NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228419 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Seleznjov: Europska unija je u središtu ruskih interesa</p>
<p>Hrvatska je jedan od ključnih partnera Rusije na jugoistoku Europe/ Odnose sa SAD-om moramo uspostaviti tako da ne krenemo putem Andreja Kozireva koji je inicijative Washingtona prihvaćao i prije nego što su došle do Moskve. Uvjeren sam da ćemo s predsjednikom Putinom sačuvati neovisnu politiku koja priliči velikoj državi kakva je Rusija / Susreti predsjednika Putina sa zapadnoeuropskim liderima donijeli su Rusiji daleko više nego, recimo, Jeljcinove šetnje s »prijateljem Helmutom«</p>
<p>MOSKVA , 29. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predvođeno predsjednikom Državne dume Genadijom Seleznjovim u utorak u dvodnevni posjet Zagrebu stiže rusko parlamentarno izaslanstvo. Riječ je o prvom službenom posjetu šefa ruskog parlamenta Hrvatskoj što je bio i povod da ga zamolimo za intervju o odnosima dviju zemalja, stajalištima Moskve oko rješavanja problema na prostoru bivše Jugoslavije te unutarnjoj i vanjskoj politici Rusije nakon što je od Borisa Jeljcina kremaljsko kormilo preuzeo Vladimir Putin.</p>
<p>• Vaš posjet Zagrebu nesumnjivo će biti snažan impuls parlamentarnoj suradnji dviju zemalja. Kako ocjenjujete sadašnji stupanj te suradnje?</p>
<p>- Temelji početka parlamentarne suradnje između Ruske Federacije i Republike Hrvatske postavljeni u travnju 1995. godine za vrijeme posjeta Moskvi hrvatske parlamentarne delagacije koju je predvodio predsjednik Sabora Nedjeljko Mihanović. Taj je posjet bio polazna točka razvoja tijesne suradnje jer su u sljedeće dvije godine skupine naših deputata tri puta posjećivale Hrvatsku. Osim toga, za vrijeme konferencije šefova europskih parlamenata u lipnju 1998. godine u Stockholmu susreo sam se s predsjednikom hrvatskog Sabora Vlatkom Pavletićem. Razgovarali smo o rusko-hrvatskim odnosima i, naravno, dosta smo tada vremena posvetili i situaciji oko Kosova. Pavletić je govorio o snažnom pritisku SAD-a na Hrvatsku. Tada sam čuo od njega misao da je za male države izvanredno važno da Rusija u svjetskoj politici zauzme mjesto koje odgovara njezinom statusu velike države.</p>
<p> Ipak, želio bih podsjetiti i da su u vrijeme oružanog konflikta na teritoriju Republike Hrvatske predstavnici Dume posjećivali »vruće točke», stremili su dati svoj doprinos procesu mirnog rješavanja i traženju puteva prevladavanja konfrontacije sukobljenih strana. </p>
<p> Sada je u središtu zanimanja razvoj političke i ekonomske suradnje među našim zemljama, uzajamni interes daljne stabilizacije stanja u jugoistočnoj Europi i općeeuropska izgradnja. O tim problemima raspravljalo se u vrijeme konferencije šefova parlamenata država sudionica Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Europu, predvodila moja zamjenica Irina Hakamada.</p>
<p> Sve mogućnosti suradnje Dume i Sabora, naravno, nisu iskorištene pa je to još jedan razlog. što sam s velikim zadovoljstvom prihvatio poziv gospodina Zlatka Tomičića da službeno posjetim Zagreb. Računam da će nam uspjeti temeljito razmotriti ne samo cijeli kompleks rusko hrvatskih odnosa, već i ustanoviti što parlamentarci mogu dodatno učiniti na poboljšanju uzajamnog razumijevanja i usavršavanja zakonodavne baze za suradnju naših zemalja te na osiguranju učinkovitijeg uzajamnog djelovanja u procesu stvaranja nove, stabilne i demokratske Europe bez linija diobe.</p>
<p>• Kako kao dugodišnji šef ruskog donjeg parlamentarnog doma gledate na budućnost međudržavnih, političkih i ekonomskih odnosa Rusije i Hrvatske?</p>
<p>- S optimizmom. Hrvatska je jedan od ključnih partnera Rusije na jugoistoku Europe. Po robnoj razmjeni s Ruskom Federacijom zauzima lidersko mjesto među državama s prostora bivše SFRJ. Uspješno se razvija naša suradnja u oblasti energetike. Povoljne uvjete za nove impulse u dijalogu naših zemalja u posljednje vrijeme daje dinamika unutarnjeg političkog razvoja te pozitivne tendencije u jugoistočnoj Europi u cjelini. Na taj način postoje sve pretpostavke da se odnosi između Rusije i Hrvatske i u buduće uspješno razvijaju u duhu prijateljstva, ravnopravnog partnerstva, uzajamnog poštovanja i povjerenja, uzajamne koristi i uvažavanja nacionalnih interesa, kako je 1988. zapisano u međudržavnoj Deklaraciji o prijateljskim odnosima i suradnji koja je, kao temeljni dokument, stvorila pretpostavke za produbljavanje suradnje među našim zemljama.</p>
<p>• Unatoč čvrstoj hrvatskoj želji i orijentaciji za uključivanje u zapadnoeurospske inetegracijske procese?</p>
<p>- Što se tiče perspektive uključenja Hrvatske u europske integracijske procese, to je objektivni zakonomjerni hod događaja. Mi smo realisti i razumijemo: politika svake države, tim više ako se nalazi u složenom dijelu Europe, mora biti višesmjerna. Stoga težnje zemalja jugoistočnog europskog područja da se priključe, na primjer, Europskoj uniji, doživljavamo bez »alergije«. Uostalom, Rusija i sama aktivno suradjuje s EU-om u mnogim oblastima. Prema tome, takva opredjeljnja ne smiju smetati širenju i produbljavanju dvostrane suradnje Rusije s Hrvatskom i drugim državama te regije.</p>
<p>• Koliko su točne procjene pojedinih moskovskih analitičara da se politička situacija u Rusiji stabilizira i da zemlja izlazi iz gospodarske krize?</p>
<p>- Htjelo bi se reći: »Da, politička se situacija stabilizira». No, ja željeno ne mogu prikazivati kao za stvarno. Nama predstoji još dugi put konsolidacije društva. Odviše su veliki socijalni kontrasti, odviše glasno zvuče danas glasovi političara kojim se predsjednik Putin optužuje gotovo za restauraciju staljinizma. Pogledajte, u vrijeme predsjednikovanja Borisa Jeljcina upravo se lijeva opozicija najčešće protivila zakondavnim inicijativama izvršne vlasti pravedno tražeći da se zaustave za narod pogubni »reformatorski pokusi«. Danas se situacija mijenja. Deputati iz Saveza desnih snaga i »Jabuke« govore o rušilačkoj politici Vladimira Putina, ustaju protiv melodije himne koju je odobrila većina birača...</p>
<p>A naši ekonomski uspjesi su, Vi to dobro znate, nažalost nikli na klimavim temeljima izvoza sirovina. Država je prošle godine dobila dopunske dohotke zahvaljujući visokim cijenama nafte u svijetu. Ali euforija je brzo prošla, paralelno s padom cijene na barel nafte. Svi mi znamo da se ekonomika velike države - a Rusija je takva bila, jest i bit će - ne može zasnivati samo na izvozu prirodnih bogatstava.</p>
<p> • Jedan ste od rijetkih visokih ruskih politčara koji je javno priželjkivao pobjedu Gerorgea Busha mlađeg na američkim predsjedničkim izborima. </p>
<p>- Nismo mi glasovali za Georga Busha. To je bio izbor Amerikanaca, a na nama je da proanaliziramo zadaće nove američke administracije koje će biti formulirane u predsjednikovoj poslanici. I za nas će glavno biti izvući pravilne zaključke, odnosno uspostaviti odnose sa SAD-om tako da ni u kojem slučaju ne krenemo putem Andreja Kozireva koji je sve inicijative Washingtona prihvaćao i prije nego što su došle do Moskve. Uvjeren sam da ćemo s predsjednikom Putinom sačuvati neovisnu politiku koja priliči velikoj državi kakva je Rusija. Ona će se graditi s uvažavanjem naših nacionalnih interesa, kao što se utvrđuje i američka politika. Poslije poraza Ala Gorea «ruske knjigovođe» počeli su u glas govoriti kako Bush više neće usmjeravati financijska sredstva u »Bermudski trokut ruskih reformi«. Da, za početak Bush očekuje od nas naoštrije mjere protiv korupcije. Jasno je da iza izčeznuća ogromnih iznosa ne stoje sitni lopovi. I to Bushovo očekivanje rijedak je slučaj kad doista nije zazorno poći na uzici Washingtona».</p>
<p>No postoji i drugi, čisto politički, podtekst u tome što SAD ne žele financijski podržati Rusiju. Vrijeme Borisa Jeljcina koji je pisao svoju vanjsku politiku po zapadnim scenarijima, završeno je. Novac koji je davan »predsjedniku svih Rusa« za krpanje brojnih rupa u posrnuloj ekonomiji i koji je raznesen po skrivenim inozemnim računima neće se tek tako davati za »održavanje trona« Vladimira Putina.</p>
<p>• Putinovim dolaskom za kremaljsko kormilo postala je sve intenzivnija orijentacija Rusije na tijesnu suradnju s Europskom unijom.</p>
<p> - To što Vi nazivate »sve intenzivnijom orijentacijom« samo je prirodna težnja Rusije da uspostavi razrušene ili, za vrijeme bivšeg predsjednika do apsurda dovedene tradicionalno čvrste ekonomske i političke veze s europskim susjedima. Uvjeren sam da su, posjeti predsjednika Putina europskim metropolama i njegovi susreti sa zapadnoeuropskim liderima donijeli Rusiji daleko više nego, recimo, Jeljcinove šetnje s »prijateljem Helmutom«. Za godinu dana, odnosno od trenutka dolaska Putina u Kremlj, odnosi Rusije sa zapadnoeuropskim susjedima postali su dinamični i donose pozitivne rezultate. Uz to odnosi s europskim državama imaju tradicionalni prioritet u vanjskoj politici Rusije.</p>
<p>Na europskom kursu glavni je cilj ruske vanjske politike formiranje stabilnog i demokratskog sustava općeeuropske sigurnosti i suradnje, za koje su temelji stvoren u okviru najuniverzalnije organizacije u Europi - OESS-a. Ključno značenje na tom putu za nas imaju odnosi s EU-om, u kojem vidimo jednog od važnijih političkih i ekonomskih strateških partnera za dugoročnu suradnju lišenu konjukturnih kolebanja...</p>
<p>• A odnosi sa SAD-om?</p>
<p>- Odnosi SAD-om su neophodni uvjet poboljšanja međunarodne situacije i osiguranja globalne strateške stabilnosti. Zato je u uzajamnom interesu održavanje regularnih dvostranih kontakata na svim razinama, nedopuštanje pauza u tim odnosima i prekida u pregovorima o osnovnim političkim, vojnim i ekonomskim aspektima.</p>
<p>Nealbanske izbjeglice se moraju vratiti na Kosovo</p>
<p>• Kao velika država Rusija je uvijek igrala i igra važnu ulogu na Balkanu. Kako vidite rješenje krize na prostoru bivše Jugoslavije, prije svega kosovske, kao trenutno najaktualnijeg problema, te neriješenih pitanja oko Bosne i Hercegovine?</p>
<p> - Problem Kosova je danas najoštriji i teško rješivi aspekt uređenja odnosa na Balkanu, koji nosi opasnost lančane reakcije sukoba u susjednim zemljama. Principijelna je pozicija Rusije bezuvjetna podrška suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti SRJ, jasna spoznaja da je Kosovo njezin sastavni dio. Neophodno je osigurati ispunjavanje svih stavova Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN koja je temelj rješavanja kosovskog problema. Isključivo u tim okvirima treba dalje tražiti rješenje pitanja o statusu Kosova. Rusija sada nije zadovoljna situacijom u Kosovu i rezultatima rada međunarodnih struktura u tom kraju. Ekstremisti diktiraju svoje uvjete i sprečavaju povratak nealbanskih izbjeglica na Kosovo. Rad donedavnog šefa misije UN-a na Kosovu Bernarda Kouchnera nije pomagao prevladavanju takve situacije i faktički je vodio učvršćivanju monoetničkog Kosova. Nadamo se da će novo rukovodstvo misije UN-a ispraviti to stanje, djelovati u duhu rezolucije 1244, i uspostaviti konstruktivni dijalog s Beogradom.</p>
<p> Što se tiče Bosne i Hercegovine, tamo je situacija i dalje krhka. Za pet godina, koliko je prošlo od potpisivanja mirovnog sporazuma o BiH, pređen je veliki put - od oružanog sukoba do zajedničkog sudjelovanja u demokratskim institucijama. Zajedno s tim ostali su i problemi. Uvjeren sam da bosanske vlasti u suradnji s međunarodnom zajednicom trebaju nastaviti planski intenzivni rad na osiguranju realne stabilnosti BiH na temelju potpunog i neselektivnog ispunjavanja Daytonskog sporazuma u skladu s njegovim riječima i duhom. Samo pod uvjetom realizacije svih stavova tog sporazuma moguća je izgradnja BiH kao životno sposobne demokratske mnogoetničke države u kojoj će biti osigurana jednaka prava svih naroda koji u njoj žive.</p>
<p>Normalizacija hrvatsko-jugoslavenskih odnosa je prvorazredan zadatak </p>
<p>• Po mnogim ocjenama, za mir i stabilnost na prostoru bivše Jugoslavije najvažniji je dalji razvoj odnosa između Jugoslavije, odnosno Srbije i Hrvatske?</p>
<p>- Rusija je uvijek držala i drži da su dobrosusjedski odnosi Hrvatske i Jugoslavije zalog mira i stabilnosti u cijeloj jugoistočnoj Europi. Prvorazredni zadatak na tom putu treba biti potpuna normalizacija hrvatsko-jugoslavenskih odnosa i mi smo višektarno isticali našu spremnost na svestranu pomoć i sudjelovanje u tom procesu. Naravno, to pitanje prije svega trebaju rješiti same te zemlje. No, nakon ozbiljnih demokratskih promjena u Hrvatskoj i u Jugoslaviji, nama se čini da su osnovne političke prepreke za normalizaciju odstranjene. Ostaju još emocionalno-psihološka stanja i inercija prošlih percepcija. Ali politička dalekovidnost i mudrost lidera zemalja sastoji se u tome da, rukovodeći se dugoročnim nacionalnim interesima, vide dalje od današnjeg dana. Moje je duboko uvjerenje da bi interesima naroda obiju zemalja odgovaralo uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa i ubrzano rješavanje svih spornih pitanja.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Skandalozne igre oko Dubrovačkih igara se nastavljaju</p>
<p>Nije li najprije trebalo izabrati ravnatelja Igara, koji bi odabrao svoj tim u organizacijskom i estetskom osmišljavanju Festivala? Ovako sve i dalje ostaje nejasno, prepušteno sukobima interesa i skandalima</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Igre oko Dubrovačkih ljetnih igara, što su započele neposredno nakon posljednjeg svečanog otvaranja, na žalost traju sve do danas. Svaki novi događaj produbljuje krizu iodržavanje našega najznačajnijeg ljetnog festivala čini sve neizvijesnijim. </p>
<p>Još se pamte sukobi između tadašnjeg ravnatelja Festivala Slobodana Prosperova Novaka i v.d. ravnatelja Kazališne kuće Festival Dubrovnik Petra Miše Mihočevića, potom nesuglasice između Prosperova Novaka i dubrovačkog gradonačelnika Vida Bogdanovića, ostavke ravnatelja glazbenog programa Valtera Dešpalja ... Epilog je uslijedio nakon nekoliko mjeseci neprihvaćanjem programskog i financijskog izvještaja Festivala od strane Poglavarstva grada Dubrovnika i Vijeća Festivala, kojeg je zatim raspustio ministar kulture Antun Vujić zatraživši i ostavke vodećih ljudi Igara. Govorilo se tada o dugu od 800.000 pa o 1.200.000 kuna, o prijašnjim dugovima i prošlogodišnjim festivalskim zaradama, no svi ti podaci nisu bili,i još nisu dostupni javnosti. Mihočević je svoj mandat stavio na raspolaganje a Prosperov Novak nije. pa ga je ministar kulture smijenio.</p>
<p>Ministar Vujić je sredinom prosinca imenovao redatelja Ivicu Kunčevića privremenim ravnateljem dramskog programa, a Valtera Dešpalja privremenim ravnateljem glazbenog programa. Kunčević i Dešpalj započeli su pripremati programe i organizirati festivalska gostovanja, a natječaj za intendanta Dubrovačkih ljetnih igara Vujić je najavio u siječnju ove godine. U prosincu je raspisan i natječaj za novog ravnatelja Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre i prije nekoliko dana Gradsko Vijeće Dubrovnika na to je mjesto, izabralo novog-starog ravnatelja Mihočevića.</p>
<p>«Ne osporavam odluku dubrovačkog Gradskog vijeća da za poslovnog ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara postavi Mihočevića, no mislim da oni koji su ga imenovali nisu predvidjeli posljedice koje bi to imenovanje moglo imati», rekao je u petak na konferenciji za novinare ministar Vujić. Već sljedećeg dana Kunčević i Dešpalj podnijeli su ostavke na funkcije v.d. ravnatelja.</p>
<p> «Prihvatio sam se vođenja dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara vjerujući da ću to raditi s Valterom Dešpaljom kao ravnateljem glazbenog programa i s Ivicom Prlenderom kao ravnateljem kuće. Vezale su nas estetske i organizacijske ideje kako prevladati konfuziju oko Festivala. Međutim, ovaj neočekivani i za mene nerazumljiv izbor Mihočevića za ravnatelja kuće je onemogućio da se tim u koji sam vjerovao konsolidira. Mislim da je moja ostavka jedino logično što iz toga proizlazi», rekao je za Vjesnik Kunčević. Dešpalj je izjavio da je za ravnatelja Festivala izabrana osoba koja je sudjelovala u generiranju krize festivala, što znači da se kriza samo produbljuje.</p>
<p>Nešto više od pet mjeseci do svečanog otvorenja i samo nekoliko dana prije blagdana Svetog Vlaha, kada se po tradiciji objavljuje program Festivala, Dubrovačke ljetne igre ostale su bez programskih ravnatelja i koncepta, u kaotičnoj situaciji kada njihova budućnost, možda više nego u ikada 51 godinu njihova postojanja, postaje upitnom. Nije li možda ipak prekasno za javnu raspravu o Festivalu, koju najavljuje ministar kulture, i nije li raspisivanje međunarodnog natječaja za ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara u ovakvim uvjetima pretenciozno, budući da su ovom trenutku estetski problemi na žalost potisnuti u neke druge planove, te se postavlja pitanje kako bi se stranac mogao snaći u ovoj sada već traumatičnoj zbrci koju mjesecima ne uspijevaju razriješiti ni domaći političari, a ni umjetnici?</p>
<p>Iako se prošlog ljeta govorilo o neproduktivnosti dvostrukog vodstva Festivala, što je u konkretnoj primjeru i dovelo do festivalske krize te smjene ravnatelja, to se pitanje načelno nije riješilo. Izostali su i odgovori na upite o značaju i funkciji Festivala, o njegovom provincijskom ili europskom, odnosno svjetskom predznaku, o njegovu mjestu u hrvatskim i svjetskim kulturnim rasporedima, o onome što je trenutačno najvažnije - modelu Dubrovačkih ljetnih igara, kao što se čini da je izostala i komunikacija između Ministarstva kulture i dubrovačkog Gradskog vijeća u odabiru čelnih ljudi Festivala. Nisu li se odluke oko Festivala donosile pogrešnim redoslijedima i nije li ponajprije trebalo izabrati ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara, koji bi odabrao svoj tim u organizacijskom i estetskom osmišljavanju Festivala? </p>
<p>Ovako sve i dalje ostaje nejasno, prepušteno sukobima interesa i skandalima, u skraćenim rokovima u kojima je gotovo nemoguće ponuditi atraktivan program 52. sezone Festivala koji bi trebao biti središnje mjesto naše kulturne politike, najatraktivniji prostor domaćih i stranih kazališnih te glazbenih dodira, naše kulturno zrcalo prema svijetu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska i Europa (3): Poljaci misle da je Vegeta mađarska, a Hrvatska siromašna kao Rumunjska</p>
<p>Medijske informacije koje su Poljaci o Hrvatskoj dobivali zadnjih deset godina bile su povezane najprije s ratom a potom s problemima koje je HDZ-ova vlast imala s poštivanjem demokratskih standarda/ Prosječni Poljak vjeruje da je Hrvatska siromašna kao Bugarska ili Ukrajina, a čak je i jedan ugledni profesor ekonomije Hrvatsku svrstao u društvo Rumunjske i Albanije/Otkako su prije godinu dana s priličnom pozornošću popraćene političke promjene Hrvatska je sve rjeđe prisutna u poljskim medijima, a blijeda je dosad bila i turistička promidžba</p>
<p>MARKO OLENKOVIĆ</p>
<p>VARŠAVA, 28. siječnja</p>
<p> - Kad bih u domu svojih poljskih znanaca ugledao pakiranje Vegete i upitao ih znaju li odakle taj začin dolazi, većina bi prstom pokazala na - Mađarsku, i to bez nekog posebnog obrazloženja. »Češka!«, odgovorio mi je jedan kolega, objašnjavajući da su mu riječi Vegeta i Podravka oduvijek zvučale kao da dolaze iz jezika južnog poljskog susjeda. Ta mini anketa o Vegeti, hrvatskom proizvodu s kojim Poljaci najčešće dolaze u dodir i koji u Poljskoj ima dugu tradiciju, može prilično dobro oslikati koliko malo Poljaci znaju o Hrvatskoj. Informacije koje su o Hrvatskoj i Hrvatima dobivali posredstvom medija prošloga desetljeća bile su povezane najprije s ratnim zbivanjima, a poslije s problemima koje je HDZ-ov režim imao s poštivanjem demokratskih standarda. Prosječnom Poljaku, kako će sam priznati, nije bilo odveć jasno tko se s kim i zašto na Balkanu tuče. Iskreno čuđenje zašto su Hrvati i Slovenci krenuli u razbijanje Jugoslavije obično bi prelazilo u suosjećanje i razumijevanje kad ih se zapitalo zašto oni ne bi živjeli u zajedničkoj državi s Rusima.</p>
<p>Slike ratnih razaranja i kolona prognanika koje su se u to doba gotovo svakodnevno prikazivale u glavnim informativnim emisijama stvorile su kod prosječno obrazovanog Poljaka dojam da u našoj zemlji vlada posvemašnja bijeda, a ekonomsko stanje je u najmanju ruku slično onom u Rumunjskoj ili Ukrajini. Da je takvo mišljenje moglo biti poprilično rašireno u javnosti, vaš se novinar uvjerio na predavanju jednog uglednog profesora ekonomije koji je, uspoređujući makroekonomsko stanje i bruto domaći proizvod tranzicijskih zemalja, Hrvatsku svrstao u društvo Bugarske, Rumunjske, Ukrajine i Albanije! Zato svoju iznenađenost zatečenim stanjem ne kriju Poljaci koji su zadnjih godina odlučili provesti godišnji odmor na hrvatskome moru. Životni standard je, pokazuje se, viši nego su očekivali, a jedine posljedice rata s kojima se susreću su spaljene kuće na cesti iz Zagreba prema Splitu. Iznenađeni su pritom visokim cijenama usluga u izvanpansionskoj ponudi i iskreno se čude kako Hrvati pristaju tako skupo plaćati pivo i sok u kafićima. Iz Hrvatske se u pravilu vraćaju očarani ljepotama Jadrana ne skrivaju da su zatečeni gostoljubivošću i neposrednošću naših ljudi.</p>
<p>One koji se zaustave u Zagrebu obično iznenadi ugođaj našega glavnoga grada, koji ih podsjeća na njihovu davnu prijestolnicu Krakow, grad kulture i spomenika. No, te veze Krakowa i Zagreba (koji Poljaci zovu Zagrzeb; čitaj Zagžeb), koji pripadaju srednjoeuropskom kulturnom krugu, a nekoliko desetljeća dijelili su sličnu sudbinu u zajedničkoj Austro-Ugarskoj državi, bit će svjesna samo intelektualna elita. Većina Poljaka - kojima će informacija da smo mi Hrvati stigli na Jadran s terena današnje južne Poljske biti zanimljiva novost - osjetila je slavensku povezanost s nama neusporedivo jače i dublje prije dvije i pol godine kad im je hrvatska nogometna reprezentacija pružila nezaboravljivo zadovoljstvo, nokautirajući na Svjetskom prvenstvu Nijemce.</p>
<p>Otkako su prije godinu dana s priličnom pozornošću popraćene političke promjene do kojih je došlo u Hrvatskoj, naša zemlja je sve rjeđe prisutna u poljskim medijima. Glavne novine i televizija nemaju u Zagrebu stalnih dopisnika, a informacije o zbivanjima u Hrvatskoj tu i tamo pošalju izvjestitelji iz Beograda. Blijeda je dosad bila i promidžba hrvatskog turizma, no od ove godine njegovom promocijom trebao bi se pozabaviti novoosnovani ured u Varšavi. Napredak je svakako ponovno uspostavljena prije dva mjeseca izravna zrakoplovna veza Zagreb-Varšava, koja bi mogla unaprijediti kontakte gospodarstvenika. U svakom slučaju, bilo bi više nego dobro kad bismo za koju godinu, ispitujući jesu li Poljaci dobili jasniju predodžbu o Hrvatima, pitanje o Vegeti mogli zamijeniti nešto složenijim pitanjima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zagreb nije servis Ministarstva - prvo će rješavati svoju listu socijalnih stanova</p>
<p>Kosor: Nismo ugovorili gradnju stanova prema Programu za socijalno poticanje stanogradnje Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, jer prvo želimo riješiti svoju listu socijalnih stanova, a ne stvarati još jednu / Zagreb bi čistim ustupanjem zemljišta po svakoj lokaciji izgubio i do milijun maraka / Zagreb ne kasni u realizaciji programa Ministarstva, jer će na nekim lokacijama ostvariti program prije drugih gradova / Gradnja zagrebačkim građevincima </p>
<p> - Zagreb nije servis Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, koji bi samo ustupio zemljišta i da potom s tim više nema veze, rekao je Darinko Kosor, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, jer bi takvim čistim davanjem zemljišta Grad po svakoj lokaciji izgubio i do milijun maraka. Zagreb još nije ugovorio gradnju stanova prema Programu za socijalno poticanje stanogradnje koje je izradilo Ministarstvo, i zbog toga, jer prvo želi riješiti svoju listu socijalnih stanova, a ne stvarati još i dotanu treću listu. Za gradnju stanova dat ćemo nekoliko zemljišta s komunalnom infrastrukturom, ali ćemo se javiti i kao kupac stanova, kako bi prvenstveno riješili stambeni problemi građana sa socijalne liste. </p>
<p>Ove godine Zagreb želi utrostručiti broj kupljenih, odnosno izgrađenih stanova, ali za socijalnu namjenu, jer na socijalnim listama ima oko 2.700 ljudi, a tu su i obveze prema mladim znanstvenicima. Tek nakon toga, počet će se provoditi Program za socijalno poticanje stanogradnje koji je predložilo Ministarstvo, naglasio je Kosor. </p>
<p>Predviđene lokacije za stambenu izgradnju bit će na Savici u Ulici Vladimira Ruždjaka, u Španskom u Ulici Gustava Krkleca, te dvije lokacije na Peščenici, gdje bi se trebalo izgraditi 150 stanova. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih problema trebale bi se osloboditi još lokacije u Španskom i u Borovju za izgradnju još 200 stanova. Tek nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, Grad bi mogao ponuditi i zemljišta za socijalno poticanu stanogradnju na nekim drugim lokacijama, kaže Kosor. Napominje, da Zagreb više nema puno lokacija koje su imovinsko-pravno čiste, jer je u tijeku vraćanje zemljišta, pa i Grad sâm mora pronalaziti adekvatna zemljišta koje želi dati na natječaj.</p>
<p> Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva izradilo je Nacrt Prijedloga zakona o socijalno poticanoj stanogradnji, o kojemu bi Vlada trebala raspravljati u veljači. Ministarstvo predlaže da se godišnje iz državnog proračuna uloži 90 milijuna kuna u stanogradnju, procjenjujući da bi se tako godišnje moglo graditi više od 1.500 novih stanova od 50 kvadrata i stambeno zbrinuti od 5.000 do sedam tisuća građana. </p>
<p> Građanima bi se omogućila kupnja stana dugoročnim kreditima, koje bi mjesečno otplaćivali od 300 do 350 njemačkih maraka.</p>
<p> Ove godine trebalo bi se oko 500 stanova početi graditi ili pripremiti za gradnju u dogovoru s Ministarstvom javnih radova. Zagreb je za taj i za redovni program gradnje i kupovanja stanova pri Uredu za upravljanje imovinom spreman izdvojiti oko 20 milijuna njemačkih maraka, kazao je Kosor. Međutim, opovrgava, tvrdnje u nekim medijima da Zagreb kasni u realizaciji programa Ministarstva, jer vjeruje da će na nekim lokacijama Zagreb ostvariti program prije drugih gradova. </p>
<p>Napomenuo je da će inzistirati da poslove za gradnju dobivaju zagrebačke građevinske firme, nakon što Ministarstvo raspiše natječaj za idejni projekt i za izvođenje radova. (hđb)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Mogu li uz brojne kriterije i stroge provjere kandidata »proći« i spretni lovci na stan?</p>
<p>Dodjeljivanje gradskih socijalnih stanova u najam postaje sve zanimljivije, budući da, što potvrđuje i nova socijalna slika grada, broj socijalno ugroženog stanovništva sve više raste. Stoga, mnoge Zagrepčane zanima koji su kriteriji po kojima se ti stanovi dodjeljuju. Osim toga, nerijetko se mogu čuti i pitanja, žive li u tim stanovima oni baš - najugroženiji. Jer, kako su primjetili Zagrepčani pred nekim od takvih zgrada znaju se vidjeti i limeni ljubimci koje si teško može priuštiti obitelj slabijeg imovinskoga statusa.</p>
<p> Jasna Drnić-Vranić, načelnica u Gradskom uredu za upravljanje imovinom kaže da kandidati za dobivanje socijalnih stanova moraju zadovoljiti brojne kriterije. Prema njima se utvrđuje red na listi prvenstva, na kojoj se trenutno nalazi 2.433 obitelji. Međutim i strogoj provjeri kandidata, koju provodi Ured, mogu, doduše rijetko, promaknuti i neki »lažni« socijalci, čije krive navode nije uvijek moguće provjeriti, zbog manjkavosti u cijelom sistemu. Tako, primjerice, Ured zatraži od Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva potvrdu da kandidat nije već evidentiran kao vlasnik kuće ili stana, što bi trebao potvrditi jedinstveni matični broj građana. No, kako sve obveze, poput naplate najamnina ili odvoza smeća nisu evidentirane po JMBG-u, ispada da osoba, što može biti i krivo - ništa ne posjeduje. Privatno kupljeni objekti, direktno od izvođača, također, ne moraju biti pod JMBG-om. Pravi vlasnik stana ne može se utvrditi ni ako nije provedeno rješenje o nasljeđivanju. Oni, pak, stanovi, koji su bili u vlasništvu Grada, ili ih je Grad dodjeljivao u najam imaju uz imena korisnika i - JMBG. </p>
<p>Prijave građana, čak i one anonimne, ali konkretne, kaže načelnica, pomažu da se utvrde »lovci na stan« koji ne spadaju u socijalno ugroženu kategoriju. U prijavama se mora navesti ime i prezime osobe i adresa nekretnine za koju se sumnja ili zna da ju kandidat posjeduje. Tako je već s konačne liste skinuto sedmero kandidata, za koje su utvrdilo da posjeduju stan koji odgovara njihovim potrebama. </p>
<p>Što bi se dogodilo, pitali smo Drnić-Vranić, kada bi osoba koja živi od naoko malih primanja i u socijalnom stanu, osvanula jednoga dana s »mercedesom« vrijednog oko 150 tisuća njemačkih maraka. Tada bi se, saznajemo, automatski išlo na raskid ugovora s Gradom. </p>
<p>- Prodajom automobila takve vrijednosti, moglo bi se riješiti stambeno pitanje cijele obitelji. No, ako bi se radilo o automobilu čija je vrijednost nedovoljna da se ono riješi, najvjerojatnije ne bi tražili izlazak iz stana, rekla je Drnić-Vranić. Ista je stvari i s igrama na sreću. Ako dobitak rješava stambeno pitanje, ugovor se - otkazuje. </p>
<p>Socijalni i materijalni status osoba u socijalnim stanovima provjerava se svake tri godine. Za to vrijeme, samo malobrojni, promijene svoju socijalnu sliku. U posljednjih nekoliko godina tek je jedan građanin uspio poboljšati svoju financijsku situciju. Dobio je nasljedstvo, uredno se javio, vratio stan i - kupio novi. </p>
<p>Pravilnik o najmu stanova propisuje da prihod po članu obitelji ne bi smio biti veći od 2.715 kuna. Vrijeme prebivanja na području grada Zagreba najmanje mora biti deset godina. Svaka godina donosi jedan bod, dok je maksimalan broj bodova 30. Podstanari izvan obitelji »osvojit« će 40, a oni kod roditelja - 30 bodova. Bivši stanari koji nisu otkupili stanove, dobit će 25 bodova, a oni koji žive u premalim, stanovima - 20. Svaki član obitelji nosi po dva boda, a malodobno dijete - tri. Gleda se i na nesposobnost za rad i sudjelovanje u Domovinskom ratu. </p>
<p>Izmjenom Pravilnika o najmu stanova iz 1998. godine, možda bi se vratio način dodjeljivanja stanova na preporuku Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Tako bi, mimo liste, osobe teškog socijalnog i zdravstvenog statusa, korisnici socijalne skrbi, pomoći za uzdržavanje i osobne invalidnine, mogle prije doći do stana. </p>
<p>- Za ovu godinu osigurana su sredstva za kupnju 100 do 150 socijalnih stanova. U tijeku su i sudski postupci iseljenja bespravnih stanara iz 1.313 gradskih stanova. U gradskim stanovima nalazi se i 216 prognaničkih obitelji, koje će odseliti kad se stvore uvjeti u mjestima otkuda su došli. Svi ti stanovi potencijalni su stanovi za socijalno ugrožene obitelji, rekla je Drnić-Vranić i dodala da se slijedeći natječaj za dodjelu socijalnih stanova može očekivati 2003. godine.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Dani ezoterije«: Sve o alternativnoj medicini, pa i više </p>
<p>Dvodnevna manifestacija »Dani ezoterije«, u nedjelju su, prvoga dana, privukli posjetitelje zainteresirane za područje alternativne medicine u središnju dvoranu hotela »Sheraton«. </p>
<p>Za 15 kuna koliko je trebalo izdvojiti za ulaznicu, na sajmu su se mogli razgledati i kupiti razni predmeti iscjeliteljskoga djelovanja poput piramida od tiffany stakla za 300 kuna, ili drvca s kristalima koja upijaju štetna zračenja. Mogli su se vidjeti i brojni ukrasi, nakit, ljekovito bilje, svijeće i knjige s tematikom zdrave prehrane, bioenergije, astrologije, tarota. Zagrepčani su se mogli podvrgnuti određivanju dijagnoza bolesti, bioenergijskom tretmanu, proricanju sudbine iz dlana ili tarot karata. </p>
<p>Organizatorica manifestacije, Vesna Ilijić bila je zadovoljna odazivom građana. </p>
<p>- Većinom traže pomoć za psihički stres i bolove koji najčešće potječu od energetske neusklađenosti, ali se lako rješavaju. Ljudi su, nažalost dosta skeptični, što slabi učinkovitost tretmana i teško ih je uvjeriti da im se, ponekad, može pomoći i bez većih liječničkih tretmana ili operacija, izjavio je bioenergetičar Božidar Petroci. </p>
<p>Iscjeliteljica Vera Bitenc uzima 50 kuna za čitanje iz tarot karata. </p>
<p>- Ljude najviše zanimaju ljubavna predviđanja, interesiraju se i za zdravlje, tek potom dolaze materijalne stvari. Ona tvrdi da pedeset posto uspjeha i zdravlja ovisi o mjestu spavanja.</p>
<p>Posjetitelj, Julijus Oliviera (54), imao je svoje viđenje sajma: </p>
<p>- Sajam je »luk i voda«. Za to se treba godinama duhovno školovati. Knjige su namijenjene neupućenoj masi kojoj to može predstavljati dobru zabavu. Neki iscjelitelji izgledaju kao bačve - ne mogu ni sebi pomoći, a kamoli drugima. </p>
<p>Marijana M. (24), bila je pak oduševljena sajmom i potrošila je mnogo novca.</p>
<p>Student Damir Đebi očekivao je nešto drugo, no nije požalio što je navratio jer ga zabavljaju ljudi koji liječe na licu mjesta.</p>
<p>»Dani ezoterije« nastavljaju se u ponedjeljak od 13 do 21 sat. (Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Planeti naši i drugih zvijezda</p>
<p>Tribina, »Planeti naši i planeti drugih zvijezda« održat će se u ponedjeljak, 29. siječnja u 19.30 sati u kino-dvorani Zagrebačke zajednice tehničke kulture na Trgu žrtava fašizma 14. Predavač je gospodin Dragan Roša, dr. sci., ravnatelj zagrebačke Zvjezdarnice. Time počinje ciklus tribina u okviru projekta »Praćenje i vođenje darovite djece i mladeži« koji je pokrenut 1999. godine na inicijativu Gradskog ureda za obrazovanje i šport, a u izvrsnoj i operativnoj provedbi Zagrebačke zajednice tehničke kulture. Cilj projekta je sustavno praćenje darovite djece i mladeži, te osiguravanje materijalne i obrazovne potpore.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Svijet nudi pomoć Indiji</p>
<p>NEW DELHI, 28. siječnja </p>
<p> - Svijet se u subotu i nedjelju mobilizirao u pomoć Indiji nakon jakog potresa koji je u petak opustošio državu Gujarat na zapadu zemlje i u kojem je poginulo možda i do 20.000 ljudi.</p>
<p>Pakistan, oduvijek neprijatelj Indije, bio je među prvim zemljama koje su izrazile sućut New Delhiju. I sam pogođen potresom u kojem je poginulo 14 osoba, Pakistan je Indiji ponudio liječničku pomoć i opremu.</p>
<p>Kina, čiji su odnosi s Indijom u prošlosti također obilježeni sukobima, uz izraze sućuti ponudila je hitnu pomoć od 50.000 dolara putem Crvenog Križa.</p>
<p>Francuska je odlučila poslati dvije stanice za hitnu pomoć i tehničku pomoć, stoji u priopćenju francuskog ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p>Velika Britanija, bivša kolonijalna sila gdje živi veliki broj Indijaca, odmah je deblokirala 3 milijuna funti i poslala ekipu za hitnu pomoć od 69 osoba koja je u subotu krenula iz Velike Britanije. </p>
<p>U Dublinu je irska vlada deblokirala milijun irskih funti (1,27 milijuna eura) hitne pomoći žrtvama potresa. Europska komisija je najavila deblokiranje hitne pomoći od 3 milijuna eura. Njemačka je deblokirala 1,02 milijuna eura za hitnu pomoć i poslala ekipu od 25 tehničkih stručnjaka. Norveška je predložila 1,11 milijun dolara, Nizozemska 420.000 dolara, Belgija je deblokirala 1 milijun eura, a Italija 2,5 milijuna eura.</p>
<p> Ekipa od 59 stručnjaka je krenula iz Rusije, a pripremile su se i ekipe iz Turske, Japana i Tajvana. Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda Kofi Annan obećao je i pomoć UN-a.</p>
<p> Ministar vanjskih poslova Venezuele je najavio u subotu da će njegova vlada poslati Indiji milijun dolara za pomoć u obnovi.</p>
<p>Malezija će deblokirati 100.000 dolara za žrtve potresa i ponudila je ekipu stručnjaka za suradnju u operacijama spašavanja, naveo je malezijski ministar vanjskih poslova Syed Hamid Albar. </p>
<p>Papa Ivan Pavao II. izrazio je obiteljima žrtava iskrenu sućut. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Indijski dječak nazvan po potresu</p>
<p>AHMEDABAD, 28. siječnja </p>
<p> - Dječaku rođenom u Ahmedabadu u trenutku razornog potresa, roditelji su nadjenuli ime Bukamp što u prijevodu znači Potres, izvijestio je u nedjelju list Asian Age. </p>
<p>Dječak je rođen u glavnome gradu Gujarata Ahmedabadu u petak u 8.46 sati, u trenutku kada je počeo potres magnitude 7,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.</p>
<p>Rođenje malog Potresa, prvog djeteta Yatin i Riddhi Pandiya, arhitekta i liječnice, prema riječima ginekologa Rajana Joshija bilo je predviđeno za 9. veljače.</p>
<p>»U petak je majka osjetila trudove, primljena je u bolnicu gdje smo morali obaviti carski rez«, ispričao je liječnik. Usred operacije počelo je snažno podrhtavanje, u cijeloj je bolnici nestalo električne energije. »U prvi trenutak nismo znali što se događa, a zatim smo nastavili s porodom koji je završio uspješno«, rekao je dr. Joshi. Originalna zamisao sinula je djetetovoj majci. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Jezero Titicaca svjedoči o klimatskim promjenama</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja </p>
<p> - Tropska Južna Amerika prošla je tijekom posljednjih 25 tisuća godina vrlo kišna i vrlo sušna razdoblja, a te nagle klimatske promjene poklapaju se s temperaturnim promjenama Atlantskog oceana, pokazalo je istraživanje objavljeno u najnovijem broju znanstvenog časopisa »Science«.</p>
<p> Predmet istraživanja američkih znanstvenika bili su sedimenti uzeti s dna jednog od najvećih južnoameričkih jezera smještenog na granici Bolivije i Perua. Titicaca se proteže na površini dugoj 190 kilometara i širokoj 80, prosječne dubine 150 metara. Jezero je smješteno na više od tri kilometra nadmorske visine na platou Altipano u Andima. </p>
<p> Altipano je poput ogromne šalice, a u njegov najniži dio - Titicacu - prelijeva se većina padalina. Zbog toga što vrlo malo vode istječe iz Titicace, jezero predstavlja dobar pokazatelj količine kiša tijekom stoljeća ne samo na platou nego i u velikom dijelu Južne Amerike, ocjenjuju geolozi s američkog Sveučilišta Stanford. </p>
<p> Titicaca je jedino veliko i duboko slatkovodno jezero u Južnoj Americi i u dubljim dijelovima jezera sedimenti se kontinuirano nakupljaju već barem 25 tisuća godina.</p>
<p> Znanstvenici nedavno su prvi put uspjeli prikupiti uzorke sedimenata s dubina do 210 metara. Sedimenti izvađeni s dna prije ovog istraživanja nikad nisu bili s dubina većih od 45 metara. Utvrđivanjem saliniteta, kemijskog sastava i mikrofosilnih sadržaja dna istraživači su odredili promjene dubine jezera tijekom 25 tisuća godina, a time otkrili i dramatične klimatske promjene od ledenog doba do danas.</p>
<p> U posljednjoj fazi ledenog doba i jezero i Amazonski sljev bili su bogatiji vodom nego danas. No, prije oko 15 tisuća godina nastupila je nagla klimatska promjena i započelo je razdoblje suše koje je trajalo idućih dvije tisuće godina. Nakon toga smjenjuju se vlažna razdoblja s periodima relativnih suša da bi se prije oko 8.500 tisuća godina razina vode u jezeru naglo snizila, što znači da je na platou Altipano nastupila suša. Najintenzivniju sušu znanstvenici su zabilježili prije pet-šest tisuća godina. </p>
<p> Objašnjenje tih promjena znanstvenici su potražili u istraživanjima Atlantskog oceana koja pokazuju da su se razdoblja iznimno niskih temperatura površine mora podudarala s razdobljima obilnih kiša u jezeru Titicaca.</p>
<p> Cikličke tisućljetne promjene klime znanstvenici vezuju uz kruženje Zemlje oko Sunca. Rotacijska os Zemlje postupno mijenja pravac svakih 26 tisuća godina, zbog čega će dijelovi Zemlje koji su trenutačno tijekom ljeta bliži Suncu za nekoliko tisuća godina tijekom ljeta biti od njega udaljeniji.</p>
<p> Istraživanje još uvijek nije dokraja objasnilo sve klimatske promjene u području jezera Titicaca, primjerice zašto je prije šest tisuća godina u roku od samo dva do tri stoljeća nastupilo razdoblje velikih suša.</p>
<p> »To pokazuje kako u prirodi može doći do brzih promjena o kojima ne znamo mnogo. Prirodne promjene mogu biti ogromne, stoga trebamo razumjeti kako ti sustavi funkcioniraju prije nego pokušamo shvatiti utjecaj ljudi na klimatske promjene«, upozorio je jedan znanstvenik. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zakonom zabranili spavanje izvan spavaće sobe</p>
<p>WASHINGTON, 28. siječnja </p>
<p> - U zemlji kojoj ne nedostaje čudnovatih zakona, onaj izglasan u subotu na izvanrednoj sjednici Senata američke savezne države Virginije sigurno se uvrstio u sam vrh popisa. Riječ je o propisu kojim se zabranjuje spavanje u svim prostorijama stana osim u spavaćoj sobi!</p>
<p>Odluku je podržalo 20 senatora a 19 je glasovalo protiv. Protivnici su odmah nakon sjednice tražili mišljenje Vrhovnog suda u Richmondu a u ponedjeljak će, kažu, pokrenuti hitni postupak promjene zakona.</p>
<p>Predlagatelj, senator Leslie Byrne objašnjava da se zakonom želi spriječiti »studente i doseljenike da neprikladno koriste stambeni prostor«.</p>
<p> U okrugu Fairfax navodno ima oko 80 tisuća stanova i kuća u kojima živi previše ljudi.</p>
<p>Protivnici zakona kažu da će on pogoditi najsiromašnije koji u prenapučenim domaćinstvima ne žive iz obijesti. Upozoravaju da za trosobni stan u Fairfaxu mjesečno treba prosječno platiti skoro 1.200 dolara. Prekršitelji zakona postat će i obitelji u manjim stanovima ako u kućanstvo prime svoje stare ili bolesne rođake koji ne mogu živjeti sami.</p>
<p> »Brine me što vlast misli da može propisati ljudima gdje da spavaju«, kaže senator William Mims i pita tko će i kako nadzirati je li netko pridrijemao u fotelji pred televizorom ili u krevetu.</p>
<p>Kršenje zakona smatrat će se prekršajem i kažnjavati novčanom kaznom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Njemačka će prije ljeta legalizirati prostituciju</p>
<p>BERLIN, 28. siječnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prostitucija će u Njemačkoj uskoro biti potpuno legalizirana i dobit će status uslužne djelatnosti. Predstavnici koalicijske vlade socijaldemokratske stranke i stranke Zelenih pripremaju određeni nacrt zakona koji bi još prije ljetnog odmora mogao proći u Bundestagu. Glasnogovornica stranke Zelenih za pitanje žena i obitelji, Irmingard Schewe Gerigk, objasnila je u razgovoru s tjednikom Focus da je nedopustiva činjenica da je 400.000 žena i djevojaka koje na taj način zarađuju za život potpuno obespravljeno u osnovnim pitanjima socijalnog i mirovinskog osigiranja. Izjednačavanjem »najstarijeg zanata na svijetu« s ostalim uslužnim djelatnostima prostitutkama bi se omogućilo uključivanje u normalne tokove njemačkog socijalnog sistema što bi uvelike olakšalo život koji se dosad često kretao na granici legalnog. Put prema potpunoj legalizaciji prostitucije u Njemačkoj pripremila je i jedna odluka berlinskog upravnog suda iz prosinca prema kojoj prostitucija nije djelatnost koja se kosi s moralnim načelima njemačkog društva. (Nenad Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Žena ženama savjetuje pokornost</p>
<p>Za brak je dobro da se žena ponaša malo pokornije, manje kritizira muža i manje forsira svoje mišljenje, tvrdi Laura Doyle, čija je knjiga »The Surrendered Wife« u vrlo kratkom roku postigla status bestselera i izazvala pravu lavinu kritika i napada.</p>
<p>Dobro je kad je žena energična, prodorna i emancipirana - na poslu, ali ne i kod kuće, misli Laura Doyle. Iritirati i opterećivati, a pogotovo ponižavati muža, nije dobro i može brak zbog ženinog inata pretvoriti u pakao ne samo za njega, nego za oboje. Žena ne bi smjela, bar ne toliko koliko to mnoge žene čine, kontrolirati, kritizirati i u svemu prekidati muža i mora znati u prepirkama prestati prije nego što se stvar otrgne nadzoru.</p>
<p>I dok neki od savjeta - poput onih da mužu ne treba stalno soliti pamet, propisivati kakve će čarape nositi i stalno se ljutiti na njega zbog svakog sitnog propusta - jednostavno funkcioniraju po načelu zdravog razuma, neki od recepata gospođe Doyle imaju otužan okus kuhinje iz davno prošlih vremena.</p>
<p>Najviše kritika došlo je na račun njezine teorije da žena, čak i ako ima više talenta za novac, kućne financije treba prepustiti mužu te da, čak i ako više zarađuje, za sebe treba uzeti samo džeparac, protiv čega kritičari navode tisuće primjera brakova koje su muževi razorili neodgovornim trošenjem ili, recimo, kockom, kao i primjeri žena koje su ostale bez novca kad se brak nije mogao spasiti.</p>
<p>Knjiga je tjednima među najprodavanijim naslovima u Americi - čemu se i ne treba čuditi, kad se zna da će je mnogi muževi shvatiti kao idealan poklon i poruku vlastitim suprugama. (d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Do osam godina zatvora za grafite</p>
<p>PRAG, 28. siječnja</p>
<p> - Češki autori grafita će uskoro riskirati kazne do osam godina strogog zatvora, prema novom članku kaznenog zakona kojeg je u petak izglasao Zastupnički dom, objavio je državni radio.</p>
<p>Amandman prihvaćen sa 100 od 172 glasova u Zastupničkom domu predviđa i globe te zatvorske kazne do godinu dana za obične grafite.</p>
<p> Pisači grafita organizirani u skupine ili recidivisti mogu dobiti između šest mjeseci i tri godine zatvora, a u slučajevima »velikih šteta« kazne iznose između dvije i osam godina zatvora.</p>
<p> Fasade i zidovi u povijesnim četvrtima Praga, te kompozicije metroa i vagoni željeznica posljednjih su godina najdraža mjesta ispisivanja čeških grafita. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tri godine zbog »svetogrđa«</p>
<p>CAIRO, 28. siječnja</p>
<p> - Egipatski pisac Salaheddin Mohsen osuđen na tri godine prisilnog rada zbog »svetogrđa protiv islama«, objavljeno je u Cairu. Mohsen je priznao da je nevjernik i da je pokušao promicati svoja promišljanja u svoje četiri knjige za koje su tužitelji rekli da »se izruguju islamskim običajima i obredima«. Bio je osuđen na šest mjeseci uvjetno, no sada je sud, nakon intervencije tužiteljstva kod odgovarajućih tijela uspio postići poništavanje presude i strožu kaznu. To je prva takva presuda od 1996. godine, kada je kairski profesor Nasr Abu Zeid sudski osuđen zbog svog pisanja i prisilno razveden od svoje žene vjernice. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Umro Ranko Marinković</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Ranko Marinković, jedan od najvećih hrvatskih proznih pisaca druge polovice 20. stoljeća, umro je u nedjelju na večer u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica.</p>
<p> Ranko Marinković, viški Voltaire, rodio se 22. veljače 1913. u Visu. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. U okupiranu Splitu uhićen je te interniran u logor Ferramonteu (Kalabrija). Nakon pada Italije 1943. prebacuje se u Bari, zatim u sinajski zbjeg El Shatt. Nakon rata radi u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnom zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. direktor je Drame zagrebačkoga HNK. Godine 195l. postaje profesorom na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost na kojoj radi do umirovljenja. Bio je redoviti član HAZU-a od 1983., a član Društva hrvatskih književnika od 1948. U dva je mandata bio vijećnik HDZ-a u Skupštini grada Zagreba. Dobitnik je više književnih nagrada. »Vjesnikovom« nagradom za književno stvaralaštvo »Ivan Goran Kovačić« nagrađeni su mu romani »Kiklop« i »Never more«.</p>
<p> Ranko Marinković javio se u hrvatskoj književnosti prije Drugoga svjetskog rata. Tada mu je u zagrebačkom HNK izvedena prva drama »Albatros«, a u Krležinu »Pečatu« tiskane prve novele. Objavio je više zbirka novela, drama i romana, ali naročit uspjeh postigao je knjigama novela »Poniženje Sokrata« i »Ruke«, dramom »Glorija« (praizvedena 1955., tiskana 1956.) te romanom »Kiklop« (1965.), jednim od najboljih hrvatskih romana ovog stoljeća - romanom o intelektualcima i poluintelektualcima zagrebačke sredine uoči Drugoga svjetskog rata, u kojem je pokazana sva čovjekova izgubljenost u modernom društvu. Po »Kiklopu« je snimljena televizijska serija i film.</p>
<p> Objavio je i zbirke novela i pripovjedaka »Proze« (1948.), »Ni braća ni rođaci«, »Oko Božje«, »Poniženje Sokrata«, »Koštane zvijezde«, »Pod balkonom«, »Karneval i druge pripovijetke«, knjigu eseja i kritika »Geste i grimase« (1951.) te romane »Zajednička kupka« (1980.) i »Never more« (1993.) Sabrana djela u sedam svezaka objavljena su mu 1988. u Zagrebu. Marinkovićeva djela prevedena su na mnoge jezike.</p>
<p> Prvi književni portret Ranka Marinkovića, na osnovi prvih proznih radova, objavio je u zagrebačkim Novostima (1940.) Ivan Goran Kovačić, ocijenivši kako je riječ o jednom od najjačih prozaika, koji su se javili u hrvatskoj literaturi zadnjih godina.</p>
<p> »Bogat realist, invenciozan, okrutan analizator, s primjesama fantastike, oštrouman, jedak satirik, prozračan lirik«, ocijenio je tada Marinkovićevu umjetnost u eseju »Satirik i analitik« Ivan Goran Kovačić. Njegova je ocjena i danas, kad je djelo Ranka Marinkovića zaokruženo, jednako aktualna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Trubadur dočekan ovacijama</p>
<p>HNK u Zagrebu / Stota obljetnica smrti Giuseppea Verdija obilježena svečanom izvedbom »Trubadura« pod ravnanjem Lorisa Voltolinija / Otvorena izložba »Verdi na pozornici Opere HNK (1871. - 2001.)«</p>
<p>Proslava Verdijeve godine počela je i u Hrvatskoj. Raspjevana, punokrvna izvedba »Requiema« na podiju Zagrebačke filharmonije s inozemnim solistima i talijanskim dirigentom Pierom Giorgiom Morandijem u rasnoj verdijanskoj opernoj tradiciji, bila je odličan uvod dan uoči stogodišnjice skladateljeve smrti.</p>
<p>Nadovezala se svečana izvedba »Trubadura« u Hrvatskome narodnom kazalištu, posvećena također 130. godišnjici prve izvedbe toga djela u HNK, 14. veljače 1871. Šteta je što Zagrebačka opera nije mogla postaviti najavljivanu operu »Sicilijanska večernja« koja još nikada nije izvedena u Hrvatskoj. No, možda nećemo na njezinu izvedbu trebati čekati suviše dugo, jer ćemo za nepunih trinaest godina slaviti 200. obljetnicu Verdijeva rođenja.</p>
<p>Zagrebačka opera za Verdijevu godinu najavljuje još premijeru »Traviate« u veljači, izvedbe »Moći sudbine«, »Aide« i »Nabucca«, premijeru »Krabuljnog plesa« u studenom, te izvedbu »Requiema«, na kraju godine, u prosincu. »Trubadur« je uz »Traviatu« i »Aidu«, s više od četiri stotine izvedbi, najizvođenija Verdijeva opera u Zagrebu. Za ovu prigodu glazbeno ga je dotjerao dirigent Loris Voltolini koji za talijanski belkanto ima urođeni temperament, muzikalitet i »žicu« koja će povući sve ostale izvođače. Loris Voltolini dao je izvedbi dosta tempa, izvukao iz orkestra uzorno muziciranje, a soliste i zbor potakao na snažno pjevanje.</p>
<p>Bez obzira na sva kretanja u suvremenoj izvodilačkoj opernoj praksi, Verdijeva godina velika je prilika da se ne zaboravi i da se istakne kako glavnina operne umjetnosti počiva na pjevačima. Bez dobrih pjevača nema dobre opere, ma što o tome mislili dirigenti i ma što izmislili redatelji. Lijepo su to prikazale izložba otvorena prije predstave u foyeru »Verdi na pozornici Opere HNK, 1871.- 2001.« i prigodna povjestica o istoj temi, autorice Marije Barbieri. Velik broj dobrih pjevača zaslužan je što se Verdi tako mnogo izvodio u Zagrebu. Bilo bi dobro da se izložba pokaže tijekom godine na svakoj Verdijevoj predstavi.</p>
<p>Četvoro glavnih solista »Trubadura« na neki su način reprezentanti slavne verdijanske tradicije u Zagrebačkoj operi. Predstavnica svjetskih verdijanaca u vlastitim redovima, zadnja u tome nizu i utoliko dragocjenija, Ruža Pospiš-Baldani zbog gripe je, na žalost, izostala. U ulozi Azucene zamijenila ju je draga i nekoć česta gošća Zagrebačke opere Zlatomira Nikolova. Nakon dulje vremena mogli smo ponovo čuti njezin vulkanski glas kojim dojmljivo i potresno ispisuje dramatičnu sudbinu rastrgane Ciganke.</p>
<p>Još je jedan predstavnik uglednih gostiju u bio prisutan na našoj sceni. Riječ je o Janezu Lotriču u ulozi Manrica, koji je čest gost u milanskoj Scali i Bečkoj državnoj operi i trenutno jedan od najistaknutijih tumača te uloge u svijetu. Ponovo smo čuli briljantnost njegovih zapjeva i emisije tona, lakoću u ariji i stretti. Ako Verdi izvorno nije zamislio visoki »c« na kraju strette, s Lotričevim bi zasigurno bio zadovoljan.</p>
<p>Predstavnik solidnih kućnih snaga, bariton Vitomir Marof, razvio je glasovnu raskoš i širinu Luninih fraza, također s imponirajućom lakoćom.</p>
<p> Antonija Borša u ulozi Leonore bila jepredstavnica i mladosti i verdijanskih soprana, kojih Zagrebačkoj operi u proteklih 130 godina nije nedostajalo.Ta vrlo mlada pjevačica učvrstila je ulogu s kojom je debitirala prije dvije godine, iako ju je pjevala samo nekoliko puta. Odlikuje ju specifičan pastozan glas s tamnim preljevima, lakim i sigurnim visinama baš kao i ispravna, jasna predodžba o frazi, njezinu luku, dinamici koju treba iskazati, ali nema dostatnu pjevačku kondiciju i nedostaje joj upravo fizičke snage da sve u potpunosti ostvari. Očito bi joj kao dragocjenom talentu trebao iskusan pjevački pedagog, a svakako i optimalan broj i ritam nastupa.</p>
<p>»Trubadur« se izvodi u režiji Nenada Turkalja, s njegovim prijevodom libreta na titlovima. Predstava se dobro drži (premijerno je postavljena 1985.), scena Aleksandra Augustinčića još služi, kostimi Ljubice Wagner nisu izgubili ništa od svoje ljepote. Redatelj je, stalno dorađujući, unio novine u vođenju lika Leonore, primjereno mladoj protagonistici.</p>
<p>Ostale uloge uspješno su ostvarili Ivica Trubić kao Ferrando, Renata Pokupić kao Ines, te Milivoj Juras, Neven Mrzlečki i Tomislav Borić u epizodama. Predstava je završila ovacijama publike.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Trebotić se predstavlja Njemačkoj</p>
<p>U njemačkom muzeju Schloss Moyland, 10. veljače, bit će otvorena izložba radova Matka Trebotića / Izložit ću opus koji obuhvaća ciklus »Tragova« i zaustavlja se na »Iskopinama« koje sam već izlagao u splitskoj Galeriji umjetnina - kaže Trebotić </p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - Umjetnost Matka Trebotića, našeg umjetnika koji tri desetljeća stvara djela prepoznatljivoga stila, osobujnog kolorita s motivima duboko uronjenim u mediteranski izričaj, privlači podjednaku pozornost likovne kritike, kulturne javnosti i laika, a umjetnik uspješno izlaže i na zahtjevnom inozemnom galerijskom tržištu. Na izložbi u njemačkom muzeju Schloss Moyland, koja će biti otvorena 10. veljače, Trebotić će se predstaviti platnima velikih formata nastalih u razdoblju od 1995. godine, radovima na papiru i retrospektivom bibliografskih izdanja. »Izložit ću opus koji obuhvaća ciklus 'Tragova' i zaustavlja se na 'Iskopinama' koje sam već izlagao u splitskoj Galeriji umjetnina. U njemačkom muzeju, odnosno grafičkom kabinetu, bit će izloženo i 30 radova na papiru koje sam stvarao u protekle dvije godine što znači da se radi o svježim, još neosušenim djelima. U vitrinama će biti pohranjene grafičko-pjesničke mape, a njemačka javnost imat će priliku vidjeti sve uradke - od prve mape 'Eros i anter' koja je 1976. godine nastala u suradnji s pjesnikom Tončem Petrasovim Marovićem do najnovije pjesničke mape koju sam osmislio uz pomoć njemačkog autora Josepha van der Grintena«, kazao je Matko Trebotić na susretu s novinarima. </p>
<p>Trebotić i Van der Grinten autori su mape »Tjesnac« koja je nastala kao plod dugogodišnjeg prijateljstva dvaju umjetnika. Pjesme kontinentalca i grafike mediteranca načinile su fantastičan spoj hladnih i toplih izričaja zbog kojih je Van der Grinten počeo voljeti i razumjevati opori, škrti i sivi dalmatinski kamen te mirišljavo bračko sunce. »'Tjesnac' je kanal između Splita i Brača, predstavlja neobičnu vezu između grafika i pjesama koje je Van der Grinten napisao. Tu mediteransko-kontinentalnu osovinu treba njegovati, jer nam Njemačka, u umjetničkom smislu, može pružati pregršt zadovoljstava«, naglasio je Trebotić uoči svog odlaska u Njemačku gdje će, po njegovim riječima otvoriti svoju najznačajniju izložbu u karijeri.</p>
<p> Smješten u srednjovjekovnom dvorcu, muzej Schloss Moyland baštini jednu od najbogatijih njemačkih zbirki umjetnosti 20. stoljeća. Pored djela istaknutog njemačkog umjetnika Josepha Beuysa, u stalnom postavu nalaze se i djela mnogih svjetskih autora: Kathe Kollwitza, Lyonel Feiningera, Joan Miroa, Otta Dixa, Andre Thomkinsa i drugih. Dvorac je znatno oštećen u Drugom svjetskom ratu, obnovljen je i otvoren za javnost 1997. godine. Izložbu su podržali Ministarstvo kulture njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne i Vestfalie, Ministarstvo kulture Hrvatske, Poglavarstvo grada Splita i Turistička zajednica Splita. Plakat Trebotićeve izložbe poslan je na 400 adresa svjetskih muzeja, a pozivnice za otvorenje velike izložbe dobit će 1000 europskih uglednika i likovnih znalaca.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slojevitost i važnost lisinskog</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - U sklopu tribine »Filmovi Oktavijana Miletića«, u petak na večer je u Kulturno informativnom centru održana projekcija filma »Lisinski«. Tom se zgodom prof. dr. Ante Peterlić osvrnuo na taj prvi hrvatski igrani zvučni cjelovečernji film. »Lisinski« je dovršen 1944. godine, a to djelo zauzima posebno mjesto u čitavu Miletićevu opusu. Film je nastao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a to je otežalo Miletićev rad nakon Drugog svjetskog rata. Realizacija filma »Lisinski« imala je prigodni karakter i veliku političku važnost. Tim se djelom željelo svečano obilježiti početak organizirane filmske proizvodnje u Hrvatskoj. To je bio film sa »zadaćom«, projekt od kojeg se puno očekivalo. Osim toga, sam Miletić nikad prije nije ni režirao ni snimao bilo cjelovečernji bilo zvučni film, a, uz to, »Lisinski« se i temom i žanrom razlikovao od svega iz njegova prijašnjeg stvaranja. Miletić je, naime, preferirao dosjetku, parodiju, snimateljsko eksperimentiranje, režirao je filmove sa zbivanjima u suvremenosti ili izmišljenom svijetu, s radnjom koja se katkad oblikuje i izrazitom stilizacijskim postupcima. </p>
<p>S obzirom na režiju i da je riječ o cjelovečernjem filmu, Miletić se suočio s problemom organizacije vremenske građe. Film, prema standardima tipičnog cjelovečernjeg programa traje oko sat i pol, odnosno desetak puta dulje od većine njegovih prijašnjih filmova. Također, u tom se filmu prikazuje dulje razdoblje života Vatroslava Lisinskog (od nastajanja opere »Ljubav i zloba« do njegove smrti, 1859. godine). Razdoblje »početaka« obavijeno oskudicom i nerazumijevanjem okoline, cjelokupna potpora njegovu radu plemkinje i pjevačice Sidonije Rubido i mecene Ognjena Štrige, ljubav prema Hedvigi Ban, praizvedba »Ljubavi i zlobe« 1846., školovanje u Pragu, »definitivno« nerazumijevanje okoline za njegov rad, zamiranje ljubavi između njega i Hedvige, ostatak života i na kraju umiranje u oskudici, samoći, gotovo anonimnosti. To je bogat splet zbivanja karakterističan za brojne melodramatske biografije. U prijašnjim, pak, Miletićevim filmovima priča je obuhvaćala vremenski neusporedivo kraći (iznimka je »Šešir«) i uzročnoposlijedično bliskije povezani niz događaja.</p>
<p>Uvodničar-narator u filmu javlja se 13 puta i tako omogućuje i učvršćuje vremenske i prostorne prijelaze i skokovite sekvence, kao, primjerice u gotovo reportažnoj sekvenci školovanja Lisinskog u Pragu. Postoje još brojni segmenti filma koji idu u prilog njegovoj kvaliteti, posebice tehnički. Međutim, ono što najviše smeta jest govor »knjiškokazališne« provenijencije, a on je primijenjen očito u težnji da film bude odavanje duga i poštovanja nacionalnoj veličini - skladatelju prve hrvatske opere. No, za to je potrebno adekvatno filmsko obrazovanje. Dužina filma je uvjetovala još jednu manu. Naime, negdje od 50. minute pa nadalje radnja više nije motivirana. Sve u svemu ,»Lisinski« Oktavijana Miletića ima vrlo važno mjesto u povijesti naše kinematografije. Naime, uz to što je taj film prvi hrvatski cjelovečernji zvučni igrani film, on nimalo u tehničkom smislu ne zaostaje za sličnim svjetskim ostvarenjima.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Iza sedmerih vrata </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - »Iza sedemerih vrata« naziv je izložbe imotskih narodnih nošnji što je u subotu navečer otvorena u dupkom punoj galeriji Muzeja Mimara. Riječ je o godinu dana pripremanom projektu Josipa Forjana koji je s ekipom suradnika, na poticaj zaljubljenika u svoj kraj entuzijasta i kulturnih djelatnika, pokrenuo projekt istraživanja rekonstrukcije i prikupljanja narodnih nošnji, te izrade replika za potrebe kulturno-umjetniče udruge (Novae) iz sela Runovića. Prije Zagreba izložba je predstavljena Runovićima i Splitu. Uz ljepotu izvornih i rekonstruiranih narodnih nošnji, starih fotografija, povijesnih dokumenata, književnih i likovnih djela, te etnološke literature iz fundusa Etnografskog muzeja Split i Zagreb, te Franjevačkog samostana u Imotskom, posjetitelji mogu uživo doživjeti i izradu nošnji, opanaka i nakita u samome Muzeju. Izložbu prati vrijedan katalog s tekstovima Josipa Forjana, fra Silvestra Kutleše, Suzane Budimir, Milana Glibote, Ide Vranić, Snježane Tonković i fra Ante Babića. (M. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Skup o folkloru </p>
<p>VARAŽDIN, 28. siječnja</p>
<p> - »Folkloristička istraživanja u tijeku« naziv je dvodnevnog, devetog po redu, stručno znanstvenog skupa koji je održan u Galeriji »Garestin«. Organizator je Hrvatsko društvo folklorista, pokrovitelj je grad Varaždin, dok skup financijski podupiru Ministarstvo kulture RH i »Varaždinske vijesti«. Skup je na početku rada pozdravio Branko Spevec, varaždinski dogradonačelnik, a potom su slijedila znanstvena izvješća Ivana Zvonara (Hrvatski značaj Martianske pjesmarice), Alojza Jembriha (»Svitske jačke« iz Gradišća 1840.), Milorada Nikčevića (Nad perojskim folklornim vrelima Maje Bošković Stulli i Josipa Ribarića), Damira Kremenića Kunčarića (Molitvice Luce Vantačić), Marije Mirković i Vitomira Belaja (Dva pogleda na jedan ikonografski motiv) te Tomislava Djurića (Seoska crkvena arhitektura u Slavoniji). Znanstvena izvješća podnijeli su zatim Lucija Benyovsky (Običaji u Segetu od početka do sredine 20. stoljeća), Stana Vukovac (Slavonski zlatovez), Ljerka Albus (Elementi narodne umjetnosti u djelima pučke pobožnosti), Stjepan Sremec (»Riverdance the Should« - geneza jednog svjetskog uspjeha), Krešimir Galin (Hrvatska narodna glazbala kao simboli etničkog i kulturnog identiteta), Eduard Kušen (Seoske sportske igre na primjeru Salinovca) i Petra Levatić (Problemi kulturno-umjetničkih društava u sustavu zaštite autorskih prava). (K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Velik interes za Šibenski festival</p>
<p>ŠIBENIK, 28. siječnja</p>
<p> - Interes kazališnih kuća, glazbeno-scenskih udruga, radionica i dječjih vrtića za sudjelovanjem u ovogodišnjem Međunarodnom dječjem festivalu je golem. Potvrdile su to do okončanja službenog roka pristigle prijave za pojedine festivalske programe. Na sjednici Festivalskog odbora, koja je održana u subotu, a kojoj su bili nazočni i župan Gordan Baraka te gradonačelnik Šibenika Franko Čeko, istaknuto je kako je za dramski program, kojeg ove godine uređuje Dubravko Jelačić-Bužimski, pristiglo 13 službenih prijava kazališnih i drugih ansambala cijele Hrvatske. Prema riječima ravnatelja Šibenskog kazališta, Dragana Zlatovića, za lutkarski program pristiglo je 13 prijava, za glazbeni isto toliko, a za inozemni deset. Prijave su poslali i ansambli iz Poljske, Bugarske, Kameruna, Španjolske, Italije, Brazila, Njemačke, USA, Japana i Francuske. Selekcija pristiglih službenih prijava održat će se najkasnije do početka travnja.</p>
<p>Prema riječima Marcele Munger, urednice likovnog dijela programa, ove će godine pozornost likovnjaci obratiti na fotografiju, a izložba koja će se baviti djecom bit će internacionalnog karaktera, Jakša Fiamengo, urednik-selektor lutkarskog programa, nije krio zadovoljstvo velikim brojem pristiglih prijava kazališnih kuća koje su na izbor ponudile čak 19 predstava. </p>
<p>Festival će ove godine po prvi put dobiti i vizualno prepoznatljiv znak kojeg izrađuje Ivan Doroghy, profesor na Fakultetu dizajna, sa svojom ekipom studenata. Na kraju je ravnatelj Dragan Zlatović najavio skoro izlažanje iz tiska monografije o Međunarodnom dječjem festivalu.( J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Harry Potter zvijezda sajma igračaka </p>
<p>FRANKFURT, 28. siječnja</p>
<p> - 52. izdanje najvećeg sajma igračaka na svijetu otvorit će svoja vrata 1. veljače u Nuernbergu, a u središtu sajma bit će junak književne sage za djecu Harry Potter, na kojem industrija toga sektora računa povećati svoju prodaju ove godine. »Velike nade sektora igračaka počivaju na Harryju Potteru«, izjavio je Werner Lenzer iz njemačkog instituta za istraživanje »Intelect Eurotoys«, tjedan dana prije otvaranja salona, koji bi do 6. veljače trebao ugostiti više od 2800 izlagača iz više od 50 zemalja. Veliki svjetski uspjeh dječje književnosti, sa 66 milijuna knjiga prodanih u svijetu na 31 jeziku, dogodovštine Harryja Pottera potukle su Mary Higgins Clark i Stephena Kinga. Industrija igračke računa na njega radi povećanja svoje prodaje ove godine. U Njemačkoj je prošle godine sektor ostvario brutto promet od oko šest milijardi maraka, po podacima instituta za istraživanje. »Pokemoni su dali primjer, a sad drugi imaginarni i magični likovi moraju preuzeti tu zadaću«, dodao je Lenzer. Godine 2000. igračke su našle spas u likovima iz japanske kultne serije Pokemon i konzolama s video igricama Playstation koje bi također trebale dominirati salonom, poslije mladog britanskog čarobnjaka. (Hina / AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Pobjeda protiv Španjolske donijela Ukrajinu</p>
<p>U utakmici 5. kola skupine C Svjetskog prvenstva rukometaši Hrvatske su pobijedili favoriziranu Španjolsku 32-27 (16-9) i kao treća momčad skupine C u osmini finala će se ogledati s drugoplasiranom momčadi skupine D, Ukrajinom / Dvoboj osmine finala igrat će se u srijedu u Marseilleu</p>
<p>BESANÇON, 28. siječnja</p>
<p> - Pobjedom 32-27 (16-9) protiv Španjolske u posljednjem dvoboju skupine C 17. svjetskog prvenstva rukometaši Hrvatske su uspijeli izbjeći Rusiju u osmini finala. Umjesto Rusije, u osmini finala će Hrvatska (kao trećeplasirana momčad skupine C) igrati s drugom reprezentacijom skupine D, Ukrajinom. Taj će se dvoboj odigrati u srijedu u Marseilleu. U ostalim dvobojima osmine finala svjetske smotre ogledat će se Švedska i Argentina, Španjolska i Norveška, Alžir i Egipat, Tunis i Njemačka, Island i Jugoslavija, Francuska i Portugal, te Rusija i Koreja.</p>
<p>Hrvatska je u posljednjem dvoboju skupine C igrala na sve ili ništa, mobilizirani su i poluzaliječeni Tonči Valčić i Zoran Mikulić, jer se izdanje poput onog protiv Koreje nije smjelo ponoviti. I Španjolci su Hrvatima u tome išli na ruku, nije bilo Enrica Masipa, Talanta Dušebajeva i Davida Baruffeta, španjolska je igra bila ležerna, bez prevelike borbe. Španjolcima bodovi nisu ni trebali, jer su sa četiri pobjede bili ionako prvi u skupini, pa je izbornik César Argilés odlučio odmoriti svoje ponajbolje igrače.</p>
<p>No, Hrvatska se borila za pobjedu, obrana 3-2-1 je izgledala bolje nego protiv Koreje, napad je bio raspoloženiji, očito da je korejska lekcija bila bolna. Naši igrači nisu štedjeli Španjolce, od početka su stvarali razliku i čuvali je do kraja.</p>
<p>Problem s kojim se izbornik Josip Milković susreće u svakoj utakmici svoje momčadi jest oscilacija u igri. Taman kad sve »sjedne« na svoje mjesto, naši igrači pokažu kako se ne bi smjelo igrati; obrana počne puštati, vratari su kao na streljani, suparnički igrači počnu šetati po terenu, a u napadu se traže rješenja koja nemaju mnogo veze s logikom. Činjenica jest da je hrvatska reprezentacija pomlađena, da su neki igrači impresionirani svjetskom smotrom, ali to ne može biti izgovor za iskusnije igrače. No, izbornik Milković i njegova momčad su uvjereni kako sve polako dolazi na svoje mjesto i kako se vidi da ova momčad ima snagu.</p>
<p>- Istina, nismo očekivali baš ovakav put do osmine finala, ali ipak momčad pokazuje da ima karakter. Ova generacija ne bi smjela propustiti svoju priliku i pobijediti Ukrajinu. Prođemo li, idemo na Švedsku, ali prvo ćemo razmišljati o Ukrajincima, rekao je izbornik Milković.</p>
<p>Loša je vijest da se ponovno ozlijedio Zoran Mikulić. Nakon prvih 30 minuta, Mikulić se nije vratio na teren. Kako se čini, nezaliječeni gležanj je ovog puta stradao malo jače. </p>
<p>Dva dana odmora su pred hrvatskom momčadi, bit će vremena za odmor, razmišljanje i pripremu za Ukrajinu, mladu momčad koju naši igrači dobro poznaju.</p>
<p>• »Palača sportova«</p>
<p>HRVATSKA - ŠPANJOLSKA 32-27 (16-9)</p>
<p>HRVATSKA: Losert, Matošević, Sulić 2, Zrnić 2, Bilić 5, Kljaić 2, Dominiković 1, Ćavar 6 (1), Valčić 1, Goluža 3, Metličić 8, Mikulić 2.</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Hombrados, Martinez, Ugalde 5, Colon 2, Olalla 2, Garralda 3, Lozano 2, Hernandez 1, Gonzales, Davis, Entrerrios 5 (1), Ortega 7 (4).</p>
<p>SUCI: Hansson i Olsson (obojica Švedska). GLEDATELJA: 3500</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 1 (1), Španjolska 5 (5)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 4 minute (Dominiković, Valčić), Španjolska 2 minute (Losano)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Petar METLIČIĆ</p>
<p>• Rezultati 5. kola; skupina A: Portugal - Maroko 30-26 (11-13), Island - Češka 29-29 (15-12), Švedska - Egipat 29-23 (14-7); redoslijed: Švedska 10 bodova, Egipat 7, Island 5, Portugal 4, Češka 4, Maroko 0;</p>
<p>Skupina B: Alžir - Brazil 25-20 (11-8), Jugoslavija - Kuvajt 40-14 (21-6), Francuska - Argentina 28-19 (14-11); redoslijed: Francuska 10 bodova, Jugoslavija 8, Alžir 5, Argentina 5, Brazil 2, Kuvajt 0;</p>
<p>Skupina C: Njemačka - Grenland 39-8 (21-5), Koreja - SAD 37-20 (17-9); redoslijed: Španjolska 8 bodova, Njemačka 7, HRVATSKA 7, Južna Koreja 6, Grenland 2, SAD 0;</p>
<p>Skupina D: Tunis - S. Arabija 22-21 (11-10), Ukrajina - Norveška 31-22 (14-9), Rusija - Slovenija 33-30 (15-15); redoslijed: Rusija 9, Ukrajina 6, Tunis 6, Norveška 5, Slovenija 4, Saudijska Arabija 0. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tko će sve igrati u Turskoj</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Nakon posljednjih kvalifikacijskih utakmica za plasman na rujansko EP u Turskoj poznato je svih 16 reprezentacija koje će u vrućem Istanbulu tražiti naslov europskog prvaka. Bez kvalifikacija je do EP stigla Italija kao branitelj naslova, Turska kao domaćin, Francuska, Španjolska, Jugoslavija, Rusija, Litva i Njemačka po plasmanu s posljednjeg EP. Njima se pridružilo osam reprezentacija koje su plasman izborile u kvalifikacijama, a to su: Hrvatska, Latvija, Grčka, Estonija, Izrael, BiH, Slovenija i Ukrajina.</p>
<p>Ždrijeb za četiri uvodne skupine EP bit će sljedećeg mjeseca u Istanbulu. Petrović je već ranije naznačio da bi u skupini volio dvije jake reprezentacije i jednog »autsajdera«. Nakon prvog kruga otpada jedna reprezentacija, pa Petrović ključnom utakmicom na EP smatra četvrtfinalnu, koja mnogo toga nosi - izravan plasman na EP, na SP i borbu za medalje. U toj utakmici, smatra izbornik, nikako se ne bi trebalo sučeliti s domaćinom Turskom. (tp)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Skansi: Jadranska liga nije bila na dnevnom redu</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza (HKS), Damir Skansi, dopredsjednik i glavni tajnik HKS-a, Boris Lalić i Željko Drakšić, prisustvovali su dvodnevnoj izvanrednoj Skupštini krovne međunarodne košarkaške organizacije (FIBA) u Münchenu. No, na skupu nisu donešene nikakve bitne odluke, tek se raspravljalo o onome na što će se posebno obratiti pozornost na redovnom sastanku FIBA-e u svibnju.</p>
<p>- Uglavnom smo se koncentrirali na osnovna tri problema, reorganizaciju FIBA-e u budućnosti, klupskim i reprezentativnim natjecanjima, rekao nam je Damir Skansi.</p>
<p>No, osim toga, predstavnici HKS-a predstavili su čelnim ljudima košarkaških Saveza Slovenije i BiH njihov projekt Jadranske lige.</p>
<p>- Iako to nije bilo na dnevnom redu, pričali smo o tome. Oni uglavnom prihvaćaju naše stavove, no situacija unutar njihovih saveza još nije do kraja razjašnjena, komentirao je predsjednik HKS-a Skansi. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Potopljeni Orlando</p>
<p>NEW YORK, 28. siječnja</p>
<p> - Američka profesionalna košarkaška liga ponudila je u subotu bogat program, odigrano je 11 utakmica u kojima su gosti ubilježili sedam pobjeda. Posebno je zanimljivo bilo u Salt Lake Cityu gdje su domaći košarkaši doživjeli poraz od San Antonia, te u Orlandu, gdje je Miami uvjerljivom razlikom potpuno 'potopio' domaćina. </p>
<p>Utakmica u Orlandu bila je zanimljiva za gledatelje jer je početkom četvrte četvrtine na semaforu stajalo 52-52. U posljednjih 12 minuta igre stvari su se potpuno promijenile, gosti su ubacili 29 poena, a domaćini nevjerojatnih samo devet poena, što je na kraju rezultiralo visokom pobjedom gostiju 81-59. Gosti su znali iskoristiti potpunu nepreciznost domaće momčadi, koja je na kraju utakmice imala šut 28 posto. </p>
<p> Svoju večer u državi Mormona imao je Tim Duncan, koji je sa 33 poena i 10 skokova, odveo San Antonio Spurse do pobjede nad Utahom 99:86. Spursi su četvrti put zaredom pokazali da su uspješnija momčad od ostarjelim zvijezdama Utaha. </p>
<p> Pobjedom nad Portlandom, Minnesota Timberwolvesi su ubilježili svoju šestu uzastopnu pobjedu. Umjesto Kevina Garnetta najveći posao obavio je njegov suigrač Terrel Brandon koji je ubilježio 22 poena i 11 asistencija. </p>
<p> Prvi puta nakon travnja 1998. godine košarkaši Washingtona ubilježili su tri uzastopne pobjede. Njihova posljenja žrtva bili su igrači Phoenixa, a pobjedu je domaćinima osigurao Chris Whitney sa šest poena u posljednjih 27 sekundi. Najučinkovitiji je bio Juvan Howard sa 21 poenom, dok je goste predvodio Clifford Robinson sa 22.</p>
<p> Rezultati: Utah - San Antonio 86-99, Chicago - Toronto 80-90, Minnesota - Portland 93-80, Orlando - Miami 59-81, Charlotte - Houston 97-110, Cleveland - Atlanta 90-101, Washington - Phoenix 89-82, Milwaukee - Detroit 103-108, Denver - Dallas 102-100, Seattle - New Jersey 106-97, LA Clippers - Sacramento 89-101. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sarajevo želi ponovno zimske Olimpijske igre?</p>
<p>SARAJEVO, 28. siječnja</p>
<p> - Glavni grad Bosne i Hercegovine će se ponovno kandidirati za organizaciju Olimpijskih igara! Kandidatura će službeno biti predstavljena 7. veljače, na 17. obljetnicu otvaranja XIV. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, a ideju, između ostalih, snažno podržava visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch.</p>
<p> »Imamo objekte, imamo i ljude. U boljoj smo situaciji nego što smo bili prije 22 godine kada smo prvi put dobili organizaciju Olimpijade«, tvrdi sarajevski gradonačelnik Muhidin Hamamdžić. Bogić Bogićević, predsjednik Olimpijskog odbora smatra da su šanse za dobivanje organizacije Igara sasvim realne. </p>
<p>Atmosferu oko mogućnosti da Sarajevo opet dobije organizaciju zimske olimpijade podgrijali su i zaključci sa sastanka vodećih gradskih i županijskih institucija i Olimpijskog odbora na kojem je zaključeno da bi eventualno organiziranje Igara bila velika razvojna šansa za bosansko-hercegovačku prijestolnicu. Ipak, nisu svi tako euforični. Kako piše sarajevski tjednik Slobodna Bosna, predsjednik Udruge arhitekata kazao je kako je materijal pripremljen za kandidaturu nepotpun, kako nema kritičke ocjene Igara iz 1984. godine, te da bi za ponovnu kandidaturu trebao referendum građana i relevantna studija izvedivosti i opravdanosti takvog projekta.</p>
<p> Danas je veliko pitanje je li BiH i Sarajevo u stanju realizirati takav projekt. No, stanje Olimpijskih borilišta posebna je priča: mnoga su uništena, poput skupe bob staze, ili sasvim zapuštena, jer se Sarajevo nakon Olimpijade nije potvrdilo kao zbiljski centar zimskih sportova. Primjerice, još prošle godine na planini Bjelašnici radio je samo hotel Maršal, jedan »trosjed« za vertikalni prijevoz skijaša i jedan ski-lift. Mnogi misle da je priča o novoj organizaciji Olimpijade samo novi trik reformiranih komunista (SDP). Ključni ljudi koji se zalažu za novu kandidaturu i jesu bivši kadrovi SK, a tvrdi se da socijaldemokrati zapravo i nemaju nekih novih ideja i programa, te da manipuliraju javnošću stalnim podsjećanjem na stvarne ili tobožnje uspjehe iz razdoblja komunističke vladavine, kakva je organizacija Olimpijade. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Agassi poslao pusu Steffi i otišao u povijest</p>
<p>Pobjedom protiv Clementa Andre Agassi je osvojio treći put Australian Open, a ukupno sedmim Grand slam naslovom Agassi se odvojio na vječnoj listi od Beckera i Edberga te se priključio McEnroeu, Wilanderu, Newcombeu...</p>
<p>MELBOURNE, 28. siječnja</p>
<p> - Andre Agassi pogodio je nakon jedan sat i 46 minuta finala Australian Opena bekhand za konačnu pobjedu nad Arnaudom Clementom (6-4, 6-2, 6-2) i time obranio lanjski naslov, po prvi puta u karijeri. Usput, to mu je treći Australian Open (osvojio i '95.), a ukupno sedmim Grand slam naslovom Agassi se odvojio na vječnoj listi od Beckera i Edberga te se priključio McEnroeu, Wilanderu, Newcombeu...</p>
<p>Agassi je stisnuo ruku Clementu, poslao pusu svojoj djevojci Steffi Graf i otišao u povijest. Čovjek, koji u 31. godini života igra svoj najbolji tenis u razdoblju karijere koji će mnogi smatrati zaključnim, ima novi motiv. Nisu svi Agassi. </p>
<p>Odmah čim je naznačio svoju darovitost, Amerikanac iranskog podrijetla, pokazao je i što znači biti nekonstantan. Kladiti se na Agassija bio je preveliki luksuz, jer nikada niste znali kad mu se igra, a kad je stigao u grad samo pobrati lovu i zbrisati prvim zrakoplovom negdje daleko. Onda se s godinama smirio, najprije s Brooke Shields, da bi konačnu sreću zaokružio u vezi sa Steffi Graf, možda i najvećom tenisačicom svih vremena koja je i iz tog razloga prekinula svoju karijeru. Sad uživa u svakom Agassijevom poenu i barem na taj način još je vezana u tenis.</p>
<p> - Divno se ponovno vratiti tamo gdje si bio. U svojem životu prošao sam razdoblje kad mi tenis nije bio u vrhu životnih prioriteta. No, možda me i to spasilo da mogu ovako igrati u tridesetima. Moram reći, tako mislim, da svoj najbolji tenis još nisam odigrao, optimističan je Andre Agassi. </p>
<p>Francuz Arnaud Clement, 15. nositelj, bio presretan činjenicom što se uopće našao u velikom finalu. </p>
<p> - Bilo je nerealno nešto očekivati, pa i to da ću uopće stići do ovdje. Znam da sam dobio u drugom kolu prošloga US Opena Agassija, no taj Agassi i ovaj danas nisu u istoj priči. Agassijeva partija bila je bar za dvije, tri razine viša no onda, bio je svjestan činjenice da je u finalu bio samo ukras Francuz, prvi nakon Borotre (1928.) koji je upio stići u Australiji do finala. </p>
<p> Tako je Australian Open dobio nakon Wilandera novog čovjeka s tri pobjede u open eri ovoga turnira. Agassiju u nastavku sezone ostaje zadatak da nam pokaže kako svoj najbolji tenis još nije odigrao. Oni koji dublje čitaju poruke koje je izrekao Agasi, pomislit će da je usput dotaknuo i Samprasa. Najbolji tenisač modernog doba, Pete Sampras, bio je ozbiljan, neki će reći i previše, tijekom cijele karijere. Agassi sad tvrdi da se čuvao za ove dane... (tp)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Pokazali smo svoju kvalitetu«</p>
<p>BESANÇON, 28. siječnja</p>
<p> - »Za nas je ova utakmica bila presudna, ali ne i za Španjolce. No, to ne znači da nismo odigrali dobro, jer u prvih 20 minuta vidjeli ste da smo bili vrlo motivirani i poslije šoka sa Korejcima odlučni da pobijedimo i pokažemo svoju kvalitetu. Znali smo da su Španjolci dobro pripremljeni, da su sjajni u igri jedan na jedan, ali uspijeli smo. Još da se Mikulić ponovno nije ozlijedio, raspoloženje bi bilo još bolje. U nastavku se skoro uključio alarm za uzbunu, ali tu su uspijeli svježi Bilić i iznimno raspoloženi Metličić sačuvati prednost, govorio je hrvatski izbornik Josip Milković na konferenciji za novinare.</p>
<p>Španjolski novinari su bili nezadovoljni neigranjem čak četiri ponajbolja igrača, ali to kao da nije zabrinulo španjolskog izbornika Argilesa.</p>
<p>- Svjetsko prvenstvo ne organizira se u humanitarne ciljeve. Jednostavno smo igrali kako sam ja odlučio, jer sam ipak ja šef parade. Moje je mišljenje da kad smo ostvarili cilj - prvo mjesto u skupini - mogu odmoriti moje stvarno iskusne igrače koji imaju 34-35 godina, a za vratara Barrufeta ovo je bila odlična prilika da se skoncentrira na iduće utakmice, misli Argiles.</p>
<p>Zanimljivo je bilo pitanje Argilesu. Naime, Milković je rekao da bi volio da se Hrvatska i Španjolska sudare ponovno u polufinalu u Parizu. Misli li Argiles da Hrvati mogu do polufinala?</p>
<p>- Ja brinem o Španjolskoj, a hoće li Hrvatska u Pariz, nemam pojma. Ne bih imao ništa protiv da se ispuni želja mom kolegi Milkoviću, filozofski će Argiles. (A. Hajredini)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Superveleslalom Janici za zagrijavanje </p>
<p>U ponedjeljak točno u podne vozi se prva disciplina na SP u alpskom skijanju - ženski superveleslalom / Očekivanja Janice Kostelić u ovoj disciplini nisu ni približno velika poput onih slalomskih, no super-G je dobra prilika za zagrijavanje, kao i za djelomično upoznavanje staze na kojoj će se voziti i kombinacijski spust</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Svjetsko prvenstvo u St. Antonu otvaraju skijašice, nastupom u superveleslalomu. Riječ je o disciplini u kojoj su očekivanja domaćina svakako vrlo velika i zbog koje je, primjerice, glavna pretendentica na ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu, Renate Götschl, preskočila nastup na slalomu u Ofterschwangu. Götschl je, inače, trećeplasirana u redoslijedu superveleslaloma za Svjetski kup, pa od nje, kao i od drugoplasirane Michaele Dorfmeister Austrijanci zasigurno očekuju borbu za zlato. Problem austrijskim očekivanjima, međutim, predstavlja skijašica čija je dominacija u Super G-u ove godine slična onoj Janice Kostelić u slalomu, a to je Francuskinja Regine Cavagnoud. Francuskinja s četiri pobjede uvjerljivo vodi u superveleslalomu i doima se gotovo nepobjedivom u toj disciplini. No, jedno od osnovnih obilježja skijaških svjetskih prvenstava upravo je nepredvidljivost. Pobjeđuju često i oni koje uoči prvenstva nitko ne bi uvrstio ni među prvih desetak favorita, pa će, vjerojatno, i ovom prilikom kladionice napraviti dobar posao.</p>
<p>U superveleslalomu će nastupiti i trenutno vodeća skijašica Svjetskog kupa, naša Janica Kostelić. Jasno je da Janičina očekivanja u ovoj disciplini nisu ni približno velika poput onih slalomskih, no super-G je dobra prilika za zagrijavanje, kao i za djelomično upoznavanje staze na kojoj će se voziti i kombinacijski spust. Osim toga, posljednji nastup Janice Kostelić u superveleslalomu (9. mjesto u Cortini) pokazuje da uskoro ni njezini odlični nastupi u super-G-u neće biti iznenađući. Eventualan dobar plasman u superveleslalomu bi, osim toga, bio dodatan razlog Janičinim suparnicima za razmišljanje o predstojećoj kombinaciji in slalomu.</p>
<p>- Staza je krasna, lagana, ali ja nemam prevelike ambicije u ovoj utrci. Jednostavno nisam spremna za brzu utrku s trenutno najboljima. Cilj mi je što bolje upoznati teren na kojem će biti postavljena spust staza za kombinaciju, kazala je Janica nakon nedjeljnog ogleda staze. </p>
<p>- U slalomu smo napravili što smo željeli, ali u brzim disciplinama još uvijek nismo spremni, pa je razumljiv oprez. Cilj ovog tjedna je kombinacija, do petka ćemo imati dovoljno vremena da izbrusimo ono što treba za kombinacijski spust, kaže Ante Kostelić.. </p>
<p> Uoči Svjetskog prvenstva Janica nije željela davati nikakve prognoze, no njezina neopterećenost nasupom u St. Antonu je njezin velik adut u svim disciplinama, pa tako i u ovom uvodnom nastupu u superveleslalomu. (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kožulj diskvalificiran zbog okreta</p>
<p>U jutarnjim kvalifikacijama na 200 metara leđno, u Parizu, suci su zbog pogrešnog okreta diskvalificirali Gordana Kožulja, svjetskog rekordera i pobjednika Svjetskog kupa u toj disciplini</p>
<p>ZAGREB/PARIZ, 28. siječnja</p>
<p> - Gordan Kožulj je europsku etapu Svjetskog plivačkog kupa odradio gotovo savršeno. U deset nastupa na 100 i 200 metara leđnim načinom pobijedio je devet puta, isplivavši usput europski rekord na 100 i svjetski na 200 metara. Onaj mali korak do navodno nepostojećeg savršenstva odnio mu je (ponovno!?) okret. Naime, u nedjeljnjim kvalifikacijama utrke na 200 metara leđno u Parizu Kožulj je diskvalificiran zbog nepravilnog okreta. Dogodilo mu se to u istoj disciplini i na Svjetskom prvenstvu u 25-metarskim bazenima u Hong Kongu, 1999. godine.</p>
<p>- Da, opet taj »američki« okret koji je prije nekoliko godina bio sporan, da bi onda konačno bio usvojen kao regularan i kasnije više s tim nije bilo problema. No, neki »lokalni« suci to još nisu naučili, pa i dalje prave probleme.</p>
<p>• Srećom, ova diskvalifikacija ne odlučuje više ni o čemu, ukupnu ste pobjedu na 100 i na 200 metara »davno« osigurali.</p>
<p>- Je, čak se ni ne ljutim previše, ali mi je žao zbog HTV-a. Rekli su da će prenositi Svjetski kup iz Pariza samo ako ja budem plivao. Potvrdio sam im da ću doći u Pariz (postojala je, naime mogućnost da Kožulj i ne nastupi na završnici Svjetskog kupa, op.), ali me, eto, u finalu na 200 metara nije bilo.</p>
<p>• Osim te sitnice nema, naravno, previše razloga za nezadovoljstvo ovogodišnjim Svjetskim kupom?</p>
<p>- Nikako, bilo je super. Bolje nisam mogao ni zamisliti.</p>
<p>• Šteta što se Ante Mašković nije ranije uključio u natjecanje, mogao je konkurirati za ukupnu pobjedu na 50 metara leđno.</p>
<p>- Mislim da je »Mačak« dobro napravio što nije išao u Brazil i Kinu, jer bi vjerojatno manje spreman došao na Europsko prvenstvo u Valenciju. Ovako, tamo je osvojio zlatnu medalju i afirmirao se kao pravi plivač, a za Svjetski kup ima vrena i sljedećih godina, zaključio je pobjednik Svjetskog kupa na 100 i 200 leđno, Gordan Kožulj. (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Dolazim u reprezentaciju kako bih ostao«</p>
<p>»Bio sam rezerva Pavloviću na prijateljskoj utakmici protiv svjetskih prvaka Francuza, krajem 1999. godine, na 'Stade de Franceu', odradio potom i nekoliko dana priprema s 'vatrenima', sada ću prvi puta i braniti u reprezentativnom dresu...«, kaže vratar belgijskog Standarda Vedran Runje</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Vratar belgijskog Standarda iz Bruggea Vedran Runje nije imao problema s dolaskom na utakmicu B reprezentacija Hrvatske i Rumunjske, kako je to već Imao Igor Bišćan. Kojem je Liverpool sugerirao, potom i zatražio, odustanak od ove ipak revijalne utakmice. Runje, koji već nekoliko godina s iznimnim uspjehom čuva mrežu čuvenog belgijskog sastava, jedva je dočekao poziv novog izbornika Mirka Jozića, iako se ne može poreći da ga je stari, Ćiro Blažević, znao zaboraviti. </p>
<p>- Bio sam rezerva Pavloviću na prijateljskoj utakmici protiv svjetskih prvaka Francuza, krajem 1999. godine, na »Stade de Franceu«. Bio sam pozvan još nekoliko puta na pripreme, uglavnom nisam bio zaboravljen, no nisam ni dobio priliku da se razbranim u državnom dresu. Što se tiče mog kluba tu nema nikakvih problema oko puštanja na utakmice reprezentacije, u mom klubu shvaćaju da je to za svakog igrača velika čast i obaveza. Uostalom, i klub ima koristi ako igrač ide na reprezentativne akcije, tom igraču tada raste cijena i klubu će prigodom prodaje potom biti bolje. </p>
<p>Runje je karijeru započeo u sinjskom Junaku, kratko je bio u Hajduku, da bi se naposljetku veoma mlad otisnuo u inozemstvo. </p>
<p>- Standard je bio pun pogodak, to je mala hrvatska kolonija u kojoj su sad još i Robert Prosinečki i Ivica Mornar. Još 1999. godine bio sam proglašen najboljim vratarom belgijskog prvenstva. Dugo čekam svoju priliku u reprezentaciji, nadam se da je konačno došao i red na mene.</p>
<p>Za razliku od mnogih drugih, Runje se ne slaže s teorijom o bespotrebnosti utakmica B reprezentacija.</p>
<p>- Svaka reprezentacija na svom popisu uvijek ima širi izbor igrača. Kako bi se svi ti igrači isprobali da se ne igraju utakmica takozvanih B sastava. Svaka europska nacionalna vrsta nerijetko prakticira mnogobrojne utakmice i mladih i B sastava. zašto i mi ne bismo posegnuli za takvom praksom. Eto, sada će novi izbornik imati priliku isprobati nekoliko igrača koji su sigurno kandidati za najbolju momčad. Moći će se i upoznati s njima, vidjeti u kakvom su stanju, kojih ambicija. Ne vidim u svemu tome ništa loše, naprotiv...</p>
<p> Istaći će još naš vratar da Belgijanci nikao ne smatraju kako je hrvatska reprezentacija bez velikih šansi da se dokopa plasmana na SP 2002. godine u Japanu i Južno Koreji.</p>
<p>- Oni su svjesni da je natjecanje u skupini tek počelo, niti jedna reprezentacija još nema određenu prednost. Otpast će onaj tko neplanirano izgubi bodove od slabijih suparnika, to se već moglo dogoditi Škotima protiv Latvije, osigurali su bodove tek u posljednjoj minuti. I mi ćemo se morati pripaziti »autsajdera«. Mišljenja sam da se ne moramo bojati toliko utakmica protiv Belgije i Škotske, koliko tih »manjih utakmica«. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Politički istup u korist nogometa</p>
<p>Potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac je, na Saboru hrvatskog nogometa, izrekao pozitivno opredjeljenje vlasti prema nogometu, koje je dosad naizgled izostajalo</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Čini se da nogomet u nas, do daljnjega, neće moći normalno koračati bez umiješanosti i pomoći politike. Dokaz tome su i izjave dr. Zdravka Tomca, potpredsjednika Hrvatskoga sabora, koji je na Saboru hrvatskog nogometa, istupivši naglašeno u koristi nogometa, ovom sportu donio glas ohrabrenja. </p>
<p>Promjenom vlasti, odnos prema nogometu - i sportu uopće - potpuno se promijenio, pa nije čudno što su svi u nogometu na trenutak bili izgubljeni. Posebice što je do tada nogomet, i neki pojedinci u njemu, imao mnogo političkih simpatija, time zaštitu, pa čak i povlašten položaj.</p>
<p>Riječima sa spomenutog Sabora nogometa - »Slažem se s vama da je nogomet značajna društvena djelatnost ako se njime aktivno bavi dva posto stanovništva i da vi više pomažete državi nego ona vama« - dr. Tomac je bio vrlo jasan. Naime, čim je na tom skupu istupio kao potpredsjednik Sabora, a ne samo kao čovjek koji voli nogomet, Tomac je faktički predstavljao aktualnu vlast. Time i izrekao pozitivno opredjeljenje vlasti prema nogometu, koje je dosad naizgled izostajalo. Ali ne zato što bi nogomet odjednom trebalo odbaciti kao nešto kužno. Ne, riječ je o »krajnosti kojima smo skloni mi Hrvati«, kako je Tomac oslikao odnos aktualne vlasti spram nogometa, koja se od njega odmaknula. Ne zato što ga ne cijeni, nego zato da se ne bi reklo kako se postojeća vlast miješa u nogomet, što je činila prethodna.</p>
<p>Svjestan, međutim, kako nogomet u nas još nema snagu da sam rješava svoju sudbinu, Tomac je obećao pomoć, »kako se ne bi stvorila šteta i državi i nogometu«.</p>
<p>Samim je time potpredsjednik Sabora priznao značenje nogometa, pa ako sa spomenutog nogometnog Sabora treba tražiti najbitniji detalj, to je bez sumnje Tomčev istup u korist nogometa. Zapravo, istup politike.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kantrida opterećena slučajevima</p>
<p>Zbog osnovane sumnje da su u radu prekoračili ovlasti i zloupotrijebili položaj, protiv četvorice bivših direktora HNK Rijeka (Grabovac, Bevanda, Povše i Tomac) navodno je podignuta kaznena prijava na Općinskom sudu u Rijeci </p>
<p>RIJEKA, 28. siječnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su u radu prekoračili ovlasti i zloupotrijebili položaj, protiv četvorice bivših direktora HNK Rijeka podignuta je kaznena prijava na Općinskom sudu u Rijeci. Kaznena je prijava podignuta u vezi s financijskim poslovanjem kluba od 1995. do 1999. godine. Informacija nije službeno objavljena, no dobro obaviješteni nogometni krugovi tvrde da je ta činjenica već gotova stvar.</p>
<p>Navodno prijavljeni Nikša Grabovac, Branko Bevanda, Janko Povše i Nikola Tomac izjavljuju da prvi put čuju za takvu mogućnost i da, dok su oni bili prvi klupski operativci, nije bilo prekoračenja ovlasti i zlouporabe položaja.</p>
<p>Nogometnu Rijeku i bolje poznavatelje prilika na Kantridi ova prijava iznenađuje, jer se činilo da u poslovanju kluba nije bilo propusta koji bi zahtijevali kazneno sankcioniranje. Zato se pretpostavlja da će ova situacija biti prevladana, tim više što su i u četiri najveća hrvatska kluba nalazi Financijske policije bili slični.</p>
<p>Ova se situacija dovodi i u vezu s prijavom koja je iz NK Rijeka poslana Policijskoj upravi primorsko-goranskoj; riječ je o sumnji u regularnost nogometnog prvenstva u sezoni 98/99, kad je Rijeka u posljednjem kolu odigrala 1-1 s Osijekom (poništen zgoditak za 2-1 pobjedu »bijelih«), a Croatia postala prvak. Mnogi smatraju da je ondašnja Rijeka bila žrtva zakulisnih igara.</p>
<p>Kad se ove informacije zaokruže pričom da su dvojica donedavno čelnih ljudi kluba, direktor Tomac i dopredsjednik Grabovac, dali iskaz u PU, može se zaključiti da je napokon započelo raščišćavanje odnosa u nogometu. Samo da opet ne bude u stilu one »tresla se brda...«. Naime, ako je kaznena prijava protiv bivših čelnika Rijeke doista i podignuta, pitanje je hoće li se isto dogoditi i s čelnicima ostalih klubova? Jer, obrazac ponašanja većine nogometnih klubova bio je vrlo sličan... Zato se u NK Rijeka pitaju neće li Rijeka još jednom biti izdvojen slučaj na kojem će se testirati funkcioniranje pravne države?</p>
<p>Uza sve to, na Kantridi se još uvijek vuku i repovi »slučaja Smoje« i navodnih dugovanja kluba prema svom nekadašnjem igraču i mladom reprezentativcu. U cijeloj se priči spominje i menežerska tvrtka Naletilić... Tu je i navodni »slučaj Gračan«, o kojem se zasad najmanje zna. </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Djedović srušen, Djedović ostaje!?</p>
<p>U nedjelju je održan Zbor nogometnih sudaca na kojem se uglavnom raspravljalo o izvješću o radu predsjednika Zbora Stjepana Djedovića</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Kriza unutar Zbora nogometnih sudaca Hrvatske doživjela je vrhunac nedjeljnim skupom. Razlog je nedovoljan broj glasova članova Zbora za prihvaćanje izvješća o radu predsjednika Zbora Stjepana Djedovića, što se uzgred smatra nepisanim moralnim pravilom za priznanje poraza i ispisivanje nepovjerenja. Ne, međutim, u našem nogometnom okružju, gdje »nije gotovo i kad sve upućuje da je - gotovo«. </p>
<p>A pravilo da se bojno polje ne napušta prije no što se utvrdi je li neprijatelj i stvarno poražen, ili se samo pritajio, najbolje se oslikalo upravo ovom prigodom. I to neposredno nakon trenutka kad su tzv. »pučisti« poslije pet sati bitke svim sredstvima napustili Zbor. Smatrajući samouvjereni da nastavak Zbora nema više nikakvog smisla i zakonske podloge, jer, eto, predsjednik je nadigran do poraza. Od 22 člana Zbora, naime, 11 su podržali izvješće, a za prolazak je potrebno 12 glasova.</p>
<p>Čim su, međutim, Sinovčić, Bebek i ostalo društvo »ozbiljnih namjera« napustili skup, među ostalima se na jednom probudila hrabrost. Inače jako zatomljena dok su još »pučisti« bili na sceni, i sa sasvim razložnom podlogom i rječnikom udarali i po Djedoviću. Pa i onima koji su mu neuvjerljivo trebali držati leđa. Dakako, ohrabrio se i Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a. Do tada u mišjoj rupi, a sad odmah pun inicijative, pa bez sustezanja podržao prijedlog da se Zbor nesmetano nastavi. Pogotovo jer se u međuvremenu razbudio Slavko Stolnik, koji je uzgred u regularnom dijelu skupa ponudio ostavku u Zboru, i ogradio se od glasovanja o Djedovićevom izvješću. A kako se i Stjepan Križanić iz Čakovca najednom prisjetio da je njegovo nepodržavanje Djedovićeva izvješća bilo vezano uz jedan tehnički uvjet, naknadno ispunjen, eto, dovoljnog broja ljudi (13) da Zbor nastavi radom. I da se svi prave kao da je sve regularno, poglavito jer je netko razglasio da neprihvaćanje predsjednikovog izvješća o radu ne znači da predsjednik pada s postolja. A zanimljivo, u trenutku kad su prebrojeni glasovi, Sam je Djedović želio prekinuti zbor, pitajući imali uopće smisla nastaviti?</p>
<p>Zanimljivo također da je prije početka rasprave »po dnevnom redu« puna dva sata trajalo taktiziranje oko verifikacije mandata skupine predstavnika Županijskih sudačkih zborova, pretežito naklonjenih »pučistima«. Normalno da su »djedovićevci« željeli osporiti svaki glas. Ponajprije elokventnom Bebeku, koji se pitao: - Ne znači li automatizam da je netko član Zbora, ako je predsjednik u svojoj županiji? Poglavito jer je to pravilo vrijedilo sve vrijeme do sad.</p>
<p>Vodila se i duga rasprava o tome može li Sinovčić predstavljati Zadarsko-kninsku županiju i pritom glasovati ili ne? Glas mu je bio osporen, ali ne i nazočnost, time i svojevrsno moduliranje skupa praktički sve do rušenja Djedovića. </p>
<p>Je li Djedović srušen, kako tvrde Sinovčić, Bebek i društvo? Ili nesmotreno plovi dalje, kako nas uvjeravaju pravnici i savjetnici HNS-a, kao i svi oni koji su nastavili sastančiti?</p>
<p>Nema dvojbe da će se tek sada rasplamsati prava vatra, što međutim nije smetalo Djedoviću da izabere novo Predsjedništvo, budući da je dosadašnje i tako bilo u rasapu. Normalno da je Djedović odmah »nagradio« svoje. Među njima i Stolnika jer se preobratio, pa u završnici sastanka povukao ostavku. Honoriran je i Mirko Krznar iz Krapinsko-zagorske županije, čiji smo potpis vidjeli čak na četiri dokumenta za sazivanje izvanrednog Zbora i rušenje Djedovića, ali se najednom i on preobratio i rekao da to nije njegov potpis.</p>
<p>A gdje je mjesto za predstavnika Dalmacije?, netko je primijetio, konstatiravši da su sva mjesta u Predsjedništvu popunjena.</p>
<p>- Proširite Predsjedništvo za još dva mjesta, sa sedam na devet, odlučno je sugerirao Zorislav Srebrić, iako se čulo da je i sedam brojka preko svake mjere.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatska jedina sa stopostotnim učinkom na EP, Petrović očekuje da ga smijene!?</p>
<p>Izbornika hrvatskih košarkaša Acu Petrovića posebno je oduševila činjenica da je Hrvatska, jedina od svih reprezentacija koje su morale u kvalifikacijski žrvanj, bez poraza izborila plasman u Tursku / »Kad smo krenuli u ovaj ciklus to nam je bio i cilj, na kraju smo to ostvarili i na to sam ponosan«, kažem Petrović </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Sjajne vijesti stigle su iz Rige, gdje je hrvatska košarkaška reprezentacija upisala i posljednju, desetu pobjedu u kvalifikacijskom nizu za odlazak na Europsko prvenstvo. Hrvatska je svladala Latviju 102-78, iako je izbornik Aco Petrović na raspolaganju imao samo osmoricu igrača. Zbog svih događaja kojima je posljednjih dana bila izložena reprezentacija, Petrović je iz cijele situacije izišao kao veliki pobjednik!</p>
<p> - Odigrali smo briljantnu utakmicu koja je bila na tragu NBA izvedbi. Uostalom, Krstić je postigao 20 koševa, skupio 10 asistencija i sedam puta uspješno skočio. Posebno su nas motivirale izjave nekih dušobrižnika koji su očekivali da ćemo u Latviji biti na streljani. Ovo je apsolutno najbolja izvedba naše reprezentacije otkako sam ponovno na njenoj klupi, u hipu je izgovorio Petrović u nedjeljno jutro. </p>
<p>Izbornika je posebno oduševila činjenica da je Hrvatska jedina od svih reprezentacija koje su morale u kvalifikacijski žrvanj ishodila plasman u Tursku bez poraza.</p>
<p> - Kad smo krenuli u ovaj ciklus to nam je bio i cilj, na kraju smo to i ostvarili i time sam ponosan. Kad se samo sjetim kroz što je reprezentacija prolazila u dosadašnjim kvalifikacijama, gdje smo praktički u posljednjim utakmicama ostvarivali plasman na završnice, moram biti sretan, reći će izbornik.</p>
<p>Tako je Petrović upisao novi plus u svojem, za sada, briljantnom reprezentativnom skoru. Naime, računajući i 1995. kad je bio na klupi nacionalne momčadi, Petrović u službenim utakmicama ima skor 21-1. S čime se doista malo tko, u nas nitko, može pohvaliti.</p>
<p> - Što sad očekujem? Očekujem da me smijene. Sada, s nekoliko dana predaha, vidim da je u Dubrovniku sve bilo spremno za moju smjenu. Spremali su se za orkestrirani napad, željeli su nešto na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> postići. Morao sam u Latviju sa osam igrača, neki su bili ozlijeđeni, Marićev sin bio je bolestan, morao sam Ciboni izići u susret. S druge strane, tajnik HKS-a Drakšić govori da je ovo rasprodaja ugleda hrvatske košarke, a to smatram perverznim, jer me upravo on molio da neke igrače oslobodim reprezentativnih obveza, sipao je gorčinu Petrović.</p>
<p>Slijedi dakle vruće ljeto, premda sumnjamo da će administracija HKS-a povući neke radikalne poteze, jer bi oni najviše govorili o njima samima. Bilo bi normalno da čelni ljudi HKS-a puste reprezentaciju i Petrovića na miru, da ne napadaju momčad koja ima zadatak da našu košarku izvuče iz gliba. A to što se uz možebitne uspjehe te vrste u Istanbulu razni Radići i Drakšići neće moći slikati, sami su si krivi...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Koštunica predložio Mesiću sastanak na vrhu između Hrvatske, BiH i SRJ </p>
<p>Hrvatski predsjednik istaknuo da treba individualizirati krivnju za zločine u ratovima, te da Hrvati i Srbi u BiH moraju tu zemlju prihvatiti kao svoju domovinu / Koštunica je odnose između Zagreba i Beograda ocijenio ključnima za stabilizaciju jugoistočne Europe/ Mesić razgovarao s Gatesom o informatizaciji, te sa Sorosom o gospodarskom razvoju </p>
<p>DAVOS, 28. siječnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Unatoč najavama da na ovogodišnjem summitu u Davosu neće doći do susreta hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, dvojica državnika ipak su se sastala u nedjelju. Na sastanku je bio i potpredsjednik jugoslavenske vlade Miroljub Labus. </p>
<p>Hrvatska strana opisala je sastanak kao susret upoznavanja. Obje su strane na stol stavile teme o kojima bi dalje trebalo razgovarati. Koštunica je odnose između Zagreba i Beograda ocijenio ključnima za stabilizaciju jugoistočne Europe, odnosno područja bivše Jugoslavije. Bilo je riječi i o potrebi da se pojednostavi vizni režim, te da se popune veleposlanička mjesta u Zagrebu i Beogradu. Jugoslavenski predsjednik smatra to praktičnim koracima koji bi pomogli nastavku normalizacije hrvatsko-jugoslavenskih odnosa.</p>
<p>Mesić je ukazao na to da je potrebno individualizirati krivnju za zločine počinjene u ratovima na područjima bivše Jugoslavije, jer će to otkloniti mogućnost kolektivne odgovornosti bilo kojeg naroda u regiji. Rekao je i da Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini moraju prihvatiti tu zemlju kao vlastitu domovinu i uključiti se u demokratske procese u njoj. U tome bi ih trebala ohrabriti stajališta službenog Zagreba i Beograda. </p>
<p>Koštunica je mišljenja da inzistiranje međunarodne zajednice na trenutačnoj uspostavi suradnje s Haagom nanosi štetu sadašnjoj vlasti u Srbiji. No, dodao je, Beograd je spreman suradnju s Haaškim sudom ostvariti u nekom duljem vremenskom razdoblju. Predložio je i trojni susret na vrhu Hrvatske, Jugoslavije i BiH, što je Mesić u načelu prihvatio. </p>
<p>U nedjelju ujutro Mesić je održao neformalne razgovore s gospodarstvenicima i predstavnicima razvijenih i nerazvijenih zemalja. Jedan od njegovih sugovornika bio je predsjednik Microsofta Bill Gates. U njihovu razgovoru istaknuto je kako je posebno važno da sve zemlje uhvate korak s informatizacijom, jer onaj koji bude zaostajao u tome danas, zaostajat će uvijek. Prema Mesićevim riječima, Hrvatska se nalazi u naprednijem dijelu svijeta. Ona će postati jedna od razvijenijih zemalja, naročito ako se prihvati strategija informatizacije zemlje dr. Velimira Sriće, te ako se počne s informatičkim obrazovanjem već od osnovne škole. Mesić se nakratko susreo i sa svjetski poznatim financijašem Georgeom Sorosom. Soros je iznio prijedlog za Balkan, prema kojem bi sferu gospodarskog razvoja trebalo što oštrije odijeliti od političkih pitanja. Mesić je u načelu podržao Soroseve zamisli jer smatra da ekonomskoj sferi treba dati prioritet. </p>
<p>U nedjelju će se sastati radna grupa za Balkan, na kojem bi uz Mesića, trebali sudjelovati slovenski premijer Janez Drnovšek, jugoslavenski predsjednik Koštunica, bugarski predsjednik Petar Stojanov i makedonski predsjednik Boris Trajkovski, te niz ulagača. Uz to, Mesić bi trebao sudjelovati na plenarnoj sjednici pod nazivom »Obnova i stabilnost Balkana«. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Napretkom u mirovnim pregovorima Palestinci podržavaju Baraka</p>
<p>Pregovori u Tabi, tvrdi se, bili su bez presedana u izraelsko-arapskim odnosima u cjelini / Posebno se naglašava pozitivna atmosfera i zajednička želja da se zadovolje nacionalni, sigurnosni i egzistencijalni interesi kako Židova tako i Palestinaca</p>
<p>ANKARA, 28. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni pregovarači na izraelsko-palestinskim pregovorima u egipatskom crvenomorskom ljetovalištu Tabi zajednički su potvrdili kako nikad dosad nisu bili bliže uspostavi mirovnog sporazuma. Izraelski šef diplomacije Shlomo Ben Ami i visoki palestinski dužnosnik Ahmed Queiri u zajedničkom priopćenju za javnost objavljenom nakon pregovora izrazili su uvjerenje kako će se i posljednje sporne točke moći premostiti nakon izbora za novog premijera Izraela . Time je, iako posredno, izraženo uvjerenje da će izraelski glasači 6. veljače svoje povjerenje ponovo dati aktualnom premijeru i vođi laburista Ehudu Baraku.</p>
<p>»Dvije delegacije vodile su ozbiljne, sveobuhvatne i praktične razgovore s ciljem da se postigne trajan i stabilan sporazum«, kaže se u priopćenju. Dodaje se kako su pregovori u Tabi (sinajsko ljetovalište koje je pripalo Egiptu nakon presude Međunarodnog suda pravde u Den Haagu) bili bez presedana u izraelsko-arapskim odnosima u cjelini. Posebno se naglašava pozitivna i konstruktivna atmosfera, te izražena zajednička želja da se zadovolje nacionalni, sigurnosni i egzistencijalni interesi kako Židova tako i Palestinaca.</p>
<p>Što su konkretni rezultati vrlo intenzivnih šestodnevnih pregovora, okončanih u subotu navečer nije, međutim, jasno naznačeno. Ben Ami je umjesto toga izjavio kako su dvije strane izgradile zajedničku platformu, utvrdile načela i osnove za postizanje povijesnog izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma. »Bilo je nemoguće postići razumijevanje o svim otvorenim pitanjima, unatoč temeljnom napretku«, priznao je. Pritom je, kako se pretpostavlja, mislio na dva ključna problema: budući status Jeruzalema i povratak palestinskih izbjeglica. Izrazio je ipak nadu kako će se i preostali problemi uskoro razriješiti.</p>
<p>Takvo uvjerenje iznio je i palestinski pregovarač Queiri. »Vrata mirovnog sporazuma se polako, ali sigurno sve više otvaraju«, rekao je. Upitan da li će se mirovni pregovori nastaviti i u slučaju izborne pobjede vođe Likuda i židovskog ultranacionalista Ariela Sharona, Queiri je bez oklijevanja odgovorio: »U slučaju zastoja u mirovnim pregovorima, Palestinci će upotrijebiti sva raspoloživa sredstva kako bi ostvarili zacrtane legitimne ciljeve«, poručio je. Dometnuo je kako bi u tom slučaju odgovornost za nastale posljedice pala na izraelsku stranu.</p>
<p>Na taj način glavni palestinski pregovarač je neizravno poručio izraelskim glasačima kako njihov izlazak na birališta praktički i označava povijesno opredjeljivanje između Barakove mirovne i Sharonove ratno-huškačke opcije. Palestinci su jasno sugerirali Izraelcima da glasuju za ostanak aktualnog izraelskog premijera. </p>
<p>Hoće li ta palestinska potpora Baraku biti učinkovita ili kontraproduktivna zavisi, dakako, od ocjene i procjene svakog pojedinačnog glasača. Ohrabruje, u svakom slučaju, činjenica da su mnogi Židovi sve više svjesni kako se sadašnji izraelski teritorijalni status quo, bez trajnog rizika od novog izraelsko-arapskog rata, ne može održati.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Talijanska se oporba boji namještanja izbornih rezultata</p>
<p>RIM, 28. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Po prvi puta čelnik oporbe Silvio Berlusconi je precizirao točan datum kada bi, po njemu trebalo održati parlamentarne izbore. Sam datum po sebi nema nekog posebnom značenja jer se uklapa u stvarne mogućnosti koje ostavlja zakon i u kraj mandata parlamentarne većine lijevog centra koja je sada na vlasti.</p>
<p>Međutim sporno je hoće li Talijani imati tzv. election day, ili će se 22. travnja glasovati samo parlament. Naime prema prijedlogu većine lijevog centra, a kao što je to bila praksa u više navrata, tijekom jednog izbornog dana bi trebalo glasovati za parlament Italije i za regionalne i administrativne izborne jedinice. Prema vođi oporbe Berlusconiju, koncentriranje izbora u samo jedan dan otvara mogućnosti za izborne prijevare kojih je u bliskoj prošlosti bilo i koje su imale negativne implikacije na ukupne izborne rezultate oporbe.</p>
<p>Na ovako teške optužbe izrečene za vrijeme skupštine »seniora« njegove stranke Naprijed Italijo odmah su reagirali najviši predstavnici talijanskih parlamentarnih institucija, među prvima predsjednik Senata Nikola Manicono koji je izjavio: »Naša zemlja ima stabilnu demokraciju, ma koliko bila živa jedna faza tranzicije obilježena nekim slabostima. Ali optužiti da su moguće izborne prijevare je teza koja se ne može prihvatiti. Ne postoje razlozi za mobiliziranje javnog mijenjanja na pitanju koje ne postoji i na neutemeljenim optužbama.« I lider najveće stranke lijevog centra Valter Veltroni kaže: »Radi se o nervozi i ekstremizmu desnog centra. Reakcija Berlusconija na 'izborni dan' je neodmjerena. Moguće je imati različita mišljenja, ali prijetiti da će se mobilizirati milijuni ljudi da izađu na talijanske trgove kako bi se govorilo o izbornim prijevarama je nešto sasvim drugo. Italija je velika zemlja u kojoj se glasuje demokratično i slobodno već dugi niz godina.«</p>
<p>Međutim, desnica insistira na svojim razlozima i argumentima, pa kandidat desnice za gradonačelnika Rima Antonio Tajani tvrdi da je primjer Rima posebno ilustrativan. Prema njemu, u Rimu je došlo do značajnih izbornih prijevara koje su donijele pobjedu kandidatu lijevog centra. Rutelli, sada kandidat za premijera je s indignacijom odbacio ovu optužbu izjavivši da je on pobijedio sa više od 400.000 glasova prednosti, podatak koji sam po sebi odbacuje bilo kakvu sumnju.</p>
<p>Vođa druge po značenju oporbene stranke, Nacionalnog saveza, Ginafranco Fini proziva predsjednika države Carla Azeglija Ciampija i kaže: »Znamo vrlo dobro da je vlada ta koja treba odlučiti o datumu izbora, ali objedinjavanje stvara konfuziju jer će biti građana koji će pred sobom imati pet ili šest izbornih listića. Prema tome, Ciampi, koji naravno nema kompetencije u određivanju izbornog dana, ali je jamac poštivanja pravila, trebao bi biti zainteresiran.«</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vodeni topovi zaustavili protivnike globalizacije koji su vikali: Novac i moć uništavaju svijet </p>
<p>Stotine demonstranata nastojalo je umarširati u konferencijski centar u kojemu se održava Svjetski gospodarski forum / U Davosu stotine policajaca dobro opremljeni i u oklopnim džipovima danonoćno stražare/ Na četiri jezika - engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom posebne postrojbe pozivaju demonstrante da se raziđu</p>
<p>ZAGREB/DAVOS, 28. siječnja</p>
<p> - Dok politički vođe i vodeći svjetski biznismeni raspravljaju o učincima globalizacije gospodarstva na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) »Davos 2001«, policija je u središtu tog švicarskog zimovališta u nedjelju prijepodne vodenim topovima rastjerivala prosvjednike. Stotine demonstranata, naime, izvikujući protukapitalističke slogane tipa »Izbrišite WEF«, odnosno »Novac, moć i profit uništavaju svijet«, nastojalo je umarširati u konferencijski centar u kojemu se održava Svjetski gospodarski forum. Hladnim vodenim topovima snage reda uspjele su prosvjednike zadržati na petstotinjak metara od zgrade u kojoj se održava godišnji ekonomski skup.</p>
<p> Tijekom ovogodišnjeg Foruma stotine policajaca dobro opremljeni i u oklopnim džipovima danonoćno stražare na ulicama švicarskoga gradića. Štoviše, preko razglasa i domaćih radio-postaja policajci neprekidno emitiraju upozorenja prosvjednicima. Na četiri jezika - engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom posebne postrojbe švicarske policije pozivaju demonstrante da se raziđu. »Molim, raziđite se. Prosvjedi nisu dopušteni. U suprotnom, upotrijebit ćemo vodene topove, suzavce i gumene metke«, tekst je koji specijalci neumorno ponavljaju.</p>
<p> Tamošnja javnost pa i neki od sudionika WEF-a smatraju policijsko osiguranje pretjeranim. Organizatori »Davosa 2001«, međutim, ne smatraju pretjeranim ništa što će im omogućiti da spriječe ponavljanje nereda iz Seattlea 1999. tijekom sastanaka Svjetske trgovinske organizacije (WTO), odnosno iz Praga 2000. za summita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. </p>
<p>Uz to što je Davos u posljednjem tjednu siječnja premrežen željeznim ogradama i bodljikavom žicom, švicarske su vlasti privremeno zatvorile sve cestovne i željezničke pravce koji vode prema gradiću. Strogom kontrolom na granicama prethodno su spriječile dolazak barem polovice predviđenih prosvjednika u Davos.</p>
<p> Švicarska je osobito ponosna što je onemogućila da tristotinjak već svjetski poznatih protivnika globalizacije gospodarstva stignu do Davosa. No, neki od njih uspjeli su se probiti do brazilskoga mjesta Porto Alegre u kojemu se, usporedo sa Svjetskim gospdoarskim forumom u Davosu, održava tzv. Antidavos. Protivnici velikih gospodarskih skupova koji promiču globalizaciju već mjesecima preko Interneta pozivaju na totalnu blokadu Davosa. Švicarska skupina »Koordinacija protiv WTO-a« praktički još od prošlogodišnjega Davosa poziva članstvo, ali i druge da »onemoguće Forum u Davosu u znak prosvjeda protiv kapitalizma, rasizma, autoritarizma, homofobije, antisemtitizma...« </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Biskup Komarica hrvatskim dužnosnicima: Pomozite povratak Hrvata u BiH </p>
<p>BANJA LUKA/MOSTAR, 28. siječnja</p>
<p> - - Banjolučki biskup msgr. dr. Franjo Komarica u otvorenom je pismu apelirao na dužnosnike Republike Hrvatske da povećaju pomoć za povratak bosanskohercegovačkih Hrvata od kojih je najveći broj prognan iz Republike Srpske te ih pozvao da sudjeluju u radu Okruglog stola o povratku, u utorak, 30. siječnja, u Banjoj Luci. </p>
<p> »Vlada Republike Hrvatske u prošloj godini nije efektivno mnogo učinila, ni administrativno ni materijalno, za povratak i održiv ostanak onih prognanih izbjeglih Hrvata koji su se željeli vratiti iz Hrvatske u svoj zavičaj na području entiteta Republike Srpske u BiH«, ističe biskup Komarica u pismu hrvatskome predsjedniku Stjepanu Mesiću koje je dostavljeno i drugim visokim dužnosnicima premijeru Ivici Račanu, predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću te ministru vanjskih poslova Toninu Piculi. </p>
<p> Uz molbu da se poveća iznos iz državnog proračuna Republike Hrvatske za povratak prognanih Hrvata u BiH, biskup Komarica podsjeća da se, prema podacima Crkve, u banjolučku regiju od 70.000 prognanih Hrvata vratilo svega 1322, dok se od više od 200.000 Hrvata s područja sjeverozapadne Bosne i Bosanske Posavine u prijeratne domove vratilo njih 2500. Sporazum Picule i Dodika o dvosmjernom povratku, u kojem se navodi da se u RS treba vratiti 2000 Hrvata, ostvaren je samo s desetpostotnim uspjehom, zaključuje biskup Komarica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U krijumčarenje ljudi umiješane vlasti i policija u BiH, tvrde međunarodni dužnosnici</p>
<p>Deset posto svih ilegalnih imigranata u EU stiže iz BiH / Prijedorski političari spriječili podizanje optužnice protiv trgovaca bijelim robljem / Prebacivanjem ilegalnih imigranata na Zapad bavi se i sin jedne od najuglednijih ličnosti u BiH? </p>
<p>LONDON, 28. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bosna i Hercegovina igra ključnu ulogu u međunarodnom švercu ilegalnih useljenika, tvrdi u nedjelju londonski list Observer u članku pod naslovom »Korumpirana elita Bosne deblja se na ljudskom teretu prokrijumčarenom na Zapad«. U britanskim medijima objavljeno je već dosta reportaža o ilegalnom prebacivanju ljudi iz Turske i srednjoistočnih zemalja na Zapad, no sada se za to prvi put izravno optužuju bosanske vlasti i snage reda.</p>
<p>Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije, u prebacivanju ljudi preko Bosne godišnje se obrne stotinu milijuna dolara. Također se procjenjuje da deset posto svih ilegalnih imigranata stiže u EU upravo preko BiH. »Malo tko sumnja da krijumčarenje migranata diljem Bosne potpomažu policija i političari na najvišoj razini«, tvrdi Observer. Mnogi ilegalni migranti stižu u Sarajevo čarter-letovima. Nakon kratkog boravka, nastavljaju put za neku od zemalja Europske unije obično prelazeći najprije ilegalno preko Hrvatske. Britanski list navodi da Hrvatska godišnje uhvati i do 5000 ilegalnih imigranata, ali da se mnogi, nakon deportacije vraćaju, te uspijevaju u nekom od ponovljenih pokušaja. </p>
<p>Tvrdi se da u Bosni i Hercegovini cvate danas i trgovina bijelim robljem. Riječ je o djevojkama i mladim ženama iz Istočne Europe i bivšeg SSSR-a koje u BiH često bivaju namamljene lažnim obećanjima. Prošlog ljeta u Prijedoru je, u zamračenom podrumu nekog bara, otkriveno tako 12 zaključanih djevojaka. One su tu bile zatočene na silu, te podvrgnute čestim silovanjima. Međunarodni dužnosnici koji su rješavali taj slučaj, bili su užasnuti. Oni tvrde da su ih korumpirani lokalni prijedorski političari potom spriječili da podignu optužnicu protiv krivaca. Suradnici Programa za međunarodne migracije u Sarajevu više su puta morali seliti oslobođene djevojke s jedne tajne adrese na drugu, jer su se pred kućama uvijek pojavljivali trgovci bijelim robljem. Oni su djevojkama prijetili dok gotovo sve nisu odustale od nakane da svjedoče na sudu. Stoga je propala planirana tužba. </p>
<p>Međunarodni dužnosnici upozoravaju da je jednako teško iskorijeniti u BiH prebacivanje ilegalnih imigranata na Zapad. Listu Observer oni su imenovali i »sina jedne od najuglednijih ličnosti u Bosni«, rekavši da je i on umiješan u taj nezakoniti biznis. Jedan visoki strani dužnosnik tvrdi da je poduzeće dotične osobe »lani organiziralo posebne čarter-letove pune Iranaca koji bi jednostavno nestali«. Taj dužnosnik, koga britanski list nije imenovao, tvrdi da postoji »korupcija na najvišoj od svih razina« koja potiče takve pojave. Također se vjeruje da postoji složena međunarodna mreža preko koje se ilegalni imigranti opskrbljuju lažnim dokumentima prije nego li iz BiH nastave put prema Zapadu. Međunarodna policija lani je uhvatila paket što je iz Londona bio poslan nekoj Iranki, koja je privremeno boravila u Sarajevu. Na paketu je pisalo da su u njemu kompaktni diskovi, no umjesto toga unutra su bile samo njihove vanjske košuljice, napunjene ukradenim putovnicama iz zemalja EU. </p>
<p>Međunarodni dužnosnici htjeli bi da svjetska zajednica uvjetuje dalje pružanje gospodarske pomoći Bosni i Hercegovini time da ova čvrsto stane na kraj ilegalnom švercu ljudi na Zapad. Tako nešto već je učinjeno u slučaju Jugoslavije. U vrijeme Miloševićeva režima, u Europu su preko Beograda stizale tisuće ilegalnih kineskih imigranata. No krajem prošle godine međunarodna zajednica naredila je novom jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici da mora zatvoriti vrata ilegalnim kineskim imigrantima, kojima je Beograd postao odskočna daska za EU. </p>
<p>Međunarodni dužnosnici vrlo su nezadovoljni , piše Observer, što se pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, kojim je okončan genocidni rat, Bosna i Hercegovina, »zemlja koja je od međunarodne zajednice primila vojnu i gospodarsku pomoć bez presedana, pretvorila ne u uzornu balkansku demokraciju već u jedno od glavnih europskih središta za krijumčarenje ljudi«. Pitanje za razmišljanje ostaje, dakako, bi li problem danas bio manji da je Zapad mnogo ranije intervenirao u BiH? </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Petritsch: HDZ BiH ne treba biti iznenađen što je »ispao iz igre«</p>
<p>Bojkotiranjem Doma naroda Federacije i nekoliko kantonalnih skupština hrvatsko vodstvo izbjegava svoje odgovornosti prema svomu izbornom tijelu / U 2000. godini, u Republici Srpskoj je registrirano više od 24.000 povratnika, stvaran broj je i veći ako uzmete u obzir »spontane povratke«</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Najnovija prestrojavanja na bosansko-hercegovačkoj političkoj pozornici, uzlet Alijanse za promjene i reakcije HDZ-a, povod su razgovoru s visokim predstavnikom međunarodne zajednice za BiH, veleposlanikom Wolfgangom Petritschem. U intervjuu Petritsch je govorio o Anti Jelaviću, Alijansi, svojim uredbama, nacionalnim strankama, povratku ...</p>
<p>• Nastojanje Alijanse za promjene da u Parlamentu formira vlast bez HDZ-a izazvala je buran otpor te stranke. Kako to tumačite?</p>
<p>- Mislim da se to može sasvim jednostavno objasniti: HDZ nije dio Alijanse i plaši se da neće sudjelovati u vlasti, no za ovu je situaciju djelomice kriv i on sam. Imali su nekonstruktivan stav još i prije izbora. Na sam dan izbora organizirali su »referendum«, a istodobno su prijetili bojkotom, dovodili u pitanje ustavni poredak BiH i cijelo vrijeme napadali sve druge političke stranke. Po mom sudu, trebali su pokušati uspostaviti koaliciju sa drugim političkim strankama, jer je to ono što politička stranka čini u svakom demokratskom društvu, ako nema apsolutnu većinu, a želi biti na vlasti. </p>
<p>Oni su sada suočeni sa situacijom u kojoj su ispali iz igre, ali to za njih ne bi trebalo biti iznenađenje. Međutim HDZ još uvijek može promijeniti smjer. Nedavno obećanje predsjednika Jelavića da će se pridržavati odluke Ustavnog suda glede Privremenog izbornog povjerenstva, koja treba biti donesena 3. veljače, te njegovo obećanje da će provesti izborne rezultate i njegov poziv na dijalog i konzultacije o uspostavi organa vlasti, smatram ohrabrujućim znakovima.</p>
<p>• HDZ BiH tvrdi da Alijansa treba poslužiti za promjene političkog koncepta u građanski model, jedan čovjek - jedan glas. Time će se, tvrdi HDZ, proces dekonstituiranja prava hrvatskog naroda u BiH završiti, pa je Alijansa, tvrde, »antihrvatska i antiustavna». Kako to komentirate? </p>
<p>- Prvo, to je samo špekulacija. Drugo, ne mislim da Alijansa ima ikakve šanse da to postigne čak i ukoliko bi to i željela. Podsjećam da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina. U cijelosti razumijem neke strahove Hrvata u BiH jer su, bar po brojkama, najmalobrojniji narod u BiH. Također sam duboko uvjeren da bez hrvatskog naroda nema Bosne i Hercegovine. Osobno ću učiniti sve da hrvatski narod u BiH bude u cijelosti zaštićen. Kao jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, Hrvati imaju pravo staviti veto na sve ono što smatraju da je usmjereno protiv vitalnog interesa Hrvata kao naroda. Međutim, Hrvati mogu na najbolji način osigurati svoja prava i interese putem potpunog sudjelovanja u političkim procesima na svim razinama. Bojkotiranjem Doma naroda Federacije i nekoliko kantonalnih skupština hrvatsko vodstvo izbjegava svoje odgovornosti prema svomu izbornom tijelu.</p>
<p>• Je li Vaša odluka o jačanju ustavnih komisija u oba entiteta, radi zaštite vitalnih nacionalnih interesa, praktično ukidanje Doma naroda, kao što se to može čuti?</p>
<p>- Ustavna povjerenstva su prijelazno rješenje koje će biti na snazi sve dok se ne izvrše izmjene i dopune entitetskih Ustava sukladno Odluci Ustavnog suda o konstitutivnosti svih naroda u BiH na teritoriju oba entiteta. Tijekom tog prijelaznog perioda potrebno je uspostaviti sustav putem kojega se osiguravaju vitalni interesi i nediskriminacija konstitutivnih naroda i skupine »ostalih« i u Federaciji i u Republici Srpskoj. Praktički, to znači da se Hrvati u BiH, kao i Bošnjaci, sada mogu zaštititi od diskriminatornih zakona u Republici Srpskoj, što do sada nije bio slučaj, kao i da su Srbi u Federaciji zaštićeni. Ustavna povjerenstva su dodatni mehanizam koji će imati istu funkciju u oba entiteta. </p>
<p>• Neki tvrde kako je smisao te Vaše odluke stvaranje pretpostavke da se Alijansi olakša dolazak na vlast. Ustavna komisija bi navodno trebala zamijeniti Dom naroda u proceduri izbora izvršne vlasti u Federaciji?</p>
<p>- Ova odluka izražava moju želju za osiguranjem potpune zaštite prava konstitutivnih naroda i ostalih u BiH, kao i činjenicu da je Ustavni sud prije više od pola godine donio odluku koju su entiteske vlasti jednostavno ignorirale - nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi se izradio plan provedbe ove odluke. Ovo je dugoročno pitanje koje se tiče građanskih prava, i ja ću insistirati na njegovoj provedbi bez obzira na trenutačnu političku klimu. A u svezi s Domom naroda: Ustavno povjerenstvo je zasebno tijelo i neće se miješati u rad Doma. </p>
<p>• Jedna od temeljnih obveza Daytonskog sporazuma jest povratak izbjeglica. U RS se do sada vratilo tek dvije tisuće Hrvata i nešto više Bošnjaka. Hoće li OHR poduzeti konkretne poteze u vezi s povratkom imovine? </p>
<p>- Činjenica je da se povratak u neka područja ne odvija brzo. Kako bi i mogao nakon svega što su ljudi doživjeli u tim područjima? No, što se tiče povratka izbjeglica, čak je i Human Rights Watch okarakterizirao relativno visoki broj povratka u prošloj godini kao »prodor« u poslijeratnom razvoju zemlje. Ljudi se vraćaju u Srebrenicu, u Foču i u druga mjesta u kojima se dogodio najgori zločin. U 2000. godini u Republici Srpskoj je registrirano preko 24.000 manjinskih povrataka, stvaran broj je i veći ako uzmete u obzir »spontane povratke«. Zabilježeni su i povratci u nakritičnija područja u kojima su potporu pojedincima koji se žele vratiti pružile osobe na vlasti koje posjeduju osjećaj odgovornosti. </p>
<p>Provedba imovinskih zakona predstavlja jedan od mojih prioriteta. Međunarodna zajednica je u to uložila ogromna sredstva. Svaki općinski ured za stambena pitanja nalazi se pod nadzorom međunarodnog predstavnika. Prošle godine sam sa dužnosti smijenio desetke dužnosnika budući da su kršili imovinske zakone. Pored toga, moj Ured daje potporu krivičnim postupcima pokrenutim protiv lokalnih dužnosnika koji krše imovinske zakone i protiv korisnika koji devastiraju stambene jedinice u kojima se privremeno nalaze. U cijelosti podržavamo ovaj proces. </p>
<p>Ali morate znati da je do sada riješena svega petina zahtjeva za povrat stanova i kuća, odnosno 200.000 je još uvijek neriješeno. To znači da u 200.000 slučajeva sadašnji korisnici moraju napustiti imovinu koju koriste i mnogima od njih je potrebit alternativni smještaj. Lokalni organi vlasti, čija je zakonska obveza osigurati alternativni smještaj, najveća su prepreka provedbi imovinskih zakona. No, mislim da će i taj problem biti riješen u sljedećih godinu-dvije.</p>
<p>• Što ćete poduzeti u svezi s korupcijom i švercom koji su u BiH prisutni na vrlo visokoj razini?</p>
<p>- Borba protiv korupcije za međunarodnu zajednicu u BiH predstavlja i dalje će predstavljati jedan od najvažnijih prioriteta. Osnovno sredstvo borbe protiv šverca je uspostava operativne Državne granične službe. Prije godinu dana sam nametnuo zakon o uspostavi te službe i u tijeku je njeno formiranje. No, tek nedavno je Državna granična služba počela s odabirom svoga osoblja. Nadam se da će prestati praksa utaje poreza kroz šverc, zbog kojega su izgubljeni milijuni maraka, i to kada bude funkcionirala Granična služba. Aktivna potpora iz Zagreba će u ovom kontekstu imati krucijalan značaj.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Bob Stewart osniva postrojbu za otkrivanje i hvatanje ratnih zločinaca </p>
<p>LONDON, 28. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pukovnik Bob Stewart, bivši britanski zapovjednik u Bosni i Hercegovini, uskoro pokreće vlastitu postrojbu koja bi otkrivala ratne zločince diljem svijeta. Rad te grupe u načelu podupiru Ujedinjeni narodi i Foreign Office. Postrojba koja je nazvana Justice Action (Akcija pravde) imat će sjedište u Londonu. S radom bi trebala početi ove godine, a do 2006. djelovati na svim kontinentima. Istraživala bi zločine počinjene u raznim ratovima, uključujući i onaj u Zaljevu, kao i tijekom napetosti u Sjevernoj Irskoj. Valja pretpostaviti da bi se bavila i ratnim zločinima nakon raspada Jugoslavije. </p>
<p>Akcija pravde bila bi prva nevladina organizacija koja bi se bavila istraživanjem ratnih zločina. Prikupljala bi dokazne materijale koji bi omogućili uhićenje osumnjičenih, u skladu s izdanim međunarodnim potjernicama. U njoj bi radili bivši policajci, časnici, vojni istražitelji i komandosi. Uključivala bi i predstavnike političkog te diplomatskog svijeta, kao i pravnike, novinare i biznismene. Financiranje postojbe, međutim, još nije definirano. Ona traži ne-državne sponzore jer bi htjela zadžati svoju samostalnost. Govoreći u ime grupe, pukovnik Bob Stewart je kazao: »Akciju pravde utemeljuje grupa ljudi koji vjeruju da treba identificirati, goniti , uhititi i izvesti pred sud što više ratnih zločinaca«. </p>
<p>Stewart najavljuje da nova grupa neće djelovati poput policijskih snaga. Njoj je cilj da identificira osumnjičene i istraži ratne zločine za koje se oni terete, da tim ljudima uđe u trag i spriječi im bijeg, te da locira njihovu imovinu i olakša da ih snage reda zakonski uhite. </p>
<p>»To će, napokon, staviti i pritisak na vlade da djeluju u skladu sa svojim obavezama«, tvrdi Bob Stewart. Kako je poznato, međunarodna zajednica jako je zakazala kada je trebalo uhititi osumnjičene ratne zločince poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, ili čak uopće podići optužnicu protiv Slobodana Miloševića. Do daljnjeg ostaje stvar nagađanja hoće li se Stewart i njegova jedinica najprije pozabaviti upravo tim ljudima. Foreign Office je priopćio kako bi bilo korisno imati grupu koja za sebe »tvrdi da je se ne može optužiti za pristranost i geopolitčko favoriziranje«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Drnovšek opet u škarama braće Podobnik </p>
<p>LJUBLJANA, 28. siječnja</p>
<p> - »Nikako nisam želio da se ova vlada bavi velikim kadrovskim promjenama, iako je prethodna, prijelazna vlada u svojem šestomjesečnom mandatu provela vrlo mnogo nepotrebnih i neobjašnjivih smjena. Nasuprot njoj, sadašnja vlada samo postavlja ekipe za cjeloviti četverogodišnji mandat«. To je izjavio slovenski premijer Janez Drnovšek za svojeg prvog pojavljivanja u javnosti u novoj godini, prošloga četvrtka kada je na prvom ovogodišnjem zasjedanju Državnog zbora (parlamenta) predstavio svoju novu vladu i odgovarao na pitanja zastupnika. </p>
<p>Time je, čini se, jednim udarcem htio ubiti dvije muhe, odnosno odbaciti dvije vrste kritika što su mu u zadnje vrijeme upućivane s različitih strana, ne samo s oporbene. Svojim dolaskom u suvremeno preuređenu veliku dvoranu parlamenta, gdje se izložio često i neugodnom »saslušavanju«, prvo, neizravno je odgovorio svima onima koji su ga optuživali da se uporno skriva od medija i javnosti. Ljuti su mu novinari, naime, silno zamjerali što je s njima i, dakle, s javnošću općio samo preko Interneta, pomoću poruka na e-mailu, a nigdje se javno nije pojavljivao, što su proglasili »zabrinjavajućim«.</p>
<p>U taj je kontekst smješten i Drnovšekov nedavni »vrlo tajnovit« susret s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom kod Šmarjeških toplica, bez nazočnosti novinara, u »dubokoj sjeni iza leđa javnosti«. Slovenski premijer nije ublažio ljutnju i sumnje novinara, već pojačao optužbe zbog svoje »zatvorenosti« od javnosti, ni kada je pojedinosti o razgovorima s hrvatskim kolegom naknadno objavio - na svojoj stranici Interneta. No, sada je, čini se, gotovo s njegovim skrivanjem: nakon Državnog zbora, pojavio se u Davosu gdje se sastao i s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. </p>
<p>No, znatno je ozbiljniji »slučaj« velikih kadrovskih promjena što ih, ipak, već provodi i Drnovšekova vlada, poput one prijelazne, desničarske, premijera Andreja Bajuka i glavnih ministara Janzeza Janše i Lojza Peterlea, koja je vladala samo šest mjeseci i uvjerljivo bila poražena na izborima 15. listopada 2000. Naime, smjena direktora Elektro-Slovenije (Eles) Vitoslava Türka i odmah zatim imenovanje Dominika Černjaka, vođe Stranke mladih Slovenije (SMS), za direktora Vladina ureda za mladež, bile su dvije kapi koje su čak i unutar vladine koalicije uzburkale dotad gotovo idiličnu sliku mira. </p>
<p>Tako se sada u slovenskoj javnosti ponovno nameće priča od prije pola godine o velikim »čistkama« i »revanšizmu«, što ih, navodno, temeljito provodi i ova vlada, kao i ona prije nje, u svim ministarstvima, državnim ustanovama i javnim tvrtkama u većinskom vlasništvu države. Naime, gotovo u svim ministarstvima i vladinim uredima, nakon što je u parlamentu prihvaćen novi Zakon o vladi, kojim je broj resora smanjen na 15, obavljene su korjenite smjene, od državnih tajnika gotovo do glasnogovornika, iako su neki od njih, kako tvrdi oporba, bili stručnjaci, a ne stranački (ne)podobni. </p>
<p>No, iz krugova najjače koalicijske stranke, Drnovšekove Liberalne demokracije Slovenije (LSD), koja ima 34 zastupnika od ukupno 90 u parlamentu, pojedinačno dosad najviše, pokušavaju uvjeriti javnost kako nije riječ o »čistki«, nego o normalnim smjenama ljudi koje je upravo Bajukova vlada postavila po načelu političke podobnosti. Tako je, recimo, na mjesto direktora Elesa, zasad kao v.d., vraćen Vjekoslav Korošec, kojega je prethodna vlada smijenila u rujnu 2000. i postavila Türka, kojemu se sada pripisuje sklapanje »štetnih ugovora za kupoprodaju struje« s Austrijom i Italijom. </p>
<p>Dakako, najoštrije kritiziraju te »čistke« dvije oporbene stranke, Janšini socijaldemokrati (SDS) i Bajuk-Peterleova Nova Slovenija (NSi), pritom prešućujući da se njihova šestomjesečna prijelazna vlada obilato koristila tom metodom. Također osuđuju i imenovanje Černjaka za šefa Vladina ureda za mladež, jer tvrde kako to mjesto treba pripasti oporbi - u vrijeme prijašnje Drnovšekove vlade držao ga je SDS - a SMS ne prihvaćaju kao oporbenu stranku. Međutim, ta stranka često paradira s kritikama vladine koalicije, iako su njezina četiri zastupnika glasovali za Drnovšeka kao premijera. </p>
<p>Ipak, najveću su pozornost u zadnje vrijeme izazvali javni istupi Janeza Podobnika koji je sada vođe skupine od 9 zastupnika Ujedinjene pučke stranke SLS+SKD, koja je članica vladine koalicije, zajedno s LDS-om, ZLSD-om (bivši »reformirani komunisti«) i DeSUS-om (»umirovljenici«). »Premijer Drnovšek u povodu velikih kadrovskih smjena Bajukove vlade govorio je kako njegova vlada neće raditi takve čistke. Međutim, sada imam dojam da postupa posve jednako«, izjavio je stariji iz bratskoga klana Podobnik, čija je stranka bila članica i prethodne Bajukove koalicije. </p>
<p>Pritom je taj »doktor medicine« izrazio nezadovoljstvo i smjenom svih članova slovenskog dijela Mješovitoga povjerenstva za granicu s Hrvatskom, »bez znanja« SLS-SKD-a. A upravo se mlađi brat Marjan Podobnik, kao vođa tadašnje Pučke stranke (SLS), kada je bio potpredsjednik Drnovšekove koalicijske vlade, najupornije protivio dogovoru s Hrvatskom o granici na moru, o povlačenju pravedne granične crte u Piranskom zaljevu. Marjan je trenutačno direktor državne tvrtke Telekom, s velikim ovlastima i s namjerom da je privatizira (i, dakako, dobro zaradi).</p>
<p>Slvenski mediji šire »pouzdane glasine« da će uskoro biti smijenjen i direktor Telekoma, kojega je također imenovala Bajukova vlada. Stoga je, tvrde upućeni, »doktor Janez« zaprijetio da će njegova stranka napustiti koaliciju smijeni li njegov imenjak premijer njegova brata. Tako se Drnovšek, čini se, ponovno našao u škarama braće Podobnik kao i početkom 2000. godine, kada su upravo oni, izlaskom iz koalicije, srušili njegovu vladu.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Jesu li Clintoni »počistili« Bijelu kuću?</p>
<p>Bijela kuća prilično suzdržano reagira na vandalizme koji su otkriveni nakon odlaska Clintonovih i njihovih suradnika / Mediji i Kongres bave se sada skupocjenim poklonima koje su Clintoni odnijeli sa sobom / Ponijeli su sve što nije bilo prikucano čavlima, tvrde mediji, a »na kraju su još oteli predsjednički avion Air Force One« !</p>
<p>NEW YORK, 28. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik George W. Bush izjavio je da ne namjerava praviti aferu niti pokretati istragu o vandalizmima koji su otkriveni nakon odlaska Billa i Hillary Clinton i njihovih suradnika iz Bijele kuće. Predstavnik za novinstvo Bijele kuce, Ari Fleischer, kaže kako je »sva šteta popisana i time je za nas ova priča završena. Što god da je bilo, to je sada stvar prošlosti, idemo dalje..."</p>
<p> Bush se očito više ni na koji način ne želi baviti Clintonom, ali zato američki mediji sada naveliko izvještavaju o onome što je zatečeno prilikom primopredaje Bijele kuce. Pritom se naglašava da riječ »vandalizam« uopće nije pretjerana. Popis »šteta« djeluje prilično nevjerojatno, s obzirom da se ipak radilo o prijenosu vlasti i promjeni stanara Bijele kuće, a to se u Americi obično odvija naglašeno civilizirano. Bushovi su suradnici, naime, zatekli počupane i prerezane telefonske žice u nizu ureda, i tvrdi se da toga ima toliko da je isključeno da su to u nepažnji učinili ljudi koji su selili bivše stanare.</p>
<p> Još je gore od toga sto su u WC-ima uz urede Bijele kuće otkriveni brojni grafiti, svi,naravno, »antibushovski«. Na više mjesta na zidovima su ostavljene karikature koje ismijavaju novog predsjednika, a na više kompjutora s tastatura je otkinuta tipka sa slovom W. To je, inače, srednji inicijal novoga predsjednika, kojega u američkojjavnosti često i zovu samo »W«.</p>
<p> »Mi znamo da tranzicija može biti praćena najdubljim emocijama i problemima za ljude koji odlaze, i zato pokušavamo razumijeti takve vandalizme«, kaže Fleischer. Iz demokratskog tabora, međutim, tvrde kako ništa od svega toga nije učinjeno namjerno, a uostalom, navodno je i Bush stariji, napuštajući Bijelu kuću prije ulaska Clintona, ostavio za sobom nered i priličnu štetu. Neki »stanari« ureda u Bijeloj kući možda su se htjeli našaliti, kažu demokrati, ali nitko ne bi namjerno činio bilo kakvu štetu. Mnogo su, međutim, teže i značajnije optužbe kojima se ne bave samo mediji, već i Kongres, da su Bill i Hillary Clinton, napuštajući Bijelu kuću, »pokupili sve što nije bilo prikucano čavlima«! Konkretno, komade namještaja (koje su dobivali na</p>
<p>poklon), tepihe, slike, raznu opremu... Samo u prošloj godini, tvrde mediji, Bill i Hillary Clinton primili su raznih poklona u vrijednosti od oko 190.000 dolara. Među ostalim i od Denise Rich (čiji je bivši suprug sada amnestiran pa se to logično povezuje), koja je Clintonima poklonila kuhinjski stol i stolice, te kožnatu sofu, u vrijednosti od oko 20.000 dolara. Toga sada više u Bijeloj kući nema, a trebalo je ili tamo ostati, ili bi netko morao znati za to, budući da prema američkom zakonu visoki dužnosnici ne smiju primati (i zadržati) poklone vrijednije od 50 dolara. Ili, ako ih je više, u ukupnoj vrijednosti od 100 dolara. Svi ostali vrijedniji pokloni pripadaju, formalno, Bijeloj kući. Clintoni su takodjer odnijeli i porculanski servis koji im je bio poklonio filmski redatelj i producent Steven Spielberg (vrijednu 4.900 dolara), štapove za golf vrijedne 300 dolara što ih je Clintonu poklonio glumac Jack Nicholson, boksačke rukavice vrijedne 600 dolara (poklon Sylvestera Stallonea) i još niz raznih drugih predmeta u ukupnoj vrijednosti od oko 60.000 dolara . Mediji tvrde da toga ima i mnogo više, i da će se to s vremenom otkriti.</p>
<p> I dok se u americkom Kongresu najavljuje hitno osnivanje posebnog odbora koji će ispitati sumnjive okolnosti pod kojima je Clinton dijelio oproštajne amnestije (koje se, inače, više ne mogu poništiti), mnogi u Kongresu i Senatu začuđeno govore o dvostrukim mjerilima, i moralu i etici. S jedne strane senatorica Hillary Clinton i njen suprug, odnose iz Bijele kuće poklone koje su primali i koji su vrijedni na tisuće dolara. S druge strane, senatori i kongresmeni (kao ni predsjednici) ne smiju primati i zadržati poklone vrijednije od 50 dolara, a oni također moraju prijaviti kada su pozvani na ručak (koji plaća netko drugi), i moraju paziti da taj ručak ne stoji više od 50 dolara, budući da bi inače spadao u kategoriju »poklona vrijednijih od 50 dolara«. S istom osobom koja plaća ručak senator ili kongresmen smiju ručati samo dvaput godišnje, a ako ručak plaća senator ili kongresmen, on i to mora prijaviti u Kongresu...</p>
<p> Hillary Clinton službeno je postala senatoricom prije odlaska iz Bijele kuće, i sada se postavlja pitanje zbog čega bi njoj trebalo biti oprošteno primanje i zadržavanje skupocjenih poklona iz Bijele kuće, dok njen senatorski kolega »mora paziti neće li zbog deserta kojeg bi pojeo na kraju ručka, cijena toga biti iznad dopuštenih 50 dolara"...</p>
<p> Američka javnost, ili onaj njen dio koji nije naklonjen Clintonu, zgraža se sada još i nad činjenicom da je Clinton nakon inauguracije pokušao »preoteti predstavu« Georgeu Bushu, tako što je tog subotnjeg popodneva održao tri ili četiri govora gdje god je stigao, umjesto da se »tiho pokupi« i da poštuje činjenicu da je to bio dan novog predsjednika. Za mnoge je to bilo »krajnje neukusno«. Ali tog subotnjeg popodneva Clinton nije samo pokušao »preoteti predstavu« Bushu, već je, kako se čini - »oteo« predsjednički avion »Air Force One« s kojim su on, Hillary i Chelsea odletjeli za New York. Kao bivši predsjednik, Clinton više nije imao pravo na korištenje predsjedničkog aviona, i mnogi su pretpostavljali da je Bush to odobrio. Sada se tvrdi da Bush o tome nije imao pojma (i da ga više nije briga za taj incident), već da je Clinton nekoliko sati ranije, dok je još formalno bio predsjednik, naredio da ga »Air Force One« čeka u vojnoj bazi Andrews.</p>
<p> Ni oko toga, dakako, Bush ne želi praviti probleme, jer, kako voli isticati, on se više ne želi baviti Clintonom, pa čak ni ne želi govoriti o njemu. Mediji to, međutim, još žele, a Clinton im i dalje za to daje brojne povode.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Svađe zbog politike Angele Merkel</p>
<p>BERLIN, 28. siječnja</p>
<p> - Između stranaka njemačke Demokršćanske unije, Kršćansko demokratske stranke (CDU) i Kršćansko socijalne unije (CSU) izbio je sukob zbog temeljnih neslaganja oko vodeće politike predsjednice CDU-a Angele Merkel. Sukob između manjeg i na Bavarsku ograničenog CSU-a i za birače na saveznoj razini zaduženog CDU-a otišao je tako daleko da je na raspravi oko mirovinske reforme koju namjerava provesti vlada kancelara Gerharda Schrödera, odbio održati govor Horst Seehofer, CSU-ov čovjek za pitanje mirovina. Tako je odlučio prosvjedovati protiv katastrofalne politke koju provodi CDU-ovo vodstvo.</p>
<p> Dan prije toga CDU je doživio jedan od najvećih političkih promašaja posljednjih godina nakon što je protestriajući protiv Schröderove reforme objavio plakat na kojem je njemaški kancelar prikazan u ulozi kriminalca s policijskog dosijea. Isti plakat je povučen nakon što je cjelokupna njemačka javnost, kojoj su se pridružili i poklonici Unije, s gnušanjem odbila takav način političke borbe. Merkel i njezini jastrebovi, vođa Unijine parlamentarne grupe Friedrich Merz i glavni tajnik CDU-a Laurenz Meyer, nisu čak uspjeli izvući političke bodove iz skandala oko lijevo radikalne političke prošlosti dvaju »zelenih« ministara Schröderove vlade, ministra vanjskih poslova Joschke Fischera i ministra okoliša Jürgena Trittina.</p>
<p> Usprkos tomu što Gerhard Schröder ovim ili onim propustom oporbi daje mnogo prostora za napad, CDU-ovo vodstvo to dosad nije uspjelo iskoristiti. I brojke najnovijih ispitivanja javnog mišljenja pokazuju premaoć Schröderove koalicije. Zato su, ne samo iz CSU-a sve glasniji oni koji bi na mjestu Unijinog kandidata za kancelara na izborima za Bundestag 2002. htjeli vidjeti šefa CSU-a i premijera Bavarske Edmunda Stoibera. Po nekim ispitivanjima u međuvremenu čak i birači CDU-a iz sjevernijih pokrajina, koje su tradicionalno rezervirane prema južnjacima iz Bavarske, bi radije vidjeli Stoibera u ulozi kandidata Unije za kancelara. No, formule uspjeha koje funkcioniraju u oglednoj Bavarskoj teško su, što je povijest u nekoliko navrata pokazala, prenosivi i na ostatak zemlje. Bezglava potražnja za novim konceptima i novim vodstvom, koje je s pozornice sišlo zajedno s Helmutom Kohlom, koji je zbog svoje financijske afere u dobroj mjeri zaslužan za katastrofalno stanje u kojem se Unija nalazi, tako će, po svemu sudeći potrajati. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatska će biti zvijezda jugoistočne Europe, ali ne po receptu Svjetske banke</p>
<p>Čitajući članak Nives Matijević o konferenciji za novinare koju su zajednički održali ministar financija Crkvenac i direktor Odjela Svjetske Banke za Hrvatsku Andrew Vorkink, u Vjesniku od 26. siječnja, moram priznati da sam bio oduševljen zaključkom Vorkinka da »nema sumnje da bi Hrvatska mogla postati zvijezda jugoistočne Europe«. Ako je do ovakvoga zaključka došao nakon dvotjednog posjeta njegove misije Hrvatskoj, čiji je zadatak bio pomoći Hrvatskoj da ubrza gospodarski rast, smanji nezaposlenost i otvori nova radna mjesta, upitao sam se: Zašto mu ministar Crkvenac nije ponudio posao? Jer, kao što Crkvenac kaže »ova je godina prijelomna i presudna za uspjeh Vlade u ovom mandatu i sve ćemo učiniti da reforme budu ostvarene«. Zar Hrvatskoj nije potreban takav stručnjak? Crkvenac mu je odmah trebao ponuditi »paket« koji bi uključio dvostruko veću plaću nego što je Vorkink ima u Washingtonu, bonus 50 posto od plaće, mjesec dana ljetovanja na Brionima sa upotrebom jahte i ostale beneficije potrebne da se dobije stručnjak takva kalibra. Ovakav »paket« i priliku da profesionalno radi kao kreator na stvaranju zvijezde u jugoistočnoj Europi Vorkink ne bi trebao odbaciti, a Svjetska banka bi trebala biti sretna da dade Vorkinka na posudbu Hrvatskoj na dvije godine, jer ako on uspije u stvaranju zvijezde njena reputacija bi mogla naglo porasti širom nerazvijenog svijeta, uključujući zemlje u tranziciji.</p>
<p>Moram brzo dodati da sam ovime i samog sebe iznenadio, jer Crkvencu sugeriram nešto u što ne samo da ne vjerujem, nego nikada nisam želio preporučiti zemljama u kojima sam osobno želio raditi i smatrao da imaju šansu da uspiju. </p>
<p>To područje je od 1989. do 1996. uključivalo zemlje cijele Istočne Europe i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Zapravo, što je neka od tih zemalja u tranziciji više tražila pomoć Svjetske banke, to je moj interes za tu zemlju još više opadao. Zašto? Jer Svjetska banka ne zna, a i nema iskustva u razvijanju i implementaciji strategija potrebnih za jednu modernu, tehnološki naprednu ekonomiju - uloga joj je da spašava utopljenike! Sumnjam da je Svjetska banka ikada dala savjete vladama Kanade, Francuske ili SAD. Svjetska banka i njeni stručnjaci sigurno ne znaju kako kreirati radna mjesta na koja aspiriraju biolozi, MBA studenti ili strucnjaci u fiber optici, drugim riječima, profesijama koje garantiraju visoke plaće čak i za washingtonske standarde. Zna li Svjetska banka kako smanjiti nezaposlenost? Tko to zna? Razmislimo o tome! Vorkink daje uspješan primjer Mađarske koja je smanjila nezaposlenost sa 17 na 5 posto u razdoblju od tri-četiri godine. </p>
<p>Gledajući na postotke to je pravo čudo! Mora da je mislio na Mađarsku kad je govorio o Hrvatskoj kao zvijezdi jugoistočne Europe (koju čine Albanija, Bugarska, Hrvatska i Rumunjska), samo je zaboravio reći da je danas, nakon 11 godina tranzicije, prosječna plaća u Mađarskoj 300 dolara na mjesec, a minimalna sramotno niska samo 73 dolara na mjesec. Tko bi od 378.544 nezaposlenih u Hrvatskoj, koji su u najproduktivnijoj dobi života, pristao mjesec dana raditi za 73 dolara? Nije moralno držati ih na burzi rada, ili ih prisiliti da rade za minimalnu plaću. Hrvatska Vlada treba znati bolje upravljati državom i ljudskim resursima, a Crkvenac se ne bi trebao previše zanositi ekonomskim frazama koje su izmišljene za potrošnju u zemljama u tranziciji. Put do zvijezda ostaje trnovit.</p>
<p>DAVOR MARTINOVIĆToronto, Kanada</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Optužnica protiv još nerođena djeteta</p>
<p>Putovao sam, pa sam tek nedavno imao prilike dobiti neku sliku o jednoj od naših, tipično hrvatskih, zavrzlama. Igor Mandić je nešto rekao o 1971. u Novom listu, pa ga je vaš profesionalni skriboman Ivo Horvat napao u dvije novine (u Novom listu i Vjesniku) - usput napadajući i mene kao, pazi sad!, »eksponenta velikosrpske politike« 1971. u Zagrebu itd., u tom stilu, (premda, koliko se sjećam, 1971. nigdje na vidiku nije bilo velikosrpske politike, jer je bio Tito, koji je hametice smijenio hrvatsko državno i partijsko rukovodstvo 1971., a onda isto tako srpsko rukovodstvo 1972.). A Horvat mene i Mandića iz 1971. dovodi u kriminalnu vezu kao usput, zato jer je Igor Mandić, kad je zalutao na mjesto glavnog urednika Vjesnika 2000. godine, objavio neke moje tekstove, a odbio je objaviti pismo Ive Horvata protiv mene (pazite: ne protiv rečenog teksta, nego protiv mene kao osobe). Jer ja pišem o Moskvi 1959. a Horvat piše protiv mene iz 1971. </p>
<p>To je kao da pišete protiv još nerođenog djeteta! Ali sve to nije spriječilo infantilnu, istina neizravnu optužbu da smo Igor Mandić i ja bili maltene agenti Beograda u Hrvatskoj. </p>
<p>Premda su takve optužbe u Hrvatskoj već dugo neka vrsta mode (ili je ispravnije reći epidemije!), iskreno: razumijete li vi nešto? Ja ne samo da ne razumijem, već se niti ne trudim razumjeti!</p>
<p>Pošto se kolega Vilko Luncer u nečemu slagao sa Mandićem, i on je bio izložen Horvatovu pravednom gnjevu. Pa ... i pa će onda... Samo dragi Bog može vidjeti meandre kojima će krenuti ta blesava i blatnjava rijeka!</p>
<p>Pa evo što ja o svemu tome imam za reći: Prvo, za mene je Igor Mandić, već vrlo dugo (uključujući i period u kojem je u svom »Notesu« u Vjesniku u srijedu pisao i protiv mene), vrlo pametan čovjek, što ne mogu bez ozbiljnih rezervi reći za Ivu Horvata.</p>
<p>Drugo, za mene je Luncer uvijek bio vrlo dosljedan, uspravan i pristojan čovjek i nikad nije bio nacionalist, što ne mogu bez ozbiljnih rezervi reći za Ivu Horvata.</p>
<p>Treće, o meni: moje je životno geslo bilo da nikome ništa ne objašnjavam i za ničim što sam u svom životu učinio ne žalim (na engleskom će možda biti razumljivije, u svakom slučaju kraće: »Never complain, never explain!«), pa zato lijep pozdrav svima, osoboto meni nepoznatom Ivi Horvatu, sa željom da i dalje što češće piše, kad treba i ne treba, ukazujući na naše grijehe, krive akcente, mitološko ponašanje, loše reguliran saobraćaj... i sve drugo što bi mu moglo pasti na pamet.</p>
<p> Super!</p>
<p>ŽARKO BOŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Umirovljenici se ne mogu odreći svojih zakonskih prava</p>
<p>Iz intervjua s Gojkom Bežovanom, objavljenog u Vjesniku od 22. siječnja 2001. nismo saznali kojih je znanstvenih disciplina dotični gospodin profesor i doktor, nego samo da je predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija, skraćeno CERANEO. Kako to gordo zvuči!</p>
<p> »Černomorski odjel Arbatovske poslovnice za otkup rogova i kopita« besmrtnog Ostapa Bendera prema tome je nula (utoliko više, što nije bio financiran iz državne blagane). A tko to plaća? Nije li to možda državni proračun, koji, uz ostale, pune i umirovljenici, koje Vi, gospodine predsjedniče pozivate, da se, nerazumni kakvi jesu (valjda maloumni, glupi, blesavi) urazume i da se odreknu svojih zakonskih prava na povratak duga? Pa bi time CERANEO i neprofitne organizacije, na čijem razvoju CERANEO i njegov predsjednik, uvjeren sam, gorljivo rade, mogli izdašnije musti budžet. vi (i ne samo Vi) gospodine Bežovan, zaboravljate, da govoreći o umirovljenicima, govorite o ljudima, koji su svojim radom, znanjem i odricanjem (da, već tada smo se odricali »u korist budućih generacija«, pa bi jednom tom odricanju mogao doći kraj) stvorili većinu materijalnih dobara - škola, cesta, stanova, tvornica, koje Hrvatska ima. </p>
<p>Toga je bilo i više, no dio su razorili četnici, dio je opljačkan pod okriljem bivše vlasti, a sadašnja to nastavlja upropaštavati svojom nesposobnošću. Nikome nije padalo na pamet, da našim roditeljima propovijeda odricanje u ime »bolje budućnosti«. Pokušajte to prodati našoj djeci, koja su već sredovječni ljudi - dobro ćete ih zabaviti. Samo mi moramo vječno slušati takve zahtjeve - i u komunizmu i eto sada. Gospodine Bežovan, za nas je bolja budućnost još koja godina pristojnog životarenja (ako nam se vrati bar dio duga) i onda grob.</p>
<p>Umirovljenici su svoje zahtjeve za povrat duga postavili s vrlo mnogo razumijevanja (i razuma). Neću ih ovdje ponavljati, jer su već mnogo puta bili objavljeni, no ne može se očekivati od predsjednika CERANEO da se bavi tričavim zahtjevima takvih minornih (makar i neprofitnih) umirovljeničkih udruga kao što su Matica i Sindikat, koje okupljaju »nerazumne budale«.</p>
<p>Arogancija g. Bežovana tu ne prestaje, nego g. predsjednik nalazi, da bi trebalo pozvati na red i Ustavni sud, što se usudio pačati se u tumačenje zakona i obranu zakonitosti ne pitajući za dozvolu takvu visoku instancu kao što je CERANEO. To, da se sudovi ne bi trebali »držati zakona k'o pijan plota« čuli smo (a mnogi i osjetili) još u komunizmu i znamo kamo to vodi. Tu se je g. Bežovan našao u dobrom društvu (reklo bi se, u trendu) nakon aktualnog izljeva bijesa najviših državnih dužnosnika u povodu presude Upravnog suda o Luci Rijeka. </p>
<p>Zaboravljeno je sve, što su ti isti državni dužnosnici nebrojeno puta isticali - da budućnost Hrvatske ovisi u prvom redu o tome, u kom će stupnju biti pravna država, što znači poštivati i provoditi svoje zakone. A za naše je prilike značajno, da kada sud donese presudu po zakonu, nitko ne krivi onoga, tko je postupio nezakonito (u slučaju mirovina, to je bila Valentićeva vlada), nego se napada sud.</p>
<p> To mnogo govori o vlasti i njenim prirepcima.</p>
<p>Elaboracija promašenosti (i zle nakane) ideje g. Bežovana o raseljavanju umirovljenika iz velikih gradova (valjda da se napravi mjesta za pripadnike neprofitnih organizacija) iziskivala bi više prostora, pa ću odustati od toga. Spomenut ću samo, da je prva reakcija g. Nahtigala, koji je povukao paralelu s eskimskim običajem izlaganja staraca bila vrlo ispravna.</p>
<p> Moja je asocijacija bila Auschwitz i Jasenovac.</p>
<p>B. HERGULAumirovljenik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Moj je Ericsson u servisu dulje nego kod mene!«</p>
<p>U sve većem broju mogućnosti koju nude GSM operateri na hrvatskom tržištu, kako ponudom povoljnijih pretplata, impulsa, te mobilnih aparata, a naravno u želji pridobivanja sve većeg broja korisnika, jedan od njih, napomenimo i prvi, CRONET, izgleda radi protiv sebe.</p>
<p>Naime, tijekom božičnih blagdana, HT-ov je mobilni operater korisnicima ponudio jedinstvenu ponudu Simpa paketa, koji je uključivao Simpa star paket, te mobilni aparat Ericsson T28 i to za »samo« 1498 kuna. Navala na HT-ovo prodajno mjesto u Jurišićevoj 13, te ovlašteni prodajni centar Ericssona u Amruševoj bio je očekivano golema. Na mnogima se kupcima vidjelo zadovoljstvo što su tako kvalitetni mobitel dobili vrlo povoljno. Paketi su jednostavno planuli. No, zadovoljstvo je kratko trajalo, a bogami i kvaliteta spomenutog mobitela.</p>
<p>Naime, nedugo nakon »specijalne« HT-ove ponude, preko 90 posto tih zadovoljnih kupaca »posjetilo « je Maksimirsku 78. Tamo, se naime, nalazi »Elektromagic«, ovlašteni servis za Ericsson. </p>
<p>Gužve koje su se nekoliko dana stvarale prilikom kupnji mobitela nisu bile ništa u usporedbi s gužvama u servisu. Ogromno je zadovoljstvo splasnulo u abnormalno veliko nezadovoljstvo. </p>
<p>Sramota da si jedan gigant kako što je HT dozvoli da prodaje tako ogromnu količinu »krameraja« od mobitela. Sramota je da mu se u tome pridružio i ovlašteni prodajni centar. Naime, ako su ljudi već odlučili da neće kupovati polovne aparate, te aparate sumnjive prošlosti preko oglasnika, pa gdje će drugdje potražiti nego u ovlaštenom prodajnom centru. No, prevarili su se. Ili bolje rečeno prevareni smo.</p>
<p>Jedina nam je utjeha bila nada da će nam se aparati popraviti. Uglavnom su problemi bili, NE RADI, ne može se upaliti, neće funkcionirati, jednostavno je »krepao«. </p>
<p>Djelatnici servisa sve su aparate zaprimili, riječima, pregledat ćemo ih, popraviti, a ako ne, zamijenit ćemo Vam aparat za novi. No, čekalo nas je novo neugodno iznenađenje. Uz nalog da su predali aparat, rečeno nam je da dođemo za par dana. Nakon što je mnogo od njih s posla »trknulo« po aparat, a neki smo dolazili s krajeva grada, rečeno nam je: Vaš aparat još nije gotov, dođite za par dana. I opet isto, mi dođemo, ali ne i aparati. I tako čak i po nekoliko puta. Da bi nam nakon toga jednostavno rekli: Vaš je aparat u centrali u Splitu. Naše ogorčenje bilo je ogromno. Čekali smo po dva tjedna samo da bi nam aparat otišao u Split!!! Bit će gotov za DESETAK dana!!! No, i nakon tih desetak dana moj je aparat još u Splitu. Ajde, ne budi lijen, nazovem ja centralu u Splitu, a ljubazni mi djelatnik kaže: Da, zaprimili smo ga prije dva dana, bit će gotov za tjedan dana. Prije dva dana!!! I ja njemu kažem mislite prije deset dana, a on meni pročita datum i stvarno aparat je stigao prije dva dana. I tko tu koga zaje....? </p>
<p>Jedna je mušterija došla podići svoj aparat sa servisa, no, djelatnik mu je rekao kako će aparat biti gotov sutra , jer ga još nisu stigli popraviti. Jadan je čovjek samo rekao: Pa rekli ste mi danas, ja sam došao čak iz Koprivnice. I što da sad radim? Napomenimo da je on samo jedan u nizu prevarenih građana. </p>
<p>Jer, u servisu Vas naruče da dođete po aparat, a onda Vas »zaribaju«, a na samom nalogu koji su oni ispunjavali postoji prostor u koji se upisuju telefonski broj na koji mogu kontaktirati mušteriju. No, nikad Vas ne nazovu. Jedna mušterija već tri tjedna dolazi po svoj aparat, premda su obećali davno prije, aparat još nije gotov. </p>
<p>Naravno, na telefon servisa, na koji bi građani htjeli saznati stanje svojega aparata, da ne dolaze zabadava, nitko se ne javlja. </p>
<p>Pojednostavljeno, kupili smo »novi« aparat, da bi ga za par dana dali na popravak i čekali. Jedan je čovjek ostao bez ponude za posao, jer je mogućem poslodavcu dao broj mobitela, koji »nema«, dok je jedna gospođa danima ostala na brdu u svojoj vikendici, jer joj je auto »riknuo«, a mobitel je bio kilometrima daleko na nekoj polici u nekom servisu, u tko zna više kojem gradu.</p>
<p>Građani dragi, moj Vam je savjet da ne kupujete više u HT-u, i Ericssonu u Amruševoj ulici, jer će Vas jeftinije i s manje živaca doći da odete direktno u Švedsku po njega. </p>
<p>M. B. Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Vozačke i putovnice Baranjci dobivali na riječ, pa od toga napravili unosan posao</p>
<p>Oni koji za određeni iznos svoje putovnice ustupe preprodavačima, nakon nekoga vremena dolaze u policijske postaje te prijavljuju njihov nestanak / Lažna prijava je isto kažnjivo djelo!</p>
<p>OSIJEK, 28. siječnja</p>
<p> - Kako na brzinu prevariti državu i doći do željene zarade ili pak potrebnoga dokumenta pokazuju dva primjera iz Baranje s kojima se kriminalistički službenici PU osječko-baranjske susreću gotovo svakoga dana. Riječ je o preprodaji putovnica te o podizanju vozačkih dozvola temeljem lažnih iskaza, zbog kojih su brojni stanovnici Baranje »pribilježeni« u policijski dosje.</p>
<p> Naime, mnogi su Baranjci koji su u vrijeme Domovinskog rata bili prognanici u policijske postaje prijavili da im je vozačka dozvola ostala u tada okupiranoj Baranji. Budući da su svi dokumenti policije ostali u okupiranom Belom Manastiru, nije bilo moguće provjeriti podatke o tome tko je i kada položio vozački ispit, odnosno da li ga je uopće i položio. Ipak, protjeranim Baranjcima koji su u to vrijeme bili prognanici bez krova nad glavom ukazano je povjerenje te im se izašlo u susret. Odlučeno je da svi oni kojima su vozačke dozvole ostale u domovima iz kojih su prognani, nove takve dokumente dobiju na temelju vlastitog priznanja i dva svjedoka koji bi to potvrdili. Veliki broj njih tada je iskoristio tu pogodnost, misleći da će kartoteka koja je ostala u belomanastirskoj policijskoj postaji u vrijeme rata i okupacije biti uništena. Tako su mnogi Baranjci dobili vozačke dozvole bez položenog vozačkog ispita, doslovce na »majke mi«. Međutim, nakon mirne reintegracije, djelatnici PU osječko-baranjske pronašli su u Belom Manastiru urednu i netaknutu kartoteku sa popisom školovanih vozača. Na žalost onih koji su lažnim iskazima došli do vozačkih dozvola, srbo-četnički agresor popalio im je sela i uništio kuće, no eto nekim slučajem kartoteka je ostala netaknuta. Upravo zato policija posljednjih mjeseci vrši detaljnu kontrolu na području Baranje kako bi onima koji su prijevarom postali vozači oduzeli vozačke dozvole te protiv njih podnijeli kaznene prijave. Kao jedan od »unosnih poslova« na području Baranje sve se češće pojavljuje i preprodaja hrvatskih putovnica. Bez obzira što je taj dokument na »crnom tržištu« izuzetno tražen, njegova je cijena sve niža. Pretpostavlja se da je Baranjce na takve radnje natjerala teška socijalna i financijska situacija. Ipak, iako se do prije samo godinu dana cijena putovnica kretala između 150 i 200 njemačkih maraka, posljednjih se mjeseci prodaje za najviše 200 kuna. Kako doznajemo, hrvatske su putovnice najviše tražene u SRJ i Mađarskoj, ali i još nekim istočnim zemljama. Najčešći je slučaj da oni koji za određeni iznos svoje putovnice ustupe preprodavačima, nakon nekoga vremena dolaze u policijske postaje te prijavljuju njihov nestanak. Na temelju njihove potpisane izjave, u kojoj se uglavnom navodi da su dokumente izgubili, Policijska Uprava izdaje novu putovnicu. Kako su takve prijave sve učestalije, kriminalistički službenici marljivo se bave ovim problemom zbog čega prodavači svojih ali i tuđih putovnica, na njihovu žalost, vrlo brzo budu i otkriveni. Zadnjom je obradom tako otkriven mladi Baranjac koji je tri putovnice, svoju, majčinu i sestrinu, prodao za ukupno 150 njemačkih maraka. Prema priopćenju PU osječko-baranjske, riječ je o Daliboru Đ. (21) koji je spomenute putovnice, tijekom 1998. godine, prodao Svetozaru B. (55). Iako su njegova majka Mara i sestra Daliborka znale što je Dalibor učinio, njih su troje mirno otišli u PU osječko-baranjsku te prijavili da su putovnice izgubili. Kako je policija ipak doznala istinu, protiv Dalibora Đ. podnesena je kaznena prijava zbog davanja na upotrebu sredstava za krivotvorenje isprava, dok je protiv svo troje podnesena i prijava zbog davanja lažnog iskaza policiji. Očito je, dakle, da je brojne Baranjce na ovakve preprodaje natjerala neimaština i mogućnost brze zarade. Trebali bi, međutim, biti svjesni da je riječ o kaznenom djelu zbog kojega će zauvijek biti »obilježeni«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dvojica poginula, projurivši kroz crveno svjetlo na semaforu </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Dvije su osobe poginule u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju oko 5 sati na Aveniji Većeslava Holjevca, kod skretanja za Odru. Kako je priopćila policija, do nesreće je došlo kad je, Robert Sočković (27), svojim automobilom marke »peugeot 306«, registarskih oznaka ZG 4395-V, vozio u smjeru Zagreba.</p>
<p> Dolaskom do raskrižja kod nadvožnjaka za skretanje za Odru, gdje je promet reguliran semaforima, ušao je u raskrižje na znak crvenog svjetla. tada je na desnu bočnu stranu njegovog automobila prednjim djelom naletio automobil marke »škoda felicija«, registarskih oznaka ZG 4673, kojom je upravljao Damir Havoić (28). On je u križanje ušao propisno, na znak zelenog svjetla. Od udara, »peugeot« je odbačen na rubni kamen, a potom sletio s kolnika i udario u metalni stup javne rasvjete. Na mjestu su poginuli vozač Robert Sočković i njegov suvozač Željko Radić (25), dok vozač »škode« nije ozlijeđen.</p>
<p>Na mjesto nesreće izašla je ekipa za očevide Prometne policije, a očevid je obavio Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Boris Ivančić. Tijela stradalih prevezena su u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu.</p>
<p> Policija moli očevice ove nesreće, a koji su se udaljili sa mjesta događaja prije dolaska službenih ekipa, da se jave policiji na telefon, broj 6530-870 ili 92, kako bi upotpunili saznanja o uzrocima nesreće. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U Tkalči pretučeni »mirovnjaci«, jedan SFOR-ovac još u nesvjesti </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Jedan pripadnik SFOR-a, čije ime još nije objavljeno, teško je ozlijeđen. Njega i njegovog britanskog kolegu Aiba H. (27) u subotu oko 23 sata napala je i istukla skupina napadača u Tklačićevoj ulici u Zagrebu. Kako je priopćila policija dvojica ili trojica napadača prišli su »mirovnjacima« s leđa, u Tkalčićevoj, kod broja 45, te ih srušili i izudarali nogama. Zasad nepoznati SFOR-ovac, teško je ozlijeđen i prevezen je u KB Sestara milosrdnica, i nalazi se u besvjesnom stanju. </p>
<p>Njegov kolega Aib zadobio je lakše ozljede.Napadači su pobjegli a policija za njima intenzivno traga. O svemu je obaviješteno zapovjedništvo SFOR-a u Sarajevu, koje jedino može objaviti identitet svog stradalog pripadnika. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Mercedes« djelatnika Dinersa odletio u zrak, oštećena još dva auta</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - U nedjelju oko 2.15 sati na parkiralištu u ulici Braće Cvijića 32, eksplodirao je i izgorio »mercedes 300 E«, oznaka ZG 0007-RB, vlasništvo Bogdana Rodića (51), (policija navodi samo inicijale).</p>
<p> U eksploziji su oštećena još dva automobila, »yugo 55« oznaka ZG 267-AD, i »mazda 323«, ZG 115-AM. Ozlijeđenih, srećom nije bilo. Ostaci »mercedesa« prevezeni su na vještačenje u Centar za kriminalistička vještačenja, na Kustošiji.</p>
<p>Neslužbeno saznajemo da se sumnja da je pod vozilo bila podmetnuta eksplozivna naprava.</p>
<p>Bogdan Rodić je prije rata bio djelatnik zagrebačke policije, a sada radi u »Dinersu«. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Trojica u pritvoru zbog pokušaja ubojstva i nasilničkog ponašanja</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je, ranivši ga hicem iz pištolja u prsa, pokušao ubiti Petra Stanića (19), Mijo C. (47) prijavljen je za pokušaj ubojstva, a istražni sudac nakon saslušanja odredio mu je pritvor.</p>
<p> U pritvoru su i Tomislav B. (23) te Dino S. (19) za koje se sumnja da su zajedno s ranjenim Stanićem, napavši Mijina sina Joška C. (22), počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Budući da se Petar Stanić, zbog teških i po život opasnih ozljeda, liječi u splitskoj bolnici, protiv njega je podnesena prijava u redovitom kaznenom postupku.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, trojica mladića u subotu oko 5 sati napala su Joška C. koji se nalazio u društvu svoje 17-godišnje djevojke V.Č.</p>
<p> Napadnuti Joško počeo je bježati i dozivati u pomoć da bi njegov otac izašao na balkon njihova stana u Vinkovačkoj 18 u Splitu i iz pištolja marke »valter«, devetmilimetarskog kalibra, za kojeg ima dozvolu za držanje, ispalio najmanje tri hica. Jedan je Peri Staniću prostrijelio prsa.</p>
<p> Prema prvim informacijama s kojima je policija izašla u javnost, navodilo se da su osumnjičeni mladići Joška napali palicama, o kojima u nedjelju nije bilo riječi.</p>
<p> Koji su motivi ovog događaja, još se utvrđuje.</p>
<p>Prema neslužbenim saznanjima, trojac je Jošku već prijetio. Susjedi tvrde da Mijo, inače dragovoljac Domovinskog rata i njegov sin nikada nisu bili problematične naravi. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Iz BiH švercali cigarete, duhan i cigaret-papir</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - U dvjema »dubinskim kontrolama« policija je zaplijenila 197 šteka različitih cigareta bez zaštitnih markica. Ministarstva financija Republike Hrvatske te 48 kilograma rezanog duhana i pet paketa cigaretnog papira.</p>
<p>U Mimicama nedaleko do Omiša u svome golfu bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka zaustavljen je Zdravko Š. (36) iz Čapljine. Prošvercanih 197 šteka cigareta skrivao je pod poklopcem motora, unutarnjim oplatama vrata te pod stražnjim blatobranima i sjedištima. Zdravko Š. prijavljen je za kazneno djelo nedozvoljene trgovine i prekršaj Carinskog zakona.</p>
<p>Miljenko A. (54) iz Donjih Mamića 48 kilograma rezanog duhana i cigaretni papir skrivao je pod zadnjim sjedištem i poklopcem motora svoga mercedesa bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka. Prošvercana roba pronađena mu je u Vrgorcu, a slijedi mu kaznena prijava za izbjegavanje carinskog nadzora. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Znaor samo za putne troškove obračunao više od dva milijuna kuna</p>
<p>ZLATAR, 28. siječnja</p>
<p> - Budući da se Nediljka Znaora, te još sedmoricu optuženih, tereti za 27 kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, krivotvorenje dokumenata i poticanje, od čega Nediljka Znaora da je tim kaznenim djelima sebi pribavio protupravnu korist veću od 14,5 milijuna kuna, a drugim osobama više od 17,7 milijuna, od čega stranim off shore kompanijama više od 9 milijuna kuna.</p>
<p>Zagonetno je još uvijek na koji način i koliko je Znaor imao prihoda,i iz kojih izvora.</p>
<p> Kako se protiv njega vodi nova istraga, kao i protiv još nekoliko osumnjičenih, zbog navodno podizanja novca putem fiktivnih putnih naloga, a prema pouzdanom izvoru radi se o više od dva milijuna kuna za putne troškove.</p>
<p> Prema drugom dobro obaviještenom izvoru Nediljko Znaor primao je plaću na više mjesta, kao i putne troškove, te je mjesečno imao primanja i do 31.000 DEM.</p>
<p> Navodno je i poveća svota ponuđena nekome u Zagrebu da bi se ishodilo njegovo puštanje iz pritvora, no Vrhovni sud odbio je žalbu branitelja na rješenje izvanraspravnog vijeća Županijskog suda o produljenju pritvora Nediljku Znaoru i Božidaru Denziću, a koji im se produžavao dosad svaka dva mjeseca. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Načelnik općine Barilović optužen zbog rastrošnosti</p>
<p>KARLOVAC, 28. siječnja</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Karlovcu, pred Vijećem kojem predsjeda sudac Mladen Kosijer, traje glavna rasprava protiv načelnika općine Barilović, nedaleko od Duge Rese, Zvonka Spudića.</p>
<p> Spudića se tereti za zlouporabu ovlasti i položaja</p>
<p>. Optužen je da je 1998. godine kao načelnik barilovičke općine iz proračuna za potrebne reprezentacije potrošio, po nalazu 147.082 kune, iako je planom za tu reprezentaciju bilo predviđeno 85.000 kuna.</p>
<p> Tako je za više od 62.000 kuna »probio« plan i taj dio novca, sumnja se potrošio za sebe i za svoje privatne potrebe.</p>
<p>Ovaj »slučaj« već drugu godinu zaokuplja pažnju žitelja općine Barilović i Duge Rese, jer je Spudić visokopozicionirani dužnosnik HDZ-a Karlovačke županije. </p>
<p>Spudića se zapravo tereti za rastrošnost, a optuženik se u istrazi branio šutnjom. Vijeće Županijskog suda u Karlovcu odredilo je knjigovodstveno-financijsko vještačenje, zbog čega je glavna rasprava odgođena. (T. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>U brodogradilištima se pribojavaju »odrastanja« bez potpore države</p>
<p>Pomoć države i dalje ostaje u jamstvima i subvencijama od 7,5 posto, ali su brodogradilišta priželjkivala deset posto/ Hrvatska brodogradnja se vratila u europski i svjetski vrh, ali bez temeljne reorganizacije poslovanja i tehnološke modernizacije neće biti konkurentna </p>
<p>RIJEKA, 28. siječnja</p>
<p> - Petogodišnji proces sanacije pet najvećih hrvatskih brodogradilišta Trećeg maja, Kraljevice, Brodosplita, Brodotrogira i Uljanika službeno je okončan krajem prošle godine, dok je u Uljaniku to učinjeno tri mjeseca ranije. Država sada očekuje da brodogradilišta napokon pokažu sposobnost samostalnog pozitivnog poslovanja na nemilosrdnom svjetskom tržištu, što je ujedno i priprema za njihovu privatizaciju. </p>
<p>Brodogradilišta se pribojavaju »odrastanja« bez dosadašnje potpore države, a bila su oslobođena plaćanja doprinosa na plaće, te imala i niz drugih privilegija. Pomoć države i dalje ostaje u jamstvima i subvencijama od oko 7,5 posto, što ne zadovoljava brodogradilišta koja su priželjkivala barem deset posto subvencije. Jer, mnoge druge zemlje svoja brodogradilišta subvencioniraju u većem postotku nego što to čini Hrvatska, a poznato je da se u svijetu subvencionira i »ispod stola«, prvenstveno zato da bi se zaposlio što veći broj ljudi. </p>
<p>Hrvatska brodogradnja ponovo se vratila, nakon desetogodišnjeg izbivanja, u sam europski i svjetski vrh, ali, jasno je svima, bez temeljne reorganizacije poslovanja i tehnološke modernizacije ona neće moći biti konkurentna, posebice ne daleko istočnim brodogradilištima, te bi se, ako se navedeno na vrijeme ne učini, naša brodogradnja ponovo mogla naći u teškoćama u kojima je zamalo potonula minulih godina. </p>
<p>O mogućem načinu privatizacije naših brodogradilišta, za sada se uglavnom nagađa, a nedavno je u Rijeci predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević kazao da privatizacija brodogradilišta nije realna opcija, jer će se teško naći kupac, posebice ako se brodogradilišta želi zadržati kao proizvodne cjeline. Vidošević rješenje za brodogradilišta vidi u subvencioniranju, visokoj razini kvalitete upravljanja i poticanju kooperacije, s obzirom da je strateški interes ugradnja domaćeg proizvoda u brod.
Izlazak ispod sanacijskog kišobrana brine sva velika hrvatska brodogradilišta osim Uljanika, u kojem su uvjereni da će u ovoj godini pozitivno poslovati. </p>
<p>U knjizi narudžbi riječkog Trećeg maja uposano je devet brodova vrijednih 250 milijuna američkih dolara što osigurava posao do kraja 2002. godine, a to brodogradilište već ugovara poslove za 2003. godinu. Računaju da bi se u knjizi narudžbi u naredna dva mjeseca moglo naći još četiri do pet brodova. To znači da bi Treći maj godišnje isporučivao četiri do pet brodova što traži modernizaciju brodogradilišta i zapošljavanje nove radne snage.</p>
<p> U ovom trenutku Treći maj zapošljava oko 2.600 radnika, te 880 kooperanata, a nedostaje mu još oko 300 proizvodnih radnika uglavnom brodomontera, varilaca, skelara i brusača. Spomenutu radnu snagu ne uspijeva se naći ni na širem riječkom području, pa brodogradilište priželjkuje odobrenje »uvoza« radne snage iz inozemstva. Isti problem muči i ostala hrvatska brodogradilišta. Ako se to dopusti, prethodno treba zaštititi visinu plaća hrvatskih radnika, s obzirom da su radnici iz drugih zemalja (Slovačke, Rumunjske, Bugarske, BiH) spremni raditi za manje plaće, nego što ih trenutačno primaju hrvatski brodograđevni radnici. </p>
<p>Brodogradilište Kraljevica nastoji se vratiti na tržište novogradnji, s obzirom da je minulih godina uglavnom, silom (ne)prilika, radilo remonte brodova. Kraljevica računa na gradnju brodova za Lošinjsku plovidbu, tegljača za jadranski pomorski servis i trajekata za Rapsku plovidbu a svi su izgledi da će zaključiti ugovor o gradnji skupocjene jahte za švicarskog naručitelja. Kraljevica se želi specijalizirati za gradnju jahti i izgradnju manjih plovnih jedinica - trajekata i ro-ro brodova. </p>
<p>U konkurenciju za gradnju tegljača za jadranski pomorski servis, ušlo je riječko remontno brodogradilište Viktor Lenac, što je za javnost podosta zbunjujuće s obzirom da su kvarnerska brodogradilišta Treći maj, Kraljevica i Viktor Lenac, potpisala ugovor o suradnji, a sad se, na neki način, Viktor Lenac javlja kao konkurent Kraljevici. Uz to, Lenac je pokazao zanimanje i za gradnju trajekata za Rapsku plovidbu. Bez obzira što navedeno ne djeluje baš dobrosusjedski, iz Lenca poručuju da su oni za suradnju, ali ovim poslovnim potezima pokazuju da više ne žele obavljati samo preinaku i remont brodova, već graditi i nove plovne jedinice. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zašto se radi nova poljoprivredna strategija, kad je i postojeća dobila prolaznu ocjenu? </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, uz suradnju domaćih stručnjaka i znanstvenika s područja agrara, te Organizacije UN za poljoprivredu i hranu (FAO) pripremilo je novu strategiju razvitka hrvatske poljoprivrede, koja će biti dio ukupne gospodarske strategije do 2010. godine koju priprema Vlada. Nova strategija radi se iako je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, još sredinom prošle godine ustvrdio kako je postojeća Strategija, donijeta konsenzusom 1995. godine, bila »dobro napravljena«.</p>
<p> Naime, on smatra da ona zbog više razloga nije dala rezultate. Među razlozima za neuspjeh ističu se nepovoljan makroekonomski okoliš, goleme ratne štete, nedostatak kreditnih sredstava, visoki troškovi proizvodnje i smanjena konkurentnost, uzrokovana nepovoljnom trgovinskom i cjenovnom politikom.</p>
<p> Nova agrarna strategija, napominju u Ministarstvu, trebala bi poticati efikasnu proizvodnju uključujući i marketing poljoprivrednih proizvoda, jer »domaća hrana« sve teže pronalazi put do domaćeg tržišta, koje je zatrpano »robom iz uvoza«. Strateški dokument za nacionalni razvoj poljoprivrede razrađen je uz pomoć FAO-a, a uključuje i program i mjere Akcijskog plana djelovanja usvojenog na svjetskom summitu o hrani iz Rima 1996. godine. </p>
<p>Osim reforme sustava poticaja, te pet zakona koji se nalaze u saborskoj proceduri, Ministarstvo će ove godine uz »starateška promišljanja« skupa s HBOR-om razraditi prijedlog novog sustava kreditiranja poljoprivrede. Naime, planira se izmjena načina rada Fonda za razvitak poljoprivrede, čiji je fond za ovu godinu povećan dva i pol puta, uz istovremeno uključivanje poslovnih banaka. No, ostaje otvoreno pitanje na koji će se način privoliti poslovne banke da financiraju primjerice podizanje tzv. »dugogodišnjih nasada«, dok seljaci tvrde da je svaka kamata iznad osam posto »zelenaška«.</p>
<p>Zabrinjavaju podaci o sadašnjem stanju hrvatskog agrara. Tako je 51 posto stanovništva koje se bavi poljoprivredom starije od 50 godina, dok 36 posto prosječnih izdataka domaćinstva odlazi na hranu. Primjerice, prema podacima FAO-a, u najsiromašnijim zemljama taj je postotak iznad 50 posto, dok se u zemljama Europskoj uniji (EU) između 17 i 23 posto primanja potroši na hranu. Hrvatska ima i samo pet poljoprivrednih prehrambenih proizvoda u dovoljnim količinama s obzirom na potrebe, dok je u posljednjih pet godina pokrivenost uvozom oko 60 posto. Zemlje EU, primjerice, preko 90 posto hrane proizvode za svoje potrebe, a tek sedam do osam posto potreba tamošnjih tržišta se pokriva iz uvoza.</p>
<p>Od uvođenja novčanih poticaja i naknada u poljoprivredi i ribarstvu prije četiri godine, broj poticaja je narastao na preko 130 različitih poljoprivrednih kultura. Primjerice, lani se na pšenicu odnosilo 42.000 zahtjeva za poticaje, iako godišnje Hrvatska ima znatne tržišne viškove pšenice (oko 350.000 tona). No, s niskim prosječnim prinosom pšenice (oko četiri tone po hektaru), domaća pšenica nije konkurenta na svjetskom tržištu. Nadalje, država godišnje samo u proizvodnju mlijeka izdvaja više od 300 milijuna kuna, iako manje od 300 obiteljskih gospodarstava ima 15 ili više krava. Naime, zbog niske otkupne cijene mlijeka, proizvođačima se predaja mlijeka »ne ispati«, dok potrošači kozumno mlijeko, sve više, kupuju i u - inozemstvu.</p>
<p> Ministar Pankretić je izradu poljoprivredne strategije najavio za kraj prošle godine, no ona još uvijek »nije gotova«. Iako se, ovih dana, prilikom rasprave o krovnim poljoprivrednim zakonima u Saboru, čulo da je najprije trebalo donijeti strategiju pa zakone. Ulazak u WTO prisiljava hrvatsku poljoprivredu na strateški zaokret u kojem se mora napustiti poslovanje uz politiku visokih cijena. (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Beč: Pohvala hrvatskom moru i gostoprimstvu </p>
<p>BEČ, 28. siječnja</p>
<p> - Na Međunarodnom turističkom sajmu »Odmori 2001.« koji je završio u nedjelju u Beču, svoju je turističku ponudu među dvadesetak zemalja predstavila i Republika Hrvatska. </p>
<p> Uza sve naše turističke zajednice, ove godine poseban program priredila je Primorsko-goranska županija. Povijesne, prirodne, kulturne i kulinarske posebnosti te turistički ugođaj i ozračje predstavila je Splitsko-dalmatinska županija uz glazbu kvinteta »Jedinstvo«.</p>
<p> Hrvatska izložba na toj najvećoj turističkoj priredbi u Austriji bila je izuzetno dobro posjećena. Posjetitelji hrvatskog štanda na 70 četvornih metara, najviše su se zanimali za cijene, mogućnosti putovanja i smještaja, poslovni partneri i novinari za informacije i novosti u hrvatskoj turističkoj ponudi, te o stanju privatizacije, stranih ulaganja i gospodarskog razvoja općenito. </p>
<p> Najveći austrijski turistički časopis Reise Magazin u posebnom izdanju prigodom Turističkog sajma pod naslovom »Trendovi za godišnje odmore u 2001.« velik prostor posvetio je Hrvatskoj pišući »o kristalno čistom moru, prelijepim obalama i mirisnim šumama pinije«. Naglašava se da »austrijski gosti kao veliku prednost posebno cijene gostoprimstvo Hrvata što je njihov zaštitni znak, geografsku blizinu, brzu dostupnost turističkih odredišta, izuzetnu kakvoću mora, te bogatstva prirodnih i kulturnih ljepota u Hrvatskoj«.</p>
<p> Nedavno je jedan veliki britanski organizator putovanja proveo ispitivanje u 500 europskih hotela za godišnje odmore. Među 10 najboljih su dva hotela u Hrvatskoj: »Croatia« u Cavtatu na prvom, a »Soline« u Brelima na šestom mjestu, piše austrijski Reise Magazin. Uz to se navodi popis svih umjetničkih, kulturnih, povijesnih i sportskih manifestacija, od Dubrovačkih igara do Sinjske alke i jedriličarskih regata. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Financiranje hrvatskih stranaka daleko od transparentnosti koju traži Europa</p>
<p>Ubuduće bi Europska unija mogla financirati rad političkih stranaka koje četvrtinu financijskih potreba osiguravaju iz nezavisnih izvora o čemu svjedoče transparentni računi/ Takvom mogućnosti ne bi se mogla okoristiti ni jedna hrvatska stranka jer sve koriste činjenicu da kod nas ne postoji obveza javnog objavljivanja troškova kampanja i imena donatora/ Na tom »europskom ispitu pala bi i većina predsjedničkih kandidata s posljednjih izbora pa i predsjednik Mesić</p>
<p>ZAGREB, 26. siječnja</p>
<p> - Ako se usvoji prijedlog Europske komisije (vlade EU), ubuduće bi Europska unija mogla financirati rad političkih stranaka. Uvjet za financiranje jest da statuti stranaka budu u skladu s kriterijima koji za političke stranke vrijede u EU te da stranke osiguravaju četvrtinu svojih financijskih potreba iz nezavisnih izvora. Cilj takvog prijedloga jest podržavanje stabilnost političkog sustava u nekoj zemlji. Iako se ovaj prijedlog odnosi samo na stranke u zemljama članicama EU-a, pokušali smo te kriterije primjenitina hrvatske stranke. </p>
<p>Dakle, što se Hrvatske tiče, većina parlamentarnih stranaka bi, kada su njihovi stranački statuti u pitanju, mogla dobiti financijsku pomoć EU-a. Međutim, što se tiče drugog uvjeta, osiguravanja četvrtine financijske pomoći iz nezavisnih izvora, veći broj njih po svoj prilici ne bi prošao na ispitu. Glavni krivac za to je Zakon o financiranju stranaka koji ne obvezuje stranke da javno objavljuju iznose i imena svojih donatora. Da bi dobile pomoć EU, stranke bi morale predočiti svoje financijske račune o troškovima za kampanje kao i za stranačku infrastrukturu, a trebale bi i javno iznijeti od koga i u kojem iznosu dobivaju donacije. Međutim, većina stranaka čuva takve podatke, ili ih krivotvori iznoseći manje brojke u javnost od onih stvarnih. Tako je prilikom zadnjih parlamentarnih i predsjedničkih izbora računica pokazivala da su neke stranke i predsjednički kandidati potrošili više novca samo za televizijsku reklamu nego što su javno priznavali da su potrošili u cijeloj kampanji.</p>
<p>Zbog tih »rupa« u zakonu, javljali su se i skandali jer su se politički akteri međusobno optuživali da ih u kampanjama podupiru osobe i poduzeća s negativnim imidžem u javnosti. Tako je za zadnjih predsjedničkih izbora izbila svojevrsna afera kada se otkrilo da Stipu Mesića financira tvrtka »Klariko voće«, koja, navodno, nije isplaćivala ni redovite plaće svojim zaposlenima. Mesićev tabor je uzvratio Draženu Budiši informacijom da njegovu kampanju financira tvrtka »Diners« koja djeluje na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. Borba se vodila i oko toga tko koliko troši na televizijske spotove dok su se u svezi s poduzetnicima, tzv. tajkunima, u medijima objavljivali tekstovi kako stranke ili predsjedničke kandidate financiraju »ispod stola«. Zanimljiva tema bila je i postojanje tzv. crnih fondova iz kojih pojedine stranke financiraju svoje potrebe. A bilo je i nekoliko primjera da su pojedini političari novcem kupovali svoje mjesto na listi odnosno zastupnički mandat.</p>
<p>Inače, stranke se u Hrvatskoj financiraju iz proračuna, kroz članarinu te i iz donacija. Zakonom je regulirano samo pitanje novca kojeg stranke dobivaju iz proračuna. Tako se od ukupnog iznosa koji Sabor dodjeljuje političkim strankama pet posto kvartalno dodjeljuje podjednako svim strankama koje su sudjelovale na izbora za Zastupnički i Županijski dom Sabora, ako je njihova lista osvojila najmanje tri posto glasova. Nadalje, 15 posto sredstava dijeli se jednako svim parlamentarnim strankama zastupljenima u oba doma Sabora dok se preostalih 80 posto novca dijeli razmjerno broju zastupnika koji pojedina stranka ima u oba doma Hrvatskog sabora. </p>
<p>Međutim, kako je ukupno riječ o svoti manjoj od deset milijuna maraka a samo Đapićevim pravašima, kako je jednom rekao, za kampanju treba oko milijun maraka, onda je jasno da značajnije stranke većinu sredstava za svoj rad, a pogotovo za kampanje, dobivaju iz donacija. I u zemljama s duljom demokratskom tradicijom, te donacije znaju biti sporne te se uz njih vežu i afere. Posebice oko toga treba li otkriti ime donatora te koliki najmanji iznos treba javno objaviti.</p>
<p> To pitanje je kod nas bilo ostavljeno dobroj volji pojedinih aktera u kampanji. Tako je aktualni predsjednik Mesić u više navrata obećavao kako će baš slijedećeg tjedna objaviti konačni popis donatora za svoju kampanju. To se još nije dogodilo. U svezi s tim posve transparentni nisu bili ni drugi predsjednički kandidati (iako su Budiša i Granić objavili svoje ukupne troškove), kao niti većina stranaka koja je sudjelovala na zadnjim parlamentarnim izborima. </p>
<p>Vjerojatno bi tek eventualna financijska pomoć Europske komisija prisilila i hrvatske stranke na transparentnost u vezi s donacijama koje dobivaju. Naime, da bi neka stranka dobila tu pomoć, prije toga mora javno predočiti financijski troškovnik kako bi se vidjelo dobija li četvrtinu sredstava iz nezavisnih izvora.</p>
<p> Dakako, neovisno o tome Hrvatski sabor bi mogao donijeti zakonsku regulativu koja bi sve stranke i predsjedničke kandidate obvezivala na javno objavljivanje svih donacija. No, pitanje je odgovara li to snažnijim strankama. Međutim, dok se to pitanje ne riješi, ostat će i sumnja da se u kampanjama troši i tzv. prljavi novac, odnosno da se nakon izbora onima koji su uložili na »pravog igrača« darovani novac vraća kroz moguće dodjeljivanje unosnih državnih poslova ili zakonsku regulativu koja se prilagođava određenim kompanijama.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HRC upozorava: Potreban oprez zbog opasnosti od zaostalih mina </p>
<p>KARLOVAC, 28. siječnja</p>
<p> - Hrvatski centar za razminiranje sa sjedištem u Sisku, u suradnji s Područnim uredom u Karlovcu izvijestio je o tri posljednja incidenta, vezana uz eksplozije zaostalih mina. Naime, HRC je uputio poziv na oprez zbog opasnosti od mina na tome području, u kojem stoji da je u posljednjih osam dana došlo do teških stradanja od mina.</p>
<p>Prvi incident dogodio se 16. siječnja u šumi Zabrnici nedaleko Petrinje, gdje je Antun Gajdek (64) prilikom nailaska na minu PROM-1, teško ozlijedio ruku. Drugi se dogodio u području Goleš nedaleko Zemunika Donjeg (Zadar) gdje je čuvajući ovce od mine PM-2 nastradao Ante Ljubo-Čanković (64) te izgubio šaku i zadobio trbušne ozljede te ozljede na licu. Najtragičniji incident posljednjih dana dogodio se između Bršadina i Marinaca gdje je Budimir Kovačević (55) smrtno stradao prilikom nailaska na minu PROM-1.
S obzirom na učestalost minskih incidenata u posljednjih desetak dana HRC još jednom upozorava hrvatske građane da budu svjesni te opasnosti, te da ne ulaze u minska polja ili sumnjiva područja. Isto tako, upozoravaju se građani da ne pokušavaju sami razminiravati polja, oranice, voćnjake, da ne skidaju oznake minskih polja. Isto tako da pronalazk minsko-eksplozivnih sredstava odmah dojave najbližoj PU ili HRC-u. Kontakt i telefonski broj u Karlovcu je 047/611-053, kaže se u priopćenju. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Osam godina od oslobađanja Peruče</p>
<p>HRVACE, 28. siječnja</p>
<p> - Postrojbe Hrvatske vojske su 28. siječnja 1993, prije osam godina, oslobodile sva dotad okupirana naselja u sadašnjoj hrvatačkoj općini, zajedno s branom i Hidroelektranom Peruča. Pripadnici srpskih agresorskih snaga su nekoliko minuta prije dolaska Hrvatske vojske na Peruču uspjeli aktivirati ranije postavljenih više od 20 tona razornog eksploziva u utrobi brane. </p>
<p> Iako u eksploziji teško oštećena, brana je ipak izdržala, čemu je pridonijela brza i učinkovita intervencija djelatnika Hrvatske elektroprivrede, inženjeraca HV-a i građevinskih tvrtki. Oni su teškom mehanizacijom zatrpavali goleme kratere, a otvaranjem temeljnog ispusta i otjecanjem vode u Cetinu spriječeno je prodiranje vode u središte brane, a samim time uklonjena je glavna opasnost. Namjera agresora bila je, a time je stalno prijetio od prvog dana okupacije tog objekta, da rušenjem brane nizvodno sve do Omiša potopi naselja u kojima živi više od 20.000 stanovnika. </p>
<p> Brana je obnovljena i dva metra je viša od prethodne, a u jezeru je trenutačno, zahvaljujući kišama prethodnih nekoliko dana, više od 460 milijuna prostornih metara vode. </p>
<p> U nedjelju je u Potravlju, jednom od tada oslobođenih sela, prigodno obilježen dan oslobođenja i odana počast palim braniteljima i žrtvama rata u tom naselju. U crkvi sv. Filipa i Jakova fra Božo Norac Kljajo, profesor na Teološkom fakultetu u Splitu, služio je misu zadušnicu, a zatim je ispred crkve otkriveno spomen obilježje poginulim braniteljima i žrtvama rata iz Potravlja, Satriča i Maljkova. </p>
<p> Istodobno su članovi Udruge dragovoljaca branitelja HEP-a - Ogranka Hidroelektrane Peruča položili vijenac i zapalili svijeću na spomen obilježje jedinom poginulom branitelju u akciji oslobađanja Peruče Anti Buljanu, koji je prije rata bio radnik te elektrane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Branitelji Petrokemije podržali Stožer za obranu Petrokemije</p>
<p>KUTINA, 28. siječnja</p>
<p> - U Kutini je u nedjelju održan Izborni sabor Udruge hrvatskih branitelja »INA-Petrokemija 90./96.«. Udruga nosi ime tvrtke iz vremena rata, a godine upućuju na odlazak prvog i povratka posljednjeg iz Domovinskog rata od 752 člana Udruge, a među njima 56 posto je dragovoljaca. Predsjednik Udruge Drago Batinić podsjetio je na posebnu ulogu i vezu Udruge sa Stožerom za obranu Petrokemije. Mi smo njegov nerazdvojiv dio, rekao je, naglasivši da se to osjeća i ovih dana kada se manipulira s isporukama plina inače nacionalnim bogatstvom. Dodao je da branitelji Petrokemije, uz sindikalnu, imaju i širu braniteljsku potporu. </p>
<p>Batinić je podsjetio da je 18. srpnja prošle godine na tu temu potpisan u državi jedinstveni sporazum više udruga HEP-a, HPT-a, HŽ-a i Ina-Petrokemije.</p>
<p>»Zamislite da samo na dva sata, solidarno braneći svoja zakonska prava stanu ovi sustavi u državi«, rekao je Batinić. »Nadamo se da do toga neće doći, dakle da primjena članka 1. tog Sporazuma nikada neće biti u uporabi. No, odlučni smo upozoriti na nedopustive odnose prema gospodarskoj politici u državi a ogorčeni smo i na pojedine izjave kad branimo svoja prava i tumačimo poslovnu politiku naših tvrtki. Stoga i mi podržavamo potpisivanje peticije za smjenu potpredsjednika Vlade RH Slavka Linića«, kazao je Batinić. </p>
<p> Na Izbornom saboru govorio je i glasnogovornik Stožera za obranu Petrokemije Željko Klaus. Naglasio je kako je i dalje ova tvrtka pod neshvatljivim pritiskom vezanim uz isporuku plina, te da priča iako su sada postrojenja u startu očito nije okončana. Naime, on tvrdi da se može čuti kako i dalje ima mišljenja da se Petrokemija, koja je općim odredbama Ugovora pretposljednja među devet kategorija za isključenje na prvom mjestu, te da je to moguće učiniti i u trenutku kad je temperatura i znatno iznad nule. </p>
<p> Na Izbornom saboru branitelja Petrokemije dajući im potporu posebno u očuvanju vrijednosti Domovinskog rata bili su i general zbora u mirovini Zvonimir Červenko, zamjenik ministra hrvatskih branitelja Josip Vdović, saborski zastupnici Hrvoje Zorić i Velimir Kvesić. Za novog predsjednika Udruge hrvatskih branitelja u kutinskoj Petrokemiji izabran je Tomislav Vdović.</p>
<p>Drago Pasarić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Još jedna »predstava« na splitskoj političkoj pozornici: Tko puše u čiji rog?</p>
<p>SPLIT, 28. siječnja</p>
<p> - Nema mira na splitskoj političkoj pozornici! Kao po špagu, nizaju se »kazališne predstave«, postavljaju se »dramski komadi«, a sudeći po ustrajnosti i žestokom tempu kojim se krenulo u »novu sezonu« (predizbornu kampanju), splitsko političko kazalište definitivno je na prvom mjestu u zemlji. Tek što je završila zamorna i, po tko zna koji put odgledana predstava, o ratu splitskoga SDP-a i HNS-a s oporbenim HDZ-om, na političkoj pozornici postavljena je nova »drama«.</p>
<p> Kao i u prethodnoj predstavi, uloga žrtve ponovno je namijenjena SDP-u, dok su se drugi akteri uglavnom promijenili. Tako je umjesto HNS-a, ulogu SDP-ova »supatnika«, preuzeo HSS, a Stranka umirovljenika (SU) zamijenila je HDZ, koji se specijalizirao za uloge »bjesomučnih i nezajažljivih napadača«. Ukratko, nova-stara predstava mogla bi biti zanimljivija od prethodne, to više što splitski HSS tvrdi da je Stranka umirovljenika angažirala i profesionalne »šaptače«, a oni navodno dolaze iz redova HSLS-a i ASH-a. </p>
<p>Sve je počelo prošlog tjedna kada je Stranka umirovljenika javno optužila saborske zastupnike iz Splita Marina Jurjevića (SDP) i Luka Roića (HSS) zbog »raskošnog života na državnim jaslama u trenutku dok je Hrvatska suočena s najvećom socijalnom krizom u povijesti«. Tako su umirovljenici pobrojali sve dužnosti koje obnaša Jurjević i izračunali da njegova mjesečna primanja iznose oko 30.000 kuna, točnije, da SDP-ov zastupnik »mjesečno teži koliko i 40 umirovljenika«. Za Roića su rekli da mu nije dosta to što mjesečno »nalupa« 30.000-ak tisuća kuna, »što je samo pola zla«, nego da je u 11 mjeseci prošle godine za dnevnice i putne troškove potrošio nevjerojatnih 108.000 kuna. Na kraju su zaključili da nova vlast, baš kao i HDZ-ova, na zgražanje najugroženijih kategorija društva, ne prestaje potkradati umirovljenike.</p>
<p> Jasno, nije trebalo dugo čekati na reakciju šefa splitskog SDP-a. »Istup čelnika Stranke umirovljenika potvrđuje da je patološko stanje hrvatske političke scene poprimilo drastične razmjere. Plaća saborskog zastupnika od 12.800 kuna i saborski paušal od 1.200 kuna, sva su moja primanja u Saboru, dok sve što dobijem na osnovi funkcija u Gradskom vijeću i nekih komisija ide u Fond SDP-a za stipendiranje studenata«, poručuje Jurjević.</p>
<p> »Zar mislite da su građani politički nepismeni i da ne mogu shvatiti u čiji politički rog vi pušete«, kazao je Jurjević, nazvavši čelnike SU-a »običnim provokatorima i notornim lašcima«. Kako se i očekivalo, promptno je reagirao i splitski HSS, koji posebno ističe da se čelnici HSLS-a i ASH-a kriju iza »bolesnog« nastupa splitskih umirovljenika. Splitski HSS-ovci tvrde da je njihov čelnik Luka Roić »legalno plaćen za svoj rad«, te optužuju Stranku umirovljenika i njihove pomagače za »jeftino politiziranje uoči novih lokalnih izbora«. No, za razliku od Jurjevića, koji nije precizirao u čiji »politički rog pušu« umirovljenici, iz HSS-a javno poručuju da iza svega stoje splitski HSLS-a i ASH-a. I da se vratimo na početak priče: kao po špagi, nizaju se »kazališne predstave« na splitskoj političkoj pozornici...</p>
<p>D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zagorski prijevoznici prijete ukidanjem autobusnih linija</p>
<p>KRAPINA, 28. siječnja</p>
<p> - »Zbog nelojalne konkurencije malih prijevoznika, koji imaju dva-tri autobusa, a preuzeli su rentabilne linije, te bez sufinanciranja jedinica lokalne samouprave, morat ćemo ukidati nerentabilne linije«, upozorio je direktor Presečki grupe Antun Presečki. Rekao je da zna da će time biti najviše oštećeni radnici i učenici najudaljenijih mjesta te radnici koje će Presečki grupa morati otpustiti, no da ta tvrtka, inače jedan od najvećih autobusnih prijevoznika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ne može rješavati socijalne probleme, što je činila dosad time da već nije ukinula nerentabilne linije. Rješenje se traži prijedlogom da prijevoznici, razmjerno broju rentabilnih linija, preuzmu i one nerentabilne. Dosad su, međutim, bez odgovora ostali upiti i prijedlozi Upravnom odjelu Krapinsko-zagorske županije za promet.</p>
<p>Samo to što je Potočki promet preuzeo dvije linije donosi Presečki grupi štetu od 130.000 kuna mjesečno. Zato će, ako se ne postigne dogovor s jedinicama lokalne samouprave o sufinanciranju pojedinih linija, upravo u dijelovima županije koji su slabo prometno povezani, doći do daljnje prometne izolacije. To će nanijeti veliku štetu stanovnicima. Antun Presečki upozorava da mali prijevoznici nemaju ni uvjeta niti mogućnosti održavati kvalitetan i siguran prijevoz, što je dokazala i nedavna nesreća križevačkog autobusa u Sloveniji. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Makarani radi turizma predlažu izmjene Zakona o praznicima</p>
<p>MAKARSKA, 28. siječnja</p>
<p> - U Makarskoj je tijekom prošlogodišnje turističke sezone ostvareno 550.000 noćenja, od čega je u hotelima realizirano 301.000, a u sobama i apartmanima privatnih kućevlasnika 240.000 noćenja. Makarani u 2001. očekuju povećanje turističkog prometa za približno deset posto, a nadaju se i da će od ukupno planirani 600.000 noćenja oko 75 posto biti strani gosti. Inače, makarski hotelijeri i hotelijeri u mjestima Makarske rivijere se već sada ozbiljno spremaju za ovogodišnju turističku sezonu. Gradsko poglavarstvo Makarske, barem je tako najavljeno, hrvatskoj Vladi će uputiti zahtjev za izmjenu Zakona o praznicima posebice Nove godine koja bi po njihovu prijedlogu bila dvostruki praznik umjesto sadašnjeg jednog prazničnog dana. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Do kada će se strani jezici učiti u borilačkom klubu i bez kontrole Ministarstva prosvjete?</p>
<p>U Hrvatskoj nema zakona niti kriterija po kojima se škole stranih jezika mogu osnivati, a nema ni kriterija za verificiranje svjedodžbi na temelju kojih bi se steklo određeno zvanje / Tečajevi stranih jezika u auto, plesnom ili borilačkom klubu revoltirali su članove Udruge škola stranih jezika / Traži se utvrđivanje nacionalnog standarda za tu djelatnost i oslobađenje od PDV-a za one škole u kojima se provode verificirani programi </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Škole stranih jezika kod nas se uglavnom registriraju kao trgovačka društva, a od 1998. moraju plaćati PDV (što ranije kao pružatelji društveno korisnih djelatnosti nisu morali). Time je porasla cijena njihovih usluga. Osim toga, u Hrvatskoj nema nikakvog zakona koji bi regulirao status i kriterije osnivanja privatnih škola za strane jezike, i po kojima bi se svjedodžbe mogle verificirati kao važeće svjedodžbe, na temelju kojih bi se moglo steći i određeno zvanje. Bez toga, završeni tečajevi ne mogu osigurati polazniku kvalifikaciju odnosno obrazovne stupnjeve.</p>
<p>Poseban problem čine razni klubovi (auto, aero, plesni, borilački i slični), koji pored primarne djelatnosti, održavaju I tečajeve stranih jezika. Kako nema nikakvih kriterija, ostaje upitnom kvaliteta takvih tečajeva. A kako nema standarda propisanog na državnoj razini, svaka škola razvija interni sustav i kriterije, tako da polaznici nemaju mogućnost da »prenose« položene stupnjeve iz jedne škole u drugu.</p>
<p> Udruga škola stranih jezika revoltirana je ovakvim stanjem, te je kontaktirala i s Ministarstvom prosvjete i športa kako bi se stvari napokon pokrenule s mrtve točke. O toj inicijativi, za Vjesnik govori Valnea Bressan, predsjednica Udruge škola stranih jezika »Prima«: </p>
<p>»Napravili smo cijeli sustav uvođenja, održavanja i provjere kvalitete nastave. Htjeli bismo da se sve škole pridržavaju jednog standarda, i što se tiče stupnjeva, kvalifikacije profesora i načina rada, tako da polaznici koji upisuju školu znaju što mogu očekivati i što će naučiti. Držimo da se ti standardi moraju odrediti na državnoj razini«, kaže i dodaje da članice »Prime« dobivaju akreditaciju Udruge, ako su prošle provjeru standarda. </p>
<p>»Borimo se za to da se ovakav oblik obrazovanja oslobodi PDV-a, jer se na ovaj način povećavaju troškovi za 22 posto, a time i cijene tečajeva za polaznike«, naglašava naša sugovornica i dodaje da je zbog toga jedno vrijeme u školama vladala kriza.</p>
<p>Kao jedan od najvažnijih problema Bressan ističe to što »škole stranih jezika nisu posebno navedene u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, već su podvedene pod 'ostalo obrazovanje'«. Stoga se Udruga bori da dobiju svoj status u nacionalnoj klasifikaciji. Poseban problem je i činjenica da su škole stranih jezika 1998. godine »izbačene« iz školskog sustava, i ocjene iz tih škola se više ne upisuju učenicima u knjižice.</p>
<p>Nedjeljka Batinović, direktorica Centra za strane jezike u Vodnikovoj, potvrđuje da je zbog tih pitanja kontaktirala s djelatnicima Ministarstva prosvjete i Zavoda za unaprijeđivanje školstva, s kojima je prošle godine dogovoreno da će zajedno krenuti u izradu prijedloga zakona o školama stranih jezika. Zamisao je bila da se zakonom osigura da Ministarstvo prosvjete ima kontrolu nad radom škola, te da može odobravati programe. </p>
<p>»Dosad se ništa od toga nije realiziralo jer nema jedinstva među školama. Po mom dojmu, vrlo malo škola želi ući u tako nešto, jer bi to iziskivalo legalno uposlene i kvalificirane profesore. Tada ne bi predavali nekvalificirani stranci, ili ljudi koji su kod nas zavšili samo najviši stupanj škole jezika«, kaže Batinović. Ona ističe i to da su polaznici nezaštićeni, jer njihov rad aspsolutno nitko ne kontrolira.</p>
<p>»Mi smo program uskladili s programima Vijeća Europe, ne u službenom smislu, već u standardima, jer naše Ministarstvo nema zakona preko kojega bismo stupili u kontakt s Vijećem Europe. Mislim da se to neće riješiti prije nego što ponudimo svoj prijedlog zakona«, kaže. Prema njenim riječima, i Centar u Vodnikovoj upravo radi na prijedlogu zakona, no zasad ne nailazi na značajniji odaziv i podršku drugih centara i škola. Inače, Centar u Vodnikovoj i škola za strane jezike »Sova« u Varšavskoj još su 1993. godine izašli s prijedlogom da se postave neki nacionalni standardi.</p>
<p>Zlatka Crvenka, direktorica je Škole za strane jezike »Sova«, koja postoji od 1953. Godišnje kroz nju prođe oko11 tisuća polaznika, a škola ima vlastitu svjedodžbu, udžbenike, razrađene metode rada i usavršavanja za predavače, koji se zapošljavaju samo uz diplomu jezičnog smjera na Filozofskom fakultetu. Elaboratom iz 1993. htjeli su, kaže, ujednačiti razinu znanja jezika u svim školama, regulirati status škola. </p>
<p>Zvonko Erceg, povjerenik za tzv. izvanredno obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete i športa, potvrdio je da se većina takvih djelatnosti može obavljati u sklopu trgovačkog društva, ali da je moguće osnovati i specijalizirane škole s pravom javnosti, kao i pučka učilišta. On tvrdi da Ministarstvo ne verificira programe škola stranih jezika, zato jer se s njima ionako ne može steći zvanje. Stoga se sve te škole, centri i udruge (koje se tečajem jezika bave kao dopunskim zanimanjem) registriraju kod Trgovačkog suda. Erceg kaže da Ministarstvo verificira programe pojedinih škola za dopunsko obrazovanje odraslih, ali da među njima za sada nema niti jedne škole stranih jezika. Pošto nisu u nadležnosti Ministarstva, ono niti ne uvjetuje kadrove, kaže on, pa tako nema niti kontrole imaju li domaći i strani predavači kvalifikaciju i licencu za svoj rad.</p>
<p>»Neke škole će se više uvažavati, a neke manje. Centar u Vodnikovoj nikad nije imao verifikaciju niti je to od nas tražio. Neke manje škole tražile su i od nas verifikaciju i dobivale je, dok su verifikacije još važile, između 1993. i 1998. godine«, kaže on i dodaje da je prijedlog Ministarstva bio da se od PDV-a ne oslobađa škole, nego verficirane programe. No, kako prema Pravilniku o srednjoškolskom obrazovanju odraslih postoji uvjet prema kojemu se program može verificirati samo ako u nacionalnoj klasifikaciji zanimanja postoji to zanimanje. On napominje da je udruga »Prima« već podnijela prijedlog da se u Pravilnik ugrade dvije vrste programa: jedni koji se verificiraju za stjecanje zanimanja i drugi koji se registriraju, ali nisu verificirani. Prema tom bi prijedlogu svi bili oslobođeni PDV-a, kaže, te dodaje kako je u svome izviješću ministru predložio takvo rješenje.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Od četvrtka benzin i dizel skuplji za nekoliko lipa </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Benzin i dizel u četvrtak, 1. veljače, mogli bi minimalno poskupjeti (jedan do dva posto), dok bi mlazno gorivo za zrakoplove moglo pojeftiniti desetak, a tzv. teški derivati (primjerice, katran) sedam do osam posto. Kazao je to u nedjelju za Vjesnik predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević. </p>
<p>Takva očekivanja argumentira aktualnim stanjem na mediteranskom tržištu naftnih derivata i tečajem dolara, što su dva najbitnija elementa za primjenu posebne formule na temelju koje se izračunavaju cijene Ininih derivata. No, Dragičević upozorava da će se sigurni podaci znati tek 31. siječnja kad završava prvo petnaestodnevno razdoblje u kojem se prati kretanje cijena temeljem kojih se određuju cijene Ininih derivata. </p>
<p>No, još, čini se, nisu raščišćene sve dvojbe kako treba primjenjivati Uredbu o određivanju najviše razine cijena naftnih derivata, koju je Vlada nedavno prihvatila. Naime, pojavila su se dva tumačenja kako se po njoj mijenjaju cijene Ininih naftnih derivata. Jedno je da se cijene derivata na Mediteranu, tečaj dolara i ostali ulazni elementi prate 15 dana te se onda 1. i 16. dana u mjesecu automatski mijenja cijena derivata ako je unutar tog razdoblja promjena bila veća od četiri posto.</p>
<p>Drugo je tumačenje da bi Inine cijene trebalo automatski promijeniti i unutar tih 15 dana ako se cijene ulaznih elemenata promijene više od četiri posto te da se Inine cijene na kraju obračunskog razdoblja trebaju mijenjati ako su promjene cijena ulaznih elemenata bile i manje od četiri posto.</p>
<p>U Ini se zalažu za drugu opciju, uz objašnjenje da unutar petnaestodnevnog razdoblja može doći do naglih skokova ulaznih elemenata na što oni, ako moraju čekati kraj razdoblja, ne bi mogli dovoljno brzo reagirati. Također upozoravaju da bi prilično izgubili ako bi cijene derivata na Mediteranu, ili tečaj dolara, porasle tri posto i duže ostale na toj razini jer oni, po tumačenju da promjena mora biti najmanje četiri posto, ne bi mogli korigirati svoje cijene. Zato će, po svemu sudeći, na kraju pravnici morati protumačiti kako treba primjenjivati Uredbu. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dr. Lokin: Ili sedam posto rasta BDP-a, ili treba mijenjati Vladu </p>
<p>RIJEKA, 28. siječnja</p>
<p> - Najveći je promašaj aktualne hrvatske vlasti što je nastavila provoditi obrazac gospodarske politike HDZ-a, koji odlikuju institucionalne reforme i makroekonomska stabilnost, ocijenio je dr. Branimir Lokin, direktor sektora za gospodarsku strategiju Hrvatske gospodarske komore, na javnoj tribini Hrvatske narodne stranke u Rijeci.</p>
<p> »Resursi u Hrvatskoj su iscrpljeni, gospodarstvo je u posve kataklizmičnom stanju i kao posljedica toga javlja se veliki rast nezaposlenosti«, rekao je Lokin i dodao da nezaposlenost generiraju i stečajevi, koje je, nakon što su lančano krenuli, teško zaustaviti. Dr. Lokin je izrazio stav da svaka stopa rasta BDP-a ispod četiri posto samo povećava nevolje društva, te da oni koji ne mogu zajamčiti ubrzaniji rast ne bi trebali ostati na vlasti. Bilo bi logično da parlament utvrdi kako rast BDP-a mora biti na razini od sedam posto i da se Vlada koja to ne može osigurati smijeni, makar se na godinu promijenilo i nekoliko vlada. Lokin smatra i da je »partitokracija šest vladajućih stranaka dovela je do toga da su popunjena sva stručna mjesta u državnoj upravi, pa uopće nema odnosa prema stručnosti, znanju i kvaliteti«. Dr. Lokin se zaključno zauzeo da se kao jedno od rješenja koja mogu pridonijeti razrješenju gospodarske krize primjeni plasiranje hrvatskih sredstava koja su trenutačno na računima stranih banaka, u domicilne gospodarske programe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Predstavljena knjiga »Židovi novogradiškoga kraja«</p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja </p>
<p> - Knjigom Vjekoslava Žugaja »Židovi novogradiškoga kraja - Povijesni prilozi« obogaćena je povijest Židova u Hrvatskoj, istaknuo je predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus na promociji knjige, priređenoj u nedjelju u zagrebačkoj Židovskoj općini. Prema Krausu, knjiga je izuzetno važna jer svjedoči o kontinuitetu istraživanja povijesti Židova u Hrvatskoj. Na tomu se projektu, podsjetio je, intenzivnije radi od 1996. kad je proslavljena 190. obljetnica zagrebačke Židovske općine. Knjiga u skladu s projektom Memorijalnoga muzeja Jad Vashem u Jeruzalemu naglašava da svaka osoba stradala u holokaustu ima svoje ime i prezime, istaknula je Julija Koš. </p>
<p> Saborski zastupnik Borislav Graljuk preporučio je čitanje knjige široj javnosti, a za njega je jedini nedostatak knjige što »nema imena i prezimena s negativnim predznakom«, tj. onih koji su odgovorni što su svi Židovi novogradiškoga kraja za Drugoga svjetskog rata deportirani u logore, najviše u Staru Gradišku. Graljuk je najavio da će o knjizi uskoro više govoriti u Hrvatskome saboru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatska će napokon znati koliko ima invalida </p>
<p>ZAGREB, 28. siječnja </p>
<p> - Prihvati li Hrvatski sabor predloženi zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, Hrvatska bi prvi put mogla dobiti precizne podatke o broju invalidnih osoba, vrstama njihova invaliditeta i specifičnim potrebama. Tako će biti razriješena dilema živi li u Hrvatskoj, kako se pretpostavlja, deset posto invalidnih osoba (oko 450.000) ili je udio invalida u stanovništvu zbog posljedica Domovinskog rata povećan na 12 do 13 posto.</p>
<p> Ta stalna baza podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja pojedine osobe služit će za predlaganje socijalnih i zdravstvenih mjera zaštite invalida. Registar će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a trebao bi biti formiran u roku godine dana od donošenja zakona.</p>
<p> Dostupnošću podataka trebali bi nestati i nesporazumi do kojih je dolazilo između udruga invalida i vlasti zbog nedostatka pravih informacija. </p>
<p> Registar je nužan, smatra Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, jer se dosad događalo da Sabor politiku prema invalidima kreira napamet, bez pravih pokazatelja. Registar je, ističe, nužan i zbog ugleda Hrvatske u svijetu koja je dosad na zahtjeve Svjetske zdravstvene organizacije za podacima o invalidima uvijek odgovarala da ih nema.</p>
<p> Potpredsjednica Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma Sabora Darinka Orel vjeruje da će prijedlog zakona, koji je u pripremi već nekoliko mjeseci, pridonijeti unapređenju položaja invalidnih osoba. Omogućit će daleko bolji uvid u stanje invalidnosti u Hrvatskoj, kao i kakve su potrebe invalida za pomagalima i profesionalnim osposobljavanjem ili koliko je među njima potencijalnih korisnika socijalne pomoći. </p>
<p> Prijedlog zakona o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, čiji je autor Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida, utvrđuje da su osobe s invaliditetom sve osobe s trajnim ograničenjem i smanjenjem sposobnosti, ili su pak ispod sposobnosti da učine neku fizičku aktivnost ili psihičku funkciju primjerenu životnoj dobi. Zakon točno definira što je oštećenje zdravlja, invaliditet, hendikep i težina invaliditeta, te određuje deset vrsta i stupnjeva tjelesnih i mentalnih oštećenja. Precizno se utvrđuje što znači oštećenje vida, sluha, oštećenje govorno-glasovne komunikacije, lokomotornog sustava, cerebralnog živčanog sustava, što su duševni poremećaji... </p>
<p> Podatke o vrsti tjelesnog ili mentalnog oštećenja dužni su dostavljati liječnici primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, centri za socijalni rad, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, županijski uredi za obrazovanje, školski liječnici, Ministarstvo hrvatskih branitelja i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Podaci će se dostavljati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo elektronski ili pismeno na predviđenom obrascu, a nadzor će obavljati Ministarstvo zdravstva. Na stvaranju registra trebale bi raditi također osobe s invaliditetom - mladi informatičari. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Kajin: Istra je daleko ispred hrvatskog prosjeka, što treba zahvaliti i IDS-u</p>
<p>PULA, 28 siječnja</p>
<p> - »Ne želim biti pulski gradonačelnik niti sam na tu mogućnost ikada pomišljao. Manipuliranje mojom kandidaturom za to časno mjesto uslijedilo je posljednjih dana u medijima a da sa mnom nitko uopće nije razgovarao«, rekao je saborski zastupnik, potpredsjednik IDS-a i predsjednik Skupštine Istarske županije Damir Kajin na tiskovnoj konferenciji u nedjelju u Puli, koju je sazvao radi reagiranja na prigovore dijela medija, prvenstveno Glasa Istre, da se IDS-ova vlast »politički petlja u gospodarstvo«.</p>
<p>Govoreći o socijalnim, gospodarskim i drugim prilikama, Kajin je ustvrdio da su Istra i Pula daleko ispred hrvatskoga prosjeka i to upravo stoga što je IDS imao hrabrosti uhvatiti se u koštac s najtežim posljedicama pretvorbe i pogubne desetgodišnje politike. Primjerice, da se nije inzistiralo na zgotovljenju vodoopskrbnog sustava »Butoniga«, koji je bio zaustavljen od 1991. do 1994., i koji stoji 100 milijuna dolara, Istra bi minuloga ljeta od suše imala veće posljedice nego od NATO-ve intervencije. Dobrom strategijom istodobno je u Istri položeno 600 kilometara novih cjevovoda, više nego u svim hrvatskim županijama zajedno, kazao je Kajin. On je otklonio i prigovore za »miješanje« u sanaciju Istarske banke.</p>
<p>»Bez toga bi u pitanje došla štednja više od 70.000 građana. Propalo bi 700 milijuna kuna, a država bi za osiguranje štednje morala isplatiti još 800 milijuna kuna. Istarska banka nije dobila ni lipu«, naglasio je Kajin. Od trideset hrvatskih banaka, koliko ih je bilo 1990., jedino je Istarska banka pratila brodogradnju i to je skupo platila. Iako spašavanje pulske »Mljekare« i brojnih kooperanata nije posao lokalne samouprave, bez »političkog petljanja« IDS-a njezini bi pogoni stali, ustvrdio je i nastavio kako će kooperanti dobiti tri milijuna kuna potraživanja, a osamdeset radnika sačuvat će posao i primiti plaće. Dodao je da je i »Arenaturist« bio pred stečajem. Prodajom 33 posto dionica Expandia fonda talijanskom partneru više je uprihođeno nego za sav državni portfelj u hotelijerstvu od Umaga do Prevlake. Sa 60 milijuna kuna obaveza posve devastiran u zadnjih deset godina i NP Brioni je u krizi, ali već idućeg ljeta vratit će se elitni gosti. Jakovčić i predsjednik Mesić upravo su u Davosu dogovorili da će tamošnji poduzetnici preuzeti jednu od vila i tzv. Kaštel sa dvanaest apartmana. Pridružit će im se i neke talijanske i engleske tvrtke, najavio je Kajin.</p>
<p>Tako se od 1994. IDS »upetljao« u spašavanje poduzeća koja su zapošljavala 15.000 radnika i u tom razdoblju zaposleno je još 9000 radnika. Da je tako činjeno u drugim sredinama, po Kajinu, bilo bi spašeno barem 100.000 radnih mjesta. Usto u Istri tekuću vodu ima 97 posto obitelji, a u ostaloj Hrvatskoj oko 60 posto. Samo Pula je u ovom mandatu sagradila 40 kilometara kanalizacije, a međunarodnim kreditom od 46 milijuna DEM riješit će kompletnu odvodnju i pročišćavanja otpadnih voda. I zvoz iz Istre je pet puta veći od uvoza, a i bruto proizvod za preko tisuću dolara je iznad državnog prosjeka, zaključio je Kajin.</p>
<p>U ocjeni stanja u Puli nakon podzemne eksplozije plina, Kajinu se pridružio predsjednik pulske podružnice IDS-a i direktor komunalnog poduzeća »Herculanea« Radovan Cvek, tvrdnjom da je Pula od INE preuzela zapuštenu plinovodnu mrežu, te da je ovoga trenutka najbitnije sanirati štete koje premašuju 50 milijuna kuna, osigurati opaskrbu plinom stanovništva, škola i privrede a onda po završetku sudske istrage utvrđivati i pojedinačnu odgovornost koja je neizbježna.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zbog istjecanja plina kontrola u 12 tisuća pulskih stanova </p>
<p>PULA, 28. siječnja</p>
<p> - Učenici Osnovne škole Šijana i Dječjeg vrtića Zvjezdice, koje je podzemna eksplozija plina prije deset dana mimoišla desetak metara, do daljnjega bit će gosti škole i vrtića u centru Pule. Kad će Šijana ponovo dobiti plin, još se ne zna budući da najprije treba otkloniti nedostatke na 18 plinovodnih mjesta, prema nalazu državnih inspektora. Potvrdio je to u nedjelju za Vjesnik novi direktor pulske Plinare dr. Lenko Uravić.</p>
<p>Tijekom dana u Puli nisu pronađene zamjetnije koncentracije plina iznad gradskog plinovoda koji kontrolira 20 stručnjaka zagrebačke Plinare pomoću najsuvremenijih uređaja. Oni predlažu da se nakon provjere gradske i industrijske plinovodne mreže, provede kontrola u svih 12.000 pulskih stanova priključenih na mrežu. </p>
<p>Nakon koordinacije u nedjelju popodne, u ponedjeljak će se odlučiti hoće li se uključiti industrijski plinovod za potrebe industrijskih pogona u Šijani i tvornice stakla. Procjena je, naime, da je upravo iz industrijskog plinovoda najviše plina otjecalo u kanalizacijski kolektor, što je tek naknadno otkriveno prošlog ponedjeljka.</p>
<p>Istodobno, slijedi snimanje stanja u području Plinare koje, po mnogim tvrdnjama, nije mnogo bolje nego u ostaloj plinovodnoj mreži koju je Pula prije dvije godine preuzela samo na korištenje (ali ne i u vlasništvo) od Ine.</p>
<p>U drugoj fazi posla slijedi sanacija šteta. Prilično je nesuglasica o visini i opsegu šteta, a pogotovu o tome tko će za njih odgovarati ili namiriti ih. Ina otklanja svaku odgovornost tvrdnjom da je Pula preuzela Plinaru i plinovod prije dvije godine, a gradski čelnici uvjeravaju pak kako im je »podvaljena krajnje zapuštena mreža te da ni Plinara nije u mnogo boljem stanju«. Posebice je složeno namirivanje štete na drugim komunalnim instalacijama i vlasništvu građana, jer ni plinovod, ni kanalizacija koja je eksplodirala uslijed ispuštanja plina - nisu osigurani!</p>
<p>Prve procjene da štete na plinovodima iznose do 20 milijuna kuna, a na kanalizacijskom kolektoru 30 milijuna osporene su i u nedjelju. Na tim će se trasama uskoro graditi nove instalacije, no presudno je kome će se na kraju ispostavljati računi, a to su, nedvojbeno, Grad Pula i njegovi građani. </p>
<p>U tom kontekstu obnovljena je stara dilema koju je svojedobno načeo Uljanik - kakve je kaloričnosti pulski plin. Sumnja se da je zbog golemih gubitaka u mreži znatno ispod normativne razine, a to znači i nepotrebno skuplji. Naime, ni čelnici Plinare novinarima nisu znali odgovoriti na pitanje koliko se plina pušta u plinovodnu mrežu a koliko se slijedom utroška naplati. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Njavro: Vlada je zakon o obnovi Vukovara samo pompozno najavila i... zaboravila </p>
<p>Ako se hitno ne nađe u drugom čitanju, zakonski tekst će zastarjeti, upozorava saborski zastupnik / Kosor: Oko tog zakona ne smije biti politiziranja /Zastupnici u svom prijedlogu traže godišnje za Vukovar pola milijuna kuna, s čim se Vlada, čini se, ne slaže </p>
<p> ZAGREB, 28. siječnja</p>
<p> - Prošlo je već gotovo pola godine otkako su članovi Vlade na sjednici u Vukovaru, u povodu Dana državnosti, Vukovarcima obećali zakon o obnovi tog grada. Do danas se nisu pomaknuli dalje od obećanja, a Vukovarci pitaju - gdje je zapelo? Kako doznajemo od vukovarskog gradonačelnika Vladimira Štengla, strpljenju je kraj i nedavno su na sjednici Gradskog poglavarstva Vukovara osnovali Komisiju za praćenje donošenja zakona o Vukovaru. Komisija bi se ovih dana trebala uputiti na Markov trg po odgovor na pitanje zašto se toliko čeka zakon koji bi oživio njihov grad, povratak, ulaganje u gospodarstvo...</p>
<p>Štengl podsjeća na sve putešestvije koje je dosad prošao taj zakonski prijedlog. Naime, 25. svibnja prošle godine izaslanstvo Vukovara i zastupnici 5. izborne jedinice predali su predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću prednacrt zakona. »No, Vlada je izmanipulirala taj zakon, i vukovarskom sjednicom samo bacila prašinu u oči«, ustvrdio je u nedjelju za Vjesnik Juraj Njavro, jedan od autora zakonskog teksta. »Vlada je zakon o obnovi Vukovara samo pompozno najavila, no povratkom u Zagreb sve je zaboravljeno«, ističe Njavro i podsjeća da je zakon bio samo u prvom čitanju, i to lani uoči ljetne stanke. »Ako se hitno ne nađe u drugom saborskom čitanju, taj će zakonski prijedlog zastarjeti«, upozorava. Njavro podsjeća da je saborskim Poslovnikom regulirano da zakon zastarijeva ako u roku od šest mjeseci ne prođe dva čitanja u parlamentu.</p>
<p>Nakon što su se saborski zastupnici 5. izborne jedinice, među kojima su bili i HDZ-ovci i predstavnici vladajuće koalicije, složili oko jedinstvenog prijedloga zakona o obnovi Vukovara, te prednacrt dostavili Tomčiću, i Vlada je donijela svoj prijedlog zakona. No, u saborskoj raspravi tijekom prošlogodišnjeg srpnja zaključeno je da bi oba zakonska teksta trebalo objediniti. I na tome je ostalo. Od tada do danas Vlada to nije učinila, a rezultat je poznat - zakona o obnovi Vukovara još nema u saborskoj proceduri.</p>
<p>U čemu se razlikuju Vladini prijedlozi od onih koje su ponudili saborski zastupnici izabrani u Vukovarsko-srijemskoj županiji? Precizno na to pitanje nitko ne odgovara. Prema Njavrinim riječima, njihovim zakonom traži se da se za Vukovar svake godine u proračunu osigura najmanje pola milijuna kuna. S druge strane, kažu u Gradskom poglavarstvu Vukovara, Vlada je neslužbeno dala na znanje da bi se ti apetiti trebali smanjiti. »Možda onima u Vladi i nije cilj taj zakon kojim bi se stimulirao povratak u Vukovar. Kad gledamo kako se ljudi tjeraju iz stanova, ne ulaže se u gospodarstvo i razvitak, povratnicima se isključuje struja, ne osiguravaju se uvjeti dostojni pristojnog života, ispada da im nije cilj povratak i oživljavanje tog grada«, misli saborski zastupnik Juraj Njavro.</p>
<p>»Kad smo predlagali zakon, isticali smo da oko njega ne smije biti politiziranja«, kazala je za Vjesnik Jadranka Kosor. I Kosor i Njavro podsjećaju da zakon koji su sačinili zastupnici 5. izborne jedinice sadrži niz poreznih i carinskih olakšice, stimulacija za poduzetništvo, pri čemu imaju prioritet vukovarski branitelji i ratni stradalnici, a naglasak je prvenstveno na gospodarstvu kao ključnom preduvjetu povratku i revitalizacije Vukovara. </p>
<p>Njavro ističe da se tim zakonom predlagalo za područje nekadašnje vukovarske općine i osnivanje slobodne carinske zone, te da se državno zemljište dâ na raspolaganje poduzetnicima koji znaju raditi i koji bi otvorili nova radna mjesta. »Upravo je na području nekadašnje vukovarske općine najplodnija zemlja i tu vidimo mogućnost za privatne poduzetnike i mala seljačka gospodarstva«, tvrdi Njavro. Umjesto toga, podsjeća, Vlada aktualnim Zakonom o zemljištu ponovno forsira PIK-ove kojima zemljište »poklanja na 99 godina«, dok će »mali seljaci opet biti izigrani«. </p>
<p>Dok se čeka rasplet oko zakona o obnovi Vukovara, Njavro i Kosor najavljuju da će već na ovoj saborskoj sjednici postaviti to pitanje. Neće dopustiti, a to poručuju i gradske vlasti Vukovara, da se njihov grad i nekadašnja općina svedu na pojedine članke nekih drugih zakona kroz koje bi trebalo provući i »po koju kunu za Vukovar«, a čini im se da je upravo to Vladina namjera.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010129].
|
