NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211749 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.11.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vlahušić: »U svim normalnim zemljama, ministri zdravstva i financija su najveći neprijatelji«</p>
<p>Prije veljače, u novim ugovorima liječnika primarne zdravstvene zaštite, bit će ugrađene nove mjere, prije svega preventivni rad, koji će im biti priznat kao trošak, u iznosu od pet posto / Sindikati nisu tražili veće plaće, ali su pristali da liječnici i medicinske sestre imaju 90 posto plaće fiksno, a da ostatak ovisi o njihovu radu, kaže dr. Vlahušić</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Ministar zdravstva Andro Vlahušić zapravo je htio biti nuklearni fizičar. Uz medicinu, s vremena na vrijeme je studirao i fiziku i matematiku, dijelom i zato što mu je medicina bila prelagana, po čemu je vjerojatno rijedak u toj struci. Nuklearni fizičar na kraju nije postao, no zato je stručnjak za onkologiju i dijabetologiju, a uspješno bavljenje politikom u HSLS-u rezultiralo je i ministarskim mjestom. Ali ne iz prvog pokušaja.</p>
<p>• Navodno su vam tri puta nudili mjesto ministra zdravstva. Zašto ste ga tek sada prihvatili?</p>
<p>- Nije bilo triput, ali jednom jest. Imao sam osobne razloge zašto nisam prihvatio postati ministar prvi put. Drugi je razlog bio stručne prirode. Imao sam 39 godina, bio sam ravnatelj bolnice u Dubrovniku godinu i pol dana i član županijskog Odbora za zdravstvo. Činilo mi se da mjesto ministra pripada sveučilišnim profesorima, ljudima s klinika i fakulteta, a ne meni iz male bolnice. U međuvremenu sam dobio širi pogled, postao član saborskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, bio sam savjetnik bivše ministrice, član upravnih vijeća HZZO-a i KBC-a Split.</p>
<p>• Poznati ste kao političar, hoće li biti moguće uskladiti poslove političara i ministra zdravstva, koji su ipak bitno različiti?</p>
<p>- Ako želite biti liječnik, ne biste trebali biti klasičan političar, a dok jeste političar, ostanite dijelom i liječnik. Čitavo sam vrijeme bio liječnik, a do prije tjedan dana sam radio i u ambulanti. Bio sam zdravstveni političar. U ovom trenutku mislim da je iznimno važno da ministar zdravstva ima potporu politike. U ovih nekoliko dana koliko sam ministar, razgovarao sam s ključnim ljudima u zdravstvu, u petak sa sindikatima...</p>
<p>• Najgore na početku...</p>
<p>- Ne, nije uopće najgore. Dapače, mislim da je to najbolje.</p>
<p>• Nastupanjem na ministarsku dužnost rekli ste da se za zdravstvo može izdvojiti mnogo više novca nego sada. Odakle?</p>
<p>- Dio novca davat će osiguranici kroz veće participacije, drugi dio se može naći u sustavu, izbjegavanjem neracionalne potrošnje. Treći dio je utvrditi ključne zdravstvene probleme, a to su kardiovaskularne i zloćudne bolesti te nesreće, i uzeti novac iz onoga što direktno utječe na pojavu tih bolesti ili nesreća. Dakle, izdvajati dio novca koji se zaradi od prodaje cigareta, alkohola, cijene goriva, autobusne karte ili osiguranja. Novac bi se izdvajao u poseban fond za prevenciju, koji ne mora biti dio zdravstvenog sustava.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni proračunom Ministarstva zdravstva i, posredno, proračunom HZZO-a?</p>
<p>- U svim normalnim zemljama svijeta dva najveća neprijatelja u vladi se zovu ministar zdravstva i ministar financija.</p>
<p>• Na koje je projekte Ministarstvo zdravstva trenutno usmjereno?</p>
<p>- Najviše razgovaramo o reorganizaciji primarne zdravstvene zaštite, a tražio sam da se radne grupe HZZO-a, pilot projekta Koprivnica i Ministarstva zdravstva udruže u jednu. Prije veljače, u novim ugovorima liječnika primarne zdravstvene zaštite, bit će ugrađene nove mjere, prije svega preventivni rad, koji će im biti priznat kao trošak, u iznosu od pet posto.</p>
<p>• Govori se da pedijatri i ginekolozi više neće biti dio primarne medicine. Je li to istina?</p>
<p>- Ne. Moje je stajalište da bi pedijatri trebali ostati u domovima zdravlja, ali bi trebalo voditi računa o demografskoj slici, jer broj novorođene djece rapidno pada, što znači da će se pedijatrija morati reorganizirati. I što se tiče ginekologa suglasni smo sa strukom: ženama treba vratiti mogućnost da imaju ginekologa koji će ih pratiti cijelo vrijeme, dakle i za poroda.</p>
<p> • Pozvali ste sindikate i stručne udruge na suradnju. Jesu li oni spremni na teške odluke, na primjer otkaze, s obzirom na to da ima viška zaposlenih u zdravstvu?</p>
<p>- Jesu. Potpisao sam ugovor sa zdravstvenim sindikatima, koji nisu tražili veće koeficijente za plaće. Ja ću tražiti da plaće u zdravstvu dijelom ovise o rezultatima rada. </p>
<p>Predlažem da plaća za početak bude fiksna u iznosu od 90 posto, a 10 posto će ostati za stimulacije ili destimulacije, ovisno o radnom učinku. Entuzijazam brzo prođe, zato je potreban sustav nagrada. Ljude iz sindikata koji znaju racionalno razmišljati imenovat ću u Upravno vijeće HZZO-a.</p>
<p>• Nakon izbora novog direktora HZZO-a?</p>
<p>- Ne, prvo ćemo imenovati novo Upravno vijeće, i to uskoro. A onda će Upravno vijeće imenovati novog direktora na prijedlog ministra, staroga ili novoga, vidjet ćemo.</p>
<p>• Ima li kandidata?</p>
<p>- Pa za 12 milijardi kuna, koliki je proračun HZZO-a, kandidata uvijek ima!</p>
<p>• Imate li vi svojeg kandidata?</p>
<p>- Nemam, ali imam jednu manu i prednost u kadrovskim pitanjima. Mana je što ne poznajem dovoljan broj ljudi izvan medicinske struke, jer sam došao iz Dubrovnika, ali je to i prednost, jer ne pripadam niti imam bilo kakvu odgovornost prema bilo kojoj skupini koja je dosad u zdravstvu imala snažan neformalan utjecaj.</p>
<p>• Kad smo kod kadrovskih križaljki, običaj je da ministar bira najbliže suradnike, zamjenika i pomoćnike. Hoće li biti promjena?</p>
<p>- Zamjeniku i pomoćnicima sam rekao da su im šanse da ostanu 90 posto, od čega im je 10 posto mogućnost da me potpuno iznenade, a 80 posto su im šanse da budu dobri i da ja budem zadovoljan. Preostalih 10 posto su njihovi rezultati. Rekao sam im da sami moraju odrediti rok u kojem će nešto napraviti i reći rezultat.</p>
<p>• Pa onda u Ministarstvu vlada panika... </p>
<p>- Pa, prilična. Moja je pozicija ovdje da malom broju ljudi ispunjavam želje, no nakon što to učinim, imam pravo tražiti mnogo.</p>
<p>• Pitam to i stoga što su se u zdravstvu u zadnje vrijeme zaredale afere, a Ministarstvo zdravstva nije baš prošlo na tom ispitu.</p>
<p>- Ne, nije prošlo, ali ovo Ministarstvo ima samo 60 zaposlenih, od toga 30 inspektora. No, sve ono što se događa u Ministarstvu zdravstva, dobro ili loše, ubuduće ćete saznati. Nisam jedino spreman odgovarati za nerad pojedinih ravnatelja ustanova ili mojih pomoćnika.</p>
<p>• Novinari su otkrili da je CT uređaj na Rebru preplaćen za dva milijuna kuna. Što ćete učiniti i hoće li se uvesti reda u nabavu medicinske opreme?</p>
<p>- Predložit ću da se osnuje stručna skupina, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, od koje će se tražiti suglasnost za kupnju svakog aparata skupljeg od određenog iznosa. S državnim novcem ne smije biti tajnih podataka, jer se onda dogodi afera CT. O tome je bilo govora i u utorak na Vladi i problem još nije riješen. U novinama ste objavili iznimno detaljan prikaz situacije, a ako je to istina, nije dobro da nam se to događa u Hrvatskoj. Ako je netko učinio propust, u svakom slučaju mora odgovarati.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ukida se posebna izborna jedinica za dijasporu</p>
<p>Ostaje razmjerni sustav / Smanjuje se broj zastupnika / Pet do devet zastupnika nacionalnih manjina / Vezanje biračkog prava uz prebivalište / Izborno pravo samo ako se u Hrvatskoj prebiva najmanje godinu dana prije izbora, navodi Mato Arlović, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji priprema radnu verziju izbornog zakona</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Budući da imamo obvezu uskladiti izborni zakon s izmjenama Ustava, a stav je i vladajuće koalicije i stručne javnosti da treba smanjiti sadašnji broj od 151 zastupnika u Hrvatskom saboru, prijedlog novog izbornog zakona u saborskoj bi se proceduri trebao naći na proljeće, rekao je u srijedu za Vjesnik Mato Arlović, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je započeo s pripremama radne verzije izbornog zakona. </p>
<p>Zakon bi, prema njegovim riječima, trebalo donijeti do kraja iduće godine. »Budući da se smatra kako je potrebno preispitivanje broja i načina izbora zastupnika nacionalnih manjina, zalagat ću se«, kaže Arlović, »da bude 120 zastupnika te pet do devet predstavnika nacionalnih manjina, dakle u Saboru bi sjedilo najviše 129 zastupnika«.</p>
<p>Arlović se također zalaže da se, uz ostanak razmjernog izbornog sustava, prednost da takozvanim otvorenim listama. Građani bi tako imali mogućnost birati stranačke liste, ali i pojedince s liste, te bi prema broju glasova koje dobiju ti kandidati imali prednost pri zauzimanju zastupničkih mjesta. Time se povećava odgovornost zastupnika, smatra Arlović.</p>
<p>Otvara se također, navodi, pitanje glasovanja državljana koji imaju dvojno ili, uz hrvatsko, više državljanstava. Predlaže se da se biračko pravo veže uz prebivalište. Više ne bi bilo posebne izborne jedinice za dijasporu, a građani bi izborno pravo mogli ostvariti samo ako u Hrvatskoj prebivaju najmanje godinu dana prije izbora. Oni koji se privremeno zateknu izvan Hrvatske, a hrvatski su državljani, mogu glasati u našim veleposlanstvima.</p>
<p>»Ako se bude išlo na promjenu broja izbornih jedinica«, poručuje Arlović, »zalažem se da ih bude manje, možda ne bi bilo loše da bude i jedna izborna jedinica«. U svakom slučaju, više od pet izbornih jedinica je previše, smatra on. Pet izbornih jedinica, ističe, omogućuje da se na temelju povijesnih, prirodnih regija stvore pretpostavke i za regionalni razvoj te iskorištavanje komparativnih pretpostavki svih naših regija. Prijedlog zakona je, naglašava Arlović, u fazi stručnih rasprava unutar stručne službe Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Slijede političke rasprave unutar vladajuće koalicije i kad bude gotova prva radna verzija, krenut će polako i javna rasprava. Sudjelovat će, navodi, i stručnjaci, koji su radili na prethodnom izbornom zakonu, profesori ustavnog prava i političkih znanosti.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tušek smjenjuje Borkovića?</p>
<p> V. d. predsjednika HSLS-a Jozo Radoš još ništa ne zna o tom slučaju</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek je, kako se neslužbeno doznaje, u Vladu poslao zahtjev za razrješenjem svog pomoćnika za inspekcijske poslove Miroslava Borkovića. Potvrdu ili demanti te informacije u srijedu nije bilo moguće dobiti ni u Vladi niti u Ministarstvu, ali je glasnogovornica Ministarstva Marina Halužan novinarima potvrdila da je ministar Tušek, zbog pitanja vezanih uz Borkovića, u utorak bio u Vladi.</p>
<p>Tušek je, zamoljen za komentar, rekao samo: »No comment«. Iako je Borković nekoliko puta izjavljivao da ga Tušek proganja i šikanira jer je, kao tajnik zagrebačke organizacije HSLS-a, podržao kandidaturu Dražena Budiše za predsjednika stranke, upućeni tvrde da ovaj put nije riječ o unutarstranačkom obračunu.</p>
<p>Mediji su nedavno objavili informaciju da je Borković primio nekoliko tisuća maraka mita da bi jednom autoprijevozniku oduzeo, a drugom dodijelio koncesiju za obavljanje djelatnosti, te da Tušeku, navodno, svakodnevno stižu pritužbe da njegov pomoćnik selektivno provjerava i šalje kontrole uvijek istim prijevoznicima, dok su drugi u povlaštenom položaju.</p>
<p>U Ministarstvu je osnovano i povjerenstvo koje ispituje te navode, a svu prikupljenu dokumentaciju povjerenstvo je, navodno, već dostavilo MUP-u.</p>
<p>Informaciju o zahtjevu za razrješenjem Borkovića nije dobio ni v.d. predsjednika HSLS-a Jozo Radoš, koji je, u telefonskoj izjavi za Hinu, kazao da o tome zasad ništa ne zna, ali i da bi takav razvoj događaja bio logična posljedica pogoršanih odnosa između ministra i njegova pomoćnika, vidljiv i iz njihovih izjava u medijima.</p>
<p>»Dobijem li potvrdu te informacije, razgovarat ću s Tušekom i premijerom Ivicom Račanom, te potom donijeti vlastiti sud«, kazao je Radoš, odbacujući navode da je vrh stranke već razgovarao o čitavom problemu i Tušeku dao »zeleno svjetlo« za Borkovićevo razrješenje.</p>
<p>Na pitanje je li točno da je istražno povjerenstvo u Ministarstvu osnovano u dogovoru s njim, Radoš je naglasio da to nije istina i da se ni na koji način ne bi miješao u unutarnje stvari ministarstva. Potvrdio je pak da je, kad su se počele pojavljivati optužbe protiv Borkovića, sugerirao da se slučaj temeljito ispita u samom Ministarstvu, te da se prikupljeni materijal pošalje MUP-u. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Uređaj za čišćenje vode gotov do proljeća</p>
<p>Peti bunar isključen je prije dvije godine zbog problema s manganom u vodi, ali stanovnici istočnog dijela Zagreba, koji vodu dobivaju iz Petruševca, nisu osjetili promjene ni u kvaliteti ni količini vode, tvrde u Vodoopskrbi i odvodnji</p>
<p>Uređaj za demanganizaciju što se gradi na vodocrpilištu Petruševac trebao bi biti završen do proljeća sljedeće godine, a valja se nadati da će se dotad netko u Gradskom poglavarstvu dosjetiti i asfaltirati prilaznu cestu petruševačkom vodocrpilištu.</p>
<p>Naime, cesta po kojoj smo u srijedu pokušali doći do, potencijalno, budućeg najvećeg izvora pitke gradske vode asfaltirana je tek do posljednje autobusne stanice, a dalje do vodocrpilišta vodi nešto što, osobito za kiše, podsjeća na seoski kolni put. Takva »prometnica« usporava i radove na samom vodocrpilištu. </p>
<p>- Završeni su gotovo svi građevinski radovi, a trenutačno se privode kraju oni u unutrašnjosti objekta. Za postavljanje samog uređaja potrebno je oko tjedan dana, rekao Josip Pletikosa, šef odjela eksploatacije »Vodoopskrbe i odvodnje«.</p>
<p>Investicija je po ugovoru »teška« 23 milijuna kuna, ali iz uprave tvrtke saznajemo kako su moguće i korekcije. Kakve i u kojoj mjeri, znat će se nakon radova - poručili su.</p>
<p>Do tada, kako smo vidjeli, vodu će u slavine Zagrepčana »pumpati« četiri (od pet) bunara koja u zagrebački vodoopskrbni sustav istiskuju tisuću litara vode u sekundi.</p>
<p> Peti bunar isključen je prije dvije godine upravo zbog problema s manganom u vodi, ali stanovnici istočnog dijela Zagreba, koji vodu dobivaju iz Petruševca, nisu osjetili »izbačenost iz rada« jednog bunara ni u kvaliteti ni količini vode. </p>
<p>Tek kada uređaj za demanganizaciju bude završen, vodocrpilište će raditi kapacitetom 1.250 litara vode u sekundi. Sâm uređaj obrađivat će vodu iz četvrtog i petog bunara.</p>
<p>Princip rada je jednostavan - vodu će upumpavati uređaj pod tlakom od dva bara, nakon toga, potpuno zdrava, odnosno sanitarno ispravna voda pod tlakom od 8,5 bara upumpavat će se u cjevovod i dovoditi do slavina građana.</p>
<p>Inače, na Petruševcu je planirana gradnja još triju bunara, svaki kapaciteta 250 litara u sekundi. Time bi ukupan kapacitet bio 2.000 litara u sekundi i Petruševac bi postao najveće zagrebačko vodocrpilište. No, da bi se postigla ta razina opskrbe vodom, potrebno je sagraditi, kako nam je Pletikosa, još jedan »transportni put«, odnosno cjevovod od Petruševca do Slavonske avenije. Vodocrpilište u Petruševcu, zajedno s onim u Sašnjaku, opskrbljuje vodom područje od Draškovićeve ulice pa sve do Vrbovca.</p>
<p>- Glavni je motiv gradnje uređaja osigurati dovoljnu količinu potpuno čiste vode Zagrepčanima, objasnio je Pletikosa. Čim je primijećen mangan u vodi, ugroženi bunar je isključen.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>HEP dopunio i predao zahtjev za poskupljenjem </p>
<p>Ove će godine Toplinske mreže zabilježiti 51 milijun kuna gubitka. Za bruto plaće na godinu se potroši oko 26 milijuna kuna</p>
<p>Toplinske mreže HEP-a Gradskom su uredu za gospodarstvo podnijele dopunu zahtjeva za povećanjem cijene za 14,5 posto. Zahtjev je podnesen još 14. studenoga, ali Gradski ured za gospodarstvo tražio je dodatne analize kako bi mogao raspravljati o zahtjevu.
Direktor pogona Toplinskih mreža ing. Vinko Devčić rekao nam je kako očekuje novi razgovor s predstavnicima Grada čim zahtjev bude proučen. </p>
<p>Toplinska energija poskupjela je u kolovozu ove godine za 12,5 posto. Tim povećanjem cijene Toplinske su mreže trebale poboljšati svoje poslovanje i smanjiti gubitak. No, rujansko poskupljenje plina eliminiralo je taj očekivani učinak. </p>
<p>Ako zahtjev bude ispunjen, Toplinske bi mreže sljedeću godinu mogle poslovati s pozitivnom nulom. Ove će godine zabilježiti 51 milijun kuna gubitka. Za bruto plaće Toplinske mreže na godinu troše oko 26 milijuna kuna. Dakle, gubitak iznosi koliko i dvogodišnje bruto plaće svih zaposlenika. </p>
<p>Poseban problem u poslovanju predstavlja cijena plina za kotlovnice u Pogonu posebnih toplana koje griju mnoge Zagrepčane. Naime, cijena plina za njih ista je cijeni plina za kućanstva, objasnio je Devčić. No, kada budu izrađeni podzakonski akti koji slijede iz ljetos usvojenog Zakona o energiji, takve bi anomalije trebale biti izbjegnute jer će svaki dobavljač energenta morati izraditi tarifni sustav. </p>
<p>Devčić nije htio prognozirati kakve su šanse da Gradsko poglavarstvo prihvati zahtjev za poskupljenjem. Toplinske su mreže dostavile svu potrebnu dokumentaciju, a na potezu su gradski čelnici.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poglavarstvo prihvatilo otkazne rokove i visinu otpremnine</p>
<p>Na zahtjev sindikalaca, u pregovore su uključeni pročelnici Gradskog ureda za gospodarstvo i Gradskog ureda za financije jer, rekao je Gašparović, »pregovori imaju smisla samo ako se vode s kompetentnim osobama« </p>
<p>Gradsko poglavarstvo prihvatilo je sadašnje otkazne rokove regulirane postojećim Zakonom o radu i otpremnine koje iznose pola mjesečnog dohotka po godini staža provedenog u poduzeću, rekao je u četvrtak Damir Gašparović, povjerenik Saveza samostalnih sindikata grada Zagreba. </p>
<p>- Time su, rekao je, stvoreni temelji za daljnje pregovaranje sa sindikatima o kolektivnom ugovoru za 22 trgovačka društva u gradskom vlasništvu. U pregovore za temeljni kolektivni ugovor uključili su se i Zoološki vrt i ZGOS, dok će se za gradske ustanove (Pučko otvoreno učilište i URIHO) vjerojatno voditi zasebni pregovori, dodao je. </p>
<p>Na zahtjev sindikalaca, u pregovore su uključeni pročelnici Gradskog ureda za gospodarstvo i Gradskog ureda za financije jer, rekao je Gašparović, pregovori imaju smisla samo ako se vode s kompetentnim osobama.</p>
<p>Pregovori će se nastaviti, ali u kojem smjeru? </p>
<p>- Sindikalci neće odustati od koeficijenata plaća u omjeru 1:4, na koje je Grad, potpisavši u travnju sporazum sa ZET-om, već pristao, podsjetila je predsjednica Sindikata komunalnih radnika Hrvatske Ankica Svoboda. </p>
<p>Naime, rasprave o osnovicama, zbog nedostatka podataka, odgođene su za sljedeći tjedan. Dotad bi sva trgovačka društva trebala dostaviti pregled dosadašnjih osnovica i koeficijenata te simulaciju promjene koeficijenata s jedan na četiri.</p>
<p>Uz to, očekuje se da Skupština trgovačkih društava donese odluku o isplati božićnice u iznosu 1.672 kune u gotovini.</p>
<p>Voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu Mario Iveković rekao je kako je vlast »i u ovim« pregovorima pokazala dvoličnost.</p>
<p>- Poglavarstvo pregovara sa sindikatima o plaćama, a s druge strane samo odlučuje o proračunu, rekao je Iveković. </p>
<p>Dodao je kako će nakon donošenja proračuna Poglavarstvo zahtijevati da se stavke kolektivnog ugovora uklapaju u taj proračun, pa je zaključio kako se ubuduće bez prethodnog konzultiranja sindikata i poslodavaca proračun ne bi smio prihvaćati. </p>
<p>Koliko će pregovori s Poglavarstvom trajati, nitko od sindikalaca nije mogao procijeniti.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Otvorena Poučna staza Miroslavec</p>
<p>Predstavnici Javne ustanove Park prirode Medvednica i Hrvatskog geološkog društva u srijedu su otvorili obnovljenu Poučnu stazu Miroslavec, koja od Šestinskog lagvića vodi do Kraljičinog zdenca. </p>
<p>Na dva drvena portala na ulaznim dijelovima staze te devet drvenih panoa, obogaćenih živim stijenama i drugim geološkim pojavama uz stazu, izletnici tijekom sat vremena duge šetnje mogu dobiti osnovne informacije o geološkim značajkama Medvednice. </p>
<p>Staza je uređena i obnovljena u sklopu projekta obnove starih rudarskih kopova na području Parka prirode Medvednica. Projekt obuhvaća uređenje poučnih staza koje će voditi do medvedničkih rudnika. Tako bi se na Poučnu stazu Miroslavec trebala nastaviti još jedan poučna staza, koja bi izletnike dovela pred ulaz u rudnik Zrinski, nedaleko od planinarskog doma Grafičar.</p>
<p>U Javnoj ustanovi, nakon dobivanja lokacijske dozvole, planiraju uređenje rudnika Zrinski, kako bi on napokon, kao turistička ponuda Medvednice, izletnicima bio dostupan za razgledavanje.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dogradonačelnici uručena povelja grada Veracruza</p>
<p>Skupina stranih studenata, koji u Zagrebu obavljaju stručnu praksu, u organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet i Hrvatske udruge za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti »IAESTE«, posjetili su Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Delegaciju je primila zamjenica gradonačelnika Vlasta Pavić, kojoj je meksički student Ricardo Ortegon Hernandez, student elektrotehnike na praksi u CARNetu, uručio povelju grada Veracruza.</p>
<p>Dogradonačelnici je tom prigodom predstavljena Udruga za razmjenu studenata preko koje u Hrvatskoj, najviše u Zagrebu, tijekom jedne akademske godine boravi 120 stranih studenata. Isti broj hrvatskih studenata svoju stručnu praksu obavlja u inozemstvu. Trenutačno u Zagrebu boravi šest stranih studenata, smještenih u studentskom domu »Stjepan Radić«, koji privremeno rade u zagrebačkim tvrtkama. </p>
<p>Na susretu u Gradskom poglavarstvu strani su studenti pohvalili gostoljubivost Zagrepčana zbog koje su, kako ističu, odlučili produljiti boravak u gradu. </p>
<p>Zanimljivo je da kao posebnu »atrakciju« u Zagrebu, strani studenti navode - snijeg. Naime, neki od njih vidjeli su ga prvi put u životu, što ih je posebno razveselilo. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Veseli dječji vlak »Tin Express« opet vozi</p>
<p>Uoči božićnih i novogodišnjih blagdana Hrvatske željeznice i ove godine uvode »Tin Express«, dječji vlak koji će od 1. do 23. prosinca svakog vikenda povezivati Zagreb i Savski Marof, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare.</p>
<p>- Djeca će se u okićenom i ozvučenom vlaku sa 230 sjedala voziti sat vremena, a Djed Božićnjak i Sveti Nikola dijelit će im prigodne darove sponzora. Cijena povratne karte u koju je uključen prigodan dar je 30, za odrasle 20 kuna. Za 3.500 kuna može se zakupiti cijeli vlak, rekla je Snježana Malinović, zamjenica izvršnog direktora HŽ-a.</p>
<p>U HŽ-u će, uz pomoć tvrtke Bayer AG, u subotu, 1. prosinca, obilježiti i Dan invalida. Toga dana planirana je besplatna vožnja za 170 djece s teškoćama u razvoju. Direktor zagrebačkog predstavništva Bayer AG-a Björn Bienert rekao je kako je Bayer, kao glavni sponzor prve vožnje, za hendikepiranu i djecu s posebnim potrebama dosad donirao više od 4.500 kuna, kao i darove za najmlađe. </p>
<p>An. L.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Klinici za neurokirurgiju donirano 30.000 dolara</p>
<p>Tijekom trodnevnog posjeta Klinici za neurokirurgiju KB »Sestre milosrdnice« dr. Beverly C. Walters iz SAD-a operirala je četiri pacijenta oboljela od spondilotske mijelopatije - bolesti degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici - i donirala medicinske instrumente i knjige u vrijednosti 30.000 dolara, rekao je u srijedu, zahvaljujući u ime operacijskog tima bolnice, dr. Miroslav Vukić.</p>
<p>Razlog je njezina trećeg posjeta Hrvatskoj uvođenje nove metode u operaciji vratnog intrevertebralnog diska, i to kroz vrat. Ta se metoda u svijetu koristi još od 60-ih godina, ali u Hrvatskoj, zbog nedovoljne educiranosti liječnika i nedostatka instrumenata, još nije zastupljena. </p>
<p>U vratnu kralježnicu ugrađuju se gotovi implantati, a ne, kao dosad, dio bedrene kosti. Operacija se naziva vratna diskektomija i omogućuje pacijentima vidno poboljšanje neurološkog statusa. Mnogi su pacijenti prije operacije bili potpuno nepokretni.</p>
<p>Od te bolesti boluju najčešće ljudi srednje životne dobi. Nakon operacije i hospitalizacije, koja traje 48 sati, pacijentima nestaje slabosti u ekstremitetima i njihovo se stanje ne pogoršava. </p>
<p>Dr. Walters je u prijašnja dva posjeta donirala 20.000 dolara te neurokirurzima Vinogradske bolnice omogućila dodatnu specijalizaciju i edukaciju u SAD-u.</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Kraljica Elizabeta nema ništa protiv skidanja do kraja</p>
<p>LONDON, 28. studenoga</p>
<p> - Kraljica Elizabeta II toplo je pljeskom pozdravila završni striptiz u američkoj glazbenoj komediji nadahnutoj filmom »The Full Monty« (Skidajte se do kraja) u ponedjeljak navečer na kraljevskoj svečanoj predstavi. </p>
<p>No vješta igra svjetlosti ipak je dvoranu uronila u polutamu u trenutku kad su šestorica glumaca skinula i posljednju krpicu. </p>
<p> Scena striptiza postala je slavna zahvaljujući britanskom filmu iz 1997., priči o šestorici radnika iz Sgheffielda, koji se, nakon otkaza, unatoč neadekvatnom fizičkom izgledu, odlučuju okušati kao striperi kako bi pokrpali rupe u kućnom budžetu. </p>
<p>Kraljica, čini se, uopće nije bila šokirana predstavom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>George Michael mijenja diskografsku povijest</p>
<p>LONDON, 28. studenoga</p>
<p> - George Michael potpisao je s izdavačkom kućom »Universal« ugovor o izdavanju jednog jedinog singla, što, zbog uobičajenih ugovora na nekoliko godina i za cijele albume, predstavlja presedan u glazbenoj povijesti. Dodatno potpisivanje ugovora za izdavanje singla, koji bi trebao izaći početkom slijedeće godine, George Michael će obaviti nakon što vidi kako će »Universal« plasirati njegov materijal na tržište. </p>
<p>Michaelov potez predstavlja veliki korak u promicanju tradicionalnog shvaćanja glazbenika, budući da izvođačima pruža svu kontrolu i moć. </p>
<p>Naime, ovakva se vrsta ugovora potpisuje samo ukoliko je izdavač nesiguran u glazbenika, no nikako drugačije. Dogovor s »Universalom« vjerojatno je posljedica Michaelovog skepticizma i brige, nakon što je 1994. godine izgubio sudski proces sa izdavačkom kućom »Sony«.</p>
<p>Prije potpisanog ugovora s »Universalom«, popularni britanski pop pjevač obavio je razgovore sa svim izdavačima, osim sa »Sonyjem«. </p>
<p>»Ne znam koliko je vrijedan potpisan ugovor, no znam da je veći od troškova«, rekao je George Michael, koji novi album planira izdati u svibnju slijedeće godine. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prodaje se jahta Liz Taylor i Richarda Burtona </p>
<p>LONDON, 28. studenoga</p>
<p> - Jahta »Kalizma«, koja je nekoć pripadala slavnom glumačkom paru Elizabeth Taylor i Richardu Burtonu, nalazi se na tržištu i čeka novog vlasnika koji će za nju morati izdvojiti četiri milijuna funti. </p>
<p>Riječ je o Ewardianovoj motornoj jahti koju je slavni britanski glumac kupio 1967. godine za Liz Taylor, nazvavši je prema imenima svojih triju kćeri, Kate, Liz i Maria. Na istoj je jahti Burton zaprosio glumicu ljubičastih očiju, poklonivši joj tom prilikom drugu polovicu svog 69,4 karatnog dijamantnog prstena. </p>
<p>»Kalizma« je sagrađena prije 92 godine, i, nakon što ju je slavni glumački par prodao 1974. godine, promijenila je nekoliko vlasnika. </p>
<p>Sudeći prema dnevniku Richarda Burtona, unutrašnjost jahte bila je ukrašena vrlo vrijednim slikama, od Moneta koji se nalazio u salonu do Van Gogha koji je krasio zid blagavaonice. </p>
<p>Sadašnji vlasnik »Kalizme«, indijski nasljednik Vijay Mallya, uložio je mnogo novca u poliranje broda, a u zadnje dvije godine »Kalizma« je u Dubaiju upotpunjena i modernim satelitskim sustavima. Dok čeka na prodaju, brod je u rukama londonskih yacht brokera. </p>
<p>Voditelj prodaje Jeremy Chubb, kazao je kako je većina originalnog izgleda »Kalizme« još uvijek postojana. </p>
<p>»Trenutno je na srednjem Istoku gdje se nalazi na dugotrajnom popravku kako bi ponovno dobila svoje originalno obličje«, istaknuo je Chubb, dodajući kako se potpuna restauracija »Kalizme« očekuje do kraja slijedećeg mjeseca. Posljednjih godina njome su se vlasnici u Indiji najviše služili tijekom Božića, a očekuje se da će se na Mediteran vratiti do travnja slijedeće godine. </p>
<p>Jedan od vlasnika broda bio je i Peter Savary, vlasnik Skibo dvorca, kojeg su prošle godine posjetili Madonna i Guy Ritchie. Na jahti je boravilo mnoštvo poznatih osoba iz svijeta zabave i filma, uključujući i Tita. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Otkriven film s pravim Christopherom Robinom iz priče o Winnieu Poohu</p>
<p>LONDON, 28. studenoga </p>
<p> - Obožavatelji medvjedića Winnieja Pooha, britanskog spisatelja A.A. Milnea, moći će vidjeti dječaka koji je autoru poslužio kao inspiracija. BBC je snimio dokumentarni film koji sadrži nedavno pronađene snimke Milneovog sina Christophera Robina, koje su prije više od 70 godina snimljene u šumi Ashdown, na jugu Engleske gdje se priče i događaju.</p>
<p> Televizijska producentica pronašla je snimku Christophera Robina Milnea iz 1929. dok je radila istraživanje za potrebe dokumentarnog filma kojim se obilježava 75. obljetnica knjiga o Poohu.</p>
<p> »Nisam mogla vjerovati da sam pronašla snimku pravoga Christophera Robina«, rekla je producentica Helen Kent. Kratka filmska snimka od samo desetak sekundi prikazuje Christophera Robina tijekom priredbe opisane i u autorovoj biografiji. U filmu Christopher Robin u priredbi o pričama »glumi« samog sebe, predvodeći povorku djece prerušene u likove iz priča o Poohu. Film je 1929. godine snimio fimski amater Percy Nightingale, koji je dvadesetih godina u Sussexu snimio mnogo nijemih dokumentarnih filmova.</p>
<p> Obožavatelji Pooha redovito posjećuju Istočni Sussex kako bi vidjeli mjesta, poput mosta Pooh Sticks Bridge, koja su poslužila kao inspiracija za priče.</p>
<p> Generacije djece širom svijeta odrasle su s pričama o Poohu, Pigletu, Tiggeru i Eeyoreu otkad je priča o Winnieju Poohu prvi put objavljena u dnevniku London Evening News 1925. godine, a milijuni su vidjeli Disneyjeve crtane filmove o avanturama slavnog medvjedića. (d.b., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jednim udarcem 130 pedofila u 19 zemalja</p>
<p>LONDON, 28. studenoga </p>
<p> - Policijska operacija »bez presedana« usmjerena na borbu protiv pedofilije istodobno se odvija u srijedu u 19 zemalja širom svijeta, a njome je obuhvaćeno 130 osoba, objavila je britanska policija.</p>
<p> »Za sada smo u Velikoj Britaniji uhitili sedam osoba«, rekla je glasnogovornica britanske policije koja je koordinirala svjetsku akciju.</p>
<p> Racije su »rezultat desetomjesečne istrage«, dodala je.</p>
<p> Glasnogovornica je također objasnila da su se uhićene osobe služile Internetom za »traženje, razmjenu i ponudu pedofilskih fotografija«.</p>
<p> Tih 130 osoba, obuhvaćenih akcijom, nalaze se u Velikoj Britaniji, Australiji, Belgiji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Izraelu, Italiji, Japanu, Južnoj Koreji, Nizozemskoj, Novom Zelandu, Portugalu, Rusiji, Španjolskoj, Švedskoj, Tajvanu, Turskoj i SAD-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Još tjedan dana grčkog pritvora za ljubitelje zrakoplovstva</p>
<p>DEN HAAG, 28. studenoga </p>
<p> - Skupina britanskih i nizozemskih turista optužena za špijunažu i uhićena prije tri tjedna zbog fotografiranja grčke vojne baze, ostat će u zatvoru još najmanje tjedan dana. </p>
<p> Dvanaest britanskih i dvoje nizozemskih državljana uhićeno je u gradu Kalamati na jugu Peloponeza. Javni tužitelj toga grada optužio ih je za špijunažu, a zatim je slučaj odlučio povjeriti tročlanom sudskom vijeću grada Misdemeanoursa. Vijeće će odlučiti hoće li se sudski proces nastaviti ili će optuženi biti pušteni na slobodu. Vijeće bi odluku trebalo donijeti najkasnije za dva tjedna, izvijestila je atenska novinska agencija ANA.</p>
<p> Spomenuta skupina turista fotografirala je dvije grčke vojne baze u Tanagri blizu Atene i NATO-ovu bazu u Araxosu na jugu Grčke.</p>
<p> Turisti su opovrgnuli sve optužbe, navodeći da su članovi zrakoplovnog kluba iz Britanije koji organizira posjete aero- mitinzima i vojnim bazama diljem Europe. Fotografiranje vojnih baza u Grčkoj strogo je zabranjeno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bivši izraelski ministar osuđen zbog bludničenja </p>
<p>TEL AVIV, 28. studenoga</p>
<p> - Okružni sud u Jeruzalemu u srijedu je potvrdio odluku Osnovnog suda Jeruzalema kojom je bivši ministar obrane, bivši ministar prometa i bivši zapovjednik sjeverne oblasti pri izraelskom glavnom stožeru Yitzhak Mordechai uvjetno osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog seksualnog zlostavljanja.</p>
<p> Kažnjen je jer je nanio tjelesne ozljede i izvodio bludne radnje nad časnicom koja je 1992. služila u njegovu uredu i pod njegovim zapovjedništvom. Mordechai je tada bio zapovjednik izraelske sjeverne oblasti, a optužen je i za bludničenje nad dvjema časnicama ali bez uporabe sile. Kazna je izrečena i zbog toga što je nanio tjelesnu ozljedu uz seksualno iživljavanje nad jednom službenicom Likuda u vrijeme dok je bio ministar obrane 1996. Sud je oslobodio Mordechaia optužbi jedne službenice koja je pokrenula cijelu aferu i koju je on navodno seksualno zlostavljao u svom uredu u vrijeme kada je bio ministar prometa. Bio je oslobođen zato, kako je naglasio sud, što se u izjavi tužiteljice kriju mnoge nelogičnosti, a ne zato što prihvaćaju obranu optuženog.</p>
<p> Afera Mordechai podijelila je izraelsku javnost u pitanju težine izrečene kazne. Mnogi smatraju, osobeno feminističke udruge, da je izrečena kazna preblaga. Čak su i sami suci bili podijeljeni. Dvojica su smatrala da je uvjetna kazna dovoljna i da je vidno omršavjeli Mordechai, kojeg je nedavno ostavila i druga supruga, dovoljno kažnjen. Treći sudac smatra da su to okolnosti koje ne treba uzimati u obzir. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U Berlinu otvorena kotroverzna izložba o zločinima Wehrmachta</p>
<p>BERLIN, 28. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Berlinu je otvorena kontroverzna izložba o zločinima Wehrmachta iz vremena Drugog svjetskog rata na podučju Istočne i Srednje Europe. Izložba je prvotno s drukčijim postavom otvorena još 1995. godine u Hamburgu. Tada je šokirala njemačku javnostkoja je držala - a tako stoji i u školskim udžbenicima - da su ratne zločine činili samo pripadnici SS-a a ne i regularne vojske, Wehrmachta. </p>
<p>Izložbu je u prvotnoj postavi vidjelo više od 700 tisuća ljudi u više njemačkih gradova, a ni u jednom slučaju nije prošla bez nereda. U Erfurtu je desni radikal Manfred Röder sprejom u izložbenom prostoru ispisao grafite kojima poručuje da je riječ o lažima. </p>
<p>Došlo je do prosvjeda konzervativnih i demonstracija desno radikalnih političkih snaga. Neke dokaze na izložbu su osporavali i neki povjesničari. Naime, oni su utvrdili činjenicu da neke fotografije s izložbe prikazuju masovne zločine koji su počini sovjetski vojnici. </p>
<p>Organizatori izložbe iz Instituta za društvena istraživanja u Hamburgu tvrde su u međuvremenu prikupljeni još uvjerljiviji dokazi o masakrima. Nova se izložba više temelji na dokumentima, a ne toliko na fotografijama kao prethodna.</p>
<p>Desno radikalne stranka NPD pozvala je u subotu u Berlin na demonstracije </p>
<p>protiv izložbe. Tijekom dosadašnjih demonstracija prigodom izložbi o zločinima Wehrmachta bilo je nereda. U Sarrbrickenu se dogodio i bombaški atentatkoji je, za postavljače izložbe, samo još jedan dokaz o nedostatku argumenata. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Na planetu oko daleke zvijezde otkrivena atmosfera</p>
<p>WASHINGTON / ZAGREB , 28. studenoga</p>
<p> - Svemirski teleskop Hubble omogućio je astronimima prvo opažanje i mjerenje atmosfere na nekom planetu izvan našeg Sunčevog sustava. 150 svjetlosnih godina daleko od nas,oko žute, našem Suncu slične zvijezde HD 209458 vidljive amaterskim teleskopom u zviježđu Pegaza, kruži u bliskoj orbiti velik planet veličine Jupitera. Njegovo je kretanje oko njegovog sunca kratko - »godina« mu traje samo oko tri i pol dana. </p>
<p>Planet je otkriven 1999. godine mjerenjem gravitacijskih pomaka te zvijezde, što je znanstvenicima pokazalo da mora postojati velika masa koja kruži oko nje. Masa mu je oko 220 puta veća od Zemljine ili oko 70 posto Jupiterove i znanstvenici ga klasificiraju među »vruće Jupitere«, velike vruće planete koji kruže oko svojih sunaca. </p>
<p>Atmosfera koja je ovim mjerenjem otkrivena najvećim se dijelom sastoji od natrija u plinovitom obliku. Zbog blizine zvijezdi ekstremno je vruća, oko 1000 stupnjeva Celziusovih. Velika masa planeta sprečava bijeg plinova koji bi inače isparili od vrućine.
Atmosfera na velikom dalekom planetu nije takva da bi se moglo očekivati ikakav životni oblik. Životne uvjete na planetu jedan je astronom opisao doskočicom »Kad biste se tamo našli odmah bi vam isparili novčići u džepovima«. Otkriće je, međutim, važno jer dokazuje da Hubble može otkriti i mjeriti atmosferu na dalekim planetima, pa će u daljnjim istraživanjima drugih egzoplaneta biti moguće utvrditi i postojanje atmosfere sličnije onoj u kojoj može biti života, pa i plinova koji nastaju kao posljedica života.</p>
<p> Planet o kojem je riječ jedan je od osamdesetak dosad otkrivenih egzoplaneta, kako se nazivaju planeti izvan našeg sustava. </p>
<p>Atmosfera je otkrivena kad se planet našao, gledano sa Zemlje, »ispred« svoje zvijezde, što je omogućilo spektroskopsku analizu. Njegovo često kruženje oko zvijezde i nagib putanje koji ga često stavlja između zvijezde domaćina i našeg sustava omogućuje česta promatranja i mjerenja. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Od izvora života do civilizacijskih središta</p>
<p>Pod visokom pokroviteljstvom UNESCO-a i hrvatskoga Ministarstva znanosti i tehnologije, hrvatski arheolozi kojima su se priključili i znanstvenici iz sedam europskih zemalja raspravljaju o arheološkim ostatcima materijalne kulture vezanim uz vodu / Pula je već u Augustovo vrijeme imala održavani vodoopskrbni sustav i kanalizacijsku mrežu </p>
<p>PULA, 28. studenoga</p>
<p> - U vrijeme kada voda, zbog sve veće zagađenosti, postaje jedna od neprocjenjivih dragocjenosti koju je povijest cijenila više od bahate suvremenosti, arheolozi su odlučili progovoriti o vodi kao izvoru života. Tema je to četverodnevnog Međunarodnog arheološkog savjetovanja koje je u srijedu, pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a i posebnim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije, počelo u Puli. Taj već tradicionalni arheološki skup, koji svake godine (krajem studenoga) stručnjake okuplja oko jedne arheološke teme, po sedmi je put organizirao Međunarodni istraživački centar za arheologiju Medulin - Brijuni Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Istri (Sveučilišta u Zagrebu), u suradnji s arheološkim muzejima iz Zagreba, Splita, Zadra i Pule. </p>
<p>Iako je tema savjetovanja »Voda kao izvor života«, u Puli se ne govori samo o njezinoj elementarnoj važnosti za puko preživljavanje, već o svim aspektima njezine uloge u formiranju prvih naselja (još od prapovijesti), razvoju gradova (od doba antike) i luka, svetišnih objekata uz koja se veže kult vode (rimske nimfe, Heraklo, Venera, Mitra) ili ranokršćanskih crkava (prve krstionice).</p>
<p> Svaki od 55 sudionika savjetovanja bavi se pojedinim segmentima vode, odnosno onim arheološkim ostatcima materijalne kulture koji su vezani uz vodu. Arheolozi iz Pule, Zagreba, Zadra, Splita, Osora, Varaždina, Drniša, Šibenika i Umaga svojim istraživanjima i priopćenjima pokrivaju velik dio hrvatskoga prostora o kojem će ovdje najvećma biti riječi. No, o istoj će temi govoriti i znanstvenici što dolaze iz Francuske, Španjolske, Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, koji će komparativnim primjerima iz svojih zemalja upotpuniti kompleksnu kulturološku sliku šireg prostora uvjetovanu vodom - bilo da je riječ o izvorištima, nadzemnim i podzemnim tokovima rijeka i potoka, bilo o moru i podmorju. </p>
<p>Ovaj značajni arheološki skup na početku su pozdravili gradonačelnik Pule Luciano Delbianco, županijski pročelnik za kulturu dr. Robert Matijašić, rektor riječkog Sveučilišta akademik Danijel Rukavina, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Željko Ujčić, načelnik općine Medulin Emil Jukopilo, prof. dr. Marin Zaninović te voditelj UNESCO-ova ureda u Veneciji Damir Dijaković, koji je skup pozdravio i u ime dr. Mounira Bouchenakia, voditelja UNESCO-va Odjela za kulturnu baštinu. Dr. Dijaković ovom je prilikom istaknuo kako je na 31. UNESCO-voj generalnoj konferenciji, održanoj početkom ovog mjeseca, prihvaćena Konvencija o zaštiti podvodne baštine (stupa na snagu kad ju ratificira 20 zemalja).</p>
<p> Upravo s tim aktivnostima UNESCO-a na izvjestan je način u suglasju pulsko arheološko savjetovanje koje se, baveći se vodom, dodiruje i podvodne arheološke baštine. To vjerojatno nije slučajno, jer je hrvatska prva veleposlanica pri UNESCO-u dr. Vesna Girardi-Jurkić i inicirala godišnja arheološka savjetovanja u Puli koja se redovito održavaju pod pokroviteljstvom UNESCO-a, čime je potvrđena i njihova međunarodna relevantnost. </p>
<p>Na prošlogodišnjem savjetovanju već je određena tema voda za ovogodišnji skup jer su vodeni izvori od pamtivijeka bili središtima civilizacija, a vodeni tokovi kopnene i morske poveznice, dok su na obalama slatkovodnih i morskih prostranstava nastajala naselja u kojima su se slavila božanstva voda. Osim toga, vodotoci su i mjesta sjećanja kao i linije prirodnih i ljudskih granica, a izvorišta - mjesta mitskih centara i kultnih središta. </p>
<p>Uvod u temu savjetovanja na primjeru Pule, gradu domaćinu, dala je dr. Vesna Girardi-Jurkić. Pula, naime, u izvornom imenu prvotnog naselja Polai, koji u 4./3. st. prije Krista spominju aleksandrijski pjesnici Kalimah i Likofron, vjerojatno označava mjesto obilja vode (po tumačenju istraživača Gnirsa), na istom je prapovijesnom mjestu nastao rimski grad koji u Augustovo doba, zahvaljujući brojnim izvorištima dobiva sustav ne samo vodosprema već i vodovodne te kanalizacijske mreže, ostatci kojih se i danas mogu vidjeti. Uz kaptirane izvore iskopani su i bunari, građene velike cisterne (čak četiri) iz kojih su se vodom opskrbljivali javni objekti i luksuzne vile u kojima su bili bazeni i fontane. Pisani trag govori i o negdašnjem postojanju pulskoga akvadukta koji je, međutim, kao i neki drugi antički objekti uništen.</p>
<p> Da je Pula u antici imala visok standard vodoopskrbe (zapušten i uništen tijekom srednjega vijeka), govori i natpis Lucija Menacija Priska koji je o svom trošku sproveo vodu u gornji i donji dio grada. </p>
<p>To bogatstvo vode uvjetovalo je i gradnju terma i javnih česmi, ali i štovanje kulta žive vode - kulta Mitre. Uz izvorišta vode i kasnije se u povijesti dižu sakralni objekti, primjerice, Crkva sv. Tome (4. st.) i Katedrala (5. st.) uz koju je bila i obvezna krstionica (6. st.). O kontinuitetu religijske vezanosti uz izvorišta vode svjedoči i rimski Nimfej uz vodu (izvoršte koje su tu našli Argonauti) uz koji je u 6. stoljeću podignut hospicij sv. Ivana.</p>
<p>O višeznačnosti vode u životu prapovijesnih zajednica na jadranskom području govorio je Branislav Marijanović (Zadar), koji je s nekoliko različitih primjera prapovijesnih naselja ukazao na vodom uvjetovanu gustoću naselja, privredu, komunikaciju i granice. O sustavu prapovijesnih gradinskih naselja uz izvorišta vode govorio je Marin Zaninović, a o keltskim božanstvima izvora voda - Borvo i Damona Francis Tassaux (Bordeaux). Nakon jutarnjeg dijela savjetovanja, koje se nastavlja popodne, u Amfiteatru je otvorena izložba »Voda kao izvor života antičke Pule« koju je priredio Arheološki muzej Istre u Puli. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ovacije za goste fakovaca</p>
<p>U zagrebačkom klubu »Gjuro 2« odvija se Festival alternativne književnosti, a završit će dodjelom nagrada za kratku priču </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Sudeći po odzivu publike koja je nagrnula u omiljeno sastajalište zagrebačke mladeži - klub »Gjuro II«, aktualnost i privlačnost Festivala alternativne književnosti i njegovih sudionika još je vruća.</p>
<p> Nakon nastupa »najstarijeg fakovca« Ive Brešana te mladih pisaca Romana Simića, Zorana Ferića, Borivoja Radakovića iz Hrvatske i Zorana Ćirića iz SRJ, koji su nastupili prve večeri, u ponedjeljak - ova se priredba nastavila u istom prostoru u utorak i srijedu.</p>
<p> U utorak, u »Gjuri 2« pozornost publike privlačili su: Rujana Jeger (kćerka spisateljice Slavenke Drakulić) koja je pročitala ulomak iz romana u fragmentima »Dark room«, zatim Miljenko Jergović, posebni gost Pero Kvesić i Istrijan Franci Blašković, pisac i frontman kultne grupe »Gori uši Winetttou«, koji je posebno oduševio publiku nenaviklu na izvornog performera, koji vješto spaja poeziju, glazbu i teatar. </p>
<p>Istodobno na alternativnoj kulturnoj sceni »Attack« u utorak su nastupili gosti iz Jugoslavije Zoran Ćirić i Vladimir Arsenijević. Prozaika Ćirića, koji je do sada napisao 17 knjiga, iako je rođen 1962., predstavio je Nenad Rizvanović. Po njegovim riječima Ćirić je trenutačno najaktualniji srpski pisac i najvažniji kandidat za ovogodišnju NIN-ovu književnu nagradu.</p>
<p> Drugi gost iz Jugoslavije bio je Vladimir Arsenijević, pisac dvaju visokotiražnih romana »U potpalublju« i »Anđeo« koji je već dobio NIN-ovu nagradu. Mladoj publici, naglasio je voditelj priredbe Kruno Lokotar, Arsenijević je interesantan po uporabi motiva bliskih urbanitetu, rocku i popularnoj kulturi.</p>
<p> Na FAK-u je nastupila i gošća iz Engleske Salena Saliva Goden, također izvrsna performerica i glazbenica čiju su glazbu u »Gjuri« puštali s compact diskova. Prvonagrađenu priču »Nedjeljna euritmija« pročitala je Danijela Stanojević, a riječ je o FAK-ovu natječaju za kratku priču, a dodijelit će se još dvije novčane nagrade za kratke priče koje su pristigle na natječaj. Predviđa se nastup devet pisaca koji su ušli u uži izbor natječaja. </p>
<p> Atrakcija priredbe bio je razgovor s engleskim piscem Julianom Barnesom, s kojim je Borivoj Radaković uspostavio takozvanu dvostruku konferencijsku videovezu uz pomoć VIP-netove ISDN tehnike. Barnes je autor u nas prevedenih romana »Flaubertova papiga«, »Engleska Engleska« i »Pretresanje«, a u videorazgovoru je pripovijedao o svome podrijetlu, mladoj književnosti i važnosti prijevodne literature.</p>
<p> Nadalje, tijekom prvih dvaju dana FAK-a, u »Gjuri II« je postavljena »kamera želja«, u suradnji s Motovun Film Festivalom, u koju posjetitelji mogu reći što im se prohtije. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Suvereni stvaratelj u velikom mjerilu</p>
<p>U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljena monografija o arhitektu Velimiru Neidhardtu / Riječ je o dvojezičnom, bogato opremljenom izdanju</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - U najznačajnijem djelu arhitekta akademika Velimira Neidhardta, zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u srijedu je predstavljena monografija iz pera Feđe Vukića o tom znamenitom zagrebačkom arhitektu. To su dvojezično (englesko i hrvatsko) izdanje koje nosi naslov »Aritektura grada«, na 140 stranica zajednički su izdali nakladnici »Meandar« i »Neidhardt arhitekti«.</p>
<p>Ravnatelj NSK dr. Josip Stipanov je istaknuo da se u monografiji najopširnije piše upravo o toj zgradi, te da s pozicije onih koji borave u tom zdanju tvrdi kako je riječ o vrlo uspjeloj arhitekturi. Arhitekt Krešimir Rogina je pojasnio da ova knjiga dokumentira plodonosan 33-godišnji rad koji jednog od naših najistaknutijih arhitekata. Zaključio je da je zgrada NSK ubrzala metropolitanski razvoj struktura Zagreba, a tim se radom Neidhardt potvrdio kao autor koji suvereno stvara u velikim mjerilima.</p>
<p>Osvrnuvši se na projekt zgrada Vlade Republike Hrvatske, koje je Neidhardt projektirao za područje obale rijeke Save, prof. dr. Zvonko Maković je kazao da je to možda jedini projekt koji na zdrav i prihvatljiv način pokušava pomiriti grad i rijeku. Velimir Neidhardt je arhitekt koji svoju zgradu uvijek gleda u urbanističkom kontekstu i stvara od pojedinačnog ka općem. U ovom je slučaju spomenuta zgrada ono pojedinačno, a opće je želja da tim projektom Sava postane dio grada. Dugogodišnji san »Sava u Zagrebu i Zagreb na Savi«, ovim bi djelom mogao postati zbilja, zaključio je prof. dr. Maković. Na predstavljanju monografije o Velimira Neidhardta prigodnim riječima su se obratili i akademik Milan Begović i Feđa Vukić.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rudinske glave u Gradskom muzeju</p>
<p>POŽEGA, 28. studenoga</p>
<p> - Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture od 32.000 kuna, privremeno su konzervirani ostatci Benediktinske opatije sv. Mihovila u Rudini. To arheološko nalazište zaštićeno je od vremenskih nepogoda posebnim geotekstilom, a istraživanja će se nastaviti sljedeće godine. Do kraja ove godine u HAZU bit će dovršena antropološka analiza kostiju pronađenih na Rudini. Nedavno su iz Mađarske vraćene kamene konzole, tzv. »Rudinske glave«, koje su bile izložene na velebnoj izložbi benediktinaca »Benediktinske opatije u karpatskom bazenu«, a koju su priredili benediktinci u opatiji Pannonhalmi u Mađarskoj. Osim šest glava, na toj su izložbi predstavljena i dva kalupa od kamena i keramike pronađena na Rudini. Rudinske glave izazvale su posebnu pozornost na izložbi u Mađarskoj. Sada u ljepoti rudinskih glava mogu uživati i Požežani, jer izložene su u požeškom Gradskom muzeju. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zagrebački piano trio u »Mimari«</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - U dvorani Muzeja Mimara, u četvrtak na večer, nastupa troje mladih, ali već renomiranih hrvatskih glazbenika, okupljenih u sastav pod nazivom Zagrebački piano trio. To su pijanistica Srebrenka Poljak, violinistica Vlatka Peljhan i violončelist Pavle Zajcev. Prvi puta su u tom sastavu nastupili 1997., u povodu proslave Schubertove godine. Od tada sviraju na gostovanjima u nizu zemalja: u Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji, Sloveniji, Izraelu i Norveškoj, da bi u međuvremenu pobirali i laskava priznanja osvajanjem nagrada na domaćim i inozemnim natjecanjima mladih umjetnika. Godine 1998. pobjeđuju na hrvatskom natjecanju »Darko Lukić«, godinu dana kasnije osvajaju nagradu na Međunarodnom natjecanju klasičnih komornih sastava u Nizozemskoj, a 2000. pobjeđuju na Međunarodnom natjecanju komorne glazbe u Norveškoj. Usporedno se Zagrebački piano trio usavršavao na majstorskim tečajevima slavnih komornih sastava poput gudačkog kvarteta »Borodin« i »Guillard«, a radili su i s proslavljenim violinistom Isaacom Sternom. Na koncertu u Mimari Zagrebački piano trio izvodi Hummelov Trio op. 97, Beethovenov op. 70 br. 3 i Schubertov Trio u B-duru op. 9. </p>
<p>N. T.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Premijera »Ere s onoga svijeta« u HNK Split </p>
<p>SPLIT, 28. studenoga</p>
<p> - Na pozornici splitskoga HNK u petak će biti izvedena prva ovosezonska operna premijera - »Ero s onoga svijeta« Jakova Gotovca u režiji Krešimira Dolenčića i pod ravnanjem Nikše Bareze. Uloga Miće povjerena je slovenskom tenoru Janezu Lotriču, koji je na konferenciji za novinare, Gotovčevo djelo usporedio s najboljim svjetskim operama, a samoga Lotriča autorski tim već je proglasio najboljim Erom svih vremena. Redatelj Dolenčić zanimljivo je komentirao tu tvrdnju kazavši da Lotričeva interpretacija navodi gledatelja na pomisao kako bi, u stvari, svatko mogao otpjevati ulogu Miće i na kraju zaslužiti glamurozni pljesak. »To je ljepota Lotričeva izražaja. On pjeva s lakoćom, poletom, vedrinom i nevjerojatnom energijom«, istaknuo je Dolenčić, te upozorio kako se ne slaže s onima koji Gotovčevu operu paušalno shvaćaju, te je svrstavaju u okviru smotre folklora. Libretist Milan Begović uopće nije bio puki skupljač narodne baštine, istaknuo je Dolenčić. »On je izvrstan pisac, poet i prevoditelj koji je u 'Eru' utkao filigransku ljepotu preciznosti«, kazao je Dolenčić. Maestro Nikša Bareza upozorio je na veliku zahtjevnost vokalnih dionica u operi te neobično lijepe elemente partiture koju splitski ansambl slijedi u njenu samom izvorištu. »Pokuša li smo ostati vjerni onom pravom izvoru, a to su Gotovac i Begović«, poručio je autorski tim. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatska nije nositelj skupine!</p>
<p>Odlukom Fife, osam nositelja skupina su Francuska (aktualni svjetski prvak), Japan, Južna Koreja (domaćini), te Brazil, Argentina, Italija, Njemačka i Španjolska / Engleska, Hrvatska, Nigerija i Meksiko bili su u najužem krugu kandidata za nositelja, no ipak je Fifa kao osmoga nositelja odredila Španjolsku / Uoči subotnjega polu-dirigiranoga ždrijeba, Hrvatska će biti u drugoj skupini, zajedno s još deset europskih reprezentacija</p>
<p>BUSAN/ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Nogometna reprezentacija Hrvatske ipak neće biti nositelj skupine na subotnjem ždrijebu skupina uoči završnice SP 2002. u južnokorejskom gradu Busanu (11 sati po srednjeueropskome vremenu). Iako je naša reprezentacija bila u najužem krugu kandidata za jedno od osam nositeljskih mjesta, ipak je Fifa na sastanku Organizacijskoga odbora SP za osmoga nositelja odredila Španjolsku. Dan ranije, Njemačka je također bila ustoličena na privilegiranu poziciju, pa će tako osam nositelja uoči ždrijeba biti: Francuska (aktualni svjetski prvak), Japan, Južna Koreja (domaćini), te na osnovi kriterija Brazil, Argentina, Italija, Njemačka i Španjolska. Ove odluke još mora potvrditi Izvršni odbor Fife u petak, no to će biti samo formalnost.</p>
<p> Osim Hrvatske i Španjolske za poziciju osmoga nositelja konkurirali su Engleska, Meksiko i Nigerija. Glavni tajnik Fife, Michel Zen-Ruffinen, pojasnio je da su pri odlučivanju o tome tko će biti nositelj u obzir uzimani rezultati koje su momčadi postigle na posljednja tri SP (1990. u Italiji, 1994. u SAD i 1998. u Francuskoj), te aktualni ranking na Fifinoj ljestvici. Na osnovi tih kriterija, Brazil je sakupio 62 boda, Argentina i Italija po 56, Njemačka 54, Španjolska 45, Meksiko 42, Engleska 41, a Hrvatska 37 bodova.</p>
<p>Odlučeno je, nadalje, da će reprezentacije uoči ždrijeba biti podijeljene u četiri »bubnja«. U prvome će biti spomenuti nositelji, u drugome, u kojem će biti i Hrvatska, bit će još i preostalih deset europskih reprezentacija: Belgija, Danska, Engleska, Irska, Poljska, Portugal, Rusija, Slovenija, Švedska i Turska. U trećem će »bubnju« biti Ekvador, Paragvaj, Urugvaj, Kina i Saudijska Arabija, a u četvrtome Kamerun, Nigerija, Senegal, JAR, Tunis, Kostarika, Meksiko i SAD. Dakle, nisu to jakosne skupine, nego su u »bubnjevima« momčadi razvrstane po zemljopisnim kriterijima.</p>
<p>Francuska će biti nositelj skupine A i otvorit će SP 31. svibnja u Seoulu utakmicom protiv nekoga iz svoje skupine. Južna Koreja će biti nositelj skupine D, a Japan skupine H.</p>
<p>Engleska i Hrvatska svakako imaju mnogo razloga za nezadovoljstvo, jer je Fifa ispred njih postavila Njemačku i Španjolsku na nositeljska mjesta. Iako je najprije bilo rečeno da će se kao kriterij pri određivanju nositelja uzimati plasman na zadnjemu SP, te aktualni ranking na Fifinoj ljestvici uspješnosti, ipak su ti kriteriji početkom tjedna modificirani, pa se računao nastup na zadnja tri SP! Hrvatska je, dakako, bila hendikepirana tom odlukom, jer za završnice SP u Italiji i SAD, naša momčad uopće nije sudjelovala u kvalifikacijama! A da se uzimao samo kriterij nastupa na zadnjemu SP, tada bi naša bronca svakako bila presudna i Hrvatska bi bila nositelj. No, Njemačka i Španjolska imaju kudikamo jači lobi u Fifi od Hrvatskog nogometnog saveza, koji je općenito bio gotovo nezainteresiran prilikom podjele nositeljskih pozicija.</p>
<p>Gubitnici su i Englezi! Okončali su kvalifikacije u skupini ispred Njemačke, »razbili« su Nijemce u rujnu 5-1, bolje su plasirani od tih istih Nijemaca na Fifinoj rang-ljestvici, pa je ipak Njemačka, domaćin SP 2006. godine, dobila nositeljsko mjesto! A ostat će zauvijek nejasno kako su to Španjolci postavljeni za nositelje, kad su samo u dva navrata (1986. u Meksiku i 1994. u SAD) stigli do četvrtfinala u završnicama SP (imaju, istina, i polufinale 1950. godine na SP u Brazilu, kad je sudjelovalo samo 13 momčadi i igralo se po posve drukčijem sustavu)!</p>
<p>Dodamo li k tome da se rezultat na SP u Italiji bodovao tri puta manje u odnosu na rezultat na SP u Francuskoj, uistinu će ostati misterioznim kako i zašto naša reprezentacija nije među nositeljima, a Njemačka i Španjolska jesu! Dakle, nepostavljene europske momčadi bit će u drugome »bubnju«, a glavni tajnik Fife, Zen-Ruffinen, kaže:</p>
<p>- Imat ćemo polu-dirigirani ždrijeb, kako bismo izbjegli da se tri europske momčadi nađu u istoj skupini. Nadalje, u skupini završnice SP ipak će moći biti i reprezentacije koje su bile u istoj kvalifikacijskoj skupini, iako smo to željeli izbjeći. Jedan od kriterija pri ždrijebu bit će i ravnomjerno raspoređivanje južnoameričkih momčadi u skupine u kojima su nositelji Japan i Južna Koreja, rekao je Fifin glavni tajnik.</p>
<p>Zbog »zemljopisnih i ekonomskih razloga«, kako su pojasnili u Fifi, Kina će sigurno biti u skupini s Južnom Korejom, što bi značilo da će Saudijska Arabija igrati u skupini s Japanom! No, nije, dakako, riječ o »zemljopisu i ekonomiji«, nego o političkim razlozima - Kina je od Fife zatražila da ih ne stavlja u istu grupu s Japanom. U tom trećem »bubnju« još su, osim Kine i Saudijske Arabije, Paragvaj, Urugvaj i Ekvador.</p>
<p>Zen-Ruffinen je potom govorio i o tehnici ždrijeba:</p>
<p>- Najprije će biti postavljeno osam nositelja skupina. Potom će biti izvučeno osam europskih reprezentacija, koje će biti razvrstane u skupinama od A do H. Tri preostale europske reprezentacije bit će ždrijebane i postavljene u skupine koje još nemaju dvije europske selekcije, kaže Fifin glavni tajnik.</p>
<p>Sigurno se, dakle, može ustvrditi da će po dva europska sastava biti u skupinama D i H, s Južnom Korejom i Kinom, odnosno Japanom i Saudijskom Arabijom. Hoće li Hrvatska biti među njima? Čini nam se da to ne bi bilo loše. Jer, svašta će na ždrijebu biti moguće, pa tako i ovakav sastav skupine: Argentina, Engleska, Hrvatska, Nigerija! Nadajmo se da ždrijeb ipak neće biti tako okrutan prema našoj reprezentaciji...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Varteksu pobjeda i s desetoricom</p>
<p>Nogometaši Vartkesa 2-0 (2-0) pobjedom protiv Hrvatskog dragovoljca zadržali drugo mjesto na ljestvici</p>
<p>VARAŽDIN, 28. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Varteksa ostvarili su vrijednu 2-0 (2-0) pobjedu protiv Hrvatskog dragovoljca s kojom ostaju u utrci za prvu poziciju. Raspoloženi Varteks unatoč tome što nije igrao Bjelanović i što je bio vrlo težak teren, angažiranom igrom u cijelom tijeku utakmice uspio se nametnuti kao bolji sastav. </p>
<p>Varaždinci su poveli golom Drobnea u 21. minuti. Sabolčki je ubacio loptu na vrh šesnaesterca, Drobne je krasno prihvatio loptu i snažno je zakucao u mrežu. Od 25. minute domaćini su igrali sa deset igrača, jer je u utrci za loptom Režić srušio Gulića kao posljednji igrač Varteksove obrane. U sumnjivoj situaciji sudac Vukić ipak je na iznenađenje publike Režiću pokazao put prema svlačionici. No, i sa deset igrača »varteksovci« su nastavili odlično igrati. Tako je pred kraj poluvremena u 45. minuti odigrana klasična Varteksova akcija. Hrman je probio po boku i precizno ubacio na pet metara gdje se našao Karić i preciznim udarcem glavom ubacio loptu u mrežu za 2-0.</p>
<p>• Stadion Varteksa </p>
<p>VARTEKS - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 2-0 (2-0)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 7, Hrman 6 (od 84. Borović -), Kristić 6, Režić 6, Mukaj 6 (od 88. Sklepić -), Karić 9, Mumlek 7 (od 72. Šafarić 6), Granić 7, Sabolčki 7, Kastel 8, Drobne 7.</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Schreng 6, Kurtović 7, Fumić 6, Andračić 6, Gulić 7, Lalić 6, Miletić 5, Petričević 6 (od 64. Dujmović 7), Kralj 5, Bisaku 7 (od 73. Bilić 6), Lamešić 6 (od 45. Matko 6).</p>
<p>SUDAC: Vukić (Rijeka) 6. GLEDATELJA: 1.500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Drobne (21.), 2-0 Karić (45.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Fumić, Bisaku, Kurtović, Gulić, Granić</p>
<p>CRVENI KARTON: Režić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Veldin KARIĆ</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Oporavljenik Jović presudio Osječanima</p>
<p>ŠIBENIK, 28. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Šibenika odigrali su jednu od najboljih partija ove jeseni na svom stadionu i sa 1-0 pobijedili Osijek.</p>
<p>Šibenčani predvođeni oporavljenikom Nedom Jovićem od početka su dominirali na terenu. Kiša koja je padala od početka utakmice dobro je nakvasila teren pa je bilo i komičnih situacija, jer bi lopta ostala u vodi. </p>
<p>Šibenčani su vršili pritisak koji se isplatio u 19. minuti. Milas je zaobišao svog čuvara, odlično centrirao, a Jović, iako za glavu niži od Ergovića, bio je viši u skoku i matirao nemoćnog i iznenađenog Malovana - 1-0.</p>
<p>U drugom poluvremenu druga slika. Ozlijeđenog Nedu Jovića trener je morao izvući iz igre pa su gosti došli do daha. Praktično se igralo pred vratima Šibenčana, a Osječani su promašivali priliku za prilikom i na kraju ostali praznih ruku.</p>
<p>• Stadion Šubićevac</p>
<p>Šibenik - Osijek 1-0 (1-0)</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 7, Vlastelica 7, Rajić 7 (od 52. Pranjić 6,5), Radeljić 7,5, Žilić 7, Jović 8 (od 62. Klakočer 5,5), Bedeković 6,5, Krpan 6,5, Pešić 6,5, Milas 6,5 (od 71. Karega 5,5), Dragičević 6.</p>
<p>OSIJEK: Malovan 6,5, Radić 5, Vujica 5,5, Neretljak 6, Grnja 5,5, Beširević 6, Brkić 6, Ergović 5 (od 46. Vinogradac 6), Pavličić 5,5, Krpan 5,5 (od 66. Mitu 5,5), Vuković - (od 29. Turković 5,5).</p>
<p>SUDAC: Miroslav Vitković (Vinkovci) 5. GLEDATELJA: 500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Jović (19.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jović, Vlastelica, Turković, Neretljak, Grnja.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nedo JOVIĆ.</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagreb domaćin okršaja Davisovog kupa</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Domaćin dvoboja teniskih reprezentacija Hrvatske i Njemačke u prvom kolu Svjetske skupine Davisovog kupa, koji je na rasporedu od 8. do 10. veljače 2002. godine, bit će Zagreb. Jednoglasna je to odluka članova Upravnog odbora Hrvatskog teniskog saveza, koji su se u srijedu okupili na redovnoj sjednici.</p>
<p>Inače, u konkurenciji su, nakon »diskvalifikacije« Dubrovnika i Zadra zbog nedostatka osnovnih uvjeta, ostali samo Zagreb i Split. Članovi UO-a bez pogovora su se složili s izvješćem Gojka Škrbića, koji je naglasio kako Zagreb ima prednost isključivo zbog »financijskih pitanja«. U ostalim stavkama oba grada podjednako zadovoljavaju zahtjeve okršaja velike marketinške vrijednosti. Naravno, prije odluke UO-a konzultirani su i igrači te izbornik hrvatskih tenisača, Nikola Pilić. Oni su prepustili odluku UO-u, budući da jednako vjeruju navijačima u Zagrebu i Splitu i ne sumnjaju u pobjedonosno ozračje. </p>
<p>Nakon što su odlučili tko će biti domaćin dvoboja Davisovog kupa, objavljen je natječaj za grad-domaćin dvoboja Fed kupa Hrvatske i Češke u travnju sljedeće godine. Zainteresirani domaćini imaju 30 dana vremena za predati prijedloge.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tamara Boroš u znaku broja 2</p>
<p>Razlog zašto Tamara nije čak i vodeća na »Pro Touru« leži u činjenici da je u prošllih godinu dana igrala čak pet finala na turnirima iz »Pro Tour« serije i svih pet puta izgubila</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Tamara Boroš je od ponedjeljka na drugom mjestu ITTF »Pro Tour« ljestvice. Sakupila je ove godine 792 boda i zaostaje nešto manje od 300 bodova za vodećom Korejkom Ryu Ji Hye. Razlog zašto Tamara nije čak i vodeća stolnotenisačica »Pro Toura« leži u zanimljivoj činjenici da je u proteklih godinu dana igrala čak pet finala na turnirima iz »Pro Tour« serije i svih pet puta izgubila (Francuska: 2-4 Mihaela Steff; Poljska: 1-3 Zhang Yining; Katar: 1-3 Kim Hyon Hui; Nizozemska: 2-4 Ryu Ji Hye; Švedska: 3-4 Guo Yan)!</p>
<p>Nakon što je prošle godine osvojila Otvoreno prvenstvo Hrvatske, Tamara je, dakle, stalno u prilici osvojiti i svoj drugi »Pro Tour« naslov, no uvijek ostaje »prekratka«. Najveću šansu svakako je imala na u nedjelju okončanom Otvorenom prvenstvu Švedske, kada je u finalu vodila 3-1 protiv Kineskinje Guo Yan i dopustila joj da preokrene rezultat.</p>
<p>Možda nas to još prošle godine ne bi naročito iznenadilo, no treba reći da je u posljednjih godinu dana Tamara Boroš uistinu vidno napredovala na psihološkom planu i ne gubi više tako lako već dobivene mečeve, a često izvlači one koji se doimaju izgubljenima. U Nizozemskoj je, tako, pobijedila Kineskinju Bai Yang nakon što je ova vodila 3-1, a korak dalje otišla je u Švedskoj protiv Jiang Huajuan kojoj ni 3-0 u setovima nije bilo dovoljno za pobjedu protiv Tamare.</p>
<p>No, Kina je, eto, »uzvratila udarac« u finalu »Swedish Opena« kada je Guo Yan izbila najboljoj europskoj igračici iz ruku gotovo sigurnu pobjedu. Neven Cegnar će reći kako je nakon vodstva 3-1 Tamara počela razmišljati o tome kako joj je za pobjedu dovoljan još samo jedan set i prestala igrati...</p>
<p>Sve navedeno govori puno o novim stolnoteniskim pravilima, sa setovima koji se igraju do 11 osvojenih poena, uz izmjenu servisa svaka dva poena. Sve je to sada puno neizvjesnije i zanimljivije za gledatelje, no i znatno stresnije za igračice i igrače. U tom »novom« stolnom tenisu Tamara Boroš se, međutim, izvrsno snalazi i redovito dolazi do polufinala ili finala velikih turnira. Za očekivati je da se tamo nađe i na »Pro Tour mastersu« u Kini početkom siječnja 2002.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Fifa oprašta žute, ne i crvene kartone</p>
<p>BUSAN/ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Fifa je za završnicu SP 2002. godine odlučila amnestirati sve nogometaše koji su tijekom kvalifikacija zaradili žute kartone i kojima je na osnovi toga prijetila suspenzija od jedne utakmice neigranja. Dakle, svi se žuti kartoni brišu iz evidencije i 32 reprezentacije startat će »od nule«, kad je o žutim kartonima riječ.</p>
<p>Međutim, kazne zbog crvenih kartona i dalje ostaju nepromijenjene, Fifa nije željela ništa opraštati kažnjenim nogometašima! Glavni tajnik Fife, Michel Zen-Ruffinen, ovako je pojasnio odluku:</p>
<p>- Ako je, primjerice, neki nogometaš kažnjen s tri utakmice neigranja zbog isključenja, a u kvalifikacijama je odradio dvije utakmice kazne, onu treću odrađuje u završnici SP, dakle ne smije igrati na prvoj utakmici svoje reprezentacije u Japanu ili Južnoj Koreji.</p>
<p>Evo i konkretnog primjera: vratar Paragvaja, Jose Luis Chilavert, zbog udaranja Roberta Carlosa na takmici s Brazilom, dobio je kaznu od četiri utakmice neigranja. Dvije je utakmice odradio, a sljedeće dvije odrađivat će u zavšrnici SP, na prve dvije utakmice Paragvaja u skupini neće imati pravo nastupa.</p>
<p>Dodajmo da će svaka od 32 reprezentacije-sudionice završnice SP, od Fife dobiti po milijun švicarskih franaka za pripreme uoči odlaska na SP. A u petak će Financijski odbor Fife odlučiti o visini nagrada za ostvarene rezultate u završnici SP. </p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jozić: »Ne bih bježao od Nijemaca, ali nisam ni lud za njima«</p>
<p>»Godi saznanje da smo uz dva domaćina SP-a, Japan i Republiku Koreju, bili jedan od tri kandidata za uvrštenje među osam prvih nositelja za koje su postavljeni još Francuska, Brazil, Argentina, Italija, Španjolska i Njemačka«, kaže Mirko Jozić, ne krijući čuđenje da nas se može smjestiti i u treću jakosnu skupinu</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Mirko Jozić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije neće biti u subotu, 1. prosinca, u korejskom Busanu, gdje će »zaplesati« kuglice s imenima 32 reprezentacije-sudionice završnice Svjetskog prvenstva, nakon čega će se znati sastavi skupina za najveću nogometnu smotru. Kaže Jozić da ga još drma virusna prehlada zarađena prije 15-ak dana upravo u Koreji na mini-turneji s reprezentacijom, ali i još neki neizostavni poslovi, makar nam se čini da je ipak trebao na put.</p>
<p>- Imat ćemo u Busanu svoje izaslanstvo na mjesta događaja, bit će tamo predsjednik Saveza Vlatka Markovića i glavnog tajnika Zorislava Srebrića. Osim toga, i tako ni na što ne mogu utjecati, najmanje na ždrijeb, pa zašto da se suvišno opterećujem. Posla i tako pred nama ima napretek. Protiv dijalektike se ne može, što će biti - bit će. Ne volim se baviti ispraznom pogađanjima .</p>
<p>• Ako na ništa ne možete utjecati, možete reći koga ne biste željeli u skupini? </p>
<p>- Želio ili ne želio, svejedno. Ispostavilo se da uz dva domaćina SP-a, Japan i Republiku Koreju, iako smo bili blizu ulaska u to elitno društvo, ipak nismo ušli među osam prvih nositelja. Očito je da je to bilo rezervirano za Francuze, Brazil, Argentinu, Italiju, Španjolsku, Njemačku. A to uzgred, nema veze sa ždrijebom nego unaprijed utvrđenim kriterijima. Netko od spomenutih nam je sigurno suparnik.Među drugih osam momčadi objektivno pripadamo i nelogično je kombiniranje da nas se gurne niže, u treću jakosnu skupinu, kao što čujem da je moguće. No, ne želim u svezi tog pitanja ništa komentirati prije no što do nas stignu relevantne informacije. A i kad dođu, ne znam što bi se to dodatno moglo intervenirati.</p>
<p>• Voditelj hrvatske delegacije pri izvlačenju skupina, Vlatko Marković, nastojat će, kako kazuje, sve svoje psihičke snage usmjeriti na to da iz prve jakosne skupine dobijemo ponajprije Njemačku. Nikako ne Francusku ili Argentinu. Što vi mislite o željama predsjednika?</p>
<p>- Marković bez sumnje cilja na onakav splet okolnosti koji nas je u Francuskoj na SP doveo da uvjerljive pobjede protiv Nijemaca. Sjetite se, međutim, zbivanja do 20. minute kad je utakmica mogla krenuti sasvim drukčije. To su te utakmice kad se sreća okrene... Osim toga, Nijemci su danas nešto sasvim drugo od onog što bi mogli biti za sedam mjeseci.</p>
<p>• Drugim riječima, bježimo od Nijemaca?</p>
<p>- Ne kažem to, ali samom činjenicom što spadaju u kategoriju tih »domaćih« reprezentacija u izvjesnoj su prednosti u odnosu na neke druge, naizgled favoriziranije. A pod »domaćom« reprezentacijom mislim na one zemlje čiji reprezentativci igraju u domaćim klubovima, a ne po inozemstvu. U tu kategoriju spadaju Engleska, Njemačka, Italija i Španjolska. Svi oni mogu u svakom trenutku do početka SP-a, bez da se ikomu ispričavaju i pozivaju se na »kvotu sedam«, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> u svakoj stanci okupiti igrače i uvježbavati ih. Za razliku od, primjerice, Brazila i Argentine, pa između ostalog i nas, koji s time imamo dosta teškoća i praktički ćemo do početka SP imati na raspoložbi samo tri Fifina termina. Onaj zadnji termin je tek da igrači sedam dana predahnu, a desetak dana uoči puta u Aziju pokušaju uvježbati ono što se od njih traži kao osnovno. </p>
<p>• No, neće ni tim »domaćim« reprezentacijama, koje su svrstane u krug favorita, put baš biti posut ružama? </p>
<p>- Točno, ligaška su im natjecanja duga i zgusnuta, klubovi s najviše reprezentativaca, a to se u prvom redu odnosi na Španjolce, dugo će im igrati u eurokupovima, što će se neminovno odraziti na svježinu igrača. S te bismo strane mi čak na neki način mogli biti u prednosti zbog ne baš redovitog igranja naših ino-reprezentativaca. U našem opredjeljenju nikako ne možemo tolerirati kandidate koji, neovisno o razlozima, makar donekle neće imati kontinuitet nastupa u svojim klubovima. Osim u posebnim slučajevima, primjerice Jarnijevom, koji je nenadomjestiv. Strogo ćemo poštovati načelo da oni iz kruga svima nama znanih 30-ak kandidata, koji do kraja mjeseca ožujka neće biti u odgovarajućem stanju, neće vidjeti Japan i Koreju.</p>
<p> • Ipak vam nije svejedno što će u subotu donijeti ždrijeb u Busanu?</p>
<p>- Nije, jer ovisno o njegovu ishodu valja nam se odmah preustrojiti kako bismo stručno popratili i saznali sve, ne samo o naša tri suparnika u skupini. Pratit ćemo i prikupljati sve spoznaje i o mogućim suparnicima sljedećeg kruga, i onog nakon toga.</p>
<p>• To, dakle, znači, da na SP-u možemo očekivati »dug život« nasljednika »vatrenih«?</p>
<p>- S mnogih smo strana dobili komplimente da smo jedni od rijetkih koji su nakon jedne sjajne generacije promijenili način igre i prilagodili ga raspoloživim igračima, i pritom ostvarili rezultat. A u trenerskom je poslu upravo to najteže. Stoga i našem sveukupnom uspjehu u kvalifikacijama, a posebno zadnjoj utakmici protiv Belgije, prilazim s posebim poštovanjem. Jer, kad vidiš da je momčad pokazala mentalnu čvrstinu onda kad je bilo najteže, nakon neiskorištenog 11-erca, te promašenih još nekoliko izglednih prigoda i naposljetku trijumfirala, onda znaš da imaš pravu momčad. I zbog toga, kao trener, i kao čovjek, moram poduzeti sve da nas ništa ne iznenadi. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Država diže ruke od sporta?!</p>
<p>U Proračunu za 2002. godinu predloženo je 6 milijuna kuna manje za HOO / Predlaže se i smanjene izdvajanja sredstava za sport iz dobiti Hrvatske lutrije / Joto Jotov suspendiran na dvije godine zbog dopinga</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Prijedlog Proračuna za 2002. godinu neugodno je iznenadio čelnike Hrvatskog olimpijskog odbora jer je nakon svih razgovora i dobrih dosadašnjih iskustava s Vladom RH predloženo da se Hrvatskom olimpijskom odboru dodijeli čak 6 milijuna kuna manje nego za ovu godinu! </p>
<p>- Naš financijski plan za sljedeću godinu iznosi 61.500.000 kuna, od čega smo iz Proračuna RH tražili 41 milijun. Znali smo da će nam teško biti odobreno toliko koliko smo tražili, ali nikako nismo očekivali da ćemo dobiti manje nego za ovu godinu, priopćio je na sjednici Vijeća HOO glavni tajnik Andrija Mijačika i nastavio:</p>
<p>- Ovime su u potpunosti poništeni odlični rezultati našeg marketinga koji je u Hrvatski olimpijski pool doveo osam velikih sponzora sa 6.400.000. kuna.</p>
<p>To, međutim, nije jedina loša vijest koju su posljednjih dana saznali u HOO-u. Ni Prijedlog zakona o igrama na sreću ne nudi ništa drugo do konstataciju da država definitivno diže ruke od hrvatskog sporta. Dosad je, naime, Hrvatskom olimpijskom odboru pripadala trećina dobiti Hrvatske lutrije, dok se novim zakonom predviđa da to bude »45 posto od 40 posto« sredstava koja pripadaju društvenim djelatnostima. Netko je izračunao da je to - 18 posto!</p>
<p>To znači da bi Hrvatska lutrija trebala ostvarivati dvostruko veću dobit nego do sada da bi HOO-ov »dio kolača« ostao isti. S ovakvim prijedlozima Proračuna i Zakona o igrama na sreću čelnici HOO-a se neće tek tako pomiriti i već se u Odboru za obitelj, mladež i sport Hrvatskog sabora pripremaju amandmani. Osim toga HOO će predložiti da se iz proračuna RH potiče izgradnja kapitalnih sportskih objekata.</p>
<p>Vrlo blizu konačnog raspleta je »dopinška afera« s Mediteranskih igara u Tunisu. Međunarodna dizačka federacija kaznila je Jotu Jotova dvogodišnjom suspenzijom, a Hrvatski dizački savez sa 1000 dolara kazne. Ponavljanje sličnog prekršaja imalo bi daleko teže posljedice jer bi savez, vjerojatno, bio suspendiran, čime bi bio onemogućen i nastup Nikolaju Pešalovu. Siniša Ergotić je, pak, sasvim oslobođen krivnje za pozitivni dopinški nalaz, a postoje određene šanse da zadrži i zlatnu medalju osvojenu u skoku u dalj.</p>
<p>Između ostaloga, Vijeće HOO je na sjednici u srijedu podržalo kandidaturu Hrvatskog nogometnog saveza za domaćinstvo Europskog prvenstva 2008. godine, a donesena je i odluka o prodaji spornog objekta HOO-a u Sloveniji (Potkoren).</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagreb uspješniji na igralištu bez trave</p>
<p>Nogometaši Zagreba pobijedili su Slaven Belupo 2-0 (0-0), pogocima Osibova i Šimića. Razlog zašto se »samo« dva puta tresla mreža borbenih i do zadnjih trenutaka upornih Koprivničanaca ponajprije leži u Zagrebovom - travnjaku. Da postoji neki zakon, na tom igralištu ne bi se smjele dozvoljavati prvoligaške utakmice ako prije toga pada kiša</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - S razlogom su nogometaši Zagreba strahovali od Slaven Belupa. Jest, na kraju su, nakon prave prvenstvene, borbene utakmice ipak uspjeli pobijediti koprivničku momčad sa sigurnih 2-0 (0-0), a s obzirom na Zagrebovo zalaganje i ostvarene prigode, zavrijedili su slaviti i s uvjerljivijim rezultatom.</p>
<p>Razlog zašto se »samo« dva puta tresla mreža borbenih i do zadnjih trenutaka upornih Koprivničanaca ponajprije leži u Zagrebovom - travnjaku. Da postoji neki zakon, na tom igralištu ne bi se smjele dozvoljavati prvoligaške utakmice ako prije toga pada kiša. Stoga, obje momčadi zavrijeđuju same komplimente, jer su u takvim okolnostima, kad bi loptu bilo zaista teško kontrolirati, s istim žarom igrali od prve do zadnje minute.</p>
<p>Zagreb se u takvim uvjetima bolje snašao i njihova želja da dođu do pogotka dovela ih je zaista u mnoštvo prigoda. Sve su te brojne prigode i udarci prema vratima ili u kazneni prostor pridonijeli da se gostujući vratar Ivica Solomun dobro zagrije i u nogometnom žargonu rečeno - razbrani. Stoga su se već pomalo i Zagrebovi napadači počeli hvatati za glavu, jer se nije vidjelo na koji bi to način mogli savladati Solomuna.</p>
<p>Sreća se »zagrebašima« osmjehnula u 54. minuti. Tko zna koji puta, pred vratima Koprivničanaca našlo se mnoštvo igrača, ovaj puta zbog izvođenja udarca iz kuta. U velikoj gužvi u gostujućem petercu, kad se nije znalo više tko sve odbija loptu, ona je iznenada došla ispred Osibova, koji je dobrim refleksom odmah raspalio po njoj i doveo svoju momčad u zasluženo vodstvo.</p>
<p>Nastavili su domaći s pritiskom, za svaki slučaj, jer na travnjaku bez trave, ali s mnogo blata, moguća su i neugodna iznenađenja. Uzvratili su i gosti, vjerujući da bi otvorenom igrom, ali bez napucavanja, mogli nešto i ušićariti. Tako su u nekoliko navrata »prisilili« Vasilja da se istakne i sve je upućivalo na zaključak da će utakmica završiti minimalnom pobjedom Zagreba. No, u eri grčevitih nastojanja gostiju da ugroze Zagrebova vrata, uslijedila je brza protuakcija domaćih, a svježi Šimić, koji je nedugo prije toga ušao u igru, sustigao je loptu, primirio je i onda smireno plasirao iza nemoćnog vratara Solomuna.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj </p>
<p>ZAGREB - SLAVEN BELUPO 2-0 (0-0)</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6,5 - Spahić 6, Ješe 6,5, Osibov 7, Pirić 6,5 - Poldrugač 7, Bulat 6,5, Duro 7,5 - Štrok 6,5 (od 65. Franja 6), Olić 7, Hasančić 6,5 (od 77. Šimić -)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 7 - S. Bošnjak 6; Međimorec 6,5, Kacić 6 - P. Bošnjak - (od 10. Brgles 6,5), Ferenčina 6,5, Radiček 6 (od 46. Kovačević 6), Geršak 6 (od 75. Filipović -) - Jurčec 6, Kovačić 6,5</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 7; GLEDATELJA: 1.200</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Osibov (54.), 2-0 Šimić (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Poldrugač, Ferenčina, Osibov</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ibrahim DURO</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sudac pokvario Jadranski derbi</p>
<p>Dvije minute prije kraja utakmice popustila je ograda na sjevernom stajanju, a sudac Kovačić poslao je igrače da napuste teren. Bio je to revolt navijača domaćih na izuzetno slabo suđenje. Nakon 15 minuta utakmica je nastavljena i privedena kraju</p>
<p>RIJEKA, 28. studenoga</p>
<p> - Vrlo slabi sudac Draženko Kovačić iz Križevaca pridonio je da se Jadranski derbi neslavno završi. Naime, dvije minute prije kraja popustila je ograda na sjevernom stajanju, a sudac Kovačić poslao je igrače da napuste teren. Bio je to revolt navijača domaćih na izuzetno slabo suđenje. Nakon 15 minuta utakmica je nastavljena i privedena kraju, srećom bez incidenata.</p>
<p>Hajduk je pobijedio 2-1 (0-0) zgodicima Srđana Andrića koji je odlučio derbi koji je to bio samo na papiru. Bila je to utakmica koja nikako nije ispunila očekivanja i nakon koje će se vući mnogi repovi. Vrlo slabi sudac Kovačić iziritirao je i iznervirao navijače oba kluba i to najprije u 47. minuti susreta nakon što je dosudio najstrožu kaznu za goste. Đolonga je nabacio jednu visoku loptu u šesnaesterac Rijeke, na nju su krenuli Mijatović i Erceg, a sudac Kovačić na zaprepaštenje svih dosuđuje najstrožu kaznu. Domaći igrači protestirali su, ali bez uspjeha. Siguran realizator bio je Andrić. </p>
<p>Nakon toga u 64. minuti iz gotovo slične situacije, samo sada na drugoj strani, svirana je najstroža kazna za Riječane. Goran Brajković je glavom nabacio u šesnaesterac gostiju, a Rendulić je navodno s leđa povukao Vidovića. Bilo je očito da je vrlo slabi sudac ovom prilikom kompenzirao situaciju u korist domaće momčadi. Izjednačujući zgoditak postigao je Mijatović sigurno realiziravši najstrožu kaznu.</p>
<p>Nakon izjednačujućeg zgoditka Riječani su bezuspješno pokušavali napasti, budući su tijekom cijelog susreta igrali dosta rastrgano, neorganizirano, bojažljivo i preoprezno, što im se na kraju i osvetilo u 76. minuti, kada su gosti postigli pobjedonosni zgoditak. Naime, Andrić je sa 30 metara iskosa s lijeve strane, iz slobodnog udarca htio nabaciti loptu, nitko od domaćih igrača nije ju pokušao izbaciti, već je ona kraj nemoćnog Tafre završila u mreži. </p>
<p>U prvom poluvremenu gledali smo vrlo slabu igru oba protivnika, nervoznu i neambicioznu momčad Rijeke koja je, opći je dojam, u utakmicu je ušla previše rezervirano, što im se na kraju i osvetilo. Nogometaši Hajduka, iako su pobijedili i odnijeli tri boda, nisu pružili partiju koja bi opravdala njihovu kandidaturu za najviši plasman. </p>
<p>• Stadion Kantrida</p>
<p>RIJEKA - HAJDUK 1-2 (0-0)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 5, Vincetić 5, Višković 5, Milinović 5,5, Mijatović 5,5, Skočibušić 5,5, G. Brajković 5,5, E. Brajković 5,5, Vidović 5 (od 71. Matulović -), Meštrović 5 (od 51. Rački -), Čaval 5 (od 62. M. Brajković -).</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa -, Štimac 6, Sablić 5,5, Đolonga 5,5 (od 58. Rendulić -), Vejić 5,5, Erceg 5,5, Bošnjak 5,5, Andrić 6,5, Vuković 5,5, Srna 5,5 (od 77. Deranja -), Carević 5,5.</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 4. GLEDATELJA: 6.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Andrić (48., 11m), 1-1 Mijatović (64., 11m), 1-2 Andrić (76.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vuković, Mijatović, Vincetić, G. Brajković, Višković, Štimac.</p>
<p>CRVENI KARTONI: Mijatović (69.), G. Brajković (81.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Srđan ANDRIĆ</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Igor Cvitanović opet čovjek odluke</p>
<p>Iako je Zadar poveo veoma rano, već u 3. minuti pogotkom Gajsera Dinamo je preokrenuo rezultat udarcem Petrovića, dočim je pobjedu Zagrepčanima osigurao Igor Cvitanović deset minuta prije kraja </p>
<p>ZADAR, 28. studenoga</p>
<p> - U Stanovima 2-1 (1-1) pobjeda Dinama protiv Zadra koji se uglavnom tijekom 90 minuta igre branio, no nije se uspio obraniti. Istina, Zadrani su već na početku utakmice u trećoj minuti iznenada došli u prigodu za vodstvo i iskoristili to.</p>
<p> Naime Surać je ubacio loptu prema šesnaestercu Dinama, kad se očekivalo da će Cesar loptu izbaciti no ona je prošla kraj njegove noge, došla do Gajsera koji poklon nije propustio. Preciznim udarcem pogodio je mrežu iza vratara Butine. Nakon toga Dinamo je preuzeo konce igre u svoje ruke, međutim bez neke izrazite prigode. Tek dva pokušaja Sedloskog glavom nisu ozbiljnije ugrozili vrata Balića. U 31. minuti Zadar je napadao s četiri igrača, Dinamo se branio s trojicom, a Surać je izabrao najlošije rješenje za svoj napad, Butina je pretekao put lopti i od povećanja vodstva nije bilo ništa. Najizrazitiju prigodu imao je Dinamo u 41. minuti, odnosno Igor Cvitanović je sve napravio sam, ubacio naposljetku do Petrovića koji je pucao a Balić u posljednji trenutak zaustavio loptu.</p>
<p> Ipak Dinamo je do kraja poluvremena uspio okruniti svoju nadmoć. Petrović se izborio za jednu loptu koju je odmah uputio prema vratima Zadra, ona je na putu zahvatila Jurića, dovoljno da prevari vratara Balića. I na odmor se otišlo neodlučenim rezultatom. </p>
<p>U nastavku, Zadar je ponovno pritisnuo, dva puta je prema vratima Butine pucao Zekić, ali bezuspješno. Prigodu za vodstvo Dinama propustio je Smoje u 55. minuti, nakon što je lopta prošla kraj četvorice domaćih igrača uključujući i nesigurnog vlatara Balića, no Smoje je umjesto mreže pogodio zaštitnu ogradu igrališta. Nakon toga, u dva navrata pokušali su Petrović i Pilipović ali je ovoga puta Balić bio siguran. Dinamo se od 70. minute opredijelio za još aktivniji napad, u igru su ušli Mikić i Drpić, a iz minute u minutu pojačavao se pritisak prema vratima Zadra. Konačno, Dinamo je u 80. minuti iskoristio jednu nesmotrenost dvojice obrambenih igrača Zadra odnosno Bogdana i vratara Balića. Dok su oni razmišljali tko će izbaciti loptu izvan šesnaesterca prikrao se Igor Cvitanović i preciznim udarcem pogodio mrežu Zadrana. Za poravnanje prigoda se ukazala Vukiću u 86. minuti ali je slabo reagirao. Na koncu, Mikić je u posljednjoj minuti susreta pogodio vratnicu...</p>
<p>• Stadion u Stanovima </p>
<p>ZADAR - STADIO U STANOVIMA</p>
<p>ZADAR - DINAMO: 1-2 (1-1)</p>
<p>ZADAR: Balić 5, Jurić 5, Bogdan 5, Bilokapić 6, Mikulić 6,5, Antolić 6,5, Jurjević 5 (od 58. Butić 5), Pintar 5 (od 68. Amugi 5), Gajser 6 (84. Vukić -), Surać 6, Zekić 5</p>
<p>DINAMO: Butina 6, Smoje 6, Sedloski 6, Polovanec 5, Cesar 5, Agić 6,5, Zahora 6, Jurić 6 (od 68. Mikić 5), Cvitanović 7, (od 81. Ćutura -), Pilipović 5 (od 68. Drpić 6), Petrović 7</p>
<p>SUDAC: Edo TRIVKOVIĆ (Split) 8. GLEDATELJA: 3500.</p>
<p>STRIJELCI: Gajser 1-0 (3), Petrović 1-1 (45), Cvitanović 1-2 (80).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Zekić, Bogdan, Pilipović, Smoje, Surać, Sedloski, Drpić.</p>
<p>Igrač utakmice: Vladimir PETROVIĆ (Dinamo).</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sedam pogodaka u prvom poluvremenu</p>
<p>VINKOVCI, 28. studenoga</p>
<p> - Rezultatski epilog zanimljive, na trenutke i dramatične utakmice između Cibalije i Pomorca dobila je već u prvih 45 minuta. Cibalia je krenula silovito, već u petoj minuti bilo je 2-0. U posljednjih osam minuta prvog dijela pala su tri pogotka - najprije su gosti preko Prpića i Mohorovića izjednačili, a Grgić je u posljednjim sekundama sudačke nadoknade doveo Vinkovčane u vodstvo 4-3. </p>
<p>• Stadion Cibalije</p>
<p>CIBALIA - POMORAC 4-3 (4-3)</p>
<p>CIBALIA: Bubalo 5, Križanović 6,5, Kovačević 6 (od 57. M. Jurić 5,5), Pernar 7, Lučić 6,5, Hodonj 6,5, Tkalčević 6,5, Pavličić 6 (od 68. Ratković 6), Grgić 7 (od 85. Meštrović -), Lajtman 6, Bartolović 8.</p>
<p>POMORAC: Knez 5, Komar 5 (od 33. Mohorović 7), Kurilić 5,5, Grubišić 6, Romić 6, Čuljat 5,5, Dunković 6 (od 78. Živković -), Prpić 7,5, Samardžić 5,5, Ostojić 6 (od 75. Rožajac -), Batkoski 6.</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6,5. GLEDATELJA: 300</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Pernar (1.), 2-0 Hodonj (5.), 2-1 Prpić (24., 11m), 3-1 Bartolović (27.), 3-2 Prpić (37.), 3-3 Mohorović (40.), 4-3 Grgić (45.)</p>
<p>ŽUTI KARTON: Kurilić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mladen BARTOLOVIĆ </p>
<p>D. Beidenegel</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Alić donio bodove Brođanima</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 28. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Marsonije nastavili su uspješan niz na svom terenu nakon što su svladali Kamen Ingrad s minimalnih 1-0. Bio je to kvalitetan dvoboj u kojem je, kako se i očekivalo odlučila jedna pogreška na sreću domaćih, gosti su pogriješili, točnije Gusić i vratar Turina, a njihov poklon iskoristio je brodski napadač Admir Alić, koji je u 66. minuti donio pobjedu »bijelo-crnima«. Kada su domaći postigli pogodak, gosti su krenuli na sve ili ništa i velike prigode imali su Darmopil i Pek, ali nisu imali sreće. </p>
<p>• Stadion uz Savu</p>
<p>MARSONIA - KAMEN INGRAD 1-0 (0-0)</p>
<p>MARSONIA: Stojkić 7, Petrović 7, Bilokapić 7, Barišić 7, Gašpar 6,5, Tadić 6,5 (od 46. Markovinović 6,5), Tomas 6,5, Mujčin 6,5 (od 62. Cesarec 7), Švađumović 6,5, Ostojić 7, Alić 7 (od 87. Mašić -).</p>
<p>KAMEN INGRAD: Turina 6,5, Darmopil 5,5, Bradvić 6 (od 53. Balašković 5,5), Ilečić 6, Olujević 6,5, Gusić 5,5, Vidović 6 (od 59. Francem 5,5), Bešlić 6,5, Kopunović 6,5, Ratković 6, Zela 5,5 (od 70. Pek -). </p>
<p>SUDAC: Marić (Zagreb) 7,5. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Alić (66.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Petrović, Alić, Tomas, Bilokapić, Ratković</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Admir ALIĆ </p>
<p>J. Šebalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Bin Laden je u logoru Tora Bora, tvrdi njegov čovjek za opskrbu</p>
<p>LONDON, 28. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nagađanja da se Osama bin Laden nalazi u logoru Tora Bora južno od Jalalabada u Afganistanu, dobila su novu potvrdu zahvaljujući prerušenom afganistanskom reporteru, koji je po cijenu života uspio ući u to područje. </p>
<p>Ignorirajući upozorenja da bi mogao biti ubijen, taj je novinar, koji radi za londonski list Daily Telegraph, uspio razgovarati s Bin Ladenovim čovjekom zaduženim za opskrbu Haji Jamal. On mu je potvrdio da se njegov gazda nalazi u planinskom skloništu, gdje ga čuvaju najodaniji borci. Preko planinskih prijelaza cijela skupina po potrebi može brzo umaći u nepristupačne dijelove susjednog Pakistana, gdje Bin Laden također ima dosta pristaša. </p>
<p>Daily Telegraph se ne usuđuje objaviti ime novinara koji je prikupio informacije o Bin Ladenu, jer smatra da bi mogao postati žrtvom odmazde. Novinar je javio da se logor Tora Bora nalazi pri samim vrhuncima afganistanskoga Bijeloga gorja te da je okružen s tri linije obrane koje čuva oko 400 boraca Al Qaide. </p>
<p>Bin Ladenov čovjek za opskrbu rekao je maskiranom novinaru da borci u Tora Bori čine »najveću koncentraciju stranih komandosa bilo gdje u Afagnistanu«. </p>
<p>Potvrdu o mjestu na kojem se skriva Osama bin Laden i njegovi ljudi, afganistanski je novinar dobio i od lokalnih seljana te od Bin Ladenovih arapskih boraca. Kad su se prije dva tjedna arapski i drugi strani ratnici sklonili u područje Tora Bore, u podnožju Bijeloga gorja, ostavili su za sobom čak nekoliko stotina terenskih vozila i vojnih kamiona s protuavionskim naoružanjem. Većinu tog voznog parka ukrali su ili »opelješili« lokalni seljaci, a jedan od njih rekao je afganistanskom novinaru da se Bin Ladenu i njegovim ljudima »malo žurilo«. </p>
<p>Seljaci također tvrde da Bin Laden i njegovi sljedbenici žive u labirintu špilja. Riječ je o golemom podzemnom kompleksu čiji hodnici ne idu pravocrtno i koji je gotovo nemoguće pogoditi iz zraka, navodi britanski list. </p>
<p>Jedan je seljak također izjavio da Bin Ladenovi ljudi »postavljaju šatore na otvorenom, kao mamac za bombe, a kad ovi budu pogođeni, postavljaju ih na drugim mjestima«. </p>
<p>Čini se da Bin Laden ima dobro organiziranu dostavu hrane. Kako je potvrdio Haji Jamal, Bin Ladenovi ljudi ne odlaze po namirnice u Jalalabad, nego ih uzimaju iz kuće izvjesnog Younusa Khalisa, lokalnog moćnika koji je 1996. pozvao Bin Ladena u to područje. Bin Ladenov dobavljač Jamal također je veselo povjerio prerušenom novinaru što mu je reklo nekoliko arapskih boraca, koji su se zakleli da će se u Tora Bori boriti na smrt: »Oni su mi kazali da sam ovlašten preuzeti njihove žene ako budu ubijeni. Također su inzistirali da one žene koje sam ne budem htio, ustupim pripadnicima mog plemena«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>CIA odgovorna za krvoproliće kod Mazar-i-Sharifa?</p>
<p>Agenti CIA, preobučeni u afganistansku odjeću, sami su se upustili u preslušavanje zarobljenih talibana / Talibani su ubili jednog agenta CIA-e, a nakon toga je došlo do dramatične bitke</p>
<p>LONDON, 28. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prizori općeg krvoprolića dočekali su strane dopisnike koji su ovih dana ušli u utvrdu Qala-i-Jangi kraj Mazar-i-Sharifa. Bilo je to nakon pobune talibanskih ratnih zarobljenika, koja je u utorak ugušena u spomenutoj tvrđavi. Riječ je o do sada najkrvavijoj epizodi afganistanskog rata, u kojoj je poginulo oko 600 talibana i stotinu boraca Sjevernog saveza. </p>
<p>Dio odgovornosti za te događaje londonski Times pripisuje američkoj CIA-i. List, naime tvrdi da je »pogreška CIA-e izazvala pobunu talibana, koja se pretvorila u masovno samoubojstvo«. Kako je poznato, u nedavnim borbama za grad Kunduz, Sjeverni savez je zarobio je oko 800 stranih talibanskih boraca. Ta fanatična »legija stranaca« bila je sastavljena uglavnom od Pakistanaca, Arapa i Čečena, koje je Savez zatvorio u tvrđavi Qala-i-Jangi. No, u nedjelju ujutro zarobljenici su se pobunili protiv brojčano slabijih čuvara. Timesov dopisnik Oliver August, koji je bio svjedokom masakra, tvrdi da je do pobune došlo kada su se dva operativca CIA-e upustili u to da sami idu preslušavati zarobljene talibane. Prema navodima očevidaca, ljudi iz CIA-e bili su odjeveni u afganistansku odjeću i govorili su perzijski. Jedan od njih odazivao se na ime Michael, a drugi se predstavljao kao David. </p>
<p>U jednom trenutku, Michael je nekog uhićenog talibana upitao zašto je došao u Afganistan. Ovaj je odgovorio: »Tu smo zato da vas ubijemo«, i bjesomučno nasrnuo na Michaela. Na to je operativac CIA-e pištoljem ubio toga te još trojicu talibana. Drugi pripadnik CIA-e, David, također je ubio najmanje jednog talibana, ali je potom morao pobjeći iz zatvorskog dijela tvrđave. On je javio svome zapovjedniku da je Michael vjerojatno mrtav, te zatražio pomoć. </p>
<p>Times tvrdi: »Prema brzo skovanoj vojnoj ublaženici, to je bio 'ustanak', no bio je to i čin masovnog samoubojstva, te na kraju i pokolj 'stranaca' koji su izveli Afganistanci po direktivama Britanaca i Amerikanaca.«</p>
<p>Dan ranije, u subotu navečer jedan je čečenski ratni zarobljenik pomoću ručne granate uspio ubiti sebe i nekoliko zarobljenih talibana i te dvojicu zapovjednika Sjevernog saveza. Prava provala nasilja izbila je, međutim, tek u nedjelju ujutro, nakon intervencije CIA-e. Pobuni je vjerojatno pridonijela i činjenica da su stražari pokušali vezati zatočene talibane koji su bili uvjereni da će nakon toga biti ubijeni. Nakon što ih je oko 250 bilo vezano, ostatak se pobunio. </p>
<p>Ubivši Amerikanca Michaela, talibani su savladali i usmrtili dvadesetak stražara. Jednome su glavu razbili velikim kamenom, no protiv drugih su upotrijebili vatreno oružje koje su imali pri sebi. Dio talibanske »legije stranaca« nije, naime, uopće bio razoružan nakon zarobljavanja, a taj je neviđeni propust doprinio općem krvoproliću. Pobunjeni talibani potom su se domogli još i oružja pohranjenog u tvrđavi. Zametnula se dramatična bitka za tvrđavu Qala-i-Jangi. Pristigle su, naime, snage Sjevernog saveza, a potom su se pojavili britanski i američki specijalci, poduprti zračnim udarima. Bitka je trajala je tri dana, dok u utorak nije javljeno da su tenkovske granate usmrtile i zadnja dva pobunjenika u tvrđavi. No iz Qala-i-Jangi, u koju su ponovo ušli borci Sjevernog sveza još je dugo nakon toga odjekivala sporadična vatra . Borci su, naime, pucali u ležeća tijela, za slučaj da je neki talibana još živ.</p>
<p>Premda Times tvrdi da se radilo o »greški CIA-e«, konačni rezultat nije mogao biti jako mrzak Washingtonu. Sjedinjene Države nikako nisu htjele da zarobljeni strani talibanski borci u Afganistanu - dakle najzagriženiji dio talibana - budu deportirani u treće zemlje, odakle bi mogli nastaviti svoju borbu protiv Amerike i njenih saveznika. Bitka kraj Qala-i-Jangi uklonila je tu opasnost i te potrebu da se dalje razmišlja o humanom postupku s ratnim zarobljenicima, u skladu sa Ženevskom konvencijom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Plave kacige« ipak u Afganistanu </p>
<p>Protiv međunarodnih snaga pod pokroviteljstvom UN-a u Afganistanu su predstavnici najjače skupine Sjevernog saveza koja drži pod kontrolom veći dio afganistanskog teritorija</p>
<p>BERLIN, 28. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Konferencija UN-a o Afganistanu iznenađujuće brzo postiže prve rezultate: tri od četiri afganistanske skupine pristale su na raspoređivanje međunarodnih snaga u Afganistanu nakon završetka rata s talibanima, prenio je u srijedu Prvi program njemačke televizije (ARD), izvještavajući o drugom danu konferencije koja se odražava iza zatvorenih vrata na Petersbergu kod Bonna.</p>
<p>Protiv međunarodnih snaga pod pokroviteljstvom UN-a u Afganistanu su, međutim, predstavnici najjače skupine Sjevernog saveza koja drži pod kontrolom veći dio afganistanskog teritorija. Sjevernom savezu se ne žuri ni s formiranjem privremene vlade. Inače, za pregovaračkim stolom su sve četiri skupine ravnopravne, a mediji izvještavaju o raspoloženju svih sudionika za kompromise. </p>
<p>Već prvi dan konferencije, u utorak, postignuta je suglasnost sve četiri skupine oko najvažnijih pitanja formiranja prijevremene vlade u Kabulu. Ona bi trebala biti formirana na proljeće s mandatom od dvije godine, a zadaća joj je da pripremi demokratski ustav i raspiše izbore.</p>
<p>Za konferenciju se u početku predviđalo da će trajati najmanje dva tjedna, no nakon prva dva dana, zbog iznenadne spremnosti na kompromise, predviđa se da bi mogla završiti u petak. No, za potpuni uspjeh pregovora iza zatvorenih vrata dvorca Petersberg ostaju još brojne »pojedinosti« o podjeli vlasti do izbora, među kojima je i prihvaćanje uloge bivšeg kralja Mohammeda Zahira Shaha kao simboličnog šefa države.</p>
<p>Pokrovitelji konferencije UN-a, odnosno pripadnici antiterorističke koalicije poručili su pregovaračima u Petersbergu da će novca biti samo ako četiri etničke grupacije postignu sporazum. Drugim riječima, pregovori moraju uroditi rezultatom kojom će biti zadovoljni i Ujedinjeni narodi i koalicija protiv terorizma i susjedi Afganistana. </p>
<p>Stručnjaci za Afganistan, kritični prema prvim rezultatima konferencije, drže da ona dolazi prekasno, jer je političko rješenje trebalo naći prije nego što je Sjeverni savez uspostavio kontrolu nad Kabulom i većim dijelom zemlje. Oni upozoravaju da je »gospodarima rata iz Sjevernog saveza problem podijeliti vlast među sobom, a kamoli s drugima«, te predlažu da međunarodne vojne snage budu iz onih zemalja koje nemaju vlastite interese u Afganistanu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sirija odlučno protiv mogućeg američkog napada na Irak</p>
<p>Službeni Damask nije, međutim, precizirao kakvo bi konkretno stajalište zauzeo u slučaju reprize Zaljevskog rata, odnosno da li bi na bilo koji način pomogao Saddamu Husseinu</p>
<p>ANKARA, 28. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sirija se odlučno usprotivila mogućnosti da se američki globalni rat protiv terorizma proširi na Irak. »Takav vojni potez SAD bio bi velika greška«, upozorilo je u srijedu sirijsko ministarstvo vanjskih poslova. U kratkom priopćenju se ističe da bi okretanje američke ratne mašinerije protiv Iraka imalo negativne posljedice na ukupna politička gibanja na Srednjem istoku i u području Zaljeva. </p>
<p>Službeni Damask nije, međutim, precizirao kakvo bi konkretno stajalište zauzeo u slučaju reprize Zaljevskog rata, odnosno da li bi na bilo koji način pomogao režimu iračkog predsjednika Saddama Husseina. Takvo reagiranje Damaska za pažljive promatrače srednjoistočnih zbivanja ne predstavlja neko posebno iznenađenje. Sirija je, naime, s novim predsjednikom Basharom al Assadom »okrenula novu stranicu« u odnosima s Bagdadom. To se za vladavine njegovog teško predvidivog i lukavog oca Hafeza al Assada nije praktički moglo ni zamisliti. </p>
<p>Riječ je o tradicionalnom sirijsko-iračkom rivalitetu starom 22 godine. Naime, kada su dvije susjedne arapske zemlje potkraj 1979. bile na pragu ujedinjenja, Saddam Hussein je iznenada optužio sirijskog vođu da je planirao njegovo obaranje sa vlasti. Nakon toga, prekinute su gotovo sve političke i gospodarske veze, uključujući i trasu iračkog naftovoda koja je vodila preko Sirije. </p>
<p>Bashar, koji je liječnik okulist, čini se da jasno vidi kako opredjeljenjem na stranu bagdadskog vođe ne pomaže samo zapadnom susjedu, već ponajprije vlastitim nacionalnim interesima. Pritom polazi od ocjene da bi se Sirija nakon Iraka mogla naći na udaru proklamirane američke globalne borbe protiv međunarodnog terorizma. Sirija je, uz Irak, Libiju, Iran, Sudan i neke druge zemlje na washingtonskoj »crnoj listi« terorističkih zemlja koje posjeduju ili se nastoje domoći biološkog, kemijskog i nuklearnog oružja za masovno uništenje.</p>
<p>Zabrinutost Sirije naglo je povećana nakon najavljenog potpisivanja američko-jemenskog sporazuma o sigurnosti. Potpise na taj dokument, koji bi mogao označiti prvu ozbiljniju arapsku izolaciju Iraka, stavit će u srijedu jemenski predsjednik Ali Abdullah Saleh i njegov washingtonski domaćin Gerge W. Bush. Saleh je, sve do nedavno, važio za najbližeg Saddamovog saveznika i osobnog prijatelja. U vrijeme Zaljevskog rata 1991., on je bagdadskom vlastodršcu ponudio trajno gostoprimstvo u Sanni.</p>
<p>Znakoviti iskorak Sirije nije, kako se čini, ostavio ravnodušnim ni Izrael koji, od lipanjskog rata s Arapima 1967., drži pod okupacijom strategijski vrlo važnu Golansku visoravan. Potpredsjednik izraelske vlade i šef diplomacije Shimon Peres pozvao je u srijedu Siriju na obnovu mirovnih pregovora bez bilo kakvih preduvjeta. Zanimljivo je da je takav prijedlog prije četiri mjeseca iznio i izraelski ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer, ali je naišao na oštro protivljenje premijera Ariela Sharona. Složene posljedice terorističkih zračnih udara 11. rujna na New York i Washington, koje imaju uočljiva srednjoistočna ishodišta, izravno su utjecale na promjenu političkog ponašanja Izraela. Izraelci, koji žive u stalnom strahu ne samo od palestinskih bombaša samoubojica, već i obnavljanja rata sa arapskim zemljama, ozbiljno se pripremaju za takvu mogućnost. Pokazala je to u srijedu i velika vojna vježba u jednoj bolnici u gradu Netanyji na obali Sredozemlja. Na stotine sudionika sa zaštitnim maskama i drugom opremom stavili su se u uvjete već izvršenog napada kemijskim i biološkim oružjem. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Osam posto Amerikanaca podržava antisemitske skupine, tvrdi »USA Today« </p>
<p>Rasisti raspiruju antiarapske i antiislamske osjećaje i optužuju useljenike da su temeljni uzrok za napade</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Radikalne rasističke i fašističke skupine u SAD pokušavaju iskoristiti strahovanja Amerikanaca nakon terorističkih napada 11. rujna za privlačenje novih članova i sljedbenika, objavilo je u američki dnevnik USA Today pozivajući se na izjave američkih stručnjaka koji nadziru rad tih organizacija. </p>
<p>Glavna tema većine poruka takvih skupina jest antisemitizam pomiješan s mržnjom prema američkoj vladi. U svojim porukama javnosti, koje su objavljene i na njihovim Internet stranicama, izražavaju mržnju protiv Židova smatrajući ih glavnim krivcima za terorističke napade 11. rujna. Prema riječima Jaya Kaimana, direktora židovske organizacije Antidefamation League (ADL), ili Protuklevetničke lige, za jugoistočnu regiju, radikalne skupine pokušavaju iskoristiti svaki aktualni događaj za svoje ciljeve. </p>
<p>Devin Burghart, istraživač u čikaškoj organizaciji za ljudska prava Centar za novu zajednicu, primjećuje kako su neke skupine od napada usvojile »trodjelnu strategiju« - okrivljuju Židove za napad 11. rujna, raspiruju antiarapske i antiislamske osjećaje i optužuju useljenike da su temeljni uzrok za napade. </p>
<p>USA Today prenosi »neke umjerenije« primjere na web-stranicama radikalnih organizacija: »Mi ih ne želimo u našem društvu isto kao što oni ne žele nas u njihovom«, piše izvjesni Billy Roper iz organizacije National Alliance iz Hillsboroa u Zapadnoj Virdžiniji i dodaje: »Ali ako netko ima želju zaletjeti se zrakoplovom da ubije Židove to je za mene u redu«. </p>
<p>Vjerska organizacija pod imenom Stvoriteljeva svjetska crkva iz East Peorije u Illinoisu, pokazala je na Internetu fotografiju newyorških blizanaca u plamenu s potpisom »Prijateljstvo s Izraelom dovelo je do ovoga«. Osim preko Interneta, skupine svoje poruke šire dijeljenjem ili bacanjem letaka iz zrakoplova, a u posljednje vrijeme počeli su koristiti i kratkovalne radio postaje. </p>
<p>Stručnjaci kažu kako još nemaju točne podatke o tome koliko je radikalnih skupina koje raspiruju mržnju aktivno diljem SAD. Prema ADL-u ima ih više od 400, dok je Pravni centar za siromašni jug iz Montgomeryja u Alabami, koji se bavi praćenjem rada radikalnih skupina, prošle godine otkrio 602 radikalne skupine. </p>
<p>Rezultati anketa pokazuju da oko osam posto Amerikanaca dijeli takva razmišljanja. Stručnjaci kažu da je prerano donositi zaključke o tome u kolikoj mjeri će takve skupine biti uspješne u novom obliku privlačenja novih članova, ali da ne očekuju da će se njihovim pozivima priključiti velik broj ljudi. </p>
<p>Prema nekima, organizacijama koje veličaju moć bijelaca, neonacistima, skinheadsima, crnim separatistima i ostalim ekstremistima zasada je više cilj da promijene razmišljanja građana, nego da povećaju broj svojih članova. Istraživači iz Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma na kalifornijskom sveučilištu San Bernardino kažu da oni traže suputnike koji će prihvatiti njihovu ideologiju i retoriku, a ne ljude koji će se priključiti grupi. Oni su više zainteresirani za pridobivanje i manipuliranje pojedincima koje mogu nagovoriti da sudjeluju u nasilnim akcijama, koji će činiti nasilje, ali ne u njihovo ime. </p>
<p>Dokazujući kako takvi pokušaji mogu biti vrlo opasni, stručnjaci ističu podmetača bombe u Oklahomi Timothyja McVeigha i osumnjičenog za postavljanje bombe u olimpijskom parku u Atlanti Erica Rudolpha, kao primjere osoba koje su bile potaknute na činjenje nasilnih djela slušajući govor mržnje. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Baxter će svakoj obitelji isplatiti 289.000 dolara odštete </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Podružnica Baxter International Inc. objavila je u utorak da je u Španjolskoj postignut sporazum o naknadi štete obiteljima 10 pacijenata koji su preminuli nakon hemodijalize, navodi se u priopćenju koje je u srijedu izdala tvrtka za odnose s javnošću Hauska Predstavnik te tvrtke u srijedu popodne nas je obavijestio da će Baxter svakoj obitelji umrlih pacijenata u Španjolskoj isplatii 55 milijuna španjolskih peseta (289.000 američkih dolara, ili oko 2,4 milijuna kuna). </p>
<p> Objava o sporazumu slijedila je tri tjedna nakon što je kompanija potvrdila da je ustanovila moguću vezu između svojih Althane dijalizatora i smrti pojedinih pacijenata.</p>
<p> »Naš je cilj da učinimo ono što je pravedno. Premda smo svjesni da ništa što napravimo ne može nadomjestiti gubitak člana obitelji, razumijemo njihovu potrebu da se okončaju ovi tragični događaji. Nadamo se da će naš dogovor ublažiti bol obitelji«, izjavio je Harry M. Jansen Kraemer Jr., predsjednik Uprave Baxtera. U priopćenju se navodi da je odvjetnik Manuel Mata, koji zastupa devet obitelji u Španjolskoj, izjavio kako smatra da su nagodbe postignute između svake pojedine obitelji i Baxtera »pravedne i razumne«.</p>
<p> Nakon složenih ispitivanja i istrage o smrtnim slučajevima u nekoliko država, među kojima i u Hrvatskoj - gdje su umrla 23 pacijenta, »Baxter je ustanovio da bi značajan faktor mogla biti tekućina upotrijebljena u procesu proizvodnje«.</p>
<p> »Sporazum postignut s obiteljima slijedio je nakon odluke tvrtke Baxter da potpuno obustavi proizvodnju dijalizatora serije Althane«, navodi se u priopćenju u kojem se ne navodi koliki su iznosi dogovorenih odšteta obiteljima preminulih španjolskih pacijenata. </p>
<p>B. O./Hina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>HDZ BiH vratio se u federalni parlament</p>
<p>SARAJEVO, 28. studenoga</p>
<p> - Zastupnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine vratili su se u parlament Federacije BiH nakon višemjesečnog bojkota motiviranog navodnim kršenjem Ustava i izbornih pravila za što je HDZ optužio predstavnike međunarodne zajendice u BiH.</p>
<p> Zastupnici iz HDZ-a BiH pojavili su se u srijedu u Sarajevu na zasjedanju Zastupničkog doma federalnog parlamenta. Predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Ivica Marinović rekao je za skupštinskom govornicom kako je ponovono sudjelovanje u radu parlamenta uslijedilo nakon procjene da su svi, uključujući i međunarodnu zajednicu, shvatili ozbiljnost i utemeljenost ranijih prigovora ove stranke. »Mi se nismo vratili jer nismo nikuda ni odlazili. Svo vrijeme bili smo sa svojim biračima i narodom«, rekao je Marinović ponovivši ovom prigodom optužbe na račun vladajuće Alijanse za promjene koja, po prosudbi HDZ-a, »instalira nelegalne Hrvate u tijela vlasti«. Marinović je također iznio ocjenu HDZ-a da se položaj hrvatskog naroda u BiH i dalje pogoršava te da se njega zapravo pokušava svesti na nacionalnu manjinu. Zastupnici HDZ-a nisu se očitovali hoće li sudjelovati u radu Doma naroda federalnog parlamenta gdje je i danas upražnjeno 16 mjesta namijenjenih zastupnicima iz te stranke. Marinović je u izjavi novinarima potvrdio samo kako HDZ BiH u načelu podupire prijedlog ustavnih promjena što su ih sačinili klubovi hrvatskih zastupnika u federalnom i državnom paralmentu. </p>
<p> Zastupnički dom federalnog parlamenta potvrdio je natpolovičnom većinom glasova i izbor Rame Masleše za novog ministra unutarnjih poslova Federacije BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ministar unutarnjih poslova tvrdi da Mladić nije u SRJ</p>
<p>BEOGRAD, 28. studenoga</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Zoran Živković ustvrdio je da, po njegovim saznanjima, bivši vojni zapovjednik bosanskih Srba, general Ratko Mladić, kojega traži međunarodni sud u Haagu, »nije u Jugoslaviji«.</p>
<p> »Prema obavijestima kojima raspolažem već godinu dana Ratko Mladić nije na našem području«, kazao je Živković za državnu televiziju RTS. On je dodao da nema niti informacije da bi Mladić bio »pod zaštitom jugoslavenske vojske«, jer savezna vlada nije »usvojila nikakav dokument kojim bi tu instituciju, ili neku trežu osobu primorala da štiti pojedinca osumnjičenog za ratni zločin«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Solana i EU ne odustaju od YU </p>
<p>Solana je izjavio da je najbolje rješenje za odnose između Srbije i Crne Gore »nova, reformirana federacija« / Beogradski mediji pišu o odcjepljenju, destabilizaciji regije i rascjepkanim državama / Milo Đukanović ne odustaje od referenduma o nezavisnosti </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Dva dana, utorak i srijedu, potrošio je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana ne bi li u Beogradu i Podgorici ispitao najnovije raspoloženje glede opstanka jugoslavenske federacije, odnosno objasnio kakvu viziju Srbije i Crne Gore, ako ona postoji, ima Bruxelles. Susreti Solane s najvišim dužnosnicima nisu donijeli senzacionalnih novosti, iako je interpretacija njihova sadržaja drukčija iz kuta svake pojedinačne strane. </p>
<p>U Beogradu je Solana rekao da je najbolje rješenje za odnose između Srbije i Crne Gore »nova, reformirana federacija« ravnopravnih članica, jer odcjepljenje neće pridonijeti ubrzanju integracije u Europsku uniju, već naprotiv, njezinom usporavanju. Nije, doduše, poput svojih donedavnih prethodnika, spominjao »demokratsku Crnu Goru u demokratskoj Jugoslaviji, ali je jasno rekao da bi »daljnja dezintegracija Jugoslavije izazvala samo nove podjele i nestabilnost u Crnoj Gori i regiji«. Izrazi poput odcjepljenja, destabilizacije regije i nepoželjnosti rascjepkanih država pretežito je u izvješćima koristio beogradski tisak, dok je u Podgorici naglasak bio na Solaninu tumačenju da dolazi kao prijatelj, s namjerom da upozori na sve aspekte posljedica budućih odluka o državno-pravnom statusu Crne Gore. Tu je visoki dužnosnik EU naglasio kako ne želi ostaviti dojam da on bilo koga na nešto primorava te da je na građanima i čelništvu Crne Gore da odluči o svojoj budućnosti i da za to preuzmu odgovornost.</p>
<p>Odgovori u dva glavna grada bili su očekivani: u Beogradu je ministar vanjskih poslova Goran Svilanović više nego pristojno kazao kako su oni fleksibilni i »spremni na nastavak razgovora, ako takva volja postoji u Crnoj Gori«, a crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je da je negativan stav međunarodne zajednice prema nezavisnosti Crne Gore dosad već pridonio neuspjehu suštinskog dijaloga između Podgorice i Beograda o preuređenju odnosa u federaciji. </p>
<p>On je razgovor sa Solanom ocijenio prijateljskim i naglasio da je razmijenjeno mišljenje o svim relevantnim pitanjima »iako o svima nije postignuta suglasnost«. Ponovio je spremnost za dijalog s Beogradom, ali i ostao pri čvrstom stavu da je referendum kao demokratsko sredstvo verifikacije bilo koje političke opcije u Crnoj Gori neminovnost. </p>
<p>Obećao je da Crna Gora neće povući ni jedan ishitren potez koji bi ugrozio njenu ili bilo čiju stabilnost. Nasuprot upozorenju Solane kako bi nezavisnost usporila put u eurointegracije, Đukanović je ocijenio da bi osamostaljena Crna Gora za desetak godina postala dijelom združene Europe. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Čičkov nas povratak ne žalosti, ali nas čini opreznim</p>
<p>Televizijska emisija »Forum« Tihomira Ladišića u udarnom večernjem terminu u utorak 27. studenoga o. g. kojim se obilježavala trideseta godišnjica štrajka hrvatskih studenata iz 1971. pokazala je svu apsurdnost stanja u kojem se nalaze građani (državljani) Republike Hrvatske i Republika Hrvatska kao država. To me ponukalo da javno komentiram stanje i odnose u ovoj državi, i to baš u povodu tridesete godišnjice studentskoga štrajka.</p>
<p>Naime, televizijska je emisija zorno pokazala sveopće stanje duha, sposobnost i nesposobnost generacije iz 1971. godine. Najprije je to obilježio sastav osoba koje su govorile o studentskom štrajku i događanjima iz 1971. godine. </p>
<p>Što je značila i što je imala značiti pojava Borisa Marune u jednoj takvoj emisiji? Poštujem gospodina Marunu kao pjesnika, i to je sve! </p>
<p>Zatim, dr. Slobodan Lang bio je i ostao promotor nekih općih liberalističkih i humanističkih vrednota. Čast neka mu bude! On nije bio pravi protivnik hrvatskih sveučilištaraca, ukoliko ga Čičak nije uspio takvim predstaviti javnosti u emisiji? Poštujem Langa! Prof. dr. Zdravko Tomac, aktualni potpredsjednik Hrvatskog sabora, bio je 1971. godine ustavotvorni kritik. Sam kaže da je dobio Hrvatsku na upravu za nekoliko dana tijekom trajanja skupa u Karađorđevu, gdje je Hrvatska stavljena na galge krajem 1971. godine. Teško bi danas bilo prof. dr. Zdravka Tomca prozvati kao neprijatelja hrvatske slobode. Ostao je na braniku Ivan Zvonimir Čičak, jedini autentični sudionik studentskih gibanja i štrajka hrvatskih studenata iz 1971. godine.</p>
<p> Čičak je, da apsurd bude potpun, tumačio razloge studentskih gibanja i štrajka studenata na primjeran način. Uzme li se u obzir Čičkov rad i ponašanje od 1991. godine do izbora Stipe Mesića za predsjednika Republike Hrvatske, može se baš na tome objasniti nenormalno stanje u ljudskim odnosima na tlu hrvatske domovine.</p>
<p>Maruna je bježao u emigraciju i u svijet iz njemu znanih razloga. Zdravko Tomac je od »ustavnog kritika« postao racionalni političar. Slobodan Lang nije mijenjao svoj univerzalizam i humanizam i nije dolazio nikad u sukob s hrvatskim motrištem. A Čičak se sad vratio od širokog univerzalizma na pozicije studentskog prorektora iz 1971. godine. Neka mu je na čast!</p>
<p>Hrvatska ideja sama po sebi je univerzalistička. To, izgleda, Vice Vukov ne može nikako uskladiti sa svojim javnim nastupanjem, jer je sklon bivati »s onu stranu ogledala«. Što se dogodilo sa dr. Hrvojem Šošićem, koji je osim čistih računa zazvao Hrvatsku u Ujedinjene narode? Gdje su danas pravni stručnjaci koji su u jednoj divnoj majskoj noći 1971. godine na Šalati u Zagrebu pjesmom i radošću klicali slobodi čovjeka i nedjeljivom hrvatskom državnom suverenitetu? Zašto dr. Marko Veselica ne progovara javno na pravi način danas? Taj junak i uznik, koji je 1968. godine zajedno sa dr. Šimom Đodanom zaustavio srbijanske emisare iz Beograda i tako skrenuo hrvatske studente na unutarnja pitanja čovjeka, hrvatske domovine i države, što je i kulminiralo studentskim štrajkom tri godine nakon toga? Šuti li slučajno dr. Jure Juras, i zar ne bi trebalo da ponovo piše kronologiju zbivanja, kad je već napisao knjigu o štrajku hrvatskih sveučilištaraca iz 1971. godine?</p>
<p>Mnogo je pitanja izazvala i nametnula emisija HTV-a »Forum« od utorka 27. studenoga 2001. godine s pokušajem obilježavanja štrajka hrvatskih sveučilištaraca 1971. godine.</p>
<p>Mi smo - jednostavni i obični ljudi - Savkin silazak obilježili gnjevom i suzama osjećajući duboko u duši krizu čovjekove i hrvatske slobode. Nama nisu strane ideje i vizije univerzalnog svijeta jer smo mi dio toga. Stajali smo i stojimo na braniku svoje Hrvatske, čvrsti i odlučni da je osmislimo i učinimo državom po mjeri čovjeka. Čičkov povratak nas ne žalosti, ali nas čini suzdržanim i opreznim. </p>
<p>NIKOLA MUSLIM, predsjednik Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Čak 90 posto ugostitelja ne zna skuhati dobru kavu</p>
<p>Svakodnevno se prilično iznerviram jednostavnom činjenicom što u središtu Zagreba</p>
<p> - »metropole«, ne mogu pronaći lokal s dobrom kavom.</p>
<p> »Idemo na kavu?«, izraz koji često koristimo u toku gotovo svakoga radnog dana. Premda nam je život bremenit svakojakim, prečesto ozbiljnim, teškoćama, ipak mislim da treba spomenuti kakvu nam kavu nude zagrebački ugostitelji. Kako u ovoj zemlji gotovo ništa ne funkcionira kako treba, tako ni ova banalnost. Ako želite popiti kvalitetnu, tj. dobru kavu u središtu Zagreba, to nećete moći. I osrednju je kavu teško pronaći. Ono što vam se nudi zasigurno nije vrijedno novca koji se traži za tu šalicu crnog napitka. Uz malo promatranja i promišljanja ustanovio sam nekoliko zajedničkih karakteristika. Nadam se da ću ovim barem nekolicini ugostitelja skrenuti pažnju, osobito onima koji misle da ne treba imati puno »pameti« za držanje kafića.</p>
<p> Dakle, za dobru kavu, suprotno »općem« mišljenju, mora postojati sljedeće minimalno znanje: osim, naravno, vrste kave koja će se koristiti, bitan je način na koji se rukuje aparatom, i to, prvo, količina (doza) kave, koja mora imati propisanu veličinu čestice i ukupne količine (to je prilično precizno navedeno u uputama samog aparata). Drugo, kompresija kave u situ mora biti optimalna, ni pregusta ni prerahla. Izlazna cijev na aparatu mora biti ispravna i protok mora biti precizno reguliran. Pazite na servisere »caffé« aparata, oni su skloni povećati protok kako bi spriječili česte kvarove što nastaju zbog loše zagrebačke vode. Rezultat je lijenosti servisera prebrz protok pare, da se cijev ne začepljuje, i, naravno, rezultat je loša, prečesto i očajna kava.</p>
<p> Uređaj za omekšavanje vode moguće je rješenje. To je pak upravo smiješno jednostavno riješiti: ulaganjem 150 kn u »tajmer« koji će pravodobno uključiti aparat. Ako ste ljubitelj kave s mlijekom, nema većeg razočarenja nego kada vam u vruću mirisnu kavu uliju hladno mlijeko, pri tome još izravno iz hladnjaka. Da bi kava bila dobra, i sama šalica mora biti gotovo vruća, što je konstrukcijski riješeno gotovo na svim aparatima, tako da se šalice drže na samom vrhu aparata i tako zagrijavaju. Osnovna pravila kuhanja kave ne poznaje 90 posto ugostitelja. Slično je s »macchiatom«. Budući da nas siromaštvo prisiljava da dnevnu razbibrigu i druženje, a još češće poslovne razgovore potražimo u kafićima, to često predstavlja jedini trošak koji si još možemo priuštiti. Žalosno je onda da se uglavnom razočaramo u takvoj kavi. S druge strane vlasnici kafića se žale da im opada promet. Pa naravno! Ljudi, među ostalim, naprosto izbjegavaju lošu kavu. </p>
<p>DRAGUTIN BELJAK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Istine i mitovi o podrijetlu Hrvata</p>
<p>Sa zanimanjem sam pročitao članak Darka Sagraka o staroiranskom podrijetlu Hrvata (Vjesnik, 24. studenoga). U njemu se sa stanovitim omalovažavanjem govori o slavenskom podrijetlu Hrvata, sv. Braći Ćirilu i Metodu, itd.</p>
<p>Ja nisam povjesničar, ali ipak bih želio iznijeti nekoliko laičkih misli o tim pitanjima. Mislim da te dvije teorije (staroiranska i slavenska) nisu inkompatibilne, i da obje mogu biti istinite. Evo kako. Ima mnogo razloga vjerovati da su stari Hrvati imali svoju državu ili državi sličnu tvorbu iza Karpata, u širem području današnjeg Krakova (tzv. Bijela Hrvatska). No odakle oni tamo? Nisu valjda nastali od »Krakovskog pračovjeka«. Izgleda da su odnekud došli, pa zašto ne iz šireg područja Irana. Ima mnogo indicija za to: jezik, u kojem ima dosta riječi staroperzijskog podrijetla, kamene ploče s imenom Horoathos ili Horuathos, nađene na ušću Dona u Azovsko more, i drugo (v. spomenuti Sagrakov članak). I onda iz stanovitih razloga, o kojima ne znamo puno, poduzeli su veliku seobu prema sjeverozapadu i zaustavili se u području Krakova. Tu su se našli u društvu brojnih slavenskih plemena i naroda, poprimili glavninu njihova jezika i običaja, tj. poslavenili se.</p>
<p>U prvoj polovici sedmog stoljeća opet ih je uhvatila želja za promjenom boravišta. Možda su čuli da negdje daleko na jugu ima jedno lijepo more sa puno otoka, a iz svoje predaje se sjetili na svoju pomorsku prošlost i ribarenje u Azovskom i Crnom moru, pa se onda uputili u svoju današnju postojbinu. I tako, eto nas tu. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Učenikov otac kažnjen sa 10.000 kuna zbog neprijavljenog magnuma</p>
<p>Odluku je donio Prekršajni sud nakon što je, u lipnju ove godine, iz ilegalnog oružja srednjoškolac ubio profesora pa sebe</p>
<p>VARAŽDIN, 28. studenoga</p>
<p> - Nepravomoćnim rješenjem Prekršajnog suda u Ivancu, Josip Kostanjevac kažnjen je, kako nam je rekao predsjednik Prekršajnog suda Željko Lacković, sa 10.000 kuna zbog nedopuštenog držanja oružja. Kostanjevac je, podsjetimo, otac šesnaestogodišnjeg učenika koji je početkom lipnja ove godine na parkiralištu varaždinske Rudarske i kemijske škole hicima iz magnuma usmrtio svog profesora zemljopisa Josipa Medvedovića (51), a potom se i sam ubio. Protiv učenikova je oca policija, na temelju Zakona o oružju, podnijela prekršajnu prijavu jer je, kako su tada naveli policajci, prilikom pretresa njegove obiteljske kuće pronađeno više vrsta različitoga streljiva za oružje za koje nema oružani list.</p>
<p>U dječakovoj je torbi na mjestu tragedije pronađeno, kako smo neslužbeno saznali, više opasnih predmeta: 44 komada revolverskog streljiva za magnum, nož za automatsku pušku, dvanaest komada streljiva 7,62x57, komad protuavionskog rasprskavajućeg metka kalibra 20 milimetara, ručno rađen bodež sa četiri oštrice, bokser i ranac za municiju.</p>
<p>Zbog tragedije koja je uzdrmala hrvatsku javnost, u varaždinskoj je Rudarskoj i kemijskoj školi boravio i tim za krizne intervencije Društva za psihološku pomoć iz Zagreba kako bi pomogao učenicima i profesorima da lakše prebrode to traumatično iskustvo. </p>
<p>Mihael Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Opljačkali crpku za 40.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga </p>
<p> - Dvojica maskiranih muškaraca naoružanih pištoljima opljačkala su u utorak navečer Ininu benzinsku crpku Dubovac u karlovačkoj Marmontovoj aleji i odnijeli 40 tisuća kuna, doznaje se u srijedu iz MUP-a. Razbojništvo se dogodilo oko 21 sat kada su u benzinsku crpku došla dvojica maskiranih muškaraca.</p>
<p> Prijeteći pištoljima ugurali su četvoricu zatečenih zaposlenika: Davorina R. (26), Miljenka Š. (30), Milojka D. (56) i Alberta G. (27) u unutrašnjost postaje i tražili da im daju sav novac. Dok su ih gurali, jedan je od razbojnika udario u glavu Alberta G. i lakše ga ozlijedio. Kad su dobili novac, pljačkaši su se s plijenom udaljili oštetivši Inu za 40 tisuća kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pljačkaš slijepe osobe tri se puta pokušao ubiti</p>
<p>ZLATAR, 28. studenoga</p>
<p> - Početak rasprave o pokušaju oružanog razbojništva odgođen je u Županijskom sudu prije čitanja optužnice. Za pokušaj razbojništva i nanošenje teške tjelesne ozljede terete se Ninoslav Lovrenčić (28) iz Svetog Križa Začretja, Romica Balija (33) iz Zaboka i Ivica Piljek (24) iz Svetog Križa Začretja. </p>
<p>Branitelj prvooptuženoga Ninoslava Lovrenčića, Ante Madunić, zatražio je prije izjašnjavanja o krivnji da se provede psihijatrijsko vještačenje njegova branjenika i tako utvrdi njegova sposobnost da prati raspravu jer je Ninoslav Lovrenčić već u tri navrata pokušao počiniti suicid. Posljednji se put pokušao ubiti u pritvoru u Remetincu rezanjem vena u veljači prošle godine.</p>
<p> Sudsko je vijeće prihvatilo odgodu početka rasprave za kraj prosinca, do kada će se dovršiti psihijatrijsko vještačenje, koje je već dogovoreno sa sudskim vještakom u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Sa zahtjevom za odgodu složili su se i branitelji Romice Balija i Ivice Piljeka, Željko Škudar i Mate Matić. </p>
<p>Kako smo već pisali, 8. studenoga 1999. godine Ninoslav Lovrenčić i Ivica Piljek, maskirani čarapama i s plinskim pištoljem marke H. Schmidt 8 mm i pištoljem marke Beretta call. 22 s prigušivačem, pozvonili su na vrata Tome Rička (57) u Zaboku, inače slijepe osobe. Vrata im je otvorio Tomin sin malodobni Goran, koji je počeo vikati da su došli lopovi i zvati u pomoć. Nakon toga je pobjegao iz stana kako bi pozvao policiju.</p>
<p>Prema optužnici, Ninoslav Lovrenčić napao je Tomu Rička udarajući ga te mu savio ruku na leđa, no Ričko je pružio otpor i uspio baciti napadača na pod, a istovremeno je zvao u pomoć susjeda. Franjo Roginić ušao je u stan, ali kad je vidio uperen pištolj, pobjegao je na balkon, no kako je Tomo i dalje zapomagao na podu hrvajući se s napadače, priskočio je pa su svladali napadača. </p>
<p>U tučnjavi je Tomo Ričko zadobio prijelom kosti četvrtog prsta lijeve ruke. Svladanog su napadača uspjeli zadržati do dolaska policije, a Romica Balija i Ivica Piljek pobjegli su, ali su sutradan uhićeni i privedeni istražnom sucu. </p>
<p>G. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Žena i muškarac mrtvi u stanu </p>
<p>RIJEKA, 28. studenoga</p>
<p> - Muškarac i žena pronađeni su mrtvi u utorak oko 21 sat u stanu u Kvaternikovoj ulici 59 u Rijeci. Kako se u srijedu doznaje u Primorsko-goranskoj policijskoj upravi, riječ je o ženi D. M. (51) i muškarcu B.T. (52), oboje iz Rijeke. </p>
<p> Policijski su djelatnici nakon dojave pomoću vatrogasnih ljestava ušli preko balkona u zaključani stan i zatekli dva beživotna tijela. Prema riječima glasnogovornice policijske uprave, Mirjane Kulaš, na tijelima nije bilo vanjskih tragova ozljeda i naznaka o uzrocima smrti.</p>
<p> Tijela su prevezena na Zavod za sudsku medicinu u Rijeci na obdukciju. Policija nastavlja istragu o uzrocima smrti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zagrepčanka prepravljala uplatnice</p>
<p>BJELOVAR, 28. studenoga</p>
<p> - Službenik ZAP-a prijavio je nepoznatu ženu koja je u više trgovina nastojala podići robu prijevarom. Istraga je pokazala kako postoji opravdana sumnja da je Zagrepčanka K. Š. (44) u tri bjelovarske prodavaonice podigla predračune za tehničku robu. </p>
<p>Potom je ispisivala uplatnice na način da ih kasnije može prepraviti, odnosno nadopisati.</p>
<p>U ZAP-u je uplaćivala male iznose, pa nakon dopisivanja brojki pokušala podići robu u Technoshopu, Remuš d.o.o. i Hanisu d.o.o. </p>
<p>Krivotvoriteljica K. Š. je privedena zbog osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo prijevare i kazneno djelo krivotvorenja isprave. </p>
<p>S. B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Marko i Darko uhićeni zbog 21 krađe i 14 grama heroina</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Djelatnici Zagrebačke policijske uprave dovršili su kriminalističku obradu nad Darkom P. (23) i Markom S. (27) zbog sumnje da su počinili 21 krađu. Marka S. teretit će se i zbog posjedovanja i preprodaje heroina.Prema priopćenju, Marko i Darko krađe su počinili u vremenskom razdoblju od studenoga 2000. godine do početka studenoga ove godine. Kako se nadalje navodi, krali su tako što bi jedan od njih ušao u trgovinu i zabavljao prodavača dok bi drugi krao. </p>
<p>Plijen su najčešće bili novčanici, mobiteli, ručni satovi te bonovi za mobitele. Sumnja se da su krađe izvedene, među ostalim, u prodavaonicama HT-a, Duhana i Tiska, a ponekad su žrtve bili i prolaznici na ulici.</p>
<p>Ukupna je šteta počinjena krađama oko 63.000 kuna. Tijekom obrade Marko S. je policiji dragovoljno predao i tri PVC vrećice s oko 14 grama heroina pa je protiv njega podnesena i prijava zbog zloporabe droge, rečeno je u PU zagrebačkoj. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Majstor nije došao zbog manje prometne nesreće</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Na zagrebačkom je Županijskom sudu istražni sudac Ivan Turudić u srijedu trebao Branku Cikatiću, proslavljenom majstoru borilačkih vještina, i službeno uručiti rješenje Izvanraspravnog vijeća toga suda o produljenju pritvora. No Cikatić se u srijedu ujutro nije pojavio opravdavajući preko svog branitelja odvjetnika Rajka Mlinarića svoj nedolazak manjom prometnom nesrećom kod Plitvičkih jezera.</p>
<p>»Hrvatski tigar« se, prema braniteljevim riječima, žurio iz Splita u Zagreb kako bi se javio sucu zbog rješenja o pritvoru, o čemu je doznao iz novina. Cikatić se preko svog branitelja obvezao da će se »zasigurno« javiti sucu u četvrtak u 9 sati, napomenuvši da je to namjeravao učiniti u srijedu ujutro.</p>
<p>Cikatića se tereti za više kaznenih djela, među kojima su poticanje na ubojstvo te iznude.</p>
<p>Podsjećamo, Cikatiću je nakon započete istrage u listopadu određen jednomjesečni pritvor, no nakon odluke istražnog suca pušten je iz pritvora, na što se žalilo državno odvjetništvo. Izvanraspravno je vijeće zagrebačkoga Županijskog suda potom donijelo odluku po kojoj se Cikatiću produžuje pritvor zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela, nakon čega se Cikatić obavezao javiti u srijedu sucu, koji mu je trebao i službeno uručio rješenje o produženju pritvora.</p>
<p>Cikatića se tereti da je poticao Đinu Zekana, bivšeg tjelohranitelja haaškog optuženika Vinka Martinovića Štele, na ubojstvo i poticanje Zekana na postavljanje eksploziva u trogirsku diskoteku F 1. Cikatića se tereti i zbog iznude nad dužnicima »Partner banke« te poduzeća »Astex«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Optuženome za zlouporabu droge pozlilo u sudnici</p>
<p>ČAKOVEC, 28. studenoga</p>
<p> - Pred vijećem Županijskoga suda u Čakovcu u srijedu je ponovo počeo kazneni postupak protiv Damira Zorca (35) iz Čakovca u dijelu optužnice koji navodi da je on A. Z.-u prodavao heroin. Zbog procesne pogreške, a nakon žalbe tada osuđenoga Zorca, predmet je vraćen na ponovni postupak.</p>
<p> Kako smo svojedobno pisali, na suđenju koje je počelo u veljače, a završilo u travnju ove godine Damir Zorc je bio nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od dvije godine. Rasprava u ponovljenom postupku, koja je počela u srijedu, odgođena je zato što je optuženom Zorcu pozlilo, a i njegova je obrana iznijela nove dokazne prijedloge. Zamjenica županijskoga državnog odvjetnika usprotivila se iznošenju novih dokaza budući da prijedlozi imaju nakanu odugovlačiti postupak, a i ulaziti u ocjenjivanje ličnosti i karaktera svjedoka u prvom postupku. Dio prijedloga obrane sudsko je vijeće prihvatilo, tako da će na sljedeći raspravni termin biti pozvana nova četiri svjedoka. </p>
<p>Prema zakonskim propisima, u srijedu je ponovo pročitana optužnica, koja je izmijenjena s obzirom na presudu u prvostupanjskom postupku. Na izričito pitanje da li se smatra krivim za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, Damir Zorc je odgovorio niječno. Prije nego što je rasprava prekinuta, saslušan je svjedok A. Z., od kojega je sud tražio da dade iskaz samo o činjenici da li je i od koga od kraja 1999. do studenoga 2000. godine kupovao drogu, koju i u kakvim količinama. Sudsko je vijeće preložilo, a optužba i obrana suglasile se da se svjedoci iz prvog postupka više ne ispituju, već da se pročitaju njihovi iskazi. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kako je dug od 20 tisuća narastao na 100 tisuća DEM</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - U Remetincu je u srijedu nastavljeno ispitivanje Borisa Ljahnyckoga, svjedoka na suđenju »zločinačkoj organizaciji.« Ljahnycki, navodna žrtva iznude i prijevare od strane Zorana Pripuza, Radovana Štetića i Miroslava Vukovića Olija, odgovarao je na pitanja Pripuzova branitelja. Svjedok je izjavio da ne zna za kaznenu prijavu koju je protiv njega podnijela štedionica »Srebrnjak«, zbog nevraćanja kredita.Svjedok je također potvrdio da duguje novce Nikici Grahovcu, koji je pak te novce posudio od Smilje Palića, a ovaj je iste novce posudio od braće Rodića. S kamatama taj je dug narastao sa 20 tisuća na više od 100 tisuća njemačkih maraka.Svjedok je također potvrdio da su ga Štetić i Olio natjerali da zatraži kredit od Zorana Pripuza, ali taj kredit, tvrdi on, nije realiziran.</p>
<p>Obrana će, kako smo saznali, još dosta vremena posvetiti ispitivanju svjedoka Ljahnyckoga, odnosno diskreditaciji njegove vjerodostojnosti, a on će svjedočiti i u četvrtak. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Auto u kanalu, jedan mrtav, jedan ozlijeđen </p>
<p>OSIJEK, 28. studenoga</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, a jedna je zadobila teške tjelesne ozljede u prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 5,10 sati na državnoj cesti 515 u Strossmayerovoj ulici u Podgoraču nedaleko od Našica. Prema priopćenju PU osječko-baranjske, do nesreće je došlo kada je Ivica K. (39), upravljajući osobnim vozilom marke ford fiesta registracijskih oznaka DJ 985-O, zbog neprilagođene brzine te mokrog i klizavog kolnika, izgubio nadzor nad vozilom.</p>
<p> U tom je trenutku sletio u kanal, nakon čega je udario u betonski most. Od siline udara Ivica K. je zadobio teške tjelesne ozljede te je zadržan u našičkoj bolnici na liječenju, dok je njegov suputnik Đuro Blažević (29), koji je bio na mjestu suvozača, od zadobivenih ozljeda opasnih za život preminuo tijekom operacije. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Čović u Londonu predstavio rezultate Plivinih istraživanja</p>
<p>ZAGREB, 29. studenoga</p>
<p> - »U ovom trenutku imamo više od 50 generičkih proizvoda u razvoju (lijekovi koji se stavljaju na tržište nakon što je na njih istekao patent), uključujući i niz 'specialty pharmaceuticals' (biofarmaceutski proizvodi, citostatici, modificirane molekule). Cilj nam je svake godine lansirati 10 do 15 novih generičkih proizvoda iz vlastitog razvoja«, izvijestio je analitičare i investitore predsjednik uprave Plive mr. Željko Čović na Plivinom drugom po redu Danu istraživanja i razvoja, koji je u srijedu održan u Londonu.</p>
<p>Dodao je i da kratkoročno i srednjoročno očekuje da će Plivina divizija Farmaceutika najviše doprinijeti porastu prihoda.</p>
<p> Prema Čovićevim riječima, Plivin široki raspon novih kemijskih entiteta u raznim fazama otkrića i kliničkog razvoja predstavlja čvrst temelj za dugoročni rast kompanije.</p>
<p> »Čvrsto vjerujemo da će naša ulaganja u istraživanja i razvoj, koja predstavljaju oko devet posto prihoda kompanije, rezultirati održivim porastom prihoda i povećanjem vrijednosti za naše dioničare«, rekao je Čović.</p>
<p>Od spomenutih 50 novih generika u razvoju, od kojih se za više od 20 očekuje podnošenje međunarodnih registracija do kraja godine, tijekom godine dobivena su odobrenja za devet generika u regiji Srednje i Istočne Europe. Veliki broj molekula kojima ističe patent, konstantni pritisak na proračune za zdravstvo, te racionalizacija propisivanja lijekova utjecali su na povećanu potrošnju generika, za koju se do 2005. godine očekuje godišnji porast od oko 10 posto. Skupina 10 vodećih molekula kojima patent ističe u 2004. i 2005. godini ostvarila je na svjetskim tržištima u prošloj godini prodaju od oko 18 milijardi USD. Kako bi iskoristila ovu priliku Pliva si je za cilj zadala svake godine lansirati 10 do 15 novih generičkih proizvoda iz vlastitog razvoja. Aktivnosti koje su u tijeku omogućit će da veliki broj proizvoda bude spreman za lansiranje prvi dan nakon isteka patenta na većini zapadnih tržišta.</p>
<p>Na području biotehnologije, Pliva trenutno ima u pet biofarmaceutskih proizvoda u razvoju koji će joj osigurati ulazak na tržište čija je vrijednost u 2000. godini procijenjena na 11,5 milijardi USD, a očekuje se da će do 2004. narasti na 17,5 milijardi USD.</p>
<p>Kad je riječ o proizvodima u istraživanju, Pliva je istraživanje novih kemijskih entiteta usmjerila na dva glavna područja - antiinfektive i antiinflamatorike, a u obje skupine postignut je značajan napredak. Pored niza projekata u fazi istraživanja i pretkliničkih ispitivanja, tri su proizvoda trenutno u fazi kliničkog razvoja: peptid za liječenje upalne bolesti crijeva (PLD-116), nova supstancija za liječenje trombocitopenije (PLD-117), te nova supstancija za liječenje gljivičnih infekcija (PLD-118). </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Upravljanje poslovnim rizikom nepoznanica za mnoge</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Potreba upravljanja raznim poslovnim rizicima (npr. tečajnim, kamatnim, vezanim uz cijene nafte itd.) nužnost je u poslovanju što su odavno shvatile ozbiljne svjetske naftne kompanije. Za razliku od njih Ina je s mjerama učinkovite zaštite od djelovanja tržišnih rizika počela tek ove godine iako još od 1998. ima Službu za upravljanje rizicima, upozorio je u srijedu na predavanju »Upravljanje rizicima u hrvatskoj naftnoj industriji« u HAZU rukovoditelj te Službe mr. Gordan Lazić.</p>
<p>Glavni krivac za to je činjenica da je tek početkom ove godine stupila na snagu uredba kojom je ukinuta kontrola cijena naftnih derivata i uvedena formula po kojoj se određuje njihova cijena. A od travnja je izmijenama Deviznog zakona pravnim osobama omogućena kupnja deviza za polaganje na devizni račun te bezuvjetna konverzija jedne valute u drugu. Time je omogućen razvoj i primjena tzv. izvedenih financijskih instrumenata koji se koriste za učinkovitu zaštitu od djelovanja robnih, tečajnih i kamatnih rizika na poslovanje, kazao je Lazić. Pritom je podsjetio da su cijene prirodnog i ukapljenog naftnog plina i dalje pod izravnom državnom kontrolom što im otežava posao.</p>
<p>Budući se većina poslovnih rizika ne može ukloniti treba nastojati njima što bolje upravljati kako bi se minimalizirale štete, istaknuo je Lazić. Kao primjer naveo je mogućnost da neka kompanija kupi na tržištu naftu po cijeni od 25 dolara za barel, ne sagledavajući pritom mogućnost da uskoro bude znatno jeftinija. I teroristički napad na WTC je pokazao koliko rizici i nedovoljna pripremljenost mogu biti opasni.</p>
<p>Financijske institucije, tržišta i instrumente u Hrvatskoj treba što prije razviti do razine sukladne onoj u zemljama razvijenog tržišta i nekim zemlja tržišta u nastajanju jer će se time hrvatskim tvrtkama omogućiti ravnopravno sudjelovanje u svjetskoj tržišnoj utakmici i uspješnije upravljanje rizicima, kazao je Lazić.</p>
<p>Upozorio je i da bi o upravljanju rizicima više trebalo brinuti i u drugim gospodarskim granama. Tada, na primjer, turistički radnici ne bi često kukali da im je prejaka kuna uništila turističku sezonu. Jer i taj se tečajni rizik mogao riješiti primjenom financijskih instrumenata (hedging), smatra Lazić. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HFP objavio međunarodni natječaj za prodaju 14 turističkih tvrtki </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Nakon što je to višekratno najavljivao, Hrvatski fond za privatizaciju oglasio je u domaćem tisku, te Financial Timesu prodaju dioničkih paketa u 14 turističkih tvrtki iz državnog portfelja (HFP, DAB i HZMO). </p>
<p>Dionice ovih tvrtki po prvi put su na ovaj način ponuđene na prodaju i to po njihovoj nominalnoj cijeni. Inače, ukupna nominalna vrijednost na prodaju ponuđenih dioničkih paketa (od kojih su 13 većinski) veća je od 300 milijuna DEM.</p>
<p>Polovica turističkih poduzeća ponuđenih domaćim i međunarodnim investitorima je s dalmatinskog područja, a prodaje se 62,93 posto Apartmana Medena po početnoj cijeni od 34,62 milijuna kuna, 72,90 posto HP Podgora (za 26,69 milijuna DEM), 91,08 posto HP Živogošće (za 27,57 milijuna DEM), 66,17 posto Hotela Makarska (za 148,14 milijuna kuna), 81,41 posto HP Jelsa (za 86,1 milijun kuna), 60,88 posto Sunčanog Hvara (po početnoj cijeni od 201,58 milijuna kuna), te 56,23 posto Vodičanke koja se nudi za 22,54 milijuna DEM.</p>
<p>Tri tvrtke s liste su iz Dubrovačko-neretvanske županije i to Hotel Neptun (83,70 posto, početna cijena 9,11 milijuna DEM), Hoteli Maestral (75,52 posto, početna cijena 71,74 milijuna kuna)) i HTP Sumartin-Zagreb (66,41 posto, početna cijena 12,47 milijuna kuna).</p>
<p>Po najvećoj početnoj cijeni od čak 63,07 milijuna DEM na prodaju je ponuđeno 49,60 posto dionica HTP Imperijal Rab, koji od svih ponuđenih tvrtki ima i najviše zaposlenih (370), a iz Primorsko-goranske županije na listi je još i tvrtka Hoteli Omišalj (69,54 posto), po početnoj cijeni od 33,96 milijuna kuna.</p>
<p>Od turističkih tvrtki iz kontinentalne Hrvatske natječajem se traže novi vlasnici đurđevačkog HTT Picok (63,93 posto) za 12,7 milijuna kuna, te ZRC-a Lipik (88,88 posto), koji se nudi na prodaju po najmanjoj početnoj cijeni od samo 2,83 milijuna kuna.</p>
<p>Rok za podnošenje ponuda za kupnju je 16. siječnja 2002. Inače, prema dosadašnjim iskustvima na pozive za kupnju dionica po nominalnoj cijeni dosad nije bio prevelik odaziv, no ovo će testiranje tržišta općenito pokazati kakav je trenutačno interes investitora za hrvatske turističke tvrtke. S obzirom da su neka od ovih poduzeća u prilično nezavidnoj materijalnoj i financijskoj situaciji, teško da će se uspjeti prodati po nominalnoj cijeni. No, sa zainteresiranim kupcima Fond će nastaviti pregovarati. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Interbrew preuzima južnoafrički SAB?</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Belgijski proizvođač piva Interbrew bi već kroz nekoliko dana mogao iznijeti ponudu za preuzimanje South African Breweries (SAB), objavio je u srijedu Financial Times. Naime, taj britanski dnevni list došao je do internih dokumenata Interbrewa, koji su trebali biti izneseni odboru kompanije, gdje je 3. prosinca naveden kao datum objavljivanja ponu de koja bi trajala do 7. siječnja. Savjetnici Interbrewa preporučili su iznošenje ponude za SAB kako bi se spriječilo moguće udruživanje južnoafričkog proizvođača piva s britanskom kompanijom Scottish & Newcastle i američkom Miller Brewing, objavio je FT. SAB je vrlo zanimljiva meta preuzimanja zahvaljujući svom iskustvu na tržištima u nastajanju i operacijama na kineskom tržištu. S druge strane, južnoafrička kompanija ne raspolaže dovoljnim sredstvima za znatnije širenje poslovanja koje je neophodno zbog sve više problema na domaćem tržištu, od kojih je jedan i doslovno izumiranje potrošača zbog AIDS-a.</p>
<p>Međutim, predstavnici Interbrewa opovrgnuli su navode o iznošenju ponude te naglasili da nije bilo nikakvog kontakta s upravom SAB-a. Izvršni direktor belgijske grupacije Hugo Powell priznao je da je provedeno istraživanje južnoafričke kompanije, ali u sklopu rutinske analize poslovanja konkurentnih kompanija. Predstavnici SAB-a nisu komentirali navode FT-a.</p>
<p>Priča o mogućem preuzimanju, kojim bi nastao drugi po veličini proizvođač piva na svijetu - kako je objavio FT, po proizvodnji tek nešto manji od američke kompanije Anheuser-Busch, u srijedu je potaknula nagli rast SAB-ovih dionica od 9,25 posto i na Londonskoj i na Johannesburškoj burzi. Dionice Interbrewa su pak u Bruxellesu zabilježile pad od 4,3 posto.</p>
<p>Tržišna kapitalizacija SAB-a je oko 3,4 milijarde funti (5,4 milijarde eura) što znači da bi ponuda, koja će sudeći prema dokumentu Interbrewovih savjetnika najvjerojatnije biti u dionicama, morala iznositi najmanje 4 milijarde funti. U dokumentu također stoji kako bi kupnja SAB-a donijela uštedu od 1,5 milijardi eura nakon oporezivanja. </p>
<p>P. Bu./FT</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hoće li se poslodavcima ipak povećati izdaci za obvezno osiguranje?</p>
<p>HZZO će predložiti da doprinos za osiguranje od posljedica nezgoda na radu i profesionalnih oboljenja iznosi 0,49 posto bruto plaće zaposlenog? / Do kada će vrijediti sklopljeni ugovori o osiguravajućim društvima?</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Kad bi se od sljedeće godine, kako to nalaže novi Zakon o zdravstvenom osiguranju, svi poslodavci osigurali u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, blagajna HZZO bila bi punija za nešto više od 280 milijuna kuna. Međutim, kako smo provjerili u kratkoj telefonskoj anketi, neki poslodavci, točnije, tvrtke, još ni ne znaju da će silom Zakona morati promijeniti osiguratelja. A većina strahuje da će im se time povećati troškovi poslovanja pa taj prijelaz nastoje obaviti što kasnije. Zato sve ukazuje da će se HZZO još dobrano načekati da dođe do ovih prihoda, a neki predviđaju da će u 2002. godini ubrati jedva polovicu sljedećih godina očekivanog iznosa.</p>
<p>Kako saznajemo, HZZO će, navodno, već ovih dana službeno predložiti da doprinos za ovo obvezno osiguranje bude 0,49 posto od bruto plaće zaposlenih što će, naravno, platiti njihovi poslodavci. To otprilike, ali samo u prosjeku, odgovara iznosu koji su poslodavci dosad plaćali za premiju osiguravateljima koji posluju kao profitna društva. Nekima, posebno u tzv. rizičnim zanimanjima, ubuduće bi ovo osiguranje moglo postati skuplje.</p>
<p>Ali posve je sigurno da će doprinos za HZZO biti osjetno veći od tarifa koje je svojim osiguranicima, a zapravo suosnivačima i »zadrugarima« naplaćivalo (neprofitno) HUP-ovo Društvo za uzajamno osiguranje »Poslodavac«. Jer, »Poslodavac« je poslovao prema načelu da mogući manjak novca u osigurateljnoj blagajni solidarno podmiruju svi članovi tj. osiguranici, a klasični osiguravatelji u svoju su fiksnu premiju odmah morali ugraditi i rizik od gubitka.</p>
<p>Kako sada stoje stvari, »Poslodavac« će, ako ne promijeni djelatnost, uskoro prestati postojati, a odluku o tome početkom prosinca donijet će njegova Skupština.</p>
<p>Tzv. komercijalni osiguravatelji teško su primili odluku kojom im potezom pera oduzima dio portfelja. A ubrzo je otkriveno zašto svoje proteste nisu odmah začinili i najavama otpuštanja dijela zaposlenih. Naime, osiguravatelji su u velikom broju slučajeva takva osiguranja ugovarali kao višegodišnja, ponekad čak i na rok od pet do deset godina s time da ih u praksi može raskinuti jedino nezadovoljan poslodavac. Kako su u šest godina, koliko ovo osiguranje provode dionička osiguravajuća društva premija stalno padale, osiguranici su bili sve zadovoljniji.</p>
<p>A ako je i bilo prijetnji odlaskom u konkurentska osiguravajuća društva, nezadovoljnike se ubrzo udobrovoljilo odobravanje povoljnih kredita maskiranih ulaganjima u povećanje sigurnosti na radu. A takvim se, u širem smislu moglo shvatiti i ulaganje u kupnju novog stroja, rekonstrukciju pogona... Uz to poslije više godina osiguranja bez prijavljenih šteta tj. ozljeda, mnogi su poslodavci stekli značajne popuste na redovnu premiju i sada strahuju da im HHZO, koji kreće od početka, stečene popuste neće ili jednostavno ne može priznati. Ukratko, plaćat će doprinos koji HZZO odredi za pojedine grupe zanimanja, a tek poslije godinu dana osiguraničkog staža trebala bi početi primjena bonus-malus sustava. </p>
<p>Kako HZZO još nije izašao u javnost s pojedinostima svojeg načina provođenja obveznog osiguranja za poslodavce, oprezni osiguranici sve češće pitaju kada će im i po kojoj osnovi isteći ugovori o osiguranju. Prema tumačenjima Zakona o obveznim odnosima na koji se pozivaju osiguravajuća društva, ugovor o osiguranju, osim ako se obje strane ne u međuvremenu ne dogovore drukčije, tj. da ga produže ili raskinu, vrijedi za vremensko razdoblje za koje je potpisan.</p>
<p>U razgovoru sa Ljubicom Đukanović, pomoćnicom direktora HZZO za pravne poslove, čuli smo stav da bi ti ugovori smjeli vrijediti najkasnije do kraja sljedeće godine. Sve ostalo, u HZZO smatraju izigravanjem Zakona koji stupa na snagu s 1. siječnjem 2002. godine. Naime, kreću od pretpostavke da su ugovori sklopljeni na godinu dana, Naime, poslije tog razdoblja osiguratelji i njihovi osiguranici tj. poslodavci utvrđuju godišnju bilancu suradnje i pritom, eventualno ispravljaju premijsku stopu odnosno bonus ili malus. </p>
<p>Dok se čeka na provedbene propise i interne pravilnike HZZO-a, javna je tajna da mnogu osiguravatelji i ovih dana nastoje ugovore o osiguranju produžiti i na više sljedećih godina! Jer, do kraja prosinca na snazi je sadašnji Zakon o zdravstvenom osiguranju i njegov članak 51. koji im to omogućuje. A na ponovljena objašnjenja da je do nepopularne monopolizacije ovog osiguranja došlo zbog neplaćanja usluga koje obavio HZZO, osiguratelja branša odgovara: Mi smo svoje platili našim osiguranicima. tj. poslodavcima. A tko je kriv HZZO-u što svoj novac od njih nije utjerao? Zbog toga je, tvrde, trebalo nešto i mijenjati u načinu rada HZZO-a ne u Zakonu.</p>
<p>Dok se stvari ne raspletu, već zbog »ispravka krivog navoda«, treba spomenuti da HZZO kojem se u medijima spočitava želja za monopolom, uistinu nije bilo predlagač Zakona, a kamo li tijelo nadležno za njegovo prihvaćanje. Ali je ipak poznato da su u izradi Prijedloga Zakona sudjelovali i HZZO-vci!</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Trgovački lobi u borbi protiv stranih lanaca</p>
<p>Domaće trgovačke kuće udružuju se u Udrugu trgovačkih kuća CBA kako bi spasile domaću proizvodnju/ Udruživanjem žele smanjiti troškove poslovanja i biti konkurentnije/ Svako novo radno mjesto u stranom trgovačkom lancu znači zatvaranje dva postojeća radna mjesta</p>
<p>KNIN, 28. studenoga</p>
<p> - »Vlada se maćehinski odnosi prema nama , a podilazi velikim svjetskim trgovačkim lancima. Na takvu politiku odgovaramo udruživanjem kako bismo se izborili za svoje pozicije i time spasili domaće trgovce i domaću proizvodnju«, poručuju članovi novoosnovane nacionalne Udruge trgovačkih kuća CBA (Centralna baza artikala) koja je već okupila osam članica ,a uskoro će joj se pridružiti i pet trgovačkih kuća iz Istre.</p>
<p>Osnivači Udruge su trgovačke kuće iz cijele Hrvatske: RM-trgohiz iz Čakovca, Boso iz Vinkovaca, Biljemerkant Osijek, Tornado-Bakin Karlovac, Jolly JBS-Šibenik, Bakmaz Zadar, Studenac iz Omiša i Mediator iz Dubrovnika.</p>
<p>Miroslav Ružić, predsjednik Udruženja, smatra da je problem u tome što se Vlada prema domaćim trgovačkim kućama odnosi maćehinski i što pristaje na cijeli niz ucjena stranih trgovačkih lanaca.</p>
<p>Josip Stojanović -Jolly iz Šibenika vjeruje kako će ovako udruženi trgovci smanjiti troškove poslovanja i time biti konkurentniji na tržištu. Zadovoljni su i što konačno nailaze na razumjevanje bankarskih kuća, što dosad nije bio slučaj.</p>
<p>Ulazak stranih trgovačkih lanaca u Hrvatsku, kažu, nije nikakav dolazak stranog kapitala. Svako njihovo radno mjesto zatvori barem 2 stara radna mjesta. Domaći trgovci stoga traže iste uvjete poslovanja za sve. Slovenska Vlada, tvrde predstavnici CBA, bila je vrlo oprezna u dovođenju stranih lanaca, dok ih je Hrvatska primala bez kriterija. </p>
<p> Vlasnici trgovačkih kuća zamjerili su i Ministarstvu gospodarstva što je odobrilo carinske i porezne olakšice njemačkom Metrou.</p>
<p>Oni smatraju da njima nije pomagala ni ranija, ali niti sadašnja Vlada, te ističu kako je vrijeme da se sami trgovci bore za svoj opstanak.</p>
<p>Da su zanemarivani posvjedočili su primjerom iz Strategije dugoročnog programa razvoja u kojoj praktički domaće trgovine i nema.</p>
<p>Predstavnici osam velikih trgovačkih kuća iz cijele Hrvatske koji su se u Kninu sastali povodom otvaranja prodajnog centra Jollya, koji je u kninsku investiciju uložio 1,2 milijuna kuna i zaposlio 30 radnika, a inače ukupno ih zapošljava 160, ljeti i 190. </p>
<p>Inače, članstvo u Udruzi je dobrovoljno,a članom može postati svaka trgovačka kuća koja godišnje ostvaruje više od 100 milijuna kuna prometa.</p>
<p>Udruga djeluje na način da je svaki član osnivač zadužen za svoju regiju i oko sebe okuplja podčlanove. </p>
<p>Hrvatska nacionalna udruga svu je logističku pomoć dobila od istovjetnog mađarskog udruženja CBA koji je, inače drugi po veličini nacionalni lanac u Mađarskoj i godišnje ostvaruje više od dvije milijarde maraka.</p>
<p>Uskoro bi udruženja iz Hrvatske i Mađarske trebala potpisati i međunarodni ugovor o suradnji, a mađarski trgovci iz CBA spremni su i na ulaganje u hrvatski turizam. </p>
<p> Hrvatska nacionalna grupacija CBA ukupno zapošljava oko 2 tisuće radnika,a tvrtke članice ostvaruju godišnji promet roba u vrijednosti od 2,5 milijarde kuna. Članicom CBA može postati svaka trgovačka kuća, koja je suglasna s njihovom strategijom poslovanja i ustrojem.</p>
<p>Trgovci vjeruju da će udruženi lakše obavljati svoju djelatnost, da će ujedinjeni postići niže cijene te zaštititi domaće proizvođače i trgovce.</p>
<p>Najprije žele kod domaćeg kupca stvoriti naviku da kupuje domaće proizvode,a trgovci će se potruditi da uskoro stvore i svoju prepoznatljivu markicu. Kako će postati konkurentni stranim trgovačkim lancima koji uvoze oko 70 posto proizvoda, domaći trgovci kažu da apeliraju na svijest proizvođača</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Svjetska prodaja pada, hrvatska potrošnja raste</p>
<p>Ukupna svjetska prodaja mobilnih telefona u razdoblju od srpnja do rujna ove godine iznosila je 94,4 milijuna primjeraka, dok je u prethodnom kvartalu iznosila 103 milijuna. Dijametralno suprotna situacija, barem po pitanju potrošnje, bilježi se u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Tržišta mobilne telefonije u svijetu počela su, kako se to moglo i očekivati, odnedavno pokazivati očite znakove zasićenja. Ukupna prodaja uređaja zabilježila je značajan pad, što bi se laički moglo pripisati spomenutim zasićenjem, no prema nekim stručnim mišljenjima, čini se da se uzroci za to moraju tražiti i na nekim drugim stranama.</p>
<p>Britanska istraživačka kuća Gartner Dataquest tako navodi da su glavni krivci za dosad nezabilježeni pad prodaje mobilnih uređaja, krivi prvenstveno odgađanje uvođenja novih tehnologija i stalno prisutna, veća ili manja ekonomska nesigurnost. </p>
<p>Ukupna svjetska prodaja mobilnih telefona u razdoblju od srpnja do rujna ove godine iznosila je 94,4 milijuna primjeraka, dok je u prethodnom kvartalu ta brojka iznosila 103 milijuna. Pad je, nema sumnje, itekako primjetan, što do izražaja pogotovo dolazi uzme li se u obzir činjenica da je i u prvom poslovnom tromjesečju prodaja bila osjetno bolja nego u drugome. </p>
<p>Poslovni početak godine, odnosu na isto razdoblje lani, također će biti zapamćen na tržištima mobilne telefonije. Tada je naime, po prvi put od stvaranja tržišta mobilne telefonije stvarno zabilježen realni pad, koji se očekivao već neko vrijeme. No, tek podaci koji se odnose na stanje na tržištima od srpnja do rujna, pokazuju razloge za zabrinutost među svjetskim proizvođačima opreme i uređaja u mobilnoj telefoniji.</p>
<p>Pad je, kako pokazuju podaci Gartner Dataquesta, najsnažnije pogodio zapadnoeuropska tržišta. Upravo to području, inače, ostvaruje trećinu svjetske prodaje mobilnih telefona, koja je u trećem kvartalu ove godine iznosila 28,4 milijuna primjeraka, što je za oko četiri posto manje nego u prethodnom tromjesečju. Pad koji se dogodio od srpnja do rujna, inače, prvi je slučaj uopće da je na zapadnoeuropskom tržištu mobilnih telefona zabilježen pad.</p>
<p>Tržište Sjeverne Amerike, kojim dominira SAD, u istom je razdoblju bilo prilično stabilno, dok je određeni pad zabilježen u Južnoj Americi. Zanimljivo je da u Aziji, a posebno na kineskom tržištu, još nije zabilježen nikakav pad, nego upravo suprotno - sasvim osjetan porast. No, takav razvoj situacije za kinesko tržište mogao se i očekivati, budući da se od najmnogoljudnije zemlje na svijetu očekuje kako bi uskoro mogla postati najvećim svjetskim tržištem mobilnih telefona.</p>
<p>U Hrvatskoj se, kako se čini, situacija trenutno može opisati dijametralno suprotnom od one koja je zabilježena na svjetskim tržištima. No, to se odnosi samo na - potrošnju. Prema podacima koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku, u domaćim mobilnim telekomunikacijskim HTcronet, Vip i Mobitel u prvih je devet mjeseci ove godine utrošeno ukupno 766 milijuna minuta telefonskih razgovora, što je 34,9 posto više nego u istom razdoblju lani. I ostale brojke koje je objavio Državni zavod za statistiku pokazuju veliki porast u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>U unutrašnjem prometu potrošeno je 731 milijun minuta razgovora ili 36,9 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine, dok je istovremeno međunarodnih razgovora povećan na ukupno 35 milijuna minuta, ili za 2,9 posto. Samo u trećem kvartalu ove godine korisnici dvije GSM i jedne NMT mreže utrošili su ukupno 290 milijuna minuta ili 33,6 posto više nego u istom tromjesečju lani. Od toga se na telefonske razgovore unutar Hrvatske odnosilo 280 milijuna minuta, a 10 milijuna minuta utrošeno je na međunarodne razgovore. </p>
<p>Nokia, Motorola i Samsung u porastu, Ericsson i Siemens u padu</p>
<p>Izvješćem britanskog Gartner Dataquesta obuhvaćeni su i najveći svjetski proizvođači mobilne telefonije i udjeli koje su njihovi proizvodi zauzeli na tržištu u razdoblju od srpnja do rujna. </p>
<p>Najveći svjetski proizvođač mobilnih telefona Nokia zabilježio je blagi porast udjela u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Udio finske kompanije povećano je, naime, 30,6 na 33,4 posto. </p>
<p>Druga po rezultatima i dalje je američka Motorola, koja je također zabilježila primjetan porast, sa 13,3 na 15,7 posto, dok je udio trećeg svjetskog proizvođača, švedskog Ericssona, zabilježio pad sa 9,7 na osam posto.</p>
<p>Sljedeći na ljestvici je južnokorejski Samsung, koji je ostvario jedan od najznačajnijih porasta, sa 4,3 na 7,5 posto, dok se pet proizvođač, njemački Siemens, morao svrstati među one koji su u trećem kvartalu zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje lani. Njihov je tržišni udio, naime, pao s 8,6 na 7,2 posto.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sustavnim ulaganjem protiv nezaposlenosti </p>
<p>BELIŠĆE, 28. studenoga</p>
<p> - Grad Belišće je s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Privrednom bankom Zagreb potpisao ugovor o kreditiranju poduzetnika ukupne vrijednosti šest milijuna kuna.</p>
<p>Prema ugovoru, Grad Belišće je uložio 300.000 kuna, novac koji je izdvojila tvrtka »Belišće« d.d. kao poticaj za razvoj poduzetništva i poticanje zapošljavanja, Ministarstvo isto toliko novca bespovratno, a PBZ će taj iznos udesetorostručiti, tako da će poduzetnicima u Belišću biti doidjeljeni krediti u ukupnom iznosu od šest milijuna kuna. </p>
<p>Prema riječima zamjenika ministra Ivana Knoka ovo je 53 ugovor koji je potpisan u sklopu programa »Poduzetnik« u cijeloj Hrvatskoj i tako osigurano preko milijardu kuna jeftinog kapitala za razvoj poduzetništva i poticanje zapošljavanja.</p>
<p>U Belišću djeluje 130 obrtnika i oko 60 poduzetnika, izgrađena je Zona male privrede tako da se od osiguranih kreditnih sredstava očekuje snažan poticaj u izgradnji kapaciteta čiji bi se proizvodni programi uglavnom temeljili na suradničkim poslovima s tvrtkama Belišće d.d. i Thyssen-Krupp. </p>
<p>Gradsko je vijeće, kao posebnu mjeru stimulacije zapošljavanja odlučilo osloboditi plaćanja dijela lokalnih poreza od 25 do 100 posto kroz tri godine nove poduzetnike koji zapošljavaju ili one već postojeće koji će povećati broj zaposlenih. </p>
<p>V. Vazdar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Organizirani kriminal treba udariti tamo gdje boli - po bankovnom računu i lisnici</p>
<p>Lučin: Sve su složeniji oblici organiziranog kriminala koji, uz terorizam, podriva temelje civilizacije / Treba poboljšati suradnju s BiH i SRJ / Antičević-Marinović: Potrebna je suradnja u kriminalističkoj obradi koja je izostala u »aferi s PDV-om« / USKOK - novo oružje u borbi protiv kriminala </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Organizirani kriminal i korupcija su jedan od najvećih problema modernog društva. U borbi protiv tih problema nema boljeg načina od obrazovanja i međusobne razmjene iskustava. Rečeno je to, između ostaloga, u srijedu prilikom otvaranja seminara o borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u Ravnateljstvu policije MUP-a u Zagrebu. Seminar su organizirali UN-ov Ured za kontrolu droge i prevenciju, Centar za međunarodnu prevenciju kriminala, te hrvatsko Ministarstvo pravosuđa, lokalne uprave i samouprave, u suradnji s veleposlanstvom Sjedinjenih Država iz kojih su stigli predavači.</p>
<p>Sudionicima - policajcima, tužiteljima, sucima i carinicima - obratili su se ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, te Patrick Moon, otpravnik poslova u američkom veleposlanstvu u Zagrebu.</p>
<p>»Sve su složeniji, sofisticiraniji oblici organiziranog kriminala koji, uz terorizam, podriva temelje zapadne civilizacije i demokracije. Stoga sva demokratska društva imaju obvezu boriti se protiv toga, a nužno je poboljšati i suradnju sa susjednim državama, BiH, te SRJ«, rekao je Lučin. Ustvrdio je da je Hrvatska, za razliku od ostalih tranzicijskih zemalja, posebna utoliko što je bila u ratu, a to je vrijeme bilo plodno tlo za organizirani kriminal. Kako je rekao Lučin, Hrvatska je i na specifičnom prostoru, a problem granice riješit će uspostavom uprave za graničnu policiju, uz potrebnu tehničku opremu. S obzirom na snagu i raširenost organiziranog kriminala, »čini da ni najdemokratskije države nisu bile spremne odgovoriti takvom izazovu. Vrijeme je da ujedinimo naše demokratske snage kako bismo se efikasno suprotstavili tom zlu«, izjavila je ministrica Antičević-Marinović. Rekla je i kako je potrebna interdisciplinarna suradnja u kriminalističkim obradama, koja je u slučaju »afere s PDV-om« izostala. Ministrica smatra da će novo oružje u borbi protiv organiziranog kriminala biti USKOK, koji tek treba ustrojiti. Moon je istaknuo da je dobra suradnja Hrvatske sa SAD-om primjer među zemljama regije. Naglasio je da organizirani kriminal treba udariti »tamo gdje boli - po bankovnim računima i lisnici«.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Božićnica ipak 400 kuna?</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Sindikati državnih i javnih službi u srijedu su u novom krugu pregovora odbacili Vladin prijedlog o isplati 100 kuna božićnice. Sindikati javnih službi traže 400 kuna, sindikati državnih službi 300, a policijski 500 kuna. Zamjenik premijera Goran Granić obećao im je j da će Vlada u četvrtak razmotriti njihove zahtjeve, a iznos božićnice znat će se u ponedjeljak na nastavku pregovora. </p>
<p>»O iznosu božićnice ovisit će cijena potpisa temeljnog kolektivnog ugovora«, izjavio je novinarima predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba. Sindikati javnih službi i Vlada dogovorili su 400 kuna dara za djecu, što će se isplatiti u prosincu. Javni službenici dobit će i jubilarnu nagradu za ovu godinu i to u lanjskim iznosima. Ugovorena je i jubilarna nagrada te dar za djecu za 2002. godinu, te godišnji odmori u trajanju od najviše pet tjedana, a u ponedjeljak će pregovarati o ostalim materijalnim pravima i korekciji koeficijenata za plaće. </p>
<p>Sindikati zdravstva i socijale potpisali su s Vladom posebni sporazum po kojemu će se do kraja siječnja sljedeće godine analizirati primjena dosadašnje uredbe o plaćama, a nakon toga korigirati koeficijenti i ispraviti pogreške u novom sustavu plaća. Zdenka Gizdić, predsjednica Sindikata medicinskih sestara opovrgnula je glasine kako sindikati zdravstva traže smanjivanje plaća liječnika specijalista. </p>
<p>Sindikati državnih službi, policije i vojske nisu se u srijedu uspjeli složiti s Vladom o materijalnim pravima u novom temeljnom kolektivnom ugovoru. Vlada inzistira da se naknade za prekovremeni i noćni rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom, te za bolovanje smanje, a sindikati traže da ostanu kao sada. Jedino je dogovoreno da sva dosadašnja prava ostanu u novom ugovoru. I državni službenici dobit će jubilarne nagrade, ali je još sporan iznos. </p>
<p>Zamjenik premijera Granić u četvrtak će, kazao je predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Ivica Ihas, na Vladi prezentirati prijedlog kolektivnog ugovora, o čemu se pregovori nastavljaju sljedećeg tjedna. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Lani u Hrvatskoj 11.700 osoba umrlo od raka </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - »Lani je od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj umrlo 11.700 bolesnika, što je čak 23 posto umrlih te godine. Godinu prije 22.000 novih ljudi oboljelo je od neke vrste raka, a procjenjuje se da će taj broj do 2005. narasti na 27.000 novooboljelih. Broj umrlih u sljedeće tri godine vjerojatno će porasti na 13.000«, istaknuo prof. dr. Mirko Šamija, predsjednik Organizacijskog odbora 1. kongresa Hrvatskog onkološkog društva u srijedu. </p>
<p> Trodnevni skup otvorio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Na kongresu sudjeluju 82 predavača, od kojih 15 iz inozemstva.</p>
<p>»U registru oboljelih od raka zabilježeno je 105.000 osoba kojima je bilo kada registriran rak, ali nema podataka jesu li živi. Čak 80 posto karcinoma danas se može spriječiti, trećina zloćudnih tumora može se izbjeći prestankom pušenja i promjenom prehrambenih navika, a druga trećina njih može se i izliječiti«, kazao je. </p>
<p>»Spoznaja da su tumori bolesti gena omogućila nam je nove terapijske pristupe i stvaranje tzv. pametnih lijekova koji ciljano djeluju na bolest«, istaknuo je prof. dr. Boris Labar, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić obećao je da će se zalagati za stvaranje nacionalnog fonda za prevenciju. U taj fond slijevao bi se novac od onih koji izravno uzrokuju štetu zdravlju, kao što je duhanska industrija. »Svim pacijentima koji boluju od raka jamčim pak da će imati jednaka prava u liječenju, što dosad nije bio slučaj«, naglasio je.</p>
<p>Predsjednik Mesić izjavio je da je široj javnosti potrebna poruka da su maligne bolesti izlječive, ali i da se mogu spriječiti mijenjanjem životnih navika. </p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Automobili do 70.000 kuna pojeftinit će 4000 kuna</p>
<p>Vlada amandmanom ublažila povišenje trošarina/ Uvodi se novi porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti po stopi od 15 posto/ Na prijedlog Kluba HSP-HKDU-a, Sabor je obvezao Vladu da do iduće saborske sjednice izradi zakonski prijedlog kojim bi se ukinule carine na sve automobile i ostala motorna vozila koja se uvoze u Hrvatsku, a ne samo one iz EU-a/ Rasprava o Prijedlogu zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti: Razmotriti mogućnost povećanja naknada za nezaposlene</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Hrvatski je sabor u srijedu prihvatio zakone kojima se od 1. siječnja 2002. povećavaju trošarine na automobile i pivo te uvodi novi porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i to po stopi od 15 posto. Za povećanje trošarina, država se odlučila kako bi popunila proračunski manjak koji će nastati nakon što se ukinu carine na automobile iz EU-a. </p>
<p>No trošarine će ipak biti ublažene u odnosu na Vladin prvobitni prijedlog. Prihvaćen je naime Vladin amandman kojima se uvode, po riječima zamjenika ministra financija Damira Kuštraka, znatne izmjene u prijedlog o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. </p>
<p>Tako bi automobili do vrijednosti 130.000 kuna pojeftinili, a iznad te cijene bi poskupjeli. Primjerice, automobili do 70.000 kuna kojih u Hrvatskoj ima više od 80 posto, pojeftinit će za oko 1000 maraka. Najskuplji automobili te oni koji nisu proizvedeni u Europskoj uniji, poskupjeli bi. Navedeno je kako se u idućoj godini očekuje prodaja oko 50.000 automobila, od čega 40.000 iz EU-a, a 10.000 izvan. </p>
<p>Kuštrak je pojasnio da će se predloženim amandmanom progresija oporezivanja ublažiti, a i dalje će biti osigurana sredstva nužna državnom proračunu. </p>
<p>Na opće iznenađenje, zastupnici su gotovo jednoglasno podržali zaključak Kluba HSP-HKDU-a kojim je Vlada zadužena da do iduće saborske sjednice izradi zakonski prijedlog kojim bi se ukinule carine na sve automobile i ostala motorna vozila koja se uvoze u Hrvatsku, a ne samo one iz EU-a. </p>
<p>Prihvaćen je i paket ostalih zakona o izmjeni posebnih poreza na kavu, pivo, bezalkoholna pića, alkohol, duhanske proizvode i naftne derivate. </p>
<p>Tijekom prijepodneva Sabor je započeo raspravu i o Prijedlogu zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Prema tom zakonu, poslove posredovanja, uz Hrvatski zavod za zapošljavanje, mogle bi obavljati i druge pravne i fizičke osobe uz suglasnost ministra rada i socijalne skrbi i uz mišljenje Zavoda. Precizno se definira tko se smatra nazaposlenom osobom te predviđa da se iz evidencije nezaposlenih briše osobe koje se zateknu u radu na crno. Također bi se iz evidencije brisali i oni koji u okviru stručne spreme ne prihvate zaposlenje u krugu od 80 kilometara, a osiguran im je prijevoz na posao i s posla. Osim toga, brisale bi se i one osobe koje na prihvate zaposlenje bez obzira na udaljenost pod uvjetom da imaju odgovarajući smještaj. Bez novčane naknade ostat će svi nezaposleni koji se Zavodu na jave jedanput tjedno. </p>
<p>Predstavnici klubova podržali su zakonski prijedlog, ali su zatražili da ga se do drugoga čitanja temeljito doradi i razmotri mogućnost povećanja iznosa novčanih naknada za nezaposlene.</p>
<p>U ime kluba HDZ-a Dario Vukić je prigovorio obvezi prihvaćanja posla u krugu od 80 kilometara i to zbog loših prometnih uvjeta. U ime kluba HSS-a, Petar Žitnik je pak zapitao hoće li štednja na naknadama za nezaposlenost dati financijske efekte. </p>
<p>Vesna Škare Ožbolt (DC) je istaknula kako će se prijedlogom postići samo smanjenje nezaposlenosti na papiru, a najveći broj primjedaba odnosio se upravo na obvezu putovanja na posao. Inače, HDZ se usprotivio činjenici da se predsjedavajući ne drži najavljenog dnevnog reda - najavljena rasprava o analizi državnog portfelja i rezultatima privatizacije odgođena je za četvrtak - i to zbog toga što navodno nema predstavnika predlagatelja. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»HDZ pobjeđuje ma kakav bio izborni zakon«</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - »Bilo kakav izborni zakon, kakav god bio, odgovara HDZ-u jer smo sigurni u pobjedu na izborima. Pobijedit ćemo svojim vjerodostojnim političkim djelovanjem, a ne praznim obećanjima poput vladajuće koalicije. HDZ vodi u svim istraživanjima, ali iako nam ona daju 15 posto glasova, naša snaga trenutačno je 32 posto glasova«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, komentirajući najave novog izbornog zakona. Naglasio je da će HDZ sam izaći na izbore, ali će unaprijed dogovoriti postizbornu koaliciju. </p>
<p>Komentirajući špekulacije o isključivanju dijaspore iz izbornog zakona, Sanader je rekao kako se to radi da bi SDP ostvario što veći izborni uspjeh, a HDZ-u umanjio izborno tijelo jer se zna da iseljeništvo glasa za HDZ. Poručio je vladajućima kako bi bilo bolje da se približe iseljeništvu a ne da ga isključuju iz zakona. </p>
<p>Inače, Sanader je novinare izvijestio o svom putu u SAD i Kanadu, kojim je izuzetno zadovoljan jer je održao niz službenih političkih razgovora te se susreo s iseljeništvom, kojem je obećao da će HDZ učiniti sve da spriječi isključivanje dijaspore iz političkog odlučivanja u Hrvatskoj. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Hrvatskoj između 12.000 i 15.000 heroinskih ovisnika</p>
<p>Ove godine 42 posto više helikopterskog prijevoza pacijenata nego lani/ Potrebno još pet helikoptera</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - U Hrvatskoj je registrirano 4200 ovisnika o opojnim drogama, no vjeruje se da je samo heroinskih ovisnika između 12.000 i 15.000. Eksperimentiranje s drogom počinje sve ranije, ima djece koja ju počinju uzimati već u 13. godini, 25 posto mladih u gradskim sredinama isprobava droge, a pet posto ih vrlo brzo prijeđe s marihuane na teške droge. Porast broja ovisnika može se očekivati i u idućim godinama, naglasio je u srijedu na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva dr. Ante Barbir, pomoćnik ministra za medicinske poslove i predsjednik Vladine komisije protiv zloporabe droga.</p>
<p>Hrvatska se protiv pošasti droge namjerava boriti na nekoliko razina, između ostalih i na onoj zakonskoj, pa je slijedom toga ovoga mjeseca usvojen i Zakon o suzbijanju zloporabe droga. Najviše mjesec dana nakon stupanja Zakona na snagu, trebao bi zaživjeti i Vladin Ured za prevenciju i suzbijanje ovisnosti, potom Hrvatski zavod za prevenciju bolesti ovisnosti, a počet će i formiranje mreže terapijskih zajednica.</p>
<p>»Za rad Ureda izdvojeno je 4,4 milijuna kuna, a za rad Zavoda 11,5 milijuna kuna. I dalje će se izdvajati novac za prevenciju ovisnosti. Lani je ukupno izdvojeno 8,4 milijuna kuna«, kazao je dr. Barbir.</p>
<p>Nažalost, veliki su problem nepotpuni podaci o ovisnicima jer se do unatrag godinu dana nije dobro vodila evidencija. Lani je, međutim, na liječničkom tretmanu bilo 4179 ovisnika, od čega je prvi put na liječenju bilo 1868 narkomana. Zamijećen je i porast broja ovisnika (15 posto) u odnosu na 1999. godinu. Zbog zloporabe droga u 2000. prijavljeno je 5391 ovisnik, a 63 posto tih prijava odnosi se na posjedovanje marihuane. Po osam posto otpada na heroin i ecstasy. Broj kaznenih djela lani se, u odnosu na 1999., povećao sa 6468 na 7338 djela.</p>
<p>Na konferenciji za novinare bilo je govora i o tome kako napreduje projekt hitne medicinske pomoći helikopterima. Dr. Barbir je napomenuo da je ove godine, naspram lani, zabilježeno povećanje od 42 posto u helikopterskom prijevozu pacijenata: 2000. bilo je 180 letova, a ove godine 308. Potrebno je još pet helikoptera, a najkritičnije područje je oko Plitvica, gdje je ove godine stradalo 210 osoba.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Jeren: Uzor nam je izraelski zakon iz 1956. </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Senat Sveučilišta u Zagrebu, zaključio je da zakon o visokom školstvu, koji predlaže ministar znanosti prof. dr. Hrvoje Kraljević nije prihvatljiv široj akademskoj zajednici.</p>
<p>Na konferenciji za novinare u srijedu, rektor Sveučilišta prof. dr. Branko Jeren istaknuo je da su dekani iznijeli čitav niz primjedbi na prijedlog zakona te ustvrdili da je potrebno izraditi potpuno novi nacrt zakona o visokome školstvu. </p>
<p>»Osnovne primjedbe dekana na prijedlog zakona su što je izrađen bez suradnje s akademskom zajednicom i bez analize stanja visokoga školstva, a u njega nisu uvrštene ni preporuke europskih visokoškolskih institucija«, rekao je Jeren.</p>
<p> »Bez snažnog sudjelovanja akademske zajednice u izradi zakona, nećemo moći isplivati. Mislim da je i ministru Kraljeviću to postalo jasno«, rekao je rektor, dodavši da ako Vlada insistira na novome zakonodavstvu, akademska zajednica spremna je pružiti ruku.</p>
<p>Dobrim primjerom zakona o visokim učilištima, Jeren smatra izraelski zakon iz 1956., u kojega je u 45 godina uneseno samo 12 amandmana. »Naša je želja da dobijemo zakon poput izraelskog«, ustvrdio je zagrebački rektor, napomenuvši kako bi sjajan temelj novome zakonu mogao biti strateški dokument Sveučilišta - »Iskorak 2001«. </p>
<p>Dekani Prirodoslovno-matematičkog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Aleksa Bjeliš i Mladen Biruš, istaknuli su potrebu da se dva ključna prijedloga zakona (o visokome školstvu i o znanstvenom istraživanju) donose istodobno i u koordinaciji. Senat će stoga predložiti Ministarstvu znanosti i nadležnim tijelima za provedbu reforme zakonodavstva u visokome obrazovanju, da Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu okupi širu stručnu skupinu za izradu novog zakona.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Uskoro reforma teritorijalnog ustroja Hrvatske</p>
<p>Bakal: Sadašnji broj od 424 općine i 123 grada prevelik je, pa bi kriterij za status općine trebao biti najmanje 3000 stanovnika / Postoje planovi o dobrovoljnom povezivanju organizacija lokalnih i regionalnih vlasti iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Albanije, Jugoslavije, Makedonije, Turske, Rumunjske i Moldavije u specijaliziranu mrežu, koju bi financiralo Vijeće Europe te Njemačka i Švicarska</p>
<p>ZAGREB, 28. studenog</p>
<p> - »Uloga Saveza gradova i općina Republike Hrvatske« naziv je dvodnevnog seminara, koji je u srijedu počeo u hotelu »Palace« u Zagrebu. Seminar se održava u organizaciji Saveza i u suradnji s Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti Europe, a u sklopu Pakta o stabilnosti. </p>
<p>Slični seminari održani su do sada i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Albaniji. Vjesnik doznaje da postoje planovi o dobrovoljnom povezivanju organizacija lokalnih i regionalnih vlasti iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Albanije, Jugoslavije, Makedonije, Turske, Rumunjske i Moldavije u specijaliziranu mrežu, koju bi financiralo Vijeće Europe te Njemačka i Švicarska.</p>
<p>O radu Saveza govorila je njegova tajnica Irena Bakal, koja je spomenula da je dosadašnji broj od 424 općine i 123 grada prevelik i da bi kriterij za status općine trebao biti najmanje 3000 stanovnika. Prema njezinim riječima, cilj seminara je osposobljavanje Saveza da bolje zastupa interese lokalne pred središnjom vlašću, kojoj bi trebao biti ravnopravan partner. Zakonom o decentralizaciji trebali bi biti ustrojeni odvojeni savezi općina, gradova i županija, koji bi udruženi činili nacionalni savez. Savez ima pet predstavnika u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Europe, koji je uz Europski parlament jedno od dvaju središnjih tijela Vijeća Europe.</p>
<p>Pomoćnik ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Teodor Antić je spomenuo da se planira reforma teritorijalnog ustroja Hrvatske, pri čemu bi veliku ulogu morao imati i Savez. Na seminaru su govorili i glavni tajnik Saveza vijeća općina i regija Europe iz Italije Fabio Pellegrini i stručnjak Vijeća Europe Heinrich Hoffschulte.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Avionima Croatia Airlinesa upravlja i desetak neškolovanih pilota</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga </p>
<p> - Prema izvještaju inspekcijskog nadzora Državnog inspektorata Republike Hrvatske, kod nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlinesa čak desetak osoba obavlja poslove kopilota, starijeg kopilota i kapetana, premda nemaju višu ili visoku stručnu spremu zrakoplovnog smjera. A prema Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta od 8. rujna 1995. godine, takva je sprema utvrđena kao uvjet za zasnivanje radnog mjesta na tim poslovima. Zato je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Croatia Airlines i odgovorne osobe u njemu, glavnog direktora Ivice Mišetića. </p>
<p>U izvještaju se zatim navodi kako je Croatia Airlines sklopio ugovor sa stranim državljaninom Steveom Savignolom, Francuzom, za obavljanje poslova kopilota na avionima klase »airbus 320/319«, premda su, kako se ističe u izvještaju, u Zavodu za zapošljavanje zaključno s kolovozom ove godine, bila čak 62 nezaposlena pilota s visokom i višom stručnom spremom. Zaposlenom strancu nadležno tijelo Republike Hrvatske nije priznalo istovrijednost strane diplome, pa je i zbog toga podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U izvještaju se navodi i kako Croatia Airlines prije zapošljavanja nekih osoba nije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja potrebu za radnicima. I zbog toga je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovorne osobe. </p>
<p> Inspektorat je obavijestio nadležno državno tijelo - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - kako je Croatia Airlines prekoračio ovlasti Odluke o stručnim nazivima, školovanju i napredovanju pilota i prekršio obvezu da se pridržava kriterija utvrđenih u odobrenom letačko operativnom priručniku Flight operations Manual (FOM), u kojemu se navodi što je sve potrebno steći kako bi se mogao obavljati određeni posao. </p>
<p>U odgovoru Ministarstva navodi se kako se Croatia Airlines u cijelosti mora pridržavati propisanih kriterija iz FOM-a. Navodi se također kako dozvole za rad letačkog osoblja izdaje i produžava jedino MPPV te da je jedino on nadležan i za priznavanje stranih dozvola, pa CA mora priznati samo dozvolu što ju je izdalo to ministarstvo. U nekim je slučajevima, naime, Croatia Airlines priznavao potpunu istovrijednost strane diplome na temelju rješenja Sveučilišta u Zagrebu, a ne MPPV-a. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Đapić: »Doživio sam svakakva blaćenja, no ovo je vrhunac«</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Navodni opsežan dosje u Sigurnosno informativnoj službi (SIS) koja je obrađivala predsjednika HSP-a i saborskog zastupnika Antu Đapića, pod sumnjom da je bio doušnik KOS-a i jedan od čelnika HOS-a, Đapić je dočekao s nevjericom. Prema pisanju tjednika Nacional , Đapić je obrađivan zbog kontakata s agentima KOS-a te huškanja pripadnika HOS-a da nose crne košulje, ustaške simbole te da ne slušaju naredbe Glavnog stožera HV-a zato da bi kompromitirao novu hrvatsku državu.</p>
<p>Đapić o tome kaže za Vjesnik: »Odlučno odbacujem bilo kakve primisli da sam bio suradnik KOS-a. To je ne samo laž nego i uvreda najgore moguće vrste koja mi se mogla uputiti, jer ja sam čitav svoj život ratovao protiv KOS-a i Udbe. Moja je obitelj godinama bila žrtva tih službi. Moj stric ubijen je u atentatu kao zadnja žrtva Udbe u inozemstvu. Osim toga, dvaput sam tražio zakon o lustraciji upravo zato da se onemogući obnašanje javnih dužnosti svima koji su bili djelatnici tih službi. Zato taj napis prelazi svaku mjeru profesionalne etike«. </p>
<p>• Što ćete poduzeti?</p>
<p>- Što mi preostaje? Možda da nekog tužim, ali koga? Državu? Mislim da ću ja osobno, ali i HSP, to politički iskoristiti da aktiviramo zahtjev za lustraciju i jasno ću sa saborske govornice prozvati svakoga tko ne bude glasao za taj prijedlog. Trebamo se konačno hrabro pogledati u oči i donijeti jedan takav zakon, pa onda neka lustracijski sud utvrđuje za pojedine osobe jesu li ili nisu bile djelatnici određenih službi. </p>
<p>• Zašto je, po Vašem mišljenju, takva tvrdnja baš u ovom trenutku plasirana u javnost? </p>
<p>- Ne znam je li to obračun s političkim neistomišljenicima i ne znam zašto baš sad. Možda zato što je HSP već dugo stabilna stranka koja ima čvrst i siguran uspon pa je se u nekim novim preslagivanjima političke scene očito želi kompromitirati. Nema toga što nisam proživio kao političar s desnice, bilo je svakakvih blaćenja, no ovo je doista vrhunac. </p>
<p>• Kome to koristi?</p>
<p> - Zaključite sami. Prije svega, zanimljivo je primijetiti kako se HDZ odnosio prema meni 1991. i 1992. godine. Znači da su me obrađivali kao državnog neprijatelja i to sve u vrijeme kad se govorilo da sam HDZ-ov čovjek. To su nevjerojatne konstrukcije. One pokazuju da su udbaši i kosovci koji su ostali netaknuti nakon smjene vlasti takvom igrom okretanja pile naopako kompromitirali čestite hrvatske domoljube ili pripremali njihovu kompromitaciju možda i za sadašnje vrijeme, a sve da bi oni ostali po strani i u potpunosti čisti. To je suluda inkriminacija koja bi, da nije tragična, bila komična. Čovjek ostaje bespomoćan pred ovakvim medijskim kanibalizmom. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ako Jakovčić ne dođe sam, privest će ga policija </p>
<p>BUJE/PULA, 28. studenoga</p>
<p> - Ako se istarski župan Ivan Jakovčić kao tužitelj novinara Glasa Istre Dražena Majića ne pojavi ni na trećem ročištu, 21. prosinca, policija će ga privesti prisilno, istaknula je u srijedu, na kraju drugoga ročišta, sutkinja Marija Budimir-Sirotić. Za treće ročište pozvani su i svjedoci iz Trsta i Bruxellesa da se razjasne okolnosti u vezi s tužbom Ivana Jakovčića i Rajka Grlića, koja novinara Glasa Istre tereti za klevetu. Riječ je o višekratnim napisima u lokalnome listu u kojima su, tvrde tužitelji, oklevetani da su nezakonito kupili nekretnine u Grožnjanu i selu Sv. Juraj. Na drugo ročište nije došao ni jedan tužitelj, a ni njihov odvjetnik Čedo Prodanović, koga je zamjenjivao pulski odvjetnik Miljenko Ilić. Zato i nije uspio pokušaj da se spor riješi pomirbom. </p>
<p>Okrivljeni novinar Dražen Majić izjavio je da se ne osjeća krivim za kazneno djelo klevete, iza čega je uslijedio dokazni postupak. Majićev branitelj, odvjetnik Rudolf Frančula, podastro je više dokaza i zatražio pribavljanje novih da dokaže neosnovanost tužbe. Odvjetnik Miljenko Ilić uzvratio je da Glas Istre već duže piše o Jakovčiću negativno i da je on legalno kupio selo Sv. Juraj.</p>
<p>U Bujama je istoga prijepodneva počela građanska parnica u kojoj hrvatska država tuži općinu Grožnjan i Ivana Jakovčića da nezakonitu prodaju nekretnine u općinskom vlasništvu, odnosno Jakovčića za protuzakonitu kupnju. Prema tužbi koju je zastupala općinska državna odvjetnica u Bujama Sonja Šipić, selo Sv. Juraj koje se sastojalo od tri ruševne kuće i crkvice, Jakovčić je kupio bez javnog natječaja. Jakovčića su zastupali odvjetnici Miloš Markiš iz Rijeke i Dubravko Žic iz Novigrada, koji je ujedno i generalni zastupnik općine Grožnjan. Utvrđeno je da prodaja nekretnine nije bila na javnom natječaju, ali su Jakovčićevi odvjetnici tvrdili da je upitna primjena Zakona o prometu zemljišta i grada, na što dosad nije bilo primjedbi. Miloš Markiš je naglasio da državne institucije kao što su Porezna uprava i Općinski sud u Bujama kod naplate poreza i uknjiženja nekretnine nisu ukazali ni na kakvu nezakonitost. Markiš tvrdi i to da je Jakovčić, kao pošten i savjestan graditelj, poduzimao niz radnji i javno istupao iznoseći planove sa selom Sv. Juraj, pa mu i Zakon o vlasništvu priznaje dodatna prava.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vjerski porez najviše bi ugrozio vjerske manjine</p>
<p>Iako se kao argument za uvođenje poreza koristi činjenica da takav porez postoji u zemljama EU-a, te se kao primjer ističu Njemačka i Italija, predlagači kao da zaboravljaju da je Hrvatska i gospodarski i demografski daleko ispod potencijala velikih i bogatih zemalja Unije </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Na burnoj saborskoj raspravi o zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica, ponovno je aktualizirana ideja o uvođenju vjerskog poreza. Prijedlog, koji je Mato Arlović iznio na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, saborskim zastupnicima prenio je, u ime tog odbora, Josip Leko.</p>
<p>Ideja o vjerskim porezima nije nova. Nju se već razmatralo prigodom sklapanja Ugovora o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Hrvatske. Međutim, ideja je brzo napuštena, jer je Crkva željela izbjeći situaciju da se određeni broj vjernika u popisu stanovništva ne izjasni katolicima zbog plaćanja crkvenog poreza. Osim toga, neka crkvena istraživanja pokazala su da od 85 posto hrvatskih građana koji se formalno deklariraju kao katolici, tek oko 20 posto njih praktično žive svoje katolištvo. Razumljivo je stoga da ostalih 60 posto vjernika i nisu baš pouzdan financijski oslonac Crkvi. Crkveni financijski stručnjaci zato su prigodom sklapanja Ugovora inzistirali na državnoj potpori iz proračuna. S obzirom da osim tog međudržavnog ugovora nema drugih domaćih zakona koji bi regulirali financiranje vjerskih zajednica, Vlada je u tom zakonskom prijedlogu pokušala primijeniti isti model i na ostale vjerske zajednice. Dijelom i stoga da bi izbjegla dodatne probleme oko revizije Ugovora sa Svetom Stolicom.</p>
<p> Pitanje je koliko je to dobro za manjinske vjerske zajednice. IDS-ov zastupnik Damir Kajin, koji nije za olaku reviziju Ugovora, predložio je izdvajanje od oko 20 milijuna kuna iz proračuna za ostalih pedesetak vjerskih zajednica. U odnosu na većinsku Katoličku crkvu, koja prima potporu od 130 do 160 milijuna kuna, to je osam puta manje ili taman za onih 15 do 20 posto stanovništva koje otpada na nekatolike, ateiste i vjerski neopredijeljene. Račun je naizgled jasan, no problemi će iskrsnuti kad i ostale vjerske zajednice budu tražile sklapanje ugovora s državom, po uzoru na Katoličku crkvu. S druge strane, opcija da sami vjernici financiraju svoje vjerske zajednice kroz plaćanje tzv. vjerskog poreza išla bi najviše na štetu malih vjerskih zajednica. Iako se kao argument koristi činjenica da vjerski porez postoji u zemljama Europske unije, te se kao primjer ističu Njemačka i Italija, predlagači kao da zaboravljaju da je Hrvatska i gospodarski i demografski daleko ispod potencijala velikih i bogatih europskih zemalja. Stoga ideja vjerskog poreza u aktualnoj društvenoj situaciji nema šansu za prolaz u Saboru. Koliko zbog očuvanja kakvih-takvih odnosa sa Crkvom, toliko radi zaštite vjerskih manjina.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Odbijena tužba zbog iseljenja iz stana</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Ustavni sud obustavio je u srijedu postupak ocjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, pokrenut još 1997. godine. U međuvremenu je osporeni zakon prestao vrijediti, jer je u listopadu 2001. donesen novi zakon, Zakon o pravima branitelja. Time su prestale i pravne pretpostavke za postupanje Ustavnog suda u tom slučaju.</p>
<p>Na sjednici Ustavnog suda odbijena je ustavna tužba S.K. kojemu nakon smrti majke nije priznato pravo na stan u Zagrebu, jer s njom nije živio u zajedničkom domaćinstvu. Podnositelj ustavne tužbe tvrdio je da mu stanarsko pravo ipak pripada unatoč tomu što je 30 godina živio u inozemstvu. Naveo je da iz spornog stana u Zagrebu nije otišao samovoljno budući da je na odlazak u inozemstvo bio prisiljen iz egzistencijalnih razloga. Spomenuo je i da je u ugovoru o korištenju stana bio naveden kao član domaćinstva te da je nakon smrti majke živio u stanu. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Slobodna Dalmacija« otpustila Zorana Vukmana</p>
<p>SPLIT, 28. studenoga</p>
<p> - Novinaru Zoranu Vukmanu izvanredno je otkazan ugovor o radu za poslove komentatora u dnevniku Slobodna Dalmacija. U obrazloženju izvanrednoga otkaza, koji je potpisao direktor Srđan Kovačić, navodi se da je Vukman bez odobrenja poslodavca, u studenom, u listu Hrvatsko slovo objavio članak pod nazivom »Napad na Crkvu«, čime je počinio osobito tešku povredu radne obveze. U lipnju i srpnju, Vukman je objavljivao članke za vrijeme bolovanja, i to u tjednicima Fokus i Hrvatsko slovo, piše u obrazloženju. Vukman je upozoren na mogućnost otkaza ugovora o radu nastavi li kršiti radne obveze. Unatoč tome, nastavio je pisati, pa poslodavac smatra da su se stekli zakonski uvjeti za izvanredno otkazivanje radnog odnosa. U obrazloženju piše da se na pismeno upozorenje radnik oglušio. U povodu otkaza, Vukman je uputio javnosti svoju izjavu: »Nekima u pismu stižu spore bedrenice, a meni je poštom stigao otkaz. U svakom slučaju, dobro sam prošao, iz pisma se nije rasipao bijeli prah. Ali cenzorsko-komunistička zaraza širi se na razne načine«. Nakon što su mu u svibnju u Slobodnoj ukinuli kolumnu, ističe, oduzeli su mu računalo te stol i radno mjesto. »Glavni urednik i direktor toga lokalnog glasila SDP-a naumili su mi zabraniti i pisati! Povod otkazu je moja kolumna 'Hrvatska raskrižja' koju sam nastavio pisati u Hrvatskom slovu jer je zabranjena u Slobodnoj Dalmaciji!« - ističe Vukman, koji obrazloženje svoga otkaza naziva grotesknim, jer bi se po njemu moglo zaključiti da je otkaz dobio zbog jednog teksta i zbog konkurencije poslodavcu. </p>
<p>»U drugom listu pisao sam ono što ne mogu i što mi je zapriječeno u donedavno matičnom listu i ako je to povod otkazu iako to predstavlja konkurenciju poslodavcu, onda se može govoriti o političkoj represiji i namjerama da se ušutka neistomišljenika koliko je god moguće«, tvrdi Vukman i dodaje: »Slobodna Dalmacija danas je sramotni primjer partijski nadziranog medija, strogo cenzuriranog glasila splitskog komiteta SDP-a i na ovaj način kao novinar kojemu nitko neće određivati što će, kako, gdje i kada pisati, želim skrenuti pozornost javnosti na činjenicu da je trenutno u Hrvatskoj komunistička cenzura opasnija od antraksa«.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>»SDP nije raspravljao o uvođenju vjerskog poreza«</p>
<p>Mislim kako šanse da se porez uistinu i uvede nisu velike, jer to koncepcijski mijenja položaj vjerskih zajednica u Hrvatskoj, ocjenjuje Josip Leko</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav izrečena je ideja za razmišljanje o uvođenju vjerskog poreza, slično onome što imaju ostale europske zemlje, pojasnio je u srijedu za Vjesnik potpredsjednik tog odbora Josip Leko (SDP). </p>
<p>Po njegovim riječima, SDP nije o tome raspravljao, pa tako to nije ideja stranke, nego samo jedna od primjedaba izrečenih na Odboru. Naime, tijekom saborske rasprave o Prijedlogu zakonu o položaju vjerskih zajednica rečeno je da bi jedno od financijskih rješenja za vjerske zajednice eventualno bilo uvođenje vjerskog poreza. Njime bi građani, koji su izabrali pripadnost određenoj vjerskoj zajednici, financirali one djelatnosti te zajednice koje graniče između vjerskog i svjetovnog područja. Tako u financiranju vjerskih zajednica ne bi sudjelovala samo država. </p>
<p>»S obzirom da je zakon o položaju vjerskih zajednica tek u prvom čitanju, smatramo da treba razmotriti i odvagnuti sve pozitivne i negativne aspekte pojedinih prijedloga«, ističe Leko. Zašto ne bi Hrvatska razmatrala europska iskustva, navodi on, dodajući da je o tome provedena široka rasprava na sjednici Odbora, na kojoj su bili i predstavnici većih vjerskih zajednica, znanstvenici te nevladine udruge. </p>
<p>Činjenica je da takav porez, kaže Leko, ako se ubire na temelju broja vjernika, favorizira neke vjerske zajednice. U tom bi slučaju bila potrebna određena korekcija za one zajednice koje su brojčano slabije i koje bi imale manju novčanu potporu. </p>
<p>Na upit kako bi se »tehnički« odvijalo ubiranje vjerskog poreza, Leko navodi primjer Njemačke u kojoj se radnik kod popunjavanja prijava za rad opredjeljuje želi li ili ne da mu se obustavlja porez za vjersku zajednicu. </p>
<p>Komentirajući neke istupe koji govore da crkva baš i nije sklona pristati na uvođenje takvog poreza, SDP-ov zastupnik naglašava da ne želi spekulirati o motivima crkve, no smatra da je odvojenost crkve od države bolja i za jednu i za drugu stranu. Činjenica je, drži on, da bi naplatom vjerskog poreza pojedine vjerske zajednice bile favorizirane, prije svega one koje su ukorijenjene u hrvatskom narodu.</p>
<p>»Mislim kako šanse da se porez uistinu i uvede nisu velike, jer to koncepcijski mijenja položaj vjerskih zajednica u Hrvatskoj. Ne znam još kakav će biti stav stranke, no ja osobno nisam za uvođenje vjerskog poreza« zaključuje Leko. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Inspektori zapečatili 30 kafića</p>
<p>U Hrvatskoj je provedeno 973 inspekcijskih kontrola poštivanja propisanog radnog vremena / Na udaru inspektora bili su, u prvom redu, ugostitelji kod kojih je i do sada više puta bio utvrđen takav prekršaj / Kontrole i idućih vikenda</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Tijekom akcije kontrole pridržavanja radnog vremena, inspektori su tijekom proteklog vikenda, od 22. do 25. studenoga, zapečatili 30 ugostiteljskih objekata i rad im je zabranjen na mjesec dana. </p>
<p>Kako Vjesnik ekskluzivno saznaje u Državnom inspektoratu, u cijeloj Hrvatskoj provedeno je 973 inspekcijskih kontrola poštivanja propisanog radnog vremena. Na udaru inspektora bili su, u prvom redu, ugostitelji kod kojih je i do sada više puta bio utvrđen taj prekršaj, ali zakon dosad inspektorima nije omogućavao da zbog prekoračenja radnog vremena ugostiteljima privremeno zabrane rad. </p>
<p>Nedavno je dopunjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti kojim su inspektori ovlašteni za pečaćenje ugostiteljskih objekata na licu mjesta čim utvrde prekršaj i donošenje zabrane pružanja ugostiteljskih usluga na 30 dana.</p>
<p>Prošlog je vikenda tako prvi put provedena akcija u kojoj su inspektori nemilosrdno pečatili sve koji su bez dozvole radili do kasno u noć. Kako neslužbeno doznajemo, krajem prošlog tjedna se među ugostiteljima proširila priča da Državni inspektorat priprema akciju, pa su mnogi koji inače ilegalno rade cijele noći, proteklog petka i subote ranije zatvorili. </p>
<p>Ipak, u Državnom inspektoratu ističu kako su zadovoljni rezultatima akcije, a glavni inspektor Branko Jordanić naglašava da će se kontrole nastaviti i idućih vikenda. Broj zapečaćenih lokala će, dodaje, ovisiti o samim ugostiteljima, odnosno o tome hoće li i dalje kršiti propise.</p>
<p> Tijekom ove i prošle godine inspektori su u prekoračenju radnog vremena uhvatili 627 ugostitelja i sve su ih nadzirali i proteklog vikenda. </p>
<p>Narednih mjesec dana neće smjeti raditi neki poznati zagrebački kafići poput koktel bara »Indy's« na Gornjem gradu i kafića »Melin Monroe« u Kožarskoj ulici. Na popisu zatvorenih u Zagrebu su i kafići »Old pub pharmacy« u Hebrangovoj, »Limb« u Plitvičkoj, »Ferax« na Cvjetnoj cesti, »Bonaparte« u Dubravi... U Splitu je zapečaćen kafić »Pupa«, u Rijeci »Luisiana«, a u Osijeku »Valentino«, »Nesi« i »Misano«.</p>
<p>Na području Osječko-baranjske i Brodsko posavske županije zapečaćeno je osam ugostiteljskih objekata, dok je na području četiriju dalmatinskih županija obavljeno čak 249 kontrola u kojima je zatvoren samo jedan lokal. U Zagrebu je zabranu rada dobilo osam kafića. Pečaćenja je bilo gotovo u svim većim gradovima. </p>
<p>U Inspektoratu ističu da će tražiti pomoć policije u slučajevima kad prekršitelji pokušaju spriječiti inspektore u pečaćenju. Protiv nasilnih ugostitelja bit će podnesene prekršajne prijave zbog sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti, za što je predviđena kazna od 30.000 do 120.000 kuna. Jordanić poziva ugostitelje da svoje nezadovoljstvo iskažu na civilizirani način kroz za to predviđene institucije. Ugostitelji, dodaje Jordanić, imaju i svoju strukovnu udrugu kojoj je također cilj da njezine članice posluju u skladu s propisima. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Mesić: Oreškovićeva optužba je znanstvena fantastika </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić nazvao je optužbu Tihomira Oreškovića da ubojica Milana Levara dolazi iz kruga ljudi bliskih Mesiću »znanstvenom fantastikom«.</p>
<p> »To je znanstvena fantastika«, kratko je odgovorio Mesić u srijedu na novinarski upit o izjavi Tihomira Oreškovića, prvooptuženog u gospićkoj skupini optuženih za ratne zločine, da je Levarov ubojica »dobro poznata osoba iz najužeg kruga predsjednika Mesića«.</p>
<p> Predsjednik je u srijedu ujutro otvorio 1. kongres Hrvatskoga onkološkog društva u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Kučan govori o »prirodnom pravu Slovenije na izlaz na otvoreno more« </p>
<p>Predsjednik Milan Kučan uvjeren da su Hrvatska i Slovenija dovoljno zrele i odgovorne da same urede svoje odnose, bez posrednika / Mir nije samo nepostojanje sukoba nego i sporazumno uređenje života / Otvorena pitanja neće se moći riješiti bez volje i odluke oba parlamenta / Govorio je i o hrvatskim žrtvama: Vukovar i Dubrovnik bili su nagovještaj zločinačkog terorističkog čina koji je pogodio SAD </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - »Naše su granice otvorene. Obje naše države žive na granici koja dijeli stabilan dio od nestabilnoga dijela Europe na njezinu jugoistoku. Ako već prilike traže postojanje te granice, onda od nas i od naše sposobnosti i zrelosti da svoje odnose uredimo u skladu s europskim načelima, znatno ovisi kuda će ona ići«, naglasio je u svom govoru u Hrvatskom saboru slovenski predsjednik Milan Kučan.</p>
<p> »Slovenija želi da se ta granica nikad ne učvrsti, jer miran i stabilan jugoistok Europe nedvojbeno je naš zajednički interes. Mir nije samo nepostojanje sukoba već i sporazumno uređenje života«, poručio je zastupnicima koji su ga srdačno pozdravili. Dodao je kako se otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske neće moći riješiti bez volje i odluke parlamenata dviju država.</p>
<p>To znači da se »konačno neće moći označiti kopnena granica i pogotovu provesti razgraničenje na moru ako oba parlamenta ne daju svoju suglasnost«, dodao je slovenski predsjednik. Međutim, Kučan vjeruje da sporazum o granici - što su ga parafirali premijeri Račan i Drnovšek i koji je naišao na otpor u hrvatskim parlamentarnim krugovima - »poštuje staro i prirodno pravo Slovenije na vlastiti izlaz na otvoreno more«. Izrazio je još uvjerenje kako su obje susjedne zemlje »dovoljno zrele i odgovorne da same urede svoje odnose te im stoga nisu potrebni posrednici i nema nikakvih razloga da svojim teškoćama opterećuju međunarodnu zajednicu«.</p>
<p>Predsjednik Kučan još je rekao da se već brižljivo pripremaju uvjeti kako buduća schengenska granica ne bi dijelila ljude u dvjema državama. </p>
<p>Istodobno se traže najpogodniji načini kako »u sklopu sukcesijskih rješenja ispuniti obveze nekadašnje Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama«. Pripremljen je i usklađen, tvrdi Kučan, sporazum za sređivanje odnosa oko Nuklearne elktrane Krško.</p>
<p> U svome vrlo analitičkom govoru, sintezi prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, slovenski je predsjednik iskazao poštovanje prema »strahotama« i žrtvama što ih je Hrvatska doživjela prije 10 godina. »Vukovar i Dubrovnik u srcima su Slovenaca poseban simbol patnje i junaštva u borbi za pravo na slobodu«, naglasio je Kučan i dodao kako su tragedije ta dva grada »bili nagovještaj zločinačkoga čina kakvim je međunarodni terorizam pogodio SAD i cijeli svijet«.</p>
<p>Predsjednik Kučan započeo je izlaganje na hrvatskome jeziku kojim je pozdravio sve nazočne, a zatim je nastavio čitati na slovenskome. Prije nastupa u sabornici, sastao se u četiri oka s predsjednikom Hrvatskoga sabora Zlatkom Tomčićem, a zatim i s čelništvom hrvatskoga parlamenta.</p>
<p>Kučan se susreo i sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Uskoro sastanak dviju vlada o razgraničenju? </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Sa slovenskim predsjednikom razgovarao je i premijer Ivica Račan.</p>
<p> »Suglasili smo se da ono što se u ovom trenutku ne može riješiti, kao što je pitanje granica, ne bi trebalo zaustaviti napore dviju zemalja u razrješavanju ostalih otvorenih pitanja«, izjavio je Račan. Kučan smatra da neriješene granice nisu uvjet da se ne bi odlučivalo o drugim životnim pitanjima, kao i o onima koja mogu iskrsnuti u budućnosti. »Mislim zato da je pametno da se vlade dogovore kako će nastaviti proceduru rada na zaključenju sporazuma o granicama, te da bi bi mogao uslijediti takav razgovor« kazao je, otvarajući time mogućnost skorog susreta hrvatske i slovenske vlade radi pregovora o razgraničenju. »Važno je da naš zajednički put dugoročno ispunjava hrvatske i slovenske interese, zbog kojih smo devedesetih godina vidjeli izlaz iz naših kriza u formiranju samostalnih država«, dodao je. Premijer Račan vjeruje da će se odnosi dviju zemalja nastaviti dobro razvijati te da će se u dogledno vrijeme riješiti sva preostala otvorena pitanja. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Granić i Sanader za međunarodnu arbitražu o granici </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Iako je slovenski predsjednik Milan Kučan jasno dao do znanja da se Slovenija protivi međunarodnoj arbitraži kad je u pitanju granica s Hrvatskom, predsjednici DC-a i HDZ-a smatraju da se taj problem može riješiti jedino arbitražom.</p>
<p> Prema riječima predsjednika DC-a Mate Granića, tijekom susreta s Kučanom bilo je govora o već pripremljenim sporazumima o nuklearki Krško i Ljubljanskoj banci. »Dotaknuta su i pitanja primjene schengenskog režima i koordiniranja zajedničke politike prema antiterorističkoj koaliciji«, izjavio je Granić no najviše se govorilo o granicama. Čelnik DC-a smatra da je međunarodna arbitraža »najčasnije i najpoštenije rješenje za obje zemlje«. Predsjednik Kučan podržava rješavanje svih otvorenih pitanja, s tim da se ne čeka odluka o granici, rekao je. »Rješenje za morsku granicu mora se pronaći na zadovoljstvo obiju strana. Treba izbjeći nepravde u jednoj ili drugoj zemlji jer to može biti uzrok sutrašnjih eventualnih razmirica«, izjavio je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>I najniža i prijevremena starosna mirovina još manje </p>
<p>Drama hrvatskih umirovljenika ne može se riješiti preko noći, izjavio ministar rada Davorko Vidović / Registrirano 1,415.344 osiguranika i 1,027.295 umirovljenika / Prosječna mirovina potkraj rujna zajedno s dodatkom od 100 kuna i šest posto - 1600 kuna / Zavod za naplatu doprinosa na honorare / Najviša mirovina ista za sve? </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - »Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očito je da se može govoriti o drami hrvatskih umirovljenika koja se ne može riješiti preko noći«, istaknuo je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Bio je to njegov komentar na podatke koje je HZMO predstavio na tematskoj konferenciji posvećenoj stanju u sustavu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti i prijedlogu mjera za prilagodbu sustava. Ministar je rekao da su ti problemi morali biti prepoznati i ranije. </p>
<p>A da bi mirovinski sustav funkcionirao po sadašnjim pravilima, trebali bismo imati pet milijuna zaposlenih i samo 350.000 umirovljenika, umjesto njih milijun.</p>
<p>»Sustav mirovinskog osiguranja trenutačno troši oko 52 posto ukupnih socijalnilh transfera, a Vlada u idućoj godini mora namiriti trošak smanjenja doprinosa u prvom stupu radi mirovinske reforme«, naglasio je Vidović. Vlada treba osigurati i 750 milijuna kuna za provedbu tzv. malog zakona o isplati dodatka od 100 kuna i šest posto, a morat će učiniti sve i da se dodatak uz mirovinu integrira u sustav mirovinskog osiguranja. Potrebne su i gotovo 2,3 milijarde kuna za isplatu povećanja mirovina koje su umirovljenici ostvarili početkom 2001., podsjetio je ministar. Ocijenio je važnim što se ipak zaustavila erozija mirovinskih iznosa u odnosu na prosječne plaće. </p>
<p>Prvi mirovinski stup sada je praktički bez materijalne baze, a više od 50 posto novca potrebnog za isplatu mirovina financira se iz proračuna, upozorio je član Upravnoga vijeća Zavoda i predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Nahtigal. Podsjetio je i na to da su današnje generacije umirovljenika bile oštećene i tijekom privatizacije jer su HZMO-u pripale dionice poduzeća čija je imovina bila precijenjena. U gospodarenju tom imovinom bilo je i loših poteza pa se iz tog izvora mirovinska blagajna nije mogla puniti, a rezultat je - današnji položaj umirovljenika, kazao je Nahtigal. On smatra da položaj umirovljenika treba rješavati sustavno. </p>
<p>Govoreći o stanju u Mirovinskom zavodu, Nevenka Bagarić, načelnica u Odjelu za analizu i planiranje, istaknula je kako baš nije točno da su hrvatski umirovljenici mladi. Prosječno, umirovljenici imaju 69 godina (žene 66), u mirovinu su otišli s 32 godine staža i prosječno je primaju 15 i pol godina.</p>
<p> Prosječna mirovina potkraj rujna zajedno s dodatkom od 100 kuna i šest posto iznosila je 1600 kuna, rekla je načelnica Bagarić. Mirovinski zavod ima registriranih 1,415.344 osiguranika i 1,027.295 umirovljenika (ili, prema statistici, jedan umirovljenik na 1,38 zaposlenih). To je i dalje velik problem iako su zabilježena mala poboljšanja. </p>
<p>Da bi se sustav održao, Mirovinski zavod predlaže povećanje stope doprinosa za mirovinsko osiguranje, tako što bi se za isti iznos umanjila stopa za zdravstveno osiguranje. Zalaže se i za realnije određivanje najniže mirovine. Prema tom prijedlogu, razina najniže mirovine za buduće umirovljenike bila bi manja u odnosu na sadašnje. No, paralelno s tim, Zavod predlaže povećanje najniže osnovice na koju bi se plaćao doprinos - umjesto sadašnjih 1700, ta bi osnovica bila 2000 kuna. To znači da bi najniže mirovine u konačnici ipak bile nešto više nego što, na temelju staža i uplaćenih doprinosa danas iznose stvarne mirovine onih koji primaju minimalnu mirovinu..</p>
<p>U Zavodu predlažu i da se smanji prijevremena starosna mirovina. Po novom, računala bi se s petpostotnim umanjenjem za svaku godinu ranijeg umirovljenja. Također se predlaže i plaćanje doprinosa na honorare.</p>
<p>HZMO se zalaže za učinkovitiju naplatu doprinosa, pri čemu bi važnu ulogu trebali imati Porezna uprava i Regos. Predloženo je i da se redefinira sustav povlaštenih mirovina. Prema tom prijedlogu, najviša mirovina bila bi ista za sve umirovljenike.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011129].
|
