NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020104].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180909 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nezgoda na skijanju: Bolje je platiti 200 kuna nego godinama vraćati dugove</p>
<p>Ovisno o umješnosti agencijskog posrednika koji će putniku ponuditi zdravstveno osiguranje u inozemstvu, broj osiguranika kreće se i do 90 posto od broja ukupno prodanih aranžmana / Agencija osiguraniku izdaje policu na kojoj piše što raditi i kome se javiti u slučaju nezgode / Za sedmodnevno skijanje treba izdvojiti od 39 do 70 kuna, ovisno o tome je li riječ o pojedinačnom, obiteljskom ili grupnom osiguranju</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Hrvatski se skijaši sve češće osiguravaju od posljedica nezgoda ili bolesti tijekom odmora u inozemstvu pa ono što je do prije tri godine bila prava rijetkost postaje normalna pojava. Za relativno simboličnih pedesetak do sedamdesetak kuna ovakvo osiguranje može uštedjeti golem novac.</p>
<p>Ovisno o umješnosti agencijskog posrednika koji će svakome putniku ponuditi zdravstveno osiguranje u inozemstvu, broj osiguranika kreće se i do 90 posto od broja ukupno prodanih aranžmana. Procedura je jednostavna i obavlja se u agenciji koja osiguraniku izdaje policu (potvrdu) na kojoj, među ostalim, piše i što raditi i kome se javiti u slučaju nezgode. Prema našim informacijama, sve strane bolnice dosad su bez problema primale u nas izdane police.</p>
<p>Putničke agencije same biraju osiguravatelja, a za svaku sklopljenu policu dobivaju proviziju (što objašnjava trud agencijskog prodavača da vas osigura od nezgode). Među najčešće spominjanim osiguravajućim kućama u Hrvatskoj spominju se Allianz, Sunce, Croatia osiguranje, Triglav. Svote koje treba izdvojiti za sedmodnevno skijanje kreću se od 39 do 70 kuna, ovisno o tome je li riječ o pojedinačnom, obiteljskom ili grupnom osiguranju.</p>
<p>Sunce osiguranje, primjerice, ima ugovor s putničkom agencijom Adriatic. Nudi se nekoliko vrsta putnih osiguranja (među ostalim osiguranje prtljage, osiguranje od otkaza putovanja..), od kojih je samo zdravstveno osiguranje obavezno.</p>
<p>Osiguranje pojedinca stoji 58 kuna, obitelji (roditelji i djeca) 90 kuna, a grupe imaju daljnje popuste. Za grupe od 10 do 20 osoba platit će se, primjerice, 44 kune (po osobi), od 21 do 50 osoba 42 kune, a ako je u grupi više od 50 osoba, cijena je 39 kuna. Te svote pokrivaju troškove bolničkog liječenja u iznosu do 60.000 kuna (oko 7500 eura).</p>
<p>I u Atlas airtoursu, koji ima ugovor s Allianzom, broj osiguranika raste iz godine u godinu. Ove se sezone 40 posto skijaša odlučuje zdravstveno osigurati. Pojedinačno osiguranje stoji 70 kuna, a za djecu se plaća 35 kuna. Četiri člana obitelji plaćaju 200 kuna. Svi su osigurani do 88.000 kuna (oko 11.000 eura). »Svakome smo dužni ponuditi zdravstveno osiguranje, a putnici odlučuju. No evidentno je da se posljednje dvije godine sve više ljudi odlučuje na ovakav izdatak«, kaže Mislav Veselica, voditelj skijaškog programa spomenutog turoperatora.</p>
<p>Broj osiguranika u također jakom Kompasu iznosi gotovo nevjerojatnih 90 posto. Imaju istog osiguravatelja kao i Atlas i slične uvjete.</p>
<p>Evo i dva primjera koji pokazuju zašto je ovakvo osiguranje iznimno važno, odnosno zašto na tome ne bi trebalo štedjeti.</p>
<p>Prije dvije sezone, na jednoj od nassfeldskih žičara razgovarali smo sa Zagrepčaninom čija je supruga godinu prije slomila nogu na skijanju. U to vrijeme su se zdravstvena osiguranja od skijaških ozljeda tek počela probijati na naše tržište. Ni spomenuta žena niti njezin suprug nisu bili osigurani.</p>
<p>Ozlijedivši se na stazi, žena je hitno prevezena do najbliže bolnice gdje joj je pružena pomoć. Zbog teškog prijeloma u bolnici je ostala nekoliko dana. Račun je bio veći od 45.000 kuna.</p>
<p>»Više nikamo ne putujem a da se ne osiguram. Morao sam se grozno zadužiti i još i danas plaćam prošlogodišnje dugove«, rekao nam je skijaš.</p>
<p>Priča iz Heiligenbluta još je drastičnija. Neposredno prije našeg dolaska, rekao nam je kasnije instruktor skijanja, jedan se Nijemac toliko ozlijedio da je ostavio krvav trag od desetak metara. Hitno je pozvan helikopter, no Nijemac je vikao i ponavljao: »Neću u helikopter«! Razlog? Prijevoz do bolnice stajao je oko 12.000 kuna. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ulaznica za NATO: Manje vojnika, bolja oprema</p>
<p>Hrvatska ima previše vojske koju treba smanjiti i provesti niz kvalitativnih strukturalnih promjena. Za sve je potrebna politička volja i precizan dogovor o brzini provođenja vrlo bolnih reformi bez kojih nema ni ulaska u NATO, niti svrstavanja u red ozbiljnih kandidata za primanje u EU / Uz smanjivanje vojske Hrvatska treba poraditi i na modernizaciji vojne opreme</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Rekonstrukcija vojnog ustroja u Hrvatskoj jedan je od ključnih zadataka hrvatske vlade u 2002. godini. Analize i planovi koji su napravljeni u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske (MORH), te naručene studije uglednih međunarodnih agencija i instituta koji se bave vojno-sigurnosnom problematikom gotovo su jedinstveni u zaključku: Hrvatska ima previše vojske koju ne samo da treba smanjiti nego i provesti niz kvalitativnih strukturalnih promjena. Za sve je, naravno, potrebna politička volja i precizan dogovor o brzini provođenja vrlo bolnih reformi bez kojih nema ni ulaska u NATO, niti svrstavanja u red ozbiljnih kandidata za primanje u Europsku uniju.</p>
<p>U NATO-u procjenjuju da hrvatske oružane snage, uključujući i civilno osoblje u MORH-u, trenutno imaju 58.300 ljudi u aktivnoj službi (od toga 18.000 do 20.000 novaka), kao i još 140.000 osoba u pričuvnom sastavu. Najveće promjene doživjet će kopnena vojska koja prema zapadnim računicama 2002. godinu dočekuje sa 50.700 časnika, dočasnika i vojnika.</p>
<p>Za iduću proračunsku godinu mogla bi se izdvojiti sredstva za održavanje vojske od 42.100 osoba čiji će se broj postupno smanjivati u daljnjih 10 godina. Kada završi taj proces Hrvatska bi raspolagala s ukupno 25.000 profesionalaca (od toga 11.500 vojnika na ugovor) i ne više od 6500 civila na službi u oružanim snagama.</p>
<p>Krugovi u NATO-u zaduženi za vojno planiranje i personalne poslove misle da je predviđeni tempo prespor, a rok za rekonstrukciju oružane sile predug. No, teoretičari i vojni administrativci u Bruxellesu moraju uzeti u obzir da su društveni i socijalni uvjeti u Hrvatskoj drukčiji od, na primjer, onih u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, koje su munjevito skratile tranzicijsko razdoblje i bržom prugom ekspresno ušle na glavni kolosijek NATO-a.</p>
<p>Hrvatska će se takvim krupnim zahvatima duže prilagođavati i to ne bez otpora. Dio vojnog, ali i policijskog ustroja, koji je stvoren u ratu, ne želi prihvatiti da je upravo on višak i balast prema NATO-vim kriterijima.</p>
<p>Zapadni standardi, koji i te kako vode računa o uspješnosti tijekom vojne karijere, ukupnom obrazovanju (osobito onom vojnom), znanju stranih jezika, starosnoj dobi i sl., u pogođenim skupinama dočekuju se »na nož« i često ocjenjuju »izdajom«. NATO uopće nije impresioniran takvim pojedinačnim ili širim protivljenjem. Bruxelles će nam pred nosom držati zatvorena vrata sve dok se i kod nas ne napravi ono što su morali učiniti svi ostali.</p>
<p>Uz smanjivanje vojske Hrvatska treba poraditi i na modernizaciji vojne opreme. Poznato je da je većina teškog naoružanja u kopnenoj vojsci jugoslavensko-ruskog porijekla, da su mnogi tipovi oružja i druge opreme i ranije rabljeni (ni najbolje održavanje više im ne može produžiti vijek trajanja). Ono što je bilo dobro u Domovinskom ratu, za NATO je samo zastarjelo željezo kojeg se što prije treba riješiti.</p>
<p>Problemi u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu su akutni. Zrakoplovi (helikopteri i lovci Mig-21) sposobni za let mogu se prebrojati na prste obje ruke, pa se hitne kupnje u inozemstvu, pri čemu se misli i na letjelice i rezervne dijelove, više ne mogu zaobilaziti. Najbolje bi bilo kada bi se hrvatski piloti zauvijek oprostili od Migova i prešli na daleko suvremenije letjelice. </p>
<p>Ostaje nejasno zašto je godinama podgrijavana namjera da se oni zamijene rabljenim F-16, kada u Europi, primjerice u Njemačkoj, Francuskoj ili Švedskoj, postoje borbeni avioni koji ne zaostaju za američkima, a mogu se povoljno kupiti i to ne samo kao već korištena nego i kao potpuno nova vojna sredstva, uz svu tehničku potporu i servis iz nama bližeg zemljopisnog prostora. U ovom slučaju očito je politika (i odnos prema SAD-u) jača od vojne praktičnosti i funkcionalnosti.</p>
<p>Dakle, na vojnom planu hrvatska vlada (sadašnja ali i neka buduća) suočava se sa dva vrlo teška problema. Prvo, želi li u daljnjih pet do 10 godina doista kako treba reorganizirati vojni ustroj zemlje, mora potrošiti najmanje 2,5 milijardi kuna samo na otpremnine za 18.000 prekobrojnog vojnog osoblja i prilagodbu NATO-vim standardima, ne računajući nabavu naoružanja. Drugo, posao bi bio daleko lakše obavljen kada dio hrvatskih građana ne bi (iracionalno) smatrao da ništa ne može stajati na putu njihovim u ratu stečenim povlasticama, pa makar se radilo i o dugoročnim strateškim državnim interesima. Tu više nije riječ samo o inatu ili političkom stavu nego i o mentalitetu.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Umjesto kruha zelena salata i kuhani kukuruz</p>
<p>Obavezan »rekvizit« uz koturaljke, skateboard, bicikl, sanjke ili udobne cipele ove je zime na Jarunu postao i kruh pod »miškom«. Naime, na jezeru je sve više labudova, koji i dalje izazivaju iznenađenje i oduševljenje građana. Međutim iz Zavoda za ornitologiju HAZU upozoravaju da kruh nije primjerena hrana za ptice, pa tako ni za labudove jer kod njih izaziva probavne smetnje koje mogu imati dugoročnije posljedice. Tako da bi kruh pod »miškom« građani trebali zamijeniti vrećicom zelene salate i drugog zeljastog povrća te kuhanim kukuruzom i žgancima. Naime, hrana kojom se u prirodi hrane labudovi, u potrazi za kojom zimi lete na jug gdje je manje zaleđenih voda, upravo je biljna vodena vegetacija. </p>
<p>– Samim time što ih građani na Jarun dolaze hraniti, a i zato jer su neki u okviru zaštite uzgojeni u blizini čovjeka, lako uspostavljaju kontakt s ljudima, rekla nam je znanstvena suradnica u Zavodu za ornitologiju Jasmina Mužinić. </p>
<p>Trenutno na Jarunu zimuje 120 jedinki, koje pripadaju vrsti crvenokljunih labudova, a na Jarun su počeli stizati početkom studenog. Kako saznajemo od Mužinić, za očekivati je, ako se voda jezera ne zaledi, da će ih doletjeti još. U suprotnom, nadovezala se, odletjet će na veće rijeke i na more gdje ih ove zime također ima u znatno većem broju nego prethodnih zima. Tako je na Kupi zabilježeno 30 jedinki.</p>
<p>– Sve veća brojnost labudova može se zahvaliti efikasnim programima njihove zaštite koja se provodi u sjevernoj i srednjoj Europi odakle su labudovi, među kojima ima i prstenovanih, doletjeli na Jarun, ispričala nam je Mužinić, dodajući da su se u zadnjih desetak godina crvenokljuni labudovi počeli gnijezditi i u Hrvatskoj i to uz Dravu. </p>
<p>Na Jarunu zimuju cijele obitelji labudova-roditelji s mladuncima koji se od odraslih razlikuju po smeđkastom perju. </p>
<p>Labudovi će na Jarunu, ukoliko se voda jezera ne zaledi, ostati do travnja kada će se početi vračati na mjesta gniježđenja. </p>
<p>– Zagrepčanima poručujemo da ih za vrijeme njihova zimovanja na Jarunu vole, hrane i fotografiraju, posebno je istaknula Jasmina Mužinić naglašavajući time važnost edukacije u cilju njihove zaštite.</p>
<p>Prema prognozama iz Zavoda za ornitologiju slijedeće zime na zimovanje na Jarun moglo bi doći još više labudova. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Na rasprodajama svega osim - kupaca</p>
<p>Uz povoljne cijene odjeće, neke prodavaonice obuće jedan dio asortimana svojih proizvoda su snizile za 20 posto</p>
<p>Nakon prigodnih božićnih i novogodišnjih sniženja, izloge zagrebačkih prodavaonica ovih dana ukrašavaju fluorescentni natpisi sa novim sniženjima od 30 do 50 posto. Da bi smo se uvjerili je li to samo reklamni trik za privlačenje kupaca ili stvarno sniženje te koliko je zainteresiranih kupaca, prošetali smo Ilicom.</p>
<p>U većini izloga, izuzev trgovina u kojima je inventura, stoje natpisi sa sniženjima, a povoljnije i znatno niže cijene od onih na početku sezone jesen-zima rijetko kojeg prolaznika ostavljaju ravnodušnim.</p>
<p>U trgovini »Image haddad« odjeća je snižena i do 60 posto. Tako se već za 70 do 100 kuna mogu kupiti pamučne majice, za oko 300 kuna ženske košulje i suknje, a odijela za samo 800 kuna.</p>
<p>U »LANTEI« su snižene cijene muških vesti sa 730 i 860 na oko 500 i 600 kuna, hlača sa 469 na 328 kuna, a jakne sa 1200 na 899 kuna. Ženske veste nude se po cijeni od 405 kuna.</p>
<p>- Sezonsko sniženje je tek počelo. Nakon blagdanske gužve i godišnjih inventura dobili smo popis cijena za sniženje određenih proizvoda, no još nismo dobili cijene za sniženje kaputa, za koje su kupci najviše zainteresirani, rekla nam je prodavačica u »LANTEI«. Kupaca još uvijek nema mnogo jer su neki vjerojatno produžili blagdanski odmor ili su se previše istrošili, dodala je. </p>
<p>Prošetavši se trgovinama uvjerili smo se da kupaca i nema previše iako su cijene povoljne. Veliku pažnju kupaca privlače zimske jakne, kaputi i veste koje su u »X-nationu«, »Sashu«, »Benettonu« i »Mexxu« niže i do 30 posto.</p>
<p>Muški kaput koji je stajao 1800 kuna sad se može kupiti za oko 1000 kuna, jakna za samo 350 kuna, dok je ženski kaput sa 1600 snižen na 1000 kuna. Veste koje su na početku sezone stajale 300, 400 i više kuna sada se mogu nabaviti za povoljnih 200 i 300 kuna.</p>
<p>- Na početku zimske sezone cijene odjeće su bile previsoke, primjerice kaputa koji se nije mogao naći ispod 2000 kuna ili vesti koje su bile 500 i više kuna. Sada su cijene povoljnije pa si namjeravam kupiti kaput koji je za 1000 kuna povoljniji, rekla nam je gospođa koju smo zatekli u trgovini »X-nation« u Ilici. </p>
<p>Nakon blagdanskog popusta još povoljniju mogućnost za svoje potrošače pripremile su prodavaonice »Varteks« i »Nik« sa sezonskim sniženjem od 30 do 50 posto na dio odjeće iz proizvodnog asortimana Di Caprio, Edora, Focus, Levi s i Nike.</p>
<p>Uz povoljne cijene odjeće, neke prodavaonice obuće poput »Peka«i »Šimeckog« jedan dio asortimana svojih proizvoda su snizili 20 posto.</p>
<p>Dakle, građanima je to dobra prilika za kupovinu ako do sada nisu obnovili zimsku kolekciju odjeće i obuće i pod uvjetom da im je nakon blagdana ostalo nešto novca.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Život bez vodovoda i kanalizacije</p>
<p>Kao utjehu mještanima, iz »Vodoopskrbe i odvodnje« poručuju da u proljeće počinje gradnja vodovodne mreže po ulicama, a kanalizacija bi trebala biti završena 2003. godine</p>
<p>Alarmantno je da u današnje vrijeme čak 22 posto Zagrepčana nema kanalizaciju, a 12 posto vodovod. Taj problem posebno je izražen u najvećoj gradskoj četvrti-Brezovici. Naime, glavni magistralni vodovod napravljen je samo od Botinca do Kupinečkog Kraljevca, a ostala kućanstva snalaze se kako znaju i umiju. Neke kuće imaju bunare, no ljeti kada oni presuše, nastaju novi problemi. Naime, stanovništvo, koje se uglavnom bavi poljoprivredom, ima velikih teškoća s obradom zemlje i napajanjem blaga. </p>
<p>Nedaleko od Brezovice, u Odranskom Obrežu, bunari su pak presušili zbog blizine gradskog vodocrpilišta, a stanovnici su ljuti jer preko njihovih imanja prolazi magistralni vodovod na koji se ne mogu priključiti. Stoga vodu kradu. U gornji dio Kupinečkog Kraljevca voda pak uopće ne dopire zbog visokog pritiska, pa pod hitno treba napraviti vodotoranj.</p>
<p>U Brezovici nema ni kanalizacijske mreže. Naime, glavni sabirni kolektor došao je tek do Hudog Biteka, pa većina stanovnika zasad ima septičke jame. Kao utjehu mještanima, iz »Vodoopskrbe i odvodnje« poručuju da u proljeće počinje gradnja vodovodne mreže po ulicama, a kanalizacija bi trebala biti završena 2003. godine.</p>
<p>Pošta je još jedan nedostatak u Brezovici. Oko 4.000 Brezovčana stoga odlazi u nekoliko kilometara udaljene pošte u Hrvatskom Leskovcu i Kupinečkom Kraljevcu, s kojima je Brezovica slabo ili nikako povezana javnim prijevozom. No, pošta se gradi...</p>
<p>I neasfaltirane ceste, dotrajale lampe javne rasvjete, slaba povezanost mjesta s gradom večernjim autobusnim linijama te nepostojanje nadstrešnica na autobusnim postajama stvarnost su u Brezovici.</p>
<p>Problemi postoje i u susjednim naseljima. Tako u Horvatima treba obnoviti nogometno igralište, jer je sadašnje opasno za sigurnost djece, 500 metara ceste vapi za asfaltom, a mjesto nema ni kvalitetne vode za piće. </p>
<p>Problemi su brojni, ne samo u rubnim dijelovima grada, već i u staroj jezgri Trešnjevke i Trnja, u Novom Zagrebu-zapad, na Pešćenici- jug, u Sesvetama, Podsljemenskoj zoni... Stanovnicima Brezovice i okolnih naselja ostaje nada da će gradonačelnik Milan Bandić ispuniti dano obećanje da će za svoga mandata riješiti većinu njihovih problema, te da će za vodovod i kanalizaciju sredstva biti udvostručena.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prvi put u zimskim uvjetima i u plavim uniformama</p>
<p>Po prvi puta nakon kraja 70-ih godina promet u gradu Zagrebu će i u zimskom periodu nadzirati Prometne jedinice mladeži, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare. U petak deset pripadnika i pripadnica spomenute jedince započet će svoj rad u novim zimskim plavim odorama nadzirući promet na najprometnijim raskrižjima, na sljemenskoj cesti i ostalim prometnim točkama u centru grada. </p>
<p>Kako je naglasio načelnik I. postaje prometne policije Luka Lenić osigurano je dvadeset novih uniforma, a deset djelatnika, koji su studenti i imaju već iskustva jer su u ljetnom periodu radili isti posao, svakodnevno će raditi u dvije smjene.</p>
<p>Cilj ovog projekta je da se tijekom cijele godine održe prometne jedinice mladeži a ne samo kao do sada u ljetnom periodu. </p>
<p>Marjan Ključarić iz Cestovnog odsjeka za promet u gradu Zagrebu istaknuo je kako se Grad prije nekoliko godina uključio u spomenuti projekt po kojem prometne jedinice mladeži nadopunjuju redovite jedinice na poslovima prometne regulacije koje one nisu u mogućnosti nadzirati.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Božićna prodaja nakita spasila udrugu</p>
<p>Omogućiti slijepima samostalno kretanje i neovisnost o tuđoj pomoći kada primjerice žele otići u trgovinu, liječniku ili pak šetnju parkom osnovna je zadaća kojoj odgovorne institucije trebaju dati prioritet</p>
<p>Nakon što su od raznih sponzora uspjeli namaknuti nešto novca ponajprije, božićnom aukcijom nakita na kojoj je prikupljeno oko 35.000 kuna, Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča - nastavlja radom! Prema riječima Mire Katalenić predsjednice udruge njihov opstanak nije bio upitan ali nemogućnost isplate plaća nekolicini zaposlenih, nedostatak financija za provođenje nekih od programa školovanja pasa vodiča udrugu je, a time i zaposlene, dovelo u nezavidan položaj. Tim više, jer još uvijek čekaju isplatu preostalog novca za prošlogodišnje aktivnosti, kojom Vladin ured za udruge sufinancira programe nevladinih udruga. Kako doznajemo za 2002 godinu udruga je od ovog ureda zatražila novčanu potporu za provođenje programa školovanja pasa vodiča slijepih i njihovog uzgoja,obuke, organiziranja stručnih skupova i izdavačkih djelatnosti te eksperimentalne edukacije rehabilitacijskih pasa koji pomažu osobama u invalidskim kolicima.</p>
<p>– Nadamo se kako će predloženi programi dobiti vladino zeleno svjetlo jer psi vodiči koje u svijetu koristi 15 posto ovih osoba njima doslovno znače - život! Omogućiti slijepima u Hrvatskoj samostalno kretanje i neovisnost o tuđoj pomoći kada primjerice žele otići u trgovinu, liječniku ili pak šetnju parkom osnovna je zadaća kojoj državne institucije trebaju dati prioritet rekla je Mira Katalenić.</p>
<p>Dodala je kako ovu kategoriju Zagrepčana i društvo u cjelini treba osvjestiti i ukazati im na vlastite mogućnosti, Jer što slijepoj osobi znači profesionalno se osposobiti za odličnog telefonistu ako nije u stanju sama otići do posla, zapitala se Katalenić ?!</p>
<p>U udruzi ističu kako slijepi ne moraju bezuvjetno koristiti pse vodiče budući je osnova ipak svladavanje programa bijeloga štapa. No, i pored toga valja porazmisliti o dodatnim »olakšicama«koje zainteresiranima može ponuditi najbolji čovjekov prijatelj. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kraj blagdanskog primirja</p>
<p>Koliki su razmjeri akcije najbolje ilustrira podatak da je opomenuto čak 90.000 potrošača. Isključeno ih je više od 8.000, a većina ih je u međuvremenu podmirila dug</p>
<p>Početkom sljedećeg tjedna poslije blagdana Sveta tri kralja Elektra će nastaviti akciju iskapčanja dužnika, rekao nam je koordinator za informiranje Elektre Vladimir Šek. Akcijom će ponovo biti obuhvaćene sve kategorije potrošača. Krajnji je cilj akcije disciplinirati potrošače tako da svoje račune redovno podmiruju. Elektra je za dva mjeseca akcije uspjela smanjiti svoja potraživanja za 34 milijuna kuna. Koliki su razmjeri akcije najbolje ilustrira podatak da je opomenuto čak 90.000 potrošača. Isključeno ih je više od 8.000, a većina ih je u međuvremenu podmirila dug.</p>
<p>U Elektri su zadovoljni kako su prošli blagdani kada je opterećenje mreže veće no inače. Ispadanja iz sustava bilo je manje nego prošlih godina. Jedan od razloga za to je i postupno moderniziranje elektrodistribucijske mreže Elektre izgradnjom novih transformatorskih stanica. Naime, prošlih godina, zbog starosti mreže pojavio se veći broj tzv. sivih zona, područja s nekvalitetnom i nesigurnom opskrbom potrošača električnom energijom te nedopustivo niskim naponom. Takvih je sivih zona na području Elektre ukupno 56, od čega ih se 15 pojavilo 2001. godine. </p>
<p>Izgradnjom novih transformatorskih stanica poboljšava se napon kod potrošača, a samim tim i kvaliteta usluge. </p>
<p>Kako meteorolozi prognoziraju vrlo hladno vrijeme za sljedeće dane u Elektri očekuju povećanje utroška električne energije, ali nikakvih problema u opskrbi ne bi smjelo biti.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sljemenskom cestom samo autobusi ZET-a</p>
<p>Sunčani četvrtak namamio je veliki broj građana prema Sljemenu, koji su prekrasan dan željeli iskoristiti za zimske radosti. Međutim, to je izazvalo velike prometne gužve na sljemenskoj cesti te je, kako smo saznali od policije, u 9.50 sati obustavljen promet osobnim automobilima spomenutom cestom. Jedan od razloga velike prometne gužve svakako je i prestanak rada žičare koja je u 9.30 zbog jakog vjetra prestala prevoziti putnike prema sljemenskim obroncima. Promet na Sljemenu su regulirale dvije prometne ophodnje, jedna u podnožnju a druga na vrhu. </p>
<p>Veliki sljemenski problem, kako smo saznali, stvaraju vozači koji parkiraju svoja vozila na trasi od autobusa te prekidaju javni prijevoz.</p>
<p>Kako smo saznali u ZET-u, sljemenske izletnike prevozila su četiri autobusa a kako je naglasio Branko Mikinac, pomoćnik direktora ZET-a za promet, prema potrebi u promet su se uključivala četiri rezervna autobusa. AN.L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Potvrđena salmonela u čokoladicama »Merci«</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja </p>
<p> - Centar za salmonelu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) potvrdio je u četvrtak da je u nekim bombonijerama čokolade »Merci« pronađena salmonela te da su zdravstveno neispravne, doznaje se danas u Ministarstvu zdravstva RH.</p>
<p>Nakon što je 22. prosinca 2001. na internetskim stranicama grupe Storck, proizvođača čokoladica »Merci«, objavljena vijest da je u nekim njihovim proizvodima pronađena salmonela, Ministarstvo zdravstva RH je iz preventivnih razloga podvrgnulo pregledu sve prijeporne čokoladice tog proizvođača.</p>
<p>Neke analize bile su pozitivne, a neke negativne na salmonelu, pa je Ministarstvo radi prevencije 29. prosinca 2001. odlučilo povući s hrvatskog tržišta sve čokoladice »Merci« sumnjive serije roka trajanja do 1. travnja i do 1. svibnja 2002., kazao je Hini načelnik Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva Željko Slemešek.</p>
<p>Uzorci analizirani pri uvozu čokoladica bili su ispravni te Sanitarna inspekcija nije prije povukla s tržišta prijeporne čokoladice navedena roka trajanja, dodao je Slemešek.</p>
<p>Budući da je HZJZ danas potvrdio da su neke čokoladice zaražene salmonelom, trgovci su obvezni sve čokoladice vratiti uvozniku, tvrtki »Dupin«, i povratnicu pokazati sanitarnom inspektoru. »Dupin« će na svoj trošak morati, u dogovoru sa Sanitarnom inspekcijom, uništiti zaražene čokoladice, kazao je Slemešek.</p>
<p>Iako je prijeporna serija čokoladica distribuirana u 150 trgovina diljem Hrvatske, do sada nije prijavljen nijedan slučaj trovanja čokoladicama, istaknuo je Slemešek. Dodao je da visok postotak šećera u čokoladicama ne pogoduje razmnožavanju salmonele, ali da ipak može u osjetljivijih osoba izazvati tegobe kao što su temperatura, bol u trbuhu, mučnina i proljev.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ranjeni operni pjevač Damir Novak i dalje u kritičnom stanju</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja </p>
<p> - Operni pjevač zagrebačkog HNK Damir Novak, koji je na Staru godinu stradao od zalutalog metka, i dalje je u kritičnom stanju bez znakova poboljšanja, a zagrebačka je policija proširila potragu za osobom koja je iz automatske puške ispalila kobni metak.</p>
<p>Glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja rekla je da balistička vještačenja još nisu završena. »Istraga je proširena zbog saznanja da je domet ispaljenog metka kalibra 7,62 milimetara do tri tisuće metara, a ne tisuću kako se prvotno spominjalo«, kazala je Saraja, dodavši da je tim saznanjem prošireno područje s kojega je metak mogao biti ispaljen.</p>
<p>Ponovila je poziv mogućim očevicima događaja i stanovnicima zagrebačkog naselja Dubrave da pomognu u rasvjetljavanju ovog tragičnog događaja.</p>
<p>Iz Odjela za intenzivnu njegu KB Dubrava, gdje je Novak zbrinut nakon ranjavanja, doznaje se da je njegovo stanje nepromijenjeno, te da se radi o teškim i za život opasnim ozljedama mozga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Poginuo bivši »prvi pas« Buddy</p>
<p>CHAPPAQUA, 3. siječnja </p>
<p> - Buddy, čokoladni retriver bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona poginuo je blizu Clintonove nove kuće u Chappaqui. </p>
<p>Policajac Bruce Cathie objavio je da je Buddy pregažen u srijedu popodne na vrlo prometnoj cesti br. 117 blizu križanja sa slijepom ulicom u kojoj se nalazi kuća bivšega predsjednika, prenijela je agencija AP. Clintonova glasnogovornica Julia Payne rekla je da ni bivši predsjednik ni njegova žena, senatorica Hillary Rodham Clinton, nisu bili kod kuće u vrijeme kad se nesreća dogodila.</p>
<p>»Duboko smo ožalošćeni Buddyjevom smrću,« piše u izjavi Clintonove obitelji koju je Payne podijelila novinarima. »Bio je vjeran drug i donio nam je mnogo radosti. Nedostajat će nam.« Policija kaže da nije poznato je li Buddy bio u šetnji ili je pobjegao od kuće. »Jednostavno se zaletio pred automobil,« rekao je policajac Larry Green, a prenijela agencija AP.ž</p>
<p>Buddy je bio vrlo privilegiran pas i u popularnosti je nadmašio Socksa, »prvog mačka«. Buddy i Socks su se slagali kao pas i mačka, pa je Socks poslije isteka Clintonova mandata ostao kod obiteljskih prijatelja, a Buddy preselio u njihov novi dom u Chappaqui. </p>
<p>Što god bio uzrok Buddyjeva zalijetanja pod auto, nagađanja da se radi o udvaranju ženkama nisu utemeljena. Kao i Socks, Buddy je, naime, bio kastriran. (D.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mala Njemica našla prvu lažnu novčanicu eura </p>
<p>BERLIN, 3. siječnja </p>
<p> - Njemačka policija objavila je u četvrtak da je dvanaestogodišnja djevojčica našla lažnu novčanicu od 50 eura, što je prva otkrivena krivotvorina nove valute. Policija je izjavila da je djevojčica u srijedu našla novčanicu u vlaku na relaciji Köln-Troisdorf. »Vidjela je da je novčanica lažna jer nije imala nikakve sigurnosne oznake«, rekao je glasnogovornik policije u Siegburgu, na zapadu Njemačke. Djevojčica i njezina majka predale su novčanicu policiji.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U 2001. nasilje u Alžiru odnijelo 1900 života </p>
<p>ALŽIR, 3. siječnja </p>
<p> - Najmanje 1900 osoba, među kojima 600 naoružanih islamista i četiri ruska državljana poginulo je tijekom 2001. u nasilju u Alžiru, prenio je u četvrtak alžirski tisak pozivajući se na službene podatke. </p>
<p>Tijekom 2000. u nasilju je poginulo više od 2700 osoba, a od 1992. godine čak 100.000 ljudi. Materijalna šteta iznosi više od 20 milijardi dolara.</p>
<p>Nestalima se smatra 4880 ljudi, kazao je alžirski ministar unutrašnjih poslova Yazid Zerhuni.</p>
<p>Samo u prva četiri mjeseca 2001. godine poginulo je čak 1000 osoba. Nešto manje nasilja zabilježeno je nakon nereda u Kabyliji u travnju i lipnju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gradonačelniku je samo 19 godina</p>
<p>MERCER, 3. siječnja</p>
<p> - Novi gradonačelnik Mercera u Pennsylvaniji, devetnaestogodišnji Christopher Portman kandidirao se za gradonačelnika samo da bi »potaknuo mlade na glasovanje« i »radio na očuvanju tradicionalnih vrijednosti u gradu«. Međutim, izabran je i u srijedu je postao najmlađim gradonačelnikom u Americi.</p>
<p>Mercer ima 2319 stanovnika, a mladi je republikanac u stranačkim predizborima pobijedio jednog starijeg vijećnika i jednog svog vršnjaka. Uspio je postići i demokratsku nominaciju. </p>
<p>Gradonačelnička je funkcija uglavnom protokolarna, predsjedanje gradskim vijećem, glasovanje kad su glasovi izjednačeni i nadzor nad policijom.</p>
<p>Plaća baš nije velika - 1895 dolara godišnje, pa mladi Portman, kad završi studij televizijskog novinarstva i političkih znanosti, želi bolji politički posao - predsjednika Sjedinjenih Država.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Orkestar koji nam je ponudio glazbenu živost</p>
<p>U jednom trenutku svoga postojanja to je bio najbolji hrvatski orkestar / Na našu glazbenu scenu donio je nužnu i lijepu dinamiku nečega novoga i drukčijega, a k tomu i dobrog i inspirativnog / Orkestru koji danas radi bez šefa-dirigenta treba poželjeti da se vrati putu kojim je nekad krenuo </p>
<p>Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske 20. je prosinca održao u Zagrebu svečarski koncert u povodu 10. obljetnice postojanja. Uz dirigente Mladena Tarbuka i Miljenka Prohasku te soliste Krunoslava Cigoja i Vlatku Pečarić, SPOHV je izveo djela Uhlika, Juranića, Tarbuka, Lhotke, Respighija-Cesarinija i nekoliko tradicionalnih i skladanih božićnih pjesama. Obljetnica je to bila vrijedna posebne pozornosti, s obzirom na to da je SPOHV mladi ansambl koji se u razmjerno kratkom razdoblju svoga postojanja uspio u potpunosti afirmirati, u jednom je trenutku bio i najkvalitetniji orkestar u Hrvatskoj, a danas se njegova djelatnost polako, ali sigurno minorizira na svim razinama.</p>
<p>Utemeljen prema svojoj osnovnoj zadaći specijalizirane vrste orkestra, SPOHV se zbog inventivnog vodstva, ali i kod nas velike potrebe za novim i raznovrsnijim ansamblima, ubrzo počeo profilirati mnogo širim perspektivama, i u programskom i izvodilačkom smislu. No, tradicija europskih vojnih orkestara nikada nije bila striktno vezana samo za protokolarnu djelatnost, i mnoge su glazbeno važne i zanimljive izvedbe svjetlo dana ugledale upravo zahvaljujući djelatnosti takvih ansambala.</p>
<p> SPOHV je u ovih deset godina uspio kvalitativno obogatiti skladateljsku scenu (mnoge praizvedbe hrvatskih i svjetskih autora, obradbe), programsku (rijetko ili nikada izvođena djela, različiti žanrovi), izvođačku, pa i obrazovnu (mogućnost za naše mlade puhače da sviraju, i da pritom izvode, kako je to bivši šef-dirigent SPOHV-a Mladen Tarbuk lijepo rekao, »djela instruktivna za puhačke instrumente« – a isti je razlog uvjetovao i pojedina gostovanja, primjerice hornista Timothyja Reynisha).</p>
<p>Osim toga, SPOHV je na našu glazbenu scenu donio nužnu i lijepu živost nečega novoga i drukčijega, a k tomu i dobrog i inspirativnog. Njihove su sezone u Hrvatskome glazbenom zavodu i KD »Lisinski« bile programski vrlo pažljivo složene, što je bilo vezano i uz ideju formiranja dvaju tijela – jednoga većega s oko 70 ljudi i manjega od tridesetak glazbenika. To je pretpostavljalo podjelu na programe s djelima komornog karaktera (HGZ) i onima za veliki orkestar (KD »Lisinski«) te posebne i prigodne nastupe (koji su u pravilu bili vrlo uspješni koncerti). Djela koja nam je SPOHV predstavio nerijetko su uključivala skladbe s proširenim sastavom orkestra (primjerice, gudači i nestandardna solistička sudjelovanja).</p>
<p> Sve navedeno oblikovalo je i staru/novu koncertnu publiku, a uvelo nas je u još jedan od mnogih svjetskih »cehova«, što zajednica vojnih puhačkih orkestara jest. Međutim, od kraja sezone 1999./2000. ovaj orkestar ne ide više svojom uzlaznom linijom, a teško bi se moglo govoriti o tome da samo stagnira. Jer, u glazbi je posebno vidljiva promjena smjera razvoja – zastoj nije održavanje stanja stvari, nego trenutni pad u kvaliteti. S time da je uspon, za razliku od pada, mnogo duži, teži i mukotrpniji.</p>
<p> Sezona 2000./2001. počela je tek u prosincu, a od kada je Mladen Tarbuk prestao biti šefom-dirigentom SPOHV-a 2000. godine (ovdje treba reći da je Tarbuk doista najzaslužniji za kvalitetu i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> oblikovanja i progresa orkestra), SPOHV radi bez šefa-dirigenta. Na tom ga je mjestu trebao naslijediti Tomislav Fačini, no kako se to do danas nije ostvarilo, vjerojatno je da će Fačini i dalje s orkestrom raditi samo kao dirigent.</p>
<p>A koliko je pitanje šefa-dirigenta važno i određujuće za svaki orkestar, još uvijek možemo vidjeti na primjeru Zagrebačke filharmonije. Kao i to koliko je važno da nova osoba koja dolazi na čelo neke institucije, dakle, orkestra u ovom slučaju, bude ili pravi nastavljač istoga puta ili promicatelj novog načina, ideja i smjera.</p>
<p>Fačini u tom smislu pokazuje istinsku svijest o potrebi kontinuiteta (posebice jer je riječ o mladom ansamblu), što je SPOHV i načinilo pravim ansamblom, a ne samo imenom ili institucijom. S druge strane, on pripada jednoj drugoj, mlađoj generaciji dirigenata, a to sa sobom nosi i drukčija znanja i drukčije poglede na glazbu.</p>
<p>Ako su razlozi da Fačini ili neki drugi kvalitetni mladi dirigent nisu postavljeni za šefa-dirigenta, te da su programi ove sezone SPOHV-a takvi kakvi jesu (a koji nisu ni sjena sve donedavnih sezona orkestra), financijske prirode, sigurno postoje načini da SPOHV zadrži svoju kvalitetu i stečenu afirmaciju i u takvim okolnostima, koje uostalom svi dijelimo.</p>
<p>Jer, ključni preduvjeti postoje. To su u prvome redu glazbenici te studenti Muzičke akademije, potom skladatelji svih naraštaja koji će bez ikakve sumnje rado sudjelovati u radu SPOHV-a (bilo praizvedbama, bilo obradbama) te mogući gosti-dirigenti i solisti. Što se programa tiče, glazbena literatura toliko je opsežna i pruža bezbrojne mogućnosti obradbi i izvedbi da je svako neizvođenje samo jedna mogućnost manje da upoznamo djelić te svjetske baštine. </p>
<p>Desetu obljetnicu Simfonijskoga puhačkog orkestra Hrvatske vojske ansamblu treba još jedanput čestitati, iako je svečarski koncert prošao, kao i svima čiji se rad u proteklih deset godina ugradio u njihov uspjeh. A treba im poželjeti da se vrate putu kojim su svojedobno krenuli, kako bi i dalje bili jedan od boljih orkestara na hrvatskoj glazbenoj sceni. Jer, i prigodni i protokolarni koncerti i nastupi (sad je, recimo, doba godine kada takvi orkestri imaju mnogo posla), tada će biti kvalitetniji.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bezimena slikarska traganja </p>
<p>Ulja na platnu Mirne Krešić u galeriji Gradec Klovićevih dvora žele svraćati pozornost na predmet gledanja / Neovisna o trendovima Mirna Krešić stvara bez obzira na povijesno-umjetnički trenutak svijet iz svoje mašte. </p>
<p>U Gradecu, u prostoru galerije Klovićevi dvori, otvorena je velika slikarska izložba Mirne Krešić. Ova je umjetnica, koja pripada naraštaju formiranja nove slike, po riječima Ive Šimata Banova, pisca predgovora: bila senzibilizirana na tankoćutniji svijet, a da bi ga manje više anonimno uplela i žrtvovala zajednici (generacijskog) »lošeg slikanja«. I nakon razdoblja »lošeg slikarstva« ova je umjetnica ostala neovisna o trendovima, stvarajući bez obzira na povijesno-umjetnički trenutak svijet iz svoje mašte. </p>
<p>Na bezimenoj izložbi u Gradecu izložila je pedesetak ulja na platnu. Sama djela nemaju legende kao što je uobičajeno na izložbi, i posjetitelj bi u prvi mah mogao pomisliti da se radi o predblagdanskom nemaru pri postavu. Međutim, kao i sam postav, i nepotpisana djela dio su koncepta. Naime ni jedna od izloženih slika nema naziv, prema tome legende bi se razlikovale samo prema godini nastanka. Izložbu možemo podijeliti u dva dijela. U prizemlju i prvome katu Mirna Krešić izložila je slike na kojima prevladavaju tople boje ili bijela, ostavljajući vedar dojam. Na trećoj etaži nalaze se slike bogatije teksture, tamnih boja s prevladavajućom crnom, koje više ne ostavljaju dojam optimizma. </p>
<p>Na svim slikama nalaze se slični motivi: točke koje se razlijevaju pretvarajući se u disperzne, gravitacijski usmjerene linije; ili same linije nastale toniranjem tamnoplave ili crne pomoću bijele.</p>
<p>Unatoč tomu što je očita namjera umjetnice da izvan samog slikarstva bude što manje činjenica koje bi mogle svrnuti pozornost posjetitelja sa samog predmeta gledanja, te iako se radi o apstraktnom slikarstvu, ono nije sasvim bezvremensko. Sa svojom istočkanošću i iscrtanošću ono podsjeća na TV ekrane i njihovu dijodnu istočkanost (ili ispruganost), najbolje vidljivu kada umjesto pokretnih slika, TV ekrane ispunja – snijeg.</p>
<p>Olga Majcen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Čuvar duše u tehno vremenu</p>
<p>Izložba Božidara Trkulje u KIC-u »Čuvari duše« potvrđuje da figuracija i sakralne teme nisu stvar prošlosti, već im u svijetu bezdušne tehnologije predstoji budućnost</p>
<p>Ovom izložbom zahvaljujem svim čuvarima duše koji su nada mnom bdjeli svih ovih godina i svima onima koji su zajedno sa mnom rasvjetljavali tamu paleći svijeće i dlanovima štitili plamen onda kada su puhali veliki vjetrovi – reklo bi se da nešto takvo može reći kakav užasno star čovjek, duhovnik ili yogi, međutim, riječ je o tekstu mladoga zagrebačkog slikara Božidara Trkulje (1975.) napisanom povodom njegove prve izložbe »Čuvari duše«u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu.</p>
<p>Nevjerojatno, ne samo da ovaj mladac crta, u vrijeme kada se rijetko koji umjetnik tih godina želi odmjeriti s platnom, već su i teme njegovih radova religijske. Istinabog, riječ o bivšem studentu teologije (!) i novinaru. Svakako – u vremenima kada likovnim smotrama prevladavaju video radovi ili složene instalacije, teme rasapa ili (auto) destrukcije, ugodno je vidjeti figuru! Pogotovo likove proroka i svetaca. Bilo da crta ljudski obris, razlomljava prostor neokubističkim gradbama, ili kombinira apstraktno i figurativno, Trkulja poput srednjovjekovna slikara rabi fine smeđe, plavkaste i zlaćane tonove.</p>
<p>Lik izgubljen u kružnu vihoru boje »Suočavanje«, figura pognuta nad knjigom »Redovnik«, prorok što s mačem i križem izlazi pred lice zla »Duhovni boj« i najbolji rad »Umnažanje riba i kruha« – oplemenjeni svetim stihovima ispisanim zlaćanim slovima – pozivaju na razmišljanje o najdubljim i vječnim istinama, onima o kojima razmišljamo tek kada pojmimo svu tragičnost života..</p>
<p>U hladnom prostoru cyber caffe-a KIC-a, gdje gomila osamljenika tiho lupka u strojeve komunicirajući tako tko zna s kim, duhovnost ovih crteža kredom biva još jasnija i, rekli bismo, potresnija. Ta, tko kaže da je vrijeme religije prošlo? Kako je, u stvari »počelo« 21. stoljeće, leševima 5.000 izgorjelih i zdrobljenih ljudi 11. rujna u New Yorku, može se naslutiti da kršćanstvu tek predstoji preporod, a ne sumrak, kako su predviđali mnogi zloguki proroci budućnosti.</p>
<p>Stoga, ne samo da nije upitna opstojnost figuracije u slikarstvu (ili samog slikarstva kao takvog), već će i sakralne teme imati svoje važno mjesto u vremenima robotike i informatizacije, razdoblju, kako predviđaju sociolozi budućnosti, u kojem će gradovi biti podijeljeni na »kvartove samaca« što će komunicirati sofisticiranim napravama. Ukratko, tek dolaze vremena obnovljene duhovnosti. Potvrđuje to, uostalom, i ovaj mladi talentirani crtač i autodidakt – »čuvar duše« kojem predstoji umjetnička budućnost. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Klinci koji su bez oružja osvojili publiku</p>
<p>U Zagrebu počelo prikazivanje filma »Munje« Radivoja Andrića / Brbljavi, provokativni, otkvačeni, neobuzdani klinci s beogradskih ulica pokazuju i onu drugu, manje ratničku, a više šaljivu stranu tamošnjeg društva</p>
<p>Žanr omladinske komedije rijedak je u Hrvatskoj, gdje filmske priče moraju biti dramatične i žešće isprepletene s mučeničkim sindromom mladih patnika i buntovnika s razlogom, a manje su opuštene, neobavezne zezancije, bez velikih poruka, ali s jednim jedinim ciljem. A taj je pokušati se ubaciti u stvarni život i kroz zabavu izmišljenih filmskih likova učiniti sve za gledatelje i njihov dobar provod i razveseljavanje.</p>
<p>To su godinama uspijevali srpski televizijski i filmski autori koji su vladali jugoslavenskim filmskim prostorom svojim komedijama – ponekad naivno tv dirigiranim (»Kazalište u kući«), katkad stupidnim (»Šeki snima, pazi se«), koji put oporo genijalnim (»Tko to tamo pjeva«). I srpski mentalitet, književnost i kazališna umjetnost, a ne smijemo zanemariti ni tadašnju cenzuru koja je bila mnogo tolerantnija prema smijehu nego prema drami – sve je to uvjetovalo procvat njihove komedije čiji korijeni su ostali do današnjih dana.</p>
<p> Dakako, danas je riječ o omladinskim komedijama, žanru koji je uveden stjecajem ratnih okolnosti i kojim su se mladi pokušali smijehom braniti od ratova, uniforma, osvete i panike. Djelomično su u tome neki od njih i uspjeli, barem sudeći po filmu »Munje«, koji je postigao velik uspjeh u srpskim kinima s više od 600. 000 gledatelja. Film je prikazan i prošloga ljeta na festivalu u Motovunu, gdje je također vrlo dobro primljen. Potvrdila se stara pretpostavka da naša publika, posebno mladi, voli gledati srpske filmove. Zašto? Djelomično zato što su otkvačeni, neobavezni, doslovni, u njima se radi sve ono što mladi i inače rade: psuje, pljuje, seksa, drogira, pije, blefira, ljenčari, laže, krade, muva, pati i ljubi...</p>
<p>No, bez dociranja i filozofije odraslih, baš onako kako jest, katkad čak i pretjerano doslovno, što je jako smiješno kada to rade drugi. Tako je našim gledateljima u tim filmovima sve smiješno, čak i njihov jezik i psovke, koje su banalne i svakodnevne, vicevi koji su prastari i ofucani, dijalozi koji su »već viđeni« i neoriginalni, likovi koji su klišetizirani... Ali sve je oprošteno kada je začinjeno iskrenom mladenačkom energijom punom duha i vedrine u kojoj prevladava veselje i zezancija na vlastiti račun, bez prijetnja i patnja. </p>
<p>A to je upravo film »Munje«, zabava koju možete prihvatiti ako vas zanima, koja vas ne će razočarati, možete ju ubrzo i zaboraviti, ali svrha ovog filma i nije vječnost, nego opuštanje poput cigarete, pića ili flerta. Radnja se, poput nekadašnjeg davnog slovenskog »Noćnog izleta«, odvija u jednoj noći, ali ovoga puta bez tragičnih posljedica.</p>
<p>Dva prijatelja, Pop i Mare žele osvojiti beogradsku glazbenu scenu, radi čega su prodali bušilicu Marina oca i ploče Popova brata, da bi dali novac nekadašnjem školskom kolegi Gojku kako bi u njegovu studiju snimili demo kazetu. No, Gojko im nije zaboravio kada su ga u djetinjstvu ismijavali i zlostavljali, pa ih odlučuje prevariti. Oni u toj jednoj jedinoj noći na putu do Gojkova kluba »Dno« prolaze kroz dva tuluma gdje susreću dvije zanimljive djevojke, a zatim se sudaraju s lopovima, narkomanima, jednim neobičnim Djedom Mrazom, netipičnim policajcem i nekadašnjom nogometnom zvijezdom Dušanom Savićem. </p>
<p>Redatelju Radivoju Andriću ovo je drugi film nakon što je snimio »Tri palme za dvije bitange i ribicu« prije četiri godine, film koji je također imao velikog uspjeha kod publike (280.000). S obzirom na to da je bio asistent Ljubiši Samardžiću na njegovu prvom filmu »Nebeska udica«, očito se kalio na njegovim pogreškama jer je već s drugim filmom znatno nadmašio Samardžićev drugi film »Nataša«, koji se naoko bavi istim temama beogradske mladeži, ali s mnogo neuvjerljivijim opcijama i stereotipima, koji su ipak dokaz potpuno različitih generacijskih pogleda i razumijevanja »istoga«, a tako različitoga.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Roko i Cicibela« 50. put u Kerempuhu </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Svečana, 50. predstava »Roka i Cicibele« Miljenka Smoje u režiji Zorana Mužića bit će izvedena 4. siječnja u kazalištu »Kerempuh«. Predstava je premijerno bila izvedena 17. ožujka 2000. godine. Dosad je izvođena na »Marulićevim danima«, na »Danima satire« te prošle godine na Festivalu glumca. Tu intimnu poetsku i komičnu priču o ljubavi Roka i Cicibele, dvoje siromašnih ljudi s ruba društva, pogledao je velik broj gledatelja u »Kerempuhu« i na gostovanjima po Hrvatskoj. U predstavi glume Elizabeta Kukić i Joško Ševo. Scenograf je Ivo Knezović, kostimografkinja Danica Dedijer, a autor glazbe Zvonko Presečki. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ljubav za zavičaj </p>
<p>Uz knjižicu Jožice Škofic »Govorica jih izdaja«, Kropa, 2001.</p>
<p>Općenito je poznata i istinita činjenica da je standardni jezik najvažniji među idiomima u pojedinim narodima, međutim, većini ljudi najprisniji su i najpoznatiji njihovi domaći govori kojima se služe ili su se služili u svakodnevnom životu i u neformalnim situacijama. </p>
<p>To ipak ne znači da domaći čovjek može često kompetentno govoriti o vlastitu izričaju; obično je za to potrebna velika znanstvena priprava. U nas je u posljednjih desetak godina izrazito oživio interes za zavičajne idiome, pa smo svjedoci masovne izradbe dijalekatnih rječnika, interes kakav svakako nije bio očekivan.</p>
<p>Sve nam te misli dolaze u glavu uz pojavu knjižice »Govorica jih izdaja. Skica govora kovaške Krope«. Autorica, Jožica Škofic, istaknuti je slovenski dijalektolog, a svoju disertaciju 1996. posvetila upravo govoru Krope (Glasoslovje, oblikoslovje in besedišče govora Krope na Gorenjskem). Sada je svoje spoznaje ukratko i na jednostavan način iznijela u posebnoj knjižici.</p>
<p> Ona je prikazala tko se je sve bavio tim vrlo prepoznatljivim govorom, oblikovanim u zatvorenosti prema vanjskom svijetu. Naročito je objašnjena vrlo komplicirana glasovna razina, gdje se polazi od praslavenskoga stanja, a vrijedan je i leksikološki prinos. Knjižica je sigurno zanimljiva i drugim učenjacima (povjesničarima, sociolozima, etnolozima itd.), ne samo lingvistima, poglavito pak domaćem svijetu, utoliko više što je vrlo obogaćena slikovnim prilozima. Vrijedne su i usporedbe govora Krope s nekim drugim idiomima. Sve u svemu, vrlo simpatična i vrijedna knjižica; bilo bi dobro kad bismo i u Hrvatskoj imali što više takvih djela. Posebno napominjem da je u financiranju izdanja sudjelovala i Europska unija.</p>
<p>Josip Lisac</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Čestitka iz Kine</p>
<p>SV. IVAN ZELINA, 3. siječnja</p>
<p> – Najnovija izložba u ovdašnjoj galeriji »Sv. Ivan Zelina« posvećena je segmentu kineske umjetnosti sa sela, bliske naivi, pa ne začuđuje da u ove blagdanske dane takav specifičan izbor iz daleke nam zemlje privlači likovnu publiku. </p>
<p>K tomu, to je postav što budi raspoloženje trajna slavlja. Naime, svih šesnaest izloženih slika što ih potpisuju slikarice Chao Chengtang i Pan Xiaoling nisu drugo do živopisan apogej veličanja seoskoga načina života u kojemu nema boli i sukoba. </p>
<p>Slike prikazuju neočekivanu idilu. U bezazlenoj interpretaciji tih umjetnica život na selu teče u nepomućenoj individualnoj ispunjenosti i pomirbi s okolinom. Njihovi ostvaraji govore o vidicima sretne egzistencije koja se otkriva u uzbuđenju i divljenju i nad najobičnijim iskazima ruralne svakodnevice. Invencije su izrazito dekorativne, a prikazuju djecu u igri, ukućane u kuhinji, jato kokoši ili pataka, žetvu, terasu seoskog restorana, glazbenike, neku paradu s lampionima, mjesno raslinje, zimski prizor i drugo. </p>
<p>Obje izlagačice pripadaju krugu umjetnika iz pokrajine Huxian u pokrajini Shaanxi, poznatoj kao postojbini seljaka slikara. Poljodjelski živalj u toj pokrajini bilježi dugu povijest stvaralaštva u tradicionalnoj umjetnosti, slikarstvu, pletenju, vezenju i drugom. </p>
<p>Novije, pak, slikarstvo toga kraja postalo je šire poznato pedesetih godina prošloga stoljeća. Da bi se zadovoljio sve veći interes za tu vrstu umjetnosti u Kini i svijetu, 1976. u pokrajini je otvoren muzej seljačkoga slikarstva. Pan Xiaoling, na primjer, postala je članom posebnoga kineskog instituta za istraživanje slikarstva i krasopisa na selu, a 1996., 1999. i 2000. izlagala je u SAD i Singapuru.</p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Počinje li Janičin uspon? </p>
<p>Posljednjih je dana Janica Kostelić žestoko trenirala u Innerkremsu za veleslalom (petak) i dva slaloma (subota i nedjelja) u kojima će nastupiti u Mariboru / Po vijestima iz Innerkremsa, Janica naporno trenira, ali je jako dobro raspoložena – čini se da se polako vraća u formu</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Novogodišnji su blagdani završili i skijašice nastavljaju s nadmetanjima u Svjetskom kupu. Destinacija svjetskih skijašicam pa prema tome i Janice Kostelić je Maribor, gdje će se tri dana voziti utrke Svjetskog kupa za pokal »Zlatna lisica«. U petak će se voziti veleslalom, a u subotu i nedjelju dva slaloma. Nedjeljni je slalom nadoknada za otkazani slalom u Megeveu. Mariborska natjecanja je naša skijašica čekala u Innerkremsu, gdje se pripremala posljednjih tjedan dana. Kako doznajemo iz Innerkremsa, Janica žestoko trenira sa svojim ocem i trenerom Antom Kostelićem. To je svakako ohrabrujuće. Rame je boli sve manje, prehlada je prošla, a koljeno je zaboli s vremena na vrijeme. Međutim, čini se da Janičin napuknuti oklop samopouzdanja sve više zacjeljuje.</p>
<p>Prva dva veleslaloma sezone, u Söldenu i Copper Mountainu, naša je skijašica propustila zbog oporavka od operacije. Potom je prije tri tjedna nastupila u trećem veleslalomu sezone u Val d'Isereu, no sjajan početak je zasjenio pad u prvoj vožnji. Taj je pad ponovno Janicu izbacio sa staze, sve do prošlog vikenda u Lienzu, kad je osvojila prve bodove u veleslalomu, izborivši 22. mjesto.</p>
<p>Dan nakon tog veleslaloma, Janica je bila još bolja u slalomu, jedanaesta, iako svojim nastupom nije bila zadovoljna. No, taj je nastup bio nagovještaj da se Janica vraća. Polako, doduše, ali se ipak vraća. Zato je posljednjih dana u Innerkremsu naša skijašica marljivo trenirala, jer se želi vratiti u vrh. I to u Mariboru.</p>
<p>Još se u skijaškom svijetu prepričava kako su Janičini navijači lani u Mariboru napravili »rusvaj«. Nekoliko tisuća Hrvata, od onih najmanjih do starijih »okupirali« su Maribor. Vlakovi, autobusi i automobili su krenuli iz Hrvatske put Slovenije, svi koji su bili na skijanju u blizini pohrlili su u Maribor, kako bi bodrili svoju ljubimicu koja je zapanjila svijet svojom dominacijom u slalomu. Teško su primili obavijest da je utrka otkazana zbog nedostatka snijega, pa se Janica nekoliko puta morala spustiti niz stazu, zbog svojih navijača. A oni su to popratili kao da vozi pravu utrku.</p>
<p>Ove sezone hrvatski navijači imaju i Ivicu, za kojim su išli u Kranjsku Goru, no nisu zaboravili Janicu. Trenutne su procjene da će put Maribora krenuti oko tri tisuće navijača, a njima će se pridružiti i oni koji su na skijanju. Nastojat će pomoći Janici na njezinom putu prema gore. A ako je vjerovati atmosferi iz Innerkremsa, put bi mogao početi.</p>
<p> l Redoslijed veleslalomašica: 1. Sonja Nef (Švi) 240 bodova, 2. Michaela Dorfmeister (Aut) 196, 3. Andrine Flemmen (Nor) 176, 4. Allison Forsyth (Kan) 175, 5. Karen Putzer (Ita) 173, 6. Anja Paerson (Šve) 169, 7. Lilian Kummer (Švi) 107, 8. Maria Jose Rienda Contreras (Špa) 101, 9. Ylva Nowen (Šve) 95, 10. Carole Montillet (Fra) 91, 11. Stina Hofgard Nilsen (Nor) 90, 12. Anna Ottosson (Šve) 85, 13. Birgit Heeb-Batliner (Lih) 80, 14. Tina Maze (Slo) 70, 15. Alenka Dovžan (Slo) 67 ... 46. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 9...</p>
<p>ukupni redoslijed u Svjetskom kupu: 1. Michaela Dorfmeister (Aut) 448 bodova, 2. Anja Paerson (Šve) 369, 3. Isolde Kostner (Ita) 353, 4. Karen Putzer (Ita) 331, 5. Sonja Nef (Švi) 329, 6. Hilde Gerg (Njem) 305, 7. Renate Götschl (Aut) 265, 8. Sylviane Berthod (Švi) 258, 9. Carole Montillet (Fra) 227, 10. Corinne Rey-Bellet (Švi) 187, 11. Kirsten Clark (SAD) 185, 11. Pernilla Wiberg (Šve) 185, Kristina Koznick (SAD) 183, 14. Allison Forsyth (Kan) 182, 15. Tanja Schneider (Aut) 179... 54. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 55...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Želi li Cibona Dina Rađu?</p>
<p>Kad je potpisivao za Cibonu, Rađa je dobio prvu ratu ugovora, 50.000 dolara, no to je jedini novac koji je do sada sjeo na račun 34-godišnjeg Splićanina / Rađu, međutim, ne smeta što mu druga rata ugovora kasni, već je šokiran što mu nitko iz kluba ništa ne govori, nego ga zaobilaze</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Kad je Dino Rađa stigao pod »toranj«, učmalost kluba koji je tražio europsku potvrdu naglo je razbuktana. No, razdoblje velikih očekivanja trajao je vrlo kratko. Cibona nije uspjela pobijediti AEK u Ateni, Tau Ceramicu u Vitoriji, a kao poraz svih poraza stigla je predbožićna rasprodaja pod »tornjem« kad je Scavolini odvojio »cibose« od svake europske prigode u tekućoj sezoni.</p>
<p>Na sve tri utakmice igrao je Dino Rađa, no niti njegova pomoć nije bila dovoljna kako bi momčad koja boluje od akutnih karakternih bolesti naglo ozdravila. Nije pomogao niti Jasmin Repeša, koji je angažiran nekoliko mjeseci prekasno, kad je stvar ionako otišla u tamne sfere i niti jedan čarobnjak na klupi ne bi pronašao pravi put. U sudbi tužnih lica i isto takvih rezultata stigli su blagdani, koje je klub obilježio tradicionalnim Božićnim koncertom, najboljoj sekvenci prošle polusezone. </p>
<p>One večeri kad je Scavolini pokupio sve darove ispod Cibonine božićne jelke, stvorena je, naizgled, čvrsta strategija kluba za iduću sezonu. Ta strategija ciljala je na tri igrača, a to su, navodno prihvatili i Jasmin Repeša i Božo Miličević, direktor kluba. Kao prvo, trebalo je Dina Rađu zavezati ugovorom i za sljedeću sezonu, trebalo je produžiti ugovor s Josipom Sesarom i uz valjda zdravog Zorana Planinića to bi bile tri inicijalne iskre momčadi koja je u sljedećoj sezoni trebala napokon stići na naslovne strane. Ne samo u Hrvatskoj. </p>
<p>Dobivši čvrsta jamstva da će s Rađom biti sve u redu, Jasmin Repeša otpustio je Ukrajinca Aleksandra Okunskog i ostao, pokazat će se kasnije, samo na dva centra: Prkačinu i Bowmanu. Jer, otpuštanje Okunskog zbilo se baš u vrijeme kad je Rađa trebao dobiti drugu ratu ugovora. Naime, potpisavši za Cibonu, Rađa je pokupio uvodnih 50.000 dolara, navodno desetinu ukupne svote koju je trebao zaraditi u ovoj sezoni. Druga rata trebala je stići do Božića, no to se nije dogodilo. Ono što Rađi neće biti jasno, jest činjenica da mu se nitko iz kluba nije niti javio. U srijedu se Dino vratio iz Splita u Zagreb, no ostao je šokiran shvativši da ga čelnici kluba zaobilaze u velikom luku. Iako, navodno, svota za drugu Rađinu ratu postoji.</p>
<p> Ljudi koji su pomogli klubu da uopće dovede Rađu, spremni su uplatiti i drugu ratu ugovora, no problem je što za to traže papirnatu potvrdu za uložena sredstva. I tu je zapelo, iz razloga koji do sada nisu poznati. </p>
<p>Tu potvrdu trebao je ispisati klub u kojemu se za sad igraju »gluhih telefona«. Stoga je pravo pitanje želi li Cibona uopće Dina Rađu i je li strategija koja je dogovorena nakon poraza od Scavolinija vrlo brzo napuštena? Iako je to, zapravo, bila jedina strategija koja je nudila izlazak iz europske pomrčine negdašnjeg dvostrukog europskog prvaka. </p>
<p>U međuvremenu Jasmin Repeša gradi momčad od onoga što mu je ostalo u rukama. Marijan Mance se oporavio, a od početka sljedećeg tjedna trenirat će i Bariša Krasić, Cibonina ljetošnja prinova iz Čitluka koji je tri mjeseca bio ozlijeđen. Onda se napokon netko sjetio da bi ga trebalo operirati i evo, samo dvadesetak dana poslije operacije Krasić će već na parket. </p>
<p>Upravo primjer Bariše Krasića najbolje oslikava stanje u kojemu je, naoko idealan, klub iz Savske. Improvizacija tu stoluje kao jedina konstanta.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Čija je briga »brušenje« za obračun u Kopru?</p>
<p>U Kopru bi se na nogometnom turniru 15. i 16. veljače poslije gotovo 11 godina trebali sučeliti Dinamo i Crvena zvezda, a u Zagrebu se već »navijači« zdušno pripremaju za »bliski susret«</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Za mjesec i pol dana u Kopru bi se na međunarodnom nogometnom turniru trebali sučeliti nogometaši Dinama i Crvene zvezde u sklopu svojih priprema za nastavak sezone. To bi bio prvi ogled ova dva kluba nakon gotovo 11 godina. što i nije toliko iznenađujuće jer i ta je utakmica očigledno sastavnica jednog vannogometnog programa širjeg društvenog značenja, ako smo već s prvim danom Nove Godine prihvatili Euro.</p>
<p> Nekima, međutim, to i ovom prigodom neće biti obična pripremna utakmica, pa čujemo da se već zdušno pripremaju za nju. Dapače, već je naveliko pokrenuta priča Zagrebom »i šire«, kako se određene grupacije »navijača« bruse za te dane 15. i 16. veljače. I štoviše, da već znaju kako im izlet neće biti uzaludan, budući da i ona druga strana ima svoje »navijače« i bučne najavljivače tog događaja koji se, eto, jednog dana morao dogoditi.</p>
<p> Stoga ne treba sumnjati da će koparska utakmica Dinama i Crvene zvezde (inače u »onim«vremenima«klubova s naglašano prisnom izgrađenom uzajamnom suradnjom) imati epitet susreta »najvišeg rizika«. Ne treba, također, dvojiti da će slovenska policija imati posla, možda i više no što ga je imala s nogometnim navijačima i navijanjem pri nastupima u Kranjskoj gori i Pohorju brata i sestre Kostelić. Ne treba dvojiti da će se opet čuti o »krasnim« navijačima iz Hrvatske o kojima će se ponovno po tisućiti put, ali tek kad se nešto dogodi, ispisivati visokoumne disertacije o fenomenu »nogometnog plemena« kao subkulture izrasle iz dominantne kulture. Stoga nas je zanimalo kako na aspekt sigurnosti, ali i cjelokupnog nogometnog Dinamovog nastupa u Kopru, uključujući navijače, gledaju u Hrvatskom nogometnom savezu? Tangira li ih uopće pitanje Dinamovog susretanja s »tamo nekom Zvezdom«, budući da i na domaćoj sceni imamo na pretek »bisera« kad se navijači i tuku, provaljuju u teren, kamenuju autobuse i igrače... Ipak, štogod da se kod kuće događalo, iz kancelarija HNS-a uvijek dobivamo isti odgovor: »Obratili ste se na pogrešnu adresu. Postoje organi i tijela koja su poželjela samostalnost u vođenju natjecanja, pa neka oni sređuju stvari. A osim toga, već drugu godinu za redom inzistiramo na donošenju Zakona o navijačima, a aktualna vlast kao da je gluha na to.«</p>
<p>Ipak, budući da je svaki ino-nastup hrvatskog kluba ujedno i predstavljanje svoje zemlje, za očekivati je neku intervencija u pripremi tog događaja i iz redova HNS–a. Pogotovo što u nomenklaturi raznih komisija HNS-a, postoji i ona visokostručna za sigurnost, za koju vjerujemo da ne postoji samo kad su u pitanju utakmice reprezentacije. Stoga nas dobrim dijelom i čudi vrlo pasivizirani stav kad smo u Kući nogometa upitali hoće li se HNS uopće na bilo koji način zainteresirati za koparsku utakmicu. Osobito što se »navijači« iz Hrvatske već bruse za utakmicu. Ili će se, kao i uvijek u takvim situacijama, na kraju balade samo poručiti kako opet kucamo na pogrešna vrata!? No, da bi u HNS-u mogli biti spokojni pobrinulo se samo vodstvo Crvene zvezde, koje je, šuška se, odustalo od koparskog nastupa. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bryant donio pobjedu Lakersima</p>
<p>Kobe Bryant je košem pet sekundi prije kraja dvoboja donio svojim LA Lakersima 87-86 pobjedu protv domaćeg Denvera</p>
<p>NEW YORK, 3. siječnja</p>
<p> – Aktualni prvaci NBA lige, LA Lakersi tijesno su na gostovanju pobijedili Denver sa 87-86, a junak dvoboja bio je Kobe Bryant. Ubacio je 28 poena, uključujući i odlučujuće koševe pet sekundi prije kraja utakmice. Rick Fox pridružio se Bryantu sa 17 poena, dok je Samaki Walker dodao 14 pogodaka i 11 skokova. U momčadi Nuggetsa Nick van Exel je ubacio 25, a Voshon Lenard 22 poena.</p>
<p>Jednu od najboljih utakmica ove sezone odigrala je Philadelphia koja je na gostovanju uvjerljivo svladala Phoenix sa 102-81. Ključnu rolu odigrali su 76-ersi tijekom treće četvrtine koju su dobili 36-14. Uz Allena Iversona, koji je sa 29 poena bio najučinkovitiji igrač gostujućeg sastava, Dikembe Mutomobo je postigao 18, Aaron McKie 16, a Matt Harpring 15 koševa. Kod Sunsa najefikansiji je bio Stephon Marbury sa 17 poena, Shawn Marion je dodao 16.</p>
<p>Vodeća momčad Istočne konferencije, New Jersey, na domaćem je terenu bez problema svladala Memphis Grizzliese 92-74. Gosti su u drugoj četvrtini ubacili samo sedam poena, te tako izgubili priključak. Prvi strijelac domaćina bio je Aaron Williams sa 20 ubačaja, 18 je dodao Kerry Kittles, dok je organizator igre Jason Kidd ubilježio 14 asistencija. Shane Battier je sa 20 postignutih koševa predvodio Grizzliese, Paul Gasol je dodao 14 poena i 12 skokova.</p>
<p>Toronto je ubilježio pobjedu na gostovanju kod Portlanda, gdje je najučinkovitiji igrač dvoboja bio Vince Carter sa 28 postignutih koševa. Rasheed Wallace je bio prvi strijelac Blazersa sa 22 poena i 13 skokova. </p>
<p>Boston je ostvario sedmu uzastopnu domaću pobjedu, ovoga puta stradao je Orlando. Domaći organizator igre Kenny Anderson odigrao je najbolju utakmicu sezone ubacivši 19 poena, uz sedam asistencija i četiri ukradene lopte. Najefikasniji igrač dvoboja bio je krilni centar Celticsa Antoine Walker sa 30 poena. </p>
<p>San Antonio Spursi su kolektivnom igrom u kojoj je pet igrača ostvario više od deset poena, najviše centar Tim Duncan (20 poena i 15 skokova), pobijedili Detroit, koji je u posljednjih devet utakmica upisao tek jednu pobjedu. </p>
<p>Dvojac Kevin Garnett (22 koša, 19 skokova) – Anthony Peeler (18 koševa) bio je najzaslužniji za pobjedu Minnesote nad Milwaukeejem. Sacramento je bez većih problema svladao LA Clipperse. Domaća zvijezda Chris Webber je dosegao 21 poen i dodao 10 skokova, te šest asistencija. </p>
<p> l Rezultati: Sacramento – LA Clippers 105-91, Portland – Toronto 84-95, Phoenix – Philadephia 81-102, Denver – LA Lakers 86-87, San Antonio – Detroit 97-85, Chicago – Dallas 97-107 (Dalibor Bagarić nije nastupio za Chicago), Minnesota – Milwaukee 95-77, New Jersey – Memphis 92-74, Cleveland – Golden State 113-98, Boston – Orlando 110-94. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="27">
<p>Indija odbila razgovore »dok Pakistan ne prestane štititi teroriste«</p>
<p>U 24 sata u Kašmiru ubijena 22 muslimanska separatista i četiri indijska vojnika</p>
<p>ISLAMABAD / SRINAGAR / MUZAFFARABAD / NEW DELHI, 3. siječnja</p>
<p> - Dvadeset i dva muslimanska separatista i četiri indijska vojnika poginula su u nekoliko sukoba tijekom posljednja 24 sata u Kašmiru, priopćila je indijska policija.</p>
<p>Policija tvrdi da je u sukobima s indijskim snagama sigurnosti među poginulim militantnim islamistima bilo više zapovjednika. </p>
<p>Pakistanski, pak, dužnosnici javili su da je u četvrtak ubijeno 10 pakistanskih vojnika kad je kamion u kojem su putovali naletio na minu u blizini granice s Indijom. Također, tijekom noći na četvrtak jedna je žena ubijena, a tri ranjene, kad su indijske snage otvorile vatru iz minobacača i strojnica preko linije prekida vatre na području Kašmira.</p>
<p>Muslimanska militantna skupina Lashkar-i-Taiba odbila je u četvrtak optužbe indijskih dužnosnika o tome da skupina planira dignuti u zrak indijski Taj Mahal. </p>
<p>Indijski premijer Atal Behari Vajpayee isključio je u četvrtak na privatnoj televizijskoj postaji Star News mogućnost razgovora oči u oči sa svojim pakistanskim kolegom Pervezom Musharrafom na konferenciji južnoazijskih zemalja u Katmanduu u petak. Razgovarati neće, dodao je, »dok ne bude siguran da je Pakistan prestao štititi teroriste«.</p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell i kineski ministar vanjskih poslova Tang Jiaxuan pozvali su nuklearne protivnike Indiju i Pakistan da počnu raditi na diplomatskom rješenju krize, prenosi u četvrtak agencija Xinhua. </p>
<p>Američki i kineski poziv uslijedio je nekoliko sati prije posjeta Pekingu pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa, koji će u petak sudjelovati na sastanku južnoazijskih čelnika u Katmanduu.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Afganistanci u potrazi za borcima Al Qaide </p>
<p>ISLAMABAD/KABUL, 3. siječnja</p>
<p> - Nekoliko stotina pripadnika lokalnih afganistanskih vojnih snaga pokrenulo je akciju širokih razmjera kako bi u pokrajini Nangarhar pokušali pronaći pripadnike Al Qaide, izvijestila je u četvrtak agencija Afghan Islamic Press sa sjedištem u Pakistanu. Borci iz istočnog Afganistana sudjeluju u »akciji čišćenja« u području Chaparhara, jugozapadno od glavnoga grada pokrajine Jalalabada. Mjesno pokrajinsko vijeće (šura) smatra da se pripadnici Al Qaide, koji su prošli mjesec pobjegli pred američkim bombardiranjem u planinske predjele Tora Bore, kriju u Chaparharu. AIP prenosi da vojnici nisu naišli ni na kakav otpor na terenu. Chaparhar je smješten između Tora Bore i Jalalabada.</p>
<p>Afganistanske vlasti priopćile su u četvrtak da su se vratili njihovi izaslanici, koji su bili poslani na pregovore o predaji talibanskog vrhovnog vođe mule Mohammada Omara, te se nadaju da će ti razgovori dovesti do njegova uhićenja bez krvoprolića.</p>
<p>Dok američke snage intenzivno tragaju za talibanima i čelnicima Al Qaide, afganistanski čelnik Hamid Kharzai izjavio je, kako prenosi The New York Times, da je zabrinut zbog sve većeg broja civilnih žrtava.</p>
<p>Afganistanski plemenski vođe u južnom gradu Kandaharu poslali su skupinu izaslanika da zatraži predaju mule Omara, koji je pobjegao iz Kandahara prošlog mjeseca prije nego što su protutalibanske snage predvođene SAD-om zauzele posljednje talibansko uporište.</p>
<p>»Još čekamo njihov odgovor na naše zahtjeve«, rekao je glasnogovornik načelnika obavještajne službe u Kandaharu Hajia Gullalaia. »Jasno smo im rekli da želimo da se to pitanje riješi bez krvoprolića, a na njima je da odluče kako će odgovoriti na to«.</p>
<p>Vjeruje se da se mula Omar nalazi u planinama oko Baghrana u južnoj pokrajini Helmand, oko 160 kilometara sjeverozapadno od Kandahara, te da ga čuva do 1000 boraca. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rad u Europskoj komisiji - izazov osobitog posla </p>
<p>Za 380 raspoloživih radnih mjesta u tijelima europske Komisije javilo se tridesetak tisuća kandidata / Zainteresirani za taj prestižan posao žele rad u višejezičnom okolišu različitih kultura i svjetonazora i jednako različitih načina komunikacije</p>
<p>BRUXELLES, 3. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Nema posla boljeg od euro-posla«. Ovom se krilaticom vjerojatno rukovodilo tridesetak tisuća kandidata zainteresiranih za 380 raspoloživih radnih mjesta u tijelima europske Komisije. Natječajem se tražio opći profil mladog specijalista za pravne poslove s manjim radnim iskustvom. Testovi su provedeni na četrdesetak mjesta širom Unije, na nekima su registrirane ozbiljne povrede pravila, kao da se radilo o maturalnom ispitu u francuskoj provinciji, pa su testovi ponovljeni. Na kraju, poslije duge analize rezultata i nastojanja da se u kadrovsku politiku što manje upletu telefoniranje i osobne preporuke, Komisija je dobila svoje nove »mlade lavove«.</p>
<p>Ovih dana europska Komisija opet kreće u potragu za ekspertima za vanjskopolitička pitanja, mladim ljudima zamjetnog teorijskog znanja okićenog magisterijima i neobičnim specijalizacijama. Komisija će tražiti tridesetak budućih top-eurokrata. Za natječaj se zainteresiralo više od sedam tisuća kandidata. </p>
<p>Europska komisija profesionalni je cilj mnogih mladih ljudi - pri čemu su relativno visoke plaće u višim fazama karijere tek jedan od mamaca. Multinacionalne korporacije plaćaju više. Jednako kao i neke vlade. Zainteresirani stoga od prestižnog posla žele i druge beneficije, rad u višejezičnom okolišu različitih kultura i svjetonazora i jednako različitih načina komunikacije. </p>
<p>U tome se zahtjevnom okružju novouposleni vježbaju komunikaciji i prihvaćanju drukčijih stavova, pogleda, ideja. I uče preživljavanju: Darwinovi zakoni o opstanku vrsta vidljiviji su u institucijama EU negoli u šumama oko Bruxellesa gdje zečeve i onako ima pravo loviti samo kralj. </p>
<p>Posao u eurovladi razlikuje se stoga od onoga u nacionalnim administracijama ili unutar korporacija. Komisijini kadrovici razumljivo traže školovane i pametne, oboružane znanjem najmanje tri jezika EU. No, kad se dođe do konačne odluke tko će biti »ubačen u mašineriju«, presudnu će ulogu odigrati umjetnost funkcioniranja u šarenom okružju različitih ljudi. </p>
<p>Iako brojem viših dužnosnika vode Francuzi (1124 prema 900 njemačkih, 920 talijanskih i 800 belgijskih kolega s najvišim, A rangom), Talijani su nacija izrazito zainteresirana za radno mjesto u Europskoj komisiji, pa je zadnjih godina gotovo trećina aplikanata stizala s Apeninskog poluotoka. Petinu kandidata daju Portugal, Belgija, Španjolska i Grčka. Neke vlade imaju problema sa slanjem dovoljnog postotka vlastitih kadrova (od kojih se, dakako, potajno nadaju ili čak otvoreno očekuju da će osim europskih braniti i striktno nacionalne interese jednoga dana kada se usidre u »hodnicima moći« u Luxembourgu ili Bruxellesu), i to je problem koji najviše muči London. </p>
<p>Mladi ljudi iz Švedske, Danske ili Nizozemske također se nerado odlučuju za Bruxelles držeći da su izazovi preslabi, grad dosadan te da im nacionalni prostori - bilo službe u državnom aparatu , bilo u velikim tvrtkama - pružaju više izgleda za napredovanje. U Europskoj komisiji kadrovskom se ljestvicom uspinje presporo i put je često ograničen administrativnim preprekama i teškoćama karakterističnim za birokratiziranu strukturu; i to su glavni razlozi za odbijanje europskog radnog izazova za mlade, talentirane, visokoobrazovane iz ovih zemalja. </p>
<p>Iako su stručni profil i sposobnost rada u posebnim okolnostima primarni pri opredjeljivanju kadrovika za nekog kandidata, u nekim situacijama prednost pred idealnim kadrovskim rješenjem dobiti će ili žena ili građanin zemlje iz koje stiže manje od željenog ili potrebnog (makar za pojmove ravnoteže unutar eurokratske strukture) kadra. Britanski građani u masu zainteresiranih ulaze sa samo tri posto kandidata, ali na kraju, kada se objavljuje tko će ući u euro pogon, čak je 13 posto Britanaca na popisu. </p>
<p>Regionalno porijeklo i status pripadnika neke od brojnih europskih nacionalnih manjina također su elementi koji mogu odlučiti u prilog pojedinog kandidata. Novost u Komisijinim natječajima jest i da se ukida dobna granica čak i za niže pozicije u hijerarhiji - granica je do sada bila 45 godina. Nakon što su se uvjerili da jumbo natječaji stvaraju konfuziju i odlična su podloga skandalima (kao kada su u Italiji poništeni testovi jer su se kandidati služili svim raspoloživim tehnološkim novitetima, od mobilnih telefona i satelitske telefonske veze pa do Interneta), u Komisiji su krenuli na preciziranje kadrovskih zahtjeva objavljivanjem većeg broja specijaliziranih natječaja. </p>
<p>Primjerice, posebno se kreće u potragu za specijalistima u segmentima pravnog sustava, vanjske politike ili gospodarstva nerazvijenog svijeta. Od iduće godine kadrovici će lakše disati jer će se na razini kompletne Europske Unije uvesti Ured za upošljavanje. Ured centralizira i koordinira kadrovsku politiku. </p>
<p>U Europskoj komisiji tradicionalno se mnogo radi i više je pravilo nego izuzetak da se na poslu ostaje dugo nakon 17 sati. Kao i u svakoj velikoj kompaniji, i u eurovladi se nalaze radoholičari i oni drugi. Plaće su zaista dobre, pogotovo kada se uzmu u obzir porezne olakšice i poludiplomatski status koji uživa većina uposlenih u Komisiji. </p>
<p>Točno je da su Komisijini ljudi ostali bez »beneficija« kao što je godišnje pravo kupovine nekoliko šteka cigareta bez poreza, no euro tablice (plava slova na bijeloj podlozi s registracijom EURO) ostale su bajkovitom prednošću da vlasnike tablica policija ne kažnjava, jednako kao što su kazne za parkiranje ili prebrzu vožnju pošteđeni diplomati. Najviše se plaće povjereničke, oko 17.000 eura, bez beneficija. Za zainteresirane, svi podaci o kadrovskoj politici euro-vlade nalaze se na web adresi: europa.eu.int/comm/recruitment.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>SAD počele s pripremama za napad na Somaliju</p>
<p>U izviđačkim letovima iznad Somalije sudjeluju američki zrakoplovi tipa EP-3, britanski »nimrod« i francuski »atlantique«</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Američke i savezničke snage počele su s izviđačkim letovima iznad Somalije kako bi otkrile terorističke baze Al Qaide na sjevernim predjelima ove afričke države. </p>
<p>Prema obavještajnim izvješćima u Somaliji je nedavno otkriveno oko 100 terorista Bin Ladenove terorističke mreže Al Qaida. Teroristi su se infiltrirali u islamsku pobunjeničku skupinu poznatu po imenu Al-Ittihad Al-Islam (AIAI), rekao je The Washington Times anonimni američki dužnosnik. Poznato je da je AIAI, čije je sjedište u glavnom somalijskom gradu Mogadishuu, povezana s lokalnim moćnikom Husseinom Mohammedom Aididom i da je blisko povezana s Osamom bin Ladenom i njegovom terorističkom mrežom. »Somalija će vjerojatno biti sljedeća«, rekao je dužnosnik američkog ministarstva obrane koji je upoznat s planovima budućih operacija.</p>
<p>Bin Ladenovo tijelo zatrpano u Tora Bori?</p>
<p>Prema riječima admirala Johna Stufflebeema, zamjenika direktora za operacije združenog stožera američke vojske, američke snage trenutačno su u lovu za odbjeglim talibanskim vođom mulom Mohammedom Omarom, za kojega vjeruju da se krije u područjima sjeverozapadno od Kandahara u Afganistanu.</p>
<p>Američke i savezničke postrojbe nastavljaju potragu i za Osamom bin Ladenom, koji je posljednji puta viđen u planinama južno od Jalalabada. Zapovjednik američkih komandosa John Mulholland rekao je u srijedu da Bin Laden vjerojatno neće biti pronađen živ u spiljama Tora Bore. Prema njegovim riječima, ako je bio u spiljama tijekom posljednjih bombardiranja Tora Bore, Bin Ladenovo tijelo vjerojatno je zatrpano tonama kamenja. </p>
<p>U izviđačkim letovima iznad Somalije sudjeluju američki zrakoplovi tipa EP-3, britanski »nimrod« i francuski »atlantique«. Broj tih letova znatno se povećao proteklih nekoliko dana, piše Times. </p>
<p>Prema američkim obavještajnim izvješćima, oružje terorista prebačeno je u posljednjih nekoliko mjeseci iz Afganistana u Somaliju. Da je Somalija sljedeća meta američkih napada, nagovješta i vijest da je Kenija u srijedu pojačala sigurnost na granici prema Somaliji, pozivajući se na izvješća da militantne skupine s Roga Afrike planiraju napasti Liboi u sjeveroistočnim područjima Kenije. Agencije javljaju da su dodatne snage poslane su gradove Liboi, Dadaab i Amuma kako bi se ojačala kontrola granice prema Somaliji. Prema riječima kenijskih policijskih dužnosnika, dodatne snage poslane su radi sprječavanja napada somalijskih militantnih skupina koje se nalaze u južnom somalijskom gradu Dobli, a nakon neuspjelih mirovnih pregovora starješina ratobornih kenijskih i somalijskih plemena. </p>
<p>Pregovori između plemena Mohameda Zubeera u Somaliji i plemena Awlihan koje boravi na sjeveroistoku Kenije započeli su nakon što su pripadnici Zubeerovog plemena ubili petoricu Awlihanaca na njihovom području. Tom prilikom ubijena su i dvojica članova Zubeerove skupine. </p>
<p>Situacija na 500 kilometara dugoj granici između Kenije i Somalije postala je zategnuta nakon kaosa što je zavladao Somalijom poslije svrgavanja bivšeg somalijskog diktatora Mohammeda Siada Barrea 1991. godine. Somalijom trenutačno pokušava upravljati prijelazna vlada u kojoj se nalaze predstavnici nekoliko somalijskih plemena i političkih skupina, međutim, nju ne priznaju oporbene militantne skupine i plemena koja imaju neograničenu kontrolu nad dijelovima Somalije. Upravo zbog takvog kaotičnog stanja u državi, Amerikanci smatraju da je Somalija idealno mjesto za skrivanje odbjeglih Al Qaidinih terorista iz Afganistana.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tony Blair gasi kašmirski požar</p>
<p>Premda London ne izražava velike nade u uspjeh, britanski će premijer pokušati posredovati u eksplozivnom sukobu oko Kašmira / Zapad je zabrinut jer su protagonisti sukoba, Indija i Pakistan, nuklearne sile</p>
<p>LONDON 3. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Posjetom Bangladešu, britanski premijer Tony Blair započeo je u četvrtak svoj novu mirovnu turneju na području jugoistočne Azije. Blair također kani posjetiti Indiju i Pakistan, dvije zemlje koje se nalaze na rubu ratnog sukoba zbog Kašmira. U najgorem slučaju, taj bi sukob mogao eskalirati sve do nuklearnog obračuna, budući da i Indija i Pakistan raspolažu nuklearnom bombom. Šef britanske vlade pokušat će stoga smiriti duhove na indijskom potkontinentu, ali uspjeh njegove misije krajnje je neizvjestan. </p>
<p>Teritorijalni spor oko Kašmira potječe iz vremena podjele Indije nakon stjecanja kolonijalne nezavisnosti 1947. Današnja Indija, te novonastali Pakistan, do danas se spore oko Kašmira - koji je i sam podijeljen između dvije države. Pravo na Kašmir polažu i islamski separatisti koje se bore za nezavisnost te pokrajine. </p>
<p>No, u osnovi se radi bilateralnom sporu. Njega mogu riješiti samo dvije države među sobom, podsjetio je uoči Blairova puta britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw. Vlasti u Londonu svjesne su, naime, slabih izgleda za neki veliki diplomatski proboj oko Kašmira. Unaprijed se ograđujući od mogućeg debakla, Blairovi ministri najavljuju stoga da ne treba gajiti prevelike nade u uspjeh. Šef Foreign Officea istaknuo je da »ne postoji nikakav Blairov mirovni plan« i dodao da »ne treba previše očekivati od premijerovog posjeta na planu smirivanja napetosti«.</p>
<p>Sve se zakuhalo sredinom prosinca kad su islamski ekstremisti izazvali krvoproliće u indijskom parlamentu u kome je 14 osoba izgubilo život. Indija to smatra teškom provokacijom i traži od Islamabada da izruči krivce. Pakistan, koji je u međuvremenu uhitio dosta osumnjičenih ekstremista, zahtijeva od Indije dokaze o njihovoj krivici. </p>
<p>Blairov posjet jugoistočnoj Aziji bio je utanačen mnogo prije izbijanja najnovije krize, no on sada poprima novo značenje i dimenziju. Uoči svog puta, britanski premijer obavio je više telefonskih razgovora s Washingtonom, pa se vjeruje da će na indijski potkontinent odnijeti i poruku Bijele kuće. Blair je na svoju turneju krenuo ravno s odmora u Egiptu. </p>
<p>U srijedu, uoči Blairova puta, napetosti su dodatno porasle nakon što je u kašmirskoj ljetnoj prijestolnici Srinagaru došlo do terorističkog napada u kojem je ranjeno dvadeset ljudi i ubijen policajac. Novo nasilje izbilo je i na liniji razgraničenja između indijskog i pakistanskog dijela Kašmira, pri čemu je život izgubilo šest pakistanskih vojnika. </p>
<p>Britanski dužnosnici niječu da britanski premijer kani nastupiti u ulozi mirovnog posrednika. No opći je dojam da Blair nastavlja svoju svjetsku diplomatsku misiju u koju je krenuo nakon terorističkog udara na SAD u rujnu prošle godine. Od tada je posjetio mnoge zemlje, agitirajući da se priključe međunarodnoj koaliciji protiv terorizma. </p>
<p>No na vođe Pakistana i Indije, generala Musharrafa i Atala Biharija Vajpayeea, Tony Blair samo može apelirati da pristupe dijalogu. Njegove šanse za uspjeh nisu velike. Kašmirsko je pitanje krajnje osjetljivo, a posebno se Indija protivi miješanju sa strane. Blairova bi prisutnost mogla pomoći jedino ukoliko obje strane već ionako traže način da se povuku sa samog ruba ratnog sukoba. No strasti su vrlo uzavrele, posebno u Indiji koja nedavni napad na parlament u New Delhiju smatra velikom terorističkom provokacijom.</p>
<p>Zbog prijetnje sukoba s Indijom, Pakistan je već povukao znatan dio svojih trupa, do sada angažiranih u lovu na Osamu bin Ladena, te ih prebacio na granicu s Indijom. Zapad brine činjenica da i Indija i Pakistan raspolažu nuklearnim oružjem. U slučaju daljnje eskalacije sukoba, Pakistanci, koji imaju brojčano mnogo slabiju vojsku, mogli bi posegnuti za nuklearnim oružjem koje bi razorilo indijske gradove, na što bi Indija zacijelo uzvratila istom mjerom. Zbog toga su sve oči sada uperene u Tonyja Blaira, ma kako malene bile nade u uspjeh.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Četiri dana srednjoistočne nade</p>
<p>Izraelci i Palestinci sa strepnjom čekaju rezultate drugog posjeta američkog posrednika Zinnija / Objema stranama je stalo da 15-mjesečno nasilje koje je odnijelo više od 1000 ljudskih života, zamjene uspostavom održivog prekida vatre</p>
<p>ANKARA, 3. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Mnogi Izraelci i Palestinci pratili su u četvrtak sa zamjetnom napetošću početak drugog posjeta posebnog izaslanika State Departmenta za Srednji istok umirovljenog američkog generala Anthony Zinnija. Takva atmosfera je i razumljiva, jer je objema stranama stalo da 15-mjesečno nasilje koje je odnijelo više od 1000 ljudskih života, zamjene uspostavom održivog prekida vatre.</p>
<p>Ta glavna Zinnijeva zadaća za četverodnevnog boravka, temelji se na oživotvorenju tzv. Tenetovog i Mitchellovog plana koji imaju punu potporu službenog Washingtona. Zajedno sa Zinnijem, doputovao je i srednjoistočni američki posrednik Aaron Miller. </p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon se, u međuvremenu, nastojao što bolje pripremiti za visokog američkog gosta. U tom cilju održao je u četvrtak ujutro konzultacije u ministarstvu obrane u Tel Avivu. Pored ministra obrane Benyamina Ben-Eleizera i njegovih najbližih suradnika, sastanku koji je bio usredotočen na poduzimanje čitavog niza sigurnosnih i civilnih mjera, bio je nazočan i šef diplomacije Shimon Peres. </p>
<p>Prema izraelskim elektronskim medijima, između premijera i njegova zamjenika ponovo je došlo do stanovitog sukoba. Napetost je nastala nakon što je Sharon i dalje uporno zagovarao jednotjedni prekid nasilja na palestinskim atonomnim oblastima, a Peres se zalagao za znatno fleksibilniji politički pristup. Očito pritisci međunarodne zajednice, prvenstveno SAD-a idu preko Peresa, jer je američka administracija ocijenila da je izraelski ministar daleko fleksibilniji i operativniji u nastojanjima da se dođe do mira od izraelskog premijera. U američkim medijima sve je prisutniji stav da će Sharon ili popustiti ili pasti, jer će doći u izolaciju, prvenstveno od strane SAD-a, što bi u krajnjem slučaju značilo da će morati odstupiti s mjesta premijera.</p>
<p>U međuvremenu, izraelske postrojbe su se nastavile povlačiti iz više zaposjednutih palestinskih gradova i sela, uključujući i zapadni Ramallah i Jenin. No, prema palestinskim izvorima, jake izraelske snage ostale su i dalje u sjevernom djelu Ramallaha u neposrednoj blizini rezidencije palestinskog čelnika Yassera Arafata. Zamjetno je, ipak, da su smanjene stroge restrikcije na prometnicama na Zapadnoj obali, ali i na glavnoj cestovnoj vezi s Pojasom Gaze. Dakako, sve to je sračunato da američki mirovni posrednik Zinni dobije što bolju sliku o trenutačnom stanju na palestinskim područjima. </p>
<p>Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher je, uoči odlaska Zinnija na Srednji istok, pohvalio palestinskog čelnika Yassera Arafata. Rekao je kako je val nasilja osjetno smanjen nakon njegovog nedavnog obraćanja svojim sunarodnjacima na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Boucher je, istodobno, pozvao palestinskog vođu da nastavi s uhićenjima ekstremista Hamasa, Islamskog Džihada i drugih prema Izraelcima krajnje neprijateljski raspoloženih organizacija.</p>
<p>General Zinni imat će široki program konzultacija i razgovora s najvišim izraelskim i palestinskim dužnosnicima. Njegov prvi sugovornik je zamjenik glavnog zapovjednika izraelskih oružanih snaga general Moshe Yaalon kako bi se prvo upoznao sa sigurnosnom situacijom u neuralgičnoj regiji. Dodatne informacije o tome Zinni će dobiti i od šefa izraelske unutarnje službe sigurnosti (Shin Beat) Avi Ditchera, te šefa vojne obavještajne službe Aharona Zeevija. Nakon toga, očekuje se Zinnijev susret s izraelskim premijerom Arielom Sharonom i palestinskim čelnikom Arafatom u Ramallahu, na Zpadnoj obali. </p>
<p>Krugovi bliski Zinniju, kažu kako se u njegovoj pregovaračkoj torbi ne nalaze nikakvi novi prijedlozi ili ideje kojima bi se osvježili razgovori s Izraelcima i Palestincima. General u ulozi diplomata, zahtijevat će jednostavno od obje strane da se smanji dosadašnja gotovo zastrašujuća razina nasilja i krvoprolića na najmanju moguću mjeru. Tek nakon toga, kada sasluša argumente obje oštro sučeljene strane, Zinni će se vratiti u Washington. Konačnu odluku o nastavku njegove mirovne misije donijet će, poslije pomne analize političke i sigurnosne situacije na uzavrelom srednjoistočnom terenu, državni tajnik Colin Powell. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Talijanski ministar obrane Martino predviđa krah eura</p>
<p>Talijane su iznenadile izjave ministra za gospodarstvo Giuliana Tremontija koji je Europu nazvao »tehnokratskom« i ministra obrane Antonija Martina koji pesimistički predviđa »bankrot eura«</p>
<p>RIM, 3. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dok Talijani u dugim redovima strpljivo čekaju pred šalterima banaka na prve euro novčanice, njihovi ministri pokazuju neskriveni euroskepticizam. </p>
<p>Nikoga nisu iznenadile kritike Sjeverne lige, standardno neprijateljski orijentirane prema Europi. Padanski čelnici su opomenuli da uvođenje eura može donijeti prednosti u gospodarstvu, ali sa druge strane može biti trojanski konj onih čija je želja stvaranje europske super države.</p>
<p>Umberto Bossi, predsjednik Sjeverne lige koji je ujedno i ministar za reforme i federalizaciju poručuje: »Uvođenje eura kao zajedničke monete uopće me ne zanima jer nije dio moga svijeta.</p>
<p>Europi ćemo dati što je manje moguće«. Talijane su iznenadile izjave ministra za gospodarstvo Giuliana Tremontija koji je Europu nazvao »tehnokratskom« i ministra obrane Antonija Martina koji pesimistički predviđa »bankrot eura«. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Renato Ruggiero je u intervjuu listu Il Corriere della Sera izrazio svoje duboko ogorčenje i zabrinutost zbog »snažnog euroskepticizma u talijanskoj vladi«.</p>
<p>Složio se sa tekstom britanske agencije Reuters u kome se navodi da »talijanska vlada čini sve da uništi euroforiju«.</p>
<p>Šef Farnesine kojega mnogi ministri u Berlusconijevoj vladi nisu prihvatili, navikao je na »usamljenost« u većini svojih stavova, ali je po prvi put javno izrazio iskrenu zabrinutost za stanje u talijanskoj vladi čiji predstavnici ishitrenim izjavama »namjerno udaljavaju Italiju od Europe«. </p>
<p>Ruggiero ne prikriva razočaranje »hladnoćom i neprijateljstvom prema zajedničkoj moneti«.</p>
<p>Šef talijanske diplomacije kojega Berlusconijevi ministri optužuju da je ostavio i previše ljevičara u Farnesini, izjavljuje: »Kakva je tuga, ovaj euroskepticizam talijanske vlade«. </p>
<p>Predsjednik vlade Silvio Berlusconi, se nije jasno izjasnio za euro, kao što je to s oduševljenjem učinio predsjednik države Carlo Azeglio Ciampi.</p>
<p>Međutim, za Božić je poklonio talijanskim obiteljima mali elektronski kalkulator koji automatski mijenja vrijednost lira u eure i obratno. Taj poklon je dobilo 18,7 milijuna talijanskih obitelji, i pučanstvo Apeninskog poluotoka je mnogo bolje prihvatilo novu monetu nego njegova vlada. </p>
<p>I dok dvanaest europskih vlada slavi uvođenje eura, talijanska vlada čak ni pokušava prikriti svoj animozitet prema novoj moneti.</p>
<p>Atmosferu u Italiji je najbolje opisao Pierluigi Bersani iz Masline riječima: »Euro se rodio, ali talijanski euroskepticizam nikada neće umrijeti«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Poljska vlada ipak opreznija prema monetarnoj politici</p>
<p>VARŠAVA, 3. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako nova poljska koalicijska vlada socijaldemokrata i seljačke stranke PSL od samog dolaska na vlast prijeti monetarnim vlastima ograničenjem neovisnosti ako se ne snize kamatne stope i oslabi domaća valuta, zadnji koraci upućuju da kabinet premijera Leszeka Millera ipak želi izbjeći otvorenu konfrontaciju. Vlada se, naime, ponovno nije htjela očitovati o izmjenama zakonskih propisa i to unatoč najavama da će to učiniti već na prvom zasjedanju u novoj godini.</p>
<p>Kako drži dio promatrača, razlog oklijevanju vladajuće ljevice da se izmjenama zakona od guvernera središnje banke i drugih članova RPP-a iznudi smanjivanje kamatnih stopa treba možda tražiti u bojazni da bi se takav potez mogao negativno odraziti na odnose s Europskom unijom. Poljska se, naime, u pregovorima obvezala da će još prije ulaska u Uniju poduzeti određene mjere koje bi povećale neovisnost Narodne banke Poljske (NBP). U zakonskim promjenama koje je u parlamentu već predložio manji koalicijski partner PSL nema, doduše, govora o - gleda li se s pravnog aspekta - ograničenju neovisnosti monetarnih vlasti. No, svima je u Poljskoj jasno da bi vladajuća većina u Sejmu, izglasaju li se izmjene zakona, de facto uspostavila punu kontrolu nad Vijećem za monetarnu politiku. Predlaže se, naime, da se sadašnji deveteročlani sastav Vijeća proširi s dodatnih šest članova, koje bi imenovali parlament i predsjednik države.</p>
<p>No, sam predsjednik Aleksander Kwasniewski u više se navrata kritično izjasnio o napadima vlade na monetarne vlasti, i drži se da je upravo stav Kwasniewskog (koji može staviti veto na zakonske promjene) zaustavio premijera da zatraži razgovor s guvernerom NBP-a Leszekom Balcerowiczem i članovima RPP-a, te ih pokuša privoljeti na liberalniju monetarnu politiku. Millerova vlada zahtijeva znatnu redukciju visokih kamatnih stopa, koje smatra jednim od glavnih razloga usporavanja gospodarskog rasta, što je pak dovelo do manjka novca u državnom budžetu i velikih proračunskih problema. Političari ljevice upozoravaju da veliki problem za gospodarstvo predstavlja izuzetno jaki poljski zlot (koji je ojačao i u odnosu na lani jaki američki dolar), zbog kojeg izvoz postaje sve manje isplativ, a mnoga poduzeća zbog skupih kredita i pada unutarnje potrošnje stoje na granici bankrota. </p>
<p>Članovi Vijeća za monetarnu politiku odbacuju kritiku i tvrde da su, uspjevši lani suzbiti inflaciju ispod četiri posto, stvorili pretpostavke za dugoročni stabilni gospodarski razvoj, što je njihova glavna zadaća. Za gospodarske probleme i visoku nezaposlenost smatraju pak odgovornima političare i prespore restrukturizacijske promjene u gospodarstvu.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Svilanović: Svi će biti izručeni Haagu </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Prioriteti Jugoslavije i njezine diplomacije u ovoj godini su pregovori o ulasku u Europsku uniju, prijam u Vijeće Europe i članstvo u Partnerstvu za mir, izjavio je u razgovoru za beogradski dnevnik Blic Goran Svilanović, savezni ministar vanjskih poslova i predsjednik Građanskog saveza Srbije. </p>
<p>Kao jedan od najvećih neuspjeha Svilanović je naveo da 14 mjeseci nema pomaka oko donošenja zakona o suradnji s Haaškim sudom zbog čega se godina dočekuje u potpunoj neizvjesnosti. »Nije stvar samo u zakonu, već i u tome što ni ovdje nisu otpočela suđenja odgovornima za ratne zločine … pa izgleda da pokušavamo stvoriti javno mnijenje o tome da zločina nije bilo i da nitko ne odgovora za njih«, ocijenio je i dodao kako će ljudi s optužnica otići u Haag bez obzira na (ne)postojanje zakona. </p>
<p>Svilanović tvrdi da će novih izručenja sigurno biti, ali je odbio licitirati imenima. Sugerirao je da se osobe protiv kojih postoje optužnice same pojave pred Haaškim sudom. »Ovdje se stvara atmosfera da ljudi misle da se, iako su optuženi, nikad neće pojaviti pred sudom. Griješe, svi će odgovarati i sve će ključne ličnosti čije se izručenje zahtijeva biti procesuirane«. </p>
<p>Što se tiče pregovora Srbije i Crne Gore, Svilanović je upozorio kako neriješeni odnosi usporavaju saveznu vladu, vladu Srbije i vladu Crne Gore. Prijam u Vijeće Europe mogao je ići brže, a značajnije su usporeni i pregovori s Pariškim klubom jer nije bilo dogovora između Crne Gore i Srbije, konstatirao je ministar vanjskih poslova. Također je upozorio da u bilanci prošlogodišnje beogradske politike nema ratifikacije Daytonskog sporazuma, ali se on nada kako će to biti učinjeno početkom ove godine jer se time konačno definira odnos prema BiH. </p>
<p>Na pitanje odbija li jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica smijeniti načelnika Glavnog stožera VJ koji predstavlja jednu od prepreka za ulazak u Partnerstvo za mir, Svilanović je šturo objasnio kako ne sumnja da će do smjena doći, kao i da do okončanja pregovora sigurno neće doći sve dok je Pavković na čelu VJ. </p>
<p>Komentar da se često spominje kao medijator u sukobima između DS i DSS Svilanović nije odbio već je izrazio nadu da se opcije i interesi tih dviju najjačih stranaka (Đinđićeve i Koštuničine) mogu pomiriti. »U pola dana i u pola noći spreman sam doći bilo gdje na teritoriju ove zemlje i razgovarati o odnosima u DOS-u«, rekao je Svilanović objašnjavajući da je nova vlast učinila čitav niz sjajnih poteza, ali su svi oni u sjeni međusobnih razmirica unutar koalicije zbog čega je vlast u očima ljudi kriva. (V.F.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>»Gospodine Hebrang, iznenađujuće ste nedosljedni«</p>
<p>U posljednje vrijeme učestali ste, gospodine dr. Andrija Hebrang, s davanjem intervjua u tisku, ali posljednji u Nedjeljnom Vjesniku od 23. prosinca 2001. premašio je sva očekivanja (iznenađujuće je koliko ste nedosljedni u svojim izjavama prema praksi koju ste provodili dok ste bili u stranci i na funkciji).</p>
<p>Sjećate li se (niste valjda tako zaboravni) kako ste na predzadnjim unutarstranačkim izborima degradirali izabrane, a postavljali »poslušne« iz službe policije? (slučaj zagrebačka Dubrava 1995.-1996. g.)?</p>
<p>Sjećate li se da ste rekli, kad ste odlazili sa svih dužnosti (kako državnih tako i stranačkih), u pismu koje ste poslali dr. Franji Tuđmanu, kada ste mu poželjeli »sve dobro«, da bi mogao razabrati dobro od zla (niste nikad rekli na što se to odnosilo)? </p>
<p>Sjećate li se kad ste svoje nedaće (kako u stranci tako i na državnoj razini) pripisivali prvom čovjeku kao uzroku svih naših nedaća. Sada tog istog čovjeka nastojite braniti na sve moguće načine, kao da ga nikad niste optuživali za svoje nedaće.</p>
<p>Propagirali ste i promovirali HIP, u kojem ste bili glavni nositelj promidžbe s dr. Miroslavom Tuđmanom. Danas, kad ste uglednog gospodina Tuđmana uveli u taj program, Vi perete ruke i napuštate ga, kao i mnoge koji su pristupili tom HIP-u, a tamo su se upisali jer ste Vi to propagirali i tražili (npr. slučaj u zagrebačkom Trnju – HDZ-ovci). Ostavili ste gospodina Miroslava Tuđmana na vjetrometini i još kažete da ste mu prijatelj. Malo morgen! Sada hodate po tribinama, pa tako u Sesvetama Zagreb, u prostoru gdje živi Vaš novi prijatelj i njegovo društvo, govorite nebuloze kao da nikad niste bili zavađeni sa HDZ-om. Kulminacija svega je Vaš posljednji intervju u Vjesniku, a nas začuđuje da Vam Vjesnik (koji je pod patronatom hrvatske Vlade) daje mogućnosti preko cijele stranice (a to nije malo) da rehabilitirate sebe i svoga bivšeg neprijatelja br. 1 kojega ste isto tako prije optuživali. Dragi gospodine, mi koji smo osjetili, a Vas izglasali 1995. g. kao saborskog zastupnika, na žalost, dobro znamo kako se Vi pretvarate, prema potrebi onih koji bi Vam trebali sutra osigurati dolazak na čelo nekih visokih funkcija, i da to učinite na bijelom konju. Gospodine »Super Andrija«, niste Vi dr. Vladko Maček da jašete bijelog konja kao Hrvat, a najmanje da glumite predsjednika hrvatske države pok. dr. Franju Tuđmana. Također ste proglasili pokojnog predsjednika (zbog bolesti) nesposobnim voditi hrvatsku državu, a u čemu Vas je u tisku demantirala njegova najuža obitelj (supruga) i gospodin Pavletić (u to vrijeme predsjednik Sabora i v.d. predsjednika države u svom intervju u tisku, tj. u odgovoru Vama u svezi bolesti i sposobnosti dr. Tuđmana.</p>
<p>S. KOREN, I. ŠANDK, F. LUČIĆ, V. PERLIĆ, A. ROMIĆ, bivši članovi Odbora ogranka HDZ-a s područja Dubrave, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Crkva služi državi kao aspirin za nedostatke koje vlast ne uklanja (2)</p>
<p>Teza da crkva služi državi kao aspirin za nedostatke koje vlast ne uklanja kao i druge teze Renéa Ilolósa u rubrici Stajališta (Vjesnik, 29. prosinca 2001. godine) potiču i zahtijevaju razmišljanja o našem mjestu u životu države i crkve kao i njihovu mjestu u našim životima.</p>
<p>Naime, kako i crkva i država izviru iz života, trebale bi biti karike u lancu, odnosno dužice u kabliću života i, naročito, biti u svezi s drugim pojavama (dužicama ili karikama). Obrnuta, nažalost česta, stajališta su neprirodne zamjene teza. Libigov zakon neupitno dokazuje da složeni sustavi kao što su životi mikro i makro svijeta ovise o najslabijoj karici, odnosno o najnižoj dužici.</p>
<p>Praksa pokazuje da mnogobrojni životi ne vrijede ni pišljiva boba zbog toga što često i crkva i država, prenaglašavajući svoje značenje, zloupotrebom položaja i moći crpe životne sokove (materijalne i duhovne) za svoje lažne slave i veličine. Sloboda i stvaralačka motivacija nedokučive su i visokoobrazovanoj inteligenciji, a ostali ljudi nužno funkcioniraju po poučku pokušaja i pogrešaka.</p>
<p>Korektivom našeg ponašanja postaje strah od crkvenih i državnih institucija, a razvitak materije i duha žeđa za ljudskom savješću, pa kao korektiv nameće sram za sve ono što loše činimo životu. Svjedoci smo stalne i uporne obrane, prije svega, materijalnih privilegija, pa se umjesto filozofije odnosno dijalektike uvodi vjeronauk, ali i svjedočimo težnje poput gospodina Holósa da prirodni zakoni, ponajprije pravda, budu orijentirani i na međuljudske odnose.</p>
<p>KARLO MARKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rijetki su se usudili reći da je Vukovaru vraćeno opljačkano blago</p>
<p>U završnici 2001. i na početku 2002. godine, kao i u prethodnim susretima prosinca i siječnja, s guštom smo čitali (pa i slušali) ankete, tj. prijedloge odličnika raznih profila o najznačajnijim kulturnim događajima godine na odlasku. Unatoč kratkoći iskaza i sažetosti elaboriranja, te su ankete vrlo zanimljive – jer nam ipak pokazuju tko je uistinu upućen i iskren, kompetentan i objektivan, a tko naprosto politizira (i »principijelno« se i bez imalo srama uhljebljuje), tko pod Sljemenom i Marjanom glumata b(j)elo-sv(j)etsku veličinu te se gotovo i stidi naglasaka koji mirišu hrvatski (a Marulić bi i »Juditu« baš tako predgovorio, luda li čovika, a Turci mu u splitskom polju, na kućnim vratima)...</p>
<p>I da ne duljim: u naslovljenim anketama izdvojeno mjesto pripalo je povratku blaga u Vukovar i građe u Jasenovac.</p>
<p>Povratak?! Da, povratak. Dobro ste pročitali. A tek rijetki, vrlo, vrlo rijetki su se usudili (osudili?!) reći da se u navedenim i nedvojbenim slučajevima radi o opljačkanom blagu i opljačkanoj građi. A imenovati onoga tko je to blago i tu građu (uza sve ostalo) opljačkao, budimo posve iskreni, kao da je zabranjeno! I tako ispada da su vukovarsko blago i jasenovačka građa jednoga dana, iz čista mira, otišli, svojevoljno otputovali na izlet, na zasluženo ljetovanje u egzotične krajeve... I potom se vratili, jedne kišne večeri, raspjevani, odmorni i osunčani.</p>
<p>I ujeo vuk magare, moj Marule!</p>
<p>ANĐELKO NOVAKOVIĆ, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izbrišite ustaške simbole!</p>
<p>Povremeno boravim u Zagrebu. Rado odlazim na Medvednicu ili pak u park Maksimir. Međutim, žao mi je što pojedine nadležne službe ništa ne poduzimaju na planu otkrivanja skriptera nacionalističko-šovinističkih grafita i ustaških simbola.</p>
<p>Naime, u parku Maksimiru uočio sam da je već nekoliko godina više od dvjestotinjak stabala uz glavne pješačke staze označeno velikim slovom U, a na zidu zgrade Zavoda za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (adresa Fakultetsko dobro) stoji grafit čija slova veličine pola metra poručuju: »Srbi, pocrkat ćete« i pored toga veliko slovo U. Molim gradonačelnika M. Bandića da se time pozabavi i pitam ga da li može do ljeta 2002. godine – kada ponovo dolazim u Zagreb – organizirati odnosno narediti odgovarajućim službama da se spomenuta simbolika neutralizira, kako se ja, a vjerojatno i mnogi drugi građani Zagreba ne bi osjećali kao da se šećemo kampom za obuku ustaških terorista. </p>
<p>Napominjem da moja supruga Golda, koja je židovskog porijekla, odbija mogućnost budućih šetnji ako se stanje koje ozbiljno zabrinjava ne popravi.</p>
<p>Gradonačelniče, pokažite da niste tolerantni prema takovim pojavama. </p>
<p>JULIUS PRPICH, SAD, New York</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dva neoprostiva propusta u dizajnu eura </p>
<p>Sa zanimanjem sam pogledao euro novčanice (dizajner g. R. Calina, Austrijanac), i »našao« dvije »greške«, bolje reći propusta.</p>
<p>Kod novčanice od 50 eura donji je dio broja u sjeni, ne vidi se jasno (isto je i s novčanicom od 10 eura, ali manje uočljivo), za razliku od ostalih novčanica, gdje se broj jasno vidi. Najjača novčanica od 500 eura trebala bi imati najupadljiviju »vruću« limunsku boju (kao ona od 200 eura, da bude upadna). Ljubičasta boja je »hladna« i nije izrazita. No u tom bi slučaju trebalo mijenjati i boju novčanice od 50 eura, s obzirom na to da bi boje novčanica od 500 i 50 eura (limunska, oker) bile slične, što bi izazivalo nesporazume. Razumljivo, sada je sve kasno.</p>
<p>Već sam negdje pročitao da je u planu zajednička »univerzalna« svjetska valuta – za 20 do 30 godina. Već su joj dali i ime, koje je prilično nezgrapno, dugo... Predlažem da se po prvim slovima današnjih najjačih valuta dolar + euro + yen naziva »dey«. Kratko, jasno, svima prihvatljivo.</p>
<p>VLADIMIR MUSA, prof., povjesničar, Dubrovnik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Optuženi Nikica Jelavić: »Nisam kriv...«</p>
<p>Državna odvjetnica Gordana Klarić ustvrdila je »da je u potpunosti dokazano sve što se stavlja optuženima na teret...« / Odvjetnik Marijan Svedrović: » Jelavićeva izjava je retorička, a ne prijetnja «</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Suđenje Nikici Jelaviću i četvorici (tzv. mini zločinačka), optuženima za iznude, prijevare i pranje novca, bliži se kraju. U četvrtak je u improviziranoj sudnici remetinečkoga zatvora završen dokazni postupak i počelo iznošenje završnih riječi tužiteljstva i obrane.</p>
<p>Optuženi Jelavić, Blaž Petrović, Željko Vinkešević i Ivan Geceg ponovili su da nisu krivi za ono za što ih se tereti. Nikica Jelavić je na točku optužnice kojom ga se tereti za prijetnju Mirjani Mikulić izjavio: »Nikad u životu nisam prijetio ni muškarcu a pogotovu ne ženi, to nije moj stil«.</p>
<p>Državna odvjetnica Gordana Klarić ustvrdila je kako smatra »da je u potpunosti dokazano sve što se stavlja optuženima na teret« te dodala da obrana optuženih nije uvjerljiva. Tužiteljica je navela da su oštećeni u ovom slučaju, Mirjana Mikulić, Ivan Majher i Vladimir Hartek postupanjem okrivljenika teško oštećeni, a ugrožen je i njihov društveni položaj. Svjedoke je tužiteljica podijelila u dvije grupe: »jedni do krajnjih granica podilaze optuženima«, a drugi »drastično mijenjaju svoje iskaze iz istrage«. Tužiteljstvo je također smatra propustom suda što nije ispitan svjedok pokajnik iz procesa »zločinačkoj organizaciji«, Tomislav Marinac.</p>
<p>Na kraju je tužiteljica zatražila primjerenu kaznu s obzirom na težinu i posljedice kaznenih djela, a kao olakotnu okolnost navela je »korektno ponašanje optuženih na sudu«.</p>
<p>Zastupnik oštećenoga Ivana Majhera, odvjetnik Tihomir Rubeša, zatražio je da se njegovu klijentu isplati novac za koji je oštećen (oko 2,5 milijuna maraka).</p>
<p>Branitelj prvookrivljenoga Nikice Jelavića, odvjetnik Marijan Svedrović, zatražio je oslobađajuću presudu za svog branjenika. Svedrović je ustvrdio kako nema nikakvih dokaza da je Jelavić prijetio Mirjani Mikulić, a zbog tužbe koju je ona ranije protiv njega podnijela. Jelavić je, navodi se u optužnici, jednom prilikom susreo Mikulićkinu prijateljicu Mariju Leko te joj rekao: »Na nju (Mirjanu) može se pucati kao da je muško jer nosi pištolj«. Odvjetnik Svedrović dodao je da su se Jelavić i Marija Leko slučajno sreli te da ju je Jelavić pitao nosi li Mikulićka pištolj. Izjava da se na nju može pucati kao na muškarca jer je naoružana retorička je izjava, a nikako prijetnja, kazao je Svedrović. Što se tiče navodne iznude nad Vladimirom Hartekom, branitelj prvookrivljenoga ustvrdio je kako kvalifikacija iz optužnice po kojoj je Jelavić dolazio u kuću oštećenoga i nazivao ga telefonom tražeći povrat duga »više djeluje kao nepristojno ponašanje nego ozbiljna prijetnja«. To što je oštećeni bio ustrašen prije je »psihički sindrom dužnika« nego posljedica prijetnje, ustvrdio je Svedrović. On je također istaknuo kako je ponosan na suca Majerovića što je odbio da se sasluša Tomislav Marinac, jer on s ovim slučajem nema veze. </p>
<p>Obrana će i u petak iznositi završne riječi, a u ponedjeljak se očekuje presuda.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iznoseći obranu priznao krivnju</p>
<p>Nikolu K. (20) optužnica tereti da je preprodavao, posjedovao i uživao marihuanu i da je u svojoj obiteljskoj kući omogućavao vršnjacima da se tamo okupljaju kako bi konzumirali marihuanu i heroin</p>
<p>OSIJEK, 3. siječnja</p>
<p> - Zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga, u četvrtak je na osječkom Županijskom sudu počelo suđenje Nikoli K. (20), maturantu Srednje strukovne škole iz Đakova.</p>
<p>Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva u nekoliko ga točaka tereti da je od veljače do svibnja prošle godine preprodavao, posjedovao i uživao marihuanu te da je u nekorištenom poslovnom prostoru u svojoj obiteljskoj kući omogućavao vršnjacima da se tamo okupljaju kako bi konzumirali marihuanu i heroin.</p>
<p>Nakon čitanja optužnice Nikola K. sudskom je vijeću, kojim predsjeda sutkinja Ružica Šamota, izjavio da se smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu mladić je objasnio da marihuanu nije preprodavao, već da ju je jednom prilikom, za sebe i prijatelja Vladimira L., kupio od nepoznatog muškarca u đakovačkom caffé baru B Priznavši da su se njegovi prijatelji skupljali u neiskorištenom poslovnom prostoru njegove kuće</p>
<p>Nikola K. je zanijekao da su svi konzumirali drogu.</p>
<p>»Od svih onih koji su dolazili k meni jer smo tamo kartali marihuanu smo konzumirali samo ja i Vjekoslav H., koji je uz to konzumirao i heroin.</p>
<p>Također priznajem da sam posjedovao marihuanu, koju je policija u dva navrata pronašla kod mene (oko 13 grama), no to je bilo za osobne potrebe« - kazao je Nikola K. Dodao je da mu je žao zbog svega, da više ne konzumira drogu, te da svakih mjesec dana u proteklih šest mjeseci odlazi u osječki Centar za suzbijanje ovisnosti gdje su mu svi nalazi na drogu, osim prvog puta, bili negativni.</p>
<p>Svjedok Vladimir L. potvrdio je kako mu optuženi nikada nije nabavljao drogu, već da ju je jednom prilikom kupio za njih obojicu, dok je svjedok Branko Z. objasnio kako je odlazio kod optuženog, no da se »ne može sjetiti da li je kod njega konzumirao marihuanu«.</p>
<p>Vještak neuropsihijatar dr. Nikola Mandić ustvrdio je da je Nikola K. već u 7. razredu osnovne škole počeo konzumirati marihuanu, dok je u srednjoj prešao i na ecstazy i heroin te da se trenutno nalazi u fazi odvikavanja iako nikada nije bio pravi ovisnik. </p>
<p>Suđenje se saslušanjem optuženikove majke Ane K. i još nekih svjedoka nastavlja 18. siječnja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Medijska tjeralica za nestalim recepcionarom prije policijske</p>
<p>Zanimljiva je činjenica da je u sefu bilo i drugih vrijednosti koje su tamo pohranili gosti pristigli na novogodišnji doček, a među njima je uz ostale bila i princeza Anna Maria od Lihtenštajna / Ništa od tih vrijednosti nije nestalo, samo njemačke marke, čije je porijeklo mnoge u Rovinju zagolicalo prije no što se saznalo za prodaju vlasnikove nekretnine</p>
<p>ROVINJ, 3. siječnja – Recepcionaru luksuznoga rovinjskog hotela »Angelo D'Oro« , 40-godišnjem Oliveru Papucciju kao da se od Stare godine zameo trag. Ali njegov nestanak ne bi bio toliko misteriozan da posljednjeg dana prošle godine nije iz sefa istoga hotela nestalo i 395 tisuća DEM. </p>
<p>Te su novce pohranili vlasnici hotela koji su dan ranije u Rovinju prodali kuću ne mogavši dospjeti do neke od banaka zbog gužvi izazvanih stupanjem na snagu eura. </p>
<p>Iako ni četiri dana poslije misterioznog nestanka novca iz sefa, jer tragova o obijanju nema, nitko pouzdano ne može tvrditi da je novce uzeo upravo glavni recepcionar Oliver Papucci, koji je dežurao prethodne noći, njegove kolege s posla prvi su ga osumnjičili. </p>
<p>Sef ima samo dva ključa, i jedan je bio kod Papuccija, koji je po istim izvorima nedvojbeno znao za pohranjeni novac. Još je zanimljivija činjenica da je u sefu bilo i drugih vrijednosti koje su tamo pohranili gosti pristigli na novogodišnji doček, a među njima je uz ostale bila i princeza Anna Maria od Lihtenštajna. Ništa od tih vrijednosti nije nestalo, samo marke, čije je porijeklo mnoge u Rovinju zagolicalo prije no što se saznalo za prodaju vlasnikove nekretnine. A vlasnici su toga hotela, koji načinjen obnovom barokne biskupske palače iz 17. stoljeća, u što je uloženo pet milijuna DEM, austrijski državljani Diter Killinger, Erwin Fink i Rudolf Thier, koji su i suvlasnici poduzeća F group, koje i gospodari hotelom što je otvoren prošloga srpnja i na europskom tržištu reklamiran kao objekt sa pet zvjezdica. </p>
<p>Nestali je recepcionar radio i prije u turizmu, ima suprugu i dijete, koji su u šoku zbog njegova nestanka, a Rovinjem kruže svakojake priče. Ključno je pitanje da li je imalo smisla otuđiti 395 tisuća maraka, kojima se previše ne može započeti ako se negdje u inozemstvu na sigurnom nema kakav solidan partner ili partnerica (kao što se govorka u Rovinju). Policija pak tvrdi da zasad nema nikakvih pouzdanih tragova, potraga je u tijeku i izvan naših granica, a uz to se i ljuti na medije koji su provalili ime glavnog osumnjičenoga.</p>
<p>Vlasnici hotela i novca otputovali su u Austriju, a zasad je otvoreno pitanje hoće li moći od neke osiguravajuće kuće namiriti štetu i postoji li dokument kojim se dokazuje da je u sefu uistinu bio novac i pohranjen! U protivnom, možda se nestalog recepcionara i bezrazložno optužuje ne znajući iz kojih je razloga nestao. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nestao nakon svađe sa suprugom</p>
<p>ZABOK, 3. siječnja</p>
<p> – Prema informaciji PU krapinsko-zagorske, u redovnom lovu, lovci LD-a Trčka u Pavlovcu Zabočkom pronašli u potoku leš nepoznate muške osobe koja je izvršila samoubojstvo vješanjem. Kako zbog raspadnutog tijela nije bilo moguće ustanoviti točan uzrok smrti, leš je prevezen u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu da bi se ustanovio točan uzroka smrti, ali i identitet. Prema izjavama nekih lovaca, leš je dijelom bio u potoku obješen za vrbu.</p>
<p>Tamo se po izgledu nalazio dulje vrijeme, a najvjerojatnije zbog gustog grmlja nije primijećen ranije iako se u blizini nalaze obiteljske kuće i obrađene oranice, pa se pokraj tog potoka često kreću ljudi. Iako još nije poznat nalaz obdukcije, mnogi sumnjaju da je riječ o Nenadu Šodi (43) iz Zaboka. Tome u prilog idu i sumnje nekih lovaca koji misle da je osoba bila odjevena u plave traper hlače i bijelu majicu, iako to na samom mjestu nisu mogli sa sigurnošću razaznati jer je i odjeća bila u vrlo lošem stanju. Naime, kako smo pisali, još 29. rujna prošle godine, nakon svađe sa svojom suprugom, Nenad Šoda je otišao od kuće bez ikakvih osobnih dokumenata ili stvari. Jednostavno se udaljio. Nakon nekog vremena organizirana je potraga lovaca i policije za njim, jer se sumnjalo da se nalazi u blizini, s obzirom na to što je otišao bez ičega. Kako potraga nije dala rezultata, a nestanak je bio doista čudan i nenajavljen, pričalo se da se sklonio od navodnih utjerivača dugova, da je otišao u ribolov, da se psihički slomio i izgubio pamet, da bježi pred mogućom kaznom. </p>
<p>Naime u jednom sporu oko dimnjaka njegove pečenjare pokraj njegova restorana, koji je bio prenizak, prema susjedi kojoj je smetao dim čak je povukao pušku pumpericu, prvo praznu, a zatim ju je napunio. Zbog toga je protiv njega bila podnesena prijava, a puška koju je držao bez dozvole oduzeta je. Govorkanje da je otišao u ribolov također je palo u vodu jer je otišao bez vozila, bez dokumenata i, što je najvažnije – bez ribičkoga pribora kojim se kao strastveni ribič ponosio. Je li riječ o Nenadu Šodi, za kojim službeno još nije prekinuta potraga, znat će se nakon obdukcijskog nalaza. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Od cijene litre eurosupera 95 Ina dobije 29, a država 71 posto</p>
<p>Nakon smanjivanja trošarina na naftne derivate i znatnog povećanja naknada za ceste poskupljenje benzina i dizela 1. siječnja izbjegnuto je samo zato što je Ina još jednom smanjila svoje marže / Zato, ako ne dođe do većih promjena cijena derivata na mediteranskom tržištu i tečaja dolara, a Ina vrati svoju maržu na raniju razinu, derivati bi mogli poskupiti već sredinom siječnja </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Nakon promjena naknada za ceste i trošarina na cijene naftnih derivata uvedenih 1. siječnja, Ini od prodajne cijene eurosupera 95 ostane manje od 29 posto, a od prodajne cijene dizela oko 36 posto. </p>
<p>Prema podacima koje smo dobili iz Ine, od maloprodajne cijene litre eurosupera 95 koja iznosi 5,83 kuna Ini za pokrivanje svih troškova i maržu ostane 1,697 kuna. U državni proračun u obliku trošarina ode 1,9 kuna, a kroz PDV 1,051 kuna, dok državi za gradnju i održavanje autocesta ode 0,6 kuna i isto toliko za gradnju i održavanje običnih cesta. </p>
<p>Slična je i struktura maloprodajne cijene litre dizela. Od 4,81 kune Ini ostanu 1,743 kune, u državni proračun kroz trošarinu ode jedna kuna, a kroz PDV 0,867 kuna. Kao i kod eurosupera, po 0,6 kuna izdvaja se za autoceste i obične ceste. </p>
<p>Ina je imala malo povoljnije omjere prije najnovijih promjena naknada za (auto)ceste i trošarina. Naime, od 1. siječnja su trošarine koje se obračunavaju na prodajnu cijenu naftnih derivata smanjene za 50 lipa, kod dizela sa 1,5 na jednu kunu, a kod eurosupera sa 2,4 na 1,9 kuna po litri. </p>
<p>Međutim, istodobno su znatno povećane naknade za ceste koje se plaćaju u sklopu maloprodajne cijene naftnih derivata. Tako su, prema riječima Marine Halužan, glasnogovornice Ministarstva pomorstva, prometa i veza, naknade za autoceste sa 40 lipa povećane na 60 lipa. U istom paketu su uvedene i naknade od 60 lipa za obične ceste, za što se dosad novac osiguravao iz proračuna.</p>
<p>Ukratko, kod svih vrsta goriva za naknade za prometnice se od početka ove godine izdvaja 80 lipa više nego dosad. Kako su istodobno trošarine smanjene samo za 50 lipa, jasno je da se dio dosadašnjeg Ininog prihoda sada prelio u državnu blagajnu, što je rezultiralo promjenama u strukturi maloprodajnih cijena goriva. </p>
<p>Iz tih se podataka zaključuje da je očekivano poskupljenje naftnih derivata 1. siječnja izbjegnuto samo zato što je Ina još jednom, kao i više puta prošle godine, dosta (navodno oko 15 posto) smanjila svoju maržu. Naime, formulom za određivanje cijena naftnih derivata određeno je da ta marža može biti maksimalno 60 lipa, ali može biti i manja. Međutim, kako će sa smanjenom maržom teško normalno poslovati, a pogotovo financirati brojne velike investicije najavljene za ovu godinu, može se očekivati da maržu uskoro vrati na staro. U tom će slučaju, ako u međuvremenu ne dođe do većih promjena cijena derivata na mediteranskom tržištu i tečaja dolara, derivati možda poskupiti već sredinom siječnja. </p>
<p>No, pitanje je hoće li se to dogoditi. Naime, pošto su od početka ove godine zbog Sporazuma o slobodnoj trgovini ukinute carine na uvoz naftnih derivata iz Mađarske, Inina pozicija na domaćem tržištu je ugrožena. Zato će hrvatska naftna kompanija morati vrlo pažljivo voditi politiku cijena kako bi u borbi sa sve jačom stranom, ali i domaćom konkurencijom zadržala što veći dio hrvatskog tržišta. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Solidarnost priprema radnike poljskog telekoma na štrajk</p>
<p>VARŠAVA, 3. siječnja</p>
<p> – Najvećem istočnoeuropskom telekom operateru Telekomunikacji Polska prijeti štrajk radnika zbog pisanja tamošnjih medija kako uprava kompanije ove godine namjerava otpustiti između 10 i 12 tisuća radnika, odnosno petinu ukupnog broja zaposlenih. </p>
<p>Sindikat Solidarnost pozvao je radnike na izjašnjavanje o štrajku, zamjerajući upravi da je planiranjem tako velikog broja otpuštanja prekršila socijalni sporazum sklopljen prilikom ulaska France Telekoma u vlasništvo Telekomunikacja.</p>
<p> Član nadzornog odbora TPSA Bruno Duthoit potvrdio je da poljski telekom planira smanjiti broj zaposlenih, no nitko u kompaniji ne želi izaći s točnim brojkama. Nije poznato ni koliko bi radnika moglo naći posao u tvrtkama kćerima TPSA.</p>
<p> Najviše radnika koji bi mogli izgubiti posao zaposleno je u sektoru fiksne telefonije. Jedan radnik, naime, u prosjeku pokriva 172 telefonska priključka, po čemu to područje ima najveći broj radnika u odnosu na ostale europske telekome. Primjerice, jedan radnik u španjolskoj Telefonici upravlja s 493 priključka.</p>
<p>Poljska vlada, pak, odlučila je zbog trenutne gospodarske situacije odgoditi daljnju privatizaciju TPSA za još jednu godinu. France telekom zajedno s poljskim partnerom koncernom Kulczyk ima 47,5 posto udjela. Ima pravo na kupovinu još 23 posto, koje trenutno drži poljski ured za privatizaciju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Eurozona, dan treći: Nema poskupljenja, tvrdi Europska komisija</p>
<p>Prilagođavanje bankomata završeno je u Njemačkoj, Irskoj, Belgiji, Austriji, Luksemburgu i Nizozemskoj, a više od 90 posto ih daje eure u Grčkoj, Francuskoj i Španjolskoj / Već 60 milijuna građana ima papirnate eure u džepu / Većina potrošača plaća gotovinom kako bi se riješila nacionalnih valuta bez čekanja u redovima </p>
<p>BRUXELLES, 3. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Burze su honorirale miran i glatki prelazak na euro. Čak i mladi vlasnik kafića u bruxelleskom predgrađu, komentirajući s entuzijazmom s mušterijama dizajn novog novca, referira društvu za šankom da je euro odlično prošao na Tokyjskoj burzi i da mu vrijednost raste. »Bit će nešto od svega ovoga«, kaže dok kompjuterski brzo preračunava cijenu kave iz franaka u eure i u eurima vraća razliku od uplaćenih franaka.</p>
<p>Najzaposleniji glasnogovornik press servisa Europske komisije na prijelazu godina srećom je Gerassimos za monetarne poslove, a ne Beate za zaštitu potrošača (ona također dežura, ali je bez posla). On obavještava da udara na džep nema u mjeri u kojoj bi prerasli razinu sitnog lokalnog incidenta. Komisijin pojam »minornog problema« u eri uvođenja zajedničke europske valute ograničava se na »krivo preračunatu cijenu« ili »predugačak red« za čekanje na zamjenu. </p>
<p>Austrijanci su čak i svome sustavu bankomata oprostili jednoipolsatnu stanku – mreža je iskočila iz upotrebe od pregrijavanja, što nije prvi put, iako je prvi za euro. </p>
<p>Bankomati su glavna crta euro bojišnice i prema Gerassimosu Thomasu, Komisijinom glasnogovorniku za monetarne poslove, više od 90 posto bankomata već je euroizirano, ili brojkom 182.000. Prilagođavanje bankomata završeno je u Njemačkoj, Irskoj, Belgiji, Austriji, Luksemburgu i Nizozemskoj. Više od 90 posto bankomata daje eure u Grčkoj, Francuskoj i Španjolskoj. </p>
<p>Drugoga dana eurozone i prvoga radnoga dana građani su jurišali na bankomate i Komisijini podaci pokazuju da je 40 milijuna građana »iz zida« izvuklo svoje eure. Po zemljama to je učinilo 4,6 milijuna Nijemaca, dva i pol milijuna Francuza i 1,7 milijuna Talijana, usprkos općem kaosu u novčarskom sustavu Italije, jedine zemlje kojoj prelazak na euro nije bio ni jednostavan niti oslobođen incidenata, tvrde informacije. Kada se brojci doda novac razmijenjen u prodavaonicama ili uzet na bankovnim šalterima dolazi se do 60 milijuna građana s papirnatim eurom u džepu. </p>
<p>Prije toga 200 od 303 milijuna stanovnika eurozone dobilo je kovanice. Koliki su pritisak izdržali sistemi bankomata – a samo je jedan nakratko iskočio iz pogona! – kazuje i procjena da je intenzitet njihovog korištenja bio tri do četiri puta veći od standardnoga! </p>
<p>U cijelom pothvatu najmanje se toga događa u bankama. Dijelom se dugački redovi tumače kombinacijom entuzijazma, radoznalosti i pristiglih mirovina (Irska, Italija) koje umirovljenici tradicionalno podižu na poštama i u bankama. Bilo je nervoze – ne i pobune! – ali u svakom zlu ima i dobra te su nelagodnosti u repu za novac i povlačenje mirovina intenzivirali rasprostiranje eura. </p>
<p>Ljudi još uvijek koriste stari novac držeći da je najpametniji način u ova dva mjeseca tranzicije plaćati kešom i potom se udobno i bez nervoze u redovima preorijentirati na euro te tako izbjeći da se stari novac odnosi u banku i tamo polaže na račun. </p>
<p>Prosjeci variraju od tri do 50 posto svih plaćanja obavljenih euro kešom, što za cijelu eurozonu iznosi oko 20 posto. U velikim prodavaonicama, supermarketima i robnim kućama ljudi u plaćaju gotovinom manje koriste euro nego kada kupuju u lokalnim dućanima. Kupci bez problema – »spremno«, reći će Thomas – prihvaćaju ostatak u eurima. </p>
<p>Jedina mjesta na kojima se zaista čekalo – osim turističkog reda za uspinjanje na Eiffelov toranj čija su se vrata otvarala isključivo eurima – bile su naplatne kućice na autocestama u nekim zemljama. </p>
<p>Cijene su najosjetljiviji dio priče. »Pod kontrolom su«, odlučan je glasnogovornik Komisije, »udara na cijene nema« i drukčije informacije samo su izuzetak koji potvrđuje pravilo. »Općeg poskupljenja nema i slučajevi rasta cijena, kao i zaokruživanja iznosa iskakanja su iz opće klime. Poskupljenja su izolirani slučajevi«, kazao je Thomas. </p>
<p>Većina potrošača u eurozoni privremeno se zaista preorijentirala na gotovinu kako bi se riješila nacionalnih valuta, ali su najmasovniji način plaćanja, kao i do sada, kreditna kartica i elektronsko plaćanje. </p>
<p>Sada svi čekaju subotu – kada se prodavaonice zatvore, eurozona bi trebala dostići svoj puni pogon. Falsifikatori se nisu proslavili – prvu krivotvorinu eura detektirala je desetgodišnjakinja u Njemačkoj upozoravajući majku da novčanica nema zaštitnu svjetlucavu traku. Potom su obje otišle na policiju. </p>
<p>Lada Stipić – Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>MMF predviđa oporavak u SAD-u; Europa treba reforme</p>
<p>BERLIN, 3. siječnja</p>
<p> – Američko će gospodarstvo vjerojatno zabilježiti oporavak u proljeće ove godine, no Europa na to ne može računati ako ne provede nužne gospodarske reforme, izjavio je u srijedu generalni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Horst Koehler. »Europljani ne bi trebali očekivati da ih američki oporavak povuče za sobom«, kazao je Koehler. </p>
<p>Europska gospodarstva trebaju reformirati svoja tržišta rada i energije, kao i financijska tržišta, kazao je direktor MMF-a. Dodao je kako je uvođenje eura bilo pravi uspjeh, čiji će pozitivni utjecaj biti ugrožen ako se ne provedu reforme.</p>
<p> Koehler je također naglasio kako Europa mora konačno jasno odrediti svoju političku strukturu te da gospodarsku integraciju treba slijediti i politička. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Wim Duisenberg:Prelazak na euro bezbolniji od očekivanog</p>
<p>BRUXELLES/FRANKFURT, 3. siječnja ( od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Do kraja idućeg tjedna prijelaz na euro biti će kompletiran, dakle i zaokružena sadašnja postepena normalizacija platnog prometa. Rezultati prijelaza na euro bolji su od naših očekivanja, izjavio je na konferenciji za novinare u novoj europskoj i svjestkoj "tvrđavi moći" - ostakljenom neboderu Središnje europske banke u Frankfurtu - povjerenik za monetarne poslove europske Komisije Pedro Solbes.</p>
<p>Građanima eurozone upućen je poziv: "Što prije i definitivno koristite naš novac i pri tome posvetite pažnju zahtjevima i potrebama onih kojima je taj prelazak iz razlilčitih razloga otežan".</p>
<p>Tako, naime, glasi apel novog predsjednika Ecofina ( ministara financija 15 država - članice EU) Rodriga Ratoa. </p>
<p>I na frankfurtskoj adresi epicentra eurozone , nakon mjeseci napetosti i velikog finala zadnjih nekoliko dana, ljudi su sebi dozvolili ponešto opuštanja i čestitki, a predsjednik Središnje europske banke Wim Duisenberg dijelio je nakon dugog vremena osmijehe i konačno svim suradnicima, vladama, centralnim bankama odao puno priznanje za uloženi trud.</p>
<p>Duisenberg ima još nekoliko razloga za dobru volju - već sam pogled na grafove vrijednosti nove europske valute potvrda je da se trud isplatio.</p>
<p>Euro je sve skuplji iako još uvijek veoma, veoma daleko od svoje polazne točke, 1. siječnja 1999. godine, kada je vrijedio 1,17 američkih dolara a sada je na putu prema vjerojatnom paritetu tek preskočio psihološku granicu od 0,90. </p>
<p>Osnovna značajka raspoloženja ljudi eurozone je povjerenje u njihov novac. U ovom velikom projektu suradnja trgovaca iskazala se ključnim faktorom u uspješnom prelasku na euro i prodavaonice su obavile dio posla koji nije uspio bankomatima ili bankama ili poštama, vraćajući razliku u eurima i tako tvoreći nov, rezervni izvor novca u prvim danima eurozone. </p>
<p>"Za nas je distribucija novca pak završena", zaključio je Duisenberg. (lsn)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Budimpeštanska burza počela s objavljivanjem novog CETOP 20 indeksa</p>
<p>Riječ je o prvom inozemnom indeksu u koji su uključene i hrvatske dionice – Plive i Zagrebačke banke / Prvog dana vrijednost indeksa 848,95 bodova</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Od srijede, 2. siječnja Budimpeštanska burza počela je s izračunom i objavljivanjem novog burzovnog indeksa CETOP 20 (Central European Blue Chip Index), u koji su uključene i dvije hrvatske dionice, Plive i Zagrebačke banke. To je, inače, prvi put da su hrvatske dionice uključene u neki inozemni burzovni indeks. Baza indeksa je 1000 bodova na dan 1. siječnja, a njegova vrijednost izračunavat će se jednom dnevno nakon završetka trgovanja.</p>
<p>Dnevna vrijednost indeksa objavljivat će se u službenim dnevnim novinama Budimpeštanske burze Magyar Tőkepiac, a moći će se vidjeti i na web siteu Budimpeštanske burze (www.bse.hu)</p>
<p>Vrijednost indeksa CETOP 20 je prvog radnog dana ove godine (2. siječnja) bila 848,95 bodova. </p>
<p>U indeks je uključeno ukupno 20 dionica s pet burzi u regiji (Budimpešta, Ljubljana, Zagreb, Prag i Varšava), a izabrane su po kriterijima likvidnosti i kapitalizacije. Indeks će se revidirati dvaput godišnje, u prvom tjednu travnja i listopada, kada se bilo koja od burzi tranzicijskih zemalja u regiji može prijaviti za uključenje. </p>
<p>Najveću težinu u indeksu CETOP 20 imaju dionice mađarske telekomunikacijske kompanije Matav (11,29 posto), Telecoma Polska (13,99 posto) te poljske banke Pekao (11,05 posto). Udio dionice Plive je 1,46 posto, a Zagrebačke banke 2,65 posto.</p>
<p> Udjeli ostalih 15 dionica također su manji od 10 posto, a to su s praške burze dionice Česky Telecom, Komerčni banka, Česka Sporitelna, energetska tvrtka Čez i Češke Radiokomunikace, zatim mađarska banka OTP, naftna kompanija Mol te farmaceutske tvrtke Gedeon Richter i EGIS. </p>
<p>U indeksu su i poljska kemijska tvrtka PKNorlen, telekomunikacijska Elektrim, metalska KGHM te banke BRE i Pbk, kao i slovenska farmaceutska tvrtka Krka.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rast industrijske proizvodnje u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Industrijska je proizvodnja u Zagrebu u studenom porasla 3,4 posto u odnosu na mjesec ranije te 12,4 posto prema studenom prethodne godine, objavio je Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p>Prema glavnim industrijskim grupacijama, najviše je porasla proizvodnja energije, 56,8 posto u odnosu na listopad te 37,7 posto prema studenom 2000. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je 0,8 posto na mjesečnoj razini (13,7 posto na godišnjoj razini), dok su kapitalni proizvodi zabilježili pad proizvodnje za 4,7 posto na mjesečnoj razini te porast od 15,7 posto na godišnjoj razini. Pad proizvodnje za 8,5 posto na mjesečnoj razini te 7,9 posto na godišnjoj razini zabilježen je kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena 9 posto prema listopadu, a prema studenom 2000. povećana je 1,4 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena je 38,3 posto prema listopadu i 28,9 posto prema studenom prethodne godine.</p>
<p>U prerađivačkoj industriji proizvodnja je na mjesečnoj razini smanjena 5,4 posto, dok je na godišnjoj porasla 7 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zabilježen je rast proizvodnje od 56,8 posto na mjesečnoj te od 37,8 posto na godišnjoj razini. U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci industrijska je proizvodnja u Zagrebu porasla 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Hoće li Unija paralizirati samu sebe?</p>
<p>Prepuštanje dijela nacionalnog suvereniteta znači i prenošenje prava na oporezivanje, prava na potrošnju i prava na proračun na europsku razinu. To znači da bi neka europska institucija kao što je Europski parlament bila nadležna za odlučivanje o vrsti poreza, poreznoj osnovici i poreznoj stopi za pojedinog obveznika</p>
<p>HORST SIEBERT </p>
<p>Europska integracija uspoređena je s biciklom koji se mora kretati naprijed jer bi se inače srušio na tlo. Prema ovoj analogiji (kojom se ne želi reći da je Europa Tour de France) integracija je proces koji se neprekidno kreće i koji uvijek traži nove poticaje jer bi ga u suprotnom nadvladale sile stagnacije i dezintegracije.</p>
<p>Uvođenje novčanica i kovanica eura, jednako kao i predstojeće širenje EU na istok, trebalo bi osigurati potrebni poticaj i doprinijeti ekonomskoj dinamici u EU. Ali kad se EU proširi na 27 članova, procesu donošenja odluka unutar Unije zaprijetit će potpuno zakočivanje. Gospodarska heterogenost tako velikog broja članova uz jednoglasnost potrebnu za ključne odluke o pitanjima kao što su oporezivanje, proračun ili temeljna pravila, znači da će zajednički nazivnik za odluke unutar EU postajati sve manji i manji. Nacionalni interesi i status quo postat će još dominantniji, povećavajući mogućnost nastanka potpune paralize.</p>
<p>Pojavljivanje tih problema davno je predviđeno, ali Sporazum iz Nice nije uspio poboljšati način međuvladinog donošenja odluka unutar Europskog vijeća. Upravo suprotno: prag za kvalificiranu većinu povećan je sa 71,26 posto (68 od 87 glasova) na 74,79 posto (258 od 345 glasova). S većim brojem članova, proširena EU kretat će se ka potrebi za još većim usaglašavanjem, što će dodatno otežati donošenje odluka te povećati mogućnost nastajanja koalicija članica koje će moći blokirati izglasavanje odluka. No, to će biti teže ispraviti nakon pridruživanja novih članova.</p>
<p>Dakle, dok se približava proširenje, EU se nalazi pred raskrižjem. Kako bi izbjegla »Stagno-Europu«, EU se mora usredotočiti na ključne točke unutar zajedničkog institucionalnog okvira i dozvoliti veće varijacije unutar proširene EU, ili mora razviti institucionalna uređenja putem kojih bi se dodatni udio nacionalnog suvereniteta prebacio na razinu Unije.</p>
<p>Naravno, politička unija i zajedničko tržište zahtijevaju jedinstveni okvir referenci radi sprječavanja izraženih poremećaja tržišnog natjecanja. Ali veća heterogenost u Uniji s 27 članica traži fleksibilniji institucionalni okvir. Unutar tog institucionalnog okvira trebalo bi biti ujednačeno samo ono što je od ključne važnosti. </p>
<p>Ovdje bi pravilo trebalo glasiti: ključnim se smatra samo ono bez čega bi četiri Europske slobode – slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala – bile ozbiljno ugrožene. Sve što je potrebno za učinkovito funkcioniranje tržišta trebalo bi se smatrati ključnim.</p>
<p>Slijedom ovoga pristupa Strukturni i Regionalni fondovi EU morali bi biti izmijenjeni prije početka širenja na istok jer, nakon što do njega dođe, nove članice iz istočne Europe moći će stvoriti manjinu s mogućnošću blokiranja izglasavanja odluka. Poljoprivrednu politiku bi trebalo izmijeniti tako da se više ne temelji na subvencijama na cijene nego na transferima vezanim uz prihod, koji bi se pretvorili u nacionalne obveze, a ne obvezu Unije.</p>
<p>Nadalje, društvenu uniju – to jest, zajednički europski okvir za sustave socijalnog osiguranja, uključujući zdravstveno osiguranje, pomoć za nezaposlene i socijalnu pomoć – nije moguće provesti te ju stoga ne treba držati ključnom za Uniju. Deregulaciju tržišta rada također bi trebalo voditi kao nacionalnu obavezu.</p>
<p>Alternativa usredotočavanju na ključne točke jest prepustiti dodatni dio nacionalnog suvereniteta na razinu Unije. Autonomne europske države već su prebacile važne elemente svojega suvereniteta na nadnacionalno odlučivanje putem Sporazuma o Europi. Prepusti li se još veći dio nacionalnog suvereniteta, »demokratski deficit« EU mora biti zatvoren, a Europski parlament trebao bi dobiti veće pravo glasa kod određivanja politike. Da bi se bilo što od toga moglo dogoditi, bit će potrebno razviti uređenje nalik ustavu kod kojega će donošenje odluka biti dodijeljeno različitim razinama unutar Europe: Europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.</p>
<p>Prema principu subvencija, gospodarske kompetencije trebale bi biti transferirane na najniže moguće vladino tijelo. Nacionalne i regionalne obveze mogle bi biti pretvorene u nadnacionalne samo onda kad transfer kompetencija na nadnacionalnu razinu bude poticao povećanje učinkovitosti koje će nadilaziti gubitak prednosti zbog cetralizacije. To znači da bi prostorno ograničena javna dobra trebalo osiguravati na nacionalnoj razini, a javna dobra na europskoj razini.</p>
<p>Put ka nastajanju uređenja sličnog ustavu bit će ozbiljan i složen. To će zahtijevati razmatranje pitanja sličnih onima opisanim u »Federalističkim radovima« koji su se pojavili u vrijeme kad su nastajale Sjedinjene Američke Države. U slučaju Europe, ustavni okvir zahtijevat će strukturu još izraženijeg federalnog karaktera od onoga u Americi.</p>
<p>Takav put pretpostavlja da je suveren »narod«. Ali europski narod, barem za sada, ne postoji. Niti postoji europsko »javno mnijenje«. Dakle, uloga Europskog parlamenta mora biti ograničena. Iz toga proizlazi da i prepuštanje dijela nacionalnog suvereniteta mora također biti ograničeno.</p>
<p>U središtu ove rasprave, kao što je bilo i prije dvjesto godina u Americi, jest oporezivanje. Prepuštanje dijela nacionalnog suvereniteta znači prepuštanje prava na oporezivanje, prava na potrošnju i prava na proračun na europsku razinu. To znači da bi neka europska institucija kao što je Europski parlament bila nadležna za odlučivanje o vrsti poreza, poreznoj osnovici i poreznoj stopi za pojedinog obveznika; također bi mogla odlučivati da porez prikupljen u jednoj zemlji može biti potrošen u drugoj.</p>
<p>No pripravnost za prepuštanje nacionalnog suvereniteta Uniji razlikuje se od članice do članice. Teško je zamisliti kako će taj proces prepuštanja izgledati tijekom slijedećih dvadeset godina. Pa ipak, to je sigurno jedan od načina prevladavanja institucionalne blokade koji se u ovom trenutku nadvija nad Unijom.</p>
<p>Autor je predsjednik Instituta za Svjetsku ekonomiju u Kielu i član njemačkog Vijeća gospodarskih savjetnika.</p>
<p>©Project Syndicate</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Rast ulaganja u informatičku tehnologiju</p>
<p>NEW YORK, 3. siječnja</p>
<p> – Ove se godine predviđa tripostotni rast korporacijske potrošnje za kupnju informatičkih tehnologija, nakon jedanpostotnog smanjenja prošle godine, kaže se u izvješću financijske institucije Merrill Lyncha. </p>
<p>To je malo povećanje prema rastu u devedesetima, kada je tehnološki sektor bilježio snažan rast potrošnje – približno 15 posto godišnje. No, bit će to olakšanje nakon oštrog rezanja potrošnje što je pripomoglo klizanju tog sektora u recesiju, kaže se u izvješću. </p>
<p> Prema rezultatima istraživanja Merrill Lyncha, kupci tehnologija češće će se obraćati renomiranim tvrtkama poput IBM-a, Microsofta, Ciscoa i Della.</p>
<p> Po istraživanju koje su provele tvrtke za pružanje financijskih usluga, pak, predviđa se još snažniji porast tih ulaganja u 2002., pri čemu bi potrošnja europskih tvrtki rasla po stopi od 12,1 posto, dok bi u SAD-u povećanje iznosilo 6,8 posto.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Povećana potražnja za čipovima </p>
<p>SAN JOSE, 3. siječnja</p>
<p> – Prodaja čipova u svijetu porasla je u studenom, što daje tračak nade da se ta grana industrije oporavlja iz dosad najlošijeg razdoblja. Prema podacima Udruženja proizvođača čipova, u tom je mjesecu prodano čipova u vrijednosti 10,6 milijardi američkih dolara, odnosno 1,6 posto više nego u listopadu.</p>
<p>To je udruženje procijenilo da je ukupna prodaja u 2001. bila čak 31 posto manja nego u 2000., kada je iznosila 200 milijardi dolara, što je najveće godišnje smanjenje prodaje ikad zabilježeno u toj industrije.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Račan: Najteži dio puta iza nas, slijede rezovi u pravosuđu i vojsci </p>
<p>Ti zahvati ići će s manje otpora nego što je to bio slučaj u prvoj polovici našeg mandata, kaže premijer / Vlada želi zadržati stopu rasta od četiri posto / Građani su uglavnom nezadovoljni radom Vlade jer su promjene prespore, kaže Račan / Nismo sada raspravljali o kadrovskim promjenama / Hrvatskoj slijedi bitka za razvoj - najvažnija nakon Domovinskog rata, </p>
<p>izjavio je Račan </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Najteža je dionica puta iza nas, ocijenio je u četvrtak premijer Ivica Račan u stanci zatvorene sjednice Vlade, na kojoj je analiziran njezin dvogodišnji rad. Provođenje nekih reformskih zahvata koji slijede, primjerice u vojsci i pravosuđu, ići će s manje otpora nego što je to bio slučaj u prvoj polovici našega mandata, rekao je Račan.</p>
<p>Vladi je cilj i u ovoj godini očuvati visoku stopu rasta od oko četiri posto, koliko je iznosila i u 2001., te pokazati da je bitka za zapošljavanje ušla u odlučujuću fazu. Premijer je najavio da će se o tome više govoriti idući tjedan, te da će do kraja prve polovice 2002. godine biti vidljivi pozitivni rezultati u borbi s porastom nezaposlenosti, odnosno s borbom za otvaranje što više novih radnih mjesta.</p>
<p>Istaknuo je da će Vlada do kraja siječnja predstaviti precizan plan što kani učiniti do kraja ove godine kako bi građani znali što od Vlade mogu očekivati.</p>
<p>Premijer Račan podsjetio je kako je prije dvije godine, 3. siječnja, koalicija pobijedila na izborima i demokratskom voljom naroda dobila vlast, a nedugo nakon toga izabran je i predsjednik Republike.</p>
<p>Prema Račanovim riječima, u kritičkoj analizi rada Vlade ministri uzimaju u obzir i sve primjedbe na njezin rad koje su se čule proteklih mjeseci.</p>
<p>»Cilj je sjednice vidjeti koje preinake treba učiniti da bi rad Vlade bio bolji, ali se neće raspravljati o ustroju Vlade, niti o promjenama u njezinom konceptu. Dublju reformu Vlade i državne uprave provest ćemo potkraj godine, jer se pravi rezovi ne mogu raditi u sredini mandata«, ocijenio je premijer. Rekao je da će Vlada idući tjedan prihvatiti zaključke koji će se odnositi na budući rad Vlade.</p>
<p>Kadrovske promjene ovisit će pak o stanju u vladajućoj koaliciji, smatra Račan. </p>
<p>Pola mandata je iza nas, kazao je Račan ističući da je vladajuća koalicija svjesna da je prije dvije godine pobijedila na izborima jer su građani željeli promjene. Pokazalo se, međutim, da se te promjene nije moglo brzo provesti, naglasio je Račan, koji vjeruje da dobar dio kritika na račun Vlade proizlazi upravo iz nezadovoljstva sporim promjenama. </p>
<p>Dublje reformske zahvate ne može se brzo provoditi, jer i u političkim strukturama treba sazrijeti svijest o nužnosti tih promjena.</p>
<p>Ljudi i danas žele ono što su željeli prije dvije godine, a to je da što prije prevladamo društvenu i ekonomsku krizu. Na tom putu nešto smo učinili odmičući se od provalije ekonomske krize, uključujući i neke teže zahvate kako bismo osigurali gospodarski razvoj. U tom kontekstu određeni rezultati tek će doći, vjeruje Račan.</p>
<p>Hrvatskoj slijedi bitka za razvoj, koju je premijer nazvao najvažnijom bitkom nakon Domovinskog rata. U Hrvatskoj postoji nepisani konsenzus o nekim strateškim pitanjima, o suradnji sa svijetom i što bržem putu prema EU, o obrani Hrvatske i njezinu razvoju. </p>
<p>Predsjednik Vlade ustvrdio je da je u idućem razdoblju važno nastaviti suradnju sa svijetom, očuvati makroekonomsku stabilnosti, ali i pokazati da nedavno potpisani socijalni pakt sa sindikatima i poslodavcima nije tek papir.</p>
<p>Vlada namjerava poštivati svoje obveze i u najavljenim promjenama u radnom zakonodavstvu kako bi tržište rada postalo fleksibilnije i neće odlučivati iza leđa socijalnih partnera, ustvrdio je premijer najavivši da će uskoro biti otvorena rasprava o mogućim rješenjima na tom području. </p>
<p>»Želimo omogućiti da svaki oblik rada, od dva sata do dva dana, bude mjerljiv i da ne ostane u sivoj ekonomiji» rekao je premijer. Vlada pritom ne misli dovesti u pitanje stečena prava zaposlenika, o čemu se već razgovaralo sa socijalnim partnerima.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vlada na potezu</p>
<p>Dok Hrvatska ne uđe u krug zemalja potpisnica Paneuropske kumulacije podrijetla, moglo bi biti problema s vozilima koja nisu 100 posto izrađena u zemljama s kojima imamo samo bilateralne sporazume </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Što se događa s cijenama novih automobila od početka ove godine i je li istina da neki uvoznici »varaju« kupce i državu? Odnosno, je li istina da bi isti automobili mogli imati različitu cijenu, ovisno o tome iz koje tvornice dolaze?</p>
<p>Činjenice su sljedeće. Za vozila koja stižu iz zemalja Europske unije i EFTA-e te BiH, Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije carine nema, a na sva vozila obračunavaju se nove trošarine s kojima su i javnost i trgovci upoznati. Tako je država prvi put nakon nekoliko godina omogućila da vozila koja stižu iz EU-okruženja, zemalja EFTA-e i CEFTA-e pojeftine, jer su ukupna davanja manja. Međutim, to ne znači niti obvezuje bilo kojeg uvoznika da spusti cijene. Svi mogu taj dobitak, bez optužbi o varanju, pretvoriti u maržu.</p>
<p>Uvoznik mora osigurati certifikat zemlje u kojoj se auto proizvodi i na temelju toga se auto carini (ili ne). Vlada je donijela carinsku tarifu u kojoj je sve jasno. Čak i za vozila koja dolaze iz zemalja s kojima su potpisani bilateralni sporazumi, a manje od 40 posto dijelova za ta vozila dolazi iz EU-a, problema ne bi smjelo biti. Ta se vozila mogu tretirati kao proizvod zemlje s kojom Hrvatska ima bilateralni sporazum o ukidanju carina.</p>
<p>Dok Hrvatska ne uđe u krug zemalja potpisnica Paneuropske kumulacije podrijetla, moglo bi biti problema s vozilima koja imaju više od 50 posto uvezenih dijelova i stižu iz zemalja s kojima imamo bilateralne sporazume. Na njih bi se, naime, morala obračunavati carina. Osim ako Vlada ne donese naputak prema kojem se i ta vozila tretiraju ili kao vozila iz EU-a (jer većina dijelova ipak stiže iz EU-a) ili kao vozila iz zemlje s kojom imamo bilateralni sporazum. Tada bismo mogli izbjeći carinjenje »spornih« automobila međunarodnog porijekla.</p>
<p>Iz krugova trgovaca vozilima doznaje se da će »dobiveno« ukidanjem carina praktički svi pretočiti u smanjivanje cijena. Dakle, i kupci bi trebali profitirati. Država nije zakinuta ni na koji način jer će se svaki prodani automobil obračunati po novim propisima.</p>
<p>S prvim danima ove godine, međutim, mnogi nisu imali nove cjenike. To su napravili samo Renaultu, Fordu i Volvu, a s početkom idućeg tjedna učinit će praktički svi. </p>
<p>Druga su priča korejski i japanski proizvođači koji su u cijelom »carinsko-trošarinskom poslu« prošli najlošije. Međutim, Daewoo je najavio da cijene neće podizati i da će uzeti od marže trgovaca i vlastite kako bi kupcima ponudio istu cijenu kao i lani, umjesto da zbog neukidanja carine i novih trošarina poskupe.</p>
<p>Nissan i Toyota imaju dosta vozila koja, iako je riječ o japanskim tvrtkama, stižu iz zemalja EU-a, pa bi i ta vozila morala biti jeftinija. Japanski su proizvođači i gradili tvrtke u zemljama EU-a da bi izbjegli nekonkurentnost na tim tržištima i stekli status »domaćeg proizvođača«. Njih bi pogodio prijedlog da se vozila carine prema sjedištu proizvođača, a ne prema mjestu proizvodnje. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Glas Koncila: Oživjela komunistička metoda </p>
<p>Katolički tjednik osvrće se na elaborat Ozrena Žuneca o neustavnosti odredaba ugovora sa Svetom Stolicom</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Katolički tjednik Glas Koncila u najnovijem broju osvrće se na elaborat Ozrena Žuneca od 30. studenoga 2001., koji nosi naslov »Razmatranja o nesuglasnosti s Ustavom odredbe članka 1. stavak 2. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture iz 1996. godine«. </p>
<p>List smatra da je Žunec svojim elaboratom »zorno prezentirao da u sadašnjoj Hrvatskoj živi pogromaška komunistička metoda - kojoj je pravo tek instrument za provođenje voluntarističke političke opcije«.</p>
<p>Na sjednici Fakultetskoga vijeća zagrebačkog Filozofskog fakulteta u prosincu našao se, uz spomenuti elaborat kao radni materijal uz točke dnevnog reda sjednice, i Žunecov elaborat »Razmatranja o osporavanju izbora Tomislava Ivančića za rektora Sveučilišta u Zagrebu«, potvrdio je Hini dekan Filozofskoga fakulteta Neven Budak. Prema njegovim riječima, »elaborat o Ivančiću« nije razmatran, već je prihvaćen zaključak kako nema pravne osnove na temelju koje bi se moglo tražiti poništenje izbora rektora. Elaborat koji se odnosi na ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske, prihvaćen je nakon rasprave. </p>
<p> Osvrćući se na taj elaborat u redakcijskom komentaru »Oživjela komunistička metoda«, Glas Koncila ističe kako je u njemu »primijenjena tipična komunistička metoda interpretacija pojava. </p>
<p> U komunističko doba, kako navodi list, upravo po tom receptu eliminirani su brojni politički konkurenti čak u samoj Partiji, a brojni su, oni izvan Partije, upravo primjenom te provjerene metode završili u višegodišnjem zatvoru ili pod zemljom.</p>
<p> Glas Koncila drži kako je to »veoma zabrinjavajuća pojava s kojom se imalo demokratski orijentirani ljudi naše društvene zajednice nikako i nipošto ne smiju pomiriti, jer je to pouzdano vraćanje komunističke metode posljedica koje su više od stotinu milijuna uništenih ljudskih života«.</p>
<p> Zaključno list pita »nije li s punim pravom zagrebački nadbiskup progovorio o mentalitetu iz komunističkog razdoblja?«</p>
<p> Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić na predbožićnoj konferenciji za novinstvo rekao je: »Mentalitet je da se od socijalističke revolucije, komunističke, u Sovjetskom Savezu nastojao stvarati jedan novi pravni sustav. U tom pravnom sustavu bitno je da nema nekih prirodnih pravnih principa, nego da je pravo ono što ti netko daje, pa ako je to centralni komitet, onda centralni komitet odlučuje koliko će netko imati prava. I sve je iz toga sustava polazilo«.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Šuica:»U državnom proračunu samo novac za stare projekte«</p>
<p>Novi projekti nisu uspjeli proći i zato je došlo do nesporazuma između mene i ministra Vlahušića. Konkretno, radi se o popravku Velikog i Malog mula u starom portu te obnovi tvrđave Revelin, za što nisu izdvojena sredstva u proračunu za 2002. godinu</p>
<p>DUBROVNIK, 3. siječnja</p>
<p> – »Naravno da država izdvaja novac za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju, da plaća djelatnike u zdrastvu i školstvu, o čemu je govorio Andro Vlahušić. Međutim, projekti za koje se Grad Dubrovnik zalagao nisu ušli u proračun za 2002. godinu«, rekla je u četvrtak Vjesniku dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, komentirajući nedavne izjave ministra zdravstva Andra Vlahušića o tome da nisu točne njezine tvrdnje da država u 2002. godini za Dubrovnik neće izdvojiti ni jedne lipe.</p>
<p>Šuica ističe da je u državnom proračunu predviđen novac samo za nastavak starih projekata poput dubrovačke Gimnazije, sportske dvorane u Mokošici i Mosta »Dubrovnik«, koji su svi započeti za vrijeme HDZ-ove vlasti u Dubrovniku. »Novi projekti nisu uspjeli proći i zato je došlo do nesporazuma između mene i ministra Vlahušića. Konkretno, radi se o popravku Velikog i Malog mula u starom portu te obnovi tvrđave Revelin, za što nisu izdvojena sredstva u proračunu za 2002. godinu. Vjerujem da će se za Revelin ipak pronaći novac, jer nam uz lanjskih 1,2 milijuna kuna iz Ministarstva kulture i pet milijuna koliko ćemo izdvojiti iz gradskog proračuna nedostaje još oko šest milijuna kuna za stavljanje u funkciju tog objekta. Tu je i natkrivanje bazena. Svi pričamo o velikim projektima, o »Jugu« kao europskom prvaku, a u Zagrebu se nismo dovoljno založili da dobijemo novac za dovršetak tog projekta«, tvrdi Šuica, dodavši da se nada da će novac ipak dobiti kad te projekte bude kandidirala u Fondu za razvoj.</p>
<p>Na pitanje o tome zašto ti projekti nisu uvršteni u državni proračun, Šuica je kazala kako smatra da se glas Dubrovnika nije dovoljno jako čuo.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jakovčić obećava Istranima najugodnije življenje u Europi</p>
<p>Istarski župan najavljuje i referendum o autonomiji ne naiđe li, kako kaže, kod vlasti na konstruktivnost i spremnost na dijalog / Traži se veća decentralizacija ne samo novca za škole i zdravstvo nego i za cestogradnju te veća samostalnost u turizmu</p>
<p>PULA, 3. siječnja</p>
<p> – »Fiskalne mogućnosti i pravo na donošenje propisa koje danas imamo mizerni su. Zato nastavljamo s našom političkom borbom na tom području. I dalje ćemo biti konstruktivni, težit ćemo dijalogu s vlastima, ali, ako u tome ne uspijemo, imat ćemo sve pravne i moralne temelje da raspišemo referendum o autonomiji Istre«, tvrdi predsjednik IDS-a i istarski župani Ivan Jakovčić. Time je ovih dana podgrijao rasprave o istarskoj regionalnoj autonomiji. Tom se autonomijom bavio i Statut Istarske županije, koji su osporile i bivša i sadašnja Vlada. Štoviše, taj Statut, koji bi trebao biti podlogom regionalne istarske autonomije, još je u Vladi »na čekanju« - čeka se povlačenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti i davanje suglasnosti na nj.</p>
<p>Činjenica je da već dugo postoji nezadovoljstvo odnosom središnjih vlasti prema Istri, osobito kad je riječ o povratu dijela novca što se zarađuje zapadno od Učke. Zato je i podržana decentralizacija u zdravstvu, školstvu i socijalnoj skrbi, iako je zasad simbolična. No, računa se i na znatno veće djelovanje u turizmu. Ali ne samo to: u Istri bi željeli upravljati i novcem za cestogradnju i drugim infrastrukturnim projektima.</p>
<p>Preuzimajući dužnost župana, Jakovčić je najavio obnovu razgovora o regionalnoj autonomiji te tvrdi da regionalna autonomija u hrvatskim okvirima znači da svatko na svom području gospodari resursima najbolje što može - u svome i u zajedničkom interesu. »Tako regionalizirana, odnosno s više ovlasti, Istarska županija bila bi Hrvatskoj korisnija, nego sada«, tvrdi Jakovčić.</p>
<p>U tom kontekstu je nakanio staviti početkom godine pred Županijsko poglavarstvo i Županijsku skupštinu temu o regionalnoj autonomiji Istre sa ciljem da se od Vlade zatraži osnivanje komisije za institucionalne reforme. Ona bi, po Jakovčićevoj zamisli, bila sastavljena od predstavnika Vlade, Sabora, županija, gradova i općina, a u iduće tri godine trebala bi razraditi zakonsku osnovu za primjenu odredbi iz Ustava. On smatra da bi na taj način Istra postala regijom Europe u kojoj će biti najugodnije živjeti - i to već do 2005. godine! Ne radi se samo o decentralizaciji novca i ovlasti već i o organizaciji života i službi, svejedno hoće li one ostati državne ili će se spustiti na lokalnu, regionalnu razinu.</p>
<p>Da bi Istarska županija bila onakva kakvu je u »viziji« vidi njezin čelnik, mora imati i svoje moderno sveučilište. Jedan od atributa regionalne autonomije je, smatra Jakovčić, uspostava euroregije »Istra - kras - more« u koju bi, osim cijele Istre, ušle i tri slovenske primorske općine i dvije pogranične u Italiji. »Najugodnije življenje u Istri već za tri godine« pretpostavlja i velike investicije, a zasad su najizglednije u turizmu. Priča o istarskoj autonomiji podrazumijeva i ukidanje suspenzije Istarskog statuta, što Jakovčić očekuje već u siječnju. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Uskoro trajna zabrana proizvodnje Megamina?</p>
<p>OSIJEK, 3. siječnja</p>
<p> – Kako saznajemo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), superanaliza dijetetskog pripravka Megamina pokazala je da »svi uzorci sirovine i gotovih proizvoda ne odgovaraju Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica zato što su po sastavu aluminijevi silikati i ne mogu se koristiti kao osnovni sastojak u proizvodnji dijetetskih proizvoda«. To bi mogao biti uvod u trajnu zabranu proizvodnje Megamina, za koji trenutačno traje privremena zabrana proizvodnje. </p>
<p>Uz navod superanalize, kažu u HZJZ-u, ističe se napomena da, po europskoj regulativi »od ožujka 2001. aluminijevi silikati nisu na listi minerala koje se smije koristiti u proizvodnji dodataka prehrani«. </p>
<p>Predstavnici Tribo mina pozivaju se, pak, na uredbu Europske komisije po kojoj je dodatak hrani »klinoptilolik« privremeno odobren do rujna 2001. Pozivaju se također i na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o aditivima koji se mogu nalaziti u namirnicama. </p>
<p>Koncem 2001., Slavonsko-baranjska hrvatska stranka (SBHS) najavila je zahtjev za smjenom načelnika Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva dr. Željka Slemenšeka i pomoćnika ministra Ive Afrića koji su međusobno prebacivali krivnju zbog neobjavljivanja informacija o rezultatima superanalize Megamina. </p>
<p>»Megamin je samo povod našeg reagiranja«, kazao je Vjesniku predsjednik SBHS-a Damir Jurić, dodavši kako se pokazalo da se u Hrvatskoj »dvije godine može proizvoditi supstanca koja je navodno štetna za zdravlje«. On upozorava da se, uz otkaze zaposlenima u Tribo minu, time otvara još pitanja. »Sindrom je isti kao i u 'aferi Baxter'. Riječ je, na koncu, o političkom pitanju o tomu kako funkcioniraju tijela državne uprave«, ističe Jurić. </p>
<p>SBHS najavljuje i skori službeni zahtjev za već spomenutim ostavkama, a u Tribo minu nam potvrđuju da će osječkoj sanitarnoj inspekciji uputiti privatnu tužbu za odštetnim zahtjevom. Investitori će također, na Općinskom sudu u austrijskom Villachu pokrenuti tužbu zbog posljedica zabrane proizvodnje. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Novi zamjenik župana pod stranačkim povećalom</p>
<p>Vladajuća koalicija HDZ-a, DC-a, HSP-a i nezavisnih u Skupštini Karlovačke županije mora se do 9. siječnja izjasniti o nasljedniku opozvanog Vladimira Katića (HSP) / Slučaj »Tuđmanova slika« ne jenjava - županijska vlast i oporba i dalje u rakoraku</p>
<p>KARLOVAC, 3. siječnja</p>
<p> – Tko će i iz koje stranke većine (HDZ, DC, HSP i nezavisni) u Skupštini Karlovačke županije, na sjednici 9. siječnja, biti izabran za zamjenika karlovačkog župana, nakon što je na burnoj sjednici uoči Nove godine od 17 vijećnika opozvan Vladimir Katić (HSP) iz Slunja? Vodstvo Županijskog vijeća HSP-a, uz podršku čelnika te stranke Ante Đapića i Miroslava Rožića, najavilo je raskid koalicije s HDZ-om i DC-om u Županijskoj skupštini. Najavilo je i sudski postupak protiv bivših članova HSP-a i vijećnika u Skupštini, koji su istupili iz te stranke nakon što je Đapić raspustio Izvršni odbor karlovačkog HSP-a.</p>
<p>Odnosi se to, prije svega, na Tomislava Hauptfelda, potpredsjednika Skupštine i donedavnog člana HSP-a, koji se deklarira nezavisnim vijećnikom i koji, navodno, uz nekoliko »prebjega« iz HSP-a u nezavisne koristi prostorije karlovačkog HSP-a, pa i službeni pečat stranke. Druga nepoznanica je hoće li se Skupština održati u Gradskoj vijećnici Karlovca ili ipak, kako je naznačeno u pozivu, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore. Naime, čelnik ŽO HDZ-a i Kluba vijećnika te stranke Ivan Mateša, u ime HDZ-a i dalje traži da se poštuje poslovnik Skupštine i da na sjednicama, uz ostala obilježja Republike Hrvatske (grb i zastavu), visi i slika prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.</p>
<p>Zbog spora među vijećnicima o tome treba li izvjesiti Tuđmanovu sliku ili ne, nastao je poznati karlovački slučaj, a predsjednik Skupštine Mladen Kobasić zakazuje sjednice izvan Gradske vijećnice. U Gradskoj vijećnici samo se »ponašaju u skladu s kućnim redom«, kažu gradonačenik Karlovca Božidar Joha i predsjednica Gradskog vijeća Anika Mamić. U tim okolnostima, čini se, važna će gospodarska tema o sudbini oko 280 radnika građevinske tvrtke IGM iz Tounja ostati, na sjednici Skupštine Karlovačke županije, na margini političkih prepucavanja. Predsjednik Uprave IGM-a Ivan Pađen pak tvrdi da je egzistencija 280 radnika postala upitnom, jer je ovih dana državni gospodarski inspektor zabranio rad toj tvrtki.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mesić i Račan danas o tajnim službama </p>
<p>O nagađanjima da će šef UNS-a Karamarko ponuditi ostavku, Mesić kaže: »O tome zasad ništa ne znam, no ako pristigne takav zahtjev, prvo ću razgovarati s Karamarkom« / Mesić opovrgava komentare da pozivanjem na nacionalni konsenzus utječe na pregrupiranje političke scene</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Predsjednik Stjepan Mesić u petak će se vjerojatno sastati s premijerom Ivicom Račanom radi dogovora o zakonima o obavještajnim službama i o službi u Oružanim snagama. Potvrdio je to sam predsjednik Mesić u četvrtak u razgovoru za Vjesnik, koji će u široj verziji biti objavljen u Nedjeljnom Vjesniku. </p>
<p>Podsjetimo, uoči Nove godine predsjednikov i premijerov pregovarački tim raspravili su na višesatnom sastanku u vili Weiss zakon o obrani. Nakon toga pojavile su se različite verzije dogovora - od toga da je sve usuglašeno do toga da ništa nije dogovoreno. </p>
<p>Predsjednik Mesić ističe kako više »nema nesporazuma« u vezi sa zakonom o obrani, te da je o njemu postignut dogovor. Pojašnjavajući da je zakon o obrani tek dio kompleksa vojnih zakona, u kojem su i zakon o službi u Hrvatskoj vojsci, te zakon o obavještajnim službama, Predsjednik je najavio da na sastanku s premijerom u petak na dnevni red dolaze i tajne službe. </p>
<p>S obzirom da su se pojavile spekulacije o ostavci Tomislava Karamarka, predstojnika UNS-a, krovne obavještajne službe, pitali smo predsjednika Mesića hoće li prihvatiti njegovu ostavku. »O tome zasad ništa ne znam, no ako pristigne takav zahtjev, prvo ću razgovarati s Karamarkom pa ćemo onda vidjeti što dalje«, odgovorio je Mesić. </p>
<p>Potvrdio je i da će uskoro razgovarati s čelnicima stranaka vladajuće koalicije i oporbe radi postizanja nacionalnog konsenzusa o bitnim razvojnim putevima Hrvatske za ubuduće. Predložit će, pojasnio je, predstavnicima stranaka, sveučilištarcima i sindikatima da se postigne konsenzus u nekoliko pravaca. Riječ je o ulasku Hrvatske u europske integracije, provođenju međunarodno preuzetih obveza, aktiviranju proizvodnje, suradnji sa susjedima i otklanjanju prepreka koje još postoje na tom putu. U tom smislu, predsjednik države, kako sam ističe, traži nacionalni konsenzus što nema nikakve veze s tumačenjima, poput onih da time zapravo inicira pregrupiranje stranaka radi novih koalicija za sljedeće izbore. Predsjednik Mesić uspoređuje inicijativu u vezi s novim nacionalnim konsenzusom s Hrvatskim proljećem. Kako naglašava, Hrvatskoj je i tada bio potreban konsenzus o određenim pitanjima, poput sigurnosti i demokracije, pravne države, slobode medija, svođenja čistih računa...</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Životno osiguranje umanjuje poreznu osnovicu</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Od početka godine do 28. veljače porezne ispostave u Hrvatskoj primaju prijave poreza na dohodak za 2001. godinu. U Poreznoj upravi ističu da očekuju barem 600.000 prijava, koliko ih je bilo prošle godine. No, iz godine u godinu broj prijava raste pa se poreznici neće začuditi ako građani i ove godine sruše rekord u broju poslanih prijava. U nadi da će dobiti povrat novca, porez redovito prijavljuju neki obveznici koji to uopće ne moraju učiniti. </p>
<p>Poreznu prijavu ne moraju podnijeti zaposlenici koji su prošle godine radili kod samo jednog poslodavca, te umirovljenici. Također, porez ne moraju prijaviti zasposlenici koji rade skraćeno radno vrijeme za plaću manju od 1250 kuna te stalno zaposleni koji se u slobodno vrijeme bave nekim honorarnim poslom ili iznajmljivanjem soba i apartmana. Umjetnici iz inozemstva isto tako ne moraju prijavljivati porez na dohodak ostvaren u Hrvatskoj. </p>
<p>Porez su dužni prijaviti ponajprije obrtnici i svi koji se bave isključivo samostalnom djelatnošću, poput slobodnih novinara, prevoditelja, književnika, znanstvenika, samostalnih umjetnika, nogometnih sudaca, odvjetnika... Prijave moraju predati i oni koji se bave iznajmljivanjem stanova, soba, apratmana, odnosno ostvaruju dohodak od imovine ili kapitala. </p>
<p>Porez na dohodak moraju prijaviti i saborski zastupnici, članovi upravnih i nadzornih odbora te stečajni upravitelji. Isto vrijedi i za one koji su dohodak ostvarili od poljoprivrede i šumarstva, ali samo ako su i obveznici PDV-a. </p>
<p>Glavna novost u odnosu na prijašnje godine jest mogućnost umanjivanja poreza onima koji uz prijavu predoče dokaz o plaćenoj premiji životnog osiguranja. Kao olakšicu, država priznaje mjesečnu policu osiguranja do iznosa od 1000 kuna. To se odnosi samo na premije životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja uplaćenog nakon 1. srpnja 2001. </p>
<p>Povratu poreza mogu se nadati i stalno zaposleni koji su lani dugo bili na bolovanju, te oni koji nisu redovito primali plaće.</p>
<p>Porezom na dohodak od samostalne djelatnosti smatra se razlika između poslovnih primitaka ili izdataka. Tako će svi koji podnose prijavu, nastojati uz nju priložiti račune za kupljenu opremu i plaćene režije jer se sve to smatra poslovnim izdacima. Slobodnim novinarima, znanstvenicima, umjetnicima i stručnjacima priznaju se paušalni troškovi u visini 40 posto ostvarenog dohotka. Te izdatke ne moraju dokazivati računima. </p>
<p>Na utvrđenu poreznu osnovicu, porez na dohodak plaća se po stopama od 15, 25 i 35 posto. Svaki obveznik ima pravo na 1250 kuna mjesečnog neoporezivog dohotka, koji je znatno veći na područjima od posebne državne skrbi i iznosi 2500, 3125 ili 3750 kuna. Neoporezivi osobni odbitak raste ako obveznik uzdržava supružnika, djecu ili druge članove obitelji. </p>
<p>Za poduzetnike vrijede brojne porezne olakšice, primjerice za one koji su lani zaposlili nove radnike.</p>
<p>Kao i prijašnjih godina, ispunjene porezne prijave mogu se do kraja veljače predati osobno ili poslati poštom u poreznu ispostavu prema mjestu stanovanja. Za neprijavljivanje poreza ili iznošenje lažnih podatak u prijavi predviđene su kazne od 500 do 50.000 kuna</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Neizvjesno je hoće li se Ademi braniti sa slobode</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> - Nakon 7. siječnja Haaški bi sud trebao odlučiti o privremenom puštanju na slobodu hrvatskoga generala Rahima Ademija. Tada se djelatnici Haaškog suda vraćaju s novogodišnjih praznika, te bi trebali riješiti zahtjev Ademijeva odvjetnika Čede Prodanovića da ga se pusti da se brani sa slobode. </p>
<p>Prodanović je u četvrtak Vjesniku rekao da očekuje poziv iz Haaga, iako Haaški sud i bez njega može odlučiti o Ademijevu puštanju na slobodu. »Neizvjesnost o Ademijevu puštanju iz pritvora ostaje i dalje, iako nadu ulijeva to što je Haaški sud nedavno pustio i preostalu trojicu zapovjednika Armije BiH da se brane sa slobode«, kaže Prodanović. Poznato je, naime, da je Haaški sud, unatoč protivljenju Tužiteljstva, u prosincu pustio zapovjednike Armije BiH Mehmeda Alagića, Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu da se brane sa slobode. Na slobodu su pušteni i bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić, general bivše JNA Pavle Strugar te general Armije BiH Sefer Halilović. </p>
<p>»Bijeg generala Ante Gotovine će na žalost utjecati na odlučivanje Haaškog suda o Ademijevu puštanju«, rekao je Prodanović. </p>
<p>Ademi ima garancije hrvatske vlade da će se pojavljivati na suđenju, te da neće utjecati na svjedoke, kao i preporuku predsjednika Republike Stjepana Mesića da ga se pusti na slobodu. </p>
<p>Prodanović je rekao kako, bude li Ademi pušten na slobodu, ne bi trebalo biti prepreka da se on vrati na posao u Ministarstvo obrane. Ademiju nije prekinut radni odnos na mjestu pomoćnika glavnog inspektora HV-a, nego je u statusu »mirovanja«. Prodanović napominje da »postoji dogovor« o Ademijevom vraćanju u Ministarstvo obrane. </p>
<p>Inače, u Haagu su Ademiju u posjetu njegova supruga i kćeri. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Direktor za nekoliko mjeseci ili za četiri godine?</p>
<p>Na natječaj stiglo osam ponuda, kuverte se otvaraju 9. siječnja/ Još nije jasno hoće li se - i kad - razdvojiti Radio i Televizija, a o tome ovisi trajanje mandata direktora/ Pilsel: Nije pošteno što se u natječaju nije reklo da je raspisan samo za prijelazno razdoblje </p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Izbor direktora Hrvatske radiotelevizije (HRT) trebao bi biti dovršen do kraja siječnja, no opet su se pojavili problemi. Na natječaj je, naime, do propisanoga roka – zadnjega dana 2001. – stigao relativno mali broj prijava, točnije, osam, što poznavatelji prilika na Prisavlju objašnjavaju činjenicom da su kandidati svjesni kako će mandat na toj funkciji biti šest mjeseci, a ne četiri godine, kako se navodi u natječaju. </p>
<p>Prijave se otvaraju 9. siječnja, no sad se već zna da su se na natječaj prijavili Damir Matković, v.d. urednika vanjske politike, te Mirko Galić, sadašnji direktor kuće. </p>
<p>Natječaj je raspisan 14. prosinca, a cijeli bi izbor trebao završiti do kraja siječnja. Pitanje je, međutim, kada će se znati hoće li mandat direktora biti šest mjeseci ili četiri godine.</p>
<p>Sve, naime, ovisi o tome hoće li se Radio i Televizija razdvojiti do zakonskog roka – 1. srpnja. Ako ne dođe do razdvajanja, saznajemo, direktorom HRT-a ostat će Mirko Galić, koji će tu dužnosti obavljati u prijelaznom razdoblju. Nakon toga ponovo će se morati ići na izbor, ovoga puta dva ravnatelja – jednoga za Radio, a drugoga za Televiziju. </p>
<p>Ako pak ekonomske analize pokažu da će ipak doći do razdvajanja, direktor će se birati na četiri godine. </p>
<p>Ostale prijave stigle na Prisavlje, poslane su zatvorene i bez adrese pošiljatelja, tako da nitko ne zna tko ih je poslao. Nagađa se tek da je sadašnji direktor Tiska Branko Gretić odustao od kandidature, isto kao i Hrvoje Vojković, čelnik Hrvatskog fonda za privatizaciju. </p>
<p>Na HRT-u trenutačno prevladava mišljenje da ne bi bilo dobro razdvajati Radio i Televiziju, jer, prema praksi u svijetu, simbioza dviju velikih tvrtki uvijek daje bolje rezultate nego samostalno djelovanje. </p>
<p>I predsjednik Foruma 21, odnosno Zbora elektroničkih novinara Hrvatskog novinarskog društva, Drago Pilsel, tvrdi Vjesniku kako nije pošteno što se u Zakonu o HRT-u tvrdi da će direktor biti biran na četiri godine, dok se u završnim odredbama navodi da se Radio i Televizija moraju razdvojiti do 1. srpnja ove godine. »Članovi Upravnog vijeća HRT-a zloupotrijebili su tu kontradikciju, jer u natječaju nisu naveli da će se direktor birati za prijelazno razdoblje, koliko god ono bilo«, ističe Pilsel. </p>
<p>On tvrdi i da je sramotno »mobiliziranje svih snaga Europapress Holdinga za promociju Mirka Galića i Marije Nemčić«. »Isto tako, nove glavne urednike Radija i Televizije mora se birati javno, a ne u zatvorenome krugu«, zaključuje predsjednik Foruma 21.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Radić i Šljivančanin sljedeći tjedan u Haagu? </p>
<p>ZAGREB/BANJA LUKA, 3. siječnja </p>
<p> - Srbijanska vlada ponudila je jamstva dvojici časnika bivše JNA optuženima za zločine u Vukovaru, pod uvjetom da se predaju Haaškom sudu zajedno s dvojicom generala bosanskih Srba koji su pristali na dobrovoljnu predaju. To je u u četvrtak objavila beogradska novinska agencija Beta, pozivajući se na banjolučki dnevnik Nezavisne novine.</p>
<p>Banjolučki list, prenosi Beta, objavio je da je srbijanska vlada obećala jamstva Miroslavu Radiću i Veselinu Šljivančaninu, pod uvjetom da otputuju u Haag zajedno s dvojicom generala Republike Srpske, Vinkom Pandurevićem i Dragomirom Miloševićem. Agencija ne navodi o kakvim je jamstvima riječ.</p>
<p>Treći iz vukovarske trojice, bivši pukovnik JNA Mile Mrkšić, teško je bolestan i liječi se na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, pišu Nezavisne novine.</p>
<p>List navodi da je predsjednik srpskog entiteta u BiH uspio uvjeriti generale Vinka Pandurevića optuženog za genocid u Srebrenici, i Dragomira Miloševića, optuženog za ratne zločine tijekom opsade Sarajeva, da se dobrovoljno predaju Haaškom sudu. Zauzvrat su dobili jamstva da će njihove obitelji biti materijalno zbrinute. Predaja bi trebala uslijediti u tjednu između 7. i 14. siječnja.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Jurleka: HT odgodio poskupljenje poziva prema VIPnetu</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Cijene poziva iz HTcroneta prema VIPnetovoj mreži do doljnjeg se neće mijenjati, rekao je u četvrtak za Vjesnik Marjan Jurleka, glasnogovornik Hrvatskog telekoma. </p>
<p>Dodao je da je odluka o poskupljenju poziva iz HTcronetove mreže prema VIPnetu povučena zato što »nisu stečeni svi uvjeti za njezinu primjenu«.</p>
<p>To znači da bez suglasnosti VIPneta, HTcronet ne može donijeti jednostranu odluku o poskupljenju. Naime, za svaki poziv iz HTcronetove mreže prema VIPnetu, HT plaća naknadu koju određuje mreža u kojoj poziv završava, u ovom slučaju VIPnet. </p>
<p>U HTcronetu tvrde da je cijena višestruko niža nego što je to slučaj kod ostalih GSM operatera u Europi, Osim toga, nova cijena, koja je sad privremeno opozvana, bila je rezultat pregovora među operaterima u Hrvatskoj, te usklađena sa standardima EU. </p>
<p>Da je najavljeno poskupljenje i uslijedilo, pozivi iz HTcroneta prema VIP-u bili bi skuplji oko 60 posto, a ukinula bi se jeftinija noćna tarifa (od 19 do sedam sati). </p>
<p>U VIPnetu kažu da još traju razgovori o poskupljenju cijena usluga HTcroneta prema njihovoj mreži. Povećanje cijena utjecat će na cjelokupno tržište mobilne komunikacije. To što nema alternative u fiksnoj, odnosno prijenosnoj mreži utječe i na formiranje cijena među mobilnim operaterima, zaključuju u VIPnetu. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Studenti više neće imati pravo na dječji doplatak</p>
<p>Ovisno o prihodima, svakom djetetu devet ili pet posto prosječne plaće za prošlu godinu / Pravo na doplatak mogu ostvariti kućanstva u kojima prihodi po članu ne prelaze 40 posto od jedinstvene proračunske osnovice, a ostvaruje se s obzirom na dva cenzusa / Djeca hrvatskih branitelja po novim su propisima izjednačena s ostalima, što će za većinu njih vjerojatno značiti gubitak prava na dječji doplatak</p>
<p>ZAGREB, 3. siječnja</p>
<p> – Od 1. siječnja počeo se primjenjivati izmijenjeni Zakon o doplatku za djecu, prema kojemu roditelji to pravo više ne mogu ostvariti za djecu koja su na studiju. Osim toga, djeca hrvatskih branitelja po tom su propisu izjednačena s ostalima, što će za većinu njih vjerojatno značiti gubitak toga prava. Naime, i te obitelji od početka godine doplatak ostvaruju po općem cenzusu, s tim da je ukinuto i dosadašnje pravo na uvećanu svotu doplatka za tu kategoriju korisnika.</p>
<p>Inače, pravo na doplatak mogu ostvariti kućanstva u kojima prihodi po članu ne prelaze 40 posto od jedinstvene proračunske osnovice za utvrđivanje prava (što bi, doznaje Vjesnik, trebala biti ista osnovica kao i dosad, odnosno prosječna plaća u državi za prošlu kalendarsku godinu), a ostvaruje se s obzirom na dva cenzusa.</p>
<p>Tako će veći doplatak dobivati djeca u kućanstvima u kojima prihodi po članu ne prelaze 20 posto od plaće, a manji ona u kojima su ti prihodi između 20 i 40 posto. Izmijenjenim Zakonom o doplatku ukinuta su i uvećanja doplatka za treće i svako sljedeće dijete, pa će sva djeca u sklopu jednoga dohodovnog cenzusa primati jednaki doplatak. U prvom slučaju - dakle kad prihodi ne prelaze 20 posto od osnovice - doplatak za svako dijete iznosi devet posto od te osnovice, dok će kućanstva s prihodima između 20 i 40 posto po članu za svako dijete dobivati pet posto od osnovice.</p>
<p>Visina doplatka uvećava se 25 posto za djecu bez oba roditelja, a za djecu samohranih roditelja doplatak se uvećava 15 posto. Također, pravo na veći doplatak ima i dijete s težim oštećenjem zdravlja, prema propisima iz socijalne skrbi. U tom slučaju, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25 posto od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno.</p>
<p>No, točni iznosi doplatka na koje roditelji mogu računati u prvim mjesecima ove godine neće biti poznati vjerojatno do početka ožujka. Prije toga, naime, Državni Zavod za statistiku treba objaviti i službene podatke o prosjeku plaće za prošlu godinu, potrebne za izračun na temelju kojega će se utvrđivati ostaju li sadašnji korisnici doplatka u tom krugu.</p>
<p>Za njih, dakle, kao i svih dosadašnjih godina, vrijedi obveza da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnesu dokaze o prihodima članova kućanstva u prošloj godini te prijave svaku promjenu koja utječe na ostvarivanje prava (u slučaju da se netko u kućanstvu zaposli, da dijete za koje se ostvaruje doplatak više ne živi u tom kućanstvu i slično). </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Miroslav Buličić iz HSLS-a novi splitski gradonačelnik?</p>
<p>Ta verzija podudara se s pretpostavkom da HSLS sklopi koalicijski ugovor sa SDP-om i strankama s njegove Liste za pitomi, lipi Split, koju čine i HSS, HSU i LS / Ponovno aktualna SDP-ova ideja o tome da pola gradonačelničkog mandata obnaša Buličić, a pola SDP-ova saborska zastupnica Vesna Podlipec</p>
<p>SPLIT, 3. siječnja</p>
<p> – Krajem siječnja, splitsko Gradsko vijeće službeno će razriješiti dužnosti gradonačelnika Ivicu Škarića i tri člana njegova Poglavarstva, koji su krajem prosinca podnijeli neopozive ostavke. Tada će se znati i hoće li Splićani na nove lokalne izbore, koji će ih stajati milijun kuna, ili su se u ovih nešto manje od mjesec dana stranke u Gradskom vijeću uspjele dogovoriti i »rekonsolidirati«. Službenih rezultata pregovora još nema, što je ostavilo prostora mnogim spekulacijama.</p>
<p>Prema nekim političkim izvorima, najvjerojatniji kandidat za novoga splitskog gradonačelnika mogao bi biti predsjednik splitskog HSLS-a Miroslav Buličić, bivši dogradonačelnik. Ta verzija podudara se s pretpostavkom da HSLS sklopi koalicijski ugovor sa SDP-om i strankama s njegove Liste za pitomi, lipi Split, koju čine i HSS, HSU i LS. Na površinu je isplivala i ideja, koju je SDP već nudio HSLS-u nakon objave izbornih rezultata i prve u nizu kriza, što su lani u drugom polugodištu potresale splitsku gradsku vlast, da pola gradonačelničkog mandata obnaša Buličić, a pola SDP-ova saborska zastupnica Vesna Podlipec, također bivša dogradonačelnica.</p>
<p>Podlipecova je ušla u igru nakon što je nositelj SDP-ove liste Veljan Radojković odustao od gradonačelničkog mjesta budući da je u međuvremenu zaposlen kao predstojnik Ureda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije. Ta bi suradnja jamačno dobila podršku - očekuju upućeni - i od HNS-a i ASH, pa bi splitska gradska vlast konačno profunkcionirala.</p>
<p>Ako u splitskom HSLS-u ipak prevlada desna opcija, pa njegovi članovi još jednom pokušaju ustrojiti vlast s HDZ-om, ipak će im još nedostajati vijećničkih ruku. U toj kombinaciji kuloari vide veliku ulogu HSS-ovaca i nezavisnog vijećnika, bivšeg pravaša Zorana Kastropila.</p>
<p>Zbog straha od stranačke stege, malo je vjerojatno da bi HSS pristao na koaliranje s HDZ-om, jer je iz središnjice već nekoliko puta preporučeno koaliranje isključivo sa strankama s kojima se koalira na državnoj razini. Treća verzija, u kojoj se ponovno pojavljuju HSLS i HDZ, a u kojoj neće sudjelovati dvojica HKDU-ovih vijećnika i HČSP-ovac Luka Podrug, kažu Vjesnikovi izvori, uključuje »tihu podršku« HSU-ovca, bivšeg predsjednika Gradskog vijeća Ive Šimunovića, te HNS-ovca Jakše Marasovića, uz glasove Zorana Kastropila i Brune Gjakuna iz HSP-a. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020104].
|
