GLAVONOŠCI:

Argonauta argo (mužjak) 1 cm

Architeuthis sp. 6,5 m (tijelo), krakovi 10 m

MNOGOČETINAŠI:

Dinophilus apatris (ženka) 0,5 – 2 mm

(mužjak) 0,1 – 0,6 mm

Halla partenopeiax 80 cm

RACI:

Ljuskar, Nanokliella dytioconcha 145 µm

Desetonošci, Jasus hügeli 60 cm

Homarus gammarus 50 cm

KUKCI:

Neke osice i kornjaši 0,2 mm

Nakaznik, Phobaeticus fruhstorferi 33 cm

KRALJEŠNJACI:

Ima ih dugačkih nekoliko milimetara

Riba: Mistichtys lusonensis (Filipini) 1,2 cm

Sisavci: rovka Pachyura etrusca 6,5 cm s repom

kit Balaenoptera musculus 30 m

Također je zanimljiv odnos između tjelesne mase i moždane mase u pojedinih vrsta ptica. Može se zapaziti da pri porastu veličine ptica dolazi do relativnog smanjenja moždane mase, jer ne postoji potreba da bi veća vrsta imala obavljati složenijie radnje. Pri razmatranju takvih omjera treba uzeti u obzir da nije bitna apsolutna moždana masa, već stupanj organiziranosti središnjega živčanog sustava, osobito asocijativne povezanosti.

To se lijepo zapaža i kod zadružnih kukaca. Poznato je, naime, da su gljivasta tijela (corpora pedunculata) u mozgu kukaca najvažnija središta asocijacija. Pčele radilice imaju izrazito razvijena gljivasta tijela, kod matice su manja, a kod trutova najmanja, gotovo neznatna. Slično je i kod mrava malog sjemenara (Mesor minor), gdje kod radnika gljivasta tijela zapremaju 52,4% mozga, kod ženke 30,9%, a kod mužjaka samo 13,4%.

Mnoge životinje rastu ravnomjerno tako da povećavaju svoj obujam, ali pri tom ne mijenjaju osnovni oblik tijela. Pri takvom izometričnom rastu manji je organizam u svakome pogledu točna slika većeg. Međutim, za najveći broj životinja karakterističan je alometrični rast, što znači da svi dijelovi tijela ne rastu ravnomjerno. U tih se životinja u odrasloj razvojnoj fazi očituje tendencija proporcionalnoga razvoja, što znači da se rastom organizma razmjerno povećavaju i pojedini organi. Ako se neki organizam rastom povećava n-puta, svaki će se njegov organ u duljinu i u širinu povećati n-puta, i to površnom n2, a volumenom n3. Ako je životinja u oba slučaja izgrađena od istih tvari, tada će ukupna masa tako narasle životinje biti n3-puta veća od prijašnjeg stanja.

Oblik tijela i kretanje. Voda i zrak glavna su obitavališta životinja. Voda s otopljenim solima i zrak kao smjesa plinova daju otpor koji tijelo mora svladati u svojem kretanju. S koliko će potrošene energije organizam svladati taj otpor, ovisi o njegovu obliku. Tijelo eliptična oblika pri malim brzinama ne nailazi u vodi na veći otpor, jer granični sloj vode uza samo tijelo ima razmjerno istu brzinu kao i tijelo. Pri povećavanju brzine tekućina uza samu površinu tijela lagano se giba, a iza tijela stvara se vodena brazda. Daljnjim povećavanjem brzine uz tijelo se stvara vrtložni granični sloj, što usporava kretanje tijela, a, osim toga, tijelu oduzima znatne količine energije (sl. 6.2).

Previous page

Next page