NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020504].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221510 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Polica neće biti obvezna, ali mogla bi dobro doći</p>
<p>Tko ne uplati policu dodatnog osiguranja ne samo da će morati plaćati sve usluge koje prelaze osnovno osiguranje, nego će mu, kako je najavljeno, i lijekovi biti znatno skuplji / Vjeruje se da će većina potencijalnih dodatnih osiguranika (oko 1,8 milijuna) ocijeniti da je jeftinije mjesečno uplaćivati policu, nego plaćati sve razlike između dijela koji se solidarno pokriva i pune cijene zdravstvene usluge</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Navikli na produljivanje rokova za primjenu odluka, planova i rješenja, mnogi su sa sumnjom popratili najavu da će se dodatno zdravstveno osiguranje početi primjenjivati 1. lipnja. Riječ je zapravo o »stupanju na snagu« Zakona o zdravstvenom osiguranju koji je Hrvatski sabor prihvatio još krajem 2001., čija je bitna odrednica upravo osiguranje, osnovno, dopunsko i privatno. Ali, prije no što ponovimo »gradivo« (što nam ova promjena donosi), podsjetimo na klimu u kojoj se svih ovih mjeseci Zakon nastoji »instalirati«.</p>
<p>Stalno se raspravlja o ispravnosti i, kako neki tvrde, ishitrenosti tog reformskog zahvata. Cijeli zdravstveni sustav dobio je ove godine oko 1,2 milijarde kuna manje, jer je državni proračun, na temelju zakona u pripremi, računao s priljevom kuna iz dodatnog osiguranja. U zao čas, jer se zdravstveni gubici i dugovi mjere milijardama. </p>
<p>Vlasti tvrde da se radi neracionalno, da se neopravdano dijele previsoke plaće, da se izdaje previše recepata za (pre)skupe lijekove, da primarna zaštita ne radi svoj posao... Smanjuju se bolnički limiti, glavarine, a liječnički ceh, komore i sindikati pozivaju da se ne sklapaju ugovori pod takvim uvjetima gdje se - kako to doživljavaju - ne vrednuju rad ni potrebe zdravstvenih ustanova i pacijenata. Javili su se i privatni osiguravatelji koji zamjeraju državi što si je uzela monopol, stvarajući od dobrovoljnog gotovo obvezno osiguranje, zbog čega su oni - privatnici - uglavnom ostali kratkih rukava iduće dvije godine. Ujedno tvrde da ni takvo dodatno osiguranje neće spasiti zdravstvo od kolapsa.</p>
<p>U priču su se u međuvremenu uplele i mnogo ozbiljnije teškoće, od medicinskih pogrešaka do tragičnih svršetaka. Pacijenta nitko ništa ne pita, ali ga se rado koristi kao opravdanje za sve akcije i izjave: i vlast i »davatelji usluga« naglašavaju da je cilj bolja, brža i kvalitetnija zdravstvena usluga. A nju treba i platiti.</p>
<p>Tko, dakle, ne uplati policu osiguranja, ne samo da će morati plaćati sve usluge koje prelaze osnovno osiguranje nego će mu, kako je najavljeno, i lijekovi biti znatno skuplji. Najava poskupljenja objavljena je zajedno s »mrkvom« u obliku potpuno besplatnih lijekova s liste HZZO-a za one koji uplate policu od 80 kuna. To je svakako niže nego cijene mnogih lijekova, posebno za kronične bolesnike, ali i mnogo više za one kojima se čini da nikad neće biti bolesni. Zato HZZO u najavljenoj kampanji kaže da je neozbiljno ne osigurati se, jer će liječenje unutar osnovnog osiguranja biti mnogo skuplje. Pa su najavili poskupljenje lijekova na listi.</p>
<p>Predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Nikica Gabrić nije se složio s takvim pristupom, ali je u glasanju - preglasan. Gabrić je rekao da smo »mi presiromašno društvo da bismo si mogli dopustiti takav luksuz«, no većina se u Vijeću priklonila prijedlogu ministra dr. Andre Vlahušića i Povjerenstva za lijekove. Vjeruje se da će većina potencijalnih dodatnih osiguranika (oko 1,8 milijuna) ocijeniti da je jeftinije mjesečno uplaćivati policu nego plaćati sve one razlike između dijela koji se solidarno pokriva i pune cijene zdravstvene usluge.</p>
<p>Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, obvezno će osiguranje pokrivati 90 posto osnovnog paketa zdravstvenih usluga, a dopunsko ostalih 10 posto troškova. Dosad se participacija plaćala u apsolutnim iznosima, odnosno pet kuna po receptu i 10 kuna kod specijalista, a primjenom novog zakona plaćat će se 15, 25, 30 ili 75 posto od cijene. Sve će to, potpiše li se polica, biti pokriveno, kao i ležanje u bolnici, rehabilitacija, skupe pretrage. Dopunski će osiguranici moći uplatiti osiguranje i jednokratno za cijelu godinu, a i tvrtkama se nudi da to rade za svoje radnike, iako još nije poznato donose li takvi aranžmani kakve povlastice za poslodavce, hoće li biti kakvih povoljnosti pri oporezivanju, bonusa i drugih pogodnosti koje inače nude osiguravajuća društva.</p>
<p>U svakom slučaju 1. lipnja (ili oko tog datuma, jer prvi je subota) otvara se oko 100 šaltera zdravstvenih osiguranja HZZO-a gdje će biti dovoljno doći s osobnom iskaznicom i upisati policu. To će se moći i izvan mjesta stanovanja, ako ste, na primjer, na odmoru. Nakon primitka uplatnice u roku od 15 dana trebalo bi i praktično profunkcionirati pravo na sve pogodnosti iz dopunskog osiguranja. Osiguranik će imati i posebnu karticu kojom će se, kao i kreditnom, plaćati usluge koje će ići na naplatu HZZO-u.</p>
<p>No, tu će karticu uvažavati samo u zdravstvenim ustanovama i ambulantama koje su sklopile ugovor sa HZZO-om. U ostalim privatnim ordinacijama, najčešće specijalističkim, plaćat će se 100 posto, kao i sad, osim ako pacijent nema ugovor o osiguranju s nekim privatnim osiguravateljem koji ima uhodan sistem sa sve većim brojem osiguranika koji traže bržu i kvalitetnu uslugu.</p>
<p>Upravo bi to potencijalni osiguranici htjeli čuti: hoće li s dodatnim osiguranjem dobiti uslugu dostojnu, ne toliko uloženog novca, koliko situacije, nevolje u bolesti, svoje ili ukućana? Na stranu to što su pacijenti, u svojoj skromnosti i strpljivosti, najčešće zadovoljni liječenjem i zalaganjem liječnika i drugog osoblja, ali previše je slučajeva koji nisu samo medijsko »napuhavanje« nego zakidanje. To je i gužva izvan ordinacije, loša plomba, nervozan liječnik i nestašica lijeka. </p>
<p>No, uvažimo dobre namjere zdravstvenih vlasti i strateška opredjeljenja koja lijepo zvuče i nadajmo se da monopolizirano dodatno osiguranje doista znači da će se za neko vrijeme stvari popraviti. Nitko, međutim, ne kaže što će biti ne prikupi li se dovoljna masa kupaca police i ne namakne novac za održanje zdravstvenog sustava. Povratak na financiranje samo iz proračuna ne ide s europskim opredjeljenjima, pa neka se na zamjeri dojam da je još riječ o eksperimentu u kojem je osiguranik - pokusni kunić.</p>
<p>Pet posto više za donatore krvi i organa</p>
<p>Obvezno zdravstveno osiguranje u cijelosti pokriva brojne oblike zdravstvene zaštite i najmanje 85 posto specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, uključivši i dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim fizikalne medicine i rehabilitacije; specijalističku dijagnostiku na razini primarne, neka ortopedska pomagala, liječenje u inozemstvu odobreno određenim aktom, fizikalnu rehabilitaciju u kući...; 75 posto vrijednosti HZZO plaća za smještaj i liječenje u bolnici kroničnih bolesnika, lijekove s liste, protetiku...</p>
<p>Razliku vrijednosti do 100 posto snosi osiguranik sam ili - ako kupi policu - dopunsko osiguranje. Dobrovoljnim davaocima krvi s više od 100 davanja i donatorima organa (osiguranicima) Zavod će, u odnosu na osnovno osiguranje, plaćati pet posto više nego drugima. Zavod ne snosi troškove za eksperimentalno liječenje i klinička ispitivanja, estetske kirurške zahvate (osim nakon ozljeda ili npr. mastektomije), kirurško liječenje debljine, itd.</p>
<p>Dokazivanje siromaštva</p>
<p>Plaćanje participacije za zdravstvene usluge bit će oslobođeni svi koji imaju manje od 1333 kune prihoda mjesečno po članu kućanstva, djeca do 18 godina, studenti i 80-postotni invalidi. Kad je riječ o dinamici primjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, odnosno dopunskog osiguranja, neki sumnjaju da će siromašni i stari u tako kratkom roku, do 1. lipnja, stići prikupiti sve dokaze o prihodima i imovini kako ne bi morali plaćati participaciju. Osim toga, tko će te potvrde skupljati za bolesne i nemoćne?</p>
<p>Nakon posljednje (tko zna zašto zatvorene) sjednice Upravnog vijeća HZZO-a najavljeno je da će uskoro biti objavljeni oglasi s uputama svima zainteresiranima koje dokumente i gdje treba prikupiti, što bi trebalo pojednostaviti postupak dokazivanja siromaštva.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Poduzetnici najviše koriste pomoć države </p>
<p>Velika obećanja i Vladini planovi, koji su trebali ublažiti problem nezaposlenosti, nisu urodili plodom / Pomoć države u zapošljavanju vidi se u rezultatima Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo koje je posredovalo pri zapošljavanju 3000 novih radnika, a zaposlenost u zadrugarstvu lani je povećana za 27.000 radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Još nema pravog rješenja za najveći problem u Hrvatskoj - nezaposlenost. Velika obećanja i grandiozni Vladini planovi kojima je trebalo riješiti taj problem, napravljeni u dobroj namjeri, nisu urodili plodom. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) prijavljeno je više od 415.000 nezaposlenih, među kojima je više od 100.000 ljudi koji prvi put traže posao. Glasno najavljivan, Vladin najambiciozniji program za zapošljavanje, »S faksa na posao«, nije pokazao očekivane rezultate. U prva dva mjeseca poslodavci su podnijeli samo 392 zahtjeva za zapošljavanje mladih visokoobrazovanih ljudi.</p>
<p>U ožujku je otpušteno 16.000 radnika, a podneseno je samo 2312 zahtjeva za korištenjem poticaja iz šest Vladinih programa za zapošljavanje. Vlada u idućih pet godina planira utrošiti 1,229 milijardi kuna za provođenje mjera za poticanje zapošljavanja, što bi, nadaju se u Banskim dvorima, trebalo rezultirati zaposlenjem 36.000 ljudi. Pomoć države u zapošljavanju konkretno se vidi samo u rezultatima Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo koje je, putem kreditiranja poduzetnika, posredovalo pri zapošljavanju 3000 novih radnika. Ujedno, zaposlenost u zadrugarstvu lani je povećana za 27.000 radnih mjesta.</p>
<p>Među strankama vladajuće koalicije zasad je samo Liberalna stranka u javnost izašla s programom mjera za smanjenje nezaposlenosti, a uskoro će predstaviti i svoj ekonomski program »Vrijeme otrježnjenja«. Mogućnost za smanjivanje nezaposlenosti LS vidi i u uvođenju tzv. statusa samozaposlenog. Prema riječima Marija Lešine, predsjednika stranačkog Odbora za gospodarstvo, taj je status uobičajen u anglosaksonskim zemljama, gdje je smanjio nezaposlenost za četiri posto. Status samozaposlenog znači da je svatko sebi poslodavac, da radi na temelju ugovora, da sam za sebe uplaćuje obveze, a radi onoliko koliko smatra da je potrebno. Futuristička vizija uvođenja takvog statusa na tragu je onoga što zagovara i Vlada u promjenama radnog zakonodavstva, a to je rad na određeno vrijeme.</p>
<p>LS-ovci izlaz iz nezaposlenosti vide i u novom sustavu prekvalifikacija. Naglašavaju da ni jedan poslodavac ne može sam snositi troškove za to, pa predlažu da se plaće osoba u sustavu prekvalifikacije u potpunosti oslobode poreza i doprinosa. No, poslodavac koji nekoga uzme na prekvalifikaciju mora se obvezati da će najmanje tri godine zadržati radnika na plaći koja ne smije biti manja od utvrđene kolektivnim ugovorom. U protivnom, dužan je unatrag platiti sve obveze kojih je bio oslobođen.</p>
<p>Liberali predlažu i izradu strategije razvoja za svaku regiju u Hrvatskoj u kojoj bi se, na temelju podataka o broju nezaposlenih određenog obrazovnog profila, utvrdile strateške privredne grana. Također, jedna od mjera za smanjenje nezaposlenosti bila bi, prema LS-u, i povećavanje izvoza, i to tako da se provede korjenita reforma monetarne politike. Mjere za smanjenje nezaposlenosti, s bilo koje strane dolazile, treba pozdraviti, no dok se ne nađe konkretno rješenje, i dalje možemo samo bespomoćno gledati odljev mladih stručnjaka u inozemstvo ili očajničku potragu za poslom na crnom tržištu, koje i dalje besprijekorno funkcionira.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Sud u Strasbourgu nije zamjena za nacionalne sudove«</p>
<p>Jednostavno, njegova presuda je oblik pritiska na nacionalnog zakonodavca da svojim rješenjima pomogne ostvarenju ljudskih i građanskih prava u državi u kojoj sudovi nisu mogli ili nisu znali tu zaštitu osigurati svojim rješenjima / Kad netko, pa makar bio i odvjetnik, ponudi rješenje za 10.000 sporova, onda ne zna ili ne želi prihvatiti smisao Suda za ljudska prava, tvrdi Lidija Lukina Karajković</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Smisao Suda za ljudska prava u Strasbourgu je da svojim odlukama prisili nacionalnog zakonodavca da popravkom zakonskih paragrafa osigura zaštitu tih prava unutar državnog poretka«, kaže Lidija Lukina Karajković, ravnateljica Ureda zastupnika Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. »Prema tome, potpuna je pravna neistina kad netko, pa makar bio i odvjetnik, tvrdi da ima rješenje za 10.000 predmeta s kojima u Strasbourgu može uspjeti u korist tužitelja, hrvatskih građana«, dodaje Lukina Karajković, komentirajući novinske napisa u kojima se takva obećanja daju »na sva zvona«.</p>
<p>Izraz prijateljsko rješenje, koje se u tim obećanjima koristi, pojam je nagodbe iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Riječ je o sporazumu povjerljive prirode nakon kojega Sud briše predmet s liste spisa o kojima donosi odluku. Prijateljsko rješenje postiže se isključivo posredovanjem Suda, u skladu s uputama sudbenog vijeća ili njegova predsjednika. U tom posredništvu poduzimaju se sve radnje koje omogućuju postizanje takvog prijetaljskog rješenja. Tek nakon što tajnik vijeća obavijesti to tijelo da je rješenje postignuto, Sud staje iza postignutog dogovora i dalje ne vodi postupak u povodu tužbe.</p>
<p>»Postupak postizanja prijateljskog rješenja razlikuje se od predmeta do predmeta. Prema tome, zajedničkog rješenja za 10.000 predmeta koje u hrvatskoj javnosti obećava samo jedan odvjetnik - nemoguće je. I lažno«, kaže Lukina Karajković. Znači, bitan je stav Suda u konkretnom slučaju. A, u konkretnom slučaju, koji javno pronosi hrvatski odvjetnik, od šest stranaka u sporu prijateljsko rješenje je od šest stranaka prihvatila samo jedna. Sudbina tog spisa je sljedeća. Sud će za ostale stranke u sporu izraditi posebnu presudu i odrediti im iznos koji je hrvatska Vlada dužna isplatiti zbog povrede Konvencije.</p>
<p>No, nije samo jedan odvjetnik povod nezadovoljstvu u Uredu zastupnika Hrvatske. Kad »samostalnim pravnim pristupom« prema Uredu nastupaju i državna tijela, Lidija Lukina Karajković vjeruje da je u pitanju neznanje o odnosu Suda i hrvatskih tijela, odnosno stranaka koje tuže državu Strasbourgu. »Iako poznajem mnogo pravnika, komuniciram s mnogim državnim tijelima, uloge i zadaće Ureda koji vodim sjete se samo kad stvari dospiju u slijepu ulicu«, napominje Lukina Karajković.</p>
<p>Brojni seminari, svaka tri mjeseca, privuku prosječno po tridesetak sudaca iz nacionalnih sudišta. »Mi se poznajemo, znamo svoje zadaće, ali što se tiče suradnje na predmetima koji završavaju u Strasbourgu, sve to nije dovoljno. Posebno u uvjetima kad su se stvari promijenile. Od 1999. do 2001. godine, Hrvatsku je u Strasbourgu tužilo 307 građana. Samo u prva tri mjeseca ove godine, tužbu je podnijelo 250 građana, a ured koji vodim sudjeluje u 47 predmeta«, ističe Lukina Karajković. Najveći broj slučajeva tiče se iskoraka u suđenju nacionalnih sudova preko »razumnog roka« za dovršenje parnica. U predmetu Mikulić spojene su odredbe o dugom sudovanju s paragrafima o obiteljskom životu. Naime, europski suci ne prihvaćaju činjenicu da se odbijanje utvrđivanja očinstva DNK-metodom može smatrati opravdanjem za nacionalni sud, koji više od tri godine nije uspio tuženog dobiti na raspravu.</p>
<p>»Sud u Strasbourgu nije nikakva zamjena za nacionalne sudove. Jednostavno, njegova presuda je oblik pritiska na nacionalnog zakonodavca da svojim rješenjima pomogne ostvarenju ljudskih i građanskih prava u državi u kojoj sudovi nisu mogli ili nisu znali tu zaštitu osigurati svojim rješenjima«, zaključuje Lidija Lukina Karajković. »I to bez obmane ili lošeg naputka odvjetnika koji onda stvaraju dojam kod stranaka da se to ispriječila nekakva država između njih i njima obećanih, a neostvarivih prava«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>Zagreb kao dostojanstven grad </p>
<p>Boris Ljubičić, dizajner</p>
<p>Zagreb se može voljeti, u njemu živjeti a i kritički se na njega osvrtati. Možda baš zato što ga volite. Kažu da je Matoš, onaj s klupe na Gornjem gradu, bio najveći kritičar tog grada. Pa ću se i ja u ovom tekstu ponijeti tako. </p>
<p>Zagreb je najveći hrvatski grad. Odavna i glavni. U novije ga doba zovemo metropolom. Neki su pokušali ismijati taj epitet ali jednostavno rečeno on je najvažniji grad Hrvatske. I to i one koja nije doma. Pitanje je, međutim, nosi li on u sebi sliku glavnoga grada. Usporedimo ga s bližnjim i daljnjim uzorima, Bečom, Parizom, Rimom ili dalekim Sydneyem. Za razliku od tih svjetskih gradova Zagreb nema svoj prepoznatljiv identitet. </p>
<p>Pitate se kako nema. Pa, susretao sam mnoge strance s raznih strana svijeta i svi su govorili da Zagreb nije provincija, da je daleko od toga pojma, da je to grad koji je vrlo civiliziran, da ljudi u njemu govore strane jezike, da se ulicama gipko kreću lijepe žene. Ipak, kad se vrate na svoj Zapad, ne mogu nikako izdvojiti simbol grada po kojem bi ga zapamtili. U Parizu su vidjeli Eiffelov toranj, iz Sydneya nose u pamćenju Operu i slično. Kad govorimo o Zagrebu, riječ je zapravo o velikoj nakupini kuća i ljudi, gospodarskih objekata, kulture i politike, ali nema elementarne slike grada. </p>
<p>Slike koja bi se pamtila. Ne može se, dakako, reći da nema u Zagrebu spomenika. Ali neće valjda netko sa Zapada, kad se vrati doma, pripovijedati kako je na jednom ljupkom trgu vidio konjanika koji maše sabljom. Element identiteta je od ključne važnosti za neki grad i ja sam se njime bavio u nekoliko navrata.</p>
<p>Tako sam sredinom osamdesetih godina proteklog stoljeća, radeći turistički prospekt grada, u jednu vizuru objedinio povijest, kulturu i kršćanstvo. Kad sam, naime, 1964. godine prvi put došao u Zagreb, izišao sam na Glavnom kolodvoru, grad je bio u laganoj magli. Iz nje je pomalo bajkovito izranjao kralj Tomislav na konju, lijevo od njega kupola Umjetničkog paviljona, a između njih u dubini prizora propinju se šiljasti zvonici katedrale (slika Tomislava Rastića).</p>
<p> Sve je to tu i prije stajalo, slika se sama od sebe složila i sama za sebe govori. Samo se nitko njome nije pozabavio. Na koncu se netko duhovito sjetio i preslikao je na kontejnere gradske Čistoće. To ne iznosim kao porugu niti prigovor nego kao nešto što mi se čini sasvim u redu, jer i kontejneri su dio grada.</p>
<p> Sa Zagrebom je na stanoviti način problematično i to, što ga se po svaku cijenu nastoji prikazati kao srednjoeuropski grad. Kao da mu to itko može odreći. Kao da se tu javlja blagi žal za austro-ugarskim Agramom dok mi živimo u jednom posve drugom vremenu. Zagreb je prvi zdravi, suvremeni hrvatski grad, ima zapravo sve što ga čini velikim. Samo mu treba dati identitet.</p>
<p>Naravno da je važno da bude uredan i čist, ali to nije dovoljno za europski i svjetski prestiž. U osnovi mora po nečemu biti drukčiji od drugih gradova. On sadrži skrivenu snagu koju treba artikulirati. Zato sam napravio predložak kao barkod od imena Zagreba. A to su one usporedne vertikalne linije na proizvodima u trgovinama, koje možete pročitati samo laserom.</p>
<p> Za ovu ideju inspiracija je, naime, prvi spomen riječi Zagreb iz Felicijanove isprave (1092.). S tim da je ona ovaj put ispisana u maniri i tehnologiji svog vremena. Linije ovog objekta (barkoda Zagreba) zamislio sam kao stupove visoke 40 do 60 metara kako bi izdaleka bili vidljivi i prepoznatljivi. Zanimljivo je da su svi stupovi isti ali različitom rotacijom dobivaju na danjem svjetlu različite vrijednosti, dok bi noću bili laserske zrake koje bi sezale put neba.</p>
<p>Da, Zagreb je moja velika i ozbiljna tema. Upravo radim na knjizi (monografiji) grada, zajedno s fotografom Ivom Pervanom koji je, eto, rođeni Splićanin. Pa i Splićani, kao i drugi građani Hrvatske, imaju pravo na svoj glavni grad. Tom knjigom želim dokazati dostojanstvo našeg glavnog grada, dostojanstvo koje su mu neki raniji fotografi u najboljoj namjeri ipak okrnjili, prikazujući snimke prosjaka i zapuštenih prostora u njemu, kao jedan sirotinjski milje kakav se doduše može sresti u svakom velikom gradu.</p>
<p>Ja, međutim, vidim Zagreb kao dostojanstven grad, što izborom slika želim i dokazati. Ukazati na karakteristične elemente onog metropolskog. On to ima i zaslužuje takvu percepciju, ali se to istodobno i skriva. Ako to netko ne iznese na vidjelo, onda kao da toga i nema.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Grad ne haje za staru gradsku jezgru</p>
<p>Vijeće od Poglavarstva traži nove kriterije za raspodjelu sredstava po vijećima gradskih četvrti te povećanje proračunskih sredstava koja se izdvajaju za vijeća</p>
<p>»Na Gornjem gradu sve je staro i dotrajalo</p>
<p> - kuće, infrastruktura, ljudi i običaji« kaže predsjednik Vijeća gradske četvrti Gornji grad-Medveščak Anđelko Šućur. A s nešto više od 829.000 kuna, koliko je Vijeće dobilo za male komunalne akcije, može se veoma malo, dodaje. Samo djelomična rekonstrukcija Voćarske, napominje, košta dva milijuna kuna.</p>
<p> Vijeće stoga zahtijeva od Poglavarstva nove kriterije za raspodjelu novca po vijećima gradskih četvrti. Glavni kriterij sada je izgrađenost infrastrukture koju Gornji grad ima. »Infrastruktura je, međutim, stara i dotrajala, a stupanj urušavanja i dotrajalosti nije kriterij, a trebao bi biti«, ističe Šućur. </p>
<p>Vijeće traži i povećanje postotka proračunskih sredstava koji se izdvaja za vijeća. »Što je 1,5 posto iz gradskog proračuna za 17 vijeća gradskih četvrti«, pita Šućur. </p>
<p>Najveći problem gradske četvrti Gornji grad su dotrajale kuće i fasade. Kako je gotovo svaka zgrada zaštićeni spomenik kulture, obnova je skupa, a vlasnici je nisu voljni ili nisu u stanju financirati. Jedno od rješenja bili bi povoljni i dugoročni krediti, uz sufinanciranje Grada. »Postoji i mogućnost ustupanja potkrovlja kao stambenih prostorija onima koji bi financirali uređenje fasada«, predlaže Šućur. </p>
<p>»Arhitekti i drugi stručnjaci volonterski su napravili prijedlog za sanaciju Gornjeg grada i uputili ga Vijeću. Najnužnija sanacija koštala bi oko 35 milijuna eura«, kaže Šućur, dodajući da će o tom prijedlogu uskoro raspravljati stručnjaci i građani.</p>
<p>»Rad četvrti nisu samo male komunalne akcije«, napominje Šućur. »Gornji grad kvart je starih ljudi - 30 posto njih stariji su od 65 godina«. </p>
<p>»Učenike sedmih i osmih razreda osnovnih škola potičemo na volonterski rad, šest grupa mlađih umirovljenika završilo je tečajeve za kućnu njegu, a pokušavamo razviti i dobrosusjedske odnose«, priča nam Šućur dodajući da se umirovljenicima s mirovinom manjom od 1210 kuna dostavlja i topli obrok. </p>
<p>»Vijeće traži od Poglavarstva da hitno pokrene postupak za izmjenu i dopunu Odluke o komunalnoj i vodnoj naknadi, tako da se cijene vrate na visinu iz prosinca 2001. godine«, napominje Šućur.</p>
<p>U Vijeću se zalažu i za unapređenje obrtništva. »Tražimo da Poglavarstvo s Elektrom utvrdi nove cijene električne energije za obrtnike i to tako da se kod obračuna ukine ili bitno smanji naknada za snagu i energiju. Ona je, naime, već ugovorena i plaćena prilikom zasnivanja ugovora o obrtu«, kaže Šućur dodajući da se obračun električne energije obrtnicima ne bi trebao bitno razlikovati od obračuna domaćinstvima. </p>
<p>Vijeće, dalje, traži od Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada da se revidiraju ugovori o zakupu sa svim obrtnicima koji su u zakup dobili poslovni prostor u rohbau izvedbi. Kroz ugovore, pojašnjava Šućur, moraju biti vidljiva i zaštićena ulaganja obrtnika i to kroz beneficiranu zakupninu do obeštećenja ili kroz participiranje u vlasništvu lokala u visini uloženog novca. Jedan dio obrtnika, dodaje, podnio je i tužbe protiv Grada. </p>
<p>»Moramo kontrolirati vlast jer ona se ponaša bahato i nema sluha za potrebe građana«, naglasio je na kraju Anđelko Šućur. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagrebačka 83 kilometra industrijskih kolosijeka nisu ničija briga </p>
<p>Hrvatske željeznice ne planiraju uklanjanje kolosijeka kojima se više ne prometuje, jer kažu da to poduzeće nije njihov jedini vlasnik / Signalizacija je, pak, primitivna i zastarjela i nema knjigovodstvenu vrijednost </p>
<p>Danas se u Zagrebu vrlo rijetko može vidjeti teretni vlak koji prelazi prometnice prevozeći teret iz jedne tvornice u drugu. Te »interne« pruge nazivaju se industrijskim kolosijecima a najčešće stvaraju probleme vozačima automobila. Često, naime, kolosijek, nije u ravnini ceste nego je ispupčen, a ima i rupa. </p>
<p>Prema posljednjim evidencijama Hrvatskih željeznica, na području Zagreba ima ukupno 64 kolosijeka koji su dugi 83.270 metara. Njihova korisna dužina, odnosno ona kojom se prometuje, jest 48.576 metara.</p>
<p>Prema riječima Ivana Verona, šefa Službe HŽ-a za logistiku, danas se koriste 54 industrijska kolosijeka. »Samo ih se deset ne koristi, a njihova je dužina skoro devet kilometara«, rekao je Veron.</p>
<p>Na pitanje hoće li se nepotrebni kolosijeci ukloniti, Veron je odgovorio da najvjerojatnije neće, odnosno da to nije trenutno u planu. »Kolosijeci se rade od već korištenog materijala, pa tračnice, pružna građa i slično nemaju za HŽ funkcionalnu vrijednost«, izjavio je Veron. Uz to, kako ističe, korisnici tih kolosijeka gradili su ih zajedno s HŽ-om, te su i oni njihovi suvlasnici. »A HŽ i nije planirala sredstva za njihovu demontažu«, nastavio je.</p>
<p>Naravno, uz kolosijeke ide i signalizacija. Budući da se neki kolosijeci ne koriste, ne koristi se ni pripadajuća signalizacija pa ona danas stoji kao ruglo na cesti i podsjeća na stara vremena kada se prometnicama, osim vozila, kreto i teretni vlak. No HŽ nema namjeru uklanjat ni signalizaciju. Kako priznaju ljudi u HŽ-u, »uglavnom se radi o zastarjeloj i primitivnoj signalizaciji koja nema ni knjigovodstvenu vrijednost«.</p>
<p> Problem predstavlja što bi uklanjanje signalizacije stvorilo HŽ-u dodatne troškove, a on ne bi imao čime to pokriti. Stoga se s pravom neki građani pitaju neće li zagrebačke prometnice postati novi Tehnički muzej. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Proslava pravoslavnog Uskrsa</p>
<p>Pravoslavni vjernici Uskrs će proslaviti po julijanskom kalendaru u nedjelju 5. svibnja. Tog dana u crkvi Svetog preobraženja u 5 sati održat će se jutrenje, u 9.30 sati liturgija, a u 18 sati uskršnje večernje. Proslava najvećeg kršćanskog blagdana počet će na Veliki četvrtak liturgijom u 10 sati i velikim bdijenjem u 17 sati. Na Veliki petak u 16 sati počet će večernje bogoslužje s iznošenjem plaštanice i plačem majke Božje, a u 19.30 sati bit će pogreb gospoda Isusa Krista. Na veliku subotu liturgija će biti u 10 sati, a u 18 će biti akatist (muka) gospoda Isusa Krista. Na uskrsni ponedjeljak i utorak liturgija će biti u 10 sati, a uskršnje večernje u 18 sati.Vjernici Makedonske pravoslavne crkvene općine »Sveta Zlata Meglenska« Uskrs (Velikden) proslavit će u kapeli Svetog Roka na Rokovu perivoju bogoslužjima u petak i subotu u 20 sati i na Uskrs u 10 sati. Vjerske obrede predvodit će protojerej-stavrofor Eco Jovanovski iz Skoplja. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vjerovnici Velkoma potražuju više od 100 milijuna kuna </p>
<p>Kao što se i očekivalo, »slučaj« Velkom neprekidno se komplicira. Nakon što je Gradsko vijeće Velike Gorice jednoglasno odlučilo da se osnuju tri nova komunalna poduzeća, te da se ugasi Velkom, koji je u stečaju već dvije godine, nedavno osnovana Udruga vjerovnika na čelu s jednim od bivših direktora Velkoma Brankom Jelekovcem, podigla je kod Trgovačkog suda u Zagrebu tužbu protiv stečajnog upravitelja.</p>
<p> Iz uvoda podneska koji je Sud zaprimio 19. travnja, vidljivo je da su vjerovnici u veljači 2001. donijeli odluku o nastavku rada i preustroju stečajnog dužnika. Vjerovnici su stvorili udrugu koja ima 130 članova, (90 radnika i 40 pravnih osoba). Oni smatraju, kako su naveli u podnesku, da je komunalna infrastruktura u vlasništvu Velkoma te da je ključna za namirenje tražbina vjerovnika, a riječ je o vrijednosti većoj od 100 milijuna kuna. S druge pak strane, po tužbi Grada Velike Gorice vodi se postupak radi izlučenja komunalne infrastrukture iz stečajne mase, jer da je to imovina grada. </p>
<p> Tuženik Velkom d.o.o. u stečaju, zajedno sa vjerovnicima, dokazuje kako ta komunalna infrastruktura legalno unesena kao temeljni kapital. Zato vjerovnici smatraju kako bi Velika Gorica, kao osnivač Velkoma, mogla preuzeti tu infrastrukturu tek nakon što podmiri obveze prema stečajnim vjerovnicima.</p>
<p>Velikogorička državna odvjetnica Branka Marčec Ilijašević smatra, pak, da je »to samo još jedan od napada na Odvjetništvo, koji su u zadnje vrijeme uzeli maha«. »Znate da je nestala građevinska dokumentacija o Tržnom centru i ja sam napravila sve što je bilo u mojoj moći da se taj slučaj istraži. Pitajte istražnog suca Mirka Klinžića, kod njega slučaj stoji od 1999. godine«, rekla nam je odvjetnica Marčec-Ilijašević. Do suca odnosno predsjednika suda nismo uspjeli doći, no on nam je prije otprilike mjesec dana rekao da je istraga pri kraju. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Radionicama do promjena u okolini </p>
<p>Pod okriljem Gradskog ureda za kulturu, od subote, 4. svibnja, u 12 zagrebačkih centra za kulturu započinju Treća svibanjska događanja. U okviru njih tijekom ovoga mjeseca organizirat će se brojne, poglavito ekološke, likovne i keramičke vikend-radionice.</p>
<p> Davorka Lenac, savjetnica u Gradskom uredu za kulturu, rekla nam je: »Ove godine odlučili smo se za malo drukčiju koncepciju nego što su bile dosadašnje. Ovoga puta sva smo događanja povezali uz temu Moj kvart u novom stoljeću. Time dajemo priliku mladima, ali i odraslima da daju određene prijedloge vezane uz svoju okolinu«. </p>
<p>Glavni je cilj akcije da se djeca nauče sagledati dobre i loše strane grada u kojemu žive. Djecu također treba poučiti, smatra Davorka Lenac, da Zagreb ima svoj identitet koji treba sačuvati. Ove godine organizaciji svibanjskih događanja pridružio se i Gradski ured za obrazovanje i šport. Na njegovu preporuku, i nekoliko će osnovnih i srednjih škola obraditi određene teme, poput one kako djeca vide svoju školu i njezin okoliš. Uz prijedloge za male intervencije u prostoru, dobrodošle su i sasvim nove ideje. Osim fotografija okoliša radit će se i makete. </p>
<p>U subotu, 25. svibnja, završna će priredba prikazati presjek rada svih radionica. Ambijentalna izložba najvjerojatnije će se održati na Rokovom perivoju gdje će se na velikim štafelajima predstaviti najbolji radovi. Organizatori smatraju da je upravo Rokov perivoj idealan za ovu manifestaciju jer bi ona mogla otrgnuti taj prostor od zaborava. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto nema Pauka nedjeljom na Kaptolu? </p>
<p>Manjak parkirnih mjesta velik je problem Zagreba. Vozači zbog toga, a i zbog svoje lijenosti, ostavljaju automobile na mjestima na kojima nije dozvoljeno parkiranje. Jedno od takvih mjesta je i Kaptol. Nedjeljom, u vrijeme mise, pločnik te ulice prepun je automobila no tada služba Zagrebparkinga, izgleda, ne obavlja svoj posao. </p>
<p>Nepropisno parkirane automobile i u toj ulici, kao i na drugim mjestima, u skladu sa zakonom i na intervenciju prometnog policajca, trebao bi odvoziti pauk Zagrebparking. Zato smo u Pauk službi pitali o čemu je riječ - radi li se nedjeljom manje ili je u pitanju što drugo? </p>
<p>Mladen Gašperov, glavni dispečer u Pauk službi deponij, rekao nam je da se nedjeljom ne radi manje nego drugim danima, a radi se, kaže, 24 sata dnevno i 365 dana u godini. </p>
<p>»Mi ne odlučujemo o tome koji se automobili dižu, i kada. Radimo isključivo po nalogu prometnog policajca i komunalnog redarstva koji odlučuju o tome«, kaže Gašperov.</p>
<p>Na naš upit zašto se nedjeljom ne odvoze automobili s Kaptola, policajac koji radi na izdavanju vozila, rekao nam je da se obratimo upravi Prometne policije jer da on nije ovlašten davati izjave. Svejedno, dodao je: »Pa to je sveta nedjelja, ljudi ne idu u kafiće već u crkvu. To je moje mišljenje.«</p>
<p> Pita li se i druge vozače, koji svoje automobile ostavljaju nepropisno parkirane negdje drugdje, zašto su ih tako parkirali? Ne radi li se o »progledavanju kroz prste«? </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prvo studentsko hodočašće u Međugorje</p>
<p>U suradnji s Hrvatskom akademskom zajednicom, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu organizira od 3. do 5. svibnja prvo studentsko hodočašće u Međugorje.</p>
<p>Programom za subotu predviđen je odlazak na Brdo ukazanja, ispovijed, zajedničko bdijenje nakon mise i posjet centru za liječenje ovisnika o narkoticima. U nedjelju studenti-hodočasnici susrest će se s vidiocima (u to su uključena i predavanja duhovnika) i sudjelovati na pobožnosti križnoga puta. </p>
<p>»Studenti zapadnoeuropskih zemalja organiziraju takva hodočašća više puta godišnje pa smo odlučili da se i na tom planu približimo europskom načinu razmišljanja. Uz to, tko god je bio u Međugorju, bez obzira na religijsko opredjeljenje, doživio je pozitivno iskustvo«, objašnjava motive organiziranja studentskog hodočašća, Domagoj Jelić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Nova turneja Rolling Stonesa</p>
<p>LOS ANGELES, 3. svibnja</p>
<p> - Legendarna rock skupina Rolling Stones namjerava idući tjedan u njujorškom parku Van Cortlandt najaviti prvu turneju u tri godine, objavljeno je u četvrtak. </p>
<p>Međutim, svi se detalji te sjevernoameričke turneje drže pod strogim velom tajne, pa se spekulira da se radi o dvoranskoj turneji na jesen. </p>
<p> Gary Bongiovanni, urednik koncertnog časopisa Pollstar, tvrdi da su dvoranski nastupi isplativiji no oni na stadionima. Međutim, tri sjevernoameričke turneje Stonesa s najvećim zaradama svih vremena bile su upravo na stadionima, uključujući i »Voodoo Lounge« 1994. godine, koja je zaradila 121,2 milijuna dolara. </p>
<p> Stonesi su prethodno bili na turneji 1997.-1999., odradivši zadnji nastup u Kölnu u lipnju. Otad je Mick Jagger izdao solo album i producirao film - novi triler o Drugom svjetskom ratu »Enigma«, gitarist Ron Wood i bubnjar Charlie Watts također su izdali albume, a gitarist Keith Richards se zabavljao pohađajući filmske premijere, dodjele nagrada i teniske turnire. </p>
<p> Ova turneja Stonesa poklopit će se sa 40. obljetnicom njihovog prvog javnog nastupa u londonskom Marquee klubu 12. srpnja 1962. godine. No, postava benda je tada bila drukčija, jer im se Charlie Watts pridružio 1963. </p>
<p> Ne očekuje se da će Stonesi prije turneje izdati novi album, već će, navodno, izdati retrospektivni CD s nekoliko novih pjesama. Anonimni izvori, međutim, tvrde da diskografska kuća ABKCO Records, koja drži prava na Stonese od 1960-ih, planira izdati digitalno poboljšane verzije njihovih ranih albuma. </p>
<p> Najave velikih turneja u New Yorku su tradicija za Stonese. Tako su 1975. zaustavili promet svirajući »Brown Sugar«, dok su 1989. na stanici Grand Central objavili detalje turneje na konferenciji za tisak u vlaku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Čak 20 stranih bendova na svibanjskom festivalu »Žedno uho«</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Dvadesetak stranih i svega nekoliko domaćih bendova nastupit će u zagrebačkom Klubu studenata elektrotehnike (KSET) na glazbenom festivalu Žedno uho, koji će se održati od 7. do 30 svibnja. </p>
<p>Festival će u utorak, 7. svibnja, otvoriti jedan od najbrojnijih post-rock bendova u Hrvatskoj - »Kukuriku Street« iz Našica, koji su prošlogodišnji pobjednici »Močvarinog« natjecanja za Rock Otočec. Iste večeri nastupit će »Threnody Ensemble« iz San Francisca, čiju postavu čine dvije akustične gitare, violončelo, klavir i elektronika. U srijedu, 8. svibnja, slijedi gostovanje novog benda s berlinske scene »Tipper Gore« i eksperimentalno-elektronske grupe »KK Null« iz Tokya, koja je prije šest godina prvi put nastupila u Zagrebu (GSK Jabuka). </p>
<p>U četvrtak, 9. svibnja, treći puta u Zagreb stiže popularni njemački suvremeni pijanist George Graewe sa svojim kvartetom, a dan kasnije KSET će ugostiti bogato orkestriranu talijansku skupinu »Zero Tolerance«, originalni spoj elektronike i akustične improvizacije. Nakon redovnog subotnjeg programa pod nazivom Groodanje, u kojem sudjeluje nekoliko DJ-a, Festival žedno uho nastavlja seriju koncerata u nedjelju, 12. svibnja, nastupom grupe »Always Outnumbered« iz Ontaria, koji se nalazi na svojoj prvoj europskoj turneji i promoviranju drugog albuma. </p>
<p>Britanski sopran saksofonist Lol Coxhill i njegov londonski trio, okupljeni pod nazivom »The Recedents«, nastupit će u KSET-u u utorak, 14. svibnja, a pridružit će im se free jazz muzičari iz Osla - »Frode Gjerstad Trio«.</p>
<p> Svojevrsno iznenađenje koje će na trenutak prekinuti »Žedno uho« (16.svibnja), bit će gostovanje jedne od najpopularnijih novovalnih domaćih grupa. Riječ je o prvom samostalnom koncertu grupe »Aerodrom«, nakon punih 15 godina stanke, a na kojemu se mogu očekivati stari hitovi poput »Fratello« i »Obična ljubavna pjesma«. </p>
<p>Atrakcija čikaške glazbene scene Bobby Conn, te spektakularan spoj glazbe i performancea pod nazivom »Melted Men« na programu su za subotu, 18. svibnja, a u nedjelju slijede nastupi švedskog tria »Aaly« i talijanskog punk jazz tria »Zu«, koji u Zagreb stiže treći put. Nakon pulske grupe »Dogma«, koja će koncert u KSET-u održati 21. svibnja, slijedi koncert Douglasa Benforda, londonskog glazbenika koji nastupa pod neobičnim pseudonimom »si-cut.db«, a u drugom dijelu večeri slijedi nastup njegovog projekta »Tennis«. </p>
<p>Melodičan bend iz Chicaga »Orso«, koji podsjeća na ranije faze Toma Waitsa, nastupit će u KSET-u 23. svibnja, a dan kasnije moći će se poslušati omiljeni bend Stevea Albinia - »Oxes« iz Baltimora. Posljednja dva festivalska dana rezervirana su za kvartet »Tobias Delius« čiji free jazz glazbenici dolaze iz Amsterdama i Berlina te za »Windsor for the Derbi« (Austin) i »Pelzig« (Berlin). </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Dubrovniku otvoren restoran, u koji je svraćao i Eduard VIII</p>
<p>DUBROVNIK, 3. svibnja</p>
<p> - Na početku nove turističke sezone tvrtka »Eskulap-Teo« d. o. o. predala je u petak na uporabu domaćim i inozemnim dubrovačkim gostima novootvoreni riblji restoran »Proto«. Riječ je o legendarnom dubrovačkom restoranu koji, nakon niza godina tijekom kojih je bio zatvoren, nastavlja raditi na temeljima stare slave, kvalitete i tradicije. Restoran je utemeljen davne 1886. godine, smješten u centru staroga grada, a njegova su ponuda, čije su bogatstvo svojedobno isprobali i engleski kralj Eduard VIII s gospođom Simpson, tradicionalni riblji specijaliteti pripremljeni na dubrovački način. Poznati dubrovački ugostitelj Mato Djurović, njegov današnji vlasnik, povodom otvaranja u petak je održao i konferenciju za novinare. Sveukupna investicija, kazao je, stajala je 500.000 eura, od čega je 80 posto kreditnih sredstava dobiveno od Hypo banke. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Clinton želi vlastiti tv-show uz honorar od 50 milijuna dolara</p>
<p>LOS ANGELES, 3. svibnja</p>
<p> - Bivši američki predsjednik Bill Clinton pregovara sa šefovima televizijske mreže NBC o vlastitom talk-showu kojim bi pokušao postati »idućom Oprah Winfrey«, izvijestio je »Los Angeles Times« u četvrtak. Pozivajući se na izvore iz televizijske industrije, te novine tvrde da je Clinton ozbiljno zainteresiran za televizijsku karijeru te da traži honorar od 50 milijuna dolara godišnje za vođenje dnevne emisije. </p>
<p>No, drugi izvori kažu kako je malo vjerojatno da će Clinton postati domaćinom tv-showa kada shvati da to zahtijeva dnevna snimanja kroz 39 tjedana godišnje. Osim toga, Clintonu nije potrebno zarađivati novac na takav način, jer se procjenjuje da godišnje zarađuje oko 15 milijuna dolara samo na govorima koje naplaćuje od 125 do 300 tisuća dolara po komadu. Također je potpisao ugovor o izdavanju knjige vrijedan 12 milijuna dolara, što je najveći predujam u povijesti književnog »bussinesa«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Allenova »ljubav i prijezir« prema hollywoodskoj filmskoj industriji</p>
<p>NEW YORK, 3. svibnja</p>
<p> - Novi film Woodyja Allena »Hollywood Ending« opisuje odnos američkog filmaša prema Hollywoodu, obilježen snažnom ironijom, njegovu ljubav prema New Yorku i naklonost Francuzima. Woody Allen ponovo igra glavnu ulogu u svojem najnovijem djelu, koje se u američkim kinima počinje prikazivati ovog vikenda, a otvorit će i međunarodni filmski festival u Cannesu 15. svibnja. Glavni lik mogao bi biti njegov dvojnik: nervozni newyorški redatelj koji oslijepi nakon jedne krize tjeskobe.</p>
<p> »Obojica smo redatelji, ali ja nisam tako lud kao on«, uvjeravao je Woody Allen nekolicinu novinara na susretu povodom skorog izlaska filma. »Zbog nedovršavanja filmova prijeti mu sudski proces i takav je hipohondar da više ne uspijeva raditi, dok sam ja odgovoran i produktivan«, tvrdi Allen, koji sa 66 godina radi na svojem 44. dugometražnom filmu.</p>
<p>Film izražava Allenovu »ljubav i prijezir« prema hollywoodskoj filmskoj industriji. »Naklonjen sam Hollywoodu, jer su me, sve od mojeg djetinjstva u Brooklynu, hollywoodski filmovi zabavljali. A neki su me i obilježili i donijeli mi veliko zadovoljstvo. Osim toga, ima mnogo zvijezda koje obožavam«.</p>
<p>»Na sreću, mogao sam uvijek ostati neovisan redatelj u New Yorku i nijedan hollywoodski tiranin mi se nije umiješao u život«, dodaje redatelj koji je do sada skupio dva Oscara plus 13 nominacija za istu nagradu. Glavni glumac većine Allenovih filmova, grad New York ponovo je s ljubavlju i sjajem prikazan u filmu »Hollywood Ending«, dok je hollywoodski filmski svijet snimljen s puno ironije. </p>
<p>»Usprkos tragediji od 11. rujna, nemam problema sa snimanjem ljudi koji prolaze newyorškim ulicama«, izjavljuje ovaj glumac, koji 3. lipnja započinje snimanje sljedećeg filma u metropoli na Istočnoj obali.</p>
<p>Što se Francuza tiče, redatelj se u filmu njima nježno ruga - tako pristojno, uostalom, da će osobno predstaviti film na festivalu u Cannesu, jer vjeruje »da će im se jako svidjeti«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Paul McCartney odlikovan počasnom detektivskom značkom NYPD-a</p>
<p>NEW YORK, 3. svibnja</p>
<p> - Zbog svesrdnog angažmana na pomoći žrtvama terorističkih napada na New York, odnosno povodom održavanja koncerta u Madison Square Gardenu, Sir Paula McCartneya 'njujorški plavci' su nagradili počasnom detektivskom značkom NYPD-a. »Plavci« su podarili Sir Paulu počasno članstvo u svojim redovima zbog njegove nesebične podrške svim dobrotvornim akcijama za pomoć žrtvama terorističkog napada. Naime, McCartney se 11. rujna slučajno zatekao u New Yorku te bio izuzetno potresen rušenjem gradskih simbola, WTC-ovih Twin Towers. Zbog toga je sudjelovao na svim velikim koncertima za žrtve i angažirao se u prikupljanju pomoći.</p>
<p>Na velikom koncertu u Madison Square Gardenu, kojeg je održao u sklopu svoje američke turneje, McCartney je publiku oduševio informacijom da su ga prije koncerta posjetili policajci i uručili mu počasni naslov detektiva u policiji New Yorka. </p>
<p>No, Sir Paul ipak nije htio potvrditi glasine da će se baš u New Yorku vjenčati sa svojom zaručnicom Heather Mills. Novinari su tek uspjeli izvuči podatak da je vjenčanje sigurna stvar i da su mladenci već odabrali kumove. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Praterski Riesenrad označavat će vrijeme</p>
<p>BEČ, 3. svibnja</p>
<p> - Veliki kotač, Riesenrad u bečkom Prateru, jedan od najpoznatijih spomenika tog grada, bit će pretvoren u veliki sat i postati svjedokom vremena koje prolazi. Kotač je star 105 godina i postao je poznat zahvaljujući filmu »Treći čovjek« britanskog redatelja Carola Reeda iz 1949. godine. Ukrašen je zlatnim i srebrnim svjetlima, a od 1. svibnja označava svaki puni sat.</p>
<p> Riječ je o ideji britanskog umjetnika Patricka Woodroffea koji je osmislio svjetlosne efekte za brojne spektakle i prostore, a klijenti su mu u rasponu od najpoznatijih zabavljača kojima je osvijetlio turneje i nastupe, preko raznih festivala, kao što je proslava jubileja engleske kraljice i predstava, do, primjerice, češkoga predsjednika Havela, kojemu je osmislio rasvjetu službenih dvorana.</p>
<p> Kako bi označio osam sati, kotač će zasvijetliti osam puta. Kotač je promjera 65 metara, a u podnožju se nalazi Povijesni muzej grada Beča. Petnaest crvenih kabina svake godine ugosti između 650 i 750 tisuća posjetilaca koji žele s visine promatrati Beč. Odsad će to biti moguće cijele godine, bez dosadašnje stanke između siječnja i ožujka. (Hina, d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Povratak »Hotentotske Venere«</p>
<p>JOHANNESBURG, 3. svibnja </p>
<p> - Posmrtni ostaci Saartjie Baartman, nazvane »Hotentotska Venera«, u petak ujutro su iz Francuske stigli u zračnu luku u Johannesburgu, prenosi radio SABC. </p>
<p>Posmrtni ostaci Saartjie Baartman, podrijetlom iz jednog južnoafričkog plemena, koja je početkom 19. stoljeća u Europi bila izložena kao predmet, tijekom dana bit će upućeni u njezin rodni Cape Town, gdje će se 9. kolovoza održati svečanost u njezinu čast povodom dana žena u Južnoafričkoj Republici. Posmrtne ostatke Južnoafričkoj Republici vratila je Francuska. Rođenu 1789., mladu je ženu 1810. u London odveo liječnik britanske mornarice koji ju je uvjerio da će se obogatiti pokazujući svoje tijelo Europljanima.</p>
<p> Bila je izložena kao predmet koji pobuđuje seksualnu znatiželju zbog drukčije građe svojstvene njezinom narodu. Nakon Londona, Saartjie je u Parizu doživjela siromaštvo i prostituciju i tamo je umrla 1816. </p>
<p> Prirodoslovni je muzej zatim načinio odljev njezinog tijela i sačuvao kostur, genitalne organe i mozak koji su do 1974. bili izloženi u Muzeju čovjeka. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Fabrijev raskošni književni kozmos </p>
<p>Ove godine to prestižno međunarodno priznanje pripalo je i jednom od naših vodećih suvremenih pisaca - Nedjeljku Fabriju, koji je to odličje na ceremoniji dodjele primio iz ruku rektora Bečkog sveučilišta. </p>
<p>BEČ, 3. svibnja</p>
<p> - Svečana dvorana drevnog bečkog Sveučilišta središnje je mjesto dodjele Herderove nagrade i proslave svakoga od sedam Europljana nagrađenika na velikom prostoru, od Baltičkog do Crnog i Egejskog mora. Po svome značaju ta nagrada, što se dodjeljuje za umjetnost i humanističke znanosti, naziva se još i malim Nobelom, a dodjeljuje je Zaklada F. V. S. što ju je 1963. godine utemeljila rečena zaklada Alfreda Toepfera.</p>
<p> Ove godine to prestižno međunarodno priznanje pripalo je i jednom od naših vodećih suvremenih pisaca - Nedjeljku Fabriju, koji je ovo odličje na ceremoniji dodjele - što je protekla uz zvukove fanfara i rektorski zbor u togama koji je pratio tu tradicionalnu i rijetku svetkovinu - primio iz ruku rektora Bečkog sveučilišta. U pozdravnom govoru rektor prof. dr. Georg Winckler upozorio je da se ovogodišnja dodjela Herderove nagrade događa u teške dane Bečkog sveučilišta kada je vlada uvela restrikcije na visoko obrazovanje. Tako su nas na ulazu dočekali prosvjedni golemi natpisi i studenti koji su dijelili letke. </p>
<p>Laudaciju »sedam veličanstvenih« za govornicom slavnog Bečkog sveučilišta pročitao je međunarodno priznati slavist s göttingenskog sveučilišta prof. dr. Reinhard Lauer, ističući humanitarni značaj profila te nagrade koja promiče osobitost malih jezika i kultura. Socijalno i demokratsko ujedinjenje srednje, istočne i jugoistočne Europe može uspjeti, ali što će biti s kulturama tog područja? - pita se dr. Lauer. </p>
<p>Ovogodišnji su dobitnici Herderove nagrade grčki lingvist prof. dr. George Demetrius Babiniotis, bugarska politologinja prof. dr. Radost Todorova Novoivanova, rumunjski kompozitor Aurel Stroë, poljska povjesničarka prof. dr. Lech Trzeciakowski i trojica književnika. Latvijac Maris Ćaklais, Mađar Péter Esperházy i hrvatski književnik Nedjeljko Fabrio komu je među nagrađenicima dan upravo najveće značenje.</p>
<p> Rečeno je tom zgodom da je Fabrio jednako plodonosan pisac na svim područjima te da njegova djela pokrivaju sveukupan književni kozmos. Kao takva presnažnosna i prevelika da bi ostala zatvorena samo u granice Hrvatske - istaknuo je dr. Lauer i dodao: »Fabrio je nedvojbeno najveći suvremeni hrvatski pisac«, pa i ova nagrada dolazi u prave ruke noseći mu priznanje za svekoliki književni opus, koji je ispisan briljantnim stilom neograničenih dosega a obaseže obiteljsku i društvenu kroniku povezanu sa sudbinama malih ljudi i tragedijama koje im donosi povijest kao izvor nesreće. U korpusu jadranske duologije, posebno se osvrnuo na njegov najnoviji roman »Triemeron« izričući mu sve superlative i najavljujući njegovu blistavu budućnost. Na kraju te rijetke europske svetkovine duha u ime laureata zahvalio je Péter Esterházy.</p>
<p>Večer uoči dodjele Herderove nagrade ugledna bečka književna institucija »Literatur Haus« posvetila je svojoj redovitoj publici susret s ovogodišnjim dobitnikom te nagrade, hrvatskim književnikom Nedjeljkom Fabrijom i njegovim dugogodišnjim prevoditeljem na njemački Klausom Detlefom Olofom, dobitnikom austrijske državne nagrade za prevođenje. Fabrio je uvodno kazao da dolazi u ime literature koja je pisana na čak deset svjetskih jezika i koja je toliko europska, da je od ranoga srednjeg vijeka do postmoderne ponavljala i osebujno interpretirala sve europske stilske formacije.</p>
<p> - Beč je grad koji je zauzeo vidno mjesto na stranicama jadranske trilogije, i to iz povijesnih, ali i romanesknih razloga. To se ponavlja i u »Triemeronu«, mom najnovijem romanu, s jednakim resantimanom, iako se povijest i tu potrudila da uzburka odnose carskoga grada spram svih, pa tako i spram hrvatskog naroda u carevini - kazao je Fabrio, a Olof pročitao poglavlje o Jelačićevoj obrani Beča, što je ovaj put izazvalo znatiželju jer obični građani znaju premalo o sudbini vlastita grada. Tako se ponovo zavrtjelo kolo u kome su se javili i hrvatski ban i Karl Marx i mađarski revolucionari i ono što Fabrio zove »ludilom povijesti«. </p>
<p>Na više od 1200 stranica, sada već završene jadranske trilogije, obrće se bezbroj ljudskih sudbina koje dodiruju sve zemlje ovoga prostora, ali uz zajedničku kob koja ih uvlači u propast u trenutku kada i sami pomisle stvarati veliku povijest - dodaje Fabrio. </p>
<p>Pristup pun razumijevanja i sućuti prema tim malim ljudskim sudbinama u nacerenom zrcalu povijesti u kome se žele vidjeti, otvorio je piscu put do dvije velike europske nagrade, jedne u Mađarskoj 1993., a druge u Austriji 2002. koje su začudo istovrsne po ocjeni njegova opusa, a to je promicanje suživota u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Stoga i ne čudi, kako je kazao Nedjeljko Fabrio na kraju književne večeri, da su završne riječi Trilogije preuzete iz srednjovjekovnih misnih tekstova a glase: »Dona nobis pace« ili Gospode daruj nam mir - što je publika prihvatila dugim pljeskom. Među mnogobrojnim novinarima austrijskog radija i televizije u publici je toplo pozdravljena nazočnost hrvatskog veleposlanika u Beču Dražena Vukova-Colića.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Suvremena južnjačka utjeha</p>
<p>Koncert klapa, Matija Dedić, Trija Šo! Mazgoona i Savannah Expressiona / Tradicionalni i suvremeni oblici muziciranja pokazali su koliko daleko od obale na pučinu mogu plivati jazz improvizacije na dalmatinske glazbene teme </p>
<p>U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u četvrtak na večer združeno je nastupila prva postava lanjskog kaštelanskog Festivala dalmatinske pisme. Svim kontinentalcima u zagrebačkoj dvorani koji su očekivali samo milozvučan nastup klapa ne znajući za širi obzor kaštelanske ljetne fešte, na pozornici se ukazao širi izvođački postav u kojem su na svoje došli i tradicionalni i suvremeni oblici muziciranja, dakako, proizišli iz dalmatinske glazbene tradicije. A bila je doista dobra ideja staviti na menu ne samo klape nego i ortodoksnije jazzističke postave, što je jedan od rjeđih estradnih slučajeva u kojima se komercijalna opcija, u ovom slučaju dalmatinske pjesme, svrhovito dopunjuje hermetičnijim sviračkim pokušajima.</p>
<p>U »Lisinskom« su na proljetnoj reprizi lanjskog festivala nastupile klape Kamen, Sinj, Luka (muška i ženska) i Cambi te Matija Dedić Trio, splitski Savannah Expression i Šo! Mazgoon. Pitanje je, jesu li neki iz publike požalili kada su nakon klapa slušali jazz i fusion, no radilo se o odličnom spoju pitkosti i ambicioznosti. Zagovarajući istodobno inovativan i nadahnut pristup dalmatinskoj pjesmi te fuziju između tradicijske domaće glazbe i globalnih žanrova (jazz, reggae, pop-rock stilizacije, world music, šansona), Festival dalmatinske pisme uspješno je, po svjetskim world music pravilima, skovao program koji je poklonicima u »Lisinskome« serviran jednom »finalnom« večeri.</p>
<p>U slučaju klapa bitno je spomenuti da se radi o postavama koje danas njeguje i tradicijsku glazbu i repertoar novouglazbljenih dalmatinskih pjesama i šlagera, pa je prvi dio programa bio izmješten s pozicija a capella hermetike u prostore obrada općepoznatih evergreena veće kaloričnosti, poglavito Gibonnijevih. Paralelnim obradama te su se večeri poslužili svi. Ako su Cambi suradnjom s Gibonnijem prisvojili dio njegova materijala i drugi su uspješno pokazali da asimilacija »svjetovnih« pop utjecaja u tradicionalni klapski format može donijeti samo koristi. Klapa Kamen izvela je »Dalmatinsku elegiju« i »Barbaru«, zaštitne znakove Zvonka Špišića, Sinj su se odlučili za »Pismo moja« i Gibonnijevu »Cesaricu«, Luka (ženska postava) za »Jugo« Tončija Mrduljaša i Giuliana, dok je muška postava Luke odabrala »Tko sam ja da ti sudim« i »Moj lipi anđele« Harija Rončevića. </p>
<p>Cambi, kao najuspješniji medijski proizvod novog klapskog vala na kraju su poentirali neizbježnom Đibinom »Ako me nosiš na duši«, »Oprosti« su izveli uz gitarističku pratnju gitarista Zlatka Brodarića (izostao je splitski producent i vođa Metka Željko Brodarić Jappa), a uz Matija Dedić Trio otpjevali su Gibonnijevu »Temperu«. Nakon što je s triom obradio tradicional »Falile se Kaštelanke« - i pokazao koliko daleko od obale na pučinu mogu plivati jazz improvizacije na dalmatinske glazbene teme - Matija Dedić na klaviru izveo je briljantnu solo vinjetu »Zaludu me svitovala mati«, opet dokazavši da se osjeća kao riba u vodi u kontekstu bilo koje kolaboracije ili žanra. </p>
<p>Nakon što su klape otpjevale svoje, na red su došli stilski manje pročišćeni spojevi morskih, priobalnih utjecaja s raznih zemljopisnih širina. Savannah Expression izveli su »Čovik od svita« i »Kaduju«, spoj dalmatinskog folklora, rocka, jazza i afričkih utjecaja, koje je gitarist Luša preuzimao u izravnoj suradnji s afričkim sviračima. Savannah Expression pokazali su da se može fino ploviti između Dalmacije i Afrike, povremeno podsjetivši na zvuk vrlo ranog Leba i soli.</p>
<p>Ako bi u domaćoj glazbenoj produkciji trebalo apostrofirati imena koja najprepoznatljivije koriste etničke sastavnice sjevera i juga Hrvatske, bez sumnje Legen i Šo! Mazgoon izdvajaju se kao top-primjeri korištenja otočkog i kopnenog dijalekta u rock glazbi. Na žalost, Legen su izostali iz neimenovanih razloga, ali su se Šo! Mazgoon pokazali kao vrhunac večeri, i to pred publikom koja ih vjerojatno nikada prije nije gledala uživo. Postava Žana Jakopača, Mladena Juričića i Borisa Leinera odlučila se za plodove narodne bračke leksike u temama »Gomma natural«, »Di je? Ni je!«, »Tramuntona«, »Črčojak« i »Na Palagruzu«, prepoznatljivim zbrojem pop melodioznosti, lokalnog bračkog govora i karipskih ritmova, a na tragu Haustora, Davida Byrnea i Paula Simona.</p>
<p> Podatak da su svi izvođači zajednički finale dočekali na pozornici sa skupnom izvedbom neslužbene himne juga »More«, pokazuje da je dugo vremena u optjecaju zvuk koji sada dobiva suvremene produkcijske konture. Još kad bi nam turistička sezona bila jaka, kao (pop)kulturna ponuda, gdje bi nam bio kraj. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Batsheva Dance« u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Zagrebačkoj publici na otvorenju 19. tjedna suvremenog plesa, 31. svibnja u Hrvatskom narodnom kazalištu, predstavit će se jedna od najstarijih i najslavnijih skupina suvremenog plesa »Batsheva Dance« iz Izraela. Osnovala ju je godine 1964. u Tel Avivu barunica Bethsabée de Rotschild. Na početku skupinu je vodila Martha Graham, a potom najbolji učenici njezine »newyorške škole«, među kojima su bili i danas vodeći koreografi Jiry Kylian i William Forsythe koji su okupili ansambl vrhunskih plesača.</p>
<p>Godine 1990. Ohad Naharin, plesač koji je plesao u projektima Marthe Graham i Mauricea Béjarta, preuzima umjetničko vodstvo skupine »Batsheva Dance«. Ona ubrzo postaje značajnom platformom za novu koreografiju, ali i susretištem kompozitora, filmskih redatelja, dizajnera i kostimografa, zaštitnim znakom za plesno istraživanje u okvirima najatraktivnijih profesionalnih ostvarenja.</p>
<p>Najnovija predstava »Basheva Dance« »Deca - Dance« sastavljena je od dijela sedam najpoznatijih koreografija Ohada Naharina - »Black Milk«, »Passomezzo«, »Queens of Golub«, »Anaphaza«, »Sabotage Baby«, »Zachacha« i »Moshe«, ostvarenih između 1985. i 1999. Namjera je izvedbe »poznati materijal« predstaviti iz nove perspektive, ponuditi gledateljima »puzzle« koji bi, po riječima Naharina, »trebao podsjetiti njega samoga te publiku da ga ne treba shvaćati suviše ozbiljno.«</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Abbado na zadnjoj turneji s Berlinskom filharmonijom</p>
<p>RIM, 3. svibnja</p>
<p> - Talijanski dirigent Claudio Abbado u srijedu je u Palermu održao prvi u nizu od šest koncerata talijanske turneje, ujedno i njegove zadnje na čelu Berlinske filharmonije. Na tradicionalnom prvosvibanjskom koncertu, koji se prenosio u SAD, Španjolskoj, Njemačkoj, Bugarskoj, Cipru i Japanu, orkestar je svirao Beethovenovu uvertiru »Egmont«, koncert za violinu i orkestar u D-duru op. 77 Johannesa Brahmsa te Dvoržakovu simfoniju »Iz Novog svijeta«. Na generalnoj probi u srijedu ujutro glazbenici su maestru pripremili iznenađenje odsviravši mu talijansku himnu, što je kod 68-godišnjeg dirigenta izazvalo emotivnu reakciju. Nakon Palerma, Abbado će dirigirati u Napulju, Firenci, Ferrari, Bresci i Torinu. Od berlinskih filharmoničara, nakon 12 godina suradnje, oprostit će se 12. i 13. svibnja koncertom u Beču. Nakon Abbada, Berlinskom filharmonijom ravnat će Britanac Simon Rattle. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Njemačka književna nagrada Wolfgangu Hilbigu</p>
<p>DARMSTADT, 3. svibnja</p>
<p> - Njemačka književna nagrada Georg Büchner ove je godine pripala berlinskom autoru Wolfgangu Hilbigu, priopćila je Njemačka akademija za jezik i pjesništvo u četvrtak. Nagrada Georg Büchner, najveća njemačka književna nagrada, vrijedna je 40.000 eura, a bit će dodijeljena Wolfgangu Hilbigu na jesenskom zasjedanju Njemačke akademije za jezik i pjesništvo 26. listopada. Wolfgang Hilbig rođen je 1941. u Maselwitzu u Saskoj. Godine 1981. preselio je u Zapadnu Njemačku. Posljednja su mu objavljena djela roman »Provizorij« i zbirka poezije »Slike o pričanju«. Nagrada Georg Büchner najprestižnija je i najvrednija nagrada za književnost na njemačkom govornom području. Dodjeljuje se od 1923., a dobitnici te ugledne nagrade su istaknuti autori njemačke književnosti: Gottfried Benn, Friedrich Duerrenmatt, Heinrich Boell, Erich Kaestner, Botho Staruss, Guenther Grass. Prošlogodišnja je dobitnica austrijska pjesnikinja Friederike Mayroecker. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Dvorci i perivoji u Slavoniji« predstavljeni u Londonu</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - U Hrvatskom kulturnom centru hrvatskog Veleposlanstva u Londonu održano je predavanje arhitekta Mladena Šćitarocija o temi »Dvorci i perivoji u Slavoniji«, a u povodu promocije engleskog izdanja istoimene fotomonografije Mladena i Bojane Šćitaroci što je upravo održana u Kraljevskom institutu britanskih arhitekata u Londonu. Kako je u četvrtak priopćilo Ministarstvo vanjskih poslova, nakon predavanja otvorena je i izložba hrvatskog slikara Duška Šibla, koji je izložio svoje radove u tehnici ulja na platnu i akrilu na papiru iz opusa »Tijela u pokretu«, a poseban interes pobudila je serija slika krajolika na temu Dubrovnika i Konavala. Predstavljanje je obogaćeno i brojnim informativnim materijalima Hrvatske turističke zajednice te predstavljanjem dijela bogate ponude hrvatskih vina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Četrdeset dana borbe za Jeruzalem </p>
<p>Kad su u siječnju 1099. Franđi odlučno nastavili put prema jugu, vezir se uznemirio. Žurno je u Konstantinopol, na savjetovanje s Aleksijem, poslao povjerljiva čovjeka, koji mu je slavnim pismom javio zapanjujuću vijest - da bazilej nad Franđima nema više nikakve vlasti. Bez obzira na to koliko to izgledalo nemogućim, ti su ljudi radili sasvim za svoj račun i željeli uspostaviti vlastite države</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>Neki vele da je gospodare Egipta, kad su vidjeli širenje seldžučkoga carstva, obuzeo strah pa su od Franđa zatražili da krenu na Siriju i uspostave tamponsku državu između njih i muslimana. Samo Bog zna što je od toga istina.</p>
<p>To neobično Ibn al-Athirovo objašnjenje franačke najezde govori nam mnogo o podjelama što su u islamskom svijetu vladale između sunita, koji su priznavali abasidski kalifat u Bagdadu, i šijita, koji su priznavali fatimidski kalifat u Kairu. Ta šizma, nastala u sedmom stoljeću i to u krilu Prorokove obitelji, bez prestanka je izazivala ogorčene sukobe među muslimanima. </p>
<p>Čak i za državnike Saladinova formata, borba je protiv šijita bila barem jednako važna kao i rat protiv Franđa. Ti su »heretici« bili redovito optuživani za sva zla što su snašla islam, te stoga nije čudno što je krivnja i za samu franačku najezdu bila pripisivana njihovim spletkama.</p>
<p> I stoga, čak ako je poziv fatimida Franđima i bio sasvim imaginaran, veselje kairskih upravljača zbog dolaska zapadnih ratnika bilo je vjerojatno sasvim stvarno.</p>
<p>Kad je pala Nikeja, vezir al-Afdal je toplo čestitao bazileju, a tri mjeseca prije pada Antiohije, tabor je Franđa posjetilo egipatsko poslanstvo krcato darovima te im poželjelo skoru pobjedu i predložilo savez. </p>
<p>Gospodar Kaira, taj vojnik armenskog porijekla, nije prema Turcima osjećao nikakve simpatije, i u tome su njegovi privatni osjećaji stajali u suglasju s interesima Egipta. Od sredine stoljeća napredovanje je Seldžuka glodalo teritorij fatimidskog kalifata koliko i bizantskoga carstva. </p>
<p>Dok su Rumi gledali kako Antiohija i Mala Azija uzmiču njihovoj vlasti, dotle su Egipćani izgubili Damask i Jeruzalem koji su već čitavo stoljeće bili njihovi. I tako se između Kaira i Konstantinopola, baš kao i između al-Afala i Aleksije, uspostavilo čvrsto prijateljstvo. Redovito su se savjetovali, razmjenjivali obavijesti i razrađivali zajedničke projekte. </p>
<p>Malo prije dolaska Franđa, obojica su sa zadovoljstvom konstatirala da su seldžučko carstvo potkopali unutarnji sukobi. I u Siriji i u Maloj Aziji stvorilo se mnoštvo rivalskih državica. Je li kucnuo čas osvete nad Turcima? Nije li nastupio trenutak, kako za Rume tako i Egipćane, da vrate svoje izgubljene posjede?</p>
<p> Al-Afdal je sanjao o usklađenu djelovanju dviju savezničkih sila i kad je doznao da je bazilej iz zemlje Franđa dobio veliko pojačanje, osjetio je da mu se osveta našla nadomak ruke.</p>
<p>Poslanstvo što ga je bio poslao opsjednicima Antiohije nije ni spominjalo sporazum o nenapadanju. </p>
<p>Al-Afdalu se to predmnijevalo samo po sebi. On je zapravo Franđima predlagao podjelu na pristojan i uredan način: njima sjeverna Sirija, a njemu južna, što će reći Palestina, Damask i obalni gradovi sve do Bejruta.</p>
<p>Svoju se ponudu potrudio iznijeti što je prije moguće, u trenutku kad Franđi još nisu bili sigurni hoće li osvojiti Antiohiju. On je vjerovao da će je biti prisiljeni prihvatiti.</p>
<p>Oni su, međutim, začudo izbjegavali odgovor. </p>
<p>Tražili su objašnjenja i točna utanačenja, napose glede sudbine Jeruzalema. Prema egipatskim su se diplomatima nedvojbeno držali prijateljski, pa im čak priredili i spektakl tri stotine odsječenih glava Turaka poginulih kod Antiohije. Ipak nisu bili spremni sklopiti nikakav sporazum.</p>
<p> Al-Afdalu to nije bilo jasno. Nisu li njegovi prijedlozi bili realistični, čak velikodušni? Jesu li Rumi i njihovi franački saveznici zaista kanili osvojiti Jeruzalem, a što je bio dojam njegovih poslanika? Da mu Aleksije nije lagao?</p>
<p>Kairski despot se još nećkao o politici koju bi slijedio, kad su u lipnju 1098. do njega doprli glasi o padu Antiohije, iza kojih su, za manje od tri tjedna, uslijedile i vijesti o Karbukinu ponižavajućem porazu.</p>
<p> Zbog toga se vezir odlučio smjesta nešto poduzeti, da bi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zaskočio i protivnike i saveznike. </p>
<p>U srpnju, bilježi Ibn al-Qalanissi, objavljeno je da je vrhovni zapovjednik, emir vojske al-Afdal, krenuo iz Egipta na čelu mnogobrojne vojske te opsjeo Jeruzalem, u kojem su bili emiri Sokman i Ilghazi, sinovi Ortokovi. Potom je napao grad i postavio bitnice balista. </p>
<p>Dva brata Turčina što su upravljala Jeruzalemom, upravo su bila stigla sa sjevera, gdje su sudjelovala u nesretnu Karbukinu pohodu. Napokon se grad nakon četrdeset dana predao. Al-Afdal se prema dvojici emira ponio velikodušno pa ih pustio na slobodu, i njih i njihovu svitu.</p>
<p>U sljedećih nekoliko mjeseci, događaji kao da su davali za pravo gospodaru Kaira. Sve je izgledalo kao da su Franđi, našavši se pred gotovim činom, odustali od daljnjeg napredovanja. </p>
<p>Pjesnici fatimidskog dvorca nisu nalazili riječi dovoljno pohvalne da proslave pothvate tog državnika koji je sunitskim »hereticima« preoteo Palestinu. Ali kad su u siječnju 1099. Franđi odlučno nastavili put prema jugu, vezir se uznemirio. </p>
<p>Žurno je u Konstantinopol, na savjetovanje s Aleksijem, poslao povjerljiva čovjeka, koji mu je slavnim pismom javio zapanjujuću vijest - da bazilej nad Franđima nema više nikakve vlasti. </p>
<p>Bez obzira na to koliko to izgledalo nemogućim, ti su ljudi radili sasvim za svoj račun i željeli uspostaviti vlastite države. Antiohiju su odbili, suprotno svom obećanju i prisezi, vratiti carstvu, te su, prema svemu sudeći, bili odlučni da se na svaki način domognu Jeruzalema. </p>
<p>Papa ih je pozvao u sveti rat za oslobođenje Kristova groba, i ništa ih nije moglo odvratiti od tog cilja. Aleksije je tome dodao da osuđuje njihove postupke, te da će se strogo držati saveza s Kairom.</p>
<p>Unatoč tom zadnjem stavku, veziru se ipak učinilo da se našao u smrtonosnu škripcu. Kako je i sam bio kršćanskog porijekla, nije mu bilo nimalo teško shvatiti da su Franđi, u svojoj žarkoj i naivnoj vjeri, bili čvrsto odlučili ići do kraja svoga naoružana hodočašća. </p>
<p>Smjesta je požalio što se upustio u palestinsku pustolovinu. Ne bi li mu bilo pametnije da je prepustio Franđima i Turcima da se bore za Jeruzalem, umjesto što se sam postavio na put tim vitezovima koliko fanatičnim toliko i hrabrim?</p>
<p>(Svršetak u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Osjetio je kako mu se diže želudac, kako mu se koža ježi od užasa i prezira </p>
<p>»Ti si nam odveo živog čovjeka, pa ćemo i mi tebi uzeti takvoga. Bit će posvećen kao Rianin sluga i služit će božici na njezinu Otoku, kako bi okajao svoj i vaš prijestup. U svakom slučaju, taj je čovjek prije stvoren za svećenika nego za corana</p>
<p>PIŠE: GUY GAVRIEL KAY</p>
<p>Ovo posljednje, dakle«, usudio se on reći čak i ovdje, iako mu je glas bio promukao. »Reci mi ovo posljednje.«</p>
<p>Nije oklijevala. »Prije tri mjeseca. Sa ženom tvoga brata, u prastarom domu tvoje obitelji. Kasno noću, u tvom krevetu. A prije zore krenuo si na put koji te doveo do Rian.«</p>
<p>Blaise začu samoga sebe kako ispušta promukao zvuk, kao da ga je netko udario u želudac. Nije se uspio suspregnuti. Iznenada je osjetio vrtoglavicu, krv mu se spustila iz glave, kao da želi pobjeći pred neizbježnom točnošću onoga što je upravo čuo.</p>
<p>»Da nastavim?«, pitala je ona, slabašno se osmjehujući, držeći baklju podignutom kako bi je on mogao vidjeti. U njezinu se glasu osjećao nov prizvuk, svojevrstan nemilosrdni užitak u vlastitoj moći. </p>
<p>»Ti nju ne voliš. Samo mrziš svog brata i svog oca. Mrziš i svoju majku zato što je umrla. Možda, pomalo, mrziš i sebe. Želiš li čuti još? Hoćeš da ti ispričam što te čeka u budućnosti, kao da sam kakva stara vještica na jesenskom sajmu?«</p>
<p>Nije bila stara. Bila je visoka i lijepa, iako više ne mlada, jer je u kosi imala sjedine. Znala je stvari koje nitko na svijetu nije smio znati.</p>
<p>»Ne!«, reče Blaise, jedva protisnuvši tu riječ. »Nemoj!« Bojao se da će mu se ona nasmijati, da će začuti ruganje, ali ona je šutjela, a s njom i šuma oko njih. Blaise sa zakašnjenjem spozna da čak i baklja gori bez pucketanja. Sova je iznenada raširila krila kao da će poletjeti, ali samo se ponovno umirila na njezinu ramenu.</p>
<p>»Idi, dakle«, reče, pomalo nježno, Rianina Velika svećenica. »Dopustili smo ti da uzmeš čovjeka po kojega si došao. Uzmi ga i idi.« Blaise je znao da bi se sad morao okrenuti. Trebao bi učiniti ono što mu je zapovjedila. Ovdje su na djelu bile stvari koje su daleko nadilazile njegovo razumijevanje. Ali on je ovamo doveo sedmoricu ljudi.</p>
<p>»Luth«, reče on uporno. »Što će biti s njim?«</p>
<p>Začulo se neko neobično zviždukanje i on shvati da je to ptica. Svećenica je rekla: »Živome ćemo mu iščupati srce koje ćemo onda pojesti.« </p>
<p>Glas joj je bio ravan, bez ikakvih promjena. »Tijelo ćemo mu skuhati u prastarom kotlu, a potom ćemo mu oguliti kožu s kostiju. Meso ćemo razrezati na komade koji će poslužiti prigodom proricanja.«</p>
<p>Blaise je osjetio kako mu se diže želudac, kako mu se koža ježi od užasa i prezira. Iako to nije učinio namjerno, ustuknuo je. A onda je začuo njezin smijeh. U njemu se osjećalo iskreno veselje, u tom je zvuku bilo nešto mladenačko, kao da se smije djevojčica.</p>
<p>»Zaista«, reče svećenica, »nisam mislila da sam baš toliko uvjerljiva.« Odmahnula je glavom.</p>
<p> »Zar zaista misliš da smo toliki divljaci? Ti si nam odveo živog čovjeka, pa ćemo i mi tebi uzeti takvoga. Bit će posvećen kao Rianin sluga i služit će božici na njezinu Otoku, kako bi okajao svoj i vaš prijestup. U svakom slučaju, taj je čovjek prije stvoren za svećenika nego za corana. Mislim da je to i tebi jasno. Onako je kako sam ti rekla, Sjevernjače: za ovaj si pothvat imao naše dopuštenje. Uvjeravam te - da smo htjeli da bude drukčije, bilo bi drukčije.«</p>
<p>Olakšanje ga je preplavilo kao bujica vode. Blaise se borio protiv iznenadne, za njega neobične, potrebe da klekne pred tu ženu, pred glas koji je predstavljao utjelovljenje božice koju njegovi sunarodnjaci nisu štovali.</p>
<p>»Hvala ti«, reče glasom koji mu je i samom zvučao grubo i nespretno.</p>
<p>»Nema na čemu«, odvrati ona, gotovo kao usput. Uslijedila je stanka, kao da ona nešto odvaguje. Sova na njezinu ramenu bila je nepomična, i dalje zureći u njega bez treptaja. </p>
<p>(Svršetak u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Šurjak: »Njihov prijedlog da dovedu Ćiru nije bio pametan!« </p>
<p>»Budući da smo izgubili naslov više nije bilo razloga odgađati izbor trenera za novu sezonu. Prijedlog »vatrenih« bio je Ćiro, a meni je bilo normalnije staviti Vulića. Poštujući Hajdukovog navijača mislim da njihov prijedlog nije bio pametan«, kaže sportski direktor Ivica Šurjak / Zbog narušenih odnosa »vatrenih« i ostatka uprave moguće je da Bilić, Asanović, Štimac i Bokšić povuku svoj novčani ulog iz kluba i tako bi Hajduk došao u tešku financijsku situaciju </p>
<p>SPLIT, 3. svibnja</p>
<p> - Ipak se u subotu igra utakmica Hajduk - Slaven Belupo (17 sati Poljud), ma koliko god situacija na Poljudu bila bremenita. Odluka Upravnog odbora u petak navečer da imenuje Zorana Vulića za trenera u idućoj sezoni pokazala je svu raslojenost prošlosezonskih odnosa u Hajduku i »vatreni« ulagači (Štimac, Asanović, Bokšić i Bilić) su napustili Poljud, a za sada se čuje da će tražiti povrat svog novčanog uloga, koji iznosi oko milijun i pol eura, plus kamate.</p>
<p> Ispada da se na Poljudu pokušalo spojiti nespojivo. Mladi, poduzetni i bogati bivši Hajdukovi igrači su krenuli u posao, pomogavši klubu da se iskoprca iz novčanih problema, no udarili su glavom u zid. Njihove ideje nisu pronašle plodno tlo među ostalim članovima uprave, a ostaci samoupravljačkog mentaliteta - pogotovo upravljanja tuđim novcem - nisu sigurno jedini problem. Mnogi smatraju da su »vatrena« četvorica uložili premalo novca uložili da bi gospodarili klubom. </p>
<p>Slaven Bilić koji će u subotu posljednji put voditi Hajduk s klupe, rekao je:</p>
<p>- Nisam ja tu samo da govorim o odlasku. Za sada smo u Splitu Aljoša i ja. Moramo prvo sjesti nas četvorica, zajedno s nekim ljudima, koje smo mi zadužili, ali i koji su nas zadužili. Ovako pojedinačno pričati ne dolazi u obzir. Čim se nađemo, a vjerujem da ćemo se naći u utorak, izaći ćemo sa našom odlukom u javnost. Nikad nismo bili čvršći, a nama se ne žuri. Stoga ne želim komentirati ništa vezano za naš odlazak.</p>
<p> Dolaskom »vatrenih« u klub, koji su duboko zavukli ruku u svoj džep, došlo je, vremenom, do miješanja kompentecija. Pokrili su dugovanja kluba prema igračima i omogućili normalni život, ali je malo po malo minorizirana uloga Ivice Šurjaka, šefa struke. Slijedom događaja Šurjak je bio na potezu i povukao ga je velemajstorski. Ionako se znalo da je borba za imenovanje trenera bitka za prevlast u klubu.</p>
<p>- Maske su pale, nema više razgovora u rukavicama. Problem je bio u odnosima. Govore da se nije moglo čekati kraj prvenstva da bi se izabralo trenera, a kako se prošle sezone moglo kada je bilo manje vremena za pripreme nego što će biti ove sezone. Šurjaku ću kazati zašto mu se nisam javio, ali je činjenica da se u četvrtak prvi put, od kada sam ja trener, spustio do igrališta. Ako je to normalno, onda ja nisam normalan. Znalo se da sam na početku rekao da neću biti trener, ali je sporan bio odnos. Pa posljednja dva mjeseca govorimo samo o novom treneru. Očekivao sam ipak da će situacija biti mirnija, kaže Bilić. </p>
<p>Slaven Bilić je, nakon što je inauguriran za trenera, govorio da neće biti trener nakon sezone, no kako je vrijeme odmicalo kolebao se, nije bio hladan na ozračje u svlačionici, a niti na nagovaranja svojih najbližih suradnika Asanovića i Štimca. </p>
<p>- Tražio sam da u miru odradimo sezonu. Prvenstvo smo izgubili prošle subote protiv Hrvatskog dragovoljca, a mi najmanje dva mjeseca pričamo o novom treneru. Nitko meni nije ni trebao kazati da nisam više trener, jer se nisam ni kandidirao. Istina, lomio sam se, lomili su me, zaintrigirali su me igrači, ulica, ali jedini koji su mogli promijeniti odluku su moja dva »brata« Štico i Aljo te pogotovo igrači. Sve sam rekao kada sam preuzimao momčad, a glavni krivac moga odlaska sam ja.</p>
<p> Bilića je deprimirao transparent koji ga je tjerao s Poljuda. Zli jezici su govorili da je natpis kupljen od protivničke strane. Može li se dogoditi da u subotu osvane transparent »Biliću ostani«? </p>
<p>- Malo sam veći od toga, nisam mali miš da bi se time bavio, veli Bilić.</p>
<p> No, nova poljudska priča o odnosima uprave i uloge »vatrenih« sigurno nije gotova. Naime, ostanu li ustrajni u traženju povrata uloga Hajduk bi se našao u financijskoj stisci, pogotovo jer je izgubio glavnog sponzora Privrednu banku, koja je izdvojila za trogodišnji ugovor milijun i pol eura. Stoga su u petak ujutro telefonski kontaktirali Grgić i Štimac, te su se dogovorili da do utorka ne izlaze u javnost. Moguće je da ipak dođe do »usaglašavanja« i nastavka suradnje, koja bi, pak, ponudila čistije odnose. </p>
<p> Ivica Šurjak, sportski direktor, ponovo je zasukao rukave, dugo je bio samo promatrač poljudskih zbivanja, a iskoristio je svoj trenutak. Njegovog kandidata Zorana Vulića jednoglasno je izglasala uprava (bez Asanovića koji je napustio sjednicu, te Štimca koji je u Engleskoj) te mu na taj način dala punu podršku. Šurjak se odlučio za Vulića, jer vraća trenera koji je iz Hajduka otišao kao osvajač naslova i tako ima pokriče pred navijačima.</p>
<p>- Ne želim ratovati sa Slavenom Bilićem. Imali smo izniman odnos izvan terena, ali uopće nismo razgovarali o nogometu i u ova tri mjeseca nije došao u moju kancelariju. Uostalom ja sam njemu šef, a ne on meni. Ja sam kao sportski direktor išao u svako selo i na svaku utakmicu. U srijedu navečer smo bili na večeri Grgić, Štimac i ja, te smo sve dogovorili. Tada Štimac nije imao nikakve primjedbe, samo je zatražio da se prolongira za sedam dana izbor trenera. Kako smo izgubili naslov više nije bilo razloga odgađati izbor. Njihov prijedlog je bio Ćiro, a meni je bilo normalnije staviti Vulu. Poštujući Hajdukovog navijača mislim da njihov prijedlog nije bio pametan, istakao je Šurjak.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Prvoligaška sudbina rješava se u Kranjčevićevoj i na Kantridi</p>
<p>Odgovore na pitanja koja će se dva kluba sljedeće sezone pridružiti TŠK-u i Marsoniji u Drugoj ligi, koja dva će morati produljiti sezonu i igrati u dodatnim kvalifikacijama protiv najboljih drugoligaša, a koja će se tri sretnika spasiti u posljednji trenutak, dat će utakmice Osijek - Cibalia, Zadar - Šibenik, Varteks - Čakovec, Zagreb - Kamen Ingrad i Rijeka - Hrvatski dragovoljac</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Razdoblje između 17 i 19 sati bit će odlučujuće za prvoligašku sudbinu sedam klubova. Odgovore na pitanja koja će se dva kluba sljedeće sezone pridružiti TŠK-u i Marsoniji u Drugoj ligi, koja dva će morati produljiti sezonu i igrati u dodatnim kvalifikacijama protiv najboljih drugoligaša, a koja će se tri sretnika spasiti u posljednji trenutak, dat će utakmice Osijek - Cibalia, Zadar - Šibenik, Varteks - Čakovec, Zagreb - Kamen Ingrad i Rijeka - Hrvatski dragovoljac. </p>
<p>Neki sastavi ovise samo o svom učinku, dok se nekima, osim vlastite pobjede, trebaju »poklopiti« i rezultati s ostalih terena. Dakle, kakve su »formule spasa« svakog od ugroženih klubova?</p>
<p>Osječani spadaju u onu skupini klubova koji ovise sami o sebi. U slučaju pobjede ili neodlučenog ishoda protiv Cibalije, Osječani će se definitivno spasiti, dok bi u slučaju poraza morali osluškivati zbivanja u Zagrebu i Rijeci. Ako bi Kamen Ingrad (u daljnjem tekstu KI) pobijedio Zagreb, a Hrvatski dragovoljac (u daljnjem tekstu HD) Rijeku, Osijek bi »skliznuo« na 11. mjesto i spas trebao potražiti u dodatnim kvalifikacijama. U svakom drugom slučaju, Osijek i s porazom ostaje u ligi.</p>
<p>U sličnoj su situaciji kao Osječani i Šibenčani. Pobjeda ili neodlučeni ishod u Zadru definitivno ih ostavlja u Prvoj ligi, ali u slučaju poraza situacija bi se za njih prilično zakomplicirala. Pogotovo ako izgube s dva ili više pogodaka razlike. U slučaju poraza Šibenika od dva pogotka razlike, te pobjeda HD i KI, Šibenčani bi bili na 13. mjestu, odnosno ispali bi iz lige, bez obzira na ishod dvoboja u Osijeku. Ako Šibenik izgubi s jednim pogotkom razlike u Zadru, tada neće ispasti, ali kako bi izbjegao dodatne kvalifikacije, na ruku mu moraju ići rezultati s dvije od tri utakmice koje se igraju u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, odnosno KI i HD ne smiju pobijediti, ili Cibalia mora svladati Osijek. </p>
<p>Posljednji klub koji ovisi samo o sebi vinkovačka je Cibalia. Ako pobijedi Osijek u Gradskom vrtu, sigurno će ostati u ligi, dok će u slučaju suprotnog ishoda uvelike ovisiti o ostalim dvobojima. Kad bi Vinkovčani u Osijeku osvojili bod, ne bi mogli ispasti, ali za ostanak bi im morali odgovarati rezultati iz Zagreba i Rijeke, odnosno ni KI ni HD ne smiju pobijediti. Ako pobijedi KI ili HD, Cibalia će u dodatne kvalifikacije. </p>
<p>U slučaju poraza, Cibalia bi se našla u vrlo nezgodnoj situaciji. U najnepovoljnijoj varijanti, odnosno u slučaju pobjeda Zadra, KI i HD, Cibalia bi ispala iz lige. No, ako KI ili HD ne pobijede, Cibalia će i uz poraz ići u dodatne kvalifikacije.</p>
<p>Dragovoljcima pobjeda na Kantridi ne jamči siguran ostanak u ligi, ali sigurno će im pomoći u izbjegavanju najgoreg, odnosno izravnog ispadanja. Sastav iz Sigeta uvrstit će se među prvih 10 klubova na kraju prvenstva ako pobijedi Rijeku, a Šibenik izgubi u Zadru ili KI ne pobijedi u Kranjčevićevoj. U suprotnom, i s pobjedom bi HD morao u dodatne kvalifikacije.</p>
<p>Ako se iz Rijeke dragovoljci vrate s bodom, u najboljem slučaju čekaju ih dodatne kvalifikacije, ali i to samo ako im se poklope barem dva od tri ishoda s drugih terena, odnosno ako KI izgubi od Zagreba, ili Zadar ne pobijedi Šibenik, ili Čakovec ne pobijedi Varteks. Čak ni poraz ne bi bio poguban za dragovoljce, ali samo ako ni Zadar ni Čakovec ne pobijede.</p>
<p>Kamen Ingrad u gotovo je istoj situaciji, kao i HD, jedino što je bolji od Dragovoljaca u međusobnim dvobojima, pa u slučaju da KI i HD postignu isti rezultat u posljednjem kolu, KI bi na dodatnoj ljestvici bio ispred HD.</p>
<p>U, za njih, najpovoljnijem scenariju, Zadrani bi pobjedom protiv Šibenika uspjeli čak izbjeći i dodatne kvalifikacije. Za takvo što Osijek ne bi smio izgubiti od Cibalije, a HD i KI ne smiju odnijeti sva tri boda s Kantride, odnosno iz Kranjčevićeve. No, čak i ako Osijek izgubi od Cibalije, Zadar će se spasiti u slučaju da pobijedi s više od jednog pogotka prednosti.</p>
<p>Ako Zadrani remiziraju sa Šibenikom, igrat će dodatne kvalifikacije samo ako Čakovec ne pobijedi Varteks, ali i HD ili KI mora izgubiti. U slučaju potpunog neuspjeha, Zadar će se automatski oprostiti od Prve lige.</p>
<p>Čakovčanima čak ni pobjeda protiv Varteksa u Varaždinu neće biti dovoljna da odmah izbore ostanak. No, i za dodatne kvalifikacije moraju im se poklopiti dva od ta tri uvjeta: Zadar ne smije pobijediti Šibenik, HD ne smije pobijediti u Rijeci, odnosno KI ne smije pobijediti u Zagrebu. Ako, pak, Čakovčani ne osvoje tri boda u Varaždinu, to će biti njihov oproštaj od Prve lige, bez obzira na ostale rezultate.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kako ispeći vola i razbiti Kamen?</p>
<p>Poduzima se sve da se unutar slavljeničke atmosfere, koja traje od prošle subote, zadrži dovoljno ozbiljnosti kako bi se posljednja prvenstvena utakmica zaključila kao i prva - pobjedom</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Dva detalja dominiraju Kranjčevićevom uoči subotnje utakmice Zagreba s utopljenikom, Kamen Ingradom (17 sati). S jedne se strane poduzima sve da se unutar slavljeničke atmosfere, koja traje od prošle subote, zadrži dovoljno ozbiljnosti da se posljednja utakmica prvenstva zaključi kao i prva - pobjedom. </p>
<p>S druge, pak, strane raspisan je svojevrsni interni natječaj za najpogodnije ime vola koji se počeo peči na ražnju u petak u podne, a trebao bi biti jedna od poslastica bogatog slavlja nakon utakmice. Tada bi, u ime prvoga Zagrebova naslova, žrtveniku trebalo biti privedeno i 40-ak odojaka. Sve, dakako, popraćeno i prigodnim programom..</p>
<p>Zapravo, kao da je 500 kilograma težak vol ipak trenutačno u prvom planu, ne samo zbog toga što se ne zna kojim ga od brojnih imena u ponudi počastiti, a da se nitko ne osjeti uvrijeđen. Postoje naime ozbiljna strahovanja da do onoga najvažnijeg trenutka, uoči i nakon utakmice, vol, radnog imena Drago, neće biti dovoljno pečen. To poručuju pravi znalci za te stvari koji tvrde da se vol te težine mora peči najmanje 48 sati.</p>
<p>No, svi su se složili da je ionako svejedno koliko se vol pekao, jer će se uz brojne »kibice« zasigurno stanjiti do početka slavlja. Znano je naime da se u takvim prigodama vanjski, ispećeni sloj odmah proba...</p>
<p>Stoga i trener Kranjčar na sastanku s novinarima dan uoči utakmice, nije imao što previše za reći o subotnjem susretu:</p>
<p>- Iako je tjedan prošao u relaksaciji i čestitanjima, vjerujem da će igrači iskoristiti rasterećenost i odigrati na način kakvim su i stekli simpatije prijatelja nogometa.</p>
<p>Pritom se Kranjčar vratio u 1982. godinu, kad je Dinamo pod Miroslavom Blaževićem osvojio naslov prvaka nakon 24 godine:</p>
<p>- Igrali smo u posljednjem kolu s Budućnosti u Maksimiru, i to utakmicu koja nije ni o čemu odlučivala. Kao za inat, izgubili smo je i pritom se dobrano zamjerili gledateljima.</p>
<p>Zbog svega će toga Zagreb u karantenu, a za utakmicu će Kranjčar imati sve raspoložive snage. Pa i Ivicu Olića, koji se baš vratio iz Berlina, gdje je postao otac. Zanimljivo, međutim, da će ovom prigodom posjesti na klupu i Krunu Lovreka, iako mu je gležanj u gipsu. Razlog je broj kolajni namijenjenih prvacima. Igračima će ih biti dodijeljeno 20, a Lovrekov je udio i te kako važan iz onoga startnog dijela, kad se Zagreb tek nudio kao mogući kandidat za prvaka.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mamić još nije otplovio</p>
<p>Još uvijek je neizvjesno tko će biti Dinamov trener u novoj sezoni, iako Marijan Vlak svakodnevno pred novinarima novim trenerom oslovljava Miroslava Blaževića </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - I kome sad vjerovati - temperamentnome, emotivnom i euforiji sklonom Miroslavu Blaževiću, ili pak mirnome maksimirskom treneru Marijanu Vlaku? Dok Blažević sve češće u javnosti provlači kako se ipak neće vratiti u Maksimir, Vlak ga već i pred novinarima (u šali?) oslovaljava »novim trenerom«.</p>
<p>Ćiro gotovo svakodnevno mijenja stavove oko svoga eventualnog povratka u Dinamo. Prvo je novinarima »u povjerenju šapnuo«:</p>
<p> - Djeco moja, nije dobro lagati nikoga, a najmanje vas, novinare. I zato vam mogu reći da je moj dolazak u Dinamu siguran.</p>
<p> Dan kasnije je, pak, osječkim kolegama govorio »ponešto« drukčije i doista se čini kako ni sam Blažević još nije siguran hoće li sljedeće sezone sjediti na Dinamovoj klupi. Na to se nadovezao i žestoki otklon Bad Blue Boysa prema bivšem izborniku. No, on ih je potom ipak »pogladio po glavi«:</p>
<p> - Ja ću se boriti za njihovu naklonost! Borit ću se dok ih sve ne pridobijem za sebe, do zadnjega...</p>
<p> Borba, međutim, nije dugo trajala. U četvrtak je Blažević navratio u Maksimirsku i čestitao kolegi Vlaku na ovome uspjehu. I pritom je dometnuo kako se vjerojatno neće »upuštati u rat kojega ne može dobiti«, misleći jasno na svoj odnos s Dinamovim navijačima.</p>
<p> A kako onda prokomentirati Vlakove riječi. Prije koji dan nam je, nakon Blaževićevog posjeta, napomenuo kako je u klub »navratio novi trener«. U petak je, pak, na temu Ćirina povratka samozatajno provukao:</p>
<p> - Pa, koliko ja znam, to je riješeno... On dolazi.</p>
<p> A što je s Mamićevim - odlaskom? Je li, dakle, Dinamov dopredsjednik doista okrenuo leđa Maksimiru i otisnuo se na dugu plovidbu, koju je najavio nakon varaždinske utakmice? </p>
<p> - Maloprije sam razgovarao s Mamićem, dobro je raspoložen. Tu je, u Zagrebu, dakle nije otplovio, pojasnio je Vlak.</p>
<p> Jasno je, dakle, da je pred Dinamom dugo i turbulentno ljeto, a u ovome je trenutku najmanje važno ono što »plavu« momčad očekuje u subotu u Slavonskome Brodu. Dvoboj posljednjeg prvenstvenog kola, između Marsonije i Dinama, nema baš nikakvu rezultatsku važnost. Brođani su već ionako skliznuli u drugu ligu, dok se Dinamo zacementirao na trećem mjestu. I tu više ne može biti nikakvih promjena...</p>
<p> - Uopće ne znam kako ću sastaviti momčad, rekao je Vlak dan uoči puta u Slavonski Brod.</p>
<p> Marić, Agić i Bošnjak neće nastupiti zbog žutih kartona, Polovanec, Pilipović i Krznar su ozlijeđeni, a na bolove se žali i Mešanović. Gostovanje u Slavonskom Brodu bi, dakle, trebali »izgurati«: Butina - Drpić; Sedloski, Cesar - Mikić, Leko, Ćosić, Jurić; Petrović - Kranjčar, Zahora.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kurnjikova: »Dolazim i iduće godine!«</p>
<p>»Kad imate nizak renking, odmah naletite na vrhunske tenisačice poput sestara Williams, Jennifer Capriati ili Monice Seles, i teško je preko njih doći do boljih mjesta« / »Ne bih se trebala brinuti o mišljenju drugih ljudi i tome kako će me gledati, ne mogu promijeniti način na koji misle i osjećaju. Naravno, neću biti savršena za sve, no to je jednostavno tako«</p>
<p>BOL, 3. svibnja</p>
<p> - Kao i nakon pobjede protiv Ukrajinke Julie Vakulenko u prvom kolu, Ana Kurnjikova ostavila je novinare »na čekanju« čak i više od sat vremena poslije poraza protiv Slovenke Tine Pisnik. Sa svakom minutom sve je više bilo onih koji su zaključili kako je kazna od pet tisuća američkih dolara, koliko WTA naplaćuje neopravdani izostanak s konferencije za novinare, prava sitnica za 21-godišnju Ruskinju. Znali su svi kako Kurnjikova neće biti u slavljeničkom raspoloženju, no malo tko se nadao glatkom odbijanju potpisivanja autograma i slikanja. </p>
<p>- Prvi je set bio prilično iscrpljujući, kasnije sam se umorila i izgubila koncentraciju pa je i moja igra postala defenzivna u drugom i trećem setu. No, nakon što nisam igrala praktički godinu dana, sve je mnogo drugačije i jednostavno se moram ponovno naviknuti da budem fokusirana na ovako težak meč cijelo vrijeme. </p>
<p>• Što mislite o publici, ispunjenim tribinama? Podsjeća li vas atmosfera na nogometnu i je li vam to pomoglo ili ne?</p>
<p>- Atmosfera je bila super, odlična. Stvarno sam uživala na terenu, bilo je zabavno. Ako nešto i čini veliki meč, to su publika i napeta završnica. </p>
<p>l Jeste li postavili neki cilj za kraj ove sezone, kada se pokušavate vratiti u svjetski vrh nakon ozljede stopala?</p>
<p>- Definitivno mi je cilj popraviti rejting, prvo ući u »Top 20«, a onda bih se voljela vratiti tamo gdje sam bila prije ozljede, među deset najboljih svjetskih tenisačica. No, u ovom trenutku jednostavno želim igrati što više mečeva. Ovdje sam dobila jedan meč, što je dobro, i odigrala sam jedan meč u kojem sam bila blizu pobjede, što je također dobro. </p>
<p>• Smatrate li da ćete biti spremni za pariški Grand Slam, imate li dovoljno vremena?</p>
<p>- Nadam se da hoću. Zato sam izabrala nekoliko manjih turnira, mislim da je to dobar potez. Kao što sam rekla, mislim da je meč protiv Pisnik bio veliki korak naprijed, iako sam izgubila. Možda nisam napravila sve onako kako sam htjela, ali bilo je dijelova meča kada sam igrala onako kako želim igrati cijelo vrijeme. </p>
<p>• Sada kada ste se vratili, smatrate li da je konkurencija u ženskom tenisu jača nego prije?</p>
<p>- Definitivno je konkurencija jača, no oduvijek je bilo tako. Svatko može pobijediti svakoga, više nije toliko važan renking kao prije, sada puno toga ovisi o samopouzdanju. Naravno, »Top 20«, odnosno »Top 10« ostali su ono što su i bili, no od 20. do 100. mjesta sve je potpuno otvoreno. </p>
<p>• Jeste li na početku sezone očekivali ovakav rasplet ili ste mislili da ćete upisati više pobjeda?</p>
<p>- Stvarno nisam znala što očekivati na početku godine. Odmah sam na nekoliko turnira izgubila u 1. kolu, a onda sam odigrala dobro na Novom Zelandu. Također sam pružila dobar otpor protiv Serene Williams u Sydneyu, ali sam kasnije imala težak ždrijeb na Australian Openu. Onda sam opet dobro igrala u Tokiju i Mexicu pa ponovno nekoliko loših rezultata. Kad imate nizak renking, upravo se to događa, odmah naletite na vrhunske tenisačice poput sestra Williams, Jennifer Capriati ili Monicu Seles, Justine Henin, Martinu Hingis i teško je preko njih doći do boljih mjesta. Onda izgubite samopouzdanje koje je teško vratiti. Možete trenirati koliko god hoćete, ali potpuno je drugačije igrati u atmosferi kakva je bila protiv Pisnik. I to mi ustvari nedostaje, igrati takve mečeve u takvoj atmosferi i donositi prave odluke u presudnim trenucima. </p>
<p>• Koji je razlog što ruski tenis u posljednje vrijeme ima toliko dobrih tenisačica?</p>
<p>- Uvijek smo imali dobrih tenisačica, imamo odličnu školu tenisa. Osim toga, imamo puno turnira u svim kategorijama, i to je postao vrlo popularan sport u posljednjih deset godina. Naravno, bio je popularan i prije toga, no nije bilo toliko prilika da idete izvan zemlje i igrate. Sada kada cure mogu slobodno putovati i igrati, odmah se vidi koliko smo dobri. Uostalom, Rusija je golema zemlja, ne vidim razloga zbog kojeg ne bismo imali puno kvalitetnih tenisačica, baš kao i SAD. </p>
<p>• Jeste li ikad razmišljali o nekoj vrsti pomoći mladim i talentiranim tenisačicama?</p>
<p>- Pa, ja sam mlada i talentirana, zar mislite da sam stara? Mislim da imam dovoljno problema sama sa sobom u ovom trenutku, u šali je rekla Kurnjikova i nastavila: </p>
<p>- Pomažem svom klubu Spartak, gdje sam odrasla i gdje sam naučila igrati tenis. Najviše im pomažem u financijskom smislu, to ij je u ovom trenutku najpotrebnije. </p>
<p>• Malo je tenisačica koje su pod velikim pritiskom i kada nisu na teniskom terenu. Kako se vi nosite s tim?</p>
<p>- Mislim kako su svi pod pritiskom, svako ima neke svoje male probleme, koji možda i nisu tako mali. Dakle, nisam sama, nisam jedina. No, u prvom redu, ja to ne mogu promijeniti, dakle nemam velikog izbora. Moram se naučiti živjeti s tim, naviknuti se i ne misliti puno o tome što ljudi misle o meni. Naime, na kraju dana, jedino je važno što sama mislim o sebi i kako donosim svoje odluke. Ne bih se trebala brinuti o razmišljanjima drugih ljudi i tome kako će me gledati, ne mogu promijeniti način na koji oni misle i osjećaju. Naravno, neću biti savršena za sve, no to je jednostavno tako. </p>
<p>Kada smo je htjeli pitati o servisu, zazvonio je mobitel u džepu ruske tenisačice - prvi put...</p>
<p>- Radim na servisu, mislim da to ipak nije moja slaba točka. Inače, problema sa servisom imam već nekoliko sezona, nakon što sam pala i slomila palac, igrajući protiv Steffi Graf. </p>
<p>Tada je drugi put zazvonio mobitel, no nije ga ugasila, već je nastavila:</p>
<p>- Nakon toga, nisam igrala tri mjeseca, i potpuno sam izgubila osjećaj za servis. Budući da je to jedan od najtežih udaraca, ponekad imam faze kada baš i ne serviram najbolje...</p>
<p>A onda je zazvoznio mobitel i treći put, ipak ponovno se nije htjela javiti, a niti ga ugasiti, pa je zazvonio i četvrti put. Netko s druge strane očito je bio uporan. Uglavnom, bilo je vrijeme za posljednje pitanje.</p>
<p>• Kako vam se sviđa Bol? Hoćete li doći i sljedeće godine?</p>
<p>- Da, zašto ne? Jako mi se sviđa sve što sam uspjela vidjeti, a osim toga ovo je idealno mjesto za igranje tenisa i odmaranje. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prvo bolsko polufinale za Ivu Majoli</p>
<p>»Što idem dalje sve je lakše. Bio je ovo tenis na nivou Charlestona«, kazala je nakon pobjede Iva Majoli/ U subotu u polufinalu Majoli će igrati protiv Čehinje Prusove, dok se u 11 sati sastaju Talijanka Garbin i Šveđanka Svensson</p>
<p>BOL, 3. svibnja</p>
<p> - Jedina preostala hrvatska tenisačica na Croatian Bol Ladies Openu Iva Majoli u posljednjem četvrtfinalnom dvoboju trebala je najmanje vremena za plasman među četiri najbolje. Ujedno i jedina nositeljica je za manje od sat vremena sa nadmoćnih 6-2, 6-0 nadigrala Ruskinju Veru Zvonarevu. Za mjesto u finalu ovog 170.000 američkih dolara vrijednog turnira igrat će protiv kvalifikantice Čehinje Libuse Prusove. Dvoboj je na rasporedu nakon prvog polufinala između Talijanke Tathiane Garbin i Šveđanke Ase Svensson, koji počinje u 11 sati.</p>
<p>- Nakon dva maratonca u prva dva kola dala sam sebi u zadatak da moram početi hrabro i da moram igrati tako od prvog do zadnjeg poena, što mi je i uspjelo. Očigledno je kako u početnim kolima ovdje u Bolu imam priličnu nervozu, no što idem dalje sve je lakše. Bio je ovo tenis na nivou Charlestona, no ipak je ovo mlada i neiskusna cura. Puno sam bolje servirala, a i na reternu sam pokušala i uspjela raditi veliki pritisak. Uglavnom, svi elementi igre bili su prilično dobri, puno sam forhenda pogodila, što je inače moja igra, rekla je Majoli nakon najvećeg uspjeha na bolskom turniru i naglasila kako je zavoj oko desne noge tek preventiva, budući da je u Charlestonu prije dva tjedna istegnula mišić.</p>
<p>Kako turnir odmiče Iva Majoli sve više opravdava naslov pobjednice milijunskog turnira u Charlestonu. Put do prvog četvrtfinala na bolskom turniru uistinu je bio trnovit, protiv Slovakinje Ljudmile Červanove i Jelene Kostanić mučila se i prilično dugo tražila svoju igru. Priključak je držala isključivo zahvaljujući iskustvu i ogromnoj želji da ove godine ode do kraja. A protiv sedamnaestgodišnje Ruskinje Vere Zvonareve sve se od početka odvijalo kako je priželjkivala. Agresivnim tenisom nije dopustila impresioniranoj Zvonarevoj da se oslobodi nervoze i mentalnog pritiska. S druge strane, Zvonareva je glavni turnir izborila kroz kvalifikacije te je vidljiva bila i iscrpljenost u igri. Osim toga, zasigurno najvrijednije pobjede u kratkoj seniorskoj karijeri upisala je u prvom i drugom kolu, Njemici Jani Kandarr prepustila je pet gemova, a u osmini finala je nakon dva seta nadigrala osmu nositeljicu Slovenku Katarinu Srebotnik. Pobjeda protiv najbolje rangirane hrvatske tenisačice pokazala se prezahtjevnim zadatkom za 217. tenisačicu svijeta, pred kojom je zasigurno svijetla budućnost. Dodatna prednost za Majoli je i iskustvo od prije dva mjeseca, kada je u prvom međusobnom dvoboju protiv Zvonareve slavila nakon tri iscrpljujuća seta.</p>
<p>- Nisam vidjela kako Prusova igra. No, sigurno je kvalitetna tenisačica čim je stigla u polufinale. Ipak, s ovakvim tenisom mislim da ne bi trebalo biti problema. Istina, Prusova nije u vrhu svjetskog tenisa, no to ne znači da ne može dobro igrati više dana uzastopce. Moram to maksimalno profesionalno odraditi, rekla je Majoli.</p>
<p>Najveće iznenađenje u četvrfinalnim dvobojima priredila je Talijanka Tathiana Garbin koja je nadigrala prvu nositeljicu Ruskinju Jelenu Dementijevu. Inače dvadesetogodišnja Ruskinja, koja također nema nijedan WTA naslov, vodila je sa 7-5 i 5-3 te dva puta servirala za polufinale. Od jedinog hrvatskog WTA turnira oprostila se i Slovenka Tina Pisnik, sedma nositeljica koja je prije dvije godine slavila u Bolu. </p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale: Garbin - Dementijeva (1) 5-7, 7-5, 7-5, Svensson - Pisnik 7-5, 6-1, Majoli (4) - Zvonareva 6-2, 6-0 i Prusova - Diaz-Oliva 6-1, 4-6, 6-2.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Podravka favorit u završnici Kupa </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - U subotu i nedjelju u dvorani II Sportskog doma z Zagrebu odigrat će se završnica Hrvatskoga kupa za rukometašice. U prvom polufinalnom dvoboju (subota, 18 sati) ogledati domaća Lokomotiva i Sonic-Osijek, a dva će se sata kasnije sastati branitelj naslova Podravka Vegeta i Split-Kaltenberg.</p>
<p>Lokomotiva nije ni sanjala da bi mogla dočekati ovakav kraj sezone, nakon što je lani ostala u Prvoj ligi zahvaljujući kvalifikacijama. No, eto, uspjele su, igraju finale prvenstva protiv Podravke Vegete, a u subotu će se protiv Osijeka boriti i za drugi finale. Činjenica je da su Koprivničanke favoritkinje, i to takve da bi sve osim finala i pobjede u finalu bilo iznenađenje. No, Kup je po tome i specifičan, iznenađenja se uvijek događaju. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Primorac i Boroš lako do 3. kola</p>
<p>COURMAYEUR, 3. svibnja</p>
<p> - Nakon prva dva kola Otvorenog prvenstva Italije u stolnom tenisu od naših su predstavnika u igri, očekivano, ostali još samo Tamara Boroš i Zoran Primorac. U osmini finala Primorac će u subotu igrati protiv Japanca Koji Matsushite, a Boroš protiv Švedanke Sandre Johansson.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisači, 1. kolo: PRIMORAC - Ciociu (Lux) 4-0, JAPEC - Eloi (Fra) 0-4, KRIVIĆ - Hielscher (Nje) 0-4, 2. kolo: PRIMORAC - Baboor (Ind) 4-1, parovi, 1. kolo: PRIMORAC, Bentsen - Keinath, Feth (Nje) 3-0, stolnotenisačice, 1. kolo: BOROŠ - Regenwetter (Lux) 4-1, VAIDA - Negrisoli (Ita) 4-1, BOBETIĆ - Lu Yun (Taj) b.b. Bobetic, Wang Ching (HKg) - PAOVIĆ 4-0, 2. kolo: BOROŠ - Legay (Fra) 4-1, Jing Jun (Sin) - VAIDA 4-0, Nemes (Nje) - BOBETIĆ 4-0, parovi, 1. kolo: BOROŠ, Steff - Costes, Palut (Fra) 3-1. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Francuska u nedjelju bira predsjednika</p>
<p>Kandidat desnog centra Jacques Chirac obećava nove, posebne policijske snage radi sigurnosti građana / Desni ekstremist Le Pen obećava 200.000 novih mjesta u zatvorima i deportacije nefrancuza</p>
<p>BRUXELLES/PARIZ, 3. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema Jean-Marie Le Penu, »strani izvori« nepoznatog porijekla tvrde da će dobiti 40 posto glasova, a francuska ispitivanja javnog mnijenja ograničila su njegove šanse na 18 do 25 posto. </p>
<p>Kandidati za predsjednika Republike Francuske se više ne vrednuju po programima - dobar dio onih koji na nedjeljnim izborima namjeravaju zaokružiti ime Jacquesa Chiraca čine to ne stoga što im se sviđa Chiracov »politički paket« ili jer o Chiracu misle sve najbolje, već zato što biraju manje od dva zla. Chiracova je platforma poznata, »nulta tolerancija« kriminala, reorganizacija pravosudnog sustava (»ne smije biti nekažnjenih«, ustvrdio je sadašnji predsjednik ne obazirući se na žestoke kritike javnosti da ni on sam nije bez grijeha), sniženje poreza na dohodak pojedinaca za pet posto, socijalne beneficije upotpunjene nižim izdvajanjima za socijalu za mlade ljude, ali i za osobe s najnižim primanjima, uspješnija integracija nefrancuza u društvo, početak reforme mirovinskog sustava, veći utjecaj Francuske u Europi, EU Ustav i EU predsjednik. </p>
<p>Chirac, naravno, nije dirnuo u kronične boljke francuskog društva i gospodarstva: prevelik javni sektor (52 posto zaposlenih u Francuskoj rade »za državu«, dakle državni su službenici), a nastavi li staru politiku i francuski biznis i EU imati će problema u preskakanju političkih barikada daljnjoj liberalizaciji i povezivanju tržišta. </p>
<p>Uspjeh Le Penovog programa naveo je Chiraca i njegov izborni tim da donekle promijene sadržaj paketa ponuđenog Francuzima i korigiraju slijed prioriteta, pa je Chirac za prvih stotinu dana obnovljenog boravka u Elizejskoj palači obećao drastične mjere kojima će se problemi kriminala i nesigurnost (koja nije samo osjećaj nego je i realitet francuske svakodnevice!) staviti pod kontrolu uvođenjem novih vrsta policijskih snaga za specijalne zadatke, skrojenih po mjeri i zahtjevima sigurnosnog izazova, te osnivanje posebnog tijela, možda čak i ministarstva unutarnje sigurnosti, a kome bi na čelu bio predsjednik osobno. Chiracova izjava upućena je protivniku i biračima koji u normalnijim situacijama »ni u bunilu« ne bi glasovali za kandidata desnog centra: »Kad se suočavamo s mržnjom i netolerancijom, u obzir ne dolaze nikakvi dogovori, kompromisi i debate«. </p>
<p>Jean-Marie Le Pen je na svom finalnom skupu u Marseillesu, pred ne potpuno ispunjenom košarkaškom dvoranom starijim pristašama, ponovio neke od stavova. Francuzi imaju prednost pred nefrancuzima i useljenicima pri dobivanju posla i socijalnih beneficija; ilegalce valja strpati u sabirne centre, a potom u vlakove i vratiti ih odakle su došli. Francuska mora odbaciti euro i izaći iz EU. Le Pen želi »vraćanje dostojanstva Francuskoj«, i poručuje »rasturimo političku klasu«, »nemojmo rasprodavati Francusku«.
></p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Novi srednjoistočni pregovori na ljeto u Europi?</p>
<p>RAMALLAH, 3. svibnja</p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat pozdravio je u petak prijedloge za održavanje srednjoistočne mirovne konferencije početkom ljeta. Američki državni tajnik Colin Powell najavio je održavanje konferencije, bez daljnjih preciziranja. Izvori iz State Departmenta ističu da će se konferencija najvjerojatnije održati u Europi.</p>
<p> Izraelski premijer Ariel Sharon sazvao je u petak sastanak izraelskog kabineta kako bi formulirali očekivanja Izraela od te konferencije, objavio je izraelski radio. Ministri vanjskih poslova Arapske lige sastat će se idućeg tjedna u Kairu, gdje će nastaviti razgovarati o prijedlogu za ostvarivanje srednjoistočnog mira podnesenom na arapskom sastanku na vrhu u ožujku, objavio je u petak glasnogovornik Lige Amr Mouse, Hesham Youssef. No, ni on niti drugi dužnosnici te organizacije nisu mogli reći hoće li Arafat doći u Kairo. </p>
<p> Dvojica Palestinaca i jedan izraelski vojni zapovjednik poginuli su u petak u upadu izrelske vojske u Nablus, na Zapadnoj obali. Jedan od dvojice ubijenih Palestinaca bio je pripadnik snaga sigurnosti, a drugi civil, rekli su Palestinci. Poginuo je i jedan izraelski zapovjednik, a ranjena su dva izraelska vojnika, objavila je izraelska vojska. Izraelske snage su u raciji tijekom noći na petak u Bidiju i Duru uhitile najmanje petero osumnjičenih militanata.</p>
<p>Evakuirana su i četiri palestinska policajca iz crkve Kristova rođenja u Betlehemu. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Istina o pokolju u Jeninu ostaje nerazjašnjena</p>
<p>Arafat pozdravio najavu nove konferencije o Srednjem istoku / Puna potpora američkog Kongresa Izraelu </p>
<p>ANKARA, 3. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat pozdravio je najavu održavanja nove međunarodne mirovne konferencije o Srednjem istoku. Rekao je da se priprema tog skupa treba temeljiti na davno usvojenoj preporuci iz Osla (1993.) pod formulom - teritorij za mir. </p>
<p>Podsjetio je da bit tog prijedloga praktički polazi od nedavne mirovne inicijative saudijskog prijestolonasljednika, princa Abdullaha. Prinčev prijedlog je usvojio summit Arapske lige održan u Bejrutu. »Podržavam častan i pravedan mir s Izraelom koji će zadovoljiti legitimne težnje palestinskog naroda«, poručio je Arafat.</p>
<p>Njegova izjava uslijedila je neposredno nakon sastanka visokih dužnosnika SAD, Europske unije (EU), Rusije i UN na kojem je utvrđena zajednička srednjoistočna politička strategija. »Kvartet«, kako je popularno nazvan newyorški forum, najavio je promoviranje ozbiljnih i ubrzanih pregovora kako bi se zaustavili izraelsko-palestinski krvavi sukobi. Istodobno, ostavljen je i prostor za angažiranje i sudjelovanje više drugih zemalja u pripremi i samom radu srednjoistočne mirovne konferencije. </p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell, koji je bio nazočan na četvornom sastanku ocjenio je da se pojavila »zlatna« prilika da se napokon riješi dugogodišnji srednjoistočni problem. »To je posljednja šansa koja se ne smije propustiti«, rekao je Powell. Pritom je ponovo pozvao palestinskog vođu Arafata da se više i odlučnije angažira u smjeru mira, posebice na sprječavanju terorističkih aktivnosti bombaša samoubojica. Šef State Departmenta je, isto tako, pozvao Izrael da ukine restrektivne mjere protiv palestinskog stnovništva, te da poštuje, kako je rekao, njihove humanitarne potrebe.</p>
<p>Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha je, nakon izraelskog odbijanja da primi istražno povjerenstvo UN (koje je trebalo ispitati vjerodostojnost tvrdnji o masakru u palestinskom izbjegličkom logoru u Jeninu), stala na stranu židovske države. Američki predstavnik u UN zaprijetio je stavljanjem veta u slučaju glasanja o predloženoj »arapskoj rezoluciji«. Tim dokumentom se, inače, zahtijevalo bezuvjetno slanje na lice mjesta međunarodnih istražitelja na čelu s bivšim finskim premijerom Marttijem Ahtisaarijem.</p>
<p>Potporu stajalištima židovske države pružio je gotovo plebiscitarno i američki Kongres. Štoviše, jedan od kongresmena - Dick Armey - zatražio je »preseljenje« Palestinaca na teritorij neke druge arapske zemlje, gdje bi se, kako je rekao, uspostavila palestinska država.</p>
<p>Generalni tajnik UN-a Kofi Annan, koji je odlučio o raspuštanju istražnog tima za Jenin, ponovo se založio za slanje međunarodnih mirovnih snaga na neuralgični Srednji istok. Smatra da bi se time stvorili nužni preduvjeti za poduzimanje drugih političkih poteza. U takvom kolopletu izmjenjenih političkih okolnosti, istina o pokolju stotina Palestinaca u Jeninu ostaje i dalje nerazjašnjena. Istražitelji Human Right Watcha, nakon obilaska jeninskih ruševina i zgarišta, priopćili su kako nisu pronašli dokaze o pokolju, već samo o zločinima. Pritom je utvrđeno da su izraelski vojnici koristili civile kao živi štit. Dodaje se da su ubijena 22 civila.</p>
<p>Saih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nova lista terorista </p>
<p>BRUXELLES, 3. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Objavom u Službenom glasniku Europske unije, »liste osoba, grupa i udruga uključenih u terorističko djelovanje« postale su službene. To znači da je od petka na udaru antiterorističkih zakona i prakse japanska sekta Sudnjeg dana Aum Shinrikyo, najveća egipatska militantna skupina Gamaa al Islamia (Islamska skupina), kašmirski militanti Lashkar-el-Taiba, Radnička partija Kurdistana, iranska Narodna mudžahedinska organizacija, Svjetleća staza (Sendero luminoso) peruanskih ultraljevičara ili manje poznata baskijska podzemna gerila Askatasuna, zasjenjena ranije izopćenom ETA-om.</p>
<p>Prema dogovorima Europske unije i UN-ovim pravilima, sve članice Unije obvezne su poduzeti mjere protiv tih organizacija i pojedinaca s liste. </p>
<p>Među ostalim, predviđeno je zaleđivanje fondova i imovine. Istodobno, policija i tijela sigurnosti obvezni su kolegama s druge strane granice osigurati sve raspoložive podatke o tim teroristima. Popis pojedinaca, organizacija i udruga osvježava se dvaput godišnje.</p>
<p> Nova lista ishod je dogovaranja dviju strana Atlantika te, dijelom, političkog balansiranja štete, odnosno koristi od stavljanja grupa i pojedinaca na popis ili njihova izostavljanja.</p>
<p> Ustupak Turskoj nesumnjivo je ubacivanje Radničke partije Kurdistana među terorističke organizacije. Jer, diplomati Unije očekuju da će se uskoro osjetiti korist od takve pametne političke investicije. Pretpostavlja se da će Turska popustiti u postizanju dogovora - procesu koji je mjesecima zakočen - o korištenju NATO-ovih kapaciteta za potrebe vojnih operacija Europske unije. Politička ruka dobre volje prema vlastima u Iranu jest uvrštenje Narodnih mudžahedina, iranske gerilske skupine, na terorističku listu. No njezin politički ogranak ostao je pošteđen terorističke etikete i antiterorističkog tretmana.</p>
<p>Unija je pak razmatrala, ali se nije usuglasila, o proširenju popisa terorističkih organizacija imenom i imovinom Narodne fronte za oslobođenje Palestine. Riječ je o palestinskoj organizaciji marksističke provenijencije sa sjedištem u Siriji.</p>
<p>Na listu, objavljenu u listopadu prošle godine, dodano je sedam pojedinaca i 11 organizacija. Iako je dogovor postignut neki dan, a priopćenje poslano elektroničkom poštom redakcijama u četvrtak popodne, lista je postala službena tek od petka. Naime, nadležni u Uniji ocijenili su kako je dobro dobiti nekoliko dana da bi se zaledila imovina novih skupina i pojedinaca prije no što doznaju da su na popisu.</p>
<p>Praksa je da listu Unije prihvate i sve zemlje kandidatkinje, kao i države europskog ekonomskog prostora. Iako je na to ne obvezuje aranžman s Unijom, Hrvatska također prihvaća popis terorista i njihovih organizacija. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bin Ladenov čovjek s hrvatskim državljanstvom?</p>
<p>MOSTAR, 3. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Enam Arnaut, Bin Ladenov »povjerljivi čovjek« još od osamdesetih godina kojega je nedavno u SAD uhitio FBI, uz to što ima državljanstvo Saudijske Arabije i SAD, državljanin je i Bosne i Hercegovine, a možda i Republike Hrvatske!? Istražujući Arnautove »korijene«, sarajevski Dnevni avaz otkriva da se Arnaut početkom 1994. godine iznenada, nakon što su krajem 1993. prestali postojati »islamski centri« koje je sponzorirao i u kojima su domaće Muslimane vojnim vještinama učili inozemni dragovoljci, pojavio u Zenici, tada poznatiji kao Abu Mahmud, a uz sebe je navodno imao i hrvatsku osobnu iskaznicu s kojom je prošao Republiku Hrvatsku i kontrolne točke HVO-a. Došao je, kako je pojašnjavao, formalno zatvoriti »centre« koje je njegova humanitarna organizacija »Benevolence International Foundation« pomagala, a pri tom povratku u BiH zamalo nije ubijen, i to od mudžahedina, nakon što su ga »braća« optužila da je američki špijun.</p>
<p>U BiH je došao početkom rata, i u središnjoj Bosni sponzorirao nekoliko »islamskih centara«. Do bosansko-hercegovačkog državljanstva došao je nakon što je oženio Bosanku s kojom je kasnije imao i djecu, a sarajevski list nadalje tvrdi kako su često zajedno letjeli do Istanbula.</p>
<p>Organizacija kojoj je Arnaut bio direktor, BIF, utemeljena je prvo u SAD, a onda sredinom 1993. i u Zenici. U Americi je u prosincu prošle godine zabranjena zbog sumnje da financira terorističke aktivnosti, a istu sudbinu doživjela je u BiH, no nastavila je financirati projekt »Novčana pomoć djeci bez roditelja« preko organizacije »Bosanska idealna futura« na čelu s Munibom Zahiragićem koji je prije tog namještenja radio u AID-u. </p>
<p>Zahiragić je nakon pretresa »Bosanske idealne future« uhićen u akciji pripadnika federalnog MUP-a 21. ožujka zbog špijunaže, odnosno zbog »nepokrivenih« 3,5 milijuna dolara za koje se pretpostavlja da su korišteni za financiranje terorističkih aktivnosti Bin Ladenove »mreže« u svijetu. </p>
<p>U cijelu priču oko Mahmuda Arnauta »uklapa« se također i nedavna deportacija iz BiH jednoga iz »alžirske skupine«, Butale Hadža koji je dugo godina bio direktor BIF-a za BiH.</p>
<p>Arnaut je na prvom saslušanju pred američkim sudom zanijekao veze BIF-a s terorističkim operacijama, no iz 35 stranica materijala, napravljenog najviše na temelju onoga što je policija pronašla u BiH, uočljiva je veza BIF-a, Arnauta, Osame bin Ladena i nekih drugih visoko pozicioniranih osoba u Al Qaidi. Posebna mjesta u tom »lancu« zauzimaju veze s Memduhom Mahmudom Salimom koji u New Yorku čeka suđenje za napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji u ljeto 1998. godine te s Bin Ladenovim suradnikom Muhamedom Bajazidom koji se nastojao domoći se nuklearnog naoružanja za Al Qaidu.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rugova: Beograd je odlučio uništiti Kosovo ratom i nasiljem </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 3. svibnja </p>
<p> - Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova u petak je svjedočio na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u Haagu. Rugova je istaknuo da je Beograd bio odlučio uništiti Kosovo nasiljem i ratom, za što je put otvoren odlukom Skupštine Srbije iz 1989. o ukidanju autonomije te pokrajine. </p>
<p> Opisao je i politiku koja je Miloševića dovela do Haaga, gdje je optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene 1999. na Kosovu. »Nakon ukidanja autonomije Kosova uvedena je srpska vlast, dio institucija ukinut je i uspostavljena policijska kontrola na Kosovu«, izjavio je Rugova. </p>
<p> Odluku Skupštine Srbije o ukidanju autonomije trebala je potvrditi Skupština Kosova. Rugova je rekao da su zastupnici »morali glasovati pod pritiskom«.</p>
<p> »Bilo je tenkova oko zgrade, a u njoj tajna policija u civilu«, izjavio je kosovski predsjednik. Desetak zastupnika koje je glasovalo protiv, ostalo je bez posla ili je zatvoreno. </p>
<p> Posvjedočio je da su gotovo svi Albanci iz policije otpušteni već do 1991., a do konca 1993. i s drugih poslova. Govorio je i o stradanju Albanaca na demonstracijama. »Tada je otpušteno oko 150 tisuća albanskih radnika«, izjavio je Rugova podsjetivši da je na Kosovu bilo zaposleno oko 230 tisuća ljudi. Oni koji su ostali raditi, bili su uglavnom Srbi ili pripadnici drugih nacionalnosti.</p>
<p> Nakon desetak dana u kojima su svjedoke ispitivali preostali članovi tužiteljskog tima, Rugovu je ispitivao glavni tužitelj u tom predmetu Geoffrey Nice. U sudnicu je stigla i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte.</p>
<p> Rugova je na sebi imao svoj zaštitni znak - šal oko vrata, a njegov ulazak u sudnicu Milošević je popratio diskretnim smiješkom.</p>
<p> Predsjednik Kosova opisao je i da je pod represijom osnovana njegova stranka Demokratski savez Kosova, a ukinuti su albanski mediji od Rilindje do kosovskog radija i televizije. Represija je uslijedila nakon referenduma kojim je u rujnu 1991. podržana neovisnost Kosova s 99 posto glasova. Primjerice, ljudi su zbog nošenja pisma na albanskom jeziku mogli dobiti između 30 i 60 dana zatvora. </p>
<p> Nakon što je Beograd počeo s otvorenom represijom, polako se uspostavljala albanska vlast Kosova, rekao je Rugova. Podsjetio je da je donesen kosovski Ustav u Kačaniku, utemeljena koalicijska vlada koja je uglavnom djelovala u inozemstvu, te kasnije osnovan parlament, a on u studenom 2001. izabran za predsjednika Kosova.</p>
<p> Iako je bio »oprezan u kretanju«, i Rugova je dijelio sudbinu sunarodnjaka pa je bio više puta uhićen i priveden u policiju u Prištinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za Blaira više nema »odabranih novinara«</p>
<p>Vladini kritičari tvrde da Tony Blair želi sebi olakšati život ukidanjem zatvorenog sustava tzv. novinarskog lobija / No liberalniji dio londonskih medija smatra da se radi o dobrodošlom otvaranju</p>
<p>LONDON, 3. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanskom političkom izvještavanju predstoji korjenita promjena nakon najave Downing streeta da namjerava ukinuti tradicionalne jutarnje brifinge za odabrane novinare. Riječ je o takozvanom sustavu lobija, koji postoji od 1884., a ime je dobio po zastupničkom lobiju (predvorju) Donjeg doma, u koji po tradiciji smiju ulaziti novinari. Vodeći britanski listovi imaju ukupno 130 akreditiranih novinara koji imaju pristup redovnim dnevnim brifinzima u Downing streetu. No, taj je sustav bio vrlo isključiv, gotovo masonski, jer svi ostali novinari u Londonu, strani i domaći, nisu imali pristup na privilegirane brifinge. </p>
<p>Po novome, vrata za jutarnje informiranje novinara bila bi otvorena svima, uključujući i strane dopisnike koji djeluju u Londonu. Postoje i poslijepodnevni brifinzi za specijalno akreditirane domaće novinare koji do daljnjega ostaju na snazi. No upravo bi jutarnji brifing trebao dobiti na težini i pretvoriti se u otvorenu tiskovnu konferenciju, nalik na one u Bijeloj kući. Razlika je u tome da se takve konferencije u Britaniji neće snimati za televiziju, osim ako na njima nastupaju ministri. </p>
<p>Downing street će ukinuti i dosadašnje pravilo po kome su brifinzi za novinare bili off the record, što je značilo da se izjave nisu smjele pripisati izvorima. Mnoge novinare je to pravilo u prošlosti jako frustriralo, pa su neki britanski listovi zbog toga čak povremeno sabotirali sustav lobija odbijajući da na njega šalju svoje novinare. Blairova vladajuća garnitura je, s druge strane, poput mnogih svojih prethodnica, bila frustrirana takozvanim dopisnicima iz lobija. Riječ je o ciničnim unutarnjopolitičkim novinarima koji su vladine glasnogovornike rutinski rešetali na vrlo agresivan način i zasipali ih provokativnim pitanjima. Vladini kritičari tvrde da Tony Blair želi sebi zapravo olakšati život ukidanjem sustava novinarskog lobija. </p>
<p>»Otvaranje jutarnjih brifinga svim pridošlicama uvelike će otežati iskusnim radijskim i televizijskim novinarima kao i unutarnjopolitičkim novinskim urednicima da progone Downing street zbog korupcijskih skandala i političkih kontradikcija koji su postali »zaštitnim znakom drugog mandata Tonyja Blaira«, izjavio je konzervativni glasnogovornik Tim Collins. U sličnom stilu, konzervativni dio britanskog tiska optužuje Tonyja Blaira, da želi ušutkati svoje novinarske kritičare. </p>
<p>Liberalni Guardian smatra, međutim, kako nije bilo u redu da samo izabrana elita ima ekskluzivni pristup službenim informacijama. Taj list drži da u demokraciji informacije moraju biti dostupne svima i pozdravlja nove mjere. Jedna od pogodnosti novog sustav bit će i u tome što će o tehničkim složenim temama poput obrane, znanosti ili zdravstva, novinare od sada brifirati odgovarajući ministri ili njihovi zamjenici, a ne uvijek samo Blairovi glasnogovornici. Redakcije će pak na takve brifinge moći slati ljude koji se bave određenim specijalističkim područjima, a ne uvijek nužno, kao do sada, novinare stalno akreditirane u zatvorenom novinarskom lobiju. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Droga protiv demokracije</p>
<p>U Sjedinjenim Državama predstavljena španjolska verzija strategije protiv droge</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - »Potrošači droge u Sjedinjenim Državama glavni su izvor financiranja antidemokratskih snaga na zapadnoj hemisferi«, rekao je u četvrtak dužnosnik Bijele kuće zadužen za borbu protiv droga John Walters, predstavljajući novinarima španjolsku verziju strategije protiv droga. Walters je naveo Kolumbiju kao najočitiji primjer zemlje u kojoj proizvodnja i trgovina drogom omogućuju gomilanje novog oružja sukobljenih skupina te destabilizaciji demokracije.</p>
<p>»Pred nama je povijesna prilika da pomognemo demokraciji u Kolumbiji te da stalnim i sustavnim napadom usporimo potrošnju kokaina«, rekao je on, naglasivši da je njegova vlada počela snažnu kampanju da taj nezakoniti unosni posao bankrotira. </p>
<p>Na prezentaciji španjolske verzije strategije protiv droga (engleska verzija predstavljena je u veljači), bio je nazočan i kolumbijski ambasador u Washingtonu Luis Alberto Moreno. Podsjetivši da Kolumbijci već godinama trpe posljedice povezanosti nasilja i droge, on je naglasio kako je nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., »veza između droga i terorizma« postala jasna i međunarodnoj zajednici.</p>
<p>U Sjedinjenim Državama ima 1,200.000 potrošača kokaina, a oni »ne samo da uništavaju svoje živote i obitelji nego izravno ugrožavaju demokraciju u Kolumbiji«, rekao je kolumbijski diplomat. Priznavši da su SAD najveće tržište kokaina na svijetu, Walters je naglasio da će poruke nove kampanje protiv droga, koje će emitirati i televizija, biti uvelike upućene i 30-milijunskoj latinoameričkoj zajednici u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Uz prevenciju i liječenje, važno je »napasti tržište«, tj. usmjeriti snage protiv trgovine i smanjiti ponudu i potražnju. »A to ne ćemo uspjeti bez pomoći naših saveznika u tom ratu, andskih zemalja i Meksika«, naglasio je Walters. </p>
<p>O zajedničkoj strategiji borbe protiv droga raspravljali su predstavnici 58 zemalja na međunarodnoj konferenciji održanoj u ožujku u bolivijskom gradu Santa Cruzu, kad je dogovoreno osnivanje četiriju informacijskih centara za prikupljanje obavještajnih podataka o krijumčarenju droge. Tada je šef američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) Asa Hutchinson upozorio na »neosporne veze« koje su trgovci drogom uspostavili sa svjetskim teroristima. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Prva isprika žrtvama američke prisilne sterilizacije</p>
<p>WASHINGTON, 3. svibnja </p>
<p> - Guverner savezne države Virginije Mark Warner prvi se od američkih političara službeno ispričao žrtvama prisilne sterilizacije, prakse koja u nekim dijelovima SAD još nije napuštena.</p>
<p> Od 1924. godine u 30 američkih saveznih država zakonom je bila propisana sterilizacija »genetski neprikladnih« osoba, a do 1979. godine sterilizirano je više od 65 tisuća Amerikanaca.</p>
<p> »Iako je primjenjivana mahom do Drugog svjetskog rata, ova praksa ni danas nije napuštena u Missouriju«, tvrdi Paul Lombardo iz Centra za biomedicinsku etiku Sveučilišta Virginia.</p>
<p> Zakon o prisinoj sterilizaciji primjenjivan je protiv »slaboumnih, poremećenih, bolesnih, slijepih, gluhih, padavičara, nakaznih i nesamostalnih«. U ovu posljednju skupinu spadali su »siročad, neradnici, skitnice, beskućnici i prosjaci«.</p>
<p> Zakon je najčešće primjenjivan u Kaliforniji gdje je tijekom petnaestak godina, do Drugog svjetskog rata prisilno sterilizirano oko 20 tisuća ljudi.</p>
<p> Warner je u Charlottesvilleu, uz pomoć dvoje prisilno steriliziranih, Rose Brooks (61) i Jessea Meadowsa (71), otkrio spomen-ploču Carrie Buck, 17-godišnjoj neudanoj majci koja je bila prva žrtva ovog nehumanog zakona. Sterilizirana je zato što je sud ocijenio da zbog padavice ne može skrbiti za djecu a »rođenjem izvanbračnog djeteta potvrdila je da je promiskuitetna«. Sud se »pobrinuo« i za njezinu kćer Vivian koja je u dobi od sedam mjeseci proglašena »slaboumnom« i sterilizirana. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Novakov dokaz o novoj političkoj ispravnosti</p>
<p>Reakcijom na pismo objavljeno pod naslovom »Profesor uhvaćen u prepisivanju s Interneta« (Vjesnik, Pisma čitatelja, 15. travnja) Slobodan Prosperov Novak me izgrdio što brljam po jednom njegovu tekstu (»Potpuno komunistički pojam o autorskim pravima«, Vjesnik, Stajališta, 22. ožujka) poučivši me da »brljati« po nečijem tekstu ne može samo lektor, urednik ili cenzor, već i onaj koji samo prepričava što o nekom tekstu drugi govore. A to sam svojim pismom učinio: prepričao jednu internet-raspravu.</p>
<p>No zbog »brljanja« nije se okomio na Slobodana Milnovića, koji mu poručuje: »Gospodine Novak, ne postoji 'američka tvrtka Linux'« (Vjesnik, Stajališta, 5. travnja). Ne grdi ni N. Anđal iz »Lure« zbog ispravka (Vjesnik, Pisma čitatelja) neistinite tvrdnje da je »Lura« ukrala tuđe intelektualno vlasništvo, već bez isprike zbog klevete, laž o siru »Philharmonia« opravdava svetim ciljem naglašavanja problematike autorskih prava u Hrvatskoj. </p>
<p>Nije podviknuo ni na čitatelja koji mu u ovoj rubrici posprdno ispravlja krivu atribuciju jednog eksponata, pa ni na Žarka Puhovskog što opovrgava njegovu tvrdnju da je HHO kritizirao znameniti govor Vlade Gotovca pred zapovjedništvom JNA u Zagrebu (»Pohvala govoru mržnje i pranje nečiste savjesti«, Vjesnik, Pisma čitatelja, 12. travnja). Okomio se na mene koji sam neke od tih reakcija samo prepričao.</p>
<p>Zašto baš na mene? Odgovor je u načinu kako je to učinio. Za raspravu o »Linuxu« profesor me diskvalificira opisujući me kao osobu sumnjive političke biografije »nevelika sabrana djela« od »dva doušnička pisma«. Očito, u biografijama drugih »brljavaca« slabih mjesta nije našao, pa zbog nedostatka streljiva svoju polemičarsku vatru na njih nije osuo.</p>
<p>Profesor se predstavlja žrtvom jednoga od moja dva doušnička pisma, a kao prvo navodi »ružni režimski tekstuljak« u kojemu sam pred izbore »napao Žensku ad hoc koaliciju tvrdeći da ona gnusno i prikriveno« podupire protivnike HDZ-a. </p>
<p>Kakve god to veze imalo s autorskim pravima i »američkom tvrtkom Linux«, to je pismo profesor prepričao malo preslobodno.</p>
<p> Istina, Vjesnik je tada objavio moje pismo, no njime sam istaknuo očigledno: prije pojave plakata »crveno-žute koalicije SDP-HSLS« s pozivom na »glasovanje za promjene«, Ženska ad hoc koalicija istakla je plakate narančaste boje s porukama »Birajmo partnere« i »Promijenimo položaj«. Zaključio sam da strankama ne smeta loš marketing, kad za njih rade »nenavijačke« ženske udruge.</p>
<p> Riječ »gnusan« nisam upotrijebio, a da podupiru protivnike HDZ-a, te su žene same isticale.</p>
<p> No prokazujući me kao denuncijatora zbog prepirke o banalnoj temi, Slobodan P. Novak zaboravlja vlastitu ulogu u opasnijem doušničkom činu kojim je u vrijeme najveće moći Tuđmanova režima pet hrvatskih intelektualki potkazano za »denunciranje svoje domovine«.</p>
<p>Pored »Vještica iz Rija«, profesorove su političke marginalije mogle zapaziti i negdašnje aktivistkinje Ad hoc koalicije, koje on tek sada štiti. Naime, novi su partneri, doduše, izabrani i vlast je izmijenjena, ali promjene koje su one zazivale nekako oklijevaju da se dogode.</p>
<p> Tom je kunktatorstvu potporu pružio i Slobodan P. Novak potkazavši svojedobno neke radikalnije zahtjeve za promjenama kao ispade »lijevog terorizma«, dodavši time svojim nemalim sabranim djelima dokaz i o svojoj novoj političkoj ispravnosti.</p>
<p>IVAN HORNUNG, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Domišljata« trogirska prometna policija</p>
<p>Nije mi namjera ovim pismom komentirati najnoviji prijedlog Zakona o prometu, koji je Hrvatski sabor prihvatio na jednoj od svojih nedavnih sjednica, a na prijedlog mog sugrađanina g. Šime Lučina, ministra unutrašnjih poslova, nego njime želim skrenuti pažnju na »vrlo domišljatu« trogirsku prometnu policiju.</p>
<p>Prije negoli se upustim u iznošenje biti ovog pisma, želim istaknuti da kao i svaki drugi, po svemu prosječan Hrvat smatram kako zakon treba poštivati, ali naravno oni koji primjenjuju zakone (policija) trebali bi imati isti kriterij za sve građane ove države i malo obzira prema građanima iz čijih poreza i oni primaju plaću.</p>
<p>Međutim, evo kako to izgleda u našem gradu. Dolaskom toplijih dana na prometnicama sve je više motocikala i skutera, što je i logično jer je tim prijevoznim sredstvima i najlakše stići do željenog cilja, primjerice, do trogirskog brodogradilišta, koje se nalazi na otoku Čiovu. Posljednji mjesec dana velik broj djelatnika te tvrtke na posao dolazi motociklima i skuterima te se nakon posla njima vraćaju kući.</p>
<p>E, sad se »domišljata« trogirska prometna policija (do)sjetila kako popuniti šuplji državni proračun, a na teret onih koji i inače najviše ispaštaju - radnika, pa svakog dana u isto vrijeme, kada radnici trogirskoga brodogradilišta sa svojim skuterima i motociklima kreću na posao ili se vraćaju kući, postavi kontrolni punkt na cesti kojom svi djelatnici brodogradilišta moraju proći, te treniraju strogoću i nemilice naplaćuju kazne za bezvezne prekršaje, čak ako i ne postoji prekršaj, trude se isprovocirati vozača, a ne ustručavaju se ni izmisliti prekršaj tipa nepropuštanja (nepostojećeg ili nevidljivog) pješaka na pješačkom prijelazu i slično. Na taj način od ionako mizernih primanja trogirskih brodograditelja revna i domišljata prometna policija otima dio krvavo zarađenog novca. Njih ne zanima što će zbog tih nekoliko stotina kuna nečije dijete ostati gladno. Oni i dalje bezočno treniraju strogoću na radničkoj klasi koja ih plaća.</p>
<p>Istovremeno, po tek obnovljenoj trogirskoj rivi, koja je pješačka zona, nesmetano zuje motocikli i skuteri, koje redovito voze golobradi mladići, a trogirska prometna policija ne reagira. Logično, jer je lakše zaustavljati sredovječne i starije radnike iz škvera nego juriti za golobradim mladićima.</p>
<p> Među tim prometnim policajcima, što me je osobito zaboljelo, prepoznao sam čovjeka koji se do prije kratkog vremena doslovce iživljavao divljajući automobilom trogirskim ulicama i koji je prijateljevao s onim golobradim motoristima s trogirske rive. Neću ga imenovati, neka se sam prepozna. On će vjerojatno biti od svog nadležnog ministra nagrađen za svoj vrli i samoprijegorni rad i za veliki doprinos punjenju državnog proračuna.</p>
<p>S. L., Trogir (adresa poznata redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kroničar hrvatskoga šaha sam je sebe matirao!</p>
<p>Čitatelji M. Obad (Vjesnik 28. ožujka 2002. i Tugomir Šurina (Vjesnik 13. travnja 2002) kritički su se osvrnuli na šahovsku rubriku u »Nedjeljnom vjesniku« dajući joj negativnu ocjenu. Ja im se pridružujem, usprkos tome (ili baš zbog toga) što im je autor obojici odgovorio da nemaju pravo. </p>
<p>Autor rubrike, na primjer, u naslovu svoga pisma (Vjesnik 26. travnja) kaže »Mnogo nelogičnosti u osvrtu na Kronologiju hrvatskoga šaha«, premda ni u jednom od ta dva osvrta nije bilo nelogičnosti.</p>
<p>Razmotrimo samo najnoviji primjer iz »Nedjeljnog vjesnika« od 28. travnja 2002. U Kronologiji hrvatskoga šaha nalazim i naslov »Meč s Keresom otišao u nepovrat«.</p>
<p>Iz teksta je vidljivo da je jedan hrvatski šahist imao priliku nastupiti na turniru u Madridu, gdje bi se susreo i s Keresom, no to se nikako ne može nazvati »Meč s Keresom«. </p>
<p>Nadalje piše da je odigran i momčadski turnir, dogovorni (što to znači?) - s poretkom (valjda »redoslijedom«): Zagreb 4, Osijek 2 i Požega bez boda. To bi značilo da je bodovanje bilo kao nekada u nogometu. Ako nije, onda znači da je odigrano svega šest (6) partija, i moglo se navesti šahiste koji su igrali i pojedinačne rezultate.</p>
<p> Za šahiste Jermana i Tekavčića autor, osim ostalog, navodi: »Nije jasno jesu li njih dvojica izbjegavali početak meča iz zdravstvenih razloga ili...« Što znači izbjegavati meč iz zdravstvenih razloga? Netko bi mogao pomisliti da postoji opasnost da se u toku meča ozlijede. I gdje je tu logika?</p>
<p> Zatim kaže da beogradski »Donauzeitung« obznanjuje dosad nepoznato da je u Beogradu igrano prvenstvo Srbije (26. 9.-13.10.). Pobijedio je Trifunović, no to nije razlog da se u Kronologiji hrvatskoga šaha navodi pojedinačno svih šesnaest šahista s osvojenim bodovima na prvenstvu Srbije. </p>
<p>Osim toga, ispada da je tu vijest »Donauzeitung« objavio ovih dana (travanj 2002. godine), jer autor kaže da je to »dosad nepoznato«.</p>
<p>U problemskom dijelu navodi se da se na državnom rješavačkom prvenstvu očekuje sudjelovanje naših najboljih rješavača te nabrajaju abecednim redom čak 23 rješavača, ali ne kaže po kojem su kriteriju najbolji? </p>
<p>STIPE SUČIĆ, županijski šahovski sudac, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Preminuo četiri dana nakon stradanja u minskom polju</p>
<p>OSIJEK, 3. svibnja</p>
<p> - Nakon što je prošle nedjelje teško stradao nagazivši na minu u polju između Ernestinova i Petrove Slatine, Miroslav Voldin (27) iz Paulin Dvora preminuo je u četvrtak u KB Osijek. </p>
<p>Podsjetimo, Voldin je kobnoga nedjeljnog prijepodneva sa svojom suprugom Ljubicom skupljao puževe na nerazminiranom području. Iako je polje u koje su zašli obilježeno znakom upozorenja da je minirano, bračni par nije na to obraćao pozornost, jer su tamo često odlazili skupljati puževe, uostalom kao i drugi njihovi sumještani. Oko 9,30 Voldin je nagazio na, pretpostavlja se, protupješačku minu. U snažnoj eksploziji izgubio je obje noge. Vidjevši što se dogodilo, njegova je supruga otrčala do obližnje ceste, gdje je zaustavila automobil i zamolila vozača da pozove pomoć. Iako su na mjesto događaja ubrzo stigla kola Hitne pomoći i policija, do ozlijeđenog Voldina nije se moglo doći jer je bio u minskom polju. </p>
<p>Tek nešto više od pola sata, nakon što su pirotehničari i demineri raščistili put do njega, Voldinu je pružena prva pomoć te je prevezen u osječku Kliničku bolnicu. Zbog vrlo teških ozljeda i gubitka velike količine krvi, nakon četiri dana borbe za život Voldin je preminuo. </p>
<p>Prema riječima njegove supruge Ljubice, skupljanje puževa bio im je dodatni izvor prihoda kako bi njegovim kćerkama iz prvoga braka od tri i četiri godine koje žive s njima omogućili sve što im je potrebno za normalan život. Naime, Ljubica je nezaposlena, a od plaće koju je Miroslav primao u osječkom Vodovodu, gdje je bio zaposlen, nisu uspijevali prehraniti četveročlanu obitelj. »Ostala sam sama, s dvije djevojčice kojima je otac poginuo, a majka ih ostavila. Izgubila sam čovjeka kojeg sam neizmjerno voljela, i ne znam što ću i kako dalje«, kratko nam je rekla očajna Voldinova supruga. </p>
<p>Prema podacima PU osječko-baranjske, u posljednjih godinu i pol dana na području Osječko-baranjske županije uz Voldina su od zaostalih mina stradale još dvije osobe. Srećom u nesreći, u ova dva preostala slučaja radilo se samo o ozljeđivanju. To je za Vjesnik potvrdio načelnik ureda načelnika ove PU Stipo Rimac ustvrdivši kako je Voldin prva žrtva od zaostalih mina u Osječko-baranjskoj županiji u posljednjih godinu i pol dana. Naime, iako su brojna područja u županiji još minirana, ona su obilježena znakovima upozorenja i zabrane prolaska, kojih se većina građana i pridržava. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bomba pred Uredom hrvatskih branitelja</p>
<p>OTOČAC, 3. svibnja</p>
<p> - Zaposlenik centrale pri Županiji ličko-senjskoj - ispostavi Otočac, u petak oko 9,35 sati zamijetio je bombu koja je ostavljena u hodniku ispred Županijskog ureda Ministarstva hrvatskih branitelja područne jedinice Otočac. Policijski stručnjaci protueksplozivne zaštite utvrdili su da se radi o ručnoj bombi M-52 s osiguračem i upaljačem. Bomba je uklonjena. Osoblje koje radi županijskoj zgradi uznemirilo se jer je ovo prvi put da se dogodio takav slučaj. </p>
<p>D. Prša</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Opljačkani novac namiruju i osiguranici? </p>
<p>U dvije posljednje godine policija je od osam velikih napada na novčane pošiljke pronašla počinitelje u pet slučajeva, a tek dio novca nađen je u samo dva slučaja / Šteta je nadoknađena osiguranim bankama, a tko osigurava osiguravajuća društva? </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Promocija novoga (staroga) humorističkog časopisa Kerempuh nije prošla bez dvije otrovne žaoke usmjerene prema policiji, sudstvu i bankama. Prva je sročena u obliku oglasa u kojem se nudi nagrada od 50.000 kuna onome tko prognozira koliko će sljedećega tjedna biti opljačkano u hrvatskim bankama, dostavnim vozilima ili kladionicama, a druga se mogla čuti u lobbyju u vrijeme promocije. Pala je duhovita dosjetka o tome kako su u tim pljačkama svi pomalo namireni. Lopovi bivaju osuđeni, ali prije dobro sakriju novac, oštećenima veći dio ukradenog novca nadoknade osiguravajuća društva, a ovi opet dobar dio troška isplate prebace na ostale prelijevajući novce iz profitnih u fondove s gubitkom!? </p>
<p>Je li se tako isplata štete (čitaj: opljačkanog novca) socijalizira, rasporedi na veći krug subjekata? Odgovor na ovo drugo pitanje mogao bi glasiti: moguće je! </p>
<p>Hrvatsko pravosuđe i policija zabilježili su u dvije godine dva velika uspjeha, uhitili su, procesuirali i nepravomoćno osudili vinovnike dviju spektakularnih pljački: pljačkaše dostavnog vozila Dalmatinske banke u Zadru i dvojicu okrivljenih za pljačku Splitske banke u Splitu. Osude su izrečene, ali milijunske svote novca dosad nisu pronađene. </p>
<p>Sutkinje su u oba slučaja u obrazloženju presude precizirale da su osuđeni dužni vratiti opljačkani novac osiguravajućim zavodima koji su štetu, ili dio štete, nadoknadili svojim osiguranicima, Dalmatinskoj odnosno Splitskoj banci. </p>
<p>Malo je vjerojatno da će se osiguratelj moći ikada naplatili od osuđenih (moraju mu vratiti novac u roku od 15 dana nakon što presuda postane pravomoćna) jer su u oba slučaja osuđenici i bez imovine i zaposlenja. Rimsko je pravo poznavalo u takovim slučajevima dužničko ropstvo za neplatišu, kako za njega tako i za cijelu obitelj; u modernim vremenima to se naziva - rizik. </p>
<p>Osiguranje novca i njegova transporta ide u grupu tzv. neživotnih osiguranja i skopčano je s velikim brojem obvezujućih uvjeta koje treba ispuniti firma koja se osigurava. </p>
<p>Osiguravajuća društva koja promoviraju moderno poslovanje u nas, a tih nije veći broj, inzistiraju na sigurnosnim mjerama u čuvanju novčanih sredstava kao i na posebno obučenoj i licenciranoj oružanoj pratnji kad se prevozi veća količina novca. To bi bila idealna slika o sustavu čuvanja novca. </p>
<p>No život je u hrvatskim prilikama daleko od idealnoga. Novac se prenosi ili prevozi poput obične robe, bez zaštite, sigurnih i blindiranih automobila, naprosto »stoji nadohvat ruke« lopovima. U dva spomenuta slučaja, u Zadru i Splitu, djelatnici su bili educirani kako postupiti u slučajevima pljačke, ali su lopovi ispali još vještiji. </p>
<p>Na kraju je lanca, u osiguranim a otetim pošiljkama novca, osiguravajuće društvo. Od 18 tipova neživotnih osiguranja, osiguranje (s modernim fizičkim i materijalnim osiguranjem) pošiljke novca nije u nas posve zaživjelo, toliko nasrtaja na novčane pošiljke nije ranije bilo. Vjerojatno stoji i činjenica da su premije za takvo osiguranje mnogima preskupe, pa ovaj vid osiguranja, kao relativno novi, može biti u minusu. Kako osiguravajuće društvo takav luksuz svojim vlasnicima, odnosno dioničarima, ne smije dopustiti, ostaje mogućnost da se iz jednoga uspješnog tipa osiguranja dopusti »prelijevanje« u ovaj drugi koji još nije dovoljno rentabilan. </p>
<p>Duhovita primjedba na promociji Kerempuha nije sasvim bez temelja? </p>
<p>Policija, kojoj pada u najteži zadatak da progoni otimače novca, tvrdi kako je u posljednje dvije godine imala osam većih napada na pošiljku novca, od čega je u pet slučajeva policijski posao uspješno završen podnošenjem kaznenih prijava. Samo u dva slučaja nađen je dio novca. Pouka glasi: novac se ne čuva opsežnim policijskim potragama i akcijama kad je već ukraden, nego u dobro osiguranim objektima i uz vještu zaštitarsku pratnju dok se prevozi. Zakon o zaštitarskoj djelatnosti, koji striktno i strogo mora nadzirati policija, daje mogućnosti novčarskim firmama da svoj miran san kupe unajmljivanjem stručnjaka neke zaštitarske tvrtke ili osnivanjem vlastite službe. </p>
<p>Policija organizira njihovo educiranje, kontrolira prijem osoblja koji, kako zakon propisuje, moraju doista biti »bez mrlje u biografiji«. Sljedeći je korak smanjivanje visine premije za prijevoz novca ako firma (banka, štedionica, kladionica, robna kuća) ispuni sve zahtjeve za sigurno prevoženje. Novac je najsigurniji kad je u trezoru ili pod paskom zaštitara (a oni pod prismotrom policije), a to je jeftinije nego eventualno prelijevanje gubitka na isplati šteta od drugih rentabilnih fondova, iz džepa osiguranika, odnosno dioničara. Jeftinije za osiguranika i za osiguravatelja.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Putnik poginuo, putnica kritično</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak oko 5,35 sati na dionici državne auto-ceste Ivanja Rijeka - Lipovac život je izgubio njemački državljanin Xhevdet Cereni (69). Osim Cerenija u automobilu »ford probe« njemačkih registracija SE 67 nalazio se vozač, državljanin BiH, Esad H. (23) te još troje putnika: Hedija H. (48), Elvir G. (27) i maloljetna E.H. (16). Hedija H. je u nesreći zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život i kolima Hitne pomoći prevezena je u KB Dubrava, zajedno s lakše ozlijeđenima Elvirom G. i E.H.</p>
<p>Nesreća se dogodila kada je Esad H., zbog prevelike brzine kojom je vozio, na 218. kilometru auto-ceste prije Lipovca izgubio kontrolu nad »fordom« te probio zaštitnu ogradu i prevrnuo se u kanal pored ceste.</p>
<p>Policija je protiv Esada H. podnijela Općinskom državnom odvjetništvu u Ivanić-Gradu kaznenu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti u prometu te mu je privremeno oduzeta putovnica. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Odvjetnici »rešetali« svjedoka pokajnika</p>
<p>ČAKOVEC, 3. svibnja</p>
<p> - Četvrtoga dana suđenja tzv. zločinačkoj organizaciji, u kojoj su 23 osobe optužene za protuzakonito prebacivanje stranaca preko državne granice, u petak je iskaz davao svjedok pokajnik Goran Lipić (23), nezaposleni ugostitelj iz Belice. On je iznosio brojne podatke, datume, imena, događaje i mjesta, što je branitelje većine okrivljenih u ovom postupku izazvalo za postavljanje pitanja, kojima se provjeravala njegova vjerodostojnost - jednoga od ključnih svjedoka optužnice. </p>
<p>Goran Lipić ponovio je da je strane državljane iz Zagrebe prema Međimurju rado prevozio kao i osoba imenom Dinko iz Zagreba, za kojega je potvrdio da je riječ o zaštićenom svjedoku broj jedan, odnosno o prikrivenom istražitelju. Zbog toga je i obrana okrivljenih pokušavala svjedoka pokajnika dovesti u vezu s redarstvom, odnosno MUP-om. To je na više načina istaknulo nekoliko odvjetnika, koji pretpostavljaju da je Goran Lipić svoj iskaz četiri dana davao temeljem zapisnika njegova iskaza kod istražnog suca u Varaždinu u travnju, odnosno u svibnju prošle godine. Branitelji optuženih u više su prilika dovodili u sumnju vjerodostojnost svjedoka pokajnika, koji je i u petak potvrdio da za prijevoz stranaca iz Zagreba u Međimurje nije dobivao naknadu ako je »roba pala«, kako je on izjavio. </p>
<p>Predsjednik sudskog vijeća Rajko Kipke najavio je nastavak glavne rasprave za drugu polovinu svibnja, kada će iskaz davati zaštićeni svjedok broj jedan, odnosno prikriveni istražitelj. Riječ je o osobi koja je na glavnoj raspravi više puta bila spominjana pod imenom Dinko. Kako je za Vjesnik izjavilo nekoliko okrivljenih, riječ je o muškarcu od oko 25 godina iz Zagreba, za kojega oni pretpostavljaju da je službenik ili suradnik MUP-a. Zbog toga i vjeruju da je svjedok pokajnik Goran Lipić »svoj posao« obavljao u suradnji s redarstvom. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Četiri godine zbog silovanja sumještanke</p>
<p>OSIJEK, 3. svibnja</p>
<p> - Odlukom Vrhovnog suda RH potvrđena je presuda osječkoga Županijskog suda kojom je Stevo Vidić (49) iz Dalja proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora od četiri godine zbog kaznenog djela silovanja koje se dogodilo početkom Domovinskog rata. </p>
<p>Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva teretila ga je da je u noći na 16. kolovoza 1991. godine ušao u kuću svoje sumještanke gdje je bila sama sa dvoje maloljetne djece. Nekoliko dana prije toga, zajedno sa još nekim sumještanima, okrivljeni je njezina supruga priveo u tzv. Štab novoformirane okupatorske vlasti u selu. Kobne noći okrivljeni je nesretnu ženu natjerao da mu otvori kućna ulazna vrata. Uza se je imao bombe i pušku, a nakon kraćeg razgovora od oštećenice je zatražio da se skine i legne na krevet. Kada ga je ona odbila, on joj je uz vrat prislonio nož te je pred njezinom djecom te noći silovao tri puta. Odlazeći zaprijetio joj je da će doći i sljedeće noći. Preplašena se žena zbog toga ubrzo odselila. </p>
<p>Silovanje je prijavila tadašnjoj miliciji, no u Dalju nisu postojali uvjeti da Stevu zadrže u pritvoru, a ni da ona bude adekvatno liječnički pregledana kako bi imala medicinsku dokumentaciju. </p>
<p> Iznoseći svoju obranu na glavnoj raspravi okrivljeni je istaknuo kako ga je oštećena prijavila iz osvete. Po njegovim riječima, ona i njezin suprug su prije rata s njim bili u izuzetno dobrim odnosima, a čak su se međusobno i posjećivali. Međutim, okrivljeni tvrdi kako je oštećena bila ogorčena zbog toga što je on uhitio njezina supruga te da mu je zbog toga sve i smjestila. U svojoj žalbi na presudu Županijskog suda u Osijeku okrivljeni je ukazivao na povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, povrede Kaznenog zakona i odluku o kazni, no Vrhovni ju je sud odbio kao neosnovanu. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tri godine zatvora za 23 krađe </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom Općinskoga suda osuđen Josip G. (29) na tri godine zatvora zbog 23 krađe na ulicama i u tramvajima tijekom 2001. godine. </p>
<p>U obrazloženju se presude kaže da je Josip G. kriv zato što je od siječnja do rujna 2001. godine izveo 23 krađe u kojima je otuđio 37.990 kuna. Uhićen je u napuštenom skladištu u Koturaškoj b.b. 8. listopada 2001. godine, otkada se i nalazi u pritvoru, koji mu je produžen do pravomoćnosti presude. Zanimljivo je da je Josip G. kod istražnog suca sve priznao, no tijekom suđenja na sudu sve je poricao. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Suspendiran policajac koji je službenim vozilom srušio pješakinju</p>
<p>SPLIT, 3. svibnja</p>
<p> - Protiv policajca Ilije K. (37), iz Prve splitske Policijske postaje, osumnjičenoga da je, nakon što je službenim vozilom oborio pješakinju S. L. 26. travnja, pobjegao s mjesta nesreće, pokrenut je stegovni postupak te je udaljen s dužnosti. </p>
<p>Podsjetimo, policajac je na raskrižju splitskih ulica Zagrebačke, Kralja Zvonimira i Kneza Trpimira, skrećući udesno oborio pješakinju (koja je tom prilikom zadobila lakše ozljede) najvjerojatnije zato što je nije propustio da prijeđe ulicu dok je na njezinu smjeru gorjelo zeleno svjetlo na semaforu. </p>
<p> Na prvom razgovoru u policiji S. L. je rekla da je Ilija K. pobjegao s mjesta nesreće ne sačekavši prometnu policiju da obavi očevid, no u četvrtak je izjavila policiji kako ju je Ilija K. prije odlaska ipak pitao je li dobro i treba li joj liječnička pomoć. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Teško ozlijeđen ispred kafića </p>
<p>VINKOVCI, 3. svibnja</p>
<p> - U fizičkom sukobu što se u četvrtak navečer dogodio ispred kafića »Armani« u središtu Borova kraj Vukovara teško je ozlijeđen Željko Čorak (1965.) iz Vukovara, priopćila je u petak vukovarsko-srijemska policija.</p>
<p> Dok je Čović sjedio i pio piće, napao ga je najprije verbalno, a zatim i fizički Zoran Vučković (1976.), također iz Vukovara (policija navodi samo inicijale obojice). Kada ga je udarcem pištoljem onesvijestio, Vučković je Čorka uhvatio za noge i odvukao u kafić te ispalio hitac u desnu potkoljenicu onesviještenoga Čorka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Opljačkao poštu</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Nepoznati mladić opljačkao je u petak oko 10,10 sati, uz prijetnju pištoljem poslovnicu »Hrvatskih pošta« u Ulici Vinec b.b.</p>
<p>On je, prema izjavama službenica koje su se u vrijeme pljačke nalazile u pošti, najprije prišao šalteru te zatražio od njih telefonsku karticu i čestitke. Međutim, tada je iza pojasa izvadio pištolj i zatražio novac i kartice za mobitele. Dobivši što je tražio, izašao je na ulicu gdje su ga čekala još dvojica mladića te se zajedno s njima udaljio. Šteta se procjenjuje na oko 7.500 kuna.</p>
<p>Službenica je policiji opisala napadača kao mlađu osobu, staru oko 26 ili 27 godina, atletske građe, odjevenog u crnu trenirku i sa ljubičastim naočalama za sunce. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Vujčić: HNB može obraniti bilo koji tečaj kune</p>
<p>Ove godine, najvjerojatnije, neće doći do daljnjeg smanjenja obavezne rezerve, a nije sasvim isključeno čak niti povećanje kunskog dijela obavezne rezerve koji se sada s 25 posto obračunava na deviznu osnovicu aktive banaka. To će stvoriti, kaže Relja Martić, određene teškoće i dodatne troškove poslovnim bankama</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Viceguverner Hrvatske narodne banke Relja Martić govoreći u petak na seminaru Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje o monetarnoj politici u nastavku 2002. godine kazao je da središnja banka ne planira posebne promjene u karakteru monetarne politike, koja ima prvenstveno za cilj održavanje inflacije na godišnjoj razini od 3 do 4 posto.</p>
<p>Dođe li, međutim, do inflatornih pritisaka HNB će poduzeti određene mjere - naglasio je Martić, pojasnivši da najveća opasnost stabilnosti cijena prijeti od administrativnog određivnja cijena, prvenstveno monopolističkih usluga.</p>
<p>Viceguverner HNB-a smatra da u nastavku godine ne treba očekivati dramatična poskupljenja naftnih derivata, te da niti najavljena poskupljenja plina i električne energije neće izazvati veće probleme.</p>
<p>Prema njegovim riječima, HNB će minimizirati učinke takvog jednokratnog podizanja cijena i eventualnih inflatornih očekivanja.</p>
<p>Martić procjenjuje da će devizne pričuve središnje banke u nastavku godine i dalje rasti, te da će HNB biti dosta prisutna na tržištu gdje će otkupom deviza nastojati sprječavati jačanje kune.</p>
<p>Viceguverner HNB-a smatra da će se u narednom razdoblju dosta deviza pojaviti na tržištu zbog pojačanog zaduživanja države i izvanproračunskih fondova za infrastrukturne projekte, zbog priljeva od turističke sezone, kao i zbog restrukturiranja bilanci banaka. One su, pojašnjava Martić, višak deviza krajem prošle godine položile na svoje inozemne račune i sada će značajan dio tog iznosa iskoristiti za kreditiranje domaćih tvrtki i građanstva.</p>
<p>Viceguverner HNB-a naglasio je da će se zbog spomenutih deviznih intervencija središnje banke kreirati više kune nego što bi trebalo i kako se to ne bi odrazilo na pretjerano slabljenje kune HNB će izvršiti određene promjene i u instrumentariju monetarne politike.</p>
<p>Ove godine, najvjerojatnije, neće doći do daljnjeg smanjenja obavezne rezerve, a nije sasvim isključeno čak niti povećanje kunskog dijela obavezne rezerve koji se sada s 25 posto obračunava na deviznu osnovicu aktive banaka. To će stvoriti, kaže Martić, određene teškoće i dodatne troškove poslovnim bankama. </p>
<p>Viceguverner središnje banke napominje da će HNB ponovno aukcije kunskih blagajničkih zapisa održavati tjedno, a ne kao dosad svakih pet tjedana, a zapise izdavati samo na rok od 35 dana. Time zapisi HNB-a ne bi konkurirali trezorskim zapisima Ministarstva financija koji se više ne bi izdavali na rok od 42 dana, već samo s višemjesečnom ročnosti.</p>
<p>Martić je ustvrdio da će ove godine doći do vrlo visokog rasta monetarnih agregata, ali sporijega nego u 2001. godini. Primarni novac ove će godine porasti za 34 posto, dok je lani porastao za 52 posto, dok će novčana masa (M1) porasti za 17 posto u usporedbi s prošlogodišnjih 32 posto.</p>
<p>Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić kazao je da se ove godine očekuje umjereni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,5 posto. Do takvog rasta doći će prvenstveno zbog povećanja izvoza, a takvom rastu pridonose i niske stope rasta u zemljama Europske unije.
Vujčić je, među ostalim, istaknuo da će se nastaviti smanjenje proračunskog deficita, ali da je deficit konsolidirane države, dakle i izvanproračunskih fondova, viši nego što bi to izvršna vlast željela.</p>
<p>Hrvatska, kaže Vujćić, još nije prezadužena zemlja, ali bi ako se nastavi sadašnji trend rasta inozemnog zaduživanja u budućnosti to mogla postati.</p>
<p>Govoreći o visokom stupnju euroizacije zamjenik guvernera je ustvrdio da u Hrvatskoj 87 posto depozita u bankama čine devizni depoziti. Devize čine čak dvije trećine široke definirane novčane mase, što je najviši stupanj euroizacije gospodarstva od svih tranzicijskih zemalja. Iza Hrvatske po stupnju euroizacije, odnosno dolarizacije slijede Slovenija, Turska i Argentina.</p>
<p>Vujčić je kazao da HNB vodi uglavnom politiku kvazivalutnog odbora i kune kreira otkupom deviza. HNB, kaže on, umjesto politike kamatnih stopa vodi politiku intervencija na deviznom tržištu, a sa sadašnjom razinom deviznih pričuva od više od pet milijardi dolara u stanju je braniti bilo koji tečaj kune.</p>
<p>Zamjenik guvernera središnje banke istaknuo je da je Hrvatska u proteklih osam godina imala najnižću stopu inflacije od svih tranzicijskih zemalja i da je u tom razdoblju realni efektivni tečaj kune deprecirao. Za razliku od Hrvatske i Slovenije u drugim tranzicijskim zemljama realni efektivni tečaj nacionalne valute je aprecirao, tvrdi Vujčić. On ističe da se prvenstveno zbog visokog stupnja euroizacije deprecijacija kune ne može koristiti za popravljanje konkurentnosti nacionalne ekonomije, te da do stvarnog uvođenja eura u Hrvatskoj neće doći još osam godina, odnosno do kraja desetljeća.</p>
<p>Govoreći pak o konsolidaciji bankovnog sustava Vujčić je ustvrdio da je u Hrvatskoj u tijeku sedam spajanja određenih banaka i štedionica, te da na razini grupa postoji de facto 35 banaka.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Malo tko vjeruje u proračunski deficit od 1,3 posto 2003.</p>
<p>Londonski The Economist Intelligence Unit (EIU) u najnovijem izvješću o Hrvatskoj upozorava na razinu javne potrošnje kao na Ahilovu petu hrvatske makroekonomske politike. Njihova je procjena da će središnja država iduću godinu zaključiti s minusom od 3,8 posto BDP-a</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Ako je suditi prema najavama državnih dužnosnika, u radikalno smanjenje fiskalnog deficita više ne vjeruju ni oni sami. Na taj zaključak, naime, upućuje usporedba obveza koje je Hrvatska preuzela sklapajući stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) te najave koje su kasnije uslijedile, a koje su redom povećavale ciljani deficit konsolidirane središnje države.</p>
<p>U pismu namjere, koje su ememefovcima krajem siječnja prošle godine uputili potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija Mato Crkvenac i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski, kao cilj fiskalne politike navodi se smanjenje deficita središnje države na razinu 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2003. godini. Slično smanjenje minusa u središnjem proračunu u idućoj godini hrvatski su dužnosnici najavili MMF-u i u pismu namjere kojim su potkraj kolovoza prošle godine tražili odgodu izvršenja nekih dogovorenih ciljeva makroekonomske politike, što je MMF-ova središnjica u Washingtonu i prihvatila.</p>
<p>No, već u materijalima koje je sredinom ožujka ove godine Zagreb uputio MMF-u, kao cilj fiskalne politike u idućoj godini spominje se deficit konsolidirane središnje države od dva posto BDP-a. Prihvaćanjem spomenutih materijala od strane MMF-a, inače, praktično je zaključen 14-mjesečni stand-by aranžman. Njegova će provedba i službeno završiti sredinom ovog mjeseca. </p>
<p>Zanimljivo je spomenuti i kako pojedini dužnosnici za iduću godinu najavljuju čak i veći deficit konsolidirane središnje države od onog dogovorenog s MMF-om, do 2,5 posto BDP-a. Pojedini analitičari, pak, svjesni da je iduća godina ujedno i (pred)izborna - što znači da baš i nije najprikladnija za nova »kresanja« prava korisnika proračuna - govore o još većem deficitu. Tako, primjerice, londonski The Economist Intelligence Unit (EIU) u svom najnovijem travanjskom izvješću o Hrvatskoj upozorava na razinu javne potrošnje kao na Ahilovu petu hrvatske makroekonomske politike. Njihova je procjena da će središnja država iduću godinu zaključiti s minusom teškim 3,8 posto BDP-a.</p>
<p>U mogućnost svođenja deficita javnih financija u maastrichtske kriterije već u idućoj godini sumnjaju i brojni hrvatski ekonomski analitičari. Analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević upozorava da je deficit opće države - dakle, stvarno prekoračenje javne potrošnje - znatno veći od onog koji se iskazuje pod pojmom »deficit konsolidirane središnje države«. Konsolidirana središnja država, naime, obuhvaća središnji proračun, zatim, mirovinski i zdravstveni fond, Hrvatski zavod za zapošljavanje, fond dječjeg doplatka i javno poduzeće Hrvatske vode. Riječ je o operativnoj kategoriji, koja se do sada koristila, a najvjerojatnije će se koristiti i u novom aranžmanu s MMF-om, budući da je razvidna i dostupna na mjesečnoj razini. No, nakon posljednjih promjena fiskalnog sustava, koje su javne financije gurnule u smjeru decentralizacije i jačanja niza izvanproračunskih institucija, deficit konsolidirane središnje države više nema značaj koji je ranije imao za ocjenu javnih financija, objašnjava Lovrinčević.</p>
<p>»Više od polovice ukupnog deficita javnog sektora stvara se upravo izvan konsolidiranog središnjeg proračuna, pa ta kategorija postaje sve značajnija, a na žalost i veća. Stoga, iako je deficit konsolidiranog središnjeg proračuna jedina operativna kategorija dostupna za valorizaciju aranžmana na mjesečnoj razini, on nije dobar pokazatelj ukupnog stanja javnih financija. Usporedbe radi, deficit konsolidiranog središnjeg proračuna u 2001. godini iznosio je oko 4,2 BDP-a, a ukupni deficit, koji u obzir uzima i lokalnu državu i razne parafiskalne institucije u javnom sektoru, dosezao je oko sedam posto BDP-a«, ističe Lovrinčević.</p>
<p>Procjena je našeg sugovornika da bi deficit konsolidiranog središnjeg proračuna u predstojećem razdoblju mogao pasti na oko tri posto BDP-a. No, istodobno, rast će deficiti javnih financija izvan konsolidiranog središnjeg proračuna, zbog čega je realno očekivati da će se ukupni manjak javnih financija usidriti negdje između šest i sedam posto BDP-a.</p>
<p>»Drugim riječima, ukupni deficit javnog sektora vrlo će se blago smanjiti, s tendencijom pada njegova razvidnijeg dijela, dok će se onaj manje razvidni dio deficita blago povećati. Riječ je o izuzetno visokom te srednjoročno čak neodrživom deficitu«, zaključuje Lovrinčević. </p>
<p>Inače, spomenimo da je kraj 1999. godine konsolidirana središnja država dočekala s deficitom u visini 7,4 posto BDP-a. Ukupna je vrijednost prihoda i potpora središnje države tada dosezala 42,8 posto BDP-a, dok su rashodi i neto-posudbe prelazili vrijednost polovice BDP-a. Već je te godine bilo izraženo smanjenje državne potrošnje, budući da je ona bila gotovo 10 posto manja nego u 1998. godini. Odmah po preuzimanju vlasti, nova je garnitura u Banskim dvorima krenula u smanjenje visoke razine javne potrošnje u Hrvatskoj, koja je sve više gušila ionako slabo gospodarstvo. Manjak konsolidirane središnje države u 2000. je smanjen na 5,7 posto BDP-a, lani je pao na oko 5,3 posto BDP-a, a za ovu je godinu planirano njegovo svođenje na otprilike 4,2 posto BDP-a. Rezultat je to smanjenja javne potrošnje i pada udjela rashoda i neto posudbi u BDP-u. Usporedo s tim, sve je manji i udio prihoda i potpora u BDP-u.</p>
<p> Tako su, primjerice, proračunski rashodi i neto posudbe u 2000. pali na 45,5 posto BDP-a, dok su prihodi i potpore smanjeni na oko 40 posto BDP-a. U 2001. rashodi su se dodatno smanjili na 43,8, a prihodi na 38,4 posto BDP-a. Za ovu je godinu planirano daljnje smanjenje rashoda na 41,4 posto BDP-a, ali i prihoda na 37,2 posto, dok se za iduću godinu najavljuje pad rashoda na 38,2, te prihoda na 36,2 posto BDP-a. S druge strane, o razmjerima rasta minusa na računima tijela jedinica lokalne samouprave i uprave dovoljno govori podatak iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija iz veljače. Po tome, njihov je nekonsolidirani ukupni manjak u prošloj godini gotovo dosegao 296 milijuna kuna, iako su 2000. županije, gradovi i općine zaključili sa suficitom većim od 30 milijuna kuna.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dubrovačko-neretvanskim tvrtkama prijete novi stečajevi</p>
<p>DUBROVNIK, 3. svibnja</p>
<p> - Na području Dubrovačko-neretvanske županije 28 trgovačkih društava završilo je u stečaju, a do kraja godine istu bi sudbinu moglo doživjeti još pet ili čak šest društava. Umjesto »puno više zaposlenih«, kako su glasila ranija obećanja, danas imamo »puno više nezaposlenih«, poduzeća u stečaju prodavana su nepoznatim tajkunima s novcem nepoznatoga porijekla, a novi će vlasnici sutra odlučivati o zaposlenicima u do jučer našim poduzećima. </p>
<p>Strah se uvukao u radništvo i građanstvo Grada Dubrovnika, jer sve što se dosad događalo na tržištu ne ide u prilog gradu kulture, zbog čega se posve opravdano strahuje za egzistenciju novih generacija. Čulo se to, između ostaloga, na konferenciji za novinare što ju je u ponedjeljak, uoči međunarodnoga Praznika rada 1. svibnja, održao županijski sindikalni povjerenik SSSH-a Ivo Bratičević. </p>
<p>Stečaj kao rješenje, rekao je, pokazao se najgorim oblikom uništavanja radnih mjesta, obećani preustroji nisu provedeni, a većina se stečajnih upravitelja (za koje zadnji podaci govore da su inače ostvarili najviša primanja u Županiji!) odlučila za najlakši postupak - prodaju poduzeća. Otpis dugovanja stoga je, istaknuo je Bratičević, jedini izlaz za preživljavanje nekih tvrtki (Trikop u Blatu, primjerice, gdje je pred otkazom 144 žena), a o svemu će više biti riječi na sastanku s predstavnicima HFP-a i DAB-a u Zagrebu. </p>
<p>Radništvo hrvatskoga juga, upozorio je Bratičević, čvrsto je u namjeri da se ide i do »najgorih oblika upozorenja«, pa bi se moglo dogoditi da neki budući prosvjedi (po)traju mnogo dulje nego što je to dosad bilo uobičajeno. Prosvjedničkom žutom kartonu, s porukom vlastima »Opomena pred isključenje!«, a uperena je protiv najavljenih promjena Zakona o radu, stoga se pridružuju i radnici krajnjega juga. Sindikati, rekao je Bratičević, moraju raditi na udruživanju ukupne sindikalne scene kako bi se zajedničkim akcijama i nastupima oduprli Vladinom »trulom kapitalizmu«, ali i vratili potpuno izgubljeni moral, umjesto kojega danas, zaključio je, caruju crna ekonomija i podzemlje. K. C. Hageni stižu prvi izvještaji banaka skrbnika</p>
<p>Većina fond-menadžera s kojima smo ovih dana razgovarali istaknula je kako s ulaganjima neće žuriti. Iako su propisani strogi limiti koji određuju kako mora izgledati portfelj mirovinskog fonda, fondovi imaju šest mjeseci vremena za njegovo usklađivanje s propisima.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>To znači da vrijednosnice ne moraju kupovati odmah</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Stručnjaci Hagene u petak su čekali prve dnevne izvještaje banaka skrbnika mirovinskih fondova koji trebaju pokazati za koliko se promijenila vrijednost njihove imovine u odnosu na dan kad su doprinosi osiguranika stigli na račune mirovinskih fondova. Vrijednost svih uloga prvog je dana, naime, bila izražena jedinicom 100, a već drugog dana trebala bi se mijenjati ovisno o tome kako su fondovi raspolagali tim novcem.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, četvrtak na tržištu vrijednosnica nije bio osobito živ, što znači da fondovi, zapravo, još nisu započeli »ozbiljnu« utrku za vrijednosne papire. Cijena dionica Podravke i Privredne banke u četvrtak je, međutim, bila znatno viša nego posljednjih dana, što na burzi objašnjavaju očekivanjem da ulaganja fondova počnu. Stručnjaci, osim toga, pretpostavljaju da se veći dio trgovine zasad odvija mimo burze, u izravnom kontaktu fondova s bankama.</p>
<p>Većina fond-menadžera s kojima smo ovih dana razgovarali istaknula je kako s ulaganjima neće žuriti. Naime, iako su propisani strogi limiti koji određuju kako mora izgledati portfelj mirovinskog fonda, fondovi imaju šest mjeseci vremena za njegovo usklađivanje s propisima. To, dakle, znači da vrijednosnice ne moraju kupovati odmah, odnosno da imaju vremena i priliku za alokaciju portfelja kako bi ulaganja bila što povoljnija za osiguranike. Prvi izvještaji koje ovih dana primi Hagena sadržavat će tako vjerojatno tek neznatne razlike u vrijednosti imovine fonda.</p>
<p>Podsjetimo, banke skrbnici obavezne su svakodnevno izvještavati Hagenu o dnevnoj vrijednosti imovine fonda i trgovini koja je obavljena. Riječ je, zapravo, o prvoj stepenici kontrole poslovanja fondova, koja Hageninim stručnjacima može ukazati na eventualne loše poteze u poslovanju i omogućiti da se pravodobno reagira radi zaštite uloga osiguranika. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U Ptuju više agronoma nego u cijeloj Slavoniji</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Hrvatska ima upola manje poljoprivrednih savjetnika (160) od Slovenije, dok ih druge zemlje imaju višestruko više. U Ptuju, primjerice, ima više agronoma (32) nego u cijeloj Slavoniji, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu i savjetodavnu službu (HZPSS) dr. Ivan Katalinić na obilježavanju 11. obljetnice utemeljenja poljoprivredne savjetodavne službe.</p>
<p>Katalinić je dodao kako se poljoprivrednici u Europskoj uniji ne mogu baviti poljoprivredom bez poljoprivredne škole, tj. bez nje ne mogu dobiti povoljan kredit. U Hrvatskoj poljoprivrednici uglavnom ne mogu vraćati kredite te bi, osim suvremenih traktora, trebali steći i vještine kako povećati poljoprivrednu proizvodnju.</p>
<p>Katalinić je napomenuo da je u odnosu na 2000 godinu proizvodnja mlijeka u 2001. s istim brojem krava povećana devet posto. Proizvodnja je povećana, kaže on, zbog stavljanja pašnjaka u sustav poticaja, dok su poljoprivredni savjetnici uputili seljake kako spremiti stočnu hranu za zimu.</p>
<p>HZPSS u planu rada za ovu godinu ima obrazovanje poljoprivrednika u trening centrima, povećanje broja poljoprivrednih savjetnika, davanje potpore kreditu Svjetske banke za razvoj obiteljskih gospodarstva, a Zavod bi trebao ući u poljoprivrednu komoru.</p>
<p>Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić rekao je kako se poljoprivredna reforma mora provesti jer samo pet poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ima u dovoljnim količinama da se podmire potrebe stanovništva Hrvatske. </p>
<p>Dodao je da bi poljoprivredni savjetnici više radnog vremena (sad je to 32 posto) trebali provesti na poljoprivrednim gospodarstvima, jer 42 posto vremena potroše na predavanja i prezentacije, a 25 posto na »davanje mišljenja«. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Yugo ponovo na američkom tržištu</p>
<p>BEOGRAD, 3 svibnja</p>
<p> - Američki poduzetnik koji je uvezao gotovo 150.000 automobila Yugo srbijanske proizvodnje u SAD, ponovo je zainteresiran na obnavljanje poslovne suradnje, koja je ga je već jednom gurnula u stečaj, doznaje se iz beogradskog tiska.</p>
<p>Tvrtka Yugo America propala je 1989., dvije godine pošto je prvi kontingent jeftinih, malih automobila slabe pouzdanosti stigao na američko tržište. Zastava, koja je Yugo u SAD-u prodavala po cijeni od približno 4500 dolara, također je završila s gubicima od tog »posla stoljeća«, no tvrdi da je »stekla korisna iskustva u proizvodnji modernih automobila«.</p>
<p>Osnivač tvrtke Yugo America Malcolm Bricklin već je potpisao pismo namjere sa Zastavom, piše beogradski Blic. </p>
<p> »Znam da mislite komu treba iznova započinjanje toga?. To sam i ja pomislio na početku«, izjavio je Bricklin za Automotive News. »Ovaj put automobili će biti kvalitetniji, premda i skuplji«, kazao je. Izvješća govore da će se njegova nova tvrtka, sa sjedištem na području New Yorka, no zasad bez središnjeg ureda, zvati Zastava Motor Works USA, ili skraćeno ZMW. »To će izludjeti one koji voze BMW«, kazao je Bricklin. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Burze: Indeksi ostvarili blagi rast</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Niz povoljnih izvješća potaknuo je u petak na europskim burzama rast dionica proizvođača automobila, naftnih kompanija i banaka te tako održao vodeće europske indekse iznad vrijednosti zabilježenih u četvrtak. Međutim, negativan je trend i dalje prevladavao u tehnološkom i telekomunikacijskom sektoru. Nakon što su investicijske banke dan ranije smanjile ocjene dionica Deutsche Telekoma i France Telecoma, ulagače je ponovno razočarao Vodafone objavivši nova predviđanja. </p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 porastao 0,81 posto na 5216,1 bod, potaknut jakim rastom dionica naftnoga sektora. Frankfurtski DAX je, pak, na 4978,43 boda bio 0,28 posto viši nego u četvrtak. Pariški CAC 40 je ostao gotovo nepromijenjen - dobio je samo 0,05 posto dosegavši 4423,59 bodova, a milanski MIB 30 je porastao 0,18 posto na 31.524 boda. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,25 odnosno 0,09 posto.</p>
<p>U SAD-u se nakon otvaranja burzi nisu očekivale značajnije promjene vrijednosti indeksa. Dan ranije Dow Jones Industrial je porastao 0,32 posto na 10.091,87 bodova, no širi S 500 je pao 0,17 posto na 1084,56 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je, pak, izgubio čak 1,95 posto spustivši se na 1644,86 najnižu vrijednost zabilježenu od 10. listopada.</p>
<p>Azijska su tržišta većinom ostvarila rast cijena, no najveća burza u regiji, ona u Japanu, bila je zatvorena zbog blagdana, a s radom nastavlja tek u utorak. U Hong Kongu je Hang Seng blue chip indeks porastao 0,15 posto na 11.797,22 boda. </p>
<p>Volkswagen je u petak objavio rezultate za prvo tromjesečje koji su premašili očekivanja analitičara, te još jednom potvrdio da će ove godine ostvariti jednake rezultate kao i lani. Dionice njemačkog proizvođača automobila porasle su 3,4 posto, a njegovih rivala BMW-a i DaimlerChryslera 1,4 odnosno 1,55 posto. Peugeot je dobio 2,22, a Renault 0,3 posto.</p>
<p>Vodafone je smanjio predviđanja za svoje njemačke podružnice, a dionice te britanske kompanije za mobilnu telefoniju pale su 7,6 posto. Rival mmO2 je pao 4,7 posto, ali je zato BT Group dobio 1,93 posto. Deutsche Telekom je izgubio novih 2,5, a France Telecom 3 posto. </p>
<p>BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, dobio je 3 posto, a Shell 3,1 posto. Shellov nizozemski partner Royal Dutch je dobio 1,6 posto, a francuska Total Fina Elf je porasla 1,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatska želi preuzeti sve slučajeve s haaških optužnica </p>
<p>Glavna haaška tužiteljica dolazi u ponedjeljak u Zagreb, a u utorak je predviđen njezin posjet Erdutu, Dalju, Lovasu, Borovu Selu, Bogdanovcima, Vukovaru, Sotinu, Tovarniku i Iloku / Tamo će Del Ponte razgovarati i sa svjedocima zločina </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte dolazi u Hrvatsku u ponedjeljak popodne, a u utorak će posjetiti Vukovar. U Zagrebu će se susresti s premijerom Ivicom Račanom i s veleposlanicima zemalja Europske unije. </p>
<p>Kako saznajemo od visokog izvora u Vladi, glavna haaška tužiteljica želi tijekom posjeta obići mjesta zločina koji se istražuju i procesuiraju u Haagu. Na području Vukovara Carla del Ponte razgovarat će i s petnaestak svjedoka zločina.</p>
<p>Obilazak će, prema neslužbenom programu, početi u utorak u Erdutu gdje je bio bivši »centar za obuku« Željka Ražnatovića Arkana, koji je služio i kao zatvor, mučilište i stratište desetaka hrvatskih građana. </p>
<p>U Erdutu tužiteljica će posjetiti i dvorac koji je bio sjedište tzv. Hadžićeve vlade i u kojem će biti održana prva od dvije multimedijalne projekcije od 25 minuta. Carli del Ponte bit će prikazana transformacija JNA u agresorsku vojsku te mjesta koja će obići.</p>
<p>Sljedeći na itineraru je Dalj u kojem je također bio zloglasan logor, zatim obilazak masovne grobnice u Lovasu, posjet Borovu Selu i opis akcije 2. svibnja 1991. te razgovori sa svjedocima koji su preživjeli likvidacije u podrumima u Bogdanovcima.</p>
<p>U Vukovaru će se održati službeni razgovori s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem i ministricom pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. Predviđeni su susreti s vukovarsko-srijemskim županom Nikolom Šaferom i vukovarskim gradonačelnikom Vladimirom Štenglom. </p>
<p>Nakon toga održat će se druga projekcija o bici za Vukovar, masovnim grobnicama i logorima.</p>
<p>Del Ponte će u Vukovaru obići franjevački samostan, bolnicu, Ovčaru i hangar. Razgovarat će i sa svjedocima, među ostalima s časnom sestrom koja je do posljednjeg trenutka bila u bolnici i s Vukovarcem koji je izbjegao smrt na Ovčari iskočivši iz kamiona.</p>
<p>Nakon Vukovara, predviđen je susret s predstavnicima Udruge nestalih u Sotinu i sa svjedokom pokolja u Tovarniku. On je preživio strijeljanje i posjeduje svoju smrtovnicu s datumom koji prethodi odvođenju na stratište. </p>
<p>Sa svjedocima koji su preživjeli prolazak kroz minsko polje Del Ponte će se sastati u Lovasu, a o egzodusu Iločana govorit će joj svećenik koji je u tom gradu bio cijelo vrijeme okupacije.</p>
<p>Kako saznajemo u Banskim dvorima, Vlada će u službenom dijelu razgovora od tražiti od Carle del Ponte da Hrvatska preuzme procesuiranje svih slučajeva za koje haaško tužiteljstvo podigne optužnice. U Vladi, naime, smatraju da je u proteklih godinu i pol hrvatsko pravosuđe pokazalo da je sposobno obaviti taj posao. Naime, nakon početnog nezadovoljstva odgodama suđenja »gospićkoj skupini« u Rijeci, iz Haaga više nisu stizale primjedbe. U Banskim dvorima pak tvrde da se to suđenje sad odvija brže nego što bi to bilo u Haagu.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Gdje su predstavnici udruga za ljudska prava?</p>
<p>Prema Prijedlogu odluke, među 24 člana Odbora nema predstavnika nevladinih organizacija koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava / Predstojnica Vladina Ureda za udruge Cvjetana Plavša Matić smatra da bi u Odboru trebala biti »barem jedna trećina predstavnika organizacija civilnog društva koji se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava kao i obrazovanjem za mir i nenasilje«</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo prosvjete i športa nedavno je pripremilo Prijedlog odluke o osnivanju i zadaćama Nacionalnog odbora za obrazovanje o ljudskim pravima. Ono što je u tom prijedlogu sporno jest činjenica da među 24 člana Odbora nema predstavnika nevladinih organizacija (NVO) koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava, iako mnoge među njima imaju iskustvo i u obrazovanju. </p>
<p>Na takav je prijedlog odluke reagirala predstojnica Vladina Ureda za udruge Cvjetana Plavša Matić. Ona je u svom mišljenju od 15. travnja navela da bi u Odboru trebala biti »barem jedna trećina predstavnika/predstavnica organizacija civilnog društva koji se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava kao i obrazovanjem za mir i nenasilje«. U prilog toj tezi navela je da u Hrvatskoj, kad su u pitanju ljudska prava, »djeluje velik broj kvalitetnih i stručnih udruga«.</p>
<p>Plavša Matić je podsjetila i na Program suradnje Vlade i nevladinog, neprofitnog sektora u Hrvatskoj iz prosinca 2000. koji polazi od partnerskih odnosa Vlade i nevladinog sektora. </p>
<p>Kako bi trebao izgledati Odbor saznali su i predstavnici organizacija civilnog društva. Prijedlog odluke je već trebao biti na Vladi, ali je zaustavljen.</p>
<p>Neslužbeno smo doznali da je napravljen novi prijedlog odluke, ali nismo doznali koliko bi predstavnika organizacija civilnog društva trebalo biti u Nacionalnom odboru. Uporna potraga za informacijama u trokutu Ministarstvo prosvjete i športa - Zavod za unapređenje školstva - Ured za ljudska prava nije dala rezultate. U tom su nas trokutu stalno upućivali jedni na druge, iako nije jasno zašto Ministarstvo, kao predlagatelj prvog prijedloga, ne daje tu informaciju, nego upućuje na druge institucije. </p>
<p>Zasad jedini dostupan prijedlog predviđa Nacionalni odbor sa 24 člana. Predsjednik bi bio ministar prosvjete i športa, a njegov zamjenik predstojnik Ureda za ljudska prava. Zanimljivo je da bi Zavod za unapređenje školstva popunio odbor s čak osam članova (među njima je i ravnatelj Zavoda), a dva bi predstavnika dao zagrebački Filozofski fakultet - Pedagogijske znanosti. Nije jasno zašto bi Zavod za unapređenje školstva bio tako masovno zastupljen, niti zašto baš zagrebački Filozofski fakultet mora dati dva predstavnika.</p>
<p>Nevladine bi organizacije trebale, barem je takva ideja, odrediti koje skupine ljudskih prava trebaju biti zastupljene u Nacionalnom odboru (ljudska prava općenito, prava djece, ženska prava, prava prognanika, manjina...). Za svako bi područje imenovale po jednog predstavnika kojeg bi samostalno izabrale. No, pitanje je hoće li biti tako. Neslužbeno smo doznali da je potpredsjednica Vlade Željka Antunović ustrajala na tome da se predstavnici NVO-a uključe u Nacionalni odbor, ali ne znamo s koliko će članova biti zastupljeni.</p>
<p>Nacionalni odbor je međuresorno tijelo Vlade čiji je zadatak izrada i praćenje provedbe Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava u odgojno-obrazovnom sustavu, od predškolskog odgoja i obrazovanja pa do visokoškolskog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Nevladine su organizacije Prijedlogom Ministarstva prosvjete i športa, blago rečeno, nezadovoljne i sljedećih se dana mogu očekivati njihove burne reakcije.</p>
<p>Prvi odbor osnovan 1996.</p>
<p>O osnivanju Nacionalnog odbora odlučeno je 1996. godine. Tada je i osnovan prvi takav odbor, a među 13 članova predstavnik udruga bio je dr. Mladen Lončar iz Medicinskog centra za ljudska prava. Dvije godine kasnije, izmjenom odluke, broj članova povećan je na 21, ali nije bilo više ni jednog predstavnika nevladinog sektora. Godine 1999. Nacionalni odbor je donio prvi dio Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava koji obuhvaća predškolski odgoj, osnovne i srednje škole. Drugi dio programa trebao bi obuhvatiti visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih i prijedlog primjene medija u obrazovanju široke javnosti.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Prepolovljena je stopa rasta nezaposlenosti«</p>
<p>Jurjević: Vlast je u prošle dvije godine skratila radni tjedan sa 42 sata na 40, poslodavce obvezala da plaće isplaćuje do 15. u mjesecu, zakonski je omogućila štrajk zbog neisplate plaća te zaštitila sindikalne povjerenike, a u nadzornim odborima omogućila prisustvo predstavnika radnika</p>
<p>SPLIT, 3. svibnja</p>
<p> - »Prvi svibnja je bio dan kad je hrvatska ljevica pokušavala očuvati prostor na političkoj sceni. Početkom devedesetih, na Marjanu nije bilo nikoga od sindikalnih čelnika i tada su građani iskazali više građanske hrabrosti od sindikalista. Upravo su SDP i građani očuvali simobliku marjanskog prvosvibanjskog uranka«. kazao je u petak na konferenciji za novinare saborski zastupnik i predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjević istaknuvši da je i SDP iznimno zainteresiran za radno zakonodavstvo i paket mjera s tog područja.</p>
<p>Po njegovu mišljenju, da bi se u Saboru vodila kvalitetna rasprava o toj problematici, neophodni su pregovori socijalnih partnera, a ponašanje nekih sindikalnih središnjica u vezi s tim nije prihvatljivo. U prošle dvije godine, tvrdi Jurjević, vlast je radni tjedan skratila sa 42 sata na 40, poslodavce je obvezala da plaće isplaćuje do 15. u mjesecu, zakonski je omogućila štrajk zbog neisplate plaća te zaštitila sindikalne povjerenike, a u nadzornim odborima omogućila prisustvo predstavnika radnika. Jurjević je kazao i to da je stopa rasta nezaposlenosti prepolovljena te da je za 14,3 posto povećana osnovica za socijalna davanja.</p>
<p>»Ne treba pogrešno shvaćati ulogu saborskih zastupnika, jer oni nisu neformalni centri moći koji bi 'ispod banka' trebali odlučivati o nečemu«, poručio je Jurjević sindikalistima, koji su saborske zastupnike prozvali lijenima i nedovoljno hrabrima u svojim obraćanjima građanima na prvosvibanjskim proslavama.</p>
<p>»Kad smo došli na vlast, zatekli smo 380.000 nezaposlenih, 180.000 ljudi nije primalo plaće te stopu nezaposlenosti od 11,2 posto«, rekla je saborska zastupnica Vesna Podlipec. Istaknula je i to da je Vlada uspjela lani smanjiti proračunski deficit sa 7,4 posto u 1999. godini na 5,3 posto. Devizne rezerve su devet milijardi dolara, kuna je stabilna, a kamata je sa 20 posto smanjena na 10 posto. »Idući je zadatak da te makroekonomske pokazatelje pretočimo u život. Ova vlast nema prave alternative i neće odustati od zacrtanih razvojnih planova kako bi Hrvatska postala ravnopravnom članicom europske zajednice«, zaključila je Podlipec, dodavši da je šteta što sindikalisti i prije nisu bili tako glasni.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prva sudska presuda utemeljena na odluci Vijeća časti HND-a</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Općinski sud u Rijeci prvi je sud u Hrvatskoj koji je uvažio mišljenje novinarske struke, presudivši u korist jednog novinara na temelju odluke Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva (HND). U presudi, koju kao predsjednica sudačkog vijeća potpisuje sutkinja Ivana Buić, nedopuštenim je ocijenjen izvanredni otkaz ugovora o radu i naloženo da se novinar Errol Superina vrati na posao u list La Voce del Popolo. Bivša Uprava Edita, nakladnika toga dnevnika talijanske manjine u Hrvatskoj, dala je otkaz Superini zbog navodne teške povrede radne obveze. Teretila ga je za plagijat, odnosno da je prenio tekst iz talijanskog dnevnika Corriere della Sera i potpisao ga kao svoj.</p>
<p>U presudi donesenoj prošloga tjedna kaže se da je sudačko vijeće u netočnost tih tvrdnji uvjerila i odluka Vijeća časti HND-a koje, prema ocjeni suda, »čine nadasve kompetentne osobe«</p>
<p>.»Uvažavanjem odluka Vijeća časti na toj razini one dobivaju na težini, a HND i profesija na ugledu«, komentirao je presudu suda predsjednik HND-a Dragutin Lučić, koji je i osobno svjedočio u korist Superine. Vijeće časti HND-a izrazilo je neslaganje s izvanrednim otkazom Superini, utvrdivši da se on nikako ne može teretiti za plagijat. Zaključilo je i da je jedna nenamjerna urednička pogreška iskorištena da se napravi slučaj i novinaru neosnovano da otkaz, i to dok je bio na godišnjem odmoru. </p>
<p>Općinski sud u Rijeci zaključio je da je Superina prije odlaska na godišnji odmor pripremio za objavu sporni članak, ali u dogovoru s urednikom da ga neće tiskati bez - još jednog dogovora. Tekst je ipak tiskan bez dogovora i uobičajenih naznaka da je članak prenesen iz drugih novina, iako Superina nije bio potpisan kao autor, nego je uz njegovo ime bila naznaka »priredio«.</p>
<p>No, presuda sutkinje Ivane Buić nije imala izravnog utjecaja na Superinin povratak na posao. Napisana je, naime, 10 mjeseci nakon zaključenja rasprave, a Superina je u međuvremenu postao glavni urednik lista »La Voce del Popolo«, na javnom natječaju koji je raspisala nova Uprava Edita. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Trconić: Sram me je kako se obračunava sa sucem Piškorcem </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Luka Trconić rekao je u petak da ga je »sram kako se određene opcije obračunavaju sa sucem Mladenom Piškorcem«, protukandidatom Vladimiru Gredelju za predsjedničko mjesto u bjelovarskom Županijskom sudu. Uz ogradu da ni na koji način ne želi utjecati na izbor predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru koji je u tijeku, Trconić je rekao da mu je odbojno kada se »takvim prljavim načinom određene opcije obračunavaju s protukandidatima«. </p>
<p> »Sramim se korištenja argumenata na tako niskoj civilizacijskoj razini u bilo kojem postupku izbora, ne ulazeći čak ni u to je li to istinito, osobito kada se radi o pravosuđu«, rekao je Trconić na konferenciji za novinare u petak. Jutarnji list u četvrtak je objavio da je Mladen Piškorac, sudac bjelovarskog Županijskog suda i jedan od dvojice protukandidata Gredelju za mjesto predsjednika tog suda, početkom '90-ih fiktivno razvrgnuo brak zbog zakonske odredbe da supružnici ne mogu raditi u pravosuđu na istom području. Predsjednik Županijskog suda u Bjelovaru Vladimir Gredelj je za Jutarnji list rekao da će, utvrdi li se da je to točno, protiv Piškorca pokrenuti stegovni postupak u kojemu je moguća i najstroža kazna - razrješenje dužnosti suca. U tom slučaju Piškorec ne bi mogao biti predsjednik suda i obnašati dužnost za koju se natječe. </p>
<p> Izmjene zakona o redovnim sudovima i javnom tužitelju koje su bliskim srodnicima onemogućavale rad u sudu, tužilaštvu i odvjetništvu na istom području donesene su u listopadu 1990. Budući da je na tome inzistirao Ivan Milas, tadašnji predsjednik Odbora za izbor i imenovanja koji je imenovao i razrješavao suce i javne tužitelje, izmjene su bile poznate po nazivu »Milasov zakon«. Ustavni sud je u travnju 1992. tu odredbu u oba zakona ukinuo kao neustavnu. Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić odbio je komentirati medijske diskvalifikacije Gredeljevog protukandidata suca Piškoreca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Hrvatska ne smije postati zemlja jeftine radne snage«</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - »Vlada je 1. svibnja doživjela krah svoje gospodarske politike. Umjesto da 'reže' administraciju, ona ruši cijenu rada da bi od Hrvatske stvorila zemlju jeftine radne snage, a sve po diktatu MMF-a i Svjetske banke«, ocijenio je u petak na konferenciji za novinare član Predsjedništva DC-a Nikola Ružinski.</p>
<p>DC se, istaknuo je, žestoko protivi takvom projektu i smatra da Hrvatska ne smije postati zemlja jeftine radne snage. Ujedno, DC-ovci smatraju i da ne treba donositi novi zakon o radu, jer u njemu nije problem, nego treba raditi na reformama i razvoju gospodarstva.</p>
<p>Cijena rada u Hrvatskoj je visoka, objasnio je Ružinski, jer više od 50 posto BDP-a ide u proračun, a na neto zaradu se plaća više od 100 posto doprinosa, poreza i prireza. Osim toga, kontriraju DC-ovci Vladi, kako se može govoriti o pravima zaposlenih u državi u kojoj je više od 400.000 nezaposlenih, 100.000 ljudi radi a ne prima plaću, a 200.000 ih radi na crno?</p>
<p>DC zbog svega toga podržava sindikate koji su Vladi otkazali gostoprimstvo, shvativši da ih je njihov socijalni partner napustio. Kako Vlada nema svoj program i ne zna kako razviti socijalnu državu, DC predlaže da se sindikati dogovore s poslodavcima pa onda Vladi predlože svoje mjere.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hebrang: Šušak će stalno ostati u hrvatskoj povijesti</p>
<p>Bobetko: Ako ne pobijedimo na idućim izborima, vlast će ići do kraja u likvidaciji Domovinskog rata te uspomene na njega i ljude koji su nešto značili</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - »Gojko Šušak jedan je od dvaju stupova na kojima počiva hrvatska država, a prvi je bio Franjo Tuđman. Šušak je bio vrhunski političar i jedan od glavnih političkih savjetnika Franje Tuđmana te jedan od najaktivnijih ministara. No, onima koji danas zatiru uspomenu na Šuška možemo samo poručiti: 'Vi koji danas zaboravljate Šuška samo ste prolaznici, a ono što je stalno u našoj povijesti jesu ljudi kao Gojko Šušak'«, kazao je dr. Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a na svečanoj sjednici Središnjeg odbora Zajednice branitelja »Gojko Šušak«, održanoj u središnjici stranke u Zagrebu u povodu obilježavanja četvrte godišnjice smrti ministra obrane Gojka Šuška. Komemoraciji je nazočila i supruga pokojnog ministra Đurđa Šušak s djecom.</p>
<p>Otvarajući skup, predsjednik Zajednice branitelja »Gojko Šušak« umirovljeni general Janko Bobetko podsjetio je da je Šušak bio čovjek povijesti te upozorio na krajnje težak život branitelja pod današnjom vlašću. »Ako ne pobijedimo na idućim izborima, vlast će ići do kraja u likvidaciji Domovinskog rata te uspomene na njega i ljude koji su nešto značili«, rekao je Bobetko.</p>
<p>O uspomeni na ministra Šuška govorio je i saborski zastupnik te ravnatelj Zaklade državnog zavjeta dr. Ivić Pašalić, rekavši da je Zaklada počela raditi prije šest godina upravo govorom koji je održao pokojni ministar Šušak. »Šušak u sebi simbolizira Tuđmanovu ideju o uspostavi hrvatske države, koja je uključivala pomirbu zavađenog hrvatstva i veličanstvenu pobjedu u ratu«, rekao je.</p>
<p>U sklopu obilježavanja četvrte godišnjice smrti ministra Šuška, izaslanstvo HDZ-a je položilo vijence na grob Franje Tuđmana i Gojka Šuška na zagrebačkom groblju Mirogoju te pod sredoišnjim križem u Aleji branitelja. U popodnevnom dijelu, o uspomeni na Šuška govorilo se i u Franjevačkom samostanu Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje je održana i misa zadušnica.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Od 1. lipnja, za Glivec 960 umjesto 120.000 kuna</p>
<p>OPATIJA, 3. svibnja</p>
<p> - O promjenama u sustavu zdravstvenog osiguranja na trodnevnom je stručnom skupu medicinskih sestara, što se održava u Opatiji pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, u petak, u ime Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), govorila je Ljubica Đukanović. Najavljujući početak primjene novog Zakona o zdravstvenom osiguranju od 1. lipnja, Đukanović je kazala da je, uz ostalo, u korištenje zdravstvene zaštite uvedena preventiva, kao što je fizikalna terapija i rehabilitacija. Što se tiče dopunskog osiguranja i oslobađanja osiguranika od plaćanja lijekova, osiguranicima oboljelim od raka, primjerice, cijena jedne terapije »Gliveca« od 1. lipnja više neće koštati 120.000 kuna, već 960 kuna. O tome tko će moći trošiti »Glivec«, odlučivat će posebno povjerenstvo u HZZO-u. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Žganec: Treba donijeti nacionalni program zaštite Roma </p>
<p>Od Opće skupštine UN-a očekuje se usvajanje desetogodišnjeg globalnog programa djelovanja za poboljšanje položaja djece u svijetu/ Na čelu hrvatskog izaslanstva bit će predsjednik Republike Stjepan Mesić/ Vidović: Proveden je ili će se provesti niz reformi kojima bi se standardi zaštite djece u Hrvatskoj trebali izjednačiti s međunarodnima</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - »U zaštiti djece prioritet hrvatskog društva je borba protiv svih oblika zlostavljanja i zanemarivanja, siromaštva i svih oblika diskriminacije. Djeci treba osigurati jednake mogućnosti bez obzira na spol, nacionalnu i vjersku pripadnost«, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, na konferenciji za novinare u petak, u povodu Posebnog zasjedanja Opće skupštine UN-a o djeci. </p>
<p>Hrvatsko će izaslanstvo, naime, od 8. do 10. svibnja sudjelovati u radu posebnog zasjedanja Opće skupštine UN-a o djeci, na kojem se očekuje usvajanje desetogodišnjeg globalnog programa djelovanja za poboljšanje položaja djece u svijetu. Na čelu hrvatskog izaslanstva bit će predsjednik Republike Stipe Mesić. </p>
<p>»U Hrvatskoj je proveden, ili će se provesti niz reformi kojima bi se standardi zaštite djece u Hrvatskoj trebali izjednačiti s međunarodnima«, rekao je Vidović, dodavši da je Hrvatska u srpnju 2001. ratificirala Konvenciju Međunarodne organizacije rada o ukidanju najgorih oblika dječjeg rada. </p>
<p>»U tijeku su izmjene i dopune Zakona o radu, Zakona o zapošljavanju, Zakona o socijalnoj skrbi i drugih, čija će se primjena odraziti na kvalitetu života djece i obitelji«, rekao je Vidović. </p>
<p>»U Hrvatskoj je smrtnost djece do pet godina samo devet promila - dakle, po tome smo među 30 visoko razvijenih zemalja svijeta«, rekao je ministar, dodavši da je u Hrvatskoj visok postotak djece uključen u osnovnoškolsko obrazovanje. </p>
<p>Govoreći o problemima romske djece u Hrvatskoj, pomoćnik ministra Nino Žganec kazao je da treba donijeti nacionalni program zaštite Roma u Hrvatskoj. </p>
<p>Na posebnom zasjedanju UN-a o djeci, razgovorat će se o provedbi Svjetske deklaracije o opstanku, zaštiti i razvoju djece, koja je prihvaćena 1990. godine. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Pedeset posto općina ne može se samofinancirati</p>
<p>Treba ukinuti izmišljena radna mjesta u državnoj upravi/ Umjesto 21 županije, treba uvesti pet ili šest regija, a broj gradova treba smanjiti/ Vladajuća koalicija bavila se perifernim problemima umjesto povećanjem zaposlenosti i suzbijanjem korupcije, kaže dr. Robert Blažević s riječkog Pravnog fakulteta </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - »Reformom teritorijalne podjele Hrvatske treba ukinuti brojne pseudodjelatnosti, odnosno izmišljena radna mjesta. Naime, postojeći upravno-teritorijalni sustav krajnje je neracionalan, pa su nužne radikalne mjere«, upozorio je dr. Robert Blažević, profesor nauke o upravi s riječkog Pravnog fakulteta, koji je sudjelovao na međunarodnom seminaru o modernizaciji hrvatske uprave u Zagrebu krajem prošlog tjedna. </p>
<p>Konferencija je okupila brojne teoretičare i praktičare koji su pledirali na nužnost promjena u upravi, jer je to jedan od uvjeta za približavanje europskim integracijama. Poruku da je stanje u upravi loše, sa skupa je odaslala i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, jer imamo prekobrojnu i loše plaćenu upravu. </p>
<p>Da je zvono zazvonilo na uzbunu, pokazali su i neki podaci izneseni na konferenciji. Primjerice, od 420 općina, navodno čak njih 50 posto ne može samofinancirati.</p>
<p>Prosječna hrvatska općina ima deset naselja, 3600 stanovnika i 86 četvornih kilometara i, u odnosu na europske zemlje, pripada kategoriji malih općina. Hrvatski gradovi imaju prosječno 20.000 stanovnika, a razlike u veličini općina i gradova vrlo su izražene. Tako su primjerice, status grada dobila mjesta koja imaju samo između 2000 i 3000 stanovnika. Razlike u veličini županija također su vrlo izražene. One u prosjeku imaju oko 200.000 stanovnika, no primjerice, Ličko-senjska županija ima samo 52.000 stanovnika, podsjetio je dr. Blažević. </p>
<p>On smatra da, zbog racionalizacije, treba svakako smanjiti broj gradova, a umjesto 21 županije, ističe, trebalo bi uvesti pet ili šest prirodnih regija. </p>
<p>Blažević je podsjetio da je brojne probleme u političko-upravnom sustavu dodatno potencirala ratna katastrofa '90-tih. </p>
<p>»Tih godine carevala je zloporaba vlasti, voluntarizam, arbitrarnost i korupcija. Tuđmanova ideja o dvjesto bogatih obitelji kojima treba predati upravljanje i nacionalno bogatstvo, završila je gospodarskim slomom. U vrijeme kolektivnog nacionalističkog ludila, osnovni kriterij za zapošljavanje u državnoj službi nije bila sposobnost, nego tribalna pripadnost. Napravljena je masovna čistka u državnim i javnim službama, a na mjesta politički nepodobnih dovedeni su nekompetentni i stručno neiskusni ljudi, no lojalni vodećem pokretu i vođi. Parlament i Vlada bile su samo institucionalne fasade čija je zadaća bila da demokratski legitimiraju odluke koje je već ranije donijela nekontrolirana i neodgovorna politička oligarhija«, rekao je Blažević. </p>
<p>Naglasio je da je sve to dovelo do stvaranja golemog i neprofesionalnog aparata koji se nije u stanju nositi s katastrofalnom situacijom u kojoj se Hrvatska godinama nalazi. </p>
<p>»Nova, pak, vladajuća garnitura, sklona je nezamjeranju i kompromisima i nije dovoljno učinila u procesuiranju kriminala i saniranju stanja u zemlji. Velik dio energije i vremena utrošila je na periferne probleme, nemajući odvažnosti i vjerojatno sposobnosti za rješavanje glavnih problema, kao što je nezaposlenost ili korupcija u državnoj upravi«, zaključio je Blažević.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Štengl: Vukovar se sve više prepoznaje kao grad u koji se isplati dugoročno ulagati</p>
<p>Događanjima vezanim uz obilježavanje Dana grada ni ove godine nisu bili nazočni predstavnici srpske nacionalne manjine koji od prije nekoliko dana sudjeluju u izvršnoj vlasti/ Vojnović: Sudjelovanje predstavnika SDSS-a ograničeno je činjenicom da Srbi obilježavaju i blagdan Velikog petka</p>
<p>VUKOVAR, 3. svibnja</p>
<p> - Gradonačelnik Vukovara Vladimir Štengl poručio je na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća, održanoj u petak u povodu Dana grada, koji Vukovarci proslavljaju 3. svibnja na blagdan zaštitnika svetih Filipa i Jakova, kako se Vukovar sve više počinje prepoznavati kao grad u koji se isplati dugoročno ulagati.</p>
<p> »Konačno smo prevladali doživljavanje Vukovara samo kao grada stradalnika, grada patnika, nad kojim se liju suze, on je sad grad poduzetnik koji u danom trenutku neće zaboraviti dostojanstveno odati pijetet svojim žrtvama«, rekao je vukovarski gradonačelnik, obraćajući se članovima Gradskog vijeća i Poglavarstva te brojnim uzvanicima, među kojima je bilo i izaslanstvo grada Dubrovnika - prijatelja Vukovara, počasni građani Vukovara, saborski zastupnik Vladimir Šeks, vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer, predstavnici stradalničkih udruga te crkveni dostojanstvenici Katoličke i Pravoslavne crkve.</p>
<p>Štengl je u svom govoru također ustvrdio da Vukovarci ne mogu ne izraziti zahvalnost i Vladi i pojedinim ministarstvima za određene postupke, ali i da su u Vukovaru još uvijek, kako je naglasio, neriješena brojna pitanja koja opterećuju svakodnevnicu.</p>
<p> Tijekom prijepodneva izaslanstva grada i stradalničkih udruga odala su počast poginulim braniteljima i civilima stradalima u obrani grada polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja na memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Misno slavlje u župnoj crkvi svetih Filipa i Jakova pred velikim brojem vjernika predvodio je fra Marijan Glamočak iz Hrvatskog katoličkog centra u Sydneyu. Ulicama grada prošla je, kako su je organizatori nazvali, Povorka mladosti i radosti Vukovara. </p>
<p> Prijepodnevnim događanjima u Vukovaru, vezano uz obilježavanje dana grada, ni ove godine nisu bili nazočni predstavnici srpske nacionalne manjine koji se od prije nekoliko dana ponovo nalaze u izvršnoj gradskoj vlasti. Naime, nakon raskida vladajuće koalicije, koju su u Vukovaru činili HDZ i HSP, odgovornost za budućnost grada ponovno snose dvije najjače stranke u gradu HDZ i Samostalna demokratska srpska stranka.</p>
<p> Komentirajući izostanak predstavnika srpske nacionalne manjine na svečanosti odavanja počasti poginulim hrvatskim braniteljima i civilima te izostanak iz Povorke mladosti i radosti Vukovara, zamjenik gradonačelnika Miloš Vojnović novinarima je kazao da, iako je učinjeno dosta u prevladavanju problema između vukovarskih Hrvata i Srba, još uvijek nije vrijeme da se u takve događaje uključe i predstavnici srpske nacionalne manjine. »Sudjelovanje predstavnika SDSS-a u manifestacijama vezanima uz današnji dan ograničeno je činjenicom da pripadnici srpske nacionalne manjine danas obilježavaju i blagdan Velikog petka«, dodao je Vojnović. U srpskoj agresiji na Vukovar stradalo je oko 14.000 stambenih jedinica u gradu. Do sada je obnovljeno oko 50 posto stambenog fonda, a u svoje domove vratilo se, prema službenim podacima, nešto više od 10.000 Vukovaraca, odnosno oko 50 posto građana toga grada, prognanih 1991. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Je li Vlada spremna na ustupke ili Hrvatsku čeka opći štrajk?</p>
<p>Glavna tema sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak bit će mjere za povećanje konkurentnosti gospodarstva, o kojima ovise i rješenja u Zakonu o radu / Ne dogovori li se sindikatima, moguće je da Vlada pošalje svoj prijedlog u Sabor </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Nakon masovnog prvosvibanjskog protesta sindikata protiv izmjene Zakona o radu i optužbi izrečenih s Vladine strane, tri socijalna partnera u ponedjeljak ponovo sjedaju za pregovarački stol. Vlada, sindikati i poslodavci trebali bi na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća odrediti rok do kojeg će se završiti pregovori.</p>
<p>Za ponedjeljak nije predviđena rasprava o konkretnim odredbama Zakona o radu, kaže za Vjesnik predstojnik Ureda hrvatske Vlade za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Socijalni partneri razmotrit će izvješće tripartitne radne grupa koja je radila na pripremi teza za izmjenu Zakona, te odrediti način i dinamiku daljnjih pregovora. </p>
<p>Središnja tema sjednice GSV-a, ističe Begović, bit će prijedlog mjera za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. O tim mjerama - a s tim se slažu sva tri partnera - ovise i konačna rješenja u Zakonu o radu. Socijalni partneri razgovarat će i o prijedlogu modela mirenja i arbitraže u rješavanju radnih sporova, te o izvješću Ministarstva pravosuđa o rješavanju radnih sporova. </p>
<p>Tripartitna stručna grupa, sastavljena od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, uspjela je uskladiti samo dio manje spornih izmjena Zakona o radu (rad na privremenim poslovima, rad kod kuće i na određeno vrijeme). Vruća pitanja - otkazni rokovi, otpremnine i definicija malog poslodavca - prepuštena su odluci GSV-a. </p>
<p>Vlada i poslodavci inzistiraju na skraćivanju otkaznih rokova sa šest na tri mjeseca, te da otpremnina bude najviše šest bruto plaća. Predlažu i da se poslodavcima koji imaju do 20 radnika (umjesto sadašnjih 10) dopuste otkazi bez navođenja razloga. Sindikati su se upravo zbog tih izmjena podigli na noge i prosvjedom pokazali kako neće pristati da se radnicima smanjuju prava. </p>
<p>Otkud predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću informacija da se pregovori dobro odvijaju, te da je najveći dio spornih detalja riješen, nije poznato. Očito je imao loše informatore. Begović kaže da Tomčić informaciju niti je tražio niti je dobio iz Ureda za socijalno partnerstvo, a tko ga je (dez)informirao, Begović ne zna.</p>
<p>Isto tako, Tomčić je procijenio kako postoji raskorak između onoga što sindikati govore na prosvjedu i onoga što se događa u izravnim razgovorima Vlade i sindikata. Otkud Tomčiću takav dojam, teško je reći jer se sindikati - doduše manje ratoborno nego na prosvjedu - i u pregovorima s Vladom protive smanjenju radničkih prava. </p>
<p>Štoviše, čelnici četiriju središnjica (SSSH, HUS, NHS i URSH) jasno su na prvomajskom prosvjedu zaprijetili da će, ustraje li Vlada na izmjeni Zakona o radu, podići radnike na generalni štrajk. Tu bi prijetnju vlast trebala ozbiljno shvatiti jer su ovaj put sindikati spremni ići do kraja što god on značio.</p>
<p>Prema najavama iz Vlade, a to je potvrdio i Tomčić, izmjene Zakona o radu trebale bi biti prihvaćene do ljeta. Otvorena je i mogućnost da Vlada, ne postigne li dogovor sa sindikatima, uputi u Sabor svoj prijedlog izmjene Zakona. </p>
<p> Razmišlja se i o mogućnosti da se otkazni rokovi i otpremnine skrate u prijelaznom roku od godinu dana, nakon čega bi se uređivanje tih instituta prepustilo kolektivnim ugovorima. </p>
<p>Druga runda pregovora u ponedjeljak mogla bi odrediti daljnji tijek zbivanja oko izmjene Zakona o radu. Bit će jasnije nastavljaju li se pregovori prema dogovorenoj dinamici ili će, puknu li i na tom tehničkom pitanju, državu zatresti generalni štrajk.</p>
<p> Što će se dalje događati, ovisi o Vladi, odnosno o tome je li nakon prosvjeda upozorenja spremna smiriti loptu i pregovarati i o nekim ustupcima kao kompenzaciji za eventualno smanjenje dijela radničkih prava.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dodijeljene HRT-ove nagrade</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Hrvatska radiotelevizija (HRT) dodijelila je dvije nagrade »Ivan Šibl« za višegodišnja izvanredna dostignuća na prodručju radijskog i televizijskog stvaralaštva. Dobitnici su Aris Angelis s Hrvatskog radija i Tonko Jović s Televizije. Ocjenjivački sud za dodjelu nagrada u 2002. godini odlučio je dodijeliti godišnje nagrade petorici zaposlenika Hrvatskog radija za doprinos u radijskom programu. Dobitnici su Ljiljana Filipović, Mario Harapin, Nedjeljka Lambaša Milanov, Željko Roško te Dramski program HR-a.</p>
<p>Dobitnici iste nagrade, ali za područje televizije, su Josip Barlović, Juraj Bernath, Željka Fattorini, Lina Kežić, Tihomir Ladišić i Tanja Šimić. Dodijeljene su i dvije nagrade zaposlenicima Odašiljača i veza te zaposlenicima Zajedničkih poslova HRT-a. Nagrade će, na prigodnoj svečanosti u povodu Dana HRT-a, 15. svibnja, predati direktor HRT-a Mirko Galić. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mesić neće arbitrirati u pregovorima između Vlade i sindikata</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Prije nego izmjene Zakona o radu dođu do saborskih klupa, Vlada i sindikati trebali li postići kompromis. Drugim riječima, Vlada treba dobiti širu suglasnost sindikata i Saboru dati usuglašeni zakonski prijedlog, stajalište je hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji je u petak za Vjesnik prenio njegov savjetnik za unutarnju politiku dr. Igor Dekanić. </p>
<p>Šef države neće ni na koji način arbitrirati u zategnutim pregovorima između Vlade i sindikata. Mesić vjeruje u dogovor sada nepomirljivih strana, no strahuje i od uličnih štrajkova poput onih u Italiji. </p>
<p> Dekanić je dodao da su savjetnici predočili predsjedniku Mesiću i analitičke usporedbe s članicama Europske unije i tranzicijskim zemljama kandidatima za EU. Analize pokazuju da Vlada predlaže kresanje radničkih prava po europskim kriterijima unatoč nesrazmjeru stope nezaposlenosti koja je u Hrvatskoj 23 posto, a u EU između osam i 10 posto. Od svih tranzicijskih zemalja Hrvatska ima najveću stopu nezaposlenosti, kažu u Predsjednikovu uredu i smatraju da prilikom izmjena Zakona o radu i to treba uzeti u obzir. </p>
<p>Predsjednik je odustao od posredovanja, objasnio je Dekanić, i zbog svojih ustavnih ograničenja. Naime, Mesić nema izravnih ingerencija u gospodarstvu jer ekonomsku politiku u potpunosti vodi Vlada. Neki bi možda njegovo posredovanje doveli u vezu s ekstenzivnim tumačenjem ustavnih ovlasti što Predsjednik ne želi, kaže Dekanić. Uz to, Mesić smatra da bi njegova prerana intervencija možda spriječila da dođe do sporazuma. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Vlada je spremna pregovarati «</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - »Ako ne postignemo dogovor sa sindikatima o izmjenama Zakona o radu, ugovor sa Svjetskom bankom o fleksibilizaciji radnih odnosa možemo i jednostrano otkazati«, rekao je u petak ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Ali, onda ćemo plaćati penale za to, dodao je ministar, no misli da najvjerojatnije neće doći do toga. </p>
<p>Vidović i njegova pomoćnica Vera Babić ističu kako nije istina da Vlada nije spremna na pregovore o izmjenama Zakona o radu. Prema ministrovim riječima, moguć je kompromis oko smanjenja otpremnina za osobe s više godina radnog staža. Naime, njihove otpremnine ne bi bile drastično rezane, odnosno bile bi petnaestak posto manje. Vezano uz male poslodavce, Vidović i Babić rekli su da i u tom pitanju postoji mogućnost dogovora, poput izmjene definicije kolektivnog otkaza. Dosad je ta definicija podrazumijevala pet otkaza, a moguće je da se ta brojka promijeni na 30. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Rat krivotvorinama HEP-ovih sindikata</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Dio medija dobio je ovih dana priopćenje dvaju sindikata Hrvatske elektroprivrede i Udruge hrvatskih branitelja HEP-a u kojem se najavljuje generalni štrajk. Međutim, prema riječima čelnika potpisanih sindikata, riječ je o krivotvorini.</p>
<p>»Netko nam je tim lažnim priopćenjem očito pokušao podvaliti«, kaže Miljenko Prugovečki, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata operativnih radnika Tehnos, čiji je potpis na tom priopćenju. Pretpostavlja da je netko skenirao njihov pečat i njegov potpis s nekog drugog dokumenta, ali zasad nisu uspjeli otkriti tko je to napravio. Unatoč tome nisu tražili pomoć MUP-a. </p>
<p>Da je u pitanju krivotvorina, potvrdio nam je i Orlando Ortile, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, budući da je ispod priopćenja njihov pečat i potpis člana Izvršnog odbora Luke Marojice. </p>
<p>Netko je takvim falsifikatom vjerojatno htio izazvati razdor među sindikatima u koje su učlanjeni zaposleni u HEP-u ili je to učinio iz osobnog interesa, smatra Prugovečki. Prema njegovim riječima, dio teksta priopćenja prepisan je iz zajedničke platforme, čije je potpisivanje bilo predloženo svim sindikatima HEP-a. No, Tehnos i podružnica Sindikata energetike, kemije i nematala to su odbili zbog političkih konotacija.</p>
<p>Ortile smatra da im takvim krivotvorinama netko podmeće jer nisu nedavno htjeli potpisati novi kolektivni ugovor, a sumnja da su u to možda upletene i neke tajne službe. </p>
<p>Već najavljeno potpisivanje kolektivnog ugovora neslavno je, naime, propalo sredinom travnja jer su se odazvali samo predstavnici Uprave i Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata (HES) koji, po riječima njegova predsjednika Dubravka Čorka, okuplja oko 9200 od ukupno 15.000 zaposlenih, dok su ostali odustali u posljednjem trenutku. Iako je tada najavljeno da će HES nekoliko dana kasnije sam potpisati predloženi kolektivni ugovor, ni od toga nije bilo ništa jer su u HES-u odlučili referendumom doznati slažu li se s time njihovi članovi. </p>
<p>No, unatoč najavi da će rezultate referenduma objaviti u petak nakon sjednice Središnjeg odbora, sve su odgodili za početak sljedećeg tjedna. »Središnji odbor je odlučio da o našoj odluci javnost izvijestimo u ponedjeljak ili utorak, a do tada nećemo davati nikakve izjave«, kazao nam je Čorak. Takvu odluku obrazlaže aferom koja je nastala oko nepotpisivanja kolektivnog ugovora i pojavom falsificiranih priopćenja. </p>
<p>Ako HES i odluči sam potpisati kolektivni ugovor jer im, kako smo neslužbeno doznali, rezultati referenduma to omogućavaju, neće im se pridružiti ostali sindikati. </p>
<p>»Ne želimo potpisati kolektivni ugovor zato što ne sadrži koeficijente za pojedina radna mjesta tako da nitko ne zna kolika će mu biti plaća, a predloženo je i smanjivanje nekih stečenih radničkih prava«, kaže Prugovečki. On tvrdi da im je čak manji problem Uprava od čelnika HES-a, koji su, navodno, predložili da se članovima Tehnosa ukinu neka stečena prava kao što su dodaci za rad subotom, noću, u drugoj smjeni ili za neiskorištenu pauzu. </p>
<p>»Želimo«, dodaje, »potpisati kolektivni ugovor, ali korektan«.</p>
<p>»Predloženi kolektivni ugovor je štetan za većinu radnika jer nema utvrđenog odnosa u vrednovanju poslova, nema vrednovanja poslova niti utvrđene cijene rada, a drastično se smanjuju sredstva za plaće i druga materijalna prava radnika«, kaže Ortile. </p>
<p>Predstavnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Tehnosa i podružnice Sindikata EKN-a uskoro će na sastanku odlučiti o budućim potezima. »Ako ne postignemo dogovor s Upravom, nije isključena ni mogućnost štrajka«, kaže Prugovečki. »Ali ako ga bude potrošači zbog toga ne bi trebali imati problema«, ističe Ortile.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ortynski pozvan na sjednicu Odbora za pravosuđe </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Luka Trconić poslao je 30. travnja poziv bivšem glavnom državnom odvjetniku Radovanu Ortynskom za sjednicu saborskog Odbora za pravosuđe zakazanu za utorak, 7. svibnja. S uvjerenjem da bi nazočnost Ortynskog na sjednici Odbora bila korisna za odlučivanje o opravdanosti osnivanja istražnog povjerenstva, Trconić je bivšeg glavnog državnog odvjetnika doveo u situaciju u kojoj nije bio ni na sjednici Sabora. Jer, dođe li Ortynski, morat će konkretnim argumentima dokazati da su podzemlje i politički vrh međusobno povezani. Ne dođe li, nakon nečasnog otpusta može mu se prilijepiti oznaka - lažljivca.</p>
<p>Bio je to konačni učinak susreta predsjednika Odbora Luke Trconića i novinara u petak u Klubu saborskih zastupnika. </p>
<p>»Saborska izjava Ortynskog bila je općenita i neprecizna pa je u javnosti ostao dojam da se njegovom smjenom zapravo cijela stvar želi zataškati«, rekao je Trconić. »Pouzdano znam da je primio poziv za sjednicu, ali još nisam dobio potvrdu hoće li i nazočiti«, dodao je. </p>
<p>»Dođe li Ortynski na sjednicu, po logici stvari ona će biti zatvorena za javnost. Ako dođe, ne znamo gdje će biti granična crta službene, vojne ili državne tajne u njegovu izlaganju«, objasnio je predsjednik Odbora moguć novinarski domjenak pred zatvorenim vratima.</p>
<p>»Ortynski je pozvan na sjednicu, a ona je i sazvana samo zato da u javnosti ne ostane dojam da je netko pokušao cijelu tu stvar, načetu njegovim izjavama pred parlamentom, zataškati. Mi u Odboru ne želimo sudjelovati u tom dojmu zataškavanja. U Saboru je afera i počela, u Saboru mora i završiti«, naglasio je Trconić jasno dajući do znanja kako je osobno za to da se osnuje povjerenstvo koje bi trebalo ispitati navode Ortynskog. (Vlado Rajić)</p>
<p>Ortynski dolazi </p>
<p> Bivši glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski rekao je u petak da će se odazvati pozivu na sjednicu saborskog Odbora za pravosuđe u utorak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Europski tjedan« počinje na Cvjetnom trgu </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - U povodu proslave obljetnice osnutka Vijeća Europe, 5. svibnja, i Dana Europe, 9. svibnja, Ministarstvo za europske integracije u sljedećih sedam dana širom Hrvatske organizira »Europski tjedan«. Predvidjeli smo brojna događanja kako bismo hrvatskim građanima što bolje predstavili Europsku uniju, rekao je u petak na konferenciji za novinare ministar za europske integracije Neven Mimica. </p>
<p>Projekt što će se održati od 4. do 11. svibnja, kruna je godišnjih aktivnosti Ministarstva i njegovih nastojanja da informira hrvatsku javnost o različitim aspektima europskih integracija i putu Hrvatske u EU. Približavanje Uniji dobilo je posebnu dimenziju zaključivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije 29. listopada prošle godine. </p>
<p>Prema riječima ministra Mimice, organizirane su ne samo u Zagrebu nego i u svim županijskim središtima brojne manifestacije, među kojima su školska natjecanja i debatni klubovi, a bit će postavljeni i info štandovi. Ministarstvo time želi uspostaviti dvostranu komunikaciju i početni dijalog o svemu što hrvatske građane zanima u vezi s EU. </p>
<p> Europski tjedan počinje u subotu središnjom proslavom na Cvjetnom trgu u Zagrebu. </p>
<p>Pomoćnica ministra Marija Pejčinović-Burić posebno je izdvojila izložbu i međunarodno natjecanje dizajnera iz 25 zemalja u izradi plakata na temu »Europa 2020.« na koje je pristiglo oko 140 radova.</p>
<p> Za učenike osnovnih i srednjih škola Ministarstvo je, u suradnji sa sponzorima, organiziralo natjecanje za najbolju web stranicu. Prijavilo se oko 100 timova iz 87 škola. Najbolje tri stranice bit će predstavljene 9. svibnja na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu. U izboru najbolje stranice mogu sudjelovati i hrvatski građani na web adresi Ministarstva za europske integracije www.mei.hr. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>»Gromoglasnom tišinom« obilježen Svjetski dan slobode medija </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja </p>
<p> - Akciji Sindikata novinara Hrvatske (SNH) »Pet minuta gromoglasne tišine«, kojom je u petak obilježen Svjetski dan slobode medija, pridružili su se novinari i medijski radnici brojnih nacionalnih i lokalnih medija, priopćio je Sindikat.</p>
<p> Svjetski dan slobode medija simbolično je obilježen petominutnim prekidom rada i čitanjem prosvjednog pisma SNH-a, kojim su vlast, poslodavci i javnost upozoreni na učestala kršenja temeljnih ljudskih, radnih i profesionalnih prava novinara.</p>
<p> Akciji su se pridružili novinari i medijski radnici svih većih redakcija, od HTV-a, Hine, Hrvatskog radija i dnevnih listova do malih lokalnih medija, navodi se priopćenju SNH-a.</p>
<p> Zagrebačke radio postaje pridružile su se akciji čitanjem prosvjednog priopćenja SNH-a, a na pet minuta prekinut je rad u svim većim dnevnim listovima. Akciju su podržale i lokalne radio postaje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Suđenje »gospićkoj skupini«: Svjedoci izrazito slabog pamćenja</p>
<p>RIJEKA, 3. svibnja</p>
<p> - Svjedokinja Jelica Radić u petak je u nastavku suđenja »gospićkoj skupini« govorila o nestanku svog supruga Pantelije u listopadu 1991. Kao 61-godišnji invalid bio je tada odveden, točnije odnesen iz hotela »Zagreb« u Karlobagu, u koji su izbjegli iz Perušića.</p>
<p>Rekla je da su po njega došli ljudi u vojnim uniformama, među kojima je jedan bio brkati.</p>
<p>Nikola Matanić bio je 1991. vojni policajac, a sutkinji Iki Šarić kazao je da ništa ne zna o odvođenju Srba iz Gospića. Nikad nije čuo za likvidaciju civila na Lipovoj Glavici i Pazarištima, i na smetištu Razbojište. Jedino se sjeća da je priveo neke ljude koji se nisu odazvali pozivu na mobilizaciju.</p>
<p>Gospićanin Antonio Stilinović bio je u dragovoljačkom vodu zajedno s Ivicom Rožićem i Martinom Markovićem. Prvi zapovjednik bio mu je Pajo Šimić, a zatim Nikola Zdunić Harga. Ni Stilinović nije ništa čuo o odvođenju civila i njihovoj likvidaciji niti je išta vidio, iako je njegova postrojba držala položaj na prostoru Smiljskog polja, Klanca, Žitnika i Trnovca. Riječ je o području gdje su likvidirani civili. Stilinović ne zna ni gdje je ranjen Harga, jer o tome nisu razgovarali kad ga je posjetio u bolnici. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020504].
|
