NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010428].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204051 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ceste ponovno »izborni alat« političara?</p>
<p>Poneki političari su, čini se, lokalnim građevinarima u Varaždinu obećali brzi nastavak gradnje autoceste Zagreb-Goričan. Cesta bi se i mogla graditi, ali su obećanja zbog lokalnih izbora morala biti brža od realnosti / Političari vrlo često neodgovorno koriste upravo cestovne teme, govoreći sve i svašta, bez ikakve podloge i argumenata</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - U cestarskim krugovima u Varaždinu ovih su se dana uzburkali duhovi. Netko je - iz političkih krugova, čini se - obećao brz nastavak gradnje cesta, posebice autoceste Zagreb-Goričan. Cestari kao da znaju kakva bi mogla biti odluka Vlade iako najviše tijelo izvršne vlasti u državi o tome još nije ni raspravljalo. Ako je suditi po onome što je govorio premijer Ivica Račan, a prema propisima i zakonima ove države, svi koji govore da bi gradnja mogla početi sutra ili odmah nakon lokalnih izbora, govore neistinu. Premijer je, naime, rekao da ni jedna cesta, niti jedan kilometar neće biti napravljeni bez valjanih građevinskih dozvola. A koliko se zna, takve dozvole, barem na pravcu prema Goričanu, nisu još riješene ni za izgrađene dijelove. Uz to, strategija razvoja prometne infrastrukture, usvojena u Saboru, upućuje na to da se ni jedan projekt ne bi smio početi graditi, ako nije zatvorena financijska konstrukcija.</p>
<p>Takva je odredba vrlo logična, ako se prisjetimo da je najskuplja investicija ona u kojoj radovi počnu bez para, pa stanu, graditelji se ne naplate, a cesta se ne može staviti u funkciju. Ima davnih, ali i svježijih primjera kako su milijuni kuna tako blokirani u betonu.</p>
<p>U najboljem ili, preciznije, u najbržem slučaju kad je o varaždinskoj regiji riječ, zatvaranje financijske konstrukcije za pravac Zagreb-Goričan moglo bi se dogoditi za šest do osam mjeseci, ako Vlada i Astaldi pronađu zajednički put prema realizaciji projekta. Prema dostupnim informacijama, to je prilično realno očekivati, jer bi to zadovoljilo sve strane - i državu, jer se projekt više ili manje sam isplaćuje, i hrvatske graditeljske tvrtke koje bi imale zajamčen posao sa sigurnim izvorima novca, i Astaldi koji bi, nakon što je na natječaju 1994. godine dobio posao, konačno projekt mogao privesti kraju.</p>
<p>Naravno, postoji i druga mogućnost, ali gradnja bi u tom slučaju bila još više odgođena. Poznato je, naime, da je Europska investicijska banka jednom već odbila taj projekt koji bi se financirao u sklopu Pakta o stabilnosti, spominjući, kao jedan od argumenata, i neriješen odnos s Astaldijem, te moguću arbitražu. Trenutno, do 30. travnja, vrijedi moratorij na arbitražni postupak pokrenut u Beču, jer obje su strane potpisale memorandum kojim su se obvezale u dobroj vjeri raščistiti probleme i provjeriti mogućnosti za zajednički nastavak rada na projektu. U slučaju da se ne nađe zajedničko rješenje, postoji velika mogućnost nastavka arbitraže, a u tom slučaju teško će se pronaći banka spremna financirati projekt koji se nalazi u tom procesu. Slijedom propisa prema kojemu nema radova dok se ne zatvori financijska konstrukcija, u tom bi, doduše manje vjerojatnom slučaju, gradnja mogla biti odgođena i na duže vrijeme. To, pak, nikome nije u interesu.</p>
<p>Doduše, uzevši u obzir činjenicu da su blizu izbori, ni na tu mogućnost ne treba zaboraviti. Ceste su, naime, vrlo atraktivni »izborni alati«. Političari često posežu za cestama, obećavajući brda i doline, odnosno nove kilometre, da zadovolje lokalno gospodarstvo i građane. Poneki idu tako daleko da obećavaju i besplatnu vožnju, pa se problemi gomilaju. Političari, naime, vrlo često neodgovorno koriste upravo cestovne teme, govoreći sve i svašta, bez ikakve podloge i argumenata. A kad izbori prođu, ostanu samo problemi za koje su uvijek krivi »neki drugi«. Time dokazuju da im je osobni ili kratkoročni stranački interes uvijek ispred interesa države koju vode.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za ispunjenje obnoviteljskih obećanja potrebno još 50 milijuna kuna</p>
<p>Dosad je u Vukovaru i njegovoj okolici obnovljeno sedam objekata obuhvaćenih programom donacijske obnove, što ga pomažu hrvatske županije / Sedam objekata još se ne obnavlja, dok je na preostalih 15 proces obnove u tijeku </p>
<p>VUKOVAR, 27. travnja</p>
<p> - Otvaranjem sportske dvorane u Borovu naselju i njezinim predavanjem građanima na uporabu, ostvaren je ovih dana još jedan od projekata obnove objekata vukovarskoga područja od javnoga značenja, koje financiraju hrvatske županije. </p>
<p> Obraćajući se, naime, nazočnima nakon dolaska »Vlaka mira« u kojemu su u lipnju 1997. godine bili čelnici i uglednici iz svih hrvatskih županija, predsjednik dr. Franjo Tuđman na tada potpuno razrušenom vukovarskom željezničkom kolodvoru pozvao je sve hrvatske županije da novcem iz svog proračuna obnove u Vukovaru po jedan objekt javne namjene. Osnovna je namjera bila ponovo udahnuti život gotovo do temelja razrušenom gradu i osigurati osnovne preduvjete za povratak 22.000 prognanih Vukovaraca. Tom su se apelu, što se moglo i očekivati, odazvale sve hrvatske županije ali, na žalost, nisu sve ispunile svoja obećanja. Dokle se stiglo?</p>
<p>Projekt donacijske obnove građevina javne namjene u Vukovaru obuhvatio je 29 objekata. Od toga je njih 18 pod zaštitom Ministarstva kulture, jer su građevine spomeničke baštine a ostalih 11 ubrajaju se u objekte javne namjene.</p>
<p> Dosad je obnovljeno i predano korisnicima ukupno sedam građevina, na njih sedam još i nije počeo obnoviteljski proces dok je 15 građevina još u fazi obnove. Neki objekti, međutim - poput zgrade Mirovinskog i invalidskog osiguranja, Radničkog doma, Zgrade kotarske oblasti i Plivališta Borovo - ni nemaju donatora.</p>
<p> Pročelnik Ureda za komunalno uređenje grada Vukovara Krešimir Šlafhauzer podsjetio je da je vrijednost ugovora o donaciji objekata 120 milijuna kuna. Za dosadašnju obnovu tih građevina županije su uplatile 52,7 milijuna kuna, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo dvadesetak milijuna kuna, što znači da je za dovršetak radova potrebno osigurati još 50 milijuna kuna. No, ni ta sredstva neće biti dostatna, rekao je Šlafhauzer, jer prvotna procjena šteta nije bila realna.</p>
<p> Svoju obvezu prema gradu Vukovaru među prvima su i u potpunosti ispunile susjedna Osječko-baranjska županija (ona je sa 2,19 milijuna kuna financirala obnovu Zavoda za zapošljavanje), Međimurska županija - obnovivši Mađarsku školu sa 2 milijuna kuna, Požeško-slavonska županija obnovila je Dječji vrtić Bratstvo i jedinstvo sa 1,5 milijuna kuna. </p>
<p> Varaždinska županija sa 3,135 milijuna kuna sudjelovala je u obnovi Sedme osnovne škole Vukovar, Brodsko-posavska župnaija sa 600.000 kuna financirala je obnovu Kolodora Borovo. Društvo Hrvatska žena Vukovar prikupilo je 200.000 kuna za obnovu Kapele Gospe od Hrasta, dok je švicarski HDZ svotom od 1,8 milijuna kuna platio obnovu Doma hrvatskih branitelja. </p>
<p>Za sportsku dvoranu u Borovu naselju što je upravo predana na korištenje, sa 9,5 milijuna kuna obnavljala je Primorsko-goranska županija no za dovršetak obnove potrebno je osigurati ukupno 28 milijuna kuna. </p>
<p>Obnovu svih objekata čiji su ključevi predani gradu, određenim je sredstvima sufinanciralo i Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva. No, treba reći kako je da za gotovo sve te objekte potrebno još novca, jer stručnjaci upozoravaju kako će se u protivnom na novoobnavljanim objektima pojaviti znatne štete. </p>
<p>Kako još nije utvrđena konačna namjena građevine, proces obnove još nije počeo na Ekonomskoj školi, tj. palači Jirkovsky, što zahtijeva tri milijuna kuna. Humanitarni fond iz Australije uplatio je 1,26 milijuna kuna za obnovu Crkve Blažene Djevice Marije u Sotinu, ali radovi još nisu počeli. Projektna dokumentacija je spremna, a ove je godine planirano raspisivanje natječaja i odabir izvoditelja. Iako je Zadarska županija kao donator obnove Vodotornja, toga simbola hrvatskog otpora, pobjede i dostojanstva, uplatila predviđena tri milijuna kuna, ta građevina i danas stoji netaknuta. Naime, projektant »GIN Company« d.o.o. Zadar izradio je projektnu dokumentaciju prema ugovoru, ali je naknadno investitor predložio gradu Vukovaru da se taj objekt i njegova okolina pretvore u spomen područje. Stoga se do daljnjega odustalo od realizacije već izrađenog projekta, a natječaj za idejno rješenje spomen područja još nije raspisan. </p>
<p>U tijeku je obnova Centralne ljekarne koju s tri milijuna kuna financira Zagrebačka Pliva. Zagrebačka županija s dva milijuna kuna pomaže obnovu Crkve sv. Filipa i Jakova i Franjevačkog samostana. Vukovarsko-srijemska županija s dva milijuna kuna obnavlja Dom umirovljenika. Grad Zagreb dao je ukupno 15 milijuna kuna za vraćanje starog sjaja vukovarskoj gimnaziji, dok je Koprivničko-križevačka županija uplatila 3,16 milijuna kuna za obnovu Hrvatskog doma. Radi se i na kapeli Svetog Roka, za što je Šibensko-kninska županija osigurala 1,04 milijuna kuna.</p>
<p> Mali dvorac Eltz našao je donatora sa 625.000 kuna u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok Palaču Županije srijemske s četiri milijuna kuna obnavlja Splitsko-dalmatinska županija. Krapinsko-zagorska županija sudjeluje u obnovi Centralnog vrtića Borovo naselje - sa 500.000 kuna, Karlovačka županija sa 1,8 milijuna kuna obnavlja Treću srednju školu, Bjelovarsko-bilogorska županija sa 4,5 milijuna kuna sufinancira sanaciju Šeste osnovne škole Borovo naselje, dok Istarska županija sa 3,5 milijuna kuna sudjeluje u obnovi Ekonomske škole, odnosno nekadašnje Osnovne škole »Stjepan Supan«. </p>
<p>A, što ulaganje u obnovu Vukovara, i duhovnu i materijalnu, zapravo znači stanovnicima toga grada, svjedoči i sada sve češća slika mnoštva okupljenih Vukovaraca na otvorenju sportske dvorane u Borovu naselju.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vjeronauk (ne)će opet podijeliti djecu na vjernike i nevjernike </p>
<p>Prema primjedbama vjerskih zajednica na Osnovu za ustroj školstva, što ih je saželo Povjerenstvo za školski vjeronauk, vjerske zajednice mahom se protive tome da se u više razrede obvezne škole uvede religijska kultura i veliku prednost daju vjeronauku u školi </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Na posljednjoj sjednici Prosvjetnog vijeća Ministarstva prosvjete i športa (MPŠ), Povjerenstvo za školski vjeronauk iznijelo je sažetak primjedbi i prijedloga vjerskih zajednica na Osnovu za ustroj školstva, preciznije, na provedbu konfesionalnog vjeronauka u školi i mogućnost da se u više razrede obvezne škole (govori se o osmom i devetom razredu, ako se uvede devetogodišnja obvezna škola), uvede religijska kultura, kao opći uvod u religijski fenomen te povijest i kulturu svjetskih religija. </p>
<p>Taj kratki sažetak primjedbi što ih je dostavilo desetak što vjerskih, što prosvjetnih institucija, zajedno s prijedlozima koje je Povjerenstvo za vjeronauk uputilo Prosvjetnom vijeću, zapravo je prilično površan, paušalan i tendenciozan prikaz koji ne održava stvarno stanje stvari. Shodno tome, zamjetna je namjera da se pod svaku cijenu dokaže superiornost konfesionalnog vjeronauka kao školskog predmeta nad religijskom kulturom, i da se odbaci prijedlog Prosvjetnog vijeća da se religijska kultura, paralelno s vjeronaukom, kao izbornim predmetom, uvede u više razrede obvezne škole. A pritom se odbacivanjem religijske kulture oduzima djeci ateista, agnostika i vjerski neopredijeljenih, mogućnost (i pravo) da u školi nešto nauče o kulturno-civilizacijskom fenomenu religije i povijesnom nastanku i razvoju velikih svjetskih religija koji je neodvojivo povezan s razvojem velikih civilizacija. </p>
<p>I ne pokušava se pritom uzeti u obzir da se konfesionalno koncipiranim vjeronaukom u školi djecu i nehotice ponovno dijeli na kršćane (jer su kršćanske konfesije u 95 postotnoj većini) i nekršćane, vjernike i nevjernike (da ne kažemo »naše« i »one druge«), umjesto da se kroz neutralni obrazovni program religijske kulture djecu, koja potiču iz različitih vjersko-kulturnih formacija, pa i onih koja su odgojena u nereligioznom duhu, približi jedne drugima i odgoji u istinskom duhu suživota.</p>
<p>Da ne govorimo paušalno i bez argumenata, potvrđuje niz primjedbi iz materijala koje je predočilo Povjerenstvo za vjeronauk, a koji samo potvrđuju našu osnovnu tezu - da se u građanskom društvu, koje je po svojoj biti pluralističko, multikonfesionalni i multikulturalno, i građanskom školstvu koje je zakonski odvojeno od vjerskih implementacija, pokušava kroz konfesionalni vjeronauk nametnuti vjerski formativni program. </p>
<p>Za potkrijepu navesti ćemo samo neke primjere: Hrvatska biskupska konferencija primjećuje da se u Osnovama za ustroj školstva ne uvažava dovoljno doprinos kršćanske baštine hrvatskoj kulturi i da se kršćanstvo u tom kontekstu poopćilo s duhovnom komponentom, te da se nedovoljno vrednuje predmet školskog vjeronauka i sugerira uvođenje religijske kulture umjesto njega (što zapravo ne stoji, jer je Prosvjetno vijeće predložilo uvođenje religijske kulture kao paralelnog predmeta). No biskupi su »protiv uvođenja religijske kulture koja bi samo opteretila ionako prevelik nastavni plan i program, jer se unutar vjeronauka već ugrađuje i poznavanje drugih religija«. Dirljiva je briga biskupa za opterećenost djece preopširnim programom. Kako im nije palo na pamet da bi jedna religijska kultura, umjesto desetak konfesionalnih vjeronauka, bila kudikamo manje opterećujuća i za školu i za učenike? A što se tiče poduke o drugim religijama iz perspektive jedne konfesije, ona je nepotrebna, ako će svaka konfesija imati svoj vjeronauk. Osim toga, izvjesno je da će katolici, iz svoje perspektive, drugačije podučavati o judaizmu, pravoslavlju i islamu, no što će potonji sami o sebi. A vrijedi i obrnuto. (Primjerice, za katolike su uzroci početaka križarskih ratova - obrana hodočasničkih puteva i oslobađanje Kristova groba, a za muslimane vjerska i teritorijalna ekspanzija kršćanstva, i slično.) Nadalje, biskupi upozoravaju da škola mora biti politički, ali ne i vrijednosno neutralna, dok Katehetski ured Nadbiskupskog Duhovnog stola upozorava na moguće posljedice pristupa Prosvjetnog vijeća koje u Osnovi za ustroj školstva govori o »nekakvom pluralnom, multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu s neodređenim ravnopravnim građanskim djelovanjem, uz uporno naguravanje bezlične religijske kulture čiji sadržaji ne nude odgoj osobnosti učenika«. Naravno, ne treba ni pitati čiji to sadržaji nude »odgoj osobnosti učenika«. Pa to počinje ličiti na tržišne reklamne slogane: »Zna se čija je roba najbolja!« </p>
<p>A što se tiče vrijednosnih kriterija, oni u civilnom društvu ne mogu biti zasnovani ni na jednoj posebnoj religiji, već na općoj etici i građanskom moralu, proizišlom iz specifične tradicije određenog civilnog društva. </p>
<p>No vrhunac svega je proizvoljno zaključivanje Povjerenstva za odgoj i obrazovanje u institucijama vjerskih zajednica u RH, koje ističe da sve vjerske zajednice »predlažu da konfesionalni vjeronauk u školama bude svih devet godina, a ne da se zadnje dvije godine umjesto njega uvodi religijska kultura.«</p>
<p>Koje su to »sve vjerske zajednice«, kad je iz pristiglih primjedbi na Osnovu za ustroj školstva evidentno da su svoje primjedbe poslale samo katolička, židovska i evanđeoska vjerska zajednica, dok su izostale pismene primjedbe pravoslavne, islamske, evangeličke i ostalih protestantskih zajednica (osim evanđeoske), te još najmanje dvadesetak malih, mahom orijentalnih vjerskih zajednica. Tim više, što se malo kasnije navodi da Evanđeoska crkva »ne vidi potrebu konfesionalnog vjeronauka u školi« te ističe da bi »u školi trebala biti zastupljena religijska kultura kako bi djeca stekla znanje o različitim religijama«. </p>
<p>Da situacija nije tako jednostavna kako ju je Povjerenstvo za školski vjeronauk prikazalo Prosvjetnom vijeću, pokazuju i izjave koje smo dobili od Milenka Popovića, protojereja Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu, i Aziza Hasanovića, imama zagrebačke džamije.</p>
<p>Popović tvrdi da su pismene primjedbe SPC-a izostale jer službeno nije dostavljen prijedlog Osnove za ustroj školstva. No SPC se, kaže on, načelno slaže s konfesionalnim vjeronaukom u školi, ako će on biti ravnopravno omogućen svim vjerskim zajednicama, te načelno nema ništa protiv religijske kulture u višim razredima obvezne škole...</p>
<p>Isto tvrdi i imam Aziz Hasanović, koji napominje da Islamska zajednica zahtijeva pravo na konfesionalni vjeronauk kao što je to omogućeno i katoličkoj zajednici, dok ostavlja otvorenom mogućnost uvođenja religijske kulture u škole za one učenike, koji ne žele pohađati konfesionalni vjeronauk. No, ne prihvaća predmet religijsku kulturu, kao zamjenu za konfesionalni vjeronauk. </p>
<p>Sve to pokazuje, iako su našim političarima puna usta multikulturalnosti i pluralizma, a vjerskim zajednicama ne silaze s usana velike fraze o ekumenizmu i međureligijskom dijalogu, da upravo na prijeporu između konfesionalnog vjeronauka i religijske kulture u školi, naše društvo pada na ispitu, pokazujući još jednom koliko je u njemu zazora pred drugim i drugačijim. </p>
<p>A to vrijedi za većinu vjerskih zajednica bez razlike, jer sve se odreda trude sačuvati svoje interesne sfere: katolička kao tradicionalna i većinska svoje »prvenstvo« na ovom prostoru »vjekovnog predziđa kršćanstva«, a manjinske vjerske zajednice kao pravoslavna, židovska, islamska i protestantske, svoju posebnost, u strahu od postupne kulturne asimilacije i sekularizacije.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb danas volim drukčije nego prije</p>
<p>Dr. Andrej Žmegač, Institut za povijest i umjetnost u Zagrebu</p>
<p>Mislim da sam Zagreb prije volio drukčije nego što ga volim danas. Možda je razlog tomu što sam se više kretao gradom, više boravio na njegovim ulicama, izravno opažao kako grad živi i kako se mijenja. Najintenzivnija je bila ta veza s gradom u doba kasnoga djetinjstva, kada vas puštaju da sami idete kamo želite, pa doživljavate velike i važne stvari. A opet, vidokrug mi je prema sadašnjem tada bio nerazmjerno manji, skučeniji, osuđen na ono što dijete može doživjeti za jednoga dana, jer onda se opet vraća roditeljima o kojima ovisi. Naravno, i moji su interesi bili skromniji, možda najbolje reći - drukčiji.</p>
<p>Odrastao sam na Sigečici, u kvartu omeđenom Držićevom, Vukovarskom (tada Ulicom proleterskih brigada), Radničkom i autocestom. Još ni danas ne znam ima li taj naziv kakve veze s mađarskom riječju sziget (otok), kako se zove i jedno od novozagrebačkih naselja gdje je Sava nekoć, među svojim nereguliranim rukavcima, stvarala otoke. Svakako je, međutim, slučajno što su na Sigečici ulice nazvane upravo po našim otocima: tu ćete naći Korčulansku, Pašku, Olipsku, i moju - Rapsku ulicu. </p>
<p>Tek mnogo poslije, zahvaljujući svome pozivu, saznao sam da je Sigečica nekoć pripadala među posjede zagrebačkoga biskupa i da je ondje, dakako, rastao kukuruz. Saznao sam također da na Sigečici stoji naselje tipiziranih obiteljskih kuća podignutih negdje uoči Drugog svjetskog rata, a napokon i to da se ondje nalazi - kako su smatrali kolege arhitekti - najružniji zagrebački neboder. Ta građevina, štoviše, stoji baš uza zgradu u kojoj sam stanovao. Danas se ne bih s njima mogao složiti, premda, moram priznati, nisam taj neboder nikada pomno analizirao.</p>
<p>Iz kvartovskog, dječačkog iskustva put je vodio prema 'pravome' gradu. Sjećam se prvih odlazaka s prijateljima u kino, negdje bliže središtu grada; tek su se ondje mogli vidjeti pravi, ozbiljni filmovi koji su nas tada već počeli zanimati. S vremenom su se tome pridružili i posjeti izložbama, tribinama i ostalome što se zbivalo u velikome gradu kakav je Zagreb. </p>
<p>Kako sam odrastao, tako je u moje interese i pogled na svijet nužno ulazilo ono što se javlja s odrastanjem - apstrakcija. Nije više bilo tako zanimljivo ono što je pojedinačno, već su se teme postavljale na općoj razini. Grad sam, pak, počeo doživljavati posredno, kroz informacije iz različitih izvora i različitih medija, kroz povijesne podatke, a sve manje kroz neposredno iskustvo. Nažalost, jedno je moralo ustupiti pred drugim. Poslije sam upoznao i neke strane metropole (među kojima su mi favoriti Berlin i Pariz), pa je moju naklonost Zagreb morao malo dijeliti s drugim gradovima. Danas bismo rekli da su to bili globalizacijski trendovi. No, odlascima i povratcima dobro se mogla testirati privrženost rodnomu gradu, onaj osjećaj bliskosti koji je bio intenzivan u djetinjstvu, a do današnjeg se dana nije izgubio. Postoji za takvo mjesto vrlo dobar a poprilično zaboravljen izraz zavičaj. Zagreb mi je bio, a čini mi se i ostao zavičajem.</p>
<p>Hoću reći, voli se ono što je poznato. Poznajem li danas Zagreb bolje ili slabije nego nekoć, teško mi je reći, ali nesumnjivo je to drukčiji odnos. Uostalom, rekao bih da nam je svima to iskustvo zajedničko.</p>
<p>Opća formula glasi: grad - to su ljudi. Možda, ali dopustite da ih ovaj put nisam spomenuo, premda sam stalno govorio o njihovim djelima. S ljudima, pa tako i Zagrepčanima, svakako je teže nego s gradom. Nisam posve razjasnio ni svoj odnos prema vlastitom gradu, a kamoli da bih bio načistu s ljudima. Kad bih se pošteno prihvatio pisanja o njima, bilo bi tu lijepih, kao i nelijepih priča. Stoga ostavimo to za neku sljedeću priliku.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Predaja kandidatskih lista do ponoći 1. svibnja</p>
<p>Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatska demokratska zajednica predale su u petak u Gradskom izbornom povjerenstvu grada Zagreba svoje kandidatske liste za predstojeće izbore za zagrebačku Gradsku skupštinu, koji će se održati 20. svibnja. U dosadašnjem sazivu skupštine HSLS je imao deset svojih zastupnika, čime je po snazi bio druga stranka u gradskom parlamentu, dok je HDZ imao pet gradskih vijećnika. Predaja kandidatskih lista za predstojeće izbore, na kojima će se izabrati 51 gradski vijećnik, potrajat će do 1. svibnja, najkasnije do 24 sata.</p>
<p>Prijedlozi lista kandidata za članove predstavničkog tijela, prijedlozi nezavisnih lista kandidata za članove predstavničkog tijela i ovjerena očitovanja kandidata o prihvaćanju kandidature predaju se Gradskom izbornom povjerenstvu grada Zagreba radnim danima i subotom od 9 do 17 sati, u nedjelju i ponedjeljak 29. i 30. travnja, od 9 do 20 sati te u utorak 1. svibnja od 9 do 24 sata. Gradsko izborno povjerenstvo smješteno je u zgradi Gradskog poglavarstva grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, soba 272, II. kat. </p>
<p>Registrirane političke stranke i nezavisni kandidati predaju prijedloga liste kandidata GIP-u trebaju najaviti na telefon 6101-517 ili 6101-011.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Praznik rada na dvije sindikalne pozornice</p>
<p>Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) organizirat će proslavu na velikoj pozornici parka Maksimir, a Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Udruga radničkih sindikata (URSH) - na maloj pozornici</p>
<p>U organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske održat će se već tradicionalna svečanost obilježavanja Međunarodnog praznika rada, i ovoga puta na maksimirskoj velikoj pozornici. Cjelodnevni program, koji će početi jutarnjim okupljanjem radnika na Trgu bana Jelačića, proći će, međutim, bez sudjelovanja ostalih sindikalnih središnjica.</p>
<p>Posebnu proslavu organizirat će Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH), na maloj pozornici u Maksimiru. Njihov će se program održati od 10 do 18 sati. </p>
<p>Prema riječima Marija Ivekovića, husovci će se pridružiti radničkoj povorci koja će krenuti s Trga bana Jelačića 1. svibnja u 9 sati. Iako su radničku povorku najavili u SSSH, Iveković smatra da sudjelovanjem u istoj povorci članovi HUS-a samo žele pokazati želju za suradnjom i otvorenošću. Tijekom dana planiraju podijeliti 5.000 porcija graha.</p>
<p>- Nije istina da se 'šlepamo' uz SSSH u organizaciji proslave Praznika rada, kako je izjavio predsjednik SSSH Davor Jurić, jer u URSH-u sam takve događaje organizirao prije kolege Jurića. Takve primjedbe iz SSSH ne mogu aludirati na URSH, rekao je predsjednik URSH Boris Kunst.</p>
<p>Kunst je napomenuo kako se članovi njegovog sindikata neće pridružiti radničkoj povorci članova sindikata HUS-a i SSSH-a, iako će u suradnji s HUS-om proslaviti Praznik rada u Maksimiru. </p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bandić posjetio Veterinarski fakultet</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zajedno s pročelnikom Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimirom Šoštarom i tajnikom Gradskog poglavarstva, posjetio je u četvrtak poslijepodne Veterinarski fakultet. U prijateljski posjet pozvali su ih dekan Veterinarskog fakulteta prof. dr. sc. Zdenko Makek i njegovi suradnici kako bi ih upoznali s radom fakulteta i mogućnostima rješavanja aktualne problematike u veterinarskom javnom zdravstvu.</p>
<p>- Europska Unija i WTO priznali su kako u Hrvatskoj ne postoje slučajevi kravljeg ludila i slinavke, rekao je dekan Makek, zahvaljujući visokoj razini veterinarske struke i radu oko 3.000 hrvatskih veterinara na prevenciji tih bolesti. </p>
<p>Prodekan za nastavu Josip Kos kazao je kako bi se potpunim laboratorijskim opremanjem Centra za javno veterinarsko zdravstvo, za što je zatražio pomoć Gradskog poglavarstva i gradonačelnika, pokrenuo program uzgoja domaćih krava. Tako bi matično stado, uzgojeno u Hrvatskoj, bilo sigurno od zaraze kravljim ludilom, a rasplod bi se plasirao na vanjsko tržište.</p>
<p>Prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Ljiljana Pinter istaknula je kako će Veterinarski fakultet, jedini u Hrvatskoj, uskoro ostvariti pravo na vizitaciju, što znači da će sve djelatnosti fakulteta biti usklađene prema europskim standardima Veterinarskih visokih učilišta (EAEVE). Ispiti i diploma zagrebačkog Veterinarskog fakulteta priznavat će se, tako, na svim europskim sveučilištima. Gradonačelnik Bandić obećao je predstavnicima fakulteta kako će odgovarajuće službe Gradskog poglavarstva pokušati riješiti neke problema fakulteta, a u svom daljnjem radu Veterinarski fakultet može očekivati potporu Grada Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mario Iveković: Nismo ničiji neprijatelji, ali nećemo odustati od radničkih interesa!</p>
<p>Nakon što je radnike Name u četvrtak, nakon četvrtog prosvjeda na Markovom trgu, primio ministar gospodarstva Goranko Fižulić, Hrvatska udruga sindikata (HUS) organizirala je u petak konferenciju za novinare, na kojoj je bilo govora o rezultatima pregovora u Vladi. </p>
<p>- Dva smo mjeseca tražili nešto za što »Vlada nije nadležna«, a nakon nekoliko rečenica s ministrom Fižulićem, u pet minuta, obećano je rješavanje problema, rekao je voditelj ureda HUS-a u Zagrebu Mario Iveković. </p>
<p>Radnici bi, prema ministrovu obećanju, trebali dobiti prednost pred Vladom u naplati svoja 62 milijuna kuna potraživanja. Time se, prema Ivekovićevim riječima, potvrdila činjenica da o potraživanjima radnika treba razgovarati samo s Vladom, a ne sa stečajnim upraviteljem ili predstavnicima Trgovačkog suda. </p>
<p>Međutim, voditelj HUS-a drži da samo obećanje nije dovoljno te zahtijeva brzu operacionalizaciju obećanog. Zbog toga sindikalci traže skorašnji nastavak pregovora koji se, drže, moraju održati prije izbora.</p>
<p>Iveković je istaknuo kako sindikalci zahtijevaju aktivniju ulogu Vlade u stečajnom postupku jer smatraju kako 1.900 bivših radnika Name zaslužuje više pozornosti i ozbiljniji razgovor.</p>
<p>- Žalosno je što nas do sada nitko iz Vlade nije primio i što smo trebali slušati toliko lažnih isprika, rekao je Iveković. Dodao je kako ispada da s predstavnicima HUS-a nije potrebno razgovarati, osim prije samih izbora.</p>
<p>Voditelj ureda HUS-a čestitao je premijeru Ivici Račanu na javnom priznanju pogreške zbog negiranja odgovornosti Vlade za stečaj Name i pristanku na razgovor s »nepodobnima«, iako je to ocijenio mogućim predizbornim potezom.</p>
<p>Predsjednica Sindikata zaposlenika u trgovini Name Dragica Petrinjak najavila je nove prosvjede ako se do 8. svibnja ne pojave konkretni dokazi ispunjavanja Fižulićevog obećanja.</p>
<p>Predstavnicima Klubova zastupnika HSLS-a, SDP-a, HSP-a, LS-a i HDZ-a upućena je, pak, oštra kritika na rad Vlade kada je riječ o socijalnom dijalogu. Iveković tvrdi kako im je ukazano i na »bolesnu« novonastalu situaciju, po kojoj Vlada kontrolira Sabor. Najavljeni su razgovori s Klubom zastupnika DC-a, kao i učestaliji tematski sastanci sa svim klubovima.</p>
<p>- Mi nismo ničiji neprijatelji i jedina nam je mana što ne želimo odustati od zastupanja radničkih interesa, zaključio je Iveković. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ne mogu prehranjivati obitelj, a o novim gumama niti ne razmišljam</p>
<p>Unatoč porastu cijena naftnih derivata, cijene taksi usluga nisu se mijenjale već pet godina / Uz prosječnu plaću od 3.500 kuna taksisti, tvrde, jedva preživljavaju / Više od sedam sati čekanja na jednu vožnju </p>
<p>Cijene taksi usluga neće se mijenjati sljedećih mjesec-dva, potvrdio nam je predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika Kruno Lonjak. Cijene usluga nisu se mijenjale više od pet godina, a u međuvremenu su, osim goriva, porasli troškovi zdravstvenog osiguranja, 105 posto, te mirovinskog osiguranja, 82 posto, rekao je Lonjak. Kada se ima na umu siromaštvo mnogih građana, jasno je da 1.300 zagrebačkih taksista teško živi.</p>
<p>- Ničim nisam zadovoljan. Ne mogu prehranjivati obitelj, a o novim gumama niti ne razmišljam. Funkcioniram tako da produljujem svoje dnevno radno vrijeme na 14 sati, rekao nam je taksist koji je želio ostati anoniman.</p>
<p>Cijena uobičajene vožnje je oko 35 kuna. Većina taksista ima dvije do tri vožnje u danu. Jednostavna računica pokazuje kako taksisti teško zarađuju prosječnu plaću, koja iznosi oko 3.500 kuna, a troškovi poslovanja stalno rastu. </p>
<p>- Od čega da živimo kad na vožnju čekamo satima?, pita se. </p>
<p>- Prije nekoliko dana na Knežiji sam na vožnju čekao sedam i pol sati, žalio se drugi, koji je također želio ostati anoniman.</p>
<p>Nestašica novca, naravno, utječe i na stanje voznog parka. Samo 200 do 300 taksista ima vozila stara do dvije godine, dok je većina vozila starija deset i više godina. Lonjak je potvrdio informaciju, dobivenu od taksista, da su neki, koji su nove automobile kupili na kredit, ostali bez njih jer kredit nisu mogli otplaćivati. </p>
<p>Udruga taksista pokušava izboriti subvenciju kod Gradskog poglavarstva ne bi li taksisti mogli obnoviti vozni park. Lonjak je rekao kako su o toj mogućnosti razgovarali s gradonačelnikom Milanom Bandićem.</p>
<p>Jedan, naoko neprimjetan problem su i taksi stajališta. Naime, većina je stajališta, osobito onih u središtu grada, na vrlo prometnim mjestima. Tako taksisti za svog višesatnog čekanja udišu nezdrav zrak. Osim toga, mnoga su stajališta smještena na suncu, pa čekanje za ljetnih vrućina postaje gotovo nepodnošljivo. Udruga se, inače, brine da stajališta bude dovoljno. Tako su nedavno otvorena nova u Jukićevoj, Borovju i kod hotela »Palace«, a u planu je i otvaranje stajališta kod Branimirove tržnice.</p>
<p>Da je situacija doista loša, potvrđuje i podatak da samo dva do dva i pol posto taksista na godinu zaradi toliko da je uključeno u sustav plaćanja PDV-a.</p>
<p>- Stanje je teško. Ljudi su na rubu egzistencije, zaključio je Lonjak.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zagorjem će u svibnju protutnjati 120 limenih staraca </p>
<p>Oldtimer klub »Stari kotači« iz Samoborskog Strmca organizator je 6. hrvatskog classic marathona, koji će 12. svibnja u 9 sati krenuti iz Svete Nedjelje prema Podsusedu. Tog će dana »limeni starci«, vozeći se većinom Hrvatskim zagorjem, prijeći oko 140 kilometara, a očekuje se kako će u rallyju sudjelovati oko 120 vozila, doznajemo od tajnika kluba organizatora Dražena Marđetka.</p>
<p>- Sva vozila koja će sudjelovati u rallyju moraju biti sposobna za vožnju, u skladu s vrijedećim prometnim propisima, te registrirana, objasnio je Marđetko, napomenuvši kako sudionici sudjeluju na vlastitu odgovornost. Jedan od ključnih uvjeta za sudjelovanje u rallyju je i starost vozila, koja moraju biti proizvedena najkasnije 1972. godine.</p>
<p>Za dobivanje bodova nije važna brzina nego prolazne kontrole, vremenski ispiti i spretnost, kao što je vožnja oko čunjeva.</p>
<p>- Odustali smo od vožnje na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> jer riječ je o starijim vozilima, koja bi se mogla oštetiti, istaknuo je Marđetko. Dodao je kako će na rallyju biti i vučna služba te serviseri, za kojima se, što će mnoge iznenaditi, rijetko pokazuje potreba. Budući da se, zbog pojedinačnog starta vozila, neće stvarati kolona, promet će po svim rutama rallyja teći bez ikakvih ograničenja, a neće biti ni policijske pratnje.</p>
<p>- Ove je godine veći odaziv stranih sudionika, primjerice najavila su nam se tri vozila iz Češke, a bit će i Slovenaca, s ko-</p>
<p>jima smo već uspostavili dobre kontakte, istaknuo je Marđetko. </p>
<p>Rally će završiti u Strmcu, a bolju priliku za razgledanje oldtimera zainteresirani će imati u Kumrovcu oko 13 sati, kada je predviđena stanka za ručak. Natjecanje završava u 18 sati, kada će biti organizirana svečana večera i dodjela nagrada prema raznim kategorijama - za generalni plasman, najoriginalnije vozilo, najbolje vozačice, najstarijeg vozača, sudionika iz najudaljenijeg mjesta i slično. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Madonnin grudnjak prodan za 20 tisuća dolara</p>
<p>LONDON, 27. travnja </p>
<p> - Grudnjak koji je pripadao Madonni prodan je u četvrtak u Londonu za 20 tisuća dolara na dražbi aukcijske kuće Christie's. Muzej mode iz Santiaga morao je platiti pet puta više od procjene Christie'sa (4000 dolara) kako bi se domogao tog komada donjeg rublja, priopćila je aukcijska kuća. </p>
<p> Inače, najavljena su tri nova koncerta pjevačice u Londonu, 6., 7. i 8. srpnja, nakon što su mjesta za njezin jedinstveni show, predviđen za 4. srpnja, prodana u četvrtak za samo nekoliko sati. Tisuće obožavatelja provela su noć sa srijede na četvrtak pred koncertnom dvoranom kako bi se domogli ulaznica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Janica potpisuje Jamnicu</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Poduzeće Jamnica predstavilo je novo pakiranje negazirane prirodne mineralne vode u plastičnim bocama od pola litre s tzv. sportskim čepom, a na etiketama uz tekst na hrvatskom i engleskom nalazi se lik naše skijašice Janice Kostelić. Promocija »plave vode« održana je u petak na štandu Jamnice na Proljetnom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, a na promociji je uz janocu bio i njezin brat Ivica kojeg Jamnica također sponzorira. Janica se pritom potpisala na dio od pripremljenih 1256 boca.</p>
<p>Prema riječima direktora marketinga Jamnice Marija Scherra, Janica i Jamnica će i dalje nastaviti međusobnu suradnju na obostranu korist. On je zaželio Janici uspjeh u daljnjoj karijeri, posebno na Olimpijskim igrama 2002. te spomenuo da se uspjesi očekuju i od Ivice koji je nedavno sanirao ozljedu. (MA.L.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dolazi sezona krpelja</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja </p>
<p> - Blaga zima i vlažno proljeće pogoduju pojačanom napadu opasnih krpelja, upozoravaju stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo. Moramo se čuvati jer u nas ima više krpelja no u ostalim dijelovima Europe </p>
<p> Pojačana parazitska aktivnost i iznimna populacija krpelja svrstavaju ovu godinu u rekordne, tvrdi dr. Vladimir Halauk, primjerice za bjelovarski kraj, gdje već na početku »krpeljske sezone« ima četiri oboljela, od kojih je kod dvojice ustanovljena krpeljna upala mozga. Posljedice nisu zanemarive, upozoravaju liječnici - trajne glavobolje, svjetlosne smetnje, oštećenje mišićja vrata i ramena, razdražljivost... Utješno je, da je u većini slučajeva bolest izlječiva. Ipak, bolje spriječiti nego liječiti.</p>
<p> Kad se vratimo iz šume ili livade dobro je pomno pregledati odjeću i obuću. Naime, krpelju treba najmanje šest sati da na tijelu pronađe pogodno mjesto na koje će se »smjestiti«, potom buši kožu oko dva sata, oko osam sati isisava krv i tek nas tada može inficirati. Dakle, imamo dovoljno vremena da ga odstranimo prije no što otvori »bušotinu«. Najbolja i najsigurnija zaštita, osobito najmlađih, jest cijepljenje, ističu liječnici. Cijepljenje se provodi u dva navrata u razmaku od mjesec dana. Zaštita traje pune tri godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>IBM sprejom na asfaltu poručuje: Mir, ljubav i Linux</p>
<p>CHICAGO, 27. travnja</p>
<p> - Gradski dužnosnici jako su se iznenadili doznavši da iza reklamne kampanje u kojoj su na pločnicima Chicaga sprejevima crtani simboli pingvina, srca i znak mira, stoji da informatički div IBM. Marketinški odjel korporacije iz Armonka mogao bi biti osuđen za plaćanje po 50 dolara za uklanjane svakog od 100 grafita, koji su dio IBM-ove marketinške kampanje što pod parolom »Mir, ljubav i Linux« promiče IBM-ovu stratešku orijentaciju na operacijski sustav Linux u poslovnim okružjima. </p>
<p>Linux je besplatan operacijski sustav koji prije nekoliko godina stvorio Linus Torvalds, tada student Helsinškog sveučilišta, želeći na svom PC-u imati nešto slično profesionalnom mrežnom operacijskom sustavu Unix. Pozvao je na suradnju programere dobrovoljce na Internetu koji su u samo nekoliko godina od studentskog projekta razvili operacijski sustav koji dominira među serverima na Internetu, a sve jače prodire i u uredske, pa i korporacijske sredine. Budući da je Linux besplatan i otvoren za daljnji razvoj, te da privlači tisuće programera i korisnika koji ga dalje razvijaju, IBM je odnedavno znatne dijelove svoje strategije oslonio na tu platformu. Parola »Mir, ljubav i Linux« smišljena je da analogijom s parolama pokreta iz sedamdesetih, podsjeti na anarhični slobodarski duh i mladost pokreta koji je nosiva snaga uspjeha takvog modela razvoja softvera.</p>
<p>Prošli je tjedan u Chicagu uhićen dvadesetogodišnjak, koji je crtao reklamne grafite, a ista je marketinška kampanja zaustavljena i u San Franciscu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Ranjeni tenk« ide starom »Alejom nakon svečanosti« </p>
<p>S ovogodišnjim dobitnikom Vjesnikove nagrade za književnost Ivanom Slamnigom razgovarali smo posredstvom njegova djela / Strukovno prigovaranje s Ivanom Slamnigom / Riječi iz naslova prve zbirke »aleja« i »svečanost« valja shvatiti metaforički: poslije svečanosti, ponajviše »pučke«, ostane svega razbacanoga, šarolikog i sumornog - tako sam ja shvatio svoju zbirku usmjerenu samo cestom, drvoredom / Sve više me zabavlja knjiškost pjesme / Knjiškost mi znači kompleks aluzija i referencija na poeziju koja je nastala u prošlim stoljećima, kod nas ili drugdje</p>
<p>Ni za koga u novijoj hrvatskoj književnosti ne možemo s toliko prava kazati da je ujedno i poeta doctus i poeta ludens kao što to možemo za Ivana Slamniga. Ta paradoksalna sprega učenosti i zaigranosti, zanatske spreme i imaginativne slobode urodila je opusom koji predstavlja idealan most između suvremenosti i tradicije. Svjestan vlastite ulančanosti u narav jezika i duh klasične baštine (od narodne, ili bolje: pučke lirske usmenosti, preko visokostilizirane renesansne pismenosti i barokne istančanosti, pa do romantične ironije i modernistike konstruktivnosti) Slamnig je znatan dio kreativne energije posvetio tumačenju predaka, ponašivanju idealnih uzora i poučavanju mladih (studenata) u tajne versifikacije i interpretacije. U njemu tako imamo i vrhunskog znanstvenika versološke dionice komparativne književnosti, možda najsustavnijeg teoretičara versifikacije i strastvenog praktičara traduktologije, ali istodobno i najmaštovitijeg, najopuštenijeg, najdosjetljivijeg tvorca stihova na materinskome, hrvatskom jeziku.</p>
<p> Kao književni autor on nikada nije bio odveć spreman govoriti o sebi i svojom pjesničkom pismu, ali je stoga, posredno, mnogo i rado svjedočio temeljna iskustva stečenih radnih vještina i spoznaja druženja s poticajnim tekstovima. Posredstvom pjesnikova djela, a ne izravnim odgovaranjem na pitanja nastao je i ovaj intervju, u trenutku kada je autor vezan za bolesničku postelju i u nemogućnosti sam o sebi svjedočiti. Inače, Ivan Slamnig ovogodišnji je dobitnik Vjesnikove nagrade za književnost »Ivan Goran Kovačić« koja mu je dodijeljena za najnoviju zbirku pjesama »Ranjeni tenk« u nakladi Matice hrvatske. </p>
<p>• Ipak, trebalo bi se osvrnuti na same početke. Zavičajnost je odredila barem neke inspirativne krugove (»Naronska siesta«, »Korin«), obiteljsko okružje pripomoglo je civilizacijskom formiranju? </p>
<p>- Rodio sam se u Metkoviću. Metković je u Dalmaciji i Metkovcima nije pravo kad ljudi kažu ili napišu da je Metković u Hercegovini. Istina, na samoj je granici, a ta se granica, zvana »mrginj«, pozna i danas. Nije čudo što je Metković bio jak sudski i birokratski centar s nekoliko pravnika, od kojih je jedan bio i moj otac. On se snalazio do savršenstva u njemačkom i talijanskom jeziku. Studirao je ponajviše u Grazu, ali je doktorirao u Zagrebu. Talijanski mu je, zapravo, bio materinski jezik, jer baka nije ni znala književni hrvatski, već samo komiški. Baka mi je najstarija uspomena, slabo je pamtim, nekako kao prozirnu. </p>
<p>• Doista, očeva višejezičnost kao da je predodredila neke Vaše buduće preokupacije, ali je i sam ambijent gradića stvarao šire vidike, zar ne? </p>
<p>- Metković je bio jaka luka, i to morska, jer je Neretva prokopana od mora do mosta u Metkoviću ili obratno. To su učinili Austrijanci. A od Metkovića se nastavljala uskotračna pruga do Bosanskog Broda, ali bila je vrlo razgranata. Metković je imao lučku, primorsku atmosferu, samo što su svi vjetrovi puhali uzvodno ili nizvodno, pa ako si do podne htio ubiti sebe, a popodne sve oko sebe, onda si znao da je šilok, bez obzira u kojem je smjeru puhao. Najbrojniji strani mornari bili su Talijani, koje smo zvali Puizi, osim ako su bili iz Chioggie, što se poznalo po smeđim jedrima. Njih smo, pak, zvali ćozoti. Osim ovih riječno-morskih veza Metkoviću je neki kozmopolitizam davala i činjenica da je u njemu živjelo mnogo narodnosti. Većina su, istina, bili Hrvati. </p>
<p>• Hrvatsko-talijanski dijalog srednje Dalmacije u malome je zametak univerzalne »lingua franca«, kojem se služilo čitavo Sredozemlje. Koliko je mediteranski položaj odredio kulturnu sudbinu hrvatskoga naroda? </p>
<p>- U širem smislu svi su južnoslavenski narodi mediteranski, ali popularno se pojmu mediteranstva suzuje opseg na sjeverozapadni dio, tako da u nj spadaju od Slavena jedino Hrvati kao narodna cjelina. Jezgru i mletačkih i austro-ugarskih pomoraca sačinjavali su Hrvati. Hrvati su sudjelovali u svim kulturnim zbivanjima zapadnog Mediterana. U davnini su postojali kontakti s blokom Katalonija - Langue d' oc - sjeverna Italija, a od renesanse dalje hrvatska književnost prati svaki pokret »perivoja svijeta«, Apeninskog poluotoka. Epoha renesanse i baroka u hrvatskoj književnosti ocrtavaju se onako kako i u talijanskoj i španjolskoj, dok ih nikako ili jedva možemo jednako uspješno primijeniti na francusku ili njemačku književnost.</p>
<p>• Nije li blizina s tako moćnim susjedom bila odveć opasna, prijeteći asimilacijom i potpunim poništavanjem specifičnih nacionalnih svojstava? </p>
<p>- Hrvati će mnogo i mnogo puta inzistirati upravo na svojoj različitosti od toga »Mediterana«. Mediteranstvo Hrvata zbližuje ih do stapanja s prvim zapadnim susjedom, s Talijanima. Baš u dijalogu s Talijanima Hrvati će inzistirati na svom sjevernjaštvu, povezanosti sa slavenskim i drugim narodima koji se prostiru na sjever. Političko povezivanje s Mađarima, a kasnije s Habsburzima imalo je u priličnoj mjeri karakter čuvanja nacionalne posebnosti upravo zbog osnovne mediteranske naravi Hrvata.</p>
<p>• Međutim, kad je talijanska kultura izgubila svoju hegemoniju, a u vrijeme uvećane opasnosti od germanizacije tokom devetnaestoga stoljeća, nije li se hrvatska književnost opet sve više počela okretati univerzalnosti i kozmopolitskosti vlastita korijena? </p>
<p>- U tom razvoju svjesno isticanje imanentnih mediteranskih crta postaje također jedna od komponenata borbe za hrvatsku narodnu posebnost: Ivo Vojnović, služeći se u Dubrovačkoj trilogiji jednako talijanskim kao i hrvatskim jezikom, rješava nas inhibicije prema talijanstvu, kao što će nas kasnije Krleža sličnim postupkom riješiti kompleksa nijemstva: ne treba se žacati otkrivanja sastavnih dijelova vlastitoga bića, ne treba prikrivati niti zatomljavati kad je opasnost od pretapanja u drugo biće nestala. Sve veće očitovanje mediteranstva u hrvatskoj književnosti - u metaforici, temama, atmosferi - još je jedan pokret spiritusa Croaticusa u nizu zamršenih kampanja za ocrtavanjem kulturne posebnosti.</p>
<p>• Vratimo se malo Vašoj književnoj biografiji. Nema dvojbe da je školovanje u Dubrovniku i življenje u Zagrebu za Drugog svjetskog rata ostavilo znatnog afektivnog traga - kako je razvidno iz mnogih stihova i iz proza, ali za duhovno formiranje bitno je bilo druženje s kolegama, dolazak na Sveučilište, studij slavistike i tomu slično? </p>
<p>- Na fakultetu je bila grupica mladih literata koji su stalno diskutirali o nečemu. O književnosti sam tu i tamo znao dobaciti koju riječ, ali ništa o važnijoj temi - nogometu, pa sam tu bio izgubljen. S mladim literatima družio sam se više po literarnim sekcijama omladinskih kulturno-umjetničkih društava, prvo u »Joži Vlahoviću«, a onda ponešto i u »Goranu Kovačiću«. U »Vlahoviću« sam prvo bio u folkloru, ali kako je folklor ples, a bio je na dosta visokoj razini, vidio sam da mi tu nema sreće, prešao sam u zbor i razvrstan u nesretni glas tenor drugi, pa sam se stalno htio prikrpati ili tenorima ili baritonima. Kad sam došao do ruba toga da me naprosto izbace iz zbora, skrasio sam se u literarnoj sekciji gdje sam sklopio trajno prijateljstvo sa Šoljanom, koji je bio snalažljiviji i odrešitiji. </p>
<p>• Sasvim suprotno od navedenih mediteranskih premisa i romanskih korijena, Vaš je radni život obilježen upravo sjevernjačkim anglosaksonskim impulsima. Predavali ste u Švedskoj, Nizozemskoj, Americi, prevodili s mnogih germanskih i skandinavskih jezika, a bitno pridonijeli afirmaciji i difuziji moderne engleske i američke kulture. Ideja hemingvejske »tvrdo kuhane proze« i poimanje eliotovske tradicije neodvojivi su od Šoljanove i Vaše intervencije? </p>
<p>- Šoljan i ja smo 1952. izdali knjigu prijevoda »Američka lirika« u popularnoj Zorinoj Maloj biblioteci. Savjetnik, i to vrlo solidan, bio nam je Šime Balen. Tako smo morali staviti nešto »naprednih« i »antirasističkih« pjesama, jer smo mi knjizi dali upadno imažističko-modernistički ton, tako da su se naši prijatelji stranci, Englezi i Amerikanci, snebivali kako se u jednoj socijalističkoj zemlji izdaje knjiga takve desne orijentacije. Važno smo mjesto dali Ezri Poundu, koje kao pjesnik zaslužuje, ali koji je bio više-manje ratni zločinac. Izdavač to nije znao i knjiga je blago skrenuta u lijevo i izašla, a dobili smo i pristojan honorar, pa smo se obukli, što je bilo skupo, a onda častili sve kolege i njihove djevojke, što i nije bilo tako skupo, ali je ostavilo efekt. </p>
<p>• No, ionako je bilo vrijeme postupne liberalizacije, »odleđivanja«, pojave estetskog pluralizma. Nesumnjivo su baš »Krugovi« i »Međutim«, časopisi u kojima ste surađivali pa i urednički djelovali, odigrali značajnu ulogu u širenju obzorja i uvećavanju mogućnosti. Šoljanovi i Vaši prijevodi na svoj su način obilježili epohu, ali, dakako, još važniji je bio izvorni literarni start. Kako ocjenjujete Vaš »službeni« pjesnički nastup (više od desetljeća nakon ozbiljnog početka pisanja stihova?) </p>
<p>- Godine 1956. izašla su nam u izdanju »Matice hrvatske« priželjkivane knjige pjesama, moja roza, Šoljanova žuta. Moja se zvala »Aleja poslije svečanosti«, a naslova Šoljanove se ovaj čas ne sjećam. Tu prvu zbirku još uvijek smatram najboljom. Ni »Aleja« ni »svečanost« nisu figuralne, već čitav naslov valja shvatiti metaforički: poslije svečanosti, ponajviše »pučke«, ostane svega razbacanoga, šarolikog i sumornog, oblog i četvrtastoga, mekog i tvrdog - tako sam ja shvatio svoju zbirku usmjerenu samo cestom, drvoredom. Kasnije sam cestu kao uredan smetlar pomeo i predmet razvrstao, i od tih hrpa kasnije su se rodile moje dosta brojne i raznolike zbirke. </p>
<p>• Velikog su utjecaja imali Vaši eseji »Pjesma kao faktor kolektivne svijesti« i »Stih kao forma i kao materijal«. Možda su manje široko odjeknule, ali su duboku brazdu ostavile, Vaše metričke i traduktološke studije (sve do disertacije, koja je prava sinteza i originalna taksonomija versifikacijske problematike). Možete li nam ukratko izložiti osnovnu tezu o socijalnoj funkciji pjesništva, te po čemu poetsko izdvajamo od nepoetskoga? </p>
<p>- Pjesma pripada određenoj zajednici i pjesma se može definirati samo s obzirom na tu zajednicu. Dodat ću, da ne bude dvojbe, da zajednica kojoj neka pjesma pripada može biti i vrlo malena. Pjesma živi u svijesti zajednice. Ona je faktor te svijesti - i to vrlo važan faktor. Svaka grupacija ima makar samo nejasno ocrtanu zajedničku svijest. Sve ono u jeziku, što je svježe, impresivno, što privlači oko i uho, jednom riječju sve što je stvaralačko, sve je poetsko, a ako je pri tome i strukturalno čvrsto, a nije samo poetski materijal, onda je to pjesma, pa ne znam kako kratka bila. Možemo ne imati pravog kontakta s centralnom nacionalnom poezijom, ali to ne znači kontakta s poezijom uopće, sa svojom poezijom, poezijom u kojoj sudjelujemo samim time što govorimo, što živimo u zajednici, što smo ljudi. </p>
<p>• Doista, u svojem ste pisanju iskušali brojne registre, od kolokvijalnih do uličkih, od žargona do arhaizama, od »die naschkische sprache« do hiperliterarizirajućih i metapoetskih tvorevina. Pa i Vaši noviji stihovi kao da žive od igre odjeka od kombinacije razine. Mnoge hrpe razbacane građe, koja je preostala iz »Aleje poslije svečanosti«, kao da su dočekale svoj definitivan smještaj kad je drvoredom prošao »Ranjeni tenk«? </p>
<p>- Sve više me zabavlja knjiškost pjesme. Ta knjiškost je obično stvarna, ali može biti i simulirana, to jest pjesma samo prividno nastavlja na blok neke tradicije, jer je ta tradicija samo sugerirana, izmišljena. Knjiškost mi znači kompleks aluzija i referencija na poeziju koja je nastala u prošlim stoljećima, kod nas ili drugdje. Naravno da se radi o tome da se postigne novi efekt spajanjem ili kontrastiranjem elemenata koji pripadaju našem tekućem životu, svakidašnjici, i to zagrebačkoj, i elemenata koji pripadaju davno prošloj poeziji, ili bar zvuče tako kao da njoj pripadaju. Konačno se, eto, javlja i veza s domaćom starom poezijom, onom prije preporoda. Dosadašnja knjiškost mojih pjesama bila je vezana uz šakom i kapom dohvaćene, pretežno strane uzore. Dodajem i da je moje zanimanje za tehnička pitanja stiha svakako pridonijelo konačnom obliku mnogih pjesama, odnosno prepjeva. </p>
<p>Tonko Maroević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Vrijedni znanstveni i umjetnički prinosi </p>
<p>Narodni dom u Zagrebu / Održana svečana sjednica u povodu Dana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i proslave 140. obljetnice Akademije / Dodijeljene nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u petak je proslavila 140. obljetnicu svoga postojanja. Na svečanoj sjednici u Narodnom domu u Opatičkoj 18 uzvanici su poslušali izlaganje predsjednika HAZU akademika Ive Padovana, koji se osvrnu na dugogodišnju povijest i rad Akademije. </p>
<p>Poslije II. svjetskog rata, ističe akademik Padovan, privremeni odbor potvrdio je prave članove Jugoslavenske akademije i izabrao nove. Andrija Štampar izabran je za predsjednika, a Miroslav Krleža za potpredsjednika. Slijedili su predsjednici Grga Novak i Jakov Sirotković. Akademik Padovan je podsjetio da je Akademija dizala svoj glas protiv rata nametnutog Hrvatskoj te je i prihvatila Deklaraciju HAZU o hrvatskom nacionalnom interesu povodom oružanog napadaja na Republiku Hrvatsku. Bilo je to 12. studenoga 1991., a iste je godine Ivan Supek izabran za predsjednika Akademije, koja nastavlja, bez obzira na prilike, s radom na znanstvenom i umjetničkom polju. Predsjednik Padovan nabrojio je potom sve društvene, znanstvene i kulturne djelatnosti Akademije, posebice: bogatu nakladničku djelatnost, znanstveničku i umjetničku, otkup umjetnina i nagrađivanje. </p>
<p>Predsjedništvo HAZU na svojoj je redovitoj sjednici održanoj 2. travnja donijelo odluku o dodijeli nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj. Za područje društvenih znanosti nagradu su zajednički dobili dr. Katarina Prpić, dr. Branka Golub, dr. Drago Čengić i mr. Branimir Krištofić za knjigu »U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja«. Za područje tehničkih znanosti nagradu je dobio prof. dr. Tomislav Filetin, između ostalog povodom knjige »Izbor materijala pri razvoju proizvoda«. Za područje medicinskih znanosti nagradu je dobio prof. dr. Branko Vitale za rad na području imunohematologije.</p>
<p> Za područje filoloških znanosti nagradu je dobio prof. dr. Darko Novaković za knjigu »Marulić, Glasgowski stihovi«. Za područje književnosti nagradu je dobila Irena Vrkljan za roman »Posljednje putovanje u Beč«. Za područje glazbene umjetnosti nagradu je dobio Frano Parać za operu »Judita«, a za područje likovnih umjetnosti akademski slikar Julije Knifer dobio je nagradu za djela kojima će Hrvatska biti predstavljena na 49. biennalu u Veneciji. Za područje prirodnih znanosti i matematike dodijeljene su dvije nagrade: prof. dr. Mirko Primc nagradu je dobio za otkrića u teoriji Liejevih algebri i njezinoj primjeni na kombinirane entitete i dr. Josip Balabanić za razvoj biologije u Hrvatskoj.</p>
<p>U ime nagrađenika zahvalio je Frano Parać, a svečanoj sjednici nazočili su predsjednik Vlade Ivica Račan, ministar kulture dr. Antun Vujić, ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i prof. dr. Ante Simonić kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora te zagrebački nadbiskup Josip Bozanić i biskup đakovačko-srijemski Marin Srakić.</p>
<p>Duga je povijest Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a seže do 29. travnja godine 1861., kada je, nakon neposredne akcije biskupa Josipa Jurja Strossmayera, novoizabrani Hrvatski sabor na sjednici od 29. srpnja 1861. zaključio da se novoosnovana Akademija stavlja pod zaštitu Sabora, pa do godine 1993. kada je Akademija, između ostalog, donijela odluku o proglašenju 29. travnja Danom HAZU. Tada je donesena i odluka o dodjeli nagrade HAZU. One se redovito dodjeljuju već od 29. travnja 1994. Djelatnost Akademije obuhvaćala je znanstvena istraživanja te sabiranje i izdavanje znanstvene građe, a težište je u početku bilo na jezikoslovlju i povijesti, za što se posebno zalagao njen prvi predsjednik Franjo Rački.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Marulić sve prisutniji </p>
<p>11. Marulićevi dani / Ovogodišnji dani potvrdili Marulića kao klasika i oca, i to ne samo hrvatske književnosti nego i oca hrvatskoga književnog jezika, biblicistike i oca hrvatske duhovnosti </p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Znanstveni, književni i izdavački program 11. Marulićevih dana, što se u sklopu Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta u Splitu održao od 22. do 25. travnja, bio je u znaku 500. rođendana Marulićeve »Judite« kojoj je posvećen i veći dio međunarodnog znanstvenog skupa europskih marulologa u splitskom zavodu HAZU. Unutar književnog programa predstavljene su četiri knjige s Marulićevim tekstovima ili studije o njemu. Riječ je o izdanju »Versifikacija hrvatskih latinista« Branimira Glavičića, »Duhom do zvijezda« priređivača Bratislava Lučina, »Otajstvo Krista« Mladena Parlova i »Od začetja Isusova« Mirka Tomasovića.</p>
<p> »One pokazuju da marulologija ima još mnogo posla, još mnogo neobrađenih tema, ali i potrebu za svježom Marulićevom riječju. Ovogodišnji Marulićevi dani potvrdili su autorov položaj klasika i afirmirali ga u 'oca', i to ne samo hrvatske književnosti nego i oca hrvatskoga književnog jezika, biblicistike i oca hrvatske duhovnosti kao što su to izjavili Milan Moguš, don Drago Šimundža i Mladen Parlov«, kazao je za Vjesnik Branko Jozić iz splitskog Centra za proučavanje Marulićeva djela Marulianum.</p>
<p> Komentirajući književni program Marulićevih dana, Jozić se prisjetio i tradicionalne književne večeri »Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu« u organizaciji Društva hrvatskih književnika te nagrade Dana hrvatske knjige: »Judita«, »Davidias« i »Slavić«. »Tim tradicionalnim nagradama naše društvo odaje počast svomu ocu i njegovu stvaralaštvu«, istaknuo je Jozić.</p>
<p> Izložba izdanja »Judite«, koja je otvorena u splitskom Zavodu HAZU, brojnošću izložaka, uvidom u izbore njegovih stihova i prijevodima, naglasio je Branko Jozić, pokazala je svježinu i ljupkost te Marulićeve ljepotice. Jozić je mišljenja kako su sveukupno marulićevanje primjerno pratili i zabilježili gotovo svi mediji. »Ove godine znanstveni, književni i izdavački program nije ostao nezapažen i u sjeni kazališnog dijela, koji se također pod naslovom Marulićevi dani odvija u isto vrijeme. To bi mogao biti znak da se radom svih ovih godina Marulića i njegovo djelo približilo široj javnosti, da je postao svojina ne samo uskog kruga specijalista, nego i čitavoga naroda«, ustvrdio je Branko Jozić iz splitskoga Marulianuma. </p>
<p>»Valja napomenuti da je i čelništvo grada Splita imalo sluha za znanstveni program Festivala. U svome sve prisutnijem sugrađaninu prepoznalo je veličinu i iskazalo mu poštovanje nazočnošću i prigodnim govorima gradonačelnika Ivana Škarića i predsjednika Gradskog vijeća Ive Šimunovića. I visoko priznanje dugogodišnjem Marulićevu proučavatelju akademiku Milanu Mogušu odano je priznanje za njegov rad, jer mu je grad Split uručio Zlatni grb. Štoviše, na prijedlog Centra Marulianum Gradsko poglavarstvo je dalo izraditi prigodne medalje i njima je darivalo sudionike skupa kao i organizatore Marulićevih dana. </p>
<p>Akademski kipar i profesor na Umjetničkoj akademiji Aleksandar Midžor u maloj je formi izvrsno izrazio sadašnji slavljenički trenutak: Marulićev lik, prepoznatljiv motiv Splita kružno uokviren tekstom - Marko Marulić, 500. obljetnica Judite, 1501.-2001. Taj će kipić dugo biti spomen na ove dane u kojima smo plovili u prošlost, štoviše u nadvremenost, razmatrajući 'Juditu', Marulićevo vrijeme, ali i njegove univerzalne misli«, kazao je Branko Jozić. </p>
<p>Na završnoj svečanosti zatvaranja dramskog dijela Festivala Marulićevi dani, koja će se održati na splitskoj pozornici u nedjelju na večer, književni i znanstveni program doživjet će svojevrsnu simbiozu s dramskim izričajem. Naime, nakon dodjela nagrada »Marul«, nagrada publike i Vjesnikove nagrade »Ivan Goran Kovačić« za književnost, bit će i izvedena opera »Judita« Frane Paraća u režiji Petra Selema.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sjajna traviata </p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Uz izvedbu Verdijeve opere »Traviata« / Prvi zagrebački nastup sopranistice Margarete Klobučar - u usponu je nova hrvatska pjevačka zvijezda</p>
<p>U četvrtak je prepuno Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ovacijama ispratilo sopranisticu Margaretu Klobučar u naslovnoj ulozi Verdijeve opere »Traviata«. Ovacije su bile više nego opravdane - mlada, tek 23-godišnja Siščanka predstavila se u najvišem glasovnom i scensko-kreativnom dometu; bilo je to iznenađenje, jer nismo znali da je iz naše sredine u svijet već krenuo takav pjevački talent.</p>
<p> Osim osobne nadarenosti tomu je sigurno pridonijelo i školovanje, koje je započela u rodnom Sisku, u klasi prof. Marice Pernar u Glazbenoj školi »Fran Lhotka«, a nastavila 1995. redovitim studijem na bečkom Sveučilištu za glazbu i glumu. Tri godine poslije osvaja prvu nagradu na uglednom austrijskom natjecanju imena Ferrucija Tagliavinija, a iduće godine je finalistica bečkog natjecanja »Belvedere«. Debitirala je u Beču kao Kraljica noći u Mozartovoj »Čarobnoj fruli«, pjeva već i u Bečkoj komornoj operi, prošle godine gostovala je u Njemačkoj i Italiji, a ove je godine angažirana kao solistica u Operi u Grazu.</p>
<p>Prije svega, Margareta Klobučar je visoki sopran lijepe svijetle boje i posebno nosivog visokog registra, a osvaja ljepotom oblikovanja fraze, oplemenjene izvanredno finim, stilski primjerenim portamentima. Odličnom dikcijom talijanskog izvornika, mlada umjetnica izražajno dočarava misao i ugođaj svake replike, a pri tome očarava suptilnom, modernom glumačkom igrom, uživljavajući se idealno u lik djevojke, koja od prvog nastupa nosi u sebi tragiku svoje bolesti. Osim toga, ostvaruje puni kontakt s partnerima i okolinom, točnije suživljena s novom koncepcijom Verdijeva djela u režiji Dore Ruždjak-Podolski. Na temelju ovog prvog susreta s Margaretom Klobučar možemo ustvrditi da je u usponu nova hrvatska pjevačka zvijezda.</p>
<p>Predstava je tekla korektno pod dirigentskim vodstvom mladog maestra Tomislava Fačinija, a posebno lijepo odsviranom predigrom završnom prizoru. Na žalost, oba glavna partnera Violette Valery, inače već veoma zapaženi mladi pjevači, bili su indisponirani, posebno tenor Nikša Radovanović kao Alfredo, koji se samo mjestimično uspio glasovno srediti, dok je Tomislav Bekić uspješnije izvukao ulogu oca Germonta. Obojica su predveli izvrsnu scensku igru u modernoj koncepciji redateljice.</p>
<p> U manjim ulogama bio je užitak čuti lijepe glasove i pratiti izražajnu igru Branke Sekulić (Flora) i Ive Hraste-Sočo (Annina). Od ostalih uloga istaknimo još Davora Radića (barun Douphol), Marijana Jurišića kao srdačnog doktora Grenvila i u sasvim epizodnom nastupu iznenađujući bas Damira Novaka (Listonoša). Svoj udio uspjehu predstave dao je i zbor i solisti baleta.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Od »Oca« do »Kraljeva«</p>
<p>11. Marulićevi dani - Festival hrvatske drame i autorskog kazališta / Do kraja Festivala predstave HNK Split, Varaždin i Osijek te Zagrebačkog kazališta mladih</p>
<p>U završnici 11. Marulićevih dana</p>
<p> - Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta predstavio je izvedbe naših nacionalnih teatara. Domaćin Festivala ansambl Drame splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta, u četvrtak na večer, prikazao je »Oca« Elvisa Bošnjaka na Sceni 55. Žanrovski određen kao triler-moralitet »Otac« propituje, iz zatvorske ćelije, razumljivim govorom naše svakodnevice motive dobra i zla, oprosta i kazne, grijeha i pokajanja... U režiji Nenni Delmestre, glumci Josip Genda, Milan Štrljić, Milivoj Beader i Elvis Bošnjak iznimno dojmljivo predočavaju slike izgubljene stvarnosti iz skučene vizure opsesivna beznađa koje se s pozornice premješta u gledalište.</p>
<p>Iste večeri Hrvatsko narodno kazalište iz Varaždina predstavilo je, na velikoj pozornici, izvedbu »Ti si taj anđeo« Miljenka Jergovića, u režiji Hane Veček. »Svaki razgovor dvoje ljudi je drama«, poručuju autori varaždinske predstave koja ocrtava običnosti naših života, dramatične prizore iz svakodnevice o koje se saplećemo i iz kojih često uzaludno pokušavamo izaći. Petnaestak glumaca tumači likove iz našeg susjedstva i one nesporazume s kojima se neprestance suočavamo.</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka, u petak na večer, izvelo je autorski projekt Saše Anočića »Alaska Jack«. »Naša predstava je putovanje u područje srca, sjećanja i fantazije, putovanje započeto prije nekoliko godina, kada je ova generacija tek studirala glumu. I zato nije čudno što smo stigli čak do Aljaske, tog udaljenog predjela u kojem sviće dan onda kad kod nas pada noć. Uostalom, svatko ima neku svoju Aljasku u životu. Ostapu Benderu je to Rio de Janeiro, Čehovljivim sestrama je to Moskva, Proustu je to Combray, a nama je to sve - od cigli u zidovima kuća do noćnih čistača ulica, bdjenja uz mrtvog prijatelja ili razgovora uz kavu...«. »Alaska Jack« uklapa se u one primjere suvremenog hrvatskog teatra što istražuju »male, usputne teme« iz naših svakodnevnih života koje su donedavno bile nezanimljive teatru, a danas postaju središnji motivi njegova interesa.</p>
<p>Posljednje večeri 11. Marulićevih dana - Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta ansambl Zagrebačkog kazališta mladih predstavit će »Kraljevo« Miroslava Krleže. U režiji Paola Magellija rana drama iz ekspresionističko-simbolističkog Krležinog ciklusa poprima oznake totalnog teatra koji povezuje glasove, pokrete i glazbu u atraktivnu cjelinu katastrofičnog predznaka. Nina Violić, Kristijan Ugrina, Katarina Bistrović-Darvaš, Urša Raukar, Suzana Nikolić, Edvin Liverić, Filip Nola, Pjer Meničanin i drugi, u razlomljenoj strukturi scenskog prikaza, sugestivno predočavaju metaforu »kraljevskog sajma« kao metaforu rasutog svijeta u ništavilu globalnog kaosa.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Promocija knjige Dubravka Detonija</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - U prostorijama Hrvatskog društva skladatelja, u petak je, Matica hrvatska predstavila knjigu hrvatskog skladatelja i glazbenog pisca Dubravka Detonija »Predasi tišine - Zapisi o glazbi i oko nje«. Akademik Nedjeljko Fabrio, urednik izdanja Glazbene knjižnice Matice hrvatske podsjetio je na zanimljive knjige koje su do sada objavljene i koje su u planu, među kojima su i Zapisi o glazbi Dubravka Detonija kao sedmo izdanje. Erika Krpan je podsjetila da u povijesti nije rijedak slučaj da se skladatelji laćaju i pera. Tako i Detoni kojemu je i riječ poput glazbe polazište, razlog i smisao. On želi da riječ bude glazba i obratno. Tako u toj knjizi susrećemo i pisca i skladatelja koji se gotovo romantično zagleda u sadržaj vlastita življenja i s nostalgijom misli o traumatičnom iskustvu glazbe u drugoj polovici 20. stoljeća, kazala je Erika Krpan. Dubravko Detoni je na kraju ispričao kako je za njegov prvi tekst zaslužan Antonio Janigro koji je prije četrdeset godina naručio od njega komentar za program Zagrebačkih solista. Potom su se nizali ostali tekstovi objavljeni u raznim časopisima i koncertnim programima, okupljeni sada na jednom mjestu zahvaljujući Glazbenoj knjižnici Matice hrvatske.</p>
<p>V. Požgaj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Frančić: »Dinamov imperativ, naša prigoda«</p>
<p>Dinamo je, za razliku od nas, pred imperativom pobjede. »Modrima« vrijede samo tri boda, nemaju izbora, a mi nismo opterećeni, što će nam donijeti psihološku prednost koja se uvijek javlja kad smo rasterećeni, kaže Mladen Frančić, trener Slavena Belupa, kluba koji je u domaćem prvenstvu nepobjediv pet i po mjeseci </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Slaven Belupo je neporažen čak pet i pol mjeseci, od 12. studenoga prošle godine, kad ga je Marsonia u Slavonskome Brodu svladala 2-1! Potom je uslijedio niz od 11 utakmica bez poraza, u tih 11 utakmica Koprivničanci su primili samo pet pogodaka.</p>
<p> A zadnji su domaći poraz nogometaši Slavena Belupa doživjeli prije više od godinu dana, 29. veljače 2000., kad ih je Dinamo pobijedio u Koprivnici čak 5-0.</p>
<p>U subotu je Dinamo je opet gost Koprivnice (16 sati). Pa iako statistika neumoljivo govori o Slavenovoj tvrđavi, trener domaćega kluba, 46-godišnji Mladen Frančić (uz Ivana Katalinića, trenera Varteksa, jedini na klupi od početka sezone), uoči gostovanja Zagrepčana kaže:</p>
<p>- Dinamo je apsolutni favorit, po mnogo čemu. Po imenu, tradiciji, kvaliteti. A mi smo još uvijek klub u razvoju koji traži svoje mjesto pod suncem. Iz dana smo u dan sve bolje organizirani, tu je golema zasluga direktora kluba Roberta Markulina, međutim još se ne možemo mjeriti s »modrima«...</p>
<p>• Niste li ipak malo preskromni? Odnosno, »pilite li naopako« da bi se Dinamo malo uljuljao?</p>
<p>- Ne, sve što sam rekao zaista i mislim. Činjenica jest da je Dinamo veći klub od nas, uvijek je to veliki Dinamo. Ali, na terenu će ipak odlučivati dvije momčadi. Međutim, i tu je Dinamo u prednosti, njegov jedan igrač na tržištu vrijedi kao naša cijela momčad! K tome, ima i odličnog trenera. Ali, odigrat ćemo pravu utakmicu, pa što bude! I sve osim poraza bio bi za nas veliki uspjeh, da ne prekinemo ovaj lijepi niz.</p>
<p>• Dinamo će biti bez Balabana, no i vašu momčad muče ozljede...</p>
<p>- Točno, ozlijeđeni su Brglez, Jurčec, Geršak, Crnac, a Perković nije sasvim spreman... No, nema plakanja, imam dovoljno igrača i imat će priliku dokazati da im je mjesto u ovome klubu. Žao mi je što neće biti ozlijeđenog Balabana, uvijek je za nogomet dobro kad igraju najbolji. A i ovo je doigravanje pokazalo da neizvjesnost privlači ljude na tribine.</p>
<p>• Bi li najavljivano proširenje Prve lige bio smrtni udarac nogometu u Hrvatskoj?</p>
<p>- Trenutno sigurno nisu sazreli uvjeti za »Ligu 16«. Ako se to dogodi, onda će se zanimanje za nogomet definitivno izgubiti, kvaliteta će drastično pasti. Međutim, još to nije gotovo: ako HNS ustraje u zahtjevu o ispunjavanju uvjeta za prvoligaškim statusom, onda neće biti širenja Prve lige! A to je ključni detalj. Uostalom, i predsjednik HNS-a Vlatko Marković u utorak je u Čakovcu najavio kako će se inzistirati da klubovi-prvoligaši striktno ispunjavanju uvjete. Bilo bi šteta da se nekim nerazumnim odlukama uništi naš nogomet, jer sad sam siguran da je Ćiro Blažević bio 200 posto u pravu kad je rekao da je naša zemlja nepresušan izvor talenata. I nitko nema pravo nekakvim suludim odlukama zagušiti tu nadarenu mladost.</p>
<p>• Što bi u subotu moglo presuditi, ¸u kojem će se dijelu igre utakmica »lomiti«?</p>
<p>- Gledajte, Dinamo je, za razliku od nas, pred imperativom pobjede. »Modrima« vrijede samo tri boda, nemaju izbora, a mi nismo opterećeni, što će nam donijeti psihološku prednost koja se uvijek javlja kad smo rasterećeni. Teško je sad reći koji će detalj presuditi, međutim vjerujem da će agresivnija i discipliniranija momčad manje griješiti i zadovoljnija napustiti teren.</p>
<p>Zanimljivo je da je Slaven Belupo jedan od rijetkih klubova čija momčad ne ide u osamu uoči utakmica. Frančić pojašnjava:</p>
<p>- Ukinuo sam to prije više od godinu dana. Vjerujem u karakter tih mladića, u njihovu profesionalnost. Naime, u momčadi imam 12 oženjenih igrača, oni su roditelji ukupno 20-ero djece i vrlo dobro znaju da njihove obitelji žive od nogometa. Dosad ni jedan igrač nije prekršio pravila, a vrlo se dobro znaju posljedice ako netko to učini: jednostavno neće igrati! A nogometašu je najveća kazna kad ne igra, tada neće zaraditi ni plaću niti premije...</p>
<p>• Možete li usporediti Dinamo i Hajduk? Kome biste dali veće šanse za osvajanje naslova?</p>
<p>- Podjednake su im šanse. Hajduk je sad u prednosti zbog zanosa u kojem igra i pobjeđuje, cijela je Dalmacija stala iza Hajduka i uvjereni su da će biti prvi. A Dinamova je prednost u dosadašnjim međusobnim rezultatima, jer smatram da će zaista nijanse odlučivati, pa bi možda na kraju i Zagrepčani i Splićani mogli imati isti broj bodova. Ipak, dao bih malu prednost Dinamu, možda ponajviše zbog iskusnijeg trenera...</p>
<p>• I vi ste iskusan ste trener, ali nemate igračku karizmu. Koliko vam je to hendikep u bavljenju ovim poslom, koliko je vaš put bio i jest teži?</p>
<p>- Razmišljao sam o tome. Istina je da postoji određeni hendikep, budući da bivše igračko ime otvara sva vrata i u trenerskome svijetu. I vjerojatno zato nisam ni imao nekih ponuda velikih klubova. Ali, s druge sam strane i u određenoj prednosti. Naime, nisam opterećen svojim nekadašnjim igranjem nogometa, ne pritišće me ego koji stalno tiska neke naše trenere koji su prije bili veliki igrači. Trener sam koji vjeruje u rad, u sustavnost rada, često razgovaram s igračima i iz dana u dan učim o nogometu. Uvijek pronađem nešto novo i obogatim svoje znanje. Moram još mnogo učiti i skupljati iskustvo, a uvijek ću se držati filozofije da igrači koje imam određuju sustav kojim ćemo igrati. Onaj tko misli obrnuto, tko gura igrače u unaprijed zamišljeni sustav, taj gadno griješi.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Imaju li Brođani snage za potpunu senzaciju?</p>
<p>U drugim četvrtfinalnim utakmicama doigravnja za prvaka najviše pozornosti privlači ogled košarkaša Svjetlost Broda i Cibone / Brođani vode 1-0 </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Ovoga su vikenda na rasporedu druge četvrtfinalne utakmice doigravanja košarkaša za prvaka Hrvatske.</p>
<p>Najviše će pažnje svakako privući Cibonino gostovanje u Slavonskm Brodu, s obzirom da je momčad Svjetlost Broda u prvom dvoboju u »Draženovoj dvorani« u Zagrebu načinila veliko iznenađenje, pobijedivši Cibonu. Ukoliko im to uspije i ovaj put, tada će ukupnim omjerom 2-0 u pobjedama izbaciti Cibonu iz doigravanja i plasirati se u polufinale, što bi bez ikakve sumnje bila najveća senzacija u povijesti hrvatske košarke. Nema dvojbe da će brodska dvorana u subotu (20 sati) biti posve ispunjena i veliko je pitanje kako će se »vukovi« oduprijeti iznimno velikom psihološkom opterećenju. Brođani su dobru formu naznačili još u prvom krugu doigravanja, kad su u dvije utakmice uvjerljivo preskočili Šibenik.</p>
<p>Nadomak iznenađenju bio je i prvi četvrtfinalni ogled Splita i Zrinjevca u dvorani na Gripama. Splićani su ipak pobijedili, 77-71, no Zrinjevac je velikim dijelom utakmice žestoko prijetio i bio vrlo blizu pobjedi. Jasno je da će »žuti« na drugu utakmicu u Zagreb doputovati vrlo iscrpljeni, s obzirom da su u četvrtak u Istanbulu igrali odlučujuću četvrtfinalnu utakmicu Suprolige, u kojoj ih je Efes Pilsen pobijedio s uvjerljivih 13 koševa razlike. No, i u slučaju eventualnog poraza, Splićani će imati mogućnost »popravnog ispita« u trećoj, odlučujućoj utakmici u svojoj dvorani.</p>
<p> Košarkaši Zagreba u subotu dočekuju riječko Sava osiguranje u utakmici koja bi, bez obzira na uvjerljivu pobjedu Riječana u prvom ogledu, ipak trebala imati veliku dozu neizvjesnosti. Sava osiguranje je u Rijeci pobijedilo sa 18 koševa razlike, 98-80. Košarkaši Done, baš kao i Zagreb, svog suparnika dočekuju nakon uvjerljivog poraza u prvoj utakmici. Doni u goste dolazi Zadar, a u prvoj utakmici u dvorani u Jazinama Zadrani su slavili sa 39 poena razlike, 112-73.</p>
<p>• Druge četvrtfinalne utakmice doigravanja za prvaka; subota, 28. travnja; Zagreb (KC »Dražen Petrović«, 18.00 sati): Dona - Zadar (0-1 u pobjedama); Zagreb (SD »Trnsko«, 20.15): Zagreb - Sava osiguranje (0-1); Slavonski Brod (SD »Brod«, 20.00): Svjetlost-Brod - Cibona VIP (1-0); nedjelja, 29. travnja; Zagreb (»Kutija šibica«, 18.00): Zrinjevac - Split-CO (0-1).</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Metkovci uvjereni u pobjedu</p>
<p>»Želio bih da vratari brane kao što je Matošević branio u Njemačkoj (21 obrana op.), da nam obrana igra odgovorno, a napad što manje promašuje«, kaže trener Ivica Obrvan</p>
<p>METKOVIĆ, 27. travnja</p>
<p> - Ne pamti se tako veliko zanimanje navijača i sportske javnosti za sportski događaj u dolini Neretve kakav je uzvratni dvoboj između Metković-Jamba i Magdeburga za osvajanje pokala pobjednika Kupa EHF-a. Minimalnim porazom (22-23) prošle su nedjelje igrači Metković-Jamba u Magdeburgu otvorili vrata novom europskom uspjehu, točnije obrani lanjskog naslova pobjednika Kupa EHF-a. Lani su u finalnom okršaju u dvije utakmice preskočili drugog njemačkog predstavnika, Flensburg, tada vodećegu momčad njemačke lige, a u subotu će pokušati nadigrati potencijalnog ovogodišnjeg prvaka Njemačke.</p>
<p>Svojom igrom i borbenošću u prvoj utakmici Metkovci su obradovali svoje navijače i prijatelje rukometa u Hrvatskoj, a trenera Magdeburga Alfreda Gislandsona i njegove igrače natjerali da dobro razmisle trebaju činiti u subotu u Metkoviću. Nijemci igraju jaku, čak grubu obranu - Kulešov, Kretzschmar, Kudinov i ostali Magdeburgovi igrači znaju svoj posao. Nisu Nijemci mislili da će tamo neki Metković pokazati da igra moderan rukomet i zamalo ih pobijediti na njihovom terenu nakon godina nepobjedivosti. No, igrači trenera Ivice Obrvana očitali lekciju Nijemcima i naznačili da ih čeka nemiran uzvrat.</p>
<p>Metkovski strateg Ivica Obrvan u subotu će tako polagati jedan od najtežih ispita u kratkoj trenerskoj karijeri.</p>
<p>- Učinit ćemo sve da u sudaru s vrhunskom momčadi osvojimo pokal. Vjerujem da, uz pomoć naših navijača, to možemo učiniti, ali moram upozoriti da igramo s iznimno jakim suparnikom. Želio bih da vratari brane kao što je Matošević branio u Njemačkoj (21 obrana op.), da nam obrana igra odgovorno, a napad što manje promašuje. Tek tada ćemo uspjeti napraviti taj golem pothvat, kaže Obrvan.</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dinamo najavljuje rušenje tradicije</p>
<p>Uoči dvoboja protiv Slavena Belupa, »dinamovci« najavljuju rušenje tradicije prema kojoj Slaven na svom terenu nije poražen više od godinu dana</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Vrijeme je za rušenje tradicije! Tako Dinamovi nogometaši odgovaraju kolegama iz Slavena Belupa koji se ponosno, i to s pravom, hvale svojim učinkom ove sezone. Dinamo, naime, u subotu u prvenstvenoj utakmici gostuje upravo u Koprivnici (16 sati), koja zaista ima status neosvojive tvrđave.</p>
<p>Momčad trenera Mladena Frančića posljednji je put na svom terenu poražena prije više od godinu dana. Svladao ju je Dinamo sa 5-0, dva je pogotka postigao Šokota, po jedan Cvitanović, Bazina i Šabić. Bilo je to još 29. veljače 2000. godine. Posljednji poraz u gostima Koprivničanci su upisali 12. studenoga u Slavonskom Brodu, kad je Marsonia pobijedila 2-1. Takva statistika zaista nije ohrabrenje Dinamu uoči odlaska u Koprivnicu, pogotovo ne nakon slabog izdanja na posljednjoj prvenstvenoj utakmici protiv Zagreba. Dinamo je, istina, pobijedio 2-0, no igra nije zadovoljila trenera Iliju Lončarevića. Štoviše, maksimirski je trener tada naglasio kako će njegovoj momčadi na putu do naslova, uz takvu igru, trebati iznimno mnogo sreće. I, to u serijama.</p>
<p>Istina je da je Slavenova statistika naoko destimulirajuća za Dinamo, no u njoj se krije još jedan zanimljiv detalj. Koprivnička momčad na svom terenu ne gubi utakmice, ali ni ne pobjeđuje. Nogometaši Slavena su posljednju pobjedu u Koprivnici upisali 25. studenoga, kad su svladali Šibenik 3-1.</p>
<p>- Sjećam se utakmice u kojoj je Dinamo pobijedio Slaven 5-0, gledao sam je uživo, prisjetio se Ilija Lončarević. - Upravo je nakon te utakmice krenula dobra serija Slavena. Prvo je svladao Varteks u Kupu i onda krenuo. U svakom slučaju, Slaven Belupo je najčvršća momčad od svih šest u Ligi za prvaka, a uz Hajduk ima najstandardniji način igre. Takve je momčadi, s tako iskusnim igračima, iznimno teško pobijediti. Morat ćemo biti jako dobri da bismo došli do tri boda.</p>
<p>Dinamov se trener pomalo namrštio na upit u kakvom će sastavu njegova momčad istrčati u Koprivnici.</p>
<p>- Dogodilo se ono čega sam se pribojavao - ozlijedio se Zoran Pavlović, koji je nastupio za slovensku reprezentaciju na prijateljskoj utakmici u Danskoj. Doduše, u četvrtak je malo trenirao, zapravo trčkarao, no još ne znam koliko je ozljeda ozbiljna. Bude li Pavlović mogao igrati, bit će u najužoj kombinaciji, iako možda već sad mogu reći da neće početi utakmicu.</p>
<p>Jedina je Lončarevićeva dvojba koga postaviti na prazno mjesto u veznome redu. U izostanku ozlijeđenog Boška Balabana, u vrhu napada će, uz Tomu Šokotu, zaigrati Igor Cvitanović. S druge strane, za Cvitanovićevo mjesto u veznome redu konkuriraju Pilipović i Gondžić. </p>
<p>Obrambeni red, ispred vratara Butine, činit će Sedloski, Tokić, Bosnar i Polovanec, u veznom redu sigurni su Mikić, Leko i Agić, a u napadu Šokota i Cvitanović.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kako je Marijo Dodik odbio dva i pol milijuna maraka...</p>
<p>Vlasnik kluba Pohang Steelers iz Južne Koreje ponudio je za Dodika 2,5 milijuna maraka, a Slaven bi dobio 1,3 milijuna maraka odštete / No, Dodik ne želi u Koreju</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Je li moguće da neki nogometaš u ovo vrijeme odbije ponudu od dva i pol milijuna maraka neto (plus premije, nagrade, plaćeni stan, auto...) za dvije godine ugovora? Bogme jest! Učinio je to nedavno centarfor Slaven Belupa, Marijo Dodik (27).</p>
<p>Naime, posredstvom sve uspješnijeg menedžera Roberta Brčića, vlasnik kluba Pohang Steelers iz Južne Koreje poželio je kupiti Dodika. I ponudio je spomenutu svotu, dodavši direktoru Slavena Robertu Markulinu i ovu rečenicu:</p>
<p>- Ja ne pričam u prazno, nisam »bla-bla« tip! Ako potpišemo ugovor, novac će sljedećeg jutra biti uplaćen, pričao je Južnokorejac Markulinu. </p>
<p>A Slaven Belupo bi za odštetu dobio čak milijun i 300.000 maraka!</p>
<p>- Bože, još nikad nikome nismo prodali igrača! A onda dođe takva ponuda! Međutim...</p>
<p>Dodik, međutim, nije želio ni čuti!</p>
<p>- Ma kakva Južna Koreja, ja sam centarfor za neku od liga »petice«...</p>
<p>Klub je, dakako, pokušao napraviti »presing« pa su razgovarali s menedžerom i Južnokorejci su čak prihvatili da »u paketu« s Dodikom Pohang Steelers kupi i Leonarda Bisakua! Za 500.000 maraka godišnje! Pa iako je Bisaku iz bogate zlatarske obitelji, pola milijuna maraka nije za baciti! I cijelu je noć klečao pred Dodikom, molio ga da prihvati ponudu. No, centarfor je bio tvrd.</p>
<p>- Ni slučajno...</p>
<p>Tada je direktor Markulin zamolio i kapetana Renata Jurčeca da nagovori Dodika, no i te su molbe bile uzaludne. I tako je sve propalo, Dodik je odbio fantastičnu ponudu kojom bi riješio egzistenciju i sad je opet u procjepu neizvjesnosti. A Markulin kaže:
- Već sam »zatvorio krug«: prodali bismo Dodika, kupili bismo Olića od Marsonije i Herthe i ostalo bi nam još više od »pola love« od transfera. Šteta, bio bi to naš prvi transfer! I još tako bogat...</p>
<p>No, tvrdoglavi se Dodik nije dao nagovoriti. Tko zna, možda će se za 10 godina lupati po glavi. Život u Južnoj Koreji? Ma čovjek se na sve privikne. Posebno kad se povremeno, u teškim trenucima, prisjeti bankovnog računa... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Šuker: Povratak u Dinamo? Zašto ne!</p>
<p>Vidim da ljudi koji vode Dinamo žele napredak i znam što im mogu donijeti svojim dolaskom, ne samo u igračkom smislu. Kad dođem u Hrvatsku, sigurno ću popričati s predsjednikom Barišićem, kaže Šuker</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Davor Šuker opet u Dinamu! Ne, nije »patka«, riječ je o, čini se, posve realnoj opciji! Naime, kapetan hrvatske reprezentacije, koji je i u srijedu u Varaždinu još jednom potvrdio svoju klasu, sigurno odlazi iz West Hama na kraju ove sezone. Ima evropskih i japanskih ponuda, međutim još nje odlučio gdje će odraditi posljednju sezonu u karijeri. Stoga smo ga upitali postoji li možda i mogućnost povratka u Dinamo?</p>
<p>- Zašto ne! Vidim da ljudi koji vode klub žele napredak, a istodobno znam što im mogu donijeti svojim dolaskom, ne samo u igračkom smislu. I kad dođem u Hrvatsku za nekoliko tjedana, sigurno ću popričati s predsjednikom Mirkom Barišićem, vidjet ćemo što će biti. Dinamo se, eto, također pomlađuje, ali treba mu i netko iskusan. Zanima me Dinamo, jasno je da me zanima. Maksimir je moja ljubav, u Dinamu je moje srce, Zagreb je moj grad... Ima tu svega pozitivnoga, ali postoje i neke stvari koje ne bih mogao podnijeti. Primjerice, vrijeđanje, ne bih mogao podnijeti da me na kraju karijere netko vrijeđa ako promašim neku šansu. Usput, zabio sam dosad 198 prvenstvenih golova, još mi dva nedostaju do krasne brojke 200. Bilo bi prelijepo kad bih ta dva gola zabio u Hrvatskoj, u Dinamovu dresu!</p>
<p> l Je li Dinamovo osvajanje naslova državnoga prvaka jedan od vaših uvjeta za povratak u Maksimir?</p>
<p>- Čak ni to ne bih izdvojio kao uvjet, iako je Liga prvaka golemi izazov. Međutim, u Maksimiru trebaju osjetno ojačati momčad, ne bih želio doći u nekakav prosječni sastav. Dakle, treba nešto uložiti, logika je posve jasna: koliko uložiš, toliko i dobivaš! Uglavnom, sve je moguće, još ništa nisam odlučio. Sve su opcije otvorene, pa tako i povratak u Maksimir. I neće tu novac biti presudan, općenito me neće novac negdje odvući na završetku karijere. Posebno za Dinamo novac neće biti presudan, kaže Šuker.</p>
<p>Sad su, eto, na potezu Barišić, Zajec i Lončarević...</p>
<p>(U nedjelju »Vjesnik« donosi ekskluzivni intervju s Davorom Šukerom)</p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatska favorit protiv »posvađane« Italije </p>
<p>Nakon otkaza Ive Majoli i Maje Palaversić, izbornik hrvatskih tenisačica Goran Prpić nije imao problema oko odabira igračica, za razliku od talijanske izbornice Reggi koja je svojim odabirom tenisačica natjerala u suze izostavljenu Gloriju Pizzichini </p>
<p>BASSANO, 27. travnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - U subotu će u 15 sati u gradiću pedesetak kilometara udaljenom od Padove započeti ogled 1. kola Svjetske skupine Fed kupa u kojemu talijanske tenisačice dočekuju Hrvatice. U petak je obavljen ždrijeb u Gradskoj vijećnici koji je odredio da će uvodni meč odigrati ovdje najbolja talijanska igračica Giulia Casoni i naš drugi reket Jelena Kostanić. Nakon njih, na »green set« podlogu u dvorane u Bassanu istrčat je Adriana Serra Zanetti i naša najbolja tenisačica Silvija Talaja.</p>
<p>Ždrijeb je tako donio poneko iznenađenje, jer je, na primjer, Goran Prpić, izbornik naše reprezentacije, uz Casoni očekivao u pojedinačnom meču i Gloriu Pizzichini, koja doduše trenutačno ne igra baš najbolje. No, Pizzichini dobro poznaje Talaju, a zacijelo i pamti da ju je u svom jedinom WTA naslovu svladala u bolskom finalu 1996. No, nije se samo Prpić iznenadio postavljanjem Serre Zanetti na drugi talijanski singl. Gloria Pizzichini vrlo je teško podnijela odluku svoje izbornice Rafaelle Reggi te tvrde oni koji su je vidjeli, čak je i zaplakala kad je saznala da neće igrati. </p>
<p>Briga oko naše dvije igračice za pojedinačne mečeve Goran Prpić nije imao. Naime, još ranije su nastup u ovom meču otkazale Iva Majoli i Maja Palaversić, pa su se Talaja i Kostanić ponudile kao logičan izbor. </p>
<p>- Dobro se osjećam i nadam se da mogu kvalitetno odigrati. S obzirom na treninge, čini mi se da će i biti tako, rekla je Jelena Kostanić, 20-godišnja Splićanka od koje Prpić očekuje da bi mogla trasirati put do konačne pobjede. </p>
<p>- Premda, iskreno bio bih zadovoljan i sa 1-1 nakon prvog dana. Da li je dobro što Jelena igra prva? Ako dobije, bit će odlično, ako izgubi ništa strateški nismo izgubili, ocijenio je Prpić. </p>
<p>Ipak, izbornik neće negirati da je optimist. Ne samo iz razloga što za Talijanke neće zaigrati Farina i Grandi zbog svađe s matičnim savezom. </p>
<p>- Kad bi se barem na malo približili u meču onome što pružamo na treningu, ne bi bilo problema. Zaista, cure su odlično radile ovaj tjedan, željne su lopte i imaju visoku kvalitetu tenisa, zadovoljno će izbornik. </p>
<p>Njegova uzdanica je Silvija Talaja, koja je zaliječila ozljedu desne noge, premda će nastupiti s bandažom. </p>
<p>- Silvija igra jako dobro, a uz to dosasd je dva puta svladala Casoni, a jednom i Serru Zanetti. Ona je naša velika nada, premda ne sumnjam ni u Jelenu, pogotovo nakon onoga što je pokazala na treninzima u Bassanu, izvijestio je Prpić.</p>
<p>Silvija Talaja, 23-godišnja Makaranka, naš je prvi reket u Italiji. Prvoga dana imat će ogled s 25-godišnjom Serrom Zanetti čiji najbolji rezultat datira iz daleke 1995. i polufinala na turniru u Moskvi. </p>
<p>- Za mene nije važno igram li prvi ili drugi meč prvoga dana. Važno je da pobijedim. Favoriti smo, tu nemamo što kriti, to znaju i Talijanke. No, iz istog razloga na nama je pritisak i moramo ostati mirne i koncentrirane kako bi i uspjeli slaviti. Ne smijemo se opustiti jer ovo je ipak ekipno natjecanje, Talijanke su domaćini, izabrali su podlogu, tu su u konačnici i domaći suci, započela je nasmiješena Silvija. </p>
<p>Govoreći o protivnicama, Talaja je također potcrtala da je Casoni svladala prije otprilike mjesec dana u Portu, no svjesna je da će u Bassanu biti sasvim drugi uvjeti. </p>
<p> Goran Prpić je u petak poslije podne uvježbavao i parove. Ukoliko nakon četiri singla bude 2-2, u nedjelju će upravo parovi odlučivati o pobjedniku. </p>
<p>Rafaella Reggi, izbornica talijanske reprezentacije tražila je olakšavajuće okolnosti u sudaru protiv naših. </p>
<p>- To što nema naših najboljih tenisačica može biti samo dodatni motiv ovim igračicama koje su ovdje. Imala sam jednu dvojbu i naposlijetku sam odlučila da Serra Zanetti odigra uz Casoni, jer je u puno boljoj formi od Pizzichini i bolje se snalazi na ovoj podlozi, kratko je prokomentirala svoju odluku. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatski predstavnici pobjedama zaključili momčadski dio prvenstva</p>
<p>Stolnotenisačice pobijedile Kanadu i osvojile 11. mjesto / Stolnotenisači i bez Primorca bolji od Norvežana u ogledu za 17. mjesto</p>
<p>OSAKA, 27. travnja</p>
<p> - Hrvatske stolnotenisačice okončale su momčadski dio Svjetskog prvenstva u Osaki na 11. mjestu, dok su stolnotenisači 17. Do tih su konačnih pozicija stigli pobjedama protiv Kanađanki, odnosno Norvežana u posljednjim ogledima momčadskog dijela prvenstva.</p>
<p>Zbog ozljede Andree Bakule, izbornik Neven Cegnar nije uspio odmoriti Tamaru Boroš u dva posljednja dvoboja. Tamara je morala za stol i u meču s Kanađankama u kojemu su pobjedom 3-0 naše stolnotenisačice osvojile 11. mjesto na svijetu.</p>
<p>Zaključni meč naših stolnotenisačica na ekipnom dijelu SP u Osaki ni po čemu ostalome ne zavređuje poseban osvrt. Zavređuje ga, međutim, 11. mjesto naše ženske reprezentacije. Velika želja Nevena Cegnara uoči odlaska u Osaku bila je plasman od 9. do 12. mjesta i to je ostvareno. Bili smo, istina, korak od pobjede nad Južnom Korejom i vjerojatnog plasmana među osam najboljih, no sigurni smo da će se već na sljedećem prvenstvu naše stolnotenisačice plasirati i znatno više od toga, vjerojatno vrlo blizu medalji. U Osaki su ispred Hrvatske bile samo tri europske reprezentacije (Rumunjska, Mađarska, Njemačka), no teško je vjerovati da će sve tri biti ispred naših djevojaka i sljedeće godine na Europskom prvenstvu u Zagrebu.</p>
<p>I stolnotenisači su 17. mjestom ostvarili cilj postavljen prije SP, a mjesto im je sigurno još koju stepenicu više. Da je Primorac iskoristio meč loptu protiv Keena bili bismo među 16, da su Primorac i Tošić bili potpuno zdravi i spremni bili bismo... Moglo bi se nagađati.</p>
<p>U završnom sudaru prvenstva u sastavu nije bilo Primorca, Tošić je izgubio oba svoja meča, pa smo ipak pobijedili vrlo dobre Norvežane. Svojih »pet minuta« dočekao je Dado Šurbek, pobijedivši i Erlandsena (preklani na CROP-u pobijedio Primorca) i Moldovana, a treći poen je pridodao Jiang Weizhong koji u momčadskom dijelu SP u Osaki ima savršeni omjer: sedam pobjeda u sedam nastupa! Izdrži li Primorac još koju godinu, ova reprezentacija bi mogla dosta visoko...</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisačice: HRVATSKA - Kanada 3-0 (Paović - Roussy 21-17, 21-18, Boroš - Cada 21-15, 21-16, Aganović - Xu 18-21, 21-8, 21-19); polufinale: Sj. Koreja - J. Koreja 3-1, Kina - Japan 3-0;</p>
<p>stolnotenisači: HRVATSKA - Norveška 3-2 (Šurbek - Erlandsen 22-20, 16-21, 23-21, Tošić - Moldovan 13-21, 18-21, Weizhong - Gonzales 21-16, 21-13, Tošić - Erlandsen 15-21, 20-22, Šurbek - Moldovan 21-17, 21-19); četvrtfinale: Švedska - Austrija 3-0, Belgija - Italija 3-1, Kina - Njemačka 3-1, Južna Koreja - Francuska 3-2.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Veliki tulum za Janicu</p>
<p>Hrvatska skijaška reprezentacija okupila je brojne prijatelje u hotelu Intercontinental kako bi dostojno okončali ovu skijašku sezonu koju ćemo pamtiti po velikom uspjehu Janice Kostelić, pobjednice Svjetskog skijaškog kupa</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Prije šest i pol mjeseci hrvatska skijaška ekspedicija okupila je nekolicinu novinara u hotelu Intercontinental i skromno najavila sezonu prepunu upitnika. Naša skijaška perjanica Janica Kostelić bila je ozlijeđena, njezin brat Ivica također, a ozlijede su mučile i hrvatsku mladu skijašicu Niku Fleiss.</p>
<p>Krenuvši s dna, gotovo sedam mjeseci nakon skromne najave sezone, u petak navečer hrvatska je skijaška obitelj okupila nekoliko stotina prijatelja na vrhu tog istog hotela Intercontinental kako bi svi skupa dostojno završili ovu skijašku sezonu koju ćemo pamtiti po velikom uspjehu Janice Kostelić - naslovu pobjednice Svjetskog skijaškog kupa i naslovu pobjednice u slalomu. A njezinim stopama kreću i brat Ivica i Nika Fleiss te članovi mlade reprezentacije »Simpići«. Okupili su se treneri mlade reprezentacije, mladi reprezentativci, B reprezentativci sa svojim trenerima i, naravno, obitelj Kostelić sa svojim pomagačima. Otac i trener najbolje skijašice na svijetu Janice, Ante Kostelić zahvalio je svima na dolasku, rekavši kako je lijepo što su se na jednom mjestu okupile starije skijaške generacije koje se godinama nisu vidjele uz mlade »simpiće« od kojih se očekuje da nastave stazama uspjeha.</p>
<p>- Kad pogledate ove starije generacije, onda je jasno da u Hrvatskoj itekako postoji tradicija alpskog skijanja, rekao je Ante Kostelić.</p>
<p>Na gala-večeru u čast Janici i njezinoj fantastičnoj skijaškoj sezoni pozvane su između ostalih i dvije svjetske skijaške zvijezde, Austrijanka Renate Götschl i Šveđanka Anja Paerson. No, nijedna nije došla, a Janica je sama rekla kako se nisu ni javile.</p>
<p>Jasno zvijezda večeri bila je Janica Kostelić sa svoja dva kristalna globusa. Nakon operacije meniska Janica je nedavno ponovno stala na skije, a nakon kratkog odmora više od mjesec dana će Janica provesti na ledenjaku Hintertux na kojem se obitelj Kostelić već godinama priprema. Nakon toga uslijedit će dvomjesečni odmor, no Janica sama kaže kako za nju prevelikog odmora neće biti.</p>
<p>- Mislim da se neću mnogo opuštati zato jer ću u slijedećoj sezoni morati trenirati još i više. Pa, u veljači slijedeće godine očekuje me nastup na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu što me svakako veseli. Naravno, razmišljam o medalji, bila bih najsretnija kad bi to bila zlatna, no neću se buniti ako bude i kojeg drugog sjaja. A ako i ne osvojim medalju, nema veze, bit će još prilika, vedro je rekla vidljivo odmorena i dobro raspoložena Janica.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nepoznanica nema, odlučivat će i sreća</p>
<p>Fizički, psihički i taktički smo maksimalno spremni, odlučivat će, osim trenutačne forme, i doza sportske sreće. I to je ono što je zanimljivo, što daje draž ovakvom okršaju, najavljuje Perica Bukić, kapetan Mladosti, prvi dvoboj finala doigravanja</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Suparnici u finalu doigravanja za vaterpolskog prvaka Hrvatske, Mladost Croatia osiguranje i Jug, vrlo su dobro upoznati s igračkim kadrom, prednostima i slabostima suparničke momčadi. Stoga uoči prve utakmice na plivalištu uz Savu (subota, 18 sati) možemo govoriti samo o sitnicama koje će odlučivati. Prvak će biti klub koji prvi osvoji tri boda.</p>
<p>- Siguran sam kako će ovo biti finale u pravom smislu riječi. Igrački smo vrlo izjednačeni, cijele smo se godine pripremali za ovaj finale u kojem nam motiva sigurno neće nedostajati, budući da žarko želimo vratiti pokal prvaka u Zagreb, rekao je kapetan »mladostaša« Perica Bukić.</p>
<p>Vaterpolisti Brune Silića očekuju finale sa 100-postotnim učinkom u prvenstvenim okršajima i određenom psihološkom prednošću, budući da su ove sezone već pobijedili Jug u Zagrebu, a u Dubrovniku remizirali. Ujedno su imali i više vremena za pripremu mogućih taktičkih zamisli kojima Silić namjerava iznenaditi trenera »gospara« Veselina Đuhu. Naime, polufinalni okršaj s Mornar Brodospasom »mladostaši« su riješili nakon dviju utakmica, a Jug je tek u trećem dvoboju slomio otpor POŠK-a.</p>
<p>- Recept u ovakvim utakmicama je izboriti bod ili dva u prvom dvoboju, što je golema prednost. Sigurno je da će nas Jug pokušati iznenaditi na Savi, no mi smo u punoj pripravnosti, svjesni kako upravo na našem plivalištu leži ključ prvenstva, smatra Bukić.</p>
<p>Dubrovčani u Zagreb dolaze bez ozlijeđenog Ognjena Kržića, ponajboljeg igrača i reprezentativca čije će lopte Đuho teško nadomjestiti, unatoč kvalitetnim zamjenama i podsvjesno s mislima na »final four« (od 25. do 27. svibnja), kojeg je domaćin Dubrovnik. Uz Jug, na završnom turniru Lige prvaka igraju njemački Spandau 04, talijanski Posillipo i jugoslavenski Bečej.</p>
<p>S druge strane, »mladostašima« je isplaćen dio dugovanja i obećano im je 10.000 njemačkih maraka ukoliko naslovu pobjednika LEN Kupa pridodaju i naslov prvaka Hrvatske.</p>
<p>- Bez obzira na sve, finale je finale, toliko je motiva s obje strane. Fizički, psihički i taktički smo maksimalno spremni, odlučivat će, osim trenutačne forme, i doza sportske sreće. I to je ono što je zanimljivo, što daje draž ovakvom okršaju, završio je Bukić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Turci za sedam minuta »pokopali« sve splitske nade </p>
<p>U odlučujućoj utakmici četvrtfinala Suprolige za odlazak na završni turnir četvorice u Pariz košarkaši Efes Pilsena pobijedili Split Croatia osiguranje 82-59 / Od 22. do 29.minute Turci ostvarili seriju 22-2 što je presudilo utakmicu u kojoj su Splićani vodili do 22. minute </p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja nisu uspjeli u trećoj, odlučujućoj utakmici četvrtfinala Suprolige protiv Efes Pilsena, u četvrtak navečer u Istanbulu, izboriti odlazak na završnii turnir u Pariz, koji će se odigrati sredinom svibnja. »Snivali su« prije utakmice Splićani da mogu biti bolji od domaćih košarkaša, no još su jednom uvjerljivo poraženi (59-82). </p>
<p>Prije osam dana u prvoj utakmici »žuti« su izgubili sa 26 koševa razlike, ovaj put bili su tek nešto sretniji, jer je zaostatak bio 23 koša razlike. Imali su Splićani u četvrtak prigodu, posebice u prvih 20 minuta, napraviti prvorazredno europsko iznenađenje, osobito u drugoj četvrtini kada su »žuti« vodili sa 25-17, ali nisu znali iskoristiti ponuđenu prigodu i nokautirati protivnika koji je u tim trenucima bio napola na koljenima. Naprotiv, početkom treće četvrtine domaćini su se razbudili i za samo sedam minuta od 22. minute i vodstva gostiju od 38-35 tricom Gregova domaćini su nanizali golemih 20-2 i u 29. minuti praktički odlučili dvoboj, povevši sa 55-38.</p>
<p> Tako su za samo sedam minuta srušeni snovi »žutih« da će možda biti i na završnom turniru četvorice u Parizu. Unatoč tome i ovako uvjerljivom porazu te nedostizanju sna zvanog »final four«, košarkaši s Gripa osvijetlili su obraz, ne samo splitske, dalmatinske, nego i cijele hrvatske košarke obzirom na sve što su postigli igrajući tijekom ove sezone u Suproligi. Ne može se pobijediti moćan, kvalitetan, ali prije svega bogati Efes Pilsen u utakmici u kojoj napravite poput Splićana 16 pogrešnih dodavanja, trice pogađate samo 13 posto (od 15 pokušaja »žuti« su pogodili dvije), a što je najgore možda i najpresudnije, centri Vujčić i Grgurević zajedno su pucali osam puta sa udaljenosti veće od 6,25, i nijednom nisu pogodili, Vujčić je na kraju imao omjer pokušaja i pogodaka 0-5, Grgurević 0-3. Ruku na srce, ni kriteriji sudaca im nije išao u prilog, gosti su uradili čak 30 osobnih pogrešaka, dok su ih domaćini imali tek 20. </p>
<p>Šteta je što Splićani nisu uspjeli održati prevlast u zraku, gdje su dominirali u prvih 20 minuta, kada su ostvarili čak 22 skoka, čak 17 više od domaćina. »Pukli« su momci trenera Jasmina Repeše u nastavku susreta kada ih je »razgrnuo« u reketu pod obručima Mehmet Okur, koji je igrao samo u drugom poluvremenu i u tom razdoblju ubacio svih svojih 18 koševa uz devet skokova, pet u obrani, te četiri u napadu. Osim toga, razigrao se u drugom poluvremenu »naš« Damir Mulaomerović, za kojeg Splićani nisu imali lijeka. Ipak, na kraju, unatoč uvjerljivom porazu čestitke »žutima«, barem za onih prvih 20 minuta kada su u strahu i neizvjesnosti držali prepunu dvoranu u Istanbulu.</p>
<p>- Sami smo sebe uveli u nesigurnost, dozvolivši u nastavku utakmice trice Mulaomerovića i Šćepanovića, rekao je Jasmin Repeša. - Kada smo se onda raširili u obrani »izbušio« nas je Okur sa tih 18 koševa i devet skokova. Šteta je što nismo uspjeli u prvom poluvremenu iskoristiti strah domaćina, bilo je vidljivo da igraju pod »ručnom kočnicom«. Ništa nisu uspjeli pogoditi, ali što nam je to vrijedilo kada smo u prvih 20 minuta imali čak 12 izgubljenih lopti, te smo šutirali trice 0-6. Dobro smo odigrali prvo poluvrijeme, ali jako slabo u nastavku. Ipak, u ovom trenutku Efes Pilsen bio je preveliki zalogaj za nas. U konačnom zaključku smatram da je naših 15 pobjeda koje smo ostvarili u Suproligi zaista fantastičan rezultat. Nadmašili smo sva očekivanja. Efes je ipak previsoka prepreka koju nismo uspjeli preskočiti, iako smo imali iznimnu prigodu to učiniti. Pred mojom momčadi stoji lijepa budućnost, ponosno je rekao Repeša.</p>
<p>Splićanima nakon uspjeha u Europi preostaju izazovi u završnici domaćeg prvenstvo. Trebaju se što prije okrenuti novim obvezama. Bilo je lijepo tijekom europskih utakmica, one odlaze u arhivu, o njima će se možda jednog dana pričati, domaće prvenstvo je ono od čega se živi. Već devet godina Cibona je nenadmašna, pa se postavlja pitanje može li ova momčad »žutih« prije nego što se rasprše kao rakova djeca, ove godine skinuti »vukove« sa Tuškanca sa prvog mjesta. </p>
<p>Antun Cibilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Prosvjedi unatoč objašnjenjima veleposlanika i ministra </p>
<p>RIM, 27. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanski list Il Piccolo u Trstu objavio je u petak dugačak članak pod naslovom »Dvojezičnost nije suspendirana« u kojem se navode izjave hrvatskog ministra za europske integracije Ivana Jakovčića i veleposlanika u Rimu Drage Kraljevića. Iako je iz teksta očito da nema mjesta zabrinutosti za talijansku manjinu u Hrvatskoj i da je dvojezičnost zajamčena Ustavom, ipak je u članku citirana i izjava Unione Italiana - Talijanske zajednice. Ta organizacija talijanske manjine u Hrvatskoj prosvjedovala je protiv nedavne odluke ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića o suspenziji deset članaka Statuta Istarske županije.</p>
<p>»Članci koje je Ministarstvo pravosuđa privremeno suspendiralo, u cijelosti su u skladu s Ustavom, Zakonom o uporabi jezika, Ustavnim zakonom o manjinama i s talijansko-hrvatskim sporazumom o odnosu prema manjinama. Suspenziju smatramo teškim porazom demokracije u Hrvatskoj i gestom uperenim protiv interesa naše zajednice i cijele Istre«, ističu predstavnici Talijanske zajednice. Izrazili su i zabrinutost te iznenađenje »netolerantnošću pojedinih poznatih hrvatskih saborskih zastupnika i stranaka«. Takve primjedbe uputio je i Silvano Zilli koji zastupa talijansku manjinu u Istarskoj županiji. Zilli je naglasio da je »ponašanje SDP-a, liberala i HSS-a dvolično jer su spremni prihvatiti u parlamentu bilo koji zakon da bi dobili podršku međunarodne zajednice, a u praksi ih ne poštuju«.</p>
<p>S druge strane, u Trstu se odigrava predizborni meč između Riccarda Illyja, bivšeg gradonačelnika Trsta a sada kandidata lijevog centra za parlament, i Vittorija Sgarbija, kandidata desnog centra. </p>
<p>Riccardo Illy je kao prioritet u kampanji postavio zalaganje za proširenje EU-a na istočnoeuropske države. Smatrajući da je i u interesu Italije da Slovenija što prije postane član EU-a, prisjetio se veta na njezin ulazak koji je 1994. postavila vlada desnog centra te izrazio sumnje da bi se ista stvar mogla ponoviti ako pobijedi Silvio Berlusconi.</p>
<p>Vittorio Sgarbi u Bujama je u četvrtak govorio da je »suspendiranje dvojezičnosti u Istri loš znak za ulazak Hrvatske u EU«. U petak je iz Trsta u ekskluzivnoj izjavi za Vjesnik istaknuo: »Nakon objašnjenja da nema opasnosti za dvojezičnost u Istri, želio bih poručiti hrvatskoj Vladi da nastavi putem demokracije kojim je krenula. Jezik je nešto što se ne može iskorijeniti, niti oteti bilo kojem narodu. To je temeljno pravo svakog čovjeka. Odličan primjer kako je to uređeno je Švicarska sa svojim kantonima. Tamo gdje živi talijanska manjina govori se talijanski, i to ni u čemu ne ugrožava švicarski integritet. Napominjem da sam ja bio prvi političar u Italiji koji je izjavio da je talijanska manjina sasvim dobro tretirana u Hrvatskoj, u što sam se i sâm uvjerio kad sam posjetio Istru«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Od trgovine ljudima, 13 milijardi dolara</p>
<p>Procjene stručnjaka govore da je, nakon trgovine drogom, trgovina ljudima postala najunosnija aktivnost organiziranog kriminala, a da trgovci ljudima godišnje u Europu prebace između 300.000 i 500.000</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Jugoistočna Europa uveliko već slovi kao područje preko kojega vode imigrantske rute. U proteklih godinu dana, na više je međunarodnih foruma bilo riječi o ovom problemu, objavljivane su različite procjene o broju imigranata koji su u godini dana ovom rutom stigli u zapadnoeuropske zemlje (navodno ih je samo preko BiH ušlo 50-70.000), utvrđene su i neke mjere koje Europska unija kani poduzeti kako bi se imigrantski kanali presjekli.</p>
<p>U zadnje vrijeme se, međutim, europski jugoistok sve češće spominje i u vezi s problemom trgovine ljudima. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ukazala je na nedostatnu uključenost balkanskih zemalja u borbi protiv trgovine ljudima, bez obzira radi li se o prostituciji ili izrabljivanju koje podsjeća na ropstvo. »Organizirani kriminal širi se Balkanom i uvučen je u državne strukture do najviših razina«, kaže Gerhard Stoudmann, dužnosnik OESS-a, navodeći kao primjere Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i BiH. Prema OESS-u, tisuće osoba, uglavnom žena i djece prodaje se svaka godine kao roblje. </p>
<p>Preciznih podataka nema, ali se procjenjuje da trgovci ljudima godišnje u Europu prebace između 300.000 i 500.000 osoba, a ukupan broj osoba koje u jednoj godini postanu žrtve trgovine ljudima procjenjuje se na četiri milijuna! Među njima je i znatan broj onih nad kojima je uspostavljen klasičan robovlasnički odnos. Procjene stručnjaka govore da je, nakon trgovine drogom, trgovina ljudima postala najunosnija aktivnost organiziranog kriminala.</p>
<p>U povodu prošlogodišnje UN-ove konferencije o organiziranom kriminalu, održane od 12. do 15. prosinca u Palermu, iznesen je čitav niz šokantnih podataka o ekspanziji ove »djelatnosti«. Tako je Tana de Zulueta, članica antimafijaške komisije talijanskog parlamenta izjavila kako je trgovina ljudskim bićima do unazad deset godina bila još u povojima, a danas je postala prava industrija, po zaradama druga kriminalna aktivnost na svjetskoj razini, iza trgovine drogom. Riječ je o doista fanscinantnim iznosima: trgovina ljudima - procjena je međunarodnih organizacija - zločincima donosi godišnji prihod koji se kreće između sedam i 13 milijardi dolara. Taj iznos je 400 posto već od profita koji su na istom »poslu« ostvarivali prije 10 godina.</p>
<p>U priči o trgovini ljudima, balkanske zemlje pojavljuju se u sve tri moguće uloge - kao tranzitno područje, kao područje na kome se »regrutira« moderno roblje i kao područje na kome završi dio osoba na kojima je uspostavljen robovlasnički odnos. Albanija se često spominje kao jedna od zemalja iz kojih na Zapad dolazi suvremeno roblje, ali se, kao i ostale zemlje, češće spominje kao tranzitno područje i područje u kome se vrši (pre)prodaja. </p>
<p>Prema svjedočenju djevojaka koje su završile u javnim kućama zapadoeuropskih zemalja, neke od njih preprodavane su u »balkanskoj zoni« za dvije do tri tisuće dolara. Sarajevski magazin Dani prošle je godine, u okviru opsežnog članka posvećenog trgovini ljudima u BiH, objavio, navodeći riječi jednog od sudionika u ovom »poslu«, da se cijena kreće od 2500 do 3000 njemačkih maraka. </p>
<p>Problem trgovine ljudima trebao bi se, po logici stvari, rješavati u istom paketu s problemom ilegalnih imigranata. Neke europske zemlje odlučile su angažirati vlastite stručnjake na rješavanju ovih problema, ali je jasno da osobita uspjeha ne može biti dok se ne normalizira stanje u cijelom području. Područja zahvaćeno političkim i vojnim krizama pravi su raj za krijumčare svih vrsta, pa i za one koji ljude smatraju robom.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Raskol u Lagumdžijinom SDP-u</p>
<p>SARAJEVO, 27. travnja</p>
<p> - Činjenica da izaslanstvo Bosne i Hercegovine nije otputovalo na redovno zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourg izazvalo je oštru polemiku između dvije najjače bošnjačke strane, Izetbegovićeve SDA i Lagumdžijinog SDP-a.</p>
<p>Halid Genjac (SDA), donedavni član Predsjednišva BiH i član Doma naroda državnog parlamenta optužio je Socijaldemokrate da su odgovorni za izostanak izaslanstva: »U godini koja je ključna za prijem BiH u Vijeće Europe, naše izaslanstvo ne prisustvuje plenarnoj sjednici jer se unutar SDP-a ne mogu dogovoriti tko će biti član izaslanstva«, kazao je Genjac. Predsjedajući Doma naroda Sead Avdić (SDP) naveo je, međutim, kao razlog za neodlazak izaslanstva probleme tehničke naravi, te dodao da to što BiH nije poslala svoje izaslanstvo i nema neki poseban značaj, jer je »riječ o redovnom zasjedanju na kojem se ne raspravlja ni o jednom bitnom pitanju za BiH.. Ima smisla sudjelovati onda kad se to nas tiče«, zaključio je Avdić. </p>
<p>Cijela priča ipak ima vrlo zanimljivu pozadinu i posredno je otkrila duboki raskol koji unutar SDP-a BiH postoji između struje aktualnog predsjednika stranke i ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije i Sejfudina Tokića, bivšeg drugog čovjeka Bešlagićevih Socijaldemokrata BiH (ranije UBSD, još ranije Markovićevi »reformisti«), stranke koja se nakon »ujedinjenja na bošnjačkoj ljevici« utopila u jedinstveni SDP.</p>
<p>Tokić, tvrdi se, ima velike liderske ambicije te želju da u skoroj budućnosti zauzme Lagumdžijino mjesto. Njegovo ultimativno traženje da u novoj raspodjeli vlasti dobije neku od bitnih funkcija umalo je izazvala raskol u Alijansi za promjene. Naime, da bi Tokić postao dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH morao je biti prekršen koalicijski dogovor po kojem je to mjesto trebalo pripasti lideru Građanske-demokratske stranke Ibrahimu Spahiću. Tokić je sa »soliranjem« nastavio i na novoj funkciji, pa je sam sebe predložio u parlamentarno izaslanstvo pri Vijeću Europe, suprotno prijedlogu zastupničkog kluba SDP-a koji je predložio Seada Avdića. A da je pravi razlog što nitko iz parlamenta BiH nije otišao u Strasbourg upravo neslaganje unutar SDP-a a, ne »štednja« ili pak to što spomenuto zasjedanje za Bosnu i Hercegovinu nije bitno, dokazuje i podatak da je parlamentarno izaslanstvo BiH nedavno boravilo na Kubi, na zasjedanju Interparlamentarne unije, te za taj put potrošilo nekoliko desetaka tisuća maraka, usprkos tome što se praktično i nije bilo u prilici obratiti sudionicima tog skupa. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Makiko Tanaka japanska Madeleine Albright i buduća Margaret Thatcher </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Nesvakodnevan primjer kršenja tradicije i političke trgovine stiže iz dalekog Japana: novi premijer Junichiro Koizumi odlučio je da Makiko Tanaka (57) bude ministrica vanjskih poslova. Prva žena na tom položaju priznato je najpopularnija političarka Japana i - prema nekim anketama - većina Japanaca upravo je nju priželjkivala na premijerskom položaju. U politiku je ušla radeći uz oca, bivšeg premijera Kakueija Tanaku koji je uživao ugled najsnažnijeg vođe u povijesti vladajuće Liberalno-demokratske stranke. Zbog skandala s novcem, morao je 1974. podnijeti ostavku, ali je i dalje bio veoma utjecajan. Makiko je 1993. naslijedila očevu političku frakciju i mjesto u parlamentu. Školovala se u Sjedinjenim Državama i odlično govori engleski. Zbog odlučnosti, uspoređuju je s bivšom britanskom premijerkom Margaret Thatcher i s Madeleine Albright koja je također bila prva žena na vrhu američkog State Departmenta, odnosno ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Makiko Tanaka unosi svježinu u ustajalu japansku politiku. Nema dlake na jeziku i ne suzdržava se kritizirati ni svoje kolege ni stranku. Javno govori da japanski političari izbjegavaju odgovornost, bježe od problema, podložni su mentalitetu stada i nemaju dovoljno samopouzdanja. Iako su je javno predlagali za premijerski položaj, zaključila je da japansko društvo još nije zrelo za ženu na tom mjestu. O Koizumi izjavljuje da je neobičan tip u japanskoj politici, jer je energičan, sklon promjenama, govori što misli i ne voli najomiljeniji hobi ostalih političara - golf. Štoviše, poput nekog tinejdžera, obožava glazbu teškometalaca. Naziva ga ekscentrikom, naravno, u pozitivnom smislu i u usporedbi s ostalim dosadnjakovićima. Zbog svega toga, uoči stranačkih izbora javno ga je podržala i dala mu sve glasove svoje frakcije. Za tu veoma važnu, možda presudnu pomoć, Koizumi se odužio povjerivši joj položaj ministrice vanjskih poslova. Upućeni vjeruju da će novi premijer početi promjene, ali da ih neće uspjeti završiti. Možda taj zadatak dočeka sadašnju šeficu diplomacije, japansku Madeleine Albright, koja bi u tom slučaju postala japanska Margaret Thatcher. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kinezi se ipak dočepali mnogih američkih tajni iz zrakoplova</p>
<p>WASHINGTON, 27. travnja</p>
<p> - Kineski vojni obavještajci imaju pune ruke posla s otkrivenim povjerljivim dokumentima koje nije uspjela uništiti posada špijunskog zrakoplova EP-3E Aries II.</p>
<p> Američki vojni dužnosnici u petak priznaju da su »otkrivene mnoge tajne«. Kako piše »Washington Times«, Kinezima su u rukama ostali svi podaci o ciljavima američkog prisluškivanja u Kini, načinima praćenja komunikacija i drugi podaci. Neimenovani pripadnik vojne obavještajne službe kazao je kako je »teško procjeniti štetu sve dok je zrakoplov u kineskim rukama«. Pentagon zahtjeva da Kina vrati zrakoplov koji se nakon sudara s kineskim borbenim avionom prinudno spustio na otoku Hainan. Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), vojna služba za elektronsku špijunažu, tvrdi da je 24 članova posade uspjelo uništiti veći dio opreme na zrakoplovu prije prinudnog slijetanja 1. travnja. U NSA su sigurni da su uništeni strojevi za šifriranje i ključevi šifri ali strahuju da bi neku opremu Kinezi mogli popraviti. »Uvjereni smo da je posada učinila sve što je mogla«, kazao je glasnogovornik Pentagona Craig Quigley. Prema američkim podacima, u bazi Lingshui na otkrivanju tajni američkog špijunskog zrakoplova radi više od 100 kineskih stručnjaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nijemce trese strah od inflacije</p>
<p>Na prvom mjestu »šok-liste« je porast cijena benzina. Litra običnog benzina porasla je samo u travnju za 11 posto. Litra supera od četvrtka je skuplja 10 pfeniga i sada iznosi 2,25 DEM</p>
<p>BERLIN, 27. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Porast cijena i troškova života u Njemačkoj i najave pada gospodarskog rasta su takvih razmjera da se zemljom širi strah od inflacije i recesije. Bivši Kohlov glasnogovornik, sada koluminist dnevnika Bild piše u petak u svojoj kolumni (populističkom manirom primjerenom tom dnevniku) da je u takvim uvjetima automobil koji troši tri litre benzina na 100 kilometara za svakog ministra u kabinetu njemačkog kancelara, Gerharda Schrödera - sjajna ideja.</p>
<p>No, da je život u Njemačkoj svakim danom sve skuplji u to se građani ove zemlje uvjeravaju svaki dan u trgovinama, mesnicama, na benzinskim crpkama i inim svakodnevnim potrošačkim odredištima. Za to su mogli dobiti potvrdu iz novina od petka koji prenose izvješće njemačkog statističkog ureda iz Wiesbadena, koji je utvrdio da su cijene na malo porasle za 2,8 posto, što je najveće povećanje od kolovoza 1998. godine.</p>
<p>Na prvom mjestu »šok-liste« je porast cijena benzina. Litra običnog benzina porasla je samo u travnju za 11 posto. Litra supera od četvrtka je skuplja 10 pfeniga i sada iznosi 2,25 DEM. Na drugo mjesto, premda s većim postotkom, stavlja se porast cijena mesa i kobasica. Kotleti i kobasice su, zbog BSE-a, poskupjeli su i do 30 posto. Struja je poskupila za 12 posto, a na listi poskupljenih proizvoda i usluga su, među ostalima, mlijeko, taksi i godišnji odmori. </p>
<p>Ni drugima u »zoni Eurolanda« ne ide bolje. Prema podacima koje prenose novine, porast cijena je još i veći, odnosno iznosi 3 posto, uz smanje stope rasta. Ako se u Eurolandu smanje kamatne stope, kako to traži Međunarodni monetarni fond (MMF) (i neki eu-političari), onda to znači ne samo jeftiniji novac nego i inflaciju, kažu protivnici te mjere. </p>
<p>Koliko je pak utemeljen strah od recesije? Ekonomski analitičari kažu - nimalo, ali neki oporbeni političari šire zabrinutost. Njemački ministar financija, Hans Eichel, potvrdio je u »Jutarnjem magazinu« njemačke televizije ne samo porast cijena nego i najave ekonomskih instituta tzv. »šestorice mudrih« da se gospodarski rast neće iznositi planiranih 2,7, nego 2,1 posto. To dakako govori da nema straha od negativne stope rasta, odnosno strah od recesije nije utemeljen, ali razloga za zabrinutost u Schröderovoj vladi i dalje imaju.</p>
<p>MMF, međutim, predviđa da će gospodarski rast u Njemačkoj biti 1,9 posto. Hoće li na ta predviđanja reagirati zabrinuti njemački političari? Naime, nakon predviđanja manjih stopa rasta od strane gospodarskih instituta, Schröder se u svojim izjavama obrušio na »pesimističke prognoze« optuživši neke koji ih iznose za širenje pesimizma koji unosi negativne psihološke elemente u gospodarsko ozračje. Kritičari su mu, pak, odgovorili da time umanjuje odgovornost vlastitog kabineta za razvoj događaja. </p>
<p>No, nedvojbeno je da porast cijena i manje stope gospodarskog rasta, premda su u mnogome uvjetovani globalnom konjunkturom, daju stanovite šanse populistima iz oporbe, ali i blokiraju vladine reforme prije saveznih izbora krajem iduće godine.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bivši senator Kerrey se kaje zbog Vijetnama</p>
<p>WASHINGTON, 27. travnja</p>
<p> - Javnost u SAD s nelagodom se suočava s priznanjem Boba Kerreyja, bivšeg demokratskog senatora iz Nebraske da je njegova postrojba za vrijeme Vijetnamskog rata 1969. poubijala više od deset staraca, žena i djece. Kerrey je ovog tjedna u nekoliko navrata govorio o svojim sjećanjima na taj događaj, nakon što je jedan njegov bivši suborac newyorškim novinarima ispričao kako su 25. veljače 1969. pripadnici specijalnih mornaričkih postrojbi poubijali civile u selu Thanh Phong u delti Mekonga.</p>
<p>Premda nije prvo, to je otkriće šokantno jer je Kerrey, tada 22-godišnji poručnik, za tu akciju odlikovan »Brončanom zvijezdom« za hrabrost, a 1992. kandidirao se za predsjednika SAD.</p>
<p> Kerrey pokajnički kaže da ničim ne može moralno opravdati tu akciju, ali da vojnici pod njegovim zapovjedništvom nisu izvršili zločin. Navodno je prvo netko zapucao na njih. U selu nije pronađeno nikakvo oružje, a svi ubijeni civili nađeni su na trgu u sredini sela što upućuje na zaključak da su bili pogubljeni. Glasnogovornik Pentagona Craig Quigley rekao je u petak da ne zna hoće li biti pokrenuta istraga i hoće li Kerrreyju biti oduzeto odličje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Kakve će biti posljedice revizije pretvorbe i privatizacije?</p>
<p>U svjetlu mogućih konsekvenci za svekoliko hrvatsko pučanstvo, rasprava o reviziji pretvorbe i privatizacije, a koju vrlo transparentno možemo pratiti preko elektronskih medija, za nas obične građane, bojim se mogla bi i mogućom provedbom najavljivane revizije u narednim godinama, izazvati slične posljedice kao i sama pretvorba.</p>
<p>Namjerno govorim o običnom malim ljudima, jer su oni kao nesuđeni mali dioničari bezočno izostavljeni iz participacije u vlasničkom portfelju, bivšeg društvenog vlasništva, kojeg su osobnim psihofizičkim i materijalnim odricanjem i sami godinama stvarali. Govorim o ljudima koji su se u vremenu stvaranja države bezrezervno davali u jednom novom zanosu, žrtvujući svoje obitelji, nudeći najvrednije što imaju - svoj život, za opće dobro, slobodu i neovisnost. Oni u toj situaciji nisu ni bili u poziciji da ostvare pravičnu naknadu za minuli rad, a kamoli da sudjeluju u pretvorbi, koja bi u državama moderne civilizacije, unaprijed bila osuđena na ratno profiterstvo, sa svim etičkim i kriminalnim konsekvencama koje iz toga proizlaze.</p>
<p>U tom su se nečasnom poslu, što govori na vrlo transparentan način o moralu elite tadašnjeg establishmenta, našli predstavnici jedne izumrle dinastije, formirane od većeg dijela bivše komunističke nomenklature koja je promjenom partijskih knjižica zadržala ili poboljšala svoje pozicije u masovnom pokretu za nacionalnu emancipaciju od koje su godinama toliko zazirali. Sebi su za razliku od stradalnika Domovinskog rata, odredili drugačiju poziciju, zauzimajući se isključivo za sebe i svoje obitelji, koristeći se pritom pored ostalog i tragedijom malog čovjeka za vlastiti probitak. Ostali su u politici štiteći malog čovjeka i dok su sebi pripisivali nacionalno bogatstvo, neumitna pauperizacija uništila je srednji sloj, a stotine tisuća građana ostali su bez svojih radnih mjesta, bez mogućnosti ponovnog skorog zapošljavanja pretvoreni u golemu armiju prevarenih i napuštenih, bez prava na rad, ali s tim u vezi i bez ostalih ljudskih prava, koja im pripadaju samo onoliko koliko u proračunu ima novca.</p>
<p> Najezda vjerovnika uništila je san o nepobjedivosti moćnih predstavnika tadašnjeg stupovlja društvene stratifikacije. Oprostite na analogiji, ali već izrečene ocjene govore o općeprihvaćenom prisjećanju. Nasuprot novopečenim bogatašima ostao je tzv. mali čovjek, na ulici, bez posla, otužni broj u statistici Zavoda za zapošljavanje, u tuđim kućama, na grobljima gdje oplakuju svoj doprinos općoj stvari, u gradovima od posebne državne skrbi. Što je preostalo stradalnicima Domovinskog rata, nezaposlenim, razvojačenim hrvatskim braniteljima? Predanost općoj stvari vladajuće nomenklature, splasnula je s mogućnošću pojave mobilizacijskog poziva za njihove sinove i tu su pokazali nećudorednu ekskluzivnost, nezabilježenu u povijesti ratovanja.</p>
<p> Umjesto da primjerom pokažu kako treba postupati u pogibeljnoj situaciji. Gdje su to njihovi sinovi bili za Domovinskog rata. Tko im je omogućio prekoredne upise na fakultete, odlaske u inozemstvo, brisanje iz vojne evidencije. </p>
<p>I pred ove izbore pokrenut ćete lavinu suza za stotine tisuća prevarenih građana, tražeći »pravdu« koju su sami zakonom prije svih rečenih prijevara, omogućili i ostvarili za dobrobit samo sebe i svojih obitelji. Upotrijebit će i stožere za obranu digniteta Domovinskog rata, da dokažu ponovno svoju osobnu sposobnost da se održe na teret malog, običnog čovjeka.</p>
<p>Vjerujem ipak da su građani progledali 3. siječnja 2000. Mi razvojačeni i nezaposleni hrvatski branitelji, pozivamo sve dobronamjerne u svim braniteljskim udrugama, pa i u stožerima za obranu digniteta Domovinskog rata, da se okrenemo jedni drugima, rješavajući naše egzistencijalne probleme, jer oni koji brinu o nama, obično bolje prolaze. Gospodu iz Stožera, molim, da se odreknu intelektualnih usluga ćudorednog glasnogovornika. koji je, dok smo mi išli u rat, bio na nagradnom izbivanju i uhvatio priključak izvan domašaja gelera. On je za nagradu dobio pozamašnu otpremninu, a što možemo očekivati mi koji smo uložili svoj život u poslu za koji ne postoji naknada, osim jedno veliko hvala. Od te hvale ne možemo živjeti. </p>
<p>Zajedno u ratu, zajedno u miru, ostaje tek samo parola, koja će kao i mnogo puta dosad odigrati na sve - prisutnu psihologiju masa, a ceh će ponovno platiti mali čovjek. Ipak možemo učiniti nešto, barem nešto da vratimo dostojanstvo malom čovjeku, i podržimo donošenje Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, jer i kada nema dokaza za kriminalno djelovanje, otimačinu za Domovinskog rata možemo proglasiti u najmanju ruku nemoralnom, a protagoniste zauvijek udaljiti iz javnog života.</p>
<p>STOJAN MIŠČEVIĆ, prof.razvojačeni i nezaposleni hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata i pričuvni časnik HV-a</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kome je »nepodoban« doajen hrvatske naive Ivan Generalić? </p>
<p>Jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara u svijetu sigurno je još uvijek pokojni Ivan Generalić. Njegove su slike dostizale i dostižu visoke cijene. Međutim, otkad je Generalić umro (1992.), a potom i neki drugi, poput Slavka Stolnika i Matije Skurjenija, naglo je splasnuo interes domaće, pa i svjetske likovne publike za hrvatsku naivu. U Galeriju Hlebine, gdje je i trajno smješteno dvadesetak kapitalnih Generalićevih djela, relativno dolazi malo ljudi, a nekad je to selo naprosto živjelo od posjetitelja i poštovatelja ove vrste umjetnosti.</p>
<p>Međutim, žalosno je da se ni nakon toliko godina od smrti doajena hrvatske i svjetske naive Ivana Generalića po njemu ne naziva ni jedna istaknutija škola ili kulturna ustanova ne samo u Koprivnici, već ni nigdje u Hrvatskoj! U Koprivnici, primjerice, nekoliko srednjih škola, poput Obrtničke i Srednje, nemaju svojih imena. Već je u nekoliko navrata predloženo da barem jedna od njih nosi ime po slikaru koji je svojim djelom proslavio ovaj kraj, kao »Vegeta«! Nisu prihvatili. Predloženo je također da neka od tih škola nosi ime i po 117. slavnoj Koprivničko-križevačkoj brigadi. Ni to im nije odgovaralo. Zahvaljujući brojnim napisima i autora ovog teksta, doajen naive tek prije nekoliko godina dobio je svoju ulicu u Koprivnici. Riječ je o ulici od svega stotinjak metara u kojoj ne živi ni jedan stanovnik! Sin pokojnog slikara Josip Generalić tada je rekao - bolje išta nego ništa! Znameniti Ivan Rabuzin također je u znak protesta prije nekoliok godina prestao samostalno izlagati svoja djela. Od onih koji sigurno nešto vrijede i koji i dalje nose časnu zastavu naive sigurno su još Ivan Lacković-Croata, Ivan Večenaj-Tišlarov, Mijo Kovačić, Josip Generalić, Stjepan Stolnik, Franjo Klopotan, Franjo Dugina, Mirko Horvat i drugi.</p>
<p>Po Ivanu Generaliću trebao bi se nazvati i jedan zagrebački trg! Ili neka republička nagrada za slikarstvo! To bi mu također bila nagrada kad za života vrlo malo ili gotovo ni jedno istaknutije priznanje nije primio u Hrvatskoj. Predsjednik Udruge naivnih umjetnika Hratske Ivica Percl, kojem je Generalić bio uzor, također je mišljenja da se »velemajstora« naive nikako ne smije zaboraviti. Inače, hrvatsku naivu dobrim su dijelom »pokopali« i neki naši likovni kritičari. Oni su najčešće pisali (pojedinci još uvijek to rade) neprimjerene kritike, odnosno predgovore u katalozima i najvećim diletantima. Sve za dobre novce. Na taj način svaki naivac ima najmanje pet-šest »super« kritika, koje ne zaslužuje. Rijetki su ljudi poput zagrebačke povjesičarke prof. Nade Vrkljan-Križić, koja se nikada nije dala potkupiti, već je uvijek pisala zrelo i objektivno. Hrvatska naiva na žalost, ili na sreću, mngo je cjenjenija u svijetu nego kod nas. To je pokazala i nedavna izložba naše naive u Americi. No, ipak je neshvatljivo da mlađi slikari i dalje se kao »pijan plota« drže, odnosno kopiraju slikarstvo Generalića, Lackovića i drugih. Nove teme već dugo nismo vidjeli. A ako je tko zaslužan za naivu onda su to, pored autora, prije svega novinari, a ne kritičari. Naime, novinari su o njima pisali reportaže koje su ljudi i te kako čitali, poput onih kako se ti ljudi i dalje, unatoč slavi, bave svinjogojstvom i poljoprivredom, što u većini slučajeva nije bila istina. A lijepo je »zvučalo«. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ novinar, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U Selecu Sunce i noću svijetli!</p>
<p>Prošlo nam je stoljeće završilo pomalo neslavno</p>
<p> - sa rupama.</p>
<p> Sa rupama iznad naših glava koje su prouzročile tehnologije sa svojim dimnjacima i ispušnim cijevima.</p>
<p> Sve što smo iskopali i ispumpali ispod svojih nogu da bi loženjem ostvarili gibanje i rad, preselili smo dimnjacima iznad naših glava...</p>
<p>U novo stoljeće, novi milenij, može se ući drugačije.</p>
<p> Za to su dokaz sateliti s ljudskim posadama koje se vrte oko zemlje i - selo Selec kraj Veleševca blizu Velike Gorice.</p>
<p> To vikend naselje sa svega jednim stalnim stanovnikom živi od električne energije sa - Sunca. Do njega ne dopiru stupovi HEP-a, ali ni njihovi nelogični računi. Pa ipak gotovo svi stanovnici imaju noću svjetlo, slušaju radio i gledaju televiziju. Njima sunce i noću svijetli...</p>
<p>Načinio sam o tome dokumentarni film u trajanju do pola sata kojega bih vam želio pokazati u samome mjestu gdje je snimljen, pomoću električne energije dobivene od Sunca, koja će pokretati energetski zahtjevan video projektor.</p>
<p> Bit će prisutni i stanovnici naselja koji su voljni otvoriti vam svoja vrata i pokazati svoje kućne solarne električne centrale.</p>
<p> Pozivamo vas ovime na neformalnu »konferenciju za tisak« koja će početi kad stignete, na kojoj ćete moći uživati u nepatvorenoj prirodi, a kada se iza Turopoljskog luga pojavi suton prikazat ćemo vam film. Za »između pobrinuli smo se za skromni domjenak 's nogu' i to bi bilo to...</p>
<p>'Pravac kretanja« od Velike Gorice do sela Seleca nije teško odrediti, ali za one kojima bi bilo teško samima. naši put do Solarnog sela naši će sponzori formirati u petak, 4. svibnja u 17 sati ispred zgrade Ine u Šubićevoj ulici malu kolonu za prijevoz do Seleca (i naravno po završetku - natrag...).</p>
<p> Automobili će biti označeni sa priljepljenim papirom na staklu na kojem će biti narisano - sunce sa žaruljom u sredini.</p>
<p> Ako su parkirališni prostor u Šubićevoj ograničeni, kolonu ćete naći u Martićevoj sa sjeverne strane 'staklenjače'. U slučaju bilo kakvih nesporazuma dovoljno je zvrcnuti na 091- 511-05-26 pa će, uz malo strpljenja, svi problemi biti riješeni.</p>
<p> U Selecu je organizirana i prigodna izložba najsuvremenije solarne tehnologije, kojom vlasnici u Europi, ne samo da sebi svijetle i griju već suvišak i prodaju.</p>
<p>IVICA HRIPKO i mještani Seleca</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Revolucionarna pravda« i nove obmane Branka Hrkača</p>
<p>U tekstu »Još neke činjenice o sukobu ULUPUH-a I Hanibala Salvara«, a što ga je objavio u Vjesniku građanin Branko Hrkač, protiv kojeg se inače vodi krivični i građanski postupak zbog klevete, iznijete su nove obmane, kojima je zadaća blatiti Hanibala Salvara i vrlo uspješno realiziranu priredbu »Uskrs u Zagrebu«.</p>
<p>Građanin Hrkač obmanjuje čitatelje kako protiv Hanibala Salvara postoji kaznena prijava zbog počinjenih kaznenih djela, iako se prema uvjerenju Općinskog suda u Zagrebu nepobitno vidi kako »nije u tijeku istražni postupak niti je podignuta optužnica«.</p>
<p> Točno je da je Upravni odbor ULUPUH-a, koristeći pravila »revolucionarne pravde«, kukavički, tajnim glasovanjem isključio iz ULUPUH-a Hanibala Salvara i druge, a da do dana današnjeg nije objasnio razloge, nego to zavio u eufemizam »nanijeta moralna i materijalna šteta ULUPUH-u«. Građanin Hrkač je maštovit u obmanama, ali zataji kada treba navesti konkretan crimen Hanibala Salvara. Naime angažirani sudski vještak, koji je naplatio honorar od skoro 100.000 kuna, nikada nigdje nije naveo jesu li i koliko i što isključeni članovi otuđili od ULUPUH-a, niti je koga od isključenih članova okrivio za neko kažnjivo djelo. Istovremeno njegov elaborat je tajni dokument koji uzurpatori vlasti u ULUPUH-u ljubomorno čuvaju, pa ga ne daju ni sudu ni isključenim članovima na uvid. Stoga i ne čudi što ULUPUH nije pokrenuo nikakav sudski postupak protiv Salvara, jer za to nema osnove. Jedini »dokazi« o Salvarovim grijesima su klevete I obmane Branka Hrkača, Ive Raiča i Sanje Rocco, izazvane Salvarovom kritikom za njihovo nezakonito, nekompetentno, štetno I vandalsko djelovanje, te krivičnih i građanskih postupaka protiv njih kod Općinskog suda u Zagrebu. </p>
<p>No građanin Branko Hrkač stalno vodi ratove, koristeći obmane i klevete, pa je tako prije četiri godine morao sramotno odstupiti s mjesta nastavnika Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna, a također je nedavno bio prisiljen odstupiti sa svih funkcija u ULUPUH-u. Očito je to logično za osobu koja u svoje kreativne dosege bilježi činjenicu kako je uspio spriječiti učlanjenje u ULUPUH najboljih hrvatskih fotografa Fabjanića, Pervana, Lupina I Žorža.</p>
<p>HANIBAL SALVAROakademik, IAC</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hoće li Hrvatska nastupiti na Franfurtskom sajmu?</p>
<p>Nakon pisama gospodinu Vidoševiću, koje sam dostavio 30. ožujka i 17. travnja, te nakon pisma dr. Zlatana Frölicha, predsjednika HGK Zagreb i mojega odgovora na njega iz kojih je razvidna ne samo moja zabrinutost nego zabrinutost velikog broja hrvatskih izdavača za solidnu pripremu jedinstvenog hrvatskog nastupa na Frankfurtskom sajmu knjiga ove godine premda ste - prema važećem poslovniku Zajednice nakladnika i knjižara HGK, ali i prema Statutu HGK - Vi osobno bili dužni razriješiti nastalu blokadu djelovanja Zajednice, od skupštine Zajednice održane 6. ožujka do danas prošlo je preko 50 dana, a uz ne samo moje zahtjeve da pravorijekom razriješite nastalu blokadu, niste poduzeli još ništa da se taj problem razriješi. Šteta koja je iz toga nastala već je vidljiva. Ozbiljan i jedinstven nastup hrvatskih izdavača na Frankfurtskom sajmu - barem onakav nastup kakav smo postigli prošle 2000. godine, zbog nastalih okolnosti više nije moguć. No, moguće je da daljnjim nastavkom blokade Hrvatska kao zemlja čak uopće ne nastupi na Frankfurtskom sajmu. Premda nije sporno da su za blokadu djelovanja Zajednice dijelom odgovorni i hrvatski izdavači, za nepoduzimanje odgovarajućih aktivnosti u svrhu deblokade djelovanja Zajednice odgovorni ste vi osobno.</p>
<p>KRUNO ZAKARIJA,član dosadašnjeg Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara HGK</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Traži se Marko Nikolić</p>
<p>On je osumnjičen za organiziranje ubojstva Vjeke Sliška, a koristi se lažnim imenom Marko Antunović i nadimkom »Markoni« / Posljednja adresa prebivališta mu je u Zagrebu, u Ilici 154</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova u petak je službeno obavijestilo medije o postojanju fotografije Marka Nikolića, osumnjićenog da je organizirao ubojstvo Vjeka Sliške. Naime, temeljem naloga Županijskog suda u Zagrebu, od 24. travnja ove godine izdana je tjeralica za Nikolićem, koji koristi lažno imeMarko Antunović, te nadimak »Markoni«. Rođen je 26. travnja 1963. godine u Uloviću, mjestu u BiH, Hrvat je s državljanstvom RH, a posljednja adresa prebivališta je u Zagrebu, u Ilici 154.</p>
<p>Potraga je izdana zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo teškog ubojstva, te MUP poziva sve građane koji mogu dati saznanja o mjestu boravka Marka Nikolića da to jave najbližoj Policijskoj postaji ili na telefon 92.</p>
<p>Da podsjetimo za organizaciju Sliškovog ubojstva osumnjićeni su Samir Ivošević i Marko Nikolić. Ivošević je uhićen te je saslušan kod istražnog suca, a podnijet je i zahtjev za istragom. Nikolić je u bijegu, te je zasada raspisana tjeralica za RH, premda postoje neka sasznanja kako je Nikolić već pobjegao u inozemstvo. M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Drugooptuženi nakon prometne nesreće nesposoban za raspravu</p>
<p>VARAŽDIN, 27. travnja</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u petak je ponovo odgođena rasprava u kaznenom postupku protiv umirovljenog generala Ivana Korade te protiv Mile Katića, Emila Crnčeca, Branka Žeželja i Stjepana Fadige. Rasprava je odgođena nakon što je sudsko medicinski vještak pregledao medicinsku dokumentaciju drugookrivljenog Katića, koji je u petak ujutro doživio prometnu nesreću, te dokumentaciju četvrtookrivljenog Žeželja koji je već duže vrijeme pod lijekovima. Ustanovljeno je da obojica nisu sposobna pratiti raspravu na odgovorajući način, pa je sudsko vijeće, nakon vijećanja, raspravu odlučilo odgoditi. Na raspravu nisu dovedeni ni svjedoci Nenad Čeko i Ivan Vresk, jer ih policajci PU varaždinske nisu našli kod kuće. </p>
<p>Kako smo već pisali, privatnu tužbu protiv umirovljenog generala i četvorice njegovih suboraca pokrenuo je bivši načelnik SIS-a za Varaždinsku i Međimursku županiju Josip Marčelan. Optužnica ih tereti da su Marčelana u restoranu »Bijeli konj« zlostavljali, prijetili mu i verbalno i pištoljem, prisiljavali ga da popije veće količine alkoholnih pića te ga ozlijedili.</p>
<p>U svom iskazu tijekom suđenja Marčelan je naveo i da mu je te noći Korade u glavu uperio repetirani pištolj govoreći »to je taj KOS-ovac koji nas je htio uništiti i večeras ga ne treba žaliti«. Nakon što ga je Korade udario, Marčelan je pao na pod i tada je, rekao je oštećeni, Korade stao na njega, objašnjavajući drugima tko je Marčelan i zašto ga treba ubiti. Marčelan je tijekom svjedočenja tvrdio i da je Korade, u trenucima kad ga je prisiljavao da pije, pljuvao po njemu, a u jednom je trenutku povratio i prisiljavao Marčelana da to poliže.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Država od Koradea traži povrat Jeepa i Mercedesa</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u tijeku je parnični postupak u kojem Republika Hrvatska traži od generala Koradea da joj preda u posjed Jeep Cherokee oznaka HV 041-NO i Mercedes 500 SL oznaka VŽ 001-KI te da joj nadoknadi štetu za korištenja jeepa u iznosu od 72.543 kune. Država je zatražila i da se donese privremena mjera kojom se umirovljenom generalu zabranjuje otuđenje i opterećenje oba spomenuta vozila.</p>
<p>Korade u postupku tvrdi da je mercedes njegovo vlasništvo, što potvrđuje i odluka Minstarstva obrane, koju je u spis priložila država i koju je potpisao tadašnji ministar Pavao Miljavac, kojm MORH mercedes daje generalu u vlasništvo. Što se tiče jeepa, Korade tvrdi da bi jeep vratio da je dobio odluku kojom je to bio dužan učiniti.</p>
<p> Zato se i protivi zahtjevu radi naknade štete za neovlašteno korištenje jeepa, a država, pak, tvrdi da je Korade jeep trebao predati Ministarstvu s danom umirovljenja. M.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vikendaš spasio četverogodišnjaka </p>
<p>OSIJEK, 27. travnja</p>
<p> - Četverogodišnji dječak Ivan Novoselec samo je čudom i velikom srećom preživio u četvrtak pad u jamu punu vode duboku oko tri metra. Naime, toga se dana Ivan sa vršnjacima igrao ispred svoje zgrade u Trpinjskoj ulici u osječkom naselju Jug II. Kako je ispred zgrade bilo puno djece, roditelji su ga pustili samoga da izađe van, dok su oni ostali kod kuće i povremeno ga kontrolirali sa balkona. U jednome trenutku, nekoliko je dječaka krenulo prema pedesetak metara udaljenoj osječkoj južnoj obilaznici uz koju je prije mjesec i pol dana pukao magistralni vod vodovodnih cijevi pa je zbog radova koji se tamo izvode iskopana duboka jama dimenzija 5x10 metara. Kako su na tom dijelu cijevi zbog dotrajalosti jako oštećene, radovi su se odužili, dok se u međuvremenu jama napunila vodom. Iako je jama ograđena šarenim trakama upozorenja, dječja znatiželja natjerala je dječake među kojima je bio i Ivan da ih preskoče i stanu uz sam njezin rub. Tada je jedan od dječaka Ivana u igri gurnuo te je on pao u vodu. Vidjevši što su učinili dječaci su iz straha pobjegli natrag pred zgradu. </p>
<p>»Samo je dragi Bog htio da se nađem na pravom mjestu u pravo vrijeme da spasim dječaka. Svaki dan sam ovdje jer se tik uz jamu nalazi moj vrt koji redovito obrađujem i moja mala vikendica u kojoj boravim tijekom dana jer sam invalid Domovinskog rata i to mi je neka vrsta rehabilitacije « - ispričao nam je Drago Vila (49) u svome vrtu gdje je dječaka spasio smrti. Prema njegovim riječima, tog je popodneva stigao do vrta oko 17,15 sati. Vidjevši da je zemlja vlažna, pošao je prema jami kako bi vidio da li opet curi voda iz cijevi. » Došao sam do zaštitne trake, pogledao u vodu koja je duboka oko tri metra te sam vidio kako nešto pluta. Nisam imao mira, prišao sam rubu i kako sam mislio da je neka lutka povukao sam je štapom. Srce mi se sledilo kad sam vidio da je to dijete. Više nije davao znakove života, potpuno je klonuo, plutao je s licem prema dolje« - prisjeća se Vila. Tada je, kako je rekao, privukao dječaka do ruba i izvukao ga iz vode. Bio je potpuno blijed i nije disao, pa ga je Vila odnio do svoje vikendice gdje ga je polegao počeo mu pumpati pluća. »Ubrzo je dječak ispljunuo oko litru vode pune pijeska, te je počeo disati. Bio sam presretan, a kako sam kod sebe imao mobitel pozvao sam hitnu« - kazao je Vila dodavši kako je vjerojatno dječaka spasio u posljednji tren te da se pretpostavlja kako je u vodi bio više od petnaest minuta. »Srećom dječak je dobro, i pustit će ga iz bolnice za dan ili dva « - rekao je Ivanov djeda Josip Novoselec kojega samo zatekli u društvu sa Dragom Vilom. Jedina posljedica ove kobne igre su ozebline na oba stopala koje ne bi trebale ostaviti većih posljedica. Prema priopćenju PU osječko-baranjske, na mjesto događaja izišli su istražni sudac Županijskog suda u Osijeku i očevidna ekipa dok je u tijeku istraga kojom će se utvrditi na kome "leži" odgovornost za ovaj događaj. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Deset državljana Turske ilegalno ušlo u Hrvatsku</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 27. travnja</p>
<p> - Prema informacijama iz PU Brodsko-posavske, u četvrtak u 6.40 sati kod 426. riječnog kilometra rijeke Save kod »Šljunčare«, u blizini naselja Davor djelatnici policije zatekli su osam nepoznatih muškaraca za koje su posumnjali da su ilegalno prešli državnu granicu. </p>
<p>Daljnjom pretragom terena na županijskoj cesti broj 4180 između naselja Davor i Staro Petrovo Selo zatečene su još dvije nepoznate muške osobe.</p>
<p>Nakon prekršajne obrade u prostorijama policije utvrđeno je da se radi o državljanima Turske koji su uz novčanu naknadu, od za sada nepoznate strane osobe, čamcem ilegalno prešli državnu granicu iz BiH u Hrvatsku. </p>
<p>Zbog počinjenih prekršaja, uz prekršajne prijave privedeni su Prekrjašjnom sucu u Novoj Gradiški, a koji im je uz novčane kazne izrekao i zaštitnu mjeru »udaljenje iz RH«, te su u 19.45 sati preko međunarodnog carinskog graničnog prijelaza Stara Gradiška napustili Hrvatsku.</p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Popio pivo i umro</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Dvadesetogodišnji Miro D. Ž. nađen je u petak rano ujutro mrtav u sobi stana svojih roditelja Galjufovoj 22. Naime, prema priopćenju PU zagrebačke, Miro je večer prije proveo s prijeteljima, bratom i sestrom Trpimirom (21) i Ivom K. (18) u jednom kafiću u Maksimirskoj ulici.</p>
<p> Pred jutro njih troje pošlo je u Mirin stan, kako bi pred spavanje popili još jedno pivo, nakon čega su brat i sestra otišli kući, rastavši se s Mirom.</p>
<p>Oko 7.15 minuta ujutro roditelji su pronašli Miru koji nije davao znakove života u njegovoj sobi, nakon čega su obavijestili policiju.</p>
<p> Njegovo tijelo je nakon očevida prevezeno u zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, te će se nakon obdukcije znati uzrok smrti mladića.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Negativan saldo za Hrvatsku u razmjeni sa Češkom i Slovačkom</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), prošle je godine ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Češkom iznosila nešto više od 208 milijuna američkih dolara. Vrijednost hrvatskoga izvoza u Češku iznosila je manje od 29 milijuna USD ili pet posto manje nego u 1999. godini. S druge strane, vrijednost našega robnoga uvoza iz Češke dosezala je gotovo 179 milijuna USD ili 20 posto više nego godinu ranije. Saldo hrvatsko-češke trgovinske razmjene bio je, dakle, negativan za hrvatsku stranu jer je deficit iznosio gotovo 150 milijuna USD, što je za 27 posto više nego 1999. godine.</p>
<p>U strukturi našega izvoza u Češku najveću stavku, 15,6 posto ukupnog robnog izvoza, činili su električni transformatori. Slijede lijekovi (13,8 posto), riblje prerađevine i konzerve (8,2 posto), te Vegeta (6,7 posto). U strukturi hrvatskoga uvoza iz Češke najveću su stavku imali deterdženti za pranje (9,5 posto), žice od željeza i čelika (8,1 posto) i osobni automobili (6,4 posto).</p>
<p>Za razliku od robne razmjene s Češkom, s kojom je vrijednost trgovinske razmjene tijekom 1990-ih godina uglavnom stagnirala ili se smanjivala, robna razmjena Hrvatske i Slovačke 1990-ih je uglavnom bilježila rast. Podaci HGK-a govore da je razmjena roba između dviju zemalja u 2000. godini dosegla vrijednost od gotovo 73 milijuna USD. Vrijednost hrvatskoga izvoza u tu zemlju tada je dosegao gotovo 13 milijuna USD ili nešto više od dva posto u odnosu na godinu ranije, dok je vrijednost našega uvoza iz Slovačke dosegla gotovo 60 milijuna USD ili 27 posto više nego 1999. godine. I saldo hrvatsko-slovačke trgovinske razmjene bio je negativan: ostvarili smo deficit u vrijednosti nešto manjoj od 47 milijuna USD, što je za 34 posto više nego u 1999. godini. </p>
<p>Najveću stavku u strukturi hrvatskoga izvoza u Slovačku predstavljali su lijekovi (24,2 posto). Slijedi naftni koks, riblje prerađevine i konzerve, juhe, Vegeta ... Hrvatska je iz Slovačke najviše uvozila proizvode od željeza i čelika, telad, mlijeko i vrhnje. </p>
<p>Spomenimo i da hrvatska strana u razmjeni usluga s obje zemlje ostvaruje suficit. To je, prije svega, posljedica velikog priljeva čeških i slovačkih turista na hrvatski Jadran.</p>
<p>Sporazumi o slobodnoj trgovini s Češkom i Slovačkom bit će treći sporazum takve vrste Hrvatske s članicama Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Do sada smo, naime, sklopili sporazume o slobodnoj trgovini s Mađarskom i Slovenijom. Kako je Vjesnik već objavio, sporazum o liberalizaciji trgovine Hrvatske s Poljskom je pripremljen, pregovori su završeni, no njegovo se sklapanje očekuje tek za koji mjesec, nakon što on prođe kroz složenu proceduru u poljskim ministarstvima. Osim sa Slovenijom i Mađarskom, Hrvatska je sporazume o slobodnoj trgovini do sada sklopila i s Bosnom i Hercegovinom (BiH) te Makedonijom.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>MMF: Svjetsko gospodarstvo na kraćoj nizbrdici </p>
<p>MMF je planiranu stopu ovogodišnjeg rasta sa 4,2 posto smanjio za cijeli postotni poen</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Svjetsko je gospodarstvo na nizbrdici, ali se stručnjaci Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) nadaju se da će takva kretanja biti kratkog vijeka. Na dan početka proljetnih zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu je u četvrtak objavljena uobičajena studija o izgledima svjetskog gospodarstva u ovoj godini. Od posljednjega takvog izvještaja prije pola godine »rast je svjetskog gospodarstva znatno usporen«, kažu u MMF-u. Obilježavaju ga teškoće američkog gospodarstva, nedovoljan oporavak Japana i samo umjeren rast u Europi i nekima od tranzicijskih zemalja.</p>
<p> Od mnoštva objavljenih podataka o ukupnom gospodarskom rastu u svijetu najviše svjedoči onaj da je MMF planiranu stopu ovogodišnjeg rasta sa 4,2 posto smanjio za cijeli postotni poen. Pritom za SAD predviđa gospodarski rast od samo 1,5 posto - najniži u posljednjih 10 godina, a u Japanu zabrinjavajućih 0,6 posto.</p>
<p> »Žurne mjere makroekonomske, a osobito financijske politike u svijetu, s opasnom iznimkom Japana, daju razumne izglede da će ovo usporavanje biti kratka vijeka«, misle u MMF-u. Oni vjeruju da će smanjenje kamata u SAD donijeti pozitivne učinke već u drugoj polovini ove godine. Ocjenjuju da su ukupno u svijetu smanjeni inflatorni rizici te da je većina tranzicijskih zemalja dobro naučila pouku iz financijske krize 1997/ 98. godine.</p>
<p> Bržem gospodarskom rastu u svijetu trebale bi pogodovati stabilne ili čak nešto niže cijene sirovina, posebno nafte. Istodobno MMF ne očekuje potrese na monetarnom planu premda upozorava na slabljenje japanskog jena i samo »umjereno jačanje« eura.</p>
<p> »Premda će svjetski gospodarski rast u 2001. godini biti značajno usporen (...), vratit će se u očekivane okvire 2002. godine«, zaključuju u MMF-u. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Splitska luka spremna za turističku sezonu </p>
<p>Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek izjavio da će krivci zbog usporenih radova na gradnji splitske zaobilaznice biti strogo kažnjeni </p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Splitska trajektna luka i sve zračne luke uz obalu spremne su za predstojeću turističku sezonu, rekao je u petak ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek prilikom svečanog otvaranja nove pristanišne rampe na Gatu sv. Petra u splitskoj Gradskoj luci. </p>
<p>»Lučka je uprava Split još prije mjesec dana završila sve pripreme, a otvaranje ove rampe posljednja je. Nadamo se uspješnoj turističkoj sezoni, a bit ćemo zadovoljni ostvarimo li promet jednak lanjskome«, kazao je ravnatelj splitske Lučke uprave Branko Grgić. Naime, tijekom 2000. godine kroz splitsku su Gradsku luku prošla 2,5 milijuna putnika, što je blizu rekordu od tri milijuna iz 1988. godine. Pristanišna je rampa uz lijevu stranu Gata sv. Petra, prema ministrovim riječima, sagrađena zbog boljeg protoka cestovnog i pomorskog prometa i rješavanja problema na njihovu čvorištvu. Državni je proračun Republike Hrvatske stajala dva milijuna kuna, a radove, započete u prosincu prošle godine, u predviđenom je roku obavio splitski Konstruktor. Rampa je namijenjena isključivo za trajekte prema Starom Gradu na otoku Hvaru i iz njega, a za iduću će se godinu s druge strane gata sagraditi još jedna, koja bi trebala olakšati protok prometa prema viškim lukama.</p>
<p> »Ministarstvo će poduprijeti i Lučku upravu Splitsko-dalmatinske županije u proširivanju pristaništa u gradu Visu, kako bi se smanjile ljetne gužve«, rekao je ministar Tušek. Govorio je i o provedenoj inspekciji zračnih luka, koje su već spremne za sezonu. Uočeni će se nedostaci ukloniti do sredine lipnja. Ministar pomorstva, prometa i veza osvrnuo se i na problem koji usporava radove na gradnji splitske zaobilaznice - vulkanizersku radnju Elez. S njezinim vlasnikom, naime, još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, pa se cesta gradi do radionice i nakon radionice. »Istraga će pokazati tko je načinio grešku - projektant, izvođač ili nadzor. Krivac će se oštro kazniti«, zaključio je ministar.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tvrtka Ziegler otvorila pogon u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Tvrtka Ziegler, kći njemačke tvrtke Albewrt Ziegler Giengen, otvorila je u petak u Zagrebu pogon u kojem će se proizvoditi specijalne vatrogasne nadogradnje namijenjene posebice izvoznom, ali i hrvatskom tržištu. Kako je rečeno na svečanosti otvaranja, odlučujući je faktor za osnivanje tvrtke u Hrvatskoj bila dugogodišnja suradnja s mnogim hrvatskim suradnicima u Zieglerovoj proizvodnji i važan kontakt s nizom gradskih uprava, ministarstava i vatrogasnih postrojbi.</p>
<p>Tvrtka trenutno ima 35 zaposlenih, a u proizvodnji se zasad nalazi 28 velikih, vrlo zahtjevnih aerodromskih vatrogasnih vozila za Tursku, a u pripremi su poslovi za novih 18 vozila koja će služiti za gašenje aerodromskih požara ili za intervencije u rafinerijama.</p>
<p>Tvrtka se bavi projektiranjem, razvojem, izradom, održavanjem i popravcima vatrogasnih nadogradnji, a prodaju će i marketing ukupnoga Ziegler vatrogasnog vozila i komponenti, kao i dosad, rečeno je, obavljati Zieglerovo zastupstvo u Hrvatskoj, tvrtka MG Rijeka. Na otvaranju je predstavljen i cijeli proces nastanka vatrogasnog vozila, koje se počinje nadograđivati na MAN-ovo podvozje, sukladno potrebama i namjeni. Najavljeno je i da se do kraja godine planira proizvesti i nekoliko vozila za domaće tržište. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hypo grupa vlasnik mostarske Auro banke </p>
<p>MOSTAR</p>
<p> - Auro banka iz Mostara postala je dio grupacije Hypo bankarske grupacije, objavila je nova uprava banke. Hypo grupacija posluje u Austriji, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj a od sada i u BiH kupivši više od 70 posto dionica Auro banke, s namjerom preuzimanja stopostotnog udjela. </p>
<p> Član Uprave Hypo banke iz Klagenfurta i sadašnji predsjednik Upravnog odbora Auro banke, Gunter Striedinger, izjavio je da su time završene desetomjesečne pripreme za preuzimanje Auro banke, koja u BiH ima 26 poslovnica i 4 filijale. Striedinger je rekao da će Hypo Alpe Adria banka d.d. BiH biti stabilna, likvidna i sigurna banka čiji će se temeljni kapital sa 32 milijuna maraka, koliko sada ima Auro banka, povećati na 40 milijuna. Navodeći kako je austrijska pokrajina Koruška većinski vlasnik Hypo banke, Striedinger je odbacio povezanost banke i trenutačnog koruškog političkog vodstva. »Župan Jorg Heider nema nikakva utjecaja na naše poslovanje i nije u nadzornom odboru niti ima utjecaja na nj«, izjavio je član uprave Hypo bank Gunter Striedinger. Nije želio komentirati upad SFOR-a u Hercegovačku banku dodajući »da mu je poznato da klijenti Hercegovačke banke traže nove partnere i da im oni mogu ponuditi usluge«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Osniva se fond za bržu obnovu Vukovara</p>
<p>Svi klubovi zastupnika suglasili su se da je nužno donošenje zakona o Vukovaru, jer dosadašnji programi nisu uspjeli riješiti otvaranje radnih mjesta, obnovu infrastrukture, pa time ni povratak još 13.000 prognanika</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Rasprava o zakonu o obnovi Vukovara u petak je u Hrvatskom saboru bila i prilika za predizborno nadmetanje zastupnika, osobito onih iz pete izborne jedinice. No, svi su se klubovi zastupnika suglasili da je zakon nužan, jer dosadašnji programi nisu uspjeli riješiti ni otvaranje radnih mjesta niti obnovu infrastrukture, pa time ni povratak još oko 13.000 prognanika.</p>
<p>U Vukovaru je ratna šteta procijenjena na deset milijardi kuna, porušeno je 14.000 stambenih objekata, a u međuvremenu je obnovljeno oko 3000 kuća i 2000 stanova. Zamjenik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Venko Ćurlin rekao je da se taj zakon predlaže zbog specifičnosti slučaja budući da je Vukovar razoreni grad. Ujedno, riječ je o urbanoj sredini koja ima svoje posebnosti. Zakonom se predlaže osnivanje posebnog fonda koji bi pomagao bržoj obnovi Vukovara, a novac bi se namaknuo iz proračuna, donacijama te iz drugih izvora. Predviđa se i da oni koji su obveznici plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa s tog područja, imaju pravo da im Vlada vrati 50 posto uplaćenog novca. </p>
<p> HSS je predložio da svoje mjesto u tom zakonu nađu i osobe koje nisu Vukovarci, ali žele tamo živjeti i raditi. Zlatko Kramarić (LS) zamjerio je predloženom zakonu što obnovu Vukovara temelji na poreznim olakšicama. Vesna Škare-Ožbolt (DC) istaknula je da je Vukovar zaslužio poseban status koji se mora očitovati i u odnosu državne vlasti prema gradu.</p>
<p> Jadranka Kosor (HDZ) predložila je da se u zakon ugrade odredbe o oslobađanju carina na uvoz opreme i repromaterijala, o uvećanju plaća državnih službenika i namještenika za 20 posto,te o osiguranju 0,5 posto prihoda iz državnog proračuna za obnovu Vukovara. Zatražila je i besplatne udžbenike i smještaj u domovima za učenike s područja Vukovara. Na brojne primjedbe kako se o Vukovaru premalo govori esdepeovac Željko Malević ustvrdio je da se o Vukovaru ne govori premalo, već se govori na krivi način. Malević smatra da o Vukovaru ne treba govoriti isključivo kao o simbolu, već i kao o konkretnom mjestu u kojem je nekad pulsirao život i o mjestu u kojem se opet treba živjeti.</p>
<p> Drago Krpina (HDZ) začudio se kako je od prvog čitanja tog zakona dosad prošla godina dana, što je povezao s približavanjem lokalnih izbora. Upitao je otkud Vladi novac za provedbu svega navedenog u zakonu. Prema Ćurlinovim riječima, dio je novca osiguran, a dio će se namaknuti rebalansom proračuna. (Goranka Jureško)</p>
<p>'Challenger' još nije popunio fond za obnovu Vukovara</p>
<p>Gdje je 15 milijuna dolara koji su se namjeravali namaknuti prodajom »challengera« i kojima bi se obnavljao Vukovar, pitala je tijekom rasprave o zakonu o Vukovaru HDZ-ova zastupnica Jadranka Kosor. Podsjetila je Vladu na obećanje da će prodati »challenger« i ta sredstva uputiti u fond za obnovu Vukovara. Međutim, to nije učinjeno, a u spomenutom zakonskom prijedlogu također nema ni riječi o tome. »Kada sam predlagala da dio sredstava dobivenih prodajom 'challengera' ide za povećanje porodiljnih naknada, odnosno za njihovo vraćanje na razinu prošle godine, svi su skočili i rekli da je to nemoguće, jer ta sredstva idu za obnovu Vukovara, a sada vidimo da to nije bilo predviđeno«, zaključila je zastupnica Kosor. (S. O. I.)</p>
<p> </p>
<p>Krpini optužba za politikantstvo</p>
<p>HDZ-ovac Drago Krpina optužen je za politikanstvo. Tijekom rasprave o zakonu o Vukovaru spočitnuo mu je to zastupnik HSLS-a Mladen Godek, i to nakon što je Krpina upozorio da je u spomenutom zakonskom prijedlogu navedeno kako je Vukovar razoren u Domovinskom ratu.</p>
<p>Naime, Krpina smatra da je u zakonu o Vukovaru trebalo stajati da je razlog razaranja Vukovara velikosrpska agresija. Godek je pak skandaloznim ocijenio Krpininu tvrdnju da ova vlast želi pokazati Domovinski rat kao razaratelja Vukovara. U tu dulju polemiku uključila se i Godekova stranačka kolegica Darinka Orel, odgovorivši Krpini da je »svoje rodoljublje, umjesto na ovakav način, 1991. godine mogao dokazati i odlaskom na ratište«. Krpina joj je, međutim, odgovorio da je početkom devedesetih bio dragovoljac Domovinskog rata, te je obnašao brojne i civilne i vojne dužnosti u obrani zemlje. A izjavu zastupnice Orel okarakterizirao je kao neupućenost u zbivanja vezana za obranu Hrvatske od velikosrpske agresije. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Slučaj »Slobodne« je majka svih lažnih pretvorbi, tvrde mali dioničari</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Sindikat novinara Slobodne Dalmacije apelira na Vladu da, kao većinski vlasnik, osigura sanaciju i financijsku konsolidaciju dnevnika koji je bio jedan od najjačih do 1993., istaknuto je na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p>»Koliko god je Slobodna Dalmacija bila paradigma hadezeovske pretvorbene pljačke, toliko je danas postala paradigmom odnosa u vladajućoj šestorci«, istaknula je Davorka Blažević, glavna povjerenica podružnice Sindikata novinara Hrvatske. Kazala je da je Slobodna postala žrtvom unutarkoalicijskog nagodbenjaštva kojem su »predigra bile ucjene i ultimatumi, uglavnom s HSLS-ove adrese«. »Zbog kompromiserstva i dominacije parcijalnih stranačkih interesa, promjene u novinskoj kući sustavno su blokirane pa smo se opasno približili stečaju«, ustvrdila je ona, pozdravivši odluku Vlade kojom traži da se dovrše promjene. Dodala je da im je Vlada bila partner samo zato jer je Slobodna 88 posto u vlasništvu države. »Ne želimo ničiji diktat, i nikad nismo tražili rješenja u pitanjima kadrovske i uređivačke politike«, rekla je Davorka Blažević. </p>
<p>»Udruga malih dioničara od početka pretvorbe, dakle od 1993., tražila je da se Slobodna vrati onima koji su je stvarali, prema modelu riječkog Novog lista«, istaknuo je Ilija Maršić, predsjednik Udruge i član Nadzornog odbora. »Znamo da je Slobodna majka svih lažnih pretvorbi. Podnijeli smo niz kaznenih prijava protiv Zlatka Mateše, Ivića Pašalića, Ivana Jarnjaka, Miroslava Kutle i drugih, no županijski državni odvjetnik u Splitu Ante Vrdoljak odugovlači s tim procesima«, ustvrdio je. </p>
<p>Tehnologija u novinskoj kući sad je vrlo zastarjela, rekao je Maršić, a Blažević je zaključila: »Slobodna je devastirana u svakom pogledu, a najviše kadrovski«. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Dragutin Lučić-Luce kazao je da slučaj Slobodne pokazuje poguban utjecaj bilo kakve politike na medije. »HND-u je stalo da Slobodna stane na svoje noge i da vodi nezavisnu uređivačku politiku«, kazao je on, napomenvši da će, ako se taj problem ubrzo ne riješi, o tome izvijestiti Europsku novinarsku federaciju.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kontić: HSLS će braniti stav da u Slobodnoj svi mogu izraziti mišljenje</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja -Budiša, Račan i Tomčić dogovorili su se 21. travnja u Banskim dvorima da Slobodna Dalmacija treba imati tročlanu Upravu kako bi se sve odluke donosile konsenzusom. Točno je da je HSLS razgovarao s predsjednikom Nadzornog odbora Zoranom Milasom, ali bilo bi zanimljivo da Milas odgovori na pitanje je li takve razgovore vodio i s drugim strankama i jesu li, možda, neki visoki dužnosnici Vlade utjecali na NO. Istaknuo je potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić u petak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Ocijenio je da je cilj HSLS-a isključivo konsolidacija tvrtke i spašavanje 1300 radnih mjesta. Stranka se protivi stečaju zalažući se za sanaciju i privatizaciju Slobodne Dalmacije. Oštro se usprotivio mogućnosti da se sadašnja, ponekad prekritična uređivačka politika prema Vladi, pretvori u uređivačku politiku koja će toj Vladi pisati panegirike. Kontić se usprotivio da se propisuje kako će novinari pisati, te hoće li i tko od njih u Slobodnoj dobiti otkaz. HSLS je principijelan oko toga, bez obzira što HSLS-u ta uređivačka politika nije posebno sklona, ali je neugodno iznenađen izjavama da je Slobodna »politička prostitutka«. Nije isključio mogućnost da se u Splitu ponove prosvjedi slični onima u Zagrebu zbog Radija 101.</p>
<p>HSLS će braniti stav da u Slobodnoj Dalmaciji svi mogu pisati i izražavati svoje mišljenje, bez obzira na to je li ono lijevo, desno ili u centru. Kontić nije odgovorio na upit novinara je li riječ o koalicijskom udaru u šestorci jer su o Slobodnoj odlučivale samo tri stranke. Dodao je da su se Račan, Budiša i Tomčić složili da u tročlanoj Upravi budu nestranački pojedinci, te da su lokalni HSLS i HSS proveli dogovoreno.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Priopćenje Ureda predsjednika: »Radilo se samo o zakašnjenju«</p>
<p>»U nekim dnevnim listovima, uključujući Vjesnik, pojavile su se ovih dana prilično proizvoljne interpretacije minornog događaja koji se zbio u vrijeme promocije knjige umirovljenog generala Martina Špegelja. Te se interpretacije svode na tvrdnju kako je skupini navodno nepoćudnih novinara (čija je samoproglašena 'glasnogovornica' postala novinarka »Slobodne Dalmacije« Anita Malenica) onemogućeno prisustvovanje spomenutoj promociji i to, kako se tvrdi, zato što sadašnjoj »eliti« nije po volji njihov način pisanja. Kako je u sve to upleteno i ime predsjednika Republike, Stjepana Mesića, molimo Vas da - u skladu s relevantnim zakonskim propisima - a zbog potpunog informiranja Vaših čitatelja, objavite sljedeće.</p>
<p>Predsjednik Mesić bio je gost na promoviranju knjige sjećanja umirovljenog generala Martina Špegelja. Promociju je organizirao izdavač koji je na nju, naravno, pozvao i predstavnike sredstava javnog informiranja. Tako je pozvana i Anita Malenica. Ona sama navodi da je bila pozvana i da je pozivnicu imala. Na toj je pozivnici, suvišno je i spominjati, bilo jasno naznačeno kada promocija počinje. Stvar je elementarne pristojnosti, kada se prihvaća neki poziv, pojaviti se na određenom mjestu u naznačeno vrijeme.</p>
<p>Anita Malenica je kako i sama kaže u »Slobodnoj Dalmaciji«, zakasnila punih 15 minuta. O tome, dakle, nema nikakve dvojbe. Kada se, sa zakašnjenjem, napokon pojavila, objašnjeno joj je da u dvoranu više ne može ući. To nije učinio - kako ona tvrdi - samozvani 'šef' osiguranja predsjednika Stjepana Mesića, ali tko god da je učinio - postupio je, u skladu s protokolarnim običajima, a i uzusima pristojnog ponašanja, uobičajenog u građanskim društvima, potpuno ispravno. I o tome ne bi trebalo biti nikakve dvojbe. Anita Malenica je potom u predvorju »Sheratona« napravila show u vlastitoj režiji, omalovažavajući na sav glas i generala Špegelja i predsjednika Mesića. I o tome nema nikakve dvojbe, jer su je, htjeli ili ne htjeli, morali čuti nazočni gosti hotela, odnosno hotelske kavane.</p>
<p>Napokon, od svojeg propusta i njegovih posljedica Anita Malenica je pokušala napraviti politički »slučaj«. Stoga valja potpuno jasno reći da nitko nije ni na koji način sprečavao nikakve novinare da prisustvuju nekom događaju - jer, i Anita Malenica i još neki zakašnjeli koje ona navodi, bili su uredno pozvani (za razliku od prakse iz vremena HDZ-a koju ona potpuno neosnovano pripisuje organizatoru promocije knjige generala Špegelja, kada su se na određene događaje pozivali samo neki, probrani, novinari). O tome pak kamo smjera njeno nastojanje da u sve to, a bez ikakva valjana razloga, uplete predsjednika Mesića, doista nije potrebno trošiti riječi. Napokon, o tome da li i u kojoj mjeri Anita Malenica svojim 'interpretiranjem' činjenica šteti profesionalnom dostojanstvu novinara na koje se punim ustima poziva, neka odluči, smatra li potrebnim, Hrvatsko novinarsko društvo.</p>
<p>Ured Predsjednika Republike Hrvatske žali što je Vjesnik, mada uz određene ograde, prihvatio - ne pitajući drugu stranu - osebujnu interpretaciju Anite Malenice i što je izjavu predsjednika Hrvatskog novinarskog društva 'prilagodio' toj interpretaciji, ispuštajući upravo onaj njen dio u kojem se konstatira kako je u civiliziranom društvu običaj da se na neku manifestaciju dođe u vrijeme kada ona doista počinje.</p>
<p>Nadamo se da smo ovime pomogli čitateljima Vjesnika, za koje iskreno želimo da ih svakim danom bude sve više, da stvore cjelovitu sliku događaja.«</p>
<p>Željko Bagić</p>
<p>tajnik Ureda Predsjednika Republike Hrvatske</p>
<p>Nadajući se da je ovim priopćenjem iz Ureda Predsjednika slučaj o kojemu smo pisali do kraja razjašnjen, uredništvo Vjesnika mora istaknuti i ovo. Nije točno da je Vjesnik na događaj u »Sheratonu« reagirao »ne pitajući drugu stranu«. Kao što je vjerojatno poznato i gospodinu Željku Bagiću, Vjesnikov je novinar u srijedu više puta pokušao telefonski dobiti izjavu ili reagiranje iz Ureda Predsjednika, ali mu to nije uspjelo, premda mu je bilo rečeno da će priopćenje o »slučaju u Sheratonu« biti poslano tijekom dana. To je priopćenje u našu redakciju stiglo telefaksom tek u četvrtak poslije 17 sati i mi ga sada objavljujemo. Dakako da bismo bili profesionalno zadovoljniji da smo priopćenje imali na vrijeme. (Ur.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HHO osuđuje napad »skinheadsa« na mladog Roma</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) izražava osudu i najdublje ogorčenje zbog napada na sadamnaestogodišnjeg Roma Zdravka Đurana, kojega je 21. travnja pretukla skupina »skinheadsa« na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, ističe se u petak u priopćenju HHO-a.</p>
<p>HHO zato poziva Sabor te ministarstva unutarnjih poslova i pravosuđa da nadležne službenike preciznije upute u posao energičnijeg sprječavanja i kažnjavanja svakog oblika nasilja. »Na taj bi se način moglo izbjeći da Hrvatska postane zemljom u kojoj bi se na premlaćivanje građana zbog različite boje kože, nacionalnosti ili vjerske pripadnosti gledalo kao na prihvatljivo društveno ponašanje.« HHO također upozorava da je odgovor nadležnih u svim dosadašnjim slučajevima takvih kaznenih djela bio slab i neučinkovit, iako je hrvatskim Kaznenim zakonom jasno uređeno kažnjavanje tih nedjela, a Hrvatska je prihvatila više međunarodnih dokumenata o zaštiti ljudskih prava.</p>
<p>U nekoliko posljednjih slučajeva premlaćivanja Roma, Državno odvjetništvo pokazalo je nedopustivu sporost u podizanju optužnica protiv počinitelja tih djela, a policija krajnju neučinkovitost u njihovu privođenju, iako su pripadnici »skinheadsa« o počinjenim djelima davali izjave na televiziji i dnevnim novinama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sindikat Ine pita Vladu: Želite li zaista štrajk u Ini?</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Sindikat Ininih zaposlenika i društava optužio je u petak Vladu da »dopušta daljnje urušavanje i uništavanje Ine pred privatizaciju« i uputio joj pitanje »želi li zaista štrajk u Ini«.</p>
<p>Zašto se dosad nije utvrdila odgovornost i ubrzala istraga o eventualnom nesavjesnom i nezakonitom poslovanju u Ini zbog čega je, procjenjuju mediji, hrvatska naftna kompanija oštećena za 800 do 900 milijuna dolara, pita sindikat u pismu Vladi i Hrvatskom saboru.</p>
<p>Hoće li INA, ako rezultati policijske istrage potvrde sumnje, biti sanirana na teret poreznih obveznika ili će se obezvređena jeftino prodati? Želite li zaista štrajk u Ini, pita sindikat Vladu i zastupnike u Saboru. Istodobno, Uprave Ine, u skladu s Vladinim zaključkom o politici plaća u javnim poduzećima, pokušava uštedjeti na plaćama radnika, tvrdi sindikat.</p>
<p>Sindikat upozorava da radnicima na benzinskim crpkama još nisu isplaćeni lanjski prekovremeni sati, kao i da kolektivno pregovaranje, koje je trebalo početi najkasnije do 15. travnja, još nije započelo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Teroristi danas nemaju bombe ili puške, opasnost prijeti od agro-terorizma </p>
<p>DUBROVNIK, 27. travnja</p>
<p> - Svjetski kongres o kemijskom i biološkom terorizmu koji se proteklih nekoliko dana održava u Dubrovniku u petak je završio sa radom. »Hrvatska nije ni više ni manje ugrožena od kemijskog i biološkog terorizma od ostalih zemalja svijeta. No, pitanje je kako definirati taj terorizam, obzirom na stereotipno razmišljanje da je čin terorizma onda kada netko postavi eksplozivnu napravu a potom se javi medijima i za to preuzme odgovornost. Danas na vidjelo izlazi nešto puno suptilinije i gore«, istaknuo je među ostalim Zvonko Orehovec, predstavnik Ministarstva obrane, koji je, uz kolege dr. Slavka Bokana, Richarda M. Price, dr. Rudolfa Portmana te Davida H. Moora održao konferenciju za novinare.</p>
<p> Orahovec je pojasnio kako u zadnjih deset godina nema klasičnih vojnih sukoba, jer se oni danas pripremaju unaprijed, nekonvencionalnim metodama koje se kreću od sukoba niskog inteziteta poput Bosne i Afganistana, te sada Izraela, do specijalnih metoda ratovanja u koje spadaju i uporaba kemijskog i biološkog oružja.</p>
<p>»Tko jamči da je bolesna stoka prodana iz jedne u drugu državu namjerno ili slučajno? To je teško dokazati kao i situacije kada recimo prognanici koji bježe preko Hrvatske sa Bliskog istoka, a zaraženi su nekim bolestima. Teroriste danas ne treba očekivati sa bombama, topovima i puškama«, naglasio je.</p>
<p> Vrlo ozbiljna opasnost s kojom se svijet suočava je mogučnost tzv. agro-terorizma. Stoga jedna grupa stručnjaka u Genevi sastavlja popis svih uzročnika ljudskih, biljinih i životinjskih bolesti. Popisi za prve dvije skupine su okončani dok popis vezan za životinjske bolesti sadrži tek dvije vrste kuge, a kako je istaknuo dr. Slavko Bokan, sadašnje epidemije životinjskih bolesti poput slinavke, kravljeg ludila i šapa biti će teško zadržati u samo jednom dijelu Europe. </p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje da li je i u Domovinskom ratu bilo uporabe kemijskog i biološkog oružja, on je kazao kako nije, osim nepotvrđenih informacija o primjeni bojnog otrova CS u Vukovaru i području oko Dubrovnika, dok za uporabu biloškog nisu pronađeni uzorci. Agresor je u Domovinskom ratu raspolagao je s dvije vrste takvog oružja, među ostalim i ručnim bombama te tromblonima koji su uglavom bili sa 90 posto punjenja CS-a te BZ-a. To su psiho-kemijski otrovi koji tri dana kod vojnika izazivaju neuravnoteženo stanje. Nadalje, američki »Human raice watch« skupio je dokaze da je bilo primjene psiho-kemijskog otrova BZ na jednom mjestu u Hrvatskoj, te u Srebrenici tijekom pokolja u tom bosanskom mjestu. Kako je rečeno , kad se upotrebljava takvo oružje, bilo bi vrlo neinteligentno upotrijebiti neki virus koji nije uobičajen na tom području, već se primjenjuju endemski, s kojima se neka zemlja često susreće i na taj način nastoji se oslabiti njezina ekonomska ili vojna moć.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Plaće sigurno padaju, samo je pitanje koliko </p>
<p>Ako će osnovica biti 4096 kuna, plaće će se smanjiti više od 30 posto / Sindikati bi pristali na linerno smanjenje plaća ili na postupno smanjenje kroz godinu, dvije / U Vladinoj politici plaća prioritet imaju zdravstvo i službenici Vlade i Sabora, tvrdi Ribić </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Zaposleni u državnim i javnim službama u lipnju će primiti prve, niže plaće po novom sustavu koeficijenata. Da će plaće sigurno pasti, samo je pitanje koliko, sada je jasno i iz najave zamjenika premijera Gorana Granića da osnovica za plaće neće biti 4551 kunu već niža, a o visini osnovice Vlada namjerava pregovarati sa sindikatima.</p>
<p>Već su izračuni sindikata na temelju osnovice od 4551 kunu, koju je za svoje simulacije uzela i Vlada, pokazali da bi plaće radnika sa srednjom stručnom spremom i onih pred mirovinom u javnim i državnim službama pale i do 30 posto. Uz nižu osnovicu za 10 posto (4096 kuna), ogorčeni su sindikati, plaće bi drastično pale i više od 30 posto.</p>
<p>»Granićeva najava potvrdila je da su sindikati bili u pravu kad su rekli da će plaće pasti. Vlada je bez analitičkih podloga tvrdila da plaće neće pasti, što samo pokazuje njezinu nekompetentnost«, kaže potpredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. Prema njegovoj procjeni, osnovica će biti između 3868 i 4096 kuna, odnosno 10 do 15 posto niža. On ističe da su pregovori s Vladom o osnovici za ovu godinu besmisleni. Osnovicu će Vlada izvesti iz zadanih paramatera, a to su uredbom određeni koeficijenti, broj zaposlenih i deset posto manja masa za plaće u proračunu. Matica sindikata zatražila je hitne pregovore s Vladom već 2. svibnja, a zahtijevat će da se primjena zakona o plaćama i uredbe koeficijenata odgodi do početka sljedeće godine, te već sada otvore pregovori o osnovici za 2002. kako bi se spriječio drastični pad plaća ili barem postupno uvelo smanjivanje. </p>
<p>U Uredbi o koeficijentima za javne službe koju je Vlada verificirala u četvrtak, kao i za državne službenike uvodi se jednako vrednovanje poslova iste složenosti. U javnim službama najniži koeficijent 0,55 ima čistačica, što uz nižu osnovicu od 4096 kuna nosi bruto plaću od 2253 kune. Najviši koeficijent 3,5 imaju ravnatelji KBC-a, kliničkih bolnica, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i rektori sveučilišta, jednako kao i tajnici ureda predsjednika Vlade i Sabora te tajnik Vrhovnog suda, što im nosi bruto plaću od 14.336 kuna. </p>
<p>No, to je gola plaća koja se još povećava 0,5 posto za svaku godinu staža. Medicinske sestre imat će koeficijent od 0,92 (bruto plaća 3768) u općoj praksi do 1,35 (bruto plaća 5530), koliko dobiva glavna sestra državne ustanove. Liječnici specijalisti svrstani su od koeficijenta 2 do 2,35 što je raspon bruto plaća od 8192 do 9626 kuna. Redoviti profesor na fakultetu ima koeficijent 3,05, docent 1,9, viši asistent i predavač 1,45, asistent 1,4, dok će predavači, lektori knjižničari i mlađi asistenti imati 1,25.</p>
<p> Učitelji, profesori, stručni suradnici u osnovnim i srednjima školama imat će koeficijent 1,35 (bruto plaća 5530), a učitelji razredne nastave od 1,16 do 1,27. Socijalni radnik, logoped, defektolog, radni terapeut u socijalnoj skrbi dobiva koeficijent 1,25. U kulturi najviši koeficijent 3,1 ima intendant HNK-a (bruto plaća 12.697), koliko su dobili i nacionalni prvaci- solisti opere i baleta, te glumci prvaci. Viši kustos dobiva koeficijent 1,9, a muzejski tehničar srednje stručne spreme 0,85.</p>
<p>»Iz koeficijenata se vidi da prioritet u Vladinoj politici plaća nikako nemaju znanost i prosvjeta, već zdravstvo, zavodi, te dio državne uprave - Vlada i Sabor«, ističe Ribić, dodavši da će liječnik specijalist s doktoratom imati veću plaću od izvanrednog sveučilišnog profesora, a obični liječnik specijalist dobit će više od docenta. </p>
<p> Znanost prolazi bolje nego prije, ali su zakinuti radnici sa srednjom stručnom spremom i asistenti. Ako se smanji osnovica na 4096 kuna, viši asistent s osam godina staža dobit će 10,5 posto manju plaću, a za toliko će pasti i plaće radnicima sa srednjom spremom. Padne li osnovica na 3868 kuna, viši asistent imat će 15,5 posto manju plaću. Pad plaća osjetit će gotovo sve kategorije radnika, naročito one sa 20 i više godina staža. </p>
<p>Vlada je u Uredbi povećala koeficijente za rukovodna mjesta u zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te za zapošljavanje, nešto su povoljnije koeficijente dobile medicinske sestre, a u socijalnoj skrbi ravnatelji i voditelji. Prosvjeta je ostala na prije predloženim koeficijentima, a prema procjenama sindikata, plaće učitelja i profesora uz nižu osnovicu pale bi 10 do 15 posto. </p>
<p>Tajnik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Dražen Managić napominje da će u zdravstvu najviše profitirati rukovodno osoblje i liječnici specijalisti, što je u suštini dobro. No, kad se te plaće visokokvalificiranih stručnjaka povećavaju u vrijeme desetpostotnog smanjenja mase za plaće, mora se dakle smanjiti i osnovica. Zbog toga će radnici u zdravstvu (ali i u drugim javnim i državnim službama) sa srednjom i nižom spremom, te oni s više od 15 godina staža dobiti između 600 i 700 kuna niže plaće. Bude li osnovica 4096 kuna, plaće medicinskih sestara smanjit će se više od 10 posto, procjenjuje Managić, a nezdravstvenom osoblju sa srednjom spremom i više od 30 posto. Pregovori s Vladom o osnovici puka su formalnost, jer će je Vlada odrezati prema masi sredstava za plaće, kaže on. Dodaje da bi sindikati radije pristali i na linerno smanjivanje plaća ili pak postupno smanjenje kroz godinu ili dvije. </p>
<p>Kulturi su, u odnosu na prvi prijedlog Uredbe, znatnije povećani koeficijenti, jer su radna mjesta bila ponižavajuće nisko vrednovana. Tako je intendant HNK-a umjesto 2,4 dobio koeficijent 3,1 kao i predstojnik klinike. Kad bi ostala osnovica od 4551 kunu, naglašava tajnik Sindikata kulture Ferdo Boban, bili bismo zadovoljni. No, uz manju osnovicu, prvi će na udaru biti zaposleni s višom i srednjom spremom (muzejski tehničari, viši knjižničar, preparator, majstor tona...) čije bi plaće mogle biti smanjene za više od 10 posto. </p>
<p>Među radnicima u socijalnoj skrbi akumulira se revolt, upozorava Radoslav Golac predsjednik Sindikata socijalne skrbi. Šokantan pad plaća dogodio bi se već i uz osnovicu od 4551 kunu, jer su kroz koeficijente ukinuti dodaci na uvjete rada. Tako bi bolničarima, defektolozima i medicinskim sestrama u socijalnim ustanovama plaće pale za 25 posto, a socijalnim radnicima 15 posto. </p>
<p>Pravi šok doći će poslije lokalnih izbora kad radnici prime prve plaće po novom, kaže Golac. Jer, ako osnovica bude 4096 kuna, plaće u socijali pale bi za više od 30 posto, i to najviše radnicima sa srednjom spremom, poput ekonomskih tehničara i računovođa.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Poljska iskustva s EU-om koristit će Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Poljska podupire Hrvatsku u njezinom približavanju Europskoj uniji, izjavio je poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski u petak obraćajući se zastupnicima u Hrvatskom saboru. Poljskog predsjednika primio je i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Razgovarao je i s premijerom Ivicom Račanom i posjetio Hrvatsku gospodarsku komoru.</p>
<p> »Hrvatska i Poljska izvrsno surađuju na političkom planu, a od posjeta predsjednika Kwasniewskog očekujem poticaj za jačanje gospodarske suradnje«, izjavio je hrvatski predsjednik nakon sastanka sa svojim poljskim kolegom. </p>
<p>Sastanak u Zagrebu, istaknuo je predsjednik Mesić, sedmi je susret dvojice predsjednika u proteklih 14 mjeseci. Sličnu razinu suradnje, smatra on, treba ostvariti i na razini parlamenata i pojedinih ministarstava jer Poljska kao članica NATO-a i zemlja pred pristupom u Europsku uniju svojim iskustvima može pomoći Hrvatskoj u priključenju euroatlantskim integracijama.</p>
<p>»Intenzivnim susretima od inauguracije novog predsjednika nadoknađujemo sve ono što smo proteklih godina propustili«, rekao je predsjednik Kwasniewski naglasivši da je njegov dolazak u Zagreb prvi službeni posjet poljskog šefa države Hrvatskoj. Kwasniewski je izrazio nadu da će iskustva Poljske u procesu pregovora s EU-om pomoći Hrvatskoj u postizavanju njezinih strateških ciljeva. Suradnja naših dviju država na različitim razinama pridonijet će ostvarenju vizije o ujedinjenoj Europi, zaključio je. </p>
<p>Poljski predsjednik uputio je Mesiću i službeni poziv da posjeti Poljsku. </p>
<p>Mesić je poljskog predsjednika odlikovao najvišim hrvatskim odličjem, Veleredom kralja Tomislava s lentom i velikom Danicom za izniman doprinos razvoju odnosa Poljske i Hrvatske. »Ne znam jesam li to odličje i zaslužio, ali ću se ubuduće svakako potruditi da ga zaslužim«, kazao je Kwasniewski zahvaljući na odlikovanju. </p>
<p>Nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom, poljski predsjednik susreo se s čelništvom Hrvatskog sabora, a potom u održao govor pred zastupnicima. </p>
<p>Podsjetivši na zajednička iskustva te uzajamne povijesne i kulturne veze dvaju naroda, Kwasniewski je u svom govoru ustvrdio da Hrvatska kao i Poljska ima mnogo razloga za zadovoljstvo. Hrvatska je danas, nakon pada komunizma, pravna država koja se gospodarski razvija, poštuje prava manjina i samostalno gradi svoju budućnost. Među velike uspjehe Hrvatske ubrojio je »prevladavanje nacionalističkih opasnosti«, te političke i gospodarske promjene koje je dobronamjerno prihvatila međunarodna zajednica. </p>
<p>Govoreći o glavnim odrednicama vanjske politike svoje zemlje, predsjednik Kwasniewski kao prioritete je istaknuo razvoj prijateljskih odnosa sa susjednim državama i intenziviranje regionalne suradnje, osobito između Istočne i Srednje Europe. Posebno važan oblik takvog regionalnog povezivanja je Višegradska skupina. Kwasniewski smatra da bi izraženiji interes Hrvatske za tu inicijativu omogućio službenom Zagrebu bolju pripremu za buduću suradnju u europskim strukturama. </p>
<p>Nakon obraćanja zastupnicima poljski je predsjednik razgovarao s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom. Poslijepodne se predsjednik Kwasniewski sastaje s gospodarstvenicima iz Poljske i Hrvatske, a potom namjerava prošetati središtem Zagreba. Prvi dan njegova posjeta Hrvatskoj završava svečanom večerom koju njemu u čast priređuje hrvatski predsjednik. </p>
<p>Službeni posjet poljskog šefa države nastavlja se u subotu i nedjelju u Dubrovniku, gdje će se razgovarati s čelništvom Grada i Dubrovačko-neretvanske županije.</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tomčić: Regionalna suradnja nezamjenjiv model u Europi </p>
<p>ZADAR, 27. travnja</p>
<p> - Regionalna suradnja nezamjenjiv je model suradnje u Europi, a zaključci ovog sastanka, koji su doneseni gotovo bez ikakve rasprave, dobra su podloga za ostvarenje planova što ćemo ih predložiti našim vladama. Svi narodi ove regije imaju pravo na život u miru i gospodarski prosperitet, naglasio je Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog sabora, ujedno i predsjedavajući na sastanku parlamentaraca zemalja članica Jadransko-jonske inicijative održanog u petak u Zadru.</p>
<p>Razvijanje međuparlamentarne suradnje država članica inicijative i poticanje suradnje u gospodarstvu, pomorstvu, prometu i vezama, zaštita okoliša, suradnja na polju znanosti i kulture, stimuliranje razvitka prikladnih oblika prekogranične suradnje, te aktivnije suprotstavljanje svim oblicima međunarodnog kriminala kao izravne prijetnje sigurnosti i stabilnosti cjelokupnoga toga područja, dio su zaključaka donesenih na sastanku. Sudionici će svoje vlade pozvati na brže rješavanje možebitnih sporova i otvorenih pitanja . Također je potrebno uskladiti zakonodavstvo kao i suradnju na parlamentarnoj razini s drugim inicijativama i forumima Mediterana, Srednje i Jugoistočne Europe.</p>
<p>Preporučeno je i korištenje iskustava regionalnih inicijativa Parlamentarne konferencije Baltičkog mora, čiji je tajnik Jürgen Schoning kao gost sudjelovao na sastanku. Države u ovom području koje su obuhvaćene procesom stabilizacije potrebno je i dodatno ohrabrivati u naporima za individualni ulazak u Europsku uniju. Najveći projekt, tj. izgradnja Jadransko-jonske autoceste, koja će velikim dijelom prolaziti kroz Hrvatsku, ima potporu Europske unije i Pakta o stabilnosti, a konkretnije će se o njoj raspravljati na sastanku ministara vanjskih poslova Inicijative 25. svibnja u Splitu.</p>
<p>Na sastanku su osim Hrvatske, koja od studenog 2000. predsjeda Inicijativom, sudjelovali i predsjednici ili potpredsjednici parlamenata Albanije, Bosne i Hercergovine, Grčke, Italije, Slovenije, SR Jugoslavije i veleposlanik EU-a Per Vinther kao gost. Ovo je prvi takav sastanak na parlamentarnoj razini a ubuduće će se zemlje članice Inicijative sastajati na razini predsjednika parlamenata jedan put za predsjedanja svake od država članica. </p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Parafirani ugovori o slobodnoj trgovini s Češkom i Slovačkom </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja </p>
<p> - Hrvatska je u petak parafirala ugovore o slobodnoj trgovini s Češkom i Slovačkom. Njihovo potpisivanje očekuje se na jesen, a s privremenom primjenom počelo bi se od 1. siječnja 2002, izvijestila je nakon parafiranja pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. Hrvatska je time postigla ugovore o slobodnoj trgovini s pet zemalja CEFTA-e, a do kraja lipnja trebali bi završiti pregovori i s Bugarskom i Rumunjskom. </p>
<p> Prema ugovorima, početkom iduće godine liberalizirala bi se trgovina industrijskim proizvodima i svi bi se izvozili ili uvozili bez carine, dok je liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima dogovorena po modelu CEFTA-inih lista (liste A, B, C i D). Pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić objasnio je da su na listi A proizvodi kojima bi se trgovalo bez ikakvih ograničenja i carina, a za Hrvatsku je važno da su na njoj ribe i riblje prerađevine, masline i maslinovo ulje, te mandarine. </p>
<p> Na listi B su proizvodi na koje bi se primjenjivale preferencijalne carine. Hrvatska je dobila određeno razdoblje prilagodbe za neke važne proizvode, na primjer za svježe i smrznuto goveđe meso, soljeno svinjsko meso, mlijeko, brašno i mesne prerađevine. Na listama C i D su proizvodi za koje će se unutar određenih kvota primjenjivati snižena carina, a na njima su sir, čokolada, suncokretovo ulje, alkoholna pića i vino, pivo te začin Vegeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 14. svibnja u Bruxellesu </p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Završni službeni krug pregovora o Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između Europske unije i Hrvatske održat će se 10., odnosno 11. svibnja u Zagrebu, najavio je u petak u Ministarstvu za europske integracije glavni hrvatski pregovarač Neven Mimica. Dodao je da će Sporazum, po svemu sudeći, biti parafiran 14. svibnja tijekom redovnoga sastanka Vijeća ministara petnaestorice u Bruxellesu. </p>
<p>Za završni pregovarački krug ostalo je dotjerati neke odredbe političke preambule. Hrvatska će, prema Mimičnim riječima, nastojati da se dodatno istakne važnost individualnog pristupa EU-a spram Hrvatske, odnosno područja jugoistočne Europe. Povrh toga, regionalna suradnja kao mreža bilateralnih sporazuma, a ne »multilateraliziranje odnosa u regiji«, načelo je za koje se zalažu hrvatski pregovarači. Hrvatska traži načine da sudjeluje i u zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. »Oko tog zahtjeva još čekamo odgovor EU-a«, ustvrdio je Mimica.</p>
<p> Na ovotjednim pregovorima u Bruxellesu, uz političku preambulu, bilo je riječi i o liberalizaciji uvoza proizvoda iz EU-a u Hrvatsku, o vlasništvu državljana EU-a nad nekretninama u Hrvatskoj te o prijelaznim razdobljima prilagodbe hrvatskog europskom zakonodavstvu. Europska je komisija na tehničkim pregovorima u srijedu nastojala postići što bolje uvjete za izvoz svojih roba na hrvatsko tržište, poglavito poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i ribe. »Dogovorili smo se za određeno ubrzanje liberalizacije, ali i za prijelazna razdoblja koja znače zaštitu najosjetljivijih proizvoda. Što se ribe tiče, Hrvatskoj su ostale veće izvozne kvote kako je to bilo i u prethodnom razdoblju«, rekao je Mimica. Na Vjesnikov upit hoće li uvoz roba iz EU-a ugroziti domaću proizvodnju, kazao je da će to biti dobar konkurentski pritisak na ovdašnju industriju koji Hrvatska mora izdržati. Jedno od kopenhaških načela za zemlje kandidate naglašava da tržište budućih članica ne smije biti zaštićeno, već otvoreno konkurenciji kako bi dugoročno bilo sposobno priključiti se »jedinstvenom europskom tržištu«. </p>
<p>Nakon šestogodišnjega tzv. prijelaznog roka, za neke najosjetljivije proizvode ostat će carinske stope u visini 50 posto najnižih stopa dogovorenih s WTO-om. Do kraja godine Hrvatska, koja o slobodnoj trgovini pregovara i sa zemljama EFTA-e i CEFTA-e, postići će ugovore o slobodnoj trgovini s tridesetak zemalja. Osvrnuvši se na liberalizaciju tržišta nekretnina, Mimica je rekao da se o tome razgovara zapravo tek tijekom pregovora o punopravnom članstvu. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dr. Ivan Šimunović: Treba nam funkcionalna regionalizacija, ona koja ovisi o razvoju regija, ali ga i potiče</p>
<p>Netko tko živi na pola puta između Rijeke i Zagreba, gravitirat će tamo gdje osjeti da će imati više interesa, ovisno o tome gdje su funkcije jače, tako se stvara regija koja je, zapravo, cjelina jednoga razvojnog sklopa / Dijelovi koji su razvojno osamostaljeni do te mjere da se mogu razvojno nositi, teže sve većem i većem razvoju, konkurentni su i na taj način cjelinu čine naprednijom, objašnjava dr. Šimunović</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Nedavno je u Zagrebu u Hrvatskom institutu za povijest održan znanstveni skup pod nazivom »Regionalizacija Hrvatske«, na kojem su govorili povjesničari, demografi, ekonomisti i pravnici. Tim povodom razgovaramo s dr. Ivanom Šimunovićem sa splitskog Ekonomskog fakulteta.</p>
<p>• Na simpoziju ste, unatoč čitavu nizu regionalnog organiziranja, ustvrdili da u nas nema regionalizma. Zašto?</p>
<p>- Prema definiciji, regionalizam je pokret protiv, i shvaćajući ga tako, on je u nas zatrt. On je u nas uvijek shvaćan kao negativna pojava. Zato je i u Jugoslaviji i sada, da ne govorim o dalekoj prošlosti, regionalizam postao nekakav povijesni atavizam kojega smo se svi bojali. Jer, navodno, vodi u autonomaštvo, u neku vrst nacionalizma itd.</p>
<p>• A što je onda podjela koju imamo?</p>
<p>- Podjela Hrvatske na regije zapravo nikada nije bila prava podjela na regije nego je to bila politička, isforsirana, pomalo iznuđena regionalizacija Hrvatske, u funkciji upravljanja ljudima na određenom području. Tako smo u povijesti imali kotareve, zajednice općina, županije, imali smo mnoštvo toga, ali je uvijek u svemu tome pravna konstitutiva bila temeljna i uvijek je ona odlučivala o podjeli Hrvatske. Znači, uvijek je bila fizionomska. To znači da je stvorila fizionomiju podjele Hrvatske, a nije bila i funkcionalna. Nije u sebi nosila ni demografski ni ekonomski razvoj, ni mnoštvo drugih faktora koji neko područje čine regijom.</p>
<p>• Što je to funkcionalna organizacija?</p>
<p>- Terminološki postoje dva tipa. Jedan je fizionomska regionalizacija, a drugi je funkcionalna regionalizacija. Fizionomska podjela znači podjela, recimo, po sličnosti kao što su: klima, prostor, reljef, običaji itd. Tako imate posavsku Hrvatsku, primorsku Hrvatsku, brdsku Hrvatsku, nizinsku Hrvatsku itd. Kad je riječ o funkcionalnoj podjeli, onda se to tiče nečega po čemu se nešto događa i razvija. I ona je mobilna. To znači da nikada ne počiva na trajnim, istim teritorijalnim granicama, nego se prilagođava razvoju, širi se ili sužava, ovisno o tome koja funkcija u njoj dominira. Recimo netko tko živi na pola prostora između Rijeke i Zagreba gravitirat će tamo gdje osjeti da će imati više interesa, ovisno o tome gdje su funkcije jače. Tako se stvara regija koja je uvijek mobilna. Uvijek je drukčija, uvijek je životna. Kod funkcionalne regionalizacije nikada nas ne zanima granica, nego cjelina jednoga razvojnog sklopa u kojemu će se uvijek postići ravnomjeran razvoj. </p>
<p>• Što u tom slučaju biva s državom? Je li u opasnosti njen integritet i suverenitet?</p>
<p>- Ozračje po kojem ja tumačim regionalizaciju počinje od toga da je regionalizacija dioba cjeline. A integracija je spajanje cjelina. Dakle, počinje se od toga da je cjelina najvažnija stvar. U tom slučaju, Hrvatsku dijelimo na nekoliko regija, s tim da su ti dijelovi uvijek podređeni cjelini. I što se događa? Dijelovi koji su razvojno osamostaljeni do te mjere da se mogu razvojno nositi, teže sve većem i većem razvoju, konkurentni su i na taj način cjelinu čine naprednijom. U slučaju da dijelovi 'prekorače' cjelinu, njene ovlasti, cjelina, kao važnija, nametnut će svoju odluku. </p>
<p>• Kad to kažete, imate li na umu Statut Istarske županije?</p>
<p>- To što u Istri pretvaraju u dilemu, to je njihov problem, jer nisu načisto sami sa sobom. Sa stajališta Hrvatske tu uopće nema dileme.</p>
<p>• Što mislite pod tim »nisu načisto sami sa sobom«?</p>
<p>- Kad sam držao predavanje o regionalizmu u Puli, članovi IDS-a otvoreno su mi postavili pitanje: čemu danas čvrsta granica prema Italiji, a meka prema Hrvatskoj? Pitao sam ih: želite li vi biti u Italiji ili u Hrvatskoj? Kad su odgovorili da žele biti u Hrvatskoj, rekao sam im: vaše je pitanje suvišno. </p>
<p>• Regionalizaciju Hrvatske uvijek je većinom određivala politika. Mislite li da je politika u stanju od toga odustati?</p>
<p>- Politika je često indiferentna prema tome o čemu govorim, prema funkciji i razvoju. Njoj je važno da može nekim jedinicama upravljati, da funkcionira državna pravna nadležnost nad određenim teritorijem. I ona kao takva nije proizvela korisni razvoj. Dogodila se polarizacija, pa su gradovi počeli navlačiti svoje regije prema sebi, pa nam je tako prostor recimo u središnjoj Slavoniji 'puknuo' i ostao prazan, da nam je prostor Like 'puknuo' i ostao prazan, iako je to područje u doba Vojne krajine bilo najnaseljenije. Bilo je funkcionalno zanimljivo. Zato je nužno imati funkcionalnu regionalizaciju koja će te prazne prostore dovesti u ravnomjerni razvoj s ostatkom Hrvatske. Inače, ako toga ne bude, Hrvatska će se razbiti u nekoliko dijelova. </p>
<p>• Znači li to, bez obzira na županije i nastojanje da se one restituiraju, da regionalni sustav ipak ne postoji?</p>
<p>- S gledišta državnih kriterija ne postoji. Ali s gledišta ekonomista, geografa, sociologa, demografa itd., on u nama postoji, ali kao dvosubjektnost u prostoru. Istodobno postoji državni subjekt i postoji razvojni subjekt, što nije dobro. Nama treba jedan subjekt, a to znači da se spomenuta dva spoje u jedan jedinstveni.</p>
<p>• Postoji li igdje regionalizam za koji se zauzimate?</p>
<p>- Takvog tipa ne. Ali takav regionalizam nam je potreban, jer smo država gradova koji nose teret razvoja, a koji su desubjektivizirani, nemaju položaj subjekta, ne mogu samostalno nastupati u društvu i parlamentu.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hotel »Bellevue« prodan Štroku</p>
<p>ZAGREB, 27. travnja</p>
<p> - Goran Štrok postao je, nakon riječkog hotela »Bonavia« i dubrovačkog »Excelsiora«, većinski vlasnik i trećeg hotela na hrvatskoj obali. Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju prihvatio je na sjednici u petak 8,27 milijuna kuna vrijednu Štrokovu ponudu za kupnju 62,93 posto dionica dubrovačkog hotela »Bellevue«, inače iz portfelja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te HFP-a.</p>
<p> Na međunarodni natječaj za prodaju dionica 21 društva s područja turizma (objavljen 27. veljače), za kupnju dionica tog hotela ponudu je poslao jedino Štrok. Nominalnu cijenu dionica platit će u roku od 30 dana, a hotel bi prema programu razvoja nakon uređenja imao četiri plus zvjezdice. </p>
<p> Malteška kompanija International Hotel Investments Plc. (u 75-postotnom vlasništvu malteško-libijske kompanije Corinthia Group) ponudila je pak za 62,39 posto dionica cavtatskog hotela »Croatia« nominalnu cijenu od 134,65 milijuna kuna uvećanu za 200.000 kuna. Konačnu odluku o prodaji donijet će hrvatska Vlada s obzirom, kako je rečeno, na visinu temeljnog kapitala društva. O detaljima i prijedlozima vezanim za tu ponudu raspravljat će se i na sljedećoj sjednici Upravnog odbora HFP-a.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Smijenjen direktor Slobodne Dalmacije Ivić, Jović još glavni urednik</p>
<p>Ivić neće završiti na ulici nego će biti imenovan savjetnikom novog direktora i glavnim pregovaračem s vjerovnicima Slobodne Dalmacije /Nadzorni odbor nije raspravljao o Jovićevoj smjeni jer o tome odlučuje Uprava / Unatoč dogovoru Račana, Budiše i Tomčića o tročlanoj Upravi, ona će ipak biti jednočlana</p>
<p>SPLIT, 27. travnja</p>
<p> - Predsjednik Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije Zoran Milas potvrdio je za Vjesnik da je u petak ujutro razriješen dužnosti predsjednik Uprave splitske novinske kuće Miroslav Ivić i na njegovo mjesto imenovan Srđan Kovačić. Milas je izjavio da je u petak održana tzv. korespondentna sjednica Nadzornog odbora, što znači da su dvojica članova Odbora Josip Slade (predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke) i Ilija Maršić (Sindikat novinara) glasovali faksom jer u petak nisu bili u Splitu nego u Zagrebu. Predsjednik Nadzornog odbora kazao je da je takav način glasovanja o opozivu predsjednika Uprave legalan i u skladu s Poslovnikom. </p>
<p>Prema Milasovim riječima, Nadzorni odbor nije uopće raspravljao o tome hoće li i glavni urednik Slobodne Josip Jović morati odstupiti sdužnosti buduća da nova Uprava odlučuje o njegovoj sudbini. Iako je HSLS-ov gradonačelnik Ivan Škarić rekao da su Dražen Budiša, Ivica Račan i Zlatko Tomčić postigli dogovor da Slobodna dobije tročlanu Upravu, ona ipak ostaje jednočlana. Predsjednik Nadzornog odbora istaknuo je da nikad nije sudjelovao u političkim razgovorima o Slobodnoj Dalmaciji, ali je bio prisiljen tražiti potporu vlasti, jer je ta novinska kuća u većinskom državnom vlasništvu. Milas je rekao da Ivić neće završiti na ulici nego će biti imenovan savjetnikom novoga direktora i glavnim pregovaračem s vjerovnicima Slobodne Dalmacije. </p>
<p>»Osobno ću zatražiti da Ivić bude imenovan na tu dužnost, jer smatram da on svojim iskustvom i poznavanjem stanja u splitskoj novinskoj kući itekako može pomoći financijskom oporavku Slobodne«, istaknuo je Milas. Na upit jesu li članovi Nadzornog odbora jednoglasno donijeli odluku o Ivićevoj smjeni, Milas je kazao: »To nije za novine! Nemojte me o tome pitati, to čak u ovom trenutku nije ni važno!« Ipak, neslužbeno smo doznali da je protiv Ivićeve smjene glasovao samo Željko Paradžik (Sindikat grafičara), a peti član Nadzornog odbora Zoran Sikirica (Hypo banka) podnio je ostavku prije mjesec i pol kad je konstituiran novi Nadzorni odbor. </p>
<p>Milas je također potvrdio da će se početkom lipnja održati izvanredna skupština dioničara Slobodne na kojoj će se, umjesto Sikirice, izabrati novi član Nadzornog odbora, a dioničari će raspravljati i o promjenama Statuta. »Nakon što je sanacijski program Slobodne blokiran na lokalnoj političkoj razini, obratio sam se za pomoć Vladi koja je dala potporu programu Nadzornog odbora. Sada se trebaju stvoriti pretpostavke za privatizaciju Slobodne, uključujući i ono najvažnije, a to je strategija našeg nastupa prema vjerovnicima, jer svatko od vjerovnika može biti koban za novinsku kuću«, ustvrdio je Milas, dodajući kako ga je politiziranje slučaja Slobodne Dalmacije iskreno zgrozilo. </p>
<p>I glavni urednik splitskog dnevnika Josip Jović kaže da je zgrožen, ali načinom smjene predsjednika Uprave. »Ivić je smijenjen faksom, a faks su mu i poslali kao potvrdu da je razriješen dužnosti predsjednika Uprave. Smatram, a to je i očito, da je krajnji cilj Ivićeve smjene promjena uređivačke politike Slobodne Dalmacije. Očekujem da ću biti brzo smijenjen, možda ne za dva dana, ali sigurno je da će se to dogoditi odmah nakon lokalnih izbora«, kazao nam je Jović. Paradoksalno je što je Ivić, koji je radio na sanacijskom programu, proglašen nesposobnim da taj program i provede, a sada je predložen za glavnog pregovarača s vjerovnicima, dodaje Jović. Smatra da su izjave SDP-ova čelnika Vinka Bajrovića o Slobodnoj »kao političkoj prostitutki«, te istup potpredsjednice Vlade Željke Antunović bili uvod u Ivićevu smjenu.</p>
<p>Do smijenjenog predsjednika Uprave Miroslava Ivića u petak je bilo nemoguće doći, a ni njegov nasljednik Srđan Kovačić nije želio davati izjave novinarima. Čelništvo splitskoga HSLS-a odmah je, nakon dojave o Ivićevoj smjeni, održalo izvanrednu sjednicu koja do slanja izvještaja još nije bila okončana.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010428].
|
