NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020201].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205191 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.02.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račan će radije na izbore nego nastaviti s natezanjima</p>
<p>Račan nema namjeru još dugo biti premijer po kojem više udaraju koalicijski partneri nego opozicija / Račanov krug procjenjuje da je 60 posto šansi na strani opstanka vlade, a 40 posto vuče k izborima koji bi se mogli dogoditi prije ljeta / Još nije odbačena ni ideja o manjinskoj vladi, koja bi se samo uvjetno tako mogla zvati jer bi imala dovoljno glasova HSLS-ovih zastupnika iako je Budiša ne bi podržao </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – U Banskim dvorima prevladava stav da će veljača za Vladu biti teža nego prošli srpanj, kad se u Saboru glasovalo o povjerenju Vladi. Tada je Dražen Budiša isprovocirao krizu Vlade zbog njene odluke da se Haagu izruče generali optuženi prema zapovjednoj odgovornosti. Saborski zastupnici iz redova HSLS-a tada su se podijelili i Vlada je dobila dovoljno glasova. Kako će se rasplesti aktualna kriza čiji je glavni kuhar opet Budiša, ali ju je začinio i Zlatko Tomčić, znat će se vrlo brzo.</p>
<p>Prema informacijama iz kruga bliskog premijeru, Račan nema namjeru još dugo biti premijer Vlade po kojoj više udaraju koalicijske stranke nego opozicija. Kolike su šanse za opstanak Vlade danas je teško procijeniti. Iz kruga bliskog Račanu nedavno se čula procjena da je 60 posto šansi na strani opstanka vlade, a 40 posto vuče k izborima, koji bi se mogli dogoditi prije ljeta.</p>
<p>Dvije vrlo važne odluke znat će se već u petak i subotu. U subotu će HSLS izabrati novog predsjednika, a u petak će Haaški sud odlučivati o molbi generala Rahima Ademija da se nastavi braniti sa slobode.</p>
<p>Pobijedi li Budiša Jozu Radoša, kao što predviđa većina analitičara, Račan s njim namjerava pregovarati prije svega na temelju izjašnjavanja o svakoj pojedinoj točki programa Vlade. Haag će tu, sasvim sigurno, igrati veliku ulogu. </p>
<p>Ako Ademiju bude omogućena obrana sa slobode, bit će to velik poen za Račana. On, naime, odlučno odbija zaoštriti odnose s Haagom jer bi to, uvjeren je, značilo i međunarodnu izolaciju (i političku i gospodarsku) zemlje koja se tek počela izvlačiti iz krize. Odluči li Haag Ademija i dalje držati u pritvoru, nakon što je pustio neke krupne zvjerke iz srpskog i bosanskog tabora, već uzdrmana Vlada mogla bi se naći na rubu ponora, jer bi to dodatno osnažilo Budišu koji zahtijeva otkazivanje poslušnosti Haagu.</p>
<p>Bez obzira na užarenost haaške teme, u Banskim dvorima podsjećaju da je Budiša na tom polju jednu bitku već izgubio. Upravo na srpanjskom glasovanju temelje se i kalkulacije o tzv. manjinskoj vladi, vladi koja ne bi imala podršku predsjednika HSLS-a, ali bi dovoljno zastupnika te stranke glasovalo za nju u Saboru. No to je, čini se, samo rezervna karta Račanova kabineta.</p>
<p>Osnovno je pitanje, tvrdi se u Banskim dvorima, može li Vlada petorke ostvariti program koji su njeni čelnici zajedno zacrtali prije dvije godine. Da bi to uspjela, vrlo brzo mora ugasiti sve vatre, jer vrijeme odmiče, a koalicija je dosad izgubila previše vremena na politiziranje i međustranačka natezanja. Račanova poruka je kratka i jasna: ako se ovakvi odnosi u koaliciji pretvore u trajno stanje, ja perem ruke i odlazim. </p>
<p>Račan tako lopticu odluke vraća partnerima, prije svega Budiši i Tomčiću. Na njima je tako da ocijene mogu li na prijevremenim izborima i u nekoj novoj koaliciji dobiti više nego što imaju sada. Onako usput, šalje se i upozorenje da je vrlo upitan smisao prijevremenih izbora dok još za berbu nisu sazreli plodovi nekih projekata koji su Vladi, prema ispitivanjima javnog mnijenja, donijeli značajne pozitivne poene kod građana.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ako je SFOR-ov dokument krivotvorina, Državno odvjetništvo trebalo bi tužiti Ivankovića</p>
<p>Nenad Ivanković, čelnik HONOS-a i HIP-a, podijelio je novinarima, čini se, krivotvoren dokument SFOR-a u kojem se tvrdi da hrvatska vlada namjerava likvidirati generala Gotovinu / Ako Ivanković tvrdi da ima autentičan dokument, a vlast tvrdi da je taj dokument falsifikat, Ivanković svjesno širi lažne vijesti i Državno bi odvjetništvo protiv njega trebalo pokrenuti kazneni postupak</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Nalazi li se umirovljeni general Ante Gotovina, za kojim je raspisana Interpolova crvena tjeralica, u Hrvatskoj? Prema tvrdnjama njegova brata Bore i istupu Nenada Ivankovića, čelnika HONOS-a, izrečenim u utorak, umirovljeni general kojeg traži Haaški sud mogao bi opet biti na području Hrvatske.</p>
<p>Nenad Ivanković, čelnik HONOS-a i HIP-a, te autor knjige »Ratnik«, podijelio je novinarima, prema svemu sudeći, krivotvoren dokument SFOR-a. U tom se dokumentu tvrdi da hrvatska vlada namjerava likvidirati generala Gotovinu. Prema Vjesnikovim izvorima bliskim saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, cilj je Ivankovićeva istupa omesti napore hrvatskih vlasti da vrate povjerenje međunarodne zajednice, poljuljano zbog »slučaja Gotovina«.</p>
<p>SFOR, predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić, predstojnik Ureda nacionalne sigurnosti (UNS) Tomislav Karamarko i glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić demantirali su autentičnost dokumenta za koji Ivanković kaže da je SFOR-ov.</p>
<p>Prema tvrdnjama nekih novina, Ivankovićev je dokument krivotvorina nastala u kuhinji bivših HIS-ovaca bliskih Markici Rebiću, bivšem savjetniku predsjednika Tuđmana za nacionalnu sigurnost.</p>
<p>Prema mišljenju međunarodnih promatrača, hrvatska je vlast loše reagirala u »slučaju Gotovina«. Ako su Boro Gotovina, Nenad Ivanković, pa i dr. Ivić Pašalić, javno govorili da znaju gdje je odbjegli general, zašto nitko od njih dosad nije pozvan na informativni razgovor kako bi svoje spoznaje iznijeli i policijskim službenicima?</p>
<p>Ako Ivanković tvrdi da posjeduje autentičan dokument, prema kojem hrvatska vlast namjerava likvidirati generala Gotovinu, a ta ista vlast tvrdi da je taj dokument falsifikat, to znači da Ivanković svjesno širi lažne vijesti i da bi Državno odvjetništvo protiv njega trebalo pokrenuti kazneni postupak. </p>
<p>Vrlo je vjerojatno da se umirovljeni general Gotovina iz Kanade, gdje je navodno tajno boravio, vratio u Hrvatsku. Na to među ostalim ukazuje tvrdnja iz Ivankovićeve konstrukcije da hrvatske vlasti namjeravaju likvidirati Gotovinu.</p>
<p>»Kad bi ga netko iz hrvatske vlasti i htio likvidirati, mogao bi to izvesti samo na području Hrvatske. </p>
<p>Time Ivanković i ljudi koji stoje iza njega, brinući se o sigurnosti odbjeglog generala, samo potvrđuju da je on u Hrvatskoj i žele u javnosti izazvati zabunu i kaos, slično kao prilikom lanjskog skrivanja generala Norca«, tvrde neki.</p>
<p>Drugo, general Gotovina ne nalazi se u BiH, jer bi ga tamo u hipu uhitili pripadnici SFOR-a, koji za slične akcije imaju mandat na području cijele BiH.</p>
<p>S tim u vezi vrlo je vjerojatna izjava HDZ-ovog saborskog zastupnika Ljube Ćesića Rojsa da su ga na skijanju u BiH uhodili pripadnici SFOR-a dok je bio u društvu s Borom Gotovinom. </p>
<p>»Obavještajno podzemlje, kako predstojnik UNS-a Tomislav Karamarko naziva ljude koji stoje iza ove Ivankovićeve akcije, sigurno procjenjuje da neuobičajena danonoćna nazočnost policijskih vozila na području Zagreba i Dalmacije nije povezana s običnom policijskom vježbom, nego s mogućim kretanjem generala Gotovine«, zaključuju neki analitičari. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Grabarević:»Pričama o papagajskoj groznici širi se nepotrebna panika«</p>
<p>»Ne može se govoriti o papagajskoj groznici sve dok se to ne dokaže. Zato se protivim izjavama u medijima i postavljanju dijagnoza bez laboratorijskih dokaza«, kaže Grabarević</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - Iako je prošlo već desetak dana otkako je 15 stanara zgrade u Hercegovačkoj ulici 56 u Splitu oboljelo od atipične upale pluća, a jedan je i umro, još nije postavljena dijagnoza bolesti. Odnosno, nije potvrđeno je li uopće riječ o papagajskoj groznici, kako se nagađalo. Prema prvim analizama, odbačena je tvrdnja da je riječ o legionarskoj bolesti ili Q groznici.</p>
<p>Prema izjavi pomoćnika ministra poljoprivrede i ravnatelja Uprave za veterinarstvo Mate Brstila, Hrvatski veterinarski institut znat će dijagnozu najranije krajem tjedna, kad bude izoliran uzročnik na kulturi tkiva papige čiji je vlasnik preminuo. Zbog nagađanja da je riječ o papagajskoj groznici reagirao je prof. dr. sc. Željko Grabarević, patolog na Zavodu za patološku morfologiju pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.</p>
<p>»Ne može se govoriti o papagajskoj groznici sve dok se to ne dokaže. Zato se protivim izjavama u medijima i postavljanju dijagnoza bez laboratorijskih dokaza. Takve su izjave izazvale nepotrebnu paniku među ljudima«, kaže Grabarević.</p>
<p>Kako smo doznali, o papagajskoj bi se groznici moglo govoriti tek ako rezultati parnih seruma pokažu odgovarajući porast titra. Ako je papiga u sebi imala i bakteriju Clamydophile psitacchi, to još uvijek ne znači da je to uzrok bolesti kod svih ljudi oboljelih u Splitu.</p>
<p>No, prema mišljenjima stručnjaka, prijenosnik bolesti, osim papige, može biti bilo koja druga pernata životinja. Zbog neznanja o tome što se uistinu dogodilo nastala je panika, a osim oboljelih i uzgajivača ptica, najviše će stradati papige, koje su vlasnici pustili na slobodu. </p>
<p>Grabarević ističe da su papige društvene ptice i vole ljude, a puštanjem na slobodu kod njih se pojačava stres koji može uzrokovati razvoj akutnog oblika bolesti u subklinički bolesnih ptica, čime bi se, zapravo, povećalo potencijalno izlučivanje tih bakterija u okolišu.</p>
<p>»Meni je kao veterinaru nepojmljivo da je jedna papiga, koja, prema podacima iz tiska, nije bila klinički bolesna nego eventualno latentno, mogla izlučivati toliku količinu klamidofila da bi se moglo zaraziti cijelo stubište«, objašnjava Grabarević, koji se ne sjeća kad je zadnji put čuo za takvu situaciju.</p>
<p>Bolest bi se sa zaraženih ptica mogla prenijeti aerosolom, odnosno izravnim udisanjem ptičjih izlučevina.</p>
<p>»Ili je riječ o ekstremnom patogenom obliku te bakterije ili o uzročniku koji se prenosi s čovjeka na čovjeka (Cp. pneumonize). No, o tome ne možemo govoriti dok se to ne potvrdi posebnim metodama«, kaže Grabarević.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pusić: Molim lijepo da nam ne slažu koalicije!</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – SDP-ove poruke da je daljnja koalicija u Zagrebu s narodnjacima nemoguća ako ne povuku objede na njihov račun, u HNS-u smatraju »nepotrebnim podizanjem tenzija u trenutku dezorijentacije«, kazala je u četvrtak čelnica HNS-a Vesna Pusić.</p>
<p>»To je ispod razine i ozbiljnosti trenutka«, uzvraća, zamjerajući svojim koalicijskim partnerima što su sa HDZ-om glasovali za osnivanje istražnog povjerenstva o eventualnim zlouporabama i korupciji socijalno poticane stanogradnje koju vodi njezin stranački kolega i ministar Radimir Čačić. </p>
<p>»To je jedini projekt koji još nije počeo i nema se tu što istraživati. Ne razumijem da stranka na vlasti traži u opoziciji partnera za osnivanje istražnog povjerenstva«, kaže predsjednica HNS-a, spočitavajući SDP-u takvu spregu sa HDZ-om.</p>
<p>Na činjenicu da upravo HNS iz redova SDP-a optužuju za možebitnu koaliciju sa HDZ-om i Hrvatskim blokom, vezano uz slučaj Bandić, Vesna Pusić poručuje: »Molim lijepo da nam ne slažu koalicije«! Nisu joj jasne namjere koalicijskih partnera koji šalju poruke o krizi koalicijske vlasti u gradu i tvrdi: </p>
<p>»Mi nećemo i ne želimo izaći iz koalicije, to je logična koalicija koju je HNS i dosad čuvao. No ako oni izađu iz koalicije, ili ako sustavno budu glasovali sa HDZ-om, to je izvan naših ruku. Nadam se da će razum pobijediti«.(M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U Zagrebu loptica vraćena HNS-u</p>
<p>Račan lopticu odgovornosti za moguće prijevremene izbore prebacuje i u Zagrebu, na HNS. SDP, naime, smatra da je svoje napravio smijenivši Milana Bandića, a HNS-u zamjera dolijevanje ulja na vatru, ne toliko vezano za Bandićev incident, koliko zbog izjava o načinu njegova vladanja, uključujući spominjanje korupcije. Ne smiri li HNS strasti, SDP se neće previše libiti prijevremenih gradskih izbora, jer prema najnovijoj anketi u Zagrebu i dalje dobiva najviše glasova: 34 posto, a HNS samo 11 posto.</p>
<p>Na prijevremenim izborima je moguće, najavio je u srijedu Bandić, da on opet bude udarni adut SDP-a. U vrhu stranke pak tvrde da bi nova gradska lista SDP-a bila bitno drukčija od sadašnje. Na njoj bi se našlo više »samostalnih« a manje imena strogo vezanih za Bandića.</p>
<p>To ne znači da se vrh stranke potpuno odriče Bandića. Jedan značajni stranački čelnik tvrdi, naime, da se Bandić na kraju priče dobro ponio i da samo o njegovu ponašanju ovisi hoće li ga vrh stranke u budućnosti podržati. S druge strane, Bandićevim pristašama jasno poručuje da su i stranci i Bandiću napravili medvjeđu uslugu gradeći karizmu jednog čovjeka. (S. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Klein: Dok je Karadžić slobodan, Zapad je nedosljedan</p>
<p>• Je li točno da američki rendžeri u istočnoj Bosni hvataju Karadžića i Mladića?</p>
<p>– Ne znam, jer to nije dio moga mandata. Ali sve dok je Karadžić slobodan, međunarodna zajednica bit će nedosljedna. Jer kako možete hvatati teroriste Al-Qaede, kada je slobodan čovjek poput Karadžića? Riječ je o nesposobnosti Zapada da se suoči sa zlom.</p>
<p>(Jacques Paul Klein, američki general i diplomat, osobni izaslanik glavnog tajnika UN-a u BiH, »Novi list«, 31. siječnja)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Milan Bandić razriješen dužnosti zagrebačkoga gradonačelnika </p>
<p>Dosadašnji zagrebački gradonačelnik tu će funkciju obnašati još 30 dana, odnosno do izbora novog prvog čovjeka Zagreba / Ako za 30 dana ne bude izabran novi gradonačelnik, Vlada raspušta Skupštinu i imenuje povjerenika, te se raspisuju izbori </p>
<p>Milan Bandić je u četvrtak na sjednici Skupštine Grada Zagreba jednoglasno razriješen dužnosti zagrebačkoga gradonačelnika, no tu će funkciju obnašati još 30 dana, odnosno do izbora novog prvog čovjeka Zagreba. </p>
<p>S Bandićevom ostavkom su u srijedu upoznati i članovi Odbora za izbor i imenovanja. Predsjednik tog odbora Ivo Jelušić (SDP) u četvrtak je obrazložio kako je ostavka čin političke volje o kojoj zastupnici ne raspravljaju, već donose zaključak o razrješenju. »Ako za 30 dana ne bude izabran novi gradonačelnik, Vlada raspušta Skupštinu i imenuje povjerenika, te se raspisuju izbori«, dodao je. </p>
<p>U raspravi je Tomislav Jelić (HDZ) ostavku nazvao »smiješno-žalosnim igrokazom u dva čina«. »Do 1. ožujka mora se izabrati novi gradonačelnik i nameće se pitanje zašto on nije predstavljen već danas. Poučeni radom koalicije, za očekivati je da će SDP dati novoga gradonačelnika koji će predložiti novo poglavarstvo koje, pak, neće odgovarati HNS-u i čekaju nas izbori«, rekao je Jelić, nazvavši premijera Ivicu Račana i Vesnu Pusić, čelnicu HNS-a, režiserima te predstave. </p>
<p>Pavo Gagulić (HDZ) ocijenio je izrazito lošom odluku da se Bandiću da rok od 30 dana i predložio da se smanji na 15. Obrazložio je to neredom i kaosom koji vlada u koaliciji, pozivajući se na nedavni intervju Srećka Ferenčaka (HNS-ova člana Poglavarstva) koji je u jednom tjedniku izjavio da u gradu gradonačelnik izaziva nered i kaos. </p>
<p>»Zaustavite to i takve priče, uostalom činjenica je da se po gradu već priča da kad gradonačelnik malo popije, premijeru treba dva dana da se otrijezni«, rekao je Gagulić, upitavši tko će preuzeti odgovornost za izbore koji Zagrebu ne mogu donijeti ništa dobra.</p>
<p>U ime Kluba vijećnika HNS-a Stipe Tojčić rekao je kako HNS priznaje pravo SDP-a na gradonačelnički mandat te da se nadaju kako će novi kandidat biti izabran što prije. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Plinara ne dodaje ni zrak niti dušik u plin</p>
<p>Plin koji Gradska plinara isporučuje potrošačima kvalitetan je i siguran, zaključak je demonstracije kvalitete plina obavljene u Plinari u četvrtak. </p>
<p>U posljednje vrijeme mogli su se čuti prigovori Plinari u vezi s kvalitetom i sigurnosti plina te optužbe da se u plin dodaju zrak odnosno dušik. Te je primjedbe uputila Hrvatska udruga za zaštitu potrošača HUZP) i upravo su one bile poticaj za demonstraciju. No, predstavnik HUZP-a Tomislav Lončar nije došao na demonstraciju, iako je bio pozvan, a u Plinari smo saznali da je svoj dolazak potvrdio.</p>
<p>Tehnički direktor Gradske plinare dr. Miljenko Šunjić rekao je kako je tehnički nemoguće u plin dodati zrak. Kada bi to i bilo moguće, bilo bi preskupo i zahtijevalo bi gradnju posebnih plinosprema i drugih instalacija. </p>
<p>Dodavanje zraka u plin Šunjić je ocijenio potpuno besmislenim te odbacio i optužbu da Plinara u plin dodaje dušik. Naime, prostorni metar dušika stoji 6,73 kune, a plina 1,79 kuna. »Kada bismo plinu dodavali dušik, koliko bi onda trebao koštati prostorni metar plina?«, zapitao se Šunjić. </p>
<p>Dodao je kako plinska tehnika ne podnosi »šlamperaj«, a na prvom je mjestu sigurnost, a ne ekonomski učinak. Dispečeri u Plinari, zahvaljujući kromatografu na Žitnjaku, podatke o kvaliteti plina dobivaju svakih sat vremena.</p>
<p>Plin kojim se koriste Zagrepčani stiže iz dvaju izvora - iz Rusije i s domaćih plinskih polja. Oba se plina kontroliraju, a plin iz Rusije kontrolira se na svakoj granici koju prelazi. Domaći je plin energetski nešto jači, zbog čega Plinara isporučuje plin kojeg je kalorijska vrijednost veća od ugovorene. </p>
<p>Šunjić je napomenuo kako su razlog nepravilnom izgaranju plina u kućanstvima (najčešće je riječ o crvenkastom plamenu) neodržavane instalacije ili trošila u samom kućanstvu. Potrošačima je preporučio da redovito čiste svoja trošila (štednjake, bojlere...), pa će izbjeći takve probleme. Neočišćena trošila mogu izazvati i probleme s tlakom plina, što također uzrokuje pad kvalitete i povećanje utroška energije, a time i veće račune. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ured za kulturu blagoslovio Močvaru </p>
<p>Gradski ured za kulturu u slijedećih će nekoliko mjeseci riješiti tehničke probleme klubova Močvara i Attack, obećao je u četvrtak na okruglom stolu »Jedinstvo u Trnju« pročelnik Gradskog ureda za kulturu, Vladimir Stojsavljević. Okrugli stol organizirali su korisnici prostora bivše tvornice Jedinstvo (Attack, Kufer, parainstitut Indoš, Močvara), kao odgovor na učestale napade u medijima koji se odnose na djelatnosti kluba, a tiču se i stanara koji su prošle godine potpisali peticiju radi buke koja se čuje izvan kluba. Iako su pojedinačno bili pozvani na raspravu, od stotinjak potpisnika pojavilo ih se samo dvoje, na čelu s predstavnikom Vijeća četvrti Trnje, Ivanom Bareom. </p>
<p>Na poziv se nisu odazvali niti predstavnici policije, a upravo se njihova djelatnost najviše i spominjala. </p>
<p>– Nitko nema prigovora na program Močvare, a sve što se događa izvan kluba u nadležnosti je policije i Gradske čistoće, zaključio je Stojsavljević, naglasivši kako je Močvara prvi i još uvijek jedini projekt proizvodnje kulture za mlade, u proteklih deset godina.</p>
<p>Na pitanje zašto Gradski ured za kulturu, obzirom da u potpunosti podržava djelatnosti kluba, nije za njegov program izdvojio više od 180 tisuća kuna, Stojsavljević je odgovorio kako su za to krivi rijetki natječaji koje raspisuje Poglavarstvo te nedovoljna količina novca koja se dodjeljuje Uredu za kulturu. Za loše stanje kluba kojem su potrebna sredstva za obnovu sanitarnog čvora i grijanja Stojsavljević je okrivio prethodnu vlast koja je, kako kaže, mladima najprije ustupila gradski prostor, da bi ih kasnije ostavila »na cjedilu«.</p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Jarun iz ruku ugostitelja u ruke sportaša</p>
<p>Svi ugostiteljski objekti na području RŠC Jarun sagrađeni su bez dozvola, ali posljednji ugovori o najmu, između ugostitelja i bivše uprave Jaruna, potpisani su nedavno</p>
<p>Početkom tjedna na području Rekreacijsko-športskog centra (RŠC) Jarun počela je akcija uklanjanja bespravno sagrađenih ugostiteljskih objekata. </p>
<p>– Prvi je uklonjen ugostiteljski objekt na Veslačkom otoku, a desetak ugostitelja obavijestili smo da u roku sedam dana uklone nadograđene dijelove svojih objekata, a pojedine i o uklanjanju cijelih objekata, rekao nam je direktor Jaruna Aleksa Kocijan, koji je na tu dužnost stupio prije dva mjeseca. </p>
<p>Predviđeno je, naime, uklanjanje svih sezonskih objekata s obala jezera koji su u međuvremenu bespravno izgubili epitet bespravnih. </p>
<p>Zbog rješavanja bespravne gradnje na Jarunu Kocijan je zabranio potpisivanje daljnjih ugovora o najmu ugostiteljskih objekata te izdavanje suglasnosti i rješenja za nadogradnju postojećih i gradnju novih. </p>
<p>Svi ugostiteljski objekti na području RŠC Jarun sagrađeni su bez dozvola, ali posljednji ugovori o najmu, između ugostitelja i bivše uprave Jaruna, potpisani su nedavno, 2000. i 2001. godine, i to na pet, deset pa čak i dvadeset godina (Lido). Stoga, napominje Kocijan, do donošenja Generalnog urbanističkog plana (GUP) i Urbanističkog plana uređenja Jaruna ne možemo pokrenuti njihovo uklanjanje ili išta poduzeti. </p>
<p>– Urbanistički plan Jaruna bit će gotov ove godine, i to mjesec dana nakon izrade GUP-a, jer ćemo od izvođača zahtijevati poštivanje rokova koje ćemo zadati, istaknuo je Kocijan.</p>
<p> Upravo je, dodaje, dosadašnje odugovlačenje donošenja Plana za Jarun razlog sadašnje situacije. </p>
<p>– Vrijeme je da Jarun uzmemo iz ruku ugostitelja i vratim ga njegovoj pravoj i osnovnoj namjeni - sportu i rekreaciji građana, zaključio je Kocijan. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bolje jeftino spriječiti nego skupo liječiti</p>
<p>Do 31. ožujka, dokad traje akcija, cjepivo protiv bjesnoće za pse stoji 111 kuna, dok će mu cijena poslije narasti na 120 kuna / Iz Veterinarske stanice grada preporučuju i cijepljenje mačaka protiv bjesnoće</p>
<p>Tijekom akcije obveznog cijepljenja pasa protiv bjesnoće, koja je počela 1. siječnja, u Klinici za male životinje Veterinarske stanice grada Zagreba cijepljeno je 870 pasa.</p>
<p>– Odaziv vlasnika pasa nešto je manji nego lani, ali osim u Veterinarskoj stanici, cijepljenje se obavlja i u četrdesetak veterinarskih ambulanti u gradu, čije podatke nemamo, rekao nam je voditelj ambulantne službe u Veterinarskoj stanici grada Zagreba Ivan Vukoja. </p>
<p>Sadašnja brojka cijepljenih pasa, dodao je, tek je zagrijavanje pred udar u ožujku. Naime, akcija traje do 31. ožujka, pa već uobičajeno za naše ljude, većina građana svoje ljubimce dovodi na cijepljenje u posljednji čas. To, međutim, ne znači da se psi protiv bjesnoće ne mogu cijepiti i tijekom ostalih mjeseci, ali nakon ožujka cijena cjepiva poskupljuje sa 111 na 120 kuna. Ovogodišnja cijena od 111 kuna tijekom trajanja akcije skuplja je, prema odluci Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, za pet kuna od prošlogodišnje.</p>
<p>Tijekom prošlogodišnje akcije u ambulantama veterinarske stanice grada Zagreba cijepljeno je oko 14.500 pasa.</p>
<p>Što se tiče obilaska gradskih četvrti i cijepljenja pasa na terenu, veterinari Veterinarske stanice grada Zagreba zasad su obišli Ribnjak, Cmrok, Jabukovac i Maksimir. Kvartovi se obilaze subotom, a vlasnici pasa obavještavaju se dan, dva prije postavljanjem obavijesti o dolasku veterinara. </p>
<p>Iz Veterinarske stanice grada pozivaju vlasnike mačaka, iako zakonom nije obavezno njihovo cijepljenje, da svoje mačke dovedu na cijepljenje. Kretanje mačaka, objašnjava Vukoja, nije moguće kontrolirati, a slično je i s razmnožavanjem, stoga ih je, osim bjesnoće, dobro cijepiti i protiv drugih zaraznih bolesti. No, mjesta panici nema, ističe Vukoja, jer u Zagrebu nije zabilježena bjesnoća među mačkama.</p>
<p>– Upravo zbog nastojanja da privučemo što više vlasnika mačaka, imamo najnižu cijenu cjepiva u gradu protiv bjesnoće, 80,52 kune, napominje Vukoja. Cijena će, dodaje, biti ista tijekom cijele godine.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Važno je imati kuma</p>
<p>McDonald's je postao kum dvojici dječaka smještenih u udomiteljskoj obitelji u sklopu programa specijaliziranog udomiteljstva, a posredovanjem Udruge za promicanje inkluzije. Svečano potpisivanje kumstva održano je u četvrtak u McDonald'sovu restoranu Vrbani.</p>
<p>Udruga za promicanje inkluzije neprofitna je i nevladina organizacija osnovana 1997. godine radi pružanja pomoći osobama s mentalnom retardacijom pri uključivanju u život lokalne zajednice. </p>
<p>Kako bi pomogao udomiteljskim obiteljima, McDonald's je u četvrtak potpisao ugovor o kumstvu kojim će svakog mjeseca uplaćivati tisuću kuna obitelji Mladić iz Zlatara. Ta je obitelj, iako i sama ima dijete s posebnim potrebama, odlučila udomiti još dvojicu dječaka - desetogodišnjeg Nikolu Gorenca i trinaestogodišnjeg Željka Jurkija. Uz obitelj i dječake, potpisivanju su prisustvovale i ostale obitelji udomitelja, a djeca su se, uz veliku tortu i domjenak, nastavila zabavljati na »Štrumf partyju« .</p>
<p>Uz novčanu pomoć koju će obitelj primati svakog mjeseca, McDonald's je obećao da će, kao »pravi kum«, nastaviti pratiti dječake i njihov razvoj, kao i proširiti daljnju suradnju s Udrugom za promicanje inkluzije. (V.H.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Genetski modificirani kukuruz niče sa svih strana </p>
<p>CAPULALPAN, 31. siječnja </p>
<p> - U malom selu brdovite meksičke savezne države Oaxaca, kukuruz raste iz pukotina pločnika, uz ceste i gdje god ima zemlje.</p>
<p> Iako to zvuči kao poljoprivredna utopija, ljudi u mjestu Capulalpan i ostalim planinskim naseljima u kojima je kukuruz glavna prehrambena namirnica svake obitelji, ovu pojavu smatraju neprirodnom, a lokalni i strani znanstvenici utvrdili su da je nepoznata vrsta kukuruza koji svuda raste genetički modificirana i zabranjena.</p>
<p> Prisutnost genetički modificiranoga kukuruza među lokalnim vrstama kukuruza još nije alarmantna, ali znanstvenici upozoravaju da bi ta nova vrsta ubrzo mogla potisnuti tradicionalne vrste kukuruza u državi Oaxaca ako se njezino širenje žurno ne zaustavi.</p>
<p> Kukuruz izmijenjenih genetičkih svojstava pronađen je u 15 od 22 općine u tome brdovitome dijelu zemlje, ali i u 3 do 10 posto biljaka na pregledanim poljima kukuruza.</p>
<p> Meksikanci, čija je zemlja mjesto podrijetla stoljećima staroga kukuruza, sada su iznenađeni otkrićem genetički modificiranoga kukuruza u svojim zabitim brdovitim područjima, a stručnjaci pretpostavljaju da je taj kukuruz tamo stigao iz SAD-a u obliku kukuruznog sjemena koje je seljacima prodavano uz državne poticaje.</p>
<p> Uzgoj genetički modificiranoga kukuruza zabranjen je u Meksiku od 1998., ali se takav kukuruz i dalje uvozi iz SAD-a za potrebe konzumacije.</p>
<p> Stanovnici tih sela sada se boje da će nova vrsta kukuruza, koja raste gdje god padne sjeme i potrebno joj je vrlo malo vlage te daje obilni urod, ali postaje vrlo osjetljiva na bolesti čim zrno sazrije, posve potisnuti starije, otpornije vrste koje tamo rastu stoljećima i čije je zrno otporno na bolesti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Liječnici odbijaju optužbu da su pretukli pacijenta</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Rasprava u sudskom postupku u kojem je Alojzije Dodić kao tužitelj preuzeo progon dr. Marka Batarela i dr. Zdravka Krešića održana je u četvrtak na Općinskom sudu u Zagrebu.</p>
<p>Kako je rješenjem općinskoga državnog odvjetništva od 24. rujna 1999. godine odbačena kaznena prijava što ju je Dodić podnio protiv dvojice liječnika tužeći ih za nanošenje teških tjelesnih ozljeda i nepružanje prve pomoći, Dodić je sam preuzeo gonjenje medicinskih djelatnika. Protiv njih je podnio i optužni prijedlog. Kako se navodi u optužnici, 3. rujna 1997. godine dvojica su liječnika u ordinaciji u Domu zdravlja Dubrava, u namjeri da Dodića teško ozlijede, udarila ga šakom u glavu i više puta u tijelo. Uz lakše tjelesne ozljede razderotine iznad lijevog oka nanijeli su mu i tešku ozljedu u vidu potresa mozga. Nakon toga Dodića su zaključali u ordinaciju ne pruživši mu prvu pomoć. </p>
<p>Na raspravi pred sudskim vijećem, kojim predsjeda sutkinja Natalija Glumičić Ščekić, liječnici su izjavili da se ne osjećaju krivima za navode koji im se optužnicom stavljaju na teret. Glavna rasprava zakazana je za 1. ožujka.(M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Računalo radi što majmun misli</p>
<p>NEW YORK, 31. siječnja </p>
<p> - Iako bi najnovija tvrdnja američkih znanstvenika mogla sličiti znanstvenoj fantastici, oni ističu da su razvili tehnologiju koja će omogućiti majmunima da pomiču kursor na računalnom ekranu jednostavno misleći na to.</p>
<p> »Ovo otkriće bi jednog dana moglo pomoći paraliziranim osobama da se služe vanjskim pomagalima kao što je robotska ruka, ili pretraživanje Interneta«, objasnila je Danielle Meeker s kalifornijskog Instituta za tehnologiju u Pasadeni koja je vodila istraživanje.</p>
<p> Rad njezinog istraživačkog tima bio je usredotočen na dio mozga primata koji je poznatiji kao korteks stražnje tjemene kosti. Nakon što su skenirali mozak majmuna, istraživači su utvrdili da je skupina moždanih stanica na tom području - njih oko 16 - aktivna u formiranju želje da se izvede neki pokret tijelom. Uz te spoznaje Meekerova ekipa je postavila elektrode na korteks stražnje tjemene kosti rezus majmuna, koji je izvježban za igranje jednostvnih video igrica. Majmunov je mozak najprije bio analiziran dok je majmun pokušavao rukom dotaknuti mrlje na računalnom ekranu osjetljivom na dodir.</p>
<p> »Nakon što je majmun izvršio zadatak u nekoliko navrata, uspjeli smo utvrditi za određeni neuron različite obrasce elektronske aktivnosti dok je pokušavao dosezati u različitim smjerovima«, objasnila je Meeker.</p>
<p> Idući korak dalje, ekipa istraživača je naučila majmuna da jednostavno misli na pokret bez dosezanja i dodirivanja ekrana. Računalni program povezan s elektrodama interpretirao je majmunove misli prateći aktivnost moždanih stanica. Računalo je tada pomicalo kursor na ekranu u skladu s majmunovim željama - lijevo, desno, gore ili dolje - ovisno o tome gdje je »prema eletronskom obrascu, majmun planirao dotaknuti«.</p>
<p> Meeker ističe kako bi ovo otkriće paraliziranim osobama omogućilo mentalno upravljanje robotskim udovima .</p>
<p> »Te su osobe potpuno paralizirane i ne mogu govoriti, ali su potpuno svjesne«, rekla je Meeker. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Policija: za incident odgovorni redari i Cibona</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – »Policija je odradila svoj dio posla. Mi smo bili zaduženi za vanjsko osiguranje događaja, a organizator, tj. redarska služba, za unutarnje osiguranje i pregled posjetitelja. Cibona je najprije angažirala samo 65 redara, te je tek na našu inicijativu angažirala još 30. Preporuka policije je bila da se ne smiju unijeti ni sitni predmeti, poput kovanica i upaljača, odnosno da se spriječi ulazak osoba koje ih nose, ali očito je da redari nisu dobro obavili svoj posao«, izjavila je u utorak glasnogovornica PU zagrebačke Stanka Saraja, otklanjajući odgovornost policije za događaje na utakmici Cibona – Partizan u srijedu.</p>
<p>Zbog prepune dvorane jedini način da se zaustave incidenti na utakmici Eurolige, istaknula je Saraja, bilo je prekinuti susret i isprazniti dvoranu, no suci to nisu učinili. I organizatorove procjene o posjetu utakmice bile su loše.</p>
<p>»Nezgodno je javno se prepucavati nakon incidenata, no Cibona je prodala previše karata. Njihove procjene su bile da će doći oko 4000 ljudi, a u dvorani je bilo 5.500 gledatelja. Ispred dvorane ostalo je još oko tisuću ljudi koji nisu imali ulaznicu,« rekla je Saraja, dodajući da bi bilo kakva intervencija policije u prepunoj dvorani bila opasna.</p>
<p>Na kraju je policija privela samo tri izgrednika. Maloljetni A. B. (16) priveden je zbog transparenta s velikim U i parolom »Srbe na vrbe«, zbog kojeg je zaradio kaznenu prijavu za raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje. Vedran R. (22) završio je u postoji zbog omalovažavanja policajaca, a M. M. (17) jer nije imao osobnu iskaznicu. Napadač koji je udario trenera Partizana Duška Vujoševića nije identificiran, a nitko nije policiji ni prijavio taj napad. Što se tiče transparenata u dvorani, mogu se očekivati i nove kaznene prijave, jer je u dvorani postojao i video-nadzor.</p>
<p>Tijekom utakmice, u 21.45 sati s javne govornice u blizini Ciboninog tornja policija je dobila anonimnu dojavu da je u dvorani postavljena bomba. Kako je ekipa Odjela za protueksplozijsku zaštitu pregledala dvoranu i prije utakmice, nakon te dojave nije bilo evakuacije ljudi, ali je objekt iznova pregledan. (S. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otmica novinara: Indija proglasila smiješnim pakistanske optužbe </p>
<p>NEW DELHI, 31. siječnja </p>
<p> - Indija je u četvrtak ocijenila »smiješnim« optužbe Pakistana da je povezana s otmicom američkog novinara Daniela Pearla. Odgovornost za to pripisuje se islamističkim ekstremistima. »To je još jedan nesretan primjer neobuzdane mašte pakistanskog vojnog glasnogovornika«, rekla je predstavnica indijskog MVP-a Nirupama Rao. Glasnogovornik pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa, general Rashid Qureshi, u Islamabadu je izjavio kako »postoji indijska veza u toj aferi«. Daniel Pearl (38), američki dopisnik lista Wall Street Journal, nestao je 23. siječnja iz Karachija, nakon što je supruzi rekao da se treba sastati sa šefom jedne islamističke radikalne skupine, Mubarakom Ali-Shahom Gilanijem.</p>
<p> U srijedu je na adrese brojnih novinskih kuća pristigla poruka putem elektroničke pošte. Poruku je poslala skupina Nacionalni pokret za obnovu pakistanskog suvereniteta, prijeti da će ubiti novinara ako SAD ne oslobodi pakistanske zatočenike, uhićene u Afganistanu. Glavni osumnjičenik, Gilani, čelnik skupine al-Fuqra, poriče da je umiješan u otmicu. Pearl je, smatra se, otet dok je ispitivao povezanost »bombaša u tenisicama« s Gilanijevom organizacijom, a sam Gilani se nakon otmice skrivao. Čelništvo Wall Street Journala uputilo je e-mail otmičarima, ponudivši im suradnju koja bi dovela do »sigurnog puštanja na slobodu« njihova novinara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Smeđa mrlja na Murteru gotovo nestala</p>
<p>MURTER, 31. siječnja</p>
<p> – Smeđa mrlja koja je u uvali Jersani na otoku Murteru zamijećena u srijedu navečer, u četvrtak ujutro više nije bila vidljiva, točnije na tome su mjestu ostali tek manji tragovi na površini mora te na okolnom kamenjaru. </p>
<p>Ekologinja Živana Lambaša-Belak izjavila je Vjesniku da neće izlaziti na teren po preporuci murterskog lučkog kapetana Branka Rameše, koji joj je u telefonskom razgovoru rekao da zapravo u Murteru nema nikakvog ekološkog incidenta. No, kasnije se predomislila i izišla na teren kako bi se uzeo uzorak mora za analizu koja bi trebala pokazati o kakvom se zagađenju zapravo radilo. </p>
<p> Lučki kapetan Branko Rameša izišao je na teren odmah po dojavi mještana da se u njihovoj uvali Jersani pojavila čudna smeđa mrlja karakterističnog mirisa, međutim kako je već pao mrak ništa nije uspio vidjeti. Mrlja nepoznatog porijekla, siguran je, nije mirisala na naftu. </p>
<p>Mještani kažu kako je takvo onečišćenje mogao za sobom ostaviti bilo koji brod koji se čistio od naslaga prljavštine, odnosno upućuju na okolnost da je riječ o kaljuži koju je za sobom ostavio neki nemarni vlasnik broda, najvjerojatnije ribarice, usidren u uvali Jersani. </p>
<p>Kako se u spomenutoj uvali, točnije u njezinoj neposrednoj blizini nalazi malo privatno brodogradilište »Vinici«, vlasnika Marka Bašića, neki su posumnjali da onečišćenje potječe iz brodogradilišta, međutim vlasnik brodogradilišta to je odmah demantirao navodeći da on gradi drvene brodove te da ulje drži u posebnim kontejnerima. U svakom slučaju ne radi se ni o kakvoj naftnoj mrlji, potvrđeno je iz više izvora. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Obostrano iskustvo susreta</p>
<p>U Domu HDLU kustosica Branka Stipančić priredila je izbor radova dvanaestero suvremenih australskih umjetnika / »Privremeni izložbeni svijet« namijenjen prvenstveno publici u tranzicijskim zemljama / Nakon Zagreba, izložba »Veze« biti će postavljena u ljubljanskoj Mestnoj galeriji</p>
<p>Nastavljajući svoj koncept povezivanja raznorodnih kulturnih i umjetničkih sredina, kustosica Branka Stipančić ovoga puta u prostorima Hrvatskog društva likovnih umjetnika predstavlja izbor radova dvanaestero suvremenih australskih umjetnika. U svom pristupu ne priklanja se linearnim povijesnim, retrospektivnim ili nacionalnim izložbenim konceptima, već individualnim umjetničkim polazištima koja djeluju i prepoznaju se u raznim okruženjima. </p>
<p>Izložba »Veze« nije ni tematski ni lokalni pregled, već funkcionira po principu umreženja. Osobni autorski interesi, korištenje medija, ispovjedni te konceptualni pristupi svjedoče o zanimljivoj sceni o kojoj postoje uvriježena, po općem predlošku formirana mišljenja. Prostorna udaljenost ne podrazumijeva istodobno onu civilizacijsku, jer kako ističe Bernice Murphy u predgovoru kataloga, australski kontekst uvjetovan je preklapanjem identiteta što potječu sa staroga, europskog kontinenta. Stoga izloženi radovi egzistiraju ravnopravno s onima iz drugih sredina. </p>
<p>Zanimljivost predstavljenog odabira sadržana je u konceptualnoj osviještenosti umjetnika. Pri tom su dodirne točke brojne, što tumačimo zajedničkim interesnim sferama neuvjetovanima geografskom udaljenošću. Branka Stipančić za ovu priliku izabrala je tri generacije umjetnika. Onu najstariju, koja je intenzivno sudjelovala u formiranju konceptualne scene predstavlja između ostalih i Mike Parr, umjetnik koji radikalno koristi vlastito tijelo. Njegove umjetničke akcije dokumentira niz fotografija složenih na određen način – kontinuirano svjedočanstvo o slobodi, ograničenjima i osobnome identitetu. Upravo u tom primjeru moguće je zamijetiti kako zapadnjački centri moći umjetnike iz udaljenih sredina nerijetko ispuštaju iz vida, pa tako i prestižna izložba te knjiga »Out of Action« ne spominju njegovu »iscrpljujuću« djelatnost. Posve drugačiji je John Nixon, autor instalacije »Eksperimentalne slikarske radionice – narančasto« koji ujednačenim tonom boje prekriva površine raznih materijala, arhivirajući svojim postupkom zanimljiv spoj konceptualnog, minimalističkog te ready-made-a. Nekoliko autorica svjedoči o intenzitetu feminističke teoretske i umjetničke prakse, korištene u kontekstu propitivanja rodnih uloga i različitosti unutar specifičnog okruženja. </p>
<p>Svjetski poznata fotografkinja Tracey Moffatt izlaže niz radova pod nazivom »Gore na nebu«, kojima je teško odrediti vrijeme nastanka, autentičnost zbivanja kao i bilo kakvu drugu pripadnost osim one koju karakterizira tenzija ljudskih odnosa. Prizori ispunjeni zlom slutnjom u njenom slučaju vrlo su često režirani, no unatoč manipulacije postižu svoj cilj. Autoričina traumatična iskustva iz djetinjstva jedan su od razloga upućivanja na osobnu mitologiju, kao i na intenzitet društvenih problema koji i danas postoje u Australiji.</p>
<p>Vrlo su zanimljiva djela autora najmlađe generacije Sandyja Nicholsona i Chrisa Johnstona.»Fetiš iz predgrađa« niz je sjajnih fotografija upotpunjenih tekstovima, posvećenih ljudima čiju bismo seksualnost mogli okarakterizirati kao perverznu. Dijelovi razgovora, atmosfera prisnosti i razumijevanja te inventarizacija korištenih »pomagala« čine taj ciklus lakše probavljivim no što bi se to na prvi pogled moglo zaključiti. Kao i u mnogim drugim radovima naglasak je na uvažavanju različitosti, na razumijevanju i prihvaćanju ljudskih stavova koji ne ugrožavaju drugoga i koji u privremenom izložbenom svijetu mirno koegzistiraju.</p>
<p> Da bismo se uvjerili kako je to moguće, najbolje je zavaliti se na madrace i u »Iskonstruiranom svijetu« Geoffa Lowea i Jacqueline Rivae zaboraviti na brzinu kojom se izmjenjuju slike što nam govore o drugim krajevima i ljudima. Jednostavnost, duhovitost i prihvatljivost također mogu opstati kao konstante suvremenog umjetničkog propitivanja. Potrebno je samo odvažiti se.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Tarzan« umjetničkog svijeta</p>
<p>Susret s umjetnikom kojeg zanimaju stanja svijesti, stalno preispitivanje kanona, uvriježenog značenja jezika, povijesnih i političkih stavova i osobne traume</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Studentima zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti predstavio je svoj rad jedan od najznačajnijih australskih body-art umjetnika i pionir performansa Mike Parr, koji radi i fotografije te filmove. Razlog njegova dolaska je izložba »Veze« na kojoj je jedan od dvanaest sudionika. Izložba se održava u Domu hrvatskih likovnih umjetnika.</p>
<p>Parr je »akademcima« dao presjek svoje karijere koja počinje još prije trideset godina. No, nije započela akademskim obrazovanjem, već živčanim slomom koji je naumio sam razriješiti zapisivanjem svojih kaotičnih misli. Tu gomilu slova je odlučio izložiti u obliku »stejtmenta« kao primjerice: »stavi kiselinu za jetkanje na dlan ruke«, da bi ih nakon nekog vremena počeo izvoditi pred publikom, a pisanje je zadržao kao važan segment svih svojih radova. Tako su se post-objektni početci pretvorili u akcije i performanse istražujući izdržljivost tijela i uma dužinom trajanja ili sado-mazohističkim nanošenjem boli. Izvođenjem radnje do krajnih granica omogućuje mu razumijevanje značenja dotične radnje, čime i publici dopušta istu spoznaju. </p>
<p>Tako zadržava dah najduže što može, grizu mu ruku, kapa si vlastitu krv u oko, pali usnu šupljinu, urezuje u tijelo riječi, otvara stare ožiljke, povraća boju, stavlja si ribu u nos, pričvršćuje si fotografije za potkoljenicu, pluta 24 sata po jezeru, hoda gol po planini i slično. Počevši raditi performanse u doba kada oni u Australiji još nisu bili ni imenovani, postao je vodeći »konceptualac«, koji je do danas napravio oko 150 performansa, od kojih su neki i komični i poetični. </p>
<p>Posebnu skupinu njegova opusa čine autoportreti, koje crta na stotine, precrtavajući često po starima. Tu ga zanima razlika koja nastaje ponavljanjem istoga. Kako sam kaže, u jednome trenutku je postao »Tarzan umjetničkog svijeta«, tj. stekao je glas nekoga tko na svojem tijelu može učiniti sve. </p>
<p>Stoga u 90-ima mijenja svoj image i počinje raditi performanse preobučen u mladenku. Taj motiv ga je zaintrigirao kao simbol pasivnosti, nevinosti, inercije, što je usporedivo i s umjetničkim institucijama, iako on nosi mnogostruka značenja.</p>
<p>Tako je mlada akademska publika, koja se pretežno bavi klasičnim umjetničkim medijima, upoznala umjetnika koji smatra da se čovjek razvija putem vlastitih opsesija kojima preispituje i razvije svoja razmišljanja, razračunava s tradicijom, ustajalim razmišljanjima i predrasudama. Upoznala autora kojeg zanimaju stanja svijesti, stalno preispitivanje kanona, uvriježenog značenja jezika, povijesnih i političkih stavova, osobne traume.</p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Čeka se odluka o neupitnoj lokaciji</p>
<p>Hoće li početak gradnje Muzičke akademije biti odgađan ad calendas graecas zbog toga što je nužno prethodno projektno definirati cijeli »Grad glazbe« koji treba obuhvatiti i prostor Paromlina te sve okolne, potpuno zapuštene prostore oko Koncertne dvorane Lisinski? / Zbog lokacije oko koje je većina suglasna, ali se za nju još kategorički ne odlučuje, bit će održano još nekoliko sličnih tribina </p>
<p>Ministarstvo znanosti, Ministarstvo kulture i Ured za kulturu Grada Zagreba u srijedu su u Muzeju Mimara organizirali javnu tribinu pod naslovom »Perspektive izgradnje Muzičke akademije u Zagrebu« s ciljem senzibiliziranja javnosti za projekt gradnje nove zgrade Akademije, i, kako se tijekom tribine pokazalo, namjerom da se što preciznije i što brže definira izbor lokacije buduće Akademije. Na tribini je bila i Željka Antunović u svojstvu predsjednice Inicijativnog odbora za izgradnju Muzičke akademije, i po njezinim je riječima projekt gradnje izvjestan, a jedino sporno pitanje, koje je i uvjet da pripreme i gradnja počnu, jest definiranje lokacije.</p>
<p> Sudionici Tribine – članovi Inicijativnog odbora za izgradnju Muzičke akademije (uz Željku Antunović to su Biserka Cvjetičanin i Tonko Ninić, koji su odbor i osnovali prije otprilike godinu i pol dana, te ministar znanosti Hrvoje Kraljević), dekan Akademije Haris Nonveiller, dogradonačelnica Vlasta Pavić, Andrea Zlatar ispred Gradskog poglavarstva i Ureda za kulturu, koja je bila i moderator Tribine, Niko Gamulin ispred Zavoda za planiranje i urbanizam, te brojni gosti, među kojima su bili urbanisti i arhitekti te profesori, većinom nisu sporili lokaciju uz Koncertnu dvoranu Lisinski, koja se već dugo spominje kao mogući prostor nove zgrade Muzičke akademije.</p>
<p> No, Grad, koji mora donijeti odluku o lokaciji, očito želi ispitati u prvome redu struku – glazbenu, urbanističku i arhitektonsku, a vjerojatno i gospodarsku, kako bi gradnja nove zgrade, dođe li do nje, bila neupitan projekt. Jer, bude li ova lokacija potvrđena, sasvim je sigurno da će taj projekt zadobiti mnogo šire okvire. I to ne samo u obliku »Grada glazbe«, glazbenog kompleksa s Muzičkom akademijom kao jezgrom, nego će biti obuhvaćeni i prostor Paromlina i svi okolni, potpuno zapušteni prostori, koji se zapravo nalaze u srcu grada. </p>
<p>No, bilo je upozoravajućih glasova koji su apostrofirali gospodarski aspekt, dakle, komercijalni interes koji taj prostor pobuđuje, urbanistički aspekt, financijsku stranu gradnje, te potrebu za objektivnim i racionalnim planiranjem nasuprot megalomaniji. Iz pojedinih se izlaganja moglo razabrati da i kulturnjaci taj prostor vide u skladu s vlastitim potrebama. Ravnatelj Koncertne dvorane Lisinski, Lovro Lisičić, podržao je i gradnju Muzičke akademije i lokaciju uz Koncertnu dvoranu, no iz njegovih je riječi bilo jasno da ipak na to gleda iz perspektive vlastite kuće – čime bi bile zadovoljene neke potrebe Koncertne dvorane, primjerice, prava kongresna dvorana komplementarna sadašnjoj. On je naveo i problem nove Opere, odnosno suvremenog prostora opremljenog za potrebe glazbene scene. Frano Parać je kao profesor Muzičke akademije govorio o potrebi još jedne prave koncertne dvorane, no manje od postojeće, koja je nužna za grad veličine Zagreba.</p>
<p>Iako se ti različiti stavovi o namjeni i sadržajima u temeljnim pitanjima slažu, upozorili su na potrebu da se uvijek iznova naglasi početak, a to je zgrada Muzičke akademije, koja, dođe li do njezine gradnje, mora odgovarati specifičnim potrebama visokoškolske ustanove 21. stoljeća. To znači da nije riječ samo o učionicama i prostoru, nego o nizu sadržaja (kabineti, vježbaonice, slušaonice, studiji, manje i veće dvorane, prostori za knjižnicu, instrumente...), koji i tehnološki i prostorno moraju pratiti svoje vrijeme, te omogućiti otvaranje novih perspektiva. O tome je vrlo jasno govorio dekan Haris Nonveiller, a Tonko Ninić potvrdio je suglasnost Akademije od početka Inicijative za lokaciju uz Koncertnu dvoranu. </p>
<p>Na potrebu racionalnog i objektivnog planiranja naspram bilo kakve megalomanije, koja nas obično zaustavi na pola puta, u tom je smislu govorila Hildegard Auf Franić, a Branko Kincl, također s Arhitektonskog fakulteta, opsežno je govorio o planovima i pretprojektima koje je Arhitektonski fakultet već izradio kao svoju donaciju projektu gradnje nove Muzičke akademije, pri čemu je naglasio silno važnu razliku i u kvadraturi i novcu, između zgrade koja bi zadovoljila određene standarde (učionice...), naspram prave moderne Muzičke akademije po uzoru na najveće svjetske visoke škole za glazbu. </p>
<p>Niko Gamulin iznio je prijedlog privremenog preseljenja Muzičke akademije u prostor Klovićevih dvora, kao moguće rješenje u slučaju da projekt nove zgrade iz bilo kojeg razloga dođe u pitanje, no, osim što je taj prijedlog Akademiji već poznat, jasno je bilo rečeno da je svaka adaptacija, a posebice za tip zgrade kao što je Muzička akademija, neusporedivo skuplja, i u konačnici neadekvatna. On je postavio i pitanje urbanističkog aspekta, te konkretnih financijskih mogućnosti da Akademija doista i bude izgrađena. </p>
<p>Na pitanje o urbanističkom aspektu možda je najbolje odgovorio Andre Mohorovičić (predsjednik Ravnateljstva HGZ-a, a HGZ je vlasnik zgrade u Gundulićevoj ulici gdje se sada nalazi dio Akademije). Rekao je kako za svaki daljnji korak izgradnje prvo treba naći inicijalna sredstva za projekte, napraviti natječaj, i uklopiti cijeli projekt u urbanističku viziju novoga lika grada, koja, po Mohorovičiću, ne postoji. Neovisno o tome, činjenica jest da je zgrada Muzičke akademije na lokaciji uz Koncertnu dvoranu svoje mjesto na neki način već osigurala u promišljanjima arhitekata. Nenad Fabijanić rekao je kako je gotovo 100 posto prijedloga podnešenih prije otprilike dvije godine na natječaju za rješenje trga ispred te na prostoru uz Koncertnu dvoranu, Hrvatsku maticu iseljenika i Paromlin, predvidjelo novu zgradu Akademije. </p>
<p>Ministar Kraljević pokazao je određenu skepsu s obzirom da na Tribini nije bilo predstavnika Sveučilišta, a Sveučilište je vlasnik Akademije, i vrlo dobro zna da je pitanje zgrade ključno, no rekao je kako će napraviti sve da do gradnje nove zgrade dođe. A Biserka Cvjetičanin pokušala je otkloniti strepnje o neprofitabilnosti »Grada glazbe«, povezujući u jednu liniju novu zgradu, Koncertnu dvopranu, NSK i HRT, što se u iskustvima drugih zemalja pokazalo ispravnim putem ostvarivanja tzv. stvaralačke industrije koja obrazovanje i kulturu podrazumijeva gospodarskim granama, te otvara prostor afirmacije novih vrijednosti. </p>
<p>No, najvažniji odgovor, koji je ipak temelj svega, dala je Željka Antunović, rekavši da financijska strana gradnje nove zgrade nije upitna, te da su pitanja zemljišta (koje u jednom dijelu, uz minimalne uvjete, prepušta Hrvatska matica iseljenika) rješiva u korist Muzičke akademije. Međutim, upitna je ozbiljnost i utemeljenost projekta, jer, sredstva u obliku kredita ili Zaklade, mogu biti prikupljena samo budu li se financijski zahtjevi temeljili na elaboriranom prijedlogu projekta. Željka Antunović naglasila je i potrebu da se reagira što brže, što sada znači odlučiti se i definirati lokaciju. Nakon svega izgovorenog na toj Tribini, a bit će ih još, čini se da su sve lijepe riječi i obećanja koji su o ovom problemu bile izgovorene u povodu 80. obljetnice Muzičke akademije prošloga prosinca, ipak izgledni.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Mjera virtuoznosti</p>
<p>Lorenzo Micheli još je jedan u nizu gitarista koje zagrebačkoj publici predstavlja ciklus Guitarra Viva Koncertne direkcije Zagreb. Micheli je rođen 975., laureat je nekoliko gitarističkih natjecanja. Micheli je predstavio u Hrvatskome glazbenom zavodu umijeće gitare na tragu njezina početnoga, pročišćenog, izraza i značenjskog okvira, ne pokušavajući ju načiniti »jednakovrijednom« violini ili glasoviru ili glazbalom jakog populističkog naboja, nego naglašavajući specifične osobine gitare u skladu s njenim povijesnim razvojem. U tome je smislu posebna vrijednost Michelijeva nastupa mjera virtuoznosti gitare, koje je on nesumnjivo svjestan, ali i decentnosti njezina izražajnog prostora izrazite intimnosti.</p>
<p> Takvo njegovo shvaćanje najvidljivije je u zvučnom oblikovanju koje gradi na dramaturški razrađenoj interpretaciji te posebno rafinirana deskriptivnost izraza. Pristup samom zapisu, partituri, u Michelijevoj izvedbi tako biva obogaćen i razinama, primjerice, deklamatorskog čitanja, koje u sebi nosi i pretpostavlja izravnost iznošenja određene glazbene vizije.</p>
<p> Međutim, to traži ne samo visoku sabranost, nego i sposobnost ostvarivanja kontinuiteta velikih izvedbenih lukova. A to Micheli nije uspio ostvariti u svim djelima na ovom koncertu. </p>
<p>Međutim, očito je da je pristup mladog umjetnika, i gitari i glazbi, potaknut izrazitim istraživačkim nabojem, i njegov put u izvodilaštvu nije pitanje konačnog izbora, nego ostvarivanje što većeg i bogatijeg prostora u kojemu će, i gitara kao glazbalo, i djela napisana za taj instrument, dobiti mogućnost različitog i novog predstavljanja. To je bilo naznačeno već u prvoj točki programa, izvedbom »Velike uvertire op. 61«, Maura Giulianija, a u tome su smislu najostvarenije i najcjelovitije bile izvedbe valcera Augustina Barriosa te skladbe Miguela Llobeta (»Scherzo Valcer« i »Varijacije na 'Folia de Espana'«), dok je »Cavatina« Alexandra Tansmana upravo naglašenom dramaturgijom fragmentarnog čitanja izgubila cjelinu tijeka glazbenog predloška, a time i interpretacije.</p>
<p> Preciznost i razrađenost Michelijeva pristupa, kao i tehnička superiornost, bili su najočitiji u »Taranteli op. 87a « Marija Castelnuova Tedesca, a jedini otklon u navedenom interpretativnom smislu Micheli je ostvario u izvedbi Bachova Preludija, fuge i allegra, BWV 998, gdje se u potpunosti podredio građi čiji je tijek oblikovao slijed izvedbe.</p>
<p>Dodi Kamonov</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mala povijest kuća staroga Varaždina</p>
<p>S knjigama »Varaždin nakon požara 1776. godine«, »Povijesna urbana cjelina Varaždina« i »Varaždinski graditelji i zidari«, ova posthumno objavljena knjiga čini cjelinu koja je najveći ostvaren projekt Ivy Lentić Kugli</p>
<p>VARAŽDIN, 31. siječnja</p>
<p> – Grad Varaždin i Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH u Varaždinu upriličili su u četvrtak u Gradskoj vijećnici predstavljanje knjige »Zgrade varaždinske povijesne jezgre« iz znanstvene ostavštine Ivy Lentić Kugli. Knjigu su predstavili dr. Snješka Knežević, recenzentica, Zlatko Karač, urednik i producent, Željko Trstenjak, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Varaždinu, te Zdenko Ljevak u ime nakladnika »Ljevak«.</p>
<p> Građa za knjigu »Zgrade varaždinske povijesne jezgre« sistematizirana je prije deset godina, a sve opisano temelji se na arhivskoj građi. Knjiga ima tri cjeline – varaždinske ulice, trgovi i sakralni objekti, a o svakoj kući u povijesnoj jezgri (obrađeno ih je na taj način 95 posto) ispisana je mala povijest, što knjigu čini vrlo zanimljivom. Po riječima recenzentice dr. Snješke Knežević, knjiga »Zgrade varaždinske povijesne jezgre« posljednji je i četrdeset treći rad u opusu Ivy Lentić Kugli posvećen gradu Varaždinu.</p>
<p> S knjigama »Varaždin nakon požara 1776. godine«, »Povijesna urbana cjelina Varaždina« i »Varaždinski graditelji i zidari«, ova posthumno objavljena knjiga čini cjelinu koja je najveći ostvaren projekt Ivy Lentić Kugli. On u punom opsegu predstavlja njezin znanstveno istraživački identitet, izgrađivan bavljenjem spomeničkom baštinom ne samo Varaždina nego i drugih hrvatskih gradova. Varaždinom se Ivy Lentić Kugli počela baviti 1962. godine kada postaje konzervatoricom Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Varaždinu, te u tome ustraje i nakon odlaska iz Varaždina 1967. godine, sve do kraja života.</p>
<p>Kako je istaknuto na predstavljanju knjige »Zgrade varaždinske povijesne jezgre«, Ivy Lentić Kugli fascinirana je Varaždinom i slojevitošću njegove spomeničke baštine. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Salamanca u potrazi za ravnotežom</p>
<p>Kristofor Kolumbo našao je potporu za putovanja na zapad u Salamanci, gdje se sastao s predstavnicima katoličkih vladara Ferdinanda i Izabele 1484. godine </p>
<p>MADRID, 31. siječnja</p>
<p> – Proglašenjem europskoga glavnog grada kulture za 2002. godinu, od prošlog vikenda, španjolski grad Salamanca nada se dobiti stalno mjesto među najvažnijim kulturnim centrima kontinenta. Unatoč povijesnom i kulturnom bogatstvu manje je poznata od nekih drugih turističkih odredišta, te će iskoristiti svoju godinu kao glavni grad kulture kako bi sagradila nove objekte i unaprijedila svoj imidž.</p>
<p>Praksa odabira jednoga europskog grada godišnje kao glavnog europskog grada kulture počela je 1985. s Atenom, a ovogodišnja Salamanca i belgijski grad Bruges preuzeli su titulu od Porta i Rotterdama. Salamanca se nada postići isti uspjeh kao Porto, 350 kilometara udaljena portugalska luka, čija je stara jezgra uljepšana i koji je postao bolje poznat kao kulturno žarište Europe.</p>
<p>Salamanca je sjedište jednog od najstarijih europskih sveučilišta, utemeljenog 1218. godine. Upravo je tu Kristofor Kolumbo našao potporu za putovanja na zapad. Samostan u kojem se Kolumbo našao s predstavnicima katoličkih vladara Ferdinanda i Izabele, 1484. godine, bit će, sada po drugi put, otvoren za javnost. Jedan od španjolskih gradova na UNESCO-voj listi svjetske baštine, Salamanca je poznata po svojoj renesansnoj arhitekturi i ponosi se bogatstvom crkava, samostana i palača kao i jednim od najdojmljivijih baroknih trgova u Španjolskoj.</p>
<p> Kao glavni grad kulture, Salamanca obnavlja kazalište Liceo i izgrađuje još jedno. Centar za modernu umjetnost bit će utemeljen u nekadašnjem zatvoru, a grad će dobiti i nove objekte, poput dramskog centra. Program uključuje 115 kazališnih i baletnih predstava, više od 100 koncerata, od operne dive Montserrat Caballe do rock glazbenika Van Morrisona i Patti Smith, cikluse baroknih opera kao i 52 izložbe koje uključuju djela francuskog kipara Augustea Rodina i fotografa Henrija Cartier-Bressona.</p>
<p> Program nastoji stvoriti ravnotežu između inovativnosti i tradicije, objašnjavaju organizatori. Događaji će stajati 21 milijun dolara, a ulaganja u objekte bit će trostruko veće od toga iznosa. Moguće je da svi objekti neće biti dovršeni na vrijeme, kao je što to bio slučaj u Portu. Glavni gradovi kulture trebali bi imati više vremena za pripreme, rekao je koordinator Enrique Cabero. </p>
<p> Salamancu već posjećuje gotovo milijun posjetitelja godišnje, što uključuje i 10.000 studenata, koji dolaze ondje učiti španjolski. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Cibona pobijedila, sport izgubio, kako opet igrati slične utakmice?</p>
<p>Hrvati i Srbi, pokazalo se još jednom, nisu spremni zaboraviti tragične događaje »krvavih devedesetih«/ Kako navijačima objasniti da oni mladići koji su zaigrali u dresu Partizana nisu krivci, niti mogu snositi krivnju zbog onih koji su počinili zlo ovom narodu/ Proći će još mnogo vremena prije nego utakmice predstavnika hrvatskih i srpskih klubova budu odigrane u atmosferi dostojnoj sporta, te je upravo zato potrebno zaustaviti one koji na silu prijelaz u »mirnodopsko razdoblje« žele nametnuti preko stadiona i dvorana </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Ugledni franucski sociolog Edgar Morin napisao je u knjizi »Kako misliti Europu« da »živimo od danas do sutra zaboravljajući naše ratove«. Koliko je Morin bio u pravu svjedoče događaji kakav je bila utakmica Cibone VIP i Partizana, dvoboj predstavnika zemalja koje su donedavno komunicirale samo preko prve linije bojišnice.</p>
<p>Hrvati i Srbi, pokazalo se još jednom, nisu spremni zaboraviti tragične događaje »krvavih devedesetih«, te svatko tko misli da je preko noći moguće donijeti zaborav u grdnoj je zabludi. Rat je možda završio na frontama, ali je nastavio živjeti u glavama mnogih.</p>
<p>Ogled 12. kola Eurolige Cibone VIP i Partizana samo je još jednom bio potvrda takvom zaključku. Golem dio prisutnih navijača nije došao uživati u košarci, došao je iskaliti bijes na srpskom predstavniku...</p>
<p>No, kako tim istim navijačima objasniti da oni mladići koji su zaigrali u dresu Partizana nisu krivci, niti mogu snositi krivnju zbog onih koji su počinili zlo ovom narodu. Kako nekome rastumačiti da je fizički napadnuti trener Dušan Vujošević suznih očiju napustio dvoranu u strahu za svoj život, te da je dotičnog gospodina suludo identificirati sa srpskim ratnim zločincima.</p>
<p>Na žalost, vrijeme će u ovom slučaj morati učiniti svoje, a prije sportaša na scenu će ipak morati stupiti i političari. Lomiti »tragove prošlosti« na leđima sportaša jednoga dana bi moglo završiti tragično. Proći će još mnogo vremena prije nego utakmice predstavnika hrvatskih i srpskih klubova budu odigrane u atmosferi dostojnoj sporta, te je upravo zato potrebno zaustaviti one koji na silu prijelaz u »mirnodopsko razdoblje« žele nametnuti preko stadiona i dvorana.</p>
<p>Ovih je dana aktualna tema uključivanje Partizana i Crvene zvezde u Goodyear ligu. Oni isti koji su pobornici te ideje, unatoč doista dobrim stranama koje bi ta liga mogla donijeti, riskiraju da netko idući puta strada. Samo je povoljan splet okolnosti spriječio da za utakmice Cibona – Partizan nitko nije teže ozlijeđen, iako je prema terenu letjelo kamenje, baklje, kovani novac, petarde...</p>
<p>Doista, što ako navijači drugi puta ne promaše svoj cilj? Što tada?</p>
<p>Iste slike možemo očekivati i u idućem navratu, ma gdje utakmica bila održana. Naknadne isprike, kakvu je Cibona uputila, jesu neophodne i korektne, ali su na žalost i potpuno beskorisne.</p>
<p>I sve viđeno u srijedu navečer, podsjetilo je na rečenice koje izgovara glumac Željko Königsknecht u predstavi »Dobrodošli u plavi pakao«, koju potpisuje redatelj Borivoje Radaković. Glumac u predstavi tumači ulogu BBB-ovca, koji na upit oca »što će se dogoditi jednoga dana kada se ponovo nađu Dinamo i Crvena zvezda«, odgovara »Ništa, ponovno će početi rat«. </p>
<p>I tu svedimo zaključak, te ponovimo rečeno. Utakmice hrvatskih i srpskih klubova još uvijek nemaju isključivo sportsku dimenziju, te svakom sudioniku prijete ugrozom života. U vrijeme dok se još uvijek zbrajaju mrtvi i nestali, nemoguće je tražiti od običnog puka da se dostojanstveno i korektno ponaša u ovakvim prigodama. Daleko od toga da huliganizam koji su priredili zagrebački navijači treba opravdati, štoviše, treba ga osuditi, ali i prihvatiti kao znamen vremena u kojima živimo. Pitanje je samo primjećuju li to oni koji zbog raznih interesa zanemaruju govor mržnje i osjećaje ostale nakon rata?</p>
<p>No, ne zaboravimo da istim grozotama svjedočimo i kada nije u pitanju netrepeljivost bazirana na nacionalnoj osnovi. Iste scene i osjećaj nesigurnosti na sportskim borilištima doživljavamo i u Splitu, Zadru, Osijeku... Može li i hoće li netko stati na kraj masi koja frustracije uzrokovane glupim vremenima iskazuje na potpuno pogrešan način? Ima li dovoljno pametnih da zaustavi lanac nasilja? U Hrvatskoj, priznajmo to sami sebi, hodanje po utakmicama je opasno po - život. </p>
<p>Da, utakmica Cibona – Partizan završila je pobjedom »vukova« 85-71. Ako je to uopće nekome zanimljivo.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Beograđani preživjeli linč«</p>
<p>»Kakve priče o Jadranskoj ligi! Nisam ja kasapin da vodim igrače Partizana u Split i Zadar. Teško da se o pomirenju može pričati u narednih deset godina«, rekao je predsjednik Partizana Predrag Danilović </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – »Košarkaši Partizana preživjeli su atmosferu linča, koja nije bila viđena na prethodnim gostovanjima jugoslavenskih klubova u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina«. Ovako je beogradski dnevnik »Politika« opisao događanja s utakmice košarkaške Eurolige između CibonE i Partizana u Zagrebu. Ova rečenica, na neki način, predstavlja i sukus pisanja gostujućih novinara, koji su, kako se i očekivalo, žestoko osudili zbivanja u »Draženovoj dvorani«.</p>
<p> »Pristalice Cibone su sve vrijeme žestoko skandirale 'Ubij Srbina', 'Srbe na vrbe', 'Vukovar', 'Dinko Šakić'...«, nastavlja novinar »Politike« i potom prenosi izjavu Partizanovog dopredsjednika Predraga Danilovića:</p>
<p> – Sigurno je da ovih šest tisuća navijača nisu cijela Hrvatska, ali i svi su sudjelovali u onome što se događalo. U Beogradu je bilo vrijeđanja igrača Cibone, ali ni blizu svega onoga što smo mi ovdje doživjeli.</p>
<p> Danilovića je citirao i »Glas javnosti«, dnevnik koji je, uzgred, i najžešće komentirao zbivanja u dvorani.</p>
<p> – Kakve priče o Jadranskoj ligi! Nisam ja kasapin da vodim igrače Partizana u Split i Zadar. Teško da se o pomirenju može pričati u narednih deset godina. Očekivao sam vrijeđanje, ali ne i pokušaj ubojstva. Čak su i nama iz uprave Partizana oduzeli upaljače, kao da ćemo mi gađati, rekao je Danilović.</p>
<p> Izvjestitelj »Glasa javnosti« bio je posebno »inspiriran«, no pritom je iznio i neke netočnosti. Primjerice, tvrdi da su »u dvorani bili samo pripadnici lokalnog osiguranja, bez ijednog policajca«. Služba osiguranja je, nedvojbeno, posve zakazala, ali nije istina da u dvorani nije bilo policajaca. Nadalje, njihov glasnogovornik nije zaradio »veliku posjekotinu na licu«, kako tvrdi ovaj dnevnik, već je pogođen kovanicom u tjeme. Novinar je (slučajno?) prešutio da je u bolnici završio i snimatelj HTV-a.</p>
<p> »Glas javnosti« nastavlja: »Sesar i Prkačin su pjevanjem pogrdnih pjesama na račun gostiju preko razglasa najavili posljednju streljačku seriju gledatelja i kraj velike bruke ne samo Zagreba i Hrvatske, već i Eurolige.« Jedina pogrdna pjesma (a ne »pjesme«), koju je spomenuti Cibonin dvojac pjevao na mikrofon jest »Doš'o je i taj dan, umro je Partizan...«. No, to su učinili kada su Partizanovi igrači već bili u svlačionici i njihovo pjevanje definitivno nije naznačilo novu »streljačku seriju gledatelja«.</p>
<p> Izvješće s utakmice »Glas javnosti« završava u euforičnome i i ironičnom stilu:</p>
<p>»Na kraju, 14 poena razlike i nije strašno, jer Beograđani su izašli čitavi iz pakla zagrebačke dvorane, što je i bio cilj sinoćnje sramote u režiji domaćina, koji očigledno i dalje biju neki 'domovinski rat'... Neka im Bog oprosti.«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Znaju li gospoda u FIS-u da moramo i spavati!?« </p>
<p>»Bojim se kako će se ova želučana viroza odraziti na Janičino cjelokupno stanje. Upravo se počela dizati, kad ju je opet nešto zaboljelo«, govori Ante Kostelić, a njegovo zgrčeno lice i zabrinuti pogled koji neprestano traži kćer, kazuju više od riječi / Janica i Ante Kostelić u Salt Lake City odlaze iz Zagreba u ponedjeljak 4. veljače, dok će Ivica s majkom Maricom u olimpijski grad sletjeti 14. veljače </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Janica Kostelić posljednjih nekoliko dana čvršće steže termosicu nego skijaške štapove. Najbolja hrvatska sportašica ne odvaja se od blagotvornog čaja koji joj smiruje želučane tegobe što je muče od nedjelje. Pa, ipak, usprkos neugodnoj boli, povraćanju, stalnoj iritaciji na povraćnje, slabosti i blijedilu, Janica je ipak odradila porciju treninga u austrijskoj Innerkremsu, stalnoj bazi Kostelićevih na 1600 m nadmorske visine, četiri sata vožnje od Zagreba. I dok Ante Kostelić s veseljem promatra kako Ivica puca od snage, budeći se svako jutro sa svojom olimpijskom molitvom i prepun vjere i nade sjeda na sidro što ga podiže nebu pod oblake i intenizvno odrađuje svoje dionice od ranog jutra do prvog mraka, dotle Janicu promatra zabrinuto, dvojeći gdje je zapravo u odnosu na konkurenciju dva tjedan prije nego će se započeti olimpijska natjecanja.</p>
<p>– Bojim se kako će se ova želučana viroza odraziti na njeno cjelokupno stanje. Upravo se počeli dizati, kad ju je opet nešto zaboljelo, govori Kostelić, a njegovo zgrčeno lice i pogled koji neprestano traži kćer, kazuju više od riječi. Objašnjava i zašto su odustali od odlaska na natjecanja Svjetskog kupa što će se ovog vikedna održati u švedskom Ĺreu. </p>
<p> – Nismo odustali samo mi, nego i polovica natjecateljica. To što rade čelinici FIS-a (Međunarodni skijaški savez, op.) ne bi radili ni najveći neprijatelji sporta. Zamislite vuči cijeli Svjetski kup iz srca Europe u predvečerje olimpijskih igara u teško dostupni Ĺre otkuda moramo izravno u SAD!? To nema veze s razumom, to je neljudski prema djevojkama koje se lome od napora treninga i natjecanja, pa im valjda zato treba priuštiti posebnu avanturu dolaska do Ĺrea. Svjetski nordijski savez je, recimo, prekinuo sva natjecanja dva tjedna prije polaska nordijaca na poprište olimpijskih igara. A mi bismo morali iz Zagreba preko Frankfurta do Stockholma, pa onda na treći avion do Řstersunda, pa još sat vremena autobusom do Ĺrea. A onda opet ista putešestvija nazad do Frankfurta, pa izravno iz Frankfurta u Denver, pa iz Denvera u Salt Lake City. Između svih tih silnih presjedanja morali bismo se natjecati, nešto i trenirati, a ako nam dozvole i malo odspavati, ogorčen je na Austrijace, jer oni su vodeći ljudi FIS-a, Ante Kostelić. </p>
<p> Do srijede je u Innerkremsu s obitelji bila gospođa Marica Kostelić, brižna supruga i majka, koja svojim mirom unosi i mir među ustreptale sportske duhove svojih bližnjih, stvara ugođaj obiteljskog gnijezda i poput svake prave mame brine da njenoj djeci ništa ne nedostaje. U četvrtak je već bila u Zagrebu, jer treba Janicu i supruga Antu spremiti za trotjednu olimpijsku avanturu. Naime, Janica i Ante u ponedjeljak iz Zagreba putuju u Salt Lake City, dok će Ivica, koji u nedjelju vozi veleslalom za Svjetski kup u švicarskom St. Moritz u na olimpijska borilišta, u pratnji majke Marice, sletjeti 14. veljače.</p>
<p>– A tko bu nam kuhao do tada, zapitala je naglas Janica, čiji se apetiti očito budi, što znači i da se želučane smetnje povlače. </p>
<p>Naša alpska olimpijska ekspedicija, naime, neće biti smještena u olimpijskom selu, nego u posebnim apartmanima neposredno uz svoja borilišta, tako da će sa sobom posvesti i kuhara. No, kako »mama ipak kuha najbolje«, Janica se zabrinula za svoj jelovnik prvih 10 dana boravka u Salt Lake Cityju.</p>
<p>– Ne podnosim američku hranu. Pa to nije hrana, to su kerefeke. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kranjčar hladi pregrijane glave</p>
<p>Zagrebov trener Zlatko Kranjčar jedan od prvih svojih zadataka u daljnjem ciklusu priprema vidi u tome kako uvjeriti igrače da proljetni nastavak nije nikakva šetnja u smislu – lako ćemo. Dapače...</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Teret naslova najbolje jesenske momčadi nogometnog prvenstva Hrvatske svakim danom sve više pritišće Kranjčevićevu. Javljaju se, dakako, i određene dječje bolesti među Zagrebovim igračima, većinom donedavna naviknuti na čelna mjesta u bivšim momčadima. Tako da valja priznati kako trener Zlatko Kranjčar u proljetnom nastavku neći imati nimalo lak posao sačuvati i potvrditi ostvareno.</p>
<p>To Zagrebov učitelj i sam otvoreno priznaje u predahu između druge i treće etape priprema, koje se od nedjelje, nakon Poreča, nastavljaju u Međugorju. Svjestan kako su opasnosti koje se u zadnje vrijeme nadvijaju nad Zagrebom višeslojne.</p>
<p> Od toga kako najbliži konkurenti, ponajprije oni koji su do sada između sebe djelili naslove prvaka (Dinamo, Hajduk op.p.) uopće ne miruju. Dapače, poduzimaju sve da svojim uznemirujućim najavama i kombinatorikom izbace Zagreb iz takta, kao da im je u najmanju ruku on svojim igrama glavni krivac za njihove probleme i promašaje. Pa do toga da se odmah iz prvog nesporazuma koji bukne među igračima pri dugotrajnim i ubitačnim pripremama sve želi prenapuhati i više no što treba i odmah iz toga stvoriti »slučaj«.</p>
<p>Stoga Kranjčar, zadnjih dana svjestan blagog uljuljkavanja središnjih klupskih »zvijezdi« u uvjerenju kako je Zagreb toliko jak »da ga na proljeće očekuje ugodna šetnje do postolja«, najavljuje:</p>
<p>– Želimo i moramo spriječiti razmišljanja o proljeću kao »lako ćemo«. Ništa danas nije lako. A ako će neki igrači graditi uvjerenje na tome kako smo jesen olako protutnjali bez da nas je itko pravo okrznuo, to je bilo zato što nas dugo nisu uzimali za ozbiljno. A kad su počeli, bili smo već toliko uigrani i momčadski pepoznatljivi, da je bilo prekasno.</p>
<p>Držeći se one »kako je lakše osvojiti nego sačuvati«, pridodao je još:</p>
<p>– Dolazi nam 60 dana »biti ili ne biti«. Zato ne treba biti neobično ako vjerujem da i igrači djele moje želje kako nam doslovce nema uzmaka od bitke za naslov prvaka. Mislim da bi nakon svega što smo napravili i čemu smo se približili na korak, bio smrtni grijeh sve to prosuti, i to u ime čega? Zar samo u ime neke trenutačno usijane glave koja će se već sutradan ohladiti? </p>
<p> Stoga su sljedeći dani, kako je Kranjčar podvukao, Zagrebu vrlo bitni:</p>
<p> – Idućih naših desetak dana priprema u Međugorju usmjereni su upravo u tom pravcu; da izbrusino formu, brojnim utakmicama nadogradimo igru i formiramo momčad. Jest, dobro je imati samopouzdanje kojima se naši igrači razbacuju, neki pomalo i iznad mjere. Najbitnije je, međutim, posjedovati i dovoljno kritički duh da se shvati kako se sve u nastavkui prvenstva dešava jako brzo i da će se u 60 dana znati da li jesmo ili nismo onakvi kakvim se predstavljamo.</p>
<p>Kranjčar je uzgred vrlo zadovoljan dosadašnjim dijelom priprema. Posebno ga za dovoljava činjenica što unatoč nekih sitnijih prigovaranja igračima ni na trenuak nije palo na pamet da bježe od izvršenja najzahtjevnijih zadataka. Zadovoljan je i prinovama, ne misleći na Krpana i Milinovića, osvjedočene vrijednosti na koje uopće ne želi trošiti riječi. Misli da je klub mnogo dobio i time što će s dva Tadića, Mirkom i Stjepanom biti potpisan ugovor, kao i s hrvatskim Argentincom Markom Marićem.</p>
<p>U petak za Dubrovnik, a nakon toga u Međugorje, Kranjčar vodi sveukupno 24 igrača. I to Vaslija, Tomića, Pelina, Bulata, Ješu, Osibiva, Stavrevskog, Milinovića, Pirića, M. Tadića, Spahića, Verhasa, Poldrugača, Šabića, Ćaćića, Šaića, Štroka, Duru, Brnjića, Olića, Lovreka, B. Tadića Krpana i Hasančića. Na liječenju ostaju Franja i Šimić .</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šveđani i Nijemci sigurni u polufinalu</p>
<p>Za polufinale se još bore Danska, Rusija, Island i Španjolska</p>
<p>ZAGREB/GÖTEBORG, 31. siječnja</p>
<p> – U 2. kolu drugog kruga nadmetanja rukometaša na petom Europskom prvenstvu koje se igra u Švedskoj, skupina I nije donijela nikakavih iznenađenja. Rusi su očekivano bili bolji od Češke, Šveđani od Portugalaca, a Danci su nastavili svoje dobre rezultate i pobijedili Ukrajinu. </p>
<p>Tako su sad u polufinalu sigurni Šveđani, a Dancima za borbu za medalje treba barem bod protiv Švedske. </p>
<p>Jaki Rusi muku muče na ovom EP i za polufinale im igra pobjeda protiv Ukrajine, ali pritom Island ne smije pobijediti Švedsku. Tako se nešto nije očekivalo od branitelja europskog naslova, Rusa koji su se doveli u situaciju da ovise o drugima.</p>
<p>U drugoj skupini o medalji mogu prestati sanjati svjetski prvaci Francuzi i brončani na svijetu, Jugoslaveni. Obje su momčadi poražene; Španjolci su bili prerazigrani za Francuze, a Jugoslaveni su se raspali po šavovima, što je jurećim Islanđanima išlo samo u korist. Slovenci su gotovo priredili iznenađenje u dvoboju s Nijemcima, vodili su do polovice drugog poluvremena. No onda se njemački izbornik Heiner Brandt sjetio promijeniti vratara, Slovenci su se ispuhali i Brandtova je momčad izborila nova dva boda koji su je odveli u polufinale.</p>
<p>Za polufinale Islanđanima treba pobjeda protiv Njemačke (a Nijemcima poraz neće štetiti), a žele li Španjolci u polufinale moraju pobijediti Jugoslaviju, ali i Njemačka Island.</p>
<p> l Rezultati 2. kola; skupina I: Češka – Rusija 20-29, Ukrajina – Danska 17-21, Švedska – Portugal 27-22; redoslijed: Švedska 8 bodova, Danska 7, Rusija 5, Portugal 2, Češka 2, Ukrajina 0;</p>
<p>skupina II: Island – Jugoslavija 34-26, Njemačka – Slovenija 31-28, Francuska – Španjolska 24-27; redoslijed: Njemačka 7 bodova, Island 6, Španjolska 5, Francuska 4, Slovenija 1, Jugoslavija 1. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Jarni u Panathinaikosu</p>
<p>ATENA, 31. siječnja </p>
<p> – Hrvatski reprezentativac Robert Jarni potpisao je šesto mjesečni ugovor sa grčkim Panathinaikosom, objavili su čelnici kluba. </p>
<p>Jarni (33) je u karijeri odigrao 74 utakmice za Hrvatsku, te se nada kako će u ovom periodu do Svjetskog prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji svojim igrama u Panathinaikosu uspjeti izboriti mjesto u reprezentaciji Hrvatske koja će nastupiti na smotri najboljih momčadi svijeta. U atenski klub Jarni je stigao iz španjolskog Las Palmasa u kojem ove sezone nije dobio pravu priliku da zaigra u prvoj momčadi. No, Jarni vjeruje kako je njegov dolazak u Panathinaikos pravo rješenje i nada se da će pomoći grčkom klubu da stigle do naslova prvaka države.</p>
<p>»Pomoći ću klubu da osvojimo naslov prvaka i kvalificiramo se u sljedeću fazu natjecanja u Ligi prvaka«, rekao je Jarni. U atenskom klubu Jarni se pridužio svom suigraču u reprezentaciji Goranu Vlaoviću koji već duže vrijeme brani boje Panathinakosa. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Otkriveni planovi za napad na američke nuklearne elektrane </p>
<p>Na temelju dokumenata pronađenih u Afganistanu američki obavještajci zaključili da je jedan od budućih ciljeva terorista i stožer američke Pete flote u Bahreinu, zračna luka u Los Angelesu i hidroelektrana u državi Washington</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - Američke obavještajne agencije objavile su u četvrtak interno upozorenje da islamski teroristi planiraju izvesti još jedan spektakularni napad na SAD koji bi bio na razini onog izvedenog 11. rujna, objavio je američki dnevnik The Washington Times. </p>
<p>Tekst detaljnog upozorenja objavljen je prije desetak dana u tajnom izvješću u kojemu se kao jedna od potencijalnih meta spominje američka nuklearna elektrana ili jedno od nuklearnih postrojenja ministarstva energetike. Upozorenje je objavljeno na temelju obavještajnih informacija prikupljenih u prekomorskim zemljama, uglavnom tajno snimljenih razgovora između osumnjičenih terorista. </p>
<p>Posljednje upozorenje identično je ostalim terorističkim prijetnjama koje su spominjane u upozorenjima u listopadu i prosincu prošle godine, piše list. </p>
<p>Američki dužnosnik upoznat sa sadržajem izvješća kaže da je opisano šest potencijalnih metoda i ciljeva napada. Među njima ističe se bombaški ili zrakoplovni napad na nuklearnu elektranu ili neko drugo nuklearno američko postrojenje, primjerice skladište oružja, kako bi se izazivao što veći broj žrtava i proširilo smrtonosno zračenje. </p>
<p>Cilj terorista je i američki ratni brod u Bahreinu, gdje se nalazi stožer američke Pete flote s oko 20 brodova. Napad bi bio izveden na isti način kao i onaj protiv broda USS Cole u Jemenu 2000. godine. Teroristi planiraju, zaključuju američki obavještajci, još jednom napasti neboder otetim putničkim zrakoplovom i napasti atomobilom-bombom u Jemenu. Jemenske vlasti, djelujući u skladu s Amerikancima u Afganistanu, nedavno su spriječile napad automobilom bombom protiv američkog veleposlanstva u Saani. U javnom upozorenju objavljenom 14. siječnja navodi se da teroristi Al Qaide planiraju napad protiv američkih ciljeva u Jemenu. </p>
<p>Do zaključka da teroristi planiraju napasti nuklearnu elektranu došlo se na temelju planova otkrivenih u afganistanskim terorističkim centrima.</p>
<p>Američki predsjednik Bush u svom obraćanju naciji u utorak je rekao kako su u Afganistanu pronađene karte s označenim američkim nuklearnim centralama i detaljne karte američkih gradova. Jemenski ministar vanjskih poslova Abubaker al-Qirbi, rekao je Washington Postu u srijedu da su vlasti u Jemenu uhitile dvojicu pripadnika Al Qaide te da Jemen traži osobe koje se nalaze na američkom popisu suradnika Osame bin Ladena. Prema riječima neimenovanih američkih obavještajnih dužnosnika, informacije o novim potencijalnim prijetnjama prikupljaju se svakoga dana. </p>
<p>Američka tv-kuća NBC, pozivajući se na izvore bliske američkoj vladi, objavila je otkriveni materijali sadrže i planove o napadima na još neke ciljeve u državi Washingtonu, uključujući jednu od najvećih hidroelektrana na svijetu i glavni izvor električne energije za sjeverozapadno područje SAD-a - Grand Colley na rijeci Kolumbija. U dokumentima se također nalaze i planovi za napade na američku kovnicu novca u Philadelphiji i zračnu luku u Los Angelesu. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Berlusconi: Ako me osude neću dati ostavku</p>
<p>PARIZ, 31. siječnja</p>
<p> - Predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi neće podnijeti ostavku bude li osuđen u svojoj zemlji gdje se protiv njega vodi postupak zbog nekoliko korupcijskih afera, izjavio je on u razgovoru za tjednik Le Point u broju od četvrtka.</p>
<p>»Izgledi da me osude isti su onima da postanem komunist«, izjavio je talijanski premijer. Ponovno se ljutio na »crvene suce« i na talijansko pravosuđe koje drži pristranim. Najbogatiji je čovjek u zemlji i vlasnik triju televizija, najveće izdavačke kuće i nekoliko novina. Protiv njega se vode sudski prostupci zbog korupcije, ali do sada nije osuđen.</p>
<p>Upitan da komentira izjavu francuske ministrice kulture Catherine Tasca koja je izjavila da se ne želi susresti s Berlusconijem na Salonu knjige u Parizu, gdje je Italija bila počasni gost, Berlusconi je odgovorio da zbog toga neće plakati. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Stoiber i Merkel počeli njemačku izbornu bitku </p>
<p>Za predizbornu kampanju Stoiber ističe tri teme: gospodarsku recesiju, nezaposlenost i useljavanje / Angela Merkel nije samo Stoiberu važna za osiguravanje dijela potpore u CDU-u nego i na javnoj sceni</p>
<p>BERLIN, 31. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kandidat za njemačkog kancelara, bavarski premijer i predsjednik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Edmund Stoiber i predsjednica Kršćansko - demokratske unije (CDU) Angela Merkel označili su u četvrtak u Frankfurtu start predizborne kampanje njemačkih konzervativaca za savezne parlamentarne izbore 22. rujna 2002. godine. </p>
<p>Stoiber je frankfurtskim startom pokazao da su mu glavne teme predizborne kampanje - gospodarska recesija, nezaposlenost i useljavanje. On, uostalom, samouvjereno starta s bonusom uspješnoga premijera u Münchenu, dok se u Njemačkoj gospodarsko stanje pogoršava, a broj nezaposlenih u siječnju iznosi alarmantnih 4,3 milijuna. Stoiber je predbacio saveznoj vladi da je kriva za to stanje i ustvrdio da je Njemačku dovela na začelje Europe.</p>
<p>Schröderovi prigovori </p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder, uoči odlaska u Sjedinjene Države, prigovorio je Stoiberu i oporbi da svojim lamentiranjem nad trendovima njemačkog gospodarstva dobiva bodove, ali time ne unose dobro ozračje u cijelokupnu situaciju. Schröder se do sada o svom protukandiadtu samo općenito izjašnjavao, tvdeći da polarizira javnost i suviše vuče na desno.</p>
<p>No, nema nikakve sumnje da Schröder u bavarskom premijeru ima ozbiljnog kandidata. Čini se da će kao i 1998. godine to biti borba za politički centar. Odlučujuće će biti hoće li Stoiber uspjeti stvoriti ozračje za političke pomjene. Schröder će se jamačno znati braniti, ali vrijeme politike »mirne ruke« je prošlo. Posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je CSU/CDU ispred SPD-a. S kandidatom Stoiberom njemačka izborna borba je postala ozbiljna.</p>
<p>Angela Merkel je teška srca odustala od kandidature za kancelara. U početku je za to dobivala pohvale, poglavito iz redova svoje stranke. Tvrdilo se da je suvereno donijela mudru odluku. Ali razvoj događaja je pokazao da je on zapravo proigrala svoj ugled. Ona, doduše, nije spaktakularno poražena, ali činjenica da joj je dio vlastite stranke okrenuo leđa u ključnom trenutku karijere dovoljno govori o njezinom autoritetu u stranci. </p>
<p>Potpora u »mekim temama«</p>
<p>Poraz Merkelove je tako dubok da mnogi tvrde da ona više nema političke budućnosti. Ali Merkel u izbornu borbu očito ne želi ući kao poražena i uvrijeđena pomagačica Stoiberu. To su joj jamčili stranački prijatelji, ali i predsjednik sestrinske stranke CSU-u Edmund Stoiber. To se vidjelo i na startu kampanje u Frankfurtu.</p>
<p>Stoiberu, pak, Merkel nije smo važna za osiguravanje dijela potpore u CDU-u nego i na javnoj sceni. Naime, jedna od uloga »Kohlove djevojčice s istoka« je da za Stoibera osigura podporu u takozvanim »mekim temama«. Edmund Stoiber svojim istupima, naime, često polarizira javnost i zbunjuje dio liberanoga centra te istoka Njemačke. U dosadašnjim izjavama bavarski je prmijer pokazao da ne želi biti suviše desno. Merkel služi i kao korektiv da se Stoiber ne potisne suviše prema desnici, kao i da se potisne dio njegovoga bavarskoga imagea, na kojega su mnogi na sjeveroistoku Njemačke posebno alergični.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Europa zabrinuta Bushovim »bojnim pokličem« </p>
<p>LONDON, 31. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Govor predsjednika Georgea W. Busha o stanju nacije kod kuće će vjerojatno dodatno učvrstiti njegovu popularnost. Prosječni je Amerikanac povoljno reagirao na Bushov poziv da rat s terorizmom treba proširiti, ali u Europi je taj bojni poklič dočekan s mnogo više skepse. Europljane posebno brine Bushovo pronalaženje novih protivnika u nestabilnom i nesigurnom svijetu. </p>
<p>Nepovoljno je tako odjeknula njegova teza o postojanju svjetske »osovine zla«, koju čine Irak, Iran i Sjeverna Koreja. Vanjskopolitička urednica Timesa, Bronwen Maddox, smatra tako da je Bush pogriješio kada je u društvo spornih režima s kojima se treba obračunati svrstao i Iran. Svaka Bushova vojna akcija protiv Iraka trebat će prešutnu potporu Irana, upozorava ona. Za nju je sporna i sama Bushova ideja da postoji neka »osovina zla« između te tri zemlje, koje međusobno jedva razgovaraju.</p>
<p>Svrstavanje iranskog režima u kategoriju problematičnih, u suprotnosti je i s nastojanjima britanske te drugih europskih vlada, koje zadnjih godina nastoje poboljšati svoje odnose s Teheranom. Te su vlade mnogo kritičnije prema Izraelu nego što je to Washington, te posebice novi stanar Bijele kuće. U vanjskopolitičkom dijelu svog govora George W. Bush nije ni spomenuo Izrael - što se lako može protumačiti kao prešutnu podršku izraelskoj politici prema Palestincima.</p>
<p> Percepcija da Amerika podupire Izraelce na račun Palestinaca, koja je do sada razgnjevila i radikalizirala brojne muslimane u svijetu, ostaje nakon Bushovog govora čini se i dalje na snazi.</p>
<p>Slabo je vjerojatno da bi George W. Bush među svojim europskim i drugim saveznicima mogao dobiti mnogo podrške za napad na Irak, a još manje na Iran ili Sjevernu Koreju. Takvi obračuni, ako bi do njih došlo, morali bi ostati samostalni američki projekt. Bush je u svom govoru i naglasio da će Amerika, ako treba djelovati i sama. Takvu njegovu viziju londonski Times naziva »fundamentalističkom«.</p>
<p>Guardian citira američkog anlitičara Ivu Daaldera, po kojem je Bushov govor »doslovna objava rata«, jer »najavljuje novu doktrinu koja kaže da su ljudi za koje mi kažemo da su loši i koji imaju oružje što smo ga mi proglasili lošim, u osnovi isto što i teroristi«.</p>
<p>U Sjedinjenim Državama predsjednički je govor imao mnogo povoljniji odjek, pa ga Herald Tribnune, primjerice, opisuje kao »tmuran, na trenutke elokventan i općenito dobro primljen«. U britanskim listovima prevladava međutim nelagoda oko toga govora, među ostalim i zbog nove »osovine zla« koju je proglasio Bush, hotimice ili ne asocirajući na sile Osovine iz Drugog svjetskog rata.</p>
<p> Jedino vrlo konzervativno i vrlo desno usmjereni Daily Telegraph zdušno je pozdravio zadnji američki predsjednički istup, hvaleći Bushovu »dosljednost«, u usporedbi s »nekoherentnim poziranjem Billa Clintona«. List konstatira da se Bush u svom govoru o stanju nacije pokazao »izravnim, odlučnim i elokventnim«. </p>
<p>Telegraph međutim podsjeća kako sadašnji američki predsjednik mora biti svjestan da je popularnost njegova oca »isparila« nakon Zaljevskog rata.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Iran i Irak oštro osudili Bushov govor</p>
<p>Washingtonu se predbacuje da skreće pozornost svijeta sa srednjoistočnih problema / Iranski šef diplomacije otkazao već dogovoreni posjet SAD </p>
<p>ANKARA, 31. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iran i Irak oštro su osudili govor američkog predsjednika Georgea W. Busha naciji u kojem je, uz Sjevernu Koreju, označio njihove režime kao nove ciljeve američkog antiterorističkog rata. Iranski predsjednik Mohammad Khatami upozorio je kako je govor šefa Bijele kuće »ratoboran i uvredljiv«. </p>
<p>»Bushove kritike potvrđuju kako američki predsjednik nije naučio lekcije povjesti«, rekao je Khatami. Pritom nije naveo na koje je konkretne »lekcije« mislio. Khatami drži kako je sadašnja američka vanjska politika gora i daleko nerealističnija nego za vrijeme njegovih prethodnika.</p>
<p>Na Bushove opaske o trojnoj terorističkoj »osovini zla« osvrnuo se i iranski šef diplomacije Kamal Kharazi. Pozvao je američkog predsjednika da pruži dokaze za svoje tvrdnje, posebice glede navodne činjenice da Iran posjeduje oružje masovnog uništenja.</p>
<p>On je je dijelove Bushova »antiterorističkog govora« nazvao novim pokušajem da se skrene pozornost međunarodne zajednice s apokaliptičkih srednjoistočnih zbivanja. Dodao je kako su njegove kritike Irana u službi pripreme američkog javnog mnijenja za potporu »izraelskoj represiji nad Palestincima«.</p>
<p>Kharazi je povukao i prvi praktični potez osude Bushova obraćanja naciji - otkazao je već dogovoreni posjet SAD. </p>
<p>Kritike na račun Bushova govora o razvijanju oružja masovnog uništenja i izvozu terorizma izrekao je i režim iračkog predsjednika Saddama Husseina. Tu zadaću preuzeo je predsjednik iračkog parlamenta Sali al-Kabariti koji govor američkog predsjednika protumačio kao »pripremu svjetske javnosti za novi ratni pohod protiv Iraka«. Takav zaključak temelji na Bushovoj prijetnji da će Amerikanci sami, ako to zatreba, pokrenuti akciju protiv terorističkih zemalja.</p>
<p>Govor prvog čovjeka Bijele kuće dočekan je, također, s vrlo oštrim kritikama među drugim zaljevskim zemljama. Saudijski krunski princ Fahd, koji praktički vlada najvećom svjetskom naftnom velesilom, ocijenio je da Bush okreće glavu od istinske opasnosti za svjetski mir. Po njemu, takvu opasnost oličava, kako je rekao, izraelski državni terorizm. A sa takvim uvjerenjem krenuo je u službeni posjet SAD jordanski Kralj Abdullah II. Hašemitski suveren će u petak, kada se sastane sa predsjednikom Bushom u Bijeloj kući, prenijeti sveopću arapsku zabrinutost oko pojednostavljenog svrstavanja Palestinaca u loše, a Izraelaca u dobre momke.</p>
<p>Bushov govor koji je naišao na pohvale i dobre odjeke među većinom Amerikanaca, izazvao je i stanovitu uznemirenost kod bliskih zapadnih saveznika. Na to u četvrtak upozoravaju vodeći srednjoistočni listovi ukazujući na svu apsurdnost proklamiranog antiterorističkog rata koji će, kako se zamjećuje, gotovo beskonačno trajati u službi mira. Pritom se upozorava na riječi vođe u američkom Senatu, demokrata Toma Daschlea, koji je izrazio uvjerenje da bi Konkres mogao podržati vojnu akciju protiv Irana, Iraka i Sjeverne Koreje. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Rusiji se najviše plaća - sigurnost </p>
<p>Jedno od najbolje plaćenih i najprivlačnijih zanimanja za mlade Ruse je upravo zaštitarska služba s plaćama od 1500 do 2500 dolara</p>
<p>MOSKVA, 31. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Donji dom ruskog parlamenta odlučio je legalizirati privatne tjelesne čuvare. Prema postojećem ruskom zakonodavstvu, tjelesni čuvari mogu koristiti oružje samo u zaštiti privatne imovine, ali ne i radi zaštite svojih gazda. Ta paradoksalna situacija traje već godinama jer se Ministarstvo policije uporno protivilo donošenju zakona prema kojem bi privatni tjelesni čuvari dobili pravo potegnuti oružje kad procijene da je njihov gazda fizički ugrožen. </p>
<p>Budući da su plaće tjelesnih čuvara u Rusiji (1500-2500 dolara) četiri do pet puta veće nego u policiji, rusko Ministarstvo unutarnjih poslova strahovalo je od velikog odljeva svojih kadrova. No, bez obzira na paradoksalni zakon koji ograničava tjelesne čuvare u primjeni oružja, odljev kadrova iz Ministarstva unutarnjih poslova i osobito FSB-a (bivši KGB) nije zaustavljen. Dapače, stvoreno je plodno tlo za kriminalno ponašanje policije. Posljednjih godina bilo je nekoliko afera kad se otkrilo da pojedini policijski odjeli radi dodatne zarade reketom nameću svoju honorarnu zaštitu vlasnicima krupnog i srednjeg biznisa. </p>
<p>U vrijeme totalitarnog sovjetskog režima, tjelesne čuvare u Rusiji imali su samo najviši državni i partijski čelnici. Kada se SSSR raspao i kada je u Rusiji uvedena tržišna ekonomija koja je pridonijela brzom društvenom raslojavanju i velikom bogaćenju pojedinaca, pojavile su se i prve zaštitarske tvrtke. U početku su tjelesni čuvari bili samo simbol prestiža novopečenih bogataša. Međutim, kada je u Rusiji počela krvava borba za preraspodjelu vlasništva i fizička likvidacija poslovnih konkurenata, tjelesni čuvari su postali stvarna potreba. </p>
<p>Stoga nimalo nije čudno što danas u Rusiji ima na tisuće privatnih tjelesnih čuvara. Plaće su im tolike da je njihova profesija postala najprivlačnija i za mlade i s visokim stručnim obrazovanjem. Jedini je problem, kažu tjelesni čuvari, što ih njihovi gazde tretiraju kao običnu poslugu.</p>
<p>Prijedlog novih zakonskih odredbi o privatnim tjelesnim čuvarima pokrenuo je odmah i raspravu javnosti tko sve ima i može imati tjelesne čuvare na državni račun. Naravno, službu sigurnosti ima šef države, a državne tjelesne čuvare imaju predsjednik vlade, ministri i šefovi oba parlamentarna doma. Predsjednici autonomnih republika i čelnici ruskih gubernija nemaju pravo na tjelohranitelje iz državnog proračuna iako su i oni često ugroženi. Međutim, unatoč tome javna je tajna da većina ruskih gubernatora i predsjednika velikih gradova imaju svoje osobne tjelesne čuvare i da se njih plaća iz proračuna. Uostalom, najpopularniji u javnosti je jedan od tri tjelohranitelja moskovskog gradonačelnika Jurija Lužkova Vasilij Šukšin koji je zbog svog gigantskog rasta i širokih pleća nazvan »Terminator«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sharon žali što 1982. nije likvidirao Arafata</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - Steže li se obruč i oko Ariela Sharona istodobno kad sadašnji izraelski premijer pokušava što jače stegnuti obruč oko plaestinskoga vođe Yassera Arafata te ga, zapravo, maknuti sa srednjoistočne scene? Prema komentarima nekih ozbiljnih analitičara, najnovija Sharonova izjava može se pokazati kao neka vrsta »autogola« što ga je zabio sâm sebi. Izraelski je premijer, naime, u intervjuu dnevnome listu Ma'ariv, upravo izjavio kako mu je žao što početkom 80-ih, za vrijeme rata u Libanonu, nije »likvidirao« Arafata.</p>
<p>»Tada je postojao dogovor da ne treba likvidirati Arafata. A sada, sve u svemu, žalim zbog toga«, rekao je Sharon koji je u vrijeme invazije izraelskih i libanonskih kršćanskih snaga na Libanon i Bejrut 1982. bio ministar obrane. Tada su te snage izvršile i pokolj Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabra i Shatila, ali je pritom, kako sada saznajemo iz pouzdanih Sharonovih usta, njihov vođa Arafat bio pošteđen, iako ga se očito »moglo likvidirati«. No, tako će fanatični izraelski premijer tom svojom izjavom, možda, upasti u vlastitu zamku.</p>
<p>Točnije: pritom je vrlo znakovita podudarnost nekoliko događaja, makar ona bila i slučajna. U trenutku kada Sharon, kao vođa izraelske desnice, vladajuće stranke Likud, posve nepopustljiv i nesnošljiv prema palestinskoj pobuni, Intifadi, koju proglašava »terorizmom«, više ne prihvaća Arafata ni kao sugovornika niti kao palestinskoga vođu, čak priželjkuje njegovo smaknuće, Europski sud u Bruxellesu pokrenuo je optužnicu protiv njega zbog »izravne odgovornosti za pokolje« u palestinskim logorima Sabra i Shatila u Libanonu.</p>
<p>U međuvremenu, prošloga je četvrtka u istočnome predgrađu Bejruta, eksplozijom bombe u vlastitome automobilu pred svojom kućom, ubijen Elie Hobeika, bivši libanonski ministar i vođa kršćanskih milicija, tzv. Libanonskih snaga, kojega je sud u Bruxellesu, kao tadašnjega »izraelskog agenta«, proglasio glavnim krivcem za taj pokolj 1982.</p>
<p>Različiti »pouzdani izvori« najavili su kako je to djelo izraelske tajne službe Mossad, iako je s te strane odmah »odlučno, kategorički i s gnušanjem« opovrgnuta bilo kakva umiješanost u to ubojstvo.</p>
<p>Međutim, znakovito je da je Hobeika ubijen nakon što je istražiteljima iz Bruxellesa izjavio kako je spreman pred sudom »dokazati glavnu ulogu« Sharona u pokoljima u Sabri i Shatili. I to je svjetska javnost saznala u trenutku kada sadašnji izraelski premijer uporno nastoji uvjeriti međunarodnu zajednicu kako je Arafat izravno kriv za palestinske »terorističke samoubilačke« napade unutar Izraela, čak usrijed »svetoga« Jeruzalema te ga zbog toga »valja ukloniti, živoga ili mrtvoga«, iako je praktički u kućnome pritvoru u Ramallahu.</p>
<p>No, pretjerana Sharonova nepopustljivost do bahatosti, odnosno njegova odluka da palestinskoga vođu posve otpiše iz daljnjih pokušaja »mirnoga rješenja«, izravna je posljedica sve jasnijega oštrog stajališta američke administracije predsjednika Georgea W. Busha, koja također jamačno više ne računa s Arafatom. No, kao i uvijek dosad, i sada na Srednjem istoku odnosno Levantu ništa nije jednostavno. Posljednjih su dana, naime, sve očitiji znakovi o ozbiljnim podjelama i neslaganjima unutar »zapadnoga svijeta« o »terorizmu« na Levantu.</p>
<p>Točnije: Europska unija izražava ozbiljne rezerve prema politici SAD u odnosu na Izrael i Palestince. Prema vijestima« iz Bruxellesa može se zaključiti kako EU, zapravo, osuđuje sadašnje ponašanje izraelskoga premijera Sharona, njegovo odbacivanje Arafata te Intifadu »ne smatra terorizmom«.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Srbijanska vlast između Haaškog suda i strane pomoći</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - Vlada Srbije rezimirala je prvu godinu vlasti tijekom koje se suočila s naslijeđenim unutarnjim dugovima od 28 milijardi maraka, prosječnom plaćom od 83 DEM odnosno mirovinom od 70 DEM. U Srbiji danas ima oko 700.000 nezaposlenih i približno isto toliko radnika na prinudnim odmorima. Donedavno je oko 65 posto obitelji imalo prihod statistički nedovoljan za preživljavanje.</p>
<p>Ipak, unatoč ovako poraznim ekonomskim pokazateljima, prigodom obilježavanja obljetnice svi su mediji u Srbiji u prvi plan istakli državne odnose s Haaškim sudom za ratne zločine. »Učinit ćemo sve da uđemo u europske integracije pa tako ni suradnja s Haagom neće biti preprekom«, izjavio je srbijanski premijer Zoran Đinđić i precizno razjasnio: »Nakon više od godinu dana ulaganja i žrtvovanja nećemo dopustiti da sudbina jednog ili dvojice dužnosnika bude sudbonosna za cijeli narod«.</p>
<p>Đinđićeva teza da prioritet ima država, a građani neće biti taoci pojedinačnih interesa u datim okolnostima u Srbiji možda ima opravdanje, no poznato je da je vlada Zorana Đinđića dosad imala tri velike krize i sve su bile na relaciji pojedinačnih interesa i državne sigurnosti. Jedna je bila krajem lipnja prošle godine, kad je Haaškome sudu izručen bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević; druga u kolovozu kad su se, zbog ubojstva pripadnika tajne policije Momira Gavrilovića i izlaskom DSS-a federalnog predsjednika Vojislava Koštunice iz izvršne vlasti, pogoršali odnosi u vladajućoj koaliciji (sastavljenoj od čak 17 članica), a treći krizni trenutak bio je u studenome nakon pobune pripadnika MUP-ovih specijalaca Crvenih beretki. Političko-sigurnosna i ratna pozadina u Beogradu uhićenog bivšeg dužnosnika BiH Alije Delimustafića izaziva opet slične probleme.</p>
<p>Gorući problem u Srbiji i dalje su kriminal i korupcija, pa je vlast formirala antikorupcijske timovi koji po zemlji (zasad bezuspješno) skupljaju pritužbe građana. Od biznisa preko korupcije do kriminala i dalje je mali korak. Vladini kritičari među neispunjena obećanja Miloševićevih nasljednika ubrajaju inflaciju od 40 posto i zamjeraju što nisu doneseni zakoni o stranim ulaganjima, javnim nabavama, proračunu, igrama na sreću i duhanu, kao ni zakoni o reformi zakonodavstva, sveučilištu i informiranju. No, vlada je ostvarila rast plaća (na oko 110 DEM) i provela poreznu reformu, usvojila zakon o privatizaciji i privatizirala tri najveće tvornice cementa i nekako spasila reformski obraz. </p>
<p>Ekonomski opstanak Srbije nezaimisliv je bez strane pomoći. U svibnju je Europska unija dala Jugoslaviji pomoć od 150 milijuna eura, a MMF zajam 65 milijuna dolara za obnavljanje energetske mreže i rješavanje socijalnih i problema u zdravstvu. Međunarodna donatorska konferencija u lipnju 2001. rezultirala je bespovratnom pomoći od 1,2 milijarde dolara. Financijski uspjeh nove vlasti zaokružen je otpisom 66 posto jugoslavenskog duga u pregovorima s Pariškim klubom, dok su oni s Londonskim klubom odgođeni. Međutim, kapitalizaciji Miloševićeva izručenja nazire se kraj i srbijansku vlast, pod uvjetom da ne doživi politički slom unutar sebe, čeka još mnogo problema.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Smijenjeni Hrvati tuže Petritscha?</p>
<p>Stotinu i šezdeset pet bosansko-hercegovačkih Hrvata, smijenjenih proteklih godina s raznih dužnosti bez prava žalbe, namjeravaju podići tužbu protiv visokog predstavnika</p>
<p>MOSTAR, 31. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Stotinu i šezdeset pet bosansko-hercegovačkih Hrvata, smijenjenih proteklih godina s raznih dužnosti bez prava žalbe odlukom visokog predstavnika, namjeravaju uskoro podići tužbu protiv Wolfganga Petritscha pred međunarodnim sudom za ljudska prava u Strassbourgu. O tome se među brojnim smijenjenim hrvatskim dužnosnicima u BiH, najčešće uz obrazloženje da su »opstruirali provedbu Daytonskog sporazuma«, razmišljalo i ranije, no kako su u razgovorima na tu temu pojašnjavali ugledni pravni stručnjaci, pravnog osnova za takvo što nije bilo, jer Bosna i Hercegovina nije bila članicom Vijeća Europe.</p>
<p>Nakon što je Bosna i Hercegovina prije desetak dana primljena u Vijeće Europe taj »pravni nedostatak« je otklonjen i, ako je suditi po dosadašnjim reakcijama smijenjivanih hrvatskih dužnosnika, gotovo da nema nikakve sumnje kako će oni zaštitu svojih prava potražiti u Strassbourgu.</p>
<p>Dosadašnje najave o tužbi Petritscha nisu previše uzbuđivale pa tako vjerojatno neće ni ova, unatoč izmijenjenim okolnostima vezanim za prijam BiH u Vijeće Europe. Jedan od čelnika Hrvatskoga narodnog sabora Petar Milić, protiv kojega se trenutačno vodi proces pred Županijskim sudom u Sarajevu i koji je odlukom visokog predstavnika smijenjen s mjesta predsjednika Hrvatskih demokršćana, izražava čak sumnju kako je bosansko-hercegovačka diplomacija, potpomognuta Petritschevim uredom, po primitku u VE »postigla takav sporazum da one stvari koje su se prije toga (primitka) dogodile neće uopće biti razmatrane«. Milić drži kako su izgledi smijenjenih Hrvata da žalbom Strassbourgu nešto isprave »vrlo mali« jer bi uvažavanje te žalbe, po njemu, praktično predstavljalo priznanje Ureda visokog predstavnika da je provodio nedemokratske mjere u BiH</p>
<p>Da će smijenjeni hrvatski dužnosnici ipak podnijeti tužbu Međunarodnom sudu za ljudska prava nagovijestio je i smijenjeni dopredsjednik HDZ-a Marko Tokić, podsjećajući kako slučajevi poput ovih u BiH nisu zabilježeni nigdje u svijetu i da predstavljaju »zadiranje u ljudska prava koja bi trebala biti iznad svega pa tako i iznad Petritscha, a ne obrnuto«. S takvim razmišljanjem slaže se i većina bosansko-hercegovačkih odvjetnika, među njima i oni koje će smijenjeni hrvatskih dužnosnici vjerojatno vrlo brzo angažirati. Njihovo stručno obrazloženje neodrživosti Petritschevih odluka je da »suvremeni pravni poredak ne poznaje odluke s izvjesnim posljedicama, a da osoba – protiv koje je takva odluka donijeta – nema mogućnosti žalbe«. Uz ovaj slučaj, procjenjuje se u odvjetničkim krugovima, prijam Bosne i Hercegovine u Vijeće Europe mogao bi »otvoriti vrata« i nekim drugim procesima pred međunarodnim sudskim institucijama, poput, primjerice slučaja Hercegovačke banke. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Karzai u Londonu</p>
<p>LONDON, 31. siječnja</p>
<p> - Hamid Karzai, vođa prijelazne vlade u Kabulu, koji je u četvrtak posjetio London, zahvalio je Britniji i njenim saveznicima što su oslobodili Afganistan od talibanske okupacije.</p>
<p> Karzai je vodio razgovore s premijerom Tonyjem Blairom. Kazrai je u Lodnonu apelirao da se u njegovu zemlju upute jače međunarodne snage, koje bi jamčile sigurnsot Afganistana. Afganistanski premijer zadržao se u Britaniji na povratku iz Washingtona, gdje je vodio razgovore u UN-u te s američkim predsjedikom Georgeom W. Bushom. On je izrazio zahvalnost Tonyju Blairu što je bio prvi strani premijer koji je posjetio Afganistan »i dao nam osjećaj potpore i sigurnosti«. Stanje u toj zemlji još je vrlo daleko od sređenog – prema zadnjim vijestima, četrdesetak ljudi je poginuo u teškim borbama različitih skupina koje žele prigrabiti vlast u gradu Gardez, južno od Kabula. (J.Z.N.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Pouka za budući popis stanovništva</p>
<p>U kafiću »Charli« bila sam upravo svjedokom akademske rasprave o našem nedavnom popisu stanovništva. Najžešća se vodila o tome da li je uopće trebalo postavljati pitanje vjerske opredijeljenosti.</p>
<p> Sama formulacija pitanja i već ukalkulirani odgovori imali su velikih mana. </p>
<p>U formularu se, za one koji se izjašnjavaju kao ateisti, nije zahtijevalo da obrazlože to svoje opredjeljenje.</p>
<p>Međutim, za one koji se izjašnjavaju kao kršćani trebalo je reći jesi li pravoslavac, baptist, adventist, Jehovin svjedok ili mormon. U izvornom kršćanstvu pojedinac se izjašnjavao samo o tome je li kršćanin, odnosno pripadnik kršćanske crkve ili kršćanske zajednice. </p>
<p> Biblija, kao ogledalo i ustav kršćanstva, kaže »da su sljedbenici Isusa Krista Božjim proviđenjem (odobrenjem) nazvani kršćanima«. Tek mnogo kasnije kršćani su se počeli dijeliti na »prave« i »krive«. Dakle, u budućem popisu stanovništva trebalo bi ostaviti mogućnost da se pojedinac opredijeli kao kršćanin i točka. </p>
<p>Dr. SANDRA IVOŠEVIĆ-BILIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nadali smo se gospodarskom procvatu, a svakog nam je dana sve lošije </p>
<p>U Jugoslaviji naš je narod bio izvrgnut podmuklom teroru, dok je u područjima kulture, znanosti i sporta imao relativno slobodne ruke, a sustavi obrazovanja i zdravstva bili su najviše svjetske razine. Gospodarstvo je ipak bilo u neprekidnom usponu, a njegovu punu snagu nikada nismo osjetiti zbog sustavnoga beogradskog potkradanja. Ali ono najvažnije, vlasništvo nad svim ekonomskim, prirodnim i nacionalnim bogatstvima, bilo je čvrsto u hrvatskim rukama.</p>
<p> Čekao se samo trenutak okončanja velikosrpskoga političkog terora i pljačke, da dođe do procvata. Domovinskim ratom riješili smo se okupatora, ali umjesto logičnoga i očekivanog procvata, uslijedilo je još gore razdoblje, tako da su i najveći hrvatski nacionalisti postali jugonostalgičari uspoređujući današnje i nekadašnje stanje nekih društvenih segmenata. Pod krinkom osamostaljenja prošla je vlast pretvarala Hrvatsku u koloniju, prvo devastirajući i potom u bescjenje prodajući narodni kapital strancima. U gospodarskom pogledu nismo bili samostalni ni jedne jedine sekunde! Tokovi kapitala u društvu se diktiraju i usmjeravaju preko banaka, pa u svakoj suverenoj državi dolazi do opće uzbune približi li se inozemni udjel u bankarstvu brojci od 25 posto. Kod nas su banke u rukama stranaca oko 95 posto. Među bezbroj primjera to je najeklatantniji dokaz ekonomske koloniziranosti naše zemlje.</p>
<p>Ustoličenjem aktualne vlasti barem je nestalo kleptokratskog zanosa, ali se kolonizacija ipak nastavila unatoč drugačijim predizbornim obećanjima (poništavanje privatizacije, povrat inozemnog duga, orijentacija na vlastite potencijale, obračun s prošlorežimskim kriminalcima...).</p>
<p>Dakle, moja je konstatacija u Pismima čitatelja od 24. siječnja (tekstić od 70 riječi), da se pretvaramo u čistu koloniju, apsolutno točna, premda ju je glasnogovornica »Ericsson Nikole Tesle« Snježana Bahtijari pokušala relativizirati (rubrika Stajališta od 29. siječnja: »Svjesni vlastitih vrijednosti, niti se bojimo kolonizacije niti strahujemo od stranaca«, 732 riječi).</p>
<p> Njezin je tekst koncipiran kao »ispravak krivog navoda«: naša kompanija nije primjer kolonizacije. Zatim detaljno opisuje poslovne uspjehe, ali pri tome zaboravlja da je gvatemalska firma »United Fruit« bila najuspješnija na svijetu u proizvodnji i prodaji voća, a istovremeno i sinonim za koloniziranu tvrtku. Otuda i potječe pojam »banana-republika«, u što je američki kapital pretvorio deklarativno suverenu Gvatemalu. </p>
<p>Nadam se da je rukovoditeljica odnosa s javnošću ipak u pravu tvrdeći da sam u nabrajanju dekroatiziranih tvrtki neopravdano spomenuo i njezinu, ali to nažalost nije dokazala.</p>
<p>Nepostojanje kolonijalističkih elemenata u svom poduzeću dokazuje subjektivnim osjećajem samosvijesti i hrabrosti pred strancima!? </p>
<p>Ona uopće ne zna što znači riječ »kolonizacija«, a to se vidi i iz samog tautološkog naslova i imputirajuće hipoteze da bi Šveđani i Amerikanci mogli pomisliti da ih se kolonizira hrvatskim znanjem. Kolonizacija se provodi intrigama, ubojstvima, fizičkom okupacijom i ucjenama radi eksploatacije tuđe zemlje. Da je »Tesla« svjetski uspješna, pedantno dokazuje gospođa Bahtijari, ali da bi demantirala moj navod, mora podastrijeti zbroj plaća hrvatskim radnicima i prinos državnoj blagajni, koliko je to posto u odnosu na sveukupni profit »Ericsson Nikole Tesle«, te usporediti navedene brojke s onima iz doba Jugoslavije. Što znači da iz Ericssonove centrale ulažu milijun dolara u svoju hrvatsku filijalu? Ništa! Mora se najprije znati koliko ta filijala privređuje, a iz glasnogovorničkog prikaza može se naslutiti da se radi o enormnim iznosima, što tek upućuje na eksploataciju naših radnika i mozgova.</p>
<p>ANĐELKO ZUBČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uplatnice za stan stižu nam bez »voznog reda« </p>
<p>Možda odgovorne osobe u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske misle da mi platiše raspolažemo trezorom Narodne banke Hrvatske i da im uvijek kad njima zatreba novac možemo udovoljiti. Inače nam uplatnice za stan u otkupu ne bi slali u svako vrijeme, s datumima i rokovima uplate »bez voznog reda«.</p>
<p> Upravo sam neki dan u sandučiću našao uplatnicu, koja je na odredište stigla 28. siječnja 2002. godine, a rok uplate naznačen na njoj je 31. siječnja 2002. godine.</p>
<p>To, međutim, nije jedini takav slučaj. Navest ću samo posljednje: za uplatu 66. rate rok uplate bio je 10. studenoga 2001. godine, za 67. ratu rok 1. prosinca 2001., a za 68. ratu 16. prosinca 2001. godine. Sada je za 69. ratu uplatnica stigla u ponedjeljak 28. siječnja, a rok uplate je 31. siječnja 2002. godine. </p>
<p>Zar to nije dokaz neurednog i aljkavog poslovanje, a netko je za taj posao dobro plaćen. Budući da to nije usamljena pojava, bilo ih je još, u prosincu sam na uplatnici napisao ovo što i sada pišem za javnost i poručio gospodi da nam uplatnice dostavljaju na vrijeme, najkasnije do 15. u mjesecu s razumnim rokom uplate, a ne da u mjesec i šest dana moram uplatiti tri mjesečne rate, ili kao ovo sada, da mi za uplatu ostave samo tri dana.</p>
<p>Moji apeli nisu urodili plodom, uzalud je obraćati se i moliti, gospoda rade po svome, kako se njima hoće, bez obzira na obvezu iz kupoprodajnog ugovora (članak 4. točka 4). </p>
<p>Želim napomenuti da mi pri kupnji stana, kojim se koristim od 1965. godine, nisu uvažili povlasticu ratnog vojnog invalida, a od cijene stana nije odbijena amortizacija, koja je plaćana zajedno sa stanarinom.</p>
<p> Naprotiv, provedene su dvije valorizacije (u kancelariji) od 20 i 30 posto, a povlastice su odobrene samo invalidima Domovinskog rata. Želio bih da odgovorni u MORH-u poštuju obveze preuzete kupoprodajnim ugovorom, kao što to čine i ostali koji nam šalju uplatnice, moram priznati, na vrijeme.</p>
<p> Za sve komunalne naknade, čistoću, vodu, struju i grijanje uplatnice nam šalju do 15. u mjesecu. Dokle će se u MORH-u ponašati tako samovoljno i neodgovorno? </p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Još nema pomaka s Tuđmanova na trećesiječanjsko vrijeme« </p>
<p>U interviewu sa mnom u Vjesniku od četvrtka 31. siječnja na str. 3. pod naslovom »Još nema pomaka s Tuđmanova na trećesiječanjsko vrijeme«, kojem je autorica gđica Jasminka Ivančić, vaša novinarka, potkrala vam se – vjerujem nenamjerno, možda pri kraćenju teksta (?) – jedna ozbiljna greška kojom je u potpunosti promijenjena bit onoga što sam izjavio.</p>
<p>Naime, u dijelu interviewa u kojem se iznosi moja teza (koju sam i dosad u više navrata zastupao u javnim medijima) kako vjerujem da su zločini nad hrvatskim građanima srpske nacionalnosti na širem području Gospića, počinjeni tijekom druge polovine listopada 1991. od strane nekih pripadnika hrvatskih oružanih snaga – zapravo djelo neprijatelja Hrvatske i njenog osamostaljenja, koji su tim zločinima htjeli, osobito pred međunarodnom javnošću, dokazati kako nema razlike u postupanju u Hrvatskoj 1941. od postupanja 1991. godine. Umjesto toga, u članku piše kako sam ja uvjeren »da se ništa 1991. nije promijenilo u odnosu na 1941.« – što je obratno od onoga što ja mislim i što sam stvarno izjavio u interviewu! </p>
<p>Zato vas molim da odmah objavite ovaj moj ispravak.</p>
<p>SLOBODAN BUDAK, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Majka mu poslala pakets heroinom skrivenim u orasima</p>
<p>VARAŽDIN, 31. siječnja</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u četvrtak počelo suđenje Dariju C. (44) iz Splita koji u lepoglavskom Kaznenom zavodu izdržava petogodišnju zatvorsku kaznu zbog više kaznenih djela. Optužnica ga tereti da se s osobom po imenu Mario dogovorio da mu preko majke u paketu pošalje heroin u zatvor, koji bi on dalje prodao. Heroin je trebalo sakriti u orahe u ljusci, što je, kaže optužnica, Mario i učinio i predao majci optuženoga, a ona je paket poslala sinu u zatvor. No zatvorski su djelatnici paket pregledali, otvorili orahe i u njima našli šest paketića heroina ukupne težine 11,44 grama.</p>
<p>Optuženi je izjavio da se ne osjeća krivim, a nakon toga svjedočila je njegova majka, koja je rekla da spomenutog Marija nikada nije vidjela. On je ostavio paket za njezina sina kad je kod kuće bio njezin suprug, a u vrećicama koje je Mario donio bile je pet šteka cigareta i hrana, među kojom su bili i orasi u ljusci. Kazala je i da nikad nitko za Darija nije ništa ostavljao, pa je na neki način bila sretna što joj netko pomaže. Sa sinom je inače razgovarala jedanput tjedno telefonom, pakete mu je slala jedanput mjesečno, a znala mu je poslati i novce. Kazala je i da Mario nikad više nije dolazio k njima, a toga dana kad je donio vrećice za Darija nazvao ju je kasnije telefonom i pitao da li ih je primila.</p>
<p>Dan kasnije čula se sa sinom i rekla mu da je jedan njegov prijatelj donio paket za njega, no Dario nije ništa ispitivao s tim u vezi. Majka optuženoga rekla je i da nije znala da se u paketu nalazi heroin, a da je znala, odmah bi otišla na policiju. Sinu nikada u zatvor ne bi poslala drogu, jer se s njegovom ovisnošću bori već 20 godina, a prije dolaska u Lepoglavu, rekla je svjedokinja, njezin je sin bio »čist« jer se s heroina uspio skinuti kad je bio u pritvoru na Bilicama.</p>
<p>Svjedočio je i Tomislav K., koji je u Lepoglavi zbog preprodaje droge. Taj je lepoglavski osuđenik rekao da nikad nije čuo da bi optuženi bilo s kim razgovarao i rekao da će mu prodati drogu, niti je heroin nudio njemu. Rekao je i da iz zatvora mogu zvati samo točno određene telefonske brojeve, a kod okretanja brojeva i razgovora obično je nazočan šef odjela. I svjedok i optuženi smješteni su u neradnom odjelu, a zatvorenici s tog odjela, rekao je svjedok, ne mogu šetati na druge odjele.</p>
<p>Djelatnik zatvora Josip Š. pronašao je heroin prilikom pregleda paketa koji je primio optuženi, a rekao je da su mu orasi bili »sumnjivi« jer su bili u ljusci, dok zatvorenici obično u paketima dobivaju očišćene. Kad je droga pronađena, sve je, do dolaska policije, ostavljeno kako je i nađeno. Policiju je pozvao svjedok Krunoslav J., a policajci su, kako je rekao, fotografirali, napravili obradu i izuzeli predmete. Nije vidio kada je optuženi potpisao potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. </p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Radili« s travom i kokom</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – U utorak su policajci Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke dovršili kriminalističku obradu nad Mateom L. (29) i Lukom G. (18), tijekom koje su zaplijenjena 2222 grama marihuane i 10.8 grama kokaina. Prilikom pretrage Mateova stana policajci su osim droge pronašli i eksplozivnu napravu od trotilskog metka te detonator i sporogoreći štapin.</p>
<p>Policajci su, naime u utorak, na osnovi naloga istražnog suca zagrebačkoga Županijskog suda, pretražili Mateov stan, u kojem su pronađena dva paketa izrađena od plastičnih vrećica u kojima se nalazilo po 532 i 470 grama marihuane, zatim plastična vrećica sa 1220 grama marihuane i dva paketića s ukupno 2.8 grama kokaina. Tom je prilikom pronađena i vaga za precizno mjerenje s tragovima kokaina i marihuane te eksplozivna naprava od trotilskog metka od 200 grama, detonatorska kapisla i sporogoreći štapin.</p>
<p>Kriminalističkom je obradom ustanovljeno da je Mateo od druge polovine prošle godine pa sve do uhićenja nabavljao i intenzivno prodavao marihuanu i kokain, osobito na području Novog Zagreba.</p>
<p>Mateo je nakon dovršetka obrade prepraćen istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu, uz kaznene prijave za zlouporabu opojnih droga i za nedopušteno držanje oružja i eksplozivnih tvari.</p>
<p>Istog je dana u večernjim satima zatečen i legitimiran Luka G. te je pregledom kod njega pronađeno sedam grama kokaina. Nakon obrade Luka je priveden uz kaznenu prijavu zbog zlouporabe opojnih droga.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Na račun Tiska okoristile su se firme Globus grupe«</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Suđenje Miroslavu Kutli i dvanaestoro suoptuženih u slučaju »Tisak« u četvrtak je nastavljeno na Općinskom sudu, kada je svoj iskaz dala knjigovodstveno-financijska vještakinja Mirta Tomljanović. Ona je pred sudskim vijećem, kojim predsjeda sutkinja Koraljka Bumči, iznijela nalaz i mišljenje o spornim kreditnim odnosima između »Tiska« kao kreditora i društava Globus grupe i Glumina grupe kao korisnika kredita.</p>
<p>Vještakinja Tomljanović ponovila je nalaz koji je iznijela na raspravama u listopadu 2000., a prema kojemu je zbog spornih kreditnih ugovora »Tisak« oštećen za ukupno 43,6 milijuna kuna.</p>
<p>Od te svote za koju je »Tisak« oštećen, 26,1 milijuna kuna odnosi se na kredite što ih je »Tisak« odobravao društvima Globus grupe i Glumina grupe, koji su zatvoreni kompenzacijama preko karlovačke Štedno-kreditne službe KIM, koja je također u sklopu Globus grupe.</p>
<p>Drugi dio, od oko 7,4 milijuna kuna, odnosi se na preuzeta jamstva »Tiska« za vraćanje kredita austrijske tvrtke BCL, koja je kredit trebala, ali nije, vratiti Dalmatinskoj banci.</p>
<p>Vještakinja dalje tvrdi da je plaćanjem prodanih dionica Zagrebačke banke preko spornih kompenzacija s udjelima i dionicama društava Globus grupe i Glumina grupe, koje su bile bez ili s nižom vrijednosti, »Tisak« oštećen za oko 10 milijuna kuna.</p>
<p>Na račun »Tiska« okoristila su se društva Globus grupe (Globus Holding, Consulting, Crotel i druga).</p>
<p>Kutlini su branitelji vještakinjin nalaz iz listopada 2000. žestoko osporavali i tada su protiv nje podnijeli i kaznenu prijavu zbog davanja lažnog iskaza.</p>
<p>Branitelji su se i ovaj put, nakon ponovljenog suđenja, usprotivili saslušanju vještakinje Tomljanović i tražili da se njezin nalaz izuzme iz postupka i odredi novo vještačenje i drugi vještak. Odluku o zahtjevu obrane za novim vještačenjem vijeće je najavilo nakon ispitivanja vještakinje. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Novorođenčad u apstinencijskoj krizi</p>
<p>U dva nova slučaja i očevi su ovisnici, od kojih je jedan svojoj supruzi sam ubrizgavao heroin! / Za razliku od djevojčice, koja se dobro oporavlja, dječak je imao manje sreće, njemu je majka, osim simptoma ovisnosti, prenijela i hepatitis C, koji često prati ovisnike </p>
<p>ZADAR, 31. siječnja</p>
<p> - U Zadru se godišnje u prosjeku rodi četvero novorođenčadi majki ovisnica, no podatak da je posljednjih dana prosinca prošle godine rođeno čak dvoje djece čije su majke ovisnice (dječak i djevojčica) više je nego zabrinjavajući. U oba slučaja i očevi su ovisnici, od kojih je jedan svojoj supruzi sam ubrizgavao heroin! Buduće majke ovisnice najčešće ne žele priznati ovisnost iako liječnici, zahvaljujući iskustvu, vrlo brzo uoče da je riječ o trudnici ovisnici. Kad im se dokaže ovisnost, trudnice gotovo uvijek kažu da im je dijete važnije od njihove ovisnosti.</p>
<p> Te se trudnice upućuju na socijalnu službu dotične bolnice, koja obavještava centar za socijalnu skrb, koji može odrediti nadzor nad takvom obitelji, ali zakon ne određuje da se majci ovisnici može oduzeti dijete. Djevojčica majke ovisnice rođena potkraj prosinca bila je male tjelesne težine, što je uobičajeno kod takve djece. Vrlo se brzo oporavlja, dobiva na težini i riješila se apstinencijske krize. Takva su djeca ugrožena još u maternici i nakon poroda izrazito su nemirna, ali nisu ovisnici. Najbitnije je da prebrode krizu nakon poroda kad više ne dobivaju narkotike, preko majke.</p>
<p> Za razliku od djevojčice, dječak rođen u prosincu imao je manje sreće. Njemu je majka, osim simptoma ovisnosti, prenijela i hepatitis C, koji često prati ovisnike. Dječak je prebrodio prvu krizu, no daljnja mu je sudbina ipak neizvjesna. </p>
<p>Udruga za suzbijanje zloporabe droga i pomoć obiteljima ovisnika nedavno je po cijelome gradu oblijepila šokantne plave osmrtnice s imenima umrlih želeći skrenuti pozornost na problem narkomanije, koji je u Zadarskoj županiji već gotovo poprimio razmjere epidemije. »Ovom akcijom željeli smo ukazati na rastući problem narkomanije u Zadru, koji iz godine u godinu uzima sve više mladih života, i pomoći građanima da uvide mogućnost i potrebu uključenja u naš rad. Prevenciju i suzbijanje ovisnosti o drogama u dogledno bismo vrijeme željeli postaviti na visok položaj liste prioriteta svih naših građana«, ističe Stipe Živaljić, tajnik udruge.</p>
<p>Iako se ljudi još ustručavaju javno progovoriti o narkomaniji, većina članova »Nade« su roditelji čija su djeca bila ili su još ovisnici. Cilj je udruge pomoći građanima u suočavanju s problemom ovisnosti koji posredno ili neposredno dolaze u doticaj s drogom. U Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti rade dva psihijatra, dva psihologa, defektolog, socijalni radnik i medicinska sestra, ali to nije dovoljno. Veliku im pomoć u radu pružaju Caritas i Nadbiskupski ordinarijat. Odluka gradskoga poglavarstva da se problemu ovisnosti priđe odgovornije i organiziranije svakako je dobrodošla. U prilog toj odluci ide i imenovanje dr. Belinde Vuksan, psihijatrice i ravnateljice Centra za prevenciju i neumornog dugogodišnjeg borca protiv ovisnosti, za člana poglavarstva zaduženoga za zdravstvo.</p>
<p>U posljednje je dvije godine u Zadru od posljedica droge umrla 21 osoba. Od 4200 registriranih ovisnika u Hrvatskoj, Zadar je s nešto manje od tisuću registriranih ovisnika zauzeo neslavno mjesto prvog narkomanskog grada u Hrvatskoj! Na drugome su mjestu Rijeka i Pula, zatim slijede Zagreb i Split.</p>
<p> Posljednji službeni podaci Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti govore o 920 registriranih ovisnika, 95 novopridošlih opijatskih ovisnika u 2001. godini i 37 konzumenata. Po vrsti metadonskog programa 82 ih je na brzoj detoksikaciji, 97 na sporoj, a 104 su na održavanju. Strašna je činjenica da na svakog registriranog ovisnika dolazi još pet neregistriranih, a mjesečno se javlja od deset do 12 novih opijatskih ovisnika. Situacija s porastom broja ovisnika više je nego alarmantna, i iako se u prosjeku godišnje rodi četvero djece majki ovisnika, to još nije zabrinjavajuće, iako definitivno zahtijeva veću brigu i reakciju svih institucija koje bi mogle zaustaviti rastući trend ovisnosti.</p>
<p>Jure Živković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U »praznoj« cisterni - 3865 litara goriva za vojna vozila</p>
<p>OSIJEK, 31. siječnja</p>
<p> - Djelatnici Carinarnice Osijek u srijedu su navečer otkrili na dva granična prijelaza krijumčare goriva i droge.</p>
<p>Na graničnom je prijelazu Gradiška Virovitičanin I. L. (31) pokušao iz BiH prokrijumčariti u Hrvatsku veću količinu goriva. U zadnjoj komori cisterne, koja je deklarirana kao prazna, pronađeno je 3865 litara goriva, mješavine dizela i benzina posebno napravljenoga za potrebe teških vojnih vozila.</p>
<p>Kako je na konferenciji za novinare objasnio pročelnik Carinarnice Osijek, Petar Bošnjaković, u ponedjeljak 28. siječnja pet je cisterni na graničnom prijelazu Gradiška prešlo u BiH. Na uvozno-izvoznoj deklaraciji pisalo je da prevoze gorivo u bazu SFOR-a u Živinicama. Iste su cisterne, koje su u srijedu na povratku u Hrvatsku na deklaracijama imale potvrdu da su gorivo ispraznile u bazi SFOR-a, zaustavljene radi pregleda jer je riječ o privatnim prijevoznicima. Prilikom mjerenja mase vozila ustanovljeno je da je cisterna koju je prevozio I. L. teža od ostalih za oko 3100 kilograma, pa je uslijedila kompletna pretraga. U zadnjoj je komori pronađeno neistočeno gorivo namijenjeno preprodaji u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti od oko 21.000 kuna. Prema riječima pročelnika Bošnjakovića, otkriveni je krijumčar privatni prijevoznik kojega je tvrtka »Crodux« iz Zagreba unajmila za prijevoz goriva za potrebe SFOR-a u Bosni. Vozač je odmah prekršajno kažnjen, a kamion, cisterna i krijumčareno gorivo, uz potvrde, oduzeti su.</p>
<p>Iste je večeri na graničnom prijelazu Bačka Palanka - Ilok, između SRJ i Hrvatske, otkriven mladi krijumčar droge. Naime, Sergej J. (22) iz Ludvinaca nedaleko od Vukovara došao je na spomenuti granični prijelaz kao ulazni putnik u Hrvatsku upravljajući osobnim automobilom VK 395-AR. Carinici su ga upitali ima li što prijaviti, a mladić je odgovorio da nema, no ponašao se uznemireno i nervozno. Carinici su ipak pregledali njegov automobil i u rezervnom kotaču koji su razrezali pronašli dva kilograma marihuane. Vozilo i droga su oduzeti, a Sergej J. je uz kaznenu prijavu priveden u istražni centar Županijskog suda u Vukovaru.</p>
<p>»Iako je ovo područje, zbog svoga položaja, koje je omeđeno sa tri rijeke i tri države, vrlo pogodno za krijumčarenje, djelatnici Carinarnice Osijek vrlo uspješno otkrivaju sve njegove oblike« rekao je pročelnik Bošnjaković i dodao da još prednjače krijumčarenja droge, cigareta i visokotarifnih roba.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>PIF-ovi će HFP-u morati vratiti više od 300 milijuna DEM vrijedne dionice</p>
<p>Ne samo da privatizacijski investicijski fondovi Expandia i Slavonski PIF neće dobiti dionice koje su tražili tužbenim zahtjevom protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju, već će morati vratiti i one koje su dobili u zamjenama s HFP-om nakon kuponske privatizacije nominalno vrijedne više od 300 milijuna DEM</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Nakon što je Arbitražno vijeće pri Hrvatskoj gospodarskoj komori odbacilo tužbu PIF-ova protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i prihvatilo Fondovu protutužbu, te su zamjene dionica proglašene pravno ništavim poslom. Stoga sve ono što su temeljem toga posla stekli, PIF-ovi će morati vratiti. Zauzvrat njima će HFP vratiti dionice koje su oni njemu prvotno vratili. Ako je pak jedna ili druga strana prodala dionice koje bi trebala vratiti ići će se na procjenu njihove vrijednosti i naknadu štete u novcu.</p>
<p>Naime, nakon dolaska nove uprave na čelo Fonda PIF-ovima se nudila legalizacija postojećeg stanja, odnosno da zadrže dionice koje su dobili zamjenama, ali da se odreknu ostalih potraživanja prema HFP-u, što oni nisu prihvatili.</p>
<p>Expandia je u dvije tužbe tražila da joj Fond nadoknadi oko 74 milijuna DEM nominalne vrijednosti dionica, a Slavonski PIF je potraživao dionice nominalne vrijednosti 73,56 milijuna DEM. Još se očekuje pravorijek Arbitražnog vijeća u slučaju spora Dom fonda s HFP-om, koji od Fonda potražuje 172 milijuna DEM dionica, no svi su izgledi da se on neće razlikovati od prva tri. Iako odluke arbitraže nisu još pravomoćne, kako je rečeno, kod arbitražnih sporova ograničene su mogućnosti pravnih lijekova (mogu samo zbog proceduralnih razloga podnijeti tužbu za poništenje arbitražne odluke za što imaju rok od mjesec dana), te u Fondu smatraju da je pobjeda gotova stvar.</p>
<p>»Fondove službe sada utvrđuju je li na temelju ugovora s PIF-ovima došlo do dodjele dionica i koje su dionice dobili, što bi se trebalo znati idući tjedan«, rekao je predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković u četvrtak te najavio da će Fond ići s tužbom prema PIF-ovima za povrat dionica. Dodao je i da i »Fond želi mirno rješenje spora«, što će reći nagodbu, ali sada na drukčijim osnovama u odnosu na one koje su PIF-ovi nudili, te da »nikako ne želi ugroziti PIF-ove, koje smatra korisnim činiteljima u restrukturiranju hrvatskog gospodarstva.« </p>
<p> Inače, PIF-ovi su ukupno uputili šest tužbi protiv HFP-a kojima potražuju oko 320 milijuna DEM dionica, ali za dvije (jedna od SNF-a) nisu plaćene pristojbe, pa više nisu aktualne. To je oko polovice vrijednosti ukupno zamijenjenih dionica, što znači da bi otprilike toliko dionica još trebali vratiti HFP-u, ako i Dom fond izgubi spor.</p>
<p> Tako ne samo da neće dobiti naknadu u dionicama koju su tražili već će morati vratiti i one koje su dobili u zamjenama s Fondom, a koje nije pokrivao niti jedan zakon, pravilnik ili odluka Upravnog odbora HFP-a. </p>
<p>No, paralelno s tužbama prema HFP-u, PIF-ovi su tužili i republiku Hrvatsku za naknadu štete u novcu, čija se vrijednost do danas s kamatama, kažu u Dom fondu, prešla 800 milijuna kuna. Vezano za tu tužbi tek jer na zagrebačkom Općinskom sudu zakazano prvo ročište.</p>
<p>Međutim, proglašenje ništavim zamjena dionica između PIF-ova i HFP-a otvara mnoga pitanja. Naime, poznato je da zamjene dionica vrijedne milijarde maraka nisu bile samo obilježje kuponske privatizacije, već je to bila višegodišnja praksa među državom i njezinim institucijama, fondovima, bankama, poduzećima i pojedincima. Koliko je od toga legalno (pokriveno zakonima, pravilnicima, odlukama), a koliko nije i hoće li još tko morati vraćati dionice manjim dijelom trebala bi utvrditi Državna revizija. No, mnogi se bivši dužnosnici i protagonisti velikog swapa mogu zadovoljno smješkati, jer je prošao rok u kojem se takvi poslovi mogu pobijati na sudu i nastupila zastara.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Turizam: Zasad samo najave, prodaja neizvjesna</p>
<p>Buking za predstojeću sezonu u cijeloj Europi manji nego lani, a naši su hotelijeri bez pokrića znatno podigli cijene / Iznajmljivači plovila mogu računati na solidnu nautičarsku sezonu </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Iako još nije vrijeme za veliku uzbunu jer pravi buking tek slijedi, neki domaći hotelijeri s pravom su sve nervozniji i sve napetije osluškuju loše vijesti s inozemnih tržišta, pogotovo oni koji su bez ikakvog pokrića podigli cijene ovosezonskih usluga, u prosjeku 10 do 15 posto, a ima i onih koji su mimo ikakve tržišne logike digli cijene i do 40 posto. </p>
<p>A stanje, barem zasad, nije ružičasto. Destinacije u kojima je enormni zapadnoeuropski kapital (Španjolska, Turska...) i koje se zbog toga pune prije ostalih mediteranskih zemalja, bilježe slab početak prodaje. Podsjećamo da većina tih destinacija, za razliku od Hrvatske, ove godine nudi solidne aranžmanske popuste. Reagiraju shodno sve izraženijoj recesiji, ali i stanju u kojem se našao turizam nakon terorističkog napada na SAD.</p>
<p>Ne treba sumnjati da će nosioci turističkog kapitala (Njemačka) daljnjim popustima i velikom medijskom kampanjom nastojati napuniti »svoje« receptivne zemlje. Hoće li Hrvatska, gdje su za ovu sezonu poskupjele i hotelske i kamping usluge, ponovo biti rezervna destinacija zapadnog tržišta? </p>
<p>Antun Plenković, direktor bolskog Zlatnog rata, već sada tvrdi da je Hrvatska rezervna destinacija Zapada. Zapadnoeuropske države, po njemu, suptilnim metodama u Hrvatskoj nastoje koncentrirati goste iz tzv. istočnih zemalja, a zapadnjake zadržati unutar svojih »interesnih granica«. Plenković ističe da je buking za cijelu Dalmaciju ispod očekivanja, odnosno da u Hrvatskoj nitko nije vodio računa o europskoj recesiji i posljedicama terorističkog napada na SAD. </p>
<p>»Interes postoji, ali konkretnog bukinga još uvijek nema. Još je, međutim, rano za donošenje ikakvih zaključaka. Problem je što je buking u cijeloj Europi općenito manji u usporedbi s prošlom godinom«, istaknuo je Darko Ivić, direktor marketinga Plave lagune Poreč. </p>
<p>Hrvatski su štandovi solidno posjećeni na turističkim sajmovima, ali još nema konkretnih poslova. Po Iviću, najviše će problema imati oni koji su povećali cijene, a nisu poboljšali uslugu. »Gost će oprostiti skupu a kvalitetnu ponudu, ali ne može se prodavati bofl za velik novac. Turisti nisu ovce«, zaključio je. </p>
<p>Anti Mrgudiću, direktoru HT Orebić, nedostaju informacije iz Njemačke i Češke da bi mogao zaokružiti sliku o početku ovogodišnje prodaje. Uglavnom je zadovoljan, ali podsjeća kako je među našim hotelijerima uobičajeno da u siječnju ili veljači, »drže govore« o fantastičnim poslovima, da bi naposljetku hoteli u punoj sezoni bili poluprazni. </p>
<p>I u HP Vodičanka iz Vodica sve se svodi na najave. Direktor prodaje Joško Brnadić kaže kako prve najave stižu sa zapadnog tržišta, no sve je još u početnoj fazi. Potpunije informacije znat će se nakon münchenskog sajma CBR u drugoj polovici veljače. </p>
<p> Za razliku od hotelijera koji još uvijek ne znaju na čemu su, iznajmljivači plovila već računaju na solidnu sezonu. Čarteraše sasvim sigurno očekuje bolja sezona od prošlogodišnje, iako Goran Prgin, predsjednik Grupacije iznajmljivača plovila pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, »spušta loptu na zemlju«. </p>
<p>Dosadašnji nastupi na sajmovima pokazali su solidan interes stranih nautičara. Ali nema riječi o euforiji, sve je u granicama normalnog i očekivanog, naglašava prvi čovjek grupacije, dodavši da Hrvatska ove sezone može očekivati 300 do 400 više čarter brodova.</p>
<p>Pero Gabrić, Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kupovna moć Hrvata četiri puta manja nego Amerikanaca</p>
<p>Podaci »Svijeta u brojkama« u izdajnju londonskog Economista prosjeci su raznih pokazatelja za 200 zemalja u razdoblju od 1990. do 1999. te ih valja uzimati s oprezom. To je i razlog apsurda da je najveću prosječnu stopu rasta BDP-a u svijetu u tom desetljeću imala susjedna BiH, čak 35,2 godišnje – treba naglasiti da je baza takvih izračuna zbog rata bila vrlo niska</p>
<p>ZAGREB,31. siječnja</p>
<p> – Kupovna moć stanovnika Hrvatske više je nego četiri puta manja od one u SAD-u, stoji u najnovijem džepnom izdanju Svijeta u brojkama, koji izdaje londonski The Economist. </p>
<p>Prema tim podacima, koji bi u znatnoj mjeri mogli promijeniti sliku koju imamo o sebi, Hrvati su krajem 1999. godine po kupovnoj moći bili na 58. mjestu u svijetu. Najveću kupovnu moć imali su Luksemburžani, a slijede Amerikanci, Švicarci, Norvežani, Islanđani... S oko 69,5 posto kupovne moći prosječnog Amerikanca, stanovnik jedne od tada 11 zemalja članica Europske monetarne unije (EMU) bio je tek na 23. mjestu u svijetu. Među »tranzicijskom braćom«, veću kupovnu moć od naše imali su Slovenci – polovicu one u SAD-u, ali i Česi, Mađari, Slovaci, Poljaci i Estonci. Inače, jedno ranije provedeno istraživanje pokazalo je da kupovna moć hrvatskih građana doseže trećinu one u Europskoj uniji (EU).</p>
<p>Na popisu oko 200 zemalja u svijetu za koje Ujedinjeni narodi (UN) objavljuju indeks ljudskoga razvoja (Human Development Index, HDI), Hrvatska je, s ocjenom 79,5, svrstana na 47. mjesto. Ta se ocjena nalazi na samoj granici između skupine zemalja s visokim i srednjim stupnjem razvoja. Najveću ocjenu, 93,5, dobila je Kanada, koju u stopu slijede Norveška, Australija, SAD i Island. </p>
<p>U nama znatno bližem tranzicijskom svijetu, ispred Hrvatske svrstale su se Slovenija, Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Estonija. Inače, HDI stručnjaci UN-a procjenjuju uzimajući u obzir stopu gospodarskog rasta, stopu pismenosti među odraslim stanovništvom i prosječnu duljinu trajanja života, čime dobivaju pokazatelj kvalitete ljudskoga života.</p>
<p>Tijekom proteklog desetljeća Hrvatska je imala jednu od najnižih prosječnih stopa gospodarskog rasta u svijetu. Od 1990. do 1999., naime, svake smo godine proizvodili u prosjeku samo 0,2 posto više dobara i usluga u odnosu na godinu ranije. </p>
<p>Zanimljivo je spomenuti da je najveću prosječnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u svijetu u promatranom desetgodišnjem razdoblju imala susjedna Bosna i Hercegovina (BiH), čak 35,2 godišnje! Od 1990. do kraja 1999. godine, BiH je uživala i u najvećoj prosječnoj stopi rasta industrijske (35,2 posto) i poljoprivredne proizvodnje (14,8 posto) te sektora usluga (46,6 posto). </p>
<p>Treba, naravno, naglasiti da je baza takvih izračuna u BiH bila vrlo niska: kraj rata 1995. godine ta je zemlja dočekala, prema nekim procjenama, samo s četvrtinom prijeratne razine proizvodnje, a međunarodna pomoć njezinoj obnovi i gospodarstvu u drugoj je polovici devedesetih bila visoka.</p>
<p>Hrvatska je u 2000. godinu ušla i kao zemlja s 22. po redu deficitom na tekućem računu bilance plaćanja. Usto, on je u nas bio i najveći među zemljama iza bivše željezne zavjese. Najveći minus na tekućem računu imale su SAD, čak 331,48 milijardi USD. </p>
<p>Sa stopom inflacije od 5,4 posto, na koliko je analitičari The Economista procjenjuju 2000. godine, Hrvatska je bila na 52. mjestu u svijetu. Veću su inflaciju iste godine u istočnoj Europi imale Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Makedonija, Bugarska, Poljska i Mađarska. Uzimajući u obzir visoku inflaciju početkom devedesetih, prosječna stopa rasta cijena na malo u našoj je zemlji u proteklom desetljeću iznosila 92,6 posto na godinu, čime smo zaradili 18. mjesto u svijetu.</p>
<p>Među prvih 50 zemalja u svijetu Hrvatska se nalazi i po visini vanjskoga duga, koji je, stoji u brošuri The Economista, krajem 1999. godine iznosio 9,4 milijarde USD. Istu razinu vanjskoga duga imao je i Kamerun, s kojim smo podijelili 40. i 41. mjesto. Najzaduženije zemlje svijeta bile su Brazil, s vanjskim dugom u iznosu od gotovo 245 milijardi USD, zatim, Rusija, s dugom nešto manjim od 174 milijarde USD, Meksiko, sa 167 milijardi USD ino-duga, te Kina s dugom od 154 milijarde USD. Među tranzicijskim zemljama zaduženije od nas bile su Češka, Ukrajina, Jugoslavija i Bugarska. </p>
<p>Neslavno 18. mjesto u svijetu, prema stručnjacima The Economista, Hrvatska je krajem 1999. ponijela po stopi nezaposlenosti, koja je, tvrde statističari Međunarodne organizacije rada (ILO), tada u nas iznosila 13,5 posto. Nakon Slovačke, Bugarske i Litve, riječ je o najvećoj stopi nezaposlenosti među istočnoeuropskim zemljama u tranziciji. </p>
<p>Vrijedi spomenuti kako rendgen The Economista Hrvatsku nije pronašao među zemljama koje ulagačima nude povoljno poslovno okruženje niti projekcije do 2005. govore da će se ona naći među njima. Nema je ni na popisu zemalja u kojima se potiče kreativnost i znanost, kao ni među onima u kojima su knjige, novine ili Internet posebno zanimljivi, a i burzovno je poslovanje i dalje tek u povojima. Pa tko onda kaže da ne živimo predobro s obzirom na to koliko u to ulažemo?</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatska nije Amerika, pa nema ni Enronovih izgubljenih mirovina</p>
<p>Američki fondovi, za razliku od hrvatskih, smiju ulagati u dionice osnivača / Oko 60 posto kapitala Enronovog fonda bilo je uloženo u dionice kompanije</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Da je Enronov dobrovoljni mirovinski fond poslovao u Hrvatskoj, oko 11.000 njegovih članova danas na mirovinskom računu ne bi osjećali propast tvrtke. No, upravo zbog »osigurača« koji ima spriječiti da se i na mirovinskoj štednji osjeti zakon spojenih posuda prilikom propasti neke tvrtke, takvog fonda u Hrvatskoj vjerojatno – neće biti.</p>
<p> Riječ je, naime, o zatvorenome fondu u koji ulažu samo zaposlenici tvrtke koja ga je osnovala, pri čemu je interes osnivača – daleko od puke brige za budućnost zaposlenih – prije svega u tome da na taj način dođe do kapitala za širenje proizvodnje. </p>
<p>»Kvaka« zbog koje se domaćem fondu ne bi mogao dogoditi »slučaj Enron« i zbog koje predviđamo da takvih fondova kod nas neće biti (barem ne uskoro) jest ograničenje iz Zakona o obaveznim i dobrovoljnim miroviskim fondovima. Dok je, naime, američkim fondovima dopušteno ulaganje u dionice osnivača – oko 60 posto kapitala Enronovog fonda bilo je uloženo na taj način – u Hrvatskoj takva mogućnost nije dopuštena. </p>
<p>U drugom mirovinskom stupu vjerojatno neće ni biti dopuštena, dok se u sustavu dobrovoljne štednje ipak razmišlja o toj mogućnosti, istaknuo je ovih dana Dražen Rajković, direktor Direkcije za institucionalni razvoj u Hageni. Naime, ako želimo imati i zatvorene mirovinske fondove koje će osnivati poduzeća za svoje radnike, za to mora postojati dobar razlog, a to je svakako – uz odgovarajuće porezne olakšice za tvrtke – i mogućnost da barem dio tako prikupljenog novca poduzeće uloži u vlastito širenje i razvoj. No, upravo je slučaj Enronovih budućih umirovljenika pokazao kako je liberalizacija ograničenja za ulaganja mirovinskih fondova prilično »sklizak« teren. </p>
<p>Enron, naravno, nije jedini takav primjer – gotovo sve veće svjetske kompanije mirovinsku štednju svojih radnika organiziraju na sličan način. Najčešća je praksa pritom osnivanje mirovinskog fonda s nekoliko »podfondova«, odnosno različitih mirovinskih programa, između kojih članovi mogu birati. Ti se programi razlikuju s obzirom na sigurnost ulaganja, odnosno s obzirom na udio sigurnih i rizičnih vrijednosnih papira u vlasništvu fonda – od onog u kojem je barem 70 posto kapitala uloženo »na sigurno« (državne obveznice, na primjer), do fonda koji to pravilo ne poštuje i većinu novca ulaže u rizičnije papire. Jasno je da to podrazumijeva potrebu kvalitetne edukacije radnika o tome u kojoj dobi mogu prihvatiti određenu razinu rizika, a u kojoj se s vlastitim novcem više ne bi trebali igrati.</p>
<p>Prema riječima Denise Laumaute, stručnjakinje za mirovinske sustave iz USAID-a, koja je proteklog vikenda bila gošća na opatijskom seminaru o hrvatskoj mirovinskoj reformi, dodatni »minus« Enronovog mirovinskog fonda bilo je i loše organizirano sudjelovanje poslodavca u mirovinskoj štednji zaposlenih. Članovi fonda, naime, mogli su na mirovinski račun izdvajati do 15 posto plaće, pri čemu je poslodavac – iako bez obaveze – pristao na »matching«. No, umjesto gotovine, kompanija je mirovinskim računima svojih radnika pripisivala odgovarajući udio u dionicama – Enrona. </p>
<p>Tako je, zapravo, njihov portfelj i dodatno bio određen. Laumaute to objašnjava pohlepom, odnosno činjenicom da su i članovi fonda i tvrtka zaboravili na potrebu diverzifikacije portfelja, koja se kod nas najčešće objašnjava sintagmom »bolje je ne stavljati sva jaja u istu košaru«. Enron je, naime, bio jedna od najboljih svjetskih kompanija, s visokim dividendama, pa je »logika pohlepe« vodila upravo prema što većem ulaganju u te dionice.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjetska banka potiče reformu europskih mirovinskih sustava</p>
<p>WASHINGTON, 31. siječnja </p>
<p> - Europske zemlje, suočene sa sve većim brojem starijeg stanovništva i porastom obveza državnih mirovinskih fondova, trebat će u nadolazećim godinama primijeniti kombinaciju javnih i privatnih shema mirovinskog osiguranja da bi izbjegle krah proračuna, objavila je u srijedu Svjetska banka.</p>
<p>U svijetu je sada otprilike 600 milijuna ljudi starijih od 60 godina, a njihov broj bi do 2020. mogao dosegnuti milijardu. Starenje je u Europi akutno, budući će čak 20 posto ukupnog stanovništva u sljedeća dva desetljeća biti staro, tvrde u Svjetskoj banci.</p>
<p> Takav demografski trend stvara pritisak na proračune sadašnjih i budućih članica Europske Unije, pa će proporcionalno manji dio aktivne radne snage morati financirati narasli broj umirovljenika, upozorava direktor te banke za područje socijalne zaštite, Robert Holzmann.</p>
<p> Prijetnja fiskalne krize toliko je snažna da ako se ne počne rješavati taj problem zemlje Europske Unije će do kraja desetljeća biti suočene sa smanjivanjem kreditnog rejtinga, upozorila je i agencija za izdavanje rejtinga Standars's. </p>
<p> Na konferenciji o tom problemu, koja će se održati u Muenchenu između 11. i 13. veljače, bit će prigoda da se na jednom mjestu prikupe i rasprave podaci vlada europskih država i stručnjaka za područje socijalnog osiguranja, kako bi se razmotrila moguća rješenja, kazao je Holzmann. </p>
<p> Po njegovim riječima, javni fondovi, koji su sada dominantni u Europi, potiču smanjivanje broja aktivnih radnika kreirajući poticaje za odlazak u raniju mirovinu, te uvodeći više doprinose za mirovinsko osiguranje, što na kraju može doprinijeti porastu nezaposlenosti. Dugoročno, EU zemlje bi trebale uskladiti svoje sustave mirovinskog osiguranja, te stvoriti fleksibilno europsko tržište rada.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ponuda za stjecanje dionica Zagrebačke banke bit će objavljena 11. veljače</p>
<p>ZAGREB; 31. siječnja</p>
<p> - UniCredito i Allianz objavili su preliminarni vremenski plan ponude za stjecanje dionica Zagrebačke banke. Očekuje se da će Ponuda za stjecanje cjelokupnog temeljnog kapitala Zagrebačke banke s pravom glasa biti objavljena 11. veljače i da će biti otvorena za prihvat tijekom tri tjedna, odnosno do 1. ožujka.</p>
<p>Izvanredna glavna skupština UniCredita ovlastila je Upravu UniCredita da poveća temeljni kapital Banke izdavanjem maksimalno 139.112.873 novih dionica. Stoga je Uprava UniCredita donijela odluku o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem 112.821.074 novih dionica, u nominalnom iznosu od 0,5 eura po dionici, što je maksimalni broj dionica UniCredita koje će za slučaj potpunog prihvata ponude biti zamijenjene za dionice Zagrebačke banke s pravom glasa i GDR-e.</p>
<p>Stjecanje dionica Zagrebačke banke bit će financirano kombinacijom novih dionica UniCredita (80 posto) i gotovine (20 posto). Naime, za dionicu Zagrebačke banke s pravom glasa UniCredito će ponuditi 49,06 novih dionica UniCredita i 47,71 dolar u gotovini, dok će za GDR Zagrebačke banke ponuditi 4,91 novu dionicu UniCredita i 4,77 dolara u gotovini.</p>
<p>Vrijednost ponude odgovarat će iznosu od oko 238,57 dolara za dionicu Zagrebačke banke s pravom glasa, odnosno oko 23,86 dolara za GDR Zagrebačke banke. Vrijednost ponude temelji se na cijeni dionica UniCredita od 4,5 eura, koja predstavlja prosječnu cijenu dionica UniCredita na talijanskoj burzi tijekom proteklih dvadeset dana trgovanja.</p>
<p>Ponuda će predstavljati premiju od oko 25 posto u odnosu na prosječnu cijenu dionica Zagrebačke banke ostvarenu tijekom 2001. godine, odnosno oko 18 posto u odnosu na prosječnu cijenu GDR-a. U odnosu na prosječnu cijenu dionica i GDR-a Zagrebačke banke tijekom rujna 2000. kada su se pojavila predviđanja o mogućem preuzimanju, premija na dionice iznosi oko 47 posto, a premija na GDR oko 44 posto. </p>
<p>Dioničarima Zagrebačke banke u Hrvatskoj, koji prihvate ponudu, bit će omogućeno da prodaju nove dionice UniCredita i ostvare gotovinski prihod u eurima, pored dijela gotovinskog prihoda u dolara. Vlasnicima GDR-ova ovakva se mogućnost neće ponuditi. </p>
<p>Pored toga, ako to potvrdi i Glavna skupština Zagrebačke banke 27. veljače, svi dioničari Zagrebačke banke (uključujući i skrbnika koji drži dionice za vlasnike GDR-a) registrirani kod Središnje depozitarne agencije na dan 15. veljače stječu pravo na isplatu izvanredne dividende u protuvrijednosti sedam dolara po dionici, odnosno 0,7 dolara po GDR-u. </p>
<p>Uspjeh ponude će biti uvjetovan prihvatom najmanje 70 posto dionica s pravom glasa i GDR-ova, kako bi uključenjem udjela od oko 20 posto kojega sada drži Konzorcij, ukupni vlasnički udjel UniCredita i Allianza bio oko 90 posto ukupnog kapitala Zagrebačke banke s pravom glasa. U slučaju potpunog prihvata ponude, UniCredito bi imao oko 85 posto, a Allianz oko 15 posto dionica Zagrebačke banke.</p>
<p>Komentirajući transakciju, Alessandro Profumo, predsjednik UniCredita, istaknuo je da je UniCredito daleko odmakao u pripremama za ponudu, te da je ona velika prilika za dioničare UniCredita i Zagrebačke banke. Profumo je uvjete ponude ocijenio atraktivnima.</p>
<p>Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković naglasio je da su UniCredito i Allianz odlični strateški partneri.</p>
<p>Profumo je, inače, na skupštini dioničara UniCredita kazao da će im kupnja Zagrebačke banke donijeti prihod po dionici uvećan za dva posto već ove godine.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>I Raiffeisen smanjuje kamate</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – I Raiffeisenbank je odlučio smanjiti kamate i poboljšati uvjete kreditiranja građana. Kako stoji u priopćenju ove banke, od petka, 1. veljače, u kreditiranju građana primjenjuju se nove kamatne stope, koje su za 0,5 do tri postotna poena niže od dosadašnjih, uz istodobno produženje roka otplate za jednu do pet godina, ovisno o vrsti kredita.</p>
<p>Stambene je kredite kod ove banke sada moguće ugovoriti na rok otplate i do 25 godina, uz šestomjesečni poček. Ovisno o visini depozita i instrumentima osiguranja, Raiffeisen stambene kredite od 1. veljače nudi po kamatnoj stopi od 7,5 do devet posto. </p>
<p>Za nenamjenske kredite u iznosu od 7.500 do 25.000 eura (56.000 do 187.500 kuna), rok otplate produžen je na najviše sedam godina. Kod nenamjenskog kreditiranja, Raiffeisen uvodi i lombardne kredite, s garantnim depozitom za pet posto većim od iznosa kredita, kamatnu stopu do šest posto i s rokom otplate do 10 godina.</p>
<p>Za kupnju, adaptaciju i/ili opremanje smještajnih turističkih kapaciteta, Raiffeisen fizičkim osobama sada odobrava kredite u visini od 5.000 do 75.000 eura. Rok otplate postavljen je na najviše 10 godina, s kamatom od osam posto, te uz mogući poček od jedne godine.</p>
<p>Smanjena je i kamatna stopa za dopušteno prekoračenje po tekućem računu građana na 15 posto. Isto toliko iznosi i kamata za kunski revolving kredit bez valutne klauzule po MasterCard kreditnoj kartici.</p>
<p>Inače, u Raiffeisenu ističu kako u ovoj godini građanima namjeravaju odobriti kredite u visini dvije milijarde kuna. Prema preliminarnim podacima, Raiffeisen je u 2001. godini građanima odobrio ukupno 44.000 različitih kredita, ukupne vrijednosti 1,5 milijardi kuna, od čega više od polovice otpada na nenamjenske kredite. Vrijednost štednje građana na računima ove banke dosegnula je oko pola milijarde eura. (A. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Mesić pozvao na konsenzus »jer je obrana pitanje cijelog hrvatskog društva« </p>
<p>Premijer Račan priznao da se malo više vremena potrošilo za pripremu reforme, dodavši da bi prvi rezultati trebali biti vidljivi još ove godine / Dobit ćemo optimalnu vojsku koja će biti sposobna riješiti svaku eventualnost bude li se Hrvatska morala braniti, istaknuo Predsjednik/ Ako se donesu ti zakoni, uskoro ćemo moći postati službeni kandidat za NATO, rekao ministar obrane Jozo Radoš / Visina hrvatskog vojnog proračuna približila se zapadnim standardima / Nakon 2005. godine u Oružanim snagama oko 25.000 vojnika </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - Vlada je u četvrtak prihvatila strategije o nacionalnoj sigurnosti i o obrani, kao i paket od pet prijedloga vojnih zakona. Na sjednici, kojoj je nazočio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić prihvaćeni su prijedlozi koji prvi put točno definiraju hrvatski sigurnosni i obrambeni sustav, a omogućit će početak najavljene reforme Oružanih snaga. </p>
<p>Uz dvije strategije, članovi Vlade jednoglasno su usvojili Konačni prijedlog zakona o obrani koji je već prošao prvo saborsko čitanje, te Prijedlog zakona o službi u Oružanim snagama. U vojnom paketu zakona prihvaćena su još tri provedbena zakonska akta. Riječ je o Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju vojnih osoba te prijedlozima zakona o proizvodnji, remontu i prometu vojne opreme, te o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u mirovnim operacijama.</p>
<p>Premijer Ivica Račan priznao je da se malo više vremena potrošilo za pripremu reforme, no, kako je rekao, to je učinjeno da bi njezina provedba bila bolja i učinkovitija.</p>
<p>»Očekujemo da će do kraja ožujka zakoni biti prihvaćeni u Saboru, a prvi rezultati reforme obrambenog sustava trebali bi biti vidljivi još tijekom ove godine«, istaknuo je Račan.</p>
<p>Zahvaljujući premijeru i ministrima što su ga pozvali na 133. sjednicu Vlade, predsjednik Mesić pozvao je sve parlamentarne stranke da podrže predloženi paket vojnih zakona. »Time bi se potvrdilo da je obrana pitanje svih stranaka i cijelog hrvatskog društva«, poručio je Mesić. Hrvatska vojska, prema njegovim riječima, na taj će se način potpuno depolitizirati, a obrana postati faktor razvoja, a ne teret zemlje.</p>
<p>Govoreći o predloženim zakonima, Predsjednik je naglasio da će Hrvatska dobiti optimalnu vojsku koja će biti »sposobna riješiti svaku eventualnost bude li se Hrvatska morala braniti«.</p>
<p>Ministar obrane Jozo Radoš podsjetio je da su izmjene postojećih obrambenih zakona postale nužnost zbog ustavnih promjena iz 2000. godine.</p>
<p>Naime, prema postojećim rješenjima, Vlada u tom području gotovo i nije bila uključena u proces donošenja odluka, baš kao ni u upravljanje obrambenim sigurnosnim sustavom zemlje. Predlagatelji novih zakona vodili su se »principom distribucije ovlasti«. To znači da će se sve važnije odluke iz područja nacionalne sigurnosti ubuduće donositi uz maksimalnu suglasnost najvažnijih državnih institucija.</p>
<p>»Vlada će dobiti vrlo bitne ovlasti, a predsjednik države, kao vrhovni zapovjednik i u ratu i u miru, također ih zadržava«, objasnio je ministar Radoš. Povećava se utjecaj, odgovornost i nadležnosti Hrvatskog sabora. Sabor sudjeluje u donošenju strateških dokumenata, uz naglašenu nadzornu funkciju sustava obrane i nacionalne sigurnosti. </p>
<p>»Donošenjem tih zakona i strategija Hrvatska će se izjednačiti sa zemljama koje obavljaju sigurnosne poslove u skladu s najvišim zakonodavnim određenjima«, istaknuo je ministar obrane. Time će, rekao je, sustav obrane postati potpuno transparentan, a prvi put će se definirati način našeg sudjelovanja u mirovnim operacijama.</p>
<p>Potanko se definiraju odnosi između MORH-a i Glavnog stožera, prema kojima Ministarstvo zadržava upravljanje i nadzor, dok će Stožer imati maksimalnu autonomiju u stručnim aspektima razvoja i upravljanja vojskom.</p>
<p>Radoš je posve neopravdanim ocijenio prigovore da su zbog dugotrajnog političkog usuglašavanja bile dovedene u pitanje hrvatske političke ambicije. Ako se donesu svi predloženi zakoni, Hrvatska će vrlo skoro moći postati službeni kandidat za ulazak u NATO.</p>
<p>Štoviše, visina našeg vojnog proračun već se približila zapadnim standardima, no, kaže Radoš, potrebno je donijeti odluku o tome koliko će se novca ubuduće izdvajati za tu svrhu.</p>
<p>»Uz vojni proračun od oko 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda, Hrvatska bi trebala imati ne više od 0,6 posto ukupnog broja stanovnika u vojsci«, izjavio je Radoš. </p>
<p>To znači da bi Oružane snage, u kojima je danas 40.000 ljudi, nakon 2005. trebale imati oko 25.000 vojnika te još 1500 djelatnika u Ministarstvu obrane. </p>
<p>Time bi se izdvajanje Ministarstva za osoblje smanjilo sa sadašnjih 70 posto udjela vojnog proračuna na manje od 50 posto, što bi osiguralo modernizaciju i bolje održavanje vojne tehnike. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Najviše neopredijeljenih fondovima s najviše članova</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Zaposleni, a mlađi od 40 godina, koji na vrijeme, do 31. ožujka, ne odaberu mirovinski fond na čiji će račun izdvajati pet posto doprinosa, bit će raspoređeni u jedan od fondova po proporcionalnom ključu. To znači da će najveći broj neopredijeljenih dobiti mirovinski fondovi, koji će skupiti najviše članova, jer se pretpostavlja da bi se i neopredijeljeni osiguranici, da su se opredijelili, vodili logikom sličnom logici onih koji su određenom fondu poklonili povjerenje. Rekao je to Vjesniku Dražen Rajković, direktor Direkcije za institucionalni nadzor u Hageni.</p>
<p>Ovih se dana pripremaju algoritamske tablice koje će u trenutku raspoređivanja omogućiti da se taj ključ primijeni. Sâmo raspoređivanje osiguranika provest će Regos. Obveza je Regosa da osiguranike obavijesti u kojem im je fondu otvoren mirovinski račun, pri čemu svaki osiguranik to može i promijeniti: Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima omogućuje osiguranicima da prve godine od početka primjene drugog mirovinskog stupa mogu jednom besplatno promijeniti fond. To ove godine i poslije mogu učiniti i više puta, ali tada će platiti naknadu.</p>
<p>O tome hoće li neopredijeljeni prouzročiti znatniji trošak državi, ovih je dana bilo dosta nesuglasica. Novinari su neslužbeno doznali da bi svaka obavijest mogla koštati od 10 do 12 kuna (budući da Regos mora slati preporučene pošiljke). Bude li samo 200.000 neopredijeljenih osiguranika, to bi državi bilo najmanje dva milijuna kuna dodatnog troška. Ravnatelj Hagene dr. Dragan Kovačević ovih je dana, na savjetovanju u Opatiji, bio uvjeren da, s obzirom na dosadašnje prijave i očekivanja, krajem ožujka neće biti više od 150.000 neprijavljenih. Naglasio je da obavijesti, što će se slati tim osiguranicima, za Hagenu i Regos neće biti trošak, jer te ustanove imaju dogovor s Poštom. No, činjenica je da će tu poštu na kraju ipak platiti porezni obveznici, pa bi svima trebalo biti u interesu da se do zadanoga roka prijavi što više osiguranika. Tome bi mogla pridonijeti i dva nova vala medijskih poruka, onih s pozivom osiguranicima da na vrijeme odaberu mirovinski fond. Čelnici Hagene najavili su ih u Opatiji.</p>
<p>No, sve te poruke uglavnom se ne tiču osiguranika koji su 1. siječnja bili u dobi od 40 do 50 godina: za njih izbor mirovinskog fonda nije obvezan, ako ne odaberu novi način štednje za mirovinu. Rok je 30. lipnja, a ako do tada ne odaberu fond, smatrat će se da u svome mirovinskom osiguranju ne žele ništa mijenjati. To znači da će svih 19,5 posto, koliko izdvajaju iz plaće i od plaće za mirovinu, i dalje odlaziti isključivo na račun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Državnoj riznici.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Krolu čeka mjesto u splitskome Poglavarstvu?</p>
<p>Ako se Ivan Škarić vrati u Gradsko vijeće, kojega je upravo Petar Krolo zamijenio na vijećničkom mjestu kad je ovaj postao gradonačelnikom, Split opet ostaje bez predsjednika Gradskog vijeća / Priča se i o tome da je s Krolom već postignut dogovor: kad ode s čela Vijeća, ostaje mu mjesto člana Poglavarstva, zaduženog za kulturu</p>
<p>SPLIT, 31. siječnja</p>
<p> – Nakon što je i službeno dobio zahtjev da se u Gradsko vijeće vrate HSLS-ovci koji su LANI na Badnjak podnijeli ostavke na dužnosti u Poglavarstvu - bivši gradonačelnik Ivan Škarić te članovi Poglavarstva Ivica Boljat i Ivan Pulić - novoizabrani predsjednik Vijeća Petar Krolo (HSLS) svoj je mandat stavio stranci na raspolaganje. </p>
<p>S pravnog stajališta, to ne znači ništa, jer je vijećnički mandat neopoziv, ali, ako se u Vijeće vrati Škarić, kojega je upravo Krolo zamijenio na vijećničkom mjestu kad je ovaj postao gradonačelnikom, Split opet ostaje bez predsjednika Gradskog vijeća. Ova priča, međutim, ima i drugu stranu medalje, a ta je da je s Krolom već postignut dogovor. Kada se makne s čela Vijeća, preostaje mu mjesto člana Poglavarstva, zaduženog za kulturu.</p>
<p>HSLS-ova trojka ipak još ima vremena da se predomisli, a zakonski rok istječe sredinom idućeg tjedna, kada će za članove te stranke sve biti jasnije. Odluka će, najvjerojatnije, ovisiti o tome tko će u subotu biti izabran za predsjednika HSLS-a. U strankama koje su HSLS-ovi koalicijski partneri - SDP-u i HSS-u - u povratku trojice koji su se predomislili ne vide razlog za krizu vlasti, jer su koalicijski sporazum sklopili sa strankom, a ne s pojedinim njezinim članovima.</p>
<p>Neke manje stranke - potpisnice sporazuma, kao što je ASH, u tome vide i te kakav problem s obzirom na dosad jasno iskazanu »desnu orijentaciju« trojke te očekuju da će oni u presudnom trenutku za održanje nove vlasti glasovati kao i desni blok. Vjesnikovi izvori tvrde da upravo manje stranke najviše škode mladoj koaliciji sedam stranaka (HSLS i SDP-HSU-HSS-LS-HNS-ASH), jer traže pojedina pročelnička mjesta.</p>
<p>Moguće dodatne nemire u novoj koaliciji neki vide i u tome što novoizabrani gradonačelnik Slobodan Beroš (SDP) još nije posjetio sedmoricu građana, koji od subote štrajkaju glađu pred crkvom Gospe od zdravlja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sindikat taksista: Ako nas Račan ne primi, blokirat ćemo prometnice</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Strukovni sindikat taxi vozača podnio je u četvrtak zahtjev za sastankom s premijerom Ivicom Račanom. Na tom sastanku bi se trebali razmotriti prijedlozi i zahtjevi za rješavanje nagomilanih problema taksi službe u Hrvatskoj, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare tog sindikata.</p>
<p>»Ako se do 6. veljače premijer ne očituje i ne prihvati poziv za sastanak ili naše zahtjeve, pozvat ćemo sva udruženja taksi vozača u Hrvatskoj da krenu u prosvjed i blokadu vitalnih prometnica u gradovima«, rekao je predsjednik SSTV-a Igor Ukalović, naglasivši kako će krenuti u prosvjed kad ocijene da on može izazvati najveći efekt.</p>
<p>Sindikat, između ostaloga traži da Vlada pokrene promjene zakona koje bi taksistima omogućile trajno rješenje nabave vozila bez plaćanja poreza, trošarine PDV-a i carine za obnovu voznog parka.</p>
<p> Nadalje, traži se da Vlada počne sankcionirati taksi prijevoznike koji nemaju potrebno odobrenje te da se takve isključi iz prometa. Traži se također i hitno smanjenje obveznih davanja za fondove, odnosno njihovo usklađivanje s realnim neto prihodima taksista. Jedan od zahtjeva je i da Vlada izradi dodatni naputak za fizičke osobe o provođenju nagodbe za reprogram duga koji bi sadržavao mogućnost obročne otplate na razdoblje od jedne do sedam godina.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mesiću nagrada Američke odvjetničke komore </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić dobitnik je ovogodišnje nagrade Američke odvjetničke komore - inicijative za Srednju i Istočnu Europu. Nagrada se dodjeljuje u znak priznanja za pokazanu spremnost na hrabre korake u otpočinjanju demokratskih i gospodarskih reformi. </p>
<p>U pismu predsjednika Izvršnog odbora Komore dr. Homera Moyera navodi se kako je »vodstvo predsjednika Mesića bilo ključno da bi se osigurala hrvatska privrženost demokratskim načelima«. Po priopćenju iz Predsjednikova ureda, nagradu će u kolovozu Mesić osobno primiti na svečanosti u Washingtonu.</p>
<p>Godišnju nagradu Američke odvjetničke komore - inicijative za Srednju i Istočnu Europu dobili su i češki predsjednik Vaclav Havel, te bivši predsjednici Slovačke i Bugarske Michal Kovač i Petar Stojanov. </p>
<p>Američka odvjetnička komora okuplja oko 420.000 sudaca i odvjetnika, a njezini su osnovni ciljevi promicanje pravde, profesionalizma i poštivanja zakona, te uspostava vladavine prava u svijetu.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Privremeni smještaj čim prije mijenjati u trajni</p>
<p>Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora razmotrio je u četvrtak »Apel hrvatskih biskupa za zaštitu ljudskih prava prognanih, izbjeglih i povratnika«, koji mu je uputila Hrvatska biskupska konferencija (HBK). </p>
<p>Članovi Odbora, koji je radio pod predsjedanjem dr. Furija Radina i uz nazočnostn msgr. Vjekoslav Huzjak, tajnik HBK-a, pozdravili su nastojanje hrvatske Vlade da vlasnicima, državljanima Hrvatske, vrati njihovu privremeno preuzetu imovinu, kao i napore Vlade u rješavanju problema stambenog zbrinjavanja korisnika privremenog smještaja. </p>
<p>Odbor je zaključio da problemu zaštite ljudskih prava prognanih i izbjeglih osoba te povratnika treba pristupiti s najvećim senzibilitetom i humanošću što ih zaslužuju žrtve ratnih strahota. Također je odaslan apel svim institucijama i strukturama sustava da u što kraćem roku, sukladno odredbama Ustava, kojima se jamči zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, pronađu način za trajno rješenje stambenog pitanja korisnika privremenog smještaja. </p>
<p>Odbor je istaknuo i kako država treba učiniti sve da se izbjegnu rješenja tog pitanja tako da se ljude smješta u objekte organiziranog smještaja. Osim toga, Odbor je upozorio na nesklad novčanog iznosa koji se predviđa u tu svrhu, u odnosu na potrebe. (A. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Manje novca bolnicama i liječnicima bez obzira na ugovore s HZZO-om, ističe Vlahušić </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - »Bolnice i liječnici primarne zdravstvene zaštite dobit će manje novca zbog smanjenja proračunskih sredstava za zdravstvo, bez obzira potpišu li ili ne potpišu ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO).« Izjavio je to u četvrtak za Hinu ministar zdravstva Andro Vlahušić. </p>
<p> Komentirajući najave ravnatelja nekih bolnica da neće imati dovoljno novca za materijalne troškove i liječenje pacijenata, Vlahušić je rekao da i ranije nisu imali dovoljno novca pa su bolnice ipak funkcionirale.</p>
<p> Izvršni odbor Hrvatske liječničke komore u srijedu je predložio svim liječnicima primarne zdravstvene zaštite da, zbog HZZO-ove odluke o smanjenju glavarina i cijena zdravstvenih usluga u primarnoj zaštiti, do daljnjega ne potpisuju nikakve anekse ugovora sa Zavodom.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Svakog utorka prijenos zagrebačkih operacija na oku preko interneta</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Pod vodstvom docenta dr. sc. Nikice Gabrića, oftalmologa-kirurga, u organizaciji Lions hrvatske očne banke, Zavoda za oftalmologiju Opće bolnice Sveti Duh, privatne poliklinike »Svjetlost« i Globalneta, u srijedu je u Općoj bolnici Sveti Duh održan prvi prijenos operacije na oku iz operativnog programa PHACO preko Interneta.</p>
<p> Docent Gabrić, ravnatelj Očne banke obavio je operaciju transplantacije rožnice, a u okviru tog zahvata i operaciju mrene. Odmah potom na Internetu je također prikazana i operacija mrene koju je izvela dr. sc. Iva Dekaris, predstojnica Zavoda za oftalmologiju Opće bolnice Sveti Duh.</p>
<p>Najavljeno je da će se takve operacije uživo prenositi svakog utorka između osam i devet sati na web stranici (adresa: http://med.globalnet.hr). </p>
<p>Na taj način oftalmolozi širom svijeta upoznat će se s dometom hrvatskih kirurga. Istodobno će i naši kirurzi-oftalmolozi upoznati tehniku tih operacija čime će se uštedjeti troškovi eventualnih posjeta vrhunskim inozemnim klinikama radi upoznavanja s operacijama, koje se tamo obavljaju na isti način i uz istu opremu. (S. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Reforma zdravstva na štetu bolesnika i zaposlenih</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE, 31. siječnja</p>
<p> – »Provede li se projekt planiranja zdravstvenih kapaciteta kako je zamišljeno, posljedice će biti stručno i financijski nesagledive za cijelu županiju«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare pomoćnik ravnatelja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju dr. Ivan Horvatek. </p>
<p>Naime, uzbunu u bolnici podignuo je prijedlog smanjenja broja akutnih i kroničnih kreveta koji bi treba stupiti na snagu 1. ožujka. Tim prijedlogom ukinuo bi se interni odjel sa 79 kreveta, a broj kroničnih kreveta za rehabilitaciju smanjio bi se sa 490 na 426 kreveta. »Prijedlog je izrađen za 86.000 osiguranika, no u Županiji ih ima 138.000 pa se nadamo da ukidanja internog odjela neće biti te da će Ministarstvo zdravstva revidirati svoj prijedlog«, rekao je pomoćnik ravnatelja za internu medicinu dr. Duško Cerovec. </p>
<p>Prema njegovim riječima, zatvaranje internog odjela značilo bi otpuštanje 150 do 200 zaposlenih od čega 16 vrhunskih stručnjaka internista. Iako se svi u bolnici slažu da racionalizaciju u zdravstvu treba provesti, u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama ona je već provedena, a smanjenje broja kreveta će, ne samo ugroziti život i zdravlje akutnih pacijenata, izazvati otpuštanja zdravstvenih radnika već će dovesti i u pitanje cjelokupnu zdravstveno-socijalnu stabilnost Krapinsko-zagorske županije. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Cilj je i dalje provedba Odluke Ustavnoga suda u vezi s mirovinama </p>
<p>Za predsjednika izabran Vladimir Lokmer, za dopredsjednika dr. Josip Sudec/ Matica traži da cenzus za oslobađanje od zdravstvene participacije ostane 1700 kuna te da se ne snizuju najniže mirovine </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Vladimir Lokmer izabran je u četvrtak, na izbornoj skupštini Matice umirovljenika Hrvatske, za novoga predsjednik te udruge, a dr. Josip Sudec za dopredsjednika. Skupština je usvojila i programske odrednice za 2002. godinu, među kojima je posebno istaknut rad na konačnoj provedbi Odluke Ustavnoga suda i uvrštenju sadašnjeg dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu. </p>
<p>Matica umirovljenika Hrvatske istaknula je i svoj prijedlog da cenzus prihoda do kojega će umirovljenici biti oslobođeni plaćanja participacije u zdravstvu ostane na 1700 kuna, odnosno 1275 za osiguranu osobu, a traži i da se ne smanjuju najniže mirovine za određene godine staža. Matica je podržala i prijedlog da se taj cenzus poveća sa 1700 na 2000 kuna, te prijedlog ministra rada i socijalne skrbi o uvođenju »nultog« stupa, odnosno nacionalne mirovine, no isključivo u sustavu socijalne skrbi. </p>
<p>»Bivša vlast nas je opljačkala, a ova prevarila – tvrdi kako nema novca za ispunjenje odluke Ustavnoga suda i povećanje mirovina, a ima za tranzicijski trošak u mirovinskoj reformi«, istaknuo je dosadašnji predsjednik Matice Alojz Malogorski. Prema njegovim riječima, većinu zahtjeva Matice nova vlast nije prihvatila, usprkos tome što je neke od njih obećala ispuniti potpisavši s umirovljenicima predizborni socijalni ugovor. »Mirovine i danas - i nakon što su početkom prošle godine povećane i do 20 posto - i dalje iznose samo 42 posto prosječne plaće, kao što su bile i prije«, rekao je Malogorski. </p>
<p> Pozdravljajući Skupštinu, u ime ministra Davorka Vidovića te ravnatelja HZMO-a Srećka Vukovića, Vukovićev ravnatelj dr. Ante Škember rekao je kako u potpunosti podržava zahtjeve Matice, te upozorio kako bi u ovom trenutku trebalo otvoriti dijalog o tome kamo ide suvremena Hrvatska – putem inspiriranim katoličkim socijalnim naukom, ili onim što se priklanja washingtonskom sporazumu odnosno zahtjevima Svjetske banke i MMF-a a koji je, po njegovu mišljenju, promašaj. Škember te dodao da, s obzirom na situaciju u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti treba očekivati daljnje potrese, koji će zahtijevati nove prilagodbe. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Od povijesne jezgre Šibenika do TEF-a pontonom? </p>
<p>ŠIBENIK, 31. siječnja</p>
<p> – Na području ugašene Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Crnici, u daljnjoj budućnosti niknut će novi »Mediteranski grad za 21. stoljeće«, no dotad, na toj će se netom razgrađenoj površini od 270.000 četvornih metara privremeno smjestiti gradu nužni sadržaji. Vinkovačka tvrtka Eurco razgradnju je privela kraju reciklirajući više od 60.000 prostornih metara različitoga građevinskog materijala. Svega devet tvorničkih zgrada ostalo je sačuvano za nove sadržaje, dok ih je 35 sravnjeno sa zemljom. Dogradonačelnik Šibenika Ivan Medić žali što se nije sačuvalo više objekata, ukazujući na trend adaptacije ruševnih tvorničkih objekata. </p>
<p>U Gradskoj upravi upravo se radi plan privremenog korištenja sačuvanih objekata. Uskoro će se početi izrađivati i urbanistički plan područja bivšeg TEF-a. Za planove i projekte iz ovogodišnjeg će se gradskog proračuna izdvojiti planiranih četiri milijuna kuna.</p>
<p>Već ovoga ljeta, kaže dogradonačelnik Medić, na prostoru bivšeg TEF-a održavat će se brojne zabavne manifestacije, a za privremeno uređenje TEF-a u ovoj se godini planira i početak gradnje plivajućeg pontona za pješake kako bi se povijesni dio grada – Dolac – spojio s TEF-om. Ponton će istodobno biti i privezište za plovila. Medić računa da će se s obje strane tristo metara dugog pontona moći privezati do 150 plovila. Da priča o izgradnji pontona, koji bi gradio budući koncesionar, nije tek puka fraza i obećanje svjedoči i činjenica da već ovoga tjedna u Šibenik dolazi projektant masleničkog pontona s kojim će se u Gradskoj upravi ragovarati o ovom projektu. Interes investitora za lokalitet TEF-a je velik, saznajemo od Medića, koji navodi da ima zainteresiranih za cjelokupno područje na kojem bi gradili po sistemu »ključ u ruke«, kao i onih koji žele investirati na pojedinim lokacijama. </p>
<p>Do konačne odluke o tome kako će sutra izgledati TEF, mjesto će tu privremeno naći dječji vrtići, zdravstvena ambulanta...</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Bosna i Hercegovina će zabraniti uvoz nafte iz Hrvatske?</p>
<p>BiH traži da se nafta uvozi i preko graničnog prijelaza Izačić, na što Hrvatska ne pristaje / Ako hrvatska vlada misli da BiH ne može bez nafte iz Hrvatske, onda radi lošu računicu, kaže Hasib Salkić, zamjenik direktora Carinske uprave Federacije BiH </p>
<p>SARAJEVO, 31. siječnja</p>
<p> - Sarajevski tisak u četvrtak je prenio izjavu Hasiba Salkića, zamjenika direktora Carinske uprave Federacije BiH, u kojoj izražava svoje uvjerenje da će Vijeće ministara BiH donijeti odluku kojom će zabraniti uvoz nafte iz Hrvatske, ako Hrvatska ne da suglasnost da se nafta u BiH uvozi (i) preko graničnog prijelaza Izačić na sjeverozapadu zemlje!</p>
<p>Naime, bosanskohercegovačke vlasti su u srijedu usmeno izvještene da Hrvatska neće pristati na otvaranje koridora za cestovni prijevoz prema graničnom prijelazu Izačić, što je izazvalo golemo nezadovoljstvo i ponovne prijetnje protumjerama.</p>
<p>»BiH neće dopustiti da joj Hrvatska određuje kuda će uvoziti naftu«, prenijelo je Oslobođenje riječi neimenovanog diplomatskog službenika.</p>
<p>Salkić je kazao da je resornoj ministrici u Vijeću ministara Azri Hadžiahmetović dao podatke koji opravdavaju zahtjev BiH za ulazak nafte (i) preko Izačića. Riječ je o tome da je tijekom prošle godine preko tog prijelaza obavljeno 4426 civilnih uvoza nafte i 967 za potrebe SFOR-a, od čega je u 3100 slučajeva nafta dolazila izravno iz Ininih rafinerija.</p>
<p>Kao argument, bosanskohercegovačka strana navodi velik novac uložen u izgradnju suvremenoga graničnog prijelaza u Izačiću te podatak da bi, u slučaju da preko njega ne bude moguć uvoz nafte, to dovelo do problema u opskrbi gorivom u Unsko-sanskom kantonu i golemih poteškoća za gospodarstvo u tom području. Zanimljivo je da se spominje čak i mogućnost blokade ovog prijelaza u slučaju da Hrvatska ne udovolji zahtjevima BiH. </p>
<p>Snažni pritisci prema administraciji u Sarajevu dolaze od gospodarstvenika iz te županije, ali i iz nekih političkih stranaka, poput LDS-a, koje čak prijete da bi mogle napustiti vladajuću koaliciju u slučaju da se Alijansa ozbiljnije ne pozabavi ovim pitanjem i postavi ga kao prioritet.</p>
<p>»U zemlju su već ušla 104 vagona-cisterne, što uz postojeće zalihe i dio nafte koji uvozimo iz SRJ može podmiriti potrebe BiH. Ako hrvatska vlada misli da BiH ne može bez nafte iz Hrvatske, onda radi lošu računicu«, kaže Hasib Salkić.</p>
<p>Zanimljivo je da paralelno s »naftnom krizom« u odnosima BiH i Hrvatske, bosanskohercegovačke vlasti nastoje unutar zemlje urediti naftno tržište. Tako bi stručna ekipa, sastavljena od entitetskih resornih ministara, na čelu s Antom Domazetom, ministrom trezora BiH, u narednih nekoliko tjedana trebala definirati jedinstvene upute za uređenje bosanskohercegovačkog tržišta nafte i naftnih derivata. </p>
<p>Zanimljivo je da sarajevski tisak piše i o planovima po kojima će u rafineriju u Bosanskom Brodu biti investirano oko 5,5 milijuna konvertibilnih maraka, što bi trebalo omogućiti povećanje njezine proizvodnje i preuzimanje većeg dijela domaćeg tržišta.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Antene bi se bez posljedica moglo dovući i pod plitvički slap? </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 31. siječnja</p>
<p> – Problem bespravno podignutih GSM antena u srcu Nacionalnog parka (NP) Plitvička jezera naći će se i na sjednici Općinskog vijeća Plitvičkih Jezera, a nakon nalaza inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja da su Hrvatski telekom i Vipnet gradili antenske sustave u srcu parka bez dozvola. O tome nas je izvijestio i predsjednik Općinskog vijeća Rade Jug. </p>
<p>Na oglušivanje o zahtjeve za uklanjanjem bespravno podignutih antenskih sustava, posebno u naselju Mukinje uz Dječji vrtić »Vidra« te uz Osnovnu školu »Plitvička jezera«, reagirali su i roditelji djece, a ima i reakcija i iz škole i vrtića. </p>
<p>Postavlja se pitanje i zašto su nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i Uprava NP-a šutnjom »legalizirali« podignute antenske sustave. Antene su, kao što je poznato, podignute na tri lokacije i to jedna na brdu Velika Lisina te dvije spomenute u naselju Mukinje. </p>
<p>Na upit Vjesnikova novinara o plitvičkim antenama, nadležno ministarstvo je priopćilo: »Inspekcijskim očevidom još od 4. svibnja prošle godine na lokaciji Mukinje utvrđeno je da je HT gradio bez dozvole. Ministarstvo je rješenje o uklanjanju predmetne antene donijelo 5. lipnja prošle godine. Kontrolom inspekcije od 11. listopada 2001., utvrđeno je, da investitor nije uklonio antenu, da bi 25. listopada iste godine zatražio odgodu izvršenja rješenja o uklanjanju antene«. Ministarstvo je priopćilo i da inspekcija nije pokrenula upravni postupak za Vipnetovu antenu, jer, navodi se, antenski sustav investitora (Vipneta) nije gradnja. Naime, kaže se u priopćenju, radi se o prikolici na kotačima, iz koje je »izvučen antenski stup«. </p>
<p>Ovakav stav iz Ministarstva, Plitvičani komentiraju – znači li to da je Vipnet antenski sustav mogao dovući i pod plitvički slap bez posljedica. Kako bilo, antene usred parka još nisu uklonjene, a u Upravi NP-a i nisu baš zadovoljni što je Ministarstvo izdalo novu lokacijsku dozvolu samo stotinjak metara od sadašnjih antena. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Zlostavljali su nas samo zato što smo Hrvati«</p>
<p>OSIJEK, 31. siječnja</p>
<p> – U nastavku suđenja protiv 12 baranjskih Srba koje se tereti za kazneno djelo genocida nad civilnim stanovništvom u mjestu Branjina u vrijeme Domovinskog rata, u četvrtak su saslušani novi svjedoci. </p>
<p>Riječ je o suđenju u odsutnosti optuženih Ise Horvata, Branislava Poznanovića, Dušana Horvata, Đorđa Vujčića, Jakše Ulavića, Aleksandra Hube, Jovana Mihajlovića, Dušana Maličića, Slobodana Nikolića, Vidoja Boškovića, Svetozara Boškovića i Save Bošnjaka koji su u vrijeme mirne reintegracije Baranje prebjegli u SRJ ili neke treće zemlje. </p>
<p>Svjedok Frane Petković iz Branjine objasnio je Vijeću kako je nakon okupacije Baranje prvooptuženi Iso Horvat osnovao Štab Teritorijalne obrane. »On i ostali optuženi bili su glavni u štabu i inicijatori svih privođenja, zlostavljanja i protjerivanja. Tjerali su nas na prisilne radove gdje smo morali kopati rovove ili obrađivati vinograde od jutra do mraka«, ispričao je svjedok. Dodao je kako su mu pretraživali kuću misleći da ima oružje, te da ga je tada Dušan Horvat nekoliko puta udario šakom u glavu. »Pucali su nam noću po kućama, psihički i fizički nas zlostavljali samo zato što smo Hrvati, pa sam vidio da nema druge već da napustim svoje selo«, završio je svjedok. Suđenje se nastavlja sredinom veljače. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Željko Feštini, novi načelnik Općine Ražanac </p>
<p>ZADAR, 31. siječnja</p>
<p> – Željko Feštini, nositelj HDZ-ove liste koja je 14. siječnja pobijedila na ponovljenim izborima za Općinsko vijeće Ražanca, novi je načelnik Općine Ražanac, rečeno je u četvrtak, na HDZ-ovoj konferenciji za novinare.</p>
<p>Dužnost predsjednika Općinskog vijeća obnašat će Tihomir Perković, također s liste HDZ-a. Ivica Miočić, nositelj HIP-ove Nezavisne liste, budući je dopredsjednik Općinskog vijeća, a Denis Ivanac, također s liste HIP-a, bit će dogradonačelnik Ražanca. Time je objavljeno da su HDZ i HIP uspostavili koaliciju, i, kako je naglašeno na konferenciji, to je prva koalicija HDZ-a i HIP-a u Hrvatskoj.</p>
<p> HDZ će u Općinskom vijeću imati sedam vijećnika, koalicijska lista HNS-a i SDP-a dva vijećnika, koliko i HSLS i Nezavisna lista Emila Dokoze. HSS ima jednoga vijećnika kao i Nezavisna lista Zvonka Kneževića i Nezavisna lista Ivice Miočića.</p>
<p> Razgovori o koaliranju HDZ-a s drugim strankama još nisu okončani, iako je najvjerojatnija buduća koalicija s HSLS-om. (Lj. I. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Svjedočenje o ubojstvu Hrvata u Bukovcu i Lipovoj Glavici</p>
<p>RIJEKA, 31. siječnja</p>
<p> - Od prvih pet svjedoka najavljenih u sudskom procesu »gospićkoj skupini«, u četvrtak su do 14 sati saslušana samo dva - Milan Balenović i Đorđe Knežević, obojica iz Gospića. </p>
<p>Balenović je potkraj 1991. iz pričuvnog sastava policije prešao u aktivni, gdje je i danas. U dvosatnom svjedočenju pojasnio je svoje sudioništvo u prebacivanju tijela sedmero ubijenih mještana Bukovca i Lipove Glavice na patologiju gospićke bolnice, 16. listopada 1991. godine. Sedmero ubijenih, kako je rekao Balenović, bili su članovi obitelji Hećimović i Pocrnić, a njemu je zapovjeđeno da ne radi očevid, već da tijela odmah prebaci u Gospić. Nije znao reći tko mu je izdao tu zapovijed, ali je napomenuo da mu je zbog neobavljenog očevida kasnije prigovorio načelnik gospićke policije Ivan Dasović. </p>
<p>Branitelj Tihomira Oreškovića Željko Olujić upitao ga je je li poznavao neke ljude iz Gospića, između ostalih i pokojnog Milana Levara, koji je » bio stručnjak za eksploziv«. Balenović je odgovorio kako mu je poznato da je Levar bio automehaničar. </p>
<p>Drugi svjedok, umirovljenik Đorđe Knežević, dvadesetak je minuta svjedočio o svom zatočeništvu u riječkom i gospićkom zatvoru, od 6. rujna do 20. listopada 1991. godine. Rekao je, među ostalim, kako je prije toga bio na skupu Srba u Srbu, na kojem je govorio Jovan Rašković, te na sličnom skupu u Gospiću, ali da je »vidio kako to nije za njega«.</p>
<p>Prije saslušanja svjedoka pročitano je izvješće o ubojstvu osam Hrvata u Širokoj Kuli 1991. godine, na što je Tihomir Orešković rekao da se 24 Hrvata iz Široke Kule vode kao nestali. </p>
<p>U petak se očekuje svjedočenje bivšeg načelnika gospićke policije Ivana Dasovića te još četvorice svjedoka. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Umro akademik Predrag Vranicki </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Predrag Vranicki umro je u četvrtak prijepodne u Zagrebu u 81. godini, nakon duge bolesti izazvane višegodišnjim kardiološkim problemima. Potvrđeno je to u zagrebačkoj Bolnici Sestara milosrdnica gdje je akademik Vranicki bio na liječenju.</p>
<p>Predrag Vranicki rođen je 21. siječnja 1922. u Benkovcu. Do umirovljenja 1976. bio je redoviti profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te dekan toga fakulteta od 1964. do 1966. godine. Rektor Sveučilišta u Zagrebu bio je od 1972. do 1976. Za redovitoga člana HAZU (JAZU) u Razredu za društvene znanosti izabran je 1973. godine. Objavio je više studija, članaka, rasprava i knjiga, među kojima je najpoznatija »Historija marksizma«, prvo i jedino takvo djelo u svjetskoj filozofskoj literaturi. Njegovo posljednje djelo je trosveščana »Filozofija historije«. Zagrebački Golden marketing objavio je prvi svezak 2001., dok je drugi svezak u tisku, a treći u pripremi. </p>
<p>Akademik Vranicki dobitnik je nagrade Matice hrvatske (1953), nagrade »Božidar Adžija« (1963) te nagrade za životno djelo (1987).(H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ademi se nada da će biti privremeno pušten na slobodu</p>
<p>U ime Vlade jamstva će ponuditi Goran Granić / Neki suci smatraju da bi privremeno puštanje optuženika ako se dobrovoljno predao trebalo biti pravilo, a ne iznimka </p>
<p>HAAG, 31. siječnja </p>
<p> - »Hrvatski general Rahim Ademi nada se pozitivnom ishodu zahtjeva za privremenim puštanjem na slobodu«, rekli su u četvrtak nakon posjeta haaškom pritvoru njegovi branitelji.</p>
<p>Sudbeno vijeće Haaškog suda u petak će razmotriti zahtjev branitelja Čede Prodanovića i Jadranke Sloković-Glumac da Ademi bude privremeno pušten na slobodu do početka suđenja. Vijeće će razmotriti i jamstva koja će za Ademijev povratak u Haag ponuditi u ime hrvatske Vlade zamjenik premijera i predsjednik Savjeta za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom Goran Granić.</p>
<p>Jamstva hrvatske Vlade odnose se i na nadzor Ademijeva kretanja u Hrvatskojte na zaštitu i eventualni utjecaj optuženika na svjedoke. </p>
<p>Granić, koji će u petak u Haag doputovati s predstojnikom Ureda za suradnju s Haaškim sudom Orsatom Miljanićem, prijepodne će obići pritvor u Scheveningenu kao i pritvorenike, a zatim će se sastati s predsjednikom Suda Claudeom Jordaom. Prije rasprave o Ademijevu zahtjevu za privremeno puštanje na slobodu, zamjenik premijera razgovarat će s tajnikom Suda Hansom Holthuisom.</p>
<p>Uz jamstva koja je ranije dao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, braniteljima su kao argumenti na raspolaganju i stajališta nekoliko haaških sudaca. Ti suci smatraju da bi, s obzirom na presumpciju nevinosti optuženika i dugotrajnu predraspravnu fazu, puštanje na privremenu slobodu u slučaju dobrovoljne predaje i odgovarajućih jamstava trebalo biti pravilo, a ne iznimka. </p>
<p>Tijekom rasprave sucima bi se trebao obratiti i general Ademi. Uobičajeno je na takvim sjednicama da se optuženik sam izjasni da će se na sudski poziv vratiti u Scheveningen te da nema nikakvu namjeru kontaktirati sa svjedocima.</p>
<p>Ademi je po zapovjednoj odgovornosti optužen za zločine počinjene nad srpskim civilima tijekom akcije u Medačkom džepu 1993. godine.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nafta neće u BiH preko prijelaza Izačić</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - Hrvatska Vlada ipak neće dopustiti uvoz nafte u BiH preko graničnog prijelaza Izačić (s hrvatske strane Ličko Petrovo Selo), doznaje Vjesnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. O tome je hrvatsko veleposlanstvo u BiH već obavijestilo njihova ministarstva. </p>
<p>Prema riječima hrvatskog ministra pomorstva Alojza Tušeka, zahtjev vlasti BiH nije prihvaćen jer taj prijelaz, za razliku od ostalih koji su uvršteni na kartu dopuštenih koridora, nije na popisu europskih prometnih koridora. Put do njega vodi preko nacionalnog parka Plitvička jezera, a hrvatska Vlada ne želi dopustiti da autocisterne s tako opasnim teretom voze kroz jedan od najljepših nacionalnih parkova u Europi.</p>
<p>No, hoće li Vijeće ministara BiH zbog odbijanja njihova zahtjeva donijeti odluku o trajnoj zabrani uvoza nafte iz Hrvatske, kako je to najavio zamjenik ravnatelja Carinske uprave Federacije BiH Hasib Salkić. Takva mjera najviše bi štetila baš Federaciji jer bi mogla prouzročiti nestašicu derivata budući da hrvatska naftna kompanija Ina opskrbljuje oko 60 posto tržišta BiH. </p>
<p>Upitno je i ako BiH uvede tu mjeru, hoće li hrvatska Vlada odgovoriti protumjerom. </p>
<p>Naftni stručnjaci upozoravaju da je rafinerija nafte u Bosanskom Brodu u lošem stanju i ne može zadovoljiti potrebe BiH za derivatima. U boljem stanju nisu ni jugoslavenske rafinerije u Pančevu i Novom Sadu. Dakle, ako ustraje na zabrani uvoza derivata iz Hrvatske, BiH bi morala uvezene derivate sa Zapada transportirati zaobilazno preko SR Jugoslavije. Budući da je to mnogo duži put, zbog znatno većih prijevoznih troškova derivati bi bili skuplji. Zato je upitno koliko bi dugo takva skupa mjera preživjela. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mimica: Odbor EU za nadzor Sporazuma o stabilizaciji počinje raditi u travnju </p>
<p>BRUXELLES, 31. siječnja </p>
<p> - »Privremeni odbor za provedbu trgovinskog i prometnog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije počet će s radom u travnju«, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica nakon sastanka s direktorom Odjela za jugoistočnu Europu pri Općoj upravi Europske komisije za vanjsku politiku Reinhardtom Priebeom. </p>
<p>»Počeli smo s radnim dogovorima o načinu provođenja Privremenog sporazuma između EU-a i Hrvatske. </p>
<p>Utvrdili smo i osnovne elemente Poslovnika i djelomično dnevni red prvog sastanka Privremenog odbora«, kazao je Mimica. </p>
<p>Istaknuo je da dnevni red apsolutno otklanja neke strahove u Hrvatskoj kako bi Privremeni odbor morao hrvatskoj strani nametati odluke. »Riječ je o utvrđivanju dinamike prilagodbe hrvatskog zakonodavstva, prioritetnih područja na tom planu, zatim konzultacijama o gospodarskim reformama i kretanjima u Hrvatskoj, pitanju carinske politike... Dakle, pitanjima koja određuju način i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> hrvatskog prilagođavanja i priključenja pravnom nasljeđu EU-a«, objasnio je. </p>
<p>Prema Mimičinim riječima, Hrvatska je u pisanom obliku Europskoj komisiji predstavila ono što je dosad učinila na provođenju Privremenog sporazuma, a to je 80 posto posla predviđenog u početnom razdoblju, što je u Europskoj komisiji pozdravljeno. </p>
<p>Tijekom četvrtka Mimica će se sastati sa zastupnicom u Europskom parlamentu i predsjednicom Odbora za jugoistočnu Europu Doris Pack te sa zamjenicom glavnog direktora u Općoj upravi Europske komisije za vanjske poslove Catherine Day. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Arlović: Prevelike ovlasti agencije za malo gospodarstvo </p>
<p>Klub SDP-a zatražio treće čitanje za Konačni prijedlog zakona o poticanju maloga gospodarstva/ Ostali ga uz primjedbe i amandmane ipak podržali/ HSS i IDS: Donošenje zakona ne bi se smjelo odgađati </p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Hrvatski sabor je u četvrtak, posljednjeg dana 19. sjednice okončao dan ranije započetu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o poticanju maloga gospodarstva. Većina klubova je, uz primjedbe i amandmane, ipak podržala zakonski tekst, dok je Klub SDP-a, poput Odbora za zakonodavstvo u srijedu, zatražio treće čitanje. </p>
<p>Iako je naglasio potrebu što skorijega donošenja zakona, Mate Arlović (Klub SDP-a) ukazao je na niz nedorečenosti u predloženome tekstu. Najveća zamjerka, po Arloviću, jest to što zakon daje prevelike ovlasti agenciji za malo gospodarstvo. Nelogično je, drži Klub SDP-a, da se agencija u zakonskom tekstu navodi kao neprofitna, iako samostalno upravlja dobiti i određuje kriterije po kojima će kreditirati poduzetnike.</p>
<p>Ante Markov (Klub HSS-a) upozorio je da bi odgađanje donošenja zakona moglo imati negativne posljedice po malo poduzetništvo, koje je, po njemu, najzdraviji dio ukupnog hrvatskoga gospodarstva. </p>
<p> Za što skorije donošenje zakona založio se, u ime Kluba IDS-a, Petar Turčinović. »Zakon treba donijeti što hitnije«, rekao je, dodavši: »Ako ga se izglasa danas, zaživjet će tek krajem godine«. </p>
<p>Ivan Šuker (HDZ) založio se za značajnije uključivanje Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, bez kojih malo gospodarstvo neće moći krenuti naprijed. On je upozorio da proračuni ionako preopterećenih jedinica lokalne samouprave neće moći podnijeti teret poticaja maloga gospodarstva. No, zaključio je da prijedlog zakona, uz dorade amandmanima, ipak treba podržati, ali i poraditi na uklanjanju administrativnih zapreka razvoju maloga poduzetništva. Bez toga, ustvrdio je, sami poticaji neće biti od velike pomoći. </p>
<p>I Vesna Škare Ožbolt, u ime Kluba DC-a, najavila je potporu predloženom zakonu. Iako ga, kako je rekla, u dobrome dijelu smatra neprimjenjivim. </p>
<p>Zamjenik ministra obrta, maloga i srednjeg poduzetništva Ivan Knok najavio je da će Vlada prihvatiti predložene amandmane.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vlada potvrdila stav o prijevozu opasnih tvari</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> - Na zatvorenoj sjednici hrvatska Vlada potvrdila je jasan stav o donesenim mjerama za provedbu kontrole prijevoza opasnih tvari (u koje spadaju nafta i naftni derivati), priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose za odnose s javnošću.</p>
<p> Hrvatska Vlada jasno je opredjeljena za uvođenje reda u prijevozu opasnih tvari s ciljem suzbijanja sive ekonomije i zaštite okoliša. Mjere koje je Vlada donijela na svojoj sjednici 24. siječnja osiguravaju potrebne i jednake uvjete za slobodan protok putnika i tereta bez obzira na prijevoznika.</p>
<p> Hrvatska Vlada svjesna je da te mjere najviše pogađaju domaće proizvođače i prijevoznike, ali od svih očekuju doprinos u borbi protiv kriminala i doprinos za veću razinu ekološke zaštite. Unutar koncepta cestovnih koridora za prijevoz opasnih tvari hrvatska Vlada spremna je razgovarati o daljnjim mogućim poboljšanjima, stoji u priopćenju. </p>
<p> Na zatvorenoj sjednici, Vlada je uz ostalo odlučila da se iz proračuna odobre sredstva za podmirenje troškova za sudjelovanje predstavnika Nacionalnog saveza mladih Hrvatske na Svjetskom ekonomskom forumu u New Yorku (veljača 2002.) gdje će predstaviti vladin program zapošljavanja mladih.</p>
<p> Vlada je usvojila tekstove sporazuma s Republikom Indonezijom i Kraljevinom Tajland o uzajamnom ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica, te tekst Sporazuma s Republikom Indonezijom o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji.</p>
<p> Vlada je ovlastila Vesnu Cvjetković-Kurelec, zamjenicu ministra vanjskih poslova da potpiše te sporazume. Vlada je imenovala mr.sc. Milana Stojanovića predsjednikom Uprave Fonda za razvoj i zapošljavanje. Mr.sc. Danijel Žamboki imenovan je predsjednikom Uprave Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske.</p>
<p> Pomoćnikom ministra pomorstva, prometa i veza imenovan je Marijan Rajsman. Vlada je razriješila dosadašnje i imenovala nove članove Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, stoji u priopćenju za zatvorene sjednice. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Posavec:»Konsenzus nije spasonosna formula za rješavanje glavnih problema«</p>
<p>O konsenzusu danas najviše govore ljudi koji su bili vrlo aktivni i u bivšim sistemima / Zahtjevima za spasonosnom slogom, naši političari pokazuju temeljno nepoznavanje slobodarskog demokratskog društva / Ova je vlast zatekla izuzetno tešku situaciju. Ali, prošle su dvije godine i nitko se od njih više ne može na to izvlačiti / Ako netko dobije vlast, a ne vlada, on je korumpiran, jer nema dovoljno smjelosti ispuniti preuzete obveze, tvrdi dr. Zvonko Posavec</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja</p>
<p> – Političari nas u posljednje vrijeme opet zasipaju pozivima na konsenzus, tvrdeći da se bez njega Hrvatskoj loše piše. Nije sporno da je veliko jedinstvo naroda trebalo Hrvatskoj devedesetih godina, kada je bila napadnuta, kada se morala braniti i izboriti za slobodu i nezavisnost. Treba li i poslijeratnoj Hrvatskoj takvo jednodušje, pitamo dr. Zvonka Posavca, profesora na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>- Moderna društva, pogotovo zapadnoeuropska, izrazito su konfliktna. Konfliktnost je jedan od ključnih elemenata za razvitak društva. Naravno, ti se konflikti zbivaju u sklopu demokratskih pravila. A tzv. beskonfliktna društva, kakva su bila socijalistička ili razni totalitarni sustavi od Hitlera do Staljina - u tim su se sustavima problemi samo zataškavali. Bez rizika da poduzmemo neku akciju i otrpimo kritiku koja će tu akciju i rizik pratiti, nema napretka. Zato nas naši političari zavaravaju kad tvrde da je nadstranačka sloga spasonosna formula za rješavanje glavnih problema. Zanimljivo je da o konsenzusu danas najviše govore ljudi koji su bili vrlo aktivni i u bivšim sistemima.</p>
<p>• Ne postoji li već u Hrvatskoj konsenzus o ključnim pitanjima?</p>
<p>- Tim zahtjevima za spasonosnom slogom, naši političari pokazuju temeljno nepoznavanje slobodarskog demokratskog društva. Ključno pitanje o kojem smo se u Hrvatskoj dogovorili je - Ustav. Naš ustavni poredak formalni je okvir političkog i privrednog života.</p>
<p> Danas, bez ikakva kompromisa, moramo stvarati ustavnu državu - državu u kojoj sve institucije imaju određene kompetencije i u skladu s njima moraju djelovati, u kojoj postoji podjela vlasti, u kojoj se poštuju ljudska prava... U našem je interesu - kao što kažu naši političari, ali to ne misle ozbiljno - stvoriti takvu državu, jer se ona u europskim okvirima dokazala kao najučinkovitija.</p>
<p>• Ali, konsenzus se traži i izvan tog okvira?</p>
<p>- Izvan toga nije nam potreban nikakav nadstranački konsenzus, čak i o jako osjetljivim pitanjima, poput izručenja naših građana Haagu, ili odnosa s balkanskim zemljama ili odnosa s EU-om. Ne vidim razloga zašto ne bi bilo ljudi koji će o tim i drugim stvarima misliti drukčije od vlasti. A još je manje razloga za to da te ljude silom, pod »firmom« neke zajedničke volje, maknemo iz političke javnosti.</p>
<p> • U vanjskoj politici se ipak bilježe rezultati.</p>
<p>- To se ne može osporiti, ali je također neosporno da nismo iskoristili velike šanse koje smo imali.</p>
<p> • Hrvatska je, navodno, bila miljenica Europe nakon 3. siječnja 2000.</p>
<p>- Ne bih rekao da smo bili miljenici, to si moramo izbiti iz glave. Ali, sigurno je da smo imali velike šanse. </p>
<p>Aktivniji pristup prema zemljama koje su nam zanimljive - Austriji, Njemačkoj, Italiji... - to ovisi o invenciji naše politike i diplomacije.</p>
<p> • Ne mistificira li se pozivima na jedinstvo nešto vrlo jednostavno: izborni pobjednici su dobili većinsku podršku građana da u svom mandatu odrade obećano, a ne učine li to, slijedi kazna na idućim izborima?</p>
<p>- Vaše pitanje sugerira da je od Vlade trebalo tražiti dosljedno provođenje programa što su ga stranke pobjednice same ponudile biračima. Ako o ičemu u Hrvatskoj postoji konsenzus, postoji o tome - dali smo vam povjerenje i sada ste vi, gospodo, na vlasti, pa zašto niste energično prionuli poslu!</p>
<p> • Poslu za koji su dobro plaćeni!</p>
<p>- Točno, političari su dobro plaćeni. </p>
<p>U američkoj znanstvenoj, politološkoj misli postoji poseban pojam političke korumpiranosti. On se ne odnosi na to da političari nešto ukradu ili da se osobno okoriste u sprezi s ostalim moćnicima u društvu.</p>
<p> Politička korumpiranost odnosi se upravo na to: ako netko dobije vlast, a ne vlada, on je korumpiran, jer nema dovoljno smjelosti ispuniti preuzete obveze. I najveći je grijeh kad se vladajući pritom skrivaju iza demokratskih floskula o konsenzusu. Ne, gospodo, vi ste dobili naš pristanak, pa radite, za to ste plaćeni.</p>
<p> Ako ne znate ili nećete, oslobodite mjesta za neke druge, a vama bi možda bilo lakše u oporbi!</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Cilj 'Latinice' bio je linč Ortynskog, a ne stanje u pravosuđu«</p>
<p>Odluku Ortynskog da ne sudjeluje u emisiji, Kolegij smatra ispravnom te zaključuje da se emisija, kojoj je glavna tema bila odgovornost glavnog državnog odvjetnika, nije trebala emitirati bez predstavnika Državnog odvjetništva</p>
<p>ZAGREB, 31. siječnja </p>
<p> – Kolegij Državnog odvjetništva ocijenio je da spornoj emisiji HTV-a »Latinica - Pravda u Hrvata« cilj nije bila ozbiljna rasprava o stanju u pravosuđu, već diskreditacija glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog, metodom linča. Kolegij Državnog odvjetništva, koji čine svi zamjenici glavnog državnog odvjetnika, u priopćenju u četvrtak ocijenio je emisiju štetnom, tendencioznom i destruktivnom za budući rad svih državnih odvjetnika i glavnog državnog odvjetnika. Zamjenicima Ortynskog neprihvatljivo je da se u emisiji Zabavnog programa HTV-a raspravlja i gledateljima postavlja pitanje treba li glavni državni odvjetnik dati ostavku.</p>
<p>Smatraju da je voditelj Denis Latin manipulirao teškim stanjem u pravosuđu te neprihvatljivo optužio i presudio da je glavni državni odvjetnik nesposoban. Pritom se, kažu, služio neistinama prema kojima državno odvjetništvo nije poduzelo ništa u slučaju ubojstva Zorana Dominija i afere »Grupo«. Kolegiju je očito da je Latin u slučaju »Grupo« stao na stranu medija koji nisu zadovoljni odbacivanjem zahtjeva za istragu tog slučaja. Kolegij smatra da je Latin iskoristio urednički položaj za vlastiti interes budući da je u sudskom sporu s novinskom kućom vezanom uz aferu »Grupo«, koju je proglasio kriminalnom, a istodobno profesionalno surađuje u konkurentskoj novinskoj kući.</p>
<p>Ocjenjuje se da su svi gosti, osim ministrice pravosuđa, imali osobne interese ili zastupali interese svojih klijenata te da je u njihovim istupima u emisiji bilo elemenata kaznenog djela prisile prema pravosudnom dužnosniku, jer su komentirali sudske postupke u tijeku. Ministrici pravosuđa Ingrid Antičević Marinović zamjera se što se nije dovoljno ogradila od načina vođenja emisije i stavova o radu pravosudnih dužnosnika.</p>
<p>Zbog svega toga, odluku Ortynskog da ne sudjeluje u emisiji, Kolegij smatra ispravnom te zaključuje da se emisija, kojoj je glavna tema bila odgovornost glavnog državnog odvjetnika, nije trebala emitirati bez predstavnika Državnog odvjetništva. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020201].
|
