prepusti Budiši, a on se zadovolji Ministarstvom vanjskih poslova ili nekom sličnom istaknutom pozicijom u Vladi.</p>
<p>Od velikih koalicijskih igrača - čije stranke imaju 84 od ukupno 151 saborskog glasa - preostaje, dakle, samo Dražen Budiša. A kad se »veliki« dogovore strasti će smiriti i čelnici manjih stranaka, ili će im se grubo pokazati koja je njihova stvarna politička težina.</p>
<p>Budiša je već pokazao interes za ulaz u Vladu, zapravo za neku od važnijih uloga u odlučivanju o sudbini Hrvatske. A bilo koja važna uloga mora imati i formalni okvir.</p>
<p>Prema informacijama iz kruga bliskog premijeru Račanu, Budišin ulazak u Vladu ima nekoliko varijanti i još je doista prerano kladiti se na bilo koju od njih. Budući da se najviše spekulira s mogućnošću da Budiša postane vicepremijer umjesto Gorana Granića, ipak valja napomenuti kako iz Račanova kruga stižu informacije da će u tom slučaju doći do preraspodjele dužnosti vicepremijera na više osoba.</p>
<p>U hrvatskim kadrovskim križaljkama dosad je bilo doista sve moguće, pa i najapsurdnija kupovanja »mira u kući«. Tu mogućnost ni sad ne treba odbaciti jer je dobar dio koalicijskih čelnika svjestan da je Vlada petorke »kasnila s paljenjem« dobrih godinu dana pa se tek počelo izlaziti u javnost s projektima koji, prema ispitivanjima javnog mnijenja, donose popularnost među biračima.</p>
<p>Mogućnost dogovora, dakle, manji je problem od stvarne kvalitete i trajnosti rješenja koja će se dogovarati sljedećih nekoliko tjedana. To je posebno važno ako se zna da bi i prijevremeni izbori najvjerojatnije tražili formiranje koalicijske vlasti (bez obzira bi li ona bila okupljena oko HDZ-a ili SDP-a), u kojoj bi opet u igru ušao dobar dio danas važnih igrača. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>HSS traži jači položaj u Banskim dvorima</p>
<p>HSS, barem zasad, pod redefiniranjem odnosa ne podrazumijeva velike kadrovske promjene ni unutar Vlade, a pogotovo ne izvan nje, nego računa na to da se ubuduće ni jedna važna odluka u Banskim dvorima neće donijeti bez suglasnosti te stranke</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Na predstojećim pregovorima o redefiniranju odnosa u vladajućoj koaliciji Hrvatska seljačka stranka, kako je to i rečeno na posljednjoj izvještajnoj skupštini, prije svega traži jačanje svoje pozicije u izvršnoj vlasti. Prema Tomčićevim riječima, HSS traži da bude uključen u sustav pripreme i donošenja ključnih Vladinih odluka, a način na koji će se to provesti ostavljen je otvorenim. </p>
<p>Na spomenutoj je skupštini Tomčić rekao da HSS u vezi s tim ima svoj prijedlog ali će ga, radi »političke korektnosti«, najprije iznijeti svojim koalicijskim partnerima.</p>
<p>No, svojom izjavom (koja je imala i prizvuk upozorenja) da je petorka prije svega »koalicija stranaka, a ne pojedinaca u Vladi«, Tomčić je, ako ne u potpunosti otkrio, onda barem jasno naznačio političku platformu s kojom će krenuti u pregovore.</p>
<p>Sudeći prema toj izjavi, to je jačanje uloge, kako ih je jednom nazvao, »temeljnih stranaka koalicije«, među kojima je uz SDP i HSLS također i HSS. Dakle, što se sadržaja tiče, Tomčić nije odveć daleko od Budišinih zahtjeva da se pri pripremi Vladinih odluka trima strankama omogući pravo veta. </p>
<p>Međutim, po formi, Tomčić je kudikamo pomirljiviji od Budiše već i po tome što će svoj prijedlog redefiniranja odnosa najprije predstaviti koalicijskim partnerima.</p>
<p>Takav taktički potez vjerojatno nije slučajan. Tomčić, naime, zna da je HSS pri konstituiranju sadašnje koalicije u raspodjeli funkcija prilično dobro prošao. Tako je i on sam postao predsjednikom Sabora iako je ta pozicija prirodno trebala pripasti drugoj po snazi stranci u parlamentu, HSLS-u. </p>
<p>Sada mu, logično, ne bi odgovarali nikakvi pregovori o redefiniranju odnosa u koaliciji koji bi uključivali i preispitivanje njegove sadašnje pozicije.</p>
<p>Iako ničim nije potvrđeno da se u krugovima oko Banskih dvora razmišljalo o varijanti »Tomčić na mjesto zamjenika premijera, a Budiša na poziciju predsjednika Sabora«, ne treba dvojiti da bi predsjednik HSS-a, da su do njega doprle takve glasine, bio ogorčen.</p>
<p>Međutim, u ime redefiniranja odnosa Tomčić neće bez velike borbe odustati ni od svojih ministara u Vladi. Novinarima nije promaklo da ih je u svom referatu na izvještajnoj skupštini, prema nekim mišljenjima, čak i odveć hvalio. </p>
<p>Tako je u javnosti najnapadanijeg ministra Strugara branio i tvrdnjom da on osobno nije kriv što su izdvajanja za školstvo tako mala (kriva je cijela koalicija), ustvrdivši usput da se Strugara »razapinje« uglavnom na »trivijalnostima«. </p>
<p>Time su, barem zasad, otklonjena i nagađanja da bi Tomčić u zamjenu za nekog HSS-ovca koji bi postao član tzv. užeg kabineta Vlade - što je također bio jedan od njegovih prijedloga - možda žrtvovao nekog od svojih sadašnjih ministara. Beskompromisnom obranom Strugara, u kojeg se obično u vezi s tim upiralo prstom, Tomčić je, barem kad je HSS u pitanju, postavio i okvire u kojima će se pregovarati o redefiniranju odnosa u vladajućoj koaliciji. </p>
<p>Ti okviri zapravo znače da HSS, barem zasad, pod redefiniranjem odnosa ne podrazumijeva velike kadrovske promjene ni unutar Vlade, a pogotovo ne izvan nje, nego računa na to da se ubuduće ni jedna važna odluka u Banskim dvorima neće donijeti bez suglasnosti HSS-a.</p>
<p>Način na koji će se to tehnički provesti Tomčiću, čini se, nije previše važan. U početku su, kako se sjećamo, bile koordinacije šestorke, a kasnije petorke, sad postoji Budišin model veta, a ne treba posve odbaciti ni mogućnost da »tri temeljne stranke koalicije« dogovaraju neke ključne poteze koje namjeravaju poduzeti.</p>
<p> To se može provesti i kroz ideju o tzv. užem kabinetu Vlade u kojem bi, uz SDP-ovce, bio i predstavnik sad Budišinog HSLS-a te HSS-a. Dakako, u toj bi varijanti svi, pa i HSS, trebali nešto i žrtvovati.</p>
<p>Dakle, opcija koje se mogu pretresati u pregovorima ne nedostaje. Pitanje je, međutim, kolika je i kakva motiviranost pojedinih koalicijskih partnera za kompromisom i uopće ostankom u sadašnjoj koaliciji, kad je narušeno međusobno povjerenje.</p>
<p> Naime, većina je stranaka koalicije uvjerena da joj oni snažniji partneri ili rade o glavi ili pak za sebe prisvajaju dobre poteze kojih i nema odveć, dok oni loši idu njima »na dušu«.</p>
<p>Posljedica toga jest da je i Tomčić, kao i većina drugih stranačkih lidera (zanimljivo, osim Budiše) javnosti već poručila da se oni i njihove stranke, ako ne dođe do dogovora, ne boje ni prijevremenih izbora. Iako se takvim izjavama, među ostalim, hrabre stranački članovi i simpatizeri, te poručuje drugim strankama da u predstojećim pregovorima od njih ne treba očekivati velike ustupke, time se ipak stvara ozračje privremenosti sadašnje koalicije, čiji mnogi članovi kao da jedva čekaju izbore kako bi nakon njih, kako se nadaju, dospjeli na poziciju nekih svojih sadašnjih koalicijskih partnera.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Sava nas veže i - razdvaja</p>
<p>Natjecatelji će kroz natječaj ponuditi svoje prijedloge za uređenje tridesetak kilometara dugačkog prostora uz rijeku, koji je s obje strane Save širok po kilometar / Rezultat natječaja trebalo bi biti utvrđivanje namjene za cijelo područje uz Savu </p>
<p>Kako uređenjem prostora uz rijeku Savu povezati sjeverni i južni Zagreb te oživjeti tradicionalne rekreativno-sportske sadržaje na riječnom području (gradnjom kupališta i veslačkih domova), a da se pritom ne ugroze vodonosna područja i buduća crpilišta pitke vode? Na ta bi pitanja odgovore trebao ponuditi urbanistički natječaj za prostor Save na potezu od Podsuseda do Ivanje Reke. </p>
<p>Natječaj anketnog karaktera, čija je provedba povjerena Društvu arhitekata Zagreba, raspisalo je Gradsko poglavarstvo, a njegovi bi rezultati trebali biti poznati 18. travnja, kada će ocjenjivački sud stručnjaka odabrati najprihvatljivije prijedloge stručnih natjecatelja, koji će biti i novčano nagrađeni.</p>
<p>Predsjednica ocjenjivačkog suda dr. Hildegard Auf-Franić rekla je kako će se prijedlozi primati do 21. veljače, kada će početi njihovo razmatranje. Ocjenjivačkom sudu pomoći će i tim nepristranih stručnjaka iz raznih područja kako bi se osigurao izbor najprihvatljivijih i najpotpunijih rješenja, koja će biti uključena u Generalni urbanistički plan grada Zagreba. </p>
<p>Natjecatelji će kroz natječaj ponuditi svoje prijedloge za uređenje tridesetak kilometara dugačkog prostora uz rijeku, koji je s obje strane Save širok po jedan kilometar. Pred njima je zahtjevna zadaća da u skladu sa »smjernicama za zaštitu vode« osmisle priobalje Save, tako da njegova atraktivna područja postanu pristupačna svim građanima bez ograničenja slobode kretanja, osim za motorna vozila. </p>
<p>Rezultat natječaja trebalo bi biti utvrđivanje namjene za cijelo područje uz Savu (povezivanje, sport i rekreacija, stanogradnja). Naglašen, ali i potreban zaštitnički odnos natječajnog programa prema vodonosnom području ujedno je ograničavajući element za formiranje novih ideja oblikovanja i uređenja prostora uz Savu u Zagrebu.</p>
<p>Taj program predviđa osmišljavanje obostranog uređenje prostora uz Savu za povremeno korištenje s pješačkim i biciklističkim stazama te stvaranje zelenih oaza za piknike i slično, na način da se ne ometa osnovna funkcija inundacije (protjecanje velikih voda Save). Njime će se dobiti i prijedlozi za integraciju dviju najvažnijih osi Zagreba, istok-zapad, koja prati tok rijeke, i osi sjever-jug, koja povezuje povijesni Zagreb sa središnjim dijelom Novog Zagreba. </p>
<p>Kada je riječ o prometu uz cestovne i željezničke mostove koje predviđa GUP, program natječaja uključuje gradnju pješačkih mostova, čak i uvođenje tradicionalnih skela, a predlagačima je ostavljena sloboda za donošenje novih rješenja prometnog povezivanja grada na lijevoj i desnoj obali Save. Moguća su i drukčija rješenja regulacije i oblikovanja rijeke, pri čemu se misli na gradnju energetskih stepenica (višenamjenske hidroelektrane), ali ona moraju biti hidrotehnički utemeljena. Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske vode već su priložile neke podatke. </p>
<p>Do isteka roka za postavljanje pitanja ocjenjivačkom se sudu javilo 39 natjecatelja, a dr. Auf-Franić zaključila je kako će biti izabran prijedlog koji nudi najviše, a ne kosi se s utvrđenim programom natječaja.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nova ZET-ova žičara i dalje dugoročan plan</p>
<p>Žiljak: U ovoj godini planira se kupnja novih topova, produženje skijaških staza, uređenje Tomislavca i Doma izviđača / Iz ZET-a upozoravaju na dotrajalost postojeće žičare, sve češće tehničke probleme te nezadovoljavanje postojećih potreba </p>
<p>Prema prognozama meteorologa i broju skijaša, još jedna sljemenska skijaška sezona, koja je ove godine počela iznimno rano - sredinom studenog, bliži se kraju. Obilježila ju je gradnja pumpne i kompresorske stanice potrebne za rad dvanaest novih topova za pravljenje umjetnog snijega. Topovima je snježen Crveni spust koji je još uvijek, uz povremeno zatvaranje radi uređenja, otvoren. </p>
<p>No, ovogodišnju skijašku sezonu obilježio je i prometni kaos. Nepropisno parkirani automobili priječili su prolaz ZET-ovim autobusima i ralicama te uvjetovali dulja čekanja kolona vozila, zbog velikog priljeva građana promet automobilima prema vrhu Medvednice bio je više puta obustavljen već na skretanju za Bliznec, a ZET-ova žičara svako malo zbog vjetra nije radila tako da su ZET-ovi autobusi neprimjereni brdskoj vožnji, ali i samom Parku prirode zbog ispušnih plinova, bili jedino prijevozno sredstvo prema vrhu.</p>
<p>Umjesto da se postupa po onoj narodnoj »prvo štalica, pa onda kravica«, krenulo se upravo suprotno. A kako stvari stoje, ništa se neće promijeniti ni iduće sezone. Računa se da će ljudi zaboraviti i okrenuti se ljetnim sportovima i planiranju godišnjih odmora, a onda će ih se opet staviti pred gotov čin. Naime, većini je jasno da je najprije trebalo riješiti pitanje dolaska na Sljeme i na skijaške staze, a tek se potom pobrinuti za uređenje skijališta. </p>
<p>Kako nam je najavio direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drago Žiljak, u ovoj godini planira se kupnja novih topova, produženje skijaških staza, uređenje Tomislavca i Doma izviđača. No, istodobno je napomenuo da »sve to nema smisla bez nove ZET-ove žičare i uređenja prilaza na skijalište sa zagorske strane-iz Bistre«. Međutim, ni dosadašnji radovi prema tome nisu imali smisla pa su napravljeni, a ovogodišnji planovi također, iako »nema smisla bez nove ZET-ove žičare«, ne obuhvaćaju novu žičaru koja bi riješila problem prometa tijekom cijele godine. Kao pripomoć žičari, ako se pokaže potrebnim ili do njezine gradnje, treba razmišljati i o nabavi ekoloških minibuseva, a ne o nabavi novih topova. </p>
<p>Unatoč novim topovima, skijaši ni ove sezone nisu bili zadovoljni uređenjem skijaških staza. Izjavljivali su kako ih »naši jednostavno ne znaju urediti kako treba«.</p>
<p>I u ZET-u posljednjih godina upozoravaju na dotrajalost postojeće žičare (stara je više od 35 godina). Sve se češće javljaju tehnički problemi, a rezervne dijelove za njezino održavanje sve je teže nabaviti. Problem je i u tome što ne zadovoljava postojeće potrebe te prestaje voziti već pri puhanju vjetra od deset metara u sekundi (nove žičare voze i do puhanja vjetra od 16 metara u sekundi). </p>
<p>Iz ZET-a, kako nam je početkom skijaške sezone rekao pomoćnik direktora ZET-a za promet Branko Mikinac, predlažu žičaru u čiju bi kabinu stalo osam osoba. Time bi se povećao kapacitet prijevoza sa sadašnjih 350 na 900 do 1.000 putnika u jednom satu. ZET je prošle zime dao i prijedlog da početna stanica nove žičare bude u Dolju. Od Mikinca smo svojedobno saznali i da bi cijena nove žičare, bez građevinskog i energetskog dijela, iznosila oko 80 milijuna kuna. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dobar čovjek iz Čistoće</p>
<p>Krađe po prodavaonicama, tramvajima ili u prolazu gradska su svakodnevica. Kradljivci su se toliko usavršili u svom zanatu, da im je za 'pelješenje' potrebno samo nekoliko minuta. Toliko im, naime, treba da otvore sve pretince torbe, zavire u oba džepa, odgurnu vas ili pogurnu. </p>
<p> Vlasnica novčanika u kojem je - kao što to mnogi rade - na jednom mjestu držala novac i osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu i bezbroj kartica, ostala je bez njega u samo pet minuta nepažnje. Očito iskusnoj kradljivici (u prodavaonici su u to vrijeme bile samo žene) bilo je to dovoljno vremena da otvori tri otvarača, zaviri u tri pretinca, izvuče novčanik i nestane. Šok i osjećaj nemoći koji je pogodio vlasnicu novčanika pokušavale su ublažiti ljubazne prodavačice. No, najveće je i najljepše iznenađenje nakon očajavanja kad stigne obavijest da su dokumenti nađeni (premda je vlasnica odmah nakon prijavljene krađe već odjavila neke kartice i pripremala se za dugotrajno vađenje novih dokumenata). </p>
<p>Već u ponedjeljak radnik Čistoćine ispostave na Medveščaku, koji je želio ostati anoniman, pozvao je vlasnicu i predao joj novčanik sa svim dokumentima, ali, naravno bez novca. Našao ga je u košarici za smeće na Trgu burze, nedaleko od prodavaonice. </p>
<p>Čistoćin radnik kaže kako barem jednom na tjedan nađe novčanik u smeću i vrati ga. No, često umjesto riječi zahvale doživi vrijeđanje i okrivljavanje, ali to ga ne sprječava da i dalje vraća odbačene stvari vlasnicima. Ovaj put, međutim bio je dočekan zasluženim zahvaljivanjem. </p>
<p>Vi.O</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vozači će parkiranje plaćati i Cronetom</p>
<p>Otklonjene sve teškoće u projektu Pauk videonadzor / Međunarodni natječaj za izvođače radova na gradnji podzemne garaže na Langovom trgu priprema se ponovno jer ga treba uskladiti s novim Zakonom o nabavi roba i usluga</p>
<p>Zagrebparking i HTCronet uskoro će, vjerojatno na proljeće, uvesti mogućnost plaćanja parkiranja mobitelom za potrošače koji koriste Cronetove usluge.</p>
<p>Mogućnost plaćanja parkiranja od jeseni imaju korisnici VIPneta. Tako će se uskoro pomoću mobilnih telefona moći plaćati parkiranje bez obzira koja se mreža koristi. Direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević rekao nam je kako će se ta usluga uvesti u cijeloj državi. Nedavno je osnovana Hrvatska parking udruga, a članice udruge slijede Zagrebparking i koriste njegova iskustva u uvođenju novog načina plaćanja parkiranja.</p>
<p>Pilot-projekt Pauk videonadzor, nakon odgađanja zbog tehničkih teškoća, odvija se bez problema. Djelatnici Zagrebparkinga opremljeni prijenosnim računalima i digitalnim kamerama nakon što uoče nepropisno parkiran automobil fotografiju šalju prometnoj policiji, koja pak šalje povratnu informaciju je li vozilo doista nepropisno parkirano. Ako jest, pauk ga uklanja. U provedbu projekta uključeni su, osim Zagrebparkinga i policije, i suci za prekršaje. </p>
<p>Dok je projekt u pilot-fazi, uklanjat će se vozila koja su, bez dozvole, parkirana na mjesta rezervirana za invalide. Kraljević očekuje da će Pauk videonadzor zaživjeti u ovoj godini, a pilot-faza trebala bi trajati dva mjeseca. Tim projektom pojednostavili bi se i ubrzali prekršajni postupci.</p>
<p>Međunarodni natječaj za izvođače radova na gradnji podzemne garaže na Langovom trgu se priprema, rekao je Kraljević. Objasnio je da je natječaj, čija je izrada bila pri kraju, potrebno uskladiti s novim Zakonom o nabavi roba i usluga. Nova podzemna garaža trebala bi imati 310 parkirnih mjesta, a na Langovu trgu Ina će sagraditi novu benzinsku crpku.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="7">
<p>Dodjela glumačkih nagrada poremetila predviđanja za Oscare</p>
<p>LOS ANGELES, 4. veljače</p>
<p> - Utrka za ovogodišnje Oscare ostaje bez jasnih favorita unatoč nizu indikatora u obliku nominacija za nagrade američke Udruge filmskih glumaca - Screen Actors Guild Awards. </p>
<p> Sindikat glumaca usredotočio se na dva filma koja predvode nominacije - »A Beautiful Mind« Rona Howarda i dramu »In the Bedroom«. Zvijezde obaju filmova, Russell Crowe i Jennifer Connelly te Sissy Spacek i Tom Wilkinson, nominirane su za glavne muške i ženske uloge, pa tako reflektiraju ranije dodijeljene Zlatne globuse. </p>
<p> No, udruga glumaca ubacila je u kombinaciju i nekoliko novih imena te izostavila neka za koja se pretpostavljalo da su favoriti. </p>
<p> Neočekivane nominacije otišle su Seanu Pennu i Dakoti Fanning za »I Am Sam«, Kevinu Klineu i Haydenu Christensenu za »Life as a House« te Cameron Diaz za »Vanilla Sky«. </p>
<p> Međutim, zvijezda »Moulin Rougea« Nicole Kidman, Will Smith (»Ali«) i Billy Bob Thornton (»Monster's Ball«) nisu se našli među nominiranima, javlja BBC.</p>
<p> »Izostavljanje Billyja Boba Thorntona i Nicole Kidman je vjerojatno rezultat previše njihovih filmova. Stoga su se glasovi podijelili između tih filmova i oni su na kraju ostali bez nominacije«, kazao je Tom O'Neil, autor knjige »Movie Awards«. </p>
<p> Tu je malo pridonijela i sama Kidman, smatra O'Neil, koja je novinarima u nekoliko navrata kazala da želi biti nominirana za »The Others«. »Ali, nagrade se ne dobivaju za horror filmove«, zaključio je on. </p>
<p> Zato britanski glumci mogu biti i više no zadovoljni nominacijama svojih američkih kolega. Judi Dench nominirana je i za glavnu ulogu u »Iris« i za sporednu u »The Shipping News«, dok je Jim Broadbent za »Iris« među favoritima za osvajanje nagrade. </p>
<p> »On ne samo da je bio brilijantan u 'Iris', nego i u 'Moulin Rougeu'«, kazala je Katy Haber, direktorica Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti u Los Angelesu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Richard Gere na raspravi u njemačkom parlamentu</p>
<p>BERLIN, 4. veljače</p>
<p> - Američki glumac Richard Gere sudjelovat će u travnju u njemačkom parlamentu na raspravi o ljudskim pravima u himalajskoj regiji Tibetu, rekao je u nedjelju glasnogovornik Reichstaga. </p>
<p> Parlamentarni odbor za ljudska prava priopćio je da je Gere (52) pozvan na raspravu 17. travnja zbog iznimnog poznavanja Tibeta. </p>
<p> Gere, uvjereni budist, često je u prošlosti koristio svoju popularnost kako bi promovirao neovisni Tibet i svojeg prijatelja i učitelja Dalaj lamu. </p>
<p> Slavni glumac pozvao je Ujedinjene narode da osude kinesku vjersku i kulturnu represiju u himalajskoj regiji.</p>
<p> Aktivisti za ljudska prava već se desetljećima zalažu za autonomiju Tibeta koji je Kina anektirala pedesetih godina. Tibetanski duhovni vođa Dalaj Lama otišao je 1958. godine u egzil u Indiju nakon neuspješne pobune protiv kineske vlasti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nicole Kidman ostala bez očekivane nominacije</p>
<p>Cameron Diaz sasvim neočekivano nominirana za »Vanilla Sky«</p>
<p>Dodjela glumačkih nagrada poremetila predviđanja za Oscare</p>
<p>LOS ANGELES, 4. veljače</p>
<p> - Utrka za ovogodišnje Oscare ostaje bez jasnih favorita unatoč nizu indikatora u obliku nominacija za nagrade američke Udruge filmskih glumaca - Screen Actors Guild Awards. </p>
<p> Sindikat glumaca usredotočio se na dva filma koja predvode nominacije - »A Beautiful Mind« Rona Howarda i dramu »In the Bedroom«. Zvijezde obaju filmova, Russell Crowe i Jennifer Connelly te Sissy Spacek i Tom Wilkinson, nominirane su za glavne muške i ženske uloge, pa tako reflektiraju ranije dodijeljene Zlatne globuse. </p>
<p> No, udruga glumaca ubacila je u kombinaciju i nekoliko novih imena te izostavila neka za koja se pretpostavljalo da su favoriti. </p>
<p> Neočekivane nominacije otišle su Seanu Pennu i Dakoti Fanning za »I Am Sam«, Kevinu Klineu i Haydenu Christensenu za »Life as a House« te Cameron Diaz za »Vanilla Sky«. </p>
<p> Međutim, zvijezda »Moulin Rougea« Nicole Kidman, Will Smith (»Ali«) i Billy Bob Thornton (»Monster's Ball«) nisu se našli među nominiranima, javlja BBC.</p>
<p> »Izostavljanje Billyja Boba Thorntona i Nicole Kidman je vjerojatno rezultat previše njihovih filmova. Stoga su se glasovi podijelili između tih filmova i oni su na kraju ostali bez nominacije«, kazao je Tom O'Neil, autor knjige »Movie Awards«. </p>
<p> Tu je malo pridonijela i sama Kidman, smatra O'Neil, koja je novinarima u nekoliko navrata kazala da želi biti nominirana za »The Others«. »Ali, nagrade se ne dobivaju za horror filmove«, zaključio je on. </p>
<p> Zato britanski glumci mogu biti i više no zadovoljni nominacijama svojih američkih kolega. Judi Dench nominirana je i za glavnu ulogu u »Iris« i za sporednu u »The Shipping News«, dok je Jim Broadbent za »Iris« među favoritima za osvajanje nagrade. </p>
<p> »On ne samo da je bio brilijantan u 'Iris', nego i u 'Moulin Rougeu'«, kazala je Katy Haber, direktorica Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti u Los Angelesu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pjevačke zvijezde uveličale ovogodišnji Super Bowl</p>
<p>NEW ORLEANS, 4. veljače</p>
<p> - Finale Super Bowla, 36. po redu, osim velikog događaja za sve fanove nogometa, dobro je došlo i onima koji uživaju u zvucima dobre glazbe. Dok su igrači New England Patriotsa sasvim neočekivano pobijedili u finalu profesionalne lige američkog nogometa favorizirane St. Louis Ramse, stadionom je protrčao Paul McCartney, koji je potom i izveo nekoliko pjesama. </p>
<p>Osim njega, mnoštvo gledatelja zabavili su U2, uvijek dobro došli Irci, te Mariah Carey, koja se, čini se, u potpunosti oporavila od prošlogodišnjih zdravstvenih i psihičkih problema.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Eltonu Johnu pali prihodi za 18,5 milijuna dolara</p>
<p>LONDON, 4. veljače</p>
<p> - Britanskom pjevaču Eltonu Johnu, koji je poznat kao veliki potrošač, prošle su godine pali prihodi za čak 18,5 milijuna dolara, pišu britanski mediji. </p>
<p> Prema pisanju Suna, prihodi Sir Eltona pali su prošle godine s 32,5 na »samo« 13,8 milijuna dolara. Sastavljač popisa najbogatijih osoba za ugledni Sunday Times Philip Beresford, rekao je da se čini kako »Rocket Man« brzo ostaje bez goriva.</p>
<p> »Jedino objašnjenje je da on više nije tako popularan kao što je nekad bio. Ali on i dalje zarađuje oko 14 milijuna dolara godišnje, što bi mu trebalo pomoći da ne umre od gladi«, rekao je Beresford.</p>
<p> Prošle godine je John (54) platio 11 milijuna dolara samo za sudske troškove nakon što je tužio svoje bivše računovođe za nemar. U sudskom procesu tada je otkriveno da je Elton John jednom uspio potrošiti 55 milijuna dolara u samo 20 mjeseci, uključujući i 415.000 dolara na cvijeće. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="12">
<p>Pariški đak zagrebačkog srca</p>
<p>Prva kritička retrospektiva Omera Mujadžića, u Umjetničkom paviljonu, obuhvatit će u cijelosti Mujadžićev bogat, kronološki i stilski do sada neistražen ili tek fragmentarno poznat slikarski opus, nastao gotovo u sedamdesetogodišnjem rasponu slikareva umjetničkog djelovanja</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Potvrdu da je hrvatsko moderno slikarstvo u svojim najboljim izdanjima dosezalo europska obzorja, posvjedočit će još jedna važna izložba Umjetničkog paviljona. Aida Abadžić Hodžić istražila je golem opus Omera Mujadžića (Bosanska Gradiška 1903. - Zagreb 1991.), u prigodi 100.obljetnice slikareva rođenja. Prva kritička retrospektiva obuhvatit će u cijelosti Mujadžićev »bogat, kronološki i stilski do sada neistražen ili tek fragmentarno poznat slikarski opus, nastao gotovo u sedamdesetogodišnjem rasponu slikareva umjetničkog djelovanja«.</p>
<p> Zanimljiv je svakako biografski podatak da je Mujadžić već kao petnaestogodišnjak upisao tadašnju Kraljevsku akademiju u Zagrebu u klasi Ljube Babića. Vrijeme je to burnih likovnih previranja od »obnovljenog utjecaja kasnog Kraljevića, cezannizma, priklona ekspresionizmu, kubističkih naznaka, te latentnog neoklasicizma domaće struje u dodiru s realizmima 20-ih...)«. Kao stipendist francuske vlade, po okončanju studija,1924. je otišao na jednogodišnji boravak u L'École Nationale Supérieure des Beaux Arts. U Parizu ga interesiraju »kako stari majstori u Louvreu, tako i suvremena zbivanja, od postkubističke manire Lhota, pa sve do Picassova povratka figuraciji«. U Parizu se Mujadžić najizravnije uključio struji »novih realizama«.</p>
<p> Figuralan način slikanja u čvrstoj kompozicionoj shemi, povratak redu i klasičnoj osnovi, osvrtanje na tradiciju, ali u suglasju sa socijalnim problemima trenutka, kako ističe Aida Abadžić Hodžić - sabiralo se pod različitim aspektima - katkad kao bijeg od stvarnosti (magičan aspekt »Portret djevojčice«), ili kao objektivnija slika svijeta. Potonja će odigrati osjetnu ulogu u Mujadžićevu kratkotrajnu »zemljaškom periodu«. </p>
<p>Prvu zapaženu izložbu u Salonu Ullrich imao je 1926. Od 1931. do 1973. predavao je na Likovnoj akademiju u Zagrebu. U tridesetima »nastaju najoriginalnija likovna propitivanja« - ciklusi posvećeni ženama, mrtvim prirodama, portretima i mrtvim pejzažima. Od 40-ih, pak, slikar se okreće temama intimstičkih sadržaja »Lutke«, »Unutrašnjost ateliera«. Uvijek okrenut tradiciji, visokim standardima slikarskog zanata »nepravično je bio zanemarivan«, tvrdi autorica izložbe. Retrospektiva se otvara u utorak, 2. veljače, a moći će se razgledati sve do 17. ožujka. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Novi izgled Brugesa</p>
<p>Kulturni program »Bruges 2002.« trebao bi početi 20. veljače, a sada su u novoj koncertnoj dvorani Concertgebouw u tijeku građevinski radovi </p>
<p>BRUGES, 4. veljače</p>
<p> - Iako je prošlo već mjesec dana od početka nove godine, belgijski grad Bruges još uvijek više nalikuje gradilištu nego europskoj kulturnoj prijestolnici za 2002. godinu. Kulturni program »Bruges 2002.« trebao bi početi 20. veljače, ali umjesto glazbe, u novoj koncertnoj dvorani Concertgebouw u tijeku su građevinski radovi. U toj dvorani u starom dijelu grada trebala bi se odvijati sva glazbena događanja ove godine, ako radovi budu završeni na vrijeme. »Izvedba projekta ove veličine obično traje pet godina. Mi bismo ga željeli dovršiti u dvije godine i pet mjeseci«, rekli su građevinski radnici. Otvorenje koncertne dvorane bit će isti dan kad i službeno otvorenje godine posvećene Brugesu kao europskom gradu kulture i bit će to »prekretnica u kulturnom životu grada«, izjavio je gradonačelnik Patrick Moenaert.</p>
<p> Koncertna dvorana Concertgebouw pridonijet će arhitektonskoj raznolikosti Brugesa, budući da 3,5 milijuna turista koji godišnje dođu u taj grad, obično posjećuju samo dobro očuvano povijesno nasljeđe grada. U novoj koncertnoj dvorani ove će se godine prirediti gotovo 70 izvedbi, festivala i koncerata, iako je kulturna razmjena sa Salamancom, koja je također proglašena europskom prijestolnicom kuture za ovu godinu, neznatna.</p>
<p> Jedina koprodukcija između dva grada bit će opera »Antigona«. Kulturni program uključuje mnoga međunarodna gostovanja, a projekt dvorane Concertgebouw premašio je svoj proračun od 25 milijuna eura, za »samo« 16 milijuna. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pod »teretom« tradicionalnih medija</p>
<p>»Novi fragmenti« svojim grafičkim oblikovanjem daje naslutiti veće ambicije od neutralnijeg podnaslova koji upućuje na izložbu mladih likovnih umjetnika </p>
<p>Pod pokroviteljstvom Ersteärkische banke u galerijama SC i PU Studentskog centra u Zagrebu održava se izložba mladih hrvatskih likovnih umjetnika. Inicijalno, radi se o postavu u koji su uključeni radovi otkupljeni za potrebe uređenja poslovnica banke, kao i dio radova koji su ušli u uži izbor, no ovoga puta nisu uspjeli iskoristiti dio »kvote za kupnju koja je bila popunjena«. Namjera banke u vrijeme, kada su mnogi etablirani umjetnici prisiljeni baviti se raznim djelatnostima ne bi li uspjeli živjeti i producirati svoju umjetnost (što im dođe gotovo poput nekog preskupog hobija), i više je nego dobrodošla. </p>
<p>Osobito, jer se nakon nekoliko godina izlaganja po poslovnicama banke (koje unatoč suvremeno uređenim interijerima ne mogu biti smatrane galerijskim prostorima) napredovalo prema akciji za koju se treba nadati da će postati učestalom praksom. </p>
<p>Projekt nazvan »Novi fragmenti« svojim grafičkim oblikovanjem daje naslutiti veće ambicije od neutralnijeg podnaslova koji upućuje na izložbu mladih likovnih umjetnika. Očita reminiscencija na plakate Ivana Picelja, dizajnirane povodom održavanja izložbi Novih tendencija šezdesetih godina u Zagrebu, i više je nego pretenciozan »izlet« kojeg nalazim potpuno nepotrebnim obzirom da se u recentnom slučaju ne radi o umjetnicima koji zastupaju radikalne estetske stavove i medijska istraživanja za kakva su se zalagali njihovi prethodnici.</p>
<p> Osim toga, zanimljiva je usredotočenost na mlade autore koji su se odlučili baviti slikarstvom i kiparstvom. Naime, u posljednjih nekoliko godina u nas se nastoji »radikalnim rezom« odvojiti umjetnike tzv. »tradicionalnijeg« likovnog izraza (što će reći slikarstva i kiparstva) od »konceptualista« koji se izražavaju u svim ostalim medijima. Tako je intoniran i predgovor kataloga, uz dodatan argument kako su slikarstvo i kiparstvo odabrani »zbog prirode narudžbe 'ograničene' na tradicionalne medije«. </p>
<p>Prema Nicholasu Buriju, umjetnost je djelatnost proizvodnje odnosa prema svijetu posredstvom znakova, oblika, gesta ili predmeta, pa se po tome čine ispraznima lamentiranja o ovim ili onim strujama, odnosno »teretu tradicionalih medija«. Primarno je što nam umjetnici mlade generacije posreduju, a ne način na koji to čine. Njihova umjetnost stvara odnose s publikom onime što prikazuje, a ne činjenicom da je umjetnik pri tom držao kist u ruci ili je snimao kamerom. I jedan i drugi, naime, mogu realizirati dobar rad kao i posve banalan. </p>
<p>U prikazanom odabiru radova primjećuje se velika razlika između umjetnika koji su se proteklih godina afirmirali na hrvatskoj likovnoj sceni (i kojih je toliko da me začuđuje izjava o »generaciji u zapećku«) od onih koji tek trebaju pronaći svoje mjesto. U dijelu radova nesporno se vide utjecaji generacije Bane Milenkovića (koji je zajedno s Lidijom Šeler bio svojevrsni dobri duh ove manifestacije). Lakoću pristupa i uvjerljivost medija u kojem djeluju iskazuju Davor Mezak, Dalibor Nikolić, Marko Kuvač, Paulina Jazvić, Nikolina Ivezić. Viktor Daldon i Ivo Gašparić teme koje bismo vrlo lako mogli protumačiti u kontekstu »velikih naracija« rješavaju uvjerljivim, suspregnutim izričajem; Koraljka Kovač daleko je inovativnija u tehnici papira, dok je Iris Lobaš na »mladenački« nesputan način izmijenila banalnu teksturu recikliranog materijala, dodavši mu dovoljno pigmenta i volumena. </p>
<p>David Maljković na zanimljiv način koristi tehniku veza (što je osobito vješto prikazao na nedavnom Salonu). Matko Vekić već se dokazao prije par godina, na zavidan način interpretirajući urbani inventar te kombinirajući figurativno i apstraktno. Grafitom zasićena površina Viktora Popovića referira se na prokušane metode, ovoga puta bez egzistencijalističkog predznaka. Dražen Grubišić tjeskobu što proizlazi iz prikaza neke makete proširuje aktualnim osjećajem nesigurnosti.</p>
<p>Uz spomenute, niz autora izlaže radove koje bismo bez suzdržavanja mogli nazvati nezanimljivima, nepromišljenima, nastalima prema »uputama« kako ionako sve prolazi. U razdoblju ekspanzije multinacionalnog kapitala (čime nam uglavnom prijete, no posljedice tog razvoja još uvijek ne trpimo u pravoj mjeri), estetička proizvodnja postala je dijelom proizvodnje. Taj dvosjekli mač, koji daje istodobno daleko više uzimajući, mnogi su umjetnici imali u ruci. Problem je ako ga dohvate prerano. Stoga bi mnogi autori s ove izložbe trebali ozbiljno raditi ne bi li dosegli prag umjetnosti u kojoj »stav postaje formom«, artikulirajući vlastito postojanje i definirajući poziciju u društvu naviklom na umjetnost, koju je i dalje je spremno prihvatiti. </p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Programi uz feštu Sv. Vlaha</p>
<p>DUBROVNIK, 4. veljače</p>
<p> - Fešta sv. Vlaha podarila je Dubrovčanima i brojnim gostima raznovrsne kulturne programe. U palači Sponza otvorena je izložba »Multiplikacije« s odabirom od šezdesetak radova četrdesetak britanskih umjetnika. Organizator izložbe je Britanski savjet, a dubrovački domaćini ovog projekta su Dubrovački muzeji i Dom Marina Držića. U galeriji Sebastian predstavljena je grafičko-pjesnička mapa »Prhut iguane« akademika Luka Paljetka i slikara Rudolfa Patera, uz izložbu listova mape koja će biti otvorena do 15. veljače. U galeriji Artur otvorena je izložba dubrovačkog slikara Josipa Pina Trostmanna, nove izložbene projekte predstavila je u klubu Otok Art radionica Lazareti, predstavljena je knjiga posvećena Dubrovačkim trombunjerima, a koncert u čitaonici Narodne knjižnice priredili su Dubrovački kavaljeri. Kao završni dio Feste, u Dominikanskoj crkvi, na sam blagdan bio je koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra i zbora Libertas pod ravnanjem Vitora Lenerta i uz solisticu mezzosopranisticu Aidu Vidović-Krilanović. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Drugi« osvojio osam »Goya« </p>
<p>ZAGREB/MADRID, 4. veljače</p>
<p> - Triler španjolskog redatelja Alejandra Amenabara »The Others« (Drugi) osvojio je proteklog vikenda osam Goya, nagrada Španjolske filmske akademije. Film je između ostaloga dobio Goye za najbolji film, najboljeg redatelja i najbolji originalni scenarij, piše Variety. Članovi Španjolske akademije su nagradu za najbolju glumicu dali Pilar Lopez de Ayala (»Luda ljubav«). Međutim, dodatnu raspravu potaknuo je izbor jednog drugog glumca izvan Španjolske, Argentinca Leonarda Sbaraglie, za najboljeg glumca. On je Goyu osvojio za ulogu u filmu španjolskog redatelja Juana Carlosa Fresnadilla »Intact« (Nedirnut), koji je pak dobio nagradu za najboljeg redatelja debitanta. Nagrada Goya za najbolji europski film pripala je rancuskom filmu »Amelie«, redatelja Jean-Pierrea Jeuneta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slikarstvo i kiparstvo u natjecanju </p>
<p>MÜNCHEN, 4. veljače</p>
<p> - Otkad je umjetnosti umjetnici su razmišljali o svojem mediju i o svome zanatu. Tu postavku pokušao je predstaviti münchenski Dom umjetnosti (Haus der Kunst) izložbom koja prikazuje umjetnička djela iz četiri stoljeća. Na izložbi pod nazivom »Slikarstvo i kiparstvo u natjecanju« (Malerei und Skulptur im Wettstreit) moći će se razgledati majstorska djela od Dürrera do Daumiera. Postav izložbe čini više od dvjesto slika, skulptura, crteža i tiskanih grafika iz četiri stoljeća. Izložba je nastala u suradnji s Wallraf-Richartz muzejom iz Kölna, a podijeljena je u četiri poglavlja. Nakon razdoblja »Jedinstva umjetnosti« u šesnaestom stoljeću tematizirano je razdoblje do osamnaestog stoljeća, kad se slikari i kipari odvajaju od drugih umjetnosti. U zadnjemu poglavlju našla su se djela od Dürera, Breueghela, Rubensa, Rembrandta, Tiepola, Watteaua, Turnera i Daumiera. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Predstavljen Rječnik Marulićeve »Judite«</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Prvi potpuni rječnik spjeva »Judita« Marka Marulića, što ga je sastavio akademik Milan Moguš, doziva u svijest davno leksičko blago i dopušta da u njemu uživamo, istaknuo je recenzent akademik Petar Šimunović na predstavljanju toga rječnika u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. Taj rječnik, ustvrdio je Šimunović, uzorno je sastavljen i uzorak je koji postavlja visoka leksikografska mjerila te olakšava suvremenomu čitatelju čitanje onodobnoga čakavskog idioma Marulićeve »Judite«. Za Hrvate je opstojnost u vlastitomu jeziku od početaka bio conditio sine qua non, istaknuo je Šimunović te postavio pitanje hoće li Hrvati to razumjeti i u suvremenim nekontroliranim globalizacijskim kretanjima.</p>
<p> Mogušev »Rječnik Marulićeve Judite« trajno će živjeti kao samostalno znanstveno djelo koje daje najpotpuniju sliku o Marulićevoj frazeologiji, istaknuo je recenzent akademik Josip Vončina. Mogušev rječnik objavljen je kao prvi naslov nove edicije Instituta za jezik i jezikoslovlje »Rječnici hrvatskoga jezika« koju uređuje Marko Samardžija. Akademik Milan Moguš zahvalio je recenzentima što su u ocjeni rječnika bila najstroži sudci te izdavaču koji je baš njegov rječnik odabrao da bude prvijencem njegove nove edicije »Rječnici hrvatskoga jezika«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kulturna integracija domovine i dijaspore</p>
<p>Hrvatski iseljenički zbornik 2002., ur. Vesna Kukavica / Hrvatska matica iseljenika / Zagreb, 2001., str. 374 </p>
<p>Retrospektivom u Butler Institute of American Art u Youngstownu (Ohio) Zagrepčanin Marko Spalatin je ušao u sami vrh američke umjetnosti i barem jednom nogom stupio među besmrtnike, piše u preglednoj studiji povjesničar umjetnosti dr. V. P. Goss u novom Matičinu godišnjaku. Cilj te publikacije je potaknuti procese kulturne integracije domovine i dijaspore. Hrvatski iseljenički zbornik 2002. tiskan je ovih dana u nakladi Hrvatske matice iseljenika, a donosi 38 samostalnih autorskih priloga sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, koji su raspoređeni u devet tematskih cjelina.</p>
<p>Na 374 stranice Zbornik povezuje s više ili manje informacija petnaest država svijeta u tradiciji starih rado čitanih hrvatskih kalendara ili almanaha. Tematske cjeline - Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Dijaspora, Duhovnost, Znanost, Nove knjige te Virtualna Hrvatska - analitički prate društvenu i kulturnu zbilju hrvatske dijaspore u procesu globalizacije. Priloge su pisali mahom mlađi stručnjaci od Sveučilišta u Aucklandu (S. Božić, M. Vrbančić...) do Sveučilišta u Zagrebu (N. Pokos, Ž. Holjevac, R. Mesarić, D. Živić, S. Vulić, M. Menac-Mihalić, J. Ćaleta...) ili Sveučilišta u Calgaryju (M. Valentich...), ali i Matičini stalni suradnici sa svih kontinenata (A. Čuvalo, J. F. Clissa, V. P. Goss, R. Zubović, D. Barač, S. Lukač...).</p>
<p>Iz Hrvatske se prema procjenama stručnjaka u posljednjem desetljeću iselilo približno 125 tisuća mahom mlađih ljudi, stoji u izvornoj demografskoj studiji dr. N. Pokosa u prvoj tematskoj cjelini, koji upozorava na depopulaciju. Drugi i treći naraštaj u dijaspori, izložen naravnim procesima integracije i asimilacije, nastoji zabilježiti te društvene procese kao primjerice u istraživanju dr. M. Valentich. Prema njenu istraživanju provedenom na kanadskome Universityju of Calgary, na temelju onoga što su hrvatski potomci napisali (između 1995. i 1999.) u tjedniku Hrvatske bratske zajednice Zajedničaru u nekrolozima - otkriva prinos hrvatskih useljeničkih majki stasanju mlađih naraštaja američkih Hrvata.</p>
<p>Druga tematska cjelina posvećena je kulturnoj baštini, a treća donosi teme s područja kroatistike. Tako, između ostalog, Z. Zima piše o najvećem hrvatskom piscu 20. stoljeća Miroslavu Krleži, a M. Menac-Mihalić o dva moliško-hrvatska rječnika. Četvrta tematska cjelina je najopsežnija, a u njoj dominira pregledna studija Gojka Borića o Hrvatima u Njemačkoj, kojih je ondje oko 400.000. Ta popularna pisana studija pokreće neka bitna pitanja u redefiniranju odnosa matične zemlje naspram iseljeništva u Zapadnoj Europi u odnosu na aktualni »Programa Vlade RH za oživljavanje odnosa s Hrvatima u drugim državama (u statusu manjina i iseljenika). U Njemačkoj stasa druga i treća generacija Hrvata«, zaključuje Borić, koja se sve više germanizira ili europeizira.</p>
<p>Teme iz života hrvatskih autohtonih manjina iznimno su atraktivne kao primjerice u izvornoj znanstvenoj studiji australskog poliglota Johana F. Clisse koji istražuje migracije Moliških Hrvata u prekomorske zemlje. Naklada Croatica iz Budimpešte, nadalje, predstavljena je kroz ediciju Hrvatski književnici u Mađarskoj te Sabrana djela šokačkoga Hrvata Miše Jelića (1881.-1961.), koje autor za života nije tiskao zbog doživotne robije na koju je nepravedno osuđen u turbulentnim političkim prilikama 1948. u Istočnoj Europi.</p>
<p>U petoj tematskoj cjelini nastavljaju se teme vezane uz društveni i kulturni život hrvatskih etničkih zajednica u prekomorskim zemljama, koji je opisan u desetak članaka. Povjesničar dr. A. Čuvalo napisao je, u šestoj tematskoj cjelini, pregled povijesti Croatian Catholic Uniona Sjedinjenih Država i Kanade u povodu njene osamdesete obljetnice: 1921. - 2001. Sedma tematska cjelina posvećena je znanstveniku koji se vraća u domovinu - dr. Stjepanu Marčelji, dok osma donosi pregled novih knjiga iseljeničke tematike, a deveta je uobičajeno posvećena virtualnoj Hrvatskoj.</p>
<p>U svakom slučaju, čitatelji će u Hrvatskome iseljeničkom zborniku 2002. naći niz zanimljivosti vezanih uz naše iseljeništvo od Novog Zelanda i Australije, preko Sjeverne i Južne Amerike do Europe. Zbornik ima i elektroničku inačicu na CDROM-u i na Internetu na adresi www.matis.hr.</p>
<p>Ljubica Bušić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Umro novinar i književnik Pero Čimbur </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače </p>
<p> - Nakon kratke bolesti u Zagrebu je u ponedjeljak umro novinar i književnik Pero Čimbur. Rođen je 1930. u Kninu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a od 1957. do umirovljenja 1992. radio je na Hrvatskom radiju.</p>
<p> Bio je pisac za djecu, putopisac, nagrađivan esejist i scenarist, a posebnu pozornost svratio je svojim knjigama o fenomenu mucanja inspiriranim vlastitim traumatskim iskustvom. Posebno je volio heraldiku, kreiravši više grbova za općine i gradove te zaštitnih znakova za razne ustanove. Sudjelovao je na nekoliko skupnih izložaba, a samostalno je izlagao u Karlovcu, Zagrebu i Crikvenici. </p>
<p> Dobitnik je nagrade Društva novinara Hrvatske (1961), nagrade za esej časopisa »Žena« (1976), nagrada »Školske knjige« (1983, 1988. i 1990) za djela znanstveno-popularnog ili znanstveno- fantastičnog sadržaja te Večernjih novosti za feljton »Sve naše zastave« (1989.). Objavio je više knjiga, među kojima, »Iz putne torbe«, »Marko na Bemixu«, »Brod nad kojim nisu letjeli galebovi«, »Lady Machbet IV«, »Kako sam izliječio Pppetra«, »Zbogom mucanje« te knjige o Domovinskom ratu »E, moj sine« i »Vior«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Za bobom krenuli i bobaši </p>
<p>U prvoj skupini hrvatskih olimpijaca koji su otišli u Salt Lake City preko Frankfurta i Denvera otputovali su bobaši Šola, Drpić, Boraska, Koludra i Lovrić, nordijci Klobučar, Jurčević i Maja Kezele, te biatlonac Galjanić / Janica Kostelić koja će, kao i prije četiri godine u Naganu, nositi hrvatsku zastavu na otvaranju, leti u utorak ujutro</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Iz zagrebačke zračne luke Pleso u ponedjeljak je u Salt Lake City otputovala prva skupina hrvatskih olimpijaca, koji će od 8. do 24. veljače nastupiti na XIX. Zimskim olimpijskim igrama.</p>
<p>Put SAD, preko Frankfurta i Denvera do Salt Lake Cityja, krenuli su članovi naše bob reprezentacije, Ivan Šola, Igor Boraska, Niki Drpić, Đulijano Koludra i Boris Lovrić, nordijci Maja Kezele, Damir Jurčević i Denis Klobučar, te biatlonac Žarko Galjanić.</p>
<p>- Stoput sam dosad rekao, ali ću ponoviti: ovo je ispunjenje davnog sna. Prije godinu dana sve se ovo činilo nestvarno... Krenuli smo s projektom koji nije bio jeftin i ovaj odlazak na ZOI je nagrada za sve to. Bit će veliki uspjeh ako prođemo kvalifikacije, žao mi je samo što nismo imali više dana za pripreme, govorio je Šola, vozač boba.</p>
<p>Šola je bivši motociklist, višestruki prvak Hrvatske, a danas je vlasnik prodavaonice motocikla i auto-škole.</p>
<p>- Prodavaonicu ću morati zatvoriti, jer ne mogu voditi dućan i voziti bob. No, auto-škola će i dalje raditi, jer može funcionirati bez problema iako mene nema, objasnio je Šola.</p>
<p>Bob je inače već otpremljen u Salt Lake City, a naša će posada nastupiti 23. i 24. veljače. Tako su naši bobaši sa sobom imali torbe i crvene kacige.</p>
<p>- A i maskota je s nama, mali, bijeli medvjedić, dodao je Boris Lovrić.</p>
<p>Nordijci će biti prvi hrvatski olimpijci koji će nastupiti na ZOI. Damir Jurčević koji će se nadmetati u svim disciplinama bit će prvi.</p>
<p>- Lijepo je što ću biti prvi... Nastupit ću i u klasničnom i slobodnom načinu i sprintu, što će biti jako naporno. Teško mi je bilo što prognozirati, no sigurno je da posljednji neću biti, rekao je Jurčević na odlasku.</p>
<p>Njegova sureprezentativka Maja Kezele jedina je naša nordijka. Ona je u SAD otputovala u plavoj majici na kojoj je pisalo »Sretno Majo! SK Goranin«.</p>
<p>- Malo mi je problem što sam skije u kojima ću nastupiti dobila prije dva dana, pa ću na terenima Salt Lake Cityja prvi put stati na njih. No, nadam se najboljem, govorila je Maja kojoj to nije pokvarilo dobro raspoloženje.</p>
<p>Jedini hrvatski biatlonac je Žarko Galjanić. Iako biatlonstvo u Hrvatskoj ima tradiciju, pravih terena za treniranje nema.</p>
<p>- Dosad sam trenirao u Mrkoplju, gdje uvjetni nisu idealni, no ipak se malo pokrenulo, nešto se radi, veli Galjanić, čiji je trener, Franjo Jakovac bio član biatlonske reprezentacije Jugoslavije na ZOI 1984. u Sarajevu.</p>
<p>Iako je s prvom skupinom trebala krenuti i naša najbolja skijašica Janica Kostelić, ona će se ocem Antom krenuti u utorak ujutro. Prvi će nastup Janica imati 11. veljače u kombinacijskom spustu, a na otvaranju ZOI u Salt Lake Cityju 8. veljače će Janica nositi hrvatsku zastavu. Ona je bila nositeljica zastave i prije četiri godine, na Igrama u japasnkom Naganu, sa samo 16 godina. Njezina su leđa sve bolje, viroza je prošla, a Janica i dalje ide na terapije, ali i trenira. U ponedjeljak su put Salt Lake Cityja krenuli Vedran Pavlek i pomoćni treneri sa svom opremom za treninge.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Majoli 54., Talaja 105. na WTA ljestvici</p>
<p>NEW YORK, 4. veljače</p>
<p> - Najbolja hrvatska tenisačica Iva Majoli na najnovijoj WTA listi nazadovala je za šest mjesta i nalazi se na 54. poziciji. Silvija Talaja skočila je za dva, a Jelena Kostanić za sedam mjesta. Talaja je 105., a Kostanić 108. igračica svijeta. </p>
<p>• Redoslijed: 1. (1) Jennifer Capriati (SAD) 4825 bodova, 2. (3) Venus Williams (SAD) 4200, 3. (4) Martina Hingis (Švi) 4054, 4. (2) Lindsay Davenport (SAD) 3862, 5. (5) Kim Clijsters (Bel) 3698, 6. (6) Serena Williams (SAD) 2875, 7. (7) Justine Henin (Bel) 2816, 8. (8) Amelie Mauresmo (Fra) 2780, 9. (9) Jelena Dokić (SRJ) 2780, 10. (10) Monica Seles (SAD) 2749... 54. (48) IVA MAJOLI (HRV) 633.. 105.(107) SILVIJA TALAJA (HRV) 343,5... 108.(115) JELENA KOSTANIĆ (HRV) 339,5... 124.(125) MAJA PALAVERSIĆ (HRV) 265,5... 201.(198) MIRJANA LUČIĆ (HRV) 143,5. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Janica nosi zastavu na otvaranju ZOI</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Pobjednica Svjetskog skijaškog kupa, Janica Kostelić, nosit će hrvatsku zastavu na svečanom otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Salt Lake Cityju. Priopćio je to na kraju 15. sjednice Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora predsjednik krovne organizacije hrvatskog sporta, dr. Zdravko Hebel.</p>
<p>Iako je ovo najlogičniji mogući izbor, postojala je mogućnost da zastavu nosi Igor Boraska, brončani veslački olimpijac iz Sydneya i član hrvatskog boba četverosjeda u Salt Lake Cityju, a sve kako bi se nedovoljno oporavljena Janica Kostelić poštedjela trosatnog sudjelovanja na ceremoniji otvaranja Igara.</p>
<p>Najviše rasprave na Vijeću izazvali su, inače, kriteriji za vrednovanje sportskih programa nacionalnih sportskih saveza. Riječ je, naime, o rangiranju sportova u Hrvatskoj i njihovom razvrstavanju u tri skupine, o čemu ovisi i financiranje pojedinih saveza od strane HOO-a. Damir Skansi je, tako, ocijenio nesrazmjernim odnos bodova za rezultate ostvarene na svjetskim i europskim prvenstvima, odnosno na olimpijskim igrama, dok Duško Mrduljaš smatra kako su u spomenutom vrednovanju pojedinačni sportovi, poput atletike, favorizirani u odnosu na momčadske, koji na velikim natjecanjima mogu jednoj zemlji i sportu donijeti samo jednu medalju.</p>
<p> No, budući da bolje i objektivnije kriterije trenutačno nije moguće donijeti, prijedlog je ipak prihvaćen i proslijeđen Skupštini HOO-a. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Država mora izgraditi 20 sportskih objekata!«</p>
<p>Ne budu li se gradili objekti, sport kao djelatnost će za 10-ak godina doći u pitanje, upozorio je pomoćnik ministra prosvjete i sporta, Stjepan Puhak, govoreći o prijedlogu novog Zakona o sportu</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Skupština Hrvatskog olimpijskog odbora usvojila je Financijski plan za 2002. godinu. Isti iznosi 70 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna prihoda iz Državnog proračuna, 4 milijuna je Vlada RH odobrila za Zimske olimpijske igre u Salt Lake Cityju, 26 milijuna očekuje se od Hrvatske lutrije, dok bi 10 milijuna kuna trebali osigurati sponzori HOO-a. Kao ni prošle godine, Financijski plan u trenutku donošenja nije u potpunosti zatvoren, pri čemu su najsporniji prihodi od Hrvatske lutrije. No, kako je rekao glavni tajnik HOO-a, Andrija Mijačika, postoje i rezervna rješenja, poput prihoda od sportskih kladionica, o čemu su već započeti pregovori s nekim kladionicama. Financiranja sporta se u uvodnom govoru dotaknuo i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, dr. Zdravko Hebel:</p>
<p>- Nema unapređenja sporta u Hrvatskoj bez izdašnijeg financiranja na lokalnoj razini, gdje se većina sportskih talenata počinje razvijati. Također je potrebno sustavno riješiti financiranje sporta, kako ono ne bi ovisilo o političkoj volji vlasti, rekao je Hebel, naglasivši da su veliki problem sporta u Hrvatskoj i kadrovi, kao i parcijalni interesi pojedinaca i grupa koji ometaju napredak sporta. </p>
<p>Inače, radni tekst novog Zakona o sportu predviđa za sport 0.1 posto Državnog proračuna, 5 posto proračuna lokalnih jedinica, kao i dodatnih 0.15 posto iz Proračuna za izgradnju sportskih objekata. </p>
<p>- U sportu se ništa ne gradi! Država u narednih 10 godina mora izgraditi 20-ak sportskih objekata inače će sport kao djelatnost doći u pitanje, upozorio je pomoćnik ministra prosvjete i sporta, Stjepan Puhak, govoreći o prijedlogu novog Zakona o sportu. </p>
<p>Spomenuti zakon bi trebao jasno razlučiti amaterski sport od profesionalnog, kao i osigurati darovitim sportašima rad po posebnim programima u osnovnim i srednjim školama, fakultetima i u vojsci. Nakon rasprave na Vijeću i Skupštini nacionalnih sportskih saveza usvojeni su Kriteriji za vrednovanje sportskih programa nacionalnih sportskih saveza, a donesena je i odluka o osnivanju Hrvatskog centra za istraživanje i razvoj sporta. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ciboni pobjeda, ULEB-u dolari, Repeši centar</p>
<p>»Dok postoje nekakvi izgledi za plasman u drugi krug vrijedi se nadati, pa u skladu s time i ponašati na parketu«, kaže trener Jasmin Repeša </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Nakon silnih pojačanja na koja je potrošeno nekoliko stotina tisuća dolara, Cibona VIP, eto, nakon samo pola godine prisiljena je potražiti pomoć od klupskih juniora, »krpati rupe« kako zna i umije. Naime, šestorica igrača više nisu u »stroju«, neki zbog ozljeda, neki zbog raskida ugovora.</p>
<p>Nakon ljetošnjih glasnih najava o pohodu na četiri trofeja, Cibona VIP danas samo još u teoriji može u drugi krug natjecanja u Euroligi, a s petim porazom u Goodyear ligi stigla je »voda do ušiju« i u tom natjecanju. U ukupno 29 dosadašnjih utakmica, već je ubilježeno 12 poraza.</p>
<p>Utoliko je, ajmo reći, razumljivo što direktor kluba Bože Miličević ovih dana nije raspoložen za rasprave s novinarima, iako odbijanje baš svakog poziva na mobitel ne doliči vođi uglednog europskog kluba.</p>
<p>No, hoće li se uskoro raspoloženje »pod tornjem« promijeniti na bolje, doznat ćemo već u srijedu kada Cibona gostuje kod Asvela. Naime, pobijedi li Cibona u Francuskoj, odnosno u posljednjem kolu AEK kod kuće, još postoje nekakve šanse za plasman u drugi krug. Doduše, valja se između ostalog nadati i porazima Partizana u oba predstojeća susreta, te pobjedi Urala u Ateni. Moguće, ali ne i tako lako ostvarivo. </p>
<p>- Dok postoje nekakvi izgledi vrijedi se nadati, pa u skladu s time i ponašati na parketu. Asvelu je pobjeda također neophodna kako bi izborio plasman u drugi krug, stoga očekujem težak dvoboj u kojem će biti potrebno zadržati koncentraciju svih 40 minuta, prokomentirao je predstojeći ogled trener »vukova« Jasmin Repeša.</p>
<p>Repeša se, pak, nije želio osvrtati na najnoviji poraz u Goodyear ligi, ovaj put priređen od prethodnika mu na klupi Cibone Nevena Spahije, koji je danas prvi čovjek Krke iz Novog Mesta. Kako je rekao, subota je prošlost i treba gledati u budućnost. Na žalost, pitanje je samo što ga u budućnosti čeka, s obzirom da, kako je priznao, »gura s onim što ima«, a neophodan mu je barem jedan centar.</p>
<p>Da stvari budu tim gore, kvalitetnih igrača na tržištu u ovo doba sezone gotovo da i nema, a i dođe li do kakve prilike, za kupovinu će opet biti potreban kakav dolar. </p>
<p>Rezultati 13. i 14. kola Eurolige ponudit će odgovor isplati li se još štogod uložiti u momčad, naravno, ako na računu štogod ostane. </p>
<p>Podsjetimo, ovaj tjedan stiže kazna iz sjedišta ULEB-a (Barcelone) zbog incidenata na utakmici protiv Partizana, te će opet najvjerojatnije nešto trebati uplatiti. Ako ništa drugo, barem je to uhodana praksa u Ciboni ove sezone, kada su već pobjede u kontinuitetu za sada na žalost rijetkost.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Splićani odustali od Rađe</p>
<p>»Nismo pronašli kvalitetnog sponzora, pa nismo željeli obećavati nešto što nismo u mogućnosti ispuniti«, rekao je šef struke Splita CO Rato Tvrdić</p>
<p>SPLIT, 4. veljače</p>
<p> - Branko Roglić i Rato Tvrdić, čelnici Splita CO nisu uspjeli realizirati povratak Dina Rađe na Gripe. Iako je želja bila obostrana, financijska konstrukcija prelazi u ovom trenutke mogućnosti kluba, pa je Uprava odustala od angažmana ovog proslavljenog košarkaša da se ne bi nagomilali dugovi. </p>
<p>- Bio sam uvjeren da ću doći na Gripe. Mogli su me platiti kroz »matune« (cigle, op.a.) i »cimenat«. Ma, bio sam sto posto uvjeren da će me angažirati, a sada je ispalo da sam im poslužio kao alibi kako bi pokrili svoje slabosti, kazao je Dino Rađa u ponedjeljak ujutro, dan nakon što su mu čelnici s Gripa rekli da ne mogu realizirati dogovor.</p>
<p>Rato Tvrdić, šef struke splitskog kluba je, pak, kazao: </p>
<p>- Nismo pronašli kvalitetnog sponzora, pa nismo željeli obećavati nešto što nismo u mogućnosti ispuniti...</p>
<p>U nastavku sezone »žuti« u Saporta kupu u utorak igraju protiv beogradskog Železnika, a utakmica počinje u 18.30 sati. Plasman među 16 najboljih momčadi je osiguran, a Splićani žele uzvratiti za 83-96 poraz iz prvog dijela sezone. </p>
<p>- Železnik je dobra momčad, sigurno su najbolji u našoj skupini, a i u svom prvenstvu dobro guraju. Dobro su pokriveni na svim mjestima, a ključni igrači su Šekularac i AškrabićPokušati ćemo pobijediti s više od 13 razlike, jer bi tako mogli biti treći u skupini, te izbjeći snažni Lietuos Rytas u osmini završnice, kazao je trener Splićana Mladen Vušković. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zove li Jozić Olića i Marića? </p>
<p>U utorak će izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Mirko Jozić objaviti imena 20 kandidata za prijateljsku utakmicu protiv Bugarske 13. veljače u Rijeci / Jozić najvjeroatnije neće moći računati na Pletikosu, Štimca, Prosinečkog, Bokšića, N. Kovača, a možda ni na Tudora / Hoće li osim Butine i kome s domaće scene izbornik pružiti prigodu </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Dan prije no što će u utorak osvanuti popis igrača koji će konkurirati za prijateljski ogled protiv Bugarske 13. veljače u Rijeci, bilo je gotovo nemoguće saznati na koje je adrese Jozić razaslao 20-ak poziva. Tajanstveno se po običaju držao i glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, preko kojega uzgred i ide sva prepiska s igračima. Stoga je ovaj puta zaista umjetnost »pročitati« Jozića, te napipati koga će pozvati i po kojim kriterijima.</p>
<p>Izbornik je već prije sedam dana navijestio da će dežurnim pogađačima u liku novinara zadati gavobolje. Tada je, naime, odgovarajući na pitanje koga će zvati za ogled protiv Soldinog suigrača Balakova i društva, Jozić odgovorio Srebrićevim rječnikom:</p>
<p>- Ima najava o poremećaju statusa određenih naših igrača, pa valja pričekati i vidjeti.</p>
<p> Kako bilo, ali već unaprijed, bez da i znamo koga Jozić poziva za ogled protiv Bugarske, možemo reći da riječka utakmica ipak neće odisati onom sveukupnom mobilizacijom kao što je to bilo prije točno godinu dana. Tada je, da podsjetimo, Jozić vodio protiv Austrije svoju prvu službenu utakmicu, i odmah je na okupu želio »sve što je raspoloživo, zdravoi i što može trčati«. Dakako, i što može pridonijeti pozitivnom rezultatu, a kao bitnom zamašnjaku za dolazeće kvalifikacijske susrete za nastup na SP. S naglaskom da se tada na Bokšića i Štimca nije moglo računati, jer su još bili pod dojmom solidarnosti s prethodnim izbornikom Miroslavom Blaževićem, a da je Niko Kovač i tada bio, baš kao i sada, izvan travnjaka zbog ozljede.</p>
<p>Kako bilo, ali iz dostupnih informacija o tome u kakvom su stanju i raspoloženju svi oni koje bi Jozić poželio vidjeti u Rijeci, može se zaključiti i koga tamo neće biti. Mislimo, dakako, u prvom redu na one iz udarnih redova. A ti su redom - Pletikosa, jer tek je počeo lagano raditi nakon ozljede i objektivno je trenutačno neupotrebljiv za ozbiljniju utakmicu. Nakon pet pogodaka u dvije utakmice, predah želi Robert Prosinečki i poručuje: </p>
<p>- Sumnjam da ću se odazvati pozivu za igru protiv Bugarske.</p>
<p>Nedostupan će Joziću biti i Igor Štimac, koji baš ovih dana ima ugovoren specijalistički tretman u Münchenu. Ne osjeća se baš kako treba ni Alen Bokšić. I on bi očigledno rado zaobišao Rijeku, a dvojbeno je hoće li doći i Igor Tudor. Najbolji prošlogodišnji hrvatski nogometaš je svakim danom bliži potpunom oporavku, ali je dvojbeno koliko je Joziću zbog riječkog dojma stalo da se taj proces pošto-poto ubrza.</p>
<p>U takvoj situaciji, kad smo već za početak nabrojali pet-šest igrača iz onog najužeg sazvježđa (Pletikosa, N. Kovač, Štimac, Bokšić, Prosinečki, Tudor) na koje Jozić u ovoj akciji neće računati, ostaje ipak dovoljno onih preostalih kandidata da se sastavi respektabilan sastav. Pogotovo, jer je Jozić već ranije iscrtao listu od 35 imena iz kojih će stvarati kostur za Japan i Koreju, eksperimentirati i odvagavati moguće kandidate. Naglašavajući pritom da su ipak u izvjesnoj prednosti, što god da s njima bilo, oni igrači koji su iznijeli teret kvalifikacija. Ili, imaju za sobom i pred sobom dovoljno minulog i budućeg rada (Jarni, Šuker), a da bi i na trenutak njihovo pozivanje bilo upitno. Dapače, kad su u pitanju spomenuta dvojica, Šuker i Jarni ponovno aktivno i stalno igraju, Šuker u Münchenu, Jarni odnekidan u Panathinaikosu.</p>
<p>To drugim riječima znači da bi na riječkom popisu trebali biti i oni igrači koji trenutačno baš i ne uživaju povjerenje svojih trenera, u prvom redu Šimić, Balaban, Tomas i Bišćan. Moguće je, gotovo sigurno, da je riječka utakmica gotovo idealna prigoda za premijerno pozivanje Tomislava Marića, vodećeg strijelca Bundeslige. Pogotovo jer je svojim desetim prvenstvenim pogotkom, priskrbio svom Wolfsburgu u subotu bod protiv vodeće Borussije Dortmund.</p>
<p>Hoće li uz Tomislava Marića izbornik Jozić za riječku utakmicu servirati još neki iznenađenje? Ako hoće, krije li se ono u »Nijemcu« Josipu Šimuniću, ili »Švicarcu« Mladenu Petriću? Ima li izgleda da se u Rijeci nađe Šerić, sasvim standardan u Veroni? Pitanje je također i tko će, uz Butinu, s domaće nogometne scene konkurirati za susret protiv Bugarske? Je li to Olić? Ili Bjelanović, Andrić, Karić, Vasilj...</p>
<p>Kako bilo, valja priznati da nam baš i nije jednostavno u ovoj prigodi u potpunosti proniknuti u Jozićevo opredjeljenje što se tiče pozivnica za riječku utakmicu. Ipak, mišljenja smo da se odlučio da se u Rijeci 11. veljače nađu slijedeći igrači: Butina, Runje, Šimić, Tudor, Soldo, R. Kovač, Živković, Stanić, Tomas, Vugrinec, Jarni, Rapaić, Šuker, Balaban, Vlaović, Olić, Marić, Šerić, Andrić, Agić. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Dinamo tri godine neće prodati važnog igrača!«</p>
<p>Zajedno s predsjednikom i direktorom čvrsto smo odlučili da naše mlade i perspektivne igrače više nećemo prodavati bez velike nužde. U sljedeće tri godine iz kluba neće otići niti jedan vitalni igrač, naglasio je izvršnog dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - U sljedeće tri godine Dinamo neće prodati niti jednog važnog igrača! Ove riječi Dinamova izvršnog dopredsjednika, Zdravka Mamića, izazvale su najviše pozornosti novinara nakon sjednice klupskoga Izvršnog odbora, koji je zasjedao u ponedjeljak predvečer. Sistematizacija radnih mjesta, racionalizacija troškova, sastanak s poduzetnikom Zvonimirom Zubakom te odnosi s medijima bile su ključne teme spomenutoga sastanka. Ipak, Mamićeva izjava novinarima je prilično podignula obrve. Zar doista klupski čelnici u sljedećem trogodišnjem razdoblju ne misle prodati ni jednog važnog igrača? Mamić nas euforično, kao i uvijek, uvjerava u istinitost svoje tvrdnje, no pravi odgovor ipak će dati vrijeme. </p>
<p>- Prihode ubuduće planiramo od reklama, sponzora, prodaje TV prava, zatim od Uefe, organizacije utakmica, članarina, suvenira, a tek na kraju od transfera igrača. Zajedno s predsjednikom i direktorom čvrsto smo odlučili da naše mlade i perspektivne igrače više nećemo prodavati bez velike nužde. U sljedeće tri godine iz kluba neće otići niti jedan vitalni igrač, naglasio je Mamić.</p>
<p>Znatnu financijsku pomoć Dinamu posljednjih je dana najavio poduzetnik Zvonimir Zubak, čija se eventualna novčana »injekcija« mjeri u desecima milijuna eura. U posljednje vrijeme u medijima najavljen je i Zubakov ulazak u klub, a predsjednik Barišić i direktor Zajec s njime su se već našli za istim stolom.</p>
<p>Sve u svemu, IO je izradio prijedlog reorganizacije, te prijedlog plana prihoda i rashoda za tekuću godinu. U klubu naglašavaju kako je odvojeno iskazan plan prihoda i rashoda Radne zajednice i Sportskog sektora, te kako taj plan »nije revolucionaran, već je evolutivan«. </p>
<p> - Želimo staviti naglasak na mjesečna izvršenja svih naših obaveza, od plaća, premija, ugovornih obaveza i nagrada. Sve to, dakle, želimo izvršavati u mjesečnom ritmu, čime bismo i osigurali svojevrsni mir, dodao je Mamić.</p>
<p>Predsjednik Barišić je, pak, izvjestio da klupski proračun za tekuću godinu iznosi 32 milijuna kuna te da je njime stvorena baza za financijski stabilan klub. Što se tiče nove sistematizacije radnih mjesta klub će u dogledno vrijeme morati napustiti 11 djelatnika. U Dinamovim je planovima ujedno zacrtano i osvajanje barem jednog trofeja ove sezone. U samom klubu tvrde kako je u ovom trenutku, s obzirom na trenutačno stanje na prvenstvenoj ljestvici realnije očekivati naslov pobjednika hrvatskog Kupa. U nacionalnom je prvenstvu plan osvajanje barem 27 bodova iz 12 utakmica, a konačni cilj je nastup u kupu Uefe.</p>
<p>Predsjednik Barišić se na kraju osvrnuo i na odnose s medijima:</p>
<p>- Želimo i dalje njegovati otvorenost prema svim medijima, korektnost i etičnost, ali uvijek ćemo stati iza odluka ili zamolbi našega trenera ili igrača. To decidirano tvrdim i u ovome slučaju nema nikakvih »ali«. Ako se trener ili igrači žale na stvaranje atmosfere linča i na vrijeđanje u dijelu medija, mi moramo stati iza njih. No, moram reći da nitko iz kluba prema nikome nije obznanio »silenzio stampa«, kako je pisalo u nekim medijima, već smo otvoreni za suradnju.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kako izbjeći skandal? </p>
<p>Čelništvo »bijelo-plavih« nije u mogućnosti udovoljiti traženju igrača, a s nezadovoljnicima će ovih dana razgovarati posebna komisija imenovana na nedjeljnoj sjednici, s pokušajem sprječavanja najavljene obustave rada. Za v.d. direktora kluba imenovan Tihomir Maršić</p>
<p>OSIJEK, 4. veljače</p>
<p> - Kao što je poznato, nogometaši Osijeka su, nakon porečkih previranja »oko ponoći«, u pismenom obliku zatražili od klupske uprave da im do 10. veljače podmiri bar 50 posto sveukupnih dugovanja (plaće, premije, odredbe ugovora i dogovora) ili će, u protivnom, obustaviti rad. Nedjeljna sjednica Izvršnog odbora, izazvana upravo tim ultimatumom, nije dala konkretan odgovor, ali su klupski čelnici povukli nekoliko poteza u skladu s postojećim mogućnostima.</p>
<p>Prije svega, u tako kratkom roku, stav je Uprave, osječki prvoligaš ne može udovoljiti traženjima igrača, jer, jednostavno, nema potrebna sredstva. To je igračima odgovoreno bez ustezanja ili uvijanja! Budući da bi predsjednik Vladimir Bučević, dopredsjednik Antun Novalić i ostali, željeli izbjeći skandal 10. veljače, štrajk nogometaša, osnovana je posebna klupska komisija za pojedinačne razgovore s nezadovoljnicima. Osim Novalića, za pregovore su zaduženi i Željko Biloš i Tihomir Maršić.</p>
<p>- Za 8. ožujka zakazali smo i sjednicu Skupštine, što praktično znači da smo stavili svoj mandat na raspolaganje. No, budući da će taj skup sigurno pokazali može li Osijek i dalje snositi troškove profesionalnog nogometnog kadra ili ne, potrudit ćemo se da prije njena održavanja obavimo konkretne razgovore sa svim relevantnim čimbenicima. Kako bismo, uz ostalo, među njima pronašli i možebitno novo čelništvo, kazao je predsjednik Bučević nakon sjednice Izvršnog odbora. Energično je i odbacio tvrdnje da će Uprava raspravljati i o daljnjem (ne)povjerenju treneru Vjekoslavu Lokici.</p>
<p>Prava je novost iz Gradskog vrta, da je za v.d. direktora imenovan Tihomir Maršić, a sada već bivši direktor Milan Španjić od sada će rukovoditi marketingom, jer je Dražen Šimić, u međuvremenu, dao - otkaz!</p>
<p>Drago Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Popp ozlijeđen, Stich pozvao Kohlmanna</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Hrvatska teniska reprezentacija u ponedjeljak je počela s priprema za predstojeći dvoboj prvog kola Svjetske skupine Davisovog kupa protiv Njemačke, koji počinje u petak. Na prvom treningu u maloj dvorani Doma sportova pojavili su se svi izabranici Nikole Pilića - Goran Ivaniševič, Ivan Ljubičić, Ivo Karlović i Željko Krajan. Osim nadmetanja reketom i lopticom hrvatski tenisači su se oprobali i u prebacivanju nogometne lopte preko mreže, a što je naravno inicirao Goran Ivanišević.</p>
<p>A u to vrijeme njemački izbornik Michael Stich primio je još jednu neugodnu vijest. Nakon otkaza nastupa Tommyja Haasa, Stich je saznao kako u Zagrebu neće igrati i njegova zamjena Alexander Popp. Dok je Haas odbio nastup u reprezentaciji zbog svađe sa Savezom, Popp će izostati zbog ozljede ramena. Zahvaljujući 19 uzastopnih pobjeda na Challenger turnirima na početku sezone Stich se odlučio pozvati 25-godišnjeg Poppa, no on se ozlijedio u nedjeljnom finalu Challengera u Lobeku, predao je dvoboj protiv Raemona Sluitera kod 6-2, 3-0 vodstva Nizozemca. Hitan poziv upućen je 28-godišnjem Michaelu Kohlmannu, koji je svoje najbolje rezultate u karijeri postigao u konkurenciji parova.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Ili više novca za obranu, ili raspuštanje NATO-a </p>
<p>Münchenska konferencija pokazala pukotine u vojnom savezništvu između Europljana i Amerikanaca </p>
<p>BERLIN, 4. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Svi koji su prognozirali da će 36. münchenska konferencija o sigurnosti biti u znaku partnerskih svađa Europljana i Amerikanaca - bili su u pravu. Sve analize u ponedjeljak, dan nakon konferencije, također govore da o strategiji daljnje borbe protiv terorizma i budućnost NATO-a postoji duboka podijeljenost između saveznika.</p>
<p> Osim toga, münchenske rasprave su općenito pokazale da Amerikanci europske partnere vide kao vojnički nepripremljene i tehnološki zaostale, a Europljani američkog partnera doživljavaju kao arogantna i svojeglava »velikog brata«.</p>
<p>Svi sudionici rasprave se, međutim, slažu da je između Sjedinjenih Država i Europljana nesrazmjer u opremljenosti vojske. Činjenica, primjerice, da nova svjetska vojna sila Njemačka nema ni vlastitih zarakoplova za iskrcavanje u Afganistanu (pa vojnici kasne danima), dovoljno govori o sposobnosti Berlina da preuzme odgovornost za sigurnost na međunarodnoj pozornici. </p>
<p>Ni vojne snage drugih europskih članica NATO-a nisu puno respektabilnije. Zato nije čudno da Washington europsku vojnu tehnologiju smatra smiješnom. I bivši njemački ministar obrane Volker Rühe, smatra da će, ako uskoro Europljani ne moderniziraju vojske, biti nemoguća transatlanska vojna suradnja. </p>
<p>NATO je bio rubna tema, kako što je bio na rubu akcije poslje 11. rujna. Pokazalo se da su Amerikanci zapadni vojni savez stavili potpuno po strani. I ono što je NATO pridonio antiterorističkom ratu bilo je smješno. Američki predstavnici u Münchenu su pokazali da ne namjeravaju Bruxellesu ispustiti stvari iz svojih ruku. Amerikanci se pitaju zašto bi? Naime, ni jedna od 18 NATO-članica ne rapolaže niti približno vojnim kapacitetima, niti izdvajaju toliko za vojsku, kao Sjedinjene Države.</p>
<p>Europljani, zapravo, stoje pred izborom: više novaca za obranu, ili raspuštanje NATO saveza. Stručnjaci ne isključuju da bi Europljani jednog dana mogli Savezu reći zbogom. Pogotovo kad se zna da EU priprema vlastite vojne strukture. Promatrači se slažu u mišljenju da, ako Europljani ne budu izdvajali dovoljno novaca za modernizaciju vojske, oni će moći biti samo pomoćna snaga Amerikancima u uvođenju globalnog reda i sigurnosti.</p>
<p>S druge strane neki komentatori podsjećju da međunarodna sigurnost nije samo vojna superiornost. Sigurnost se može povećati drže oni ako »Sjedinjene Države i Europska unija otvore tržišta prema siromašnim zemljama«. Dnevnik Frankfurter Rundschau iznosi mišljenje da Europljani mogu pomoći borbi protiv terorizma tako da utječu na saveznika preko Atlantika, da svojim bezobzirnim širenjem moći ne prave mulj iz kojega raste terorizam«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Američki rat protiv Iraka mogao bi srušiti koaliciju Moskve i Washingtona</p>
<p>Ruski se ministar obrane Sergej Ivanov odlučno suprotstavio najavljenom planu i želji Washingtona da sljedeće mete oružane borbe međunarodne koalicije protiv terorizma budu Irak, Iran ili Sjeverna Koreja</p>
<p>MOSKVA, 4. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki rat protiv Iraka i vojni obračun sa Saddamovim režimom u Bagdadu mogao bi razbiti međunarodnu koaliciju protiv terorizma i ponajprije savezništvo Moskve i Washingtona. Za posljednja tri dana s takvim upozorenjima javno je istupio ruski ministar obrane Sergej Ivanov.</p>
<p>Kad je u subotu u Münchenu na 38. Međunarodnoj konferenciji o problemima sigurnosti zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz izjavio da je Irak slijedeća meta borbe međunarodne koalicije protiv terorizma »jer u Bagdadu sjedi jedan od terorista«, Ivanov je čelniku Pentagona uzvratio replikom. </p>
<p>Ruski je ministar obrane prvo u potpunosti podržao američke akcije u Afganistanu, ali se odmah zatim odlučno suprotstavio najavljenom planu i želji Washingtona da slijedeće mete oružane borbe međunarodne koalcije protiv terorizma budu Irak, Iran ili Sjeverna Koreja. Pritom je Sergej Ivanov optužio zapadne saveznike za politiku dvojnih standarda prema separtistima, religioznom ekstremizmu i fanatizmu jer pojedine njihove službene strukture ponovno uspostavljaju kontakte sa čečenskim teroristima i separtistima.</p>
<p> Münchensku repliku Sergeja Ivanova moskovski analitičari protumačili su kao njegovo suprostavljanje »jastrebovima« u Pentagonu pošto i američke novine tvrde da je Paul Wolfowitz jedan od lidera »partije rata« u Bushovoj administraciji, a da »umjerenu liniju« vodi državni tajnik Collin Powell koji javno izjavljuje da jednostrane akcije SAD mogu samo našteti dugoročnoj borbi protiv terorizma.</p>
<p> Uostalom ta je borba u Afganistanu bila uspješna upravo stoga što je američka akcija imala veliku međunordnu diplomatsku i vojnu potporu u kojoj je Rusija imala i ima značajno mjesto. Činjenicu pak da je upravo Bush u nedavnoj godišnjoj poslanici pred Kongresom prvi nazvao Irak, Iran i Sjevernu Koreju »osiovinom zla« i tako ih označio slijedećim metama borbe protiv terorizma, za Moskvu je bio samo dokaz da trenutačno u okruženju američkog predsjednika najveći utjecaj imaju »jastrebovi« te da Rusija zajedno s ostalim saveznicima u međunraodnoj koaliciji (Njemačkom, Francuskom Kinom ...) može »korigirati« ratne planove Washingtona.</p>
<p>Međutim, da Rusiji i ostalim centrima političke sile neće biti lako korigirati američke planove oko Irana, Sjeverne Koreje i posebno Iraka postalo je jasno u ponedjeljak. Britanski The Sunday Times objavio je da su predstavnici Pentagona navodno već predali Bushu plan operacije za vojno svrgavanje iračkog predsjednika Saddama Husseina koja bi trajala samo osam tjedana. No, za Moskvu je je još indikativnija najnovija izjava »umjerenog« Collina Powella: »Naša obavještajna služba raspolaže dokazima da Iran i Sjeverna Koreja razrađuju balsitičke rakete, a da Irak proizvodi oružje za masovno uništavanje«. Izjava Powella jasan je znak da će se javna i kuloarska trvenja unutar međunarodne antiterorističke kooalicije i posebno između Moskve i Washingtona nastaviti.</p>
<p> Uostalom, tu polemiku s Washingtonom nastavio je već u ponedjeljak ruski ministar obrane Sergej Ivanov. Sudjelujući u radu na Konfreneciji Rusija -NATO posvećenoj ulozi armija u borbi s međunarodnim terorizmom koja je u ponedjeljak počela u Rimu. Sergej Ivanov je prvo uputio javni prijekor predstavnicima Parlamenarne skupštine Vijeća Europe što su nedavno primili izaslanika čečenskih separtista i terorista Ahmeda Zakajeva, a onda je kategorički izjavio: »Razgovor o zbijenosti i solidarnosti naše kooalicije postat će prazne riječi ako pojedini partneri nastave politiku dvojnih standarda«.</p>
<p> Pritom je Sergej Ivanov ustvrdio da glavnu potpora agresivnim separtistima i teroristinma daju propovjednici radikalnog islama koji se školuju u Saudijskog Arabiji, Pakistanu i Egiptu, ali da se ta činjenica zanemaruje kao i činjenica da teroristi radi svojih planova žele zabiti opasan klin između kršćanskog i islamskog svijeta.</p>
<p> Uostalom, SAD odavno svoje vanjskopolitičke stavove i akcije podešava svojim pragmatičnim-ekonomskim intersima. Irak je do 1990. godine, odnosno do kuvajtskog rata i angloameričke vojne intervencije protiv Bagdada, bio jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera Moskve. Još je dužan Rusiji 7,3 milijarde dolara i ako bi Amerika krenula u novi ratni obačun sa Sadamovim režimom Moskva bi opet na dulje vrijeme izgubila svaku nadu da taj dug naplati.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prijeteća pukotina na nuklearnom reaktoru</p>
<p>Nizozemski ministar za okoliš zatražio zatvaranje nuklearnog reaktora u Pettenu, nedaleko od Amsterdama radi pukotine »ne veće od vlasi kose«</p>
<p>BRUXELLES, 4. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pukotina nije ni šira ni duža od vlasi kose, ali je dovoljna da nizozemski ministar za zaštitu okoliša zatraži gašenje nuklearnog reaktora jer, obrazložio je javnosti Jan Pronk, »s atomskom energijom se ne treba igrati«.</p>
<p> Istovremeno, uprava Europskog istraživačkog centra za atomsku energiju u Pettenu, gradiću sjeverno od Amsterdama, dakle kompleksa u čijem je krugu reaktor s pukotinom, odbila je poslušati ministrovu sugestiju prije nego što se izvedu još neki opiti. »Pukotina nije opasna«, tvrdi uprava postrojenja u vlasništvu EU a kojom upravlja nizozemska kompanija specijalizirana za istraživanje različitih vidova energije. </p>
<p>Pukotina na zidu reaktora može biti tanka i gotovo nevidljiva, no kada su radnici kompleksa zaključili da se širi, mala je interna tajna postala javnom i odmah dovela ministra u obilazak. Ministar za zaštitu okoliša je, osim konstatacije da nije vrijeme za igranje čak ni s najavom problema, jer ona brzo postaje problemom samim, usput ispod tapeta iskopao dosta sakrivene prljavštine o kojoj se do tada neformalno šaputalo. </p>
<p>Na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> se ispostavilo da sigurnost baš nije disciplina koju uredno i po propisima provode radnici Europskog centra za nuklearne pokuse, te da je jedan od zaposlenih nedavno »dobio nogu« od uprave zato što je izvan kruga tvrtke pričao da ona sa sigurnošću ne stoji baš najbolje i da se ljudi unutra igraju s vatrom. </p>
<p>Prema tome, pukotina je samo vrh ledenog brijega. »Situacija i nije tako vesela«, izjavila je ministrica javnoga zdravlja Els Borst stavljajući se na stranu ekološkog kolege i tražeći privremeno gašenje reaktora dok se stvari ne ispitaju. Sam reaktor je na pragu punoljetnosti. Riječ je o postrojenju korištenom za medicinske i industrijske poslove vezane za zdravstvo. </p>
<p>Iz Pettena se, između ostaloga, zadovoljava 60 posto potreba EU za medicinskim izotopima, a tamošnji su se timovi stručnjaka specijalizirali u traženju novih načina praktične primjene radijacije u medicini. Uprava tvrdi kako je situacija pod kontrolom, dakle reaktor je siguran, a da nema stvarne opasnosti u ovom trenutku, složila se i ministrica zdravstva. </p>
<p>Javnost je, prema očekivanju, odmah zatražila glave odgovornih pozivajući se na pravo na punu, točnu i poštenu informaciju. Komentari vele da se ne radi toliko o pukotini već o »općem stanju kulture sigurnosti« u postrojenju koja baš nije na toliko visokoj razini da bi jamčila miran san širega susjedstva. </p>
<p>Petten nije Černobil, ali je radi propusta potencijalni izvor neugodnih problema, i to je bio osnovni razlog zašto se ministar okoliša odmah po obilasku postrojenja založio za gašenje reaktora i potom za detaljno raščišćavanje situacije. </p>
<p>Razgovori tvrtke i vlasti se nastavljaju kako bi se našlo rješenje koje bi zadovoljilo obje strane; dakle da reaktor nastavi raditi i proizvoditi, ali da mjere sigurnosti odgovaraju visokim standardima na kojima EU, uključujući ekološki osviještene Nizozemce, uvijek inzistira u komunikaciji s trećim zemljama.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Argentinski peso potpuno zamijenio dolar</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Argentinska vlada je odlučila: domaća valuta peso više neće biti vezana uz dolar ni u jednom omjeru, sve se dolarske ušteđevine i krediti pretvaraju u svote izražene pesom, a jedini tečaj koji se uvodi je - slobodan tečaj. Banke će ostati zatvorene do srijede, a potom će se s bankovnih računa moći podizati određena svota, ali više ne samo u dolarima. </p>
<p>To je odlučeno u nedjelju, nakon što je prošloga petka Vrhovni sud presudio da je zamrzavanje bankovnih računa neustavno. »Želimo biti normalna zemlja i zato uvodimo realistične mjere«, poručio je ministar gospodarstva Jorge Remes Lenicov, nastojeći smiriti duhove i preduhitriti nove nasilne prosvjede osiromašenih Argentinaca. </p>
<p>Peso je od 1991. bio vezan uz dolar u omjeru jedan naprama jedan, a početkom ove godine, u pokušaju da ublaži tešku gospodarsku krizu, peso je devalviran, a službeni tečaj (za strane transakcije, jer štediše ionako nisu mogli do svojih dolara) bio je 1,40 peso za dolar. No, na ulici se proteklih tjedana dolar kupovao za oko dva pesosa.</p>
<p>Sada je predsjednik Eduardo Duhalde upozorio Argentince da će nastati totalni financijski kolaps ako svi navale u banke i podignu svoje ušteđevine. Ministar Remes Lenicov neuvjerljivo je branio tu najnoviju mjeru argentinske vlade objašnjenjem kako »sve zemlje imaju svoju valutu, a i mi želimo samostalnost i svoj novac«. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da vlada nema čarobni štapić za rješenje krize te da će trebati mnogo strpljenja i discipline kako ne bi svi zajedno potonuli.</p>
<p>G. T.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>CIA upozorava na širenje nuklearnog oružja </p>
<p>WASHINGTON, 4. siječnja</p>
<p> - U najnovijem izvješću Kongresu, CIA naglašava kako se povećava broj zemalja koje se žele opskrbiti biološkim, kemijskim i nuklearnim oružjem te upozorava kako je sve teže nadzirati širenje toga oružja jer se vlade i trgovci koriste svim mogućnostima da prikriju svoju rabotu. CIA posebno upozorava da zainteresiranih za pribavljanje oružja za masovno uništavanje ima i izvan državnih ustanova, najviše među teroristima. Dodaje se kako većina poznatih terorističkih skupina, uključujući i Al Qaidu, zasad poseže za tradicionalnim sredstvima jer im nedostaje stručnoga znanja i sposobnosti. Podaci koje su prikupili u američkoj obavještajnoj službi ukazuju da postoji sve više tzv. sekundarne proliferacije, kada je prodavač oružja država, a kupac neka privatna tvrtka koja očito djeluje za račun stvarnoga kupca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Trojica Palestinaca ubijena u eksploziji u Pojasu Gaze</p>
<p>GAZA/JERUZALEM, 4. veljače</p>
<p> - Trojica Palestinaca ubijena su, a jedan je teško ranjen u ponedjeljak u eksploziji njihova automobila u Pojasu Gaze, saznalo se iz palestinskih bolničkih izvora. Eksplozija se dogodila dok su Palestinci vozili cestom od Gaze do Khan Younesa, prema izjavama očevidaca i izvorima palestinske sigurnosti. Zasad se, međutim, ne zna je li riječ o civilima ili pripadnicima palestinske službe sigurnosti, a nepoznat je i uzrok eksplozije. </p>
<p>Istodobno su izraelski helikopteri u noći s nedjelje na ponedjeljak ispalili četiri rakete na palestinsku metaluršku tvornicu u izbjegličkome logoru Jabalia, na sjeveru pojasa Gaze, objavili su također izvori palestinske službe sigurnosti. Zgrada je u tome napadu teško oštećena, a zasad nema podataka o mogućim žrtvama. Prema neslužbenim izvorima, Palestinci su u toj tvornici proizvodili bombe.</p>
<p>Izraelska vojska tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak upala je i u područje Betlehema nakon čega je došlo do sukoba između izraelskih vojnika i Palestinaca.</p>
<p>Iran je gerilce Hesbollaha u Libanonu posljednjih šest mjeseci opskrbio sa 8000 raketa tipa »kaćuša«, koje mogu pogoditi izraelske gradove, izjavio je izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres u intervjuu objavljenome u ponedjeljak u listu International Herald Tribune. Peres je dodao kako Izrael neće tolerirati raketne napade iz Libanona. »Ako Hesbollah misli da će te rakete iz Libanona ispaliti na Izrael, onda mi moramo upozoriti Libanon«, rekao je izraelski ministar.</p>
<p> Izrael je također zabrinut da bi te rakete srednjea dometa mogle doći i u ruke palestinskih ekstremista. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Obitelj Savoia se zaklela na vjernost Ustavu i predsjedniku Italije</p>
<p>RIM, 4. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Moj sin i ja ovim pisanim aktom formalno potvrđujemo naše priznanje Ustava Republike Italije, kao i vjernost našem predsjedniku ... Nadamo se da ćemo se, zahvaljujući razumijevanju svih parlamentarnih zastupnika, moći vratiti kao talijanski državljani u našu voljenu domovinu«, dio je teksta što su ga potpisali Vittorio Emanuele i njegov sin Emanuele Filiberto di Savoia u Ženevi. Tekst je predan odvjetniku nekoliko sati prije nego što je talijanski Senat započeo raspravu o izmjeni člana XIII Ustava Republike Italije. </p>
<p>Sadržaj teksta je ponajprije upućen na adresu talijanske ljevice koja se do zadnjeg trenutka opirala povratku kraljevske obitelji i izgleda da je uspio uvjeriti i one najsumnjičavije, kao što je Francesco Cossiga, da prihvate promjenu Ustava.</p>
<p>Sada talijanski Ustav članovima obitelji Savoia zabranjuje ulazak i boravak na teritoriju Italije. Oni također ne mogu glasovati, obnašati bilo koju odgovornu političku funkciju u Italiji, a sve njihove nekretnine na tlu Italije su vlasništvo države. </p>
<p>Berlusconijeva vlada je bila inicijator promjene člana XIII još dok je bila u oporbi. Zadnja velika rasprava o pitanju povratka u Italiju muških potomaka obitelji Savoia bila je uoči Jubileja 2000 godine i Dana mladih čijoj proslavi je želio prisustvovati i princ Emanuele Filiberto di Savoia. Tražio je samo dopuštenje za prelazak preko talijanskog teritorija do Vatikana, i nije ga dobio. </p>
<p>Stoga nije ni čudno njegovo razočaranje talijanskim političarima koje je nazvao »sporima i nepouzdanima« u intervjuu New York Timesu. »Moja obitelj i ja ne vjerujemo više obećanjima talijanskih političara«, izjavio je dvadesetosmogodišnji Emanuele u nezgodnom trenutku, upravo pred konačno donošenje odluke o promjeni člana XIII. Princ Emanuele Filiberto se nije zadržao samo na toj izjavi, već je i dao do znanja da se ne misli preseljavati u Italiju ni u slučaju da dobije dozvolu boravka. Jedino bi želio imati stan u Italiji u koji bi dolazio s vremena na vrijeme.</p>
<p>Odmah je reagirao odvjetnik obitelji Savoia Giuseppe Morbilli opravdavajući mladog princa i uvjeravajući da je i on kao i njegov otac lojalan Ustavu Republike Italije. Vittorio Emanuele di Savoia živi u Švicarskoj od 14. lipnja 1946. godine kada je sa majkom, posljednjom talijanskom kraljicom Marijom Jose, napustio Italiju četiri dana prije službenog proglašenja Republike Italije. </p>
<p>Njegovim priznanjem talijanskog Ustava su najviše razočarani upravo monarhisti koji su se najžešće borili za povratak obitelji Savoia. Torinski odvjetnik Roberto Vittucci Righini, predsjednik Saveza monarhista Italije obavještava da su već prilikom sastanka u studenome 2000. monarhisti odlučili da ne priznaju prinčeve obitelji Savoia ako se oni zakunu na vjernost talijanskom Ustavu.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tisuće preživjelih provele hladnu noć na otvorenom</p>
<p>ANKARA, 4. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Krizni stožer u provinciji Afyon, na zapadu Turske, priopćio je u ponedjeljak da su vrlo mali izgledi da još ima preživjelih u ruševinama zgrada i kuća koje je u nedjelju izjutra pogodio snažan potres. Prema istom izvoru, podrhtavanje tla, snage 6 stupnjeva Riterove ljestvice, dovelo je do pogibije 43 osobe. Teže ili lakše je ranjeno 318 stanovnika tog područja. Lječnička pomoć se pruža i u improviziranim poljskim bolnicma. Turski premijer koji je posjetio područje pogođeno potresom rekao je da su štete vrlo bolne i velike.</p>
<p>Nakon prekinutih spasilačkih operacija svi napori su usredotočeni na pružanje najnužnije pomoći tisućama stradalnika. Turski Crveni polumjesec i vojska užurbano dopremaju stotine šatora, pokrivača i prijenosnih kuhinja. Mnoge nastradale obitelji i su dalje bez krova nad glavom. Većina njih je proteklu večer, kada se živa u termometru spustila na četiri stupnja ispod ništice, provela u parkovima i drugim otvorenim prostorima. </p>
<p>Zanimljivo je da je prva inozemna ponuda za pružanje pomoći došla iz Grčke, prema Turskoj tracicionalno neprijateljski raspoložene zemlje. Tamošnji šef diplomacije George Papandreu je, naime, diplomatskim kanalima zatražio od turskih dužnosnika da točno odrede kakva je vrsta pomoći najnužnija u sadašnjem trenutku. </p>
<p>Posebne ekipe stručnjaka obilaze škole, bolnice i druge javne ustanove da bi se utvrdilo jesu li pretrpjele opasna oštećenja. Stanovnicima se i dalje savjetuje da ne ulaze u oštećene objekte. Telefonske veze su još u prekidu, a voda se dostavlja cisternama. </p>
<p>Prema procjenama turskih seizmoloških stručnjaka, izgledi da u sljedećih deset godina na području Afyona dođe do novog razornog potresa iznose 32 posto. Mogućnost takvog podrhtavanja tla u sljedećih dvadeset godina je 50 posto. Turska je zemlja s vrlo visokim rizicima potresa. To je potvrdio i katastrofalni potres 1999. koji je zahvatio područje oko Istanbula, odnosno Mramornog mora. Tada je poginulo oko 18.000 ljudi, a ranjeni su deseci tisuća. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amnesty International reagira na sliku iz Guantanama</p>
<p>LONDON, 4. veljače </p>
<p> - Dužnosnici Amnesty Internationala oštro su u ponedjeljak reagirali na novu fotografiju logora Guantanamo na Kubi objavljenu u tisku, koja prikazuje zatvorenika okovanih ruku i nogu kojega prenose na nosiljci te su pozvali Washington da osigura pristup odvjetnika zatvorenicima. </p>
<p> »Za nas je vrlo važno da se zatvorenicima omogući pristup odvjetnika i neovisnih promatrača poput nas«, kazao je direktor za istraživanje Amnesty Internationala Claudio Cordone. »Riječ je, koliko mi znamo, o službenoj fotografiji Pentagona. No to nas navodi da se ponovno zabrinemo u pogledu odnosa prema tim ljudima, posebno zbog činjenice da čak i kad se odlaze tuširati moraju imati okovane noge i ruke«, kazao je.</p>
<p> Amnesty podsjeća kako ne treba zaboraviti situaciju u kojoj se nalazi oko 5.000 zatočenih Afganistanaca. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Željka Ogresta i gosti upriličili degutantan igrokaz </p>
<p>U četvrtak 31. siječnja 2002. godine dogodio se nedopustiv propust Hrvatske televizije, koju bismo trebali smatrati javnom, odnosno odgovornom građankama i građanima Republike Hrvatske. Naime, potkraj emisije »Željka Ogresta i gosti« naša televizijska »zvijezda« ugostila je dvije »zvijezde« hrvatske političke scene, Ivana Škarića i Antu Kovačevića koji su, zajedno s voditeljicom i prema njezinu scenariju, upriličili degutantan igrokaz.</p>
<p>Uz voditeljičino poticanje i smijeh publike, Anto Kovačević ponovo je dobio priliku iznijeti glavne teze svoje »madrac-mudrac« filozofije. I on ju je, dakako, iskoristio. Očito je bilo da su njegovi seksistički stavovi bili nesumnjivo i jedini razlog zbog kojega ga je Željka Ogresta uopće pozvala. U svom višeminutnom, već po običaju primitivnom i samozadovoljnom monologu Kovačević je iznio i dopunio svoje seksističke stavove izvorno upućene Vesni Pusić, koja je i ovom prilikom nazvana »zmijom zvečarkom«.</p>
<p>Kovačević, dakle, ne samo što nije nakon javne osude ignoriran od strane HTV-a, što je po svemu zaslužio, nego mu je ovaj medij pružio svesrdnu podršku u daljnjem promoviranju primitivizma i podcjenjivanja saborske zastupnice i žena uopće. Stvar je to gora što je Kovačevićeva ponovna promocija omogućena u emisiji »zabavnog« karaktera, emisiji koja - uz red razgovora, red smijeha i red aplauza - nudi jeftinu zabavu. Time je relativizirana težina njegovih riječi, a lik i djelo Ante Kovačevića su na perfidan način rehabilitirani.</p>
<p> Što Željka Ogresta radi u kazalištu, njezina je odluka i stvar osobnog (ne)ukusa, ali je Hrvatska televizija odgovorna za ono što se emitira gledateljstvu. Možemo li zamisliti da se na ovaj »bezazleni« način omogući višestrukom silovatelju da u šaljivom tonu, uz viceve i smijeh, opravdava svoj zločin?! Nakon ove emisije - na žalost - da.</p>
<p>Sa žaljenjem moramo konstatirati da emisija Željke Ogreste nije slučajna pojava ili incident, kako bi to htjeli prikazati oni koji su navodno kritični prema svim oblicima diskriminacije. I zadnji nastup Ante Kovačevića i neki drugi slični događaji na HTV-u pokazuju da HTV prečesto na različite načine otvara prostor za javno i nekažnjeno diskriminiranje građanki i građana, bilo da se radi o manjinama, ženama ili civilnom društvu. A to više nije zbroj slučajnosti, nego simptom općeg stanja na Hrvatskoj televiziji koja očito ne razumije svoju odgovornost prema javnosti.</p>
<p>Stoga ovim putem zahtijevamo da se pozovu na odgovornost i snose posljedice svi/sve koji omogućuju ovakve nedopustive »propuste«.</p>
<p>Ženska mreža Hrvatske (53 organizacije)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Vrijeme je da se Stepinčevo ime nađe među Pravednicima u Yad Vashemu« </p>
<p>Moram priznati da me na prvo čitanje iskreno razveselilo pismo Luciana Brumnjaka iz Berlina, s apelom »Vrijeme je da se Stepinčevo ime nađe među Pravednicima u Yad Vashemu« (Vjesnik, 2. veljače). Prirodno je, naime, da se pripadnici bilo kojeg naroda na svijetu vesele svakom međunarodnom priznanju koje dobije neki njihov sunarodnjak, pa bilo to i najobičnije priznanje za uspjeh u najobičnijoj sportskoj vještini. No to veća je čast i ponos ako je to priznanje za neko izvanredno humano djelo. Tako bi doista i svakoga Hrvata trebala radovati činjenica što neki naši sunarodnjaci, premda najčešće s »malim zakašnjenjem«, kako gospodin Brumnjak primjećuje, dobivaju priznanje »Pravednika među narodima« za spašavanje Židova u vrijeme II. svj. rata koje nežidovima dodjeljuje Izrael te im se imena upisuju u Memorijalni centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Hrvatske pak katolike uvijek iznova uzbudi svaki napis i svako spominjanje bl. Alojzija Stepinca u tom kontekstu. Posebno ako se još netko, osim već priznate »Pravednice« i uporna borca za ispravljanje povijesnih nepravdi, Ljubice Štefan, javno oglasi s tom idejom. </p>
<p>Ipak, nakon svih inicijativa, pozitivnih i negativnih, u tom smislu, nakon svih osporavanja i odugovlačenja s dodjelom toga priznanja našemu Blaženiku, smatram opravdanim potaknuti na razmišljanje ima li više ikakva smisla na tome ustrajavati. To više što je - nakon polemike koja se razvila s Goldsteinima koji, tezama iz svoje najnovije knjige »Holokaust u Zagrebu«, prema nekima, iznova »montiraju proces« Alojziju Stepincu - bjelodano da i u Hrvatskoj postoji jak lobi koji se tome opire. Želim reći, dakle, da je potrebno promisliti kakva smisla ima - ponavljam, nakon svega! - »gurati se na silu« u Yad Vashem, ako se, prema tvrdnjama uglednih teologa i povjesničara, bl. Alojzija i cijelu našu Crkvu i dalje uporno kleveće i odbija priznati istinu.</p>
<p>U svemu tome pak ponajviše bi valjalo imati na umu da bi nama katolicima najvažnije trebalo biti priznanje koje je kardinal Stepinac već dobio, a to je proglašenje blaženikom i uzdizanje na čast oltara za štovanje u cijeloj Katoličkoj crkvi. Ostaje nam samo ustrajno moliti da se što prije dovrši i proces proglašenja bl. Alojzija svetim, što će se, čvrsto vjerujem, uskoro i dogoditi, kao kruna priznanja i našoj Crkvi i cijelom hrvatskom mučeničkom narodu. Zar nam i Isus nije rekao: »Ne radujte se što vam se duhovi pokoravaju, nego radujte se što su vam imena zapisana na nebesima«.</p>
<p>Don ANĐELKO KAĆUNKO, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bez pravednih zakona nema oporavka gospodarstva, društva, ni države</p>
<p>Ponovna saborska rasprava o neradnim danima podsjeća na sličnu takvu o promjeni Ustava RH, obje nakon samo tri mjeseca. Sabor nas uporno opominje svojim brzopletim postupcima na nekompetentnosti i u najjednostavnijim pitanjima upravljanja državom. Vlada čini isto, primjerice aktualnom uredbom o prijevozu naftnih derivata.</p>
<p> Oba slučaja su tipična i slikovita zato što su svima razumljivi, tj. svatko je dovoljno kompetentan da može osobno prosuditi do koje su mjere potezi vlasti nedomišljeni i štetni za državu, njen ugled i opstojnost. Ako se jednostavne odluke donose toliko neodgovorno, koliko je stanje crno u drugim stručnim područjima, koja nam nisu toliko jasna, možemo samo nagađati, ali sama činjenica da gotovo i nema područja i zakona koje nije i po nekoliko puta mijenjano, dopunjavano ili ispravljano u samo nekoliko posljednjih godina, dokazuje svu ozbiljnost stanja.</p>
<p> Posljedice su svima vidljive u stagnaciji ili urušavanju svih važnih funkcija društva: sudstvo, pretrpano predmetima, i ne pokušava procesuirati uzroke kriminala koji je uništio gospodarstvo, medicina niže aferu za aferom, a od posljednjih nam se diže kosa na glavi: sabotaža desetljećima isprobane i sigurne domaće metode cijepljena djece, toga najosjetljivijeg i najvažnijeg dijela populacije, a sve u trenutku najveće tragedije naroda: negativnog nataliteta. Treba li spominjati školstvo, kulturu, najveći broj nezaposlenih ikad, i druge manje-više važne stvari s podužeg popisa onoga što je sve loše ili čak kritično u državi?</p>
<p>Premda ne postoji opravdana nada da će nas iz duboke depresije izvući vlastodršci koji su nas doveli u ovo jadno stanje, ipak ih moram zapitati: da li doista misle da će živjeti sretno ako ne ispunjavaju osnovnu zadaću zbog koje im je dano da upravljaju državom, a to je da daju sve od sebe za dobrobit naroda koji ih hrani? Koliko dugo misle da će stablo od kojega žive donositi plodove ako ga ne zalijevaju, ako mu čupaju korijenje, lišće i pile grane? Misle li doista da je glavno da su oni siti, nebitno koliko i kako to drugi moraju platiti? Povijest i iskustvo nas uvijek iznova i uporno uči da nitko nikada ne iskusi pravu sreću na nesreći drugih. Želiš li nešto uistinu promijeniti, postupaj polako, smišljeno i oprezno, upravo suprotno od onoga kako su to sabornici navikli raditi. Brzoplete intervencije na zakonima i uredbama ne mogu dugoročno, a rijetko i kratkoročno donijeti išta dobro ni narodu ni državi.</p>
<p>Zaključno, kao što poduzeće u teškoćama šalje radnike na prisilni dopust, tako bi i sabornici u ovoj depresivnoj situaciji trebali napustiti Sabor i prestati nepromišljeno i ishitreno mijenjati zakone na duži period. Tako bi nastala prijeko potrebna stabilnost zakona, kao osnovni temelj bez kojega nema oporavka ni privrede, ni društva, pa tako ni države.</p>
<p>VLADO STEPINAC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Pavliček Patak ponovno u sudnici kao tužiteljica</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak je u zatvoru u Remetincu nastavljeno suđenje »zločinačkoj organizaciji«, a nakon dulje odsutnosti u improviziranoj se sudnici pojavila i tužiteljica Dunja Pavliček Patak, koja je ranije dala ostavku na mjesto županijske državne odvjetnice, nakon afere PDV. Tužiteljica se srdačno pozdravila s kolegama, a osobito s braniteljem prvookrivljenog Nikice Jelaviće odvjetnikom Marijanom Svedrovićem. </p>
<p>Na klupi za svjedoke u ponedjeljak se pojavio Zdravko Đerek (64), prijatelj obitelji oštećenog Borisa Ljahnyckog, navodne žrtve prijevare i iznude. Đerek je, tvrdi, od Ljahnyckog 1997. godine saznao da se ovaj bavi nekim financijskim poslovima, koji se međutim nisu realizirali. Tada je Ljahnycki tražio pozajmicu, a svjedok mu je posudio 30 tisuća njemačkih maraka. Nakon nekog vremena na Đerekova su vrata pokucala tri muškarca, a svi su se zatim spustili u obližnji lokal. Posjetitelji su bili, tvrdi svjedok, optuženi Radovan Štetić i Miroslav Vuković Olio te još jedan mlađi muškarac, kojega kasnije nije prepoznao. Razgovor koji je »u početku imao naznake da će biti neugodan« kasnije se u pristojnoj atmosferi vodio oko navodne Đerekove garancije za dug Ljahnyckoga prema optuženima. Oni su »vidjeli da sam ja kriva osoba«. Svjedok je, kaže, još nekoliko puta posudio Ljahnyckome po 200 ili 300 maraka, a nije pitao zašto pojasnivši: »Ja sam mu prijatelj i prijateljstvo promatram na taj način«.</p>
<p>Đereku je Ljahnycki, nakon što mu je krajem 1999. ubačena cigla u stan, rekao kako iza toga stoji Radovan Štetić. Nekih drugih saznanja o navodnoj iznudi i prijetnjama, Đerek tvrdi, nema. Naglasio je da ne čita Crnu kroniku u novinama jer »ja sam iz drugog filma«. Na primjedbu odvjetnika Željka Dumančića da svjedoči nonšalantno i često odmahuje rukom, svjedok je odgovorio: »Ja sam već u godinama, a i Dalmatinac sam, mi volimo gestikulirati«. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u utorak.</p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pasecky nije došao zbog bolesti</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Zbog izostanka Branimira Paseckoga i svjedoka u ponedjeljak je na Općinskom sudu odgođena rasprava u sudskom sporu u kojem je bivšega zagrebačkog župana tužio bivši velikogorički gradonačelnik Milan Krilić. </p>
<p>Predsjedniku sudskog vijeća Tomislavu Juriši branitelj je Paseckoga odvjetnik Dražen Bošnjaković opravdao izostanak svoje stranke bolešću, o čemu se obvezao u roku od osam dana dostaviti medicinsku dokumentaciju.</p>
<p>Krilić je podigao tužbu zbog izjave Paseckoga u Večernjem listu od 5. listopada 1999. godine u kojoj je naveo: »Sada više nema smisla Krilića vraćati za gradonačelnika. A i politiku ne može voditi čovjek koji je svaki dan pijan«. Time je, smatra se u tužbi, Pasecky neistinitim tvrdnjama naškodio Krilićevoj časti i ugledu, zbog čega i zahtijeva da ga se osudi po zakonu. </p>
<p>Premda je tužitelj isprva tražio od Općinskog suda u Velikoj Gorici da zakaže raspravu, taj se sud oglasio nenadležnim u rješavanju ovog spora i spis proslijedio sudu u Zagrebu. </p>
<p>Na raspravi u ponedjeljak svoj su iskaz trebali dati svjedoci Zvonimir Despot i Andrej Krentz, no na raspravu nisu pristupili. Sudac Juriša donio je odluku da će se obaviti uvid u sudsku pisarnicu je su li svjedoci uredno primili poziv. Ako jesu, na sljedeću će raspravu, zakazanu za 11. travnja, biti privedeni. A ako poziv nisu primili, sudski će dostavljač poziv ponovo dostaviti u Večernji list, čiji su svjedoci djelatnici. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Šverceri ilegalcima oslobođeni </p>
<p>VARAŽDIN, 4. veljače</p>
<p> - Nepravomoćnom su presudom Općinskog suda u Varaždinu oslobođeni optužbe za kazneno djelo protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice Arslani Šerafedin i Davorin Hutinski.</p>
<p> Optužnica je teretila Šerafedina da je 11. travnja prošle godine na varaždinskom Autobusnom kolodvoru, radi pribavljanja imovinske koristi, stupio u kontakt s Makedoncima Demirom T. i Jakupijem Đ. i smjestio ih u ugostiteljski objekt »Joško« u Remetincu blizu Novog Marofa. Naknadno ih je ilegalno namjeravao prebacio u Sloveniju.</p>
<p> Nekoliko dana kasnije Šerafedin je došao po njih, a oni su mu, za dogovorenu uslugu organiziranja prebacivanja preko granice, isplatili 2800 njemačkih maraka. Šerafedin ih je zatim odvezao u ugostiteljski objekt »Branka« u Varaždinu, gdje ih je, prema dogovoru, čekao drugooptuženi. </p>
<p>Hutinskoga se teretilo da je od Šerafedina u »Branki« preuzeo Makedonce te ih, s namjerom da ih prebaci preko granice, svojim automobilom slovenskih registarskih oznaka odvezao do granice. Tamo ih je pokušavao prebaciti u Sloveniju izbjegavajući granični prijelaz i graničnu kontrolu, no u tome nije uspio jer su ga spriječili granični policajci. </p>
<p>Optuženi se nisu smatrali krivima, a nakon provedenoga dokaznog postupka sud je utvrdio da nije dokazano da su optuženi počinili djelo koje im se stavljalo na teret, pa ih je oslobodio optužbe. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Međunarodni kriminalac među ilegalcima</p>
<p>BAJAKOVO, 4. veljače</p>
<p> - Na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Bajakovo pri ulazu u RH djelatnici PU vukovarsko-srijemske, u kontroli kombi vozila »ford transit« rumunjskih reg. oznaka BH-04-NNA, kojim je upravljao Gavra V. (40), rumunjski državljanin, uočili su osam putnika, među kojima je bio i Augustin B. (45). A za njim je raspisana međunarodna potraga zbog kaznenih djela krivotvorenja i krijumčarenja u Mađarskoj. Uhićeni je prepraćen je u Okružni zatvor u Osijeku, u ponedjeljak. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Lažnim računima »zaradio« 500.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Djelatnici Odjela gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke podnijeli su, nakon dovršene kriminalističke obrade, kaznenu prijavu protiv direktora poduzeća »Hend promet«, Ante D. (47), zbog sumnje da je počinio sedam prijevara te četiri puta krivotvorio službene isprave.</p>
<p>Na redovitoj konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj rečeno je da je Anto D. navodno u obrazac Bond - 2 unosio lažne podatke o stanju žiro-računa svoje tvrtke te na temelju tih krivotvorenih podataka izdavao obračunske čekove kojima bi podmirivao dugovanja prema drugim poduzećima. </p>
<p>Sumnja se da je Anto D. u razdoblju od 11. siječnja do 29. kolovoza prošle godine na taj način oštetio poduzeća »Primorac«, »Agrokoka«, »Drvoplast«, »AD plastik«, »Final copy« i druga za ukupno 508.501 kunu. Anto D. je uz posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu prepraćen dežurnom istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ukrao novac pa izmislio pljačku</p>
<p>OSIJEK, 4. veljače</p>
<p> - Protiv Nenada S. (31) iz Gašinaca, zaposlenog u sportskoj kladionici »Super sport« u Đakovu, policija je podnijela kaznene prijave zbog lažnog prijavljivanja i pronevjere. Naime, on je u petak oko 18 sati u đakovačku policijsku postaju prijavio pljačku kladionice u kojoj radi te da je nepoznati muškarac odnio 7700 kuna. Pozvanim policajcima objasnio je kako je pljačkaš bio bez maske, naoružan pištoljem. Daljnjom obradom policajci su zaključili da se pljačka dogodila u samom centru grada u blizini brojnih drugih prodavaonica te da nitko osim njega nije vidio pljačkaša. Ubrzo je Nenad S. pozvan na obradu gdje je, vidjevši da je otkriven, priznao kako je on ukrao novac i lažno prijavio pljačku. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za gospodarstveni kriminal trinaestorici 27 godina zatvora</p>
<p>POŽEGA, 4. veljače</p>
<p> - Trinaestorica bivših čelnika »Požeške doline«,odnosno članova Uprave i Nadzornog odbora osuđeni su na ukupno 27 godina zatvora za zloporabe kojima su »Požešku dolinu«, odnosno male dioničare oštetili za oko 59 milijuna kuna. Sedmorica optuženih tijekom kaznenog postupka vratili su matičnoj firmi 20-ak poslovnih prostora, no to ih nije oslobodilo kaznene odgovornosti.</p>
<p>U ponedjeljak je predsjednik Vijeća požeškog Županijskog suda, sudac Predrag Dragičević, pročitao presude koje su ujedno prve presude za gospodarstveni kriminal u Hrvatskoj. Nepravomoćno su osuđeni: Ivan Grlić, na četiri godine i devet mjeseci, Željko Kronštetner na pet mjeseci, Drago Antunović na sedam mjeseci, Vinko Galić na dvije godine i pet mjeseci, Davor Brižić na četiri godine i tri mjeseca, Mirko Bildo na sedam mjeseci, Vlado Šipoš na devet mjeseci, Ivan Mršić na četiri godine i šest mjeseci, Slavko Raucher na četiri i četiri mjeseca, Davor Mršić na dvije godine i devet mjeseci, Ivan Kaurinović na deset mjeseci, Stjepan Tomljanović na šest mjeseci i Pavo Abramović na devet mjeseci.</p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Linić: Ako Vlada i nije zadovoljna cijenom, zadovoljna je novim vlasnicima</p>
<p>Potpisan ugovor kojim je Dalmatinska banka stekla 100-postotno vlasništvo nad Dubrovačkom bankom u vrijednosti 32 milijuna eura / Rizične plasmane koje je preuzeo DAB platit će porezni obveznici / Potpisivanju ugovora nije nazočio nitko iz gradskih vlasti</p>
<p>DUBROVNIK, 4. veljače</p>
<p> - U nazočnosti potpredsjednika hrvatske Vlade Slavka Linića te Hansa van Griethuysena, glavnog direktora SWR Ltd., bankarskog odjela Charlemagne Capital fonda, u Dubrovniku su predsjednik Uprave Dalmatinske banke Zdravko Bubalo i ravnatelj DAB-a Marinko Filipović potpisali ugovor o kupoprodaji Dubrovačke banke. Potpisanim ugovorom Dalmatinska banka stekla je 100-postotno vlasništvo nad Dubrovačkom bankom u vrijednosti 32 milijuna eura, odnosno 242 milijuna kuna, a najveća regionalna banka u Hrvatskoj od sada se nalazi u grupaciji zajedno s Dalmatinskom, Istarskom i Sisačkom bankom. </p>
<p>»Potpisivanjem ovog ugovora kraju smo priveli prodaju bankarskog portfelja. Ako pronađemo zainteresirane za kupnju Croatia osiguranja, onda ćemo moći kazati da je značajan dio financijskog sektora privatiziran. Vladi je itekako značajno da novi vlasnici koji preuzimaju bankarski sektor imaju kadar, znanje i sredstva da se u novim uvjetima bankarskog poslovanja ne ponove greške te da bankarski sustav bude jamac sigurnosti i stabilnosti hrvatskog gospodarstva«, rekao je tom prigodom potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić.</p>
<p>Govoreći o narednim koracima, van Griethuysen je naglasio kako je akvizicija Dubrovačke banke završni korak pred spajanje svih banaka iz grupacije, čime će se stvoriti vrlo ozbiljna financijska institucija, koja će postati važan subjekt na hrvatskom bankarskom tržištu te se ubrojiti među prvih pet banaka u Hrvatskoj. </p>
<p>Charlemagne Capital fond, koji je donedavno nosio ime Regent Europe fond, obvezao se da u naredne dvije godine neće mijenjati ime i sjedište Dubrovačke banke te da u prvoj godini neće otpuštati radnike, dok u drugoj njihov broj neće prijeći 10 posto od ukupnog broja zaposlenika. </p>
<p>»Iako je strateški cilj CCL-a da najprije dokapitalizira i konsolidira, a potom integrira i na kraju uz određenu zaradu proda kupljene banke, moramo im ovom prilikom zahvaliti na punom razumijevanju za sve naše zahtjeve u pogledu zadržavanja identiteta banke i zaštite zaposlenih. U cilju bolje suradnje s državnom i lokalnom zajednicom dogovoreno je formiranje savjetodavnog tijela banke sastavljenog od državnih i lokalnih dužnosnika. To će tijelo pratiti izvršenje preuzetih obveza te istovremeno pomoći daljnjem jačanju i sprezi banke s gradom i županijom kao glavne domicilne banke«, kazao je ravnatelj DAB-a Marinko Filipović. </p>
<p>On se osvrnuo na kritike zbog načina prodaje banke i naglasio kako kritičari moraju znati više o bankarstvu i predložiti bolja rješenja, a time preuzeti i odgovornost za eventualne posljedice. »Jednako su opasne izjave o povlačenju gradskih depozita, jer zašto onda to isto ne bi napravile i štediše? To je najkraći put do stečaja budući da treće sanacije ne može biti. Šteta bi tada za državu iznosila novih 1,5 milijardi kuna za isplatu osigurane štednje, uz gubitak 570 radnih mjesta«, naglasio je Filipović, osvrnuvši se na izjavu gradonačelnice Dubrovnika Dubravke Šuice kako nakon njezine prodaje Grad ništa ne veže za Dubrovačku banku, u koju su porezni obveznici tijekom dvije sanacije uložili 2,6 milijardi kuna. </p>
<p>Potpisivanju ugovora o kupoprodaji Dubrovačke banke nije nazočio nitko iz gradskih vlasti, čiji bi predstavnici uskoro trebali sjesti u spomenuto savjetodavno tijelo. </p>
<p>Govoreći o kritikama na ugovorenu cijenu banke, koju on drži primjerenom, ravnatelj DAB-a kazao je kako su svi imali pravo dati ponude te kako je već sutra po istoj cijeni mogu otkupiti. </p>
<p>»Postignutu je cijenu pokazalo tržište. Ako Vlada možda i nije zadovoljna cijenom, zadovoljni smo novim vlasnikom. Koji put novac nije jedino što zadovoljava transakciju. Sigurnost ljudi i Dubrovačke banke na tržištu možda je i vrednije nego novac«, dodao je Slavko Linić. On je potvrdio da se DAB u ugovoru obvezao za 301 milijun kuna preuzeti sve rizične plasmane nominalne vrijednosti preko 600 milijuna kuna iz Dubrovačke banke koje će, kako je kazao, platiti - porezni obveznici </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kritike velikim svjetskim korporacijama</p>
<p>Potporu dijelu zahtjeva protivnika globalizacije pokazali i poneki predstavnici okorjelog korporacijskog sektora</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - U nedjelju, četvrtog dana održavanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), na ulicama New Yorka ponovno se našlo daleko više čuvara reda nego prosvjednika - jedinu zabilježenu povorku dvjestotinjak boraca za prava životinja policija je spriječila nakon što su demonstranti zaustavili promet, zbog čega je i uhićeno 67 ljudi. U blizinu njujorškog hotela Waldorf-Astoria, gdje se WEF ove godine iznimno održava, bilo je dopušteno samo grupi od oko 150 sljedbenika sekte Falun Gong, zabranjene u Kini, koji su uz pratnju muzike izvodili meditacijske vježbe. Međutim, sami su naglasili kako im namjera nije prosvjedovati, nego samo svratiti pozornost na postupke kineske vlade.</p>
<p>Za to su se vrijeme u Waldorfu, gdje se sjatilo 2700 najmoćnijih svjetskih poslovnih ljudi i političkih lidera, teme rasprava okrenule ka rješavanju gospodarskih i kulturoloških uzroka terorizma. Oštre su primjedbe ponovno upućene na račun vanjske politike SAD-a uz upozorenje, s kojim složila većina govornika, da se problem terorizma ne može riješiti isključivo uz upotrebu sile. U prvom su planu bili problemi na Bliskom istoku i u Sjevernoj Irskoj nakon izlaganja predstavnika sukobljenih strana na tim područjima.</p>
<p>Kritiku velikim svjetskim korporacijama uputila je pak u nedjelju visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Mary Robinson. Naime, Robinson je istaknula da je neophodno proces globalizacije učiniti etičnijim jer će se, jednako kao međunarodne institucije, suočiti s bijesom siromašnih ljudi i zemalja ne postanu li odgovornije. Međutim, potporu i razumijevanje nekim zahtjevima protivnika globalizacije pokazali su i neki predstavnici istog »okorjelog« korporacijskog sektora. Izvršni direktor investicijske banke Merrill Lynch David Komansky istaknuo je da je sam bio svjedokom patnje koju može uzrokovati tranzicija od neučinkovitog državnog poduzeća u učinkovitu tvrtku prilagođenu tržišnom gospodarstvu. Predsjednik Deutsche Bank Rolf Breuer je pak istaknuo da u ovom trenutku velike korporacije moraju sve više pažnje pridavati svojoj ulozi »dobroga građanina«.</p>
<p>Neizbježno se pojavilo i pitanje Enrona koji je »svjetskom gospodarstvu učinio ono što napad 11. rujna predstavlja za svijet geopolitike«, kao što je u nedjelju rekao jedan francuski analitičar. Američki senator Carl Levin upozorio je da bi skandal u Enronu mogao uzrokovati pad povjerenja američkih građana ne samo u korporacijski sektor nego i institucije vezane uz poslovni svijet. Posebno su zanimanje za probleme u Enronu i slične »slabosti kapitalizma«, kako je rekao jedan srednjeamerički direktor, pokazali i biznismeni iz zemalja u razvoju, od kojih se mahom traži da primjenjuju modele prihvaćene u industrijaliziranim zemljama.</p>
<p>Jedno od najvećih razočarenja četvrtoga dana ovogodišnjeg WEF-a, koji je završio u ponedjeljak, bilo je novo izlaganje najbogatijeg čovjeka na svijetu Billa Gatesa koji je rekao da ne očekuje da će ove godine doći do gospodarskog oporavka - sasvim suprotno široko prihvaćenim optimističnijim predviđanjima. </p>
<p>Priredila Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Burze: Telekomi i banke u padu </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Vodeći europski indeksi u ponedjeljak su zabilježili pad, a negativan je trend zabilježen prije svega u telekomunikacijskom i bankarskom sektoru. Pad na europskim burzama potaknula su i kretanja u SAD-u, gdje su vodeći indeksi zabilježili niže vrijednosti zbog niza nepovoljnih gospodarskih izvješća.</p>
<p>Londonski benchmark FTSE 100 do poslijepodneva je pao na 5172,4 boda, 0,33 posto manje nego u petak. Frankfurtski DAX pao je 0,87 posto na 5052,66 bodova, a slično je bilo i na burzama u Parizu i Milanu - CAC 40 pao je 0,99 posto na 4411,32 boda, a MIB 30 0,73 posto na 31.742 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i uži DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,68 odnosno 1,04 posto.</p>
<p>Kretanja terminskih ugovora za američke dionice nagovještavala su nastavak negativnog trenda nakon otvaranja njujorških burzi. U petak je indeks blue chipova S 500 pao 0,71 posto na 1122,2 boda, iako je uži Dow Jones industrial pao tek 0,13 posto na 9907,26 bodova. Nasdaq Composite izgubio je 1,18 posto na 1911,24 boda.</p>
<p>Većina je azijskih indeksa u ponedjeljak također zabilježila pad. Tokyjski Nikkei 225 izgubio je 1,63 posto spustivši se na 9631,91 boda - još dalje od vrijednosti Dow Jones industriala. Naime, u petak je vrijednost Nikkei 225 indeksa prvi put u posljednjih 45 godina pala ispod vrijednosti omiljenog mjerila stanja na New York Stock Exchange. Japanski se blue chip indeks početkom 1990. kretao oko 40 tisuća, dok je vrijednost popularnog Dowa bila oko dvije i pol tisuće.</p>
<p>Europski telekomunikacijski sektor u ponedjeljak su pogodile loše vijesti. Kreditna agencija Moody's promijenila je status France Telecoma i njegove podružnice za mobilnu telefoniju Orange s neutralnog na negativno, nagovještavajući mogućnost smanjenja kreditnog rejtinga grupacije. France Telecom i Orange do poslijepodneva su pali 2,55 odnosno 2,05 posto, a zbog domino efekta dionice Deutsche Telekoma pale su 2,5 posto, a britanskog Vodafonea 2,3 posto. Osim toga, ponovno su pojavile glasine da će British Telecom uskoro izdati upozorenje o padu dobiti - BT je pao 0,6 posto, a njegov manji domaći rival Cable & Wireless čak 4 posto.</p>
<p>U bankarskom sektoru pad je potaknulo nepovjerenje u uspjeh najnovijeg gospodarskog plana argentinskog predsjednika Eduarda Duhaldea. Tako su dvije vodeće španjolske banke BBVA i BSCH izgubile preko 2,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ponovni natječaj za prodaju Pazinke</p>
<p>PAZIN, 4. veljače</p>
<p> - Odbor vjerovnika Pazinke odlučio je sredinom veljače ponoviti natječaj za prodaju tvrtke koji će trajati osam dana kako bi se Pazinka prodala što brže i to u segmentima. </p>
<p>Tršćanski poduzetnik Mate Vekić na prethodnom je natječaju bio izabran kao najpovoljniji od 11 ponuđačaje. On je onudio kupnju poduzeća u cjelini te uplatio polog od 600.000 DEM. Obvezao se da će nastaviti proizvodnju i preuzeti radnike. Teškoće su se pojavile kada je Vekić kao inozemni investitor trebao priložiti dodatnu dokumentaciju, koju prema našim propisima i dinamici nije mogao na vrijeme osigurati. Protiv Vekićevog preuzimanja Pazinke bili su i neki vladini dužnosnici, a posebice istarski župan Ivan Jakovčić, pa je Vekić odustao i zatražio povrat pologa.</p>
<p>U očekivanju novog natječaja, bez obzira na nedavni požar u pogonu tkaonice, u Pazinki se proizvodnja odvija gotovo normalno, jedino uz novčane teškoće jer Fond za privatizaciju nije odobrio pet milijuna kuna za obrtna sredstva. Radnicima je krajem prošloga tjedna iz redovnih prihoda poduzeća isplaćena plaća za prosinac. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rekordni gubitak u povijesti zrakoplovstva</p>
<p>CHICAGO, 4. veljače</p>
<p> - UAL Corp., krovna kompanija drugog po veličini američkog zračnog prijevoznika United Airlinesa, izvijestila je o rekordnom gubitku u 2001., koji je dosegnuo 2,1 milijardu američkih dolara - najveći gubitak u povijesti zrakoplovnih kompanija. Pridružila se tako listi američkih zrakoplovnih kompanija koje su nakon rujanskih terorističkih napada zabilježile golem pad prometa, posebno u poslovnoj klasi.</p>
<p> Lanjski gubitak premašio je i onaj koji je ta kompanija zabilježila 1992. u iznosu od 957 milijuna dolara. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Katastrofalno stanje u tajnim službama, kaže Račan</p>
<p>»Sada će vjerojatno biti moguće napraviti radikalniji korak, nego prije dvije godine«/ O Budiši i koaliciji: »U iduća dva do tri tjedna bit će dosta međustranačkih razgovora, a i osobno ću razgovarati s pojedincima, uključujući i Budišu« / O Graniću: »Treba se strpiti oko konzekvenci. Nitko od nas nije nezamjenjiv, ako već netko odlazi, pitanje je kako i s kojim ocjenama odlazi. Ova zemlja nema previše sposobnih ljudi i treba se ponašati korektno prema onima koji su pokušali dobro raditi« </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Predsjednik SDP-a i hrvatske Vlade Ivica Račan, osvrnuvši se na radni sastanak s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem u ponedjeljak, na kojem su razmatrali prijedlog zakona o tajnim službama, ocijenio je da je »situacija koju sada imamo (na tom području) katastrofalna i njezino prolongiranje nije dopušteno«.</p>
<p> Najavio je da će se uskoro objelodaniti prijedlog novog zakona (o tajnim službama) rekavši da je optimist, kao što je o bio i u pitanju reforme obrane, te da vjeruje kako će biti tako uspješni i u reformi tajnih službi.</p>
<p> Uoči redovite sjednice Predsjedništva SDP-a, održane u ponedjeljak navečer, Račan je pred novinarima izrazio uvjerenje da će »sada vjerojatno biti moguće napraviti radikalniji korak, nego prije dvije godine, kako bi dobili obavještajne zajednice u funkciji zaštite ove zemlje i čuvanju demokratskih standarda i prava pojedinaca u isto vrijeme. To znači da moguće deformacije treba svesti na minimum«, istaknuo je. </p>
<p> Komentirajući ponovni izbor Dražena Budiše za predsjednika HSLS-a, izjavio je kako nema ništa za dodati čestitci koju mu je uputio u ime stranke. Prihvaćamo HSLS-ov izbor, dodao je. Upitan kada će se sastati s Budišom kako bi razriješili neke odnose u koaliciji, Račan je odgovorio da neće gatati o tome kako će izgledati daljnji razgovori i dodao da će u iduća dva-tri tjedna biti dosta međustranačkih razgovora; razgovarat će se i u koaliciji, a i osobno će razgovarati s pojedincima, uključujući i predsjednika HSLS-a Budišu. </p>
<p> Odgovarajući na upit je li razgovarao sa svojim zamjenikom Goranom Granićem i o njegovu eventualnom stavljanju mandata na raspolaganje, Račan je rekao kako se »treba strpiti oko tih konzekvenci«. »Svatko od nas može otići iz Vlade, nitko nije nezamjenjiv niti ja, niti gospodin Budiša, nitko u demokratskom društvu, nadam se. Ali, ako već netko i odlazi pitanje je kako odlazi i s kojim ocjenama. Ova zemlja nema previše sposobnih ljudi i valja se ponašati korektno prema ljudima koji su pokušali dobro raditi«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Potvrdio je da je u ponedjeljak razgovarao s Goranom Granićem u više navrata, ali o problemima koji su na Vladinom dnevnom redu. »Mi u Vladi nismo previše zabavljeni stranačkim prepucavanjima, taj luksuz sebi ne možemo dopustiti, jer nas tište problemi koje kao Vlada moramo rješavati«, naglasio je Račan. Izvijestio je da su uglavnom razgovarali o pitanjima od gospodarske situacije do primjene FIAS-ove studije, o čemu će se uskoro više znati. </p>
<p>Upitan kada će SDP raspravljati o stanju u koaliciji, Račan je rekao kako će o tome biti riječi i iste večeri na sjednici Predsjedništva stranke. »Problemi su previše ozbiljni da bi ih riješili na jednoj sjednici, to je sve što vam mogu reći o raspravi i zauzimanju stavova SDP-a«, kazao je Račan novinarima. </p>
<p> U vezi s kandidiranjem budućeg zagrebačkog gradonačelnika Račan je rekao kako su sada na redu razgovori unutar postojeće koalicije s ljudima u HNS-u i da treba vidjeti kako će ti razgovori teći. Bilo bi bolje kada bi bilo malo manje stranačkih prepucavanja i bilo bi bolje sjesti i razgovarati i vidjeti što možemo učiniti, odnosno »možemo li u nastaloj situaciji u gradu Zagrebu izaći s prijedlogom koji rješava postojeću krizu i izbjeći izbore ili ne«. »Odgovornost za to snose stranačka tijela obiju stranaka na razini grada Zagreba, a što se tiče mene osobno, kao predsjednika SDP-a, i vodstva SDP-a, mi ćemo u tome pomoći kao što smo pomagali i do sada«, zaključio je Račan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Efikasna policija bez političkih utjecaja </p>
<p>Lučin preuzeo predsjedanje Odborom koji se bavi suzbijanjem terorizma i ilegalnih migracija / Ministar SRJ Živković: »Sve tri zemlje imaju ratne zločince, ali uvjetovanje brze suradnje s Haagom može biti štetno za unutarnju državnu sigurnost« </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, SRJ i Federacije BiH, Šime Lučin, Zoran Živković i Ramo Masleša, raspravljali su u u ponedjeljak u Zagrebu o suradnji na suzbijanju ilegalnih migracija, organiziranog kriminala i međunarodnog terorizma. Na sastanku su bili i Robert Gravell, koordinator i viši savjetnik za pitanja policije u UN-ovoj misije u BiH, ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragomir Jovičić te direktor Državne granične službe BiH Tomislav Mihalj. Tim sastankom Hrvatska je preuzela polugodišnje predsjedanje Odborom ministara unutarnjih poslova tih zemalja nakon SRJ.</p>
<p>»Lani u svibnju u Sarajevu potpisali smo dogovor o suradnji radi preventivnog djelovanja. Osnovana je i ekspertna skupina u kojoj su policajci, stručnjaci za pojedina područja kriminala, kako bi se provodio program Odbora«, rekao je Lučin. Ocijenio je vrlo bitnim što se podaci brzo razmjenjuju, tim više što policije triju država imaju slične poratne probleme.</p>
<p>Lučin je ocijenio važnom i pograničnu suradnju te sastanke o pojedinim oblicima kriminala. Policije imaju problema i s opremom, naročito onom za komunikaciju, što će pokušati riješiti uz potporu međunarodne zajednice.</p>
<p>Gravell je zahvalio na dosadašnjoj dobroj suradnji sa stručnom radnom skupinom koju su posljednjih šest mjeseci vodili hrvatski policajci. Sada tu dužnost preuzimaju policajci SRJ. »Bilo je onih u međunarodnoj zajednici koji su sumnjali u suradnju policija, no zadovoljan sam postignutim«, rekao je Gravell. Dodao je da, ako prihvati program, europska zajednica mora osigurati i novac za provedbu.</p>
<p> Živković je, na pitanje o obvezi SRJ da izruči ratne zločince, prvenstveno Šljivančanina, Radića i Mrkšića, izjavio da su oni vojne osobe i policija nema ovlasti nad njima. No, napomenuo je da sve tri zemlje imaju ratnih zločinaca, što svi trebaju riješiti. Prema Živkoviću, »uvjetovanje brze suradnje s Haagom može biti štetno za unutarnju sigurnost svake države«. </p>
<p>Od radne skupine očekuje se operativan plan, rekao je Masleša, te da se pokaže kako policija može biti efikasna bez utjecaja politike. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Gospićka skupina«: Ponovo svjedočio Milan Balenović</p>
<p>RIJEKA, 4. veljače</p>
<p> - Pomoćnik zapovjednika kriminalističke policije u Gospiću Milan Balenović u ponedjeljak je ponovo svjedočio na suđenju »gospićkoj skupini«. Sutkinja Ika Šarić pozvala ga je »zbog proturječnosti njegova iskaza danog u istražnom postupku i na glavnoj raspravi«. </p>
<p>Proturječna je njegova izjava da je u Bukovcu na mjesto gdje je ubijeno sedam članova obitelji Hećimović i Pocrnić, došao i Stjepan Grandić, dok je na glavnoj raspravi rekao da je došlo samo sedam, osam Grandićevih momaka ne spominjući Grandića.</p>
<p> »Možda je Grandić i došao, ali se toga točno ne sjećam«, izjavio je Balenović u ponedjeljak. </p>
<p>On negira i tvrdnju bivšeg načelnika Policijske uprave u Gospiću Ivana Dasovića da je prilikom prevoženja ubijenih u Bukovcu na odjel patologije u gospićkoj bolnici sreo Balenovića i Tomislava Oreškovića (obojica su bili pričuvni policajci). Dasović je izjavio da je od njih tražio da se vrate u Bukovac radi uviđaja. </p>
<p>Balenović je rekao sutkinji da ostaje pri svom svjedočenju s glavne rasprave, a ne iz istrage. </p>
<p>Svjedok Pavao Murgić govorio je o sastanku u Perušiću na kojem je bilo petnaestak ljudi. Sjeća se samo Tihomira Oreškovića, Mirka Norca, Milana Grandića i Milana Domazeta, a Norac bio ljut na njega zbog događaja u Bukovcu. Kao zapovjednik voda Hrvatske vojske koja je branila dio crte bojišnice Lipova Glavica - Bukovac, Murgić je nastojao objasniti da je teško braniti to područje od četnika koji su upadali prerušeni u hrvatske vojnike. Svjedok, Hrvat Andrija Mileusnić slabo se sjeća odvođenja iz Gospića u vojarnu Perušić, odakle je pušten. Kaže da je to shvatio kao provjeru. Istražnim sucu prvo je rekao da u Perušić nije ni odvođen, a zatim je priznao da nije govorio istinu.</p>
<p> Prvooptuženi Tihomir Orešković već osmi dan odbija hranu i inzulin, ali i dalje bez vidljivih poteškoća prati suđenje. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Skupi sajmovi »dovode« tek tri posto gostiju</p>
<p>U ovoj godini naša će se turistička ponuda predstaviti na čak 85 sajmova uz još nekoliko posebnih, specijalnih nastupa/ Nedvojbeno je da u promotivno vrijeme moramo biti na stranom turističkom tržištu, ali je nejasno čemu na tolikim sajmovima i zašto s promocijom nisu usklađene pripreme na domaćem terenu</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Promotori naše turističke ponude za aktualnu godinu i sezonu neumorno nastavljaju europohod od sajma do sajma, pa je, nakon 16 nastupa u siječnju, počeo program za veljaču koji predviđa 17 nastupa »po Europama«. Nakon već odrađenih Linza, Dresdena i Hannovera, slijedi nastup u Ljubljani (od 5. do 9. veljače) na reviji »Alpe-Adria«, a zatim naše promotore put vodi u Hamburg, Prag, Salzburg, Tel Aviv, München, London, Milano... </p>
<p>Ukupno u ovoj godini, naša će se turistička ponuda predstaviti na čak 85 sajmova plus nekoliko posebnih, specijalnih nastupa. Na prošlogodišnjem popisu bilo je 79 sajmova, a broj je ove godine povećan valjda stoga što je lanjska sezona zadovoljila fizičkim prometom, a za ovu je planirano povećanje od dvanaestak posto...</p>
<p>Nastupi u Ljubljani za našu su ponudu od veće važnosti i dobro je da im se poklanja veća pozornost jer su nam slovenski turisti vjerni gosti. Ovogodišnji program promocije je raznolik, predstavit će se (posebno) Dalmacija, Kvarner, Istra, Šibensko-kninska i Zadarska županija i prikazati svoje osobitosti s naglaskom na eno-gastro ponudu, dok će zagrebačka agencija »Generalturist« također imati posebno pripremljen nastup nakon lanjske uspješne godine u poslovanju na slovenskom tržištu.</p>
<p>Ovogodišnjih 85 nastupa na europskom emitivnom tržištu (uz četiri prekomorska) je, zapravo, trinaestak manje nego je bilo planirano, odnosno brojka 98 skresana je na 85, a i sada kao i dosad aktualno je pitanje pretjeruje li organizator (HTZ) u hodočašćima u inozemstvo ili bi se brojka mogla i trebala svesti na razumniju mjeru, uz, naravno, pogodniji odabir tržišta.</p>
<p> To znači da se ponajprije »obrađuju« susjedi ili najbliži koji su ponajviše upućeni baš na naše more i koji nam gledaju kroz prste brojne propuste u prihvatu i cjelokupnoj ponudi, a one udaljenije i bogatije animirati kad se stvore uvjeti koji će ih privući i koji će im odgovarati. </p>
<p>Promotivni nastupi na euro-tržištu (ne samo sajamski) skupi su, a posljednje istraživanje »Tomas - ljeto 2001« uz ostalo je pokazalo da tek oko tri posto naših gostiju dolazi ovamo posredstvom poslovno-turističkih sajmova!?</p>
<p>Tu je i još jedan (veći!) problem - planiranje i organiziranje promotivnih nastupa na inozemnom tržištu u naglašenome je raskoraku s organizacijom i provođenjem pripreme sezone na našemu terenu! Postali smo odavno poznati po kašnjenju priprema i zatim, u vremenskom tjesnacu u koji se neizostavno stiže, pribjegavanju improvizacijama. Nakon toga aktualni su brojni propusti u uslugama, a jedna od neugodnijih posljedica toga je nepoštivanje pravila vrijednost za novac, pa nas ne treba nimalo čuditi što je, na primjer, lanjska anketa Katedre za turizam zagrebačkog Ekonomskog fakulteta (provedena u pedesetak rivijerinih hotela) »izbacila« i ružan podatak da je čak 47 posto ispitanika odgovorilo da više neće u naše hotele, odnosno na našu rivijeru.</p>
<p>Nedvojbeno je da na turističkom tržištu u promocijsko vrijeme moramo biti prisutni i aktivni, ali u tome već poslovično prekoračivati mjeru doista nema smisla.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Zbog preopterećenosti, više ne mogu raditi na dva posla«</p>
<p>Lidija Lukina Karajković ujedno je i predstojnica Vladina Ureda za suradnju s Europskim sudom za ljudska prava, pa je, kaže, preopterećena poslovima / Kad sam prihvatila obje dužnosti, bilo je to privremeno, dok još nije bilo mnogo tužbi protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, tvrdi Lukina Karajković</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Pomoćnica ministrice pravosuđa Lidija Lukina Karajković zatražila je razrješenje s te dužnosti zbog preopterećenosti poslom. Ostala bi samo na dužnosti zastupnice i predstojnice Vladina Ureda za suradnju s Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Na vijest iz pravosudnih krugova da je podnijela ostavku na dužnost pomoćnice ministrice pravosuđa za međunarodnu suradnju, Lidija Lukina Karajković, koja je istodobno i zastupnica Vlade RH pred sudom u Strasbourgu, rekla je Hini da je zatražila razrješenje s jedne od dužnosti, jer zbog opsega posla više ne može obnašati obje.</p>
<p>»I kad sam prihvatila obje te dužnosti, bilo je to privremeno, dok još i nije bilo mnogo tužbi protiv Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Sada, kao zastupnica Vlade RH, imam iz dana u dan sve više posla«, rekla je Lidija Lukina Karajković. Prema Uredbi o radu zastupnika Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava i njezinu Uredu, Lukina Karajković istodobno je i predstojnica tog ureda. Osiguranjem prostora i uz očekivano kadrovsko popunjavanje s dva pravnika, uspostavljaju se uvjeti za početak rada Ureda, objasnila je Lidija Lukina Karajković.</p>
<p>Na prijedlog ministrice pravosuđa, Vlada bi uskoro trebala Lidiju Lukinu Karajković razriješiti dužnosti pomoćnice ministrice pravosuđa, a zatim bi se raspisao natječaj za to pomoćničko mjesto. (Hina)</p>
<p>Svetlana Majstorović ostaje pomoćnicom ministrice</p>
<p>Čini se, međutim, da bi se moglo zakomplicirati stanje s pomoćnicom ministrice pravosuđa Svetlanom Majstorović. Nju je, naime, Državno sudbeno vijeće (DSV) imenovalo nedavno za sutkinju Općinskog suda u Osijeku, a u DSV-u je obrazloženo da se ta odluka donosi, jer je Svetlana Majstorović, između mjesta u Ministarstvu i sudačkoga, izabrala potonje.</p>
<p>No, Svetlana Majstorović je u ponedjeljak Vjesniku rekla da do daljnjega ostaje pomoćnicom ministrice, a da će nakon odlaska s te dužnosti aktivirati svoj status odvjetnice. Za vrijeme dok joj teče mandat u Ministarstvu, Svetlana Majstorović zamrznula je rad svoje odvjetničke kancelarije. Ona tumači odluku DSV-a kao svoje simbolično, a ne stvarno imenovanje na sudačko mjesto. »Riječ je o tome da je ovaj DSV ispravio nepravdu koju je brojnim sucima, ne samo meni, učinio Potrebičin DSV, koji nas nije imenovao, iako smo ispunjavali sve uvjete«, kaže Svetlana Majstorović.</p>
<p>Po zakonu, pak, ona ima pravo stupiti na sudačku dužnost u roku šest mjeseci od dana odluke DSV-a. No, kaže da do daljnjega ostaje pomoćnicom ministrice i da sudačko mjesto ne namjerava konzumirati. »Bilo mi je važno samo to da DSV donese odluku o mom sudačkom imenovanju. To je potvrda brojnim sucima i meni da nas je bivši DSV izbacio iz sudačkih redova nezakonito i nepravedno, što je potvrdio i Ustavni sud«, zaključuje Majstorović. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Predstavljena knjiga »Hrvatski holokaust«</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače </p>
<p> - Knjiga »Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji«, koju su uredili John Ivan Prcela i Dražen Živić, a izdalo Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, predstavljena je u ponedjeljak navečer u prepunoj Kristalnoj dvorani hotela »Opera«.</p>
<p> Ističući kako je riječ o knjizi koja donosi potresna svjedočanstva o najtežim stradanjima hrvatskoga naroda u povijesti, odnosno o stradanjima za vrijeme Bleiburga i Križnoga puta 1945., profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Zvonimir Šeparović rekao je kako knjiga privlači posebnu pozornost na dvije teme: opće političko promišljanje saveznika u Drugom svjetskom ratu i stradanja ranjenika.</p>
<p> Podsjećajući kako su »Englezi na Bleiburgu predali na milost i nemilost Hrvate onima koji su se s njima okrutno obračunali«, Šeparović je rekao da bismo »morali tužiti Britansku krunu za zlo koje je napravljeno hrvatskom narodu«, što su nazočni u dvorani pozdravili pljeskom. Po njegovim riječima, za to ima dosta svjedočanstava, a neka od njih nalaze se i u večeras predstavljenoj knjizi. Knjiga govori i o obračunavanju s ranjenicima što se protivi međunarodnom pravu budući da su se britanski saveznici oglušili na Pravilnik o ratovanju iz 1907. kao i na Konvenciju o zaštiti ranjenika iz 1929., napomenuo je Šeparović.</p>
<p> »Hrvatski se narod u svojoj povijesti više puta našao na Križnome putu, ali onaj iz 1945. bio je pogubniji i teži od bilo kojeg drugog, budući da su mnogi stradali samo zato što su pripadali hrvatskom narodu«, ocijenio je nekadašnji predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Šeparović, dodavši kako je »svijet dopustio, kako Bleiburg 1945., tako i Vukovar 1991«.</p>
<p> »Poruka je knjige Hrvatski holokaust da nikada ne dopustimo da nas itko ugura u Jugoslaviju jer je ona tamnica i groblje hrvatskoga naroda«, zaključio je Šeparović. </p>
<p> Znanstvenik pri Institutu »Ivo Pilar« Josip Jurčević istaknuo je da se zbog »sustavnoga prešućivanja Hrvatski holokaust, koji je trajao od 1945. do 1990., nastavio i od 1991. do 1995«. Izrazio je i žaljenje što predstavljanju knjige nisu nazočni predstavnici hrvatskih političkih struktura. Jedan od urednika knjige Dražen Živić izjavio je da se urednici odriču svih honorara od knjige u korist zaklade »Hrvatski holokaust«, koja prikuplja sredstva za izgradnju muzeja istoimenoga naziva, a koji bi trebao biti izgrađen u Zagrebu ili okolici.</p>
<p> Po riječima potpredsjednika Odbora za izgradnju Muzeja Željka Junkovića, za taj je muzej potrebno izdvojiti dva milijuna i 600 tisuća dolara. </p>
<p> Prvo izdanje knjige nastalo je 1970. u hrvatskoj emigraciji u Americi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»U Splitu i dalje vrijedi dogovor lijevog centra«</p>
<p>Ivica Škarić je iznenadio zahtjevom da se vrati u Gradsko vijeće, jer je prije ostavke govorio da se ne vraća u splitsku vlast / Hoće li se morati birati novi predsjednik Gradskoga vijeća? / Izborom Dražena Budiše za predsjednika HSLS-a smanjene su i tenzije u ograncima, a ta stabilnost sigurno će utjecati i pomoći stabilizaciji odnosa u Splitu, ističe Miroslav Buličić</p>
<p>SPLIT, 4. veljače</p>
<p> - Nakon krize splitske gradske vlasti, nastale krajem prošle godine kada nije izglasan proračun i kada su gradonačelnik i dvojica članova Poglavarstva (iz HSLS-a) dali ostavku, odnosno nakon što se raspala »tehnička vlada« HSLS-a i desnoga bloka, HSLS je novo rješenje našao u dogovoru s lijevim centrom, koji čine SDP, HSS, HSU, LS, HNS i ASH. </p>
<p>Ali, ni tjedan dana nakon što je izabran novi gradonačelnik (iz SDP-a), u Splitu se dogodio novi prevrat. Bivši gradonačelnik Ivica Škarić zatražio je povratak u Gradsko vijeće. Budući da ga je na vijećničkom mjestu, kad je postao gradonačelnikom, zamijenio Petar Krolo, Gradsko vijeće ostat će bez predsjednika, jer Krolo mora otići iz Vijeća, iako je nedavno izabran za njegova predsjednika. U međuvremenu je na čelo HSLS-a ponovno došao Dražen Budiša.</p>
<p>Svoje viđenje novih okolnosti iznio je Vjesniku predsjednik splitskog ogranka HSLS-a Miroslav Buličić, koji bi za 20 mjeseci trebao odraditi drugu polovicu gradonačelničkog mandata.</p>
<p>• Hoće li izbor Dražena Budiše za predsjednika HSLS-a utjecati na novostvorenu koaliciju HSLS-a i lijevog centra u Splitu?</p>
<p>- Činjenica da je novi predsjednik izabran uz tako visoki stupanj tolerancije i uvažavanja kandidata i s tolikim brojem glasova, znatno je pridonijela stabilnosti stranke. Time su smanjene i tenzije u ograncima, a ta stabilnost sigurno će utjecati i pomoći stabilizaciji odnosa u Splitu. Moje je mišljenje da će sve ostati po dogovoru i da će se poštovati odluke Izvršnog odbora stranke u Splitu. Uvjeren sam da neće biti nikakvog »prevrata«.</p>
<p>• Što očekujete od novog čelništva HSLS-a?</p>
<p>- Očekujem da će Predsjedništvo, u skladu s najavama, posvetiti više pozornosti splitskom ogranku. Nadam se da će se više konzultirati s ljudima u ograncima da se riješe određene situacije.</p>
<p>• Što za splitski HSLS znači traženje bivšega gradonačelnika Škarića i članova njegova poglavarstva, zaduženih za komunalu i prosvjetu, Ivana Pulića i Ivice Boljata, da se vrate u Gradsko vijeće nakon što su podnijeli neopozive ostavke na svoje dužnosti?</p>
<p>- Oni su samo iskoristili svoje pravo i u zakonskom roku podnijeli prijave za povratak. Kad vide gdje će se smjestiti, mogu se ponovno povući. Iznenadio je, međutim, Škarić, jer je više puta izjavljivao da se neće vratiti i da će ubuduće obnašati isključivo dužnost saborskog zastupnika.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Jakovčić: »Ojačati lokalnu i regionalnu autonomiju«</p>
<p>U komisiji za institucionalne reforme našlo bi se 35-40 članova iz Hrvatskog sabora te predstavnici Vlade, županija, gradova, općina i nevladinih udruga</p>
<p>PULA, 4. veljače</p>
<p> - Istodobno s pripremama za reorganizaciju i demokratizaciju Istarskog demokratskog sabora (IDS), o čemu previše javno ne govori, njegov predsjednik i istarski župan Ivan Jakovčić ovih je dana povukao još jedan zanimljiv potez. Naime, predložio je Vladi osnivanje komisije za institucionalne reforme Republike Hrvatske. Glavni cilj tog projekta bila bi programirana i institucionalna decentralizacija, odnosno razvlaštenje Vlade i države u korist lokalne samouprave.</p>
<p>Po Jakovčićevoj zamisli, to bi tijelo bilo sastavljeno od 35-40 članova iz Hrvatskog sabora te predstavnika Vlade, županija, gradova, općina i nevladinih udruga. U iduće dvije godine, predlaže Jakovčić, to bi tijelo izradilozakonsku koncepciju institucionalne decentralizacije. Time bi se, objašnjava Ivan Jakovčić, jasno razgraničilo nadležnosti i novčane prihode pojedinih razina vlasti u skladu s ustavnim rješenjima.</p>
<p>»Konkretno«, kaže Jakovčić, »mi samo želimo da se Ustav Republike Hrvatske počne provoditi u cijelosti, posebice u dijelu koji se odnosi na lokalnu i regionalnu samoupravu. Time će se osnažiti autonomija županija, gradova i općina. U vezi s tim, zatražit ćemo podršku hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, Vlade i Hrvatskog sabora.«</p>
<p>Ono što Jakovčić traži od države, zanimljivo je, od njega su i IDS-a već zatražili njegovi stranački oponenti.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kovačević: Prava Mađara se ne povećavaju</p>
<p>BILJE, 4. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak su predstavnici koalicije pet stranaka i načelnik općine Bilje Martin Kovačević održali konferenciju za novinare o prijedlogu izmjene Statuta općine Bilje, u kojem se regulira i uporaba mađarskog jezika. Povod skupu bila je prošlotjedna tvrdnja bivšeg načelnika općine Bilje Darka Varge, sada nezavisnog vijećnika, da bi prihvaćanje predloženih izmjena Statuta, odnosno uvođenja dvojezičnosti, dovelo do dvojezičnih sjednica i zapošljavanja prevoditelja te udvostručenja svih radnih mjesta u općini. Varga je rekao da bi ta izmjena Statuta dovela do radikalizacije odnosa između dviju nacionalnih zajednica u općini. »Koalicija sada želi samo to da se u Statut upišu prava koja mađarska manjina već uživa u općini Bilje, a to su odgojno-obrazovni rad u dječjim vrtićima i školama u Kopačevu, Vardarcu i Lugu i postavljanje dvojezičnih ploča s imenima naselja, ulica, trgova, zemljopisnih lokaliteta...«, naglasio je Kovačević. Time bi se reguliralo i pisanje obavijesti i tiskanje lokalnog lista »Štekavac« te upotreba simbola i obilježja. On je pojasnio da su Mađari i dosad mogli koristiti ta prava, a predloženim izmjenama to bi se upisalo i u Statut. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Onečišćenje Save i Kupe potječe iz rafinerije, tvrdi inspektor</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače </p>
<p> - Inspekcija Državne uprave za vode provodila je u ponedjeljak temeljit nadzor da bi utvrdila sve okolnosti ekološkog izgreda u kojem je iz sisačke INA-Rafinerije nafte u rijeku Kupu ispuštena veća količina naftnih derivata koja je onečistila dvadesetak kilometara Save i Kupe, doznaje se iz Državne uprave za vode. </p>
<p> Glavni državni vodopravni inspektor Željko Makvić rekao je da će inspekcija pokušati odrediti koliko je naftnih derivata isteklo u rijeke, moguće ekološke posljedice i odgovornost za izgred. Dodao je da onečišćenje potječe s predjela sisačke INA-Rafinerije nafte, a zbog povezanosti rafinerijske kanalizacije s gradskom, naftni su derivati istekli u Kupu kroz kanalizacijski ispust. Makvić je ponovio da je temeljitim pregledom kanalizacije u Školskoj ulici nisu utvrđeni tragovi onečišćenja, što znači da je izvor onečišćenja nedvojbeno Rafinerija. Izrazio je nezadovoljstvo što iz sisačke rafinerije nitko nije dojavio da se dogodio izgred. </p>
<p> Direktor Rafinerije Boris Čavrak u nedjelju je nakon objave vijesti o ekološkom izgredu izjavio da masnoće nastale od naftnih prerađevina u Kupu nisu ispuštene iz četiriju rafinerijskih ispusta, nego iz gradskoga kanalizacijskog ispusta u Školskoj ulici, izvan kruga Rafinerije.</p>
<p> To je Državna uprava za vode odmah zanijekala, a najavila i da će izdati rješenje Hrvatskim vodama da očiste onečišćenje, za što će troškove snositi Rafinerija, izjavio je Makvić. </p>
<p> Državna uprava za vode odmah će podnijeti i prekrašajnu prijavu protiv počinitelja onečišćenja, rekao je Makvić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ina: Nije utvrđena krivnja rafinerije </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Nije utvrđeno da je Rafinerija nafte Sisak krivac za onečišćenje kupe uljnim filmom, no postoji mogućnost da je uljni film posljedica oštećenja vrlo stare interne tehnološke kanalizacije, sada nekorištene, koja prolazi iznad gradskog odvodnog kolektora što je moglo uzrokovati prodor tehnoloških otpadnih voda u taj kolektor, priopćeno je u ponedjeljak iz Ine.</p>
<p>Naime, uočeno zagađenje Kupe dolazilo je iz gradskog kolektora javne odvodnje koji prolazi kroz stari dio rafinerije, čija postrojenja ne rade već više od 30 godina, napominju u Ini ističući da do sada nisu uočeni nikakve posljedice na floru i faunu Kupe i Save. Prema njihovim riječima, rafinerija je ipak preventivno upotrijebila plutajuće i apsorpcijske brane oko tog ispusta te eko-brodić, a u utorak će posebnim robotom snimiti unutrašnjost kanalizacije. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Budiša slaže svoju ekipu</p>
<p>Dorica Nikolić i dalje glavna tajnica HSLS-a?/ Ovaj tjedan bit će konstituirana najviša tijela stranke / Hoće li članovi Malog vijeća postati Željko Glavan, Milka Blagdan, Jadranka Katarinčić-Škrlj, Hrvoje Vojković i Vilim Herman? </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Jedna među onima koje je novi predsjednik HSLS-a Dražen Budiša odmah nakon objave izbornih rezultata pohvalio za besprijekornu organizaciju Sabora bila je Dorica Nikolić, glavna tajnica stranke. </p>
<p> Već iz te činjenice moguće je zaključiti da će ona i dalje ostati na tom mjestu. Svoje organizacijske sposobnosti pokazala je u predsjedničkoj kampanji prateći Budišu u stopu, ali i tijekom lokalnih izbora. Bila je i glavna organizatorica dvaju proteklih sabora HSLS-a. Uza sve to, Dorica Nikolić nikad nije skrivala svoja politička opredjeljenja i potpunu odanost idejama Dražena Budiše. Bude li je Budiša imenovao novom-starom glavnom tajnicom, što će se znati ovih dana, Dorica Nikolić postat će automatski i članicom Malog vijeća. </p>
<p>Ovaj tjedan bit će konstituirana i najviša tijela HSLS-a. Saziva ih, prema odredbama stranačkog Statuta, novi predsjednik stranke. U Malo vijeće ulaze četiri potpredsjednika stranke izabrana na Saboru, te još osam članova koje imenuje predsjednik stranke. Očekuje se da će Budiša pokušati postići potpuni balans snaga - i regionalni i politički - u najvišem izvršnom tijelu stranke. No, vjeruje se da će to u konačnici ipak biti njegovi istomišljenici, barem kad je riječ o glavnim političkim pitanjima, jer samo tako može provesti svoj program. Doduše, sama činjenica da je taj program dobio nepodijeljenu podršku izaslanika na Saboru, Budiši daje velike manevarske mogućnosti. S velikom vjerojatnošću može se očekivati da će u Malo vijeće biti imenovani oni liberali koji su otpali iz potpredsjedničke utrke, ali su ipak dobili velik broj glasova, primjerice Riječanin Željko Glavan, koji je dobio samo 30 glasova manje od četvrtoplasiranog.</p>
<p>Doduše, može biti predložen i novim ministrom pomorstva, prometa i veza umjesto Alojza Tušeka koji je izbačen iz stranke. Neki tvrde da Glavan može biti izabran i za predsjednika Velikog vijeća makar u to tijelo nije izravno izabran, već mu automatski pripada kao saborskom zastupniku.</p>
<p>Glavan je u skupini liberala koja je uspjela uvesti HSLS u vladajuću koaliciju na lokalnoj razini, podignuvši rejting stranke s dva na sedam posto biračke potpore. Osim toga, prvi je dao inicijativu da se podrži Budišina kandidatura za predsjednika stranke, bez ostatka promovirajući njegovu politiku. </p>
<p> Velike šanse za mjesto u Malom vijeću ima i Milka Blagdan, profesorica iz Zadra, te Jadranka Katarinčić-Škrlj iz Buzeta. Hrvoje Vojković još je jedan iz takozvane Budišine skupine koji je dobio velik broj glasova za potpredsjednika stranke, što će se sigurno uzimati u obzir prilikom slaganja stranačke kadrovske križaljke. Iako ne pripada Budišinim sljedbenicima, u Malo vijeće opet bi mogao ući Vilim Herman kao predstavnik Slavonije. </p>
<p> Malo vijeće tijelo je koje Velikom vijeću predlaže stupanje u parlamentarne koalicije, odnosno koalicijske vlade, te istupanje iz njih. No, odluku o tome donosi Veliko vijeće. Od ukupno 35 članova tog tijela izabranih na Saboru, čak ih je 28 iz takozvane Budišine frakcije. Odnos snaga među saborskim zastupnicima, ujedno članovima Velikog vijeća, podijeljen je, jednako kao i među predsjednicima županijskih vijeća koji su također automatski članovi Velikog vijeća.</p>
<p> Malo vijeće odlučuje o kandidatima za članove Vlade, zamjenike, pomoćnike i tajnike ministarstava. </p>
<p> Prema statutarnim odredbama, Veliko vijeće mora se konstituirati u roku od 60 dana, ali jasno je da će zbog političkih okolnosti i potpunog stabiliziranja unutarstranačkih odnosa taj posao biti završen već za desetak dana. Tada će vrh stranke moći početi i formalno provoditi prihvaćen program.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Svjedoci obrane tvrde da je Strunjaš pomagao Hrvatima </p>
<p>KARLOVAC, 4. veljače</p>
<p> - Okrivljenik za ratni zločin na slunjskom području Miljan Strunjaš, zapovjednik regionalnog štaba TO Veljun, tzv. SAO Krajine, nije se, kako su u ponedjeljak na Županijskom sudu u Karlovcu svjedočili svjedoci obrane, prema Hrvatima odnosio neljudski, već im je pomagao da izbjegnu zlostavljanja.</p>
<p> Josip Kovačević, predratni predsjednika Skupštine općine Slunj, koji je za vrijeme okupacije Slunja bio dopisnik Večernjeg lista i Radio Karlovca, svjedočio je kako je strahovladu u Veljunu i okolici poticao Simo Krnić, a ne okrivljeni Strunjaš. </p>
<p> Mirko Lapić iz Donjeg Nikšića, koji je s drugim mještanima pri zauzimanju Nikšića bio u jednom podrumu, svjedočio je da ih je Strunjaš osobno poslao kućama, uz napomenu da na vrata objese bijelu zastavu. On je ustvrdio da su pljačke počele 1993., kada Strunjaš više nije bio zapovjednik TO.</p>
<p> Po njegovim riječima, prvi je počeo nositi hladnjake i ostalu imovinu protjeranih Hrvata, Miloš Karamarković, a za njim i drugi. Uslijedila je sveopća pljačka, rušenje objekata i palež.</p>
<p> Županijska državna odvjetnica Ljiljana Piškuš-Šumonja nije odustala od saslušavanja Mile Kosijera, vezista u TO Veljun, koji će zbog dosadašnjeg neodaziva biti priveden sudu na ročište 18. veljače. Ako se odazovu još četiri svjedoka obrane, dokazni postupak u suđenju Miljanu Strunjašu približit će se kraju. </p>
<p> Optužnica Strunjaša, koji je u pritvoru, tereti da je zapovjedao jedinicama koje su, kako bi zastrašile i protjerale hrvatsko stanovništvo, pucale po civilnim ciljevima. Kad su mještani napustili svoja hrvatska sela, te su jedinice, kako stoji u optužnici, ulazile u sela palile i pljačkale. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sindikati Budiši: »Nismo ni glupi ni komunjare!«</p>
<p>Socijalni partneri nisu ocijenili rad Vlade u prvoj polovini mandata, ali će to učiniti sljedećeg tjedna, nakon što vlada usvoji izvještaj o svom dvogodišnjem radu. </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Poslodavci i sindikati do srijede u podne dat će primjedbe na glavne programske zadatke Vlade u ovoj godini, o kojima vlada raspravlja u četvrtak, dogovoreno je u ponedjeljak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Socijalni partneri nisu ocijenili rad Vlade u prvoj polovini mandata, ali će to učiniti sljedećeg tjedna, nakon što vlada usvoji izvještaj o svom dvogodišnjem radu.</p>
<p>Što se tiče zadataka Vlade u ovoj godini, sindikati su već zatražili, a Vlada se suglasila, da se u dokumentu navede kako će Vlada novi aranžman s MMF-om te namjeru fleksibilizacije tržišta rada prethodno usuglasiti sa socijalnim partnerima. Na sjednici GSV-a, u čiji su se rad vratili i Nezavisni hrvatski sindikati, raspravljeno je o zahtjevu Saveza neovisnih udruga poslodavaca da ih se uključi u rad GSV-a. Hrvatska udruga poslodavaca, izjavio je glavni ravnatelj Željko Ivančević, spremna je na dogovor sa SNUP-om, no izostane li dogovor, tražit će pomoć međunarodne udruge poslodavaca.</p>
<p>Sindikalni čelnici su, na upit novinara, komentirali reakciju Dražena Budiše, koji je zahtjev triju sindikalnih središnjica i HUP-a da izborni sabor HSLS-a ne smijeni zamjenika premijera dr. Gorana Granića (inače i predsjednika GSV-a), jer bi to ugrozilo socijalni pakt, nazvao političkom blamažom i vraćanjem na komunističke obrasce. Iznenađen žestinom kampanje protiv četiri odgovorna čovjeka, koji imaju pravo i na politički govor, predsjednik SSSH Davor Jurić poručio je Budiši da njih četvorica nisu ni glupi ni komunjare niti izvršavaju naloge bilo koje političke stranke. </p>
<p>»Budišina je reakcija emocionalna i nekontrolirana. Kad su sindikati tražili smjenu ministara nitko nas nije prozivao zbog boljševičkih metoda, a kada tražimo da netko ostane u Vladi onda nam se prigovara da želimo utjecati na kadrovsku politiku«, rekao je predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak, koji kaže kako se tu ne radi o Budišinom principijelnom stavu, već o osobnom razračunavanju. </p>
<p>»Paranoja političara sastavni je dio njihove vlasti, pa zato i misle kako nam je Račan sugerirao što ćemo govoriti. Mi mislimo svojom glavom i jedini je presedan to što smo prvi puta stali iza nekoga. Zašto im nije smetalo kada smo ih podržavali na izborima? Budiša nas naziva komunističkim ostatkom, a i njega smo podržali na izborima. Kritički smo dosad govorili i o SDP-u i HDZ-u, pa zašto ne bismo i o HSLS-u, pa i dan prije zbora predsjednika te stranke«, rekao je potpredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić i upitao Budišu kakva su to demokratska načela ako postoji monopol stranaka na kadrovsku politiku, na koju građani ne bi mogli utjecati.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ako je Slavonski Brod privremeno rješenje za izvoz nafte u BiH, što je trajno? </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Odluka da za izvoz naftnih derivata cestovnim putom privremeno otvori granični prijelaz u Slavonskom Brodu, za Vladu znači samo kraći predah do pronalaska trajnog rješenja. Gradonačelnik Slavonskog Broda Jozo Meter već je najavio da će Brođani spriječiti već započeti prolazak više desetaka cisterni na dan kroz središte njihova grada ako se ne ostvari obećanje ministra Alojza Tušeka da je to samo privremeno rješenje. Slične najave već stižu i iz Metkovića, iako Hrvatska još nije dopustila izvoz derivata preko obližnjeg prijelaza u Doljanima.</p>
<p>Najave blokada najbolje dokazuju da je hrvatska Vlada s razlogom za provoz i izvoz derivata prema BiH na početku isključila te granične prijelaze jer se do njih dolazi kroz središta gradova.</p>
<p>Sad se nameće pitanje što dalje budući da samo o načetom strpljenju Brođana ovisi rok do kada hrvatska Vlada u dogovoru s vlastima BiH mora pronaći trajno rješenje. To bi mogao biti dogovor da se za prijevoz derivata ipak s obje strane otvori granični prijelaz u Maljevcu na cesti Vojnić - Kladuša ili da Vijeće ministara BiH ipak prihvati neki od prijelaza koje je predložila hrvatska strana.</p>
<p>Neslužbeno se spominje mogućnost gradnje obilaznica oko Slavonskog Broda i Metkovića, ali to bi bilo vrlo skupo rješenje na koje bi se moralo dugo čekati, a jasno je da toliko vremena - nema. Zato se sa zanimanjem očekuje nastavak pregovora koje je potkraj prošloga tjedna najavio ministar Tušek. </p>
<p>U međuvremenu će od »naftnog rata« između Hrvatske i BiH sigurno profitirati željeznice dviju država jer će preuzeti znatne količine derivata koje su do sada prevožene cestama. U ponedjeljak je na sastanku u Ministarstvu prometa s zadarskim političarima i gospodarstvenicima odlučeno da će se opasne tvari, dakle i derivati iz zadarske luke prije svega prevoziti Unskom prugom, a Ministarstvo će s HŽ-om, usuglasiti tarife maršrutnih vlakova i tehničke uvjete transporta. Cestovni prijevoz opasnih tvari u tranzitu kroz zadarsku luku odobrit će se do prijelaza Kamensko. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić i Račan o preustroju obavještajne zajednice </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan s pregovaračkim timovima u ponedjeljak su u vili Weiss više od četiri sata raspravljali o preustroju obavještajne zajednice. Nakon prošlotjednog konačnog dogovora o vojsci, na red su došle tajne službe.</p>
<p>Strategija nacionalne sigurnosti bit će na dnevnom redu rasprave između Pantovčaka i Banskih dvora već i samim tim što je i tu, baš kao i u vojnim pitanjima, riječ o preraspodjeli ovlasti. Tko će i u kojoj mjeri nadzirati sigurnosno-obavještajne službe, pitanje je na koje zasad nijedna strana ne daje službeni odgovor. Neslužbeno je, međutim, ranije s Pantovčaka već stigla poruka da se Mesić ne kani odreći svojih ustavnih ovlasti. Drugim riječima, predsjednik države e ustrajat će na tome da i zakonima o tajnim službama bude jasno potvrđeno da on, u skladu sa svojim ustavnim ovlastima, imenuje i razrješuje čelnike obavještajne zajednice i nadzire njihov rad. </p>
<p>Zasad sudionici sastanka u ponedjeljak na zagrebačkom Prekrižju službeno ne otkrivaju u čemu je ključ nesporazuma. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Etičko povjerenstvo HRT-a nije donijelo odluku o »Latinici«</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Povjerenstvo Hrvatske radiotelevizije za primjenu odredaba Etičkog kodeksa nakon trosatne sjednice u ponedjeljak nije donijelo odluku o nedavnoj TV emisiji »Latinica«, prikazanoj 28. siječnja pod nazivom »Pravda u Hrvata«. Urednika te emisije Denisa Latina Povjerenstvu je tužila Marija Nemčić, v.d. glavne urednice HTV-a. Zatim je protutužbom protiv nje i ravnatelja HRT-a Mirka Galića prošli tjedan reagirao i Latin. </p>
<p>Kako je Vjesniku u ponedjeljak rekao predsjednik Povjerenstva Damir Dević, nastavak sjednice zakazat će se što prije, dakle, ovih dana. »Odluka nije donesena zbog složenog slučaja«, izjavio je Dević. Sjednica je prekinuta jer će Povjerenstvo zatražiti dodatne informacije o cijelom slučaju. </p>
<p>Na sjednici su bili svi članovi Povjerenstva - Joško Martinović, Ivan Šafar, Katja Kušec, Ante Bekić, Zvonko Šeb i Velimir Đuretić, dok se Jadranka Rilović ispričala zbog službenog puta. Denis Latin, koji je inače član Povjerenstva kao predstavnik novinara, bio je tamo kao svjedok. Svjedočila je i Marija Nemčić. </p>
<p>Odluka Povjerenstva za koju je potrebno pet glasovao, nije obvezujuća, no dosad je Uprava HRT-a uvijek uvažavala mišljenje tog tijela. </p>
<p>Prema Kodeksu o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a, poslodavac je dužan pokrenuti stegovni postupak protiv djelatnika koji je prekršio Kodeks. Postupak može rezultirati i otkazom ugovora o radu. </p>
<p>A. Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ni Gotovinin bijeg niti dokumenti o Medačkom džepu neće presuditi o puštanju Ademija na slobodu </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - »Očekujemo da će Haaški sud ovaj tjedan donijeti odluku o zahtjevu da se general Rahim Ademi brani sa slobode«, rekao je Orsat Miljenić, predstojnik Ureda hrvatske Vlade za suradnju s Haaškim sudom u ponedjeljak za Vjesnik. Naglasio je da između Hrvatske i Suda nema otvorenih pitanja. </p>
<p> Haaški sud tražio je od tužiteljstva da se u ponedjeljak pismeno očituje o tome je li mu hrvatska strana omogućila uvid u dokumente o Medačkom džepu. Naime, tužiteljstvo je u petak na sjednici sudskog vijeća tvrdilo da Hrvatska nije dala te dokumente, što je odlučno opovrgnuo zamjenik premijera dr. Goran Granić.</p>
<p> U izvorima bliskim Vladi ocjenjuje se da je neistina koju je izreklo tužiteljstvo - da je Hrvatska odbila dati dokumente - možda pokušaj blefiranja prema Sudu.</p>
<p> Granić je podsjetio da je Vlada još prije dva tjedna pozvala tužiteljstvo da preuzme tražene dokumente. No, u Vladi bliskim izvorima doznajemo da je haaško tužiteljstvo tražilo isključivo originale dokumenata, na što hrvatska strana nije pristala. Nakon što je dogovoreno da će tužitelji dobiti kopije, oni su tražili da njihov predstavnik dođe u Zagreb kako bi sravnio te kopije s originalima. Po dokumente nitko iz tužiteljstva nije došao, a na Sudu su tvrdili da ih Hrvatska ne da. </p>
<p>Izvori ocjenjuju da ni bijeg Ante Gotovine, niti sporni dokumenti neće biti presudni za odluku Haaškog suda o privremenom puštanju Ademija na slobodu. No, Sudu su dokumenti važni da bi kompletirao spis o Ademijevu zahtjevu. Naime, izvori bliski Vladi ocjenjuju da će odluka o puštanju Rahima Ademija na slobodu biti presedan na kojem će se temeljiti takve buduće odluke o haaškim pritvorenicima. Stoga Sud želi imati potpuno čist spis o puštanju na slobodu, ocjenjuje se.</p>
<p> Poznato je da su dosad na slobodu bili pušteni oni optuženici koji su pristali »na suradnju« s tužiteljstvom, što je Ademi odbio. U pravilima Tribunala nigdje ne stoji da je suradnja s tužiteljstvom uvjet za privremeno puštanje na slobodu. Optuženik mora surađivati sa Sudom u smislu njegova poštovanja - što se očituje i u dragovoljnoj predaji, a ne s tužiteljstvom, naglašava se.</p>
<p>Kad je riječ o povezivanju Gotovinina bijega s mogućim Ademijevim puštanjem na slobodu, izvori bliski Vladi kažu kako je to neprihvatljivo jer ne postoji ni jedna zemlja u kojoj nema bjegunaca od zakona. To stajalište tužiteljstva tim je neprihvatljivije jer je informacija o optužnici procurila od haaških istražitelja. Oni su je dali Savi Štrpcu iz banjolučkog »Veritasa«, i tako je ta informacija objavljena, podsjeća se. </p>
<p>Izvori bliski Vladi ocjenjuju da Haag razrađuje opće kriterije koje će primjenjivati u svakom budućem slučaju privremenog puštanja optuženika na slobodu. Dosad je pritvor optuženika bio obvezan, a sada će se ići na rješenja da pritvor bude izuzetak, dodaju Vjesnikovi izvori.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pravo na doplatak izgubilo 130.000 djece </p>
<p>Od 336.789 dosadašnjih korisnika za 634.540 djece, prema novim restriktivnijim pravilima pozitivno rješenje primit će 268.487 korisnika, kaže Neven Spetić iz HZMO-a / Onima koji predaju dokumente na vrijeme, novac će stići prije rješenja / Korisnici moraju još jednom predati dokumente jer se od 1. ožujka usklađuju podaci o primanjima s prosječnom plaćom iz 2001. </p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Korisnici doplatka za djecu i svi koji misle da bi to pravo mogli ostvariti, trebaju što prije dostaviti dokumente Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Dosadašnji korisnici moraju to učiniti do 28. veljače jer se, prema novom Zakonu o doplatku, pravo ostvaruje od dana podnošenja rješenja. </p>
<p>Ako zahtjev podnesu kasnije, može im se dogoditi da u međuvremenu ostanu i bez prava i bez novca. </p>
<p>Upozorio je to na konferenciji za novinare u ponedjeljak ravnatelj HZMO-a Srećko Vuković. Naglasio je da se Zavod - poučen gužvama prijašnjih godina - ovaj put pripremio. Otvoren je poseban govorni automat (060-103-103) i udvostručen broj telefonskih linija na kojima se mogu dobiti informacije o tome kako ostvariti doplatak, a tiskan je i letak. </p>
<p>Zbog pojačanog dolaska korisnika na šaltere, u zagrebačkom HZMO-u radi se do 19 sati, a slično je i u ostalim područnim službama. U veljači Zavod će raditi subotom od sedam do 16 sati, a zahtjevi se mogu poslati i poštom. Senka Filipović, načelnica Odjela za dječji doplatak u zagrebačkom HZMO-u, rekla je da u redu za podnošenje zahtjeva čeka desetak minuta. </p>
<p>»Dosad je oko 25 posto korisnika predalo dokumente«, rekao je Vuković.</p>
<p>»Obrada podataka pokazala je da od 336.789 dosadašnjih korisnika koji su to pravo koristili za 634.540 djece, prema novim restriktivnijim pravilima pozitivno rješenje o doplatku primit će 268.487 korisnika«, rekao je Neven Spetić, načelnik drugostupanjskog Odjela za ostvarivanje prava u HZMO-u. Ta 68.302 korisnika za 130.687 djece od 1. siječnja izgubili su pravo na doplatak. Među njima je oko 45 tisuća onih koji gube pravo jer im primanja prelaze nove cenzuse, 6905 korisnika zato što nemaju tri godine prebivališta u Hrvatskoj (dosad je bio uvjet šest mjeseci), a pravo na doplatak gubi i 27.669 studenata. Pravo gubi i 3197 djece koja su navršila 15 godina i ne nastavljaju redovno školovanje.</p>
<p> U HZMO-u upozoravaju da se u ovoj godini, slično kao lani, provode dva usklađivanja (»prevođenja«) prava. Jedno se radi od početka siječnja otkad vrijedi novi Zakon o doplatku, a drugo od početka ožujka kad se provodi redovno usklađivanje podataka o primanjima kućanstva i prosječnoj plaći iz 2001.</p>
<p>Prva rješenja Zavod će korisnicima slati u veljači i najkasnije u prvom tjednu ožujka, kaže Spetić. Ističe da će korisnicima, koji imaju pravo na to, novac vjerojatno stići prije rješenja. No, rješenje pokriva samo razdoblje od siječnja do ožujka pa korisnici Zavodu moraju podnijeti sve dokumente potrebne za usklađivanje prava od 1. ožujka. To posebno vrijedi za 47.978 djece branitelja Domovinskog rata koji su privremeno izgubili pravo na doplatak dok im se ne utvrde primanja, objasnio je Spetić. </p>
<p>Iznosi doplatka </p>
<p>Pravo na doplatak u ovoj godini imaju korisnici čiji prihodi po članu kućanstva ne prelaze 1330,40 kuna. Ujedno, svi čiji su prihodi niži od 665,20 kuna po članu, imaju pravo na viši iznos doplatka.</p>
<p>Tako će svako dijete u kućanstvu s prihodima manjim od 665,20 kuna imati pravo na 299,34 kune doplatka (ili devet posto od obračunske osnovice koja iznosi 3360 kuna). Dijete u kućanstvu čija su primanja po članu do 1330,40 kuna, primat će 166,30 kuna doplatka.</p>
<p>Pravo na uvećani iznos doplatka imaju djeca s jednim roditeljem (191,25 ili 344,24 kune, ovisno o cenzusu), ona s teškoćama u razvoju (207,88 ili 374,18 kuna), invalidna (831,50 kuna) i djeca bez oba roditelja (207,88 ili 374,18 kuna). </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Umirovljenici ostaju bez 100 kuna dodatka i šest posto?</p>
<p>Ako dodatak postane dijelom mirovinske osnovice, to bi državu moglo stajati dodatnih stotinjak milijuna kuna godišnje / Pitanje je ima li novca i za to, uz troškove za mirovinsku reformu / Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina, bez dodatka, sada je 1494,80 kuna, što je samo 40,3 posto prosječne plaće u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 4. veljače</p>
<p> - Hoće li potkraj ove godine umirovljenici izgubiti 100 kuna dodatka i šest posto od mirovine za lipanj 1998. ili će se isplata nastaviti na isti ili neki drugi način? Konačna će se odluka vjerojatno znati tek kad se definira proračun za 2003. godinu. Tako su na Vjesnikovo pitanje odgovorili u Ministarstvu financija. </p>
<p>Sličan smo odgovor dobili i od glasnogovornika Ministarstva rada Darka Stazića. Jedino čvrsto obećanje koje su na toj adresi zasad spremni dati su riječi ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića da će se »osobno zauzeti da standard današnjih umirovljenika od početka 2003. godine ne bude umanjen za taj dodatak«.</p>
<p>Riječ je o dodatku kojim je bivša, HDZ-ova vlada 1998. godine pokušala riješiti zahtjev iz Odluke Ustavnoga suda od 12. svibnja 1998. Njome je Ustavni sud tražio da mirovine budu na razini koja bi umirovljenicima pripadala da su se od srpnja 1994. do kraja 1995. poštivali tadašnji propisi. Iz obrazloženja uz Odluku moglo se zaključiti da je rješenje trebalo biti trajno, a ne kroz dodatak koji će se isplaćivati samo neko vrijeme.</p>
<p>No, tadašnja vlast nije priznavala bilo kakav dug prema umirovljenicima, čak ni nakon što je Ustavni sud donio Odluku. Tek na pritisak umirovljeničkih udruga (Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske) priznata je obveza vraćanja duga, ali ne umirovljenicima, nego - Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Država, naime, u spomenutom razdoblju Zavodu nije uplaćivala novac potreban za isplatu mirovina prema posebnim propisima, što je njezina zakonska obveza.</p>
<p>Matešina je vlada procijenila taj dug na 7,5 milijardi kuna (što se uglavnom slagalo s procjenama umirovljenika) i propisala povrat tih sredstava HZMO-u, ali u ratama u četiri proračunske godine. Pravilnikom kojim je uređen način isplate tog novca umirovljenicima, HZMO je odredio 100 kuna dodatka i šest posto na mirovinu iz lipnja 1998. Povrat novca počeo je potkraj 1998. i treba završiti potkraj 2002. godine. Država je za to izdvaja oko 1,75 milijardi kuna godišnje, a budući da je riječ o dodatku, a ne mirovinskoj osnovici, od tada do danas taj se dio umirovljeničkih primanja nije usklađivao kao mirovina.</p>
<p>Upravo se u tome krije i najveća prepreka uključivanju dodatka u mirovinsku osnovicu - u tom će slučaju narasti troškovi usklađivanja mirovina s polovicom zbroja rasta troškova i plaća. Prema nekim procjenama, to bi državu moglo stajati dodatnih stotinjak milijuna kuna godišnje. Iako u Vladi postoje dobre namjere da dodatak ipak uđe u mirovinsku osnovicu, pitanje je hoće li to biti moguće, jer država istodobno mora financirati i tranzicijski trošak mirovinske reforme, kažu neslužbeno u Ministarstvu financija. Zato će konačna odluka biti donesena tek kad budu poznate naznake proračuna za 2003.</p>
<p>Ne bude li pozitivnog rješenja za umirovljenike, to će dovesti u pitanje spremnost vladajuće koalicije da ispuni Odluku Ustavnoga suda, na što su se te stranke obvezale potpisivanjem predizbornog socijalnog ugovora s umirovljenicima.</p>
<p>Unatoč tome što je u međuvremenu prihvaćen Zakon o povećanju mirovina, prema kojemu su one rasle od 0,5 do 20 posto, razina mirovina bez tog dodatka bit će jednaka onoj u razdoblju kada je Ustavni sud donio Odluku. Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina bez tog dodatka sada je 1494,80 kuna. To je samo 40,3 posto prosječne plaće i u usporedbi s približno 38 posto iz razdoblja kad je Odluka donesena, nije povećanje koje proizlazi iz tog dokumenta. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020205].
|
