Welcome to the Croatian Language Corpus   Croatian
   home |  Riznica |  documentation |   
Eugen Pusić [2002], Nauka o upravi (Školska knjiga, Zagreb), 392 pp. [word count] [Pusic_Uprava].
Previous page

Next page

-- 201 --

c) Alternativni organizacijski plan znači jednostavno predviđanje mogućnosti određenih promjena, predviđanje više organizacijskih rješenja, s namjerom da se upotrijebi svako od njih u određeno vrijeme, odnosno pod određenim okolnostima. Na primjer, u ministarstvu smo povezali sve unutarnje radne jedinice savjetodavnog karaktera – pravni, organizacijski i planski odjel – neposredno uz ministra. Ali predviđamo da nakon određenog vremena, kad se opseg poslova u ministarstvu ili opterećenje samog ministra poveća, integriramo te savjetodavne jedinice u opći sektor pod jednim od pomoćnika ministra.

Kombinacija oprečnih organizacijskih rješenja predstavlja povećanje elastičnosti organizacije po cijenu odstupanja od dosljedne primjene istog organizacijskog kriterija. Na primjer, predvidjeli smo osnivanje ureda za prijepis u ustanovi, dakle koncentraciju svih daktilografkinja u jednoj jedinici. Ali to nije razlog da u organizacijskim jedinicama gdje postoji osobna tajnica šefa ona ne obavlja i prijepis određenog dijela pošte ako to ne ide na štetu obavljanja tajničkih dužnosti. Takva će kombinacija obično smanjiti i prigovore uredu za prijepis da nije dovoljno elastičan za hitne i specijalne zadatke i da daktilografkinje u pojedinim jedinicama nisu dovoljno racionalno iskorištene.

Organizacijskom izolacijom poslužit ćemo se kad unaprijed vidimo da u određenoj skupini poslova postoji podskupina koja će biti naročito izložena promjenama. Na primjer, Odjel za mirovine u Zavodu za socijalno osiguranje izrađuje sva rješenja o mirovinama: među ostalim i rješenja za naše optante iz Istre, bivše talijanske državljane. Budući da je rješavanje tih predmeta ovisno i o međudržavnim ugovorima, i o drugim čimbenicima, i vezano na određeno vrijeme, bit će izloženije promjenama i drugačijim promjenama od mirovinskog odjela u cjelini. Zbog toga, premda se radi o funkcionalno istovrsnom poslu, koji bi prema kriteriju podjele prema zadatku pripadao istoj jedinici, ipak će biti korisno osnovati posebni pododsjek za rješavanje mirovina istarskih optanata. Kad taj pododsjek obavi svoj zadatak, moći će ga ukinuti, a da se tom promjenom ne unosi nemir u cijeli mirovinski odjel.

Rotacija službenika na određenim funkcijama, standardizacija radnih jedinica i dinamični organizacijski plan – sredstva o kojima je već bilo govora – mogu također korisno poslužiti da bi se povećala elastičnost organizacije i neutralizirali šokovi od organizacijskih promjena.

Ipak, možda je najvažniji skup mjera, osobito imamo li na umu djelovanje na dugi rok, sustavni odgoj osoblja. Kod službenika u organizaciji treba svim sredstvima suzbijati psihologiju učmalosti i „stečenih prava”, stajalište koje dovodi do automatskog vršenja zadataka, do nenaprezanja, do čekanja na mirovinu, jer na takve službenike svaka promjena u organizaciji djeluje najnegativnije. Oni su prvi skloni izgubiti psihičku stabilnost i povjerenje, pasti u psihozu nesigurnosti i panike. Moguće izvore promjena u organizaciji treba službenicima na vrijeme i iscrpno tumačiti, treba ih upućivati zašto se organizacija mijenja i u kome pravcu treba očekivati vjerojatne promjene. Međutim, glavni je aspekt te odgojne akcije odgoj u praksi samih reorganizacija, način na koji se izvode organizacijske promjene. Prije svega reorganizaciju treba planirati, ne izvoditi je „napamet”. Kad prethodno uočimo tijek cijele akcije i sve njezine posljedice i reperkusije, možda ćemo od nekih na brzinu donesenih odluka i odustati. Drugi je važni činitelj obavještavanje ljudi u organizaciji o predstojećim promjenama. Obavještavati ne treba suviše rano, ali ne treba ni kasniti. Obavijestiti treba sve službenike potpuno i iskreno. Treće, ne treba zaboraviti da je promjena organizacije veoma složen zadatak, da promjene strukture imaju niz vanjskih posljedica, pravnih, financijskih, tehničkih itd. Ako zaboravimo da se na njih na vrijeme obazremo, može propasti akcija koja je s organizacijskog stajališta bila najbolje zamišljena. Osobito treba podvući da nijednu organizaciju ni organizacijsku jedinicu ne treba razgrađivati prije nego što smo dokraja odlučili i predvidjeli što će biti s njezinim pojedinim

Previous page

Next page


Eugen Pusić [2002], Nauka o upravi (Školska knjiga, Zagreb), 392 pp. [word count] [Pusic_Uprava].

© 2006-2009 by the Institute of Croatian Language and Linguistics

Powered by PhiloLogic
with extensions by D. Ćavar