na čijoj se membrani titraji smiruju; stoga taj prozorčić služi za regulaciju jačine gibanja perilimfe. Cijelo ovo pokretanje perilimfe uzrokuje pokretanje bazilarne i tektorijalne membrane, koja zbog toga dodiruje stanice osjetnog epitela Cortijeva organa. Bazilarna membrana, koja se sastoji od radijalnih vlakana, kraća je i tanja (0,1 mm) u bazalnom zavoju, a sve je dulja i deblja (0,5 mm) prema vrhu pužnice. Njih u čovjekovu uhu ima oko 24 000 i omogućuju primanje zvuka. Različiti zvukovi podražuju uvijek određene osjetne stanice, ovisno o visini tona i valnoj duljini zvuka.

Osjetila za toplinu ili termoreceptori

Toplina općenito djeluje na brzinu životnih procesa, pa zbog toga životinja traži mjesto s temperaturnim optimumom. Za neke je žabe to 28 °C, za druge 32 °C, a za čovjeka 19 °C. Životinja radi svojeg održanja mora biti sposobna primati toplinske podražaje i pravilno reagirati na povišenje i sniženje temperature. Osjetila za toplinu izrazito su rasprostranjena u životinjskom svijetu, bilo kao vanjska ili unutrašnja. Međutim, njihova je struktura slabo poznata. U čovjeka postoje tzv. Krauseova tjelešca koja služe kao osjetila za hladno. Dublje u koži su Rufinijeva tjelešca za toplo. Neki su kukci sposobni primati toplinske podražaje čitavom gornjom površinom tijela (skakavci), drugi takve podražaje primaju dijelovima ticala te stopalima prednjih i stražnjih nogu.

Osjetila za toplo i hladno najvjerojatnije su slobodni živčani završeci. S određenim ograničenjima mogli bismo čitavu kožu smatrati organom za primanje toplinskih podražaja. Pojedina su područja više osjetljiva, a druga manje. Tako na istaknutim dijelovima tijela (nosu, ušima, prstima) mnogo sporije reagiramo na hladno negoli na dijelovima koji su normalno pokriveni. Različito temperiranim metalnim štapićima može se ustanoviti na kojim je točkama na tijelu ispitivana osoba osjetljivija na toplo i hladno. Granica između toplog i hladnog leži kod čovjeka na oko 33 °C. Na taj način dobivaju se na koži hladne i tople točke, između kojih se nalaze više ili manje neosjetljiva područja (sl. 10.130).

Previous page

Next page