NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010531].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 178550 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Šestorka zasad izbjegla raspad</p>
<p>Smirena je kriza koalicije na državnoj razini, a bitno je smanjena i mogućnosti izvanrednih izbora, iako je predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan još u ponedjeljak bio spreman i na taj korak / Dogovoreno je da šestorka obavezno koalira i na lokalnoj razini / Bude li u praksi, kao toliko puta dosad, drastično različitih tumačenja istih zaključaka, izgledi za raspad šestorke opet će se drastično povećati</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Više od pet sati pregovarali su, u utorak, čelnici šestorke u Banskim dvorima o koaliranju u formiranju županijskih, gradskih i općinskim vlasti. Prema Vjesnikovim izvorima u vrhu SDP-a, kriza koalicije na državnoj razini smirena je i bitno je smanjena mogućnosti izvanrednih izbora, iako je predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan još u ponedjeljak bio (nevoljko, ali ipak) spreman i na taj korak.</p>
<p>Kako bi ih izbjegao, tvrde naši izvori, Račan je pristao na neke ustupke Budišinim liberalima, ali dalje od popuštanja od utorka nema namjeru ići. Za takvo što, naime, nema ni podršku u svojoj stranci u kojoj je uz njega, od viđenijih esdepeovaca, još sam Zdravko Tomac sklon većim »žrtvama« kako bi se održala stabilnost koalicijske Vlade i izbjegli izvanredni izbori za Sabor.</p>
<p>Pregovori su utorak, a nastavit će se u petak, trajali dulje no što je predviđeno pa je Račan svoju izjavu počeo riječima: »Kako vidite, mi smo izdržljivi, ne samo po vremenu trajanja sjednice, nego, nadam, se i po kvaliteti koalicije«, ogradivši se potom, tipično za njega, tvrdnjom da tu kvalitetu ipak još treba potvrditi vrijeme.</p>
<p>Moguća suradnja sa DC-om i nezavisnim listama</p>
<p>Na rezultat tog »testa« neće trebati još dugo čekati jer, prema prvom zaključku sastanka kojeg je Račan spomenuo, dogovoreno je da šestorka obavezno koalira i na lokalnoj razini (npr. i u Istri, gdje IDS kao apsolutni pobjednik sam može formirati vlast), a moguća je i suradnja sa DC-om i nezavisnim listama. Nova skupština Istarske županije, najavio je također Račan, raspravit će već na prvoj sjednici i spornih 13 članaka istarskog Statuta.</p>
<p>Drugi čvrsti zaključak je, po Račanu, pravilo da prvog čovjeka izvršne vlasti (župana, gradonačelnika ili načelnika) daje koalicijska stranka koja ima najviše vijećnika, a najveći problemi oko koaliranja (na razini županija i gradova sjedišta županija) rješavat će se pod patronatom zagrebačkih stranačkih središnjica. Pregovori za općinska i manja gradska vijeća predani su u ruke lokalnih stranačkih čelnika, iako se očekuje da će i tu u nekim slučajevima, na primjer u Opatiji, »čvorove« morati presijecati stranačke središnjice.</p>
<p>Najviše zanimanja ipak izaziva Račanova najava pokušaja uspostavljanja »velikih koalicija« u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojima se otvara mogućnost pregovora sa svim »strankama koje su prešle izborni prag« no o tome će se detaljnije razgovarati u petak. Račan je izbjegao odgovor na izravno pitanje znači li to i pregovore sa HDZ-om.</p>
<p>Sa HDZ-om samo u iznimnim slučajevima</p>
<p>No, kako Vjesnik saznaje, temeljni je stav stranke, potvrđen i u ponedjeljak na višesatnim razgovorima s lokalnim čelnicima i potom na Predsjedništvu stranke, da se sa HDZ-om ne koalira osim u iznimnim slučajevima i to u manjim sredinama, samo ako se radi o hadezeovcima neupitne reputacije.</p>
<p>Iako u četiri županije, u kojima su moguće »velike koalicije«, ulogu jezičca na koalicijskoj vagi mogu odigrati i srpske stranke, pogotovo SDSS u Vukovarsko-srijemskoj, činjenica da ih Račan u utorak nije ni spomenuo potvrda je tvrdnji Vjesnikovih izvora da će se i s njima u koalicijske pregovore ulaziti vrlo oprezno.</p>
<p>Na pitanja vezana za koalicijske odnose u Splitu, koje su iznimno zaoštrili splitski socijal-liberali i njihov predsjednik Dražen Budiša, Račan nije želio detaljnije odgovarati dok se ne vide rezultati razgovora splitskih SDP-ovaca i HSLS-ovaca. No, naglasio je da je vodstvo HSLS-a preporučilo svojoj organizaciji u Splitu da ne koalira sa HDZ-om, ali ga nije obvezalo ni na koaliranje sa SDP-om i drugim strankama, što po Račanu znači da je sporazum u Splitu ipak moguć.</p>
<p>U petak će šestorka raspravljati o načinu na koji se na terenu, u praksi, ostvarivalo u utorak dogovorene principe suradnje. Bude li, kao toliko puta do sada, opet drastično različitih tumačenja istih zaključaka, izgledi za raspad šestorke opet će se drastično povećati.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Trojka puca na 20 posto glasova</p>
<p>HNS, IDS i LS u bloku bi osvojili 20 posto glasova na idućim izborima, procjenjuje potpredsjednik IDS-a Damir Kajin i dodaje kako to nije razbijanje koalicije / Kramarić potvrđuje prelazak čelnika zagrebačkog LS-a Brčića u HNS</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - HNS, IDS i LS na iduće bi parlamentarne izbore mogli izaći u zajedničkom bloku i tako pridobiti oko 20 posto birača, procjenjuje Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a. Iako se priča kako neki članovi LS-a namjeravaju prijeći u HNS, zasad je jedino sigurno da je na prelazak spreman predsjednik zagrebačkog LS-a, Tomislav Brčić. Neslužbeni visoki izvori u HNS-u uza to tvrde da su narodnjaci spremni ući u stranačko savezništvo s IDS-om po principu već viđenom između, primjerice, CDU-a CSU-a u Njemačkoj. Strategija razvoja HNS-a, doznajemo u narodnjačkim krugovima, ubuduće će krenuti upravo u smjeru ujedinjenja s liberalima Zlatka Kramarića i IDS-om Ivana Jakovčića. </p>
<p>Da se o tome ozbiljno razmišlja, potvrdili su u srijedu u izjavi za Vjesnik Zlatko Kramarić i IDS-ov potpredsjednik Damir Kajin. »Možemo razgovarati o zajedničkim nastupima na izborima, o uniji ili federaciji stranaka, ili o stvaranju zajedničkog bloka, ali ne i o pretakanju našeg članstva u HNS«, kazao je Kramarić. </p>
<p>Potvrđuje, doduše, da prvi čovjek zagrebačkog LS-a Brčić prelazi u stranku Vesne Pusić, no to smatra već viđenim i uobičajenim stranačkim transferom. »Ovi su nas izbori naučili pameti i mi bismo s HNS-om i IDS-om mogli biti najjači blok, mogli bismo stvoriti jednu građansku opciju s kojom se glasovi birača na idućim izborima ne bi raspršili«, misli Kramarić.</p>
<p>I IDS-ovac Damir Kajin potvrđuje u srijedu, u izjavi za Vjesnik, mogućnost dogovora o čvršćem povezivanju HNS-a s IDS-om i LS-om, pri čemu upozorava kako »ne dolazi u obzir inkorporiranje njihovih članova u bilo koju političku stranku«. </p>
<p>Kajinova bi stranka u toj kombinaciji zadržala ime i ostala autonomna i prepoznatljiva na prostorima na kojima djeluju. »Riječ je o staroj ideji još iz vremena Porečke skupine koja se sada, nakon ovih izbora, samo aktualizira shodno pretumbacijama unutar šestorke«, tvrdi Kajin i upozorava kako se to ni u kom slučaju ne može tumačiti kao prelazak njihovih članova narodnjacima.</p>
<p>IDS je, tvrdi Kajin, spreman samo na čvršće blokovsko povezivanje, no hoće li do toga doći i kada ovisit će o stranačkim analizama i dogovorima. »IDS na državnoj razini trenutno ima oko pet posto glasova, a u bloku s HNS-om i LS-om mogli bismo na idućim izborima dobiti i 20 posto«, računa Kajin no upozorava: »Ali, da bismo u tome uspjeli, moramo prionuti ozbiljnom radu i pokazati rezultate u svojim sredinama«.</p>
<p>Iako je očito da se, na tragu ovakvih planova, tri stranke vladajuće šesteročlane koalicije namjeravaju udružiti u poseban blok, Kajin je sklon tvrdnji da nije riječ o njihovom izdvajanju i da se time šestorka ne razbija: »To nije razbijanje šestorke, ona će i dalje funkcionirati s istim strankama koje su je i formirale, no činjenica jest da nešto treba mijenjati u radu šestorke«.</p>
<p>Pri tome oštro kritiziraja neke članove Vlade i SDP-a koji ovih dana govore kako treba preispitati radnička prava te upozorava: »To je politički iznimno štetno i kontraproduktivno i to se ne smije poduzimati bez apsolutnog političkog konsenzusa unutar šestorke«. Vladu, kaže, »bez imalo suzdržavanja« kritizira i zbog potpisivanja stand by aranžmana s MMF-om. »Nevjerojatno je da sa sporazumom s MMF-om nisu upoznali ni javnost ni parlament. Riječ je sporazumu koji determinira način ponašanja kroz iduće tri godine, a ljudi koji u tom razdoblju obnašaju vlast i maju legitimitet s tim uopće nisu upoznati. To je politički paradoks i ući će u anale političkog ponašanja jedne vlade«, rezignirano prigovora Kajin.</p>
<p>Ujedno primjećuje kako na saborske klupe dolaze »kojekakvi sporazumi poput onih o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Zimbabvea i Hrvatske i Mozambika, i o tome se vode važne rasprave«, dok se istodobno stand by aranžman s MMF-om krije od šestorke, javnosti i zastupnika. »Tko o tome išta zna? Možda predsjednik države, Vlade, i još ponetko unutar koalicije?! A mi ostali iz šestorke to saznajemo iz novina«, zaključuje Kajin, dajući i tim primjerom do znanja da međusobni odnosi unutar šestorke »moraju na popravni«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Škarić ne odustaje od vlade stručnjaka</p>
<p>U Splitu su uvjereni da će sadašnji gradonačelnik idućeg tjedna, uz pomoć većine, formirati manjinsku vladu stručnjaka kojima je politika tek usputno zanimanje</p>
<p>ALEKSA CRNJAKOVIĆ </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Idućeg će tjedna biti formirana splitska gradska vlada koju će voditi Ivan Škarić, a činit će je stručnjaci kojima je politika tek usputno zanimanje. U takav završetak »splitskog slučaja« vjeruju mnogi izborni sudionici, a ne samo ključni čovjek poslijeizbornog raspleta, socijalni liberal Škarić, koji će kao mandatar tehničke gradske vlade dobiti, uvjeren je, potrebnu većinu: sigurnih 13, a možda i 15 glasova (ako se pridruže predstavnici ASH-a i HNS-a, što nije nevjerojatno). U takvoj bi vladi sjedila i četiri bivša člana Poglavarstva, kao izraz kontinuiteta i sigurnosti da će se započeti gradski projekti i završiti. Natječaji za pročelnike pojedinih resora bili bi raspisani u rujnu.</p>
<p>Hoće li Split biti prvi primjer stvaranja »velike koalicije« što ju je, kao jednu od poslijeizbornih varijanti, prihvatila šestorka na četverosatnoj, vrlo popustljivo vođenoj sjednici, u utorak u Banskim dvorima? Da, ukoliko SDP podrži Škarićev projekt u kojemu je jedno mjesto rezervirano i za stručnjaka - socijaldemokrata.</p>
<p>Iako je teško vjerovati u pozitivan socijaldemokratski odgovor, kad bi do njega ipak došlo, bila bi to velika Škarićeva politička pobjeda. Naime, on još od izbora 1993. zagovara projekt stvaranja »velikih koalicija« koji je tada, sjećamo se, čak i u praksi primijenjen jer su u vladanju gradom, uz predstavnike SDP-a, HNS-a, HSS-a i HSLS-a, sudjelovali čak i pravaši Luke Podruga i predstavnik Dalmatinske akcije. Srušen je tada u Splitu HDZ i od onda se nije bitnije oporavio. Na pitanje zašto se mijenja »kakvoća 'velike koalicije'« (uključuje se stranka koja je dugo bila isključena), Škarić odgovara:</p>
<p>»Ni onda, kao ni danas, HDZ nije bio antihrvatska, a pogotovo ne 'ustaška' ili, što je još besmislenija optužba, 'četnička' stranka. Naprosto, u određenom je vremenu postao kočničar razvoja Hrvatske i trebalo ga je 'srušiti'. Danas to nije, pa nema razloga da se udružujemo kako bismo rušili HDZ. Zato danas u našoj gradskoj vladi ima mjesta i za njih.«</p>
<p>Bez obzira hoće li u Splitu biti formirana »manjinska« vlada ili vlada »velike koalicije«, činjenica je da se hrvatski politički prostor polako ali sigurno mijenja nakon Budišinog istupa na Malom vijeću HSLS-a i sastanka šestorice u Banskim dvorima.</p>
<p>Mnogi su članovi šestorke bili iznenađeni pomirljivim ponašanjem svih sudionika sastanka u Banskim dvorima. Niti je bilo svađa, niti bitnijih nesporazum, a šestorka nikad nije bila jedinstvenija. Ako je nesporazuma i bilo, riješeni su očito unaprijed, u »četiri oka«. Opći je dojam da su se dva ključna političara, Račan i Budiša, našli na pola puta: jedan se, makar nevoljko, suglasio da doista ne treba po svaku cijenu na lokalnim razinama stvarati »sanitarni kordon« oko HDZ-a, a drugi da treba najprije pokušati formirati vlast koaliranjem s predstavnicima šestorke, a potom, ako prva varijanta ne uspije, stvaranjem »velike koalicije« (svi protiv HDZ-a i HSP-a). Ukoliko propadnu oba pokušaja, ostaje i treći: kako tko, kako s kim!</p>
<p>Ali zaključak šestorke da u četiri županije (Vukovarsko-srijemskoj, Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj) treba stvoriti veliku koaliciju koja bi se postigla pregovorima sa svim strankama koje su prešle izborni prag ne treba olako iščitati kao rušenje »sanitarnog kordona« prema HDZ-u. Račan, naime, nije izrijekom rekao da se mogućnost koaliranja odnosi i na stranku koja je u sve te četiri županije dobila najviše mandata. Ukoliko bi se udružile sve stranke protiv HDZ-a i HSP-a, također bi se stvorila »velika koalicija«, s većim brojem mandata, pa je Račan vjerojatno mislio upravo na tu varijantu.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Lako samo u dvije županije</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - U samo dvije od četiri županije, u kojima je Račan najavio mogućnost stvaranja »velike koalicije«, stranke šestorke mogu formirati vlast bez stranaka koje ne participiraju u državnoj vlasti.</p>
<p>U Sisačko-moslavačkoj županiji imaju ukupno 22 vijećnika (SDP 10, HSS pet, HSLS četiri i HNS tri), Hrvatski blok ima 16, a SDSS četiri vijećnika. Budući da je SDP u određenim okolnostima spreman i na pregovore sa srpskim strankama, manje stranke šestorke ne mogu računati s ubiranjem nekih velikih pregovaračkih poena.</p>
<p>Za šestorku je čista situacija i u vukovarsko-srijemskoj Skupštini, gdje ima 27 vijećničkih mjesta (LS i SDP po osam, HSS šest, HSLS pet), HDZ je osvojio 17, HSP četiri, a SDSS tri. I u toj županiji SDSS može odigrati ulogu rezervnog pregovaračkog jokera ukoliko neka od slabijih stranaka šestorke u toj županiji odluči zaoštriti pregovaračku igru.</p>
<p>U Karlovačkoj županiji HDZ sa 19 vijećnika ne može sam formirati izvršnu vlast, ali ako mu priđe HSP, kao što se očekuje, stranke šestorke sa svojih 17 vijećnika (SDP devet, HSS pet, HSLS tri) ne mogu ništa učiniti, čak ni ako im se pridruži DC sa svoja tri glasa.</p>
<p>U Ličko-senjskoj županiji HDZ je sa 20 od 45 vijećnika u uvjerljivo najjačoj poziciji, ali mu ni tri HSP-ova vijećnika nisu dovoljna za formiranje bezbrižne izvršne vlasti, pa se SNS sa pet glasova u Skupštini tu može ponuditi kao dobra glasačka »udavača« jer s druge strane stranke šestorke imaju ukupno 17 vijećničkih mjesta (SDP-HNS šest, HSS sedam, HSLS četiri). S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Političari protjerali stanare</p>
<p>Trenutačno je na Gornjem gradu rezervirano 145 mjesta za državne institucije i to bez mjesta na Trgu sv. Marka/ Za stanovnike Gornjega grada predviđena su 82 mjesta za parkiranje </p>
<p>Poglavarstvo grada Zagreba i »Zagrebparking«, po svoj prilici, uspješno su riješili problem parkiranja na Gornjem gradu - za političare. Podsjetimo, prošloga tjedna, nakon jedva izbjegnutog skandala za vrijeme prijama u čast grčkog predsjednika u palači Dverce, gradonačelnik Milan Bandić odlučio je uvesti red na Gornjem gradu kada je u pitanju parkiranje. Proteklih dana radnici »Zagrebparkinga« uređivali su parkirna mjesta na Gornjem gradu - žutom bojom označena su rezervirana mjesta, u pravilu za Vladu, Sabor, Ustavni sud i Skupštinu grada Zagreba, u manjoj mjeri za veleposlanstva i vozila opskrbe. Bijelom bojom označena su parkirna mjesta rezervirana za stanare. Bandić je u utorak izjavio da je problem parkiranja na Gornjem gradu riješen. </p>
<p>Trenutačno je na Gornjem gradu rezervirano 145 mjesta za državne institucije i to bez mjesta na Trgu sv. Marka. Za stanovnike Gornjega grada predviđena su 82 mjesta za parkiranje. Najpovoljnija je situacija za stanovnike u Matoševoj ulici (12 mjesta), Demetrovoj (24 mjesta za njih i tri za Prirodoslovni muzej) i na Trgu Franje Markovića (12 mjesta) te na Jezuitskom trgu (devet mjesta). Gdje će parkirati stanovnici Basarićekove, Freudenreichove, Kamenite, Ćirilometodske ili Trga Katarine Zrinske, doista ne znamo. Naime, od 94 označena mjesta niti jedno nije rezervirano za stanovnike. </p>
<p>Velik je problem i nova regulacija parkiranja na Ilirskom trgu. Na taj trg stane otprilike 20 automobila, a toliko ih otprilike i imaju stanovnici toga trga. Po novoj prometnoj regulaciji, na Ilirskom trgu nije dopušteno parkiranje. Na većem dijelu trga postavljeni su stupići koji onemogućuju parkiranje, a pred popularnom Palainovkom je po novom zabranjeno parkiranje. </p>
<p>Ne isključujemo ni građanski neposluh</p>
<p>Na Gornjem gradu susreli smo ljute stanovnike Ilirskoga trga koji su provjeravali kako izgleda nova regulacija parkiranja. Građani tvrde da je ovakav način rješavanja problema ograničavanje sloboda građana Gornjeg grada u korist institucija društva. </p>
<p>- Stručnjaci ili ne znaju svoj posao ili onaj koji im je davao direktive ne zna svoj posao, rekao nam je kivni građanin dodajući da su pauci Zagrebparkinga dizali vozila stanara za vrijeme uređenja te ih odvozili u Strojarsku ulicu i naplaćivali kaznu radi krivog parkiranja. </p>
<p>- Cijenimo inicijativu, ali ne i način na koji se to radi. Takav problem ne riješava se birokratski.</p>
<p>Gornjograđani su spremni poduzeti razne akcije kako bi se kvalitetno riješio problem njihovog parkiranja. </p>
<p>- Ne riješi li se problem ne isključujemo ni građanski neposluh, zaključio je.</p>
<p> Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Građani duguju Gradu još 8,5 milijuna kuna </p>
<p>Na području Zagreba trenutačno je u otkupu 24 tisuće stanova / Dosad plaćeno oko 22 tisuće stanova / U tijeku postupak raskida ugovora s oko 1.000 dužnika, koji se utužuju dvaput na godinu, za dug veći od tisuću kuna</p>
<p>Gradsko stambeno komunalno poduzeće pripremilo je za Grad oko 52 tisuće ugovora s građanima koji su do 1995. godine podnijeli zahtjev za otkup stana. Ukupna je vrijednost stanova ugovorenih na obročnu otplatu oko 1,5 milijardi kuna. </p>
<p>U vrijeme sveopćeg dugovanja, velikog broja nezaposlenih te sve veće gospodarske krize, nerealno bi bilo očekivati da građani imaju dovoljno novca za redovitu obročnu otplatu gradskih stanova. No, iako Zagrepčani Gradu duguju oko 8,5 milijuna kuna, prema podacima Gradskog ureda za financije, ukupno 98 posto građana redovito plaća otplatu. Taj je podatak zapravo najbolji dokaz koliko se ljudi boje ostati na cesti, makar živjeli bez osnovnih životnih uvjeta.</p>
<p>Naplata hipotekama</p>
<p>Odjednom je plaćeno oko 22 tisuće stanova, a obročno oko 28 tisuća. U međuvremenu su neki stanovi otplaćeni u cijelosti, pa je trenutačno u otkupu 24 tisuće stanova. </p>
<p>Dospjela, nenaplaćena dugovanja rješavaju se putem Državnog pravobraniteljstva grada Zagreba, a trenutačno se vodi postupak raskida ugovora otprilike tisuću dužnika, koji se utužuju dvaput na godinu, za dug veći od tisuću kuna. Osim raskida ugovora, Grad svoja potraživanja može naplatiti kroz hipoteku, a na dospjele a nenaplaćene obroke može zaračunati i zakonske zatezne kamate. </p>
<p>No, bez obzira na te mogućnosti, Grad je, kako kaže direktorica općeg sektora Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva Nada Čanić, vrlo fleksibilan. Građanima koji nisu platili tri rate uzastopce šalju opomena, a zatim opomenu pred tužbu. Ako su primanja kupca ispod prosječne plaće, obročna otplata može mirovati i do godinu dana.</p>
<p>Zaštićeni najmoprimci</p>
<p>- No, ako se ni u tom vremenu ne podmire dugovi, Grad Zagreb ima pravo tražiti raskid ugovora, uz vraćanje do tada uplaćenog iznosa, istaknula je Čanić.</p>
<p>Kupac u tom slučaju dobiva status zaštićenog najmoprimca. Stanari koji nisu do kraja otplatili svoj dug ne mogu se, prema zakonu, izbaciti iz useljenog stana. </p>
<p>Građani još uvijek mogu s Gradom sklopiti ugovor o kupnji stana, ako su do 1995. godine podnijeli zahtjev sa svom potrebnom dokumentacijom.</p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Počinje osvjetljavanje dvorišta vrtića i škola</p>
<p>Udruga »Virtualni svijet« zatražila je od Gradskoga poglavarstva da osvijetli školska i vrtićka dvorišta u kojima se okupljaju narkomani / Prva svjetla u 10 najkritičnijih dvorištaNerasvijetljena dvorišta zagrebačkih vrtića i osnovnih škola počesto su okupljališta narkomana. Stoga udruga »Virtualni svijet«, koja promiče ekologiju i zdrav život, traži od Gradskog poglavarstva da te prostore, u dogovoru s Elektrom, osvijetli. Dvorišta škola i vrtića nesigurna su za djecu, ugrožavaju njihovu sigurnost i zdravlje.</p>
<p> Nedavni slučaj u dvorištu jedne škole, kada se djevojčica od 15 godina ubola na korištenu narkomansku iglu, s još uvijek neizvjesnim zdravstvenim ishodom, potaknuo je članove udruge na potpisivanje peticije i pokretanje akcije »STOP narkomanskim iglama u dvorištima vrtića i škola«. Prikupljeno je oko 1.500 potpisa, a bilo bi ih više, kažu organizatori, da su članovi udruge dobili dozvolu da potpise skupljaju i na Trgu bana Jelačića. Iako su predali sve potrebne dokumente za dobivanje mjesta za skupljanje potpisa na središnjem gradskom trgu, njihov zahtjev je odbijen zbog predizobrnih aktivnosti stranaka, tvrdi predsjednik udruge »Virtualni svijet« Marko Armanda. </p>
<p>Na sastanku članova udruge s gradonačelnikom Milanom Bandićem i članovima Poglavarstva odlučeno je da će se u sljedećih mjesec dana snimiti stanje u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Nakon toga će se krenuti s osvjetljavavanjem mračnih dvorišta, a počet će se s deset najkritičnijih. </p>
<p>Glavni rizik od uboda narkomanskom iglom nije moguće oboljenje od AIDS-a već od hepatitisa C od kojeg, prema riječima pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimra Šostara, boluje najmanje 50 posto ovisnika o heroinu. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>ZET će vratiti novac nezaposlenima koji su kupili markice za lipanj</p>
<p>Nezaposleni se trebaju javiti u ZET, Ozaljska 105, na šalter br. 14, od 7,30 do 15 sati ili u prodavaonicu karata Marićev prolaz od 6,30 do 20 sati, gdje će besplatno dobiti markice za socijalne mjesečne pokazne karte</p>
<p>Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Zagreba od 16. svibnja 2001. godine, odobrava se besplatan prijevoz na području grada Zagreba od 1. lipnja 2001. godine nezaposlenima osobama prijavljenim kod Zavoda za zapošljavanje, a korisnici su pomoći socijalne skrbi Grada Zagreba.</p>
<p>Gradski ured za zdravstvo i socijalnu skrb uputio je ovih dana pismo nezaposlenim osobama s reguliranim statusom, s uputom o načinu ostvarivanja prava na besplatan prijevoz. S pismom Gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, nezaposleni se trebaju javiti u ZET, Ozaljska 105, šalter br. 14, od 7,30 do 15 sati ili u prodavaonicu karata Marićev prolaz od 6,30 do 20 sati, gdje će besplatno dobiti markice za socijalne mjesečne pokazne karte.</p>
<p>Nezaposlene osobe koje ostvaruju pravo na besplatan prijevoz moraju u ZET ponijeti iskaznicu za socijalnu mjesečnu pokaznu kartu ili jednu fotografiju, a ZET će im besplatno izraditi socijalnu iskaznicu. </p>
<p>Sve nezaposlene osobe Grada Zagreba koje do sada nisu postale korisnici socijalne skrbi, kao i svi ostali nezaposleni građani drugih gradova i općina, nemaju pravo na besplatan prijevoz, pa su obvezni kupovati socijalne mjesečne ili neke druge putne karte.</p>
<p>ZET će vratiti novac nezaposlenim osobama koje imaju pravo na besplatan prijevoz, a već su za lipanj kupili markicu za socijalnu mjesečnu pokaznu kartu na šalteru broj 14 Odsjeka prodaje karata, Zagreb, Ozaljska 105.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Program za Dan grada</p>
<p>Na Dan grada Zagreba, 31. svibnja, organiziran je bogat protokolarni i kulturni program, koji počinje u 11 sati paljenjem svijeće u Katedrali, zatim slijedi polaganje vijenca na Mirogoju. Točno u podne bit će podijeljene nagrade Grada Zagreba. U katedrali će se služiti sveta misa u 18 sati, a procesija započinje u 19 sati.</p>
<p>Središnji kulturni događaj je predstava kazališta Komedija "Isus Krist superstar". Predstava će se odigrati u KD Vatroslav Lisinski. Besplante ulaznice mogu se podići na blagajni dvorane a početak je u 19.30 sati. </p>
<p>Kulturno-informativni centar besplatno će prikazati film »Istok je istočno«, a Kinoteka film »Srećom postoji laž«</p>
<p>Kazalište Trešnja će za mališane besplatno igrati »Gulivera«, a Zagrebačko kazalište lutaka »Auto.moto bajku«. U Gavelli su na rasporedu »Ribarske svađe«, a u Kerempuhu» Mačak u vreći«.</p>
<p>Besplatne programe davat će i centri za kulturu, a i ulaz u gradske muzeje bit će besplatan. T.P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Doživotni zatvor brutalnom čuvaru u konclogoru </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Anton Malloth, (89), bivši čuvar u koncentracijskom logoru Theresienstadt u okupiranoj Čehoslovačkoj osuđen je u srijedu na doživotni zatvor zbog sadističkog ubojstva jednog židovskog zatočenika i pokušaja ubojstva drugog. Presudu za zločine počinjene 1944. godine münchenski je sud donio u trećem pokušaju, jer je slučaj protiv tog esesovca pred njemačkim sudovima u dva navrata odbačen zbog nedostatka dokaza. </p>
<p>Prema novim iskazima svjedoka koji su doveli do presude, Malloth je bio jedan od najbrutalnijih logorskih čuvara upleten u ubojstva 700 Židova. Mallotha je čehoslovački sud 1948. u odsutnosti osudio na smrt. </p>
<p>Slična se sudbina, po svemu sudeći, sprema i Konradu Kalejsu (87), nekadašnjem zapovjedniku straže u latvijskom radnom logoru Salaspils te Johnu Demjanjuku (81), čuvaru u logorima smrti u okupiranoj Poljskoj. Sud u Australiji, gdje je Kalejs pronašao utočište nakon Drugog svjetskog rata odlučio je, naime, u utorak da se Kalejs, optužen za genocid i ratne zločine počinjene u u razdoblju od 1942. do 1943. godine, izruči Latviji. Ako na suđenju bude proglašen krivim, Kalejs bi mogao biti osuđen na doživotni zatvor. </p>
<p>John Demjanjuk, kojega američke vlasti sumnjiče da je bio bio čuvar u poljskim logorima smrti, mogao bi - u slučaju da tužiteljstvo dokaže njegov identitet - izgubiti američko državljanstvo. Demjanjuku je državljanstvo SAD bilo oduzeto 1981. godine kada je sud pogrešno zaključio da je on zapravo zloglasni »Ivan Grozni« iz Treblinke. Američko pravosuđe ustrajava da je Demjanjuk tijekom Drugog svjetskog rata bio nacistički kolaboracionist, što će pokušati dokazati na procesu koji je počeo ovaj tjedan.</p>
<p>J. Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Doživotni zatvor teroristu koji je napadao sarinom</p>
<p>TOKIO, 30. svibnja</p>
<p> - Nekadašnji pripadnik japanskoga kulta Aum Shinrikyo u srijedu je osuđen na doživotni zatvor zbgo povezanosti s napadom smrtonosnim plinom sarinom 1994. u jednom planinskom odmralištvu.</p>
<p>Tužitelji su zahtijevali smrtnu kaznu za Noborua Nakamuru (34), koji je bio optužen za ubojstvo i četiri pokušaja ubojstva, među kojima i onaj u lipnju 1994., kada je u Matsumotu ubijeno sedam i otrovano više od 600 ljudi.</p>
<p> Još se ne znaju razlozi za ublaženje presude ali Nakamurini su odvjetnici tvrdili da on nije odigrao glavnu ulogu ni u kojem od događaja.</p>
<p> Ni godinu dana poslije toga napada, sekta Aum Shinrikyo (Vrhovna istina) izvela je smrtonosan napad sarinom na tokijsku podzemnu željeznicu. </p>
<p>Tada je 12 ljudi poginulo, a tisuće su otrovane. Sekta je u Matsumotu upotrijebila triput više sarina nego u tokijskoj podzemnoj.</p>
<p> Druga dvojica sudionika napada u Matsumotu već su osuđena. Vozač glavnoga kombija dobio je smrnu kaznu, a onaj koji je vozio kombi-izvidnicu, dobio je 17 godina. Obojica su se žalila na presudu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dumas osuđen na šest mjeseci zatvora zbog korupcije</p>
<p>PARIZ, 30. svibnja </p>
<p> - Bivši francuski ministar vanjskih poslova Roland Dumas (78) osuđen je u srijedu na šest mjeseci strogog zatvora te na dvije godine uvjetno zbog korupcije u sklopu ilegalnih poslova kojima se bavila uprava francuske naftne tvrtke Elf Aquitaine. </p>
<p>Uz Dumasa, francuski je sud još četirima osobama izrekao zatvorske kazne te kazne plaćanja odštete. </p>
<p> Generalni direktor Elfa, Loik Le Floch-Prigent (57), osuđen je na tri i pol godine zatvora, te na plaćanje 2,5 milijuna francuskih franaka odštete. </p>
<p>Njegov bivši zamjenik Alfred Sirven (74), koji je već u zatvoru i nije želio biti na saslušanju, dobio je četverogodišnju zatvorsku kaznu uz plaćanje odštete u iznosu dva milijuna franaka.</p>
<p> Bivša Dumasova ljubavnica Christine Deviers-Joncour (53) osuđena je na tri godine zatvora, od kojih se 18 mjeseci odnosi na uvjetnu kaznu. </p>
<p>Morat će platiti i milijun i pol franaka odštete. Poslovni čovjek i suradnik Deviers-Joncour Gilbert Miara dobio je 18 mjeseci zatvora uvjetno i kaznu plaćanja odštete od milijun franaka.</p>
<p> Dumas, Le Floch-Prigent i Sirvent uložit će žalbu na presudu francuskoga suda, izvijestili su njihovi odvjetnici, a to je najavila i odvjetnica Christine Deviers-Joncour, Sophie Bottai. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Otpušteni zbog zatvorskog »pregleda« učenika</p>
<p>WASHINGTON, 30. svibnja </p>
<p> - Direktorica i trojica zatvorskih stražara zatvora u Washingtonu otpušteni su nakon što se doznalo da su pretjerali u zornoj nastavi. Naime, na nagovor nekoliko nastavnika jedne washingtonske srednje škole, Patricia Britton i trojica njenih pomoćnika 17. svibnja su skupini učenika priredili pravi zatvorski tretman koji je uključivao pretres i skidanje do gola. Nastavnici su tih 13 učenika, najgorih u školi, odlučili povesti u posjet zatvoru kako bi im pokazali što ih čeka ako se ne poprave. S Brittonovom je bilo dogovoreno da zatvorski stražari prema srednjoškolcima postupaju kao što bi postupali prema okorjelim kriminalcima. Škola Evans kaznila je »poduzetne« nastavnike. FBI, gradske i školske vlasti istražuju navode da ovo nije bio jedini takav slučaj. Navodno su sličnom zatvorskom iskustvu bile izložene učenice jedne škole iz Washingtona i skupina četrnaestogodišnjih dječaka i djevojčica iz srednje škole Ballou. Roditelji četvorice učenika iz škole Evans namjeravaju tužiti gradske vlasti Washingtona i tražiti milijunsku naknadu za »poniženje i osramoćivanje« djece. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hrvati dnevno popuše 32 milijuna cigareta</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog liječničkog zbora, u Hrvatskoj više od četvrtine stanovništva, koliko čine pušači, dnevno popuši 32 milijuna cigareta! </p>
<p>Godišnje Hrvati potroše 6 milijardi kuna na duhanske proizvode, od toga godišnja naplata poreza je svega 2,5 milijarde kuna.</p>
<p>Zbog posljedica pušenja u Hrvatskoj godišnje pruranjeno umre oko 14.000 ljudi. </p>
<p> Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), pušači najviše umiru od raka pluća i grla (čak 95 posto pušača), te ostalih oboljenja pluća i srčano-žilnih bolesti. Pored toga, istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije pokazala su da države u kojima se masovno puši duhan slabe biološki, demografski i zdravstveno, također zaostaju gospodarski i kulturno, te se primjećuje pad na području sporta i vojno-obrambene funkcije.</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Ukradene hrvatske umjetnine u postavima stranih muzeja!</p>
<p>Međunarodna konferencija Interpola o krađi kulturnih dobara u tranzicijskim zemljama / Od 1991. do 2000. u Hrvatskoj počinjeno više od 1.500 kaznenih djela teške krađe, oštećenja, uništenja i nedopuštena izvoza umjetničkih djela i kulturnih dobara / Podmorski lokaliteta sve su učestalija meta podvodnih pljačkaša</p>
<p>BRIJUNI, 30. svibnja</p>
<p> - Republika Hrvatska je posljednjih godina, na žalost, velika »izvoznica« kulturnih dobara - rekao je ministar kulture Republike Hrvatske Antun Vujić na početku trodnevne međunarodne konferencije o sprečavanju pljačke umjetnina u srednjoj i istočnoj Evropi, pozdravljajući stručnjake iz dvadesetak zemalja, uključivši i SAD.</p>
<p> Vujić ističe da je to velik problem svih tranzicijskih zemalja, koji je moguće ublažiti samo u suradnji s međunarodnim organizacijama poput Interpola. Hrvatska zbog bogate kulturne baštine ulaže velike napore da ju zaštiti kroz međunarodnu suradnju. U tome nastojanju Ministarstvo kulture ustanovilo je posebnu inspekcijsku službu. Bitno je istaknuti da je Hrvatska donedavno bila u ratu i da su s okupiranih područja odneseni deseci tisuća dragocjenih umjetnina. Vujić je izrazio nadu da će se kroz normalizaciju odnosa u regiji umjetnine vratiti, te je naglasio da nije prihvatljivo da se te umjetnine izlažu u susjednim zemljama, čak i u stalnim postavima! Vujić je iskazao zadovoljstvo što se konferencija po prijedlogu Ministarstva kulture održava na otočju koje je bilo na ruti tzv. jantarskog puta iz legende o Jasonu i Argonautima, gdje je skoncentrirana kulturna baština u dugom povijesnom kontinuitetu.</p>
<p> Sudionicima konferencije obratio se i ministar policije Republike Hrvatske Šime Lučin, rekavši da su dobra suradnja MUP-a i Interpola i opseg pljačke kulturnih dobara rezultirali ovim brijunskim radnim susretom. Naveo je i podatak da je u razdoblju 1991. do 2000. počinjeno više od 1.500 kaznenih djela koja se odnose na teške krađe, oštećenja, uništenja i nedopušteni izvoz umjetničkih djela i kulturnih dobara. Tu je i više od tristo uništenih ili teško oštećenih sakralnih objekata iz kojih je ukraden velik broj vrijednih predmeta. Hrvatska policija posvećuje veliku pažnju i zaštiti arheoloških, osobito podmorskih lokaliteta, koji su sve učestalija meta podvodnih pljačkaša. To je moguće spriječiti samo dobrom međunarodnom suradnjom i MUP u tome želi aktivno sudjelovati.</p>
<p>Ilegalnom tržištu kulturnim dobrima pogoduje sve veća otvorenost granica i teško stanje u većini tranzicijskih zemalja - upozorio je na početku konferencije šef odjela za umjetnine pri Glavnom tajništvu Interpola Jean-Pierre Jounny. Posebno je teško otkrivanje pljačke podvodnog arheološkog blaga, jer se za njega sazna tek kad stigne na tržište. Zbog svega toga Interpol mnogo radi u ovoj regiji, dodao je visoki funkcionar Interpola, uz ocjenu da nema boljeg mjesta za ovakvu konferenciju nego što su Brijuni, na kojima se može sagledati bogatstvo kulturne baštine u dugom povijesnom kontinuitetu.</p>
<p>U radu brijunske konferencije sudjeluje gotovo stotinu uglednih svjetskih stručnjaka, među kojima su, uz predstavnike Interpola, nacionalne policije, carinici i suci. Na prethodne dvije konferencije u Pragu i Budimpešti već je temeljito razmotren zabrinjavajući porast učestalosti krađa i nezakonitog iznošenja umjetnina iz zemalja srednje i istočne Evrope. Tada je na prijedlog Hrvatske odlučeno da se zbog prevencije ovakve konferencije održavaju svake treće godine. Na kraju trodnevnog rada očekuje se uz usvajanje završne preporuke i donošenje Nacrta konvencije o zaštiti podmorske kulturne baštine. Tom nastojanju ilustrativan prilog bilo je i otvaranje multimedijalne izložbe o zaštićenom podmorskom lokalitetu austrougarskog bojnog broda »Szent Istvan« potopljenoga 1918. kod Premude, koji je istražen u suradnji s mađarskim stručnjacima. Izložbu je postavio i posebne publikacije tiskao Povijesni muzej Istre.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Fado u tropskim uvjetima </p>
<p>Koncert grupe Madredeus u »Tvornici« / Radi se o glazbi koja nije »čista« revi(zi)ja fado tradicionalizma poput akademizma Misije, već glazbi koju podjednako mogu voljeti i čistunci i poklonici »općeg tipa« </p>
<p>Dva dana nakon nastupa Misije u »Lisinskome«, domaća publika imala je priliku suočiti se s portugalskim fadom na ubrzanom tečaju s temom lokalne europske glazbe. Prošloljetni gosti Pule Madredeus koncertom u zagrebačkoj »Tvornici« predstavili su drugačiji fado od onoga Misije, što i jest bilo najzanimljivije.</p>
<p>A zanimljivo je bilo i naći se u prepunoj »Tvornici« gdje većina publike na plus 35 stupnjeva Celzija neko vrijeme nije niti disala, a kamoli se micala. Nije ju spasio niti blagi povjetarac priobalnog portugalskog fada s pozornice, ali su članovi Madredeusa stoički izdržali dvosatni nastup zakopčani do grla, u odijelima i kravatama, dok je pjevačica Teresa Salgueiro tradicionalnu crvenu haljinu, također zakopčanu do grla, tijekom stanke zamijenila istovrsno »teškom« crnom kreacijom. </p>
<p> Nakon što su stanku između dva dijela koncerta neki iskoristili za odlazak kući zbog neuspjele aklimatizacije u sauni »Tvornice«, ostali ljubitelji fada mogli su do kraja koncerta u boljim uvjetima pratiti nastup grupe, također spremnije na tropski ugođaj u kojemu su se i instrumenti raštimavali mimo volje glazbenika. No, radi se o koncertnoj postavi koja u živo postiže izvanredan ugođaj, već poznat publici koja je u »Tvornicu« došla opčinjena nastupom Misije. Madredeus su jedan od najpoznatijih portugalskih izvoznih artikala koji se aktivno probija na tržištu Europe desetak godina.</p>
<p> I na prvome zagrebačkom koncertu bilo je primjetno da se radi o glazbi koja nije »čista« revi(zi)ja fado tradicionalizma poput akademizma Misije. Očito, na djelu je manje ortodoksna korijenska varijanta u kojoj pozadinske klavijature, iako povučene u zvučnoj slici, ipak stvaraju nešto prozračniji ambijent i pomažu smještanju Madredeusa na listu world music proizvoda, koje podjednako mogu voljeti i čistunci i poklonici »općeg tipa«. </p>
<p>Kao što mi je u intervju napomenuo i član grupe Carlos Maria Trinidade, Madredeus ne žele biti uhvaćeni u zamku prošlosti, što se vidi, tj. čuje, i na koncertu. Dakako, fado utjecaj je najizraženiji, ali bi se i povremeni ugođaj new agea mogao nazvati prilogom eklektičnom pristupu koji cjelokupnu zvučnu sliku ipak čini novim autorskim pogledom, a ne purističkim slijeđenjem tradicije. No, korijeni su, dakako, dovoljno istaknuti. </p>
<p> Zapravo je intonacija ta koja glazbi grupe daje nekoliko predznaka: Madredeus se mogu prihvatiti i kao praktičari fada, ikone world music scene, a i kao glazba s atribucijama neobavezne pozadinske kulise. Preslagivanje nekoliko utjecaja kreće se u rasponu od fada do klasične glazbe, pritajenih latino motiva, bossa nove, nostalgične portugalske tematike i mediteranskog ugođaja. Naravno, na koncertima je sviračkoj okosnici akustičnih gitara i pozadinskog synthesizera pretpostavljen vokal izvrsne Terese Salgueiro, dok je izbor repertoara sa zadnjeg albuma »Movimento« i starijih pjesama bio djelotvoran presjek najbitnijih odlika Madredeusa. Ukratko, iz »Tvornice« nitko nije otišao »hladan«. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Medijski pohod plakata</p>
<p>Umjetnički paviljon / U povodu 50. obljetnice djelovanja Kabineta grafike HAZU otvorena izložba »Stoljeće hrvatskog plakata« / Izloženo je 170 vrhunskih plakata nastalih između 1898. i 2000. godine</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Naša remek-djela grafičkog dizajna, odnosno 170 plakata nastalih u razdoblju između 1898. i 2000. godine čine postav izložbe »Stoljeće hrvatskog plakata« koja je u povodu 50. obljetnice djelovanja Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti otvorena u utorak na večer u Umjetničkom paviljonu.</p>
<p> Zbirka Kabineta grafike je začeta tijekom 50-ih godina kada su otkupljeni vrijedni primjerci starih hrvatskih plakata Ljube Babića, Bele Čikoša-Sesije i Tomislava Krizmana, a nakon toga zbirka se popunjavala darovima umjetnika, akademika i pojedinačnim otkupima, rekla je na otvorenju izložbe ravnateljica Kabineta grafike Slavica Marković. Zbirka danas ima oko dvije tisuće plakata i predstavlja sva važna kretanja i ključne osobnosti s toga područja izražavanja.</p>
<p>Visoka razina kvalitete hrvatskih plakata jedan je od glavnih razloga za postavljanje ove izložbe, rekla je autorica izložbe Lada Kavurić. Prema njenim riječima, tim se postavom odgovorilo na neodgodivu potrebu za objektivnim vrednovanjem ukupnog hrvatskog plakatnog fundusa i njegove povijesne uloge u kronici društva. Naglasivši da su plakati na prijelazu 19. u 20. stoljeće bili sredstvo masovne komunikacije, te da su hrvatski plakati u to vrijeme bili svojevrsna avangarda na likovnoj sceni, tajnik Razreda za likovnu umjetnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Andre Mohorovičić je otvorio izložbu.</p>
<p>Plakat se u Hrvatskoj, kao uostalom i u Europi, nije pojavio slučajno, nego kao logična posljedica cijelog niza činjenica proizašlih iz industrijske revolucije, piše u predgovoru kataloga autorica izložbe Lada Kavurić. Razvoj tehnike i brojnih tehnoloških izuma što su se počeli primjenjivati krajem 19. stoljeća iz temelja će promijeniti svijet i ustrojiti novi koncept življenja i stvaranja, a širenje medijske moći nametnut će nove norme ponašanja. Onoga trenutka kad je slika zamijenila neugledan tipografski oglas, započeo je medijski pohod plakata. Naglašena dvodimenzionalnost u razdoblju secesije pod kraj 19. stoljeća iznimno je pogodovala razvoju plakata, a taj prvi poticaj bio je dovoljan da plakat postane jedno od glavni sredstava informiranja - čak i danas u elektroničkom dobu.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vijenci na grob Vladimira Nazora </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - U povodu 125 godina od rođenja istaknutog hrvatskog književnika Vladimira Nazora, izaslanstva Hrvatskoga sabora, Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika položila su vijence na književnikov grob na zagrebačkome groblju Mirogoju. Predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić podsjetio je da su Nazora, kada je napisao svoje prve radove, proglasili pjesnikom »onih koji dolaze«. Pjesnici malih naroda često moraju služiti ciljevima svoga naroda, a ne samo svojim osjećajima, rekao je Bratulić, dodajući da o tome posebice svjedoči Nazorov istarski opus djela poput »Velog Jože«, »Istarskih gradova« i drugih djela kojima je uveo Istru u noviju hrvatsku književnost. Dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Anđelko Novaković rekao je da se Nazoru vraćamo kao nepresušnom vrelu ushita, opomena i nadahnuća, dodavši da ovim polaganjem vijenca DHK počinje i godišnju književno-znanstvenu manifestaciju »Nazorovi dani«, koja će se održati na književnikovu rodnom otoku Braču. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vuletićeva knjiga na ruskome </p>
<p>MOSKVA, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pod naslovom »Pogled u dubinu duše« u Moskvi je izašla knjiga stihova poznata hrvatskog pisca Anđelka Vuletića u prijevodu Leonida Talalaja. To je prva knjiga nekoga od hrvatskih književnika koja je izdana u Rusiji nakon raspada SSSR-a i SFRJ. Na svečanom predstavljanju, koje je u srijedu održano u hrvatskome veleposlanstvu, okupio se veći broj predstavnika kulturnog i političkog života glavnoga grada Rusije. Na promociji je stihove na ruskom jeziku, među ostalim, čitala i poznata prevoditeljica Krležinih djela Nataša Vagapova, a i sam autor pročitao je nekoliko svojih pjesama na hrvatskom jeziku. Zbirka stihova Anđelka Vuletića izdana je uz pomoć Doma muzeja Marine Cvetajeve, što je u predgovoru knjizi objašnjeno činjenicom da je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća »u južnoslavenskim republikama« objavljeno desetak knjiga te slavne ruske poetese čiji je život tragično prekinut 1937. godine. B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Projekti teatra »Brod«</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Premijerom monodrame »Robi K.«, rađenoj prema novinskim kolumnama Viktora Ivančića, koju će 7. lipnja u zagrebačkoj Tvornici izvesti Predrag Vušević, u hrvatske teatarske vode, uplovit će još jedno kazalište pod nazivom »Brod«. Predstava o godinama komunizma, tuđmanizma i »druge« demokracije, u splitskom slangu, biti će reprizirana 10. i 12. lipnja, nakon čega će započeti turneju po Hrvatskoj. Osnivač kazališta »Brod«, uz Zorana Mužića, je redatelj, dugogodišnji umjetnički ravnatelj malološinjskog kazališta »Jak«, nautičar, autor peljara i kuharice »Gustoza đita«, te strastveni zaljubljenik u more Radovan Marčić. Marčić je najavio i novi plesni performance, po zamisli Damira Miloša »Na dnu neba«, koji će se krajem kolovoza odigravati u Modroj spilji na Biševu. Riječ o atraktivnom projektu, kojem će uživo prisustvovati oko pedesetak gledatelja, dok će ga simultano moći pratiti i na Internetu, kao i na video zidu, posjetitelji nautičarskog sajma u Düsseldorfu. Kazalište »Brod« planira postaviti i predstavu »Slobodni zidari«, u režiji Zorana Mužića, te glazbeno-plesni projekt Borislava Vujičića »Cirkus«, za koji je glazbu skladao Darko Rundek, a izvest će grupa »Akrobati«. H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pobjeda letonske violinistice </p>
<p>BRUXELLES, 30. svibnja</p>
<p> - Mlada letonska violinistica Baiba Skribe pobijedila je na Međunarodnom glazbenom natjecanju »Kraljica Elizabeta Belgijska« (CMIREB), objavio je žiri 13. izdanja toga uglednog natjecanja. Iza 20-godišnje virtuozne glazbenice, plasirali su se Ning Kam (Singapur, 25 godina), učenik Amerikanca Donalda Wellersteina, te mladi Mađar Barnabas Kelemen (22 godine). Najmlađa natjecateljica, Ruskinja Alina Pogotskin (17 godina, učenica svojeg oca) zauzela je četvrto mjesto, Feng Ning (Kina, 20 godina, školovan u Sečuanu i Londonu) peto, a Akiko Ono (Japan, 22 godine, školovana u školi Jehudi Menjuhin u Beču) šesto. Osim 500 tisuća belgijskih franaka, dobitnica će na 4-godišnju posudbu dobiti glasovitu »Huggins«, Stradivarijevu violinu, jednu od najboljih na svijetu. Žiri je bio sastavljen od 15 umjetnika i muzikologa međunarodnog ugleda, među kojima Shlome Mintza, Igora Ojstraha i Yfraha Neamana, a predsjedao mu je Arie Van Lysebeth. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šamiji nagrada Raosovih dana </p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - Osmi Raosovi dani održat će se od 7. do 9. srpnja u Medovu Docu, rodnom mjestu Ivana Raosa, jednoga najplodnijih hrvatskih pisaca. Poznate su i nagrade za monodramu koje su stigle na raspisani natječaj. Prva nagrada pripala je »Prkosu« Ivana Branka Šamije, a pohvaljeni su tekstovi »Kikaši dd« Jure Ujevića i »Skinite mu mantil« Ivica Šušića. Novčano nagrađeni Šamijin tekst pisan »U spomen materi Anđi« na 8. Raosovim danima premijerno će izvesti mostarska glumica Sanda Krgo. Ocjenjivački sud za monodramu radio je u sastavu Julijana Matanović (predsjednica), Ana Lederer i Hrvojka Mihanović-Salopek.</p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Branko Grgić: I moj bi otac osvojio naslov prvaka s ovom momčadi!</p>
<p>Kratkotrajno je bilo slavlje u Hajduku, iznova su »iskopane ratne sjekire« unutar kluba / Nakon izjave trenera Zorana Vulića da bi ga »Uprava smijenila, ali ga je sačuvao Ivica Šurjak«, uvrijeđeni predsjednik kluba Branko Grgić ljutito je uzvratio udarac: »Od proljetne utakmice sa Šibenikom i moj bi otac Ante bio prvak s ovim Hajdukom« / Ivica Šurjak: Ne vidim način kako ćemo igračima isplatiti dugovanja, u ovome trenutku svaki nogometaš može napustiti klub</p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - Nije dugo trajalo slavlje na Poljudu, odnosno nije se previše uživalo u osvajanju naslova prvaka. Vrlo brzo »zakuhalo« se u Hajduku.</p>
<p> Povod je bila izjava trenera Zorana Vulića na Hrvatskoj radioteleviziji odmah nakon varaždinske pobjede i osvajanja naslova, kad je kazao »da bi ga smijenili da mu Šurjak nije čuvao leđa«. Uzbudili su se u Upravnom odboru, posebno predsjednik kluba Branko Grgić, koji nije to želio komentirati, samo je kazao očito ljutit:</p>
<p>- Od utakmice sa Šibenikom na proljeće i moj otac Ante bio bi prvak s Hajdukom!</p>
<p>Najpozvanija osoba da ocijeni sva ova događanja po nama je šef struke Ivica Šurjak, pa smo zato njega zamolili da i on prokomentira izjavu Vulića datu na televiziji:</p>
<p>- Ne znam zbog čega se digla ovolika prašina. Predsjednik kluba Branko Grgić i cijeli Upravni odbor čvrsto je stao i stajao iza Vulića i onda kad mu nije išlo najbolje. Međutim, osjetio je Vulić dva puta da mu se »trese stolac«. Možda je zbog toga to sad izjavio. Poslije utakmice s Dinamom koju smo izgubili kod kuće 0-1, došao mi je Vulić i kazao da bi otišao. Sam je previše emotivno doživljavao svaku utakmicu. Najviše ga je pogodilo kad se u tisku pojavila informacija da se razgovara s jednim trenerom.</p>
<p>• Bilo je priče da želite dovesti Milu Nižetića?</p>
<p>- Osobno ne znam tko je s njim pričao i da li je uopće netko razgovarao ili je to bio pokušaj destabilizacije Vulića i kluba. Mogu vam samo reći da Upravni odbor nikad nije pričao o smjeni Vulića, niti je itko tražio od Vulića prvo mjesto i zato mislim da je ovo golemi uspjeh. Prisjetite se svih problema koje smo imali tijekom sezone. Nikad nikome ni na kraj pameti nije bilo da možemo biti prvaci. Čak sam i ja u razgovoru s nekim ljudima došao do uvjerenja da ne možemo biti prvi, a jedan trener mi je, u jednom trenutku, rekao da je i Čakovec bolja momčad od nas! Ipak, prekinuo sam ta razmišljanja, ulio povjerenje treneru i igračima da vrijedimo, da imamo kvalitetu, da možemo biti prvaci što se na kraju i dogodilo. </p>
<p>• Trener Vulić najavio je odlazak, a i vi ste poslije Varaždina rekli da morate vidjeti što ćete uraditi. Hoćete li ostati u Upravnom odboru, treba podsjetiti da ste jedini tamo primali plaću?</p>
<p>- Treba biti iskren i jednostavno kazati što je prava istina. Igračima svaka čast, moramo im »skinuti kapu«, igrali su za radničku plaću. Ne bih želio da me netko krivo shvati, da potcjenjujem radnike, međutim velika je razlika od onoga što se traži od nogometaša na travnjaku, ili od nekog radnika. Primali su nogometaši gotovo ništa ili minimalno. Dugovanja prema igračima su velika, ostale su velike obveze. Ukoliko mislimo nešto uraditi više u Europi, treba istaknuti glavni problem. </p>
<p>• Koji je to problem?</p>
<p>- Grad i Županija moraju pomoći Hajduku. Ovo što je napravljeno nema veze sa stvarnošću, jer je napravljeno sto puta više od očekivanog. </p>
<p>• Koji su vaši uvjeti za daljnji ostanak u klubu?</p>
<p>- Želim raditi u normalnim uvjetima, gdje se igrača ne smije lagati, ne smijete mu obećati ono što se ne može ispuniti. Za osvojeno prvo mjesto igrači zaslužuju nagradu. Normalno je da u ovakvoj situaciji i u ovakvim uvjetima razmišljam o odlasku, bolje da odem jer ne želim da me se maltretira. Ljudi koji rade u Upravnom odboru pokušavaju, ali očito nemaju snage da urade nešto više. Zbog toga, u Upravnom odboru Hajduka trebaju biti gospodarstvenici koji financijski mogu pomoći klubu. </p>
<p>• Nije li moralno da Vulić i vi ostanete i dalje nakon što ste navijačima priredili toliko lijepih trenutaka?</p>
<p>- Treba pogledati istini u oči, a ne da nam se svaka tri dana događa ista situacija, da svaka tri dana slušam plač kako imamo još 100.000 maraka na računu... Tijekom sezone Vulić je u nekoliko navrata spasio da ne dođe do eksplozije u svlačionici. Pojedini nogometaši živjeli su od 600-700 maraka mjesečno. I nagrada za lanjski Kup im nije isplaćena. U takvim uvjetima ne mogu ostati u klubu, ne želim da mi za desetak dana dođu igrači i počnu štrajkati, neću taj rizik preuzeti na sebe.</p>
<p>• Otišao je Leko, na izlaznim vratima je i Pletikosa, teško će biti zaustaviti Bošnjaka, Miladina...</p>
<p>- U ovom trenutku svaki igrač može napustiti Hajduk, jer im nisu ispunjene ugovorne obveze, dugujemo pojedincima i više od po 200.000 maraka. Zaista ne znam i ne vidim na koji način će se to riješiti, kad do sada nismo uspjeli riješiti nagomilane probleme. Teško je onda razgovarati o igračkom kadru i nekoga dovesti, kad ne možete ispuniti ni ono što su igrači zaradili.</p>
<p>I tako, umjesto da se još slavi i priča o osvojenom naslovu, na Poljudu se priča tko će voditi »bijele« u novoj sezoni. </p>
<p>Ako slučajno Vulić ode, kako je najavio, u francuski drugoligaš Creteil, kao njegov nasljednik spominje se bivši trener Rijeke Nenad Gračan, koji je bio u kombinacijama i ove sezone, kad je je bio smijenjen trener Petar Nadoveza, te je na njegovo mjesto zasjeo Vulić. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Rapaić blijed kao krpa umjesto na travnjaku završio u bolnici</p>
<p>Zbog trovanja hranom prigodom fešte u Istanbulu, gdje je s Fenerbahčeom slavio naslov turskog prvaka, Milan Rapaić završio u Zaraznoj bolnici i posve je izvjesno da neće biti spreman za subotnju utakmicu protiv San Marina / Davor Šuker iznenađujuće dobro podnosi ritam treninga </p>
<p>ČATEŽ, 30. svibnja</p>
<p> - Milan Rapaić zaista nema sreće s reprezentacijom. Gotovo svaki njegov poziv u najbolju nogometnu momčad Hrvatske vezan je uz neku njegovu novu nepriliku. Tako se, zbog ozbiljnog trovanja želuca, zarađenog u slavlju u Istanbulu, umjesto u Čatežu na pripremama nogometne reprezentacije, Rapaić našao u zagrebačkoj Zaraznoj bolnici. </p>
<p>Zbog toga je sasvim izvjesno da neće biti na raspoložbi izborniku Mirku Joziću za subotnju kvalifikacijsku utakmicu za nastup na SP protiv San Marinom u Varaždinu. Pitanje je hoće li biti zdrav i spreman za utakmicu četiri dana kasnije u Rigi protiv Latvije.</p>
<p> Priča o Rapaiću imala je čak vrlo dramatičan tijek. Čim se, naime, u utorak u podne pojavio u Čatežu znalo se da nešto s njime nije u redu. Bio je »blijed kao krpa«, pa kad je još liječničkoj ekipi reprezentacije ispričao da je na istanbulskom aerodromu taman prije polaska u Hrvatsku primio infuziju, sve je postalo jasno. Hitno prevezen u zagrebačku Zaraznu bolnicu na kompletnu pretragu i tretman. Tijekom noći je više puta povraćao, ima učestalu stolicu i očekuje se detaljni nalaz krvne slike. S naglaskom da je sve to posljedica hrane, koja se na tone »tamanila« nakon što je Rapaićev Fenerbahče osvojio naslov turskog prvaka. Rapaić se očekuje u Čatežu tijekom petka. </p>
<p>To s Rapaićem dogodilo se taman u trenutku kad je upravo njega izbornik Mirko Jozić vidio gotovo kao »idealnog« igrača za subotnju utakmicu protiv San Marinom.</p>
<p>- Onako lagan, jak jedan na jedan, trebao je preko boka probijati očekivano zgusnute goste. Šteta što ga neću imati na raspoložbi, tužio se Jozić, kojem, međutim, Rapaić i nije jedini problem.</p>
<p>Otpao je, naime, zbog ozljede u utakmici protiv Hajduka mladi Varteksov reprezentativac Silvester Sabolčki, a niti sa Soldom baš nije blistavo. Ima problem s lisnim mišićem, i očekuje se što će reći nalaz magnetske rezonance.</p>
<p>- Upravo zato su nam i treninzi tako koncipirani da stvorimo određeni balans između igrača koji su bili u punom pogonu u završnici prvenstva i onih koji su bili pod slabijim opterećenjem. Kao što ste sami mogli zapaziti na prijepodnevnom treningu u srijedu, vježba je vrlo živa, dominira lopta i igra i osnovni nam je cilj vratiti igračima svježinu. A što se volje tiče, to uopće nije potrebno isticati jer je očita želja svih igrača da se obje dolazeće utakmice odrade s maksimalnim učinkom, kaže Jozić.</p>
<p>Uz neizbježno pitanje kako mu se na travnjaku čini kapetan Davor Šuker izbornik je rekao:</p>
<p>- Čak iznenađujuće dobro podnosi tempo. Stoga se pitam je li riječ o naporu kojeg ne vidim, a Šuker ga vješto skriva, ili je njegov individualni rad bio svrsishodan.</p>
<p>Dotaknuto je bilo i pitanje formacije u jednoj i drugoj utakmici, također i pitanje tko će možda biti pošteđen u prvoj utakmici kako bi bio svjež za drugu.</p>
<p>- Normalno da koncepcijski neće momčad biti isto postavljena u obje utakmice. Sa San Marinom bit ćemo bliski napadačkoj koncepciji kao s Latvijom u Osijeku. S naglaskom da nam iz te utakmice nedostaju ozlijeđeni Stanić i Živković. U Rigi, međutim, bit će već to nešto drugačija koncepcija. S naglaskom da ne razmišljam sada o diobi igrača samo na ovu ili onu utakmicu. Bez obzira što imamo nekolicinu igrača koji obje utakmice zasigurno nisu u stanju odraditi. </p>
<p>Jozić je istaknuo da trenutačno ne želi širiti krug od 16 raspoloživih igrača, jer »funkcionalno može s postojećim kadrom pokriti sve pozicije«. Naglašava, međutim, da će prema potrebi i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> oporavka Rapaića i Solde, pozvati nekog iz redova mlade reprezentacije, koja se okupila u utorak, a u subotu nema utakmicu, jer San Marino ne igra kvalifikacije za EP. </p>
<p>A o promjeni na kormilu Latvije, gdje umjesto Engleza Johnsona sad ordinira Aleksandrs Starkovs, Jozić kaže:</p>
<p>- Teško da u kratkom roku može bilo što bitnije izmijeniti. Izbor igrača mu je isti, a ja osobno ne bih imao ništa protiv da ipak uđe u neke drastičnije koncepcijske zahvate s kojima će onda u subotu u Bruxellesu iznenaditi Belgijance, ali da se to ne ponovi četiri dana kasnije protiv nas.</p>
<p>U Čatežu se na pripremama nalaze: Pletikosa, Butina, Tomas, Šarić, braća Kovač, Šimić, Tudor, Jarni, Soldo, Prosinečki, Bjelica, Vranješ, Vugrinec, Vučko, Vlaović, Balaban, Šuker i - Rapaić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ništa mi ne znači ni NBA ni sav novac, ako neću igrati košarku</p>
<p>»Ljudi su se zasitili mene, ja sam se zasitio ljudi u hrvatskoj košarci i volio bih otići« / »U četvrtak putujem u Boston na pet, šest dana, pa ću vidjeti kako oni razmišljaju i kakvu bi mi ulogu namijenili. Meni ništa ne znači novac koji bih eventualno dobio, ako neću igrati. Ili mi moraju na neki način jamčiti minutažu, ili ako to ne mogu - neka me puste da postanem slobodan igrač«, kaže Josip Sesar</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Je li Josip Sesar odigrao svoju posljednju utakmicu za Cibonu VIP? Izazov odlaska u Boston, pomankanje motiva u domaćoj košarci ili osjećaj da mu je svega dosta. Josip Sesar (23) nalazi se na raskrižju karijere u kojoj, tvrdi, nije dao dovoljno. </p>
<p> - Kad smo lani osvojili naslov imao sam osjećaj da je to nešto veliko. Sada sam, pak, potpuno prazan. Više me hvata nervoza i razmišljam samo o tome hoću li ostati ili otići, počeo je Sesar.</p>
<p>Tamo negdje u studenom, Sesar je »puknuo«. Spominjao je prestanak bavljenja košarkom, odlazak iz Cibone. Danas, kad je sezona ipak privedena kraju s dva osvojena trofeja, svjestan je da nije trebao iskočiti, ali...</p>
<p>- Danas bih isto tako napravio, jednostavno sam u tom trenutku došao do zida i nisam izdržao. Bavio sam se stvarima s kojima nisam trebao. Kad sam osjetio da nas suci zakidaju išao sam namjerno po tehničku, znajući da trener to neće učiniti. </p>
<p> Odnos Sesara s trenerom Nevenom Spahijom bio je prva priča ove sezone podno »tornja«. Spahija je u razgovoru za naš list priznao da nije izvukao od Sesara maksimum.</p>
<p> - Spahija nije znao sa mnom i to je činjenica. Nije shvatio da sa svim igračima ne može biti isti. Kolika je moja krivica u svemu, ne znam, o tome Spahija može bolje pričati. Svjestan sam da nisam trebao raditi razne ispade, da sam time samo navlačio bijes na sebe. </p>
<p>Danas u svemu ne vidi izlaz.</p>
<p> - Sve ovo što se događa oko nas izaziva u meni čudan osjećaj. Ne samo u košraci, već i u drugim sportovima. O uspjehu ne odlučuje igrač i njegova kvaliteta. već nekakve pete stvari koje sa sportom nemaju nikakve veze. Suci se postavljaju u ulogu trenera, meni cijele sezone ne žele suditi prekršaje na čeonoj liniji, jer smatraju da ja ne bih trebao tamo dolazati s loptom! Ma, to nema više veze ni sa čim. Onda igrači ispadaju obični radnici, a Giriček, Prkačin ili ja smo bez ikakve zaštite. Zbog svega toga mislim da je najbolje otići. Ljudi su se zasitili mene, ja sam se zasitio ljudi u hrvatskoj košarci i volio bih otići.</p>
<p>No, ukoliko ode, za njega će novi klub trebati isplatiti Ciboni 500.000 dolara. U ugovoru s klubom koji traje još jednu sezonu stoji i klauzula da može samo u NBA.</p>
<p> - S direktorom Miličevićem uvijek sam imao korektan odnos i neće biti nikakvih problema. Ali, želio bih nešto reći: vratit ću se ja u Cibonu, to je sigurno, a u međuvremenu će se neke stvari valjda promijeniti.</p>
<p>Vidi li Sesar uopće sebe u Ciboni ukoliko trener ostane Neven Spahija. </p>
<p> - O tome uopće nisam razmišljao, jer se nadam da ću otići. Ne bih želio da se o meni piše kao o igraču koji smjenjuje trenere.</p>
<p>U neposrednom kontaktu s Boston Celticsima koji su ga lani draftirali, Sesar će doznati jesu li ga oni spremni angažirati već ove jeseni.</p>
<p> - U stalnim sam kontaktima s njima, a do početka sezone ima još dosta vremena. Otići ću u četvrtak u Boston na pet, šest dana i vidjeti kako oni razmišljaju. Meni ništa ne znači taj novac koji bih eventualno dobio, ako neću igrati. Ili mi moraju na neki način jamčiti minutažu, ili ako to ne mogu - neka me puste da postanem slobodan igrač. Ove sam sezone igrao manje nego proteklih sezona i to me je skoro uništilo. Da ne igram ništa cijele sezone to bi za mene bio kraj. To je tako, valjda me Pepsi Božić u Zagrebu navikao na 40 minuta na parketu. Jer, ako ne igram jednu utakmicu, meni se sljedeći dan ne da trenirati. Priznajem da je razmišljanje malo nakaradno, ali meni neigranje ubije volju za svim. </p>
<p>No, u reprezentaciji koja krajem ljeta ima EP u Turskoj, ipak vladaju drukčija pravila. </p>
<p> - Tamo je najboljih 12 igrača koje Hrvatska ima, na pripremama smo mjesec i pol dana i svi znamo da na tom natjecanju moramo podignuti rejting naše košrake, samim time i nas samih. U reprezentaciji nitko ne može tražiti da igra 40 minuta. </p>
<p>Josip Sesar želio je podvući ulogu pomoćnog trenera Cibone Mladena Starčevića. Tvrdi da je nezasluženo u sjeni.</p>
<p> - Miki Stračević bio je važna karika između Spahije i Prkačina i mene. Njegova samozatajnost ne otkriva što je sve dao ovoj momčadi i mislim da je sazrio da samostalno krene u program vođenja kluba. On bi bez problema mogao voditi i Cibonu, misli Josip Sesar, kojemu do reprezentativnih priprema koje počinju 17. srpnja ostaje da riješi pitanje nastavka svoje karijere i da posjeti Dubrovnik. </p>
<p> - Čestitao bih svom prijatelju Darku Miladinu na osvojenom naslovu s Hajdukom. Neka mu je, prvi mu je naslov. Da i on vidi kako je to biti prvak... Kasnije ćemo Prkačin, on i ja u Dubrvniku malo u ribarenje. Da napokon vidim kakve to ribe Prka lovi. Naime, svake godine mu u novinama izlazi ista slika s tunom od 80 kilograma. I, kao svake godine ulovi jednu takvu. Baš me zanima, u smijehu je završio Sesar.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Spahija odredio mladu reprezentaciju za SP</p>
<p>ZAGREB, 30 svibnja</p>
<p> - Neven Spahija, izbornik mlade košarkaške reprezentacije Hrvatske odredio je 20 igrača koji će 15. lipnja u Zagrebu početi pripreme za Svjetsko prvenstvo igrača do 22 godine koje se od 3. do 12. kolovoza igra u Japanu. </p>
<p>Na Spahijom popisu nalaze se: Dalibor Bagarić, Bruno Šundov, Toni Dijan, Krešimir Lončar, Zoran Palninić, Mario Kasun, Jere Macura, Marko Malić, Marko Morić, Damir Miljković, Mario Stojić, Ivan Tomas, Boris Džidić, Drago Pašalić, Zoran Pehar, Domagoj Vidaković, Ante Samac, Srđan Subotić, Andrija Žižić i Jasmin Perković.</p>
<p>Iako je njegovo ime prvo na popisu, Spahija još nije stupio u kontakt s Daliborom Bagarićem i za vjerovati je da centar Chicago Bullsa neće participirati u ovoj selekciji. Također, Bruno Šundov će za Indiana Pacerse igrati Ljetnu ligu i doći će među reprezentativce tek uoči samog SP-a. </p>
<p>Spahiji je pomoćnik u ovoj akciji Dražen Brajković, a stručni stožer zamislio je desetak pripremnih utakmica. Igrat će i na dva trunira: jedan je u slovenskoj Murskoj Soboti, drugi u Španjolskoj. T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zanette pokvario slavlje Slovencima, »Giro« uskoro u Hrvatskoj </p>
<p>Rođeni Ljubljančanin, Andrej Hauptman bio je blizu osvajanja etape u Ljubljani, ali Talijan Denis Zanette nije imao razumijevanja za njegovu i želju svih Slovenaca / Već iduće godine hrvatski bi biciklist Vladimir Miholjević mogao voziti ovu prestižnu utrku</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Organizatori jedne od tri najveće biciklističke utrke na svijetu, »Gira d'Italije«, ove su godine odlučili da dio trase prođe kroz Sloveniju. To je treći put u povijesti ove utrke da je »Giro« zašao na teritorij svojih istočnih susjeda, ali ovaj se razlikuje po tome što se radilo o dvodnevnom, a ne kao u prethodna dva navrata, jednodnevnom izletu (posljednji je bio 1994. godine kada je cilj etape bio u Kranju).</p>
<p>Cilj 10. etape, vožene u utorak, je bio u Ljubljani, a biciklisti su prešli više 100 kilometara po cestama Slovenije od Fernetiča do cilja u Celovškoj ulici u centru grada, dok je gotovo čitava 11. etapa vožena, u dužini od 187 km od Bleda do Gorizije, u srijedu vožena po Sloveniji. </p>
<p>Razlog tako relativno dugačkog boravka u Sloveniji je vjerojatno i u tome što na ovogodišnjem »Giru« nastupa čak šest slovenskih vozača, svi u talijanskim momčadima. Talijani su, naravno, odmah iskoristili priliku i dolaskom u Sloveniju nastojali su još više popularizirati taj sport. Poznato je da je u Italiji biciklizam po popularnosti drugi sport, odmah iza nogometa tako da se u njemu vrte veliki novčani iznosi što se može zaključiti i po velikom interesu sponzora.</p>
<p>A izlet u Sloveniju, barem po interesu publike u glavnom gradu, je bio pun pogodak. Naime, na pločnicima Ljubljane uz ulice kojima su prolazili biciklisti bilo je mnoštvo gledatelja, a u samom cilju okupilo se više od 10 tisuća znatiželjnika koji su očekivali pobjedu jednog Slovenca. Na njihovu žalost, i žalost okupljenih visokih gostiju, nagrade najuspješnijima u etapi dijelili su ljubljanska gradonačelnica Viktorija Potočnik (pobjedniku etape) i slovenski predsjednik Milan Kučan (vodećem u ukupnom redoslijedu) taj uspjeh nisu i dočekali iako je rođeni Ljubljančanin Andrej Hauptman bio vrlo blizu.</p>
<p>Naime, Hauptman je bio u skupini od devet vozača koji su se odvojili od glavne skupine 130 km prije cilja i više nisu bili uhvaćeni. No, u samoj završnici etape najviše snage imao je Talijan Denis Zanette, a Hauptman je ciljem prošao kao peti. Drugi Ljubljančanin, sudionik »Gira«, Zoran Klemenčič predvodio je veliku skupinu biciklista koji su zajedno ušli u cilj.</p>
<p>Odlazak najboljih slovenskih vozača u talijanske momčadi otvorio je prostor najboljim hrvatskim biciklistima u slovenskim momčadima. No, kako niti jedan od tih slovenskih sastava još nije dovoljno kvalitetan za nastup na najvećim svjetskim utrkama, tako niti naši najbolji vozači nemaju priliku nastupiti na njima. Ipak, sudeći po kvaliteti i talentu kojeg iskazuju u slovenskim momčadima, moguće je da u vrlo skoroj budućnosti vidimo i nekog Hrvata na »Giru«, a to bi bio i najbolji put ka tome da Talijani odluče barem na jedan dan posjetiti i Hrvatsku. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog biciklističkog saveza Nikola Smolić već je prije više od godinu dana najavio mogućnost da »Giro« 2003. stigne i u Hrvatsku. Hoće li HBS u tome i uspjeti znat će se vrlo brzo, jer pri organizaciji tako velikih priredbi ništa se ne prepušta slučaju, pa će trasa »Gira« 2003. biti poznata već ove godine.</p>
<p>Što se tiče nastupa hrvatskih vozača na »Giru«, tu je Smolić još optimističniji i vjeruje kako će Vladimir Miholjević već sljedeće godine nastupiti na ovoj velikoj utrci.</p>
<p>• Rezultati, 10. etapa (od Lida di Jesola do Ljubljane): 1. Denis Zanette (Ita/Liquigas) 5;16:21, 2. Mario Manzoni (Ita/Alexia Alluminio) + 3, 3. Isidro Nozal Vega (Špa/ONCE) + 3, 4. Fabio Sacchi (Ita/Saeco) + 15, 5. Andrej Hauptman (Slo/Tacconi Sport-Vini Caldirola) + 15... 11. Zoran Klemenčič (Slo/Tacconi Sport-Vini Caldirola) + 10:06...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Dario Frigo (Ita/Fassa Bortolo) 47;41:22, 2. José Azevedo (Por/ONCE) + 3, 3. Abraham Olano (Špa/ONCE) + 14, 4. Gilberto Simoni (Ita/Lampre) + 15, 5. Wladimir Belli (Ita/Fassa Bortolo) + 19... 36. Tadej Valjavec (Slo/Fassa Bortolo) + 3:44...</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nika Fleiss lakše ozlijeđena na treningu </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Priopćenja glasnogovornika Hrvatskog skijaškog saveza, Ozrena Müllera, posljednjih dana više sliče priopćenjima lječničkog konzilija. Nakon vijesti o novoj operaciji koljena Janice Kostelić, u utorak je s ledenjake Hintertux stigla dojava o ozljedi Nike Fleiss. Iako informacija da je naša mlada skijašica nakon pada bila desetak minuta bez svijesti u prvi tren zvuči dramatično, čini se da ipak nije riječ o ozbiljnijoj ozljedi. </p>
<p>- Na treningu veleslaloma Nika je naišla na mekan snijeg i pala. Uistinu je 10 minuta bila u besvjesnom stanju, pa je prevezena u bolnicu u Innsbruck. Tamo je ustanovljen lakši potres mozga i trzajna povreda vratne kralježnice, no nije bilo potrebe za Nikinim ostankom u bolnici. Mora 7 do 10 dana mirovati, a zatim se vraća treninzima na Hintertuxu. Nije ništa dramatično, priopćio je Müller. M. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>NATO pohvalio Hrvatsku zbog politike prema BiH </p>
<p>Formiranje europskih snaga za brzo djelovanje, stanje na Balkanu te američki proturaketni štit bile su glavne teme ministarskoga sastanka NATO-a / Colin Powell nije dobio potporu europskih saveznika za proturaketni štit</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 30. svibnja</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a, među kojima je i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, u utorak su u Budimpešti održali radni dio konferencije posvećene stanju na Balkanu, formiranju snaga za brzo djelovanje EU i američkom proturaketnom štitu. </p>
<p> Na ministarskoj konferenciji NATO-a, koja se održala iza zatvorenih vrata, razgovaralo se o stanju na Balkanu s posebnom pažnjom na situaciju u Makedoniji, na jugu Srbije, te Kosovu i Bosni i Hercegovini, područjima u kojima NATO ima raspoređene svoje snage. NATO i EU potvrdili su svoju potporu makedonskoj koalicijskoj vladi, ali je ujedno i pozvali da nastavi brzu provedbu reformi. Dvije su organizacije pozvale na hitan prekid nasilja i priopćile da međunarodna zajednica neće pregovarati s ekstremistima ili njihovim predstavnicima. Američki veleposlanik u Poljskoj i bivši američki pregovarač za Kosovo Christopher Hill pozvao je NATO da na »očitiji« način iskaže potporu Makedoncima koji pokušavaju spriječiti prodore makedonskih Albanaca na sjever te zemlje. </p>
<p>Dvodnevna konferencija u Budimpešti prvi je službeni sastanak ministara NATO-a s druge strane nekadašnje željezne zavjese. Sjedinjene Države i njezine europske saveznice nisu se u utorak složile oko sudbine Sporazuma o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1972. godine, pa se u završnom priopćenju sastanka NATO-a taj sporazum uopće ne spominje. SAD također nije uspio uvjeriti Europljane da se slože s tvrdnjom da je zapadni savez suočen s prijetnjom raketnog napada, što bi opravdalo američki plan o izgradnji proturaketnog štita, saznaje se od stručnjaka za naoružanje koji je blizak pregovorima.</p>
<p> Sjedinjene su Države, međutim, oslabile stajalište NATO-a o Sveobuhvatnom sporazumu o zabrani nuklearnih testiranja (CTBT), kojeg Bushova administracija ne planira ratificirati. </p>
<p> NATO zasad odustaje od »značajnijeg smanjenja« broja vojnika multinacionalnih mirovnih snaga u BiH zbog krhkosti mira u toj zemlji. U tekstu se dodaje da bi »u određenim okolnostima« moglo doći do »neznatnog smanjenja broja vojnika, zadržavajući sadašnju strukturu mirovnih snaga«. Prema izvorima iz NATO-a, saveznici bi mogli smanjiti broj vojnika SFOR-a za oko 2.000. </p>
<p> Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a osudili su u utorak u Budimpešti sve oblike separatizma i nacionalističkog nasilja u BiH. Jednodnevni sastanak završen je zajedničkim priopćenjem kojim je izražena zabrinutost zbog nasilja i incidenata u Mostaru, Trebinju i Banja Luci.</p>
<p>Ministri su ujedno izrazili punu potporu radu visokog predstavnika i SFOR-a u BiH, a sve građane te zemlje pozvali su da svoje nesuglasice riješe mirnim zakonskim i demokratskim sredstvima. U zajedničkom priopćenju, objavljenom nakon sastanka, odano je i priznanje hrvatskoj Vladi što je odbila pokušaje HDZ-a BiH da stvori paralelne institucije vlasti u BiH, a ujedno su bosanske Hrvate pozvali da ne slijede uskogrudne i subjektivne interese već da shvate da se njihovi interesi najbolje mogu ostvariti u sklopu cjelovitih institucija BiH.</p>
<p>Ministri vanjskih poslova zemalja jugoistočne Europe u utorak su na marginama budimpeštanske konferencije prihvatili dokument o zajedničkoj procjeni sigurnosnih izazova i mogućnosti na europskom jugoistoku (SEECAP). Sudionici toga projekta su zemlje Inicijative za jugoistočnu Europu (SEEI), Pakta o stabilnosti i zainteresirane članice NATO-a. Hrvatska je aktivno sudjelovala u izradi SEECAP-a kao predsjedateljica III. radnog stola Pakta o stabilnosti, a ministar vanjskih poslova Tonino Picula nazočio je u Budimpešti ceremoniji prihvaćanja dokumenta. </p>
<p> Taj dokument definira sigurnosnu suradnju u najširem smislu, a ne samo u vojnim pitanjima te kao takav sadrži moguća rješavanja kriznih situacija. U srijedu je visoki predstavnik EU- a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izvijestio ministre vanjskih poslova zemalja članica NATO-a i EU-a o dogovoru postignutom u Skopju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Neuspjeh« Colina Powella</p>
<p>WASHINGTON, 30. svibnja </p>
<p> - Američki mediji u srijedu opširno pišu o neuspjehu državnog tajnika Colina Powella na ministarskom sastanku NATO-a u Budimpešti da dobije suglasnost svojih europskih kolega za američki plan proturaketne obrane. Kako zapaža dopisnik »Washington Posta«, Francuska i Njemačka su otvoreno odbile američke prijedloge. Za Pariz i Berlin nerazumno je i neutemeljeno govoriti o povećanoj opasnosti od zemalja poput Sjeverne Koreje, Iraka i Irana. Powellu je rečeno da se Europljani ne osjećaju ugroženima niti žele ratobornim najavama izazvati moguće napetosti, piše »Washington Post«.</p>
<p> »New York Times« zapaža da su u završnoj izjavi europske članice NATO-a prihvatile »nastaviti konzultacije« o proturaketnom štitu. </p>
<p> U televizijskim izvještajima iz Budimpešte navodi se da mnogi Europljani strahuju od posljedica američkog odustajanja od Sporazuma o antibalističkim raketama (ABM). Nakon diplomatskih neuspjeha, Amerikanci će svoje zamisli nastojati promicati sljedećega tjedna kad se ministar obrane Donald Rumsfeld nađe sa svojim kolegama iz NATO-a. Glavni teret uvjeravanja vjerojatno će ipak ostati predsjedniku Georgeu W. Bushu na summitu Saveza 13. lipnja u Bruxellesu. Pentagon je izrazio zadovoljstvo zaključkom ministarskog sastanka NATO-a u Budimpešti da se »u skladu sa sadašnjim potrebama umjereno smanji« broj pripadnika SFOR-a u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Picula razgovarao s Martonyijem</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 30. svibnja </p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegov mađarski kolega Janos Martonyi razgovarali su u utorak u Budimpešti o ulasku Hrvatske u CEFTU, o bilateralnim odnosima te o sigurnosnom stanju u regiji. Picula je u Budimpeštu doputovao zbog sudjelovanja u radu Euroatlantskog partnerskog vijeća, koji okuplja članice programa Partnerstvo za mir i zemlje NATO. S obzirom da je Hrvatska članica Svjetske trgovinske organizacije, da ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, te je u primjeni ili pred parafiranjem s ostalim članicama CEFTA, ministar Picula je izrazio nadu da će Hrvatska biti primljena u članstvo organizacije već u rujnu ove godine na sastanku u Bukureštu u čemu će imati punu mađarsku potporu.</p>
<p>Što se tiče bilateralnih odnosa, Picula i Martonyi razgovarali su o primjeni ugovora o slobodnoj trgovini Mađarske i Hrvatske koji je stupio na snagu prije tri mjeseca, a hrvatski se ministar založio da mađarska vlada preispita odluku o zabrani uvoza mesa iz Hrvatske. Na sastanku je zaključeno da dobro napreduje rad na izgradnji infrastrukture koja treba povezati dvije zemlje, a razgovaralo se i o ulaganju mađarskih tvrtki u riječku luku. Razgovarajući o sigurnosti u regiji dvojica su ministara posebnu pažnju posvetili o situaciji u Makedoniji. Zaključeno je da dvije vlade podržavaju makedonsku vladu nacionalnog jedinstva i izražavaju nadu u prestanak nasilja i početak političkog dijaloga u toj zemlji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pariz i Berlin više nemaju zajedničke europske snove</p>
<p>Za Pariz je berlinska vizija EU kao federacije s vladom i parlamentom neprihvatljiva / Lionel Jospin je pokazao da o budućnosti EU razmišlja kao i konzervativni francuski predsjednik Jacques Chirac</p>
<p>BERLIN, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nema više francusko- njemačkih romantičnih snova o budućnosti Europske unije. Naime, francuski premijer Lionel Jospin pokazao je da razmišlja o budućnosti EU drukčije od njemačkog kancelara Gerharda Schrödera. Nakon duge šutnje na Schröderove vizije, socijalistički šef francuske vlade pokazao je da ima istu poziciju prema Berlinu kao i konzervativni francuski predsjednik Jacques Chirac. Za Pariz je berlinska vizija EU kao federacije s vladom i parlamentom neprihvatljiva. </p>
<p>Jospin je, zapravo, samo markirao najznačajnije dijelove utvrđene francuske pozicije kada je riječ o reformi EU. Učvršćivanje EU naspram neomiljene globalizacije u svijetu je temeljni ton govora, premda je Jospin samo ponovio ono što prelazi i stranačke interese i važi kao već postignuti konsenzus u francuskom parlamentu.</p>
<p>Schröder još šuti o francuskom odgovoru, ali nema sumnje da nije iznenađen. On, ako se izuzme zajedničko tržište i eu-retorika, kao euroskeptik (koji je euro ocijenio nedonoščetom) nije ni dosad pokazao pretjeranu želju za prenošenje suvereniteta, osobito novca njemačkih poreznih obveznika u Bruxelles. Uostalom, za slične vizije njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera i njemačkog saveznog predsjednika Johannesa Raua, Francuzi, a niti drugi iz petnaestorice nisu pokazali ni mrvicu oduševljenja. Dakako, sve je to službenom Berlinu jasno.</p>
<p>Istina, njemački komenatori pišu kako je Jospinov odgovor pljuska Schröderu, te da se nacrt kancelarove arhitekture »zajedničke kuće Europa« može ostaviti za sakupljanje prašine u Uredu kancelara. Upozorava se i da je EU na raskrižju. To se, doista, događa samo sedam mjeseci prije uvođenja zajedničke valute, u trenutku dok nema zajedničke strategije za proširenje na Istok. </p>
<p>Isto tako sve više u Europi jača skeptično raspoloženje prema EU. Uostalom, kako je zapisao jedan ovdašnji komentator, kako građani mogu imati povjerenje u zajedničku kuću Europa kad sami arhitekti oš ne znaju kako će konstrukcija izgledati.</p>
<p>No, očito je da se ne radi ni o romatici, ni o snovima, nego o francuskim i njemačkim nacionalnim interesima. Ponajviše se rasprave svode oko načina financiranja poljoprivrede.</p>
<p>Dnevnik »Frankfurter Allgemeine Zeitung«, pak, u francuskoj je viziji među inim primijetio i jednu pojedinost koji se odnosi na one zemlje koje čekaju pred vratima EU: »Najznačajniji dio govora francuskog premijera svakako je onaj u kojem on podvlači da budućnost Europe znači u stvari da države koje nestrpljivo čekaju na integraciju u Europu, ne trebaju izgubiti riječ, odnosno nacionalni identitet«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Međunarodni policajci u BiH: prekoračenja ovlasti, seksualni prijestupi, razuzdani život... </p>
<p>Pozivajući se na interna izvješća UN-a te izjave europskih i američkih dužnosnika, list Washington Post piše o korupciji i neprimjerenom ponašanju stranih policajaca u BiH </p>
<p>LONDON, 30. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Međunarodne policijske snage poslane u BiH sa zadatkom da pomognu organiziranju tamošnje policije na zapadnim načelima, same su se više puta našle na meti optužbi zbog korupcije, seksualnih prijestupa i neprofesionalnog ponašanja. Tekst o tome, objavljen ovih dana u Washington Postu i International Herald Tribuneu, poziva se na interna izvješća UN-a i izjave europskih i američkih dužnosnika. </p>
<p>»Mi bismo kao međunarodne policijske snage htjeli lokalno pučanstvo impresionirati demokratskom policijskom praksom i visokim moralnim vrednotama. No zapravo im znamo poslati i pokoju osobu koja bi sama trebala biti pod istragom i pod ključem«, izjavio je Richard Monk, ugledni britanski policajac i bivši komesar međunarodnih policijskih snaga u BiH. </p>
<p>State Department povjerio je odabir i obučavanje policajaca privatnoj firmi DynCorp iz Texasa. Kandidate za BiH ta je tvrtka obično nalazila tragajući po Americi za policajcima koji su se dosađivali ili bili nezadovoljni plaćom.</p>
<p>Samo prošle godine, najmanje tri američka policajca maknuta su iz misije u BiH zbog prekoračenja ovlasti, seksualnih prijestupa ili razuzdanog života. Prijašnjih godina povučeno je više američkih policajaca optuženih zbog silovanja, poticanja na prostituciju i primanja vrijednih poklona od bosanskih dužnosnika. No nitko od njih kasnije nije bio zbog toga kažnjen. </p>
<p>Pripadnici međunarodnih policijskih snaga uživaju u BiH diplomatski imunitet, a njihove vlade ne žure se da ga ukinu kada oni nešto zgriješe. Stoga je slanje kući obično najteža kazna koju UN ima na raspolaganju. Ima, naravno, i dobrih primjera. Jedan američki policajac iz Colorada sa svojom je ženom organizirao slanje 400 tona školske opreme u BiH. U Goraždu su američki policajci osnovali sklonište za žene koje trpe od kućnog nasilja.</p>
<p>Jedan američki policajac u BiH dobio je otkaz u prosincu prošle godine kada je UN saznao da je platio 6000 DEM, kako bi postao »vlasnikom« neke moldavske prostitutke s kojom se upoznao u javnoj kući u Sarajevu. Prostitutka je potom živjela s njime nekoliko mjeseci, a kada su se posvađali, otišla je natrag u javnu kuću. Američki policajac David Mc Bride koji se nalazio prilično visoko u hijerarhiji međunarodnih policijskih snaga u BiH otpušten je nakon interne istrage koja je utvrdila da je imao razne koristi od bosanskih vlasti - uključujući besplatno stanovanje u gostinskoj zgradi Ministarstva unutarnjih poslova. Imao je i besplatno na raspolaganju mobitel i autombil. »Kada je Mc Bride putovao u Jajce, na neki sastanak, hotelski račun platio mu je lokalni šef policijskih snaga Jozo Lučić«, navodi Washington Post. Neki bivši policajac s Floride privukao je pažnju istražitelja UN-a 1997., godinu dana nakon što je počeo živjeti s 13-godišnjom djevojčicom iz Drvara.</p>
<p> Osim toga, kod američkih policijskih snaga u BiH ne postoji ni čvrsta zapovjedna struktura - za razliku od, primjerice, pripadnika francuske policije. Oni svi pripadaju Nacionalnoj žandarmeriji, te znaju da će njihovo držanje u BiH biti ocijenjeno na kraju njihova boravka.</p>
<p>Međutim, za titulu najlošijih policajaca u BiH »natječu « se Indonezija, Pakistan i Nepal koji su u BiH poslali policajce bez vozačke dozvole i znanja engleskog jezika. Pojedini pripadnici jordanskih, pakistanskih i njemačkih policijskih snaga morali su biti poslani kući zbog seksualnih prijestupa. Članovi ukrajinskog policijskog kontingenta u Stolcu otvoreno su priznali da su u BiH stigli kako bi zaradili novac, te da ih reforma bosanske policije previše ne zanima. Prema navodima američkih izvora, stolačka baza ukrajinske policije bila je prepuna automobila namijenjenih preprodaji. </p>
<p>Za Bushovu administraciju problemi s UN policijom u BiH mogli bi, međutim, imati važnih implikacija. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld već se zauzeo za smanjivanje američkog vojnog kontingenta u BiH i predložio da vojnike zamijene civilni policajci.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Alija Izetbegović kritizira Alijansu zbog revanšizma i čistki</p>
<p>Budućnost BiH Izetbegović i dalje vidi u dogovoru njezinih naroda / Iako ga kritičari s ljevice optužuju da nikad nije imao politički, već samo vjerski program, takve su ocjene pretjerane</p>
<p>SARAJEVO, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je deset godina neupitno vladao bošnjačkom politikom, bio predsjednikom republičkog Predsjedništva u ratu, a nakon Daytona član i predsjedavajući »kolektivnog šefa« države, Alija Izetbegović je danas »samo« predsjednik jedne oporbene stranke - SDA. Ipak, iako formalno više ne kreira državnu politiku, smatra se da je njegov utjecaj i dalje vrlo snažan, te da ljudi koje je on postavio još uvijek imaju pozicije s kojih mogu donositi važne odluke. </p>
<p>Izetbegović je, uostalom, u proteklom desetljeću, sam ili u krugu svojih najbližih suradnika i prijatelja, donio sve bitnije odluke koje su odredile sudbinu njegovog naroda, ali i u velikoj mjeri utjecale na ukupne odnose u regiji.. </p>
<p>Iako se smatra da bi mu satisfakcija mogla biti to što je u političkom smislu nadživio supotpisnike toga Sporazuma, bivšeg hrvatskog i jugoslavenskog predsjednika Franju Tuđmana i Slobodana Miloševića, po tvrdnjama kritičara, Izetbegović se prekasno povukao. Poziciju u državnom Predsjedništvu napustio je u listopadu 2000. godine, nakon što je istekao njegov mandat na mjestu predsjedavajućeg toga tijela.</p>
<p>Nekoliko tjedana nakon povlačenja, njegova Stranka demokratske akcije, zahvaljujući čudnim izbornim pravilima, na izborima nije dobila dovoljno glasova da sudjeluje u vlasti. »Odmetnuti sin« Haris Silajdžić i njegova Stranka za BiH pod snažnim su pritiskom međunarodne zajednice ušli u koaliciju s reformiranim komunistima (SDP), a Izetbegovića su napustile i dvije manje stranke koje su sa SDA do prošle godine vladale unutar Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH: Građanski demokrati Ibre Spahića i Liberali Rasima Kadića, koji su također ušli u Alijansu.</p>
<p>Iako još uvijek najjača stranke u zemlji, SDA je prešla u oporbu, a njezin predsjednik Izetbegović počeo je voditi »mirniji život« preokupiravši se manje zamornim stranačkim obvezama. Premda neki misle da su se i Izetbegović i Silajdžić povukli iz »visoke politike«, kako bi lideru SDP-a Zlatku Lagumdžiji prepustili da pokuša učiniti na svoj način ono što njih dvojica nisu uspjeli - nametnuti bošnjačku dominaciju u zemlji - Izetbegoviću, kojeg su komunističke vlasti dvaput slale u zatvor zbog njegovih političkih stavova, sigurno nije lako gledati kako reformirani komunisti ponovno uzimaju vlast. Navodno je na jednom skupu najbližih suradnika kazao da su »izbori izgubljeni, ali treba sve učiniti da se ne izgubi i vlast«.</p>
<p>Izetbegović ovih dana pokušava »srediti redove« unutar svoje stranke. Nakon duljeg vremena dao je i nekoliko intervjua u novinama i za TV u kojima je, između ostalog, kritizirao Alijansu zbog revanšizma i »čistki« u javnim službama.</p>
<p>Uskoro bi se na policama knjižara trebali pojaviti i njegovi memoari. Knjiga se očekuje s velikim zanimanjem. Izetbegovićevo zdravstveno stanje godinama je smatrano (i) bitnim političkim pitanjem. Premda ne krije svoje zdravstvene tegobe, on sam kaže da se sada subjektivno osjeća nešto bolje nego prije dvije ili tri godine kada je bio zbilja loše i smatrao da neće još dugo živjeti. </p>
<p>Budućnost BiH i dalje, kako kaže, vidi u dogovoru njezinih naroda. Iako ga kritičari s ljevice optužuju da on i njegovi Mladi muslimani zapravo nikad nisu imali politički, već vjerski program, takve su ocjene vjerojatno pretjerane. Jer, praktičnom islamskom vjerniku Izetbegoviću nitko nije odricao politički pragmatizam. Štoviše, uvažavanje stvarnih odnosa i pristajanje na kompromise, često su mu pripisivani kao katastrofalne greške. Vjerojatno će, međutim, kao i o ostalim sudionicima burnih zbivanja na jugoistoku Europe, o Izetbegoviću tek povijest dati objektivnu ocjenu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Presude teroristima prvi korak do bin Ladena</p>
<p>NEW YORK, 30. svibnja</p>
<p> - Nakon tri mjeseca suđenja i 12 dana vijećanja porote, pred federalnim sudom u New Yorku završen je postupak protiv četvorice optuženih suučesnika i pomagača u terorističkom napadu na zgrade američkih veleposlanstava u Keniji i Tanzaniji 1998. godine.</p>
<p>Velika porota, čiji su svi članovi ostali anonimni i posebno zaštićeni kako ne bi bili izloženi opasnosti, proglasila je četvoricu pristaša Osame bin Ladena krivima za ukupno 302 kaznena djela. Saudijac Rashed Daoud Al-Owhali (24), Kalfan Hamis Mohamed (27) iz Tanzanije, jordanski državljan Mohamed Sadek Odeh (36) i američki državljan Wadih El-Hage (40) na različite su načine sudjelovali u postavljanju bombi u Nairobiju i Dar es Salamu.</p>
<p> Za optuženog El-Hagea tužitelji su dokazivali da je bio bin Ladenov osobni tajnik, da je organizirao napade i prikupio potreban novac. Njemu i drugom organizatoru Odehu prijeti kazna doživotnog zatvora, dok bi Al-Owhali i Mohamed kao neposredni izvršitelji mogli biti pogubljeni. </p>
<p> U eksplozijama bombi u Nairobiju i Dar es Salamu poginulo je 224 ljudi, od kojih 12 američkih državljana. Pomoćnik američkog državnog tužitelja Paul Butler od 5. veljače je sucu i poroti predočavao dokaze da su četvorica optuženika bili pripadnici terorističke organizacije koju vodi Osama bin Laden i da su sudjelovali u uroti s namjerom terorističkih napada na američke ciljeve u svijetu. </p>
<p> Za tužitelje su najvrednija bila svjedočenja Alija Mohameda, Jamala al-Fadla i jednog zaštićenog svjedoka. Ali Mohamed, američki državljan rođen u Egiptu, u listopadu prošle godine kao jedan od optuženih priznao je krivnju. I drugi pokajnik Al-Fadla surađivao je s FBI.Sudac Leonard Sand najavio je da će kazne izreći uskoro. Newyorška četvorka dio je od ukupno 22 optužena pripadnika terorističke skupine »Al Qaeda«, među kojima je i sam bin Laden. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Marcello Pera predsjednik talijanskog Senata</p>
<p>RIM, 30. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U srijedu je bilo prvo zasjedanje talijanskog parlamenta i Senata u novom sastavu. U Senatu je izglasan za predsjednika Marcello Pera sa 178 glasova, i tako je postao 23. predsjednik talijanskog Senata. Pet godina ranije je bivši predsjednik Senata Nicola Mancino dobio isti broj glasova. U parlamentu su započele svađe između većine i oporbe zbog proceduralnih pitanja i ubrzo je sjednica prekinuta a da nije izabran predsjednik parlamenta.</p>
<p>U utorak je Silvio Berlusconi objavio imena kandidata za mjesta predsjednika Senata i Parlamenta: Marcello Pera iz stranke Naprijed Italijo, pedesetosmogodišnji filozof, senator od 1996. godine je predložen za mjesto predsjednika Senata, a Pierferdinando Casini, četrdesetpetogodišnji predsjednik Zajednice demokršćana za predsjednika Parlamenta. Casini je želio mjesto ministra vanjskih poslova i bio razočaran kad je ono pripalo Renatu Ruggieru. Kao »utješna nagrada«, ponuđeno mu je mjesto predsjednika parlamenta. </p>
<p>Među prvim postizborno razočaranim pobjednicima iz Kuće slobode je Umberto Bossi, predsjednik Sjeverne lige koji je želio jedno od predsjedničkih mjesta u Senatu ili parlamentu. Morat će se zadovoljiti samo ministarskim mjestom za svog kandidata Roberta Maronija. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>SAD ne žele da Kissinger svjedoči o Pinochetu</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Sjedinjene Države službeno su priopćile francuskome sucu koji istražuje nestanak francuskih državljana u vrijeme vojne diktature u Čileu kako ne žele da on ispita bivšeg državnog tajnika Henrya Kissingera, saznaje se u utorak iz pravosudnih izvora. Francuski sudac Roger Le Loire zatražio je od Kissingera da svjedoči o navodnoj ulozi SAD u ubojstvima oporbenih političara u Čileu tijekom vladavine generala Augusta Pinocheta (1973.-1990.), uspostavljene nakon vojnog puča kojim je vojska srušila predsjednika Salvadora Allendea. </p>
<p>Kissingeru je poziv za svjedočenje uručen u ponedjeljak dok je privatno bio u Parizu, no on je otputovao u Italiju a američkom veleposlanstvu prepustio da objasni njegovo stajalište.Veleposlanstvo je Le Loireu u pismu objasnilo da Kissinger ima druge obveze, te da su zatražene informacije povjerljive. </p>
<p>Glasnogovornik američke ambasade u Parizu Richard Lankford izrazio je žaljenje što su francuska pravosudna tijela zatražila svjedočenje izravno od bivšeg državnog tajnika, a ne preko State Departmenta, </p>
<p>Izvor iz francuskoga pravosuđa tvrdi, pak, kako je službeni poziv za Kissingerovo svjedočenje upućen Washingtonu još 1999., ali odgovor nikad nije stigao. Francuska strana spominje da sudac Le Loire ima dokument State Departmenta s datumom od 23. kolovoza 1976. koji ukazuje na to da je američka vlada znala za plan eliminiranja političkih protivnika. Kissinger bi trebao svjedočiti o navodnim razmjenama informacija između američke i čileanske tajne službe nakon puča 1973.</p>
<p>Kissingerovo je svjedočenje zatražio odvjetnik William Bourdon koji zastupa obitelji francuskih državljana nestalih u Čileu. Bourdon drži da je Kissingerovo svjedočenje potrebno jer, kako je rekao, »mnogi elementi upućuju da je američka vlada vrlo pomno pratila što se događa u Čileu, osobito nestanak stranaca, što znači i Francuza. Kissinger nije samo simbol toga doba, nego svojim odgovorima može pridonijeti da se rasvijetli istina o nestalima«, ističe on. </p>
<p>G. Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>»Za vraćanje imena Trgu žrtava fašizma nije bilo moralnog opravdanja« (2)</p>
<p>U Vjesniku od 17. svibnja o.g. objavljen je članak ing. Vladimira Žerjavića pod naslovom »Za vraćanje imena Trgu žrtava fašizma nije bilo moralnog opravdanja«.</p>
<p>Uz uvažavanje uloženog truda g. ing. Vladimira Žerjavića u prikupljanju dokumentacije o stradanjima stanovništva i ukupnim gubicima u II. svjetskom ratu na području Hrvatske neprihvatljivo je njegovo mišljenje o neutemeljenosti vraćanja imena Trg žrtava fašizma ocjenjivati odluku Skupštine Zagreba moralno neopravdanom. Gospodin Žerjavić spominje svoje studije izdane 1989. g. i 1992. g. kojima ističe da je i on kao i dr. Bogoljub Kočević iz Bosne i Hercegovine utvrdio da su raniji pokazatelji o broju žrtava bili preuveličani, te da je u ustaškom logoru Jasenovcu, uključujući i logor Stara Gradiška, živote izgubilo »svega 85 tisuća ljudi, od toga 50 tisuća Srba, 13 tisuća Židova, 12.500 Hrvata i 10 tisuća Roma«. Ovim pokazateljima, prema kojima je bilo »svega« ili samo više desetaka tisuća žrtava poretka NDH u Jasenovcu g. Žerjavić želi javnost uvjeriti da zbog toga nije bilo moralnog opravdanja vratiti ime Trgu žrtava fašizma.</p>
<p>Postavlja se pitanje koji bi broj žrtava fašističkog zločina bio opravdanje po ing. Žerjaviću za dostojno odavanje poštovanja i priznanja žrtvama?</p>
<p>Grad Zagreb po svojemu sudjelovanju u antifašističkoj borbi spada u red najistaknutijih gradova Europe. Poznato je da je u Narodnooslobodilačkoj borbi sudjelovalo više od 50 tisuća Zagrepčana, od kojih je oko 20 tisuća poginulo kao borci Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda ili kao žrtve fašističkog terora. U doba fašističke okupacije upravo su na trgu koji danas nosi ime Trg žrtava fašizma, kao i u okolnim ulicama (Račkoga i Zvonimirovoj) bili skoncentrirani uredi ustaške i gestapovske policije i njihovi zloglasni zatvori mučilišta. Iz tih je zatvora otišlo na tisuće antifašista Hrvata, Srba, Židova, Roma i pripadnika drugih naroda u razne ustaške logore ili izravno na stratišta. Otuda je na najmasovnijem stratištu grada Zagreba u šumi Dotrščina strijeljano oko sedam tisuća antifašista.</p>
<p>Stoga je razumljivo da su Zagrepčani su u spomen golemim žrtvama fašizma dali jednome svojem trgu ime Trg žrtava fašizma. Odbor Akcije za vraćanje imena trgu izrazio je uvjerenje da ni hrvatski velikani ne bi dopustili da njihova imena posluže brisanju naziva Trga žrtava fašizma.</p>
<p>Žalosno je što ing. Žerjavić koji je u proteklim godinama uložio toliko truda da se utvrde stvarne žrtve rata sada povezuje žrtve fašizma s poslijeratnim događanjima u kojima je suđeno zločincima i u kojima je stradao i dio nevinih ljudi i time opravdava svoj stav o neosnovanosti vraćana imena trga na kome su stradali toliki antifašisti. </p>
<p>Mr. sci. IVAN FUMIĆ, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Još o krstionici kneza Višena (Višeslava)</p>
<p>U vezi s člancima Krešimira Dujmovića (Vjesnik 29. ožujka 2000.) i Mire Jurković od 25. svibnja ove godine, u kojima oni krstionicu hrvatskoga kneza Višena (pogrešno: Višeslava) nazivaju »zdencem«, potrebno je to ispraviti jer riječ zdenac znači izvor iz zemlje kao, na primjer, zdenac Manduševac koji izvire u Bakačevoj ulici broj 3 u Zagrebu.</p>
<p>Spomenutu krstionicu dao je načiniti hrvatski knez Višen (a ne: Višeslav!) za crkvu Svetoga Križa u Ninu kod Zadra. U Ninu je osnovana prva hrvatska biskupija.</p>
<p> Pod vodstvom petero braće: Hrvat, Klukas, Kosences, Lobelos, Muhlo i dviju sestara, Tuge i Buge, dio Hrvata se odvojio od Bijele Hrvatske i odselio se u Dalmaciju i - sve do Albanije. Nazivi Bijela i Crvena Hrvatska postali u prema iranskom jeziku, u kojemu bijela boja označuje zapad od Irana, npr. Bijelo more i Bijela Hrvatska. Crna boja označuje sjever (Crno more), crvena boja označuje jug (Crveno more, Crvena Hrvatska), a zelena boja označuje istok.</p>
<p>Bijela Hrvatska bila je pod vlašću Franaka, protiv kojih se borio hrvatski knez Ljudevit Posavski (810-822). Bijeli Hrvati sudjelovali su, pod vodstvom Karla Velikoga, u ratu protiv Avara, pod vodstvom kneza Višena (a ne: Višeslava!), koji je poginuo u boju sa Sasima 795. godine. </p>
<p>Spomenuta krstionica (a ne zdenac!) široka je 130 centimetara, a visoka metar.</p>
<p>Mnogi hrvatski povjesničari pogrešno su čitali ime Višeslav na spomenutoj krstionici, a jedini je to pravilno pročitao Stjepan Pantelčić, o čemu je pisao u knjizi »Najstarija povijest Hrvata« (Mainz 1993.). Na gornjem dijelu krstionice piše, na latinskom jeziku, a hrvatski to glasi: »Ovo vrelo prima nemoćne da ih prosvijetli. Ovdje se čiste duše od zločina koji poprimiše od prvog roditelja da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo krasno napravi svećenik Ivan za vrijeme hrvatskoga kneza Višena iz pobožnosti i na čast svetoga Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika«.</p>
<p>Pantelčić je pročitao natpis »Sub tempore Wittsan Sclavorum duci: Za vrijeme hrvatskoga kneza Visana - Višena«. U Zagrebu se nalazi i Ulica kneza Višeslava, što treba ispraviti. Godine 1746. odnijeli su Mlečani spomenutu krstionicu, koja je 1941. godine zamijenjena za jednu talijansku sliku velike vrijednosti. Original spomenute krstionice nalazi se u Muzeju hrvatskih starina u Splitu, a jedna kopija pred crkvom Svetoga Šimuna u Markuševcu. </p>
<p>MARKO OREŠKOVIĆ prof., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Europu samo s pobjedničkim mentalitetom</p>
<p>»Inozemni dugovi</p>
<p> - glavnica i kamate - postali su veći od vrijednosti kapitala u tzv. hrvatskom gospodarstvu, koje je sve manje u vlasništvu hrvatskog naroda kao subjekta.</p>
<p> Napuštanje proizvodno-tehnološke orijentacije društva, dovođenje društva u beskoncepcijsko stanje s trgovačkom orijentacijom ... usložnjava stvarnost ne samo u gospodarstvu već i u društvu«. To su misli međunarodno priznatog znanstvenika i jednoga od najdojmljivijih govornika koje poznajem na ovom prostoru, dra Slavka Kulića, a iznesene su u Vjesniku 25. svibnja 2001. Osobnosti koja djeluje na broju 7 trga jednoga ubijenoga američkog predsjednika.</p>
<p>S istog trga, ali s broja 6, jedan politički neangažirani gradski vijećnik uporno nas uvjerava na dalekovidnici da Hrvatska može živjeti samo od turizma, crpljenja vode i sličnih aktivnosti. Svaka zemlja ima na raspolaganju potencijale za određeni broj konobara i čuvara zimskih plaža, ali i informatičara. Netko je talent za glazbenika a netko za obućara. Sve časna zvanja i zanimanja.</p>
<p>Članak S. Kulića postao je moguć tek promjenom formata Vjesnika. Meni je manje važna promjena formata od povratka na stranice Vjesnika rubrike »Stajališta« i autora poput Igora Mandića, Zlatka Galla (autora jednoga od najboljih tekstova o plastici koje sam ikada čitao) i mnogih drugih znalaca. Znalaca koji će pisati o onome što muči Hrvatsku i čiji su tekstovi u funkciji stvaranja pobjedničkog mentaliteta. Mentaliteta koji jamči opstojnost ove zemlje u budućoj Europi.</p>
<p>IGOR ČATIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Neviđeni bezobrazluk Carinarnice u Rijeci</p>
<p>Veoma uzrujan zbog bezobrazluka hrvatske carine, Carinarnice u Rijeci, obavještavam vas da ću poduzeti sve neophodno da obznanim kako u hrvatskim tako i međunarodnim medijima kakav je odnos hrvatske Vlade i izvršnih tijela prema građanima Hrvatske. Sramota koju si sami nanosite, a kojoj se ne vidi kraja, zaslužuje da se obznani na sva zvona.</p>
<p>Poslao sam rođendanske poklone svojim kćerkama iz SAD-a u Hrvatsku. Skromne djevojke nisu željele ništa posebno, izuzev para majica i šorceva, koje sam kupio na rasprodaji. Ukupna vrijednost nije prešla stotinjak dolara.</p>
<p>Poslao sam to na adresu svoje sestre, koja je danas bila pozvana iz Carinarnice u Rijeci da plati 450 dolara. Četiristo pedeset dolara za par majica i šorceva? Rođendanske poklone za moje kćerke, koje to nisu mogle kupiti u Hrvatskoj (bolje rečeno - u Cresu), a i da su mogle, platile bi to vjerojatno dvadesetak puta više nego što sam ja platio.</p>
<p>Nije li bilo dosta uništavanja hrvatske sirotinje divljačkim porezima, nego se i djeci onemogućavaju najosnovnije stvari. Sramota.</p>
<p>IVICA LUKENDA,Atlanta, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Ubijen sedamnaestogodišnji maturant čakovečke Tehničke škole</p>
<p>Marko Novak ubijen je 50-ak metara od kuće svojih roditelja / Mještane posebno muči slutnja da bi počinitelj mogao biti također maloljetnik iz Pušćina</p>
<p>ČAKOVEC, 30. svibnja</p>
<p> - Ubojstvo koje se dogodilo u srijedu, oko sat vremena nakon ponoći, u Ulici Petra Zrinskoga, ispred kućnog broja 21 u Pušćinama, naselju na državnoj cesti između Čakovca i Varaždina, zgrozilo je mještane. Takvo što, rekli su, još se nije u Pušćinama dogodilo, a posebno ih muči činjenica što je kao mogući ubojica osumnjičen također 17,5-godišnji maloljetnik iz Pušćina. </p>
<p>Žrtva ubojstva je Marko Novak (17,5), maturant Tehničke industrijske i obrtničke škole u Čakovcu u zvanju vozača. Ubojstvo se dogodilo 50-ak metara od kuće njegovih roditelja. Kako je priopćila Policijska uprava međimurska, Marko Novak pronađen je s vidljivim ozljedama glave. Očevid su na mjestu događaja obavili istražni sudac Istražnog centra u Varaždinu Zdravko Pintarić, županijski državni odvjetnik u Čakovcu Daroslav Mesarov, uz asistenciju stručnih ekipa Policijske uprave međimurske. Kako stoji u priopćenju, »nakon početnih predistražnih radnji, zbog osnovane sumnje da je Marku Novaku nanio smrtonosne ozljede, istražnom je sucu priveden maloljetnik rođen 1983. godine iz Pušćina«. </p>
<p>Kako su novinarima rekli Markova majka Anica (otac nije izlazio iz kuće), stric, brat Nikola i sestra Valentina, njih su oko četiri sata ujutro probudili policajci rekavši da je Marko mrtav. Po riječima Markove majke on se družio s vršnjacima iz Pušćina, pretežito s mladićima s kojima je polazio osnovnu školu. Po njezinim riječima radi se o društvu vrijednih i solidnih mladih ljudi, od kojih su neki, kao i njezin sin Marko, igrali u mjesnom nogometnom klubu. </p>
<p>Mještani su u utorak navečer još oko 23 sata u gostionici »Amaro« u Pušćinama vidjeli Marka Novaka, obučenoga u kratke žute hlače i majicu kratkih rukava. Prema majčinoj izjavi Marko nije bio u utorak na skupnom mimohodu svih međimurskih maturanata u povodu Dana grada Čakovca. Društvo u kafiću »Amaro« bilo je živahno, ali mladići ničim nisu, svađom ili razmiricom, ili drugim načinom, izazivali pozornost.</p>
<p>Na mjestu na kojem je nađen mrtav maturant Marko Novak još su u srijedu prije podne bili vidljivi tragovi krvi. Rodbina i prijatelji na tom su mjestu zapalili svijeće i položili cvijeće. Pojedinosti ovoga nemilog događaja koji je uzbudio Pušćine, gdje ne pamte nešto takvo, znat će se u četvrtak kad istražni sudac dobije nalaz obdukcije, odnosno kad se provjeri iskaz koji je potencijalni počinitelj u srijedu dao istražnom sucu u Istražnom centru Županijskoga suda u Varaždinu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>I policajac »obolio« od amnezije</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Suđenje pripadnicima »zločinačke organizacije« u zatvoru u Remetincu nastavljeno je u utorak svjedočenjem dvoje svjedoka optužbe, policajca Tomislava Šiletića (28) i Nevenke Trajković (46), djelatnice Doma sportova.</p>
<p>Policajac Šiletić započeo je svoje svjedočenje riječima: »ja sam vodič policijskih pasa tragača za drogom, nikoga od optuženih ne poznajem i njihova imena mi ništa ne znače« te dodao da je njegov posao da pusti psa u prostoriju i čeka hoće li što pronaći, a ne zanima ga tko je vlasnik stana. Svjedok je rekao da je sudjelovao u velikom broju pretraga i da se ne može svake sjetiti. </p>
<p>Na konkretno pitanje zastupnika Županijskoga državnog odvjetništva, Petra Dragosavca, o pretrazi garaže u Vodičkoj ulici na Drvinju, 8. veljače prošle godine, svjedok je odgovorio da se sjeća tog događaja (tada je pretražen stan i garaža Velibora Momčilovića dok se on već nalazio u pritvoru, op.a). Šiletić je opisao kako je uz pomoć psa pronađena plava bačva a u njoj je otkrivena jedna PVC vrećica s bijelim prahom, »nekih 15-20 grama«, te dodao da nije naknadno dobio povratnu informaciju o čemu se radi.</p>
<p>Svjedok je govoreći o psu tragaču objasnio da se radi o njemačkom ovčaru obučavanom četiri mjeseca u Budimpešti, u tamošnjem vojnom središtu za obuku pasa, čijim se uslugama koristi policija iz cijelog svijeta. Pouzdanost pasa tragača, po svjedokovim riječima, iznosi preko 90 posto.</p>
<p>Optuženi Velibor Momčilović upitao je svjedoka da li je on sudjelovao u pretresu tri mjeseca ranije, na što je dobio niječan odgovor.</p>
<p>Vidno zbunjena svjedokinja Nevenka Trajković trebala je svjedočiti o točki optužnice kojom se Nikicu Jelavića tereti za pokušaje ubojstva Vjeke Sliška u siječnju 1995. u Maksimirskoj ulici i u studenome 1999. u Preradovićevoj (tom prilikom ubijen je slučajni prolaznik). Svjedokinja je, kao i mnogobrojni dosadašnji svjedoci tužiteljstva, svoj iskaz počela riječima: »ne znam ništa ni o jednom događaju, ničega se ne sjećam«. Na pitanje suca Ratka Šćekića da li ju je strah, svjedokinja je odgovorila: »neugodno mi je«. Sudac je uzvratio da za to nema razloga dodavši: »i sud je za ljude, trebate samo reći ono što znate«.</p>
<p>Tužitelj Dragosavac upitao je svjedokinju, koja je radila na recepciji teniskih terena u Domu sportova, o načinu izdavanja potvrda korisnicima tih terena (naime u optužnici se navodi da je na mjestu pokušaja ubojstva Vjeke Sliška 1995. u Maksimirskoj ulici pronađena potvrda na ime Nikice Jelavića). Svjedokinja se slabo sjeća svega. Zna da su se potvrde izdavale bez predočenja osobne iskaznice, jedan primjerak korisniku, dva domu. Također se sjeća da je jednom (ne zna ni približan datum) došao policajac kojem je predala sve primjerke potvrda iz službene arhive. Na zahtjev tužitelja svjedokinja je uz vidljivu nelagodu pogledala sve optužene, a zatim izjavila da nikoga od njih nije prije vidjela.</p>
<p>Na kraju rasprave, nakon završetka svjedočenja, braniteljica po službenoj dužnosti optuženog Tvrtka Tomičića zatražila je razrješenje »jer se sa svojim branjenikom ne slaže u konceptu obrane«, a promjenu odvjetnika zatražio je i optuženi Tomičić. Odluku o ovim zahtjevima donijet će predsjednik Županijskog suda u Zagrebu do kraja tjedna.Suđenje se nastavlja u četvrtak.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Na slobodi 19 okrivljenih za šverc ljudima</p>
<p>Za takva kaznena djela mogu biti u pritvoru najviše mjesec dana prije optuženja</p>
<p>ČAKOVEC, 30. svibnja</p>
<p> - Svojevrsni zaokret dogodio se u istražnom postupku protiv osoba koje su okrivljene za šverc ljudima, a dio su velike skupine, odnosno lanca od 38 članova kojima su na čelu Dragutin Srnec (48) iz međimurskog sela Malog Mihaljevca i Boris Berislavić (46) iz Zagreba.</p>
<p> Kao što smo svojedobno javljali, PU međimurska, u suradnji s nekoliko ostalih policijskih uprava i MUP-om, uspjela je razotkriti tzv. zločinačku organizaciju, odnosno veliku skupinu pojedinaca uključenih u organizirano prebacivanje stranaca preko državne granice uz novčanu naknadu. Ovih je dana, naime, iz pritvora u Okružnom zatvoru u Varaždinu pušteno 19 od 24 pritvorenih.</p>
<p>To je uslijedilo temeljem rješenja Vrhovnog suda RH, koji je usvojio žalbe pritvorenih osumnjičenika. Kako smo saznali oni su iz pritvora pušteni zbog toga što se terete za djela za koja je zaprijećena kazna zatvora do tri godine, za što se ne provodi istraga. Za takva kaznena djela osumnjičeni mogu biti u pritvoru najviše mjesec dana prije optuženja. Kako je mjesec dana pritvora isteklo, dakle, zakonski je rok prošao, po mišljenju Vrhovnog suda pritvorene je valjalo pustiti na slobodu.</p>
<p>Kako smo obaviješteni u Istražnom centru Županijskoga suda u Varaždinu, u pritvoru su Boris Berislavić, zatim Željko Flac (32) iz Strahoninca kod Čakovca, Igor Srnec (19) iz Malog Mihaljevca, sin prvookrivljenog Dragutina Srneca, koji zbog protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice izdržava zatvorsku kaznu u Kaznenom zavodu u Lepoglavi. U pritvoru su još i Boris Radek i Mario Zelić, obojica s područja Međimurske županije. Spomenute se tereti kao organizatore lanca švercera ljudima, za što je zaprijećena viša kazna, i oni ostaju i dalje u pritvoru. Zanimljivo je da su se od trojice bjegunaca, a članova lanca, dvojica predala policiji, a u međuvremenu su pušteni iz pritvora, dok je jedna osoba još u bijegu. To je Tihana Horvat iz jednoga međimurskog naselja, koja je još uvijek u bijegu iako je za nju određen pritvor.</p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vozio proboden kroz srce</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - U utorak popodne oko 13,45 sati na području Trnja, u Aveniji grada Vukovara kod kućnog broja 239, zaustavio se osobni automobil marke »Opel Astra« registarskih oznaka OG 799-K. Iz automobila je izišao Robert P. (28) i pored otvorenih se vrata srušio na kolnik, što je primijetio Adis T. (17), koji je dotrčao do Roberta, a potom iz obližnje trgovine pozvao hitnu pomoć.</p>
<p> Kako je na Klinici za traumatologiju utvrđeno, Robert P. oštrim je predmetom uboden u predjelu srca, a život mu je i nakon operacije u opasnosti. Policija je obavila uviđaj na mjestu gdje se Robert P. srušio iz automobila, a poduzimaju se sve mjere kako bi se rasvijetlile sve okolnosti oko njegova teškog ranjavanja. Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mladić cijelu noć vezan u prtljažniku</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja </p>
<p> - Policija je u utorak uhitila trojicu od petorice mladića koji su dan ranije na području Dubrave lišili slobode Renata K. (20) i držali ga cijelu noć vezanoga u prtljažniku njegova automobila, izvijestila je u srijedu zagrebačka policija.</p>
<p> Petorica su mladića pričekala Renata K. na parkiralištu iza Prehrambene srednje škole. Kada je Renato izišao iz svojeg automobila »zastave 101«, prišla mu je sva petorica, svladali ga, vezali »lisicama« i ubacili u prtljažnik njegova automobila. Nakon toga su se odvezli u Sesvete na parkiralište iza disco kluba »Planet«, gdje su se zadržali neko vrijeme ostavivši Renata zatočenoga u prtljažniku. Potom su se odvezli u Selčinsku ulicu i oko šest sati ujutro, 28. svibnja, izvadili nesretnog mladića iz prtljažnika i privremeno ga oslobodili »lisica«. Zatim su ga uz prijetnju silom doveli u jedan stan, gdje su ga ponovo vezali i držali zatočenoga u maloj sobi. </p>
<p> Nakon telefonske dojave nepoznate osobe policija je u 8,45 sati, 28. svibnja, ušla u stan i u njemu zatekla trojicu mladića: Ivana B. (20), Darija J. (19) i Denisa C. (20) - i vezanoga Renata, kojeg su oslobodili. Sva su četvorica privedena u policijsku postaju na kriminalističku obradu, tijekom koje je ustanovljeno da su trojica mladića, uz pomoć Gorana G. (19) i Šime T. (20), zbog ranijih neraščišćenih računa, lišili slobode Renata K., pokušavši tako od njega utjerati dug. </p>
<p> Trojica uhićenih mladića danas će biti privedena istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda. </p>
<p> Kazneno djelo za koje se sumnjiče nije okvalificirano kao otmica, nego protupravno oduzimanje slobode, za koje je zaprijećena kazna zatvora od tri mjeseca do godine dana. Za Goranom G. i Šimom T. policija i dalje traga. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Darinko Bago: Nitko neće tvrtku koja proizvodi sve od bojlera do lokomotive</p>
<p>Organizacija proizvodnje treba biti prepoznatljiva potencijalnim partnerima, a Končar ima 27 ravnopravnih tvornica, među kojima neke rade proizvode iz istog programa/ Nadzornom odboru predloženo pet modela restrukturiranja i privatizacije koncerna</p>
<p>Zagrebački Končar, jedini hrvatski elektroindustrijski koncern, kojeg čini čak 27 zasebnih poduzeća, na pragu je velikih promjena, nakon kojih bi trebao biti u cijelosti privatiziran. Država mu je, što posredno što neposredno, još uvijek najkrupniji dioničar. Dosadašnje je restrukturiranje koncerna išlo sporo i nije dalo očekivane rezultate, pa moraju uslijediti radikalniji zahvati. Zašto? Odgovor je: Končar dijelom treba jake strateške partnere, a nitko ga neće ovakvog kakav jest. To znači da su partneri s kojima se razgovaralo zainteresirani za pojedine njegove dijelove, odnosno grupe poduzeća koje imaju istovrsnu proizvodnju. No, nitko ne želi uložiti u poduzeće koje proizvodi sve - od bojlera i štednjaka do lokomotive i hidroelektrane.</p>
<p>O predstojećim promjenama u Končaru razgovarali smo s predsjednikom Uprave Darinkom Bagom, koji je, ne računajući kraći izlet u diplomaciju (veleposlanik Hrvatske u BiH), u Končaru proveo većinu radnog vijeka.</p>
<p>• Što sadrže planovi o restrukturiranju i privatizaciji Končara, o kojima se raspravljalo na nedavnoj sjednici Nadzornog odbora?</p>
<p> - Budući da nam je država najveći dioničar, ona se, odnosno Ministarstvo gospodarstva i Hrvatski fond za privatizaciju, mora očitovati kako će se Končar privatizirati. Uprava Končara dala je Nadzornom odboru na razmatranje pet modela.</p>
<p>Prvi je model da Končar ostane kakav je sada, odnosno cjelina sastavljena od 27 društava. No ovaj model zadnjih godina nije donio neke velike rezultate. Drugi je da ga razbijemo na 27 neovisnih poduzeća i da u privatizaciju ide svako za sebe. Treći model jest da Končar Matica zadrži kontrolni paket od 25 posto dionica u svakom društvu, a da ostalo ide u privatizaciju. Četvrti je da se Končar podijeli na četiri poslovna područja (koncerna) - energetiku, industriju, kućanske aparate i ostalo. I na kraju, peti model je kombinacija svih prethodnih, a podrazumijeva stvaranje tri nova koncerna. Končar bi u sva tri imao kontrolni paket dionica, a svaki koncern bi upravljao određenom skupinom Končarevih društava. Time bismo postigli koncentraciju poduzeća s istim proizvodnim programom i naravno lakše pronašli strateškog i portfolio investitora.</p>
<p>Zaključak je Nadzornog odbora da predloženi modeli budu osnova rasprave s ostalim vlasnicima, PIF-ovima, bankama i malim dioničarima te sindikatima. No, ključan je stav Vlade o svemu. To će sve potrajati i vjerujem da konačan ustroj, odnosno model, neće biti definiran prije jeseni. </p>
<p>• Od 24 Končareva društva koja su sazvala glavne skupštine, čak osam prošlu je godinu završilo s gubitkom. Što će biti s gubitašima poput Inženjeringa za industriju, Alata, Ugostiteljske opreme, Elektronike i informatike, Električnih lokomotiva čiji je prošlogodišnji gubitak veći od 10 milijuna kuna? Hoće li se neka od ovih društava ugasiti? Uz to, dobit još šest ili sedam društava ne prelazi ni pola milijuna kuna...</p>
<p>- Nije realno očekivati da svih 27 poduzeća jako dobro posluje. Istina je da je nekoliko poduzeća imalo prilično poteškoća u prošlosti zbog pomanjkanja poslova. Međutim, primjerice Generatori i motori dobar su primjer kako postupiti s takvima. To je poduzeće ranije stalno imalo gubitke zbog pomanjkanja poslova. No, nakon radikalnih poteza restrukturiranja pokazuje vrlo dobre rezultate - podignuta je razina zaposlenosti, ova godina je ugovorena u cijelosti te oko 80 posto iduće.</p>
<p> Sličan pristup vrijedi i za druge, poput Električnih lokomotiva. Iako moderna, (stara je 12 godina) ova tvornica se našla u gubicima. No, ova joj je godina prekretnica. Dobila je na međunarodnom natječaju 18 milijuna DEM vrijedne poslove rekonstrukcije lokomotiva za HŽ. Krenula je i u realizaciju rekonstrukcije pet tramvaja za ZET. Radi i rekonstrukciju lokomotiva za Rumunjske i Bugarske željeznice. Dakle, kapaciteti su zaposleni, a očekujemo da će konzorcij Crotram, čiji je član, dobiti ugovor za gradnju niskopodnih tramvaja. Time smo u budućnosti osigurali stabilnu poziciju i pozitivno poslovanje tvornice.</p>
<p>U koncernu je i nekoliko poduzeća gubitaša, koja imaju ozbiljne poteškoće zbog zastarjelog načina organizacije rada, pomanjkanja tržišta i izostanka investicija i tehnoloških inovacija. Jedno od takvih je Inženjering za industriju. No, vjerujem da ćemo radikalnim zahvatima još ove godine riješiti i njihove probleme. </p>
<p>U slučaju Elektronike i informatike gubitak je kapitalni, a ne iz poslovanja. Razlog je, među ostalim, selidba na drugu lokaciju. Gubitak Alata posljedica je prelaska proizvodnje s malih na velike alate, teške i do 15 tona, namijenjene autoindustriji, dakle, promjene proizvodnog programa. Već se pokazalo da je ta odluka bila apsolutno ispravna, jer sada vrlo dobro posluju.</p>
<p>U Ugostiteljskoj opremi situacija je iznimno teška. Obujam poslovanja godinama im je padao, nisu ulagali u tehnologiju i izgubili su tržište. Očekivalo se da će s velikim zamahom turizma hoteli krenuti u obnovu, ali investicijski ciklus je izostao. Trenutačno je u izradi program restrukturiranja za ovo poduzeće.</p>
<p>Imamo desetak tvrtki koje dobro posluju i kod njih je odnos dobiti prema kapitalu između 6 i 30 posto, što se u našoj branši smatra dobrim. To su ponajprije Inženjering za energetiku i transport, Trgovina i zastupstva, Distributivni i specijalni transformatori, Energetski transformatori, Električni visokonaponski aparati, Električni aparati srednjeg napona i Sklopna postrojenja.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni s 3,18 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti koncerna? </p>
<p>- Prošlogodišnja dobit povećana je 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iznos dobiti je simboličan i sigurno da njime nismo zadovoljni. Odlučili smo prvi put nakon pet godina dijeliti dividendu. Iako je ona mala, tek 1,20 kuna po dionici, to je pokazatelj u kojem smjeru idemo.</p>
<p>Posljedice rata neka poduzeća osjetila su isti čas, a neka kasnije i za njih su one složenije. U tu drugu kategoriju spada i Končar. Končaru odgovara stabilna situacija u financijskom i političkom smislu. No teško će inozemni kupac povjerovati da nešto možete proizvesti ako to o čemu govorite ne proizvodite i za domaće tržište.</p>
<p>U zadnjih desetak godina domaće je tržište podinvestirano. Uprkos tome, Končar posluje pozitivno i vrlo stabilno. Iako nam nedostaje domaće tržište, svoj prostor tražimo u izvozu.</p>
<p>U prva četiri mjeseca ove godine naš je izvoz u odnosu na isto razdoblje lani povećan 14 posto. Za ovu godinu planiramo nešto veći izvoz, ali očekuje nas i dosta investicija u opremu. Od sljedeće godine planiramo oko 30 milijuna kuna godišnjih investicija na razini koncerna, a doda li se tome amortizacija, vrijednost investicija bi se kretala između 70 i 80 milijuna kuna.</p>
<p> Dosad smo u dobroj mjeri investirali vlastita sredstva jer je kapital bio vrlo skup. No, cijena mu pada pa će ulazak u nove investicije vjerojatno biti podržan i kreditima. Na razini koncerna planiramo godišnji rast oko pet posto.</p>
<p>• Niste li ranije najavljivali komercijalizaciju suvišnih nekretnina?</p>
<p>- Istina je da čak 80 posto naše dugoročne materijalne imovine otpada na zgrade, a ostalo je oprema. No, ne možemo ih se riješiti jer ih nemamo kome prodati. Morali bismo promijeniti strukturu dugotrajne materijalne imovine, da oko 50 posto budu zgrade, a ostalo oprema.</p>
<p>• Končar već dugo lobira da dobije 350 milijuna DEM vrijedan posao proizvodnje 70 tramvaja za Grad Zagreb. Je li dobivanje tog posla danas izglednije negoli prije nekoliko mjeseci? Jesu li političari prihvatili vaše argumente da na domaćem tržištu morate steći reference u proizvodnji tramvaja kako biste se vani mogli natjecati za takve poslove?</p>
<p>- Imamo obećanje gradskih otaca da će se založiti da Crotram dobije taj posao. No, sad su bili izbori, čekamo konstituiranje gradskih vlasti, a tek negdje iza lipnja očekujemo intenziviranje razgovora o tramvajima.</p>
<p>• Potpredsjednik Vlade Slavko Linić nedavno je rekao da će država poticati malo i srednje poduzetništvo, a velikim tvrtkama »s kojima ima problema« naći će se strateški partneri. Koga vidite kao mogućeg strateškog partnera Končara?</p>
<p>- Još nije vrijeme da se navode imena strateških partnera. No, mogu reći da je iz dosadašnjih razgovora s njima proizišlo pet predloženih modela restrukturiranja Končara. Sigurno je da nitko nije zainteresiran da kupi Končar ovakav kakav je sada. Zašto? Kao što sam već rekao, teško da će netko biti zainteresiran za kupnju tvrtke koja proizvodi sve, od bojlera do lokomotiva. Organizacija proizvodnje treba biti prepoznatljiva potencijalnim partnerima. A mi imamo 27 ravnopravnih tvornica, među kojima neke rade proizvode iz istog programa, primjerice hidroelektrana ili opreme za trafostanice. Dakle proizvodni program koji smo naslijedili je preširok. Osim toga, na zapadu su tvornice poput nas s tako širokim programima, primjerice ABB ili Siemens, pedeset ili sto puta veće od Končara i zapošljavaju nekoliko stotina tisuća ljudi, a mi imamo četiri tisuće.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Talijani će skretati kontejnere prema Rijeci</p>
<p>RIJEKA, 30. svibnja</p>
<p> - U srijedu je u Rijeci potpisan Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji između poduzeća »Luka Rijeka« i talijanskog Medcentra Contajner Terminala iz Gioia Taura (najjači kontejnerski operater na Mediteranu, jedan od vodećih u svijetu), koji će »Luci Rijeka« donijeti 40.000 kontejnera u narednih četiri godine što za nacionalno gospodarstvo znači priho od 40 milijuna dolara, ne računajući pomorski dio.</p>
<p>Prema riječima direktora »Luke« Mirana Cofeka, pregovori ovim velikim kontejnerskim operatorima trajali su tri godine, a potpisivanjem ovog ugovora »Luka« je na sebe preuzela veliku odgovornost, ali sam uvjeren da kvaliteta i iskustvo riječkih lučkih radnika jamči uslugu po svjetskim standardima. Ovom događaju bili su prisutni i potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković i zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza prof. Pavao Komadina. Partner riječke Luke Medcentar Contajner Terminal je dio Conthip Italia Group i u partnerstvu je s Eurogateom, vodećim europskim operaterom za pružanje lučkih usluga kontejnerima i ro-ro teretom. Oni godišnje ostvare promet od blizu osam milijuna kontejnera. »Iz riječke Luke već više od godinu dana pristižu samo dobre vijesti, a Vladi, uz ono što je već učinila za Luku, sada predstoji privatizacija tog poduzeća i vjerujemo da ćemo uskoro moći govoriti i o privatizaciji portfelja dionica Hrvatske države« rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić.</p>
<p>Riječka »Luka« je nedavno potpisala značajne ugovore s mađarskim Ganzom i korejskim Samsungom o proširenju i modernizaciji lučkih kapaciteta, a cjelokupna višegodišnja investicija teška je oko 70 milijuna dolara. Na taj način, modernizirana riječka »Luka« moći će se uspješno upustiti u borbu za teret s konkurentskim lukama Koprom i Trstom. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mali igrači veliki gubitnici</p>
<p>Direktor Ron Sommer preživio skupštinu dioničara Deutsche Telekoma, ali je vrijednost dionica na Frankfurtskoj burzi sutradan pala više od 2 posto</p>
<p>BERLIN, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Možda je najbolji komentar dioničarske skupštine Deutsche Telekoma (inače vlasnik više od trećine udjela u Hrvatskom telekomu) u utorak Kölnu, na kojoj je prihvaćeno izvješće direktora Rona Sommera, dala Frankfurtska burza u srijedu - vrijednost dionica pala je više od 2 posto. Analitičari su taj pad pripisali Sommerovom priznanju na skupštini da je »razvoj vrijednosti dionica od prošlogodišnjeg proljeća apsolutno nezadovoljavajući«. </p>
<p>Vrijednost dionica Telekoma vrtoglavo je padala. Sve se to događalo u kontekstu u kojem je, nakon "krvavog četvrtka" prošle godine, malo koja tvrtka novih tehnologija zadržala tlo pod nogama. Kad se vrijednost dionica sagleda dugoročno od 1996., obrazlaže Uprava Telekoma, one pokazuju sasvim solidan rast od 20 posto godišnje. </p>
<p>Ali malim dioničarima koji su to postali u spektakularnoj akciji prošle godine, to uopće ništa ne znači. Oni bi svakako bolje prošli da su stavili novac na štedne knjižice. Jer, dionice za koje su prošle godine platili, primjerice, 1000 DEM, sada vrijede 250 DEM - i tu nikakva čarobna računica ne pomaže. Poglavito zato što su se one prodavale kao tzv. narodne dionice, dionice za svakoga, na kojima ne zarađuju samo bogati i moćni, nego i kućanice i studenti.</p>
<p>Sommer se u Kölnu najviše hvalio akvizicijom Voicestreama u Sjedinjenim Američkim Državama, izjavivši da ga drži strateškim uspjehom koji će odrediti budućnost ne samo T-Mobila, nego će imati središnje značenje za čitav koncern Deutsche Telekom. </p>
<p>S druge strane, mali dioničari nisu oduševljeni tom akvizicijom. Oni strahuju da će ih američki Voicestream stajati još gomilu novca. Prema najavama, koje priznaje i uprava, u investicije bi trebalo uložiti 4,5 milijardi DEM.</p>
<p>Mali dioničari su na skupštini dobili malu lekciju od Sommera. Naime, riječima da je Telekom prvo državno telekomunikacijsko poduzeće koje se uspjelo ubaciti na američko tržište, on je zapravo rekao da su mali dioničari "mali igrači". </p>
<p>Telekom je protekle godine imao i značajnih izdataka - u prvom redu na licitaciji za nove mobilne mreže UMTS, izvijestio je Sommer dioničare. U normalnim okolnostima to bi kompaniji trebalo donijeti dodatnu, a ne manju vrijednost. Kako tu svotu Telekom ionako odbija od poreza, na kraju krajeva ispada da će UMTS platiti njemački porezni obveznici. Stoga analitičari kažu kako se teško može reći da je to razlog loših rezultata. Mnogo prije je to razočarenje upravom Telekoma zato što je propustila gotovo svaku priliku da povoljnom akvizicijom učvrsti svoj svjetski položaj. </p>
<p>Osim toga, tu je i kaznena prijava jer je uprava krivo navela vrijednost svojih nekretnina. Stoga mali dioničari zahtijevaju reviziju i nemaju namjeru dati upravi otpusnicu.</p>
<p>Kako je većina Telekoma još uvijek u vlasništvu njemačke države, i golemi dio je u vlasništvu velikih igrača, a oni imaju bolju kondiciju od malih. Ipak je napravljen i ustupak malima igračima: Telekom nije pristao na reviziju, ali će nezavisni ured još jednom ispitati bilancu za 2000. godinu. </p>
<p>Njemačko izdanje u Financial Timesa nedavno je objavilo tajni financijski plan stručnog tima Telekoma prema kojem će u 2002. godine umjesto dobiti biti objavljen gubitak u iznosu oko pola milijarde DEM.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Slovenija se približava prosjeku EU</p>
<p>LJUBLJANA, 30. svibnja</p>
<p> - Statistički i po glavi zaposlenoga slovenska ekonomija kao cjelina ostvaruje 71 posto prosječne produktivnosti u Europskoj uniji, te dohodak od 70 posto europskoga, pokazuju rezultati Eurostata, koju su prenijeli slovenski mediji. Komparativna analiza pokazuje da su u produktivnosti i dohotku velike razlike po pojedinim granama, a osobito odskače poljoprivreda. Produktivnost slovenskog seljaka tako je za šest posto manja od njegova europskog kolege, ali u isto vrijeme (zbog subvencija države) ostvaruje (statistički gledano) 21 posto veći dohodak od europskog. Najviše bi od izjednačavanja s europskim uvjetima rada imali domaći građevinari koji ostvaruju 72 posto europske produktivnost(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Tomčić: Zahtjevna bitka za demokratsku Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Bitka za višestranačku demokratsku i prosperitetnu Hrvatsku nije manje zahtjevna od bitke koja se vodila za ostvarivanje hrvatske države. Ona ne traži polaganje života, ali traži odgovorno i časno življenje, toleranciju i poštovanje etičkih normi. Naglasio je to u srijedu na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora na Dan državnosti predsjednik parlamenta Zlatko Tomčić. Podsjetio je da je prije jedanaest godina konstituiran prvi višestranački Sabor.</p>
<p> Na svečanoj sjednici u Saboru bili su predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, premijer Ivica Račan i članovi Vlade, najviši predstavnici vjerskih zajednica, te članovi diplomatskog zbora na čelu s msgr. Giuliom Einaudijem. Također, došli su predstavnici sudbene vlasti, znanstvenih, kulturnih i sveučilišnih institucija. Minutom šutnje nazočni su odali počast svim poginulima za domovinu i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.</p>
<p> U prigodi Dana državnosti, visoka državna izaslanstva, predstavnici braniteljskih udruga i političkih stranaka položili su vijence kod Križa hrvatskih branitelja na zagrebačkom Mirogoju. Nadbiskup zagrebački msgr. Josip Bozanić predvodio je koncelebriranu svetu misu za domovinu u zagrebačkoj crkvi svetog Marka. </p>
<p>Dan državnosti svečano je obilježen diljem Hrvatske.</p>
<p>Predsjednik Sabora istaknuo je da je Domovinski rat bio obrambeni, pravedan ali nametnut rat, koji je stvorio temelje hrvatske državnosti. Naglasio je da u izgradnji Hrvatske treba pružiti priliku mlađoj generaciji. Braniteljima je poručio da su neupitne njihove zasluge u ostvarenju hrvatske slobode pa su stoga neupitna i njihova prava. No, da bi se ona ostvarila, kazao je Tomčić, nužno je zajedničkim snagama graditi domovinu kao stabilnu i prosperitetnu europsku državu. Zahvalio je i Hrvatima izvan domovine na pomoći u izgradnji države.</p>
<p> Govoreći o postignućima u razvoju države, Tomčić je istaknuo da je Hrvatska okrenuta svim euroatlantskim integracijama, opredijeljena za tržišno gospodarstvo i malo poduzetništvo, no ne smije se gubiti iz vida zaštita vitalnih nacionalnih i gospodarskih interesa. »Sve društvene kategorije trebaju uživati stečena prava. Socijalna država imat će realne snage ostvariti te namjere, ali ipak moramo naučiti da se troši onoliko koliko se zaradi jer svi krediti jednom dođu na naplatu«, upozorio je Tomčić. Naglasio je nužnost dobrosusjedske suradnje i suradnje u regiji kazavši da Hrvatska ni po koju cijenu neće prihvatiti nikakve nametnute asocijacije ili integracije i da će pomno čuvati teško stečenu slobodu. </p>
<p> Prema njegovim riječima, otvaranje umjesto zatvaranja radnih mjesta uslijedit će nakon što se stvore uvjeti za prihvaćanje ulagača. Tomčić je najavio je da će uskoro u javnu raspravu stići i strategija razvoja Republike Hrvatske koja bi trebala biti jamac izlaska iz složene ekonomske situacije.</p>
<p> Ocijenio je da se promjenom Ustava ove godine Hrvatska okrenula čistom parlamentarnom sustavu napuštajući polupredsjednički, a time se neprijeporno potvrdila kao zemlja demokratskog usmjerenja. Dodao je da se Hrvatski sabor ove godine vratio tradiciji i postao jednodoman. Ipak, ako se u budućnosti pokaže potreba, moguće je da se uvede dom regija. </p>
<p> »Sve konstruktivne snage trebaju usuglašeno graditi domovinu, pobjednici bez trijumfalizma, a oni koji su trenutačno lošije prošli, bez defetizma«, kazao je Tomčić o rezultatima lokalnih izbora te dodao da je mali odziv birača također poruka, te da treba uklanjati razloge koji su doveli do toga.</p>
<p>Na početku svečane sjednice glumac Vanja Drach pročitao je jedan od saborskih govora Stjepana Radića.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U Hrvatskoj 400.000 stanovnika manje nego 1991.! </p>
<p>S velikom se vjerojatnošću može govoriti o apsolutnom smanjenju broja stanovnika u odnosu na 1991., kad je u Hrvatskoj živjelo 4,784.265 stanovnika / Prema ovogodišnjem popisu, broj stanovnika neće biti veći od 4,4 milijuna stalno nastanjenih u Hrvatskoj / Udio Srba nije veći od pet posto / Uzrok smanjenju je manje rođenih, rat i metodologija popisivanja koja uvažava samo prisutne u vrijeme popisa</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj potvrdit će, sa sigurnošću se to već može reći, predviđanja demografa. Naša demografska situacija i dalje se pogoršava. Premda se još ne znaju točne brojke, već se s velikom vjerojatnošću može govoriti o apsolutnom smanjenju broja stanovnika u odnosu prema 1991., kada je u Hrvatskoj živjelo 4,784.265 stanovnika. Prema ovogodišnjem popisu, broj stanovnika neće biti veći od 4,4 milijuna stalno nastanjenih u Hrvatskoj, ili između 2,5 i 3,5 posto manje u odnosu prema popisu iz 1991., a ne kako su neki predviđali oko 6,5 posto. </p>
<p>Najveći udjel u smanjenju, u odnosu prema 1991., i apsolutno i u postocima, imat će srpska nacionalna zajednica. Realno je očekivati da Srba u Hrvatskoj nema više od pet posto a ne, kako su neki predviđali da će se taj postotak kretati oko osam posto. </p>
<p>U odnosu prema prethodnom popisu, kojim su bili obuhvaćeni i hrvatski državljani izvan Hrvatske, očekuje se i znatno smanjenje broja te populacije. Zajedno s popisanim Srbima u SR Jugoslaviji i BiH (Republika Srpska) ta brojka, vjeruje se, neće prijeći 100.000. </p>
<p>Uzrok sveukupnom smanjenju stanovnika u Hrvatskoj jest i manjak rođenih u odnosu na umrle, dakle u depopulaciji, i Domovinski rat (ubijeno je i nestalo oko 16.000 ljudi, s time da se broj srpskih žrtava još ne zna), te stalno iseljavanje (oko 150.000 osoba). Dio smanjenja uvjetuje i metodologija ovogodišnjeg popisa. Naime, prema preporukama UN-a i Eurostat-a, u ovogodišnji popis računa se samo prisutno stanovništvo u vrijeme popisa. </p>
<p>Iako je smanjenje manje od očekivanoga, to ne znači da će posljedice biti manje. Naprotiv. Smanjenje stanovništva izazvat će niz cikličkih procesa koje će određivati i utjecati na budućnost Hrvatske. Neke već osjećamo. Primjerice, disperzija stanovništva po županijama i regijama već dugo vremena Hrvatsku dijeli na onu veću, gradsku, te ruralnu, koja se sve više smanjuje.</p>
<p>Tako će ovogodišnji popis vjerojatno potvrditi i da su naše najnaseljenije županije one s najvećim gradovima, kao i da su one s malim gradovima, u kojima se desetljećima nije ulagalo u gospodarstvo, demografski ugrožene. Za očekivati je da će se smanjiti broj stanovnika u većini županija, u nekima, kao posljedica rata, i drastično. Prije svih to se odnosi na: Ličko-senjsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku, Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku. Sa sigurnošću se može tvrditi da će smanjenja biti i u Primorsko-goranskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj... Povećanje stanovnika očekuje se jedino u Zagrebačkoj županiji i to zbog naseljavanja, a ne zbog pozitivnih demografskih kretanja. Naravno u tome će prednjačiti grad Zagreb, koji s brojem stanovnika neće prijeći ni 850.000, a kamo li, kao što mnogi vjeruju, dostići milijunsku brojku. </p>
<p>Zbog apsolutnog smanjenja broja stanovnika, primjerice, naši demografski i ekonomski analitičari, iako trenutačno imamo više od 400.000 nezaposlenih, već upozoravaju da ćemo se uskoro suočiti s manjkom radne snage. Naravno, ako se počnemo ekonomski razvijati. Neizravne posljedice dalekosežne su i znače kontinuirano i permanentno starenje stanovništva, a to znači i »starenje znanja i razvoja«, kako je to nedavno izjavila akademkinja Alica Wertheimer-Baletić. </p>
<p>Odgovore na demografske probleme ne može dati statistika, međutim podaci iz popisa morali bi alarmirati sve relevantne čimbenike, osobito one koji se bave strategijom za neku buduću Hrvatsku. Naprosto je neutemeljeno i dalje misliti i raditi tako kao da depopulacija ništa ne znači. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Predstavljen treći svezak Perićeva Sabora 1848.-2000.</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Saborskim zastupnicima i gostima u utorak je predstavljen treći svezak knjige Hrvatski državni sabor 1848.-2000. autora Ive Perića u kojoj je predstavljeno razdoblje od 1918. do 2000. godine i to na oko 400 stranica. Na spomenuta tri sveska autor Perić radio je cijelo desetljeće koristeći niz povijesnih i memoarskih dokumenata, saborskih stenograma i novinskih članaka. Nakladnici Perićeve knjige su Hrvatski institut za povijest, Hrvatski sabor i Dom i Svijet. </p>
<p>Predstavljajući treći svezak, akademik Vlatko Pavletić iznio je i nekoliko zanimljivosti iz saborske povijesti, a koje bi mogle biti aktualne i u današnjem trenutku. Primjerice, prema poslovniku iz 19. i početka 20. stoljeća zastupnik je morao tražiti dopuštenje od predsjednika Sabora, ako je namjeravao tri dana izbivati iz saborskih klupa, a za duže razdoblje morao je dobiti potvrdu cijeloga Sabora. Raritet je bio i da se govori zastupnika nisu smjeli čitati. </p>
<p>G. Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uručene državne nagrade za znanost</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i ministar znanosti tehnologije Hrvoje Kraljević uručili su u utorak na svečanosti u Dvercu državne nagrade za znanost za 2000. Riječ je o najvišem priznanju koje Hrvatski sabor dodjeljuje za znanstveni rad.</p>
<p>Nagrade za životno djelo primili su: prof. dr. Boran Leontić za prirodne znanosti; akademik Dragan Dekaris za biomedicinske znanosti; Ante Šantić za područje tehničkih znanosti; akademkinja Sibila Jelaska za biotehničke znanosti; akademik Jakov Sirotković za društvene znanosti i akademik Petar Šimunović za humanističke znanosti. </p>
<p>Godišnja nagrada za znanost dodijeljena je prof. Jasni Ban, prof. Mirni Flögl-Mršić, prof. Stanku Popoviću za područje prirodnih znanosti, a prof. Maji Blanuša, doc. dr. Sanji Kupešić i prof. Deanu Nižetiću za biomedicinske znanosti. Godišnje nagrade u području tehničkih znanosti primili su Bernard Franković, Vinko Ivušić i Natko Urli, a u području biotehničkih znanosti Jasmina Lukač-Havranek i Sulejman Redžepović. Za područje društvenih znanosti godišnja je nagrada otišla u ruke akademika Dušana Bilandžića, Ivana Cifrića i Davora Krapca, a za humanističke znanosti Branku Vuletiću i Dragutinu Pavličeviću. Godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti uručene su Tomislavu Cvitašu za prirodne znanosti, Predragu Kerosu za biomedicinske znanosti i Zdravku Krakaru za društvene znanosti. </p>
<p>Nagrađeni mladi znanstveni novaci su Sanja Sekušek za prirodne znanosti, Gordana Laškarin za biomedicinske znanosti, Krunoslav Horvat za tehničke znanosti i Ante Ivanković za područje biotehničkih znanosti. </p>
<p>L. Černi</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ustavni sud presudio o izbornim tužbama stranaka</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Ustavni sud je prihvatio žalbu HSS-a i dodijelio mu mandat više u brestovačkom Općinskom vijeću, odbio je žalbe HDZ-a i DC-a koji su tvrdili da su u Viru glasovali i vlasnici kuća za odmor i HSS-a zbog sumnje u broj nevažećih listića u Pregradi, te odbacio žalbu lasinjske nezavisne općinske liste na različit redoslijed kandidacijskih lista na glasačkom listiću i zbirnoj listi.</p>
<p>HSS se žalio na odluku požeško-slavonskog Županijskog povjerenstva koje je, odlučivši različito od općinskoga Izbornog povjerenstva Brestovca, toj stranci dodijelilo tri umjesto četiri mandata u tamošnjem općinskom vijeću. Ustavni sud je, međutim, prihvatio izračun broja mandata koji je ustanovilo općinsko Izborno povjerenstvo i ukinulo odluku požeško-slavonskog Povjerenstva. </p>
<p>Tako će u općinskom vijeću Brestovca HDZ imati šest umjesto sedam, a HSS 4, a ne tri vijećnička mjesta. Takav je izračun, prema mišljenju Suda, jedino ispravan, jer bi se u suprotnom pojavili prekobrojni mandati, odnosno općinsko vijeće Brestovca imalo bi 16, a ne 15 vijećnika koliko se biralo. </p>
<p>Budući da hrvatsko zakonodavstvo, ne poznaje i ne priznaje institut prekomjernih mandata i ne dopušta promjenu broja mjesta u određenom predstavničkom tijelu, Ustavni sud je zauzeo stajalište da točan broj mandata koji pripada svakoj kandidacijskoj listi treba ustanoviti primjenom općih pravila D'Hondtove metode koja je ozakonjena u hrvatskom izbornom sustavu.</p>
<p>HDZ i DC tvrdili su da je lokalno vodstvo koalicijskih stranaka HNS- a, SDP-a i HSS-a simpatizerima tih stranaka, koji nemaju prebivalište u Viru, nego samo kuće za odmor, omogućilo da pred same izbore prijave prebivalište u Viru. </p>
<p>Time je, tvrde, povećan broj birača na štetu HDZ-a i DC-a, pa su zbog tražili poništenje izbora. Ustavni sud je, međutim, potvrdio odluku zadarskog Županijskog izbornog povjerenstva koji nije našao zakonske osnove za poništenje izbora u Viru, kao ni Ustavni sud.</p>
<p>HSS Pregrade smatrao se oštećenim, jer je ostao bez jednog mandata zbog dvaju glasačkih listića za Općinsko vijeće Pregrade. Tvrdili su da su nevažeći, jer na njima nije bio zaokružen broj ispred koalicijske liste SDP-a i HSLS-a nego je bila zaokružena samo kratica SDP-a. Ustavni sud je žalbu kao neosnovanu odbacio i složio se s odlukom Izbornog povjerenstva Krapinsko-zagorske županije koje je ustanovilo da su sporni glasački listići važeći, jer se sigurno može utvrditi za koju su kandidacijsku listu birači glasovali.</p>
<p>U izborima za lasinjsko Općinsko vijeće došlo je do iste pogreške zbog koje su poništeni izbori u Zadru, Biogradu na moru i Pakoštanima. I u Lasinju su bili različiti redoslijedi i brojevi na izbornoj kandidacijskoj listi i na glasačkom listiću. Tu je žalbu na odluku karlovačkog Županijskog izbornog povjerenstva Ustavni sud morao odbaciti, jer podnositelj žalbe nije bio ovlašten za njeno podnošenje. To je mogao učiniti samo nositelj liste, a ne jedan od kandidata na listi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pula: Delbianco gradonačelnik, a Bolković dogradonačelnik</p>
<p>PULA, 30. svibnja</p>
<p> - Na Dan državnosti, točno u podne, nositeljica nezavisne liste Loredana Štok i predsjednik IDF-a Luciano Delbianco pružili su jedno drugome ruku, što je bio znak da je postignut sporazum o koaliciji koje su se IDS i Ivan Jakovčić najviše plašili. Time će u pulskom Gradskom vijeću šest vijećnika IDF-a, pet nezavisne liste Loredane Štok i dvojica iz SDP-a imati formalnu koalicijsku većinu, nasuprot koje će biti 10 IDS-ovaca i dva vijećnika iz Hrvatskoga bloka. Hoće li iz te manjinske strukture doći do nekih premještanja, pogotovo ako izjašnjavanje o gradonačelniku bude tajno, zasad se samo nagađa, jer za to ima stanovitih naznaka.</p>
<p>Loredana Štok i Luciano Delbianco neposredno po završetku radnog dogovora u odvjetničkom uredu nositeljice nezavisne liste potvrdili su Vjesniku da im je pao teret s leđa koji su nosili s dosta teškoća od 20. svibnja, jer u najvećem istarskom središtu nije bilo lako preuzeti odgovornost za eventualnu krizu formiranja gradske vlasti i raspisivanja ponovnih izbora. Nakon ponude IDS-a uobličene u sporazumu o načelima, pravima i odgovornosti zajedničke uprave u Puli u korist njenih građana, a pod nazivom Projekt Pula, od 24. svibnja, koji su potpisali glavni tajnik IDS-a Valter Drandić i kandidat za gradonačelnika Furio Radin, Loredana Štok bila je na tihoj vatri. U međuvremenu, očekivao se razgovor s Delbiancom koji je uslijedio u srijedu i za razliku od nagađanja prošao je vrlo konstruktivno.</p>
<p>»Dogovorili smo se o svim naoko spornim pojedinostima i među nama nema nikakvih nejasnoća, želimo konstruktivnu suradnju IDF-a, SDP-a i nezavisne liste Loredane Štok. Nakon našeg načelnog dogovora, naći ćemo se idućega petka utroje, nama će se pridružiti i SDP-ov nositelj liste za Pulu Livio Bolković. Tada ćemo dogovoriti sve što je bitno za utanačenje sporazuma, koji ćemo potpisati u ponedjeljak i time ukloniti sve dvojbe o formiranju gradske vlasti u Puli, na čelu koje ću biti ja kao gradonačelnik. O tome sam se dogovorio s Loredanom Štok. Bolkoviću iz SDP-a pripada mjesto dogradonačelnika, a nezavisnoj listi funkcija predsjednika Gradskoga vijeća. Tko će je obnašati, zasad nije dogovoreno, to je stvar nezavisne liste«, rekao je Vjesniku Luciano Delbianco, očito zadovoljan ishodom razgovora s Loredanom Štok. Po njegovim riječima, u trojnom razgovoru u petak utanačit će se novi i znatno bolji sporazum od onoga koji je Loredani Štok ponudio IDS, a na osnovi njezinih postavki u predizbornoj kampanji i zalaganja u radu u Gradskome vijeću prošle četiri godine.</p>
<p>IDS je, čini se, definitivno izgubio Pulu, pa mu preostaje samo da kao snažna opozicija na sjednicama Gradskoga vijeća, Poglavarstva i drugih tijela boljim radom od dosadašnjega ugrozi monolitnost »labave koalicije« u kojoj će biti Luciano Delbianco. Istodobno, u općinama oko Pule, a u četiri IDS nije uspio samostalno formirati vlast, također traju tihi pregovori i koalicijska pogađanja u sjeni onoga što se zbivalo i očekivalo u Puli.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ortynski: Šeparović mora svjedočiti o Pašaliću</p>
<p>Ako se Miroslav Šeparović sam ne javi u Državno odvjetništvo, službeno ćemo ga pozvati, kaže Radovan Ortynski / Dokaze o kojima govori Šeparović treba potražiti u HIS-u, upozorava Đurđa Adlešić</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Priče o zlouporabama tajnih službi za vladavine HDZ-a obnovovljene su u nedjelju izjavom bivšeg savjetnika za unutarnju politiku dr. Ivića Pašalića da je akciju prisluškivanja novinara vodio Miroslav Šeparović, kao šef HIS-a, te da je Šeparović odgovoran za nezakonitosti, ako ih je bilo. Priopćenjem za javnost u ponedjeljak je oštro reagirao Miroslav Šeparović, sada odvjetnik u Zagrebu. Odbacujući Pašalićeve tvrdnje kao bezočne laži i objašnjavajući postupak kako se »prisluškivalo«, Šeparović je ustvrdio da je Pašalić »određivao, zloupotrebljavajući tada već bolesnog predsjednika Tuđmana, koji će se novinari, političari - bilo vladajući ili oporbeni - te nezavisni intelektualci prisluškivati«.</p>
<p>Poznato je da su Hrvoje Šarinić, kao predstojnik Ureda predsjednika i Miroslav Šeparović, kao šef HIS-a, formalno podnijeli ostavke zbog - kako su govorili - nezakonitog rada tajnih službi »pod kontrolom Ivića Pašalića«. Neki tjednici su objavili i izvatke iz dosjea koje je o novinarima tada radio SZUP, a posjedovao ih je i HIS. Vodila se i parlamentarna istraga (tada su saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nadzirali članovi HDZ-a), ali nije utvrđena nikakva odgovornost Ivića Pašalića, a kamoli nekog od tadašnjih čelnih ljudi SIS-a i SZUP-a. Miroslav Šeparović je čak bio i pritvaran, a pretresen mu je i stan pod sumnjom da je odavao državne tajne, odnosno nezakonito raspolagao službenim dokumentima. U vezi s tim sporovima, Pašalić i Šeparović su i sudionici građanskih parnica na zagrebačkom Općinskom sudu. U priopćenju u ponedjeljak, Miroslav Šeparović je prvi put eksplicitno izrekao nešto, što bi moglo donijeti preokret u trakavici o tome tko je 1999. bio odgovoran za prisluškivanje novinara i je li to zakonito ili ne. »Navedene zloupotrebe Pašalić nije radio u korist tada vladajuće stranke, HDZ-a, već isključivo štiteći svoje političke interese«, rekao je i dodao da »o Pašalićevoj ulozi u tome i u drugim aferama postoji dokumentacija te audio i video zapisi«. Ako Šeparović tvrdi da postoje dokumenti, posebice audio i video zapisi, koji bi mogli kompromitirati Pašalića i ustanovi li se ta tvrdnja istinitom, bio bi to presedan u do sada samo verbalnom lovu na bivšeg savjetnika predsjednika Tuđmana.</p>
<p>Josip Kregar, predsjednik saborske Komisije za nadzor prisluškivanja, kaže da bi u povodu Šeparovićevih tvrdnji trebao reagirati saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Kregar ne isključuje mogućnost reakcije nadležnog Državnog odvjetništva koje bi u povodu Šeparovićevih javno iznesenih tvrdnji moglo pokrenuti istragu. Upitana o tome hoće li Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost pozvati na svjedočenje odvjetnika Miroslava Šeparovića ili da sam donese te dokaze ili ukaže na mjesta gdje ih se može naći, Đurđa Adlešić, predsjednica Odbora, za Vjesnik je rekla: »Prvo treba vidjeti nalaze li se ti dokumenti u arhivima koje od tajnih službi. To je osnovno«. Napomenuli smo joj da nam je glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić kazala da SZUP ne posjeduje prijepise razgovora prisluškivanih novinara te da je već nekoliko puta iz MUP-a rečeno da je njihov arhiv iz prošlog razdoblja bitno manjkav. Đurđa Adlešić nas je potom uputila na UNS, odnosno na HIS, kojem je na čelu Damir Lončarić. »Kad vidite što će vam u HIS-u reći, moći ćemo razgovarati dalje«, rekla je.</p>
<p>Zna se da je HIS za HDZ-ove vlasti bio središnja obavještajna služba, dugo pod izravnom kontrolom Miroslava Tuđmana, u koju su se slijevali svi obavještajni podaci. Uspostavom koalicijske vlasti, na čelo HIS-a imenovan je sociolog Ozren Žunec. Na toj dužnosti nije izdržao ni nekoliko mjeseci. Morao je odstupiti pod snažnim medijskim pritiskom, iniciranim iz Ureda predsjednika.</p>
<p>Budući da je Žunec bio čovjek premijera Ivice Račana, a da je predsjednik Stjepan Mesić htio zadržati kontrolu nad obavještajnim službama, prije svega nadzirući HIS, iz krugova bliskih Uredu predsjednika na Žunecov račun krenule su kuloarske objede: ne može kntrolirati ljude Đurđe Šušak, koji iznose arhivsku građu iz HIS-a, dobar je teoretičar, a traljav praktičar... Izvedena je i medijski spektakularna akcija »preuzimanja zgrade HIS-a« na Kunišćaku, a za Žunecova nasljednika određen je bivši policajac Damir Lončarić, jako blizak Tomislavu Karamarku, predstojniku UNS-a, čiji je HIS sastavni dio.</p>
<p>Da trag na koji nas upućuje Đurđa Adlešić zaista može biti pravi, potvrđuje i prisjećanje na jedan intervju Ozrena Žuneca dok je još bio na čelu HIS-a. U intervjuu zbog kojega mu se predbacivalo da »kao šef obavještajne službe previše priča«, Žunec je na pitanje ima li u arhivima HIS-a dokaza za sumnje u politička ubojstva i slične prljave stvari, koje su se za prošlog režima radile pod okriljem obavještajnih službi, kazao je otprilike: »Iz naših ladica i ormara vire neki leševi. I mi ćemo to morati početi sređivati«. Odvjetnik Miroslav Šeparović, kao motive za svoju oštru reakciju na Pašalićevu izjavu isključuje emotivnost ili nečiju instruiranost. »Nisam emotivno reagirao, jer sam od spomenutoga gospodina doživljavao i gore stvari. Dosadilo mi je da me neprestano blati i laže. Moja izjava nije ni rezultat nečijeg nagovora, jer su me i prije pokušali - i iz moje bivše stranke (HDZ-a, op. a.), ali i drugih - nagovoriti da im pomognem u obračunu s Pašalićem. Na to nisam pristajao, jer me zanima samo profesionalnost ili istina, a ne prljavi politički interesi«, rekao je Vjesniku.</p>
<p>Upozorili smo Šeparovića da je u svojoj izjavi Hini ustvrdio da za Pašalaićeve nezakonite aktivnosti postoje materijalni dokazi, pa čak i audio i video vrpce, te da će se ispostaviti, ako neko državno tijelo u povodu te izjave pokrene istragu i njega pozove na svjedočenje: »Ne bih htio samo da me netko optužio da skrivam državne tajne, kao što su me za HDZ-a pokušali 'pritisnuti', ali je optužba pala. Spreman sam svjedočiti i pred Odborom za nacionalnu sigurnost i unutarnju politikom i pred Državnim odvjetništvom, ako me pozovu«, zaključio je Miroslav Šeparović.</p>
<p>Radovan Ortynski, kojega smo »ulovili« u žurbi na aerodrom (»letio« je u Haag na Medjunarodni forum o korupciji), komentirajući ovaj slučaj, bio je kratak i odlučan: »Ako su dokazi o kojima govori odvjetnik Šeparović povezani s kriminalnim djelom, on sam, kao građanin ali i pravnik, bio bi dužan javiti se Državnom odvjetništvu. Predati dokaze, ako su kod njega ili nam reći gdje ih mi možemo pronaći. U protivnom, moglo bi ga se i optužiti za prikrivanje kaznenog djela. No, ako nam se sam ne bude javio, sigurno je da će ga Državno odvjetništvo službeno pozvati na razgovor, jer je javno govorio o kaznenom djelu i dokazima za njega. Kako je poznato, Državno odvjetništvo ima pravo na osnovi javnog napisa ili istupa pokrenuti određene pravne radnje«, zaključio je Ortynski. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pašalić: »Da, bilo je prisluškivanja novinara«</p>
<p>Komentirajući izjavu bivšeg ravnatelja HIS-a Miroslava Šeparovića, Ivić Pašalić rekao je kako u odnosu na ono, što je nedavno rekao u emisiji »Nedjeljom u 2«, nema što dodati, te naglasio kako je prisluškivanja bilo, a da su razlozi bili u tome, što su u nekim medijima objavljivane vojne i državne tajne pa su nadležne službe morale odraditi svoj dio posla. </p>
<p>»To, što govori Šeparović, ne želim posebno komentirati. Bio je ravnatelj Hrvatske izvještajne službe i vjerujem da je, kao i ravnatelji prije i poslije njega, radio u skladu sa zakonom. Možda bi on danas volio da nije bio ravnatelj HIS-a«, kazao je Pašalić. »A kad je riječ o mojoj ulozi u tome, nema nikakvih tajni. Bio sam, dakle, savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku, što je podrazumijevalo i bavljenje izvjesnim sigurnosnim pitanjima, posebno onda kad bi se o tim pitanjima vodili razgovori predsjednika Republike, kao šefa izvršne vlasti, i predstavnika nekih državnih tijela koja se time bave. U tom dijelu sudjelovao sam u razmatranju određenih sigurnosnih pitanja. Tako je bilo i u ovom konkretnom slučaju, kad je riječ o prisluškivanju novinara. Ne isključujem mogućnost - to je vrlo vjerojatno čak i točno - da sam sudjelovao na sastancima na kojima su se bistrile i sugerirale određene ideje«, rekao je Pašalić.</p>
<p>»Šeparovićeve aluzije«, kako je rekao, smatra potpuno bespredmetnima jer, naglasio je, »sve ono što Šeparović navodi kao neku vrstu prijetnje i govori da ima dokaze za to, meni je smiješno«. »Nadam se da je to, što je neke dokumente zadržao kod sebe, u skladu sa zakonom i samo postavljam pitanje što to Šeparović ima, a što se tiče Ivića Pašalića osobno. Bilo bi dobro da svi, koji su obnašali dužnosti, vrate svoje privatne arhive tamo gdje im je mjesto. Kad je riječ o meni osobno, mogu reći da me ne brine to, što Šeparović ima«, naglasio je Ivić Pašalić. </p>
<p>»Sve što mogu reći, temeljim na činjenicama koje su mi poznate i zato i dalje kažem da je bilo prisluškivanja dijela novinara, i da je ono bilo motivirano sigurnosnim razlozima - kad je došlo do učestalog curenja informacija i dokumenata koji su imali različite stupnjeve tajnosti. Ako, naime, država želi biti uređena, ona mora reagirati na takve stvari. U tim je okolnostima bilo moguće ili prisluškivati desetke dužnosnika koji su mogli doći u kontakt s takvim informacijama, ili prisluškivati nekoliko novinara koji su te informacije objavljivali. Kad je riječ o političarima, osobno ne znam ni jedan slučaj da je bilo tko od njih prisluškivan, a o onome što ne znam, ne mogu govoriti«, zaključio je Pašalić. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Novi urednici progone neistomišljenike«</p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - U Slobodnoj Dalmaciji utemeljen je Inicijativni odbor od 25 novinara tog lista za osnivanje novog ogranka Sindikata novinara Hrvatske, koji je u srijedu predsjednici Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Jasmini Popović, Izvršnom odboru i Skupštini SNH poslao predstavku zbog, kako tvrdi, »alarmantnog kršenja elementarnih novinarskih sloboda, profesionalnih i zaposleničkih prava«, tražeći zaštitu tih institucija. </p>
<p>U opširnoj predstavci, dostavljenoj u srijedu Hini, piše da u tom listu nije došlo do normalne smjene glavnih protagonista jedne uređivačko-političke opcije, nego da je riječ o »sveopćem progonu neistomišljenika«. Nova uređivačka struktura, tvrde, u zajednici s vodstvom sindikata Slobodne, ponaša se tako da su »svi koji joj ne pripadaju za odstrjel«. »Metode obračuna su«, piše u predstavci, »promjene sektora novinarima, davanje njihovu statusu neprimjerenih zadataka, odbijanje osobne inicijative tih novinara, preskakanje pri dodjeli kvalitetnijih zadataka«, a sve to, tvrde, proizvodi planirani učinak: nemogućnost postizanja norme nakon čega slijedi rezanje plaća i tako je otvoren put otkazu zbog neizvršenja radnih obveza. </p>
<p> U »Slobodnoj Dalmaciji« je, piše u predstavci, »uveden posebni sofisticirani oblik cenzure, ne tekstova, nego autora, pa se tako unaprijed izbjegavaju nepoćudni tekstovi i stavovi«. »Smjene urednika provode se mimo procedure, po kratkom postupku, bez obrazloženja i pisanih odluka«. »Premda tvrde da u Slobodnoj Dalmaciji ima 40 posto viška zaposlenika, dovode se sa strane i ekspresno zapošljavaju novi ljudi koji odmah dobivaju najznačajnije poslove, a obilježenima čak i javno poručuje - 'trebate otići da zaposlimo svoje'«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Blažević: U »Slobodnoj« nema revanšizma</p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> - »Potpuno je jasno da se ne radi ni o kakvom pokušaju zaštite radnih prava, nego o pokušaju zaštite stečenih pozicija«, izjavila je u srijedu za Vjesnik Davorka Blažević predsjednica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije. </p>
<p>Ona ističe kako u Slobodnoj Dalmaciji nema govora o revanšizmu, cenzuri ili šikaniranju, jer da nitko nakon uredničke smjene nije ostao bez posla, niti mu je uskraćeno pravo na rad.</p>
<p>»Svi su oni sada na bolovanju ili godišnjem odmoru te su odmah pokazali kako ne žele surađivati. Zanimljivo je kako se pozivaju na sindikat, a nijednom mu se nisu obratili«, zaključila je predsjednica Sindikata. Ona drži kako je posrijedi pokušaj destabilizacije splitske novinske kuće te politiziranju kojem je cilj što manje raditi. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Bozanić: Građani žele suradnju suprotstavljenih politika</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Naša lijepa domovina nije tako velika, a ni naš hrvatski narod nije toliko brojan da bismo si mogli priuštiti luksuz nezdravih podjela, uskogrudnih nadmetanja i radikalizacije društveno političke javnosti, istaknuo je nadbiskup zagrebački, msgr. Josip Bozanić predvodeći u srijedu koncelebriranu misu za domovinu u zagrebačkoj crkvi svetog Marka.</p>
<p> Misnom slavlju prisustvovali su apostolski nuncij Giulio Einaudi, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, predsjednik Stjepan Mesić s predstavnicima Ureda Predsjednika, te premijer Ivica Račan s vicepremijerom Goranom Granićem, potpredsjednicom Željkom Antunović i ministrima. Uz predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, na misi su bili mnogi saborski zastupnici i stranački čelnici.</p>
<p>Nije zadatak Crkve da sudi o izborima za lokalnu samoupravu, no čini se da upravo oni svjedoče želju građana za suradnjom različitih političkih skupina u Hrvatskoj, poručio je zagrebački nadbiskup. Izražavajući zabrinutost zbog prilika u domovini, rekao je kako nije mudro da bilo koja politička grupacija u Hrvatskoj misli da ima dovoljno ljudi, znanja i sredstava za samostalno upravljanje svime. »Stav Crkve ostaje na liniji Druge vatikanskog sabora: ne želimo se uključivati u konkretne opcije bilo koje stranke, no surađivat ćemo u promicanju napretka pojedinca i hrvatskog naroda«, naglasio je Bozanić.</p>
<p>Ponavljajući dio smjernica iz svog posljednjeg pastirskog pisma »Društvo po mjeri Očenaša«, rekao je da je potrebno izgrađivati izvorno i zrelo rodoljublje, jer se u ponašanju ljudi još susreću suprotstavljene krajnosti.</p>
<p>»S jedne strane, vidljiv je stanoviti apartizam i apstraktni kozmopolitizam, kojemu je odnarođenost znak naprednosti, a domoljublje sumnjivo kao nacionalizam i natražnjaštvo«, pojasnio je. Tome se suprotstavlja obrambena uskogrudnost i ksenofobija, pa je potrebno razvijati suvremenu patriotsku svijest, zasnovanu na odgovornosti za baštinjeni dio zemlje, za opće dobro svakog državljanina, za učvršćivanje narodnih institucija, jezik i kulturu, ustvrdio je Bozanić. Dodao je kako vladati ne znači izdići se iznad naroda jer vlast predstavlja službu narodu, uz veliku odgovornost.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vijenci kod Križa hrvatskih branitelja </p>
<p>Među brojnim izaslanstvima, vjenac u čast poginulih branitelja položio je i predsjednik Mesić</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Na Dan državnosti predsjednik Stjepan Mesić je u pratnji savjetnika za unutarnju politiku i vojna pitanja, Igora Dekanića i generala Imre Agotića, položio vijenac kod Križa hrvatskih branitelja na Mirogoju. Počast poginulima odao je i premijer Ivica Račan, u pratnji zamjenika Gorana Granića i potpredsjednice Željke Antunović. U izaslanstvu Sabora koje je vodio predsjednik Zlatko Tomčić, bila su petorica potpredsjednika Bolta Jalšovec, Zdravko Tomac, Mato Arlović, Ivica Kostović i Vlatko Pavletić. </p>
<p> Počast braniteljima kod Velikog križa odalo je i izaslanstvo Ministarstva obrane i Glavnog stožera u kojemu su bili ministar Jozo Radoš i načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić. Izaslanstvo Ministarstva obrane vijence je položilo i na grobnicu neidentificiranih žrtava Domovinskog rata.</p>
<p> Počast poginulim braniteljima odalo je i zajedničko izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja i Republičke koordinacije Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te Društvo domovinskog ponosa i časti »Viribus unitis«. Predstavnici udruga zapalili su svijeću i na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.</p>
<p> Izaslanstvo Republičke koordinacije i ministar Pančić još u ponedjeljak položili su vijence i zapalili svijeće na Oltaru domovine na Medvedgradu. </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić položio je vijenac na Glavnom križu na Mirogoju. </p>
<p>Počast poginulima iskazala su i izaslanstva SDP-a, HDZ-a, HSLS-a, HNS-a i DC-a. Predstavnici HDZ-a položili su vijence na Oltar domovine te na grob dr. Tuđmana. Počast dr. Tuđmanu odao je i HIP. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Čestitke stranih državnika </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - U povodu Dana državnosti, predsjednik Stjepan Mesić primio je poruke brojnih stranih državnika u kojima mu čestitaju praznik i izražavaju želje za razvojem dobrih odnosa između njihovih zemalja i Hrvatske, priopćeno je u utorak iz Predsjednikova ureda.</p>
<p> Hrvatskom predsjedniku obratili su se francuski predsjednik Jacques Chirac, britanska kraljica Elizabeta II, njemački predsjednik Johannes Rau, papa Ivan Pavao II, te predsjednici Češke, Austrije i Mađarske - Vaclav Havel, Thomas Klestil i Ferenc Madl. Također, čestitke su poslali belgijski kralj Albert II, marokanski kralj Mohammed VI, slovački predsjednik Rudolf Schuster, makedonski predsjednik Boris Trajkovski, predsjednik Meksika Vicente Fox, vicepremijer Abu Dhabija sultan Bin Zayed Al Nahyan, te predsjednik Federacije BiH Karlo Filipović. Čestitke su uputili i glavni tajnik UN-a Kofi Annan te čelnici više međunarodnih institucija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mirovine i dječji doplatak prevelik zalogaj za proračun! </p>
<p>U proračunu mjesečno nedostaje 700 milijuna kuna od privatizacije/ Moguće dvije osnovice plaća: jedna za državnu upravu, druga za javne službe / U zdravstvu i školstvu moguće veće »rezanje« plaća / Pripremljene mjere za zaustavljanje rasta kune/ Neke kapitalne investicije odgađaju se za 2002. </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Morat ćemo napraviti neke promjene u državnom proračunu jer su neki izdaci, posebice transferi za mirovine i dječje doplatke, osjetno veći od planiranih, upozorava ministar financija Mato Crkvenac. No, dodaje, ipak neće biti pravog rebalansa nego će se drukčije rasporediti proračunski novac. U proračunu, kaže ministar, mjesečno nedostaje 700 milijuna kuna planiranih prihoda od privatizacije. Kad ta sredstva stignu u državnu blagajnu, situacija će do kraja godine biti stabilna. </p>
<p>Prema njegovim riječima, najviše se očekuje od prodaje dionica Hrvatskog telekoma, no ako do toga i ne dođe do kraja godine, Vlada ima rezervna rješenja koja će biti primijenjena da bi se smanjili rashodi i povećali prihodi. O čemu je konkretno riječ, Crkvenac nije htio otkriti, ali je naglasio da će se na nekim izdacima jednostavno morati štedjeti. </p>
<p>»Da bismo izbalansirali proračun, negdje moramo kresati troškove. Još nismo odlučili na čemu, no vjerojatno ćemo neke kapitalne investicije morati odgoditi za iduću godinu. Izdaci za mirovine golem su teret državnom proračunu i stoga ćemo ubrzati provođenje mirovinske reforme«, najavio je ministar financija. Obrazložio je da prilikom izrade proračuna za ovu godinu nitko nije mogao predvidjeti da će pravo na dječji doplatak imati čak 600.000 djece. Za usporedbu, prije godinu dana doplatak je primalo 390.000 djece. </p>
<p>Da bi se popunile proračunske rupe, bit će potrebno što prije korigirati osnovice plaća zaposlenika u državnoj upravi i javnim službama. Crkvenac kaže da je to pitanje i dalje otvoreno i još nije sigurno hoće li se i koliko smanjivati osnovice. No, prve simulacije pokazuju da bi veće smanjenje plaća moglo pogoditi javne službe, poput zdravstva i školstva. Za razliku od njih, korekcije plaća u državnoj upravi bit će minimalne. </p>
<p> Razmatra se i mogućnost uvođenja dviju različitih osnovica, jedne za državnu upravu, a druge za javne službe, rekao je Crkvenac. </p>
<p>Kako je naglasio, država će provoditi represivnu fiskalnu politiku kojoj je glavni cilj sprečavanje rasta maloprodajnih cijena. </p>
<p>»Aprecijacija kune nikog ne bi trebala zabrinjavati jer je to slatki problem s kojim se susreću sve normalne zemlje. U ljetnim mjesecima očekuje se dodatni pritisak na jačanje kune u odnosu na njemačku marku pa smo zato u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom pripremili sustav mjera kojima ćemo spriječiti daljnje jačanje domaće valute jer bi to moglo stvoriti velike poteškoće izvoznicima i turizmu«, napominje Crkvenac.</p>
<p>Osvrćući se na problem velikih poreznih dužnika, ministar ističe da država još nije pronašla rješenje za naplatu dugova nogometnih klubova Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka, koji iznose oko 600 milijuna kuna. Sigurno će dio duga morati platiti, a razmatra se mogućnost da im se dio oprosti.</p>
<p>Mukom normalne države Crkvenac smatra i povećane gužve na hrvatskim graničnim prijelazima. Radi bržeg protoka putnika i robe, u sklopu reforme državne uprave povećat će se broj zaposlenih u Carinskoj i Poreznoj upravi. Da bi se izbjeglo udvostručavanje poslova, država je odlučila ukinuti financijsku policiju. Financi će biti prebačeni u Poreznu upravu i Carinu. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Lukovac: Za Crnu Goru Prevlaka »nije mjesto sukoba«</p>
<p>DUBROVNIK, 30. svibnja</p>
<p> - Pitanje Prevlake kukavičje je jaje koje je Crnoj Gori prošla politika ostavila u naslijeđe, rekao je u utorak u Dubrovniku crnogorski ministar vanjskih poslova Branko Lukovac, koji sudjeluje na konferenciji Wilton Parka, neovisne akademske agencije britanskog ministarstva vanjskih poslova. On vjeruje da će, zahvaljujući odnosima Podgorice i Zagreba, to pitanje biti skinuto s dnevnoga reda i da će Prevlaka biti most suradnje između Crne Gore i Hrvatske, a ne mjesto sukoba i razdvajanja, kao što su to zamišljale vlasti u Beogradu. </p>
<p> Dodao je da vlada u Podgorici ne priznaje saveznu vladu kao legitimnu te da zbog odnosa s Hrvatskom neće praviti prepreke u traženju rješenja za Prevlaku u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN. Siguran je i da će hrvatski i crnogorski stručnjaci uspjeti naći rješenja i za pitanja koja dosad nisu bila razmatrana, kao što je razgraničenje na moru.</p>
<p>Drugoga dana konferencije pod nazivom »Ključni koraci za europske integracije: Promicanje mira i prosperiteta u jugoistočnoj Europi« glavna tema bila je sprečavanje krijumčarenja i ilegalnog prelaska granica.</p>
<p>Komentirajući sastanak hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice u Italiji, u Lago Maggioreu ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija rekao je da će se vjerojatno uskoro održati trilateralni susret čelnika BiH, Hrvatske i SRJ. On smatra da određeni broj međunarodnih snaga treba ostati u BiH ponajprije zbog »kriminogenih faktora u nacionalnim strankama - SDS-u, SDA-u i HDZ-u BiH«. Lagumdžija je naglasio i da ključno pitanje više nisu entiteti, nego provedba odluke Ustavnog suda prema kojoj su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci politički vlasnici čitave BiH. </p>
<p> Predsjednik Vijeća ministara BiH Božidar Matić izjavio je u srijedu kako ne očekuje da će tijekom predstojećeg posjeta hrvatskoga predsjednika Mesića Sarajevu biti razriješena sporna pitanja kako bi se potpisao ugovor o imovinskim pravima. Upitne su dvije točke ugovora - stanarska prava hrvatskih Srba izbjeglih iz Hrvatske a sada se žele vratiti, te imovina tvrtki (pravnih osoba) na području drugih država.</p>
<p> Sudionici dubrovačke konferencije Wilton Parka u srijedu su raspravljali o krizi u Makedoniji o kojoj ih je izvijestio zamjenik makedonskog premijera Zoran Krstevski, te o gospodarskim reformama u zemljama jugoistočne Europe. Predviđena su izlaganja političkog savjetnika Europske banke za obnovu i razvoj Chrisa Cviića o temi »Kako privući strana ulaganja u jugoistočnu Europu«, te direktora Microsofta za Hrvatsku Gorana Radmana o važnosti uvođenja sustava elektronske vlade u regiju.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Llewellyn: O Hrvatskoj ovisi koliko će dugo trajati pridruživanje </p>
<p>Edward Llewellyn, član kabineta europskog povjerenika za vanjske poslove Chrisa Pattena, sudjelovao je na konferenciji Wilton Parka u Dubrovniku. Govorio je o tome kako Europska komisija gleda na proces primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je Hrvatska parafirala sredinom svibnja. O tome Llewellyn kaže:</p>
<p>- Drago mi je što su pregovori s Hrvatskom o Sporazumu tako brzo završeni. Pravi posao tek počinje nakon što Sporazum službeno stupi na snagu u drugoj polovici ove godine. Ohrabruje što je Sporazum parafiran u kratkom roku, ali to je tek kraj početka.</p>
<p> l Koji korak Hrvatska sad treba poduzeti? </p>
<p>- Hrvatska treba nastaviti s reformama, u prvom redu s institucionalnim i ekonomskim. Iz iskustva s drugim zemljama znam da taj proces traje dosta dugo, ali se isplati.</p>
<p> l Koliko dugo u hrvatskom slučaju?</p>
<p> - Kao i dosad, to ovisi o Hrvatskoj i Vladi.</p>
<p> l Hrvatski dužnosnici kažu da bi proces pridruživanja mogao biti dovršen najkasnije do 2010. </p>
<p> - Ne bih govorio ni o kakvim rokovima.</p>
<p> l Koliko će novca ili drugih oblika pomoći Hrvatska dobiti iz programa CARDS za ovu godinu? </p>
<p>- U programu CARDS za Hrvatsku je ove godine predviđeno 60 milijuna eura, ili triput više nego lani. To će biti vrlo važna potpora reformama u Hrvatskoj.</p>
<p> l Koji će hrvatski projekti imati prioritet u dodjeli novca iz CARDS-a? </p>
<p>- Razgovaramo s hrvatskom Vladom o brojnim područjima koja trebaju pomoć. Potrebna je pomoć u ekonomskim, pravosudnim, institucionalnim reformama te za povratak izbjeglica.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>AI: U Hrvatskoj nema političkih zatočenika </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Amnesty International je u srijedu na konferencijama za novinare diljem svijeta, pa i u Zagrebu, predstavio godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu. No, predstavnice AI Hrvatska ni nakon upornog inzistiranja novinara nisu željele komentirati opće stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, tvrdeći da to nije u njihovoj nadležnosti, te da se »AI ne bavi takvim procjenama«. U dijelu godišnjeg izvješća o stanju ljudskih prava u svijetu koji se odnosi na Hrvatsku, AI navodi da se povećao broj srpskih povratnika te se izražava zabrinutost zbog njihove otežane integracije u društvo, kao i zbog problema s ostvarenjem njihova prava na povrat privatnog vlasništva. AI bilježi da je nova hrvatska vlast ostvarila pozitivne pomake u suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY). U izvješću za prošlu godinu u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku navodi se izručenje Mladena Naletilića - Tute Haagu, zatim neriješeno pitanje ubojstva Milana Levara, uhićenje petorice pripadnika Hrvatske vojske u rujnu u Gospiću zbog navodnih ratnih zločina počinjenih 1991. i slični primjeri. U Hrvatskoj nema zatvorenika zatočenih zbog svojih uvjerenja, odnosno vjere, boje kože ili slično, navodi AI. </p>
<p> AI Hrvatska uključio se lani u kampanje vođene na svjetskoj razini. Pokrenuta je kampanja protiv mučenja koja će trajati cijelu ovu godinu, te kampanja u korist žena i djece. AI Hrvatska napravio je priručnik za učitelje i nastavnike »Prvi koraci« radi promicanja ljudskih prava među djecom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zelene i crvene trake ubrzavaju ulaz u Hrvatsku</p>
<p>Zelenom će trakom ulaziti putnici u vozilima ili pješaci koji nemaju robu za carinjenje, a ostali će ulaziti crvenom trakom / Osnovni je cilj ubrzati promet putnika, što je posebice važno u turizmu. No, carinski službenici imaju pravo kontrole vozila i u zelenoj traci i ako se u njima nađe roba za carinjenje, putnik će uz carinu platiti i novčanu kaznu, kaže Željko Kralj, pomoćnik ravnateljice Carinske uprave RH</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Od petka, 1. lipnja, za putnike koji ulaze u Hrvatsku na graničnim prijelazima Macelj, Bregana, Rupa (Istra) i Goričan uvode se zelene i crvene ulazne trake. Zelenom će trakom ulaziti putnici u vozilima ili pješaci koji nemaju robu za carinjenje (na ploči piše »Ništa za cariniti«), a crvenom (»Roba za carinu«) oni drugi. Bit će to test, a pokaže li se korisnim, ta će se praksa uvesti i na drugim prijelazima. I to je, svakako, iskorak Hrvatske u približavanju državama EU, koje na nekim graničnim prijelazima imaju takve trake.</p>
<p>»Osnovni je cilj ubrzati promet putnika, što je posebice važno u turizmu. Inače, carinski službenici imaju pravo kontrole vozila i u zelenoj traci, u slučaju opravdane sumnje ili u nasumce zaustavljenim vozilima, primjenom automatskog odbrojavanja prolaza. Tako zaustavljena vozila bit će pregledana na izdvojenom prostoru, a ako se u njima nađe roba za carinjenje, putnik će uz carinu platiti i određenu novčanu kaznu«, ističe Željko Kralj, pomoćnik ravnateljice Carinske uprave RH, s kojim smo razgovarali i o drugim pitanjima vezanim uz carinu.</p>
<p>Carini ne podliježe nekomercijalna roba, dakle roba za potrebe vlastitog kućanstva, u vrijednosti do 300 kuna. Putnici stariji od 17 godina ne plaćaju carinu na 10 kutija cigareta (po 20 cigareta), litru žestokog pića ili dvije litre vina, a carine su oslobođene i stvari koje putnik, za redovne vlastite potrebe, inače nosi u osobnoj prtljazi.</p>
<p>Moraju se znatno proširiti, ističe Kralj, i već sad pretijesni platoi za teretnjake uz granice na Bregani i Bajakovu (ulaz u Jugoslaviju). U Bregani je, recimo, teretni promet roba porastao za 17 posto i pokazuje tendenciju stalnog rasta. I inače je tranzitni teretni promet u sve većem porastu, osobito na trasi od Bregane i Macelja preko Zagreba prema BiH, Jugoslaviji, Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, Iranu i drugim zemljama Azije i Srednjeg istoka.</p>
<p>Očekuje da će već ove godine početi radovi na proširenju i modernizaciji prijelaza Bregana i Bajakovo sredstvima iz tzv. CARDS programa Europske unije, za koja se Hrvatska kandidirala. Navodno su ta sredstva nepovratne pomoći u iznosu od 5,5 milijuna eura već odobrena, i ovih dana predstavnik Carinske uprave Hrvatske putuje u Bruxelles na potpis ugovora.</p>
<p>Inače, ministri prometa Hrvatske i Slovenije, Alojz Tušek i Jakov Presečki, nedavno su se u Podčetrteku dogovorili da dvije države na graničnim prijelazima grade zajednički višenamjenski granični objekt, koji će biti projektiran tako da se može koristiti za turističke i druge namjene nakon što Hrvatska uđe u EU. Dogovoren je i niz mjera za ubrzanje pregleda i prometa vozila, a uz ostalo će se na slovenskoj granici uvesti posebne trake za hrvatske državljane.</p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010531].
|
