NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021002].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205899 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Interlokutorna žalba otvara prostor za pravu žalbu Haaškom sudu </p>
<p>Akti Haaškog suda obvezuju države i pritom je nevažno kakvo je interno stajalište u državama o implementaciji (ugradnji) normi međunarodnog prava u unutrašnje pravo, kaže dr. Ivo Josipović / Česte slučajeve dosadašnjeg nekažnjavanja počinitelja najtežih kaznenih djela, norme Stalnog kaznenog suda će spriječiti kažnjavanjem počinitelja bez obzira na njihovo službeno svojstvo, tvrdi dr. Davor Krapac</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Jesu li nevolje zbog neizručivanja optuženoga generala Janka Bobetka nastupile samo zato što je Hrvatska mala zemlja, pa »veliki« mogu kako hoće pritiskati na njene organe vlasti? Ili je brojnost i jačina pritisaka sračunata na održavanje ravnoteže sa suđenjem Slobodanu Miloševiću za zločine počinjene u Hrvatskoj?</p>
<p>Na prvo pitanje mogući odgovor je ponudila Florence Hartmann, haaška glasnogovornica, ocijenivši »preispitivanje optužnice pred hrvatskim sudovima i tijelima vlasti smiješnima«. Još dalje je otišao veleposlanik Jacques Wunenburger, voditelj misije Europske komisije u Hrvatskoj: »Haaški sud je do neke mjere dio hrvatske pravosudne nadležnosti, u smislu da je Hrvatska sudjelovala u njegovu osnivanju i potpisala da će surađivati s tim sudom«.</p>
<p>Na drugo pitanje najjasnije je uzvratila Europska unija: »Snažno podržavamo rad Tribunala za ratne zločine i ističemo obvezu suradnje s njim za sve zemlje i strane u regiji bez obzira na njihove domaće zakone«. S obzirom na to da je u sklopu izjave spomenut »slučaj Bobetko«, jasno je da se na Hrvatsku odnose sve poruke i njihova oštrina. Bez obzira na to što su hrvatski sudovi jedini započeli procesuiranje počinitelja ratnih zločina na svojoj obrambenoj strani. </p>
<p>Što u svemu tome znači činjenica da Ministarsko vijeće traži od vlasti u Zagrebu da strogo po Statutu i Pravilima Suda s njim surađuju u »slučaju Bobetko«, makar iz Tužiteljstva Carle del Ponte nije dosad stiglo ni slovo prigovora na to kako se hrvatska vlada, uz potporu Sabora, sprema pravno osporavati optužnicu pred nacionalnim Ustavnim sudom.</p>
<p>Najviše političko tijelo EU-a preventivno upozorava Hrvatsku na moguće posljedice odbijanja izručenja generala Bobetka. U tom pritisku samo je blagi oblog činjenica da u pregovorima s MMF-om o novom aranžmanu hrvatskoj pregovaračkoj strani nisu postavljena politička (čitaj: sudska) pitanja.</p>
<p>Teza koju zastupa dr. Ivo Josipović, zagrebački profesor kaznenog postupovnog prava je vrlo jasna: »Ako prihvatimo pravovaljanost Rezolucije 827, Statuta i Pravila Suda u Haagu kao prisilnih normi donesenih temeljem glave VII. Povelje UN-a, tad je jasno da po međunarodnom pravu norme tih akata obvezuju države i dio su unutrašnjeg prava svih država. I pritom je nevažno kakvo je interno stajalište u državama o ugradnji normi međunarodnog prava u unutrašnje pravo, kaže </p>
<p>Profesor Josipović na toj platformi nudi i ocjenu: »Međunarodna zajednica od tih država očekuje i zahtijeva, ne samo osiguranje dokaza protiv optuženika za ratne zločine nego i njihovo izručenje Sudu. Sa stajališta suverenosti i unutrašnjeg pravnog sustava to predstavlja velik problem za te države, jer one imaju ustavnu zabranu izručenja svojih državljana«.</p>
<p>Naravno, taj pravnički pristup ima i političku dimenziju jer se izravno primjenjuju međunarodne norme uz njihove nacionalne posljedice u trenutku kad se na optužnici nađu imena okrivljenika koji, inače, u Hrvatskoj zbog ratnih zasluga uživaju ugled. </p>
<p>Dr. Davor Krapac, također profesor na kaznenopostupovnoj katedri u Zagrebu, upozorava: »Česte slučajeve dosadašnjeg nekažnjavanja počinitelja najtežih kaznenih djela po dosadašnjoj praksi, norme Stalnog kaznenog suda će spriječiti kažnjavanjem počinitelja bez obzira na njihovo službeno svojstvo«. Najavljujući novi sud, dr. Krapac zapravo ocjenjuje primjenu normi trenutačnog haaškog sudišta kao meku formu pravničkog pogađanja iz koje slijedi mogućnost političkog pritiska.</p>
<p>»Slučaj Bobetko« je upravo demonstracija tih osobitosti. </p>
<p>Prvo, proceduralni propust prema bivšem zapovjedniku Hrvatske vojske, kojem se optužnica uručuje bez prethodnog razgovora tužitelja i optuženika, uslijedio je nakon izigranog političkog obećanja Carle del Ponte hrvatskoj vlasti da u dogledno vrijeme neće biti optužnica protiv Hrvata.</p>
<p>Drugo, popravak optužnice koja potpuno propušta obveze Vlade i naglašava samo tužiteljsku nadležnost, sugerira više političko ignoriranje, a manje pravničku površnost. Tim više što je optužnica napisana i potvrđena u kolovozu, a uručena u rujnu, dakle bilo je dovoljno vremena da se taj propust na vrijeme uoči i otkloni.</p>
<p>Treće, za razliku od nadležnosti MKS-a koji može »birati« optuženike, Stalni kazneni sud postupat će samo izuzetno, a u pravilu se propisuje sudbenost nacionalnog suda. »Stalni kazneni sud će sudovati samo ako mu pojedina država dragovoljno ustupi predmet na suđenje ili pak nije u stanju propisno provesti istragu i poduzeti kazneni progon«, tumačenje je dr. Krapca. </p>
<p>»Slučaj Bobetko« je primjer gdje sud odabire optuženika s višestrukom političkom porukom: zašto baš Bobetko, zašto bez prethodnog intervjua primijenjenog u slučaju generala Stipetića u vrijeme dok je bio zapovjednikom HV-a?</p>
<p>U toj kombinaciji politike i prava, Vlada je odabrala pravni put slijedom normi Haaškoga suda, vlastita Ustavnog zakona o odnosima s Haagom i odbijajući referendum kao oblik politizacije nacije na jednom pravnom predmetu. I shodno tomu, Hrvatska - dokazujući da surađuje sa Sudom - koristi institut interlokutorne žalbe na nalog o uhićenju optuženog Bobetka. Taj pravni čin tjera Sud da razmotri žalbu i odluči o njoj stvarajući prostor za »pravu žalbu« hrvatske strane.</p>
<p>No, i u toj igri pravnih poteza ima politike. Naime, interlokutorna žalba je napisana i poslana u Haag na - hrvatskom.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vjesnikov forum (2): Treba se bojati grupnog zasljepljivanja, a ne sankcija</p>
<p>Krizmanić: Silno sam protiv i silno strepim kad laici uzmu stvar u svoje ruke/ Rožić: Jednu od najvećih sankcija, definitivno svrstavanje na Balkan, doživjeli smo ovih godina/ Vedriš: Mislim da sankcije neće biti mjera batine koja će biti izvučena. To će biti puno više faza odmaka od Hrvatske, tihe sankcije/ Rudolf: Aktualna hrvatska vlada, smušena inače, osjetila je da je optužnica protiv generala Bobetka zaprijetila ozbiljnim unutarhrvatskim sukobima</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Prijete li Hrvatskoj sankcije zbog neizručivanja generala Bobetka Haaškom sudu, je li političko vodstvo države jedinstveno, je li moguće o ovom konkretnom slučaju odlučivati na referendumu i je li narod »grupno zaslijepljen«, teme su o kojima se raspravljalo na Vjesnikovu forumu održanom u četvrtak, 26. rujna, u redakciji Vjesnika.</p>
<p>Krizmanić: Mene muče dvije stvari. Kao građanina ove zemlje da ti zločini, koji su se nesumnjivo dogodili, nisu procesuirani. Netko zna tko je tamo klao, palio, ubio. Taj tko zna trebao bi to reći i to bi bila zaštita generala Bobetka. On isto kaže da su se zločini dogodili. Znači netko je to učinio.</p>
<p>Osim toga, vidim veliku opasnost od odstupanja od struke, bez obzira je li struka pravo ili politika, ili njih dvije. Silno sam protiv i silno strepim kad laici uzmu stvar u ruke, narod ili puk ili referendum. </p>
<p>Postoji fenomen koji se u psihologiji zove groupthink, mi ga prevodimo kao grupna zaslijepljenost. Riječ je o tome da ljudi, kad se jako homogeniziraju, počnu vjerovati da su u posjedu apsolutne istine, da nitko izvan njih tu istinu ne zna, da ništa što se vani događa ne treba ni čuti ni znati jer mi znamo najbolje, i to dovodi do velikih pogrešaka. Tu vidim veliku opasnost i mislim da bismo se svi - građani, političari, stručnjaci - trebali bojati toga da prestanemo čuti, vidjeti, misliti. </p>
<p>Ne možemo dopustiti da na referendumu laici donose odluku koja se tiče života jedne zemlje. Mi smo nešto potpisali, pustimo stručnjake da rade svoj posao što bolje znaju i umiju i nemojmo ući u grupnu zaslijepljenost.</p>
<p>Rožić: Zaključujem da Vi 1991. niste izašli na referendum.</p>
<p>Krizmanić: Jesam.</p>
<p>Rožić: Priključili ste se jednom groupthinku. Tada smo odlučivali o sudbini jedne države.</p>
<p>Krizmanić: Ne, to nije isto. </p>
<p>Rožić: To je apsolutno isto. To je pitanje kriterija, kao što vi tvrdite da je narod sada zaslijepljen...</p>
<p>Krizmanić: Ja se toga bojim.</p>
<p>Rožić: ...tako bih isto ja mogao tvrditi, a mnogi su tvrdili, da je narod 1991. bio zaslijepljen. To je diskutabilno i ja se isto toga bojim, ali narod nije zaslijepljen, barem što se tiče ovog pitanja, kao što nije bio ni 1991., nego je bila riječ o provjeri i ovo bi bila isto takva provjera. Tuđmanu 1991. nije trebao referendum, on je imao mandat, ali ovaj predsjednik tvrdi da nitko nema mandat, pa mu treba referendum. </p>
<p>Ono što ste rekli na početku u prilično je velikoj suprotnosti s onim što je rekao Hodak. Netko zna tko je klao i treba ga prijaviti i procesuirati. Ja vam tvrdim da međunarodnoj zajednici nije stalo da zna tko je klao i da joj nije stalo da osude te ljude nego je ključno pitanje tko treba platiti. Zločini se definitivno događaju u svakom ratu, ali ti ljudi hoće da to plati netko drugi, a ne oni koji su stvarno klali. Kada bi osuđivali one koji su stvarno klali, pokazalo bi se da to nije nitko naredio, da ništa nije sustavno rađeno na razini Glavnog stožera, da su to radili neki niži dužnosnici iz osvete ili tko zna čega, a to ne može poslužiti u onu svrhu koju Sud želi. </p>
<p>Kakve ekonomske poteškoće prijete Hrvatskoj?</p>
<p>Vedriš: Mi u Hrvatskoj smo u specifičnoj situaciji da uvijek kasnimo. Znamo da ćemo potpisati sporazum sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, pa počnemo mjesec dana prije toga razmišljati što će to značiti za nas. </p>
<p>O ovome se moralo razgovarati prije sedam-osam godina. Propustili smo razdoblje koje smo morali iskoristiti da jasno dokažemo da se nije radilo o građanskom ratu nego o agresiji. Teza o građanskom ratu znatno pojednostavljuje poziciju svim svjetskim faktorima. Niti su odgovorni što nisu taj rat spriječili, niti su obavezni sudjelovati u obnovi zemlje. </p>
<p>Mislim da sankcije neće biti mjera batine koja će biti izvučena. To će biti puno više faza odmaka od Hrvatske, ponovo onoga što smo prije zvali tihim sankcijama, smanjenog interesa za Hrvatsku, i to će otežati ukupno poziciju Hrvatske u međunarodnom kontekstu. Istodobno, na javnoj će se sceni velika količina energije angažirati u tim raspravama. </p>
<p>Kakve poruke šaljemo? </p>
<p>Rudolf: Aktualna hrvatska vlada, smušena inače, osjetila je da je optužnica protiv generala Bobetka zaprijetila ozbiljnim unutarhrvatskim sukobima pa je povukla poteze koji su svima omogućili predah. Dojam je da je Hrvatska nakon dugo vremena opet dobrim dijelom homogenizirana, osim državnog vrha. Taj nesretni i nepotreban rascjep u hrvatskom vrhu negativno utječe i na položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici, a jednako grubo dijeli podijeljenosti u hrvatskom društvu.</p>
<p>Brak politike i prava</p>
<p>Vlada je osporila pravovaljanost optužnice, pozvala se na Ustav i ušla u pravni rat s Haagom. Istodobno, predsjednik Republike Stipe Mesić, poručio je Vladi da je obvezna optuženog generala uputiti u Haag. Predsjednika Republike javno je podržala dužnosnica SDP-a, ministrica obrane. Međutim predsjednik HSS-a Tomčić kritizirao je izjavu predsjednika. Ne mogu se snaći u svim tim paradoksima jer su to sve stranke koje imaju ministre u Vladi. Kakve mi poruke šaljemo? I prema vani i prema unutra?</p>
<p>Rožić: Sankcije su pitanje kojim nas se plaši kao s babarogom. Ljudi zaboravljaju da smo bili pod sankcijama, čak i embargom, 1991. i kad bi to bilo toliko presudno pitanje bilo bi za očekivati da smo tada rekli »nećemo ništa raditi, nećemo se braniti, pustit ćemo okupaciju, jer smo pod sankcijama«.</p>
<p>Pričanjem o sankcijama stvara se groupthink, kao da bi te sankcije bile strahovito pogubne za nas. Mi smo ovih godina doživjeli jednu od najvećih sankcija, a to je činjenica da nas je međunarodna zajednica definitivno svrstala na Balkan, a moje je duboko uvjerenje da Balkan nikada neće postati dio Europske unije. Ni za pet, ni za 15, ni za 30 godina. Čak mislim da za 30 godina Europske unije neće ni biti. </p>
<p>Ne mislite li da je svrha preuzimanja međunarodnih obveza ta da nas one reformiraju iznutra i usklade s europskim propisima. U ovoj smo situaciji zapravo zato što se nismo dovoljno brzo prilagođavali. </p>
<p>Rožić: Ne. Pogledajte Sloveniju pa ćete vidjeti čitav niz argumenata da nije tako. Slovenija nije privatizirala svoje državne tvrtke, nije liberalizirala tržište kapitala, u smislu državnih poduzeća elektroenergetskog sustava. Slovenske banke, prema zakonu, ne mogu biti u vlasništvu stranog kapitala više od 30 posto. Sloveniju je međunarodna zajednica pohvalila zbog načina na koji rješava pitanje nacionalnih manjina da je to fantastičan model. Kao što znate, tamo nacionalnih manjina gotovo i nema, barem ne u ustavnoj kategoriji. </p>
<p>Neke stvari previše mistificiramo. Riječ je o katoličkom braku politike i prava, a u ovom slučaju i gospodarstva.</p>
<p>Potrebno je složiti se o vitalnim pitanjima za zemlju</p>
<p>Rudolf: U državi koja je mlada kao naša, koja je bila izložena surovom ratu, gospodarski osiromašila, određene političke snage moraju se složiti o vitalnim pitanjima za zemlju. </p>
<p>Takvo je pitanje stajalište o ratu u Hrvatskoj - je li bio pravedan, obrambeni rat ili je bio tzv. građanski rat, agresija. Kod nas se sustavno objavljuju motrišta da je rat bio građanski. Ako se ta teza prihvati, nema agresije, nema agresora.</p>
<p>U raspravi o drugoj strani rata u prosincu 2000. u Zagrebu, naš književnik izjavio je da su se nakon izbornih promjena 2000. »pojavili oni koji su počeli arlaukati o tome kako treba zaštiti dostojanstvo tzv. Domovinskog rata«. Drugi je rekao da su hrvatski političari 1990. i 1991. zdušno prihvatili huškačke govore Miloševića i smatrali rat »prilikom koja se ne smije propustiti«. Objavljivanje rasprave omogućili su potpora ministarstva vanjskih poslova Njemačke u okviru Pakta o stabilnosti...</p>
<p>U Saboru je kazano kako smo živjeli u prvih deset godina mraka, u doba kada se stvarala država i kad je bio rat. Čitao sam da se hrvatska rodila u zločinu. Naš predsjednik je izjavio vojvođanskim medijima da smo za rat 1991. svi podjednako krivi i da se svi moramo jedni drugima ispričati. </p>
<p>Ako nismo u stanju na približno jednak način suglasiti se o ocjeni prošlosti koju smo proživjeli zajedno, onda su neizbježna neslaganja o aktivnostima onih koji su bili sudionici u ratu. </p>
<p>Gdje su golemi uspjesi?</p>
<p>Rožić: Ne vidim neki golemi uspjeh u približavanju međunarodnoj zajednici. Potpisivanjem ugovorâ prihvatili smo neke vrlo stroge norme Europske unije, a zapravo za uzvrat nismo dobili gotovo ništa ili ništa. Govorim o gospodarski strogim normama, gdje su točno određene kvote. Ne vidim da smo mi tu nešto strašno profitirali.</p>
<p>Slična je situacija i s našim zahtjevom za članstvom u NATO-u. Prihvatili smo obveze golemih ulaganja da bismo ispunili neke NATO norme, da biste neki dan pročitali od Robertsa da ćemo u NATO ući najlakše zajedno s Jugoslavijom.</p>
<p>(Nastavlja se u sutrašnjem broju)</p>
<p>Priredio Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Krunski svjedok Mesić</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Među velikom skupinom svjedoka na haaškom suđenju Miloševiću za zločine u Hrvatskoj i BiH pojavio se potencijalni krunski svjedok. To je Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, najviši po političkom rangu i, vjerojatno, najupućeniji da razotkrije regionalnu destruktivnu ulogu beogradskog vožda.</p>
<p>Prvi dan Mesićeva svjedočenja pokazao je da bi se mogle poklopiti namjere Haaškog tužiteljstva i nakane svjedoka Mesića. Tužiteljstvo hoće dokazati da je Milošević od početka znao, planirao, organizirao i nije sprječavao ratne zločine na tlu Hrvatske i BiH. Mesić želi razotkriti Miloševićevu ulogu u raspadu Jugoslavije, osobito miniranjem njegove teze da su se ostale republike zapravo odcijepile od Jugoslavije.</p>
<p>Kad je vidio da ne može zadržati zajedničku državu u starom obliku, koja je nakon mitinga i etničkog čišćenja JNA postala nepodnošljivom za sve osim za stanovnike Srbije i Crne Gore, Milošević je prešao na stvaranje velike Srbije velikodušno prepustivši Sloveniju njenoj nezavisnosti, svjedoči Mesić. Kako bi to postigao preuzeo je kontrolu nad preostalim saveznim institucijama, vojskom i policijom.</p>
<p>Mesić je podsjetio na Miloševićevu tezu da 2,5 milijuna Srba ne može živjeti izvan Srbije. Rekao je kako optuženik nije htio vidjeti da u ustavu tadašnje države piše kako su republike konstitutivni dijelovi federacije.</p>
<p>Milošević je sve podredio ratnim ciljevima, jer nije htio ili nije mogao odustati od ratne opcije. Nisam kod njega vidio nikakve osjećaje, imao je samo ciljeve koje je htio ostvariti, rekao je svjedok Mesić. Krunski svjedok nije propustio spomenuti kako je međunarodna zajednica mogla na vrijeme spriječiti krvavi rat da je poslala svoje trupe na granicu između Srbije i Hrvatske i BiH. Mesić nije rekao da je ta nekoherentna skupina utjecajnih država tada bila slijepa, ali se dalo shvatiti kako nosi dio krivnje za »balkanski razvod« koji je onda promatrala razrogačenih očiju.</p>
<p>Mesićev prvi nastup je bio uvjerljiv, a danas ga čeka izravni okršaj s Miloševićem koji ima pravo postavljati mu pitanja i osporavati dokaze. Milošević će se, dakako, praviti lud. Palit će gume po Dubrovniku, optuživati Mesića da je u Predsjedništvu SFRJ radio na razbijanju Jugoslavije i svu krivnju svaliti na secesionističke republike i progon srpskog naroda. Na Sudu je da zaštiti svjedoka Mesića od rasplinjavanja optužbenog postupka i omogući mu da, kako on to ponekad dobro zna, pokaže da Milošević godinama besramno laže sve i vješto se pravi da vjeruje u to.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>I hrvatske tvrtke imaju što ponuditi svijetu</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Podravkino preuzimanje češke prehrambene tvrtke Lagris potvrda je njene uspješnosti u regionalnom širenju. Preuzimanje Lagrisa Podravku je, čini se, stajalo više od 10 milijuna eura, a riječ je o tvrtki čiji su proizvodi vrlo prepoznatljivi na tržištu Češke i Slovačke.</p>
<p>Preuzimanje ove tvrtke, kako navodi predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, moglo bi označiti tek početak ostvarenja Podravkine strategije jačanja pozicije u srednjoj Europi, s obzirom na to da je već prisutna u svim zemljama srednje Europe. Primjerice, u Poljskoj je krajem 2000. u Kostrzynu, nadomak njemačke granice, otvorila tvornicu vegete, juha i praškastih proizvoda vrijednu čak 32 milijuna maraka.</p>
<p>Od hrvatskih tvrtki u inozemstvo ih je dosad ulagalo svega nekoliko. Priča počinje s Plivom, nastavlja se sa sve uspješnijom Podravkom, a završava s Agrokorom i tvrtkama iz njena sastava (Jamnica, Ledo), te Belišćem i Zagrebačkom bankom. Riječ je, dakle, o glavnim izvoznim uzdanicama hrvatskoga gospodarstva. Od spomenutih tvrtki najuspješnija je naravno Pliva koja je dosad jedina kupovala tvrtke i na zapadu - Njemačka, Francuska, Velika Britanija... </p>
<p>Hrvatske tvrtke su dosad, prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, najviše investirale u Poljsku (33,61 posto) i Bosnu i Hercegovinu (28,26 posto). Od 1993. do sredine ove godine, dakle bez spomenute Podravkine investicije, one su u inozemstvo uložile 621,62 milijuna dolara. Od ukupnog iznosa koji su domaće tvrtke u proteklom desetljeću investirale u inozemstvo, 551,14 milijuna dolara čine izravna vlasnička ulaganja. </p>
<p>Najviše novca hrvatska su poduzeća uložila u inozemstvo 1997. godine (185,88 milijuna dolara), a u prvom polugodištu ove godine hrvatska su poduzeća uložila u inozemstvo samo 60 milijuna dolara, od čega je gotovo 47 posto investirano u susjednu Sloveniju. </p>
<p>Za tržište BiH dosad su najviše interesa pokazali Agrokor (sarajevski Kiseljak, čitlučka tvornica sladoleda BarPeh) i Zagrebačka banka, koja je proteklih godina preuzela tri novčarske kuće sa sjedištem u Sarajevu, Tuzli i Mostaru te time istaknula ambiciju svoga daljnjeg širenja na istok. Konačno, i najnovija Podravkina akvizicija potvrđuje da se bez regionalnog širenja hrvatske tvrtke ne mogu izboriti za svoju poziciju na svjetskom tržištu, kojemu ipak, barem neke od njih, imaju što ponuditi.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Metla u vlastitu dvorištu</p>
<p>Teorija hrvatskih političara o tome da optužnica protiv generala Bobetka može destabilizirati zemlju, ali i cijelu regiju - potpuno je pogrešna. Upravo nepoštivanje međunarodnog prava s kombinacijom lošeg, politiziranog i neučinkovitog pravosuđa vraća cijelu regiju u nesigurnost i nestabilnost</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Ako je suditi po onome komu su dali glasove u prvome krugu, gotovo dvije trećine Srbijanaca, u susjednoj nam državi, podržava ideju »Velike Srbije«, smatra da se zbog ratnih zločina ne treba suditi nikomu, a ponajmanje poštovati odluke Haaškoga suda. U Hrvatskoj, govore posljednje ankete, više od 70 posto građana protivi se izručenju optuženih hrvatskih generala Haaškome sudu. </p>
<p>Ovako pojednostavljena paralela otkriva ipak krucijalan problem - državama u ovoj regiji, što uključuje i njihove političke elite, iznimno se teško suočiti se s vlastitom stvarnošću i ne tako davnom poviješću. Umjesto metenja pred vlastitim vratima, mnogo je jednostavnije uprijeti prstom u onoga drugoga, ili zbog nedopustive i sad već iritantne manipulacije vlastitim biračima poticati strahove o nekim tobožnjim opasnostima po opstanak države. </p>
<p>Države danas ne mogu nestati, a ponajmanje zbog nekih bjelosvjetskih udruženih urota koje ništa drugo ne rade nego samo smišljaju kako uništiti Hrvatsku. I kako bi to opet rekli predstavnici hrvatske parlamentarne desnice, ugurati je silom u neku novu balkansku zajednicu. U našem susjedstvu se također govori o bjelosvjeskoj uroti. Teško je, dakle, razumnom čovjeku dokučiti čija je urota jača - ona protiv Hrvatske ili pak Srbije.</p>
<p>Ni jedna ni druga država neće, naravno, nestati, no mogu završiti kao siromašne i zemlje koje će prezreti razvijeni svijet iz jednostavnog razloga što nisu spremne provoditi njihove standarde, bez obzira na to koliko se trudile objašnjavati svima da upravo one tamo pripadaju. </p>
<p>Nakon što je hrvatska vlada zaigrala na kartu populističkog voluntarizma, a njen se premijer Račan, kako je to primijetio sociolog Josip Županov, ponio kao političar, a ne kao državnik, Hrvatska se odjednom našla u velikim problemima s cjelokupnom međunarodnom zajednicom. </p>
<p>U samo nekoliko dana istovjetne su poruke došle iz Washingtona, Bruxellesa, Strasbourga i Londona - Hrvatska mora u potpunosti surađivati s Haaškim sudom i provoditi sve njegove odluke. Mnogi su bili iznenađeni oštrinom zaključaka Vijeća ministara EU-a. U slučaju nesuradnje, zaprijetila je Unija, hrvatsko približavanje toj integraciji bit će usporeno. Hrvatska vlast u svojem pravno-političkom bulažnjenju oko Haaškog suda najviše riskira upravo u svojem odnosu s Europskom unijom. </p>
<p>Iako je poruka SAD-a jednako oštra i jasna, zaključci Vijeća ministara EU-a Račanovu vladu bi trebala najviše zabrinjavati. Odbije li se suradnja s Haaškim sudom, u pitanje dolazi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i perspektive zemlje da napokon postane uređena, ugledna zemlja europske zajednice. </p>
<p>Hrvatska politika, naime, već cijelo desetljeće ulazak u EU i NATO shvaća krivo. Stalno se govori kako je to naš strateški cilj jer tamo i pripadamo, no isto tako stalno se zaboravljaju obveze i pravila igre. Kad nam neko pravilo ne odgovara, onda smo odmah spremni ustvrditi da je netko namjerno protiv nas. Sad ispada da nam ne odgovaraju ni temelji pravne države, odnosno poštovanje institucije suda. Oštrina i brzina međunarodnih reakcija govori o tome da se preko načela pravne države ne želi prijeći. Amerikanci se drže principa, no Europljani s iskustvom balkanskih ratova možda znaju mnogo bolje koliko je opasna balkanska mitomanija stvaranja heroja. </p>
<p>U osnovi, Hrvatska se opire radu Haaškoga suda, suda koji obavlja ono što sami nismo htjeli učiniti - procesuirati ratne zločine u vlastitim redovima. Stoga je teorija hrvatskih političara o tome da optužnica protiv generala Bobetka može destabilizirati zemlju, ali i cijelu regiju - potpuno pogrešna. Upravo nepoštivanje međunarodnog prava s kombinacijom lošeg, politiziranog i neučinkovitog pravosuđa vraća cijelu regiju u nesigurnost i nestabilnost. Takva situacija iznimno je pogodna za sve one koji bi iz vlastitih računa, nečiste savjesti iz prošlosti, želje za ostankom na vlasti, ili pak dolaskom na nju, zemlju mogli dovesti u stanje međunarodne izolacije, a relativiziranjem ovog važnog pitanja stvoriti podlogu za neke nove ratove. </p>
<p>Hrvatska je u očima međunarodne zajednice - bez obzira na jedino moguće i utemeljeno reagiranje predsjednika države - zaigrala opasan ples za vlastiti razvoj i ugled. Napokon, oštrina reakcija ključnih međunarodnih čimbenika uvjetovana je i očekivanjima prema najrazvijenijoj zemlji u regiji koja najviše obećava. Kao takva, Hrvatska u regiji ima i najveću odgovornost. Pitanje je jedino hoće li takvo povjerenje opravdati. Novih popravnih ispita neće biti tako brzo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Je li Bambi još u školi?</p>
<p>Komu učitelji mogu vjerovati? Onima koji kažu da Bambi još sretno trčkara po školama i da će im donijeti veće plaće ili onima koji tvrde da je lane odavno ubila maćeha, pa neka ne očekuju povišice?</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Ovih je dana prosvjetnoj vlasti zamjereno jer je iz škola izbacila Bambija. Riječ je o svima nama poznatoj prekrasnoj i pomalo tužnoj Saltenovoj bajci koju učenici čitaju za lektiru. Iako je iz Ministarstva prosvjete stigao demanti (»Nije istina da smo Bambija izbacili iz škole!«), koji je cijeloj priči dao komično-svadljivi prizvuk, duh Bambija provirio je ovih dana i u druge pore školskog sustava. Gledajući, na primjer, školske sindikate koji se potiho svađaju čak i kad govore isto, moramo se naivno zapitati - gdje se u školama skrio mali, miroljubivi Bambi?</p>
<p>Školski su sindikati uistinu nešto vrijedno za upoznati. Oni koji ih vode, a riječ je o vrlo različitim ljudima - što osobinama, što stupnjem obrazovanja, što namjerama, većinu su vremena u školskoj godini izuzetno negativno raspoloženi jedni prema drugima. Dalo bi se naslutiti - ili su jedan drugome nešto gadno skrivili, ili to valjda tako mora biti, kad im je mati (država) zapravo maćeha, kako su to neki od njih znali reći.</p>
<p>I dok nam jedan sinikalac šapuće preko ramena »Ma on vam je licemjer, gleda samo svoj interes«, drugi diže obrve kroz učiteljske naočale i kaže: »On? Uopće ne želim razgovarati o toj osobi, pa on nema tri člana da mu pokriju leđa«. </p>
<p>Zato uvijek iznenadi jedan jedini trenutak kad se svi školski sindikati, sasvim slučajno složni kao jedan (što će opet jedan drugom zamjeriti), slože oko istoga. To se događa jednom godišnje: u vrijeme donošenja proračuna. </p>
<p>I slika postaje idilična. I Sindikat hrvatskih učitelja i Hrvatski školski sindikat Preporod i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Savez školskih sindikata (malo se ponavljamo, jer je riječ o već spomenutom savezu Preporoda i Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - tzv. splitski sindikat), odjednom se slažu u tome da su plaće prosvjetara premalene, da nisu izjednačene s plaćama u drugim javnim djelatnostima, da su učitelji zakinuti. </p>
<p>Sloga je ove godine počela prije otprilike dva tjedna kad je predsjednik Preporoda Vinko Filipović iznio vrlo zanimljive podatke. Prosječna plaća u državi je 3722 kune. Zaposleni u zdravstvu i socijalnoj skrbi primaju prosječno 4322 kune, u javnoj upravi i obrani 4110 kuna. Prosječna plaća u prosvjeti je 3590 kuna, odnosno najniža od svih plaća u javnim službama. Istodobno dok primaju najnižu plaću, upravo prosvjetni djelatnici imaju najbolju strukturu stručne spreme. Visoku i višu stručnu spremu ima 70 posto djelatnika u osnovnim i srednjim školama, za razliku od zdravstva i socijalne skrbi čijih se svega tridesetak posto djelatnika može pohvaliti s VSS-om i VŠS-om. </p>
<p>Sindikat hrvatskih učitelja na čelu s Dalimirom Kubom, malo iza toga novinarima je ponudio te iste podatke, a onda se oglasio i splitski sindikat i ponovio sve zajedno. </p>
<p>Zajednička sindikalna pjesmica bila bi uvjerljiva kad bi bila sročena od samo jednoga stiha. To je ovaj u kojemu iznose ove grozne podatke o plaćama u prosvjeti i traže da se one približe plaćama u zdravstvu, socijali, obrani. U drugom stihu njihova harmonija pada u vodu. Jer, kad se napokon poklopi da im se jednom na godinu podaci podudaraju i da žele isto, onda to pokvare zajedljivim primjedbama u kojima jedan drugog optužuju da ne misli ono što je rekao! Da to što od Vlade traži povećanje izdvajanja za plaće prosvjetara nije ništa drugo nego licemjerje iz kojega neće izroditi ništa negoli još jedna priča u prazno. </p>
<p>Sindikat hrvatskih učitelja najbrojniji je sindikat u javnim službama. Zahvaljujući tome, ima povlasticu u pregovorima s Vladom oko kolektivnih ugovora i sličnog. Time su nezadovoljni Preporod i splitski sindikat, pa djeluju udruženi u Savez školskih sindikata, ne bi li zajedno imali više članova. </p>
<p>Savez, naime, ne krije da Kubinu sindikatu ne vjeruje ni riječ u tim pregovorima, jer unatoč svoj žustrini od jutra, uvečer prebrzo zaspu. A plaće prosvjetara od toga ne rastu. Kuba, kao čelnik najmoćnijeg sindikata, ovih je dana poručio da će se svim mogućim sindikalnim sredstvima - uključujući valjda i štrajk - boriti za korekciju plaća u prosvjeti. »To smo već čuli pa ništa«, odmahuju rukom Filipović i Stipić iz Saveza.</p>
<p>I kome onda učitelji mogu vjerovati? Onima koji kažu da Bambi još sretno trčkara po školama i da će im donijeti veće plaće ili onima koji tvrde da je lane odavno ubila maćeha, pa neka ne očekuju povišice?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Po stoljetnom se kalendaru ravnaju</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Od hrvatskih političara lošiji osjećaj za tajming imaju jedino novinari HTV-a. Da nije tako, bi li okrugli stol o HIV-pozitivnoj prvašici Eli HTV organizirao s gotovo mjesec dana zakašnjenja, a slučaj Bobetko tjednima zaobilazio u velikom krugu? Na žalost, i britak, konstruktivan te odlično pripremljen Robert Zuber, zbog male je Ele i međimurskih Roma secirao ministra Vladimira Strugara na OTV-u sa - za elektronski medij - nevjerojatnom povijesnom distancom. Lošije čak od Aleksandra Stankovića, koji je uredio i vodio Krupni plan o Eli i Zubera, svoj je novi ciklus »Latinica« započeo Denis Latin, pokušavši rasvijetliti ubojstvo koje je potreslo čitav sinjski kraj. Iako je naslov »Tko je ubio Anđelu Bešlić« sugerirao da će »Latinica« ponuditi neka nova saznanja, govorilo se, uglavnom, o onom što javnost već zna.</p>
<p>S malo boljim osjećajem za tajming, Latin je, ipak, mogao o Anđeli Bešlić i njezinim ubojicama progovoriti u za to primjerenije, aktualnije vrijeme. Naime, za desetak dana ističe pritvor osumnjičenicima Ivanu i Pavlu Bulju pa će oni, ne bude li podignuta protiv njih optužnica, na zaprepaštenje javnosti, ponovo slobodni šetati Sinjom. Dogodi li se to - a praksa ukomiranog hrvatskog pravosuđa daje naslutiti neželjen epilog - Latin bi imao prilike na slučaju Anđele Bešlić progovoriti i o svim ostalim slučajevima u kojima su zahvaljujući nefunkcioniranju pravne države (sudstva i policije) kriminalci i ubojice pušteni na slobodu. Na žalost, Anđela Bešlić samo je mala kap u policijsko-sudskom dar-maru, koji nas od civiliziranog svijeta dijeli nekoliko svijetlosnih godina.</p>
<p>Od Denisa Latina očekivao sam promptniju reakciju i aktualniju temu. Ako ne raspravu o tome tko i zašto podvaljuje neistinu da se Domovinski rat i branitelji sustavno, iznutra, sotoniziraju a onda barem o, primjerice, političkim manipulacijama u estradi. Za to pak je najsvježiji primjer koncert Marka Perkovića Thompsona u Splitu, o kojem bi trebali progovoriti sociolozi, fenomenolozi, politolozi, psiholozi a tek na posljetku glazbeni stručnjaci. Bilo bi zanimljivo čuti što o fenomenu Thompson i, naravno, njegovoj vojsci sljedbenika, kažu Mirjana Krizmanić, Ivan Šiber, Siniša Škarica, Miljenko Jergović, Miroslav Lilić - kojeg sam zapazio u publici na Poljudu - Severina, Vice Vukov, Bosiljko Mišetić...</p>
<p>Naravno, Latinova je emisija organizacijski prekompleksna da bi mogla reagirati na recentne događaje od danas do sutra, ali ako se dogodi Poljud, pa nakon njega dva Thompsonova rasprodana koncerta u zagrebačkom Domu sportova, tjedan dana je dovoljno za pripremu i organizaciju ozbiljne rasprave u studiju. Po HTV-ovu tempu i osjećaju za aktualnost, Thompson će na red doći za mjesec dana a ono što se danas dogođa - primjerice, svjedočenje predsjednika Mesića u Haagu - tek za dva mjeseca.</p>
<p>Kod Bolkovića pak je, uz Gotovinina odvjetnika Vukorepu, gostovao Nenad Ivanković, održavši bez imalo crvenila u licu predavanje o moralu, rodoljublju, slobodama i koječemu drugom. Uz moju malenkost, Ivankovićevo je licemjerje zasmetalo i jednom Istrijanu koji je Bolkovićevu ideološkom pobratimu (iako su i jedan i drugi mijenjali politička uvjerenja kao čarape) poručio nek ide propovijedati u manastir. Ali, vraga, neće Ivanković u manastir već bi on radije u samostan. Kao od četrdeset i neke godine prakticirajući katolik naučio je čovjek razliku, ali nije shvatio gledateljevu ironiju. Zbog duhovne i duševne higijene, Ivankovića nisam - priznajem - mogao progutati u cijelosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Vlada nije pravodobno izbila Carli del Ponte iz ruku argumente za haaško prizivanje generala Bobetka</p>
<p>Hrvatska bi, prema onom što se čita između redaka recentnih izjava gospođe koja se naumila proslaviti skalpovima balkanskih gospodara rata, osobito bila dijelom rješenja kad bi, kooperativnim izručenjem Janka Bobetka, pribavila haaškoj tužiteljici »penicilin« za srpsku stranu, još trgovački nesklonu izručenju Ratka Mladića i Radovana Karadžića! / Nije pravo pitanje želi li Hrvatska biti dijelom rješenja, ili problema, na razini odnosa s Međunarodnim tribunalom; pravo je pitanje imaju li Vlada, Sabor, Predsjednik Republike, Ustavni sud... osjećaja, ideje, vizije, petlje... da ovu zemlju, radi čista obraza i dobrobiti njenih građana, učine dijelom rješenja onog problema koji je bivša vlast stvorila onim-i-onakvim vođenjem i interpretacijom Domovinskog rata? / Koliko god se mogli složiti s tezom da Carla del Ponte lamata mačem svoje pravde, prema načelu one-by-one, pa i da je Janka Bobetka optužnica sustigla umjesto pobjeglih joj Tuđmana i Šuška, stvari bi nedvojbeno sasvim drukčije stajale da je bilo koji hrvatski sud osudio bilo kojega hrvatskog »viteza« za bilo koje od »kolateranih zlodjela«, o kojima postoje čvrste indicije, tone dokaznog materijala i stotine pouzdanih svjedoka</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Koliko se sjećam, Jacques Paul Klein prvi je izrekao pitanje »Želi li Hrvatska biti dijelom problema, u kontekstu sanacije posljedica jugoslavenske krize, ili dijelom rješenja?«, uputivši ga Tuđmanu i Šariniću, tijekom pregovora o reintegraciji hrvatskog Podunavlja. </p>
<p>Tu znakovitu rečenicu, i te kako smislenu i sadržajnu - premda se na prvo slušanje doima kao puka retorička figura - parafrazirao je otada niz stranih i domaćih političara, osobito nakon, navodno, korjenite promjene u našoj zemlji, na valu izbornog obrata od 3. siječnja 2000.</p>
<p>Kleinovo pitanje gromko zvoni i ovih dana, jer je Vlada, suočena sa »slučajem Bobetko«, pred jednakom dilemom: postupiti tako da Hrvatska bude dio rješenja - ili problema, u kontekstu političko-pravnog raspletanja zbivanja o kojima se u Haagu izriče međunarodno verificiran sud.</p>
<p>Za Carlu del Ponte dvojbe nema: Hrvatska bi bila dijelom rješenja kad bi postupila prema njenim »instrukcijama« i generala Janka Bobetka priložila kao doprinos uravnoteženju Justitijine vage, sad karikaturalno naherene »grandioznom« težinom Slobodana Miloševića. </p>
<p>Štoviše, Hrvatska bi, prema onom što se čita između redaka recentnih izjava gospođe koja se naumila proslaviti skalpovima balkanskih gospodara rata, osobito bila dijelom rješenja kad bi, kooperativnim izručenjem Janka Bobetka (kao što onomad Tuđman proda hercegbosanske »vitezove«), pribavila haaškoj tužiteljici »penicilin« za srpsku stranu, još trgovački nesklonu izručenju Ratka Mladića i Radovana Karadžića!</p>
<p>Ali, kako zamjećuje dragocjena manjina hrvatskih komentatora, nije pravo pitanje želi li Hrvatska biti dijelom rješenja, ili problema, na razini odnosa s Međunarodnim tribunalom; pravo je pitanje imaju li sadašnja Vlada, Sabor, predsjednik Republike, Ustavni sud... osjećaja, ideje, vizije, petlje... da ovu zemlju, radi čista obraza i dobrobiti njenih građana, učine dijelom rješenja onog problema koji je bivša vlast stvorila onim-i-onakvim vođenjem i interpretacijom Domovinskog rata?</p>
<p>Nehotice, ali kristalno jasno, vođa novoustrančene otpadničke frakcije HDZ-a definirao je taj ključni hrvatski problem ističući »zaustavljanje detuđmanizacije«, kao temeljni programski credo. </p>
<p>Time je Ivić Pašalić rekao što je tuđmanizam zapravo bio - i što nepovratno jest. »Ono njihovo« - u što ide i »nacionalizacija«, pravedna razdioba po glavi stanovnika, nas današnjih i onih koji će se ikada roditi, odgovornosti i slave za kolateralne plodove godina u kojima je »bilo časno živjeti s Franjom«.</p>
<p>Tako je svatko od nas postao dijelom problema stvorenog (ne)djelima nekolicine njih. Svatko od nas, građana »države stvorene (onim-i-onakvim) Domovinskim ratom« - politički je i pravni supotpisnik one interpretacije zbivanja tijekom tog rata koju je Tuđmanov režim uobličio u neupitnu revolucionarno-patriotsku dogmu, a sadašnja vlast oportunistički zadržala kao plamenac kontinuiteta na svojim već odrpanim zastavama.</p>
<p>Dogmu izraženu »pravorijekom« kako Hrvati, jer su se branili, nisu mogli počiniti ratni zločin - i kako je sve što su, braneći se, učinili pobunjenim Srbima bilo legalno, legitimno, ljudski i pred Bogom opravdano i čisto! </p>
<p>Ali koja sila može ikoga od nas natjerati da prihvati kako legitimno oslobađanje područja pod kontrolom pobunjeničke bande krajiških Srba nije bilo moguće bez »kolateralne štete« u obliku balkanskih zvjerstava, paleži i pljačke - u izvedbi regularne vojske jedne (tada već nepovratno) međunarodno priznate države, ali i civila koju su se za tom vojskom uvukli u Medački džep poput pljačkaša leševa iz tmine srednjega vijeka? </p>
<p>Želi li hrvatska javnost, kojoj su bivši utrapili sudioništvo u zapovjednoj odgovornosti »heroja« koji su omogućili paljevinu, divljanje i zločinačko iživljavanje takvih »elemenata«, biti zauvijek dijelom problema - za koji sadašnja vlast nije sposobna biti dijelom rješenja?</p>
<p>Nitko u njenim redovima - ni u saborskim klupama, a još manje u Banskim dvorima ili na Pantovčaku - nije jučer rođen. </p>
<p>Svi dobro znaju da je Tuđmanov režim bio na zlu glasu kao bahato-nacionalistička garnitura koja je, premda znajući da se ništa ne može skriti, tjerala po svom, ne mareći za kolateralnu štetu koja će pasti na glave svih nas. </p>
<p>Štoviše, i neki su sadašnji donositelji odluka bili na utjecajnim mjestima u ono vrijeme, bilo u Saboru, bilo u tzv. Vladi nacionalnog jedinstva. Znali što se zaista događa - i te kako imali razloga zaključiti da nema krpe koja može obrisati bezakonje, beščašće, zločin. I znali da ne samo časnici kanadski unproforci u Lici, nego i tisuće drugih pripadnika stranih vojski, diplomatskih i obavještajnih servisa, novinara, humanitaraca... sve vide, sve čuju, sve bilježe. Zapanjuje, stoga, ili, zapravo, uopće ne čudi? - što aktualna vlast bez ograde pristaje na baštinjenu interpretaciju Domovinskog rata, kao zajedničkog nazivnika za sve što se dogodilo u sklopu tuđmanizma. </p>
<p>Što prihvaća patetične, pseudoreligijske formulacije iz deseteračke retorike desničarskih branitelja Tuđmanove istine o tim zbivanjima - i što trabunja o takvoj svojoj antipolitici kao o naporu za očuvanje narodnog jedinstva! </p>
<p>Što, ničim izazvana, umjesto za principijelnim skalpelom, poseže za proceduralnim smicalicama za jednokratnu uporabu, izvrgavajući se dodatnoj bruci i navlačeći si za vrat lavinu mrzovolje ionako nabrušene Carle del Ponte i njenih kerbera. </p>
<p>(Žalosno je da joj u toj bijednoj raboti oportunistički sekundira i nadbiskup Bozanić, misleći da će tako okajati onu pošalicu o grijehu struktura koju mu zatucani kler neće oprostiti do kraja života.)</p>
<p>Dakle, kako bi hrvatska Vlada - kad bi htjela - mogla biti dijelom rješenja, a ne problema svih građana Republike Hrvatske? </p>
<p>Jedino temeljitim sudskim čišćenjem Augijevih štala »kolateralnih efekata« cjeline kampanje za slamanje srpske pobune - od Borova naselja do »Bljeska« i »Oluje«. </p>
<p>Naime, koliko god se mogli složiti s tezom da Carla del Ponte lamata mačem svoje pravde, prema načelu one-by-one, pa i da je Janka Bobetka optužnica sustigla umjesto pobjeglih joj Tuđmana i Šuška, stvari bi nedvojbeno sasvim drukčije stajale da je bilo koji hrvatski sud osudio bilo kojega hrvatskog »viteza« za bilo koje od »kolateranih zlodjela«, o kojima postoje čvrste indicije, tone dokaznog materijala i stotine pouzdanih svjedoka.</p>
<p>Ali Vlada, puštajući dvije i pol godine da se hrvatsko pravosuđe i dalje valja u glibu jalovosti i politikantstva - niti je pravodobno izbila Carli del Ponte iz ruku argumente za prizivanje Janka Bobetka na optuženičku klupu, niti je započela proces denacionalizacije zločina što ga je Tuđmanov režim stavio na dušu svakom od nas.</p>
<p>Stoga je ona - dio problema, pa i problem sam, jer se takvom »obranom digniteta heroja (i) Domovinskog rata« ne dolazi ni do kakva rješenja! </p>
<p>Autor je novinar, savjetnik za komunikacije s javnošću, predsjednik je Savjeta Liberalne stranke.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Neutemeljenost optužnica potrebno pravno dokazati </p>
<p>Trajan prekid suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu bio bi štetan. Haaški sud događaje ne promatra statički u konkretnom vremenu nego ih je prisiljen gledati u stoljetnom povijesnom i lobističkom kontekstu, jer mu se tako serviraju ponajprije iz Beograda / Valja nam hrvatska stajališta mnogo glasnije zastupati pred svjetskim javnim mnijenjem o kojima ovisi reizbornost onih koji odlučuju o potezima prema Republici Hrvatskoj. Valja nam biti stalno nazočnima na svjetskoj medijskoj sceni, a diplomatskim pismima i brošurama stalno se prijateljski obraćati svim važnim institucijama i pojedincima. To naši ratni protivnici već rade. Hrvatska diplomacija mora stvoriti čvrst krug tradicionalnih hrvatskih prijatelja među mnogim državama svijeta, a ponajprije među državama srednje i južne Europe gdje povijesno i zemljopisno pripadamo</p>
<p>JAKOV GUMZEJ</p>
<p>Demokracija je veoma loš način vladanja, ali čovječanstvo do danas nije našlo bolji način!«, rekao je Winston Churchill. Churchillova misao veoma je zahvalna za vježbanje logike, pa bih joj ja dometnuo: Sudovi su danas dio demokracije i veoma su loš način za dijeljenje pravde, ali čovječanstvo do danas nije našlo bolji način! </p>
<p>Pa, iako znamo da sudovi, pravo i pravda mnogo puta ne idu zajedno, ipak prihvaćamo sudove i sudstvo kao dio demokracije, jer znamo da je alternativa još gora i najčešće ima staljinistički ili fašistoidni oblik. </p>
<p>Znamo da je već i sama perika na glavi suca laž, ili da je boja kose i šminka na usnama tužiteljice laž, da o drugim lažima i ne govorimo, ali držimo da je sve to danas relativno benigno u odnosu prema malignoj staljinističkoj i fašistoidnoj alternativi.
Osim toga, postoji konsenzus u današnjem svijetu da valja poštivati sudstvo kao dio demokracije i da valja sankcionirati sve one koji se ogriješe o općeutemeljena načela. </p>
<p>Napokon, postoji i očekivanje pravedne presude te opća i pojedinačna prevencija, odnosno djelovanje presuda na ljude i na pojedince da ubuduće ne čine kaznena djela, pa je moguće da će ubuduće zločina biti manje. </p>
<p>Zato smatram da neutemeljenost haaških optužnica koje je ICTY sastavio protiv hrvatskih generala valja dokazati pravnim putem, a isto tako valja dokazati i njihovu protuustavnost. </p>
<p>Trajan prekid suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu bio bi štetan. Haaški sud događaje ne promatra statički u konkretnom vremenu nego ih je prisiljen gledati u stoljetnom povijesnom i lobističkom kontekstu, jer mu se tako serviraju ponajprije iz Beograda, kako bi se sugerirala genocidnost hrvatskoga naroda.</p>
<p>Srpski lobi je veoma uspješan. Prešućuju se stoljetna hrvatska stradanja od iste krvave agresorske ruke koja je ubila Stjepana Radića i druge hrvatske mučenike, koja je poubijala stotine tisuća Hrvata na Bleiburgu i Križnom putu, koja je ubila više od dvadeset tisuća i ranila više od pedeset tisuća hrvatskih branitelja tijekom Domovinskog rata, a istodobno se iz dana u dan predimenzionirano i pretjerano ističu, komemoriraju i dramatiziraju kudikamo malobrojnije žrtve koje su pale od hrvatske ruke.</p>
<p>Silan novac se ulaže u medijsku promociju svih mogućih optužbi protiv Hrvata i Hrvatske, a za zaštitu ljudskog prava na istinu o hrvatskim stradanjima ne daje se gotovo ništa.</p>
<p>Takav je otprilike i omjer medijskog prostora i vremena koji danas imaju kozmopolitski »zaštitnici« ljudskih prava u odnosu prema medijskom vremenu i prostoru koje ima npr. Hrvatsko društvo za zaštitu i promicanje ljudskih prava, utemeljeno još 1989. godine. </p>
<p>Tako stvoreno javno mnijenje logično utječe i na haaško suđenje i ne mora nas onda čuditi što u haaškim optužnicama protiv naših generala pišu takve neistine, kao ona da su organizirali progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. </p>
<p>A svi znamo da je riječ o antiterorističkoj akciji Hrvatske vojske i MUP-a protiv terorističkih baza iz kojih su je granatirani Gospić i njegova okolica.</p>
<p>Ponavljaju se poznate mitingaške i memorandumske laži i pretjerivanja o ulozi Hrvata u Drugome svjetskom ratu, a svi znamo da nije bilo nigdje u Europi prije organiziranoga pokreta otpora nego što su ga upravo Hrvati organizirali 22. lipnja 1941. godine, koji su pomagali i mnogi pripadnici desnih hrvatskih vojski.</p>
<p>Pojedini Miloševićevi oponašatelji u Hrvatskoj podmuklo ponavljaju njegove laži i to bi trebalo proglasiti kaznenim djelom.</p>
<p>Valja nam hrvatska stajališta mnogo glasnije zastupati pred svjetskim javnim mnijenjem o kojima ovisi reizbornost onih koji odlučuju o potezima prema Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Valja nam biti stalno nazočnima na svjetskoj medijskoj sceni, a diplomatskim pismima i brošurama stalno se prijateljski obraćati svim važnim institucijama i pojedincima.</p>
<p>To naši ratni protivnici već rade. </p>
<p>Hrvatska diplomacija mora stvoriti čvrst krug tradicionalnih hrvatskih prijatelja među mnogim državama svijeta, a ponajprije među državama srednje i južne Europe gdje povijesno i zemljopisno pripadamo. Utjecaj svjetskoga javnog mnijenja na haaško suđenje važan je čimbenik toga središta svjetske moći i u tom smjeru valja djelovati smišljeno, mirno, trezveno i s mnogo takta.</p>
<p>Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda i suosnivač Međunarodnoga suda u Haagu ima pravo pred UN-om i pred Vijećem sigurnosti UN-a pokrenuti postupak dopuna Statuta i Pravila Suda u Haagu u smjeru da domaće pravosuđe ima pravo i dužnost ispitati opravdanost optužnica kako bi što kvalitetnije obrađeni dokazi i prijedlozi došli pred sudsko vijeće.</p>
<p>To valja obrazložiti činjenicom da je dosad bilo dosta slučajeva da je Sud bio prisiljen prikupljati dokaze tijekom suđenja i dugo držati nevine osobe u pritvoru, koje su sudskom odlukom puštene, umjesto da su dokazi prikupljeni i prodiskutirani prije suđenja, tako da sud samo izvodi već prije prikupljene dokaze.</p>
<p>Slična se molba može uputiti i tom Sudu, jer je riječ o stvarima općenadležnosti važne za bolje djelovanje suda, koju inicijativu poznaju Statut i Pravila Suda.</p>
<p>Također bi valjalo izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije unijeti odredbe o tome da se u ostvarivanju te suradnje koriste sva pravna, politička i druga demokratska sredstva radi zaštite hrvatskih interesa.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, glavni je tajnik Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Svjetska politika haaškim štapom pokušava poredati stvari u Hrvatskoj kako odgovara njenim interesima</p>
<p>Pravno, naoko, sve je čisto i jasno: Hrvatska je pristala ispunjavati naloge i narudžbe iz Haaga. Vlada je, uz nešto mrmorenja, tako i činila sve dosad. Ponavljala je: svi ratni zločini moraju se otkriti, svi ratni zločinci moraju se kazniti. Sada je promijenila ploču, pa kaže: Da, ali ova je optužnica u suprotnosti s hrvatskim Ustavom, nećemo izručiti generala Bobetka, pokrenut ćemo pravni postupak i dokazati da Haaški tribunal nema pravo. U tome pokeru ulog je velik, pa su istodobno mogući i veliki dobitak i veliki gubitak / Ako se pobije haaška optužnica, Hrvatska će učiniti veliku stvar, rasklimat će stručno povjerenje u Haaški tribunal. Ako se optužnica održi, Vijeće sigurnosti, Europska unija i ostali neće biti nježni - gurnut će Hrvatsku tamo gdje je već zaboravila da je nekad bila... Na oprez pak upućuje činjenica da su se na istoj crti, gotovo bez razlika, našli vladajući i ljutita im oporba. To se može tumačiti dvojako: Hajde da zametnemo gužvu - rekoše obje strane - a kada se bude vidjelo na što će ispasti, izmaknut ćemo vladajućima stolac ispod nogu i popeti se na tron (oporba), odnosno, ušutkat ćemo oporbu i vratiti je tamo gdje je i bila (vladajući)</p>
<p>MILAN PULJIZ</p>
<p>Kako sada stvari stoje, general zbora Hrvatske vojske, Janko Bobetko, neće u Haag, neće ga tužitelji i suci Haaškoga tribunala optuživati, ispitivati i osuditi. Kako će se sve završiti, može se samo nagađati. Tvrditi ništa. Borba s vjetrenjačama! - ipak se čini logičnom usporedbom.</p>
<p>Optužnica i zahtjev za uhićenje, pristigli iz Haaga, sijevnuli su na hrvatskom političkom nebu poput munja i gromova, kojih je ljetos na nebu iznad Zagreba bilo neuobičajeno mnogo.</p>
<p>I Vlada je uzvratila munjevito i gromovito, rekla je - Ne, jer je optužnica, rečeno sažeto, u suprotnosti s hrvatskim Ustavom. Za to svoje »ne« Vlada je dobila potporu goleme većine stranaka. Jednoglasno ju je podupro Sabor.</p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić nije podupro Vladu.</p>
<p>Umjesto najavljene vruće, vatrene, ovakve i onakve političke jeseni, štrajkova, blokada prometnica i ostalih čuda, sve nekako utihnulo, čak se i štrajkajući policajci ispod Vladinih prozora spustili u grad i u miru božjemu popili kavu u Gradskoj kavani. Kao da ništa ostalo nije važno, kao da su Hrvatsku napustile sve brige, osim Medačkoga džepa, haaške optužnice i generala Bobetka.</p>
<p>Haag je darovao Hrvatskoj igračkicu pa neka se mala zabavlja tjednima, mjesecima, možda i dulje.</p>
<p>Cijelu se stvar može promatrati iz triju kutova: pravnoga, političkoga i moralnoga. Pravno, naoko, sve je čisto i jasno: Hrvatska je pristala ispunjavati naloge i narudžbe iz Haaga. Vlada je, uz nešto mrmorenja, tako i činila dosad. Ponavljala je: svi ratni zločini moraju se otkriti, svi ratni zločinci moraju se kazniti. </p>
<p>Sada je promijenila ploču, pa kaže: Da, ali ova je optužnica u suprotnosti s hrvatskim Ustavom, nećemo izručiti generala Bobetka, pokrenut ćemo pravni postupak i dokazati da Haaški tribunal nema pravo.</p>
<p>U tome pokeru ulog je velik, pa su istodobno mogući i veliki dobitak i veliki gubitak. Ako se pobije haaška optužnica, Hrvatska će učiniti veliku stvar, rasklimat će stručno povjerenje u Haaški tribunal. Ako se optužnica održi, Vijeće sigurnosti, Europska unija i ostali neće biti nježni - gurnut će Hrvatsku tamo gdje je već zaboravila da je nekad bila.</p>
<p>Politički kut gledanja nudi dva obzora - domaći i svjetski. Hrvatska vlast tim pravnim sporom mogla bi popraviti svoju ne odveć sjajnu sliku u narodnim očima. Svjetska politika, pak, haaškim štapom pokušava poredati stvari u Hrvatskoj kako odgovara njoj i njenim interesima.</p>
<p>Ne pamti se je li Račanova vlada ikada reagirala tako brzo i odlučno: povrijeđen je hrvatski Ustav, Vlada to ne smije dopustiti!</p>
<p>Djeluje simpatično. Pljesak na otvorenoj sceni. Leteće ankete govore o osamdesetpostotnoj potpori. Sjajno. </p>
<p>Na oprez pak upućuje činjenica da su se na istoj crti, gotovo bez razlika, našli vladajući i ljutita im oporba. To se može tumačiti dvojako: Hajde da zametnemo gužvu - rekoše obje strane - a kada se bude vidjelo na što će ispasti, izmaknut ćemo vladajućima stolac ispod nogu i popeti se na tron (oporba), odnosno, ušutkat ćemo oporbu i vratiti je tamo gdje je i bila (vladajući). </p>
<p>I lagani povjetarac može rastjerati tminu sa svjetskoga političkog interesa. Svijet je podupro i pozdravio spektakularne preobrazbe na jugu Europe. Sada kao da mu izmiču konci iz ruku, ne zna što bi ondje. Recimo, nekakva unija ne bi bila loša. </p>
<p>Ali Hrvatska je daleko odmakla od ostalih, pobjegla iz staroga društva. Kako je zaustaviti? Spektakularnim sudskim procesima? Svrnuti joj pogled na prošlost? Hrvati se na taj mamac lako hvataju... Sve je moguće. Nije lako dokazati.</p>
<p>Gledano iz moralnoga kuta, stvari su samo naoko zapletene. Politika i političari toliko su se raspomamili da se potiskuju u stranu i pravni spor i pravne činjenice i pravo i pravdu. Bitan je politički interes, koliko se na tome sporu može zaraditi. Nije moralno, ali može biti korisno. Kome je do morala, neka se ne laća politike.</p>
<p>U stranu se potiskuje čak i osobna i obiteljska tragedija generala Bobetka. Jedan od prvih partizana-antifašista u okupiranoj Europi, jedan od predvodnika hrvatskoga proljeća, jedan od zapovjednika Hrvatske vojske i junak Domovinskoga rata sada - ratni zločinac! Tragedija da ne može biti veća.</p>
<p>Vrlo brzo, nažalost, generala Bobetka jamačno će se spominjati samo na političkim skupovima i u vijestima o njegovu zdravlju.</p>
<p>Prije ili poslije ustanovit će se istina o generalovoj krivici. Već sada pak neprijeporno se vide neke nemoralne činjenice.</p>
<p>Iako je Hrvatska već bila priznata kao suverena država, članica Ujedinjenih naroda, Medački džep, tri sela i pet zaselaka, suvereni hrvatski teritorij, zaposjedali su srpski odmetnici-teroristi, te topovima danomice razarali Gospić, ubijali civile, uništavali njihove domove i imovinu. </p>
<p>Prije toga srpski su odmetnici, uz pomoć JNA, poubijali sve Hrvate u Medačkom džepu, te popalili, uništili i opljačkali sve njihovo. </p>
<p>Kada je sve prevršilo mjeru, kada se vidjelo da se ništa ne može politički i dogovorom, hrvatski su komandosi brzom akcijom rastjerali odmetnike. </p>
<p>Kada je pak akcija bila završena, zapaljena su srpska sela i zaselci, te poubijano više desetaka Srba. Osveta, što je česta pojava komandoskih akcija uopće.</p>
<p>Zločin neprijeporno. Ali, ne bi li bilo normalno i moralno da se istodobno istražuje i tko je poubijao sve Hrvate u Medačkom džepu, opljačkao i uništio svu njihovu imovinu? I to je zločin neprijeporno. Da se ne navode ostali još stravičniji primjeri.</p>
<p>A predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić?!</p>
<p>Kao istinski građanin predsjednik obratio se svojim građanima koji su ga izabrali za poglavara. </p>
<p>Vidio je da je bujica krenula uzbrdo, da bi mogla potopiti i krivce i nedužne. Prosudio je hitro i jasno. </p>
<p>Sažeto: Hrvatska je demokratska pravna država, mora poštovati zakone i međunarodne obveze, neovisno o trenutačnim osjećajima. Zna se o čemu i kako Vlada odlučuje. Zvati u pomoć oporbu i ulicu, znak je Vladine slabosti.</p>
<p>Predsjednik je Mesić mogao mirno pričekati na svojemu zelenom brežuljku dok se stiša grmljavina, neka se u loncu sve i svi dobro prokuha(ju)..., pa onda da malo posoli pamet svima. </p>
<p>Ali već su bili najavljeni prosvjedi, mitinzi, referendumi, peticije, »događanje naroda«... </p>
<p>Da nije istupio odmah, jamačno bi bio poljuljao svoje općenarodno povjerenje.</p>
<p>Svi koji ga optužuju i osuđuju, nezreli su političari, političari za ograničenu uporabu.</p>
<p>Unatoč svemu, premijer Račan nije pokazao sluha za mudrost predsjednika Mesića.</p>
<p>Postoji kut iz kojega se može vidjeti premijera Račana, prepredena političara, koji je prigrlio ponuđenu oporbenjačku ljubav, ljubav ljutitih političkih takmaca koji bi ga inače popili u čaši vode. Skupa s oporbom pokrenuo je pravni postupak, premda je uvjeren da se tako optužnica ne može izmijeniti.</p>
<p>Računa Račan: Idem malo s njima ne bih li koliko-toliko popravio domaću krvnu sliku, a u Europi i u svijetu ionako najviše drže do riječi predsjednika Mesića.</p>
<p>Računica jest: jamči li dobit?</p>
<p>Strpimo se. Doznat će se. I to vrlo brzo.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrepčani ne znaju za Dan nezavisnosti?</p>
<p>Toga su datuma prije 11 godina na saborskoj sjednici, održanoj u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici, prekinuti svi državno-pravni odnosi sa SFRJ</p>
<p>Kada smo 30. svibnja ove godine pitali Zagrepčane koji se praznik obilježava, većinom su nam odgovorili da se radi o Danu državnosti. Međutim, pogriješili su, jer se taj dan od ove godine obilježava 25. lipnja, dana na koji je 1991. godine Sabor proglasio hrvatsku samostalnost. Stari datum, 30. svibnja, obilježava se kao Spomen-dan Sabora, jer se 1990. godine na taj dan sastao prvi višestranački Sabor.</p>
<p>Da Zagrepčane zbunjuju novoproglašeni državni praznici, svjedoči i 8. listopada, Dan nezavisnosti, koji je proglašen krajem prošle godine, a ove se godine obilježava prvi put. Toga su datuma prije 11 godina na saborskoj sjednici, održanoj u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici, prekinuti svi državno-pravni odnosi sa SFRJ. Sjednica je održana u Šubićevoj, jer su avioni JNA napali Banske dvore. Ispred te Inine zgrade prošle je godine postavljena i spomen-ploča na taj događaj.</p>
<p>Većina Zagrepčana s kojima smo u utorak razgovarali, ne zna ni to, da je sljedeći utorak praznik, a još manje zna koji je to praznik. </p>
<p>Građani Zagreba u svom neznanju nisu usamljeni. Dok ih, naime, nismo upoznali s tim podatkom, ni službenici Gradskog ureda za informiranje nisu znali da je u utorak državni praznik. Kako su nam rekli, još ne znaju hoće li se taj praznik na gradskoj razini posebno obilježavati.</p>
<p>Marko Marić, student: »Znam da je državni praznik, ali ne znam točno koji. Nešto o hrvatskoj nezavisnosti.«</p>
<p>Ana Šprem, radnica: »Čula sam za praznik, mislim da se radi o Danu zahvalnosti.«</p>
<p>Gabrijela Nada Kranjec, službenica: »Danas sam na poslu čula da je u utorak državni praznik i jako sam se iznenadila. Moram priznati da još uvijek nisam saznala o kojem se prazniku radi.«</p>
<p>Mira Buač, umirovljenica: »Ne znam ni za jedan praznik. Umjesto ispraznog slavljenja, bilo bi dobro kad bi nam u državi bilo tako kao da je svaki praznik.«</p>
<p>Vladimir Metelko, ugostitelj: »Nemam pojma ni o kakvom prazniku.«</p>
<p>Ana Dundara, studentica: »Nešto se obilježava, to znam. Samo ne znam točno što. Možda Dan zahvalnosti?«</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Djeca dobila tobogan, hoće li dobiti i mladice hrasta? </p>
<p>Vrtić Vrapče organizira uređivanje i čišćenje vrtova i igrališta oko sva svoja četiri objekta / Zajedničkim snagama djece, roditelja, odgajatelja i susjeda već uređen jedan vrt </p>
<p>Zajedničkim snagama roditelja djece iz vrtića Vrapče, odgojitelja, susjeda vrtića, ali i same djece, još prošle pedagoške godine započela je, kako su je nazvali, Ekološka akcija - uređenje vrtova i igrališta oko sva četiri objekta koliko ih ima ovaj vrtić. Do sada je uređen vrt oko vrtića u Gajnicama, u Ulici kerestinečkih žrtava 13, a namjera je urediti sve vrtove za koje je ravnateljica Vesna Štajcer-Blatarić rekla da »po veličini i po izgledu spadaju među najljepše i najveće vrtićke vrtove u Zagrebu«.</p>
<p>»Počeli smo s uređenjem okoliša jednog objekta i to smo uspjeli, a evo nas i u drugoj pedagoškoj godini, u kojoj nastavljamo s Ekološkom akcijom u subotu, 5. studenoga. No, ipak ne možemo sve sami«, objasnila je pedagoginja.</p>
<p>Vrtić je kupio novi tobogan koji je postavljen u uređeni vrt, a to ga je koštalo više od 30.000 kuna. Vrtić je potražio pomoć i od Zrinjevca i Hrvatskih šuma. S mladicama hrasta i nekoliko trupaca vrtovi bi, naime, dobili dodatni sadržaj, a kako stoji u dopisu upućenom Hrvatskim šumama, »time biste nam omogućili da nakon nekoliko godina imamo hlad na igralištu«. Molba je, usput, poslana 11. ožujka ove godine, ali vrtić još nije dobio odgovor. Zrinjevac je, pak, odgovorio kako je Skupština trgovačkih društava još 6. studenoga 2000. zabranila svim trgovačkim društvima u vlasništvu grada Zagreba davanje donacija i prihvaćanje sponzorstava.</p>
<p>Vrtić širi akciju i izvan svoje ograde pa je tako zatraženo uklanjanje kontejnera za smeće koji je Čistoća, a da nije pitala vrtić.</p>
<p>Dodatni problem stvara i zemljište s južne strane dječjeg igrališta, u Ulici Stipana Vilovana b.b., pokraj Doma zdravlja. Više od 20 godina nitko ga nije koristio niti uređivao, a služi kao javno smetlište koje direktno prijeti djeci bolešću. Vrtić zato predlaže da se »na tom prostoru izgradi dječje igralište s koševima i golovima kako bi se mladež okupljala tu, a ne na našem igralištu, koje stalno uništavaju«, stoji u dopisu poslanom Vijeću Gradske četvrti Podsused-Vrapče. </p>
<p>Do tada strpljivim odgojiteljima ne preostaje drugo, već da i dalje pozivaju roditelje da im se pridruže u njihovoj Ekološkoj akciji unutar ograda vrtića, dok se jednog dana ne prošire i izvan ograde u što vjeruje ravnateljica.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nekultura za volanom</p>
<p>Ispijajući kavicu na Cvjetnom trgu, brojni su Zagrepčani prošle subote bili svjedocima demonstracije rada pasa vodiča slijepih. Akcija pomoći slijepim i slabovidnim osobama bez ikakve je dvojbe nešto što bi svaki građanin ovog grada trebao pozdraviti i čemu bi trebao pomoći, no je li doista tako? </p>
<p>Vozeći se u utorak na posao, stojim na semaforu i gledam kako vozač ispred mene parkira svoje vozilo na pločniku upravo na uglu gdje je pristup pješačkom prijelazu. Netko će slegnuti ramenima i reći: »Ništa čudno, to se u Zagrebu događa svaki dan«, no u taj tren cestu je uz pomoć psa vodiča prelazila slijepa osoba. Kad joj je zatvoren put, životinja se zbunila, čovjek kojeg je vodila također, a vozači iz suprotnog pravca provlačili su se ispred i iza invalida sa psom. Ponetko je i ljutito zatrubio , psujući »bezobrazniku koji se šeće preko zebre s cuckom«, sve po spisku.</p>
<p>Čini se da dio onih među nama, koji se vole kititi statusom građanina, to ni najmanje nisu. Trubljenje hendikepiranima ili starijima kako bi ih požurili da brže prijeđu cestu, ili »ablendanje«, oduzimanje prednosti na zebri i slične manifestacije »građanske užurbanosti« samo dokazuju zabrinjavajuću količinu nekulture kojoj se u prometu ovog grada nitko ne suprotstavlja, čak ni oni kojima je to posao. I neki pripadnici Prometne jedinice mladeži čak i u vrijeme najvećih gužvi, umjesto da sudionicima u prometu - a poglavito pješacima, i onima nemoćnijima među njima - olakšaju prometovanje, lijeno promatraju tuđu nekulturu i bahatost, ne želeći ili ne znajući uključiti se u posao za koji su i plaćeni.</p>
<p>Hoće li itko od nadležnih u našem gradu zbog ovakvih i sličnih svakodnevnih situacija, umjesto deklarativnih parola i slikanja za novine za subotnje kavice, napokon poduzeti odlučnije korake, ostaje da se vidi, uz uvjerenje da se u međuvremenu od čekanja neće - obnevidjeti.</p>
<p>Ivan Tanta</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rekretivci i planinari pozivaju na Sljeme </p>
<p>»U povodu Svjetskog dana pješačenja koji već jedanaestu godinu obilježavamo prve nedjelje u listopadu, Sportski savez za sportske rekreacije organizira pješačenje planinarskim putovima Medvednice«, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare što ju je sazvao Zagrebački savez za sportske rekreacije (ZSSR). </p>
<p>»Medvednica koja se nalazi samo pola sata od gradskog smoga i prometne buke, idealna je za obilježavanje Dana pješačenja«, rekao je tajnik ZSSR-a, Milan Špalj. </p>
<p>Program koji ZSSR organizira u suradnji sa Savezom učeničkih sportskih klubova i Planinarskim savezom Zagreba, počinje između osam i deset sati pješačenjem prema sljemenskim odredištima. </p>
<p>Učenici osnovnih i srednjih škola zaputit će se prema Planinarskom domu Puntijarka, dok će nešto stariji sudionici akcije krenuti prema Grafičaru. Nakon dolaska na cilj, u oba će planinarska doma biti zabavni program. »Organizirali smo sportske sadržaje, mjerenje pulsa i tlaka, društvene igre, tombolu te kviz o Medvednici«, dodao je Špalj. Povratak se očekuje između 15 i 16 sati. </p>
<p>»Za umirovljenike kojima uspon na Medvednicu predstavlja nesavladiv zadatak, ZET je ustupio tri autobusa kojima će biti prevezeni do odredišta odnosno od Mihaljevca do Tomislavova doma«, rekao je Špalj. </p>
<p>Prošle godine u obilježavanju Dana pješačenja sudjelovalo je oko deset tisuća ljudi, a kako je vremenska prognoza i ove godine obećavajuća, organizatori pozivaju sve Zagrepčane da im se pridruže.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U Parku prirode Žumberak gradi se nezakonito </p>
<p>U burnom i dugom »aktualnom satu« 10. sjednice Skupštine Zagrebačke županije, održane u ponedjeljak, najviše se govorilo o nezakonitoj gradnji objekata u Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje. Tamo se, naime, gradi kontrolno-mjerna postaja s dva tornja, visoka 15 i 25 metara. Kako je rečeno na sjednici, objekt ima građevinsku dozvolu, ali se ne postupa posve u skladu s njom. </p>
<p>Građani Klinča Sela, koji dobivaju vodu iz jednog od sedam žumberačkih rezervoara, primijetili su, naime, da se u stijenama toga zaštićenoga područja gradi šest metara široka prilazna cesta s usjecima. Za putove, međutim, nije izdana građevinska dozvola, jer je dogovoreno da će se materijal za gradnju postaje dopremati helikopterom. Upravo su zbog toga stanovnici okolnih mjesta pokrenuli peticiju da se radovi zaustave, dok mjerodavni ne ispitaju njihovu zakonitost.</p>
<p>U nastavku sjednice nakon rasprave ipak nije prihvaćeno izvješće o izvršenju županijskog proračuna za prvu polovicu godine. Zbog brojnih primjedbi, ta je točka dnevnog reda odgođena za sljedeću sjednicu. Inače, od planiranih 138,7 milijuna kuna prihoda, ostvareno je 68 milijuna, a najveći dio prihoda čine porezi na dohodak i dobit, čak 73,55 posto. Najviše se potrošilo na decentralizirane funkcije - na školstvo 19,2 milijuna kuna, na zdravstvo dva, te na socijalnu skrb 1,1 milijun kuna.</p>
<p>Zaključeno je da se naselje Hruškovica odcijepi iz općine Preseka i pripoji gradu Vrbovcu. Vijećnici su jednoglasno podržali i pokretanje postupka za učlanjenje Zagrebačke županije u Skupštinu europskih regija (AER). Za članarinu u tom tijelu Županija će godišnje izdvajati 3229 eura.</p>
<p>U sljedećih deset godina stanovnici Mićevca i ostali vlasnici nekretnina u neposrednoj blizini odlagališta otpada Prudinec-Jakuševec primat će određene naknade.</p>
<p>Prihvaćen je i prijedlog Odbora za turizam, da se 10. listopada na Žumberku beru kesteni, u okviru dobrotvorne akcije za nezbrinutu djecu. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Robbie Williams spašava britansku glazbenu industriju</p>
<p>LONDON, 1. listopada</p>
<p> - Novi album Robbieja Williamsa »Escapology« koji će svjetlo dana ugledati ove zime, mogao bi spasiti britansku glazbenu industriju, smatraju tamošnji marketinški stručnjaci. </p>
<p>Prodaja nosača zvuka u Velikoj Britaniji ove je godine zabilježila pad od čak 15 posto. Ovako lošu godinu izdavači ne pamte, a sve nade polažu u nova izdanja velikih glazbeničkih imena poput Prodigyja, U2, Craig Davida i, ponajviše, Robbieja Williamsa. </p>
<p>Prethodni Williamsov album »Swing When You're Winning«, prodan je samo u njegovoj rodnoj Velikoj Britaniji u više od dva milijuna primjeraka, a vjeruje se da će njegov novi album brzo dostići ovu tiražu. </p>
<p>No, još uvijek traži izdavača. Za njega se otimaju sve velike kompanije, a posljednja ponuda iznosi visokih 40 milijuna funti. </p>
<p>Već se znaju imena pjesama koje se nalaze na albumu: »Something Beautiful«, »Monsoon«, »Sexed Up«. </p>
<p>Na svakom prijašnjem albumu, Robbie Williams imao je bar jednu laganiju pjesmu koja je postala veliki hit, a na novome to će bez sumnje postati balada »Feel«. </p>
<p>Ova pjesma bit će i prvi singl s novog albuma, a Williams će je premijerno izvesti na dodjeli MTV-ovih nagrada 14. studenog u Barceloni. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Michelangelo Antonioni proslavio 90. rođendan </p>
<p>Unatoč poznoj životnoj dobi i moždanom udaru koji je doživio prije deset godina, Antonioni i dalje radi</p>
<p>RIM, 1. listopada</p>
<p> - Obnovljena verzija filma »Avantura« Michelangela Antonionija prikazana je u nedjelju u Rimu povodom obilježavanja 90. rođendana poznatog talijanskog redatelja. </p>
<p>Ulazak slavnog redatelja u kinodvoranu »Embassy de Rome« u kojoj je prikazan film, obilježio je gromoglasan pljesak publike koji je potrajao pet minuta. Antonionija je dopratila njegova supruga Enrica Fico i gradonačelnik Rima Walter Veltroni.</p>
<p>Među uzvanicima su bili redatelji Francesco Rossi, Gillo Pontecorvo i Carlo Lizzani te, među ostalima, predstavnici talijanske ljevice. Još 13 rimskih kinodvorana prikazivat će ovih dana njegove filmove.</p>
<p>Unatoč poznoj životnoj dobi i moždanom udaru koji ga je pogodio prije deset godina, Antonioni i dalje radi. Upravo završava snimanje 50-minutnog filma koji će, s još dva dijela koja režiraju Španjolac Pedro Almodovar i hongkonški redatelj Wong Kar-wai, činiti trilogiju pod nazivom »Eros«, a u kinima bi se mogao početi prikazivati polovicom iduće godine.</p>
<p>Talijanski redatelj tijekom života dobio je sve najuglednije filmske nagrade: venecijanskog Zlatnog lava za životno djelo, Zlatnog medvjeda u Berlinu, Zlatnu palmu u Cannesu i Oscara u Hollywoodu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Snima se remake filma »Superman« </p>
<p>LOS ANGELES, 1. listopada</p>
<p> - Američki redatelj Brett Ratner (Gas do daske 2) snimit će remake filma »Superman« za producentsku kuću Warner Brothers, a producent filma bit će Jon Peters (Ali, Batman), izjavio je dužnosnik Warnera Jeff Robinov. Scenario, koji je napisao J.J. Abrams (Armageddon), ponovno je inspiriran slavnim likom iz stripa Jerryja Siegela i Joea Schustera.</p>
<p>»J.J. Abrams i Jon Peters dobili su težak zadatak da ponovno osmisle legendarnog Supermana, a J.J. je otkrio da je scenarij pun emocija što uvodi novu dimenziju u film o legendarnom junaku«, potvrdio je Robinov.</p>
<p>Vijest o novoj verziji filma objavljena je na 50. rođendan glumca Christophera Reeva, koji je stekao svjetsku slavu upravo zahvaljujući ulogom Supermana. </p>
<p>Reeve je od 1995. prikovan uz invalidska kolica nakon što je pao s konja i danas je samo sjena čovjeka koji je utjelovio junaka iz stripa.</p>
<p>(H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Za ostatke iz pobune na brodu Bounty 780.000 funti </p>
<p>LONDON, 1. listopada</p>
<p> - Ostaci s putovanja kapetana Williama Bligha nakon pobune na brodu Bounty prodani su za 780.000 funti na dražbi u četvrtak u Londonu, čime su za pola milijuna nadmašene procjene. Stručnjaci su procijenili da će predmeti ponuđeni na dražbi, među kojima jedan kokosov orah i olovno tane koje je upotrebljavao kapetan Bligh, dostići cijenu od 200.000 funti, no nadmetanje strastvenih kolekcionara je podiglo cijenu, navodi se u priopćenju aukcijske kuće Christie's. Bligh je koristio kokosov orah kao šalicu i posudu tijekom 41 dana koliko su on i njegova posada izbivali s broda pošto su ih protjerali pobunjenici 1789. godine.</p>
<p>Na kokosu je Bligh upisao svoje ime i datum te riječi: »Šalica iz koje jedem svoju jadnu porciju«. Olovni metak za pušku koji je Bligh koristio za vaganje porcija hrane prodan je za 38.000 funti. Ostali predmeti, među kojima je i primitivni kompas, bili su od velike važnosti za preživljavanje kapetana i njegove posade dok su na čamcu plovili prema Timoru u južnom Pacifiku, nakon što su ih Fletcher Christian i ostali pobunjenici protjerali s broda Bounty.</p>
<p>Na dražbi su također ponuđeni i Blighovi zapisi, njegov službeni brodski dnevnik te razmišljanja o optužbama koje je kasnije, po povratku u London, podnio protiv pobunjenika.</p>
<p>Sve je predmete na dražbi ponudio jedan stariji par s Novog Zelanda, Blighovi potomci. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ozonska rupa nad Antarktikom ove je godine manja</p>
<p>WASHINGTON, 1. listopada</p>
<p> - Ovogodišnja je antarktička ozonska rupa najmanja od 1988. godine i podijelila se u dva dijela. Smanjivanje tog stanjenja ozonskog omotača nije, međutim, posljedica ljudskih postupaka, nego s čudnim vremenskim prilikama i kretanjem vjetrova u stratosferi, objavili su američki znanstvenici koji prate taj fenomen. </p>
<p>Ove godine ozonska rupa ima površinu od oko 16 milijuna četvornih kilometara, što je znatno manje od 24 milijuna koliko je u ovo doba godine pokrivala posljednjih šest godina.</p>
<p>Antarktička ozonska rupa obično je najmanja krajem rujna, a ovo je, kaže Paul Newman iz Nasinog Goddardovog astronautičkog centra, »najmanji gubitak od 1988. godine, ali i dalje velik gubitak ozona«.</p>
<p>Ovogodišnje smanjenje posljedica je neočekivano kakog vjetra u stratosferi, 10 od 50 kilometara iznad tla. U normalnim su okolnostima strujanja nad polom slaba, što omogućuje otvaranje velike rupe. Ove su godine velika vremenska gibanja gurnula više ozona u južne polarne krajeve i zagrijala zrak nad njima. Zagrijani zrak, kaže Newman, zaustavlja gubitak ozona. </p>
<p>Ozonsku je rupu izazvalo ispuštanje klora i broma u atmosferu, osobito u plinovima koji su se nekad rabili za sprejeve, gašenje požara i rashladne uređaje. Klorfluorkarboni i haloni zabranjeni su 1995. godine, no očekuje se da će rupa u ozonskom sloju koji štiti živa bića od Sunčeva zračenja ipak trajati i do sredine stoljeća.</p>
<p>Iznad Južnog pola najhladnije je obično u kolovozu i rujnu, kad nastaju tanki oblaci, a kemijske reakcije u kojima klor i brom uništavaju ozon ubrzavaju se. U listopadu se ozonski sloj obično počinje oporavljati. Ozonski sloj nad Arktikom, na sjevernom dijelu Zemlje svake se godine stanji, ali se, kaže Newman, obično ne drži da u njemu ima rupa. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Slušaj mater, ali ne uvijek</p>
<p>Obračun s figurama autoritativnih roditelja počeo je u rock kulturi šezdesetih / Na domaćem terenu najčešće su vladali stereotipi o obiteljskoj idili, čije su polove obilježavali blagoglagoljivi izljevi ljubavi poput »Ne klepeći nanulama« i »Tata kupi mi auto« / S probojem rock kontrakulture uslijedilo je rušenje tabua o sreći bez kraja i prokazivanje represivne kućne svakodnevice </p>
<p>Očito je da je »roditeljska« kultura odraslih davala obiteljskim vrijednostima oduvijek povlašteno mjesto. Subkulturni položaj i buntovnost naglo propupale rock scene šezdesetih stavili su stvari na drugačije mjesto. Dok je podmladak nekada bio pun malih »vragova«, sve otvorenije se progovaralo o roditeljskom teroru, koji je proizveo neke od najuvjerljivijih buntovničkih pothvata uopće.</p>
<p> Tu negdje kriju se zametci svih kasnijih pokušaja rušenja idiličnih slika odrastanja, koje je Eminem pjesmom i videospotom »Cleanin' My Closet« samo prebacio u vrijeme sadašnje i nastavio »čišćenje« tema koje su često gurane pod tepih. Proturječan videospot s kopanjem groba vlastitoj majci zasigurno jest ekstreman prikaz »situacije« i vraća figuru roditelja na mjesto glavnih uzročnika traumi koje su isproducirale neke od najuvjerljivijih osobnih iskaza posvećenih odrastanju. </p>
<p>Najnoviji Eminemov album »Eminem Show« nesumnjivo spada među autoegzorcistička izdanja kojima je obilovala povijest popularne glazbe čiji su autori vlastite demone spremno izlagali pogledu javnosti. Recentni single »Cleanin' Out My Closet« može se promatrati kao vrhunac takve aktualne Eminemove orijentacije. Iako je sama pjesma dovoljno elokventan opis burnih odnosa između Eminema i majke, popratni videospot još je konkretniji u pokušaju brutalnog odmaka Eminema od vlastitih bioloških korijena.</p>
<p>Obračun s figurama autoritativnih roditelja oduvijek je bila opcija kojom su se rock glazbenici koristili u pokušaju tumačenja kasnijih nedaća ili blagoslova koji su ih snašli u životu. Naš Edo Maajka svoj je prvi album ironično nazvao »Slušaj mater«, no prošlost rock glazbe više obiluje obrnutim primjerima i savjetima. Eminem je samo posljednji u nizu autora kojem je, čini se iz priloženoga, upravo majka zagorčala život. Od Elvisa Presleya do Loua Reeda edipovski problemi utjecali na naizgled emotivno emancipirane autore kojima je iz prikrajka planove pomrsila upravo autoritativna figura majke. </p>
<p>Parafrazirajući neke ranije stihove Lennonove skladbe »Jealous Guy«, kao i antologijski mučnu pjesmu »Mother« Lennonova Plastic Ono Banda, Eminem je sasvim jasno naznačio kontinuitet problema s kojim su slobodoumni rock-glazbenici oduvijek imali posla. Znajući za otvorenost i rječitost hip hopa, ne začuđuje da je Eminem istu temu obradio na puno izravniji način, nimalo ne zaslađujući svoje subjektivno viđenje obiteljske drame. Iako je putem možda pogubio dio Lennonove kompleksnosti u sudaru s istom temom, završnom rezultatu ne može se poreći sugestivnost i emocionalna uvjerljivost u pranju vlastitog prljavog veša pred milijunskim auditorijem. </p>
<p> Idoliziranje obiteljskih odnosa u formativnom razdoblju rock'n'rolla pedesetih, za što je najbolji primjer sam Elvis i zaštitnička figura Gladys, bila je posljedica i sveopće konzervativnosti i svetosti obiteljskih odnosa, makar i prividne. S probojem rock kontrakulture šezdesetih razmjerno je narasla i ponuda buntovnika koji su daleko otvorenije pristupili obiteljskim svetim totemima.</p>
<p> Jer, obitelj im je postala nova zajednica istomišljenika, koja je često prezirala biološko porijeklo kao činjenicu koju nije moguće birati. Koliko su se proširile umjetničke slobode, proširila se i tematska otvorenost prema rušenju tabua o sreći bez kraja i prokazivanje represivne kućne svakodnevice. </p>
<p>Jim Morrison je, zbog potreba odmetničke biografije, čak tvrdio da su mu roditelji umrli, a pojava mnogih drugih autora temeljito je promijenila dotadašnji raspon tematskih ograničenja iz 1obiteljske manufakture. Roger Waters iz Pink Floyda album »The Wall«, dobrim dijelom temeljenom na traumama odrastanja, na puno je mjesta intonirao naraciju priče kroz sukob autoritativnih roditelja i djece, završivši s »Another Brick In The Wall« na službeno odobrenoj školskoj represiji.</p>
<p> Na domaćem terenu najčešće su vladali stereotipi o obiteljskoj idili, čije su polove obilježavali blagoglagoljivi izljevi ljubavi poput »Ne klepeći nanulama« i »Tata kupi mi auto«. </p>
<p>Dolaskom novoga vala koncem sedamdesetih i kod nas nastupaju promjene u kutu gledanja, što je možda najefektnije sažeo Jasenko Houra u pjesmi »Sretno dijete« koja ironizira tekovine tobože sretnog odrastanja. Dok se Houra u »Moj je otac bio u ratu« jednakom silinom obrušavao na macho »die hard« muški poredak, »Mojoj majci«, tj. »Ruža Hrvatska«, bila je pjesma koja je metaforu majke odvela na put nacionalne budnice i vratila je na mjesto ultimativno pozitivnih likova. No, kao što i nedavni Eminemov slučaj govori, bez obzira ne promjene koje su se dogodile u međuvremenu, neke intimne pripovijesti ostaju uvijek iste.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Obnova Lazareta može početi</p>
<p>Ček od 80.000 američkih dolara predali su u utorak Robert A. Glick i Nina Oberiter-Gluhak voditelju Art Radionice Lazareti Slavenu Tolju / Lazareti su treći spomenik u Hrvatskoj što dobiva sredstva iz programa World Monuments Watcha </p>
<p>DUBROVNIK, 1. listopada</p>
<p> - Oštećeni u Domovinskom ratu, zapušteni i prije njega, dubrovački su Lazareti, inicijativom voditelja Art Radionice Lazareti Slavena Tolja, dospjeli na listu 100 najugroženijih kulturnih spomenika - World Monuments Watcha, preko kojega World Monuments Fond (neovisna neprofitna fundacija osnovana u New Yorku 1965.) financira obnovu ugrožene spomeničke baštine. Upravo stoga Slavenu Tolju su u utorak u Lazaretima simbolički ček od 80.000 US dolara predali Robert A. Glick, direktor Ureda za odnose s javnošću American Expressa iz New Yorka, i Nina Oberiter-Gluhak, predsjednica Uprave PBZ American Expressa iz Zagreba, a u prisutnosti Mercy Bone Pavelić, predsjednice Heathcote Art Fondation, koja je kao svojevrsna ambasadorica hrvatske kulture pomogla u nastojanjima da projekt obnove Lazareta bude prepoznat i u svijetu.</p>
<p>American Express je, naime, u suradnji s World Monuments Fondom 1995. godine pokrenuo program World Monuments Watcha te se obvezao do 2005. godine u obnovu ugrožene svjetske baštine uložiti deset milijuna US dolara. Uloživši dosad u projekt obnove ugrožene baštine sedam milijuna dolara, American Express je za obnovu ratom uništenih spomenika u Hrvatskoj dosad izdvojio 200.000 US dolara, za obnovu Kneževe palače u Zadru i Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku. Lazareti su treći spomenik u Hrvatskoj što dobiva sredstva iz programa World Monuments Watcha.</p>
<p>Na mjestu današnjih Lazareta, podignutih u 17. stoljeću u dubrovačkom predgrađu Ploče, već je početkom 14. stoljeća postojalo sklonište za gubavce. Zadržavši kroz stoljeća ulogu karantene pred ulazom u Grad, Lazareti su danas jedini povijesno sačuvani građevni kompleks na Mediteranu namjena kojega je bila svojevrsna bolnica za zarazne bolesti. Na taj način Dubrovnik se branio od kuge, koju su mogli donijeti mnogi trgovci i drugi putnici što su svakodnevno pristizali u Grad. Lazareti se sastoje od sedam uzdužnih zgrada međusobno povezanih dvorištima, koja su ograđena i prema moru i prema kopnu. Na hridi, izloženi insolaciji, Lazareti su stradali i s vremenom sol je nagrizla kamen iz kojega su građeni, potresli su ih i brojni potresi, krovište se gotovo rasteplo.</p>
<p> Neodržavani i brojnim izmijenjenim funkcijama (tu su se u 19. st. održavali sajmovi, u 20. st. bili zabavni centar u kojem je bio i disco-klub) trošeni i ratu dali svoj danak, Lazareti su spremni za obnovu. Art Radionica Lazareti u kojoj se održava i već slavni festival »Karantena«, nije više pasivno htjela promatrati propadanje toga povijesnog zdanja, nego je predložila projekt obnove kompleksa s kulturnim sadržajima, što je bio i temelj za traženje pomoći u financiranju obnove. </p>
<p>Angažmanom Slavena Tolja Lazareti su uključeni u listu ugrožene svjetske baštine, za koju sada World Monuments Fond, odnosno American Express predaje potreban novac za početak radova. Svota ne će u cijelosti biti isplaćena odmah, 40 posto se dobiva na početku radova, 40 posto u završnici, a 20 posto na kraju. S dosad uloženih sedam milijuna US dolara što ih je u obnovu ugrožene svjetske baštine uložio American Express obnovljeno je 95 spomenika u 51 zemlji svijeta.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U slavu prezrenih umjetnika</p>
<p>Postav povezuje razdoblje »prve avangarde« i kritičke reakcije slikara »šezdesetaša«, predstavnika »surovog stila«, koji još nazivaju i »drugom avangardom«, na obrazac socrealizma / Na zagrebačkoj izložbi prvi put djela predstavnika »surovog stila« izlaze izvan granica Rusije</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Izložba pod naslovom »Umjetnici ispred svog vremena - Iz povijesti ruske avangarde i 'surovog stila'« otvara se u četvrtak s početkom u 18 sati u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Ukupno 205 slika, grafika, crteža, plakata, arhitektonskih projekcija, knjiga, časopisa, razglednica te fotografija ljudi i događaja bit će postavljeno na prvome katu Galerije.</p>
<p> Zastupljena su djela protagonista ruske avangarde kao što su Mihail Larionov, David Burljuk, Vladimir Majakovski, Kazimir Maljevič, Natalija Gončareva i Vasilij Kandinski te »surovog stila«, među kojima su Igor Obrosov, Viktor Popkov, Petar Ossovsij, Gurij Zaharov, Ilarion Golicin i drugi. </p>
<p>Kao bespredmetni pokret ruska avangarda nastala je početkom 20. stoljeća reagirajući na salonski stil buržujske umjetnosti, te je zbog svojih naprednih stavova izvan smjernica socrealizma 1932. bila zabranjena Rezolucijom Komunističke partije SSSR-a, a pobornici pokreta bili su prezreni i proganjani. </p>
<p>»Surovi stil« nastao je šezdesetih godina u doba vladavine Nikite Hruščova Sovjetskim Savezom koje se popularno zove vrijeme »kopnjenja«. </p>
<p>O tome su na tiskovnoj konferenciji, koja je održana u utorak u Klovićevim dvorima, novinare izvijestili predstavnici organizatora Klovićevih dvora i Povijesnog muzeja Moskve. </p>
<p>Postav pokazuje namjeru ruskih autora, a to je uspostaviti duhovnu poveznicu između razdoblja »prve avangarde« i kritičke reakcije slikara »šezdesetaša«, predstavnika »surovog stila« koji još nazivaju i »drugom avangardom«, na obrazac socrealizma, kazala je kustosica izložbe Ana Medić. </p>
<p>Djela ruske avangarde prvi put su izlagana izvan države na znamenitoj izložbi »Pariz - Moskva« koja je 80-ih održana u oba grada, čemu je prethodilo političko razdoblje u SSSR-u zvano »perestrojka«. </p>
<p>Na zagrebačkoj izložbi djela predstavnika »surovog stila« prvi put izlaze izvan granica Rusije, istaknula je Natalija Mouzalevskaia, konzervatorica moskovskog muzeja, a Valentina Kolnikova, zamjenica direktora i glavna konzervatorica ustanove, nadodala je da zbog toga očekuju da će postav izazvati veliko zanimanje stručnjaka u Hrvatskoj i izvan nje.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jack Nicholson na otvaranju newyorške filmske smotre</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 1. listopada</p>
<p> - Najnoviji filmovi Jacka Nicholsona, Adama Sandlera i Pedra Almodovara biti će prikazani na 40. filmskom festivalu u New Yorku koji je započeo prošlog vikenda. Festival je otvoren američkom premijerom filma »About Schmidt« Alexandera Paynea, s Nicholsonom u glavnoj ulozi. Iako se tijekom ovogodišnjeg festivala ne očekuje nijedna svjetska premijera, vidjet će se neki od najuspješnijih filmova s drugih festivala, poput »Punch-drunk Love« Paula Thomasa Andersona, za koji je redatelj nagrađen u Cannesu. Tu je i »Auto-Focus«, s Gregom Kinnerom u ulozi Boba Cranea, zvijezde američke komedije »Hogan's Heroes«, ubijenog 1978.. Bit će prikazano i nekoliko hitova s festivala u Berlinu, uključujući dobitnika Zlatnog medvjeda »Bloody Sunday«, redatelja Paula Greengrassa. Festival će zatvoriti, 13. listopada, »Talk to Her«, najnoviji film Pedra Almodovara, koji je već postao hitom u Velikoj Britaniji i širom Europe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Portreti, pejzaži, forme...« Ive F. Raiča</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - U izložbenome prostoru Kulturnoga centra Bosne i Hercegovine, Ilica 44, u srijedu u 19 sati bit će otvorena izložba »Portreti, pejzaži, forme..« sarajevskoga slikara Ive F. Raiča (1940.). Po riječima kritičara Dragoslava Janjića, »izložba nudi koloplet različitosti u poredanim cjelinama ili periodima slikarevog dvanaestogodišnjeg rada. U tom kratkom razdoblju Ivo Raič je naslikao mnogo nudeći nam ovog puta razuman sukus iz takvog likovnog opusa.« Autor je po struci inženjer strojarstva, no zadnjih godina sustavno slika i izlaže u Sarajevu, Mostaru, Zagrebu, Münchenu, Hamburgu, Ženevi, Vankuveru i drugdje. Bavi se i kreativnom fotografijom. Na otvorenju izložbe u Zagrebu nastupit će sarajevski vokalni ansambl »Prijatelji«. Uvodno govore likovni kritičar Josip Škunca i autor, a izložbu otvara veleposlanik BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević. Slike se mogu pogledati do 20. listopada. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Znanstveni skup o Nikoli Tommaseu </p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Međunarodni znanstveni skup »Mora Nikole Tommasea i druga mora« održat će se 4. i 5. listopada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Riječ je o prvom znanstvenom skupu u Hrvatskoj posvećenom Nikoli Tommaseu, znamenitom talijanskom književniku, filologu i leksikografu, koji se rodio 1802. u Šibeniku. U povodu 200. obljetnice njegova rođenja skup organizira Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu i Sveučilište za strance u Sieni. O životu i djelu Nikole Tommasea te društvenom kontekstu u kojem je stvarao izlagat će četrdesetak znanstvenika iz Cagliarija, Debrecena, Ferrare, Krakova, Nikšića, Pečuha, Pule, Rima, Saloa, Siene, Trsta, Varšave, Venecije, Zadra i Zagreba. Pokrovitelji znanstvenog skupa su Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije i talijansko Veleposlanstvo u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Naš je utjecaj na svemir ravan ništici</p>
<p>Opetovano otkrivamo da prirodni procesi - odabir svjetova sudarima, na primjer, ili prirodni odabir iz bazena gena ili čak uzorak konvekcije u loncu kipuće vode - mogu iz kaosa izdvojiti red i zavarati nas na zaključak da postoji svrha i kada je nema</p>
<p>PIŠE CARL SAGAN</p>
<p>Gledamo duboko u jezgru našeg planeta i u goruću unutrašnjost naše zvijezde. Čitamo genetski jezik na komu su zapisane različite sposobnosti i sklonosti svakog bića na Zemlji. </p>
<p>Otkrivamo skrivena poglavlja povijesti naših vlastitih početaka i uz ponešto tjeskobe razumijevamo našu prirodu i naše nade. Izmišljamo i oplemenjujemo poljodjelstvo, bez koga bi gotovo svi od nas umrli od gladi. </p>
<p>Stvaramo lijekove i cjepiva koji spašavaju živote milijunima ljudi. Komuniciramo brzinom svjetlosti i jureći obiđemo oko Zemlje za sat i pol. Poslali smo desetke svemirskih brodova na više od sedamdeset svjetova i četiri svemirske letjelice prema zvijezdama. </p>
<p>U pravu smo kada slavimo naša postignuća, kada smo ponosni što je naša vrsta mogla vidjeti toliko daleko, i kada procjenjujemo našu vrijednost jednim dijelom kroz istu onu znanost koja je toliko ispuhala našu nadutost.</p>
<p>Naši su se preci bojali mnogo čega u prirodi - sijevanja, oluja, potresa, vulkana, poplava, suša, dugih zima. </p>
<p>Religije su se djelomično pojavile kao pokušaji ublažavanja i kontrole, ako već ne i razumijevanja, razuzdane strane prirode. Znanstvena nam je revolucija omogućila da nas zapljusne zapravo uređeni svemir u komu postoji doslovni sklad svjetova (rečenica Johannesa Keplera). </p>
<p>Ako razumijemo prirodu, ima nade da ćemo je moći kontrolirati ili barem ublažiti štetu koju ona može donijeti. U tom smislu znanost donosi nadu.</p>
<p>U većinu se velikih rasprava o deprovincijalizaciji ušlo bez razmišljanja o njihovim praktičnim posljedicama. Strasni i radoznali ljudi su željeli razumjeti stvarne okolnosti u kojima žive, koliko jedinstveni ili prozaični su oni i njihov svijet, svoje konačno podrijetlo i sudbinu, kako svemir djeluje. </p>
<p>Iznenađujuće je da su neke od tih rasprava donijele izrazito temeljne praktične koristi. Sama metoda matematičkog zaključivanja koju je uveo Isaac Newton kako bi objasnio gibanje planeta oko Sunca, dovela je do većine tehnologija našeg suvremenog svijeta. </p>
<p>Industrijska revolucija je, unatoč svim svojim nedostacima, još svjetski model za to kako poljodjelska država može izaći iz siromaštva. Takve rasprave imaju praktične, korisne posljedice.</p>
<p>Moglo je biti drukčije. Mogla je biti uspostavljena takva situacija da ljudi u velikoj većini ne žele znati o svemiru koji uznemiruje, da ne žele dopustiti izazove prevladavajućoj staroj mudrosti. Unatoč odlučnu otporu u svakom dobu, velika je naša zasluga što smo uspjeli slijediti dokaze, izvlačiti zaključke koji na prvi pogled izgledaju zastrašujući: svemir, toliko veći i stariji, tako da je naše osobno i povijesno iskustvo patuljasto i skromno.</p>
<p>Svemir, u komu se svakoga dana rađaju sunca i uništavaju svjetovi, svemir, u komu se čovječanstvo, koje je novo pridošlo u njega, pripija uz zabitu grudu tvari.</p>
<p>Koliko bi više zadovoljstva bilo da smo stavljeni u vrt stvoren samo za nas, u komu bi ostali koji su tu stavljeni bili tu zato da ih mi rabimo kako smatramo pogodnim. Ima jedna slavna priča u zapadnoj tradiciji slična tome, osim što sve i nije bilo baš za nas. </p>
<p>Bilo je jedno određeno stablo kod kojeg nismo imali udjela, stablo znanja. Znanje i razumijevanje i mudrost su nam u toj priči bili zabranjeni. Morali smo živjeti u neznanju. Nismo si, međutim, mogli pomoći. Žudjeli smo za znanjem, može se reći da smo stvarali glad za njim. To je bio početak svih nezgoda. Zapravo, to je zbog čega više ne živimo u vrtu, previše smo toga otkrili. </p>
<p>Mislim da dok god nismo bili znatiželjni i dok smo bili poslušni, mogli smo se tješiti s našom važnosti i našim mjestom u središtu i govoriti sebi da smo mi razlog zbog kojeg je stvoren svemir. </p>
<p>Kada smo pak počeli zadovoljavati našu radoznalost, kada smo počeli istraživati, učiti kakav je stvarno svemir, izbacili smo se iz raja. Na vratima raja su anđeli s plamenim mačevima, kao stražari koji sprečavaju naš povratak. </p>
<p>Stanovnici vrta su postali prognanici i lutalice. Ponekad žalimo za tim izgubljenim svijetom, ali je to, za mene, patetično i sentimentalno. Nismo mogli zauvijek ostati sretni neznalice.</p>
<p>U ovom svemiru ima mnogo toga što izgleda kao da je planirano. Svaki puta kada na tako nešto naiđemo, odahnemo. Oduvijek se nadamo da ćemo naći, ili barem pouzdano zaključiti, tko je Stvoritelj. </p>
<p>No umjesto toga, opetovano otkrivamo da prirodni procesi - odabir svjetova sudarima, na primjer, ili prirodni odabir iz bazena gena ili čak uzorak konvekcije u loncu kipuće vode - mogu iz kaosa izdvojiti red i zavarati nas na zaključak da postoji svrha i kada je nema. </p>
<p>Slučajna uređenja</p>
<p>U svakodnevnom životu često zamijetimo - u spavaćim sobama tinejdžera, ili u državnoj politici - da je kaos prirodan, a da je red nametnut odozgo. </p>
<p>Iako postoje dublje pravilnosti u svemiru od jednostavnih okolnosti koje općenito opisujemo kao redovite, sav taj red, jednostavan i složen, izgleda da proizlazi iz zakona prirode, utvrđenih u trenutku Velikog praska (ili ranije), a ne da je posljedica kasnije intervencije nesavršena božanstva. </p>
<p>»Boga se mora naći u pojedinostima«, slavna je izreka njemačkog učenjaka Abyja Warburga. No usred mnogo otmjenosti i preciznosti, detalji života i svemira, također, pokazuju slučajna, improvizirana uređenja i mnogo lošeg planiranja. Kako ćemo to protumačiti: građevinom koju je arhitekt napustio početkom gradnje?</p>
<p>Činjenice, barem one koje dosad znamo, i uz njih zakoni Prirode, ne zahtijevaju Stvoritelja. Osim ako postoji skriveni, koji se nipošto ne želi otkriti. Ponekad to izgleda kao vrlo mršava nada.</p>
<p>Značenje naših života i našeg krhkog planeta je tada određeno samo s našom mudrošću i hrabrošću. </p>
<p>Mi smo čuvari značenja života. Čeznemo za roditeljem da se brine za nas, da nam oprosti naše pogreške, da nas zaštiti od naših djetinjastih grešaka. </p>
<p>Znanje, međutim, ima prednost u odnosu prema neznanju. Daleko je bolje prigrliti tešku istinu nego umirujuću bajku.</p>
<p>Ako čeznemo za nekom kozmičkom svrhom, pronađimo si tada neki vrijedan cilj.</p>
<p>Postoji li inteligentan život na Zemlji: Postoje mjesta, u našim velikim gradovima i izvan njih, na kojima je prirodni svijet nestao. Možete zamijetiti ulice i pločnike, automobile, parkirališta, oglasne ploče, staklene i čelične spomenike, ali ne i stablo ili vlat trave ili bilo kakvu životinju - osim, dakako, ljudi. Ima mnogo ljudi. </p>
<p>Tek kad pogledate ravno gore kroz klisure nebodera, možete vidjeti zvijezdu ili komadić plavetnila - podsjetnik na ono što je bilo davno prije nego što su se pojavili ljudi. </p>
<p>Jarka svjetla velikih gradova, međutim, izbljeđuju zvijezde, pa čak i komadić plavetnila ponekad nestane, industrijska ga tehnologija učini smeđim.</p>
<p>Idući na takvom mjestu svaki dan na posao, nije teško biti impresioniran sam sobom. Kako li smo samo preobrazili Zemlju za našu korist i ugodu! No na nekoliko stotina kilometara dolje ili gore nema ljudi. </p>
<p>Osim tankog sloja života na samoj površini Zemlje, povremene neustrašive letjelice i ponešto radio šuma, naš je utjecaj na svemir ravan ništici. On uopće i ne zna na nas.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>CITY</p>
<p>Idiot se htio napraviti pametan</p>
<p>Sudac je u svojim knjigama pokušao pronaći nešto što bi dopustilo da se nenaoružani prevarant ubije, ne završavajući na vješalima. Nije pronašao... </p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Carver prestaje brisati čaše. I on se smiješi.</p>
<p>- Idiot se htio napraviti pametan. Maknuo je dečka herca iz špila i skrio ga. Pogodi gdje.</p>
<p>- U džep od prsluka.</p>
<p>- Tik iznad srca. Još se sjećam te karte. Posve umrljane krvlju. A u sredini: dvije ovakve rupe, poput potpisa.</p>
<p>- Whiskey, Carver.</p>
<p>- Si, senor.</p>
<p>Tijekom suđenja - govorila je Shatzy - sudac je u svojim knjigama pokušao pronaći nešto što bi dopustilo da se nenaoružani prevarant ubije, ne završavajući na vješalima. Nije pronašao. Onda reče: Jebiga, oslobođene ste. Poveo je šerifa na stranu i nešto mu rekao, samo njemu. Potom se otišao napiti, kao konj.</p>
<p>- Carver?</p>
<p>- Si, senor.</p>
<p>- Zašto sam živ?</p>
<p>- Ovo je saloon, crkva je malo niže, s druge strane ceste.</p>
<p>- Zašto su sestre Dolphin pucale u mene, a ja sada ovdje pijem whiskey?</p>
<p>- Umjetni meci. Sestre to ne znaju, proizvodi ih Truman, crveni »morgan« kalibra 44-40, sjajno napravljeni, kao pravi. Samo što su umjetni. Šerifov nalog.</p>
<p>- I one to ne znaju?</p>
<p>Carver sliježe ramenima. Stranac prazni čašu. Vonj znoja, alkohola, konja, pokvarenih zuba, urina i losiona nakon brijanja. Kad bi pitao Shatzy kakve veze sa svim tim ima jelovnik, ona bi odgovarala i te kakve, i te kakve. Polako, ovo je tek početak.</p>
<p>Kako je kupaonica bila na samom vrhu stuba, kada se Shatzy, odlazeći na spavanje, popela na gornji kat, prošla je pored kupaonice. Unutra je bio Gould. I ono što se čulo izvana bio je njegov glas. Njegov glas koji je imitirao glasove.</p>
<p>- Nismo u tvom šugavom koledžu, znaš Larry?... Pogledaj me, i diši... idemo, diši... I polako s tim, za ime Isusovo!</p>
<p>- Obrva mu je u komadićima, Učitelju.</p>
<p>- Svejedno, polako s tim, pobogu... slušaj Larry, slušaš li me?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Ako ne prestaneš izigravati gospodičića, onaj će te poslati kući s tuđim licem.</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Bi li ti se svidjelo imati tuđe lice?</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- Diši... tako, pišljivi gospodičiću...</p>
<p>- Nisam ja...</p>
<p>- Jesi, usrani i pišljivi gospodičić, diši... daj mu vode... vode... slušaj me, slušaš li me? Onoga nećeš prevariti ako samo stojiš i čekaš ga, jasno?</p>
<p>- ...</p>
<p>- Skrati, Larry, moraš prodrijeti do njega i uhvatiti se u koštac s njegovim šakama, moraš mu tražiti šake, razumiješ, prestani bježati, nisi ovdje zato da budeš lijep na fotografijama, traži njegove šake, prestani s tom vodom, kada mu osjetiš šake znači da si na dobroj udaljenosti, i tada trebaš djelovati, lijevom u jetra i aperkat, obrana mu je takva da bi se mogao ugurati cijeli hladnjak, Larry!</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Kreni mu na šake i onda udari. Ponovi.</p>
<p>- Ruka... boli me ruka.</p>
<p>- Ponovi, zaboga.</p>
<p>- Kreni mu na šake...</p>
<p>- Kreni mu na šake Larry.</p>
<p>- Idi u dupe, Larry! </p>
<p>- ... dupe.</p>
<p>Treća od ukupno osam rundi na ringu Toyota Master Buildinga, Larry Gorman i León Sobilo, Gorman je već ozlijeđena lica, Sobilo stalno na sredini ringa... u svojem karakterističnom položaju, ne odviše elegantnom, ali učinkovitom... veliki je to borac, pamtit će se njegov susret s Harderom... dvanaest žestokih rundi...</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Ćiro: Vrag nikad ne spava!</p>
<p>»Poraz u Buševcu je nedopustiv! To nije dozvoljeno! Imam puno razloga napraviti rusvaj« / »Nema nikakvih dvojbi da će u Mađarskoj igrati naša najjača momčad. Još sam kao mali naučio rečenicu 'vrag nikad ne spava'«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Posljednje Ćirine izjave neki doživljavaju kao običnu glumu, a neki pak kao iskrene osjećaje Dinamovoga trenera. On, naime, uporno naglašava kako »treba biti prilično oprezan« uoči uzvratnog dvoboja 1. kola Kupa Uefe. »Plavi« u četvrtak gostuju u mađarskom Györu kod Zalaegerszega, gdje će braniti golemu, 6-0 prednost iz prvoga dvoboja. Pa, zar Ćiro doista misli da postoje ikakvi izgledi da Zalaegerszeg dostigne rezultatski zaostatak iz prve utakmice!? Doduše, sam Blažević se požalio kako je sanjao da Mađari već u prvome poluvremenu vode 5-0, pa se potom probudio »u goloj vodi«.</p>
<p> Ćiru, međutim, brine nešto drugo. Njegova je momčad u ponedjeljak poslijepodne poražena u prijateljskoj utakmici protiv - četvrtoligaša! Polet iz Buševca je »probušio« Dinamo 2-1. Zanimljivo, sva tri pogotka su postignuta još u prvome poluvremenu u kojemu su u Dinamovoj momčadi igrale gotovo sve zvijezd(ic)e - Balaban, Agić, Polovanec, Marić, Zahora...</p>
<p> - To nije dozvoljeno! Imam puno razloga napraviti »belaj«. Znate li, uopće, što je to »belaj«</p>
<p> Netko je sa strane doviknuo: »Znamo. To je rusvaj.«</p>
<p> - Tako je. Rusvaj! Kakav divan prijevod. Ma, lijepo je otići popularizirati klub kod naših prijatelja, u goste kod uvjetno rečeno malih klubova kao što je bio slučaj sada u Buševcu. Ali, popularnost je kada ti njima daš pet-šest komada. Ali, kad izgubiš, onda je to kontraefekt. Ma, jadna majka svakom treneru koji nema strah od svakog protivnika. Pa, što mi je bilo da kažem da Šibenik protiv nas ima šanse kao glineni golub!? To nikad nisam smio kazati. S time ih samo dodatno napališ. Ma, što me niste drmnuli nogom kad sam to govorio!</p>
<p> Dinamo, naime, u sljedećem prvenstvenom kolu gostuje u Šibeniku, a nedugo nakon što je povukao paralelu između Šibenika i glinenog goluba, uslijedila je »pljuska« u Buševcu. Zato se, eto, sada i pokajao... Zanimljivo, Ćiro je u utorak u nekoliko navrata pred novinarima sam sebe - ispljuskao. Nastojeći ilustrirati koliko se kaje zbog nekih ranijih izjava, rukom se, onako u šali, odalamio po obrazu. No, to je tako odjeknulo da smo se svi zbunjeno pogledali i čak željeli uskočiti u pomoć maksimirskome treneru. Ono je moralo boljeti. Zanimljivo je, međutim, da si je to Ćiro učinio dva-tri puta. Na primjedbu kako je to bio dosta jak udarac, Ćiro je samo dobacio:</p>
<p> - Nije to ništa, sine. Ja tako sebe »izlupam« svako jutro pred ogledalom.</p>
<p> Razgovor je potom ipak skrenuo ka ponešto ozbiljnijim temama. Zalaegerszeg je u posljednjem prvenstvenom kolu poražen na gostovanju kod Videotona u Szekesfehervaru. Bilo je 2-1...</p>
<p> - Taj poraz je napravio konfuziju u njihovim redovima, a ujedno se i zaljuljala stolica mome kolegi Bozsiku. Dva igrača su im isključena i evidentno je da su jako nervozni.</p>
<p> Cilj nam je ovu bitku proći bez posljedica, što znači da naše ponašanje mora biti besprijekorno. Ne smijemo nasjesti na eventualne provokacije.</p>
<p> Ćiro u Mađarskoj neće moći računati na ozlijeđene Darija Smoju i Niku Kranjčara. Zato će, međutim, svi ostali članovi udarne »plave« postave zaigrati u četvrtak u Györu.</p>
<p> - Nema nikakvih dvojbi da će u Mađarskoj igrati naša najjača momčad. Još sam kao mali naučio rečenicu »vrag nikad ne spava«. Ali, kako niti ja nikad ne spavam, kako sam stalno budan, iznenađenja takve vrste teško mogu dobiti prostor.</p>
<p> Smojinu ulogu posljednjeg čovjeka obrane i ovaj put će imati Dino Drpić. Najveće je iznenađenje transformacija Kristijana Polovanca u ulogu zadnjeg veznog. Iako ga je dan ranije nazvao »bombarderom iz pozadine«, Ćiro je u utorak o Polovancu ipak govorio s većom dozom negativne kritike.</p>
<p> - Dobio sam izvješća da je Polovanec u Buševcu bio potpuno izvan forme. Kažu da nije bio za prepoznati.</p>
<p> Morat ću pričekati još koji trening kako bih detaljnije iskristalizirao formaciju. Hoće li Balaban igrati od prve minute? Balabana ću uvoditi u igru postupno. </p>
<p> S obzirom na to da dugo nije bio u pogonu, jedna bi ga pogreška mogla izbaciti iz stroja na neko vrijeme.</p>
<p> S Olićem također moramo biti oprezni. Ne štedi se, on ide iznad svojih objektivnih mogućnosti i iznad svoje fizičke pripremljenosti.</p>
<p> Dinamo bi u Györu trebao zaigrati u ovakvome sastavu: Butina - Drpić; Sedloski, Cesar - Mikić, Marić, Polovanec, Mujčin, Krznar - Mitu, Olić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Iz Londona odlazimo u 2. kolo« </p>
<p>»Očekujem dobru utakmicu, a rezultat iz Splita neće utjecati na našu igru. Možemo proći u 2. kolo, iako to zvuči presmiono. No, radimo krvavo na treningu, atmosfera je odlična. Odigrat ćemo hrabro, ali za prolaz ćemo trebati i malo sreće«, kazao je Pletikosa</p>
<p>SPLIT, 1. listopada</p>
<p> - Hajduk, osokoljen pobjedama protiv Zadra i Pomorca, otputovao je u London na uzvratni susret s Fulhamom. Hrvatski prvoligaški klubovi nisu ni približne kvalitete engleskog predstavnika u Kupu Uefa, ali su uspjesi »bijelih« na domaćoj sceni donijeli izvjesnu dozu samopouzdanja. Zapravo, Poljud optimističnije očekuje nastavak sezone, a na raspoloženje utječu aktivnosti poljudskog ureda te dovođenje dvojice napadača - mladog Slovenca Lavriča i iskusnog Osječanina Špehara. No, njihovo priključenje u natjecateljski pogon očekuje se nakon reprezentativne utakmice između Bugarske i Hrvatske.</p>
<p>Četvrtak je za Splićane prioritetan. Pokušati pobijediti Fulham na Loftus Roadu kako se utakmica bliži i ne izgleda nemoguće. Momčad glamuroznog bogataša Mohameda Al Fayda nakon splitskog uspjeha nije pobijedila, pa na Poljudu računaju da joj je forma u padu. No, u splitskoj utakmici Hajduk nije zaostao u znanju i formi već u fizičkoj spremi. Razloge bolje pripremljenosti može se potražiti u zahtjevnijem domaćem natjecanju Engleza. U dva tjedna i nije se moglo mnogo toga promijeniti, ali velikom koncentriranošću i željom može se iščupati povoljan rezultat. Najbolji Hajdukov igrač, vratar Stipe Pletikose ima priliku na Otoku pokazati da je kvalitet za Englesku ligu. I u Hajduku najveću nadu polažu u Pletikosine obrane, a reprezentativni vratar kaže: </p>
<p>- Očekujem dobru utakmicu. Rezultat iz Splita odnosno naš poraz od 0-1 neće utjecati na nas. Nismo psihički opterećeni prolazom, pokušat ćemo odigrati najbolje što možemo i iznenaditi Fulham. Engleski je sastav na Poljudu imao samo dvije prilike i zabili su nam pogodak, a mi smo mnogo promašivali. Zato smo i bili kažnjeni. </p>
<p>Upitali smo ga može li Hajduk proći u 2. kolo.</p>
<p>- U svakom slučaju možemo proći, makar to sada zvuči presmiono. Radimo krvavo na treningu, atmosfera je odlična. Odigrat ćemo hrabro, ali za prolaz ćemo i trebati malo sreće. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Budemo li ponovno izigrani, bacam kapetansku traku</p>
<p>U utorak je igračima Zagreba trebao biti isplaćen dugo obećavani dio novca za osvojeni naslov prvaka te neke zaostale plaće i premije, ali ništa se od toga nije dogodilo. No, rok za isplatu dijela duga produljuje se do četvrtka </p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Do četvrtka 3. listopada produljuje se rok do kada bi Zagrebovi čelnici trebali ispuniti obećanje i konačno nogometašima prvaka isplatiti dio duga od nagrada, premija, plaća... Ne učine li to ni tada, teško je predvidjeti daljnja događanja u Kranjčevićevoj, iako, objektivno gledano, kao i u svemu, preostaju dvije mogućnosti raspleta - igrači će i dalje igrati i nadati se boljim vremenima ili će pod teretom malodušnosti početi popuštati, od čega baš i ne bi imali koristi.</p>
<p>Ishod je to još prošli tjedan uglavljenog, a u utorak u podne održanog sastanka predsjednika kluba Mire Marčinkovića i direktora Drage Marića s igračima. Igrači su nakon sastanka za nijansu drugačije protumačili izrečene im riječi nego što je to rečeno znatiželjnoj »sedmoj sili«. Kako nam je nakon sastanka rekao kapetan momčadi Vladimir Vasilj, predsjednik im je rekao da će im u četvrtak biti isplaćene nagrade i dvije plaće:</p>
<p>- Ovog puta stvarno vjerujem da će obećanje biti izvršeno, a u tom slučaju i dalje ostajem kapetan. Budemo li ponovno izigrani, bacam kapetansku traku, ali vjerujem da na to neću biti prinuđen. Tako mislim jer nas je u uvodu u sastanak predsjednik pohvalio zbog rezultata, kao i sportskog duha i strpljenja. Zaista bi bilo šteta da nam nekolicina nezadovoljnih igrača ide arbitražom tražiti ispisnice.</p>
<p>Marčinković baš nije bio raspoložen za razgovor s novinarima. No, ponudio se direktor Drago Marić. Najprije je blago iskritizirao novinare da od svega rade predstavu. A nakon što je prigovorio što još više ne potenciramo dobre Zagrebove igre, pojasnio je o dugu igračima:</p>
<p>- Točno je da će u četvrtak biti novca, ali vjerojatno još ne u igračevim rukama, nego u knjiženju klubu.</p>
<p>Marčinković je ipak progovorio:</p>
<p>- Nismo rekli da će do četvrtka do igrača stići novac, nego da ćemo do četvrtka nači rješenje kako da sredstva, koja smo osigurali, ipak nađu put do odgovarajućeg mjesta. Ne ovisi o nama kako taj proces teče...</p>
<p>Trener Nikola Jurčević, koji zavrjeđuje priznanje već zbog činjenice što uspješno plovi kroz sva ta obećanja od utakmice do utakmice, nastoji sačuvati živce. No, to čini sve teže i teže, pogotovo jer ima i nekoliko igrača koji nemaju ni za džeparac.</p>
<p>- Da je barem riješen sustav plaćanja u startu pa su igraču zajamčene plaća i premije. U ovoj je situaciji sve nekako divlje, prepuno nerealnih obećanja. Stoga kao trener jedino mogu kazati igračima uoči subotnje utakmice protiv Zadra da ako i u četvrtak ne dobiju novac, tko želi igra, a tko ne želi neka sjedi na klupi. Jednog ću dana, ako se situacija stabilizira, ipak povesti računa o tomu tko je želio igrati, a tko ne, zaključio je Jurčević.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Barić sve raspoloženiji</p>
<p>»Čak 90 posto naših igrača igra redovito i dobro u svojim klubovima. Obišao sam kandidate, razgovarao s njima. Budite bez brige, izabrat ću najbolje«, rekao je Barić / U tijeku završne pripreme za oproštaj Zvonimira Bobana </p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - »U puno sam boljoj situaciji nego prije utakmice protiv Estonije«, rekao je na prigodnoj konferenciji za novinare Otto Barić, izbornik hrvatske nogometne vrste koju 12. listopada u Sofiji očekuje težak ispit protiv Bugarske u kvalifikacijama za EP u Portugalu 2002. godine. </p>
<p>- Čak 90 posto naših igrača igra redovito i dobro u svojim klubovima. Ja sam u posljednje vrijeme gledao sve što je bilo moguće pogledati, obišao sam kandidate, razgovarao s njima. Budite bez brige, izabrat ću najbolje, rekao je još Barić.</p>
<p>Spomenuo je potom naš izbornik kako će za »akciju Sofija« pozvati samo 18 nogometaša, te da će pozvati ostale igrače samo ako se netko iz prvih 18 ozlijedi. </p>
<p>Dakako, Barićevo izlaganje uslijedilo je tak nakon opsežnih informacija glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića. </p>
<p>- Puni smo akcija, pripremamo se za odlazak u Sofiju, ali i u organizaciji smo Bobanovog spektakluranog oproštaja 7. listopada u Zagreb. Ulaznice se od utorka prodaju na južnim blagajnama Dinamovog stadiona.</p>
<p>Glasnogovornik Ado Kožul rekao je koji su igrači već najavili dolazak u Zagreb:</p>
<p>- Pismeno su nazočost u Zagrebu potvrdili Van Basten, Rijkaard, Papin, Mathaus, Elber, Desailly.</p>
<p>- Bit će to veliki događaj, samo da nas posluži vrijeme, prisnažio je Srebrić.</p>
<p> Glavni tajnik još je spomenuo ponude za odigravanjem prijateljskih utakmica kojima je obasut Savez.</p>
<p>- Termin 20. studenog nudi nam odabir za dvije utakmice, Luksemburg kod kuće ili Portugal u gostima. </p>
<p>O dvojbi kojeg suparnika izabrati govorio je sam izbornik Barić.</p>
<p>- Teško je za jaku utakmicu dobiti sve igrače iz europskih klubova, no to ne znači da ostajemo od jakih suparnika.</p>
<p>Govorilo se i o možebitnoj turneji po Australiji, ali i o ponudi za sudjelovanje na »Carlsber kupu« u Hong Kongu početkom veljače. </p>
<p>- U svemu nas koči naš tradicionalan problem - poslati kombiniranu momčad ili A selekciju koju je zapravo teško okupiti za prijateljske utakmice, uglas su rekli Barić i Srebrić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ostala je još samo teorija</p>
<p>Talijani nakon poraza od Poljske moraju pobijediti Kanadu sa 3-0 ili 3-1, a u tom nas slučaju pobjeda nad Poljskom sa 3-0 vodi u sljedeću fazu natjecanja / »Svojim igračima ne mogu zaista ništa prigovoriti, svi su izgorili na terenu«, kazao je nakon utakmice hrvatski izbornik Igor Arbutina </p>
<p>ZAGREB/SANTA FE, 1. listopada</p>
<p> - Nakon samo dvije odigrane utakmice na Svjetskom prvenstvu u Argentini hrvatski odbojkaši mogu polako početi pakirati stvari za povratak kući. Naime, u utakmici drugog kola skupine B naša je reprezentacija izgubila od Kanade sa 3-1 (25-22, 22-25, 25-17, 25-23), a budući da je u drugoj utakmici Poljska iznenađujuće pobijedila Italiju sa 3-2 (20-25, 24-26, 25-22, 25-21, 15-10), Hrvatsku još samo teorija ostavlja u igri za ulazak u drugi krug natjecanja. </p>
<p>U prvom je setu igra bila prilično izjednačena. Naš tehničar Inoslav Krnić posluživao je Igora Omrčena koji je u tom dijelu meča postigao čak osam poena. Ipak, Kanađani su, zahvaljujući dobrom bloku, završili set u svoju korist.</p>
<p>U drugom setu Krnić je počeo koristiti i ostale igrače, osim Omrčena, što je urodilo plodom, pa ni odlična igra kanadskog napadača Paula Duerdena nije spriječila naše odbojkaše da dođu do izjednačenja.</p>
<p>Kanadski je izbornik DeRocco u trećem setu u igru uveo iskusnog kapetana Scotta Koskiea, koji je izvrsno proigravao suigrače, a vrlo je dobro igrao i primač Terence Martin. To je rezultiralo uvjerljim gubitkom seta naših igrača.</p>
<p>U četvrtom setu kanadski su igrači mnogo griješili, ali naši to nisu znali iskoristiti, pa od petog seta nije bilo ništa.</p>
<p>- Ovo je bila teška i borbena utakmica u kojoj nam je nedostajalo i malo sreće. U prvom smo setu igrali dobro do pred sam kraj, ali su u odlučnim trenucima Kanađani bili bolji u bloku i igri u polju. Drugi smo set uspjeli osvojiti, ali Kanađani su se fanatičnom borbenošću vratili u meč. Svojim igračima ne mogu zaista ništa prigovoriti, svi su izgorili na terenu, istaknuo je hrvatski izbornik Igor Arbutina, dodavši kako još ima nade za plasman naše reprezentacije u drugi krug.</p>
<p>- Talijani nakon poraza od Poljske moraju pobijediti Kanadu sa 3-0 ili 3-1, a u tom nas slučaju pobjeda nad Poljskom sa 3-0 vodi u sljedeću fazu natjecanja.</p>
<p>Ipak, u takvo što doista je teško povjerovati jer prema onome što su do sada prikazale naša i poljska reprezentacija, sve osim uvjerljivog poraza naših odbojkaša bilo bi veliko iznenađenje.</p>
<p>• Dvorana Club A Union</p>
<p>KANADA - HRVATSKA 3-1 (25-22, 22-25, 25-17, 25-23)</p>
<p>KANADA: Bruce 2, Ruetle 6, Sanheim, Dufault, Koskie 2, Duerden 20, Brinkman, Wolfenden, Lewis 7, Grapentine 10, Haldane 13, Martin 11.</p>
<p>HRVATSKA: Peris, Celan, Jakovčević 8, Laninović 9, Zimakijević, Marić 19, Šimunčić, Omrčen 18, Antunović 5, Čošković 5, Krnić 4, Jevtuhovič.</p>
<p>Iako su prije prvenstva gotovo svi predviđali da Italija, Jugoslavija, Rusija i Brazil poraz mogu doživjeti samo u međusobnim dvobojima, nakon 2. kola po skupinama samo Jugoslavija, od spomenutih reprezentacija, ima stopostotan učinak pobjeda. Rusi su, naime, nakon debakla protiv Bugarske još jednom posrnuli, sa 3-1 bolja je bila Francuska. Nešto bolje prošli su Brazilci. Oni su u utakmici s Amerikancima uspjeli doći »čak« do petog seta.</p>
<p>• Rezultati, skupina A: Portugal - Australija 3-1, Argentina - Kina 3-1; poredak: Portugal 4, Argentina 4, Australija 2, Kina 2; skupina B: Poljska - Italija 3-2, Kanada - HRVATSKA 3-1; poredak: Poljska 4, Italija 3, Kanada 3, HRVATSKA 2; skupina C: Francuska - Rusija 3-1, Bugarska - Tunis 3-1; poredak: Bugarska 4, Francuska 4, Tunis 2, Rusija 2; skupina D: Španjolska - Japan 3-2, SRJ - Kazahstan 3-0; poredak: SRJ 4, Japan 3, Španjolska 3, Kazahstan 2; skupina E: SAD - Brazil 3-2, Venezuela - Egipat 3-0; poredak: SAD 4, Brazil 3, Venezuela 3, Egipat 2; skupina F: Grčka - Kuba 3-0, Nizozemska - Češka 3-2; poredak: Nizozemska 4, Grčka 3, Kuba 3, Češka 2. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ni Crvena zvezda (još) nije razbudila Jazine </p>
<p>»Razumijemo ogorčenost naših navijača koji nam s pravom upućuju kritike za nikakvu igru. Zato im mogu obećati da će susret s Beograđanima biti posve druga priča s, nadam se, sretnijim završetkom od one prve ovosezonske - susreta sa Splitom CO «, rekao je Hrvoje Perinčić, kapetan Zadra</p>
<p>ZADAR, 1. listopada</p>
<p> - Vjerovali ili ne, u Zadru, gradu košarke ozračje uoči velikog povratka Crvene zvezde nakon 11 godina na parket u Jazinama (srijeda, 17.30 sati, HTV), nimalo ne nalikuje onom ranijih godina. Uglavnom mrtvilo, tek poneki šareni plakat naznačuje da se u 2. kolu regionalne Goodyear lige sastaju stari poznanici. Vjerojatno je takvom stanju glavni uzrok poraz Zadrana u susretu protiv Splita CO na otvaranju lige. Ipak, klupska se uprava na sve načine trudi osigurati primjerene uvjete koje zahtijevaju utakmice visokog rizika kakva je ova. </p>
<p>U priopćenju koje je izdala uprava KK Zadar navodi se uvođenje posebnih mjera koje sadržavaju nekoliko točaka. U prodaju će biti pušten reduciran broj karata, a svi koji dolaze na utakmicu u dvoranu neće moći unijeti piće, tvrde predmete, cigarete, upaljače i ostalo što se može baciti na parket. Gledatelji će na ulazima, koji će biti otvoreni dva sata prije početka utakmice, proći posebne mjere nadzora. </p>
<p>Svima je u mislima nedavna utakmica sa Splitom, koju su izgleda igrači uspjeli pospremiti »pod tepih« i njome će se baviti u dodatnim analizama. </p>
<p>- Nemamo vremena za pogled unatrag, iz svega smo izvukli dobru pouku koju ćemo, vjerujem, znati primijeniti u utakmici s Crvenom zvezdom. Razumijemo ogorčenost naših navijača koji nam s velikim pravom upućuju kritike za nikakvu igru. Zato im mogu obećati da će susret s Beograđanima biti posve druga priča s, nadam se, sretnijim završetkom od one prve ovosezonske, rekao je Hrvoje Perinčić, kapetan Zadra.</p>
<p>Trener Danijel Jusup koji još traži prave uzroke tom neočekivanom porazu, okrenuo se novom izazovu. </p>
<p>- Očekujem tešku utakmicu s momčadi koja je mješavina mladosti i iskustva. Pritom imaju dva odlična Amerikanca - Penna, koji ima ulogu organizatora njihove igre, ali i Washingtona, centra teškog 125 kilograma, pored kojeg se vrlo teško može skakati. Vjerujem da će Šamanić i Meeks biti uvjerljiviji nego protiv Splita. Moramo odigrati znatno brže i pokretljivije u obrani, ali i napadu. Protok lopte također mora biti mnogo brži. Još ne znam hoćemo li moći računati na Marka Popovića, tek neposredno prije početka utakmice znat ćemo na čemu smo, kazao je Jusup. </p>
<p>Mnogo vedrije izgledao je Popović, koji je uvjeren da će moći igrati, iako osjeća bolove u predjelu skočnog zgloba desne noge. </p>
<p>- Moram stisnuti zube, Crvena zvezda nije momčad koju bih želio gledati s tribina. Nadigravanje s njima za mene je pravi izazov. Stisnut ću zube, pa što bude, optimističan je reprezentativac Popović.</p>
<p>Optimizam ne skriva ni gostujući trener Aleksandar Trifunović, koji u beogradskim novinama najavljuje dobru igru svoje momčadi. </p>
<p>- Uvažavam zadarsku košarku, koja ima svoje značenje i vrijednost više od bilo kojeg drugog sporta u Zadru. Znam to jer sam tri godine igrao tamo i volim ponovno doći među ljude koje sam upoznao. Utakmica je nešto drugo, želja nam je pobijediti. Ne mislim da će biti lako niti se zavaravamo porazom Zadra u 1. kolu protiv Splita u Jazinama.</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Lauderdale zaustavio košarkaše Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Košarkaši bugarskog Lukoil Academica pobijedili su u Trnskom momčad Zagreba 87-77 (13-19, 22-26, 26-13, 26-19) u 1. kolu D skupine Fiba kupa. Zagrebaši su »potonuli« drugih 20 minuta kada su postigli samo 32 poena, a gosti iz Sofije čak 56. Zagrebove napade zaustavljao je 222 centimetara visoki Amerikanac Priest Lauderdale (25 poena, 18 skokova).</p>
<p>- Sami smo krivi za poraz, dozvolili smo Bugarima da se vrate u utakmicu kad smo vodili 17 razlike. Bez maksimalne obrane ne možemo nikog pobijediti, kazao je trener Zagreba DraženAnzulović.</p>
<p>• SD »Trnsko«</p>
<p>ZAGREB - LUKOIL ACADEMIC 77-87 (19-13, 26-22, 13-26, 19-26)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 9, Miljković 28 (8-12), N. Garma, Pehar (0-2), Vidačak 2, Marinović 8 (4-4), I. Tomas 13 (3-4), M. Tomas 5, J. Garma 12 (2-2), Perinčić.</p>
<p>LUKOIL ACADEMIC: Bajdanov, Smith 1 (1-2), Radionov, Načev, Stojanov 4, Georgijev 6 (0-1), Koešinov 26 (4-5), Lauderdale 25 (3-5), Banev 2, Stojkov 23 (2-4).</p>
<p>SUCI: Keseratar (Turska), Kovačić (Slovenija). GLEDATELJA: 250. IGRAČ UTAKMICE: Priest LAUDERDALE. </p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Mesić svjedočio: Milošević odgovoran za agresiju na Hrvatsku </p>
<p>Miloševića je zanimala »velika Srbija« koja bi bila stvorena na ruševinama Jugoslavije/ Miloševićeva zabrana predsjednicima srpskih općina svake komunikacije s Mesićem, tadašnjim hrvatskim premijerom, u cilju pronalaženja mirnog rješenja, bio je uvod u donošenje odluke o autonomiji. Bilo je sasvim jasno da je riječ o pokušaju odcjepljenja jednog dijela Hrvatske/ Radilo se o sprezi JNA, Srbije i tzv. Krajine da se utvrdi nova granica »velike Srbije«/ Tuđman je do svog susreta s Mloševićem u Karađorđevu u ožujku 1991. vjerovao u cjelovitu BiH </p>
<p>HAAG, 1. listopada</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak je na početku svoga svjedočenja pred Haaškim sudom optužio Slobodana Miloševića da je odgovoran za raspad bivše SFRJ i okupaciju dijela Hrvatske.</p>
<p>»Uvjeren sam da Miloševiću nije odgovarala nikakva Jugoslavija, ni federativna ni konfederativna. Njega je zanimala 'velika Srbija' koja bi bila stvorena na ruševinama Jugoslavije«, rekao je Mesić opisujući da je vođa kninskih Srba Milan Babić, nakon konzultacija s Miloševićem u Beogradu, zabranio predsjednicima srpskih općina svaku komunikaciju s Mesićem, tadašnjim hrvatskim premijerom, u cilju pronalaženja mirnog rješenja.</p>
<p>»To je bio uvod u donošenje odluke o autonomiji. Bilo je sasvim jasno da se radi o pokušaju odcjepljenja jednog dijela Hrvatske«, rekao je Mesić opisujući početak balvan-revolucije koja je dovela do okupacije trećine teritorija Hrvatske, dodavši da je u tom poslu glavnu potporu davala JNA.</p>
<p>Tužitelji su preko Mesića uveli dokaze, i to transkripte sa sjednica Predsjedništva SFRJ na kojima se raspravljalo o pobuni Srba u Hrvatskoj, uvođenju izvanrednog stanja i korištenju JNA te na kojima je Mesić upozoravao da srpski krugovi nisu zainteresirani za zaštitu Srba u Hrvatskoj, nego za otimanje hrvatskih teritorija za što se želi iskoristiti JNA.</p>
<p>»Radilo se o sprezi JNA, Srbije i tzv. Krajine da se utvrdi nova granica 'velike Srbije'«, rekao je Mesić. »Srbija, a to znači Milošević, tražila je da JNA razdvoji sukobljene snage... Nije bilo nikakvih sukobljenih strana... Pokušavali su uspostaviti granicu 'velike Srbije'... To je zapravo bila podvala, varanje svjetske i jugoslavenske javnosti, ali i Srba u Hrvatskoj«, kazao je.</p>
<p>Hrvatski predsjednik opisao je i neuspio pokušaj srpskog bloka predsjedništva da uvede izvanredno stanje i aktivira JNA u Hrvatskoj nakon čega su predstavnici Srbije i Crne Gore podnijeli ostavke, a Milošević objavio naciji da je Jugoslavija prestala postojati i da ne priznaje nikakve odluke saveznog predsjedništva. Opisao je i kako se srpski blok predsjedništva SFRJ, »preko kojeg je radio Milošević«, dugo opirao da Mesić preuzme svoju ulogu u Predsjedništvu.</p>
<p>Govoreći o svom prvom susretu s Miloševićem u Beogradu, kojem je nazočio i bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, Mesić je kazao da je, osim Kosova, tema razgovora bila i raspad Jugoslavije. Hrvatski je predsjednik kazao i da je Tuđman do svog susreta s Miloševićem u Karađorđevu, u ožujku 1991., vjerovao u cjelovitu BiH. »Očito ga je Milošević uvjerio da se Bosna može podijeliti«, rekao je Mesić. </p>
<p>Opisujući svoj beogradski susret s vođom kninskih Srba Milanom Babićem, koji je organiziran nakon što je Mesić prigovorio tadašnjem predsjedniku Predsjedništva SFRJ Borislavu Joviću da se sastaje s hrvatskim Srbima bez nazočnosti službenog predstavnika Hrvatske, Mesić je kazao kako je Babiću rekao da od autonomije nema ništa i da ga Milošević i Jović varaju.</p>
<p>Tužitelj je uveo dokumente koji pokazuju da je krnje predsjedništvo SFRJ, odnosno tadašnji potpredsjednik Branko Kostić, uzurpirao Mesićevu ulogu donoseći niz vojnih odluka kojima je, ocijenio je Mesić, počinjen vojni udar. »Sve je rađeno radi realizacije ratnih ciljeva Slobodana Miloševića«, rekao je Mesić objašnjavajući da je JNA pretvorena u srpsku vojsku koja je »disciplinirano provodila što joj je vojni vrh zapovjedio, a vojni je vrh slušao Miloševića«.</p>
<p>Mesić je objasnio i da se sve odvijalo po scenariju prema kojem je KOS prvo izazvao provokacije, a potom je JNA osigurala teritorij, što je bilo najočitije u incidentima u Pakracu i Plitvicama na samom početku sukoba. </p>
<p>Posvjedočio je i da je oružje za pobunjene Srbe dolazilo »iz garnizona JNA«, kao i novac za plaće zapovjednika u Republici Srpskoj i tzv. RSK, dok su naoružane paravojne jedinice pristizale iz Srbije.</p>
<p>Upitan što mu je Milošević kazao o Srbima izvan Srbije, Mesić je odgovorio kako je, prema Miloševiću, bilo isključeno da u slučaju raspada Jugoslavije izvan Srbije ostane više od 2,5 milijuna Srba. Ustav je davao pravo na osamostaljenje republikama, kazao je Mesić, a »Milošević to ili nije želio shvatiti, ili nije razumio«.</p>
<p> Tužitelj Geoffrey Nice uvodio je dokumente prema kojima je vojni vrh, predvođen Veljkom Kadijevićem, ignorirao zapovijedi predsjednika Predsjedništva SFRJ Mesića, kao i upozorenja s raznih strana, uključivši i Mesićeva, da su savezne vojne snage umiješane u napade, naoružavanje pobunjenih snaga, te da su počinile povrede međunarodnih konvencija.</p>
<p>Na primjeru konvoja za Dubrovnik »Libertas« tužitelj je pokazao da je vojni vrh pokušao onemogućiti prolazak humanitarne pomoći, ignorirajući pritom zapovijedi Mesića - osobe koja je tada personificirala vrhovnog vojnog zapovjednika jugoslavenskih oružanih snaga.</p>
<p>Tužitelj je uveo i ultimatum kojim je Hrvatskoj 1. listopada 1991. vojni vrh zaprijetio odmazdom. JNA je, objasnio je Mesić, odbijala ispuniti njegove zapovijedi s objašnjenjem da »izravno provodi ustav«.</p>
<p>Nice se posvetio i pitanju etiketiranja Hrvatske kao ustaške, odnosno fašističke tvorevine. Milošević je u svojoj uvodnoj riječi, koristeći fašističku ikonografiju, pokazao da će to koristiti u svojoj obrani.</p>
<p>»Time se htjelo kompromitirati vlasti u Hrvatskoj«, rekao je Mesić nakon što mu je pokazana jedna takva Kadijevićeva izjava, napominjući da je u Hrvatskoj bilo neprihvatljivih pojava, ali da one nisu mogle biti opravdanje za teške napade i razaranja.</p>
<p>Milošević je prigovorio što je vrijeme Mesićeva iskaza smanjeno s 10 na četiri do 4,5 sata, okvalificiravši Mesića kao »u svakom pogledu problematičnog s obzirom na osobnu zločinačku ulogu u razbijanju Jugoslavije«.</p>
<p>Milošević će Mesića ispitivati u srijedu.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Mečiara žele smijeniti zbog njegove »koalicijske nepodobnosti«</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Nakon (ne)uspjeha na parlamentarnim izborima u Slovačkoj, Pokret za demokratsku Slovačku (HZDS) Vladimira Mečiara, iako je dobio najviše glasova (19,5 posto) nije uspio privoljeti ni jednu stranku da uđe s njim u koaliciju i pokuša sastaviti vladu. Budući da se to Mečiaru dogodilo drugi put (i na prošlim izborima je pobijedio ali nije uspio sastaviti većinsku vladu), unutar HZDS-a naglo je poraslo nezadovoljstvo činjenicom da je »koalicijski potencijal« njihove stranke jednak nuli, jer s njima nitko ne želi razgovarati ni u zemlji niti u inozemstvu. </p>
<p>Zato su se odmah nakon izbora počeli širiti glasovi kako bi Mečiar trebao otići s kormila stranke. Od osam regionalnih organizacija HZDS-a, najmanje četiri (neki govore da ih je čak šest) izjasnile su se za izvanredni kongres stranke na kojemu bi trebalo dati ocjenu izbora, a čelnici ponijeti konkretnu odgovornost. Zato je u ponedjeljak sazvan sastanak političkog gremija stranke na kojemu se doduše govorilo o sazivanju izvanrednog kongresa, ali ga je Mečiar vješto uspio odgoditi, no ne za dugo. </p>
<p>O toj će se temi ponovno razgovarati 12. listopada na predsjedništvu stranke. Mečiar se, naime, zalaže da se izvanredni kongres održi tek nakon sastanaka gradskih i općinskih organizacija jer očekuje, tvrde dobri poznavatelji njegovog stila i taktike, da će na tim skupovima »progurati« za delegate izvanrednog kongresa svoje ljude, čime bi mu ponovni izbor za predsjednika bio osiguran. No, nezgoda je u tome što je, prema statutu HZDS-a, za sazivanje izvanrednog kongresa potreban zahtjev najmanje tri regionalne organizacije, a takav su zahtjev dosad istaknule četiri (neki tvrde čak i šest) organizacija. Među prvima je takav zahtjev iznio šef regije Banske Bystrice, koja je dosad bila poznata kao Mečiarova tvrđava, jer je i Mečiar iz tog kraja. Mečiar se uporno bori za svoj položaj jer smatra da kao predsjednik HZDS-a ima veće šanse na predstojećim predsjedničkim izborima. </p>
<p>Za razliku od Mečiara, ostavku na funkciju predsjednika regionalne organizacije HZDS-a u Košicama na istoku Slovačke podnio je bivši ministar unutarnjih poslova u Mečiarovoj vladi Gustav Krajči. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Haaški sud objavio Vladinu molbu za podnošenje interlokutorne žalbe</p>
<p>HAAG, 1. listopada</p>
<p> - »Uhićenje kao najteža mjera prisile prema umirovljenom generalu Janku Bobetku neopravdana je jer nema nikakvih pokazatelja da se, bez uhićenja, nije moglo osigurati njegovo sudjelovanje u postupku pred Haaškim sudom«, navodi se u molbi Republike Hrvatske za podnošenje interlokutorne žalbe na nalog za uhićenje i predaju generala Bobetka čiji je sadržaj u utorak poslijepodne objavio Haaški sud. </p>
<p>U toj molbi Hrvatska ukazuje i na moguće rješenje - da se generalu Bobetku uputi redovan sudski poziv da pristupi pred sud i očituje se o optužnici, a tek ako to odbije, da se provede uhićenje i predaja. Glasnogovornik Suda Jim Landale kazao je kako je sada na Žalbenom vijeću Haaškog suda da se očituje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatski razgovori u MMF-u završeni bez upletanja politike</p>
<p>WASHINGTON, 1. listopada (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatski izaslanici koji se nalaze u Washingtonu radi pregovora s međunarodnim financijskim institucijama moći će se kući vratiti dosta zadovoljni. Razgovori teku bez posebnih pitanja o politici i s punim razumijevanjem da je za hrvatsku vladu riječ o ulasku u novu izbornu godinu.</p>
<p>»Razgovarali smo najviše o rebalansu sadašnjeg i o planovima za novi proračun«, rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Kada je riječ o domaćim pitanjima, ememefovce zanima nova organizacijska shema Ministarstva obrane.</p>
<p>Linić dodaje da su u MMF-u vrlo zadovoljni hrvatskom stopom rasta, jer očekivana brojka od nešto više od četiri posto (za razliku od najavljivanih 3,2 posto) jasan je znak da se u Hrvatskoj već osjećaju učinci provedenih reformi.</p>
<p>Novi sporazum s Fondom trebao bi, kako je zamišljeno, imati manje kontrolnih točaka. </p>
<p>»Kada je riječ o udjelu deficita u BDP-u, ni mi nismo s njom zadovoljni i svjesni smo da je moramo smanjiti«, kazao je Linić. MMF je još jednom upozorio Vladu da mora biti oprezna u svojoj fiskalnoj politici, jer svaki pretjerani trošak ide izravno na teret gospodarstva.</p>
<p>Linić očekuje da bi sporazum s MMF-om mogao biti, ako ne potpisan, sigurno dogovoren do kraja ove godine.</p>
<p>Damir Kuštrak, zamjenik ministra financija, tu je još optimističniji: »Uspije li nam doista proračunski dug smanjiti ispod razine od tri posto BDP-a, a izuzmemo li trošak Hrvatskih autocesta, već ćemo biti u okviru maastrichtskih kriterija koji vrijede za zemlje EU-a«.</p>
<p>Govoreći o svojim razgovorima s komercijalnim bankarima, Kuštrak kaže da oni već dugo vole Hrvatsku jer rade s njezinim državnim obveznicama koje prilično dobro stoje na tržištu. </p>
<p>Najčešće pitanje bankara je zato kada će Hrvatska i službeno zatražiti prijem u Europsku uniju.</p>
<p>»Čim to učinimo, skočit će i vrijednost naših obveznica, a vrlo vjerojatno i kreditni rejting države«, kazao je Kuštrak, koji je o tome već nekoliko puta razgovarao i s predstavnicima međunarodnih bonitetnih agencija.</p>
<p>Danas su hrvatske obveznice na tržištu 0,4 posto jeftinije od čeških i poljskih obveznica, što je razlika koja bi se trebala izgubiti odmah nakon hrvatskog službenog zahtjeva za članstvo u EU.</p>
<p>»U sljedećoj godini Hrvatska se na europskom tržištu namjerava zadužiti do 500 milijuna eura, na japanskom oko 25 milijardi jena dok će se ostatak potrebnih sredstava potražiti na domaćem tržištu. Riječ je prije svega o novcu za servisiranje dospjelih dugova koji danas možemo dobiti po povoljnijim uvjetima«, kaže Kuštrak.</p>
<p>»I novi sporazum s MMF-om ide prije svega za tim da država zadrži ili dobije još povoljniji status na tržištu«, kaže Tomislav Presečan iz Hrvatske narodne banke. Riječ je zapravo o jednogodišnjem preventivnom stand by aranžmanu koji je u svakom slučaju najmanji od svih dosadašnjih i vrijedi pedesetak milijuna dolara. </p>
<p>»Budući da taj novac Hrvatska i ne namjerava povlačiti, što nam omogućava naša zdrava i stabilna monetarna situacija, kao i čvrste rezerve HNB-a, riječ je uistinu tek o sporazumu koji ukazuje podršku međunarodnih financijskih institucija programu hrvatske vlade«, rekao je Presečan.</p>
<p>Pregovori su nastavljeni u utorak, novim krugom razgovora s predstavnicima Svjetske banke i njezinih pridruženih agencija (MIGA, IFC).</p>
<p>Viktor Vresnik</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bush priznao Jeruzalem glavnim gradom Izraela</p>
<p>WASHINGTON, 1. listopada</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush u utorak je, pod pritiskom Kongresa, potpisao zakon kojim se Jeruzalem priznaje glavnim gradom Izraela. Bush je zakon potpisao, ali i objavio da se s njime ne slaže, istaknuvši kako je to »uplitanje u njegovu ustavnu ovlast da formulira vanjsku politiku«. Učinak takve Bushove izjave nije jasan, a postavlja i neka ustavna pitanja.</p>
<p> Kongres već godinama u zakonima kojima se autorizira djelovanje američke vanjske politike nastoji progurati odredbu o Jeruzalemu kao glavnome izraelskom gradu, ali je dosad uzmicao pred argumentima State Departmenta. Taj zakon sada zahtijeva da počne proces selidbe američkoga veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem i da se ubuduće u svim američkim dokumentima Jeruzalem navodi kao glavni grad Izraela.</p>
<p> Analitičari drže da će taj američki potez bez sumnje izazvati prosvjede u arapskom svijetu. (dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Inspektori negoduju zbog američkog pritiska</p>
<p>Nova rezolucija UN-a o Iraku, za koju lobiraju Britanija i SAD, iznova bi definirala i posao inspektora Saddamovog naoružanja / Stalne članice Vijeća sigurnosti mogle bi, prema prijedlogu tog dokumenta, same naručivati koja mjesta žele da inspektori posjete </p>
<p>LONDON, 1. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - UN-ovi inspektori naoružanja nastavili su u utorak razgovarati u Beču s predstavnicima iračkog režima. Cilj je tih razgovora da se raščiste posljednje prepreke za povratak UN-ovih inspektora u Irak, nakon njihovog četverogodišnjeg izbivanja. </p>
<p>No, dok su se u Beču utvrđivale zadnje pojedinosti, a inspektori činili pritisak na Iračane da ih puste i do nekih vrlo osjetljivih mjesta, ostalo je otvoreno jedno krupno pitanje. Ono glasi: hoće li se inspekcija Saddamovog arsenala obavljati pod starim ili novim mandatom Vijeća sigurnosti. </p>
<p>Inspektorima se žuri u novu potragu za iračkim oružjima masovnog uništenja. Oni bi na terenu mogli biti već za dva tjedna, ukoliko im UN ne naredi da pričekaju donošenje svježe rezolucije o Iraku. »Vjerojatno ćemo ići, osim ako nam Vijeće sigurnosti ne kaže da ne idemo«, izjavio je londonskom Guardianu visoki izvor angažiran u bečkim pregovorima. </p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell signalizirao je, međutim, u utorak da će pregovori između UN-ovih inspektora i predstavnika Saddamovog režima možda morati pričekati na nove odluke Vijeća sigurnosti o Iraku. »Mislim da će (glavni UN-ov inspektor Hans Blix) morati pričekati da vidi je li Vijeće sigurnosti UN-a donijelo nove upute ili dodatne rezolucije koje bi od njega tražile da modificira svoje planove«, rekao je Powell. </p>
<p>Blix, koji predvodi ekipu UN-ovih inspektora dao je međutim na znanje da je on odgovoran Vijeću sigurnosti, a ne SAD-u. »Vijeće sigurnosti zatražilo je od mene da obavljam ovaj posao, što ja i pokušavam«, kazao je Blix u Beču. Glasnogovornica Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA, u čijem se bečkom sjedištu odvijaju pregovori, izjavila je u utorak prije podne da se pregovori nastavljaju kao da će se inspektori vratiti u Irak. Inspektorski izvori izjavili su BBC-u da američke intervencije glede Iraka »ne pomažu«. </p>
<p>Iza scene paralelno teku ubrzani diplomatski potezi kojima Britanija i SAD pokušavaju progurati kroz Vijeće sigurnosti oštar novi dokument koji su sastavili Amerikanci. Ta bi rezolucija mogla bitno utjecati i na inspektorski mandat. Od inspektora bi se, naime, tražilo da ubrzaju svoj posao. Time bi se već unutar nekoliko tjedana jasno vidjelo jesu li Iračani - koji su ranije jako zavlačili inspektore - sada doista postali kooperativni u otkrivanju svog arsenala oružja masovnog uništenja. Sjedinjenim Državama i drugim stalnim članicama Vijeća sigurnosti nova bi rezolucija također dala pravo da određuju koja mjesta žele da inspektori posjete. </p>
<p>Premda UN-ovi inspektori to zapravo ne traže, američki nacrt rezolucije predlaže da im se dodijeli i vojna pratnja koja bi im po potrebi krčila put. Isti dokument određuje Iraku da unutar mjesec dana mora deklarirati svoj biološki, kemijski, nuklearni i balistički arsenal te početi s razoružavanjem, ako na svojoj koži ne želi osjetiti novu vojnu intervenciju. No ključne članice Vijeća sigurnosti, Francuska, Rusija i Kina skeptične su prema američkom prijedlogu.</p>
<p>U članku objavljenom na naslovnoj stranici Le Mondea, francuski ministar vanjskih poslova Dominique le Villepin ustvrdio je kako njegova zemlja ne želi potpisati bjanko mjenicu za intervenciju u Iraku. Predsjednik Jacques Chirac priznao je, međutim, da bi i Francuska odobrila vojno kažnjavanje Saddama, ako preventivne mjere međunarodne diplomacije dožive propast. </p>
<p>Francuzi i dalje predlažu da UN prvo donese rezoluciju kojom se od Iraka traži da primi natrag UN-ove inspektore i omogući im neometano obavljanje posla. Tek ako se Saddam tome ne pokori, trebalo bi donijeti novi dokument koji prijeti vojnom intervencijom u Iraku, smatra Pariz. Premda Amerikanci tvrde da je za sve to dovoljna jedna rezolucija, nagađa se da bi pristali i na dvije, a na takav kompromis spreman je i britanski premijer Tony Blair. Kinezi su već dali na znanje da su skloni francuskom rješenju, ali Moskva je i dalje skeptična. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ukrajina prodala radare Iraku?</p>
<p>KIJEV, 1. listopada</p>
<p> - Pomoćnica američkog državnog tajnika za Europu i središnu Aziju Elizabeth Jones u utorak je stigla u Kijev kako bi dobila objašnjenje od predsjednika Leonida Kučme kojega Washington optužuje za ilegalnu prodaju vojnih radara Iraku.</p>
<p>»Svrha ovog posjeta je razgovarati o ukrajinsko-američkim odnosima u kontekstu ponovnog razmatranja naše politike prema toj zemlji i prema predsjedniku Kučmi«, rekao je glasnogovornik američkog veleposlanstva u Kijevu. Jones bi se u utorak trebala sastati s Kučmom, šefom ukrajinske diplomacije Anatolijem Zlenkom i ministrom obrane Vlodjimirom Škičenkom. Prošlog tjedna Washington je optužio predsjednika Kučmu da je osobno odobrio prodaju radara »kolčuga« Iraku, kršeći na taj način rezoluciju UN-a, te je naredio zamrzavanje nekoliko desetaka milijuna dolara pomoći Ukrajini. Kijev je oštro opovrgnuo te navode te je pozvao stručnjake UN-a i i SAD da dođu u Ukrajinu istražiti slučaj. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Posebna kontrola muslimana koji ulaze u SAD </p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Sjedinjene Države u utorak su počele provoditi novu politiku provjere putnika iz nekih arapskih i muslimanskih zemalja. Služba za imigraciju i naturalizaciju (INS) od tih putnika uzima otiske prstiju, fotografira ih i ispituje te njihove podatke uspoređuje s podacima registriranih terorista. </p>
<p>Među onima na koje se odnose nove mjere kontrole su državljani Irana, Iraka, Libije, Sudana i Sirije, te oni koje je INS označila kao potencijalno opasne za nacionalnu sigurnost. Američko ministarstvo pravosuđa također je dalo uputu da se može izdvojiti i putnike koji često posjećuju Srednji istok, sjevernu Afriku, Kubu i Sjevernu Koreju, ako nemaju uvjerljivo objašnjenje za put u te zemlje. </p>
<p>Procjenjuje se da će te mjere, koje bi trebale spriječiti da u zemlju uđu ljudi poput otmičara aviona koji su izveli terorističke napade 11. rujna 2001., odnositi na oko 35 milijuna stranaca koji svake godine stižu u SAD.</p>
<p> Muslimanska zajednica u Americi prosvjedovala je zbog takve deskriminacije, a malazijski premijer Mahathir Mohamad optužio je SAD za »antimuslimansku histeriju«. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Schröder i Chirac u potrazi za novim »gorivom« u odnosima dviju država </p>
<p>Poslije 40 godina njemačko-francuske partnerske rutine oba naroda su postala izbirljiva - zahtijevaju nešto više od simbola i izjava svojih čelnika o dobrim namjerama </p>
<p>BERLIN, 1. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder u srijedu bi u Parizu trebao s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom razgovarati o poticajima njemačko-francuskim odnosima, ali kao glavna tema se nametnula iračka kriza. </p>
<p>Tako će Schröder i Chirac razgovarati o francusko-njemačkom odgovoru na planove američkog predsjednika Georga Busha za napad na Irak. Europskog odgovora na francusko-njemačku incijativu nema. Još jednom se pokazalo da Europska unija nema zajednički pozivni broj kako je to svojedobno ironično primijetio Henry Kissinger. I da ih Washington nije ni pokušavao dobiti na neki broj. </p>
<p>Međutim, američki su ratni planovi ozbiljno uznemirili sve u EU. Prijetnje Washingtona u pravcu Iraka bili središnja točka susreta EU u danskom gradiću Helsingöru, iako se tema sama po sebi uopće nije nalazila na dnevnom redu Vijeća ministara EU.</p>
<p>Europljani su se složili samo u jednoj točki, ili kako je rekao njemački ministar vanjskih Joschka Fischer: »Ja nisam ovdje nikoga čuo, tko se izjasnio za unilateralno rješenje, ili za rat kao instrument promjene vlasti u Iraku...« </p>
<p>No, nema ni govora o zajedničkoj vanjskoj i obrambenoj politici u sklopu EU. Različito mišljenje je u pitanju kako se EU treba postaviti ako Irak ne odobri dolazak inspektora UN-a. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw objasnio je da u takvom slučaju Velika Britanija ne isključuje mogućnost rata, dok su Njemačka i Francuska kategorički odbile ovu mogućnost. </p>
<p>Schröder i Chirac trebaju dogovor i na području agrarne politike ako misle da se riješi pitanje prijama novih članica još za vrijeme danskog predsjedanja EU-om. Tu su Berlin kao najveći neto platiša i Pariz kao najviši primatelj agrarnih subvencija na potpuno različitim pozicijama. </p>
<p>U pariškim razgovorima bit će dotaknuta i tema oko sastanka Konvencije Europske unije. Tijelo sa svojih 105 zastupnika iz zemalja članica razmatra institucionalne reforme EU-a. No, dogodilo se da su Tony Blair i Gerhard Schröder na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> za vrijeme zasjedanje Konvencije (Konventa) napisali zajedničko pismo obznanjujući svoje ideje o reformama u EU. Predstavnici zemalja članica EU-a i zemalja kandidata su tada preko medija saznali o inicijativi Schrödera i Blaira, i njihovim zamislima koje time povezuju oba šefa vlada.</p>
<p>Osim toga, to je pokazalo da nakon ere Kohl-Mitterrand, započinje konstrukcija njemačko-britanskog motora.</p>
<p>Njemačko-francuski motor uvijek je s vremena na vrijeme zapinjao. Uostalom, vrijeme povijesnog pomirenja (kao što je to bio slučaj 1963. godine kada je potpisan Sporazum o prijateljstvu između ove dvije zemlje u Parizu) su odavno prošla. Zbog toga su i Pariz i Berlin -40 godina poslije potpisivanja navedenog sporazuma - u potrazi za novim »gorivom«. Ili kako je to opisao Fischer »ranije bilo riječi o poslijeratnoj generaciji, a sada o generaciji Europljana«.</p>
<p>Otvoreno je pitanje hoće li će baš to biti gorivo kojim će motor njemačko-francuskih odnosa proraditi. To bi možda moglo biti jasnije nakon susreta Chirac-Schröder. Svakao, poslije 40 godina njemačko-francuske partnerske rutine oba naroda su postala izbirljiva - zahtijeva se nešto više od simbola i izjava o dobrim namjerama.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Poslije izbora u BiH nitko samostalno neće moći formirati vlast</p>
<p>Na državnoj razini najveću podršku ima SDP (15 posto), ispred SDS-a (13 posto), SDA i Stranke za BiH (po 11 posto), SNSD-a i koalicije predvođene HDZ-om (po 9 posto)</p>
<p>SARAJEVO, 1 listopada</p>
<p> - Četiri dana pred izbore u Bosni i Hercegovini jasno je da će ovo vjerojatno biti najneizvjesniji izbori do sada, i krajnje je neizvjesno tko će nakon 5. listopada biti u prilici formirati izvršnu vlast na državnoj i entitetskoj razini, te u deset županija u Federaciji BiH.</p>
<p>Kako tvrdi Michael Balagus, voditelj ureda američkoga Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) u BiH, ključno za ishod izbora će biti to čiji će se birači u najvećem postotku pojaviti na biralištima 5. listopada, odnosno koje će stranke najuspješnije motivirati svoje pristaše za izlazak na birališta.</p>
<p>Naime, prema nizu istraživanja raspoloženja birača koja je od veljače provodio NDI, rezultati izbora će biti vrlo tijesni kada je riječ o podršci koju će dobiti tzv. nacionalne stranke na jednoj strani, odnosno stranke sada vladajuće Alijanse za promjene.
Primjerice, prema završnom istraživanju NDI, provedenom između 20. i 27. rujna na uzorku od 1600 intervjuiranih, u kategoriji opredijeljenih birača, na državnoj razini najveću podršku ima SDP (15 posto), ispred SDS-a (13 posto), SDA i Stranke za BiH (po 11 posto), SNSD-a i koalicije predvođene HDZ-om (po 9 posto). Među strankama koje se natječu za mjesta u Parlamentu Federacije BiH, po ovom istraživanju, vodi SDP s 22 posto podrške, ispred Stranke za BiH (20 posto), SDA (18), HDZ-ove koalicije (17), Bosanske stranke i Ekonomskog bloka Radom za boljitak (po 5 posto), a izborni prag mogla bi još preći Zubakova NHI s 3 posto.</p>
<p>Na izborima za narodnu skupštinu Republike Srpske najviše glasova mogao bi dobiti SDS koji podržava 35 posto anketiranih, a među favoritima su i Dodikov SNSD (23 posto), PDP aktualnog premijera Mladena Ivanića (13 posto), Srpska radikalna stranka (7 posto) i Socijalistička partija RS (5 posto).</p>
<p>Dakle, jasno je da nitko samostalno neće moći formirati vlast, a važnu ulogu ponovno bi mogla imati Silajdžićeva Stranka za BiH, posebno u Federaciji od nje će zapravo zavisiti tko će formirati izvršnu vlast. Vrlo utjecajna mogla bi postati i najjača od malih stranka, BOSS Mirnesa Ajanovića. </p>
<p>S druge strane, kandidati nacionalnih stranaka vjerojatno će biti izabrani u predsjedništvo BiH, barem kada je o srpskom i hrvatskom članu toga tijela riječ. Naime, u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva i dalje najveću potporu uživa Haris Silajdžić (26 posto), ispred kandidata SDP (Alija Behmen) i SDA (Sulejman Tihić). Veliku prednost među kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva i dalje ima Dragan Čović (HDZ), a slično je i sa SDS-ovim kandidatom za srpskog člana kolektivnog šefa države, usprkos određenom padu podrške Mirku Šaroviću, u odnosu na ranija istraživanja. Među opredijeljenim biračima, osam dana pred izbore, ta je podrška iznosila 33 posto, u odnosu na 38 posto sredinom rujna.</p>
<p>Na ishod izbora bitno će utjecati i to koja će pitanja biti najvažnija za birače prilikom odlučivanja za koga će glasovati, hoće li to biti pitanja kakva su otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje socijalne i zdravstvene zaštite, borba protiv korupcije i slično, ili zaštita nacionalnih interesa. </p>
<p>5. listopada vidjet će se koje su stranke tijekom kampanje bile najuspješnije u nametanju tog tzv. izbornog pitanja. Zanimljivo je da su neki od vodećih predstavnika međunarodne zajednice, uključujući američkog državnog tajnika Colina Powella, uputili poruku građanima BiH s pozivom da izađu na izbore i glasuju za one koji će nastaviti započete reforme, što se može tumačiti kao podrška strankama koje su sada na vlasti.</p>
<p>Inače, u samoj završnici predizborne kampanje, stranke nastoje ispraviti eventualne ranije greške i sakupiti dodatne bodove. Među predizborne poteze sigurno se može ubrojiti otvaranje samo jedne trake prve dionice autoputa između Sarajeva i Zenice, obećanja isplate mirovina, pa i puštanje iz pritvora pet bivših visokih obavještajnih i policijskih dužnosnika osumnjičenih za formiranje (protu)terorističkog kampa na Pogorelici.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Svijet podupire Koštuničin »umjereni nacionalizam«</p>
<p>Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, po svemu sudeći, bit će izabran i za predsjednika Srbije, razabirem iz izvještaja o prvom krugu predsjedničkih izbora, Vjesnik, 1. listopada 2002. </p>
<p> Međunarodna zajednica tolerira, čak i podupire Koštunicu kao modernoga srpskog političara, umjerenog nacionalista s kojim se može surađivati. To je samo još jedan primjer zaboravljivosti svjetske politike, pa bih ovdje htio podsjetiti na neke činjenice o Koštunici. </p>
<p> Sastanak predsjednika Hrvatske i SRJ, Mesića i Koštunice, s članovima Predsjedništva BiH 15. srpnja 2002. nije donio nikakve konkretne rezultate. Koštunica je i u trećoj prigodi odbio ispričati se u ime Jugoslavije za srpske zločine počinjene u ratu u BiH. O političkim stavovima g. Koštunice mnogo govori vijest od 14. srpnja 2002. Bošnjačke skupine koje su pripremale prosvjed uoči dolaska Koštunice u Sarajevo podsjetile su javnost BiH na izjave koje je Koštunica uputio »četnicima Ravnogorskog pokreta« 1995. godine. Jedna od njih glasi : »Ravnogorski pokret i đeneral Draža Mihailović borili su se za srpstvo ma gdje ono bilo: s ove ili one strane Drine. Vaše je geslo jednostavno - Ravna gora pobijediti mora«. U članku se, također, spominje nezadovoljstvo građana Sarajeva koji ne zaboravljaju da je Koštunica »dolazio u posjet srpskim vojnicima na Pale da bi izrazio potporu onima koji su pucali po tada opkoljenom Sarajevu«.</p>
<p> Nedavno mi je pak dospio u ruke broj časopisa »Zarez« od 30. kolovoza 2001. u kojem je objavljen razgovor između Žarka Puhovskog, Mladena Lazića i Omera Karabega. U njemu Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskoga helsinskog odbora za ljudska prava, o Vojislavu Koštunici kaže sljedeće: »Moram reći da mi je kao hrvatskom građaninu, iz mog životnog iskustva i poznanstva, Vojo Koštunica mnogo bliži od Dražena Budiše. Voju znam trideset pet godina, imam vrlo pozitivno mišljenje o njegovim intelektualnim i moralnim sposobnostima«.</p>
<p> Kada sam to pročitao, prirodno je da sam se zapitao kako je moguće da čovjek koji se predstavlja kao tumač i branitelj ljudskih prava ima, kako sam kaže, »vrlo pozitivno misljenje« o pristaši četničkog pokreta i osvjedočenom velikosrpskom nacionalistu. Čovjek kojemu se gospodin Puhovski obraća kao »Voji« iz dana studentskog drugovanja, i kojemu pripisuje istaknute moralne sposobnosti, tijekom devedesetih je otvoreno zagovarao velikosrpsku agresiju na susjedne države i narode te podržavao etničko čišćenje nesrba u BiH i Albanaca na Kosovu. Koštunica je bezrezervno podupirao Karadžica i Mladića u njihovim zločinima, a Miloševića je kritizirao isključivo zbog neuspjeha u porobljavanju susjednih zemalja. Sjetimo se samo one fotografije Koštunice s kalašnjikovom u jeku masovnih srpskih zločina nad Albancima. O kakvim to, dakle, »intelektualnim i moralnim sposobnostima« Vojislava Koštunice govori gospodin Puhovski?</p>
<p> Očito je riječ o duboko usađenim predrasudama o hrvatskom nacionalizmu kao apriornom zlu i srpskom nacionalizmu visokih »intelektualnih i moralnih sposobnosti«.</p>
<p>JOSIP RUIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nerealni zahtjevi (pre)zaštićenih najmoprimaca</p>
<p>U medijima ne prestaje kampanja zaštićenih najmoprimaca u stanovima koji su u vlasništvu drugih, privatnih fizičkih osoba, s ciljem da im se omogući izvanredno povoljan otkup stana kao što je to bilo omogućeno korisnicima društvenih i državnih stanova, zahvaljujući bivšoj vlasti i većem dijelu tadašnje oporbe.</p>
<p>Takve nerealne zahtjeve iznio je primjerice Miše Milovčević iz Dubrovnika u Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja 28. rujna 2002. </p>
<p> No to pravo bilo je dano samo korisnicima društvenih i državnih stanova, iako su i drugi građani u svom radnom vijeku, pa tako i vlasnici stanova koje koriste zaštićeni najmoprimci, obavezno uplaćivali u stambeni fond a iz njega nisu ništa dobili. Zaštićeni najmoprimci i dalje ne odustaju od svoga nerealnog zahtjeva za otkupom tuđega privatnog stana u kome stanuju, iako im je to odbio Ustavni sud RH svojim rješenjem od 31. ožujka 1998. g. i Europski sud za ljudska prava svojim rješenjima od 5. listopada 2000.</p>
<p> No osim učestalih medijskih istupa, uz stalno demoniziranje vlasnika, zaštićeni najmoprimci u tuđim privatnim stanovima idu i dalje pa na Markovu trgu dočekuju saborske zastupnike i članove Vlade, pa i samog premijera Račana, s uvijek istim zahtjevom da se »ispravi nanesena im nepravda« te da im se za kojih pet posto tržišne vrijednosti omogući otkup tuđega privatnog stana, protiv volje vlasnika. Oni očito ne priznaju odluke vrhovne sudbene vlasti. No ako se ne bi poštovale sudske odluke, nastalo bi bezakonje. A kud bi nas to odvelo?</p>
<p>Treba naglasiti da su zaštićeni najmoprimci, iako ne mogu otkupiti tuđi privatni stan kako žele, zaista dobro zaštićeni. Suprotno njihovim tvrdnjama o ugroženosti od »bacanja na cestu«, vlasnik može doći do svog stana tek nakon dugotrajnog sudskog postupka, ako za to po zakonu ima uvjete. S druge strane ti su najmoprimci zaštićeni preniskom tzv. zaštićenom (bolji bi termin bio: zaštitnom) najamninom od prosječno 1,53 kn po metru četvornom stana, bez obzira na imovno stanje korisnika. Da apsurd bude veći, povećanje broja korisnika stana snizuje tu ionako prenisku najamninu (npr. za stan od 76 metara četvornih plaćala bi jedna osoba oko 200 kn, a ako u stanu žive tri osobe, najamnina je 140 kuna!). Na taj način se za stan sa zaštićenom najamninom plaća manje nego npr. za telefon ili za cigarete, jer je ta najamnina nerijetko samo 1 do 2 posto ukupnih primanja svih korisnika stana. </p>
<p>Zbog dugogodišnje prakse održavanja preniskih stanarina (sada: najamnina), dok se sve drugo plaćalo i plaća po tržišnim, odnosno ekonomskim cijenama, propadaju radi neodržavanja stambene zgrade (fasade, krovovi, balkoni, prozorski okviri), pa je zato sada i naš nekad bijeli Zagreb prilično ruševan. Sada je jasno da tako ne može dalje i da treba osigurati više novca za održavanje i popravke stambenih zgrada i kuća. Zato vlasnici stanova koji ih koriste odgovorno povisuju pričuvu i znatno više od propisane (tj. od 1,53 kn po metru četvornom stana). Međutim, vlasnici, čije stanove koriste zaštićeni najmoprimci ne mogu od njih tražiti analogno povećanje najamnine za održavanje i popravke stambene zgrade.</p>
<p>Krajnje je vrijeme, a u interesu sve starijih i zgrada i njihovih vlasnika, da se u potpunosti provodi članak 7. Zakona o najmu stanova od 11. listopada 1996. po kome »zaštićena najamnina ne može biti niža od iznosa potrebnoga za podmirenje troškova redovitog održavanja stambene zgrade određenoga posebnim propisima« (o nekoj naknadi vlasniku nema u tom zakonu ni spomena!). Zato je nužno uskladiti zaštićene najamnine s tim člankom zakona, tj. odgovarajuće povisiti zaštitnu najamninu. Zaštita preniskom zaštitnom najamninom nije potrebna mnogim zaštićenim najmoprimcima, koji bi mogli plaćati i znatno višu, pa i ekonomsku najamninu. Tko ipak ne bi mogao plaćati tako povećanu najamninu, trebalo bi mu pomoći subvencijom.</p>
<p>STJEPAN KOVAČEVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ima li pokrića za Barićev optimizam?</p>
<p>I prije debakla u Japanu izbornik Mirko Jozić nije bio suviše optimističan. Inače je bio škrt na riječima, ali je imao koncepciju: postaviti devet stopera i ne primiti gol. Ili kako je duhovito primijetio Bokšić u poluvremenu utakmice s Meksikom: izbornik treba postaviti i desetog stopera.</p>
<p>Nasuprot njemu, izbornik Otto Barić, pred skori odlučujući susret s izabranom vrstom Bugarske, po svemu se čini, nema koncepcije, ali je blagoglagoljiv i zrači optimizmom. Nakon blamaže sa skrpanom reprezentacijom Walesa i s »nogometnom velesilom« Estonijom, smatra da su se igrači trudili i da će doći bolji dani. Uspješnost momčadi ne cijeni se trudom i zalaganjem, već golovima i pobjedom.</p>
<p>Ne želim biti zloguki prorok, ali u sljedećem susretu s Bugarskom vjerojatno će nastupiti trenutak istine. Momci će se truditi i igra će biti lepršava (čitaj konfuzna), ali će odlepršati i izbornik i naše nade da ćemo se kvalificirati za sljedeće europsko i svjetsko prvenstvo. Možda će biti utjeha da će vjerojatno s izbornikom morati otići i neki koji su godinama preplaćeni na sinekure u HNS-u.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Prka smeta protivnicima legalnog bankarstva </p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Zagrebačka je policija u utorak izradila fotorobot, odnosno crtež dvojice napadača koji su u ponedjeljak ujutro bejzbol palicama pretukli predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb,</p>
<p>U policiji drže kako motiv napada nije razbojstvo (napadači nisu ništa ukrali), već se sumnja kako je riječ o osveti ili opomeni. </p>
<p>Sam Božo Prka u ponedjeljak nije bio sposoban dati izjavu, a u policiji očekuju da će ga saslušati u utorak popodne, po izlasku iz bolnice. </p>
<p>Kako je rekla glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja, Prka nije ranije prijavljivao da mu netko prijeti, a ni policija nije imala takvih saznanja od drugih izvora. </p>
<p>Iako policija nije utvrdila točan razlog napada, motive može pojasniti i priopćenje Hrvatske udruge banaka. U priopćenju uz ostalo stoji: ... »napad na mr. Prku ... napad je i na šire i bankarsko okruženje koje se svojim načinom poslovanja nastoji približiti i uključiti u poslovni krug Europske unije. Od pravne države očekujemo zaštitu integriteta svakog pojedinca i ustanova u kojima rade te tražimo da se svima osigura djelovanje bez izlaganja prijetnjama i nasilju«. Sa gotovo identičnim priopćenjem javnosti se obratila i Hrvatska udruga poslodavaca, koja zahtijeva »nužnost uspostave pune funkcije pravne države«.</p>
<p>»Tko ima puno novaca, ima i puno neprijatelja«, rečenica je koju ponavljaju mnogi poslovni i financijski utjecajni ljudi. Božo Prka, kao predsjednik uprave banke i već desetak godina jedan od vodećih hrvatskih bankara i privrednika, nesumnjivo je čovjek koji je samo svojim potpisom »okretao« količine novca od kojih bi se običnom čovjeku »okrenuo« razum.</p>
<p>Tko stoji iza prijetnji i nasilja, policija će vjerojatno uskoro utvrditi, a tako će biti prekinute glasine i nagađanja koja se nakon sličnih događaja redovito pojavljuju. </p>
<p>Poznato je međutim da se na hrvatskom gospodarskom i financijskom polju početkom devedesetih godina stvorila specifična poslovno financijska elita sa specifičnim stilom rada i poslovanja. Dio te poslovne elite povezao se u tim turbulentnim vremenima, kada financijska scena nije bila posve uređena, i s dijelom organiziranog kriminala. Slijedom toga, a po načelu »s kim si, takav si«, u poslovanje su uključivane i metode ulice odnosno argumenti snage i sile. U javnosti su često povezivana neka najpoznatija poduzetnička imena s najpoznatijim imenima »podzemlja«. Kako se i pokazalo u nekim sudskim procesima, kamatari i reketari često su kao temelj svog kapitala za »prljave« poslove koristili povoljne kredite legalnih banaka i štedionica. </p>
<p>U svjetlu spomenutih priopćenja udruga bankara i poslodavaca treba pretpostaviti da smatraju kako je napad na njihovog kolegu Prku bio usmjeren upravo od tih »poslovnih ljudi«, koji svoje poslove ne mogu voditi u uvjetima legalnog »poslovanja koje se nastoji uključiti u poslovni krug Europske unije«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prka pušten iz bolnice na kućnu njegu</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka u utorak je ujutro pušten iz Kliničke bolnice Merkur, gdje se liječio nakon što su ga u ponedjeljak napala i teško ozlijedila dvojica nepoznatih napadača, doznaje se iz KB Merkur.</p>
<p>To su potvrdili i u PBZ-u. U njihovu se priopćenju kaže da je Prkino zdravstveno stanje dobro i da se njegov povratak na posao očekuje za nekoliko dana. Napominje se da u Ured Uprave PBZ-a neprekidno stižu brojni brzojavi s iskazima žaljenja i zgražanja zbog napada.</p>
<p> PBZ zahvaljuje osoblju i ravnatelju KB Merkur na pruženoj medicinskoj pomoći i njezi Bože Prke te izražava nadu da će pravna država i policija brzo reagirati i pronaći napadače, stoji u priopćenju PBZ. </p>
<p> Glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja izjavila je da Prka zbog zdravstvenog stanja u utorak nije mogao obaviti obavijesni razgovor u policiji o okolnostima napada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>USKOK podigao optužnicu protiv Nevenke Tuđman</p>
<p>Dvije godine nakon otkrivanja nezakonite suradnje s poduzetnikom Igorom Kneževićem pravosuđe dobiva priliku utvrditi opravdanost terećenja kćeri bivšeg predsjednika RH za protuzakonito posredovanje i zloporabu obavljanja dužnosti državne vlasti</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada </p>
<p> - Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podigao je optužnicu protiv Nevenke Tuđman s ciljem da se utvrdi koliko se kći bivšeg predsjednika RH i zagrebačka poduzetnica razumije u telefonske centrale i njihovu konkurentnost na hrvatskom tržištu. Lokalni biznismen Igor Knežević i Nevenka Tuđman terete se za protuzakonito posredovanje i zloporabu obavljanja dužnosti državne vlasti.</p>
<p>Budući da je Nevenka Tuđman u spisu označena kao prvoosumnjičena, nije baš sasvim jasno tereti li se ona za nezakonito posredovanje (vjerojatno) ili zloporabu državne vlasti (?). </p>
<p>Do optužnice je došlo nakon što je istraga u Županijskom sudu u Zagrebu dovršena i što je predmet 19. veljače ove godine dostavljen Općinskom državnom odvjetništvu. </p>
<p>S obzirom na duljinu istrage i karakter postupka, u trenutku podizanja optužnice valja podsjetiti samo na to da je Nevenka Tuđman, navodno, nagovarajući državne službe i institucije da od Igora Kneževića kupe telefonske centrale za svoje potrebe, omogućila tom poduzetniku milijunski posao. </p>
<p>Zna se i za navodnu 15-postotnu i isplaćenu proviziju za to posredovanje. Provizija je navodno isplaćena u 43 gotovinske rate ili ukupno 2,6 milijuna kuna. Isplata se, navodi se, obavljala ili u obiteljskoj kući Tuđmanovih u Nazorovoj ili u uredu tvrtke Nevenke Tuđman u Zvonimirovoj 5. </p>
<p>Kad su informacije o cijelom slučaju procurile, izašla su u javnost i imena sesvetske javne bilježnice i jednoga zagrebačkog policajca. U Sesvetama je, navodno, Igor Knežević dao izjavu o načinu i iznosima isplate Nevenki Tuđman od 1996. do 1999. godine. Imenovani je policajac pak nabrojio svoje šefove koji su mu zapriječili privođenje osumnjičenih. </p>
<p>Centrale je, prema dosad prikupljenim podacima Uskoka, a ranije nadležnih tužitelja, kupilo 12 sveučilišnih sredina u zemlji te četiri institucije u koje je uključena i Hrvatska narodna banka i zaklada Tuđmanovih »Spasimo djecu Hrvatske«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bertić i Ivošević žale zbog događaja, presuda u petak</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Iznošenjem završnih riječi branitelja u utorak je na zagrebačkome Županijskom sudu nastavljeno suđenje u slučaju obračuna na Cvjetnom trgu u ožujku prošle godine. Sudi se, podsjetimo, Ivici Bertiću zbog ubojstva Jamesa Cappiaua, koji je nekoliko minuta ranije ubio Vjeku Sliška, te odbjeglom Marku Nikoliću i Samiru Ivoševiću, koje optužnica tereti za organiziranje atentata na Sliška. </p>
<p>Branitelj drugooptuženog Nikolića odvjetnik Saša Novak u svojim je završnim riječima kazao kako je neosporno Nikolićevo poznanstvo s Cappiauom, ali kako je sve ostalo sporno.</p>
<p>»Nikolića nitko nije vidio u blizini Sliškova stana, a ako je točno da je kupovao lijekove u apoteci, prema pronađenim računima, jasno je kako Nikolić u kritično vrijeme nije mogao biti na poprištu događaja i prema navodima tužiteljstva čuvati Cappiauu odstupnicu«, kazao je Novak potvrdivši kako je također neosporno da je u Nikolićevu stanu pronađeno streljivo, pancirna košulja i baterija za »motorolu«, za koju vještačenjem pak nije utvrđeno da je pripadala Cappiauovoj »motoroli«.</p>
<p>Na kraju je Nikolićev branitelj naglasio kako postoje određene indicije za osobu pod imenom Marko, ali kako postoji mogućnost da Marko nije osoba, već šifra za operaciju. Predložio je oslobađajuću presudu za svog branjenika.</p>
<p>Ivoševićev je branitelj odvjetnik Emir Midžić istaknuo kako je cijeli postupak krenuo kao ambiciozan projekt državnog odvjetništva kojim je obuhvaćen veliki broj osoba, među kojima su i dva generala. Analizirajući sadržaj optužnoga akta Midžić je napomenuo kako se optužnica temelji na iskazu višeg inspektora nizozemske policije koji je razgovarao sa sada mrtvom osobom.</p>
<p>Midžić je u završnim riječima kazao: ukoliko je Ivošević stanovao zajedno s Cappiauom, nije ni čudno da je odmah nakon događaja napustio stan i otišao u Njemačku, »kao što nije čudno što je Nikolić otkazao stan u kojem je stanovao i Cappiau«.</p>
<p>S obzirom na to da je Ivošević želio osnovati obitelj te kako je kao vrlo mlad dragovoljno otišao u rat gdje mu je poginuo i brat, Midžić je za svog branjenika također zatražio oslobađajuću presudu i ukidanje pritvora.</p>
<p>Bertićeva je braniteljica Jadranka Sloković Glumac rekla za svog branjenika da je postupao u stanju jake razdraženosti zbog osjećaja ugroženosti te u povišenom afektu i stanju bitno smanjene ubrojivosti.</p>
<p>»Utvrđeno je da je prvooptuženi bez svoje krivnje doveden u stanje jake razdražljivosti, a dovela ga je upravo žrtva svojim napadom na njegova prijatelja«, naglasila je Bertićeva braniteljica. Pritom je napomenula da je ubojstvo počinjeno na mah i da u Bertićevu postupku nema zrelog i svjesnog promišljanja te dodala da je »odnos Sliška i Bertića bio odnos dubokog prijateljstva i da je Bertić neosporno bio spreman braniti Sliška i po cijenu vlastitog života, međutim nije bio spreman zateći Sliška smrtno ranjenoga, što je i dovelo do Bertićeva postupanja u dubokom afektu«.</p>
<p>Riječima Bertićeve braniteljice pridružio se i njegov branitelj Silvije Hraste, koji je nadodao kako su i »mediji pišući o ponašanju i postupcima Sliška i Bertića pridonijeli ocrnjivanju njihovih slika« apeliravši da vijeće bude pošteđeno njihova utjecaja.</p>
<p>Završnim riječima pridružio se i Ivošević, koji je kazao kako mu je žao Sliška i Cappiaua. »Da je Cappiau živ, on ne bi sjedio ovdje jer bi on potvrdio navode njegove obrane.« Bertić je također kazao kako mu je žao zbog događaja apeliravši na sudsko vijeće da se ne obazire na neistine pisane u Nacionalu i Globusu ističući kako je njegovo ponašanje u zatvorskoj bolnici bilo uvjetovano izrugivanju njegovih svetih slika.</p>
<p>Presuda trojici optuženih izreći će se u petak.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tko je želio zavaditi Sliška i Bagarića?</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - U utorak je na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu svoju obranu iznosio drugookrivljeni Zoran Petrović zvan Ivica, bliski prijatelj pokojnoga Zlatka Bagarića.</p>
<p>Petrović je zanijekao postojanje bilo kakve zločinačke organizacije. S pokojnim Bagarićem, navodnim utemeljiteljem zagrebačke mafije, veže ga dugogodišnje prijateljstvo. Od ostalih navodnih članova »zločinačke« Zoran Petrović poznaje Nikicu Jelavića, a dobar mu je prijatelj i Miljenko Žaja Krojf, kojem je postupak izdvojen zbog zdravstvenog stanja.</p>
<p>Petrovića se, osim za udruživanje u »zločinačku«, tereti i za sudjelovanje u iznudi nad Sašom Vukadinom (nedavno uhićen zbog šverca kokaina). </p>
<p>Svjedoci iz kruga pokojnoga Vjeke Sliška označili su Petrovića kao ubojicu (»Ivica ubojica«). Sliškov je šogor Mijo Kovčo izjavio na sudu kako mu je plaćeni ubojica Rene, u Osijeku, kazao da je primio novce od Petrovića i Krojfa za Sliškovu likvidaciju. Petrović je ustvrdio: »Nikada nisam bio u sukobu sa Sliškom niti sam tražio njegovu likvidaciju.«</p>
<p>Petrović je zanijekao i tvrdnje Sliškova prijatelja Jurja Dodića koji je tvrdio da je Petrović zajedno s Krojfom u jesen 1994. pucao iz automobila na Vjeku Sliška u Sesvetama. Rekao je da u to vrijeme nije ni bio u Hrvatskoj, a da je Krojf posjetio ranjenoga Sliška u bolnici. Dodić izmišlja i laže, kaže Petrović i dodaje: »Ja sam jako razočaran u njega. Treba ga biti sram, grijeh je lažno svjedočiti.«</p>
<p>Govoreći o odnosima pokojnih Bagarića i Sliška Petrović je izjavio kako nisu istiniti navodi nekih svjedoka da je Bagarić od Sliška posuđivao novce, već suprotno. </p>
<p>Nikakvoga konkretnog sukoba među njima nije bilo, a netko je izgleda želio posvađati spomenutu dvojicu, tvrdi Petrović. On navodi kako je jednom prilikom u Njemačkoj Bagarić od tamošnje policije dobio informaciju da je Sliško poslao »kilere« da ga ubiju. Nakon nekog vremena Sliško i Bagarić su razgovarali telefonom. Sliško je navodno zanijekao Bagariću da ga želi ubiti te mu ispričao kako je i on dobio informacije da ga Bagarić želi ubiti.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za 91 gram ecstazyja dvije godine zatvora </p>
<p>ZLATAR, 1. listopada</p>
<p> - Vrhovni je sud potvrdio presudu Županijskog suda Borisu Škreblinu (30) iz Svetog Križa Začretja od dvije godine zatvora za posjedovanje 91 grama ecstazyja. </p>
<p> Škreblin je u travnju prošle godine nabavio vrećicu s djelomično razmrvljenim tabletama ecstazyja, ukupne težine 90,51 gram, koji mu je policija pronašla u osobnom autu 18. svibnja prošle godine. </p>
<p>Zbog toga ga je optužnica teretila i za pokušaj preprodaje droge, jer je u obrani priznao kako je te večeri s prijateljima obilazio lokale od Zaprešića do Krapine.</p>
<p>Inače, policija je drogu pronašla ispod sjedala u automobilu sakrivenu u rukavicu, a Škreblin je tvrdio da je drogu mislio dati prijateljima da je prodaju, te da je popio petnaestak piva te večeri, pa je od te namjere odustao.</p>
<p> Presuda je pravomoćna i u nju mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru tijekom istrage. </p>
<p>D. Go.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dvije godine zatvora zbog četiri razbojništva</p>
<p>OSIJEK, 1. listopada</p>
<p> - Dvadeset dvogodišnji student Osječanin Tomislav Bajs u utorak je na osječkom Županijskom sudu nepravomoćnom presudom proglašen krivim za četiri kaznena djela razbojništva te mu je određena kazna zatvora u trajanju od dvije godine. </p>
<p>Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva tereti ga da je u razdoblju od 4. travnja do 7. svibnja ove godine u četiri navrata opljačkao trgovine u Osijeku. </p>
<p>Ovaj je mladić, inače uzoran student treće godine Elektrotehničkog fakulteta, odjeven u crnu odjeću i crnu šiltkapu te naoružan kuhinjskim nožem oštrice duge 14 centimetara, opljačkao osječke trgovine Gracija, Hunjadi, Maxi i Eviva, iz kojih je ukrao ukupno 5750 kuna. </p>
<p>Sve su pljačke izvršene na isti način. Kad bi se uvjerio da u trgovini nema nikoga od kupaca, Bajs bi od trgovkinje zatražio kutiju cigareta. U to bi vrijeme izvadio nož kojim bi zaprijetio trgovkinji i od nje zatražio novac.</p>
<p> Iznoseći svoju obranu Bajs je istaknuo kako »ne zna što mu je bilo«. Pojasnio je kako mu je trebao novac za plaćanje stanarine i režija jer je otišao od roditelja i unajmio stan. Kada se dug povećao, odlučio je opljačkati trgovinu. Također je, uz izražavanje kajanja, naglasio da nožem nije prijetio s namjerom da nekoga ozljedi, već da brže zaplaši trgovkinje. </p>
<p>Sudac Damir Krahulec ustvrdio je kako je vijeće odlučilo da se optuženome za svaku pljačku odredi jednogodišnja kazna zatvora, što je preinačeno u jedinstvenu kaznu od dvije godine. Obrazlažući presudu sudac je objasnio kako je vijeće uzelo u obzir čitav niz olakotnih okolnosti kao što su priznanje djela, nekažnjavanost i kajanje te da su zato donijeli odluku o primjeni ublažavanja kazne. </p>
<p>Iako je za svako kazneno djelo razbojništva zakonom određena kazna od tri do dvanaest godina, odlučeno je da se Bajsu pruži šansa te da mu se za sva razbojništva odredi kazna ispod zakonskog minimuma, a do krajnje granice mogućnosti ublažavanja kazne. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Neuspjela pomirba novinarke i suca</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Drugi pokušaj mirenja u sudskom sporu između Vjesnikove novinarke Biljane Bašić i suca bjelovarskoga Županijskog suda i ujedno predsjednika Udruge hrvatskih sudaca, Vladimira Gredelja, u utorak na Općinskom sudu u Zagrebu nije uspio. </p>
<p>Kako smo već pisali, novinarka je tužila suca Gredelja zbog njegova odgovora objavljenoga u rubrici Pisma čitatelja 8. veljače ove godine u Vjesniku pod naslovom »Nisam se uplašio Sudačkog vijeća u Bjelovaru«.</p>
<p>Naime Gredelj je odgovorio na tekst B. Bašić objavljen u Vjesniku dva dana ranije pod naslovom »Vladimir Gredelj se uplašio sudačkog vijeća u Bjelovaru?«. U Gredeljevu odgovoru među ostalim stoji: »Ovu najnoviju, krajnje neutemeljenu, ničim argumentiranu difamaciju na moj račun mogao je napisati samo novinar bez osobnog i profesionalnog digniteta, koji čitateljima radije nudi insinuaciju nego informaciju, koji se više plaši svojih nalogodavaca nego vlastite savjesti...«</p>
<p>U tužbi se navodi kako je riječ o uvredi časti i ugleda novinarke. Na raspravi u utorak Gredelj je pitao koji su uvjeti za ispriku i mirenje, na što je odvjetnik Veljko Miljević, koji zastupa novinarku, odgovorio da posebnih uvjeta nema. Naime Gredelj i Biljana Bašić već su se ranije sreli i o svemu razgovarali, međutim Gredelj je na sudu rekao: »Ja sam napisao što sam napisao.« </p>
<p>J. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Preuzimanje Lagrisa početak je nove Podravkine strategije u Europi</p>
<p>PRAG, 1. listopada</p>
<p> - Koprivnička Podravka u utorak je i službeno preuzela češku prehrambenu tvrtku Lagris, čime je okončana mjesecima pripremana akvizicija. Lagris će sa svojim prihodima koje ostvaruje u Češkoj i Slovačkoj u ukupnom godišnjem prihodu Podravke sudjelovati s oko devet posto. </p>
<p>Iako su dvije tvrtke sklopile ugovor o tome da neće otkriti cijenu preuzimanja, u javnost je iz Podravke iscurila informacija da je riječ o 9,5 milijuna eura. No, na svečanosti preuzimanja Lagrisa održanoj u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Pragu, predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac rekao je da spomenuta brojka nije točna, ali da se cijena kreće u tim okvirima. Kako se iz svega moglo zaključiti, Podravka je za Lagris platila nešto više od 10 milijuna eura. Dosadašnji vlasnik Lagrisa Josef Adolt podsjetio je da je tvrtku osnovao 1991. godine praktički »na livadi« te da ništa nije privatizirao. Obiteljska tvrtka Lagris je 1996. godine osnovala i Lagris Slovačka, a godine 1998. Lagris je pretvoren u dioničko društvo.</p>
<p>Lagris je u Češkoj i Slovačkoj prepoznatljiva marka proizvoda od riže, mahunarki, suhog voća, krumpira te nešto manje začina. Na tržištu Češke Lagris ima blizu 50 posto udjela u prodaji riže i mahunarki, dok se u Slovačkoj taj udio kreće oko 20 posto. Ukupni promet Lagrisa od osnutka je svake godine rastao, lani je dosegao 17 milijuna dolara, a ove bi godine, kako se očekuje, trebao premašiti 25 milijuna dolara. Lagris inače u Češkoj ima oko 240 zaposlenih te još blizu 60 u Slovačkoj, koji sada praktički postaju zaposlenici Podravke. </p>
<p>»Lagris će biti dobitak za Podravku. Očekujem da će u njezinom sastavu povećati plasman svojih proizvoda po cijeloj Europi te da će zajedno s Podravkom biti vrlo jaka europska prehrambena tvrtka«, kazao je Adolt. </p>
<p>Marinac je podsjetio da je u strategiji Podravke zacrtano jačanje njezine pozicije u srednjoj Europi i to u kategorijama proizvoda po kojima dosad nije bila poznata i jaka. Prema njegovim riječima, preuzimanje Lagrisa tek je početak nove Podravkine strategije u Europi. On je najavio mogućnost novih akvizicija u Češkoj, gdje je u tijeku nekoliko projekata, ali i u drugim zemljama regije. </p>
<p>Podravka danas ima poduzeća u svim zemljama srednje Europe uključujući i proizvodnju. No, Marinac je posebno istaknuo da Podravka neće preuzimati loše i posrnule tvrtke nego one dobre s kvalitetnim menadžemntom. Shodno tome, i u Lagrisu će biti zadržan dosadašnji menadžment. </p>
<p>»Lagris je lijepa češka priča o čovjeku koji je počeo ni od čega, a od danas je budućnost Lagrisa u sastavu Podravke«, zaključio je Marinac. </p>
<p>Inače, Podravka je u prvih šest mjeseci ove godine u Češkoj ostvarila prihod od prodaje u iznosu 2,9 milijuna eura, što je tri posto više nego u istom lanjskom razdoblju.</p>
<p>Veleposlanik RH u Češkoj Zoran Pičuljan, koji je također bio nazočan preuzimanju Lagrisa, zahvalio se Podravki na desetgodišnjoj potpori Veleposlanstvu te podsjetio na njezinu pomoć koju je za vrijeme poplava pružila češkim građanima. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Državni inspektorat naplatio 1,484 milijuna kuna kazni</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Od ukupno 23.482 inspekcijska nadzora ugostiteljstva, turizma i plaćanja boravišne pristojbe provedena od 15. lipnja do 15. rujna ove godine, nepravilnosti u radu utvrđene su u 4937 slučajeva, stoji u priopćenju Državnog inspektorata koje je potpisao glavni inspektor Branko Jordanić. </p>
<p>Tijekom ljeta doneseno je 640 upravnih rješenja o zabrani rada (od čega 298 u ugostiteljstvu, a 342 u domaćinstvima građana), dok je na mjestu prekršaja naplaćeno 769 kazni u ukupnom iznosu 1,484 milijuna kuna. </p>
<p>Od 18.431 inspekcije koje su se odnosile na privatni smještaj, propis se kršio u 3883 slučajeva, što je četiri posto više nego prošle godine. Jedan od najvećih problema, koji se očito nije riješio ni užom suradnjom Hrvatske turističke zajednice i inspektorata, i ove je godine bilo iznajmljivanje na crno. </p>
<p>Tijekom sezone zapečaćena su dva strana odmarališta na području Poreča, tri na području Paga i jedan objekt u Podgori. </p>
<p>Ističe se kako je takve objekte teško pečatiti s obzirom na to da se pretežito radi o stranim gostima čije bi prisilno premještanje imalo neugodne posljedice po ugled hrvatskog turizma. Kao da prisilno zatvaranje kafića, restorana i sličnih objekata u samom srcu sezone nije proizvelo neugodne, štoviše katastrofalne posljedice na ugled ovdašnjeg turizma. Inspektori su zadovoljni poslovanjem hotela, objekata nautičkog turizma i izletničkih brodova, ali zato su samo u kampovima Istre i Kvarnera u 199 inspekcijska nadzora odmah naplatili 176 kazni te podnijeli 23 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Što se Dalmacije tiče u 23 inspekcije utvrđeno je isto toliko prekršaja (najviše bespravnog kampiranja bilo je na otoku Mljetu).</p>
<p>Najviše plovila koji su umjesto propisanog goriva koristili ulje za loženje uhvaćeno je na Kornatima.</p>
<p>U Istri, na Kvarneru i u Ličko-senjskoj županiji inspektori su pronašli 157 neprijavljenih radnika (od toga dvanaest stranaca). U Dalmaciji je bez prijave radio 91 domaći radnik, a bez radne dozvole 35 stranaca. </p>
<p>Prema Državnom inspektoratu, najviše prigovora gostiju odnosilo se na neizdavanje računa za pružene usluge, nemogućnost korištenja sanitarnih prostorija na trajektnim pristaništima i nedovoljan broj benzinskih crpki za plovila.</p>
<p>»Unatoč poboljšanom stanju u pogledu pridržavanja propisa u ovim djelatnostima, još uvijek ne možemo biti zadovoljni jer je nedopustivo da se, primjerice, samo u jednoj akciji provedenoj na otoku Mljetu u 72 nadzora utvrdi čak 71 nepravilnost, a u akciji na Kornatima u 38 nadzora pronađu 54 greške« zaključuje Branko Jordanić. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Brodosplit otpušta petstotinjak radnika, a traži 250 </p>
<p>SPLIT, 1. listopada</p>
<p> - Sve tri ovogodišnje novogradnje bit će isporučene na vrijeme, izjavio je predsjednik uprave Brodosplita Predrag Čudina, koji je u ponedjeljak obavijestio novinare o programu reorganizacije i uštede po kojem bi u prvom krugu bilo zbrinuto 400 do 600 službenika i režijskih radnika. </p>
<p>Čudina je kazao kako nitko u splitskom škveru neće dobiti otkaz. Brodosplit je pokrenuo program zbrinjavanja radnika dokupom mirovine preko osiguravajućeg društva Royal, isplatom otpremnina i programom aktivnog zapošljavanja u suradnji s Ministarstvom gospodarstva te gradskom i županijskom upravom. </p>
<p>»U brodogradilištu, nažalost, postoji određeni broj ljudi koji su tehnološki i organizacijski višak, a najviše ih je u neproizvodnoj kategoriji. To je problem koji se provlači godinama, jer je škver uvijek primao veliki broj neproizvodnih radnika. Sada se moramo riješiti balasta, ali tako da pomognemo našim radnicima«, rekao je Čudina. On je dodao kako je apsurdno da škver istodobno dok se rješava nekih djelatnika traga za novim radnicima. Naime, u Brodosplitu je trajno otvoren natječaj za prijam deficitranih brodograđevnih zanimanja - na brusače, zavarivače, bojadisare, brodomontere i cjevare, naime, čeka čak 250 upražnjenih radnih mjesta, ali je malo onih koji se javljaju na oglas. Istodobno, kad bi se brodogradilište riješilo uvozne radne snage iz Ukrajine i BiH u sljedećoj bi mu godini manjkalo čak 670 radnika. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Viktor Lenac: U prvih šest mjeseci gubitak od 52,5 milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA, 1. listopada</p>
<p> - U konsolidiranom izvješću o poslovanju Viktora Lenca direktora Damira Vrhovnika koje je danas upućeno Zagrebačkoj burzi stoji da je ovo brodogradilište u prvom polugodištu ove godine ostvarilo gubitak od 52,5 milijuna kuna.</p>
<p>Spomenuto izvješće prihvatio je NO Lenca, a ostvareni prihodi tvrtke u prvom polugodištu ove godine iznosili su 87 milijuna kuna, dok su rashodi bili 139,5 milijuna kuna. </p>
<p>Vrhovnik je ustvrdio da su ostvareni rezultati poslovanja znatno ispod očekivanja i ostvarenja prethodnih godina, te da brodogradilište nije bilo u mogućnosti ugovarati određene poslove zbog zauzetosti proizvodnih kapaciteta radovima obnove i rekonstrukcije plutajućeg doka. </p>
<p>U izvješću se navodi da su rezultati od remontne djelatnosti bili vrlo skromni te da nisu ostvareni planirani prihodi ni od off-shore djelatnosti. Razlog je, navodi se, jednogodišnje odlaganje očekivane izgradnje dviju platformi za plinska polja u sklopu nastavka projekta plinifikacije sjevernog Jadrana. Nakon Alacatelovog jednostranog otkazivanja ugovora i Vladine potpore Lenac je među poslovnim bankama izgubio status prvoklasnog komitenta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dramatičan pad američkih burzovnih indeksa </p>
<p>NEW YORK, 1. listopada</p>
<p> - Američki burzovni indeksi u ponedjeljak su zabilježili golem pad zbog rasprodaja posljednjeg dana trgovanja u najgorem tromjesečju za blue-chip dionice od burzovnog sloma u 1987. </p>
<p>Newyorški Dow Jones indeks oslabio je 1,42 posto, završivši na 7.591 bod - najnižoj razini kod zatvaranja od kolovoza 1998. I tehnološki je indeks Nasdaq pretrpio gubitak za značajnih 2,26 posto, dosegnuvši 1.172 boda, najnižu razinu na zatvaranju od rujna 1996. U rujnu je Dow izgubio više od 12 posto vrijednosti, dok je Nasdaq pretrpio gubitak od gotovo 11 posto. </p>
<p>Na tržištu rastu spekulacije da će američka središnja banka ponovo sniziti kamatne stope kako bi potaknula anemično gospodarstvo, nakon što je najnoviji podatak o industrijskoj proizvodnji na Srednjem Zapadu u rujnu prvi put u osam mjeseci pokazao pad. </p>
<p>Među najvećim gubitnicima izdvajaju se Intel - s padom vrijednosti dionice od gotovo 5 posto jer su ulagači izgubili povjerenje da će uskoro nastupiti zaokret u krizom pogođenoj računalnoj industriji, te Wal-Mart, najveći svjetski lanac maloprodaje, čije su dionice potonule gotovo 4 posto nakon što je tvrtka snizila procjene prihoda za rujan. Na udaru su se stoga našle i ostale dionice tehnološkog sektora, pri čemu su najveće gubitke pretrpjeli Cisco Systems, Microsoft i Oracle.</p>
<p>Europske blue- chip dionice su ojačale, nakon dramatične rasprodaje u ponedjeljak, zahvaljujući ulaganjima u energetski sektor, no tržište je i nadalje vrlo nervozno.</p>
<p>Do podneva londonski je FTSE indeks porastao 0,46 posto, na 3.738 bodova. Frankfurtski DAX istodobno je dobio 0,1 posto na vrijednosti, dosegnuvši 2.771 bod.</p>
<p> Zbog skoka cijena sirove nafte, skočile su cijene dionica Royal Dutcha za 1,6 posto te TotalFinaElfa 1,5 posto. </p>
<p>Oporavile su se i dionice osiguravatelja, pri čemu je najveći porast cijene ostvarila švedska Skandia, za 6,6 posto, ali je time nadoknadila je tek dio gubitaka u ponedjeljak koji su dosegnuli 21 posto. Tržišta je oraspoložila i vijest da će za novog predsjednika uprave France Telecoma biti imenovan Thierry Breton. Dionice te kompanije opterećene golemim dugovima porasle su 2,5 posto. </p>
<p> Na Tokyjskoj burzi Nikkei indeks je potonuo 2,2 posto, na 9.162 boda. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska spremna tražiti zaštitu i pred Vijećem sigurnosti</p>
<p>Neslužbeno se doznaje da je Vladin cilj postići status tzv. prijatelja Suda, prema kojem bi vijeće Haaškog suda odobrilo »državi, organizaciji ili osobi« iznijeti svoje stavove pred sudskim vijećem, a to bi se postiglo ako Haag odobri interlokutornu žalbu</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Vlada će ovaj tjedan, osim što će Ustavnom sudu poslati zahtjev za ocjenu ustavnosti haaške optužnice protiv umirovljenoga generala Janka Bobetka, pripremiti i drugi podnesak koji namjerava poslati Haaškom sudu, doznaje Vjesnik neslužbeno iz Banskih dvora. Poznato je da je Vlada u petak Haaškom sudu uputila najavu interlokutorne žalbe, odnosno pravnog akta kojim se ubacuje u postupak koji je u tijeku, da je taj dokument zaprimljen u Haagu te da se prevodi na francuski i engleski. U Vladi napominju da bi odgovor iz Haaga mogao stići za nekoliko tjedana. </p>
<p>Ako sudsko vijeće odobri zamolbu, Vlada će Sudu poslati interlokutornu žalbu, pozivajući se na pravilo 108 bis, Pravilnika Haaškog suda po kojem se, tumače pravni stručnjaci, mora utvrditi državni interes. Upravo je utvrđivanje državnog interesa ono na što se Hrvatska poziva, jer je akcija »Medački džep« bila i organizirana sukladno Ustavu i Zakonu o obrani kako bi se zaštitio suverenitet i integritet Hrvatske, što je državni interes. Prema tome je i Bobetko djelovao sukladno Ustavu i Zakonu, te je štitio živote građana Gospića koji su bili ugroženi terorističkim napadima iz Medačkog džepa. </p>
<p>Hrvatska se poziva i na rezoluciju 827 Vijeća sigurnosti, članak 4, u kojem stoji da sve države surađuju s Haaškim sudom, te da će poduzeti sve potrebne mjere sukladne njihovim zakonima. S tim je u skladu i nedavna izjava Haaške tužiteljice Carle del Ponte koja je kazala da Hrvatska ima pravo na sve poteze koje je učinila, što samo znači da Hrvatska nije, suprotno tvrdnjama nekih nižih službenika u State Departmentu i Downing Streetu, prekinula suradnju s Tribunalom, nego da samo koristi sve pravne mogućnosti u okviru Statuta i pravila tog suda, rezolucija Vijeća sigurnosti kao i Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. </p>
<p>Hrvatska je, Vjesnik doznaje, spremna tražiti zaštitu svojih prava i pred Vijećem sigurnosti. Neslužbeno se doznaje da je Vladin cilj postići status tzv. prijatelja Suda, prema kojem bi vijeće Haaškog suda odobrilo »državi, organizaciji ili osobi« iznijeti svoje stavove pred vijećem, a to bi se postiglo ako Haag odobri interlokutornu žalbu. </p>
<p>Strategija će, doznajemo, biti temeljena na pravilu 74 bis, u kojem se odobrava liječnički pregled optuženog. Pregled obavlja ekipa stručnjaka Suda na zahtjev jedne od strana po odredbi glavnog tajnika Suda. Ako liječnička ekipa utvrdi da je general Bobetko nesposoban za put u Haag, postoji mogućnost da Vlada ponudi da se suđenje obavi u Hrvatskoj, što bi bio presedan u povijesti Haaškog suda, koji bi značio da bi se bilo kojem optuženiku moglo suditi u njegovoj, ili bilo kojoj drugoj zemlji, a ne samo u Nizozemskoj gdje je smješten taj sud. </p>
<p>U međuvremenu će se raditi na procesuiranju ratnih zločina pred domaćim pravosuđem. Doznajemo također da zahtjev za podnošenje interlokutorne žalbe nije usamljen podnesak koji je Vlada uputila Haagu. Do sada je Vlada uputila tri prigovora vezana uz odluke Suda. U dva je slučaja bila riječ o prigovorima vezanima uz obvezujuće naloge koje je Haag uputio Vladi u svezi predaje nekih dokumenata, što je Sud uvažio. U trećem je riječ o prigovoru u slučaju generala Rahima Ademija, gdje se tužiteljstvo nije slagalo sa zahtjevom da se on brani sa slobode, na što se Vlada žalila, pa je Sud uvažio žalbu.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zagrebački odvjetnik lani zaradio čak 3,3 milijuna kuna!</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Najveći dohodak od nesamostalnog rada za 2001. godinu prijavio je odvjetnik iz Zagreba koji je zaradio nešto više od 3,3 milijuna kuna. </p>
<p>Prema visini prijavljenog dohotka, na drugom je mjestu obveznik iz Senja koji je 2,8 milijuna ostvario od nesamostalnog rada, a poreznici nisu otkrili čime se taj obveznik bavi. </p>
<p>Među djelatnostima od kojih su ostvareni najveći dohodci su, osim pravnih poslova, visokogradnja, održavanje motornih vozila, trgovina na malo, proizvodnja kruha i peciva... </p>
<p>Ravnatelj Trbojević rekao je da je obrađeno 92 posto poreznih prijava poreza na dohodak za 2001. godinu. </p>
<p>B. O.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Liječenje u inozemstvu i lijekovi koje bolesnici sami plaćaju - porezna olakšica</p>
<p>Prilikom obračuna poreza na dohodak osobni odbitak bit će povećan s 1250, na 1500 kuna, a kao porezna olakšica priznavat će se stambeni kredit i najamnina koju plaćaju podstanari/ Porezna uprava još uvijek ne može ništa »Dinamu« i »Hajduku« koji su među najvećim poreznim dužnicima/ U izradi deklaracija o zaštiti prava poreznih obveznika </p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - »Troškovi operacija i liječenja u inozemstvu te lijekova koji nisu na popisu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nego ih bolesnik sam plaća, obveznicima će se od 1. siječnja iduće godine priznavati kao porezna olakšica«, najavio je ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija Milan Trbojević na konferenciji za novinare u utorak, dodavši da će porezni sustav u 2003. godinu ući s dvije važne novine. Prva su izmjene Zakona o porezu na dohodak, a druga novi zakon o obveznim doprinosima. Na oba se materijala radi i još nema konačnih prijedloga. </p>
<p>Ipak, Trbojević ističe da će prilikom obračuna poreza na dohodak osobni odbitak biti povećan s 1250 na 1500 kuna, a osim troškova liječenja, kao porezna olakšica priznavat će se stambeni kredit i najamnina koju plaćaju podstanari. Dokaze o plaćenoj najamnini, kreditu ili lijeku, obveznici će prilagati u godišnjim poreznim prijavama, dakle prvi put tek 2004. godine kada budu prijavljivali porez na dohodak za 2003. </p>
<p>Zakon kojim će se doprinosi plaćati i na dohodak od nesamostalnog rada, čiji je radni naziv »zakon o obveznim doprinosima«, još je uvijek, kaže Trbojević, pun nepoznanica.</p>
<p>Iako su u prvobitnoj verziji porez trebali plaćati svi koji ostvaruju bilo kakav dohodak, razmišlja se, kaže Trbojević, da se neke vrste rada, primjerice umjetnički, izuzmu od plaćanja doprinosa. Otkrio je da Porezna uprava još uvijek ne može ništa nogometnim klubovima »Dinamu« i »Hajduku«, koji su među najvećim dužnicima poreza i doprinosa. Naime, klubovi su pokrenuli sporove na Upravnom sudu, koji su u tijeku. </p>
<p>Na konferenciji za novinare bilo je govora i o donošenju deklaracije ili povelje o zaštiti prava poreznih obveznika na kojoj radi Savjet za porezni sustav, na čelu s prof. dr. Božidarom Jelčićem. Cilj je da visina poreznog opterećenja ovisi o ekonomskoj snazi poreznog obveznika, pa će stoga, dodao je Jelčić, možda biti potrebno provesti neke promjene u poreznom zakonodavstvu.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ulaga Valić: Jedini Đuretićev posao je pisanje protestnih pisama</p>
<p>Programsko uredničko vijeće HTV-a predstavilo je u utorak novu jesensku shemu</p>
<p>ZAGREB, 1. listopada</p>
<p> - Programsko uredničko vijeće HTV-a predstavilo je u utorak novu jesensku shemu. »Shema predstavlja prvi konkretni uradak nove ekipe, jer je sve do sada bilo naslijeđeno od stare garniture«, kazala je Jasna Ulaga Valić, glavna urednica HTV-a. Istaknula je da će filmski program biti bolji i da će na Prvom programu svaki dan biti zastupljen jedan od jakih političkih novinara s autorskim emisijama. </p>
<p>Veći dio konferencije za novinare »vrtio« se oko Veljka Đuretića i radne skupine aktiva novinara HTV-a, koji će napraviti primjedbe i prijedloge na novi zakon o HRT-u. »Đuretić ne bi smio imati obraza pojaviti se s nekim prijedlozima jer je i sam bio upleten u izradu prošlog zakona«, istaknula je Ulaga Valić, te dodala da je Đuretić u proteklih deset godina bio na rukovodećim mjestima na HTV-u. »Neka Đuretić pusti mlađe ljude da napokon rade svoj posao, kad ga on nije mogao obavljati na pravilan način«, rekla je glavna urednica, dodavši da je Đuretić u proteklih osam mjeseci, otkad je smijenjen, napravio samo jednu reportažu. Jedini mu je posao, nastavila je Ulaga Vali, pisati protestna pisma. </p>
<p>Katja Kušec, urednica Informativnog programa HTV-a, demantirala je Đuretićeve navode prema kojima je radna skupina aktiva novinara HTV-a izabrana jednoglasno na sastanku u ponedjeljak.</p>
<p>Ulaga Valić najavila je i da će HTV pokrenuti televizijski festival u Dubrovniku na kojem će domaće i strane televizijske kuće moći predstaviti svoju produkciju. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatski i slovenski inspektori ustanovili da nije bilo incidenata</p>
<p>SAVUDRIJA, 1. listopada</p>
<p> - Prema međuvladinu dogovoru o uvjetima i nadzoru ribarenja u akvatoriju od Umaga do Ankarana, u utorak su na zadatak zajednički isplovili slovenski i hrvatski ribarski inspektori Josip Pataj i Mario Fojan te hrvatski gospodarski inspektor Josip Popović. U utorak su inspektori kontrolirali ribarenje hrvatskih i slovenskih ribarica na plovilu Lučke kapetanije Poreč, a u srijedu će se prebaciti na slovensko plovilo Lučke kapetanije iz Pirana. </p>
<p>Kapetan Lučke kapetanije Poreč Gianfranco Baldaš, koji je u utorak isplovio s hrvatskim i slovenskim inspektorima, rekao je za Vjesnik da je dan protekao bez incidenata. Desetak slovenskih ribarica ribarilo je do središnje crte razgraničenja u Savudrijskoj uvali, tek je poneka neznatno prešla preko nje. Prema riječima ribara Danila Latina, u ponedjeljak i utorak u spornom akvatoriju nije bilo slovenskih ribarica, a posljednja je tamo zamijećena u petak. Istodobno, Latin nam je rekao da ribari Bujštine putem svoje sekcije u Obrtničkoj komori i sindikata namjeravaju od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti dogovora hrvatske i slovenske vlade o ribarenju između Umaga i Ankarana. Za istarske je ribare sporno ovlaštenje slovenskih inspektora da ureduju u hrvatskim teritorijalnim vodama. </p>
<p>»Za izdvajanje iz bivše države organizirali smo referendum, a za spajanje sa Slovenijom, koje je sada izvedeno na jednom dijelu hrvatskoga teritorija, nije trebalo ništa. Ovdje je zapravo napravljena neka sjeveroslavija, što mi ribari ne možemo nikako prihvatiti. Zato ćemo tražiti ocjenu ustavnosti dogovora između Račana i Drnovšeka, odnosno primjene kodeksa o ribarenju!«, rekao je Danilo Latin. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Norac rekao sutkinji da je neprofesionalna i nepoštena </p>
<p>RIJEKA, 1. listopada</p>
<p> - Prijedlogu zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Dorisa Hrasta da se na suđenje »gospićkoj skupini« kao novi svjedoci pozovu Josip Bušljeta, Mihovil Kurs i Nikola Došen Zec, sva trojica poznati kao pripadnici izviđačkog voda HV-a iz Gospića, suprotstavio se četvrtooptuženi Mirko Norac.</p>
<p> Norac je sutkinji Iki Šarić rekao da je nepoštena, nekorektna i neprofesionalna kad je riječ o vođenju ovog sudskog postupka, jer »prihvaća sve prijedloge državnog županijskog odvjetnika umjesto da bude arbitar između tužbe i obrane«. »Ja nisam prijatelj Suda i državnog odvjetnika kao neki koji mogu davati primjedbe u ovom sudskom procesu kad god se sjete«, ustvrdio je Norac, očito aludirajući na Tihomira Oreškovića koji često iznosi svoje primjedbe na iskaze svjedoka.</p>
<p>Hrast je Bušljetu, Kursa i Došena predložio za svjedoke nakon što je nedavno svjedok Jakov Dujić izjavio kako mu je Gospićanka Marija Miščević svojedobno rekla da su joj muža odveli Kurs i Bušljeta.</p>
<p>Norčevo mišljenje dijeli i branitelj Stjepana Grandića Milenko Škrlec, koji je rekao da ovom postupku ne trebaju svjedoci koji su upleteni u kriminalno djelo.</p>
<p>Prema riječima svjedoka pozvanih na traženje Stjepana Grandića - Mire Jurišić i Mile Kordića, oboje iz okolice Perušića - »Grandić i Tihomir Orešković oduvijek su bili korektni ljudi«. Svjedoci ne znaju ništa o odvođenju civila s gospićkog područja ni o tome da bi Srbi na perušićkom području bili ugroženi. </p>
<p>Suđenje se prekida do 14. listopada.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>M. Vidović nije umrla od trovanja, za što je osumnjičen Rožić </p>
<p>GOSPIĆ/RIJEKA, 1. listopada </p>
<p> - Predsjednik Županijskog suda u Gospiću Pavle Rukavina izjavio je u utorak da je nakon ekshumacije i obdukcije utvrđeno da je Mileva Vidović umrla od embolije pluća, a ne od otrova strihnina stavljena na bombu, za što je osumnjičen Ivica Rožić.</p>
<p> Zahtjev za dodatnom istragom protiv Ivice Rožića koji je osumnjičen da je podmetanjem bombe sa strihninom 1998. počinio teško ubojstvo Mileve Vidović podnijelo je Državno odvjetništvo u Rijeci, koje je nakon izjava svjedoka u istražnom postupku koji se vodu u Gospiću, zatražilo i ekshumaciju. </p>
<p> Rukavina je rekao da još još nisu provedena sva istražna vještačenja. Nalaz o uzroku smrti Milene Vidović mijenja kvalifikaciju kažnjiva djela teškog ubojstva, za koje je osumnjičen Rožić, u opće opasno djelo podmetanja eksploziva, rekao je njegov odvjetnik. Rožić se sumnjiči za 14 postavljenih eksploziva od kojih je od 1996. do 1998. na gospićkom području smrtno stradalo sedam osoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Potonula koća, gorivo pluta prema otvorenom moru</p>
<p>KORNATI, 1. listopada</p>
<p> - U utorak rano ujutro nešto poslije četiri sata, kod male hridi Bačvice nasukao se, a potom ubrzo i potonuo 18 metara dug ribarski brod, koćarica »Borko«, vlasništvo Vedrana Mudronje iz Murtera. </p>
<p>Vlasnika broda i trojicu članova posade - Vedranovog oca Borka, Jadrana Miškovića i Branka Ćaletu spasili su članovi posade Lučke kapetanije iz Šibenika koji su odmah po dojavi krenuli na mjesto brodoloma te posada ribarice »Tomiša« koja se zatekla u blizini havariranog broda. U brodolomu je ozlijeđen Jadran Mišković, koji ima potres mozga i prevezen je u bolnicu.</p>
<p>Prema riječima Janeza Lakoša prvog čovjeka Lučke kapetanije iz Šibenika brod »Borko« potonuo je dvije milje zapadno od Žirja, odnosno pola milje unutar granica Nacionalnog parka Kornati. </p>
<p>Posada Lučke kapetanije spasila je Borka Mudronju, koji je spas potražio na samoj hridi Bačvice, a posada ribarice Tomiša iz mora je izvukla trojicu iscrpljenih brodolomaca. Na brodu je bilo preko 1,5 tona dizel goriva koje je odmah po nasukavanju počelo curiti. </p>
<p>Na mjestu nesreće, uz samu hrid Bačvice, vidi se kobilica potonule ribarice. Dno broda je u vidno oštećenom stanju. Na dijelu gdje je brod potonuo je plićina, malo dalje dubina je od 14 metara, a s druge strane hridi dubina je oko 60 metara. Svuda se širio miris iscurenog goriva. </p>
<p>Ribarica »Borko« plovila je iz smjera Šibenika prema »poštama« u kornatskom arhipelagu gdje je od utorka ujutro na 48 sati dopušten ribolov bijele oborite ribe. Očevici brodoloma Ivijan Klarin i Tomislav Tomiša ispričali su novinarima kako su se brojni ribarski brodovi u utorak ujutro sklonili od jake bure i velikih valova uz obližnji otočić Samograd, a ribarica Borko je unatoč nevremenu odlučila krenuti dublje ka Kornatima. Od siline bure i jakih valova neosvijetljena hrid Bačvice nije se vidjela i tako je došlo do ove havarije, ispričali su oni. </p>
<p>Gorivo, zahvaljujući jakoj buri i velikim valovima odlazi prema otvorenom moru tako da veće opasnosti po zaštitu okoliša u ovom zakonom zaštićenom prostoru, na sreću, neće biti. Potvrdio nam je to i Goran Baranović, ravnatelj uprave NP Kornati. </p>
<p>Edi Kulušić, kapetan broda u NP Kornati, procijenio je da je do havarije došlo ili zbog kvara na navigacijskom sustavu ili zbog nemara posade broda. Pretpostavlja se da je jedan član posade zadužen za plovidbu zaspao, a hrid Bačvice bila je neosvijetljena. </p>
<p>Prije oko dvije i pol godine u moru nedaleko otoka Obonjana potonuo je teretni brod Borak i tom prilikom dva člana posade izgubila su život. Još 1980. godine u murterskom moru potonuo je talijanski tanker »Brigitta Montanari« koji je prevozio vinil klorid. Talijanski tanker je izvučen na površinu s 80 metara dubine i završio u rezalištu, dok stari brod »Borak« do danas nije izvučen iako se u njegovoj utrobi nalazi veća količina goriva. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021002].
|
