NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020402].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188379 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sindikati (ni)su protiv zamrzavanja plaća</p>
<p>Predsjednik GSV-a dr. Goran Granić obećao je da će do 8. travnja biti pripremljena sva četiri aneksa sporazumu »Partnerstvo za razvoj«, zbog čijeg je nedonošenja u dogovorenom roku SSSH i istupio iz socijalnog pakta / Riječ je o aneksima o politici plaća, socijalnoj politici, restrukturiranju i privatizaciji poduzeća te ratifikaciji međunarodnih konvencija</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Nakon što je prošlog četvrtka Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) istupio iz socijalnog sporazuma »Partnerstvo za razvoj«, potpredsjednik Vlade i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća dr. Goran Granić hitno je sazvao sjednicu GSV-a za 8. travnja, kako bi pokušao zadržati ostale sindikate u socijalnom paktu i spriječiti potpuni raspad socijalnog partnerstva.</p>
<p>Granić je obećao da će do 8. travnja biti pripremljena, a na sjednici možda i usvojena, sva četiri aneksa sporazumu, zbog čijeg je nedonošenja u dogovorenom roku - do 31. ožujka - SSSH i istupio iz socijalnog pakta. Riječ je o aneksima o politici plaća, socijalnoj politici, restrukturiranju i privatizaciji poduzeća te ratifikaciji međunarodnih konvencija.</p>
<p>Od četiriju aneksa dosad je dovršen samo prijedlog sporazuma o politici plaća od 2002. do 2004. godine, koji je sročila zajednička grupa predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca. Sva tri socijalna partnera trebaju se o trogodišnjoj politici plaća očitovati do utorka, kako bi se sporazum o plaćama korigirao do sjednice GSV-a.</p>
<p>Prema trogodišnjem sporazumu, plaće bi u državnom i javnom sektoru, te lokalnoj samoupravi ostale zaleđene do 2004. godine, a iznimno bi se povećale samo za onoliko koliko je potrebno da realno ne padaju. Tek bi u 2004. godini masa bruto plaća u javnim i državnim službama smjela rasti upola sporije od rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).</p>
<p>Iz zamrzavanja bi, osim privatnih poduzeća, bila izuzeta samo državna i javna poduzeća koja nisu monopolisti i posluju s dobiti, a iznimno bi mogle rasti plaće i u onim poduzećima u kojima su niže od državnog prosjeka.</p>
<p>Istupom iz socijalnog pakta SSSH se već izjasnio protiv sporazuma o plaćama, smatrajući ga neprihvatljivim. Protiv restriktivne politike plaća izjasnit će se i Nezavisni hrvatski sindikati, najavljuje čelnik Krešimir Sever, iako ta središnjica jedina nije potpisnik socijalnog pakta.</p>
<p>Matica sindikata javnih službi jedina bezrezervno podržava predloženi sporazum. Udruga radničkih sindikata i Hrvatska udruga sindikata imaju niz primjedbi, a ne bude li im konačni tekst sporazuma prihvatljiv, i te će dvije središnjice istupiti iz socijalnog pakta.</p>
<p>»To je dobar sporazum jer ravnomjerno raspoređuje restrikcije koje su nužne želimo li više novca usmjeriti u investicije i razvoj«, kaže potpredsjednik Matice Vilim Ribić, ističući da njegovu središnjicu ne zanima povećanje plaća koje gospodarstvo ne može podnijeti.</p>
<p>Ribić kaže da će masa bruto plaća za javne i državne službe biti zaleđena do 2004. godine, ali to ne znači da će plaće realno padati. Za pojedine kategorije zaposlenih, čije su plaće dosad zaostajale, plaće bi čak i rasle, kaže Ribić, a pregovori o tome predviđeni su temeljnim kolektivnim ugovorom u svibnju ili lipnju.</p>
<p>Čelnik URSH-a Boris Kunst ističe da se ništa novo ne predlaže, jer su plaće u državnom i javnom sektoru ove godine već zaleđene, no smatra da se sljedećih godina ne bi smjele zaleđivati ako se ne ograniči i rast cijena. Za URSH-ovu odluku o istupu iz socijalnog pakta neće biti presudna politika plaća nego će to učiniti ustraje li Vlada na predloženim promjenama Zakona o radu. </p>
<p>URSH podržava predloženo smanjivanje plaća za 20 posto u lokalnoj samoupravi kako bi se ujednačile s plaćama u državnoj upravi, te predlaže da se visoke menadžerske plaće u privatnim poduzećima zahvate većim porezima. »No oštro se protivimo«, ističe Kunst, »prijedlogu da se već zaključeni kolektivni ugovori usklade s trogodišnjom politikom plaća, jer bi to značilo smanjivanje prava«.</p>
<p>Prema sporazumu, u granskim bi se kolektivnim ugovorima u roku šest mjeseci ugovorio minimalac za svaku djelatnost. URSH traži da se u sporazumu obveže Ministarstvo rada da odluku o važenju minimalca proširi na sve poslodavce u pojedinoj grani, što je nužno jer veliki broj malih poslodavaca nije uključen u HUP niti ima kolektivne ugovore.</p>
<p>»U socijalnom paktu i mi smo sindikati pristali da plaće rastu sporije od rasta BDP-a i produktivnosti. No to ne znači i zamrzavanje plaća niti znači da bi plaće padale, jer se promjenom porezne politike i politike cijena može, i uz limitirane plaće, povećati njihova kupovna moć«, ističe predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak.</p>
<p>Mučnjak navodi primjer Irske u kojoj su plaće godinama bile zamrznute, ali su realno, upravo zbog mjera porezne politike i drugih mjera, porasle 60 posto, a standard radnika je rastao.</p>
<p>HUS nije zadovoljan predloženim sporazumom o politici plaća jer nisu predložene i promjene u poreznoj politici koje bi jamčile da plaće neće padati te omogućile i povećanje kupovne moći plaća.</p>
<p> »Ako Vlada ne pristane na izmjenu odredbi politike plaća koje nisu u skladu s dogovorenim u socijalnom paktu, HUS predloženi sporazum neće prihvatiti i istupit ćemo iz socijalnog pakta!«, najavljuje Mučnjak. </p>
<p>Od 1. travnja minimalac 1800 kuna</p>
<p>Od 1. travnja, najniža bruto plaća u državi povećava se sa 1700 na 1800 kuna. Taj će iznos, prema važećem kolektivnom ugovoru o najnižoj plaći, ujedno biti i najniža osnovica na koju se plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.</p>
<p>Odluku o povećanju iznosa minimalca i najniže osnovice Vlada je donijela još prije mjesec dana, nakon što su se o tome usuglasili socijalni partneri. Povećanje državnog minimalca donijet će simboličnu povišicu za oko 400.000 radnika prijavljenih na najnižu plaću. Umjesto 1332 kune neto, koliko sada primaju, radnici će od travnja dobiti 1397 kuna, ili 65 kuna više.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Stanje u zatvorima nije alarmantno«</p>
<p>Smrt zbog predoziranja pritvorenika na Bilicama i ubojstvo koje je počinio Srđan Mlađan rezultat su grubih propusta službenika zatvora / Vodi se 10 stegovnih postupaka protiv zatvorskih djelatnika / Zbog malih primanja liječnici ne žele raditi u zatvorima, kaže Hehet</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Neželjeni događaji u zatvorima stalno pune novinske stupce, a štrajk glađu pritvorenika u splitskim Bilicama samo je jedna u nizu afera. O stanju u hrvatskim zatvorima razgovaramo s Josipom Hehetom, ravnateljem Uprave za zatvorski sustav. Hehet je na radu u zatvorima proveo više od 30 godina, a punih je 20 godina bio upravitelj zatvora u Varaždinu.</p>
<p>• Prema vijestima koje stalno stižu, čini se da je stanje u zatvorima alarmantno. Zatvorenici bježe, umiru u zatvoru od predoziranja heroinom, štrajkaju glađu, zatvori su prenatrpani... Je li stanje najteže u splitskom zatvoru Bilice i može li se promijeniti nabolje?</p>
<p>- Ne dijelim ocjenu da je stanje u zatvorima alarmantno. Dva tragična događaja - smrt pritvorenika zbog predoziranja u zatvoru u Splitu i ubojstvo policajca koje je počinio osuđenik na maloljetnički zatvor, zloupotrebljavajući pogodnosti izlaska iz Kaznionice u Požegi - rezultat su pojedinačnih grubih propusta službenika zatvorskog sustava.</p>
<p>• Čini se da je unošenje droge u naše zatvore, a taj se problem najčešće veže uz splitski zatvor, jedan od najvećih problema?</p>
<p>- Unošenje droge u kaznionice i zatvore jedan je od najvećih problema u svim zatvorskim sustavima. Primjerice, u nekim europskim zemljama pokušavaju taj problem rješavati i polulegalizacijom droge unutar zatvorskog sustava. To se čini upravo stoga što se unošenje droge u zatvorski prostor ne može spriječiti. Problem droge u zatvoru na Bilicama pokušat ćemo spriječiti adekvatnim metodama, no o tome sad ne mogu govoriti.</p>
<p>Planira se i dodatna obuka zatvorskih službenika, kao i uključivanje stručnjaka i institucija iz šire društvene zajednice u rad s ovisnicima.</p>
<p>• Stalno se govori da su zatvori prenatrpani.</p>
<p>- Prekapacitirane su kaznionice u kojima zatvorenici izdržavaju kaznu u zatvorenim uvjetima, te zatvori u kojima se izvršava mjera pritvora. U splitskom je zatvoru, ako se broj zatvorenika bude povećavao, jedini izlaz nadogradnja jednog kata. U pogledu investicijskih zahvata, taj zatvor ima prioritet.</p>
<p>• Javnost je bila ogorčena ubojstvima koje je počinio zatvorenik u bijegu Srđan Mlađan. Kakav se epilog u tom slučaju može očekivati?</p>
<p>- Prilikom odlučivanja o korištenju pogodnosti osuđenika Srđana Mlađana, odgovorni su službenici počinili grub propust jer su prije odobravanja pogodnosti uzeli u obzir samo dobro vladanje osuđenika, a propustili su uvažiti mišljenje Odjela za psihosocijalnu dijagnostiku i Ministarstva pravosuđa o potrebi psihijatrijskog tretmana i nadzora osuđenika.</p>
<p>Kao što je poznato, odgovorni službenici razriješeni su s položaja, protiv njih je pokrenut stegovni postupak i udaljeni su iz službe, a protiv nekih je podnesena kaznena prijava.</p>
<p>• Smatrate li da bi trebalo postrožiti režim služenja zatvorske kazne? Bi li, prema vašem mišljenju, trebalo mijenjati zakone u vezi s tim? </p>
<p>- U studenome 1999. donesen je Zakon o izvršavanju kazne zatvora koji je u primjeni od srpnja 2001. U Zakon su ugrađena načela i standardi Europskih zatvorskih pravila, Minimalna pravila za postupanje prema delinkventima, Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine, kao i Europskih konvencija o sprečavanju torture i nehumanog ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja. Time je u Republici Hrvatskoj prvi put detaljno propisan način i tijek izvršavanja kazne zatvora te položaj, prava i zaštite prava zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora.</p>
<p>U odnosu na izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora i odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod, primjenjuju se odredbe Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje koji je donesen još 1974. godine. Taj Zakon nije usklađen sa Zakonom o sudovima za mladež i suvremenim metodama postupanja s maloljetnicima pa je nužno donijeti nove zakone. Za to je zaduženo Ministarstvo rada i socijalne skrbi.</p>
<p>• Koliko se stegovnih postupaka vodi protiv djelatnika u zatvorima i zbog čega?</p>
<p> - Tijekom 2001. godine, protiv službenika zatvorskog sustava provedeno je 27 stegovnih postupaka, a većina se njih odnosila na neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza, te na nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu službe. U 2002. godini do sada je pokrenuto 10 stegovnih postupaka, koji su u tijeku.</p>
<p>• Kojeg osoblja nedostaje u zatvorima? Govori se da Zatvor u Požegi nema psihijatra; kakvo je stanje u ostalim zatvorima? I kakva su primanja zatvorskih službenika?</p>
<p>- U pojedinim kaznionicama i zatvorima nedostaje službenika određenih profila, poput medicinskog osoblja ili službenika pravne struke. Za neka su službenička mjesta raspisivani natječaji ali nije bilo zainteresiranih kandidata, zbog teških uvjeta rada i primanja koja nisu adekvatna uvjetima. Naime, primanja zatvorskih službenika izjednačena su sa svim ostalim službenicima, a znamo da se u zatvoru radi u otežanim uvjetima.</p>
<p><Za zatvorski sustav iz proračuna izdvojeno oko 250 milijuna kuna</p>
<p>• Koliko se iz proračuna izdvaja za zatvore i što se tim novcem može podmiriti? Ulažu li međunarodne organizacije u poboljšanje uvjeta u zatvorima?</p>
<p>- U 2002. godini u državnom je proračunu za zatvorski sustav izdvojeno oko 250 milijuna kuna, od čega na rashode za zaposlene otpada oko 178 milijuna, rashode zatvorenika 44 milijuna kuna, materijalne rashode i financijske rashode uprave 21 milijun kuna, rashode za pravosudnu policiju oko pet milijuna, a rashode za izvršavanje uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom i rada za opće dobro na slobodi oko 570 tisuća kuna. S tim se novcem mogu podmiriti osnovne potrebe zatvorskog sustava na skromnoj razini, no bez ulaganja u adaptacije i izgradnju i nabavu opreme.</p>
<p>Zbog nedostatka smještajnog prostora za zatvorenike, nedostatka specijalnih vozila za prijevoz zatvorenika, nedovoljne popunjenosti radnih mjesta, posebno službenika sa visokom stručnom spremom, ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović zatražila je od Uprave za zatvorski sustav Izvješće o stanju u zatvorskom sustavu i dostavila ga Vladi. To je iznimno važan korak za poboljšanje stanja i kvalitete rada u zatvorskom sustavu. Međunarodne organizacije ne ulažu u poboljšanje uvjeta u zatvorskom sustavu. B. B.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čitači Gotovininih misli</p>
<p>Postoji li kontakt s Gotovinom, netko se ozbiljno igra s paragrafima kaznenoga zakona koji najavljuju krivnju za svakoga tko nešto zna, a o tome šuti</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Zanimljivo je to s generalom Antom Gotovinom. Njegovi navijači »znaju« da mu nije na kraj pameti da se preda Haaškom sudu, državna strana pak »zna« da on o predaji razmišlja. Kako, dovraga, svi sve znaju o generalu, osim onih koji bi ga trebali pronaći i, u skladu s izdanom međunarodnom tjeralicom, izručiti hrvatskim tijelima?</p>
<p>Da u toj priči o bijegu i nepoznatomu mjestu boravka odbjeglog optuženika nešto ne štima, svjedoče i najnovije izjave glasnogovornice glavne haaške tužiteljice Florence Hartmann. Kaže gospođa da tužiteljstvo nema elemenata, zasad, za mijenjanje optužnice protiv Gotovine. Dodaje još da će se optužnica, stignu li nekakvi dokazi, u skladu s praksom Carle del Ponte proširiti, suziti ili odbaciti. Taj bi razgovor na relaciji hrvatska javnost - tužiteljstvo u Haagu bio klasična »gameboy« igrica da nije spomenutih znalaca generalova raspoloženja glede i u svezi s haaškim obvezama.</p>
<p>Pretpostaviti bi se moglo da neki kontakt postoji, kad je već izričitost tvrdnji danih u njegovo ime tako naglašena. Ako kontakt postoji, onda se netko ozbiljno igra s paragrafima kaznenoga zakona koji najavljuju krivnju za svakoga tko nešto zna, a o tome šuti u okviru kaznenog postupka.</p>
<p>U trenutačnom statusu quo - optužnica i zahtjev za izručenjem znaju se, gdje je Gotovina i kad će biti izručen ne zna se - cijeli je slučaj primamljiva točka za okupljanje različitih političkih muha. Kad god komu ustreba, posegne za tom temom i poziva se na svoju upućenost u raspoloženja neuhvatljiva generala. I nitko da ih pita odakle im to što, gotovo u upravnom govoru, prenose javnosti kao generalov stav? Je li Gotovina zaista ponudio vlastima dogovor o uvjetima predaje? Je li zaista odbio i primisao o nekakvoj predaji? Odakle zna da su mu prijatelji sugerirali da se preda, pa će proći kao Ademi, u čijem je optuženičkom paketu i bio spomenut u Haagu?</p>
<p>Odakle politički zastupnici obrane doznaju trenutačna raspoloženja u Gotovininu izbjegličkom okruženju, ako ovdašnja policija kaže da ne zna je li u zemlji ili izvan nje? Tko mu drži izbjegličku »štangu« pred inozemnim tijelima gonjena? Rade li to telefoni ili je riječ o - telepatiji?</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zvučni semafori zbunjuju slijepe </p>
<p>Nesporazumi bi se trebali riješiti na skorom sastanku u Gradskom poglavarstvu </p>
<p>»Razliku u zvuku semaforskih signalizatora za crveno odnosno zeleno svjetlo na raskrižju Draškovićeve i Branimirove ulice, koja bi trebala omogućiti siguran prelazak preko ceste, najčešće - ne razaznajemo! Uz zvučnu oznaku za zaustavljanje na crvenom, odnosno za prelazak ceste na zelenom svjetlu, čuje se i mnogo drugih zvukova - automobilski, tramvajski, sirene policijskih i kola hitne pomoći. To nas nerijetko dezorijentira«, poručuju slijepe osobe gradskim ocima! </p>
<p>Prema riječima Milutina Šakića, predsjednika Udruge slijepih Zagreb, osnovni je problem što su zvukovi signalizatora za zaustavljanje odnosno prijelaz ceste neusklađeni, pa se nekad čuju jače odnosno slabije, ili pak se dva signala miješaju. Tako slijepa osoba često ne može odrediti kada smije, a kad ne može prijeći cestu! </p>
<p>Kako doznajemo od djelatnika Centra Vinko Bek u Kušlanovoj, u kojem se među ostalim, rehabilitiraju kasnije oslijepljele osobe, signalizatore na ovom križanju postavilo je poduzeće Peek promet. Koliko oni znaju, to je poduzeće dobilo posao za uređenje signalizatora za slijepe na križanju u Draškovićevoj na svojedobnom javnom natječaju što ga je raspisao Gradski ured za izgradnju. </p>
<p>»Peek-prometovi uređaji služe svrsi no praksa je pokazala da u nemalom broju slučajeva slijepima više odgovaraju ranije postavljani Siemensovi signalizatori. Oni, naime, imaju izbor od devet tonova, čija se glasnoća povećava odnosno smanjuje, ovisno o razini okolne buke. Uz to, osim piskutavog zvuka na njima se može izabrati i svojevrstan glazbeni 'bas', manje iritantan za okolne stanare«, objašnjava Vesna Franjić, defektologinja-rehabilitatorica kasnije oslijepljelih osoba u Centru Vinko Bek. Dodaje kako se na uređajima u Draškovićevoj ne mogu odabirati i modulirati više od tri ponuđena tona.</p>
<p>Slijepi izražavaju bojazan da bi neodgovarajući »piskutavci« mogli biti postavljeni na još petnaestak neozvučenih a frekventnih raskrižja (među ostalim na ona kod Lisinskog i Miramarske).</p>
<p>Kako tvrde u Peek prometu, nekadašnjem Ericcssonu Nikoli Tesli, na akustičnoj je signalizaciji za slijepe u Draškovićevoj instaliran jedan od najmodernijih sustava takve vrste kod nas. Objašnjavajući dobivanje posla u Draškovićevoj, Snješko Smailović, direktor Peek prometa, rekao nam je kako je Grad Zagreb, investitor radova, ponudu što je na natječaj stigla iz toga poduzeća, smatrao najboljom. Tim više što se na temelju više od tisuću postavljenih komada opreme tada smatralo kako će zadovoljiti zahtjevima Udruge slijepih Zagreb odnosno njihove krovne organizacije - Hrvatskog saveza slijepih.</p>
<p>»Učinili smo sve kako bismo pri postavljanju semaforske signalizacije udovoljili zahtjevima slijepih. Prije puštanja u rad uređaj smo više puta testirali u našem laboratoriju i na licu mjesta, uz prisutnost slijepe osobe. Nije bilo prigovora. U odnosu na skuplji Siemensov, naš uređaj ima 12 varijanti modeliranja zvuka«, tvrdi Snješko Smailović. Dodaje kako se uz dobru volju mogu ispraviti sve nesuglasice.</p>
<p>Inženjeri Peek prometa pri nekoliko su kasnijih podešavanja zvuka pretrpjeli žestoke verbalne napade okolnih stanara, zbog »stalnog prčkanja oko semafora«. Kako smo doznali od Đorđa Pavlice, koordinatora Gradskog ured za izgradnju za posebne poslove, mišljenja oko spornih uređaja trebalo bi raščistiti na skorašnjem sastanku zainteresiranih u Gradskom poglavarstvu. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Najbolji je grah na Puntijarki</p>
<p>Sunčano i toplo vrijeme bilo je u ponedjeljak, nakon uskrsnih »obaveza«, idealno za šetnju Medvednicom. U planinarskim domovima Puntijarka i Grafičar, poznatima po dobroj hrani, nije manjkalo planinara i izletnika željnih odmora od vlastite kuhinje i okrijepe nakon pješačenja. </p>
<p> Do podneva je ZET-ovom žičarom došlo na Sljeme dvjestotinjak građana. Mjesto za parkiranje teško se nalazilo i na vrhu i u podnožju. ZET-ovi autobusi nisu vozili, jer, prema riječima prometnika Šime Jurića iz ZET-ova Centra za upravljanje i kontrolu prometa, nije bilo potrebe. </p>
<p>Šetnje zelenim livadama, međutim, nisu protekle bezbrižno. Opasnost su predstavljali moto-crosseri koji su motorima divljali i spuštali se po skijaškim stazama. »Teško je upozoriti ili prijaviti ih, jer projure pokraj vas s kacigama nabijenim na glavu i bez tablica na motorima«, rekao nam je nadzornik Javne ustanove Park prirode Medvednica Dubravko Kavčić koji je u ponedjeljak bio zadužen za nadzor vršnog dijela Medvednice. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Uskrs na Ribnjaku</p>
<p>U parku Ribnjak održana je u ponedjeljak tradicionalna proslava »Uskrs na Ribnjaku«. Lijepo vrijeme i zanimljiv cjelodnevni program, u kojem je nastupilo 400 izvođača privukli su mnogobrojne Zagrepčane.</p>
<p>Na proslavi što je održana po deveti put, u organizaciji Centra mladih »Ribnjak« nastupili su dječji zborovi, Zagrebačke mažoretkinje i mađioničar. Klub sakupljača Kinder jaja organizirao je potragu za jajima, a djeca iz radionice »Grafit« sprejevima su oslikavala velike pisanice.</p>
<p>Program završava oko 17 sati koncertom Crvenih koralja. (a.r.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Klaunovi u Zoološkom vrtu </p>
<p>Tijekom uskrsnih blagdana zagrebački Zoološki vrt organizirao je niz priredbi za djecu. Tako su u ponedjeljak mališane zabavljali klauni Jerry i Berry, mađioničar s predstavom »Magično jaje«, a u istočnom dijelu vrta održavale su se kazališne predstave. Zahvaljujući visokim temperaturama, tijekom vikenda u vanjske su nastambe izišle i osjetljivije životinje, poput majmuna i slonova. </p>
<p>Od proljetnih novosti posjetitelje su dočekale uređene nastambe s medvjedima, suhi jarak umjesto ograde oko nastambi škotskih goveda, kulana i ponija, te par jaguara koji je zagrebačkom Zoološkom vrtu vraćen iz đakovačkog zoo-a koji je zatvoren.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Protiv droge - skokom iz aviona</p>
<p>Cilj je škole da se što više mladih uključi u sportsko-tehničku aktivnost kao što je padobranstvo i time udalji od raznih vrsta ovisnosti / Nakon teorijskog dijela i dokazivanja fizičke spremnosti, polaznici skaču padobranom i nakon 50-ak skokova dobivaju dozvolu za nastup na natjecanjima / Od 1996. kroz školu je prošlo oko 800 mladih </p>
<p>Pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zrakoplovni centar Croatia iz Podsuseda organizira besplatnu školu padobranstva u sklopu programa prevencije neprihvatljivog ponašanja djece i mladih. »Udruženi u borbi protiv droge« moto je škole, koju trenutačno pohađa 20-ak polaznika, većinom mlađih od 18 godina. Kako je škola aktivna tijekom cijele godine, instruktor Zdravko Pirc procjenjuje da će ove godine padobranom skočiti 70-ak maloljetnika. Za njih je obuka besplatna, dok za one stare od 18 do 30 godina škola košta 200 kuna. </p>
<p>»Cilj naše škole je borba protiv ovisnosti o drogama, ali i pokušaj da se što više mladih uključi u sportsko-tehničku aktivnost kao što je padobranstvo«, istaknuo je Pirc, koji vodi školu uz pomoć supruge Veseljke. On je opisao i kako to u praksi izgleda: skokovima padobranom prethode predavanja s video materijalom i upoznavanje sa školskim padobranima. Nakon toga školarci moraju proći fizičku pripremu - trčanje na 2000 metara, igranje nogometa i odbojke na Jarunu, te vježbu odboja i doskoka, za što je Zagrebački zrakoplovno-tehnički savez ustupio svoje prostorije u Španskom.</p>
<p> Polaganjem teorijskih ispita i ispita fizičke spremnosti budućim je padobrancima otvoren put do najatraktivnijeg dijela školovanja - skokova padobranom. Tijekom obuke polaznici čak 50 puta skoče iz zrakoplova i nakon toga dobivaju dozvolu koja im omogućava sudjelovanje na natjecanjima.</p>
<p>Kada dokažu spremnost, u grupama od po pet, šest dižu se u nebo u malim »cessnama«. Voditelji programa Zrakoplovnog centra Croatia iz Podsuseda povezali su skokove sa zrakoplovnim turizmom, što ga provode u nekoliko mjesta - u Rijeci, Čakovcu, Zagrebu i Ptuju. Pirc napominje kako, međutim, svi školarci iz »nekih razloga« i ne stižu do toga najuzbudljivijeg dijela.</p>
<p>Škola u sadašnjem obliku djeluje još od 1996. godine i u njoj se obučilo 35 generacija padobranaca, odnosno čak 800 mladih. No ovakav program prevencije ovisnosti ima jedan »nedostatak« - moguće stvaranje adrenalinske ovisnosti. </p>
<p>Grupu, koja trenutačno pohađa školu, dijeli samo tjedan dana od uzbudljivih skokova, pa se već primaju za nove polaznike. Zainteresirani se mogu javiti instruktoru ing. Zdravku Pircu na mobilni telefon: 098/234-292.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Druženje važnije od hrane</p>
<p>»Kad ćemo u kino ili kazalište?«, to je najčešće pitanje djece iz Dječjeg doma Vugrovec. Kao i sva djeca, najviše se vesele odlascima u Zagreb i posjetima kinima, muzejima i kazalištima. </p>
<p>Dječji dom smješten je blizu Kašine, no da nas lokalni mještani nisu uputili, ne bismo ga nikad prepoznali. Kad upotrijebimo riječ »dom«, svi mislimo na sivu zgradu smještenu podalje od mjesta gdje ima ljudi. Ovaj dom je potpuno drugačiji. Više je sličan obiteljskoj kući punoj dječjeg smijeha. Ispred kuće je veliki zeleni park i cvijeće koje čuvaju šareni patuljci. Na travnjaku dječaci ganjaju loptu, a djevojčice ih, kao i obično, ometaju. Da ne znamo da je riječ o domu, bila bi to obiteljska idila.</p>
<p> Kuća postoji već 30 godina, a sada je u njoj smješteno tridesetero djece od dvije do 18 godina. Djeca su to razorenih obitelji, djeca koja nemaju roditelje i djeca čiji roditelji nemaju mogućnost brinuti se o njima. </p>
<p>»Ovdje ima raznih slučajeva«, rekla nam je gospođa Đurđa Mujić, voditeljica doma koja je u njemu već 29 godina. Neka djeca, kaže, imaju veze s roditeljima, a neka i ne znaju tko su im roditelji. No, kaže, najgori je slučaj jedne djevojčice koja je došla iz Bosne i Hercegovine. »Djevojčica je provela nekoliko dana s mrtvom majkom jer nije znala što napraviti«, objasnila nam je Đurđa. </p>
<p> Domska djeca imaju emocionalne probleme dok se ne priviknu na novu okolinu, osobito ako ne znaju što se događa, zašto su tu. »Ne možemo reći djetetu da ga je majka ostavila na ulici i da ga nikad više ne želi vidjeti«, objasnila je Đurđa. Unatoč tome, kao što smo i sami vidjeli, djeca su vesela i otvorena prema ljudima. I ništa im ne nedostaje, imaju osnovne uvjete za život, a djelatnici doma trude se pružiti im i više.</p>
<p>»Donacije su nam potrebne, kao i svakoj ustanovi ovog tipa, no nikad se nije dogodilo da ne bismo imali hrane, odjeće i obuće za djecu«, rekla je Đurđa. No ono što je nama, odnosno djeci potrebnije, nastavila je, jest socijalizacija. </p>
<p>»Djeci je potrebnije prijateljstvo i toplina«, dodala je Đurđa. »Potrebno je da ih netko odvede na neko javno mjesto, u kino, kazalište, jer nema dovoljno novaca za izlete za svu djecu odjednom«. </p>
<p>Mnogi će se sažaliti nad djecom iz doma i reagirati u stilu »jadna djeca«, no djeca iz Vugrovca imaju više nego i neka koja žive u »pravim« obiteljima.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Druženje sa »spačekima« pred HNK-om </p>
<p> Pred zgradom Hrvatskog narodnog kazališta okupit će se u nedjelju, 7 travnja, oko pedeset ljubitelja Citroenovih vozila iz cijele Hrvatske. Time se nastavlja tradicija okupljanja, utemeljena 2001. godine. Dan prije, u sklopu prvog ovogodišnjeg »Citroen vikenda« što se održava u organizaciji Kluba prijatelja spačeka, ljubitelji »ružnih pačića« (kako još nazivaju »spačeke«), družit će se na Ponikvama.</p>
<p>»Radi se o drugom susretu sekcije Zagreb Hrvatskog Citroen kluba koji će se u subotu odvijati ispred Planinarskog doma Glavica na livadi Ponikve«, rekao je Tino Valjak, glavni organizator prvog ovogodišnjeg okupljanja ljubitelja »spačeka«. Tog popodneva na Ponikvama će se, osim različitih igara za ljubitelje »spačeka«, zaigrati i nogomet, a najmlađi će vrijeme moći provesti u Citroenovoj radionici u kojoj će se moći još više upoznati s posebnim svijetom smiješnih automobila, namijenjenih jednostavnim ljudima, koji ne teže većim brzinama ili posebnom komforu.</p>
<p>Karavana »spačeka«, »žaba« i ostalih Citroenovih modela trebala bi se pred zagrebačkim HNK-om naći u nedjelju nakon podneva. Tu će se svi zainteresirani moći upoznati s tim starim, malim, jeftinim, sporim i pomalo neudobnim vozilima koja zbog svoje izdržljivosti i nesvakidašnjeg šarma imaju brojne obožavatelje. </p>
<p>Prema Valjkovim riječima, ispred zgrade HNK-a moglo bi se, bude li lijepoga vremena, naći više desetaka Citroenovih modela od koji su mnogi već i oldtimeri.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Patrolni automobili i električna rampa za veću sigurnost </p>
<p>Uprava Rekreacijsko-športskog centra Jarun prošle je godine izgubila nadzor nad naplatom i regulacijom prometa oko jezera, no ove e sezone taj joj se posao vraća. Tako je odlučilo Gradsko poglavarstvo, a Uprava Jaruna složila se s tim.</p>
<p>»Mislim da je to najbolje rješenje i da je u redu da mi preuzimamo kontrolu nad prometom«, rekao je Aleksa Kocijan, direktor RŠC-a Jarun. Kocijan je najavio i promjene - stroži režim prometa oko jezera.</p>
<p>»Najvažnija su novost dva žuta patrolna automobila s rotirajućim svjetlima«, rekao je. Patrolni automobili, objasnio je, znak su da se vozači ne mogu ponašati kako hoće.</p>
<p>»Vozači patrolnih automobila upozoravat će posjetitelje, a bude li većih problema, obavještavat će policiju«, rekao je Kocijan. Najavio je i uvođenje električne rampe koja će kontrolirati ulaz vozila.</p>
<p>»Na jezeru ima 1540 parkirališnih mjesta pa će se toliko automobila i puštati na Jarun« rekao je Kocijan. Parkiranje će se i dalje naplaćivati dvije kune po satu.</p>
<p>Poseban problem vozačima predstavljaju roleri, koji voze cestom jer je na njoj dobar asfalt. Rolerska staza, naime, nije uređivana već deset godina.</p>
<p>»Svjesni smo tog problema i radimo na njegovu uklanjanju. Uskoro će početi asfaltiranje rolerske staze tako da roleri više neće ugrožavati svoj, ali ni tuđi život«, objasnio je Kocijan, te najavio otvaranje rolerskog kluba u kojem će se moći posuđivati role i bicikli, te popravljati bicikli.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>U Nizozemskoj od ponedjeljka eutanazija regulirana zakonom</p>
<p>DEN HAAG, 1. travnja </p>
<p> - Stupanjem na snagu zakona koji je prihvaćen u travnju prošle godine, Nizozemska je u ponedjeljak postala prvom zemljom na svijetu u kojoj je eutanazija zakonski regulirana.</p>
<p> Prema zakonu, liječnici će moći prakticirati eutanaziju bez opasnosti od sudskih progona ako budu poštovali nekoliko strogo utvrđenih kriterija - pacijent mora bolovati od neizlječive bolesti s neizdrživim bolovima. Također je potrebno da pacijent postavi jasan zahtjev za eutanaziju. Liječnik prije pristupanja eutanaziji mora zatražiti mišljenje neovisnog kolege. Svi slučajevi eutanazije slat će se komisijama sastavljenim od jednog pravnika, jednog liječnika i jednog stručnjaka za etiku koji će ispitivati jesu li ispoštovani zakonski kriteriji. U slučaju da zakonski uvjeti ne budu poštovani, slučaj će biti predan pravosuđu, a protiv liječnika će se moći pokrenuti sudski postupak.</p>
<p> Taj zakon, koji je doživio velike kritike u svijetu, ima veliku potporu u nizozemskom društvu i u liječničkim krugovima.</p>
<p> Nizozemski liječnici ističu da se eutanazija potajno prakticira u drugim zemljama, a da to nije zakonski regulirano.</p>
<p> Kako bi se izbjegla opasnost od »banalizacije« o čemu je govorio Odbor UN-a za ljudska prava, liječnici će »nastaviti smatrati eutanaziju teškim činom koji se prakticira samo u slučaju kada postoji intimno uvjerenje da se više ništa ne može učiniti«, kaže Dick Willems, specijalist za etička pitanja.</p>
<p> Stupanjem zakona na snagu neće biti završene rasprave oko definicije »nepodnošljiva bol bez izgleda za poboljšanje«. U jednom nedavnom sudskom slučaju postavljeno je pitanje može li se umor od života smatrati nepodnošljivom boli.</p>
<p> Liječnika koji je izveo eutanaziju nad bivšim senatorom Edwardom Brongersmaom, koji je bio »umoran od života«, sud je proglasio krivim jer nije poštovao zakonske kriterije iz 1997. godine, od kada se eutanzija u Nizozemskoj tolerira.</p>
<p>Da bi se to pitanje razjasnilo, Kraljevska udruga liječnika formirala je komisija sastavljenu od psihologa, liječnika, stručnjaka za etiku i pravnika, koji bi sljedeće godine trebali donijeti svoje zaključke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Darija i Ančica - prve dame Paklenice </p>
<p>PAKLENICA, 1. travnja </p>
<p> - Svih 16 dvočlanih ekipa koje su ove subote započele pustolovnu utrku Sector Cro Challenge, održanu u nacionalnom parku Paklenica, uspješno su stigle do cilja. </p>
<p>Iako su organizatori predvidjeli da će utrka trajati šest do osam sati, najbržima je trebalo samo tri i pol sata za savladavanje podvelebitskog kanala morskim kajacima, trčanje hladnim potokom Velika Paklenica, uspon na Velebit i spuštanje brdskim biciklima. </p>
<p>Najatraktivniji dio utrke bilo je penjanje kroz slapove te uspon i spuštanje pomoću alpinističkog užeta po 70 metara visokoj kamenoj litici. Ekipe su se natjecale u dvije konkurencije - muškoj i muško-ženskoj. </p>
<p>Najbrži su bili Riječani Florijan Tomc i Eris Marotti te Darija Bostijančić i Elvir Sulić. Drugo mjesto u mješovitoj konkurenciji zauzeli su Ančica Komljenović i Marko Erceg. Darija i Ančica tako su bez sumnje bile najzapaženije od svih sudionika prve pustolovne utrke koja se ove sezone održava u Hrvatskoj. </p>
<p>Najtežim dijelom dionice, dugačke 32 kilometra, natjecatelji su ocijenili spuštanje biciklima strmom cestom od mjesta Dokaze do Starigrada Paklenice. </p>
<p>Bilo je i padanja s bicikla, no svi su se hrabro ustajali i usprkos ogrebotinama nastavljali vožnju. </p>
<p>Članovi najuspješnijih ekipa na kraju su ustvrdili kako je ova utrka bila dobar trening za predstojeće pustolovne utrke koje će se održati u narednih nekoliko mjeseci i koje će sve trajati po nekoliko dana. </p>
<p>Većina sudionika subotnje utrke, imat će priliku snage odmjeriti već idućeg vikenda na dvodnevnoj utrci »Bjelolasica 2002.«</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od »vremenske katastrofe« do »drske i pijane političarke«</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - U ponedjeljak ujutro mnogi gledatelji programa Hrvatske Televizije bili su nemalo iznenađeni naglim »uključivanjem« kamera u Državni hidro-meteorološki zavod Republike Hrvatske. Voditelji emisije »Dobro jutro, Hrvatska«, Željka Fattorini i Drago Celizić, te njihova »suvoditeljica«, prognostičarka Ankica Stojanović, najavili su najnovije informacije o »naglim i dramatičnim atmosferskim promjenama« što su se dogodile tijekom jutra i bitno mijenjaju vremensku prognozu što je za ponedjeljak predviđala prelijep proljetni dan.</p>
<p>Novinar HTV-a, Krešo Volarević, i njegov domaćin, »dežurni« prognostičar Zoran Vakula, kraćim razgovorom s »najnovijim satelitskim snimcima« javnosti su zabrinuto govorili da uslijed promijenjenih strujanja zraka, »od Afrike nevjerojatnom brzinom prema Hrvatskoj dolazi nevrijeme« koje, ustvrdio je Vakula, nije očekivao da se »ikada može dogoditi na ovim prostorima«. Stvar je dodatno prisnažena slikama koje su u tu državnu instituciju »poslali kolege iz Italije«, ali i »priopćili CNN-ovi meteorolozi«. »Budite uz program HTV-a i pratite razvoj situacije«, odjavili su se nakon nekoliko minuta...</p>
<p>Desetak minuta kasnije uslijedilo je novo javljanje iz Zavoda. Ovaj put, ozračje je izgledalo - dramatično... Telefoni neprestano zvone, odnosno, na pozive se odgovaralo tek s - »Ne možemo sad razgovarati...«. Zoran Vakula u ruci je držao knjigu »Misterije svijeta«, pojašnjavajući da je o onome što se naslućuje na satelitskim snimcima mogao samo maštati dok je spomenutu knjigu »čitao kao student«. Na novinarsko pitanje - »Je li situacija uistinu tako zabrinjavajuća?«, Vakula je nemoćno pokazao prema zaslonu računala i odgovorio: »Zar se na ovakve slike čovjek ne može zabrinuti?!«</p>
<p>Tek je ponovno uključivanje u studio na Prisavlju odgonetnulo da se radi o prvotravanjskoj šali na koju su, svjedoče brojni telefonski pozivi HTV-u i DHMZ-u, mnogi nasjeli. Vakula je, inače, u ponedjeljak trebao imati slobodan dan, a spletka je dogovorena u aranžmanu HTV-a. </p>
<p>U ponedjeljak su, također, mnogi nasjeli i na vijest zagrebačkog »Plavog radija« o Vesni Pusić koja je u »alkoholiziranom stanju« (1.86 promila!), vrijeđala policijsku ophodnju »odbijajući se predstaviti«.</p>
<p>Budući da zbog blagdanskih trobroja sve dnevne novine izlaze tek 2. siječnja, novine, koje obično prednjače u prvotravanjskim podvalama, ovaj put su bile hendikepirane.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Novi koncertni uspjesi Maksima Mrvice</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Maksim Mrvica održao je koncert prošle nedjelje u sklopu festivala suvremene pijanističke glazbe Pianissimo u Sofiji. Na programu su bila djela: Ive Josipovića, Davorina Kempfa i Sanje Drakulić.</p>
<p> Koncertna dvorana Bugarskog nacionalnog radija u Sofiji bila je puna publike koja je burno pozdravila nastup mladog umjetnika te je Maksim za bis odsvirao »Ples barunice« Frane Paraća. Pojava i umijeće Maksima Mrvice u Sofiji izazvali su veliku pozornost medija kojima je dao mnogobrojne intervjue.</p>
<p>Album »Geste« na ovogodišnjoj je diskografskoj nagradi Porin zaslužio čak 6 nominacija u 5 kategorija klasične glazbe: album godine, najbolja skladba napisana za solo (Frano Parać Ples barunice, Mladen Tarbuk Varijacije na međimursku temu), najbolja solistička izvedba, najbolja snimka albuma (Hrvoje Hegedušić) i najbolja produkcija (Dubravko Detoni). </p>
<p>U travnju i svibnju Maksima očekuju važni koncerti. Prvi je u Parizu 8. travnja u organizaciji Hrvatskog veleposlanstva i stalnog predstavništva UNESCO-a u Parizu. Na koncert je pozvano više od osamsto uzvanika - svi diplomati u Parizu te suradnici hrvatskog veleposlanstva i UNESCO-a. Koncert će se održati na elitnoj pariškoj adresi : u dvorani Academie Diplomatique International.</p>
<p>Nakon Pariza slijedi povratak u Hrvatsku i koncerti u kazalištima: HNK Split (15. travnja), Šibensko narodno kazalište (16. travnja), HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci (21. travnja), INK Pula (22. travnja).</p>
<p>U svibnju Maksima očekuju još dva koncerta u Parizu: jedan na otvaranju izložbe u Muzeju za modernu umjetnost, a drugi na festivalu u Ruskom kulturnom centru.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Marokanci upoznaju lice svoje kraljice</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Neki su to nazvali »revolucijom u Maroku«, ali i u cijelom muslimanskom svijetu. Marokancima će se ovih dana, prvi put u povijesti te arapske sjeverozapadno-afričke države, javno prikazati »otkrivena«, točnije: otkrivene glave i lica, njihova nova kraljica, princeza Lala Salma. Time će se - kako javljaju neke francuske i talijanske novine - prekršiti stroga islamska pravila. Naime, potkraj prošloga tjedna u kraljevskoj palači, u užemu obiteljskom krugu, vjenčali su se kralj Mohammad VI. i inženjerka informatike Salma Benani. </p>
<p>Vjenčanje je obavljeno po strogim islamskim običajima. Međutim, kako je upravo odlučeno, vjenčani će se obred ponoviti u javnosti, i to će biti trodnevno slavlje u pravome ozračju »Tisuće i jedne noći«. Marokanskome je kralju već 38 godina i bio je pod snažnim pritiscima da se napokon potrudi dobiti nasljednika i utiša zlobne jezike. A njegova je izabranica 24-godišnja kći sveučilišnoga profesora iz Fesa i ovom će se prigodom pojaviti posve otkrivena. Marokanski mediji taj događaj nazivaju »simbolom modernosti«. </p>
<p>Dosad su žene marokanskih kraljeva, kao i svih arapsko-islamskih vladara, nazivali jednostavno »majkama prinčeva«, živjele su u potpunoj anonimnosti, zatvorene u palačama, nitko im nije vidio lica, a jedva im se znalo i ime. Kako je nedavno izjavio kralj Mohammad VI. tjedniku Paris Match, on je odlučio prekinuti tu »besmislenu islamsku bezličnost« kraljica odnosno princeza, kako se službeno nazivaju. Tako su se već u novinama i na televiziji pojavile slike Lale Salme.</p>
<p>»Lala« znači princeza i dodaje se imenu žene koja postane »kraljica«. Majka sadašnjega kralja, Latefa, na primjer, bila je posve anonimna i nitko u Maroku nikada nije joj vidio lice. Mohammadov otac, bivši kralj Hassan II., oženio se Latefom, koja je berberskoga podrijetla, u potpunoj tajnosti te su Marokanci saznali da imaju »kraljicu« tek nakon rođenja prvoga djeteta 1962. godine. Majka Latefa još je živa i, kažu upućeni, gotovo nepismena.</p>
<p>Prvi put u povijesti dinastije, koja vlada već tri i pol stoljeća, Marokanci su mogli vidjeti, na slikama koje su se, uz njezin životopis, prije vjenčanja dijelile narodu, lijepo lice nevjeste, njezin simpatični smiješak i crvenu kosu. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Panic Room« - najgledaniji film u američkim kinima </p>
<p>LOS ANGELES, 1. travnja</p>
<p> - Triler »Panic Room«, s Jodie Foster u glavnoj ulozi, završio je uskršnji vikend na samom vrhu američkih kino-blagajni, pokazali su podaci objavljeni u nedjelju.</p>
<p>Filmska priča o tek razvedenoj majci koja se zajedno sa svojom kćeri skriva od provalnika u sobi od betona i čelika u njihovu newyorškom domu, koja se tek pojavila u kinima, zaradila je od petka do nedjelje 30,2 milijuna dolara. </p>
<p>Time je »Panic Room« nadmašio raniji rekord »Matrixa«, koji je po dolasku filma u kino dvorane za uskršnji vikend 1999. zaradio 27,8 milijuna dolara.</p>
<p>Prema riječima Jeffa Blakea, voditelja međunarodnog marketinga Sony Pictures Entertainmenta, u čijoj produkciji je snimljen film, »Panic Room« je i najbolji prvi rezultat nekog filma glumice Jodie Foster, nadmašivši film »Kontakt« koji je neposredno po pojavljivanju ostvario 20,2 milijuna dolara. </p>
<p>»Mislim da je ključ uspjeha filma činjenica da je on zanimljiv odraslim, ali i mlađim gledateljima. Činjenica da je film režirao David Fincher (Sedam, Klub boraca) te da glumi Jodie Foster daje filmu važan pedigre za odrasle, ali figurira i kao vrlo uzbudljiv triler za mlađu publiku«, rekao je Blake. </p>
<p>Na drugom mjestu po zaradama na američkim kino-blagajnama našao se animirani film »Ice Age«, u kojem jednom od likova glas daje Goran Višnjić, ostvarivši 18,5 milijuna dolara, a na trećem »The Rookie«, Disneyev obiteljski film s Dennisom Quaidom u naslovnoj ulozi, s 15,8 milijuna dolara zarade.</p>
<p>Dorađena verzija 20 godina starog kultnog Spilbergova sci-fi filma »E.T. vanzemaljac « našla se tijekom proteklog vikenda na šestom mjestu sa 6,1 milijun dolara, nakon što je tjedan dana ranije, kada se film pojavio, bio na trećem mjestu po zaradama. Dobitnik Oscara za najbolji film, »Genijalni um«, s Russellom Croweom, popeo se s devetog na osmo mjesto ostvarivši ukupno, od pojavljivanja krajem 2001., 161 milijun dolara.</p>
<p>»Gospodar prstenova: Prstenova družina« ostvario je tijekom uskršnjeg vikenda zaradu od 2,3 milijuna dolara te je do sada ukupno zaradio 301,2 milijun dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tijekom 2001. u Hollywoodu izgubljeno 18.000 radnih mjesta</p>
<p>LOS ANGELES,1. travnja</p>
<p> - Hollywoodska industrija izgubila je tijekom prošle godine oko 18.000 radnih mjesta zbog toga što je u velikom broju slučajeva filmska produkcija preseljena u zemlje u kojima je jeftinije snimati filmove, pokazala je studija objavljena u srijedu. Prema studiji koju Anderson School of Southern California (UCLA) provodi svaka tri mjeseca, broj radnih mjesta smanjen je za 11,8 posto od ožujka 2001. do veljače 2002. godine. Time se pojavila opasnost da će Los Angeles postati isključivo centar za smišljanje filmova. Broj nezaposlenih u L.A-u iznosio je u veljači 6,4 posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Uspješno se spustila kineska svemirska letjelica</p>
<p>PEKING, 1. travnja </p>
<p> - Kapsula treće kineske bespilotne svemirske letjelice Shenzhou III uspješno je sletjela u ponedjeljak u Mongoliji, nakon što je 108 puta obišla zemljinu kuglu, javila je državna novinska agencija Xinhua.</p>
<p> Lansiranje i povratak letjelice postavilo je osnovu za planove Kine za slanje ljudi u svemir, navodi agencija pozivajući se na izjave kineskih dužnosnika. Kina, koja prema državnim medijima planira slanje ljudske posade u svemir do 2005, pridružit će se Sjedinjenim Državama i bivšem Sovjetskom Savezu koje su jedine zemlje koje se poslale ljude u svemir. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nigerijku od kamenovanja spasila - proceduralna pogreška</p>
<p>SOKOTO, 25. ožujka </p>
<p> - Nigerijski šerijatski sud oslobodio je u ponedjeljak tridesetpetogodišnju majku petero djece koju je niži sud bio osudio na smrt kamenovanjem zbog preljuba.</p>
<p> Slučaj Safiye Hussaini Tungar-Tudu izazvao je gnjev međunarodne javnosti, a uzburkao je i vjerske strasti u Nigeriji u kojoj su zadnjih godina stotine ljudi poginule u krvavim etničkim i vjerskim sukobima.</p>
<p> Šerijatski prizivni sud u gradu Sokotu odbacio je presudu nižega suda zbog proceduralne pogreške.</p>
<p> Obrana je tvrdila da niži sud koji je osudio tu ženu nije bio nadležan, a zakon prema kojem je osuđena nije postojao u vrijeme izvršenja navodnoga prekršaja. </p>
<p>Safya Hussaini bila je razvedena kad je zatrudnila, a to se po šerijatskom zakonu smatra preljubom. Ona tvrdi da je do trudnoće došlo silovanjem, no sud tu okolnost uopće nije uzimao u obzir. Da stvar uopće dođe do prizivnog suda omogućilo je samo to što se ženu ne smije kamenovati dok doji dijete. </p>
<p>Istodobno s oslobađajućom presudom za Safyju Husseini objavljeno je međutim, da je pod sličnom optužbom na smrt kamenovanjem osuđena jedna druga žena - Šerijatski sud u Bakoriju u državi Katsina osudio je Aminu Lawal na smrt zato što je nakon razvoda ostala trudna. Budući da je šerijatskim sudovima trudnoća izvan braka dovoljan dokaz preljuba za ženu, dok se preljub muškarca smatra dokazanim samo ako ga posvjedoče četiri odrasla muškarca, ona bi mogla biti kamenovana, dok je otac njezina djeteta oslobođen zbog nedostatka dokaza, javili su nigerijski mediji. (Hina, db)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>»Ero« kao potraga za izgubljenim kazalištem </p>
<p>Splitsku predstavu »Ere s onoga svijeta« Jakova Gotovca pratili su u ožujku pad napona i rutina koji ugrožavaju skladateljevo djelo / Cijela izvedba na trenutke djeluje više amaterski i tromo s očitim nedostatkom stilske i glazbene koherencije</p>
<p>Nije prošlo ni pola godine od premijerne izvedbe Gotovčeva »Ere s onoga svijeta« u splitskome HNK. Radovali smo se remek djelu naše glazbene baštine, silnoj toplini koja je jurnula s naše raspjevane pozornice i pomislili smo kako će konačno, eto, i nama procvjetati jorgovan. Istina, na premijeri smo uočili niz nervoznih signala, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pripreme, ponegdje i plitke duhovne horizonte, ali honorirali smo delikatnu glazbenu maštu, zategnuli luk verističkih likova, strasti koje su pokretale rumene ljude, što od ljubavi što od svakojakih unutarnjih zanosa.</p>
<p> Možda djeluje demodirano, ali u nekima od nas »Ero« gori neugaslim žarom s nekih mitskih grčkih planina, pa se u poplavi naših svakodnevnih genijalnosti vraćamo tragu izgubljene plinske lanterne ne bismo li pronašli meke štimunge što na nebu sjaju visoko. Specifični senzibilitet melankolika i sanjara uvijek za svoju glazbenu podlogu ište ekspresiju, krepki imaginativni svijet koji obiluje bogatstvom originalnih slika i metafora, ali ne i naivnih iracionalnih i unutrašnjih lomova.</p>
<p>Vjerovali smo, premda nas je život uvijek drugačije opominjao, da će ustreptati »Ero« s premijere postepeno ovladati sigurnim akademskim rezultatima i da će negdašnje blijedo avetinjsko svjetlo praskozorja zasjati kao bijeli dan. Ali, na žalost, dogodilo se drugačije. Više repriznih izvedbi tijekom ožujka pokazale su se kao potraga za izgubljenim kazalištem, da parafraziramo M. Prousta, još odveć blisko da bismo pouzdano mogli utvrditi sve njegove parametre.</p>
<p> Sasvim je očita iznemoglost, nevoljkost i opuštenost koje su spustile emotivnu temperaturu izvedbi na točku opasnog zaleđenja. Nove pjevačke prinove (Damir Fatović, Mića, i Maria Boga-Verdes, Doma), ali i pjevači s premijere (Božena Svalina, Ivica Čikeš i pouzdani Ratomir Kliškić), Zbor, Balet i Orkestar uz dirigenta Harija Zlodru, ostaju bez zahuktalijeg ritma s otužnim repertoarom vizualnih moći, pa cijela izvedba na momente djeluje više amaterski i tromo s očitim nedostatkom stilske i glazbene koherencije.</p>
<p> Opasno je kad se pomisli da se djeci može prodati slabija izvedba, kad pad nitko ne osjeti i kad lažna raskoš pozornice prikrije unutrašnju nemoć u kojoj se susreću stranci nekad ustreptali zaljubljenici - Đula i Mića!</p>
<p>A svako je podizanje zastora jedna čarolija, skidanje maski, uspostava labirinta emocija u kojemu svakom djetetu, pa i onoj odrasloj djeci, »u krilo zvijezda pada«. I nije istina da pljesak sve pokriva, kao ni to da kritika mora ostati na opasnoj prijateljskoj i familijarnoj strani, tek povremeno se zaogrnuti žalcem ili iskazati isključivo prema strancu. Podjednako su opasni jednostrani terminološki obrasci koji ionako lako ranjiv glazbeni organizam svode na položaj marljivog kroničara, recenzenta najniže vrste.</p>
<p> Valja nam svima zajedno poraditi na očuvanju onoga što su nam Gotovac i drugi skladatelji ostavili, da se duh publike ne »degradira na razinu kulturnog rekvizita« (Adorno) i da prionemo radikalnijim zahvatima svuda tamo gdje je potrebno. Konačno, imamo mnogo talenata u našem HNK koji osjećaju propuste i željeli bi da se ne osjećaju kao fini porculan u vatri koja je već oparila brojne prste.</p>
<p> »Samo ljubav kao ponoć slijepa« može okititi i naše kazališne prozore i podignuti naša umorna krila, da ne bismo poput Verdija kliktali »Arrivederci un altra volta«, jer naš se Gotovac vratio nakon dugih godina šutnje! Upozorenje iz Splita, dakako, nije specifikum samo jedne sredine. Opasnost je kudikamo šira i zahtijeva ozbiljniju analizu i neizostavne mjere.</p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Unijeto svjetlo u Veliku ložu Hrvatske</p>
<p>Godine 1996. u Hrvatskoj je bilo više od šezdeset slobodnih zidara, od toga trideset i dva majstora, koji su počeli raditi u svojim novim ložama Hrvatska vila, Grof Ivan Drašković i Tri svjetla... Danas više od sto hrvatskih slobodnih zidara radi u četirima ložama: u trima zagrebačkima i u loži Ormus u Rijeci. U međuvremenu Veliku ložu Hrvatske priznalo je trideset i šest Velikih loža iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike i Japana </p>
<p>PIŠE: BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Godine 1993. iznenada je preminuo starješina Deputacijske lože Illyria Čedo Kirchner i duhovni vođa hrvatskih slobodnih zidara postaje Branimir Horvat (1929. - 1996.). Iz organizacijskih i praktičnih razloga, u siječnju 1994., osnovana je Deputacijska loža Dialogus u Klagenfurtu, koja je preuzela sve obveze Deputacijske lože Illyrie za Sloveniju. </p>
<p>Hrvatski slobodni zidari ostali su u svojoj Deputacijskoj loži Illyria. Te godine, rješenjem Ministarstva uprave Republike Hrvatske, odobrava se upis Velike lože starih i prihvaćenih slobodnih zidara Hrvatske u Registar udruženja građana. </p>
<p>Listinu je potpisalo deset slobodnih zidara i njihova su se imena ubrzo pojavila u hrvatskom dnevnom tisku. Godine 1996. u Hrvatskoj je bilo više od šezdeset slobodnih zidara, od toga trideset i dva majstora, koji su počeli raditi u svojim novim ložama Hrvatska vila, Grof Ivan Drašković i Tri svjetla. </p>
<p>Velika loža Austrije unijela je svjetlo u sve tri lože 14. rujna 1996. u Trakošćanu. </p>
<p>Nakon više od pedeset šest godina tako je ponovno zaživio Orijent Zagreb, upravo na dan kada je, 14. rujna 1892. godine, utemeljena loža Hrvatska vila, prva loža koja je radila na hrvatskom jeziku. </p>
<p>Dana 8. studenoga 1997. godine Velika loža Austrije donijela je svjetlo u Veliku ložu Hrvatske, a dvije godine kasnije Veliku ložu dobila je i Slovenija (16. listopada 1999). Velika ujedinjena loža Engleske priznala je Veliku ložu Hrvatske 1999. godine.</p>
<p>Danas više od sto hrvatskih slobodnih zidara radi u četirima ložama: u trima zagrebačkima i u loži Ormus u Rijeci. U međuvremenu Veliku ložu Hrvatske priznalo je trideset i šest Velikih loža iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike i Japana. </p>
<p>Pitanja, postavljena tko zna kada, ali svakako s namjerom da se ljudi pobliže upoznaju, da prepoznaju sami sebe, a čovječanstvo kodificira svoju egsistenciju; pitanja, koja su se iza zatvorenih Hramova posvećenika prenijela u javnost i danas su dio univerzalnih socioloških anketa, glase: odakle dolazim, tko sam i kamo idem?</p>
<p> Mnogi odgovori su zabilježeni u prošlosti u hieroglifima, kamenu, na pergamentu; odgovori su katedrale duha, politički sustavi i države, ali i zbirke poezije i knjige, slike i filmovi; odgovori su ponekad i urote, atentati i udari na ljudsku savjest i gradove.</p>
<p>Civilizacija je omogućila ljudima, koji su stigli do dvadeset i prvog stoljeća, bogatstvo, osmislila demokraciju i ostvarila naivnost - da bi sve to bilo ranjivo ako se bogatstvom hvalimo, s demokracijom pretjerujemo i bez provjere naivno vjerujemo svakom čovjeku.</p>
<p> Doista: odakle dolazimo? Od koje amebe, sakralnog nadahnuća, kutka zemlje? </p>
<p>Na početku bijaše Logos (Riječ), u njoj bijaše život i život bijaše svjetlo ljudima. I svjetlo svijetli u tami i tama ga ne obuze. Da bi opisao svijet, da bi opisao stvaranje svijeta, čovjek je morao izmisliti židovsku Genezu, babilonsku Enima eliš ili malajski Popul Vuh i tako sročiti kozmički scenarij u kojem je središte svijeta bio čovjek sam, iako za to dugo nije znao, toga nije bio svjestan niti na to spreman. </p>
<p>Mučio se s tijelom, probleme mu je pravila duša, a razum je tražio odgovore u legendama za dnevnu upotrebu i bogove za objašnjenje noćnih strahova i neprepoznatljive more.</p>
<p>Sumerani su vjerovali u Ea, boga dubina i mudrosti; Egipćani su izvukli iz mora jaje iz kojega je iskočio bog sunca Ra ili Amon i ozario svijet. Grk Hesiodos u svom epu govori o Kaosu ili Praznini iz koje je nastala zemlja, Geia. A onda su iz eposa došli i drugi bogovi. </p>
<p>Sve ono što je bilo, to je ono što će biti; ono što se događa, to je ono što će se dogoditi - ništa novoga pod suncem. Sve ide svojim tijekom. Iz onih ledenih vremena poznajemo kult mrtvih: čovjeku su uz tijelo polagali predmete i životinje; danas mobitele i tranzistore. </p>
<p>Čovjek se bojao nepoznatoga, nije htio biti sam, svijet je pokušavao razumjeti putem simbola - jedan od njih bio je kamen megalit. Stonehenge je još danas neobjašnjena građevina.</p>
<p> Je li to prostor za rituale, plemenski opservatorij, kalendar i računalo, skupljač zemaljske energije koja se pretvorila u povijest civilizacije?</p>
<p> Da i Ne! A što je onda Atlantida: dolazimo li s nje? </p>
<p>Moralni most</p>
<p>Tko je bio Hermes Trismegistos - tri puta najveći Hermes - u jednoj osobi vladar, svećenik i filozof. Za što je upotrebljavao besmrtni smaragd mudrosti, zašto je nosio kaduceus, magičnu palicu mistike? </p>
<p>U njemu su spojena tri slavna božanstva: egipatski Toth, grčki Hermes i rimski Merkur. Istodobno bio je bog trgovine, makinacija i krađe, čuvar na križanju putova, teklić bogova i vodič u podzemlje, patron alkemičara - moralni i praktični most između bivšeg svijeta i naše civilizacije. </p>
<p>Prije potopa je zapisao ljudsko znanje i mudrost na dva stupa koja su postala slobodnozidarski simboli: Jakin i Boaz. Njegova Smaragdna ploča ima samo trinaest rečenica.</p>
<p> Ne zna se sigurno tko je autor Knjige Totha, ali su prepoznatljivi njegovi hermetički zapisi: Čovječe, tvoje mjesto nije na zemlji, nego u svjetlu!</p>
<p> Sve što se dalje dogodilo, čišćenje je duhovnih sjemenki, obrađivanje polja mašte, oranje močvare nesporazuma. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Postoji još jedan planet napučen ljudima koji znaju zeznuti stvar kao i mi </p>
<p>Dugačke i skupocjene, zavjese su s visokog stropa visjele poput nogu raširenih omčama svezanim oko koljena. Stojeći među bedrima tih zamišljenih nogu i pogleda usmjerena prema gradu, Susan Summerday sebe je opravdano mogla smatrati jednom od odabranih, onih koji sjede na vrhu piramide žitelja trećeg kamenčića od Sunca i s visine gledaju na svijet</p>
<p>PIŠE: RUPERT MORGAN</p>
<p>Želite li najprije čuti dobru ili lošu vijest? Dakle... nismo sami. U svemiru postoje i drugi inteligentni oblici života. Mnogo bliže nego što je bilo tko od nas pomišljao: štoviše, na desetom planetu u našem vlastitom Sunčevu sustavu. </p>
<p>Njegova je veličina otprilike jednaka veličini Zemlje i kruži na podjednakoj udaljenosti od Sunca, ali na suprotnoj strani ekliptike, zbog čega ga nikada ne možemo vidjeti.</p>
<p>Zahvaljujući sličnim uvjetima i kemijskim procesima, život se tamo razvijao na način vrlo sličan onome na Zemlji. </p>
<p>Kao i u nas, i tamo je jedan temperaturni šok naglo zaustavio milijarde godina razvoja, istrijebivši dinosaure, većinu šuma i cvijeća te bezbrojne gnjecave tvorevine koje još nisu bile dovoljno evoluirale da bi zaslužile razgovijetan naziv. </p>
<p>Vrlo tužno, ali zapravo posve normalno. S Bogom ili bez njega,</p>
<p> Postanak očito nije egzaktna znanost. Vrijeme je da se suočimo s tom činjenicom i da shvatimo da bi Velik Odgovor za kojim vječito tragamo - objašnjenje svih sranja koja začepljuju naše povijesne odvode - mogao ležati u tim prokletim meteorološkim (ne)prilikama.</p>
<p> Možda ljudi prestanu shvaćati život tako osobno.</p>
<p>No poanta svega toga jest da takve tragične anihilacije otvaraju vrata drugim genetskim kombinacijama koje se inače vjerojatno nikada ne bi održale i tako je taj deseti planet uskoro dobio humanoidne stanovnike. Koji su ga preplavili.</p>
<p>I eto, sad znate: postoji još jedan planet napučen ljudima. Ipak, dobra je vijest da i oni znaju zeznuti stvar jednako dobro kao i mi.</p>
<p> Svi smo u istom dreku, ali neki od nas pogleda uprta u zvijezde.</p>
<p>Baš tako, razmišljala je Susan Summerday, stojimo u dreku, zagledani u zvijezde. Lomeći svoje proklete vratove. Prethodni vlasnik hotela »Excelsior« svoj je slomio spustivši se Božjim dizalom s terase apartmana na najvišem katu izravno dolje na Šesnaestu aveniju.</p>
<p> Što je, valja napomenuti, bio manje-više najelegantniji način da počinite samoubojstvo u Entropolisu. Naravno, i u tom slučaju od vas ostaje samo mrlja na pločniku, ali barem mrlja s otmjenom adresom.</p>
<p>Okrenuvši leđa čavrljavim grupicama u sali za bankete, Susan je, uz blagi dodir baršunastih zavjesa na golom ramenu, promatrala panoramu grada i dugim, gracioznim gutljajem iskapila ostatak šampanjca iz čaše. </p>
<p>Dugačke i skupe, zavjese su s visokog stropa visjele poput nogu raširenih omčama svezanim oko koljena. Stojeći među bedrima tih zamišljenih nogu i pogleda usmjerena prema gradu, </p>
<p>Susan Summerday sebe je opravdano mogla smatrati jednom od odabranih, onih koji sjede na vrhu piramide žitelja trećeg kamenčića od Sunca i s visine gledaju na svijet. </p>
<p>Čak ni s tako dobre promatračnice, morala je pošteno priznati, taj se svijet nije doimao nimalo smislenijim negoli s bilo koje druge.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
<p>Uostalom, smisleniji nije bio ni ikada prije, a teško da će ikada i biti, i to vjerojatno i jest razlog zbog kojeg se život svodio na pokušaje dokazivanja putem drugih stvari: imena, imidža, novca ili barem golog opstanka... svijet je jednostavno bio lišen jednostavna svojstva koje bi opravdalo sve ostalo - smisla.</p>
<p>Tako su se izrodili gradovi poput Entropolisa, goleme zvijeri načinjene od ambicije, koja bi ljude progutala u komadu te ih izbacila probavljene i temeljito očišćene od svake nevinosti. </p>
<p>Na izlasku na drugom kraju izgledali bi gotovo neizmijenjeno, kao kukuruz u konzervi, ali prazni koliko i odrazi koje je u staklu pred sobom mogla vidjeti Susan Summerday - odrazi njezina muža Michaela, pedeset-i-nešto nasmiješenih parova koji su činili elitni politički sloj Sjedinjenih Država Atlantisa te smrtno ozbiljnih konobara, čiju je prisutnost odavala samo bjelina njihovih očiju.</p>
<p>Jer oni se, dakako, nisu morali smiješiti, i to im je pružalo prigodu da osjete superiornost prema bljedunjavim i blagoglagoljivim ljudima koje su morali posluživati.</p>
<p> S druge strane, Susan Summerday se morala smješkati kao na reklami za sâm život. </p>
<p>Osam godina odrađivala je smiješak potpredsjednikove supruge, cijelo desetljeće prije toga i senatorove, a sada se, tako joj Bog pomogao, morala smiješiti kao žena čiji bi muž trebao biti izabran za predsjednika.</p>
<p>Katkad bi pomislila kako samo još skupi losioni sprečavaju da se njezino lijepo lice rascijepi na dva dijela.</p>
<p>Znala je, međutim, da će se večeras morati smješkati posebno srdačno, smiješkom namijenjenim samo njihovu domaćinu, ako se ikada udostoji pojaviti.</p>
<p>Kad je, nakon duljeg razdoblja tajnosti, prvi put objavljeno da je novi vlasnik uglednog hotela John Lockes, to je u političkim krugovima izazvalo neskriveno iznenađenje. Zašto bi, zaboga, povučen milijarder, kojega nitko izvan kruga »Infologixove« uprave nije vidio već devet ili deset godina, poželio kupiti »Excelsior«? </p>
<p>Njegovo je polje djelovanja bilo informacijska tehnologija, a ne ugostiteljstvo. Istina, posao se razgranao nakon lanjskog preuzimanja »P. S. Yorsakta«, konglomerata za brzu prehranu, ali do grla zadužen »Excelsior«? </p>
<p>To, na kraju krajeva, čak nije bio ozbiljan hotel, prije politički klub pod krinkom hotela. Ono što je gubio u novcu, obilno je nadoknađivao slavom, no to nije moglo zanimati čovjeka poput Lockesa, osim ako... </p>
<p>I doista, komadići su počeli popunjavati slagalicu. Početno iznenađenje preraslo je u sumnju kad su stigle pozivnice za večerašnju zabavu za odabrane. Sve je postalo i više nego očito: Lockes je jedan od najdarežljivih pojedinačnih donatora u političkim kampanjama svih razina, Lockes kupuje »Excelsior«, Lockes poziva uzak krug moćnika na neformalno druženje... dakle, Lockes za godine vlastite velikodušnosti želi nešto zauzvrat.</p>
<p>Ništa prirodnije od toga, dakako, ali uzbuđenje koje je prostrujalo njihovom profinjenom zajednicom potencirala je činjenica da, tijekom svih godina financijske podrške, Lockes ni s kim od njih nije osobno kontaktirao, a kamoli tražio kakvu uslugu. </p>
<p>Susan Summerday bila je svjesna da ti događaji svakoga u sobi čine jednako nervoznim kao i Michaela, kojega je od izbora dijelilo još samo nekoliko mjeseci. Političare ništa ne može uznemiriti više od nepoznavanja cijene posla koji su upravo sklopili. Doduše, prema njezinu iskustvu, nije da ih je to ikada u bilo čemu spriječilo.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Frankfurtsko trojstvo manifeste </p>
<p>Venecijanski bijenale, Dokumenta i Manifesta najpoznatije su europske međunarodne manifestacije suvremene umjetnosti. Manifesta, na kojoj se predstavljaju mladi umjetnici iz Europe, osnovana je ranih 90-ih, a od 1996. se održava bienalno. Nakon Rotterdama, Luxemburga i Ljubljane ove godine održat će se u Frankfurtu na Majni, a selektorski tim čine tri kustosice: Iara Boubnova iz Bugarske, Nuria Enguita Mayo iz Španjolske i Stéphanie Moisdon Trembley iz Francuske. </p>
<p>Koncept Manifeste 4 kreće se unutar trojstva koje čine grad Frankfurt kao plato gdje se predstavljaju radovi, umjetnici te kustosi. Da bi izabrale umjetnike iz Hrvatske, kustosice su u lipnju prošle godine boravile u Zagrebu, kao jednoj od postaja na svojemu istraživačkom putovanju. Lista sudionika je pak objavljena u veljači ove godine, te je za svakoga umjetnika planiran tzv. »preview visit« u Frankfurt radi dogovora oko radova. Iz Hrvatske je izabrano dvoje, na našoj sceni već potvrđenih autora - Andreja Kulunčić te Igor Grubić. </p>
<p>Andreja Kulunčić u svojim se radovima bavi društvenom tematikom aktualnom za određeno mjesto. Pri tome se koristi Internetom kao temeljnim mjestom interakcije s publikom te interdisciplinarnim pristupom temi, bilo da se radi o problematiziranju genetičkog inžinjeringa u projektu »Zatvoren zbilja - Embrio«, bilo o načinu raspodjele dobara u društvu kao u posljednjem radu »Distributivna pravda«.</p>
<p>Budući da je dogovaranje s kustosicama Manifeste u tijeku, Andreja Kulunčić nam je dala smo općenite podatke o projektu, koji se metodološki i tematski veže uz njezino dosadašnje djelovanje. On dotiče sve tri odrednice - umjetnike, kustose i grad, odnosno posjetitelje koje bi autorica pozvala na dijalog, dok je tematski vezan uz ekonomiju i umjetnost odnosno status umjetnika na socijalnoj ljestvici. </p>
<p>Načelo rada Igora Grubića također se uklapa u koncept Manifeste. On uvijek reagira na specifičnu situaciju u kojoj se nalazi iščitavajući njezin kontekst, značenje i atmosferu, a uz to zna se doticati i socijalne tematike. Tako su njegovi radovi obično »site-specific«. Budući da Grubić tek odlazi na preliminarne razgovore te upoznavanje situacije u Frankfurt, ni on nije siguran u krajnju izvedbu projekta. No, naznačio je osnovne smjernice. Rad govori o njegovim trenutnim preokupacijama, intimnijeg je karaktera, no dotiče također i globalnu problematiku informacijskog zasićenja ukazujući na odgovornost svakoga pojedinca pri njihovu baratanju.</p>
<p> Projekt mu je vezan uz odašiljanje informacija u ovom marketinškom svijetu, no on neće prodavati proizvod, već samu informaciju. Uz to želi ostati dosljedan etičkoj ideji gdje informacija ostaje, kako kaže, »čista, spiritualna, te pokušava upecati recipijenta da se i on sam okrene k vlastitoj promjeni, jer je promjena jedina bitna i značajna u svačijem životu«. Sam autor to povezuje s radovima Barbare Kruger i Jenny Holzer.</p>
<p> Manifesta 4 u Frankfurtu otvara se 25. svibnja, a traje do 25. kolovoza 2002. </p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Toyen slavna muza nadrealizma </p>
<p>Galerija će predstaviti slike, kolaže, grafike i knjige Toyen / Radovan Ivšić: Toyen je neukrotiva, samotna, povučena, ali i u Francuskoj i Češkoj utjelovljenje jednoga od najljepših likova nadrealističkog prijateljstva</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Tko je Toyen? Zagonetno ime koje će prepoznati tek rijetki, skriva zaboravljenu muzu nadrealizma koja će uskoro gostovati u Zagrebu!</p>
<p> »Sve je počelo 1939. malo prije početka Drugoga svjetskog rata, kada sam u za mene čudesnoj zagrebačkoj knjižari Brayer (koja se kao slučajno nalazila u ulici Čeha Masaryka), otkrio neveliku knjigu 'Skraćeni rječnik nadrealizma', obilato ilustriranu nadrealističkim slikama i fotografijama. Prvi put su preda mnom bile slike Tanguya, Miróa, Dalija, Magrittea, Maxa Ernsta....a, iznad svega, tamo je bila slika koja me frapirala, očarala i poslije još dugo opsjedala. To je bila 'Spavačica' potpisana Toyen, ime meni potpuno nepoznato, o kome u tom skraćenom rječniku nadrealizma nisam našao podataka«, piše Radovan Ivšić o začetku svog velikog prijateljstva s nadrealističkom muzom, slikaricom češkoga porijekla koje će trajati desetljećima.</p>
<p>Upravo će izložba Toyen (1902.-1980.), te čudesne žene koja je duboko obilježila nadrealistički pokret, prijateljice Radovana Ivšića i Annie Le Brun, gostovati u zagrebačkim Klovićevim dvorima od 2. travnja do 19. svibnja. Ta će galerija u suradnji s češkim, hrvatskim i francuskim ustanovama, Veleposlanstvom Češke Republike i Francuskim institutom predstaviti opus slavne slikarice - slike, kolaži, grafike i knjige.</p>
<p> Od prvoga susreta s Toyen u pariškoj kavani »Le Musset« 1954., gdje su se redovito sastajali nadrealisti, ističe Ivšić, pa sve do 80-ih godina prošloga stoljeća, trajat će druženje »prijatelja koje je osim umjetničkih opredjeljenja povezivalo i to što dolaze iz komunističkih zemalja«. U umjetničinu atelieru na bulevaru Saint Germain Ivšić će prvi put vidjeti slike »Prirodni zakon«, »Mit svjetlosti«, »Pustinjske utvare« i »Streljana«.</p>
<p> Oduševljen će 1956. napisati »informativni, topli članak o slikarici« koja je bila »neukrotiva, samotna, povučena«, ali i u Francuskoj i Češkoj »utjelovljenje jednog od najljepših likova nadrealističkog prijateljstva«. S slikaricom će ostvariti i niz zajedničkih projekata: od suradnje na knjizi »Ostatci snova - Bunar u kuli«, rukopisa »Smjesta« Annie Le Brun, zbirke kolaža »Vis-ŕ-vis«, pa sve do zajedničke suradnje oko »Kralja Gordogana« za koji Toyen radi šest kolaža i jednu grafiku. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Meksiko, put u zemlju bogova« </p>
<p>AMSTERDAM, 1. travnja</p>
<p> - Izložbom pretkolumbijske umjetnosti - najveće takve vrste ikada organizirane u Europi - predstavlja se u Amsterdamu pregled starih umjetnosti Olmeka, Maja i Azteka kroz 275 eksponata iz velikih meksičkih muzeja. Izložba koja nosi naziv »Meksiko, put u zemlju bogova« bit će otvorena do 30. lipnja u Nieuwe Kerk, središnjoj crkvi na glavnom amsterdamskom trgu. Šesnaest najvećih meksičkih muzeja i instituta posudilo je umjetnine za potrebe ove izložbe koja je oblikovana oko tri velike teme: život na zemlji, univerzum bogova i kraljevstvo umrlih. Među najposebnijim djelima ističu se maska od žada koji podsjeća na kazališne maske, kipić koji je nazvan »mislilac« i koji podsjeća na Rodina, no i na skriptora iz Louvrea, te veličanstvena skulptura Ehecatla, boga vjetra. Kraljevsko žezlo od jaguarovih kostiju nosi na svom vrhu dvije malene glave, jednu mrtvog i jednu živog čovjeka, ilustrirajući nadjeljivi dualitet života i smrti. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Uskrs s Maticom« u Mostaru </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - U povodu 160. obljetnice Matice hrvatske, u Mostaru će se od 1. do 21. travnja održati manifestacija »Uskrs s Maticom«. Nakon svečane akademije u povodu Matičine obljetnice, slijedi otvorenje izložbe »Umjetničko blago Mostarske biskupije«. Glazbeni programi okupljaju Zagrebački kvartet, Balet i orkestar Bečke narodne opere, sopranisticu Vesnu Baljak, pijanisticu Darjanu Blaće, Trio Matije Dedića, Gabi Novak, Davora Križića, Dubrovački simfonijski orkestar, violinista Slobodana Bagića, Zagrebački gitarski trio, Operu Narodnoga kazališta Sarajevo, Operu HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke i dr. Bit će predstavljena knjiga »Enigma zvana Bosna« prof. Bože Žepića te književni opus Ivana Aralice, s voditeljem Josipom Pavičićem. Sarajevski teatar Sartr izvest će predstavu »Sve o ženama«, HNK Mostar »I smrt će biti nešto sasma ljudsko« fra Ante Marića, a HNK Osijek »Žetveni ples« Briana Friela. Umjetnički ravnatelj manifestacije je Vjekoslav Šutej. </p>
<p>D. K.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Europa i kultura« na Internetu </p>
<p>BRUXELLES, 1. travnja</p>
<p> - Prigodom neformalnog sastanka ministara kulture zemalja članica Europske unije koji je održan 18. i 19. ožujka u glavnom gradu kulture Salamanci, povjerenica za obrazovanje i kulturu Viviane Reding predstavila je novu internetsku stranicu »Europa i kultura« posvećenu kulturnim politikama i aktivnostima u Europskoj uniji. Stranica nudi jednostavan i besplatan pristup informacijama o nizu kulturnih zbivanja na području cijele EU. »Europa i kultura« nudi sve podatake o kulturnim događajima i zanimljivostima u Europskoj uniji prema tipu aktivnosti (propisi, suradnja, međunarodni odnosi i sl.) te prema području aktivnosti (glazba, ples, kazalište, kulturno naslijeđe, itd.). Stranica također nudi informacije o mogućoj financijskoj potpori pojedinim aktivnostima te vodi na stranice ministarstava kulture pojedinih zemalja članica i pridruženih članica EU i na stranice o kulturi uopće. Stranica je uređena na pet jezika (njemačkom, engleskom, francuskom, španjolskom i talijanskom), a dostupna je na siteu Europske komisije na adresi http://europa.eu.int/comm/culture. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nagrađeni crtići iz Poljske i Britanije </p>
<p>STUTTGART, 1. travnja</p>
<p> - Filmovi iz Poljske i Velike Britanije dobitnici su glavnih nagrada na 11. međunarodnom festivalu animiranog filma u Stuttgartu. Nagrade su dodijeljene na Međunarodnom festivalu animiranog filma, na kojemu je prikazano 425 filmova. Nagradu pokrajine Baden-Wuertemberg u iznosu 7.500 eura dobio je film »Strojenie instrumentow« poljskog redatelja Jerzyja Kucia, a nagradu grada Stuttgarta u istom iznosu britanski animirani film »The invasion« Phila Mulloya. Međunarodnu promotivnu nagradu za najbolji film diplomanata visokih škola u iznosu od 15.000 eura dobio je »Privjet iz Kislovodska« Dmitrija Gellera iz Rusije. Na festivalu je u šest dana prikazano 425 filmova iz 40 zemalja. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Tutti frutti« Ante Žaje </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Svakom novom izložbom slikar Ante Žaja uvećava paradoks djelovanja na rubu između potrošnog i elitnog, banalnog i sofisticiranog, jednoznačnog i veišesmislenog - istaknut će kritičar Tonko Maroević. Žaja uvijek nastoji pronaći mogućnost nekog preokreta značenja. Dok se u ciklusu »Trash rock Caffe« suočio sa »znakovljem najsvakidašnjijeg okoliša, sa zaglušujućom likovnom bukom logotipa i videograma«, a u ciklusu »Trinitet« ispitivao »polarizaciju između metafizike i konzumizma«, u najnovijoj izložbi otvorenoj u galeriji »Beck« - »Tutti frutti« na jakim žutim ili narančastim pozadinama s crnim obrubom niže »trokutne kompozicije na koje su nanizani primjerci raznih voćaka, od grožđa do ananasa, od banane do jabuke, breskve do šipka«, ističe Maroević. Ako se prethodno uglavnom zadovoljavao »nađenim predmetom«, Žaja ovoga puta vraća motiv »mrtve prirode«, ali na način multiplicirane slike koja je »dvostruko mrtva«. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Izložba mapa Šime Strikomana </p>
<p>VODICE, 1. travnja</p>
<p> - U vodičkom hotelu Olympia akademski snimatelj Šime Strikoman izložio je svojih osam mapa iz edicije Terra Croatica. U Strikomanovim mapama prikazana su pučka, ali i druga zanimljiva događanja kao što su, primjerice Vodički žudiji. Žudije su, zapravo, čuvari Isusova groba, a njihova slikovita nošnja pun je pogodak za fotografiju kakvoj teži Strikoman. Edicija Terra Croatica sadrži prikaz Grgureva u Požegi, tu je i Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku, Kornatska kraljica mora, Karavanj u Tisnom, Rogoznica - Gospin brod, Sinjaka alka i Župa i crkva svetog Petra u Zagrebu. Na otvaranju izložbe govorio je i Pavao Roca, istaknuvši da svaka mapa ima svoju posebnost, koja se ogleda u duhovnoj komponenti. O izložbi je govorila i Maja Weber, posebice istaknuvši žive boje u mapama. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatske stolnotenisačice pete u Europi</p>
<p>Za peto mjesto u Europi hrvatske su stolnotenisačice pobijedile prvo Jugoslaviju, a potom i Luksemburg, oba puta sa 3-2 / Stolnotenisači su u dvoboju za 11. mjesto izgubili 2-3 od svjetskog doprvaka, Belgije, no i sa 12. mjestom su ostali u prvoj jakosnoj skupini / U utorak je u 16 sati na rasporedu muško finale između Šveđana i Nijemaca, a od jutra počinju kvalifikacije parova</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Momčadski dio natjecanja na Europskom stolnoteniskom prvenstvu koje će se od 7. travnja održavati u Zagrebu hrvatske su igračice završile na petom, a igrači na 12. mjestu. Zanimljivo je da su oba izbornika zadovoljna ovakvim rezultatom, no dok je shvatljivo zadovoljstvo trenera stolnotenisača, Zlatka Novakovića, malo je teže razumijeti Nevena Cegnara čije su igračice bile »najsigurnija hrvatska medalja na EP«. Za najmanje broncu našim je stolnotenisačicama trebala samo jedna pobjeda, u prvom dvoboju protiv Švedske, no naše su djevojke tu priliku ispustile.</p>
<p>Nakon što je Tamara Boroš pobijedila Sandru Johansson, a Andrea Bakula u trećem dvoboju Susanne Jonsson, vjerojatno nije bilo nikoga tko bi se kladio na Šveđanke. No, Tamara Boroš je propustila pobijediti Ĺsu Svensson, a Eldijana Aganović »slabašnu« Johansson, Hrvatska je izgubila 2-3, pa je Hrvatskoj preostala tek borba za peto mjestu u Europi, prvo protiv Jugoslavenki, a potom i protiv Luksemburžanki.</p>
<p>U protiv Jugoslavije najbolja europska stolnotenisačica Tamara Boroš je izborila dvije pobjede, protiv »lovca« Erdelji i Plavšić, a treću je pobjedu dodala Andrea Bakula isto protiv Plavšić. U dvoboju protiv Luksemburga izbornik Cegnar je odmarao Boroš, a tri su pobjede donijele Aganović u petom dvoboju, te Paović i Bakula prije nje. </p>
<p>- Zadovoljan sam što smo i bez Tamare pobijedili reprezentaciju koja bi se mogla boriti za medalju. Cure su još pod dojmom poraza od Švedske, nisu spavale... Žao mi je Dane Aganović, ovo joj je bila prilika da se s medaljom oprosti od reprezentacije. No, što možemo sad, rekao je kratko izbornik Cegnar nakon pobjede protiv Luksemburga čija je najbolja igračica Ni Xia Lian među prvih 15 na svijetu i treća u Europi.</p>
<p>Naše igračice svakako mogu žaliti za propuštenom prilikom, jer su lako mogle i do polufinala. No, ako se nisu snašle protiv Šveđanki, jer su one očekivale Ruskinje, kako bi tek bilo kasnije. Favorizirana Mađarska je zastala u polufinalu, a u finalu su tešku borbu vodile Rumunjke i Njemice, a na kraju se se veselile Rumunjke, predvođene Mihaelom Steff, koja će igrati parove s našom Tamarom.</p>
<p>Oba su izbornika, rumunjski i njemački, bili zapravo iznenađeni plasmanom u finale, budući da su Nijemci došli bez svojih Kineskinja, a Rumunji bez Otilije Badescu i sa Steff koja nije u pravoj formi. Tako se čini dosta realna opaska predsjednika HSTS-a, Ive Gorana Munivrane koji je rekao da nikad nismo imali ovakvu šansu za finale.</p>
<p>Stolnotenisači su, pak, izborili 12. mjesto i tako ostali u prvoj skupini. I njima je mnogo značila jedna, jedina pobjeda, ona u prvom meču protiv Danske. Da su pobijedili, bili bi među prvih osam u prvoj jakosnoj skupini. No, Hrvati su taj dvoboj izgubili i borili se potom za deveto mjesto. Kad su bili na korak, nakon pobjeda protiv Izraela i Engleske, poklekli su u posljednjem dvoboju protiv Nizozemaca. U odlučujućem dvoboju za 11. mjesto imali su protiv sebe Belgijance, inače doprvake svijeta, no Belgijanci su i bez Saivea pobijedili naše igrače 3-2.</p>
<p>- Ovo je najbolji rezultat naše reprezentacije, dosad je najbolji plasman bio 16. mjesto, a veseli me i što smo s tim 12. mjestom ostali u prvoj skupini. S onom smo pobjedom protiv Danske mogli ući i među osam momčadi prve skupine. Namjerno sam igrao bez Weizhonga, jer sam žalio dati priliku mlađima, Šurbeku i Juzbašiću kojima će to koristiti sljedeće godine na EP u Italiji. Mislim da je ovo naš objektivan domet, sa Zoranom i dobrim Rokom. Doduše, Roko nije bio kao što smo očekivali, ali nije bilo ni loše, veli izbornik Novaković.</p>
<p>U utorak će početi nadmetanje parova. U kvalifikacijama muških parova nastupit će Davor Karlović i Crawford te braća, Ivan i Neven Juzbašić. Kasnije će kvalifikacije početi mješoviti parovi, a nastupit će Šurbek i Perhoč, Aganović i Bentsen, N. Juzbašić i Detrigne, Krivić i Bobetić, Japec i Vaida, te I. Juzbašić i Bakula.</p>
<p>• Rezultati hrvatskih stolnotenisača; 1. kolo: HRVATSKA - Danska 1-3 (Primorac - Tugwell 8-11, 11-7, 11-9, 11-6, Šurbek - Bensten 11-6, 6-11, 9-11, 6-11, Tošić - Monrad 3-11, 11-9, 3-11, 11-6, 8-11, Primorac - Bensten 11-2, 9-11, 11-6, 7-11, 7-11;</p>
<p>razigravanje za 9. mjesto: HRVATSKA - Izrael 3-1 (Primorac - Sharon 10-12, 11-8, 11-4, 11-5, Weizhong - Elenski 14-12, 9-11, 11-7, 11-4, Juzbašić - Davidovski 11-5, 9-11, 9-11, 11-8, 7-11, Primorac - Elenski 11-2, 11-6, 11-3; HRVATSKA - Engleska 3-0 (Tošić - Baggley 11-5, 11-3, 11-8, Primorac - Syed 11-5, 11- 4, 11-4, Šurbek - Young 11-8, 11-6, 11-8), HRVATSKA - Nizozemska 1-3 (Tošić - Keen 12-10, 7-11, 9-11, 8-11, Šurbek - Heister 11-8, 5-11, 12-10, 8-11, 8-11, Juzbašić - Yu 6-11, 11-8, 11-9, 11-7, Tošić - Heister 3-11, 11-8, 6-11, 9-11);</p>
<p>za 11. mjesto: HRVATSKA - BELGIJA 2-3 (Šurbek - Bratanov 8-11, 11-9, 6-11, 11-9, 6-11, Primorac - Closset 12-10, 8-11, 11-8, 11-8, Tošić - Podpinka 12-14, 13-15, 13-11, 11-6, 8-11, Primorac - Bratanov 9-11, 11-6, 11-5, 11-7, Šurbek - Closset 9-11, 7-11, 5-11);</p>
<p>stolnotenisačice, četvrtfinale: HRVATSKA - Švedska 3-2 (Boroš - Johansson 11-6, 11-8, 11-9, Aganović - Svensson 3-11, 4-11, 2-11, Bakula - Jonsson 11-8, 7-11, 5-11, 11-9, 11-2), Boroš - Svensson 9-11, 12-10, 11-9, 7-11, 9-11), Aganović - Johansson 8-11, 11-6, 11-13, 11-9, 11-13;</p>
<p>razigravanje za peto mjesto: HRVATSKA - Jugoslavija 3-2 (Boroš - Erdelji 11-9, 11-7, 8-11, 11-8, Bakula - Plavšić 11-5, 5-11, 11-8, 11-7, Paović - Golić 11-8, 6-11, 11-6, 8-11, 7-11, Bakula - Edelji 8-11, 8-11, 3-11, Boroš - Plavšić 11-9, 11-6, 11-7; HRVATSKA - Luksemburg 3-2 (Aganović - Ni Xia Lian 8-11, 4-11, 2-11, Paović - Regenwetter 12-10, 11-8, 11-9, Bakula - Timmermann 9-11, 11-5, 11-1, 11-8, Paović - Ni Xia Lian 5-11, 4-11, 4-11, Aganović - Regenwetter 8-11, 11-9, 11-6, 4-11, 11-2.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vrh tablice bez promjena</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Nakon 32. kola Premier lige situacija u vrhu ostala je nepromijenjena. Naime, prvih pet momčadi ubilježile su pobjede. Utakmica Leeds - Manchester United na Elland Roadu, koja je završila pobjedom »crvenih vragova« 4-3 u potpunosti je opravdala epitet derbija kola. </p>
<p>Poveli su gosti, pogotkom Scholesa u 9. minuti, no za izjednačenje se pobrinuo Viduka u 20. Nakon izjednačenja igra je u potpunosti pripala igračima Sira Alexa Fergusona, a premoć na terenu materijalizirao je Solskjaer golovima u 39. i 40. minuti. </p>
<p>U drugom poluvremenu Manchester je poveo 4-1, strijelac je bio Giggs, no posljednjih pola sata pripalo je Leedsu. Harte je smanjio na 4-2 iz slobodnog udarca, a pogotkom Bowyera deset minuta prije kraja završena je »golijada«.Preostali kandidati za naslov prvaka, Liverpool i Arsenal, bez problema su ostvarili pobjede. </p>
<p>Liverpool je na Anfieldu svladao Charlton 2-0, a »topnici« su bili uvjerljiviji protiv Sunderlanda 3-0. U ovom kolu najuvjerljiviji bio je Newcastle, koji je još u petak »pomeo« Everton sa 6-2.</p>
<p>• Rezultati 32. kola: Middlesbrough - Tottenham 1-1, Leicester - Blackburn 2-1, Liverpool - Charlton 2-0, Arsenal - Sunderland 3-0, Bolton - Aston Villa 3-2, Chelsea - Derby 2-1, Southampton - Fulham 1-1, West Ham - Ipswich 3-1, Leeds - Manchester United 3-4, Newcastle - Everton 6-2; redoslijed: Liverpool 68 (+1) bodova, Manchester United 67 (+1), Arsenal 66 (-1), Newcastle 59 (-1), Chelsea 56, Leeds 54...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Majoli 61., Talaja 84. </p>
<p>NEW YORK, 1. travnja</p>
<p> - Na najnovijoj WTA listi nema većih promjena. Na prvom je mjestu i dalje američka tenisačica Jennifer Capriati, slijedi njezina sunarodnjakinja Venus Williams te Švicarka Martina Hingis.</p>
<p>Hrvatska i dalje ima tri predstavnice među prvih sto - Iva Majoli je 61., Silivija Talaja 84., a Jelena Kostanić 87.</p>
<p>• Redoslijed: 1. (1) Jennifer Capriati (SAD) 4803 bodova, 2. (2) Venus Williams (SAD) 4385, 3. (3) Martina Hingis (Švi) 3730, 4. (5) Kim Clijsters (Bel) 3421, 5. (4) Lindsay Davenport (SAD) 3350, 6. (6) Monica Seles (SAD) 3314, 7. (9) Serena Williams (SAD) 3271, 8. (7) Justine Henin (Bel) 2991, 9. (8) Jelena Dokic (SRJ) 2892, 10. (10) Amelie Mauresmo (Fra) 2651, 11. (11) Sandrine Testud (Fra) 2079, 12. (12) Silvia Farina-Elia (Ita) 1769, 13. (13) Meghann Shaughnessy (SAD) 1724, 14. (14) Arantxa Sanchez-Vicario (Špa) 1685, 15. (17) Daniela Hantuchova (Slk) 1428... 84. SILVIJA TALAJA (Hrv) 456... 87. JELENA KOSTANIĆ (Hrv) 437... 136. MAJA PALAVERSIĆ (Hrv) 233... 193. MIRJANA LUČIĆ (Hrv) 146. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Agassi u »top 10«, pad Ivaniševića i Ljubičića</p>
<p>MONTE CARLO, 1. travnja</p>
<p> - Nakon pobjede na turniru iz »masters« serije, koji je održan u Key Biscayneu, američki tenisač Andre Agassi najviše je napredovao na najnovijoj ATP listi - sa 28. skočio je na 7. mjesto.</p>
<p>Prvi je i dalje pobjednik Australian Opena Šveđanin Thomas Johansson, slijedi Britanac Tim Henman, a sa šestog na treće mjesto probio se finalist Key Biscaynea Švicarac Roger Federer. Budući da su najbolji hrvatski tenisači Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić loše igrali u Key Biscayneu, nazadovali su na ATP listi.</p>
<p>• Redoslijed, »utrka za prvaka«: 1. (1) Thomas Johansson (Šve) 253 boda, 2. (2) Tim Henman (VB) 197, 3. (6) Roger Federer (Švi) 191, 4. (3) Marat Safin (Rus) 188, 5. (5) Lleyton Hewitt (Aus) 181, 6. (4) Jiri Novak (Češ) 162, 7. (28) Andre Agassi (SAD) 160, 8. (7) Nicolas Escude (Fra) 126, 9. (12) Juan Ignacio Chela (Arg) 123, 9. (20) Marcelo Rios (Čile) 123... 34. (28) IVAN LJUBIČIĆ (HRV) 61... 72. (68) GORAN IVANIŠEVIĆ (HRV) 24... 136. (134) IVO KARLOVIĆ (HRV) 4... 173. MARIO ANČIĆ (HRV) 1;</p>
<p>»ulazna lista«: 1. Lleyton Hewitt (Aus) 4520 bodova, 2. Gustavo Kuerten (Bra) 3275, 3. Juan Carlos Ferrero (Špa) 2720, 4. Jevgenij Kafeljnikov 2675, 5. Tim Henman (VB) 2545, 6. Tommy Haas 2475, 7. Marat Safin (Rus) 2475, 8. Sebastien Grosjean 2260, 9. Thomas Johansson (Šve) 2245, 10. Andre Agassi (SAD) 2195... 16. GORAN IVANIŠEVIĆ (HRV) 1645... 37. IVAN LJUBIČIĆ (HRV) 969... 159. MARIO ANČIĆ (HRV) 247... 189. IVO KARLOVIĆ (HRV) 190. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb i dalje uvjerljiv</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Uvjerljivom pobjedom protiv Zrinjevca u petom kolu »Ožujsko« lige za prvaka košarkaši Zagreba nastavili su niz uspješnih igara i sada su, uz Cibonu, glavni kandidati za plasman među četiri momčadi, koje će ući u doigravanje.</p>
<p> Splićani i Zadrani su malo posustali, a u gornji dio ljestvice »drsko« se pokušavaju ugurati Dona-Dubrava i Osijek. Samo nekolilko dana nakon što ih je Zagreb »dotukao« čak sa 29 poena razlike, košarkaši Dona-Dubrave su u posljednjem dvoboju ipak dohvatili pobjedu, svladavši Zadar 87-82. Dosad su, uz Zadar, pobijedili još samo Zrinjevac...</p>
<p> Zadrani su, nakon domaće pobjede protiv Cibone, u Jazinama »pregazili« i Triglav osiguranje čak sa 31 košem razlike, da bi sada, eto, »pali« u Dubravi. A Split? Još uvijek ih boli visok poraz u Rijeci još iz prvoga kola, prie tjedan dana su pokleknuli protiv Cibone, no sada su se ipak oporavili uvjerljivom pobjedom protiv Osijeka.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pele zaboravio mahati!</p>
<p>Prema mišljenju mnogih najveći nogometaš svih vremena, Pele, dobio je zadatak označiti kraj utrke, ali u trenutku kada su ciljem prošla braća Schumacher, Pele je gledao na drugu stranu i - zaboravio mahnuti crno-bijelom zastavom!</p>
<p>SAO PAULO, 1. travnja</p>
<p> - Drugom je pobjedom u ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu Formule 1 Michael Schumacher povećao svoju prednost u odnosu na mlađeg brata Ralfa, koji je na utrci za Veliku nagradu Brazila bio drugi, i to na osam bodova. Treće mjesto na stazi Interlagos zauzeo je David Coulthard, kojem je to prvi put u sezoni da je stigao do cilja.</p>
<p>Stariji brat Schumacher poveo je utrku od početka, kada je pretekao najbržeg na treningu, Kolumbijca Juana Pabla Montoyu. Montoya ne samo da je izgubio vodeće mjesto, već je u drugom zavoju, u pokušaju da vrati Schumacheru, udario u njegov bolid te je nakon prvog kruga već morao u boks. Time je Montoya izgubio mnogo vremena, no do kraja se utrke uspio probiti do petog mjesta.</p>
<p>Ljubimac domaće publike Rubens Barrichello sjajno jekrenuo u utrku te se u prvih 15 krugova probio s osmog na prvo mjesto, ali upravo kada je nastao delirij u gledalištu, Barrichello je zbog mehaničkog problema, naime nije mogao mijenjati brzine, morao odustati.</p>
<p>Najzabavniji trenutak dogodio se na kraju utrke. Prema mišljenju mnogih najveći nogometaš svih vremena, Pele, dobio je zadatak označiti kraj utrke, ali u trenutku kada su ciljem prošla braća Schumacher, Pele je gledao na drugu stranu i - zaboravio mahnuti crno-bijelom zastavom!</p>
<p>• Rezultati: 1. Michael Schumacher (Njem/Ferrari) 1;31:43.663, 2. Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW) + 0.588, 3. David Coulthard (VB/McLaren-Mercedes) + 59.109, 4. Jenson Button (VB/Renault) + 1:06.883, 5. Juan Pablo Montoya (Kol/Williams-BMW) + 1:07.563, 6. Mika Salo (Fin/Toyota) + 1 krug... ukupni poredak: 1. M. Schumacher 24 boda, 2. R. Schumacher 16, 3. Montoya 14, 4. Button 6, 5. Kimi Raikkonen (Fin/McLaren-Mercedes) i Coulthard po 4... poredak konstruktora: 1. Williams-BMW 30, 2. Ferrari 24, 3. McLaren-Mercedes 8, 4. Renault 6, 5. Jaguar i Sauber po 3... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rumunjkama europsko zlato</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Stolnotenisačice Rumunjske su osvojile zlatnu medalju u ekipnom dijelu Europskog prvenstva. U finalnom dvoboju Rumunjke su sa 3-2 pobijedile Njemačku. Finalni dvoboj ekipnog dijela EP-a stolnotenisača Švedske i Njemačke na rasporedu je u 16 sati.</p>
<p>• Rezultat, finala: Rumunjska - Njemačka 3-2 (Steff - Göbel 13-11, 11-5, 11-8, Nastase - Struse 1-11, 14-12, 11-9, 11-6, Gogorita - Hain-Hofman 6-11, 5-11, 3-11, Steff - Struse 11-8, 7-11, 11-5, 9-11, 11-13, Nastase - Göbel 11-5, 11-8, 11-4).</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>1. HNL - Rezultati utakmica</p>
<p>CIBALIA</p>
<p> - ZAGREB 2-1 (1-0)</p>
<p>Stadion Cibalije</p>
<p>CIBALIA: Marić 6,5 - Leutar 7, Lučić 7, Pernar 7 - Križanović 7 (od 77. Kovačević -), Lajtman 6,5 (od 87. Žgela -), Jurić 7, Panić 6,5 - Leutar 6,5 - Abramović 7 (od 63. Grgić 6,5), Bartolović 7,5.</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6,5 - Stavrevski 6,5, Ješe 6, Milinović 6,5, Pirić 5,5 - Poldrugač 6, Duro 5,5 - Olić 6, Ćaćić 6 (od 46. Šabić 5), Franja 5,5 (od 46. Lovrek 5) - Krpan 5 (od 57. Osibov 6).</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 7. GLEDATELJA.4000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Jurić (6.), 2-0 Grgić (81.), 2-1 Olić (81.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ješe, Lučić, Panić, Milinović, Šabić, Jurić, Lajtman.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Ješe (53. - drugi žuti).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mladen BARTOLOVIĆ.</p>
<p>DINAMO - SLAVEN BELUPO 4-1 (3-1)</p>
<p>Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO: Butina 6 - Ćosić 7, Sedloski 6,5, Drpić 6,5, Polovanec 6,5 - Leko 6,5, Sp. Bošnjak 6,5 (od 62. Krznar 6,5), Agić 7 (od 46. Kranjčar 6,5); Marić 7,5 - Zahora 7, Mešanović 6,5 (od 46. Mikić 7).</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 6 - St. Bošnjak 5,5; Međimorec 5, Gal 5,5 - Brgles 5,5, Ferenčina 6 (od 65. Abaza -), Kovačević 5,5, Radiček 5 - Jurčec 6 (od 46. Posavec 5,5), Dodik 5,5 (od 57. Filipović 5,5); Kovačić 6.</p>
<p>SUDAC: Vukić (Rijeka) 5,5; GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Marić (31.), 1-1 Kovačić (33.), 2-1 Marić (41.), 3-1 Zahora (43.), 4-1 Zahora (60.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kovačević, St. Bošnjak.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Silvio MARIĆ. M. T.</p>
<p>POMORAC - HAJDUK 0-1 (0-0)</p>
<p>Stadion Žuknica</p>
<p>POMORAC: Knez 5,5, Batkoski 6, Panić 5,5, Grubišić 5, Omar 6, Božac 6,5, Ostojić 5, Rožajac 5, Samardžić 5,5 (od 70. Skočić -), Flego 5,5 (od 53. Dželalija 5), Dunković 6 (od 57. Živković 5).</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6, Sabljić 6, Đolonga 6, Vejić 5,5, Herceg 5,5, (od 63. Gudelj 6,5), Carević 6,5, Deranja 5, Andrić 5,5 (od 85. Pirija -), Vuković 5,5 (od 46. Miladin 5,5), Srna 6,5, Miše 6.</p>
<p>SUDAC: Slavko Čulina (Zagreb) 6,5. GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Gudelj (86.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Samardžić, Dunković, Đolonga, Miše, Miladin.</p>
<p>ČAKOVEC - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 2-0 (1-0)</p>
<p>Stadion SRC Mladost</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 7,5, Ribić 6, Poleti 6,5, Škopljanac 6,5, Hucika 6,5, Bubek 6, Mužek 7, Šarić 6,5 (od 90. Zrna -), Bunc 6, (od 59. Kelemen 6,5), Nosek 7,5, Vujić 8 (od 90. Cvek -).</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 6, Kurtović 6 (od 77. Matko -), Petrović 6,5, Miletić 6, Bisaku 5, Fumić 6, Kralj 5,5, Dujmović 5 (od 46. Lalić 6,5), Petričević 5 (od 46. Lamešić 6), Kordić 6, Novaković 6,5.</p>
<p>SUDAC: Edo Trivković (Split) 6,5. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vujić (29.) 2-0 Vujić (79.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Škopljanac, Mužek, Vujić, Hucika, Lalić, Petrović.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Ribić (75 - drugi žuti).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Velibor VUJIĆ.</p>
<p>ZADAR - VARTEKS 3-4 (0-2)</p>
<p>Stadion u Stanovima</p>
<p>ZADAR: Rogić 4, Bogdan 4, Zebić 5, Jurić 5, Surać 6, Jerković 5, Ihtijarević 5 (od 46. Butić 6), Gondžić 5,5 (od 79. Bilokapić 4), Jurjević 4 (od 34. Pintar 6), Blatnjak 5,5, Zekić 6.</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 5, Andričević 5, Režić 5 (od 75. Kristić 5), Mumlek 6 (od 64. Halimi 5), Granić 6, S. Klepić 6, Ivančić 6, Kastel 7, Drobne 7 (od 50. Šafarić), Halilović 7, Maras 6,5. </p>
<p>SUDAC: Vice Pavić (Split) 5. GLEDATELJA: 3500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Mumlek (7.), 0-2 Drobne (26.), 1-2 Zekić (46.), 2-2 Pintar (52.), 3-2 Blatnjak (69.), 3-3 Kastel (86.), 3-4 Halilović (90.) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zekić, Drobne, Bogdan.</p>
<p>ŠIBENIK - RIJEKA 0-1 (0-0)</p>
<p>Stadion Šubićevac</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 5.5, MIlas 6, Radeljić 6, Rajić 5.5, Žilić 6 (od 67. Karega 5), N. Jović 5.5, Bedeković 5.5, Krpan 5.5 (od 57. Pešić 5.5), Kosić 6, Dragičević 5.5, D. Jović 5.5 (od 70. Perić).</p>
<p>RIJEKA: Kalinić, Wais 6 (od 50. M. Brajković 7), Mijatović 7, Skočibušić 6.5, Ivančić 6.5, G. Brajković 7, Ćaval 6.5, Shkembi 7, Maroslavac 6.5 (od 71. Višković 6), Burčul 6.5, Rački 6 (od 83. Meštrović -).</p>
<p>SUDAC: Goran Marić (Zagreb) 7.5. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Shkembi (67.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kosić, Žilić, Ivančić, Wais, Skočibušić, Kalinić, Shkembi.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bledi SHKEMBI.</p>
<p>TŠK - MARSONIA 0-5 (0-2)</p>
<p>Gradski stadion Sisak</p>
<p>TŠK: Radoš 5 (od 75. Mišković 5), M. Medarić 6, Mesarić 5, Kunert 5, Dajak 5, Svetnić 5,5, Klarić 6, Kosak 5, Dudić 5, Kovačević 6, Bobinec 5.</p>
<p>MARSONIA: Princip 6, Antolić 6, Barišić 6, Sesar 6,5, Tomas 6, Mujšin 6, Ostojić 6,5, Vukić 6,5 (od 49. Mašić 7), Bojko 6,5 (od 60. Cesarec 6), Martinović 6, Petrović 6.</p>
<p>SUDAC: Šunjić (Split) 7. GLEDATELJA: 600.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Martinović (6.), 0-2 Bojko (9.), 0-3 Mašić (51.), 0-4 Mašić (82.), 0-5 Mašić (90.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Medarić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Armin MAŠIĆ.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagrebu noćne budnice, Krpanu boca u glavu</p>
<p>Noć uoči utakmice s Cibalijom igrači Zagreba nisu mogli oka sklopiti, jer im je smetala muzika iz automobila, parkiranih pod prozorima njihovih soba. No, to ih ne ispričava zbog još jedne slabe igre </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - »Igraju kao da cijelu noć nisu spavali«, čuo se komentar na račun Zagrebove igre u Vinkovcima, koja im je priskrbila 1-2 (0-1), siguran poraz od Cibalije. No, oni koji su stekli takav dojam o zagrebašima nisu ni slutili koliko je zapravo bilo istine u tom zaključku.</p>
<p>Baš su, naime, igrači Zagreba bili u najčvršćem snu kad ih je u hotelu Cibalia, u kojem su boravili, razbudila buka. Podno prozora bila su dva automobila, iz kojih je treštala muzika koja bi i »mrtvaca probudila«. Pritom sirene nisu prestale trubiti, a oglasili su se i Cibalijini navijači, koji su otišli nakon desetak minuta.</p>
<p>No, vratili su se sat vremena nakon toga i počeli sve ispočetka. Nakon pet minuta galama je prestala, ali ne zadugo. Isto je društvo nakon jednosatne stanke ponovno na istom zadatku, a predvodio ih je stalno prijeteći, duboki promukli glas. Opet ih je netko potjerao, a vratili su se nakratko još jednom, već pred jutro. </p>
<p>Nije to bio jedini »biser« u Vinkovcima, što ipak Zagreb ne opravdava zbog bezopasne igre, pogotovo zato što važan prilog tomu daju Zagrebovi igrači, koji su se iz složne družbe pretvorili u niz solista.</p>
<p>Nakon utakmice Petar Krpan nije otišao u Zagreb s ostalim zagrebašima, jer je s dva prijatelja krenuo u Osijek proslaviti Uskrs. No, napala ih je skupina domaćih navijača pa su sva trojica završila u vinkovačkoj bolnici. Naime, Krpana je netko pogodio bocom u glavu, a jednom je od njegove dvojice prijatelja, koja su ga pritom branila, u tučnjavi napukla vilica. Pitanje je, međutim, hoće li Krpan konkurirati za Zagrebovu subotnju utakmicu u Kranjčevićevoj protiv Šibenika, koja je među igračima stavljena na postolje »ili - ili«. Ili će Zagreb u toj utakmici konačno, nakon četiri uzastopna izuzetno slaba izdanja (i samo pet osvojenih bodova), uspjeti pobijediti ili će posustati. </p>
<p>No, unatoč tomu, postoji čovjek koji je predvidio takav rasplet, i to nakon što je Zagreb protutnjao Varaždinom i svima dao do znanja da je naslov prvaka - njegov. Naslutio je i otvoreno govorio da Zagrebu tek predstoje najteže utakmice. Riječ je o Zlatku Kranjčaru, Zagrebovu učitelju, koji, međutim, ne skidajući optimistički osmjeh s lica, ni ne vidi drugačiji ishod prvenstva. </p>
<p>- Znam da već mnogi uzimaju olovku u ruku i računaju kako ćemo i gdje posustati. No, uzalud im trud, i zapravo nam je jedan poraz uračunan u proljetni dio, tako da se u Vinkovcima nije ništa važno i presudno nije dogodilo. No, moramo se ozbiljno sabrati i staviti još jednom glave skupa. Znajte, međutim, da će na kraju sve biti onako kako smo počeli vjerovati nakon proljetnog nastavka, kad smo »razbili« Osijek i Varteks - kazao je Zlatko Kranjčar.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hajduk prati razvoj događaja </p>
<p>SPLIT, 1. travnja</p>
<p> - Hajduk je pogotkom Hrvatina Gudelja pobijedio Pomorca u Kostreni rezultatom 1- 0, a kako je Zagreb poražen od Cibalije razlika od šest bodova probudila je nadu da prvenstvo nije gotovo. I Dinamo je na minus šest, stoga nedjeljni derbi »bijelih« i »modrih« nudi nominaciju prvog pratitelja momčadi iz Kranjčevićeve.</p>
<p> Borba za ostanak od početka proljetnog dijela prvenstva je dramatična, a evo kako se bliži kraj izgleda da bitka za prvaka počinje. Zaplet na dnu utječe i na vrh, pa će do kraja skoro svaka utakmica biti kvalifikacijska. </p>
<p>Nedjeljni derbi protiv Dinama(17 sati) dobiva ne važnosti pa će momčad Hajduka potražiti mir na otoku Braču, u Postirama gdje će od četvrtka puniti akumulatore. Povratak je predviđen za nedjelju pred sam početak utakmice. O derbiju protiv Dinama, ali i raspletu prvenstva Slaven Bilić, trener Hajduka, kaže:</p>
<p>- Sigurno će biti dobra utakmica. Igra li neodlučeni rezultat? Pa uvijek igra, ali bi u ovom slučaju odgovarao Zagrebu. Pobjednik će ostati još u utrci za naslov. I bez ovog pada Zagreba nas bi zanimala samo pobjeda protiv Dinama. Ne opterećujem se rezultatima »zagrebaša«, ali normalno da pratim razvoj događaja. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dinamo najučinkovitiji</p>
<p>Po učinku u sedam proljetnih kola najbolji je zagrebački Dinamo, koji je ostvario pet pobjeda i dva neodlučena rezultata, uz odličnu razliku pogodaka 17-3</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Iako su prognoze uoči proljetnog nastavka nogometnog prvenstva govorile da će Zagrebu u lovu na prvi naslov prvaka najvažniji biti start, praksa nas uvjerava u suprotno. </p>
<p>Tako su zagrebaši, bez obzira na uvjerljive pobjede protiv Varteksa i Osijeka u gostima, te povećanju prednosti na čak 11 bodova, koliko je bilo devet kola prije kraja, u posljednje četiri utakmice popustili i dopustili Dinamu i Hajduku, koji su ušli u seriju pozitivnih rezultata, da se približe na šest bodova. Ako se te Zagrebove slabije igre nastave, mogli bismo čak imati i neizvjesnu završnicu prvenstva i kada je u pitanju borba za vrh. </p>
<p>Zanimljivo, po učinku u sedam proljetnih kola najbolji je zagrebački Dinamo, koji je ostvario pet pobjeda i dva neodlučena rezultata, uz odličnu razliku pogodaka 17-3. No, i u Maksimiru moraju priznati da su do tako dobrog učinka došli ponajprije zbog lakšeg rasporeda na početku proljeća, te da će se tek u sljedeća četiri kola vidjeti je li sastav Ilije Lončarevića pravi kandidat za naslov. </p>
<p>Već u sljedećem kolu Dinamo očekuje veliki ispit, jer moraju u goste Hajduku, momčadi koja je po učinku u proljetnom dijelu na drugom mjestu s četiri pobjede i tri neodlučena susreta. Bit će to novi istinski derbi hrvatskog nogometa, a ulog će biti to veći jer će poraženi izgubiti sve izglede za osvajanje naslova prvaka.</p>
<p>Zagreb je, zahvaljujući sjajnom startu, još na trećem mjestu po proljetnom učinku s osvojenih 14 bodova, a odmah je iza njih momčad Cibalije, koja je u subotu pobijedila upravo vodećeg u prvenstvu. Vinkovčani ovog proljeća još nisu izgubili utakmicu, iako su na svom terenu ugostili Hajduk i Zagreb.</p>
<p>Osijek se, iako je po učinku u proljeće na osmom mjestu, zahvaljujući trima uzastopnim pobjedama probio s 15. na 10. mjesto prvenstvene ljestvice i možda je u najboljoj formi od svih naših prvoligaša. To je dobra vijest za Osječane, ne samo zbog borbe za ostanak u ligi, već i zato što ih u srijedu čeka uzvratni dvoboj polufinala Kupa protiv Dinama, u kojem će braniti prednost od 2-1.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bayeru četiri boda prednosti</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Najzanimljivije utakmice u 29. kolu Bundeslige odigrale su vodeće momčadi. Bayer je poveo pogocima Kirstena i Ramzyja, Kaiserslautern je izjednačio do 55. minute, ali pobjedu sa 4-2 »apotekarima« su donijeli Ballack u 77. i Berbatov u 86. minuti. Uz Bayer, za naslov još kandidiraju nogometaši Borussije Dortmund, no nakon ovoga kola posao im je mnogo teži. Poraženi su u gostima kod Stuttgarta sa 2-3, Soldo je odigrao cijelu utakmicu. Takav rasplet svakako odgovara nogometašima iz Leverkusena, jer pet kola prije kraja prvenstva »bježe« Borussiji četiri boda. Njihov kiks nisu iskoristili ni Bayern ni Schalke. Nogometaši Bayerna odigrali su 0-0 u gostima kod HSV-a, a za Bavarce je Robert Kovač odigrao svih 90 minuta. Niko je ušao šest minuta prije kraja, zamijenivši Scholla, koji se ponovno ozlijedio i neće konkurirati za utakmicu Lige prvaka protiv Reala u utorak. Schalke je pobjedu prokockao u Kölnu, bilo je 1-1.</p>
<p>Posljednja tri mjesta trenutačno zauzimaju Köln, St. Pauli i Freiburg, a najviše izgleda za ostanak imaju nogometši Freiburga, koji zaostaju četiri boda za 15. Nürnbergom. Köln i St. Pauli već su gotovo drugoligaši.</p>
<p>• Rezultati: Nürnberg - Wolfsburg 3-0, Cottbus - Freiburg 2-0, HSV - Bayer 0-0, Kaiserslautern - Bayer 2-4, Borussia M. - Hertha 3-1, Munchen - St. Pauli 4-2, Stuttgart - Borussia D. 3-2, Köln - Schalke 04 1-1, Werder - Hansa 4-3; redoslijed: 1. Bayer 62 boda, 2. Borussia D. 58, 3. Bayern 55, 4. Schalke 04 55, 5. Hertha 52... </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vieri vuče Inter prema naslovu</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Sretan je onaj klub koji ima Vierija! Potvrdilo se to i u 29. kolu talijanskog prvenstva u kojemu je Vieri bio strijelac pogotka, kojim je Interu na gostovanju kod Fiorentine donio tri boda u borbi za naslov prvaka. Vieri je pogodio mrežu u 62. minuti nakon kornera i gužve u kaznenom prostoru. U pobjedi je sudjelovao i hrvatski reprezentativac Dario Šimić, koji je u 36. minuti zamijenio Serenu.</p>
<p>Nakon 29. kola jedini konkurent Interu za naslov ostala je Roma. Prošlogodišnji prvak je sa 3-1 svladao četvrtoplasiranu Bolognu. Juventus je novim »kiksom«, ovoga puta na svom terenu protiv Lazija (1-1), definitivno izgubio korak s vodećima. »Zebrama« iz Torina je protiv Lazija nedostajalo čak sedam igrača, među kojima i naš Tudo, a tijekom dvoboja ozlijedio im se i jedini strijelac Trezeguet. </p>
<p>Davor Vugrinec odigrao je svih 90 minuta za Lecce u 2-1 pobjedi protiv Venezije, kojom je njegov klub zadržao minimalne izglede za ostanak u ligi, dok Šerić sa svojom Veronom nije bio te sreće. I on je igrao svih 90 minuta protiv Torina (0-1), ali slabo, a Verona se novim porazom spustila u opasnu zonu.</p>
<p>• Rezultati 29. kola: Atalanta - Piacenza 1-1, Fiorentina - Inter 0-1, Lecce - Venezia 2-1, Milan - Parma 3-1, Perugia - Chievo 2-2, Roma - Bologna 3-1, Udinese - Brescia 3-2, Verona - Torino 0-1, Juventus - Lazio 1-1; redoslijed: Inter 62 boda, Roma 59, Juventus 56, Bologna 48, Milan 47, Chievo 46, Lazio 41... </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Potpuni potop Athletica</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Koliko duboko može potonuti Athletic Bilbao? Španjolski sportski novinari u posljednje se vrijeme bave upravo ovim pitanjem. Athletic je, naime, u posljednje dvije utakmice primio čak 11 pogodaka, dakle - više od pet u prosjeku! Momčad Juppa Heynckesa je prije tjedan dana upisala najteži poraz na domaćem terenu u svojoj povijesti. Pobijedila ih je Celta 6-1... Ovaj put Athletic je pokleknuo na gostovanju kod Villarreala. Bilo je 5-2. Štoviše, činilo se da će Baskijci ponovno sudjelovati u rušenju jednoga rekorda. Villarreal je, naime, upravo na ovoj utakmici, bio na pragu svoje najveće pobjede otkako se natječe u španjolskoj prvoj ligi. Prije četiri godine su svladali Salamancu 5-0, a sada su istim rezultatom vodili već - na poluvremenu! Na kraju je ipak bilo 5-2... </p>
<p>Na vrhu ljestvice nema većih promjena. Real Madrid se zadržao na prvom mjestu, s istim brojem bodova kao i njegov prvi pratitelj Valencia. Real je u gostima pobijedio Sevillu 1-0, i to tako što je lopta, nakon udarca Helguere, pogodila Makelelea u petu i odbila se u mrežu. Sevilla na svome terenu nije pobijedila Real još od 1992. godine, kada je u svome sastavu imala Diega Maradonu i Davora Šukera. Valencia je istim rezultatom bila bolja od Tenerifa.</p>
<p> Strijelac za Valenciju protiv Tenerifa bio je Argentinac Pablo Aimar sa 35 metara udaljenosti.</p>
<p> Deportivo je nakon gostovanja u San Sebastianu povećao bodovni zaostatak za vodećim dvojcem, odigravši 1-1 protiv Real Sociedada. Betis je, pak, odigrao tek 0-0 protiv Rayo Vallecana, ali se ipak zadržao na petom mjestu. Osim toga, sudac je u 90. minuti poništio posve regularan pogodak Rayo Vallecana zbog navodnoka zaleđa. No, TV snimka je kasnije pokazala da zaleđa - nije bilo.</p>
<p>Malaga je, nakon pobjede protiv Osasune, 2-0, zadržala minimalne šanse za plasman u Kup Uefe, što bi bio njen prvi izalazk na europsku scenu u povijesti. Trenutačno su osmi.</p>
<p> Barcelona je, pak, razočarala svoje navijače u okršaju protiv slabašnog Las Palamasa, odigravši tek 1-1.</p>
<p>• Rezultati 32. kola: Celta Vigo - Alaves 3-1, Mallorca - Espanyol 2-1, Villarreal - Athletic Bilbao 5-2, Barcelona - Las Palmas 1-1, Real Zaragoza - Valladolid 0-0, Sevilla - Real Madrid 0-1, Rayo Vallecano - Betis 0-0, Osasuna - Malaga 0-2, Tenerife - Valencia 0-1, Real Sociedad - Deportivo 1-1; redoslijed: Real Madrid 59, Valencia 59, Deportivo 55, Celta 54, Betis 52...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Arafat i dalje opkoljen, Izraelci ušli i u Betlehem </p>
<p>Nastavljena opsada Arafatova stožera / Izraelske snage ušle u i Kalkiliyu i Tulkarm / Glasnogovornik izraelske vojske Ron Kitri izjavio u ponedjeljak da će vojna ofenziva na palestinska područja trajati ograničeno / Izrael je odlučio »potpuno izolirati« palestinskog čelnika Arafata u Ramallahu, rekao je izraelski ministar obrane Binyamin Ben Eliezer / Izrael je odlučio ubiti Arafata, kazao glavni palestinski pregovarač Saeb Erakat</p>
<p>RAMALLAH, 1. travnja</p>
<p> - Izrael je u ponedjeljak proširio vojnu ofenzivu na Zapadnoj obali poslavši jake snage u grad Kalkiliyu na njegovu sjevernom dijelu. Tenkovi i vojnici ušli su u Kalkiliyu iz četiri smjera. Vojnici su pretraživali kuću za kućom u potrazi za ekstremistima. </p>
<p>Ranjena su osmorica vojnika, među kojima jedan teško, kad je u jednoj od kuća eksplodirala bomba. Izraelske snage ušle su u ponedjeljak u područja oko gradova Tulkarma i Betlehema. Istodobno, Izraelci su nastavili u Ramallahu s opsadom stožera palestinskog čelnika Yassera Arafata.</p>
<p>Prema izraelskim vojnim izvorima, vojska planira ući u sve gradove na Zapadnoj obali i pretražili ih korak po korak kako bi pronašla ekstremiste.</p>
<p>»Izrael je odlučio ubiti Yassera Arafata«, izjavio je u nedjelju glavni palestinski pregovarač Saeb Erakat nakon sukoba u blizini ureda palestinskog predsjednika, u stožeru koji od petka nadzire izraelska vojska. »Izraelci su čvrsto odlučili ubiti Arafata i oni se pripremaju za to«, dodao je Erakat. Smatra da je izraelski premijer »dao dozvolu za ubijanje nazvavši Arafata 'neprijateljem'«. </p>
<p> Glasnogovornik izraelske vojske Ron Kitri rekao je u ponedjeljak za vojni radio da će vojna ofenziva na palestinska područja biti ograničenog trajanja, što je važan faktor koji odobravaju i Sjedinjene Države. Kitri je najavio da bi Izrael mogao proširiti svoju djelomičnu mobilizaciju rezervista, u sklopu koje je dosad u vojsku pozvano 20.000 ljudi. </p>
<p>Izrael je odlučio »potpuno izolirati« palestinskog čelnika Arafata kojega je izraelska vojska opkolila u njegovu sjedištu u Ramallahu na Zapadnoj obali, istaknuo je u ponedjeljak izraelski ministar obrane Binyamin Ben Eliezer. Izraelska vojska proglasila je Ramallah zatvorenom vojnom zonom te zapovjedila svim novinarima da napuste grad, objavio je glasnogovornik izraelske vojske. </p>
<p> Arafat je u nedjelju u svom opkoljenom sjedištu u Ramallahu rekao da je više zabrinut za svoj narod. Europska unija, Ujedinjeni narodi, Sjedinjene Države i Rusija planiraju u ponedjeljak da se palestinski predsjednik Arafat sastane s međunarodnim dužnosnicima.</p>
<p>U Jeruzalemu se očekuje dolazak ruskog izaslanika Andreja Vdovina. </p>
<p> U međuvremenu, palestinsko izvješće da su izraelski vojnici u nedjelju navodno ubili 30 policajaca pucavši na zgradu palestinskih sigurnosnih snaga u Ramallahu, pokazalo se u ponedjeljak netočnim. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Beogradu obustavljena američka financijska pomoć</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Američka administracija ostvarivši prijetnje o obustavi pomoći podsjetila je službeni Beograd da je upravo jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica prilikom posjeta Bijeloj kući u svibnju 2001. preuzeo obvezu uspostavljanja neophodne zakonske regulative buduće suradnje s Haaškim sudom. No, ni nakon desetak mjeseci to obećanje nije ispunjeno. Jugoslavija nema zakon o suradnji sa sudom, a ima pola sudionika u koalicijskoj vlasti koji uopće ne žele tu suradnju ni po zakonu niti po statutu samog suda koji obvezuje svaku članicu UN-a. </p>
<p>Slična je situacija u Beogradu bila i prije godinu dana, no tražena cijena je više nego dobro plaćenja uhićenjem bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića doslovno »u pet do 12«. Poslije gotovo tri mjeseca provedena u beogradskom zatvoru, Milošević je otpremljen u Scheveningen, a do danas se taj projekt stavlja na teret srbijanskom premijeru Zoranu Đinđiću. Osim izručenja, američki se zahtjevi odnose i na slobodan pristup haaških istražitelja jugoslavenskim vojnim i tajnim arhivima, usvajanje Daytonskog sporazuma i na opću demokratizaciju zemlje. Neki od uvjeta su i realizirani poput premještanja kosovskih Albanaca iz srbijanskih u kosovske zatvore, raspuštanje postrojbe VJ koja je osiguravala haaškog optuženika Ratka Mladića, a nije posve jasno dokle je došla obustava beogradskog financiranja vojne komponente u RS. </p>
<p>Tvrdi se da je ministarstvo pravosuđa predalo MUP-u četiri uhidbena naloga, no nije poznato jesu li među njima Milan Milutinović, aktualni predsjednik Srbije, Nikola Šainović, bivši potpredsednik federalne vlade i bivši potpredsednik SPS-a, Dragoljub Ojdanić, bivši načelnik glavnog stožera VJ i bivši ministar policije Vlajko Stojiljković ili možda Mladić i Radovan Karadžić. Đinđić je protiv toga da se s vrućim krumpirom realizacije naloga bavi samo policija, bez zajedničkog koncenzusa.</p>
<p>Nije čudo što se Koštunicu osobno proziva na sve strane: u nedjelju u posljednjim trenucima roka, dužnosnici vladajuće koalicije DOS (bez Koštuničinog DSS-a) odlučili su pod hitno od predsjednika zatražiti bezuvjetan odgovor je li za suradnju s Haagom ili za sankcije. Ministar pravosuđa Srbije Vladan Batić ocijenio je da se zemlja nalazi u najvećoj krizi poslije rušenja Miloševića i objasnio da su na snagu stupile američke sankcije koje će 8. travnja biti službeno objavljene. »To znači da će SAD glasovati protiv SRJ u MMF-u, Svjetskoj banci, a zatim će se to prenijeti na Pariški klub, na pitanje prijama u Vijeće Europe, pregovora u Partnerstvu za mir te na europske integracije«, rekao je Batić. O istim je posljedicama govorio i premijer Đinđić rekavši da Jugoslaviji prijeti »ozbiljna izolacija«. Po njegovom mišljenju, Koštunica ne samo da bježi od svog dijela odgovornosti za suradnju s Haagom, nego vodi aktivnu kampanju protiv toga već godinu i pol dana, vjerujući da će republička vlada odraditi prljavi posao, a da će on i njegova stranka na tuđi račun skupljati patriotske bodove. Iza ovih se premijerovih riječi krije i bit problema - tko će biti glavni »krivac« za izručenja i kako postići jedinstveni i iskreni politički stav prema tom pitanju bez čega nema rješenja problema. </p>
<p>Crnogorski predsjednik Milo Đukanović ponovio je u nedjelju spremnost Crne Gore da u potpunosti surađuje s međunarodnom zajednicom i tribunalom u Haagu, dok je premijer Branko Lukovac ustvrdio da se moguće kaznene mjere zbog nesuradnje neće odnositi na Crnu Goru jer ona ispunjava sve svoje obveze.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uhićen Momir Nikolić, bivši časnik vojske bosanskih Srba </p>
<p>SARAJEVO, 1. travnja</p>
<p> - Bivši časnik vojske bosanskih Srba Momir Nikolić uhićen je u ponedjeljak na području Bratunca u istočnoj Bosni, najvjerojatnije na zahtjev Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu.</p>
<p> Informaciju o Nikolićevu uhićenju novinarima je potvrdio zapovjednik policije u Bratuncu Mane Đurić. Rekao je da je 18 osoba u civilnoj odjeći nešto prije 12 sati u tri vozila stiglo pred Nikolićevu obiteljsku kuću u selu u blizini Bratunca. Pozvali su Nikolića da izađe iz kuće kako bi razgovarali s njim. Čim se pojavio, uhitili su ga i odveli u nepoznatom smjeru. </p>
<p> Đurić je rekao kako su bivšeg časnika najvjerojatnije uhitili »predstavnici međunarodnih organizacija«, dodavši da lokalna policija nije mogla dobiti nikakvo objašnjenje o tome zašto je uhićen. Zasad se zna da je Momir Nikolić tijekom rata u BiH bio je pomoćnik zapovjednika bratunačke brigade Vojske Republike Srpske zadužen za sigurnosne i obavještajne poslove. Bratunačka brigada sudjelovala je u etničkom čišćenju i protjerivanju Bošnjaka iz istočne Bosne, te u pokolju u Srebrenici. Nikolić dosad nije bio na objavljenom popisu osumnjičenih za ratne zločine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Praljak u utorak svjedoči na suđenju Tuti u Haagu </p>
<p>HAAG, 1. travnja </p>
<p> - Bivši zapovjednik HVO-a general Slobodan Praljak u utorak će na otvorenoj sjednici započeti svjedočenje na Haaškom sudu u predmetu »Naletilić-Martinović«. Kako je najavila obrana Mladena Naletilića-Tute, Praljak bi trebao svjedočiti o općim okolnostima optužnice.</p>
<p> Martinović i Naletilić optuženi su i po zapovjednoj i po osobnoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede ženevskih konvencija te povrede ratnog prava i običaja. Obrana Mladena Naletilića prošlog je tjedna, nakon dvodnevne uvodne riječi, započela izvoditi svjedoke na zatvorenoj sjednici. Praljak će biti prvi svjedok obrane koji će dati iskaz na otvorenoj sjednici. </p>
<p> Naletilićev branitelj Krešimir Krsnik u uvodnoj je riječi poručio kako njegov klijent nije počinio nikakve zločine nad muslimanskim stanovništvom na području Mostara, te da su dokazi kojima je tužiteljstvo potkrijepilo optužnicu lažni. </p>
<p> Tužiteljstvo je 24. siječnja završilo s iznošenjem dokaza i u svom dijelu postupka izvelo je 57 svjedoka. Prije početka suđenja bez prisutnosti sudskog vijeća uzeto je 16 iskaza, uglavnom žrtava, a deset svjedočenja preuzeto je iz drugih predmeta uvođenjem transkripata iz tih postupaka.</p>
<p> Tužitelji su izveli svjedoke koji su optužili Kažnjeničku bojnu da je zlostavljala i ubijala zatočenike, iskorištavala ih za pljačku muslimanskih kuća, za kopanje rovova i kao živi štit. Predstavnici međunarodne zajednice svjedočili su pak o općim okolnostima rata u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Počeo otpust pripadnika vojske Federacije BiH</p>
<p>MOSTAR, 1. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prvog dana travnja počeo je dugo vremena najavljivani otpust pripadnika Vojske Federacije BiH. Riječ je o osam tisuća vojnika koji su se u tri provedena kruga anketiranja izjasnili da će dragovoljno napustiti profesionalni sastav VF-a uz otpremninu od deset tisuća konvertibilnih maraka.</p>
<p> Inače, planiran je otpust 10.000 tisuća vojnika i sada je na ministarstvu obrane Federacije BiH da na temelju ranije uspostavljenih kriterija još dvije tisuće vojnika u najkraćem roku pošalje (bez otpremnine) »na ulicu«. Iako je ministar Mijo Anić više puta izjavljivao kako nitko od pripadnika Vojske Federacije naknadno provedene akcije smanjenja broja pripadnika oružanih snaga neće ostati na ulici, krajnje je upitno na koji će način to biti realizirano, s obzirom na činjenicu da problema ima i sa zbrinjavanjem onih koji su, eto, dragovoljno pristali otići iz profesionalnog sastava.</p>
<p>Naime, Zastupnički dom federalnog parlamenta nije usvojio vladin prijedlog programa zaduživanja za zbrinjavanje otpuštenih. Zastupnici su se na posljednjoj sjednici tog doma usprotivili novim zaduživanjima, pri čemu su se mogla čuti brojna pitanja poput onih o tomu zašto bi se isplaćivala otpremnina od 10.000 KM »baš ovim dragovoljcima«. Također, se postavlja pitanje, zar ne bi bilo isplativije sto milijuna konvertibilnih maraka uložiti u oživljavanje proizvodnih pogona i sl. Ministar Anić se, pak, poziva na dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i na potpisano pismo namjere, što bi, navodno, trebalo biti »jamstvo da će sve (ipak) proći kako treba«.</p>
<p>S tim uvjerenjem iz Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije i upućen je poziv na razduživanje onima koji su se prijavili za »dragovoljni odlazak uz otpreminu«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Odlazak Kraljice Majke, simbola britanske hrabrosti</p>
<p>Važnu ulogu odigrala je tijekom Drugog svjetskog rata tadašnja Kraljica Elizabeta, odbijajući da s djecom napusti London koji su bombardirali Nijemci, što je ulijevalo veliki moral mnogim običnim građanima </p>
<p>LONDON, 1. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - .Topovskim salvama ispaljenim u londonskom Hyde Parku, te u još niz mjesta diljem Britanije i na Gibraltaru, Velika Britanija odala je u ponedjeljak počast Elizabeti, Kraljici Majci, koja je u subotu preminula u 101. godini života. Kraljica Majka, majka Elizabete II, bila je jedna od najpopularnijih ličnosti britanske kraljevske kuće. Upravo njoj pripisuju da je uspjela modernizirati tu nekoć okoštalu instituciju. </p>
<p>U srijedu će biti izvanredno sazvan Parlament, koji je tijekom Uskrsa trebao biti raspušten na dva tjedna, kako bi odlučio treba li Kraljica Majka biti sahranjena s najvećim državnim počastima, koje su inače rezervirane samo za monarhe te najistaknutije državnike, poput Winstona Churchilla.</p>
<p>Kraljica Majka umrla je na kraljevskom imanju Windsor kraj Londona. U utorak će njeno tijelo biti prebačeno u kapelu kraljevske palače Svetog Jakova u Londonu, a od petka do idućeg ponedjeljka ležat će javno izloženo na svečanom odru u londonskom Westminster Hallu. </p>
<p>Bit će pokopana u Windsoru u utorak, 9. travnja, nakon velike pogrebne mise u Westminsterskoj opatiji istoga dana. </p>
<p>Usprkos smrti u kraljevskoj kući, Tony Blair će, kako je ranije planirano, idućeg vikenda otići na summit s predsjednikom Bushom na njegov ranč u Texasu. No britanski premijer vratit će se kući na vrijeme za pogreb Kraljice Majke. </p>
<p>Elizabeta, Kraljica Majka, bila je udana za mlađeg kraljevskog sina Georgea, koji je 1936. neočekivano došao na prijestolje kao George VI. Kruna ga ja zapala kada je njegov stariji brat, Edward VIII, abdicirao zbog ljubavi s razvedenom Amerikankom Wallis Simpson. Jaka podrška koju je stidljivom i mucavom Georgeu VI pružala njegova energična supruga, bila je presudna da se sačuva ugled monarhije, poljuljan u abdikacijskoj krizi. Jednako važnu ulogu odigrala je tadašnja Kraljica Elizabeta tijekom Drugog svjetskog rata, odbijajući da s djecom napusti London koji su bombardirali Nijemci. To je ulijevalo veliki moral mnogim običnim građanima. Rano, u 51. godini života ostala je udovicom, te preuzela ulogu Kraljice Majke, koju je potom uspješno »igrala« punih pola stoljeća. Zbog svoje topline prema običnim ljudima, bila je jedna od najomiljenijih članica Kraljevske obitelji. Premijer Tony Blair je rekao da je ona bila simbol britanske hrabrosti. Ruski predsjednik Putin je izjavio kako Rusija cijeni njenu simboličnu ulogu tijekom Drugog svjetskog rata, a američki predsjednik Bush nazvao ju je »stupom snage«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ukrajini prijeti »jugoslavenski scenarij« </p>
<p>Ruski politolog Sergej Markov predviđa da će prozapadne oporbene snage početi s demonstracijama i mitinzima radi svrgavanja s vlasti predsjednika Kučme kojega će morati štititi Rusija</p>
<p>MOSKVA, 1. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako još nisu objavljeni službeni i potpuni, rezultati nedjeljnih ukrajinskih parlamentarnih izbora nedvojbeno upućuju na zaključak da će ta velika zemlja gotovo 55 milijuna stanovnika i dalje ostati razapeta između svojih »proruskih« i političkih snaga koje žele Ukrajinu uključiti u zapadne integracijske procese i NATO. </p>
<p>Naime, prema neslužbenim izbornim rezultatima prozapadni izborni blok »Naša Ukrajina« kojemu je na čelu bivši premijer Viktor Juščenko i proruska komunistička stranka Pjotra Simonenka osvojili su po 21 posto glasova birača. Na trećem mjestu sa 15 posto osvojenih glasova birača je izborni blok »za jedinu Ukrajinu« iza kojeg stoji predsjednik države Leonid Kučma koji unatoč tome što nije omiljen na Zapadu provodi politiku jednake distance prema Zapadu i Rusiji zadržavajući na taj način zemlju i dalje u sferi značajnog utjecaja Moskve.</p>
<p>Ukupno na nedjeljne parlamentarne izbore u Ukrajini izašlo je 24 milijuna birača odnosno 65,2 posto od ukupnog broja upisanih birača. To je visoki postotak odaziva birača iako je manji nego prije četiri godine. Na izborima su sudjelovale 33 stranke i izborna bloka, ali više od četiri posto glasova dobilo je tek šest stranaka i izbornih blokova i tako osvojilo mjesta u parlamentu. Osim »Naše Ukrajine«, komunističke stranke i izbornog bloka »za jedinu Ukrajinu« to su socijalistička stranka koja je dobila 8,1 posto, konzervativni izborni blok »Julije Timošenko« koji je dobio 6,1 posto, te socijaldemokratske stranke Ukrajine koja je osvojila 5,7 posto glasova birača.</p>
<p> U jednomandatnim okruzima u nedjelju su najviše uspjeha imali kandidati Kučminog izbornog bloka »Za jedinu Ukrajinu« i prema svemu sudeći nedjeljni izbori završit će bez uvjerljivog pobjednika. Ruski politolog Vjačaslav Igrunov u ponedjeljak je ustvrdio da u Ukrajini nastupa dramatična politička situacija poput one koja je bila u Rusiji 1996. Ruski politolog Sergej Markov koji je kao promatrač u nedjelju boravio u Kijevu otišao je u svojim prognozama i korak dalje. </p>
<p>Ustvrdio je da nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora Ukrajini prijeti rasplet političke situacije prema »jugoslavenskom scenariju«. Oporbeni i prozapadni izborni blokovi »Naša Ukrajina« i oporbeni i prozapadni blokovi »Naša Ukrajina« i blok »Julije Timošenko« osvojio je gotovo trećinu mjesta u parlamentu i prema Markovu te oporbene snage počet će s demonstracijama i mitinzima radi svrgavanja s vlasti predsjednika Kučme. Pritom je Markov zaključio da će Rusija morati štititi neovisnost Ukrajine jer će nakon uspjeha prozapadnih oporbenih blokova na nedjeljnim izborima našoj Ukrajini i bloku »Julije Timošenko« radi osvajanja vlasti priskočiti u pomoć američki političari poput Bzezinskog i Madelaine Albrihgt koji su poznati kao veliki protivnici Rusije. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Podstanarima je svejedno hoće li se stanovi zvati po Čačiću ili Bandiću </p>
<p>Kao politički neukoj, običnoj građanki i čitateljici, nije mi namjera ulaziti u polemiku tko je, gdje, kada, kako i u čije ime trebao voditi pregovore u tzv. zagrebačkoj krizi te tko se kome i zašto trebao ispričati.</p>
<p>No, prateći ovu medijsku trakavicu nisam mogla ostati ravnodušna, jer se između redaka najavljivalo nove gradske izbore, za čiju se provedbu spominjao iznos od vrtoglavih tri do pet milijuna kuna. Sigurna sam da je svakoga običnog Zagrepčanina, opterećenoga svakodnevnom borbom za kruh nasušni, od te svote zaboljela glava. Čak i oni koji izbjegavaju političke stranice dnevnih tiskovina, ne znajući ništa o odnosima koalicije SDP-HNS u Zagrebu, počeli su se kuloarski raspitivati odakle je sve počelo.</p>
<p>Što se mene tiče, i samoj mi je dosta toga nejasno, ali mi se čini da su stvari tekle otprilike ovako:</p>
<p>- Napad na ministra Čačića došao je iz redova SDP-a neposredno nakon Bandićeve »neopozive ostavke«. Ministar Čačić je prozvan da se svojim »nespretnim« izjavama izravno miješa u rad Gradskog poglavarstva, a POS je nazvao svojim imenom, iako je i sam premijer potvrdio da se ne radi ni o kakvim »Čačićevim stanovima«, nego o Vladinu programu poticajne stanogradnje.</p>
<p>- Potom je uslijedila kategorička izjava gradonačelnika u ostavci kako »on ima plan za izgradnju zagrebačkih stanova koji će biti 10 do 15 posto jeftiniji« od »Čačićevih«! Pozdravljam svaki dobronamjeran plan, a iz ovoga će zasigurno proizaći i odličan projekt. Kako za genijalne projekte treba puno vremena, možemo ga očekivati kad na vrbi rodi grožđe.</p>
<p> - Vrhunac mog zaprepaštenja bilo je etiketiranje ministra Čačića i gospođe Vesne Pusić da oni, »miješajući se u rad Gradskog poglavarstva samo pokušavaju ostvariti vlastite ciljeve i profit«. Zaprepastilo me je da je takva izjava došla od vrlo uvaženog političara (člana SDP-a) i da su u njoj, čini mi se, pomiješane kruške i jabuke.</p>
<p>- Nekoliko posljednjih izjava ministra Čačića doživjela sam kao impulzivnu reakciju osobe kojoj je »puknuo film« (i on je samo čovjek, zar ne?!) nakon dugotrajnog i mukotrpnog rada na Vladinu programu POS-a, čija je provedba postala upitna (jedino u Zagrebu!), i to očito stoga što je to narod u svom žargonu nazvao Čačićevim stanovima! Podsjećam da 18.600 mahom mladih ljudi koji su podnijeli zahtjeve za »Čačićeve stanove« ovaj termin očito nije nimalo smetao. Pitam se stoga kome i zašto treba napad na, u narodu odlično prihvaćen, projekt - bez obzira na njegova autora.</p>
<p>- U međuvremenu naši su građani odahnuli jer se činilo da je zagrebačka kriza dobila sretan epilog i da će grad uštedjeti od tri do pet milijuna kuna, koje bi uludo potrošili na još jedne izbore. Čini mi se da bi se zagrebački SDP-ovci trebali prestali miješati u HNS-ov unutarstranački izbor kandidata za svoje predstavnike u Gradskom poglavarstvu. </p>
<p>Gradski bi se novac, umjesto na izbore, mogao uložiti u svoj novi projekt stanogradnje. Mladim ljudima koji žele zasnovati obitelj a nemaju gdje, savršeno je svejedno kako će narod zvati te stanove, a uostalom, neće ih dobiti na poklon, nego će ih otplaćivati cijeli svoj radni vijek.</p>
<p>ZDENKA KOLIĆ KOCMUR, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Predlažem potpisivanje peticije za spas Gacke doline</p>
<p>Nakon što se na neko vrijeme stišala buka o Gackoj, emitirana je tv-emisija »Škrinja« (20. ožujka 2002.), u koju je uloženo mnogo truda i znanja u nastojanju da se opširno i argumentirano progovori o tome na koji način spasiti rijeku Gacku i Gacko polje, u čijem se podzemlju skrivaju neprocjenjive količine pitke vode.</p>
<p> Emisija je dala mnoštvo podataka i analiza, od donjeg toka Gacke pa do izvora, s napomenom da taj trezor dragocjene pitke vode treba spasiti od zle namjere ljudi da sagrade auto-cestu baš tom dolinom.</p>
<p>Nažalost, previše je vremena potrošeno na opis svjetskih problema vode, što je možda bilo potrebno reći, ali nas tišti naš problem - moguće zagađenje rijeke Gacke i Gacke doline, toga divnog kraškog predjela Like. </p>
<p>Vjesniku se pismom javio i gospodin Ivan Stipaničić, koji također piše o tom problemu, a osobno apeliram i na ostale poznavatelje koji znanstveno mogu progovoriti o vodama i o krasu da se jave i iznesu svoja mišljenja.</p>
<p>Prirodne ljepote Gacke doline, mnogo bolje od domaćih ljudi, zapažaju prolaznici turisti, jer oni to vide bolje i doživljavaju taj kraj u punoj ljepoti. Domaće pučanstvo taj kraj doživljava kao svakodnevni vizualni doživljaj, što ih dovodi u situaciju da su možda ravnodušniji od ostalog pučanstva, što ne znači da manje vole svoj kraj ili bi možda dopustili devastaciju svoga kraja.</p>
<p>Gospodin Joso Štimac, mlinar koji mlinari iz ljubavi, s ljubavlju govori ne samo o svom zanimanju već i o Gackoj, pa se može uzeti kao uzorak stava pučanstva Gacke doline. Takvih zaljubljenika u Gackoj dolini ima dosta, samo ih treba dovesti pred tv-kamere da kažu svoj stav i iskažu svoju ljubav prema svom zavičaju. Takvu ljubav možda kod nekih treba probuditi jer je ona zapretana kao žar pod pepelom, samo treba razgrnuti taj pepeo da se žar ljubavi prema zavičaju razbukta u vatru.</p>
<p>Davno sam otišao iz Otočca i Gacke doline, ali ljubav prema tom kraju naše domovine nije umanjena. I nije mi moguće zamisliti da bi bilo ljudi koji bi mogli iz niskih pobuda neke rentabilnosti devastacijom nauditi tom kraju. Također, uza sva predviđanja tzv. stručnjaka da nema opasnosti od ekološke ugroze Gacke doline i rijeke Gacke - ta predviđanja nisu točna, iz razloga što taj silni cestovni promet mora zagaditi okoliš. Priroda je cestovnog prometa da takav promet habanjem guma, feroda, ispušnih plinova, buke, silan teret natovaren na cestovne krstarice, kao i vibracije terena mora ugroziti takav kraški kraj. Najveća je ugroza od prometnih nezgoda prevrtanja opasnih tereta koje bi nanijele najgora moguća zagađenja. Što radi naše ministarstvo za ekologiju, što radi HHO, što rade udruge, pa npr. BaBe, ili lovačka društva?</p>
<p>Treba imati snage suprotstaviti se lobiju koji ne misli na budućnost jedne doline, nego samo na svoj profit. Apeliram također na Gačane, Sinčerane, Lešćerane, Čovićane, Prozorane, Vivožane, Otočane i sve druge kojima je Gacka biserna rijeka, rijeka života, neka javno kažu što misle i predlažem potpisivanje peticije za spas Gacke doline i rijeke Gacke. </p>
<p>JOSIP HABSCHIED, Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Za antipušačku kampanju bolji je slogan: Recite pušenju - ne!</p>
<p>Naravno da i ja podržavam antipušačku kampanju koju je pokrenulo Ministarstvo zdravlja, ali... čudim se tom sloganu »Reci da nepušenju!« Tvrdim da bi bilo apsolutno logičnije i sugestivnije da je slogan napisan ovako: Recite pušenju - ne! (čak i pojačati naredbu, negaciju: Ne, ne i nikad više!</p>
<p>Mnogo je bivših pušača (kao predsjednik Mesić, tisuće drugih, među kojima i ja) koji su bacili cigarete i bez posebne pripreme (»ceremonije«) ili nekog tečaja (škole!) za odvikavanje od pušenja. Bilo je dovoljno i samo to da smo se jednog dana toliko nagutali nikotina da se sam organizam pobunio (šokirao) i iz podsvijesti projurila je eruptivna nesalomljiva zapovijed: Budalo jedna, ne truj se više!</p>
<p> Poznato je da pušenjem nitko nikada nijedan problem nije uspio ni umanjiti, a kamoli riješiti. Psiholozi, a pogotovo psihijatri (i hipnotizeri) znaju da je snaga podsvijesti neusporedivo jača od toliko hvaljene »snage volje«, kojom se mnogi pušači često i »uporno«, ali i uzaludno »pomažu« u odvikavanju od pušenja. I ja sam stotinu puta ostavljao pušenje (bacao sav pribor) »očeličenom snagom svoje volje«, ali, malo-malo opet bih podlegao iskušenju, sve dok nisam »spao na tako niske grane da sam snagu svoje čelične volje potpuno zaboravio«. Naravno, ovdje ne mislim na one dandy-pušače, na dame koje puše u nekim prigodama, nego na one okorjele »neizlječive«, bilo da su (polu)pismeni ili Einsteini.</p>
<p>TOMISLAV PLAČKOVIĆ, Podgarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Zloporabom droge policajac »zaradio« 2,6 godine zatvora </p>
<p>ZLATAR, 1. travnja</p>
<p> - Vijeće županijskog suda u Zlataru nepravomoćno je osudilo studenta Damira Jakovića (24), iz Poznanovca na jednu godinu zatvora, a djelatnika PU zagrebačke Radovana Pozaića (28) iz Luga Poznanovečkog na 2 godine i 6 mjeseci zatvora radi zlouporabe droga, odnosno zbog nabavljanja radi prodaje 1941 tablete ecstazya.</p>
<p>Prilikom racije 17. listopada prošle godine droga je pronađena u hladnjaku ugostiteljskog objekta »Zagorje«, koji je u vlasništvu Jakovićevog oca u Poznanovcu. Kako smo već pisali, Jaković je navodno primio telefonsku narudžbu od jednog prijateljevog prijatelja, kojeg zna samo po imenu, a kojem je trebao nabaviti 2000 komada ecstasyja. Kako je znao osobe koje pak poznaju nabavljače, prijatelj Mario Šamec mu je naveo kako mu tablete može nabaviti Radovan Pozaić, s kojim je Šamec navodno sve dogovorio, te s njim bio u lokalu pri isporuci droge.</p>
<p>Nepoznata osoba koja se predstavila kao Janko, došla je po nabavljenu drogu, vidjela ju u hladnjaku, te otišla u auto po novac, ali se više nije vratila, već je umjesto nje stigla policija i provela raciju, prilikom koje je droga i pronađena.</p>
<p>U završim riječima županijskog državnog odvjetništva za Damira Jakovića zatražena je oslobađajuća presuda, jer je tijekom cijelog postupka pokazao kajanje za kazneno djelo koje je počinio, a tijekom istrage je surađivao, dok je za Radovana Pozaića zatražena kazna dugotrajnog zatvora.</p>
<p>U iznošenju obrane branitelj Radovana Pozaića, odvjetnik Gordan Marović, zatražio je za svog branjenika oslobađajuću presudu smatrajući da nije nedvojbeno dokazano da je Pozaić predao drogu Jakoviću. Ustvrdio je i da su iskazi svjedoka namješteni ili da su svjedoci kasnije bili angažirani. Osim toga, rekao je da su svjedoci liječeni alkoholičari, dok su neki od njih i po pet puta hospitalizirani zbog alkohola.</p>
<p>U kaznu od jedne godine zatvora Damiru Jakoviću uračunat će se i kraće vrijeme provedeno u pritvoru, kao i Radovanu Pozaiću koji se od uhićenja 17. listopada prošle godine cijelo vrijeme nalazio u pritvoru sve do završetka suđenja.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policajac danima tukao suprugu i prijetio joj smrću</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Zagrebačka policija je protiv svoga djelatnika Josipa K. (33), u petak podnijela kaznenu prijavu zbog nasilničkog ponašanja u obitelji.</p>
<p>Josipa K., za kojeg smo doznali da je prije počinjenja ovoga djela radio u 2. policijskoj postaji - Črnomerec, prijavila je njegova supruga Melita nakon što ju je pijan nekoliko dana za redom tukao i prijetio joj pištoljem.</p>
<p>Pijani policajac je u petak navodno natjerao suprugu da zajedno sa njihovim maloljetnim sinom odu u stan njezinih roditelja u Ulici braće Cvijića 30. na Knežiji, prijeteći joj smrću.</p>
<p>Kada su ušli u stubište zgrade Josip K. je udario suprugu nogom, nakon čega je ona pobjegla u stan roditelja u kojem navodno u tom trenutku nije bilo nikoga i zaključala se unutra. Nakon što je shvatio da su susjedi pozvali policiju, Josip K. je napustio zgradu, ali je istoga dana uhićen i priveden na obradu u Policijsku postaju na Trešnjevci.</p>
<p>Uz podnesenu kaznenu prijavu protiv Josipa K. pokrenut je i stegovni postupak, a on je u subotu prepraćen dežurnom Istražnom sucu Županijskog suda. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pijani mladi vozač napao policajca i ozlijedio ga</p>
<p>ZADAR, 1. travnja</p>
<p> - Djelatnik Policijske uprave zadarske lakše je ozlijeđen rano u subotu oko 2,30 sati kada ga je napao alkoholizirani vozač koji se prethodno opirao policijskoj provjeri.</p>
<p>Naime, u redovnom policijskom nadzoru policajci su pokušali zaustaviti osobni automobil zadarskih registracija, no vozač se nije htio zaustaviti. No u jednom se trenutku automobil ipak zaustavio, a vozač Ante S. (21) i putnik iz automobila počeli su vrijeđati i omalovažavati policajce. Ante S. je i fizički nasrnuo na policajce, pri čemu je jedan policajac lakše ozlijeđen. </p>
<p>Obojica su izgrednika uhićena i privedena u PU zadarsku, gdje je utvrđeno da je u krvi vozača Ante S. bila nedopuštena količina alkohola. </p>
<p>Zbog utemeljene sumnje da je napao službenu osobu i sprečavao službenu osobu u obavljanju službene dužnosti, protiv vozača Ante S. podnesena je kaznena prijava te je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zadru. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U diskoteci »The Best« zaradio teške batine</p>
<p>POŽEGA, 1. travnja</p>
<p> - Prema informacijama iz PU požeško-slavonske, u požeškoj diskoteci »The Best« izbila je tučnjava, u kojoj je jedna osoba zadobila teške tjelesne ozljede. Naime, u subotu ujutro oko četiri sata sukobili su se s jedne strane V. B. (26) iz Pleternice i G. Š. (25) iz Požege, a s druge strane Đ. B. (21) iz Grabarja, N. R. (22) također iz Grabarja i G. Š. (22) iz Cerovca.</p>
<p>U ovoj tučnjavi teške je tjelesne ozljede zadobio Đ. B., a lakše je ozlijeđen G. Š. iz Požege. Liječnička pomoć teško ozlijeđenom Đ. B. pružena je u požeškoj Općoj županijskoj bolnici. Policija je protiv V. B. podnijela kaznenu prijavu za nanošenje teških tjelesnih ozljeda, a protiv ostalih sudionika tučnjave prekršajne prijave zbog narušavanaj javnog reda i mira. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Razbojnica opljačkala poštu u Novom Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Nepoznata maskirana žena, naoružana pištoljem, opljačkala je u subotu oko 12 sati poštu u Gornjostupničkoj ulici u Novom Zagrebu. Opljačkala je oko 25.000 kuna.</p>
<p> Poštanska službenica koja je radila u vrijeme razbojstva, Jasna V. (27), ispričala je policiji da je uspjela s leđa vidjeti razbojnicu, koja je nakon pljačke izišla iz pošte i skinula masku s lica. Razbojnicu je opisala kao ženu od oko 30 godina, visoku između 160 i 165 cm, jače tjelesne građe, crne kose vezane u rep, a nosila je jaknu tamnocrvene boje.</p>
<p> Policija je u subotu postavila kontrolne punktove na važnijim gradskim prometnicama, kako bi možda uhvatila razbojnicu, ali bez uspjeha. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nema suđenja ako je branitelj izbačen iz Komore</p>
<p>SPLIT, 1. travnja</p>
<p> - Vrhovni je sud vratio na ponovno suđenje splitskom Županijskom sudu predmet u kojem se Marko Erceg (38) iz Podprologa, Robert Ujdur (22) iz Vrogrca te Dragan Tolj (21) iz Ljubuškog terete za preprodaju 100 kilograma marihuane. Prema presudi splitskoga suda, donesenoj u travnju prošle godine, Erceg i Ujdur su osuđeni na po osam godina zatvora, a Tolj na godinu i osam mjeseci.</p>
<p>Vrhovni je sud, naime, uvažio žalbu Ercegova branitelja, splitskog odvjetnika Borivoja Miloševića, da je Tolj za branitelja imao Željka Lubinu koji u to vrijeme nije mogao obnašati odvjetničku dužnost jer je 13. studenoga 2001. godine izbačen iz Odvjetničke komore.</p>
<p>Sud smatra kako se suđenje nije moglo provesti dok je Tolj za branitelja imao samo odvjetnika Lubinu, pa će mu se za ponovljeno suđenje osigurati branitelj po službenoj dužnosti. Sud nije uvažio žalbe branitelja ostale dvojice okrivljenika, a odnosile su se na pogrešno i nepotpuno utvrđivanje činjeničnog stanja, na povredu Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku i na visinu odmjerenih kazni. Nije prihvaćena ni žalba Županijskoga državnog odvjetništva, koje je tražilo više kazne.</p>
<p>Prema optužnici, trojka je drogu nabavljala u BiH i prenosila je u Hrvatsku preko graničnog prijelaza u blizini Vrgorca. Upakiranu u putne torbe drogu bi potom osobnim vozilom odvozili na autobusni kolodvor u Makarskoj te je redovitom autobusnom linijom odvozili u Zagreb. Tolj bi s pošiljkom putovao u autobusu, a Erceg i Ujdur autobus bi pratili unajmljenim automobilom do Zagreba.</p>
<p> Prema optužnici, trojac je 4. siječnja prošle godine prevezao tri putne torbe s marihuanom, a na isti način to su pokušali i 9. siječnja 2001. godine, kada su i uhićeni i pritvoreni.</p>
<p>Trojac se mercedesom, registracije MA 160-HC, sa tri putne torbe dovezao do kolodvora. Ujdur je dvije torbe izvadio iz auta i krenuo prema Croagovu autobusu, kada ga je zaustavila policija i u torbama pronašla sveukupno 49 kilograma i 736 grama marihuane. U dvjema torbama marihuana je bila upakirana u po 18 paketa, a u jednoj u 14. Ujdur je odmah uhićen. Erceg je uhićen pokraj automobila, a Tolj je već krenuo autobusom. Uvidjevši kako su mu dvojica suradnika otkrivena, iz autobusa se iskrcao na obližnjoj benzinskoj crpki u Makarskoj i pobjegao k sestri u Vrgorac. U Vrgorcu je odmah potom i uhićen.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Motociklist preminuo nakon udara u pješaka</p>
<p>DUBROVNIK, 1. travnja</p>
<p> - Jedna je osoba smrtno stradala od posljedica prometne nesreće što se dogodila u nedjelju navečer u Dubrovniku. Naime u 19.20 sati, u Ulici bana Josipa Jelačića ispred kućnog broja 43, Đ. F. (38) iz Dubrovnika upravljao je bez zaštitne kacige motociklom Cagiva, bez registarskih oznaka, i naletio na pješaka S. V. (30) iz Dubrovnika, koji je u tom trenutku prelazio cestu. Obojica su zadobila teške tjelesne ozljede, a ozljede vozača motocikla bile su opasne po život. Iste večeri, oko 21.15 sati, od posljedica zadobivenih ozljeda Đ. F. je preminuo u Općoj bolnici Dubrovnik. Policija još utvrđuje sve okolnosti vezane uz ovu prometu nesreću. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Poginuo u prevrtanju automobila nakon sudara </p>
<p>SPLIT, 1. travnja</p>
<p> - Teška prometna nesreća, u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a druga ozlijeđena, dogodila se na Uskrs oko 19,30 sati na području Omiša.</p>
<p>Kako se doznaje u PU splitsko-dalmatinskoj, Stanislav Čović (40) upravljao je osobnim automobilom »mazda«, registracije ST 737-JC, županijskom cestom 6142 u mjestu Čišla. Zbog neprilagođene brzine izgubio je kontrolu nad upravljačem i prešao na suprotnu stranu kolnika, kojom se prilikom izravno sudario s osobnim automobilom »fiat«, registracije ST 372-GT, kojim je upravljao Ante T. (24). Nakon sudara »mazda« je sletjela s kolnika i prevrnula se. Od zadobivenih je ozljeda u prevrtanju Stanislav Čović poginuo na mjestu.</p>
<p>Suputnica u »mazdi« Sandra P. (34) lakše je ozlijeđena te je kolima Hitne pomoći prevezena u KB Firule, gdje je zadržana na liječenju. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Velikom brzinom naletio na pješaka i usmrtio ga</p>
<p>OSIJEK, 1. travnja</p>
<p> - Dvadeset sedmogodišnji Slavko Kiš iz Čepinskih Martinaca na mjestu je preminuo nakon što je u petak oko 22,40 sati na njega naletio osobni automobil kojim je upravljao Hrvoje G. (22) iz Slatine. </p>
<p>Kako se doznaje u policiji, Hrvoje G. upravljao je »fiatom uno« registracije PS 413-H, a zbog prevelike brzine nije na vrijeme uočio Kiša, koji je prelazio Jelačićevu ulicu u Budimcima. Tako je prednjim dijelom automobila udario u Kiša, koji je od zadobivenih ozljeda na mjestu preminuo.</p>
<p> Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici PU osječko-baranjske i nadležni istražni sudac. Protiv Hrvoja G. slijedi kaznena prijava. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tri osobe poginule na pulskim cestama </p>
<p>PULA, 1. travnja</p>
<p> - Na pulskom su se području za uskrsnih blagdana dogodile tri prometne nesreće u kojima su tri osobe poginule, a nekoliko ih je ozlijeđeno.</p>
<p>U teškoj prometnoj nesreći koja se na sam Uskrs oko 12,20 sati dogodila na cesti Pula-Fažana dvije su osobe teže ozlijeđene, a jedna je od posljedica teških ozljeda nakon nekoliko sati preminula u popodnevnim satima u pulskoj Općoj bolnici. </p>
<p>Prema podacima istarske policije, nesreća se dogodila uslijed nepropisnog pretjecanja, od čijih je posljedica u bolnici preminula 51-godišnja Ana Ereiz iz Pule.</p>
<p>Zbog ove nesreće promet je na toj dionici bio obustavljen od 12.25 do 13.15 sati.</p>
<p>Još jedna teška prometna nesreća koja je odnijela jedan život dogodila se u nedjelju oko 7,05 sati na staroj cesti Pazin-Pula blizu Režanaca. Do nesreće je došlo kada je Rikardo Buršić (27) upravljajući motociklom »honda«, zbog neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad motociklom, sletio s ceste i udario u zid. Očevid su obavili djelatnici Prometne policije PU istarske.</p>
<p>Jedna je osoba poginula, jedna je ozlijeđena teško, a dvije lakše u nedjelju oko 15,35 sati na županijskoj cesti Pula-Medulin. Marko Š. (19) upravljao je osobnim automobilom »mercedes« registracije PU 729-DO te je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad upravljačem, prešao na suprotnu stranu i izravno se sudario s osobnim automobilom »zastava yugo« registracije PU 611-CJ, kojim je upravljao Željko Cader (44). Teško ozlijeđeni Cader prevezen je u pulsku Opću bolnicu, gdje je i preminuo. Suputnica u »yugu« Marina C. (41) teže je ozlijeđena, a Marko Š. i N. Š. (15) lakše. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zbog prevelike brzine »proklizao« - u sudar</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Vozač crnog »peugeota 206«, Ivan P. (23), registracija ZG 6800 - AC, skrivio je u ponedjeljak u 13,10 sati prometnu nesreću u Dubravi kod broja 176, blizu križanja s Dankovečkom ulicom.</p>
<p>Vozeći se Dubravom iz smjera Sesveta pokušao je skrenuti desno, na odvojak za Ininu benzinsku crpku, međutim zbog prevelike brzine izgubio je kontrolu nad »peugeotom« i »proklizao« preko pune crte u trak za suprotni smjer. Tako se izravno sudario s taksijem koji je vozio Miroslav I. (64) prema Sesvetama. »Peugeot« se odbio od taksija potpuno uništen, zarotirao se, a zatim udario u »fiat tipo« koji se u koloni nalazio iz taksija.</p>
<p>Broj ozlijeđenih u nesreći ni težina ozljeda nisu nam bili poznati do zaključenja prvog izdanja lista, ali je policija priopćila da su suputnica iz taksija Dragica I. (50) i putnici iz »fiata« prevezeni u KB Dubrava. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Supruga »pokosila« muža</p>
<p>VIROVITICA, 1. travnja</p>
<p> - Četrdeset šestogodišnji Mirko Šanteković iz Grabrovnice nedaleko od Pitomače preminuo je na mjestu u petak oko 21 sat kada ga je njegova supruga Kata Šanteković (47) u dvorištu obiteljske kuće, nakon višesatne svađe, ubola ručnom kosom u prsa.</p>
<p>Kako je izvijestila PU virovitičko-podravska, obavljenim je očevidom i prikupljenim obavijestima utvrđeno da su supružnici Šanteković kobnoga dana započeli svađu u ranim popodnevnim satima. Nesređeni obiteljski i imovinski odnosi razlog su njihova sukoba, koji se nekoliko sati odvijao u dvorištu obiteljske kuće. Nešto prije 21 sat Mirko i Kata Šanteković obračun su nastavili tučnjavom. U jednom trenutku Kata je zgrabila ručnu kosu i njome počela mahati prema Mirku. Nakon nekoliko zamaha ubola je supruga u prsa. Teško ozlijeđen, Mirko Šanteković pao je na tlo, a, vidjevši što je učinila, Kata mu je pokušala pomoći. Međutim, samo nekoliko minuta kasnije Šanteković je preminuo.</p>
<p>Prvi susjedi supružnika Šanteković, koji su cijelo popodne slušali njihovu svađu, začuli su jauk ozlijeđenog Mirka i zapomaganje njegove supruge. Shvativši što se dogodilo, pozvali su policiju i Hitnu pomoć, no Šantekoviću više nije bilo spasa. Prema priči njihovih susjeda, svađe između Kate i Mirka bile su česte, a nerijetko su završavale fizičkim obračunom. Također doznajemo kako većina suseljana smatra da je Kata Šanteković bila začetnik svih svađa te da je ona »osoba koju u selu ljudi baš i ne vole«.</p>
<p>Uz kaznenu prijavu zbog počinjenog ubojstva Kata Šanteković privedena je u Istražni centar Županijskog suda u Bjelovaru.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Požar u stanu ugušio vlasnika</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Požar što je u subotu oko 5,45 sati izbio u stanu u Deželićevu prilazu 89 uzrokovao je smrt vlasnika stana Milana Rajkovića (74). Premda, kako neslužbeno doznajemo, požar nije bio većih razmjera, dim je ugušio nesretnoga Rajkovića. Također smo doznali da je pokojni Rajković unosio u stan velike hrpe starih krpa, novina i najlonskih vrećica, koje su lako zapaljiv materijal. Požar su ugasili vatrogasci, a materijalna šteta nanesena stanu u potkrovlju zgrade još se utvrđuje. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="69">
<p>Ižani i Ravljani traže premještanje uzgajališta tuna na pučinu</p>
<p>Trebalo bi uvažiti pozitivna iskustva drugih zemalja koje kavezni uzgoj tuna smještaju isključivo u zone otvorenog mora, ističu otočani</p>
<p>ZADAR, 1. travnja</p>
<p> - Stanovnici Iža, organizirani u nevladinu udrugu »Sloga«, obratili su se Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja da na temelju stručnih ispitivanja i studija donesu kriterije sa zakonskom snagom posebno za uzgoj tuna na pomorskome dobru Republike Hrvatske, ali i na drugim razinama marikulture. </p>
<p>Ižani zahtijevaju da se na lokalnim razinama uvede red i da prestanu špekulacije i kalkulacije u ime neodgovornih stručnih, a zapravo isključivo vlastitih profitnih interesa u vezi s tom gospodarskom djelatnošću. Pri tome, navode, svakako bi se trebalo uvažiti pozitivna iskustva drugih zemalja koje kavezni uzgoj tuna smještaju isključivo u zone otvorenog mora i tako omogućavaju nesmetani razvoj drugih gospodarskih djelatnosti na pomorskome dobru. </p>
<p>Marikultura bi se morala razdijeliti na nekoliko grupacija u odnosu na potpuno različitu tehnologiju uzgoja pojedinih vrsta morskih organizama, posebno na onečišćenje mora od njihova uzgoja, pri čemu je, naglašavaju Ižani, uzgoj tuna iznimno »prljava industrija«. Opravdavaju to tvrdnjom da je dosadašnji uzgoj tuna (u oko 26 kaveza na tri lokacije uz otok Iž između Iža i Rave, u gotovo zatvorenom moru Srednjeg kanala, čija je najveća dubina od samo 70 metara samo mjestimična i to na vrlo uskim pojasevima), već sada, samo nekoliko godina od početka te djelatnosti, pokazao očito onečišćenje mora, podmorja te cijelog otočnog obalnog i zračnog pojasa. </p>
<p>Stoga Ižani od Ministarstva zahtijevaju da ne odobri aktualne zahtjeve za produžetak dosadašnjih koncesija za uzgoj tuna na lokacijama uz otoke Iž i Ravu, kao ni zahtjeve za njihovo proširenje, nego da se uzgajališta tuna s tih lokacija premjeste u zone otvorenog mora, iza polupučinskih otoka Zadarske županije. </p>
<p>Ižani drže da je pri usvajanju Prostornog plana uređenja Grada Zadra, pribavljeno mišljenje »ekspertne grupe« u vezi s određivanjem zona marikulture, prema kojemu se predlaže ne samo produžetak postojećih koncesija, nego i njihovo proširenje na već postojećim, ali i na novim lokacijama uzduž cijelog Srednjeg kanala. Također upozoravaju da su predviđene lokacije za uzgoj tuna u najmanju ruku stručno neodgovorne budući da temeljne kriterije za uzgoj tuna »izvode iz izmjena pravilnika i ekološke studije kojih uopće nema«. </p>
<p>Prijedlogom prostornog plana dobro se postavlja problem u vezi s marikulturom, no to ne samo da ništa ne znači u zaustavljanju daljnjeg uzgoja tuna uz Iž i Ravu, nego je i očito zavaravanje, budući da se Iž i Ravu, nedvojbeno kao otoke u gotovo zatvorenome moru, kao i Silbu i Olib sa sličnim određenjem, po mikroregijskom određenju svrstava u istu kategoriju pučinskih otoka uz Premudu, Ist i Molat, koji su barem polupučinski otoci, a Zadarska županija najavljuje odobrenje koncesija za uzgoj tuna na lokacijama upravo uz pučinske otoke. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dok gosti pune hotele, turističke zajednice - na odmoru</p>
<p>DUBROVNIK, 1. travnja</p>
<p> - Iako je za početak službene sezone još sredinom siječnja određen 22. ožujka, zbog čega bi bilo normalno da, unatoč blagdanima, netko dežura u uredima turističkih zajednica, većina je novinara ovoga uskrsnog ponedjeljka ostala prikraćena za informacije o posjetima gostiju Dubrovniku, odnosno Dubrovačko-neretvanskoj županiji. </p>
<p>Na telefonske pozive na žalost nitko nije odgovarao, a i u nekim hotelima na upite o popunjenosti uglavnom se odgovaralo da zovemo prvoga radnoga dana nakon blagdana, kada se vrate njihove uprave i direktori prodaje. Očito je da, unatoč obećanjima o silnim promjenama, nekima još nije jasno da za one koji se bore da kvalitetom zauzmu »najistaknutiju poziciju u hrvatskoj turističkoj ponudi«, blagdana ne bi smjelo biti. </p>
<p>Zanemarimo li ovu tišinu, uz doista rijetke izuzetke nekih hotela (pretežito službujućih na recepcijama), ostaje nam tek da u idućim danima dobijemo potvrde dobrih predsezonskih najava. Većina su gostiju stranci, uglavnom Nijemci, Amerikanci, Izraelci i Bugari. U cavtatskoj Croatiji odmara ih se 437, u Leru 150, Splendidu i Komodoru ukupno 250, župskoj Astarei 270, dok je visokotagornik Excelsior popunio dvije trećin </p>
<p>Ukratko, ako je vjerovati jednoj jedinoj službenoj potvrdi iz gradske turističke zajednice, dobivenoj zahvaljujući slučajnom boravku jednog od djelatnika, koji pritom nije zaboravio spomenuti da valjda »ništa neće propasti, ako se ne radi jedan dan«, na dubrovačkom se području u ovom času nalazi 1630 gostiju, od čega je većina (1250) stranih posjetitelja. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Turista manje nego lani</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Uskrsni praznici privukli su u Istru oko 21.000 turista, na Opatijsku rivijeru oko 10.000, dok je srednjedalmatinsko područje, prema neslužbenim podacima, posjetilo oko 2700 gostiju, tridesetak posto manje nego lani. Zanimljivo je, međutim, da su u ponedjeljak prijepodne gotovo sve županijske turističke zajednice bile zatvorene što dovoljno govori o nastavku standardnih običaja.</p>
<p>Ostaje, naime, nejasno zašto se od banaka, trgovina, pošta i sličnog traži da rade cijele dane kad osnova - glavna turistička operativa - spava u dane službenog početka sezone. Osim službenice TZ Splitsko-dalmatinske županije i zamjenika direktora Istarske, redom smo nailazili na telefonske sekretarice. Zadarska, Primorsko-goranska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska - sve su to »institucije« koje su opušteno krenule u sezonu.</p>
<p> Prema neslužbenim podacima Istru je posjetilo oko 21.000 turista što je otprilike na prošlogodišnjoj razini, ali i bitno manje u odnosu na gotovo 39.000 iz sezone 2000. godine. Marino Brečević, zamjenik direktora TZ Istarske županije, ističe da je struktura gostiju standardna - glavninu čine Talijani, Nijemci, Austrijanci i Slovenci. </p>
<p>U petnaestak hotela splitskog područja boravilo je oko 2700 posjetitelja, a određen, zasad nepoznat, broj odsjeo je i u privatnom smještaju. Konačne brojke doznat će se krajem tjedna. P.G., D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zbog ranijeg Uskrsa manje gostiju</p>
<p>RIJEKA, 1. travnja</p>
<p> - U Primorsko-goranskoj županiji ovih je uskrsnih blagdana nešto manje inozemnih gostiju nego lani. Najveće kvarnerske hotelske kuće županijskoj su turističkoj zajednici neposredno uoči blagdana najavile oko 11.000 Talijana, Austrijanaca, Slovenaca i Nijemaca, kaže njezina predsjednica Gordana Medved. Za lanjski Uskrs u hotelskom i privatnom smještaju bilo ih je oko 17.500. </p>
<p>Razlozi su, tumači Medved, očekivani i realni, s obzirom da su mnogi hoteli trenutačno u rekonstrukciji, te stoga što je ove godine Uskrs dva tjedna ranije. </p>
<p>Prognozirajući ovogodišnju turističku sezonu, Medved ocjenjuje da znatnijih odstupanja od prošlogodišnjih rezultata neće biti. Planirano petpostotno povećanje noćenja, dodaje, moguće je ostvariti jedino u predsezoni i posezoni. Kako je obilazak emitivnih tržišta pokazao da naša zemlja visoko kotira među poželjnim turističkim destinacijama, upravo se pripremaju i posebni programi za strane goste kao što su biciklijade, regate, šetnje... Medved, među ostalim, najavljuje da će stožer akcije »Volim Hrvatsku« na svom putu obilaska atraktivnih turističkih lokacija nakon Poreča, 24. i 25. travnja, boraviti na Cresu. Cres je odabran stoga što je jedan od četiriju velikih kvarnerskih otoka koji je zadržao izvornost. Uz predstavljanje bogate gastro-ponude, želja organizatora je pokazati da su i mala turistička mjesta zanimljiva kao i velika. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Otpušteni policajci u utorak se opet sastaju s Račanom</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Otpušteni policajci nastavili su prosvjedovati na Markovu trgu, među kojima osmorica već šesti dan štrajkaju glađu. Prosvjednici ne odustaju od zahtjeva za povratkom u policijsku službu, o čemu će u Vladi u utorak ponovo razgovarati premijerom Ivicom Račanom. Pred Banskim dvorima u ponedjeljak ih je bilo pedesetak, a ostali su - zbog uskrsnih blagdana - još u nedjelju otišli kući.</p>
<p>»Premijer Račan posjetio ih je u petak navečer i tražio da prekinu štrajk, ali oni su ustrajni«, kazao je dopredsjednik Koordinacije udruga neraspoređenih policajaca Filip Lacić. Prema njegovim riječima, Račan je ponovio policajcima da Vlada ne može ispuniti njihov zahtjev da ih vrati na posao. No predložio im je da izaberu tri predstavnika s kojima bi u utorak još jednom razgovarao u Vladi.</p>
<p>Na upit koliko je realno očekivati skori prekid prosvjeda, Lacić je odgovorio da, unatoč optimizmu, ne vjeruje u skori dogovor. »Bilo bi dobro da ministar Šime Lučin objasni zbog čega je smijenio neke načelnike i nabroji koji su ljudi morali otići iz policije jer je protiv njih vođen stegovni postupak«, istaknuo je Lacić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Uskrsni doručak na otvorenom u Vodicama</p>
<p>VODICE/ ŠIBENIK, 1. travnja</p>
<p> - Turistička zajednica Vodica i ove je godine, tradicionalno, za sve svoje goste organizirala doručak na otvorenom. Da fešta bude potpuna, upriličen je i bogati zabavni program. Na središnjem gradskom trgu Rudina, ispred župne crkve, u ponedjeljak ujutro okupili su se na svojevrsnoj smotri hrvatske žudije iz Vodica, Tisnog, Metkovića i Vrlike. Atraktivna nošnja bivših rimskih vojnika, čuvara Isusova groba u koje su se obukli mladi Vodičani ali i njihovi gosti iz više hrvatskih gradova, privukli su pažnju brojnih posjetitelja. Najveći broj od 1200 turista koliko ih za ove blagdane boravi na šibenskoj rivijeri došlo je uživati u doručku na otvorenom. Gosti iz Njemačke, Italije, Izraela, Slovenije i domaći nisu krili oduševljenje. Na tradicionalnom uskrsnom stolu dugom više desetaka metara bilo je dosta domaćih specijaliteta - pogača, pisanica, bajama i smokvi, kroštula, rogača, slatke rakije, prošeka, maraštine... Za ugodnu atmosferu pobrinule su se vodičke mažoretkinje i glazba, klapa »Oršulice«, KUD Koledišće iz obližnjih Jezera, KUD Zlarinke i KUD Vrlika. Ni ove godine nije se zaboravilo na uređenje turističkih Vodica, a da bi se sezonu dočekalo još spremnije, građanima je i ove godine podijeljeno 1000 sadnica u nastavku akcije »Cvijeće za ljepše turističko lice Vodica«. I šibenska turistička zajednica pridružila se, prvi puta, organiziranoj proslavi Uskrsa. Naime, u hotelu Jadran u ponedjeljak ujutro predstavljene su uskrsne pogače, a žiri je nagradio najbolje. </p>
<p>Na velikom platou ispred crkvice svetog Nikole, na atraktivnom Skradinskom buku, održana je koncelebrirana sveta misa na kojoj se okupilo više tisuća posjetitelja. Predvodio ju je šibenski biskup monsinjor Ante Ivas. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Lang posjetio drvarske Hrvate u Golubiću</p>
<p>KNIN, 1. travnja</p>
<p> - Dr. Slobodan Lang, glavni tajnik DC-a i njegova zamjenica Marija Slišković posjetili su za uskrsne blagdane bosanske Hrvate smještene u prihvatnom centru u Golubiću kod Knina. U DC-ovoj delegaciji bio je i Jago Kozina iz zadarskog DC-a. U ime prognanih Hrvata, koji su se prije skoro mjesec dana doselili u ovaj prihvatni centar iz Drvara, pozdravio ih je Nikola Gvozdenović. </p>
<p>Prema njegovim riječima, trenutačno je u Golubiću zbrinuto 17 obitelji, odnosno 81 osoba među kojima je i četrdesetoro djece. Još 13 obitelji prebačeno je u Pisarovinu. Gosti iz DC-a sa sobom su donijeli četrdesetak uskrsnih paketa za djecu, zatim jedan televizor i mobitel, dosta slatkiša i nešto hrane. </p>
<p>Lang se dugo zadržao s prognanim Hrvatima prema kojima bi, kako je izjavio, službena hrvatska politika trebala biti određenija i jasnija. »Sve valja podsjetiti da ste i vi sudjelovali u obrani Hrvatske, a poznata mi je i golgota koju prolazite od kada ste morali napustiti svoje domove«, rekao je Lang, iznoseći stav svoje stranke da svatko ima pravo na dom i domovinu bez obzira na nacionalnu pripadnost. »Nema sigurnosti u Hrvatskoj, ako nema mira u BiH«, zaključio je. </p>
<p>»Dvije države se moraju i jače gospodarski povezati, a što se tiče zahtjeva da vas se oslobodi plaćanja carine na uvoz dobara iz Drvara, mogu samo reći da o tome nadležnima trebate uputiti pisani zahtjev«, poručio im je Lang. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>UNRH podupire novinare »Feral Tribunea« </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Udruženje novinara Republike Hrvatske (UNRH) smatra da su presude protiv pojedinih medija i novinara u Hrvatskoj jedan od glavnih instrumenata ograničavanja medijskih i novinarskih sloboda.</p>
<p> »Činjenica je da pojedini interesni lobiji, bilo politički ili financijski, svojim tužbama pred sudovima, tražeći velike novčane naknade na ime duševnih boli, djeluju na ograničavanje medijskog i novinarskog pluralizma u Hrvatskoj«, ističe se u priopćenju UNRH-a.</p>
<p>UNRH zahtijeva hitnu istragu o mogućoj korumpiranosti u hrvatskom pravosuđu, vezano uz posljednje presude hrvatskim medijima kao što je bio slučaj s Feral Tribuneom. Pritom najavljuje podizanje kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja zbog »interesnog utjecanja na ishod sudskih sporova i donošenje presuda kojima je namjera gušenje medijskih i novinarskih sloboda«. UNRH daje punu podršku novinarima u Feral Tribuneu i poziva novinare na građanski neposluh prema sličnim presudama protiv medija, kaže se u priopćenju koje je potpisao predsjednik tog udruženja Domagoj Margetić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kongres Europske udruge studenata farmacije</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - U zagrebačkom hotelu »Opera«, od 1. do 7. travnja, održava se 25. kongres Europske udruge studenata farmacije (EPSA), pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. </p>
<p>Na kongresu će sudjelovati 170 studenata farmacije, profesora i predavača iz Europe i SAD-a, te više od 150 sudionika iz Hrvatske. Glavna tema bit će Farmakoekonomika usmjerena na pitanja opravdanosti cijena farmaceutske industrije. Tema će biti i kako osigurati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu uz znatno povećanje troškova zdravstvene skrbi i ograničena financijska sredstva.</p>
<p>Za vrijeme kongresa održat će se i izložba u povodu 25. godišnjice EPSA-a, na kojoj će se prikazati povijest udruge koja danas predstavlja 120.000 studenata. </p>
<p>D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Umirovljena sutkinja Neva Šibl na čelu Komisije za pomilovanja </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja </p>
<p> - Komisija za pomilovanja, nakon gotovo polugodišnjeg prekida, uskoro bi trebala početi s radom u novom sastavu s predsjednicom Nevom Šibl. </p>
<p> Bivša sutkinja Vrhovnoga suda Neva Šibl lani je završila dugogodišnju sudačku karijeru ispunivši uvjete za umirovljenje. Hini je potvrdila u ponedjeljak kako je prihvatila ponudu predsjednika Stjepana Mesića da bude predsjednica Komisije za pomilovanja.</p>
<p> Koliko joj je poznato, Komisija bi nakon što je raspuštena početkom prosinca prošle godine trebala uskoro početi raditi u potpuno novom sastavu. Naime, jedan od članova Komisije kojem je bilo ponuđeno da i dalje bude u njoj, to je odbio, a ostalim bivšim članovima to nije ni bilo ponuđeno. </p>
<p> Predsjednik Republike imenovat će predsjednika i članove Komisije za pomilovanja čim ona bude kadrovski ekipirana. Neva Šibl vjeruje da će to biti uskoro, jer na rješavanje čeka oko 120 molbi za pomilovanje.</p>
<p> Komisija koju je vodio Josip Boljkovac raspuštena je 5. prosinca 2001. nakon što je i stručna i najšira javnost vrlo negativno reagirala na neke njezine odluke, odnosno odluke predsjednika Republike, o pomilovanju nekoliko dilera drogom i višestrukog ubojice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Zašto je Karamarko prebacio UNS-ovu građu u Državni arhiv?</p>
<p>Bardić: Nitko od mjerodavnih i ovlaštenih nije bio obaviješten niti se složio s takvom odlukom/ Bagić: Sumnjam da su se tom prigodom dokumenti uništavali/ Adlešić: Nitko mi nije rekao tko je i kada donio tu odluku i po kojim zakonima </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Kako je još u subotu objavila Hrvatska televizija, arhivska građa iz Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS), donedavno krovne obavještajne udruge koja od 1. travnja prestaje postojati, prebačena je u Hrvatski državni arhiv, da bi nakon toga policija došla u Arhiv i zapečatila prostorije u kojima se nalazi UNS-ova dokumentacija. Tomislav Karamarko, predstojnik UNS-a u ostavci, prema HTV-u, potpisao je ugovor s Hrvatskim državnim arhivom o čuvanju UNS-ove građe na neodređeno vrijeme. Na takav potez Karamarko se, kako je obrazložio HTV-ovoj novinarki, odlučio jer nije imao s kim napraviti primopredaju Ureda, ali i zato što »nije htio da sigurnost UNS-ova materijala bude upitna ili objavljena u hrvatskim medijima«.</p>
<p>Policijski nadzor nad tom građom glasnogovornica MUP-a Zrinka Bardić obrazložila je tvrdnjom da se preseljenje UNS-ove dokumentacije dogodilo, a da »nitko od mjerodavnih i ovlaštenih nije bio obaviješten niti se složio s takvom odlukom«. Savjetnik Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost Željko Bagić također se suprotstavio Karamarkovu potezu, izrazivši pritom i sumnju da su se »tom prigodom dokumenti uništavali«. O svojoj akciji Karamarko je obavijestio i predsjednicu saborskog odbora za nacionalnu sigurnost Đurđu Adlešić. Ona je, pak, za HTV kazala da ju je Karamarko informirao o tom potezu, da je pritom bilo formirano i povjerenstvo koje je tu građu spremilo, ali da joj nije rekao »tko je i kada donio tu odluku i prema kojim zakonima«. </p>
<p>Karamarko je, prema HTV-u, još kazao da je Arhiv institucija koja čuva i štiti arhivsku građu, da su prije godinu dana tu pohranjeni i HIS-ovi dokumenti te da mu nije jasno »zbog čega UNS-ov materijal čuva policija«.</p>
<p>Na Uskrsni ponedjeljak većina aktera te priče bila je nedostupna. Ni ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Josip Kolanović, koji je preuzeo UNS-ovu građu i, pretpostavlja se, potpisao dokument o primopredaji s Karamarkom, također nije bio pri svojim telefonima. </p>
<p>Rasplet će, kako se najavljuje, početi već u utorak, prvi radni dan nakon uskrsnih blagdana. Dotad možemo samo nagađati tko je postupao zakonito, odnosno tko je možda spriječio moguće manipulacije građom iz UNS-a. Dok se to ne dozna, načelno gledano, teško je zamisliti primjerenije mjesto za čuvanje ne samo UNS-ove građe, nego i građe drugih obavještajnih službi odnosno državnih institucija (Vlade, Ureda predsjednika,...) od Hrvatskog državnog arhiva. Tim više jer dosad nije poznat slučaj da su neki materijali iz Arhiva bili dostupni javnosti prije nego što je to po zakonu odobreno. UNS-ova građa očito je vrlo važna kad je njezino preseljenje u Hrvatski državni arhiv izazvalo postavljanje pečata i danonoćne policijske straže, što inače nije uobičajeno.7</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Uoči pregovora zagrebačkog SDP-a i HNS-a: Hoće li se postići »truli kompromis« </p>
<p>U utorak SDP i HNS opet sjedaju za pregovarački stol ne bi li se mirno riješila kriza u Zagrebu/ Dok Zdravko Tomac, potpredsjednik zagrebačkog SDP-a, naglašava da još postoje polovični izgledi za izbore, HNS-ov glasnogovornik Boris Blažeković otklanja tu mogućnost </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Zagrebački SDP i HNS u utorak će ponovo sjesti za pregovarački stol ne bi li se mirno razriješila kriza vlasti u hrvatskom glavnom gradu. Prošli tjedan činilo se da da će Zagrepčani ponovo na izbore. No, nakon što su se prošli četvrtak hitno sastali Predsjedništvo i Gradski odbor SDP-a odlučivši da se ipak pokuša još jednom pregovarati s HNS-om, izbori su (na trenutak) zaboravljeni. Dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik zagrebačkog SDP-a, naglašava da su još polovični izgledi za izbore.
»Ovisi o našem koalicijskom partneru HNS-u hoćemo li se dogovoriti«, kaže napominjući da je SDP popuštao, ali se HNS-ovo ponašanje nije promijenilo. Ističe da je u Zagrebu moguć »truli kompromis«, no, pitanje je štiti li on SDP-ove interese. </p>
<p>S druge strane, HNS-ov glasnogovornik Boris Blažeković u potpunosti otklanja mogućnost izbora. »HNS će razgovarati sa SDP-om«, istaknuo je Blažeković, »i nadamo se da će se nakon što je završena situacija s ostavkom gradonačelnice Vlaste Pavić prionuti radu«. U HNS-u smatraju da je kriza zagrebačke vlasti bila potpuno nepotrebna, ističući da oni nisu »krivci« za nju.</p>
<p>»Odnos ostaje isti kakav je bio«, nastavlja Blažeković, »jer nije ni bilo izbora niti je itko izašao iz koalicije, samo je promijenjeno ime zagrebačkog gradonačelnika, što za HNS nije problem. Dapače, mi smo potpuno podržali novu gradonačelnicu«. Dr. Tomac ne dijeli takvo mišljenje. Prema njegovim riječima, HNS ne prestaje s napadima i optužbama na račun SDP-a. Dodaje i da su haenesovci gradonačelnicu Pavić nazvali »krpom«, što u HNS-u oštro odbijaju. »Naša predsjednica Vesna Pusić rekla je u HTV-ovu Dnevniku kako je nedopustivo da se s ljudima postupa kao da su krpe. Ona nikad nije tako nazvala gospođu Pavić već ju je uzela u zaštitu«, odlučan je Blažeković.</p>
<p>Govoreći o HNS-ovim optužbama da SDP pokušava »kadrovirati« po njihovoj stranci jer zahtijeva da se u Poglavarstvo predlože novi ljudi, Tomac kaže kako je kadroviranje i onda kad u HNS-u kažu da ne žele ni u kojem slučaju surađivati s Milanom Bandićem. Kao primjer HNS-ova kadroviranja navodi i izjave čelnika te stranke poput one: »Ima u SDP-u dobrih i poštenih ljudi, ali su zarobljenici jednog čovjeka«. SDP-u je takvo ponašanje neprihvatljivo, kaže Tomac i napominje da njegova stranka »misli iskreno«, te neće i ne može odustati od pronalaženja »najmanje lošeg rješenja«. Za takvo je rješenje, prema Tomčevim riječima, i predsjednik SDP-a Ivica Račan. »Odluka će biti svakako zajednička i Predsjedništva i Gradskog odbora SDP-a«, naglašava Tomac, otklanjajući mogućnost da premijer Račan nije upoznat sa svime što radi zagrebački SDP. </p>
<p>Tomac kaže kako nije riječ samo o izborima u Zagrebu već o procjeni stabilnosti Hrvatske na državnoj razini pa će se zbog toga još jednom ići na pregovore s HNS-om. No u SDP-u i dalje smatraju da HNS treba promijeniti ljude u zagrebačkom Poglavarstvu. U HNS-u pak poručuju da to ne namjeravaju učiniti. Može se očekivati da će pregovori u utorak biti burni jer, usprkos tome što naglašavaju da imaju dobre namjere, ni jedna od »zaraćenih« strana ne odustaje od svojih zahtjeva i stajališta.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Bozanić: Treba nadvladati podjele između naroda i rasa</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - »Ovo je život koji svijet ne razumije nego ga ismijava, odbacuje, stižući nerijetko do razapinjanja onih koji tako žive. No, takav život Bog odobrava«, rekao je u uskrsnoj homiliji nadbiskup zagrebački Josip Bozanić. »Uskrsli Krist stoji pred nama kao poziv da se ne brinemo zato što ljudi negativno sude o životu onih koji ne stavljaju na prvo mjesto vlastite interese, koji se troše za dobro drugih, osobito najsiromašnijih i najpotrebitijih, nego da dopustimo da i nas ojača i ohrabri jedini sud koji vrijedi - sud Božji«, istaknuo je zagrebački nadbiskup. </p>
<p>Bozanić je u nedjelju u zagrebačkoj katedrali na Uskrs predvodio svečano euharistijsko slavlje zajedno s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giuliom Einaudijem, pomoćnim biskupima Josipom Mrzljakom i Vladom Košićem te kanoničkim i prebendarskim zborom. </p>
<p>Obraćajući se okupljenim vjernicima, monsinjor Bozanić upitao je »koji je to dio nas što moramo svući sa sebe poput istrošenog odijela kako bismo obukli novo«. A zatim zaključio: »Staro odijelo su varljive i sebične vrednote, kao što su različite strasti, a posebno onaj instinkt posjedovanja koji se pretvara u idolatriju. Novo odijelo je nadvladavanje podjela koje postavljaju čovjeka protiv čovjeka, narod protiv naroda, rasu protiv rase«. </p>
<p> Najveći kršćanski blagdan Uskrs svečano je proslavljen diljem Hrvatske. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>U utorak odluka sindikata o masovnom prosvjedu 1. svibnja </p>
<p>Sindikati tvrde da Vlada svojim izmjenama Zakona o radu ide na ruku poslodavcima / Posebno se protive prijedlogu Vlade da se za male poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika uvede slobodan režim otkaza bez navođenja razloga / SSSH pozvao sindikate i radništvo na otpor promjenama zakona kojima se smanjuju prava radnika </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Čelnici pet sindikalnih središnjica sastaju se u utorak u Tuheljskim Toplicama kako bi dogovorili zajednički stav o izmjenama Zakona o radu. Naime, dan kasnije, u srijedu, 3. travnja, nastavljaju se pregovori s Vladom i poslodavcima. Sindikati će, kako najavljuju, odlučiti i o zajedničkom masovnom prosvjedu koji bi se vjerojatno organizirao 1. svibnja.</p>
<p> Sindikati se protive promjenama Zakona o radu koje je predložila Vlada želeći uz fleksibilnije odnose na tržištu rada potaknuti novo zapošljavanje. Vlada je predložila upola kraće otkazne rokove i znatno smanjenje otpremnina, čiji bi se iznos ograničio na šest bruto plaća za radnike s više od 25 godina staža.</p>
<p>Sindikati tvrde da Vlada ide na ruku poslodavcima kojima želi olakšati i pojeftiniti otpuštanje radnika. Posebno se protive prijedlogu Vlade da se za male poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika (a ne kao sada 10) uvede slobodan režim otkaza bez navođenja razloga. Time bi bilo pogođeno 241.000 radnika ili svaki četvrti zaposlenik u privatnim tvrtkama. </p>
<p> Savez samostalnih sindikata Hrvatske, najjača sindikalna središnjica, u četvrtak je zbog Vladina prijedloga izmjena Zakona o radu istupio iz socijalnog pakta, potpisanog u prosincu s Vladom, poslodavcima i još tri sindikalne središnjice. Drugi razlog raskida partnerstva s Vladom jest što do 31. ožujka, kako je bilo dogovoreno, nisu prihvaćena četiri aneksa s konkretnim mjerama za provedbu socijalnog pakta. </p>
<p>SSSH je pozvao sve sindikate i radništvo na organizirani otpor izmjeni Zakona o radu i drugih zakona kojima se smanjuju prava radnika, te najavio masovne prosvjede uoči i na sam 1. svibnja.</p>
<p>Moguće istupanje iz socijalnog pakta najavile su i Udruga radničkih sindikata te Hrvatska udruga sindikata. U utorak na »sindikalnom sastanku na vrhu« pada odluka i o zajedničkim masovnim demonstracijama protiv Vladine politike. Odluče li se na zajednički pritisak, sindikati će na pregovore s Vladom i poslodavcima u srijedu stići sa znatno ojačanim pozicijama. Hoće li Vlada i popustiti ne bi li sindikate vratila u socijalni pakt, ovisi o tome koliko sindikalne prijetnje smatra i prijetnjom vlastitoj stabilnosti. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Raspisan natječaj za novoga direktora HZZO-a </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja </p>
<p> - Ministarstvo zdravstva raspisalo je 30. ožujka javni natječaj za direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i njegova zamjenika, u skladu s novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji vrijedi od početka 2002. Natječaj je otvoren osam dana od objave, a raspisan je samo dvije godine nakon što je imenovan sadašnji direktor. </p>
<p> Sadašnji direktor HZZO-a Zdravko Lončarec imenovan je na tu dužnost 16. ožujka 2000. Tada su neplaćene obveze HZZO-a bile veće od četiri milijarde kuna, a one dospjele na naplatu iznosile su više od 1,8 milijardi kuna. Kako bi se riješio tih gubitaka, HZZO se sredinom 2000. zadužio kod poslovnih banaka za 1,6 milijardi kuna. </p>
<p> Prema riječima Zdravka Lončarca, u 2001. HZZO je ispunjavao sve obveze u ugovorenim rokovima plaćanja i završio tu godinu bez gubitaka kao potpuno likvidna institucija. Iako je najavljivao trend pozitivnog poslovanja HZZO-a i u ovoj godini, Lončarec je potkraj prošle godine ustvrdio da će zdravstveni sustav kolabirati do svibnja jer zdravstvo iz proračuna dobiva 1,1 milijardu kuna manje. Ministar zdravstva Andro Vlahušić opovrgnuo je tu tvrdnju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Hrvati bolji parničari od Hrvatske</p>
<p>Pred sudom u Strasbourgu Hrvatska je dosad izgubila nekoliko parnica i to samo zato što Sud za ljudska prava automatski dosuđuje 20.000 kuna u slučajevima kad je tužitelj neopravdano dugo tražio pravdu pred nacionalnim sudom/ Državno odvjetništvo »tužilo« državi državna tijela koja ne prihvaćaju praksu da s građanima koji prema njima imaju tužbena potraživanja koriste metodu nagodbe, čije će značenje doći na dnevni red tek kad zaredaju zahtjevi za naknadom iz sve brojnijih medicinskih slučajeva/ Strasburški gubitak mogao bi uslijediti i zbog - nedostatka zakona</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - U godišnjem izvještaju Glavnog državnog odvjetnika, upućenom Hrvatskom saboru, razvidno je da državni odvjetnici spremno navode vrijednost tužbi koje su oni podnijeli štiteći imovinu i interese Hrvatske pred sudovima. Koliko proračun koštaju izgubljene parnice koje građani vode protiv države uredno se - ne navodi. Osim u slučaju naknade bivšim političkim zatvorenicima. Godišnje im se može isplatiti 40 milijuna kuna, a ukupni su zahtjevi više od 600 milijuna. U tu računicu je svojom odlukom 1995. uskočio Vrhovni sud dajući političkim zatvorenicima pravo da naknadu mogu ostvarivati redovnim sudskim postupkom. Svaki tužitelj, po takvom pravilu, tužbom će tražiti cjelokupan iznos naknade. Njega nekakvi komadići »u skladu s veličinom budžeta« uopće ne zanimaju. </p>
<p>Tužbe političkih zatvorenika teške milijune kuna</p>
<p>Zapravo, Vrhovni je sud zanemario da su bivši pravobranitelji (danas u sastavu tužiteljstva) dogovorili s Administrativnom komisijom Vlade da sudovi nisu nadležni za tu vrst isplate. Koji je učinak tog natezanja? Umjesto 46 tužbi političkih zatvorenika u 2000., prošle godine je podneseno 498 tužbi. Očito, građani su prepoznali rupu u odnosima državnih tijela i sudova. Koliko su novčano teške te tužbe? Izvješće ne navodi, ali je lako pomnožiti broj tužbi s barem 100.000 kuna zahtjevane naknade i eto godišnjeg budžetskog razreza premašenog za deset milijuna. Vrlo je zanimljiv podatak da država godišnje gubi 130 milijuna kuna ilegalno iskopanog šljunka. To tako ne piše, ali stoji da je uz milijun legalnih prostornih metara iskopano i 1,3 milijuna kriminalnih kubika. Potonje puta prosječnih sto kuna za kubik i to je to. Očajni tužitelji navode da ne mogu štititi šljunčanu imovinu države. Da bi se dobila dozvola za iskop trebaju mjeseci, zakoni o sanaciji kopališta nakon iscrpljivanja se ne primjenjuju. Najsmješnije jest kad budući šljunčar, želeći sve legalno, pokrene postupak za utvrđivanje općeg interesa po zakonu. Onda Vlada donese takvo rješenje, a Povjerenstvo za upravljanje državnom imovinom potom donese rješenje o izvlaštenju. I tako država sama sebe izvlasti.</p>
<p>Da je teško štititi državne materijalne interese svjedoči i izvještajni detalj o učinku parnica pred sudom u Strasbourgu. Do sada, Hrvatska je izgubila nekoliko parnica i to samo zato što Sud za ljudska prava automatski dosuđuje 20.000 kuna pa naviše u slučajevima kad je tužitelj neopravdano dugo tražio pravdu pred nacionalnim sudom. Tužitelji upozoravaju, tih nekoliko tužbi puta 20.000 kuna samo je signal za zemlju u kojoj je u sudskim ormarima 1,3 milijuna zaostalih predmeta.</p>
<p>U izvještaju je Državno odvjetništvo »tužilo« državi državna tijela koja ne prihvaćaju praksu da s građanima koji prema njima imaju tužbena potraživanja koriste metodu nagodbe. Prošle godine, na primjeru nagodbe s ročnicima stradalim u ogulinskoj vojarni, državni su odvjetnici pokazali da se i vrlo neugodne »državne« greške mogu riješiti nagodbom. Ali to je primjer čije će značenje doći na dnevni red tek kad zaredaju zahtjevi za naknadom iz sve brojnijih medicinskih slučajeva. </p>
<p>Zaseban strasburški gubitak mogao bi uslijediti zbog nedostatka zakona, za što međunarodni sud također automatski određuju naknadu tužitelju, ne ulazeći u meritum spora. Primjer? Hrvatskoj nedostaju zakoni kojima bi se precizno reguliralo pravo na naknadu štete uslijed terorističkih akata. Država redovno gubi novce u stečajnim postupcima. Zakon državu-vjerovnika isplaćuje na kraju isplatnog reda, pa se već primjećuje običaj da trgovačka društva baš s državom sklope unosne poslove, proglase stečaj i gotovo. Vjerojatno ogroman novac curi i zbog nemogućnosti Državnog odvjetništva da promptno dovrši uknjižbu državnog vlasništva nad nekretninama. Zašto? Pa zato što državna poduzeća i druge pravne osobe s državom u naslovu podatke potrebne za uknjižbu jednostavno ne šalju. Vlasničkom katastrofom prijeti i uknjižba općeg dobra (javnih cesta i pomorskog dobra) jer Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza ne šalju državnim odvjetništvima potrebne podatke. </p>
<p>To su samo detalji iz izvješća Radovana Ortynskog poslanog ovih dana na Gornji grad. Ono što je ključno, koliko je novca u igri u zaštiti državnih interesa, koliko parnica protiv svojih građana Hrvatska gubi, a koliko dobiva, to se u izvještaju ne vidi. Zna se samo da je zastupanjem po punomoći prošle godine donijelo prihod od 3,3 milijuna kuna (naplaćena je tek petina od 600.000 kuna). Ove godine računa se po istoj osnovi na prihod od osam milijuna kuna. Hoće li se barem nakon rasprave u sabornici znati koliko je država zaradila, a koliko je izgubila u sporovima s građanima u lanjskih 195.371 predmeta kojima su se bavili građansko-upravni odjeli Državnoga odvjetništva.</p>
<p>Tužiteljska statistika</p>
<p>Od ukupnog broja građansko-upravnih predmeta, Državno odvjetništvo je imalo 120.000 sudskih postupaka i 54.000 upravnih. </p>
<p>Među sudskim stvarima najviše je ovršnih spisa (32.000), stečajeva i likvidacija (16.000), zemljišno-knjižnih postupaka (14.000) i isplata (10.000). U upravnim stvarima (ukupno 54.000) najviše je denacionalizacijskih spisa.</p>
<p>Najveći broj predmeta, gotovo 83.000, nalazi se u odjelima zagrebačkog državnog odvjetništva. Drugi po opterećenju je splitski građansko-upravni odjel s oko 20.000 lanjskih spisa. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Odvjetnička komora lani podigla 39 disciplinskih optužnica</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Hrvatska odvjetnička komora (HOK) lani je podigla 39 disciplinskih optužnica protiv odvjetnika koji su se ogriješili o Statut i Kodeks komore, a dosuđene su i dvije najteže kazne - privremena zabrana rada, doznaje se u HOK-u.</p>
<p> HOK okuplja oko 2500 odvjetnika, a članstvo u Komori obvezno je za sve odvjetnike u Hrvatskoj. </p>
<p> Privremena zabrana bavljenja odvjetništvom samo je jedna od mjera koje HOK može izreći zbog »povrede dužnosti i ugleda odvjetništva«, u koje spada i reklamiranje odvjetnika, zbog čega je u tijeku postupak protiv zagrebačkog odvjetnika Željka Olujića.</p>
<p> Prema pisanju medija, Olujiću je zbog reklamiranja HOK zabranio rad na godinu dana, no ta odluka nije pravomoćna jer se on na nju žalio Vrhovnom sudu. Predsjednik HOK-a Ranko Pelicarić nije želio komentirati taj slučaj jer je postupak u tijeku.</p>
<p> »Zbog svih povreda Statuta i Kodeksa odvjetničke komore disciplinsko tužiteljstvo HOK-a lani je podiglo 39 disciplinskih optužnica, a dvoje je odvjetnika kažnjeno privremenom zabranom rada«, rekao je Pelicarić, ne želeći otkriti njihova imena. Ostalim kažnjenima dosuđeni su ukori, novčane kazne ili uvjetna zabrana rada, dodao je.</p>
<p> Odvjetnicima je reklamiranje zabranjeno Kodeksom HOK-a, a neki od medijski eksponiranih odvjetnika u posljednje su se vrijeme javno zauzeli za izmjene odredbi koje zabranjuju i sankcioniraju reklamiranje, no Pelicarić smatra kako je mali broj onih koji žele promjenu Kodeksa. Stroge odredbe Kodeksa odvjetničke etike ne samo da brane reklamiranje, nego odvjetnika čije se ime spominje u novinskom tekstu koji bi mogao imati elemente reklamiranja obvezuje da se ogradi od isticanja njegova imena. Takva praksa primijenjena je i prije nekoliko mjeseci, kada je u tjedniku Nacional objavljen tekst o 50 »najboljih hrvatskih odvjetnika«. Po Pelicarićevim riječima, svih 50 spomenutih odvjetnika nakon objavljivanja spornog teksta dobilo je poziv od disciplinskog tužiteljstva HOK-a da se očituje o članku, što je prvi korak u pokretanju disciplinskog postupka. Iako je postupak pokrenut do danas nisu podignute optužnice. Neki odvjetnici, dodao je Pelicarić, samoinicijativno su poslali demantije Nacionalu, a Komora je prije objavljivanja teksta od glavnog urednika tog tjednika pisano zatražila da se članak zbog suprotnosti s odredbama kodeksa ne objavi.</p>
<p> Kršenjem odredbi o zabrani reklamiranja Komora smatra i objavu odvjetničkih imena na internetu, osim ako se radi o popisu svih članova Komore. Svi hrvatski odvjetnici navedeni su jedino na web stranicama HOK-a, koje će se, prema najavi Pelicarića, uskoro proširiti informacijama o svakom pojedinom odvjetniku. U tom će slučaju za navedene podatke biti odgovorna Komora, a kraj svakog imena biti će odgovori na nekoliko istih pitanja, kojima će se pokušati opisati profesionalni afiniteti pojedinih odvjetnika, kaže Pelicarić. Pritom se neće smjeti navoditi koje su stranke zastupali, kao ni slični podaci koji bi nekoga stavljali u »povlašten položaj«.</p>
<p> Prijavu protiv odvjetnika može podnijeti bilo tko, nezadovoljna stranka, sudac ili pak drugi odvjetnik. Postupak se vodi pred prvostupanjskim sudskim vijećem, sastavljenim od tri odvjetnika. Žalbu rješava viši disciplinski sud HOK-a, a na odluku tog suda može se žaliti posebnom tijelu Vrhovnog suda koji čine dva odvjetnika i tri suca Vrhovnog suda. Njihova odluka je konačna. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020402].
|
