NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010929].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187773 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U istrazi o Lori bit će ispitan i bivši ravnatelj KB Split Goran Dodig</p>
<p>Mladen Bajić, županijski državni odvjetnik iz Splita, 1992. je kao zamjenik vojnog tužitelja sudjelovao u istrazi oko ubojstva civila Nenada Kneževića u Vojnom zatvoru Lora / Goran Dodig, u to vrijeme ravnatelj KB Split, bit će ispitan o okolnostima nestanka desetak stranica knjige obdukcije za 1992. / Načelnik Uprave Vojne policije pri MORH-u tada je bio general Mate Laušić, koji je i danas na toj dužnosti</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Uhićenja šestorice bivših vojnih policajaca u Splitu, koje se želi ispitati jesu li i kako sudjelovali u navodnim ratnim zločinima u Vojnom zatvoru Lora 1992. i 1993. godine, samo je vrh ledenog brijega otkriven sveobuhvatnijom istragom o »Lori«, saznaje Vjesnik iz pouzdanih izvora.</p>
<p>Županijski državni odvjetnik iz Splita Mladen Bajić, koji je lani kao zamjenik državnog odvjetnika pravosudno pokrenuo »slučaj Lora«, bio je zamjenik Vojnog tužitelja u Splitu u vrijeme zbivanja koja se istražuju. On je, prema Zapisniku o očevidu od 14. lipnja 1992. godine, kao zamjenik vojnog tužitelja bio prisutan istrazi o sumnjivim okolnostima smrti pritvorenika iz Lore, splitskog civila Nenada Kneževića, koju je vodio tadašnji vojni istražni sudac Boško Jurišić. Tadašnja istraga nije dala rezultata jer je slučaj, navodno, zaustavljen s višeg mjesta.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo iz splitskih pravosudnih i policijskih krugova, sadašnjem županijskom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću su, u zamjenu za šutnju, neki pripadnici SIS-a nudili stan, automobil... Bajić se navodno nije obvezao šutjeti, pa su mu i prijetili.</p>
<p>Vjerojatno je glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski svega toga bio svjestan kad je Bajića ljetos potvrdio za županijskog državnog odvjetnika u Splitu. I povjerio mu procesuiranje navodnih groznih događaja u splitskom vojnom zatvoru i njihova prikrivanja kroz tadašnje vojne instance, ali i prikrivanja dokaza o njima u Kliničkoj bolnici Split.</p>
<p>Unatrag nekoliko godina, neki su mediji objavljivali dijelove mračne priče iz Lore. Vlada SRJ je početkom 1999. haaškom sudu dostavila »dosje Lora«, optužujući hrvatske vojne vlasti za pogubljenje 30 osoba i mučenje više ljudi.</p>
<p>Prema tom dosjeu i svjedočenjima nekolicine tadašnjih vojnih policajaca, ponajprije Marija Barišića iz Šibenika, premlaćivani zatvorenici na samrti su odvoženi u Kliničku bolnicu Split, gdje bi se utvrđivao drukčiji uzrok smrti od stvarnog.</p>
<p>S tim u vezi ovih će dana kao svjedok biti ispitan, ako već nije, i Goran Dodig, tadašnji ravnatelj KB Split. Nakon dužnosti u KB Split 1994. Dodiga, visokog dužnosnika HSLS-a, pokojni ministar obrane Gojko Šušak je imenovao pomoćnikom ministra za SIS i Vojnu policiju.</p>
<p>Prema neslužbenim podacima iz istrage, neki svjedoci iz sadašnje istrage, koji su u to vrijeme radili u KB Split, kazali su da je nekim žrtvama iz Lore u bolnici, pri obdukciji, namjerno mijenjan identitet. Tako je, navodno, jedan liječnik među žrtvama prepoznao svog brata, ali nije mogao učiniti ništa, jer su ga svi, pa i ljudi iz uprave, uvjeravali da je riječ o nekom drugom i da mu je bolje o svemu šutjeti.</p>
<p>Kako doznajemo iz krugova bliskih splitskoj policiji, Goran Dodig, danas politički blizak Nikoli Štedulu i njegovoj stranci, pred istražnim će sucem trebati razjasniti i zašto u bolničkoj knjizi obdukcija iz 1992. nedostaje desetak stranica.</p>
<p>Prema navodima iz medija, u istrazi o Lori se koristi i izvještaj posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava Tadeusza Mazowietzkog, koji je naveo da je u listopadu 1992. u vojni zatvor u Splitu dovezeno i desetak civila srpske nacionalnosti s Kupresa, koji su zlostavljani i gubi im se svaki trag. Županijski državni odvjetnik Bajić navodno i o tom slučaju ima materijalne tragove.</p>
<p>Moguće je da su to dokumenti o kojima je javno govorio Mario Barišić, bivši vojni policajac, kojega od ubojstva Milana Levara danonoćno čuva specijalna policija.</p>
<p>Prema tim dokumentima, koje je Barišić 1993. slao na sve mjerodavne vojne i civilne adrese u Hrvatskoj, Tvrtko Pašalić, pomoćnik zapovjednika 72. bojne, koja je bila odgovorna za vojarnu Lora i zatvor u njoj, nazivao je Josipa Perkovića, pomoćnika ministra za SIS i Vojnu policiju, te Matu Laušića, načelnika uprave Vojne policije, pitajući ih što da radi sa zarobljenicima s Kupresa, jer ih žele obići međunarodni humanitarci. Prema javnom svjedočenju Marija Barišića, Tvrtko Pašalić je kao povratnu informaciju dobio zapovijed da se zatvorenici prebace u druge vojne zatvore u Dalmaciji. Neki mediji već nagađaju da će ministar obrane Jozo Radoš požuriti s razrješenjem načelnika Uprave Vojne policije Mate Laušića, koji je na toj dužnosti 10 godina.</p>
<p>Dobro upućeni promatrači procjenjuju da bi ova istraga, prema nekim elementima, mogla biti nalik onoj koja se pred riječkim sudom vodi u »slučaju Gospić«. Naime, u oba se slučaja kao glavni potencijalni svjedoci optužbe pojavljuju Hrvati, branitelji koji se ne mire s činjenicom da zločin opravdava zločin. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kajin: »Jedino što Vlada uvjerljivo čini jest vraćanje HDZ-a na vlast«</p>
<p>Uvjeren sam da ovakav ugovor o granici sa Slovenijom ne može dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru / Nakon stava saborskog Odbora za vanjsku politiku da se ugovor ne parafira, to pravo nije sebi mogao uzeti ni premijer, niti Vlada / Ova vlada može odraditi mandat do kraja, iako ja vjerujem u prijevremene izbore iduće godine / Račanova vlada nema prevelike ovlasti na temelju pisanih propisa, ali si ponekad zna uzurpirati ovlasti koje ne bi koristila ni prethodna vlada, kaže Kajin</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, jedan od najaktivnijih narodnih tribuna, ne krije da je i IDS nezadovoljan ugovorom o granicama sa Slovenijom o kojem se, iako je najavljivano, ipak nije raspravljalo na rujanskoj sjednici Sabora. No, Kajin je kritičan i prema mnogim drugim pitanjima.</p>
<p>• Što će biti s ugovorom o granicama sa Slovenijom? Je li postignut konsenzus političkih stranaka oko tog osjetljivog pitanja?</p>
<p>- Duboko sam uvjeren da ovakav ugovor ne može dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru. Također sam uvjeren da je hrvatska vlada ponudila slovenskoj strani takve koncesije koje ona ni u jednom arbitražnom postupku ne bi ishodila. U tom slučaju mislim da nije sporna ni sama granica unutar Piranskog zaljeva, je li ona određena crtom sredine, trećinom, četvrtinom ili polovinom, iako bi meni to trebalo smetati jer sam osobno potpisivao koncesije za uzgoj školjkaša na dijelu gdje bi trebala proći ta zamišljena, sporna granična crta. Ali ono što je apsolutno neprihvatljivo za sve građane Hrvatske, a najviše za građane sjeverozapadnog dijela Istre, jest činjenica da država Hrvatska pristaje na teritorijalnu koncesiju 113 četvornih kilometara mora, koje osigurava egzistenciju za više stotina bilo profesionalnih ribara, bilo turističkih djelatnika iz tog dijela Istre.</p>
<p>• Jesu li građani Istre posebno burno reagirali na sporazum o granicama? </p>
<p>- Građani Istre su a priori protiv ovako parafiranog sporazuma, oni su a priori protiv dobro nam poznate prakse da se o bitnim političkim pitanjima, koja determiniraju život u Istri, odlučuje mimo građana Istre, iako stalno ističemo da ne bi bilo oportuno poticati antislovensku histeriju. Kao što bi bilo krajnje neprimjereno da se u Sloveniji potiče antihrvatska histerija zbog toga što se ne mogu razriješiti određena granična pitanja. A pogotovo ako bi netko postavljao uvjete da se neka imovinska pitanja, poput onoga o Ljubljanskoj banci, razrješava teritorijalnim koncesijama. Građani Istre su upućeni na slovenski dio Istre, kao i obrnuto - u povijesti smo imali mnogo toga zajedničkog što nas je povezivalo.</p>
<p>• Što kažete na tvrdnje da je premijer Račan gotovo godinu dana razgovarao sa slovenskim premijerom Drnovšekom oko otvorenih pitanja, ali partnerske stranke o tome nisu bile konzultirane?</p>
<p>- To ne znam, ali znam da, nakon stava saborskog Odbora za vanjsku politiku da se ugovor sa Slovenijom ne parafira, to pravo nije sebi mogao uzeti ni premijer, niti Vlada. Smatram da su oni trebali sačekati, jer ako se Hrvatska sad bude morala naći pred međunarodnom arbitražom, njena će pozicija biti nepovoljnija nego prije parafiranja ugovora.</p>
<p>• Hoće li Vladina socijalna reforma donijeti rezultate? </p>
<p>- Temeljni problem kad govorimo o socijalnim reformama i nastojanjima da se u proračunu uštedi 2,7 milijardi kuna ogleda se u krajnje nepovoljnoj proračunskoj situaciji u kojoj se našla Hrvatska. Prvi se puta u deset godina dogodilo da je Hrvatska morala »zatražiti« moratorij za isplatu vanjskog duga, jer sredstva od privatizacije HT-a nisu bila »pravomoćna«, odnosno na državnom proračunu. Ako imamo na umu da 2002. godine, uz 4 do 4,5 posto rasta bruto društvenog proizvoda, neće biti ostvareno onoliko sredstava od privatizacije koliko se planira, znači da će država imati tri do četiri milijarde kuna manje nego ove godine. Zato Vlada uvodi restrikcije na raznim područjima, pa tako i u socijali.</p>
<p>• Potpredsjednik Vlade Goran Granić je izjavio da će i idućih deset godina Hrvatska imati problema s proračunom. Zvuči pesimistično, a i rok je dug...</p>
<p>- Da, imat će problema, jer je Hrvatska u nezahvalnoj situaciji. Od 3. siječnja prošle godine Hrvatska je uzela oko 25 milijardi kuna novih zajmova, što u domaćim, što u stranim financijskim institucijama. Zaduženost se povećava, što će u velikoj mjeri determinirati i poziciju nas građana. U ovom času hrvatska javna potrošnja u bruto društvenom proizvodu dostiže 54 posto. Od 1991. do 1993. taj je iznos bio oko 37,7 posto, a prema projekcijama MMF-a i prema javnoj potrošnji susjednih zemalja, taj bi se iznos morao svesti na oko 44 posto. Ukoliko se to ne dogodi, ova zemlja neće imati adekvatnog rasta, neće imati intenzivnije mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Neće imati stvarnu šansu koju naši ljudi od službene politike traže.</p>
<p>• Kako biste opisali sadašnju političku i gospodarsku situaciju?</p>
<p>- Gospodarska situacija je kaotična. Unatoč 4,5 posto rasta bruto društvenog proizvoda i rastu industrijske proizvodnje u tim postocima, situacija je krajnje dubiozna. Vanjskotrgovinska razmjena se pogoršava, osim Istre koja više izvozi nego uvozi, u drugim županijama je proces obrnut. Osim u Istri, koja iz godine u godinu povećava broj radnih mjesta, u ostalim dijelovima je također obrnuto. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj je u srpnju ove godine, a u odnosu na srpanj prošle, povećan oko šest posto. To jasno govori da se svi mi nalazimo u krajnje osjetljivoj fazi - ili će se nešto prekinuti i dogoditi u idućih šest mjeseci, ili ova vlada neće ispuniti temeljna očekivanja građana, gospodarski rast i povećanje zaposlenosti, odnosno otvaranje radnih mjesta. Ipak, s pravom se bojim posljedica socijalne reforme jer će ona pogoditi oko milijun građana, a posebno one koji će morati plaćati participacije u zdravstvu. A to se poslije može na negativan način odraziti i na biračko raspoloženje građana.</p>
<p>• Je li Račanova vlada izgubila povjerenje građana? </p>
<p>- Ova vlada može odraditi mandat do kraja, iako ja vjerujem u prijevremene izbore iduće godine, negdje u ovo vrijeme. Razloga je što se, najvjerojatnije nakon 1. siječnja 2003., gasi tzv. mali mirovinski zakonik pa će umirovljenici izgubiti onih 100 kuna plus šest posto, a nakon toga ići u izbore bilo bi krajnje iluzorno. Imajući na umu rezultate ponovljenih izbora u Dalmaciji, znam u ljutnji reći: jedino što Vlada uvjerljivo čini jest vraćanje HDZ-a na vlast!</p>
<p>• Ima li Vlada prevelike ovlasti? Opet su sad oko toga izbile nesuglasice između Vlade i Sabora.</p>
<p>- Račanova vlada nema prevelike ovlasti na temelju pisanih propisa, ali si ponekad zna uzurpirati ovlasti koje ne bi koristila ni prethodna vlada! Naročito kad su posrijedi uredbe sa zakonskom snagom. Ali tome se ne treba čuditi, jer smo polupredsjednički sustav zamijenili, da budem zloban, poluparlamentarnim! </p>
<p>»Krasna zemljo Istra mila« izvodi se od 1993.</p>
<p>• Je li slučaj s istarskom »himnom« opet dolijevanje ulja na vatru vječno napetih odnosa između te regije i ostatka države?</p>
<p>- Od 1993. kad je konstituirana Skupština Županije istarske, mi redovito obilježavamo značajne manifestacije tako da se uz »Lijepu našu« svira i »Krasna zemljo Istra mila«. I uvijek su posjetitelji uredno, kao i mi ostali, stojeći pozdravljali izvođenje te svečane pjesme. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB: JOSIP BRATULIĆ</p>
<p>Zagreb između Mjeseca i zvijezda</p>
<p>Akademik Josip Bratulić, predsjednik Matice hrvatske</p>
<p>Kao i mnogi drugi Hrvati, i ja sam Zagreb volio i prije nego sam u taj grad došao, vidio ga, u njemu boravio i ostao boraviti. Na knjigama koje sam u djetinjstvu čitao pisalo je da su tiskane u Zagrebu. Na novinama isto tako, iako me to manje zanimalo. U Zagrebu je stanovala i moja teta, i neki moji rođaci. Odmah nakon rata, kad su vlakovi počeli redovito voziti, otac je posjetio Zagrebački velesajam - tada je to bio velik događaj - a kad se vratio, pričao je divne priče o Zagrebu, njegovim ulicama, trgovima i crkvama. Iz Zagreba mi je donio i jednu knjižicu, Puškinovu Priču o caru Saltanu. </p>
<p>Kako li smo mi, đaci pazinske klasične gimnazije, bili uzbuđeni kad smo vlakom iz Istre došli u Zagreb, na izlet! Sve smo htjeli i željeli vidjeti. Stari naš ravnatelj, don Božo Milanović, odveo nas je u Društvo svetog Ćirila i Metoda (prije Jeronimsko društvo) da nas upozna sa svojim prijateljima iz mladosti. Ondje smo se susreli i razgovarali s njegovim prijateljima: Ljubomirom Markovićem, Petrom Grgecom, Josipom Andrićem i inženjerom Gortanom. Darovali su nam i knjige, s potpisima uglednih autora s kojima smo razgovarali. </p>
<p>Kad smo te večeri u Hrvatskom narodnom kazalištu gledali i slušali Eru s onoga svijeta, i konje na pozornici, nismo mogli doći k sebi. Toliko ljepote, toliko glazbe i plesa! Plakao sam od radosti. </p>
<p>Na tadašnjem Trgu Republike tih je dana u izlog postavljen televizor. Te je godine počeo eksperimentalan program. No, mi u Pazinu to smo čudo već vidjeli - naravno, talijanski program. Nije me to previše uzbudilo.</p>
<p>A zatim studentske godine! Najljepše godine života. Sve je otvoreno - jer život je pred tobom. Za sve imaš vremena jer srce je željno doživljaja. Tada je cijeli Zagreb bio naš, jer smo bili beskućnici, prema onoj: »Spavaš u Trnju (ili na Trešnjevci), hraniš se na Šalati, šetaš po Kanalu (ili po Dubravi)«. </p>
<p>Malo ima gradova koji su me toliko osvojili kao Zagreb. Postojala je i živa obiteljska povijesna tradicija, koja se s ponosom u kući isticala: imali smo u Zagrebu jednog biskupa, pavlinskog generala. Zatim jednog svećenika koji je išao u školu zajedno s Antom Starčevićem, pa zatim još drugih iz naše obitelji i sredine koji su u Zagrebu bili kao kod kuće.</p>
<p>Kad sam jednom, prije deset godina, o Zagrebu trebao napisati kraći tekst za monografiju o tom dragom gradu, naslovio sam ga Zagreb između Mjeseca i zvijezda. Mislio sam pritom na pismo nesretne kraljice Marije iz 1387. kad je pisala da »Gradec (danas Gornji grad) nadvisuje sve druge gradove sjajem vjernosti kao Mjesec zvijezde«. Druga kraljica, Marija Terezija, napisala je slično u jednoj latinskoj povelji: da, naime, Zagreb među gradovima Slavonije sjaji svojim prosvjetnim ustanovama poput Mjeseca među zvijezdama. Tako je i naslovljena knjiga o Zagrebu, knjiga s krasnim slikama i lijepim, zaljubljeničkim tekstovima o Zagrebu: »Ni jedan grad nije tako povezan sa sudbinom Hrvata i Hrvatske kao Zagreb. Od prvog spominjanja do danas on je ostao trajnim središtem, srcem Domovine. Od njega se zahtijeva razumijevanje i ljubav za sve krajeve Hrvatske. Ali tu mu ljubav treba i uzvratiti: zbog općeg dobra, za trajni procvat Domovine«.</p>
<p>To što sam napisao tada i danas s jednakim osjećajima potpisujem: Josip Bratulić.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pikanjem do ljepote? </p>
<p>Ni nakon ljeta potražnja za uslugama tetoviranja i »body piercingom« ne jenjava / Najpopularniji »piercing« pupka, obrva i jezika / Za bušenje intimnih dijelova tijela odlučuju se najčešće starije osobe, radi seksualne stimulacije / Mnogi traže tetovaže kakve imaju poznati glumci ili sportaši</p>
<p>Ovog su ljeta mnoge znatiželjne poglede plijenile osobe razgolićenih tijela ukrašenih raznim tetovažama i sve popularnijim body piercingom, odnosno naušnicama u pupku, nosu ili nekim drugim (skrivenim) dijelovima. Bez obzira na to jesu li bile starije ili mlađe, žene ili muškarci, dio njihove prepoznatljivosti i različitosti bile su upravo slike i nakit na koži.</p>
<p>Kako smo se uvjerili u obilasku studija za tetovažu i body piercing, ni nakon ljeta potražnja za takvom uslugom ne jenjava. U studiju »Tatoo Zagreb«, u Tratinskoj ulici, bili smo svjedoci da, unatoč našim predrasudama, takva mjesta nisu prljava, već nalik apotekama, a također ih ne posjećuju dugokosi, bradati motociklisti ili rockeri. Štoviše, kćeri u pratnji svojih roditelja biraju, kao rođendanski dar, nakit koji će ih ubuduće krasiti. I prijatelji dobro dođu kao pomoć u izboru nakita te kao moralna potpora prilikom zahvata.</p>
<p>- Ne dolaze samo mlađe osobe, ima i starijih koji to rade više iz praktičnih nego estetskih razloga, rekao nam je, bušeći mušterijin pupak, vlasnik »Tatoo Zagreb« Ninoslav Zelenović.</p>
<p>Za bušenje intimnih dijelova tijela najčešće se odlučuju mušterije koje prelaze četrdesetu godinu, kaže Zelenović. Takvi piercinzi rade se zbog, kako njemu kažu mušterije, boljeg podražaja pri seksualnom odnosu. No, najpopularnije je bušenje pupka, obrva ili jezika.</p>
<p>- Naušnica na jeziku vrlo je praktična, koliko god se činilo suprotno. Eventualno može biti malih teškoća prilikom jedenja špageta ili velikih komada pršuta koji se mogu zaplesti o naušnicu, u šali nam je rekao Zelenović, koji taj posao obavlja već četiri godine, a i sam ima probušen jezik.</p>
<p>I dok je body piercing u Zagrebu još relativno nova stvar, tetoviranje je, kako se čini, mnogo prihvatljivije. Primjerice, prvi legalni tatoo studio u Hrvatskoj »Roby's tatoo shop« u Tratinskoj ulici u svojoj ponudi svakog dana nudi više od 15.000 motiva za tetoviranje. Uz visoke higijenske uvjete rade, popravke starih tetovaža, ali i tetovaže u boji.</p>
<p>- Kad je nešto in, svi se pomame za tim. Mnogi su tražili da im napravimo tetovažu koju su vidjeli na Goranu Ivaniševiću kada je osvojio Wimbeldon, saznali smo od Siniše Boca zaposlenog u tom salonu.</p>
<p>Tako je to uvijek, rekao nam je, kad ljudi vide nešto novo. Svojedobno su tako bile popularne tetovirane narukvice od žice po uzoru na onu koje je nosila Pamela Anderson. </p>
<p>Kako je primijetio Boc, proteklog su ljeta žene koje su posjetile »Roby's tatoo shop« najviše tetovirale donji dio leđa i stražnjicu. Očito je da postoje trendovska kretanja i u tetoviranju. </p>
<p>- Zbog toga katkad naručim mušterije da dođu za tjedan dana, dokad se eventualno »ohlade« od svoje ideje. Jer, tetovaža ostaje za cijeli život, iako se danas uz pomoć lasera i dermoabrazije i tetovaže od tinte mogu ukloniti, rekao nam je Boc, koji se do sada još nije odlučio na tetoviranje svog tijela.</p>
<p>Posljednjih su godina mnogo zanimanja izazvale tetovaže u boji kane, koje navodno s vremenom izblijede. Međutim, rekao nam je Boc, i te su tetovaže trajne. U Njemačkoj se podiglo mnogo medijske prašine o tomu treba li takve tetovaže zabraniti ili ih barem ne prodavati kao »kratkoročne tetovaže«, što će u dogledno vrijeme biti i odlučeno, otkrio nam je Boc.</p>
<p>U subotu 29. rujna, u 20 sati, u KSET-u se održava »Tatoo party«, izbor najbolje tetovaže. Svi tetovirani ulaznicu plaćaju 15 kuna, dok će oni netetovirani ulaz morati platiti 25 kuna. Tada će se okupiti mnogi kolekcionari tetovaža, a možda i neki novi koji se u međuvremenu (hrabro) odluče za svoju prvu tetovažu. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Susjedi bi zatvorili Tvornicu?!</p>
<p>Potpisivanje peticije organizirali su stanari Šubićeve 6, koji žive uz zgradu u kojoj je klub </p>
<p>Stanovnici Šubićeve i okolnih ulica već godinu i pol dana vikendom ne mogu spavati zbog buke iz obližnjeg diskokluba Tvornice. Nakon što su se više puta žalili policiji i Gradskom poglavarstvu, nedavno su organizirali i potpisivanje peticije kojom traže da se klub zatvori. </p>
<p>Željko Boroša stanuje u prizemlju zgrade u Stančićevoj 13, a prozori mu gledaju na Tvornicu. Osim što svaki vikend zbog buke ne može spavati, nedavno mu je netko od posjetitelja Tvornice razbio prozor. </p>
<p>- Osim glasne muzike, buku stvaraju i automobili te mladi koji galame. Već sam nekoliko puta zvao policiju, ali ondje su mi rekli kako ne mogu ništa učiniti, osim zamoliti da se glazba stiša. Mladi koji se okupljaju su pijani i drogirani, a buka traje sve do jutra, kaže Boroša i dodaje kako da bi Tvornicu trebalo zatvoriti.</p>
<p>- Većina stanara starije su osobe, a mladih ima svuda, pa se mogu okupljati i negdje drugdje. Jedino ljeti, kad je Tvornica zatvorena, imamo božji mir. Inače vikendom ne možemo ni oka sklopiti, kaže Jasna Jerman iz Šubićeve 5, preko puta Tvornice.</p>
<p>- Prije je tu bila ona Kineskinja sa svojim čoporom, a sad se okupljaju pijanci i narkomani. Osim što stvaraju buku, oštetili su i nekoliko automobila, dok je glazba toliko glasna, da je čujem trbuhom a ne samo ušima, i tako svaki vikend do pet ujutro. Ovakvoj vrsti glazbe mjesto je negdje izvan grada, kaže Krešimir Blaževac iz Šubićeve 8. Potpisivanje peticije organizirali su stanari Šubićeve 6, koji žive uz zgradu u kojoj je i klub Tvornica. - Već gotovo dvije godine nismo spavali kako treba, kaže Anka Hudi. Prema njezinim riječima, cijela zgrada se trese zbog jačine glazbe, a osim galame na ulici, stanarima smeta i smrad cigareta koji se širi po cijelom susjedstvu zbog jakih ventilatora. Kako smo u razgovoru sa stanarima Šubićeve i okolnih ulica saznali, mnogi od njih ne znaju da se potpisivala peticija kojom se traži zatvaranje Tvornice, ali, kako su nam rekli, razmišljali su o tome. Nakon što bude potpisana, o peticiji bi svoje mišljenje trebalo dati Vijeće Gradske četvrti Donji grad, nakon čega bi se uputila nadležnim gradskim institucijama. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Knjiga o kraljevima i kupusu</p>
<p>Zelena akcija Zagreb postigla je velik napredak u svojoj kampanji protiv uvoza, proizvodnje i eksperimentalnog uzgoja genetski modificiranih organizama (GMO) u Hrvatskoj. Naime, nakon »sukoba« u 1999. godini po tom pitanju s Ministarstvom poljoprivrede, danas surađujemo s Ministarstvom zaštite okoliša, istaknula je u petak na promociji knjige o genetski modificiranim organizmima i njihovu utjecaju na našu svakodnevicu na globalnoj razini predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić.</p>
<p>Knjiga »O kraljevima i kupusu« prijevod je engleske knjige autora Daniela Swartza i Helen Holder, a rađena je na nekonvencionalan način, s mnoštvom stripova i ilustracija. Knjigu je izdao Hrvatski centar »Znanje za okoliš«, uz financijsku potporu Regionalnog centra za okoliš iz Budimpešte. Kako je tiskana u samo 800 primjeraka, bit će podijeljena po knjižnicama u Hrvatskoj.</p>
<p>Promociji je prisustvovao i ministar zaštite, okoliša i prostornog uređenja Božidar Kovačević. Naime, Ministarstvo je ovog ljeta pokrenulo kampanju »Hrvatska - zemlja koja ne proizvodi hranu s genetski modificiranim organizmima«, a kojoj je cilj promocija Hrvatske kao zemlje koja teži postati »GMO - free country« i zemlje - proizvođača zdrave hrane za europsko tržište. </p>
<p>- Osnivanje Odjela za ekološku poljoprivredu prije dvadesetak dana pri Ministarstvu poljoprivrede primjer je uspjeha javnog pritiska na potrebu poticanja ekološke poljoprivrede, koja bi mogla biti glavni atribut u prepoznatljivosti Hrvatske u Europi, istaknuo je voditelj projekta izdavanja knjige Vladimir Lay. </p>
<p>- Ministarstvo okoliša zajedno je s ministarstvima zdravstva, poljoprivrede i znanosti izradilo prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama i proizvoda s konačnim prijedlogom zakona, pa se nadam kako će on uskoro ući u saborsku proceduru, istaknuo je Kovačević. </p>
<p>Ministarstvo gospodarstva i znanstvene institucije prilično su se kritički izjasnile o prijedlogu zakona. Naime, kako je istaknuo Kovačević, pitanje GMO-ova praćeno je velikim financijskim interesima, a manje etikom i moralnim dvojbama. U vezi s uporabom genetski modificiranih organizama nabavljena je i oprema za laboratorij za ispitivanje prehrambenih proizvoda. </p>
<p>- Potrošači moraju biti obaviješteni o proizvodima koji im se na tržištu nude te o mogućim rizicima njihove uporabe, a Državna uprava mora im to omogućiti nametanjem određenih propisa proizvođačima, istaknuo je Kovačević. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>S cigarom - do statusa</p>
<p>Cijena od 15 do 180 kuna po komadu / Tražene cigare s posebnim okusima / Specijalne kutije za čuvanje cigara - humidori do 1.899 kuna</p>
<p>Zagreb nije Havana, ali sudeći po potražnji za cigarama i nije daleko od nje.</p>
<p>Prateći trendove u svijetu, gdje je trenutačno hit pušenje cigara i lula, u gradu je u posljednje tri godine otvoreno nekoliko prodavaonica koje nude ručno motane cigare i lule. </p>
<p>- Većina naših kupaca su stariji građani, koji već godinama puše cigare. No, sve je više i mlađih kupaca koji žele biti u trendu, rekla nam je prodavačica. </p>
<p>Dodala je kako mladi danas pušenje cigara smatraju statusnim simbolom i često traže kubanske cigare poznatih marki. Međutim, kako nam je rekla, kada vide cijenu, odlučuju se za jeftinije.</p>
<p>Cijene cigara ovise o kvaliteti i o načinu motanja duhana. Za ručno motane cijena po komadu je od 15 do 180 kuna, a za tvorničke po pakiranju od 12 do 300 kuna. U trgovinama su imali i skupljih, ali njih je bilo teško prodati jer rijetki su bili spremni za cigaru izdvojiti 300 kuna, pa ih više ne naručuju.</p>
<p>Pravi pušači znaju da je uz rukom motanu cigaru obvezan i specijalni pribor, koji se sastoji od rezača ili škarica. Njihova se cijena kreće od 17 do 530 kuna. </p>
<p>Cigare se, doznali smo, moraju čuvati na određenoj temperaturi i vlažnosti, kako bi zadržale svoja aromatična svojstva. Pravog ljubitelja cigara razveselit ćete specijalnom kutijom za čuvanje cigara, humidorom, koja sadrži poseban ovlaživač zraka. Cijene spomenutih kutija kreću se do 1.899 kuna, a tabakera od 150 do 300 kuna.</p>
<p>- Dok stariji građani kupuju cigare bez okusa, mlađi i žene najčešće traže cigare s okusima vanilije, meda, kave, višnje ili konjaka. </p>
<p>Uz cigare, trgovina nudi i raznovrsnu ponudu lula. Njihova je cijena od 110 do 2.000 kuna, ovisno o vrsti drveta od kojeg su napravljene. Kvalitetne lule najčešće su izrađene od vrijeska, ružinog korijena ili trešnje. Kvaliteta drva vrlo je važna zbog temperature (od 600 do 800 stupnjeva) koja se stvara prilikom pušenja.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Rebalansom povećan županijski proračun </p>
<p>Članovi Županijske skupštine Zagrebačke županije jednoglasno su u petak prihvatili proračunski rebalans. Planirani proračun sa 76,1 milijuna kuna povećan je na 110 milijuna kuna. </p>
<p>- Glavni razlog donošenja rebalansa decentralizacija je u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, za koju iz državnog Fonda za poravnanje očekujemo 11,5 milijuna kuna, dok će Zagrebačka županija za tu svrhu osigurati 12 milijuna kuna, kazao je župan Stjepan Kožić.</p>
<p>Rebalansom će se podržati program kreditiranja obiteljskih gospodarstava sa 7,4 milijuna kuna, od čega će šest milijuna osigurati Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a preostali iznos gradovi i općine Zagrebačke županije. Dotacije gradovima i općinama povećat će se za 3,4 milijuna kuna, a za poticanje malog i srednjeg poduzetništva bit će osiguran još milijun kuna, izvijestio je župan. </p>
<p>Prihvaćeno je i Izvješće o izvršenju proračuna Zagrebačke županije od siječnja do lipnja ove godine. Prihodi su iznosili 46,3 milijuna kuna, odnosno četiri posto više od plana, a rashodi 39 milijuna kuna umjesto planiranih 36,5 milijuna kuna, dakle 8,2 posto više od predviđenog. Bivši župan (za čijeg se mandata donosio taj proračun) a sadašnji zastupnik Branimir Pasecky (HDZ) istaknuo je kako je proračunski novac u prvih šest mjeseci bio ravnomjerno raspoređen na sve gradove i općine. No, zastupnik iz Vrbovca ustvrdio je kako dotacije u Vrbovcu »nikad nisu vidjeli«.</p>
<p>Župan Kožić najavio je uvođenje kriterija za raspodjelu dotacija. Predsjednica Županijske skupštine Palma Klun-Posavec napomenula je kako će pritom imati na umu one koji privređuju, ali i uvažavati specifičnosti slabije razvijenih općina. </p>
<p>Na današnjoj sjednici prihvaćen je i Statut Zagrebačke županije, a za novog, 13. člana Županijskog poglavarstva imenovan je Vladimir Lasić. (gr)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Preživjeli« oklopnjaci na zagrebačkim ulicama </p>
<p>Trinaest oklopnih vozila s početka Domovinskog rata, izrađenih u radionicama za potrebe MUP-a i Zbora narodne garde, u subotu će provozati zagrebačkim ulicama, u sklopu izložbe »Sjećanje na Domovinski rat«, postavljene u povodu desete obljetnice samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. </p>
<p>Riječ je o kamionima i drugim vozilima koji su na početku agresije na Hrvatsku, 1991. godine, ručno prepravljeni u oklopna vozila. Nakon što su obavili svoj posao, »preživjeli« oklopnjaci s čitavoga područja Hrvatske smješteni su u Vojni muzej, a obnovljeni su u radionicama pokraj Velike Gorice.</p>
<p>U subotu u 9 sati kolona oklopnjaka krenut će, uz policijsku pratnju, od Velike Mlake do Trga maršala Tita, gdje će ih na istočnoj strani građani moći razgledati od 9.45 do 13 sati. Od 13 sati kolona oklopnjaka uputit će se prema vojarni Borongaj, trasom Trg Maršala Tita - Žerjavićeva - Baruna Trenka - Hatzova - Kneza Mislava - Zvonimirova - Heinzelova - Planinska - Borongajska. </p>
<p>U Vojnom muzeju ističu kako je predstavljanje oklopnjaka s početka Domovinskog rata uvod u veliku izložbu iz fundusa Vojnog muzeja, najavljenu za 1. listopada u muzejskom prostoru Klovićevih dvora na Jezuitskom trgu.</p>
<p>Nakon Zagreba izložba Sjećanje na Domovinski rat bit će postavljena u Osijeku, Splitu te Rijeci. (gr)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Jadran i dalje najčišće od mediteranskih mora</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Prema podacima o mjerenju kakvoće mora, Jadran je i dalje najčišće more na Mediteranu. </p>
<p> Nakon što je ove godine u dva navrata ispitivana kakvoća mora na 699 mjesta ustanovljeno je da prema standardima Uredbe za mikrobiološke parametre, te Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Pragrama za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP), na hrvatskom dijelu Jadrana ne postoji ni jedna jedina tzv. ekološka »crna točka«. Prema hrvatskim standardima, koji su stroži od svjetskih, samo je pet plaža proglašeno nepodobnima za kupanje, stoji u zanimljivom osvrtu »Jadran - najčišće more na Mediteranu« autorice Marijane Petir objavljenom u glasilu Okoliš. </p>
<p> Mikrobiološki parametri smatraju se najvažnijim pokazateljima onečišćenja mora fekalnim otpadnim vodama, stoji u nastavku, jer oni upućuju na mogući rizik od zaraznih bolesti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Empire State Building opet otvara vidikovac</p>
<p>NEW YORK, 28. rujna</p>
<p> - Empire State Building, najviša zgrada New Yorka nakon što su srušeni blizanci World Trade Centra, u subotu će otvoriti svoju panoramsku galeriju na 86. katu zatvorenu nakon terorističkog napada na New York i Washington. Glasnogovornik Empirea objavio je da će galerija biti otvorena samo preko vikenda, a potom će biti ponovno zatvorena do 6. listopada. »Pogled s opservatorija zauvijek je promijenjen no ponosno ga otvaramo da bismo obilježili prkos ovog grada«, kazao je Howard Rubenstein. Iz Empire State Buildinga se pružao prekrasan pogled na jug Manhattana kojim su dominirali tornjevi World Trade Centra. Vrh zgrade ostat će do kraja studenog osvijetljen bojama američke zastave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Žuži »u svom filmu«</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Poznata modna kreatorica i kolumnistica Žuži Jelinek u četvrtak je u pratnji postarijeg gospodina (budućeg supruga?) prisustvovala koncertu klasične glazbe Simfonijskog orkestra HRT-a. Kao da potvrdno odgovara na novelu Saganove »Volite li Brahmsa«, gospođa Jelinek s užitkom je odslušala samo izvedbu Brahmsovog Koncerta za violinu i orkestar u D-duru, a ne i drugi dio koncerta, Marinuzzijevu simfoniju, premijerno izvedenu u Hrvatskoj. </p>
<p>Kao i uvijek koketno odjevena u suknjicu pariško plave boje, brižljivo dotjerane kose i nježno- slatkastog glasića, Žuži je svojom srdačnošću naprosto isijavala primjenu savjeta u kojima nesebično sugerira ženama kakve trebaju biti: vesele iako im nije do veselja, dotjerane iako nemaju mogućnosti za to, te naposljetku nadasve mudre. Godine s tim odista nemaju veze! </p>
<p>T. Gajić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Među nepoćudnim knjigama i Harry Potter</p>
<p>NEW YORK, 28. rujna</p>
<p> - Serijal o Harryju Potteru, Steinbeckov roman »O miševima i ljudima« i knjiga Maye Angelou »Znam zašto ptice iz kaveza pjevaju« (I Know Why the Caged Bird Sings) bili su među 10 knjiga o kojima se najviše raspravljalo treba li ih pustiti u škole i knjižnice, objavila je Američka bibliotekarska udruga (ALA). Lista se podudara s 20. godišnjim Tjednom zabranjenih knjiga, koji završava u nedjelju.</p>
<p>»Tjedan zabranjenih knjiga služi kako bi se povećala svjesnost o cenzuri i kako bi podsjetio Amerikance da naša sloboda može biti krhka, ako se dovoljno ne zauzimamo za nju«, kaže Judith Krug, direktorica ALA-inog Ureda za intelektualnu slobodu. U knjige koje izazivaju dvojbe ubrajaju se samo one uz koje idu službene, napisane žalbe, a koje su ispisale školske knjižnice zbog sadržaja knjige ili zato što smatraju da su neodgovarajuće.</p>
<p>Kritike, koje obično stižu od roditelja, uključuju takve epitete kao što je »sotonizam« (serijal Harryja Pottera), »uvredljiv jezik i nasilje« (»O miševima i ljudima«) i »rasizam i seksualno zadovoljavanje« (»Znam zašto ptice iz kaveza pjevaju«).</p>
<p>ALA je prijavila da je lani bilo 646 takvih slučajeva, što je porast naspram 1999. godini kada su »izazivačkim« smatrane 472 knjige. Udruga vjeruje da je broj prijava tek mali dio pravoga stanja. No, rijetko koja knjiga se povuče s tržišta zbog takvih prijava.</p>
<p>Na listi se nalazi i roman Roberta Cormiera The Chocolate War ili »Čokoladni rat«, koji je uvršten zbog nasilja i uvredljivog jezika, te roman Caroline Cooney The Terroist, koja se smatrala kontroverznom i prije rušenja tornjeva Svjetskog trgovačkog centra.</p>
<p>»Terorist« je roman namijenjen mladima, a govori o dječaku koji je ubijen nakon što mu je predan eksplozivni paket u londonskom vlaku. »Žalba je uložena jer je terorist Arapin«, kaže Krug. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tvrtka princa Edwarda se ispričala princu Williamu</p>
<p>LONDON, 28. rujna</p>
<p> - Producentska tvrtka princa Edwarda, mlađeg sina kraljice Elizabete, uputila je u četvrtak svoje skrušene isprike radi pokušaja snimanja Edwardova nećaka, princa Williama, na sveučilištu Saint-Andrews u Škotskoj, usprkos službenoj zabrani. </p>
<p> »Očito je zadnjih dana došlo do velikog nesporazuma oko snimanja u St. Andrewsu nakon dolaska princa Williama na sveučilište«, priznaje u priopćenju tvrtka Ardent, koja ponovno tvrdi da nije snimala mladog princa. </p>
<p> »Ardent nije imao namjeru prekršiti dogovore uvedene radi zaštite privatnog života princa Williama i studenata St Andrewsa«, nastavlja tvrtka, koju je 1993. osnovao princ Edward. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Priština bez struje 18 sati dnevno</p>
<p>PRIŠTINA, 28 rujna</p>
<p> - Građani Kosova suočavaju se s teškom krizom u opskrbi električnom energijom - posljednjih nekoliko dana redukcije električne energije su bile i po 18 sati dnevno. Međunarodne vlasti i predstavnici Kosovske energetske korporacije navode da je izvor krize u naslijeđenim problemima i neplaćanju računa za potrošenu električnu energiju.</p>
<p>Glavni grad Kosova sa skoro pola milijuna stanovnika, noću je u gotovo potpunom mraku.U četvrtak gotovo nijedna od kosovskih termoelektrana nije funkcionirala.</p>
<p> Voditelj misije EU na Kosovu, Andy Bearpark izjavio je u Prištini da su dva razloga krize. Prvi je to što su kosovske termocentrale povezane sa sustavom bivše Jugoslavije i godinama nisu uopće renovirane, a drugi razlog krize je nedostatak novca. Nakon rata na Kosovu međunarodna zajednica je uložila gotovo 700 milijuna njemačkih marka u obnovu energetskog sustava ali problemi nisu riješeni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pronađeno oruđe staro čak 1,36 milijuna godina</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna </p>
<p> - Kameno oruđe staro 1,36 milijuna godina pronađeno u sjevernoj Kini, najstariji je dokaz naseljenosti sjeveroistočne Azije i pokazuje da se pračovjek prilično rano mogao prilagoditi ekstremnim temperaturama. </p>
<p> Neobrađeni alat najvjerojatnije je izradio Homo erectus, prethodnik naše vrste - Homo sapiensa, prenosi BBC.</p>
<p> Mnogi znanstvenici tvrde da je Homo erectus bio prvi čovjek koji je iselio iz Afrike i naselio se u Aziji i Europi.</p>
<p> Oruđe je pronađeno u Xiaochangliangu na sjeveru Kine, što je iznenadilo znanstvenike jer su pretpostavljali da pračovjeku, naviknutom na topliju klimu, to područje nije odgovaralo. To pokazuje da prvi ljudi, koji potječu iz tropskih predjela, imali urođenu sposobnost prilagodbe okolini.</p>
<p> Iako su neke promjene mogle biti fiziološke, kineski i američki znanstvenici vjeruju da je bitna bila promjena navika i ponašanja. Davni doseljenici možda su preživjeli zahvaljujući izradi odjeće, gradnji nastamba ili pak vatri, iako nema dokaza da su poznavali išta od navedenog.</p>
<p> Richard Potts, direktor programa za proučavanje čovjekova podrijetla pri Institutu Smithsonian u Washingtonu, rekao je kako se područje na koje su se ljudi doselili moglo znatno promijeniti tijekom stotina tisuća godina. Vlažne, tople šume zamijenile su hladne, suhe ravnice, rekao je.</p>
<p> »Više od milijun godina prije pojave naše vrste, ljudi su pokazivali visok stupanj prilagodljivosti«, rekao je dr. Potts za BBC News. »Prvi su ljudi zapeli na sjevernoj strani bazena Nihewan i nisu se mogli pomaknuti ni prema sjeveru ni prema jugu u skladu s klimatskim promjenama, nego su se morali prilagoditi. Možda su oni mogli fiziološki ublažiti klimatske promjene, ali mislimo da su uglavnom prilagodili svoje navike i ponašanje.« O istraživanju je izvijestio časopis »Nature«.</p>
<p> Arheološki dokazi pokazuju da je manje od pola milijuna godina nakon naseljavanja Xiaochanglianga, pračovjek živio oko 600 kilometara južnije. Čini se da se Homo erectus mogao naseljavati na velikom području, unatoč razdobljima suše. Ipak, ostaje tajna kako su točno ti ljudi uspjeli preživjeti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>U frankfurt bez utega »Ambre«</p>
<p>Hrvatski nakladnici putuju u Frankfurt, ali s izmijenjenim programom i bez promocije »Ambre«, kontroverzne knjige Ivana Aralice / U promijenjenim okolnostima naš postav u Frankfurtu otvorit će ministar kulture dr. Antun Vujić 10. listopada </p>
<p>Žestoke polemike koje su se ovih dana vodila na stranicama gotovo svih hrvatskih tiskovina oko predstavljavnja kontroverzne knjige »Ambra« Ivana Aralice u udarnom terminu na nacionalnom štandu najveće međunrodne izložbe knjiga u Frankfurtu - čini se da se privode kraju. Epilog priče koja je iziritirala hrvatsku javnost glasi: hrvatski nakladnici ipak putuju u Frankfurt, ali s izmijenjenim programom i bez utega »Ambre«!</p>
<p>Naime, nakon što su se u znak protesta protiv »nacional-provincijskog« programa, kojim se navodno »falsificira suvremena hrvatska književna i knjižna scena«, povukli Durieux i Feral Tribune, a na koji su program u četvrtak reagirali i Hrvatski nezavisni nakladnici, te je o incidentu izvijestio i njemački list »Frankfurter Rundschau« - shvativši da je vrag odnio šalu, hitno se sastalo Vijeće Zajednica nakladnika i knjižara. Ono je urgetno donijelo važne odluke što će bar malo smiriti skandal koji se sve žešće razbuktavao uvlačeći u svoju utrobu sve veći broj sudionika.</p>
<p> Tako su, na prijedlog Zdenka Ljevaka, predsjednika Zajednice i člana Programskog odbora našega nastupa u Frankfurtu, sa službenog programa skinute sve pojedinačne nakladničke promocije, a to znači i »Ambra«, o čemu je - po Ljekavim riječima - odlučeno jednoglasno. Nakladnici predstavljanje svojih noviteta mogu, međutim, održati bilo gdje na Sajmu, ali ne i na nacionalnom štandu. »Zamjerio sam Srećku Lipovčanu, direktoru našega nastupa u Frankfurtu, i Josipu Pavičiću, Araličinu izdavaču, da sam tek iz novina saznao koje mi to knjige predstavljamo na štandu. Stoga sam inzistirao na ovakvu prijedlogu«, kaže Ljevak i dodaje: »Mislim da nacionalni štand nije mjesto za predstavljanje 'Ambre' već iz respekta prema našim sponzorima, od kojih polovicu troškova snosi Ministarstvo kulture.« </p>
<p>U žešću izmjenu programa zbog kratkoće vremena, nije se više moglo ulaziti, objasnio je Ljevak. S takvim se programom na kraju suglasio i ministar kulture dr. Antun Vujić koji će, u promijenjenim okolnostima, 10. listopada službeno otvoriti naš frankfurtski knjižni postav koji će predstaviti oko 2000 hrvatskih knjižnih noviteta. </p>
<p>Nepotrebno politiziranje međusobno podijeljenih hrvatskih nakladnika na kraju se njima samima obilo o glavu. Nadajmo se da je time, bar za sada, okančana ova ružna epizoda. Predsjedniku krovne udruge nakladnika i knjižara Hrvatske ostaje, pak, nelaka uloga arbitra da nakon povrtaka iz Frankfurta - na dobrobit nevelikog hrvatskog nakladništva - primiri te razbarušene »rogove u vreći«.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»'Ambra' je politička diverzija «</p>
<p>Hrvatski nezavisni nakladnici uputili su otvoreno pismo Zdenku Ljevaku, predsjedniku Zajednice nakladnika i knjižra u kome se među ostalim kaže:</p>
<p> - Krajnje smo neugodno iznenađeni nepostojanjem suvislog koncepta nastupa. Po našem mišljenju, najavljeni program je i sadržajem i oblikom, blago rečeno, zastario, te ne izražava i ne ističe ono što je u suvremenoj hrvatskoj književnoj produkciji novo... Ono što je posebno iritantno je to što je pretežna većina članstva, pa i javnost, s definitivnim programom upoznata tek 25. rujna te tako stavljena pred gotov čin, i to na način koji je nedvojbeno politiziranje, kako zajedničkog nastupa tako i same Zajednice.</p>
<p>Smatramo da je stavljanje u prvi plan promocije knjige »Ambra«, Ivana Aralice (Naklada Pavičić), a koja je najavljena tek u zadnjoj verziji programa, oblik političke diverzije. Mislimo da je svrha postojanja Zajednice kao strukovne udruge, zastupanje interesa svih članica, bez obzira na pojedina politička opredjeljenja pa je, stoga, ovakav način ustupanja zajedničkog prostora jednoj izričito politiziranoj manifestaciji nedopustiv. Zbog svega navedenog tražimo izmjenu programa, kako bi realno bili zastupljeni interesi postojanja Zajednice.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Feral Tribune i Durieux na štandu njemačkog PEN-centra </p>
<p>SPLIT/ZAGREB, 28. rujna </p>
<p> - Njemački centar PEN-a u Darmstadtu pozvao je izdavačke kuće Durieux i Feral Tribune da knjige koje su povukli sa štanda hrvatske Zajednice nakladnika i knjižara na Frankfurtskom sajmu izlože na njegovu štandu. »Neobično počašćeni, prihvatili smo taj poziv«, kaže se u obavijesti za medije zagrebačkoga i splitskoga izdavača, te dodaje kako time njihovi autori ipak neće biti zakinuti za prezentaciju svojih djela na najvećem svjetskom forumu knjiga. »S obzirom na to da će knjige biti izložene u njemačkom paviljonu, uz izvorna izdanja, nastojat ćemo pokazati što više prijevoda naših autora na svjetske jezike«, napominju Predrag Lucić iz Feral Tribunea i Nenad Popović iz Durieuxa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uloga umjetnosti danas</p>
<p>35. međunarodni kongres likovnih kritičara održat će se od 1. do 4. listopada u Muzeju »Mimara«, a s putom u Dubrovnik potrajat će do 9. listopada / Sudionci će raspravljati o temi »Strategije moći« / Kongres će pratiti izložbe u Zagrebu i Dubrovniku</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Pod intrigantnim i aktualnim nazivom »Strategije moći«, koji će preispitati temeljno značenje i ulogu umjetnosti danas, održavat će se od 1. do 4. listopada u Muzeju »Mimara« 35. međunarodni kongres likovnih kritičara, koji će s postkongresnim putom u Dubrovnik zapravo potrajati do 9. listopada. Taj velik skup, na kojem će sudjelovati stotinjak likovnih kritičara iz čitavoga svijeta, a pratit će ga izložbe u Zagrebu i Dubrovniku, najavili su u petak u Muzeju »Mimara« predsjednik hrvatske sekcije AICA-e Berislav Valušek i tajnica Leonida Kovač. Kongres će u ponedjeljak u 10 sati otvoriti ministar kulture dr. Antun Vujić, nakon čega slijedi govor predsjednika te međunarodne asocijacije likovnih kritičara Kima Levina.</p>
<p> Tijekom tri dana gosti iz Njemačke, Velike Britanije, Brazila, Nizozemske, Dominikanske Republike, Finske, Mađarske, Norveške, Francuske, Rusije, Belgije, Poljske i Hrvatske, u okviru centralne teme »Strategije moći«, podastrijet će svoja razmišljanja u tri osnovne podteme: »Naslijeđe modernizma i imperativ moderniteta«, »Institucionalni okviri« i »Seksualnost i moć.«</p>
<p> Dekonstruirajući osnovne pojmove na kojima se temelji modernistički mit, podsjetila je Leonida Kovač, filozofija umjetnosti odnosno likovna kritika još je od 60-ih godina upozorila na postojanje složenih mehanizama i društvenih tehnologija proizvodnje značenja, koje je moguće ideološki mobilizirati s ciljem održavanja postojećih odnosa moći, na koje umjetnost, poput svih ostalih područja ljudske djelatnosti, nije imuna. Postalo je jasno da umjetnost nije samo podložna utjecajima ideologije već, naprotiv, može funskcionirati kao konstitutivni dio određene ideologije. Svrha kongresne teme stoga jest »određenje mogućih ekstenzija pojma umjetnost«.</p>
<p> S prvom temom »Naslijeđe modernizma i imperativ modeniteta«, s obzirom na kolaps modernističke estetike koja se među ostalim temeljila na načelu samodostatnosti estetičkog iskustva, relativno imunog na društvene uzročnosti, želi se potaknuti raspravu o primjerenosti postojećeg teorijskog aparata u procesu recepcije fenomena koje poimamo suvremenom umjetničkom praksom.</p>
<p> Druga podtema će, pak, istražiti što sve danas čini institucionalni okvir (muzeji, galerije, kritika, tržište, mass mediji) posredstvom kojega nešto dobiva legitimni status umjetnosti, dok će se treća podtema baviti utjecajima feminističke teorije na tzv. postmodernu misao. Kongres će pratiti izložbe »Ispričati priču« u Gliptoteci i Muzeju suvremene umjetnosti na kojoj će se predstaviti 25 hrvatskih suvremenih umjetnika, Dalibora Martinisa u Paromlinu, Sanje Iveković u galeriji »Josip Račić«, Mirjane Vodopije u galeriji »Karas«, Ines Krasić u galeriji »Miroslav Kraljević«, dok će predavanje u Goethe institutu u utorak održati direktor Documenta 11 Okwui Enwezor.</p>
<p> Postkongresna tura održat će se u Dubrovniku, od 5. do 9. listopada, o obuhvatiti će izložbe »Mediteranea 2«, samostalnu izložbu Ivana Kožarića, okrugli stol »Strategije AICA-e za 21. stoljeće«, predavanje Catherine David te izložbu Matilde Pye.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otkriće nepoznatog </p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog / Počela nova sezona Majstorskog ciklusa Hrvatske radiotelevizije </p>
<p>Nova sezona Majstorskog ciklusa HRT-a otvorena je lijepim i zanimljivim koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem njegovog šefa-dirignta maestra Nikše Bareze. Koncerti se prema ustaljenom rasporedu održavaju četvrtkom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, uz izravan prijenos na Trećem programu Hrvatskog radija. Mnogobrojnoj publici ovoga četvrtka, prije prvog koncerta, obratio se maestro Bareza najavivši dodatak programu - Epitaf (jednoj izgubljenoj iluziji) Stjepana Šuleka. Izvedbu tog dojmljivog djela, punog sjete i bolnih akcenata, maestro je posvetio našem slavnom nobelovcu Vladimiru Prelogu - koji je umro 1998. u Švicarskoj, a njegovi posmrtni ostatci upravo su na dan koncerta preneseni u domovinu - zatim 10. godišnjici stradanja Vukovara i najnovijoj tragediji u Americi. </p>
<p>Još jedno nama do sada nepoznato djelo snažno je odjeknulo te večeri u ozračju straha i uznemirenosti od eskalacije terorizma i mogućih još tragičnijih posljedica. Bila je to Simfonija in La talijanskog skladatelja Gina Marinuzzia st. koju je autor napisao u jeku Drugog svjetskog rata 1943., dvije godine prije svoje smrti. To posljednje majstorovo simfonijsko djelo sublimira njegovo bogato skladateljsko iskustvo, temljeno na biserima europske glazbene tradicije. Marinuzzi je znalački, logično i virtuozno sve te prepoznatljive elemente prestilizirao u originalnu i impresivnu cjelinu, blisku i razumljivu, a opet modernu. Izvrsna interpretacija velikog orkestra obogaćenog bojama različitih udaraljki i glasovira, uz brojne odlične soliste iz orkestra, pridonijela je dojmljivosti te skladbe koja je ovom prigodom prvi put izvedena u Hrvatskoj.</p>
<p> Sudionik tog lijepog koncerta bio je i vrlo dobar talijanski violinist Marco Rizzi. Svirao je Koncert za violinu i orkestar u D-duru op. 77 Johannesa Brahmsa, doduše, suzdržanim temperamentom, ali zato solidnom tehnikom i lijepim tonom svojega plemenitog instrumenta Bergonzi iz 1739.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Gavran u Ljubljani predstavio dva romana </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Miro Gavran predstavio je ovih dana u Ljubljani dva svoja romana prevedena na slovenski jezik. U nakladi Orbisa iz Ljubljane objavljen je roman »Judita«, dok je u izdanju Mladinske knjige iz Ljubljane objavljen roman Margita. U srijedu je u 11sati upriličena tim povodom iznimno dobro posjećena konferencija za novinare na kojoj su govorili Andrej Poznič, urednik Orbisa, Aleš Berger, urednik Mladinske knjige, Janez Kajzer prevoditelj obje knjige, te sam autor. Istoga dana, u 18 sati u kultnoj ljubljanskoj knjižari Konzorcij Gavran je imao predstavljanje i potpisivanje knjige pred brojnim auditorijem . Ulomke iz njegovih romana čitali su slovenski glumci Irena Prosen i Vojko Zidar, dok je jednosatni razgovor s piscem vodio Matej Bogataj. Bilo je govora i o utjecaju Gavranovih romana na druge medije, te o tome kako slovenski redatelj Boris Jurjašević želi po njegovoj »Juditi« snimiti film, te o tome kako je zagrebački slikar Zdravko Đerek inspiriran autorovim romanom naslikao sliku »Gavranova Judita«, koja je bila izložena na promociji, a koja je iskorištena i za naslovnicu slovenskog izdanja. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Ergotić izgubio zlato zbog dva slova!?</p>
<p>»Kod Siniše Ergotića se radi o pogreški u proceduri, previd koji se može svakom dogoditi. Ali Ergotić nikako nije bio dopingiran«, kaže dr. Božidar Fučkar, predsjednik dopinške komisije Hrvatskog olimpijskog odbora</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Zbog dva propuštena slova na formularu hrvatski skakač u dalj Siniša Ergotić treba vratiti zlatnu medalju osvojenu na Mediteranskim igrama (MI) u Tunisu. Naime, iz Međunarodnog odbora MI stigao je dopis koji kaže da je Siniša Ergotić bio pozitivan na dopinškom testu, u urinu mu je nađen lidocain, pa mu je stoga oduzeta zlatna medalja.</p>
<p>No, do toga je došlo zbog pogreške liječnika atletske reprezentacije, Zorislava Devernya koji na formular prije nego što je Ergotić dao urin na dopinškoj kontroli nije upisao da mu je dao taj lokalni anestetik (koji je inače na listi lijekova dozvoljenih s određenim ograničenjima) prije nego što mu je injektirao energetik neoton. Naime, dr. Deverny je Ergotiću nakon jutarnjih kvalifikacija dao injekciju energetika koji nema nikakvog farmakološkog utjecaja na sportaša, a pomaže oporavku od napora. No, kako je ta injekcija u mišić vrlo bolna, prije toga mu je dao lidocain pod kožu (medicinski zvano sub cutano, SC), kako bi ubod manje bolio. I to je dozvoljeno po svim pravilima, ali se mora navesti u formularu prije dopinške kontrole da je lidocain uštrcan i na koji način, plus lijek koji se unosi u organizam. No, dr. Deverny je to previdio, nije napisao lidocain SC, u urinu je nađen lidocain i to je bilo dovoljno da medicinska komisija MI našem daljašu uzme medalju.</p>
<p>- Pogreška je moja, meni je strahovito žao zbog toga što se dogodilo, rekao je dr. Deverny nakon što je objasnio što se dogodilo.</p>
<p>Predsjednik dopinške komisije pri Hrvatskom olimpijskom odboru (HOO), prim. dr. Božidar Fučkar je rekao kako iz svog iskustva može sa svom sigurnošću i odgovornošću reći kako je Siniša Ergotić u svemu tome nedužan i da mu je najveća kazna što mu je oduzeta zlatna medalja iz Tunisa.</p>
<p>- Imamo tri slučaja dopinga iz Tunisa i sva su tri potpuno različita. Kod Jote Jotova su pronađeni anabolici i stimulansi i to u količinama za koje nitko ne može reći da su slučajno uzete ili podmetnute. Koliko sam čuo, Višeslav Sarić nije bio jedini vaterpolist koji je pušio marihuanu u Tunisu, tako da moram ustvrditi da je to stil života, a ne boravak u zadimljenoj prostoriji. Kod Siniše Ergotića se radi o pogreški u proceduri, previd koji se može svakom dogoditi. Ali Ergotić nije bio dopingiran, kaže dr. Fučkar.</p>
<p>Liječnik, Ergotić i članovi hrvatske Misije u Tunisu su pokušali objasniti o čemu se radi, no nisu imali prilike, jer se sve to događalo posljednjeg dana MI, kad je svatko bježao na svoju stranu. Tako se medicinska komisija raspala, pa naši nisu zapravo kome imali objasniti što se dogodilo. No, HOO će svu dokumentaciju i objašnjenje poslati Međunarodnom odboru MI, s nadom da će se medalja ipak vratiti Ergotiću.</p>
<p>- Pogreška je nastala u tome što nismo imali priliku objasniti da je lidocain dan SC, a energetik intramuskularno. No, mi ćemo i dalje raditi kako bismo ispravili taj previd, jer Siniša Ergotić nema veze s dopingom. Bilo je pitanja hoće li Ergotić biti kažnjen. Pa on je već kažnjen ovim dopisom, a nije ni kriv ni dužan, govorio je šef Misije na MI, Darko Dujmović.</p>
<p>Našem daljašu, Siniši Ergotiću je u svemu tome najgore. Izgubio je medalju, njegovo se ime spominje u dopinškoj aferi, što mu je najveća kazna.</p>
<p>- U pravu ste kad kažete da je meni najteže u svemu. Ostao sam bez medalje, a do nje sam došao na pošten način. Prije MI sam skakao u Padovi i skočio 8.09, a poslije sam skakao u Cagliariju i skočio 8.04, oba sam puta bio na dopinškoj kontroli i nije bilo nikakvih problema. Hvala doktoru Devernyu koji je preuzeo svoju odgovornost i HOO-u koji će se i dalje boriti kako bi se razjasnio taj nesporazum, govorio je potišteno Ergotić.</p>
<p>Kako bilo, propust je ozbiljan. Nije problem što se broj medalja iz Tunisa smanjuje takoreći iz dana u dan, već što se ostavlja neozbiljan dojam. Tko je odgovoran: HOO, brojni liječnici koji imaju (ili nemaju) iskustva s time ili, pak, sportaši koji u posljednje vrijeme sve više koriste kemijske preparate (dozvoljene i nedozovoljene) kako bi si produžili vijek trajanja? Krivice ima u svima, a tako dugo dok će se krivica prebacivati i dok će se skrivati glava u pijesak Hrvatskoj će se događati ovakve afere.
No, koliko god cinično zvuči, donio je doping Hrvatskoj i nešto dobra. Naime, naša mlada plivačica Sanja Jovanović je umjesto bronce na 100 metara leđno naknadno dobila srebro, jer je ranije srebrna Grkinja Blimou bila dopingirana nandrolonom.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Velika četvorka« ispala, a »mali« Varteks srušio diva!</p>
<p>Direktor Varteksa Nevenko Herjavec primjetio je glasno nakon utakmice kako je »velika četvorka« bivše države Dinamo, Hajduk, Crvena zvezda i Partizan ispala već u 1. kolu protiv relativno slabih klubova / Prolaz Varteksa u 2. kolo Kupa Uefa preko poviješću i novcem prebogate Aston Ville uistinu je prvorazredna senzacija </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - »Veliki« Dinamo i Hajduk posrnuli su u okršajima s nogometnim divovima poput Makabija i Wisle, pa će čast hrvatskoga nogometa u ovosezonskim klupskim natjecanjima nastaviti braniti »mali« Osijek i Varteks. I dok su Osječani očekivano izborili nastup u 2. kolu Kupa Uefa, proboj Varteksa u daljnje natjecanje preko poviješću i novcem prebogate Aston Ville, uistinu je prvorazredna europska senzacija! Poglavito 3-2 pobjeda u prvoj utakmici u Birminghamu, koja je zapravo i odvela Varaždince dalje i usmjerila zbivanja na uzvratu.</p>
<p> Na kraju je Aston Villi ostala varaždinska pirova pobjeda 1-0, ostvarena na samome izdisaju utakmice, u 92. minuti, kad je Marokanac Hadji krasnim pogotkom donio mršavu utjehu gostima. Trener-menedžer Aston Ville, John Gregory, osjećao se nakon dvoboja poput muškarca kojem supruga kaže da je najbolji ljubavnik - u ulici! Došao je u Varaždin po pobjedu, na kraju je i pobijedio, ali pravoga učinka te pobjede nema...</p>
<p>Varaždin takvo ozračje još nije doživio! Bilo je u baroknome gradu velikih utakmica, ali nikad ovakva kao ova protiv Aston Ville. Nikad još varaždinski krasni stadion nije bio ispunjen sat vremena prije početka, nikad publika nije bila tako raspoložena za navijanje, nikad varaždinski klub nije tako organizirano usmjerio navijače na potporu momčadi. Podijeljeni su bili bijeli i plavi kartoni, koje je 10.000 ljudi podiglo u zrak desetak minuta prije početka utakmice, a kad je službeni govornik najavio »pjesmu za našeg Đelaca« (pokojnog Anđelka Herjavca, op. p.), svi su ustali i spontano otpjevali: »We are the champions!« Slijedila je, dakako, Varteksova himna »I život svoj, i sreću svu, ja ostavit ću Varteksu!«, da bi sve završilo skandiranjem slogana »Mi smo luđaci, bit ćemo prvaci!«, kojega je varaždinskim »bumbarima« podario nikad prežaljeni i nikad zaboravljeni pokojni predsjednik kluba, Anđelko Herjavec. </p>
<p>Bilo je zanimljivo vidjeti kako će u toj euforiji reagirati Varteksovi nogometaši, hoće li podleći pritisku, ili će odigrati utakmicu vruća srca i hladne glave? Srećom, trener Branko Janžek, uspio je svoj očiti mir prenijeti i na momčad, koja je nevjerojatno strpljivo i taktički gotovo savršeno odigrala prvih sat vremena. U tome su razdoblju Varaždinci trebali riješiti sve dvoumice oko proboja u drugi krug natjecanja, imali su »varteksovci« nekoliko krasnih zgoda, no gol nisu zabili. Aston Villa je bila posve blokirana, samo je David Ginola bio nezadrživ, ali jedan raspoloženi pojedinac, ma koliko mu potezi bili genijalni, nije mogao ništa protiv varaždinske momčadi. I tek u zadnjih pola sata Englezi su pritisnuli domaćina, međutim taj pritisak nije donio ni jednu pravu šansu, sve se svelo na visoka ubacivanja u 16-erac Varteksa, gdje je zagospodario super-sigurni vratar Danijel Mađarić, koji je bio pobjednikom u svim zračnim dvobojima s engleskim napadačima. A euro-gol Hadjia u 92. minuti doista nitko ne bi mogao obraniti...</p>
<p>Iako je Uefa grubo pogriješila i pogrešnim izračunavanjem koeficijenata svrstala Varaždince među »topovsku hranu« za papirnate favorite, Varteksovi nogometaši nisu plakali nad hudom sudbinom, nego su spremno prihvatili okršaj s Aston Villom i pokazali Englezima vučje zube! A Varteksov direktor, Nevenko Herjavec, ponosno je nakon utakmice pokazivao gipsani ovoj na slomljenoj desnoj ruci...</p>
<p>- Vidite li što piše? Predsjednik Aston Ville, Douglas Elliott, bio je sjajno raspoložen za vrijeme ručka. Nakon nekoliko čaša vina uzeo je crveni flomaster i na gips mi napisao »Aston Villa - Varteks 2-0!«. Zanimljivo, najprije je napisao 1-0, onda se valjda sjetio da im to nije dosta. </p>
<p> Točio se u varaždinskim prostorijama pjenušac, trener Janžek je primao čestitike sa svih strana, a Nevenko Herjavec bio je posebno dobro raspoložen. </p>
<p>- Napišite, molim vas, da je »velika četvorka« već ispala iz Kupa Uefa, a Varteks ide dalje! </p>
<p> Velika četvorka? Duhoviti je Herjavec aludirao na »veliku nogometnu četvorku« iz bivše države, na Dinamo, Hajduk, Crvenu zvezdu i Partizan! I svi su »ostali u grabi« već nakon prvih utakmica. A Varteks ide dalje! Poželimo im da još jednom, kao u sezoni 1998./1999., prezime u Europi.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jozić ipak pozvao Olića</p>
<p>Izbornik najboljih hrvatskih nogometaša Mirko Jozić odredio 20 kandidata za odlučujuću kvalifikacijsku utakmicu za nastup na SP 2002. protiv Belgije 6. listopada / Pozvani su: Pletikosa, Butina, Živković, Robert i Niko Kovač, Štimac, Tudor, Tomas, Šimić, Jarni, Soldo, Prosinečki, Rapaić, Vugrinec, Stanić, Vlaović, Bokšić, Šuker, Balaban i Olić</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Mirko Jozić izbornik najboljih hrvatskih nogometaša neki je dan još poručivao kako neće ni jednim novim imenom širiti uobičajeni krug kandidata za odlučujuću kvalifikacijsku utakmicu za nastup na SP 2002. godine protiv Belgije 6. listopada u Maksimiru (18 sati). Na listi 20 objavljanih imena na posebnoj konferenciji za novinare u petak novo je lice ipak registrirano. Riječ je o 22-godišnjem Ivici Oliću igraču Zagreba, inače trenutačno sa 11 pogodaka vodećem strijelcu Prve HNL.</p>
<p>Na Jozićevom su popisu slijedeći igrači koji se u nedjelju 30. rujna u večernjim satima moraju pojaviti u Hrvatskoj kući nogometa, nakon čega se kreće u Čatež na petodnvne pripreme. Pozvani su: Pletikosa, Butina, Živković, Robert i Niko Kovač, Štimac, Tudor, Tomas, Šimić, Jarni, Soldo, Prosinečki, Rapaić, Vugrinec, Stanić, Vlaović, Bokšić, Šuker, Balaban i Olić. Uz izbornikovu napomenu da ne želi pojašnjavati izbor:</p>
<p>- Sami si ga tumačite i analizirajte, ja sam to sa svojim suradnicima već nebrojano puta učinio.</p>
<p>Najavio je Jozić otvorenom mogućnost pozivanja još trojice igrača, da za svaku liniju ima alternativu, ali nam nije ni pokušao reći tko su kandidati. Umjesto toga nam je preporučio da u sferi svoje imaginacije i stručnosti proberemo onog (one) tko bi to eventualno mogao biti. Tako da su prva nagađanja u tom pogledu iz novinarskog kuta usmjerena prema izostavljenom Bišćanu. Eventualno Agiću koji bezuvjetno zavrijeđuje pozornost, a možda i prema nekomu iz Varteksa. U zahtjevnim utakmicama protiv Aston Ville u varaždinskim je redovima registrirano nekoliko zaista sjajnih pojedinaca.</p>
<p>Sigurno je međutim da Jozić ni u jednom slučaju neće pozvati Juricu Vranješa, iako nerijetko iskazuje određene simpatije prema njemu. Vranješ je naime, igrajući u Škotskoj prije mjesec dana za mladu reprezentaciju bio isključen, tako da se pojavila zanimljiva dvojba oko tumačenja Uefinih i Fifinih regula. Ostalo je, naime, visjeti u zraku pitanje: »Može li isključeni igrač mlade reprezentacije bezbolno zaigrati za A reprezentaciju?« U tom pogledu čak ni sveznajući Zorislav Srebrić glavni tajnik HNS nije bio presiguran.</p>
<p> Za utjehu nam je, međutim, rekao da su zatražili tumačenje iz Fifinih kancelarija, ali da ga do dan danas nisu dobili. Tako da će bez Vranješovih usluga, ali i Šerićevih zbog njegova dva nakupljena žuta kartona, biti uskraćena Novoselčeva mlada reprezentacija koja također, i to u petak 5. listopada u Velikoj (17.30) protiv vršnjaka iz Belgije bije odlučujući boj. Samo pobjeda hrvatskim nogometašima - igrači do 21. godine, otvara mogućnost igranja dodatne dokvalifikacijske utakmice za plasman na Europsko prvenstvo. Prvo je mjesto rezervirano za Belgijance</p>
<p>Novoselčevi izabranici su: Sunara, Turina, Sabolčki, Neretljak, Režić, Ćaćić, Skočibušić, Vuković, Banović, Andrić, Bošnjak, Bilić, Mikić, Bjelanović, Deranja, Carević, Srna i Škaričić.</p>
<p>Jozić se ipak nakon cjelokupne seanse dao nagovoriti da kaže ono što o Ivici Oliću, glavnom Zagrebovom motoru i strijelcu, svi uglavnom znamo:</p>
<p>- Stanje nekih igrača iz našeg prednjeg reda je ipak takvo da zahtijeva povećanu konkurentnost. Osim toga Olić je prirodni ljevak što je dodatna dobrodošla osobina.</p>
<p>Rekao je još Jozić:</p>
<p>- U vrijeme priprema u Čatežu i Brežicama nije u planu nijedna trening-utakmica. Moguće je da tih dana bude kiše, da tereni budu teški, pa ne znam što bi nam takva utakmica mogla donijeti.</p>
<p>A na najave iz belgijskog tabora da će u Zagrebu igrati čvrsti bunker, jer za pobjedu u skupini dovoljan im je i neodlučeni ishod, Jozić je primjetio:</p>
<p>- I bunker ima vrata, odnosno slabu točku. Takvim međutim igricama pridajem malo značaja, najbitnije je da naši igrači znaju i mogu igrati čvrsto i odlučno, da se predaju utakmici i do granice patnje.</p>
<p>Djelitelji pravde su iz Njemačke, na čelu s Hellmuthom Krugom, a koliko je to dobro, ili nije, oglasio se Srebrić s očekivanim komentarom:</p>
<p>- S punim povjerenjem respektiramo odluku organa koji je delegirao suca.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Razigrani »dragovoljac« prijeti umornome Dinamu</p>
<p>Dinamovi su nogometaši još uvijek pod dojmom ispadanja iz Europe, a Hrvatski dragovoljac je, pak, 5-1 pobjedom protiv Pomorca naznačio da će »plavima« biti iznimno nezgodan suparnik</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Može li razigrani Hrvatski dragovoljac iznenaditi pomalo grogiranog i umornog Dinama u Maksimiru? Odgovor ćemo saznati nakon njihovog međusobnog subotnjeg (19 sati) prvenstvenog okršaja... Maksimirski su nogometaši još uvijek pod dojmom ispadanja iz Kupa Uefe, umor je i te kako prisutan i pitanje je mogu li razbistriti misli i koncentraciju prebaciti na domaće prvenstvo. S druge strane, posljednja pobjeda »dragovoljaca«, i to protiv nezgodnoga Pomorca, 5-1, doista je zanimljiova uvertira uoči subotnjega gostovanja u Maksimiru.</p>
<p> Njihov trener Vjeran Simunić veliki je pobornik napadačkoga nogometa, što je, naposljetku, bilo posebno vidljivo u ogledu s Pomorcem.</p>
<p> - Igrat ćemo onoliko ofenzivno koliko budemo mogli. Nastojat ćemo držati ritam igre kao protiv Pomorca i mislim da ćemo time steći simpatije i Dinamovih navijača. Publici želimo pokazati da u ovome gradu, osim Dinama i Zagreba, još netko igra dobar nogomet, kaže Simunić.</p>
<p> »Dragovoljci« će u Maksimiru zaigrati u sastavu: Čavlina - Bošnjak; Kurtović, A. Petrović - Miletić, Bisaku, Kralj, Andračić; Lalić - Gulić (Kozniku), Katulić.</p>
<p> A što kaže maksimirski trener Ilija Lončarević? Glavni mu je suparnik - umor.</p>
<p> - Bilo tko da nam sada dođe u Maksimir, ima status iznimno teškoga suparnika, s obzirom na naše psihološko stanje nakon ispadanja iz Europe, ali i na naš umor. Ne želim pritom reći da je Hrvatski dragovoljac »bilo tko«... Gledao sam Hrvatski dragovoljac u prvom kolu protiv Zagreba, kada su, do ranoga isključenja njihovoga vratara Čeline, igrali iznimno dobro. Respektabilna su momčad s vrlo iskusnim igračima, i svatko će s njima imati velikih problema i to ne govorim iz kurtoazije.</p>
<p> U sastav Dinama se vraćaju Niko Kranjčar i Dario Zahora, a od prve će minute zaigrati i 18-godišnji vezist Ante Tomić. Dinamo bi se »dragovoljcima« trebao suprotstaviti u sastavu: Butina - Sedloski, Smoje, Cesar, Drpić - Tomić, Agić, Landeka - V. Petrović (Mikić), Zahora; Kranjčar.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U Splitu više nitko neće pitati kada igra Hajduk </p>
<p>Uprava Hajduka je upozorila igrače, Sablića, Miladina, Deranju, Vukovića i Bošnjaka da više neće moći ucjenjivati klub. »Ako su nezadovoljni mogu odmah dogovoriti uvjete za odlazak iz kluba«, vele članovi Upravnog odbora </p>
<p>SPLIT, 28. rujna</p>
<p> - Hajduk nije uspio, nakon 0-1 protiv Wisle u uzvratu i 2-2 u Splitu u prvoj utakmici - »bijeli« su eliminirani. </p>
<p>Hajduk nije u u Krakowu postigao zgoditak koji bi ga najvjerojatnije odveo u 2. kolu Kupa Uefe. Wisla nije oduševila, nakon splitske utakmice činilo se da je Wisla bolja i kvalitetnija momčad od Hajduka. Međutim, nakon uzvrata svi su shvatili da se Poljake lako moglo pobijediti. Ali, promašaji Deranje, Đolonge i Muse bili su kobni. Mnogo je propusta bilo, počevši od taktike trenera Gračana. U sredini osim Carevića koji je sve napravio i priredio za Deranju, drugi nitko gotovo da nije postojao. U napadu smo vidjeli dva rekreativca, Ercega i Radčenka, te nesretnog i nespretnog Deranju. </p>
<p> Hajduk pod vodstvom trenera Gračana ne igra onako kako to navijači priželjkuju. Ima i krivnje među igračima jer mnogi od njih samo razmišljaju kako što bolje odigrati u Europi i tako »unovčiti noge« i pritom tome zaborave momčad. Dio krivice treba pripisati i upravi koja je puno toga obećavala ovog ljeta. Na kraju su stigli isluženi nogometaši. </p>
<p> U petak je održan sastanak s nogometašima. Bili su tu predsjednik Skupštine Špiro Erceg, članovi Upravnog odbora Ante Žaja i Stipe Majić, član Nadzornog odbora Mirko Klarić, direktor kluba Fredi Fiorentini te trener Nenad Gračan. Igrači su upozoreni da oni koji ne žele potpisati ugovor, a to su Sablić, Miladin, Deranja, Vuković i Bošnjak, neće moći više ucjenjivati klub. Ako su nezadovoljni mogu odmah dogovoriti uvjete za odlazak iz kluba.</p>
<p> Odmah nakon utakmice članovi Upravnog odbora željeli su smijeniti Gračana. </p>
<p> Nakon prospavane noći odlučili su mu pružiti još jednu prigodu, u nedjelju protiv Šibenika. </p>
<p>Trener Nenad Gračan dan kasnije je govorio: </p>
<p>- Što ću vam reći nakon prospavane noći? Puno smo šansi promašili i naravno, kada se to dogodi, onda ne možemo proći. Nismo dali gol, nismo imali sreće. Neke sudačke odluke su bile diskutabilne. </p>
<p>Tko zna kada će ponovno u Splitu netko pitati kada igra Hajduk. Uostalom, ovakvo hrvatsko prvenstvo malo koga zanima.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pejčinović čeka »cibose«</p>
<p>Košarkaši Budućnosti i Cibone VIP u subotu s početkom 20.30 sati i službeno će otvoriti prvo košarkaško poglavlje u »Goodyear« ligi </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP otputovali su u Podgoricu, gdje će u subotu, s početkom u 20.30 sati, otvoriti jadransku ligu u utakmici s domaćom Budućnosti. Bit će to i svojevrsni derbi ove nove lige, službenog naziva »Goodyear«. Naime, uz ove dvije momčadi, prema predviđanjima za pobjednika lige konkurirat će još ljubljanska Union Olimpija.</p>
<p>U Podgorici će »cibosi« zaigrati prilično oslabljeni. U sastavu neće biti ozlijeđenog Josipa Sesara, a trener Neven Spahija neće moći računati niti na Borisa Džidića, niti na Barišu Krasića. Naravno, Ciboni neće pomoći niti Stojko Vranković, najzvučnija akvizicija prijelznog roka pod »tornjem«, premda je pitanje i kad će Vranković uopće biti na parketu.</p>
<p>Što uopće čeka Cibonu u Podgorici? Najave kažu da je dvorana »Morača« prilično vruć parket, na kojemu gostima nikad nije lako. Navodno ni navijači nisu baš najpitomiji, pa će biti zanimljivo vidjeti na kakav će doček naići hrvatski prvak na startu lige za koju su njeni osnivači tvrdili da će biti - partnerska.</p>
<p>Budućnost je aktualni prvak Jugoslavije, no to je momčad koja je prilično oslabljena od lani. Najveća promjena dogodila se na trenerskoj klupi. Iskusnog Boška Tanjevića zamijenio je debitant Zoran Sretenović, a kao prvi kandidat za trenera crnogorskog sastava kratko je ovoga ljeta figurirao i naš Jasmin Repeša.</p>
<p>Na centarskim pozicijama Budućnost je najviše izgubila u odnosu na lanjsku sezonu. Naime, više u sastavu nema Dejana Tomaševića (otišao u Tau Ceramicu), ali ni Milenka Topića (otišao u Sienu). Nova lica u Podgorici su centar Nikola Jestratijević, branič Igor Rakočević, krilni centar Petar Arsić i još jedan centar - Hrvat Davor Pejčinović.</p>
<p>Odlazak Davora Pejčinovića prvi je slučaj da je jedan poznatiji hrvatski sportaš nakon rata otišao na »onu« stranu. Pejčinoviću neće biti lako protiv Cibone, no još će mu teže biti kad dođe u Zadar, u kojemu je igrao lani.</p>
<p> - Radi se mladoj momčadi, koju muče slični poblemi kao i nas. Mi smo trenutačno na 60 posto svojih mogućnosti, no neke pripremne utakmice daju nam pravo na nadu da možemo pobjedom započeti službenu sezonu, kazao je trener Cibone VIP Neven Spahija.</p>
<p>Cibonin trener preveliki je profesionalac da ovu utakmicu ne bi shavtio kao pravi, veliki ispit i stvarni službeni početak sezone.</p>
<p> - Mislim da tako rezoniraju i moji košarkaši. To su sve pravi sportaši koje vodi veliki sportski motiv, zaključio je Spahija.</p>
<p>Jedan od onih od čije će igre mnogo toga zavisiti u Podgorici jest Matej Mamić. </p>
<p> - Imamo problema s ozljedama i još nismo kompletni, no opet mislim da ova momčad vrijedi dosta. Mnogo je novih igrača i trebat će vremena dok se ova momčad uigra. Motiv? Pa mislim da u Podgorici treba odigrati pravu sportsku utakmicu. Gdje god igrali i bilo što igrali treba uvijek znati da nosimo Ciboninu majicu i da moramo čuvati ugled velikog kluba kakav je Cibona, rekao je Matej Mamić. </p>
<p>Parovi 1. kola »Goodyear lige«: Budućnost - Cibona VIP (29. rujna, 20.30 sati), Pivovarna Laško - Geoplin Slovan (29. rujna, 20 sati), Uninon Olimpija - Široki (29. rujna, 17.30 sati), Bosna - Sloboda Dita (2. listopada, 17 sati), Zadar - Krka Telekom (3. listopada, 20 sati), Split C. O. - Triglav osiguranje (10. listopada, 20 sati). </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Organizacija da, konji ne!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi dan velikog četverodnevnog preponskog turnira na Zagrebačkom hipodromu već je pokazao glavnu karakteristiku priredbe: tradicionalno izvrsnu organizaciju, kojoj nismo dorasli sportskim rezultatima. To se vidi najbolje po činjenici da će na važnom Samsung kupu nacija Hrvatsku predstavljati samo tri jahača i to ne baš najiskusnija, jer ovi iskusni nemaju odgovarajuće konje. </p>
<p>Andrei Novak, Denisu Gugiću i Dražen Gagri računat će se svaka pogreška, jer neće imati četvrtog suborca koji bi »neutralizirao« najslabije rezultate. </p>
<p>Renato Levanić nije ni nastupio u uvodnim utakmicama jer uopće nema konja, a Ante Šimleša je pokazao svoje znanje i umijeće postupanja s konjima izvrsnim jahanjem neiskusnih konja.</p>
<p> No, oni to mogu učiniti na 140 cm visokim preponama, ali ne i na 150. </p>
<p>No, to je slika našeg jahanja: talenta (kao što već znamo) imamo, ali ne i novca za konje što u ovom sportu igra presudnu ulogu. To se vidi i na ovoj priredbi gdje je na stjecanje bodova za Samsung kup, a još više za elitnu Super ligu došlo čak 170 jahača iz 12 zemalja na čelu sa izvrsnim Francuzima i Talijanima koji su to potvrdili i u dvije uvodne utakmice.</p>
<p>U prvoj na preponama, od 130 do 140 cm, pobijedio je Francuz Patrick Poletto bez pogreške ali s najbržim vremenom. Od naših među ove elitne, bez pogreške, plasirala se po vremenu na deseto mjesto Andrea Novak, a Ana Kovač na 15. mjesto. </p>
<p>U jačoj, drugoj utakmici na 140 cm pobijedio je Čeh Aleš Opterny na veoma brzom konju «ABC Rolex«. Od naših bez pogreške bio je Ante Šimleša ali na 17. mjestu jer nije htio u nepriliku dovoditi neiskusnog »Caletana«.</p>
<p> Šimleša je bio drugi od naših sa »Barmenom« koji je griješio. Gugić i Gagro imali su po tri pogreške. </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nastup u Bugarskoj kao zalog za budućnost</p>
<p>S dvije pobjede i tri poraza hrvatske su odbojkašice zauzele tek peto mjesto u svojoj skupini na EP u Bugarskoj na kojem su branile trostruko srebro europskih smotri</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Propušteni plasman hrvatske ženske odbojkaške reprezentacije među osam najboljih na Europskom prvenstvu u Bugarskoj mogao bi se ocijeniti neuspjehom. No, iz nastupa naših igračica u Sofiji, gdje su do posljednjeg kola bile u igri za polufinale, mogu se izvući neke pozitivne stvari.</p>
<p>Prva je ta što je naša bitno pomlađena reprezentacija ostvarila dvije vrijedne pobjede, protiv Nizozemske i Njemačke. Također, ni u jednoj utakmici nisu bile potpuno nadigrane ni od jedne reprezentacije, pa s pravom možemo očekivati da će djevojke koje su bile u Bugarskoj uz pomoć Barbare Ružić, koja je propustila ovo natjecanje, ponovno biti veliki kandidat za srebrnu medalju, jer zlato je ionako praktički osigurano za Ruskinje.</p>
<p>Ipak, za sljedeće Europsko prvenstvo za dvije godine naše igračice prvo će se morati izboriti kroz kvalifikacije, jer samo četiri prvoplasirane ekipe iz Bugarske izborile su izravni plasman na sljedeće EP.</p>
<p>• Rezultati 5. kola, skupina A: Češka - Grčka 3-1 (25-18, 23-25, 25-20, 25-13), Rumunjska - Francuska 3-0 (25-21, 25-15, 25-12), Rusija - Bugarska 3-0 (25-22, 25-16, 25-12); redoslijed: Rusija 10 bodova, Bugarska 8, Rumunjska 6, Francuska 4, Češka 2, Grčka 0.</p>
<p>Skupina B: Italija - HRVATSKA 3-1 (25-22, 20-25, 25-17, 25-14), Ukrajina - Njemačka 3-1 (25-23, 22-25, 25-19, 25-21), Nizozemska - Poljska 3-0 (25-18, 26-24, 25-19); redoslijed: Italija 10 bodova, Ukrajina 6, Nizozemska, Poljska i HRVATSKA po 4, Njemačka 2. </p>
<p>Z. Matić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Prvenstvo će od početka biti neregularno«</p>
<p>METKOVIĆ, 28. rujna</p>
<p> - Rukometaši Metković Jamba u subotu će na startu prvenstva protiv Zamet Croteka igrati bez zvijezda prijelaznog roka, Lackovića i Kljaića kojima Registracijsko povjerenstvo nije dalo zeleno svijetlo za nastup, jer, navodno, čelništvo Zagreba nije se moglo očitovati o zahtjevima za ispisnicama te je razdoblje za očitovanje produljeno za tjedan dana. Mnogi misle da je to učinjeno namjerno.</p>
<p>U Metkoviću je to izazvalo konsternaciju jer je momčad uigravana s ta dva igrača, koji ipak neće nastupiti u prva dva prvenstvena kola (drugo se igra u srijedu).</p>
<p>- Prvenstvo je u startu neregularno, jer ne možemo nastupiti u trenutno najboljem sastavu, naravno bez naših kažnjenih igrača, a Zamet je mlada i ambiciozna momčad s više odličnih pojedinaca, rekao je pomoćni trener Ivan Šprlje koji će s Mihovilom Štimcom gotovo sigurno biti u momčadi protiv Zameta.</p>
<p>Tu je i reaktivirani Renato Sršen, iskusni igrač,posebno u obrani, a uz njih će nastupiti ovogodišnje prinove: Kukrika, Balić, Raguž, Jelčić, Perčin, Vujović, Čarapina, Lovrić, zatim Paponja, Vukas (konačno je riješen i taj problem sa Zametom), i mladi Andi Dominiković te Kežić.</p>
<p>Metkovci ne gube nadu i vjeruju da iskusni Vujović i Jelčić, odlični strijelac Raguž i Vukas mogu uz potporu Balića na poziciji srednjeg igrača uspješno parirati Riječanima i vratiti se kući pjevajući.</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Carla del Ponte predala sucima dokaze o Miloševićevoj odgovornosti za zločine počinjene u Hrvatskoj</p>
<p>»Kad sudac pregleda dokument i popratni materijal i ako ga potvrdi, onda će to postati optužnica protiv Miloševića za Hrvatsku«, izjavila je glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann/ Dodala je da se na temelju prijašnjih razgovora za Vjesnik može zaključiti i da je Vlada bila izvorom dokumenata za optužnicu protiv Miloševića / Prof.dr. Ivo Josipović kaže da je formulacija prema kojoj sudac Tribunala mora pregledati dokumentaciju glavne tužiteljice da bi odlučio o podizanju optužnice protiv Miloševića - nejasna </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Protiv Slobodana Miloševića nije podignuta optužnica, već je glavna tužiteljica u četvrtak predala sucima na potvrdu dokument koji se odnosi na njegovu odgovornost tijekom rata u Hrvatskoj. Taj će dokument, bude li potvrđen, postati optužnica, rekla je u petak u telefonskom razgovoru za Hinu glasnogovornica ICTY-jeva tužiteljstva Florence Hartmann.</p>
<p> Svjetske novinske agencije u petak su objavile da je Carla del Ponte potpisala novu optužnicu koja Slobodana Miloševića tereti za ratne zločine tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995.</p>
<p> »Ne postoji optužnica protiv Miloševića glede Hrvatske. </p>
<p>Glavna tužiteljica jučer je sucima predala na potvrdu dokument o svojim saznanjima u vezi s Miloševićevom odgovornošću za zločine počinjene u Hrvatskoj«, rekla je Florence Hartmann u petak za Hinu.</p>
<p> »Kad sudac pregleda dokument i popratni materijal, i ako ga potvrdi, onda će to postati optužnica protiv Miloševića za Hrvatsku«, dodala je Hartmann.</p>
<p> Glasnogovornica tužiteljstva podsjetila je da kad ICTY izda optužnicu, ona uvijek ima dva nadnevka - jedan kad glavna tužiteljica preda dokument na potvrdu i drugi kad taj dokument potvrdi sudac pa time službeno postaje optužnica.</p>
<p>»U ovom trenutku o tome se ne mogu iznositi pojedinosti, jer je riječ o povjerljivom dokumentu koji je predan sucu. On će postati javan tek kad bude potvrđen i tek tada će se moći objaviti da je protiv Miloševića podignuta optužnica«, precizirala je glasnogovornica. Na upit je li riječ o jednom ili više sudaca koji ocjenjuju dokument, Hartmann je rekla da to obično čini jedan sudac.</p>
<p> Potvrdu da je dokument o odgovornosti Slobodana Miloševića za ratne zločine u Hrvatskoj predan sucu na razmatranje, Hini je telefonski dao i glasnogovornik ICTY-ja Jim Landale.</p>
<p> »Predan je (dokument) sucu na razmatranje, a sudac će ga ili potvrditi ili odbaciti«, ovisno o čvrstoći dokaza koji se iznose u njemu, rekao je Landale.</p>
<p> Glasnogovornik Suda nije želio reći koji će sudac odlučivati o dokumentu, no odbijajući pretpostaviti koliko bi moglo trajati razmatranje vjerojatno je nehotice otkrio da je riječ o sutkinji. </p>
<p> Je li se Carla del Ponte u sastavljanju optužnice služila dokazima koje je hrvatska Vlada predala protiv SRJ Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu, upitao je Vjesnik glasnogovornicu Hartmann. »Ne bih o tome razgovarala u ovoj fazi. Služili smo se širokim spektrom izvora«, rekla je istaknuvši da se na temelju ranijih razgovora za Vjesnik može zaključiti i da je Vlada bila izvorom dokumenata za optužnicu protiv Miloševića. Odbila je reći je li Milošević optužen za genocid u Hrvatskoj. </p>
<p>Haaška tužiteljica priprema i optužnicu protiv Miloševića za zločine u BiH. »Bit će optužen i za genocid, jer ima jakih dokaza, tj. utvrđena je jasno individualna odgovornost«, naglasila je Florence Hartmann. Dodala je da će trebati još nekoliko tjedna pripreme prije nego »Carla del Ponte potpiše i optužnicu protiv Miloševića za ratne zločine u BiH«. </p>
<p>Prof. dr. Ivo Josipović, stručnjak za odnose s Haaškim sudom, smatra da je formulacija prema kojoj sudac Tribunala mora pregledati dokumentaciju glavne tužiteljice kako bi odlučio o podizanju optužnice, u ovom slučaju protiv Miloševića - nejasna. Naime, takvo postupanje ne predviđa Statut Haaškog tribunala, objašnjava Josipović. </p>
<p>Prema Statutu, glavna tužiteljica sastavlja optužnicu i uručuje je Haaškom tribunalu. Optužnica postaje pravosnažna onda kad je potvrdi sudac toga suda, navodi.</p>
<p> Josipović ističe da je podizanje optužnice protiv Miloševića očekivano, a smatra da će sve dileme u vezi s tim biti otklonjene za dan, dva, a najduže za deset dana. Prema Josipovićevim riječima, Haaški sud obično brzo djeluje kad se s takvim informacijama iziđe u javnost.</p>
<p>Hina, Andrea Latinović, Vinka Drezga i Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pronađene upute organizatora napada</p>
<p>WASHINGTON, 28. rujna </p>
<p> - Za Mohamedom Attom, jednim od organizatora u skupini od 19 otmičara koji su izveli teroristički napad na SAD, ostao je snop rukom pisanih bilježaka na arapskom. Među ostalim, riječ je o islamskim molitvama, uputama i praktičnom podsjetniku da se trebaju »ponijeti noževi, volja, osobne isprave i putovnica« te pobrinuti se »da vas nitko ne slijedi«, piše u petak Washigton Post.</p>
<p>Istražitelji FBI-a pronašli su te tekstove u Attinoj prtljazi koja nije stigla do aviona, no nisu sigurni tko je autor - Atta, neki drugi otmičar ili netko treći, piše list. Na dokumentu od pet stranica, otmičarima se preporučuje da čeznu za smrću i »budu optimisti«, ali se oštro govori i o strahu uoči samoubilačke akcije.</p>
<p> »Svatko mrzi smrt, boji se smrti«, glasi prijevod najvažnijih natuknica iz dokumenta koji ima Washington Post. »Ali samo će oni, samo vjernici koji poznaju život nakon smrti i nagradu nakon smrti, samo će oni tražiti smrt«. Te su rečenice u odlomku pod naslovom »Posljednja noć«. Iz prijevoda toga dokumenta vide se upute otmičarima da molitvom čeliče volju prije akcije. (DPA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hoće li najbliži Zubakov suradnik biti suđen za ratne zločine?</p>
<p>Tvrdi se da je Haaški sud, temeljem dokaza dostavljenih iz zeničkog suda, odobrio vođenje postupka protiv 15 Hrvata iz Žepča, ali ministar obrane Mijo Anić tvrdi da to nije točno / Na vrhu liste optuženih su Perica Jukić, ratni predsjednik Predsjedništva Herceg-Bosne i Ivo Lozančić, bivši zapovjednik žepačke brigade HVO-a, a danas visoki dužnosnik Zubakove Nove hrvatske inicijative </p>
<p>SARAJEVO, 28. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vrhovni sud Federacije BiH odbacio je zahtjev obrane za izuzećem predsjednika i svih sudaca Kantonalnog suda u Zenici u procesu protiv 15 Hrvata iz Žepča optuženih za ratne zločine nad Bošnjacima. Na vrhu liste optuženih su Perica Jukić, ratni predsjednik Predsjedništva Herceg-Bosne i Ivo Lozančić, bivši zapovjednik žepačke HVO brigade, a danas visoki dužnosnik Zubakove Nove hrvatske inicijative.</p>
<p>Upravo je optužba protiv Lozančića razlog što već mjesecima ovaj slučaj intrigira javnost. Haaški sud navodno je, temeljem dokaza dostavljenih iz zeničkog suda, odobrio vođenje postupka protiv spomenute skupine. No, iz političkih razloga početak procesa je višekratno odgađan. Tek nakon što je smijenjen bivši kantonalni tužitelj Zahid Kovač dogovoren je početak istražnog postupka, što već sada prijeti uzdrmati same temelje na kojima je zasnovana koalicijska vlast u Federaciji BiH!</p>
<p>Visoki dužnosnici NHI, od kojih su neki ministri u državnoj i entitetskoj vladi, žestoko su reagirali tvrdeći kako sud u Zenici ne može objektivno suditi u ovom slučaju. U utorak, kada su se 15-orica članova »Žepačke skupine« trebali pojaviti pred sudom kako bi dali svoje iskaze - nitko se od njih nije pojavio pred istražnim sucem.</p>
<p>Mijo Anić, federalni ministar i dužnosnik NHI-a, izjavio je da Kantonalni sud u Zenici nije spreman za vođenje procesa u ovom slučaju. »Smatram da se odgovorni trebaju dogovoriti o sudovima koji će procesuirati ovakve slučajeve. Zenica, osobno mislim, ne može suditi ljudima koji su, uvjetno rečeno, bili s druge crte bojišnice«, rekao je Anić, dodajući da suđenja optuženim za ratne zločine u BiH moraju provesti multietnički sudovi.</p>
<p>Anić je zatražio i od visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha da spriječi suđenje žepačkoj petnaestorici u Zenici i slučaj povjeri nekom drugom, nepristranom sudu. U pismu kojeg je uputio Petritschu, Anić je ustvrdio kako je »neprihvatljivo da sudski spor vode jednonacionalni sudovi u kojima ima sudaca koji su u vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba bili u odorama Armije BiH«.</p>
<p>»Haški tribunal jasno je dao do znanja da ga slučaj Žepče ne zanima i nije ovlastio Kantonalni sud u Zenici da procesuira ovaj slučaj. Ovdje se sumnjiči gotovo cijelo zapovjedništvo 111. brigade Hrvatskog vijeća obrane, koja je u 1993. godini bila u potpunom okruženju Armije BiH i bojim se da se procesom u Zenici želi suditi samo zato što su uspješno provodili obranu i bili na 'drugoj strani'«, zaključio je Anić, koji je preporučio da se optuženim Žepčacima sudi pred poesbnim, neutralnim i multietničkim sudom u BiH za procesuiranje ratnih zločina, čije je osnivanje nedavno preporučila glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte.</p>
<p>Istu ideju podupire i lider NHI-ja, Krešimir Zubak. Aktualni ministar civilnih poslova i komunikacija BiH u izjavi za Vjesnik rekao je da je već dao svoje pozitivno mišljenje o osnivanju takvog suda. Zubak je pisao visokom predstavniku te zatražio da istraga i eventualno suđenje budu povjereni nekom drugom, nepristranom sudu: u Travniku, Orašju ili Livnu.U priopćenju NHI-ja piše »da čitav postupak ukazuje da se radi o političkom postupku«.</p>
<p>»Ne dovodeći u sumnju da i takve optužbe trebaju biti rješavane ako se nađu pred sudom, želimo upozoriti na to da je Kantonalni sud u Zenici povjerio vođenje postupka sucu koji je obnašao dužnost vojnog suca u postrojbama Armije BiH. Dakle radi se o sucu koji je bio u vojno suprotstavljenoj strani, da je Kantalni sud u Zenici gotovo jednonacionalan.</p>
<p>Još je nejasno hoće li NHI, u slučaju da se proces nastavi provoditi na započeti način napustiti Alijansu za demokratske promjene, čime bi ovaj koalicijski savez postao gotovo sasvim jednonacionalan. »Ovo je možda još jedan u nizu pritisaka da nas otjeraju iz Alijanse. Mi im više ne trebamo, Lagumdžijin SDP ima svoje Hrvate«, ističe visokopozicionirani izvor u Zubakovoj stranci.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>BiH osniva novi sud za ratne zločine </p>
<p>Haaški sud dopustio je procesuiranje određenih slučajeva pred bosanskohercegovačkim sudstvom, ali se do sada pokazalo kako politikanstvom, korupcijom i pritiscima podložno pravosuđe nije u stanju podnijeti taj golemi teret </p>
<p>MOSTAR, 28. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li u Bosni i Hercegovini biti utemeljen jedan potpuno novi sud ili će se postupci osumnjičenima za ratne zločine odvijati na već postojećim sudovima? Haaški sud dopustio je procesuiranje određenih slučajeva pred bosanskohercegovačkim sudstvom, ali se do sada pokazalo kako politikanstvom, korupcijom i pritiscima podložno pravosuđe nije u stanju podnijeti taj golemi teret. </p>
<p>U rad sudova u BiH umiješao se i visoki predstavnik Wolfgang Petritsch odlukom o oduzimanju nadležnosti određenim sudovima i centralizaciji procesa u Sarajevu, što je, opet, izazvalo žestoke reakcije većine domaćih pravnih stručnjaka.</p>
<p>Na pravosudnim reformama u BiH inzistira i haaška tužiteljica Carla del Ponte koja je svoje mišljenje o tomu iznijela u »Non paperu« dostavljenom bosanskohercegovačkim vlastima. Del Ponte ponavlja stajalište Haaškog suda kako bi domaće pravosuđe trebalo preuzeti dio predmeta iz oblasti ratnih zločina, ali i da »nepostojanje pravosudne reforme onemogućava da primjerena, nepristrana i poštena suđenja (u BiH) budu stvarna mogućnost«. Također, ne propušta primjetiti kako je žalbeni postupak u BiH »čista zbrka« te da ima slučajeva ratnog zločina o kojima se »odlučuje na etničkoj osnovi, bez obzira na valjan postupak«, a poseban problem su i svjedoci koji se, po mišljenju Carla del Ponte, u većini slučajeva ne bi složili da ona te izjave preda domaćim sudovima.</p>
<p>O »Non paperu« proteklih je dana raspravljalo i Predsjedništvo BiH. Član Predsjedništva Beriz Belkić tvrdi kako je ideja haaške tužiteljice o preuzimanju od strane domaćih sudova dijela procesa koji se odnose na ratne zločine »apsolutno prihvatljiva«, ali i da »naše pravosuđe nije u potpunosti osposobljeno za takve procese, niti je politička klima takva da bi se mogla osigurati potpuno neovisna suđenja«. Stoga predlaže nazočnost i inozemnih tužitelja i sudaca. On se zalaže za utemeljenje posebnog suda u BiH, koji bi se zasnovao na način kao i Haaški sud, uz potporu i financiranje Vijeća sigurnosti UN-a, a drži i kako bi trebalo odrediti razinu težine zločina koji bi se procesuirali u BiH.</p>
<p>O modelu procesuiranja ratnih zločina na bosanskohercegovačkom sudu (ili sudovima), odnosno o načinu na koji bi se takvo što uklopilo u domaće pravosuđe, konačnu riječ će dati pravni stručnjaci. Ali, dosadašnja iskustva iz rada domaćeg pravosuđa - problemi s (ne)nadležnosti pojedinih sudova, nacionalnosti sudaca i optuženih, uz očito nepostojanje političke klime za potpuno neovisna suđenja te probleme s financiranjem, pokazuju da ideju o »bosanskohercegovačkom mini-Haagu« neće biti nimalo lako realizirati.
></p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>BiH u siječnju u Vijeću Europe</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Bosna i Hercegovina bi u siječnju trebala postati punopravnom članicom Vijeća Europe. Politički komitet ove organizacije u srijedu je donio pozitivnu odluku o prijemu BiH, pa je sada još potrebna samo potvrda Parlamentarne skupštini VE koja zasjeda u siječnju, što bi zapravo tebalo biti čista formalnost. Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, uputio je ministrima vanjskih poslova zemalja zemalja članica pismo u kome iznosi ocjenu da je BiH spremna za članstvo u VE te da bi trebala biti primljena čim prije, po mogućnosti do kraja ove godine. Njegova riječ, naravno, nije presudna, ali nije ni nevažna.</p>
<p>Bosni i Hercegovini je prije nekoliko godina, na početku priče o njezinu članstvu u VE, bio predočen popis od četrdesetak uvjeta za parijem, ali su, kako je vrijeme odmicalo, oni postupno ublažavani, pa se i popis skraćivao, čime su zemlje članice VE pokazale da imaju razumijevanja za teške okolnosti u kojima se BiH nalazi. (I visoki predstavnik je u spomenutom pismu konstatirao da još nisu ispunjenui svi uvjeti za prijem, osobito glede ljudskih prava, konstatirao je čak i da je napredak u tom smislu spor, ali je istaknuo da su pomaci ipak načinjeni.) </p>
<p>Na koncu je poduži popis sveden na jedan jedini uvjet - usvajanje (stalnog) izbornog zakona. Preko njega se nije moglo prijeći jer je nepojmljivo da bi u pounopravno članstvo mogla biti primljena zemlja koja sama nije u stanju organizirati izbore, nego joj taj važan posao obavlja međunarodna (OESS-ova) misija. Nedavno je, nakon dosta poteškoća i brojnih odgađanja, parlament BiH usvojio izborni zakon, čime je ova golema zapreka uklonjena. </p>
<p>I. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Crvena ruža i natpis »Zašto« ispred parlamenta u Zugu</p>
<p>Nakon pokolja, jače osiguranje švicarskih političara</p>
<p>Masovno ubojstvo parlamentaraca u Zugu mnoge Švicarce podsjeća na američke crne kronike / Američki stručnjaci upozorili da će teroristički udari od 11. rujna posredno potaknuti labilne pojedince na slične »spektakularne pothvate« </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna </p>
<p> - »Ludilo«, naslov je mnogih novinovinskih članaka od petka u kojima se izvještava o hladnokrvnom masovnom ubojstu u kantonalnom parlamentu u švicarskom Zugu. Kako drukčije opisati čin u kojemu pedsetsedmogodišnjak ušeta u zgradu parlamneta s poluautomatskom puškom, nekoliko okvira streljiva i eksplozivnom napravom pod rukom? </p>
<p> U zemlji sa sedam milijuna stanovnika koja praktički već stoljećima funkcionira kao sat, ubojstvo nekoga dužnosnika ne pamti se barem posljednjih stotinjak godina. Štoviše, zbog političke neutralnosti i nesudjelovanja u ratovima, Švicarska je postala financijskim utočištem za bogataše iz cijeloga svijeta.</p>
<p>Zgranuti pokoljem u parlamentu nacije, koja je oduvijek sinonim za najuređeniju i najdosadniju europsku državu, u javnosti su se oglasili mnogi tamošnji dužnosnici i sam švicarski predsjednik Moritz LeueLeuenberger.</p>
<p>Osim što je u već u konfekcijskom političarskom stilu masovni pokolj ocijenio »ne samo napadom na ljudske živote već i na demokratske institucije zemlje«, Leuenberger je podsjetio da je Švicarska jedna od rijetkih država u kojima i najviši političari šeću slobodno bez ikakve posebne zaštite. I doista, tjelohranitelji i posebne službe osiguranja predsjednika parlamenta, vlade, kantona nepoznanica su u Švicarskoj konfederaciji. Članovi vladina kabineta na posao, primjerice, odlaze tramvajem. Čini se, međutim, da će se odskora preispitati »postojeća razina sigurnosti dužnosnika«. Naslućuje se to iz izjava samoga predsjednika Leuenbergera, ali i predstavnika policije te lokalnih vlasti u svih 26 kantona.</p>
<p>Da je zločin Friedricha Leibachera, koji je na kraju presudio i sam sebi, bacio sjenu na život u zemlji koja se ponosila svojom otvorenošću i institutom neposredne demokracije potvrđuju i sami Švicarci. Štoviše, mnogi Švicarci procjenuju da bi se zločin toga tipa mogli vrlo lako ponoviti u skoroj budućnosti. </p>
<p>Mnogi Švicarci do 50 godina starosti, naime, pripadnici su svojevrsne nacionalne garde te kod kuće imaju oružje.Sam motiv masovnoga ubojice Leibachera je prilično bizaran. Sudski spor s lokalnim vozačem autobusa te nezadovoljavajuća presuda bili su očigledno dovoljni da posegne za oružjem i primijeni »pravdu po vlastitom mjerilu«. Mnoge Švicarce to podsjeća na događaje iz američkih crnih kronika. A preslikavanje »američkogamodela života« najmanje je što Švicarci žele. Prve reakcije nakon pokolja, uostalom, upozoravale su na vezu s terorističkim napadima na New York i Pentagon. Policija je doduše to odmah opovrgnula. Teško je dakako povezati švicarski slučaj s terorističkim komplotom i Amerikom. Činjenica je ipak da se ostvaruju prognoze nekih američkih stručnjaka, koji su neposredno nakon 11. rujna upozorili da će udari aviona po Svjetskom trgovinskom centru posredno potaknuti labilne pojedince na slične »spektakularne pothvate«. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Snažne mjere sigurnosti na obljetnicu Intifade</p>
<p>JERUZALEM, 28. rujna</p>
<p> - Izraelska policija u petak je pojačala sigurnosne mjere u Jeruzalemu iz straha od mogućih sukoba prigodom prve obljetnice palestinskog ustanka, Intifade, objavili su policijski izvori u Jeruzalemu. Stotine policajaca i vojnika razmješteno je oko staroga grada Jeruzalema te na ulaske na Plato džamija, treće sveto mjesto islama, u arapskome dijelu toga svetoga grada.</p>
<p> Izraelske su vlasti zabranile muslimanskim vjernicima mlađima od 40 godina da uđu na Plato džamija. Ulazak je dopušten samo žiteljima istočnog Jeruzalema što isključuje Palestince koji stanuju u drugim gradovima Zapadne obale. Muslimanske žene mogu ući na Plato džamija bez obzira na dob.</p>
<p> Palestinska samouprava, naime, pozvala je Palestince da točno u podne s tri minute šutnje odaju počast palestinskim žrtvama Intifade. U gotovo svakodnevnim izraelsko-palestinskim sukobima u posljednjih godinu dana ubijeno je 827 osoba, 635 Palestinaca i 169 Izraelaca.</p>
<p> Intifada je počela 28. rujna prošle godine kad je sadašnji izraelski premijer, a tadašnji šef oporbene desnice, Ariel Sharon, posjetio Plato džamija što su Palestinci shvatili kao provokaciju. Dan nakon Sharonova posjeta, nakon tradicionalne molitve u petak, stotinjak Palestinaca bacalo je kamenje na izraelske policajce. Nakon toga su policajci upali na Plato i otvorili vatru ubivši sedmero i ranivši još 220 Palestinaca.Ipak, nova nada za mir pojavila se ovoga tjedna nakon što su u srijedu izraelski šef diplomacije Shimon Peres i predsjednik Palestinske samouprave Yasser Arafat objavili da su postigli dogovor o prekidu vatre.</p>
<p> Obljetnica Intifade obilježava se i u Siriji gdje je nekoliko stotina umjetnika, intelektualaca i političara prosvjedovalo i skupljalo novčane priloge za Palestince. Prosvjednici su prošli glavnim ulicama Damaska noseći posebne majice s oznakama godišnjice Intifade, palestinske zastave i transparente s porukama potpore Palestincima. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Račan: Miloševićeva Srbija bila je agresor u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna </p>
<p> - Premijer Ivica Račan i čelnici parlamentarnih stranaka izrazili su zadovoljstvo prijedlogom glavne haaške tužiteljice da se optužnica protiv Slobodana Miloševića proširi i za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. </p>
<p> Takav razvoj događaja bio je i očekivan. Miloševićeva Srbija bila je agresor u Hrvatskoj i očekivali smo da sastavni dio optužnice, u ime elementarne pravde, mora biti i ono što je njegova soldateska učinila u Hrvatskoj, istaknuo je Račan u petak.</p>
<p> »Proširenje optužnice je očekivano jer je Milošević u svoj plan Velike Srbije ugradio ratni zločin i genocid. Optužnicom se individualizira krivnja, što Hrvatskoj u svakom slučaju odgovara«, stoji u izjavi predsjednika Stjepana Mesića.</p>
<p> Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, smatra da je proširenje optužnice logičan nastavak Miloševićeva uhićenja i izručenja Haagu. </p>
<p> Dobra vijest, ali je kasno došla, bio je jezgrovit Vladimir Šeks (HDZ). Carla del Ponte i prije je imala sve dokaze, kao i njezini prethodnici, pa nije jasno zašto to nije ranije učinjeno, zapitao se Šeks i poručio: »Pravda je spora, ali i dostižna«. </p>
<p> Dorica Nikolić (HSLS) smatra da je najavljeno proširenje optužnice očekivano jer je, podsjeća, haaško tužiteljstvo o tome već govorilo. Sve što Carla del Ponte najavi, to i učini, no koliko je to i ostvarivo, vidjet ćemo, skeptična je Dorica Nikolić. </p>
<p>A. Latinović i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Osumnjičenik za auto-bombu u Rijeci bit će izručen Egiptu </p>
<p>SARAJEVO, 28. rujna </p>
<p> - Jedan od dvojice egipatskih državljana, što ih je u srpnju uhitila policija Federacije Bosne i Hercegovine, odgovoran je za podmetanje automobila-bombe u Rijeci. No on neće biti izručen Hrvatskoj nego Egiptu, izjavio je u petak u Sarajevu federalni ministar unutarnjih poslova Muhamed Bešić.</p>
<p> »Utvrdili smo da je ta osoba umiješana u podmetanje automobila-bombe u Rijeci, ali on će zbog drugih kaznenih djela zbog kojih ga traži Egipat biti i izručen toj zemlji«, rekao je Bešić novinarima ne navodeći izrijekom ime. </p>
<p> No, očito je da je riječ o Hassanu Al Sharifu Mahmudu Saadu za kojim zbog atentata u Rijeci već godinama traga hrvatska policija. Uhićen je u BiH 12. srpnja pod imenom Abdulah Essindar i to upravo zbog sumnje da se lažno predstavljao i prikrivao svoj pravi identitet. Zajedno s njim uhićen je još jedan državljanin Egipta koji će također biti izručen na temelju zahtjeva vlasti u Kairu. Obojica će biti izručena u sljedeća dva, tri dana.</p>
<p> Muhamed Bešić prošlog je tjedna najavio da će Mahmud Saad možda biti izručen Hrvatskoj. Upitan zašto se od toga odustalo, odgovorio je: »Namjerno sam to izjavio kako bih malo provocirao svog hrvatskog kolegu. Hrvatska nije reagirala na pravi način kad smo mi tražili izručenje osobe za kojom se traga zbog umiješanosti u ubojstvo Joze Leutara«, izjavio je Bešić aludirajući na privođenje pa puštanje na slobodu Marija Miličevića u svibnju ove godine.</p>
<p> Miličević je jedan od optuženih za sudjelovanje u pripremama za ubojstvo pokojnog doministra unutarnjih poslova Federacije BiH. Zadržan je u policijskoj postaji u Cavtatu kad je došao za svoju suprugu zatražiti primanje u hrvatsko državljanstvo. Nakon provjera Miličević je pušten na slobodu bez obzira na tjeralicu koju je za njim raspisao federalni MUP. Razlog za odbijanje izručenja bila je činjenica da je on hrvatski državljanin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bin Laden: Mojih sljedbenika ima i u Bosni(?!) </p>
<p>KARACHI, 28. rujna </p>
<p> - Osama bin Laden ponovo je zanijekao bilo kakvu umiješanost u napade na SAD 11. rujna i izjavio da će se sveti rat, džihad, nastaviti čak i ako on nestane, izvijestio je u petak pakistanski protalibanski list na urdu jeziku Ummat. </p>
<p> »Ovdje se ne radi o Osami ili islamu. Na svijetu postoje mjesta u kojima su aktivne džihadske organizacije: primjerice u Kabulu, Čečeniji, Palestini, Bosni, Sudanu, Burmi, Kašmiru i u mnogim drugim zemljama. Džihad će se nastaviti čak i ako mene ne bude«, kazao je Bin Laden. </p>
<p>Na pitanje o optužbama u vezi s terorističkim napadima na SAD odgovorio je: »Budući sam musliman, neću lagati. Nemam veze s tim napadima i ne podupirem ubojstva nedužnih žena, muškaraca i djece«.</p>
<p> Na pitanje o zamrzavanju novčanih uloga njegove organizacije Al-Qaida, koje je naredio Washington, Bin Laden je rekao da ta mjera nema nikakva utjecaja na aktivnost pokreta.</p>
<p> »Neće biti nikakvih promjena. Hvala Bogu, Al-Qaida ima više od tri mreže različitih načina financiranja. Organizaciju čine mladi ljudi vrlo visokog obrazovanja. Njih nema samo nekoliko stotina ili nekoliko tisuća, već nekoliko stotina tisuća posvuda u svijetu. Svi su u tijeku s aktualnim događajima i spremni su uvijek uskočiti«.</p>
<p> Intervju je objavljen u petak u listu Ummat koji navodi da je njihov novinar poslao pitanja Osami bin Ladenu preko utjecajnih talibanskih čelnika. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bosanska policija priprema »pakao« za 70 Bin Ladenovih terorista</p>
<p>SARAJEVO, 28. rujna </p>
<p> - Skupina od 70 pripadnika terorističke organizacije Al-Quaida priprema se napustiti Afganistan i prijeći u Bosnu i Hercegovinu, izjavio je u petak u Sarajevu ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Muhamed Bešić. </p>
<p> On je novinarima izjavio da je policija na cijelom teritoriju BiH u punoj pripravnosti sa zadaćom da po svaku cijenu spriječi ulazak tih ljudi u zemlju. Bešić je istaknuo kako je informacija o ovakvim planovima sljedbenika Osame Bin Ladena u Sarajevo stigla iz »vrlo pouzdanih obavještajnih izvora«. »Želim tim ljudima poručiti: misle li da će ih ovdje dočekati raj neka znaju da će tu za njih biti samo pakao«, kazao je federalni ministar unutarnjih poslova.</p>
<p> On je potvrdio kako policija i službe sigurnosti u BiH u suradnji sa Stabilizacijskim snagama (SFOR) poduzimaju sve potrebne mjere kako se spriječili bilo kakvi teroristički napadi. Bešić je istaknuo kako je nakon napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon, SFOR u BiH dobio dodatne ovlasti koje obuhvaćaju i zaštitu svih zapadnih državljana u toj zemlji.</p>
<p> Policija Federacije BiH do sada je uhitila pet osoba od kojih se četiri sumnjiče za povezanost sa terorizmom a jedna za trgovinu drogom. Od petorice uhićenih, njih četvorica imala su državljanstvo BiH no ono im je oduzeto zbog davanja lažnih podataka ili kriminalnih dosjea u zemljama iz kojih su došli. Vlasti u BiH rade na temeljitoj provjeri svih državljanstava izdanih od 1992. godine do danas.</p>
<p> Doministar unutarnjih poslova Tomislav Limov rekao je da lokalne vlasti pojačano nadziru još 13 osoba s državljanstvom BiH. Na pet od njih upozorilo je američko veleposlanstvo u BiH.</p>
<p> Muhamed Bešić je potvrdio da je zbog krijumčarenja oružjem za Kosovo do sada uhićeno pet osoba. Sarajevski mediji nagađaju kako je riječ o kriminalu pod pokrićem samog federalnog vrha što je Bešić kategorički odbacio. Prema tvrdnjama »Dnevnog avaza«, iz BiH je na Kosovo na ovaj način prokrijumčareno oružje za oko 50 tisuća ljudi. Ono je završilo u rukama OVK a za sada se nagađa da je dio mogao biti prebačen i Irskoj republikanskoj armiji (IRA). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Amerikanci traže podatke o jugoslavenskim vojnim instruktorima</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - U globalnoj antiterorističkoj mreži, koju sada ubrzano grade SAD, na važnosti dobivaju sve zemlje koje su na bilo koji način bile povezane s uvježbavanjem terorista.</p>
<p>Tako su američki dužnosnici u Beogradu zatražili dokumentaciju o centrima za uvježbavanje »boraca« iz nesvrstanih zemalja tijekom vojne suradnje SFRJ s afričkim i srednjoistočnim oslobodilačkim pokretima. Odmah im je omogućen uvid u dokumentaciju koja je prikupljana proteklih pedeset godina. Bez obzira na »starost« podataka, od SR Jugoslavije se očekuju detaljni odgovori na nekoliko pitanja. Među prvima je gdje su i što danas rade jugoslavenski vojni instruktori, koliko je polaznika terorističkog školovanja ostalo na području bivše Jugoslavije, u koje su zemlje neki od njih otišli po završetku uvježbavanja i tko je s njima i na koji način održavao kasnije kontakte.</p>
<p>Posebno su važni podaci o europskim tranzitnim centrima, bez obzira na »starost adresa«, Pritom je potpuno nevažno što su mogli naučiti prije dvadesetak ili više godina. Važnije je saznati gdje su se kretali u kasnijem razdoblju, tko je među njima imao lidersku ulogu i tko je bio među talentiranijim »učenicima«. Posebno su važni odgovori na pitanja o tome gdje bi na području bivše Jugoslavije mogli »osvježiti« ranije stečena prijateljstva. </p>
<p>Diplomatsko vojni izvori su potvrdili da je beogradskim partnerima predan i dio dokumentacije o terorističkim putovima kroz prostore Makedonije i Kosova.</p>
<p>U beogradskom kontekstu, ta suradnja je zanimljiva i zbog osobe na koju se računa. Riječ je o srbijanskom premijeru Zoranu Đinđiću za kojeg se procjenjuje da neposredno upravlja radom svih obavještajnih o protuobavještajnih službi. </p>
<p>Istodobno, službeni Beograd razvija i javni aspekt suradnje sa zapadnim antiterorističkim savezom. U petak i subotu beogradski Centar za civilno vojne odnose, kao nevladina udruga održava veliki skup domaćih i međunarodnih eksperata o jugoslavenskom pridruživanju zapadnom obrambeno-sigurnosnom sustavu. Skup takve naravi moguć je samo uz vrlo naglašenu potporu političkog vrha Srbije. Prvi željeni iskorak u tome je pristupanje Partnerstvu za mir. </p>
<p>Potvrda dolaska europskih i NATO-ovih eksperata pokazuje da je stvoreno ozračje velikog ubrzavanja priključivanja Jugoslavije Partnerstvu. Uz aktivno sudjelovanje SRJ u antiterorističkom savezu, SAD i NATO već su jasno definirali i minimalne uvjete za približavanje Partnerstvu za mir.</p>
<p>Riječ je o preduvjetima bez kojih se konkretni politički razgovori ne mogu nastaviti na službenoj razini. Među prvima je izručenje osumnjičenika za ratne zločine u Vukovaru - Šljivančanina, Mrkšića i Radića. Ne samo zbog toga što se tako naglašava dosljednost kada je riječ o ratnim zločincima, nego i zato što je nužno osigurati minimalne uvjete za suradnju s Hrvatskom u okviru Partnerstva. </p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Američki komandosi već dva tjedna »love« Bin Ladena u Afganistanu</p>
<p>USA Today piše da se grupe vojnika, uz potporu helikoptera, ubacile u Afganistan kako bi locirale Bin Ladena, koncentrirajući se na špilje i podzemne bunkere/ U operaciju uključene »zelene beretke«, »tuljani« i britanski SAS/ Britanski ministar za europska pitanja kaže da Osama bin Laden priprema nove velike terorističke napade </p>
<p>WASHINGTON/LONDON/EREVAN, 28. rujna</p>
<p> - Specijalne američke snage već su dva tjedna u Afganistanu u potrazi za Osamom bin Ladenom, glavnoosumnjičenim za napade na Svjetski trgovački centar i Pentagon, piše u petak američki dnevni list USA Today. Pozivajući se na neidentificirane američke i pakistanske izvore, list tvrdi da su američki komandosi stigli u Pakistan 13. rujna, dva dana nakon terorističkih napada, i počeli ulaziti u Afganistan s naredbom da uhvate ili ubiju Bin Ladena ili ga lociraju i blokiraju dok Sjedinjene Država ne započne zračne napade.</p>
<p>Glasnogovornica Pentagona Victoria Clarke nije željela komentirati tekst koji je objavljen na naslovnici. Pentagon ne komentira operacije, rekla je. Dužnosnici su istaknuli da bi američki »rat protiv terorizma« bio vođen nekonvencionalno, pri čemu bi komandosi igrali ključnu ulogu. Novine ističu da su se američke snage iskrcale u pakistanskim gradovima Peshawaru i Quetti.</p>
<p>Timovi od tri do pet vojnika, uz potporu helikoptera »Black Hawk MH-60K«, počeli su se razmještati po zemlji kako bi locirali Bin Ladena, koncentrirajući se na špilje i podzemne bunkere u jugozapadnom Afganistanu, nedaleko Kandahara. Među jedinicama uključenim u operaciju, list navodi »zelene beretke«, »tuljane« i britanski SAS.</p>
<p>U Londonu je, govoreći za BBC, britanski ministar za europska pitanja Peter Hain izjavio da Bin Laden priprema velike terorističke napade u sljedećih nekoliko tjedana. »Postoje dokazi da planira velike napade u svijetu, a mi moramo zajamčiti da to neće ponovo učiniti«, rekao je Hain ne preciziravši o kakvim je ciljevima riječ, ni odakle mu dokazi o tome.</p>
<p>Istodobno, Europska unija potvrdila je da želi sudjelovati u bilo kojoj američkoj akciji protiv terorizma i zatražila od američkog predsjednika Busha da dostavi popis zadaća koje bi EU mogla obaviti u borbi protiv terorizma.</p>
<p>U petak je Armenija otvorila svoj zračni prostor za američke vojne letove koji bi mogli sudjelovati u protuterorističkim akcijama.»Sjedinjene Države već su iskoristile našu ponudu«, potvrdili su iz ureda armenskog predsjednika Roberta Kočarjana. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Specijalce u Afganistanu »čeka« deset milijuna protupješačkih mina</p>
<p>Tijekom sovjetske invazije na Afganistan čak jedna trećina žrtava među vojnicima Crvene Armije stradalo je od eksplozija mina</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Nakon što je SAD odlučio da će u »dugom i krvavom« ratu protiv terorizma glavnu ulogu imaju obavještajne službe i pripadnici posebnih snaga, u središtu pozornosti svjetske javnosti postali su američki Rangersi, Delta snage, Zelene beretke, SEAL-si i britanski SAS. </p>
<p>Prema američkom listu USA Today, koji se poziva na američke i pakistanske vojne izvore, američke posebne snage već se dva tjedna nalaze u Afganistanu, što bi značilo da su tamo ušli već dan ili dva nakon terorističkog napada na SAD. Glavni cilj njihovog djelovanja jest pronalaženje i smaknuće Osame bin Ladena i njegovih bliskih suradnika. Pentagon ovu informaciju u petak nije niti potvrdio niti opovrgnuo. </p>
<p>Tko su vojnici koji imaju reputaciju hrabrih i vještih boraca lica obojanih u crno i naoružanih najnovijim sofisticiranim oružjem i o kojima znamo uglavnom iz američkih akcijskih i ratnih filmova? Uvježbani su da djeluju iza neprijateljskih položaja, često u malim grupicama. Obučeni su za borbu oči-u-oči i preživljavanje u divljini, ali imaju i talent za strane jezike i komunikaciju s lokalnim stanovništvom te psihološke metode ratovanja. </p>
<p>Američki Rangersi imaju najdužu povijest. Nasljednici su američkih graničara koji su se borili protiv Indijanaca i britanskih kolonizatora u 18. stoljeću. Temelj današnjim modernim posebnim snagama postavio je bivši američki predsjednik John F. Kennedy nakon što se povećavala američka prisutnost u Vijetnamu.</p>
<p>Zapovjedništvo Delta snaga nalazi se u Fort Braggu, u državi Sjeverna Karolina. Većina pripadnika posebnih snaga dolazi s američkih ulica. Uglavnom se radi o 18 i 19-godišnjacima, koji nakon novačenja prolaze posebnu obuku. </p>
<p>Zelene Beretke, jedina postrojba koja i službeno nosi naziv »posebne snage« uzima dobrovoljce među vojnicima koji već služe vojni rok. Oni koji prođu 24-satni tečaj i provjeru karaktera i vještina, moraju proći još pet stupnjeva obuke za nekonvencionalno ratovanje. Radi se o malom broju vojnika, od kojih je svaki sposoban djelovati samostalno. Na mjesto operacije često se prebacuju brodom, helikopterom ili padobranom.</p>
<p>Među brojnim operacijama Zelenih beretki, od kojih neke možda nikada neće biti objavljene, najpoznatije su one iz Vijetnama, građanskog rata u El Salvadoru 80-ih godina. </p>
<p> Najneugodniji primjer za posebne snage bio je onaj prilikom iskrcavanja Rengersa u Somaliji, kada su im najveći neprijatelj bili TV kamere koje su zabilježile nespretno iskrcavanje iz vojnih transportera. Također u Somaliji Rengersi su ostavili na cjedilu 18 američkih vojnika zarobljenih u napadu na konvoj s humanitarnom pomoći. </p>
<p>Pored svih uobičajenih teškoća pred pripadnicima posebnih snaga u Afganistanu nalazi se i dodatna teškoća - deset milijuna postavljenih protupješačkih mina. Koliko je to obeshrabrujuć podatak govori i to da je čak jedna trećina žrtava među vojnicima Crvene Armije u Afganistanu stradalo od eksplozija mina. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Američki državni odvjetnik objavio slike 19 osumnjičenih za otmice</p>
<p>WASHINGTON, 28. rujna </p>
<p> - Američki državni odvjetnik John Ashcroft objavio je fotografije 19 osoba za koje se sumnja da su bile umiješane u otmice zrakoplova korištenih u terorističkim napadima, s nadom da će ih Amerikanci prepoznati i olakšati daljnju istragu.</p>
<p>Ashcroft i direktor FBI Robert Mueller pozvali su one koji prepoznaje osobe na fotografijama da kontaktiraju vlasti. Objasnili su da još postoje pitanja oko identiteta dijela tih osoba.</p>
<p>Mueller je rekao kako vjeruje da imena i fotografije odgovaraju onima na popisima putnika u zrakoplovima koji su se zabili u Svjetski trgovački centar i Pentagon. Ashcroft je rekao da su istražitelji dobili više od 100.000 dojava, a Mueller je potvrdio da FBI istražuje oko 200.000 tragova.</p>
<p>Imena otmičara su (s lijeva na desno) Satam Al Suqami, Waleed M. Alshehri, Wail Alshehri, Abdulaiz Alomari i Mohamed Atta oteli su zrakoplov American Airlinesa let 11 koji je srušio jedan toranj Svjetskog trgovinskog centra.</p>
<p> Majed Moqed, Khalid Al-Midhar, Nawaf Alhamzi, Salem Alhamzi i Hani Hanjour bili su u zrakoplovu American Airlines let 77 koji se oborio na zgradu Pentagona.</p>
<p> Saeed Alghamdi, Ahmed Alhaznawi, Ahmed Alnami i Ziad Samir Jarrah bili su u zrakoplovu United Airlinesa let 93, koji se srušio u Pennsylvaniji. </p>
<p>Marwan Al Shehi, Ahmed Alghamdi, Fayez Rashid Ahmed Hassan Al Quadi Banihammad, Hamza Alghamdi i Mohald Alshehri bili su u zrakoplovu United Airlinesa let 175 koji je uništio drugi toranj Svjetskog trgovinskog centra. (AP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zloupotreba slobode tiska </p>
<p>U članku pod nazivom »Hoće li hrvatski nastup pomutiti Ambra«, koji je u povodu skorog Frankfurtskog sajma knjiga objavljen u Vjesniku 22. rujna ove godine, postavila sam pitanje »treba li Araličine političke pamflete predstavljati svijetu kao naš prvorazredni izvozni književni projekt« s obzirom na to da je »Ambra« Ivana Aralice »knjiga koja se na nedostojan način obračunava posve privatno sa svojim političkim neistomišljenicima«. Pitala sam se, također, »za koju je to publiku« namijenjeno u Frankfurtu? </p>
<p>Čudi me da je kolega Josip Pavičić, vlasnik izdavačke kuće »Naklada Pavičić«, koja je taj naslov objavila i sada ga reklamira, jedino meni odgovorio, i to u Vjesniku od 26. rujna o.g., pod naslovom »Ambra je dokaz da je Hrvatska normalna zemlja u kojoj političari nisu svete krave«, golemom količinom riječi, a prešutio prethodni katastrofalan odjek u našoj kulturnoj javnosti toga njegova izdanja, o čemu je izvijestilo i Hrvatsko slovo u broju od 3. kolovoza 2001. Pa valjda kolega Pavičić ne misli, danas 2001., da je naša kulturna javnost, koja je tako reagirala, ona iz Moskve 1947., koju on spominje!</p>
<p> Knjigu »Ambra« apostrofirala sam u svome novinarskom poslu dva puta zato što je pisana iz niskih pobuda i primjer je netolerancije i nesnošljivosti, pa kao takva teško da može zainteresirati međunarodnu publiku demokratskih i europskih obzora, ali ni reprezentirati hrvatska moderna književna stremljenja.</p>
<p>Zbog takva stava kolega Pavičić hoće nadalje mene i moj tekst vratiti u vremena političkoga jednoumlja i pritom kaže da pišem »rječnikom i stilom najtamnijih Vjesnikovih mrlja prošlosti« zaboravljajući da je on, a ne ja, bio zaštitnim znakom toga vremena, i to ni manje ni više nego kao vremenski posljednji partijski sekretar takvoga Vjesnika. Zbog svoje prošlosti, uostalom, kolega Josip Pavičić morao je ne tako davno progutati mnogu gorku pilulu u polemikama koje su ga neštedimice prozivale zbog njegove, kako meni imputira, uloge »u doba jednoumlja«.</p>
<p>Spočitava mi kolega Pavičić i zloupotrebu u medijima jer da »miješam vijest i komentar«, no ja nijedno od toga dvoga nisam pisala, nego temu, koja i u mom slučaju podrazumijeva osobni stav autora (u ime kojeg stava Pavičić brani Aralicu). Složimo li se da političari nisu svete krave, onda ni pisci nisu moderni Salomoni.</p>
<p>Posrijedi je Pavičićeva zlouporaba slobode tiska diskreditiranjem kolega, a u cilju besplatnog reklamiranja djela na kome treba kao izdavač što više zaraditi. Uostalom, skandal što ga je izazvalo ovo izdanje »Naklade Pavičić«, ako je suditi po najnovijim javno dostupnim vijestima, tek je počeo. </p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bolnica na kraju sjećanja </p>
<p>»Hodaj, samo hodaj«. »Savijaj nogu u koljenu«. »Andrija, nemoj mu pomagati, mora sam ustati«. »To je dobro. Bravo, dečki«, odjekuje »sportskom dvoranom« glas primarijusa Jelića. Ovdje, u ovoj školi, svoje su prve korake napravili jedan strojarski inženjer, jedan tehničar, jedan profesor tjelesnog odgoja, jedan student, jedan srednjoškolac i jedan, ne znam koji po redu.</p>
<p> Dvorana se ni po čemu ne razlikuje od one klasične športske dvorane, čak su i sredstva ista: razboj, lopta, koševi i parket. U školi nijedan od učenika nema ili jedne ili obje noge a pravo ime ove škole je Bolnica za rehabilitaciju ili jednostavno Božidarevićeva. Uskoro će ova bolnica slaviti svoj desetogodišnji jubilej ili bolje rečeno 27. rujna 2001. godine navršilo se deset godina od dolaska prvih ranjenika, branitelja Domovinskog rata u ovu jedinstvenu ustanovu. Nažalost, za ovu bolnicu sada znaju samo amputirci i njihove obitelji, znaju i neki Zagrepčani koji su u rujnu 1991. u ovoj bolnici posjećivali prve hrvatske branitelje, invalide Domovinskog rata. Dolazili su tu vrlo ugledni političari, bivši i sadašnji, obećavali i oni i ovi, na žalost, i jedni i drugi izgleda da su zaboravili i bolnicu i ljude.</p>
<p> Jedni su zaboravili učenike, a drugi učitelje. Zaborav jest ljudska osobina, ponekad i dobra, osobito ako se zaboravlja nešto loše i ono čega se čovjek nerado sjeća. Zaboraviti školu hodanja je isto što i zaboraviti Domovinski rat. Ne mislim pritom samo na ranjenike, mislim na one divne ljude od ravnatelja do čistačice, kojih se nitko za ovih deset godina nije sjetio, pa čak ni onda kada su mnoge slične ustanove i pojedinci dobivali silne ordene i znamenja, a ovi su iz ne znam kojih razloga zaboravljeni. Jedino priznanje za koje sam siguran da je stiglo do ovih časnih ljudi jest iskren stisak ruke ranjenika na odlasku iz bolnice.</p>
<p>Smije li se zaboraviti primarijus Zečević, koji za vrijeme zračnih uzbuna nosi ranjenike u podrum, ili sestre Nena i Jadranka koje odbijaju ići u sklonište da bi ostale pored ranjenika koji se nije smio micati, ili primarijus Ivan Husić koji je ranjenike obilazio u jedan sat poslije ponoći? Smije li se zaboraviti gđa Biba, tajnica bolnice koja je pored svojih svakodnevnih zadaća ispisala prvi Statut saveza HVIDR-e, najmasovnije organizacije invalida Domovinskog rata koja je nastala upravo u ovoj bolnici.</p>
<p> Zašto se zaboravio odlazak grupe invalida u Maastricht u 12. mjesecu 1991. kada su invalidi sa još nezacijeljenim ranama autobusom prešli više od 1200 km i kada su se pred 20.000 okupljenih na nizozemskom nogometnom stadionu obratili međunarodnoj javnosti s apelom da Europa i svijet priznaju Hrvatskoj pravo na samostalnost.</p>
<p>Čast je bilo stati pored francuskog filozofa Alana Finkelkrauta, koji je dijelio naše mišljenje. Cijelo vrijeme putovanja liječnici i sestre iz Božidarevićeve bili su s nama. Nažalost, prošla vlast nije htjela spominjati ovu gestu (valjda zbog toga što je s nama bio i g. Dražen Budiša) a sadašnja je to vjerojatno zaboravila. Zahvaljujući ovoj bolnici ja hodam, istina, sa dvije proteze, i dokle god mogu hodati, ići ću u Božidarevićevu da stisnem ruku tim hrabrim ljudima. No uvijek se pitam je li to sve što su ovi ljudi zaslužili?</p>
<p>MESUD ŠABANOVIĆ, umirovljeni brigadir HV-a, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Koji su pravi razlozi (ne)povjerenja u znanost?</p>
<p>U Vjesniku od 27. rujna 2001. objavljeno je stajalište profesora Krešimira Pavelića u kojem iznosi neke razloge (ne)povjerenja u znanost. Uz ostalo, navodi primjer nekih političara koji zastupaju tezu da virus HIV-a ne uzrokuje bolest AIDS.</p>
<p> Radi točnijeg informiranja javnosti potrebno je ispraviti taj navod, jer nositelji teze da HIV ne uzrokuje AIDS nisu političari, već ugledni znanstvenici, sveučilišni profesori i nobelovci (Duisberg, Mullis, Gilbert i drugi).</p>
<p> Za razliku od »službene« teorije, oni smatraju da AIDS nije zarazna virusna bolest te da se stoga ne može liječiti antivirusnim koktelima lijekova (koji u medicinskoj praksi, zaista, imaju tek palijativno djelovanje).</p>
<p> Bez obzira na to koja teorija bila ispravna, nije jasno zbog čega se znanstveni krugovi koji zastupaju drugačije mišljenje marginaliziraju i zbog čega im je onemogućen medijski nastup (uključujući i znanstvene časopise). Ignoriranje alternativnih stajališta neakademsko je ponašanje koje razotkriva nezdrave odnose unutar znanosti.</p>
<p> Takva znanost možda i ne zaslužuje povjerenje javnosti. Naime, nije poznat nijedan javni ili službeni skup ili okrugli stol na kojem se argumentirano razmatraju ova oprečna stajališta.</p>
<p> Manjina znanstvenika pretvorena je u disidente, dok se »službena« većina koristi i deklaracijama (Durbanska deklaracija) kako bi »dokazala« istinu o AIDS-u. </p>
<p>Takav neznanstveni argument većine »izglasan« je (više od 5000 potpisnika) 2000. godine na posljednjoj Svjetskoj konferenciji o AIDS-u u Južnoj Africi.</p>
<p>Na sličan se način službena medicinska znanost odnosi i prema novim, drugačijim idejama o liječenju raka koje zastupaju neki ugledni liječnici i znanstvenici (Cameron, Hoffer, Balz i drugi) te dvostruki nobelovac Linus Pauling. Njihova paradigma liječenja raka vitaminima i ortomolekularnim metodama osuđena je uglavnom na podsmijeh. Deklaraciju o kemoterapiji raka »službena« većina još nije izglasala...</p>
<p>Nisu poznati svi uzroci ove redukcije znanstvenog dijaloga i nepovjerenja. Neke razloge dobro objašnjava i niz ključnih riječi iz teksta profesora Pavelića: »...granica akademskog i korporacijskog istraživanja...financijski interesi, pripadnost korporaciji, patenti...pristrana znanstvena istraživanja...komercijalizacija znanja...narušeni etički standardi«.</p>
<p>Dr. sc. VALERIJE VRČEK, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Deset godina za razbojstva, prijevare i krađe </p>
<p>OSIJEK, 28.rujna</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku dvadeset šestogodišnji Alen Vajda zvani Nadalina proglašen je krivim za dva razbojstva, dvije prijevare i jednu krađu. Izrečena mu je zatvorska kazna od 10 godina. Dužan je i svima oštećenima u roku 15 dana od pravomoćnosti presude namiriti svu štetu.</p>
<p> Ovako oštru kaznu sudac Dragan Poljak obrazložio je činjenicom da je Vajda ova kaznena djela počinio u vrijeme bijega iz zatvora. Naime on je, zbog drugih kaznenih djela (također krađe i razbojstva) već pravomoćno bio osuđen na pet i pol godina zatvora i izdržavao ju je u zatvoru u Požegi. Zbog dobrog ponašanja i vrste kaznenog djela bilo mu je omogućeno da vikende provodi kod kuće. Međutim, kada je otišao kući na vikend, više se nije vratio u zatvor, već je u to vrijeme počinio nova kaznena djela razbojstva, krađa i prijevara, za koja je sada osuđen. Stoga će, ako Vrhovni sud potvrdi ovakvu presudu, nakon što »odguli« prvu kaznu zatvora od peti pol godina, u zatvoru odsjediti još dodatnih 10. </p>
<p>Prema optužnici Županijskoga državnog odvjetništva, Vajda je pokrao svoga prvog susjeda Ota Starčevića odnijevši mu iz kuće 900 kuna, 100 DEM, tri čeka Slavonske banke i zlatnu narukvicu. Sve se dogodilo kada je Vajda svratio kod njega, a Starčević je, vjerujući svojem susjedu, otišao u trgovinu te ga ostavio samoga u kući.</p>
<p>Nakon toga Vajda je izvršio oružanu pljačku trgovine »Vesna« u Ružinoj ulici u Osijeku. U večernjim satima, zamaskiran šilt-kapom i sunčanim naočalama, ušao je u trgovinu i uz prijetnju pištoljem zatražio od trgovkinje novac te »zaplijenio« 4800 kuna. Iduće se razbojstvo dogodilo u trgovini »Lipa« u Osijeku gdje je također prijeteći pištoljem od blagajnice zatražio novac. Ona mu je predala 2500 kuna, nakon čega je odmah pozvala policiju. Ubrzo potom Vajda je uhićen jer je od policije bježao na - biciklu.</p>
<p> Uz ta djela Vajdu se tereti i za dvije prijevare jer je svojim poznanicima obećao nabavu VIPme bonova i cigareta po povoljnoj cijeni. Od Slobodana Jankovića i Boška Vrcelja dobio je ukupno 20.000 kuna, no robu im nikada nije nabavio. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka psihijatra dr. Nikole Mandića, optuženi je Vajda odgojno zapuštena i neurotski strukturirana osoba. Dr. Mandić smatra da je Vajda u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio svjestan svojih postupaka te je mogao shvatiti njihov značaj i posljedice. Vajda se u istrazi branio šutnjom, dok je pred sucem i vijećem istaknuo kako se ne osjeća krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret jer on » ...ništa od toga nije učinio«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Obojica su vozača vozila prebrzo </p>
<p>NOVI MAROF, 28. rujna</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu okončano suđenje I. M. (21) iz Gornjeg Kraljevca, koji je u vrijeme kaznenog djela bio mlađi punoljetnik, i Ivanu Kobešćaku (52) iz Kučan-Marofa optuženima da su iz nehaja ugrozili promet, izazvali prometnu nesreću u kojoj je prouzročena smrt jedne osobe te su time počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa.</p>
<p>Nesreća se dogodila 8. svibnja 1998. godine u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu, a prvooptuženi J. M. teretio se da nije prilagodio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vožnje kamiona vremenskim uvjetima i stanju na cesti, krećući se iz smjera Zagreba prema Varaždinu. I vozač autobusa, drugooptuženi I. K. vozio je brže od dopuštene brzine, krećući se iz smjera Varaždina prema Zagrebu. </p>
<p>Kad je stigao do zavoja, prvooptuženi je prikočio, kamion se zbog brzine zanio, sišao s kolnika, a zatim se vratio na lijevu stranu ceste, upravo u trenutku kad je nailazio autobus. Ni vozač autobusa nije uspio na vrijeme zaustaviti vozilo kako bi izbjegao sudar jer je prebrzo vozio. Kamion je potom udario u autobus, a u toj je prometnoj nesreći teško ozlijeđen 31 putnik u autobusu, dok je jedan putnik zbog zadobivenih ozljeda preminuo.</p>
<p>Iz podataka prikupljenih u predkaznenom postupku proizlazila je osnovana sumnja da je svojom vožnjom nesreću prouzročio prvooptuženi, no nakon prometno-tehničkog vještačenja istraga je proširena i na drugooptuženoga. Iako je tehničkim vještačenjem utvrđena tehnička greška na prednjem dijelu kočnica kamiona, prometno-tehničkim je vještačenjem utvrđeno da ta greška nema uzročne veze s nesrećom, već da je osnovni uzrok nesreće neprimjerena brzina obaju vozila.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Jakovinoviću proširena optužnica za ubojstvo njemačkih ronilaca</p>
<p>ZADAR, 28. rujna</p>
<p> - Prvooptuženi Dragutin Jakovinović iz Ražanca, optužen za ubojstvo iz predumišljaja sad se tereti i za teško djelo protiv opće sigurnosti ubojstva iz nehaja te kazneno djelo protiv okoliša, tj. protuzakonitog ribolova. Tim je proširenjem optužnice u petak na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno suđenje trojici optuženih za ubojstvo i pomaganje u ubojstvu njemačkih državljana Reinera Wilhelma Klopfera (57) i njegova sina Andreasa Albrechta (25), koji su 10. kolovoza dana ronili u blizini Paškoga mosta, a stradali su od eksploziva bačenog u more. Drugooptuženi Klaudio Jakovinović i trećeoptuženi Anđelko Ilić oslobođeni su optužbe pomaganja u ubojstvu i terete se samo za pomaganje u protuzakonitom ribolovu. Dragutin Jakovinović priznao je krivnju za bacanje eksploziva u more, ali se za smrt ronilaca ne osjeća krivim jer ih, tvrdi, nije vidio. Drugooptuženi i trećeoptuženi, koji su s Dragutinom bili u ribolovu, istaknuli su da se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dvije osobe poginule, 12 teže ozlijeđenih</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna </p>
<p> - U protekla 24 sata na hrvatskim se prometnicama dogodila 161 prometna nesreća, u kojima su dvije osobe poginule, 12 ih je ozlijeđeno teže, a 27 lakše, doznaje se u petak iz MUP-a.</p>
<p> U nesreći koja se u četvrtak oko 11,15 sati dogodila u zagrebačkom naselju Trnju poginuo je pješak Mirko Knežević (69), na kojega je kamionom »mercedes« zagrebačkih oznaka naletio Miroslav K. (46). Vozač je neoprezno vozio unatrag i naletio na pješaka, koji se kretao nogostupom na kojem je zbog radova postavljen znak zabrane kretanja pješaka. Mirko Knežević na mjestu je poginuo, a protiv Miroslava K. podnijet će se kaznena prijava.</p>
<p>U četvrtak oko 8,50 sati na državnoj cesti u mjestu Jasenice, na području Obrovca, u nesreći je poginuo Vladimir Burčul (46), vozač osobnog automobila »hyundai accent« zadarskih oznaka.</p>
<p> On je, zbog neprilagođene brzine, izgubio kontrolu nad vozilom, prešao na suprotnu traku, te se izravno sudario s vojnim terenskim vozilom »land rover«, kojim je upravljao Aleksandar R. (45).</p>
<p> Teško ozlijeđeni Vladimir Burčul preminuo je u kolima Hitne pomoći na putu do zadarske bolnice. Putnici iz vojnog vozila Mile K. (36), Joso B. (52), Zlatko B. (42) i Mate B. (42) teško su ozlijeđeni, a liječnička im je pomoć pružena u zadarskom Medicinskom centru. U nesreći su lakše ozlijeđeni vozač Aleksandar R., Ante P. (37) i Stjepan M. (45). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ubojica sa sjekirom, zasad, nepoznat</p>
<p>KOPRIVNICA, 28. rujna</p>
<p> - U četvrtak oko 20.20 sati na području Đurđevca u Sirovoj Kataleni u obiteljskoj je kući Stjepana O. (48) sjekirom pokušao ubiti zasad nepoznat muškarac.</p>
<p>Stjepana je na ulaznim vratima dočekao nepoznat muškarac pa ga oštricom sjekire udario nekoliko puta u glavu i teško ga ozlijedio. Stjepan se pokušao obraniti tražeći pomoć, pa su mu, čuvši zapomaganje, u pomoć pritekli susjedi.</p>
<p>Počinitelj se uplašio, nakon čega je pobjegao, a ozlijeđeni je Stjepan kolima Hitne pomoći prevezen u Medicinski centar u Koprivnici, gdje mu je pružena liječnička pomoć. Kriminalistička je obrada u tijeku. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Provalnici uspješno »pohodili« obiteljske kuće u Sesvetama</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Tijekom proteklog četvrtka zagrebačka je policija zabilježila četiri teške krađe provaljivanjem, dvije u obiteljske kuće i dvije u stanove.</p>
<p>Navedenog dana zasad nepoznati provalnik obio je prozor na obiteljskoj kući Štefanije A. (50) u Planinskom odvojku u Sesvetama. Provalnik je iz obiteljske kuće ukrao zlatni nakit i novac, oštetivši vlasnicu za 10 tisuća kuna.</p>
<p>Istog dana, također u Sesvetama, nepoznati se provalnik popeo ljestvama do prozora obiteljske kuće Ante J. (50) u Andrićevoj ulici, nakon čega je obio prozor i potom ukrao zlatni nakit i novac ukupne vrijednosti oko 50 tisuća kuna.</p>
<p>Također u četvrtak u susedgradskoj Gospodskoj ulici nepoznati je počinitelj provalio u stan Eli Gj. (44). Nakon što je obio vrata, provalnik je odnio veću količinu zlatnog nakita, oštetivši vlasnicu za 40 tisuća kuna.</p>
<p>Na Sveticama je pak nepoznati počinitelj istim ili sličnim ključem otključao ulazna vrata stana Mirjane G. M. (52), nakon čega je odnio veću količinu zlatnog nakita ukupne vrijednosti oko 200 tisuća kuna. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>900 grama droge pronađena i dva pištolja sa streljivom </p>
<p>JEKA, 28. rujna</p>
<p> - Djelatnici primorsko-goranske kriminalističke policije u Rijeci zaplijenili su 900 grama heroina, koji na crnom tržištu postiže cijenu od 100.000 DEM. Time su presjekli veliki lanac krijumčarenja i raspačavanja droge. Uhićene su tri osobe zbog sumnje da su se udružile i prodavale heroin na županijskom području.</p>
<p>Glasnogovornica policijske uprave Mirjana Kulaš potvrdila je da su uhićene tri osobe. Uz kaznenu prijavu u Istražni su centar Županijskog suda u Rijeci privedena tri hrvatska državljanina: Zagrepčanin D. M.(41), Puljanin N. N. (24) i Riječanin D. Ž. (27), a za Riječaninom A. B. (31) raspisana je lokalna potraga. Istražni sudac Veljko Miškulin u izjavi za Vjesnik kazao je da će se tjeralica raspisati vjerojatno idućeg tjedna, za kada je predviđeno donošenje rješenja o istrazi.</p>
<p> Nakon prvotnog 24-satnog zadržavanja u pritvoru, Miškulin je donio rješenje da se ova trojica zadrže u pritvoru još 30 dana. Istodobno je potvrdio da su osumnjičeni ispitani i da se i dalje brane šutnjom. Odvjetnici osumnjičenih su Đuro Vučinić, Goran Marjanović i Vlatko Vrkić. Provedenom kriminalističkom obradom i izvršenim pretragama njihovih stanova i automobila pronađena su i dva pištolja s pripadajućim streljivom, nekoliko nargila koje služe za pušenje marihuane, nekoliko lula te mnogi drugi predmeti za koje se pretpostavlja da su ukradeni, što će pokazati istražni postupak.</p>
<p> Porijeklo droge koja je poslana na vještačenje, nakon čega će se znati njena točna vrijednost, još nije poznato, ali je činjenica da je riječ o jednoj o najvećih zapljena u posljednjih nekoliko godina na ovom području. U kaznenoj je prijavi navedeno da su se četvorica osumnjičenih 25. ovog mjeseca sastala u jednom stanu i od zasad nepoznate osobe preuzeli također nepoznatu količinu heroina. Potom su drogu među sobom podijelili i razišli se.</p>
<p> Očito je, dakle, da je policija za taj krijumčarski lanac znala te se čekao pravi trenutak za završetak akcije. Zakonske sankcije tog kaznenog djela predviđaju zatvorske kazne u najmanjem trajanju od tri godine do doživotnog boravka u takvoj ustanovi.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Oštetili državni proračun za 1,075.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Na osnovi nalaza Ministarstva financija Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke dovršio je kriminalističku obradu nad Božidarom V. (58), Antom K. (74), Davorom M. (36) i Dušanom B. (53), zbog osnovane sumnje da su zlouporabili ovlasti u gospodarskom poslovanju poduzeća »Cestograd«, čime je oštećen proračun RH za 1.075.000 kuna.</p>
<p>Sva su četvorica odgovorne osobe u »Cestogradu«, a kako bi pribavili protupravnu imovinsku korist, pri obračunu i isplati plaća nisu plaćali poreze i doprinose na dohotke od nesamostalnog rada. Tijekom kriminalističke obrade ustanovljeno je također da su pri obračunu plaća naplaćivali dnevnice za odvojeni život i terenski rad, oštetivši proračun za navedeni iznos. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Tek za pet godina veći dio novca bit će usmjeren u razvoj</p>
<p>Država će u početku novac koji mirovinski fondovi ulože u državne obveznice morati iskoristiti za krpanje rupa u proračunu / Hoće li ponuda vrijednosnih papira na tržištu biti dovoljna? / Obveznice će imati deviznu klauzulu, a kamata će biti oko sedam posto</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - »Mirovinski sustav na načelima solidarnosti dobro je funkcionirao dok smo imali relativno mlado stanovništvo i visoku stopu zaposlenosti. No, devedesetih godina smanjen je broj aktivnih osiguranika, a istodobno je povećan broj umirovljenika. Tako smo se na početku XXI. stoljeća zatekli s više od milijun umirovljenika i 1,3 milijuna aktivnih osiguranika, što je omjer s kojim se ne može održati stupanj generacijske solidarnosti kakav je postojao dok je omjer bio jedan umirovljenik na tri zaposlena. Zato se danas više od 40 posto sredstava za isplatu mirovina namiruje iz proračuna«, ukratko je u razgovoru za Vjesnik situaciju u postojećem mirovinskom sustavu opisao zamjenik ministra financija Damir Kuštrak.</p>
<p>l Često se spominje kako od reforme mirovinskog osiguranja možemo očekivati više mirovine budućih osiguranika nego što su današnje. Postoji li neki plan?</p>
<p>- Najmanje 50 posto kapitala koji će se pojaviti na tržištu mora biti uloženo u državne obveznice, a država će, na žalost, taj novac u početku morati iskoristiti kao izvor financiranja, ili, kako kažete, za krpanje rupa u proračunu. Kad je riječ o drugom dijelu kapitala koji će se ulagati u korporacije, bilo privatne ili državne, brine me hoće li ponuda vrijednosnih papira na našem tržištu biti dovoljna, posebno u prvoj godini. Mirovinski fondovi su, posebno u zemljama u kojima je razvijena dobrovoljna mirovinska štednja, glavni izvor financiranja na tržištu.</p>
<p>• Kada bi novac što će ga u državne obveznice ulagati mirovinski fondovi mogao biti usmjeren u konkretne gospodarske programe koji jamče povrat uloga i kamata?</p>
<p>- Teško je reći. Onda kad uspijemo uravnotežiti proračun. Nisam siguran da će to ova Vlada u svom mandatu uspjeti učiniti. Još 1999. godine budžet konsolidirane države iznosio je 7,5 posto društvenog proizvoda, lani smo ga smanjili na 6,5 posto, ove godine očekujemo da će biti 5,3 posto, a iduće planiramo oko 4,3 posto. Prema našim procjenama, tek 2003. godine bit će jedan ili 1,5 posto, a i tada ćemo biti u deficitu. Rekao bih da tek za približno pet godina možemo računati da će veći dio novca od mirovinskih fondova biti usmjeren u razvoj. Realno, tek za pet godina u tom bi se sustavu i mogao akumulirati »ozbiljniji« kapital.</p>
<p>• Najavljuje se i nova emisija državnih obveznica kako bi fondovi imali što kupovati. Može li se već sada predvidjeti kolika bi mogla biti kamata, iz čega građani mogu izvući neki zaključak o prinosu na mirovinsku štednju?</p>
<p>- Bilo je prilično rasprava oko vrste vrijednosnih papira koji će se naći na tržištu. Ministarstvo financija smatra da to ne trebaju biti neki posebni vrijednosni papiri u odnosu na ono što izdajemo zadnje dvije godine. Počelo je s emisijom obveznica HZZO-a, Državne agencije za sanaciju banaka... Planiramo napraviti jednu emisiju za čitavu iduću godinu, koja bi imala tromjesečni »reopening«, što znači da bi fondovi u međuvremenu mogli ulagati u ostale instrumente, kao što su, na primjer, trezorski zapisi. Kamata će biti izračunata na temelju prosječnog prinosa na obveznice na inozemnim i domaćim tržištima. Praktično sve obveznice ili su izdane kao devizne ili imaju deviznu klauzulu. Bilo je prijedloga, pa čak i pritisaka, da uvedemo indeksirane obveznice, koje bi se usklađivale s inflacijom, ali smatramo da je sa stajališta budućih korisnika bolje ostati na valutnoj klauzuli, čak i usprkos mogućim negativnim krivuljama koje se s vremena na vrijeme mogu pojaviti. Na žalost, u Hrvatskoj još ne postoji CPI indeks, odnosno realna metoda za izračunavanje indeksa promjene potrošačkih cijena, koji je jedino pravo mjerilo inflacije. Kod nas se to utvrđuje po nešto drukčijoj metodologiji, pa smatramo da je valutna klauzula sigurnija. Treba uzeti u obzir da je iduća godina tek početak mirovinske reforme i da ćemo ubuduće kreirati vrijednosne papire prema tome kakva bude situacija na tržištu. Uostalom, Hrvatska je tek nedavno izdala desetgodišnje vrijednosnice, koje su na inozemnom tržištu kupovali uglavnom inozemni fondovi.</p>
<p>• Što to pokazuje?</p>
<p>- Bio je vrlo veliki interes za te dionice. Mislim da je Hrvatska sada jedna od najzanimljivijih zemalja upravo za ulaganje u vrijednosne papire - naši su prinosi ipak veći nego oni na vrijednosne papire nerazvijenih tranzicijskih zemalja, a rizičnost je tolerantna.</p>
<p>• Ipak mi odgovorite kolika bi mogla biti kamata na državne obveznice koje će kupovati domaći mirovinski fondovi.</p>
<p>- Trenutno su na tržištu tri tipa domaćih obveznica s valutnom klauzulom, raspon fiksne kamate kreće se od 6,5 do približno 8,5 posto. Realno je očekivati da će spomenuta kamata biti između ta dva postotna poena, iako će ovisiti i o tome koji će kreditni rejting Hrvatskoj odrediti međunarodne agencije. No, tu očekujemo samo napredak. Mislim da je realno očekivati prinos od sedam posto, uz deviznu klauzulu, a usto fondovi će obveznice kupovati po nominali.</p>
<p>• Što država očekuje od mirovinske reforme, počevši od Ministarstva financija?</p>
<p>- Nama se širi mogućnost zaduženja na domaćem tržištu, što je svakako ugodnije nego zaduživanje u inozemstvu. Reforma u početku s aspekta državnih financija znači samo trošak, ali će dugoročno gledano značiti dobit.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jedinstveni prostor poboljšao bi sigurnost</p>
<p>Avioprijevoznici u SAD očekuju drastični pad prihoda u sljedećih nekoliko mjeseci, a za 2002. predviđa se gubitak od 15 milijardi dolara / Samo zbog rasta premija osiguranja zrakoplovne tvrtke članice Udruženja europskih avioprijevoznika izdvajat će godišnje 500 milijuna eura više nego dosad / Što predlaže AEA kako bi se prebrodila kriza?</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Zrakoplovna industrija u svijetu pretrpjela je velike udarce nakon terorističkog napada na SAD. Gubici su golemi, a prijetnje o povećanju troškova iznimno neugodne. Amerika je reagirala injekcijom zrakoplovnoj industriji od 15 milijardi dolara. </p>
<p>Što se događa u Europi, okruženju kojem pripada i hrvatski zračni prijevoznik, razgovarali smo s mr. Ivanom Mišetićem, glavnim direktorom Croatia Airlinesa. On je u povodu tog pitanja kontaktirao s čelnim ljudima europske zrakoplovne industrije. Iako Hrvatska nije članica EU, u zrakoplovstvu granice ne vrijede pa je europska zrakoplovna problematika iznimno bitna i za nas.</p>
<p>• Ima li konkretnih financijskih procjena o očekivanom padu prihoda u razdoblju pred nama?</p>
<p>- Prijevoznici u SAD-u očekuju 60-postotni pad prihoda u ovom mjesecu, daljnji pad od 40 posto u listopadu te još po 25 posto mjesečno u preostalom dijelu ove godine, a do lipnja 2002. prihod će smanjivati 15 posto mjesečno. Već je dosadašnja situacija rezultirala velikim financijskim teškoćama. Samo da se riješi problem s akutnom likvidnošću potrebno je dodatnih oko 24 milijarde dolara. Umjesto očekivanog gotovinskog priljeva od 8,5 milijardi dolara, u 2002. se očekuje gubitak od 15 milijardi dolara. Prema nekim crnim scenarijima, u SAD-u će biti potrebno oko 33 milijarde američkih dolara državne pomoći.</p>
<p>• Američki prijevoznici dobili su od vlade određene nadoknade, a što je s europskima? </p>
<p>- Bez sumnje, trebat će pomoć i europskoj zrakoplovnoj industriji kako bi prebrodila krizu. Za razliku od SAD-a, europska zrakoplovna industrija ne traži državnu pomoć nego prvenstveno nadoknadu i kontrolu šteta. Članice AEA stoga podržavaju zaključke Specijalnog prometnog vijeća donesene 14. rujna. </p>
<p>• Na što se sve odnose ti zaključci? </p>
<p>- Odnose se na više područja: sigurnost, zakonodavstvo i politiku, poreznu problematiku, strukturne, radne i financijske probleme. Predlaže se, primjerice, da se neke operativne zakonske odredbe odsad primjenjuju na fleksibilniji način. Preporučuje se, recimo, fleksibilniji odnos prema dozvoli polijetanja i slijetanja, tzv. slotu, za koji je dosad vrijedilo pravilo »iskoristi ga ili izgubi«. Sad bi se pri primjeni slot odredbe trebali uzeti u obzir i trenutni događaji.</p>
<p>Prije američkih događaja bilo je zakonskih prijedloga kojima bi se povećala opterećenja na zrakoplovnu industriju. Stoga je predložena nova procjena nedovršene legislative i sadašnje politike, osobito prijedlozi koji povećavaju opterećenja zrakoplovnim tvrtkama. Svi se slažu u tome da se Europa mora usredotočiti na pomoć svojoj zrakoplovnoj industriji kako bi ona preživjela!</p>
<p>• Osobito su, ponajprije za putnike, važna sigurnosna pitanja. Što u tom segmentu predlaže industrija?</p>
<p>- Financijske posljedice pojačanih sigurnosnih mjera trebaju biti pozorno razmotrene. Potrebno je sagledati realne kratkoročne mjere zasnovane na zajedničkom europskom pristupu i treba ih primijeniti na istovjetan način u svim europskim državama. Također, Europa i SAD trebale bi osigurati jednake mjere jer bi primjena jedinstvenog zračnog prostora poboljšala sigurnost i zaštitu, čime bi se istodobno poboljšao i položaj zrakoplovne industrije općenito.</p>
<p>• Što je s povećanim premijama osiguravatelja i eventualnim poreznim olakšicama?</p>
<p>- Premije rastu ne samo zrakoplovnim kompanijama nego i putnicima, i to za 1,25 USD po putniku. S više od 850.000 putnika na dan to je dnevno milijun dolara više ili oko 500 milijuna eura na godinu više samo za zrakoplovne tvrtke članice Udruženja europskih avioprijevoznika. Intervencija vlada mogla bi smanjiti opterećenje za prijevoznike i putnike. Na primjer, razgovor o predloženom porezu na kerozin, što bi dodatno oslabilo financijski položaj zrakoplovnih tvrtki, trebalo bi odgoditi. Moglo bi se razmišljati o pokrivanju dodatnih rizika, koji se ne bi odnosili na normalne komercijalne rizike kod kriznih situacija. Smatra se da bi politička intervencija mogla spriječiti i pretjerani pritisak trećih zemalja na razinu premija i ograničenja pokrivanja šteta. Takva bi se intervencija trebala koordinirano primijeniti u cijeloj Europskoj uniji. I moguće porezne olakšice trebale bi se uskladiti na razini Unije kako bi se osigurala pravedna raspodjela i kako bi se izbjegla diskriminacija. Te bi mjere trebalo uskladiti s onima u SAD, gdje se već razmatraju porezne olakšice za avioprijevoznike. Europski prijevoznici očekuju isti tretman. </p>
<p>• Uz velika otpuštanja u Americi se spominju i spajanja zrakoplovnih tvrtki, restrukturiranje kapaciteta te usklađivanje redova letenja, kapaciteta i slično... </p>
<p>- Strukturno smanjenje kapaciteta moglo bi biti usmjereno na starije tipove zrakoplova te na one koji nedovoljno zadovoljavaju ekološke kriterije. Kad je riječ o očekivanom gubitku radnih mjesta, Unija bi mogla ublažiti posljedice pomažući pri programima za novo zapošljavanje i za trenutačnu pomoć. Kao što se to upravo radi u SAD, i EU bi trebala što prije započeti razgovore o budućnosti zrakoplovne industrije u svjetlu utjecaja ove krize i njezinih posljedica. Razgovor bi trebao uključiti stvaranje posebnog EU fonda za pomoć kako bi se razriješila ova velika kriza te pripremanje jasnih zajedničkih odrednica o ravnomjernoj i nediskriminirajućoj pomoći. Valja naglasiti kako AEA smatra da bi sve buduće mjere trebale podržavati neizbježnu konsolidaciju europske zrakoplovne industrije. U skladu s time trebala bi se ponašati i Hrvatska.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>ZABA smanjuje kamate</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Zagrebačka banka (ZABA) od 1. listopada snižava kamatu na dopuštena prekoračenja po tekućim računima građana sa 20 na 19 posto godišnje, a istodobno snižava kamatu na novac na tekućem računu, s 2 na 1,5 posto godišnje. Kamata na kredite po žiroračunima obrtnika će umjesto dosadašnjih 20 posto iznositi 12 posto godišnje .Kamata na novac na žiroračunu obrtnika iznosit će 1 posto godišnje, čime je izjednačena s kamatom za pravne subjekte. Kamate na dugoročno oročene devizne depozite građana preko 12 mjeseci u svim valutama (osim USD), smanjene su između 0,05 i 1,05 postotnih poena. Niže kamate bit će i na depozite oročene na 24, 36 i više od 48 mjeseci, dok se kod najčešćih deviznih oročenja do 12 mjeseci kamata neće mijenjati. Za sve rokove oročenja snižavaju se kamate na oročene depozite u USD. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Forbes: Najbogatiji na svijetu siromašniji nego lani</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Časopis Forbes objavio je u četvrtak najnoviji popis 400 najbogatijih Amerikanaca. Prvo mjesto i dalje uvjerljivo drži Bill Gates. Međutim, od prošle godine vrijednost njegove imovine, kao i ukupna »težina« cijeloga popisa, smanjila se zbog drastičnog pada vrijednosti dionica prije svega tehnološkog sektora - što se desilo samo tri puta od 1982. kada je prvi puta izdana ova pažljivo praćena ljestvica. </p>
<p>Prošle su godine Forbesovi najbogatiji Amerikanci imali ukupno 1,2 bilijuna USD, a 27. kolovoza, kada je zaključeno istraživanje, »samo« 946 milijardi dolara. Osim toga, ove je godine bilo puno lakše ući na sami popis - bilo je potrebno tek 600 milijuna dolara, dok je prošle godine »crta« stajala na 725 milijuna.</p>
<p>Vlasnik najpoželjnijeg novčanika u SAD-u - i svijetu - 45-godišnji William H. Gates III, propali student sveučilišta Harvard, i dalje je multimilijarder, ali ove godine stoji nešto lošije. Lani je imao 63 milijarde USD, no u kolovozu je spao na 54 milijarde. Međutim, teroristički napadi na SAD odnijeli su i dio Gatesovog bogatstva, koje se, po brzom proračunu Forbes Magazinea, do 24. rujna istopilo za novih 7,2 milijarde dolara na 46,8 milijardi. </p>
<p>Suosnivač Microsofta Paul Allen (48) ostao je s 28,2 milijarde USD na trećem mjestu ljestvice kao i lani. Međutim, Lawrence Ellison (51-godišnjak težak 21,9 milijardi), izvršni direktor softverske kompanije Oracle, najvećeg Microsoftovog rivala, zajedno s vrijednošću informatičkih dionica pao je s prošlogodišnjeg drugog mjesta na četvrto, zamijenivši se s ulagačem Warrenom Buffettom (70 godina, težak 33,2 milijarde).</p>
<p>Međutim, i oni su također izgubili po nekoliko milijardi nakon napada 11. rujna - Buffett tako prema najnovijim procjenama ima 30,4 milijarde USD, Allen 24,2 milijarde, a Ellison 18,5 milijardi. Slično se desilo i s ostalima, što pokazuju revidirani podaci za prvih pedeset najbogatijih Amerikanaca koji su u kolovozu imali ukupno 311 milijarde dolara, a prije nekoliko dana 266 milijarde - 44 milijarde USD manje.</p>
<p>Hoće li bogati Amerikanci i dalje siromašiti ne zna se, ali gotovo je sigurno da će zadržati prva mjesta na Forbesovoj ljestvici svjetskih milijardera. Naime, prema popisu za 2001., koji navodi imena svih 538 svjetskih milijardera, prva mjesta drži upravo gore navedena četvorka. Tek su na petom mjestu njemačka braća Theo i Karl Albrecht, vlasnici poznatog lanca trgovina Aldi.</p>
<p>Od imena bliskih našim krajevima, među milijarderima iz 46 država na 387. mjestu nalazi se i najbogatiji čovjek Čilea, Andronico Luksic (74) s imovinom vrijednom 1,3 milijarde USD. Malo više na ljestvici, na 182. mjestu s 2,5 milijardi dolara, nalazi se Bernard Ecclestone (70) koji je sa svojom suprugom rječankom Slavicom, čest gost u Hrvatskoj. </p>
<p>Međutim, najviše je milijardera u SAD-u - na Forbesovom popisu nalazi ih se čak 269, od kojih je najmlađi 29-godišnji Daniel Ziff koji je svoje bogatstvo od 1,2 milijarde USD naslijedio. Zanimljivo je da od 400 najbogatijih Amerikanaca - među kojima je 46 žena, 279 ima sveučilišnu diplomu i prosječno 2,2 milijarde USD, dok ih 118 nikada nije dovršilo visoko obrazovanje, pa imaju u prosjeku »samo« 1,9 milijardi. Samo troje nije nikada ni krenulo na fakultet. </p>
<p>Posebno se povoljnom čini klima u Kaliforniji koja je dala najviše milijardera - čak 93. No osim informatike, čini se da je maloprodaja najbolji sektor - od petog do devetog mjesta smjestili su se nasljednici Sama Waltona, osnivača lanca supermarketa WalMart Stores, od kojih svaki ima po 17,5 milijardi US dolara.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Cijena nafte pada, ali OPEC ne smanjuje proizvodnju</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Na dvodnevnom zasjedanju u Beču OPEC je odlučio da će zasad zadržati izvoznu kvotu od 23,2 milijuna barela dnevno, što odgovara otprilike trećini svjetske potrošnje. </p>
<p>Kartel sigurno ne može biti zadovoljan odlukom, budući da je cijena sirove nafte u ponedjeljak iznenada kliznula na 22 dolara po barelu, dok je tijekom tjedna u jednom trenutku pala i na 20,70 dolara, što je najniža razina u posljednje dvije godine. Ukupno, zaključno sa četvrtkom, cijena sirove nafte ovoga tjedna je pala deset posto. </p>
<p>Razlog zbog kojeg ministri OPEC-a nisu smanjili proizvodnju je obećanje dano SAD-u kako to neće učiniti. Ali to su obećanje dali kad je cijena nafte preskočila 30 dolara po barelu i nitko nije očekivao iznenadan i snažan pad.</p>
<p>Čini se da naftno tržište ne očekuje negativni utjecaj eventualnog vojnog udara Amerike na Afganistan, prvo zato što ta zemlja ne proizvodi naftu, a drugo zato što zemlje proizvođači na Bliskom istoku nisu stale na stranu Afganistana (iako nije isključena mogućnost da će Irak zaustaviti izvoz nafte ako počne vojni udar). </p>
<p>Ipak, ono što je izazvalo pravu paniku jest strah od recesije u SAD i svijetu, koja bi izazvala pad potrošnje, što bi se negativno odrazilo na cijenu nafte ako se zadrži sadašnja razina proizvodnje. </p>
<p>OPEC nije imao velikog izbora nego da se pridržava danog obećanja (prekršiti ga ne bi bila pametna politička odluka). Ali kartel se ponovo sastaje 14. studenog, do kada bi se klima na političkom i gospodarskom planu mogla izmijeniti, a s njom i odluke ministara OPEC-a. Pitanje je kako će se ponašati individualne članice, koje neslužbeno izvoze (drugim riječima varaju same sebe) 1,3 milijuna barela dnevno. </p>
<p>Sastanku u Beču prisustvovala su i izaslanstva osam zemalja koje nisu u kartelu, a pozvane su da smanje proizvodnju. Meksiko i Rusija su to odbili - ruska proizvodnja značajno raste te je ove godine dosegla pola milijuna barela dnevno - a po svoj prilici to će učiniti i ostale zemlje.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Antičević-Marinović i Mimica ministri, prihvaćen Zakon o USKOK-u</p>
<p>Sjednica Sabora kasnila sat vremena jer je HSLS navodno uvjetovao glasove novoj ministrici time da se Hrvoje Zorić vrati na mjesto ravnatelja KPD-a Lipovica </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Nova ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović i ministar europskih integracija Neven Mimica u petak su dobili povjerenje Sabora i prisegnuli na svoje dužnosti.</p>
<p> Za Mimicu su gotovo svi zastupnici digli ruku, dok su novoj ministrici pravosuđa povjerenje uskratili zastupnici HDZ-a i to iz političkih razloga. Kako je objasnio šef HDZ-ova kluba Vladimir Šeks, Ingrid Antičević-Marinović je u svojim temperamentnim istupima permanentno optuživala HDZ da je opljačkao Hrvatsku, ugrozio neovisnost sudbene vlasti, vodio Hrvatsku u izolaciju...</p>
<p> Budući da kao ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave treba surađivati s mnogim općinama i gradovima u kojima je na vlasti HDZ, Šeks se pita - kako je to moguće kad je njezin stav o HDZ-u tako rezolutan. Inače, iako su bili u zgradi Sabora, na glasovanju o povjerenju ministara nisu bili esdepeovac Zdravko Tomac i elesovac Zlatko Kramarić.</p>
<p> Premijer Račan i predsjednik Sabora Tomčić zahvalili su dosadašnjem ministru Stjepanu Ivaniševiću, a Račan je izrazio uvjerenje da će oboje novih ministara uspješno i dobro obavljati svoje dužnosti. </p>
<p>No, izglasavanju novih ministara prethodila je prava drama zbog koje je zasjedanje Sabora kasnilo čak sat vremena. Haeselesovci su, naime, neslužbeno se doznaje, uvjetovali svoje glasove ministrici pravosuđa time da se njihov zastupnik Hrvoje Zorić ponovo vrati na mjesto ravnatelja KPD-a Lipovica. </p>
<p>Naime, bio je suspendiran zbog optužbi za gospodarski kriminal od kojih je na sudu kasnije oslobođen. Sabor je prihvatio Zakon o USKOK-u, a sjednica je započela minutom šutnje za žrtve pokolja u kantonalnoj skupštini u Zugu, u Švicarskoj. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Glavaš odbio doći na razgovor u policiju </p>
<p>OSIJEK, 28. rujna</p>
<p> - Saborski zastupnik Branimir Glavaš nije se u petak odazvao pozivu na obavjesni razgovor u Policijsku upravu osječko-baranjsku. Novinarima je ispred zgrade policije izjavio da je »bio spreman doći na razgovor«, međutim, kad je dobio pismeni poziv, »do izražaja je došla drskost ovog izdajničkog režima koji vlada Hrvatskom«. Ispred zgrade Policijske uprave okupilo se pedesetak osoba koje su izrazile potporu bivšem zapovjedniku obrane grada Osijeka i osječko-baranjskom županu te generalu HV-a. Među prosvjednicima su bili članovi Županijskog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata na čelu s Ivanom Vekićem, koji je proteklog četvrtka bio na razgovoru u policiji. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, ispitivanje je trebalo biti usmjereno na članak iz Kaznenog zakona koji se odnosi na poticanje na ubojstva iz 1991. i 1992. Navodno je trebalo biti riječi o ubojstvu Josipa Reihl-Kira, načelnika Policijske uprave, iz 1991. godine. Načelnik je ubijen 1. srpnja na ulasku u Tenju. </p>
<p>Zamoljena da objasni zašto je Glavaš pozvan na razgovor, Zinka Badrić, glasnogovornica MUP-a, rekla je za Vjesnik da se o tome ne može očitovati. Na upit koliko se još informativnih razgovora očekuje u osječkoj policiji, odgovorila je da se u Osijeku intenzivno radi i da će se to odvijati još desetak dana. </p>
<p> Glavaš je, istaknuvši da se u pozivu navodi da će, ako se ne odazove, biti prisilno doveden, rekao: »Tko još može prisilno privesti, uhapsiti i svezati saborskog zastupnika. Pozivam ih da me prisilno privedu«. Ustvrdio je da je ovo što »radi vlast, najveća uvreda hrvatskom domoljublju, Domovinskom ratu i svim obiteljima poginulih«, te da je pozivom na razgovor svrstan u red onih koji su danas progonjeni od Prevlake do Iloka. »Na obavjesni razgovor odazvat ću se dragovoljno tek onda kad ova vlast da odgovore tko je ubio građane Osijeka«, poručio je Glavaš. </p>
<p>Snježana Čanić-Divić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Račan: Politici ne smije biti mjesta u policiji </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - »Dobro ste radili i dosad, ali od vas se očekuje još veći uspjeh u borbi protiv organiziranog kriminala i obrani ustavnog poretka i zakona ove zemlje«, rekao je premijer Ivica Račan u petak prilikom posjeta Ravnateljstvu policije Ministarstva unutarnjih poslova u povodu Dana policije i blagdana svetog Mihovila.</p>
<p>Račan je, čestitajući u ime Vlade djelatnicima MUP-a njihov blagdan, istaknuo: »Vaš je posao e izuzetno delikatan, a svaka deformacija višestruko štetna«, te dodao: »Politici ne smije biti mjesta u policiji«. Ravnatelj policije Ranko Ostojić uručio je premijeru Kodeks policije, koji je od petka na snazi nakon što ga je potpisalo više od dvije trećine policajaca. Kodeksom se ističe da će policija, služeći građanima, poštivati temeljna ljudska prava, a osobito djelovati zakonito i pravično. Račanu je uručena i monografija s imenima i fotografijama svih djelatnika MUP-a poginulih u Domovinskom ratu, te promotivna videokaseta policije.</p>
<p> Račan je naglasio da je bio velik doprinos policije u borbi protiv velikosrpske agresije u Hrvatskoj, a glavnom krivcu Slobodanu Miloševiću u optužnicu je dodana i odgovornost za rat u Hrvatskoj. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Gredelj: DSV-ova odluka je montirani proces </p>
<p>ROVINJ, 28. rujna </p>
<p> - Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj ocijenio je u petak da je odluka Državnoga sudbenog vijeća (DSV) o ukidanju njegova sudačkog imuniteta montirani proces, te da u tom slučaju nije riječ o optužbi nego o pamfletu.</p>
<p> Gredelj je to rekao na godišnjem sastanku pravosudnih dužnosnika s područja nadležnosti Županijskog suda u Puli. DSV je u četvrtak većinom glasova, na zahtjev Državnog odvjetništva, skinuti imunitet predsjedniku UHS-a i bjelovarskog Županijskog suda te odobriti kazneni progon protiv njega zbog sumnje da je zloupotrijebio ovlasti i poticao na zloporabu ovlasti i službene dužnosti. Gredelj se, obraćajući se novinarima, upitao postoji li uopće u Hrvatskoj sudački imunitet nakon njegova slučaja jer, istaknuo je, suce i predsjednike sudova imunitet ne štiti od »montiranih procesa«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Šeparović: »Uvjeren sam da mi Gredelj nije darovao umjetničku sliku«</p>
<p>Koliko znam, na poklon sam dobio jednu umjetničku sliku s potpisima 16 pravosudnih djelatnika, no ta slika nije vrednija od 200 maraka, ističe Miroslav Šeparović / Bivši ministar pravosuđa tvrdi da je Gredelja upozoravao na to da ga žele iskoristiti neki HDZ-ovi krugovi, a Gredelj je to nijekao</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - »Uvjeren sam da mi Vladimir Gredelj nije darovao nikakvu umjetničku sliku. No, morat ću progledati slike koje imam u stanu u Zagrebu. Koliko znam, na poklon sam dobio jednu umjetničku sliku s potpisima 16 pravosudnih djelatnika, no ta slika nije vrednija od 200 maraka.« To je bivši ministar pravosuđa Miroslav Šeparović u petak rekao Vjesniku u povodu navoda iz kaznene prijave protiv predsjednika bjelovarskog Županijskog suda Vladimira Gredelja, kojega se, među ostalim, tereti da je prekoračio ovlasti kupnjom slike Miroslavu Šeparoviću.</p>
<p>Poznato je da je Državno sudbeno vijeće (DSV) skinulo imunitet Gredelju da bi se protiv njega mogao voditi kazneni postupak na zahtjev glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog.</p>
<p>Šeparović kaže da se, dok je bio ministar, često sukobljavao s Gredeljem, jer su imali različite koncepcije reforme pravosuđa. Naime, Gredelj je podržavao koncepciju osnivanja visokog prizivnog suda, što je zagovarao tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Milan Vuković, kojeg se smatralo »sivom eminencijom« HDZ-ovog pravosuđa. Šeparović je pak bio žestoki oponent Vukoviću. Bivši ministar pravosuđa tvrdi da je Gredelja upozoravao na to da ga žele iskoristiti neki HDZ-ovi krugovi, a Gredelj je to nijekao.</p>
<p>Šeparović navodi da su mu »te optužbe i istraga protiv Gredelja smiješne« te da mu se čini da DSV »počinje oponašati Potrebičin saziv toga tijela«.</p>
<p>»Kao ministar, posjećivao sam razne manifestacije, pa sam tako bio i na početku obnove bjelovarskog Županijskog suda. No, siguran sam u to da mi osobno Gredelj nije darovao nikakvu sliku«, zaključuje Šeparović. On se trenutno nalazi na Korčuli i kaže da će »kad dođe u Zagreb, svakako pregledati svoju kolekciju slika«.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Udruge potrošača predložile rješenje za HT-ove cijene </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna </p>
<p> - Koordinacija udruga za zaštitu potrošača (HUZP i HRID) uputila je u petak predsjedniku Hrvatskoga sabora Zlatku Tomčiću i premijeru Ivici Račanu ponudu za sastanak na kojem bi im izložila cjelovito rješenje problematike Hrvatskog telekoma. Koordinacija bi predsjednicima Sabora i Vlade izložila svoj način analize utjecaja rebalansa cijena u HT-u, te rješenje koje bi zadovoljilo potrošače, državnu vlast i HT, tvrdi se u priopćenju. Nakon toga više si ne bi konkurirali različiti prijedlozi radnih skupina Vlade i Sabora, kaže Koordinacija, a isključeni bi bili i sukobi interesa koji su dovodili u pitanje vjerodostojnost rezultata svih dosadašnjih analiza. Koordinacija podupire ocjene premijera Račana da je potrebno utvrditi zakonitost rebalansa cijena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Antičević-Marinović: Moramo vratiti povjerenje u pravosudni sustav</p>
<p>»Glavnina moga angažmana bit će na konsolidaciji pravosuđa koje je godinama bilo marginalizirano i zapostavljano. Na pravosuđu treba dosta raditi jer moramo vratiti povjerenje građana u pravosudni sustav«, rekla je nova ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević-Marinović. Zamoljena da prokomentira priču prema kojoj je HSLS, navodno, uvjetovao svoju podršku njezinu imenovanju, vraćanjem Hrvoja Zorića na mjesto ravnatelja KPZ Lipovica, Antičević-Marinović je odgovorila da »to nije čula i da bi to bilo neprilično«.</p>
<p>Ingrid Antičević-Marinović rođena je 1957. u Zadru, na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala je 1980. Nakon toga bavila se odvjetništvom. Za saborsku zastupnicu izabrana je na prošlogodišnjim siječanjskim izborima, a zatim je imenovana predsjednicom saborskog Odbora za zakonodavstvo.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mimica: Nastavljam dobro započet posao</p>
<p>Novi ministar za europske integracije Neven Mimica je nakon imenovanja izjavio kako posao u Ministarstvu preuzima na pola mandata iako je čitav proces do ulaska u Europsku uniju posao za još nekoliko sljedećih mandata. »Nastavljam dobro započet posao u kojem je faza priprema i pregovora već završena. No pred nama je puno teža i izazovnija faza provedbe procesa za priključenje Europskoj uniji«, naglasio je Mimica, ističući da se upravo na tome treba dokazati i Ministarstvo za europske integracije i on sam kao novi ministar. Važno je ustrajati, poručio je, na četiri osnovne zadaće - osposobljavanju svih onih koji sudjeluju u procesu, koordiniranju tog procesa, nadzoru te usmjeravanju. Čitav posao ne može obaviti samo Ministarstvo za europske integracije nego u njemu moraju sudjelovati sva tijela državne uprave a bit ćemo uspješni u onoj mjeri u kojoj budu uspješna i ostala ministarstva, zaključio je Mimica. </p>
<p> Novi ministar europskih integracija Neven Mimica dosad je bio glavni hrvatski pregovarač o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji. Rođen je 1953. u Splitu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1976., a 1999. doktorirao na temu »Hrvatska trgovinska politika između procesa globalizacije i regionalizacije svjetskog gospodarstva«. </p>
<p>I. Matić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šeks: USKOK se od zmije otrovnice pretvorio u bjeloušku</p>
<p>Protiv Zakona o USKOK-u glasovali su zastupnici HDZ-a, koji su amandmanom tražili da se imovina oduzima istodobno s pokretanjem kaznenog postupka, a ne prije njega; Ne možemo i taj zub izbiti USKOK-u, komentirao je ministar Stjepan Ivanišević/ Odbijen je i HDZ-ov amandman kojim bi se Vladi zabranilo uredbama mijenjati zakone, za kojega je glasovao i Zdravko Tomac (SDP)/ Za osnivanje udruge dovoljne su tri osobe/ Prijedlog zakona o braniteljima propušten u drugo čitanje </p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - S tek jednim glasom više od natpolovične većine potrebne za donošenje zakona, Sabor je u petak donio Zakon o USKOK-u, prema kojem će se do kraja godine ustrojiti hrvatski antimafijaški ured. Kao što je poznato, Zakon o USKOK-u prvoj je verziji izazvao ogromnu buru jer je ured po mišljenju mnogih imao prevelike ovlasti ali su mu do donošenja »otupljeni i izbijeni zubi«, kako je rekao sada već bivši ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. </p>
<p>On smatra da je USKOK zbog toga izgubio potrebnu oštrinu koju takva institucija mora imati, ako želimo osigurati učinkovitu borbu protiv organiziranog kriminala. To se posebno odnosi na odredbe o prinudnom oduzimanju i zamrzavanju imovine stečene organiziranim kriminalom koja se, za razliku od prvotnog prijedloga umjesto na šest, oduzima na godinu dana. </p>
<p>Upravo zbog toga za zakon nisu glasali HDZ-ovci koji su amandmanom tražili da se imovina oduzima istodobno a ne prije pokretanja kaznenog postupka, što međutim nije prošlo.</p>
<p>»Gospodine Šeks, izbili smo mnoge zube USKOK-u i ako izbijemo i ovaj, onda ću vas moliti da napravite dentijeru za njega jer se inače neće moći hraniti«, rekao je Ivanišević.</p>
<p>»Ja nisam zubar pa ne mogu praviti dentijere. Nisam niti odgovoran za vađenje zuba USKOK-u te za to što se od zmije otrovnice pretvorio u bjeloušku«, uzvratio mu je Šeks. </p>
<p>Donesen je i Zakon o ovlastima Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora, no zastupnici su odbili HDZ-ov amandman kojim bi se Vladi zabranilo uredbama mijenjati zakone. HDZ-ovci naime drže da je Vlada već zloupotrijebila ovu ovlast kad je, primjerice, povukla iz procedure zakon o područjima od posebne državne skrbi a potom uredbom promijenila neke njegove odredbe. Pobornik teze da Vlada ne smije uredbama mijenjati zakone je i SDP-ovac Zdravko Tomac, koji je također glasao za amandman. </p>
<p>Donesen je Zakon o udrugama. Vlada je predlagala da udruge umjesto dosadašnjih deset može osnovati pet osoba, a Sabor je usvojio amandman Odbora za Ustav kojim udruge može osnovati samo troje osnivača. Zakonom se mogu ukinuti one udruge koje nasilno ugrožavaju Hrvatsku, no nije prošao amandman kojim je Vladimir Šeks tražio da se briše odredba o nasilnom ugrožavanju ističući da se Hrvatsku može ugroziti i bez nasilja. </p>
<p>Prijedlog zakona o pravima hrvatskih branitelja Sabor je proslijedio u drugo čitanje.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ispravljanje nepravde prema Zoriću uvjet za HSLS-ove glasove novoj ministrici</p>
<p>Čelni ljudi Sabora u petak su uspješno eskivirali odgovoriti na pitanje zašto je Sabor gotovo sat vremena kasnio s početkom zasjedanja i o čemu su se vodile konzultacije u uredu predsjednika Zlatka Tomčića na koje je došao i premijer Ivica Račan, objašnjavajući taj sastanak - nepredviđenim konzultacijama o dnevnom redu. U kuloarima se međutim mogla čuti posve druga priča po kojoj su se u tih sat vremena odigravali presudni pregovori o izglasavanju povjerenja novoj ministrici pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. </p>
<p>Do posljednjeg su trenutka naime, neslužbeno se čulo, bili upitni glasovi HSLS-ovaca. Liberali navodno nisu htjeli glasati za novu ministricu dok im se ne da jamstvo da će njihov zastupnik Hrvoje Zorić biti vraćen na mjesto ravnatelja KPD-a Lipovac. Zoriću je naime početkom godine dana zbog tužbe za gospodarski kriminal skinut zastupnički imunitet te je suspendiran s mjesta ravnatelja KPD-a Lipovica na kojem je radio 17 godina. No, još prije ljeta sud ga je oslobodio optužbi, a HSLS je od svojih koalicijskih partnera dobio jamstvo da će njegov slučaj biti riješen i da će biti vraćen na svoje mjesto s kojeg je, pokazalo se, neopravdano suspendiran te mu je čak zabranjen ulazak u tu instituciju. Veliko vijeće stranke tako je 15. srpnja donijelo odluku da HSLS-ovi zastupnici ne smiju dati podršku novom ministru pravosuđa dok god se ne riješi ovo pitanje.</p>
<p> I iako je pomoćnik ministra pravosuđa Josip Begović koji je potpisao odluku o Zorićevoj suspenziji u četvrtak razriješen dužnosti, HSLS-ovce to nije zadovoljilo, pa su nakon sastanka s Račanom, kako se neslužbeno može čuti, dobili pisanu garanciju da će Zorić biti vraćen na svoje mjesto. HSLS-ovci to smatraju ispravljanjem ogromne nepravde i sramote koja je nanešena Zoriću. Na svoje koalicijske partnere ljuti su pak što su ih odugovlačenjem rješavanja Zorićevog pitanja doveli pred zid, pa je u kuloarskim pričama opet ispalo da HSLS-ovci nešto trguju. ></p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Spajićev i Tomićev šmajser na dnevnom redu Sabora?</p>
<p>Iako Sabor neće zasjedati idući tjedan, u petak će se održati zajednička sjednica Odbora za vanjsku politiku i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji će raspravljati o sigurnosti zemlje s obzirom na terorističke napade na Ameriku ali i atentat u švicarskoj kantonalnoj skupštini u Zugu. </p>
<p>Jedna od tema na ovoj sjednici bit će, čini se, i novinar Ante Tomić. Naime, Zdenko Franić (SDP) citirao je Tomićev tekst iz Jutarnjeg lista u kojem podržava izjave Stjepana Spajića da zastupnike treba pokositi šmajserom. »To je neprimjeren odnos prema parlamentu i moramo se očitovati prema takvom promoviranju mržnje i netrpeljivosti«, rekao je Franić.</p>
<p>Podržao ga je i Vladimir Šeks pa je dogovoreno da će se o tome razgovarati na sjednici dvaju odbora. Sabor s radom nastavlja 10. listopada. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Među ilegalcima uhvaćen general afganistanske vojske </p>
<p>U posljednja dva tjedna udvostručene ophodnje granice vozilima, motociklima i helikopterima na području PU karlovačke / Policiji su posebno zanimljivi ilegalci iz srednjoistočnih i arapskih zemlja koji bježe iz političkih razloga</p>
<p>SLUNJ/CETINGRAD, 28. rujna</p>
<p> - Dok smo se policijskim »land roverom« vozili uskim brdovitim putem, na kojem bi običan automobil sigurno zaglavio u blatu, policajci su nam objašnjavali da stotinjak metara udaljene kuće na desnoj strani pripadaju BiH. Put koji prolazi šumama i livadama povezuje s hrvatske strane granice sela Bogovolja i Komesarac, smještena uz samu graničnu crtu na području Karlovačke županije, 20-ak kilometara od Slunja. Kod sela Bogovolja, koje nastanjuje pretežno muslimansko stanovništvo, nalazi se policijska kontrolna točna na cesti koja je nekad vodila prema Velikoj Kladuši, no od 1996. je zatvorena za sav promet. Jedina veza između dviju država je granični prijelaz Maljevac.</p>
<p>Na tom dijelu Hrvatske već se nekoliko godina bilježi najveći broj ilegalnih prelazaka državne granice. Gotovo nema dana da uz granicu sa BiH, koja je u Karlovačkoj županiji duga 58 kilometra, policija ne uhvati nekoliko ilegalnih imigranata. Većina njih dolazi iz azijskih i srednjoistočnih zemalja, od kojih su neke žarišta međunarodnog terorizma. Radi kvalitetnije obrane od terorizma nakon napada na SAD, i Hrvatska je uvela pojačane kontrole duž granice.</p>
<p>U Carinskoj upravi doznajemo kako se na graničnim prijelazima posebno pregledavaju vozila koja dolaze iz arapskih i još nekih zemalja poznatih po terorizmu, no policija je ovaj put dobila daleko nezahvalniji zadatak: osiguravati granicu na mjestima gdje nema ni graničnog prijelaza, čak ni asfaltirane ceste. Granicu uz Koranu nedaleko od Cetingrada obišli smo u pratnji Pere Tominca, policijskog službenika za strance i nezakonite migracije iz policijske postaje Slunj i Damira Vincelja, policijskog službenika za osiguranje državne granice PU karlovačke.</p>
<p>Uz našu granicu uglavnom su prazna sela opustošena ratom, povezana brojnim šumskim putevima, pa ilegalcima, koji u organiziranim skupinama dolaze iz BiH, nije teško noću ući u Hrvatsku. Za hvatanje ilegalaca nužne su česte policijske ophodnje terenskim vozilima, motociklima koji bez problema svladavaju i najteže brdovite terene, a odnedavno i helikopterima. U posljednja dva tjedna ophodnje su barem udvostručene. </p>
<p>Vincelj ističe kako su policijske kontrole pojačane i na autobusnim kolodvorima i taksi-stajalištima u Slunju, Vojniću, Cetingradu, Karlovcu i drugim mjestima iz kojih ilegalci nastavljaju put prema zapadu, kao i na svim cestama. Hvatanje ilegalaca je, tvrdi Vincelj, prioritet PU karlovačke u kojoj je od početka ove godine uhvaćeno 905 imigranata.</p>
<p>Na temelju podataka koje policija prikupi o uhvaćenim osobama, jedinice specijalne policije i obavještajne službe provode istrage, a neke pojedince vode i na daljnje ispitivanje. Trenutačno, posebno su zanimljivi oni koji iz svojih zemlja bježe iz političkih razloga. </p>
<p>Pero Tominac ističe kako su, nakon terorističkih napada na SAD, pri ilegalnom ulasku u Hrvatsku uhvaćena trojica Pakistanca. Premda ima mnogo Iranaca, Iračana, Indijaca, Palestinaca i Tunižana, najbrojniji su ilegalci Kurdi iz Turske. Slijede državljani SRJ koji se protive kad ih naša policija želi evidentirati kao Jugoslavene, jer je riječ o Albancima od kojih su mnogi bivši vojnici OVK-a. Nedavno je uhvaćena skupina kurdskih ilegalaca koji su pobjegli iz vojnog logora, a jedan od najzanimljivijih imigranata bio je, kaže Tominac, general afganistanske vojske koji je priznao da je za vrijeme rata u svojoj zemlji zapovijedao postrojbom sa 1000 ljudi.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatima iz BiH osigurat će se i trajni smještaj u Hrvatskoj</p>
<p>Pejković: Vladinu odluku ne treba pogrešno interpretirati, kao nanošenje novih nepravdi Hrvatima iz BiH, jer će se njome problemi riješiti na obostranu korist. Vlasnicima će se vratiti njihovo, a doseljenim Hrvatima će se osigurati trajni smještaj / Prema sadašnjim podacima, 9937 je zauzetih kuća, 1500 ih se već iseljava, a nerješenih je oko 7500 zgrada</p>
<p>ZAGREB, 28. rujna</p>
<p> - Dvadesetak tisuća Hrvata iz BiH koji žive u srpskim kućama streslo se ovih dana zbog Vladine odluke da se do kraja 2002. godine privatna imovina mora vratiti prijašnjim vlasnicima. Je li riječ o još jednoj u nizu političkih odluka, koja će se ponovno na njima slomiti ili nove najave preseljenja imaju i financijsko utemeljenje? Sudeći po mišljenju relevantnih Vjesnikovih sugovornika, tu odluku treba pozdraviti ne samo zbog političkih razloga već i zato, što napokon postoje ozbiljna jamstva za financijsku potporu međunarodne zajednice.</p>
<p>Dvostruka korist</p>
<p>»Konačno je utvrđen rok do kada treba riješiti probleme s imovinom na nekadašnjim ratnim područjima, pa nam više neće moći prigovarati tko god se sjeti da to nismo u stanju riješiti. Ne treba tu odluku pogrešno interpretirati, kao nanošenje novih nepravdi Hrvatima iz BiH, jer će se njome problemi riješiti na obostranu korist. Vlasnicima će njihovo biti vraćeno, a doseljenim Hrvatima će biti osiguran trajni smještaj«, izjavio je u četvrtak Lovre Pejković, predstojnik Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice. Potvrdio je također da je, prema sadašnjim podacima, 9937 zauzetih kuća, 1500 ih se već iseljava, a nerješenih je oko 7500 zgrada.</p>
<p>»Računamo da ćemo 2000 kuća moći riješiti preseljenjem u postojeću državnu imovinu, pa ostaje problematično još 4000-5000 zauzetih kuća na nekad okupiranim područjima. Za smještaj dvadesetak tisuća ljudi, koji su sada u njima, trebalo bi nam, procjenjuje se, od 60 do 80 milijuna eura. Računamo, dakako, na pomoć međunarodne zajednice, donacije i povoljne zajmove o kojima smo već počeli ozbiljno pregovarati«, kazao je Pejković, uvjeren da će do zadanog roka vlasničko pitanje prerasti iz političkog u tehničko i financijsko.</p>
<p>Slaže se s tim i Tomo Aračić, predsjednik Zajednice udruga doseljenih Hrvata iz BiH i poručuje onima koji sada žive u srpskim kućama: »Ne treba praviti problem od ove odluke, spremni smo uključiti se u Vladinu politiku i vjerujemo da se problem konačno može trajno riješiti i u našu korist«. Iako svjestan šoka koji su ponovno proživjeli doseljeni Hrvati, čuvši da im se opet priprema preseljenje, ističe da sad »imaju Vladina jamstva da neće završiti na ulici i da će međunarodna zajednica pomoći u osiguranju njihova trajnog smještaja«.</p>
<p>I Pejković i Aračić ponovili su da time neće biti zahvaćeni doseljenici koji su se na bilo koji način snašli - kupili imovinu svojim novcem negdje u Hrvatskoj ili im je kuća obnovljena tamo gdje su prije živjeli. »Osobna je odluka svakog našeg državljanina da ode u svoj kraj ili ostane živjeti ovdje, ali nas zanimaju samo oni koji nemaju krov nad glavom«, kaže predstavnik Hrvata iz BiH Tomo Aračić, odbivši optužbe nekih iz susjedne države, koji mu zamjeraju navodno zalaganje za nepovratak u BiH.</p>
<p>»Većina doseljenika želi ovdje ostati i to je njihovo pravo, pod uvjetom, dakako, da nisu zbrinuti ni tu ni tamo«, tvrdi Aračić, čije mišljenje dijeli i Pejković. On smatra realnim rok za rješavanje problema koji Hrvatsku muči već godinama. Revizija stambenih rješenja je završena, podsjeća, te najavljuje da će do konca rujna završiti i revizija imovine kupljene posredstvom APN-a, državne agencije koja otkupljuje imovinu radi zbrinjavanja hrvatskih doseljenika.</p>
<p>Provjera među korisnicima imovine u 120 općina u 14 županija počela je krajem siječnja, a završila polovinom svibnja. Nakon najnovije Vladine odluke o povratu srpske imovine do konca 2002., trebala bi se razmrsiti i sudbina Hrvata doseljenih iz BiH, koji žele ostati u Hrvatskoj. Predsjednik njihove udruge, Aračić, tvrdi da većina njih želi ostati u Hrvatskoj, pa će se s predstavnicima vlasti pokušati dogovoriti o modelu po kojemu će upravo oni biti jedan od ključnih nositelja oporavka opustošenih krajeva posebne državne skrbi.</p>
<p>Mesić obećao potporu doseljenima iz BiH</p>
<p>O razvitku prvrede na područjima posebne državne skrbi te uključivanju naseljenih Hrvata iz BiH u obnovu gospodarstva i oživljavanje tih područja, predstavnici Zajednice naseljenika u Hrvatskoj razgovarali su u petak i s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.</p>
<p>Gubitak mirovina i nezaposlenost su njihovi najveći problemi, kazao je Aračić Mesiću, te novinarima nakon sastanka. »Vladina odluka da se do kraja 2002. godine sva imovina vrati vlasnicima ne treba izazivati frustracije, jer će povratkom imovine vlasnicima i naš smještaj biti riješen«, poručio je, istakavši da se Predsjednik zanimao za stručnost naseljenih Hrvata i mogućnost da se aktivno uključe u ekonomski razvitak krajeva u kojima sada žive, a u njima žele i ostati.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Osumnjičeni za ratne zločine u Lori u pritvoru, još se traga za Dujićem </p>
<p>SPLIT, 28. rujna</p>
<p> - Istražni sudac splitskoga Županijskog suda Dražen Penjak u četvrtak i petak ispitao je sedmoricu od osmorice osumnjičenih za ratni zločin - ubojstva Splićana srpske nacionalnosti Gojka Bulovića i Nenada Kneževića u ljeto 1992. u vojnom zatvoru splitske ratne luke Lora. Osumnjičeni su zadržani 48 sati u pritvoru. Riječ je o Splićanima Tonću Vrkiću (41), bivšem zamjeniku upravitelja vojnog zatvora, Miljenku Bajiću (35), Josipu Bikiću (33), Davoru Baniću (42), Emiliju Bunguru (31), Anti Gudiću (30) i Anđelku Botiću (34) za koje je splitsko Odvjetništvo dalo samo inicijale. Za prvoosumnjičenim Tomom Dujićem (32), bivšim upraviteljem vojnog zatvora, još se traga.</p>
<p> U vrijeme počinjenja kaznenih djela svi su bili pripadnici Vojne policije, a djelatne vojne osobe ostali su Dujić, Vrkić, Banić i Botić.</p>
<p> Mladen Bajić, županijski državni odvjetnik u Splitu, u petak je potvrdio da je Uprava Vojne policije Ministarstva obrane, zajedno s Policijskom upravom splitsko-dalmatinskom, nakon obrade protiv osmorice podnijela kaznenu prijavu zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Pretpostavlja se da su odgovorni za smrt dvojice Splićana, ali i za premlaćivanje drugih zatočenika. </p>
<p> Neslužbeno doznajemo da je to početak opsežne istrage i uhićenja osumnjičenih za zločine u Lori. Među usmrćenima spominju se i dvojica crnogorskih rezervista zarobljenih sredinom 1992. u blizini Stona, Gojko Bulović i Nenad Knežević. Obdukcijom je utvrđeno da je Bulović umro od premlaćivanja. Kneževiću su bile nanesene mnoge teške ozljede, ali ne vatrenim oružjem, navodi se posmrtnoj dokumentaciji. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010929].
|
