NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010629].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 189088 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Isplati li se radi pola sata riskirati život?</p>
<p>Vozači i policija su na istoj strani. Zajedno se moramo potruditi da hrvatske prometnice budu sigurnije. Kako zbog nas samih, tako i zbog turističkog imidža naše države. Nitko ne želi dolaziti u državu na čijim se cestama često gine, kaže Branko Pamić, načelnik Odjela prometne policije MUP-a</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – »Vozači i policija nisu na suprotnim stranama. Obrnuto, na istoj smo strani. Zajedno se moramo potruditi da hrvatske prometnice budu sigurnije. Kako zbog nas samih, tako i zbog turističkog imidža naše države. Nitko ne želi dolaziti u državu na čijim se cestama često gine«, kaže Branko Pamić, načelnik Odjela prometne policije MUP-a.</p>
<p>Nakon prošlotjednog crnog prometnog vikenda policija se priprema za novi, kad se očekuje početak snažnijeg turističkog vala. Zato Pamić naglašava: </p>
<p>»Prošlog se vikenda stanje sigurnosti u prometu osjetno pogoršalo. Velik broj prometnih nezgoda i veći broj poginulih, čak 10 u tri dana, podatak je koji mora zabrinuti. Zato će policija u razdoblju koje dolazi pojačano raditi na uočavanju i sankcioniranju onih vozača koji grubo krše prometne propise. Posebno će na udaru biti oni koji se ne pridržavaju ograničenja brzine, oni koji pretječu kolonu vozila...«</p>
<p>Ovogodišnji lipanj ipak bolji od prethodnoga?</p>
<p>Prema prometnoj statistici do 25. lipnja, može se procijeniti da će ovogodišnji lipanj ipak biti bolji od prethodnoga kad je o najtežim posljedicama prometnih nesreća riječ. Naime, u lipnju prošle godine poginule su 74 osobe, a do 25. lipnja ove godine u prometu je poginulo 38 osoba. Ukupno je do 25. lipnja zabilježeno 5174 prometne nesreće, od čega 1022 sa stradalim osobama. Prošle je godine u isto vrijeme bilo 6205 nesreća, od čega s nastradalima 1318.</p>
<p>»Podaci su teško usporedivi jer za lipanj ove godine još ne možemo dati konačne brojke. No, bez obzira na iznimno težak posljednji vikend, stanje sigurnosti u lipnju ove godine bitno je bolje nego prošle, na što upućuju statistički podaci. Predviđamo da će se takva situacija održati do kraja mjeseca, a to ćemo pokušati osigurati i pojačanim kontrolama i pojačanom prisutnošću. Ako se naša predviđanja ostvare, broj teško nastradalih u prometnim nezgodama u prvih šest mjeseci bit će na prošlogodišnjoj razini što, s obzirom na ovogodišnji iznimno negativan trend s početka, nije loš pokazatelj. Dakako, s time nismo zadovoljni niti možemo biti zadovoljni dok i jedna osoba stradava u prometu«, naglašava Pamić.</p>
<p>Za sigurnost najviše mogu učiniti sami vozači</p>
<p>Prema njegovim riječima, svibanj i lipanj su mjeseci u kojima i inače raste broj prometnih nesreća, pa tako i broj stradalih, budući da se početkom turističke sezone osjetno povećava broj vozila na prometnicama. Ove godine, osim toga, što zbog trošarina, što zbog povlastica, i broj novoregistriranih vozila veći je nego u istom razdoblju lani. Sve su to parametri koje treba uzeti u obzir prilikom procjene stanja prometne sigurnosti.</p>
<p>Kako bi ovaj vikend prošao u što mirnijem tonu, Prometna policija planira pojačane kontrole i upozorava da, uz poštovanje dopuštene brzine kretanja, izbjegavanje pretjecanja kolone vozila, vozači posebnu pozornost usmjere i na održavanje potrebnog razmaka između vozila. Jer, vožnja na nedovoljnom razmaku jedan je od češćih uzroka prometnih nezgoda.</p>
<p>Za prometnu sigurnost najviše mogu učiniti sami vozači, odgovornim odnosom prema prometu i vožnji. U suprotnom, svi možemo postati dio crne prometne statistike.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kraći tjedan - manje plaće </p>
<p>U državnim i javnim poduzećima i u 80 posto poduzeća već se nekoliko godina radi dva sata kraće / U preostalih 20 posto poduzeća, međutim, poslodavci namjeravaju sa skraćenjem radnoga tjedna smanjiti i cijenu rada / Kritično u tekstilnim i graditeljskim tvrtkama / Radnicima u trgovini i brodogradnji u radno vrijeme ne priznaje se priprema posla </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Od 1. srpnja za sve zaposlene u državi uvodi se umjesto 42-satnoga 40-satni radni tjedan. Iako je izmjenama Zakona o radu radni tjedan skraćen još u ožujku, poslodavcima je ostavljen rok da do kraja lipnja usklade kolektivne ugovore i pravilnike o radu. </p>
<p>U državnim i javnim službama te u 80 posto poduzeća gdje su se sindikati za 40-satni tjedan izborili kolektivnim ugovorima, već se nekoliko godina radi tjedno dva sata manje, pa za većinu zaposlenih zakonska obveza ne donosi ništa nova. No, u preostalih 20 posto poduzeća, koja moraju skratiti radno vrijeme, poslodavci namjeravaju radnicima smanjiti i plaće. </p>
<p>»Preporučili smo tvrtkama da u pravilnicima i ugovorima o radu smanje cijenu sata rada, kako bi mjesečna masa za plaće ostala ista«, kaže za Vjesnik glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević. Za osam sati rada mjesečno manje, plaće bi se smanjile za 4,7 posto, što za radnika s prosječnom plaćom znači mjesečno 150 kuna manje. </p>
<p>Poslodavci tvrde da bi im se povećali troškovi poslovanja ako bi za manje rada dali radniku istu plaću ili ako bi mu platili osam sati prekovremenog. Udar novog troška snižavanjem satnice amortizirat će male i srednje tvrtke, u kojima nema pritiska sindikata i kolektivnih ugovora, kaže Ivančević.</p>
<p>Ivančević spominje stečaj i otpuštanje</p>
<p>Ivančević ističe kako će biti velikih problema u tvrtkama, posebno tekstilnim i graditeljskima, koje zbog obveze iz kolektivnih ugovora ne mogu smanjiti plaće. »Za te će tvrtke, zbog teške situacije u tekstilu i graditeljstvu, povećani troškovi biti dodatna kap koja će ih odvesti u stečaj ili će morati otpuštati radnike«, najavljuje Ivančević.</p>
<p>Predsjednik Sindikata tekstila Josip Zidanić poručuje Ivančeviću da u 147 od 155 poduzeća, u kojima radi više od 90 posto radnika u tekstilu, djeluju sindikati koji će se žestoko usprotiviti smanjivanju plaća i prozvati poslodavce koji to pokušaju učiniti. Za tekstilce, koji mjesečno u prosjeku zarade 1840 kuna, za 86 kuna manja plaća ravna je katastrofi. </p>
<p>U tekstilu je, inače, kolektivnim ugovorima za oko 52 posto zaposlenih već ranije uveden 40-satni tjedan. Problem je, ističe Zidanić, što mnogi privatni poslodavci radnicima ne plaćaju prekovremene sate. Tako se u konfekciji radi i po 48 sati tjedno, a radnicama u Herucu, primjerice, za odrađenih 220 sati mjesečno ne plaća se ni kuna za prekovremeni rad. </p>
<p>»Besplatni« prekovremeni</p>
<p>Iako je za sve trgovce kolektivnim ugovorom 40-satno radno vrijeme uvedeno prije tri godine, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Ana Knežević ističe kako radnici rade puno više, a da im se to ne plaća. Poslodavci, naime, u 40 sati rada ne računaju pripremu rada, pa radnicima koji moraju doći na posao pola sata prije otvaranja dućana i ostati još pola sata nakon zatvaranja, da bi počistili trgovinu i sredili kasu, ne plaćaju prekovremeni rad.</p>
<p>»Velika je konkurencija u trgovini, a u strahu od otkaza radnici se boje i pitati za prekovremeni«, kaže Ana Knežević. Sindikat je zato poslao dopis direktorima i vlasnicima dućana da vrijeme za pripremu posla prerasporede u okviru 40 sati rada, kao što je praksa u bankama i poštama, ili da radnicima plate prekovremene sate. </p>
<p>Još je gora situacija u malim trgovinama, u kojima radnici nisu sindikalno organizirani, ističe Knežević. Tamo radnice lipsaju, jer rade i po 48 sati tjedno, a prekovremeni se ne plaća. Gazda prijavljuje radnicu na minimalnih 1700 kuna, ali joj kao plaću daje 10 posto prometa, pa ona mjesečno dobije 800 do 1400 kuna.</p>
<p>I u metalnoj industriji 72 posto zaposlenih već radi 40 sati tjedno, jer je, kako kaže potpredsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović, u 186 od 242 metalska poduzeća kraći radni tjedan ugovoren kolektivnim ugovorima.</p>
<p> Kao i u trgovini, pojavio se problem pripreme posla i to u Brodogradilištu Kali, gdje radnici moraju doći na posao sat ranije, a da im se to ne plaća. Problema ima u malim poduzećima, u kojima poslodavci prekovremeni rad naknadno proglašavaju preraspodjelom radnog vremena i radnicima ne plaćaju ništa, upozorava Marjanović. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Papina lekcija u Ukrajini o prvoj kršćanskoj vrlini - poniznosti</p>
<p>Pravoslavni poglavari ignorirali su Papin posjet Ukrajini / Iako je to bio prije svega legitiman posjet katoličkog poglavara tamošnjoj katoličkoj zajednici, ruski patrijarh Aleksej II. ocijenio ga je kao »kraj ekumenskih odnosa između Moskve i Rima« </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Misom po grkokatoličkom obredu u Lavovu, pred milijun okupljenih vjernika, na kojoj je proglasio blaženicima 27 ukrajinskih grkokatolika stradalih u staljinističkim i nacističkim progonima, papa Ivan Pavao II. u srijedu je priveo kraju petodnevni pohod Ukrajini. Iako je vjerski vođa ukrajinskih grkokatolika, veliki nadbiskup Lavova kardinal Lubomyr Husar, ocijenio Papin pohod uspješnim, to što je odaziv vjernika bio nešto ispod očekivanja (na misama u Kijevu i Lavovu očekivalo se barem dva milijuna vjernika) i što se Papa nije uspio susresti s pravoslavnim vjerskim poglavarima u Ukrajini nesumnjivo umanjuje uspješnost njegova posjeta. Na samom dolasku u Kijevu ga je dočekalo samo 50.000 katoličkih vjernika, a dok su tamošnji pravoslavni vjernici pokazali mahom ravnodušnost za Papin posjet, svećenstvo je išlo korak dalje i svjesno ga ignoriralo. Tom je prilikom Papa primljen kod predsjednika Ukrajine Leonida Kučme (na čiji je poziv i došao u Ukrajinu), ali je izostao prijem kod kijevskog metropolita Vladimira, očigledno pod utjecajem ruskog patrijarha Alekseja II. </p>
<p>»Nemojte upasti u ropstvo konzumizma«</p>
<p>U Lavovu je Papa ipak bio bolje sreće jer ga je u tom duhovnom i kulturnom središtu ukrajinskih grkokatolika na prvoj, latinskoj misi dočekalo oko 300.000 vjernika. Obraćajući se mladima, Ivan Pavao II. pozvao ih je da ne napuštaju zemlju sljedećim riječima: »Nemojte iz ropstva komunizma upasti u ropstvo konzumizma«, obrazloživši da je »konzumizam« drugi oblik materijalizma koji načelno ne odbija Boga, ali ga u stvarnosti isključuje iz života. Tom je prilikom Papa beatificirao i dvojicu ukrajinskih katoličkih zaslužnika poljskog podrijetla – nadbiskupa Lavova Jozefa Bilczewskog i Zygmunta Gorazdowskog, utemeljitelja kongregacije sestara »Jozefitiki«.</p>
<p>Iako je Papin pohod Ukrajini bio prije svega legitiman posjet katoličkog poglavara tamošnjoj katoličkoj zajednici (pet milijuna grkokatolika i milijun rimokatolika), ruski patrijarh Aleksej II. ocijenio je ovo kao »kraj ekumenskih odnosa između Moskve i Rima«. O Papinoj izjavi kajanja zbog katoličkih grijeha prema pravoslavnoj braći rekao je da nije dovoljna: »Višestoljetne se podjele ne mogu prevladati jednom izjavom, a Papin posjet Ukrajini ne pridonosi pomirbi među crkvama nego još više produbljuje jaz!«</p>
<p>Lavovski nadbiskup protiv patrijarha Alekseja</p>
<p>Lavovski nadbiskup Lubomyr Husar na to je odvratio da Papa ima puno pravo posjetiti katoličke vjernike u Ukrajini, a Aleksejevu izjavu o »kraju ekumenizma« ocijenio je prepesimističnom. On je odbacio optužbe ruskog patrijarha da je Papin posjet pokušaj pridobivanja pravoslavnih vjernika i kritizirao je izjavu moskovskog patrijarhata prema kojoj bi sva područja nekadašnjeg Sovjetskog Saveza bila njihov »kanonski teritorij«, obrazloživši da takvo stajalište može biti izgovor Ruskoj pravoslavnoj crkvi da nametne svoj primat drugim istočnim crkvama. On drži da je i ovaj Papin pohod, kao jedan u nizu Papinih ekumenskih putovanja na Istok (Rumunjska, Gruzija, Grčka i Sirija), izmijenio pretpostavke za mogući pohod Rusiji. </p>
<p>Iako je Ivana Pavla II., još prije 10 godina, u Moskvu pozvao Mihail Gorbačov, a kasnije i Boris Jeljcin, sadašnji ruski predsjednik Vladimir Putin (očito pod Aleksejevim utjecajem i radi »mira u kući«) nije obnovio taj poziv, čak ni nakon nedavnog posjeta Vatikanu.</p>
<p>No kad ga u Moskvu već nisu pozvali ni ruski patrijarh niti predsjednik, Papi je za boravka u Ukrajini poziv uputio katolički nadbiskup Moskve i tamošnji apostolski administrator, Tadeusz Kondrusiewicz.</p>
<p>Probleme treba rješavati na lokalnoj razini</p>
<p>Razočaranje držanjem pravoslavnih vjerskih poglavara u Ukrajini izrazio je i predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, kardinal Walter Kasper. On je izjavio da bi pojedine probleme između katolika i pravoslavaca u Ukrajini trebalo rješavati na lokalnoj razini, a ne u Rimu ili Moskvi. </p>
<p>Iako je Papa i ovom prilikom (kao i u Grčkoj) zatražio oproštaj za grijehe katolika prema pravoslavcima, ruskom je patrijarhu očito u interesu da ostane nepomirljiv. S druge strane, uši kršćanskog svijeta dosad su uglavnom slušale riječi pokajanja katoličkog poglavara. Još nisu, na primjer, čule pokajanje ruskog patrijarha za zločine ruskog carizma i dinastije Romanovih (kad je moć i utjecaj Ruske pravoslavne crkve bio na vrhuncu) nad poljskim katolicima i kavkaskim muslimanima sredinom 19. stoljeća, ili za teški genocid nad Židovima početkom 20. stoljeća. Što ni najmanje ne pruža primjer kršćanske snošljivosti i spremnosti na praštanje.</p>
<p>Usprkos svemu, Papa se iz Ukrajine može vratiti zadovoljan, iako mu »pravoslavna braća u Kristu« nisu domaćinski otvorila svoja vrata. Ako ništa drugo, održao im je lekciju o prvoj kršćanskoj vrlini, poniznosti! </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Branimirova mjesec dana bez tramvaja</p>
<p>Od 7. srpnja na relaciji Glavni kolodvor-Branimirova tržnica vozit će autobusi / Uvođenje privremene tramvajske linije broj 18, od Glavnog kolodvora do Trga bana Jelačića </p>
<p>Početkom treće faze radova u Draškovićevoj ulici, koji počinju 7. srpnja te uključuju zamjenu tramvajske pruge na križanju Draškovićeve i Branimirove ulice, zatvorit će se tramvajski promet Branimirovom ulicom. </p>
<p>Prema riječima Branka Mikinca, pomoćnika direktora ZET-a za promet, oko tri-četiri tjedna, koliko će trajati radovi, na relaciji Glavni kolodvor-Branimirova tržnica vozit će autobusi. </p>
<p>– ZET će uključiti dva zglobna autobusa koji će svakih šest-sedam minuta prevoziti građane od Glavnog kolodvora do Branimirove tržnice, rekao je Mikinac.</p>
<p>Polazno stajalište autobusa bit će na tramvajskom stajalištu na Glavnom kolodvoru, a na Branimirovoj tržnici bit će privremeno autobusno stajalište, gdje će se autobus polukružno okretati i vraćati prema kolodvoru. </p>
<p>Najveća je novost uvođenje privremene tramvajske linije broj 18, koja će povezivati liniju Glavni kolodvor i Trg bana Jelačića te će prometovati na liniji: Zapadni kolodvor - Ulica Republike Austrije - Ilica - Trg bana Jelačića - Praška - Mihanovićeva - Vodnikova - Savska - Savski most.</p>
<p>Tramvajska linija broj 2 prometovat će na liniji: Črnomerec - Ilica - Ulica Republike Austrije - Jukićeva - Savska - Avenija Vukovar - Žitnjak.</p>
<p>Tramvajska linija broj 4 prometovat će na trasi: Savski most - Savska - Avenija Vukovar - Držićeva - Kvaternikov trg - Dubec.</p>
<p>Tramvajska linija broj 6 prometovat će trasom: Črnomerec - Trg bana Jelačića - Vlaška - Kvaternikov trg - Šubićeva - Držićeva - Sopot.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Grad kupio neispravnu kosilicu za lokvanj</p>
<p>Na sjednici Znanstvenog kolegija ekosistema Jarun raspravljalo se u četvrtak o aktivnostima vezanim uz gradnju parkirališnih mjesta uz Malo i Veliko jezero, a razmotren je i prijedlog Poglavarstva da kolegij postane savjetodavno tijelo Gradske skupštine.</p>
<p>Prema riječima predsjednika ZKEJ-a Fedora Wenzlera, promet na Jarunu ne može biti potpuno zatvoren zbog odvijanja sportskih aktivnosti i opskrbe. </p>
<p>Radna grupa za vodeni ekosistem zaključila je, pak, kako rabljena kosilica za lokvanj, koju je Gradski ured za obrazovanje i sport nabavio prije mjesec dana, nije upotrebljiva bez kompletnog remonta. Naime, zbog lošeg brtvenja hidrauličnog sustava i lošeg stanja ostalih vitalnih dijelova postoji opasnost od izlijevanja motornog ulja u vodu. Osim toga, ta kosilica nema mogućnost istodobnog skupljanja otkošenog materijal, koji oko sat vremena pliva po površini vode, nakon čega je otežano njegovo prikupljanje. Tehnički direktor Jaruna Karlo Rezer istaknuo je kako je, osim čeone, kupljena i bočna kosilica, koja je za Jarun sasvim neprikladna. Odlučeno je kako će nakon servisa stroj biti podmazivan biljnim uljima i pušten u pokusnu košnju. Za jarunski ekosustav i kvalitetu vode od ključnog je značenja izvlačenje mulja i produbljenje kajakaškog korita, rečeno je na sjednici i zaključeno kako bi strojevi koji su u mogućnosti to izvesti bili korisniji od spomenute kosilice. Spomenuta je i potreba za rušenjem topola, čije lišće leti u vodene staze, kao i ideja o razmatranju gradnje kajakaške staze za slalom. Slavko Dakić, savjetnik gradonačelnika, rekao je kako je Gradsko poglavarstvo predložilo razmatranje da Kolegij postane savjetodavno tijelo Gradske skupštine, čime bi se preimenovao u Savjet. Što se tiče legalizacije bespravne gradnje, ona će u ovom trenutku biti minimalna, a prateći ugostiteljski objekti bit će u potpunosti podređeni sportsko-rekreacijskom centru.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kako do podizne platforme od 85.000 kuna?</p>
<p>Kako bi se petnaestogodišnjem Vatroslavu Vuku, oboljelom od distrofije mišića, omogućio nesmetan izlazak iz kuće bez tuđe pomoći, Društvo distrofičara Zagreb ovih je dana pokrenulo akciju za kupnju podizne platforme. </p>
<p>Problem je što je njezina cijena s montažom oko 85.000 kuna, koliko Društvo distrofičara i obitelj Vuk nemaju. Dosad je, kako doznajemo od Mladena Vuka, prikupljeno 3.500 njemačkih maraka, od čega je Ministarstvo rada i socijalne skrbi dotiralo 8.000 kuna.</p>
<p>Zbog progresije bolesti Vatroslav se, prema riječima mladićevog oca Mladena Vuka, od prije tri godine isključivo kreće s pomoću invalidskih kolica. Kako je zbog strmog terena prilaz obiteljskoj kući u Trdicama 43, u Gornjem Vrapču, moguć jedino uz dvanaest nepremostivih stepenica - mladić gotovo ne izlazi iz kuće. Stoga je, kako doznajemo, osim obitelji, njegov »najbolji« prijatelj kompjutor, a igrice gotovo jedina društvena utjeha.</p>
<p>Problem te arhitektonske barijere, koja uz malo dobre volje sugrađana ne bi trebala biti nerješiva, »povukao« je za sobom i pitanje Vatroslavova daljnjeg školovanja.</p>
<p>Naime, ako bi se upisao u srednju školu, supružnici Vuk ne bi mogli svakoga dana osiguravati pomoć prijatelja, susjeda i rodbine pri njegovu odlasku u školu i dolasku kući. </p>
<p>– Platforma bi bila spasonosno rješenje jer bih se s pomoću nje mogao samostalno kretati, rekao nam je samozatajan mladić, dodajući kako svoju budućnost vidi u nekom kompjutorskom zvanju.</p>
<p>Kako bi riješio životni problem, svi koji to žele svoj prilog mogu uplatiti na broj žiroračuna Društva distrofičara Zagreb, kod ZAP-a, 30102- 678-110905, s naznakom za podiznu platformu za Vatroslava Vuka. Dodatne informacije mogu se dobiti na tel. 3487-556 ili na mobitel 091/5695-789. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dijelovi Novog Zagreba, Dubrave i Sesveta - bez ijedne knjižnice </p>
<p>Zagrebu nije dovoljna 51 knjižnica / Podsljemenska naselja odsječena od knjižnica / Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba: Naselje u kojem bi svakako trebalo otvoriti knjižnicu jesu Poljanice / Manje gradske četvrti spašavaju bibliobusi / Uskoro knjižnica u Šestinama / Knjižnicama nedostaju »kvadrati« </p>
<p>Iako u Zagrebu djeluje 51 narodna knjižnica, to nije dovoljno za potrebe stanovnika grada. Neka gradska naselja, primjerice podsljemenski kvartovi, neki dijelovi Novog Zagreba te prostor između Dubrave i Sesveta, »odsječena« su od knjižnica.</p>
<p>Potrebu stanovnika tih naselja za knjigom donekle uspijeva zadovoljiti bibliobus, ali to nije dovoljno. Knjižnice grada Zagreba, u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, otvaraju knjižnice ondje gdje je potrebno. Bibliobus im je u tome velika pomoć i dobar pokazatelj. Naime, naselja čiji stanovnici pokazuju veliko zanimanje za bibliobus obično trebaju knjižnicu. </p>
<p>Stanovnici Šestina sami su tražili da se kod njih otvori knjižnica. Njihovu želju ispunit će Knjižnica Bogdan Ogrzović, koja će u Šestinama otvoriti ogranak. Slične planove u Brdovcu ima i zaprešićka knjižnica. </p>
<p>Naselje u kojem bi svakako trebalo otvoriti knjižnicu jesu Poljanice u zagrebačkoj Dubravi, rekla nam je ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić. Naime, između Dubrave i Sesveta postoji mala knjižnica u Dupcu. No, zbog površine od niti 100 četvornih metara i vrlo loših uvjeti u kojima se nalazi već odavno ne zadovoljava potrebe stanovnika. Za taj bi kvart knjižnica trebala imati barem 300 četvornih metara. </p>
<p>Zanimljiva je informacija da su sesvetski urbanisti prilikom izrade urbanističkog plana zatražili mišljenje Knjižnica grada Zagreba. Upravo zbog toga Sesvetski Kraljevec ima dobre šanse da dobije svoju knjižnicu.</p>
<p>Obnova Knjižnice Božidara Adžije, popularne Radničke, najveća je ovogodišnja investicija u uređenje gradskih knjižnica. Temeljitim preuređenjem Radnička će dobiti i suvremenu studijsku čitaonicu.</p>
<p>Velik problem narodnih knjižnica predstavlja i nedostatak »kvadrata«. Sve knjižnice i njihovi ogranci rasprostiru se na 16.007 četvornih metara, a samo Gradska knjižnica na Starčevićevom trgu trebala bi biti smještena na osam do 10 tisuća četvornih metara, umjesto na dvije i pol, da bi pružala odgovarajuću uslugu.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagrepčani duguju Elektri i Plinari 408 milijuna kuna </p>
<p>Elektra potražuje više od 362, a Plinara 45,6 milijuna kuna / Zdravstvo duguje četiri milijuna, a Hrvatska vojska nešto više od dva milijuna kuna / Kućanstva duguju manje od gospodarstva i institucija / Najveći dužnik Plinare je HEP sa 10 milijuna kuna duga / Među dužnicima ističu se potrošači u stečajnom postupku i javna rasvjeta </p>
<p>Ukupan dug Elektri-Zagreb i Gradskoj plinari trenutačno iznosi gotovo 408 milijuna kuna. </p>
<p>Elektra potražuje 362,7 milijuna kuna. Kućanstva duguju 138,3 milijuna kuna, a gospodarstvo i razne institucije 224,3 milijuna. Među dužnicima visinom nepodmirenog računa ističu se potrošači u stečajnom postupku (gotovo 30 milijuna) i javna rasvjeta (19,5 milijuna). Zdravstvo duguje gotovo četiri milijuna, a Hrvatska vojska nešto više od dva milijuna kuna. Neurednim platišama struju iskopčava čak 30 Elektrinih ekipa. Iskapčanje struje je, očito, obostrani stres - za onoga komu iskapčaju struju, ali i za radnike Elektre. Da nije tako, ne bi bilo potrebno povremeno osigurati pratnju i asistenciju zaštitarskih tvrtki prilikom iskapčanja. </p>
<p>Koordinator za informiranje Elektre Vladimir Šek tvrdi kako mnogi dužnici, kada im njihova ekipa pozvoni na vrata, nekako pronalaze novac ne bi li trenutačno podmirili dug. </p>
<p>Nenaplaćena potraživanja Gradske plinare trenutačno iznose 45,6 milijuna kuna. Dug široke potrošnje, dakle, kućanstava, jest 16,4 milijuna kuna. Stambene zgrade duguju 2,3 milijuna kuna, a gospodarstvo i razne institucije 26,7 milijuna. Najveći je pojedinačni dužnik Hrvatska elektroprivreda, koja duguje gotovo 10 milijuna kuna. Zdravstvo duguje 3, a HV 1,7 milijun kuna. Kod iskapčanja plina neplatišama vrijedi isto što i kod iskapčanja struje. </p>
<p>Svoje račune osobito teško podmiruje većina umirovljenika i mnogi nezaposleni. Što će tek biti ako se ostvare predviđanja o novim velikim poskupljenjima struje i plina?</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Opravdat ćemo dosadašnja razočaranja radom stranke</p>
<p>Robert Pavičić novi je predsjednik Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Pavičić, koji je ujedno direktor poduzeća Jarun d.o.o., na tu je dužnost izabran prije dva dana umjesto dosadašnjeg predsjednika Davorina Tepeša, koji se s te funkcije povukao na vlastiti zahtjev. </p>
<p>– Imenovanjem novog predsjednika počinje predizborna kampanja koja će, prema očekivanjima stranke, poraziti »crvenu vlast« na političkoj sceni, istaknuo je Tepeš.</p>
<p>Robert Pavičić član je HDZ-a od samog osnutka, upoznat je s radom i problemima s kojima se stranka susretala posljednjih deset godina. Dolaskom na funkciju najavio je kraj dosadašnjem načinu rada stranke. Također je apelirao na građane da shvate potrebu stvaranja nove slike HDZ-a, koja će ubuduće opravdati razočaranja stranke postignuta u proteklih deset godina.</p>
<p>Vijećnik HDZ-a u Skupštini grada Zagreba Tomislav Jelić poručio je da će HDZ u gradskim strukturama biti žestoka oporba sadašnjoj vlasti. </p>
<p>– Ponudit ćemo rješenja za probleme, ali nećemo biti huškačka oporba, istaknuo je Jelić, koji u Pavičiću vidi budućnost stranke.</p>
<p>HDZ već na jesen planira osnovati zagrebačku vladu u sjeni, sa strankama Hrvatskog bloka koje čine novi i kompetentni ljudi. Također planiraju suradnju s HIP-om jer imaju kompatibilne i gotovo identične ciljeve.</p>
<p>Davorin Tepeš, koji je izabran za potpredsjednika stranke, istaknuo je kako je Pavičićevo imenovanje dobar reorganizacijski potez koji će jamčiti kvalitetu u rješavanju gradskih problema.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Kina prodavala organe pogubljenika</p>
<p>WASHINGTON, 28. lipnja </p>
<p> - Kineski liječnici uzimali su organe s pogubljenih zatvorenika koji još uvijek nisu bili klinički mrtvi kako bi ih prodavali inozemnim pacijentima koji su trebali transplantaciju, rekao je u srijedu u američkom Kongresu jedan liječnik koji je napustio Kinu.</p>
<p> »Moj posao zahtjevao je uklanjanje kože i rožnica s tijela više od stotine pogubljenih zatvorenika«, rekao je dr. Wang Guoqi pred pododborom za ljudska prava Predstavničkog doma američkog Kongresa.</p>
<p>»S dubokim žaljenjem danas svjedočim protiv prakse prodaje organa i tkiva mrtvih zatvorenika«, rekao je Wang. On je napustio Kinu prije godinu dana i od tada živi u Sjedinjenim Državama. Wang je opisao kompliciranu proceduru koju su razvili vladini dužnosnici i liječnici kako bi se organi uzeli s tijela pogubljenih zatvorenika odmah nakon izvršenja smrtne kazne i bili spremni za transplantaciju.</p>
<p> Liječnici su uzimali organe zatvorenika na mjestu pogubljenja, u nekim slučajevima i prije nego je zatvorenikovo srce prestalo kucati.</p>
<p> Wang je rekao da više nije mogao podnositi tu praksu nakon što je u listopadu 1995. godine dobio zadatak da skine kožu sa zatvorenika koji je još bio živ.</p>
<p> Taj incident ga je natjerao da izvijesti međunarodnu zajednicu o nehumanoj praksi prodaje organa za transplataciju s pogubljenih zatvorenika u Kini.</p>
<p>»Ma kako pozitivno utjecala na živote osoba koje su pretrpjele teške opekline ili trebaju transplantaciju nekih organa, ta praksa ne opravdava nemoralan način na koji se provodi uzimanje organa«, rekao je Wang.</p>
<p> Izvješća o uzimanju organa od osoba osuđenih na smrt u Kini privukla su veliku pozornost međunarodne zajednice u posljednjem desetljeću.</p>
<p> Kineski dužnosnici opovrgavaju ta izvješća i ukazuju na činjenicu da od 1984. godine u Kini postoji propis prema kojem je prije uzimanja organa potrebno dobiti dopuštenje osuđenih osoba ili njihovih obitelji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Leotard u Skopju, albanski pobunjenici prijete </p>
<p>SKOPJE, 28. lipnja</p>
<p> - Novi mirovni izaslanik Europske unije za Makedoniju, bivši francuski ministar obrane François Leotard, priprema se u četvrtak preuzeti svoju novu dužnost. U međuvremenu i dalje traju sukobi makedonskih snaga i albanskih pobunjenika na sjeveru zemlje.</p>
<p>Leotard se u iduća četiri mjeseca suočava s teškom zadaćom ponovnog pokretanja pregovora makedonskih vlasti i albanskih čelnika, a istodobno mora pokušati izbjeći uvlačenje NATO-a u još jedan sukob na Balkanu. Leotard je u srijedu jedva izbjegao da ga u Makedoniji proglase personom non grata, nakon što je izjavio da bi makedonska vlada trebala pregovarati s pobunjenicima. On je kasnije pojasnio svoju izjavu ustvrdivši da se trebaju nastaviti pregovori s političkim čelnicima albanske manjine, ali ne i s pobunjenicima.</p>
<p>Albanski pobunjenici zaprijetili su novim napadima na makedonske snage nakon što je u srijedu u ponoć isteklo jednostrano primirje koje su prije tjedan dana proglasilidavši rok političkim strankama da postignu dogovor o statusu albanske manjine u Makedoniji. U okolici Tetova i Kumanova makedonska je vlast po prvi put upotrijebila i borbene zrakoplove u napadima na albanske pobunjenike kao i dva od ukupno četiri ruska zrakoplova tipa Suhoj- 25. U sukobu su lakše ozlijeđena dva makedonska policajca.</p>
<p> Glavni zapovjednik NOV-a Drin Korabi u telefonskom razgovoru iz Prištine, izjavio je da će nakon okončanja primirja albanski pobunjenici primijeniti novu strategiju, uključujući i napade u samom glavnom gradu Makedonije, te širiti područje pod svojim nadzorom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Umro Jack Lemmon</p>
<p>LOS ANGELES/ZAGREB</p>
<p> - U noći između srijede i četvrtka umro je u 76. godini života Jack Lemmon, jedan od najomiljenijih američkih filmskih glumaca svih vremena. Umro je od komplikacija raka s kojim se borio već nekoliko godina.</p>
<p> Lemmonova karijera trajala je punih pedeset godina i dala je niz nezaboravnih uloga, za koje je osvojio dva Oscara, nekoliko Emmyja i bezbroj nominacija i festivalskih nagrada.</p>
<p>U mladosti se istaknuo kao komičar, ulogama ljudi čiju naivnost drugi iskorištavaju kao u filmu »Garsonijera« (The Appartment) i »Neki to vole vruće« Billyja Wildera (s kojim je snimio još pet filmova), a kasnije je uz komične davao i snažne dramske uloge poput one u filmu »Dani vina i ruža« za koju je bio nominiran za Oscara za glavnu ulogu. Od sedam nominacija za Oscara za glavne uloge pet ih je bilo za dramske, a dvije za komičarske uloge. Oscara je dobio 1955. godine za sporednu ulogu u filmu »Mr. Roberts« i 1973. za glavnu ulogu u filmu »Spasiti tigra«. U Cannesu je osvojio Zlatne palme za uloge u filmovima »Kineski sindrom« (1979) and »Nestali« (1982).</p>
<p>Vrlo je popularan bio niz filmova koje je snimio u paru s prošle godine umrlim Walterom Matthauom, među kojima su najpopularniji bili »The Fortune Cookie« i »Mrzovoljni starci«. Od Lemmonovih kazališnih uloga pamti se ona u »Dugom putovanju u noć« Eugenea O'Neila.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Proizveden najmanji čip na svijetu </p>
<p>TOKIO, 28. lipnja </p>
<p> - Najveća japanska tvrtka za proizvodnju elektronskih proizvoda Hitachi razvila je najmanji čip na svijetu, toliko tanak da može stati u papir, objavio je u četvrtak glasnogovornik tvrtke. IC čip, dimenzija 0,4 x 0,4 x 0,06 milimetara, moći će se ugrađivati u novčanice, čekove i sigurnosne certifikate. »Ovaj čip je mogući nasljednik sadašnjeg sustava označavanja pomoću bar kodova. On može pomoći u dokazivanju autentičnosti proizvoda«, rekao je glasnogovornik Hitachija. Tvrtka se nada da će godišnja prodaja ovih čipova vrijediti 145 milijuna dolara.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HRC: »Razminiranje prepustite stručnjacima!«</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – »Ne ulazite u minska polja! Razminiranje prepustite pirotehničarima!«, poručuju iz Hrvatskog centra za razminiranje, reagirajući na tv-emisiju Globalno sijelo, posvećenu problemu mina u Hrvatskoj (prikazanu na HTV-u u srijedu, 27. lipnja). U priopćenju koje je potpisao ravnatelj HCR-a Damir Goršeta, upozorava se da je urednik i voditelj Joško Martinović iznio podatke i razmišljanja koji mogu izazvati teške posljedice za sigurnost građana.</p>
<p>»U emisiji je upućen poziv da se osnuju centri za samopomoć, u kojima bi se dragovoljci na brzinu obučili o osnovama pirotehnike i upućivali da samostalno razminiravaju... jer da je proces razminiranja spor, a država ne mari dovoljno za problem mina«, kaže se u priopćenju. Napominje se da u emisiju nije pozvan predstavnik HCR-a, krovne institucije koju je Vlada zadužila za razminiranje.</p>
<p>Samo je lani kod nas od mina stradalo 22 ljudi – devet smrtno, a 13 ih je ranjeno. Od devet poginulih osam su bili ovlašteni pirotehničari, što najbolje govori koliko je taj posao opasan. Zato, poručuju iz HCR-a, razminiranje treba prepustiti stručnjacima. I dodaju: Nijedno područje nije zaboravljeno.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>HRC: »Razminiranje prepustite stručnjacima!«</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – »Ne ulazite u minska polja! Razminiranje prepustite pirotehničarima!«, poručuju iz Hrvatskog centra za razminiranje, reagirajući na tv-emisiju Globalno sijelo, posvećenu problemu mina u Hrvatskoj (prikazanu na HTV-u u srijedu, 27. lipnja). U priopćenju koje je potpisao ravnatelj HCR-a Damir Goršeta, upozorava se da je urednik i voditelj Joško Martinović iznio podatke i razmišljanja koji mogu izazvati teške posljedice za sigurnost građana.</p>
<p>»U emisiji je upućen poziv da se osnuju centri za samopomoć, u kojima bi se dragovoljci na brzinu obučili o osnovama pirotehnike i upućivali da samostalno razminiravaju... jer da je proces razminiranja spor, a država ne mari dovoljno za problem mina«, kaže se u priopćenju. Napominje se da u emisiju nije pozvan predstavnik HCR-a, krovne institucije koju je Vlada zadužila za razminiranje.</p>
<p>Samo je lani kod nas od mina stradalo 22 ljudi – devet smrtno, a 13 ih je ranjeno. Od devet poginulih osam su bili ovlašteni pirotehničari, što najbolje govori koliko je taj posao opasan. Zato, poručuju iz HCR-a, razminiranje treba prepustiti stručnjacima. I dodaju: Nijedno područje nije zaboravljeno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Kazalište kao radionica</p>
<p>15. Eurokaz / Po načelima »uradi sam« Jan Langedijk i članovi skupine De Daders osmislili su predstavu »Često« u kojoj se izvođači sukobljavaju s predmetima</p>
<p>Što se dogodi kada predmeti koji nas okružuju i koje gotovo više i ne primjećujemo počnu živjeti vlastitim životom i izmaknu našoj kontroli – pitao se Jan Langedijki, umjetnički voditelj kazališne skupine De Daders, u predstavi »Često«, koja je u programu 15. Eurokaza – Festivala novoga kazališta prikazana, u srijedu i četvrtak na večer, u zagrebačkoj »Tvornici«. Prije nekoliko dana u Teatru ITD De Dadersi su se poigravali dvostrukom stvarnošću u scenskom preklapanju živih slika i video projekcija, »Često« je također jedan od njihovih teatarskih priloga u interpretaciji naših otuđenih života.</p>
<p>Daske, skele, dijelovi namještaja, gume od bicikla, okviri od vrata, svrdla i škripovi scenografija je koja u predstavi »Često« postaje protagonistom scenskih zbivanja. Tenzija što se ostvaruje posljedica je sukoba između izvođača i predmeta, suodnosa čovjeka i materijalnog svijeta u shizofrenom iskazu našeg potrošačkog društva.</p>
<p>Trojica izvođača: popravljač bicikla, popravljač namještaja i konstruktor skela, bez riječi, u toj jednosatnoj predstavi bore se sa stvarima, koje ne uspijevaju ukrotiti. Njihov trud čini se uzaludnim, objekti su mnogo izdržljiviji – na kraju se ormar urušava, vrata padaju, pod iskače, krevet se rasklapa... </p>
<p>Teatar kao radionica, po popularnim načelima »uradi sam« iz mnogobrojnih priručnika, može se iščitati kao zanimljiv koncept koji se, na žalost, odveć brzo uspijeva istrošiti u ponavljanjima što bi trebala upućivati na apsurdnost svijeta u kojem živimo. Ono što su nizozemski umjetnici željeli pokaziti – bilo je razumljivo već nakon nekoliko minuta izvedbe, koja je prolazila u usporenom ritmu scenskog slapsticka, što je uspio nasmijati ili iznenaditi malobrojnu publiku. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Počeli radovi na obnovi Arboretuma</p>
<p>Poslovnica Zagrebačke banke u Paromlinskoj 2 / Otvorena izložba »Spasimo Arboretum zajedno – Svjedočanstva iz Trstenoga« koja je dio Vjesnikove akcije za spas tog bisera hrvatske vrtne arhitekture</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Odmah nakon strašnog požara koji je u kolovozu 2000. zahvatio najstariji spomenik vrtne arhitekture Arboretum Trsteno kraj Dubrovnika, Vjesnik je u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti pokrenuo akciju »Spasimo Arboretum zajedno – Svjedočanstvo iz Trstenoga«, rekla je u prigodi otvorenja istoimene izložbe u četvrtak u poslovnici Zagrebačke banke u Paromlinskoj 2, novinarka kulturne rubrike Vjesnika Branka Džebić. Pozdravivši sve posjetitelje ove dobrotvorne izložbe, istaknula je da je duša ovog projekta urednica kulturne rubrike Vjesnika Vesna Kusin.</p>
<p>Akciji nije samo cilj obnova opožarenog Arboretuma, već i njegova povijesnog dijela u kojem je Gučetićev ljetnikovac. Postav izložbe čine fotografije Vjesnikova fotoreportera Ranka Markovića.</p>
<p>Izložba čiji je samo mali dio postavljen u poslovnici Zagrebačke banke, do sada je obišla mnoge prostore, počevši od Muzeja za umjetnost i obrt, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog uoči prvog koncerta Zagrebačke filharmonije kojom je ravnao šef dirigent Frank Shipway. Potom je gostovala u Sisku u dvorani INE naftaplina, pa u Dubrovniku u Galeriji umjetnina, a na jesen će biti postavljena u Beču u suradnji s našim veleposlanstvom. Također, otvorenje postava »Spasimo Arboretum zajedno – Svjedočanstva iz Trstenoga« planira se i u Londonu, a već je dogovoreno da će se postav moći razgledati na Frankfurtskom sajmu, u sklopu nastupa naših nakladnika.</p>
<p>U akciji je do sada prikupljeno više od 300 tisuća kuna kazala je Branka Džebić i naglasila da se na tome neće stati, te je još jednom pozvala da se zajedničkim snagama obnovi taj najstariji spomenik vrtne arhitekture u Hrvatskoj. Prigodnim riječima, na otvorenju izložbe, obratili su se i članica uprave Zagrebačke banke Sanja Rendulić i glavni tajnik HAZU Slobodan Kaštela koji je rekao da su radovi na obnovi Arboretuma već počeli.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sudbina »Istre« još uvijek neizvjesna</p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih / Konferencija za novinare povodom uspješnog završetka sezone, kriminalnih radnji u teatru i obnovi dvorane »Istra« / U kazalištu s nestrpljenjem očekuju podizanje optužnice protiv onih koji su oštetili ZKM</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Bivši ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih Leo Katunarić i skupina, zbog razloga istrage, još javno neimenovanih osoba tijekom od 1995. do 1997. oštetili su, po najnovijim saznanjima to kazalište za približno milijun i šesto tisuća kuna. Rečeno je to u četvrtak, na konferenciji za novinare službeno sazvanoj povodom završetka uspješne kazališne sezone.</p>
<p>Spomenutoj vrtoglavoj brojci, potrebno je pridodati i još sredstva, koja su kao i prethodna također »isparila« i »misteriozno nestala« putem lažnih ugovora preko tvrtke AGM, odobrena za sanaciju krova, gledališta i remont kotlovnice u iznosu od 590 tisuća kuna. </p>
<p>Po riječima poslovnog ravnatelja ZKM-a Ivana Vukovića sa sigurnošću se može pretpostaviti, kako je stvarni i konačni iznos pronevjerenog novca daleko veći. U kazalištu s nestrpljenjem očekuju podizanje optužnice. Trenutačno je još uvijek u tijeku spori istražni postupak.</p>
<p>Spomenuti dugogodišnji problemi i agonija ZKM-a, vezani su i za obnovu dvorane, koja se od 1998. godine neprekidno odgađa. </p>
<p>Kazalište je bilo prisiljeno pristati da se tijekom ovogodišnje ljetne stanke rekonstruira »Istra« s očitim manjkavostima (bez garancija sigurnosti pozornice, potrebnih cugova i propadališta) sve u svrhu konačnog normalnog održavanja programa. </p>
<p>Tim dogovorom dobili su i garanciju da će stručne službe moći sudjelovati u dovršetku radova, te da će se poštivati ocjena stanja dvorane radne grupe na čelu s stručnjacima iz Investinžinjeringa.</p>
<p> No, prije nekoliko dana stigla je obavijest načelnice Odjela za građenje negospodarstvenih objekata Gradskog ureda za kulturu Marine Ljubišić, kako je ocjena kvalitete izvedenih radova na sanaciji scenske mehanizacije velike dvorane povjerena Institutu građevinarstva Hrvatske. Time se rad uglednih stručnjaka Investinžinjeringa poništio i proglasio nestručnim. </p>
<p>S obzirom na sve rečeno, ZKM ne pristaje na novonastalu situaciju. Time se pridodala još jedna velika blamaža tome kazalištu, a konačna rekonstrukcija »Istre« je i dalje krajnje neizvjesna. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Meandrirani »Oris«</p>
<p>Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Predstavljen deseti broj časopisa za arhitekturu i kulturu »Oris«</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Jubilarni deseti broj časopisa za arhitekturu i kulturu »Oris« predstavljen je u srijedu na večer u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uz brojne uglednike iz hrvatskoga kulturnog života, u Gliptoteci je bio i Julije Knifer, koji nas ove godine predstavlja na venecijanskom biennalu. Tom prilikom predstavljena je i meandarska skulptura Julija Knifera koja je namijenjena Zagrebu. Dakle, to je bila i prigoda da se pokrene inicijativa za postavljanje rada jednog od naših najistaknutijih suvremenih umjetnika.</p>
<p>Najavivši da od jeseni »Oris« počinje izlaziti i na slovenskom jeziku, te da će se od 11. broja u njemu obrađivati i arhitektonske teme iz Bosne i Hercegovine, odgovorni urednik Andrija Rusan predstavio je deseti broj časopisa.</p>
<p>Časopis se otvara razgovorom s Helenom i Hrvojem Njirićem, hrvatskim arhitektima, čiji je rad prikazan kroz mnogobrojne projekte u Hrvatskoj i u drugim europskim zemljama. Ravnateljica Hrvatskoga muzeja arhitekture Dubravka Kisić potpisuje tekst »Arhitektura je sudbinski povezana s redizajnom«, a on se odnosi na preuređenje poštanske dvorane u Jurišićevoj ulici, koje je projektirao arhitekt Nenad Kondža.</p>
<p>Osim brojnih arhitektonskih tema tu su i one iz slikarstva. Objavljen je razgovor dr. Zvonka Makovića s Julijem Kniferom, čiji meandri krase stranice »Orisa«. Knifer o svojim crtežima kaže: »Najbolje se osjećam kad otkrivam da se približavam mogućem kraju rada na jednom crtežu, iako znam da nikako nije moguće otkriti onu točku koja bi označila kraj...«. Časopis se zaključuje literarnim prilogom, a ovaj je put to priča »Fast food prozor u svijet« slovenskog pisca Uroša Zupana.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sirove strasti i prljave sklonosti</p>
<p>48. Pula film festival / U međunarodnoj konkurenciji prikazani filmovi »Nataša« Ljubiše Samardžića i »Susjedi« Alexa de la Iglesia</p>
<p>PULA, 28. lipnja</p>
<p> – U posljednji trenutak promijenjen je unaprijed planirani program u Areni, tako je jugoslavenski film »Nataša» Ljubiše Samardžića dobio primat i prikazan je kao prvi film na programu, a tek onda je išao španjolski film »Susjedi» Alexa de la Iglesia, koji je prošloga rujna otvorio festivala u San Sebastianu. Valjda zato što su organizatori pretpostavili ili naslutili kako će nekadašnja glumačka zvijezda bivše Jugoslavije imati više zainteresiranih gledatelja nego kvalitetniji Španjolac. </p>
<p>U svakom slučaju, dio publike pokušao je svojim »oduševljenjem« pokazati kako je riječ o dugoočekivanom gostu u Areni. To je potvrdio i sam Samardžić, koji je u znak zahvale »svojoj publici« na kraju rekao: »Hvala vam, vidim da se niste promijenili.« Doista zanimljiva konstatacija za nekoga tko je došao iz zemlje i pripada narodu u kojem su se dogodile tako dramatične promjene od kojih smo svi nastradali. Dakle, u Puli se, prema očekivanju, digla prevelika buka i egzaltacija oko filma koji je samo djelić, i to slabiji, jednoga bogatog inozemnog programa.</p>
<p> U takvoj višebrojnoj konkurenciji europskih filmova Samardžićeva »Nataša« sasvim sigurno nije najbolji film. To je mala pričica s beogradskih ulica koja se događa u danima previranja uoči izbora i navodnih velikih promjena. Svi su uzbuđeni u očekivanju novoga, dok jedna mlada djevojka ne obazirući se na bilo što vodi svoj privatni rat. Ona želi osvetiti smrt svoga oca, uglednog policajca, pa uz pomoć njegova telefonskog imenika i bezbroj ukradenih mobitela svakodnevno provocira njegove bivše kolege, tajnovite moćnike i ulične kriminalce izvršitelje koje naziva, s tajnovitog popisa, šaljući im ubojite poruke.</p>
<p> Koliko je njezina »akcija« naivna, tako je i cijeli film ispunjen mnogobrojnim naivnim konfliktima i dramaturškim floskulama koji bi upakirani u tipični srpski sleng nekima mogle djelovati duhovito i privlačno, a u stvari su neprekidno ponavljanje istoga. Junaci ovog filma vrte se u začaranom krugu koji funkcionira prvih tridesetak minuta i nakon toga bio je puko ponavljanje na zadanu temu. A djevojka juri od jednoga do drugoga, krevelji se i pubertetski histerizira, igrajući se mačke i miša s opasnim mafiozima. </p>
<p> Kao u većini filmova iz onih krajeva, dominiraju sirove strasti i prljave sklonosti, svi su jako duhoviti i simpatični, psovke su većinski dio komunikacije, a junaci drame su negativci i gubitnici koji za to nisu krivi. Uopće, sudeći po ovom filmu nitko nije kriv, premda su svi loši i zločesti, nemoralni i manipulirani, jer okolnosti su takve da su sva sredstva dopuštena. </p>
<p> Španjolski film »Susjedi« Alexa de la Iglesia film je pun izazova i na trenutke iritantan, ali uvijek dobrodošao poklonicima ovog redatelja koji razumiju njegov stil pravljenja »stripovske komedije sa živim ljudima«. Opremljen dobrim scenarijem, autorskim bezobrazlukom i izvrsnom glumicom Carmen Maura, redatelj je mogao što je htio, pa i biti otkvačen i zaigran na samo njemu svojstven način.</p>
<p> U konkurenciji je prikazan i austrijski film »Ruke uvis« Floriana Flickera, koji je zanimljiv kao informacija o našim gledateljima malo poznatoj kinematografiji susjedne zemlje.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Svjedočanstva ratnih užasa</p>
<p>Fakultet političkih znanosti / Kao uvod u znanstveni skup »Mediji i političke promjene: Europa« otvorena izložba fotografija američkog reportera Rona Haviva »Krv i med: Balkanski ratni magazin« / Izložbu posjetio i predsjednik Stjepan Mesić</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Vuk Drašković valjda nikad ne bi mogao povjerovati da će zamahe četničkog »noža« jednom snimiti stranac, a nakon toga i svjedočiti!</p>
<p>Hrvatska koja velikom svijetu mora neprekidno dokazivati pravo na svoje postojanje, doživjela je, eto, da jedan Amerikanac globalno svjedoči o srpskim zločinima počinjenima na hrvatskom tlu. Vjerojatno je to neki paradoks povijesti, što drugo? Svima onima koji vape za Jugoslavijom i putuju u Beograd, bezobzirno zaboravivši kakvu su sudbinu srpski akademici namijenili njihovoj domovini 1991., preporučujemo izložbu »Krv i med: Balkanski ratni magazin« američkog reportera Rona Haviva. </p>
<p>Izložba je otvorena u utorak na Fakultetu političkih znanosti, kao uvod u međunarodni skup »Mediji i političke promjene: Europa« što se u organizaciji američke međunarodne zaklade Freedom Forum odražava 28. i 29. lipnja u InterContinetalu i u Novinarskom domu. Kao počasni gost izložbu je posjetio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kojem je fotograf poklonio snimak »Welcome to Sarajevo«</p>
<p>Činjenica je – ovaj čudni i hrabri nezavisni novinar uvukao se među Arkanove »Tigrove« 1991., snimivši nevjerojatne prizore ubijanja vukovarskih, a potom i sarajevskih i kosovskih civila od strane pijanih i razularenih četničkih hordi koje je Srpska akademija nauka i umjetnosti poslala u osvajanje tuđih teritorija i »obranu srpstva«. Odmah upozoravamo – fotografije Rona Haviva nisu namijenjene mlađim, niti osjetljivim osobama. Riječ je o nepodnošljivo šokantnim foto-zapisima. Haviv je autor onih planetarno poznatih fotografija »arkanovca« koji nogom zamahuje prema glavi mrtve žene na pločniku u Bjeljini, prorešetanog raspela u Vukovaru i nesretnog Bošnjaka koji arkanovce moli za milost!</p>
<p> U Vukovaru je Haviv imao što snimati – zapaljenu hrvatsku zastavu, oca četnika koji je doveo svog sina »bonvivana« u bundici s fotoaparatom da snimi tatina klanja, srpski par kako se strasno ljubi nakon pada grada, dokonu beogradsku gospođu u sunčanim naočalama što se došla nasladiti krvlju preklanih »ustaša«, tijela mrtvih hrvatskih civila razbacana po ulicama. Ne manje jezive prizore Haviv snima u Sarajevu – izbezumljene ljude pod snajperskom vatrom Karadžićevih bandita i na Kosovu. Bilježi dramu nekog nesretnog Albanca kako gleda u svoju zapaljenu kuću, neku baku kako u izgorenu selu pravi maslac (!) i monstruoznu fotografiju desetomjesečne smrznute bebe koju Albanci polijevaju vodom prije polaganja u – grob. Spomenimo da je otvorenju izložbe osim hrvatskoga predsjednika prisustvovao i dječak (Hrvat), danas mladić, kojeg je Haviv snimio kako gorko plače na pogrebu svoga ubijenog oca.</p>
<p>Nestranačka međunarodna zklada »Freedom forum«, koja organizira Havivovu zagrebačku izložbu, posvećena je »slobodi medija, govora i duha«. Centrala joj je u Arlingtonu (Virdžinija). Djelovanje zaklade usmjereno je najviše na slobodu svjetskog tiska, o čemu će se raspravljati na dvodnevnom skupu. »Freedom forum« osim toga financira dvije nezavisne podružnice Newseum (interaktivni muzej u Arlingtonu) i centar »Prvi amandman« s uredima na Sveučilištu Vanderbilt (Nashville), u New Yorku i Arlingtonu.</p>
<p>Na Fakultetu političkih znanosti »Freedom forum« od 1994. ima biblioteku s 1.200 atraktivnih naslova iz područja medija i komunikologije koju vodi Gordana Vilović. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šopenovska igra</p>
<p>41. međunarodni dječji festival u Šibeniku / Poljski i zadarski glumci favoriti prvoga tjedna festivala</p>
<p>ŠIBENIK, 28. lipnja</p>
<p> – Na sredini prvoga tjedna 41. međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku postoje i prvi favoriti. S visokim estetskim kriterijima pokazanima u predstavi »Gulliver« Poljaci iz Bialostocka visoko drže stijeg i njihov će nastup prema svemu sudeći ostati u pamćenju kao jedan od najsjajnijih programa ovogodišnjeg MDF-a. </p>
<p>Vezano uz uprizorenje dobro poznatog Swiftova teksta, za koji je Tomislav Durbešić ustvrdio da je primjer istinske darovitosti i oličenje šopenovske preciznosti igre u danas razvijenom svijetu gdje caruju površnost i šlamperaj, odlična glumica Barbara Muszynska osvojila je sve simpatije odigravši čitavu predstavu s nogom iščašenom u gležnju. </p>
<p> Za razliku od Poljaka iz Bialostockog teatra »Lolik«, osvrti na predstavu Gradskog kazališta lutaka iz Rijeke »Plesna haljina žutog maslačka« ni nakon iscrpljujuće rasprave na okruglome stolu MDF-a nisu se mogli svesti na zajednički nazivnik. To je uprizorenje, odigrano u off-programu MDF-a, prema nekima, bilo oštećeno samom činjenicom što se predstava »crne tehnike« odigrala u pol bijela dana, sve do dojma da ta izvedba ne može zadovoljiti ni u jednom prostoru, jer je dovedena na silu, samo zato što je Rijeka domaćin UNIMA 2004. godine.</p>
<p> Zadarska predstava »Mali princ«, u izvedbi ansambla Kazališta lutaka Zadar, pobrala je sve pohvale. Dramaturginja Milena Dundov uspjela je iz Saint Exuperyjeva teksta vješto izvući cjelovitost, a ansambl je, izgarajući u izvedbi zahtjevnog teksta, izazvao odlične reakcije publike. Kazalište lutaka Zadar ove godine slavi 50. obljetnicu i najuglednije je u Hrvatskoj; Zadrani ističu pak da je i od njihovih visokih dometa važnije to što su unatoč lošim radnim uvjetima sačuvali tradiciju kvalitete.</p>
<p>Japanci su otišli iz Šibenika, i za sobom ostavili Japanski kulturni centar, prvi takav u Europi. U kontrapunktu između te vrijedne ostvarene ambicije Sheija Otanija, ravnatelja Otani baleta, koji je za upoznavanje Hrvatske s Japanom učinio više od bilo kojega diplomata s obje strane, stoji nastup mnogoljudnog japanskog ansambla, o kome su izrečena nepodijeljena mišljenja: prilagođavajući svoj program europskim kriterijima, gosti s Dalekog istoka zanemarili su vlastitu tradiciju i festivalsku publiku uskratili za upoznavanje s japanskim umjetničkim izvorištima.</p>
<p>Branimir Periša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Goran Ivanišević »peti ortak«!</p>
<p>Danima se »kuhala« senzacija koja je napokon ugledala svjetlo dana – po povratku s »Grand Slama« u Wimbledonu, naš najbolji tenisač Goran Ivanišević pridružit će se Štimcu, Biliću, Asanoviću i Bokšiću, te postati članom Upravnog odbora Hajduka / Nakon Butorovića i Vejića, očekuje da će ovih dana u Hajduk stići Olić i Milinović, aktualna je i selidba Tokića iz Maksimira na Poljud, a pokušat će se razgovarati s Bayerom iz Leverkusena da posudi Hajduku Vranješa </p>
<p>SPLIT, 28. lipnja</p>
<p> – Pravi »šlag« u četvrtak je poslužen na Poljudu! Procurila je, naime, informacija da će naš najbolji tenisač Goran Ivanišević, koji uspješno igra u Wimbledonu, pojačati četvoricu bivših »vatrenih« koji su postali članovi Upravnog odbora. Željeli smo informaciju provjeriti kod Igora Štimca, koji nam je na ovu temu samo kratko rekao:</p>
<p>– Ne bih želio ništa komentirati. Ne mogu govoriti u ime Gorana Ivaniševića!</p>
<p>Inače, Ivanišević je već zajedno sa Štimcem ulagač u Štimčevoj sportskoj kladionici »Sport tip«, pa nas ne bi začudilo da se priključi četvorici u Hajduku. Uostalom, govori se da je to gotova stvar i da bi po povratku iz Engleske Ivanišević trebao postao »peti ortak« i novi član Upravnog odbora Hajduka!</p>
<p>I dok su nogometaši na pripremama u Sloveniji, dotle čelnici kluba i četvorica novih članova Upravnog odbora, Igor Štimac, Aljoša Asanović, Slaven Bilić i Alen Bokšić, rade punom parom. Četvorka je sredila dolaske Darka Butorovića i Hrvoja Vejića, čekaju se još napadač Marsonije Ivica Olić, te Darko Milinović, branič Bochuma. Isto tako i dalje je aktualan dolazak nogometaša Dinama Maria Tokića, koji je nezadovoljan financijskim uvjetima u Maksimiru. Odnosno, »modri« mu dosta duguju, pa je odlučio putem arbitraže dobiti i naplatiti što mu pripada. Splićani pokušavaju, barem na posudbu, dovesti i Juricu Vranješa, nogometaša Bayera iz Leverkusena.</p>
<p>Hajdukova se četvorka u četvrtak navečer zaputila u Maribor, gdje su pogledali prijateljski ogled Maribora i Hajduka, a potom će razgovarati s predstavnicima Marsonije, točnije s predsjednikom Marićem oko konačnog dogovora za dolazak Ivice Olića:</p>
<p>– Razgovarat ćemo i s našim nogometašima, sa svakim pojedinačno, da vidimo njihove želje. Nakon utakmice vjerojatno ćemo riješiti i pitanje dolaska Ivice Olića, veli Igor Štimac, jedan od četvorice jednakih, ali ipak čovjek koji je, čini se, nekako stvar uzeo pod svoju kontrolu.</p>
<p>Prema Sloveniji bi se trebao zaputiti i sportski direktor Ivica Šurjak ali nekako je dolaskom četvorke Šurjak otišao u drugi plan. Kad smo ga u četvrtak nazvali, pronašli smo ga u kući:</p>
<p>– Upravo ručam i ne znam hoću li doći do kluba. Isto tako ne znam hoću li se putovati u Sloveniju, veli znakovito Šurjak.</p>
<p>Zatekli smo u klubu i Vika Lalića, koji je otišao u redove njemačkoga drugoligaša Oberhausena, te Vlatka Đolongu, koji je došao pokupiti svoje stvari, jer se nije dogovorio s Hajdukom za nastavak suradnje i vraća se u španjolski Alaves.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Sklopim oči i vratim se u djetinjstvo«</p>
<p>»Na ovome prvom okupljanju dječaci imaju pažnju i stručnu pomoć odgajatelja, animatora, trenera i asistenata koji su jamstvo kako je dijete u svakom trenutku sigurno i zadovoljno. Da bi se nogometaš pripremio za život, nije samo važno da ima dobar pregled igre, šut nogom ili udarac glavom«, kaže najbolji strijelac hrvatske nogometne reprezentacije </p>
<p>POREČ, 28. lipnja</p>
<p> – Dok mnogobrojni menedžeri obilaze klubove i za mali novac u neizvjesnost vode nadarene igrače koji se izgube u sudaru s profesionalnom okrutnošću, ljepšu stranu nogometa ovih dan proživljava 135 polaznika Nogometne akademije Davor Šuker.</p>
<p> Dok dječaci pripremaju stvari i s trenerima kreću na treninge, koji se kombiniraju sa šarolikom zabavom, Davor Šuker strpljivo ispunjava sve obveze koje donosi uloga domaćina. U to su uključeni i razgovori s novinarima. </p>
<p>– Putovanja po cijelom svijetu i već deset godina duga inozemna karijera donijela su mi iskustva koja u Hrvatskoj moraju imati mjesta. Ono što je već sada rutina u klubovima kao što su madridski Real, Arsenal, West Ham i Sevilla u Hrvatskoj mora biti prioritet ako se želi uskočiti u vlak koji osigurava moderno poimanje nogometa. Veoma je važno da se uz dobre stadione, trening kampove povede računa i o trenerima koji, kao Karačić i Jurčević, imaju što pokazati. Svjestan sam da je ovaj projekt skup te da u njega treba još ulagati. Ja imam novaca i radeći s djecom vraćam svoj dug hrvatskom nogometu koji mi je omogućio međunarodnu karijeru i osvajanje zlatne kopačke na Svjetskom prvenstvu. </p>
<p>Dok nam je to govorio oko Davora Šukera okupili su se mališani koji su širom otvorenih očiju upijali svaku njegovu riječ. Šuker zajedno s djecom spava u istom hotelskom bloku, ustaje se u 7 sati, odlazi na treninge... </p>
<p>– Molim vas, nastavio je Davor Šuker. – Naglasite da se sve ovo realiziralo nakon samo četiri mjeseca rada. U ovome prvom okupljanju dječaci imaju pažnju i stručnu pomoć odgajatelja, animatora, trenera i asistenata koji su jamstvo kako je dijete u svakom trenutku sigurno i zadovoljno. Da bi se nogometaš pripremio za život, nije samo važno da ima dobar pregled igre, šut nogom ili udarac glavom.</p>
<p>– Kada nisu na terenu dječaci su na računalima, putem Interneta otkrivaju što se događa u svijetu nogometa. Ako se dječaci prepuste sami sebi, bez poznavanja jednog svjetskog jezika, rukovanja kompjuterom ni mogući fakultet koji će pojedinci s vremenom završiti ne znači puno. Ako se nešto ne dogodi odlutat ćemo u nogometnu provinciju iz koje smo »pobjegli« nakon uspjeha u Engleskoj i Francuskoj. Jedino odlaskom na Svjetsko prvenstvo hrvatski nogometni proizvod prodat će se tako što će biti dovoljno kazati da kvalitetu ima igrač koji dolazi iz Dinama, Hajduka ili Rijeke, smatra Davor Šuker.</p>
<p>Što će se dogoditi ako Davor ili njegovi suradnici otkriju dječaka koji ima talenta, ali ne i obitelj koja može izdvojiti 2900 kuna za školovanje.</p>
<p>– Ja dolazim iz radničke obitelji u kojoj je bilo novaca za tenisice, dok pravu loptu nisam nikad vidio. Stoga, ako se nešto takvoga i dogodi, sigurno je da ćemo znati reagirati i pomoći. Ovi klinci, koji će za koju godinu mojim putem, ovdje imaju sve ono što je potrebno da bi se mogao učiti nogomet. O njima brine stožer koji zna što radi. Vjerujem da će mnogim dječacima biti krivo kada polaznici akademije dođu kući i vide što su sve dobili i što su sve naučili.</p>
<p> l Vraća li vas akademija u dane mladosti i prvih kontakata s loptom?</p>
<p>– Dovoljno je da sklopim oči i da mi je potpuno jasno što moram učiniti. Kada slušam ono što se govori na treninzima vraćaju mi se slike iz djetinjstva.</p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Balaban ne ide ni u Švicarsku? </p>
<p>Dinamov napadač Boško Balaban zbog ozljede skočnog zgloba neće putovati ni u Švicarsku na drugi dio priprema. Marija Tokića bi u sljedećoj sezoni mogao zamijeniti branič Čakovca Željko Škopljanac</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Ostaje li Dinamo i bez Boška Balabana? Maksimirski napadač, naime, neće s momčadi putovati ni na drugi dio priprema, koji u ponedjeljak starta u Švicarskoj, a ovaj detalj samo pospješuje glasine kako je njegov izostanak zapravo uvjetovan traženjem inozemnog angažmana.</p>
<p> Obnovljena ozljeda skočnog zgloba odvojila ga je od visinskih priprema na slovenskoj Rogli, no trener Ilija Lončarević očekivao ga je u »ekspediciji« za Švicarsku. Doduše, maksimirski trener sve češće naglašava kako će eventualni Balabanov odlazak biti veliki udarac za ovu momčad.</p>
<p> Iako su pripreme već počele, još je neizvjesno s kakvim će kadrom »plavi« kenuti u sezonu. Status Marija Tokića, možda najvažnije spone u obrambenom redu, nije definiran i zasad nema odgovora hoće li on ostati u Maksimiru. Lončarević je, stoga, već predložio alternativno rješenje u slučaju Tokićeva odlaska. U Dinamo bi, naime, rado doveo Željka Škopljanca, koji se prema Lončarevićevom mišljenju, nalazi među ponajboljim braničima u Prvoj HNL. Uostalom, prošle ga je sezone, uoči dolaska na Dinamu klupu, trenirao u Čakovcu i dobro poznaje njegove mogućnosti. Dinamo bi za Škopljanca morao isplatiti 120.000 maraka odštete Čakovcu...</p>
<p> Direktor Velimir Zajec o ovoj se ideji još nije izjasnio. Trenutačno se nalazi na godišnjem odmoru u Grčkoj... U samom je Maksimiru relativno mirno. Momčad je na Rogli, direktor na odmoru, a ljetnu tišinu samo remete bušilice na južnom dijelu stadiona. U četvrtak su, naime, napokon započeli radovi na obnavljanju južne tribine.</p>
<p> S Rogle se u Zagreb »spustio« ekonom Livio Cvrk, kako bi finalizirao detalje oko nove garniture dresova. Dinamo je, naime, obnovio suradnju s tvrtkom »Umbro« i maksimirski bi nogometaši u ponedjeljak u Švicarsku trebali krenuti u modernijem ruhu.</p>
<p> – Imat ćemo dresove poput Chelsea, dometnuo je Cvrk. – No, »Umbro« ih ipak radi posebno za Dinamo, bit će unikatni i imat će zaštitnu markicu. Doduše, imamo određenih tehničkih problema s isporukom, tako da će dresovi za Švicarsku, zapravo, biti zamjenski. Pravu garnituru za novu sezonu dobit ćemo nešto kasnije. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Četvrtfinale: Argentina - Francuska</p>
<p>Poznata četiri četvrtfinalista – Argentina, Francuska, Brazil i Egipat</p>
<p>BUENOS AIRES, 28. lipnja</p>
<p> – Poznata su četiri četvrtfinalista svjetskog prvenstva nogometaša do 20 godina koje se igra u Argentini. Nakon vrlo neizvjesnih utakmica, ostvarila se želja organizatora da se u četvrtfinalu sastanu Argentina i Francuska. </p>
<p>Argentinci su u Buenos Airesu sa 2-1 svladali Kinu, a pobjednički pogodak postigao je Alejandro Dominguez u 79. minuti. Početak utakmice nije sugerirao takav razvoj događaja, jer je Maximiliano Rodriguez već u četvrtoj minuti domaćine doveo u vodstvo, Kinezi su ipak uspjeli izjednačiti, Bo Qu u 55. minuti, ali nisu izdržali do kraja.</p>
<p>Veća je drama viđena u Cordobi gdje su Francuzi golom Djibrila Cissea tek u trećoj minuti nadoknade vremena pobijedili Nijemce sa 3-2. Nijemci su poveli u 19. minuti preko Auera, Cisse iz kaznenog udarca u 34. i Mendy u 41. su do poluvremena preokrenuli na 2-1 za Francusku, Burkhardt je u 78. izjednačio, a tada je na scenu ponovno stupio Cisse.</p>
<p>Najuvjerljiviju pobjedu ostvario je Brazil koji je sa 4-0 pobijedio Australiju. Dvostruki strijelac bio je Adriano, a po jednom su uspješni bili Kaka i Eduardo. Četvrtfinale su izborili i Egipćani koji su sa 2-0 bili bolji od Amerikanaca. Pogotke su postigli Reyad i El Yamany.</p>
<p> l Rezultati: Argentina – Kina 2-1, Francuska – Njemačka 3-2, Brazil – Australija 4-0, Egipat – SAD 2-0. Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dragoviću doživotna kazna, Metković izbačen iz Prve lige! </p>
<p>Trener Metković Jamba Ivica Obrvana i sportski direktor Dragan Jurković kažnjeni zabranom obnašanja dužnosti u rukometu u trajanju od dvije godine, a direktor kluba Zdenko Dragović doživotno isključen iz rukometa / »Kazne su svakako teške, ali su svakome pouka. Ovako želimo pokazati da ne želimo nered u hrvatskom rukometu«, rekao je predsjednik Stegovnog povjerenstva, Mihael Varga </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Sramotna završnica hrvatskog rukometnog prvenstva dobila je svoj epilog izricanjem drakonskih kazni metkovskim rukometašima, klupskim djelatnicima i samome klubu Metković-Jambu! Ne pamti se da su u hrvatskom sportu ikada izrečene tako drastične kazne. Naime, Stegovno povjerenstvo Hrvatskog rukometnog saveza je trenera Metković Jamba Ivicu Obrvana i sportskog direktora Dragana Jurkovića kaznilo zabranom obnašanja dužnosti u rukometu u trajanju od dvije godine, a direktora kluba Zdenka Dragovića doživotno isključilo iz rukometa!</p>
<p>Svi igrači Metković Jamba (D. Jerković, Matošević, Kaleb, Bjeliš, Goluža, Medić, Obrvan, Dominiković, Mesarov, Zsigmond, G. Jerković, Baltić, Metličić i Markovski) kažnjeni su zabranom igranja rukometa u trajanju od četiri prvenstvene ili kup utakmice u natjecateljskoj sezoni 2001./2002.!</p>
<p>Rukometni klub Metković Jambo se zbog utvrđene odgovornosti igrača i odgovornih osoba kažnjava prebacivanjem u niži rang natjecanja i novčanom kaznom od 25 tisuća kuna!</p>
<p>Ovo je prvi put da su ovako teške kazne izrečene bilo kome u hrvatskom sportu. Stoga ne treba biti prorok da se veli da je time počeo novi skandal koji će dulje vrijeme potresati hrvatski rukomet, ali i sport.</p>
<p>Stegovno povjerenstvo, u sastavu Mihael Varga, Srećko Ilić i Božidar Bobovčan tako je kaznilo čelnike, trenera i igrače Metković Jamba zbog napuštanja parketa minutu i pol prije kraja odlučujućeg dvoboja za naslov prvaka. Odluke su donesene na sjednici 27. lipnja, temeljem odredbi članka 37., a u vezi sa člankom 55. Stegovnog propisnika HRS-a.</p>
<p>Odluka o kaznama Dragoviću, Obrvanu, Jurkoviću i igračima su donesene jednoglasno, dok je odluka o kažnjavanju RK Metković Jambo prihvaćena sa 2-1.</p>
<p>Kako je rekao predsjednik Stegovnog povjerenstva HRS-a, Mihael Varga istraga je trajala mjesec dana jer je bila vrlo temeljita, kako ne bi bilo nikakvih propusta. Stegovno je povjerenstvo donijelo te odluke ne prihvaćajući obrane kažnjenih. Prvo nije prihvaćena obrana da su igrači spontano otišli s terena. Sâm je direktor Dragović nakon utakmice govorio kako su njegovi igrači bili u pravu što se nisu vratili i kako se slaže s njima. Stegovno povjerenstvo smatra da je Dragovićeva zadaća bila da napravi sve da se igrači vrate na teren, a ne da s njima bude u svlačionici i pruža im podršku.</p>
<p>Trener Obrvan je, smatra Stegovno povjerenstvo, iskoristio svoj autoritet da bi povukao igrače s terena. Njegova obrana – da je pokušavao okupiti igrače kako ne bi bilo incidenta – nije prihvaćena.</p>
<p>Obrana Dragana Jurkovića – da je bio samo gledatelj – također nije prihvaćena. On je bio na klupi, pored momčad, a kasnije je bio u tunelu i svlačionici. Jurkovićeva otegotna okolnost je bila što je dan prije utakmice javno rekao kako bi se moglo dogoditi da igrači Metković Jamba odu s terena.</p>
<p>Igrače se pak krivi što su prihvatili odluku trenera i direktora, umjesto da su se vratili na teren završiti utakmicu.</p>
<p>Iako se govorilo kako je odlazak s terena telefonom naredio predsjednik kluba, Stipe Gabrić Jambo, to se nigdje ne spominje. Varga kaže kako Stegovno povjerenstvo nije moglo utvrditi njegovu ulogu u tome i je li on utjecao na napuštanje terena, tim više što on nije ni bio na toj utakmici.</p>
<p>– Kazne su svakako teške, ali su svakome pouka. Ovako želimo pokazati da ne želimo nered u hrvatskom rukometu, rekao je predsjednik Stegovnog povjerenstva, Varga.</p>
<p>Svi kažnjeni se imaju pravo žaliti u roku od osam dana nakon primitka odluke. Ovo nije konačna odluka, već samo prvostupanjska. Sljedeća instanca koja će odlučivati, zapravo razmatrati žalbu, je Upravni odbor HRS-a i njegova će odluka biti konačna.</p>
<p>Zanimljivo je da će (zasad) drugoligaš Metković igrati u europskoj Ligi prvaka iz koje je izbačen Zagreb. Naime, sezonu 2000/2001. Metković Jambo je završio na drugom mjestu i kao takvog će ga HRS prijaviti do 3. srpnja za nastup u Ligi prvaka.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ivanišević protiv novog princa američkog tenisa </p>
<p>Nakon 6-7 (6), 6-3, 6-4, 6-4 pobjede protiv Španjolca Carlosa Moye u 2. kolu Wimbledona Gorana Ivaniševića u petak očekuje okršaj protiv protiv novopečenog princa američkog tenisa Andya Roddicka</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 28. lipnja</p>
<p> – Pohod Gorana Ivaniševića na prvi »Grand Slam« naslov kraći je za dva koraka, preostalo ih je još pet. Trijumf u 2. kolu 11.8 milijuna američkih dolara vrijednog londonskog »Grand Slama« Ivanišević je opisao »gotovo savršenim«. Španjolski tenisač Carlos Moya u prošla tri okršaja nadigrao je 30-godišnjeg Splićanina bez izgubljenog seta, u srijedu je osvojio tek prvi. Ostatak meča na travnatoj podlozi terena broj 18 Ivanišević je nadmoćno okončao u svoju korist i nakon sat i 58 minuta sa 6-7 (6), 6-3, 6-4, 6-4 osigurao dvoboj 3. kola protiv novopečenog princa američkog tenisa Andya Roddicka.</p>
<p>– Nije važno s kim igram, već protiv koga igram. Kad igram dobro mogu dobiti bilo koga, a kad igram loše onda ne mogu pobijediti i neke tenisačice na Touru, komentirao je Ivanišević nakon što je Moyi zabio 35 asova.</p>
<p>Trostruki finalista Wimbledona na svom 14. nastupu u All England Clubu istaknuo je kako je nakon dugih godina borbe sa svojom nemirnom naravi konačno pronašao psihički mir.</p>
<p>– Oba Gorana u mojoj glavi razmišljaju na isti način, obojica su u Londonu. To je vrlo važno, jer kada je jedan u Londonu a drugi, ne znam ni ja gdje, onda se loše stvari događaju, komentirao je raspoloženi Ivanišević i nastavio:</p>
<p>– Oba Gorana su ovdje u Wimbledonu i to je savršeno. Nakon toliko vremena borbe odlučio sam kako mogu putovati zajedno. Stoga su sada oni dobri prijatelji, a ja igram dobar tenis.</p>
<p>Prije pobjede protiv Šveđanina Thomasa Jonanssona rijetki su Britanci znali kako izgleda Andy Roddick. Istina, čuli su za mladog 18-godišnjeg nasljednika Petea Samprasa i Andrea Agassija, no tek im je pobjeda protiv 11. nositelja otvorila oči.</p>
<p>– Svugdje me zaustavljaju. Vidjet ćete 18 muškaraca ispred mene, ali u mene će uperiti prstom, mene će zaustaviti i zamoliti da pokažem akreditaciju. Pretpostavljam kako misle da se želim ušuljati u svlačionice, rekao je Roddick, kojemu je ovo prvi nastup u Wimbledonu u seniorskoj konkurenciji.</p>
<p>Inače, Johansson je u London stigao sa dva naslova na pripremnim turnirima u Halleu i Nottinghamu. Niz od 12 uzastopnih pobjeda prekinuo je Roddick, impresioniran centralnim terenom.</p>
<p>– Odličan dečko i odličan tenisač, nije dosadan i pokazuje emocije. On je zasigurno budućnost tenisa, opisivao je Ivanišević Roddicka naglašavajući kako je njegovo najjače oružje jak servis i razarajući forhend i zaključio:</p>
<p>– No, sve će ovisiti o mojoj igri. Ako ću dobro servirati i zaustaviti njegove servise i forhend onda imam šanse. Osim toga, imam više iskustva na travnatim terenima, njemu je ovo prvi seniorski Wimbledon. </p>
<p>I. MI.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kad će Repeša progovoriti?</p>
<p>Dosadašnji trener Splićana, Jasmin Repeša, najavio je da će u petak odlučiti hoće li ostati u klubu</p>
<p>SPLIT, 28. lipnja</p>
<p> – Prije su doznali u NBA ligi da će trofejni trener Phill Jackson, koji je sa Chicago Bullsima osvojio tri uzastopne krune, postati trener Los Angeles Lakersa, nego što će se doznati tko će u novoj sezoni trenirati košarkaše Split Croatia osiguranja! Više od mjesec dana čelnici kluba, pa i dosadašnji trener Jasmin Repeša, »vuku za nos« novinare koji svakodnevno pohode Gripe. Uvijek nas dočeka isti odgovor obje strane: »strpite se još malo, sutra će se sve znati«...</p>
<p>I tako unedogled, a već je početak srpnja. Međutim, ipak se čini da bi tijekom ovoga vikenda trebao doći kraj te »Repešine trakavice«:</p>
<p>– Dali smo mu sve što smo mogli, kaže novi direktor »žutih«, Pero Vučica, te dodaje Repeši:</p>
<p>– Treneru, daj reci nam napokon nešto!</p>
<p>A Repeša je najavio da bi se u petak moglo nešto više saznati o njegovu ostanku ili odlasku, najavljuje da bi mogao održati i svoju konferenciju za novinare. Splićani su, inače, dobili poziv za Skupštinu tzv. Jadranske lige, međutim čini se da su još neodlučni hoće li doista prihvatiti ponudu da igraju u novoosnovanoj ligi, bez obzira što su prihvaćeni njihovi uvjeti:</p>
<p>– Prihvaćeno je naše traženje, međutim čekamo i što će politika i političari, te što o svemu ovome kaže Hrvatski košarkaški savez, zatim HOO, te Ministarstvo vanjskih poslova, veli predsjednik kluba, Branko Roglić.</p>
<p>Dolazeći bi dani trebali dati i konačne odluke u svezi trenera, ali i u svezi možebitnog nastupa u tzv. Jadranskoj ligi.</p>
<p>A. Cibilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Milošević izručen haaškom sudu za ratne zločine </p>
<p>U četvrtak kasno popodne bivši jugoslavenski predsjednik prevezen u Tuzlu, a odatle zrakoplovom SFOR-a u Haag/ Nakon što je ustavni sud SRJ u četvrtak suspendirao uredbu o suradnji s ICTY-jem, srbijanska vlada donijela odlulu o izručenju, pozivajući se na odredbu ustava o ovlastima u slučaju kada odluke saveznog tijela ugroze interese Srbije </p>
<p>BEOGRAD, 28. lipnja </p>
<p> – Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević izručen je u četvrtak popodne Međunarodnom kaznenom sudu (ICTY). Potvrđujući u četvrtak navečer da je Milošević »na putu u Haag, gdje će mu se pred ICTY-jem suditi za ratne zločine, glasnogovornik Suda Jim Landale izjavio je da je to »veoma važan moment u životu ove institucije«. U Beogradu je kasnije potvrđeno da je, nakon što je predan istražiteljima haaškog suda, sproveden do Tuzle odakle je zrakoplovom SFOR-a prebačen u Den Haag. Prema vijestima nekih agencija, u Tuzlu je prevezen helikopterom. </p>
<p> UN-ov tribunal optužio je Miloševića u svibnju 1999. kao odgovornog za masovna ubojstva i protjerivanja kosovskih Albanaca. Tužitelji također planiraju optužiti ga i za ratne zločune počinjene u BiH i Hrvatskoj.</p>
<p> Vijest o izručenju prvi je u četvrtak predvečer javio beogradski radio B-92, kojemu je to potvrdio pouzdani neimenovani izvor. »Milošević se u kasnijim popodnevnim satima nalazi na putu za Den Haag i u potpunosti je u rukama tog Suda«, kazao je taj izvor. </p>
<p> Predaju Miloševića istražiteljima ICTY-ja službeno je u četvrtak predvečer potvrdio predsjednik srbijanske vlade Zorana Đinđića, poslije sjednice vlade. </p>
<p> U međuvremenu je beogradska TV postaja Studio B javila da je akcija izručenja Miloševića počela u 18,10 sati pošto su troja policijskih kola velikom brzinom napustila središnji zatvor u Beogradu. TV Studio B javio je da su u jednom od tih vozila viđene Miloševićeva supruga Mira Marković i snaha Milica Milošević. Vozila su otišla u nepoznatom pravcu, a velikom broju novinara i snimatelja nije dopušteno približavanje glavnoj porti zatvora. </p>
<p> Potpredsjednik srbijanske Vlade Žarko Korać izjavio je za Dnevnik Hrvatske televizije u četvrtak navečer da je Milošević predan predstavnicima haaškog suda u četvrtak kasno popodne i da se u času davanja njegove izjave on već nalazi izvan granica Jugoslavije. </p>
<p> Korać je rekao da je u četvrtak popodne održana izvanredna sjednica Vlade Republike Srbije, koja je donijela odluku o izručenju pozivajući se na članak 135. Ustava Srbije koji predviđa preuzimanje nadležnosti ukoliko su ugroženi interesi Srbije. Ti su intersi, rekao je Korać, ugroženi time što je savezni ustavni sud, do konačne odluke o ustavnosti, suspendirao primjenu uredbe vlade SRJ o suradnji s ICTY-jem . </p>
<p> Za odluku su glasovala 22 člana vlade Srbije dok je protiv glasovao ministar zdravlja Obren Joksimović iz redova Demokratske stranke Srbije jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice. </p>
<p>Također, rekao je Korać, vlada je odlučila da se neposredno primijeni statut Haaškog tribunala i izdala nalog ministarstvu unutarnjih poslova da Slobodana Miloševića preda predstavnicima ICTY-a. </p>
<p>Hina, M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kina opovrgava prodaju organa pogubljenih zatvorenika</p>
<p>PEKING, 28. lipnja</p>
<p> - Kina je u četvrtak kao »zlobne klevete« odbacila optužbe prema kojima je organe i tkiva pogubljenih zatvorenika prodavala za transplantaciju. »Kina striktno zabranjuje« trgovinu ljudskim organima, rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhang Qiyue. »Najvažniji izvor ljudskih organa je dobrovoljna donacija kineskih državljana prije smrti«, rekla je Zhang. »Ove zlobne klevete protiv Kine iznesene su, vjerujem, zbog osobnih razloga, i one idu tako daleko da su se pretvorile u senzacionalnu laž«, rekla je Zhang odgovarajući na optužbe koje je u srijedu u američkom Kongresu iznio bivši kineski vojni liječnik. Dr. Wang Gouqi rekao je pred pododborom za ljudska prava Predstavničkog doma da je kao liječnik morao uzimati rožnice i kožu sa tijela pogubljenih zatvorenika, a ti su organi bili namijenjeni prodaji pacijentima koji su trebali transplantaciju.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Milošević izručen, početak suđenja još neizvjestan</p>
<p>Bivši predsjednik SR Jugoslavije zasad je optužen za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnih prava na Kosovu, a očekuje se proširenje optužnice i za zločine u BiH i Hrvatskoj / Europski čelnici pozdravljaju izručenje Miloševića Haagu</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Slobodan Milošević pojavit će se sljedećih dana pred sucima u Haagu kako bi mu bila izrečena optužba, ali datum početka procesa je potpuno nepredvidiv, doznaje se u četvrtak od ICTY-ja.</p>
<p> Prema pravilima ICTY-ja svaki novi optuženik se mora »bez odgode« pojaviti u sudnici nakon prebacivanja u Den Haag. U praksi to početno pojavljivanje koje je javno, uglavnom se odvija tijekom tri do četiri dana od izručenja.</p>
<p>Izručenje uoči donatorske konferencije</p>
<p> Austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero- Waldner pozdravila je izručenje bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slododana Miloševića Međunarodnom kaznenom sudu </p>
<p> »To pokazuje da se polagano ali sigurno demokracija nameće na Balkanu i da se poštuju demokratska pravila, prema kojima se ratni zločinci moraju izručiti ICTY-ju«, izjavila je ona, prenosi austrijska agencija APA.</p>
<p> Izručenje Slobodana Miloševića znatno će povećati izglede SRJ da na donatorskoj konferenciji, koja započinje u subotu u Bruxellesu, dobije novac koji joj je potreban, izjavio je glasnogovornik Europske komisije Gunnar Wiegand.</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi čestitao je u četvrtak navečer jugoslavenskoj vladi.</p>
<p> »Uvijek sam vjerovao u srpsku demokraciju i nedavni događaji su potvrdili moje povjerenje«, stoji u Prodijevoj izjavi.</p>
<p> Ruski parlament je u četvrtak zatražio od vlade SEJ da ne pristane na izručenje bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića Međunarodnom sudu u Den Haagu jer bi takav potez ugrozio europsku sigurnost.</p>
<p> U pismenoj poruci Duma ističe da bi, iako se Beograd nalazi pod »velikim vanjskim pritiskom«, izručenje »ugrozilo europsku sigurnost, podijelilo Jugoslaviju i postalo ozbiljnim problemom za cijeli Balkan«. Inače, vijest o izručenju prije je objavila Moskva nego Beograd.</p>
<p>Najavljeno proširenje optužnice</p>
<p> Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) optužio je bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za zločine protiv čovječnosti i povredu ratnih prava i običaja.</p>
<p>»Širom Kosova, snage SRJ i Srbije pljačkale su...vlasništvo kosovskih Albanaca istjeranih iz njihovih domova. Policajci, vojnici i vojni časnici koristili su se prijetnjama silom i nasilnim djelima kako bi kosovskim Albancima na sustavan način krali novac i dragocjenosti, a na sustavan način vlasti su na granici SRJ oduzimale kosovskim Albancima osobna vozila i druge vrijednosti«.</p>
<p>Za sada optužnica protiv Miloševića se ne odnosi na događaje u BiH i u Hrvatskoj, a pretpostavlja se da bi ubrzo mogla biti proširena.</p>
<p>Pripremili: Vesna Fabris Peruničić i Jurica Korbler</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sudnji Vidovdan za Slobu</p>
<p>Slobodan Milošević je kao paradigma zla na prostoru bivše Jugoslavije izbačen s toga prostora 28. lipnja poslijepodne i proslijeđen Haaškom sudu, koji je zbog njega i utemeljen. Na današnji dan 1989. godine Milošević je na Gazimestanu pozvao Srbe da uzmu pravdu u svoje ruke jer "nitko ne sme da ih bije". Na današnji dan 1389. godine Srbi su izgubili bitku na Kosovu polju, što je u kasnijem sjećanju naroda i intepretacijama povjesničara preraslo u uspješan međaš-kamen srpske povijesti. Vidovdan kao simbol narodne usmene i pismene predaje dobio je novi nadnevak: dugogodišnji voljeni vožd je šupiran preko granice kao običan balast čim je postao suvišan i preskup dijelu nove vlasti u Jugoslaviji.</p>
<p>Milošević je destabilizirao i urušio jugoslavensku federaciju, odbio prve kompromiserske prijedloge o konfederaciji iz nesrpskih republika, izazvao lančane ratove od Slovenije, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, do Kosova pa i Makedonije, sve ih pogubio uz stalnu progresiju žrtava i - na domaćoj sceni uvijek opstajao kao pobjednik.Od TV-rata između Bregane i Šentilja koji je bio medijski egzotičan poput smaknuća bračnog para Ceausescu, preko Vukovarskog klanja po podrumima i primitivne opsade Dubrovnika, pa sve do masovnih istrebljenja oko Srebrnice i najnovijih otkrića o masovnim grobnicama Albanaca koje je likvidirala i u skrivene grobnice ukopala njegova vojska, Milošević je bio konstanta koja je sve poraze pretvarala u" pobjede". Novi rat je stizao onda kad bi laži o bivšemu počele blijediti čak i u odlično manipuliranopj srbijanskoj javnosti. Njegovi kompanjoni su usput otpadali i nestajali, a oni koji su opstali shvatili su da im je suvišan. Za 3,5 milijarde izglednih dolara zapadne pomoći (a bilo bi dovoljno i manje) Sloba je proslijeđen onima koji će ga sad dalje koristiti kako bi malo oprali i opravdali vlastitu prošlost i investirali u novu jugoslavensku budućnost. </p>
<p>U Haag je Miloševića izručila Vlada Republike Srbije koju vodi Zoran Đinđić gotovo jednoglasno: protiv je bio samo jedan ministar, i to baš onaj iz redova Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice, danas umjerenog nacionalista koji ne krije svoju odbojnost prema Haaškom sudu. Koštunica je čovjek za prijelaznu fazu, Đinđić obavlja ono što se od njega očekuje kao favorit Berlina i Washingtona i otvara vrata jedne nove, je li, pročišćene Srbije spremne da ubrzano vida rane stranim kapitalom. Hoće li ovo ekspresno izručenje biti dovoljno za srbijansku katarzu i svijest o pravoj vlastitoj i ulozi Miloševića u seriji novovjekih balkanskih ratova? Godinama je Sloba, ako je uopće u očima većine srbijanske javnosti bio kriv, bio to stoga što nije uspio u svojem naumu da proširi Srbiju do Karlovca i Karlobaga, a ne zato jer je u tim ratovima stradalo toliko nesrpskih i srpskih žrtava. Slijedeći dani će pokazati ima li kakvih promjena u toj jugoslavenskoj psihozi. </p>
<p>Zoran Vodopija</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Neizvjesni parlamentarni i predsjednički izbori u BiH </p>
<p>SARAJEVO, 28. lipnja</p>
<p> - Održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Bosni i Hercegovini 2002. godine dovedeno je u pitanje zbog upornog odbijanja državnog parlamenta da usvoji stalni izborni zakon. Misija OESS-a, koja je do sada organizirala sve izbore u BiH, upozorila je da su sve manje šanse da se pripreme izbori za državni i entitetske parlamente, kao i za Predsjedništvo BiH.</p>
<p>Nema tehničkih uvjeta za organizaciju</p>
<p> »Privremeno izborno povjerenstvo želi podsjetiti sve zainteresirane da je za pripremu i organiziranje izbora ima još malo vremena, posebno imajući u vidu potrebu da se biračima koji se nalaze izvan zemlje pruži mogućnost sudjelovanja na izborima«, kazala je Sanela Tunović Bećirević, glasnogovornica OESS-a, pojašnjavajući kako prijem u Vijeće Europe nije jedini razlog zbog kojeg je državni parlament trebao žurno usvojiti izborni zakon.</p>
<p>Po njezinim riječima, nitko, pa ni OESS nije u stanju tehnički organizirati izbore za iduću godinu. Uz to, kaže glasnogovornica, OESS i Privremeno izborno povjerenstvo više nemaju mandat za organiziranje izbora. Izvorni mandat PIP-a proizlazi iz Aneksa 3 Daytonskog mirovnog sporazuma. Ovaj mandat je bio produžen od strane Vijeća za provedbu mira prigodom svakih idućih izbora koje je provodio OESS.</p>
<p>Sporni amandmani</p>
<p>Prigodom posljednjeg takvog produljenja mandata, Vijeće za provedbu mira je OESS-u i PIP-u dodijelio mandat samo za provedbu općih izbora 2000. godine. Važeća pravila i propisi PIP-a reguliraju samo opće izbore koji su održani u studenome prošle godine. Ubuduće se izbori ne mogu provoditi na osnovu ovih pravila i propisa.</p>
<p>Zbog svega toga, PIP i OESS žale što državni parlament nije usvojio Stalni izborni zakon koji je predložilo Vijeće ministara BiH. Neusvajanju izbornog zakona »kumovale« su vodeće stranke Alijanse za promjene, SDP i Stranka za BiH. One su odbile prihvatiti izborni zakon dok se u njega ne ugrade amandmani koji potpuno mijenjaju sam zakon. Hrvatske i srpske stranke, međutim, odbile su prihvatiti amandmane, što je rezultiralo neusvajanjem zakona. Upravo zbog toga je doveden u pitanje prijem u Vijeće Europe, ali i održavanje izbora iduće godine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Talijani lakše do posla, ali i - otkaza</p>
<p>Rješenje pitanja nezaposlenosti, kao jednog od najvećih problema Italije, Berlusconijeva vlada vidi preko novih radnih ugovora, koji će biti mnogo fleksibilniji / Ministar Tremonti, kao iskusni gospodarski stručnjak, uvodi velike porezne olakšice</p>
<p>RIM, 28. lipnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministarsko vijeće u četvrtak je odobrilo paket vladinog programa za prvih sto dana. Novi talijanski premijer Silvio Berlusconi očito ne gubi vrijeme, već odmah kreće s najavljenim programom. U srijedu je predstavio deset ključnih točaka programa talijanskim sindikatima i poduzetnicima koji su podijeljeni u ocijeni vladinih inicijativa. Dok poduzetnici s entuzijazmom pozdravljaju Berlusconijeve novine, sindikati ne odobravaju promjenu radnih ugovora koji postaju dosta fleksibilniji, tako da se može lakše dobiti otkaz, ali isto tako i jednostavnije doći do radnog mjesta. </p>
<p>Parlament bi trebao o vladinim prijedlozima raspravljati do kolovoza, kad započinju ljetni odmori. Promjene su značajne i u skladu s predizbornim obećanjima. </p>
<p>Velike porezne olakšice</p>
<p>Novoizabrani ministar za gospodarstvo Giulio Tremonti još je 1994. godine, za vrijeme prve vladavine Silvija Berlusconija, predložio zakon koji je potom bio i odobren, a koji potiče proizvodnju, industriju i trgovinu. Ministar Tremonti, kao iskusni gospodarski stručnjak, uvodi velike porezne olakšice. Praktično se oslobađaju poreza prihodi poduzeća koji se koriste za reinvesticije kao što su kupovina strojeva, instrumenata, automobila za rad, prostora za rad … </p>
<p>Za razliku od prvog Tremontijevog zakona iz 1994. godine, novim zakonom su neoporezovani i troškovi za istraživački rad, formiranje novih odjela, kao i oni utrošeni u propagandne svrhe. Na veliku radost mnogih Talijana, dosadašnji datum plaćanja poreza do 16. kolovoza, koji pada na dan Svetog Roka se pomiče, tako da će Talijani moći mirno uživati u ljetnom odmoru ne razmišljajući o porezima. </p>
<p>Novi zakonski nacrt uvodi svojevrsnu sanaciju za firme koje su radile na crno. Dovoljno je samo prestati sa radom na crno i započeti novo, zakonito poglavlje. Firme koje odluče regulirati svoj status, treba samo prestati raditi na crno, plaćajući postepeno tijekom tri godine povratak »na svijetlo dana«. Prve godine će plaćati 10 posto poreza, druge 15, a treće 20, nakon čega počinju djelovati kao normalna poduzeća. Bez problema se mogu prijaviti i radnici koji su radili na crno. Za one koji i dalje nastave raditi na crno u predviđene mnogo oštrije kazne.</p>
<p> Drastično smanjenje birokracije</p>
<p>Još jedno značajno oslobađanje od poreza su pozdravili stanovnici Apeninskog poluotoka. Radi se o potpunom ukidanju taksi na darovne ugovore i nasljeđa. Rješenje pitanja nezaposlenosti, kao jednog od najvećih problema Italije, Berlusconijeva vlada vidi preko novih radnih ugovora, koji će biti mnogo fleksibilniji (europski tip radnog ugovora), tako da će se moći lakše davati otkaz onima koji su u stalnom radnom odnosu, a samim time će i nezaposleni lakše dolaziti do posla. </p>
<p>Novi zakonski prijedlog predviđa i drastično smanjenju birokracije, sa ciljem eliminiranja 190 milijuna nepotrebnih dokumenata. Planira se formiranje posebne agencije, pri Ministarstvu financija koja bi se samo bavila svim vrstama igara. Zadnja točka novog zakonskog nacrta se odnosi na organiziranje pohranjivanja, eliminiranja ili iskorištavanja otpada proizvodnih poduzeća. O ovim prijedlozima pohvalno se izrazio i novi ministar rada Roberto Maroni. </p>
<p>Na temelju ovih prvih deset točaka vladinog programa, jasno se vidi da je njihov idejni tvorac poduzetnik sa dugogodišnjim iskustvom. Novom premijeru Silviju Berlusconiju su dobro poznate boljke starog sistema i već u prvih sto dana je odlučio porezno olakšati život biračima koji su mu ukazali povjerenje. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Oxfordski profesori uspješni poslovni poduzetnici </p>
<p>U proteklom desetljeću, vezano uz Oxfordsko sveučilište, nastalo je 30 milijunaša, 35 novih poduzeća i otvoreno 4000 novih radnih mjesta, a ostvaren je prihod od dvije milijarde funti</p>
<p>OXFORD, 28. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sveučilišni profesori Alan i Susan Kingham koji predaju biokemiju na Oxfordu ujedno su i osnivači privatne biotehnološke firme »Oxford BioMedica« u kojoj imaju dionice vrijedne deset milijuna funti. Kingmanovi su samo jedan od dokaza kako Oxford nije tek sjedište akademske tradicije, nego i grad koji je ovih dana zasluženo osvojio priznanje »najinovativnijeg sveučilišta u Britaniji«. U proteklom desetljeću, vezano uz Oxfordsko sveučilište, niknulo je 30 milijunaša, 35 novih poduzeća i 4000 novih radnih mjesta, a ostvaren je prihod od dvije milijarde funti. </p>
<p>Glavnina tog uspjeha postignuta je zahvaljujući firmama koje su stvorene da bi komercijalno iskoristile znanstvene spoznaje do kojih se došlo u istraživanjima. Profesor Brian Bellhouse ima, primjerice, osobni udio u dionicama vrijedan 15 milijuna funti u firmi »PowderJect«, koja izrađuje sistem za ubrizgavanje lijekova bez injekcije. Firmu je osnovao 1993., nakon što je u svojim istraživanjima prethodno otkrio način davanja injekcije bez igle, »ispaljivanjem« lijekova kroz kožu. </p>
<p>Profesori dioničari</p>
<p>Profesor organske kemije Stephen Davies lani je zaradio više od pet milijuna funti, prodavši tek dio svojih akcija u kemijskoj kompaniji »Oxford Assymetry«, kojoj je bio suosnivač. Raj Parekh, gostujući profesor na odsjeku za glikobiologiju Oxfordskog sveučilišta surađuje pak s firmom »Oxford Glycosciences«, koja istražuje ulogu genetski generiranih proteina u liječenju bolesti. Profesor u toj firmi ima i dionice vrijedne više milijuna funti, te godišnju bruto plaću od 200.000 funti (više od dva milijuna kuna).</p>
<p>Intenzitet istraživanja u Oxfordu je takav da se u prosjeku svakog tjedna prijavi jedan novi patent. Praktično iskorištavanje znanstvenih otkrića aktivno pomaže organizacija Isis Innovation, koja radi za Oxfordsko sveučilište. Ne tako davno, poduzetništvo i akademski život nisu išli zajedno. Danas mnogi znanstveni istraživači automatski gledaju ima li njihovu otkriće neku korisnu primjenu. </p>
<p>Komercijalizirano znanje</p>
<p>Shvativši da vodeće znanstvenike ne može zadržati na relativno skromnim akademskim plaćama, sveučilište u Cambridgeu također već godinama potiče svoje ljude da u slobodno vrijeme otvaraju i vode privatne firme u kojima će komercijalno iskoristiti svoja saznanja. Cambrdige, koji je imao duži zalet, danas prednjači po broju takvih firmi, ali Oxford je prvi po broju patentiranih otkrića. </p>
<p>Imperial College u Londonu također je sve poznatiji po inovacijama i suradnji s industrijom u komercijalnom korištenju plodova svojih istraživanja. Diljem Britanije to je model koji slijede mnoga sveučilišta čiji predavači i profesori - naročito na polju prirodnih znanosti - postaju sve svjesniji komercijalnog potencijala svojih otkrića. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatska u »projektu regija« s Austrijom, Italijom i Mađarskom</p>
<p>Radi se o projektu povezivanja regija Austriji susjednih država koja bi uz tri austrijske pokrajine - Štajersku, Korušku i Gradišće - obuhvatila talijanske regije Furlanija-Julijska Krajina i Veneto, zapadnu Mađarsku i sjevernu Hrvatsku, rekla je u Zagrebu dr. Waltraud Klasnic</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Predsjednica štajerske vlade dr. Waltraud Klasnic u srijedu je u Zagrebu predstavila inicijativu »Regija budućnosti: Istok-Jug«. Radi se o projektu povezivanja regija Austriji susjednih država koja bi uz tri austrijske pokrajine - Štajersku, Korušku i Gradišće, obuhvatila talijanske regije Furlanija-Julijska Krajina i Veneto, zapadnu Mađarsku i sjevernu Hrvatsku. Cilj inicijative je profiliranje tog dijela Europe kao modela za regionalno povezivanje i uključivanje u razvojne fondove Europske Unije. Dr. Klasnic, koja je 1996. postala prva žena na čelu štajerske vlade, a drugi mandat osvojila na izborima prošle godine, za Vjesnik je opširnije govorila o inicijativi: </p>
<p>– Regija budućnosti je inicijativa savezne pokrajine Štajerske u koju su uključeni Mađarska i Slovenija kao države u prvom krugu proširenja EU, a Italija i Austrija kao članice Unije. Hrvatsku smo pozvali jer smatramo da je ona urasla u taj gospodarski prostor. </p>
<p>Regija budućnosti obuhvatila bi područje sa 17 milijuna ljudi i time bi postala prepoznatljiv, gospodarski jak prostor koji ima dobre izglede za zajednički nastup na europskom tržištu. </p>
<p> l Koje su prednosti Vaše inicijative za regije? </p>
<p>– To jest ključna stvar našeg pothvata: EU sufinancira projekte i inicijative koje uključuju više od dvije odnosno tri države kao partnere. Tu nije presudno da zemlje sudionice budu i članice Europske unije, što znači da možemo uključiti i susjede. To je i cilj projekta INTERREG III koji promiče prekograničnu i međuregionalnu suradnju. Za nas u Štajerskoj važno je bilo uključiti sve susjede, ne samo one koji su su u prvom krugu za proširenje, nego i Hrvatsku koja još nema status kandidata. Ukupna cijena projekta iznosit će tri do četiri milijuna eura, od čega će 50 posto, kako sada procjenjujemo, osigurati EU. To će, vjerujem, biti na korist svima koji su uključeni. </p>
<p> l Mađari i Slovenci su već pristali na projekt. Kakve su reakcije hrvatskih dužnosnika s kojima ste razgovarali?</p>
<p>– Kontakata s hrvatskom stranom bilo je već u pripremnoj fazi projekta, a već 12. srpnja u Grazu će se održati prvi krug razgovora na razini službenika državne uprave. Uz predstavljanje konkretnih nacrta, na tom će sastanku biti riječi i o koordiniranju i daljnjem razvijanju tih projekata, uz pomoć i sufinanciranje EU-a.</p>
<p> l Težište povezivanja bit će na gospodarstvu. Možete li preciznije pojasniti aspekte suradnje?</p>
<p>– Naš prioritet je razvijanje infrastrukture, osobito prometne povezanosti unutar Regije. Za Hrvatsku, primjerice, na tom je području značajna izgradnja autoputa Graz-Maribor-Zagreb. Što se inteziviranja gospodarske suradnje u regiji tiče, taj je proces već u tijeku. </p>
<p>Konkretno, povezivanje Hrvatske i Štajerske nije započelo danas. To je zapravo dugogodišnji rad, dodatno ojačan inicijativom koju nazivamo »Hrvatska je Europa« i koju smo već pokrenuli ne samo u Grazu, nego i Opatiji Zagrebu, Varaždinu i Zadru. No, ne smijemo sve svoditi na gospodarsku razinu; međuljudski kontakti su iznimno važni. Razvijanju takvog oblika povezivanja doprinijet će i postojeći programi razmjene mladih, suradnje među sveučilištima. Valja razmišljati i utemeljivanju centara koji će se orijentirati na nove tehnologije i programe za 21. stoljeće. Druga područja za buduću suradnju su umreživanje urbanih središta i neki aspekti regionalne sigurnosti. </p>
<p> l Što će uslijediti nakon ove prve faze? </p>
<p>- Sljedeći korak, nakon sastanka u srpnju, bit će okupljanje predstavnika svih država i regija uključenih u inicijativu. Taj će se skup održati u Grazu, a mi ćemo se kao inicijatori potruditi da dodvedemo i povjerenika za proširenje Europske komisije Guntera Verheugena, a možda i predsjednika Komisije Romana Prodija. S austrijske strane, na skupu će biti savezni kancelar Wolfgang Schüssel, odnosno ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner. </p>
<p> l Kada bi mogli zaživjeti prvi od planiranih međuregionalnih projekata? </p>
<p>- Naučila sam ne navoditi vremenske rokove, nego raditi u tišini. Reći ću ipak da računamo da bi se s ostvarivanjem prvih projekata moglo krenuti tijekom sljedeće godine, a da bi sve trebalo biti privedeno kraju najkasnije do 2008. godine. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Njemačka suzdržana nakon pobjede u sporu sa SAD </p>
<p>Američko pravosuđe prekršilo je Bečku konvenciju jer braći LaGrand, osuđenima na smrt zbog ubojstva i smaknutima, nije omogućilo obranu preko njemačkih diplomatsko-konzularnih predstavnika</p>
<p>BERLIN, 29. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nijemci su prvi put tužili Sjedinjene Države Međunarodnom sudu u Den Haagu i dobili spor. Ali, ako je suditi na temelju pogleda u berlinske novine od četvrtka, u njemačkoj javnosti nema niti traga trijumfalizmu. Naime, Berlin je tužio Washington zbog pogubljenja u Arizoni njemačkih državljana braće Waltera LaGranda 3. ožujka 1999. godine i brata mu Karla LaGranda 24. veljače 1999. godine. Oni su osuđeni na smrtnu kaznu zbog ubojstva jednog namještenika prigodom pljačke banke u Arizoni.</p>
<p>Haaški je sud u srijedu presudio da je američko pravosuđe prekršilo Bečku konvenciju, prema kojoj je optuženima trebalo omogućiti kontakt i obranu preko njemačkih diplomatsko-konzularnih predstavnika u SAD. Predstavnik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u izjavi za Prvi program Njemačke televizije (ARD) pozdravio je presudu naglasivši da će to omogućiti veću zaštitu njemačkim državljanima, i ne samo njima pred američkim i dugim pravosudnim institucijama. </p>
<p>Cijeli slučaj, međutim, svojedobno je jako uzbudio njemačku javnosti. Njemački novine su pisale kako se Washington kad se radi o trgovini bananama poziva na međunarodno pravo, a kad se radi o zaštiti prava osumnjičenih onda slijedi samo američki standarde. </p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder i ministar vanjskih poslova Joschka Fischer pisali su pisma američkom predsjedniku Billu Clintonu s molbom da se poštuju odredbe međunarodnog prva i da se osuđeni Nijemci pomiluju. Političari i udruge za zaštitu ljudskih prava su žestoko kritizirali američko pravosuđe i samu instituciju smrtne kazne. No, sve se pokazalo uzaludnim. Njemačkoj ministrici pravosuđa ostalo je samo da izvršenje presude nazove barbarskim činom.</p>
<p>Slučaj LaGrand je bacio sjenu i na ukupne odnose Berlina i Washingtona. Oni su se nakon dolaska novog američkog predsjednika Georgea W. Busha dodatno pogoršali. Stoga Nijemci povlače kočnice. Primjerice, Fischer je nedavno upozorio da, unatoč svim njemačkim nezadovoljstvima zbog smrtne kazne, proturaketnog štita i odbijanja Sporazuma iz Kyota o zaštiti klime, Nijemci moraju u svom interesu smanjiti ton kritike jer je riječ o »jedinoj supersili s kojom se nije korisno svađati«. </p>
<p>Možda je upravo to »pragmatično« upozorenje šefa njemačke diplomacije utjecalo da se prva pobjeda Nijemaca na međunarodnom pravnom polju uopće ne slavi euforično. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Powell: Ručak s Arafatom, večera sa Sharonom</p>
<p>ANKARA, 28. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell održao je dva ključna sastanka s palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom i izraelskim premijerom Arelom Sharonom u nastojanju da se očuva na »životu« krhki prekid srednjoistočne vatre. Kakve rezultate je polučio Powellov radni ručak s Arafatom i večera sa Sharonom (četvrtak) znat će se tek nakon što u Ammanu i Parizu (sastanak sa saudijskim krunskim princom prijestolonasljednikom Abdullahom) zaokruži svoju drugu srednjoistočnu mirovnu misiju.</p>
<p>Powell je na sastanak s Arafatom otišao ispraćen s tri prijedloga izraelskog šefa diplomacije Shimona Peresa glede oživotvorenja preporuka međunarodnog Istražnog povjerenstva (predsjednik je bivši američki senator George Mitchell). Od palestinskog vođe se, kao prvo, zahtijeva da uspostavi punu kontrolu nad svojim snagama kako ne bi dolazilo do sukoba. Kao drugo, poručeno mu je da utječe na izmjenu palestinskog raspoloženja prema Izrealu i, konačno, da uhiti palestinske teroriste. Slične »naputke« Powell je mogao čuti i tijekom razgovora s izraelskim predsjednikom Moshe Katsavom.</p>
<p>Prije početka razgovora Arafata i Powella, Palestinci su povukli zahtjev za globalnom provedbom izvješća međunarodne Mitchellova povjerenstva o izralesko-palestinskom nasilju. Palestinski ministar za međunarodnu suradnju Nabil Shaat nada se da će državni tajnik tijekom turneje moći »najaviti raspored primjene« preporuka Mitchellova povjerenstva.</p>
<p>U takvom političkom ozračju, mnoge arapske zemlje, uključujući i Arafatov glavni stožer skloni su povjerovati kako je Powell popustio pod snažnim izraelskim pritiscima, uključujući i moćni židovski lobi širom svijeta. Takav zaključak proizlazi iz njegove izjave, dane nakon razgovora s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom u Aleksandriji (srijeda), kako je na izraelskom premijeru Sharonu da odluči da li su sukobi Palestinaca i izraelskih vojnih postrojbi u dovoljnoj mjeri utihnuli da bi se pristupilo novoj fazi »Mitchellovovog mirovnog plana«. Takvo umekšavanje američkog stajališta prema Izraelu (predsjednik George Bush se u Washingtonuu založio za bezuvjetnu primjenu »Mitchellovih preporuka«) razočaralo je arapski svijet, posebice Palestince.</p>
<p>Sharon je u srijedu priopćio kako je nužno osigurati deset dana bez i najmanjih sukoba kako bi se načinio pomak ka praktičkoj primjeni zacrtanog »Mitchellovog mirovnog plana«. »Nama nisu potrebni stpostotni napori, već stopostotni rezultati«, rekao je. Mnogi arapski, ali i nepristrani europskih komentatori s pravom postavljaju pitanje: Odgovara li takav Sharonov zahtjev srednjoistočnoj zbilji? Riječ je o uvjetu za koji, kako se vjeruje, izraelski čvrstorukaški premijer zna da se ne može u potunosti ispuniti. Na taj način, prema istim tumačenjima, kupilo bi se novo vrijeme za nastavak izgradnje naselja za židovske doseljenike na okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze.Prema Arafatu, »Mitchellov mirovni plan« se temelji na zamrzavanju izgradnje naselja za židovske doseljenike na okupiranim palestinskim teritorijima. Istaknuo je kako se ta »preporuka« mora ispoštovati u roku od šest tjedna. »Do toga mora doći čak i u uvjetima da se ne prekinu izraelsko-palestinska neprijateljstva«, rekao je. Na tim područjima, zaposjednutim 1967. (tijekom arapsko-izrealskog rata), već je izgrađeno 145 naselja u kojima živi oko 200.000 židovskih doseljenika iz cijelog svijeta. Ako se ima na umu činjenica da svaka od sučeljenih strana i dalje uporno istrajava na vlastitim stajalištima, onda je gotovo sigurno da bi se Powell sa svoje srednjoistočne misije mogao vratiti praznih ruku. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>»Skupa štednja« na promociji hrvatskog turizma</p>
<p>U samo nekoliko mjeseci ministrica turizma Pave Župan Rusković i direktor Turističke zajednice Niko Bulić dva su puta boravili u SAD-u radi promocije hrvatskog turizma.</p>
<p>Prvo na godišnjoj skupštini USTOA-a (Udruženje američkih turoperatora ) u Arizoni i prije nekoliko dana na konferenciji za novinare i turoperatore. </p>
<p>Konferenciju za novinare, s ručkom, pripremila je agencija »Jeffrey Weill Associate«, koja te poslove organizira i za još neke europske zemlje (Njemačku i Izrael) koje si to mogu priuštiti, jer se radi o skupoj i vjerojatno dobroj agenciji. Iako je odziv novinara bio dobar, moglo bi se zamjeriti da nisu pozvani svi turoperatori s liste koju je organizatoru dostavilo Hrvatsko turističko predstavništvo u New Yorku. Na popisu su bili turoperatori koji sada nude Hrvatsku u svojim programima.</p>
<p> Nije pozvan nitko iz kompanije »Far and Wide Travel Corporation«, jedne od najvećih travel-kompanija kojoj je Europa jedna od glavnih destinacija i koja više od 50 posto prometa (više od 250 milijuna dolara) ostvaruje u Europi. Radi se o globalnom turoperatoru koji je nastao pred dvije godine kupovinom 21 turoperatora, u pravilu najjačih kompanija specijaliziranih za pojedine zemlje. »Central Holiday«, koji je specijaliziran za Italiju, dovodi u tu zemlju 40.000 putnika, »Tourlite« samo u Grčku 20.000, a još desetke tisuća u druge europske zemlje. Radi se o kompanijama koje su publicirale i poseban program za Hrvatsku u 1999. i 2000. godini, ali su u nedostatku podrške iz Hrvatske za 2001. godinu od toga morale odustati, nakon što su samo u jednoj godini potrošile više od 400.000 dolara, tiskajući 300.000 brošura i objavljujući seriju od 12 oglasa u New York Timesu.</p>
<p> »Far and Wide« je globalni turoperator, koji svojim programima pokriva čitav svijet, pa bi njihova prisutnost bila više nego poželjna. I osobno sam uložio dosta truda da se nakon 10 godina prvi takav program pojavi u Americi 1999. godine. I danas nastojim promovirati Hrvatsku sa željom da je za 2002. jedna od naših kompanija uključi u svoj program. Stoga mi se čini da ovakav propust nije korak u tom pravcu.</p>
<p>Ako se tome doda da ove godine svi turoperatori bilježe pad bukinga za Europu, dijelom zbog domaćih ekonomskih problema (usporen ekonomski rast), a dijelom i zbog »kravljeg ludila«, čemu se ovdje daje veliki publicitet, Hrvatska bi morala pokazati više zanimanja za turoperatore koji su svojim programima prisutni u okolnim zemljama ili su već tamo bili. Nažalost u Turističkom uredu za taj propust nisam mogao dobiti objašnjenje, osim da su na listi koju su predali Agenciji bile i naše dvije kompanije »Central Holidays« i »Regina Tours«. Nažalost nije nas bilo i na pozivnicama.</p>
<p> Ne vjerujem da je riječ o slučajnom propustu, ili da je broj uzvanika smanjen zbog štednje jer su pozivnice dobile i neke beznačajne agencije. Ako je listu odobrio Niko Bulić, onda mi je jasno da se ja ne mogu naći na njoj, a vjerojatno se i ministrica Pave Župan Rusković bolje osjeća kad me ne vidi jer onima koji je ne znaju može pričati bajke i držati moralne prodike. </p>
<p> Ako baš žele štedjeti, onda na svako putovanje ne moraju ići njih dvoje jer to dosta i košta. S duge strane bilo bi bolje da je 60.000 dolara, koje je Pave Župan Rusković potrošila na ugosćavanje 400 posjetitelja u Pheonixu za vrijeme USTOA-e, umjesto da je pozvala samo turoperatore, da je dio tog novca uložen u oglašavanje. Bulić ionako nije izustio ni riječi.</p>
<p>BRANKO MORIĆ, New York, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatsko proljeće (3)</p>
<p>Meni nepoznati Slavko Županić iz Karlovca uzvraća mi 23. lipnja u Vjesniku na moj dopis od 19. lipnja (»HTV uporno prešućuje aktere Hrvatskog proljeća«) da »bezobrazno i bez imalo poštovanja« govorim o Dokumentarno-povijesnom programu HTV te da se navodno obračunavam s »časnim i uvaženim« urednikom toga programa Miroslavom Mikuljanom. Županić tvrdi da meni »smeta što Mikuljan mnogo prostora posvećuje Domovinskom ratu, a već po tome je jasno tko je i kakav je to čovjek«.</p>
<p>Sve odreda je neistinito.</p>
<p>Uopće nije riječ o emisijama posvećenima Domovinskom ratu. Županić to izmišlja jer nema argumenata za moju tvrdnju da HTV uporno godinama prešućuje Hrvatsko proljeće kao presudnu povijesnu etapu u borbi hrvatskog naroda za demokraciju i državnu samostalnost, a pogotovo aktere tih borbi na tadašnjem Radio-Zagrebu i Televiziji Zagreb. U tom prešućivanju jednako su odgovorni svi urednici Dokumentarnog programa od 1990. do danas. Među njima i Mikuljan. U svom napisu izričito naglašavam: stranke na vlasti se mijenjaju, a time i ekipe na HRT, ali šutnja o Sedamdesetprvoj zajednička im je značajka.</p>
<p>Kao urednik tog programa Mikuljan je u tom prešućivanju bio dosljedan samom sebi i u jednom i u drugom razdoblju, držeći se i dalje programskog stava koji je dobrim dijelom određivao Obrad Kosovac, a njemu zna se tko.</p>
<p>Istodobno taj Mikuljanov program bio je najotvoreniji prema nekim akterima ustaštva za NDH. Glorificirala se njihova uloga a kao filmska potkrepa emitirali su se čak mimohodi ustaške mladeži s fašističkim pozdravima svom poglavniku Paveliću.</p>
<p> Mikuljan se tada nije osvrtao ni na činjenicu što su i takve njegove emisije pridonijele lošem glasu Hrvatske u demokratskom svijetu i zahtjevu međunarodne zajednice za promjenama u HRT-u. Bio je uporan do kraja: zadnjega mjeseca vlasti bivšega režima on ponavlja jednosatnu emisiju u kojoj se domobranski pukovnik Štimac hvali kako ga je kvisling Pavelić angažirao da vojno instruira jedinice ustaškog režima.</p>
<p>Nikakve emisije o akterima Domovinskog rata, koje su za svaku pohvalu, ne mogu prikriti tamnu stranu Dokumentarnog programa pod uredništvom Miroslava Mikuljana, a prije toga dugo godina pod Obradom Kosovcem. Smjenama poslije 3. siječnja 2000. godine na HTV Mikuljanov položaj nije zahvaćen. Zašto? Kao za mnogošto drugo, to zna jedino Mirko Galić. </p>
<p>MIHO HORVATIN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prilika mladim ljudima da iskažu svoje stavove </p>
<p>Više od 70 godina nakon osnutka Međunarodne udruge za kazneno pravo održan je od 14. do 20. lipnja u Notou na Siciliji prvi Međunarodni kongres njezinih mladih članova.</p>
<p>Kongres su organizirali Visoki međunarodni institut za kaznene znanosti (ISIC- Istituto Superiore Internazionale di Scienze Criminali) i Međunarodna udruga za kazneno pravo (AIDP- Association Internationale de Droit Penal), na čelu s poznatim profesorom i stručnjakom za međunarodno kazneno pravo Cherifom Bassiounijem.</p>
<p> U radu kongresa sudjelovalo je 130 sudionika iz 31 zemlje, te su donesene rezolucije koje se bave sljedećim temama: Međunarodni kazneni sud, cyber kriminalitet, krijumčarenje žena i djece te korupcija.</p>
<p> Osim toga treba posebno istaknuti da je kongresu prisustvovalo i 12 studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu. Spomenute će rezolucije biti objavljene u stručnom časopisu Revue Internationale de Droit Penale te se očekuje da će, zahvaljujući stručnom autoritetu Međunarodne udruge za kazneno pravo, ali i samoga profesora Bassiounija, imati utjecaja na praksu nekih država i međunarodnih organizacija.</p>
<p> Možda bi ovaj skup mogao poslužiti kao poticaj da se i u Republici Hrvatskoj dade prilika mladim ljudima da iskažu svoje stavove o pitanjima čije razumijevanje i rješavanje zahtijeva stručnu suradnju kako na međunarodnoj tako i na nacionalnoj razini.</p>
<p>MORANA VUČINIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Glasnogovornik HT-a grubo obmanjuje javnost</p>
<p>U Vjesniku od 25. lipnja 2001. objavljen je demanti HT-ova glasnogovornika teksta »Svjedoci za i protiv Šutala« objavljenoga u Vjesniku 21/22. lipnja 2001. </p>
<p>Budući da glasnogovornik HT-a u svojem »demantiju« izmišlja pitanja i odgovore upućene svjedoku te grubo zbunjuje javnost, tražim da sukladno Zakonu o javnom priopćavanju objavite doslovan odgovor iz zapisnika sa saslušanja svjedoka Božidara Poldrugača (inače člana Uprave njihove kompanije): »Kada me se pita da li je nastala šteta povodom dopisa tužitelja, ističem da nije nastala nikakva šteta, već se situacija poboljšala. Odlaskom tužitelja i ostalih potpisnika ukupno stanje poslovanja se poboljšalo.«</p>
<p>MISLAV ŠUTALO, dipl. inž. elektrotehnike, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Je li adaptacija restorana bila neophodna i isplativa</p>
<p>OSIJEK, 28. lipnja</p>
<p> - U nastavku suđenja optuženima iz »slučaja Novalić« na osječkom su Županijskom sudu saslušana dva svjedoka čiji su iskazi bili vezani za dio optužnice oko adaptacije i preprodaje restorana Bijelo-plavi koji je u vlasništvu optuženoga slavonskog poduzetnika Antuna Novalića (49).</p>
<p> Podsjetimo, uz Novalića, dvije optužnice Županijskoga državnog odvjetništva spojene u jedan sudski postupak terete i njegove bliske suradnike koji su bili zaposleni u njegovim poduzećima »Novalić«, Gradska banka, Bijelo-plavi i drugima. Riječ je o Đuri Vukoviću (46), Ivanu Patarčiću (60), Zdenku Dinteru (62), Stjepanu Stjepaneku (58), Ljerki Olujić (42), Fahriji Alempić (48), Tomi Meleru (37), Bernardu Škari (44), Ivanu Šilješu (61), Jadranki Kokolari (36) i Saši Uranjeku (34), a radi se o kaznenim djelima zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja u tom kaznenom djelu kojim su pribavili protupravnu imovinsku korist veću od 53 milijuna kuna. Dio optužnice vezan za restoran Bijelo-plavi tereti Vukovića za zlouporabu položaja i ovlasti, a Novalića za poticaj na to kazneno djelo. Prema optužnici, Novalić je u kolovozu 1996. zaključio ugovor o prodaji restorana istoimenoj tvrtki na čijem je mjestu direktora tada bio Vuković. Restoran za koji je tvrtka Bijelo-plavi platila Novaliću oko 2,8 milijuna kuna adaptiran je, u što je utrošeno još 2,5 milijuna kuna. Nakon toga Novalić je u studenome 1998. ponovo kupio isti, prostorno veći i uređen restoran za iznos od oko 2,9 milijuna kuna. Stoga se sumnja da je na taj način Novaliću protupravno pribavljeno 2,4 milijuna kuna a na štetu poduzeća Bijelo-plavi.</p>
<p> Svjedok Miroslav Pavlinić, projektant radova na adaptaciji restorana Bijelo-plavi, objasnio je da su svi radovi izvedeni sukladno projektima i izdanoj građevinskoj dozvoli. Prema njegovim riječima, izvedeni su radovi nadograđivanja terase i kuhinje, proširenjem koje je restoran povećan za oko 80 četvornih metara. Osim toga, kazao je svjedok, zbog podzemnih je voda renoviran podrum, zamijenjen je pokrov, ugrađena klimatizacija te je postavljena nova izolacija.</p>
<p> I drugi je svjedok, inženjer građevinarstva Hrvoje Vuksan, naglasio da se u renoviranje lokala moralo ići iz više razloga. Istaknuo je kako su, s obzirom na to da je riječ o vrlo staroj kući, za uređenje prostora u moderan restoran za zahtjevnu klijentelu ulaganja bila izuzetno velika. Također je objasnio da bi bilo jeftinije i isplativije da se postojeći objekt srušio i na tom mjestu sagradio novi jer »adaptacija starih objekata iziskuje velika ulaganja a baš im i ne podiže tržišnu cijenu«. Nakon saslušanja svjedoka cijeli je postupak odgođen za rujan. Glavni su razlog tomu godišnji odmori branitelja optuženih, koji traju od 1. srpnja do 1. rujna. Osim toga, još nije pronađen način plaćanja financijsko-knjigovodstvenog vještačenja koje je presudno za nastavak postupka vezanoga za dio optužnice oko sustava Novalić i Gradske banke. </p>
<p>Podsjetimo, vještački nalaz koji je već dovršen na Ekonomskom institutu u Zagrebu neće biti dostavljen osječkom Županijskom sudi sve dok Ministarstvo pravosuđa ne plati barem dio od ukupno 400.000 kuna, koliko institut traži za nalaz. Stoga se cijeli postupak ponovo odgađa na duže vrijeme, dok se s druge strane troškovi povećavaju, a Novalić i suradnici i dalje će nositi teret optužbe bez obzira na to što suđenje nije okončano i još nije dokazano da su krivi za kaznena djela za koja se terete.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kako je dug rastao uz kamate na kamate</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Svjedočenjem oštećenog Ivana Majhera (53) u četvrtak je u improviziranoj sudnici zatvora u Remetincu nastavljeno suđenje sedmorici, s Nikicom Jelavićem na čelu, koje se tereti za iznude, prijevare i pranje novca.</p>
<p>Svjedok Majher vlasnik je poduzeća Kombial, kojeg su po navodima optužnice Jelavić, Zoran Pripuz, Blažo Petrović, Željko Vinkešević i Ivan Geceg prijevarom i iznudom oštetili za više od 20 milijuna kuna. Majher je ispričao kako je 1993. godine njegova tvrtka dospjela u probleme s poslovanjem zbog nenaplaćenih potraživanja. On se tada obratio Jelaviću i Pripuzu, koji su mu pozajmili kratkoročnu pozajmicu od 100 tisuća njemačkih maraka uz mjesečne kamate od 12 posto. To mu je izgledalo prihvatljivo jer je vjerovao da će uskoro namiriti svoja potraživanja od jedne austrijske tvrtke, jedne tvrtke iz Trogira te Tvornice duhana Zagreb i da će novac ubrzo vratiti. Međutim nitko mu nije plaćao, a kamate na Jelavićev i Pripuzov kredit brzo su rasle (kamate na kamate). Svjedok je morao kao zalog dati i svoj automobil.</p>
<p>God. 1995. dug je već narastao na 700 tisuća maraka. </p>
<p>Majher i optuženi tada su se dogovorili i potpisali kod javnog bilježnika da je dug 500 tisuća maraka, a on im je i prepisao dio svog poduzeća.</p>
<p>Oštećeni ni dalje nije uspijevao doći do novca svojih dužnika, a 1998. godine Pripuz je tražio da mu prepiše 50 posto vlasništva svog poduzeća te mu poručio »ne igraj se s nama«. Majher je nudio četvrtinu svoje tvrtke (tada procijenjene na četiri milijuna maraka), ali to Pripuzu nije bilo dovoljno.</p>
<p>Tada se u priču uključuje i Blažo Petrović, koji se Majheru predstavlja kao »čovjek s vezama« koji će tu stvar (naplatu potraživanja) riješiti uz četiri do pet posto naknade.</p>
<p>Petrović i Pripuz ponudili su svjedoku ugovor o ustupanju dugovanja TDZ-a, na što ovaj isprva nije pristao, ali je uz prijetnju oružjem ipak pristao potpisati kod javnog bilježnika. Pokušavao je, tvrdi, tražiti pomoć od policijskih šefova, međutim nije »dospio dalje od sekretarice«. Financijska je policija ispitivala poslovanje, »a ja sam im morao reći da je sve u redu jer sam se bojao«.</p>
<p>Kada su Jelavić i drugi uhićeni, Majher je potražio suca Ortynskoga, upoznao ga sa slučajem i dao izjavu. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u petak svjedočenjem Majherove supruge. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Krali automobile u »kompi«, ali i drogu dilali</p>
<p>SPLIT, 28. lipnja</p>
<p> - U nastavku kriminalističke obrade nad bosanskohercegovačkim državljaninom A. K. (23), S. A. (27) iz Splita, Z. B. (30) iz Imotskoga i njegovim sugrađaninom I. B. (23),Odjel za suzbijanje organiziranog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske, osim za udruživanje u krađama jedanaest automobila i razbojstva, četvorku je prijavio i za raspačavanje droge.</p>
<p> Pretragom stana koji su iznajmila dvojica prvoprijavljenih policija je pronašla 250 grama heroina, vagu za precizno mjerenje, mobitel, pištolj marke PHP s pripadajućim okvirom te alat za krađu automobila. Kako je Vjesnik već pisao, četvorka je uhićena prije tjedan dana, a nakon saslušanja istražni im je sudac splitskoga Županijskog suda odredio pritvor.</p>
<p> Prvoprijavljenom se, posredstvom Interpola, još utvrđuje identitet. Naime, A. K. se predstavljao kao Dino Ninić, dok mu je vozačka dozvola glasila na Zorana Prskala, a sumnja se da ima i hrvatsko državljanstvo. Ukupna je šteta nastala krađom automobila, uglavnom golfova, procijenjena na 620.000 kuna. Prema prijavi, automobile su u Splitu krali A. K. i S. A. da bi ih I. B. i Z. B. preuzimali i prebacivali u Bosnu i Hercegovinu, gdje su ih prodavali. Sumnja se da su za tako zarađeni novac kupovali drogu. Prema policijskim saznanjima četvorka je na širem spitskom području iznajmila tri stana, a u jednome od njih, sumnja se, držali su oružje i eksploziv. Kriminalistička se obrada nastavlja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izuzeće raspravnog suca, predsjednika Općinskoga i Županijskoga suda ...</p>
<p>Ovaj neobični zahtjev obrazložili su velikim pritiskom javnosti, a sumnjaju i da bi predsjednik Županijskog suda mogao za cijeli slučaj biti osobno zainteresiran jer je bio u ugovornom odnosu s njihovom tvrtkom Aurora</p>
<p>VARAŽDIN, 28. lipnja</p>
<p> – Na varaždinskom je Općinskom sudu trebala započeti glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Nade i Branka Dolenca iz Varaždina, ovlaštenih osoba poduzeća Aurora export-import, Aurora – mjerni instrumenti i Aurora-turist. Raspravni sudac Igor Pavlic morao je međutim obustaviti rad na predmetu jer su Dolenčevi zatražili njegovo izuzeće, kao i izuzeće raspravnog vijeća, predsjednika Općinskog suda Damira Kontreca te predsjednika varaždinskoga Županijskog suda Vladimira Flegara.</p>
<p> Svoj su zahtjev obrazložili velikim pritiskom javnosti, navode i sumnju da bi predsjednik Županijskog suda mogao za cijeli slučaj biti osobno zainteresiran jer je bio u ugovornom odnosu s Aurorom, a kao dodatni razlog naveli su i to što je raspravno vijeće nešto ranije odbilo i njihov prijedlog za odgodom glavne rasprave zato što su poziv za raspravu primili prilično kasno. Cjelokupni spis sa zahtjevom za izuzećem bit će proslijeđen Vrhovnom sudu, koji će odlučiti o daljem postupku.</p>
<p>Nadu i Branka Dolenca optužnica tereti da su kao ovlaštene osobe spomenutih poduzeća te kao pojedinci, odnosno fizičke osobe, počinili kazneno djelo utaje na štetu stotinu oštećenika, koje su oštetili za 6,48 milijuna kuna. Tereti ih se i za kaznena djela prijevare kojim su devet osoba oštetili za oko 718 tisuća kuna, a optužnica ih tereti i za kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime su Aurori export-import pribavili imovinsku korist od oko osam milijuna kuna.</p>
<p>Za bračnim parom Dolenc bila je izdana i međunarodna tjeralica zbog sumnje da su počinili više kaznenih djela zlouporabe položaja i prijevare na štetu više osoba. Djelatnici pravosuđa Republike Mađarske uhitili su ih sredinom lipnja 1998. godine u mađarskom gradu Nagykaniszi, a zatim su izručeni varaždinskoj policiji.</p>
<p>Dolenčevi su Hrvatsku napustili uoči pretrage njihovih prostorija početkom 1999. godine. Od tada su živjeli u Mađarskoj, gdje su osnovali nova poduzeća, čijim su radom namjeravali sanirati rad poduzeća u Hrvatskoj. Time su, kako su izjavljivali, namjeravali vratiti dugove zajmodavcima. Tvrdili su i da će se vratiti u Hrvatsku i podmiriti dugove čim pronađu izvore financiranja te da su pobjegli zbog prijetnji koje su uslijedile, a prijetilo se i njihovoj djeci.</p>
<p>Tijekom istražnog postupka Dolenčevi su bili u pritvoru, a pušteni su krajem 1999. godine. Ponovo su otvorili svoju kavanu Sakcinski a lani su, u ljetu, osnovali i Udrugu za zaštitu od zelenašenja.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za upad u prazan gradski stan 1600 DEM</p>
<p>VARAŽDIN, 28. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u toku je kazneni postupak protiv Ninoslava Medveda i Marice Možanić, optuženih za primanje odnosno davanje mita.</p>
<p>Prema optužnici, prvooptuženi Medved primio je od drugooptužene Možanić ukupno 1600 njemačkih maraka kako bi joj omogućio useljenje u neki prazan gradski stan iako na listi prvenstva još nije bila na redu za dodjelu stana. Medved ju je, kada je dobio novac, uputio da se silom useli u stan u Ulici Ivana Gorana Kovačića. Ona je to i pokušala, no u taj se stan već uselila neka druga obitelj. Medved ju je zatim uputio da se na isti način pokuša useliti u prazan gradski stan u Kozarčevoj ulici u Varaždinu, što je ona i učinila.</p>
<p>Medved je porekao sve navode iz optužnice, dok je Možanić pak sve potvrdila, a o svemu je obavijestila i nadležne, nakon što je primila rješenje da se mora iseliti iz toga stana u koji je bespravno uselila, iako joj je Medved obećavao da će sve srediti.</p>
<p>Na posljednjoj raspravi svjedočio je nekadašnji varaždinski gradonačelnik, a sadašnji pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva, Alfred Obranić, koji je rekao da je u vrijeme kad je on bio gradonačelnik useljeno u desetak gradskih stanova, a svi su bili u lošem stanju. Kazao je i da je odluke o useljenjima donosilo Gradsko poglavarstvo, i to temeljem dokumenata koje je pripremio Medved, koji je i jedini radio na gradskoj stambenoj problematici. Obraniću nije poznato kako su zainteresirani dolazili do informacija o praznim gradskim stanovima.</p>
<p>Tokom postupka svjedočio je i sadašnji saborski zastupnik Hrvoje Vojvoda, koji je na dužnost gradonačelnika stupio nakon Obranića. On je kazao da je s Maricom Možanić razgovarao na jednom primanju za građane, a ona mu je tada rekla da je Medvedu dala oko dvije tisuće maraka za rješavanje njezina stambenog problema. </p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Podstanar ubio stanodavca </p>
<p>OSIJEK, 28. lipnja</p>
<p> - Kako je Vjesnik već pisao, četrdeset petogodišnji Željko Maričić iz Našica pronađen je mrtav u srijedu u jutarnjim satima u podrumu svoje obiteljske kuće. Budući da je ležao u lokvi krvi s teškim ozljedama po cijelom tijelu, pretpostavljalo se da je ubijen, no kako pored tijela nije pronađen predmet izvršenja ubojstva, istražni je sudac Županijskog suda u Osijeku zatražio da se izvrši obdukcija kako bi se znao stvarni uzrok smrti.</p>
<p> Maričić je u svojoj kući živio sa sestrom i tri podstanara. Kobnoga jutra oko 7 sati policijsku je postaju u Našicama nazvao Florijan Kušanić (50), jedan od podstanara rekavši policajcima da je pronašao Maričića mrtvoga, no da ne zna što se dogodilo. Dolaskom na mjesto događaja istražni sudac i kriminalistički službenici PU osječko-baranjske provedenim su istražnim radnjama ustanovili da je upravo Kušanić glavni osumnjčeni za ubojstvo, pa je priveden u istražni centar Županijskog suda u Osijeku. Prema priopćenju PU osječko-baranjske, pristiglom u četvrtak, utvrđeno je da se ubojstvo dogodilo u utorak oko 18 sati. Naime, tog su se popodneva Maričić i Kušanić, u alkoholiziranom stanju, posvađali, a potom i potukli. Kušanić je zatim dograbio metalnu polugu i njome Maričića nekoliko puta udario po glavi. Nakon što je Maričić pao na tlo, Kušanić je uzeo kuhinjski nož te ga ubo u prsa. Ubrzo je polugu odbacio u dvorište, nož spremio u ladicu te mirno otišao spavati. Tek ujutro kad se probudio i vidio mrtvog Maričića na podu, otišao je do policijske postaje Našice prijavivši slučaj pod izgovorom da ne zna što se dogodilo. </p>
<p> Prema priči susjeda iz iste ulice, i Maričić i Kušanić voljeli su popiti, a Kušanić je uz to bio i psihički bolesnik, vrlo agresivan. Doznajemo da je Kušanić već nekoliko puta istukao Maričića jer ga je ovaj pokušao otjerati iz svoje kuće s obzirom na to da mu nije uplaćivao stanarinu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Linić: Pravi rebalans proračuna u rujnu ili listopadu</p>
<p>Znamo da ćemo imati teške pregovore sa sindikatima, ali sigurni smo da smo napravili dobar sustav plaća, kaže potpredsjednik Vlade / Napisi u dnevnim novinama ruše cijenu našeg telekoma u najosjetljivijem trenutku pregovora s Deutsche Telekomom </p>
<p>DUBROVNIK, 28. lipnja</p>
<p> - »Do kraja godine dovest ćemo u red plaće u državnim i javnim službama. To znači da će još biti bolnih reagiranja i nezadovoljnih ljudi, ali Vlada mora provesti ono što je započela. Činjenica je da u prvoj polovici godine nismo uspjeli smanjiti broj zaposlenih u tim službama i kako smo tu bili neefikasni uslijedila je nepopularna mjera - smanjenje osnovice za plaće. Znamo da ćemo zbog toga imati teške pregovore sa sindikatima i da ćemo biti izloženi njihovim pritiscima, ali smatramo da smo sustav plaća poboljšali i da ga sada samo treba dograđivati. Već u rujnu uslijedit će ispravke uočenih grešaka«, kazao je novinarima Slavko Linić, potpredsjednik Vlade, koji je u četvrtak otvorio Sedmu dubrovačku ekonomsku konferenciju u organizaciji Hrvatske narodne banke. </p>
<p>Linić je najavio da je pravi rebalans proračuna ostavljen za rujan ili listopad kada budu poznata prekoračenja na plaćama, na dječjem doplatku, zatim koliko će nedostajati novca za mirovine te za koliko će biti umanjeni prihodi od privatizacije. Na tim će stavkama, rekao je Linić, sigurno biti odstupanja, a unutarnja preraspodjela značit će kresanje nekih drugih izdataka. </p>
<p>Na pitanje koliki je sada proračunski deficit, Linić je naglasio kako »nema deficita nego samo probijanja na pojedinim proračunskim stavkama«. Potpredsjednik Vlade najavio je kako nakon prodaje Hrvatskog telekoma, Croatia osiguranja te Dubrovačke i Croatia banke slijedi i prodaja državnih udjela u Privrednoj, Riječkoj i Splitskoj banci. Riječ je o bankama u kojima država ima udjele od 25 posto plus jednu dionicu, a Linić ne precizira kad bi oni mogli biti ponuđeni na prodaju. On se slaže da nije pametno prodavati takve »pakete« te je rekao kako ih Vlada ne bi prodala da ne mora vraćati dugove. Potpredsjednik navodi 10 milijardi dolara vanjskog i 15 milijardi kuna unutarnjeg duga te naglašava kako se to mora vratiti, ako treba i prodajom nekih kontrolnih paketa. </p>
<p>Za Dubrovačku i Croatia banku očekuju se uskoro preliminarne ponude, a u rujnu je moguć izbor užeg kruga potencijalnih strateških partnera tih banaka. </p>
<p>Linić je potvrdio da su pregovori o prodaji Hrvatskog telekoma vrlo teški, ali da su u završnoj fazi. Optužujući glavne urednike dnevnih novina i novinare da nanose štetu građanima Hrvatske rušeći cijenu Hrvatskog telekoma u, kako je kazao, najosjetljivijem trenutku pregovora, Linić je odbio komentirati je li 500 milijuna eura realna cijena za HT: </p>
<p>»Dok pregovori traju ne možemo govoriti ni o 500 milijuna eura niti o bilo kojem drugom iznosu. Mogu samo ponoviti da pregovaramo i da očekujemo pozitivan ishod.«</p>
<p>Konferencija u Dubrovniku, inače, traje do subote, a njezina glavna tema jest aktualna pitanja u zemljama u razvoju. Među brojnim inozemnim gostima u radu konferencije sudjeluju i Hans Flickenschild, šef misije MMF-a za Hrvatsku, Andrew N. Vorkink iz Svjetske banke te nobelovac Robert A. Mundell.</p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>PIF-ovi pozivaju HFP da dodijeli preostale dionice </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) privatizacijskim investicijskim fondovima (PIF) još uvijek nije prenio dionice, ukupne nominalne vrijednosti veće od 290 milijuna njemačkih maraka, na koje PIF-ovi odnosno njihovi dioničari, redom stradalnici Domovinskog rata, imaju pravo prema valjanim ugovorima.</p>
<p> Zbog toga su tri fonda arbitražnom sudu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) podnijela tužbu protiv Republike Hrvatske kojom se zahtijeva izvršenje tih ugovora, kao i nadoknada u međuvremenu nastale štete, rečeno je u četvrtak na sastanku Grupacije društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK.</p>
<p>Predstavnici PIF-ova vjeruju da će arbitražni postupak biti riješen u njihovu korist i smatraju da će država, osim dodjele spomenutih dionica, morati platiti i milijunske iznose za sudske troškove, kao i za namirenje štete PIF-ovima, koji su te dionice trebali dobiti još prije dvije godine. Stoga su još jednom pozvali HFP da ispuni svoje ugovorne obveze i izbjegne daljnje povećanje troškova, ali i zatražili odgovornost osoba koje su te ugovore u ime HFP-a potpisivale.</p>
<p> Na sastanku je istaknuto kako su PIF-ovi i u samoj kuponskoj privatizaciji bili oštećeni, budući da su im, umjesto zakonom propisanih dionica solventnih tvrtki, dodjeljivane dionice mnogih nesolventnih tvrtki, poduzeća koja su otišla u stečaj i u kojima nisu mogli provesti restrukturiranje. Potom su donošenjem Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, kažu, izgubili dio zainteresiranih investitora koji se boje eventualnog poništenja tih procesa.</p>
<p>Ostali problemi, rečeno je na sastanku, uglavnom se odnose na Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima i Zakon o investicijskim fondovima, odnosno na prijedloge njihovih promjena i dopuna. U prijedlozima je npr. skraćen rok u kojem PIF-ovi moraju prodati imovinu, pa ako to prođe u Saboru PIF-ovi bi do početka 2002. morali prodati dionice poduzeća u kojima imaju više od 25 posto udjela, a do početka 2003. dionice onih gdje posjeduju više od 10 posto vlasničkog udjela. To znači rasprodaju, odnosno prodaju po najnižoj mogućoj cijeni, čak samo za jednu kunu, čime će biti oštećeni upravo dioničari stradalnici.</p>
<p>Članovi Grupacije izrazili su nezadovoljstvo nizom odredbi obaju prijedloga. Rekli su kako njihove sugestije u izradi prijedloga zakona nisu uvažene te da će ih ponovo, idućeg tjedna, putem HGK uputiti nadležnim institucijama. Pozvano je i Ministarstvo gospodarstva da se aktivnije uključi u izradu tih zakona budući da smatraju kako se trgovanje dionicama ne tiče samo tržišta kapitala, dakle financijskog sektora, nego uvelike zadire i domaća gospodarska pitanja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Fed opet snizio kamatne stope</p>
<p>WASHINGTON, 28. lipnja </p>
<p> - Američka središnja banka snizila je u četvrtak, šesti put ove godine, ključne kamatne stope, i to za 0,25 postotnih bodova. Time je uputila jasan signal kako je spremna, bude li potrebe, i dalje popuštati svoju monetarnu politiku.</p>
<p>Kamatna stopa na kratkoročne pozajmice snižena je na 3,75 posto, što je najniža razina unazad sedam godina. Snižena je i eskontna kamatna stopa koju Fed zaračunava na direktne pozajmice komercijalnim bankama, i to također za 0,25 postotnih bodova, na 3,25 posto.</p>
<p>Posljednje je sniženje razočaralo američke investitore jer su očekivali rez od 0,50 postotnih bodova. Analitičari smatraju kako se Fed na manje rezanje odlučio uzimajući u obzir mogući inflatorni pritisak. Snizivši ove godine šest puta ključne kamatne stope Fed ih je ukupno smanjio za 2,75 postotnih bodova, a prema nekim pokazateljima to se već odrazilo na poboljšanje ekonomskog okruženja u najvećem svjetskom gospodarstvu, za koje su se mnogi početkom godine pribojavali da će upasti u recesiju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>HUP: Osnovana 23. udruga - za zaštitarske djelatnosti</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Udruga zaštitarske djelatnosti, nova je, 23. udruga Hrvatske udruge poslodavaca, čijim članom mogu postati poslodavci koji imaju pretežito područje djelatnosti u detektivskim i sigurnosnim uslugama te uslugama osiguranja i čuvanja.</p>
<p>Utemeljiteljska skupština, održana u četvrtak, za prvu je predsjednicu Predsjedništva izabrala Ankicu Vrbanc (Zagreb-štit Vrbanc) te prihvatila Statut. Udruga zaštitarske djelatnosti dobrovoljna je i neovisna udruga poslodavaca koja štiti, promiče i zastupa interese svojih članova u području određivanja uvjeta poslovanja te odnosa sa tijelima državne vlasti i sindikatima. Cilj udruge je uspostava trajnih povoljnih poslovnih uvjeta te socijalnog mira i skladnih odnosa sa socijalnim partnerima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Brodosplit: Dva mjeseca prije roka brod za grčkog naručitelja</p>
<p>SPLIT, 28. lipnja</p>
<p> - Čak dva mjeseca prije ugovorenog datuma isporuke, u splitskom brodogradilištu u četvrtak je predan brod »Elka Angelique«, drugi iz serije Oil Product - Hemical tankera za grčkog naručitelja Spyrosa Karnessisa. Riječ je zapravo o brodarskoj tvrtki Angelique Shiping Limited, Monrovia, Liberia, koja je vlasništvo kompanije European Navigation Inc. </p>
<p>»Elka Angelique« duga je 173,40 metraa, široka 32, a visoka 17,95 metara. Pokreće je glavni dizel stroj MAN maksimalne snage 8,960 kw, a brod ima nosivost 39.678/44.787 dwc, 11/12 metara. Brod postiže maksimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 15,68 čvorova. </p>
<p>Primopredaji broda u Splitu prisustvovali su brat vlasnika Prokopis Karnessis, predstavnici Brodosplita i brojni županijski i gradski uglednici.</p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zagađuje li Lepin dimnjak vrtove</p>
<p>LEPOGLAVA, 28. lipnja</p>
<p> - Tvornica namještaja Lepa ne zagađuje naselje i protiv nje nisu građani Lepoglave, no zbog medijske prezentacije lažnih optužbi pojedinaca i nefunkcioniranja pravne države Lepa je ocrnjena u javnosti te joj stoga kupci otkazuju ugovore o kupnji namještaja. To je na konferenciji za novinare rekao direktor Zlatko Koračević. On je pojasnio kako je upitna trećina proizvodnje, što bi se moglo nepovoljno odraziti na zarade 240 Lepinih radnika.</p>
<p>Koračević je rekao kako Lepin dimnjak radi od 1957. i do sada nije izazvao ekološki incident, što mogu potvrditi svi stanovnici okolnog naselja Borje, dok suprotno tvrde obitelji Ankice Ježek, Verice Hrandek i Franje Hutena. Oni se jedini žale na zagađenje svog povrća i voća. Koračević tvrdi da zagađenje stvara spaljivanje polietilenske ambalaže na dvorištima spomenutih osoba, a ne potječe iz dimnjaka. </p>
<p>I drugi stanovnici naselja Borje su demantirali priče trojice susjeda. Međutim, kemijska analiza zdravstvene ispravnosti uzoraka, napravljena u zagrebačkom Zavodu za zaštitu bilja, napravljena na zahtjev Franje Hutena, dokazuje zagađenost voća i povrća. No Koračević tvrdi da su plinovi koji izlaze iz Lepinog dimnjaka u granicama propisanih vrijednosti, što potvrđuju i analize ovlaštenih institucija. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>HEP - nova privatizacijska uzdanica za spas proračuna</p>
<p>Prednost HEP-a pred drugim velikim kompanijama koje će se privatizirati, prije svega je u tome što je dalje odmaklo političko odlučivanje o načinu izlaska te tvrtke na tržište / Vlada razmišlja i o kresanju nekih socijalnih prava, za što ne žele glasati ni svi zastupnici vladajućih stranaka/ Obnovljeni prijedlozi da se dug umirovljenicima pretvori u dugoročne obveznice ili vaučere</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Novoj velikoj privatizacijskoj uzdanici u ovogodišnjem proračunu ime je Hrvatska elektroprivreda. Kako Vjesnik saznaje iz dobro obaviještenih krugova bliskih Vladi, nakon što je postalo izvjesno da prodaja Hrvatskog telekoma neće biti toliko izdašna koliko se još prije nekoliko mjeseci računalo, spas se počinje tražiti u državnom elektroenergetskom divu.</p>
<p> Prednost HEP-a pred drugim velikim kompanijama koje će se privatizirati, tvrde upućeni, prije svega je u tome što je političko odlučivanje o načinu izlaska HEP-a na tržište odmaklo dalje nego, na primjer, za Inu. Za nju još nije definitivno odlučeno hoće li se privatizirati u paketu ili u dijelovima. </p>
<p>Koliko novca u državnu blagajnu može kapnuti prodajom HEP-a, teško je reći, jer to ovisi o količini udjela koji se namjerava izbaciti na tržište. Neki nezavisni ekonomisti procjenjuju da se iznosi kreću od 400 do čak 800 milijuna dolara. Uspije li prodaja HEP-a do kraja godine, to bi znatno umanjilo brige državnih financijskih otaca jer privatizacija donosi više od deset posto planiranih prihoda proračuna. U novom rebalansu zacrtano je 55,3 milijarde prihoda i 58,1 milijardu rashoda, a od Sabora se traži i dozvola za novih 2,8 milijuna zaduženja jer je privatizacijska stavka skresana s 8,5 na 6,5 milijardi kuna, a 800 milijuna nedostaje za pokrivanje rupa u isplati mirovina.</p>
<p>Dok se u Saboru raspravlja o tom rebalansu, Vlada već uvelike priprema sljedeći zbog mogućih problema koji bi se do konca fiskalne godine mogli pojaviti jer su izdaci za dječji doplatak, isplatu plaća i mirovina premašili prvotne procjene. »Mogućnost rješavanja tih problema Vlada trenutno nalazi u preraspodjeli i dodatnim restrikcijama«, priopćeno je nedavno s jedne iz serije za javnost zatvorenih sjednica Vlade na kojima se raspravlja o proračunu. </p>
<p>Gdje će se i koliko prava ukidati te kome oduzeti da bi netko drugi dobio, znat će se potkraj srpnja, najavljuju u Banskim dvorima. U četvrtak se, saznajemo, raspravljalo o mogućnostima ušteda na tzv. socijalnim pravima. No, takav bi prijedlog, kako sada stvari stoje, dobio premalo glasova u Saboru, jer čak i zastupnici koalicijskih stranaka, na primjer HSLS-a, odbijaju takav način »spašavanja«proračuna. </p>
<p>Željko Glavan, HSLS-ov zastupnik i član saborskog Odbora za financije, smatra da bi proračunski spas trebalo potražiti u povoljnom zaduživanju jer Hrvatska još nije u grupi opasno zaduženih zemalja ni po kriterijima MMF-a ni drugih međunarodnih financijskih institucija. Glavan nije sklon ni privatizaciji u trenutku kad svi kupci znaju u kakvom je stanju proračun i to žele iskoristiti. Upozorava da bi zadiranje u socijalna prava bilo pogubno i za Vladu i za građane, ali smatra da bi se trebalo razmisliti da se neka prava - poput porodnih naknada ili dječjeg doplatka -pretvore u klasična socijalna prava. Predlaže da se razmisli bi li ta prava trebalo odobriti samo obiteljima s nižim primanjima. </p>
<p>Tvrdi da bi trebalo iz temelja promijeniti filozofiju punjenja proračuna, odnosno okrenuti se principu da se više uzima onima koji i imaju više i to mogu podnijeti.</p>
<p>Zastupnik opozicijskog DC-a Đuro Njavro misli da se izlaz iz proračunske krize može naći, među ostalim i povećanjem PDV-a za jedan posto, što bi u proračun donijelo novu milijardu kuna pa ne bi trebalo smanjivati plaće javnih i državnih službenika. Tom prijedlogu nije nesklon ni Glavan koji kaže da je PDV najpravedniji porez jer njime u državni proračun daju više oni koji više i troše. </p>
<p>Čak 4,4 milijarde, tvrdi Njavro, moglo bi se sliti u državni proračun ako država odustane od usklađivanja mirovina u gotovini (2,2 milijarde) te ako se doprinos za mirovine vrati »na staro« (21,5 posto) jer ta mjera nije pridonijela ni povećanju zaposlenosti niti gospodarskom rastu. Dug umirovljenicima, ističe Njavro, ne mora se vraćati u gotovini nego ga se može pretvoriti u dugoročne obveznice ili privatizacijske vaučere, s čime se slaže i haeselesovac Glavan.</p>
<p>Sve u svemu, burna proračunska debata u četvrtak samo je uvertira još burnije proračunske jeseni kada će u saborske klupe stići onaj pravi rebalans. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prognanici očekuju reviziju sudskih rješenja o naplati</p>
<p>OSIJEK, 28. lipnja</p>
<p> – Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj iznijet će u ponedjeljak, 2. srpnja, stajalište Vrhovnog suda u vezi s presudama zbog kojih prognanici moraju plaćati naknadu za korištenje tuđih stanova tijekom progonstva. Ovo je za Vjesnik izjavio Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske, komentirajući razgovore koje je u proteklih nekoliko dana obavio s Gredeljem u vezi s nedavnom najavom a onda i odgodom prosvjeda povratnika. </p>
<p>Kompanović je rekao kako bi na sastanku u ponedjeljak, u Belom Manastiru, trebali biti prisutni i predstavnici osječko-baranjske i vukovarsko-srijemske podružnice Zajednice povratnika te kako se traže rješenja ne samo za one slučajeve kod kojih je postupak u tijeku, nego i za one kod kojih je po pravomoćnim presudama već počelo plaćanje naknade. On očekuje da će Vrhovni sud donijeti odluku o reviziji što bi pomoglo svim prognanicima koji bi onda imali pravo tražiti i prekid ovršnog postupka te pokrenuti obnovu postupka. </p>
<p>Na Općinskom sudu u Osijeku sad je 120 ovakvih slučajeva od kojih je oko 40 već u ovršnom postupku. </p>
<p>Kompanović je dodao da su u slučaju negativnoga odgovora povratnici spremni na već najavljenu blokadu osječke Europske avenije. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Kunst: Crkvenac na GSV-u dokazao nedoraslost</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) osuđuje svako novo zaduživanje Hrvatske radi »krpanja rupa« u proračunu, istaknuo je u četvrtak predsjednik URSH-a Boris Kunst.</p>
<p>Umjesto da obuzda rastrošnost državne uprave i neracionalnost državnih poduzeća monopolista, Vlada taj teret prebacuje na leđa građana koji će morati vraćati dugove, ocijenio je Kunst na konferenciji za novinare.</p>
<p> Vlada se ove godine planirala zadužiti 7,9 milijardi kuna, ali je već probila taj iznos pa će se Hrvatska u 2001. zadužiti 10,7 milijardi kuna, tako da će njezini ukupni dugovi s kamatama dosegnuti blizu 20 milijardi dolara, upozorio je Kunst.</p>
<p> Predsjednik URSH-a također je kritizirao Vladinu strategiju razvitka Hrvatske jer smatra da ona ne odgovara na osnovna životna pitanja građana – siromaštvo, nezaposlenost i bolje vrednovanje rada. Vladina strategija preuzela je HDZ-ovu strategiju gospodarskog razvitka iz '98., ustvrdio je Kunst, dodavši da u dokumentu nije određena dinamika za postizanje nabrojanih ciljeva niti iznos potreban za to.</p>
<p> Kunst je na konferenciji komentirao jučerašnji »ispad« ministra financija Mate Crkvenca koji je, uvrijeđen sindikalnim kritikama, napustio sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).</p>
<p> »Crkvenac je prvo sindikalcima održao monolog u stilu partijskih komesara, da bi potom otišao, čime je dokazao svoju nedoraslost za posao kojim se bavi«, rekao je Kunst. </p>
<p> Kunst je zbog toga zatražio od zamjenika premijera Gorana Granića, koji predsjeda GSV-om, da opozove Crkvenca iz sastava GSV-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kraljević traži izvještaje o poslovanju studentskih zborova</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – »Strukovna studentska udruga studenata prehrambene tehnologije i biotehnologije netočno je navela da Ministarstvo znanosti i tehnologije nezakonito i nedemokratski financira studentske programe«, priopćeno je u četvrtak iz kabineta ministra znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoja Kreljvića. </p>
<p>U Ministarstvu napominju da su uplatili dio novca za materijalne troškove i međunarodnu suradnju svih studentskih zborova na žiro-račune sveučilišta te novac za studentske programe na žiro-račune visokih učilišta, na kojima djeluju pojedini studentski zborovi i udruge.</p>
<p>Riječ je o proračunskom novcu namijenjenom za već tradicionalne studentske projekte, kao što su Tehnologijada, Građevinijada, Humanijada, Agronomijada, Sociološki susreti i studentske regate, koji su se održali tijekom svibnja i lipnja, odnosno koji će se održati tijekom srpnja i kolovoza. </p>
<p>»Uplatom na žiro-račune visokih učilišta Ministarstvo ne provodi samovoljnu politiku jer je postupilo u skladu sa Zakonom o studentskom zboru«, stoji u priopćenju iz kabineta ministra.</p>
<p>U cilju da se studentski programi što prije počnu realizirati, Ministarstvo je zamolilo sve studentske zborove da dostave prijedloge podružnica za dodjelu novca. Uz to, Ministarstvo je zatražilo dostavljanje izvještaja o troškovima poslovanja i troškovima međunarodne suradnje u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine. Kako je pojašnjeno u Ministarstvu, ti podaci osnova su za planiranje trošenja proračunskog novca. »No nažalost«, ističu u Ministarstvu, »naišli smo na slab odaziv studentskih zborova te još uvijek nisu svi dostavili tražene podatke«. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Magdalena« prva bolnica sa certifikatom ISO 9001/2000.</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE, 28. lipnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu Željko Bunjevac predao je u četvrtak certifikat ISO 9001 prema normi iz 2000. ravnatelju Specijalne bolnice za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju »Magdalena« Ivanu Drpiću. </p>
<p>Time je »Magdalena« postala prva hrvatska bolnica nositelj certifikata za kvalitetu čime je ujedno postala i jedna od rijetkih u Europi kojoj je biro Veritas iz Londona udijelio ovo značajno priznanje. </p>
<p>»Mi smo drugi u Europi osnovali pozivni centar za telemedicinu te trenutačno imamo 1150 pretplatnika koji se 24 sata dnevno mogu telefonski konzultirati s kardiologom te mu poslati telefonski svoj EKG preko 12-kanalnog uređaja koji naši pretplatnici posjeduju«, rekao je ravnatelj Drpić. Prema riječima kardiokirurga dr. Mladena Predrijevca, »Magdalena« je od svog osnivanja inzistirala na kvaliteti što ju je omogućila potpuna informatizacija te procesni pristup radu. </p>
<p>»Kompletno osoblje prošlo je dodatnu edukaciju, a najveća vrijednost standarda ISO je zadovoljstvo liječnika, osiguravajućih društava, a najviše pacijenata«, rekao je dr. Mladen Predrijevac te dodao kako u radu istodobno nadgledaju sve svoje dobavljače i suradnike od kojih traže povećanu kvalitetu usluga što je višestruka korist za društvo u cjelini. </p>
<p>Certifikat ISO 9001 standard je koji u svijetu ima samo pet do šest posto nositelja.</p>
<p>Prema riječima medicinskog direktora »Magdalene« profesora Mihaila Šeste, u četiri godine postojanja u bolnici je obrađeno 14.268 pacijenata od čega 1682 hitno, te je bolnica postala nastavna baza Medicinskog fakulteta u Osijeku, a usko surađuje sa Sveučilišnom bolnicom u Zürichu, njemačkim Centrom za srce u Frankfurtu, Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama i Općim bolnicama Sveti Duh i Sestre Milosrdnice u Zagrebu. Certifikat je uručen u nazočnosti predstavnika Ureda Predsjednika Republike, Ministarstva zdravstva, HZZO-a, predsjednika HAZU-a Ive Padovana, Asima Kurjaka, dekana Medicinskog fakulteta u Osijeku prof. Antuna Tucaka, predstavnika Županije, banaka, Croatia osiguranja i suradnih poduzeća, pred kojima je ravnatelj Drpić najavio skori ulazak »Magdalene« u početak genetske terapije i tehnologije te proizvodnju umjetnih tkiva. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ukidanjem bonusa dovodi se u pitanje početak nastave</p>
<p>Predstavnici »Preporoda« i Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu predali predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću peticiju koju je potpisalo 4225 profesora iz 132 srednje škole kojom se traži zadržavanje bonusa, tj. umanjivanja tjedne norme starijim nastavnicima/ Tomčić: Pitanje bonusa moguće riješiti i u pregovorima sa sindikatima </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Stotinjak učitelja i profesora, članova Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« i Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu iz Splita okupilo se u četvrtak na prosvjedu ispred zgrade Hrvatskog sabora u povodu donošenja izmjena i dopuna Zakona o srednjem školstvu. </p>
<p>Na prosvjedu su sindikalni čelnici upozorili na teško stanje u hrvatskom školstvu, koje bi se, prema njihovim riječima, promjenama Zakona još više pogoršalo, pogotovo ukidanjem bonusa, tj. umanjene tjedne norme starijim nastavnicima.</p>
<p>»Tužno je i neodgovorno da nam se želi ukinuti bonus koji je uvela bivša vlast. Ovu vlast ne zanima sudbina hrvatske države i hrvatskog naroda niti budućnost naše djece. Ona koristi učitelje i profesore za svoje političke interese«, rekao je predsjednik »Preporoda« Vinko Filipović, poručivši sadašnjoj vlasti da je gora od HDZ-a i da ukidanjem bonusa dovodi u pitanje normalan početak iduće školske godine.</p>
<p>Izostali drugi sindikati</p>
<p>Predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu Marko Ružić izrazio je žaljenje što se pozivu na prosvjed nisu odazvali i članovi ostalih školskih sindikata, iako se ovim prosvjedom rješava sudbina tisuća radnih mjesta. </p>
<p>Prije početka prosvjeda, predstavnici »Preporoda« predali su predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću peticiju koju je potpisalo 4225 profesora iz 132 srednje škole. U peticiji se traži zadržavanje bonusa u srednjim školama u postojećem obliku, vraćanje bonusa u osnovne škole u kojima je ukinut u rujnu 2000., isplatu naknade za prijevoz zaposlenima u školstvu na teret Ministarstva prosvjete, a ne jedinica lokalne uprave kako se predviđa decentralizacijom. Također se traži konstituiranje školskih odbora koji bi se sastojali od pet nastavnika, jednog nenastavnika, dva predstavnika lokalne uprave i jednog predstavnika roditelja, a ne, kako se predviđa, od četiri nastavnika, tri predstavnika lokalne uprave i dva predstavnika roditelja čime bi nastavnici bili u manjini.</p>
<p>Prosvjednici s Tomčićem</p>
<p>Kako je nakon razgovora rekao Vinko Filipović, Tomčić je obećao da će nakon konzultacija s predsjednikom saborskog Odbora za obrazovanje i znanost Antom Simonićem pokušati problem bonusa riješiti kompromisom. Prema Tomčićevim riječima, dio zahtjeva »Preporoda« moguće je usvojiti i nakon izmjena Zakona o srednjem školstvu, pa se tako bonus može riješiti pregovorima sa sindikatima. Pitanje izvora financiranja prijevoza nastavnika, prema Tomčićevim riječima, za funkcioniranje školstva nije toliko bitan, kao ni problem sastava školskih vijeća.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>In Cubo očekuje poništenje natječaja za otkup pšenice </p>
<p>Finagra i Zea trebaju otkupiti ukupno 440 tisuća tona pšenice, plaćajući seljacima kunu po kiIogramu / Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da nema povjerenja u In Cubo, jer ta tvrtka ima na računu samo 35 kuna / Država će samo na izvozu pšenice izgubiti 17 milijuna kuna jer nije izabrala najpovoljniju ponudu, tvrdi Mara Lucić, direktorica In Cuba </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Povjerenstvo za izvoz tržišnih viškova pšenice ovogodišnjeg roda ne mora odabrati najbolju ponudu što stigne na pozivni natječaj, no razlika između ponude tvrtki koje su dobile posao otkupa (Finagra i Zea) i najpovoljnije ponude iznosi 17 milijuna kuna, rekla je u četvrtak za Vjesnik Mara Lucić, vlasnica i direktorica osječke tvrtke In Cubo. </p>
<p>Na pitanje je li na pomolu nova pšenična afera, Mara Lucić dodaje da se neće žaliti na odluku Povjerenstva, već da će pričekati službeno priopćenje rezultata natječaja. Lani je, kaže, natječaj za otkup pšenice bio poništen u roku od 48 sati, jer su odgovorni shvatiti da su slabo odabrali, odnosno da bi država mogla izgubiti na izvozu tržišnih viškova pšenice. </p>
<p> In Cubo će tražiti javno predočenje svih ponuda za otkup pšenice, jer drži da su Finagra i Zea dobile posao na osnovi svojega boniteta, makar je In Cubo dao najpovoljniju ponudu.</p>
<p>Prilikom javnog otvaranja ponuda ustanovljeno je da je Finagra na računu imala više od milijun kuna, a Zea 160.417 kuna, dok je In Cubo imao samo 35 kuna. Mara Lucić kaže da je to točno, ali da novac - 7,5 milijuna kuna - njezina tvrtka drži na deviznom računu. </p>
<p>Što se tiče odabira tvrtki za izvoz pšenice, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da je uvidom u dokumentaciju, posebno u Bon 1 i Bon 2, ocijenjeno da poslovna sposobnost In Cuba ne jamči sigurno izvršenje posla, te da ta tvrtka nije ispunila uvjete natječaja. </p>
<p>Kad je riječ o izvozu pšenice, u Ministarstvu kažu da će se postotak naknade dijela troškova izvoza tržišnih viškova (200.000 tona) odrediti posebnim ugovorima. Finagra se, naime, obvezala izvesti 200.000 tona pšenice, a Zea 10.000 tona. Finagra po cijeni od jedne kune mora od seljaka otkupiti ukupno 400.000 tona pšenice, a Zea 20.000 tona. Uz to, u otkup seljačke pšenice trebali bi se uključiti i mlinari i pekari, te ostali trgovci. Ukupno bi se na tržištu moglo pojaviti desetak otkupljivača. </p>
<p> U Ministarstvu drže da je prvi put stvoreno stabilno tržišta pšenice, te da su svi uvjeti otkupa poznati i prije početka ovogodišnje žetve. Uz to, kažu u Ministarstvu, učinjen je korak prema ukidanju sivog tržišta u mlinarsko-pekarskoj proizvodnji, jer bi do kraja godine svaki kilogram brašna trebao dobiti markicu.</p>
<p> Ministar Božidar Pankretić tvrdi da se prinos pšenice neće znati sve dok prvi kombajni ne uđu u polje. Država je kroz sustav poticaja potpomogla sjetvu pšenice na 215.000 hektara, a uz prosječan prinos od 4,5 tona po hektaru, može očekivati između 900.000 i 950.000 tona pšenice. Godišnje potrebe za tom krušaricom u Hrvatskoj iznose, s prijelaznim zalihama, oko 650.000 tona, odnosno 60.000 tona mjesečno.</p>
<p>Što se tiče štete od tuče, ministar drži da tuča nije zahvatila žitorodne krajeve, već one u kojima nema mnogo zasijane pšenice.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vukasović može »izvući« štednju iz Ljubljanske banke? </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – »Uz pomoć kalifornijske korporacije Futura CC i američkih odvjetnika u dvije godine možemo svim hrvatskim štedišama Ljubljanske banke vratiti 80 posto njihovih štednih uloga, i još 50 posto za pretrpljene duševne boli i propuštene prilike u posljednjih desetak godina, koliko im dugo ta banka duguje«, ustvrdio je u četvrtak na konferenciji za novinare Božidar Vukasović, predsjednik tvrtke »Vukasović-Frenkel Office«.</p>
<p>Vukasović je rekao da se već desetak godina bavi problematikom hrvatskih štediša Ljubljanske banke i da je tijekom razgovora sa sudionicima sukcesijskih pregovora između Hrvatske, Slovenije i BiH doznao za niz smicalica slovenskih dužnosnika. »Ljubljanska banka je dužna više od 300 milijuna maraka 138 tisuća hrvatskih obitelji, koje su u njoj štedjele«, rekao je Vukasović. </p>
<p>Vukasović je upozorio hrvatsku Vladu da sa Slovenijom ne pregovara o Ljubljanskoj banci, jer »nije upoznata s pravnim aspektom« i jer će se »suočiti sa 138 tisuća privatnih tužbi hrvatskih štediša«. </p>
<p>Rekao je kako u svojim uredima u Splitu, Rijeci, Osijeku, a uskoro i u Zagrebu već sada zastupa više od 7000 hrvatskih štediša Ljubljanske banke i da Hrvatska ne smije pristati na odgodu duga, prebacujući posao na Baselsku banku. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Jadrantekstil u dvije godine izgubio tri milijuna maraka </p>
<p>Toliko bi, naime, ta splitska trgovačka tvrtka, u stečaju od 1999., dobila iznajmljivanjem svojih dviju robnih kuća/ Time bi se osiguralo otpremnine za 506 radnika i zaposlilo njih 150/ Tvrtka dijeli sudbinu poduzeća iz Globus grupe Miroslava Kutle/ Zbog sukoba interesa vjerovnika niti se kuće iznajmljuju niti ih se smije prodati </p>
<p>SPLIT, 28. lipnja</p>
<p> – Splitski Jadrantekstil, koji je u stečaju od rujna 1999., do sada je izgubio više od tri milijuna njemačkih maraka neiznajmljivanjem dviju robnih kuća u samome središtu Splita, Prime Grad i Prime Standa, koje već dvije godine zjape prazne. Tim novcem, tvrde bivši jadrantekstilovci, mogle su se isplatiti otpremnine većini od 506 radnika koji su nakon stečaja tog nekadašnjega poslovnog giganta ostali na ulici.</p>
<p>Globus grupa najveći dužnik</p>
<p>Osim što se moglo namaknuti prijeko potreban novac, iznajmljivanjem robnih kuća moglo se zaposliti najmanje 150 radnika. U stečajnom postupku radnicima je, kao jednome od većih vjerovnika priznato oko 16 milijuna kuna potraživanja od čega su dobili tek po nekoliko tisuća kuna. Jadrantekstil je zadesila sudbina svih tvrtki iz Globus grupe Miroslava Kutle, pa je upravo Globus grupa i najveći Jadrantekstilov dužnik sa 12 milijuna maraka. Čak 20 milijuna maraka od Jadrantekstila potražuje Zagrebačka banka, a na ime jamstva za kredit koji je podignula Diona. Dubrovačka banka, iz istih razloga potražuje 5,5 milijuna maraka. Obje banke kao veliki vjerovnici s hipotekarnim pravom nad Jadrantekstilovim robnim kućama, te zgrade ipak ne mogu prodati, a radnici ih ne mogu iznajmiti. </p>
<p>Naime, jadrantekstilovci su tuživši banke na splitskom Trgovačkom sudu uspjeli isposlovati privremenu zabranu raspolaganja robnim kućama, a istodobno im suglasnost za najam ne daju ni banke niti sud. </p>
<p>Brojne kriminalne radnje</p>
<p>Zanimljivo je kako su se za Jadrantekstilove izuzetno atraktivne poslovne prostore, odmah po otvaranju stečaja, zanimali mnogi gospodarstvenici. Među njima bio je i Željko Kerum, vlasnik splitskog lanca trgovina mješovitom robom, koji je za svega 45.000 njemačkih maraka mjesečno, bez provedenog javnog natječaja, uspio potpisati ugovor o zakupu Prime Grad i Prime Standa. Tome su se radnici oštro usprotivili i pod vodstvom sidnikata organizirali danonoćne straže na vratima robnih kuća, kako Kerum ne bi ušao u njihove prostore. Osim zbog straha od davanja prostora u podnajam, radnici su protestirali i protiv sramotno niske cijene najma. Naime, od najma treće Jadrantekstilove robne kuće Prime tri, mjesečno se uprihodi čak 90.000 njemačkih maraka. Kerum je naposljetku odustao. </p>
<p>Budući da su Jadrantekstilovo poslovanje od ulaska u Globus grupu obilježile brojne kriminalne radnje, o kojima su, nakon uvida u poslovne knjige, posvjedočili i Jadrantekstilovi stečajni upravitelji, razrješenja Jadrantekstilove »stečajne muke« neće biti sve dok se ne okončaju kriminalističke i sudske istrage o toj trgovačkoj kući. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zbog ukidanja Financijske policije znatno smanjena porezna disciplina</p>
<p>Nakon ukidanja te službe ostat će više od tisuću neriješenih predmeta, među kojima je 40 slučajeva gospodarskog kriminala/ Još se ne zna tko će preuzeti te predmete jer to nije zakonom definirano, upozorava Stanko Vidić / Finance više nitko ne shvaća ozbiljno</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - »Porezna disciplina u posljednje je vrijeme znatno smanjena i zbog toga su osjetno niži i porezni prihodi državnog proračuna«, rekao je u izjavi Vjesniku glavni inspektor Financijske policije Stanko Vidić. Dodaje da je takvo stanje izravna posljedica odluke Ministarstva financija da ukine Financijsku policiju. Zabrinjavajuće je, smatra Vidić, da će nakon ukidanja te službe ostati više od tisuću neriješenih predmeta, među kojima je najmanje 40 vrlo ozbiljnih slučajeva gospodarskog kriminala. Još se ne zna tko će preuzeti te predmete jer to nije definirano Zakonom o ukidanju Financijske policije koji bi Sabor trebao uskoro prihvatiti. </p>
<p> Premda je bilo najavljeno da ta služba u sklopu Ministarstva financija prestaje postojati od 1. srpnja, izgledno je da će datum biti pomaknut, vjerojatno do jeseni. </p>
<p>»Neizvjesna je sudbina velikog broja važnih predmeta na kojima radimo kojima bi se ubuduće trebali baviti Porezna uprava ili MUP. Prije ukidanja Financijske policije trebalo je bolje pripremiti teren, odnosno osnovati neku sličnu službu. Bojim se da teški slučajevi utaje poreza na kojima rade financi, neće biti dobro riješeni«, kaže Vidić. Još nije donesen ni novi zakon o Poreznoj upravi, niti je ustrojena Služba za nadzor poreznih kaznenih djela koja bi, prema dostupnim informacijama, trebala preuzeti većinu poslova Financijske policije.</p>
<p> Utajivače poreza dodatno je ohrabrila činjenica da je financima naglo pao radni elan i motiviranost otkako su saznali da će njihova služba prestati s radom. A inspektore koji dolaze u nadzor više nitko ne shvaća previše ozbiljno. </p>
<p> Vidić napominje da je, usprkos umirujućim vijestima iz Vlade, i dalje posve neizvjesna sudbina zaposlenih u Financijskoj policiji. Zasad tamo nije stigla nikakva službena obavijest hoće li više od 500 njihovih inspektora imati osigurana radna mjesta u Poreznoj i Carinskoj upravi te u Deviznom inspektoratu. Mnogo je izvjesnija budućnost tristotinjak namještenika, administrativnog osoblja, za koje će biti veoma teško pronaći posao u drugim tijelima državne uprave. </p>
<p>Još se nagađa što će biti s Uredom za sprečavanje pranja novca koji djeluje u sklopu Financijske policije. Kako neslužbeno saznajemo, Ured će nastaviti s radom, ali ne zna se hoće li biti samostalna služba pod okriljem Ministarstva financija ili će se pripojiti Deviznom inspektoratu.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Lijek protiv leukemije stigao u Hrvatsku: Glivec prvo za 50 najugroženijih, a do kraja srpnja i za preostalih 90 bolesnika</p>
<p>Leukemija je poput vožnje 200 km na sat bez kočnica, a Glivec djeluje kao ključ kojim isključite motor i bolest naglo prestane napredovati, kaže dr. Mirando Mrsić / No, lijek još nije na listi HZZO-a, a mjesečna doza stoji 6500 DEM, s tim da se veledrogerija odrekla marže / Udruga radi na tome da se lijek oslobodi davanja državi pa bi doza bila 1500 maraka jeftinija </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - U Hrvatsku je stiglo 150 kutija lijeka protiv leukemije Glivec, što je dovoljno za tri mjeseca liječenja 50 najugroženijih bolesnika. Istodobno svi oboljeli od kronične mijeloične leukemije trebali bi početi piti lijek za tjedan do dva, a do kraja srpnja na terapiji bi bili svi hrvatski pacijenti, ukupno njih 140. </p>
<p>Pedesetak prvih odabrali su njihovi liječnici hematolozi, a uglavnom je riječ o pacijentima čija je bolest ušla u završnu fazu kad ne pomaže niti jedna postojeća terapija protiv leukemije. Rekao je to dr. Mirando Mrsić, dopredsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi, na konferenciji na novinare u četvrtak, koja se poklopila s Europskim tjednom leukemije, limfoma i mijeloma koji se obilježava svake godine od 21. do 28. lipnja.</p>
<p>Kronična mijeloična leukemija smrtonosna je bolest koja ima tri faze: u prvoj bolesnik ne osjeća promjene, a relativno niska razina leukocita održava se lijekovima; u drugoj fazi leukociti ubrzano rastu bez obzira na lijekove, a u trećoj se fazi bolest iz kronične pretvara u akutnu i tada više ne pomažu nikakvi lijekovi. Dosad su se pacijenti isključivo liječili transplantacijom koštane srži ako su bili mlađi od 50 godina i imali davatelja. Oni koji nisu imali davatelja ili zbog dobi nisu bili kandidati za presađivanje, liječili su se alfa interferonom i citostaticima.</p>
<p> Glivec koji je u ožujku ove godine registriran u Sjedinjenim Državama, a dosad ga je kroz različite studije testiralo 5000 oboljelih, djeluje i u završnoj fazi. Međutim, objasnio je dr. Mrsić, Glivec je lijek isključivo za kroničnu mijeloičnu leukemiju i akutnu limfocitnu leukemiju, jer obje pokreće tzv. philadelphija kromosom na koji djeluje.</p>
<p>»Leukemija je poput vožnje 200 kilometara na sat, bez kočnica. Glivec djeluje kao ključ kojim isključite motor, odnosno tirozin kenazu, i bolest naglo prestane napredovati«, slikovito je objasnio dr. Mrsić. Istraživanja su pokazala da je lijek učinkovit za 70 posto bolesnika u prvoj fazi bolesti, 50 do 60 posto oboljelih u ubrzanoj fazi i 30 posto pacijenata u završnoj, akutnoj fazi bolesti.</p>
<p>S obzirom da još nije registriran u Hrvatskoj a kamoli stavljen na listu HZZO-a, mora se plaćati. Mjesečna doza za pacijenta s carinom i PDV-om, ali bez veledrogerijske marže (kojih se sama odrekla!), stoji 6500 njemačkih maraka. Bolesnik mora na dan piti četiri tablete, jedna tableta košta oko 50 kuna, a u kutiji ih je 120. </p>
<p>Udruga leukemija i limfomi radi na tome da se lijek oslobodi davanja državi jer bi mjesečna svota za pacijenta onda iznosila 5000 maraka. Bolesnici kojima je lijek djelotvoran, moraju ga uzimati najmanje tri godine neprekidno.</p>
<p>Zbog visoke cijene lijeka Hrvatska udruga leukemija i limfomi započela je prije mjesec dana akciju »Glivec - tableta za prijatelja« kako bi se prikupio novac za liječenje svih pacijenata, dok se medikament ne registrira i ne počne dobivati na račun državnog zdravstvenog osiguranja. Akcijom je dosad prikupljeno 208.000 kuna, od toga je 200.000 kuna dalo Poglavarstvo grada Zagreba, a time je plaćeno liječenje za osam bolesnika. Udruga je odaslala oko 250 molbi za pomoć na adrese velikih hrvatskih tvrtki pa mole da se odazovu. Broj žiro računa u Zagrebačko banci je 30105-678-110557, a matični broj: 1136763.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ortynski se ispričao sucima i ponudio ostavku </p>
<p>Ortynski je pismo s ponuđenom ostavkom predao predsjednicima Odbora za pravosuđe, Sabora i Vlade, te ministru pravosuđa /Slučaj će se rješavati sljedeći tjedan kad se Račan vrati s odmora </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA/ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Ivica Crnić rekao je u četvrtak da je dobio pismenu ispriku glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog sucima. Ujedno, Ortynski je stavio svoj mandat na raspolaganje saborskom Odboru za pravosuđe. »Mislim da je postupio odgovorno, a jedini koji je pogriješio bio je zamjenik premijera dr. Goran Granić«, rekao je Crnić uoči susreta izaslanstava vrhovnih sudova Hrvatske i Slovenije na Plitvičkim jezerima. </p>
<p> Smatra da je Granićevo prozivanje Crnića i Ortynskog da vode polemiku u javnosti bilo »nespretno i nesretno«. </p>
<p>»Kao predsjednik Vrhovnog suda reagirao sam na zakonom predviđen način - nisam ni s kim polemizirao u javnosti, nego sam u sklopu svojih nadležnosti zahtijevao od Vlade da ocijeni postoje li razlozi da se pokrene stegovni postupak protiv glavnog državnog odvjetnika« zbog njegovih neodmjerenih izjava o korumpiranosti pravosuđa. </p>
<p> Na pitanje Vjesnikova novinara misli li da je ocjena Ortynskog preoštra, Crnić je rekao: »Ne kažem da nema korumpiranosti, ali protivim se paušalnim ocjenama. Sve koji znaju za slučajeve korupcije pozivam da ih prijave kako bismo ih procesuirali«. </p>
<p>A tek nakon povratka premijera Ivice Račana s godišnjeg odmora (navodno, početkom sljedećeg tjedna) znat će se epilog cijele afere.</p>
<p>U Državnom odvjetništvu saznali smo da je Ortynski, koji je na službenom putu, za subotu planirao konferenciju za novinare, ali ju je u četvrtak odgodio do daljnjega. </p>
<p>Vicepremijer Goran Granić u srijedu navečer razgovarao je s Ortynskim i s Crnićem. Granić je u četvrtak je na početku sjednice Vlade izvijestio da je glavni državni odvjetnik ponudio ostavku i pismeno se ispričao sucima ocijenivši svoju izjavu neprimjerenom jer je njome doveo u pitanje čast, ugled i poštenje hrvatskih sudaca koje inače posebno cijeni jer je i sâm potekao iz njihovih redova.</p>
<p>»Svjestan sam da moje razočaranje odlukom suda ne opravdava moju reakciju te se nadam da će isprika biti prihvaćena kako bismo u ovom trenutku borbe čitavog pravosuđa protiv zla koje se zove korupcija i organizirani kriminal, nastupali zajednički i uspješno u okvirima zakonskih i ustavnih ovlasti«, stoji u isprici državnog tužitelja upućenoj sudstvu. </p>
<p> No, ostalo je nepoznato što je glavni državni odvjetnik napisao u pismu koje je za premijera Račana u srijedu predao vicepremijeru. Prema naznakama iz Račanova kabineta, Vlada se ovom prilikom odlučila na brzo »smirivanje krize« i njezino rješavanje daleko od očiju javnosti. </p>
<p> Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Luka Trconić rekao je ako je izjava Ortynskog autentična, ako je riječ o komentiranju konkretne odluke Vrhovnoga suda Hrvatske o puštanju na slobodu dva pritvorenika - onda je on prekoračio službene ovlasti. </p>
<p>Odbor za pravosuđe razmotrit će slučaj i prenijeti stajalište Vladi »koja će onda odlučiti hoće li pokrenuti stegovni postupak, u kojem stupnju i koje će mjere poduzeti«, objasnio je Trconić. Potvrdio je da je u srijedu kasno navečer, »malo neuobičajeno za naše prilike«, primio podnesak državnog odvjetnika Ortynskog, koji je ujedno upućen premijeru, predsjedniku Sabora Tomčiću (koji je u srijedu odgodio prisegu glavnog državnog odvjetnika) i ministru pravosuđa Ivaniševiću. U podnesku Ortynski opisuje okolnosti pod kojima je dao spornu izjavu u Ljubljani o korumpiranosti hrvatskoga pravosuđa, te na kraju stavlja mandat na raspolaganje. </p>
<p>Trconić je najavio da će početkom sljedećeg tjedna sazvati sjednicu Odbora na koju će pozvati i Ortynskog. </p>
<p>U vezi s cijelim slučajem oglasio se i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj koji smatra da će Vladina odluka o odgovornosti Ortynskog pokazati je li joj važnije zaštititi pojedinca ili dignitet i autoritet sudbene vlasti. </p>
<p>Ivka Bačić, Trajko Grkovski, Sanja Kapetanić, Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatska daleko od bankrota, kaže Crkvenac</p>
<p>Najveći je neuspjeh što Vlada ne zna predstaviti svoje uspjehe, ističe ministar financija / Upozorio je da je u vrijeme HDZ-ove vlasti 12 milijardi kuna izvučeno iz gospodarstva i završilo u privatnim džepovima </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja </p>
<p> - »Ne stoje tvrdnje o katastrofalnoj situaciji u državnom proračunu i da u njemu vlada konfuzija, niti da je Hrvatska u bankrotu i da prevladava depresija«, rekao je ministar financija Mato Crkvenac, objašnjavajući u četvrtak zastupnicima Hrvatskoga sabora razloge predloženog rebalansa proračuna. Istaknuo je da Hrvatska izlazi iz gospodarske depresije, gospodarska je aktivnost u usponu, a deficit dva posto manji nego u zadnjoj godini HDZ-ove vlasti.</p>
<p> Vlada je zatražila od Sabora dopuštenje za rebalans proračuna zbog započetog procesa decentralizacije lokalne samouprave, početka rada Državne riznice i zato što se otvara mogućnost za zaduženje od 2,8 milijardi kuna. </p>
<p>Ministar se, govoreći o financijskoj situaciji, osvrnuo na neke naslijeđene probleme zbog kojih je manevarski prostor ove Vlade ograničen, što je izazvalo lavinu replika HDZ-ovih zastupnika. Crkvenac je naglasio da je od 1997. do 1999. proračun povećan s 36 na 49 milijardi kuna i učinjene su katastrofalne greške za gospodarstvo.</p>
<p>Plaće su povećane bez materijalne osnove, iz gospodarstva je zbog tadašnjeg poreznog sustava izvučeno 12 milijardi kuna što je završilo u privatnim džepovima a da na njih nije plaćen porez. Naglasio je da Hrvatska nije prezadužena zemlja i da s obzirom na dobar rejting neće biti teško dobiti nove kredite. </p>
<p>Govoreći o deficitu Crkvenac je kazao da je on u prošloj godini smanjen za oko tri milijarde u odnosu na 1999. godinu, te ako se nastavi takav trend, u roku dvije godine on će biti u okviru pravila EU. Među uspjehe Vladine politike Crkvenac je istaknuo stopu rasta koja je lani bila 3,7 posto, a ove će biti veća od 4 posto. Zaustavljena je nezaposlenost, a primjetan je i rast u svim granama gospodarstva, riješen je dug javnih poduzeća, a industrijska proizvodnja porasla je sedam posto.</p>
<p> Rekao je da je Vlada povećala socijalna davanja za više od pet milijardi kuna premda ju se stalno optužuje za restrikcije socijalnih prava. Crkvenac drži da je upravo nedovoljno jasno tumačenje Vladinih uspjeha u javnosti zapravo njezin neuspjeh.</p>
<p> Uslijedile su replike HDZ-ovih zastupnika pa je Ivan Šuker kazao da je uvreda za hrvatske poduzetnike reći da je iz Hrvatske nestalo 12 milijardi kuna. Zlatko Mateša zatražio je od ministra da kaže imena onih koji su to eventualno učinili i što je Vlada poduzela da se novac vrati ako je u inozemstvu.</p>
<p> Crkvenac je odgovorio da je bivša vlast omogućila da se na legalan način izvuče taj novac potkrepljujući to podatkom da je od 1995. do 1998. godine dobit iznosila 38 milijardi kuna, a investirano je samo 26,3 milijarde te upitao gdje je 12 milijardi.</p>
<p> Jadranka Kosor ne slaže se s konstatacijom o povećanju socijalnih davanja jer je poznato da su porodne naknade smanjene čime je ugroženo 50.000 obitelji. </p>
<p> Nakon stanke, umjesto Crkvenca na raspravi je bio njegov zamjenik Damir Kuštrak što je izavalo niz oštrih primjedaba HDZ-ovih zastupnika. Šuker je kazao: »Ministar nas je najprije išamarao kao malu djecu a onda otišao, jer očito nije imao potrebu čuti mišljenje saborskih zastupnika«. On je uime HDZ-a izjavio da stranka neće podržati rebalans jer nije tehnički, što će se vidjeti na jesen kad će Vladi trebati još četiri milijarde kuna za krpanje proračunskih rupa. </p>
<p> Što se tiče štete nastale od neprivatizacije HT-a, on tvrdi da će Vlada biti prisiljena prodati to poduzeće po mnogo nižoj cijeni jer su cijele tih dionica smanjene na tržištu. Klub zastupnika HSLS-a podržava tehnički rebalans, rekla je Jadranka Katarinčić-Škrlj, ali postavila je i pitanja Vladi. HSLS očekuje od Vlade odgovor na koji se način namjerava osigurati kapitalni prihodi u ovoj godini i kako će se deficit odraziti na buduće razdoljbe, odnosno što će se prodavati u iduće dvije godine. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tko na vrijeme preda ilegalno oružje, izbjeći će pet godina zatvora</p>
<p>U tijeku MUP-ova akcija »Zbogom oružje«/Na tisuću stanovnika Hrvatske, njih 87 posjeduje registrirano oružje/Najviše registriranog oružja u Ličko-senjskoj, najmanje u Međimurskoj županiji / U školama predviđena predavanja o opasnosti od oružja </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Do 22. veljače 2002. godine građani mogu nekažnjeno predati oružje. No, kad taj rok istekne, primjenjivat će se drastične kazne; tako je predviđeno pet godina zatvora za ilegalno posjedovanje veće količine oružja. Istaknuli su to u četvrtak predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova najavljujući intenzivnu medijsku kampanju pod nazivom »Učinimo obitelj sigurnom, recimo zbogom oružju«. Akcija se provodi u sklopu Vladina nacionalnog programa povećanja opće sigurnosti dobrovoljnim povratom ilegalnog oružja.</p>
<p> Pokazalo se da na tisuću stanovnika Hrvatske, njih 87 posjeduje registrirano oružje, što je u usporedbi sa susjednom Slovenijom (48 cijevi na tisuću ljudi) gotovo dvaput više.</p>
<p>Najteže je stanje u županijama koje su bile zahvaćene ratnim djelovanjima, među kojima prednjači Ličko-senjska županija sa čak 192 registrirana komada oružja na tisuću ljudi. Pretpostavlja se da je to područje najviše naoružano u Hrvatskoj, dok je zanimanje za kućne arsenale najmanje izraženo u Međimurskoj županiji.</p>
<p>Vrlo visok postotak registriranog oružja (više od 100 oružnih listova na 1000 stanovnika) imaju i Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Zadarska županija.</p>
<p>Od 22. veljače do 15. lipnja ove godine policiji su predana 324 komada raznog automatskog oružja (pušaka, puškostrojnica i slično), 3077 komada minsko-eksplozivnih sredstava (bombi, zolja, ručnih bacača, mina), 110.148 komada različitog streljiva većih kalibara i oko 180 kilograma eksploziva. Kako se pretpostavlja da je riječ o manjem dijelu ilegalnog oružja, MUP i dalje poziva građane koji čuvaju različite opasne »suvenire« iz Domovinskog rata da ih, bez ikakvih kazni, predaju u najbližu policijsku postaju, ili nazovu 92. Nakon toga će policijski službenici sami preuzeti oružje. Rok do 22. veljače sljedeće godine vrijedi i za legalizaciju oružja koje za to ispunjava zakonske preduvjete.</p>
<p>Početkom sljedeće školske godine u osnovnim i srednjim školama bit će održana predavanja o opasnostima od oružja. Na roditeljskim sastancima apelirat ćemo na roditelje da vrate ilegalno oružje, ali i upozoravati na sve opasnosti držanja takvog oružja nadohvat djece i drugih osoba.</p>
<p>Pozivajući građane da ozbiljno shvate upozorenja i predaju oružje prije nego što bude prekasno, u MUP-u su objasnili da će se nakon 22. veljače 2002. primjenjivati kazne za držanje zabranjenih vrsta oružja, automatskog oružja ili minsko-eksplozivnih sredstava. Predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do tri godine i novčana kazna od 20.000 do 100.000 kuna.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Za štete od nepogoda država daje 6,5 milijuna kuna</p>
<p>Vlada jamči za 20 milijuna eura kredita EBRD-a i CEB-a za razvitak malog i srednjeg poduzetništva/ Podržan ugovor o slobodnoj trgovini s BiH utemeljen na tzv. asimetričnoj liberalizaciji</p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> - Vlada je u četvrtak odlučila jamstvom podržati 20 milijuna eura tešku dugoročnu kreditnu liniju za očuvanje, odnosno otvaranje radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima, koju preko HBOR-a daju Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), te Razvojna banka Vijeća Europe (CEB). EBRD će dati 12 milijuna eura kredita, a CEB osam milijuna eura, s rokom otplate od osam godina i dvije godine počeka na glavnicu te povoljnom kamatom utemeljenom na EURIBORU.</p>
<p>Zeleno svjetlo dobio je i Konačni prijedlog zakona o ugovoru o slobodnoj trgovini Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji je u Zagrebu potpisan u prosincu, a privremeno se primjenjuje od 1. siječnja. Ugovor se temelji na tzv. asimetričnoj liberalizaciji jer je BiH izvoz u Hrvatsku u potpunosti oslobođen carina, dok će BiH carine na hrvatske proizvode smanjivati postupno. Potpuno ukidanje predviđa se za 1. siječnja 2004. godine.</p>
<p> Inače, Hrvatska je lani u trgovini s BiH imala 413 milijuna dolara suficita, a u odnosu na 1999., robna razmjena je bila 13 posto manja, zbog suspenzije Ugovora o slobodnoj trgovini iz 1999. Hrvatska je lani u BiH izvezla robu vrijednu 195 milijuna dolara a uvoz iz BiH dosegnuo je samo 82 milijuna dolara.</p>
<p> Država je vlasnik 1,14 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a u privatnom je vlasništvu nešto više od dva milijuna hektara, stoji u izvješću o stanju poljoprivrednog zemljišta, kojeg je Vlada uputila u Sabor povodom donošenja zakona o poljoprivrednom zemljištu. Do sada je država prodala 7774 hektara poljoprivrednog zemljišta. U zakup je dano 146 tisuća hektara (što je gotovo polovica državnog poljoprivrednog zemljišta), a 46 posto zemljišta dano je na privremeno korištenje bivšim PIK-ovima. Socijalno ugroženi branitelji - njih 628 - dobili su na tzv. služnost plodouživanja 4339 hektara. Darovano je 1910 hektara i braniteljima, tvrtkama i socijalno ugroženim obiteljima.</p>
<p>Za ublažavanje posljedica šteta od elementarnIh nepogoda početkom godine, Vlada je odlučila izdvojiti 6,5 milijuna kuna. Općinama Jakovlje i Primošten, te gradu Otočcu pripada po 150.000 kuna, Slunju 250.000, Senju 200.000, a gradu Puli 600.000 kuna, dok će pet milijuna kuna iz proračuna biti utrošeno na mjere suzbijanja kravljeg ludila.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ipak bez poreza na automobile starije od deset godina</p>
<p>HDZ bojkotirao glasovanje; Šeks: Protuustavno je da Vlada uredbom utvrđuje način izračuna sredstava koja bi lokalna samouprava dobivala iz Fonda za poravnavanje </p>
<p>ZAGREB, 28. lipnja</p>
<p> – Bez nazočnosti zastupnika HDZ-a Hrvatski je sabor većinom glasova u četvrtak donio Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave kojim se dio troškova za osnovno i srednje školstvo te za zdravstvo i socijalu podmiruje na lokalnoj razini. </p>
<p>Suprotno Vladinu prijedlogu, zastupnici su odlučili da se ipak neće oporezivati automobili stariji od deset godina i brodice nužne za život i rad na otoku. </p>
<p>Izglasavanju je prethodila nervoza, žustra polemika i proceduralno natezanje oko zastupničkih amandmana. Sve je kulminiralo kad su zastupnici bili uvjereni da su izglasali amandman Marka Baričevića (HSLS) prema kojem lokalna samouprava ne bi mogla uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište. Naime, umjesto ukidanja jednog članka predloženog zakona zastupnik je predložio ukidanje stavka, pa je zapravo i dalje ostala mogućnost uvođenja toga poreza. </p>
<p>Polemički o porezu na neobrađeno zemljište</p>
<p>Na zadržavanju toga članka zakona najviše je inzistirao potpredsjednik Sabora Mato Arlović (SDP) uz argument da u Hrvatskoj ima 400.000 hektara neobrađenog zemljišta a da se istodobno uvozi hrana. Njegovoj argumentaciji oštro je uzvratio Tonči Tadić (HSP) rekavši da se tim porezom ulazi u pravo čovjeka da slobodno raspolaže svojom imovinom. Ustvrdio je kako će sljedeći korak biti oduzimanje kauča i bojlera, te ocijenio da je uvođenje ovog poreza kolhoziranje i sovhoziranje Hrvatske. Arlović je potom ublažio svoj stav, rekavši da bi od poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište, ako ga lokalna samouprava uvede, mogla biti oslobođena staračka domaćinstva, a vlasnike bi se potaknulo da obrađuju zemlju ili ju daju na privremeno korištenje. Ljubica Lalić (HSS) je dodala da nije toliki problem s pojedincima već s kombinatima i zakupcima koji ne obrađuju velike površine zemlje i zato trebaju platiti porez. No prema nekim izračunima, upravo bi ta vrsta poreza mogla dobro napuniti lokalne blagajne jer bi porez na hektar neobrađene površine iznosio 1000 kuna. To znači ukupno 400 milijuna kuna poreznih prihoda. </p>
<p>Poslije nekoliko stanki i konzultacija kluba HDZ-a, ta je stranka odlučila ne sudjelovati u glasovanju o ovom zakonu držeći da je povrijeđen Ustav jer prema jednom prihvaćenom amandmanu Vlada uredbom utvrđuje način izračuna sredstava koja bi lokalna samouprava dobivala iz Fonda za poravnavanje, što je, u ime Kluba HDZ-a, Vladimir Šeks protumačio kao kršenje Ustava, odnosno ovlaštenje koje Vlada ne može imati. Najavio je pokretanje ocjene ustavnosti prihvaćenog zakona. Arloviću je, pak, poručio da će, dokaže li ustavnost te odredbe, progutati cijeli amandman. </p>
<p>Ništa od novca za prijevoz srednjoškolskih nastavnika</p>
<p>Većinom glasova prihvaćena su tri zakona kojima se decentralizira osnovno i srednje školstvo, zdravstvo i socijala. Zastupnici su prihvatili amandman prema kojem se i dalje novac za prijevoz zaposlenih u osnovnim školama namiruje iz državnog proračuna, ali nije prihvaćen amandaman ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara da se na isti način financira i prijevoz srednjoškolskih djelatnika. Naime, u ime kluba SDP-a, Mato Arlović zatražio je očitovanje Vlade postoji li taj novac u proračunu, a ministar financija Mato Crkvenac je rekao da tih kuna nema i da bi prihvaćanje tog amandamana dovelo u pitanje cjelovitost decentralizacije. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Idućeg tjedna štrajk u riječkoj luci?</p>
<p>Ako Uprava ne prihvati pregovore, imamo zakonsko pravo krenuti u prosvjed i štrajk možda već idućeg tjedna, kazao je predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenika riječke luke Roberto Zubčić</p>
<p>RIJEKA, 28. lipnja</p>
<p> – »Na preporuku Vlade, radnicima poduzeća 'Luka Rijeka' je potkraj 2000. otkazan kolektivni ugovor, pa sada traže od Uprave da pregovara o novom ugovoru. Ako Uprava ne prihvati pregovore, imamo zakonsko pravo krenuti u prosvjed i štrajk možda već idućeg tjedna«, kazao je predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenika riječke luke Roberto Zubčić na konferenciji za novinare u četvrtak u Rijeci, dodavši da oko 1000 članova spomenutog sindikata, od 1500 zaposlenih, nije zadovoljno sadašnjim funkcioniranjem »Luke«, odnosno radom menadžmenta. </p>
<p>Što se tiče ishoda sudskog spora o poništenju pretvorbe »Luke«, Zubčić je kazao da je nedavno imovina »Luke« uvećana za dva milijuna njemačkih maraka nakon što se »netko sjetio« da je »Luka« vlasnik kamenoloma na Orehovici i jednog objekta na Kukuljanovu, a priča se i o vlasništvu jedne vile na Malom Lošinju. </p>
<p>U »Luci« je prosječna plaća 2800 kuna, a zaposlenima se još uvijek duguje plaća i pol. Zubčić napominje da dokere posebno iritira to što su skoro svi bivši čelnici »Luke« na odlasku bili nagrađeni otpremninama za svoje neuspjehe. Tako su dva bivša člana Uprave »Luke« minulih godinu dana primali menadžerske plaće (nakon smjenjivanja obojica su otišla na bolovanje), a 1. svibnja ove godine dobili su i »pristojne« otpremnine. </p>
<p>U Samostalnom sindikatu zaposlenika riječke luke pribojavaju se i potpisivanja ugovora »Luke« s kooperantskim tvrtkama koje, prema njihovoj tvrdnji, nude jeftinu, a ne stručnu radnu snagu. Sindikat strahuje i od reorganizacije poduzeća, te želi da ona prođe bez viška zaposlenih. Međutim, 72 djelatnika »Luke« nedavno je ponuđen dokup radnog staža, a Zubčić se pita »nije li to oslobađanje mjesta za dovođenje 'podobnih' radnika«. Sindikat je i za to da se do okončanja spora o pretvorbi »Luke« ne privatiziraju pojedini dijelovi tog trgovačkog društva; jer, kako upozorava Zubčić, minulih predizbornih mjeseci naslušali smo se priča o tome da se kontejnerski terminal nudi Talijanima, sušački bazen planira pretvoriti u marinu, Skladište br. 7 u garažu, a da Mađari traže raspolaganje lučkim silosom. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010629].
|
