NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010731].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 182472 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.07.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sindikat: Croatia osiguranje ne smijemo prodati strancima!</p>
<p>Miroslav Hraščanec: Ako je jedini cilj privatizacije Croatia osiguranja punjenje državnog proračuna, neka kupci budu domaće tvrtke i građani, a država neka zadrži 25 posto plus jednu dionicu ove strateški važne i profitabilne tvrtke/ Sindikat traži da se jedan dio dionica, uz popust, proda Croatijinim radnicima </p>
<p>BORIS PETROVIĆ</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Nakon što smo strancima prepustili gotovo cijeli bankarski sektor, na putu smo da ponovimo pogrešku i da u strano vlasništvo prijeđe glavnina podjednako važnog dijela financijalnog sektora - osiguranje. Jer, ako se stranom osiguratelju proda 51 ili više postotaka dionica Croatia osiguranja, prepustilo bi mu se i više od polovice hrvatskog tržišta osiguranja koje je u 2000. godini vrijedilo 4,53 milijardi kuna. Uz to, kupac bi dobio kontrolu nad 3,8 milijardi kuna ukupnog kapitala kojim raspolaže Croatia, od čega 443 milijuna otpada na temeljni, a 650 milijuna na jamstveni kapital. K tome treba dodati da prodaja najvećeg hrvatskog osiguravajućeg društva uključuje i prodaju vrlo profitabilnog Croatia Lloyda za reosiguranje te tvrtku Croatia osiguranje u BiH. </p>
<p>To je samo jedan dio opširnog obrazloženja Granskog sindikata zaposlenih u osiguranju, sindikata koji se protivi dosad predstavljenom načinu privatizacije Croatia osiguranja. </p>
<p>- Uostalom, o načinu privatizacije dosad se čulo više međusobno kontradiktornih izjava pojedinih državnih dužnosnika. Zbog toga smo ponekad imali dojam da pojedinci žele čak i osobno posredovati u prodaji Croatije! Kako bi se stvari razjasnile, Sindikat već dvije godine bezuspješno traži da se kaže tko je nadležan za provođenje toga projekta i smatra da se kao socijalni partner mora aktivno uključiti u privatizaciju te pomoći da ona bude poštena, transparentna i socijalna. Ovo posljednje znači da se dio Croatijinih dionica, uz povoljne uvjete odnosno, provođenjem ESOP-a, mora ponuditi i zaposlenima u ovom osiguravajućem društvu, kaže Miroslav Hraščanec, predsjednik Granskog sindikata zaposlenih u osiguranju. </p>
<p>Prema njegovim riječima, prijašnja Vlada prihvatila je neke od zahtjeva zaposlenih za sudjelovanje u privatizaciji, ali dogovoreno još nije provedeno u praksi. A nema ni konkretnog odgovora na njihov glavni zahtjev. Sindikat je, naime, temeljem Zakona o pretvorbi kapitala društava za osiguranje i reosiguranje (Narodne novine broj 69/92) Vladi osporio pravo na prodaju Croatije i smatra da to spada u nadležnost Sabora. </p>
<p>Jedini konkretan odgovor sveo se na potvrdu da će se Croatia privatizirati po modelu tzv. F-privatizacije, uz angažiranje savjetnika tj. na isti način kako je to predvidjela i bivša vlada. Sindikalci nisu dočekali ni neke veće reakcije na svoje nedavno obraćanje predsjednicima države, Sabora, Vlade i resornim ministarstvima pa će, kako najavljuju, ako se nastavi šutnja i upućivanje od jednog ministarstva na drugo, »posegnuti za svim dopuštenim sredstvima sindikalne borbe«, što uključuje i moguć štrajk zaposlenih u Croatiji. Očekivali su da će se prodaja Croatije naći u paketu koji je obuhvatio privatizaciju šest velikih tvrtki u državnom vlasništvu. Kao što je poznato, Vlada je na posljednjem saborskom zasjedanju povukla svoj prijedlog Zakona o privatizaciji. Ali zasad nema najava da će se u njezin novi prijedlog toga zakona, koji se očekuje ujesen, uvrstiti i Croatia osiguranje. Što zapravo predlaže Sindikat? </p>
<p>- Croatia nema potrebe za dokapitalizacijom, a dvojbeno je trebaju li joj i inozemni stručnjaci, kad je poznato da osiguravajuća društva stranih vlasnika u Hrvatskoj rado zapošljavaju, čak i otimaju njezine radnike. A ako je jedini cilj privatizacije punjenje državnog proračuna, neka kupci budu domaće tvrtke i građani, a država neka zadrži 25 posto plus jednu dionicu ove strateški važne i profitabilne tvrtke - objašnjava Miroslav Hraščanec.</p>
<p>Kako tvrde u Sindikatu, iako se uvijek može i bolje, Croatia od svih hrvatskih osiguratelja ima najmanje troškove rada u usporedbi sa zarađenom premijom, a ostvaruje 1,053.000 kuna prosječne premije po zaposlenom, dok je prosjek za osigurateljnu djelatnost 841.470 kuna. To znači da se i bez dolaska stranaca posluje racionalno. Ako Croatiju preuzme inozemno osiguravajuće društvo, država će izgubiti značajan dio dobiti koja se slijeva u proračun ali i - zbog očekivanog smanjenja broja zaposlenih - i priličan dio poreza doprinosa koje sada ubire. </p>
<p>- Uz to, velika je mogućnost da se kroz (re)osiguranje legalno i sustavno godinama iz Hrvatske izvuče velik financijski kapital. Puno je razloga za to da se Croatia jednostavno ne smije prodati strancima koji bi s njom držali čak 90 posto kompletnog hrvatskog tržišta osiguranja. A kako je to tržite zapravo još nerazvijeno, s godinama Croatia može samo jačati i svojem vlasniku donositi sve veći profit - tvrdi Miroslav Hraščanec i pita se: Zašto takvu »zlatnu koku« brzopleto prepustiti drugima?</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Hrvatska je među zemljama koje su </p>
<p>u tranziciji znatno napredovale«</p>
<p>Ciljevi koje Zaklada Konrad Adenauer promiče u inozemstvu jednaki su onima koje promičemo i u Njemačkoj / U Hrvatskoj su težišta našeg rada na procesu tranzicije u gospodarstvu, europskim integracijama i lokalnoj samoupravi / Ne nastupamo svisoka, nego gradimo partnerski odnos i prihvaćamo prijedloge s terena, ističe dr. Kristine Pratsch-Hucko</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Nakon što je početkom ove godine došla Zaklada Konrad Adenauer, bliska Njemačkoj kršćanskodemokratskoj uniji (CDU), u Hrvatskoj su zastupljene sve njemačke političke zaklade: Friedrich Ebert, najstarija zaklada bliska socijaldemokratima (SPD), Hanns Seidel, zaklada bliska bavarskom CSU-u, Heinrich Böll pod okriljem Zelenih i Friedrich Naumann pod okriljem liberala (FDP). O specifičnostima njemačkih političkih zaklada i djelatnostima Zaklade Konrad Adenauer, koja je 2001. godinu kad se navršava 125. obljetnica rođenja prvog njemačkog poslijeratnog kancelara, proglasila Adenauerovom godinom, razgovarali smo s dr. Kristine Pratsch-Hucko, regionalnom direktoricom za jugoistočnu Europu.</p>
<p>- Političke zaklade nastale su uglavnom nakon Drugog svjetskog rata, na iskustvima Weimarske Republike koja je bila nazivana i demokracijom bez demokrata. </p>
<p>Zbog toga, a i iskustava iz nacionalsocijalističkog režima, cilj koji su političke zaklade nastojale ostvariti svodi se na edukaciju građana, njihovo uključivanje u demokratske procese odlučivanja, poticanje rasprave o političkim temama, ukratko, izgradnja demokracije iz samog temelja, odozdo prema gore. </p>
<p> l Kako se financira djelatnost zaklada?</p>
<p>- Važno je istaknuti da političke zaklade u Njemačkoj i nisu zaklade u pravnom smislu te riječi - one ne raspolažu nikakvom imovinom nego se financiraju javnim sredstvima, dakle iz državnog proračuna. Zbog toga su one jedinstvene političke organizacije u svijetu, jer se drugdje zaklade financiraju privatnim sredstvima. Novac se među zakladama dijeli prema unaprijed utvrđenom ključu, tako da svaka zaklada dobiva jednaki osnovni iznos, a onda se na temelju parlamentarne zastupljenosti stranke kojoj je zaklada bliska, izračunavaju dodatna sredstva. Moram napomenuti da se radi o vrlo dugom vremenu, tako da se, primjerice, i nakon prošlih parlamentarnih izbora, na kojima je CDU izgubio, iznos namijenjen našoj zakladi nije promijenio. </p>
<p> l Kakva je veza između stranaka i zaklada koje su im bliske?</p>
<p>- Zaklade su, kako je to u više puta svojim odlukama isticao i njemački Ustavni sud, organizacijski i financijski posve neovisne o političkim strankama. </p>
<p>Zbog toga se zaklade ne angažiraju u predizbornim kampanjama, aktivni dužnosnici zaklada ne smiju biti visokopozicionirani stranački čelnici a same zaklade otvorene su svim građanima, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. Veza između stranaka i zaklada ipak postoji, no ona je više ideološke prirode i očituje se u ciljevima koje stranka promiče i izboru partnera s kojima surađuje. </p>
<p> l Koje ciljeve Vaša zaklada promiče u jugoistočnoj Europi?</p>
<p>- Ciljevi koje naša zaklada nastoji ostvariti u inozemstvu jednaki su onima koje promičemo i u Njemačkoj. Radi se, dakle, o potpori demokratizaciji društva i izgradnji pravne države, promicanju stranačkog pluralizma i socijalnog tržišnog gospodarstva i pomoći pri decentralizaciji i učvršćenju lokalne samouprave. Ciljevi u jugoistočnoj Europi dodatno su definirani i okvirima koje postavlja Pakt o stabilnosti, čiji je inicijator bila njemačka vlada i koji financira naše djelovanje na ovom području. Doprinos zaklada ovdje očituje se u etabliranju demokratskih struktura, čime -može se reći - osiguravamo softver za Drugi radni stol koji se bavi gospodarskom obnovom i regionalnom suradnjom. </p>
<p> l Čime se konkretno bavite u Hrvatskoj? </p>
<p>- Težišta našeg rada su proces tranzicije u gospodarstvu, europske integracije i lokalna samouprava. U tim pitanjima nastojimo hrvatskim partnerima pružiti potporu i savjete organiziranjem seminara, predavanja i konferencija, zatim stipendijama i zajedničkim projektima. </p>
<p> l Kako vidite Hrvatsku u usporedbi s drugim državama regije?</p>
<p>- U ovoj regiji možemo razlikovati između država koje su u tranziciji postigle značajan napredak i onih kojima još prijeti destabilizacija. Skupini onih naprednih pribrojila bih i Hrvatsku koja je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prišla korak bliže Europskoj uniji. Druge države u kojima djelujemo, a urede imamo i u Sarajevu, Skopju, Beogradu, još su, nažalost, prilično daleko od toga.</p>
<p>l U Zagrebu, a slično je i u drugim metropolama jugoistočne Europe, već djeluje niz međunarodnih organizacija koje promiču slične ciljeve. U čemu je prednost zaklada?</p>
<p>- Mi radimo na duge staze i ne odlazimo kada završimo jedan projekt, kao što često rade druge organizacije. Dodatna prednost je i u tome da mi imamo iskustva u tranzicijskim državama, što smo ga stekli radom u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Mogla bih tu dodati i da mi ne nastupamo s visoka, namećući ono što mi vidimo kao prioritete, nego radije gradimo partnerski odnos i prihvaćamo prijedloge s terena. Posebno bih istaknula široku mrežu kontakata koje smo kao politička nevladina organzicija izgradili i prema Bruxellesu i prema Washingtonu. </p>
<p> l Gdje su ograničenja vašem djelovanju?</p>
<p>- Mi ne možemo davati neposrednu financijsku pomoć, bez obzira kome je i koliko ona potrebna. Zaklade ne mogu funkcionirati ako kod države domaćina ne postoji spremnost za suradnju, a i naš utjecaj na političke stranke je ograničen. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ovlasti dogovorene, </p>
<p>a dogovora nema</p>
<p>Na sastanku čelnika petorke i premijera Račana o preustroju HV-a i zakonu o obrani dogovoren preustroj vojske u skladu s NATO-ovim standardima do 2005. godine/ Novim zakonom o obrani trebale bi se potvrditi ustavne ovlasti predsjednika, kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga / Čini se da je riješena i dilema treba li ili ne ministar obrane biti uključen u lanac zapovijedanja i kome pritom odgovara </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Iako su se prošlog tjedna dogovorili o svim otvorenim pitanjima budućeg preustroja Hrvatske vojske i o zakonu o obrani, čelni ljudi države i Vlade Stjepan Mesić i Ivica Račan trebali su se susresti istim povodom prije godišnjih odmora.</p>
<p>Najavio je to sam premijer Račan prošle srijede uoči sastanka s čelnicima stranaka petorke. No nagađanja o tome da će se sresti u utorak oko 15 sati u Banskim dvorima otklonila je Račanova glasnogovornica Aleksandra Kolarić, objasnivši da je premijer na godišnjem odmoru. Ostaje, međutim, mogućnost da se na sastanku ipak okupe Mesićevi i Račanovi suradnici, predstavnici Glavnog stožera Oružanih snaga i MORH-a te Račanov zamjenik Goran Granić, što u ponedjeljak, ni u Uredu Predsjednika niti u Vladi, nitko nije potvrdio.</p>
<p>Prošlu je srijedu premijer Račan kratko kazao novinarima da je zadovoljan sastankom na temu zakona o obrani i budućeg preustroja HV-a, jer su »riješena sva otvorena pitanja«.</p>
<p>Naknadno doznajemo da su dogovorene osnovna koncepcija i dinamika preustroja vojske u skladu s NATO-ovim standardima, što bi trebalo provesti do 2005. godine. </p>
<p>Novim zakonom o obrani, koji bi se na saborskim klupama mogao naći već na rujanskom zasjedanju, trebale bi se potvrditi ustavne ovlasti predsjednika, kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga. Predsjednik će zapovijedati vojskom i u miru i u ratu, čime je odbijen prijedlog nekih krugova iz MORH-a da bude zapovjednik samo u ratu.</p>
<p>Čini se da je na sastanku prošlog tjedna napokon riješena i dvojba treba li ili ne ministar obrane biti uključen u lanac zapovijedanja i kome pritom odgovara. Naime, predsjednik Mesić je javno upozoravao kako ne može ministar vojske biti u zapovjednom lancu, a da pri tom ne odgovara predsjedniku, kao vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga.</p>
<p>Sada je ta dvojba riješena, a ministar obrane će odgovarati i predsjedniku i vladi – vrhovnom zapovjedniku samo kad je uključen u lanac zapovijedanja, a vladi, čiji je član, odgovarat će u dijelu poslova koji se tiče organiziranja i upravljanja Oružanim snagama.</p>
<p>U kojoj će pak mjeri njegova odgovornost biti podijeljena između predsjednika i vlade, riješit će se novim zakonom o obrani. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zagreb će postati najveći poslodavac u zdravstvu</p>
<p>»Budući da Ministarstvo zdravstva više ne može kontrolirati rad zdravstvenih ustanova u Zagrebu, najbolji način da ih podignemo na višu razinu jest decentralizacija«, smatra Zvonimir Šostar, pročelnik Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb</p>
<p>Prema riječima pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb dr. Zvonimira Šostara, jedan od glavnih zadataka gradskih vlasti u rujnu bit će decentralizacija zagrebačkih bolnica, kojom bi sve kliničke i opće bolnice trebale prijeći u vlasništvo Grada Zagreba.</p>
<p>U zagrebačkim bolnicama liječi se 70 posto Zagrepčana i stanovnika zagrebačkog prstena, dok iz ostalih dijelova Hrvatske dolazi 30 posto pacijenata. </p>
<p>– Budući da Ministarstvo zdravstva više ne može kontrolirati rad i rukovođenje zdravstvenih ustanova u Zagrebu, rješenje je njihova decentralizacija, rekao je Šostar, koji taj proces smatra najboljim načinom da se razina zdravstvenih usluga podigne na višu razinu. </p>
<p>– Decentralizacijom će se pokušati stvoriti djelotvornija zdravstvena zaštita te smanjiti financijski troškovi rada bolnica, objašnjava Šostar. Uz to, dodaje, svaka će bolnica imati svoj sustav modernog upravljanja, što znači i osposobljavanje menadžera koji bi držali proračun bolnica u plusu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, od trenutka prelaska bolnica u ruke Grada o zaposlenicima će se skrbiti više nego do sada, a moguće je i otvaranje više radnih mjesta. Šostar smatra kako će decentralizacija potaknuti »selidbu« kadrova u gradske bolnice, posebice specijalista. Također je namjera da se »kreveti prilagode prostornim uvjetima bolnica«. Naime, u zagrebačkim bolnicama smješteno je do tri puta više kreveta nego što bi bolnice trebale imati prema europskim standardima. </p>
<p>Grad Zagreb će decentralizacijom postati najveći hrvatski poslodavac u zdravstvu. Osim toga, Zagreb je, kao županija, jedini koji izdvaja za zdravstvo više doprinosa nego što ga troši. Viškom novca, do kojeg će se doći osobito nakon decentralizacije, uvjeren je dr. Šostar, moći će se urediti prostori bolnica i nabaviti nova oprema. </p>
<p>U reformi primarne zdravstvene zaštite Gradski ured za zdravstvo težit će »okrupnjavanju« dosadašnjih domova zdravlja, pa bi ih nakon 13 trebala ostati četiri. Namjera je da se otvaranjem novih poliklinika (zasad njih pet), u kojima će specijalistika biti mnogo jeftinija, gubitak vremena proveden u čekaonicama svede na minimum. Na taj način, vjeruju u Gradskom uredu za zdravstvo, poboljšala bi se kvaliteta usluge zdravstvene zaštite u gradskim zdravstvenim ustanovama. </p>
<p>No, o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kojim bi se riješilo pitanje decentralizacije bolnica, u Saboru bi se trebalo raspravljati tek najesen. Iako postoji mogućnost da zagrebačkim bolnicama rukovodi gradska vlast, o tome u Ministarstvu zdravstva, zasad, ne žele govoriti.</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Veternica - podzemna ljepotica zagrebačke gore </p>
<p>Za uređenje prilaza podzemnoj ljepotici Veternici - 50.000 kuna / Najesen školovanje prve skupine špiljskih vodiča / Bogatstvo termalnih i izvora pitke vode, slapovi i jezera / Mnogo vrsta gljiva i tri kamenoloma / Rimska cesta za Zagorje, Kameni Svati i grob Slave Raškaj / Vandalizam i sve ugroženiji eko-sustav - ljudi automobile peru u potocima / U jednom danu skupljeno 650 tona smeća / Kada uređenje livade Ponikve - planovi stari 20 godina / Planova mnogo, novca malo</p>
<p>U zapadnom dijelu Medvednice, za koji mnogi tvrde da je najbogatiji i najljepši predio zagrebačke gore, planinari, zaljubljenici u prirodu ili tek slučajni prolaznici imaju priliku vidjeti mnoštvo bisera prirode. Ali ne samo to...</p>
<p>Jedan od najvrednijih prirodnih spomenika svakako je špilja Veternica, podzemna ljepotica Medvednice, koja je već godinu dana privremeno zatvorena zbog lošeg stanja. No, i kao turistička atrakcija, Veternica je, na žalost, mnogima nepoznata.</p>
<p>Ukupna dužina špilje, kada se zbroje svi kanali, iznosi 6.816 metara, a turistički dio dugačak je 380 metara. Veternica je, među ostalim, zanimljiva i kao hidrološka pojava, jer ima stalni vodotok. Ona je i poznato arheološko i paleontološko nalazište u kojem su nađene kosti špiljskog medvjeda, ali i ljudske kosti. Kao geomorfološki objekt Zagreba zaštićena je još 1978. godine.</p>
<p>Za uređenje prilaznog dijela, ulaza i osvjetljenja špilje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja odobrilo je 50.000 kuna, a radove će obavljati Javna ustanova Park prirode Medvednica, u suradnji s Centrom za kulturu i obrazovanje Susedgrad i Udrugom za promicanje ekološke i kulturološke svijesti mladih »Virtualni svijet«.</p>
<p>Radovi bi, prema najavama iz te javne ustanove, trebali početi čim se prikupi kompletna dokumentacija i stigne novac iz Ministarstva.</p>
<p>Najesen će, kako doznajemo, biti školovana i prva skupina spiljskih vodiča.</p>
<p>Područje zapadne Medvednice bogato je termalnim i izvorima pitke vode, šumama u kojima rastu različite vrste gljiva (vrganji, dedeki, sunčanice, biserke, krasnice), kamenom (područje ima čak tri kamenoloma), rudama... </p>
<p>Ondje se nalaze i Kameni svati, rimska nalazišta, Rimska cesta, koja je vodila prema Zagorju, staro katoličko groblje, na kojem je pokopana i Slava Raškaj, slap Sopot, jezera iznad strelišta u Gornjem Vrapču, Stari grad Susedgrad, u kojemu je stolovao Franjo Tahi, planinarski dom »Pod Starim gradom«, donedavno dom na najnižoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj, a sada zatvoren zbog neplaćenih računa...</p>
<p>Nedaleko od Veternice, na kraju nikad dovršene Zelene magistrale, nalazi se i livada Ponikve. Na njoj se već 20 godina planira urediti rekreacijski centar, ali ljubitelji prirode zauzimaju se za to da se na njoj postave barem klupe i stolovi za izletnike, kontejneri za smeće te da se renovira pozornica. No, najvažnije bi bilo, ističu oni, onemogućiti ulazak automobilima, koje njihovi vlasnici, bez imalo grižnje savjesti, peru na obližnjem potoku.</p>
<p>– Vandalizam na Sljemenu i Medvednici uzima sve više maha, a eko-sustav sve je ugroženiji, ističe Mladen Rogošić, voditelj ekološkog programa Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad i član Komisije Hrvatskog planinarskog saveza. U njegove riječi uvjerili smo se i sami, vidjevši hrpe najrazličitijeg otpada u šumi, na Ponikvama, uz magistralu te u starom rudokopu bivše tvornice cementa »Sloboda«.</p>
<p>Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad, u suradnji s različitim udrugama, već 15-ak godina organizira brojne ekološke akcije, škole i radionice za zaštitu zapadnog dijela Medvednice, a za svoj je doprinos ekologiji dobio i zlatnu plaketu Zdravi grad u Bruxellesu. U akciji koja je trajala samo jedan dan sakupljeno je čak 650 tona smeća!</p>
<p>I planova za budućnost je mnogo – jedino što nedostaje jest novac. Neke od ideja su osnivanje tzv. Zelenog učilišta te sastavljanje ekološko-kulturološke karte zapadne Medvednice. Centar za kulturu poziva također sve zainteresirane da se priključe njihovim zelenim akcijama.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Čovjek sa 66.000 razglednica</p>
<p>Ljubav prema zemljopisu i etnologiji »kriva« za zbirku / Kolekcionar od 12. godine / Najstarija razglednica s motivom Učke iz 1903. godine / Vlastiti sustav katalogizacije zbirke - raspadom Jugoslavije raspao se i sustav / Stranim razglednicama se ne opterećuje, zato ih i ima »samo« 12.000 / Osim razglednica skuplja planove gradova, svete sličice, etnološke predmete / Uskoro pošiljka od tisuću novih razglednica</p>
<p>Mnogi ljudi nešto skupljaju</p>
<p> - olovke, marke, stari novac, značke. Damir Kremenić već 32 godine skuplja razglednice. Njegova iznimno vrijedna zbirka broji 66.000 razglednica.</p>
<p>– Razglednice sam počeo skupljati kad sam imao 12 godina, i to zato što volim zemljopis. Tako sam upoznavao gradove i sela. Osim zemljopisa volim i etnologiju, a s pomoću razglednica mogu se rekonstruirati mnoge zanimljivosti iz života naših predaka, objasnio nam je Kremenić. </p>
<p>Njegov glavni sakupljački cilj su razglednice Hrvatske, osobito otoka Krka (Kremenić je podrijetlom iz Kornića na Krku). Najstarija razglednica u zbirci je razglednica Učke iz 1903. godine. </p>
<p>Razglednica grada Zagreba ima oko 2.500, a najstarija je izdana prije Prvog svjetskog rata. </p>
<p>– Zagreb mi nije primaran sakupljački cilj. Postoje ljudi koji skupljaju samo razglednice Zagreba, a s njima se teško mogu nositi. Oni imaju i po 5.000 razglednica grada i voljni su izdvojiti mnogo novca za stare razglednice Zagreba, objasnio nam je Kremenić zašto ima »tako malo« zagrebačkih razglednica. Požalio kako je današnji izbor zagrebačkih razglednica vrlo slab, kako po asortimanu tako i po kvaliteti.</p>
<p>Strane razglednice mu nisu imperativ, ako nešto nabavi dobro, a ako ne, ne opterećuje se time. Tako stranih razglednica ima »samo« 12.000.</p>
<p>Takva velika zbirka zahtijeva i posebnu katalogizaciju. Kremenić je smislio vlastiti način numeracije i slaganja razglednica - složene su po županijama, a unutar županija po mjestima i gradovima. Razglednice nekog grada slaže po motivima - prvo kolažne (one s mnogo sličica), zatim snimljene iz zraka, pa dalje po motivima - gradski prostori, javne građevine, crkve, hoteli, muzeji... Svaka razglednica dobiva svoj kataloški broj, koji u pravilu otisne izdavač. Ako ga, pak, izdavač ne otisne, Kremenić sam određuje broj kako bi uvijek mogao znati gdje se koja razglednica nalazi. Raspad Jugoslavije natjerao je Kremenića da prenumerira gotovo cijelu zbirku. Naime, mnoge razglednice koje su dotad bile domaće postale su strane, a strane vodi pod posebnim kataloškim brojevima. U rješavanje tog problema utrošio je dvije godine.</p>
<p>Taj je hobi prilično skup. Jedna kutija u koju slaže razglednice stoji 40 kuna, a u nju stane oko 500 razglednica. Daljnji troškovi su izrada kataloga i metalni ormari. Mnoge razglednice koje se danas izdaju Kremeniću daruju izdavači. No, kupnja starih razglednica prilično je skup hobi. Jedna razglednica stoji od kune pa do 100 njemačkih maraka. </p>
<p>– S pomoću razglednica možemo rekonstruirati izgled gradova i sela u prošlosti. Osim toga, to je izvrstan suvenir, a i jedini koji putuje sam, ne mora ga se nositi, objasnio je Kremenić.</p>
<p>Osim razglednica, Kremenić skuplja i planove gradova. Ima ih oko 2.000 i gotovo svi se odnose na hrvatske gradove. Samo planova Zagreba ima 60-ak. U svojoj zbirci ima i nekoliko tisuća postera gradova, više od tisuću svetih sličica te oko 2.000 etnoloških predmeta. Sve to čuva u svom stanu, koji je za njegovu jedinstvenu zbirku svakim danom sve tješnji i tješnji. Uskoro očekuje pošiljku od otprilike tisuću novih razglednica.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Štakori zaprijetili Zaprešiću</p>
<p>Građane grada Zaprešića i njegove okolice posljednjih mjeseci muči problem povećanog broja štakora oko stambenih zgrada. Najezda štakora u Zaprešiću rezultat je redovne i pojačane deratizacije u gradu Zagrebu, koja uzrokuje seobu glodavaca na rubna prigradska i gradska područja, ali i djelomične provedbe deratizacije u Zaprešiću. </p>
<p>Prema riječima Borislava Huića županijskog sanitarnog inspektora, napori komunalaca koji redovito obavljaju deratizaciju u pojedinim dijelovima grada nemaju potpun učinak jer nije učinjena sustavna deratizacija koja uključuje čitav gradski prostor. Za potpun uspjeh u provedbi deratizacije nužna je, istaknuo je Huić, sinkronizirana akcija deratizacije kanalskog sustava grada Zaprešića i njegove šire okolice. A.L.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Troškovi života u lipnju porasli 4,9 posto</p>
<p>Cijene na malo u Zagrebu su u lipnju ove godine bile 4,1 posto veće u odnosu prema cijenama istog mjeseca prošle godine, a u usporedbi s ovogodišnjim svibnjem pale su 0,3 posto, podaci su Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.</p>
<p>Troškovi života u Zagrebu veći su u lipnju 4,9 posto u odnosu prema onima iz istog mjeseca lani, dok su prema ovogodišnjem svibnju ostali na gotovo istoj razini, odnosno manji su 0,1 posto.</p>
<p>U prvoj polovici ove godine, prema podacima Gradskog zavoda, cijene na malo u Zagrebu su porasle 5,3 posto u usporedbi s prvom polovicom 2000. godine.</p>
<p>Uspoređujući, pak, troškove života u prvoj polovici ove godine s onima iz lanjskih prvih šest mjeseci, bilježi se porast za 4,7 posto. U strukturi troškova života u prvom ovogodišnjem polugodištu najviše su porasli troškovi za prometna sredstva, usluge te poštanske usluge, za 12,3 posto, zatim za pića 10,5 posto te za ogrjev, osvjetljenje i usluge 9,3 posto. (h)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Beograd poriče najam baza NATO-u</p>
<p> na 99 godina</p>
<p>BEOGRAD, 30. srpnja</p>
<p> - Beogradski tisak u ponedjeljak na prvim stranicama objavljuje demantije jugoslavenskih dužnosnika o navodnim pregovorima s Washingtonom o iznajmljivanju nekih vojnih objekata Vojske Jugoslavije američkoj vojsci. Takvu je vijest u nedjelju objavila beogradska agencija Beta navodeći da su joj dobro obaviješteni diplomatski izvori u Bruxellesu izjavili da su SAD vlastima u Beogradu predložile zakup na 99 godina baza i vojnih pogona poput »Bondsteela« na Kosovu, radarske baze na planini Kopaonik, vojnu zračnu luku kod Sjenice i prateće objekte na Pešterskoj visoravni. Informaciju su opovrgnuli ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović i potpredsjednik srbijanske vlade Nebojša Čović, a u nedjelju navečer učinilo je to i veleposlanstvo SAD u Beogradu.</p>
<p>Prema toj informaciji, SAD su SRJ predočile kako žele »izravnu suradnju Vojske SAD i Vojske Jugoslavije, ponajprije na području Kosova i juga Srbije«. Pentagon i američki vojni vrh predložili su, a State Department i Bijela kuća prihvatili, potpisivanje takvog ugovora sa Srbijom u obliku specifičnog vojnog sporazuma o suradnji, navodi se u izvješću koje je prenijela Beta.</p>
<p> U demantiju američkog veleposlanstva koje je uputio veleposlanik William Montgomery, ta se informacija označava »potpunom izmišljotinom«, što se »vidi i po tome što se tvrdi da su razgovori o tome vođeni u Rammsteinu, a zapravo su vođeni u Stuttgartu«. Dana 19. srpnja u Stutgattu je održan sastanak američkog zapovjedništva za Europu (EUCOM) s izaslanstvom SRJ u kojem su bili ministar Svilanović, potpredsjednik Čović i general Ninoslav Krstić. Veleposlanik Montgomery u priopćenju podsjeća da je on nazočio svim razgovorima i tvrdi kako nije bilo razgovora da bi SAD ili neke druge članice NATO rabile vojne objekte jugoslavenske vojske. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>WWF prihvaća ograničeni kitolov</p>
<p>SYDNEY, 30. srpnja</p>
<p> - Organizacija za zaštitu životinja World Wide Fund for Nature u ponedjeljak je priopćila da će povratak na ograničen izlov kitova možda biti nužan kako bi se spriječili propast Međunarodnoga povjerenstva za kitolov (IWC) i povratak nekontroliranome izlovu.</p>
<p> World Wide Fund for Nature (WWF) kaže da je upravo završen sastanak IWC-a u Londonu bio prava »katastrofa«. Kitolovačke države opet su odbile prijedlog stvaranja južnopacifičkoga utočišta za kitove, a protive se i moratoriju na komercijalni kitolov što ga je IWC uveo 1996. godine.</p>
<p> WWF upozorava da je Međunarodno povjerenstvo za kitolov na rubu propasti jer se zemlje članice poput Norveške i Japana ne obaziru na moratorij i žele ostvariti nadzor nad IWC-om koji je nekad regulirao komercijalni kitolov, ali sada djeluje kao organizacija za zaštitu.</p>
<p> »Čini se da će ograničeni komercijalni kitolov biti jedini način da se kitolovačke zemlje vrate u razuman i kontroliran program IWC-a«, rekao je za australski radio ABC Ray Nias, zamjenik direktora WWF- a.</p>
<p> »Inače će oni nastaviti povećavati brojeve. Države koje se protive kitolovu nemaju u ovome trenutku nikakva utjecaja na komercijalni kitoov«, rekao je.</p>
<p> Kao rezultat 16-godišnjega moratorija na kitolov, veliki kitovi iz skupine 150-tonskih plavih kitova više nisu u neposrednoj opasnosti od istrebljenja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U Kongresu otpor raketnoj bazi na Aljaski</p>
<p>WASHINGTON, 30. srpnja </p>
<p> - Nekoliko članova obaju domova američkog Kongresa najavili su u ponedjeljak da će na pododborima za vojni proračun glasovati protiv izgradnje raketnih silosa u bazi Fort Greely na Aljaski.</p>
<p> Ike Skelton, John Spratt i Norman Dicks, demokratski zastupnici u Predstavničkom domu, u pismu Pentagonu kažu da se za tu izgradnju ne može koristiti ranije odobreni novac za drugačiji raketni štit.</p>
<p> Po njihovu mišljenju, raketna obrana kakvu je zamislila vlada predsjednika Georgea W. Busha u suprotnosti je sa Sporazumom o antibalističkim raketama (ABM) iz 1972. godine koji je Kongres ratificirao. Stoga Kongres, kažu, ne može odobriti trošenje novca za program kojim se krše preuzete međunarodne obveze.</p>
<p> Slično gledište u pismu ministru obrane Donaldu Rumsfeldu izrazila je senatorica Dianne Feinstein. Kao predsjednica pododbora za vojne izdatke upozorila ga je da će, bude li potrebno, zaustaviti isplatu 8,3 milijarde dolara koliko je za krčenje šume i pripremu zemljišta u Fort Greelyju namjenjeno u proračunu za slijedeću godinu.</p>
<p> Glasnogovornik Pentagona Rick Lehner nije želio potvrditi namjerava li u kolovozu početi gradnja u Fort Greelyju, ali je napomenuo da će kongresnici uskoro dobiti odgovor na postavljena pitanja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pet andskih zemalja priznalo prava autohtonih naroda</p>
<p>LIMA, 30. srpnja</p>
<p> - Pet zemalja članica Andske zajednice nacija, Peru, Bolivija, Ekvador, Kolumbija i Venezuela, priznale su u nedjelju, prvi put u svojoj povijesti, prava autohtonog stanovništva koje živi na njihovim teritorijima. Prigodom svečanosti simbolične inauguracije novog peruanskog predsjednika Alejandra Toleda, pet šefova država usvojilo je deklaraciju Machu Picchu koja autohtonim narodima u regiji priznaje »pravo na njihov identitet, duhovne, kulturne, lingvističke, političke i gospodarske, individualne i kolektivne tradicije«. </p>
<p>Toledo, prvi peruanski predsjednik indijanskog podrijetla, simboličnom je inauguracijom na ruševinama drevnog grada Machu Picchu obnovio tradiciju svojih predaka Inka. U obredu starom više od 500 godina, Toledo je dobio zlatnu ogrlicu s križem Inka i žezlo koje simbolizira moć careva Inka. Prije uručivanja žezla, tri svećenika prinijela su žrtvu listova koke, kukuruza i cvijeća bogovima planina i Duhu Zemlje. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Azerbejdžan prelazi na latinicu</p>
<p>BAKU, 30. srpnja</p>
<p> - Azerbejdžan u srijedu s ćirilićnog prelazi na latinično pismo. Prošlomjesečnom odlukom predsjednika države Gajdara Alijeva svi se službeni i poslovni dokumenti, pečati, javni natpisi, reklame i oglasi, lokalni dnevni listovi, časopisi i knjige od srijede moraju pisati latinicom.</p>
<p>Zagovornici promjene smatraju da će latinica ovu zemlju i njene stanovnike približiti vanjskom svijetu i smanjiti rusku kulturnu dominaciju. Protivnici strahuju da će promjena marginalizirati rusofono stanovništvo, kojih ima mnogo i među samim Azerima jer je za vrijeme sovjetske dominacije domaći jezik bio potpuno zanemaren.</p>
<p>Početkom stoljeća Azeri su pisali arapskim pismom. Ćirilica je uvedena stvaranjem SSSR-a, a sada se, nakon desetogodišnjeg približavanja toj odluci, uvodi latinica. Azerbejdžanu susjedne zemlje, Turkmenistan i Uzbekistan, čiji su jezici također vrlo srodni turskom jziku, latinicu su prihvatili prije nekoliko godina. Tamošnji lingvisti smatraju da je latinica mnogo bolja za tursku fonetiku. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Tri venecijanska »Lava« čekaju pobjednike</p>
<p>58. međunarodni filmski festival u Veneciji / Ove godine u konkurenciji za nagrade čak dva programa, plus natjecanje debitanata/ U najelitnijem programu «Venecija 58« prevladavaju europski filmovi i autori / Počasni »Zlatni lav« za životni doprinos filmu bit će predan francuskomu redatelju Ericu Rohmeru </p>
<p>VENECIJA, 30. srpnja</p>
<p> – Najstariji svjetski filmski festival (58), venecijanska Mostra nudi ove godine niz velikih promjena u koncepciji i programima. To je naglasio direktor Alberto Barbera na konferenciji za novinare u Veneciji. Treću godinu kako upravlja Mostrom Barbera je najavio niz velikih promjena, prije svega u programima festivala. </p>
<p>Od ove godine, naime, Venecija će imati dva službena programa i tri velike nagrade, tri velika »Lava«, koja će dodjeljivati tri posebna žirija. Prvi program pod nazivom »Venecija 58« uključuje 20 filmova u konkurenciji za »Zlatnog lava« te gotovo isto toliki broj filmova značajnih svjetskih autora koji će biti prikazani u spomenutom programu, ali izvan konkurencije. </p>
<p>Taj program obuhvaća, kako kažu njegovi selektori, najbolje i najradikalnije, umjetničke filmove ovogodišnje produkcije koji se odlikuju originalnošću, inovacijom i spektakularnošću. </p>
<p>Novi program konkurencije pod nazivom »Cinema del Presente« ima također dvadeset filmova, a među njima su ostvarenja tipična za današnju kinematografiju, različitih trendova i formi. Među njima su i debitantska ostvarenja i žanrovski potpuno različita djela u kojima se ističu nove produkcije, autorske inovacije i kreativna originalnost. Najboljem filmu toga programa pripast će »Godišnji Lav« i ček na sto tisuća dolara koji sponzorira Telecom Italije.</p>
<p>I napokon treći »Lav« za budućnost pripast će autoru najboljeg debitantskog filma prikazanog u programima festivala. </p>
<p>Ta nagrada nosi i naziv Luigia De Laurentisa i uključuje sto tisuća dolara i 20 tisuća metara filmske vrpce koju daruje Kodak. Za najboljega debitanta konkurirat će 16 filmova, među kojima i slovenski autor Jan Cvitković s filmom »Kruh i mlijeko« (u programu Novi teritoriji), zatim Austrijanac Ulrich Seidl s filmom »Hundstage«, pa Sergej Bodrov Jr. sa »Sestrama« , Vincenco Marra iz Italije s »Kućnim tornadom« i drugi. </p>
<p>U najelitnijem programu «Venecija 58« prevladavaju europski filmovi i autori, što je očit trend ovogodišnjih svjetskih festivala, nakon Berlina, Cannesa i Karlovyh Vara. Tako između ostalih nalazimo imena Andrea Techinea i Phillipea Garela iz Francuske, Antonia Capuana i Giuseppea Piccionia iz Italije, Joaoa Botelha iz Portugala, Alejandra Amenabara iz Španjolske, Clare People i Kena Loacha iz Velike Britanije, dok Goran Paskaljević brani boje Irske, Italije, Velike Britanije i Francuske, u čijoj koprodukciji je nastao njegov film »Kako je Harry postao drvo«. U konkurenciji su i Lucian Pintilie te Amerikanci Richard Linkater i Larry Clark, Brazilac Walter Salles i drugi. </p>
<p>U tome programu, ali izvan konkurencije, bit će na svečanosti otvorenja prikazan film »Dust« Milče Mančevskog, a poslije će se vrtjeti i najnoviji filmovi Woodyja Allena (»The Curse of the Jade Scorpion«), Stevena Spielberga (»A.I. Artificial Intelligence«), Davida Mameta (»Heist«), Johna Carpentera (»John Carpenter's Ghosts of Mars«), Manoela de Oliveire (»Porto de Minha Infancia«) itd. </p>
<p>Program »Cinema del Presente« predstavit će uz niz već spomenutih debitanata i nove filmove iskusnih Giuseppea Bertoluccia (»L'amore probabilmente«), Wernera Herzoga (»Invincible«), Zhanga Yanga (»Zuo Tian«) itd. </p>
<p>Počasni »Zlatni lav« za životni doprinos filmu bit će ove godine predan francuskomu redatelju Ericu Rohmeru, 7. rujna, kada će biti prikazan i njegov film »L'Anglaise et le Duc«.</p>
<p>Michael Cimino, jedan od najizazovnijih redatelja svjetskog filma, predstavit će »Big Jane«, njegov prvi roman, koji je izdao francuski Gallimard, a Martin Scorsese će doći u Veneciju kao predsjednik Filmske fundacije koja je zadužena za zaštitu starih autora i filmova. </p>
<p>On će u Veneciji predstaviti dva nova, restaurirana filma »Santa Lucia Luntana« i »The Movie Actor«.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Festivalska čežnja za Moskvom</p>
<p>47. splitsko ljeto / Ansambl Slovenskoga mladinskog gledališča iz Ljubljane premijerno izveo »Tri sestre« Antona Pavloviča Čehova u Dioklecijanovim podrumima / Redatelj Toni Janežič sjajno je pogodio čehovljansko ozračje u odgođenim prizorima beznadne žudnje</p>
<p>Prva ovosezonska festivalska premijerna dramska produkcija »Festivali« Filipa Šovagovića započinju na moskovskoj željezničkoj stanici. U Moskvi se odvija radnja »Četvrte sestre« Janusza Glowackog koju je redateljica Ivica Boban postavila u oštećenome dubrovačkom Hotelu Belvedere. O Moskvi je, dakako, riječ i u slavnoj drami Antona Pavloviča Čehova »Tri sestre«, trećoj dramskoj premijeri ovogodišnjih ljetnih festivala, koju je ansambl Slovenskoga mladinskog gledališča iz Ljubljane izveo u subotu i nedjelju na večer u Dioklecijanovim podrumima. Moskva je tako, pomalo neočekivano, postala središnje mjesto ovoljetnih kazališnih istraživanja, geografsko ili literarno središte teatarskih okupljanja i imaginarnih putovanja po krajolicima naših, odnosno, festivalskih čežnji. Ruski repertoar u ljetnim mjesecima – zvuči kao zanimljivi paradoks, a zapravo je vidljiv znak ovogodišnjih dramskih programa naših najznačajnijih festivala.</p>
<p> Mladoga slovenskog redatelja Tonija Janežiča splitska publika pamti po efektnom uprizorenju Rostandova »Cyranoa de Bergeraca« prošle sezone u splitskom teatru. Kao i u »Cyranou« Janežić je pročitao Čehovljevu dramu iz perspektive sadašnjosti, no, kloneći se agresivnih komentara i dekonstrukcijskih obrata što su ih često primjenjivali redatelji u teatru iz 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća.</p>
<p> Posve okrenuta dramskom predlošku te njegovim skrivenim značenjima slovenska predstava gledateljima nudi jasne obrise čehovljanske atmosfere u kojima se lako mogu prepoznati. To je kazališna slika jednog stanja koje ne poznaje vremenske ograničenosti, univerzalni okvir za svijet bez središta, prikaz neuslišanih žudnji i onih životnih promašaja što se s jednakim razumijevanjem očitavaju u Čehovljevu i našem vremenu.</p>
<p> U luku od jednog stoljeća gotovo se ništa bitno nije promijenilo – poručuju izvođači i autori predstave. Rečenice koje se izgovaraju u Dioklecijanovim podrumima zvuče kao rečenice koje svakodnevno slušamo ili ih sami, u trenutcima izgubljenosti, izgovaramo. Ono što osvaja u toj izvedbi je upravo način na koje se one izgovaraju, a koji granicu između stvarnosti i fikcije čini nevidljivom. Od prvog prizora, kada se u klaustrofobičnom prostoru podruma susretnu Olga, Maša i Irina, očita je ta njihova pogubljenost u životu naglašena govorom koji se ocrtava isključivo kroz i pomoću tišine i koji, po Čehovljevim naputcima kao da nikoga na pozornici ne dodiruje, već otvara pukotine preko kojih se spotiču oni koji su spremni svoju sigurnost, barem nakratko, izgubiti i u gledalištu. </p>
<p> Moderni realizam Antona Pavloviča Čehova Toni Janežič odlično je preveo u suvremeni kazališni govor poetikom scenskog verizma, ne skrivajući se iza općih mjesta i već iskorištenih uspjelih interpretacija velikoga ruskog dramskog klasika. Svi se veliki prizori odvijaju ovdje pred očima javnosti i svi su prijelomni događaji prepušteni podsmijehu Drugoga, zagubljeni u banalnostima i u vremenskom trajanju. Upravo je ta usporenost, u četverosatnoj predstavi Slovenskoga mladinskog gledališča, jedna od njezinih središnjih mjesta, jer upućuje na sumorno iščekivanje i prizivanje nečega što se nikada neće dogoditi, te time sjajno prati ne samo čehovljansku atmosferu, već i tjeskobno ozračje našega života.</p>
<p> No, redateljski koncept Tonija Janežiča posvećen je u potpunosti glumcima i njihovoj mogućnosti da fragmente ruske provincijske zbilje predstave bez patetičnih tonova i pretjerane dramatičnosti, bez histeričnih ispada ili blazirane sjete. Odlični slovenski glumci u minimalističkim iskazima predstavili su osobne nesreće Čehovljevih gubitnika s onom lakoćom i prirodnošću koji su u posljednje vrijeme, na žalost, toliko strani hrvatskomu kazalištu.</p>
<p> Barbara Krajnc, Romana Šalaher i Jana Mazelj sugestivno su interpretirale nemoć Olge, Maše i Irine izvedenu iz životnih običnosti što se izravno pokreću dramu. No, i Maruša Geymayer-Oblak, Matej Recer, Primoš Ekart, Uroš Maček, Sebastijan Cavazza, Robert Prebil, Sandi Pavlin, Marinka Štern, Iva Babić, Jadranka Tomažič i Ravil Sultanov s jednakom su uvjerljivošću prikazali, ocrtavajući i istost i različitost nesreća njihovih likova, bolnu tragikomičnost Čehovljeva ili našeg svijeta. »Tri sestre« Slovenskoga mladinskog gledališča, što su premijerno izvedene u programu 47. splitskog premijera, a čija je ljubljanska premijera najavljena za jesen, primjer je kazališta koje svoje ishodište nalazi u glumačkome nadahnuću i sposobnosti glumca da tekst učini razumljivim svakomu prostoru i svakomu vremenu. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ne vjerujem u kazalište s porukom</p>
<p>Radi se o dramaturškom pokušaju scenskog ostvarivanja aretejskog susreta dvaju Kolumba – Krležina iz godine 1917. i Ghelderodeova iz 1927., ali i dviju predstava – jedne iz 1973. i ove danas. To je vremeplov u kojem će se zrcaliti današnji trenutak, ne samo kazališta već i života / Nekadašnji otvoreni scenski prostori, na koje smo toliko bili ponosni, danas su prekriveni stolovima kavana i restorana. To nije loše, ali postaje problematično – ako zamislite predstavu u gradskoj jezgri, morate se pitati kako zadobiti taj prostor za kazalište. Bacanje jaja po Menzelovoj predstavi može nekomu biti duhovito, ali nije, jer je riječ o simboličkom činu – kaže Georgij Paro </p>
<p>Posljednji put Georgij Paro režirao je na Dubrovačkim ljetnim igrama 1980. kada je na Boškovićevoj poljani premijerno izvedena Marinkovićeva »Glorija«. Nakon dvadesetak godina Paro se ovog ljeta vraća u Dubrovnik i na popularnoj Porporeli postavlja »Kristofora Kolumba«, djelo belgijskog dramatičara metafizičkih dvojba Michela de Ghelderodea. Parove režije Brechtova »Eduarda II« na Lovrjencu godine 1971., Krležina »Areteja« u tvrđavi Bokar godine 1972. i Krležina »Kristofora Kolumba« na replici broda Santa Maria, koji je plovio oko Lokruma, iz godine 1973. vrhunci su dramskoga programa Dubrovačkih ljetnih igara i našeg ambijentalnog kazališta. S Georgijom Parom razgovaramo na Porporeli, u stanci pokusa za središnju dramsku premijeru ovogodišnjega Festivala, koja je najavljena za 11. kolovoza. </p>
<p>l Prije 28 godina režirali ste »Kristofora Kolumba« Miroslava Krleže na Dubrovačkim ljetnim igrama, amblematsku predstavu jednog vremena u kojem je teatar imao mnogo značajniju ulogu od one koja mu se pripisuje danas. Što se u međuvremenu dogodilo s teatrom, a što s Vama? </p>
<p>– U tih 28 godina pojavile su se mnoge nove tendencije, ne samo u svjetskome i europskom kazalištu, već i u našemu. Ako bi se to moglo sažeti u jednoj rečenici, rekao bih da je u tome razdoblju neki naglasak prešao s dramske literature na samu izvedbu kao integracijski umjetnički čin. Osobno u tome razdoblju nisam promptno slijedio takvu tendenciju, nego sam i dalje redatelj koji svoje ishodište nalazi, pronalazi ili nastoji pronaći i u piščevu djelu i njegovu svjetonazoru. Poznato je da je Gavella za sebe govorio da je predstavnik književnosti u kazalištu. To ne bih za sebe mogao reći, ali bih svakako rekao da sam kao redatelj predstavnik kazališta u književnosti, što je i blisko i različito.</p>
<p>l Ghelderodeov »Kolumbo« najavljuje se kao svojevrsni hommage Vašoj izvedbi Krležina »Kolumba«. Je li to ujedno i hommage prošlom kazališnom vremenu?</p>
<p>– To je hommage Miroslavu Krleži iz razloga što se u Ghelderodeovu »Kolumbu« koristimo 16 minuta snimkom Krležina »Kolumba« i što u toj novoj predstavi postoji jedna scena iz one stare, a to je susret Kolumba i Nepoznatoga. U tom smislu je to hommage Krleži. No, nema nostalgičnog prisjećanja na tu predstavu, već se radi o dramaturškom pokušaju scenskog ostvarivanja aretejskog susreta dvaju Kolumba – Krležina iz 1917. i Ghelderodeova iz 1927., ali i dviju predstava – jedne iz 1973. i ove danas. To je vremeplov u kojem će se zrcaliti današnji trenutak, ne samo kazališta već i života.</p>
<p>Krležina i Ghelderodeova skepsa </p>
<p>l Što povezuje Miroslava Krležu i flamanskog dramatičara Michela de Ghelderodea?</p>
<p>– Povezuje ih interes za istu povijesnu osobu, ali i jedan i drugi se koriste Kolumbom da bi nešto rekli o svom vremenu. Dok je Krleža »Kristoforu Kolumbu« pripisao viziju novoga svijeta s političkom konotacijom Oktobarske revolucije i svega što je iz nje slijedilo, Ghelderode se »Kolumbom« koristi da bi iskazao kritičnost prema jednom novom svijetu, koji predstavlja Amerika s ikonografijom što se u to vrijeme pojavila kao nadolazeće u Europi. Krleža se vrlo brzo odrekao te svoje posvete Lenjinu, koju je skinuo s »Kolumba«. Na jedno moje pitanje što sam mu postavio u 70-im godinama kada sam radio njegovu dramu, a koje je glasilo – komu bi sada posvetio »Kolumba« – Krleža je odgovorio – »Trockom kao ideji vječne revolucije, a ne Lenjinu kao političkom pragmatičaru«. Taj susret koji sada pokušavam ostvariti je susret Krležine skepse prema komunističkoj ideji s jedne strane, a s druge strane Ghelderodeove skepse prema jednom prenaglašenom utjecaju koji nam stiže iz Amerike. Čini mi se da još uvijek postoje te dvije skepse i da ih je moguće postaviti u odnos. Predstava pokušava biti činjenična i ne želi se opredjeljivati. </p>
<p>l Nudi li Ghelderodeov i Vaš »Kolumbo«, osim teatarskih sjećanja, i neku poruku našoj suvremenosti? Obraća li se ovomu vremenu i prostoru u kojem živimo?</p>
<p>– Dakako da se obraća, ali ne nosi nikakvu poruku. Ne vjerujem u kazalište s porukom. Vjerujem u kazalište koje postavlja svoje redatelje u položaj ljudi koji razmišljaju o životu i donose vlastite sudove. </p>
<p>l Zašto ste za prostor Ghelderodeovih upitnosti odabrali dubrovačku Porporelu i koji glumci kreću s Vama u teatarsku avanturu »otkrivanja novog svijeta«? </p>
<p>– Ghelderodeov teatar koji ima elemente farse, cirkusa, musicla... svakako pripada urbanoj sredini i atmosferi – mora biti igran u gradu. Komad koji sam odabrao ima okus i miris mora. Stoga je Ghelderodeov »Kolumbo« nezamisliv bez Dubrovnika. Imao sam sreću da su se mojem pozivu odazvali sjajni glumci na čelu sa Sretenom Mokrovićem kao Kolumbom. Tu su i Pero Kvrgić i Božidar Boban, pa Livio Badurina, Galliano Pahor... i neka mi oproste svi oni koje nisam spomenuo. Mladi glumci i dubrovačka mladež vrlo zapaženo sudjeluju u tome mnogobrojnom ansamblu. Imam odlične suradnike u scenografkinji Dinki Jeričević, kostimografkinji Mariji Žarak, kompozitoru Peri Gotovcu i Dragi Mlinarcu, tu je i stari pomorac sa Santa Marie Ibrica Jusić i koreograf Miljenko Vikić. To je, dakle, jedna dobra ekipa koja jamčui profesionalizam na koji naša predstava računa. A ono više od toga, to će se, nadam se, dogoditi na premijeru.</p>
<p>Igre su se malo povukle </p>
<p>l Dugo Vas nije bilo na Dubrovačkim ljetnim igrama. Prošle je godine najavljena Vaša predstava i potom skinuta s dramskog repertoara. Iz kojih razloga ste bili tako dugo odsutni iz teatarskog Dubrovnika?</p>
<p>– Postoji mala razlika – prošlogodišnja skinuta predstava trebalo je biti gostovanje zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta s izvedbom jedne Lope de Vegove komedije, a sada radim predstavu s Festivalskim dramskim ansamblom. Iskreno, moram reći da nisam očekivao poziv da režiram u Dubrovniku i mislio sam da sam na temu Dubrovnika rekao sve što sam imao reći. Taj me je poziv stavio u dilemu da li da se odazovem. Da nije bilo Ghelderodeova dramskog teksta, koji već godinama redateljski imam u svom intimnom odabiru, možda ne bih ni došao. Prizvao me »Kolumbo« i mogućnost da napravim susret između te dvije predstave. U svakome slučaju, počašćen sam i zahvalan ljudima koji su me pozvali. Mislim da će naša predstava imati što reći publici danas u Dubrovniku. </p>
<p>l Odgovaraju li ovakve Dubrovačke ljetne igre današnjem vremenu, odnosno sadašnjem trenutku našega i svjetskog kazališta?</p>
<p>– Ne znam. </p>
<p>l Postoji li razlika između 70-ih i 80-ih godina kada ste Vi režirali u Duborvniku i stvarali repertoar Igara i današnjeg vremena? </p>
<p>– Razlika je u tome što su tada materijalna sredstva bila veća nego što su danas, i to je vidljivo na svakome koraku. Iz toga dojma čini mi se da su se Igre malo povukle, da nisu toliko prisutne u Gradu. Nekadašnji otvoreni scenski prostori, na koje smo toliko bili ponosni, danas su prekriveni stolovima kavana i restorana. To nije loše, ali postaje problematično – ako zamislite predstavu u gradskoj jezgri, morate se pitati kako zadobiti taj prostor za kazalište. Bacanje jaja po Menzelovoj predstavi može nekomu biti duhovito, ali nije, jer je riječ o simboličkom činu. Radeći predstavu na Porporeli, moram uvažiti činjenicu da istodobno s nama radi i lokal koji je praktički na pozornici, kao i činjenicu da se ne može zatvoriti Porporela da bi se mirno radilo. Tako mi probamo u blizini šetača koji nam postaju publikom. Može i tako, ali tako prije nije bilo. </p>
<p>l Mogu li Dubrovačke ljetne igre s ovakvim organizacijskim modelom opstati? I što je potrebno promijeniti? </p>
<p>– Iz onoga o čemu sam u prošlom odgovoru govorio rekao bih da težina problema nije u organizacijskom modelu Igara, nego u odnosu Dubrovnika prema Igrama. U najboljemu slučaju taj problem ima dva lica. Potrebno je promijeniti odnos Grada prema Festivalu i svakako je potrebno naći snažne umjetničke osobnosti koji će dati umjetnički profil glazbenomu i dramskomu programu. Last, but not least – Igre trebaju više novca, no ne znam iz kojih izvora bi se on mogao naći. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Obilje smijeha, pljeska i skandiranja</p>
<p>Nastup »Zbora Romeo i Julija« Kraljevskoga dramskog kazališta iz Stockholma / Možemo biti zadovoljni izborom naših organizatora ljetnih festivala što je pozvao ovaj ansambl </p>
<p>Hrvatski glazbeno-scenski festival Osorske glazbene večeri ugostio je pred punim gledalištem »Zbor Romeo i Julija« Kraljevskoga dramskog kazališta iz Stockholma, u subotu 28. srpnja. U svojem ponovljenom nastupu u Osoru ovoga su ljeta vrsni mladi glumci, ujedno i plesači i pantomimičari, članovi Zbora, pripremili opsežan program pod naslovom »Glazba za intermezzo – pun žudnje«. Kao podloga njihovu predstavljanju, nazovimo ga glazbeno zabavnim teatrom ranih stilskih područja, poslužila im je glazba engleskog skladatelja iz 17. stoljeća Henrya Purcella.</p>
<p> Sada se, posve razložno, postavlja pitanje zbog čega oni svoj ansambl zovu zbor, bez obzira na određen sadržajno jasni podnaslov »Romeo i Julija«. Zajedničko pjevanje tih neprofesionalnih pjevača je besprijekorno, no zbog svega prikazanog je ukupno zaključiti kako je to skupina/sastav/zbor što želi izvoditi dražesan show. Oni su visoko kultivirano, zabavno pokretno kazalište, s karakterom teatralno tretiranog koncertnog izvođenja djela na rasporedu, s pjevanjem i sviranjem, uz koreografiju usputnog plesa i pokreta, s kostimima i domišljatom režijom, s dirigentom, koji je najmanje dirigent, a ponajviše dio showa, a sve u svrhu ugode i zabave protkane tradicijskom glazbom i tekstovima kao inspiracijom čitavog predstavljenog glazbenog-scenskog događanja.</p>
<p>Umjetnički voditelj Zbora »Romeo i Julija«, Benoît Malmberg, duša je ansambla. On očito vrlo slobodno pristupa odabiru svega što dodaje glazbi i ide i do rješenja glazbene pratnje na lutnji, koja odiše vrlo nam datumski bliskim plesnim ritmovima. Mogao bi se osuditi takav pristup glazbi, ali ako se uzme u obzir velik broj profanih oblika današnje zabavne ponude, bez ikakva dubljeg temelja i poriva za kulturom u zabavljanju, onda možemo ponovljeno biti zadovoljni izborom naših organizatora ljetnih festivala pri izboru ovog ansambla, kao dijela ljetne ponude naših priredaba za sve brojnije i brojnije posjetitelje Hrvatske i naše građane u doba ljetnog odmora.</p>
<p>Program je započeo s tri pjesme H. Purcella, koje u prijevodu glase »Koja si ti snaga«, »Čovjek kojeg je porodila žena« i »Utihni, ne više«. Slijedio je show na temu dočeka engleske kraljice s pjesmom »Dobrodošlica za uvod u užitke«. Zatim je slijedila pjesma »Uzalud«, s aludirajućim pokretima oko udvaranja na kiši, pa »Što mi jadne ženske možemo«, pa zatim karikirani nastup glumca uz nevidljivo pjevanje soprana i pjesmu »Koji ugađajući zvukovi«, uz nastavka s cijelim ansamblom i napokon, prije stanke, još naslovna pjesma »Glazba za intermezzo«, uz mnoštvo pokretnih zbivanja.</p>
<p>Nakon stanke nastavilo se, uz promjenu kostima, i uz obilje glume, glumatanja i oponašanja raznih zvukova iz prirode ili kućnih životinja, a uz glazbenu literaturu raznih jezičnih područja skladbi iz renesanse (Josquin Des Pres, Orlando di Lasso), kao rezultat dopune programa zbog pomanjkanja kontrabasa na otoku Cresu i Lošinju. Tokom cijele priredbe pri kojoj se upotrebljavao i glasovir, najuposleniji bio je svirač lutnje, vrlo spretan. Djelovao je kao harlekin s lutnjom meistersingerovskog tipa. Vrlo domišljato.</p>
<p>Uz obilje smijeha, pljeska, na kraju i skandiranog, Zbor Romeo i Julija dugo je dodavao slušateljstvu rekordno posjećene priredbe Osorskih glazbenih večeri.</p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zanimljiva zvučna kombinacija</p>
<p>52. dubrovačke ljetne igre / Nastupi Dubrovačkoga komornog zbora s dirigentom Franom Krasovcem i Zagrebačkoga kvarteta saksofona </p>
<p>Dobra je bila zamisao da se nastup Dubrovačkoga komornog zbora upriliči u baroknoj Crkvi svetog Ignacija (na žalost, rijetko se koristi) gdje je za brojno slušateljstvo zbog vrućine bilo snošljivije nego u atriju Kneževa dvora gdje se obično održavaju koncerti. Dubrovački komorni zbor, dobitnik nagrade Orlando za pedesetu jubilarnu sezonu Dubrovačkih ljetnih igara, i ovog puta je pod vodstvom svoga voditelja Frana Krasovca ponudio zanimljiv program, sastavljen od duhovnih napjeva, a koji su u odabranom prostoru imali autentičan akustični odzvon. Pjevanje a cappella uvijek pruža uvid u kvalitetu jednog zbora, a spomenutih Zbor ih zaista ima. Od svog osnivanja 1994. baš u takvoj vrsti pjevanja dobio je više visokih priznanja. </p>
<p> Iz bogatstva skladba namijenjenih zbornom pjevanju Frano Krasovac je odabrao tri napjeva iz 16. stoljeća autora: J. Skjavetića, O. di Lasso i F. Corteccia. Preko Antona Brucknera predstavio je sljedeće pjesme iz 20. stoljeća: A. Markovića, K. Nystedtta, L. Bárdosa, G. Orbána, dvije crnačke duhovne pjesme, pjesmu američkog skladatelja H. Johnsona i prvi put se s dvije pjesme predstavio dirigent Frano Krasovac.</p>
<p> Pjevanje Dubrovačkoga komornog zbora resilo je dorađenost vokalne tehnike i jasnost izgovorenog teksta. Svaka pjesma je predana publici u odgovarajućem raspoloženju, na što je ona uzvraćala dugim pljeskom. Bilo je malo iznenađenje kada je dirigent na kraju programa propjevao solo, a Zbor ga je slijedio, uslijed čega su nakon burnog aplauza uslijedili su dodatci.</p>
<p>Nakon osam godina ponovno se naš vrhunski kvartet Zagrebački kvartet saksofona na čas uselio u Knežev dvor, gdje je svirajući u zanimljivoj zvučnoj kombinaciji izmamio topao i moćan pljesak. Danas se u svijetu često izvode preradbe starih majstora pa tako je Zagrebački kvartet saksofona prilagodio skladbu L. Courtoysa, koji je u 16. stoljeću djelovao u Dubrovniku, a nakon toga A. Vivaldija, što se pokazalo veoma uspješnim i zanimljivim. Međutim, Mozartov 19. gudački kvartet u C-duru, K. 456, nije imao habitus kakav smo naučili zbog disonancije u svirci četiriju saksofona.</p>
<p> U pravom zamahu i krajnje uigrano osluškujući jedan drugoga ozvučao je suvremenim iskazom Mysterious Morning II. japanskog skladatelja Fuminora Tanade te koncert za Kvartet saksofona br. 1 slovenskog skladatelja Milka Lazara, koji je skladbu i posvetio Zagrebačkomu kvartetu saksofona. Članovi toga Kvarteta razmišljaju na istoj valnoj dužini i na isti način o glazbi, što uvijek urodi plodom i uspjehom kakav je bio i na koncertu u okviru 52. dubrovačkih ljetnih igara.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="19">
<p>Ralfu Schumacheru utrka ispunjena odustajanjima</p>
<p>»Kada bi željeli biti cinični, razumjeli bismo zašto je start ponovljen«, kaže britanski vozač David Coulthard</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Mnogo se čudnih stvari događalo na Velikoj nagradi Njemačke, 12. utrci Svjetskog prvenstva formule 1. Zbog udesa na početku, start je morao biti ponovljen, ali opet čak četiri od šest vodećih vozača sa treninga moralo je odustati.</p>
<p>Prilično je nejasno zbog čega je utrka prvi put bila prekinuta, jer staza se nakon sudara Michaela Schumachera i Luciana Burtija mogla očistiti i bez prekida. Možda je ustvari glavni razlog prekida bio baš taj što Nijemci nisu željeli da njihova Velika nagrada u cijelosti prođe bez idola navijača Michaela Schumachera.</p>
<p>– Neobično je vidjeti crvenu zastavu (koja označava prekid utrke, op.a.), pogotovo kada su vozači izišli iz bolida neozlijeđeni. Osobama iz svoje momčadi sam rekao da, ukoliko želimo biti cinični, razumjet ćemo razloge zbog kojih je utrka prekinuta, rekao je David Coulthard, njaveći suparnik Michaela Schumachera u borbi za naslov svjetskog prvaka.</p>
<p>Nakon drugog starta počeli su problemi sa odustajanjima vodećih vozača. Prvi je u neprilike došao najbolji s treninga i do polovice utrke vodeći, Kolumbijac Juan Pablo Montoya. Prilikom zaustavljanja u boksu došlo je do nekih problema sa crijevom za nadolijevanje goriva, te je Montoya izgubio vodstvo. No, samo nekoliko minuta kasnije morao je odustati zbog kvara na motoru, a kao razlog se navodi nemogućnost hlađenja motora tijekom dugog stajanja u boksu.</p>
<p>Slična stvar kao i Montoyi dogodila se i Coulthardu, dok su stariji brat Schumacher i Mika Hakkinen isto morali odustati zbog kvarova na motoru. Čitav niz odustajanja najbolje je iskoristio Ralf Schumacher za svoju treću pobjedu u karijeri, dok je do drugog mjesta došao Brazilac Rubens Barrichello, te tako umanjili razočaranje Michaela Schumachera zbog toga što se nije uspio izjednačiti s Alainom Prostom na prvom mjestu po broju pobjeda u formuli 1.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vrijeme velikih dvoboja</p>
<p>Za svjetsko plivanje veliki su dobitak dvoboji Iana Thorpea i Pietera van den Hoogenbanda jer upravo su veliki dvoboji ono najintrigantnije i najzanimljivije u sportu / I u Fukuoki je bilo vidljivo da su hrvatski plivači »tu negdje« i da im nedostaju samo nijanse do istinskog iskoraka u svjetski plivački vrh</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Šest zlatnih medalja Iana Thorpea, devet svjetskih rekorda i novi veliki obračun australskog i američkog plivanja, glavna su obilježja netom završenog Svjetskog plivačkog prvenstva u Fukuoki. Naravno, uz novu potvrdu zlatnog plivačkog pravila da ništa nije konačno i neponovljivo, jer uvijek se može brže, bolje i spektakularnije.</p>
<p>Mislili smo, naime, da se dugo ni jedno plivačko natjecanje neće približiti onome na Olimpijskim igrama u Sydneyu, no već deset mjeseci kasnije demantirala nas je Fukuoka.</p>
<p>Nizozemac Pieter van den Hoogenband lani je došao u Sydney »kako bi pokvario zabavu Australcima i Aleksandru Popovu« i u tome je uspio: Thorpeu je uzeo »sigurno« zlato i svjetski rekord na 200 metara slobodno, a Popovu je to isto napravio na 100 slobodno.</p>
<p>U Fukuoki su, pak, Anthony Ervin i Ian Thorpe malo pokvarili zabavu Hoogenbandu, iako je ovaj ponovno bio odličan, osvojivši srebrne medalje na 50, 100 i 200 metara slobodno, te u štafeti 4x100m slobodno. Sjajno, no tko će se toga uopće sjetiti pored »nestvarnog« Iana Thorpea i njegovih čak šest zlatnih medalja (200, 400 i 800 metara slobodno, te u štafetama 4x100 slobodno, 4x200 slobodno i 4x100 mješovito) i četiri svjetska rekorda? U Sydneyu smo vidjeli Thorpea »fenomena«, dok se u Fukuoki premetnuo u Thorpea »supermana«, koji se naizgled šali sa svojim suparnicima u bazenu i u stanju je isplivati rezultat (čitaj: rekord) kakav poželi.</p>
<p>Inače vrlo simpatičan i »normalan« momak bio je, zato, najsimpatičniji kada je u utrci na 100 metara slobodno ostao bez medalje, podsjetivši nas da je i on tek običan smrtnik, koliko god nam se to u završnici njegovih utrka činilo malo vjerojatnim.</p>
<p>Za svjetsko plivanje veliki su dobitak njegovi dvoboji s Van den Hoogenbandom jer upravo su veliki dvoboji ono najintrigantnije i najzanimljivije u sportu. Na njima su počivala plivačka natjecanja u Sydneyu i Fukuoki, njih će se s posebnom pažnjom očekivati u Barceloni i Ateni.</p>
<p>S velikim ćemo nestrpljenjem Svjetsko prvenstvo u Barceloni 2003. i Olimpijske igre u Ateni 2004. očekivati i zbog hrvatskih plivača. I u Fukuoki je, naime, bilo vidljivo da smo »tu negdje« i da nam nedostaju samo nijanse do istinskog iskoraka u svjetski plivački vrh.</p>
<p>Gordan Kožulj je nesumnjivo dio tog vrha, što potvrđuju i nastupi u finalima na 100 i 200 metara leđnim načinom. No, od njega se uvijek očekuju medalje i pomalo smo razočarani kada ih ne osvoji. Za to je, naravno, najveći »krivac« on sam, jer nas odličnim rezultatima tijekom cijele godine »priprema« za vrhunske domete. U Sydneyu medalji nije bio ni blizu, u Fukuoki ga je do nje dijelilo svega nekoliko zaveslaja, pa ćemo i na budućim velikim natjecanjima od njega, s punim pravom, očekivati – medalje. Smijemo li, uopće, od plivača koji sa slomljenim rebrom ispliva dva finala na SP očekivati manje?</p>
<p>Htjeli mi to ili ne, velika očekivanja bit će i od svakog sljedećeg nastupa Duje Draganje. Možemo mi biti »suzdržani i oprezni« koliko hoćemo, no kad netko bez respekta pokuša u kvalifikacijskoj utrci na 100 metara slobodno pobijediti Van den Hoogenbanda i Thorpea, a u polufinalu to isto pokuša s Ervinom i Frolanderom, onda taj sigurno nije igrač za epizodne uloge.</p>
<p>Draganja ima sve odlike velikog plivača, a hoće li to jednom uistinu postati ovisi o puno okolnosti, no najviše o njemu samome. Priliku za plivački napredak imat će na kalifornijskom sveučilištu Berkeley, koje je svjetskom plivanju, između ostalih, podarilo Matta Biondija, Garrya Halla i Gordana Kožulja, a na kojem prilike za »spavanje« neće biti.</p>
<p>Trener Mike Bottom već najavljuje kako će na američkom prvenstvu njegova štafeta 4x100 slobodno napasti svjetski rekord. Ništa neobično ako se zna da će u toj štafeti plivati Athony Ervin, Garry Hall jr., Bartosz Kizierowski i Duje Draganja!</p>
<p>Svoje su mogućnosti u Fukuoki tek naznačili suptilni prsaš Vanja Rogulj i eksplozivni leđaš Ante Mašković, a uistinu želimo vjerovati da svoju posljednju riječ nije još rekao ni Miloš Milošević. Sve u svemu, ne izgleda loše. Još da smo uspjeli zadržati Mirnu Jukić u Hrvatskoj...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tour de Lance </p>
<p>Pobjedničko postolje u Parizu nije donijelo nikakve promjene u odnosu na prošlu godinu – i tada je prvi bio Lance Armstrong, drugi Jan Ullrich, a treći Joseba Beloki</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Dvanaest mjeseci, kada je sport u pitanju, vrlo je dugo razdoblje u kojem su moguće mnoge promjene. Ali, velike razlike između podija na Champs-Elyseesu po završetku najveće biciklističke utrke na svijetu, »Tour de Francea«, prošle i ove godine nije bilo. Ustvari, razlike su bile samo »kozmetičke«.</p>
<p>Pobjedničko postolje bilo je isto kao i lani, Lance Armstrong obranio je naslov pobjednika, Jan Ullrich je bio drugi kao i prošle godine, dok je Španjolac Joseba Beloki »Tour« okončao na trećem mjestu, baš kao i 12 mjeseci ranije. Erik Zabel je obranio naslov najboljeg sprintera, dok je španjolska momčad Kelme drugu godinu zaredom najbolja u momčadskoj konkurenciji, te je tako osigurala nastup na »Touru« i dogodine.</p>
<p>Promjene su se dogodile tek u natjecanju za najboljeg penjača, prošlogodišnjeg pobjednika Kolumbijca Santiaga Botera zamijenio je Francuz Laurent Jalabert, dok je Španjolca Francisca Manceba naslijedio njegov sunarodnjak Oscar Sevilla.</p>
<p>Način na koji je Amerikanac Lance Armstrong došao do treće uzastopne pobjede na »Touru« ostavlja dojam kako je on klasa za sebe, a zatim slijede svi ostali vozači. Ostavio je dojam supermena u odnosu na svoje suparnike. Ni u jednom trenutku samopouzdanje mu nije bilo narušeno, čak ni onda kada se tijekom momčadskog kronometra ozlijedio njegov najbolji suvozač, Španjolac Roberto Heras, niti kada je skupina od 14 vozača u jednoj od ranih etapa ostvarila preko 30 minuta prednosti...</p>
<p>Teksašanin je u svim najtežim etapama nadmašio svog velikog suparnika, Nijemca Ullricha. Nevjerojatnom lakoćom svladavao je sve uspone koji su se našli na ovogodišnjoj ruti, te je, uz ukupnu pobjedu, ostvario i četiri etapna uspjeha, od čega tri u planinama.</p>
<p>– Čujem komentare kako moje lice odaje dojam kako ovo izgleda lako, ali kada biste vidjeli moje lice tijekom treninga u proljeće, znali biste kako ovakvi uspjesi ne dolaze bez patnje, kaže Armstrong, te nastavlja:</p>
<p>– Odlučio sam ove godine ne samo osvojiti »Tour«, već i nekoliko etapa. Rekao sam si da neće biti nikakvih poklona kao lani, kad sam u planinama dozvoljavao nekim vozačima etapne uspjehe.</p>
<p>Slavljem u Parizu Armstrong se pridružio elitnom klubu biciklista sa tri uzastopne pobjede na »Touru« u kojem su do ove godine bili samo Louison Bobet, Jacques Anquetil, Eddy Merckx i Miguel Indurain. Kako će Armstrong u rujnu napuniti 30 godina, pred njim je još uvijek nekoliko godina u kojima će voditi glavnu riječ na »Touru«. Naravno, ukoliko će to htjeti, jer krajem ove godine on i supruga Kristin očekuju prinove u obitelji – malome Lukeu će se pridružiti blizanci.</p>
<p>– Lijepo je danas biti Lance Armstrong, zaključio je Teksašanin.</p>
<p>Vicente Belda, sportski direktor Kelmea, nakon što je vidio Armstrongovu vožnju na ovogodišnjem »Touru«, zaključio je:</p>
<p>– Neki od mojih vozača mogao bi osvojiti »Tour«. Ali, tek kada se Armstrong povuče iz sporta.</p>
<p>Kako svako vrijeme ima velikog prvaka, tako ima i velikog gubitnika. Među gubitnike polako već možemo ubrojiti Jana Ullricha, kojemu je ovo bio peti »Tour«, a po četvrti put je utrku završio na drugom mjestu. Tako sve više njegova karijera nalikuje na karijeru Nizozemca Joopa Zoetemelka, koji je 16 puta nastupio na »Touru«, ali samo je jednom uspio pobijediti, te je šest puta bio drugi, što iza Merckxa, što iza Hinaulta. Ullrich je pobijedio 1997., a zatim je izgubio od Pantanija, a onda je pojavio Armstrong...</p>
<p>Armstrongova superiornost navela je čak jednu Ullrichovu navijačicu da se obrati Armstrongu pismom u kojem stoji:</p>
<p>»Molim te, Lance, prekini karijeru kako bi Jan mogao osvojiti 'Tour'.«</p>
<p>Neobičan pothvat ostvario je Francuz Laurent Jalabert, osvajač naslova najboljeg penjača. Ranije u svojoj karijeri, 1992. i 1995. godine je osvajao naslove najboljeg sprintera, pa je sada postao treći vozač u povijesti »Toura« koji je osvojio naslove u dvije tako različite kategorije. Prije njega to su uspjeli samo Eddy Merckx i Bernard Hinault.</p>
<p>Erik Zabel je još prošle godine postao rekorder po broju naslova najboljeg sprintera, a u samoj završnici ovogodišnje utrke uspio je Australcu Stuartu O'Gradyju preoteti »zelenu« majicu i šesti uzastopni put biti na podiju u Parizu. To je još jedno od ostvarenja koje će se teško ponoviti.</p>
<p>Najveći gubitnici na ovogodišnjem »Touru« svakako su talijanski vozači. Već nakon što su objavljena imena momčadi koje će nastupiti na »Touru«, moglo se naslutiti da ovo neće biti talijanska godina. Naime, na »Tour« su pozvane samo tri talijanske momčadi, a izostavljene su dvije njihove najveće zvijezde, sprinter Mario Cipollini i penjač Marco Pantani, ali ovakav debakl teško je bilo predvidjeti. Prvi put nakon 1987. nijedan Talijan nije osvojio etapu, a ove godine se nakon dugo vremena dogodilo da nijedan Talijan nije završio »Tour« među prvih 10.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ako Gračan ne pobijedi,</p>
<p> Vulić se vraća na klupu</p>
<p>Trener Hajduka Nenad Gračan ostavio na volju Aljoši Asanoviću da sam odluči hoće li u srijedu istrčati na travnjak / Navodno su Igor Štimac i Aljoša Asanović u kontaktu sa Zoranom Vulićem i prema nekim pričama ne prođe li Hajduk Ferencvaros, na klupu bi se mogao vratiti trener koji je vratio naslov prvaka na Poljud </p>
<p>SPLIT, 30. srpnja</p>
<p> – Na Poljudu osjeća se nogometna groznica uoči utakmicu protiv Ferencvarosa koja »bijelima« gotovo »život znači«. Prije sedam dana u Budimpešti »hajdukovci« su s mađarskim prvakom odigrali 0-0 i ostvarili rezultat koji su priželjkivali. Sada bi svoju budimpeštansku epizodu trebali u srijedu okruniti i izboriti nastup u u 3. kolo kvalifikacija za Ligu prvaka, gdje suparnika već čeka španjolska Mallorca.</p>
<p> U subotu poslije podne Hjdukove su pričuve pojačane Aljošom Asanovićem igrale protiv drugoligaša Solin Građe. Želio je trener Gračan vidjeti posebice kolike su i kakve mogućnosti najstarijeg, najiskusnijeg Asanovića. </p>
<p>– Protiv Solin Građe očito da igrači nisu bili motivirani. Osim toga, bilo je strašno vruće i sparno. Pokazali su želju, međutim, sveukupno nisam previše zadovoljan. Hoće li Asanović igrati ili ne odlučit će on sam, neka razmisli pa ćemo sjesti i porazgovarati i pokušati se dogovoriti. Nema sumnje da smo svi svjesni koliko Asanović zna, koliko je njegovo iskustvo, ipak na njemu je da odluči hoće li istrčati. Jasno je, vidjeli smo, da nije potpuno fizički spreman, što je i normalno jer nije prošao pripreme, rekao je Gračan.</p>
<p> Prisjećajući se prve utakmice u Budimpešti zasigurno bi neka Asanovićeva lopta došla do Mate Bilića i Zvonimira Deranja, napadača koji nisu u prvoj utakmici dobivali dobre lopte od svojih suigrača.</p>
<p>Gračan kaže da u sastavu u odnosu na budimpeštansko izdanje neće biti nikakvih promjena. </p>
<p>– Nisam sklon bilo kakvim promjenama, jer one nisu ni potrebne u ovom trenutku. Igrat će momčad koja je započela utakmicu u Budimpešti. Mislim da možemo biti svi zadovoljni onim kako smo odigrali početnih 20 minuta te zadnjih pola sata. Vjerujem da ćemo podići razinu igre u srijedu i naravno da se nadam pobjedi. </p>
<p> l Ferencvaros je u subotu u prvenstvenom dvoboju pobijedio Ujpest Tornu. Zašto nitko s Poljuda nije bio nazočan toj utakmici?</p>
<p>– Imali smo »svog špijuna« u Budimpešti. Čekamo da dobijemo kasetu, pa da pogledamo kako su odigrali. Međutim, sigurno je da nećemo vidjeti ništa novo u odnosu na ono što sam vidio protiv nas. Pogledat ću još jednom kasetu naše utakmice. Sigurno je da oni neće mnogo mijenjati, sigurno je da će igrati defanzivno, da će preko Gere i Szaba pokušati proći jedan na jedan i tako nam stvoriti neprilike. Nadam se ipak da će Štimac, Sablić i Đolonga uspješno to sve riješiti, te da nećemo imati većih problema. </p>
<p> l Problem Hajdukove momčadi, koji se pokazao tijekom pripremnih utakmica i u Budimpešti jest kako postići zgoditak... </p>
<p>- Za očekivati je da u srijedu navečer i Bilić i Deranja budu raspoloženi. Imamo i nekakvih drugih kombinacija kako do pogotka, isprobavamo ih, ali nadam se da ih nećemo trebati koristiti, da će i Bilić i Deranja odraditi svoj posao na najbolji mogući način, rekao je Gračan.</p>
<p>Inače, »hajdukovcima« je za prolaz u 3. pretkolo obećana nagrada od 5.000 maraka, a Umbro će, također ako se prođe dalje, nagraditi Splićane sa sportskom opremom u vrijednosti od 20.000 DEM.</p>
<p> Utakmica s Ferencvarosem od velike je važnosti za sve u splitskome klubu, a čini se ponajviše za trenera Nenada Gračana. Kako smo doznali, a informacija je provjerena, Štimac i Asanović, koji su ujedno i članovi Upravnog odbora i koji sudjeluju u svim razgovorima oko produženja ugovora s nogometašima, popričali su s bivšim trenerom Zoranom Vulićem. Ako Hajduk ne prođe Ferencvaros, Gračanu se piše crno, Vulić je onda vrlo blizu povratku na Hajdukovu klupu, s koje je u prošloj sezoni uspješno kormilario »bijelim« brodom i doveo ga do prvog mjesta. Ipak, svi vjeruju u uspjeh protiv Ferencvarosa i mir na Poljudu, do daljnjega. </p>
<p>Pred blagajnom gdje se prodaju ulaznice u ponedjeljak se bio red dugačak 500 metara, navijači su se zaželjeli nogometa i sigurno je da će u srijedu navečer Poljud biti onakav kako ga igrači priželjkuju – pun. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Tko se usudio pripreme nazvati piknikom?« </p>
<p>»Ne kritizirate nas s razlogom, već nas kritizirate da biste kritizirali. Bez ikakvih argumenata. Najgore je što u svojoj kritici ne govorite istinu«, ljutito je Blažević odgovarao na novinarska pitanja u Teheranu / Olympique Marseille zainteresiran za Blaževića </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Bivši izbornik hrvatske nogometne reprezentacija, a sad iranske, Miroslav Ćiro Blažević opet je, tko zna koji put u svojoj karijeri, u vrućoj polemici s novinarima, ovaj put iranskim.</p>
<p>Naime, nakon europske pripremne turneje Blažević je u Teheranu održao konferenciju za novinare. </p>
<p>Neka pitanja iranskih novinara toliko su razljutila Blaževića da je u nekoliko navrata izgubio svoju mirnoću. Povišenim tonom, ustajući sa stolice, nudio je svoja objašnjenja i na kritike novinara uzvratio još snažnijom kritikom iranskih sportskih kroničara.</p>
<p>Blažević je u uvodnom govoru rekao kako je nezadovoljan načinom na koji su iranski mediji pratili iransku reprezentaciju u Europi.</p>
<p>– Ne kritizirate nas s razlogom, već nas kritizirate tek da biste kritizirali. Bez ikakvih argumenata. Najgore je što u svojoj kritici ne govorite istinu. Na pripremama smo radili najbolje što smo mogli, imali smo 33 oštra treninga, pretrčali 240 kilometara i odigrali devet utakmica. </p>
<p>Potpuno sam zadovoljan trudom svih igrača i uopće ne sumnjam da ćemo nadigrati Saudijsku Arabiju 24. kolovoza u našem prvom kvalifikacijskom nastupu za SP 2004. godine. Bole me kritike prema meni i igračima, kritike koje ničim nisu utemeljene, govorio je Blažević:</p>
<p>– Doista je nekorektno da su neki novinari naše pripreme nazivali piknikom. Ja se ovdje u Iranu osjećam Iranac i dajem sve od sebe kako bi naša reprezentacija imala najbolje pripreme i najbolje rezultate. Činim sve najbolje, a doživljavam potpuno neutemeljene napade, završio je Blažević koji se, zapravo, najbolje snalazi u takvim situacijama i iz njih crpi dodatni motiv.</p>
<p> U cijeloj je priči zanimljivo da nijedan iranski novinar nije pratio iransku reprezentaciju na 30-dnevnim europskim pripremama, pa tako dakle nije ni svjedočio Blaževićevim treninzima, za razliku od hrvatskih novinara koji su svakodnevno pohodili Irance. Zbog Ćire, dakako. Koji ne ostavlja ravnodušne ni Francuze. Predstavnici Olympiquea iz Marseilla, s kojima se prije nekoliko dana razišao Tomislav Ivić, u potrazi za novim trenerom kontakritali su, naime, Blaževića u Iranu. Ćiro im je poručio da može razgovarati jedino s gazdom, Brenardom Tapieom. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="24">
<p>Otkako se nastoji smanjiti broj siromašnih zemalja, njihov se broj povećao sa 24 na 49 </p>
<p>Prihodi koje ostvaruju stanovnici 49 najsiromašnijih zemalja svijeta manji su od imovine koju posjeduju samo tri najbogatija Amerikanca / Sve veći jaz između bogatih i siromašnih jedan je od najsnažnijih motiva što pokreću »narod Seattlea« da prosvjeduje kad se moćnici sastaju </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Najbogatijih 258 ljudi svijeta posjeduje više nego što zarađuje siromašnija polovica čovječanstva. Prihodi koje ostvaruju stanovnici 49 najsiromašnijih zemalja svijeta manji su od imovine koju posjeduju samo tri najbogatija Amerikanca. </p>
<p>Na stotine je takvih usporedbi. Njima se hrani nezadovoljstvo onih koji suosjećaju sa siromašnima i sve češće, masovnije i odlučnije prosvjeduju protiv sustava u kojem se razlike između bogatih i siromašnih ne smanjuju nego povećavaju. </p>
<p>A ne može se reći da vođe svijeta bogatih ne znaju za nepravednu raspodjelu, da se ne pribojavaju krajnjih posljedica i da ne traže rješenja. Doduše, nerado spominju da su današnja bogatstva rasla kroz stoljeća iskorištavanja robova i kolonija ili, jednostavno, ratnim otimačinama. Radije, kroz zube, sve veću neravnopravnost između bogatih i siromašnih zemalja nazivaju, umiveno, jednim od najvećih izazova što stoje pred svijetom. </p>
<p>Stoga je prije tri desetljeća u UN usvojena obaveza da će bogatije zemlje 0,7 posto svoga BDP-a davati za razvoj siromašnijih. No, tu hvalevrijednu obavezu ispunjava samo nekoliko skandinavskih zemalja i Niozozemska. Najmoćnija zemlja svijeta, SAD, odvaja samo 0,1 posto, od čega najviše odlazi Izraelu i Egiptu, kao nagrada za njihovo svojedobno pomirenje. </p>
<p>Novija inicijativa, iz 1996., o ublažavanju dužničke krize nametnula je siromašnima toliko uvjeta da ih je uspjelo ispuniti tek nekoliko zemalja. Doduše, neki su uvjeti bili nužni, jer korumpirane ili nesposobne vlasti primljenu pomoć nisu koristile za razvoj, obrazovanje ili zdravstvo, nego za oružje ili su novac jednostavno prebacivale na svoje račune u inozemnim bankama. I na sastanku na vrhu G7 u Kölnu, prije dvije godine, dogovoreno je da se otpiše oko četvrtine od 245 milijardi dolara duga četrdesetak najsiromašnijih zemalja svijeta, tj. nešto više od 70 milijardi.</p>
<p> Američki predsjednik Bill Clinton predložio je da se dugovi jednostavno otpišu. No, pokazalo se, teško je dogovoriti se kako dobru namjeru stvarno provesti. Neki su bili za otpis, što bi bilo nepravedno prema onima koji su na granici ili im se dugovi ne bi sasvim otpisali, nego samo smanjili. Japan je stoga tražio da se dugovi svake godine iznova razmatraju i preraspodjeljuju. Mnoge zemlje nisu došle u obzir ni za otpis ni za smanjenje dugova jer su uvučene u ratove ili ne znaju što je to demokracija. Uganda je udovoljila većini kriterija, ali je zapelo kad se ustanovilo da u toj zemlji još postoji smrtna kazna. (Doduše, najteža kazna postoji i u SAD, ali SAD ne traži otpis dugova). </p>
<p>Tako se godinama zapravo odugovlačilo sa smanjenjem ili otpisom dugova. Ili se smišljalo kako novac najbolje uložiti, jer bilo je tragikomičnih promašaja birokrata iz Svjetske banke. Primjerice, Maliju su sagrađena ribogojilišta uz kanale koji pola godine presušuju. Ipak, moćnici su se ove godine u Genovi mogli pohvaliti da su od 1999. otpisali 53 od 74 milijarde dolara dugova 23 države koje su uspjele ispuniti sve uvjete (19 ih je iz Afrike), te da će se ubrzati poslovi kako bi se smanjilo dugove za još 15 milijardi. </p>
<p>Nevolja je sa svim tim inicijativama što se u tri desetljeća, otkako se nastoji smanjiti broj najsiromašnijih zemalja, njihov broj povećao sa 24 na 49. I što je - prema podacima UN - pomoć najnerazvijenijim zemljama stvarno prepolovljena. A zajmove koje iskamče često odmah vraćaju u obliku kamata za stare zajmove. Odavno se zna sramotan podatak da su zajmovi kroz kamate višestruko otplaćeni, a da se glavnica nije smanjila ni dolar. </p>
<p>Zato je uvredljivi i sve veći jaz između bogatih i siromašnih jedan od najsnažnijih motiva što pokreću »narod Seattlea« da prosvjeduje kad se svjetski moćnici sastaju. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Federacija BiH pred bankrotom</p>
<p>Od uspješnih poduzeća i banaka u državnom vlasništvu tražit će se da dio profita preusmjere u krpanje proračunskih rupa (umirovljenici, vojni invalidi itd.), odnosno za »kupovinu« socijalnog mira</p>
<p>SARAJEVO, 30. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pet mjeseci nakon što je vlast u BiH preuzela koalicija bez nacionalnih stranaka stanje u zemlji nije se bitno promijenilo. Na državnoj razini nije postignut dogovor niti oko jednog od ključnih zakona koji bi trebali voditi jačanju središnjih institucija. Nije usvojen stalni izborni zakon, niti je promijenjen postojeći Zakon o vijeću ministara, tako da BiH još uvijek nema vladu u pravom smislu te riječi. Pokazalo se da stranke iz Republike Srpske, čak i one koje su na državnoj razini formalni partneri ljevičarskoj Alijansi za promjene u Federaciji (PDP, SNS), nisu spremne na suštinske izmjene postojećeg državnog ustroja.</p>
<p>Prijedlozi, prije svega Lagumdžijinog SDP-a i Silajdžićeve Stranke za BiH, ostali su bez potpore u drugom entitetu. No, niti u Federaciji stanje nije blistavo. Izostao je očekivani i glasno najavljivani obračun s kriminalom i korupcijom. Gospodarstvo je možda u težoj situaciji nego prošle godine, a proračun se puni sporo, tako da entitetu prijeti bankrot. </p>
<p>Federalni ministar financija Nikola Grabovac najavio je još oštriju borbu protiv poreznih prijestupnika, pozvavši inspektore da, ako treba, prekršiteljima zavire i u spavaće sobe. Najavljen je još jedan očajnički potez: od uspješnih poduzeća i banaka u državnom vlasništvu bit će zatraženo da dio profita preusmjere u krpanje proračunskih rupa (umirovljenici, vojni invalidi itd.), odnosno za »kupovinu« socijalnog mira.</p>
<p>Jedini vidljiv »uspjeh« kojeg je postigla Alijansa za promjene odnosi se na »discipliniranje« bosansko-hercegovačkih Hrvata. Uništenjem Hercegovačke banke slomljen je pokušaj stvaranja hrvatske autonomije, ali je »kolateralna šteta« vidljiva u katastrofalnim posljedicama spomenute akcije.</p>
<p>Pokušaj da se krene u odlučan obračun s kriminalom i korupcijom zastao je navodno zbog toga što nisu napravljene veće promjene u pravosuđu. Pokušaj Alijanse da napravi »radikalne promjene« u pravosuđu međutim, nije uspio. Odbijanje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, Karla Filipovića i Safeta Halilovića, da potpišu predloženu listu sudaca Ustavnoga suda FBiH pretvorilo se u skandal i očito pokazalo namjeru da nove vlasti kontroliraju sudove na sličan način kao i njihovi prethodnici.</p>
<p>Ipak, najgori rezultat petomjesečne vladavine Alijanse ogleda se u tome što su građani izgubili nadu da uopće može biti bolje. Osim toga počele su i međusobne optužbe za loše rezultate. Članovi Glavnog odbora SDP-a su na sjednici toga tijela ponovili oštre kritike na račun partnerskih stranaka unutar Alijanse optužujući ponajprije Silajdžićevu stranku i Zubakov NHI da su otvorili prostor kadrovima SDA i HDZ-a za ponovni ulazak u vlast promjenom stranačkih dresova. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Imigrante bi vraćali s padobranima!</p>
<p>RIM, 30. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ksenofobična Sjeverna liga bi kao stranka trebala ući u Guinnessovu knjigu rekorda po broju predloženih načina kako se osloboditi ilegalnih imigranata ili zakomplicirati život nepoželjnim imigrantima. </p>
<p>U Italiji sa 57 milijuna stanovnika živi i radi s urednim dokumentima 1,600.000 imigranata, što je samo 2,2 posto cjelokupnog pučanstva. Italija je na dnu Europske ljestvice po broju stranaca koji rade u njoj, ali za Sjevernu ligu i taj je postotak prevelik. Jedan od prvih ciljeva Sjeverne lige, je »očistiti« Italiju od neželjenih imigranata. </p>
<p>Prije desetak godina, bivši senator Sjeverne lige Enzo Boso je otvorio sezonu »genijalnih ideja« predloživši da se »ilegalni imigranti pokupe s ulica, ukrcaju u vojne avione i izbace s padobranima iznad njihovih domovina«. Nakon što nitko nije uzeo u ozbiljno razmatranje Bosov prijedlog, uslijedio je drugi, Liginog parlamentarca Vincenza Ciruzzija koji je smatrao da je »rješenje problema u kažnjavanju Talijana koji pomažu ilegalnim imigrantima«. </p>
<p>To znači da bi svaki Talijan koji plati Pakistancu ili Nigerijcu za čišćenje npr. stakala na automobilu trebao platiti visoku kaznu. U tom slučaju bi najveće kazne platila Crkva koja pomaže imigrantima.</p>
<p> Jedan od čelnika Sjeverne lige iz Torina, Mario Borghezio je bio za mnogo grublje metode. Policajci bi dobili dozvolu da pucaju na ilegalne imigrante prilikom njihova dolaska u gumenim čamcima. Osim medija, koji su dali veliki publicitet Borghezijevoj ideji, nitko ju nije ozbiljno shvatio. </p>
<p>Senator Luigi Peruzzoti je zahtijevao da se imigrantima, kao u Argentini, počnu uzimati i otisci stopala a ne samo prstiju. Objasnio je da mnogi kriminalci (a po njemu većina njih je među ilegalnim imigrantima) spaljuju vrhove prstiju da ih se ne bi moglo identificirati«. Za vrijeme bivše vlasti, parlamentarac iz Sjeverne lige Alessandro Ce je inzistirao da se svi ilegalni imigranti zatvore na tri do pet godina i kazne prisilnim fizičkim radom.</p>
<p>Zajednički prijedlog čelnika Sjeverne lige je da se postavi električna metalna mreža na 260 kilometara granice od Trsta do Trevisa. Međutim, od te ideje su odustali nakon što se osobno Umberto Bossi, predsjednik Sjeverne lige uvjerio u učinkovitost najnovijih uređaja za otkrivanje ilegalnog prelaska, postavljenih upravo na toj granici. Stranka Nacionalni savez je cijelo vrijeme inzistirala na krivičnom gonjenju ilegalnih imigranata, što je uspjela progurati i u prijedlog novog zakona. </p>
<p>Zanimljivo je da je upravo čelnicima tih dviju stranaka koje su se pokazale kao najksenofobičnije kad su u pitanju imigranti povjerena izrada nacrta zakona o imigraciji. Taj novi nacrt je već ocijenjen kao »ropski i diskriminirajući«. Papa Ivan Pavao II. je u nedjelju, za vrijeme Angelusa, uputio poruku da se otvore vrata imigrantima koji su iz raznih razloga prisiljeni napustiti svoju domovinu. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U Češkoj ponovo lustracijska provjera dužnosnika </p>
<p>Nekoliko tisuća djelatnika na rukovodećim funkcijama u češkim ministarstvima bit će ponovo provjereno jesu li surađivali s komunističkim režimom</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Dvanaest godina nakon pada komunističkog režima, u Češkoj će biti obnovljene lustracije. Nekoliko tisuća djelatnika na rukovodećim funkcijama u svih 14 ministarstava bit će ponovo provjereno jesu li surađivali s komunističkim režimom.</p>
<p>O tome su se međusobno dogovorili ministri češke vlade. Ministar unutarnjih poslova Stanislav Gross je izjavio kako su svi ministri pristali da zatraže nove lustracijske svjedodžbe za sve svoje suradnike na rukovodećim mjestima, a prvi je to učinio ministar vanjskih poslova. </p>
<p> Na taj su se korak odlučili zbog nedavne lustracijske afere, pa se vlada boji da u državnoj upravi još uvijek rade ljudi koji su, primjerice, surađivali s komunističkom tajnom službom StB. Prema aktualnom češkom lustracijskom zakonu ne smiju na rukovodećim mjestima biti ljudi koji su u bivšem režimu bili u vodstvu Komunističke partije Čehoslovačke ili Saveza socijalističke omladine ČSSR i njihovih organa, kao i agenti i aktivni suradnici StB. Štoviše, za neke funkcije ne odgovaraju, prema tom zakonu, ni bivši studenti komunističkih visokih škola u tadašnjoj Čehoslovačkoj ili Sovjetskom Savezu. </p>
<p> Lustracijsku aferu pokrenuo je početkom svibnja upravo ministar unutarnjih poslova Stanislav Gross izjavom da je to ministarstvo u 1991. i 1992. godini izdao nekoliko desetaka negativnih lustracijskih rješenja agentima komunističke vojne kontraobavještajne službe. Zato je sigurnosni odjel ministarstva unutarnjih poslova već u lipnju provjerio ispravnost svih 150.000 lustracijskih svjedodžbi, te se pokazalo da u državnoj upravi djeluje 117 agenata bivše kontraobavještajne službe, a jedan od njih čak je bio šef odjela u ministarstvu unutarnjih poslova.</p>
<p> Očekuje se da će ponovnim lustracijama biti otkriveni još neki bivši agenti StB-a. Ministar Gross je pojasnio i tehniku ponovnih lustracija: svako ministarstvo poslat će ministarstvu unutarnjih poslova popis osoba koje su na funkcijama. Oni prema postojećim zakonima moraju imati lustracijske svjedodžbe, a Grossovo ministarstvo odgovorit će »je li došlo do promjene njihovih lustracijskih svjedodžbi«.</p>
<p> Dogovor ministara podrazumijeva da će biti ponovo lustrirani i svi češki suci i državni predstavnici - njih ukupno više od 4000. Ministarstvo pravosuđa odmah je zatražilo da predsjednici svih sudova dostave popis sudaca. Oko 40 posto sadašnjih sudaca sudilo je i u bivšem sistemu, ali kako su svi suci dosad prošli dvije faze lustracije, predsjednik Udruženja čeških sudaca Libor Vavra ne očekuje da bi među njima mogli biti otkriveni novi slučajevi. On je naglasio da je u Češkoj u odnosu na druge bivše komunističke države najmanji broj sudaca koji su radili na tim položajima i u komunističkom režimu. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Washington prijeti bojkotom konferencije o rasizmu </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Samo dva tjedna preostalo je svjetskim diplomatima da »izglačaju« tekst koji će predložiti kao završni dokument Svjetske konferencije o rasizmu što će se održati u Durbanu od 31. kolovoza do 7. rujna. Pod prijetnjom američkog bojkota durbanskog skupa, u ponedjeljak su se u Ženevi okupili predstavnici zemalja članica UN-a koji će se sljedećih desetak dana tražiti kompromis - tekst koji je prihvatljiv za većinu.</p>
<p>Washington, naime, poručuje da njegovi predstavnici neće biti nazočni u Durbanu, ako u završnom dokumentu cionizam bude označen kao jedan od oblika rasizma, kako zahtijevaju neke arapske zemlje, tvrdeći da je ponašanje Izraela prema Palestincima »rasističko«.</p>
<p>Izrael i SAD protive se spominjanju cionizma u tom kontekstu, a povjerenica UN-a za ljudska prava Mary Robinson traži da naglasak u raspravi i u završnom dokumentu bude na budućnosti, a ne na prošlosti. »Bio bi veliki napredak da se usuglasimo oko ozbiljnog dokumenta koji objašnjava prirodu rasizma u modernome svijetu te predlaže strategije borbe protiv rasizma«, kaže ona i dodaje kako će predstavnici civilnoga društva imati u Durbanu priliku da podsjete na konkretne probleme u svojim zemljama, te da nijedna zemlja nije iznad kritike. </p>
<p>Na jednoj drugoj temi, Washington se našao na istoj valnoj dužini s europskim zemljama. Afrički lideri, naime, sve glasnije traže ispriku i neku vrstu kompenzacije za ropstvo u doba kolonijalizma, osobito nakon što su SAD i neke europske zemlje izvršile pritisak na Njemačku da plati odštetu žrtvama nacizma.</p>
<p>No, kako se ovih dana tvrdi u ženevskim diplomatskim krugovima, europske zemlje ne žele preuzimati financijske obveze da bi ispravile nepravde koje su u prošlosti počinjene u ime njihovih naroda. Iz Washingtona, pak, stižu glasine kako su SAD spremne razmisliti o zajedničkom izražavanju »žaljenja« zbog nepravdi u vrijeme kolonijalnih vladavina, ali - ništa više. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ljetni prepad prijatelja</p>
<p> i partnera na Schrödera</p>
<p>Oskar Lafontaine predbacuje njemačkom kancelaru da je napustio svoje socijaldemokratske ideale/ Koalicijski partneri ne žele angažiranje njemačkih vojnika u Makedoniji</p>
<p>BERLIN, 30. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dakako, tzv. muška prijateljstva i u njemačkoj politici nisu jamstvo da između prijatelja neće biti žestokih polemika. Naprotiv. Osobito kad su ta prijateljstva prošlo svršeno vrijeme. Tu staru istinu potvrđuje i kolumna »Moje srce tuče lijevo« bivšeg predsjednika Socijaldemokratske stranke Njemačke (SDP) Oskara Lafontainea objavljena u ponedjeljak u hamburškom dnevniku Bild. </p>
<p>Lafontaine se u njoj obrušio na politiku svog bivšeg prijatelja i sadašnjeg kancelara i predsjednika SPD-a Gerharda Schrödera. Predbacuje mu da je napustio svoje socijaldemokratske ideale te da »svojim neoliberalnim credom« vodi politiku socijalne hladnoće, bez solidarnosti sa siromašnima. Lafontaine je za »šlagvort« uze statističke podatke o siromaštvu u Njemačkoj te osudio socijalnu neosjetljivost »ja generacije koja se odmara na južnim morima dok milijuni siromašnih o tomu mogu samo sanjati«.</p>
<p>No, ne polemiziraju samo oni kojima je prijateljstvo tek epizoda iz političke prošlosti. Schröder je ovih dana morao javno ukrstiti koplja sa svojim prijateljem, donedavnim državnim ministrom za kulturu, a sadašnjim urednikom uglednog tjednika Die Zeit Michaelom Naumannom kojemu kao da srce (u ovom slučaju) tuče na socijaldemokratskoj desnoj strani. </p>
<p>Naime, bivši je ministar »poštovanom gospodinu saveznom kancelaru« uputio javno pismo u kojemu je pogrešnim ocijenio kancelarevo osnivanje Povjerenstva za etička pitanja koji će se baviti prihvatljivošću i opravdanošću istraživanja embrija i gena. Naumann govori o »svetosti života« i smatra da je treba štiti onako kako to predviđa Njemački temeljni zakon (Ustav). On u kancelarovom etičkom vijeću, međutim, vidi interese farmaceutskog lobija koji preko njega želi dobiti legitimitet za svoje interese. </p>
<p>Schröder je navodno bio iznenađen pismom u Die Zeitu. No, odgovorio je »pismom na pismo« svome bivšem ministru, polazeći od toga da se život mora poštovati kao i ustavne vrijednosti, ali se založio da - uz svojevrstan pravorijek etičkog vijeća o prijepornim pitanjima - njemački istraživači mogu sudjelovati u tim istraživanjima koja u drugim zapadnim zemljama doživljavaju zamah. Schröder je predbacio Naumannu da koristi retoričke figure »kršćanskog demokrata Rolanda Kocha«.</p>
<p>Inače, u Njemačkoj genetska istraživanja stagniraju jer postoji društveni konsenzus, koji se zbog zloporabe medicinskih istraživanja u doba nacizma pretvorio u tabu. Schröder je pak zbog fleksiblinijeg stava o tom pitanju polemizirao i sa saveznim predsjednikom Johannesom Rauom (SPD) koji se kao i Naumann založio »za kršćansko shvaćanje svetosti života«.</p>
<p> Ne samo bivši šef SDP-a i bivši državni ministar, nego i 23 socijaldemokratska zastupnika Bundestaga nisu poslušali ljetni poziv na stranačku stegu. Pobunjeni socijaldemokrati upustili su se u neizravnu polemiku sa šefom SPD-a, najavivši da neće glasovati za njegovu odluku da pošalje njemačke vojnike u Makedoniju. Ni mlađi koalicijski partneri crvenih, Savez 90/ Zeleni nije poslušao apel šefa crveno-zelene koalicije da demonstrira ljetnu koalicijsku slogu. Koalicijski ljetni politički teatar kao da pokazuje stanovitu živost.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Powell: SAD su pacifička nacija</p>
<p>CANBERRA, 30. srpnja </p>
<p> - Sjedinjene Države žele politički i vojno ostati na Tihom oceanu, rekao je u ponedjeljak u Canberri američki državni tajnik Colin Powell. Powell i američki ministar obrane Donald Rumsfeld istaknuli su novinarima, nakon ministarskog sastanka s australskim dužnosnicima, američki angažman u regiji.</p>
<p>»Sjedinjene Države pacifička su nacija, bile su pacifička nacija i bez sumnje će ostati politički, diplomatski i vojno angažirane u regiji«, rekao je Powell. Istaknuo je također da SAD Australiju, Japan i Južnu Koreju smatraju svojim strateškim partnerima u azijsko-pacifičkoj regiji. Australski ministar vanjskih poslova Alexander Downer rekao je da je na sastanku, »na neslužben način«, bilo riječi i o mogućem jačanju veza između te tri zemlje i SAD u pitanjima obrane. </p>
<p>Powella su u Australiji dočekali i prosvjednici kojima se ne sviđa američka politika izgradnje proturaketnog štita, što se popularno naziva »Zvjezdanim ratovima«.</p>
<p>Jedan od prosvjednika ipred zgrade američkog konzulata u Sidneyu je nastojao dočarati svemirski ugođaj noseći modificiranu masku bejzbolskog hvatača ispred stilizirane američke zastave na kojoj je ispisano: »Zaustavite zvjezdane ratove«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Varšava optužuje Bruxelles da odgađa pregovore do smjene vlasti </p>
<p>VARŠAVA, 30. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski diplomati žale se kako je u posljednje vrijeme sve očitije da »škripi« u pregovorima s Europskom unijom. Otkako je Poljska prije dva mjeseca odbila uvjete koje je Bruxelles predložio u dva sporna područja - riječ je o sedmogodišnjoj zabrani zapošljavanja poljskih građana u zemljama današnje Petnaestorice te sedmogodišnjem, kraćem od traženog, prijelaznom razdoblju u kojem stranci ne bi mogli kupovati zemlju u Poljskoj - u pregovorima gotovo više nema nikakvog napretka. </p>
<p>Kako drže poljski pregovarači, Unija istodobno liberalnije nastupa u pregovorima s nekim drugim zemljama, što se može shvatiti kao nagrada da su prihvatile njezine uvjete glede slobodnog kretanja osoba i kapitala.</p>
<p>Pritisak na Poljsku sve je jači otkako se nakon zadnjeg održanog pregovaračkog kruga sa svega 16 dogovorenih cjelina našla na zadnjem mjestu među kandidatima koji imaju izgleda na ulazak u Uniju već u prvom krugu njezinog širenja. </p>
<p>Pretekle su ju, štoviše, i Slovačka i Litva, iako su službene pregovore započele godinu i pol dana kasnije, a iza Poljske ostale su jedino Bugarska i Rumunjska koje se u EU-u mogu ionako naći najranije krajem ovog desetljeća.</p>
<p> Poljski premijer Jerzy Buzek ustvrdio je, doduše, nedavno da Poljska ne smije upasti u zamku i početi se natjecati tko će prvi u Europsku uniju, no u Varšavi je primjetna povišena nervoza i određena doza straha da se Poljska ne nađe u prvom krugu.</p>
<p>Da je nastupilo stanovito usporavanje pregovaračkog procesa osjetilo se za vrijeme nedavnih konzultacija o pravu Poljaka na zapošljavanje i nastanjivanje u zemljama Unije, kad je Varšava zatražila dodatna objašnjenja. Odgovori Bruxellesa, kako razočarano tvrdi šef poljske pregovaračke ekipe Jan Kulakowski, bili su prilično neprecizni i s vrlo malo detalja. Varšavski diplomati govore da Unija prijekim okom gleda na dodatne poljske zahtjeve, te drže da u Bruxellesu često zaboravljaju kako se pregovori ne sastoje u tome da se samo prihvaća ono što predlaže jedna strana.</p>
<p> Poljaci, koji za sada tvrdo ostaju pri svojim stavovima i pokazuju najmanju elastičnost u pregovorima, smatraju pritom da su Česi, Mađari, Slovenci i Estonci, koji su u pregovorima otišli najdalje, u nekim cjelinama nekritički pristali na Unijine uvjete, što bi im se moglo kasnije osvetiti već kao članovima EU-a. Tako primjerice Poljska očekuje da će joj u zaštiti okoliša, jednoj od najtežih pregovaračkih cjelina, Unija priznati pravo na deset prijelaznih razdoblja, dok su Mađarska i Češka, koje su željele brzo zatvoriti to područje, dobile svega tri i četiri prijelazna razdoblja.</p>
<p>Poljaci drže da Bruxelles sada usporava s pregovorima kako bi razgovore o najvažnijim pitanjima odgodio do jeseni, kad će Poljska dobiti novu vladu. Naime, rujanski će izbori po svemu sudeći dovesti na vlast sada oporbene socijaldemokrate, koji bi se mogli pokazati nešto spremniji na kompromise nego što je sadašnja vladajuća poljska desnica.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="32">
<p>Nedopustiva uvreda Saboru i bahatost naših političara</p>
<p>Vijest da je uzvicima kakvima se tjeraju kokoši ministar Čačić istjerao dogradonačelnicu Petrinje, i to sa sastanka kojem je bio gost, čitala sam s nevjericom i zaprepaštenjem. Međutim, razmislivši, shvatila sam da nevjerici, pa ni zaprepaštenju zapravo nema mjesta. Prisjetivši se nekih drugih događaja zaključila sam da ni ovaj Čačićev nečuveni ispad nije drugo do nastavak vrlo uočljivog trenda sve bahatijeg ponašanja hrvatskih vladajućih političara kao izraza njihova općeg uvjerenja da njihovoj vlasti nema alternative, pa se bez bojazni od ikakvih sankcija mogu ponašati kako god im drago.</p>
<p>Da se tako uistinu mogu ponašati, pokazalo se i na nedavnoj sjednici Sabora kad je u ime Vlade baš ministar Čačić zastupnicima predbacio što ga zamaraju prisiljavajući ga da sluša njihove nebuloze. Unatoč tome što je sa svoga Ustavom definiranog podređenog položaja izrekao nedopustivu uvredu Saboru kao nadređenom tijelu, bio je tek na inzistiranje nekoliko zastupnika vrlo uvijeno, blago, nevoljko i samo uvjetno ukoren. Pa kad mu je tako blagonaklono dopušteno da s pozicije dužnosnika imenovanog voljom stranačke birokracije nekažnjeno vrijeđa one koje je izabrao narod, dopuštenom je smatrao i brutalnost prema nekakvoj na lokalnim izborima biranoj dogradonačelnici.</p>
<p>Bilo kako bilo, zanimljivo će biti pratiti daljnji slijed događaja. </p>
<p>Ono što bi liberalno-demokratskoj i socijaldemokratskoj retorici pozivanja na civiliziran politički diskurs trećesiječanjskih izbornih pobjednika vratilo narušenu vjerodostojnost neće se dogoditi. Predsjednica Čačićeve stranke, koja je poput svih ostalih političarki sadašnje vladajuće koalicije uoči izbora radosno koketirala s udrugama za zaštitu ženskih prava, od svoga ministra nasilnika ipak neće zatražiti ostavku.</p>
<p>Pitanje nasilništva prema jednoj ženi nije vrijedno ugrožavanja stabilnosti Vlade, reći će Vesna Pusić kako bi nas podsjetila na svoj slavni argument za glasovanje o donošenju jedne deklaracije usprkos protivljenju njenom sadržaju. Dakako, ostavku ovoga ministra neće zatražiti ni Forum žena SDP-a, jer prema čuvenoj formuli ministra pravosuđa Ivaniševića zbog svoga spola one imaju pravo govoriti koješta, pa su na taj način od istjerivanja sa sastanaka ipak zaštićene.</p>
<p>Svakako me zanima hoće li se u povodu ovoga nečuvenog primjera bahatosti jednoga državnog službenika oglasiti koja ženska udruga. Naime, moje je mišljenje da nema toga postupka koji bi reakciju ministra Čaćića mogao i objasniti, a kamoli opravdati.</p>
<p>Nema također ni toga državnoga, stranačkoga ili političkog interesa zbog kojega bi mu za ovaj sramotni čin trebalo dati »ispričnicu«. Od nekažnjenog toleriranja ovakvih ispada do toleriranja zločina u ime rase, klase, naroda, vjere ili domovine samo je korak.</p>
<p>LIDIJA VNUK, Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ova je vlast mogla i više da nije krenula od minusa</p>
<p>Nakon što je prošlo više od 18 mjeseci od uspostave nove vlasti, i sama vlast priznaje da se moglo postići više od onoga što se biračima obećavalo, a oporba (i ne samo ona) voli reći da je koalicija uspjela osvojiti vlast samo na osnovi lažnih obećanja koja je davala biračima te, dakako, uz snažnu potporu međunarodne javnosti i medija, kojima je bilo glavno da se smijeni nepoćudna vlast HDZ-a s Franjom Tuđmanom na čelu.</p>
<p> Najčešći su prigovori novoj vlasti zbog obećanja o 200.000 novih radnih mjesta (iako mislim da nije bilo rečeno u kojem roku će se to ostvariti), a to je i jasno, jer su najosjetljiviji oni koji ne mogu raditi i zarađivati.</p>
<p>Meni je pomalo neobično kako vlast, priznajući i sama da nije zadovoljna ostvarenim, odgovara na prigovore oporbe i pitanja nezadovoljnika koji neuobičajeno često dolaze po rješenja na Markov trg ili koji, poput seljaka, svojim prosvjedima zaustavljaju promet na našim cestama. Dobro je priznati svoj dio odgovornosti; dobro je ne davati lažna obećanja, a zašto ne spominjati i pogreške prijašnje vlasti pa i to da je sadašnja vlast morala početi od nule, odnosno, kako je u Saboru nedavno ispravljeno, od minusa te da stoga treba biti strpljiv i uporno djelovati na pravi način itd. Međutim, zašto vlast kao uzrok teškoća čak ni neizravno ne spominje one za koje se doista može reći da su bitno utjecali na promjenu vlasti ili, drugim riječima, zašto ne podsjeća na one koji su joj oduševljeno čestitali na izbornoj pobjedi i, kako se kaže, tapšali je po ramenima kao svoju miljenicu te, ako se ne varam, davali čvrsta obećanja za svakovrsnu izdašnu pomoć? Zašto, dakle, ne spominje Europu i uopće međunarodnu zajednicu koja je nesumnjivo razočarala sve one koji su se obradovali promjenama, a očito je iznenadila i one iz sadašnje oporbe koji su kao ljudi možda lako mogli podleći zavisiti zbog mogućnosti brzih promjena koje bi ukazale na njihove promašaje, a sad im se, čini se, upravo s te neočekivane strane zapuhao povoljan vjetar.</p>
<p>Ja, dakle, ne bih rekao da je sadašnja vlast prije izbora davala lažna obećanja, nego da je ona čvrsto vjerovala u podršku i stvarnu pomoć onih koji su je onako podržavali. Stoga se i pitam ne samo to zašto sadašnja vlast određenije ne govori o tome da je ipak očekivala i malo drugačiju podršku međunarodne javnosti već se pitam i to kad će međunarodna javnost shvatiti da bi možda morala što prije promijeniti svoj odnos prema novoj vlasti, odnosno prema Hrvatskoj. Zar će to možda učiniti tek prije novih izbora? Mislim da bi to bilo prekasno, jer bi u tom slučaju birači vjerojatno ocijenili da je međunarodna javnost na ovom prostoru zapravo imala neke svoje sebične interese koje je htjela ostvariti preko nove vlasti, a da joj nije baš stalo do raspoloženja hrvatskih građana i, kako se to kaže, do uloge Hrvatske koja će kao uspješna zemlja biti faktor stabilnosti u ovoj regiji i šire.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ, Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prosvjedno pismo Hrvatskoj televiziji povodom izvještavanja o događajima u Genovi</p>
<p>HTV je tijekom događanja u Genovi emitirala izvješća novinara Silvija Tomaševića. Dopisnik je uporno tijekom svojih izvješća iz Genove u petak i subotu karakterizirao prosvjednike/ce kao »nasilnike« i »umobolnike« plasirajući pogotovo ove izraze u zaključku izvještaja navodeći tako gledatelje/ice na stereotipno mišljenje o njima kao bolesnim i nasilja željnim osobama.</p>
<p>Zašto su oni tamo i koje ideje zastupaju dopisnik se ne trudi racionalno i objektivno izložiti! Zbrku koju pritom pravi ujedno pogoršava vlastitim paničnim strahom koji se tijekom izvještavanja može osjetiti. Stoga talijansku policiju neprestano naziva »snagama reda i mira«, iako je pripadnik istih u međuvremenu počinio kazneno djelo ubojstva s predumišljajem mladog prosvjednika Carla Guiliana i protiv njega je podignuta optužnica, što novinar u istom izvješću iscrpno spominje.</p>
<p>Što zaključiti dakle? Ubojstvo jednog od »umobolnika« kako vaš dopisnik sugerira opravdano je?!</p>
<p>Dok slika prikazuje pet policajaca sa štitovima i kacigama kako pendrecima tuku prosvjednika u isto vrijeme gazeći ga i udarajući ga nogama, iako čovjek leži na zemlji, bez oružja, bez štita, kacige ili bilo čega drugoga što bi mu pomoglo da se obrani, novinar i dalje koristi termin »nasilnici«, ovaj put dodajući i pridjev »anarhični«.</p>
<p>Da li je doista to slika »reda i mira« koju bi javnost trebala usvojiti? Divljati naoružan nad nenaoružanim u nejednakom omjeru snaga?</p>
<p>Slika doista ne prati ton i obrnuto!</p>
<p>Protestiramo protiv ovakvog načina izvještavanja o događanjima u Genovi na HTV-u jer ono nije objektivno, već pristrano, puno predrasuda, stereotipa, govora mržnje i postavljanja dijagnoza! Samim tim bez potrebnoga profesionalnog odmaka dopisnika, što si jedna medijska kuća poput HTV-a ne bi smjela dopustiti!</p>
<p>Marija Molnar Mara, Adrian Kozonić, Dražen Bulat (Centar za građansku suradnju Vinkovci); Mladen Majetić, Danijela Babić, Igor Hrste (ZaMirNET); Davorko Feil (Slavonsko-baranjsko društvo za zaštitu životinja »Život«); Dubravka Veršić, Diana Topčić, Zoran Oštrić (Izvještajna agencija Hrvatske eko-vijesti); Ljiljanka Mitoš-Svoboda, Kruno Kartus (Osječki zeleni - slobodni pokret); Zvjezdana Cikota, potpredsjednica (stranka Zelena ljevica)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="35">
<p>»Dobro se odmorite do jeseni, čeka nas još mnogo posla«</p>
<p>Zadnje ročište prije ljetne stanke završilo je senzacijom: ukinut je pritvor osmooptuženom Đorđu Vuletiću/Većina svjedoka koja je dosad prodefilirala kroz sudnicu »više se ničeg ne sjeća«</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Najavljujući ljetnu stanku suđenja »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu, sudac Radovan Šćekić, pozdravio je optužene i predstavnike obrane i tužiteljstva riječima »Dobro se odmorite, čeka nas još mnogo posla na jesen«. </p>
<p>Da će jesen u Remetincu biti vruća ne treba ni sumnjati. Naime, zadnje ročište prije stanke završilo je svojevrsnom senzacijom, sudsko vijeće ukinulo je pritvor osmooptuženom Đorđu Vuletiću čime je »organizacija« ostala bez jednog člana. Inače tužiteljstvo želi dokazati da su Nikica Jelavić i ostali optuženi, 1990. godine pod vodstvom ubijenog Zlatka Bagarića osnovali i ustrojili zločinačku organizaciju, a da je upravljanje tom organizacijom, nakon Bagarićeva ubojstva u srpnju 1998. godine, preuzeo Jelavić.</p>
<p>Optužene se tereti da su kao organizacija počinili brojna kaznena djela, od prodaje droge, iznuda, prijevara i kamatarenja, do niza napada i ubojstava, s ciljem da zadrže prevlast u odnosu na druge kriminalne skupine.</p>
<p>Većina optuženih uhićeni su dan nakon atentata na Vjeku Sliška 27. studenog 1999. godine u Preradovićevoj, kada je poginuo prolaznik Zoran Domini. Cjelokupnu istragu je proveo aktualni državni odvjetnik Radovan Ortynski, tada istražni sudac.</p>
<p>Sam početak suđenja obilježila su brojna natezanja i sporovi između obrane i tužiteljstva. Branitelji optuženih podnijeli su u rujnu prošle godine kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra unutarnjih poslova Ivana Penića, a zbog »neopravdane uporabe sile i brutalne torture koja je primijenjena u privođenju uhićenika na Županijski sud u Zagrebu 28. studenog 1999. godine«.</p>
<p>Da podsjetimo, uhićeni su iz obližnje Đorđićeve, na sud dopraćeni ruku lisicama vezanih iza leđa u pratnji maskiranih specijalaca, koji su im držali pognute glave, a sve su osiguravali policajci naoružani automatima. Odvjetnici optuženih, tvrde da se radilo o isključivo politički motiviranoj uporabi sile (približavali su se parlamentarni izbori), koja nije bila zakonski opravdana.</p>
<p>Puno prosvjeda obrane izazvala je i odluka predsjednika Županijskog suda Miroslava Šumanovića, da se suđenje održi u sportskoj dvorani Okružnog zatvora u Remetincu. Šumanović je odluku obrazložio tvrdnjom da je zgrada suda neprikladna za takvo suđenje zbog sigurnosnih razloga te očekivanog velikog zanimanja javnosti za proces.</p>
<p>Prvo ročište 16. listopada prošle godine obilježila je »predstava« odvjetnika optuženih koji su iz protesta zbog mjesta održavanja napustili sudnicu. Na sljedeće ročište 23. listopada obrana se vratila, a tužitelji na čelu s Dunjom Pavliček Patak izašli su iz sudnice nezadovoljni jednom odlukom suca Šćekića uz obrazloženje »vidimo da to ovdje prolazi nekažnjeno«.</p>
<p>Suđenje je na koncu započelo iz četvrtog pokušaja 1. studenog, čitanjem optužnice.</p>
<p>Prvi put je u hrvatsko pravosuđe uveden i institut svjedoka pokajnika. Tako je optuženi član »zločinačke organizacije« Tomislav Marinac , prihvativši ponudu tužiteljstva u zamjenu za slobodu svjedočio protiv svojih bivših drugova. Marinac je prije svjedočenja dao intervju novinarki HTV-a, a koji je objavljen u udarnom terminu TV dnevnika.</p>
<p>Inače iz krugova obrane uspjeli smo saznati da će oni zatražiti ponovno ispitivanje pokajnika Marinca obzirom da je njegov iskaz ozbiljno doveden u pitanje svjedočenjem nekih drugih svjedoka.</p>
<p> Kroz sudnicu je prošla kolona svjedoka, predloženih od strane optužbe, a čijim je svjedočenjem najzadovoljnija obrana. Većina njih se »baš ničega ne sjećaju« ili tvrde da su njihovi iskazi iz istrage frizirani ili »nakićeni«. Sam institut zaštićenog svjedoka pretvoren je u farsu. Naime, imena dvaju svjedoka sa zaštićenim identitetom objavljivana su već puno puta na naslovnicama dnevnih listova i tjednika. Svjedoku broj 1. bivši su drugovi objavili u novinama osmrtnicu, dodavši mu novi nadimak Druker, Globus je objavio iskaze iz istrage obaju »zaštićenih«, a sve dnevne novine su prenijele snimku razgovora »broja 1« i Zorana Pripuza (u bijegu), gdje ga Pripuz nagovara na lažno svjedočenje.</p>
<p> Puštanje na slobodu osmooptuženog Vuletića, izazvalo je i sumnju javnosti da se radi o novom slučaju pokajništva, koji je čini se nužno potreban državnom odvjetništvu, jer je činjenica da njihovi navodi iz optužnice do sada nisu ostavili čvrst dojam. </p>
<p>Inače u ožujku sljedeće godine ističe zakonski rok u kojem se optuženike u ovom postupku može držati u pritvoru. Do tada mora biti donesena pravomoćna presuda (drugostupanjska), što obzirom na dosadašnji tijek suđenja nije sigurno.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Lihvarenja motiv ubojstava?</p>
<p>ZABOK, 30. srpnja</p>
<p> – Dvije i pol godine nakon dvostrukog ubojstva istražni organi MUP-a još se nalaze »pred zidom« u pogledu otkrivanja ubojice Veronike i Vjekoslava Horvatina. Oni su u svojoj obiteljskoj kući ubijeni u noći između 8. i 9. siječnja 1999. godine iz automatskog ili poluautomatskog oružja kalibra 7,62 mm. Nakon njihova ubojstva u kući je pronađena dokumentacija sa 465 imena osoba kojima je Vjekoslav Horvatin posuđivao novac.</p>
<p> Da se radilo o lihvarenju govori i podatak da je ukupna vrijednost posuđenog novca prelazila četiri milijuna DEM, a među imenima, koja su i danas tajna, navodno ima i poznatih političara i gospodarstvenika iz sjeverozapadne Hrvatske. Te je bilježnice policija jedno vrijeme zadržala da bi provjerila imena i alibi sumnjivih, a kasnije je vraćena kćeri pokojnoga Horvatina kao zakonskoj nasljednici te je ona nastavila s očevom djelatnošću utjerujući i dugove od dužnika. Tada je novinare nazivala »mesožderima, ljudožderima i zvijerima koje ne daju nikome živjeti«, a policiju je optuživala da znaju tko je dvostruki ubojica i da ga mogu uhititi kada god žele, naravno, ako to žele. Policija je to opovrgavala u šturim informacijama kako se na slučaju radi. No na posljednjoj tiskovnoj konferenciji djelatnici PU krapinsko-zagorske nevoljko su priznali da su stjerani pred zid i da čekaju da se pojave nove okolnosti.</p>
<p> Iako su obavili više od 1650 obavijesnih razgovora, poligrafski ispitali više osoba, provjeravali alibije osoba upisanih u bilježnicu, pretražili okolicu u potrazi za oružjem kojim je ubojstvo počinjeno, pretražili više desetaka stanova i kuća, pri čemu su pronašli više desetaka komada neprijavljenog oružja, još nemaju osumnjičene osobe i čekaju da se ona sama »greškom u koracima« pokaže na svjetlu dana ili da je netko drugi iz nekog razloga oda, što znači da se oslanjaju na slučaj i sreću.</p>
<p> Kolikom je ozbiljnošću policija prišla rasvjetljavanju ovog slučaja govori i to da su angažirali sve svoje snage na istragu u Radakovu, a na slučaju je radio i sam istražni sudac Radovan Ortynski. Do danas nije utvrđen ni motiv tog nedjela. Još se pretpostavlja da je riječ o ubojstvu zbog stjecanja materijalne koristi jer su pokojnici veliku količinu novca držali u kući, ali nije isključena ni vjerojatna osveta ili plaćeno ubojstvo kao ni ubojstvo na mah zbog svađe. Kako su ubojstvo na mah tada objašnjavali, moglo se raditi o jednom dužniku koji nije mogao vratiti posuđeni novac, ili o tražiocu kredita kojem je Vjekoslav Horvatin odbio posuditi novac, pa je izvadio oružje i pucao.</p>
<p> Iako su mjesto i okolica ubojstva koje je zgranulo Hrvatsku pomno pretraženi, očito materijalni dokazi nisu dostatni za napredak i okončanje istrage. Neslužbeno se govorilo da je na staklu i u kući pronađeno više otisaka ruku, biološki materijal koji je dan na DNA analizu, a postavljalo se i pitanje ključa od ulaznih vrata koji je navodno ipak kasnije pronađen. Kako bi se određena osoba mogla osumnjičiti na osnovi DNA analize, mora biti poznata i od nje uzet uzorak. Kako je očito da osumnjičeni još nije poznat, bit će ga teško pronaći i po otiscima. Naime, po otiscima se mogu pronaći i osobe koje su evidentirane kao prijestupnici, što znači ako osoba nije do tada bila evidentirana kao delinkvent, vjerojatno će i ostati nedostupna.</p>
<p> No uvede li se u zakon i pojam pokajništva, za koji je i sam ministar Ivanišević priznao da je nužan za razotkrivanje kriminalističkih grupa i teških kaznenih djela, možda će dvostruko ubojstvo ipak biti razotkriveno. Naime, čak i saznanje o nekom kaznenom djelu, u slučaju da se ne prijavi nadležnoj instituciji, može se okvalificirati kao pomaganje u tom djelu i za to slijede oštre zatvorske kazne. Pokajništvo bi moglo potaknuti poticatelje kaznenog djela da otkriju neposrednog počinitelja i tako izbjegnu zakonske sankcije. a netko od uključenih mogao bi ipak jednom pokleknuti pred stalnim pritiskom prijetnje da će ipak biti otkriven. A možda i sam počinitelj otkrije samog nalogodavca ili poticatelja ili se slučajno otkrije oružje za koje će balističari potvrditi da je iz njega pucano baš u Radakovu. A javnost još očekuje otkrivanje počinitelja dvostrukog ubojice.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nakon prevrtanja pontiaca poginule dvije mlade Čehinje </p>
<p>ŠIBENIK, 30. srpnja</p>
<p> - Šibenske su ceste odnijele još tri mlada života. Na predjelu Zečeva kod Rogoznice, na državnoj cesti D-8, u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju navečer, smrtno su stradale dvije mlade turistkinje iz Češke. Riječ je o Vandi Rašnerovoj od 22 godine i njenoj prijateljici Drahomiri Šarbachovoj (21). Njihova su mrtva tijela prevezena na Odjel patologije u Šibeniku. Prema policijskom izvješću tragedija se dogodila kada je G. P. (22) iz Zagreba, koji je upravljao vozilom marke pontiac zadarskih registracija ZD-777-AU, zbog neprilagođene brzine, u nepreglednom zavoju izgubio nadzor nad vozilom i izletio izvan kolnika na kamenitu površinu i na kraju udario u veću stijenu.</p>
<p>Dvije mlade gošće iz Češke, prema kazivanju očevidaca, bile su na zadnjim sjedalima i bile su obučene samo u kupaće kostime. Prilikom izletavanja auta s ceste obje su ispale iz auta i glavom udarile u stijenu i na mjestu preminule od posljedica udarca u glavu. Vozač pontiaca zadobio je teške tjelesne ozljede i zadržan je na liječenju u šibenskoj bolnici, a liječnička je pomoć ukazana i suvozaču K. D. (22) iz Vinkovaca, koji je također teško ranjen, ali je nakon pružene liječničke pomoći u Primoštenu pušten na kućnu njegu.</p>
<p> Kako saznajemo, vozača i suvozača spasio je zračni jastuk, koji se aktivirao tijekom izlijetanja vozila, nakon čega je došlo do njegova prevrtanja i naposljetku vozilo se zaustavilo na kotačima na kamenju uz lijevu stranu ceste. Inače, vozilo se kretalo iz pravca Rogoznice prema Splitua. Policija će protiv vozača podnijeti kaznenu prijavu.</p>
<p>Nedjelja je, očito, bila kobna za češke državljane. Nakon pogibije 19-godišnje Ivane Mihalkove, koja je stradala u nedjelju rano ujutro na predjelu zvanom Rokića draga na šibenskoj zaobilaznici, nedjelja je odnijela živote još dviju mladih čeških državljanki koje su ljetovale na Jadranu. Još je dvoje Čeha teško ozlijeđeno u nesreći u Rokića dragi i liječnici se još bore za njihov život. Stradale dvije Čehinje kod Rogoznice dvadesete su žrtve u sedam ovogodišnjih mjeseci na šibenskim cestama. </p>
<p>Šibenčani su posljednjih dana šokirani stradanjima na njihovim cestama. Mnogi kažu kako od straha više ne ulaze u svoje četverokotačne ljubimce, a o crnim su brojkama stradanja na ovdašnjim cestama koje nose oznake magistralnih prometnica progovorili i vijećnici na sjednici Gradskog vijeća.</p>
<p> Dr. Željko Burić smatra da se neki dijelovi prometnica mogu brzo sanirati. Naveo je kao primjer dio dionice ceste između Šibenika i Brodarice, na kojoj je u posljednji mjesec i pol dana smrtno stradalo troje mladih Šibenčana. Točnije, naveo je primjer tamošnjeg skretanja za discont Metros, do kojega vozači skreću s glavne prometnice iako je na tom dijelu ceste puna bijela linija. Naveo je i primjer istočnog ulaza u Šibenik na kojem se nalaze dva velika raskršća i prijelaza za pješake, a taj dio ceste već je duže vrijeme potpuno u mraku. Razlog je tomu, odgovorio je gradonačelnik Šibenika Milan Arnautović, dugovanje Grada prema HEP-u od oko 20 milijuna kuna, zbog čega se mreža na tom dijelu ne sanira. </p>
<p>Inače, u prvih šest mjeseci ove godine na području Policijske uprave šibensko-kninske zabilježeno je 880 prometnih nesreća, što je u usporedbi s lanjskim razdobljem više za 108 prometnih nezgoda. U strukturi prometnih nezgoda najviše je onih s materijalnom štetom -658, s ozlijeđenim osobama dogodile su se 202 nesreće, a u 10 se prometnih nesreća ginulo. Ukupno su stradale 302 osobe (lani 256 ). Najčešći su uzroci nesreća nepropisna i neprilagođena brzina, zatim nepropisna vožnja unazad, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti, nepoštivanje prednosti prolaska te nepropisno uključivanje u promet. Podaci za mjesec srpanj još nisu obrađeni, ali je poznato da je konac srpanja bio koban za petero mladih ljudi. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Drama se odigrala</p>
<p> na četvrtom katu</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - U nedjelju kasno navečer oko 22 sata u Bisačkoj ulici na kućnom broju tri na području Trešnjevke jedna je osoba ubijena, a jedna teško ranjena iz vatrenog oružja u pucnjavi koja se odigrala na hodniku četvrtog kata te zgrade. Kako je istraga još u tijeku, nisu poznate sve informacije. Jedino što se zna jest da je ubijena djevojka Danijela Fileš (25), a da je teško ranjen njen pratilac, koji je u jako teškom stanju prevezen u KB Sestara milosrdnica.</p>
<p> Neslužbeno smo saznali da je mladićevo stanje jako teško, da do trenutka pisanja ovog teksta još nije došao svijesti. Također smo neslužbeno doznali da ranjeni mladić i ubijena djevojka nisu živjeli na adresi gdje je počinjen zločin, već da su vjerojatno išli nekome u posjet. Prema izjavama očevidaca mladić je prije nego što je ušao u zgradu za ogradu zavezao svoga dobermana, kojeg je tu pronašla policija.</p>
<p>Fotografiranje mjesta zločina još nije dopušteno dok se obavlja očevid, koji već traje jako dugo, pa se pretpostavlja da je policija u zgradi u koju se još ne smije ulaziti pronašla neke dokaze koji bi upućivali na počinitelja. U interesu istrage policije još nije u mogućnosti pružiti sve informacije. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Umjesto oca, bombom ozlijedio susjeda</p>
<p>VELIKI PAŠIJAN, 30. srpnja</p>
<p> - Na promatranje u Popovaču poslan je 26-godišnji A. M. iz Velikog Pašijana jer je ručnom bombom pokušao usmrtiti svog oca J.M. (54). Njegov otac i susjed I.Z. (46) u voćnjaku su iza kuće istovarivali slamu kada se A. M. udaljio od njih u pravcu gospodarskih zgrada, odakle je uzeo dvije ručne bombe M-75. Vrativši se k njima jednu je od bombi aktivirao i bacio prema ocu, no nakon eksplozije otac je ostao neozlijeđen, a većina je šrapnela ni kriva ni dužna pogodila susjeda koji je pomagao pri istovaru. </p>
<p>Nakon toga A. M. je otišao u livade, a njegov je otac pozvao policiju. Susjed je u teškom stanju prevezen u bolnicu zbog brojnih rana i zadržan na liječenju, a napadača je u livadama sa još jednom neaktiviranom bombom pronašla policija oko 19 sati. Prilikom pregleda dežurna je liječnica ustanovila da je riječ o psihički nestabilnoj osobi, pa je napadač upućen na promatranje u Popovaču. Prema onome što je rečeno na konferenciji za novinare održanoj tim povodom u policijskoj upravi u ponedjeljak, protiv A. M. slijedi kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio teško ubojstvo u pokušaju. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="40">
<p>Između interesa proizvođača katamarana i Hrvatske ratne mornarice </p>
<p>MORH smatra da bi Remontno brodogradilište Šibenik trebalo očuvati kao društvo u većinskom vlasništvu države, pa čak i uz uvjet da se otpišu dugovanja državi / Vojković tvrdi da je za Šibenik zainteresiran jedan od vodećih svjetskih proizvođača katamarana</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – »Za Remontno brodogradilište Šibenik zainteresiran je jedan od vodećih svjetskih proizvođača katamarana«, rekao je nedavno predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković. Vojković nije precizirao o kome je riječ, a ova je njegova izjava uslijedila nakon što je Upravni odbor HFP-a krajem lipnja odbio jedinu od zagrebačke Ingre pristiglu ponudu za kupnju stopostotnog udjela u tom brodogradilištu. </p>
<p>Ingra je doduše ponudila traženih 916 tisuća kuna ili pet posto nominalne vrijednosti, ali je zatražila da država otpiše dugove i potraživanja i izda garanciju da će kupac dobiti koncesiju za pomorsko dobro, na kojem se, usput, nalaze sva brodogradilišta. Odlučeno je stoga da se raspiše novi, treći natječaj u kojem će se brodogradilište ponuditi na prodaju pod posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu uz preuzimanje obveza. Ponuditelj bi također trebao priložiti program razvoja, investicija i podmirenja obveza prema vjerovnicima. A obveze su pogoleme. Naime, još krajem prošle godine ukupna financijska dugovanja Remontnog brodogradilišta Šibenik premašila su 80 milijuna kuna, dakle višestruko u odnosu na procijenjenu nominalnu vrijednost društva, danas su vjerojatno prešla i 90 milijuna. </p>
<p>Međutim, Vlada još nije donijela odluku o raspisivanju novog natječaja za prodaju, a jedan od razloga je vjerojatno i očitovanje interesa MORH-a za dijelove tog brodogradilišta.</p>
<p> »Imajući u vidu organizacijske i tehnološke mogućnosti Remontnog brodogradilišta Šibenik, te stanje na tržištu remonta ratnih i trgovačkih brodova, može se decidirano reći da brodogradilište neće moći servisirati nastale dugove iz tekućih priljeva«, stoji u mišljenju Ministarstva obrane, odnosno ministra Joze Radoša upućenom Vladi, a vezano na predstojeću privatizaciju brodograđevnih kapaciteta od interesa za MORH.</p>
<p> Preciznije, MORH je upozorio na posljedice u održavanju i modernizaciji Hrvatske ratne mornarice »ukoliko dođe do neselektivne rasprodaje postojećih kapaciteta.« </p>
<p>Podsjetimo, Remontno brodogradilište Šibenik d.o.o. je odlukom Vlade u travnju 1992. godine osnovano kao poduzeće u stopostotnom vlasništvu države, a kao sljednik bivšeg Mornaričkog tehničkog zavoda »V. Škorpik«. Vlada je prošle godine vlasništvo nad tim društvom prebacila na HFP, koji ga je pokušao prodati putem javnog natječaja, što nije uspjelo očito zbog velikih dugova.</p>
<p>Međutim, MORH smatra da bi Remontno brodogradilište trebalo očuvati kao društvo u većinskom vlasništvu države, pa čak i uz uvjet da se otpišu dugovanja prema državi, a prvenstveno zbog očuvanja specijaliziranih kapaciteta za remont ratnih brodova potrebnih MORH-u, te kažu, izuzetno teške gospodarske situacije u Šibensko-kninskoj županiji. Međutim, kako proizlazi iz MORH-ova objašnjenja, od ovog ministarstva brodogradilište može za usluge remonta očekivati tek oko osam milijuna kuna godišnje.</p>
<p>»U slučaju privatizacije ili stečaja Remontnog brodogradilišta Šibenik MORH bi bio zainteresiran za topničku i motornu radionicu, za koje predlaže da se izdvoje iz brodogradilišta i ostave u državnom vlasništvu, odnosno priključe Glavnoj logističkoj bazi MORH-a«, predlažu iz MORH-a.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Crikvenica: Turiste sa YU putovnicom nitko nije želio </p>
<p>U Crikvenicu su se napokon vratili Nijemci / Vikendom stiže i do 50 autobusa iz Bihaća i okolice koji ostavljaju grozan nered po plažama</p>
<p>CRIKVENICA, 30. srpnja</p>
<p> - Jednoj četveročlanoj obitelji sa jugoslavenskom putovnicom nitko od crikveničkih privatnih iznajmljivača nije želio iznajmiti sobu. »Neki mi se dan došao potužiti jedan čovjek sa jugoslavenskom putovnicom rekavši da mu nitko nije želio, kako oni to kažu, dati konak. Pokušao sam izvući stvar rekavši da je srce sezone, no ovo je samo jedan od primjera koji pokazuje da Jugoslaveni još uvijek nisu dobrodošli na ovom području. Ta obitelj, inače, živi u Švicarskoj« rekao nam je Zdenko Ivančić, direktor crikveničke Turističke zajednice. </p>
<p>Iako spomenuta obitelj nije imala sreće, na crikveničkom području trenutno je prijavljeno šest osoba sa jugoslavenskim putovnicama. »Koliko sam ja upućen, radi se o ljudima koji su do Domovinskog rada živjeli na ovom području, pa pobjegli u Jugoslaviju. Sada se, pretpostavljam, vraćaju da vide što je s njihovom ovdašnjom imovinom«, kaže Ivančić.</p>
<p>Crikvenica, inače, u dosadašnjem dijelu sezone ima 24 posto više gostiju nego lani. Ivančić je posebno zadovoljan što su se napokon vratili Nijemci. Iza Nijemaca najviše je Čeha, Poljaka i Austrijanaca. Crikveničani su, međutim, posve privrženi Zagrebu. »Beč ima 24 bezirka (gradske četvrti), a mi ovdje volimo reći da smo mi 24 bezirk Zagreba. Ako vam to nešto govori, ovdje većina stanovništva navija za Dinamo. Zagrepčani su podigli Crikvenicu na razinu vrlo kvalitetnog odmaranja tijekom vikenda« ističe direktor crikveničkog turizma. No dosadašnju ravnotežu, posljednje tri, četiri godine, remeti poludivlja izgradnja, odnosno gosti koji su pokupovali novoizgrađene apartmane. </p>
<p>»S domaćim gostima, pogotovo vikendašima, nema nikakvih problema. Ljudi se većinom prijavljuju. Probleme nam zadaju vlasnici novoizgrađenih apartmana. U posljednjih par godina ovdje je niklo strašno mnogo stambenih jedinica koje su uglavnom pokupovali stranci - iz Beča, Ljubljane, Bihaća, Sarajeva« žali se Ivančić. </p>
<p>Ne zbog toga što su pokupovali već zbog toga što se nitko ne prijavljuje, a apartmani su u punom iznajmljivačkom pogonu tijekom cijelog ljeta. </p>
<p>Istina je da turističke zajednice žive od boravišne pristojbe, ali ovotjedna priča iz Dramlja govori da plaćena pristojba od petnaestak kuna može ponekad i uštedjeti mnogo novca. Krajem proteklog tjedna je, naime, na dramaljskoj plaži iznenada počela rađati jedna državljanka iz BiH. U riječkoj bolnici su je prvo pitali gdje je prijavljena. Da nije bila prijavljena imala bi vrlo velike dodatne troškove.</p>
<p>Uz to što hotelijersko poduzeće »Jadran Crikvenica« turističkoj zajednici duguje pet milijuna kuna, Ivančiću i ove godine najviše smetaju mnogobrojni autobusi iz obližnje Cazinske krajine. </p>
<p>»Vikendom nam im Bihaća i okolice pristigne i po pedesetak krcatih autobusa. Nakon što iskrcaju putnike, parkiraju se gdje stignu. Radi se o jednodnevnim izletima koji tamo, doznajem, stoje deset njemačkih maraka. Problem je u tome što ti ljudi sa sobom donose gomilu hrane i pića, a otpad ostavljaju po plažama«, ističe Zdenko Ivančić.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Porasla potražnja na Tržištu novca Zagreb </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Nakon tjedna u kojem su računi banaka bili prepuni kuna, a ponuda 12 puta premašila potražnju, u ponedjeljak su zahtjevi na Tržištu novca porasli na 50 milijuna kuna. </p>
<p>Ponuda je, međutim, i dalje visoka i iznosila je 200 milijuna kuna. Kako dogovor o uvjetima nije postignut za sve iskazane zahtjeve cjelokupna potražnja na Tržištu novca nije podmirena i dnevni je promet iznosio samo 30 milijuna kuna. </p>
<p>Prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju ponovno je pala - u ponedjeljak je, kako su izvijestili s Tržišta novca, iznosila 0,72 posto. U prošlom se tjednu kamatna stopa u dnevnom trgovanju kretala u rasponu od 0,39 do 11 posto. L.M.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Počela poslovati Raiffeisenbank Jugoslavija</p>
<p>BEOGRAD, 30. srpnja </p>
<p> - Nakon dva tjedna probnog rada u ponedjeljak je u Beogradu službeno otvorena Raiffeisenbank Jugoslavija, banka kćer austrijske Raiffeisen Zentralbank Osterreich (RZB). Raiffeisenbank Jugoslavija je u ožujku ove godine od jugoslavenske središnje banke, kao prva strana banka, dobila licencu za poslovanje. Zapošljava 50 službenika, a u prvo vrijeme će se usredotočiti na poslovanje s pravnim osobama. Fizičke će osobe račune u toj banci moći otvoriti u rujnu. Raiffeisenbank Jugoslavija namjerava sljedećih mjeseci otvoriti u SRJ dvije poslovnice. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sviss Re kupuje američkog reosiguravatelja za 2 milijarde USD</p>
<p>ZUERICH, 30. srpnja</p>
<p> - Švicarski reosiguravateljski div Swiss Re objavio je kako će kupiti reosiguravateljski dio kompanije Lincoln Nacional iz SAD za dvije milijarde američkih dolara, te tako učvrstiti svoj položaj lidera na najvećem svjetskom tržištu životnih i zdravstvenih osiguranja.Očekuje se kako će ta transakcija biti dovršena do kraja ove godine, a iz švicarske su kompanije istaknuli kako će kupljenu tvrtku spojiti sa svojom podružnicom u SAD. Swiss Re vodeći je svjetski reosiguravatelj sa 70 ureda u više od 30 zemalja svijeta, a kompanija je u 2000. ostvarila 15,4 milijardi dolara premija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nijemci piju sve manje piva</p>
<p>WIESBADEN, 30. srpnja </p>
<p> - Prodaja piva u Njemačkoj u prvoj polovici ove godine iznosila je 53,1 milijuna hektolitara, što je 4,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Iako je potrošnja piva u padu istodobno je porasla potrošnja pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića. U spomenutom razdoblju to je povećanje iznosilo 6,1 posto dosegnuvši 1,1 milijuna hektolitara. Iako u posljednjih nekoliko godina Nijemci piju sve manje piva, lani su bili na trećem mjestu po potrošnji među europskim zemljama. Ispred Nijemaca su samo još Česi i Irci. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>OPEC: Cijena nafte porasla 45 centi</p>
<p>BEČ, 30. srpnja </p>
<p> - Cijena nafte članica Organizacije država izvoznica nafte (OPEC) prošli je tjedan iznosila prosječno 23,52 američka dolara za barel (159 litara), odnosno 45 centi više u odnosu na tjedan ranije, objavljeno je u ponedjeljak iz sjedišta OPEC-a u Beču. Blagi porast cijene sirove nafte ponajprije se može pripisati nedavnom dogovoru naftnih ministara država članica OPEC-a o smanjenju dnevne proizvodnje sirove nafte za najmanje milijun barela. Unatoč tome, trenutačno je cijena nafte daleko ispod razine na kojoj je bila prošlog mjeseca. Naime u lipnju je barel sirove nafte koštao prosječno 26,25 dolara. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Pančić: Ako do jeseni ne počnu surađivati, </p>
<p>prozvat ću neke kolege u Vladi</p>
<p>Do kraja godine Ministarstvo planira utrošiti 12 milijuna kuna za poticanje zapošljavanja branitelja / Oko 800.000 kuna za školovanje i zapošljavanje branitelja u brodogradilištima / Lovrić: Zakazala ministarstva obrane i unutarnjih poslova </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Za poticanje zapošljavanja branitelja Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata do kraja godine planira utrošiti 12 milijuna kuna. Ugovore o školovanju i zapošljavanju u brodogradilištima Brodosplit, Uljanik i Brodotrogir već je potpisalo 99 branitelja, istaknuto je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Ministarstvu branitelja. Konferencija je organizirana u povodu potpisivanja sporazuma o suradnji tog ministarstva s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom obrtničkom komorom u stručnom osposobljavanju i zapošljavanju branitelja. </p>
<p> U Hrvatskoj je 34.277 nezaposlenih hrvatskih branitelja i djece poginulih, zatočenih ili nestalih, što je oko 10 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Najteže je u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje ne radi 4509 razvojačenih branitelja, rečeno je na konferenciji.</p>
<p>»U zapošljavanju branitelja suočavamo se s problemom nekoordiniranosti državnih institucija i nekih zavoda koji vode svoju politiku, svaki za sebe«, upozorio je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić. Prema njegovim riječima, nakon konstituiranja Međuresorne skupine koja se od siječnja ove godine bavi izradom projekata i mjera za zapošljavanje branitelja, uočilo se koje su institucije zakazale u rješavanju tog problema. Njima će se, rekao je Pančić, pružiti šansa da se do jeseni uključe u projekt Ministarstva. Ako to ne učine, ministar je najavio kako će možda i prozvati neke kolege u Vladi. </p>
<p>»Neke moje kolege, s jedne strane, zalažu se za uštede kresanjem prava svih struktura u društvu. No kad treba napraviti iskorak prema aktivnim mjerama, onda njihove birokracije zakažu«, objasnio je Pančić. Na novinarski upit koja su ministarstva i institucije zakazala u izradi kratkoročnih mjera za poticanje zapošljavanja branitelja, predstavnik Koordinacije udruga iz Domovinskog rata i predsjednik Međuresorske skupine Petar Lovrić odgovorio je da se to ponajprije odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova.</p>
<p>»U posljednjih godinu i pol MUP nije izradio program zbrinjavanja 3600 ljudi koje će kad počne preustroj, najavljen za 4. kolovoza, jednostavno uputiti na Ministarstvo hrvatskih branitelja«, kaže Lovrić. Smatra da bi se tim problemom trebali pozabaviti Ministarstvo rada, Zavod za zapošljavanje, ali i druge državne institucije. </p>
<p>Izražavajući bojazan da bi se slično moglo ponoviti i kad krene preustroj Ministarstva obrane, Lovrić je rekao da ni to ministarstvo »nema program zbrinjavanja za više od 20.000 ljudi koji će biti proglašeni viškom«.</p>
<p>Inače, nakon tzv. mjere 1 u sklopu koje je Ministarstvo branitelja snosilo 60 posto troškova (oko 800.000 kuna) za osposobljavanje i zapošljavanje branitelja u brodogradilištima, novost su mjere 2 i 3. Ministarstvo će, kako je predviđeno, financirati osposobljavanje branitelja za poznatog poslodavca u punom iznosu do 7000 kuna, odnosno poticati poslodavca jednokratnim iznosom od 5000 kuna po zaposlenom branitelju. U oba slučaja, i poslodavca i potencijalne korisnike osposobljavanja Ministarstvu će predlagati Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska obrtnička komora.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Industrijska proizvodnja sedam posto veća nego lani</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj od travnja do lipnja ove godine povećana je 2,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, dok je u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem sedam posto veća, objavio je Državni zavod za statistiku. Najveći doprinos rastu proizvodnje dala je prerađivačka industrija koja je od travnja do lipnja povećana 7,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a za 2,6 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem ove godine. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom bilježi rast proizvodnje za 4,6 posto u odnosu na isto lanjsko tromjesečje, a za 0,8 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je smanjena 1,5 posto u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja prošle godine te za isti postotak u usporedbi s razdobljem od siječnja do ožujka ove godine.</p>
<p> Gledano po glavnim industrijskim grupacijama, proizvodnja kapitalnih proizvoda od travnja do lipnja povećana je čak 14,3 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, te 2,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju taj je rast za ista usporedna razdoblja iznosio 7,1 odnosno 2,7 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, povećana 5,7 posto u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja prošle godine, a za 2,5 posto u usporedbi s prva tri ovogodišnja mjeseca.</p>
<p> U proizvodnji energije bilježi se skroman rast od 0,6 odnosno 1,2 posto, a jedina grupacija koja bilježi pad jest proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju koja je tri posto manja u odnosu na isto razdoblje lani, a 2,2 posto manja u usporedbi s razdobljem od siječnja do ožujka 2001. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Dajte mi priliku pa onda sudite jesam li mekan ili tvrd« </p>
<p>IDS izgubio u Opatiji zbog koaliranja s HDZ-om i zbog upornoga isticanja dr. Luttenbergera kao gradonačelničkog kandidata / Sva politička odgovornost prelazi na Poglavarstvo i na Gradsko vijeće, ne odlučuje jedan čovjek / U Opatiji svake godine treba izgraditi jedan kapitalni objekt, ali ne smije se graditi usred turističke sezone, kaže novi gradonačelnik </p>
<p>RIJEKA, 30. srpnja</p>
<p> - Osmogodišnja vladavina IDS-a u Opatiji prekinuta je izborom HNS-ovca Ranka Vlatkovića (47) za gradonačelnika »stare dame«. Kažu da je Jakovčićeva stranka taj poraz doživjela samo zato što je uporno (mnogi kažu bahato) isticala ponovnu kandidaturu dr. Axela Luttenbergera za gradonačelnika, što većina gradskih vijećnika nije htjela podržati. S obzirom na to da je Vlatković pobijedio tijesno (10 prema 9), sada mu svi predviđaju vruću jesen. Može se, naime, očekivati da ga IDS neće dugo ostaviti na miru, bez obzira što se sve stranke u Gradskom vijeću zaklinju da ne žele destabilizirati sada vrlo trusnu opatijsku političku scenu. </p>
<p>Bolji poznavatelji opatijskih političkih (ne)prilika misle da je Vlatković »premekan« jer, primjerice, uredno pozdravlja i vratarku na ulazu u zgradu Poglavarstva, što njegov prethodnik navodno i nije običavao! </p>
<p>l Hoćete li zaista biti »mekan« gradonačelnik?</p>
<p>– Dajte mi priliku pa onda sudite jesam li »mekan« ili »tvrd«. Zar si možda »mekan« ako nisi posvađan sa svim susjedima?</p>
<p>l S obzirom na odnos snaga u Gradskom vijeću Opatije (IDS 8, HDZ 2, SDP-HSU 6, HNS 3), kao i na to, da su predsjednik Gradskog vijeća i zamjenik gradonačelnika IDS-ovci, očekujete li da će vam Jakovčićeva stranka zagorčavati život?</p>
<p>– HNS nije imao političke ambicije da preuzme vlast u Opatiji, ali kad smo vidjeli što se zbiva unutar liburnijskog IDS-a, oformili smo koalicijski blok HNS-SDP-HSU, jer nismo željeli novog gradonačelnika u liku i djelu dr. Luttenbergera. Sve stranke zaklele su se da će raditi za dobrobit grada, pa zašto onda opstruirati vlast? Makar - vlast je slast. </p>
<p>l Kao gradonačelnik, hoćete li vladati ili obnašati vlast?</p>
<p>– Sva politička odgovornost prelazi na Poglavarstvo i na Gradsko vijeće, ne odlučuje jedan čovjek.</p>
<p>l Čim ste postali gradonačelnik, pomirili ste Opatiju sa susjednim općinama - Mošćeničkom Dragom, Lovranom i Matuljima. Što planirate učiniti za svojega četverogodišnjeg mandata?</p>
<p>– Svake godine treba sagraditi jedan kapitalni objekt, a Opatija mora što prije dobiti nove kvalitetne turističke sadržaje. U Opatiji se više neće graditi kao sada, usred turističke sezone. Ranije, tko bi zabio kramp poslije 1. svibnja bio je državni neprijatelj. Osobno mi se ne sviđa da se praktički usred grada podiže robni centar Billa, jer se taj prostor mogao iskoristiti i kvalitetnije, primjerice, za rješavanje problema parkiranja. U Opatiji nemamo ništa protiv privatizacije hotela, ali u Liburnia Riviera Hotele može ući samo poznati hotelski lanac, a Opatijci moraju znati što će se u tim objektima nuditi. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Amerikanci zainteresirani za sanaciju splitskog odlagališta otpada</p>
<p>Zeleno svjetlo američkoj tehnologiji zbrinjavanja otpada, koja predviđa pretvaranje smeća u plin, dalo je i hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša / Istražne radnje za sanaciju Karepovca provodi Institut građevinarstva Hrvatske - Poslovni centar Split / Ovih dana prijedlog o novoj lokaciji odlagališta? </p>
<p>SPLIT, 30. srpnja</p>
<p> – Američka tvrtka Project Development International (DPI) zainteresirana je za posredovanje između američke vlade i splitske lokalne uprave radi poboljšanja infrastrukture i izgradnje novih sustava. Jedan od projekata za koji bi se mogla ponuditi povoljna financijska sredstva i tehnologija, jest sanacija splitskog odlagališta komunalnog otpada na Karepovcu i izgradnja novog odlagališta.</p>
<p> Zeleno svjetlo američkoj tehnologiji zbrinjavanja otpada, koja se temelji na pretvaranju smeća u plin koji potom izgara i ne zagađuje okolinu, dalo je i hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, a Grad Split taj bi projekt zanimao isključivo kao koncesija ili kao zajednička američko-hrvatska tvrtka. Otplata bi išla sukcesivno, mjesečno. Konkretizacija razgovora koje u ime Splita vodi pročelnik gradskog Ureda za komunalnu djelatnost Ivan Pulić, očekuje se ovih dana, a Amerikanci bi prve korake poduzeli već ove jeseni.</p>
<p>Splitsko Gradsko poglavarstvo izabralo je početkom srpnja izvođača istražnih radova za sanaciju Karepovca. Između šest ponuditelja tročlano je povjerenstvo, kao najpovoljnijega, izabralo Institut građevinarstva Hrvatske - Poslovni centar Split, koji će posao obaviti u iduće četiri godine, i to za oko 7,7 milijuna kuna. </p>
<p>Sanaciju odlagališta prihvatili su i Splitu susjedni gradovi i općine koji se također koriste Karepovcem, a građani će za taj posao izdvajati 12 lipa po četvornom metru svojega stana. Okolni gradovi i općine plaćat će ekološku rentu od 60 kuna po toni otpada. U iduće četiri godine trebala bi se naći nova lokacija, otvoriti pogon za preradu smeća te otvoriti sanitarno odlagalište. </p>
<p>Još 1964. godine tadašnja općina Split izdala je dozvolu za otvaranje odlagališta krutog komunalnog otpada na Karepovcu. To rješenje trebalo je trajati desetak godina, u nadi da će se u tom roku naći način za trajno zbrinjavanje otpada. No, do danas taj problem nije riješen. Trenutačno je na Karepovcu, zajedno sa zemljom kao pokrivačem, na oko 12 hektara oko tri milijuna prostornih metara otpada. Uz Split ga, kao odlagalište, koriste i Solin, Kaštela, Omiš te Dugopoljke, Podstrana i Dugi Rat. </p>
<p>Karepovac je povoljan samo sa stajališta transportnih troškova no on je istovremeno ekološka bomba. Prema nedavnim istraživanjima, velikim dodatnim financiranjem i uz odgovarajući rizik ovom bi se odlagalištu vijek mogao produljiti za samo još nekoliko godina. Jedina alternativa je, dakle, nalaženje nove lokacije.</p>
<p>Odluka o sanaciji Karepovca donesena je još 1997. godine, a putem međunarodnog nadmetanja u ljeto 1998. godine izabrana je mehaničko-biološka metoda zbrinjavanja otpada. No Grad nije uspio zatvoriti financijsku konstrukciju a kasnije je utvrđeno kako Split nema ni jamstvenog potencijala. U međuvremenu se izjalovila i ideja da novo odlagalište bude u Kraljevici u općini Lečevica, jer se tamošnje stanovništvo tome oštro usprotivilo. Zato je Split, u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom, konačno naručio izradu studije s više mogućih lokacija, no u preliminarnim raspravama na starom Gradskom vijeću došlo je do nesuglasica pa je raspisivanje natječaja za koncesiju ponovno odgođeno. Ovih dana Županija bi trebala predložiti novu lokaciju novog centra za gospodarenje otpadom.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Želim spriječiti poniženje Hrvatske«</p>
<p>Uputio sam, kao profesor međunarodnoga prava, otvoreno pismo predsjedniku Vlade o mogućoj hrvatskoj vanjskopolitičkoj blamaži ako se sporazum sa Slovenijom, kako je sada dogovoren, i potpiše, kaže Rudolf</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Profesor međunarodnoga prava i bivši veleposlanik Davorin Rudolf uputio je otvoreno pismo hrvatskoj javnosti u kojem iznosi stav o sporazumu o granici sa Slovenijom koji je Vlada nedavno parafirala.</p>
<p>Pošto se tim sporazumom, piše Rudolf, Hrvatska među ostalim odriče dijela svoga teritorija usprkos jasnim odredbama Ustava, on podsjeća da parafirani sporazum na različite načine uređuje tri odvojena segmenta: kopnenu granicu, granicu u Piranskome zaljevu i uspostavljanje koridora otvorenoga mora u kompaktnome hrvatskom državnom teritoriju (u hrvatskome teritorijalnome moru) u Tršćanskome zaljevu. Zato se sporazum, tvrdi Rudolf, ne može uzimati »kao cjelina«, na čemu Vlada inzistira, već svaki odjeljak valja razmotriti posebno.</p>
<p>U Piranskome zaljevu granicu je valjalo utvrditi, jer je u bivšoj Jugoslaviji nije bilo. Pitam: zašto je Slovencima prepušteno, prema slovenskim izvorima, oko tri četvrtine mora u zaljevu? Zašto je napušteno stajalište koje je Hrvatska zauzimala od 1991., da se razgraničenje obavi primjenom »crte sredine«, tj. granicom na kojoj je svaka točka jednako udaljena od obale obiju država. Takav način razgraničenja, najpravičniji, predviđen je u međunarodnim ugovorima koji obvezuju Hrvatsku i Sloveniju (npr. u Konvenciji UN o pravu mora iz 1982.) i najčešće se primjenjuje. I jugoslavensko-talijanska granica u Tršćanskome zaljevu bila je povučena po »crti sredine« Osimskim sporazumima</p>
<p>Parafiranim sporazumom razbucano je hrvatsko more u Tršćanskome zaljevu. Gubimo dio mora u Piranskom zaljevu, ali i dio mora u području izvan zaljeva do granice s Italijom ( dio koji je izvan Piranskoga zaljeva, između crte razgraničenja u sporazuju i granice koja bi se povukla da je prihvaćena »crta sredine«). Koridor »otvorenoga mora« u sada kompaktnome i nespornome hrvatskom državnom području (našemu teritorijalnom moru u Tršćanskome zaljevu) zaseban je segment sporazuma, neovisan o crtama razgraničenja dviju država. Njegovim uspostavljanjem jednostrano se odričemo dijela vlastitog državnog teritorija (mora, podmorja i zračnog prostora iznad koridora), umanjujemo državni teritorij stvaranjem pojasa otvorenoga mora ( 46 četvornih kilometara, prema slovenskim izvorima).</p>
<p>»Otvoreno more« ne pripada nijednoj državi i u njemu postoje opće slobode zajamčene međunarodnim pravom svim državama, sloboda plovidbe, ribolova, iskorištavanja nafte i plina iz podmorja, preleta zrakoplova, znanstvenih istraživanja... Ako se uspostavi, tim koridorom širokim 3704 metra moći će prolaziti odjednom neograničen broj stranih ratnih brodova, strane podmornice zaronjene, a otvoreno more je i ratište, in extremis u njemu se ratni brodovi zaraćenih država mogu oružano sukobljavati. Svaka strana država moći će u tome pojasu obavljati znanstvena istraživanja mora, koja su važna za sigurnost zemlje.</p>
<p>Prihvaćanjem koridora Hrvatska se odriče i svoga epikontinentskoga pojasa u tome prostoru, tj. isključivog prava istraživanja i iskorištavanja nafte i plina iz podmorja. U koridoru neće moći proglasiti ni svoj gospodarski pojas. Koridorom je ostavljen dio hrvatskoga mora (od koridora do granice s Italijom), trokut površine šest četvornih kilometara, bez izravne veze s kopnom. Međunarodno pravo ne poznaje more pod suverenitetom obalne države bez kopna (more je pripadnost kopna, ne može se samo, bez kopna, npr. darovati ili prodati), pa je to jedinstveni primjer u suvremenoj povijesti.</p>
<p>Čak ako se sporazum promatra u cjelini, nije jasno u čemu je postignut kompromis (međusobne kompenzacije na kopnenoj granici su uglavnom minorne), u čemu su uzajamni ustupci, što je Slovenija ustupila Hrvatskoj?</p>
<p>U ranoj fazi hrvatsko-slovenskih pregovora o granici (bio sam predsjednik Državne komisije za granice 1991.-1992.) predlagali smo Slovencima da slovenski brodovi, dok plove našim državnim područjem, uživaju krajnje liberalnu »slobodu plovidbe«, kao da plove otvorenim morem. Da su Slovenci prihvatili taj prijedlog, njihovi bi brodovi u našemu teritorijalnom moru bili izuzeti od bilo kakvih intervencija hrvatskih vlasti, bili bi eksteritorijalni. Predlagali smo da Piranski zaljev bude zajednički (tzv. koimperij), da ne postavljamo na našoj međusobnoj granici policijske i carinske postaje, a ako ih već postavljamo, neka budu zajedničke (radi štednje, lakšeg prolaska stranaca i dr.). </p>
<p>Ukratko: maksimalistički slovenski nacionalni interesi vezani uz prolazak u otvoreno more mogli su se urediti dogovorom o pravnome režimu u određenim morskim područjima, ne dirajući u hrvatski državni teritorij. U EU je 15 država stvorilo gotovo jednu državu, a nisu dirali ni u jednu državnu granicu.</p>
<p>Uputio sam, kao profesor međunarodnoga prava, otvoreno pismo premijeru o mogućoj hrvatskoj vanjskopolitičkoj blamaži, poniženju Hrvatske, ako se sporazum sa Slovenijom, kako je sada do</p>
<p>govoren, parafira i potpiše. </p>
<p>Upozorio sam i na moguće implikacije pri uređenju naše južne bočne granice sa SRJ, zbog presedana u Piranskome zaljevu. Premijer i predsjednik države su, na pitanja novinara, olako odgovorili da je bojazan neopravdana, jer je Prevlaka za nas »sigurnosno, a ne teritorijalno pitanje«. Zaboga, pa nitko nije ni postavio pitanje statusa Prevlake, koja je nesporan dio hrvatskoga državnog teritorija, već morske granice u bokokotorskom zaljevu, između Prevlake i crnogorske obale, koju tek valja utvrditi.</p>
<p>Predsjednici triju najviših organa zakonodavne i izvršne vlasti u Hrvatskoj javno su podržali sporazum. Očito je da su u Piranskome zaljevu učinjeni jednostrani hrvatski ustupci. Očito je da se uspostavljanjem koridora otvorenoga mora u hrvatskome državnom području i ostavljenom morskom eksklavom od toga koridora na zapad, do granice s Italijom, smanjuje i mijenja naš državni teritorij. Kako je moguće tu promjenu, to jednostrano odricanje dijela državnog teritorija, uskladiti s Ustavom:</p>
<p>»Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država« (čl. 1.) i »Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv.« »Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja« (čl. 2.).</p>
<p>Gajeći duboko poštovanje prema dignitetu i funkcijama najviših državnih dužnosnika, molim Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske da javno odgovore na to pitanje, zaključuje akademik i građanin dr. Davorin Rudolf u otvorenom pismu hrvatskoj javnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Smrknuti i domaćini i gosti</p>
<p>Sad se na jadranskoj rivijeri događa upravo ono na što se, posebno u medijima, na vrijeme upozoravalo, a to su posljedice nedopustivog raskoraka između promotivnih aktivnosti na desecima europskih turističkih sajmova i traljave pripreme sezone na terenu</p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> – Sve ovo neželjeno što se događa na jadranskoj rivijeri, a najkraći je i najjasniji opis sezona vrlo dobra po fizičkom i vrlo loša po financijskom prometu (dakle vrlo neugodni raskorak) – nije ni čudno niti neočekivano! Kako i zašto? Kad su početkom proljeća, nakon prvoga niza nastupa na europskim poslovno-turističkim sajmovima, gdje se promovirala hrvatska ponuda za aktualnu godinu i sezonu, naši turistički šefovi i predstavnici zaredali s najavama o velikom zanimanju i dobrom posjetu stranih turista, malo se ili nimalo čulo o – pripremama sezone na domaćem terenu! U medijima se istodobno često pitalo što je s pripremama i kako će najavljivana navala turista biti dočekana, ali odgovori su stizali doslovno »na kapaljku«. Vrijeme je prolazilo, počela je i (pred)sezona, najave su se počele ostvarivati, ali odgovora na pitanja o pripremama još nije bilo...</p>
<p>Tajnovita priprema sezone </p>
<p>Odmah za Uskrs, kad su stigli prvi turisti, te za produženi prvosvibanjski vikend, registrirani su prvi propusti (neprilagođeno ili neturističko radno vrijeme uslužnih djelatnosti, vrlo siromašan izvanpansionski program, dosađivanje gostiju po hotelskim predvorjima i skupim aperitiv-barovima, itd.). Sve je to u medijima zabilježeno, ali i dalje ne stižu odgovori što se događa s pripremanjem sezone, kad će stići najavljeni novac, što je s inputima, što je sa prometnicama i oko njih, zašto »šaptom« rastu cijene i tome slično. Istodobno s euro-sajmova stižu još češće i glasnije poruke o još većem zanimanju i predbilježbama stranaca za dolazak k nama.</p>
<p>Aktualno stanje na rivijeri i putevima k njoj? Tek početkom srpnja, odgovarajuća komisija za stanje u prometu objavljuje kako je sve u redu i kako je sve pripremljeno, ali gužve ne izostaju. U turističkim odredištima zaista ima dosta turista (znatno, gotovo neusporedivo više stranih!), ali novca nema, ili ima »tek toliko«. Plaže su pune, šetališta također, a restorani i terase uglavnom prazni. </p>
<p>Cijene raznih usluga lete prema nebu, lica većine ugostitelja, trgovaca, prodavača izleta... smrknuta, osmijehu jedva ima tragova. Ali, s druge strane, isto su tako smrknuta i lica brojnih turista koje ujutro, u nizu jadranskih turističkih mjesta, umjesto ptica bude bageri i drugi građevinski strojevi s privatnih i raznih komunalnih gradilišta. Najnovija muka je nestašica vode, što je i domaćinima i turistima posebna glavobolja i što brojne goste jednostavno tjera ili da traže novu destinaciju u nas, ili da otputuju.</p>
<p>Tko je doveo »takve« goste?</p>
<p>Prema posljednjim vijestima, ta je nestašica otjerala turiste s Ugljana (Kukljica i Kali), fali vode u Komiži, Visu, Čiovu, Rogoznici... Ponegdje, javlja se, i policija se morala angažirati da pripazi na »ventile« da ne bi bilo »pronevjere« s dragocjenom tekućinom, itd. Javljaju se i privatni iznajmljivači soba (koji ovog ljeta baš nemaju velike sreće, ali to je druga priča) kako im je od 1. kolovoza skuplja struja (»ide« na industrijsku), itd.</p>
<p>Uglavnom, što sezona odmiče, sve se više nižu različite vijesti o »pucanju šavova«, uz napomenu da niz ranije uočenih propusta nije saniran. To se posebno odnosi na radno vrijeme uslužnih djelatnosti, te na aktiviranje gradilišta usred turističkih mjesta. Naravno, nisu ili su jedva zabilježeni pokušaji prilagođavanja ponude i cijena aktualnome stanju u turističkim džepovima, a umjesto toga, pljušte prigovori na adrese naših turističkih promotora i agenata »kakve ste nam to goste doveli«.</p>
<p>Skupa dezinformacija!</p>
<p>I priča o opravdanosti tih prigovora posebna je i opširnija tema, jer uz ostalo dokazuje kako se, prema onoj uzrečici da »ne zna desnica što radi ljevica«, događa da naši promotori na desecima euro-sajmova i izloga nude robu o kojoj malo znaju! Ne znaju, naime, što se događa na našemu terenu, pa otud i neugodna iznenađenja gostiju s nama i nas s njima...</p>
<p>Dakle, još jedan neugodan raskorak u našemu turističkom poslovanju! Kakav je, na primjer, »štos« da se čitava proljeće, kad je na programu najveći broj euro-promocija, potencijalni turisti obavještavaju o realnom tečaju kune u odnosu na marku, a kad su početkom srpnja naovamo prešli našu granicu, dočekala ih je tzv. jaka kuna, što gosti nazivaju (najblaže rečeno!) – dezinformacijom. S pravom! </p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatska ne prihvaća optužbe za etničko čišćenje, kaže Tomac </p>
<p>Daytonski sporazum treba revidirati ako međunarodna zajednica ne želi stalno slati vojnike na Balkan, ističe Tomac/ Haaški sud i »međunarodno kazneno pravo u tom obliku nešto su sasvim novo za sve vodeće političare pa i za suce u Haagu« i svi će »tek morati steći iskustvo« u njegovoj primjeni, rekao je Zopel </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Početak pregovora o učlanjivanju u Europsku uniju Hrvatska može očekivati potkraj 2004. godine, najavio je u ponedjeljak dr. Christian Zopel, državni ministar u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, u razgovoru s potpredsjednikom Sabora Zdravkom Tomcem i članovima Odbora za vanjsku politiku. Kandidati za članstvo u EU moraju zadovoljiti dva temeljna uvjeta: moraju imati najmanje pet godina demokratskog iskustva, a to se razdoblje u Hrvatskoj počinje računati od siječnja 2000. godine, te više od 4000 dolara bruto domaćeg proizvoda po stanovniku. Slovenija će u EU ući prije Hrvatske jer Unija ozbiljno razmišlja o primanju »najmanje jedne a najviše deset zemalja«. No, Zopel je pohvalio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i efikasnost hrvatskih pregovarača s predstavnicima Europske unije.</p>
<p>Njemačkog socijaldemokrata, koji je razgovarao i s potpredsjednikom Sabora i predsjednikom Kluba zastupnika SDP-a Matom Arlovićem, zanimao je hrvatski stav o događajima u Makedoniji koji su mu hrvatski sugovornici predstavili u sklopu šireg problema Balkana. S tim se problemom, ustvrdio je Tomac, međunarodna zajednica dosad nije nosila dovoljno efikasno. »Međunarodna zajednica mora se suočiti s istinom da je mir na Balkanu trenutačno održiv samo uz protektorate. Ako ne želite slati vojnike, morate naći političko rješenje koje može funkcionirati«, izjavio je Tomac zauzevši se za reviziju Daytona. Treba ukinuti entitete i BiH mora postati cjelovita država u kojoj će svi narodi na cijelom njezinom prostoru imati jednaka prava, to se može osigurati putem doma naroda i doma građana te kantonalne uprave. Tomac smatra da je neodrživo stanje u kojem je Republika Srpska etnički čist teritorij usko vezan uz Srbiju, dok se prava Hrvata u Federaciji BiH pokušavaju sve više smanjiti inzistiranjem na uređenju Federacije po principu »jedan čovjek - jedan glas«.</p>
<p> Novo političko rješenje za Balkan omogućit će ukidanje protektorata svugdje osim na Kosovu, mišljenje je potpredsjednika Sabora Tomca. Naglašava da Hrvatska ne želi nikakvo regionalno udruživanje na Balkanu jer bi to značilo političko vezivanje uz krizu i ekonomski pad na regionalni prosjek. </p>
<p>Iako gost iz Njemačke nije pokazao preveliku želju za raspravu o odnosima Hrvatske i Haaškog suda, Tomac je istaknuo da hrvatska vlast ne prihvaća formulacije iz optužnica protiv dvojice generala. Prema tekstu optužnica, državni i vojni vrh optužuju se za planiranje etničkog čišćenja u sklopu Domovinskog rata i akcije »Oluja«, na kojima se temelji hrvatska država. </p>
<p>Iako su takve formulacije izazvale žestoku političku krizu, suradnju sa Sudom prihvatili smo kao »manje loše rješenje«, rekao je Tomac dodavši da bi nove optužnice sa sličnim formulacijama mogle dovesti do pada Vlade jer je Hrvatska stigla do kritične točke.</p>
<p>Zopel je na to kazao da je Hrvatska očito »jako pogođena izručenjem generala«, pohvalivši suradnju i izručenje kao »spremnost da Hrvatska primijeni međunarodno pravo«. No, priznao je da je »međunarodno kazneno pravo u tom obliku nešto sasvim novo za sve vodeće političare pa i za suce u Haagu« i svi će »tek morati steći iskustvo« u njegovoj primjeni. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Izbor novih predsjednika sudova u jesen </p>
<p>Ustavni sud dao za pravo izvršnoj vlasti koja traži smjenu predsjednika sudova / Odredba po kojoj je za predsjednika suda mogao biti izabran i netko bez ikakva sudačkog iskustva, »pala« na Ustavnom sudu / Za ministricu pravosuđa mogla bi biti izabrana šefica saborskog Odbora za pravosuđe Ingrid Antičević-Marinović </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Prema informacijama iz Ministarstva pravosuđa, u srijedu će u dnevnom tisku i Narodnim novinama biti objavljen natječaj za izbor predsjednika viših sudova – Visokog trgovačkog, Visokog prekršajnog i Upravnog suda, te dvadesetak županijskih sudova. U jesen će, pak, biti objavljen oglas za dvjestotinjak predsjednika općinskih, trgovačkih i prekršajnih sudova. Natječaj za predsjednike viših sudova bit će otvoren mjesec dana.</p>
<p> Poznato je da je u veljači ove godine već bio raspisan natječaj za sve predsjednike sudova, no on je »propao«. Naime, vladajuća je kolicija tada donijela političku odluku da se neće mijenjati sudski čelnici pa je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević morao odustati od imenovanja novih predsjednika sudova. </p>
<p> Tada je sve prebačeno na Ustavni sud, od kojega se tražilo očitovanje je li prekid mandata predsjednika sudova ustavan. Podsjetimo i da je osobito žestoka u osporavanju okončanju mandata sadašnjim predsjednicima sudova bila Udruga hrvatskih sudaca (UHS) na čelu s Vladimirom Gredeljom. No, Ustavni sud dao je za pravo izvršnoj vlasti koja traži smjenu predsjednika sudova. Sud je nedavno zaključio da je smjena aktualnih sudskih čelnika ustavna i zakonita. </p>
<p>Od predsjednika UHS-a ne može se dobiti komentar skorih smjena kojima se Udruga žestoko odupirala, ali bezuspješno. Na godišnjem su odmoru do jeseni, uz Gredelja, i čelnici UHS-a Miroslav Šumanović i Đuro Sessa, inače predsjednici zagrebačkog Županijskog, odnosno Općinskog suda. </p>
<p>Tako nismo doznali hoće li oni tražiti obnovu svojih mandata. No, Šumanović se vjerojatno ne namjerava ponovo natjecati za predsjednika Županijskog suda jer se nije javio ni na prvi natječaj, a ni Sessa nije pokazivao preveliku želju da od ministra pravosuđa zatraži novi mandat.</p>
<p> Ustavni sud dao je UHS-u tek malu zadovoljštinu prihvativši zahtjev Udruge za ukidanjem zakonske odredbe prema kojoj su predsjednici sudova mogli postati i oni koji nikad nisu bili suci. Budući da je ta naopaka zakonska odredba, po kojoj je za predsjednika suda mogao biti izabran i netko bez ikakva sudačkog iskustva pala na Ustavnom sudu, smanjena je vjerojatnost da će glavni kriterij u izboru novih sudskih čelnika biti politička podobnost. Ministar pravosuđa moći će birati predsjednike sudova isključivo između stručnih osoba sa sudačkim iskustvom pa će i time kriterij podobnosti oslabiti.</p>
<p> S obzirom na rokove natječaja, svi novi čelnici sudova bit će izabrani tek na jesen. To znači da će imenovanje novih predsjednika sudova vjerojatno dočekati novog ministra pravosuđa nakon rekonstrukcije Račanove Vlade. Po svemu sudeći, za novu ministricu pravosuđa mogla bi biti izabrana šefica saborskog Odbora za pravosuđe Ingrid Antičević-Marinović, koja je već izrazila spremnost preuzeti tu dužnost. </p>
<p>Što se tiče odluke Ustavnog suda, zanimljivo je da je za prekid mandata svim predsjednicima sudova glasovao i onaj od kojega se to najmanje očekivalo - sudac Milan Vuković. Poznato je da se Vukovića smatralo »sivom eminencijom« HDZ-ova kadroviranja u pravosuđu, što se ponajprije odnosilo na izbor predsjednika sudova. Priklonivši se ustavnim sucima koji su okončali mandat predsjednicima sudova, Vuković će sudjelovati u micanju onih čelnika sudova čijem je izboru »kumovao« u vrijeme HDZ-ove vlasti. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Popunjeno 76 posto mjesta na zagrebačkim fakultetima </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - U prva dva ljetna upisna roka popunjeno je 76 posto mjesta na fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu, rečeno je u ponedjeljak u Rektoratu Sveučilišta. Preostalih 24 posto upisnih mjesta kandidati će moći popunjavati na jesen na 22 zagrebačka fakulteta i tri akademije.</p>
<p>Za 11.487 slobodnih mjesta s koliko ove godine raspolažu 33 zagrebačka visoka učilišta, stiglo je 23.707 prijava. Od toga, razredbeni prag prošlo je 15.606 kandidata, a uspjelo se upisati njih 8362 (5600 na teret države, 2010 uz plaćanje, 734 na izvanredni studij te 18 stranih državljana). Za jesen, dakle, ostaje slobodno 2867 mjesta i to - njih 975 uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, 862 uz plaćanje, te 740 mjesta za izvanredne studente. Najslabiji prosjek fakulteti bilježe pri upisu stranih studenata. Sveučilište je za njih namijenilo 306 mjesta, a za jesen ih ostaje slobodno čak 290.</p>
<p>Upisni podaci s kojima raspolažu na Sveučilištu nisu potpuni jer ne sadrže podatke s najmlađeg sveučilišnog studija. »Hrvatski studiji nisu ispunili osnovnu zadaću prema Sveučilištu i nisu nam dali podatke o broju upisanih studenata«, rekao je prorektor za nastavu i studente Zagrebačkog sveučilišta dr. Dragan Milanović. Prorektor tvrdi da su u više navrata pokušali stupiti u kontakt s vodstvom Hrvatskih studija, no ono im nije odgovorilo. O tom problemu na jesen će biti govora na sjednici Senata Sveučilišta.</p>
<p>Analizirajući upisne podatke, dr. Milanović je zaključio da su ovogodišnji ljetni upisi prošli u najboljem redu i nisu primljeni nikakvi prigovori. Sveučilište je upisalo 201 studenta više no što je planirano, no riječ je o kandidatima s istim brojem bodova. Upisano je ukupno 1168 studenata koji su ostvarili dodatne bodove. Od toga, 171 student dobio je dodatne bodove jer je sudjelovao na natjecanjima znanja u srednjoj školi, 22 kandidata bodove su ostvarila zahvaljujući sportskim dostignućima, 89 je dobilo te bodove zbog znanja trećega jezika, a 90 ih se lakše upisalo na temelju dviju završenih srednjih škola. Dodatne bodove ostvarilo je i 268 kandidata koji su fakultet pokušali upisati lani. </p>
<p>Najveći interes kandidata bio je za društvene, humanističke i (bio)medicinske fakultete, a slabiji za fakultete tehničkih grupacija. Tako je Fakultetu strojarstva i brodogradnje za jesen ostalo oko 140 slobodnih mjesta na teret države, Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 56, a Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu tridesetak mjesta. Učiteljska akademija na jesen će moći primiti 28 studenata na teret države, a Prirodoslovno-matematički fakultet njih čak 230. </p>
<p>Mjesta će biti i na nekim smjerovima Filozofskog fakulteta, primjerice – na studiju hrvatskoga jezika i književnosti ostalo je 12 mjesta, na studiju latinskoga jezika i rimske književnosti osam, a na povijesti pet mjesta. Akademija likovnih umjetnosti raspolaže s još 12 mjesta za studij akademskog slikara, odnosno četiri mjesta za restauratore-kipare. Fakultet političkih znanosti na jesen će moći primiti 27 studenata na paralelni studij novinarstva (na teret države), a uz plaćanje ostala su 44 mjesta za smjer novinarstva, odnosno 16 za politologiju. Pedesetak mjesta ostalo je prazno za izvanredne studente. </p>
<p>Sveučilište u Zagrebu ne raspolaže s brojem upisanih studenata na riječkom, osječkom i splitskom sveučilištu, no za listopad je najavljen posebni sastanak svih prorektora u Ministarstvu znanosti. Tada će se, kaže dr. Milanović, analizirati podaci razredbenih ispita na sva četri hrvatska sveučilišta. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Osniva se državno odvjetništvo za progon ratnih zločina</p>
<p>ZAGREB 30. srpnja</p>
<p> - Posebno državno odvjetništvo za progon ratnih zločina osnovat će se na temelju zakona o uredu za ratne zločine. Nacrt se razmatra u Vladinim i stručnim krugovima, a ujesen bi o njemu raspravljao Sabor. Državno odvjetništvo ureda za ratne zločine bilo bi po rangu izjednačeno sa županijskim odvjetništvima, a odvjetnika bi imenovao glavni državni odvjetnik. </p>
<p> To odvjetništvo bilo bi samostalno u kaznenom progonu ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, protiv međunarodnog kaznenog prava, genocida i drugih kaznenih djela vezanih uz oružane sukobe. Osnivanje ureda za ratne zločine predlaže Vlada u skladu sa siječanjskim obećanjem kad je ocijenila da je potrebno objektivno i nepristrano, sustavno istražiti Domovinski rat, posebno uzrok, tijek rata i žrtve. Time bi se bavio referalni centar ureda za međunarodno ratno i humanitarno pravo jer je potrebno bolje nego dosad prikupljati podatke o zločinima počinjenim tijekom agresije na Hrvatsku.</p>
<p> Ured bi imao odjele za suradnju s Haaškim sudom i za postupke pred Međunarodnim sudom pravde. Ocijenjeno je da dosadašnje djelovanje policijskih i pravosudnih institucija na otkrivanju i procesuiranju ratnih zločina počinjenih za vrijeme i neposredno nakon završetka Domovinskog rata nije dalo odgovarajuće rezultate. Posebni odjel za ratne zločine osnovao bi se i u MUP-u, uz postojeći Odjel za izvide i istražne radnje u svezi s ratnim zločinima. Referalnom centru ureda moraju biti dostavljeni svi dokumenti koje imaju državna tijela. Ako to ne učine, tada će ih ured »tužiti« Vladi. Predviđene su i prekršajne kazne od 30.000 do 50.000 kuna ili zatvor do 30 dana za fizičke i pravne osobe koje ne ispune zahtjev ureda da se dostave traženi podaci i dokazi koji se odnose na ratne zločine i stradanja tijekom Domovinskog rata. Žrtve ratnih zločina i svjedoci štitili bi se i prema propisima o zaštiti žrtava organiziranog kriminala. Predstojnika ureda imenovala bi Vlada. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Milošević smatra haaški zatvor »šalom« </p>
<p>LONDON, 30. srpnja </p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, koji je u pritvoru Haaškog suda u Scheveningenu, dobro se osjeća i »odlučan je nastaviti se boriti«, izjavio je kanadski odvjetnik Christopher Black koji se sastao s njim da bi mu ponudio svoje usluge. </p>
<p> Milošević je sam u ćeliji koja ima kupaonicu i stalno je osvijetljena, noću slabije, kako bi se omogućilo da ga kamera snima, rekao je Black za britanski list The Guardian. »Prihvaća zatvorsku hranu, a njegovo je duševno stanje posve dobro za nekoga tko je u zatvoru«, kazao je odvjetnik i istaknuo: »Posve je opušten i odlučan nastaviti se boriti«. »Postoje glasine da je sklon samoubojstvu, no ne izgleda tužan ni deprimiran«, dodao je Black, zamjenik predsjednika Međunarodnog odbora za Miloševićevu obranu. </p>
<p> Milošević mu je rekao da smatra »šalom« to što je »u zatvoru« i što ga se odjednom »drži najgorim od svih«. »Oni (NATO) moraju pogledati što su sve učinili. Ja nisam učinio ništa loše za razliku od njih«, istaknuo je Milošević. Odlučio je da mu ne treba odvjetnik. »Zasad me nije odredio za svoga odvjetnika i moguće je da to neće ni učiniti«, dodao je Black. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatski seljak ima tek 2,8 hektara zemlje, a onaj u EU čak osam puta više </p>
<p>Za domaće tržište Sporazum znači da će biti više jeftinih proizvoda iz zemalja Europske unije/ Kolar: Sporazum je nerazumljiv/ Poljoprivreda čini 51 posto zajedničkog budžeta EU/ Hrvatska će u agrarnoj politici dugoročno izgubiti dio suvereniteta </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i Europske unije bit će veći ispit za hrvatsku poljoprivredu negoli je to bio ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), rekao je za Vjesnik Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza.</p>
<p> Ističe da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju vrlo složen za čitanje, preopširan i nerazumljiv. Naprimjer, osnovni poljoprivredni proizvodi, žitarice, meso i živa stoka, voće i povrće, uljarice i šećer, imaju rješenja na šest lista koja se odnose na carine, kao i na podskupine tih proizvoda. </p>
<p>No, kako taj dokument za našu zemlju počinje vrijediti već od 1. studenoga, u javnoj raspravi može se očekivati lavina pitanja. Ali, Hrvatska nije dobila veće izvozne kvote, odnosno manje carine na govedinu budući da se iz zemalja EU zbog opasnosti od kravljeg ludila, te slinavke i šapa ne može uvesti ni jedan kilogram goveđeg mesa. Osim tih bolesti, EU je suočena i sa znatnim viškovima hrane. </p>
<p>Za domaće tržište Sporazum znači da će se pojaviti više jeftinih proizvoda iz zemalja Europske unije. Sa sniženjem carina potrošači mogu očekivati i niže cijene.</p>
<p>Na upit kako će se u tome snaći domaći proizvođači hrane, Kolar kaže da smo »svjedoci nezadovoljstva poljoprivrednika, koji prosvjeduju i to vrlo bučno, širom Europe«. Ističe da se olako zanemaruju teškoće ulaska u EU. To je dugotrajan proces koji nije savršen, i može poći krivim smjerom koji nitko ne želi. Neriješeni problemi u zajedničkoj poljoprivrednoj politici, mogli bi biti ozbiljna prepreka za širenje članstva EU. Naime, zemlje koje su kandidati za EU u pravilu imaju niže poticajne stope, odnosno manje subvencije za poljoprivredu koja čini 51 posto zajedničkog budžeta Europske unije. </p>
<p> Kolar upozorava da će Hrvatska u agrarnoj politici izgubiti dio suvereniteta jer će o tome odlučivati tijela EU. </p>
<p> Sporazum ipak ne znači da će biti manje novca za državne poticaje u poljoprivredi i ribarstvu. No, poticaji će zasigurno doživjeti prenamjenu, bilo da se radi o njihovoj strukturi, bilo broju jer ih je sada 135. </p>
<p> Ipak, zabrinjava da od 44.000 korisnika poticaja za pšenicu, njih 80 posto ima sjetvene površine manje od dva hektara. </p>
<p>Na malim obradivim površinama koje u Hrvatskoj prosječno obuhvaćaju tek 2,8 hektara, nikakvi poticaji i naknade ne mogu pomoći da se proizvodi za veće tržište. U Europi posjedi su u prosjeku osam puta veći (oko 20 hektara). </p>
<p>Kolar predlaže da se u sustav poticaja uključe kulture koje nedostaju na domaćem tržištu. Hrvatski proizvođači hrane imaju niz prednosti u odnosu na druge zemlje, objašnjava. U prvom redu, to je osigurano tržište, jer iz vlastite proizvodnje za domaće potrebe proizvodi se dovoljno samo pšenice, vina, jaja, kukuruza i peradi.</p>
<p> Socijala na selu mora se odvojiti od zdravih poljoprivrednih proizvođača, smatra predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. Zabrinjava da je 51 posto domaćih poljoprivrednika starije od 50 godina i da trećina domaćinstava nema nasljednika.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Talijanske poduzetnike zanima »rasprodaja« hotela u Hrvatskoj </p>
<p>RIM, 30. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U zadnjem broju talijanskog magazina L'Espesso objavljen je članak pod naslovom »Rasprodaja Hrvatske«. </p>
<p>U tekstu se navodi da ove turističke sezone Talijani u velikom broju odlaze u Sloveniju i Hrvatsku na godišnji odmor. Spominje se da je dvostruko više rezerviranih karata za trajekte koji voze na drugu stranu Jadrana.</p>
<p> Ali poduzetnicima u sjevernoj Italiji nije najzanimljivije ljetovati na Jadranskom moru, nego sudjelovati u privatizaciji velikih turističkih objekata koja je u tijeku. Talijani, Nijemci, Francuzi i Englezi natječu se tko će prvi dohvatiti neki od »jadranskih dragulja«.</p>
<p>»Sve se prodaje. Na istarskom poluotoku već je gotovo sve rasprodano izuzev velikih kompleksa kao što su Laguna u Novigradu i nekoliko hotela u Opatiji«, piše L'Espresso. Dodaje se da je na internetskoj stranici hrvatsko Ministarstvo turizma objavilo popis turističkih objekata koji se prodaju.</p>
<p> »Država planira prodati 65 turističkih agencija, 200 hotela, 17 turističkih naselja, 30 kampova i jednu marinu u Dalmaciji«, piše novinar Bruno Manfellotto. Prema procjeni talijanskih stručnjaka, prodaja tih turističkih objekata donijet će u hrvatsku državnu blagajnu »dvije tisuće milijardi lira, odnosno dvije milijarde maraka«. U članku se nabrajaju i Titovi brodovi koji su već prodani ili još traže vlasnika, kao što su Galeb, Istranka, Primorka, Jadranka, Snježana…</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mesić primio Turota</p>
<p> u oproštajni posjet </p>
<p>ZAGREB, 30. srpnja</p>
<p> - Uoči odlaska na godišnji odmor, predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak je imao nekoliko protokolarnih susreta.</p>
<p> U svom uredu na Pantovčaku primio je svjetski poznatog karatista Envera Idrizija, metropolita Smolenskog i Kalimingradskog Kirila, predsjednika odjela crkvenih vanjskih poslova Moskovskog patrijarhata, te francuskog veleposlanika Alberta Turota koji je kod hrvatskog predsjednika bio u oproštajnom posjetu.</p>
<p> Turot je nakon dvogodišnjeg veleposlaničkog mandata zahvalio predsjedniku Mesiću na prijateljstvu i pomoći. »Mnogo toga promijenilo se u Vašoj zemlji od dana kad ste se sreli s francuskim predsjednikom Chiracom u Parizu. Dogodio se potom Zagrebački sastanak na vrhu, a u Hrvatskoj se mnogo stvari pokrenulo. Hrvatska je napredovala, barem u ove dvije godine koliko sam bio ovdje«, istaknuo je veleposlanik Turot tijekom oproštajnog posjeta.</p>
<p> Predsjednik Mesić izrazio je zadovoljstvo dobrom suradnjom Hrvatske i Francuske za što je, naglasio je, zaslužan i veleposlanik Turot. »Vaša zasluga za suradnju naših dviju zemalja za nas je posebno korisna, a vjerujem i za Francusku«, rekao je Mesić koji je Turota odlikovao Redom kneza Branimira s ogrlicom.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010731].
|
