liječnici na brzinu istim pokretima pregledavaju pacijente i propisuju im istih pet lijekova – onda ne valja. Postavlja se, dakle, pitanje kada je ekonomično, odnosno svrsishodno da se neki repetitivni postupak standardizira?

Prevladavaju li u nekom poslu prednosti individualizacije ili prednosti standardizacije, to je quaestio facti.Obično će posao biti mješavina elemenata koji se mogu standardizirati i takvih kod kojih treba individualizirati. Svaki službeni dopis, na primjer, ima svoj individualni sadržaj, a ono što se želi saopćiti mijenja se od slučaja do slučaja. Ali ta prijeko potrebna individualizacija sadržaja ne priječi da oznaka organizacije koja dopis šalje bude u gornjem lijevom uglu, da se najprije upiše broj dopisa, zatim datum i konačno predmet, da desno ispod teksta bude potpis ovlaštena službenika, da svaki dopis ima službeni pečat ustanove koja ga šalje itd. I u najindividualnijem poslu bit će elemenata koje je korisno standardizirati (npr. način sterilizacije instrumenata prije operacije, opći podaci koji se upisuju u zapisnik o intervjuu sa strankama u socijalnom radu), upravo kao što će i u najrutinskijoj radnoj operaciji biti nužno individualnih elemenata (npr. osobni podaci u iskaznici).

Odgovor na pitanje treba li pojedinu operaciju ili njezin element standardizirati, naći ćemo u odgovoru na pitanja: ima li između više mogućih načina obavljanja određene radnje jedan koji je očito efikasniji i ekonomičniji od drugih? Ako ima, postoji interes da se takva očigledno najpovoljnija varijanta utvrdi kao obvezna u svim istovrsnim slučajevima. Zatim, hoće li standardizacija olakšati specijalizaciju službenika, hoće li smanjiti vrijeme potrebno da se novi službenici uvedu u posao, hoće li olakšati nadzor uspješnog obavljanja određenog posla? Jedno je sigurno, bez standardizacije sve većeg broja svojih operacija, dakle uvođenja sve većeg broja postupaka, djelatnost velikih organizacija ne može biti ekonomična.

d) Međutim, ima postupaka u upravi, u smislu spomenute definicije, kod kojih nije moguće otkriti element ekonomičnosti, kod kojih ne možemo odgovoriti na pitanje na koji način utvrđivanje jednakih elemenata u istovrsnim slučajevima povećava tehničku efikasnost poslovanja. Na primjer, propis da građanin protiv određenih rješenja upravne organizacije može u roku od 15 dana podnijeti žalbu odgađa trenutak kad će organizacija moći po svom rješenju postupati, i na taj način zapravo usporava njezin rad.

Da bismo takve slučajeve, a oni čine nadasve široko područje „pravnih” postupaka u upravi, mogli podvesti pod pojam ekonomičnosti ili efikasnosti, moramo taj pojam proširiti i na tzv. društvenu ekonomičnost, odnosno efikasnost. U društvu postoje mnogobrojni potencijalni i akutni sukobi interesa, sukobi koji nisu nepomirljiva, osnovnoga, antagonističkog karaktera, ali koji ipak, u svakom trenutku, iziskuju određivanje ranga prioriteta među interesima. Više građana želi se useliti u isti stan, kupac i prodavatelj se spore o stanju robe u trenutku prodaje, želimo izgraditi cestu određenom trasom, ali ujedno želimo svim građanima – pa i onima koji imaju zemljište na predviđenoj trasi – pružiti određena jamstva sigurnosti u pogledu njihove imovine, radiostanica može spriječiti upotrebu prijamnika građaninu koji ne plaća radiopretplatu, ali i građanin mora u takvu slučaju moći dokazati da je pretplatu platio i da je radiostanica u zabludi, jer joj ne valja evidencija itd., itd. U svim takvim slučajevima sukoba društveno zaštićenih interesa, u osnovi društvenih interesa (i onda kad im je konkretni nositelj pojedinac), postoji hipotetsko rješenje koje je s društvenog stajališta optimalno, a osniva se na društvenoj najboljoj rang-listi različitih interesa i s te osnove pruža svakom interesu u sukobu onoliko zaštite, onu zaštitu i onim redoslijedom koji je u suglasnosti s takvom idealnom rang-listom. Pravila zaštitnih postupaka imaju svrhu da olakšaju pronalaženje takvoga društveno najefikasnijeg rješenja u slučajevima sukoba društveno zaštićenih interesa.

e) Tumačenje i opravdanje takvih zaštitnih postupaka varira prema ideologiji pojedinog pravnog sustava. Prije svega, vrlo često susrećemo stav prema kojem su zaštitni postupci

Previous page

Next page