NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020502].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 179347 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vladimir Ibler: »Drnovšek je u zabludi o značenju pojma 'parafiranje'«</p>
<p>Tumačenjem da je parafiranjem Nacrta ugovora o granici za Hrvatsku stvorena obveza koju ona treba ispuniti Drnovšek je u zabludi o značenju te riječi i toga pojma, ali i pozitivnog međunarodnog prava koje se primjenjuje na ugovore između država </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Predsjednik slovenske vlade Janez Drnovšek nekoliko je puta ustvrdio da je parafiranjem Nacrta ugovora o granici između Slovenije i Hrvatske za Republiku Hrvatsku stvorena obveza koju ona, međutim, nije ispunila. »Sporazum je bio dogovoren i potvrđen na razini vlada, čime odbacujem interpretacije da pregovori i dalje traju dok se dvije države ne dogovore«, rekao je u vezi s tim jednom prigodom Drnovšek, naglašavajući da je »pregovarački posao završen i sada čekamo da dođe do procedure u parlamentu«. Koliko su takve interpretacije riječi i pojma »parafiranje« utemeljene u međunarodnom pravu, razgovaramo s akademikom Vladimirom Iblerom, uglednim hrvatskim stručnjakom za to područje.</p>
<p>• Smatrate li da su Drnovšekove izjave u skladu s međunarodnim pravom?</p>
<p>- Mislim da nisu. Činjenicom da su dva pregovarača, hrvatski i slovenski, stavili svoje parafe na Nacrt ugovora o granici nije ni za jednu stranu nastala nikakva međunarodno pravna obveza.</p>
<p> • Kako onda tumačite da je to Drnovšek ipak ustvrdio?</p>
<p>- Jedino tako da je u zabludi o značenju te riječi i toga pojma, ali i pozitivnog međunarodnog prava koje se primjenjuje na ugovore između država.</p>
<p> • Na što konkretno mislite kad u vezi s tim spominjete međunarodno pravo?</p>
<p>- Na Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora koja je objavljena u službenim listovima i Slovenije i Hrvatske, stupila je na snagu i obvezna je za obje države. Drnovšek potpuno zanemaruje tu konvenciju, o njoj ne govori ni riječ. A posebno o dijelu dva, koji nosi naziv »Sklapanje i stupanje ugovora na snagu«. Jer, ono što tamo piše, mjerodavno je u našem slučaju.</p>
<p>• Međutim, Drnovšek uporno ustraje na hrvatskoj obvezi zbog parafiranja Nacrta ugovora o granici.</p>
<p>- Ako, kao što to tvrdi Drnovšek, postoji obveza Republike Hrvatske koju ona do sada nije ispunila, a time joj on očito predbacuje nepoštivanje međunarodnog prava, tada bi bilo nužno da ta njegova tvrdnja bude utemeljena na međunarodnom pravu, posebno na upravo spomenutim odredbama Bečke konvencije (članci 11 do 15), gdje se navode načini na koji države izražavaju svoj pristanak da budu vezane ugovorom. Bilo bi logično očekivati da se tvrdnja kako je Republika Hrvatska u određenoj međunarodnopravnoj obvezi i dokaže, tj. da se to utvrdi i obrazloži pozivanjem na međunarodno pravo, dakle na određeni dio teksta Bečke konvencije. Tek tada bi se moglo provjeriti je li prigovor što ga je izrekao Drnovšek u skladu s međunarodnim pravom ili nije. To se još nije dogodilo.</p>
<p>• Kako tehnički izgleda taj parafirani Nacrt ugovora?</p>
<p>- Pregovarači su na svakoj stranici ugovora stavili inicijale svojih imena i prezimena. Slovenski pregovarač je svoje inicijale stavio u desni gornji kut svake stranice i dodao sljedeće tri riječi »končno delovna uskladitev«, što znači »konačno radno usklađivanje«. Hrvatski pregovarač je svoje inicijale stavio u lijevi donji kut svake stranice.</p>
<p> • Kakvo značenje pridaje pravo, posebno međunarodno pravo, riječi »paraf« i njenim izvedenicama?</p>
<p>- Parafiranjem se utvrđuje da su se pregovarači sporazumjeli o parafiranom tekstu koji se nalazi na svakoj parafiranoj stranici. Time oni utvrđuju da se o sadržaju koji je na parafiranoj stranici više ne pregovara. Što se pregovarača tiče, oni su svoj zadatak u toj fazi pregovora završili. Ali, time ugovor nije potpisan. Parafiranje je dio pregovaračkog postupka.</p>
<p>Ovakvo tumačenje riječi i pojma »parafiranje« i »parafirati« nije u suprotnosti s riječima koje je izrekao predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, a koje glase: »Paraf niti jednu stranu ne obvezuje ni u čemu. To je samo dokaz da su dokumenti na jednom i drugom jeziku identični i da su u potpunosti usuglašeni između pregovaračkih ekipa. Tek bi potpis predsjednika Vlade mogao stvoriti obvezu«.</p>
<p>Paraf ne podrazumijeva obveze država koje pregovaraju</p>
<p>• Kakvo je uobičajeno značenje riječi, odnosno pojma »parafiranje«?</p>
<p>- U vezi s tim konzultirali smo, među ostalim, i poznati i vrlo pouzdani Rechtswörterbuch, koji u svom 13. izdanju, München, 1996., potvrđuje spomenuto tumačenje. Dopustite mi, zbog važnosti točnog definiranja tog pojma, doslovno citirati taj ugledni pravni rječnik, najprije u hrvatskom prijevodu. »Riječ parafiranje. Ako su se u predradnjama za sklapanje međunarodno pravnog ugovora predstavnici država suglasili oko nekog privremenoga teksta ugovora, njegovu točnost potvrđuju tako da ga potpišu početnim slovima svojega imena i prezimena (paraf). Time još ne nastaju obveze za države koje vode pregovore.« (U izvorniku tekst glasi: Paraphierung. Haben sich bei Verhandlungen über den Abschluß eines völkerrechtlichen Vertrages die Staatenvertreter auf einen vorläufigen Vertragstext geeinigt, so bestätigen sie dessen Richtigkeit, indem sie ihn mit dem Anfangsbuchstaben ihres Namens (Paraphe) unterzeichnen. Eine Verpflichtung der verhandelnden Staaten wird dadurch noch nicht begründet.«)</p>
<p>Parafiranje u Bečkoj konvenciji</p>
<p>• Znači, samo parafiranjem nekog ugovora još ne nastaju obveze za države koje pregovaraju?</p>
<p>- Jedina mogućnost da samim parafiranjem, ali ukupnog teksta a ne stranica tog teksta, država izrazi svoj pristanak da bude njime vezana predviđen je u članku 12. Bečke konvencije. U njemu, među ostalim, stoji da »parafiranje teksta vrijedi kao potpisivanje ugovora ako se ustanovi da su se države pregovarateljice tako sporazumjele«. Ako bi se to u ovom slučaju zaista moglo ustanoviti, tada se ne bi uzelo u obzir uobičajeno značenje »parafiranja« i mogla bi se primijeniti spomenuta odredba Bečke konvencije. Nije poznato da bi se Hrvatska i Slovenija sporazumjele da će parafiranjem nastati bilo kakve obveze za države pregovarateljice.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»U ujedinjenoj Europi svi ćemo biti manjina«</p>
<p>Problem nacionalnih manjina nije samo hrvatska posebnost i nije od jučer - od njega pate sve tranzicijske zemlje, a nisu imune ni države zapadne demokracije / Podržavajući regionalnu suradnju, predstavnici nacionalnih manjina iz Hrvatske govorili su i o problemima, a većini smeta sadašnji način komunikacije vlast - manjina</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Međunarodna konferencija »Manjine kao most prekogranične suradnje«, održana ovih dana u Osijeku, još je jednom pokazala da problem nacionalnih manjina nije samo hrvatska posebnost i nije od jučer. Naprotiv, od njega pate sve tranzicijske, odnosno bivše komunističke zemlje, a na njega nisu imune ni države zapadne demokracije. Pogotovu kad je riječ o međuregionalnoj suradnji susjednih država u kojima žive manjine. Spomenimo samo Tirol, Baskiju, Irsku ili skandinavske zemlje, iako je među njima taj oblik suradnje najbolji i zato, jer u različitim oblicima postoji više od 40 godina.</p>
<p>Osječka je konferencija otvorila taj problem na zanimljiv i do sada u nas najpripremljeniji način. Europska iskustva i standardi - i kroz regionalnu suradnju i povezivanje - bili su dobar i pravi okvir za tu konferenciju i za moguća rješenja regionalizma u jugoistočnoj Europi. Jednostavno i stoga jer će na tim načelima u budućnosti počivati ujedinjena Europa u kojoj ćemo, kako je istaknuo jedan sudionik konferencije, »svi biti manjina«. Pošlo se, dakle, od činjenice i rješenja, pošlo se od toga da smo svi Europa i da nam je europski put jedini put u napredak i budućnost. Unatoč toj neminovnosti, osječka je konferencija na trenutke pokazivala nedovoljnu spremnost na takvu vrstu suradnje i budućnosti.</p>
<p>Zamišljena kao prekogranična suradnja u trokutu južna Mađarska, istočna Slavonija i Vojvodina, konferencija je pokazala zainteresiranost nacionalnih manjina tog područja za taj oblik suradnje. Iako se često isticalo da manjine, umjesto problema, trebaju biti način rješavanja problema i zato što su, tvrdi povjesničar dr. Ivo Banac, »manjine sve manje peta kolona, a sve više integrirajući faktor«, i ovaj je skup pokazao sve mane i slabosti koje proizlaze iz shvaćanja manjina kao problema. Naravno, tome pridonosi i to što, kako je i prije konferencije izjavio dr. Hans-Georg Fleck, »manjine zahtijevaju, a ne nude«.</p>
<p>Taj model zahtijevanja manjina, u Hrvatskoj uglavnom prihvaćen kao status a ne kao proces, očitovao se u istupima predstavnika nekih manjina, koji nisu ponudili odgovarajuću i većini prihvatljivu percepciju manjine, iznoseći i političke opcije. Primjerice, predstavnik Zajedničkog vijeća općina iz istočne Slavonije Miloš Vojnović elaborirao je očekivanja od novog Ustavnog zakona o manjinama. On je za srpsku nacionalnu manjinu »zahtijevao« status koji, kako su u kuloarima rekli neki manjinski predstavnici, nadilazi status što ga mogu imati nacionalne manjine. I koji nigdje u Europi ne postoji. </p>
<p>Vojnović je rekao da »srpska zajednica u Hrvatskoj treba imati kulturnu autonomiju, prosvjetnu autonomiju, proporcionalnu zastupljenost po vertikali na svim razinama vlasti, da država mora provoditi Erdutski sporazum na cijelom teritoriju države«, iako je taj dokument bio prijelazno rješenje dok se UNTAES-područje ne integrira u hrvatski pravni sustav. I dok je na jednoj strani Vojnović zahtijevao više autonomnih prava, s druge strane oni koji tih prava najviše koriste i imaju iskustva u regionalnom povezivanju - predstavnici talijanske manjine iz Istre - nisu ni bili na konferenciji.</p>
<p>Podržavajući regionalnu suradnju, većini predstavnika nacionalnih manjina smeta sadašnji način komunikacije vlast - manjina. Vlasti je posebno prigovoreno što još nije prihvaćen novi Ustavni zakon o nacionalnim manjinama. Rečeno je i da Vladin Ured za nacionalne manjine ne radi kako bi trebao i da svojim radom pridonosi etnobiznisu. Kritički su spomenute i neke nevladine ustanove koje, kao u slučaju Roma u Međimurju, neopravdano plasiraju u javnost informacije s negativnim konotacijama.</p>
<p>Na konferenciji se iscrpno govorilo o promicanju i poštivanju prava manjina, o Europi regija, o implementaciji prava nacionalnih i etničkih manjina, o prekograničnoj suradnji u području kulture, obrazovanja, religije i ekumenizma, o ekonomskim i infrastrukturnim aspektima prekogranične suradnje te o društvenim i političkim problemima regija. Najvažniji su zaključci oni koji se odnose na regionalizaciju i ostvarivanje prava na (manjinsku) autonomiju i o primjeni međunarodnih konvencija, Ustava, ustavnih zakona i međudržavnih sporazuma.</p>
<p>Kako bi se sve to što prije ostvarilo, predloženo je ukidanje ili ublažavanje viznog režima, poticanje međusveučilišne suradnje i osnivanje instituta za dijalog o identitetu i zajedništvu te poticanje ekumenizma. U vezi s gospodarstvom, predložena je suradnja između tržišta rada, energenata, komunalnih usluga i osnivanje zajedničkih mješovitih poduzeća, kao i usklađivanje lokalnih i regionalnih sustava oporezivanja. Sudionici su se složili da bi o dometima konferencije trebalo progovoriti za godinu dana. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Umjesto Europskog suda, nagodba s hrvatskom vladom</p>
<p>Slučaj Ankice Horvat kojoj je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu dosudio 2000 eura za duševne boli promijenit će mnogo toga u domaćem sudstvu / Nagodbom s hrvatskom vladom</p>
<p> moguće je samo u zagrebačkom sudu brzo riješiti 10.000 zaostalih predmeta</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Iza inicijala A. H. dugo se krila osoba čiji će sudski slučaj iz temelja promijeniti odnose u hrvatskom pravosuđu. Slučaj je bio pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, koji je tužiteljici odredio 2000 eura naknade za duševne boli koje je pretrpjela zbog neučinkovitosti hrvatskih sudova. Presuda europskih sudaca Ankici Horvat (A. H.), kojoj domaći sudovi nisu riješili sudski spor iz 1995. godine, pokrenula je lavinu.</p>
<p>Na stolovima suda u Strasbourgu čeka već 47 novih slučajeva u kojima će se presuditi jednako kao i u slučaju Ankice Horvat (njen slučaj je sudski presedan), a odvjetnička kancelarija Gorana Lajnerta iz Zagreba već je dobila presude u šest sličnih slučajeva. Strankama je ponuđeno da se spor riješi u obliku nagodbe (ili »prijateljskog rješavanja«, kako ga nazivaju europski suci). Samo u ovom odvjetničkom uredu na red čeka još najmanje nekoliko stotina sličnih zahtjeva vezanih za sudsku neučinkovitost domaćih sudova u vezi s financijskim inženjeringom. Presude nisu izrečene »u razumnom roku«, a to je povreda osnovnog ljudskog prava na sudsku zaštitu.</p>
<p>No odluka Europskog suda ima dublje značenje. Velika je to nada za tisuće (neslužbeno se govori o 10.000 slučajeva) vlasnika miniranih kuća izvan zone ratnog djelovanja, ali i za žrtve terorističkih akcija novijeg datuma. Ugrožavanje i uništavanje privatnog vlasništva, naime, također je teško kršenje ljudskih prava. Primjerice, onaj teroristički čin ispred zagrebačkog Poglavarstva prošle godine, ali i neki manji.</p>
<p>Sve je počelo 1992. poznatom igrom »lanac sreće« koji se kasnije pretvorio u veliku igru zvanu financijski inženjering. Spretni su poduzetnici davali velike kamate na uložene njemačke marke i u pola se godine stvorio velik broj tih agencija - ljudi su ulagali i dobivali i kamate i glavnicu. Financijska policija i kontrolori ZAP-a pregledali su poslovanje svih agencija za financijski inženjering i dali mu zeleno svjetlo. To je ulagačima dalo novi zamah i veću sigurnost da je riječ o poštenom poslu. Ulagali su političari, policajci, intelektualci i umirovljenici, neki su iz slamarice izvukli i posljednju marku.</p>
<p>Krajem 1992. ulozi su enormno porasli, govorilo se o nekoliko stotina milijuna maraka, a kamate su u nekim agencijama dosegle i 30 posto. I onda je došao kraj.</p>
<p>Policija je zaplijenila sav novac zajedno s dokumentacijom, unatoč svim ranijim dokazima mjerodavnih, financijske policije i ZAP-a. Nikad se nije saznalo gdje je novac, tko ga je koristio i u koje svrhe. Udruge prevarenih ulagača tužile su ministarstva pravosuđa, policije i odgovorne osobe u ZAP-u, a iz sudskih redova ponovno muk. Političari su lansirali tezu: »Vi (ulagači) ste pohlepni i tako prolaze pohlepni ljudi!« Uskoro je stigao odgovor iz Lajnertove kancelarije: »Je li pohlepan onaj tko je uložio novac ili onaj tko ga je uzeo?«.</p>
<p>Goran Lajnert nastavio je borbu za prava brojnih klijenata oštećenih u financijskom inženjeringu, borbu koju je započeo njegov otac odvjetnik Zlatko Lajnert, sad u mirovini. Mlinovi pravde mljeli su sporo, ali učinkovito. Ispalo je da se oružje kojim su se sudovi »borili« protiv oštećenih u inženjeringu okrenulo protiv sudova - sporost, odugovlačenje i nerad na tim predmetima Europski sud u Strasbourgu ocijenio je kao kršenje ljudskih prava u obliku nerješavanja spora u razumnom roku. To znači da će proračun za sve slične slučajeve platiti tisuće eura, nalažući im da spor ipak riješe.</p>
<p>Hrvatska je vlada ubrzo shvatila da će se presedanska odluka Europskog suda u slučaju Ankice Horvat primjenjivati i na sve ostale slučajeve, pa je posredovanjem te europske institucije (!) ponudila nagodbu vlastitim građanima. Europski sud prihvaća inicijativu Vlade da se svakome optuženom isplati 2000 do 5000 eura naknade za duševne boli zbog sporosti postupka.</p>
<p>Stoga Goran Lajnert upućuje apel Vladi i usput se pita: »Trebamo li podnijeti 10.000 pritužbi Europskom sudu ili se to može riješiti i u vlastitoj kući, u Hrvatskoj? Pokušao sam takvu inicijativu ponuditi Vladinom predstavniku, ali bez uspjeha. No i dalje sam uvjerenja da se slučajevi mogu spasiti. Primjerice, Europski sud nalaže isplatu u roku od tri mjeseca, a dogovorom s Vladom taj se rok može produžiti i na šest mjeseci. Ovakvom bi se nagodbom samo zagrebački sud riješio 10.000 predmeta. Zastupam oko 1000 ulagača koji bi se, kad je o glavnici riječ, zadovoljili i s polovicom utužene svote, samo da im se kaže da je novac oduzet financijskim inženjerima utrošen u neke goruće potrebe zemlje koja je bila u ratu«.</p>
<p>I na kraju još jedna velika prednost za cijelu državu: brzim rješavanjem zaostalih predmeta i izbjegavanjem sudovanja u Strasbourgu stvara se ozračje da se u Hrvatskoj ozbiljno misli na poštivanje ljudskih prava i kad je o sudskim sporovima riječ.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Žuti kartoni za Vladu</p>
<p>Četiri hrvatske sindikalne središnjice počele obilježavanje Prvoga svibnja na Trgu bana Jelačića/ Nekoliko tisuća radnika dijelilo letke i žute kartone »kao opomenu Vladi« / Političari »nisu pozvani, niti bi bili dobrodošli« </p>
<p>U miroljubivom i veselom raspoloženju hrvatski su sindikati u srijedu oko 10 sati započeli cjelodnevno druženje povodom Međunarodnog praznika rada, Prvi svibnja. Nekoliko tisuća radnika iz različitih dijelova grada sastalo se na Trgu bana Jelačića, početnoj točki povorke koja je zagrebačkim ulicama nastavila put sve do središnje proslave, u Maksimiru. </p>
<p>Bila je to i prilika za prosvjed protiv Vladinog inzistiranja na donošenju novog Zakona o radu pa su se dijelili i prigodni letci i žuti kartoni »kao opomena Vladi pred isključenje«. </p>
<p>»Mijenjajte sebe, a ne Zakon o radu« bila je vodeća parola radnika, članova Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), Hrvatske udruge sindikata (HUS) i Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH). Središnji trg šarenio se prigodnim transparentima, papirnatim kapama, zastavama i već tradicionalnim crvenim karanfilima. Najčešće poruke transparenata bile su »Dosta politikantstva!«, »Profit nije važniji od radnika!«, »Ne smanjenju otpremnina i otkaznih rokova!«, kao i »Uvedimo kvalitativnu demokraciju!«</p>
<p>Uz čestitke svim radnicima, predstavnici sindikalnih središnjica održali su okupljenima kratke govore, kojim su dodatno »podigli« atmosferu. </p>
<p> Proslavi na Trgu pridružili su se i mladi aktivisti koji su se u proteklih nekoliko dana angažirali protiv globalizacije pod parolom »Drugačiji svijet je moguć!« </p>
<p>Željka Laslavić i Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Za grah se čekalo već od 9 sati </p>
<p>Tradicionalni prvosvibanjski grah za središnju proslavu Praznika rada u parku Maksimir treću godinu za redom pripremili su kuhari hotela Opera. Ove godine organizaciju toga posla, prijevoz i podjelu graha preuzeli su radnici tvornice »Zvijezda«, a prema riječima sindikalnog povjerenika SSSH u toj tvrtki, Damira Brenka, skuhano je ukupno 4000 litara graha što je bilo dovoljno za oko 10.000 porcija. Grah je darovao koncern Agrokor, posude i zdjele posudili su Hrvatska vojska i Ledo, a kruh su darovali Klara pekare i Mlinar iz Križevaca. </p>
<p>Pripremu tako velike količine tradicionalnog prvosvibanjskog specijaliteta kuhari hotela Opera započeli su još u utorak predvečer i nastavili tokom noći. Dok su prošle godine s grahom bile poslužene kobasice, ove godine dodatak jelu bia je slanina. U srijedu oko osam ujutro po još vrući grah došli su radnici Zvijezde koji su ga za sat i pol utovarili u kamion i prevezli u Maksimir, u blizinu glavne pozornice. Dijeljenje graha počelo je oko 11.30 sati, a mnogi su u redu dugom nekoliko stotina metara, unatoč vrućini, čekali već od 9 sati. S posudom graha i velikim komadom kruha mnogi su potom potražili spas u hladovini maksimirske šume, a kao osvježenje na obližnjem štandu besplatno je podijeljeno ukupno 400 litara karlovačkog piva.</p>
<p>Većina građana pohvalila je grah koji su im pripremili vrhunski kuhari, no kako nam je rekao umirovljenik Dragutin Horvat, bolje je bilo nekad, kada se u Maksimiru na licu mjesta kuhao vojnički grah i još vruć dijelio okupljenima. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prvi put bez političara </p>
<p>Prvosvibanjska proslava u Maksimiru iskorištena kao protest zbog izmjena Zakona o radu i problema radnika u Hrvatskoj / Govori praćeni skandiranjem, pljeskom i zviždanjem / Među posjetiteljima bio i Stjepan Mesić / Program nastavljen nastupom »zabavnjaka« </p>
<p>Tradicionalna proslava Praznika rada u parku Maksimir u srijedu je privukla više tisuća građana. Uz lijepo vrijeme, razlog velikom odazivu bio je i zabavno-glazbeni program, koji je nakon mnogo godina održan na jednoj od pozornica. </p>
<p>Iako su organizatori proslave - četiri sindikalne središnjice - okupljanje zamislili kao prosvjed protiv najavljene promjene Zakona o radu i općenito teške gospodarske i socijalne situacije u Hrvatskoj, ovogodišnji skup nije se po mnogo čemu razlikovao od prethodnih. Razlika je bila u tome što sindikalisti po prvi put nisu pozvali predstavnike vlasti da im se pridruže u proslavi, međutim neke od njih moglo se vidjeti među građanima, pa tako i predsjednika Republike Stjepana Mesića. </p>
<p>S pozornice su se građanima obratili sindikalni čelnici, ukazujući na probleme hrvatskih radnika. Njihovi su govori bili su popraćeni skandiranjem, pljeskom i zviždanjem. </p>
<p>No, da sve ipak ne bi prošlo u krajnje ozbiljnim tonovima, pobrinuli su se estradni umjetnici. Među njima bili su Maja Blagdan, Hrvatski baruni, Kićo Slabinac, Ivica Šerfezi, Zdenka Kovačićek, Senna M, Vlado Kalember i mnogi drugi, a svoj program održale su i neizbježne Zagrebačke mažoretkinje. </p>
<p> Slika uobičajena za prvosvibanjske proslave u Maksimiru bili su redovi za besplatnu porciju graha, dugi nekoliko stotina metara, pa se na grah čekalo i po više sati. Salko Huseinović (48), već godinama nezaposlen, u red za grah stao je već u 9 sati, da bi među prvima u 11.30 sati dočekao svoju porciju. Nezaposleni Ivan Petrović (54) pohvalio je prvosvibanjski specijalitet, dodajući kako grahu »ne bi škodilo malo više mesine, koju si danas mogu priuštiti samo političari«. </p>
<p>Djelatnica MUP-a, Valerija Poslon podijelila je porciju sa svojim pekinezerom Pikom, koji se zadovoljno oblizivao.</p>
<p> »Grah je dobar, ali zbog teške probavljivosti nije preporučljiv za sportaše«, izjavila je dvadesetjednogodišnja trenerica taekwondoa, Martina Cvitković. Ipak, za Praznik rada priuštila si je jednu porciju. </p>
<p>Gužva se stvorila i oko štanda na kojemu se dijelilo Karlovačko pivo, dok je manje okupljanje bilo na mjestima gdje su se prodavali ćevapčići, kobasice, lepinje i kotlovina. </p>
<p>Dio okupljenih proveo je 1. svibnja šetajući i vozeći bicikl po Maksimirskoj šumi. Oni u boljoj formi veslali su jezerom. </p>
<p>Manji broj posjetilaca bio je okićen crvenim karanfilima, koji su se mogli nabaviti za četiri kune na ulazu u park. </p>
<p>Zabavni program trajao je do ranih večernjih sati, nakon čega se okupljeno mnoštvo razišlo svojim kućama.</p>
<p>Boris Jagačić, Claudio Kramarić i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Picula: »Grah dobro miriši, ali je gorči nego inače«</p>
<p>Po tradiciji, i ove je godine u Velikoj Gorici proslavu 1. svibnja organizirao SDP. Predvođeni mažoretkinjama, limenom glazbom, sa crvenim karanfilima na reverima, SDP-ovci i njihovi simpatizeri prošli su u povorci od Trga Stjepana Radića do Tržnog centra gdje je organizirana centralna proslava uz glazbu i grah. Premda im se u povorci nije pridružilo puno ljudi, oko 700 porcija graha je brzo podijeljeno. </p>
<p>Među stranačkim kolegama našao se i Velikogoričanin - ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Na pitanje novinara kako komentira »žuti karton« sindikata upućen Vladi, ministar je odgovorio: »To je dobar medijski i marketinški potez sindikata, ali bez potpunog opravdanja. Mislim da bez reformi nema perspektive ni za radnike, ni za poslodavce, a ni za vođe sindikata. Ljudi u ovoj zemlji opravdano zahtijevaju promjene, ali kada reforme dođu u njihovo dvorište pružaju otpor. Ne može se govoriti o socijalnoj neosjetljivosti Vlade, prije bih to nazvao društvenom neodgovornošću mnogih, pa i nekih sindikalnih vođa. Naš je jedini cilj da povećamo zaposlenost, da stabiliziramo tržište i da naš proizvod učinimo konkurentnim. Zaključio bih time da grah dobro miriše, ali da je gorči nego inače«, rekao je, među ostalim, ministar Picula. </p>
<p>Jasminka Filipac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Očišćeno divlje odlagalište otpada </p>
<p>U organizaciji Zelene akcije, u srijedu je od glomaznog otpada očišćeno oko 1,5 km petruševečkog nasipa. Uz pomoć mehanizacije tvrtke »Gubić-metal«, 50-ak lokalnih stanovnika, članovi udruge građana Bokci i Zelene akcije skupljali su glomazni otpad, te ga odmah razvrstavali i utovarivali na kamione, koji su zatim otpad odvozili na reciklažu.</p>
<p> Prije početka akcije, organizirane povodom Dana planeta Zemlje, na sastajalištu pred osnovnom školom Žitnjak, članovi udruge Bokci svim su sudionicima akcije dijelili sadnice cvijeća, dok su na promotivnom štandu Zelene akcije dijeljene fotografije divljeg deponija prije čišćenja. </p>
<p>Petruševečki nasip u neposrednoj je blizini vodocrpilišta Petruševec, a Zelena akcija i lokalno stanovništvo već godinama vode borbu da se zaštiti ovo područje, na kojemu se ilegalno odlažu ogromne količine komunalnog i tehnološkog otpada. Jedan od najupornijih u rješavanju ovoga ekološkog problema, privatni poduzetnik i vlasnik tvrtke »Gubić-metal« Zoran Gubić, inicijator je cijele akcije za koju mu je Zelena akcija dala podršku. </p>
<p>Gubić od 1996. godine pokušava dobiti rješenje o dugoročnom najmu parcele u Radničkoj cesti za sakupljanje metalnog otpada, selekcioniranje i otpremu do prerađivača. Stoga je inicirao ovu akciju, kako bi primjerom ukazao na korist koju bi stanovništvo i grad imali od toga. Kako je sam rekao, nedavno je ipak od gradskih vlasti dobio rješenje o najmu prostora na godinu dana, a odmah su mu se javili talijanski investitori koji su spremni uložiti novac u ovaj projekt. </p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Za režije 198 kuna više!</p>
<p>Grad i država moraju kompenzirati povećanje cijena komunalnih usluga, tvrde umirovljenici </p>
<p>S najavljenim poskupljenjima komunalnih usluga troškovi tročlane obitelji u Zagrebu porast će za 22 posto, rekao je Petar Kuzele, potpredsjednik Gradskog odbora Hrvatske stranke umirovljenika na konferenciji za novinare koju je ova stranka sazvala povodom Praznika rada.</p>
<p>Prosječni mjesečni režijski troškovi tročlane obitelji koja živi u stanu od 60 četvornih metara iznosili su u ljeto 2001. godine 872 kune mjesečno. Ovoga ljeta ista će obitelj trebati za komunalije 1.070 kuna, što je 12,5 posto ili 198 kuna više.</p>
<p>»Poskupjele su usluge Čistoće, Vodoopskrbe i odvodnje, tv-pretplata, najavljeni su skuplji plin i struja. Spominje se i poskupljenje gradskog prijevoza. Sva ta gradska trgovačka poduzeća koja povećavaju cijene, u vlasništvu su grada i države i mi u HSU-u smatramo da država i grad zato moraju osigurati mjere socijalne zaštite i kompenzacije porasta troškova«, dodao je Kuzele.</p>
<p>Pomoć što je neki umirovljenici dobivaju od Gradskog poglavarstva, morala bi biti povišena u skladu s porastom komunalnih troškova, rečeno je. A HSU će predložiti da se poslovanje komunalnih poduzeća uredi na drugi način, a ne povećanjem cijena. »U sadašnjoj financijskoj situaciji za nas, kao stranku, neprihvatljivo je ovo poskupljenje kojemu su pribjegli gotovo svi davatelji komunalnih usluga u Zagrebu«, dodao je Dragutin Štiglić, predsjednik HSU-a.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vijenac na kriptu Zrinskog i Frankopana</p>
<p>Povodom 331. obljetnice smrti hrvatskih velikana Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana, na kripte s njihovim posmrtnim ostacima u zagrebačkoj katedrali vijenac su u utorak položili članovi novoosnovane povijesne postrojbe Zrinske garde Čakovec. Pomoćni biskup Josip Mrzljak iste je večeri u zagrebačkoj katedrali održao misu zadušnicu. </p>
<p> Ban Petar Zrinski i knez Krsto Frankopan pogubljeni su zbog protuhabsburške urote 30. travnja 1671. u Bečkome Novom Mjestu. Posmrtni ostaci Zrinskog i Frankopana preneseni su u zagrebačku katedralu 1919. godine u organizaciji družbe »Braće hrvatskog zmaja«.</p>
<p> Prije mise zadušnice biskup Mrzljak primio je u nadbiskupskom dvoru izaslanstvo povijesne postrojbe Zrinske garde iz Čakovca. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Gabi i Matija briljirali na humanitarnom koncertu u splitskom HNK</p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - »Još uvijek za tebe želim biti lijepa«, naziv je humanitarnog koncerta održanog u utorak navečer u splitskom HNK u sklopu akcije za otplatu glasovira njemačkoj tvrtki Bösendorfer Rotary cluba Split. Na koncertu su nastupili legendarna hrvatska šansonijerka Gabi Novak i njezin sin, klavijaturist Matija Dedić uz pratnju splitsko-zagrebačkih gostiju, trubača Davora Križića, klavijaturista Branka Bulića, basista Renata Švorinića i bubnjara Jadrana Dučića - Čiča. Prije samog početka koncerta hostese su na scenu donijele tri ovogodišnja Matijina Porina nakon čega je Matija uz Renata i Čiču izveo najpoznatije jazz skladbe iz svog bogatog repertoara. </p>
<p>»A sada čovjek koji me promovirao, pozvavši me u grupu The Boilers, koja je podnosila sve moje mladenačke ludosti«, riječi su kojima je Matija Dedić najavio dolazak trubača Cubisma Davora Križića. Oduševljenu splitsku publiku željnu dobrog jazza posebno je obradovao dolazak na scenu Gabi Novak, koja je otvorila drugi dio programa, čime je najavila novi projekt s Matijom radnog naslova »Gabi pjeva Arsena«. </p>
<p>Gabi se predstavila, između ostalog, i starih hitovima poput pjesama »Vino i gitare« i »Pamtim sretne dane«. »Otpjevati ću pjesmu posvećenu ženi koja živi za teatar«, rekla je Gabi i otpjevala »Još uvijek za tebe želim biti lijepa«, pjesmu koju je posvetila intendantici splitskog HNK Mani Gotovac. </p>
<p>Uz pratnju sina Matije Gabi je za kraj otpjevala »My Fanny Valentine«, jazz pjesmu za koju su nedavno osvojila Porina za najbolju interpretaciju. Nakon koncerta u foajeu kazališta splitski je slikar Matko Trebotić poklonio svoje grafike svim sponzorima i gradonačelniku Slobodanu Berošu, predstavniku Poglavarstva grada Splita. </p>
<p>Akcija Rotary cluba za kupnju glasovira njemačke gradu Splitu započela je početkom 2001. uz pomoć Poglavarstva grada i splitskog HNK. Budući da je vlasnik njemačke tvrtke ujedno i član Rotary cluba svojim je kolegama glasovir dao uz godinu dana odgode plaćanja. »Naime, puna cijena glasovira je 75 tisuća eura, a ovim koncertom Rotary club Split prešao je polovinu puta«, pohvalio nam se Marin Mrkljić, član kluba. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kontrapunkt potvrdio titulu klupskog događaja godine</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Treći po redu Future jazz festival koji se od 28. do 30 travnja održavao u klubu Aquarius posjetitelji će pamtiti po nezaboravnom tulumu kojim su organizatori, DJ duo Eddy i Dus, nadmašili sami sebe. Četiri koncerta aktulanih svjetskih glazbenika uživo i nastup trenutno vodećih i karizmatičnih DJ-eva koji su publiku držali na nogama svaki dan do jutarnjih sati, bila je rijetka prilika za upoznavanje sa svjetskim glazbenim trendovima »iz prve ruke«. </p>
<p>Prvog dana festivala uživo je na terasi nastupio Victor Davies s neobičnom mješavinom soula i jazza, međutim posjetitelji su više bili zainteresirani za plesnu zabavu koju su unutar kluba »podgrijavali« švicarski DJ Alex Dallas i britanski Charlie Dark. </p>
<p> Druga večer nastavila se u ritmu bossa nove, čiju je neobičnu interpretaciju predstavio trio iz Londona Les Hommes, u pratnji baršunastog vokala brazilske pjevačice Rosalie de Souze. Klasični instrumenti poput orgulja, vibrafona i udaraljki te mješavina tradicionalnog bossa ritma sa soundtrackom europskih egzistencijalnih filmova 70-tih, samo su neke specifičnosti simpatičnog trija čiju glazbu često nazivaju svemirskim jazzom. Njihov nastup pomalo je sličio prošlogodišnjem skupine Da Lata, čiji su se albumi nakon Kontrapunkta rasprodali u prvih tjedan dana. </p>
<p>Najveća gužva obilježila je posljednji dan festivala, kada su nastupile zvijezde festivala, grupa Azymuth i producenti, remikseri i DJ-i iz Japana, braća Shuya i Yoshihiro Okino koji su poznati pod imenom Kyoto Jazz Massive. Nakon što je skladateljica i pijanistica Jessica Lauren sa svojim kvartetom uljepšala ionako spektakularnu večer, zvijezde 70-tih, grupa Azymuth čije članove nazivaju »divljom djecom jazza«, prilagodili su zvuk svoje generacije i legendarnog Chick Coreae modernim trendovima. Iako je teško izdvojiti pojedinačni nastup iz jedne sofisticirane glazbene cjeline, mnogi su se složili kako su za progresivnu jazz aromu koja se širila čitavim jarunskim jezerom, zaslužan upravo brazilski trio Azymuth. </p>
<p>Najveći interes publike pokazao se za Kyoto Jazz Massiveom koji se proslavio na i prošlogodišnjem Kontrapunktu. Vesela kombinacija future jazza, bosse, latina i housa potvrdila je titulu Kontrapunkta kao klupskog događaja godine koji će se prije svega pamtiti po odličnom raspoloženju publike. </p>
<p>Željka LaslavićSeverina u petak daruje koncert Vukovaru</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja - Trenutno najpopularnija hrvatska pjevačica ipak je našla načina kako darovati novac Vukovaru. Najprije je, naime, zamislila kako bi najbolje bilo novac zarađen koncertom u Beogradu pokloniti Vukovaru za njegovu obnovu, no kako je koncert u Sava-centru odgođen, a još je uvijek nepoznat njegov datum, Severina se dosjetila novog rješenja, te će tako u petak, 3. svibnja, na sam Dan grada Vukovara, održati humanitarni koncert u tom gradu.</p>
<p>»Baš sam sretna što ćemo tamo nastupiti. Cijela je ekipa pristala raditi besplatno, novac poklanjamo gradu, a koncert će biti poput onih u Splitu, Sarajevu, Zagrebu, Rijeci i Bjelovaru«, zadovoljno nam je rekla Severina, koja je i nakon Porina nastavila radnim tempom, te je u utorak održala koncert u Primoštenu, a u srijedu u Kutini. P. BoićUskoro započinje američka retrospektiva Davida Bowieja </p>
<p>NEW YORK, 1. svibnja - Retrospektiva šarolike karijere Davida Bowieja bit će predstavljena u Muzeju televizije i radija u Los Angelesu i New Yorku. Retrospektiva pod nazivom »David Bowie: Sound and Vision« obilježit će 30. obljetnicu izlaska albuma »The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars« iz zlatne ere rocka. Retrospektiva obuhvaća video i audio zapise iz Bowiejeve osobne biblioteke te arhiva iz cijelog svijeta, a bit će prikazani rijetko viđeni dokumentarni filmovi, intervjui i izvedbe u obliku serije od pet dijelova.</p>
<p>Od 7. lipnja u New Yorku i Los Angelesu, serija započinje predstavljanjem Ziggyja Stardusta i njegovog dolaska na glazbenu scenu, javlja BBC. Najpoznatiji dijelovi obuhvaćaju njegov debi s »The Old Grey Whistle Test« te niz promotivnih video snimki koje je snimio Mick Rock te koje je kritičar Lester Bangs opisao kao »trenutak kad je rođena moderna ideja o rock videu«.</p>
<p>Bit će također prikazani dijelovi iz »The Floor Showa«, ekstravagantnog rock spektakla te Bowiejev prijelaz u područje soula i njegov uspjeh u Americi. </p>
<p>Posjetitelji će moći vidjeti Bowiejev avangardni nastup na Saturday Night Liveu te snimke koncerata japanske i njemačke televizije, zatim njegovu novu popularnost tijekom 1980-ih s izdanjem »Let's Dancea«. </p>
<p>Zadnji dio projekcije bit će posvećen ne samo Bowiejevu utjecaju na svijet glazbe, već i njegovu interesu za nove tehnologije te BowieNetu. </p>
<p>Radio sobe na retrospektivi u oba grada bit će posvećene različitim snimkama i intervjuima tijekom Bowiejeve bogate i raznolike karijere. Tako će posjetitelji moći čuti intervju iz 1977. s Daveom Hermanom u kojem je David Bowie govorio vrlo iskreno unatoč svojoj uobičajenoj zatvorenosti.</p>
<p>Retrospektiva će biti otvorena od 7. lipnja do 15. rujna 2002. godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Niska razina imotskih jezera</p>
<p>IMOTSKI, 1. svibnja</p>
<p> - Proljetne kiše koje su posljednjih dana padale na području imotskog kraja i u susjednoj BiH niusu se odrazile na na količinu vode u kraškim jezerima kod Imotskog. </p>
<p>Naime, razina vode u Modrom jezeru se ni milimetar nije povećala, te je u srijedu iznosila tek 18 metara. Takav nizak vodostaj posljedica je, tumače stručnjaci, dugotrajne zimske i ranoproljetne suše. Međutim, neobičajno je nizak i vodostaj crvenog jezera, baš kao i u vrijeme dugotrajnih ljetnih suša, što ne pamte ni najstariji stanovnici toga kraja. </p>
<p>Potraje li takvo stanje dulje vremena, Modro jezero bi moglo i presahnuti i prije ovogodišnjih suša. Tada bi i njegovo dno opet postalo atraktivno privremeno nogometno igralište. </p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kardinal tužen zbog pomaganja zlostavljaču</p>
<p>WASHINGTON, 1. svibnja</p>
<p> - Protiv kalifornijskog nadbiskupa, kardinala Rogera Mahonyja podignuta je tužba zbog pomaganja svećeniku optuženome za spolno zlostavljanje djece, objavio je u utorak Los Angeles Times.</p>
<p> Četvorica tužitelja pozivaju se na zakonsku odredbu na koju se dosad pozivalo u suđenjima pomagačima organiziranog kriminala.</p>
<p> Mahony, koji je na čelu najveće američke katoličke nadbiskupije prošlog je tjedna u Vatikanu zagovarao »nultu toleranciju« prema svećenicima koji spolno zlostavljaju i iskorištavaju djecu.</p>
<p> Jedini tužitelj čije je ime objavljeno, Andy Cicchillo (46) iz Tempe u Arizoni tvrdi da su on i njegov brat blizanac bili napastovani i spolno iskorištavani od 1964. do 1975. godine kad su bili u dječačkom domu župe u Maywoodu u kaliforniji. Cicchillo nadalje tvrdi da je kardinala Mahonyja bezuspješno upozorio da je svećenika-pedofila iz župe Maywood postavio za kapelana dječje bolnice.</p>
<p> Tužitelje zastupa odvjetnik Jeffrey Anderson koji je, kako kaže, od 1984. godine vodio oko 500 tužbi protiv svećenika zbog spolnog zlostavljanja. Anderson je već ranije dobio parnicu protiv Mahonyja, tada biskupa s optužbom da je štitio jednog župnika pedofila. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Srčani udar prekinuo mongolsko - turske razgovore</p>
<p>ANKARA, 1. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tursko-mongolski razgovori o unapređenju prosvjetne i kulturne suradnje iznenada su prekinuti. Razlog za to nisu bila nikakva sporenja dviju zemalja, već - srčani udar mongolskog ministra prosvjete Ayurzana Tsanjida. </p>
<p>Prvu pomoć Tsanjidu pružio je njegov turski domaćin Metin Bostancioglu. Nakon toga je mongolski ministar hitno prebačen na kardiološki odjel sveučilišne bolnice Ibn-i Sina u Ankari. </p>
<p>Prema izjavi dekana Sveučilišne bolnice profesora Tumera Corapcioglua, nakon što mu je pružena pomoć, mongolski ministar Tsanjid nije u životnoj opasnosti. Za sada je neizvjesno hoće li se tursko-mongolski pregovori o prosvjetnoj i kulturnoj suradnji nastaviti. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Profesorica čuvala čednost dižući učenicama suknje</p>
<p>LOS ANGELES, 1. svibnja</p>
<p> - Roditelji učenika u jednoj kalifornijskoj srednjoj školi zatražili su smjenjivanje ili ostavku zamjenice ravnatelja jer je pred muškarcima i muškim kolegama dizala suknje djevojaka na jednom školskom plesu, ne bi li tako utvrdila nose li one »prikladno« donje rublje. Roditelji učenika škole Rancho Bernardino nedaleko od San Diega kažu da je zamjenica ravnatelja Rita Wilson prisiljavala djevoke da prije ulaska na ples dokažu kako ne nose tange. U nekim su slučajevima kaže jedna majka, od djevojaka tražili i da se djelomice razodjenu ako bi Wilsonova ili netko drugi od nastavnika posumnjao da ne nose grudnjake. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Don Juan u postratnom vremenu</p>
<p>Redatelj Želimir Mesarić postavio je dramu Ödöna von Horvátha u suvremenim otklonima / Tjeskobno ozračje Don Juanovih pustolovina</p>
<p>U tjeskobno postratno ozračje Ödön von Horváth smiješta svog Don Juana. Prepušta ga ljubavnim nesporazumima i odlascima, slučajnim erotskim pustolovinama i gubitcima. Ocrtava moralne dvojbe u vremenu traumatičnih sjećanja i nesigurne sadašnjosti. Zamjenjuje slavnog ljubavnika za žrtvu i ispisuje atraktivan dramski zapis o odustajanjima.</p>
<p>Iz perspektive naše poratne stvarnosti, sa suvremenim otklonima, redatelj Želimir Mesarić postavio je Horváthovu dramu »Don Juan se vraća iz rata«, u prijevodu Zvonimira Mrkonjića, s ansamblom varaždinskoga Hrvatskog narodnog kazališta. Scenografski okvir čistih linija, što ga je osmislio Ivo Knezović, određuje izmjenu prizora u pogođenom, iskrzanom ritmu Don Juanovih susreta i rastanaka. Dopadljive kostime zamislila je Dijana Kosec-Bourek, a efektne koreografske uplive potpisuje Svetlana Lukić.</p>
<p>Mesarićeva režija okuplja se oko Horváthovih opsesivnih motiva i atmosfere izgubljenih iluzija. U procjepima između odgođenih srasti i potrošenih žudnji, na povijesnim i osobnim raskrižjima Don Juan se neuspijeva snaći i od junaka postaje epizodistom kaotičnih ljubavnih avantura. Svijet je izgubio središte i više ništa nije isto - poručuje Horváthova drama i varaždinska predstava, u utorak prikazana zagrebačkoj publici s pozornice Hrvatskoga narodnog kazališta.</p>
<p> Nešto od onog posttraumatskog sindroma, što ga osjećaju vojnici koji su se vratili iz našega posljednjeg rata, prepoznaje se u glumi Ljubomira Kerekeša čiji Don Juan posrće u prostorima tuđih ljubavnih nemira. Žene koje sreće na svom putu korektno su interpretirale Barbara Rocco, Ljiljana Bogojević, Sunčana Zelenika-Konjević, Jagoda Kralj Novak, Csilla Barath-Bastalić, Tanja Vrvilo, Mirjana Sinožić, Gordana Job i Marija Krpan. Nedostajalo im je tek nešto više energije u predočavanju Horváthovih depresivnih dramskih bjegova u stvarnost.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bijes zbog rastanka</p>
<p>Teško je povjerovati da takvu umjetnicu više nećemo doživjeti pod kazališnim svodom. Možemo se nadati da će se predomisliti ili dati nagovoriti, no Dunja Vejzović poznata je kao osoba koja govori i radi ono što misli </p>
<p>Nije bilo lako te večeri, u subotu 27. travnja, pratiti izvedbu opere »Werther« Julesa Masseneta u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu sa sviješću da je to posljednji nastup Dunje Vejzović na opernoj pozornici. Slušajući ponovo istančanost njezina tumačenja prekrasne uloge Charlotte, nepresušni izvor glasovnih nijansi kojima je obojala njezina psihološka stanja i pobude, a izrekla ih suptilnošću i nježnom mekoćom pjevačkog izraza, teško je povjerovati da takvu umjetnicu više nećemo doživjeti pod kazališnim svodom. Možemo se nadati da će se predomisliti ili dati nagovoriti, no Dunja Vejzović poznata je kao osoba koja govori i radi ono što misli.</p>
<p> Nije bilo lako pratiti tu predstavu zbog najavljenog rastanka, ali i zbog bijesa zbog okolnosti koje su punih dvanaest godina onemogućavale Dunju Vejzović da pjeva u Zagrebačkoj operi i zbog svega onoga što je time uskraćeno zagrebačkoj opernoj publici. Ništa se više ne može popraviti. Ništa ne može nadoknaditi niti zaborav može ublažiti za Zagreb izgubljenih dvanaest potencijalno najboljih i najkreativnijih godina jedne od najvećih, a sigurno najosebujnije hrvatske operne umjetnice. Najžalosnija je činjenica nad kojom bi se netko napokon trebao zamisliti, što su vrata zatvorena Dunji Vejzović svih tih godina bila širom otvorena nebrojenim nastupima, pa i cijelim projektima opernih mediokriteta.</p>
<p> Ljepoti i glazbenom bogatstvu Massenetova »Werthera« pridonijeli su dirigent Mladen Tarbuk, operni orkestar i, dakako, sam Werther - izvrstan slovački tenor Jozef Kundlak. Upoznali smo ga prije dvije godine kada je gostovao u jednoj predstavi poslije premijere »Werthera«. Ove sezone pjeva sve predstave pa je tako, osim u dvije predstave s Dunjom Vejzović, bio partner Diani Hilje na jednoj izvedbi i mladoj mezzosopranistici Dubravki Šeparović-Mušović koja je nenadano uskočila i svoju prvu Charlottu otpjevala bez orkestralnog pokusa. Sudjelovao je i na nedavnom koncertu Verdijeva »Requiema« u HNK, kao jedna od svjetlijih točaka te izvedbe.</p>
<p> Jozef Kundlak nastupao je u vodećim talijanskim i njemačkim opernim kazalištima te u milanskoj Scali i Bečkoj državnoj operi. U njemu su se, u operi »Werther«, idealno stopili interpret i njegova uloga. Pisati o njegovu zvučnom, prodornom glasu lirskog karaktera, uživljenoj glumi koja dočarava najširi spektar Wertherovih misli i osjećaja, nepotrebno je. Jozef Kundlak svekolikim je umjetničkim izrazom i idealnom pojavom, na ekstrovertirani način, jednostavno - bio Werther. Baš kao što je Dunja Vejzović, bez obzira na svoj fizikum, na drugačiji način, introvertirano - bila Charlotta. A to je, kada operni umjetnik nadiđe pjevanje i glumljenje te, utjelovljujući se, postane opernim likom što ga tumači, najviše što može postići.</p>
<p> U proteklim izvedbama, u ostalim ulogama pojavile su se dvije vrlo dobre Sophije - Lidija Horvat-Dunjko i izvrsna, uvijek pouzdana, scenski okretna, a glasovno i pjevački zvonka Tamara Felbinger, lirska sopranistica koja je više puta potvrdila svoju sposobnost i uporabljivost (uključujući pjevački magisterij), što i dalje nije bilo dovoljno da bi je izvuklo iz statusa članice zbora. Nastupali su i Sotir Spasevski (Albert), Dalibor Hanzalek (Bailli) i članice dječjeg zbora »Zvjezdice«.</p>
<p> Da se ne bi ponavljale pogreške i propuštalo očigledno, valjalo bi Jozefa Kundlaka pridobiti i vezati za što češću suradnju sa Zagrebačkom operom.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Jednostavan lutkarski užitak</p>
<p>Redatelj Dražen Ferenečina ponudio je vizualno čistu predstavu minimalističke poetike, domišljato kontrapunktirajući vrckavu radnju s razigranim karakterima </p>
<p>Jedini razlog zbog čega je vrijedno doći na svijet je pažnja i ljubav koju trebamo i očekujemo od svijeta, posebice, svojih roditelja. Tom edukativnom i etički čistom mišlju bavi se točno i dosljedno lutkarska predstava »Nećko Svojeglavečko« rađena po stihovima poznatog autora za djecu Zvonimira Baloga, a premijerno izvedenu u ponedjeljak u produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka u Društvenom domu Trešnjevka, u režiji Dražena Ferenčine.</p>
<p> Sama dramska priča nastala je po motivima igrokaza »Ah, ta današnja djeca« Reneea Pillota, a Balog joj je podario svoj prepoznatljiv pjesnički rukopis - duhovitost i okretne te neuobičajene igre riječi. Riječ je o vizualno čistoj predstavi, minimalističke poetike u redateljskom i likovnom smislu, s posebno dotjeranim osjećajem za lutkarske detalje.</p>
<p> Ferenčini je uspjelo ostvariti ravnotežu između svih elemenata, domišljato kontrapunktirajući vrckavu radnju s razigranim karakterima »obiteljskih« lica te s glazbenim brojevima Marija Mirkovića. Gordana Krebelj koja je potpisala kreaciju lutaka, kostima i scene, maštovitom i znalačkom upotrebom pastelnih boja stvorila je okvir u koji se odlično uklopio žestoki kolorit mimičkih lutaka naglašenih tjelesnih osobina, i hipertorofirane maske slonova.</p>
<p> Ansambl, a činili su ga: Maja Petrin, Mira Bosanac, Andrea Baković, Siniša Miletić, Edita Lipovšek, Pero Juričić, Romana Petrušić, Predrag Petrović... solidno je animirao lutke, dok je u glasovnoj artikulaciji i oblikovanju role najzapaženiji bio Mladen Čutura kao Stric Mijo. manifestacije </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sam Rotman otvara Majski muzički memorijal </p>
<p>ČAKOVEC, 1. svibnja</p>
<p> - U terminu poznate i popularne tribine »Čakovec četvrtkom« započinje tradicionalni, sada već 29. po redu Majski muzički memorijal »Josip Štolcer Slavenski«. Memorijal će trajati od 2. do 9. svibnja, a glazbena događanja raspoređena su u pet večeri. Ovogodišnji Majski muzički memorijal na spomen Josipa Štolcera Slavenskog, istaknutoga skladatelja i glazbenog pedagoga rođenog u Čakovcu, otvara klavirskim koncertom poznati američki pijanist Sam Rotman. Ovaj virtuoz na klaviru održao je do sada preko 700 koncerata, recitala, te solističkih nastupa na raznim glazbenim festivalima i međunarodnim natjecanjima. Sam Rotman posebno se specijalizirao za skladbe Ludwiga van Beethovena. Na programu su osim Beethovenih još i djela koja su skladali Schubert, Scarlatti, Debussy, Chopin i Mussorgsky. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Casino Paradis« u Zadru </p>
<p>ZADAR, 1. svibnja</p>
<p> - Balet Hrvatskoga narodnog kazališta iz Splita gostovao je u ponedjeljak u zadarskom kazalištu s predstavom »Casino Paradis«. Balet izveden u dvije slike koreografa i scenografa Gagika Ismailianija, patchwork je recikliranih trenutaka života, rulet, vodvilj, život u plastici, mjesto iz mašte i parodija raja. Ujedno je i parodija ideala zapadne civilizacije našega vremena: novca, plastične Barbie. ljepote, nogometa, potrošačkog mentaliteta. »Casino Paradis« je i mjesto koje pripada stvarnosti, jer na njemu zaboravljamo vlastiti život prepuštajući se zadovoljstvu i zabavi. Autor Ismailianu, »čarobnjak iz Lisabona«, čija je predstava osvojila komplimente i publike i kritike, oduševio je i zadarsku publiku. U »Casinu« su plesali: Korana Bilan, Sanja Neveščanin, Albina Rahmatuljina, Kristina Duić, Blanka Galić, Nonna Čičinina, Rodika Namolosu, Tea Jelić, Nikša de Marchi, Remus Dimache, Daniel Jagar, Igor Rogaljski, Ivica Petrić, Lev Šapašnjikov i Christopher Lam. Hrvatska kazališna kuća u Zadru ovom se predstavom pridružila obilježavanju Međunarodnog dana plesa. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Spoj tradicije i suvremenosti</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - U Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u četvrtak na večer združeno će nastupiti prva postava lanjskog kaštelanskog Festivala dalmatinske pisme: klape Kamen, Sinj, Luka i Cambi te grupe Matija Dedić Trio, Šo! Mazgoon, Savannah Expression i Legen. Nastup spomenutih glazbenika, na istoj pozornici i pod istim krovom Koncertne dvorane, odlična je prigoda za skupno upoznavanje s najistaknutijim predstavnicima jednog od najuzbudljivijih segmenata domaće glazbene produkcije zadnjih godina. U tri godine postojanja kaštelanski Festival dalmatinske pisme nije se samo etablirao kao jedno od najzanimljivijih ljetnih glazbenih događanja čvrsto povezanih s podnebljem i glazbenom baštinom, već je - vozeći na dva paralelna kolosijeka - pokazao da je moguće istovremeno biti i tradicijski i suvremen. Zagovarajući podjednako inovativan, nadahnut pa ponekad i razbarušen pristup klapskoj dalmatinskoj pjesmi te, s druge strane, fuzije između tradicijske glazbe i globalnih žanrova i stilova, taj je Festival uspješno predstavio novi zvuk, koji će se poklonici moći čuti u četvrtak na večer. </p>
<p>H. H.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Vojsku u Maari zahvatila silna glad</p>
<p>Svima je bilo poznato ne samo napredovanje Franđa, nego čak i kamo su nakanili. Nisu li govorili, i to sasvim jasno i glasno, kako im je krajnji cilj Jeruzalem, gdje kane osvojiti Isusov grob? Svi koji su im se našli na putu pokušali su nekako ukloniti zlo što su ga donosili sa sobom</p>
<p>AMIN MAALOUF</p>
<p>Kroničar Ussama Ibn Munquidh && Oussama ibn Mounquidh, koji se rodio tri godine prije tih zbivanja u susjednom gradu Chayzaru, jednog je dana napisao:</p>
<p>»Svi koji su se raspitali za Franđe, u njima su vidjeli zvijeri nadmoćne u hrabrosti i ratničkom žaru, no ni u čemu drugom, baš kao što su i životinje nadmoćne snagom i nasilnošću«.</p>
<p>Nimalo laskav sud, koji dobro sažima dojam što su ga o sebi, pri dolasku u Siriju, bili stvorili Franđi. U njemu se miješaju strah i prijezir, što je i razumljivo jer je arapski narod bio superioran kulturom, ali je izgubio svu borbenost. Turci neće nikad zaboraviti to ljudožderstvo zapadnjaka. Čitava njihova epska književnost Franđe sustavno opisuje kao ljudoždere.</p>
<p>No je li takva slika Franđa nepravedna? Nisu li možda zapadni osvajači stanovnike mučeničkoga grada proždirali samo radi golog opstanka? To su sljedeće godine, u službenom pismu papi, potvrdili i njihovi vođe: Vojsku u Maari zahvati tad tako silna glad, pa se iz krute nužde stade hraniti saracenskim truplima.</p>
<p>No takav bi zaključak bio suviše brzoplet. Te su zlosretne zime stanovnici Maare bili, naime, podvrgnuti postupcima koji se ne daju objasniti golom glađu.</p>
<p>Pojavile su se, naime, fanatizirane bande Franđa, takozvani Tafiri &&& Tafuri, pa se raštrkali čitavim krajem vičući iz sveg glasa da će se obžderati saracenskog mesa, i koji bi se podvečer skupljali oko vatre i sladili se plijenom. </p>
<p>Ljudožderstvo iz nužde? Ljudožderstvo iz fanatizma? Sve to djeluje nestvarno, i svjedočenja su mučna, kako zbog činjenica koje opisuju, tako i zbog morbidne atmosfere kojom zrače.</p>
<p>Ipak rečenica što ju je zapisao franački kroničar Albert d'Aix, a koji je i osobno sudjelovao u boju za Maaru, ostaje neusporediva u svojoj grozoti: »Naši se nisu gnušali toga da jedu ne samo pobijene Turke i Saracene nego i pse!«</p>
<p>Martirij grada d'Abul-Ale okončao se tek 13. siječnja 1099., kad su njegovim uličicama prošle stotine Franđa naoružane zubljama i zapalile sve kuće. U tom trenutku od zidina više nije ostao ni kamen na kamenu.</p>
<p>Događaj je u Maari samo produbio jaz između Arapa i Franđa koji neće zatrpati ni stoljeća. U prvi su se čas, osim toga, oduzeti od straha, ljudi prestali i braniti, osim možda kad bi ih dotjerali do zida. A kad su osvajači, ostavljajući za sobom samo zadimljena zgarišta, opet krenuli na jug, sirijski su im se emiri požurili uputiti poslanike s darovima, kao izrazom naklonosti, te im ponudili svu potrebnu pomoć.</p>
<p>Prvi je od njih bio sultan Ibn Munqidh, stric ljetopisca Ussame, vladara malenoga emirata Chayzara. Franđi su na njegov teritorij stupili već sutradan po odlasku iz Maare. Na čelu im je bio Saint-Gilles, jedan od vođa kojega najčešće spominju arapske kronike.</p>
<p>Emir im je uputio poslanika, pa je brzo sklopljen sporazum: ne samo što je sultan na sebe preuzeo njihovu opskrbu, nego im je čak i dopustio da na sajam u Chayzaru dođu kupiti konje, te im pribavio i vodiče koji će im pomoći da bez smetnji prijeđu ostatak Sirije.</p>
<p>Svima je bilo poznato ne samo napredovanje Franđa, nego čak i kamo su nakanili. Nisu li govorili, i to sasvim jasno i glasno, da im je krajnji cilj Jeruzalem, gdje kane osvojiti Isusov grob?</p>
<p>Svi koji su im se našli na putu pokušali su nekako ukloniti zlo što su ga donosili sa sobom. Sirotinja je bježala u šumu, često progonjena lavovima, vukovima, medvjedima, hijenama i drugim divljim zvijerima. Imućniji su odlazili u dubinu zemlje. Treći su se pak sklanjali u obližnje tvrđave. </p>
<p>I baš su se za potonje bili odlučili stanovnici bogate ravnice Bukaye &&& Boukaya, kad je, posljednjega tjedna u siječnju 1099., dojavljeno približavanje franačke vojske. </p>
<p>Skupili su stoku, ponijeli zalihe ulja i žita, pa se uspeli do Hosn-el-Akrada, »kurdske tvrđave«, koja je, podignuta na visokoj i nepristupačnoj glavici, dominirala čitavom ravnicom sve do Sredozemnoga mora. I makar je već dugo bila napuštena, ipak su joj zidine bile debele, pa su se žitelji ponadali u njima naći zaklon.</p>
<p>Ipak su je Franđi, stalno mučeni nestašicom, odlučili opsjesti.</p>
<p>Na dan 28. siječnja franački su se ratnici počeli uspinjati zidinama. Pomislivši kako je sve izgubljeno, seljaci su smislili ratnu varku. Naglo su otvorili vrata tvrđave i pustili nešto od stada. </p>
<p>Pri pogledu na blago, Franđi su sasvim zaboravili na boj i dali se u trku za stokom. Među njima je nastao tolik metež da su ohrabreni branitelji napali i stigli sve do šatora Saint-Gillesa, gdje je franački vojskovođa, kojeg je napustila garda - što je također poželjela svoj dio plijena - samo za dlaku uspio izbjeći zarobljavanje.</p>
<p>Seljaci su svojim pothvatom bili zadovoljni, no ipak su znali da će se opsjednici vratiti da se osvete.</p>
<p>Kad je Saint-Gilles sutradan poslao svoje ljude u napad na zidine, branitelji se nisu pokazali. Sad su se napadači upitali kakvoj su se to novoj lukavštini domislili seljaci. A oni su zapravo učinili najpametnije: iskoristili su noć da se iskradu i nestanu u daljini.</p>
<p>No baš su na temeljima Hosn-al-Akrada četrdeset godina kasnije Franđi podigli jednu od svojih najmoćnijih tvrđava. Pritom su joj samo malo promijenili ime, pa se »Akrad« iskrivio u »Krat« te napokon u »Krak«. Taj »Krak des chevaliers« svojim dojmljivim obrisima dominira i danas ravnicom Bukayom.</p>
<p>U veljači 1099. ta je tvrđava na nekoliko dana postala glavnim stožerom Franđa. I baš se u njoj odigrao zbunjujući prizor.</p>
<p>Iz svih susjednih gradova, pa i nekih sela, počela su pristizati izaslanstva, vodeći mazge krcate zlatom, tkaninama, hranom. Politička je rascjepkanost Sirije bila tolika da se svaki mali zamak ponašao kao neovisan emirat. I svaki je znao da se u obrani i pregovorima s osvajačem može osloniti samo na vlastite snage.</p>
<p>Nijedan vladar, nijedan kadija, nijedan uglednik nije smio napraviti nijednu gestu otpora da njome ne ugrozi čitavu svoju zajednicu. I zbog toga su svi odgurnuli domoljubne osjećaje i pošli, uz usiljen smiješak, podastrijeti darove i iskazati počast novoj vlasti. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>PJESMA ZA ARBONNU</p>
<p>Žene preodjevene u grabežljive životinje</p>
<p>Dok su se vraćali kroz šumu, Blaise je kroz potplate svojih čizama osjetio isti onaj treperav osjećaj kao i prije, kao da tlo na ovom otoku pulsira, poput kucanja srca. Sad su išli brže, obavivši ono zbog čega su došli, svjesni da netko svakog trenutka može primijetiti kako nedostaje ona svećenica iz vrta</p>
<p>GUY GAVRIEL KAY</p>
<p>»Dođi«, reče svećenica s bodežom Luthu iz dvorca Baude, glasom hladnim i udaljenim, glasom božice u noći. Glasom božice lova u njenu oskvrnutu svetištu. Luth je primijetio da nosi krinku vučice, a primijetio je i to da su krajevi rukavica na njezinim rukama bili oblikovani poput vučjih kandži. »Zar ste zaista mislili da vas nećemo naći i prepoznati?« reče ona.</p>
<p>Ne, silovito je želio reći Luth. Ne, nikad nisam vjerovao da će nam ovo uspjeti. Bio sam siguran da će nas uhvatiti.</p>
<p>Ali nije rekao ništa. Činilo se da ga je napustila moć govora, a tišina mu je ležala poput kamena na prsima. U strahu, dok su mu misli obamirale, Luth osjeti kako oštrica, gotovo s ljubavlju, miluje njegov vrat. </p>
<p>Svećenica pokaže rukom na kojoj su bile kandže: Luthove noge, kao da imaju svoju volju, odgovore joj tako što su ga, posrćući, povele u noćnu Rianinu šumu. Svuda oko njega, dok je koračao, išle su namirisane božičine svećenice, žene preodjevene u grabežljive životinje, u mekim srebrnim i crvenim haljama. </p>
<p>U tami stabala, mjesečina se polako gubila s vidika, baš kao i nada.</p>
<p>Dok su se vraćali kroz šumu, Blaise je kroz potplate svojih čizama osjetio isti onaj treperav osjećaj kao i prije, kao da tlo na ovom otoku pulsira, poput kucanja srca. Sad su išli brže, obavivši ono zbog čega su došli, svjesni da netko svakog trenutka može primijetiti kako nedostaje ona svećenica iz vrta.</p>
<p>Blaise je prepustio Hirnanu, koji je nosio onesviještena pjesnika, da ih ponovno vodi. Činilo se da šumska tama nema nikakva utjecaja na njegov osjećaj za smjer.</p>
<p>Napustili su šumski puteljak i počeli ponovno krivudati prema sjeveru kroz gusta stabla koja su ih okruživala, dok su im grančice i lišće pucketali pod nogama. Ovdje nije bilo mjesečine, no oči su im se već bile priviknule na tamu, a put su već poznavali. </p>
<p>Blaise je prepoznao prastari, iskrivljeni hrast čiji je izobličeni lik odudarao od borova i cedrova. Kratko poslije toga iz šume su izašli na zaravan. Mjesec im je bio visoko nad glavama, a Maffourov konopac, njihov put do mora i bijega, još je bio svezan oko stabla.</p>
<p>Ali na vidiku nije bilo ni Vannea ni Lutha.</p>
<p>Dok mu je bilo otkucavalo prvim osjećajem nagovještaja katastrofe, Blaise brzo priđe rubu zaravni i pogleda dolje.</p>
<p>Jedrilice nije bilo, kao ni dvoje svezanih svećenika. No njihov je čamac još stajao na mjestu, a u njemu je ležalo Vanneovo tijelo.</p>
<p>Stojeći uz Blaisea, Maffour silovito opsuje i brzo se spusti niz konopac. </p>
<p>Skakao je preko stijena i uskočio u čamac, brzo se sagnuvši nad muškarca koji je u njemu ležao.</p>
<p>Podigao je pogled. »Dobro mu je. Diše. Samo je onesviješten. Ne vidim nikakve tragove udaraca.« Glas mu je odavao čuđenje i prve znakove stvarne bojazni.</p>
<p>Blaise se uspravio i pogledom zaokružio zaravan, tražeći Lutha. Ostali su corani stajali u čvrsto zbijenoj grupici, okrenuti prema van. Isukali su mačeve. Vladala je posvemašnja tišina; s draškavim osjećajem koji mu se uspinjao uz kralježnicu, Blaise primijeti kako se čini da je čak i šuma sasvim utihnula.</p>
<p>Donio je odluku.</p>
<p>»Hirnane, ubaci ga u čamac. Vi ostali, spustite se dolje. Ne znam što se dogodilo, ali na ovom se mjestu ne bismo smjeli zadržavati. Ja ću na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pogledati uokolo, ali ako ništa ne vidim, morat ćemo poći.« </p>
<p>Upravio je kratak pogled prema mjesecu, pokušavajući odrediti koje je doba noći. »Odvežite čamac i dajte mi nekoliko trenutaka. Ako me čujete da se glasam kao ćuk, počnite veslati iz sve snage i ne čekajte me. Ako me ne čujete, sami procijenite situaciju.«</p>
<p>Na trenutak se činilo da će se Hirnan usprotiviti, ali nije rekao ništa. Dok mu je Evrard iz Lussana visio preko ramena kao vreća žita, spustio se niz konopac i sišao dolje. </p>
<p>Ostali su corani krenuli za njim. Blaise nije pričekao da se svi spuste. Svijest o opasnosti gotovo je opipljivo postojala u njemu. Isukao je mač i sam zakoračio u šumu na suprotnoj strani zaravni od mjesta na kojem su u nju ušli i kroz koje su se vratili.</p>
<p>Gotovo istog trenutka zamijetio je miris. Nije to bio miris velike mačke ili medvjeda, kao ni lisice, jazavca ili vepra. </p>
<p>Ono što je osjetio bio je drhtav miris parfema. Najjače se osjećao prema zapadu, u smjeru suprotnom od onoga kojim su došli.</p>
<p>Blaise klekne kako bi proučio šumsko tlo u gotovo potpunoj tami. Iz mnogih je razloga želio da je Rudel sad s njim, ali najviše zbog toga što je njegov prijatelj bio najbolji noćni tragač kojeg je Blaise ikad upoznao. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Jerko Leko spasio Dinamovu sezonu</p>
<p>Jedini pogodak djelo je Jerka Leke, koji je u 32. minuti sjajnim udarcem sa 20 metara pogodio same rašlje Varteksovih vrata što je nakon 1-1 u Zagrebu bilo dovoljno za Dinamovo osvajanje Kupa/ Zagrepčani su zaista bili bolji suparnik u uzvratnoj utakmici odlično koristivši velike rupe u domaćoj obrani/ Pokazalo se da Varteksovi nogometaši nisu bili svježiji iako ih je većina preskočila prvenstveni susret protiv Dinama... </p>
<p>VARAŽDIN, 1. svibanj </p>
<p> - Dinamovi nogometaši u srijedu su ipak spasili svoju, već pomalu izgubljenu sezonu. Pobjedom protiv Varteksa u Varaždinu 1-0, maksimirski su nogometaši osvojili naslov pobjednika hrvatskog Kupa. Nakon skromnih 1-1 iz prvog finalnog ogleda, odigranog u Zagrebu, Dinamo je, eto, u Varaždinu ipak pokazao znatno drukčije lice i sjajnom igrom, posebice u prvih 45 minuta, nadigrao Varaždince. Jedini pogodak djelo je Jerka Leke, koji je u 32. minuti sjajnim udarcem sa 20 metara pogodio same rašlje Varteksovih vrata. Prethodno ga je sjajno poslužio Varaždinski zadnji branič Granić, koji je nespretno ispucao loptu iz svoga 16-terca nakon čega se ona mirno pokotrljala do Leke.</p>
<p> Gotovo je nevjerojatna bila nemoć varaždinske obrane u ovoj utakmici. Doduše, s obzirom na ishod prve utakmice, moglo se očekivati žestoka Dinamova ofenziva prema domaćim vratima, ipak su Zagrepčani bili ti koji su od prve minute morali »ganjati« rezultat. Za osvajanje Kupa obavezno su morali postići barem jedan pogodak...Ali, da će Varteksov obrambeni red djelovati poput rupe bez dna - i to u finalu Kupa - malo tko je mogao predvidjeti. </p>
<p>U pravu je bio maksimirski trener Marijan Vlak, koji je uoči ove utakmice neprestano podsjećao svoje igrače da moraju reprizirati igru iz drugoga poluvremena prve finalne utakmice.</p>
<p>- U tih smo 45 minuta potpuno nadigrali Varaždince, a odigramo li na taj način i u ovoj utakmici, imat ćemo velike šanse osvojiti Kup, govorio je Dinamov trener. </p>
<p>Njegova su se priželjkivanja, eto ispunila. Štoviše, teško se prisjetiti kad su Dinamovi igrači baš ovako »rastrgali« domaću obranu...</p>
<p>Istina, na posljednjoj prvenstvenoj utakmici u Maksimiru Dinamo je pobijedio 5-0, ali tada je Varteks zaigrao s rezervnom postavom. A, iako je varaždinski trener Branko Janžek, eto, na toj utakmici odmarao glavne igrače, iako su oni shodno tome trebali u srijedu biti odmorniji i svježiji, na kraju su ipak pokleknuli. </p>
<p>Tek dva relativno bezazlena Mumlekova i jedan Karićev udarac iz daljine te promašaj Granića sa samo pet metara zaključuju opus Varteksovih prilika u prvome poluvremenu. A Dinamo? Precizni »vezovi« na sredini terena posve su izmučili domaću obranu. Štoviše, već u prvih deset minuta maksimirski su nogometaši imali tri velike prilike. Prvo se Marić spetljao u domaćem 16-tercu nakon što je »ščepao« loptu nakon neshvatljive Ivančićeve pogreške, Mešanović je potom zapucao dvije prilike nakon sjajnih Agićevim proigravanja. Marić je nešto kasnije »izvozao« usnuloga Režića i namjestio loptu Leki, koji je pogodio Mađarića.</p>
<p>Čak niti nakon takvog scenarija, Janžek nije u poluvremenu promijenio svoj vidljivo inertni obrambeni red. No, učinio je to u sedmoj minuti drugoga poluvremena, nakon što su Dinamovi igrači u međuvremenu u dva navrata uneredili domaći 16-terac. Tada je Andričević preuzeo Režićevu ulogu prednjega braniča, dok je Režić transferiran na desni bok umjesto Sabolčkog koji je pak preselio na klupu. Sve u svemu u nastavku utakmice Varteks je djelovao ipak nešto čvršće i znatno ozbiljnije prijetio Dinamovim vratima i tada se činilo da će doista i uloviti izjednačenje. Kada je Mumlek na lijevoj strani iz igre »izbacio« Dinamovog zadnjeg braniča Bošnjaka i asistirao Kariću doista se učinilo da je Varteks nadomak izjednačenju. No, Karićev je udarac završio pored lijeve Dinamove stative...</p>
<p> Dinamovi su napadi u tim trenucima okopnili. Štoviše, Vlak je na klupu povukao Marića, te uvođenjem Drpića nastojao učvrstiti maksimirsku defanzivu i bilo je vidljivo da se u posljednjih 10-15 minuta Dinamo orijentirao na čuvanje rezultata. Pokazalo se na kraju - uspješno. </p>
<p>• Stadion NK Varteks</p>
<p>VARTEKS - DINAMO 0-1 (0-1)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 6 - Granić 5; Režić 5, Ivančić 5 -, Sabolčki 5 (od 54. Andričević 6), Mukaj - (od 21. Sklepić 6: od 75. Halilović -) Kastel 6, Hrman 5.5; Mumlek 6 - Drobne 5., Karić 6</p>
<p>DINAMO: Butina 6.5 - Bošnjak 6; Sedloski 6, Polovanec 6.5 - Mikić 6.5, Leko 7.5, Agić 7.5, Krznar 6.5; Petrović 6.5 - Marić 7 (od 77. Drpić -), Mešanović 6 (od 56. Zahora 6; od 88. Kranjčar -</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 6</p>
<p>STRIJELAC: 0-1 Leko (32)</p>
<p>GLEDATELJA: 8000</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Leko, Ivančić, Karić, Petrović, Zahora, Krznar, Sedloski, Mumlek, Andričević, Bošnjak, Drobne</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jerko LEKO </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zagreb - Zrinjevac 75-73</p>
<p>I mlada momčad Zagreba umalo je protiv Zrinjevca prosula sve što je gradila u prvih 11 kola. U samoj završnici su, ipak, »zagrebaši« napravili manje grešaka i pobijedili sa 75-73. </p>
<p>- To što smo četiri ili pet puta u utakmici odlazili na 10 razlike, a onda vraćali goste u igru, odraz je nezrelosti ove momčadi. Ipak, moram čestitati igračima što su na kraju, uz sve greške, uspjeli doći do pobjede, rekao je trener Zagreba Dražen Anzulović.</p>
<p>• ZAGREB - ZRINJEVAC 75-73 (15-12, 19-20, 21-12, 20-29)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 3, Šaronja 3, Miljković 12 (4-4), Tomasović (0-2), Pehar 12 (2-2), Vidačak 2, Marinović 10, I. Tomas 4 (2-2), M. Tomas, Perinčić 27 (5-7), J. Garma 2, N. Garma.</p>
<p>ZRINJEVAC: Jelaska 1 (1-2), Puljko 6, Morić 30 (9-12), Malić 12, Babić 4 (2-2), Smiljanić 7, Livajić, Vlaić, Šamadan, Rozić 11 (2-3), Vrsaljko 2.</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb) i Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 150.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan PERINČIĆ </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mladostašice prvakinje Hrvatske!</p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - Odbojkašice zagrebačke Mladosti Pompeje osvojile su nakon šest godina naslov prvakinja Hrvatske. U trećoj utakmici finala doigravanja pobijedile su Split 1700 sa 3-0 (18, 25, 25), te tako istovjetnim rezultatom okončale finalnu seriju utakmica. Nakon što su prve dvije utakmice igrane u pet setova, vjerovalo se da bi Splićanke na domaćem terenu mogle izboriti prvu pobjedu i tako nastaviti borbu za naslov, no tome su u srijedu bile blizu samo u drugom setu. No i taj je, kao i svi važni setovi u ovogodišnjem doigravanju, pripao mladostašicama. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pet napadača za tri mjesta?</p>
<p>U četvrtak će hrvatski nogometni izbornik Mirko Jozić objaviti »kombinirani popis« kandidata za utakmicu protiv Mađarske, u Pečuhu 8. svibnja, gdje bi »pet od deset kandidata« moglo izboriti vize za SP / Tomislav Marić iz Wolfsburga se već pohvalio pozivom, a za ostale se još nagađa</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - »Prvih petnaestak reprezentativaca za nastup na SP - ne uključujući vratare - svima je dobro znano, a za preostalih pet mjesta konkurira deset igrača«, tumači ovih dana nogometni izbornik Hrvatske, Mirko Jozić. Znači li to da će se za ostala mjesta dresovi dijeliti nakon dojmova s prijateljske utakmice protiv Mađarske koja će se odigrati 8. svibnja u Pečuhu, a za koju Jozić 2. svibnja objavljuje popis?</p>
<p>- Možda hoće, a možda i neće, glasit će odgovor onih koji misle da poznaju Jozićev način razmišljanja.</p>
<p>Utakmica s Mađarima bi, dakle, trebala riješiti neke izbornikove dvojbe, a oko same te utakmice ima dvojbi. Naime, Jozić je protiv Mađara najavio »kombiniranu momčad«, jer se u Engleskoj i Grčkoj tih se dana igra prvenstvo, u Italiji i Njemačkoj kup, a Bayer sa svoja tri Hrvata (Živković, Vranješ, Babić op.p.) igra finale Lige prvaka, a ima i nekih neoporavljenih igrača...</p>
<p>- U Mađarskoj će nastupiti momčad kombinirana od onih koji konkuriraju za SP, od nekih domaćih snaga, te od stanovitih inozemaca koje još nismo zvali, objasnio je izbornik Jozić, otkrivši neke karte.</p>
<p>A jedna od karata iz tog mješanja još se prije nekoliko dana pohvalila Jozićevim pozivom za jedne naše novine. Riječ je o Tomislavu Mariću, napadaču njemačkog Wolfsburga, kojega je Jozić želio iskušati još prije dva mjeseca u utakmici protiv Bugarske, ali se Marić neposredno prije toga ozlijedio. Sad se oporavio, pa eto i prigode da se procijeni je li on zaista takav topnik koji bi, praktički pet minuta do dvanaest, mogao uskočiti u avion za Japan? </p>
<p>Slijedom Marićeva primjera neki će igrači tako pokušati iskoristiti zadnju prigodu i ugurati se među »onih pet od deset kandidata«. Nije teško zaključiti koga će četvrtak Jozić zvati u Pečuh, koga neće. Među one, za koje vjerujemo da će ih poštediti »štrapaca« u Mađarsku - a inače su evidentirani kao sigurni putnici za SP - vidimo Živkovića, Vranješa, Bokšića, Stanića, Tudora, Šukera, Prosinečkog, Jarnija, Šimića, Soldu, Tomasa, braču Kovač, Šimunića, Rapaića, Vugineca...</p>
<p>Budući da Jozić najavljuje kako će u Pečuhu nastupiti i oni koji još uvijek konkuriraju za SP, među takve bi mogao spadati Vasilj, kao treći vratar, budući da su Pletikosa i Butina čvrsto zacementirali svoje pozicije. Ne bi trebalo iznenaditi ni pozivanje Šarića, te dakako Vlaovića i Tokića. No, ne i Šerića, koji je ozlijedio gležanj u zadnjoj minuti susreta s Milanom, a bio je jedan od najboljih u svojoj Veroni.</p>
<p>Možda u zadnji tren osvane i Balaban, zaslužan samim tim što su njegovi pogoci dobrim dijelom trasirali put naših nogometaša na SP. Pripišemo li tom popisu i Ivicu Olića i Tomislava Marića, ispada da bi u Mađarskoj čak pet napadača moglo loviti još tri mjesta koja vode na SP.</p>
<p>Od domaćih snaga, koje u spomenutoj utakmici Jozić želi ispitati, valja još očekivati Silvija Marića, Sabolčkog, Karića, Andrića, Sablića, Hrmana, Agića... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bilić je Šurjaku šapnuo »da«</p>
<p>Iako se još uvijek čeka da se sadašnji trener Hajduka Slaven Bilić izjasni želi li se i dalje baviti trenerskim poslom, čini se da je Bilić već odlučio i da trenutno samo osluškuje kako članovi Hajdukove Uprave »dišu« </p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - S nestrpljenjem se čeka odgovor na pitanje tko će biti trener koji će u idućoj sezoni voditi Hajduk? Za četvrtak je bila najavljena sjednica Upravnog odbora kluba i razgovor o novom prvom kormilaru, a Ivica Šurjak, šef struke, ima mandat da iznese dva imena. </p>
<p>Za sada se spominju dva kandidata Slaven Bilić i Zoran Vulić, no situacija je prilično komplicirana, jer se čeka Bilićevo izjašnjavanje glede njegovih trenerskih planova. Stoga se može očekivati da se odluka odgodi za ponedjeljak, pogotovo stoga što Igor Štimac, iznimno važni član Uprave, boravi ovaj vikend u Engleskoj.</p>
<p> Mnogi se pitaju je li bitka oko trenera zapravo borba za veći utjecaj u klubu? Naime, dolaskom »vatrenih« Hajdukova je Uprava dobila dodatnu dimenzije, a Šurjak je bio skučenog djelokruga i zapravo prvi put, danas kada se bira trener, radi posao u svojoj domeni.</p>
<p> Razgovarao je, prošlih dana, s predsjednikom Brankom Grgićem, pa s Bilićem, pomirio je Grgića i Vulića. Šurjak nema previše dvojbi da je Vulić pravi izbor, zajedno su potpisali prošlosezonski naslov prvaka, no ipak čeka da se Bilić izjasni javno želi li se ili ne i dalje baviti trenerskim poslom, pa da podastre upravi kandidate.</p>
<p> Vulić je izgladio svoje nesauglasice s Grgićem, zbog kojih je i napustio Poljud, te je olakšao Šurjaku da ga kandidira. I kod Vulićevog imena nema više upitnika. No, zato ima kod sadašnjeg trenera Bilića, pogotovo što se tiče njegovih planova u budućnosti. U prošli ponedjeljak tijekom razgovara u hotelu Park, kako dobro upućeni šapću, Bilić je rekao Šurjaku »da«. No, Bilić je uzeo pauzu, ne želi još izlaziti s odlukom u javnost, jer ne želi sjesti na klupu ako cijela Uprava ne stoji iza njegova rada. Zna da ga »vatreni« podržavaju, uostalom pokolebali su ga u njegovoj namjeri da na kraju sezone, kako je izjavio, ode u trenersku penziju. No, pita se kakvog su mišljenja drugi članovi Hajdukove Uprave i razmišlja.</p>
<p> Vrijeme curi i u ponedjeljak bi, prema svim najavama, trebalo očekivati kraj ove zavrzlame. Mnogi se i pitaju zašto se čeka Bilića? Činjenica je da je vremenom otopio nepovjerenje prema svom trenerskom rukopisu, a ujedno je i član upravnog odbora sa zamrznutim statusom. Stoga ako se Bilić izjasni da želi nastaviti na klupi Hajduka, pitanje je može li mu uprava reći ne. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Može li Majoli uzvratiti Kostanić nakon tri godine?</p>
<p>U četvrtak će se u 2. kolu »Croatian Bol Ladies Opena« ogledati Iva Majoli i Jelena Kostanić / U njihovom dvoboju 1999. godine pobijedila je Kostanić </p>
<p>BOL, 1. svibnja</p>
<p> - Junakinja pobjede dvoboja osmine finala Fed kupa protiv Češke Jelena Kostanić, nastavila je s pobjedonosnim nizom i na otvaranju 170 tisuća američkih dolara vrijednog »Croatiac Bol Ladies Opena«. Plasman u 2. kolo izborila je pobjedom protiv Bugarke Tatjane Pouček, a Iva Majoli nastavila je sa nizom pobjeda na WTA turnirima. Nakon dva poraza u Fed kupu pobjednica milijunskog turnira u Charlestonu uspješno je okončala dvoboj prvog kola protiv Slovakinje Ludmile Červanove. Jedino se od daljnjeg natjecanja oprostila Karolina Šprem, koja je dobila pozivnicu organizatora za glavni turnir, a u 1. kolu pobijedila ju je kvalifikantica Čehinja Libuša Prusova.</p>
<p>- Prebrzo i prejednostavno sam izgubila, previše sam forsirala, posebno u prva četiri gema, a kasnije više nisam mogla uhvatiti pravi ritam. To što je Prusova igrala kvalifikacije ovoga puta se pokazala kao prednost, pričala je Šprem nakon 6-3, 6-0 poraza.</p>
<p>Pobjedama na otvaranju turnira hrvatske reprezentativke Iva Majoli i Jelena Kostanić zaslužile su međusobni okršaj u 2. kolu. Jedna od njih će u četvrtfinale, a bit će to repriza dvoboja također drugog kola iz 1999. godine, kada je slavila Kostanić.</p>
<p>- Znam kako treba igrati protiv Kostanić, pokušat ću u četvrtak staviti emocije u stanu, želim ovdje napraviti dobar rezultat, najavila je Majoli i dodala:</p>
<p>- Sigurno će publika navijati za Jelenu, no ipak se nadam kako neće biti nogometna atmosfera.</p>
<p>Protiv Červanove prvi hrvatski reket je ponovo bio na rubu poraza. Naime, vodila je Slovakinja sa 6-4, 4-2 i sve je upućivalo na tvrdnju Majoli kako je »Bol njezina bolna točka«. Ipak, uspjela je nanizati sedam uzastopnih gemova i povesti sa 3-0 u odlučujućem setu, te nakon dva sata igre pobijediti.</p>
<p>- Već sam pomislila »nije valjda opet«... Lopte su bile teške, nisam ih dovoljno napadala i sve je išlo van terena. No, kod 4-2 sam rekla samoj sebi da počnem igrati, pa ako već trebam izgubiti ovaj meč, onda ću ga izgubiti kako treba, komentirala je Majoli i zaključila:</p>
<p>- Čim sam se počela kretati, čim sam počela napadati loptu, sve je krenulo kako treba. Nadam se da sam ovom pobjedom konačno prekinula neugodnu tradiciju poraza u Bolu.</p>
<p>Jelena Kostanić također je tražila svoju igru u prvom setu protiv Bugarke Pouček. Tek kad je izgubila »tie-break« opustila se i ponudila tenis kakav smo navikli gledati proteklog vikenda kada je igrala za reprezentaciju.</p>
<p>- Prvi set sam također trebala dobiti, uopće je sve trebalo prije biti završeno. No, previše sam se opustila, i napravila nekoliko pogrešaka kada mi je to najmanje trebalo. Nisam bila dovoljno fokusirana u presudnim poenima. Ipak, poslije sam pustila ruku, počela čvršće igrati i rezultat je vidljiv. Nedostajalo mi je odlučnosti, koncentracija nije bila na zavidnoj razini, rekla je Kostanić i najavila meč protiv Majoli:</p>
<p>- Bez obzira na suparnicu, prvo moram misliti na sebe i svoju igru. To je najvažnije u ovom trenutku. Kad počnem puno razmišljati o suparnici, onda čujem i vidim sve što se događa oko terena, a na terenu totalni užas od igre. Tako je bilo i protiv Pouček u prvom setu. Jednostavno trebam insktiktivno igrati, i onda mogu svakoga pobijediti.</p>
<p> Rezultati 1. kola: Maria Sanchez Lorenzo (Špa) -Angeles Montolio (Špa/5) 6-2, 6-2, Assa Svensson (Šve) - Elena Bovina (Rus) 6-4, 7-5</p>
<p>2. kolo: Jelena Dementijeva (Rus/1) - Angelique Widjaja (Indo) 6-2, 6-1. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Orgijanje« s Kurnjikovom </p>
<p>»Što se to, zapravo, događa na Bolu?«, zapitao se u jednoj hipotetskoj situaciji neki nedovoljno upućeni promatrač sportskih i inih događanja. Te »Kurnjikova oznojila Janka«, te »Marko odveo Kurnjikovu u krevet«, te »Pero platio Kurnjikovoj piće« itd, itd... Ne, poštovani neupućeni štioče, nije ovdje riječ o opscenim zabilješkama iz nekog skupog bordela, već o (navodno) ozbiljnim izvještajima s (navodno) ozbiljnog teniskog turnira u Bolu. A, to što teniska događanja imaju ovom prigodom prizvuk Piggalea i »Ulice crvenih lampi«, zasluga je 69. igračice (?!) svjetske teniske ljestvice, Ane Kurnjikove, tj. načina na koji sve ono što se događa oko nje prate hrvatski mediji.</p>
<p>Razumljivo je, naime, da je nemoguće išta zanimljivo napisati o Aninim teniskim rezultatima jer njih, jednostavno, nema niti će ih tako skoro biti (nemojmo sada o naslovima u igri ženskih parova jer govorimo, ipak, o ozbiljnom sportu). Mi ćemo, naravno, napraviti sve kako bi miljenica svjetskih tabloida svoj prvi turnir u životu osvojila upravo u Hrvatskoj jer to će, navodno, biti »prava priča« i dobra reklama za Hrvatsku. Moći ćemo se, valjda, nakon toga prodavati pod parolom »Svi vi koji nigdje ništa ne možete napraviti, dođite u Hrvatsku!«. Rodonačelnik takve percepcije lika i djela Ane Kurnjikove je, naravno, dr. Slaven Letica, nesuđeni Predsjednik RH i samozvani izbornik Fed kup reprezentacije. On to, u slobodnom prijevodu, vidi ovako: »U Hrvatskoj nitko ne razumije koliko vrijedi dolazak Ane Kurnjikove, trenutno marketinški najvrednijeg imena svjetskog sporta... Nitko od odgovornih struktura nema svijest o tome kako se njezin dolazak može iskoristiti, a potrebno ju je samo pitati hoće li se fotografirati na Zlatnom ratu...«.</p>
<p>Ne znamo jesu li u teniskom svijetu svjesni koliko omalovažavaju i vulgariziraju svoj sport kada najvećom zvijezdom turnira na kojem nastupaju i neke ozbiljne tenisačice proglašavaju »Barbiku s reketom u ruci«, no uistinu bismo voljeli vidjeti, primjerice, neki ozbiljan atletski miting na kojem bi glavna zvijezda bila »ona plavokosa Finkinja«, samo zato jer izgleda bolje od skakačice u vis koja leti preko letvice na visini od dva metra. </p>
<p>Forsiranjem seksualnih aluzija i prikrivene pedofilije možda će i prodati koju ulaznicu više, ali će nas teško uvjeriti da bi promidžbeni adut hrvatskog turizma trebala biti upravo 69. tenisačica svijeta. Ako već ne možemo angažirati prvu, ne moramo se ni varati da smo u Hrvatskoj, nakon desetak »zvijezda« latinoameričkih sapunica, ponovno ugostili neku strašno važnu svjetsku facu. Naročito nakon što smo neviđenim medijskim »orgijanjem« s Kurnjikovom pokazali što, zapravo, smatramo važnim i probitačnim!</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Maaleeva bolja od Talaje </p>
<p>BOL, 1. svibnja </p>
<p> - Osim što se morala nositi s boli u Ahelovoj tetivi Silvija Talaja je protiv sebe imala i treću nositeljicu Croatia Bol Ladies Opena. Bugarka Magdalena Maleeva nije imala većih problema protiv hrvatske tenisačice, koja nije dobila ni jedan meč od turnira u Portu na početku travnja.</p>
<p> Nakon sat i 34 minute igre, rutiniranom 6-3, 6-4 pobjedom Maleeva je izborila drugo kolo ovog 170 tisuća američkih dolara vrijednog turnira protiv Šveđanke Ase Svensson. </p>
<p>Hrvatski dvoboj osmine finala između Ive Majoli i Jelene Kostanić na rasporedu je u četvrtak s početkom ne prije 14.00 sati. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Splićani u Osijeku propustili doigravanje?</p>
<p>Probleme su imali i Zadar i Zagreb protiv Dona-Dubrave, odnosno Zrinjevca, ali su uspjeli ostvariti pobjede</p>
<p>OSIJEK, 1. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Splita CO neočekivanim 96-100 porazom u Osijeku doveli su se u vrlo neugodnu situaciju uoči posljednja dva kola Lige za prvaka i vrlo lako bi se moglo dogoditi da ostanu bez doigravanja. Nakon što su se provukli na gostovanjima protiv Zagreba i Dona-Dubrave, u Osijeku su ih zaustavili Amerikanci Thomas i Bullock, koji su ubacili 51 koš. Priliku da Splićane spasi neugodnog poraza imao je Ivan Mimica, ali njegov pokušaj trice pri rezultatu 98-95 nije pronašao cilj.</p>
<p>• OSIJEK - SPLIT CO 100-96 (26-25, 26-18, 27-28, 21-25)</p>
<p>OSIJEK: Kovačević, Bratić 6, Voloder 19 (4-4), Thomas 26 (9-9), Leko 9 (1-2), Kuduz, Bullock 25 (1-1), Mandić 12, Budimir, Barišić, Kristić 6, Lozančić.</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 9 (5-10), Mimica 31 (2-2), Tomeljak 6, Kuqo 7 (1-2), Žižić 37 (3-6), Rančić, Ukić, Bižaca, Pašalić 6, Gaurina, Oršulić.</p>
<p>SUCI: Nakić (Varaždin) i Anzulović (Zagreb). GLEDATELJA: 150.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vincent THOMAS </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cibona - Triglav osiguranje 85-78</p>
<p>Iako je scenarij bio sličan kao protiv momčadi Zadra, košarkaši Cibone VIP uspjeli su u posljednjim minutama slomiti otpor upornih Riječana i slaviti sa 85-78. Naime, kao i protiv Zadrana, Cibona je već na početku imala ogromnu prednost, u četvrtoj minuti vodili su 15-0. </p>
<p>U posljednjih deset minuta probudio se Marino Baždarić postigavši deset poena u nizu. Posljednje vodstvo Riječani su imali u 36. minuti (74-72), no Mance je uzvratio tricom za 75-74, Matej Mamić dotukao je iscrpljene Riječane sa sedam poena u posljednje dvije minute. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - TRIGLAV OSIGURANJE 85-78 (26-22, 20-23, 18-17, 21-16)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 2 (0-2), Kus 5 (1-2), Krasić 5, Prkačin 16 (4-8), Bowman 4, Planinić 3 (1-2), Henjak 7 (1-2), Mance 18 (3-4), Mamić 25 (3-3), Krunić, Žorić.</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Štemberger 20 (7-7), Delibašić, Baždarić 15, Čekada, Genjac 13 (1-4), Štimac 14 (2-2), Stegnjaić 13, Devčić, Budinić 3 (1-2), Karamatić. </p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Medan (Dubrovnik). GLEDATELJA: 150.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Matej MAMIĆ </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zadar - Dona-Dubrava 82-77</p>
<p>Zadrani su također imali problema, ali su se uspjeli izvući i u svojim Jazinama pobijediti Dona-Dubravu sa 82-77. Problemi su za domaće nastali u zadnjoj četvrtini nakon pristojnog vodstva 72-58. Krenuli su Dundov i Barać, čak navijestili i iznenađenje, pa se u završnicu ušlo gotovo izjednačeno (78-75). Ipak, Jure Ružić je uspio blokirati Miru Dundova u ključnim trenucima, a na drugoj strani postići koš čime je Zadar ipak utakmicu mirnije priveo kraju. </p>
<p>• Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR - DONA-DUBRAVA 82-77 (30-19, 22-23, 22-21, 8-14)</p>
<p>ZADAR: Knežević 2, Milačić 2, Popović 9, Škalabrin, Perinčić, Bocevski 4 (2-2), Špralja, J. Ružić 11, Dijan 17 (3-4), T. Ružić 22 (2-3), Vrsaljko, Grgat 15 (1-1).</p>
<p>DONA-DUBRAVA: Novosel 7, Dundov 23 (7-7), Bošnjak, Bašljan 7 (0-1), Barišić, Samardžić 2 (2-4), Perović 2, Cvjetković, Bulić, Barać 20 (1-2), Čuljak 10 (2-2), Novak 6 (2-2).</p>
<p>SUCI: Krajnović i Šarac (oba Osijek). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Miro DUNDOV </p>
<p>I. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Izraelci ukidaju blokadu Arafatova stožera </p>
<p>Kofi Annan raspušta povjerenstvo za Jenin </p>
<p>RAMALLAH, 1. svibnja</p>
<p> - Šestorica palestinskih zatočenika, među kojima su četvorica osuđenih za ubojstvo izraelskog ministra Rehvama Zeevija, prebačeni su u srijedu navečer u zatvor u Jerihonu, čime je ispunjen uvjet koji je Izreal postavio za ukidanje opsade stožera palestinskog čelnika Yassera Arafata u Ramallahu. Prema agencijskim vijestima, izraelske su snage odmah po prebacivanju zatočenika počele napuštati područje oko Arafatovog stožera. </p>
<p>Izrael je pristao na kompromis prema kojem će šestorica zatvorenika ostati u palestinskom zatvoru, ali pod američko-britanskim nadzorom. Četvorica su osuđena zbog ubojstva ministra, peti je čelnik palestinske frakcije koja je preuzela odgovornost za napad, a šesti je organizator nabave oružja Palestincima. Arafat će, prvi put od prosinca, biti u mogućnosti slobodno napustiti Ramallah. Dogovor je postignut u nedjelju, kad su Izraelci i Palestinci prihvatili prijedlog američkog predsjednika Georgea W. Busha o okončanju opsade Arafatovog stožera i predaji zatočenika. </p>
<p> Glavni tajnik UN-a Kofi Annan u srijedu je uputio pismo članicama Vijeća sigurnosti u kojem ih izvješćuje da namjerava raspustiti povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u palestinskom izbjegličkom logoru Jenin. Izraelci su, nakon prvotnog pristanka i tvrdnji da nemaju što skrivati, neprestance nizom primjedbi odgađali početak rada povjerenstva. </p>
<p>U srijedu je u Izrael stigao izaslanik pape Ivana Pavla II., kardinal Roger Etchegaray kako bi pokušao dogovoriti prekid opsade bazilike Rođenja Isusova.</p>
<p> Izraelska oklopna vozila ušla su u srijedu rano ujutro u Kalkiliyu na Zapadnoj obali i povukla se nakon nekoliko sati. U blizini Rafaha, u pucnjavi je ubijen jedan Palestinac, a 14 ozlijeđeno. Ranije je u izraelskoj pucnjavi na Rafah poginulo troje Palestinaca, među kojima i dvogodišnja djevojčica. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH ratni zločinac?</p>
<p>SARAJEVO, 1. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović optužio je zamjenika ministra vanjskih poslova BiH Milovana Blagojevića da je sudjelovao u ratnim zločinima i etničkom čišćenju tijekom rata u toj zemlji. Čelnik Helsinškog odbora pozvao je pravosudna tijela da utvrde odgovornost tog visokog državnog dužnosnika.</p>
<p> Banjolučke Nezavisne novine objavile su Todorovićeve tvrdnje da je Blagojević odgovoran za ratne zločine u Bijeljini 1992. kad je kao član Srpske demokratske stranke (SDS) bio potpredsjednika općinskog Izvršnog odbora. »Blagojević je kao jedan od vodećih ljudi SDS-a u Bijeljini organizirao, osmislio i izvodio etničko čišćenje i masovno kršenje ljudskih prava. Sumnja se da je sudjelovao u osmišljavanju zločina u kojima su nestale cijele bošnjačke obitelji«, rekao je Todorović.</p>
<p> Nakon rata, Blagojević je napustio SDS i prešao u PDP premijera srpskog entiteta Mladena Ivanića. Nakon tog transfera, bivši suradnici u SDS-u optužili su Blagojevića da je osnovao logor Batković u blizini Bijeljine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Istražitelji EU otkrili dokaze o korupciji na Kosovu</p>
<p>BRUXELLES, 1. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon višemjesečnih glasina da je četiri i pol milijuna eura donatorskog novca isparilo prilikom spašavanja kosovskog elektroenergetskog sustava, Europska je komisija objavila da je o tom slučaju otvorena službena istraga. </p>
<p>U igru je uskočio OLAF, Ured EU za borbu protiv prijevara. OLAF-ovi istražitelji počeli su kopati po dokumentaciji i činjenicama i to je sve što su ovoga trenutka mogli, smjeli i htjeli kazati. OLAF-ovo priopćenje spominje istragu o »mogućim prijevarama u sektoru elektroopskrbe« na Kosovu te potvrđuje da se istražni tim bavi osnovanom sumnjom da je iznos iz donatorske pomoći (4,5 milijuna eura) upotrijebljen na način neprimjeren EU zakonima i propisima, ili prevedeno, ukraden. OLAF će u istrazi surađivati s Europskom agencijom za obnovu (EAR) i UNMIK-ovom administracijom, i oba su parnera, ističe priopćenje, izrazila spremnost na punu suradnju. UNMIK je, uostalom, i alarmirao Unijin odjel za borbu protiv prijevara. Izjave za sada poznate javnosti veoma su općenite i, kako stvari stoje, riječ je o »jednom međunarodnom dužnosniku« uposlenom u UN-ovoj administraciji u dijelu koji vodi gospodarske poslove. To je agenciji Reuters potvrdio šef odjela Andy Bearpark. Slagalica različitih informacija veli da je lokalna kompanija za elektroopskrbu, KEK, već duže vrijeme izvor i predmet intenzivnih glasina o zloupotrebama, a konstantni prekidi i kronična nestašica električne energije vrh su ledenog brijega mnogo većih, ozbiljnijih problema u čijem je korijenu korupcija, potvrdili su i u Europskoj komsiji. </p>
<p> Za električnu energiju na Kosovu donatorska je zajednica izdvojila oko 400 milijuna eura. Nešto iznad jedan posto iznosa skrenuto je u tuđe džepove. »Korupciju nećemo tolerirati«, izjavio je Bearpark pozvavši na teren OLAF-ove istražitelje. »Sada imamo dokaze«, objavio je šef gospodarskog odjela UN administracije pozivajući OLAF na posao.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pariški Prvi svibnja u znaku Le Pena </p>
<p>Međunarodni praznik rada u Francuskoj je bio obilježen masovnim demonstracijama protiv predsjedničkog kandidata krajnje desnice Le Pena/ U stotinjak francuskih gradova na ulice je izišlo 1,3 milijuna ljudi </p>
<p>PARIZ, 1. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Francuzi su na Međunarodni praznik rada oborili još jedan rekord - 1,3 milijuna ljudi izišlo je na ulice stotinjak najvećih gradova kako bi rekli što misle o Jean-Marieu Le Penu, neočekivanom finalistu predsjedničkih izbora. Rekord dosadašnjih predizbornih okupljanja, što je ovogodišnja proslava Prvog svibnja zapravo bila, premašen je za dva, tri puta. </p>
<p>Glavnina demonstranata - 400 do 900 tisuća, ovisno o procjenama - okupila se na ulicama Pariza. Mirne demonstracije, organizirane gotovo bez izgreda obilježila je pjesma, galama i moto »F jednako fašizam, N jednako nacizam«. </p>
<p>S predstavom u Parizu prva je započela Le Penova Nacionalna fronta, strateški - vremenski i prostorno - odvojena od glavne manifestacije podrške njegovom protukandidatu Jacquesu Chiracu. Organizatori su priželjkivali 120 tisuća ljudi, no policija ih nije detektirala više od 12 tisuća. Le Pen je pred pristašama i gostima sa europske desničarske scene otpjevao Marseljezu i nekoliko predizbornih hitova, a potom je održao govor u kojem je Chiraca proglasio »mafijaškim kumom na čelu skupine klanova koji su ovoj zemlji do kraja isisali krv«, Europsku uniju »izdajom našeg suvereniteta«, da bi na kraju, uz trijumfalno urlanje pristalica, zaključio da je Chirac, a ne on »osramotio Francusku u svijetu«. </p>
<p>Mariane Le Pen, kći predsjedničkog kandidata, tome je dometnula da se »Chirac zapravo bori za preživljavanje jer ga, ako ne uđe u Elizejsku palaču, čeka krilo zatvora Sante rezervirano za važne osobe«.</p>
<p>Suprotna je, dakako daleko brojnija, strana bila uvjerena da će odaziv u ova dva tabora u Parizu odražavati i rezultate drugog kruga izbora u nedjelju. No, nisu svi sretni radi Chiraca. Superlažac protiv Superfašista, šalili su se gorko plakati asocirajući na popularne lutke na francuskoj TV gdje Chirac, odjeven kao Superman, zasmijava Francuze pod ovim pogrdnim imenom. </p>
<p>Dobar dio prosvjednika, koji će svoj glas dati Chiracu, zapravo će glasovati protiv Le Pena, birajući, kako je rekao jedan od demonstranata »manje od dva zla«. Francuzi su svjesni da je sada postalo patriotskom dužnošću glasovati, izaći na izbore jer je apstinencija jedan od glavnih razloga Le Penova uspjeha. </p>
<p>Ankete su Chiracu podarile udobnu prednost od 70 do 80 posto glasova, ali je i ovih 20 do 30 posto Le Penu zabrinjavajuće mnogo uzimajući u obzir za kakvu se političku ličnost, poruke i program izjašnjava. Le Pen je političar na rubu zakona i ekscesa, između priznanja i izopćenja, definitivnog pada i samog vrha, no ipak političar koji je postao legitimni finalist predsjedničke utrke. Jurišom na tradicionalne vrijednosti potvrdio je da Francuska, a s njome i svijet, nisu idealna mjesta kakvima ih vide ili makar tumače političari. </p>
<p>Bilo da se radi o ekscesu, igri slučaja ili trenutku istine, Le Pen je ujedinio francuski desni i lijevi centar, medije i poslovni svijet, sportaše i obične radne ljude, skupio ih je u blok koji će - kako obećavaju ankete - u nedjelju glasovati protiv Le Pena a ne za program Jacquesa Chiraca.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Talijansko »ne« terorizmu i »da« pravima radnika</p>
<p>RIM, 1. svibnja </p>
<p> - Pod geslom »NE terorizmu i DA pravima radnika i politici zapošljavanja« - čelnici triju najvećih talijanskih sindikalnih konfederacija - CGIL-a, CISL-a i UIL-a vodili su u srijedu povorku na velikome skupu u Bologni. </p>
<p> Sergio Cofferati (CGIL), Savino Pezzotta (CISL) i Luigi Angeletti (UIL) koračali su na čelu povorke iza natpisa »Protiv terorizma za budućnost mira i prava«, a tisuće ljudi s crvenim zastavama i oznakama sindikata slile su se na Trg Maggiore u Bologni. Sindikati su izabrali Bolognu kako bi jasno poručili da osuđuju svaku vrst terorizma i ubojstvo Marca Biagija, profesora radnoga prava i savjetnika u Ministarstvu rada, koji je pripremao reformu zakona o radu i koji je u ožujku ubijen u tome gradu. Angeletti je na skupu rekao da će se »od sutra« moći ponovno otvoriti rasprava s Vladom o reformi tržišta rada, ali »članak 18., koji zabranjuje da se da otkaz bez pravog razloga, mora se utkloniti iz rasprave«. (Hina/AR)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Papina prvosvibanjska poruka</p>
<p>RIM, 1. svibnja</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. pridružio se u srijedu obilježavanju Međunarodnog praznika rada svojim porukama tijekom opće audijencije. »Radom, čovjek na određeni način postaje više čovjekom«, rekao je papa Ivan Pavao II. u srijedu na Trgu sv. Petra tijekom opće audijencije. Govoreći o radu i potrebi da svaki čovjek ima posao, Papa je obilježio Praznik rada pred oko 20.000 hodočasnika na Trgu Svetog Petra. Također je dodao da je Prvi svibanj za kršćane pod »zaštitom svetog Josipa radnika«. Ivan Pavao II. je radu i zapošljavanju posvetio, tijekom svog 23- dogišnjeg pontifikata, čak tri enciklike. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zjuganov započeo akciju za smjenjivanje Putinove vlade</p>
<p>MOSKVA, 1. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pod parolom »Dolje oligarhijska vlada premijera Kasjanova«, ruski su komunisti u srijedu na prvosvibanjske ulične demonstracije i mitinge po gradovima unutrašnjosti zemlje izveli nekoliko milijuna ljudi. Međutim, u desetmilijunskoj Moskvi koja je za kremaljsku vlast najvažniji barometar političkog raspoloženja naroda, pozivu lidera Komunističke partije Genadija Zjuganova na ulične demonstracije i miting odazvalo se tek oko 50.000 ljudi. Zjuganov je najavljivao da će u Moskvi na poziv komunista Međunarodni praznik rada antivladinim demonstracijama obilježiti najmanje 100.000 ljudi. Komunistički lider se »preračunao« vjerojatno iz dva razloga. Moskva je danas grad »bogatih i sitih« a četrdeset milijuna ruskih građana koji žive u bijedi žive u unutrašnjosti zemlje. </p>
<p>Drugi je razlog što je ruski sindikalni vođa Mihail Šmakov odlučio ovogodišnju prvosvibanjsku proslavu i demonstracije u Moskvi organizirati odvojeno od komunista, odnosno zajedno s »partijom vlasti«. Tako je sindikalna kolona demonstranata (također oko 50.000 ljudi) prošla ulicama Moskve. To je bio i povod Zjuganovu da optuži sindikalnog vođu Šmakova da se »slizao« s vlašću. U srijedu su u Moskvi održane dvije paralelne proslave Međunarodnog praznika rada. Sindikalna koja je održana na Crvenom trgu i pod neskrivenim pokroviteljstvom vlasti na kojoj se hvalio Putin i njegova vlada, i komunistička na Kazališnom trgu ispred spomenika Karlu Marxu na kojem se tražila ostavka »kolonijalne vlade Mihaila Kasjanova«</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Protuglobalističko raspoloženje u Londonu</p>
<p>LONDON, 1. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dijelovi središnjeg Londona bili su u srijedu paralizirani protukapitalističkim, protuglobalističkim, proradničkim i ekološkim demonstracijama koje se počinju pretvarati u novu tradiciju obilježavanja Prvog svibnja na Otoku. Tako su, očekujući desetak tisuća demonstranata, vlasnici mnogih trgovina u Mayfairu, otmjenoj četvrti središnjeg Londona, preko svojih izloga predostrožno zakucali daske. Oko 6000 policajaca bilo je mobilizirano zbog bojazni da bi jezgra od nekoliko stotina demonstranata mogla pribjeći nasilju. Nekoliko stotina biciklista krenulo je u srijedu ujutro iz perifernijih četvrti Camden i Camberwell u sporom tempu prema Američkom veleposlanstvu i Hyde Parku u središtu Londona, protestirajući što više londonskih ulica nije prilagođeno njihovim potrebama. Sporadični i spontani »gerilski« protesti izbijali su i po različitim drugim lokacijama u najstrožem središtu grada. </p>
<p>Organizatori demonstracija su putem Interneta savjetovali sudionicima da budu u neprestanom pokretu, kako bi policiji otežali pokušaje da ih zatvori u kordon i spriječi im dalje kretanje. Demonstriralo se i pred sudom za prekršaje na londonskoj ulici Horseferry, gdje se upravo sudi sedmorici članova protukapitalističke skupine »Wombles«. Britanski sindikalci upriličili su svoj tradicionalni marš u znak radničke solidarnosti.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sukobi na ulicama njemačkih gradova </p>
<p>BERLIN, 1. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Širom Njemačke u srijedu je održano oko 500 prvosvibanjskih proslava na kojima su sindikati zahtijevali konkretne planove za uklanjanje loših strana globalizacije: reguliranje tržišta i minimum socijalnog standarda za sve. Istodobno je u Berlinu, Frankfurtu i Hamburgu još u jutarnjim satima došlo do sukoba demonstranata i policije, kao i do sukoba između ekstremnih desničara i ljevičara. </p>
<p>Predsjednik Saveza njemačkih sindikata (DGB) Dieter Schulte je izjavio da se »borba protiv terorizma neće dobiti ako se ne dobije bitka protiv siromaštva i neznanja«. </p>
<p>U Leipzigu je bio i njemački kancelar Gerhard Schöder koji je nazočne pozvao da podrže njegovu vladu, jer se »SPD i Zeleni žele i dalje zalagati za prava radnika u pitanjima davanja otkaza kao i za dobivanje plaće za vrijeme bolovanja«.</p>
<p>U Berlinu je u prvosvibanjskim demonstracijama sudjelovalo oko 10.000 ljudi koji su se odazvali sindikalnom pozivu. Na berlinskim ulicama je u ranim jutarnjim satima, kada je policija pokušala ugasiti požar koji su podmetnuli ultraljevičari, došlo do borbe između izgrednika i policije. Demonstranti su policiju napali kamenjem i pivskim bocama. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Milijun turskih radnika ostalo bez posla </p>
<p>ANKARA, 1. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tisuće turskih policajaca u oklopnim vozilima, helikopterima, s posebno uvježbanim psima te oboružani« i video kamerama nadgledali goleme radničke prosvjede koji su održani u Istanbulu, Ankari, Izmiru, Adani i drugim turskim gradovima. </p>
<p>Guverner petnaestmilijunskog grada na Bosporu Erol Cakir osobno je predsjedao »kriznim stožerom« i 10.000 policajaca koji su brinuli o prvosvibanjskoj sigurnosti. Svi sudionici prosvjeda su prije dolaska na trgove detaljno pretresani, a neprikladno ispisane parole i svi sumnjivi predmeti su oduzimani. To je učinjeno zbog navodne bojazni da se međunarodni praznik rada ne pretvori u krvave nemire. Inače, najviši stupanj sigurnosne pripravnosti izravna je posljedica izuzetno teške financijske i gospodarske situacije. Prema službenim tvrdnjama, samo u proteklih godinu dana bez posla je ostalo više od milijun radnika i službenika. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Đukanović smatra da se pitanje Prevlake bliži rješenju </p>
<p>WASHINGTON, 1. svibnja </p>
<p> - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović ocijenio je u Washingtonu da se pitanje Prevlake približava rješenju pitanje Prevlake uz »možda još jedno produženje« misije vojnih promatrača UN-a na tom poluotoku.</p>
<p> U izjavi za Glas Amerike, Đukanović je kazao da se pitanje Prevlake »rješava uzlaznom crtom« nakon njegova susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem u Cavtatu. Naglasio je da Crna Gora nema teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj i da poštuje teritorijalnu cjelovitost Hrvatske.</p>
<p> No, »pred nama je razdoblje konstruktivne suradnje kada je u pitanju razgraničenje na moru što je za nas novo pitanje«, rekao je Đukanović. Smatra da će to razgraničenje morati biti obavljeno »ne samo striktno čitajući međunarodno pravo, nego i uvažavajući i neke specifične okolnosti«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Posljedice hrvatskog modela »pretvorbe« i »privatizacije«</p>
<p>Teza člankopisca gospodina Vilka Luncera u »Stajalištima« kako Hrvatska 1990. uopće nije bila spremna za prijelaz u kapitalizam zanimljiva je i vjerojatno posve točna. Potvrđuju to i reakcije nekih vaših čitatelja. No najprije na izborima za Sabor 1990., a kasnije i referendumom o državnoj samostalnosti iz svibnja 1991. Hrvati i građani Hrvatske u značajnom su se broju opredijelili za stranku (HDZ) i za njen program, koji je najavljivao uspostavu kapitalističkog društvenog i gospodarskog poretka. Ili, možda bi bilo ispravnije reći: građanskog društva. </p>
<p>U to sam vrijeme bio direktor poduzeća srednje jačine, tada još u društvenom vlasništvu. Stalno se sa svih strana govorilo: društveno vlasništvo - ničije vlasništvo. Prvi su se put izgovarale magične riječi: privatizacija i pretvorba. Kako će to teći, što će se dogoditi, malo je tko znao. U Beogradu je još postojao SIV, kojemu je na čelu bio Hrvat Ante Marković. On je govorio o političkim i ekonomskim reformama, ali kapitalizam izravno nije spominjao. Tvrdilo se kako iza njega stoji Zapad, s navodnom ponudom od pet milijardi američkih dolara za provedbu njegova reformskog programa.</p>
<p> S druge strane, u Hrvatskoj se »pritiskalo« da se po svaku cijenu ide u privatizaciju, u kapitalizam, uz rušenje postojećega socijalističkog vlasništva. Privatizacijski su zakoni, koliko mi je poznato, nastajali u kabinetima Pravnog fakulteta u Zagrebu, navlastito je na njima najviše radio i »pisao ih« prof. dr. Jakša Barbić. I tada je u stručnim krugovima oko toga bilo velikih raspri (sjećam se otvorenih i kritičkih istupa prof. dr. Dražena Kalogjere i nekih drugih), ali je politička volja i politički diktat uradio svoje. Nitko se nije mogao stvarno suprotstaviti svoj toj »galami« o 200 bogatih obitelji, o tajkunizaciji Hrvatske, o otme kako ćemo lako i brzo steći time vezu sa Zapadom, s našom dijasporom itd. Dakle, ispravno je reći da je Hrvatska sama izabrala svoj put u kapitalizam i da je potom upala u zamku grube otimačine i pljačke, koju zacijelo nije željela, ali je za nju ipak glasala.</p>
<p>Susjedi Slovenci (o tome je nedavno u Feral Tribuneu zborio tadašnji njihov potpredsjednik DEMOS-ove vlade zadužen za gospodarstvo prof. dr. Jože Mencinger) išli su sporije, postupnije i čini se - mudrije. Nisu razarali stari sustav, nego su ga transformirali, pomalo mijenjali i prilagođavali. Svim odraslim građanima svoje države podijelili su vauchere u vrijednosti od 4000 DEM, koje su ovi mogli dalje ulagati kako su htjeli. Nekima se posrećilo, nekima nije.</p>
<p> Nekoliko godina nakon službenog prijelaza u kapitalizam Slovenija je još uvijek imala javnog pravobranitelja samoupravljanja, koji je štitio radnička prava. Njihovi su sindikati bili »pravi«, a ne izravni »klonovi« političke vlasti. Danas je Slovenija na oko 14 tisuća dolara BDP, a Hrvatska jedva na 4500. Nikada za susjedima nismo toliko zaostajali.</p>
<p>Jako bih volio da se u ovu raspravu na vašim stupcima uključe i stručni ljudi poput Jakše Barbića, Dražena Kalogjere, pa i oni koji su hrvatski oblik »pretvorbe« i »privatizacije« strahovito osjetili na svojoj koži. Otvoreno je pitanje: je li Hrvatska nakon 1990. morala ići baš tim putem? </p>
<p>Dr. SLAVKO GERLICHER, umirovljeni ekonomist iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Seksualni simboli i ponižavanje katoličkih vjernika</p>
<p>Javljam se ponukan napisom Ane Marije Grunfelder »Mišljenja o homoseksualcima: predrasude ogrnute u ruho pseudoznanstvenih pretenzija«, objavljenom u broju od 24. travnja. Ona se u njemu u rubrici »Stajališta« osvrnula na pismo čitatelja Pavla Primorca, a ja bih se osvrnuo na segment njezina »gledišta« jer, svjestan sam, on ne zavrjeđuje preveliku pozornost i prostor.</p>
<p> Ne ulazeći u njihovu raspravu o homoseksualnosti i poštujući njihova dijametralno suprotna mišljenja, pitao bih »doktoricu znanosti, teologinju, povjesničarku i publicista« (kako se to doslovce ona titulira), nadovezujući se na njezino isticanje Freudovih i Jungovih otkrića u članku - koje su funkcije seksualnih simbola (uzdignut prst srednjak) u prevladavanju svakodnevnih seksualnih frustracija? Naime, u Hrvatskoj ugledna teologinja piše isključivo u negativnom kontekstu o katolištvu u svojoj stalnoj kolumni u jednome našem tjedniku (za razliku od Vjesnika, gdje se javlja povremeno), na što, usput, ima potpuno pravo i što poštujem, no, priznajem, teško mi je prihvatljiva njezina pristranost uza sve stvarne propuste, pogreške i nedosljednosti Katoličke crkve u hrvatskome narodu, koja je grafički ukrašena »bosanskim grbom« i spomenutim uzdignutim srednjakom. </p>
<p>Bit ću iskren, kao vjernika ponižava me takav njezin medijski pristup u kojemu piše npr. o pokojnom kardinalu Kuhariću, blaženom Alojziju Stepincu, molitvenom međureligijskom susretu u Assizu, crkvenim blagdanima i događajima u Hrvatskoj i sl. Ili doista misli da je došla iz njezine zemlje, tako bogate kulturnom baštinom, u nekakvo balkansko pleme s kojim je najprimjerenije i najprihvatljivije komunicirati bosanskim grbom i uzdignutim srednjakom? </p>
<p>Čini mi se kako to njezino stalno »uvozno« dociranje, u spomenutom kontekstu, prelazi okvire ponižavanja katoličkih vjernika u Hrvatskoj. </p>
<p>TOMISLAV VUKOVIĆ, novinar Glasa Koncila, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poklonjena informatička oprema i curenje tajnih podataka </p>
<p>U svezi s učestalim prigovaranjima Vlade da joj nekontrolirano u javnost cure informacije te u svezi s namjerom istražiti pozadinu izjava smijenjenoga glavnog državnog odvjetnika podsjećam na sljedeće: Prema detalju iz izjava g. Ortynskoga u Saboru doznajemo da se kolonizacija Hrvatske kreće u svim mogućim smjerovima, pa tako npr. američka administracija tobože pomaže hrvatskom pravosuđu donirajući visokokvalitetnu, skupu sofisticiranu informatičku opremu (za koju se g. Ortynski plačljivo tužio da je nema gdje smjestiti jer mu državna administracija tobože ne želi dati prostor!).</p>
<p> Sa stajališta hrvatske državne sigurnosti, državne tajne i elementarnoga informatičkog znanja, primanje poklonjene informatičke opreme apsolutno je nedopustivo! Svako je računalo koje koristi i banalnu vezu kao što je Internet podložno širokoj paleti špijunske aktivnosti svake vrste, što je već poznato i relativno neukom korisniku računala, te se protiv toga mora individualno boriti raznim programskim paketima i sigurnosnim zakrpama. Poklonjena visokosofisticirana oprema, namijenjena specifično državnoj instituciji, tj. pravosuđu, sasvim pouzdano, sadrži tajne hardverske dodatke koji služe isključivo u špijunske svrhe, pa tako svaki podatak koji prođe kroz takav sistem sasvim sigurno i gotovo trenutno ima svoju kopiju u obavještajnoj zajednici donatora, tj. u raznim obavještajnim službama širom svijeta. Navodim poznati primjer iz Zaljevskoga rata, koji su Amerikanci opisali u javnosti (a s današnjeg stupnja napretka tehnologije radi se o zastarjeloj tehnologiji): čipovi u iračkim printerima imali su direktnu vezu prema američkim satelitima i javljali su svoj točan položaj, na bazi čega su Amerikanci gađali sve objekte, o kojima su na takav način dobili precizne podatke jer se znalo da su printeri dijelovi informatičkih sistema.</p>
<p> Napretkom tehnologije takvi nedokumentirani »dodaci« postali su još savršeniji kao neminovni dijelovi računala, i gotovo nemoguće ih je otkriti, te je stoga takva oprema isključivo podobna samo za škole ili vrtiće, da bi se na njima djeca igrala. Svaka nabava informatičke opreme mora ići strogo anonimno, pod budnim okom domaćih stručnjaka za informatiku i sigurnost, te se nikada ne smije znati da li je i koja je informatička oprema namijenjena državnim službama, da bi se barem donekle zaštitili državni, vojni, osobni ili drugi podaci povjerljive, tj. tajne naravi.</p>
<p> Bahat i nestručan odnos prema informatici već je hrvatskoj državi uzeo danak i nanio neprocjenjive štete u raznim područjima: rušenje konkurentnosti našeg gospodarstva na svjetskom tržištu, manipulacije obavještajnim podacima prilikom obrane naših osumnjičenika pred Haaškim sudom, donošenje štetnih zakona itd. Zbog informatičke nepismenosti, neznanja i nesposobnosti naših političara zemlja nam se i nalazi u ovako sveopće tragičnom stanju.</p>
<p>KREŠIMIR BOBANOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Lopovi u Italiji najviše »vole« turiste iz Hrvatske</p>
<p>Naši građani kao da se raspamete od sreće kad uđu u obećanu zapadnu Europu, pa zaborave da su u tom »bajnom« svijetu krađe novčanika i svega onoga što nije na oku vlasnika vrlo razvijena tercijarna djelatnost, neuporedivo razvijenija nego u Hrvatskoj</p>
<p>RIJEKA, 1. svibnja</p>
<p> - Gotovo svakoga dana u generalni konzulat RH u Trstu dođe poneki nevoljnik kojemu su u tom gradu, ili negdje drugdje u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj..., odnosno zapadnoj Europi bez granica ukrali osobne dokumente i novac.</p>
<p>Da bi se čovjek vratio kući, mora imati dokumente za prijelaz strogo kontrolirane talijansko-slovenske granice. Od početka ove godine blizu 200 hrvatskih građana vratilo se u Hrvatsku na putni list nakon što su ostali bez osobnih dokumenata. Prije nekoliko dana u Trstu je bez dokumenata ostalo i dvoje hrvatskih novinara koji su u tom gradu bili po zadatku, a ukradeni su im u jednom dućanu, i to u večernjim satima. Nakon šokantne spoznaje da ste pokradeni, odnosno da ste ostali »goli«, slijedi nimalo jednostavno, pa ni jeftino, ishodovanje putnog lista potrebnoga za prijelaz granica na povratku kući.</p>
<p> Najprije talijanskoj policiji morate prijaviti krađu da bi vam sačinila zapisnik o toj vašoj nesreći, zatim u hrvatskom diplomatskom predstavništvu moraju utvrditi vaš identitet, što nerijetko i nije baš jednostavno. Za izdavanje putnog lista potrebne su i dvije vaše fotografije, ali i taksa od 43,40 eura i tek onda možete kući. </p>
<p>Plaćanje takse može se izbjeći jedino ako se utvrdi da ste zaista ostali bez prebijene pare.</p>
<p>Podatak da je ove godine blizu 200 građana ušlo u Hrvatsku na jednokratni putni list najbolje svjedoči o nevjerojatnoj nonšalanciji i neopreznu Hrvata kad izađu izvan granica zemlje. Naši građani kao da se raspamete od sreće kad uđu u obećanu zapadnu Europu, pa zaborave da su u tom »bajnom« svijetu krađe novčanika i svega onoga što nije na oku vlasnika vrlo razvijena tercijarna djelatnost, neuporedivo razvijenija nego u Hrvatskoj. Hrvati se nerijetko smiju strancima kad ih vide da dokumente i novac nose u torbici obješenoj oko vrata ili u specijalnom pojasu, i to sve ispod odjeće.</p>
<p>Talijanskim je lopovima nadasve lako okrasti Hrvatice jer one krajnje nepažljivo nose svoje torbice, nerijetko i otvorene, što je prava samoposluga i za lopove amatere. Za razliku od njih, Talijanke već generacijama uglavnom nose torbice na preklop, bez obzira na modu, i to na trbuhu, a u svakom trenutku im je barem jedna ruka na torbici.</p>
<p> Iz naših diplomatskih predstavništava često stižu upozorenja sugrađanima u domovini da budu oprezniji prilikom kretanja po bijelom svijetu jer među europskim lopovima turisti iz Hrvatske slove kao lak plijen. Našim je ljudima primjerice nepojmljivo da u predivnom Rimu nije nimalo pametno šetati sa zlatnim naušnicama na ušima, a ponajmanje s narukvicom na ruci. </p>
<p>Doduše, treba imati na umu da je 50 posto onih koji su prijavili krađu osobnih isprava našim diplomatskim predstavništvima iste prodalo. Ima nekih naših građana koji godišnje »izgube« tri do četiri putovnice! U popriličnoj nevolji nađu se i oni koji preko Slovenije uđu u Italiju s putovnicom koja je istekla a da im to prilikom ulaska pogranični organi nisu zamijetili. Obično na povratku tako nešto ne promakne slovenskoj policiji ili carini, pa čovjeka vrate u Italiju, kojemu preostaje jedino da ode na Piazza Goldoni gdje se nalazi hrvatski generalni konzulat.</p>
<p> U konzulatu posebno zna biti živo kada u noćnim satima preda nj dođe autobus pun naših izletnika koji su u Španjolskoj kolektivno ostali bez putovnica. Zanimljivo je da putovnice ukradene Hrvaticama u Italiji najčešće koriste Romkinje. Kad ih talijanska policija uhvati s tim ukradenim dokumentima te zatraži od njih da im kažu prava imena, Romkinje u većini slučajeva tvrde da im je prezime Đorđević, a ime Palačinka ili Lopata!? A muškarci Romi vole reći da im je pravo ime Roberto Gringo. Vjerojatno im i nije lako kad policija otkrije što znače ta »umjetnička imena« Romkinja. Vrlo često su fotografije na putnim ispravama tako stručno zamijenjene da talijanska policija tvrdi kako je riječ o originalu. </p>
<p>Nevolja s krađom novčanika s dokumentima pretvori se u nesreću kad uz dokumente ode i kreditna kartica kojom PIN majstori brzo provale, a još brže podignu novac i obave dopuštenu kupnju prije nego što vlasnik kartice uspije prijaviti krađu. Tako se nedavno dogodilo jednoj Riječanki da su joj u Veneciji lopovi »digli« kreditnu karticu i odmah na nju podigli 2000 eura, a posao im je olakšalo to što je vrla vlasnica napisala na karticu i PIN, u slučaju da ga zaboravi. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Podmetnuo dva požara u tjednu</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Šezdeset jednogodišnji Denis Hoffman (policija je priopćila samo inicijale) podmetnuo je u utorak oko pet sati požar u podrumskim prostorijama Ćemile H. (63) u Klanječkoj ulici na Trešnjevci. </p>
<p>»Razbivši podrumski prozor, u unutrašnjost je ulio benzin i sve zapalio«, priopćila je u srijedu zagrebačka policija. </p>
<p>Požar se proširio i na susjedne prostorije, koje pripadaju Božidaru K. Šteta se procjenjuje na oko 17.000 kuna. </p>
<p>Hoffman, koji je teški psihički bolesnik, prošlog je četvrtka i u Koturaškoj ulici na Trnju podmetnuo požar u drvarnicu Ljubice V., navodno svoje bivše zaručnice. Tom je prilikom i sam opekao ruku, a nekoliko ga je očevidaca vidjelo kako bježi s mjesta događaja. No policija ga je uhitila, međutim nakon saslušanja kod istražnog suca pušten je na slobodu.</p>
<p> Nakon podmetanja požara u Klanječkoj piroman je ponovo uhićen i nalazi se u Istražnom odjelu zagrebačkoga Županijskog suda.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U prerađenom vojnom vozilu 500.000 cigareta</p>
<p>TOVARNIK, 1. svibnja</p>
<p> - Na terenu Bečka, između Lovasa i Opatovca, usred noći na srijedu, djelatnici Policijske postaje Tovarnik zatekli su pri ilegalnom prelasku državne granice prerađeno (premazano) teretno vojno vozilo bez registarskih pločica kojim se vozač, u pokušaju bijega, prevrnuo u odvodni kanal poljskog puta. Iz vozila su pobjegla dvojica muškaraca, no jednoga je od njih, Sinišu M. (25) iz Vinkovačkih Banovaca, policija uhvatila. Pregledom teretnjaka pronađeno je oko 2500 šteka s približno pola milijuna cigareta.</p>
<p>Cigarete su bez markica Ministarstva financija RH i prevezene su iz SRJ radi ilegalne prodaje. Policija traga za drugim počiniteljem ovoga kaznenog djela. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Somboru kazne ubojicama hrvatskih policajaca</p>
<p>OSIJEK, 1. svibnja</p>
<p> - Gotovo četiri godine nakon ubojstva hrvatskih policajaca Nedeljka Kocijana (28) i Milana Arambašića (31) iz Darde, Okružni sud u Somboru u Vojvodini presudio je optuženima za njihovo ubojstvo. Ovom je nepravomoćnom presudom Pal Klajo (41) osuđen na deset godina i tri mjeseca, dok je Saši Memiću (25) određena kazna zatvora u trajanju od deset godina i šest mjeseci. Istom presudom, ali zbog kaznenog djela krađe drva na hrvatskoj strani Dunava kod Apatina, obuhvaćena su još četvorica optuženika.</p>
<p>Tako je Ištvanu Klaju (29) određena kazna od šest mjeseci, uvjetno na dvije godine, Zoranu Klaju (23) šest mjeseci, uvjetno na godinu, Branku Petroviću (48) godinu dana, uvjetno na dvije godine, te Jovanu Petroviću (38) godinu dana zatvora, uvjetno na dvije godine. </p>
<p>Za sedmooptuženog Zorana Todorovića (35) koji već izdržava kaznu u Sremskoj Mitrovici zbog drugog kaznenog djela, vodi se odvojen sudski postupak. </p>
<p>Dvostruko ubojstvo dogodilo se 15. lipnja 1998. godine na 1393. kilometru Dunava u Petreškome kanalu, kod ulaska u Kopački rit. Nadzirući granicu na Dunavu, Kocijan i Arambašić na hrvatskoj su obali primjetili veću skupinu muškaraca kako kradu stabla jasena koja na crnom tržištu postižu cijenu od 1.000 američkih dolara za prostorni metar. Kada su ih pokušali uhititi, kradljivci su zapucali na Kocijana i Arambašića. Dokaznim je postupkom utvrđeno da su na hrvatske policajce iz automatske puške pucali Pal Klajo i Saša Memić, a prije nego što su ubijeni, Kocijan i Arambašić su uspjeli raniti četvoricu napadača. Otetim patrolnim čamcem uljezi su potom pobjegli na jugoslavensku stranu Dunava.</p>
<p>S obzirom da SRJ nije pristala na izručenje, na osječkom se Županijskom sudu osumnjičenicima, paralelno sa sudskim postupkom u Somboru, sudilo u odsutnosti. </p>
<p>Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku donesenom 15.ožujka 2000. godine, Pal Klajo i Saša Memić osuđeni su na po 25 godina zatvora. Ištvan Klajo, Zoran Klajo, Jovan Petrović, Branko Petrović i Zoran Todorović osuđeni su zbog teške krađe na po tri godine zatvora.</p>
<p>Budući da je presuda osječkog Županijskog suda donesena u odsutnosti, a optuženi u međuvremenu osuđeni u Somboru, pretpostavlja se da će kazna koja im je određena u Somboru biti i konačna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Krasniqi ne poznaje nijednu mafiju osim ekipe s Knežije</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - U Okružnom zatvoru u Remetincu u utorak je svjedočenjem Ljuljija Krasniqija (38), prijatelja ubijenoga Sphejtima Taqija, nastavljeno suđenje »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>»Ne znam ni jednu drugu mafiju osim ove koja tu sjedi«, izjavio je Krasniqi na početku svjedočenja napomenuvši da su novinari »napuhali« priču da je upravo on šef albanske mafija u Zagrebu, što je izazvalo negodovanje optuženih i njihove rodbine koja prati suđenje.</p>
<p>Krasniqi je također ispričao kako je s nekolicinom prijatelja proveo privatnu istragu o Taqijevu ubojstvu rekavši da je neke informacije i plaćao. Pri tom je spomenuo informacije o motociklu s kojeg je u Selskoj pucano na njegova bliskog prijatelja.</p>
<p>»Nekoliko mjeseci nakon Sphejtimova ubojstva doznali smo da su to po nalogu Zlatka Bagarića učinili Rajko Momčilović i Davor Zečević, a nešto više o tome doznali smo od jedne osobe koja je povezana sa Zoranom Miletićem«, ispričao je Krasniqi. Svjedok je napomenuo da je Taqi ubijen zato što se bilo pročulo da će osvetiti Ivana Šakotu. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 13. svibnja saslušanjem braće Fain, koji se dosad dva puta nisu odazivali na pozive, a zbog kontradiktornosti iskaza suočit će se i zaštićeni svjedoci broj 1. i broj 2.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uzaludan vam trud - pljačkaši </p>
<p>VARAŽDIN, 1. svibnja</p>
<p> - Zasad nepoznati počinitelj provalio je u predvorje trgovačkog centra »Baumax« u Varaždinu, nasilno otvorio bankomat Varaždinske banke i odnio kasetu s novcem, priopćeno je iz Varaždinske banke. </p>
<p>No pri pokušaju nasilnog otvaranja ili pomicanja bankomata, osim zvučnoga, automatski se uključuje i elektrokemijski alarmni sustav za brojenje novca, pa je, ističu u banci, trud počinitelja bio uzaludan. Novac je, naime, poprskan zaštitnom bojom koja se ne može skinuti, a budući da su poznati i serijski brojevi novčanica, one će biti proglašene uništenima.</p>
<p>Varaždinska je banka među prvima u Hrvatskoj instalirala ovaj najsuvremeniji zaštitni sustav, koji provaljivanje u bankomate čini uzaludnima. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Poginula 18-godišnjakinja iz Đurđevca</p>
<p>KRIŽEVCI, 1. svibnja</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u Križevcima u ponedjeljak poslije podne poginula je osamnaestogodišnja djevojka, a tri su osobe lakše ozlijeđene, izvijestila je u utorak koprivničko-križevačka Policijska uprava.</p>
<p> Nesreća se dogodila kada je automobil marke »mercedes« križevačkih oznaka, zbog neprilagođene brzine, u oštrom zavoju sletio s ceste u lijevi putni jarak i stražnjom lijevom stranom najprije udario u betonski stup ograde ispred kućnog broja 1 na Varaždinskoj cesti, odakle je odbačen u stablo i zatim u metalnu ogradu ispred kućnog broja 5. Vozilo se nakon toga prevrnulo na krov. </p>
<p> Maja Ivezić (18) iz Đurđevca ostala je na mjestu mrtva. Lakše su ozlijeđeni vozač Mario Piškorić (24) iz Križevaca te putnici Helena Lupinski (19) iz Lupinjaka u općini Pregrada i Dalibor Matoša (22) iz Križevaca, koji su nakon pružene prve pomoći u križevačkom Domu zdravlja pušteni kućama. </p>
<p>Djevojke i mladići putovali su na Kalnik, gdje se u utorak održavao prvosvibanjski susret i koncerti zabavne glazbe.</p>
<p> Očevid je obavio Žarko Dundović, istražni sudac Županijskog suda u Koprivnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Poginuo u minskom polju tražeći trklje za vrt</p>
<p>PETRINJA, 1. svibnja</p>
<p> - Kako je priopćeno u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj, u utorak je u minskom polju u Mošćenici, općina Petrinja, smrtno stradao Milan Dragaš (46) koji je tražio trklje za vrt. </p>
<p>Dragaš je u prijepodnevnim satima u utorak, namjeravajući nasjeći trklje za vrt, ušao u šumu iza tvornice »Finel« u Mošćenici, gdje je označeno minsko polje. Ubrzo se potom začula jaka detonacija.</p>
<p>Djelatnici HCR-a su oko mjesta pronalaska tijela obavili razminiranje, a očevidom je ustanovljeno da se pogibija dogodila uslijed aktiviranja rasprskavajuće potezne mine.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Godinu i sedam mjeseci zbog heroina </p>
<p>VARAŽDIN, 1. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom su presudom varaždinskoga Županijskog suda osuđeni Alen Špiranović i Dražen Ruman svaki na godinu dana i sedam mjeseci zatvora zbog zloporabe opojnih droga. </p>
<p>Obojici je ukinut i pritvor, u kojem su boravili od prošle godine.</p>
<p>Optužnica ih je teretila da su 24. siječnja prošle godine u »nissanu« prevozili 129,54 grama heroina s namjerom da ga prodaju svom znancu kupcu. Automobil je vozio drugooptuženi Ruman, a Špiranović je drogu stavio u plastične vrećice i stavio je ispod košulje. Toga su ih dana na području Ludbrega zaustavili policajci, a Špiranović im je drogu dobrovoljno predao.</p>
<p>Obrana je tvrdila da njihovi klijenti nisu mogli počiniti kazneno djelo jer nisu znali da je droga u automobilu, pa je slijedom toga nisu ni mogli voziti »poznatom kupcu«. Osim toga, rekli su branitelji, nijedan od optuženika nije bio vlasnik heroina koji je nađen u automobilu. Dodali su i da se ne može vjerovati iskazu policajca koji je kod Špiranovića našao drogu zato što je taj isti policajac u diskoteci Špiranovićeva oca bio izazvao incident, pa se imao razloga osvetiti prvooptuženome. Zato je tvrdio, rekla je obrana, da je drogu našao ispod jakne koju je Špiranović imao na sebi, iako je jakna bila na zadnjem sjedištu automobila.</p>
<p> Policajac je na sudu izjavio da nikada nije bio u toj diskoteci, a Špiranovićev je otac tvrdio suprotno rekavši i da mu je policajac prilikom izlaska iz suda rekao da je »imao svojih razloga« govoriti da nikada nije bio na tom mjestu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Četvorica Đakovčana osuđena zbog konzumiranja i preprodaje droge</p>
<p>OSIJEK, 1. svibnja</p>
<p> - Zbog konzumiranja i dilanja droge, na osječkom su Županijskom sudu nepravomoćnom presudom, donesenom u utorak, osuđena četiri Đakovčanina. Zatvor u trajanju od godine i šest mjeseci određen je prvookrivljenom Tomislavu Nazareviću (24) kojemu je, odlukom sudskoga vijeća, pritvor produljen do pravomoćnosti presude. Daliboru Dugeču (22) i Robertu Grgoviću (24) određena je zatvorska kazna od sedam mjeseci, a četvrtooptuženi Dražen Drlić (30) osuđen je uvjetno na šest mjeseci, uz rok kušnje od dvije godine. </p>
<p>Prema optužnici Županijskoga državnog odvjetništva, Nazarević je između siječnja i rujna 2001. godine u više navrata konzumirao marihuanu i ecstazy koje je, kao i heroin, kupovao od nepoznatih osoba. Dio kupljene droge potom je preprodavao svojim prijateljima i znancima. </p>
<p>I ostale se optuženike, bilo da je riječ samo o konzumaciji ili o daljnjoj prodaji, teretilo za zloporabu droga, a drugooptuženom se Dugeču, među ostalim, stavljalo na teret i da je novac od preprodaje davao Nazareviću. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu prvooptuženi Nazarević priznao je navode iz optužnice kazavši da je »travu« i tablete ecstazija nabavljao za svoje potrebe, premda se ne smatra ovisnikom. Po njegovim riječima, kada mu je ponestalo novaca, dio droge počeo je prodavati i drugima da bi »pokrio svoje troškove«. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Rovinj: Policija i ACI o nestanku luksuzne jahte</p>
<p>PULA, 1. svibnja</p>
<p> - Glasnogovornica Policijske uprave istarske Štefanija Prosenjak Žumber potvrdila je da je u noći s 22. na 23. travnja iz rovinjske ACI-jeve marine nestala luksuzna jahta »Aldemis«, marke »ferretti 46«, dužine 14,40 i širine 4,60 metara, te da je istraga u tijeku. </p>
<p> O nestanku, odnosno otuđenju jahte rovinjsku je policiju obavijestio u subotu 27. travnja direktor rovinjske ACI marine, Darko Dujmović.</p>
<p> Prema podacima istarske policije, jahta plovi pod zastavom SAD-a, matična joj je luka na Cipru. </p>
<p> U priopćenju za javnost ACI-jeva Uprava u Opatiji navodi da je ACI d. d., odmah nakon nestanka plovila, osnovao povjerenstvo, koje ispituje taj slučaj.</p>
<p> »U ACI marini Rovinj suočeni smo s problemom nepostojanja rampi, koje je grad Rovinj 1996. godine srušio u prisutnosti zaštitara onemogućivši osoblju marine praćenje kretanja unutar same marine. Rovinjska je marina na taj način postala otvoreno šetalište, što, osim sigurnosnih razloga, ne odgovara ni gostima marine«, kaže se u priopćenju ACI-a. </p>
<p> U njemu se dodaje da ACI d. d. već više od godine dana pokušava od Ministarstva pomorstva, prometa i veza ishodovati produženje koncesije, koja je istekla 31. prosinca 2000. Iako ACI ispunjava sve potrebne uvjete za produženje koncesije i uredno plaća sva potraživanja, iz nepoznatih razloga službeni odgovor još nije stigao, pa upravo iz tog razloga, zaključuje se u priopćenju, takav neriješeni status ACI-ju onemogućava izvođenje radova kojima bi se zaštitila marina od ovakvih nepoželjnih događaja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Ina dužnicima smanjuje isporuke plina, a najveće šalje u stečaj</p>
<p>Na Inin zahtjev zagrebački Trgovački sud otvorio je stečajni postupak nad komunalnim poduzećem Komus iz Donje Stubice zbog sedmogodišnjeg duga za isporučeni plin u iznosu 43 milijuna kuna / Vrbovečkom Komunalcu Ina je smanjila isporuku plina za 20 posto </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja </p>
<p> - Zbog nagomilanih dugova za isporučeni prirodni plina Ina je u posljednje vrijeme zaoštrila politiku prema komunalnim poduzećima distributerima plina. Ali, uz već uobičajeno smanjivanje isporuka plina, sada je prvi put odlučila zatražiti stečaj najvećih i nepopravljivih dužnika.</p>
<p>Tako je na Inin zahtjev zagrebački Trgovački sud nedavno otvorio stečajni postupak nad komunalnim poduzećem Komus iz Donje Stubice. Ina je zahtjev za otvaranje stečaja predala zbog duga od 43 milijuna kuna za isporučeni plin koji se nagomilao tijekom posljednjih sedam godina. Više puta Ina je pokušavala postići dogovor s Komusom o otplati duga, ali bez uspjeha. Predstavnici Komusa su, kako smo doznali iz Ine, stalno obećavali da će dobiti bankovni kredit koji će im olakšati plaćanje plina, ali je ispalo da su samo kupovali vrijeme. Zapelo je oko dobivanja jamstva za kredit, bez kojeg banke, videći da imaju posla s nesolidnim partnerom, nisu htjele odobriti kredit. Kad se izjalovio i pokušaj da dobiju jamstvo od suvlasnika - jedinica lokalne samouprave, Ina se, nakon podužeg čekanja, odlučila za stečaj. </p>
<p>Prije toga Ina je Komusu proteklih godina zbog velikih dugova nekoliko puta znatno smanjivala isporuke plina pa su, nerijetko i usred zime, bez tog energenta ostajale tisuće potrošača u Krapinsko-zagorskoj županiji. Najgore su prolazila kućanstva, koja su ostajala bez grijanja iako su uglavnom redovno plaćala plin Komusu, ali oni, navodno zbog dugova više tvrtki, nisu novac redovno prosljeđivali Ini. </p>
<p>Uobičajena je praksa, tvrde u Ini, da neki distributeri novac prikupljen od građana ne prosljeđuju dalje za plaćanje tekućih obveza nego ga zadržavaju. A kad nastanu redukcije ili isključenja, organiziraju političke pritiske na Inu da im se plin ponovo uključi. Time se građane dovodi u zabludu da im plin zapravo uskraćuje Ina, a ne njihov distributer. </p>
<p>»Ina je ponudila i oprost dijela kamata na dug, ali je Komus predložio plaćanje samo trećine ukupnog duga, a da im se ostalo oprosti. Nismo imali drugog izbora osim stečaja jer ne želimo ugroziti opskrbu ostalih distributera i njihovih potrošača koji uredno podmiruju obveze«, kažu u Ini i dodaju da kašnjenje s plaćanjem plina ruskom dobavljaču može dovesti u pitanje opskrbu cijele zemlje, pogotovo u zimskom dijelu godine.</p>
<p>Hoće li Komusovi potrošači i dalje dobivati plin ovisi o dogovoru Ine sa stečajnom upraviteljicom Vesnom Bajić. Također je upitno hoće li Ina moći svoja potraživanja naplatiti iz stečajne mase ili će pretvaranjem potraživanja u vlasnički udjel postati jedan od suvlasnika zagorskog distributera plina. </p>
<p>Slučaj s Komusom, nažalost, nije usamljen. Uhodana je praksa više distributera da tek s početkom ogrjevne sezone započinju razgovore o načinima vraćanja duga, želeći tako tijekom zime osigurati normalnu opskrbu plinom. Ina tada uglavnom uspijeva naplatiti tekuće isporuke, a ponekad i dio starih dugova, ali svi postignuti dogovori ili obećanja o dinamici vraćanja duga postaju upitni završetkom ogrjevne sezone. Naime, kad zatopli potrošnja se znatno smanjuje pa su efekti redukcija puno manji. </p>
<p>Ina je ovih dana vrbovečkom Komunalcu također smanjila isporuku plina za 20 posto zbog nagomilanih dugova. Kako je zbog toga smanjen tlak u plinovodu, zaustavljena je proizvodnja u tamošnjem drugom najvećem potrošaču i velikom dužniku - Ciglani Gradip. A svim distributerima koji ne poslušaju takve signale i ne počnu redovno plaćati plin prijeti sudbina Komusa.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>MMF i SAD zadovoljni novim argentinskim ministrom</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Američki ministar financija Paul O'Neill, najveći kritičar argentinske politike, i najviši dužnosnici MMF-a u utorak su pohvalili politiku novoga argentinskog ministra gospodarstva Roberta Lavagne, šestog u nešto više od godinu dana. Lavagna - ekonomist i diplomat koji je do sada radio uglavnom na području vanjske trgovine te je vrlo blizak principima koje zagovara MMF - rekao je da ni u kojem slučaju neće podržati ponovno uvođenje fiksnoga tečaja pesa u odnosu na američki dolar. </p>
<p>Sedamdesetpostotna devalvacija od siječnja nagnala je Lavagninog prethodnika Jorgea Remesa Lenicova, koji je ostavku dao prije desetak dana, i argentinskog predsjednika Eduarda Duhaldea da ponovo razmotre mogućnost fiksiranja tečaja. </p>
<p>O'Neill je Lavagninu odluku nazvao »dobrim znakom«. Zamjenica upravnog direktora MMF-a Anne Kueger je izrazila zadovoljstvo što su prošloga tjedna Duhalde i 23 pokrajinska guvernera potpisali opsežan gospodarski plan koji uključuje i znatno smanjenje pokrajinskih proračuna. Najavljeno je da bi već ovoga tjedna u Argentinu mogli doputovati MMF-ovi savjetnici, a za njima uskoro i pregovarači. Međutim, financijska pomoć teško da će stići prije lipnja. </p>
<p>Lavagna je najavio da će Argentina otplatiti dugove koji na naplatu stižu u svibnju, uključujući i oko 300 milijuna dolara MMF-u. Argentina je vanjski dug - ukupno 141 milijardu dolara - prestala servisirati u prosincu.</p>
<p>Nakon isteka sedmodnevne zabrane svih bankovnih transakcija, ovoga je tjedna tečaj pesa nešto ojačao u odnosu na dolar. Uz stroga mjesečna ograničenja na podizanje depozita, uvedena još u prosincu, Argentinci prošloga tjedna nisu uopće mogli raspolagati novcem u bankama. Građani su od subote, doduše, mogli koristiti bankomate, ali samo za podizanje plaća ili mirovina, dok su štedni računi i dalje bili nedostupni. </p>
<p>Potpunu zabranu bankovnih transakcija argentinska središnja banka je uvela, u dogovoru s vladom, kako bi se spriječila daljnja navala na banke. Naime, proteklih su mjeseci mnogi građani privatnim tužbama dobili dozvole za neograničeno podizanje depozita, jer su suci vladina ograničenja proglasili protuustavnima. Zbog takvih presuda iz banaka je u proteklih nekoliko tjedana podignuto milijardu dolara.</p>
<p>Duhalde je problem pokušao riješiti zamjenom svih bankovnih depozita u dugoročne državne obveznice. Međutim, kongres je taj prijedlog odbio kao protuustavan. Kako bi se spriječila daljnja navala na banke i kolaps čitavog financijskog sustava, kongres je donio novi zakon kojim se onemogućava podizanje depozita čak i uz sudsku presudu dok ne isteku svi rokovi za podnošenje žalbi. Neposredno prije uvođenja zabrane bankarskih transakcija dnevno je iz banaka »nestajalo« po 50 milijuna dolara.</p>
<p>Zabrinutost je ponovo uzrokovala najava najveće španjolske banke Santander Central Hispano da njena argentinska podružnica Banco Rio ima dovoljno novca samo za sljedeća tri mjeseca. Na to su mnogi klijenti račune prebacili iz Banco Rio, četvrte po veličini u zemlji. Lavagna je razgovarao sa španjolskim veleposlanikom Manuelom Fernandezom i predsjednikom Banco Rio Enriqueom Cristofanijem upozorivši ih kako bi trebali preuzeti odgovorniji stav prema svojim ulaganjima u Argentini. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Gospodarsko izaslanstvo završilo posjet Egiptu</p>
<p>ZAGREB/KAIRO, 1. svibnja</p>
<p> - Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Hrvatske gospodarske komore i Egipatske međunarodne trgovinske komore, hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, predvođeno ministrom gospodarstva Hrvojem Vojkovićem, završilo je u srijedu službeni posjet Egiptu. Vojković je tijekom posjeta razgovarao s egipatskim ministrima odgovornima za vanjsku politiku, industriju, energetiku i prometa. Bilateralne sporazume o suradnji potpisalo je i hrvatsko Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva s egipatskim Fondom za društveni razvoj, a Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisala je sporazum o suradnji s egipatskom Export Credit Garantee Company koji bi trebao pridonijeti aktivnoj suradnji na području izvoznih garancija.</p>
<p> Ministar gospodarstva je podsjetio da je Hrvatska u vrijeme bivše Jugoslavije bila najveći izvoznik u Egipat.</p>
<p>Egipatske tvrtke pokazale su zanimanje posebice za suradnju u prehrambenoj industriji, proizvodnji strojeva, crnoj metalurgiji, drvnoj industriji i farmaceutic. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hewlett priznao poraz</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Šestomjesečna borba oko budućnosti Hewlett-Packarda u utorak je zaključena - Walter Hewlett, nasljednik jednog od osnivača kompanije i jedini direktor koji se protivio preuzimanju Compaq Computera, priznao je poraz nekoliko sati pošto je objavljena sudska presuda kojom su odbijene sve točke tužbe što ju je podigao protiv uprave HP-a. Sudac je od svake krivnje oslobodio izvršnu direktoricu HP-a Carly Fiorinu, koju je Hewlett optužio da je ucjenom u zadnji čas natjerala dva institucionalna dioničara, podružnicu Deutsche Bank i Northern Trust, da ipak glasaju za udruživanje. Iako su oni doista mišljenje promijenili samo nekoliko sati prije zaključenja glasanja 19. ožujka, sud nije našao nikakve nepravilnosti. Osim toga, tužba nije podastrijela dostatne dokaze koji bi poduprli Hewlettovu tvrdnju da je uprava u javnosti preuveličavala prednosti i prikrivala nedostatke udruživanja s Compaqom kako bi osigurala potporu dioničara. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Europske burze zatvorene, Tokyo i New York rasli</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Većina je europskih i azijskih burzi u srijedu bila zatvorena zbog Dana rada, uz iznimku Londonske i Tokyjske burze. Londonski blue chip indeks FTSE 100 je do poslijepodneva izgubio 0,19 posto spustivši se na 5156 bodova - pad su povele dionice naftnih kompanija i banaka, dok su optimizam poticali nagovještaji rasta američkih indeksa nakon otvaranja burzi u New Yorku. Indeks europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 je ostao gotovo nepromijenjen - pao je 0,05 posto na 1224,79 bodova.</p>
<p>Dan ranije europske su burze konačno prekinule sedmodnevni negativni trend; FTSE 300 je primjerice ostvario rast - 0,57 posto - prvi puta od 19. travnja. Frankfurtski indeks najboljih europskih dionica DJ Euro Stoxx 50 je porastao 1 posto, nakon što je u prethodnih šest radnih dana izgubio 4,6 posto. U utorak su rast europskih dionica potaknuli prije svega izvrsni rezultati BP-a, najveće europske naftne kompanije. BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, porastao je 2,9, a Shell 2,8 posto. U srijedu su dvije kompanije, pak, zabilježile blagi pad od 0,8 odnosno 0,6 posto jer su ulagači unovčavali dobit ostvarenu dan ranije. Pad dionica banaka u Londonu je u srijedu poveo HBOS, čije su dionice zbog smanjenog rejtinga izgubile 2 posto. Royal Bank of Scotland i Lloyd's TSB su pali 0,7 odnosno 0,3 posto.</p>
<p>U utorak je najveći dobitnik među blue chipovima bio Unilever, grupacija za potrošačke proizvode, čije su dionice zahvaljujući povećanju rejtinga skočile 3,6 posto. Najveći gubitnik je zbog loših rezultata bio France Telecom s padom od 4,9 posto, dok je Deutsche Telekom istovremeno izgubio 3 posto.</p>
<p>Tokyjska je burza u srijedu bila otvorena, no ondje je promet bio izrazito slab jer će, nakon jednog državnog praznika u ponedjeljak, u petak zbog drugog burza biti ponovno zatvorena. Nikkei 225 je porastao 0,52 posto na 11,552,79 bodova, prvi rast ostvaren od pretprošlog utorka.</p>
<p>Newyorški indeksi su u utorak također ostvarili znatan rast, a poticaj je osigurao indeks pouzdanja američkih potrošača koji je zabilježio pad manji od očekivanog. Dow Jones Industrial je tako porastao 1,29 posto na 9946,22 boda, a S 500 1,08 posto na 1076,92 boda - nakon što je šest dana za redom zabilježen pad vrijednosti, što je najdulji negativan trend u više od godinu i pol dana. Nasdaq Composite je porastao 1,89 posto na 1688,23 boda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Sindikalni prvomajski prosvjed: Kunst proziva »spavače u Vladi i Saboru« </p>
<p>Čelnici SSSH-a, HUS-a, URSH-a i NHS-a smatraju da Vlada mora otići jer nije ispunila predizborna obećanja o boljem životu radnika / Jurić: Hrvatski radnici neće se dati pokoriti jer su oni suci na terenu / Sever: Vlast nema pravo bacati krivicu za svoje pogreške i nesposobnost na sindikate, a probleme rješavati preko leđa radnika/ Mučnjak: Nismo vam dali mandat da Hrvatsku pretvorite u državu socijalnih slučajeva / U Maksimiru se okupilo oko 100 tisuća ljudi </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Oko 5000 sindikalnih povjerenika i radnika okupilo se u srijedu na Trgu bana Jelačića na prvomajskom prosvjedu protiv smanjivanja radničkih prava, poručivši vlasti da joj za to nisu dali mandat. Uz glasno zviždanje i noseći žute kartone kao posljednju opomenu vlasti pred isključenje, prosvjedna povorka uputila se u zagrebački Maksimir gdje je održan središnji program obilježavanja Praznika rada, 1. svibnja. </p>
<p>»Dr. Slinić i Granić - šuft, izdajice radnika«, »Ne kradi!«, »Zgazimo podzemnu Hrvatsku« neke su od parola koje su istaknuli prosvjednici. Prvomajski protest ove su godine prvi put zajedno organizirale četiri sindikalne središnjice - SSSH, HUS, URSH i NHS. Njihovi su čelnici s velike pozornice u Maksimiru poručili Vladi da mora otići jer nije ispunila predizborna obećanja o boljem životu radnika i građana.</p>
<p>»Neka politička kasta na vlasti ne smetne s uma da onaj tko jednom prevari narod, nikad neće dobiti drugu priliku«, poručio je iz maksimirske šume, gdje se okupilo oko sto tisuća građana, čelnik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst. »Oni koji spavaju na sjednicama Vlade i Sabora, mogu već danas početi tražiti posao jer ih nakon sljedećih izbora više neće biti«, rekao je Kunst.</p>
<p>Aktualna vlast izigrala je sva obećanja. Snižavanjem radničkih prava želi radnike pretvoriti u robove, a Hrvatsku prodati strancima, istaknuo je Kunst poručivši vlasti da sindikati neće dopustiti trgovinu sudbinom radnika. »Rekli ste da je ovo sindikalni show, a ovi radnici vas hrane i osiguravaju vaše plaće. Politički show i cirkus je u Banskim dvorima«, odgovorio je Kunst potpredsjedniku Goranu Graniću.</p>
<p>»Vlast proglašava sindikate kočničarima razvoja i tvrdi da se ne razumijemo u ekonomiju i da su radničke plaće trošak. Zar oni misle da smo izgubili razum i da ne možemo zbrojiti dva i dva. Nećemo više ni šutjeti ni trpjeti i nećemo dopustiti jednostranu izmjenu Zakona o radu«, kazao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić. »Kad voda dođe do grla, nema te sile koja može zaustaviti radnički bijes i srdžbu. Hrvatski radnici neće se dati pokoriti, jer su oni suci na terenu. Pištaljka je u našim rukama i ovaj put vlasti dajemo opomenu pred isključenje. A oni dobro znaju što slijedi nakon toga«, izjavio je Jurić praćen zvižducima odobravanja okupljenih građana. </p>
<p>»Vlada i naši poslodavci natjerali su nas da se ujedinimo i dignemo svoj glas protiv nepravde prema radnicima. Tu nepravdu smislili su oni koji nikad nisu osjetili miris radničkog znoja i oni koji su se obogatili na radničkoj grbači«, istaknuo je Jurić poručujući Vladi da je prvomajski prosvjed tek prvi korak. Ustraje li Vlada na smanjivanju prava radnika, slijede generalni štrajk i druge sindikalne akcije. </p>
<p>»Vlast nema pravo bacati krivicu za svoje pogreške i nesposobnost na sindikate, a probleme rješavati preko leđa radnika«, smatra predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Istaknuo je da su vlasti dobile mandat građana da bi im služile, a ne da bi vladale nad njima. </p>
<p>»Dok smo vam pružali priliku da govorite s pozornice, proglašavali ste ove proslave manifestacijom zajedništva radnika i političara. Danas Granić kaže da je to samo sindikalna predstava. Poručujem mu da predstava tek počinje. A saborskim zastupnicima poručujem da ne dopuste da stranačka stega nadjača osjećaj za socijalnu pravdu i da ne dignu ruke za izmjenu Zakona o radu. U suprotnom, njihov će otkazni rok biti vrlo kratak, a na otpremnine neka ne računaju«, rekao je Sever. Naglasio je da zajedničkim protestom sindikati vraćaju dostojanstvo Prazniku rada i uzimaju ga iz ruku političara, koji su ga prošlih godina iskoristili za osobnu promidžbu. </p>
<p>»Restrikcijom Zakona o radu Vlada pokušava uvesti robovlasnički sustav, a fleksibilizacija tržišta rada svodi se samo na lakše otpuštanje radnika. Takvoj politici treba reći dosta! Mijenjajte sebe, a ne Zakon o radu«, poručio je vlasti čelnik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. Nismo vam dali mandat da Hrvatsku pretvorite u državu socijalnih slučajeva, nastavio je Mučnjak rekavši kako sada više nikoga ne treba posebno uvjeravati u neznanje i nesposobnost Vlade koja će Hrvatsku, uz jeftinu radnu snagu, dovesti do kolonijalnog položaja. </p>
<p>Na središnjoj proslavi u Maksimiru podijeljeno je oko 10.000 porcija graha koje je darovao Agrokor Ivice Todorića. Grah je skuhan u hotelu »Opera«. Ove godine sindikalni grah nisu jeli političari jer prvi put nisu bili pozvani na proslavu u Maksimir. </p>
<p>Praznik rada obilježen je i diljem Hrvatske. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HSP optužio Štengla za zloporabu položaja i ovlasti</p>
<p>Budući da novi popis stanovništva u Hrvatskoj još nije objavljen, udio SDSS-a u gradskoj vlasti usklađen je s izbornim rezultatima te stranke na lokalnim izborima, na kojima je SDSS osvojio 32 posto glasova</p>
<p>VUKOVAR, 1. svibnja</p>
<p> - Na sjednici vukovarskoga Gradskoga vijeća HDZ-u se u upravljanju gradom u utorak pridružila Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), pa je za novog predsjednika Gradskoga vijeća jednoglasno izabran Pilip Karaula (HDZ), a za dopredsjednike Miloš Vojnović (SDSS) i Velimir Radović, nezavisni vijećnik. Novi vukovarski dogradonačelnici su Branko Šekuljica (SDSS) i Petar Mlinarić (HDZ). Prije nekoliko mjeseci raskinuta je vladajuća koalicija HDZ-a i HSP-a, koju je prije toga napustio DC.</p>
<p>Umjesto Petra Mlinarića, u utorak je za vijećnicu izabrana Lidija Miletić (HDZ), za nove članove Poglavarstva Svetislav Lađarević i Đorđe Njegić iz SDSS-a, a Poglavarstvo je napustio Emil Kolar (HDZ). Prije desetak dana ostavke su podnijeli dosadašnja predsjednica Gradskoga vijeća Anica Marić, dogradonačelnik Jure Bilušković i zamjenik gradonačelnika Ante Penava, svi iz HSP-a. Sjednica Gradskoga vijeća, koju je sazvao gradonačelnik Vladimir Štengl, počela je obraćanjem Anice Marić (HSP), predsjednice u ostavci, o kojoj je trebalo raspravljati. Marić je optužila Štengla za zloporabu položaja i ovlasti te poručila da će o događajima u vezi s djelovanjem gradske vlasti izvijestiti Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Nakon toga je prekinula sjednicu i odredila da se nastavi 15. svibnja.</p>
<p>Zatim su vijećnici HSP-a napustili Gradsku vijećnicu, a nakon 15-minutne stanke i dogovora vijećničkih klubova, sjednica je nastavljena bez nazočnosti vijećnika HSP-a i SDP-a. U Gradskom vijeću je 10 HDZ-ovih vijećnika, osam SDSS-ovih, tri HSP-ova, dva SDP-ova i dva nezavisna, koji su u taj status prešli napustivši DC. SDSS je u gradsku vlast ušao na temelju zahtjeva Kluba vijećnika te stranke u Gradskom vijeću da se poštuje članak 18. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, u kojem se govori o razmjernoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u lokalnoj vlasti u skladu s udjelom u stanovništvu.</p>
<p>Budući da novi popis stanovništva u Hrvatskoj još nije objavljen, udio SDSS-a u gradskoj vlasti usklađen je s izbornim rezultatima te stranke na lokalnim izborima, na kojima je SDSS osvojio 32 posto glasova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tešija: Ova koalicija opet može pobijediti HDZ</p>
<p>SPLIT, 1. svibnja</p>
<p> - Grad Split se iz teške gospodarske krize može izvući samo industrijskim razvitkom, pa je potrebno osnovati specijalizirano poduzeće koje će se baviti rehabilitacijom splitske industrije. Kazao je to u utorak na konferenciji za novinare splitske Liberalne stranke, član Predsjedništva Nikola Šimetin, istaknuvši da gradonačelnik Slobodan Beroš treba osnovati stručni tim koji će mu pomoći u odabiru gradske razvojne politike. »Uvjereni smo da Split ima dovoljno snage za preokret, dovoljno slobodnog kapitala, sposobnih ljudi i znanstvenog potencijala«, naglasio je Šimetin.</p>
<p>Prema njegovim riječima, nužno je osnovati novu industrijsku zonu izvan grada, a Hrvatski fond za privatizaciju trebao bi prodati napuštene tvrtke, jer veliku nezaposlenost ne može riješiti nikakav turizam ili projekt AFCO, već samo zdrava industrija. »LS je na putu da 'prizemlji' gradsku politiku, jer, ako to ne napravi, neće biti rezultata. To znači da je politiku potrebno okrenuti građanima i naći im posao«, rekao je Šimetin. Predsjednik splitskog LS-a Ante Tešija je istaknuo da njegova stranka želi biti pouzdanim partnerom u gradskoj koaliciji, ali to neće spriječiti liberale da o kaolicijskom radu govore i kritički. »Svjesni smo da je ova koalicija ujedno i opcija kako se na sljedećim izborima može pobijediti HDZ i desni blok, no svjesni smo da svojim propustima i nepotrebnim raskolima nudimo HDZ-u mogućnost povratka na vlast«, kazao je Tešija.</p>
<p>Strateški cilj splitskog ogranka stranke je, ističe Tešija, osposobljavanje LS-a za smostalan izlazak na iduće izbore te stvaranje jake liberalne alternative kao odgovor na neprihvatljivu bipolarizaciju političke scene na HDZ i SDP.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Richarda zanima odnos političkih snaga u Gospiću</p>
<p>GOSPIĆ, 1. svibnja</p>
<p> - U utorak je u Gospiću boravio voditelj Promatračke misije Europske unije - Ureda u Kninu Brian Richard, koji je na radnom sastanku s gradonačelnikom Gospića Milanom Kolićem razgovarao o političkim i gospodarsko-socijalnim prilikama na tom području. Richard je zanimala politička konstalacija te odnos mandata pojedinih političkih stranaka u Gradskom vijeću i Poglavarstvu. Gradonačelnik Kolić tom je prigodom izvijestio Richarda o problemima koji su najočitiji, a tiču se povratka izbjeglih i raseljenih građana srpske nacionalnosti, o obnovi njihovih kuća, posebno naglasivši da je pitanje njihovog povratka isključivo sigurnosne naravi, a ne političke volje. Zbog velikog broja zaostalih minskih polja, za čije je razminiranje zatražena pomoć donatorske konferencije, procesi povratka i obnove na nekad okupiranim područjima otežani su, što uvelike smanjuje planirane aktivnosti, kazao je Kolić, istaknuvši probleme u vezi s devastiranom infrastrukturom i sve težim zapošljavanjem. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Lučin: Daljnjih otpuštanja u MUP-u više ne bi trebalo biti</p>
<p>MUP-u ima 25.300 zaposlenika, od kojih je 20.000 policajaca, što je optimalno, s obzirom na duljinu državne granice/ Optimalan je i broj zaposlenih državnih službenika i namještenika u Ministarstvu, kazao je ministar Šime Lučin, koji u Vukovaru boravi u sklopu obilježavanja obljetnice pogibije 12 vinkovačkih policajaca u Borovu Selu 1991. </p>
<p>VUKOVAR, 1. svibnja</p>
<p> - U okviru obilježavanja obljetnice pogibije dvanaestorice vinkovačkih policajaca u Borovu Selu 1991. godine, »Memorijala 12 redarstvenika«, u srijedu su u Vukovaru ministar unutarnjih poslova Šime Lučin i načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Marijan Tomurad otvorili novo sjedište Policijske postaje Vukovar.</p>
<p>Policijska postaja bit će smještena u obnovljenoj zgradi bivše tzv. Mađarske škole. U obnovu toga objekta, koji spada među javne objekte čiju su obnovu na sebe preuzele hrvatske županije, Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, Ministarstvo unutarnjih poslova i Međimurska županija zajednički su uložili 12,4 milijuna kuna.</p>
<p> Obraćajući se nazočnima, među kojima su se osim kompletnog užeg vodstva MUP-a zajedno s načelnicima svih policijskih uprava nalazili vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer i vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl, ministar Lučin je najavio kako će se do kraja ove godine otvoriti još najmanje dvije policijske postaje u Hrvatskoj. Također je najavio ulaganja u opremanje policije, što bi trebalo rezultirati podizanjem kvalitete njezina rada. </p>
<p> »Napori hrvatske Vlade koji se ulažu u obnovu Vukovara, poglavito u gospodarskom dijelu, trebali bi uskoro dati rezultate«, ocijenio je Lučin.</p>
<p> U razgovoru s novinarima Lučin je rekao kako daljnjih otpuštanja u MUP-u više ne bi trebalo biti.</p>
<p> Prema njegovih riječima, u MUP-u trenutačno radi oko 25.300 zaposlenika, od kojih je oko 20.000 policajaca. To je, rekao je Lučin, optimalan broj s obzirom na duljinu državne granice. »Što se tiče državnih službenika i namještenika, njihov broj u MUP-u ovisit će o zadaćama koje će hrvatska Vlada raznim zakonima i uredbama stavljati pred MUP«, rekao je Lučin, dodajući kako je s obzirom na sadašnje zadaće koje MUP obavlja, optimalan i broj trenutačno zaposlenih državnih službenika i namještenika u tom Ministarstvu.</p>
<p>Ministar Lučin je dodao kako sada u MUP-u ne radi ni jedna osoba koja nema barem srednju stručnu spremu, što, kako je kazao, do početka reforme u MUP-u nije bio slučaj.</p>
<p>»Memorijal 12 redarstvenika« održava se u spomen na tragičnu pogibiju dvanaestorice pripadnika vinkovačke Policije koji su ubijeni 2. svibnja 1991. godine u zasjedi srpskih pobunjenika u Borovu Selu, nedaleko Vukovara. U okviru Memorijala ministar unutarnjih poslova Šime Lučin u četvrtak će u Borovu Selu otkriti spomen-obilježje u spomen dvanaestorici ubijenih policajaca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Za dopunski rad plaćat će se korištenje prostorija i aparata</p>
<p>Liječnicima, za koje klinike procijene da ih pacijenti traže, omogućio bi se dopunski rad, izvan punog radnog vremena, tako da plate najam prostora između 1100 i 1300 kuna mjesečno, da amortiziraju dijagnostičku aparaturu plaćajući određeni postotak i, po meni najvažnije, da se svi računi plaćaju preko blagajne zdravstvene ustanove, a da se liječnike plaća preko žiro-računa/ Pojedine izjave o zatvaranju odjela ili bolnica mogle su se iščitati kao ishitrene</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Nedavno je donijeta odluka po kojoj liječnici mogu obavljati privatnu praksu u državnim zdravstvenim ustanova. O razlozima zbog kojih je takva odluka donijeta, za Vjesnik govori predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Snježana Biga Friganović.</p>
<p>• Koliku naknadu će liječnici plaćati za upotrebu prostorija i opreme za obavljanje svoje privatne prakse? Može li se ova odluka tumačiti kao udar na liječnike koji su uložili velik novac u svoje privatne ordinacije? </p>
<p>- Mnogi liječnici koji su radili u državnim ustanovama odlučivali su se za poslijepodnevni, ali i jutarnji rad u privatnim klinikama i ambulantama. To je na žalost rezultiralo time da su postali sve nedostupniji pacijentima u državnim ustanovama. S druge strane, prostor i aparatura u državnim ustanovama poslijepodne su neiskorišteni.</p>
<p>Potraga za rješenjima išla je upravo k zadovoljavanju potreba pacijenata, no i zadržavanju visokostručnog kadra u državnim ustanovama. Liječnici su dobili rok od 12 mjeseci da odluče gdje će raditi - u privatnim ili društvenim ustanovama. Sljedeći korak bila je odluka kojom se precizira način rada izvan punog radnog vremena, tj. dopunskog rada u državnim ustanovama. Liječnicima, za koje klinike procijene da ih pacijenti traže, omogućio bi se rad tako da plate najam prostora između 1100 i 1300 kuna mjesečno, ovisno o djelatnosti da amortiziraju dijagnostičku aparaturu plaćajući određeni postotak i, po meni najvažnije, da se svi računi plaćaju preko blagajne zdravstvene ustanove, a da se liječnike plaća preko žiro-računa. </p>
<p>Uvjet je da liječnik ispuni mjesečni plan rada u klinici u kojoj je zaposlen i to za redovitog radnog vremena. Svaka tri mjeseca podnosit će izvješće ravnatelju koje će supotpisati predstojnik klinike. Mnogi liječnici s kojima sam razgovarala zadovoljni su predloženim modelom koji je transparentan i omogućava ljudima da rade i zarade. Liječnici će sami formirati cijene i sve će ovisiti o tržištu. </p>
<p>• Dosta se u medijima iznose podaci da u bolnicama radi puno starih liječnika, a mladi su liječnici bez posla.</p>
<p>- Činjenica jest da ima starijih od 65 godina koji su još zaposleni u zdravstvenom sustavu, ali i da mladi koji dolaze ne mogu odmah zamijeniti starije, s obzirom na njihovo iskustvo. Pozdravljam zahtjeve Ministarstva zdravstva i HZZO-a da se u svim klinikama detaljno analizira stanje i da svi oni koji su ispunili uvjete za mirovinu i odu u mirovinu. </p>
<p>• Jesu li Vam poznati rezultati ispitivanja o tome koji su odjeli u bolnicama potrebni a koji nisu?</p>
<p>- Ne, nisam vidjela nikakvo izvješće. Pretpostavljam da je u okviru Ministarstva zdravstva formirano povjerenstvo koje obavlja taj posao. No, ni jedan potez ne smije biti ishitren. Pojedine izjave o zatvaranju nekih odjela ili zdravstvenih ustanova mogle su se iščitati kao ishitrene. Sigurno je da ima zdravstvenih ustanova koje vrlo teško funkcioniraju odnosno djeluju u vrlo lošim uvjetima. No, potezi Ministarstva zdravstva moraju biti vrlo dobro promišljeni i ne smije ih se provoditi preko noći.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Čanak najavio: I hrvatski službeni jezik u Vojvodini </p>
<p>ILOK, 1. svibnja</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veza Mario Kovač u promet je pustio 825 metara dug most na Dunavu između Iloka i Bačke Palanke (SRJ), oštećen u napadima NATO-a na SRJ 1999., u obnovu kojega je hrvatska Vlada uložila dva milijuna kuna.
Uz ministra Kovača i njegove suradnike, te dužnosnike Vukovarsko-srijemske županije i Grada Iloka, otvorenju mosta bili su nazočni i generalna konzulica RH u Subotici Jasmina Kovačević i dužnosnici Autonomne pokrajine (AP) Vojvodina predvođeni predsjednikom Skupštine Nenadom Čankom, te predstavnici vojvođanske općine Bačka Palanka. </p>
<p> Dobro je što Hrvatska gradi i obnavlja mostove prema svojim susjedima, ocijenio je tijekom prigodne svečanosti, održane na hrvatskoj strani mosta, ministar Mario Kovač, dodajući kako pritom ne misli samo na »betonske mostove«, već i na one kojima se uspostavlja politička, gospodarska, kulturna, pa i duhovna suradnja.</p>
<p> Predsjednik Skupštine AP Vojvodina Nenad Čanak ponovno uspostavljanje prometa iločkim mostom ocijenio je iznimno važnim događajem, kako je kazao, za ljude s obiju strana granice. »Normalizacija prometa uvjet je opstanka ljudi na ovim područjima«, zaključio je Čanak, dodajući kako je u cilju bolje međususjedske suradnje između SRJ i RH nužno ublažiti vizni režim.</p>
<p>»Sa RH, za razliku od ostalih susjednih država, imamo specifičnije odnose jer je u ovom dijelu Hrvatske počinjeno puno zla u ratu od 1991. do 1995. godine i to uglavnom od strane Novosadskog korpusa«, naveo je Čanak, rekavši još kako se o svim zaprekama normalizaciji odnosa između SRJ i RH mora otvoreno i iskreno razgovarati. </p>
<p> Odgovarajući na pitanje novinara o položaju hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, Čanak je istaknuo da su demokratske vlasti u vojvođanskoj Skupštini »uradile sve što su mogle kako se Hrvati u Vojvodini ne bi osjećali građanima drugoga reda«. Također je najavio da će se na sjednici vojvođanske Skupštine, sazvane za 8. svibnja, na dnevnom redu naći i izmjene pokrajinskog Statuta, prema kojima bi hrvatski jezik, uz srpski, mađarski, slovački, rumunjski i rusinski, postao službenim jezikom u Vojvodini.</p>
<p> Namjerava se osnovati i izdavačko poduzeće »Hrvatska riječ« koje bi izdavalo publikacije na hrvatskom jeziku, kazao je Čanak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatska ograničila letove ruskih zrakoplova</p>
<p>ZAGREB, 30. travnja </p>
<p> - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza zabranilo je pojedinačne letove ruskih zrakoplova, dok su jedina iznimka od tog ograničenja ruski zračni prijevoznici koji imaju serije od najmanje četiri leta za Hrvatsku i to samo zato što lete na jadranska turistička odredišta. </p>
<p> Ujedno su, ističe glasnogovornica Ministarstva Marina Halužan, za slijetanje ruskih putničkih zrakoplova određeni striktni prilazni pravci za splitsku i dubrovačku zračnu luku, dok za slijetanje u pulsku i zagrebačku luku nema tih ograničenja. </p>
<p> Naime, EU je od 1. travnja uvela zabranu za sve letove ruskih zrakoplova jer su bučni i ne odgovaraju današnjim standardima sigurnosti leta. </p>
<p> Halužan je kazala da je Ministarstvo zbog toga što buka zrakoplova uzrokuje pukotine na zgradama, nacionalnim i kulturnim spomenicima, odlučilo da ruskim zrakoplovima koji slijeću u splitsku i dubrovačku zračnu luku točno odredi prilazne pravce za slijetanje.</p>
<p> Naglasila je da su izuzeća za ruske zrakoplove odobrena na temelju pravilnika o letenju zrakoplova kojim se reguliraju pitanja odobrenja izuzeća od međunarodnih propisa koje donosi Međunarodna konferencija civilnog zrakoplovstva. </p>
<p> Podsjetila je da je ova godina za to pitanje prijelazna, pa je Ministarstvo zasad odredilo te pravce i dopustilo slijetanje ruskih zrakoplova kako se ne bi naštetilo hrvatskom turizmu. U hrvatske zračne luke slijeću tri zrakoplovne kompanije koje imaju ruske zrakoplove, East Line Airlines, Litvanian i Krasnojarsk Airlines, a svaka od njih ima preko 25 turističkih letova za Hrvatsku.</p>
<p>Glasnogovornica je dodala da Europska konferencija za civilno zrakoplovstvo sada prikuplja mišljenja kako su članice riješile taj problem, te da će Hrvatska slijediti preporuke te organizacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić pozvao sindikate, Vladu i poslodavce na dogovor </p>
<p>»Sindikati, Vlada i poslodavci trebaju zajednički dogovoriti izmjene Zakona o radu, a ta rješenja ne smiju biti nikome na štetu«, istaknuo je predsjednik Republike Stipe Mesić, koji je u srijedu posjetio Maksimir. Na upit je li došao dati podršku sindikatima, odgovorio je da on nije u svađi sa sindikatima. Dodao je i da se o izmjenama Zakona o radu još treba razgovarati: »Samo razgovor može dovesti partnere do razumnih i kvalitetnih rješenja«. Na upit kako to da je on jedini od čelnih političara došao u Maksimir, Mesić je naglasio da je jedino on rekao da će »biti predsjednik građanin«. »Neću ići u red za grah jer su sindikati rekli da me neće hraniti«, zaključio je Predsjednik. </p>
<p> Zdravko Tomac stigao je u Maksimir »kao profesor i član Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja«. Izjavio je da ovdje dolazi tradicionalno s kolegama iz Gradskog odbora SDP-a. »Zbunjuju me svađe o Zakonu o radu, jer zakon još nije napisan«, rekao je dodavši da najprije treba u miru raspraviti probleme. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Linić: Bitno je da ne stvaramo nove tajkune i dugove</p>
<p>RIJEKA, 1. svibnja</p>
<p> - »SDP je najjača stranka u koaliciji pa je vjerojatno zato kriv za sve loše, a za dobro su zaslužni drugi. Svjesni smo te svoje pozicije, a na nama je da opet pokažemo da želimo i možemo rješavati probleme«, ustvrdio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić na SDP-ovu prvosvibanjskom skupu u izletištu Ronjgima, nedaleko od Rijeke. Prema njegovu mišljenju, posebno je važno ne stvarati nove tajkune i dugove. Ne treba se bojati ni privatizacije kojom mnogi politički protivnici sadašnje vlasti plaše građane. </p>
<p>»Građani su bolji vlasnici od države i zato se ne treba plašiti privatizacije. Prijašnja je vlast deset godina živjela rastrošno i uništavala Hrvatsku, a sada sve to moraju platiti građani. Sadašnja vlast odlučila je pravedno rasporediti teret vraćanja tih dugova, pa je tako imala snage reći i braniteljima da ne mogu dobiti više nego što zaslužuju«, kazao je Linić. Napomenuo je da je Vlada za razgovor sa sindikatima i radnicima, iako bi neki najradije »razgovarali, odnosno ratovali na ulici«. </p>
<p> Ocijenio je da plašenjem od privatizacije i optužbama da SDP rasprodaje hrvatsko gospodarstvo, HDZ želi sakriti svoje tajkune i dugove koje je stvorio, kao i 360.000 nezaposlenih koje je ostavio u nasljeđe sadašnjoj vlasti.</p>
<p>Linić se osvrnuo i na političke i gospodarske prilike u Primorsko-goranskoj županiji, upozorivši da je brodogradilište »Viktor Lenac« skoro postalo novi »slučaj Croatia Line«. Liniću je pljeskalo oko 1500 okupljenih kad je rekao da je Riječka banka koju su »opljačkali razbojnici«, spašena zato što je SDP ponudio valjano rješenje te što je u nju vjerovala većina građana koja nije podigla svoje ušteđevine. </p>
<p>D. H. Hrvatski predsjednik u Varteksu</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mesić: Varteks je opstao jer ga nije zahvatila tajkunizacija </p>
<p>VARAŽDIN, 1. svibnja</p>
<p> - »Tekstilna industrija u Hrvatskoj, pa tako i Varteks, održala se iako uvjeti nisu optimalni. Varteksovi su proizvodi dobri i velik dio njih se izvozi. To me veseli jer je za Hrvatsku izlaz izvozna orijentacija«, rekao je u utorak prilikom obilaska Varteksa hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Naglasio je i da je Varteks dobrim dijelom obnovio proizvodne kapacitete.</p>
<p> Na novinarsko pitanje kako tumači činjenicu da se ta varaždinska tvrtka održala svih ovih godina koje su bile teške za tekstilnu industriju, Mesić je izjavio da je to stoga »jer Varteks nije ušao u model tajkunizacije«. </p>
<p>Upitan za povrat imovine hrvatskih poduzeća u Jugoslaviji, Predsjednik je kazao da se »sada kad se krivnja individualizira i kad put u Haag pronalaze krivci za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Kosovu, postoji velika šansa da surađujemo sa susjedima«. Ustvrdio je da je Jugoslavija »za naše gospodarstvo zanimljiv prostor«, no treba riješiti pitanje imovine hrvatskih tvrtki u Srbiji. </p>
<p>»Nije sporno da je Ina gradila crpke, te da su Varteks i druge tvrtke otvarale prodavaonice i skladišta. Na državnoj razini trebamo pomoći da se to što prije realizira. To je potrebno ne samo radi vlasništva koje je nedodirljivo, već zbog nastavka prodaje Varteksovih proizvoda u Srbiji za što on ima proizvodne kapacitete«, izjavio je Mesić. </p>
<p>K. Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Radoš: Domovinski rat ne smije nas razdvajati</p>
<p>U operacijama u kojima se oslobađala Hrvatska moramo tražiti snagu za mirnodopske izazove koji su pred nama, poručio ministar obrane / Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić rekao je da je »Bljesak« bio prva velika pobjeda Hrvatske vojske: »Upravo su na Praznik rada hrvatski vojnici na najbolji način odradili svoj posao« </p>
<p>OKUČANI, 1. svibnja</p>
<p> - »Hrvatska se uvijek mora prisjećati onoga što se dogodilo u Domovinskom ratu, a posebice njegovih najsvjetlijih trenutaka - operacija 'Bljesak' i 'Oluja'. U tim operacijama u kojima se oslobađala Hrvatska moramo tražiti snagu za mirnodopske izazove što su pred nama«, rekao je u srijedu ministar obrane Jozo Radoš u Okučanima. U tom mjestu u povodu sedme obljetnice »Bljeska«, izaslanstva ministarstava obrane, unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja, te političkih stranaka i braniteljskih udruga položila su vijence ispred središnjega križa. Misu zadušnicu za sve poginule hrvatske branitelje u crkvi sv. Vida predvodio je vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac.</p>
<p>Jedni od ciljeva stvaranja hrvatske države, rekao je Radoš, bili su želja za boljim životom i blagostanjem svih njezinih građana. Ministar obrane upozorio je, međutim, da prisjećanja na Domovinski rat ne bi smjela opterećivati. »Vrlo često, iako je on naš najsvjetliji trenutak, Domovinski rat pokušava se iskoristiti radi osobnih i parcijalnih interesa. Rat nas treba spajati, a ne razdvajati, on nam ne bi smio odmagati nego biti pomoć u izgradnji moderne demokratske države«, istaknuo je Radoš.</p>
<p> Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić podsjetio je da je »Bljesak« bio prva velika pobjeda Hrvatske vojske i prethodnica one još veće - »Oluje«. »Upravo na Praznik rada prije sedam godina, hrvatski su vojnici doista na najbolji način odradili svoj posao«, naglasio je Pančić. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje kako u zapadnoj Slavoniji riješiti visoku nezaposlenost, ministar branitelja ustvrdio je da to moraju Vladine mjere moraju riješiti taj problem te da je »to borba koju ova Vlada mora dobiti«. Nakon Domovinskog rata moramo rješavati svakodnevne probleme, a nezaposlenost je jedan od najvećih, zaključio je Pančić. </p>
<p>Prije sedam godina, u vojno-redarstvenoj akciji »Bljesak« oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara zapadne Slavonije, koje su okupirale srpske snage. Akcija je trajala 31 sat, a u njoj je sudjelovalo oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. »Bljesak« je započeo 1. svibnja 1995. u 5.30 sati, a već idućega dana hrvatske su snage izbile na obalu Save kod Stare Gradiške. Zahvaljujući toj akciji, ponovo je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb - Lipovac. Oslobađajući zapadnu Slavoniju poginula su 42 i ranjena 162 hrvatska branitelja.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sjećanje na dane oslobođenja</p>
<p>NOVSKA, 1. svibnja</p>
<p> - Prije sedam godina, 1. svibnja hrvatske su postrojbe nakon 1285 dana okupacije oslobodile istočne dijelove grada Novske i općinu Jasenovac. U povodu sedme obljetnice vojno-redarstvene akcije »Bljesak« održane su svečane sjednice Gradskog i Općinskog poglavarstva u Novskoj i Jasenovcu. Na središnja spomen obilježja Gradskoga groblja u Novskoj i u jasenovačkom parku vijence su položila izaslanstva grada i općine, predstavnici Hrvatske vojske i policije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te 125. domobranske pukovnije Novska. Ta je pukovnija 1. svibnja 1995. u podne, savladavši rijeku Strug, oslobodila Jasenovac. To je bilo prvo općinsko mjesto oslobođeno u »Bljesku«. </p>
<p>Z. S.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Uskoro i banke genetskih podataka o počiniteljima</p>
<p>Policija mora zaštititi žrtve tako da odmah izdvoji počinitelja iz kuće ili stana, bez obzira je li on vlasnik ili nije </p>
<p>STRASBOURG, 1. svibnja</p>
<p> - Vijeće Europe zatražilo je od svih članica da prihvate nove mjere u borbi protiv svakog oblika nasilja čija je žrtva svaka četvrta žena u Europi.</p>
<p> Preporuka prihvaćena u utorak u Strasbourgu odnosi se na svaku vrstu nasilja protiv žena, bilo da je riječ o nasilju u obitelji (psihički ili fiziči napadi, silovanje, seksualno zlostavljanje, incesti, zločini protiv časti, prisilni brakovi i slično) ili u široj zajednici (seksualno zlostavljanje, silovanje i slično). Tekst se odnosi i na stalno nasilje koje tolerira država te na kršenje osnovnih prava žena u vrijeme rata poput otmica, sustavnog silovanja, seksualnog ropstva ili prisilnih trudnoća što bi se trebalo smatrati »zločinima protiv čovječnosti« ili »ratnim zločinima«. Ni u kom slučaju države ne mogu opravdavati tu vrstu nasilja protiv žena pozivajući se na običaje, vjeru ili tradiciju, ističe Vijeće Europe. Sve države članice morale bi poduzeti pravne mjere i razviti nacionalnu politiku kako bi se spriječilo i kaznilo takvo nasilje, zaštitile žrtve, te obrazovala i senzibilizirala javnost i procijenilo problem.</p>
<p> Na dvadesetak stranica navode se primjeri desetaka konkretnih mjera koje bi trebalo poduzeti poput pojačanja rasvjete na javnim mjestima, stavljanja autobusnih stajališta u sigurnija područja i slično. Članice Vijeća Europe trebale bi i osnovati banke genetskih podataka kako bi se počinitelji seksualnog nasilja mogli lakše i jednostavnije identificirati. U slučaju nasilja u obitelji, stoji u prijedlozima, policija mora imati ovlasti da počinitelja odmah izdvoji iz doma, bez obzira na to je li on vlasnik kuće ili stana, kako bi se na taj način zaštitile žrtve. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Glas Koncila: Maštrukova konstrukcija kao doprinos kaosu </p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja </p>
<p> - Prema ocjeni Glasa Koncila, predstavnici određenih političkih krugova u Hrvatskoj kao da su zaduženi da u točno određenim okolnostima - u kojima su u prvom planu sudbinski važna pitanja hrvatskog društva - svojim zajedljivim izjavama dodaju novu kap slapu kaosa u zemlji. Ili su, dodaje se, zaduženi da ekstravagantnim izjavama odvrate pozornost od tih važnih pitanja. </p>
<p> »Upravo su takve neke izjave o Katoličkoj crkvi Ivice Maštruka, savjetnika predsjednika Republike Hrvatske, izrečene na konferenciji što ju je o temi 'Vjernik - Crkva - društvo' u Crikvenici organizirao Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj«, piše list u redakcijskom komentaru »Čemu služi Maštrukova konstrukcija?«.</p>
<p> Podsjeća i na Maštrukovu izjavu, koju je 27. travnja prenio Novi list, da je »Katolička crkva značajan dio svojih napora usmjerila na realizaciju ugovora potpisanih sa Svetom Stolicom, posebno u financijskoj sferi i zato je ta Crkva dijelom zaboravila na svoje osnovne ciljeve i zadatke«. List pritom upozorava kako je »neobično i neukusno« da na konferenciji jedne Crkve predstavnik državnih vlasti govori o drugoj Crkvi koja na tom skupu nije ni imala svog predstavnika.</p>
<p> »No još je gore što je Maštruko na toj baptističkoj konferenciji iznio čistu konstrukciju, neistinu o Katoličkoj crkvi«, piše Glas Koncila. List pita koliko je to, po Maštrukovu mišljenju, desetaka ili stotina svojih djelatnika Katolička crkva u Hrvatskoj oslobodila svih drugih služba i obveza da bi se posvetili isključivo realizaciji ugovora, i to prije svega u financijskoj sferi te koje je to svoje osnovne ciljeve naša Crkva zapustila. </p>
<p> »O čemu to napamet i bez ikakva temelja govori Maštruko?! Služi li, dakle, Maštrukova konstrukcija kao doprinos kaosu u Hrvatskoj ili odvraćanju pozornosti naše javnosti od stvarnih gorućih sadašnjih problema?«, navodi se u redakcijskom komentaru lista od 5. svibnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Manjkaju statistički podaci o stanovanju</p>
<p>Hrvatska se obvezala poštivati čitav niz međunarodnih dokumenata (primjerice, Istanbulsku deklaraciju, Habitat Agendu...), primijeniti ih na lokalnoj razini te utvrditi osnovne pokazatelje koji su usporedivi s UN-ovom statistikom</p>
<p>ZAGREB, 1. svibnja</p>
<p> - Vlada je nedavno prihvatila novi program Nacionalnog odbora za habitat, kojim se iz proračuna dvaju ministarstava omogućuje financiranje daljnjih mjera radi uspostave uvjeta za odgovarajuće stanovanje i održiv razvitak gradova i naselja. Prihvaćanjem tog programa, prema riječima mr. Jadranke Vranek, tajnice Odbora pri Ministarstvu za zaštitu okoliša, nastavit će se izrada strategije i politike stanovanja u nadležnosti Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (što obuhvaća mnogo više od stanogradnje), implementacija brige o stanovanju u pilot-projekte u lokalnim zajednicama, ali i stalna edukacija stručnjaka radi primjene suvremenih statističkih metodologija UN-a. Naime, Hrvatska se obvezala poštivati čitav niz međunarodnih dokumenata (primjerice, Istanbulsku deklaraciju, Habitat Agendu...), primijeniti ih na lokalnoj razini te utvrditi osnovne pokazatelje koji su usporedivi s UN-ovom statistikom.</p>
<p>Vranek napominje da je upravo nepostojanje usporedivih statističkih podataka jedan od najvećih problema koji onemogućavaju i najmanji monitoring stanja u Hrvatskoj, pa i sastavljanje nacionalnih izvješća o stanovanju koja uključuju i podatke o stanogradnji, okolišu... »Budući da naš sustav još ne prati međunarodnu metodologiju, nismo mogli dati potpune podatke za izradu nacionalnog izvješća za lanjsku konferenciju u Istanbulu. To nam stanje i dalje znatno otežava rad, jer cijeli niz urbanih i prostornih pokazatelja ostaje nepoznat«, rekla je Vranek.</p>
<p>Nacionalni odbor za habitat u Hrvatskoj djeluje od 1994. godine, a čine ga nekoliko članova iz redova sveučilišnih profesora, struke i državnih službenika.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020502].
|
