NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010131].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232040 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stewart: Lovit ćemo ratne zločince po cijelom svijetu</p>
<p>Želimo raditi u cijelom svijetu, identificirati ratne zločince i pronaći dokaze protiv njih. Gotov dosje mogao bi se potom predati određenoj vladi, tako da ona mora izdati nalog za hapšenje te osobe / Ne zanima nas samo Balkan nego i ratovi u Kambodži, Istočnom Timoru, Ruandi, Čečeniji..., a to uključuje i britansku armiju</p>
<p>LONDON, 30. siječnja</p>
<p> - Hoće li se osobe okrivljene za nedjela na tlu bivše Jugoslavije među prvima naći na tapeti nove ne-vladine jedinice za otkrivanje ratnih zločina, koja bi uskoro trebala biti lansirana u Londonu? To nas je pitanje potaklo da se obratimo pukovniku Bobu Stewartu, koga je britanski tisak imenovao osnivačem spomenute organizacije, nazvane »Akcija pravde«. No, kako se pokazalo u razgovoru za Vjesnik, Stewart je samo čelna osoba i glasnogovornik te organizacije, čiji pravi inicijator do daljega inzistira na anonimnosti. Kako je najavljeno, jedinica za otkrivanje ratnih zločina trebala bi biti do 2006. djelovati na svih pet kontinenata. Istraživala bi zločine u raznim ratovima, uključujući Zaljevski, kao i postupke britanske armije u Sjvernoj Irskoj. Iako bi djelovalo neovisno od ijedne vlade, čini se da uživa načelnu potporu UN-a i britanskog Foreign Officea.</p>
<p>Bob Stewart bivši je zapovjednik prvih britanskih snaga koje su tijekom rata u BiH tamo djelovale u plavim kacigama. Bio je i svjedokom posljedica teškog zločina u Ahmićima, nakon što je 1993. u tom selu počinjen pokolj nad muslimanskim civilima. Danas Bob Stewart ne radi više za britansku armiju, nego se bavi izradom radio-programa za Treći svijet. Dok telefoniramo u njegov dom, da ugovorimo razgovor, u pozadini se čuje cika troje male djece, iz njegovog drugog braka sa švicarskom dužnosnicom Crvenog križa, s kojom se upoznao u Bosni.</p>
<p>• Možete li nam reći čime će se točno baviti vaša organizacija za otkrivanje ratnih zločina i koja će konfliktna područja pokrivati?</p>
<p>- Prvo želim naglasiti da još nismo počeli radom, jer tek pokušavamo nabaviti novac. Želimo raditi u cijelom svijetu, identificirati osobe osumnjičene za ratne zločine i pronaći dokaze protiv njih. Gotov dosje mogao bi se potom predati određenoj vladi, tako da ima dokaze i mora izdati nalog za hapšenje te osobe. To postaje međunarodnim nalogom za hapšenje i osoba se izvodi pred sud. Mi nismo policajci, nemamo izvršnu moć, ne ulazimo kao specijalne snage... Pokušavamo skupiti dokaze protiv ljudi koji su počinili zločine - ne samo na Balkanu, nego bilo gdje. Usput rečeno, to uključuje i britansku armiju.</p>
<p>• Ali, morate negdje početi. Uzevši u obzir vaše bosansko iskustvo, može li se pretpostaviti da ćete biti zainteresirani za zločine tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji?</p>
<p>- Nas jednako zanimaju i ratovi u Kambodži, Istočnom Timoru, Ruandi, Čečeniji..., ali, moći ćemo operirati samo tamo gdje nešto možemo postići.</p>
<p>• No, to je vrlo opsežan program?</p>
<p>- On može biti širok, ali mi ćemo izabrati samo mali dio, na koji ćemo se usredotočiti.</p>
<p>• Ne znate, dakle, hoćete li početi baš s bivšom Jugoslavijom?</p>
<p>- Ako imamo izgleda za uspjeh, možda bismo mogli početi tamo. Ali, mislim da bivša Jugoslavija ima dosta dobar sustav istrage. Svjedočio sam na Sudu za ratne zločine u Haagu i to mi je bilo vrlo teško, jer su neki ljudi protiv kojih sam svjedočio bili moji prijatelji, odnosno takvima sam ih smatrao. Oni ne mogu biti moji prijatelji, ako su ratni zločinci, ali bilo je teško.</p>
<p>• Ne bi li područje bivše Jugoslavije bilo plodno polje rada za vašu jedinicu?</p>
<p>- Defnitivno: bosanski Hrvati, bosanski Srbi i bosanski Muslimani.</p>
<p>• Što je s osobom poput Miloševića? On je optužen samo za ratne zločine na Kosovu, ali ne i u Hrvatskoj i Bosni?</p>
<p>- Ja ga smatram ratnim zločincem i u Bosni, da se ne spominje Kosovo. Ali, protiv Miloševića je podignuta optužnica, za njega svi znaju, on nikada neće izbjeći činjenici da je okrivljen za ratne zločine. Ako se neka vlada nađe u poziciji da ga uhapsi, ona će to učiniti.</p>
<p>• Najavljeno je da bi vaša jedinica za otkrivanje ratnih zločina bila prva takva ne-vladina organizacija u svijetu. Je li to točno?</p>
<p>- Postoje možda slične organizacije u Americi, ali ne i u Europi. </p>
<p> • Što je bilo nadahnuće da se tako nešto pokuša organizirati? </p>
<p>- Prije svega, ja sam samo glasnogovornik grupe ljudi. Nadahnuće je dao čovjek koji će organizaciju voditi, a čije vam ime ne mogu otkriti. On želi da to bude tajna, jer ovoga trena on to još ne može raditi. Nije to nikakva zloćudna tajna, nego ga se još ne smije identificirati. </p>
<p>• Kakav će profil ljudi raditi za vašu grupu?</p>
<p>- Bit će to novinari, političari, odvjetnici, vojne osobe i istražitelji.</p>
<p>• Dakle, još ne znate točno gdje ćete početi?</p>
<p>- Kako sam rekao, moramo najprije analizirati gdje imamo najbolje izglede da uspijemo. Ako je uspjeh u tome da pred sud izvedemo svakog pojedinog ratnog zločinca, onda mi nemamo izgleda. No, ako bude uhvaćena samo jedna osoba, jedna jedina, to je bolje nego ništa.</p>
<p>Nadao sam se da Blaškić nije kriv</p>
<p>• Bili ste svjedokom u slučaju Blaškić. Smatrate li ga krivim za strašan zločin u Ahmićima?</p>
<p>- On u osnovi jest kriv, jer su tako ocijenili suci. </p>
<p>• Vi ste bili na licu mjesta kada se zločin dogodio.</p>
<p>- Bio sam i smatram da je Blaškić definitivno bio zapovjednik. Ako ljudi pod mojim zapovjedništvom počine zločine, ja sam odgovoran.</p>
<p>• U Hrvatskoj, međutim, postoji mišljenje da su zločine na svoju ruku počinile neke paravojne grupe.</p>
<p>- Neka oni koji tako misle podnesu za to dokaze. Neka također izvedu pred sud te ljude koji su djelovali na svoju ruku. Ako naokolo hodaju ljudi i ubijaju na svoju ruku, volio bih ih vidjeti pred sudom.</p>
<p>• Možda vam već dosađuju moja pitanja o Blaškiću, ali upravo danas sam razgovarala s jednim hrvatskim diplomatom. Kad sam mu rekla da planiran razgovor s vama, kazao mi je: »Svakako ga pitajte o Blaškiću. Sjećam se kad mi je Bob Stewrt rekao, sa suzama u očima, da Tihomir Blaškić nije kriv«. To su riječi dr. Čičin-Šaina, bivšeg hrvatskog veleposlanika u Londonu.</p>
<p>- Ne mogu se toga sjetiti. Ne, ja to nikad nisam rekao. Hoću reći, nadao sam se da nije kriv, uvijek sam se nadao da nije kriv, ali su dokazi protiv njega bili tako jaki da je bio osuđen.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pet tisuća novih radnih mjesta u stanogradnji</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - »Pozdravljam svako rješenje koje će konačno stvoriti mogućnost da čovjek, koji u Hrvatskoj živi od svoga rada i plaće, u dogledno vrijeme riješi svoje stambeno pitanje.« Tim je riječima dr. Đuro Njavro za Vjesnik prokomentirao prijedlog radne skupine za izradu Strategije razvija stanogradnje da se osnuje nacionalni stambeni fond. Njavro, inače tvorac sustava tzv. Njavrinih kredita, neopravdanim drži napuštanje toga modela kojim se, kaže, na vrlo jednostavan i transparentan način omogućuje mladim obiteljima, ali ne samo njima, da dođu do stana. »Čudno mi je i ne mogu opravdati ničim drugim, osim dnevno političkim razlozima, činjenicu da aktualna hrvatska Vlada nije pronašla sredstava za već postojeći Fond za dugoročno subvencionirano kreditiranje mladih obitelji«, naglašava Njavro. Kaže kako je Zakon o Fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države donesen u Saboru konsenzusom, što znači da nije bio stranački opredijeljen.</p>
<p> Zahtjev za kredite po tom modelu dalo je više od 11 tisuća obitelji, a to su zahtjevi za više od tri milijarde kuna kredita. No Vlada već drugu godinu za redom iz proračuna nije izdvojila ni jednu kunu kako bi subvencionirala te kredite, upozorava Njavro. Službeni podaci HBOR-a pak govore da su do 31. kolovoza 2000. godine odobrena sredstva za subvencioniranje 959 kredita u iznosu od 95,2 milijuna kuna. Do sada je zaključeno 885 ugovora o kreditiranju, a usporenu realizaciju kredita u HBOR-u tumače dugotrajnom procedurom pri pribavljanju dokumenata za korištenje kredita i odabiru adekvatnog stambenog prostora. Program je, podsjetimo, započeo 1998. godine, kad je iz proračuna za njegovu realizaciju doznačeno 150 milijuna kuna, što je zajedno sa sredstvima Privredne banke koja je sudjelovala u realizaciji programa, činilo 350 milijuna kuna. Sljedeće, 1999. godine iz proračuna je također trebalo izdvojiti 150 milijuna kuna, no taj novac HBOR nikad nije dobio. Očito je, dakle, iako to službeno nije obznanjeno, da je država odustala od Njavrinih kredita.</p>
<p> Đuro Njavro smatra da je model podrške kreditiranja subvencioniranjem, dakle uz suradnju države i privatnih banaka, najbolji i najjeftiniji za proračun. Državi ne trebaju sredstva za davanje kredita, nego iz proračuna treba izdvojiti samo sredstva za pojeftinjenje kredita - od tržišne na željenu cijenu ili kamatnu stopu, kaže Njavro, ističući da je to način na koji se vodi gospodarska politika i u zemljama EU-a. Kakvo će rješenje biti taj najavljeni fond i odakle će se on financirati, kad Vlada sad ne uspijeva naći ni 100 milijuna kuna za subvenciju kamata, pita se on. Nije, osim toga, riječ samo o tome da treba graditi više stanova, nego o tome da treba oživjeti tržište nekretninama, treba stvoriti financijske institucije i dugoročne stambene kredite, kako bi se počelo trgovati već postojećim stanovima. »Osobno sam zadovoljan«, zaključuje Njavro, »što projekt stambenih štedionica napreduje dobro, i siguran sam da će na dugi rok stambene štedionice biti najsolidniji oblik rješavanja stambenih problema«. Što se pak tiče modela društveno poticane stanogradnje, što ga je predložio ministar Radimir Čačić, Njavro ističe da će stav o njemu zauzeti kad se taj prijedlog nađe u saborskoj proceduri.</p>
<p>A budući da je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo uputilo Zakon o socijalno poticanoj stanogradnji u proceduru početkom godine, taj bi se prijedlog mogao uskoro naći i na saborskim klupama. Taj model predviđa gradnju stanova uz sudjelovanje javnih sredstava - države, gradova i općina, te banaka. Učešće građana bilo bi 20 posto, a krediti bi se davali na 30 godina s prosječnim mjesečnim kamatama od četiri posto. Kao kriterij koji određuje Ministarstvo, predviđeno je da gornja granica godišnjeg prihoda po osobi bude 120 tisuća kuna, dok bi sve ostale kriterije za odobravanje kredita postavljale jedinice lokalne samouprave. Za razliku od trenutno dostupnih stambenih kredita, za »Čačićev kredit« ne bi trebala hipoteka na nekoj drugoj nekretnini nego bi hipoteka, do otplate, postojala nad novokupljenim stanom. U Ministarstvu su napravili računicu prema kojoj bi za stan prosječne veličine 50 četvornih metara, mjesečna rata kredita iznosila 350 njemačkih maraka, a istaknuli su i druge prednosti. Naime, uz pretpostavku da se godišnje iz proračuna za stanogradnju izdvoji 90 milijuna kuna, moglo bi biti izgrađeno 1500 novih stanova te stambeno zbrinuto pet do sedam tisuća građana. Uz oživljavanje graditeljstva to bi značilo i pet tisuća novih radnih mjesta te povećanje bruto društvenog proizvoda za oko 0,7 posto godišnje. Kao jedan od mogućih izvora financiranja stanogradnje tim zakonom predviđa se i mogućnost da se sredstva ostvarena od prodaje bivših društvenih stanova, a koja pripadaju općinama i gradovima, koriste za kupnju novih stanova.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska u prometnom kolapsu: Snježno nevrijeme prekinulo promet prema Dalmaciji, a jako jugo zaustavilo trajekte</p>
<p>Najveće prometne nevolje na Ličkoj magistrali i na cestama u Gorskom kotaru / Nepripremljeni (i nedisciplinirani) vozači kamiona zadali velike brige vučnim službama / Zbog orkanske bure, prekinut je trajektni promet s otocima Pagom, Rabom i Cresom na liniji Brestova-Porozina / U unutrašnjosti Hrvatske mnogi su krajevi ostali bez električne energije / Željeznički i autobusni promet: zakašnjenja i zastoj na linijama prema jugu zemlje</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Snijeg koji je u noći na utorak napadao u unutrašnjosti Hrvatske zaustavio je promet za kamione na gotovo svim prometnicama, koje Zagreb povezuju s južnim dijelovima Hrvatske. Brojni problemi koje je u prometu izazvao snijeg, na koji su danima unaprijed upozoravali meteorolozi, mogli su se uočiti već na prvim kilometrima autoceste Zagreb-Karlovac, gdje je nemali broj prevrnutih kamiona ležao po obližnjim jarcima. Bespomoćni vozači su, tvrde, na vučnu službu čekali satima. Još gore stanje bilo je na Ličkoj magistrali, gdje je snijeg, koji je počeo padati u ponedjeljak navečer, prouzročio pravi prometni kolaps, pa su gotovo sve ekipe vučne službe imale posla.</p>
<p>Prema pričanjima vozača kamiona, koji su noć na utorak proveli u svojim vozilima, na dionicama Ličke magistrale smjenjivali su se kiša, snijeg, led i magla, a ponekad i sve odjednom, pa se mogućnost upravljanja vozilom često svodila na ništicu. Bilo je i onih, ispričali su Vjesnikovim reporterima, koji su zbog skupe robe što su je prevozili riskirali, ali nisu stigli daleko, jer su ih već nakon prvog zavoja snažni vjetar i guste padaline jednostavno izgurale s ceste.</p>
<p>Tek u utorak ujutro vrijeme se donekle smirilo, pa su djelatnici zimskih službi nadljudskim naporima do podneva uspjeli očistiti prometnice i promet je konačno normaliziran.</p>
<p>No, to nikako nije mogao biti razlog za opuštanje! Naime, zbog izgubljenog vremena dok se čekalo smirenje i normalizaciju prometa, vozači su pohitali nadoknaditi izgubljeno, što je ponovno, na nekim dijelovima, usporilo promet, jer su izlijetali s ceste, a i Vjesnikovi reporteri su se nekoliko puta zatekli u situaciji da su kamioni pretjecali jedan drugoga i u posljednji trenutak vraćali se u svoje prometne trakove. Takvo ponašanje vozača teških kamiona dodatno je kompliciralo stanje na dijelovima prometnice koja je, iako očišćena od snijega, na nekim dijelovima još bila okovana ledom. Sve u svemu, oni koji su u utorak iz Zagreba trebali stići do Splita, Zadra ili Rijeke - morali su svladavati neviđene teškoće.</p>
<p>Posebno se to odnosilo na brojne vozače autobusa. Glavni prometnik na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu Branko Andreani kaže da je zadnji autobus, koji je vozio Ličkom magistralom, onaj iz Ličkoga Petrovog Sela u Zagreb, stigao u 8.30 sati i od tada više ni jedan. Svi su autobusi u utorak ujutro krenuli prema Lici i Dalmaciji, ali zbog zastoja do utorka popodne nisu stigli na odredišta.</p>
<p>Ni drugi krajevi Hrvatske nisu bili pošteđeni prvoga pravog naleta zime. Jako jugo koje je puhalo na Makarskom primorju prekinulo je trajektni promet između Makarske i otoka Hvara i Brača. U Makarskoj, je temperatura 13 stupnjeva, a na obližnjem Biokovu, na najvišem vrhu, Svetom Juri, pada snijeg i temperatura je bila jedan stupanj ispod nule.</p>
<p>Krčki je most od 8 sati u utorak bio zatvoren za sve kategorije vozila, dok su Paški i Maslenički most zatvoreni za I. skupinu vozila (autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicom i motocikli).</p>
<p>Zbog orkanske bure, prekinut je trajektni promet s otocima Pagom, Rabom i Cresom na liniji Brestova-Porozina.</p>
<p>Državna cesta br. 8 zatvorena je za teretna vozila i autobuse kod Starigrada Senjskog zbog odrona potpornog zida. Osobna se vozila propuštaju izmjenično, a teretna i autobusi preusmjeravaju se na cestu preko Otočca i Gospića za Karlobag, Gračac ili Senj.
Bura je u podvelebitskom primorju uzrokovala kvarove na dalekovodima, pa su bez električne struje ostali Karlobag, područje Jablanca i Sv. Jurja te Kosinj u općini Perušić, priopćeno je iz Dispečerskog centra »Elektrolike«.</p>
<p>Zbog vremenskih neprilika na području Like i Gorskoga kotara, mnoga su mjesta ostala bez električne energije. Ni područje Slunja nije bilo izuzetak, što je na ovakav razvoj situacije naviknute stanovnike tog mjesta ostavilo ravnodušnima, no jako je ljutilo vozače, koji umorni od vađenja svojih kamiona iz snježnih zameta nakon burne noći nisu mogli popiti ni - kavu.</p>
<p>Potkalnički kraj također je osrtao bez struje. Gornja Rijeka i brojna naselja na obroncima Kalnika i podno te planine, na potezu prema Sudovcu i novomarofskom kraju, zbog kvarova na 10-kilovoltnom dalekovodu, ostala su bez struje.</p>
<p>Na svim cestama koje prolaze gorskim predjelima te na području Hrvatskog zagorja, Žumberačkog i Samoborskoga gorja učestali su odroni zemlje i kamenja.</p>
<p>Snijeg je padao i na širem varaždinskom, karlovačkom i sisačkom području, a promet teče usporeno i bez posebnih ograničenja.</p>
<p>Koliko je u utorak bilo opasno putovati spomenutim prometnicama, posebice kroz Liku, Vjesnikovi su se reporteri uvjerili prolazeći kroz Tušiloviće kad ih je svega nekoliko stotina metara dalje od mjesta gdje je dan prije u strahovitom sudaru sa šleperom poginulo dvoje ljudi iznenadio kamion koji je preticao - oveći šleper. U posljednjem trenutku, vozač koji nam je dolazio ususret, uspio je preteći svog kolegu, a nas mimoići za svega nekoliko metara...</p>
<p>U željezničkom prometu, međutim, nije bilo velikih problema, a zakašnjenja nisu bila samo zbog padalina, već i zbog popravka pruga, ističu na Hrvatskim željeznicama. Kasnila su samo tri vlaka - na relaciji Zagreb-Rijeka 35 minuta, Rijeka-Osijek 25 minuta te Osijek-Zagreb 25 minuta. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bolest kravljeg ludila (2): Prioni - jedinstvene bjelančevine</p>
<p>Rezultat nakon prvih objavljenih istraživanja Prusinera i suradnika bio je iznenađujući / Uzročnik bolesti kravljeg ludila ne posjeduje genetski materijal / Uzrok nisu bakterije, virusi ili gljivice, već bjelančevine / Prusiner je otkrio da su prioni kravljeg ludila jedna jedinstvena bjelančevina koja prenesena u zdravu životinju - uzrokuje bolest</p>
<p>KREŠIMIR PAVELIĆ</p>
<p>Zaključak koji se nakon prvih obavljenih istraživanja Prusinera i suradnika neumitno nametao, bio je iznenađujući: uzročnik bolesti kravljeg ludila (a vjerojatno i drugih sličnih bolesti) ne posjeduje genetski materijal. Drugim riječima, uzrok nisu bakterije, virusi ili gljivice, već su to bjelančevine. Zaključak se temeljio na činjenici da bilo koji postupak koji bi teoretski morao smanjiti količinu potencijalnog uzročnika uopće nije utjecao na smanjenje infektivnosti (čak ni postupci poput ultraljubičastog ili radioaktivnog zračenja). S druge strane, autori su znali da je uzrok bjelančevina, jer su postupci koji uništavaju bjelančevine, smanjili i infektivnost. Uveden je termin prion, kako bi se bolesti uzrokovane smrtonosnim bjelančevinama razlikovale od onih uzrokovanih bakterijama, virusima, gljivama ili drugim patogenima.</p>
<p> Nedugo potom Prusiner je otkrio da su prioni kravljeg ludila jedna jedinstvena bjelančevina koja prenesena u zdravu životinju uzrokuje bolest. Nazvana je PrP (kratica od prionski protein). Sad se postavilo pitanje - odakle uputa za sintezu PrP. Drugim riječima, koji gen daje šifru za takav protein. Radi li se o genu stanica domaćina ili genu nekoga, u organizmu skrivenog, klasičnog uzročnika bolesti (bakteriji, virusu). Dešifrirajući nekoliko aminokiselina s kraja molekule PrP, znanstvenici su načinili genetske sonde koje su im omogućile potragu za genom koji stvara prione u raznim organizmima. Vrlo su brzo ustanovili da se gen za PrP nalazi u stanicama hrčka.</p>
<p> Istodobno je i Bruce Chesebero s Nacionalnog instituta za zdravlje SAD načinio svoje genetske sonde te utvrdio da i mišje stanice imaju gen za PrP. To je omogućilo da se izdvoji gen za koji je utvrđeno da pripada normalnom genomu stanica hrčka, miša, ljudi i ostalih sisavaca. Da stvar bude intrigantnija, ustanovljeno je da te stanice stvaraju PrP, a da pritom ne postaju bolesne.</p>
<p> Kad su Prusiner i kolege spoznali tu važnu činjenicu, odmah su pomislili da su napravili pogrešku u istraživanju i interpretaciji rezultata; drugim riječima, da prionske bolesti nemaju veze s PrP. Međutim, spasonosna pomisao slijedila je odmah nakon prve - PrP se javlja u dva oblika. Jedan uzrokuje bolest, a drugi ne. Kritičnu prekretnicu u poimanju prionske bolesti učinila je spoznaja da je PrP iz zaraženih mozgova otporan na diobu enzimima zvanim proteaze. Većina bjelančevina u stanicama razmjerno se lako razgrađuje tim enzimima.</p>
<p> Prusiner je odmah došao do kritičnog pokusa: ako doista postoje dva oblika PrP, zdravi i onaj koji uzrokuje bolest, tada će oni prvi biti podložni diobi proteazama. Ubrzo je to i dokazano, te je uslijedio zaključak da doista postoje dva oblika priona - fatalni, koji uzrokuju bolest, i zdravi. »Zdravi« prioni nazvani su staničnim, a infektivni (otporni na proteaze) prozvani su scrapie PrP. Taj potonji termin danas se upotrebljava za sve one molekule bjelančevina (priona) koje uzrokuju prionske bolesti životinja i ljudi. </p>
<p> Već s prvim znanjima o genima za PrP, znanstvenici su željeli načiniti PrP u laboratoriju. No to je bilo vrlo teško. Godine 1986. ustanovili su da genetskim inženjerstvom neće moći načiniti velike količine PrP koji će uzrokovati bolest. Jednostavan razlog ležao je u činjenici da su tako stvoreni prioni, zapravo, normalni oblici koji ne uzrokuju bolest (stanični PrP). Na sreću, rad na jednom drugom znanstvenom projektu naveo je Prusinera i suradnike na alternativni put kojim će pokazati da prioni mogu prenijeti bolest kravljeg ludila. Opaženo je, naime, da se bolesti slične kravljem ludilu, uzrokovane prionima, u mnogo slučajeva javljaju, a da nije došlo do prijenosa priona s jedne osobe na drugu. Činilo se kao da se bolest u nekih obitelji javlja u vezi s nasljeđem.</p>
<p> Ta je činjenica pobudila Prusinerovu pažnju i navela ga na zaključak da su prioni još čudnije i neobičnije pojave nego što se to znanstvenicima do tada činilo. Naime, osim što su odgovorni za pojavu bolesti izravnim prijenosom u zdrav organizam, izgledalo je da uzrokuju i nasljedni oblik bolesti. Odgovor na ta razmišljanja stigao je 1988. godine - prioni su doista odgovorni i za nasljedne oblike bolesti. Znanstvenici su uzgojili klon gena za PrP, dobivenoga od čovjeka koji je Gerstmann-Straussler-Scheinkerovu bolest dobio od članova svoje obitelji. Osoba je od te bolesti i preminula. Prusiner i Hsiao usporedili su bolesnikov gen za PrP s genom zdrave populacije te našli neznatne (ali očito važne) abnormalnosti, poznate kao točkaste mutacije. </p>
<p> Da bi se shvatio doseg i značenje te mutacije, mora se znati ponešto i o organizaciji gena. Gen, dio molekule DNK, sastoji se, kao i cijela molekula, od dva lanca nukleotida koji se jedan od drugoga razlikuju u tzv. bazi koju nose. Nukleotidi dvaju lanaca povezani su bazama pa tako nastaju tzv. parovi baza. Niz parova baza dvaju lanaca DNK doima se poput ljestava. Parovi baza daju informaciju za slijed aminokiselina u bjelančevini koja nastaje od određenoga gena. Po tri para nukleotida (baza) gena - kodon - određuju pojedinačnu aminokiselinu. U genu spomenutog bolesnika ustanovljeno je da je jedna baza (od ukupno više od 750) jednog kodona bila promijenjena, te je dala pogrešnu šifru za bjelančevinu. Radilo se o pogrešci u kodonu 102, koji je (u toga oboljelog muškarca) dao šifru za aminokiselinu prolin umjesto leucina. Rezultat toga bila je šifra smrtonosne bjelančevine PrP. Uz pomoć Tima Crowa i Jurga Otta, Prusiner je istu mutaciju otkrio i u genu većega broja bolesnika s Gertsmann-Straussler-Scheinkerovom bolešću. Time je nedvojbeno pokazano da se velika učestalost te bolesti u određenim obiteljima može pripisati navedenoj mutaciji u genu za PrP.</p>
<p> U proteklih šest godina brojni su istraživači pronašli 18 različitih mutacija gena za PrP u obiteljima s nasljednim prionskim bolestima; za pet takvih mutacija prikupljeno je dovoljno podataka da se bolest objasni nasljednom komponentom. Otkriće mutacija objasnilo je da se genetički materijal (nukleinske kiseline) ne prenosi zajedno s prionima i ne omogućavaju izravno njihovo umnožavanje. Sada se moglo pristupiti kreiranju genetički promijenjenih (transgeničnih) miševa koji nose mutirane gene PrP. Ako bi prisutnost mutiranih gena u takvih životinja uzrokovala obolijevanje, te ako bi ekstrakt mozga oboljelih životinja uzrokovao sličnu bolest u zdravih miševa, tada bi znanstvenici imali solidne dokaze da je bjelančevina koju kodira mutirani gen isključivo odgovorna za bolest.</p>
<p> Upravo je taj scenarij i dokazan, a druga je skupina istraživača 1981. godine dokazala sličan prijenos Gerstmann-Straussler-Scheinkerove bolesti inficirajući majmune mozgom zaražene osobe. Neposredno nakon toga, japanski su znanstvenici uspjeli zaraziti miševe uzorkom oboljeloga od Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Svi ti tzv. transmisijski pokusi dokazuju da prione možemo shvatiti kao vrstu infektivnog agensa, koji su sačinjeni isključivo od promijenjenih bjelančevina porijeklom iz sisavaca. Međutim, zagovornici virusne teorije prionskih bolesti još nisu posve zadovoljni. Njima se ne sviđa ideja da bjelančevine same po sebi mogu uzrokovati bolest te da se, štoviše, mogu umnažati bez pomoći genetskog materijala. Naime, upravo ova posljednja činjenica čini scrapie (infektivan) oblik PrP izvanredno neobičnim.</p>
<p> Zbog razlike u samo jednoj aminokiselini scrapie PrP poprima različitu konformaciju u odnosu na »zdravi« stanični PrP. Vezanje scrapie PrP sa staničnim mijenja konformaciju ovoga potonjega i pretvara ga u infektivni, scrapie, oblik koji uzrokuje fatalni ishod organizma. Promjena PrP iz zdravoga u bolesni oblik događa se kaskadno, i to s unutrašnje strane stanične membrane. Da se doista radi samo o promjeni konformacije bjelančevine, bilo je jasno već i nakon ustanovljavanja slijeda aminokiselina u PrP. Naime, aminokiselinski sastav staničnih PrP i scrapie PrP gotovo je istovjetan. Nitko nije vjerovao da te dvije molekule mogu imati različitu konformaciju koja može dovesti do smrtonosnih posljedica. Ubrzo je počelo istraživanje koje je trebalo dati odgovor na pitanje - zašto se te promjene konformacije i funkcije bjelančevina događaju i kakve veze imaju s tako teškom bolešću.</p>
<p>(Nastavak u sutrašnjem broju)</p>
<p>(Prof. dr. Krešimir Pavelić predstojnik je Zavoda za molekularnu medicinu Instituta »Ruđer Bošković«, direktor Nacionalnog programa Hrvatske za istraživanje raka, dopisni član HAZU, profesor na Farmaceutsko-kemijskom fakultetu u Zagrebu, voditelj laboratorija za molekularnu onkologiju i eksperimentalni onkolog)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>O odvjetnicima nitko ne misli dobro, ali nas to manje smeta nego naše suce</p>
<p>ZVONIMIR HODAK, odvjetnik</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Uvijek pijem veliki makijato s natrenom. Kada popijem previše kave, prelazim na nescafe, a onda na čokoladu, jer sam ovisnik o slatkom. Jedamput godišnje sam na dijeti i to nakon novogodišnjih praznika. Onaj tko je na dijeti zna kako je to šugava stvar. Noću se sanjaju baklave, kesten pire... </p>
<p>• Što sanjate kad niste na dijeti?</p>
<p>- O, sanjam žene u toplesu i tangama.</p>
<p>• Koji je vaš tip žene?</p>
<p>- Nisam previše izbirljiv, što potvrđuje činjenica da sam četiri puta bio u braku. Svaku ženu koja je bila samnom odmah sam i oženio. Dvije nisu htjele, iako sam ja bio voljan. Doduše, da i s njima uplovim u brak trebao mi je njihov pristanak.</p>
<p>• O kome je riječ?</p>
<p>- Sofiji Loren i Sharon Stone. Sofija mi je u mlađim danima bila ideal žene, a sada je to Sharon Stone.</p>
<p>• Zbog sirovih strasti?</p>
<p> - O, da. Pogotovo zbog one lirske scene u kojoj je ona bez gaćica.</p>
<p>• Njezin se filmski partner u privatnom životu liječio zbog sirovih strasti.</p>
<p>- Nemam takvih problema, iako smo približnih godina. Kada su pitali oca Michaela Douglasa, što misli o mladoj mački koju je oženio njegov sin, odgovorio je, kako bi je i on oženio, ali mu to ne da supruga.</p>
<p>• Glumački je svijet Holywooda izrazito fit. Kako vi održavate kondiciju? </p>
<p>- Igram tenis svaki dan.</p>
<p>• To je elitni sport. </p>
<p>- Ne bih rekao da je elitni. Skijanje i jedrenje puno su skuplji sportovi. Tenis je prekrasan psihofizički sport u kojem morate puno misliti kako bi nadmudrili protivnika. Idealan je za muškarce zrelijih godina, jer nije tako opasan kao nogomet. Jedino što vam se može dogoditi, uz izrazitu neopreznost, jest da vas loptica pogodi u oko. Donedavno sam tenis igrao sa svojim stalnim nezaposlenim prijateljem Josipom Šnajderom. No, kako je on postao šef »Euroherca« u Daruvaru, trenutno tražim veze da ga otpuste, kako bi ponovno uživali u tenisu. Ako mi ne uspije, potražit ću nekog sa Zavoda za zapošljavanje.</p>
<p>• Znači, na taj ćete način pomoći u smanjenju visoke stope nezaposlenosti?</p>
<p>- Tako ću pomoći državi u smanjenju nezaposlenosti. Onaj tko bude igrao tenis samnom, neće biti isfrustriran, niti će misliti o svakodnevnim problemima. Ja, pak, neću razmišljati o poslu ni o zločinačkoj organizaciji.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Jer je s tim u vezi sve isforsirano. Zagreb se želi usporediti s frankfurtskom mafijom, a sve u cilju indoktriniranja javnosti kako se radi o teškim kriminalcima i mafiji. Takve se informacije, među ostalim, neprestano ponavljaju preko HRT-a, kao glasnogovornika Županijskog državnog odvjetništva. Držimo se one, kad već nemamo kruha, imamo zločinačku organizaciju koju ćemo osuditi, pa će nam odmah biti lakše.</p>
<p>l Koliko je stresan Vaš posao?</p>
<p>- Odvjetnički posao je profesija najmanje ugodna, a više stresna i opasna. Pa, sjetite se slučajeva ubojstva mojih kolega u Palači pravde. Najgore u toj profesiji jest, što uvijek jedna strana gubi, pa se taj gubitnički osjećaj može primiti pod određenim tenzijama. U ovoj državi o nama nitko ne misli dobro, ali odvjetnike to najmanje smeta. Suce, pak, nešto više.</p>
<p> • Kako biste opisali sebe?</p>
<p>- Kao tipičnog Jarca, s vrlo razvijenim smislom za humor, što mu svakako pomaže da lakše podnese stresne situacije. Ambiciozan, tašt, sujetan, ali ne škrt, što je karakteristika ovih horoskopskih znakova. Mane bi mu se mogle nabrojiti na prste jedne ruke i to onoga tko ju nema.</p>
<p> • Što vas može nasmijati? </p>
<p>- Svi dobri vicevi, koje obožavam, ali ih ne pamtim. </p>
<p>• Vi ste hranitelj obitelji?</p>
<p>- Kako smo zaključili da bi u kući dva odvjetnika bila previše, ja sam taj koji kao odvjetnik uzdržava obitelj. Supruga Ljerka je saborska zastupnica i političarka, a kćer Ivana je studentica prava i već radi u mojem uredu.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Članovi vijeća novoformiranih gradskih četvrti ostali bez ikakvih naknada </p>
<p>Prihvaćeno Izvješće i program unapređenja stanja u prostoru, odobrena jamstva za kredit ZET-u i Zagrebačku veletržnicu / Komemoracija za Ranka Marinkovića </p>
<p>Rasprava o visini naknada predsjednicima, potpredsjednicima i članovima vijeća gradskih četvrti, upravo je za navedene završila na najgori mogući način, budući da gradski vijećnici u utorak, na sjednici Gradske skupštine, nisu izglasali nikakav zaključak. Prema prvom prijedlogu naknade za predsjednike trebale su iznositi 80 posto projsečne plaće u zagrebačkom gospodarstvu (oko 2.900 kuna), a potpredsjednika i članova 40, odnosno 20 posto. Nakon što je odbijen HDZ-ov amandman kojim se traži prepravljanje omjera u 40:30:20, Odbor za izbor i imenovanja iznio je novi prijedlog - 60:30:20, uz obrazloženje da bi takav zaključak zadržao prvotni omjer naknada. </p>
<p>Joško Morić (DC) istaknuo je, u ime vijećnika svoje stranke, da oni ne namjeravaju uopće raspravljati ni o kakvim naknadama, budući da su se protivili i provođenju izbora. Prijedlog Odbora podržalo je tek 18 vijećnika, sedam ih je glasovalo protiv, a 12 je bilo suzdržanih, pa su novoizabrani članovi vijeća četvrti zasad ostali bez ikakvih naknada. Većinom glasova prihvaćeno je Izvješće o stanju i Program mjera za unapređenje stanja u gradskom prostoru, koje je obrazložio pročelnik Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zlatko Peršić. Riječ je o podzakonskom dokumentu općeg karaktera koji se, kako je propisao, donosi na razdoblje od dvije godine. </p>
<p> Među najzanimljivijim dijelovima programa ističu se stavke vezane za prometnu situaciju, prema kojima će se u Zagrebu graditi četiri nove podzemne garaže, u Klaićevoj i Reljkovićevoj ulici, te na Langovom trgu i Trgu domovinske zahvalnosti. Grad Zagreb, nadalje, dugoročno namjerava podići razinu željezničke pruge na visinu od 5,5 metara, čime bi se trebao riješiti problem pružne barijere s kojim se gradska uprava suočava desetljećima. Najveći problem čini financiranje, budući da bi realizacija projekta trebala stajati oko 1,58 milijardi njemačkih maraka, koje bi trebali osigurati Hrvatske željeznice i Grad Zagreb zajedno.</p>
<p>Najviše primjedbi na program imali su oporbeni vijećnici. Davorina Tepeša (HDZ) zasmetalo je što je u programu jedva spomenuta Sveučilišna bolnica, a upozorio je i da u materijalu nema spomena o mnogim važnim temama poput URIHO-a, energetske problematike, približavanja Grada rijeci Savi... Budući da su vijećnike ujutro, pred početak sjednice, u Ćirilometodskoj dočekali predstavnici Zelene akcije, koji su od njih zahtijevali da se u dokument ugrade i rješenja vezana za izgradnju biciklističkih staza, na taj je problem upozorio Ladislav Krapac (HSLS). Gradski su vijećnici jednoglasno odobrili i davanje jamstava za kredit ZET-u u vrijednosti od oko 29 milijuna kuna, za obnovu dijela tramvajskog parka, te za nastavak projekta izgradnje Zagrebačke veletržnice, a podržali su i zaključak o suglasnosti za pripajanje trgovačkog društva Zona Con d.o.o. Robnim terminalima Zagreb. </p>
<p> Vijećnici su prihvatili i zaključak kojim će Grad Zagreb građanima nadoknaditi troškove izmjene dokumenata, nastale zbog preimenovanja trgova. U raspravi o dnevnom redu, inače, odbijena su tri amandmana - onaj DC-a, kojim je zatražena posebna naknada majkama za vrijeme porodiljnog dopusta te dva HDZ-ova, kojima je zatraženo da izaslanstvo skupštine ne ide u Novi Sad, te da se od Vlade zatraži uvođenje poreza na neženje. Prije početka sjednice održana je komemoracija za nedavno preminulog akademika Ranka Marinkovića, koji je u dva saziva bio vijećnik HDZ-a u Gradskoj skupštini. Kako je u svom govoru istaknuo predsjednik Skupštine Goran Hill, »s barba Rankom, kako smo ga od milja zvali, završava jedno veliko književno i povijesno razdoblje hrvatske moderne, čiji su blistavi vrhunci bili i ostali Matoš, Krleža i Marinković«. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sve što se radi ili što će se raditi na Medvednici, nije i neće biti protiv prirode </p>
<p>Suradnja sa slovenskim stručnjacima na izgradnji Skijaškog centra na Sljemenu se nastavlja. Nakon njihova posjeta Sljemenu u prvoj polovici siječnja, Pohorje je posjetio i direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak. Na izradi zagrebačkog Skijaškog centra, uz slovenske angažirani su i austrijski stručnjaci.</p>
<p>- Na Pohorje sam odnio planove i karte Medvednice, te sve materijale i projekte za izgradnju našeg Skijaškog centra, saznajemo od Žiljka. On kaže, da skijalište treba sagledati u globalu, sa svim pratećim objektima i sadržajima, kako poslije ne bi bilo nikakvih problema, što izričito naglašava i gradonačelnik. Konkretnih prijedloga oko izgradnje modernog skijališta od slovenskih stručnjaka još nema. Za sada, ističe Žiljak, prikupljaju podatke, a trebat će još nekoliko puta posjetiti Sljeme i obići teren, kako bi svojim iskustvima i idejama pomogli pri izradi projekta. Slovenci, naime, žele napraviti kartu Sljemena u tri dimenzije.</p>
<p>Do sada je, da ponovimo, napravljena prva faza zasnježenja - cjevovod ispod skijaških staza kojim bi se dovodila voda potrebna za umjetni snijeg. Već dvije godine postoje i projekti nove skijaške staze, u dužini od 800 metara, u produžetku Zelenog spusta kao i nove skijaške žičare. Međutim, ukoliko se uoče nedostaci ili predlože bolja rješenja, postoji mogućnost da dođe do izmjena projekata. Zahtjev za dobivanjem lokacijske dozvole za novu skijašku stazu još je uvijek u proceduri. Prošle su godine na Sljeme stigla i prva dva topa za umjetni snijeg, kojih bi Skijaški centar trebao imati najmanje dvadesetak.</p>
<p>Za sistem zasnježenja potrebno je napraviti još jedno umjetno jezero. Najpovoljnije bi bilo da ono bude na samom vrhu Medvednice. No, napominje Žiljak, o tome će odlučiti gradske vlasti. Za sada se za umjetni snijeg još uvijek koristi voda iz vodovoda, što je jako skupo, a vode u postojećem jezeru podno Crvenog spusta nema dovoljno.</p>
<p>- Sve što se radi ili što će se raditi na Medvednici, nije i neće biti protiv prirode, napominje Žiljak. O svemu će biti konzultirani svi nadležni za Park prirode. Opasnosti od umjetnog snijega za prirodu nema. Čak smo i njegove uzorke davali na analizu, dodaje Žiljak. Skijaške staze kose se dva puta godišnje, kako bi i ljeti bile na raspolaganju građanima za piknike i igru. Na dijelovima gdje je uslijed eksploatacije drveća uništena trava sije se nova, jer bi inače kamenje počelo izbijati, a zna se da je ono pogubno za skije. </p>
<p>Glavno je, dakle, na Medvednici naći suglasje između svih korisnika Medvednice, pa da svi, uključujući i građane, budu zadovoljni. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kućice za smeće, rasvjeta u Tunelu, obilježene granice Parka, oprez - sječa</p>
<p>Javna ustanova Park prirode Medvednica pokrenula je u suradnji sa Čistoćom izradu drvenih kućica u kojima bi se odlagalo smeće skupljeno na Medvednici. Uzorke kućica radi Šumarija Zagreb.</p>
<p>- Predvidjeli smo da se uz Sljemensku cestu i uz pojedine planinarske domove postavi 20 drvenih kućica. Mjesta moraju biti dostupna kamionima Čistoće kako bi se smeće učestalo odvozilo. Naše prijedloge o točnim lokacijama gdje bi se one postavile već smo poslali Čistoći i očekujemo njihov odgovor, rekla nam je ravnateljica, Javne ustanove park prirode Medvednica, Nives Farkaš Topolnik. Za takav način prikupljanja smeća, ističe ravnateljica, zainteresirane su i zagorske općine, Bistra, Donja Stubica i Stubičke toplice.</p>
<p>Djelatnici radne jedinice hortikultura iz Uprave šuma Zagreb, po tko zna koji put, ponovno su postaviti stupiće na ulazu u Tunel kako bi zabranili prolaz vozila. Tunel je isključivo namijenjen pješacima, napominje Nives Farkaš Topolnik, no uporno se uništavaju stupići i vozila prolaze. Javna ustanova pokrenula je ovih dana u Elektri i pitanje rasvjete tunela, pa će uskoro djelatnici Elektre obaviti i uviđaj.</p>
<p>Za dva će tjedna završiti obilježavanje granica Parka prirode Medvednica tablama na 50 cestovnih ulaza u Park na području grada Zagreba. Naime, tek je ovih dana dobivena suglasnost Zagrebačkih cesta za postavljanjem tabli. Na području Zagrebačke i Zagorske županije table su već postavljene. </p>
<p>Javna ustanova moli planinare i izletnike koji se kreću po sljemenskim stazama za oprez i strpljenje budući je u tijeku sječa šume, koja će potrajati još oko dva mjeseca. Nakon završetka sječe, staze će se očistiti i urediti. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Uskoro sniženje cijena </p>
<p>U sklopu Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica nalazi se i Tomislavov dom te Dom izviđača. Kako saznajemo i ostali bi objekti na Medvednici trebali ući u to Trgovačko društvo. Kako bi privukli što veći broj posjetitelja u Tomislavovom domu najavljuju sniženje cijena hotelskog smještaja.</p>
<p>- Trgovačko društvo postoji dva mjeseca, a već su izgubljena značajna sredstva ove zime, jer nema snijega, rekao nam je Drago Žiljak. Da bi povećali posjet Tomislavcu, potrebno je podići kvalitetu usluga, uvesti nove sadržaje i programe, dodaje. U planu je organiziranje izložbi u suradnji s Prirodoslovnim i Etnografskim muzejima, te programa borbe i prevencije od droga, alkohola, stresa i drugih problema za čije je rješavanje idealno prirodno okruženje. Dom izviđača, do daljnjega će ostati namijenjen za dječje škole u prirodi. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Na području Zagrebačke županije ništa se neće moći raditi bez znanja same Županije</p>
<p>- Gradonačelnik Bandić govori kako će u dvije godine sagraditi velebni skijaški centar na Sljemenu, no postavlja se pitanje, koliku odgovornost za to ima ova županija. To, naime, nije nadležnost Grada Zagreba, već Zagrebačke županije, čulo se u tijeku rasprave o pogubnom utjecaju gradnje skijališta na ekologiju tog područja u tijeku aktualnoga sata na sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije, održane u utorak.</p>
<p>- To je jedna gradonačelnikova prepotencija koja je bila prisutna i za vrijeme Zlatka Canjuge i koja se sada samo nastavlja. No, njoj će doći kraj, rekao je župan Branimir Pasecky, istaknuvši da se na području Zagrebačke županije ništa neće moći raditi bez znanja same županije.</p>
<p> Postavljeno je i pitanje, hoće li granica Parka prirode Medvednica, koja na nekim mjestima zadire i u naselja, promijeniti način života ljudi koji tamo žive? Hoće li oni smjeti sijati na padinama parka prirode, kako će dobivati građevinske dozvole, hoće li se neki obrti morati ukinuti zbog zagađivanja okoliša i sl. Postavljeno je i pitanje, zašto Županija nije kupila jednu profitabilnu tvrtku, »GP Zagreb«, iako je bila najbolji ponuđač na natječaju, na što je Pasecky odgovorio da su se oporbene stranke Županije suprotstavile toj odluci.</p>
<p> Vijećnici su prihvatili rebalans županijskog proračuna za ovu godinu po kojem se prihodi povećavaju za sedam milijuna kuna, pa ukupni proračun iznosi 76 milijuna kuna. Za povrat kredita za kupnju poslovnog prostora-sjedišta Zagrebačke županije potrebno je osigurati 3,1 milijun kuna, a 2 milijuna kuna izdvojit će se za obnovu Franjevačkog samostana i crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Županijskoj upravi za ceste, za održavanje cesta i neprofitnim organizacijama odobreno je oko 2 milijuna kuna, a za dotacije općinama i gradovima predviđeno je povećanje od 1,1 milijuna kuna. I za izgradnju kapitalnih objekata u školstvu izdvojit će se 600 tisuća kuna više. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Legalizirati socijalnu bespravnu gradnju, Dubrava kao jedna cjelina</p>
<p>Većinom glasova vijećnika, Ivan Kozolić je 15. siječnja izabran za predsjednika Vijeća gradske četvrti Donja Dubrava u kojoj su SDP i HDZ osvojili po 5 mandata, a isto toliko i ostale stranke.</p>
<p> Rođen je 1952. godine u Molvama, odakle je u Zagreb došao 1975., završio srednje obrazovanje i tu živi već 26 godina. Nakon školovanja, zaposlio se u Zagrebačkim transportima, gdje radi i danas. U toj tvrtki obavljao je niz poslova, od skladištara i referenta do voditelja službe. Nikad nije napuštao Transporte, a danas ga uz njih veže ugovor na tri mjeseca, jer je firma u stečaju. Kozolić je u politiku ušao 1976. Od tada je četiri puta biran za sekretara Zagrebačkih transporta, a u SDP-u trenutno obnaša funkciju predsjednika mjesne organizacije SDP-a četvrti Donja Dubrava.</p>
<p>Specifičnosti četvrti</p>
<p>Četvrt Donja Dubrava sastavljena je od 9 budućih mjesnih samouprava, koje su različite u svojim sadržajima. </p>
<p>- S jedne strane postoje naselja u kojima su uvjeti življenja na razini urbanih sredina, no problem predstavljaju oni dijelovi četvrti u kojima dominiraju obiteljske kuće, ističe Kozolić, dodajući kako se tu radi o problemu bespravne gradnje koji se, gdje je god to moguće, treba legalizirati, kako bi se životni standard u Donjoj Dubravi makar kozmetički popravio. </p>
<p>Položajno gledano, četvrt Donja Dubrava nalazi se na istočnoj strani grada, što joj, smatra Kozolić, otvara mogućnosti za daljnji prosperitet. Četvrt je omeđena Dubravom sa sjevera, a rječicom Sopnica spušta se na Slavonsku aveniju. Sa zapada joj granice čine Mandalova, pa potokom Štefanovec ide opet sve do Slavonske avenije. Površina tog područja je 10,45 četvornih kilometara, na kojem živi oko 41.113 stanovnika.</p>
<p>- Osnivanjem Vijeća, stekli su se uvjeti da puk Donje Dubrave samostalno i neposredno utječe na uvjete života u sredini u kojoj živi, kaže Kozolić.</p>
<p>Važni objekti, komunalne akcije</p>
<p>Rješenje podvožnjaka ispod Čulinečke ceste, jedan je od prioriteta za četvrt Donja Dubrava, a Kozolić zagovara i model kojim bi se Dubrava povezala u jednu cjelini.</p>
<p>- Želimo dovesti jednu bankovnu kuću i odrediti obrtničke i mini financijske zone, no prije toga treba izgraditi novu osnovnu školu koju bi pohađala djeca iz Trnave, Čulinca i Resničkoga gaja. Ona danas prelaze preko željezničke pruge da bi došli do škole, što je više nego opasno, ističe Kozolić. Prema njegovim riječima, autobus će uskoro dolaziti i u Resnički gaj, i to zahvaljujući poduzeću »Primako«, koje je ustupilo dio svog prostora za autobusnu postaju uz Čulinečku cestu. </p>
<p>- Osim strateških objekata, stručne službe zagrebačkoga Poglavarstva izradit će plan tzv. malih komunalnih akcija za trogodišnje razdoblje. Za 2001. godinu već se zna da će se u plinofikaciju Donje Dubrave uložiti oko 5 milijuna kuna, a u vodoopskrbu i odvodnju oko 1,72 milijuna kuna, kaže predsjednik Vijeća te četvrti. </p>
<p>Ističe da na planu kulture i športa, situacija također nije zadovoljavajuća. Jedino sportsko društvo, Nogometni klub Čulinec, trenutno muku muči zbog nedostatka sredstava. Kozolić stoga poziva sve donatore da pomognu kako bi se na okupu zadržale četiri generacije sportaša. Jako dobra suradnja uspostavljena je s Udrugom nezaposlenih Hrvatske, koja je već uspjela zaposliti desetak tamošnjih stanovnika. </p>
<p>- Dok ne profunkcioniraju mjesni odbori u pojedinim naseljima, pozivam sve građane koji imaju određene probleme ili prijedloge za njihovo rješavanje, da slobodno dođu u moj ured, svakoga dana od 12 do 18 sati, poručio je Kozolić. Istaknuo je da sebe smatra osobom koja poštuje različite pristupe određenoj materiji, pa se nada da će uspjeti okupiti Vijeće za rješavanje strateških pitanja Donje Dubrave.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Po prometne isprave od 5. veljače u Heinzelovu 98</p>
<p>Služba za prometne isprave Policijske uprave zagrebačke, koja je poslovala u Petrinjskoj 30 premješta se u Heinzelovu ulicu 98. Na novoj adresi počet će uredovati 5. veljače radnim danom od 7.30 do 19 sati. U petak, 2. veljače služba će zbog preseljavanja uredovati na staroj adresi samo do 13 sati (umjesto do 19). </p>
<p>Poslovi prometnih isprava obuhvaćaju poslove registracije vozila i izdavanje vozačkih dozvola za vozače.</p>
<p>Ova promjena ne odnosi se na stanovnike Sesveta, Velike Gorice, Zaprešića, Samobora, Jastrebarskog, Dugog Sela, Svetog Ivana Zeline, Vrbovca i Ivanić Grada, koji će, kao i dosad, te poslove moći obaviti u policijskim postajam u mjestu stanovanja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Iskon Internet sponzor Gordana Kožulja</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Dvostruki pobjednik Svjetskog plivačkog kupa, svjetski prvak i svjetski rekorder na 200 metara leđno, Gordan Kožulj, potpisao je u utorak privatni sponzorski ugovor s tvrtkom Iskon Internet.</p>
<p>Tako će prvi hrvatski privatni davatelj internet usluga idućih godinu dana finacijski, ali i medijski pratiti našeg najboljeg plivača, kojem je ove godine glavni cilj nastup na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki. Kako je naglasila predsjednica Uprave te tvrtke, Ivana Šoljan, Iskon želi u svijetu interneta postati ono što je Kožulj u svijetu plivanja, pa im se zato ovo sponzorstvo učinilo primjerenim. </p>
<p>Gordan Kožulj je, pak, istaknuo kako se s internetom susreće još od početaka studentskih dana na sveučilištu Berkeley, pa je veliki pobornik interneta. Uz uobičajenen marketinške obveze, Kožulj će pisati i redovite kolumne na stranicama Iskon Interneta. (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Počinje skijaška sezona na Bjelolasici </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Na Bjelolasici je palo četrdesetak centimetara snijega i, prema svemu sudeći, u srijedu će napokon početi prava skijaška sezona. »Ljudi zovu od ranoga jutra i raspituju se ima li dovoljno snijega za skijanje. Jutros smo imali stotinjak poziva«, rekao nam je u utorak Tomica Kurelec, šef recepcije Hrvatskoga olimpijskog centra (HOC) Bjelolasica. Tijekom utorka žičare su radile samo za goste HOC-a. </p>
<p>Zbog manjka snijega na Bjelolasici se ove sezone, a za razliku od prošlih, kada se vikendom znalo okupiti i do tisuću i pol skijaša, još nije kvalitetno skijalo. Početkom ovoga tjedna, primjerice, zauzeto je manje od stotinjak kreveta iako su cijene vrlo prihvatljive u usporedbi s inozemstvom. Polupansion (ovisno o kvaliteti sobe) stoji od 200 do 260 kuna. I ski-karte su neusporedivo povoljnije od inozemstva. Dok, recimo, u Austriji jednodnevna ski-karta stoji 350 šilinga, odnosno dvjestotinjak kuna, jednodnevna karta za skijanje stazama Bjelolasice stoji tek 80 kuna. HOC se, doduše, u mnogočem ne može usporediti s inozemstvom (pogotovu u opremi, dodatnoj ponudi i, što je najvažnije, broju tzv. snježnih dana), ali sudeći po zanimanju i brojnim telefonskim pozivima, očito je da ima dosta domaćih poklonika zimskih sportova koji bi rado skijali na ovom hrvatskom skijalištu. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Rusi opozvali iz Kanade diplomate koji su skrivili prometne nesreće</p>
<p>MOSKVA, 30. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je molbu kanadskih vlasti da liši imuniteta i preda njihovom pravosuđu dvojicu svojih diplomata koji su u subotu u Ottawi skrivili dvije teške prometne nesreće s ljudskim žrtvama. Diplomate, krivce za prometne nesreće, prvog tajnika ruskog veleposlanstva u Kanadi Andreja Knjazeva i vicekonzula Jevgenija Blohina Moskva je u utorak opozvala i oni su odmah otputovali iz Otawe u domovinu gdje će im navodno biti suđeno.</p>
<p>Obje nesreće dogodile su se gotovo istovremeno u različitim dijelovima Otawe i to u trenutku kada su se Knjazev i Blohin vraćali svojim automobilima s ribolova i to kako kanadska policija tvrdi u pripitom stanju. Knjazev je na jednoj neravnini ceste izgubio kontrolu i na nogostupu »pokosio« dvije žene od kojih je jedna od teških ozljeda odmah umrla. U drugoj prometnoj nesreći koju je izazvao Blohin, a koji je prema tvrdnji kanadske policije također bio pod utjecajem alkohola, poginulih nije bilo.</p>
<p>Prema Ženevskoj konvenciji, strani diplomati imaju imunitet i ne mogu biti izvedeni pred sud zemlje u kojoj borave bez odobrenja svoje vlade. No, unatoč toj konvenciji gruzijski predsjednik Eduard Ševardnadze napravio je prije četiri godine presedan. Na zahtjev američkih vlasti, Ševardnadze je prije četiri godine lišio imuniteta svog diplomata Grigorija Maharadzea koji je u Washingtonu u pijanom stanju svojim automobilom usmrtio 16-godišnju djevojku. Američki sud izrekao je Maharadzeu tada kaznu zatvora u trajanju od 21 godine, ali je taj bivši gruzijski diplomat prošle je godine prebačen u domovinu gdje izdržava ostatak kazne.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hrvatski izbor za Eurosong bit će u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja </p>
<p> - Uz izravan radijski i televizijski prijenos, Izbor hrvatske pjesme za Pjesmu Europe, projekt HRT-a "Dora 2001.«, održat će se 4. ožujka u Zagrebu. Za odlazak na Pjesmu Europe, 15. svibnja u Kopenhagenu, na devetoj po redu »Dori« natjecat će se dvadeset skladbi, kojih je redoslijed izvučen na današnjoj konferenciji za novinare.</p>
<p> Redom će nastupiti Petar Grašo (pjesma Ni mrvu sriće), Branimir (Milenij ljubavi), Tereza Kesovija (Zlatni ključ sudbine), Vesna Pisarović (Za tebe stvorena), Mirjana Pospiš (Pjesmo moja), Bruno Krajcar (Balun), grupa Perle (Pokraj bistra izvora), Putokazi (Vilino kolo), Izabela Martinović (Takva ljubav) te Vanna (Strune ljubavi).</p>
<p> Slijede Josip Katalenić (Povedi me), Vladimir Kočiš - Zec (Nije kao prije), Zdenka Kovačiček (Ja živim svoj san), Enjoy (Hello), Dado Topić (Što znači zbogom), Branka Delić (Moja je ljubav umorna), Plava trava zaborava (Svane li dan), Ksenia (Igra), Toni Cetinski (Iz dana u dan) i duet Minea i Adalbert Turner (Ljepota).</p>
<p> Urednica HTV-ova Programa za kulturu, zabavu i šport Marija Nemčić najavila je da će uoči »Dore«, 2. ožujka u »Tvornici« biti unplugged koncert, zabavno-glazbeni show »Baloon«. Po njenim riječima, Zagreb je odabran za »Doru« jer »zaslužuje takav događaj« i stoga što tri studija HRT-a u kojima će se održati, udovoljavaju postavljenim financijskim i tehničkim uvjetima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Spielberg primio viteški naslov</p>
<p>WASHINGTON, 30. siječnja </p>
<p> - Američki redatelj Steven Spielberg dobio je u ponedjeljak navečer naslov viteza Britanskoga carstva u koji ga je promaknula britanska kraljica, objavilo je britansko veleposlanstvo u Washingtonu.</p>
<p> Na prigodnoj svečanosti u britanskom veleposlanstvu u Washingtonu, zatvorenoj za novinare, Spielbergu je odluku o dodjeli naslova službeno prenio britanski veleposlanik Christopher Meyer, u nazočnosti prijatelja i bliskih suradnika američkog redatelja nakon večere na kojoj su bili njegova žena, glumica Kate Capshaw te, novoizabrana demokratska senatorica Hillary Rodham Clinton, glumica Holly Hunter i republikanski senator John Warner. Budući da Spielberg, poznat po filmovima »Jurski park«, »E.T.«, »Schindlerova lista« ili »Spašavajući vojnika Ryana«, nije britanski državljanin, naslov mu ne donosi predmetak »sir«, niti ga je primio iz ruku same Kraljice, no imenu će moći dodati kraticu KBE ("Knight of the British Empire") koja označava Viteza britanskoga carstva.</p>
<p> Prema priopćenju britanskog veleposlanstva, naslov je Spielbergu dodijeljen za »izvanredne zasluge u industriji zabave i britanskoj filmskoj industriji u posljednjih 25 godina«.</p>
<p> Isti je naslov dosad dobilo više Amerikanaca, među kojima su bivši predsjednici George Bush i Ronald Reagan, sadašnji državni tajnik Colin Powell, general Norman Schwarzkopf i komičar Bob Hope. Naslov dodjeljuje, na preporuku Foreign Officea, britanska kraljica osobama koje su pridonijele jačanju odnosa između Velike Britanije i svojih matičnih zemalja. U Spielbergovom slučaju ta je zasluga što se u svojim filmovima često služi uslugama britanskih filmaša i što su neki od njegovih filmova i višestruko povećali posjećenost britanskih kina. (/AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nominacije za »Cesara«</p>
<p>PARIZ, 30. siječnja</p>
<p> - »Ukus drugih« Agnes Jaoui i »Harry, vaš dobronamjerni prijatelj« Dominika Molla osvojili su po devet nominacija za francuske filmske nagrade »Cesar« koje će se dodijeliti 24. veljače u Parizu. Potom slijede druga dva autorska filma, »Saint-Cyr« Patricie Mazuy s osam nominacija te »Stvar ukusa« Bernarda Rappa s pet nominacija. </p>
<p>Šampion s kinoblagajni u 2000. godini, s više od 10 milijuna gledatelja, »Taxi 2«, Gerarda Krawczyka, nema nijednu nominaciju. Iznenađenja su i dvije nominacije za »Stand by«, prvi film Rocha Stephanika te izostanak među nominiranima filma Claudea Chabrola »Hvala za čokoladu« s glumačkim parom Isabelle Huppert i Jacquesom Dutroncom. U utrci za »Cesara« za najbolji film su »Smrtonosne rane« Jean- Pierrea Denisa, »Ukus drugih«, »Harry, vaš dobronamjerni prijatelj«, »Saint-Cyr« i »Stvar ukusa«. Što se tiče glumaca, za Cesara za najboljeg glumca natjecat će se Jean-Pierre Bacri, Charles Berling, Bernard Giraudeau, Pascal Greggory i Sergi Lopez. Nominirane glumice su Emmanuelle Beart, Juliette Binoche, Dominique Blanc, Isabelle Huppert i Muriel Robin. Nasljeđujući Alaina Delona, glumac Daniel Auteuil predsjedava ovogodišnjom Noći Cezara. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Trinaest dana« na Berlinalu </p>
<p>BERLIN, 30. siječnja</p>
<p> - »Thirteen days« (Trinaest dana), film Rogera Donaldsona o raketnoj krizi na Kubi, s Kevinom Costnerom u glavnoj ulozi, prikazat će se izvan konkurencije na 51. međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu koji počinje 7. veljače. Nasuprot tomu, »The pledge«, treći dugometražni film redatelja i glumca Seana Penna, povučen je iz službenog programa Berlinalea, u kojem se trebao naći s još tri američka predstavnika. Moritz de Hadeln, koji ravna posljednji put Berlinaleom, istaknuo je da je »Thirteen days« film »specijalno važan za Berlin jer je kubanska kriza usko vezana uz sudbinu Zapadnog Berlna. »Thirteen days« vrlo je zanimljiva povijesna rekonstrukcija, rekao je on. Naprotiv, najavio je da se zbog spora između producentskih tvrtki, »The pledge«, s Jackom Nicholsonom u glavnoj ulozi, neće moći prikazati u službenom programu, na veliko žaljenje, rekao je on, Seana Penna koji nije kriv za tu odluku. Dakle, 23, umjesto predviđenih 24 filma, naći će se u utrci za Zlatnog medvjeda. (Hina / AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nijemci piju sve manje piva</p>
<p>BERLIN, 30. siječnja </p>
<p> - Potrošnja piva u Njemačkoj smanjila se ponovno i u 2000. godini, čime je nastavljen trend započet sredinom devedesetih godina, priopćio je u utorak federalni statistički ured.</p>
<p> Prošle je godine u Njemačkoj konzumirano ukupno 109,7 milijuna hektolitara piva, 0,4 posto manje od godinu dana ranije.</p>
<p> Nakon što je dosegla vrhunac od 115,7 milijuna hektolitara 1994. godine, u posljednjih šest godina potrošnja piva doživljava stalni pad. Nijemci se ipak nalaze među najvećim pivopijama na svijetu. Glasnogovornik statističkog ureda rekao je da je svaki Nijemac stariji od 15 godina u 2000. godini popio 120,5 litara piva. Rekordne 1994. godine svaki je Nijemac popio čak 165 litara piva, rekao je glasnogovornik.</p>
<p> Dužnosnici njemačkih pivovara smanjenje konzumacije piva u prošloj godini objašnjavaju hladnim i vlažnim ljetom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Ferzettijev Kreont za antologiju </p>
<p>HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci / Gostovanje Stalnoga kazališta Furlanije - Julijske krajine »Rossetti« iz Trsta s djelom Jeana Anouilha »Antigona«, redatelj Furio Bordon </p>
<p>Drama »Antigona« (1943.) suvremenoga francuskog dramatičara Jeana Anuilha (1910.-1987.) gotovo u svim pojedinostima fabule slijedi onu klasičnu, Sofoklovu, a time i sâm drevni mit o kući Labdacidâ. Razlika je u poimanju bîti tragedije, koju Anouilh ne vidi više u poigravanju Sudbine (Moire) nemoćnim ljudskim bićima, već (kao pravi egzistencijalist) u svjesnome izboru koji čovjek u određenome trenutku čini zato da bi ostao »sebi dosljednim«, i koji ga potom - logikom izborâ koje čine drugi - neumitno vodi prema propasti i smrti. Takvo shvaćanje (barem u tome razdoblju njegova raznolikog opusa) znatno približava Camusu i Sartreu - međutim, za razliku od njih, Anouilh je autentični »teatarski čovjek«, sklon formu stavljati na istu razinu s idejom i sadržajem.</p>
<p> U njegovoj »Antigoni« svi važniji likovi opširno iznose svoja razmišljanja, sumnje i stajališta (bilo u dijalozima, ili, čak, u podužim monolozima), oni jednostavno ne djeluju, nego svoja djelovanja obrazlažu, pitajući se o njihovu smislu, učinku i posljedicama. Temeljni sukob, onaj između Antigone i Kreonta, ispitan je iz više mogućih kutova, i konačno interpretiran kao nepomirljiv sukob između idealističke i maksimalističke mladosti i racionalističke i skeptičke zrelosti i starosti, između izbora Vlasti (Kreont), sa svime onim što ona sa sobom donosi, i unutrašnje čvrstoće i etičke konsekventnosti u apsolutnom odbijanju svega konvencionalnoga (što je Antigonino načelo).</p>
<p> Anouilhova Antigona izgleda kao da svojim prividno alogičkim činom izvršuje samoubojstvo: odbacujući građanski život koji čine poluistine, cinizam i kompromisi, ona svojevoljno odabire put koji vodi u smrt. Klasična Sofoklova motivacija samo je slabašan odjek u pozadini - za Antigonu bolji je (realni) neživot (negacija života) od takva »života«, koji je, po njezinim mjerilima, samo privid. S druge strane, Anouilh očovječuje i Kreontov lik: svjestan svoje uloge, koja mu je tako reći slučajno pripala (a on ju je prihvatio, ali je zapravo nije, u izvornome smislu, »odabrao«), Kreont se više ne ukazuje kao kruti tiranin koji svoju volju pretvara u zakon, već kao emblematični nositelj građanskoga, političkog, načela relativnosti - koje stoji nasuprot Antigoninu apsolutu.</p>
<p>Redatelj Furio Bordon nije iskoristio sve potencijale Anouilhove drame, shvativši je samo kao maksimalno statičan oratorij, u kojem primat pripada riječi. No, valjalo bi ipak podsjetiti da - za razliku od Sartrea i Camusa, filozofa-dramatičara - Anouilh, u »Antigoni«, pripada dramatičarima-filozofima (što je usmjerenje koje u Francuskoj posjeduje dugu tradiciju), te da je svoju dramu namijenio pozornici, a ne (samo) čitanju. S nešto više redateljske invencije, konflikt između preobilja riječi i oskudice scenske radnje - mogao je biti riješen na način koji bi ostavio netaknutim Anouilhovu osnovnu ideju, ali zato ne bi doveo u pitanje Anouilha kao u cijelome svijetu, pa tako i u nas, rado izvođena i gledana dramatičara. Jedine dvije vidljive Bordonove intervencije sastoje se u potenciranju pretvaranja lika Dadilje u lik (muški) Majordoma (Jacquota), »da bi se izbjegla sladunjavost«, što je rečeno, ali baš i nije ostvareno, te u svođenju ionako već »koncentrirana« Zbora na neku vrstu ne baš uvjerljiva cabaret-majstora.</p>
<p>Sretna je okolnost što je Furio Bordon raspolagao vrsnim interpretima, među kojima je glumac stare talijanske škole Gabriele Ferzetti ostvario upravo antologijsku kreaciju umorna, neodlučna, ali svoje vlasti svjesna Kreonta, a vrlo je solidna (iako, možda, povremeno prepatetična) bila i Daniela Giovanetti, kao sasvim mlada, gotovo djetinje naivna, ali u svom izboru ipak nepokolebljiva Antigona. Treba još spomenuti (u pozitivnome kontekstu) sentimentalno-senilna Jacquota Umberta Raha (Raho), Ismenu Alessije Innocenti, Hemona Mina Mannija te Giampiera Fortebraccia kao komična Stražara (iz nepoznatih razloga, u maniri Ruzzantea).</p>
<p> Scenograf Alessandro Chiti pomalo je pretjerao svojim simboličkim aluzijama, smetnuvši s uma staro načelo u skladu s kojim gomilanje slabi učinak: možda bi bilo bolje izostaviti pobliže neobjašnjena vješanja u pozadini scene, a na sâmome početku predstave, baš kao i neprekidnu nazočnost, u prvome planu, mrtva tijela Antigonina brata Polinika. Uglavnom, sve ne treba biti eksplicirano - nešto gledatelji mogu zaključiti i sâmi, a i scena je ponajčešće ljepša, pa i funkcionalnija, što je ekonomičnija.</p>
<p>Na kraju, ne može se odreći stanovita zanimljivost predstavi tršćanskoga kazališta »Rossetti«, koja je u veliku dvoranu riječkoga HNK Ivana pl. Zajca privukla brojnu publiku: ona je svojevrstan hibrid talijanskoga tradicionalizma i zastarjelih avangardističkih »radikalnih« rješenja, ali i poligon na kojem su nekoliko vrsnih talijanskih glumaca dostojno prikazali svoje verbalno majstorstvo. Pri tome se nameće paralela s hrvatskim glumištem, u kojem ljepota scenskoga govora polako, ali sigurno nestaje. </p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Hrvatski glazbeni vodič«</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Prošireno, treće, dvojezično izdanje Hrvatskoga glazbenog vodiča za 200l., predstavljeno u Klubu Sax, sadrži više od 40.000 podataka s područja hrvatske glazbene industrije, što je za oko l0.000 podataka više nego u prošlogodišnjem izdanju. U sedam poglavlja zabilježene su adrese, brojevi telefona i osnovni podatci svih važnijih nakladnika, izvođača, zatim glazbenih udruga, festivala i klubova. Znatan dio odnosi se na zakone i naputke koji uređuju glazbenu djelatnost u Hrvatskoj. Izdavači Vodiča su tri hrvatske glazbene strukovne udruge: HUZIP- Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava, HGU - Hrvatska glazbena unija i HUOKU - Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika.</p>
<p> »Vodič je strukturiran tako da se lako može pronaći svaka potrebna informacija i kao takav neophodan je za one koji se profesionalno ili amaterski bave glazbom ili pak o njoj pišu«, rekla je glazbena kritičarka Bosiljka Kempf-Perić. Zvonimir Stanislav, uz Dražena Buhina urednik Vodiča, istaknuo je kako novi Vodič ima dosta prednosti pred starim, no kako mu je i dalje najveća mana zastarjelost pojedinih podataka, za što su krive ustanove koje nisu odgovorile na anketu i koje ne osvježuju svoje internetske stranice. Po riječima predsjednika HGU-a Paola Sfecija, u Hrvatskoj nema kulturne politike, zbog čega izdanja poput Vodiča ostaju bez novčane pomoći države. Sfeci je izrazio nadu da će Vodič postati uobičajeni priručnik i da se neće morati i dalje raditi isključivo entuzijastički.</p>
<p> Ovogodišnji Vodič prvi put će biti u redovitoj prodajnoj mreži u knjižarama i trgovinama CD-ima u Hrvatskoj i Sloveniji. U veljači bi trebao biti tiskan i pokusni CD-rom Hrvatski glazbeni vodič 2001. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zavodljivost imaginarnih gradova</p>
<p>Galerija Hrvatskoga kulturnog centra u Londonu / Izložba »Two Thousand One« Dražena Grubišića / Imaginarni grad sa slika i fotografija bit će izgrađen u Gorskom kotaru</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - U Galeriji Hrvatskoga kulturnog centra u Londonu bit će, od 1. veljače do 1. ožujka, otvorena izložba mladoga zagrebačkog umjetnika Dražena Grubišića pod nazivom »Two Thousand One«. Grubišić će izložiti u Londonu šest ulja na platnu, dok će u katalogu biti predstavljene fotografije njegova imaginarnog grada.</p>
<p>»Šest uljanih slika naslikane su po fotografskom motivu trodimenzionalne makete imaginarnog grada s kojom je umjetnik započeo svoj projekt. Tranzicija iz skulpturalnoga trodimenzionalnog prostora u prostor dvodimenzionalne slike - pravac je umjetnikova istraživačkog puta. Fascinacija prostorom, sa svim atributima koje prostor može imati, pokreće lanac uzročno- posljedičnih veza, koji rezultira naoko poznatim i uobičajenim oblicima umjetničkog izražavanja, u ovom slučaju je to niz: skulptura-fotografija-slikarstvo-kompjutor-arhitektura. Međutim, u svom totalitetu djelo nije sagledivo 'jednim pogledom' i nije ga moguće analizirati uobičajenim postupkom i pomagalima koji nam služe pri recepciji konvencionalnog umjetničkog djela«, bilježi Tihomir Milovac u katalogu izložbe.</p>
<p>Slike i fotografije što će biti izložene u Londonu čine prvu fazu projekta. Nakon toga slijedi prelazak u digitalni prostor cyber svijeta, a u završnici se očekuje izrada građevine u stvarnome okruženju Gorskoga kotara. Time umjetnik, po riječima Tihomora MIlovca, »nastoji upozoriti na temeljne vrijednosti, raznolikosti i različitosti kojima obiluje svijet oko nas te na potrebu lake i neometane trazicije kroz sadržajno različite kulturne, socijalne i političke prostore današnjice«.</p>
<p>Posljednja akcija Dražena Grubišića »Thron« bila je ona koju je ostvario godine 1998. u umjetničkom tandemu s Nedjeljkom Mikcom - Grubimiks Labirint. Oni su na znakovita i teško dostupna mjesta u krajolicima šest hrvatskih parkova kulture postavili golema prijestolja - tronove.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dječja akciona drama</p>
<p>Kazalište »Žar ptica« / Ciklus scenskih priča po motivima iz djela Ivane Brlić Mažuranić / Praizvedba drame »Baka Mokoš i unuk Sunce« Vladimira Stojsavljevića</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - U ovoj će sezoni zagrebačko Gradsko kazalište za djecu Žar ptica, pod umjetničkim vodstvom Marije Sekelez, započeti s ciklusom scenskih priča po motivima iz djela slavne hrvatske spisateljice Ivane Brlić Mažuranić. Prvo će uprizorenje, dječja akciona drama pod nazivom »Baka Mokoš i unuk Sunce« Vladimira Stojsavljevića, biti praizvedeno krajem veljače. Dramski pisac, redatelj i publicist Vladimir Stojsavljević, čiji su dramski tekstovi »O tome se u našoj kući govori« i »Trač o ljubavi« s velikim uspjehom izvođeni u zagrebačkim teatrima, a najnovija drama »Tango drugi put« nedavno je praizvedena u osječkom HNK-u, napisao je »Baku Mokoš i unuka Sunce« po motivima priče »Sunce djever i Neva Nevčica« Ivane Brlić Mažuranić. Glumci i lutke u živahnom ritmu scenske glazbe ostvarit će vizualno iznimno atraktivnu predstavu koja će nedvojbeno privući ne samo dječju publiku.</p>
<p>Glumački ansambl predstave, koju režira autor teksta Vladimir Stojsavljević, predvodi dramska umjetnica Marija Kohn, koja će na pozornici predočiti mitsko biće iz slavenskih legendi po imenu Mokoš. U ostalim ulogama nastupit će glumci: Hrvoje Klobučar, Marina Kostelac, Vanda Vujanić, Željko Mavrović, Gorana Vrdoljak i student završene godine Akademije dramske umjetnosti Danijel Ljuboja. Scenogra predstave je akademski kipar i slikar Zvonimir Lončarić, kostime će osmisliti Marija Žarak, a glazbu je skladao Ilan Kabiljo, poznat kao producent, skladatelj i tekstopisac brojnih pop-rock hitova.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljepota imotskih nošnji</p>
<p>Galerija Muzeja »Mimara« / Izložba »Iza sedmerih vrata« predstavlja svo bogatstvo i ljepotu originalnih, ali i rekonstruiranih imotskih narodnih nošnji </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - O prirodnim ljepotama Imotske krajine pričao mi je još moj prijatelj Milan iz Zmijavaca. Mnogi misle za Milana, poznatog novinara, da je otrovan kao poskok, no ja znam da je Milan najbolji čovjek na svijetu, premda je pecajući sa mnom, u blizini Zagreba psovao na ribe i žabe. Pričao mi je Milan o mirisnim imotskim poljima, zvijezdama i drevnoj prošlosti koja je prohujala tim prostorom...</p>
<p>Duh Imotskog u Zagrebu danas nam otkriva izložba »Iza sedmerih vrata« što je u subotu otvorena u Galeriji Muzeja »Mimara«. Ime izložbe »Iza sedmerih vrata« naziv je pjesme poznatog poete Petra Gudelja: »Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko: Sunce i Mjesec, jata ptica selica i zvijezda, vjetri i oblaci, vuci i poskoci, munje i vile, zemaljske i podzemljaske vode. Dođu i prođu ljudi«.</p>
<p> Riječ je o dugo pripremanoj izložbi Josipa Forjana (voditelj Posudionice i radionice narodnih nošnji), koji je s ekipom suradnika »na poticaj zaljubljenika, entuzijasta i kulturnih djelatnika« pokrenuo projekt istraživanja, rekonstrukcije i prikupljanja narodnih nošnji, te izradu replika za potrebe Kulturno umjetničke udruge »Novae« iz sela Runovića. Izložba ne nudi samo pregled etnografskog bogatstva iz fundusa Etnografskih muzeja Split i Zagreb, Muzeja Imotske krajine i Franjevačkog muzeja u Imotskom, dakle stare originalne i nove rekonstruirane nošnje, već i niz fotografskih i likovnih priloga što svjedoče etnografsko bogatstvo Imotskog. Najiscrpniji prikaz starih običaja naći će svaki posjetitelj izložbe u katalogu, točnije u tekstu fra Silvestra Kutleše (1876. - 1943.) »Život i običaji u Runovićim, jednoj župi Imocke krajine«.</p>
<p> Prošao je fra Kutleša u svom tekstu povijesni luk, opisujući u svom radu ne samo mušku odjeću (košulje, podgaće, gaće, bičve, kape, peškire, postole, prtene guće), žensku (košuljak, gaćice, gućice, šotane, zumbine, bičve), već i običaje starih Imoćana. Naročito su zanimljivi opisi urešavanja žena koje su »nosile toliko srebrna i zlatna nakita da su se građani čudili« i muškaraca koji su »mogli brkove i za uši zaviti«. Za istraživače će biti intrigantni i podatci Milana Glibote koji priše o nošnjama Imotske krajine u povijesnim dokumentima, etnografskim, likovnim i književnim djelima. Najstariji prikaz narodne nošnje, tako otkrivamo u crtežu Füllera iz 1833. godine, ali i litografijama Johana Hogelmüllera iz 1841. i Franesca Carrare iz 1846. godine. Vrijedan je najstariji etnografki zapis o nošnjama Imotske krajina učitelja Ivana Ujevića (Tinova oca). Tu su i zapisi Marinka Granića i Vinka Tolića.</p>
<p>Svakako, riječ je o iscrpnom prikazu etno bogatstava Imotske krajine. Štoviše u katalogu osim Josipa Forjana, fra Silvestra Kutleše i Milana Glibote pišu i Suzana Budimir (odijevanje imotskog građanstva u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeću), Ida Vranić (Kratki prikaz zbirke nošnji imotskog kraja u Etnografskom muzeju Split), Snježana Tonković (Narodne nošnje u muzejskoj zbirci Narodnog sveučilišta Imotski) i fra Ante Babića (Imotski franjevci i etnografsko blago). Naravno, ostaje pitanje je li izložba narodnog bogatstva trebala biti u »Mimari«?.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Caravaggiova zbirka ponovno u Rimu</p>
<p>RIM, 30. siječnja</p>
<p> - Jedna od najopsežnijih zbirki Caravaggiovih slika i slika srodnih majstora 16. i 17. stoljeća privremeno je, nakon 200 godina, ponovno vraćena u rimsku palaču Giustiniani. Tako će se u Rimu ponovno moći vidjeti djela koja su napoleonskim osvajanjima raznesena svuda po svijetu. Te su slike izvorno pripadale zbirci od 600 umjetničkih djela grofa Vincenza Giustinianija i njegova brata kardinala Benedetta Giustinianija, prvih mecena lombardijskog baroknog velikana Michelangela Merisija, zvanog po njegovu rodnom mjestu Caravaggio. Njihovoj su zbirci pripadala i djela Lonreza Lotta, Paola Veronesea, Dirka van Barburena i Nicolasa Regniera koja su također sada izložena u Rimu. Izložba je privukla veliku pozornost ne samo zbog djela koja su u tu svrhu prikupljena iz mnogih europskih, ali i sjevernoameričkih zemalja, već i zbog mjesta izlaganja. Freske i prostorije palače koju su gradili Fontana i Borrohmini inače su sjedište predsjednika talijanskog Senata i nisu dostupne javnosti. Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja kada se seli u Berlin. (Ika)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Maazel nasljeđuje Masura </p>
<p>NEW YORK, 30. siječnja</p>
<p> - Lorin Maazel naslijedit će krajem sljedeće godine Kurta Masura na čelu Newyorške filharmonije, s kojom će potpisati četverogodišnji ugovor, objavio je u utorak New York Times. Upitan u Madridu, gdje trenutno sprema pijanistički koncert, 70-godišnji Maazel rekao je novinama da je »jako sretan« što će postati 24. glazbeni direktor Filharmonije, i tako se vratiti u svoj rodni grad New York. Maazel, sada na mjestu glazbenog direktora Simfonijskog orkestra Bavarskoga radija, jednog od najuglednijih njemačkih orkestara, nedavno je objavio da ne će obnoviti svoj ugovor kako bi se mogao posvetiti skladanju. Latvijac Mariss Jansons naslijedit će ga 2003. godine na čelu Simfonijskog orkestra Bavarskog radija.(Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>2-0 prokockano u četiri minute</p>
<p>B nogometne reprezentacije Hrvatske i Rumunjske u prijateljskoj utakmici odigrale neodlučeno (2-2) / Hrvatska je do 83. minute vodila pogocma Vlaovića i Tudora 2-0, a u 87. minuti već je bilo 2-2</p>
<p>PULA, 30. siječnja</p>
<p> - Nogometne B reprezentacije Hrvatske i Rumunjske u zanimljivoj utakmici odigrale su neodlučeno 2-2. Naši reprezentativci koji su do tri minute prije kraja imali 2-0 vodstvo, imali su jedinstvenu priliku da trostruku premijeru - novog izbornika, nove »Nike« opreme i novog 4-4-2 sustava igre - začine lijepom pobjedom. Međutim, u posljednjih sedam minuta nesretno su primili dva pogotka i tako pokvarili ukupno ne loš dojam. Strijelci za Hrvate bili su Vlaović u 51. i Tudor u 68. minuti, do izjednačenja Rumunji su stigli preko Mare (83.) i Miculaea (88.). Pogodak za 2-2 Rumunji su postigli s igračem više. Izbornik Jozić je, naime, iskoristio pravo na izmjene, a u međuvremenu se ozlijedio Mario Cvitanović.</p>
<p>Naši nogometaši krenuli su veoma žustro. U njihovoj igri osjećala se namjera za što bržim postizanjem zgoditka, no zgusnuta i elastična obrana Rumunja najčešće je veoma lako otklanjala možebitne opasnosti. Ipak, ton igri našoj vrsti davao je srednji red, s poprilično pokretljivim Lekom i Bjelicom koji su pokušavali uposliti u napadu isturene Šokotu i Marića. To im je u nekoliko navrata i uspjelo. Međutim, kad bi se i uputio precizan šut vratar Rumunja u prvom dijelu spasio bi vrstan vratar Bogdan Stelea. Iako se naša reprezentacija u ovakvom sastavu okupila prvi put bez ozbiljnog treninga, k tome premijerno je nastupila i u 4-4-2 sistemu, nismo se mogli oteti dojmu da je Jozićeva momčad bila kudikamo bolja od rumunjske vrste. Potvrdio je to i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Markovcić u poluvremenu utakmice.</p>
<p>- Doista nije loše, eto vidjeli ste ova nova momčad, s novim sustavom igre, odlično parira Rumunjima. Štoviše, u prvom poluvremenu izgledala je kudikamo bolje od njih.</p>
<p>U poluvremenu izbornik Jozić obavio je tri izmjene koje su kasnije rezultirale višim ritmom igre, naposljetku i vodstvom. Umjesto napadača Marića i Šokote na teren je poslao drugi napadački par, Vlaovića i Karića, dočim je Banovića zamijenio Prišć. Već nakon pet minuta igre u nastavku stigla je i rezultatska korist. Tudor je poslao jednu svoju tipičnu parabolu pred vrata Stelee, loptu je prihvatio Vlaović, brzo zaobišao vratara i poslao loptu u mrežu. Još prije tog pogotka Vlaović je već imao jednu šansu - krasno ga je proigrao Karić, no spetljao se što je poprilično iziritiralo publiku. No, samo tridesetak sekundi kasnije Vlaović je pogrešku ispravio i postigao pogodak. </p>
<p>Drugi pogodak dogodio se nakon minijature u kaznenom prostoru Rumunja, akciju je započeo Karić, dodao do Vlaovića, kojem je lopta krivo sjela, ali uspio je poentirati Tudor. Ovaj posljednji s lakoćom je loptu poslao u praznu mrežu. Tek tada su Rumunji počeli prijetiti, a uspjeli su smanjiti rezultat sedam minuta prije kraja. U jednoj gužvi pred Runjom lopta je u 83. minuti došla do usamljenog Mare i tu više nije bilo pomoći. Samo četiri minute kasnije stiglo je je izjednačenje. </p>
<p> l Gradski stadion u Puli</p>
<p>HRVATSKA - RUMUJSKA (0-0</p>
<p>HRVATSKA: Runje 6, Rukavina 6,5, Mijatović 6,5, Tudor 6.5, M. Cvitanović 6 - Brajković 6, (Bule -), Banović 6, (Prišć 6), Bjelica 6,5, (Veić -), Leko 6,5 - Šokota 6 (Karić 6,5) - Marić 6 (Vlaović 6,5)</p>
<p>RUMUNJSKA: Stelea 6,5, - Stojcan 6, (Soava 6), Prodan 6, Eiencsi 6 - Lincar 6 (Ghioane 6,5), Radoi 6,5, Codrea 6,5, Mutu 6, Rosu 6 - Miculae 6,5, Mihalcea 6 (Mara 6,5).</p>
<p> SUDAC: Kandare (Slovenija) 6,5. GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vlaović (50), 2-0 Tudor (68), 2-1 Mara (83) i 2-2 Miculae (87).</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Elche nudi za Leku 1,400.000 DEM</p>
<p>SPLIT, 30. siječnja</p>
<p> - Prijateljski ogled Šibenika i Hajduka na Šubićevcu u utorak nije odigran zbog vremenskih nepogoda koje su zahvatile cijelu Hrvatsku. </p>
<p>Dogovoreno je da bi se - ako se vrijeme poboljša, a iz Šibenika su javili da tamo već puše bura - taj susret mogao odigrati u srijedu popodne. Trebala bi to biti još jedna provjera Hajdukove momčadi, tako da trener Zoran Vulić ima kompletan uvid u stanje svakoga nogometaša.</p>
<p>Prigoda je to, nadalje, da Vulić pokuša naći rješenje za otišlog lijevog braniča Anthonija Jažića. U Vicenzi je, na toj poziciji, većim dijelom utakmice koju je Hajduk izgubio 0-3, igrao Mirko Hrgović, a nakon sat vremena mjesto je ustupio Mariu Careviću. I treći kandidat traži svoju prigodu: Vedran Celiščak. Kome će Vulić ponuditi dres otišlog Jažića? Još treba pričekati, jer će Splićani nakon utakmice u Šibeniku igrati u subotu i nedjelju na turniru u Širokom Brijegu, potom skoknuti do Dubrovnika, a najvažnija provjera bit će ogled s Dinamom na Poljudu 13. veljače.</p>
<p>I dok Vulić muči brigu kako sastaviti momčad, čelnici kluba pokušavaju spasiti što se spasiti dade, odnosno prodati što se nekome može »utrpati«. Španjolski drugoligaš Elche, u kojem je sportski direktor nekadašnji »dinamovac«, Milivoj Bračun, zapeo je u nakani da dovede kapetana Hajduka Ivana Leku. Nakon prvih kontakata sad su stigli i s konkretnom ponudom: Elche nudi Hajduku 1,400.000 DEM za odštetu!</p>
<p>Sad su na potezu čelnici splitskog kluba. Problem je možda jedino u tome što Leki previše duguju, oko milijun maraka, a osim toga postavili su i neke gabarite, odnosno očekuju najmanje dva milijuna maraka od Lekine odštete. Međutim, u životu, nikada sve ne ide onako kako se zamišlja, pa će vjerojatno i na Poljudu pristati da uzmu nešto malo manje, te da se istovremeno dogovore s Lekom o »prebijanju dugova«, kako bi svi na kraju bili zadovoljni i »siti«. Osim Lekinoga, aktualan je i odlazak reprezentativnog čuvara mreže Stipe Pletikose... I njemu se žuri da što prije napusti Hajduk. Prijelazni rokovi u Italiji i Španjolskoj završavaju 31. siječnja, a u pravilu transferi se dogode minutu prije ponoći, pa se tako može očekivati da Leko i eventualno Pletikosa doista minutu prije otkucaja 31. siječnja napuste Hajduk.Svi se na Poljudu »tresu«, jer od prodaje Leke i Pletikose ovisi daljnja sudbina vodeće klupske garniture na čelu s predsjednikom Brankom Grgićem. Ako ništa ne »inkasiraju«, teško da će i dalje rukovoditi klubom, jer ionako je već dosta povika na njihov rad. Zamjera im se da nisu gotovo ništa financijski priskrbili klubu, osim prodaje Jažića, a najavljivali su na početku svog mandata da će Hajduk izvući iz financijske dubioze, da će deblokirati račun, da će nogometaši biti isplaćeni do posljednje lipe... Za sada ništa od svega toga, njihov učinak jednak je nuli.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Maradona opet izigrao UAE</p>
<p>DUBAI, 30. siječnja</p>
<p> - Nekdašnji najbolji nogometaš svijeta, Diego Maradona, po četvrti put je iznevjerio nogometne zaljubljenike u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, željnih da konačno vide Argentinca u Dubaiu.</p>
<p>- Učinili smo sve što je u našoj moći, ali uzalud, jer Maradona ne dolazi, kazao je Abdullah Rahman Mohammed, kapetan reprezentacije UAE, koji je Maradonu želio dovesti na svoju oproštajnu utakmicu.</p>
<p>Mohammed je naglasio da je to četvrti put da Argentinac najprije pristaje, pa potom ne dolazi na ekshibicijske i humanitarne susrete u Dubaiu.</p>
<p>- Postali smo predmet sprdnje, jer nam nitko više ne vjeruje. Četiri puta smo najavili Maradonin dolazak i svaki put bi nas izigrao. A zbog njega smo podnosili kritike javnosti, jer mnogo ljudi u Dubaiu nije sretno što im dolazi nogometna zvijezda, koja je zapravo narkoman«, veli Mohammed. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Amerikanac Rahlves prva senzacija SP! </p>
<p>Američki skijaš Daron Rahlves senzacionalni je pobjednik superveleslaloma na SP / Iza njega su ostali veliki favoriti, Austrijanac Eberharter i branitelj naslova Maier</p>
<p>ST. ANTON, 30. siječnja</p>
<p> - Amerikanci na gotovo svakom velikom natjecanju izvuku nekog asa iz rukava... Na žalost domaćina skijaškog SP, Austrijanca, to se dogodilo i u superveleslalomu skijaša, u utorak, u kojem je slavio Amerikanac Daron Rahlves.</p>
<p>Pobjednik je iznenađujuć, ali nije došao niotkuda. Krajem proše godine Rahlves je, dvjema uzastopnim pobjedama u norveškom Kvjetfilu, najavio da, sa 27 godina, nije rekao zadnju riječ. Naprotiv, nedavno je u Kitzbühelu bio treći u spustu i četvrti u superveleslalu, čime je došao na listu »tajnih favorita«. </p>
<p>U okršaju s austrijskom skijaškom »lavinom« (Strobl, Maier, Eberharter) Rahlves je ušao s prednošću, jer je startao nakon njih. Staza je bila teška, u zamku su odmah upali Austrijanci Strobl i Eberharter, a posebno Maier, sa startnim brojem 5. Zbog velike pogreške na šestim vratima izgubio je mirnoću, skije su se u svakom zavoju tresle. Kad se smirio, bilo je kasno. </p>
<p>Istina, Maier je poveo, ali je bilo jasno da nije nepobjediv. Odmah mu je to pokazao sunarodnjak Stefan Eberharter, koji je prije 10 godina u Saalbachu osvojio zlato, upravo u ovoj disciplini. Na cilju je imao 15 stotinki prednosti. Kako je Gruber (posljednji pobjednik superveleslaloma iz Garmischa) griješio, a Lase Kjus izgubio prednost iz gornjeg dijela staze, što ga je gurnulo na treće mjesto, oko 40.000 dobro zagrijanih domaćih navijača počelo je slaviti. </p>
<p>No, onda se dogodio Rahlves. Nije vozio bez pogreške, ali na gotovo istom mjestu na kojem se Maier tresao Amerikanac je sjajno amortizirao sve udare staze. Činilo se da je Rahlves »pokrao« sve tajne Hermana Maiera, što nije daleko od istine, jer je trenirao sa sad bivšim svjetskim prvakom.</p>
<p>- Jutros sam se loše osjećao i gotovo odustao. Srećom, nisam, a sve zato što obožavam velika natjecanja, rekao je novi svjetski prvak.</p>
<p>Maier je žalio što je staza bila tako kratka:</p>
<p>- To je tako u sportu. Cijelu sezonu voziš odlično, a onda dođe dan kad se sve odlučuje u jednoj utrci. Pogriješiš li, nema popravaka. Da sam imao još 150 metara staze...</p>
<p>Srebrni Eberharter nije bio nezadovoljan:</p>
<p>- Učinio sam sve da pozlatim 10-obljetnicu moje prve medalje. Ali, nisam uspio.</p>
<p>Možda Austrijance, koji će do četvrtka (kad se vozi muški spust) čekati prvo zlato, utješi činjenica da je pobjednik Rahlves skijao na njihovim, Atomic skijama...</p>
<p> l Rezultati superveleslaloma: 1. Daron Rahlves (SAD) 1:21,46 , 2. Stephan Eberharter (Aut) +0,08 s (+ 2,07 m), 3. Hermann Maier (Aut) +0,23 (+ 5,93 m), 4. Lasse Kjus (Nor) +0,27 (+ 6,95 m), 5. Didier Cuche (Švi) +0,49 (+12,59 m), 6. Werner Franz (Aut) +0,87 (+22,24 m), 7. Josef Strobl (Aut) +1,02 (+26,03 m), 8. Alessandro Fattori (Ita) +1,04 (+26,54 m), 9. Pierre-Emanuel Dalcin (Fra) +1,14 (+29,05 m), 10. Bjarne Solbakken (Nor) +1,28 (+32,57 m)... (Momir Jelovac)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ivica Kostelić propušta SP i ide na operaciju</p>
<p>ST. ANTON, 30. siječnja</p>
<p> - Ivica Kostelić je na dobrom putu da postane jedan od najvećih »pehista« svjetskog skijanja. Upravo kad je, nakon brojnih ozljeda, počeo postizati odlične slalomske rezultate, ponovno je na treningu u Innerkremsu ozlijedio medijalni menisk i morat će propustiti nastup na Svjetskom prvenstvu u St. Antonu. </p>
<p>Ivica je već otišao u Basel, gdje će ga u poznatoj klinici Bruderholz operirati liječnička ekipa koja je vrlo uspješno operirala i Janičino koljeno. Ivičin povratak na skijališta očekuje se za mjesec i pol. (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Preko Ukrajine do Švedske?</p>
<p>U srijedu (18 sati) Hrvatska i Ukrajina igraju dvoboj osmine finala Svjetskog rukometnog prvenstva / Hrvatska i Ukrajina dobro se poznaju, igrale su reprezentacije međusobno, igrali su i Zagreb i Zaporožje, pa tajni nema</p>
<p>BESANÇON, 30. siječnja</p>
<p> - U srijedu se igraju utakmice osmine finala 17. svjetskog rukometnog prvenstva. Hrvatski su se rukometaši već preselili iz Besançona u Marseille gdje će se, u 18 sati, ogledati s Ukrajinom, a kasniji će dvoboj odigrati Švedska i Argentina.</p>
<p> U Amnévilleu će igrati Alžir i Egipat (17.30 sati) te Rusija i Južna Koreja (20.30 sati), Albertville će ugostiti domaću reprezentaciju Francuske i Portugala (17 sati) te Njemačku i Tunis (19.30 sati), a u Toulouseu će se ogledati Island i Jugoslavija (18 sati) te Španjolska i Norveška (20.30 sati).</p>
<p>Nakon što su u skupini opasno plesali po žici, hrvatski su rukometaši ipak dobili suparnika kojeg su željeli - Ukrajinu. Dobro se poznaju, igrale su reprezentacije međusobno, igrali su i Zagreb i Zaporožje u Ligi prvaka, tako da nema nekakvih tajni. Najbolji Ukrajinac je Oleg Veliki, svojedobna želja Zagrebovih čelnika, no mladi Veliki je odlučio ostati u Zaporožju. Uz Velikog se treba čuvati i Vjaćeslava Ločmana i Vitalija Nata, no sve je to poznato našoj reprezentaciji.</p>
<p>Opuštanje protiv Koreje moglo je skupo stajati naše najbolje rukometaše. No, ako je vjerovati izdanju protiv Španjolaca, naučili su lekciju. Veliki je problem naše vrste što je, nakon Mirze Džombe, ostala i Zorana Mikulića, dviju uzdanica na desnoj strani. Sad je sva odgovornost na krilu Vedranu Zrniću i napadaču Petru Metličiću i zasad se dvojica mladih sasvim dobro noste s time.</p>
<p>Iako svi kažu »prvo Ukrajina, a onda ćemo misliti što dalje«, u redovima hrvatske vrste može se naslutiti optimizam. Osim što su Ukrajinci željeni suparnici, pobijedi li Hrvatska, u četvrtfinalu bi igrala protiv Švedske. A sa Šveđanima smo svojedobno znali - pobijedili smo ih u polufinalu SP 1995. na Islandu i u finalu Olimpijskih igara 1996. u Atlanti. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>PAF-ovi problemi su Cibonina prigoda</p>
<p>Utakmicom u Bologni (srijeda, 20.30 sati) košarkaši PAF-a i Cibone VIP otvorit će seriju osmine finala Eurolige, a u četvrtfinale će bolji iz tri susreta </p>
<p>BOLOGNA, 30. siječnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Sve će maske, dobro skrivane u posljednjih tjedan dana porečkih priprema, u srijedu navečer pasti u Bologni. Tada će Cibonini košarkaši istrčati na parket središnje dvorane »grada košarke« i pokušati, u prvom srazu osmine finala Eurolige, zaskočiti PAF, nesporno velikog favorita u ovom dvoboju.</p>
<p>Ako je negdje prilika, reći će mnogi, onda je to prva utakmica. U slučaju pobjede zagrebačkog sastava, psihološka bi se prednost prenijela na Cibonin parket, sljedećeg tjedna u Zagrebu. Je li to realno? Jest, s obzirom da je trenutačna situacija u bolognskoj momčadi, zašto to kriti, puna problema.</p>
<p>Naime, u ponedjeljak navečer PAF je na svom parketu igrao utakmicu 18. kola talijanskog prvenstva s Vareseom i pobijedio 84-74, ali nekompletan. Iako je stručni stožer Cibone ponavljao da su svi Talijani spremni za nastup, male su šanse da protiv »vukova« istrče prvi graditelj igre Basile i jedan od najboljih talijanskih košarkaša, Meneghin. Oni su propustili ogled s Vareseom, a nije igrao ni naš Stojko Vranković, kojem se na zagrijavanju dogodio bizaran problem. Vrankoviću je, naime, ispala leća, pa se u dvoranu vratio tek u drugoj četvrtini, a kako je PAF ionako visinom dominirao nad Vareseom, nije bilo potrebe da naš centar zaigra.</p>
<p>No, u momčad Carla Recalcatija vratio se Carlton Myers, koji je odigrao 20-ak minuta i pokazao da nije ništa izgubio na brzini i da će biti jedna od uzdanica bolognske momčadi u srijedu. Prvi igrač susreta, neki će reći i posljednjih mjesec dana otkako je stigao u Bolognu, bio je Anthony Bowie, Amerikanac preciznog šuta koji je ubacio 20 koševa Vareseu, a odmah do njega bio je prvi strijelac momčadi Gregor Fučka (24). </p>
<p>Zbog ozljeda PAF-ovih igrača, Cibonina bi prilika mogla biti kvalitetna obrana i sprečavanje organizacije igre domaćina. PAF, naime, ima samo jednog razigravača, Amerikanca Autryja, koji igra samo Euroligu. Nije posebno kvalitetan i vjerojatno je do ozljede Basilea ulazio samo kako bi se prvi organizator igre PAF-a odmorio. No, silom prilika, Autry će sad igrati više, a to je Cibonina prilika.</p>
<p>S druge strane, bit će veoma zanimljivo vidjeti kako će se Cibonini centri snaći kad Stojko Vranković »napuni« reket. Cibona, ako želi do pobjede, mora postići oko 30 koševa iz reketa. A to Zagrepčanima, kad god su igrali protiv Stojka, nije uspijevalo.</p>
<p>No, kako to biva posljednjih godina, uspješnost Cibonine igre bit će ponajprije vezana uz šut. Bude li iznad 50 posto, Cibona će u Bologni imati priliku. Usput, nikako se ne smije dogoditi »crna rupa« u igri hrvatskog prvaka, jer ukoliko PAF ode na desetak koševa prednosti, posebice u Bologni, taj je susret zaključen.</p>
<p>Neven Spahija, Cibonin trener, silno je uvjeren da je na porečkim pripremama udahnuo svjež zrak u svoju momčad. Cibonina bi igra nakon stanke trebala biti mnogo tečnija. Odigraju li Sesar, Giriček i Prkačin dobru utakmicu, Cibona može tražiti šansu. No, sve su to pretpostavke. Realnost počinje u srijedu, u 20.30 sati, u Bologni...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Starci« bolji od Denvera</p>
<p>NEW YORK, 30. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Utah Jazza zadržali su vrh Srednjozapadne skupine Zapadne konferencije NBA lige, iako su igrali u neugodnom Denveru, gdje su izgubili zadnja četiri dvoboja. No, »starci« Karl Malone (30) i John Stockton (11 asistencija) ovaj su put bili prejaki za Nugettse, pobijedivši 97-91. Denver nije izgubio zadnjih devet utakmica u svojoj dvorani, dakle uopće ove godine, a toliko je želio trijumf protiv Utaha da su u momčad postavili i ozlijeđenog Nicka van Exela. </p>
<p>»Nevjerovatno, ima 37 godina, a odigrao je kao 20-godišnjak«, rekao je o Maloneu impresionirani Van Exel (21 koš, 8 asistencija, 7 skokova), koji je uz Antonija McDyessa (18, 13 skokova) bio najbolji igrač domaćina.</p>
<p>l Rezultati NBA lige: Boston - Detroit 99-87, Washington - Cleveland 95-89, Atlanta - Phoenix 82-95, Minnesota - Milwaukee 99-96, Denver - Utah 91-97, Vancouver - New Jersey 97-86, Golden State - Charlotte 85-93, LA Clippers - San Antonio 67-96. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Australac kupio Minardi</p>
<p>LONDON, 30. siječnja</p>
<p> - Australski poslovni čovjek Paul Stoddart kupio je talijansku momčad »formule 1« Minardi, priopćili su iz uprave Minardia, ne navodeći financijske uvjete prodaje. Stoddart je strastveni kolekcionar starih trkaćih automobila, a vlasnik je korporacije European Aviation Group i jedne momčadi »formule 3000«.</p>
<p>Australac je najavio kako neće seliti Minardi iz talijanske Faenze, ali će spojiti dosadašnju infrastrukturu momčadi s F1 tvornicom u engleskom Ledburyu, koja će proizvoditi European V10 motore za Minardi. Motor će biti usavršena verzija Ford-Fondmetala iz prošle sezone, a Stoddart će uskoro morati pronaći vozače, jer su Španjolac Marc Gene i Argentinac Gaston Mazzacane napustili Minardi.</p>
<p>Momčad je 1979. utemeljio Giancarlo Minardi, dosad je sudjelovala na 254 utrke bez GP pobjede ili »pole positiona«, a od 1996. vozači Minardia nisu osvojili ni boda na utrkama. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Mimica u Beču o austrijskim iskustvima za ulazak u EU</p>
<p>BEČ, 30. siječnja </p>
<p> - Glavni hrvatski pregovarač za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom Neven Mimica, koji boravi u dvodnevnom posjetu Austriji, razgovarao je u utorak u Beču sa zamjenikom austrijskog ministra gospodarstva Josefom Mayerom. </p>
<p> Mimica je nakon susreta izjavio da su raspravljali o mogućnostima bilateralne tehničke potpore austrijskog ministarstva gospodarstva i rada u »građenju sposobnosti hrvatske administracije« za prilagodbu kriterijima i standardima EU-a. »Austrija dobro razumije taj proces i koji su hrvatski interesi u njemu, te koja je moguća uloga Hrvatske u stabilizaciji cijelog prostora jugoistočne Europe«, rekao je Mimica. Ocijenio je da možemo računati da će se to austrijsko razumijevanje odraziti i u zauzimanju za što brži pristup Hrvatske europskim integracijama.</p>
<p> Hrvatski dužnosnik sudjelovao je i na okruglom stolu na kojem se govorilo o austrijskim iskustvima u pregovorima za ulazak u EU. Mimica se poslijepodne sastaje s koordinatorom SECI-ja dr. Erhardom Busekom, a navečer u Austrijskom društvu za europsku politiku treba održati predavanje »Stanje odnosa i očekivanje Hrvatske u pregovorima s EU«. Mimica će u srijedu u ministarstvu vanjskih poslova razgovarati s pomoćnicom šefice austrijske diplomacije za gospodarstvo i europske integracije, veleposlanicom dr. Ewom Novotny o političkim pitanjima i pitanjima regionalne suradnje što je jedno od važnih poglavlja u Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Njemačke pokrajine protiv zatvaranja vojarni </p>
<p>BERLIN, 30. siječnja (Od Vjesnikova opisnika)</p>
<p> - Njemački ministar obrane Rudolf Scharping najavio je da će u sklopu reforme njemačkih oružanih snaga zatvoriti 59 vojarni Bundeswehra. Dugoročni cilj socijaldemokratsko-zelene vlade kancelara Gerharda Schrödera i njegovog ministra obrane je smanjivanje broja aktivnih vojnika sa 310 000 na 282 000 do godine 2006.</p>
<p> Isto tako bi i broj civilnih zaposlenika Bundeswehra trebao biti smanjen za jednu trećinu. Reforma njemačkih oružanih snaga odvijat će se, kako je naglasio Scharping, prema vojno-strateškim, socijalnim i gospodarskim interesima. Scharping očekuje da će predviđenim zatvaranjem vojarni državnu blagajnu rasteretiti godišnje za troznamenkasti milijunski iznos. Zatvaranje gotovo svake šeste vojarne Bundeswehra je izazvalo žestoke proteste predstavnika njemačkih saveznih pokrajina među kojima po kritici prednjači Bavarska koja je i najjače pogođena Scharpingovim valom štednje.</p>
<p> Najjužnija njemačka pokrajina ostat će bez čak 13 većih vojnih uporišta od kojih je najveća zrakoplovna baza Memmingen. Predstavnici lokalnih vlasti strahuju da će odlazak preko 2000 dobro plaćenih vojnika iz njihovog grada dramatično oslabiti gospodarstvo regije za koju je uporište Luftwaffe jedno od najvećih poslodavaca. Stručnjak CDU-a za pitanje obrane Paul Breuer je izjavio da Bundeswehr nakon ove »sječe« nije u stanju ispuniti svoje međunarodne obaveze.</p>
<p> »Da bi ravnopravno sudjelovao u projektima NATO-a Bundeswehr se mora zadržati na brojci od 300 000 članova« zaključio je Breuer. Najžešće kritike njemački je ministar obrane ipak požnjeo od strane predstavnika bavarskog CSU-a koji u činjenici da je ova južna pokrajina, tradicionalno u rukama demokršćana, iz obrambene reforme izišla kao najveći gubitnik, vide »kazneni pohod socijaldemokratske vlade protiv Bavarske«. </p>
<p>Vojni se stručnjci slažu, kolikogod takve drastične mjere bile bolne, da je reforma i prilagođavanje Bundeswehra aktualnim vojno-političkim prilikama u svijetu prijeko potrebna. Rudolf Scharping možda samo ima nesreću što je ta nezahvalna uloga, koja će mu zasigurno priskrbiti mnoge protivnike, pala na njega. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zabrinutost zbog mogućnosti državnog udara u Indoneziji</p>
<p>JAKARTA, 30. siječnja</p>
<p> - Indonezijski ministar obrane Mohammad Mahfud u utorak je upozorio na mogućnost da vojska izvrši državni udar ako se političari nastave međusobno sukobljavati umjesto da vode zemlju. Mahfud je naglasio da zasad nema naznaka za državni udar, ali da će indonezijske oružane snage (TNI) sigurno intervenirati ako u zemlji počne kaos.</p>
<p> »Dva su razloga koja mogu izazvati vojni puč. Prvi, ako političari ne uspijevaju voditi zemlju i drugi, ako njome zavlada kaos i anarhija«, rekao je ministar obrane. </p>
<p>Najnoviji val nestabilnosti izazvali su sukobi između predsjednika države Abdurrahmana Wahida i parlamenta koji protiv predsjednika vodi istragu zbog korupcije. Wahid je naime optužen da je zlorabio dva milijuna dolara koje je dao sultan od Bruneija i da je pomogao u pronevjeri četiri milijuna dolara namijenjenih jednoj državnoj agenciji, što je dovelo do nemira i prosvjeda u većim gradovima Indonezije. Wahid je i u najnovijem televizijskom obraćanju naciji odbacio obje optužbe. »Informacije o oba slučaja nisu istinite. Nisam upleten u te afere. </p>
<p>U ponedjeljak su na ulicama indonezijskih gradova održani najveći prosvjedi protiv Wahidat. Samo u Jakarti okupilo se desetak tisuća prosvjednika,koji su zahtijevali Wahidovu ostavku i provedbu obećanih reformi. Slična situacija dovela je do prije dvije godine do svgavanja predsjednika Suharta. </p>
<p>U utorak nije bilo protuvladinih prosvjeda, no novi se val nasilnih demostracija očekuje u četvrtak kada će parlamentarno povjerenstvo objaviti rezulate istrage oko korupcijskih skandala. Prema informacijama agencije Reuters, u još neobjavljenom izvještaju tog povjerenstva zaključuje se da je predsjednik vjerojatno bio umiješan u jedan od skandala i da je dao lažan iskaz u vezi s drugim. Izvještaj, međutim, ne preporučuje parlamentu postupak opoziva predsjednika. Sam Wahid ne namjerava odstupiti, a barem zasad može računati na podršku svoga kabineta i potpredsjednice Megawati Sukarnoputri, čija stranka ima ima većinu glasova u parlamentu. (Reuters/AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pinochet će ipak odgovarati za »karavanu smrti«</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Tisuće Čileanaca slave najnoviju odluku suca Juana Guzmána da ponovo izda nalog za uhićenje bivšeg diktatora Augusta Pinocheta kako bi mu se sudilo za ubojstva, otmice i kršenje ljudskih prava tijekom njegove 17-godišnje vladavine, nadajući se da će tako napokon biti ispunjena pravda. Premda se bivši general i bivši predsjednik Čilea sada brani da nije znao za mnoge od počinjenih zločina u vrijeme vojne diktature (1973.-1990.), poznato je da se, dok je bio na vlasti, često hvalio kako se u Čileu »nijedan list na drevetu ne pomakne bez njegova znanja«. Premda sada tvrdi da su za mučenja i smaknuća odgovorni zapovjednici na nižoj razini, nitko ne sumnja da je upravo on odgovoran za oko 3500 žrtava vojnog režima, nakon vojnog puča u kojemu je svrgnut socijalistički predsjednik Salvador Allende.</p>
<p>Ostarjeli je diktator vijest o svom ponovnom kućnom pritvoru i odluci da mu se sudi dočekao u kući za odmor izvan Santiaga. Nakon brojnih pravnih zavrzlama od londonskoga uhićenja u listopadu 1998. i liječničkih pregleda kojima se trebalo utvrditi je li 85-godišnji »osumnjičenik« sposoban za suđenje, čini se da će sudac Juan Guzmán ovaj put uspjeti izvesti Pinocheta pred sud, pod uvjetom da generalovi odvjetnici ne nađu još neku pravnu mogućnost odgode. Sudac već tri godine proučava više od 200 tužbi podignutih protiv Pinocheta zbog njegove odgovornosti u zločinima vezanim za »karavanu smrti«, vojni odred koji je pogubio 75 političkih zatvorenika u listopadu 1973. Bila je to zloglasna postrojba za likvidacije političkih protivnika kojoj je na čelu bio general Arellano Stark. Dosad je vojska uglavnom štitila svoga bivšeg vrhovnog zapovjednika, ali prošloga je tjedna general Joaquín Lagos izravno okrivio Pinocheta za zločine »karavane smrti«. </p>
<p>U ponedjeljak navečer oglasio se i zapovjednik vojske general Ricardo Izurieta s izjavom da je »duboko zabrinut« za Pinochetovo zdravlje, naglasivši da cijela vojska dijeli njegovu zabrinutost. On smatra »neprihvatljivima« optužbe na račun bivšeg diktatora i poručuje da »Pinochet, kao bivši predsjednik Republike, zaslužuje poštovanje«. Takve se izjave u podijeljenom Čileu tumače i kao određena prijetnja vojnih vrhova, premda danas, deset godina od povratka demokracije, malo tko misli da bi se ponovo mogao dogoditi vojni puč.</p>
<p>I dok Pinochetova obitelj i njegovi još uvijek brojni pristaše tvrde da mu je pripremljen »politički proces«, čileanska se vlada nastoji ne miješati u taj delikatni slučaj za kojega mnogi tvrde da je pravi ispit čileanske demokracije. »U demokraciji nema nedodirljivih kad je riječ o pravdi«, ograničio se na kratku izjavu potpredsjednik José Miguel Insulza, naglasivši ipak »važnost« toga slučaja. A obitelji Pinochetovih žrtava i organizacije za zaštitu ljudskih prava u Čileu i širom Latinske Amerike, drže da je riječ o povijesnom suđenju i pobjedi borbe za pravdu koja se vodi već 27 godina. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatska i Europa (5): Austrija i Hrvatska tradicionalni saveznici u ujedinjenoj Europi</p>
<p>Trgovinska razmjena Austrije s Hrvatskom »teška« oko milijardu dolara premašuje onu koja Austrija godišnje ostvari s Grčkom i Portugalom zajedno, a njezina vrijednost i dalje raste </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - O tome kako Austrija gleda na Hrvatsku možda najbolje govore gospodarski pokazatelji: ta je država danas prema vrijednosti investicija treći najveći strani ulagač u Hrvatsku. Uz postojeće ulaganja, prema službenim podacima, radi se oko 800 poduzeća u kojima sudjeluje austrijski kapital, među ulagačima postoji i izniman interes za građevinarstvo, naftnu industriju, turizam i telekomunikacije. Trgovinska razmjena s Hrvatskom »teška« oko milijardu dolara premašuje onu koja Austrija godišnje ostvari s Grčkom i Portugalom zajedno, a njezina vrijednost i dalje raste. </p>
<p>Takvu gospodarsku suradnju bilo bi teško ostvariti da između dvije gotovo susjedne zemlje, ne vladaju prijateljski i, kako često ističu predstavnici obiju strana, »partnerski« odnosi. No, zajednička povijest i zemljopisna blizina same po sebi ne bi dostajale, da Austrija uz Njemačku nije bila jedna od najglasnijih zagovornica hrvatske neovisnosti, i jedna od najagilnijih država u prikupljanju humanitarne pomoći tijekom ratnih godina. Austrija je, prema riječima njezinih najviših dužnosnika, jednako spremna podržati i ulazak Hrvatske u europske integracije, i to ne samo iz političkog altruizma. Kao jedina srednjoeuropska država u Uniji, Austrija će budućim proširenjem EU-a na istok i jugoistok prestati zauzimati rubni, granični položaj i ponovo se naći u samom središtu Europe. Stoga službeni Beč, unatoč usamljenim istupima pojedinih tamošnjih političara, snažno podupire ekspanziju Unije. </p>
<p>Dodatni razlog za takav stav je i činjenica - koju s vremena na vrijeme u austrijskim medijima ističu politički analitičari - da u sadašnjoj uniji petnaestorice Austrija nema prirodnog saveznika i strateškog partnera. U Uniji, u kojoj svoje interese naspram velikih članica zajednički zastupaju blokovi mediteranskih ili nordijskih država, članice Beneluksa, Austrija bi se prema logici stvari i uzajamnim ne samo jezičnim vezama trebala osloniti na Njemačku, ali zbog nacionalsocijalističke prošlosti to je savez od kojega svi zaziru. Stoga je, kako ukazuju politički komentatori, Beč upućen na neposredne susjede - Češku i Sloveniju, koje su u prvom krugu za prijem u EU, ali i na druge države u koje, osim Poljske i baltičkih država, svrstavaju i Hrvatsku. </p>
<p>S obzirom na to, ali i na činjenicu da u Austriji živi značajna autohtona hrvatska manjina, oscilacije u odnosima Beča i Zagreba nikad, pa ni u doba vladavine HDZ-a kad je međunarodna zajednica vršila značajan pritisak na Hrvatsku, nisu bile drastične. Iako nije bilo susreta na vrhu, političke veze nastavljale su se brojnim kontaktima na nižoj razini. </p>
<p>U isto doba kada je u Hrvatskoj na izborima pobijedila šesteročlana koalicija, čime je završilo razdoblje međunarodne izolacija Zagreba, i Austrija je dobila novu vladu. No, za razliku od hrvatske, ona je u međunarodnoj zajednici naišla na žestok otpor. Europska unija je i prije službenog formiranja vladajuće koalicije, u koju je ušla i Slobodarska stranka na čelu s Jörgom Haiderom, uvela diplomatske sankcije Austriji, a četrnaestorici su se pridružili i Sjedinjene Države i Izrael. U mjesecima koji su slijedili, službeni Beč i austrijska diplomacija imali su pune ruke posla da pred jakom domaćom oporbom i međunarodnom zajednicom opovrgnu rašireno vjerovanje o desničarskoj i ksenofobičnoj prirodi manjeg partnera u vlasti. Jednako kao i kada je Hrvatska bila u nemilosti međunarodne zajednice, kontakti su se zbog specifičnog austrijskog položaja, sveli na susrete na nižoj razini</p>
<p>Kancelar Wolfgang Schüssel Zagreb je u svojstvu predsjednika vlade posjetio tek nakon što je u rujnu, po preporuci stručnjaka koje je imenovao Europski sud za ljudska prava, Unija ukinula sankcije i normalizirala svoje odnose s Austrijom. Time je nakon izolacije najprije Hrvatske, a potom kratkoročno i Austrije, otvoren put i za druge susrete na najvišoj razini. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zuroff: Ured Predsjednika usklađivat će aktivnosti oko pokretne izložbe »Hrabrost za sjećanje« </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja </p>
<p> - Efraim Zuroff, direktor Centra »Simon Wiesenthal« u Jeruzalemu, izjavio da će Ured predsjednika Republike s hrvatskim ustanovama usklađivati aktivnosti vezane uz realizaciju pokretne izložbe o holokaustu »Hrabrost za sjećanje«, koja bi se u Hrvatskoj trebala održati tijekom godine.</p>
<p> Zuroffa je sredinom siječnja primio predsjednik Republike Stjepan Mesić. Predsjednik je tada prihvatio da bude pokrovitelj obrazovne izložbe, kojoj je svrha sačuvati sjećanje na holokaust i potaknuti toleranciju, posebno među mladima.</p>
<p> »Ured predsjednika Republike usklađivat će aktivnosti vezane uz realizaciju izložbe u Hrvatskoj«, rekao je direktor Centra u telefonskom razgovoru za Hinu. Objasnio je da će Ured usklađivati sudjelovanje hrvatskih ustanova u postavljanju izložbe s dodatnim aktivnostima koje se priređuju uz izložbu, kao što su predavanja i rasprave te dokumentarni i umjetnički filmovi. »Datum održavanja izložbe u Hrvatskoj još nije utvrđen, ali nadam se da će projekt biti ostvaren tijekom godine«, kazao je Zuroff.</p>
<p> »Hrabrost za sjećanje« izložba je koncipirana je tako da se fiksnih 40 panela nadopunjuju s nekoliko panela zemlje u kojoj se postavlja. »Svrha je toga projekta da, posredstvom obrazovanja, sačuva memoriju te da potakne toleranciju, posebice među mladim naraštajem, da se nešto slično holokaustu nikad više ne može dogoditi«, istaknuo je Zuroff, nadajući se da će izložba biti postavljena u svim većim gradovima u Hrvatskoj. Smatra i da bi o temi holokausta bilo vrlo korisno organizirati predavanje i raspravu na hrvatskim sveučilištima, jer je, kako je već izjavio hrvatskim medijima, »čuo da su desno orijentirani studenti koji slave NDH danas u Hrvatskoj vrlo dobro organizirani«.</p>
<p> Izložba »Hrabrost za sjećanje« dosad je održana u više od 15 zemalja na svih šest kontinenata, među kojima i u Kini, nekadašnjemu SSSR-u i Japanu, rekao je Zuroff. U Japanu je izložbu vidjelo više od milijun ljudi, a bila je to i prva izložba o holokaustu ikad prikazana u Kini i bivšemu SSSR-u. Od europskih zemalja, izložba je postavljena u Njemačkoj, Španjolskoj, Norveškoj i Francuskoj, a u Beču 1998., u povodu 50. obljetnice »anschlussa«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Summit Hrvatske, Jugoslavije i BiH u lipnju u Sarajevu?</p>
<p>Dr. Jadranko Prlić tvrdi da je inicijativa za sastanak došla iz Sarajeva, dok Boris Kujundžić, glasnogovornik Predsjedništva BiH, kaže da je to Koštuničina ideja</p>
<p>MOSTAR, 30. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Trojni summit na vrhu Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i SR Jugoslavije najvjerojatnije će se održati u lipnju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, najavio je bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova dr. Jadranko Prlić. Inicijativa o tom sastanku, dodao je Prlić, »u osnovi je bosanskohercegovačka«. </p>
<p>Razgovora o trojnom summitu na vrhu bilo je i prigodom nedavnog susreta hrvatskoga i jugoslavenskog predsjednika Stjepana Mesića i Vojislava Koštunice u Davosu. Tom prigodom Koštunica je Mesiću predložio sastanak na vrhu tri susjedne zemlje na kojem bi se trebala raspraviti neriješena pitanja i unaprijediti međusobna suradnja, a Mesić je u načelu prihvatio taj sastanak. Upravo to Mesićevo načelno prihvaćanje inicijative posebice je obradovalo bosanskohercegovačkog šefa diplomacije jer, kako priznaje sam Prlić, sa strane BiH »procjene su bile da trojni summit Hrvatska neće prihvatiti«. »Mesićeva potpora znači ohrabrenje da se dalje radi na organizaciji tog susreta«, kazao je dr. Jadranko Prlić za »Dnevni avaz«, dodajući kako je za summit potrebno imati »konkretan sadržaj«. </p>
<p>I glasnogovornik Predsjednitšva BiH Boris Kujundžić kazao je kako »nema nikakvog razloga da Predsjedništvo ne pozdravi inicijativu«, pojašnjavajući kako se o trojnom summitu na vrhu već ranije razgovaralo na sjednicama Predsjedništva. Kujundžić, za razliku od Prlića, nije precizirao datum održavanja summita BiH - RH - SRJ, ustvrdivši tek kako postoji velika šansa da on uskoro bude i održan. U još jednom detalju oko summita Prlić i Kujundžić se ne slažu: dok šef bosanskohercegovačke diplomacije o trojnom summitu govori kao inicijativi Bosne i Hercegovine predočenoj Koštunici prigodom njegova nedavnog posjeta Sarajevu, dotle glasnogovornik Predsjedništva BiH tvrdi da je riječ o inicijativi jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, koju je on »donio« u Sarajevo. Ali, u svakom slučaju, ističe to i Kujundžić, summit bi bio prigoda da se rasprave sva otvorena pitanja i da se pokuša unaprijediti suradnja u svim područjima: politici, gospodarstvu i imovinsko-pravnim pitanjima.</p>
<p>I većina drugih reakcija u svezi trojnog summita u BiH za sada je uglavnom pozitivna. Istina, uz određene ograde, poput onih da bi, ukoliko summit bude na razini predsjednika država, BiH trebalo predstavljati tročlano Predsjedništvo BiH, pa do činjenice da bi na summitu posebna pozornost morala biti posvećena definiranju odnosa susjeda BiH prema njihovim sunarodnjacima, te poštivanju pune suverenosti i političke neovisnosti svake od tri zemlje. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Tomčić: Hrvatska je otvorena za povratak svih svojih građana </p>
<p>BANJA LUKA, 30. siječnja</p>
<p> - Povratak izbjeglica u Hrvatsku više nije političko nego čisto financijsko pitanje, jer cjelovito rješavanje tog problema zahtijeva znatna materijalna sredstva, rekao je u utorak predsjednim, Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić na okruglom stolu u Banjoj Luci »Održivi povratak u BiH«. Tomčić je predvodio hrvatsko izaslanstvo na skupu, održanom u organizaciji Ministarstva za izbjeglice i ljudska prava BiH, koji je, uz najistaknutije dužnosnike BiH okupio je i predstavnike vlasti Hrvatske i SR Jugoslavije. </p>
<p> Zlatko Tomčić je kazao kako je Hrvatska otvorena zemlja za povratak svih svojih građana te podsjetio da se do sada svojim domovima u Hrvatsku vratilo više od 100 tisuća izbjeglih.</p>
<p>Okrugli stol »Održivi povratak u BiH« okupio je u Banjaluci najeminentnije predstavnike BiH, oba entiteta, predstavnike međunarodnih organizacija, sve tri vjerske konfedije, ambasadore akreditirane u BiH, a posebno je zapaženo sudjelovanje visoke delegacije Republike Hrvatske koju je predvodio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. Banjolučki skup pozdravio je inicijativu za osnivanje Fonda za povratak na razini BiH a cilj mu je kanalizirati i koordinirati donatorska sredstva oko 500 humanitarnih organizacija koje rade na procesu reintegracije. Ovim novcem obnavljao bi se stambeni fond, kuće, infrastruktura, škole, zdravstveni i vjerski objekti, ali i pokretao rad malih i srednjih poduzeća. Usvojen je i prijedlog hrvatske delegacije o osnivanju međuparlamentarnog odbora između BiH i Hrvatske, što bi, uključivanjem i SRJ u proces omogućavanja povratka, preraslo u trilateralnu suradnju na ovim pitanjima. </p>
<p>Više od pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, najmanje milijun i 115 tisuća građana te zemlje još uvijek živi u statusu prognanika ili izbjeglica, istaknuo je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Martin Raguž u uvodnom izlaganju. Prema raspoloživim pokazateljima, najmanje 625 tisuća osoba iz BiH danas živi u statusu izbjeglica u 42 države širom svijeta. Istodobno, unutar same BiH, više od pola milijuna njenih građana živi kao raseljene osobe.
Prema podacima kojima raspolažu vlasti u Sarajevu, u BiH se još uvijek nalazi oko 20 tisuća osoba izbjeglih iz Hrvatske tijekom 1991. godine a riječ je uglavnom o Srbima od kojih se mnogi i ne žele vratiti prijeratnim domovima te čekaju dobivanje bosanskohercegovačkog državljanstva.</p>
<p> U BiH je u vrijeme zračnih udara NATO-a protiv Jugoslavije 1999. godine pristiglo i oko 75 tisuća izbjeglica iz Srbije, Crne Gore i s Kosova, a pretpostavlja se da ih je u toj zemlji ostalo oko 17 tisuća.</p>
<p> Istaknuvši kako sve to predstavlja ogolem problem koji same vlasti u BiH nikako ne mogu riješiti, Raguž je kazao da je u proteklih pet godina ipak bilo rezultata.</p>
<p> Svojim domovima tako se uspjelo vratiti oko 750 tisuća izbjeglica i raseljenih osoba, no gotovo 80 posto od te brojke odnosi se na povratak na području Federacije BiH dok su u Republici Srpskoj zabilježeni znatno slabiji rezultati. </p>
<p> Premijer Republike Srpske Mladen Ivanić potvrdio je kako će njegova vlada podržati povratak izbjeglica, ali istodobno želi pomoći onima koji su se odlučili za novo mjesto stalnog boravka. Ivanić je, kao jedno od otvorenih pitanja, spomenuo i status stanova u Hrvatskoj koji su nekada bili u društvenom vlaništvu a koristili su ih izbjegli Srbi. Također je ocijenio problematičnom činjenicu da se neki od povratnika i danas uhićuju pod optužbom da su počinili ratne zločine. </p>
<p> Voditelj misije UNHCR-a u BiH Werner Blatter je istaknuo kako je nezadovoljan sigurnosnim stanjem u Republici Srpskoj jer brojni izgredi i dalje priječe masovniji povratak. (M. Višić/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvati i dalje čekaju na povratak u Banja Luku</p>
<p>Prije rata u Banja Luci je živjelo 28.957 Hrvata, dok ih je nakon rata ostalo svega 8000/ Od dr. Mladena Ivanića se očekuje da pokrene proces povratka Hrvata, što Milorad Dodig nije omogućio</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Jedan od razloga putovanja Zlatka Tomčića i izaslanstva Hrvatskog sabora u Banja Luku je i informiranje o stanju hrvatskog nacionalnog korpusa. Na jedan od problema o kome će pri tome svakako biti riječi ovih je dana upozorio banjalučki biskup dr. Franjo Komarica u pismu čelnicima Republike Hrvatske. Komarica je, naime, podsjećajući hrvatske dužnosnike na obećanja koja su svojevremeno dali, upozorio na katastrofalno loše rezultate ostvarene u povratku Hrvata i drugih nesrba u Banju Luku i na šire banjalučko područje. Taj je problem, također, predmetom razgovora na okruglom stolu »Održivi povratak u BiH«, koji je u utorak, uz sudjelovanje predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, održan u Banjoj Luci.</p>
<p>U Banjoj Luci je prije rata, tj. u vrijeme popisa stanovništva održanog 1991. godine, živjelo 195.071 stanovnik, od čega 106881 Srba (54,79 posto), 28.561 Bošnjaka, 28.957 Hrvata i 30.672 stanovnika koji su se izjasnili kao Jugoslaveni ili pripadnici nekog drugog naroda. Nakon završetka rata u tomu je gradu, po nekim procjenama, ostalo oko 4.000 Bošnjaka i 8.000 Hrvata, a preostali su protjerani i rasuli se po svim meridijanima. Navodno u čak 54 zemlje svijeta protjerani Banjalučani imaju svoja udruženja.</p>
<p>Početkom 1998. godine je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik vlade Republike Srpske, obećao da će se u toj godini vratiti 70.000 izbjeglica u srpski entitet i dobio 200 milijuna dolara međunarodne pomoći za realizaciju toga projekta. Novac je, naravno, utrošen, ali se, prema podacima Udruženja prognanih Banjalučana, vratilo samo 3777 ljudi. Tada je primijećeno da je za svakog povratnika potrošeno čak 53.000 dolara, a »najskuplji« su povratnici bili u Laktaše, gradić u blizini Banje Luke, inače rodno mjesto i izborna baza Milorada Dodika. Sredinom 1998. objavljen je podatak da je za godinu dana realizacije UNHCR-ova projekta »Otvoreni gradovi« u financiranje povratka u Laktaše utrošeno 14 milijuna njemačkih maraka, a vratilo se samo 12 protjeranih osoba, što znači da je svaki povratak koštao više od milijun maraka. </p>
<p>Stanje se ni nakon 1998. nije bitno promijenilo. Prema podacima koje iznosi biskup Komarica, »od preko 70.000 prognanih i izbjeglih Hrvata s područja šire banjalučke regije do sada, tj. kroz pet godina, vratilo se samo 658 obitelji ili 1322 osobe«, a »od preko 200.000 prognanih i izbjeglih Hrvata s područja Bosanske. Posavine i Sjeverozapadne Bosne (područje entiteta RS) vratilo se kroz to isto vrijeme samo oko 2.500«. Cijelo to vrijeme vlada Republike Srpske deklarativno podržava povratak prognanog nesrpskog pučanstva i uživa bezrezervnu podršku međunarodne zajednice! U Banjoj Luci, i drugim dijelovima RS, žive Srbi izbjegli iz Hrvatske, pa je za pokretanje procesa povrataka potrebno da se oni najprije vrate u Hrvatsku, kako bi se onda Hrvati i Bošnjaci mogli vratiti u RS. Tu shemu podržali su međunarodni predstavnici i bošnjački politički vrh. Međutim, predsjednik Udruženja proganih Banjalučana Nedžad Šašivarević je u jednom intervju ustvrdio da u Banjoj Luci ne živi više od 10.000 Srba iz Hrvatske te pozvao da ga »gospođa Stiglmeyer (Alexanda, glasnogovornica Ureda visokog predstavnika) ili netko iz međunarodne zajednice demantira«. Demantija, barem ne izravnog i potkrijepljenog nekim brojkama, nije bilo, ali ni odlučnijeg nastupa međunarodne zajednice prema vlastima u RS.</p>
<p>Dodik je svoj mandat odradio, pa sad preostaje vidjeti hoće li se ista priča ponoviti i s njegovim nasljednikom dr. Mladenom Ivanićem.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»The New York Times« nudi argumente za podjelu Bosne </p>
<p>Thomas L. Friedman objavljuje argumente u prilog podjeli Bosne: multietnicizam ne funkcionira, a podjela Bosne, pri čemu bi hrvatski dio pripao Hrvatskoj, srpski Srbiji, s muslimanskom mini državicom oko Sarajeva, učinila bi dvije velike sile u regiji, Hrvatsku i Srbiju, odgovornima za stabilnost</p>
<p>NEW YORK, 30. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je objavio esej senatora Josepha Bidena sa savjetom predsjedniku Georgeu W. Bushu da svakako zadrži američke trupe na Balkanu (o čemu je Vjesnik izvijestio u subotnjem broju), The New York Times iz pera svoga kolumnista Thomasa L. Friedmana objavljuje sada sugestiju Bushu da bi trebao poraditi na - podjeli Bosne.</p>
<p>Kao i Biden, koji se nedavno vratio s putovanja po Srbiji, Bosni i Kosovu, Friedman je boravio u Bosni, i dvije njegove kolumne (prva objavljena prošlog utorka, druga u petak) datirane su iz Zvornika i Sarajeva. Friedman u svom prvom napisu - u kome se zalaže za podjelu Bosne - kaže, doduše, da su »najviše problema u ratu u Bosni prouzročile dvije etnički čiste države na Balkanu, Srbija i Hrvatska« , ali zaključuje kako je »sada pomalo kuriozno što se demokratski razvitak sada najviše primjećuje upravo u te dvije države«. A »demokracija je najmanje živa na mjestima gdje su nazočne američke i NATO-ove trupe, u multietničkoj Bosni i na Kosovu«. </p>
<p>Što to znači, pita se Friedman: »Da li to da je NATO pacifizirao Bosnu po cijenu demokracije?« Ne baš, kaže, i dodaje: »Pogledajmo činjenice: u etnički čistoj Srbiji narodni je revolt prošle jeseni svrgnuo Miloševića i pokrenuo mirnu tranziciju ka pristojnoj demokratskoj koaliciji pod vodstvom Vojislava Koštunice. U etnički čistoj Hrvatskoj, smrt tvrdolinijskog nacionalističkog vođe Franje Tuđmana dovela je do skidanja s vlasti njegove korumpirane stranke i dolaska na vlast, nakon izbora, demokrata. U međuvremenu, međutim, u multietničkoj Bosni, gdje su Daytonski sporazumi prisilili bosanske Srbe, bosanske Hrvate i bosanske muslimane da žive zajedno u umjetnoj državi, pluralizam i demokracija nazaduju«.</p>
<p>Friedman podsjeća na izbore od studenoga prošle godine, kada su u Bosni »trijumfirale ekstremno nacionalističke i separatističke stranke, pokazujući time da su pet godina i pet milijardi dolara pomoći učinili malo glede stvaranja nove generacije bosanskih muslimana, Srba i Hrvata koji bi bili u stanju živjeti zajedno u samodostatnoj multietničkoj demokraciji«. Pouka koju izvodi Friedman glasi: »U regiji poput Balkana, gdje su etnički identiteti i mržnja duboki, lakše je stvoriti samodostatnu demokraciju u etnički homogenim državama poput Srbije i Hrvatske, nego u raznolikim državama poput Bosne«. </p>
<p>Zašto? Zato što, podsjeća Friedman, demokracija znači spremnost na to da vaša grupa ili stranka bude nadglasana i da prepusti vlast drugoj grupi. Pritom grupa koja gubi mora imati povjerenja u novu većinu i vjeru da će njeni temeljni interesi biti i dalje zaštićeni, te da se nema čega bojati nakon promjene na vlasti. U Bosni, kako Friedmanu kaže »jedan zapovjednik NATO-a«, toga povjerenja nema: »Korumpirane nacionalističke stranke manipuliraju s još uvijek bitnim strahom i bolima tamošnjih ljudi, i nitko ne želi da njime vlada druga grupa«.</p>
<p>Bosni će možda krenuti nabolje, piše Friedman, ali zasad se to još ne događa. Zasad Bosna ostaje lošom Rubikovom kockom, u kojoj se dijelovi ne poklapaju. »Bosna može biti demokratska i samodovoljna, ali jedino ukoliko ta država odustane od toga da bude ujedinjena i multietnička«, zaključuje Friedman. »Ili, Bosna može biti multietnička, ali ne i samodovoljna: NATO bi je morao dovijeka držati na okupu«. </p>
<p>Friedman vidi nekoliko mogućih opcija za Bosnu. Amerika, recimo, može preko NATO-a prisiljavati bosanske Srbe, Hrvate i muslimane da žive zajedno u umjetnoj državi, kako je to nametnuto Daytonskim sporazumima, ili, NATO može ukinuti Dayton i umjesto toga nametnuti »mekanu« podjelu Bosne, dopuštajući da srpski dio potpadne pod Srbiju, a hrvatski pod Hrvatsku, ostavljajući mali muslimanski sektor kao nezavisnu mini-državu. U tom slučaju, vjeruje Friedman, »Srbija i Hrvatska, dvije velike sile u regiji, bile bi odgovorne za stabiliziranje toga prostora, a NATO bi mogao upravljati malim protektoratom oko sarajevske muslimanske mini države«. </p>
<p>Prisiljavajući Bosnu da živi zajedno i točeći novac u tu državu, neće imati djelovanje po Friedmanu. Multietnička će demokracija nastati, a sjaj globalizacije i ekonomske integracije počet će magično djelovati na stabiliziranje »jedino kada drugi problemi budu riješeni - osobito pitanje tko živi unutar kojih granica - i tada će ljudi osjetiti da su slobodni da razmišljaju iznad plemenskih interesa«. Nije slučajno, zaključuje Friedman, što 'McDonald's još uvijek odbija da počne raditi u Bosni«. </p>
<p>Prema tome, kaže Friedman, »pravo pitanje za Bushovu administraciju nije koliko trupa da zadrži u Bosni, već - što Bosna uopće treba biti: Dayton ili demokracija? Ne može biti oboje«. </p>
<p>Friedmanove teze već su izazvale žustru polemiku na stranicama NYT-a. Među prvima je reagirao Wolfgang Petritsch koji upozorava da bi podjela Bosne kako predlaže Friedman bila nagrada upravo onim nacionalistima koji su Balkan gurnuli u okrutni rat. Gdje bi u slučaju podjele, pita Petritsch, živjelo 30.000 Srba i 20.000 Hrvata iz Sarajeva? Muslimani bi bili stisnuti u mini državicu koja bi bila pojas Gaze usred Europe, kaže on i dodaje: »Multietnička Bosna nije iluzija nastala iz ideje dobročinitelja. To je jedini odgovor na rat«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pucanj u vozača - prijetnja političkog podzemlja šefu srbijanske tajne policije?</p>
<p>Odvjetnik Mladen Lojović ne isključuje mogućnost da je provokaciju izazvala bivša vlast, ali potencijalne aktere vidi i među sadašnjih 17 stranaka na vlasti koje se bore za prevlast</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - U nedjeljno predvečerje, u središtu Beograda, nepoznati napadač s crnom maskom na licu pucao je u vozača Merecedesa parkiranog ispred sjedišta Demokratske stranke. Upucan je službeni vozač upravo imenovanog čelnika srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) Gorana Petrovića. Samo 20 metara dalje održavao se sastanak premijera Zorana Đinđića s ministrom policije Dušanom Mihajlovićem i novim šefom tajne policije Petrovićem na kojem su, kako pišu novine, upravo planirali rat protiv mafije i korupcije. Brojni kriminalisti, odvjetnici, političari i novinari sada nagađaju što se zapravo zbilo. </p>
<p>Odvjetnik Mladen Lojović ne isključuje mogućnost da je provokaciju izazvala bivša vlast - socijalisti, radikali ili JUL sa ciljem unošenja nesigurnosti, no potencijalne aktere vidi i među sadašnjih 17 stranaka na vlasti koje se bore za prevlast. Pucanje u ruke vozača u jeziku oružja i mafije znači »ne diraj« i »ostavi na miru«. Da su vozaču SDB-a pucali u noge, poruka bi značila »bježi odavde« i »sklanjaj se«, tvrdi u Glasu javnosti dr. Dobrivoje Radovanović, direktor Instituta za sociološka i kriminološka istraživanja u Beogradu. Po njemu, radilo se o upozorenju novome šefu tajne policije i bio je to odgovor mafije na najavu države da će se obračunati s kriminalom. Dr Radovanović napad ne drži slučajnim: iza njega stoje »određene grupe bliske podzemlju i lojalne starom čelništvu SDB-a i donedavnome načelniku Radomiru Markoviću«.</p>
<p>Božidar Spasić, nekadašnji djelatnik službe državne sigurnosti događaj naziva aktom paradržavnog terorizma jer je njegovo obilježje postojanje lobija koji više ne pripadaju državi, a koji su imali vremena da poslije smjene vlasti premjeste ljude i tehniku.</p>
<p>Tisak se ovih dana bavi analizom novog načelnika resora državne sigurnosti (SDB) MUP-a Srbije. Goran Petrović prvi je Beograđanin na čelu srpske tajne policije u povijesti ove službe. Rođen je 1961. godine, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nekadašnje Petrovićeve kolege navode da je inteligentan operativac, komunikativan, te da ne pripada ni jednoj stranci. Ima i kritika da je još uvijek mlad za načelnika. Međutim, svi se slažu da u karijeri nije imao mrlja. Zna se da su obitelji Petrovićeve supruge dugogodišnji kumovi Svilanovići, obitelj sadašnjeg ministra vanjskih poslova. Također, prije nekoliko godina, brat ministra Gorana Svilanovića oženio se sa sestrom Petrovićeve supruge. Cijeli radni staž u RDB-u proveo je u beogradskoj Upravi gdje je bio šef Odjela za analitiku. S tog je mjesta otjeran 1999. godine, na početku napada NATO-a na SRJ, nakon čega je proveo neko vrijeme kao pravnik u jednoj beogradskoj privatnoj tvrtki. Petrović navodno nema automobil, veliki je filmofil i ljubitelj kazališta kao i pasionirani čitatelj knjiga.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nova istraga o Berlusconiju </p>
<p>RIM, 30. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na pomolu su novi problemi u starom ruhu za čelnika oporbe Silvija Berlusconija. Nakon dugogodišnjeg sudskog procesa u kojem je bio osuđen na godinu i četiri mjeseca zatvora zbog nelegalnog financiranja stranke Bettina Craxija, što nije sprovedeno zbog zastarjelosti slučaja, ponovo su glavna tema dana investicije Fininvesta.</p>
<p>Fininvest je jedna od najmoćnijih firmi u Italiji, u čijem je vlasništvu više od 65 inozemnih poduzeća u tax free zemljama, koja operiraju sa neoporezovanim tisućama milijardi lira izvan granica Italije. U ponedjeljak je Milansko tužilaštvo dalo nalog za zatvaranje sedmogodišnjeg (1989-1996) slučaja Fininvest i arhiviranje dokumentacije vezane uza nj. Ispitano je i saslušano 26 osoba iz političkog i javnog života od Silvija Berlusconija, njegovog brata Paola, Fedela Confaonierija, predsjednika Berlusconijeve tv mreže Mediaset, Adriana Galliana ... </p>
<p>Istog trenutka kada je tužilaštvo zatvorilo staru istragu, na stolu javnog tužioca je već bio pripremljen zahtjev za ponovno otvaranje sudskog procesa protiv Silvija Berlusconija. Berlusconija se tereti prema članovima 2621 i 2640 zakona za prikazivanje lažne bilance poduzeća i za ilegalna financiranja koja su išla preko firme All Iberian. Optužba ne prihvaća tvrdnju obrane da »Silvio Berlusconi nije bio upoznat s nelegalnim operacijama« i želi dokazati da je on osobno bio »mozak« svih nezakonitih operacija, od podmićivanja političara (Bettino Craxi) i sudaca (Renato Squillante) do plaćanja na crno Gian Luigija Lentinija, igrača Milana. Berlusconijev odvjetnik Amodio tvrdi da se njegov štićenik ne može dva puta sudski goniti za istu stvar. Oporba je bučno reagirala na novo dizanje optužnice protiv njihovog čelnika. U svakom slučaju, popularnost Silvija Berlusconija je porasla nakon 18. siječnja za 6 posto (od 48,9 na 55,1 posto), čime je nadmašio svog rivala Francesca Rutellija koji je do sada vodio u anketama. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rusi i Nijemci zajednički moderniziraju i MiG-ove</p>
<p>MOSKVA, 30. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusko-njemačka vojno tehnička »osovina« odnosno suradnja postaje sve intenzivnija i čvršća. To je ocjena većine promatrača u Moskvi nakon što je u utorak njemački ministar obrane Rudolf Scharping završio dvodnevni radni posjet glavnom gradu Rusije. U utorak je Scharpinga primio državni tajnik za nacionalnu sigurnost Rusije Sergej Ivanov, a dan prije njemački ministar obrane imao je iscrpne pregovore sa svojim domaćinom maršalom Igorom Sergejevom. </p>
<p>Pretpostavlja se da je neposredni povod novom Scharpingovom posjetu Moskvi bila namjera dviju zemalja da razrade rusko-njemački ugovor i projekt prema kojem će Rusija i Njemačka zajednički servisirati i modernizirati ruske ratne lovce MiG-29 koji se nalaze u naoružanju država istočne Europe, odnosno bivših članica raspalog Varšavskog pakta. Uz to, u ovoj godini Rusija i Njemačka planiraju značajno unaprijediti svoju vojnu suradnju. Tako je već dogovoreno da se izvrši razmjena zračno desantnih postrojbi radi organiziranja zajedničkih padobranskih vježbi. Dogovoren je i međusobni posjet ratnih zračnih eskadrila Rusije i Njemačke, stažiranje vojnih liječnika, razmjena polaznika vojnih škola. </p>
<p>Jedna od važnih tema pregovora o suradnji Moskve i Berlina je i prekvalifikacija ruskih časnika u građanske profesije. Ta prekvalifikacija ponovno je aktualna pošto je ruski predsjednik najavio već u ovoj godini daljnje smanjivanje broja pripadnika oružanih snaga. Njemačka je i ranije sudjelovala u programu prekvalifikacije ruskih časnika. Prije svega radilo se o prekvalifikaciji onih ruskih časnika koji su ostali bez posla nakon što je Moskva povukla svoje vojne snage iz bivšeg DDR-a. Tada je uz pomoć Njemačke na teritoriju Rusije bilo otvoreno deset školskih centara za prekvalifikaciju časnika, i taj program je prošlo oko 28 tisuća časnika. Na realizaciju tog programa, njemačka je vlada potrošila 129 milijuna DEM. </p>
<p>Moskva je zadovoljna suradnjom s Njemačkom i stoga što je Berlin u prošloj godini izdvojio oko šest milijuna DEM za održavanje spomenika i grobova ruskim vojnicima poginulim na njezinom teritoriju u Drugom svjetskom ratu. U ovoj godini, radi rekonstrukcije ruskih vojnih spomenika, Njemačka iz državnog proračuna namjerava dati dva milijuna DEM, i još toliko u sljedeće dvije godine. </p>
<p>Osim vojno tehničke suradnje, u pregovorima Rudolfa Scharpinga s maršalom Igorom Sergejevom i državnim tajnikom za nacionalnu sigurnost Rusije Sergejem Ivanovom, razgovaralo se o širokom krugu pitanja, među ostalim o sigurnosti u Europi i situaciji na zapadnom Balkanu. I ovom prilikom ruska je strana gostu iz Berlina izrazila svoje nezadovoljstvo zbog širenja NATO-a na Istok. »Rusija nema veto na plan širenja NATO-a, ali nitko nema ni veto na pravo Rusije da poduzme odgovarajuće mjere radi svoje zaštite kao odgovor na to širenje atlantskog vojnog saveza«, rekao je Sergej Ivanov Rudolfu Scharpingu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Predizborna obećanja »Radiju 101« ne smiju se plaćati imovinom HRT-a</p>
<p>Koji su to motivi, koje su pozadine, zašto se sve to radi?«, pita se u intervjuu Vjesniku od 25. siječnja g. Muharem Kulenović, urednik Trećeg programa Hrvatskoga radija, u povodu zahtjeva sastavljača novog prijedloga Zakona o HRT da se taj program više ne emitira cjelodnevno na svojoj mreži, što praktički znači da se ukine ili svede samo na par sati u večernjim terminima drugog programa kao prije 20-30 godina.</p>
<p>Zaista, zašto se sve to radi, ne samo s radijskim nego i s televizijskim Trećim programom? Službeni predstavnici Vlade nisu dosad to objasnili, bar ne javno, pa ni potpredsjednica Antunović neku večer na televiziji. Na izričito pitanje predstavnika Odbora za javnu i cjelovitu Hrvatsku radioteleviziju Velimira Đuretića, ona nije odgovorila. Jednako tako bez objašnjenja je prijedlog o odvajanju Odašiljača i veza od HRT. Kakvi se interesi iza toga kriju? Privatni? Čiji? Stranački jer se nekima ne dopada program? Stranke dolaze na vlast i odlaze s nje, a HRT ostaje i ostat će bude li nezavisan od bilo čijega stranačkog utjecaja, bude li nepodložan bilo čijoj vlasti, danas Račanovoj, a sutra kojoj drugoj ekipi.</p>
<p>Takvoj ustanovi, u službi demokratske javnosti i kontroliranoj od nje (što treba organizacijski precizirati), valja širiti programe i tehničke mogućnosti emitiranja, a ne sputavati je u razvoju i čak ukidati pojedine programe da bi se zadovoljilo tko zna čiji komercijalni i privatni interes ili predizborna obećanja. U vrednovanju javnih programa HRT i onih komercijalnih, koji sada gramzivo posežu za frekvencijama i tehničkim sredstvima HRT-a, dileme nema i ne smije biti: javni je interes na strani javnog dobra - programa HRT u cjelovitoj instituciji.</p>
<p>Kulenović spominje navodni interes Radija 101 da se domogne frekvencije Trećeg programa Hrvatskog radija. Da, o tome se javno govori mjesecima kao ispunjenju nečijeg predizbornog obećanja. Bez obzira na zasluge stojedinice u izbornoj pobjedi šestorke, te se zasluge ne smiju plaćati tuđom imovinom. Radio 101 mora se javno izjasniti o tome.</p>
<p>Jednako je s Trećim programom HTV. Čiji su tu interesi?</p>
<p>TV - Nove, Lilićevi ili kolege drugog iz trgovačkih krugova (domaćih i stranih) koji u tome vide osobnu zaradu a fućka im se za programe? Vlada, ni potpredsjednica Antunović, nisu dosad podastrijeli javnosti valjane argumente za to. Jesu li argumenti u stvaranju konkurentnih programa? Pa neka ih stvaraju, ali ne na štetu postojećih programa javne ustanove HRT! Oni se i stvaraju, premda bez kriterija kojima bi se štitilo opće dobro i kulturni ukus.</p>
<p>Zastupnik Čehok, kako smo čuli, zagovara odgodu donošenja Zakona o HRT dok se zakonski ne reguliraju sva područja elektroničkih medija (telekomunikacije, frekvencije itd.). Tu caruje grabež. Prijedlog Zakona o HRT to ne sprječava, nego, nasuprot, proširuje grabež na račun programa HRT.</p>
<p>Već smo izgubili jedno opće dobro - Jadran film, a gubimo i druga. Je li na redu sada Hrvatska radiotelevizija? Kao da smo se našli u nekoj čudnoj samorazarajućoj duhovnoj klimi. Ne videći izlaz iz naslijeđenih teškoća, uništavamo i ono što imamo.</p>
<p>Tako smo doživjeli razbijačke nastupe iz vlastitih novinarskih redova (Lucić, Pilsel i drugi, čijim smo nastupom neku večer na Televiziji zgranuti). Tako, začudo, nastupa i Bosiljka Perić-Kempf u Novom listu od 27. siječnja. Ona naziva sadašnji ustroj HRT »kanceroznim tkivom koje već godinama buja u hrvatskom medijskom prostoru«, pa stoga ona podržava prijedlog Zakona. Njena osobna povrijeđenost svojedobnim grubim postupkom uprave Hrvatskog radija prema njoj, ne bi je smjela motivirati osvetnički na navedeni zaključak. Kamo bi nas dovelo kad bismo svi tako postupali sjećajući se nepravdi koje su nam učinjene u životu, pa i na HRT!? Inače, njene kritike kadrovskog i programskog stanja na Radiju i Televiziji zaslužuju punu pozornost. To je, međutim, stvar same kuće, njezinih kadrova i nove kritičke svijesti koja je u kući stvorena, a ne nikoga od moćnika izvana.</p>
<p>ing. V. PETRIČEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pamet umjesto grandomanije</p>
<p>Pri otvaranju Unske pruge najavljen je još jedan od grandomanskih projekata, od kojih ova mala i siromašna zemlja toliko pati. Resorni je ministar obećao da će Vlada do kraja svoga mandata (valjda do 2004, odnosno u razdoblju u kome nas čekaju teška odricanja, između ostaloga u znaku posvemašnjeg klaštrenja proračuna) kupiti ni manje ni više nego - nagibne vlakove, kojima ćemo od Zagreba do Splita doći za četiri sata! Nije doduše rekao, kada bi ti vlakovi počeli prometovati, ili letjeti, jer oni ne iziskuju samo iznimno skup vozni park i vuču nego i sasvim novu signalizaciju te prugu izvanredne kakvoće, kakvom ne raspolažemo. Da bi se brzinske mogućnosti optimalno iskoristile i izbjegao lokalni promet, na mnogim dionicama nisu dovoljna čak ni poboljšanja već je potrebno graditi i sasvim odvojenu prugu. A sve to da bismo put od Zagreba do Splita prevalili za četiri umjesto za pet sati, što se razmjerno brzo i lako može postići u okviru postojećeg sustava. </p>
<p>Građani Hrvatske dobro znadu da nam sadašnji željeznički promet postoji više na papiru nego u zbilji. Barem polovica kolnih prijelaza preko magistralnih pravaca nemaju najelementarnijih brana ili signala pa zbog toga godišnje gubimo više desetaka života. Valjda u domovini Nikole Tesle, Končara, RIZ-a i drugih ne znamo kako se rade signalizacija i brane pa čekamo da nam Svjetska banka odobri kredit, kojim ćemo kupiti usluge nekog stranog konzultanta i od njega preporučene strane proizvode. </p>
<p>Vlakovi nam zbog lošeg stanja pruge i voznog parka idu s polovicom moguće brzine (ako i to!) a frustrirani željezničari im povremeno u znak prosvjeda još dodatno usporavaju tu ionako potpuno nezadovoljavajuću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ili pak potpuno zaustavljaju promet... Već pet i pol godina, od Oluje, pruža nam se mogućnost da sređivanjem i intenziviranjem željezničkog prometa brzo i značajno rasteretimo našu strateški najvažniju i najzagušeniju cestu, Zagreb-Split. Mogli smo i možemo dovesti u red i poboljšati željezničku prugu i pri tome uposliti mnoge nezaposlene, i to čak one najteže, najmanje kvalificirane, koji - ironije li! - osim toga često žive ili su kao izbjeglice naseljeni upravo u regiji uz prugu. No umjesto da smo za godinu dana poboljšanjem pruge brzo i relativno jeftino riješili dio problema prometne izolacije Dalmacije pa da smo se onda usmjerili na autoput, mi smo izabrali suprotno rješenje. Uz željeznicu u kolapsu gradimo (stranom teškom mehanizacijom) autoput i na nj trošimo kapital, inače prijeko potreban za hitnu tehnološku modernizaciju proizvodnje i distribucije, a istodobno prisiljavamo građane da se u doba neimaštine i stezanja remena motoriziraju umjesto da im omogućimo brz i jeftin kolektivni transport.Budimo realni: Nije dovoljno poboljšati samo prugu, treba poboljšati i željeznički park. No i to se moglo, i vjerojatno još može, učiniti relativno jeftino i brzo. Ljudi, koji ponešto o željeznici znadu, uvjeravali su me još prije par godina da se od zemalja, koje su prelazile na najvišu tehnologiju prijevoza (vlakovi s nagibom, francuska TGV-tehnologija i dr.), može za desetinu ili dvadesetinu cijene novih, nabaviti rabljenih lokomotiva i vagona u izvrsnom stanju i s performansama i udobnošću, koje su za naše potrebe više nego zadovoljavajuće. Političari govore uglavnom ono što narod želi čuti. Zato je ključno pitanje, zašto se narod zadovoljava s praznim floskulama, koje prikrivaju činjenicu, da mi već desetljećima tehnološki zaostajemo za Zapadom i da je to jedna od važnih silnica, koje nas, ne više samo geopolitički nego i civilizacijski, vuku tamo gdje ne želimo biti, u srce Balkana? A izlaz nije u licitiranju s tehnologijama «na kredit«, za koje nemamo sredstava, nego u pametnom korištenju onoga što imamo i u postupnom dizanju ambicija u skladu s mogućnostima.</p>
<p>BRANKO SALAJsalaj@attglobal.net</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Primjera nepotizma ima i u novoj vlasti, samo ih ne vidi podobni kolumnist</p>
<p>Vjesnik prenosi 29. siječnja članak g. Elvia Baccarinia u kojem on pokušava iz svoje pozicije formalnog političara, izabravši gospođu Agatu Račan kao primjer koji nije nepotizam, jer vjerujući napisima, dotična je dovoljno stručna, pa samo ako kandidat ne ispunjava relevantne uvjete radi se o slučaju nepotizma.</p>
<p>Ova teza je tipičan primjer pokušaja da se pojavi nepotizam u našem društvu da po potrebi drugačija definicija, da bi se dobili pozitivni poeni, radi poboljšanja osobne pozicije u društvu, jer stručne kvalifikacije većine prijavljenih kandidata su iste ili dovoljno iste, a kod takvih situacija bi bilo normalno da se izabere upravo kandidat koji ima rodbinskih veza ili danas prijateljskih sa najjačim političarom Hrvatske.</p>
<p> Konačno i premijer neistinito u javnosti tvrdi da u SDP-u nema nepotizma. Neka pogleda raniji tandem g. Slavko Linić-gđa. Ksenija Čule (Linić), ili gđa Branka Renko-Silov i g. Josip Silov.</p>
<p> Desetogodišnjica vladavine njegove stranke u Rijeci najbolji je primjer nepotizma za cijelu Hrvatsku.</p>
<p>Gospodin Elvio Baccarini ne bi ni došao do kolumne u Novom listu da nije podoban politici te novinske kuće, a ovaj pokušaj dodvoravanja vlasti to samo potvrđuje.</p>
<p>FRANJO ČABRIJAN Rijeka</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Riječ je samo o tome da se pronađu zločinci i da ih stigne zaslužena kazna</p>
<p>»U cilju istinitog i objektivnog obavještavanja javnosti, a posebno pučanstva Saborskog, molimo vas da objavite osvrt na članak pod naslovom 'Haaški istražitelji već desetak dana borave na području Saborskog', u vašem listu od 22. siječnja 2001. godine. Naime, potpisani vaš novinar, izvjesni T. Grkovski, u prvom dijelu teksta iznosi neistinite tvrdnje«.</p>
<p>Tako u reagiranju na moj napis od 27. siječnja, između ostalog piše Marko Bićanić iz Saborskog. </p>
<p> I sve bi možda bilo u redu da zapravo ispod reagiranja i pisma, osim Marka Bićanića, inače novinaru znanog kao predsjednika OV Saborskog ne stoji i drugi Marko!? Novinarov znanac više od desetak godina, Marko Krizmanić, inače pročelnik u općini Saborsko (dakle, ne i član Poglavarstva), koji odjednom piše o »izvjesnom T. Grkovskom«. </p>
<p>Čudno da gospodin Krizmanić nije nazvao autora članka (kako to uostalom čini nakon svakog napisa o Saborskom i Plitvicama) jer mu je moj broj telefona poznat i upozori na eventualne pogreške u tekstu. To sam mu uostalom i rekao i prije no što je reagiranje 27. siječnja objavljeno na ovim stranicama. Da je autor reagiranja, zapravo, gospodin pročelnik Krizmanić potvrđuju riječi Marka Bićanića u našem telefonskom razgovoru, koji je rekao »da mu je žao što je stavio potpis na pismo, a da ga podrobnije nije pročitao«. Isto tako »da ga je zapravo napisao Krizmanić, kojem je bilo krivo što on nije pitan o napisu i podacima u tekstu«.</p>
<p> To znači da je Marko (Krizmanić) podvalio drugom Marku (Bićaniću)!?</p>
<p> U očitom pokušaju da me se kao novinara (prijeratnog, ratnog i poslijeratnog kroničara Plitvica pa i Saborskog) diskreditira iz njima znanih razloga. Ali bezuspješno. </p>
<p>Naime, nije mi poznato jesu li gospoda reagirala na tekst u Večernjem listu od 20. siječnja, dakle dva dana prije mojeg napisa pod naslovom »Haaški istražitelji u Saborskom«.</p>
<p> Na to pitanje gospodin Krizmanić nije odgovorio gdje se navodi da »iz PU Karlovačke doznajemo da se na području Karlovačke županije nalazi istražna ekipa Međunarodnog suda iz Haaga, koja uz pomoć naše policije ispituje ratne zločine počinjene na području Saborskog '91. godine«.</p>
<p> Dakle, isto ono, uz isti izvor što stoji u mom napisu od 22. siječnja. Uz dodatak da o tome doznajemo i u Poglavarstvu općine. Reći ću da mi je poznato da se gospodin Krizmanić voli (često) poistovjetiti sa Poglavarstvom, kao i ovoga puta.</p>
<p>Gospoda navode da sam u članku, drugom i trećem pasusu naveo proizvoljne podatke iz razdoblja tragedije Saborskog. Koju sam usput rečeno, kao kroničar bilježio i javno publicirao prije, za, i nakon okupacije i oslobođenja Saborskog.</p>
<p> Moguće su nenamjerne pogreške, ali i jednom i drugom Marku sam rekao (i to poslao pismeno) da su podaci iz knjige nama znanog dekana slunjskog dekanata i slunjskog župnika Mile Pecića »Mostovi '95«.</p>
<p> Ako u tom izdanju, znanom Krizmaniću i Bićaniću, ima pogrešaka, zašto gospoda nisu reagirala, jer su »Mostovi« izdani prije punih 5 godina.</p>
<p>Na tvrdnje gospode »da ne žele ulaziti u analizu što je Vjesnikov novinar želio postići ovim člankom, osim dezinformirati javnost i po otvorenim i bolnim ranama Saborskog posipati sol«, reći ću ovo:</p>
<p> Gospodo to su teške insinuacije do krajnje pokvarenosti. </p>
<p>To su vaše ocjene. Ako bih to radio onda bi posipao sol i po svojim, još uvijek stradalničkim ranama.</p>
<p> Kao 40 postotni invalid Domovinskog rata (umirovljeni novinar) i što je dobro znano gospodi prvi plitvički prognanik. I gospodine Krizmaniću nemojte mi pripisivati ono što se rodilo u vašoj glavi, da samo vi možete govoriti o povijesti i stradanjima Saborčana i Plitvičana. </p>
<p>Vi dobro znate, što ste tada slušali iz svog zagrebačkog stana i prikrajka i pitali »što mi se to događa« kada su mi (a samo zbog istine) u vlastiti stan ušli četnici da bi me odveli poluživog u Knin. To je bilo još 18. srpnja 1991., kada sam živu glavu spasio bos, skočivši kroz prozor. Vi dobro znate da sam u »vaše« Saborsko ušao doslovno sa pripadnicima saborske satnije, a 7. kolovoza uz njihovu pomoć našao se i na Plitvicama. O svemu tome postoje napisi, fotografije, živi ljudi-Saborčani. Oprostite, ali tada, vas nisam vidio. Kad me pitate »što je novinar želio postići člankom o tome da su haaški istražitelji u Saborskom« reći ću vam. Istinu. I to onu i te kako potrebnu. A to je, da se pronađu zločinci nad mještanima Saborskog i stigne ih zaslužena kazna. Zar vama to nije cilj? To je taj izvjesni novinar koji vam poručuje da se i suviše dobro znamo, a da bi se, o ovako ozbiljnim stvarima igrali skrivača. Možda vam ne odgovara istina ova današnja. O tome tko i kako upravlja Saborskim, Plitvicama, a o slučajevima obnove i da ne nabrajam. </p>
<p>TRAJKO GRKOVSKInovinar u mirovini, Karlovac</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Međunarodni dan zaštite močvara, 2. veljače</p>
<p>Dostojanstvo se svakoga čovjeka temelji na poštivanju njegovih prava, a to su: sloboda, pravda i mir. No, osim ljudskih prava čovjek ima i dužnosti i obveze prema zajednici u kojoj živi. Jedna je od takvih dužnosti zaštita ekosustava, koja uključuje i riznice prirode s osebujnim i zanimljivim zajednicama močvara i poplavnih područja. </p>
<p>Svake se godine 2. veljače obilježava Međunarodni dan za zaštitu močvara koji je utemeljen 1971. u iranskom gradu Ramsaru, a prvi put svečano obilježen 1997.</p>
<p> Ramsarska Konvencija je sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom iskorištavanju močvara. Među 116 zemalja koje su potpisale Ramsarsku Konvenciju nalazi se i Hrvatska.</p>
<p>Močvare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, a ubrajaju se među najugroženije ekosustave zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa.</p>
<p> Cilj je Ramsarske Konvencije upisati što je moguće veći broj močvara koje zadovoljavaju postavljena mjerila. </p>
<p>Na Ramsarskom popisu su i naša močvarna područja poput Crne Mlake, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje.</p>
<p> Iako je inventarizacija močvarnih područja u našoj zemlji još u začetku veći broj močvarnih lokaliteta, nedvojbeno, imaju međunarodnu vrijednost.</p>
<p>U vrijeme poplave močvarnih područja stvaraju se idealni uvjeti za mrijest riba što privlači ptice močvarice koje se u tim staništima gnijezde.</p>
<p> Dolaskom ljeta, voda se povlači i stvara povoljne uvjete za vegetaciju kojom se hrane razne životinjske vrste među kojima su srna, jelen, livadska voluharica, vidra, divlja svinja, lisica, jazavac i dr. Osim toga, močvarna su područja i visokoproduktivni životni prostor za ptice i insekte.</p>
<p> Tako se na tim prostorima gnijezde orao štekavac, crne rode, prepeličar, žličarka i dr. Spomenimo se samo da žličarke idu u red globalno najugroženijih i najrjeđih močvarica.</p>
<p> U Europi se gnijezdi 5.000-9.000 parova, što je 3/4 ukupne svjetske populacije njezine vrste.</p>
<p> U Hrvatskoj se gnijezdi oko 100 do 150 parova, najviše na Krapje Dolu u Lonjskom polju i ribnjaku Jelas kod Slavonskog Broda. Nestanak te jedinstvene ptice bio bi nenadoknadiv gubitak za biološku raznolikost i bogatstvo ptičjeg svijeta naše zemlje. Žličarka je zaštićena zakonom o zaštiti prirode, a za njezino ubijanje propisane su vrlo visoke kazne.</p>
<p>U tom je kontekstu neophodno spomenuti područje retencije Lonjskog i Mokrog polja, s pojasom sela uz lijevu obalu Save koja su nesumnjivo prirodna vrijednost naše zemlje.</p>
<p> Mozaik što ga čine prostrane šume hrasta lužnjaka ispresijecane površinama sa starim stočarskim nastambama i mnoštvom vodenih površina daje ovom kraju posebnu ljepotu. Jasno je da se hrast lužnjak javlja i u drugim zaštićenim područjima kao što je Kopački rit.</p>
<p> Stari hrastovi savsko-dravskog međurječja istodobno su i najstariji i najpostojaniji svjedoci, ali i simboli naše povijesti i opstojnosti na ovim europskim prostorima.</p>
<p>Podsjetimo se stoga 2. veljače, dan zaštite močvarnih područja zbog njihove krajobrazne, ekološke i kulturno-povijesne vrijednosti.</p>
<p>OLGA CAREVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Sudski vještak tvrdi da je Doris Orešković mogla ostati živa</p>
<p>DONJA STUBICA, 30. siječnja</p>
<p> - U utorak je u Općinskom sudu nastavljeno suđenje petorici djelatnika HTP »Matija Gubec« za kazneno djelo protiv opće sigurnosti na štetu Doris Orešković i Dražena Dolenca.</p>
<p> U četverosatnom ispitivanju sudskog vještaka, profesora Zdravka Dolinara, bilo je najviše riječi o tlaku u odvodnim cijevima.</p>
<p>»Doris je prije vrtloga koji ju je povukao u odvodnu cijev od vrtloga bila okrenuta leđima. U otvoru je nađena skvrčenih koljena i zaglavljena u zasunu. Da je zasun bio manjeg promjera od cijevi, voda bi djevojčicu povukla i ona bi u kratkom vremenu od šest do deset sekundi izašla van, odnosno u obližnji potok, u kojeg otječe voda iz bazena i ništa se ne bi dogodilo, osim ogrebotina na bedrima, koje je zadobila na oštrim i oštećenim pločicama bazena«, rekao je profesor Zdravko Dolinar. Snagu vrtloga koja je usisala nesretnu Doris usporedio je sa snagom uragana. Profesor Dolinar dat će i dodatna objašnjenja na sljedećoj raspravi, na koju su pozvani medicinski vještak te petero očevidaca s bazena, koji su se sami javili oštećenoj obitelji Orešković. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sutkinji pozlilo tijekom ispitivanja svjedoka </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Svjedočenjem Tibora Kralja, bivšeg direktora tvrtke »Consult-ING«, koja je obavljala pravne poslove za »Globus grupu«, u utorak je na zagrebačkom Općinskom sudu nastavljeno suđenje Miroslavu Kutli i ostaloj dvanaestoricu optuženih zbog malverzacija u »Tisku«.</p>
<p>No, prije samog početka rasprave, sutkinja Ksenija Gržin ustanovila je da se rješenjem istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda obustavlja istraga protiv Tibora Kralja.</p>
<p>Kralj je na početku svjedočenja kazao da je »Consult-ING« osnovan u srpnju 1994. godine te da je poslovao u sastavu »Globus grupe« do kraja kolovoza 1998., baveći se uglavnom trgovinom vrijedonosnim papirima, isključivo za tvrtke u sastavu »Globus grupe«.
»U srpnju 1997. zaključen je Ugovor o prodaji 5.000 dionica 'Zagrebačke banke' tvrtki 'Tisak', te sam ja sačinio taj Ugovor, s tim da mi je Dražen Mandić napomenuo da se dionice prodaju po cijeni baziranoj na trenutnom stanju na Zagrebačkoj burzi«, posvjedočio je Kralj. Potom je naveo da je cijena dionica »Zagrebačke banke« bila izuzetno visoka, napomenuvši pritom da se ne može sjetiti je li on ili netko drugi promijenio cijenu dionica.</p>
<p>Kralj je zatim sutkinji Gržin kazao da je prema Ugovoru rok plaćanja dionica bio 30 dana, no, prema dodacima iz Ugovora, rok plaćanja je odgođen do kraja 1998. godine. Svjedok je dodao da su te dionice bile potrebne »Consult-ING-u« kao zamjenske dionice na kraće vrijeme.</p>
<p>»Na sličan način, prema uputi Dražena Mandića sačinio sam i Ugovor o prodaji i prijenosu dionica SIT-a na 'Tisak', te je taj prijenos rađen po određenom principu, propisanom na Trgovačkom sudu«, nastavio je Kralj svjedočenje o ostalim kupovinama dionica.</p>
<p>Na pitanje, pak, tužiteljice Aleksandre Holjevac, da objasni hijerarhijski sustav unutar »Consult-ING-a«, Kralj je kazao da je on bio tek »treća stepenica«, dok su iznad njega bili Mandić i Kutle, navevši zatim da to nije značilo da se nije mogao suprotstavljati odlukama Nadzornog odbora, ili biti samostalan u donošenju odluka.</p>
<p>»Ipak, nisam određivao ekonomsku opravdanost nekog posla. Da je neki posao bio štetan, ja u tom trenutku to nisam mogao znati, pa mi se tako ni Ugovor s 'Tiskom' nije učinio štetnim«, izjavio je zatim Kralj.</p>
<p>Svjedok je na kraju još naveo kako se nakon stjecanja dionica »Zagrebačke banke« jedan dio doznačen »Tisku«, a ostali dijelovi tvrtkama u sastavu »Globus grupe«, s tim da, nadodao je Kralj, o tome postoji dokumentacija. Također, Kralj je kazao da mu je Dražen Mandić, član Uprave »Globus grupe« zadužen za imovinu, tijekom trgovanja dionica »Tiska« rekao da će stjecatelj jednog dijela dionica biti i tvrtka »Ljudevit« o čemu su govorili raniji svjedoci.</p>
<p>Kako je, pak, tijekom iscrpnog ispitivanja svjedoka Tibora Kralja sutkinji Kseniji Gržin nakratko pozlilo, svjedočenje je odgođeno za srijedu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Bivši ministar Mišetić bio je prijatelj Zlatka Bagarića«</p>
<p>Svjedok Milan Carić tvrdi da ništa ne zna o navodnoj komemoraciji Bagariću na Petračevoj jahti </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - »Molim te reci istinu i sve što znaš. To je jedino što mi je rekao Petar Pripuz, vezano uz moje svjedočenje u ovom postupku«, rekao je odgovarajući trećeg dana na pitanja svjedok Milan Mićo Carić.</p>
<p>Tužiteljica Dunja Pavliček Patak pitala je svjedoka je li bio u sukobu s Bosiljkom Mišetićem (bivšim ministrom pravosuđa op.a.), jer je to na neki način Carić spomenuo u istrazi. Naime, u zapisniku s istrage stoji, među ostalim, i da licenca koncesija za prostor u hotelu »Dubrovnik« nije dobivena jer je prema informacijama koje je Carić dobivao, s jedne strane iz uprave hotela, a s druge od Jakića, smetnja bio sam Carić, jer je Srbin, te ne bi bilo u redu da on otvara prostor u centru Zagreba. Tada je Carić rekao i da ne zna točno o čemu se radilo, no spomenuo je i priče o drugom podzemlju mafije, i u taj kontekst stavio Mišetića, Vicu Vukojevića i Božu Vukušića. »Mišetić i ja nismo nikada poslovali zajedno i samo smo poznanici. Mišetić je zalazio u kafić Tiffany, i bio je prijatelj i znanac Zlatka Bagarića«, kaže Carić. O poznanstvu Bagarića sa Ljubom Zemuncem, Carić također zna, rekao je da su bili kumovi i veliki prijatelji, te da je Carić osobno jednom vozio Bagarića u Beograd na desetogodišnjicu smrti Ljube Zemunca. Potom se ustao Tvrtko Tomičić, prosvjedujući protiv tužiteljičinih pitanja o Zemuncu, jer je on ubijen '86. i ne vidi vezu s cijelim postupkom. S njim se složio i sudac Ratko Šćekić.</p>
<p>Carić je potvrdio i da je čuo sa nekoliko strana, među kojima i od pokojnog Gašpara Golomeića Galeta da su Bagarić i Sliško međusobno kockali, prije '95. kao i da se pričalo da se radi o znatnim iznosima. O komemoraciji za Bagarića, koja je navodno održana na jahti Hrvoja Petrača, svjedok ne zna, ali je spomenuo da je na mjestu ubojstva na dan sprovoda održano okupljanje na kojem su bili Nikica Jelavić, Zoran Pripuz, Petrač i Carić, dok je Zoran Petrović već bio u policiji. Tužiteljica ga je upitala i što je mislio kada je u istrazi rekao da je u posao s Jelavićem i Pripuzom ušao, jer su mu oni poznavajući »podzemlje«, a i da je Carić prvoslavac, mogli pružiti zaštitu i sigurnost, a svjedok je odgovorio: »to je relativan pojam, ja se ničega nisam plašio, ali se radilo o velikom novcu i vremenu kada je bilo puno oružja. Ja sam samo procijenio da svakog trenutka može doći do problema, a ja nisam prikladan za obračune. Ja nisam trebao balerine, a naravno da sam mislio na fizičke sukobe«. Ponovo je dodao da su ga Jelavić i Pripuz zadivili kao profesionalci, osobe koje ne piju i ne bacaju novac, kao i da je stotinjak puta od njih posudio novac i nikad nije ništa ugovarano i da nikad nije bilo nikakvih problema. Potvrdio je da se sastao i s Vjekom Sliškom, koji mu pak nikada nije spominjao imena svojih konkurenata, osim što mu je izričito ponavljao da je Zlatko Bagarić osoba koja ga je osudila na smrt. Jelavić je također imao veći broj pitanja za svog bivšeg poslovnog partnera Carića, koji je među ostalim potvrdio da je prvooptuženi bio osoba od povjerenja Stevea Stojanovića, jednog od najpoznatijih vlasnika casina po svijetu. Na upit je li Cariću poznato da je protiv Bagarića vođen nekakav kazneni postupak, Carić je rekao da ne zna je li se radilo o pokušaju ubojstva, ili o teškim tjelesnim ozljedama, kada se dogodio incident u restoranu igrališta »Metalac«, gdje je ranjen Stjepan Arlović. »Znam da je Bagarić bio u pritvoru, nekih mjesec dana. Mislim da je na kraju izašao iz pritvora, i da nije bilo suđenja, a postupak je vodio Radovan Ortynski«, zaključio je svjedok.</p>
<p>Branitelj trinaestooptuženog Damira Pribudića, Željko Dumančić, zatražio je razdvajanje postupka za svog klijenta kojeg se u jednoj točki optužnice tereti za kazneno djelo iznude u pokušaju. (V.Bobinac)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za ubojstva iz koristoljublja 30 i 35 godina zatvora</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Na 35 i 30 godina zatvora osuđeni su Krunoslav Vajčner (25) i Zvonko Jakopčević (25), pripadnici Tigrova, zbog ubojstva iz koristoljublja troje članova obitelji Vajčner, Jaroslava (52), Jane (48) i Roberta (27), te pokušaja ubojstva drugog sina, Velimira Vajčnera.</p>
<p> Presudu je izreklo vijeće Županijskog suda, kojem je predsjedala sutkinja Erna Dražančić.</p>
<p>Dvojica Tigrova bilis u optuženi da su obitelj Vajčner ubili u njihovoj kući u Bizeku, 21. travnja 1999. godine. U kuću rođaka Krunoslava Vajčnera došli su oko 23,30 sati, naoružani s automatskim pištoljem »scorpion«, cal. 7,65 mm, s prigušivačem. U Roberta je bilo ispaljeno najmanje tri metka, od čijeg je ranjavanja preminuo tri dana kasnije, u Jaroslava pet, a u Janu dva, a oni su preminuli na mjestu. Drugi Vajčnerov sin, Velimir, uspio je pobjeći, skošivši kroz prozor, pri čemu je pucano i na njega ali se uspio spasiti. Od susjeda je pozvao policiju, što je pridonijelo i brzom uhićenju dvojice sada nepravomoćno osuđenih, kako je u obrazloženju presude rekla sutkinja Dražančić.</p>
<p>Nakon ubojstva, K. Vajčner i Jakopčević pretražili su kuću i pronašli 100 DEM i 170 kuna. Odvezli su se potom prema Savi i tamo bacili oružje, rukavice, cipele i otirač s poda automobila, i tada se vratili u vojarnu »Croatia«. </p>
<p>U obrazloženju presude sutkinja je naglasila kako nema opravdanja za ovo što su učinili, zlorabili su znanje stečeno kao pripadnici 1. gardijske brigade, u kojoj su prisegnuli da će čuvati živote i imovinu. »Sud je presudio na temelju dokaza, a na njima je sada da se suoče sa svojom savješću«, rekla je sutkinja. Vajčenr i Jakopčević su u obranama svaljivali krivnju jedan na drugoga, ali niti jedan nije rekao da je pokušao spriječiti drugoga. Krunoslav Vajčner je osuđen kao počintelj ubojstava, što je utvrđeno balističkim vještačenjem. (r.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jedina »sila« - vezivanje agresivnog lisicama </p>
<p>VARAŽDIN, 30. siječnja</p>
<p> - Prije desetak dana u gostionici »Kalnik« u Breznici, D. A. (38) iz Sesveta bez ikakva je povoda fizički napao M. G. (22), a zatim i konobara Z. K. (22), a udario je i konobaricu T. G. (19). Potom je napao i vlasnika gostionice B. K. (35).</p>
<p> Da bi to spriječili, vlasniku su u pomoć priskočili konobar i supruga, koji su svladali D. A. i zavezali ga samoljepivom trakom. Tada su pristigli policajci koji su ga odveli u policijsku postaju Novi Marof, a zatim i u varaždinsku bolnicu.</p>
<p>D. A. je međutim, u jednim dnevnim novinama izjavio da su ga novomarofski policajci pretukli te da će protiv njih podnijeti kaznene prijave.</p>
<p>»Budući da je bio jako agresivan, policajci su mu stavili lisice i to je bila jedina sila koju su na njemu primijenili.(M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pijan skrivio dvije nesreće u istom danu</p>
<p>POŽEGA, 30. siječnja</p>
<p> - Prema informacijama iz PU požeško-slavonske na raskrižju požeških ulica Sv. Roka - Zagrebačke-Sv. Josipa-Vodovodne dogodila se prometna nesreća u kojoj su ozlijeđene dvije osobe. Naime, osobnim automobilom marke »peugeot 106« registarke oznake PŽ 570-T, upravljao je pod utjecajem alkohola T.V. (25) iz Požege i kretao se Ulicom Sv. Josipa. Dolaskom do ovoga raskrižja nije zaustavio automobil, unatoč upozorenju »Obvezatno zaustavljanje« već je nastavio vožnju u smjeru Vodovodne ulice. Tako je oduzeo prednost prolaska osobnom automobilu marke »golf« registracije PŽ 409-P, kojim je upravljao I.M. (22) iz Vidovaca, pa je došlo do sudara. </p>
<p>Nakon udara »peugeot« je odbačen na zemljanu površinu te se prevrnuo na krov. U toj prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobio je putnik u »peugeotu« S.B. (19) iz Požege, a putnica u golfu M.K. iz Pakraca lakše je ozlijeđena. Prije te prometne nesreće vozač T.V. udario je svojim automobilo u parkirani auto u Ulici Slavka Kolara, te pobjegao s mjesta nesreće. (I.F.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Pet tisuća poduzeća imat će povoljniji pristup Internetu </p>
<p>HUP pripremio nacrt zakona o elektronskoj trgovini - podrška saborskog Odbora i Vladina povjerenstva uz prijedlog da se stručnjaci udruže / HUP i Iskon internet potpisali ugovor o suradnji </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca i prvi privatni hrvatski davatelj internet usluga Iskon internet u utorak su potpisali ugovor o dugoročnoj suradnji čija realizacija za pet tisuća poduzeća članica HUP-a znači pristup Internetu po posebnoj, sniženoj tarifi. Tako se, rečeno je na press konferenciji, stvaraju uvjeti da se najveći dio hrvatskog gospodarstva uključi u svjetske tokove korištenja novih tehnologija u poslovanju, a oko 300 tisuća zaposlenih brže, lakše i jeftinije dolazi do neophodnih podataka. </p>
<p> »Poslovanje bez korištenja Interneta postat će nemoguće, a našim je poduzećima pristup tom ključnom mediju dosad bio otežan monopolskom pozicijom HT-a«, kazao je novinarima Željko Ivančević, glavni ravnatelj HUP-a, nakon potpisivanja ugovora. </p>
<p> Predsjednik Uprave Iskon interneta Damir Sabol ukazao je na to da Hrvatska zaostaje u korištenju Interneta u poslovanju te da Vlada i Sabor to moraju shvatiti i što prije riješiti. Inače, prema procjenama Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET u Hrvatskoj je trenutačno oko 76 tisuća registriranih korisnika Interneta, 35 tisuća Internet koristi u obrazovne, a 41 tisuća u komercijalne svrhe. </p>
<p> Predstavljajući HUP-ov prijedlog nacrta zakona o elektronskoj trgovini Ivančević je kazao da bismo, budu li aktivnosti koordinirane, do ljeta mogli imati zakon. Prijedlog je, rekao je, pokušaj HUP-a da pridonese što bržem donošenju zakonske regulative za internet-poslovanje. Predložit ćemo, dodao je, propis koji bi definirao i upotrebu digitalnog potpisa. </p>
<p>»Inicijativa koja stiže iz HUP-a dobar je znak. Propisi o elektronskoj trgovini i digitalnom potpisu vrlo su bitni, a moja je želja da svi naši stručnjaci, i oni koji su pripremali HUP-ov prijedlog i oni koji sudjeluju u Vladinu povjerenstvu za ta pitanja, rade zajedno«, kazao je Kamilo Vrana, pomoćnik ministra za trgovinu u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>Zvonimir Sabati, u ime saborskoga Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, pozdravio je HUP-ovu inicijativu te obećao da će Odbor što prije razmotriti taj nacrt zakona. </p>
<p>U nacrtu se, inače, spominje da su trgovačke aktivnosti »radnje koje se poduzimaju, ali ne i ograničavaju samo na sljedeće: transakcije u vezi s pružanjem usluga ili razmjenom dobara i usluga, ugovore o distribuciji, trgovačka zastupstva i agencijske poslove, lizing, konzalting, inženjering, ugovore o licenciji, investicijske ugovore, ugovore s područja financija, bankarske, osiguranja, o zajedničkim ulaganjima, o prijevozu, korištenju prirodnih dobara i koncesije...«. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Svi nezadovoljni Zakonom o reviziji pretvorbe</p>
<p>Jedni tvrde da je zakon toliko loš da ga treba povući iz procedure i napisati novi, drugi da zakon i ne treba donositi, već primjenjivati postojeće / Vlada se našla u procijepu između obećane pretvorbene pravde i onoga što je realno moguće ostvariti revizijom</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - U drugom saborskom čitanju trebao bi se ovih dana naći i Konačni prijedlog zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. No iz onoga što se moglo čuti u ponedjeljak na okruglom stolu o reviziji pretvorbe, koji je organizirao SDP, čini se da zakon, kako se uostalom i očekivalo, ne samo što se neće lako donijeti nego se spominjalo i pisanje novoga jer da je predloženi tako loš da ga treba povući iz procedure.</p>
<p> O tom su pitanju, čini se, suglasni i stručna javnost i sindikati. Mišljenje je poslodavaca okupljenih u HUP da o toj temi i ne treba donositi poseban zakon, već početi striktno primjenjivati postojeće, te da bi primjena ovakvog zakona kakav je predložen donijela više štete nego koristi.</p>
<p>Autor Zakona o trgovačkim društvima i drugih zakona s područja gospodarstva prof. dr. Jakša Barbić »držao je štangu« revizorskim kućama ustvrdivši i da bi se one trebale baviti revizijom pretvorbe, a ne Državna revizija koja, po njegovu, ali i ne samo njegov mišljenju nema potrebne infrastrukture za taj opsežni posao, koji znači pročešljati papire o pretvorbi i privatizaciji oko 2700 poduzeća. Međutim, recimo i to da uloga pojedinih revizorskih kuća u pretvorbi nikako ne može služiti na čast ovoj profesiji.</p>
<p> Prof. dr. Dražen Kalogjera opetovao je svoju raniju preporuku da se »revizija provodi skalpelom, a ne sjekirom«. Ponovljeno je i da inozemni investitori na čijem se dolasku u Hrvatsku namjerava graditi gospodarski rast neće dobro primiti reviziju niti će ona pridonijeti pravnoj sigurnosti investicija.</p>
<p> U međuvremenu je Državni ured za reviziju, kojega bi, kako je predloženo, zapao posao revizije pretvorbe, zatražio, kako se čuje, izmjenu više od polovice članaka predloženog zakona, čak i brisanje nekih jer se, primjerice, ne namjerava baviti istraživanjem zakonitosti kupnje dionica pomoću bankovnih kredita, utvrđivanjem vrijednosti imovine založene za kredit i sličnim stvarima koje spadaju u djelokrug nekih drugih institucija. Nadalje, tražili su i da se među ostalim brišu odredbe prema kojima bi trebali imenovati osobe koje su u pretvorbi kršile Ustavom zaštićene vrednote, ukupni pravni poredak i javni moral. Uostalom, nije ni logično da se Državna revizija bavi time tko je u pretvorbi pogazio moralna načela.</p>
<p>Istina je da je donošenje ovoga zakona obećano. Međutim, prilično je upitno, da ne kažemo malo vjerojatno, da on može ostvariti ciljeve koji su zadani u njegovu obrazloženju. To su, podsjetimo, postizanje bržeg gospodarskog rasta, očuvanje zaposlenosti i stvaranje novih radnih mjesta, tehnološka modernizacija, uključivanje hrvatskog gospodarstva u razvojne tokove europskog i svjetskog gospodarstva te u međunarodno tržište kapitala, poticanje rasta poduzetništva, te smanjenje obveza države prema poduzećima (dokidanje subvencija) i smanjenje javnog duga. U ovom trenutku doista se ne čini realnim da se ovi ciljevi mogu postići revizijom pretvorbe.</p>
<p>Nadalje, posljedice provođenja toga zakona bile bi, kazali su autori, uspostava osnivačkih, odnosno upravljačkih prava prema stvarno uloženom novcu u kupnji dionica. Prilično teško postići! Ono što je točno jest da bi provođenje revizije još uvijek moglo poslužiti sagledavanju ključnih nedostataka i izbjegavanju ponavljanja istih u privatizaciji preostalih javnih poduzeća. Također, nije realno očekivati, kao što se ranije tvrdilo, da će revizija vratiti iz gospodarstva isisani kapitali ili izgubljena radna mjesta.</p>
<p> Konačno, nerealno je, dakle, očekivati da će donošenje i provođenje ovoga zakona omogućiti da se nepravde učinjene u pretvorbi i privatizaciji isprave. Jer, kao što se zna, velik je dio pretvorbenih poslova vjerojatno bio zakonit, ali moralo vrlo upitan. Stoga je, kako se čulo i na spomenutom okruglom stolu, krajnje vrijeme da se očekivanja od revizije prizemlje na tvrdo tlo.</p>
<p> »Niti se povijest može vratiti, niti se događaji mogu gumicom izbrisati. Ekonomija takvu gumicu nije izmislila«, rekao je još lani Slavko Linić, potpredsjednik Vlade koja se sada našla u procijepu između obećanoga i onoga što je realno moguće ostvariti revizijom. No Linić tvrdi da se od revizije neće odustati, a politika je, znamo, umijeće mogućega. Konačni rezultat tako će vjerojatno biti mix - malo poništenja pretvorbe, malo kaznenih prijava, još manje presuda, nula kuna ekonomske koristi od revizije i stjecanje nešto moralnog kapitala ispunjenjem obećanja.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HT hinet za pet godina više od 155.000 registriranih korisnika </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Nakon pet godina komercijalnog rada HT hinet ima više od 155.000 registriranih korisnika, koji su siječnju milijun puta posjetili njegovu web stranicu, rekao je u utorak zamjenik predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma (HT) Armin Schubert na konferenciji za novinare.</p>
<p>Schubert je dodao da je Hinet nedavno uveo i nove sadržaje. Poslovni vodič (biznis.hinet.hr) dnevni je pregled događaja na svjetskim burzama i tržištima kapitala te donosi općenite novosti iz gospodarstva (dnevne i mjesečne financijske burzovne pokazatelje, programe za izračun kamata i štednje, kamatne stope HNB, tečajne liste i dr.). Uz to, uskoro se mogu očekivati i novi tarifni paketi HT hineta, kaže Shubert.</p>
<p>Što se tiče pristupa Internetu u Hrvatskoj, Shubert je napomenuo da su »uska grla« nekvalitetna i spora računala.</p>
<p> Nadalje, kaže on, HT je spreman besplatno instalirati u svaku školu u Hrvatskoj ISDN priključak, odnosno pružiti uslugu Interneta, bez priključne pristojbe i mjesečne naknade. Uz to, u sklopu programa pod nazivom 1000 računala osigurano je 100 besplatnih sati Hineta te e-mail za sve učenike i nastavnike. </p>
<p>Voditelj HT hineta Žarko Sutlar predstavio je i novu uslugu Family, obiteljski korisnički račun, kojom će se korisnici moći koristiti od 1. veljače. Riječ je o usluzi koja malim ili malim plus korisnicima Hineta putem šifre omogućuje da mogu samostalno otvarati korisničke račune (do pet računa). Nadalje, za svoje korisnike koji sve češće koriste i uslugu elektroničke čestitke Hinet je pripremio tijekom veljače i ožujka, obilježavajući pet godina rada, i atraktivne poklone.</p>
<p>Sutlar je rekao da je Hinet i prije dolaska Deutsche Telekoma (DT) u Hrvatsku dobro radio, no ulaskom DT u vlasničku strukturu HT-a shvaćena je važnost Interneta, posebno kad je riječ o okretanju prema korisnicima usluga, te će ubuduće HT hinet naglasak staviti na proizvodnju sadržaja i dodatnih usluga za korisnike. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Predstavljena knjiga »Elektrane i okoliš«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavljanje knjige »Elektrane i okoliš« u utorak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici privuklo je veliko zanimanje javnosti. Naime, utjecaj je elektrana na okoliš »vruća tema« jer je dosta planova za gradnju novih elektrana posljednjih godina propalo upravo zbog njihova utjecaja na okoliš.</p>
<p>Autori su knjige prof. dr. Danilo Feretić, mr. Željko Tomšić, dr. Dejan Škanata, prof. dr. Nikola Čavlina i mr. Damir Subašić. Prof. Feretić istaknuo je da je knjiga sveučilišni udžbenik namijenjen studentima energetike na zagrebačkom Elektrotehničkom fakultetu, ali i svima ostalima koji se bave energetikom i zaštitom okoliša. Prema njegovim riječima, zbog očekivanog porasta potrošnje struje u Hrvatskoj će do 2020. trebati izgraditi nove elektrane snage 2000 MW. Upozorio je da najveću štetu na ljudsko zdravlje stvaraju termoelektrane na ugljen, nešto manju one na plin, a najmanju nuklearke i elektrane na sunčevu energiju i vjetar. Ali još je, dodao je, puno veća šteta koja bi nastala zbog nedostatka energije. Akademik Božo Udovičić upozorio je da se ne može zaustaviti razvoj zbog zaštite okoliša, nego ih treba što bolje uskladiti. Naime, kazao je, razvoja koji svi želimo nema bez dovoljno energije. Zato je bitno da se kod svake investicije vodi briga o zaštiti okoliša. Upozorio je i da u energetici treba planirati dugoročno jer priprema i gradnja elektrane traje 8-10 godina, a njen je vijek 30-40 godina. Najbolji je dokaz što se događa kad se trguje viškovima struje i ne gradi elektrane energetski kolaps koji je zadesio Kaliforniju. Nakladnik je knjige zagrebačka tvrtka Element. (Ž. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Podravka osniva tvrtku u Beogradu </p>
<p>KOPRIVNICA/ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Podravka je podnijela zahtjev za osnivanje trgovačkog društva u Beogradu, koje će biti ekskluzivni uvoznik Podravkinih proizvoda za tržište Jugoslavije, doznaje se iz Podravke. Osim povratka na jugoslavensko tržište u ovoj godini u Podravci planiraju i akvizicije poduzeća koja posluju na tom području jer se tako očekuje povećanje tržišnog udjela, povećanje efikasnosti poslovanja i konkurentnosti. Konkretni poslovi na tom tržištu predviđaju se za drugo tromjesečje ove godine, kada nova jugoslavenska vlada donese zakon kojim će se liberalizirati trgovinska politika, izjavio je Damir Polančec, član uprave Podravke. Za vlastito poduzeće u Jugoslaviji Podravka se odlučila zato što će na taj način izbjeći posrednike i visoke carine te slijediti dobru praksu koja od početka devedesetih godina postoji u poslovanju vlastitih poduzeća u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Makedoniji. »Jugoslavija je prirodno tržište Podravke, na koje se ona mora što prije vratiti, a to pokazuju i marketinška istraživanja tržišta kao reakcije potrošača koji očekuju povratak naših poznatih proizvoda«, kažu u Podravci. Na tržištu Srbije kao i Crne Gore te Kosova, koja imaju različite valutne i carinske režime pa ih i Podravka tretira kao posebna tržišta, prodavat će se prvenstveno »core« proizvodi - vegeta, juhe, dječja hrana te slatki program Dolcela. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ugovor o suradnji Končara i mostarskog Aluminijskog kombinata </p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Predstavnici Aluminijskog kombinata u Mostaru i Končar-elektroindustrije potpisali su u utorak ugovor o poslovnoj suradnji, vrijedan deset milijuna maraka. Generalni direktor mostarskoga kombinata Mijo Brajković istaknuo je kako će se ovim ugovorom modernizirati elektroinstalacija u Aluminijskom kombinatu što će, dodao je, pridonijeti povećanju proizvodnje. Direktor Končareva poduzeća za proizvodnju električnih visokonaponskih aparata Radovan Tafra kazao je kako je ovaj ugovor nastavak suradnje s mostarskim kombinatom koja je počela još 1992. godine. Još u vrijeme ratnih razaranja, kada je elektrooprema Aluminijskog kombinata u Mostaru bila oštećena, dužnosnici ove mostarske tvrtke naručivali su od Končara elektroopremu kako bi zamijenili oštećenu, rekao je Tafra. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Tuđmanovi transkripti ipak u Državni arhiv </p>
<p>U Predsjednikovu uredu ostat će i dalje dokumenti poput planova za obranu Hrvatske / Tuđmanovu dokumentaciju pregledat će Vladino povjerenstvo / Vlada će u četvrtak imenovati predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Vlada će, najvjerojatnije na sjednici u četvrtak, osnovati povjerenstvo koje će pregledati dokumentaciju i transkripte prvoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, a nakon toga će oni biti pohranjeni u Državni arhiv. U Predsjednikovu uredu ostat će i dalje dokumenti poput planova za obranu Hrvatske. </p>
<p>Rezultat je to dvosatnog razgovora hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana održanog u utorak na Pantovčaku. </p>
<p>S obzirom da je predsjednik Mesić virozan, novinarima je ishod razgovora prenio premijer Račan konstatiravši da su njihovim dogovorom transkripti konačno skinuti s dnevnog reda. Povjerenstvo koje će se njima uskoro baviti, bit će osnovano u skladu s Vladinom odlukom o dokumentaciji predsjednika Franje Tuđmana prihvaćenom 11. siječnja ove godine, istaknuo je premijer. Naglasio je da će povjerenstvo provjeriti ima li među dokumentima i onih koji bi mogli upućivati na istragu ili dokaz o kriminalu. Račan je pripomenuo i da će povjerenstvo ustanoviti koji dokumenti nedostaju i mogu li ih oni koji su ih uzeli vratiti u Ured Predsjednika. </p>
<p> Vlada će, najavio je premijer, već na sjednici u četvrtak imenovati predsjednika Vrhovnog suda i državnog odvjetnika, podsjetivši da po Ustavu predsjednika Vrhovnog suda imenuje predsjednik države, a Vlada državnog odvjetnika. Imena nije želio otkriti, objasnivši kako se o tome u iduća dva dana trebaju još razgovarati unutar Vlade i koalicije šestorke, ali i s kandidatima.</p>
<p> Premijer Račan i predsjednik Mesić razgovarali su i o Predsjednikovu boravku u Davosu, te o drugim aktualnostima u Hrvatskoj. Prema Račanovim riječima, njih dvojica nisu razgovarala o tome tko je inicirao sastanak s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom, da li hrvatska ili jugoslavenska strana. Napomenuo je da je zadovoljan Predsjednikovim stavovima iznesenim u Davosu o tome da je suradnja s balkanskim zemljama moguća, ali »ne i integracija koja bi bila nalik neodrživim tvorevinama«. </p>
<p> Račan je istaknuo da s Mesićem nije razgovarao o Koštuničinoj inicijativi o trojnom sastanku SR Jugoslavije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Dodao je da će se to razmatrati tek kad Hrvatska »dobije konkretniji profil« takvog sastanka. </p>
<p>Mesić i Račan nisu u utorak raspravljali o zakonu o Uredu Predsjednika.</p>
<p> Premijer je odbacio i medijska nagađanja o tome da su se njih dvojica, unatoč Predsjednikovoj virozi, hitno sastali upravo zbog nesporazuma o transkriptima. Dodao je da se oni »redovno sastaju, i da ovo nije ništa neobično. Logično je da se sastanemo nakon što se nismo dugo vidjeli. Zašto tražite razloge hitnosti?«.</p>
<p> Zamoljen da prokomentira stavove pravnih stručnjaka po kojima je Vladina odluka o transkriptima zakonski neutemeljena, Račan je odgovorio: »Ne znam u čemu ta odluka nije utemeljena na zakonu«. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mratović: Šestorka je trebala sagledati posljedice loših ustavnih rješenja </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Kad se nešto donosi na brzinu, kao što je to bio slučaj s Ustavom, onda nije čudno da se već razmišlja o njegovim preinakama. S tim u vezi, ne treba se čuditi ni što se predlaže ukidanje Županijskog doma, s obzirom na njegove troškove, komentirao je u utorak za Vjesnik dr. Veljko Mratović, koji je bio član radne skupine predsjednika Mesića za ustavne promjene, neke dvojbe u šestorki o provedbi Ustava. </p>
<p>Kako bi premostili situaciju u kojoj bi moglo doći do blokade rada Sabora, s obzirom da Županijskom domu prestaje mandat u svibnju, šestorka namjerava donijeti ustavni zakon o provedbi Ustava. Mratović kaže da se sve to moglo izbjeći da je Ustav donesen promišljenije, sagledavanjem svih posljedica do kojih pojedina rješenja mogu dovesti.</p>
<p> Mratović smatra i da se nepotrebno odugovlači s imenovanjem novog državnog odvjetnika. Naime, kaže on, državni odvjetnik može se imenovati neposredno na temelju Ustava, gdje je točno određeno da njega imenuje Zastupnički dom na prijedlog Vlade, i uz mišljenje mjerodavnog saborskog odbora. </p>
<p>Mratović napominje da nema prepreka da se Ustav u nekim slučajevima primjenjuje isto kao i zakon. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Suci: Zakoni o sudovima i DSV-u neustavni i suprotni europskim dokumentima</p>
<p>U njih unijete odredbe iz starih zakona koje je Ustavni sud proglasio neustavnim, ističe Miroslav Šumanović/ Predsjednika Vrhovnog suda predsjednik Republike može razriješiti bez ikakva razloga/ Lista ministra za članove DSV-a previše podsjeća na slične iz prošlosti koje su dovele do teških posljedica u pravosuđu</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - »Zakoni o sudovima i Državnom sudbenom vijeću (DSV) su konfuzni, suprotni Ustavu i samima sebi. Ne protivimo se promjenama u pravosuđu, no one moraju povećati efikasnost, a ne uvoditi političku ovisnost o izvršnoj vlasti«. rekao je Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS), u utorak na konferenciji za novinare na kojoj su pojašnjeni razlozi zbog kojih UHS od Ustavnog suda traži ocjenu ustavnosti spomenutih zakona. </p>
<p>Gredelj je dodao da izvršna vlast ne diže ruke sa sudstva, a kao ilustraciju spomenuo je izjavu potpredsjednika Vlade Slavka Linića da će pokrenuti istragu protiv direktora »Petrokemije». Za istrage su ovlašteni državni odvjetnik i istražni sudac, a u ovom slučaju, možemo pretpostaviti da će Linić podignuti slušalicu i nekome od njih narediti da pokrenu postupak, kaže Gredelj. </p>
<p>Nije mu jasno, kazao je Gredelj, zbog čega se inzistiralo na hitnoj proceduri u donošenju zakona vezanih uz pravosuđe. </p>
<p>»Tvrdilo se da je takva procedura potrebna zato što 31. prosinca 2000. prestaje mandat predsjednicima sudova.Taj datum je prošao, a predsjednici sudova i dalje su na svojim mjestima», rekao je Gredelj, koji je izrazio čuđenje i zato što je »preciznije riješen način imenovanja prekršajnih, nego ustavnih sudaca. </p>
<p>Pojašnjavajući razloge nesuglasja zakona o pravosuđu s Ustavom, čelnik Odbora za normativnu djelatnost UHS-a Miroslav Šumanović, inače predsjednik zagrebačkog Županijskog suda, rekao je da je to najizrazitije kod imenovanja predsjednika Vrhovnog suda. Njega predlaže predsjednik Republike, a bira Zastupnički dom, ali nisu predviđeni razlozi njegova razrješenja. Šumanović stoga ocjenjuje da predsjednik Republike može razriješiti predsjednika Vrhovnog suda bez ikakvih razloga. Nadalje, za predsjednika Vrhovnog suda može biti izabrana i osoba koja nije sudac. No, u tom slučaju, DSV ga mora imenovati sucem, i to na pokusni rok od pet godina. Tako bi se moglo dogoditi da za predsjednika suda bude imenovana osoba koja pet godina mora dokazivati da je sposobna za suca, rekao je Šumanović. </p>
<p>Iznoseći niz drugih primjedbi na zakone, Šumanović je kazao kako je nedopustivo da ministar pravosuđa može izići sa svojom listom za članove DSV-a. Tim više što, kaže on, ministar mora predložiti samo 11 kandidata za članove DSV-a, dok suci, odvjetnici i sveučilišni profesori moraju predložiti tri puta više kandidata od broja njihovih predstavnika u tom tijelu. Lista minnistra za članove DSV-a previše podsjeća na neke slične liste DSV-a iz prošlosti, koje su dovele do teških posljedica u pravosuđu, dodao je Šumanović. Zaključio je da su u nove zakone u pravosuđu unijete odredbe iz starih zakona koje je Ustavni sud proglasio neustavnim. </p>
<p>Predstavnici UHS-a upozorili su na kraju da su ti zakoni u suprotnosti s europskim dokumentima o sucima, koji zabranjuju smanjivanje dostignute neovisnosti sudbene vlasti. Zahtjev za ocjenu ustavnosti poslali su na 50 adresa u zemlji i inozemstvu. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Gospićki slučaj: »Velebit 10« iskazom tereti generala Norca</p>
<p>RIJEKA, 30. siječnja</p>
<p> - U utorak, u nastavku saslušanja svjedoka u slučaju gospićke skupine, pred istražnu sutkinju Sajonaru Čulina izašla su tri svjedoka, među kojima i jedan koji je dao iskaz prije četiri mjeseca. Neslužbeno saznajemo da je riječ o Siniši Glušcu, bivšem časniku HV-a, koji je prvi put svjedočio pod zaštićenim imenom »Velebit 10«. On je u utorak, kao i prije četiri mjeseca, za događaje na Lipovoj Glavici potkraj 1991. godine, kad je likvidirana skupina građana srpske nacionalosti, teretio umirovljenog generala Mirka Norca. Prema riječima branitelja prvoosumnjičenog Tihomira Oreškovića, odvjetnika Milenka Škrleca , Glušac svojim iskazom ni sada nije teretio ni jednoga od šestorice osumnjičenih Gospićana.</p>
<p>Saslušana su još dva svjedoka koji, kaže Škrlec, nisu klasični svjedoci, već sudionici nekih spornih događaja, »stoga će biti izuzetno teško utvrditi materijalnu istinu, jer ti svjedoci nastoje otkloniti svaku sumnju sa sebe«. (Damir Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Za umirovljenike najveći bi dio zdravstvenih usluga morao ostati besplatan, upozorava SUH</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Oko 45 posto hrvatskih umirovljenika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje lošim, 89 posto njih ima jednu bolest, od čega 18 posto umirovljenika ima jednu dijagnozu, 60 posto njih dvije do tri, oko 10 posto do pet dijagnoza, te jedan posto šest i više. Približno 32 posto umirovljenika trajno troši lijekove za više bolesti, pokazalo je istraživanje o položaju umirovljenika u Zagrebu, provedeno tijekom 1998. Ono je, osim toga, pokazalo i da su potrebe prosječnoga umirovljenika za zdravstvenim uslugama u prosjeku tri puta veće od potreba drugih osiguranika, kazao je za Vjesnik predsjednik povjerenstva za zdravstvo Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Stjepan Krajačić, ističući argumente zbog kojih se i SUH uključio u razgovore o zdravstvenoj reformi.</p>
<p>»Zdravstveni standard umirovljenika starijih od 65 godina, koji čine oko 57 posto umirovljeničke populacije, iz godine u godinu je sve niži. Mnogi nas umirovljenici nazivaju ili nam pišu zbog poteškoća u nabavi lijekova, ortopedskih i drugih pomagala, smještaja u zdravstvene i socijalne ustanove, pa i zbog ukidanja nekih stečenih prava«, ističe Krajačić, uz naglasak da je posljednjih godina u Hrvatskoj zaživio niz pravilnika kojima se ta prava samo dodatno sužavaju. </p>
<p>Sve je više pomagala ili lijekova koji se ne mogu nabaviti na recept, a čak 72 posto umirovljenika nema drugih prihoda osim minimalne mirovine, što znači da ih sami vrlo teško mogu kupovati. Postoji bojazan da će se takav trend u okviru zdravstvene reforme nastaviti, dodaje naš sugovornik, zbog čega je SUH sastavio elaborat s mišljenjima i prijedlozima na temu kako reformu provesti. SUH je s tim prijedlozima upoznao i ministricu zdravstva Anu Stavljenić-Rukavina, s kojom su se sastali nakon što su njihova rješenja dobila niz pozitivnih ocjena, među kojima je i ocjena Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba.</p>
<p>»Naša temeljna primjedba vezana je uz definiranje osnovnog paketa zdravstvenih usluga i liste lijekova koje će se nabavljati preko Zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno besplatnih usluga u zdravstvu«, naglašava Krajačić, te dodaje da je prijedlog SUH-a da se ti paketi usluga definiraju uz uvažavanje različitih potreba pojedinih kategorija osiguranika, prije svega za djecu i starije. Krajačić dodaje da su to dvije kategorije osiguranika za koje bi najveći dio zdravstvenih usluga morao ostati besplatan, bez potrebe da se plaća kroz dopunsko osiguranje. Opseg dostupnih usluga za te kategorije osiguranika ne bi trebalo vezivati uz dopunsko osiguranje, smatra on.</p>
<p>U SUH-u upozoravaju i na to da se u posljednjih desetak godina znatno smanjio broj kućnih posjeta liječnika, i to ispod razine koja jamči kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Smanjuje se i broj preventivnih pregledam, prvih kontrolnih i sistematskih pregleda, a istodobno raste broj intervencija hitne medicinske pomoći, te broj konzilijarno-specijalističkih pregleda. Uvođenje participacije kod korištenja zdravstvene usluge pacijente se odvraća od korištenja primarne zdravstvene zaštite, posebno one starije s manjim primanjima, što dovodi do smanjenja broja posjeta u ordinacijama i kućnih posjeta, pa umirovljenici traže ukidanje participacije za osobe starije od 65 godina.</p>
<p>Slijedom tih zaključaka u SUH-u ističu kako bi trebalo razvijati primarnu, obiteljsku medicinu, te omogućiti da se kroz taj sustav starijim osobama osigura preventivni minimum kroz preglede, zdravstveni odgoj i savjetovanje. Zdravstvenu zaštitu starijih osoba trebalo bi povezati sa sustavom socijalne skrbi, naglašava Krajačić, kako naglasak skrbi o njima ne bi bio samo na sprečavanju bolesti, nego i na postizanju socijalne i psihološke ravnoteže koja će omogućiti aktivan život u starijoj dobi. Umirovljenici ističu da što prije treba osigurati sredstva za provedbu Nacionalnog programa borbe protiv kroničnih bolesti iz 1995., koji se u praksi još uvijek ne provodi organizirano, a i sami se spremaju potaknuti neke posebne programe koji bi mogli pridonijeti kvaliteti života starije populacije. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zrinko Čustonja izabran za studentskog predsjednika </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Apsolvent Kineziološkog fakulteta (bivšeg Fakulteta za fizičku kulturu) Sveučilišta u Zagrebu Zrinko Čustonja izabran je u utorak, na ustrojbenoj sjednici Skupštine Studentskoga zbora, za novoga predsjednika Studentskoga zbora u Zagrebu. Za njegova zamjenika izabran je Ratimir Jureković s Agronomskoga fakulteta.</p>
<p>»Temeljna odrednica u mome jednogodišnjem radu bit će zastupanje i zaštita interesa svih studenata«, rekao je novi predstavnik zagrebačkih studenata, naglasivši da će inzistirati na stalnom poboljšanju studentskoga standarda i održavanju postojećih cijena studentske prehrane i smještaja. »Osnovni cilj bit će izrada i donošenje novoga zakona o Studentskom zboru, te aktivno sudjelovanje u izradi novoga zakona o visokom školstvu, koji bi trebao biti u skladu s trenutačnim socijalnim i gospodarskim stanjem u hrvatskom društvu, ali i okrenut razvojnim ciljevima u budućnosti«, rekao je Čustonja. Dodao je da će se boriti da izgradnja još jednog studentskog doma uđe u projekt kapitalnih investicija u Hrvatskoj, te se bezuvjetno zalagati za potpunu autonomiju Sveučilišta. »Zadaće u narednom razdoblju jesu uključenje u reformu i modernizaciju Sveučilišta, te podizanje razine kvalitete nastave i uvjeta studiranja«, naglasio je Čustonja, kojem su prioriteti - ponuditi studentima više sportskih sadržaja, ojačati studentske medije, te poticati studentske projekte iz područja kulture.</p>
<p> Novom studentskom predsjedniku čestitao je rektor Sveučilišta dr. Branko Jeren, izrazivši nadu za što boljom suradnjom. </p>
<p>Uz predsjednika i zamjenika Zbora, predstavnici zagrebačkih fakulteta izabrali su i novog - starog predsjednika Skupštine Zbora Joška Pavkovića, kojemu je to drugi uzastopni mandat. Izabrani su novi članovi Predsjedništva Studentskoga zbora, koji će ubuduće predstavljati studente u Senatu Sveučilišta. Novo Predsjedništvo Zbora čine: Hrvoje Grujić (student Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta), koji će u Senatu predstavljati studente iz grupacije prirodoslovno-znanstvenih fakulteta, Domagoj Jelić (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije) - predstavnik tehničkog područja, Nikola Rošić (Veterinarski fakultet) - biomedicinsko područje, Ratimir Jureković (Agronomski fakultet) - biotehničko područje, Zrinko Čustonja (Kineziološki fakultet) - društveno-humanističko-teološko područje, te Luka Ivandić (Akademija likovnih umjetnosti) - umjetničko područje. </p>
<p>Novoizabranim predstavnicima studenata u Senatu, kao i svome nasljedniku čestitao je dosadašnji predsjednik Studentskoga zbora Mario Panjičko, najavivši izbor predsjednika svih hrvatskih studenata u veljači. »Taj će se predsjednik«, objasnio je Panjičko, »birati između predsjednika studentskih zborova sa četiri hrvatska sveučilišta i dva veleučilišta«. </p>
<p>Članove studentske izvršne vlasti (Predsjedništvo), kao i zakonodavne (Skupština) izabrali su studentski predstavnici s 29 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ustrojbenoj sjednici nisu prisustvovali predstavnici Arhitektonskog i Šumarskog fakulteta, te Akademije dramskih umjetnosti i Muzičke akademije.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ministar Kraljević podupire osnivanje humanističkih studija u Splitu </p>
<p>Sveučilište u Splitu predlaže osnivanje studija za hrvatski, engleski i talijanski jezik / Članovi Senata Splitskog sveučilišta ocijenili da je Veleučilište u Splitu nanijelo veliku štetu Sveučilištu, jer se na njemu »ne događa znanje« </p>
<p>SPLIT, 30. siječnja</p>
<p> - Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević rekao je u utorak, na izvanrednoj sjednici Senata Splitskog sveučilišta, da podupire ideju o osnivanju humanističkih studija u Splitu, ali samo pod uvjetom da oni budu ustrojeni prema uzoru na humanističke studije u naprednim zemljama. Rektor Splitskog sveučilišta dr. Ivo Babić upoznao je ministra s idejom o osnivanju humanističkih studija te rekao da splitska javnost s pravom traži od Rektorata osnivanje studija za hrvatski, engleski i talijanski jezik. »Vjerujemo da će se ta naša želja uskoro ostvariti«, rekao je dr. Babić. </p>
<p>Dekan humanističkih studija u osnivanju dr. Joško Bozanić istaknuo je da se takva ideja često, ali nepravedno osporava s obrazloženjem da se radi o »dupliranju studija« što, prema njegovim riječima, uopće nije točno. »Smatram da smo ponudili dobar program i da ćemo biti u stanju nositi taj teret, ako dobijemo zeleno svjetlo«, kazao je dr. Bozanić.</p>
<p>Ministar je, pak, objasnio da je Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu razriješeno neposredno nakon što je počelo razmatrati osnivanje humanističkih studija u Splitu. Sabor će ubrzo imenovati novo nacionalno vijeće, a on osobno založit će se da se taj predmet, »koji je na čekanju neopravdano dugo«, riješi što brže i učinkovitije. Ministar je ocijenio da je »cjelokupni sustav prilično trom« i da postojeća zakonska rješenja nisu zadovoljavajuća. Pri tome je izrazio nadu da će se novi zakoni o visokom školstvu i znanosti, kao i drugi zakoni, usvojiti ubrzo, jer je to jedini način da se poboljša cjelokupni sustav. </p>
<p>»Osobno ću se založiti da donesemo barem privremeno rješenje (o humanističkim studijima u Splitu), a onda i definitivnu odluku. »Ipak, i vi znate da humanistički studiji ne mogu biti bilo kakvi«, poručio je ministar. </p>
<p>Na izvanrednoj sjednici Senata Splitskog sveučilišta raspravljalo se i o osnivanju studija za ekonomski inženjering te studija za mediteranske kulture i krajobraz, a prema riječima dr. Babića, osnivanje takvih studija bio bi veliki doprinos Splitskog sveučilišta razvoju dalmatinske regije. Članovi Senata potužili su se ministru na funkcioniranje Veleučilišta, pri čemu je dr. Ivo Šimunović ustvrdio da je Veleučilište nanijelo golemu štetu Splitskom sveučilištu. »Na Veleučilištu se 'ne događa znanje', već se prepisuju i objavljuju loši znanstveni radovi«, rekao je dr. Šimunović, na što je ministar kazao kako se »uistinu radi o apsurdnoj i grotesknoj situaciji«. Ministar je na kraju posebno pohvalio Medicinski fakultet u Splitu, ističući kako se uvjerio da taj fakultet funkcionira izvrsno. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kunst predlaže retroaktivnu primjenu novog Stečajnog zakona</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - U prosincu izmijenjeni Stečajni zakon uključio je u prvi isplatni red samo potraživanja radnika tvrtki za koje će se stečaj predložiti ove godine, ali su izuzeti stečajevi koji su u tijeku ili su pokrenuti po starom zakonu. »Takvom izmjenom zakona Vlada i saborski zastupnici prevarili su radnike koji su zbog masovnih stečajeva u 2000. ostali bez posla, a ostat će i bez tražbina«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare čelnik Udruge radničkih sindikata (URSH) Boris Kunst.</p>
<p>On tvrdi da je Vlada prevarila i sindikate, koji su na taj problem upozoravali na GSV-u, ali je Vlada bez obećanog usuglašavanja sa sindikatima izmjene Stečajnog zakona pustila u saborsku proceduru i to u hitnom, noćnom postupku. URSH je Vladi uputio prijedlog nove izmjene Stečajnog zakona, prema kojoj bi se naplata zaostalih plaća i drugih potraživanja radnika u prvom isplatnom redu primjenjivala i na stečajeve pokrenute prije novog zakona.</p>
<p>Prema novom Stečajnom zakonu, naime, u prvom su isplatnom redu potraživanja radnika te mirovinskog i zdravstvenog fonda, ali samo ako odu u stečaj prema tom zakonu. No, za više od tisuću stečajeva u tijeku, te lanjskih prijava za stečaj za 321 državno poduzeće to ne vrijedi, jer su radnička potraživanja u tim tvrtkama uvrštena u drugi isplatni red. Radnici imaju jedan posto šansi za naplatu tražbina u drugom isplatnom redu, jer su tvrtke pod hipotekom, istaknuo je Damir Jakuša, predsjednik Zajednice sindikata Virovitičko-podravske županije.</p>
<p>Zbog čega Vlada, pita Kunst, kažnjava radnike koji su prema HDZ-ovu modelu Stečajnog zakona ostali bez posla. Amoralno je da Vlada koja je dokazala socijalnu neosjetljivost i maćehinski odnos prema radnicima, prvenstveno brine o sebi, jer je naplatu svojih potraživanja ostavila u prvom isplatnom redu, a radnike je podijelila, smatra Kunst te dodaje da će URSH zbog nejednakosti prava radnika pokrenuti i ocjenu ustavnosti Stečajnog zakona.</p>
<p>URSH će ovoga tjedna, kada izmjene Zakona o radu budu na saborskoj raspravi, najavio je Kunst, na Markovom trgu organizirati prosvjed i zastupnicima dijeliti sindikalne amandmane, koje Vlada nije prihvatila. (Lj. Marković)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Justitia et pax: Teško društvu u kojem grobari imaju više posla od primalja</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Potaknuta aktualnim prilikama i procesima u hrvatskom društvu Komisija »Justitia et Pax« Hrvatske biskupske konferencije objavila je izjavu za javnost u kojoj podupire javna zauzimanja i peticije kojima se zahtijeva promjena zakonskih odredaba na temelju kojih su smanjena primanja roditeljica, te pozivaju mjerodavne vlasti da se na njih ne ogluše. </p>
<p> U izjavi za javnost, u povodu Dana života, koju danas prenosi IKA, Komisija »Justitia et Pax« izražava žaljenje što državne vlasti nisu bile osjetljivije za višekratna dobronamjerna očitovanja iz Katoličke crkve o tom pitanju prije donošenja odredaba, te se ističe nada kako će »ta nedomišljena i dalekosežno štetna odluka, ne samo u najskorije vrijeme biti ispravljena, nego da će joj slijediti i dugoročni plan prevladavanja teške demografske krize u našoj zemlji, nad kojom se svaki građanin mora ozbiljno zamisliti«.</p>
<p> »Nema prečeg zadatka od toga jer ni o čemu ne ovisi toliko naša pojedinačna i zajednička budućnost kao o obiteljima koje će biti spremne i u mogućnosti rađati nove članove društvene zajednice. Teško društvu u kojemu grobari imaju više posla od primalja!«, stoji u izjavi koju je potpisao predsjednik Komisije, porečko- pulski biskup Ivan Milovan.</p>
<p> Komisija »Justitia et Pax« potiče državne vlasti da u okolnostima sve zaoštrenije gospodarske krize djelotvorno pomognu obiteljima s više djece. Komisija se osvrće i na položaj udovica, upozoravajući, premda je zakoniti brak jedino naravno mjesto rađanja, na etičku nedopustivost zakonskih odredaba po kojima bi udovice koje bi rodile izgubile pravo na obiteljsku mirovinu, jednako kao kad bi sklopile novi brak.</p>
<p> Članovi Komisije pozivaju državne vlasti da se zauzetije zauzmu za ljudska prava i dostojanstvo izbjeglih osoba iz BiH te Kosova koje su smještene u privatnim kućama u Hrvatskoj, a više se ne mogu vratiti u svoje domove. »Apeliramo također na odgovorne u Republici Hrvatskoj da se aktivnije zauzmu za opstanak i dostojne uvjete života pripadnika hrvatskog naroda u BiH, u skladu s ustavnim odredbama Republike Hrvatske i međunarodnog prava«, stoji u izjavi.</p>
<p> »Pozivamo javnu vlast, hrvatske političare i medije, da se prestanu baviti politikantstvom i međusobnim optuživanjem. Hrvatski građani traže brže, sustavnije i efikasnije rješavanje problema nezaposlenosti, i brojnih problema vezanih uz nezaposlenost i prilike života koje se u vremenu globalizacije naglo mijenjaju. Pozivamo sve javne čimbenike da se bore za život, i u novim uvjetima, za kulturu života u Hrvatskoj«, stoji na kraju izjave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Šteta od eksplozije 15 milijuna kuna, počela kontrola industrijskog plinovoda </p>
<p>PULA, 30. siječnja</p>
<p> - Šteta koju je prouzročila podzemna lančana eksplozija plina u pulskom gradskom predjelu Šijana 19. siječnja iznose nešto manje od 15 milijuna kuna. To je procjena Županijskog povjerenstva za elementarne nepogode, koju je u uorak na sjednici Županijskog poglavarstva iznio njezin predsjednik i županijski pročelnik za pomorstvo, promet i veze Milan Gortan. </p>
<p>Najveće štete su na kanalizacijskom kolektoru - 7,2 milijuna kuna te na plinovodnim instalacijama - 1,95 milijuna kuna, dok su sve ostale infrastrukturne mreže znatno manje oštećene. Novi direktor Plinare dr. Lenko Uravić, koji je još uvijek i na dužnosti županijskog pročelnika za gospodarstvo, izvijestio je Poglavarstvo o otklanjanju posljedica eksplozije, te o preventivnim zahvatima. On je kazao da posebne ekipe snimaju stanje plinovodne mreže u cijelom gradu, da je u tijeku kontrola i u domaćinstvima, a da se izrađuje i prijedlog otklanjanja nastalih šteta. Izvijestio je i o poslovima na plinofikaciji Istarske županije, kazavši kako su svi istarski gradovi i općine predviđeni tim projektom dali suglasnost i da je u pripremi natječajna dokumentacija. Što se pak tiče pregleda plinovodne mreže, u utorak su posebne ekipe krenule u kontrolu industrijskoga plinovoda koji je po nekim pretpostavkama bio i glavni uzročnik razorne eksplozije.</p>
<p>Novi čelnici Plinare zatražili su od Istražnog centra Županijskog suda u Puli suglasnost da mogu svakodnevno komunicirati s pritovorenim bivšim direktorom Plinare Igorom Tomišićem i njegovim najbližim suradnikom Klaudijom Grgorinićem. To su pojasnili njihovom dragocjenom suradnjom u ukazivanju na najkritičnije točke na podzemnim plinovodnim instalacijama, kao i prijedlozima za sanaciju nastaloga stanja. U međuvremenu iz pritvora pušteni rukovodilac službe održavanja Vladimir Rojnić na raspolaganju je rukovoditeljima Plinare danonoćno, izvijestio nas je Mitrović. (Mirko Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Na državnoj razini nema sluha za probleme Roma, kažu u Međimurju </p>
<p>ČAKOVEC, 30. siječnja</p>
<p> - U Međimurskoj županiji živi oko 5.000 Roma, što je najveća njihova koncentracija u nekoj od hrvatskih županija, osim grada Zagreba. U Međimurju se zbog toga suočavaju sa značajnim problemima koje ne mogu riješiti sami. O dijelu tih neriješenih pitanja, u utorak su članovi Županijskog koordinacijskog odbora za zaštitu i promicanje ljudskih prava razgovarali s izaslanstvom Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine Hrvatskog sabora u kojem su bili Borislav Graljuk, Romano Meštrović i Zdenka Ćuhnil, te savjetnica Franciska Brodnjak. U razgovoru su sudjelovali i međimurski župan Branko Levačić i podžupan Dragutin Lesar.</p>
<p>Posebno su razmatrani prijedlozi koje je podžupan Lesar prije više mjeseci uputio nadležnim ministarstvima. To se prije svega odnosi na promišljanje da se nadarena romska djeca stipendiraju za učiteljska i medicinska zvanja, pa da nakon završenog školovanja, kao poznavatelji jezika, kulture i običaja, rade s Romima. Izaslanstvo saborskog odbora pohvalilo je te prijedloge kao i zamisao da se u Hrvatskoj na jedinstven način riješi urbanizacija i legalizacija romskih naselja, kao i druge predložene mjere ukupne socijalizacije Roma.</p>
<p>Kako je istaknuo Lesar, na državnoj razini nema dovoljno sluha za iznesene prijedloge. Ministarstva doduše uvažavaju razmišljanja, ali ne osiguravaju novac za provođenje predloženih programa. Kako očekivati financijsku podršku kada na predložene mjere nismo dobili ni odgovor iz nadležnih ministarstava, dodao je Lesar. </p>
<p>Članovi dvaju odbora posjetili su osnovnu školu u Macincu te romsko naselje u Kuršancu. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Nova Kaledonija nije opasan virus gripe i još nije izoliran u Hrvatskoj!</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Virus gripe u Hrvatskoj nije izoliran i službeno još nitko nije obolio! Napisi u nekim listovima kako je opaki virus gripe, nazvan Nova Kaledonija, stigao u Hrvatsku, nisu istiniti. Istina je tek da su u Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« smještena dva bolesnika iz Zagreba, za koje se čini da imaju kliničke simptome gripe.</p>
<p>»Čini mi se da bi oni mogli imati gripu, no to ne možemo potvrditi dok ne stignu rezultati laboratorijskog ispitivanja«, rekao nam je prof. dr. Ilija Kuzman, pročelnik Odjela za akutne respiratorne infekcije u zagrebačkoj bolnici »Dr. Fran Mihaljević«. Voditelj Službe za epidemiologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prof. dr. Berislav Borčić također nam je potvrdio da virus gripe još nije izoliran kod nas.</p>
<p>»Postupak izolacije gripe traje između deset i 14 dana. Doneseno nam je desetak uzoraka i tek kad budu obrađeni, znat ćemo pouzdano je li gripa stigla u Hrvatsku. No, ja mislim da se neće tako skoro pojaviti«, kazao nam je prof. Borčić.</p>
<p>Priče o tome kako nam stiže opasan virus, koji bi mogao pokositi stanovništvo kao što je svojedobno u čitavom svijetu učinila španjolska gripa, oba profesora nazivaju - novinarskim patkama.</p>
<p>»Apsolutno nije istina da je Nova Kaledonija nepoznat virus. Riječ je o virusu gripe tipa A podtipa H1N1, koji je bio u Hrvatskoj i lani i preklani«, objašnjava prof. Kuzman. Taj virus u optjecaju je godinama i uopće nije opasan, a sastavni je dio cjepiva kojim se potkraj prošle godine zaštitilo oko 380.000 stanovnika Hrvatske.</p>
<p>»Ne očekujemo nikakvu veliku epidemiju, i to iz tri razloga. Prvi je što se virus uopće nije promijenio, drugi što je lani i preklani oboljelo nešto više ljudi pa je u stanovništvu stvoren imunitet, a treći što je cijepljeno dosta ljudi«, napominje pročelnik Odjela za akutne respiratorne infekcije.</p>
<p>Lani je od gripe oboljelo 45.000, a preklani 150.000 stanovnika Hrvatske. Cjepivo za ovu sezonu sastoji se upravo od virusa Nova Kaledonija, potom moskovskog ili panamskog podtipa virusa A (H3N2) te virusa B (Sečuan). Smatra se da cjepivo, ako su ga stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dobro sastavili, uspješno štiti između 50 i 80 posto cijepljenih. Kad cjepivo nije pogođeno, odnosno kad virus mutira u nepredvidivom smjeru (što nije slučaj ove godine!), mala ali nekakva zaštita u cijepljenih ipak postoji, jer su barem simptomi slabiji.</p>
<p>Osim cjepiva, ne postoji nikakav drugi način sprečavanja pojave gripe. Znanstvenici, naime, još nisu otkrili lijek protiv gripe i prehlade. Oni koji se nisu cijepili, ne moraju nužno oboljeti od gripe, no ako obole, postoje različiti pripravci i načini kojima mogu olakšati simptome. U ljekarnama postoji nekoliko tzv. lijekova protiv gripe iako oni samo ublažavaju simptome i eventualno je skraćuju za dan, dva. Prednost tih preparata je što objedinjuju analgetik, te sredstvo protiv kašlja ili curenja nosa, vitamin C... Takvi preparati obično su jeftiniji od pojedinačnih i brojnih tableta ili sirupa koje ljudi kupuju kad obole od gripe. Najbolje je ipak ostati u krevetu i preležati gripu kako se ne bi razvila neka kompliciranija i time opasnija bolest, na primjer upala pluća. Liječnici preporučuju da se za vrijeme bolovanja pije mnogo tekućine.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Koordinacija udruga iz '91. osudila kaznu zatvora branitelju Šari</p>
<p>DUBROVNIK, 30. siječnja</p>
<p> - Članovi »Koordinacije udruga '91. od Prevlake do Stona« u utorak su na konferenciji za novinare osudili presudu Općinskoga suda u Dubrovniku kojom je hrvatskom branitelju i invalidu Domovinskog rata Nedjeljku Šari, zbog ometanja ovrhe tijekom postupka deložacije, izrečena zatvorska kazna od 30 dana, uvjetno na godinu dana. </p>
<p>Posebice ih čudi, istaknuto je uz ostalo, da je ta kazna izrečena u roku sedam dana od deložacije koja je, inače, odgođena do pronalska zamjenskoga stana. Stoga takvu kaznu ocjenjuju presedanom, ali i dodatnom traumom za njegovu obitelj i dvoje malodobne djece. Naglašeno je i da Šare, kojem je određen zatvor i stoga što je navodno prijetio da će sebe i obitelj lišiti života izazivanjem plinske eksplozije, koliko je poznato, uoće nema plina u kući, te je očito sve to rekao »u afektu«. </p>
<p>Branitelji, kažu, jedino žele red kada su stanovi u pitanju a svoje su probleme u međuvremenu iznijeli i pročelniku Županijskoga ureda za socijalnu skrb. Gradu i Županiji zamjeraju, naime, što nisu na vrijeme sačinili popis nakretnina što bi uvelike pomoglo da se izbjegnu situacije poput deložacija. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hrvatskom radiju tri mreže na državnoj razini, Televiziji dvije nacionalne frekvencije </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Radna grupa Zastupničkog doma zadužena za izradu zakona o HRT-u, a na čijem je čelu predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović, u utorak je sastavila amandmane na Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji o kojem će se raspravljati na ovoj sjednici Zastupničkog doma. Amandmanima je regulirano da Hrvatski radio ubuduće funkcionira na tri radijske mreže na državnoj razini, a Hrvatska televizija, kako je i prije bilo predloženo, ostaje na dvije nacionalne frekvencije. </p>
<p>Tijela HRT-a su Vijeće, Upravno vijeće i ravnatelj. Radna grupa Zastupničkog doma definirala je institucije koje će svoje članove poslati u Vijeće HRT-a oko čega se ranije u javnosti digla velika prašina. Naime, predlagatelju, dakle Vladi, zamjeravalo se što decidirano nije naveo koje udruge mogu kandidirati svoje predstavnike u Vijeće.</p>
<p> Po novim amandmanima, u Vijeće HRT-a koje će imati 19 članova po jednog člana imenovat će HAZU, Zajednica sveučilišta, Matica hrvatska, Matica hrvatskih iseljenika, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatski olimpijski odbor, nacionalne manjine, Katolička crkva, ostale vjerske zajednice u Hrvatskoj, sindikalne udruge i udruge poslodavaca. Također po jednog člana imat će filmske, dramske, likovne i glazbene profesionalne udruge, udruge iz Domovinskog rata, umirovljeničke udruge, te civilne i ekološke inicijative. U Vijeću, dakle, neće biti političara, a tri člana iz redova uglednih izvanstranačkih intelektualaca imenovat će predsjednik Hrvatskoga sabora, uz prethodno mišljenje nadležnog radnog tijela, predsjednik Vlade i predsjednik države.</p>
<p> Kad je riječ o imenovanju članova Vijeća, zaključeno je da će, nakon što Vijeće HRT-a uputi javni poziv i sastavi listu imenovanih članova, ministar kulture svojom odlukom utvrđivati da su članovi imenovani u skladu sa zakonom. Vijeću će biti proširene ovlasti, a podnosit će izvješće Zastupničkom domu. </p>
<p>Upravno vijeće sa svojih pet članova upravljat će HRT-om, raspisivati natječaj i voditi postupak te utvrđivati prijedlog za imenovanje ravnatelja tog poduzeća. Ravnatelj će voditi poslovanje, te predstavljati i zastupati HRT, a predlagat će Upravnom vijeću imenovanje glavnog urednika Radija i Televizije nakon provedenog javnog natječaja. </p>
<p>U amandmanima je novina određivanje pretplate, odnosno pristojbe. Tako će visina pristojbe iznositi 1,5 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Hrvatskoj, izračunato na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu. Podsjetimo, u prijašnjim Vladinim prijedlozima navodilo se da će visinu pretplate određivati Sabor. Zakon također regulira da će se HRT (koji sukladno prvom prijedlogu ostaje javna ustanova) najkasnije do 31. prosinca 2001. podijeliti na dvije javne ustanove - HTV i HR. Odašiljači i veze izdvojit će se u trgovačko društvo u stopostotnom vlasništvu države. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Odbijen HDZ-ov prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva o HRT-u </p>
<p>ZAGREB, 30 siječnja</p>
<p> - Većinom glasova Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma u utorak je odbio prihvatiti HDZ-ov prijedlog da se osnuje istražno povjerenstvo za utvrđivanje zakonitosti rada javne službe HRT-a. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Kluba HDZ-a Vladimira Šeksa, direktor i urednici Hrvatske radiotelevizije krše programske i druge obveze utvrđene zakonom. »HRT na čelu s Mirkom Galićem i glavnim urednicima u funkciji je širenja laži i cenzure, čime se javnost neobjektivno izvještava. Oporba je diskriminirana, a imamo i dokaze da urednici uputama i naredbama novinarima namjerno cenzuriraju HDZ«, kazao je Šeks. Navodeći konkretne primjere za takve svoje tvrdnje ponovio je kako je njegova stranka u prosincu prošle godine u glavnim informativnim emisijama bila zastupljena tek s 5,2 posto.</p>
<p> Predsjednik Odbora Mato Arlović, odbijajući prijedlog Kluba HDZ-a, uputio je Šeksa na novoosnovani Odbor za informatizaciju i medije koji je matični odbor za sva pitanja vezana uz HRT. Svi zastupnici iz redova vladajuće šestorke istaknuli su da je osnivanje istražnog povjerenstva za HRT nepotrebno. Esdepeovac Nenad Stazić dodao je da je HDZ-ov zahtjev iskaz nepovjerenja prema Vijeću HRT-a u kojem sjede i članovi HDZ-a i koje je dužno brinuti se za program. </p>
<p>Ni vanjski članovi Odbora nisu podržali prijedlog o osnivanju istražnog povjerenstva. Ivan Prpić smatra da, ako se na HRT-u krši zakon, to trebaju ispitivati nadležne institucije. Odbor je raspravu o zakonu o HRT-u odgodio za četvrtak zbog velikog broja amandmana. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Odbori protiv otkaza trudnicama i za porodiljne naknade na lanjskoj razini</p>
<p>O dijelu izmjena Zakona o radu, o kojima socijalni partneri nisu postigli konsenzus, morat će presuditi saborski zastupnici/ Sindikati inzistiraju na 40-satnom radnom tjednu, radničkoj participaciji u nadzornim odborima svih tvrtki, a protiv su da se institut stalnog sezonca proširi i na radnike u poljoprivredi i građevinarstvu, jer bi time došlo do otkazivanja postojećih ugovora o radu/ Poslodavci protiv bilo kakvih izmjena</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Uoči nastavka 10. sjednice Zastupničkog doma u utorak su zasjedali njegovi odbori. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo predložio je amandman na konačni tekst izmjena Zakona o radu, koji se odnosi na maksimalnu zaštitu trudnica. Odbor se pod predsjedanjem Snježane Biga-Friganović nije složio s Vladinim prijedlogom da u izmijenjeni Zakon o radu uđe i odredba prema kojoj poslodavac može trudnici dati izvanredni otkaz u slučaju kršenja radne discipline.</p>
<p>Govoreći o predloženim izmjenama toga zakona, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović izdvojio je nekoliko pitanja o kojima nije postignut konsenzus socijalnih partnera, pa će »presuditi« saborski zastupnici. Radi se o preciznijem definiranju instituta stalnog sezonca, gdje Vlada predlaže da se to ne odnosi samo na sezonske radnike u turizmu, već i u poljoprivredi i građevinarstvu. Predmet spora između socijalnih partnera je i (ne)skraćivanje radnog tjedna na 40 sati, kao i uvođenje participacije radnika u nadzornim odborima trgovačkih tvrtki koje su u većinskom ili pretežitom vlasništvu države. </p>
<p>Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Vitomir Begović smatra da Hrvatska, ako se želi približiti Europskoj uniji, nužno mora slijediti i stremljenja mnogih zapadnoeuropskih država koje su već skratile radni tjedan na 40 sati. Suprotno Vladinom prijedlogu, Begović je zatražio i da se radnička participacija u nadzornim odborima odnosi na sva trgovačka društva, jer bi se na taj način, kako je rekao, sigurno poštenije odlučivalo nego u vrijeme tajkunizacije i tzv. privatizacije. Apsolutno neprihvatljivim, Begović je ocijenio i Vladin prijedlog da se institut stalnog sezonca proširi i na radnike u poljoprivredi i građevinarstvu, jer bi time došlo do otkazivanja postojećih ugovora o radu. </p>
<p>Za ravnatelja Hrvatske udruge poslodavaca Željka Ivančevića sporno je uopće mijenjanje Zakona o radu, a zanemarivanje glavnih hrvatskih problema - nezaposlenost i gospodarskog rasta. »Ako se ove zakonske izmjene prihvate, bojim se da će nas već za koji mjesec 'udariti' negativni učinci toga«, naglasio je Ivančević. Oštro se protiveći prijedlogu Sindikata o skraćivanju radnog tjedna sa 42 na 40 sati, on je rekao i da postojeći Zakon o radu sadrži dosta odredaba prenesenih iz doba samoupravljanja »čega nema nigdje u Europskoj uniji«. </p>
<p>Odbor za financije i državni proračun podržao je Prijedlog izmjena zakona o izvršenju Državnog proračuna što ga je predložila Jadranka Kosor kojim se traži vraćanje porodiljnih naknada na prošlogodišnju razinu. U zaključku Odbora traži se da Vlada i predlagatelj zakona pronađu dodatnih 200 do 250 milijuna kuna za tu namjenu kako bi se mogao izvršiti rebalans Proračuna. Govoreći o razlozima za izmjenu ovoga zakona, Jadranka Kosor je naglasila da je i Vlada podržala ovu njezinu inicijativu s tim što traži da se pronađe izvor sredstava. Ona drži da bi optimalno bilo da to bude iz kamata na obveznu rezervu Hrvatske narodne banke s čime se suglasio i dio članova Odbora. </p>
<p>Odbor nije dao podršku izmjeni Zakona o carinskim tarifama što ga je predložio Zlatko Mateša, a po kojem bi se ukinule carine na uvoz naftnih derivata za vlasnike privatnih benzinskih crpki. Naime, Mateša je kazao da u Hrvatskoj ima 180 privatnih benzinskih stanica, na kojima je zaposleno 4.000 radnika, ali su vlasnici tih stanica u znatno lošijem položaju od Ine, koja kao jedini proizvođač naftnih derivata ne odobrava rabat privatnicima niti im prodaje gorivo po veleprodajnim cijenama. U svom zaključku članovi Odbora kazali su kako je nužno da Vlada analizira monopolistički rad Ine i štetu koja iz toga proizlazi.</p>
<p>Ivka Bačić i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Šeks: Neka Linić ostane, to je vrlo korisno za destabilizaciju Vlade</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - »Ne tražimo smjenu potpredsjednika Vlade Slavka Linića jer je on vrlo koristan za destabilizaciju Vlade. Sa stajališta oporbe, bilo bi dobro da Linić ostane premda je to sa stajališta hrvatskih građana velika šteta«, naglasio je u utorak na konferencije za novinare predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks. Uz to, ustvrdio je da »naš temperamentni Eliot Ness alias Slavko Linić opet jaše«. Naime, podsjetio je Šeks, Linić je u ponedjeljak kazao da će osobno pokrenuti istražni postupak protiv predsjednika Uprave Petrokemije. </p>
<p>»Ohrabrujem Slavka Linića da nastavi s takvim izjavama i pozivam premijera Ivicu Račana da ga i on u tome ohrabri«, rekao je Šeks i naglasio kako više nije upitno je li potrebno ili nije glasovanje o nepovjerenju Slavku Liniću jer on ionako ima punu podršku Ivice Račana. Potrebno ga je, istaknuo je Šeks, poticati da ustraje na takvim izjavama u kojima ignorira trodiobu vlasti. Preporučio je premijeru da predloži »temperamentnog Linića« za novog državnog odvjetnika. Šeks je upozorio i na činjenicu da Vlada još nije isplatila mirovine za prosinac za čak 70.000 umirovljenika, te pozvao da se za rješavanja toga pitanja angažira vitez tužnoga lika Linić koji »zbog svog užarenog temperamenta, i onda kad se navodno ispričava javnosti, nastavlja jahati po svome«. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Barač ponovo optužio Pašalića da je »peti ortak«</p>
<p>U emisiji Forum na HTV-u bivši direktor Dubrovačke banke sinoć izjavio kako je dr. Ivić Pašalić s njim i još trojicom potpisao ortački ugovor </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - Neven Barač, bivši direktor Dubrovačke banke, sinoć je u emisiji HTV-a »Forum« na izravno pitanje voditelja Tihomira Ladišića tko je bio »peti ortak« u aferi »ortačkih ugovora« izjavio kako je riječ o - Iviću Pašaliću.</p>
<p>Barač je govorio o motivima potpisivanja »ortačkog ugovora«, te o okolnostima koje su dovele do kraha banke. Tijekom emisije čule su se brojne optužbe na račun kontroverznog bankara, od toga da je plasirao 74 milijuna maraka kredita raznim firmama, bez ikakvog osiguranja. Znatna sredstva Dubrovačke banke plasirana su i firmama u vlasništvu Baračevog sina, te firmama Miroslava Kutle.</p>
<p>Još tijekom emisije pokušali smo dobiti komentar dr. Ivića Pašalića, bivšeg savjetnika predsjednika Tuđmana, ali je mobitel dr. Pašalića bio isključen.</p>
<p>Treba podsjetiti da je u aferi Dubrovačka banka, koja nikad nije rasvijetljena do kraja, bilo niz kontroverznih priča i verzija ortačkih ugovora, od kojih je jedan ukraden iz javnobilježničkog ureda Ankice Hukelj. </p>
<p>Kada je riječ o Dubrovačkoj banci, još je u sjećanju i dragovoljna prijava Marka Marčinka kao petog ortaka iz tog ortačkog ugovora, što je poslije opovrgnuto. U svakom slučaju i nekoliko godina poslije skandala nevjerojatnih razmjera još uvijek nisu poznate sve okolnosti i akteri propasti Dubrovačke banke, koja je sanirana na račun poreznik obveznika.</p>
<p>Neven Barač bio je u istražnom zatvoru pet mjeseci, a nakon toga je pušten i proces je bio prekinut. Već dvije godine čeka se na nastavak sudskog procesa, a istražni sudac iz Dubrovnika blokirao je svu imovinu Nevena Barača i njegovog sina dok se ne okonča sudski postupak. (J.K./G.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Jagušt: Nisam obmanjivao javnost lažnim izjavama </p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja</p>
<p> - »Odbacujem sve političke kvalifikacije koje su o vođenju poslovne politike kutinske Petrokemije izrečene na posljednjoj konferenciji za novinare u Vladi, kao i to da sam javnost obmanjivao lažnim izjavama«, ističe u priopćenju od utorka Josip Jagušt, direktor kutinske tvrtke, protiv kojega je potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio istragu.</p>
<p>Jagušt navodi da je potrebno smiriti stanje te s nadležnim ministarstvima i Inom dogovoriti dugoročnu opskrbu Petrokemije plinom i primiti se posla kako ne bi došao u pitanje plan poslovanja za ovu godinu.</p>
<p>Rezultati poslovne politike Petrokemije, kaže se u pripćenju, potvrđeni su i na Vladinoj konferenciji. Tada je bilo rečeno da »u krugu 500 kilometara od Kutine nema jeftinijeg gnojiva od Petrokemijinog. Na domaćem tržištu Petrokemija je izuetno konkurentna«, odnosno »njezino dosadašnje loše poslovanje proizlazi iz činjenice da je država dirigirala cijene plina kao osnovne sirovine i gotovih proizvoda«. Petrokemija je, kaže Jagušt, redovito podmirivala sve svoje obveze prema državnom proračunu, redovito plaćala plin i isplaćivala plaće zaposlenih.</p>
<p>Direktor tvrtke ograđuje se od »politiziranja situacije«, odnosno od blokiranja benzinske postaje Ine u Kutini, te ističe da su članovi Vlade u svojim izjavama o izazivanju nereda mislili valjda na Stožer za obranu Petrokemije, odnosno na sindikate i udruge branitelja na čiji rad »poslovodstvo ne može utjecati«. Jagušt tvrdi da je reagirao tek nakon izjava o neisporuci plina iz Ine, a svoje stavove iznio je i na skupu zaposlenika gdje je naglasio da ove godine vjeruje u Petrokemijin izlazak iz krize nakon četverogodišnjeg poslovanja s gubicima.</p>
<p> Željko Klaus, glasnogovornik Stožera za obranu Petrokemije, rekao je za Vjesnik da je u ponedjeljak u Kutini i Šibeniku organizirano potpisivanje peticiju za smjenu potpredsjednika Vlade Slavka Linića. Najavio je da će se peticija u sljedeća dva tjedna potpisivati u svim većim gradovima Slavonije i drugdje. Klaus kaže da je odaziv građana u Kutini više nego dobar, a gotovo svi su povezani s 2900 zaposlenika u našoj jedinoj tvornici mineralnog gnojiva. </p>
<p>Što se tiče prebacivanja loptice o politiziranju situacije oko Petrokemije na Stožer, Klaus drži da takve izjave više govore o onima koji ih daju nego o Stožeru. Sramota je da potpredsjednik Vlade politički linčuje direktora Jagušta koji nije član ni jedne stranke, dok je ključ problema u tome što ova Vlada ne poštuje Sporazum o privatizaciji Petrokemije potisan 1998. godine. Prema tom sporazumu Vlada bi zadržala većinsko vlasništvo u Petrokemiji, ali i osigurala isporuku plina koji za Kutinu »život znači«, i to 650 milijuna prostornih metara plina godišnje, umjesto sadašnjih svega 350 milijuna. </p>
<p>Za srijedu je brodsko-posavski župan Đuro Brodarac zakazao sjednicu svih slavonskih župana, od koje u Stožeru za obranu Petrokemije očekuju da čuju je li domaćoj poljoprivredi potrebna tvornica mineralnih gnojiva u Kutini ili nije. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Granić s obiteljima nestalih o uspješnijoj identifikaciji DNK metodom</p>
<p>ZAGREB, 30. siječnja </p>
<p> - Zamjenik premijera Goran Granić razgovarao je u utorak s predstavnicima Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja kako bi se pospješila identifikacija posmrtnih ostataka branitelja metodom DNK u trima laboratorijima u Zagrebu, Osijeku i Splitu. </p>
<p>Granić je obećao da će Vladin ured za zatočene i nestale laboratorijima pružiti pomoć u tehničkoj opremljenosti i u prevladavanju teškoća kako bi ove godine bili uspješniji u obavljanju procesa identifikacije, izjavio je nakon sastanka predsjednik Saveza udruga obitelji Josip Jugec.</p>
<p> Dodao je kako se ove godine očekuje da će svaki od tri laboratorija moći identificirati po 100 osoba metodom DNK, dok su dosad identificirali po šezdesetak, čime obitelji zatočenih i nestalih nisu bile zadovoljne. </p>
<p> Predstojnik Vladina ureda za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić izjavio je da je u Zavodu za sudsku medicinu metodom DNK u obradi 600 posmrtnih ostataka osoba. Pukovnik Grujić istaknuo je da će novoosnovani Ured pospješiti proces traženja zatočenih i netalih branitelja, pronalaženja mjesta masovnih grobnica i uspješnije kontakte sa SRJ. Vlada je ove godine osigurala osam milijuna kuna, što je dovoljno za uspješnu provedbu procesa identifikacije u laboratorijama. To će biti dostatno i za dodatnu opremljenost laboratorija i za rješavanje svih tehničkih i kadrovskih problema s kojima se laboratoriji u obavljanju posla identifikacije sada suočavaju, rekao je Grujić. </p>
<p> Prema podacima Vladinog ureda za zatočene i nestale, u Hrvatskoj se vodi postupak traženja za još 1567 osoba. Za većinom ih se traga od 1991. godine, a najviše je osoba za kojima se traga iz Hrvatskog podunavlja, Vukovarsko-srijemske i Sisačko-moslavačke županije. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010131].
|
