NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011229].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198919 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mediji u 2001. godini: Obećanja i natječaji, ostavke i optužbe, smjene i zamjene </p>
<p>Unatoč predizbornim obećanjima, politika još nije oslobodila medije svoje neželjene skrbi / Ovu godinu obilježili su, što se medija tiče, novi Zakon o HRT-u, učinci koji se od njega (još) očekuju, svađe u Vijeću HRT-a, skandali oko »Slobodne Dalmacije«, ukidanje »Republike«, promjene glavnih urednika...</p>
<p>Iako je novinarska struka i u 2001. izražavala vječnu želju da dnevna politika konačno digne ruke s javnih medija, obećanje vlasti da će se to dogoditi ostalo je visjeti u zraku, kao i prethodnih godina. </p>
<p>Drugim riječima, vladajuća je garnitura za medije u 2001. učinila vrlo malo.</p>
<p>Nakon što je u veljači usvojen Zakon o HRT-u, probijeni su svi rokovi što ih je on zadao, pa je tek pri kraju godine raspisan natječaj za izbor ravnatelja i glavnih urednika Radija i Televizije. Vijeće HRT-a koje je, zajedno s Upravnim vijećem, raspisalo te natječaje, a u kojemu prvi put ne sjede političari, priča je za sebe.</p>
<p>Ni u dnevnim listovima situacija nije bila bolja - prošlu su godinu obilježile afere oko Slobodne Dalmacije, gašenje dnevnog lista Republika te promjene glavnih urednika u Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku i Večernjem listu. </p>
<p>Krenimo od HRT-a, oko kojega su se uvijek najviše lomila koplja i sukobljavali interesi. Jedno od glavnih - a neispunjenih - predizbornih obećanja vladajuće šestorice (sada petorice) bilo je transformacija HRT-a u javnu ustanovu. Na kraju godine nitko nije zadovoljan njegovim informativnim programom, ni koalicija na vlasti, niti oporba.</p>
<p>No Zakon o HRT-u ipak je izglasan nakon niza peripetija, okruglih stolova na kojima su se razmjenjivala mišljenja vladajućih, oporbe i struke. U veljači smo dobili kakav-takav zakon, a stanje na HRT-u i dalje je kaotično. U ožujku se otkrilo da više od 3000 ljudi na HTV-u radi na crno. Nakon inspekcijskog češljanja zaposlenih u medijima ustanovilo se da je broj ilegalno zaposlenih zabrinjavajući, u čemu je opet prednjačio HRT, a slijedio ga je Europapress holding. </p>
<p>No, vratimo se Zakonu o HRT-u: njegovim usvajanjem Odašiljači i veze odvojeni su od HRT-a, a do srpnja iduće godine predviđa se i odvajanje Radija od Televizije. Vijeće HRT-a konstituiralo se u srpnju. U njemu sjede predstavnici 22 udruge, uz tri člana koja postavljaju predsjednici Republike, Vlade i Sabora. Prvi predsjednik Vijeća bio je Ante Čović koji je, unatoč željama da Vijeće pretvori u tijelo bez interesnih podjela, tri mjeseca nakon imenovanja dao ostavku. </p>
<p>Za njegova je nasljednika izabran Vlatko Silobrčić. On također pokušava unijeti izvjesnu pragmatičnosti u to tijelo koje je gotovo na svim sjednicama izgledalo kao skupina komedijaša koji se rukovode isključivo partikularnim interesima udruga koje zastupaju. Ne treba zaboraviti ni buru koja se na Prisavlju digla prilikom Čovićeve ostavke, kada je za blokiranje rada Vijeća, mito i korupciju izravno optužio direktora HRT-a Mirka Galića. </p>
<p>Što zaključiti nego da podzemni tokovi politike nikada nisu ni digli ruke od medija koji u Hrvatskoj ima golemu snagu i utjecaj. Inače, od sredine 2001. glavna urednica HTV-a je Marija Nemčić (nasljednica Nede Ritz), koja će na toj dužnosti biti do izbora novog glavnog urednika.</p>
<p> Nakon što su novinari Slobodne Dalmacije više od godine dana pokušavali ishoditi sanaciju svog lista, taj je svojedobno najjači dnevnik doveden sredinom godine na rub stečaja. Uoči lokalnih izbora predsjednici SDP-a, HSLS-a i HSS-a konačno su se dogovorili da će podržati, kako su isticali, »zdrave« snage u tom listu. Slobodna, koja je najprije bila paradigma HDZ-ovske pretvorbene pljačke, postala je paradigmom nagodbenjaštva šesteročlane koalicije. Danas je v. d. glavnog urednika Dražen Gudić, a predsjednik Uprave Srđan Kovačević. </p>
<p>Također u svibnju, smijenjen je i glavni urednik Večernjeg lista Branko Tuđen (otišao je na istu dužnost u Sportske novosti), a na njegovo mjesto došla je njegova dotadašnja zamjenica Ružica Cigler. Nekoliko mjeseci nakon toga, Večernjak otpušta šezdesetak ljudi, a cijela ekipa »Poslovnog svijeta« nakon »vrbovanja« prelazi u EPH, gdje priprema Poslovni tjednik.</p>
<p>U Vjesniku pak glavnim urednikom u travnju postaje Krešimir Fijačko, uz nastojanje »podizanja profesionalne razine i kredibiliteta lista«. Vjesnik se sredinom svibnja suzio na format New York Timesa i Herald Tribunea i pokreće niz novih priloga. I Vjesnik je, zajedno sa Slobodnom Dalmacijom, još daleko od najavljivane privatizacije.</p>
<p>Republika Ive Pukanića ugašena je u svibnju, nakon šest mjeseci izlaženja. Prevelik financijski teret na Pukanićevim leđima rezultirao je povratkom većine novinara u kuće iz kojih su »izbjegli«, a honorarci su, po običaju, ostali kratkih rukava.</p>
<p>»Nova diverzija« Feral Tribunea pojavila se na kioscima krajem lipnja u obliku manjeg formata, s novim grafičkim izgledom i satiričnim prilogom »Feral Tromblon«.</p>
<p>Radio 101 neće se čuti izvan Zagreba, zato jer to, tvrde njegovi čelnici, ne odgovora ni ovoj vlasti. Vijeće za radio i televiziju, naime, nije tom radiju, koji je prije pet godina na zagrebačkom Trgu bana Jelačića okupio 100.000 ljudi, dodijelilo koncesiju na županijskoj razini.</p>
<p>I na kraju, 2001. umrlo je 22 novinara, među kojima su bili i kazališni kritičar Dalibor Foretić, laureat Nagrade za životno djelo HND-a »Otokar Keršovani«, te urednici Hrvatskog radija Branko Merlin i Anđelko Perinčić. Novinarom godine proglašen je Denis Latin.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Crkva dodatno učvrstila položaj na hrvatskoj političkoj sceni</p>
<p>Kad je Hrvatska biskupska konferencija sredinom studenoga izdala Poruku o aktualnoj socijalnoj situaciji u zemlji, uslijedila je žučljiva rasprava s Vladom i neugodna napetost na relaciji između Kaptola i Banskih dvora / »Bura« se stišala nakon sastanka vrha Vlade i HBK, u prosincu, koji su i društveni i crkveni analitičari označili kao prekretnicu u odnosima Crkve i države </p>
<p>Djelovanje Crkve u 2001. godini u prvi plan iznosi nekoliko tema koje je Crkva, svojim zauzećem na hrvatskoj političkoj sceni, bitno dinamizirala. Ponajprije se to odnosi na njeno socijalno zauzeće zbog kojeg je, djelomice, i došlo do žučljive rasprave s Vladom, nakon što je Hrvatska biskupska konferencija (HBK) sredinom studenoga izdala Poruku o aktualnoj socijalnoj situaciji u zemlji.</p>
<p>Tom je prilikom HBK ponajviše prigovorio Vladi socijalnu neosjetljivost i neučinkovitost, podsjetivši da je to u opreci s programom i obećanjima na temelju kojih je vlast osvojila posljednje parlamentarne izbore.</p>
<p>Na prigovore hrvatskih biskupa najžešće su odgovorili zamjenik premijera Goran Granić i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Granić je upozorio da stavovi biskupa opasno naginju stavovima radikalne desnice, a Vidović je pozvao Crkvu da se odrekne svojeg dijela proračunskog »kolača« u korist socijalno ugroženih, kako se socijalna zauzetost Crkve ne bi zaustavila samo na dobrim željama. Uslijedila je kratka ali neugodna napetost na relaciji između Kaptola i Banskih dvora, koja je podijelila hrvatsku političku scenu, a dijelom i vladajuću koaliciju. No »bura« se stišala nakon sastanka vrha Vlade i HBK, u prosincu. </p>
<p>Ovaj, dosad nesumnjivo najznačajniji susret Crkve i nove vlasti, sudeći prema zajedničkom priopćenju za javnost i izjavama biskupa i ministara, urodio je obostranim jamstvima koja su zadovoljila obje strane. </p>
<p>Vlada je zajamčila dosljedno ispunjavanje svih obveza koje je prethodna vlast preuzela ugovorima sa Svetom Stolicom. Ponajprije se to odnosi na povrat nacionalizirane imovine, provedbu vjerskog odgoja i vjeronauka u javnim predškolskim i školskim ustanovama, te potporu crkvenim aktivnostima iz proračuna.</p>
<p>S obzirom na zadovoljstvo premijera Ivice Račana te Granića i Vidovića nakon susreta, kada su »za javnost« prethodno izrečene teške riječi povučene, izvjesno je da je i Crkva (barem prešutno, ako ne formalno) nešto obećala Vladi. Međutim, šturo priopćenje i još šturije izjave uskratile su hrvatskoj javnosti pravo da sazna stvarnu težinu ovog susreta. Susreta koji su i društveni i crkveni analitičari označili kao prekretnicu u odnosima Crkve i države.</p>
<p>Međutim, zanimljivo je što je prethodilo ovoj prekretnici. Čitave prošle godine mogla su se zamijetiti tri ključna trenutka u kojem su odnosi Crkve i države, te Crkve i građanske javnosti, dosezali kulminaciju. To su, uz spomenute socijalne kritike Crkve, njen stav prema ugrozi nacionalnog identiteta (a u okviru toga i prema suradnji s Haaškim sudom i zaštiti prava branitelja Domovinskog rata), te prijepori oko ustavnosti vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama. </p>
<p>Već u veljači, a potom i u srpnju, znatno se podigla temperatura u odnosima države i Crkve. Povod su bile najprije optužnice protiv generala Mirka Norca i »gospićke skupine«, a zatim i zapečaćene optužnice iz Haaga protiv generala Rahima Ademija i Ante Gotovine. Tom je prilikom HBK izrazio sumnju da »postoji sprega nekih moćnika iz inozemstva i njihovih istomišljenika u Hrvatskoj koji te nejasnoće i maglu planski provode i čuvaju, kako bi se za slučaj potrebe lakše izvukao neki novi dokaz protiv hrvatske samostalnosti, odnosno izazvala nova politička kriza i zakrčio slobodan hod prema punoj suverenosti«. </p>
<p>Nešto ranije je predsjednik HBK nadbiskup Josip Bozanić u izjavi za javnost obrazložio poziciju Crkve prema suradnji s Haaškim tribunalom, rekavši da »Crkva ima veliko razumijevanje za tešku situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska u odnosu prema Haagu« i da u tom smislu Vlada treba »obraniti hrvatsku poziciju u nametnutom ratu«. Pritom je naglasio da »Crkva može imati razumijevanja za prilike u kojima se našla hrvatska vlada, ali na Crkvu ne spada da odobrava ili daje suglasnost bilo kojoj vladi za određene konkretne odluke«.</p>
<p>No, kada se nakon novih haaških optužnica, u srpnju, politička situacija u zemlji dodatno zaoštrila, Stalno vijeće HBK je izašlo s apelom Saboru, Vladi i svim političkim strankama »da hrvatski narod sačuvaju od loma unutar nacionalnoga bića i sačuvaju građanski mir i slogu da se ne ponovi prošlost«.</p>
<p>Ljetos je zavladalo privremeno zatišje, no zato su na jesen zaredale javne rasprave i tribine na kojima su jedni dokazivali neustavnost vjerskog odgoja u javnim predškolskim ustanovama, a Crkva branila demokratsko pravo roditelja da sami izaberu treba li njihovoj djeci vjerski odgoj u vrtićima i vjeronauk u školama. </p>
<p>Dosta je napada bilo i na izbor dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Tomislava Ivančića na mjesto novog rektora Zagrebačkog sveučilišta, što je Crkva ocijenila »recidivima komunističke svijesti«. Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu je razmatralo i mogućnosti pokretanja »opoziva« novog rektora Ivančića, ali ih je on preduhitrio ostavkom zbog zdravstvenih razloga. No, bez obzira na Ivančićevu ostavku, Crkva se ne mora brinuti za svoj »status« u sklopu javnog školstva, jer je posljednjim sporazumom s Vladom dodatno učvrstila poziciju na hrvatskoj društvenoj i političkoj sceni.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Godina loših pregovora sa susjedima</p>
<p>Sljedeće godine, kao i ove, u središtu razgovora o granici bit će nekoliko točaka granice sa Slovenijom, granica s BiH kod Kostajnice, te granica na Dunavu i na Prevlaci sa SRJ / Ovogodišnji i su sporazumi i razgovori o granicama, umjesto dobrim polazištem za razvoj još boljih odnosa sa susjedima, postali izvorištem novih nesporazuma ne samo s njima, nego i unutar same zemlje </p>
<p>Parafirani sporazum o granici sa Slovenijom, polemike oko lokacije graničnog prijelaza s BiH između Hrvatske i Bosanske Kostajnice, te neslužbene rasprave o utvrđivanju granične crte između Hrvatske i SR Jugoslavije najvažnija su pitanja, što se granica tiče, s kojima se hrvatska vlast suočavala u 2001. godini. Ti će problemi, bez sumnje, obilježiti i 2002.</p>
<p>Službeni pregovori o utvrđivanju granične crte sa SR Jugoslavijom, kako se najavljuje s obiju strana, mogli bi početi uskoro. Na njima će se trebati riješiti nesuglasice vezane uz graničnu crtu u Boki kotorskoj odnosno kod poluotoka Prevlake, na kojoj se već desetak godina nalaze promatrači UN-a, te na sjeveru, u području oko Dunava, kao i na manjem dijelu kopnene granice, kod Iloka. Za Hrvatsku je Prevlaka samo sigurnosno pitanje dok je za SR Jugoslaviju u prošlom razdoblju bila, a dijelom je i sada, i teritorijalno. </p>
<p>Taj je poluotok u bivšoj Jugoslaviji bio u okviru tzv. avnojskih hrvatskih granica, kao i prekodunavski »džepovi« koji zajedno sa šarengradskom i vukovarskom adom obuhvaćaju oko 10.000 hektara zemljišta. </p>
<p>Kako su odlukom Arbitražne komisije (tzv. Badinterova presuda) međurepubličke granice iz razdoblja raspada bivše SFRJ postale međudržavne, tako hrvatske vlasti i u određivanju te granice inzistiraju na dosljednoj provedbi toga načela. Tako bi Prevlaka ostala dijelom Hrvatske, a morska granica između dviju država, slijedom toga načela a na temelju Konvencije UN-a o pravu mora, išla bi sredinom ulaza u Kotorski zaljev. Zbog sigurnosnih razloga, vezanih uz činjenicu da je u tom zaljevu vojna luka susjedne države, Hrvatska pristaje da određeni prostor s obiju strana granice bude demilitariziran.</p>
<p>Što se tiče područja oko Dunava, u bivšoj državi granica između republika išla je starim tokom te rijeke. Tako je Hrvatska imala na više mjesta prostorno dosta velike tzv. prekodunavske džepove dok je Srbija, odnosno Vojvodina, imala iste takve »džepove« samo na dva mjesta u Baranji. Osim toga, dvije ade (riječni otoci), šarengradska i vukovarska, bile su sastavnim dijelom Hrvatske, odnosno neodvojivim dijelovima Šarengrada i Vukovara, i bez njih nema normalnog života i razvoja tih mjesta.</p>
<p>Erdutskim sporazumom o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja privremeno je regulirano da zbog sigurnosnih razloga hrvatska i jugoslavenska strana policijski nadziru po polovicu Dunava, a pitanje utvrđivanja granične crte ostavljeno je za kasnije.</p>
<p>Jedna riječna ada na Uni, poznatija kao Unski otok na kojemu se nalazi zaštićeni spomenik kulture, Stari grad Zrinskih, u prošloj godini postala je graničnim problemom između Hrvatske i BiH odnosno Republike Srpske. Otok se nalazi između Une i njenog odvojka, Unčice, a povod za spor bila je nakana da se otvori granični prijelaz između dviju država. </p>
<p>Vlasti srpskog entiteta s tim u vezi izašle su s tezom da temeljem tzv. daytonskih granica taj riječni otok sa Starim gradom treba pripasti tom entitetu, te da temeljem toga treba uspostaviti i granične prijelaze. Takav zahtjev hrvatska je strana odbacila kao neprihvatljiv jer je Unski otok sa Starim gradom Zrinskih oduvijek bio dijelom Hrvatske Kostajnice odnosno Republike Hrvatske, a tako je bilo i u bivšoj SFRJ. Stoga bi hrvatski granični prijelaz trebao biti na Unskom otoku a bosansko-hercegovački na drugoj strani Unčice. </p>
<p>Da bi izgladila spor, međunarodna uprava iz BiH predložila je kompromis koji je naišao na kritike hrvatske strane. Taj prijedlog predviđa izgradnju tzv. zajedničkog graničnog prijelaza na Unskom otoku, što se pravda nedostatkom prostora za gradnju prijelaza s bosanske strane. Tako bi taj prostor sa Starim gradom Zrinskih bio formalno vraćen pod hrvatski suverenitet ali bi i Republika Srpska imala neometan pristup tom dijelu nesporno hrvatskog teritorija.</p>
<p> Još se očekuje definitivna odluka hrvatske Vlade, međutim, mnogi upozoravaju da se pri rješavanju graničnih sporova, gotovo po nekom pravilu, uglavnom traži popuštanje hrvatske strane. </p>
<p>I u vezi s Prevlakom stalno se produljuje mandat promatračima UN-a iako je taj poluotok i u bivšoj SFRJ bio dio Hrvatske. Slično se događa i oko granice kod Iloka, gdje su jugoslavenske vlasti samovoljno i na više mjesta postavile granične rampe na teritoriju RH. </p>
<p>Vrhunac pretenzija na hrvatski teritorij, međutim, što je mnoge iznenadilo, došao je ne s istoka nego sa sjeverozapada. Iz Slovenije. Ali, za to je dobrim dijelom kriva i hrvatska strana, zato što je pristala parafirati Sporazum o granici kojim su, kako je rekao jedan ugledni hrvatski stručnjak, ispunjene sve slovenske želje. Riječ je o famoznom Račan-Drnovšekovu Sporazumu o granici, kojim bi Hrvatska trebala ustupiti Sloveniji, između ostaloga, 147 četvornih kilometara mora u Piranskom zaljevu i ispred njega.</p>
<p>Osim toga, u sporazumu je stajalo da bi se - kroz neke kompenzacije, doduše - Hrvatska odrekla i dijela Međimurja, većeg dijela Sutlanskog jezera te određenog područja u Gorskom kotaru kod Čabra. Formalno, Slovenija bi u zamjenu za te ustupke prestala problematizirati dio kopnene granice uz rijeku Dragonju odnosno njen odvodni kanal (Sv. Odorika). Međutim, četiri zaselka koja bi Slovenija navodno prepustila Hrvatskoj, zapravo su i 1991. bila pod upravnom i sudskom vlasti RH.</p>
<p>Nezadovoljstvo parafiranim sporazumom još je povećano neodmjerenim izjavama slovenskih političara koji su obećavali da će, ako Sabor prihvati sporazum o granici, hrvatski štediše dobiti svoj novac od Ljubljanske banke. </p>
<p>Premijer Račan je pokušao predstaviti spomenuti sporazum kao dobro rješenje. Najprije ga je, međutim, odbacio saborski Odbor za vanjsku politiku a potom ga je kao neprihvatljiv odbacila i većina koalicijskih partnera. Veliku ulogu u odbacivanju toga sporazuma odigrali su hrvatski stručnjaci za granice i međunarodno pravo, posebice, dr. Davorin Rudolf, te bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić. Zbog toga, kao i zbog sve većeg pritiska javnosti, premijer Račan ipak se nije usudio potpisati taj sporazum tako da njegovi negativni učinci ipak nisu onoliki koliki bi bili da je to učinio. Unatoč tome, pozivajući se na taj dogovor s Račanom, slovenska strana i nadalje tvrdi da je pregovaranje o granici s Hrvatskom za nju završeno te da stoga ne prihvaća ni međunarodnu arbitražu kao moguće rješenje, što sada predlaže većina s hrvatske strane.</p>
<p>S tim u vezi, nemoguće je izbjeći zaključak kako je pregovaranje o granicama sa susjedima u prošloj godini s hrvatske strane bilo vođeno vrlo loše, i to najvećim dijelom zato što je aktualna vlast iz svojih pregovaračkih timova eliminirala ugledne stručnjake za granice i međunarodno pravo. </p>
<p> Uostalom, da takva pregovaračka strategija ne vrijedi, dovoljna je opomena i činjenica da su nedovoljno izbalansirani sporazumi, umjesto dobrim polazištem za razvoj još boljih odnosa sa susjedima, postali izvorištem novih nesporazuma ne samo s njima, nego i unutar same zemlje.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>O Zagrebu sanjarim i danas</p>
<p>Akademik Miroslav Begović</p>
<p>U Zagreb sam došao 1940. godine kao srednjoškolac, kad mi je bilo četrnaest godina. Nije bilo ljubavi na prvi pogled. Zagreb sam otkrivao postupno.</p>
<p>Kvart za koji sam sudbinski vezan jest Dalmatinska, Klaićeva ulica, Kazalište, škola na Kazališnom trgu, Zdenac života, Srednjoškolsko igralište, nekad sa zimskim klizanjem Ulrichov salon u Ilici i sportska Haškova ping-pong dvorana iznad Čelapa te plesna škola Jakšić i Coronelli.</p>
<p>Bilo je to davno, u godinama Drugoga svjetskog rata. Moja generacija srednjoškolaca rado je posjećivala kazališta, a bojkotirali smo kinopredstave, da ne moramo slušati i gledati ratnu propagandu. Pratili smo događaje oko Goetheova Fausta, premijeru s Afrićem u glavnoj ulozi, zatim njegov senzacionalni odlazak u partizane - i zatim, čini mi se, s Amandom Alligerom. S đačke galerije gledali smo sjajne operne predstave i po nekoliko puta. Nemilosrdno smo izviždali talijanskog tenora Cristija Sallarija, nije nam se dopao. Bili smo oduševljeni Begovićevom predstavom Bez trećega i Racinovom Fedrom u prijevodu našeg profesora Tomislava Prpića.</p>
<p>To je bio moj život u Zagrebu koji mi je ostao u sjećanju i koji pamtim. Sve ono ružno potisnuto je.</p>
<p>Zagreb je grad-fenomen koji nitko ne može zaobići, bez obzira na to živio u njemu ili samo navraćao u njega. Prostor Zagreba zadovoljava sve ljudske potrebe, težnje i želje.</p>
<p>Divno je živjeti u gradu u kojem vlada osjećaj sigurnosti, u kojem nalaziš emocionalnu podršku i gdje možeš stjecati nova iskustva i otkrivati nepoznato.</p>
<p>Zagrebačka pješačka promenada - isprepliće se od Jelačić placa - mjesta susreta - do kazališta, muzeja, knjižnica, izložbi, a zatim Kaptol, Tkalčićeva, Gornji grad, Ilica i priroda Tuškanca. Sve je to u krugu tisuću metara. To je tajna privlačnosti Zagreba.</p>
<p>Zagreb sam otkrivao gledanjem u pokretu. Otkrivati ljepotu zagrebačke arhitekture bilo mi je osobno, potrebno i radosno iskustvo. Još i danas nosim neizbrisivo fizičko iskustvo mirisa netom oprane Ilice u ljetnom predvečerju, mirisa i buke koji se razliježu tržnicom. </p>
<p>Poetičnost Zagreba beskrajna je - o Zagrebu mogu i dan-danas sanjariti. Često me obuzima dvojaka slika Zagreba. Slika Zagreba kakva jest danas i slika grada kakav bih želio da bude jednom u budućnosti. Prva slika ispunjena je sjećanjem i nostalgijom za mladošću. A slika željenoga Zagreba? Želio bih i sanjam da Zagreb jednom bude i grad na Savi.</p>
<p>Ovom gradu dugujem još jednu sretnu okolnost. Imao sam sreću da ostavim svoje osobne tragove u Zagrebu. Ti su tragovi u revitalizaciji i interpolacijama u Tkalčićevoj i Radićevoj ulici i uređenju velike sjedničke dvorane Hrvatskoga sabora.</p>
<p>Ponajmilije mi je priznanje za moj rad Nagrada grada Zagreba, koju sam dobio prije više od tridesetak godina za projekt uređenja Ateljea Meštrović u Gornjem gradu.</p>
<p>Ovdje u Zagrebu završio sam škole, sjećam se toga s ponosom, tu sam zasnovao svoju obitelj, ovdje je rođen i živi moj unuk Ivan, ovdje sam stekao prijatelje - više od šest desetljeća Zagreb mi je obitavalište. Zagrebu dugujem sva svoja dozrijevanja i mnoge svoje radosti.</p>
<p>Zato je Zagreb grad koji je uvijek bio i ostao moj trajni dom. Ne bih znao, niti želio znati, a niti raditi bez Zagreba. Sve što sam postigao omogućio mi je Zagreb jer Zagreb je grad koji daje šansu da se, iako nisi rođen u njemu, osjećaš Zagrepčaninom.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ja kupim, ti kupiš, on će useliti!</p>
<p>Poslovni prostori kupljeni još 1992. godine i nakon deset godina stoje prazni i propadaju / Sava d.d. od kupaca traži nadoplatu i do šest tisuća kuna po kvadratu / Jednom već kupljeni, prostori se prodaju po dvostruko većoj cijeni</p>
<p>Nakon punih deset godina, otkako su potpisani ugovori o kupnji poslovnih prostora u Vlaškoj 79 više od 120 poslovnih prostora još uvijek »zjapi« prazno.</p>
<p>- Gotovo 120 lokala koje je krajem 1992. godine počela graditi tvrtka »Radnik Novska«, pred sami je kraj ostalo nedovršeno, a nakon što je spomenuto poduzeće otišlo u stečaj, cijeli građevinski projekt preuzela je firma Sava d.d. u čijem se vlasništvu sada nalaze lokali, iako smo ih mi kupili prije punih deset godina, objašnjava nam Elvira Vitez, jedna od kupaca poslovnog prostora u kojem je namjeravala otvoriti svoj frizerski salon.</p>
<p>- Prošlo je deset godina otkako smo trebali useliti, a prostori, gotovo spremni za useljenje propadaju pred našim očima, kaže Vitez.</p>
<p>Naime, tvrtka Sava d.d. u čijem su vlasništvu prostori od 1996. godine, traži od čak 87 kupaca lokala da nadoplate od tri do šest tisuća kuna po četvornom metru. Naime, cijena četvornog metra 1992. godine bila je između devet i jedanaest tisuća kuna, a danas vrijedi čak i dvostruko - dvadeset tisuća kuna !</p>
<p>Kako smo se i sami uvjerili, prostore od dvadesetak do stotinjak četvornih metara koji su već jednom kupljeni, (ali ključevi nisu završili u rukama vlasnika) Sava d.d. ponovo prodaje. Naime, u našem obilasku prostora u žutoplavoj zgradi u Vlaškoj koja odudara od vizualnog identiteta jedne od najstarijih gradskih ulica, uočili smo nekoliko oglasa na vratima lokala. Nazvali smo jedan od brojeva i čuli kako se npr. lokal od 24 četvorna metra prodaje po osamnaest tisuća kuna po četvornom metru, vlasnik poslovnih prostora jest nitko drugi nego - Sava d.d.!</p>
<p>U Upravi Save d.d. nisu imali vremena da odgovore naš upit, a kad su čuli da se radi o kupcima, tajnica se tek ironično nasmijala.</p>
<p>- Bandiću, što će biti sa Vlaškom 79?, pita se Elvira Vitez, a slična pitanja more i ostalih devedeset kupaca nekoć »budućeg« Importannea sa idiličnim fontanama, parkiralištima i liftovima. Naime, kupci se već nekoliko godina zajednički, ali bezuspješno bore na sudu sa Savom d.d., a neki od njih već su »pokojni« pa se na sudu umjesto njih za prostore koji propadaju bore njihova djeca.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Krležin Gvozd danas otvara vrata</p>
<p>Nakon dugogodišnjeg zanemarivanja gradskih vlasti i države prema Krležinom Gvozdu on će se za javnost napokon otvoriti, u subotu 29. prosinca na dvadesetu godišnjicu Krležine smrti. Najavio nam je to koordinator radova na Gvozdu iz Gradskog ureda za izgradnju grada Vasilije Dončev. </p>
<p>Međutim, iako je gradonačelnik Milan Bandić u travnju najavio uređenje sve četiri etaže kuće kao kulturno-umjetničkog i znanstveno-istraživačkog centra, uređen je samo Belin i Krležin stan na prvom katu kuće na Gvozdu 23. Naime, ostatak etaža nije u vlasništvu Grada. </p>
<p>Stan je uređen kao ambijentalni stan kako bi posjetitelji vidjeli i doživjeli gdje su trideset godina živjeli i stvarali jedna glumica i jedan književnik. Podijeljen je na reprezentativni i servisni dio. U reprezentativni dio, u kojem su namještaj, odjeća, knjige, novine, figurice i druge stvari restaurirane i prema raspoloživim fotografijama i zapisima postavljene kao u vrijeme kada su u stanu živjeli Bela i Krleža, spadaju predsoblje, blagovaonica s lođom, mali salon, Belina spavaća soba te Krležina radna i spavaća soba. Servisni dio (kupaonica, WC, hodnik, kuhinja, sobica za poslugu) bit će namijenjen za informacije, prostor za kustose, projekcije, suvenirnicu, i slično. Na ulazu u stan posjetitelje će »dočekati« pisac sa šeširom u pozi pozdrava, a na izlazu će ih ispratiti »odlazeći« Krleža.</p>
<p>- U stanu je dodatno postavljena protupožarna i protuprovalna zaštita, videonadzor te uređaji za klimatizaciju i ovlaživanje zraka, rekao nam je Dončev. Pod nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode obnovljena je fasada na kući, garaža, vrt s bazenom, fontanom, rasvjetom, stepenicama i stazama te vrtna ograda.</p>
<p>Kako saznajemo od Dončeva još nije definirano vrijeme u kojem će građani moći razgledavati postav o kojem će brigu preuzeti Muzej grada Zagreba.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nikad manje neprodanih božićnih drvca</p>
<p>Božićnih drvca ove je godine, u odnosu na prethodne, ostalo u neznatnim količinama. Zapravo, nikad ih nakon Badnjaka nije ostalo manje, rekao nam je tehnički direktor sektora održavanja zelenih površina u Zrinjevcu Jure Leko, ocijenivši to dobrom procjenom nabavljača.</p>
<p> U 99 posto slučajeva, dodao je, prodavači borova poštovali su odredbu po kojoj su dužni zbrinuti preostale borove. Većina ih je to učinila u kompostištu poduzeća Zrinjevac. </p>
<p>Na Trgu Francuske Republike ostalo je stotinjak borova, a na prodajnim mjestima u Maksimiru i Dubravi nešto manje. Prodavači su, kaže Leko, ostavili većinom grane i donje dijelove većih i debljih drvca.</p>
<p> Djelatnici Zrinjevca preostale će borove i njihove dijelove pokupiti i odvesti na kompostište u iduća dva dana. </p>
<p>Kako saznajemo od glavnog nadzornika u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica Nenada Strizrepa, akcija zaštite crnogorice u predblagdansko vrijeme, koja je prvi put ove godine provedena na području Medvednice, završila je bez većih ispada. </p>
<p>- Nije podnesena ni jedna prekršajna prijava jer čuvari Javne ustanove, djelatnici Šumarije i policija, nisu nikoga ulovili s odsječenom jelom, rekao nam je Strizrep, dodajući kako je nekoliko ljudi zatečeno u nakani te upozoreno. </p>
<p>Razlog slabe »potražnje« za božićnim drvcima na Medvednici, procjenjuju u Javnoj ustanovi, njihove su manje cijene na prodajnim mjestima u gradu te sve veća ponuda plastičnih drvca. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nova krojačka radionica</p>
<p>Realizacija kredita za malo i srednje poduzetništvo što ga je podigla Gordana Peša u četvrtak navečer urodila je svečanim otvorenjem nove krojačke radionice u Grahorovoj 9.</p>
<p> Tom prilikom je Tomislav Rakuš, direktor Štedno-obrtničke zadruge važnost kreditiranja malih poduzetnika.</p>
<p>Gordana Peša jedna je od rijetkih zagrebačkih krojačica koja već 20 godina šije isključivo po mjeri, ali cijeli radni vijek provela je u podstanarskim radionicama. </p>
<p>Dobivši kredit proširuje proizvodnju i zapošljava još jednu djelatnicu.</p>
<p> Otvorenje je stoga još jedna potvrda poduzetničkog duha malih obrtnika. A Gordana Peša svoj poduzetnički duh potvrđuje dugogodišnjim mušterijama od kojih su neke šivale još kod Žuži Jelinek i samo su u Gordani Peša našle njezinu nasljednicu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrebački festival kolača</p>
<p>Sedmi zagrebački festival slastica održat će se od 11. do 14. veljače 2002. godine u hotelu »Esplanade«, rekao je Haris Salcinović, koordinator Festivala na promociji u Obrtničkoj komori Zagreb. </p>
<p>Festival slastica iduće godine bit će međunarodnog karaktera, a po prvi puta svoje će proizvode izlagati i pekari. Uz hrvatske gradove, domaćine izlaganja - Split, Kaštel i Dubrovnik - očekuje se sudjelovanje inozemnih gradova - Chicaga, Pariza, Torina, Beča i Ljubljane.</p>
<p>Na izložbenom dijelu festivala posjetitelji će moći pogledati prikaz kontinuiranog razvoja slastičarstva. Svakoga dana predstavljat će se razni proizvodi, uz degustaciju i kulturno-umjetnički program.</p>
<p>Organizator Festivala je Obrtnička komora Zagreb, a pokrovitelj Turistička zajednica grada Zagreba, ukupni prihod namijenjen je djeci SOS Dječjeg sela Hrvatska.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>»Mućke« ponovno osvajaju svijet</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - To što su rijetki u Hrvatskoj propustili prvu epizodu legendarnih »Mućki«, koje se od četvrtka ponovno prikazuju na nacionalnoj televiziji, znak je da nas Rodney, Del Boy i ostatak društva uvijek dobro nasmiju i da su nam postali izuzetno dragi. A uostalom, tko ih i ne bi gledao iznova, tako smiješne, mlade i mršave, kakve ih nismo vidjeli već više od deset godina. Međutim, nismo mi jedini »ludi« za »Mućkama«, jer BBC-ova božićna epizoda tog klasika među humorističnim serijama popela se na vrh gledanosti u božićnom razdoblju. </p>
<p> Neslužbene procjene govore da je više od 20,3 milijuna osoba u Velikoj Britaniji gledalo povratak Del Boya i Rodneyja, u usporedbi s 12 milijuna gledatelja koje je privukla serija »Coronation Street«, prikazana na programu ITV1.</p>
<p> Za »Mućke« je to prvo pojavljivanje nakon Božića 1996., kad su poznata braća postala milijunaši nakon što su nabasali na antikni sat. Posljednja epizoda spomenute trilogije privukla je ukupno 24,35 milijuna gledatelja.</p>
<p> Ovogodišnja epizoda, u kojoj braća gube sav novac zbog sloma burze, privukla je pred televizijske aparate 73 posto svih gledatelja. Tako se svrstala bok uz bok s prigodnim božićnim programom prikazanim na kanalu ITV1 - »Stars in Their Eyes«.</p>
<p> Lorraine Heggessey, nadglednica kanala BBC1, rekla je: »Scenarij Johna Sullivana bio je raskošno komičan, što smo već navikli očekivati od 'Mućki'. Za više od 20 milijuna gledatelja, braća Trotter neprikosnoveni su kraljevi božićnog televizijskog programa«.</p>
<p> BBC tradicionalno pobjeđuje u božićnoj bitci za gledatelje. Tako još uvijek drži rekord u gledanosti s epizodom »EastEndersa« prikazanom 1986., koju je pratilo 30,15 milijuna gledatelja.</p>
<p> Osim epizode serije »Coronation Street«, ITV1 ostvario je pun pogodak kvizom »Who Wants to be a Millionaire?« (9,6 milijuna gledatelja) i sapunicom »Emmerdale« (8,6 milijuna).</p>
<p> Kraljičin je govor gledalo ukupno 8,7 milijuna osoba, od toga 5,5 milijuna na kanalu BBC1, a 3,2 milijuna na ITV1. Prije devet godina, ukupni broj gledatelja kraljičinog govora na oba kanala bio je dvostruko veći - 17,9 milijuna. (P.B., H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Berlin se ispričao Marlene Dietrich</p>
<p>BERLIN, 28. prosinca</p>
<p> - Njemački predsjednik Johannes Rau odao je u četvrtak službeno počast Marlene Dietrich, Plavom anđelu, položivši vijenac s cvijećem na njezin grob u Berlinu, povodom 100. obljetnice njezina rođenja. </p>
<p> Preminula 1992. u 90. godini u pariškom stanu gdje se skrasila tijekom posljednjih dvanaest godina života, Marlene Dietrich željela je biti pokopana u svojem rodnom gradu, iz kojeg je pobjegla za nacizma i u kojem je prezrena prigodom posljednjeg boravka u Njemačkoj 1960. godine. </p>
<p> Njemački predsjednik želio je odati počast »iznimnoj umjetnici koja se zalagala za slobodu i demokraciju u doba nacističke diktature«, dok su je brojni Nijemci smatrali, dobrano poslije 1945., izdajicom. Nad grobom Marlene Dietrich, koja je uzela američko državljanstvo, berlinski je gradonačelnik Klaus Wowereit u četvrtak izrazio "divljenje« spram te žene koja je »beskompromisno odbacila nacizam«. </p>
<p> »Ostala je vjerna sebi, napustila svoju domovinu i morala podnositi uvrede tijekom svojeg boravka u Berlinu 1960. godine«, istaknuo je socijal-demokratski gradonačelnik. </p>
<p> Njegov je ured uputio službenu ispriku grada-države Berlina zbog neprijateljstva iskazanog u ono doba. </p>
<p> Obilježavanje rođenja Marlene Dietrich, rođene 27. prosinca 1901. u Berlinu, počelo je u srijedu. Dva kazališta posvećuju joj predstave, dok se od petka izvoditi gala program u music hallu u Friedrichstadtpalastu, berlinskoj replici pariškog Moulin Rougea, sa zvijezdama njemačke scene poput Ute Lemper, Katje Riemann ili Meret Becker. </p>
<p> Muzej homoseksualnosti u Berlinu posvećuje joj izložbu na temu »Marlene i treći spol«. Osim dokumentaraca posvećenih njezinom životu, njemačka televizija je počela s ponovnim prikazivanjem njezinih remek-djela, poput »Shangai Expressa« (1932.), na državnoj tv postaji ARD. </p>
<p> Marlene Dietrich preselila se u Hollywood nakon što je otkrivena u »Plavom anđelu« Josefa Sternberga (1930.). </p>
<p> Na berlinskom groblju Friedenau, u četvrti Schoeneberg, počiva pored svoje majke. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Postavljen ultimatum: Dijete Isus ili Harry Potter</p>
<p>ALAMOGORDO, 28. prosinca</p>
<p> - Jedan je protestantski svećenik u New Mexicu najavio da će organizirati spaljivanje knjiga o Harryu Potteru, poslije nedjeljne mise. Pastor Jack Brock kaže da će, u nedjelju, pred svojom crkvom naložiti »sveti krijes«, na kojem će paliti knjige o popularnom malom čarobnjaku. »Te knjige potiču našu mladež da uče o vješticama, čarobnjacima i vračevima, a te su stvari odvratne Bogu i meni«, kaže 74-godišnji Brock, upozoravajući da će knjige o Potteru »uništiti mladi naraštaj«. </p>
<p>I dok knjige o malom čarobnjaku probijaju granice čitanosti, a film »Harry Potter i kamen mudraca« puni kino-blagajne diljem svijeta, pastor je, u propovjedi na Polnoćki, pastvi postavio ultimatum: »Dijete Isus ili Harry Potter«. Knjige o malom čarobnjaku došle su pod udar nekolicine vjerskih zajednica u Sjedinjenim državama, jer »mladež potiču na đavolska djela«, no autorica J.K. Rowling takve je kritike nazvala apsurdom. »Srela sam tisuće djece i nijedno mi nije prišlo i reklo kako sada, nakon čitanja knjige, želi postati vještica«, brani se spisateljica. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Osvajanje Oscara rizično je po zdravlje</p>
<p>LONDON, 28. prosinca</p>
<p> - Dobitnici Oscara za najbolji scenarij žive kraće, pokazuju rezultati kanadskog istraživanja. Oscar donosi uspjeh i bogatstvo, ali scenaristi koji osvajaju tu uglednu nagradu žive 3,6 godina kraće od kandidata koje Oscar zaobiđe. </p>
<p> »Osvajanje Oscara za najbolji scenarij povezuje se s kraćim životnim vijekom«, rekao je Donald Redelmeier iz Sunnybrook and Women's Hospital u Torontu. Znanstvenici ne znaju zašto dobitnici Oscara žive kraće, ali pretpostavljaju da je to povezano s njihovim životnim stilom, koji uključuje pušenje, konzumiranje većih količina alkohola, manjak tjelesne vježbe i kasne odlaske na počinak.</p>
<p> Suprotno tome, glumci koji osvoje Oscara žive duže od onih koji u tome ne uspiju. Tu razliku moguće je objasniti činjenicom da njih u većoj mjeri prati budno oko javnosti.</p>
<p> Redelmeier i njegov tim znanstvenika proučavali su karijere i duljinu života 850 scenarista nominiranih za Oscara.</p>
<p> U članku objavljenom u časopisu British Medical Journal, oni su dokazali da pobjednici imaju duže karijere i nastavljaju raditi na uspješnijim filmovima, ali umiru ranije od nominiranih scenarista koji ne osvoje nagradu.</p>
<p> »Iako su svi Oscari visoki 34,29 cm i čovjeku daju osjećaj postignuća, oni drukčije djeluju na glumce nego na scenariste, barem što se tiče čimbenika koji utječu na životni vijek«, rekao je George Davey Smith, profesor kliničke psihologije na engleskom sveučilištu u Bristolu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hollywood se prisjeća velikog učitelja Leeja Strasberga</p>
<p>LOS ANGELES, 28. prosinca</p>
<p> - Hollywoodski filmski svijet uskoro će obilježiti 20. obljetnicu smrti najvećeg američkog učitelja glume - Leeja Strasberga, čiji su učenici među ostalima bili Robert De Niro, Al Pacino, James Dean i Marilyn Monroe. </p>
<p> Strasbergu u spomen priređena je velika proslava u Los Angelesu na 100. obljetnicu njegova rođenja (17. studenoga 1901.). Tom prigodom obnovljena je predstava »Names« u kojoj je on svojevremeno tumačio glavnu ulogu, a u Kazališnom institutu u Los Angelesu, koji nosi njegovo ime, postavljen je spomenik Strasbergu.</p>
<p> Povodom 20. obljetnice Strasbergove smrti (17. veljače 1982.) izdana je i nova stoljetna marka u spomen na velikog američkog učitelja glume, a upriličen je i nastup brojnih filmskih zvijezda. </p>
<p> Glumci Martin Landau, Sally Kirkland, Renee Taylor te Strasbergova supruga i sin David Lee Strasberg prisustvovali su jubilarnoj proslavi u spomen na Strasberga koja je održana 5. prosinca u Američkoj kinoteci u Egipatskom kazalištu.</p>
<p> Milijunima štovatelja Lee Strasberg je ipak bolje poznat po klasičnoj filmskoj ulozi u njegovom prvom filmu »Kum 2« iz 1974. godine u kojem je glumio židovskog gangstera Hymana Rotha. Tu je ulogu odigrao u svojim sedamdesetima. </p>
<p> Na projekciji »Kuma 2« prisutni glumci objasnili su zašto su Lee Strasberg i njegov legendarni »Actors' Studio« bili toliko štovani među glumcima.</p>
<p> »To je bio pravi proces učenja i iznalaženja istine, a istina nam je potrebna«, rekli su oni ističući da je »Strasberg bio strastven prema glumi kao i svetac prema Bogu.«</p>
<p> Za vrijeme hladnog rata i progona komunista u Americi i Lee Strasberg je bio vrlo pogođen. Njegova prva žena Paula bila je na crnoj listi nakon što je obnašala nekoliko komunističkih funkcija pa se on nikada nije pomirio sa slavnim Elijom Kazanom, kojega svjedočenje u američkom Kongresu još uvijek progoni.</p>
<p> Strasberg je u 30-tim godinama osnovao poznati politički orijentirani Group Theatre, te je predavao rafiniraniju verziju glume slavnog ruskog učitelja Konstantina Stanislavskoga. Po Stanislavskovoj »Method«, glumac ne samo da tumači neku ulogu već postaje ta uloga...</p>
<p> Strasberg je u glasovitom »Actors'« studiju podučavao glumi veliki broj budućih zvijezda kao što su Anne Bancroft, Montgomery Clift, Paul Newman, Jack Nicholson, Dustin Hoffman, Jane Fonda, Sally Field, Eve Marie Saint, Martin Sheen, Lesley Ann Warren i drugi.</p>
<p> »Pripremao je glumce za njihova pokusna snimanja«, rekla je Anna Strasberg. Njegova osnovna pouka bila je: »Govorite normalno - govorite kao osoba.« (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Izmislio otmicu da bi se sastao s ljubavnicom</p>
<p>ROTTERDAM, 28. prosinca</p>
<p> - Jednoga nevjernog Nizozemca čeka sudski proces nakon što je tijekom božićnih blagdana nazvao svoju suprugu i rekao joj da je otet, dok je zapravo bio sa svojom ljubavnicom.</p>
<p>Šezdesetogodišnjak iz Rotterdama nazvao je na Badnjak svoju suprugu mobitelom i rekao joj da su ga oteli nepoznati otmičari, priopćila je policija.</p>
<p> Policija je mobilizirala više od dvadeset ljudi i pokrenula temeljitu istragu, u kojoj je otkriveno da je dojava lažna.</p>
<p> »Čovjek je odlučio provesti Božić u društvu svoje prijateljice umjesto svoje supruge, te je izmislio izgovor koji se nije svidio ni njegovoj supruzi ni policiji«, priopćila je policija.</p>
<p> Policija je priopćila da će pokrenuti tužbu protiv muškarca zbog lažne tvrdnje i bespotrebnog trošenja policijskih sredstava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Teroristi i novinari nasjeli na patku s weba</p>
<p>WASHINGTON, 28. prosinca </p>
<p> - Među brojnim vijestima iz Afganistana koje su proteklih mjeseci uznemiravale javnost sigurno se izdvaja ona da su vodstva Al Qaide i talibana prikupljala podatke o izradi nuklearnog oružja.</p>
<p> Jedna od informacija kojom su potvrđivane takve pretpostavke došla je izvorno od posebnog izvjestitelja BBC-a Johna Simpsona, koji je bio među prvim novinarima u Kabulu nakon pada talibanskih vlasti.</p>
<p> On je imao priliku razgledati kuću koju su koristili pripadnici Al Qaide i tamo našao papire koji su dokazivali da su teroristi s Interneta prikupljali podatke o izradi atomske bombe.</p>
<p> Vijest o tome obišla je svijet a i nemali broj američkih dužnosnika upozoravao je da su time potvrđena saznanja da se Osama bin Laden savjetovao s nekim pakistanskim znanstvenicima o izradi nuklearnog oružja.</p>
<p> »Washington Times« i agencija UPI u petak otkrivaju da znanje terorista o atomskoj bombi, ali i znanje engleskog nisu bili baš najbolji. Čini se da ni Simpson nije dobro provjerio činjenice prije objavljivanja senzacionalne vijesti.</p>
<p> Podaci o izradi atomske bombe pronađeni u Kabulu skinuti su s web stranice »Godišnjaka nemogućih otkrića«. Njih je 1979. godine kao parodiju tiskao »Dnevnik neponovljivih rezultata«. </p>
<p> Urednici web stranica možda će dogodine tiskati upute za ratno izvještavanje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Vidovite visine Miroslava Krleže</p>
<p>U povodu 20. obljetnice smrti Miroslava Krleže, u Društvu hrvatskih književnika javnosti su se obratili dobitnici nagrada i povelja koje nose ime toga velikana</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Rijetki su spontani susreti kada je riječ o velebnom i nadahnjujućem djelu Miroslava Krleže. Ipak, jedan je takav održan u petak u Društvu hrvatskih književnika, u povodu 20. obljetnice smrti ovoga velikana književne riječi.</p>
<p> Bio je to susret s dobitnicima nagrada i povelja Fonda »Miroslav Krleža« koji su u opuštenoj atmosferi govorili o sebi kroz Krležino djelo. U uvodnom djelu susreta dopredsjednik DHK Anđelko Novaković objasnio je da je ova nagrada samo jedna od mnogih koje dodjeljuje Društvo. Nagrada »Miroslav Krleža« svakako je prestižna nagrada koja se dodjeljuje 7. srpnja na dan književnikova rođenja. </p>
<p>Na susretu je prvi govorio akademik Nikola Batušić, predsjednik odbora nagrade »Miroslav Krleža«. On je upozorio da se slijedom Krležine oporučne volje iz 1984. jedan dio autorskih prava slilo u DHK te se on od tada upotrebljava za dobrobit hrvatske književnosti. Tada je na poticaj Marijana Matkovića osnovan odbor fonda za nagradu koji je raspoređivao novčane obroke za prozna, dramska, pjesnička i esejistička djela te za više različitih stipendija. Batušić je istaknuo da se je od 1986. do 2000. već 15 eminentnih hrvatskih književnika i znanstvenika uspelo na pijedestal ove značajne nagrade. </p>
<p>Akademik Ivan Aralica govorio je što se sve zbivalo kada je on 1985.-1986. dobio nagradu za dvije knjige »Put bez sna« i »Duše robova«. Romani, koji su participacija Krležine nagrade, dotiskivaju se i danas, a doživjeli su devet prijevoda na strane jezike. Međutim, tu nagradu Aralica nije primio s radošću jer je bila popraćena s aferama. Zatim je dr. Branko Hećimović zaključio da bi Krležu trebalo osloboditi od politike i od njega samoga, a Georgij Paro je govorio iz aspekta kazališne umjetnosti. Ustvrdio je da Krleža nije cinik, već se odaje humorom, a njegovo djelo i danas sudbinski ukleto svjedoči o našem dobu, te se on vinuo do vidovitih visina.</p>
<p>Na Branimira Donata, sljedećeg govornika, Krležin je pompozan sprovod djelovao destimulativno i on tek poslije 12 godina nastavlja pisati o Krleži. Skupit će u jednu knjigu sve što je napisao o njemu. Upozorio je još da se ovih dana otvaraju »zavjetni« kovčezi Krležini te se boji da netko ne strada, kao oni koji su ušli u grobnicu Tutankamona. Potom je akademik Pavao Pavličić izrazio žaljenje što je Krleža u javnosti prisutan po svome životu, a manje po literaturi. Trebali bismo se ipak, zaključio je, okrenuti onomu što je učinio za stil hrvatske književnosti. </p>
<p>Po riječima Nikice Petraka, koji je sa zakašnjenjem svrnuo pozornost na Krležine političke recepture, svi smo mi unaprijed upisani u Krležu, u njegovu »neodrživu« rečenicu. Krleži, naime, ne treba davati umjetno disanje, jer on će se svako malo buditi iz hibernacije, kao dobri duh ili čudovište. Stoga se, zaključio je Petrak, nedavna Ivšićeva nepotpuna gesta može shvatiti kao gesta velike slobode protiv svih »svetih krava«. Neodrživa je i njegova aluzija da je hrvatska povijest najgore što se može desiti Hrvatima. </p>
<p>Na kraju susreta je glavni urednik Krležine personalne enciklopedije Velimir Visković istaknuo da je tek radeći na abecedariju postupno uronio u golemo Krležino znanje. Također je osjetio i divljenje čitajući njegove leksikografske bilješke. Visković je zaključio da je Krleža kao lijevi pisac naš najveći građanski pisac, a to je važno i danas kada gradimo novu građansku paradigmu.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Veliki dramski mag </p>
<p>Velikani scene, prijatelji i poštovatelji prisjetili su nezaboravnog dramskog pisca </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - »Devedesete su bile doba loše recepcijske faze za Miroslava Krležu, jer je politički establišment tražio pogodnijeg pisca koji će s folklornim elementima bolje označiti društveni trenutak. Upravo tada, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, postavljanjem svoga Glembajevskog ciklusa, u pravo vrijeme podsjeća na građanski opus, našeg najljevijeg i nagrađanskijeg autora. Time je ponovo uspostavljen dijalog s europskom kulturom«, istakao je Velimir Visković, glavni urednik Krležijane, u petak, na svečanom hommagu, priređenom u zagrebačkom HNK, povodom obilježavanja 20. godišnjice smrti književnika Miroslava Krleže. Kako se s tragičnom pogibelji glumice Ene Begović, taj Glembajevski ciklus prekinuo, a mladi autori nisu pokazali interes za postavljanjem Krležinih Legendi, u HNK će u subotu prigodno biti izvedena gostujuća predstava HNK Varaždin »Hrvatski bog Mars«, u režiji Ozrena Prohića. </p>
<p>Na aktualno pitanje Snježane Banović ravnateljice Drame HNK, je li Krleža stup HNK ili njegova katastrofa?, Visković je odgovorio: »Nemoralno je i faktograski netočno govoriti o upitnosti Krležina modernizma, jer je on veliki avangardista i anticipator njemačkog ekspresionizma. Krleža je živi pisac, golemog magnetizma, uvijek otvoren za nova čitanja. Svako vrijeme daje mu novi smisao, svaki redatelj u njegova djela može ubaciti svoje šifre. HNK tu je dalo svoj veliki doprinos.« </p>
<p>Prvak Drame HNK Vanja Drach, koji je sa Zvonimirom Zoričićem izveo kratki ulomak iz »Banketa u Blitvi« prisjetio se svojih uloga u Krležinim djelima. »Najljepše što mi se dogodilo na sceni, zbilo se u Krležinim ulogama. Na žalost, nikada nisam vidio prave velikane scene u Krležinim interpretacijama, kao što su bili Dubravko Dujšin ili pak Tito Strozzi, najveći ikad viđeni Leone. No, osobito mi se svidjela kreacija Renea Medvešeka, koji je Leoneu unio novi senzibilitet.«, naglasio je Drach. O svojim iskustvima u predočavanju Krležinih likova govorili su i Špiro Guberina i Dragan Despot.</p>
<p> Koreograf Milko Šparemblek naglasio je kako su Krležina djela bila i nekoliko puta predlošci za baletna ostvarenja, među kojima su i Kraljevo, te Carmina Krležiana. Sjećanje na Krležu, kojem su prisustvovali brojni poklonici velikog autora, popratila je i mala prigodna izložba, video projekcija kazališnih predstava, dok je Branka Cvitković sugestivno recitirala pjesmu »Ni med cvetjem, ni pravice«.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Koga briga što Ivšić misli o Krleži?!</p>
<p>Krležini najvažniji književni tekstovi objavljeni pedesetih i šezdesetih godina nemaju ništa zajedničko s plitkom političkom propagandom; radi se o semantički kompleksnim, stilski virtuozno razrađenim tekstovima koji čine vrlo upitnom često ponavljanu floskulu o inferiornosti poslijeratnog Krleže onom predratnom / Nadam se da Ivšić ne misli da je Krleža loš pisac samo zato što je ljevičar. Po toj logici bi se cijela Evropa morala odreći bar polovice svojih pisaca jer su bili bar u nekoj fazi svojega života ljevičari, uključivši i sve nadrealiste koji su bili ili staljinisti ili trockisti </p>
<p>Krleža je vjerojatno nakon raskida jugoslavenskih komunista imao osobni dojam da su jugoslavenski komunisti zapravo na pravom putu, vjerojatno je iskreno vjerovao da su samoupravni socijalizam i federalizam najbolja formula za južnoslavenske narode. Može se iz današnje perspektive činiti da je Krleža bio previše naivan, da je njegov politički izbor bio kriv, ali to još uvijek nema mnogo veze s njegovom literarnom vrijednošću.</p>
<p> Ne može se poreći da je Krleža napisao pedesetih godina nekoliko adoratorskih eseja posvećenih Titu, da je pisao afirmativno i o tadašnjem političkom sustavu, ali tu vrstu tekstova treba motriti u kontekstu njihova vremena.</p>
<p> Njegovi najvažniji književni tekstovi objavljeni pedesetih i šezdesetih godina (Zastave, Dnevnici, Djetinjstvo u Agramu, Aretej) nemaju ništa zajedničko s plitkom političkom propagandom; radi se o semantički kompleksnim, stilski virtuozno razrađenim tekstovima koji čine vrlo upitnom često ponavljanu floskulu o inferiornosti poslijeratnog Krleže onom predratnom (uostalom i sam Stanko Lasić je u knjizi Struktura Krležinih »Zastava« elaboriorao majstorstvo Krležine »staračke« skripture).</p>
<p> Velike je pisce teško svoditi na ogoljene političke stavove. Velika se literatura uvijek odlikuje polifonošću, višeznačnošću, ukrštanjem različitih vizura; svojom univerzalnošću nadrasta ograničenja političkih stavova autora. </p>
<p> Nadam se da Ivšić ne misli da je Krleža loš pisac samo zato što je ljevičar. Po toj logici bi se Francuzi morali odreći Aragona (što Ivšić i čini kao dosljedni bretonovac) ili Sartrea jer je u jednoj fazi svojega života bio čak i maoist. Ili pak Nijemci Brechta jer je kao uvjereni marksist jedno vrijeme bio kolaborant istočnonjemačkog režima, koji je ipak bio nešto tvrđi od jugoslavenskoga. Ma cijela bi se Evropa morala odreći bar polovice svojih pisaca jer su bili bar u nekoj fazi svojega života ljevičari (uključivši i sve nadrealiste koji su bili ili staljinisti ili trockisti). </p>
<p> Ivšićeva teza kako je Krleža bio brana procvatu hrvatskog modernizma netočna je; to je lako dokazati književnopovijesnim činjenicama. Pa tko je napisao godine 1915. egzemplarnu modernističku, ekspresionističku dramu Kraljevo, prije nego li su izvedene i tiskane Kaiserove i Tollerove drame? </p>
<p>Moram, ne bez ironije, primijetiti da je prigovor o Krležinoj nemodernosti i načelnom antimodernizmu utoliko apsurdniji što ga upućuje pisac koji se svojim prvim nadrealističkim tekstovima pojavljuje puna dva desetljeća nakon prvih djela francuskog nadrealizma. Smiješno je podsjećati da je Krleža autor i Michelangela Buonarrotija, Kristofora Kolumba, Hrvatske raposodije, niza modernističkih novela i »ratne lirike« u kojoj ima dosta elemenata avangardističke poetike. Uostalom, dovoljno je pogledati knjige Aleksandra Flakera, našeg zasigurno najvećeg autoriteta za avangardnu umjetnost, pa se lako može uočiti da u njima Krleža funkcionira kao naš ključni avangardist. Ne smiju se zaboraviti ni Krležini eseji Kriza u slikarstvu i Kazališna Moskva u kojima se on iskazuje kao jedan od najboljih poznavatelja avangardističkog slikarstva i kazališta u nas dvadesetih godina. </p>
<p>Međutim, istina je da Krležin odnos prema radikalnim uzorcima modernizma/avangardizma jest ambivalentan: on s jedne strane jest naš najreprezentativniji modernist, ali s druge već prilično rano izriče i sumnje u mogućnost izravnog presađivanja modernizma svojstvenog velikim zapadnim kulturnim sredinama u našu »periferičnu kulturu malog naroda, koji nije ni u centralnoj Evropi ni na Balkanu«. Pišući 1926. godine prikaz Grafičke izložbe i potom polemički tekst Kako se kod nas piše o slikarstvu?, on govori o tome kako slikarstvo Deraina, Matissea, Segonzaca, Picassa ima važnu funkciju u povijesti francuskog slikarstva, pojavljuje se kao logičan proizvod jedne bogate i razvijene umjetničke tradicije, dok izravno prenošenje tih radikalnih iskustava u našu sredinu, s diskontinuiranom i siromašnom tradicijom drži nasilnim »majmunisanjem zapada«. </p>
<p> Vjerojatno se tu radi o njegovu traženju opravdanja za vlastiti poetički zaokret u drugoj polovici dvadesetih godina kad se on, osobito na planu dramskog diskursa, vraća tradicionalnijem psihološko-realističkom prosedeu po uzoru na Ibsena i Strindberga. Ali, besmisleno je iz toga izvoditi zaključak da je Krleža bio brana modernizmu. Uostalom, zar njegovo vezivanje za Proustovu poetiku i anticipacija elementa egzistencijalističke poetike u romanima pisanim tridesetih godina jesu toliko nemoderni?</p>
<p> Pedesetih godina Krleža je doista u nekoliko navrata pisao protiv apstraktnog slikarstva, ali prije toga je svojim Ljubljanskim govorom 1952. bitno pridonio otvaranju prostora za modernizam. Njegov potonji istup na plenumu Saveza književnika protiv modernističkih pretjerivanja nije zaustavio rast modernizma ni u Hrvatskoj ni u Jugoslaviji, što ipak govori u prilog tezi da Krleža nije sebi prisvajao pravo apsolutnog arbitra koji bi propisivao što je dopušteno, a što nije. Uostalom, bard hrvatskoga apstraktnog slikarstva Edo Murtić je više puta u intervjuima govorio o svojem prisnom druženju s Krležom, što pokazuje da je Krleža bio otvoren i prema umjetnicima s kojima se nije posve poetički slagao, te da je svoj stav o apstrakciji držao samo jednim od mogućih stavova, ne očekujući da on ima povlaštenu, normativnu poziciju. </p>
<p>Što pak reći o Ivšićevoj primjedbi »s visoka« kako je konzervativni Krleža umjesto modernističke perspektive u svojim tekstovima zagovarao provincijalno purgerstvo. Ako Ivšić pod purgerstvom misli na malograđanštinu, tad pokazuje upravo tragično neznanje: pa nema hrvatskog pisca koji je toliko izvrgavao ironiji malograđanski mentalitet; dovoljno je samo pogledati esej O malograđanskoj ljubavi spram hrvatstva, u kojemu i tumači što podrazumijeva pod pojmom malograđanina.</p>
<p> Ako pak misli na Krležin odnos prema građanskoj klasi, posebno građanskoj kulturnoj tradiciji, mislim da Krležini stavovi i danas mogu biti poticajni.</p>
<p> Eseji koje Krleža piše u drugoj polovici dvadesetih, elaborirajući poetiku glembajevskog ciklusa, pokazuju da on čita intenzivno moderne evropske pisce u rasponu od Marcela Prousta do Thomasa Manna te da njegove drame i proza nisu nikavo sitnorealističko preslikavanje agramskoga visokoga građanstva, već su zasnovani na svojevrsnom dijalogu s vrhunskim građanskim piscima Evrope njegova vremena. U razgovorima s Matvejevićem on će i potvrditi da mu ni na kraj pameti nije bila neka ljevičarska »socijalno tendenciozna« kritika građanstva, već da je želio predstaviti kompleksnu sliku klase koja se, uza sve individualne devijantne crte, odlikuje i civilizacijskim rafinmanom, obrazovanjem i estetiziranim ukusom. </p>
<p> »Da smo kojom srećom imali našu građansku klasu na visini ove tako 'odiozne glembajevštine', naslijedili bismo bili jednu zamjernu civilizaciju, što na žalost nije bio slučaj«, reći će Krleža Matvejeviću potkraj šezdesetih. Krleža je uveo visoku građansku klasu, s njezinim cjelokupnim kulturnim nasljeđem u obzor hrvatske književnosti; po temama svojih djela, po jeziku i idejama on je naš najgrađanskiji pisac i ako se želi izgraditi suvremena građanska paradigma hrvatske kulture, ona svoj povijesni oslonac može pronaći upravo u Krležinu djelu. Pomalo paradoksalno: naš najveći lijevi pisac ujedno je i naš najgrađanskiji pisac.</p>
<p>Što se, pak, tiče Matoša, rado ću se suglasiti s Ivšićem da je Matoš središnja figura hrvatske književnosti na prijelazu stoljeća; mislim da je točna i konstatacija kako nas je Matoš približio evropskoj književnosti. Međutim, gledajući s aspekta modernosti književnog prosedea, Matoš je prilično konzervativan (osim u Mori), teško bi njegovu autorsku poetiku bilo dovesti u vezu s mallarmeovskom. </p>
<p> Sâm Krleža sasvim sigurno stilski i duhovno proizlazi iz Matoša (iako se s njime politički nije slagao); u ranoj fazi on predstavlja modernistički radikaliziranog Matoša. Kolika je bila Krležina identifikacija s Matošem, vidi se i iz činjenice da je u razdoblju svojeg sukoba s kazališnom kritikom namjeravao napisati knjigu Popljuvani Matoš očito tražeći analogije vlastitog sukoba s hrvatskom sredinom s Matoševim nevoljama s hrvatskom provincijalnom sredinom.</p>
<p> Uostalom, Matoš je dobar primjer koliko je kategorija političkog stava nepouzdan kriterij u estetskom vrednovanju. </p>
<p>Za razumijevanje Matoševih tekstova nije posve nebitno da je on jedno vrijeme bio i politički sljedbenik Josipa Franka. Vjerojatno to nije bio najpametniji mogući politički izbor. Ali, znači li to da je on manje dobar pisac (što, podsjetimo, Ivšić tvrdi za Krležu). Za estetsku valorizaciju njegovih pjesama, proze pa i eseja to jedva da je bitno. Osim toga, Matoš je dobar primjer kako se pravi pisci ne daju svesti u jednostavne sheme politički reduktivnih ideja i ideoloških sustava. </p>
<p>Ako netrpeljivost prema Srbima prepoznajemo kao jednu od bitnih odrednica frankovačke politike, za Matoša, koji je godinama živio u Beogradu i dobro poznavao tamošnje prilike i pisao o srpskim piscima, teško bi se moglo reći da je baš bio dosljedni sljedbenik frankovstva. </p>
<p> I što još u zaključku ovog osvrta na Ivšićev osječki govor reći: radi se o jednom prilično zbrkanom tekstu koji je promašio temu. Intoniran je kao neka vrsta avangardističkog manifesta; sam početak upadljivo podsjeća na početak Hrvatske književne laži, a potom slijedi nekoliko tvrdnji koje više apeliraju na čitateljevu afektivnost nego što bi nešto racionalno argumentirale. U cjelini tekst pokazuje tek Ivšićevo nastojanje da se nametne u onoj ulozi zbog koje prigovara Krleži: da bude arbitar koji definitivno određuje poredak u nekakvoj imaginarnoj hijerarhiji književnih vrijednosti. Da se oko svega nije podigla medijska buka, najprirodniji bi komentar bio: Ivšiću se ne sviđa Krleža, pa što onda, koga briga što Ivšić misli o Krleži?! </p>
<p>Velimir Visković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Jednostavnost pučkog pjevanja </p>
<p>U Bozzottijevoj skladbi izvedenoj u Crkvi sv. Marka u Zagrebu mogli su se prepoznati tragovi talijanske operne tradicije i hrvatskoga pučkog pjevanja / Umetnuti trogirski napjev »Rodil se je Isus spasitelj svita« bio je izveden posebno lijepo </p>
<p>Kao uvod dvomjesečnu predstavljanju svekolike trogirske baštine i kulture u Zagrebu pod nazivom »Trogir u Zagrebu«, u četvrtak, 27. prosinca u zagrebačkoj je Crkvi sv. Marka izvedena »Messa Pastorale - Božićna misa« Josipa Bozzottija (1830.-1890.). Misno slavlje predvodili su župnik grada Trogira, vlč. don Tomislav Čubelić i župnik Crkve sv. Marka, msgr. Franjo Prstec, a o ovom velikom kulturnom projektu govorio je dr. Velimir Srića ispred pokrovitelja, zagrebačke Gradske skupštine.</p>
<p>Bozzottijeva misa za sole, dvoglasni muški zbor i orgulje, koja se u trogirskoj Katedrali izvodi svakoga Božića, Nove godine i za Sveta Tri Kralja, predstavila nam je ulomak glazbene baštine Trogira, a djelo je to koje u mnogočemu podsjeća na, primjerice, Rossinijevu »Malu svečanu misu«, što znači da u sebi spaja eksplicitno operno nasljeđe i specifični izraz talijanske melodike povjerene ljudskom glasu s formalnim okvirom i značenjem mise.</p>
<p> U Bozzottijevu djelu mogu se prepoznati i tragovi pučkog pjevanja, a prije »Benedictusa« čuli smo umetnuti trogirski napjev »Rodil se je Isus spasitelj svita«, koji je bio izveden posebno lijepo, svakako i uslijed novouspostavljena zanimanja za klapsko pjevanje i njegove izvore.</p>
<p> Sama izvedba, u kojoj su sudjelovali solisti, tenor Milivoj Juras, bas-bariton Neven Valent, orguljaš Pavao Mašić te Muški zbor Crkve sv. Marka (koji je uvježbao Joško Šego), pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića, bila je na razini tradicije amaterskoga zborskog crkvenog pjevanja, koja se u posljednjih nekoliko godina ponovno počela razvijati kod nas i dobivati pripadajuće joj mjesto na glazbenoj sceni.</p>
<p> Zborske dionice bile su i najbolje izvedene, i u svom većem dijelu utjelovljavale su skladateljevu jednostavnost izraza, ekspresiju zapjeva i karaktera vremena, te poštivanje tradicijskog i formalnog segmenta. Solističke dionice bile su iznesene neprofilirano, i obojica pjevača povela su se samo za plošnim čitanjem partiture, što je rezultiralo mješavinom polu-opernog, polu-oratorijskog i polu-amaterskog karaktera njihovih izvedbi.</p>
<p> Milivoj Juras ponegdje je ipak pokazao veću osviještenost i delikatnost (npr. početak Glorie), i uz nastupe Zbora, to su bili najkvalitetniji dijelovi izvedbe.</p>
<p> U cjelini, Bozzottijevo je djelo bilo izvedeno zamahom jednolike zvučne slike i gotovo nepostojećih dinamičkih ili agogičkih izvedbenih linija i akcentuacije. A to je šteta, budući da Messa Pastorale posjeduje finu mjeru nepretencioznosti, i u građi i u izrazu, te jasne naznake baštine i nasljeđa iz kojih je Bozzotti crpio svoje nadahnuće.</p>
<p> Iako je ovdje riječ o prigodnom koncertu, kvaliteta izvedbenih umijeća i ostvarenja nije irelevantna, posebice jer su mogućnosti da čujemo nešto iz hrvatske glazbene baštine još uvijek vrlo rijetke. </p>
<p>Treba reći da je o značenju svakovrsnog bavljenja kulturom, dakle i glazbenom baštinom, te o kulturi i stvaralačkom principu kao »otisku Boga« govorio trogirski župnik, vlč. don Čubelić, ukazujući na potrebu da kultura u svim svojim vidovima postane ravnopravnim dijelom naših života, budući da ona na jedan od najposebnijih načina prenosi, čuva i stvara nasljeđa naše vlastite povijesti i identiteta te civilizacije uopće.</p>
<p> Vrlo lijepa usporedba rođenja Božića, i, nadajmo se, ponovnog rođenja kulture i njezine stvarne potvrde te riječi o kulturi kao nečemu što je po sebi otvoreno, što se daje i prima, mogli bi se u dvomjesečnu bogatu i zanimljivu projektu »Trogir u Zagrebu« doista i ostvariti, te biti putokazom sličnim inicijativama.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Uspješna akademijina godina </p>
<p>Planovi rada HAZU za godinu 2002. / Akademija predviđa izdati stotinjak naslova, i to 23 sveska časopisa, pet knjiga, 14 zbornika i 15 spomenica </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Na zalazu još jedne godine treba ustvrditi da je rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio uspješan te treba razmotriti planove rada za 2002. godinu. </p>
<p>Tim je riječima glavni tajnik HAZU akademik Andrija Kaštelan, u petak u Akademijinoj palači, započeo redovitu skupštinu ove ugledne institucije. </p>
<p>Tim povodom tiskana je knjižica prijedloga planova pristiglih od Akademijinih razreda, njezinih zavoda, muzejsko-galerijskih jedinica, znanstvenih vijeća i odbora te drugih jedinica i službi Akademije. </p>
<p>Glavni tajnik je istaknuo da se prijedlozi odnose na planirani znanstvenoistraživački i umjetnički rad Akademije, njezinu nakladničku djelatnost, predviđene znanstvene skupove i savjetovanja te izložbe i pokroviteljstva. </p>
<p>Predočeni su također i planovi prioritetnih investicijskih zahvata i radova na Akademijinim građevinama te financijski plan za 2002. godinu. </p>
<p>Glavni tajnik upozorava da je 2002. izborna godina za sve kategorije članstva u Akademiji. Potom su predočeni planovi za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Ta su istraživanja obuhvaćena u 53 znanstvena projekta od kojih su 37 bila matična, Akademijina. </p>
<p>Zatim, naglašava Kaštelan, Akademiji su tijekom 2001.dostavljena planirana sredstva od 1.763. 993 kuna, a kako sad stoje stvari glede ukupnih traženih sredstava, ona iznose 29. 625. 000 kuna. </p>
<p>Glavni tajnik Kaštelan govorio je još o bogatim planovima za izdavačku djelatnost. </p>
<p>U idućoj 2002. Akademija planira izdati stotinjak naslova, i to 23 sveska časopisa, 5 knjiga, 14 zbornika, 15 spomenica preminulim akademicima, 18 kataloga te 32 druga naslova. Kaštelan je svoje izvješće završio s pregledom investicijskih planova. </p>
<p>Na skupštini je, na njenu kraju, tajnik HAZU Slobodan Kaštela iznio informacije o financiranju. Po njegovim riječima postoje naznake da će se mirovine akademika povećati, za što je zaslužno zalaganje akademika Ive Šlausa i Vlatka Pavletića. Sada je prosjek mirovina između 3.800 do 3.900 kuna, a akademici su samo dio od 200 000 korisnika koji primaju povlaštene mirovine. </p>
<p>U konačnici, kada se donesu izmjene Zakona o HAZU, akademici bi na postojeću mirovinu dobili još i dodatak od 3.300 kuna.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Stolac i znakovi« Darwina Butkovića </p>
<p>VARAŽDIN, 28. prosinca</p>
<p> - U varaždinskoj galeriji »Zlati ajngel« u tijeku je zanimljiva izložba »Stolac i znakovi« Darwina Butkovića, poznata varaždinskog umjetnika i vlasnika tvrtke za istraživanje i zaštitu i obnovu umjetnina »Trifora«. Posjetitelje će dočekati samo jedna predimenzionirana skulptura - veliki, drveni i jednostavno oblikovani stolac, načinjen od tri vrste drva. Kako u predgovoru navodi profesorica povijesti umjetnosti Ksenija Kipke, izloženi stolac je »gotovo klasičan u svojoj elementarnosti, istovremeno podsjeća na renesansnu jednostavnost kao i na srednjovjekovnu raskoš prijestolnih dvorana. Kraj njega imamo osjećaj da smo svedeni na perspektivu igračke ili da iz nama nekih nepoznatih razloga predimenzionirana igračka nosi poruku onima koji su se već odavno prestali igrati. Njena začudnost postaje tako poruka«. Na izložbi je postavljeno i 13 kombiniranih crteža, a u predgovoru ista autorica navodi »kako su i stolac i slike dio istog svijeta, samo variraju različite dimenzije«. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ozawa ravna novogodišnjim koncertom </p>
<p>PARIZ, 28. prosinca</p>
<p> - Japanski dirigent Seiji Ozawa ravnat će tradicionalnim novogodišnjim koncertom Bečke filharmonije, koji prenose televizijske i radio postaje diljem svijeta. Seiji Ozawa, koji će postati glazbeni direktor Bečke državne opere krajem sezone 2001./02., ravnat će ustaljenim programom koncerta, koji uključuje valcere, polke, mazurke i uvertire Johanna (oca i sina) i Josefa Straussa. Program uvijek završava djelom »Na lijepom plavom Dunavu« i Radetzkyjevim maršem. Novogodišnjim koncertom Bečke filharmonije svake godine dirigira neko ugledno ravnateljsko ime. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U susret svjetlosti - Svijećnjak od baroka do danas</p>
<p>VARAŽDIN, 28. prosinca</p>
<p> - »U susret svjetlosti - Svijećnjak od baroka do danas« romantičan je naziv blagdanske izložbe što se održava u prostoru varaždinske Kule stražarnice. Izloženi su maštoviti radovi dvanaestero autora koji predstavljaju svoje radove u keramici nadahnute, dakako, ljepotom - svijećnjaka. Izlažu Dunja Cossetto, Nada Detoni, Vlasta Ježić, Klaudija Klampfer, Smiljana Brezovec Meštrić, Zorka Milley, Lidija Maček-Stanić, Đurđica Horvat, Boris Roce, Nenad Sokolović, Sanja Stani i Pamela Ivanković. Organizatori izložbe su Gradski muzej Varaždin i varaždinske keramičarke, članice Likovnog udruženja Varaždin. Radove su izabrale povjesničarke umjetnosti Mirjana Dučakijević, Ksenija Kipke i Ljerka Šimunić, a postav je oblikovao Dražen Pavlović. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Janica osvojila devet veleslalomskih bodova</p>
<p>Hrvatska je skijašica za pobjednicom Lilian Kummer zaostala sekundu i 53 stotinke / U subotu (10.45) Janica će nastupiti u svom drugom slalomu ove sezone</p>
<p>ZAGREB/LIENZ, 28. prosinca</p>
<p> - Svoj drugi veleslalom sezone hrvatska skijašica Janica Kostelić je završila na 22. mjestu, sa 1.53 sekunde zaostatka za pobjednicom Švicarkom Lilian Kummer (2:12.06). Iza iznenađujuće pobjednice, kojoj je ovo prva pobjeda u Svjetskom kupu su samo tri stotinke sekunde sporija Talijanka Karen Putzer i iskusna Norvežanka Ylva Nowen, osam stotinki sporija od pobjednice. Vodeća u prvoj vožnji, Norvežanka Andrine Flemmen je na kraju završila na razočaravajućem 16. mjestu, zbog loše vožnje u donjem dijelu staze.</p>
<p>Pad u Val d'Isereu prije dva tjedna ostavio je traga na Janici, njezinoj formi i treninzima i na nastupu u Lienzu. Nije Janica loše vozila oba »laufa«, no bila je u grču, nije pustila skije, što je sasvim razumljivo. Janica se dan prije utrke požalila na bolove u ramenu i koljenu, a posljednjih ju je dana mučila i prehlada. A zbog ozljede ramena tek je dan prije utrke Janica odradila pravi treningi, dotad je trenirala mnogo lakšim intenzitetom.</p>
<p>Osim toga, staza za prvu vožnju je bila prilično neugodno postavljena, pa su u tom »laufu« ispale velike favoritkinje za postolje, Sonja Nef, Michaela Dorfmeister, Allyson Forsyth, Alexandra Meissnitzer... Janica je prošla bez većim problema, ali vrlo oprezno i dosta sporo. Sa starnim brojem 15 u cilj je stigla osma, no do kraja prve vožnje još ju je 10 skijašica preteklo.</p>
<p>U drugoj je vožnji staza bila nešto bolja, ali je zato vidljivost bila lošija, što je bio problem svim skijašicama. Janica je vozila malo agresivnije u drugom »laufu«, no s mnogo opreza. Iako Janica nije bila zadovljna svojim nastupom, teško da se to može nazvati razočaravajućim. Činjenica je da je onaj nesretni veleslalom u Val d'Isereu naša skijašica sjajno počela, imala je najbolje prolazno vrijeme, no, eto, nesretno je pala i taj je pad ostavio nove posljedice na Janičinoj formi.</p>
<p>Ono što je bitno za Janičino samopouzdanje jest dobar rezultat i prvih devet bodova u veleslalomu. Jedino što našoj skijašici sad treba jest kontinuitet dobrih nastupa, a prva je prilika u subotu, kad će u Lienzu voziti »svoju« disciplinu, slalom. Prva vožnja starta u 10.45 sati.</p>
<p>Bit će to treći slalom sezone, a drugi u kojem će Janica nastupiti. Nije bila na prvom u Copper Mountainu, a u drugom slalomu u Sestriereu se nije plasirala u drugu vožnju, jer je u prvom »laufu« bila 37. Iako se nitko ne želi opterećivati prognozama, svi se nadaju kako će Lienz za najbolju slalomašicu svijeta biti treća sreća.</p>
<p>• Rezultati četvrtog veleslaloma: 1. Lilian Kummer (Švi) 2:12.06, 2. Karen Putzer (Ita) + 0.03, 3. Ylva Nowen (Nor) + 0.08, . Anja Paerson (Šve) + 0.08, 5. Stina Hofgard Nilsen (Nor) + 0.42, 6. Birgit Heeb-Batliner (Lih) + 0.49, 7. Tanja Schneider (Aut) + 0.58, 8. Silvia Berger (Aut) + 0.65, 9. Carole Montillet (Fra) + 0.69, 10. Anna Ottosson (Šve) + 0.75... redoslijed veleslalomašica: 1. Sonja Nef (Švi) 240 bodova, 2. Michaela Dorfmeister (Aut) 196, 3. Andrine Flemmen (Nor) 176, 4. Allison Forsyth (Kan) 175, 5. Karen Putzer (Ita) 173, 6. Anja Paerson (Šve) 169, 7. Lilian Kummer (Švi) 107, 8. Maria-Jose Rienda-Contreras (Špa) 101, 9. Ylva Nowen (Šve) 95, 10. Carole Montillet (Fra) 91... ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Michaela Dorfmeister (Aut) 448 bodova, 2. Isolde Kostner (Ita) 353, 3. Karen Putzer (Ita) 331, 4. Hilde Gerg (Njem) 305, 5. Sonja Nef (Švi) 300, 6. Anja Paerson (Šve) 269, 7. Renate Götschl (Aut) 265, 8. Sylviane Berthod (Švi) 258, 9. Carole Montillet (Fra) 227, 10. Corinne Rey Bellet (Švi) 187... 72. JANICA KOSTELIĆ 31... </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Greberu spust u Bormiju </p>
<p>BORMIO, 28. prosinca </p>
<p> - Austrijanac Christian Greber pobjednik je spusta skijaša za Svjetski Kup voženog u talijanskom Bormiu. </p>
<p> Vrijeme pobjednika iznosi minuta i 54.33 sekunde. Drugo mjesto pripalo je njegovom sunarodnjaku Fritzu Stroblu s vremenom 1:54.79, dok je treći bio još jedan Austrijanac Stephan Eberharter (1:55.01).</p>
<p> Rezultati: 1. Greber (AUT) 1:54,33 (91,72 km/h), 2. F. Strobl ( AUT) +0,46 (+11,67 m), 3. Eberharter (AUT) +0,68 (+17,22 m), 4. Cavegn ( ŠVI) +0,72 (+18,23 m), 5. Ghedina (ITA) +0,82 (+20,74 m), 6. Rahlves (SAD) +0,92 (+23,25 m), 7. Kernen (ŠVI) +1,30 (+32,75 m)... </p>
<p>Ukupni poredak (nakon 14 utrka): </p>
<p> 1. Eberharter (AUT) 640 bodova, 2. Miller (SAD) 420, 3. Cuche (ŠVI) 383, 4. Aamodt (NOR) 355, 5. Covili (FRA) 333, 6. Raich (AUT) 320, 7. Nyberg (ŠVE) 313, 8. Von Gronigen (ŠVI) 292, 9. Kjus (NOR) 276, 10. Matt (AUT) 271, 11. KOSTELIĆ (HRV) 268. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Povratak hokeja na ledu nakon 10 godina života u anonimnosti </p>
<p>Hokej na ledu u Hrvata u protekle je dvije godine doživio novi uzlet, posebice od kada se aktualni hrvatski prvak Medveščak uključio u Interligu, hokej je ponovno pronašao put do novinskih stupaca, pojavio se i na »malim ekranima«, a dvije do tri tisuće gledatelja u prosjeku uživo prate natjecanje </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Zagrepčani će se vrlo rado prisjetiti kraja osamdesetih i početka devedesetih, kada je hokej na ledu činio nezaobilaznu razonodu u životu zaljubljenika u sport. Potraga za kartom više bila je sasvim uobičajena pojava u vrijeme kada je Medveščak igrao značajnu ulogu u jugoslavenskom prvenstvu (tri uzastopna naslova prvaka), a kada se klub mogao podičiti i uspješnim rezultatima u europskim okvirima. Na žalost, s početkom rata, pa onda i vremena u kojem je rečeno da su Hrvatskoj dostatna »četiri profesionalna momčadska sporta«, hokej je silom prilika ostao u drugom planu, primoran da preživi na dobroj volji entuzijasta i sveden na amatersku razinu.</p>
<p>Ipak, nakon gotovo deset godina života u anonimnosti, hokej na ledu u Hrvata u protekle je dvije godine doživio novi uzlet, posebice od kada se aktualni hrvatski prvak Medveščak uključio u Interligu, svojevrsno »divlje« natjecanje koje uživa podršku čelne svjetske hokejaške udruge s obzirom da kao takvo čini pozitivan pomak za razvoj hokeja u pojedinim državama u kojima je taj sport zaostao u kvaliteti. Nakon tzv. Alpskog pokala, Interliga je zapravo prvo i jedino ovdašnje regionalno natjecanje u kojem znanje i vještinu za sada mogu okušati hrvatski, slovenski, jugoslavenski, mađarski i slovački hokejaši, s mogućnošću da se idućih sezona priključe Austrijanci te Talijani. </p>
<p>Interliga je za sada hrvatskom hokeju donijela puno toga dobroga, iako naš jedini predstavnik Medveščak ove sezone niže neuspjeh za neuspjehom. Hokej na ledu ponovno je pronašao put do novinskih stupaca, pojavio se i na »malim ekranima«, a dvije do tri tisuće gledatelja koji u prosjeku uživo prate natjecanje, dokaz su da ne izostaje interesa za ovim nadasve atraktivnim sportom. Štoviše, Interliga je i idealna prilika da naši hokejaši unaprijede svoje znanje s obzirom da napokon imaju priliku okušati se protiv uglavnom uglednijih i iskusnijih kolega. </p>
<p>Baš u tom kontekstu svakako valja napomenuti da će hrvatska reprezentacija ovog travnja u Nizozemskoj braniti pravo da se natječe u Diviziji 1 (nekadašnja svjetska skupina B), što je uistinu za Hrvatsku privilegij i uspjeh ako znamo da danas u Hrvatskoj postoje tek tri funkcionalna klizališta, samo četiri kluba i tek nešto više od šezdesetak hokejaša u seniorskoj konkurenciji. Tim više je prava šteta što se barem još jedan hrvatski predstavnik nije uključio u Interligu jer se zasad jedino uz to natjecanje pruža mogućnost da hrvatski hokejaši krenu korak dalje. </p>
<p>No, ipak ostaju dvojbe što Interliga može dugoročno učiniti za hrvatski hokej na ledu? Je li Interliga dovoljno jak mamac da se u igru uključe i sponzori bez kojih zasigurno neće pomaka na bolje? Ali, i što će uslijediti ukoliko se Interliga ugasi? U nekoliko navrata dupkom pune dvorane na Velesajmu i Domu sportova svakako su valjan argument za upit je li hokej svih ovih godina bio nepravedno zapostavljen i je li došlo vrijeme da čelnici hrvatskog sporta prestanu od »najbrže momčadske igre« okretati glavu?</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Split u potrazi za poticajem </p>
<p>»Očekuje nas teška utakmica. Mi smo oslabljeni odlaskom Poljaka, a Budućnost osnažena dolaskom Okunskog«, kaže trener splitskih košarkaša Vušković </p>
<p>SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - Košarkaši Split CO u 13. kolu Goodyear lige dočekuju u subotu na Gripama (20 sati) podgoričku Budućnost. Splićani su u sredini ljestvice s ostvarenih šest pobjeda i poraza i teško se mogu dokopati završnog turnira ove regionalne lige. </p>
<p>Zapravo je za Gripe uspjeh ako ove sezone uspiju financijski stabilizirati klub, zato su i prodali Poljaka u moskovski CSKA, te lansirati tri-četiri igrača. Stoga im svaka utakmica koristi, jer nisu opterećeni rezultatima, pa ni neki neplanirani porazi ne utječu na stanje u momčadi. A ogledi protiv kvalitenih momčadi poput Budućnosti i pozitivni rezultati mogu poticajno djelovati na momčad. </p>
<p>Subotnji protivnik je ambiciozni klub iz Podgorice, trećeplasirani su u regionalnoj ligi s ostvarenih osam pobjeda i četiri poraza, a turbulencije u Ciboni su iskoristili da se osnaže s Okunskim. </p>
<p>- Očekuje nas teška utakmica. Mi smo oslabljeni odlaskom Poljaka, a Budućnost osnažena dolaskom Okunskog. Problem nam je što ne znamo hoće li nastupiti prehlađeni Žižić. Mislim da je za uspjeh u ovoj utakmici ključno zaustaviti Rakočevića, koji je organizator njihove igre, ali i strijelac, te »zatvoriti« reket. Pobjeda bi nam puno značila zbog samopouzdanja i formiranja momčadi. Teško možemo doći do završnog turnira Goodyear lige, ali ionako je važnije dočekati početak Hrvatske lige u optimalnoj formi, kazao je Mladen Vušković, trener Split CO.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rađi se ne ide u Tuzlu </p>
<p>Cibonu ne očekuje nimalo lak posao u Tuzli, napose što će protiv Sloboda Dite nastupiti bez centra Dina Rađe koji je u Splitu što mnogi tumače njegovim nezdovoljstvom zbog zakašnjenja u ritmu dogovorenih isplata</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Cibona će u sklopu Goodyear lige u subotu gostovati u Tuzli (dvorana Mejdan, 20 sati). Nakon Ciboninog posrtaja u Europskoj ligi natjecanje u Goodyear ligi trebao bi biti kakva-takva utjeha. No, pitanje jest smije li se kub takvog ugleda, poput Ciboninog, zadovoljavati tek (balkanskim) mrvicama. </p>
<p>K tome, čini se da je u Ciboni mnogo toga daleko od idealnog. Eto, iako se govorilo da će Dino Rađa nastupati u svim utakmicama Goodyear lige, kao i kasnije domaćeg prvenstva, već u Tuzli Rađe neće biti. Njegov nagli odlazak u Split uzrokovao je mnogo priče. Neke su išle toliko daleko da se počelo govoriti kako je Rađa tako Ciboni zapravo poručio »kako neće tolerirati kašnjenje isplata iz svog bogatog ugovora«.</p>
<p>Iako u Ciboni na sav glas demantiraju takve tvrdnje teško je ne uvidjeti nelogičnost nakon nedavnih tvrdnji kako će Rađa ubuduće igrati baš sve utakmice. </p>
<p>Cibona će u Tuzli nastupiti i bez Josipa Sesara koji je jače prehlađen, kao i bez Planinića koji je otprije ozlijeđen. </p>
<p>U prvoj utakmici u Zagrebu Cibona je pobijedila 99-76, no Tuzlaci su poznati kao domaća momčad i protiv Cibone će pred tri tisuće svojih navijača biti kudikamo opasniji. Cibonu, dakle, ni u Goodyear ligi ne očekuje lak posao. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Potpisali Marić, Bošnjak i Mešanović, Mamić moli Cvitanovića</p>
<p>»Kao njegov prijatelj i bivši menedžer, pozivam Igora Cvitanovića da dođe u Dinamo! Direktor Zajec i predsjednik Barišić učinili su nadljudske napore da ga zadrže i bilo bi nemoralno da on to ne prihvati«, kaže temperamentni Zdravko Mamić, član Dinamova Izvršnog odbora</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - U Maksimiru se ovih dana doista osjeća blagdanski ugođaj i Dinamovi kroničari, eto, napokon mogu naglasiti kako je u »plavim salonima« zapuhnuo i dašak optimizma. Klupski su čelnici, naime, isplatili najveći dio duga Real Sociedadu, »usput« su potpisali ugovore s trojicom igrača, koji bi u proljetnome dijelu sezone trebali imati status pravih pojačanja i to su, eto, razlozi zbog kojih će Dinamovo vodstvo u Novu godinu zakoračiti sa - smiješkom.</p>
<p>Dinamo je, eto, isplatio milijun i 750.000 maraka duga Real Sociedadu, dok će preostalih 500.000 isplatiti ovih dana, naglasio je Zajec. Dinamova je struka, osim toga, u petak kompletirala i kadar za proljetni dio sezone. Ugovore su potpisali Silvio Marić, Spomenko Bošnjak i Enes Mešanović.</p>
<p> - Uvjeren sam da će nam ova pojačanja znatno pomoći da se približimo vrhu prvenstvene ljestvice, naglasio je Dinamov direktor Velimir Zajec. - Osim toga, uz njihovo će iskustvo naći mladi igrači još brže prosperirati. Posebno se radujem zbog Marićevoga povratka, on bi vjerujem trebao biti pravi vođa ove momčadi.</p>
<p> Zajec je dodao kako su sva trojica novih Dinamovih igrača bili iznimno korektni u pregovorima i kako su svoja potraživanja prilagodili trenutačnoj situaciji u kojoj se klub nalazi.</p>
<p> - Drago mi je da sam se ponovno u Dinamu, imamo dobru momčad i moramo učiniti sve da se vratimo tamo gdje i pripadamo, a to znači na prvo mjesto. Znam da to neće biti lako, ali moramo dati svoj maksimum i u tome si slučaju ništa nećemo moći predbaciti. Zagreb ima dosta veliku prednost, no ako naniže dva-tri poraza, tada se nama otvara prilika, naglasio je Marić.</p>
<p> No, što je s Igorom Cvitanovićem? Dinamovi su mu čelnici, kako tvrdi Zajec, ponudili trogodišnji ugovor, prema kojemu bi bio najbolje plaćeni igrač u klubu.</p>
<p> - Prema mojim saznanjima, bio bi i najbolje plaćeni igrač u Hrvatskoj. Ta je opcija otvorena do početka priprema, do 7. siječnja. U ponuđenome ugovoru smo stavili i klauzulu prema kojem Cvitanović u svakome trenutku može otići iz kluba bez odštete, naglasio je Zajec.</p>
<p> Na direktorove se riječi nadovezao temperamentni Zdravko Mamić, član Dinamovoga Izvršnog odbora, uputivši javni poziv Cvitanoviću.</p>
<p> - Kao njegov prijatelj i bivši menedžer javno ga pozivan da dođe u Dinamo. Direktor Zajec i predsjednik Barišić učinili su nadljudske napore kako bi ga doveli i bilo bi nemoralno da on to ne prihvati!</p>
<p> O povratniku Mariću i donedavnom braniču Hrvatskoga dragovoljca, Spomenku Bošnjaku, posljednjih smo dana mnogo pisali. No, 26-godišnji, plavokosi Mešanović je većem dijelu naše javnosti još uvijek nepoznanica, neovisno o tome što se već tri godine nalazi na Dinamovome »radaru«. Dvije je godine uzastopno bio prvi strijelac bosnaksohercegovačke lige, u sezoni 1998-99. nastupao je za turski Erzurumspor, u kojemu je također bio prvi strijelac. Nakon godinu dana provedenih u Turskoj, vratio se u Slobodu, te je u jednoj polusezoni postigao deset pogodaka. Posljednji klub mu je Brotnjo iz Čitluka. Sve u svemu, statistika novoga Dinamovog napadača - dvadesetak pogodaka po sezoni - doista je impresivna, no još uvijek je pitanje kako će se snaći u novoj sredini. Uzgred, Mešanović je bio standardni član mlade i mediteranske selekcije Bosne i Hercegovine, a odigrao je i 10 utakmica u A reprezentaciji.</p>
<p> Inače, dečko pripada kategoriji mnogobrojnih, koji su se predstavili kao »vječni Dinamovi navijači«...</p>
<p> - Iskreno, kao dijete sam navijao za Dinamo i uvijek sam maštao da zaigram u ovome klubu. Ta mašta mi se sada i ostvarila. Čast mi je igrati u ovako velikome klubu i drago mi je što ću živjeti u Zagrebu. Siguran sam u sebe i uvjeren sam da ću se predstaviti u najboljem izdanju i tako se nametnuti treneru, rekao je Mešanović.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Tek kad sam otišao s Poljuda, vidjeli su da im nedostajem« </p>
<p>»Silno mi je drago što su Tudor i Pletikosa dobili vrijedna priznanja na kraju godine, a ona su dokaz da je naša generacija u Hajduku dobro radila i nekako je i priznanje svima nama«, kaže Leko </p>
<p>SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - Za 23-godišnjeg Ivana Leku godina na izmaku je bila uspješna. Okitio se naslovom prvaka Hrvatske sa svojim Hajdukom, te dobre igre tijekom proljeća zaključio potpisivanjem ugovora za španjolski prvoligaški klub Malagu.</p>
<p> Leko se dugo borio za mjesto na Poljudu. Često su njegove igre neopravdano bile kritizirane, tražile su se zamjerke njegovih kreacija, a pohvale su dolazile na kapaljku. No, odlaskom u Španjolsku dobio je na neki način satisfakciju za svoj učinak u Hajdukovom dresu, jer su čelnici kluba, nakon neuvjerljivih igara »bijelih«, uzdisali za Lekinim asistencijama i golovima. </p>
<p>- Nisam baš nešto pretjerano sretan što su sada, kada me nema, uvidjeli da sam igrao dobro i bio značajan dio momčadi. Drago mi je što se, ipak, primjetilo da nisam bio prolaznik, ali je tužno da sam morao otići s Poljuda da bi se uočio moj učinak. Ljudi koji su blizu meni znaju koliko sam se trudio igrajući za Hajduk, stoga mi je bilo bolno kada su pojedinci, čak članovi uprave, minorizirali moj učinak i tako stvarali negativnu klimu prema meni, otvorio je dušu Leko.</p>
<p> Ipak, nije sve na Poljudu bilo tužno, Leko se okitio s dva trofeja, 2000. godine osvojio je Kup, a 2001. godine prvenstvo, a igrajući za Hajduka i mladu reprezentaciju Hrvatske otvorio je sebi vrata španjolskoj ligi. Sada mu predstoji da se ustali u momčadi Malage. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni prošlom godinom? </p>
<p>- Kako ne bih bio. Proljeće s Hajdukom je bilo nezaboravno, uživao sam. Osvajanje naslova i slavlje su mi obilježili godinu, a potom sam i potpisao dobar ugovor s Malagom. U ovih pet španjolskih mjeseci privikavao sam se na zahtjeve tako kvalitetne lige. Najveća razlika u odnosu na hrvatsko prvenstvo je pristup igri, treningu, obvezama. Sve je podređeno kolektivu, ali i da navijači budu zadovoljni. Bitna je razlika i što je kod nas veliki pritisak prije utakmice, tijekom tjedna. Od jedne utakmice se rade čuda, a jedino je važno koji ćeš biti na kraju prvenstva. Pritisak koči naše igrače u razvoju, nema mirnoće potrebne za normalni pristup utakmici.</p>
<p>• U jesenskom dijelu sezone niste se naigrali. Što očekujete na proljeće? </p>
<p>- Nisam zadovoljan svojom minutažom, ali sam tijekom ovih početnih mjeseci uvidio da za mene ima mjesta u španjolskoj ligi. No, trebao sam uvjeriti svojim radom i odnosom prema obvezama sve u klubu da sam istinski profesionalac i da mi nije cilj uzet nešto novaca i otići. Mislim da mi je to uspjelo, a nije bilo lako. Naime, ovaj klub je imao negativna iskustva s »jugovićima«, a za Španjolce smo mi još iz istih krajeva...</p>
<p> Lekina dva najbolja prijatelja Stipe Pletikosa i Igor Tudor su dobili priznanja za svoj učinak u prošloj godini. Pletikosa je proglašen najboljim igračem hrvatske lige, a Tudor za najboljeg hrvatskog igrača i obojica su odigrali bitnu ulogu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Leko je istakao: </p>
<p>- Silno mi je drago za Pletikosu i Tudora. Oba priznanja su znak da je naša generacija u Hajduku dobro radila i nekako je ovo priznanje svima nama. Dugo smo bili skupa u Hajduku, a kroz mladu reprezentaciju Hrvatske smo prošli dva ciklusa. Nisam iznenađen njihovim igrama, niti činjenicom da su važni za našu reprezentaciju. </p>
<p> U Malagi Leki je aklimatizaciju olakšao hrvatski košarkaški majstor Veljko Mršić, koji uspješno nastupa u vrhunskoj španjolskoj momčadi Unicaja.</p>
<p>- Mršić mi je puno pomogao. Upoznali smo se u Malagi, a zamislite kuće su nam u Imotskoj krajini udaljene samo koji kilometar. Iznimna je osoba i košarkaš, a ponekad mi se čini da je veći »hajdukovac« i od mene. Nosim mu na povratku kompletnu kolekciju Hajdukovih suvenira. Pratimo svaku Hajdukovu utakmicu i obojica smo uvjereni da će Hajduk biti ponovo prvak. Po meni im je na proljeće za obranu naslova potrebno od 36 osvojiti 30 bodova, zaključio je Leko.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Mujčin u Kranjčevićevoj</p>
<p>Negdašnji nogometaš Dinama i reprezentativac BiH, Edin Mujčin navratio je nakratko do Zagreba, ali od njegova angažmana zasad neće biti ništa, jer Japanci nude mnogo više, ali je navodno 99,9 posto izvjesno da stiže Damir Milinović, a i Petar Krpan je pred vratima </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Edin Mujčin (32), neskrivena Kranjčarova želja za dodatno osnaženje Zagrebovih velikih proljetnih ambicija, osvanuo je u Kranjčevićevoj! Ne, doduše, u skladu nadanja Zagrebovog trenera, ali da se pojavio u Kranjčevićevoj, to je nezaobilazna činjenica.</p>
<p>Mujčin se nije dugo zadržao u Zagrebovim prostorima. Potrajalo je to taman tako dugo da se kroz kratki razgovor s direktorom kluba Dragom Marićem uvjeri u snagu Zagrebove ponude koja je, dakako, za nas ostala poslovna tajna. A kad ju je Mujčin saslušao, garniranu toplom ljudskom pričom kako bi mu glavni dobitak bila mogućnost afirmacije jesenjim nastupom Zagreba u Ligi prvaka, istresao je svoje adute na stol. Zapravo samo jedan i to vrlo uvjerljiv. Iz kojeg se zaklučilo da mu Japanci nude ipak ono što Kranjčevićeva nije u stanju.</p>
<p>Mujčin si, međutim, tim činom nije zatvorio vrata Kranjčevićeve. Obećao je da će se završetkom petomjesečne obaveze prema svom japanskom klubu staviti Zagrebu na raspoložbu. No, pitanje je hoće li ga tada Kranjčar željeti. Odvrtimo li, naime, film uoči početka ovogodišnjeg nogometnog prvenstva, sjetit ćemo se da je Robert Prosinečki vrlo ozbiljno pregovarao sa Zagrebom. Ipak se radije opredijelio za engleskih milijun i pol maraka, nego mogućnost da mu u Kranjčevićevoj omoguće nakon igračke karijere u Zagrebu, otvaranje Akademije po uzoru na Šukerovu. Ponuda je za Prosinečkog i nadalje otvorena, a Kranjčar tim povodom kazuje:</p>
<p>- Budem li još tada bio u klubu (!?) i odlučivao o tomu koga ću radije odabrati, Mujčina ili Prosinečkog, odlučit ću se za Roberta. Bez obzira što je godinu dana stariji. Ipak je Prosinečki posebna veličina.</p>
<p>Od ostalih novosti iz Zagreba toliko da se tvrdi kako je već 99,9 posto sigurno da će u Kranjčevićevu 2. siječnja, kad je okupljanje i odlazak na malonogometni turnir u Beč, pristići Riječanin Damir Milinović. Također se opet s velikom vjerojatnošću ostvarenja, govori o angažiranju Osječanina Petra Krpana.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Bin Ladenova kaseta stigla DHL-om iz Pakistana</p>
<p>Američki dužnosnici izjavili da činjenica što je video vrpca poslana DHL-om iz Pakistana ne znači da je Bin Laden napustio Afganistan / Vrpca je vjerojatno iz Afganistana stigla u Pakistan preko nepoznatog posrednika </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Posljednji video zapis na kojemu je zabilježena izjava Osame bin Ladena stigla je katarskoj televizijskoj kući Al Jazeera iz Pakistana a isporučila ga je tvrtka za brzu dostavu pošiljaka DHL, objavili su američki mediji u petak. </p>
<p>Pozivajući se na izvore u televizijskoj kući i američkoj vladi, The New York Times piše da je ovakav način slanja poruke predstavlja izuzetak u odnosu na uobičajenu Bin Ladenovu metodu korištenja osobnih kurira za komuniciranje s vanjskim svijetom. Abrahim Helan, urednik na Al Jazeeri, nije rekao je li na pošiljci bila napisana adresa pošiljatelja, no ta informacija ionako ne bi značila puno jer je pošiljatelju lako napisati krivu adresu. Glasnogovornica DHL-a nije htjela komentirati poslovanje tvrtke u ovom slučaju. </p>
<p>Američki dužnosnici rekli su da činjenica što je video vrpca poslana DHL-om iz Pakistana ne znači da je Bin Laden napustio Afganistan. Vrpca je vjerojatno iz Afganistana stigla u Pakistan preko nepoznatog posrednika.</p>
<p>Dužnosnici koji su pregledali posljednji video zapis Osame bin Ladena kažu da nema novina u njegovoj protuameričkoj retorici, ali zato ima zanimljivih detalja. Najviše im je upalo u oči Bin Ladenova iscrpljenost kao i to što tijekom davanja izjave nije pomaknuo lijevu ruku, što se smatra neobičnim jer je poznato da je ljevak. </p>
<p>Helal je rekao da urednici Al Jazeere nisu znali što imaju u rukama kada su primili pošiljku DHL-a. Osim što je Bin Ladenova kaseta stigla načinom koji se od njega nije očekivao, urednici na Al Jazeeri imali su muke pri reprodukciji zapisa, jer se radilo o starom tipu kasete koji se ne koristi u televizijskim kućama. Kada smo otvorili paket, pronašli smo samo malu kasetu tipa Hi-8. Morali smo dugo tražiti odgovarajući uređaj kako bismo ju mogli pregledati, jer se radilo o starom tipu Sonyjeve »osmice«, rekao je u e-mail razgovoru s New York Timesom Abrahim Helal. </p>
<p>U međuvremenu, američka potraga za Bin Ladenom i ostalim vođama Al Qaide se nastavlja. Američki marinci i specijalci imaju tri glavna cilja o čijem će ispunjenju ovisiti sudbina nove prijelazne vlada, ali i uspjeh akcije uništenja Al Qaidinih ćelija diljem svijeta. </p>
<p>Dio američkih specijalaca, uz pomoć domaćih protutalibanskih snaga, trenutačno pretražuju područje Tora Bore s ciljem utvrđivanja je li Osama bin Laden možda pogođen tijekom bombardiranja. Druga skupina komandosa traži preostale skupine talibana i stranih arapskih boraca kako bi se spriječilo njihovo eventualno okupljanje i jačanje za vođenje gerilskog rata. U okolici Kandahara na jugu Afganistana vojska i istražitelji čuvaju i ispituje nekolicinu glavnih Al Qaidinih operativaca pokušavajući saznati kako je Bin Ladenova teroristička mreža globalno djelovala. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld rekao je u četvrtak da su dosada prikupljeni obavještajni podaci iz terorističkih centara za obuku i izjave uhićenih vođa »bili od velike pomoći u razumijevanju djelovanja Al Qaide« i »sprječavanju budućih terorističkh napada«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rakete na Jalalabad</p>
<p>Posljednji džepovi talibanskog otpora mogli bi biti slomljeni u sljedeća tri dana / Afganistan želi da Amerikanci prekinu bombardiranje, ali ne odmah</p>
<p>ISLAMABAD/WASHINGTON/KABUL, 28. prosinca </p>
<p> - Neidentificirani napadači ispalili su četiri rakete na Jalalabad u istočnom Afganistanu tijekom noći na petak, ali u napadu nije bilo žrtava, javlja u petak afganistanska novinska agencija (AIP). Dvije su rakete pale na južni vojni okrug grada Jalalabada. Vlasti pokrajine Nagarhar u kojoj se nalazi Jalalabad pokrenule su široku potragu za napadačima. Kako tvrdi AIP, to je prvi napad na Jalalabad od pada talibanskog režima. Američke snage još se uvijek nalaze u toj pokrajini.</p>
<p>Zarobljeni pripadnici Al Qaide i talibani bit će prevezeni u američku vojnu bazu Guantanamo na Kubi, najavio je u četvrtak američki ministar obrane Donald Rumsfeld. Kazao je da taj odabir nije konačan ali je »najmanje loš«. Ranije se govorilo da bi članovi vodstva Al Qaide i talibana mogli biti zatočeni na Guamu. Rumsfeld nije mogao potvrditi hoće li zarobljenima biti i suđeno u vojnoj bazi u kojoj će biti zatvoreni. To je vrlo vjerojatno, pod uvjetom da se američke vlasti odluče suditi im pred vojnim sudovima. Upitan jesu li mogući prigovori kubanskih vlasti, Rumsfeld je odgovorio da od »gospodina (Fidela) Castra ne očekuje gunđanje«.</p>
<p>Ne zna se kad bi zarobljenici, kojih je u Afganistanu i na američkom ratnom brodu »USS Peleliu« četrdesetak, mogli biti prevezeni u Guantanamo. Jedan je dužnosnik Pentagona kazao da za neophodne pripreme u bazi treba nekoliko tjedana.</p>
<p>Posljednji džepovi otpora terorističke skupine Al Qaida u Afganistanu trebali bi biti eliminirani za »tri do četiri dana« nakon čega će afganistanske vlasti ocijeniti je li još potrebno američko bombardiranje, izjavio je u petak glasnogovornik afganistanskog ministarstva obrane. »Amerikanci ne smiju prekinuti bombardiranja prije nego im mi to kažemo«, rekao je Mohamad Hebel. »Najmanje još tri do četiri dana bombardiranja se moraju nastaviti. Nakon toga ćemo vidjeti je li dalje potrebno ili ne«, dodao je. »Nadam se da će taj otpor biti eliminiran za tri do četiri dana«, rekao je Hebel. »Posljednjih nekoliko dana više je starješina tražilo od predsjednika Hamida Karzaija i drugih predstavnika vlasti da pozovu Amerikance da prekinu s bombardiranjima jer više nema ni pripadnika Al Qaide ni talibana u regiji«, objasnio je glasnogovornik ministarstva obrane. »Ali mi znamo da još uvijek ima boraca Al Qaide i znamo njihove položaje. Govorimo Amerikancima gdje i kada bombardirati jer raspolažemo boljim obavještajnim informacijama«, istaknuo je. (AFP/dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Guantánamo - logor za talibane i afganistanske teroriste? </p>
<p>Pentagon najavio da će 45 zarobljenih talibana i pripadnika Al Qaide biti premješteni u američku vojnu bazu na Kubi</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Washington se priprema prebaciti 45 talibanskih boraca i pripadnika terorističke mreže Al Qaida u svoju vojnu bazu Guantánamo na Kubi. Najavljujući tu odluku, američki ministar obrane Donald Rumsfeld rekao je novinarima da bi Guantánamo opisao kao »najmanje loše mjesto koje smo mogli izabrati« te da se »nedostaci toga mjesta čine malima u usporedbi s ostalim mogućnostima«. </p>
<p>Od 45 zarobljenih Afganistanaca, osam ih se nalazi na američkom brodu »Peleliu« u Arapskom moru, a 37 ih je u pritvoreničkome centru nedaleko od aerodroma u Kandaharu. Amerikanci smatraju kako bi im zatočeni Afganistanci mogli dati informacije koje bi im pomogle u lovu na Osamu bin Ladena te općenito u borbi protiv terorizma. Glasnogovornica Pentagona Victoria Clarke rekla je kako će zarobljenike ispitivati skupina od izabranih američkih dužnosnika te pripanika FBI-a i CIA-e .</p>
<p>Ministar obrane ustvrdio je kako SAD ne raspolažu s mnogo mogućnosti gdje će smjestiti zarobljenike poput talibana. Osim Guantánama, kao mjesta mogućega pritvora ratobornih Afganistanaca, u igri su bili i neki pacifički otoci, ali je američka vojna baza na Kubi, čini se, najsigurnija jer se na nju ne može doći bez posebnih dozvola američkih vojnih vlasti.</p>
<p>Oko 115 četvornih kilometara baze Guantánamo nije američki teritorij nego komadić kubanske zemlje koju Sjedinjene Države drže na temelju ugovora s Kubom iz 1903. To je vojni logor omeđen žicom, iz kojega američki vojnici promatraju kubanske seljake što obrađuju obližnju zemlju te motre na »neprijateljsku komunističku vojsku«. Baza je stalan izvor američko-kubanskih prepucavanja, koji je na rubu eksplozije svaki put kad se pogoršaju odnosi te dvije zemlje.</p>
<p>Premda je kubanski predsjednik Fidel Castro bio protiv rata u Afganistanu, Rumsfeld je naglasio kako Sjedinjene Države ne očekuju probleme iz Havane u vezi s odlukom da zatočene talibane i osumnjičene teroriste prebace u Guantánamo. Očekuje se da će baza biti spremna za prihvat zarobljenih Afganistanaca za nekoliko tjedana. </p>
<p>Baza Guantánamo već je nekoliko puta poslužila kao logor za izbjeglice. Tamo je 1994. i 1995. smješteno više od 50.000 Haićana i Kubanaca koji su na prenatrpanim čamcima i sklepanim splavima pokušavali pobjeći iz svojih zemalja. A u travnju 1999. američke su vlasti najavile da će ondje smjestiti oko 20.000 kosovskih izbjeglica, ali su odustale od te ideje nakon oštrih kritika organizacija za ljudska prava koje su upozoravale da bi se Kosovari teško snašli u skučenome prostoru i neugodnoj karipskoj klimi.</p>
<p>I ovaj su se put oglasile neke organizacije za obranu ljudskih prava, ali ne zato da bi upozorile na teške uvjete života prisilno preseljenih novih stanovnika karipskoga otoka, nego da bi izrazile svoju zabrinutost za američke »pritvorenike« iz Afganistana. Borci za ljudska prava sada upozoravaju da bi američka vojna baza na Kubi mogla postati predvorje za vojne sudove, koji neće previše voditi računa o tome krše li se prava ljudima optuženim za najteže svjetske zločine.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ben-Eliezer otpisuje Arafata</p>
<p>Novi laburistički čelnik izjavio je neposredno po svom izboru: »Povijesna uloga Yassera Arafata je završena« </p>
<p>ANKARA, 28. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) Izborom aktualnog izraelskog ministra obrane Binyamina Ben-Eliezera (65) za novog šefa Laburističke stranke, srednjoistočna politička scena ulazi, prema mnogim ocjenama, u novo još složenije i neizvjesnije političko razdoblje. Uz vrlo aktivnu potporu dugogodišnjeg vođe laburista Shimona Peresa, Ben-Eliezer je na kongresu stranke dobio 51,2 posto glasova, a njegov najbliži suparnik, predsjednik Knesseta (izraelskog parlamenta) Avraham Burg 47,3 posto. </p>
<p>To je prvi put u povijesti nove židovske države (od 1948. godine do danas), da su se laburisti opredijelili za čovjeka sa Srednjeg istoka. Ben-Eliezer je naime rođen u Iraku odakle je svojedobno emigrirao zajedno sa članovima obitelji. Ranije vođe Laburističke stranke bili su doseljenici iz europskih zemalja. </p>
<p>Prema nekim tumačenjima, to bi moglo predstavljati novo naginjanje laburista i cjelokupnog Izraela prema črstorukaškoj crti koju je podvukao i koju utjelovljuje izraelski premijer Ariel Sharon (rođen u Jeruzalemu). Tim prije što Ben-Eliezer, raniji profesionalni vojnik, a potom guverner okupirane Zapadne obale, važi za najvećeg »jastreba« u svojoj stranci.</p>
<p>Stoga ne čudi da je izbor Ben-Eliezera dočekan sa zamjetnom zebnjom među običnim Palestincima, ali i glavnom stožeru njihovog vođe Yassera Arafata u Ramallahu. Na to upućuje i prva Ben-Eliezerova izjava o novoj ulozi laburističkog čelnika, u kojoj je prijeteći istaknuo: »Povijesna uloga Yassera Arafata je završena.« Što ta lakonska izjava sve sadrži i znači nije, sasvim sigurno, teško dokučiti. Najkraće: Ben-Eliezer se priklonio političkoj struji oko premijera Sharona koja u Arafatu više ne vidi sugovornika u nekom budućem izraelsko-palestinskom mirovnom procesu.</p>
<p>Kao i mnogo puta dosad, moglo bi se pokazati da su lako uzavrele srednjoistočne emocije jedno, a politička zbilja drugo. Nešto »razumniji« izraelski šef diplomacije Shimon Peres je, istina ne spominjući Arafatovo ime, rekao kako mirovne razgovore sa Palestincima treba nastaviti. No, premijer Sharon je upozorio svog ministra da ne može nastupati kao »slobodni strijelac«. Poručio je da takvih pregovora neće biti dok vlada ne razmotri to pitanje u cjelini. </p>
<p>U svakom slučaju, među onima koji su itekako zadovoljni izborom novog laburističkog vođe Ben-Eliezera je upravo premijer i vođa desničarskog Likuda Ariel Sharon. On sada može računati na znatno čvršću potporu Laburističke stranke prema Palestincima i, dakako, samom Yasseru Arafatu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Većina Izraelaca za nezavisnu palestinsku državu</p>
<p>JERUZALEM, 28. prosinca </p>
<p> - Svaka dva od tri Izraelca podupiru mirovni plan ministra vanjskih poslova Shimona Peresa koji predviđa stvaranje palestinske države na jednom dijelu palestinskih teritorija nakon nekoliko tjedana, pokazali su rezultati istraživanju kojeg je u petak proveo Gallup. Čak 61 posto ispitanih se izjašnjava za »prekid vatre u idućih šest tjedana nakon čega bi uslijedilo stvaranje neovisne palestinske države na 42 posto teritorija, prije sklapanja konačnog sporazuma« a sve u skladu s Peresovim prijedlogom. Suprotno mišljenje ima 33 posto ispitanika, dok je šest posto bez mišljenja, pokazali su rezultati objavljeni u listu Maariv. Za »intenziviranje napora« kako bi se postigao mirovni sporazum s Palestincima je 54 posto ispitanih, dok su 27 posto pristaše vojne eskalacije, a ostatak je neodlučan.</p>
<p>Peres je predsjedniku palestinskog Zakonodavnog vijeća Ahmedu Qoreiju predstavio plan prema kojem će Izrael priznati, osam tjedana nakon njegovog potpisivanja, stvaranje palestinske države. Ovo ispitivanje proveo je Institut Gallup na 595 osoba, a mogućnost pogreške je 4,5 posto. (AFP/dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Poljaci razočarani novom ljevičarskom vladom</p>
<p>Jedno od glavnih predizbornih obećanja SLD-a bilo je zaštita najsiromašnijih građana / Manjak u proračunu, međutim, natjerao je Millerovu vladu na smanjenje socijalnih prava</p>
<p>VARŠAVA, 28. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada poljskog premijera Leszeka Millera, pokazuju rezultati najnovije ankete objavljene u renomiranom dnevniku Rzeczpospolita, neočekivano brzo gubi na popularnosti. Dva mjeseca nakon što su socijaldemokrati formirali koaliciju sa seljačkom strankom PSL, naglo se povećao broj Poljaka koji kritiziraju ljevicu da je zaboravila svoja predizborna obećanja.</p>
<p>Razočaranje je najveće u siromašnijim slojevima društva koji su na parlamentarnim izborima u rujnu masovno glasali za Millerov Savez demokratske ljevice (SLD), što je presudilo o premoćnoj pobjedi te stranke: SLD je dobio 41 posto glasova, ostavivši daleko iza sebe drugu po snazi Građansku platformu s 13 posto. Jedno od glavnih predizbornih obećanja SLD-a bila je, naime, zaštita najsiromašnijih građana kojima se životni standard - ako se već u situaciji sve većih problema državnog proračuna nije mogao poboljšati - u najmanju ruku nije smio pogoršati.</p>
<p>Kriza državnog budžeta koji se uslijed znatnog usporavanja gospodarskog rasta u zemlji sve sporije puni prisilila je, međutim, novu vladu da nakon izbora izađe s paketom mjera kojima se smanjuju socijalna prava. Poljakinje će ući u novu godinu s gotovo upola skraćenim plaćenim porodiljskim dopustima (po novome 16 tjedana), a procjenjuje se da će svaka treća obitelj ostati bez dječjeg doplatka. Velik si je broj kritičara ljevica priskrbila također u redovima prosvjetara koji više ne mogu računati na povišicu, iako im ju je, kao jednoj od najslabije plaćenih društvenih grupa, još prije dvije godine zakonom zajamčio parlament.</p>
<p>Suočeni s financijskim poteškoćama budžeta, čelni političari SLD-a su nakon izborne pobjede prestali govoriti o poboljšanju situacije najsiromašnijih građana, a Miller ne propušta nijednu priliku da podsjeti kako je za sadašnje probleme Poljaka odgovorna vlada bivšeg premijera Jerzyja Buzeka. </p>
<p>Ankete pak pokazuju da sve više građana smatra da ih je SLD iznevjerio: čak 70 posto Poljaka tvrdi da socijaldemokrati, suprotno predizbornim obećanjima, ne štite najsiromašnije pred posljedicama proračunske krize.</p>
<p>Poljaci su također razočarani brojnim »greškama u koracima« koje je u samo dva mjeseca počinila nova vlada, poput ne do kraja usuglašenih stavova koalicijskih partnera u pregovorima s Europskom unijom, imenovanja na odgovorna mjesta ljudi s upitnom prošlošću ili pak čistki u upravama državnih poduzeća. </p>
<p>Velik broj birača očekivao je, naime, da će socijaldemokrati - koje se, za razliku od političara antikomunističke desnice čiji je manjak profesionalizma bio više nego očit u protekle četiri godine, smatra profesionalnim političarima s većim iskustvom - uvesti napokon red u državi. Prva dva mjeseca njihove vladavine donijela su im, međutim, više kritika nego pohvala, a komentatori ističu da Millerov kabine vlada bez pravog plana i vizije.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>SDA za multietničku BiH bez entiteta</p>
<p>Umjesto entiteta, najača bošnjačka stranka nudi multietničke regije u kojima nijedan narod ne bi bio u većini / Predlaže se i vraćanje starog imena države: Republika BiH</p>
<p>MOSTAR, 28. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izetbegovićeva Stranka demokratske akcije (SDA) potvrdila je da će zatražiti vraćanje ranijeg naziva BiH: Republika Bosna i Hercegovina, a u skladu s tim i proširenje državnih i smanjenje entitetskih ovlasti. U krajnjoj liniji, ukoliko odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom području BiH ne bude provedena, iz SDA najavljuju da će zahtijevati i novi, »bezentitetski« ustroj BiH, po kojem bi tu državu činilo desetak multietničkih regija.</p>
<p>Predsjednik SDA Sulejman Tihić ističe kako će ta stranka na tragu tih zahtjeva tražiti proširenje nadležnosti države BiH na poslove obrane, sigurnosti i zajedničke temelje ekonomske politike, odnosno da država BiH »ima svoje izvorne prihode i ne ovisi više od dotacija entiteta«. Uz to, iz SDA predlažu novosti i kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, tražeći da se članovi najvišeg državnog tijela biraju na području cijele države i da svi građani glasuju prigodom njihova izbora. Kada je, pak, riječ o izboru u Dom naroda BiH, za razliku od dosadašnje situacije po kojoj Srbi u tom domu imaju pet izaslanika, iz SDA predlažu da se iz Republike Srpske u Dom naroda biraju i drugi narodi koji žive u RS.</p>
<p>Operacija »Republika BiH« ne zaustavlja se, međutim, samo na tim preinakama, nego su u SDA spremni otići i korak dalje te, praktično, »poništiti« daytonsko ustrojstvo BiH. Iako i sama promjena naziva BiH u Republiku BiH znači povratak na preddaytonsko stanje i svojevrsnu negaciju tog sporazuma, najnovijim prijedlozima u SDA-u bi ukinuli i entitete. Istina, uz ogradu kako bi za tom inicijativom posegnuli tek ukoliko se ne provede odluka Ustavnog suda BiH, odnosno »ukoliko Republika Srpska ostane ekskluzivni entitet koji čini sve da se ta odluka ne provede«. </p>
<p>Kao »zamjenu« za Federaciju BiH i Republiku Srpsku SDA »nudi« »decentraliziranu multietničku državu BiH« koju bi činile multietničke regije; »mogle bi to biti iste one koje su postojale i 1991. godine, kao što su Bihać, Doboj, Tuzla, Mostar, da obuhvaća i lijevu i desnu obalu Neretve, zatim Sarajevo, Zenica, Goražde«. Pritom, u tim »multietničkim regijama«, koje su za SDA ujedno i prometne i ekonomske regije, »ni u jednoj ne bi bilo više od 50 posto jednog naroda«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Gotovo svi za promjenu Ustava</p>
<p>Gotovo sve stranke u Federaciji BiH, za razliku od onih u RS-u, podupiru promjene Ustava BiH (uz određena mimoilaženja u »receptu«). Mariofil Ljubić (HDZ BiH) ističe kako je još prije godinu dana pokrenuo inicijativu za definiranje nove i drukčije BiH, polazeći od činjenice da je »ovakvo uređenje BiH kočnica jamstvu konstitutivnosti sva tri naroda«. Liberala Rasima Kadića ne smeta ni inicijativa za povratikom imena Republika BiH jer je »nepravedno da sve države bivše Jugoslavije imaju naziv republika, a da to BiH nema«. K tomu, promjena imena je za Kadića samo »formalni čin«, a bitne promjene moraju uslijediti »u Ustavu BiH i njezinom unutarnjem ustroju«, jer Daytonski sporazum »ne osigurava održivu, funkcionalnu i normalnu BiH«.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Safet Halilović novi predsjednik Federacije BiH</p>
<p>Radi se o redovitoj godišnjoj smjeni koja bi mogla biti posljednja zaživi li ustavna Odluka o konstitutivnosti naroda</p>
<p>SARAJEVO, 28. prosinca</p>
<p> - (Od Vjesnikova dopisnika) - Od 1. siječnja 2002. godine, dužnost predsjednika Federacije BiH obavljat će dosadašnji entitetski dopredsjednik Safet Halilović. On će na tom mjestu zamijeniti Karla Filipovića. Riječ je o redovitoj godišnjoj rotaciji, jer se Hrvat i Bošnjak na dvije čelne dužnosti u većem bosanskohercegovačkom entitetu mijenjaju na početku svake kalendarske godine. Tako je propisano Ustavom, a svečana primopredaja dužnosti između Filipovića i Halilovića dogodila se u četvrtak u Sarajevu.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da bi se spomenuta ceremonija, barem na ovakav način, ove godine mogla održati posljednji put. Naime, Ustavni sud BiH donio je odluku po kojoj su sva tri naroda suverena na cijelom teritoriju države, dakle ne samo Hrvati i Bošnjaci u Federaciji BiH, a Srbi u Republici Srpskoj, kako je sada slučaj.</p>
<p>Drugim riječima, ako entiteti provedu odluku Ustavnog suda, ubuduće će i etnički Srbi moći zauzimati čelna mjesta u Federaciji BiH, ne samo predsjednika i dopredsjednika, već i u vladi i drugim tijelima. Slično bi, naravno, trebalo vrijediti i u Republici Srpskoj. Jakob Finci, predsjednik federalnog Ustavnog povjerenstva navodi da su Odlukom Ustavnog suda već stavljeni van snage dijelovi entitetskih ustava koji su u suprotnosti sa njom. </p>
<p>»Te odredbe su, praktično, izvan snage. Problem je što nema novih odredaba, tako da imamo pravnu prazninu. To je problem za iduće izbore. Kako birati predsjednika i potpredsjednika Federacije, ako je izvan snage odredba da tu funkciju mogu obavljati Bošnjak i Hrvat, a nije donesena nova?</p>
<p>Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch nedavno je izrazio osobno nezadovoljstvo, pa i frustriranost činjenicom da entiteti još nisu iskazali odgovarajuću spremnost na promjene svojih ustava kako bi ih uskladili s Odlukom o konstitutivnosti.</p>
<p>U BiH to je trenutno najosjetljivije političko pitanje. Po mnogim mišljenjima, riječ je o suštinskoj intervenciji koja će izmijeniti sam karakter postojeće »daytonske BiH«, kao države podijeljene čvrstim entitetsko-etničkim granicama. O načinu provedbe Odluke Ustavnog suda vode se žustre rasprave u centrima političkog odlučivanja.</p>
<p>Sejfudin Tokić, predsjedajući Doma naroda BiH, najavio je da će osobno poduzeti odlučne korake ukoliko u idućih nekoliko tjedana entiteti ne provedu Odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda. Konkretnije, zatražit će od Ustavnog suda BiH da suspendira dijelove ili ustave entiteta u cjelini. </p>
<p>Njega ne brine ako bi taj potez, odnosno eventualno pozitivno očitovanje Ustavnog suda, uzorokovalo ustavnu krizu: »I u ovom trenutku postoji ustavna kriza jer ni šest godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma entiteti ne djeluju u skladu s Ustavom BiH«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>»O likvidacijama su odlučivali Đapić i Perica« (3)</p>
<p>Glede reagiranja objavljenoga 14. prosinca 2001. g. Đure Perice, nekadašnjega visokog dužnosnika Hrvatskoga »državnog« sabora, na dijelove tiskovne konferencije HSP 1861., koje je prenio Vjesnik od 17. studenoga o. g. pod naslovom »O likvidacijama su odlučivali Đapić i Perica«, dužan sam iznijeti samo gole činjenice, jer na uvrede i prostakluk nekadašnjega saborskog zastupnika ne želim se ni jednom riječju osvrtati.</p>
<p>Početkom lipnja 1993. godine Vlada RH, pod predsjedanjem Hrvoja Šarinića, pozvala je državne institucije da poduzmu sve kako bi se kaznio Dobroslav Paraga zbog svojeg nastupa u Zastupničkom domu američkog Kongresa i govora o strahovladi Tuđmanove vlasti. Tadašnji općinski javni tužilac grada Zagreba odmah je pokrenuo kazneni postupak i zatražio ukidanje mojega zastupničkog imuniteta. </p>
<p>Nakon cjelodnevne rasprave u Saboru o slučaju Paraga, dobio sam poziv u kojem mi je jasno rečeno da se pripremala zavjera za moje fizičko uklanjanje dok sam se nalazio u SAD, te da se dokument o tome nalazi pohranjen u odvjetničkoj kancelariji g. Slobodana Budaka.</p>
<p>Budući da je do tog trenutka mučki ubijen cijeli niz mojih suradnika i prvaka Stranke prava, kojoj sam bio predsjednik, već letimičan pogled na izvještaj SZUP-a koji sam dobio u ruke govorio je o tome da je od samog Tuđmana preko Đure Perice, ondašnjega predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, zatražena moja fizička likvidacija. Djelatnik SZUP-a o tome je obavijestio svoje pretpostavljene i sastavio službenu bilješku. Da cijela stvar bude strašnija, Perica je to zahtijevao ultimativno 17. ožujka 1993. godine, u hodnicima Hrvatskog sabora. </p>
<p>Kasnije je SZUP-ov djelatnik na poticaj svojih pretpostavljenih sastavio kaznenu prijavu o naručenom ubojstvu i predao je Javnom tužilaštvu RH, i ta prijava do danas leži u ladici Državnog odvjetništva bez pravosudnog odgovora. Nadam se, ne još za dugo!</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA, predsjednik HSP 1861., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Htio sam postati donatorom i na prvom se koraku suočio s preprekom </p>
<p>Nedavno je Vjesnik pisao o zabrinutosti medicinskih stručnjaka iz raznih grana medicine zbog malog broja donatora ljudskih organa, po čemu smo pretposljednji u Europi, tik do Albanije.</p>
<p> Opravdani su pozivi potencijalnim donatorima. No kad se kod nas pojedinac odluči postati donatorom, naiđe na prepreku koja je sve samo ne ono što bi čovjek očekivao. Naime, odlučio sam postati donatorom, obratio sam se svom liječniku kako bih doznao ima li kakvih prepreka glede mojih godina, zdravstvene kondicije i sl. Dobio sam odgovor kojim sam bio šokiran.</p>
<p> »Ja o tome ne znam ništa. Nazovite bolnicu Rebro u Zagrebu i dobit ćete potrebite informacije.« </p>
<p>Ako je to jedini način da se dozna ono što je mene zanimalo, onda doista nismo slučajno tako nisko rangirani na listi donatora ljudskih organa.</p>
<p>Normalno bi bilo da svi liječnici opće prakse, koji dolaze u dodir s najvećim brojem pacijenata svih dobi, imaju unificiran formular koji bi popunili zajedno sa zainteresiranom osobom i poslali u »banku podataka«. Tako bi se na jednom mjestu znalo za svakog donatora i koji organ donira, odnosno je li donirani organ sposoban za transplantaciju. </p>
<p>Znalo bi se je li donator bio dugogodišnji kronični bolesnik, jer i laici znaju da određeni lijek pomaže jednom organu, a u većini slučajeva oštećuje neki drugi. Kako smo po broju redovitih davatelja krvi među boljima u svijetu, upis u »knjigu donatora« valjalo bi »spojiti« s akcijom dobrovoljnog davanja krvi, jer dobrovoljni davatelj i u tom slučaju daje jedan dio sebe da bi pomogao nekome, uglavnom nepoznatome. </p>
<p>Dobrovoljni davatelji krvi uglavnom su i ljudi zadovoljavajućeg zdravlja. Vjerujem da bismo uz određenu promidžbu i edukaciju vrlo brzo napravili pomak prema vrhu na europskoj ljestvici donatora ljudskih organa. </p>
<p>Možda bi trebalo razmisliti i o tome da se dobrovoljne davatelje krvi i donatore ljudskih organa oslobodi participacije, što za fond ne bi bio veliki manjak, a neodlučni bi se, danas kad je novca sve manje, odlučili hoće li se uključiti u jednu i drugu akciju ili u obje.</p>
<p>STJEPAN BUČAR, Zabok</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Preraspodjelom tereta gospodarske i socijalne krize do 50.000 novih radnih mjesta </p>
<p>Pod solidarnosti podrazumijevamo pomoć i razumijevanje onih koji imaju više prema onima koji imaju malo ili manje.</p>
<p>Različiti su oblici pomoći i solidarnosti, a jedan je vid i novčana solidarnost. Ovakva solidarnost obično nije potpuno dragovoljna, nego mora biti poduprta preporukom ili određenom društvenom presijom kakva se uigrava u ovo naše vrijeme, u našem društvu.
Naime, zbog gospodarskih teškoća i velike nezaposlenosti mnogi nam građani žive ispod životnog minimuma, pa se pokušavaju socijalnom politikom na razini cijele države nivelirati primanja kako bi se teret krize koji nas je zapljusnuo ravnomjernije podijelio. U principu, takav pristup izgleda dobar i pravičan, i bio bi da se primjenjuje na svakoga podjednako. </p>
<p>Ovdje je riječ o jednom drugačijem modelu solidarnosti koji u najvećoj mjeri zaštićuje one koji nemaju, često ne svojom krivnjom, uzimajući od onih koji imaju, ne u svakom slučaju svojom zaslugom. </p>
<p>Prema statističkim podacima zna se kolika je najniža plaća i kolika je prosječna plaća, ali, kolika je najviša, to baš nije lako saznati, posebno kod onih koji svoja primanja ostvaruju iz više izvora. Ovaj model podrazumijeva pravilo da se sva pojedinačna primanja na koja se plaća porez isplaćuju preko jednog računa. To znači da bi svačija primanja bila transparentna i podložna oporezivanju prema stopi iz tablice, ovisno o tome radi li se o plaći ili mirovini. </p>
<p>Treba odrediti najniži neoporezivi dio plaće (3500 kuna), a ono što je iznad toga progresivno oporezivati, po stopama od 10 do 25 posto. Što se tiče mirovina koje premašuju 4000 kuna, na dio koji prelazi limit plaćao bi se porez po stopi od 15 posto. Procjenjuje se da bismo na ovaj način mogli ubrati oko 400 milijuna kuna mjesečno i zaposliti, na javnim radovima, nešto manje od 50.000 radnika. U ovaj broj nije uračunata radna snaga koja bi se još posredno zaposlila u raznim oblastima privređivanja. </p>
<p>JURE JUKICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Poziv na doček Nove godine u Vukovaru</p>
<p>Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata koprivničke »Podravke« već četvrtu godinu za redom organizira nesvakidašnji doček Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru. Tamo će hrvatski branitelji, roditelji poginulih, invalidi i drugi točno u ponoć zapaliti svijeće i položiti vijence za sve poginule i nestale hrvatske branitelje tijekom Domovinskog rata. </p>
<p>Organizator poziva sve koji su zainteresirani za ovakav jedinstven doček Nove godine kakav nema nigdje u svijetu da dođu 31. prosinca u 23.30 na parkiralište hotela »Dunav«, odakle će se u koloni, dostojanstveno, s upaljenim lampašima i bakljama, krenuti kroz centar Vukovara do Križa na ušću Vuke u Dunav, gdje ćemo biti, kao što smo istaknuli, u prvim minutama 2002. godine. </p>
<p>Lani se na ovakvom skupu okupilo više od pet stotina ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a ove godine možda će ih biti i više. Naime, za mnoge hrvatske branitelje, poglavito za roditelje poginulih i nestalih, ni tzv. »najluđe noći« već odavno nisu što su nekad bile jer ljudi koji su u ovom ratu izgubili nekoga od svojih bližnjih i tijekom novogodišnje noći sigurno će biti u mislima s njima, pa je i ovo prilika da im se i na ovakav skroman način odužimo za sve što su dali za stvaranje slobodne i samostalne hrvatske države, a dali su najviše - svoje živote. Vjerujemo da će i Hrvatska televizija, za razliku od ranijih godina, prikazati barem djelić novogodišnjih događanja u gradu heroju, a ne samo blještavilo iz mnogih drugih sredina. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, predsjednik Udruge branitelja »Podravke«,</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>MUP objavio podatke o krađi i krivotvorenju umjetnina</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Na MUP-ovim internetskim stranicama od petka se mogu pronaći podaci o »crnom tržištu umjetnina« u Hrvatskoj, po kojima je od 1991. do 2000. prijavljeno oko 1500 kažnjivih djela (krađe, oštećenja, uništenja, nedopušten izvoz, krijumčarenje i krivotvorenje spomenika kulture) na oko 3000 umjetnina.</p>
<p>Većina umjetnina (slike, ikone, sakralni predmeti, glazbala, skulpture, knjige) ima obilježja kulturnog dobra. </p>
<p> U navedene statističke podatke nije ubrojeno oko 300 kulturnih objekata koji su potpuno uništeni u srpskoj agresiji na Hrvatsku. Po podacima Ministarstva kulture ukradeno je oko 30.000 takvih predmeta. Najčešće su pljačkane umjetničke slike (oko 80 posto) te liturgijski predmeti, drvene skulpture, stare knjige, rukopisi, arhivski dokumenti, staro oružje, novac, nakit i namještaj te arheološki predmeti.</p>
<p> Od krađa umjetnina koje su građani prijavili policiji u 85 posto slučajeva na udaru provalnika bili su privatni stanovi i obiteljske kuće. Stoga MUP upozorava vlasnike umjetnina da zaštite ulaze u objekte i izrade potrebnu dokumentaciju o svojim umjetninama, a na internetskoj stranici im na uporabu nudi i upitnik u kojemu mogu pribilježiti osnovne podatke o umjetnini.</p>
<p> U MUP-u tvrde da su promjene zadnjih godina u Hrvatskoj omogućile slobodnije trgovanje umjetninama. Pri tomu napominju da to tržište u nas još nije dovoljno zakonski uređeno, što omogućuje razne nezakonitosti, koje se u zapadnim zemljama oštro kažnjavaju.</p>
<p> »Pravim fenomenom« u MUP-u smatraju navalu krivotvorina domaćih autora te tiskanje tzv. offset-grafika bez znanja ili uz dopuštenje sama autora te nevjerodostojne ili krivotvorene potvrde o umjetnini.</p>
<p> Na MUP-ovim stranicama može se pronaći i popis djela ukradenih, pronađenih i krivotvorenih umjetnina. Od ukradenih ističu se slike »Bogorodica s djetetom« iz 16. i »Sveti Kajetan« iz 18. stoljeća, kaleži iz 15. i 18. stoljeća, ikone »Sveti Nikola« i »Bogorodica s Isusom« iz 17. stoljeća te skulptura »Anđeo« iz 18. stoljeća.</p>
<p> Od krivotvorenih umjetnina navedeno je 11 slika istaknutih slikara, među kojima su Paul Gauguin, Edo Murtić, Oskar Herman i drugi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Alkohol i brzina najčešći uzroci prometnih nesreća</p>
<p>Pripitim se vozačima preporučuje da se sa slavlja vrate s nekom drugom osobom koja nije konzumirala alkohol ili da se koriste javnim prijevozom i taksijem/ Jer nekad ni odmor nakon konzumiranja alkohola nije baš učinkovit zato što tijelo preradi promil alkohola za sat vremena</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Premda su božićni blagdani na zagrebačkom području prošli bez većih incidenata i težih prometnih nesreća, Policijska uprava zagrebačka apelira na pojačan oprez i odgovornost građana, posebice mlađih osoba te vozača tijekom predstojećih novogodišnjih praznika. Kako je to i uobičajeno tijekom tih dana, i ove se godine očekuje pojačan promet u noćnim satima u naseljima, a i na cestama koje vode iz gradova i županija te iz Republike Hrvatske.</p>
<p> Kako bi promet što bolje funkcionirao, a sigurnost sudionika u prometu bila na što najvišoj razini, prometna će policija pojačano pokrivati sve važnije prometnice. No, ističu u policiji, kako bi se izbjegle nepotrebne nesreće i zagušenost, potrebno je da sudionici u prometu poštuju prometne propise. Također je neophodno da vozači, ako idu na duži put, ne kreću bez zimske opreme, bez obzira na stanje kolnika i trenutne vremenske prilike. Posebno se ističe, a što je uzrok i mnogim nesrećama, da vozači voze u granicama dopuštene brzine prilagođene uvjetima na kolnicima (snijeg, poledica), vremenskim uvjetima (magla) te gustoći prometa.</p>
<p>Ako su kolnici sklizavi, vozači se upozoravaju na povećan oprez i povećan razmak između vozila, a povećani se oprez preporučuje i u blizini mjesta na kojima se organiziraju dočeci Nove godine zbog slabije uočljivosti pješaka u noćnim satima. </p>
<p>Kako novogodišnja slavlja traju dugo u noć i nerijetko završavaju u jutarnjim satima, vozače se upozorava na umor, koji bitno smanjuje sposobnost za sigurno upravljanje vozilom. Umor se javlja i prilikom dužih vožnji, kao i tijekom napornih vožnji u nepovoljnim uvjetima, što je tijekom prazničnih dana, s obzirom na to da mnogi putuju na doček Nove godine, vrlo česta pojava. Od slavlja umornim vozačima preporučuje se da ne voze u takvom stanju, dok se vozačima umornima od dugotrajne vožnje preporučuje da se odmore, pogotovo ako tijekom vožnje primijete znakove umora kao što su iscrpljenost, bezvoljnost, ukočenost, pospanost, zijevanje i sl. Bolje je više puta stati nakratko nego jedanput duže. </p>
<p>Zbog umora a konzumiranja alkohola, koji je u takvim danima vozačima »na dohvat ruke«, preporučuje se da se sa slavlja vrate s nekom drugom osobom koja nije konzumirala alkohol ili da se koriste javnim prijevozom i taksijem. Jer, nekad ni odmor nakon konzumiranja alkohola nije baš učinkovit zato što tijelo preradi promil alkohola za sat vremena. A to znači da se i nakon odmora u organizmu može nalaziti još alkohola, koji također može umanjiti vozačevu sposobnost. </p>
<p>Spomenimo još i prometnice na kojima se najviše nesreća dogodilo tijekom prosinca, mjeseca obilježenoga slavljima. Tako se u prošloj godini u Slavonskoj aveniji dogodilo 68 prometnih nesreća, najčešće uzrokovanih neprilagođenom brzinom. Na drugom je mjestu »crne liste« Avenija Dubrovnik, sa 60 nesreća, također najčešće uzrokovanih brzinom. Slijedi Ljubljanska avenija sa 54, te Vukovarska avenija sa 52 nesreće, za koje je najčešći uzrok bilo nepropisno prestrojavanje. Na petom je mjestu najduža zagrebačka ulica, Ilica, sa 51 nesrećom, a najčešći im je uzrok bila vožnja na nedovoljnoj udaljenosti od vozila ispred sebe. </p>
<p>Od 2177 prometnih nesreća koje su se dogodile na području PU zagrebačke, 1598 ih se dogodilo u Zagrebu, od čega je čak 175 nesreća prouzročeno pod utjecajem alkohola. Nepoželjan crni broj u policijskoj statistici je i 11 poginulih osoba u spomenutim prometnim nesrećama. Zanimljiv je podatak da svaki šesti sudionik u prometnoj nesreći pobjegne s mjesta nesreće, zbog čega policija upozorava vozače da će, ako pobjegnu, kada budu uhvaćeni dobiti novčanu kaznu od 500 kuna, tri negativna boda, a izgubit će i vozačku dozvolu na tri mjeseca. To je u slučaju da nisu skrivili prometnu nesreću, u suprotnom dobit će i kaznu za izazivanje prometne nesreće. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Ford escort« - predmet iznude</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Djelatnici velikogoričke policije završili su u ponedjeljak, u suradnji s Odjelom organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke, kriminalističku obradu nad Mladenom P. (39), te je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog iznuđivanja vozila »forda escorta«, vrijednoga 55.000 kuna, od Davora A. (36).</p>
<p>Kako smo doznali na redovitoj konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj, Davor A. je tijekom proteklog listopada »ford« registracije ZG 5894 - H iznajmio Zvonku P. (39) na nekoliko mjeseci, uz naknadu od 3000 DEM. Pritom je Zvonku ponudio mogućnost da ga, ako bude zadovoljan automobilom, otkupi za 15.000 DEM.</p>
<p>Međutim, Zvonko je iznajmljeni »escort« posudio svome poznaniku Omilku V.(46), da bi automobil na kraju došao Mladenu u ruke, koji ga je od Omilka navodno oduzeo kao kompenzaciju nekih međusobnih dugovanja.</p>
<p>Da bi i pravno postao vlasnik automobila koji je oduzeo Omilku, Mladen je 3. prsinca dogovorio sastanak s Davorom u slastičarnici »Memy« u Velikoj Gorici gdje je, prijeteći Davoru i njegovoj obitelji, tražio od njega da mu bez naknade prepiše automobil. Unatoč prijetnjama, koje su se ponavljale u više navrata, Davor je to odbio učiniti te je čitav slučaj prijavio policiji.</p>
<p>Mladen P. tada je uhićen, a Davor ga je na prepoznavao iza jednosmjernog ogledala i sa stopostotnom sigurnošću indentificirao kao osobu koja je prijetila njemu i njegovoj obitelji.</p>
<p>Za »escortom«, koji još nije pronađen, policija je raspisala potragu, a potragu su za Omilkom raspisali i zagrebački Županijski te Općinski sud zbog sumnje da je počinio prijevaru. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pet ukradenih i spaljenih »opel kadeta«</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Spaljeni »opel kadet« registracijskih oznaka ZG 973-UM, koji je policija pronašla u četvrtak oko 18 sati u blizini Bundeka, već je peti ukradeni automobil ovoga tipa koji su nakon krađe lopovi zapalili u proteklih šest mjeseci.</p>
<p>Naime, ovaj posljednji spaljeni »kadet« ukraden je ispred zgrade u Domanijevoj ulici u noći s utorka na srijedu, a policija, kao i za ranije slučajeve, sumnja da je riječ o istim počiniteljima.</p>
<p>Policija također sumnja da su upravo »opel kadeti« postali zaštitni znak jedne manje skupine kradljivaca automobila čiji pripadnici vozilo najprije otuđe, odvezu na neko napušteno mjesto, ukradu iz njega sve što je vrijedno, primjerice, dijelove motora, i zatim automobil zapale.</p>
<p>Kao je u svom priopćenju navela policija, postoje indicije da su kradljivci skupina mlađih osoba koji su već otprije poznati policiji te su bili štićenici KZ u Turopolju. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Izgorjele tri učionice i krovište školske zgrade</p>
<p>KARLOVAC, 28. prosinca</p>
<p> - U petak ujutro oko 8 sati izbio je požar u jednoj od triju učionica Područne škole u Jarče-Polju u općini Netretiću.</p>
<p> Požar je ugašen za sat vremena, a osim učionica izgorjeli su krovište i elektroinstalacije.</p>
<p> Riječ je o novijem montažnom dijelu škole, sagrađenom 1964. Dvije su učionice u starom zidanom dijelu škole, zbog ruševnosti, zatvorene za nastavu još 26. listopada ove godine, po nalogu županijskoga građevnog inspektora Damira Kokota i Ureda za prosvjetu, kulturu i šport Karlovačke županije. Škola je jedna od četiriju u županiji koje su na popisu prioriteta za izgradnju u 2002. </p>
<p> Ravnatelj Osnovne škole »Netretić« Marko Trpčić kaže kako sada treba organizirati nastavu u drugom polugodištu za 70 učenika Područne škole, a učenici će najvjerojatnije putovati u obližnje Dubravce i Novigrad.</p>
<p> Uzroci se požara istražuju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Plijen kradljivaca - 12.000 kuna</p>
<p>OSIJEK, 28. prosinca</p>
<p> - Za sada još nepoznati počinitelji u vrijeme božićnih blagdana izvršili su provalnu krađu iz skladišta tvrtke »Osijek Koteks« u Strossmayerovoj ulici.</p>
<p> Kako je priopćila PU osječko-baranjska, nepoznati su lopovi razvalili ulazna vrata te su iz skladišta ukrali 23 para sportske obuće i 6 kožnih jakni. Materijalna se šteta cijeni na oko 12.000 kuna. Kriminalistički službenici PU osječko-baranjske ovih dana provode sve potrebne mjere i radnje kako bi se identitet počinitelja otkrio što prije. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Policajac kod istražnog suca zbog sumnje na mito</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je od kineskog državljanina zatražio mito u iznosu od pet tisuća kuna, u Istražni je centar zagrebačkoga Županijskog suda u četvrtak navečer priveden policajac Sedme policijske postaje, Zvonimir H. (34).</p>
<p>Kako je u svom kratkom priopćenju navela zagrebačka policija, policajac trešnjevačke policijske postaje zatražio je pet tisuća kuna od Qiana Xiangbaoa, inače kineskog državljanina s produljenim boravkom u Republici Hrvatskoj, a kako ne bi dao negativno mišljenje o vozačkoj dozvoli supruge kineskog državljanina.</p>
<p>Privedeni je policajac, kako stoji u priopćenju, posumnjao u ispravnost vozačke dozvole, smatrajući kako je ona krivotvorena, pa je stoga početkom prošlog tjedna s Qianom dogovorio način i mjesto isplate.</p>
<p>Kako je utvrđeno kriminalističkom obradom u Sedmoj policijskoj postaji, Zvonimir se dogovorio s Kinezom kako će se 20. prosinca u večernjim satima naći u šoping centru u Prečkom gdje će mu vlasnik navodno lažne vozačke dozvole predati 2500 kuna, a ostatak dan kasnije u kafiću u blizini policijske postaje na Trešnjevci.</p>
<p>Kineski je državljanin postupio prema dogovoru pa je Zvonimiru predao prvi dio zatražene svote, dok je prilikom predaje ostatka novca korumpirani policajac uhićen.</p>
<p>Zagrebačka pak policija u svom priopćenju nije navela je li kineski državljanin sam prijavio korumpiranog policajca i potom s policijom dogovorio akciju njegova uhićenja ili je Zvonimir H. »pao« na neki drugi način.</p>
<p>Kako doznajemo, sporna vozačka dozvola kineskoga državljanina trenutno je na vještačenju u Centru za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u Kustošiji, dok je pak Zvonimir nakon saslušanja kod istražnog suca pušten da se brani sa slobode.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kamion-cisterna u kanalu, nafta na cesti, vozač u bolnici</p>
<p>IVANKOVO, 28. prosinca</p>
<p> - Na državnoj cesti D-46, u blizini Ivankova, u podnevnim satima petka, na mostu kanala »Dren«, uslijed neprilagođene brzine stanju ceste, vozač Antun D. (45) iz Vinkovaca našao se s teretnjakom cisternom u kanalu. Nafta se razlila po cesti, a upravljač rečenog vozila dospio je u bolnicu zbog tjelesnih ozljeda. Materijalna je šteta velika, a protiv vozača je pokrenut prekršajni postupak.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>HVB ne odustaje od kupnje Splitske banke</p>
<p>Transakcija će biti okončana pošto HVB Bank Croatia završi analizu poslovanja u splitskoj novčarskoj kući / Odgađanje planova ponajprije se odnosi, pojasnio je predsjednik Uprave HypoVereinsbanka Albrecht Schmidt, na akvizicije u zapadnom i južnom dijelu EU, budući da je HVB već ostvarila planirano širenje u srednjoj i istočnoj Europi </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - HypoVereinsbank ne odustaje od kupnje Splitske banke, a transakcija će biti okončana nakon što HVB Bank Croatia završi due dilligence (analizu poslovanja) u splitskoj novčarskoj kući.</p>
<p>Kako nam je u petak nakon konzultacija sa središnjicom u Beču i Münchenu rekla Sanja Pančić, glasnogovornica zagrebačkog HVB-a, načelno dogovorena kupnja Splitske banke nikako ne dolazi u pitanje i bit će realizirana poslije okončanja due dilligence procesa.</p>
<p>Sumnja u odlučnost HVB-a da kupi Splitsku banku pojavila se nakon najnovijeg javnog istupa predsjednika Uprave HypoVereinsbanka Albrechta Schmidta. On je kazao da će se HVB, druga po veličini njemačka banka, i u 2002. godini suočiti s nepovoljnom poslovnom klimom i da će zbog toga svi planovi daljnjeg širenja u Europi biti odgođeni.</p>
<p>Schmidt je pojasnio kako se pregovori o mogućim akvizicijama idućih mjeseci neće intenzivirati, jer Banka raspolaže sa sve manje novca za kupnju drugih institucija. Pod time čelni čovjek HypoVereinsbanka misli na gotovo prepolovljenu tržišnu vrijednost Banke u ovoj godini, što je sudbina koja je zadesila i većinu ostalih banaka.</p>
<p> Iako je Schmidt naglasio kako nema planova o daljnjem smanjivanju broja zaposlenih (ove je godine otpušteno 9100 radnika Banke), kazao je da će i 2002. biti »vrlo teška godina«.</p>
<p>Odgoda pregovora uglavnom se odnosi na planirane akvizicije u zapadnoj i južnoj Europi, budući da je HVB već ostvarila planirano širenje na srednju i istočnu Europu.</p>
<p>Iz središnjice HVB-a je pojašnjeno da to prvenstveno znači zaustavljanje procesa daljnjeg širenja HVB-a u zapadnoj Europi, odnosno južnom dijelu Europske unije - poglavito u Španjolskoj. </p>
<p>To se ne odnosi na područje jugoistočne Europe, za koje je u HVB grupi inače zadužena Bank Austrija. Naime, HVB-ovim preuzimanjem Bank Austrije početkom 2001. godine nastala je treća po veličini bankarska grupacija u Europi, a HVB Bank Croatia je banka kćer Bank Austrije, koja se formalno pojavljuje i kao kupac Splitske, a kasnije najvjerojatnije i Croatia banke.</p>
<p>Bank Austrija, paralelno s novim akvizicijama u Hrvatskoj, najozbiljniji je kupac za kupnju Nove kreditne banke Maribor, gdje joj je glavni konkurent UniCredito - od kojeg u Hrvatskoj otkupljuje Splitsku banku.</p>
<p>Inače, HVB Grupa osim u Hrvatskoj prisutna je već u regiji na bankarskom tržištu Bugarske, Mađarske, Rumunjske, Slovenije i SR Jugoslavije. HVB, odnosno Bank Austrija platit će 37 milijuna eura za 25 posto dionica Splitske banke iz portfelja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te još nedefinirani iznos za 62,6 posto dionica Splitske banke iz portfelja UniCredita. Nakon toga HVB će ponuditi i malim dioničarima Splitske banke otkup njihovih dionica, najvjerojatnije po cijeni dogovorenoj s DAB-om od 41,5 eura po dionici.</p>
<p>Darko Markušić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Trendovi pozitivni, život i dalje težak </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Stabilan makroekonomski okvir uz jačanje gospodarskih aktivnosti, ali i dalje vrlo izražen problem nezaposlenosti, osnovne su karakteristike hrvatskog gospodarstva na kraju 2001., u kojoj se na globalnom planu bilježe određeni pozitivni ekonomski trendovi, premda ta poboljšanja većina pojedinaca nije osjetila. </p>
<p>U ovoj se godini očekuje ostvarivanje stope rasta oko 4 posto ili veće. Bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je polugodištu 2001. porastao 4,5 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a svi znaci upućuju na to da će stopa rasta BDP-a za treće tromjesečje biti na jednako visokoj razini.</p>
<p>Istodobno, stopa inflacije je niža od očekivane. Mjerena cijenama na malo, stopa inflacije u studenome je na godišnjoj razini (prema istom prošlogodišnjem mjesecu) iznosila samo 2,8 posto.</p>
<p>Unatoč ostvarenom gospodarskom rastu, registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj nije smanjena, ali njen je trend porasta u ovoj godini znatno oslabio. Krajem studenoga na »burzi« je bilo prijavljeno 385.300 osoba, što je za 8600 osoba ili 2,3 posto više nego u isto vrijeme lani. Ove su godine (u prvih deset mjeseci) poslodavci prijavili potrebe za oko 177.000 radnika, a zaposleno je 142.000 osoba, što je 32,3 posto više nego lani. To pokazuje da se otvaraju nova radna mjesta, ali to još uvijek nije dovoljno da bi se neutralizirao priljev novih nezaposlenih na Zavod za zapošljavanje - 229.000 ove godine (u deset mjeseci). </p>
<p>Prosječna mjesečna neto plaća, pak, iznosila je 3518 kuna. </p>
<p>Industrijska je proizvodnja porasla 6 posto u prvih jedanaest mjeseci u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, oživjele su investicije, turistička je sezona bila uspješna - s 10-postotnim porastom turističkih dolazaka i rastom noćenja za 11 posto. </p>
<p>U robnoj razmjeni s inozemstvom bilježi se, međutim, znatno sporiji rast izvoza od uvoza. U prvih deset mjeseci izvoz je iznosio 3,92 milijarde američkih dolara, što je 5,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao 18,9 posto, na 7,6 milijardi dolara. Deficit u robnoj razmjeni sa svijetom iznosi visokih 3,69 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom je tek 51,5 posto. </p>
<p>Likvidnost u privredi nešto je povoljnija nego lani, smanjenje nepodmirenih naloga pravnih osoba u prvih devet mjeseci iznosilo je 1,5 milijardi kuna prema prosincu lani. Iznos nepodmirenih dospjelih obveza u rujnu je iznosio 18,7 milijardi kuna, a prema evidenciji ZAP-a bilo je blokirano 32.919 pravnih osoba s oko 100.000 zaposlenih. </p>
<p>Visoka se likvidnost bilježi u bankovnom sektoru, u čijoj je aktivi udio stranih banaka već premašio 90 posto. Uz snažan rast deviznih depozita, potaknut zadnjih mjeseci zamjenom valuta zemalja eurozone u euro (procjenjuje se da ukupni devizni depoziti iznose već blizu 70 milijardi kuna, od čega su više od 85 posto depoziti stanovništva), ostvaruje se i rast plasmana banaka. </p>
<p>Hrvatski inozemni dug u ovoj je godini premašio iznos od 11 milijardi dolara, a prema najnovijim je podacima središnje banke krajem listopada iznosio 11,2 milijardi USD, u čemu je udio duga države oko 45 posto. </p>
<p>Dok predstavnici Vlade ističu da Hrvatska nije prezadužena zemlja te da je u stanju uredno servisirati dug prema inozemstvu, pojedini ekonomisti i analitičari upozoravaju na stupanj opterećenosti vanjskim dugom čiji je udio u BDP-u premašio 50 posto, a na njegovu ukupnu otplatu odlazi oko 29 posto vrijednosti izvoza robe i usluga. </p>
<p>Pri tome je bitno da sredstva iz inozemstva, posebno ona iz privatizacije, nisu upotrebljavana za poticanje proizvodnje nego uglavnom za proračunske svrhe. </p>
<p>Utoliko su značajnije najave iz Vlade da će se sredstva iz privatizacije (koja će se dobiti prodajom preostalog »obiteljskog srebra«) u 2002. godini koristiti isključivo za razvoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>RWE za prodaju struje iz bugarske nuklearke istočnoj Europi</p>
<p>BERLIN, 28. prosinca</p>
<p> - Njemačka energetska grupacija RWE planira na istočnoeuropskom tržištu započeti s prodajom električne energije proizvedene u nuklearnoj elektrani u bugarskom gradu Kosloduju.</p>
<p>Glasnogovornik RWE-a Ralf Schaefer za jedan je berlinski dnevnik izjavio kako su u tijeku pregovori s upravom bugarske nuklearke o kupovini električne energije, koju bi njemačka kompanija zatim preprodavala isključivo u istočnoj Europi.</p>
<p> Ukoliko bi RWE uistinu postao klijent nuklearke u Kosloduju, to bi Bugarima omogućilo da prikupe dovoljno financijskih sredstava za plaćanje prerade nuklearnog otpada u Rusiji.</p>
<p> Oporaba nuklearnog otpada 'uzrujala' je organizaciju za zaštitu okoliša Greenpeace. Ona je berlinskom listu dostavila i ugovor između bugarske nuklearke i jedne ruske kompanije o prijevozu, skladištenju i preradi 96 poluga radioaktivnog otpada za što bi bugarska nuklearka morala platiti 24,8 milijuna američkih dolara.</p>
<p> Stručnjak Greenpeacea Tobias Muenchmeyer izjavio je da je transport tog otpada već započeo, te je pozvao RWE da zaustavi 'opasno i ilegalno' prebacivanje radioaktivnih tvari iz Bugarske u Rusiju.</p>
<p> Schaefer je, pak, odgovorio da 'nije riječ o ilegalnom transportu' te 'da je sve u skladu s bugarskim i ruskim zakonima'. On je dodao da je istina da bi ugovaranje posla o preprodaji električne energije pomogao bugarskoj elektrani da plati posao prerade otpada, ali i da je glavni cilj RWE-a zaraditi prodajom struje. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Burza u 2001: 1,65 milijardi kuna prometa </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Na Zagrebačkoj burzi ove je godine ostvaren ukupni promet od 1,65 milijardi kuna ili 16,69 posto manje nego u 2000., stoji u privremenom godišnjem burzovnom izvještaju u koji nisu uključeni podaci o trgovanju 28. prosinca.</p>
<p>Najveći udio u prometu imaju dionice (951,21 milijun kuna), obveznicama je ostvareno 688,9 milijuna kuna prometa, trgovanje dionicama PIF-ova bilo je vrijedno 12,18 milijuna kuna, a pravima 5,82 milijuna kuna.</p>
<p>U prometu dionicama najveći je udio (35,61 posto, odnosno 338,7 milijuna kuna)) ostvaren trgovanjem dionicama Zagrebačke banke, Plive (21,76 posto ili 207 milijuna kuna) te Podravke (14,03 posto ili 133,4 milijuna kuna). Od dionica PIF-ova najveći je bio promet Dom fonda (5,73 milijuna kuna). U odnosu na prošlu godinu čak je šest dionica zabilježilo skok cijene od sto, pa do čak više od 200 posto. To su dionice Istraturista, Privredne banke, Zlatnoga Rata, Sunčanog Hvara, Croatia osiguranja i Splitske banke.</p>
<p>Najveće gubitke pretrpjele su dionice Plave lagune (46,15 posto), Jadroplova (41 posto) i Varaždinske banke (25,34 posto). Od obveznica najveći je bio promet petogodišnjim obveznicama DAB-a, koji je premašio 279 milijuna kuna. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Trebaju li domaćim mandarinkama polivalentne hladnjače? </p>
<p>Veletržnice su izgrađene u Osijeku, Matuljima i Splitu, a uskoro će biti završena i ona u Benkovcu / Zašto Metković i Zagreb nisu iskoristili svoj dio EBRD-ova zajma namijenjeog nacionalnom projektu izgradnje veletržnica, u čijoj su izradi sudjelovali konzultanti FAO-a? / Svrha je veletržnica omogućiti proizvođačima lakši pristup tržištu, a kupcima ponudu kvalitetnih proizvoda po primjerenim cijenama te sprečavanje prodaje robe na crno </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Projekt izgradnje veletržnica u ovoj godini okončan je u Osijeku, Matuljima i Splitu, a u Benkovcu se očekuje završetak uređenja prostora početkom 2002. godine. No, zbog nedovoljne zainteresiranosti lokalne samouprave projekt nije realiziran u Zagrebu i Metkoviću. </p>
<p>Direktor nacionalnog projekta veletržnica Zoran Krsnik rekao nam je da veletržnice posluju pozitivno, iako još nisu upotpunile svoje poslovne prostore. Primjerice, kaže Krsnik, veletržnica u Osijeku 75 posto je popunila svoj kapacitet u zatvorenom dijelu, dok je otvoreni dio nešto manje popunjen zbog lošijih vremenskih uvjeta. </p>
<p>S druge strane, veletržnica u Splitu gotovo je sto posto popunjena. Krsnik napominje da je projekt izgradnje nacionalnih veletržnica, zbog čega su angažirani i konzultanti FAO-a, pokrenut zato što se više od 25 posto robe na tzv. zelenim tržnicama prodaje na crno. </p>
<p>Ipak, veliki broj nakupaca i proizvođača koji trguju izvan sustava PDV-a izbjegava ulazak na veletržnicu, a rade u njihovoj blizini kao nelojalna konkurencija. Posljedica toga je osipanje korisnika veletržnica. </p>
<p>Prema Krsnikovim riječima, cilj je projekta omogućiti proizvođačima lakši pristup tržištu. Projekt izgradnje veletržnica pokrenut je na zahtjev Vlade, odnosno pozitivnih pokazatelja iz Studije provodivosti, koju su 1997. godine izradili stručnjaci FAO-a. </p>
<p>Kod EBRD-a je osiguran zajam za projekt veletržnica u iznosu 33,5 milijuna DEM, uz fiksnu kamatu od 7,44 posto te na rok otplate 14 godina i uz poček od četiri godine. Krajem ove godine trebalo je povući i posljednju tranšu zajma. U skladu s potpisanim Sporazumom o zajmu za projekt veletržnica između Vlade i EBRD-a, Ministarstvo financija otkazalo je preostali dio zajma te tereti poglavarstva Zagreba i Metkovića za troškove zbog tog odustajanja, koji ukupno iznose 1,6 milijuna DEM. </p>
<p>Krsnik kaže su veletržnice u Zagrebu i u dolini Neretve trebale biti važna karika u mreži nacionalnih veletržnica. Naime, veletržnice će se informatički umrežiti kako bi se na njima moglo dnevno pratiti stanje ponude i potražnje. Osim protoka robe, na njima se znatno povećala higijenska i sanitarna kontrola. Europa, naime, ne poznaje prodaju robe s kamiona nego iz ruke u ruku.</p>
<p> Uz EBRD-ov zajam, iz državnog proračuna odobreno je šest milijuna dolara za kupnju dionica u veletržničkim društvima. Primjerice, država u veletržnici u Osijeku ima 39,97 posto udjela, a u splitskoj je udio javnog kapitala 78 posto, Nadalje, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva osiguralo je gradovima bespovratnu stručnu pomoć i povoljan kredit za projektiranje veletržnica. No, sve to nije bilo dovoljno da projekt saživi u Zagrebu i Metkoviću. </p>
<p>Naime, budući da je dospio zadnji rok za povlačenje zajma, EBRD je dostavio podatak o neiskorištenom dijelu kredita u iznosu 18 milijuna DEM. Obračunati troškovi za otkaz zajma iznose 1,6 milijuna DEM, dok samo na Zagreb otpada 1,2 milijuna DEM troškova. </p>
<p>Na žalost, unatoč izravnim pregovorima s EBRD-om, Poglavarstvo grada Zagreba obavijestilo je Nacionalne veletržnice da je njima povoljnije otkazati zajam i platiti pripadajuće troškove. Gradonačelnik Metkovića službeno je podržao preseljenje lokacije za veletržnicu u Opuzen te je na taj način obustavljena realizacije projekta u Metkoviću, ali je to učinio tek u listopadu 2001., odnosno mjesec dana prije povlačenja zajma. </p>
<p>Krsnik kaže kako odustajanje od EBRD-ova zajma ne znači da se veletržnice neće graditi u Zagrebu i Opuzenu. No, spomenuti gradovi morat će se okrenuti nekoj drugoj kreditnoj liniji, u prvom redu onoj HBOR-a. Naime, formiranje centra za svježe proizvode na zagrebačkom Žitnjaku, pored sadašnje Zelene tržnice, ocijenjeno je dobrim. Tamo je grad osigurao 15 hektara zemljišta za veletržnicu.</p>
<p>No, samo na prvi pogled projekt izgradnje veletržnice u Zagrebu zapeo je na dvije sporne parcele na Žitnjaku, gdje navodno nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi. Od početka je bilo jasno da Zagreb ne računa na povoljan EBRD-ov zajam jer je u vlasničkom modelu predviđeno da grad u početnoj fazi projekta bude 100-postotni vlasnik društva, što je suprotno uvjetima EBRD-a.</p>
<p>Nasuprot tome, kaže Krsnik, projektom veletržnice osigurala bi se minimalna potrebna infrastruktura (struja, voda, prometnice, zgrade). A najmoprimci sami opremaju prostor u skladu sa stvarnim potrebama. Krajnji cilj razvoja veletržnica je stvaranje tzv. centara svježih proizvoda na kojima bi se, uz voće, povrće i cvijeće, trgovalo i svježim proizvodima kao što su meso, riba, mlijeko i mliječni proizvodi i sl.</p>
<p>Računa se da će veletržnice postati atraktivnije za prodavače kad u drugoj fazi dobiju polivalentne hladnjača. Nadalje, veletržnice će privući veći broj kupaca ako budu dobro opskrbljene kvalitetnim proizvodima po primjerenim cijenama i, kadgod je to moguće, robom domaćeg podrijetla, za što je potrebna veća poljoprivredna proizvodnja. </p>
<p>U tu svrhu potaknut je razvoj logističkog centra u Benkovcu, a sličan centar trebao bi zaživjeti i u dolini Neretve, kojem je svrha da prikupi poljoprivredne proizvode, pripremi ih za tržište (sortiranje, pakiranje i uskladištavanje) te ih distribuira na veletržnice u velikim gradovima. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bjelolasica: Tamna točka u inače učmaloj turističkoj ponudi </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Iako će kreveti Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica biti solidno popunjeni sve do sredine siječnja, odnosno iako na stazama ima stotinjak centimetara snijega, predstavnici vodećih turističkih agencija izrazito loše govore o pokušajima poslovanja s tim skijalištem. </p>
<p>Naime, Bjelolasica je loše vođena, njihovi potezi su na razini sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa na taj način mogu privući samo skijaše koji ne vide drugo rješenje.</p>
<p>Zvuči nevjerojatno, ali HOC Bjelolasica nije imao formirane cijene za ovu sezonu ni u rujnu (ne treba napominjati da ozbiljni skijaški centri to rade godinu dana unaprijed). Na inzistiranje jedne jake domaće agencije koja ih je stavila u katalog (ali bez cjenika), iz Bjelolasice su javili da slobodno prepišu cjenik koji je vrijedio prije tri sezone. Nakon dva mjeseca, u studenome 2001., vjerovali ili ne, HOC šalje cjenik s potpuno novim cijenama.</p>
<p>Agencijama je, nadalje, postalo smiješno moliti HOC da im se odgovori na traženu rezervaciju. Pošto se zatraži, faks potvrda o rezervaciji od bilo kojeg centra u svijetu, pogotovo iz Slovenije i Austrije, dobiva se za prosječno desetak minuta. S Bjelolasicom, međutim, to traje deset dana. Je li nekome stalo da to skijalište ima tako sramotnu poslovnu politiku ili je posrijedi kronična nesposobnost i indolentnost? </p>
<p>Agencije se žale da na Bjelolasici nemaju s kime komunicirati, da ih telefonski vozaju »od nemila do nedraga«. Sve su to problemi koji se razvlače već godinama, ali mnogi su praštali centru koji je prije nekoliko godina započeo novi poslovni put. Danas oni koji su imali razumijevanja za prve korake Bjelolasice tvrde kako bi bilo bolje da ondje nisu ni započinjali poslovanje.</p>
<p>Unatoč očitim pogreškama, zbog kojih domaći skijaši radije odlaze u Sloveniju ili Austriju (pogotovo za vikend ili u jednodnevnim aranžmanima), HOC na svojim internet stranicama ističe da Bjelolasica približava Hrvatsku svjetskim standardima. Pisac stranica, koje uzgred budi rečeno izgledaju kao da su rađene za bilten nekog socijalističkog poduzeća, potpuno se zanio utvrdivši da su u HOC-u Bjelolasica shvatili bit modernog turizma, odnosno da »Bjelolasica predstavlja svijetlu točku u još uvijek učmaloj turističkoj ponudi Hrvatske«. Bilo bi smiješno da nije žalosno i tragično.</p>
<p>Čak ni cijene nisu bezazlene jer 2000 kuna za tjedan dana uopće nije malo za ono što se tamo nudi. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Borba za MTČ nastavlja se priopćenjima</p>
<p>ČAKOVEC, 28. prosinca</p>
<p> - Pošto je na prigovore Nove udruge malih dioničara Međimurske trikotaže d.d. Čakovec odgovorio direktor tvrtke, udruga se ponovo oglasila priopćenjem u kojem i dalje traži hitno održavanje skupštine dioničara. Tvrde da su svi zakonski rokovi prošli, a dioničarima nisu prezentirani poslovni rezultati za 2000. godinu. Uz ispriku što su naveli netočan podatak da je nekim članovima Nadzornog odbora istekao mandat, iz Nove udruge malih dioničara traže točnije informacije o promjenama vlasničke strukture.</p>
<p>Priopćenje direktora u Novoj udruzi malih dioničara smatraju zamagljivanjem problema koje oni žele riješiti. Žele točnu informaciju o statusu modne kuće MTČ-a u Zagrebu, o tome koliki je novac dobiven prodajom dionica banaka, što je s postrojenjima ravnopletaće pletione i koje to poslovne subjekte Uprava MTČ-a namjerava preuzeti. Upravi također spočitavaju što do sada nisu mogli kao mali dioničari dobiti uvid službenu poslovnu dokumentaciju. </p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HPB će se dokapitalizirati sa 194,92 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Na izvanrednoj skupštini Hrvatske poštanske banke, koja će se održati 28. siječnja 2002. godine, donijet će se odluka o pronalaženju investitora za dokapitalizaciju HPB-a.</p>
<p>Naime, prema odluci predloženoj Skupštini banke, Uprava banke zadužuje se da radi dokapitalizacije i privatizacije banke poduzme aktivnosti za pronalaženje domaćeg ili inozemnog ulagatelja ili više njih koji bi upisali i uplatili u novcu dionice VI. emisije ukupne nominalne vrijednosti 194,92 milijuna kuna i time stekao 25 posto plus jednu dionicu udjela u temeljnom kapitalu banke. Radi povećanja temeljnog kapitala Hrvatska poštanska banka izdat će 177.207 dionica svaka nominalne vrijednosti 1100 kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>NLB dokapitalizirala novosadsku Continental banku</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Najveća slovenska banka, Nova ljubljanska banka, kupila je dionice novosadske Continental banke u vrijednosti 4,9 milijuna maraka. </p>
<p>NLB-ovim stjecanjem gotovo 25 posto dionica počela je realizacija ugovora o strateškom partnerstvu, koji su predstavnici dviju banaka potpisali krajem studenoga ove godine, a koji NLB-u omogućava iskorak na tržište SR Jugoslavije. Ugovorom o strateškom partnerstvu predviđeno je da vodeća slovenska banka do sredine 2002. godine dokapitalizira Continental banku s ukupno 34 milijuna maraka i postane njezin većinski vlasnik s gotovo 70 posto dionica.</p>
<p>Već od početka 2002. godine Continental banka, čija aktiva iznosi gotovo 194 milijuna maraka, poslovat će kao sastavni dio grupe Nove ljubljanske banke. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Euro-groznica: U bankama nezapamćene gužve, čeka se i do tri sata </p>
<p>Brojni su građani u posljednji čas pohrlili položiti devize prije isteka roka za promjenu u euro bez provizije/ Ljutnju klijenata izazvala situacija u kojoj su se promjene deviza i ostale transakcije obavljale na istom šalteru</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Dugi redovi u bankama, koji su se nerijetko posljednjih tjedan dana protezali i do samog izlaza iz poslovnica, u petak su zasigurno dosegli svoj vrhunac. Čekanje za novčane transakcije na šalterima gotovo svih banaka u centru Zagreba produžilo se čak i do tri sata!</p>
<p>Brojni su građani, naime, u posljednji čas pohrlili devize položiti na račune prije isteka roka za promjenu u euro bez provizije. Od 1. siječnja banke će za te transakcije uzimati proviziju od jedan posto. </p>
<p>Dodatne gužve stvorile su se i s obzirom na to da rok za uplate rata za kredite također istječe krajem mjeseca.</p>
<p>Psovke službenicima</p>
<p>Reakcije ljudi pri ulasku u banke bile su gotovo svugdje jednake. Čuđenje i povici poput »Strašno!« i »Jezovito!« bile su dio atmosfere koju su često popratili i povišeni glasovi onih koji su u određenom trenutku izgubili strpljenje, pa svoj bijes zbog dugog stajanja u redu iskalili psovkama upućenim službenicima.</p>
<p>Dodatnu ljutnju Zagrepčana koji su nervozni čekali u redu izazvala je, kako su nam rekli, neorganiziranost poslovanja.</p>
<p>»Trebali su za promjenu deviza otvoriti nekoliko posebnih šaltera, a ne plaćanje računa, kredita i čekova obavljati na istomu mjestu«, rekla nam je ljutita umirovljenica koja je došla podići čekove, ali je, vidjevši gužvu, odustala.</p>
<p>U Privrednoj banci na zagrebačkom Cvjetnom trgu pokušali su pojednostaviti stvari i olakšati i građanima i službenicima. </p>
<p>Sve u posljednji čas</p>
<p>Tamo su na ulazu podijeljeni redni brojevi kako ljudi ne bi do šaltera dolazili preko reda. Unatoč tomu, jedan je čovjek bespomoćno slegnuo ramenima kad je vidio da je dobio listić broj 246, a ispred njega je čekalo šezdesetak ljudi. </p>
<p>Za podizanje novca na bankomatima situacija nije bila ništa bolja. Problem su na taj način mogli riješiti samo oni koji su željeli podići manji iznos. </p>
<p>Građani koji su se u petak zatekli u banci želeći se informirati ili opredijeliti za neki od mirovinskih fondova, uglavnom su odustajali vidjevši »kilometarske« redove.</p>
<p>Nervozno pogledavanje na sat i prelistavanje novina kratilo je vrijeme onima koji su čekali u Hypo Alpe Adria banci na Trgu bana Jelačića. Tamo su, od inače tri, radila samo dva šaltera. Posao su dodatno usporili i službenici u toj banci te osoblje osiguranja kad su odvozili novac iz trezora. Na dugo čekanje u redu od jednoga sata i komentar o neviđenoj gužvi požalila nam se i žena koja je u Raiffeisen banci željela promijeniti manju količinu deviza. Iako u bankama, kako smo saznali, broj šalterskih djelatnika nije smanjen, a radno vrijeme, unatoč blagdanima, nije ograničeno, do gužvi je došlo jer su se mnogi odlučili na transakcije u posljednji čas.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Potrošač«: HT-ovi korisnici osuđeni na njegovu samovolju</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« uputilo je u petak otvoreno pismo premjeru Ivici Račanu, ministru pomorstva, prometa i veza Alojzu Tušeku i predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću, u kojem ih podsjeća da još uvijek nije osnovano telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga, koje bi trebalo rješavati sporove između davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga.</p>
<p>Jadranka Kolarević, predsjednica Društva »Potrošač«, rekla je da su korisnici usluga Hrvatskog telekoma bez spomenutog vijeća, osuđeni na samovolju te tvrtke. Dodala je da je osnivanje tog vijeća predviđeno odredbom Zakona o telekomunikacijama iz 1999. godine. </p>
<p>Osim toga, kažu u »Potrošaču«, nakon što je Hrvatski sabor potvrdio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a socijalni partneri potpisali sporazum Partnerstvo za razvoj, te je osnovano Vijeće za telekomunikacije, ministar Tušek trebao je osnovati i vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga.</p>
<p>Nadalje, napominju da je nužno donijeti i zakon o zaštiti potrošača te ga uskladiti s normama EU-a. Potrošači, naime, putem svojih udruga imenuju najmanje dva člana u telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga, podsjećaju u »Potrošaču«. </p>
<p>Jadranaka Kolarević napominje da je zakašnjenje u provedbi preuzetih zakonskih obveza, ujedno i zakašnjenje u zaštiti dostojanstva temeljnih ljudskih prava, ali i kamen oko vrata učinkovitosti Partnerstva za razvoj. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pilsel: Ne želimo produljenje agonije HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Forum 21 zatražio je u petak ponavljanje natječaja za čelne ljude HRT-a, tvrdeći da se sadašnji natječaji provode na netransparentan način, bez jasnih kriterija i bez poštivanja načela javnosti. Forum 21, u priopćenju koji je u ime Zbora novinara elektroničkih medija potpisao njegov predsjednik Drago Pilsel, upozorava da se natječaj za ravnatelja HRT-a provodi na netransparentan način, odnosno da se zloupotrebljava proturječje iz Zakona o HRT-u.</p>
<p>Zbor smatra da se sadašnji izbor ravnatelja HRT-a »kosi sa zdravim razumom«. Pilsel objašnjava da Zakon predviđa izbor ravnatelja na četiri godine i da se 1. srpnja 2002. godine HRT razdvoji na dvije javne ustanove - radio i televiziju - kada će se morati birati novi ravnatelji. Natječaj za ravnatelja HRT-a istječe u subotu, 29. prosinca.</p>
<p>Forum 21 izražava duboko žaljenje i negodovanje i zato što će se izbor glavnih urednika HR-a i HTV-a »dogoditi bez javne rasprave i javnog glasovanja o kandidatima i ponuđenim programskim usmjerenjima«. Forum 21 ne želi produljenje agonije ili status quo na HRT-u ni to da se zakulisnim metodama i pritiscima, koji su na djelu, biraju čelni ljudi HRT-a koji će odgovarati ciljevima financijskih, gospodarskih, političkih i drugih interesnih skupina, a protivno interesu javnosti, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mirovine u prosjeku 20 posto više, dani isplate više nisu vijest</p>
<p>Mirovine stižu redovito i na vrijeme, redovito se usklađuju s troškovima života i plaćama pa je zaustavljen i pad udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći / Sindikat i Matica umirovljenika borit će se za to da dodatak od 100 kuna i šest posto u 2003. postane dijelom mirovine</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Iako nisu ostvarena sva predizborna obećanja sadašnje vlasti (što, ipak, ovisi i o tome s kojom stranom razgovarate), godinom 2001. današnji umirovljenici mogu biti zadovoljni. Ako ništa drugo, mirovine su početkom godine povećane od 0,5 do 20 posto (pri čemu su oni s najnižim mirovinama dobili najmanje), a dani isplate mirovina nakon dugo vremena prestali su biti udarna vijest. Tome je tako do te mjere da u prosincu uopće nije trebalo najaviti ni kada isplata počinje (podsjetimo, u bankama je počela još 12. prosinca), niti kada završava (poštari su zadnje mirovine raznosili oko 20. prosinca).</p>
<p>Takva mogućnost naslućivala se još u srpnju, kad je na snagu stupila odluka o usmjeravanju mirovinskog doprinosa na jedinstveni račun proračuna u Državnoj riznici. Time je s Mirovinskog zavoda skinuta briga o kreditima za isplatu mirovina putem računa u bankama ili o osiguranju gotovine za to da bi poštarske torbe na vrijeme krenule prema umirovljenicima. Država je preuzela na sebe i pokrivanje tradicionalnog manjka novca za redovnu isplatu mirovina.</p>
<p>U prosincu su, tako, za mirovine isplaćene oko 1,92 milijarde kuna. Oko 40 posto toga novca osigurala je država - za mirovine po posebnim propisima i za one iz drugih republika bivše države te za isplatu dodatka od 100 kuna i šest posto. Ostatak se dosad uglavnom pokrivao naplaćenim doprinosom. Manjak je još za mandata bivše ravnateljice Zavoda sveden na 150 milijuna kuna i uglavnom se zadržao na toj razini. </p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prosječna mirovina s dodatkom od 100 kuna i šest posto iznosi oko 1600 kuna, prosječna je starosna mirovina s tim dodatkom približno 1800 kuna, obiteljske mirovine u prosjeku iznose 1400 kuna, a invalidske oko 1370 kuna. Gledajući lanjske prosjeke, odnosno razinu prosječnih mirovina iz prosinca 1999., povećanje (u prosjeku) iznosi oko 20 posto.</p>
<p>Iako u redovnim usklađivanjima mirovine prate samo polovicu rasta troškova života i plaća, njihovim povećanjem s početka godine zaustavljen je i pad udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Tako je prosječna mirovina, zajedno s dodatkom, u 2001. iznosila oko 45,86 posto prosječne plaće na državnoj razini, dok je u 2000. iznosila oko 37, a godinu ranije oko 38 posto.</p>
<p>S obzirom da, redovnim usklađivanjem, mirovine i dalje prate »samo« polovicu rasta plaća i troškova života, teško je sa sigurnošću tvrditi da mirovine u odnosu na plaću ubuduće neće padati, upozoravaju u Sindikatu i Matici umirovljenika, no i na tim se adresama slažu da je ovakav rast mirovina ipak napredak u odnosu na prethodne godine. Pogotovo uspije li nastojanje da se do kraja 2002. sadašnji dodatak od 100 kuna i šest posto na mirovinu iz lipnja 1998. uključi u mirovinsku osnovicu. </p>
<p>Taj se dodatak isplaćuje na temelju HDZ-ova Zakona o povratu sredstava mirovinskim fondovima. Tim je zakonom tadašnja Vlada djelomično odgovorila na Odluku Ustavnoga suda o tome da država mora nadoknaditi umirovljenicima mirovine za razdoblje tijekom kojega one nisu rasle sukladno rastu plaća. Isplata toga dodatka prestaje krajem 2002. To znači da bi upravo krajem iduće godine umirovljenici mogli ostati bez toga prava, ako se u međuvremenu za njegovu isplatu ne osigura drugo zakonsko rješenje i - naravno - novac u proračunu za 2003. godinu. </p>
<p>Prema najavi Vladine socijalne politike za trogodišnje razdoblje, to se ne bi trebalo dogoditi, iako je doista pitanje kako uskladiti taj zahtjev s činjenicom da se mora pokriti manjak što će u mirovinskoj blagajni nastati zbog toga što će se pet posto mirovinskog doprinosa zaposlenih odvajati za drugi mirovinski stup, zatim zbog očekivanoga većeg priljeva novih umirovljenika te zbog činjenice da bi uključivanje dodatka u mirovinsku osnovicu tražilo i značajno povećanje novca za redovno usklađivanje mirovina.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Radnicima po 1000 kuna od prodanih šivaćih strojeva </p>
<p>ZADAR, 28. prosinca</p>
<p> - Tristotinjak radnika Bagata dobilo je po 1000 kuna prve plaće od prodaje šivaćih strojeva. Tisuću kuna prvi je novac što su ga dobili nakon više od pola godine čekanja. Od poslovanja već dvije godine nisu dobili ni kune, a do prije pola godine plaće su dobivali iz pozajmica hrvatske Vlade. Drugu bi plaću mogli dobiti početkom siječnja. </p>
<p>Zbog neisplaćenih zaostalih plaća u iznosu od petnaestak milijuna kuna, radnici Bagata sudskom su ovrhom dobili šivaće strojeve vrijedne oko pola milijuna njemačkih maraka koje prodaju na stalnoj javnoj dražbi. Dosad je prodano oko 300 strojeva. </p>
<p>Prije nekoliko dana smijenjen je i direktor Bagata Šime Medić, a za vršitelja dužnosti postavljen je Vasilj Trpčevski, koji će tu dužnost obavljati privremeno do najvjerojatnijeg stečaja tvrtke. Sindikat Bagata je Trgovačkom sudu u Splitu već uputio zahtjev za pokretanje predstečajnog postupka. Nakon smjene direktora Medića, na skladištu je pronađeno još stotinjak strojeva koji su izmaknuli sudskoj ovrsi prije tri mjeseca kada je zaplijenjeno oko 2000 strojeva. »Osim pronađenih šivaćih strojeva tipa 'Ruža' i 'Višnja' ima i proizvodnih strojeva. Imamo pravo zapljene u iznosu od deset milijuna kuna«, ističe Vedran Uranija, pravni zastupnik zaposlenika Bagata. Iz Sindikata upozoravaju na nužnost čuvanja imovine Bagata koja je devastirana posljednjih nekoliko godina. </p>
<p>Ljubica I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tri otočne lučke kapetanije dobile brodice</p>
<p>RIJEKA, 28. prosinca</p>
<p> - U ACI marini Ičići, u petak su predstavnicima ispostava lučkih kapetanija Mali Lošinj, Vis i Lastovo predane tri brodice, tzv. gumenjaci, sa stakloplastičnim koritom, namijenjene prijevozu bolesnika i unesrećenih osoba s otoka na kopno, nadzoru plovidbe i inspekcijskom nadzoru plovidbe na moru. </p>
<p>Ministarstvo pomorstva, prometa i veza je za ta tri plovila izdvojilo dva milijuna kuna. </p>
<p>Kako je rekao pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Rino Petrić, flota plovila lučkih kapetanija trenutačno se sastoji od tri broda i 45 brodica, a u 2002. bit će povećana za još dva broda duža od 18 metara. </p>
<p>Brodice su dužine 7,50 metara, postižu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 37 čvorova, opremljene su radarom i dubinomjerom, a proizvedene su u tvornici SACS SRL u Milanu. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U 2001. pretovareno tri milijuna tona tereta</p>
<p>RIJEKA, 28. prosinca</p>
<p> - U ovoj godini Riječka luka će pretovariti tri milijuna tona tereta, 300.000 tona više nego minule godine, a 2002. planira ostvariti promet od 3,3 milijuna tona tereta. To je novinarima u petak rekao direktor »Luke Rijeka« Miran Cofek, naglasivši da sada 1450 zaposlenih redovito dobiva plaću, koja u prosjeku iznosi 3300 kuna. </p>
<p>Za zaostale plaće, te regrese i nagrade iz '97., '98. i '99. utrošeno je 20 milijuna kuna, a Luka će ovu godinu završiti s dobiti od dva milijuna kuna. To pozitivno poslovanje ostvareno je sa zastarjelom lučkom opremom, a u 2002. Luka će dobiti dvije nove kontejnerske dizalice, bit će rekonstruiran silos te nabavljena dva nova lifta viličara kao i dizalice za lučki bazen Rijeka. </p>
<p>Navedena oprema povećat će konkurentnost Riječke luke u odnosu na Kopar, Trst i Constantu u Rumunjskoj. U 2003. nove će se dizalice postaviti i u lučkom bazenu Bakar, gdje se obavlja prekrcaj rasutog tereta. Usporedbe radi, ove godine je koparska luka s tri kontejnerska mosta ostvarila promet od 62.000 kontejnera, a riječka s jednim mostom 20.000 kontejnera. </p>
<p>Cofek ističe da je ove godine pretovareno 550.000 tona mađarskog tereta, što je oko 30 posto više nego lani, ali još uvijek preko riječke luke ide malo hrvatske robe, od sveukupnog prometa svega 28 posto. Početkom naredne godine trebao bi krenuti i izvoz mađarskog žita preko Rijeke, a riječ je o milijun do milijun i pol tona. Cofek je podsjetio na veliku potporu Riječkoj luci hrvatske Vlade, HŽ-a, špeditera i brodara. U našu najveću luku polako se vraćaju i tereti iz Austrije, Slovačke i nekih drugih zemalja.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dionica Ponte Porton - Novigrad u gradnji 2003.</p>
<p>BUZET, 28. prosinca</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek i pomoćnik ministra za cestovni promet Mijo Bezer, u organizaciji HSLS-ove saborske zastupnice Jadranke Katarinčić Škrlj, u petak su u Buzetu na konferenciji za novinare govorili o gradnji i rekonstrukciji prometnica u Istri do 2004., s posebnim naglaskom na rekonstrukciju i gradnju brze ceste Buzet-Ponte Porton-Novigrad.</p>
<p>Bilo je riječi o novom modelu financiranja cestogradnje i održavanja te ustroju gospodarenja cestama. Održavanje cesta zbog nedostatka vizije često je izostajalo, zato će Hrvatske ceste ubuduće koristiti sredstva iz javne potrošnje prema programu usvojenom u veljači ove godine. </p>
<p>Ministar Tušek je istaknuo da cijelo područje Hrvatske treba prometno unapređivati te da se bez suglasnosti Vlade ne može upuštati u investicije. Za Buzeštinu i okolicu posebno je važno da će u 2002. na održavanje biti potrošeno 39 milijuna kuna. Na cestu Buzet-Ponte Porton-Novigrad otpada 12 milijuna kuna, u 2003. godini 14,5 milijuna i 2004. godini 7,5 milijuna kuna, uključujući u te iznose i gradnju dionice Ponte Porton-Novigrad. Do rujna 2002., IPZ će izraditi potrebnu dokumentaciju i stvoriti preduvjete za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja te u proljeće 2003. započeti gradnju te ceste.</p>
<p>Josip Šipuš</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Jurjević: HSLS je i u Splitu poželjan partner SDP-u </p>
<p>SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - Nakon neopozive ostavke splitskoga gradonačelnika Ivice Škarića i nekih članova Poglavarstva, počele su kalkulacije o mogućim novim koalicijama koje bi ubuduće mogle voditi grad, a nisu isključena ni predviđanja o štetnosti, besmislu ili učinkovitim rezultatima novih izbora. U svakom slučaju, Škarić će gradonačelničku dužnost obnašati najdulje do 24. siječnja, kada ga Gradsko vijeće mora razriješiti dužnosti i, ako do tada bude postignut dogovor, izabrati novoga gradonačelnika. Veći problem nastaje, ako međustranački dogovori izostanu, jer će tada Vlada raspustiti Gradsko vijeće i Poglavarstvo te imenovati povjerenika koji će raspisati izbore. HSLS je opet, u odnosu na moguće nove koalicije, kao i nakon svibanjskih izbora, svojevrstan jezičac na vagi koji bi u konačnici mogao odlučiti o sastavu buduće vlasti u gradu. Na pitanje što će poduzeti, Miroslav Buličić, predsjednik splitskog ogranka HSLS-a, kaže da je najbolje mirno sagledati stanje i izbjeći nove izbore, koji »ne bi znatnije promijenili političku sliku Splita, a donijeli bi velike troškove«. Iako nitko ne želi konkretno govoriti o Buličiću kao HSLS-ovom kandidatu za gradonačelnika, ta bi kalkulacija mogla biti vrlo prihvatljiva budući da je gradonačelnik u ostavci Ivica Škarić izjavio da se nema namjeru ponovo kandidirati dok se prvog čvojeka grada ne bude biralo neposredno. Buličić je spreman sa svima pregovarati, a tom je razmišljanju sklon je i Škarić, koji je na pitanje o mogućoj koaliciji sa SDP-om kazao da osobno neće nikome ništa sugerirati ni braniti, nego samo inzistirati na što skorijem formiranju vlasti radi funkcioniranja grada. Drži da bi rezultati izbora opet bili isti, pa je za međustanačke dogovore. Komentirajući moguću suradnju HSLS-a i SDP-a, Zvonimir Puljić (HDZ), predsjednik Gradskog vijeća, rekao je da sumnja u tu koaliciju, jer dvoji da bi se stranke odlučile na korak koji bi izazvao javnu i političku štetu. Njegovo je mišljenje da su ponovni izbori najbolja varijanta za rješavanje splitske krize, a na pitanje o tome je li to zato što misli da bi HDZ novim izborima najviše dobio, Puljić je kazao da je popularnost HDZ-a u porastu i na lokalnoj i na državnoj razini, pa bi na ponovljenim izborima osvojili 28 posto glasova. Predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjević nema ništa protiv novih izbora, ako ne bude međustranačkog suglasja. Izjavio je da je HSLS i u Splitu poželjan partner SDP-u i njegovim koalicijskim partnerima te, ako se postigne dogovor s bliskim strankama (HSLS, ASH i HNS), Split bi mogao dobiti stabilnu vlast. U SDP-u drže da je Škarićeva ostavka dokaz o lošem funkcioniranju tzv. tehničke vlade. Čelnici SDP-a odbijaju koaliranje s HDZ-om za koji se nadaju da će se u budućnosti iz nepouzdanog pretvoriti u poželjnog partnera.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Produžen pritvor osumnjičenima u slučaju Lora </p>
<p>SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - Županijski istražni sudac na zahtjev županijskog državnog odvjetništva u petak je za još mjesec dana produžio pritvor sedmorici pritvorenih od osmorice osumnjičenih da su 1992. u ondašnjem vojnom zatvoru u Lori počinili ratni zločin pretežno protiv civila srpske nacionalnosti. </p>
<p> U tom je istražnom postupku do sada saslušano 30-ak svjedoka, ali kako istražni postupak još nije dovršen jer treba saslušati još svjedoka, državno odvjetništvo je zatražilo produženje pritvora nad osumnjičenima zbog mogućnosti njihova utjecanja na svjedoke i bijega.</p>
<p> Osmi osumnjičeni Tomislav Duić, koji je bio zapovjednik Vojnog zatvora u Lori 1992., još nije pronađen ni ispitan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Škarić traži da Ademi za Novu godinu dođe kući</p>
<p>SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - Splitski gradonačelnik u ostavci Ivica Škarić poslao je Claudu Jordi, predsjedniku Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, pismo u kojem ga moli da udovolji »želji svih građana grada Splita« i dopusti hrvatskom generalu Rahimu Ademiju da nastupajuće blagdane provede u svome domu u Splitu, okružen pažnjom i ljubavvlju svoje obitelji i prijatelja.</p>
<p>»Svoju molbu osnažujemo spoznajom o tome da se general Ademi dragovoljno odazvao pozivu Haaškog suda s namjerom da istinitim i cjelovitim iskazom svjedoči o oslobodilačkom ratu hrvatskog naroda kao i o ratnom putu postrojbi kojima je zapovijedao u vojnim operacijama«, istaknuo je Škarić u pismu. Podsjetio je na odluke Haaškog suda u vezi sa zapovjednicima vojske agresora na Republiku Hrvatsku te izrazio nadu da će, na temelju tih spoznaja, predsjednik Jorda donijeti pozitivnu odluku. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Povlače se i Baxterovi aparati za hemodijalizu, te igle tvrke Nisho Nipro </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Ministarstvo zdravstva zatražilo je u petak navečer od svih centara za dijalizu da iz uporabe povuku aparate za hemodijalizu tvrtke Baxter i igle za hemodijalizu tvrtke Nissho Nipro Corp.</p>
<p> Ministarstvo u priopćenju u petak navečer navodi da je ta odluka donesena nakon što je na službenoj web stranici američke državne agencije za hranu i lijekove (FAD) objavljena informacija o mogućim greškama na miješalici Baxterova aparata za hemodijalizu i neispravnosti igala za hemodijalizu tvrtke Nissho Nipro Corp. </p>
<p> Ministar zdravstva Andro Vlahušić izjavio je Hini da je preporuku donio iz preventivnih i sigurnosnih razloga, te da dosad ni jedan pacijent zbog uporabe tih aparata i igala nije imao poteškoća. </p>
<p> Na spomenutu informaciju FAD-a, objavljenu na internetu 19. prosinca, ministra je u petak u 16.30 sati upozorio KBC Rebro. Ministar je također rekao da oni centri za dijalizu koji sumnjive Baxterove aparate ne mogu zamijeniti drugima moraju posebno paziti na stanje bolesnika i tijek dijalize. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>I javne službe žele da njihov kolektivni ugovor bude kao poštarski </p>
<p>U izmjenama treba utvrditi fiksne iznose božićnice, regresa i poklona za Uskrs, kaže Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti / Ako Vlada ne prihvati izmjene, bit će doveden u pitanje sporazum Partnerstvo za razvoj</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - »Tražimo izmjene temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe da bi se razina prava zaposlenih uskladila s pravima onih u javnim poduzećima«, istaknuo je Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p>»Naš je zahtjev motiviran kolektivnim ugovorom za radnike Hrvatske pošte potpisanim u četvrtak«, objasnio je dodavši da su tim ugovorom prava radnika u Pošti »iskočila« iz okvira temeljnog kolektivnog ugovora. </p>
<p>Tražimo da se u izmjenama ugovora utvrde fiksni iznosi božićnice, poklona za Uskrs i regresa. »Ne želimo da se o takvim stvarima pregovara svake godine uoči donošenja državnog proračuna«, ustvrdio je Ribić. Podsjetio je da će radnici Hrvatske pošte, prema svom kolektivnom ugovoru, primati božićnicu od 600 kuna i poklon-bon za djecu od 400 kuna, dok će im regres iznositi 1.588 kuna. </p>
<p>»Neprihvatljiva je i razlika u prosječnoj plaći između zaposlenih u obrazovanju, koja iznosi 3671 kunu, te plaće u Pošti koja je 4190 kuna«, ocijenio je Ribić. Ipak, ustvrdio je da za te razlike nisu krivi sindikati nego »kolebljiva Vlada koja se uplašila štrajka poštara i popustila njihovu pritisku«. </p>
<p>»Većina sindikata javnih službenika podržala je inicijativu da se izmijeni temeljni kolektivni ugovor«, rekao je Ribić. </p>
<p>»Ako Vlada ne prihvati izmjene, ići ćemo na postupak mirenja i arbitražu, a nastavi li biti neprincipijelna, nedavno potpisani sporazum Partnerstvo za razvoj bit će doveden u pitanje«, zaključio je Ribić. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Čović: Struja neće poskupjeti prije travnja </p>
<p>Hrvatski potrošači plaćaju gotovo najnižu cijenu struje u Europi / Niža je još samo u Jugoslaviji, Rumunjskoj, Bugarskoj i sličnim zemljama, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović/ Struja treba poskupjeti zbog brojnih nužnih ulaganja u elektroenergetski sustav / Ove godine četvrtina potrošene struje uvezena jer je to HEP-u bilo jeftinije od povećanja proizvodnje u termoelektranama</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Sljedeće godine svakako će trebati povećati cijenu struje jer ona nije dovoljna za brojne nužne investicije u elektroenergetski sustav. Ali, to neće biti u sljedeća tri, četiri mjeseca, izjavio je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivo Čović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, HEP će ovu godinu završiti s dobiti od oko 10 milijuna kuna. Znatno bolje poslovne rezultate nego u 2000. koja je zaključena gubitkom od 691 milijun kuna, omogućili su nešto bolje stanje na tržištu energentima, smanjenje troškova osoblja za 200 milijuna kuna, te ostale racionalizacije u poslovanju. Osim toga, ove godine tvrtka je prodala 4,4 posto više električne energije. To je rezultat povećane potrošnje kućanstava, ali i pokazatelj oživljavanja gospodarstva, istaknuo je Čović.</p>
<p>Zahvaljujući maksimalnim racionalizacijama u poslovanju i smanjenju troškova HEP-a, hrvatski potrošači plaćaju gotovo najnižu cijenu struje u Europi. Niže su još samo u SR Jugoslaviji, Rumunjskoj, Bugarskoj i sličnim zemljama, rekao je Čović. No, narednih godina moramo krenuti u brojne velike investicije - samo u obnovu prijenosne mreže trebat će u dvije, tri godine uložiti oko milijardu kuna pa će biti nužno povećati sadašnje cijene, najavio je predsjednik Uprave HEP-a.</p>
<p> Nedavno su završili sanaciju sedam 110-kilovoltnih dalekovoda u istočnoj Slavoniji što je bio preduvjet da u ožujku započne obnova velike trafostanice Ernestinovo, potpuno uništene u ratu. Paralelno s njom gradit će se i velika trafostanica Žerjavinec kraj Zagreba. Nakon što bude dovršena, dvostruko će se povećati sadašnje mogućnosti transporta struje iz Mađarske. </p>
<p>Čelnici HEP-a rekli su da, unatoč tome što je prije desetak dana bila rekordna dnevna potrošnja struje od 57 milijuna kilovatsati i maksimalno opterećenje mreže od 2796 megavata, te da im Ina nije mogla isporučiti dovoljno plina, u opskrbi nije bilo nikakvih problema. </p>
<p>HEP-ovi kapaciteti mogu zadovoljiti potrebe za strujom, istaknuo je Čović. Ove godine tvrtka je uvezla oko 25 posto potrošene struje, ali samo zato što je procijenila da joj je to jeftinije od povećanja proizvodnje u vlastitim termoelektranama. </p>
<p>No, nedavna prilično problematična situacija te stalni rast potrošnje struje ukazuju na to da je potrebno graditi nove elektroenergetske kapacitete i obnoviti postojeće. Jer, kaže Čović, energetska neovisnost jedan je od bitnijih elemenata državne neovisnosti.</p>
<p>Novinari su doznali i da je Nadzorni odbor HEP-a u četvrtak prihvatio koncept preoblikovanja tvrtke u HEP Grupu. Prema zakonskoj regulativi, to treba završiti do kraja lipnja iduće godine kako bi se HEP pripremio za privatizaciju koja će, vjerojatno, početi u 2003. godini.</p>
<p>HEP-u potvrđen solidan kreditni rejting </p>
<p> Zakonska je obveza HEP-a da u posebno poduzeće izdvoji nezavisnog operatera sustava i tržišta što se uskoro očekuje, a od 1. siječnja iduće godine omogućit će svim velikim potrošačima da sami izaberu svog dobavljača struje. Iako se nešto kasni u pripremama, Čović kaže da je HEP spreman, ako netko želi odmah iskoristiti takvu mogućnost, kroz privremenu proceduru omogućiti takvu dobavu električne energije.</p>
<p> HEP je zainteresiran da se što prije vrati u NE Krško kao ravnopravan suvlasnik. Velik korak postignut je potpisivanjem slovensko-hrvatskog sporazuma o Krškom koji trebaju ratificirati parlamenti Hrvatske i Slovenije. U slučaju da sporazum ne bude ratificiran, HEP je potpuno spreman i za međunarodnu arbitražu, napomenuo je Čović. </p>
<p>Najavio je da bi uskoro mogao biti potpisan kolektivni ugovor za HEP što bi tvrtki trebalo olakšati nastavak restrukturiranja i prilagođavanje novim okolnostima na tržištu. </p>
<p>Novinarima je rečeno da je poznata strana agencija Standard & Poor's potkraj godine potvrdila HEP-u njegov dosadašnji solidan investicijski kreditni rejting, koji ga svrstava u financijski sigurne zajmoprimce i omogućuje dobivanje povoljnijih kredita. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Promet u Lici i Gorskom kotaru još uvijek otežan</p>
<p>ZAGREB/GOSPIĆ/KARLOVAC, 28. prosinca</p>
<p> - U Lici i Gorskom kotaru promet je usporen i otežan, a na svim cestama za sva je vozila obvezna zimska oprema, izvijestio je u petak poslijepodne Hrvatski autoklub (HAK).</p>
<p>Novog snijega nije bilo, pa su ceste od Karlovca do Gračaca, Borje-Vrhovine, Grabovac-Ličko Petrovo Selo, Udbina-Lovinac i Prijeboj-Ličko Petrovo Selo otvorene za sva vozila uz obveznu zimsku opremu, a za teretna vozila i lanci.</p>
<p>Kamionima s prikolicama i tegljačima s poluprikolicama zabranjen je promet na cestama Duga Resa-Jezerane, Poljanak-Saborsko, Žuta Lokva-Gračac i Korenica-Gospić-Karlobag. Lanci su obavezni na većini lokalnih i županijskih cesta u Lici.</p>
<p>Za sav promet zatvorena je cesta Bjelopolje-Donji Lapac.</p>
<p>Vozačima se savjetuje oprez, jer na kolnicima u Lici i Gorskom kotaru još ima ugažena snijega i leda, pa je promet otežan. Za sva vozila obvezna je upotreba lanaca i zimske opreme.</p>
<p>Na lokalnim cestama u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji također traju zimski uvjeti.</p>
<p>Nakon dva dana, kad je području imotskoga kraja bilo gotovo odsječeno od svijeta, zbog visokog snijega i poledice te jake bure, u petak se olujno nevrijeme stišalo, a stanovnici ponovno imaju vodu i struju. Snijeg je na Biokovu napadao i do metar i pol. Unatoč tomu, sve su ceste na tom području prema moru i unutrašnjosti zemlje prohodne.</p>
<p>Trajektni promet u petak se odvijao redovno.</p>
<p>Na graničnim prijelazima u putničkom prometu nije bilo dužih čekanja. </p>
<p>T. G., N. M., Hina</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>MUP na Internetu objavio 20 najtraženijih kriminalaca, među kojima je i Mladić </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Hrvatski MUP »pojačao« je u petak svoju internetsku stranicu s popisom najtraženijih dvadesetak osoba za kojima je zagrebački Ured Interpola svojedobno izdao međunarodne tjeralice. Ujedno, objavljen je popis ukradenih, nestalih i krivotvornih umjetnina. Popis otvara hrvatski državljanin Dražan Gadža (27), osumnjičen za ubojstvo, za kojim je tjeralicu izdao zagrebački Županijski sud. Među najpoznatijima javnosti je sedam optuženika za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, genocid i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. To su Ratko Mladić za kojim je Županijski sud u Šibeniku izdao međunarodnu tjeralicu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, Goran Hadžić za kojim vukovarski Županijski sud traga zbog genocida, te Mile Mrkšić za kojim je tjeralicu izdao osječki Županijski sud zbog genocida i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Haaški sud izdao je tjeralice za Milanom Martićem zbog ratnog zločina protiv civila, i Veselinom Šljivančaninom Šljivom, traženim zbog genocida i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Od ostalih traženih osumnjičenika ističu se Marko Nikolić za kojim zagrebački Županijski sud traga zbog teškog ubojstva (misli se na ubojstvo Vjeke Sliška), i Zoran Pripuz, kojega se sumnjiči za udruživanje radi činjenja kažnjivih dijela, prijevare i iznude. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Narodne novine« uskoro dio Vjesnika d.d.?</p>
<p>Neke neslužbene informacije iz Vlade govore da bi se »Narodne novine«, kao službeni list, priključile »Vjesniku«/ U Banskim dvorima nakon konsolidacije »Slobodne Dalmacije«, namjeravaju ponuditi dio njenih dionica malim dioničarima i zaposlenicima, a ostatak prodati / Vlada će posebnu sjednicu u siječnju posvetiti upravo trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, saznaje Hina iz neslužbenih izvora</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Velika javna poduzeća, kao Ina, Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Hrvatske željeznice (HŽ) i iduće će godine biti nositelji investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj, a Vlada će posebnu sjednicu u siječnju posvetiti upravo trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, saznaje Hina iz neslužbenih izvora. </p>
<p>Ina, HEP i HŽ svoje će investicije u idućoj godini pokriti dijelom iz vlastite emisije, a dijelom i povećanjem svoje razine zaduženosti.</p>
<p> Upravo zbog planiranih visokih investicija u infrastrukturi, primjerice cestogradnji i energetici, u Vladi procjenjuju da se recesija na svjetskom tržištu ne bi toliko trebala odraziti na Hrvatsku. </p>
<p>Jedno od važnih pitanja, kada je riječ o javnim poduzećima, o kojemu će Vlada uskoro odlučivati je i pitanje Narodnih novina, poduzeća u kojem se tiska i istoimeni službeni list Republike Hrvatske te razni obrasci i tiskanice. </p>
<p>U Vladi ne žele takvu vrstu monopola, jer se, primjerice, neke tiskanice tiskaju čak u Sloveniji. </p>
<p>Tako neke neslužbene informacije iz Vlade govore da bi se Narodne novine, kao službeni list, priključile Vjesniku, dok bi se tiskara Narodnih novina privatizirala.</p>
<p>U slučaju da Vlada prihvati taj prijedlog, Narodne novine izlazile bi kao Vjesnikov poseban prilog. </p>
<p>Inače, kao službeni list Narodne novine izlaze dva puta tjedno, a ove će godine izići oko 120 brojeva. </p>
<p>Tiskaju se u više od 23.000 primjeraka, a u njima se objavljuju svi doneseni zakoni, rješenja i odluke Hrvatskog sabora i Vlade, odluke Ustavnog suda i slično. </p>
<p>Narodne novine posluju dosta uspješno, ali na poslovanje se odrazio i gubitak monopola u tiskanju tiskanica. </p>
<p>Tako su primjerice 1999. godine ostvarile oko 30 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, ali je dobit pala na 12,8 milijuna kuna u prošloj godini. </p>
<p>Prvi komentari govore da bi priključenje Narodnih novina Vjesniku bilo dobro rješenje i za Vjesnik, list u državnom vlasništvu koji Vlada nema namjeru privatizirati.</p>
<p>Država će, nakon sanacije, biti i većinski vlasnik Slobodne Dalmacije. Vlada je, naime, u listopadu na sjednici u Splitu donijela odluku o dokapitalizaciji Slobodne, a po posljednjim informacijama Uprava se u najvećoj mjeri uspjela nagoditi sa svim vjerovnicima.</p>
<p> Ostaje ipak problem malih dioničara i zaposlenika, odnosno sudskih sporova koji će biti i najveći problem za konačno rješenje.</p>
<p>U Banskim dvorima namjeravaju nakon konsolidacije ponuditi dio dionica malim dioničarima i zaposlenicima, a ostatak prodati.</p>
<p> Postoji i mogućnost da mali dioničari i zaposlenici postanu i većinski vlasnici, ako im se nakon konsolidacije ponudi 25 posto dionica, a potom iskoriste i mogućnost osnivanja zatvorenog investicijskog fonda i tako kupe još 25 posto dionica.</p>
<p>Ne bude li spremnosti za takva rješenja, spominje se mogućnost stečaja i potom prodaje Slobodne.</p>
<p> U stečajnom bi se postupku, naime, riješio niz naslijeđenih problema Slobodne Dalmacije, kao i problem sudskih tužbi koje bi, inače, opterećivale i bile velika nesigurnost za budućega kupca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Austrija darovala HCR-u 80.000 dolara za kupnju četiri psa tragača</p>
<p>Donacijom je zaokružen program obuke pasa za otkrivanje mina i njihovih vodiča, vrijedan 400 tisuća dolara / Obuka 12 pasa za traženje mina i njihovih vodiča počinje u ožujku na poligonu u Novigradu / Nakon toga, tih 12 pasa moći će dnevno raditi na 10.000 četvornih metara, što znači da će u 260 radnih sati godišnje odraditi 2,6 milijuna četvornih metara«, rekao je ravnatelj HCR-a Damir Goršeta</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Austrijska vlada darovala je Hrvatskom centru za razminiranje (HCR) 80.000 američkih dolara. Tim će novcem biti nabavljena četiri psa tragača za minama i plaćeno školovanje za njih i hrvatske vodiče. Ugovor o donaciji potpisali su u petak u austrijskom veleposlanstvu šef misije UN-ova Programa za razvoj (UNDP) Cornelius Klein, otpravnica poslova i ministrica-savjetnica austrijskog veleposlanstva Andrea Ikić-Böhm, te hrvatski ministar rada i socijalne skrbi i predsjednik Savjeta Hrvatskoga centra za razminiranje Davorko Vidović.</p>
<p>Donacijom je zaokružen program obuke pasa za otkrivanje mina i njihovih vodiča, vrijedan 400 tisuća dolara. </p>
<p>»Zahvaljujući toj donaciji imat ćemo ukupno 12 pasa. Dosadašnjim donacijama od Belgije i Kanade kupljeno je osam pasa«, izjavio je Vidović ističući veliku zahvalnost što u »tom teškom, opasnom i skupom poslu nismo osamljeni već imamo kontinuiranu i znatnu potporu prijatelja u svijetu«. Dosadašnjih 4000 četvornih kilometara površina zagađenih minama smanjeno je na 1700 četvornih kilometara. Najviše je šumskih površina u kojima su psi najefikasniji u pronalaženju mina. »Dinamika kojom provodimo razminiranje, svjedoči da ćemo uspjeti u ostvarenju nacionalnog programa kojim se do 2010. Hrvatska treba očistiti od mina«, ustvrdio je Vidović. </p>
<p>Klein je istaknuo da je donacija važna ponajprije stoga što će HCR-u omogućiti uspostavu vlastitog centra za obuku pasa i njihovih vodiča u pronalaženju mina. To će Hrvatskoj omogućiti da do 2010. postane glavni faktor u svijetu u protuminskom djelovanju. </p>
<p>Obuka 12 pasa za traženje mina i njihovih vodiča počinje u ožujku na poligonu u Novigradu. »Obuka će trajati između tri i šest mjeseci. Nakon toga, tih 12 pasa moći će dnevno raditi na 10.000 četvornih metara, što znači da će u 260 radnih sati godišnje odraditi 2,6 milijuna četvornih metara«, rekao je ravnatelj HCR-a Damir Goršeta. </p>
<p>Psi rade u parovima s istim vodičem. S obzirom na veličinu prostora koji je još pod minama, Hrvatskoj bi, kaže Goršeta, trebalo 50 pari pasa tragača.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Zaposleni u školstvu još nisu dobili božićnicu</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca </p>
<p> - Savez školskih sindikata (SŠS) upozorio je u petak da zaposlenima u osnovnim i srednjim školama još nisu isplaćene ovogodišnje božićnice, iako ih je već primila većina državnih i javnih službenika. Sporazum o božićnici i daru za djecu Vlada i sindikati potpisali su sredinom prosinca u sklopu potpisivanja temeljnog kolektivnog ugovora za javni sektor.</p>
<p> Unatoč tome što je prema sporazumu rok za isplatu božićnice kraj prosinca, sindikalci smatraju da su je zaposleni u školstvu trebali primiti prije božićnih blagdana.</p>
<p> »Odgovornima u vlasti nije bilo dovoljno osramotiti učitelje i profesore božićnicom od 250 kuna, nego ih se dodatno osramoćuje neopravdanim kašnjenjem isplate«, navodi Savez školskih sindikata u priopćenju.</p>
<p> Sindikalci ocjenjuju »žalosnim« što prekobrojnim činovnicima po ministarstvima nisu dovoljna ni dva tjedna da se zaposlenima u školstvu isplati ono što im po sporazumu pripada. »Najružnije od svega je što ni za kašnjenje božićnice niti za nepoštivanje potpisanog nitko neće odgovarati«, ističe se u priopćenju.</p>
<p> Sindikalci smatraju da božićnica od 250 kuna nije odgovarajući materijalni poticaj zaposlenima, ali da je na vrijeme isplaćena, mogla je biti mali znak pažnje prema onima koji najizravnije brinu za budućnost hrvatskoga naroda. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011229].
|
