NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010228].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 235120 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Belgijski ministar Michel zaprijetio Italiji sankcijama, ako na izborima pobijedi desnica</p>
<p>Ministar Louis Michel pozvao se na zaključke summita u Nici, gdje je rečeno da, »u slučaju da u nekoj zemlji postoji opasnost za demokraciju, tu zemlju treba upozoriti da mora preuzeti odgovornost za sankcije što joj mogu biti nametnute« / Opasnost za demokraciju u Italiji, belgijski ministar vanjskih poslova vidi u »neofašističkoj stranki«, kako je nazvao Nacionalni savez, i Bossijevoj Sjevernoj ligi / U slučaju uvođenja sankcija protiv Austrije, četrnaest članica EU-a nije postiglo glavni cilj - uklanjanje krajnje desnice iz austrijske vlade</p>
<p>RIM, 27. veljače</p>
<p> - Nakon oštrih kritika iz Financial Timesa i španjolskog El Munda, upućenih Kući slobode, kako se simbolično zove talijanska oporbena udruga, negativne ocjene stigle su i iz Belgije. Louis Michel, ministar vanjskih poslova Belgije, koja 1. srpnja preuzima ulogu predsjedavajućeg EU-om, u intervjuu za list De Staandarda što izlazi na flamanskom jeziku, tvrdi da Italiju čeka »isti scenarij kao i Austriju«, u slučaju da na vlast dođe desni centar. Belgijska vlada bila je među članicama EU-a jedna od najoštrijih protiv austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela, kojeg je podržala desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) Jörga Haidera. »Opasnost za demokraciju u Italiji«, belgijski ministar vanjskih poslova vidi u »neofašističkoj stranki«, kako je nazvao Nacionalni savez, i Bossijevoj Sjevernoj ligi. Smatra da je na početku trećeg milenija nedopustivo tolerirati simbole Trećeg Reicha i dopuštati da se u Europi čuje ozloglašena doktrina i iste takve ideje. Ministar Michel poziva se na zaključke summita u Nici, gdje je rečeno da, »u slučaju da u nekoj zemlji postoji opasnost za demokraciju, toj zemlji treba uputiti upozorenje kako mora preuzeti odgovornost za sankcije koje bi joj mogle biti nametnute«. U svom intervjuu spominje i članak 7. Europskog sporazuma, u kojem je predviđen mehanizam ranog upozorenja nekoj zemlji na rizik u koji se upušta u slučaju kršenja temeljnih prava demokracije. </p>
<p>Reakcije u Italiji bile su očekivano burne. Jedini strani političar koji je podržao talijansku desnicu, bio je Španjolac Alejandro Agag, tajnik Narodnjačke europske stranke, koji kaže da je siguran da, ako pobijedi Kuća slobode, za europsku demokraciju neće biti nikakve opasnosti. U napadu na belgijskog ministra ujedinili su se svi čelnici talijanskih stranaka desnog centra. Najglasniji je bio Antonio Martino, ministar za vanjsku politiku u Berlusconijevoj stranci Naprijed Italija. On smatra da je talijanski narod dovoljno zreo da sam može odlučiti koga će izabrati da bude na čelu države i da nema potrebe za vanjskim miješanjem. </p>
<p>Europski parlamentarac, Antonio Tajani, desničarski kandidat za gradonačelnika Rima, tvrdi sljedeće: »Sva Europa dobro zna da Nacionalni savez i Sjeverna liga nemaju ništa zajedničko s Haiderom i da ne šire ksenofobične i rasističke ideje«. Jedini koji je nešto realnije sagledao novonastalu situaciju, bio je vođa kršćanskih demokrata Pier Ferdinando Casini koji je priznao da je bila pogrešna promidžbena šetnja Alessandre Mussolini ruku pod ruku s Umbertom Bossijem po ulicama Napulja. Međutim i on se slaže da treba ograničiti ulazak useljenika u Italiju. Nije za drastične mjere koje preporučuje Bossi, ali tvrdi: »Oni iz Pola (udruga oporbe) koji su protiv proširenja Europske unije na istok, realno sagledavaju probleme koji bi nastali zbog nekontroliranog ulaska useljenika s područja Balkana«. </p>
<p>Iz redova ljevice nije bilo komentara. Javio se jedino mladi ministar za poljoprivredu Alfonso Pecoraro Scanio, iz »zelenih«, koji je rekao: »Kako nisam onaj koji navija za sankcije, nadam se da će ova upozorenja koja dolaze sa svih strana Europe i svijeta biti dovoljan alarm Polu da je krajnje vrijeme da izađe iz ekstremizma i postane pažljiviji i oprezniji u svojim stavovima, kao i da prestane slijediti Bossija, kojega cijela Europa smatra talijanskim Haiderom«. </p>
<p>Šefovi četrnaest država članica EU-a uveli su prošle godine sankcije protiv Austrije, nakon čega je nastupila najveća politička kriza u povijesti Unije. Kako nova austrijska vlada, koja uključuje desničarsku Slobodarsku stranku Austrije, nije prekršila ni jedno pravilo sporazuma, četrnaest članica EU-a, u nastojanju da spriječe bilo kakve kontakte s rasistima i ksenofobima, pribjeglo je privremenim pravilima. Prekinuti su svi bilateralni kontakti s Bečom, uglavnom na simboličnoj razini. Europska komisija nije sudjelovala u sankcijama jer to, kao čuvar Europskog sporazuma, nije ni mogla. Za Austrijance, lojalne članove Unije od 1995. godine, uvođenje sankcija bilo je političko poniženje. </p>
<p>Četrnaestorica su uvjereni da su sankcije bile djelotvorne te da su prava manjina, useljenika i izbjeglica u Austriji dobro zaštićena. Smatraju da su sankcijama pokazali svim članicama, kao i zemljama kandidatkinjama, da je EU nešto više od puke gospodarske zajednice te da je poštivanje zajedničkih europskih vrijednosti jednako važno kao i blagodati unutarnjeg tržišta. Međutim, sankcijama nije postignut glavni cilj - uklanjanje krajnje desnice iz austrijske vlade. </p>
<p>Kako je vrijeme odmicalo, sve više se nametao zaključak da treba pronaći rješenje za najpogodniji uzmak i ukinuti sankcije, jer bi krajnji rezultat mogao biti kontraproduktivan. Kako je kasnije izviješteno, zadaću da istraže strategiju EU-a prema Austriji dobila su anonimna »tri mudraca« koji su upozorili četrnaestoricu da bi najavljeni referendum o sankcijama protiv Austrije, planiran za listopad prošle godine, mogao kod Austrijanaca pojačati odbojnost prema Uniji i prouzročiti nepopravljivu štetu. Naime, ustrajanje na sankcijama moglo bi negativno utjecati na danski referendum o pristupanju zoni eura, koji se trebao održati za nekoliko tjedana. U Danskoj se s negodovanjem pratilo grubo miješanje Bruxellesa u unutarnje poslove jedne zemlje članice. </p>
<p>Osim toga, postojala je opasnost da austrijska vlada postupi u skladu sa zahtjevima Slobodarske stranke - da se blokiraju sve važnije odluke o unutarnjim reformama Unije na predstojećem summitu u Nici, održanom krajem prošle godine. Političari Slobodarske stranke već su bili započeli žestoku kampanju protiv EU-a, pozivajući na referendum o sankcijama i sugerirajući da bi Austrija trebala odgoditi plaćanja Bruxellesu. Haider, koji se u svibnju povukao s čela Slobodarske stranke, čak je rekao da bi njegova zemlja trebala razmotriti napuštanje Unije. </p>
<p>Četrnaestorica su zbog toga više nego spremni prihvatili savjet »trojice mudraca« i u rujnu prošle godine ukinuli sankcije. No, ostao je problem što treba činiti ubuduće, kada se pojave slični slučajevi. Francuska je na temelju upozorenja o opasnim posljedicama djelovanja Slobodarske stranke navodno predlagala da se ustanovi posebni sustav monitoringa nad tom strankom, , što je za Beč bilo potpuno neprihvatljivo. Nakon četverodnevnih konzultacija četrnaestorica su odlučili da će bezuvjetno ukinuti sankcije, s tim da je u izjavi francuskog predsjedništva EU-om istaknuto kako »neprekidno treba bdjeti nad Slobodarskom strankom i njenim utjecajem na vladinu politiku«. Svi su se složili da je potreban bolji sustav nadzora pojava rasizma i ksenofobije, pod uvjetom da se odnosi na sve zemlje članice. Petnaest zemalja složilo se da treba što prije donijeti europski sporazum koji će sadržavati jasan opis europskih vrijednosti i mjere koje treba poduzeti ako se one ne poštuju. </p>
<p>Austrijski slučaj pokazao je da nema učinka ako se pravila mijenjaju dok igra traje, a preventivni istup belgijskog ministra tek će pokazati radi li se o preuranjenom potezu ili novoj učinkovitoj strategiji protiv jačanja desnog ekstremizma u Europi.</p>
<p>Sanja Mihaljinac i Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Petrin: Sporazum o nuklearnoj elektrani u Krškom do lipnja</p>
<p>Hrvatska je 1999. bila četvrti vanjskotrgovinski partner Slovenije/ Slovenija je po gospodarskom razvoju prešla Grčku i jako se približila Portugalu</p>
<p>LJUBLJANA, 27. veljače</p>
<p> - Dr. Tea Petrin (56) ministrica je gospodarstva u sadašnjoj slovenskoj koalicijskoj vladi dr. Janeza Drnovšeka. Završila je studij ekonomije na Državnom sveučilištu Louisiana u New Orleansu 1971. i doktorirala na Ekonomskome fakultetu u Ljubljani 1981., na kojemu je redovita profesorica.</p>
<p>• Koji su glavni gospodarski pokazatelji koji su Sloveniju uvrstili na čelo zemalja u tranziciji i među kandidatima za članstvo u EU-u?</p>
<p>- BDP po stanovniku, po kupovnoj moći, stalno raste od 1995. Prema podacima Eurostata, Slovenija se po tome pokazatelju razvijenosti, u skupini od 13 država kandidata za članstvo u EU, uvrštava u sam vrh. Točnije: svih je ovih pet godina bila druga po razvijenosti u toj skupini, iza Cipra. Pritom se razvojni zaostatak u odnosu na prosjek u EU-u smanjio, pa je BDP po stanovniku godine 1995 bio 64 posto toga prosjeka, a 1999. porastao je na 71 posto. Taj pokazatelj danas ni kod jedne od ostalih zemalja kandidata ne prelazi 60 posto prosjeka EU-a. U gospodarskom razvoju, mjerenom BDP-om po stanovniku, Slovenija je već prešla Grčku i jako se približava Portugalu.</p>
<p>• Što kanite učiniti radi većeg prodora stranoga kapitala u Sloveniju, ali i slovenskoga u druge zemlje?</p>
<p>- Vlada će u idućem razdoblju, u svojemu četverogodišnjem mandatu, razraditi Program za poticanje stranih ulaganja, koji se počeo provoditi već prošle godine. Usmjerit ćemo se ponajprije na uklanjanje administrativnih prepreka ulaganjima, uvođenje međunarodno priznatoga sustava financijskih poticaja za ulagače i ofenzivnije privlačenje stranih ulagača u proces privatizacije. Smatramo da je proces širenja EU-a vrlo dobar trenutak da se Slovenija pred međunarodnom poslovnom javnošću predstavi kao država povoljna za ulagače. No, kao i privlačenje stranih ulaganja, za Sloveniju je važna i internacionalizacija domaćih poduzeća, što znači da moramo omogućiti da što više tih poduzeća kupe strane tvrtke. Stoga smatramo da će tako privatizirana slovenska poduzeća biti primjer i dobra prilika u privatizacijskom procesu u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.</p>
<p>• Kako ocjenjujete gospodarsku suradnju Slovenije i Hrvatske prošlih 10 godina i perspektive za budućnost?</p>
<p>- Slovensko-hrvatski gospodarski odnosi prošlih su godina jako napredovali, osobito nakon što su potpisani neki važni sporazumi. Takav je, npr., Sporazum o gospodarsko-trgovinskim odnosima i suradnji, koji se primjenjuje još od 25. kolovoza 1994., zatim Sporazum o slobodnoj trgovini, što se provodi od 1. siječnja 1998. te Sporazum o poticanju i uzajamnoj zaštiti investicija, koji je bio potpisan potkraj 1997., ali se još ne provodi, jer ga Hrvatska nije ratificirala. Mješovito povjerenstvo, ustanovljeno na temelju Sporazuma o gospodarskoj suradnji, sastaje se redovito svake godine i razmatra sva otvorena pitanja iz gospodarskoga područja. Također se redovito sastaje Zajednički odbor koji, uz ostalo, ocjenjuje i razmatra primjenu Sporazuma o slobodnoj trgovini. Hrvatska je 1999. bila četvrti vanjskotrgovinski partner Slovenije, treći u izvozu i peti u uvozu. I idućih godina očekujemo dobru gospodarsku suradnju dviju susjednih država, iako je međusobna razmjena već dosegla tako visoku razinu da se, vjerojatno, ne može jako povećati. Moramo voditi računa o tome da je cilj Hrvatske postati članicom EU-a, što znači da će obje države, dugoročno gledano, kao pripadnice istoga europskog saveza, surađivati sve više, otvorenije i slobodnije.</p>
<p>• Namjeravate li se uskoro sastati s hrvatskim kolegom Goranom Fižulićem i što bi bile teme razgovora?</p>
<p>- U prijašnjem sam se mandatu sastala s Fižulićem, no razgovarali smo samo o problemu nuklearke Krško. Sada je tema energetike prešla u nadležnost ministarstva za okoliš i prostor, pa se u sadašnjemu mandatu još nismo dogovorili o sastanku.</p>
<p>• Kako se što prije i na obostrano zadovoljstvo mogu riješiti sporovi u vezi s dugom Ljubljanske banke hrvatskim štedišama te suvlasničkim odnosima i normalnim djelovanjem nuklearke, a da se izbjegne strana arbitraža ili povlačenje po međunarodnim sudovima?</p>
<p>- Kad je riječ o dugu Ljubljanske banke, to pitanje ne spada u djelokrug moga ministarstva. A što se tiče nuklearke Krško, pregovaračke skupine nastavljaju tražiti zajednička rješenja o financijskim pitanjima, o vlasništvu, o načinu upravljanja nuklearkom te o problemu otpadaka. Prema mišljenju pregovarača, sporazum bi se mogao postići do lipnja.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Haaška presuda Kordiću i Čerkezu podijelila Lašvansku dolinu</p>
<p>U Vitezu nema nikakvih prosvjeda, ali ni likovanja zbog toga što su Dario Kordić i Mario Čerkez dobili mnogo manje zatvorske kazne od očekivanih u odnosu na optužnicu / Nekoliko sati uoči paljenja fašnika ili Marka Krnjevala, još nije odlučeno hoće li dežurni krivac biti haaška tužiteljica ili predsjednik Republike Hrvatske</p>
<p>VITEZ, 27. veljače</p>
<p> - »Neka gori Carla del Ponte!« - vikali su iz pokladne povorke koja je na ulazu u Vitez s glavnog magistralnog pravca Sarajevo-Travnik na nekoliko minuta blokirala promet. Drugi su pak dovikivali: »Neka gori Stipe Mesić!« i odmah potom ukrcali se u autobus »Jerry Toursa«, koji ih je kao atrakciju pokazivao po okolnim mjestima. U Vitezu dan poslije izricanja presuda Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu nema nikakvih prosvjeda, ali nema ni likovanja što su bivši potpredsjednik HDZ-a HiB i predsjednik HDZ-a te zapovjednik Viteške brigade HVO-a osuđeni na znatno manje zatvorske kazne, nego što se očekivalo. Jedino je završni pokladni dan iskorišten za iznošenje pojedinih političkih poruka. Nekoliko sati uoči paljenja fašnika ili Marka Krnjevala, još nije odlučeno hoće li dežurni krivac biti haaška tužiteljica ili predsjednik Republike Hrvatske!</p>
<p>»Kriv si što si preživio«, tužno je prokomentirao haašku presudu Jozo Alilović iz Križančeva Sela, mjesta ponad Lašvanske doline u kojemu je Armija BiH 22. prosinca 1993. godine u jednom danu ubila 63 ljudi hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo dosta i civila. Njemu su toga kobnoga dana, »kad su se meci sudarali u zraku, toliko je Muslimana bilo navalilo«, pred očima stradali ujak i nevjesta. Aliloviću, kao i Stjepanu Miličeviću, mještanima Križančeva Sela, nije lako pratiti vijesti koje dopiru iz Haaga. Boli ih, dok se traže krivci za zločin u Ahmićima, što se njihova tragedija nigdje ne spominje, čak nije ni počeo istražni postupak radi utvrđivanja »zločina koje su Muslimani učinili nad Hrvatima u srednjoj Bosni«.</p>
<p>»Najjednostavnije bi bilo ne suditi nikome, bio je rat, dogodilo se što se dogodilo. Međutim, ako se uporno proganjaju i traže krivci za Ahmiće, onda treba ustrajati u želji da se pronađu oni koji su ovdje počinili zločin«, jadaju se pokazujući nam položaje koje su branili i odakle se Vitez vidi kao na dlanu. U Križančevom Selu su kuće u najvećem broju obnovljene, Bošnjaci koji su bili u izbjeglištvu vratili su se, ali teško je govoriti o zacijeljenim ranama u dušama ljudi. Susreti susjeda, dojučerašnjih prijatelja koji su se jedno vrijeme gledali preko nišana, samo su površne naravi, »pozdrav na pozdrav« i - ništa više.</p>
<p>Slično je stanje i u Buhinim Kućama, selu na glavnoj prometnici, odmah pored table koja označava katastarski završetak Viteza. Buhine Kuće su u svijesti Hrvata Lašvanske doline također jedan od sinonima žrtve koju su podnijeli u obrani od napada Armije BiH. Tamo su 9. siječnja 1994. godine u jednom ranojutarnjem prepadu na selo poginula 24 Hrvata, ponajviše civila. Ante Omazić, koji je uspio obnoviti svoju ogromnu kuću, također ne pronalazi odgovor na diskriminaciju Hrvata kad su u pitanju procesuiranja zločina što su ih nad njima učinili Bošnjaci. Omazić je, kao i mnogi Hrvati u Vitezu, Ahmićima ili Križančevu Selu, iznenađen nesrazmjerom presuda Kordiću i Čerkezu u odnosu na izrečene kazne ranijim haaškim uznicima iz Lašvanske doline.</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, »realno je očekivati da će ranijim osuđenicima u drugostupanjskom postupku biti znatno smanjene kazne«. Haaške presude, međutim, mnogo burnije se komentiraju u Ahmićima, čije je spominjanje bilo dosta često u objašnjenju optužnica protiv Kordića i Čerkeza. Za razliku od Hrvata, koji u određenim zatvorskim kaznama već vide promjenu odnosa (na bolje!) prema položaju u kojemu su se Hrvati nalazili tijekom rata s Bošnjacima 1993./1994. godine, stanovnici bošnjačke nacionalnosti u Ahmićima ne mogu doći k sebi od šoka koji su doživjeli gledajući na državnoj televiziji izricanje (za njih - preniskih!) presuda Kordiću i Čerkezu.</p>
<p>Hazrudin Bilić, primjerice, kaže da se osjećao gore, nego da su ga polili vrelom vodom. Njega je najviše iziritiralo objašnjenje presude u kojemu se za Kordića navodi da je bio regionalni političar, ali ne i izvršitelj vojne akcije. »Zaboga, tko je vodio ovaj rat, ako ne političari?! Šokiran sam što je on, kao ideolog zločina, praktički pomilovan po točki optužnice za zločin u Ahmićima!« - nije se prestao iščuđavati ni dan poslije izricanja presude Hazrudin Bilić.</p>
<p>Safet Ahmić, koji je u vrijeme zločina u Ahmićima bio na privremenom radu u Libiji, smatra da se Haaški sud dodjeljivanjem »blažih presuda« Kordiću i Čerkezu, praktički »vade za pretjerivanje u presudama braći Kupreškić i Dragi Josipoviću«. »Čerkez, kao zapovjednik brigade, sudski je isto kažnjen kao njegov vojnik Drago Josipović«, tvrdi Safet Ahmić, koji je na glavi nosio bejzbolsku kapu s natpisom »Bahrain«.</p>
<p>Hajrudin Pezer je dan poslije, još ljutit, odlučio više nikome ne vjerovati. On je kobnoga 16. travnja 1993. godine u Ahmićima izgubio oca i majku, snagu, retardiranog brata, ukupno 15 članova obitelji. Nezir Ahmić, pak, tragična je ahmićka figura iz jednog nedavnog slučaja kad je autobus kojim je upravljao sletio u rijeku Bosnu i tom prilikom poginulo 44 ljudi. Vidno povučen, samo je iskazao bojazan koja ga je mučila uoči izricanja presude za koju je očekivao, barem kad je Kordić u pitanju, da će biti doživotni zatvor. »Bojao sam se da će, ako bi bili osuđeni na doživotni zatvor, ovdje nastupiti kaos. Međutim, nakon izricanja presude, nikakvih izgreda nije bilo«, priča Nezir Ahmić.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Kada jednom odem iz politike, bavit ću se seoskim turizmom</p>
<p>Željko Pecek, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo </p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Pijem kavu s mlijekom i najčešće sladim običnim šećerom. Već dvadeset godina dan započinjem tim napitkom, što, uz pušenje, smatram jednom od svojih lošijih navika. No, nikada se od toga nisam niti pokušavao odviknuti.</p>
<p>• Jeste li se u Korizmi nečega odrekli ?</p>
<p>- Jučer sam prvi put jeo u 16.30, a prekjučer u 18 sati, pa ne znam čega bih se još trebao odreći. Katkad popijem čašu dobroga vina, ali to ne smatram prevelikim grijehom.</p>
<p>• Bavite li se sportom?</p>
<p>- Nekad sam aktivno igrao košarku, a bio sam i košarkaški sudac i trener. Danas s prijateljima znam zahaklati, ali ništa više od toga. Ako je ribolov sport, i to za dušu, mogu reći da se njime bavim - nekoliko puta u godini. U njemu mi rezultati nisu važni, samo da je oko mene dobro društvo i udica u vodi. Ulov je najmanje bitan.</p>
<p>• Otkad datira Vaš politički angažman?</p>
<p>- Od 1993. godine, kada sam postao članom Hrvatske seljačke stranke i uključio se u lokalne izbore. Svojedobno sam bio predsjednik Općinskog ogranka HSS-a, a od prije šest godina i Županijskoga. Danas obnašam funkciju ministra.</p>
<p>• Ni Vi, ali ni Ministarstvo obrta niste previše eksponirani u javnosti...</p>
<p>- Ako pogledate bilo koji dnevni list, primijetit ćete da je gotovo svaki dan od 15 naslova deset negativnih. Pozitivne stvari kod nas, čini se, teško nalaze mjesto, osim ako nemaju polemički karakter. Mislim da za postizanje dobrih rezultata nije važno ime i prezime već tim ljudi s kojima radite. To vrijedi i za ovo ministarstvo, koje je posljednja tri mjeseca intenziviralo suradnju s medijima, možda čak i previše. Nedavno smo s novinarima bili u Virovitičko-podravskoj županiji gdje smo predstavili tri poduzetnika koji su dobili naše kreditne linije. Organizirali smo i okrugli stol o temi kako osnovati obrtničke zadruge i trgovačka društva, odnosno kako biti uspješan u tome. Govorilo se i o problemima s kojima se u tom smislu budući poduzetnici mogu susresti te kako je to organizirano u drugim zemljama.</p>
<p>• Kako?</p>
<p>- Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama na stotinu stanovnika registrirano je osam malih trgovačkih društava, dok je kod nas taj omjer 1,7 posto.</p>
<p>• Čemu »zahvaliti« takvo stanje?</p>
<p>- U većini slučajeva nedostatku hrabrosti. Naše će ministarstvo zato za sve potencijalne poduzetnike po županijama organizirati predavanja o uvjetima dobivanja naših kreditnih linija, organizirat ćemo okrugle stolove, predavanja ili druženja s poduzetnicima. Za posjeta Virovitičkoj županiji u neslužbenom smo se dijelu natjecali u pripremi fiš-paprikaša, pečene i pohane ribe uz domaće vino. Njom smo poslije nahranili i novinare i poduzetnike.</p>
<p>• Slijedili ste Isusov primjer? </p>
<p>- A ne, za razliku od njega, mi smo raspolagali s pedesetak kilograma ribe.</p>
<p>• Što još planirate poduzeti za poboljšanje ovoga dijela hrvatskoga gospodarstva?</p>
<p>- Uskoro pod motom »Road show - prosvjedi protiv apatije, neinventivnosti i nezaposlenosti« odlazimo u Vukovarsko-srijemsku županiju. Osmislili smo i novi zaštitni znak našega ministarstva - šarene puzzle koje asociraju na svježinu i radost. Crvene kockice simboliziraju Hrvatsku.</p>
<p>• Otkud ste porijeklom? </p>
<p>- Iz Pitomače, prekrasnog podravskog kraja nedaleko od mađarske granice. Kada vikendom odem kući, obavezno dio vremena provodim u svojemu vinogradu, gdje »punim baterije«. Ondje imam klijet s podrumom i prostorom za druženje s prijateljima iz djetinjstva. Nerijetko volim sjesti na terasu i uživati u dubini obzora. U voćnjaku uzgajam šljive, kruške, jabuke, čak i mušmule...</p>
<p>• Volite prirodu?</p>
<p>- O, da, ona mi je ventil oduška.</p>
<p>• Kako se obitelj »nosi« s Vašim poslom?</p>
<p>- Zbog prirode posla prisiljeni smo živjeti odvojeno. Budući da studira pravo u Zagrebu, kći Jasmina živi sa mnom u garsonijeri, dok supruga Jadranka, inače službenica u banci, i sin Damir žive u Pitomači.</p>
<p>• Čime ćete se baviti kada jednom odete iz politike? </p>
<p>- Vjerojatno poduzetništvom.</p>
<p>• Kojim oblikom?</p>
<p>- Vratit ću se u zavičaj i osnovati trgovačko društvo. Želja mi je baviti se seoskim turizmom jer mislim da prirodni potencijali nisu dovoljno iskorišteni. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Junetina ponovo u dječjim vrtićima tek nakon novih dopisa i odobrenja nadležnih </p>
<p>Nakon priopćenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o tome kako će prestati s tjednim izvješćima javnosti o bolesti kravljega ludila, provjerili smo što o tome misle ravnatelji zagrebačkih dječjih vrtića, na čijim jelovnicima već mjesec dana nema goveđega mesa. Priopćenje koje je potpisao pomoćnik ministra Mate Brstilo o tome da se »o otkrivanju goveđe spongiformne encefalopatije (BSE), ovisno o važnosti i brojnosti poduzetih akcija, javnost pravodobno i stručno obavijesti, a u slučaju potrebe i po hitnom postupku« djelatnici vrtića odobravaju. Nerijetko ističu kako junećeg mesa na dječjim jelovnicima nije bilo već tjedan dana prije službenih priopćenja.</p>
<p> Prema riječima Ljerke Krošnjar, ravnateljice Dječjeg vrtića »Duga« na Peščenici, nakon dopisa Ministarstva poljoprivrede da se s dječjih jelovnika ukloni goveđe meso, u njihovoj se kuhinji najčešće pripremaju piletina i puretina. Svinjetinu koriste u smanjenim količinama, a od ribe najčešće pripremaju oslića. Od liganja su nedavno odustali jer su mnogim mališanima one pretvrde.</p>
<p>- Iako djeci nešto mora nadomjestiti junetinu, trenutačno nas više zabrinjava svinjska slinavka jer se zaraza među životinjama brže širi, rekla nam je ravnateljica Krošnjar. Dodala je kako će uskoro u Udruzi ravnatelja predškolskog uzrasta raspravljati o tome problemu i tražiti pomoć nutricionista.</p>
<p>U vrtiću »Budućnost« više od tri tjedna ne pripremaju goveđe meso. Nakon preporuke Gradskog ureda za obrazovanje i sport da se junetina zamijeni drugim vrstama mesa, kuharice u vrtiću pripremaju piletinu, puretinu i svinjetinu u manjim količinama. Od ribe, doznajemo, djeca najradije jedu oslića, ali i morskoga psa.</p>
<p>- Između roditelja i nas uspostavljeno je povjerenje, pa ni nakon učestalih novinskih napisa o kravljem ludilu nisu paničarili, ističe Mirjana Carek, ravnateljica Dječjeg vrtića »Budućnost«. Dodala je kako svaki roditelj na oglasnoj ploči može vidjeti što će mu dijete jesti toga dana.</p>
<p>Uzorke svih triju obroka sanitarna inspekcija uzima dva puta na mjesec, kontrolirajući kvalitetu i ispravnost sastojaka.</p>
<p>Pridržavajući se naputaka Ministarstva poljoprivrede, u Dječjem vrtiću »Gajnice« također nema junetine, ali je pojačana upotreba piletine, puretine i ribe. Prema riječima ravnateljice Marije Mrđen, junetina će se na dječje jelovnike »vratiti« tek kada stignu novi dopisi nadležnih institucija o mogućnosti njezine konzumacije. </p>
<p>U Dječjem vrtiću »Izvor« situacija s mesom je slična. Junetinu ne pripremaju već tri tjedna, ali djelatnici se pitaju koliko to vrijedi jer se i dalje konzumiraju mlijeko i mliječni proizvodi. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zbog neopreznih vozača kamiona Zagrepčani, umjesto tramvajem, sve češće putuju - pješke</p>
<p>Protekle godine teretna vozila uzrokovala čak 20 zastoja u tramvajskom prometu, od kojih 17 kamiona nije bilo zagrebačke registracije</p>
<p>Koliko vozači teretnih vozila iz raznih krajeva Hrvatske posvećuju pozornost prometnim znakovima na zagrebačkim prometnicama pokazuje činjenica da su protekle godine teretna vozila uzrokovala čak 20 zastoja u tramvajskom prometu, od kojih 17 kamiona nije bilo zagrebačke registracije. Krizna su mjesta (zetovci ih nazivaju »trokutom«) križanje Savske s Koturaškom, Crnatkovom i Veslačkom ulicom, nad kojima su nadvožnjaci, koji su sve češća meta neopreznih vozača kamiona, kojima je, kako kaže pomoćnik direktora za promet Branko Mikinac, cilj važniji od načina kretanja u prometu.</p>
<p>- Kod svakog nadvožnjaka postoji signalizacija, odnosno prometni znak koji određuje dopuštenu visinu teretnih vozila koja smiju proći kroz krizna mjesta u Savskoj ulici. Dopuštena je visina 3,8 metara i mnogi vozači kamiona koji prevoze teret su toga svjesni, ali zbog nepažnje ipak prođu tom trasom te pokidaju kontaktne mreže gornjeg voda, koji tramvaje napaja strujom. O veličini kvara ovisi brzina kojom se vozilo kreće, kao i mjesto na kojem je mreža zakvačena. Jednom prilikom kamion je, iz smjera Vukovarske, u Savskoj ulici oštetio čak 40 metara žice, napomenuo je Mikinac, dodajući kako je nakon oštećenja stručnoj ekipi potrebno najmanje dva sata da popravi kvar. Tako su tramvajske linije broj 4, 14, 17, i 13 najčešće preusmjerene u Vukovarsku ulicu. Prema statističkim podacima, prosječan zastoj nakon oštećenja kontaktne mreže traje 53 minute, dok je najdulji zastoj trajao 240 minuta. Tijekom protekle godine na križanju Savske i Koturaške ulice bilo je deset kidanja kontaktnih mreža, na križanju Savske i Crnatkove šest, Savske i Veslačke jedno, a na križanju Tratinske i Brozove tri. Mikinac je najavio plan koji će za nekoliko tjedana predložiti Gradskom poglavarstvu, kako bi se situacija s učestalim oštećenjima napokon riješila.</p>
<p>- Inzistirat ćemo na tomu da se teretnim vozilima koja prelaze dopuštenu tonažu zabrani kretanje kroz spomenuta krizna mjesta, istaknuo je Mikinac. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>DC: Umjesto HDZ-ovih volova okreću se SDP-ove svinje</p>
<p>- Umjesto HDZ-ovih volova okreću se SDP-ove svinje, zaključio je u utorak na konferenciji za novinare kluba Demokratskog centra gradski zastupnik Joško Morić, komentirajući vijest o nedavnom gradonačelnikovu čašćenju djelatnika zagrebačke zimske službe. Nazvavši događaj »primitivnim nastavkom prakse prinošenja žrtve vlastitoj veličini« Morić je dodao kako nije siguran u to je li Zimska služba zaslužila takav tretman zato što »zahvaljujući Bogu ove zime nije imala puno posla ili zato što je normalno obavljala svoje zadatke«.</p>
<p> Zastupnici Demokratskog centra podsjetili su i na posljednji nedjeljni napad na djelatnike ZET-a, te su pozvali Gradsko poglavarstvo da u suradnji s PU Zagrebačkom tome konačno stane na kraj. Čelnici DC-a u utorak su inače na tramvajskom stajalištu na Trgu bana Jelačića i uživo pružili podršku zahtjevima ZET-ovih sindikata. Nikola Ružinski na konferenciji je podsjetio i na prošlotjednu 12-satnu sjednicu Gradske skupštine i na neke odluke o kojima se tada raspravljalo. DC je posebno nezadovoljan odlukom o financiranju Mjesne samouprave jer se tijekom rasprave, rekao je Ružinski, pokazalo da se ustvari radi tek o kriterijima, a ne o odluci o financiranju. »Od 42 milijuna kuna, koji je naveden u dokumentu je potpuno neodgovarajući jer je proračunom za ovu godinu, kako stvari sada stoje, osigurano tek deset milijuna. I uz 20 milijuna koji se, kako nas je izvijestio pročelnik za financije, Slavko Kojić, u računici još uvijek nedostaje 12 milijuna«, upozorio je Ružinski. Zastupnik DC-a požalio se i na ponašanje gradskog vijećnika SDP-a Zvonimira Milčeca koji je, kako kaže Ružinski, tijekom rasprave napustio sjednicu s glasnim negodovanjem i očitim manjkom strpljenja. </p>
<p>»Jasno nam je da je Milčec nakon nekoliko sati izgubio strpljenje i to mu se može oprostiti. Međutim, nedopustivo je da je taj gradski zastupnik nekoliko dana kasnije zloupotrijebio svoju poziciju kolumnista u 'Jutarnjem listu' gdje je na sasvim neprihvatljiv način iznio brojne uvrede na račun naših nastupnika. Nikome ne namjeravamo braniti iznošenje svojih stavova, ali mislimo da je Milčec to mogao učiniti na konferenciji za novinare ili za govornicom u Gradskom skupštini, ali nikako ne i u svojoj kolumni«, rekao je Ružinski, koji je novinarima podijelio i svoje otvoreno pismo zastupniku SDP-a. </p>
<p>Zastupnici DC-a iznijeli su, nadalje, i svoje neslaganje s nagađanjima o predstojećim izborima, budući da se, kako je rečeno, već govori i o datumu i o kratkoj predizbornoj kampanji, a još se ustvari ne zna kako će država izgledati nakon najavljenih izmjena izbornog zakona i Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i ponovnih izmjena Ustava. DC se, rečeno je, zalaže za poziciju jakog gradonačelnika i neposredne izbore za tu funkciju, kao i za jačanje uloge Gradske skupštine što se posebno odnosi na mogućnost utjecaja na gospodarski razvitak grada, te za liste s direktnim kandidatima i zabranu predizbornog koaliranja. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Visoka škola u Zaprešiću otvara svoja vrata u novoj školskoj godini</p>
<p>Nakon što je Ministarstvo znanosti i tehnologije RH potkraj prošle godine odobrilo rad Visokoj školi za poslovanje i upravljanje, čiji su pokretači Grad Zaprešić i RIFIN d.d., tvrtka za razvoj investicije i financijski konzalting, studenti će, vrlo vjerojatno, prvi semestar upisati već u idućoj, 2001./2002. školskoj godini. </p>
<p>Na sastanku poticajnog odbora u Poglavarstvu grada Zaprešića dogovoreno je da bi trogodišnje visoko učilište privremeno, do izgradnje Srednjoškolskog centra Ban Josip Jelačić, moglo početi s radom na mjestu izložbeno-prodajnog prostora u sklopu Športskog centra Zaprešić. Do rujna bi taj prostor trebao biti prilagođen za održavanje nastave, a financiranje je predviđeno iz početnih sredstava osnivača, školarina i upisa te dijelom iz donacija i drugih oblika pomoći iz zemlje i inozemstva.</p>
<p>Visoka škola zamišljena je kao visokoškolska institucija interdisciplinarnog karaktera. </p>
<p>Školski program podijeljen je u tri smjera: financijsko-ekonomski, kulturološki i smjer poslovni tajnik, a sastoji se od tri stupnja. U prvom stupnju, koji obuhvaća prvi i drugi semestar, predviđen je opći pripremni kolegij za domaće studente i diferencijalni za strance. </p>
<p>Drugi stupanj, odnosno treći i četvrti semestar, omogućava studentima izbor jednog od ponuđenih smjerova, dok posljednji stupanj, peti i šesti semestar, sadrži kolegije iz menadžmenta. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Tečaj hrvatskoga u New Yorku</p>
<p>NEW YORK, 27. veljače </p>
<p> - Na koledžu Queensborough u New Yorku u ponedjeljak navečer počeo je prvi tečaj hrvatskoga jezika. Od više desetaka zainteresiranih u prvu skupinu je upisano dvadeset polaznika. Tečaj je namjenjen odraslima a među prvim polaznicima većina su Amerikanci hrvatskog podrijetla koji ne znaju jezik svojih predaka. Tečaj hrvatskoga vodi Jadranka Kraljić a nastava će se održavati jedanput tjedno.</p>
<p> Tečaj je pokrenut na poticaj Eda Bruvnjaka, profesora na koledžu Queensborough. Bruvnjak je podrijetlom iz Boljuna u Istri. U ostvarenju zamisli pomogao je hrvatski Generalni konzulat u New Yorku.</p>
<p> Svečanosti otvaranja tečaja bili su nazočni prvi podpredsjednik Koledža dr. Howard Lapidus i hrvatski generalni konzul Domagoj Kero. Voditeljica studija jezika na Queensboroughu dr. Anita Pescow naglasila je da je hrvatski prvi istočnoeuropski jezik koji će se učiti na ovom koledžu.</p>
<p> U New Yorku pri dvjema katoličkim misijama već je godinama organizirano učenje hrvatskoga za djecu. U hrvatskoj župi na Manhattanu, pod vodstvom fra. Roberta Jolića hrvatski uči 131 dijete a vlč. Robert Zubović u Astoriji podučava 85 djece. U hrvatskim katoličkim župama kažu da je zanimanje svake godine sve veće pa se nadaju i većoj pomoći Ministarstva prosvjete. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Karađorđevićima vraćeno državljanstvo i imovina</p>
<p>BEOGRAD, 27. veljače</p>
<p> - Jugoslavija je u utorak ukinula ukaz iz 1947. godine kojim je srbijanskoj kraljevskoj obitelji Karađorđević bilo oduzeto državljanstvo i konfiscirana imovina.</p>
<p> Zakon o ukidanju ukaza prihvaćen je u ponedjeljak u gornjem domu a u utorak ga je prihvatio i donji dom jugoslavenskog parlamenta, čime je stupio na snagu. Predstavnik jugoslavenske vlade, kao predlagač zakona, rekao je da se obitelji Karađorđević odmah vraća državljanstvo. Pitanje imovine bit će uređeno posebnim zakonom nakon što se utvrdi što je bila državna a što privatna imovina. </p>
<p> Miroljub Labus je u ime vlade precizirao i da će se pitanje imovine Karađorđevića rješavati »kasnije, u sklopu cijelog pitanja denacionalizacije«. On je dodao da se rješavanjem pitanja Karađorđevića »žele ispraviti pogreške iz prošlosti«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>UNESCO poziva talibane da ne uništavaju kipove</p>
<p>PARIZ, 27. veljače</p>
<p> - UNESCO, agencija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, pozvala je u ponedjeljak afganistanske talibane da u svojoj zemlji ne uništavaju sve statue i kipove, među kojima su i jedinstveni drevni budistički spomenici odnosno najveći kip Bude na svijetu. Talibanski vjerski vođa mula Muhamed Omar naredio je u ponedjeljak da se u Afganistanu, sukladno šerijatskom zakonu, unište svi kipovi i statute jer »prikazuju bogove nevjernika«. UNESCO je reagirao na takvu naredbu i pozvao sve stanovnike Afganistana da »prestanu uništavati vlastito kulturno nasljeđe«. »Smješten na raskrižju drevnih puteva svile, Afganistan ima jedinstvenu kulturnu baštinu obilježenu utjecajima Perzije, Grčke, hinduizma, budizma i islama«, stoji u priopćenju iz sjedišta UNESCO-a u Parizu. </p>
<p> U priopćenju se posebno spominje najpoznatije afganistansko arheološko nalazište u gradu Bamijanu, gdje se nalaze dva gigantska kipa Bude isklesana u stijeni, jedan od njih najveći na svijetu - 55 metara a drugi visok 38 metara. </p>
<p> Njihova lica blaženog smiješka djelomično su oštećena (glava jednoga od njih raznesena je eksplozivom još 1998. godine kada su talibani zauzeli Bamijan), no kipovi su odjeveni u tunike grčkog stila što ih čini jedinstvenima ne samo u Afganistanu već u cijelom svijetu. </p>
<p> »Tim su se kipovima kao idolima i božanstvima divili nevjernici, sada ih poštuju, ali u budućnosti mogli bi postati idoli«, poručio je mula Omar i zaključio »Samo Bog, svemogući, mora biti obožavan, i nitko drugi«. </p>
<p> Dekret kojim se naređuje uništenje kipova donešen je kada je izaslanstvo zapadnih diplomata stiglo u Kabul kako bi se obavijestilo o uništenju desetak umjetničkih djela iz muzeja u Kabulu, među kojima je i Buda koji sjedi star oko 2.000 godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>UNICEF: u sukobima sudjeluje više od 300.000 djece-vojnika</p>
<p>ŽENEVA, 27. veljače </p>
<p> - Više od 300.000 djece- vojnika sudjeluje u sukobima diljem svijeta, osobito u DR Kongu, na Šri Lanci i u Ugandi, izjavila je u utorak u Ženevi Carol Bellamy, izvršna direktorica UN-ove zaklade za djecu (UNICEF). Bellamy je na taj zabrinjavajući podatak podsjetila objavljujući da su pobunjenici u južnom Sudanu predali više od 2600 djece- vojnika UN-ovim agencijama koje su ih prebacile iz zona sukoba.</p>
<p> UNICEF će pokušati ući u trag obiteljima te djece koja imaju između 8 i 18 godina, rekla je Bellamy. Tajno zračno prebacivanje djece iz zone sukoba slijedilo je nakon obećanja zapovjednika Sudanske narodnooslobodilačke vojske (SPLA) dano UNICEF-u u listopadu prošle godine da će demobilizirati svu djecu mlađu od 18 godina. Bellamy je istaknula da je riječ o najvećoj akciji demobiliziranja koju je UNICEF proveo posljednjih godina. Podsjetila je da je i Uganda prošli tjedan agencijama UN-a predala 163 djece-vojnika koja su stigla iz DR Konga, a uspješne su i slične akcije u Sijera Leoneu. Međunarodna konvencija o pravima djece iz 1989. i dodatni protokol usvojen 2000. zabranjuju novačenje djece mlađe od 18 godina u oružane snage. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Najviše nagrada »Brit Awards« Robbieu Williamsu</p>
<p>LONDON, 27. veljače</p>
<p> - Britanski rocker Robbie Williams osvojio je u ponedjeljak navečer u Londonu maksimalan broj nagrada na dodjeli britanskih glazbenih nagrada »Brit Awards«, iako je središnja tema večeri bio kontroverzni američki rapper Eminem koji je na pozornicu izašao s motornom pilom. </p>
<p> Williams, bivši član skupine Take That, proglašen je najboljim britanskim solo umjetnikom, a nagrađen je i za najbolji britanski singl i video spot. Po nagrade je došao okružen tjelesnim čuvarima nakon što ga je prošloga tjedna u Njemačkoj jedan obožavatelj gurnuo sa scene. </p>
<p> Eminem, čije su pjesme izazvale skandalizirane reakcije u SAD-u, dobio je nagradu za najboljeg stranog solo umjetnika. Izveo je svoj hit »The Real Slim Shady«, uništavajući lažnu kuću motornom pilom. Njegova sunarodnjakinja Madonna primila je nagradu za najbolju međunarodnu umjetnicu. Irska skupina U2, s osvojena tri Grammyja proteklog tjedna, proglašena je najboljom stranom skupinom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pa što ako Tinky Winky ima torbu?</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - »Laa Laa ima loptu, Po romobil, Dipsy šešir a, Tinky Winky torbu. Spomenuti atributi »Teletubbiesa«, rezultat su širokih istraživanja, prilagođenih potrebama određene dobne skupine. Ciljana publika su vrlo mala djeca, i sasvim je neprimjereno, program namijenjen isključivo njima, tumačiti prema značenjima koja mogu biti prihvatljiva samo kad je riječ o programima za odrasle.«, glasi službeno priopćenje BBC-a, vezano uz optužbe teleevangelista Jerryja Falwella kako je popularni Tinky Winky iz obitelji, izrazito bespolnih »Teletubbiesa « (možda zato što slatki junak nosi torbicu) homoseksualac. </p>
<p>Sa spomenutim objedama složili su se američki desničari, no i gay zajednica, koji u Tinkyju vide heroja oslobađanja djece od predrasuda i svoju ikonu. Navodno je jedna od specijalno gay oznaka i ta što Twinky ima trokut na glavi (!?), kao i to što je ljubičaste boje. Takva su gledišta, naravno, pronašla i svoje protivnike, uglavnom u liberalnim krugovima, no problem Tinkyjeve spolne orijentiranosti, ipak je digao dosta prašine. </p>
<p>»Cijela bura koja se stvorila oko Tinkyja i njegove homoseksualnosti, zapravo je konkurentski rat američkih i engleskih produkcijskih i televizijskih kuća koji se otvoreno bore za tržište«, rekao je direktor O.K. Nove TV Ivan Blažičko, komercijalne televizije koja u Hrvatskoj već nekoliko mjeseci prikazuje »Teletubbbiese«. Upravo na zahtjev hrvatskih gledatelja, od 4. ožujka ta će serija za djecu biti prikazivana pet puta u tjednu. </p>
<p>Konotacije koje je u TV svijetu izazvao sasvim nedužni i kod nas vrlo omiljeni Tinky, glavni urednik Nove TV Miroslav Lilić ležerno je prokomentirao: »Ma, tko to može imati nešto protiv homosekualaca. Pa, i oni su ljudi.« (H. Braut)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kako mozak obrađuje viceve</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Znanstvenici nastoje otkriti kako ljudski mozak obrađuje šale. Skeniranje mozga pokazalo je da igre riječima i druge vrste šala dešifriraju raličiti dijelovi mozga, ali da bismo šalu razumjeli i dobro se nasmijali, potreban je središnji put. </p>
<p> Rezultati istraživanja mogli bi odgovoriti na pitanje zašto neki ljudi gube smisao za humor nakon oštećenja određenog dijela mozga. Da bi ispitali biologiju humora, istraživači iz sveučilišta »York« u Torontu i s Neurološkog instituta u Londonu, skenirali su mozak 14 ispitanka koji su slušali viceve, izvješćuje BBC. Znanstvenici su izabrali dvije vrste šala: takozvane semantičke šale i igre riječima. Smijeh je u trenutku skeniranja bio suzdržan, ali su poslije svi ispitanici ocjenjivali šale ocjenama od jedan do pet.</p>
<p> Područja mozga za koja se zna da su uključena u razumijevanje jezika bila su aktivna dok su ispitanici slušali semantičke šale. No dok su pokušavali odgonetnuti igru riječima, uključivala su se područja zadužena za govor. Znanstvenici su otkrili da se u oba slučaja aktivira medijalni prefrontalni korteks, područje mozga koje kontrolira ponašanje povezano s nagrađivanjem. Osim toga, aktiviranje tog područja povezano je s ocjenama šala.</p>
<p> Istraživači su zaključili da različite tipove šala obrađuju različiti dijelovi mozga. Ali zadovoljstvo povezano s razumijevanjem vica uključuje zajednički model.</p>
<p> Istraživanje je objavljeno u časopisu »Nature Neuroscience«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Rupe u mišljenju nekih hrvatskih intelektualaca</p>
<p>Uz »Srpsko hrvatski dijalog o mogućnostima pomirenja dvaju naroda« održan u Beogradu / Hrvatske intelektualce zastupali Hrvoje Glavač, Sinan Gudžević, Igor Mandić, Nenad Popović i Slobodan Šnajder / Opet dileme je li Domovinski rat bio građanski ili obrambeni </p>
<p>Da neki Hrvati služe samo za »čepljenje rupa«, kako je to svojedobno duhovito napisao Joža Vlahović, pokazuju i najnoviji srpsko-hrvatski razgovori o pomirenju, koje su organizirali beogradski Goethe institut i grčki Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi. U prvi mah, budući da je vrijeme karnevala, čovjek bi pomislio da se radi o maškarama. Naime, ne prvi put i u istim ulogama pojavljuju se uglavnom iste osobe i na »svojim sedeljkama« lamentiraju o pomirbi, o nečemu u što ni sami ne vjeruju. Jer da vjeruju, onda bi na takve razgovore, koji nisu »mačji kašalj«, pozvali i mnoge druge koji se s njihovim idejama i mišljenjima ne slažu. </p>
<p>Nevjerojatno je da na takve razgovore s hrvatske strane svjetskim sponzorima nije palo na um pozvati Nedjeljka Fabrija, Ivana Aralicu, Veljka Barbierija, Slavka Mihalića, Dubravka Horvatića, Stjepana Čuića, Danijela Dragojevića ili Vukovarca Pavla Pavličića i Luka Paljetka, koji je iz Dubrovnika zbog srpske agresije morao pobjeći. Nasuprot njima, u svakoj sesiji sudjeluju: Igor Mandić, Slobodan Šnajder i Nenad Popović, a tu i tamo im se pridoda još ponetko za koga se i ne zna da je hrvatski pisac i uopće da li je pisac, kao što su to ovaj put Sinan Gudžević ili Hrvoje Glavač. Neki s drukčijim mišljenjem bili bi potrebni naprosto zbog vjerodostojnosti i ozbiljnosti teme, zar ne?! </p>
<p>No, kako se vjerojatno ne radi o tome - i sa srpske strane nisu sudjelovali mnogi koje to vjerojatno zanima, ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog srpskog ponosa i savjesti - već o nečemu posve prozirnom, onda je dobar i netko tko će se u ime tobožnjeg mišljenja »zaletjeti« i krivcima za raspad SFRJ proglasiti »strane agenture«, kao što je to učinio Igor Mandić. On, između ostaloga, i zato što u svojem »pravdoljublju« još uvijek ne zna je li srpska agresija na Hrvatsku bila građanski ili obrambeni rat? Dobro im dođe i Slobodan Šnajder, kojemu još uvijek nije razvidno »tko je bio tko u toj krvavoj igri«, u tom srpskom agresorskom ratu. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vrt u neprestanom trajanju</p>
<p>Uz premijeru eksperimentalnog filma Ivana Ladislava Galete »Endart« u kinu »Tuškanac« / Riječ je o djelu u nastanku koje će u svojoj konačnici sadržavati 18 dijelova / Temelj je rečenica romana »Uliks« koja je organizirana prstenasto bez jasnog početka i kraja</p>
<p>Eksperimentalni film Ivana Ladislava Galete »Endart«, premijerno prikazan u kinu »Tuškanac« zajedno s još dva eksperimentalna filma, »Glenn Miller« Tomislava Gotovca i »Nigredo« Zdravka Mustaća, dio je projekta pod nazivom »V.I.R.á.G.« koji predstavlja »work in progress« (djelo u nastanku). Rad se temelji na 18 slova jedne rečenice u romanu Jamesa Joycea »Uliks«. Rečenica glasi »Introibo ad altare Dei«, a premda sadrži 19 slova, kada se rečenica zatvori u prsten, prvo se i zadnje slovo stapaju u jedno i time se dobiva 18 slova zatvorenih bez početka i kraja, u kružnom toku. Osamnaest slova korespondiraju s 18 dijelova romana »Uliks«, a pojam zatvorenog kruga se u osnovi može poistovjetiti s drugim djelom Jamesa Joycea »Finneganovo bdijenje«. Svako slovo naziv je kratkog filmskog prizora, koji je samostalna mikro cjelina (fraktal) i ujedno odražava i oblikuje sveukupnu strukturu cjeline.</p>
<p>Premda »Endart« sadrži samo nekoliko filmskih prizora, Ivan Ladislav Galeta kaže da će se taj rad u svojoj završnici sastojati od 18 video-filmskih prizora koji će biti isprekidani s 18 slova navedene rečenice. Samo će na jednom mjestu biti umetnut naslov »Endart« koji će istodobno označavati »početak« i »kraj« projekcije. Dakle, kod toga »beskonačnog« filma »početak« njegova gledanja i njegov »kraj« svaki će gledatelj određivati individualno. Svi prizori spomenutog Galetina filma, odnosno djela u nastanku, snimljeni su u autorovu vrtu, gdje skladan život čovjeka i prirode ima glavnu narativnu funkciju.</p>
<p> Kao posebno dojmljivo svojstvo filma treba izdvojiti fotografiju koja inzistira na što bogatijem prikazu prirode, posebice zelenila. U slučaju čitavog filma intenzivni valeri boja vrlo snažno utječu na opažaj gledatelja. Učestala su i usporena kretanja koja izazivaju u gledatelja ponajprije osjećaj nelagode. Doduše, u ovom slučaju usporavanjem kretanja pretpostavlja se nekakav pozitivan osjećaj. Redatelj fiksira sadašnje, naglašava trenutačno stanje i na taj način komentira situaciju. </p>
<p>Uz to, zbog sporosti prizora, prikazani predmeti i bića dobivaju na težini, te se tako ostvaruje privid monumentalnosti, a to je posebno efektno izvedeno u slučajevima kada su snimana zrnca graška koja padaju u košaru i malene životinje koje su stanovnici snimanog vrta.</p>
<p>Uz usporena kretanja u Galetinu »Endartu« učestala je i stop-fotografija, odnosno zaustavljeni pokret. Tim se postupkom film znatno približava doživljaju fotografije, a zbog njene statične kvalitete znatno se poništava dojam treće dimenzije. Takav postupak ima snažnu retoričku vrijednost, jer označava svojevrstan status quo, nekakav zaključak, trenutak završetka nekog procesa. Dakle, riječ je o istrgnutom trenutku trajanja, pravljenog od prolaznog (filmski zapis) na nešto neprolazno, svođenje fizičke stvarnosti na odabrani trenutak. Upravo u tom smislu je ocrtana postavka o djelu u nastanku koje karakterizira prstenasta struktura u kojoj sam gledatelj bira početak i kraj projekcije filmskog zapisa. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Književni portreti</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - U jednoj Márquezovoj priči gospođa Lázara zaključuje da je osvajanje porok. Porok je po svemu sudeći i pisanje, kojim Márquez osvaja teritorij u kojem je dominacija jedino poželjna. I svoju najnoviju knjigu književni kritičar, esejist i feljtonist Zdravko Zima naslovljava »Porok pisanja«, pozivajući se i na samoga Máqueza, ali i na činjenicu da ako pisanje nije rutina, ono jest kreacija, a time u dosluhu s porokom. Jer, kaže Zima, pisanje je isto tako i opsesija, a i ona je u blizini poroka. Pisanje je, napokon, osvajanje čitaoca, a i to je neka vrsta poroka. Eto, zato se i Zimina peta knjiga koja okuplja književno-kritičke portrete naziva »Porok pisanja«. Među pedeset vrsno ispisanih i zaokruženih medaljona nalaze se brojna slavna imena, među kojima su Hamvas, Horvath, Kafka, Rilke, Grass, Enzensberger, Werfel, Eco, Hašek, ali i rasprave o Krleži, Kišu, Matošu, Lunačeku, Tenžeri, Novaku...Riječ je tekstovima što ih je autor objavljivao u hrvatskome tisku, a za ovu ih je prigodu kritički odabrao i omeđio koricama knjige koju je tiskala zagrebačka nakladnička kuća SysPrit, a uredila Snježana Husić. </p>
<p>Javnosti su »Porok pisanja« u utorak u Društvu hrvatskih književnika predstavili Zvonimir Berković i Slobodan Prosperov Novak. »Zima bi u nas, poput Magrisa u Italiji, trebao biti pisac terze pagine, jer je najbolji dio hrvatske književnosti ostao vjeran novinama«, kazao je Slobodan P. Novak ističući da je on pisac ležerna načina stvaranja asocijacija, blage ironije i neupitne erudicije. Stoga je i ova knjiga Zimin odgovor »balkanskoj školi proizvoljnosti« kakvom se vodi velik dio današnje aktualne kritike. Pišući o novim knjigama, vraća našem nakladništvu odavno izgubljeni smisao i čvrstinu. Jer riječ je o autoru koji se artizmom svoga pera nastavlja na prethodnike kakvi su Matoš,Krleža, Šoljan i Tenžera oslikavajući i vrednujući ne samo piščevo djelo već i kontekst u kojemu je ono izniklo. Zvonimir Berković, govoreći o Zimi, napravio je paralelu s Vladimirom Lunačekom navodeći njihove sličnosti i različitosti. Na kraju je zaključio da su mu Zimini tekstovi savršen kompas gdje tražiti vrijednosti i što čitati. Parafrazirajući Simone Weil, koja se pita treba li uništiti svijet iz vlastitog ega ili uništiti ego zbog svijeta, Zdravko Zima rekao je na kraju da je i ovu knjigu napisao priklanjajući se ovomu drugom.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Životni slučaj samoubojice </p>
<p>U Zagrebačkome kazalištu mladih 25. veljače premijerno je izveden komad Petera Turrinija »Konačno kraj« u produkciji Kazališne radionice Gustl i ZKM-a te uz pomoć Austrijskoga kulturnog instituta. Ova monodrama u režiji Nine Kleflin i izvedbi Damira Šabana, nakon »Alpskog rumenila« i »Krčmarice« već je treće predstavljanje poznata austrijskog dramatičara i pjesnika zagrebačkoj publici.</p>
<p>Uloga čovjeka koji je odlučio skratiti svoje korake do »konačnog« kraja, odnosno povući obarač pištolja koji drži na sljepoočici, nakon što izbroji do tisuću, odlično je legla Damiru Šabanu. Između naleta odbrojavanja on pažljivo odmjerenim pokretima (za što je prema programskoj knjižici suodgovorna Asja Potočnjak) i strogo kontroliranim glasom uvjerljivo i prirodno izlaže životni slučaj jednog samoubojice. </p>
<p>To je čitav niz situacija prekida komunikacije i pokušaja njezina ponovnog uspostavljanja, serija prepričanih uspjelih i neuspjelih prikrivanja ljudske slabosti i ranjivosti, zapravo, čitav život u njegovoj brojalici do tisuću. Šabanovo držanje i ritam uspješno ocrtavaju psihoze i osamljenost osobe na rubu, osobe koja se taj rub sprema prijeći, pri tome prateći i gradeći jednostavnu dramaturgiju koja polako vodi do vrhunca.</p>
<p> U tome mu pomaže i scenografija, koja svojom zatvorenom konstrukcijom izravno pojačava osjećaj nemoći i izoliranosti s kojima se Turrinijev lik suočava. Naime, Damir Šaban čitavo vrijeme igra stojeći zatvoren u prozirnom valjku, nasred inače prazne scene, iz kojeg ne može izaći, ali u koji se ne može niti ući. Na tom tragu skučenosti i opkoljenosti je i rješenje svjetla, koje u obliku jedne žarulje što svijetli iznad njegove glave, neodoljivo podsjeća na scenu iz neke samice. </p>
<p>Takvo sužavanje manevarskog prostora redateljica Nina Kleflin mudro je iskoristila za neposrednost u postizanju efekta izdvojenosti i klaustrofobične nelagode shizofrenih faza koje lik proživljava. Doslovna režija kojom vodi predstavu, možda ne otvara sve mogućnosti kojima može zaskočiti gledatelje, ali zato pokazuje redateljičinu sigurnost u svoju viziju kazališnog horizonta.</p>
<p>Zvonimir Dobrović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kacige kroz povijest</p>
<p>Galerija »Zvonimir« MORH-a / Izložba »Kacige u Hrvatskoj« Želimira Škobernea i Ivana Ružića nudi reprezentativan povijesni prikaz razvoja vojnih pokrivala za glavu od prapovijesti do Domovinskog rata </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Povijest svijeta bez sumnje je povijest ratovanja, krvavih bitaka i mirisa baruta što prate čovjekovu iskonsku želju (a valjda i potrebu) za borbom i dominacijom nad drugim. Od luka i strijele, prostih komada oružja - topova i kugla pa sve do modernih laserskih ciljnika traje okrutna borba čovjeka protiv čovjeka koju će u tonama knjiga objašnjavati generacije filozofa, sociologa i pisaca.</p>
<p>Jedna od najzanimljivijih izložaba što svjedoči burnu povijest ratovanja, otvorena je u ponedjeljak u Galeriji »Zvonimir« MORH-a. Izvanredno postavljena, izložba »Kacige u Hrvatskoj« autora Ivana Ružića i Želimira Škobernea nudi doista sjajan povijesni prikaz pokrivala što su čuvala - hrabre glave vojnika od pretpovijesti do Domovinskog rata. Koliki je napor bio prikupiti materijale iz raznih hrvatskih muzeja (povijesnih, arheoloških i gradskih), od Istre pa sve do Zagreba, objasnio je pred brojnim auditorijem pomoćnik ministra obrane Zoran Batušić. Obilazeći Hrvatsku, arheolog i stručnjak za željezno doba, savjetnik Muzeja grada Zagreba i nalaznik slavne žumberačke kacige Želimir Škoberne i Ivan Ružić, viši kustos MGZ-a, skupili su na jednom mjestu impresivne materijale od već spomenute zdjelaste kacige konjaničkog kneza ratnika nađene u grobu na Žumberku, preko kaciga hrabrih rimskih legionara, zatim kaciga srednjovjekovnih ratnika, pozlaćenih kaciga »carskih« vojski 17. i 18. stoljeća, pa sve do čeličnih kaciga iz burne povijesti 20. stoljeća, odnosno najsuvremenijih rađenih od posebnih materijala.</p>
<p>Svi su izlošci postavljeni u velike staklene vitrine, dok vrlo zanimljivi plakati, fotografije i tekstualni sažetci rese zidove Galerije »Zvonimir«. Izložbu prati i izvanredan katalog s iscrpnim povijesnim podatcima i nizom fotografija u boji.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Ljubavna pisma Staljinu« u Sarajevu</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Zagrebački Teatar ITD nastupio je u ponedjeljak na večer s predstavom »Ljubavna pisma Staljinu« Juana Mayorgea, u režiji Saše Broz, na 17. međunarodnom festivalu »Sarajevska zima«. Nakon izvedbe u prepunoj velikoj dvorani sarajevskog Narodnog pozorišta Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu priredilo je prijam u čast Teatra ITD, na kojemu su bili mnogi uzvanici iz kulturnog, javnog i političkog života Bosne i Hercegovine.</p>
<p> Nakon prošlogodišnjeg uspjeha na istom festivalu s predstavom »Alma Mahler« interes za nastup Teatra ITD bio je iznimno velik. Sjećajući se izvedbe »Nesigurne priče« Nataše Rajaković i Bobe Jelčića, prije dvije godine na MESS-u, Sarajlije su izrazili želju da ponovno ugoste i tu predstavu, ali i »Stilske vježbe« koje su 33 godine na repertoaru Teatra ITD. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izložba slika Ivana Meseka </p>
<p>ČAKOVEC, 27. veljače</p>
<p> - U izložbenom salonu Muzeja Međimurja u Čakovcu može se razgledati izložba slika akademskog slikara Ivana Meseka iz Varaždina. Mesek spada u najmlađu skupinu hrvatskih likovnih umjetnika, njegov je interes u području likovnosti izuzetno širok, od klasičnog slikarstva do konceptualnog pristupa, rekao je, otvarajući izložbu, likovni kritičar Marijan Špoljar. Mesek je rođen u Varaždinu, gdje je završio gimnaziju, dok je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Kokota, završio 1995. godine. Bio je sudionik međunarodne ljetne akademije u Salzburgu, a na akademiji u Münchenu je od 1996. do 1999. godine pohađao postdiplomski studij »Likovno oblikovanje i terapija«. Čakovečkoj likovnoj publici Ivan Mesek predstavlja 20 slika i crteža, nastalih tijekom minulih triju godina. Većinom je riječ o slikama rađenima akrilom na platnu. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Al Pacino i Hilary Swank glumit će u »Nesanici«</p>
<p>ZAGREB/LOS ANGELES, 27. veljače</p>
<p> - Al Pacino obvezao se da će glumiti u filmu »Insomnia« (Nesanica), remakeu norveškog filma iz godine 1997. o detektivu koji slučajno ubije svojeg partnera. Zvijezda filma »Dečki nikada ne plaču« Hilary Swank pridružit će se produkciji u ulozi policijske časnice koja pokušava otkriti istinu. »Kad vam se ukaže prilika da radite s Pacinom, grabite je, ali ovo je posebno uzbudljivo, jer smo njega imali na umu gotovo od trenutka kad smo dobili prava na remake prije tri godine«, izjavio je jedan od filmskih producenata Paul Witt za Daily Variety. Redatelj Christopher Nolan koji je osvojio nagradu za scenarij na proteklom filmskom festivalu Sundance za mudro konstruirani film noir »Memento«, režirat će za producentsku tvrtku Alcon. Mjesto radnje premješteno je iz Norveške na Aljasku, kamo je Pacino pozvan da istraži ubojstvo, ali se nađe u situaciji da sam počini ubojstvo. Snimanje će se odvijati u Vancouveru, a trebalo bi početi 12. travnja. Pacino počinje raditi na filmu kad završi »People I Know«, priču o newyorškom publicistu. Swank, prošlogodišnja dobitnica Oscara, zadnji put je nastupila u filmu »The Gift«. Glumila je u još jednoj produkciji Alcona, »The Affair of the Necklace«, koji će distribuirati Warner Bros. ujesen. Originalnu »Insomniju« režirao je Erik Skjoldbjaerg, koji je nedavno dovršio »Prozac Nation«, u kojemu glumi Šveđanin Stellan Skarsgird (»Dobri Will Hunting«, »Lomeći valove«). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Šuker i Balaban od prve minute zajedno u napadu</p>
<p>Nogometne reprezentacije Hrvatske i Austrije igraju u srijedu na Kantridi (18 sati) prijateljsku utakmicu / Izborniku Mirku Joziću taj će dvoboj biti glavna provjera uoči kvalifikacijske utakmice za SP protiv Latvije, 24. travnja u Osijeku </p>
<p>RIJEKA, 27. veljače</p>
<p> - Konferencija za novinstvo izbornika hrvatske i austrijske nogometne reprezentacije, Mirka Jozića i Otta Barića, uoči prijateljskog ogleda u srijedu na Kantridi (18 sati) bila je puna uzajamnih komplimenata. I najava kako se očekuje da će obje reprezentacije ispuniti želje nogometne javnosti i gledatelja, koji će vidjeti kvalitetan dvoboj.</p>
<p>Barić je u uvodu istaknuo da mu je drago što je austrijsku reprezentaciju i brojne novinare doveo u Rijeku, među ostalim i stoga što u toj luci postoji vez bivšeg monarha Franje Josipa. Kad se okrenuo nogometu, rekao je: </p>
<p>- Poduzet ćemo sve da se dobro odupremo tako kvalitetnoj reprezentaciji kao što je Hrvatska. Nadam se da ćemo to učiniti uspješno jer smo u zadnjih šest mjeseci postigli značajan korak prema naprijed u našoj reprezentaciji.</p>
<p>Jozić se zahvalio Bariću već zbog same činjenice što je austrijski Savez prihvatio odigravanje utakmice, bitne kako za nastavak dobrih prijateljskih odnosa dvaju saveza, a još više za ono što nogometaše čeka za mjesec dana. A to je kvalifikacijska utakmica za SP protiv Latvije, 24. travnja u Osijeku, kojoj je sve podređeno:</p>
<p>- Stvaramo momčad za utakmicu s Latvijom pa je zato kompozicija ofenzivnija. U nekim drugim okolnostima, možda bi bila drukčija.</p>
<p>Izbornik je pomalo iznenadio novinare odlučivši od prve minute ukazati povjerenje Mariju Cvitanoviću:</p>
<p>- Budući da je otpala kombinacija s ozlijeđenim Rapaićem, smatram prirodnim da pokušam s Marijom Cvitanovićem na mjestu koje sam inače namijenio Jarniju. No, kako Jarni ima poteškoća, a Cvitanović je na treninzima pokazao da ne osjeća posljedice ozljede prije mjesec dana u Puli, eto ga u sastavu.</p>
<p>Austrijski su se novinari posebice raspitivali o Bošku Balabanu, njima još nepoznatom igraču koji bi trebao praviti društvo Davoru Šukeru u vrhu napada. U vezi s Balabanom odgovor je, umjesto Jozića, ponudio Barić:</p>
<p>- Riječ je o jakom, brzom, direktnom, spretnom i vještom igraču i strijelcu, tako da trebamo dvostruko otvoriti oči, jer Šuker je uvijek - Šuker, a sad evo i novog igrača.</p>
<p>Barić je tumačio kako će mu posebno nedostajati Martin Stranzl, kojeg je usporedio s Igorom Bišćanom:</p>
<p>- Riječ je o igraču velikog radijusa kretanja, čvrstog u dvobojima, direktnog. Stoga me pomalo i čudi zašto Jozić nije Bišćana uvrstio u sastav, ali ga i razumijem. Jer, iz hrvatske se formacije jasno nazire ofenzivno opredjeljenje, a to se može naslutiti i iz mog sastava.</p>
<p>Spomenuo je još Barić kako će umjesto Vastića u nastavku prigodu dobiti Kocijan te da bi bio zadovoljniji dobrim austrijskim nastupom nego pobjedom po svaku cijenu. S tim se složio i Mirko Jozić, tiho prozborivši da ipak voli i - pobijediti.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>IAAF će suspendirati 21 atletičara?</p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> - Međunarodni atletski savez (IAAF) mogao bi suspendirati sve atletičare koji su u nedjelju nastupili u utrci na 3000 metara na dvoranskom prvenstvu Njemačke u Dortmundu. Tako suspenzija prijeti 21 atletičaru.</p>
<p>Naime, na toj je utrci nastupio bivši olimpijski pobjednik Dieter Baumann, koji zbog dopinga »služi« dvogodišnju kaznu zabrane nastupa. Baumann je nastup u Dortmundu izborio tužbom na civilnom sudu. </p>
<p>Po pravilima IAAF-a, svaki atletičar koji sudjeluje u utrci na kojoj nastupa netko koje pod kaznom biva automatski suspendiran. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Andrija Mijačika novi glavni tajnik HOO-a </p>
<p>HOO će biti ustrojen u pet organizacijskih jedinica, a to su tajništvo, ured nacionalnih sportskih saveza, ured za olimpijski program, ured za lokalni sport te zajedničke službe</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Andrija Mijačika novi je glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora. Na tu ga je dužnost imenovalo Vijeće HOO-a nakon provedenog javnog natječaja na koji se javio samo Mijačika. U iduće četiri godine dosadašnji glavni tajnik Zagrebačkog sportskog saveza i član Vijeća HOO-a bit će tako osoba ovlaštena za zastupanje krovne organizacije hrvatskog sporta, nakon što je to mjesto posljednjih mjeseci bilo upražnjeno odlaskom u mirovinu bivšeg glavnog tajnika, Slavka Podgorelca.</p>
<p> Odmah nakon imenovanja, Mijačika je Vijeću obrazložio prijedlog Pravilnika o poslovnom ustrojstvu Hrvatskog olimpijskog odbora. Prema tom prijedlogu, kojeg je Vijeće jednoglasno prihvatilo, HOO će biti ustrojen u pet organizacijskih jedinica, a to su tajništvo, ured nacionalnih sportskih saveza, ured za olimpijski program, ured za lokalni sport te zajedničke službe. </p>
<p>Uspostavom ovakvog poslovnog ustroja te skorim imenovanjem direktora spomenutih ureda HOO će, smatra Mijačika, postati visoko organizirani sportski sustav u kojem će više ljudi imati vrlo jasne i značajne uloge. </p>
<p>- Tako će, primjerice, direktor ureda nacionalnih sportskih saveza biti osoba s vrlo velikim ovlastima i čak medijski vrlo eksponirana. Nadam se da ćemo sva tri direktora izabrati u idućih mjesec dana, rekao je Mijačika. </p>
<p>Na šestoj sjednici Vijeća HOO raskinut je dosadašnji kolektivni ugovor, a novi će biti sklopljen u roku od tri mjeseca i ponudit će, kako je rekao predsjednik HOO-a Zdravko Hebel, najbolje rješenje za zaposlene, a u skladu s trenutnim financijskim i ostalim uvjetima u HOO-u i zemlji. Ni ovoj sjednici nije nazočio član Međunarodnog olimpijskog odbora i bivši predsjednik HOO-a, Antun Vrdoljak. (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Preporod Gorana Vlaovića</p>
<p> RIJEKA, 27. veljače</p>
<p> - Goran Vlaović, nogometaš grčkog Panathinaikosa i hrvatski reprezentativac, napokon je dobre volje.</p>
<p>- U Panathinaikosu sam bio zapostavljen, nikako nisam mogao do mjesta u momčadi. No, kad je otišao Anastasiadis i došao Apostolakis, dobio sam prigodu i u subotu sam igrao od prve minute, u Pirgosu protiv Paniliakosa. Postigao sam pogodak, bio sam dodavač, pobijedili smo 3-0 i proglasili su me igračem utakmice. Što se ljepše igraču može dogoditi!</p>
<p>Prisjetio se Vlaović i crnih dana uz bivšeg trenera Anastasiadisa, dana koje želi što brže zaboraviti:</p>
<p>- Imao je čovjek sasvim drukčiju viziju, za razliku od uprave, koja je uložila dosta novca da dovede mene, Šarića i još neke igrače. No, trener je uporno želio stvoriti nešto originalno, oslanjajući se samo na domaće igrače. Nije išlo. Nažalost, ja sam bio jedna od žrtava njegovih ideja, ali kad je došlo do dvostrukog sloma protiv Sturma u Ligi prvaka, trener više nije mogao opstati.</p>
<p>Nakon toga je Vlaoviću krenulo nabolje, pa se sad osjeća kao nov, pun entuzijazma. Dakako, i planova vezanih uz reprezentaciju. Uostalom, izbornik Jozić ne krije da mu je Vlaović jedna od glavnih uzdanica u napadu.</p>
<p>- Podigla me utakmica prije mjesec dana u Puli. Neki su sumnjali u opravdanost Jozićeva poziva protiv Rumunjske, obrazlažući da ću se i ja utopiti u sivilu B reprezentacije. No, ja sam taj poziv gledao sasvim drukčije. Bio sam presretan i ponosan, posebno mi je drago što sam i u toj utakmici proglašen prvim igračem. Više nisam mogao natrag, sve mi je to bilo veoma važno.</p>
<p>Vlaović zna izbornika Jozića još iz mladih jugoslavenskih reprezentacija, kad ga je pozivao na neke akcije:</p>
<p>- Ipak, ovo je nova momčad, smjena je bila neminovna. Potencijala ima, u to ne treba sumnjati, samo moramo doseći sigurnost i samouvjerenost. Najveća kvaliteta Blaževićevih »vatrenih« na Svjetskom prvenstvu bila je upravo samouvjerenost. Nikoga se ne treba bojati, ali nikoga ne treba ni podcijeniti.</p>
<p>Vlaović je zadnji put za A reprezentaciju Hrvatske igrao 1999. godine:</p>
<p>- Bilo je to preklani protiv Malte, nakon toga sam se ozlijedio. Čujem da bih trebao početi u prvoj postavi protiv Austrije i to me još više ohrabruje. Mislim da kao igrač mogu još dosta dati, tek mi je 28 godina i ne osjećam se istrošeno.</p>
<p>O izgledima hrvatske reprezentacije govori:</p>
<p>- Moramo biti itekako oprezni protiv tzv. malih reprezentacija, imajući stalno pred očima da zbog poraza protiv Makedonije u Skopju nismo igrali na lanjskom EP. Prvi suparnik, Latvija, bit će nezgodnija u Osijeku nego na gostovanju, jer će se sigurno zatvoriti. A i najveće momčadi s bunkerom znaju imati problema. Ipak, optimist sam i s nestrpljenjem očekujem sva reprezentativna zbivanja. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Moramo zaustaviti rezultatski pad«</p>
<p>»Hrvatska ima potencijala i mnogi nam zbog toga zavide. Zato se pomalo i uvodim u neke poslove na tu temu. Među ostalim, pitanje je dana kad bi trebala krenuti moja nogometna akademija, kaže Davor Šuker</p>
<p>RIJEKA, 27. veljače</p>
<p> - Kad govori o reprezentaciji, Davor Šuker (33) se poistovjećuje s Tonyjem Cascarinom (39). Riječ je o poznatom reprezentativcu Republike Irske koji, iako već blizu četrdesetima, uglavnom ulazi u igru zadnjih pola sata i obavezno postigne pogodak. Jasno, svi su prezadovoljni - i on i reprezentacija i izbornik.</p>
<p>Ne, nije se Šuker (trenutačno igrač engleskog West Hama), spomenuvši Cascarina, predao pred obavezama koje nameće igranje u izabranoj vrsti. Da je tako, ne bi ga ni bilo na riječkom skupu, ne bi bio glavna atrakcija, čovjek s kojim se obavezno žele fotografirati brojni japanski turisti. Jednostavno, Šuker vrlo dobro zna da se protiv nekih zakonitosti ne može:</p>
<p>- Zub vremena čini svoje, 33 su mi godine, nisam više za onaj suludi ritam srijeda-nedjelja kad u svakoj utakmici moraš »poginuti«. No, ne poričem kako me i sad obuzima veliko iščekivanje kad trener iscrtava startnu postavu ili kad mi da znak na klupi da uđem u igru.</p>
<p>Stoga, na upit gdje mu je mjesto u Jozićevoj vrsti, Šuker spremno odgovara:</p>
<p>- Treba vjerovati izborniku i pričekati utakmicu, da se vidi koji je recept najbolji. </p>
<p>O utakmici s Austrijom Šuker kaže:</p>
<p>- Znam da Otto Barić dovodi nabrušenu momčad željnu revanša za lanjski bečki poraz, ali još prije i stoga što i oni traže sastav za kvalifikacijske utakmice. Nama je bitno zaustaviti rezultatski pad i na uspjehu se, korak po korak, opet dizati. Ima u našim redovima potencijala i mnogi nam na tome zavide. Zato se pomalo i uvodim u neke poslove na tu temu. Među ostalim, pitanje je dana kad bi trebala krenuti moja nogometna akademija. Okupit ću darovitu djecu sa svih strana, besplatno im ponuditi rad, a onda, tko se istakne i nametne, već ću znati kako s njim.</p>
<p>A gdje bi bila ta akademija?</p>
<p>- Najbliži je Umag, ali kod nas je sve neizvjesno. Taman kad pomisliš da si nešto dogovorio, odnekud opet treba donijeti dodatnu potvrdu, odobrenje, novac... Imam osjećaj da se svi u nas nekako trude da odbiju sve moguće ulagače. </p>
<p>Ladić je navodno ipak probio led i trebao bi u Istri početi graditi teren za golf:</p>
<p>- Pitajte ga što je točno s tim pa ćete vidjeti da ni približno nije gotovo kad se govori da je gotovo. Umjesto da se mjerodavni požure, ostavili su Ladića u nekom zrakopraznom prostoru i ne bi me začudilo da se čovjek predomisli i sve pošalje k vragu. Stoga i ja razmišljam o rezervnoj varijanti, mogućnosti da se smjestim u SAD gdje ima mnogo mogućnosti za takav posao. No, bilo bi mi žao da to ne bude kod nas.</p>
<p>Raspričao se Šuker i o tome kako se nada da je s dnevnog reda skinuta vječna priča o premijama za nastup u reprezentaciji:</p>
<p>- Već smo mnogo puta o tome pregovarali i utvrdili odnos, neka se zna da 60 posto od mogućeg dobitka za plasman na SP ide onima koji su taj plasman izborili, a to smo mi igrači, a ostalih 40 posto Savezu. Također, trebaju biti specificirani honorari naših igara u kvalifikacijama, s tim da nije isto kad igramo protiv San Marina ili, primjerice, protiv Belgije ili Škotske. </p>
<p>Kad je riječ o budućnosti, Šuker kaže kako se ne vidi u strukturama Hrvatskog nogometnog saveza:</p>
<p>- Ne pada mi na pamet sudjelovati u nečemu gdje se može naći 15 ljudi u Skupštini i nadglasati te...</p>
<p>Uglavnom, iz Šukerovih se riječi osjeća da je još kako željan igranja, da ga raduju pozivi u reprezentaciju i da ga nimalo neće smetati ako krene putem Cascarinija, dakle ulazi u igru u trenucima kad je suparnik ispraznio sve akumulatore. Ta je situacija gotovo idealna da se pojavi netko i kazni ga s pogotkom-dva. (Z. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Niko Kranjčar želi i juniorski Kup</p>
<p>Dinamovi su kadeti osvojili Kup Hrvatske na završnome turniru u Poreču i Rovinju, a Niko Kranjčar proglašen je najboljim igračem / Poreč će idućeg vikenda biti domaćin juniorima u istome natjecanu, a Niko Kranjčar predvodit će i ovaj Dinamov uzrast</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Još je jedan pokal prošlog vikenda završio u Dinamovim vitrinama. Kadeti »modrih« pobjednici su hrvatskoga Kupa, završnica natjecanja odigrana je u Poreču i Rovinju, a uspjeh svakako dobiva na težini ako se zna da je većina Dinamovih nogometaša u samo četiri dana odigrala čak šest utakmica! Naime, neki je mudrac u Hrvatskom nogometnom savezu upravo u terminu odigravanja završnice Kupa dogovorio i dvije prijateljske reprezentativne utakmice sa Češkom, pa su tako »dinamovci« Kranjčar, Čale, Džidić, Oraščanin, Bašić i Stipković bili angažirani do krajnjih granica...</p>
<p>- Na jednoj se utakmici ozlijedio Oraščanin, a ni sam ne znam kako je naš fizioterapeut Igor Segher uspio osposobiti nogometaše za sve utakmice. Netko bi se iz HNS-a morao brinuti o kalendaru natjecanja, svima su im puna usta hvale kad se ostvare dobri rezultati, ali uvjeti u kojima se odigrava završnica Kupa su katastrofalni, žestio se pred novinarima trener Dinamovih kadeta, Đuro Bago.</p>
<p>I posve je u pravu. Dodajmo da je maksimirska nada Niko Kranjčar (16 i pol godina) izabran za najboljega igrača turnira. Evo i Dinamovih rezultata: Varteks 1-0 (strijelac Stipković), Osijek 1-1 (autogol Osijeka), Hajduk 1-1 (Kranjčar), Rijeka 3-0 (Kranjčar, Stipković, Barnjak). Naslov su osvojili ovi igrači: Troskot, Čičak, Čale, Džidić, Oraščanin, Bašić, Cindrić, Povrženić, Kranjčar, Stipković, Barnjak, Šimić, Landeka, Štrok, Hotko, Šaka, Milić i Musli.</p>
<p>- Sve su momčadi bile ravnopravne, no mi smo imali Niku Kranjčara koji je bio prevaga. Opet je iskazao silnu klasu, iako mu nije bilo lako, jer su suparnički igrači na njemu radili prekršaje za »doživotnu robiju«, pa sam ga tako na jednoj utakmici morao izvaditi iz igre 20-ak minuta prije kraja. Ipak je najvažnije djetetu sačuvati zdravlje, dodao je Bago.</p>
<p>Tajnik Dinamove Omladinske škole Branko Prenc naglasio je sljedeće:</p>
<p>- U nogometu sam desetljećima, u Dinamu devet godina. Ali, nikad nisam vidio ovakvu generaciju, ovakvo je zajedništvo neopisivo. Kako su samo tukli Kranjčara! Ali, sve smo izdržali i mogu vam reći da nikad nisam bio sretniji, pričao je Prenc.</p>
<p>A Niko Kranjčar je dodao:</p>
<p>- Iznimno sam sretan jer sam napokon osvojio trofej sa svojom generacijom, dosad sam, naime, uvijek nešto osvajao sa starijima.</p>
<p>Nazočni su bili i direktor Omladinske škole »modrih« Marko Mlinarić te trener prve momčadi Hrvoje Braović koji je pohvalio kadete, trenera Bagu i rekao:</p>
<p>- Nadam se da će Niko Kranjčar ove sezone osvojiti još barem dva trofeja, od toga jedan sa seniorima! Čim se ukaže prazan hod u omladinskim kategorijama, odmah ću ga uključiti u rad s prvom momčadi. I ja sam, inače, ogorčen ponašanjem ljudi u HNS-u. Za janjetinu i skupe večere imaju novca, ali za osiguravanje uvjeta za normalno odigravanje omladinskih turnira nemaju! A samo bi za jedan dan trebalo produžiti natjecanje, kaže Braović.</p>
<p>Idući će vikend donijeti još jedno iskušenje Dinamovim omladincima. Naime, u Poreču se od petka do nedjelje igra završnica Kupa Hrvatske, sudionici su još Osijek, Hajduk i Orijent koji je eliminirao Rijeku. Niko Kranjčar će i tamo predvoditi »plavu« mladost, ali neće biti također nadarenog Brazilca Da Silve, koji je definitivno posuđen drugoligašu Sesvetama.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Crespo: Italija i Argentina ne mogu igrati prijateljsku utakmicu</p>
<p>U srijedu će se odigrati tri iznimno zanimljive prijateljske nogometne utakmice: u Rimu će se sudariti Italija i Argentina, u Birminghamu Engleska i Španjolska, a u Parizu Francuska i Njemačka</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Između ovotjednih prijateljskih dvoboja nogometnih reprezentacija, najzanimljiviji će biti sudari nogometaša Italije i Argentine, Francuske i Njemačke te Engleske i Španjolske.</p>
<p>Italija i Argentina posljednji su se put susrele u polufinalu Svjetskog prvenstva 1990. kojem je Italija bila domaćin. Tada su, nakon izvođenja jedanaesterca, slavili Argentinci. Da dvoboj koji će se u srijedu igrati na Olimpijskom stadionu u Rimu neće biti samo revijalnog karaktera potvrđuju i riječi napadača Lazija i argentinskog reprezentativca, Hernana Crespa.</p>
<p>- Italija protiv Argentine - to nikada ne može biti samo prijateljska utakmica. To će možda biti i finale Svjetskog prvenstva 2002. godine, izjavio je Crespo, napomenuvši da se još dobro sjeća utakmice otprije 11 godina koju je, kao 15-godišnjak, gledao na televiziji.</p>
<p>Talijani i Argentinci dosad su se ogledali 12 puta - Italija je slavila šest puta, Argentina dvaput, a četiri su utakmice završile bez pobjednika.</p>
<p>U Birminghamu će, također u srijedu, igrati Englezi i Španjolci. Te su se dvije vrste posljednji put ogledale na EP 1996. godine, kad su u četvrtfinalu slavili Španjolci nakon jedanaesteraca. Ova će utakmica biti i debi novog engleskog izbornika Svena Gorana Erikssona.</p>
<p>Za Englesku bi trebali nastupiti - vratar David James, braniči Gary Neville, Sol Campbell, Wes Brown, Ashley Cole, vezni igrači Nick Barmby, Nicky Butt, David Beckham, Joe Cole te napadači Emile Heskey, Robbie Fowler.</p>
<p>Na vratima Španjolske bit će Iker Casillas, u obrani Manuel Pablo, Abelardo, Ivan Helguera, Sergi, u veznom redu Guardiola, Luis Enrique, Mendieta, Exteberria te Raul i Urzaiz u napadu.</p>
<p>U Parizu će se pak ogledati Francuzi, aktualni svjetski i europski prvaci, te Nijemci, koji od osvajanja naslova prvaka Europe 1996. na velikim natjecanjima bilježe rezultate koji ne zadovoljavaju njihove apetite. No, Francuzima je dvoboj s Njemačkom uvijek veliki izazov. I danas se mnogi sjećaju polufinala SP 1982. kad su Francuzi u produžetku vodili 3-1, no uporni Nijemci su izjednačili i na kraju slavili nakon izvođenja jedanaesterca.</p>
<p>Vjerojatni sastav Francuske - vratar Barthez, braniči Candela, Desailly, Leboeuf, Lizarazu, vezni igrači Vieira, Petit, Djorkaeff, Pires, Zidane, Dugarry, napadač Henry.</p>
<p>Vjerojatni sastav Njemačke - vratar Kahn, braniči Wörns, Jeremies, Linke, vezni igrači Rehmer, Hamann, Ramelow, Ballack, Ziege, napadači Scholl, Bierhoff. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Čuvamo Janicu za uzbudljivu završnicu«</p>
<p>U austrijskom Innerkremsu Janica Kostelić će se, uz nastup na Otvorenom prvenstvu Hrvatske, pripremati za završnicu Svjetskoga kupa u švedskom Ĺreu gdje će se između nje i Austrijanke Renate Götschl u četiri utrke odlučivati o pobjednici Svjetskog kupa</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače </p>
<p> - Dok je Janica Kostelić u ponedjeljak skočila do Zagreba kako bi preuzela još jedno od mnogobrojnih priznanja, Janičino prateće osoblje stacioniralo se u austrijskom Innerkremsu gdje će boraviti sve do odlaska u švedski Ĺre na veliku završnicu Svjetskog kupa. Janica Kostelić, sada i najbolja sportašica Zagreba, već otprije i Hrvatske, u svojoj tradicionalnoj austrijskoj bazi pripremat će se za iskušenja u Švedskoj, a između ostalog nastupit će i na Otvorenom prvenstvu Hrvatske od 28. veljače do 2. ožujka, što će joj biti odličan trening prije teških iskušenja u Švedskoj. </p>
<p>Švedski će Ĺre od 7. do 11. ožujka biti domaćin četiri posljednje utrke Svjetskog kupa; spusta, superveleslaloma, slaloma i veleslaloma. Borba za naslov pobjednice Svjetskog kupa između Renate Götschl i Janice Kostelić dosegla je kulminaciju. Dugo se ne pamti tako uzbudljiv završetak natjecanja najboljih svjetskih skijašica. </p>
<p>Naravno, mi se svesrdno nadamo da će Janica Kostelić nakon posljednjih utrka u Švedskoj uspjeti zadržati prednost ispred austrijske skijašice koja sada, uoči završnice, iznosi 39 bodova. </p>
<p>- Program u Ĺreu počinje 7. ožujka vožnjom spusta, 8. ožujka je na rasporedu superveleslalom, 10. ožujka vozit će se slalom, dan kasnije veleslalom. Već i po rasporedu može se naslutiti kako će u Ĺreu biti jako, jako zanimljivo, govori nam Vedran Pavlek, direktor hrvatske alpske reprezentacije. </p>
<p>Pavlek ne se želi upuštati u konkretnije prognoze, no voli razgovarati o šansama Janice. </p>
<p>- Iako smo očekivali da će Janica završnicu Svjetskog kupa dočekati s najmanje pedesetak bodova predosti i ovih 39 bodova viška daje joj lijepe izglede. Nitko u ovome trenutku ne može kategorički tvrditi tko će na kriju biti prvi - Janica ili Renate. Nitko! Eto, toliko je uzbudljiva završnica sezone. Neki vide prednost za Austrijanku u činjenici da će Renate Götschl voziti u svoje dvije najbolje discipline - spustu i superveleslalomu. Drugi, pak, daju prednost Janici zbog činjenice što je Janica doista nenadmašna u slalomu, što nije toliki slučaj s Götschl u njenim disciplinama. Kako će se posljednji dan voziti veleslalom tako možemo samo pretpostaviti koliko će biti uzbudljivo. Ni jedna ni druga u veleslalomu nisu među najboljima, govori Pavlek. </p>
<p>- Sada je posve sigurno, poručuje Pavlek iz Innerkremsa, da Janica sigurno neće voziti spust u Švedskoj. - Pazite, nije nimalo lako u pet dana nastupiti u čak četiri utrke. Mi želimo Janicu poštedjeti napora koji bi je stajali koncentracije u slalomu i veleslalomu. Bolje je da vrijeme za trening i nastup u spustu iskoristi za treniranje i održavanje koncentracije. Zašto bismo riskirali eventualni pad i ozljedu u tako bitnim trenucima. Sigurno je da će Renate Götschl imati veliki pritisak u prva dva dana, u spustu i superveleslalomu. Ako ga izdrži onda će se pritisak svaliti na Janicu u slalomu. Ako Janicu upitate za mišljenje ona će vam hladnokrvno odgovoriti kako za ovu sezonu uoće nije planirala juriš na naslov pobjednice. Ona to najozbiljnije i misli i takvim pristupom unaprijed od sebe miče bilo kakav pritisak. Vidjet ćemo hoće li tako razmišljati i na poprištu u Švedskoj, zaključuje Pavlek.</p>
<p> Tjedan dana u austrijskom Innerkremsu, uz održavanje Otvorenog prvenstv Hrvatske, i priređeno je kako bi se Janicu sačuvalo od pritisaka i kako bi se švedski ciklus Svjetskog kupa dočekao u što ležernijem ugođaju. Uz, dakako, pojačan trening Janica Kostelić neće imati vremena za previše razmišljanja »što će biti ako će biti...«</p>
<p>Uostalom, ona uvijek voli reći:</p>
<p>- Kaj bu, bu!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kako do Istanbula?</p>
<p>Hrvatska košarkaška reprezentacija na EP u Turskoj traži najmanje peto mjesto i plasman na SP u Indianapolisu 2002. / Nakon istanbulskog ždrijeba izbornik Petrović zadovoljan suparnicima, a Jugoslaviju i Tursku smatra glavnim favoritima EP</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Tko je bio sretan, a tko ne nakon istanbulskog ždrijeba za Europsko prvenstvo košarkaša pokazat će prvi dani rujna. Izbornik naše reprezentacije Aleksandar Petrović u pravilu je zadovoljan, dobio je željenu Jugoslaviju u skupini i tvrdi da će - bude li Hrvatska prva ili druga u skupini - izbjeći neugodne domaćine Turke u četvrtfinalu. No, za taj uspjeh, reklo bi se i pothvat gledajući posljednje nastupe naše reprezentacije na velikim natjecanjima, trebat će preskočiti barem Njemačku i Estoniju u skupini C koja će se, od 31. kolovoza do 2. rujna, igrati u mondenoj Antalyji.</p>
<p>Što čeka Hrvatsku u Antalyji, osim 40 i više stupnjeva Celzija, dvorane bez klimatizacije i mnoštva Nijemaca na okolnim bazenima i plažama? Evo kratkog pregleda naših suparnika:</p>
<p>JUGOSLAVIJA (31. kolovoza): Željko Obradović više nije izbornik, novi čovjek na klupi je Svetislav Pešić, koji je s Njemačkom 1993. bio prvak Europe. Predrag Danilović se oprostio od košarke, a mala je vjerojatnost da u Turskoj zaigra Saša Đorđević. No Pešić je, priča se, izbor Vlade Divca, koji ga je na dva mjeseca ugostio u Sacramentu i uspostavio čvrst odnos. Divac bi trebao srediti poprilično narušene odnose u svlačionici. Ključ će biti u drugom čovjeku iz Sacramenta - Predragu Stojakoviću. Momak koji se rodio pokraj Požege i 1990. pobjegao iz Hrvatske te danas kao mjesto rođenja navodi »Belgrade« trenutačno je najbolji Europljanin u NBA ligi. I poslao je poruku da za reprezentaciju ne želi igrati na poziciji visokog krila. Tu bi mogao biti problem, jer ako Stojaković zaigra na poziciji »tri«, Dejan Bodiroga morat će se spustiti na poziciju »dva« i Jugoslavija će imati četiri igrača iznad dva metra u postavi. Brzina suparnika mogla bi im biti problem. I još nešto: ne sjećamo se kad je neki NBA igrač odigrao štogod pamtljivo u doba ljeta, uključujući i naše zvijezde. Za ilustraciju, Jugoslavija je na OI u Sydneyu ispala u četvrtfinalu protiv Litve, pri čemu je Stojaković bio jedan od najslabijih igrača. </p>
<p>- Danilović i Đorđević nosili su im reprezentaciju u posljednje vrijeme. Sad njih nema i vjerojatno se očekuje da tu ulogu ponesu Bodiroga i Stojaković. Ako zaista ne bude Đorđevića, otvara se pitanje organizatora igre. Lukovski nema tu kvalitetu. S druge strane, idealno je da s Jugoslavijom igramo prvu utakmicu, bit će vruće, bit će tenzija, bit će to utakmica u kojoj samo mi možemo profitirati, ocjenjuje Petrović.</p>
<p>NJEMAČKA (1. rujna): Druga utakmica na EP bit će prilika za osvetu. Nijemci su nas, naime, izbacili s prošloga EP kad naša reprezentacija nije imala rješenja za Dirka Nowitzkog i Dražana Tomića. Prema najavama, u Tursku dolaze još jači. Nakon 16 godina mogao bi se u reprezentaciji pojaviti veliki Detlef Schrempf, koji se ponovno vratio u momčad Portlanda. Nijemci imaju solidnu i prilično iskusnu momčad. I vrlo visoku, što bi mogao biti problem za nas. Naime Schrempf će, ako zaigra, biti na poziciji »tri«, Novitzky će igrati »četvorku«, a na »petici« će biti Femerling. Ta bi trojka u skoku mogla biti vrlo neugodna. Dirk Nowitzy pak igra sjajnu sezonu za Dallas, nerijetko je na 30 i više koševa, vrlo neugodan na otvorenom šutu. Skupina u Antalyji ponudit će okršaj oca i sina. Dok je Svetislav Pešić izbornik Jugoslavije, njegov sin Marko kreirat će igru Nijemaca. Dojam je da Nijemci imaju veći problem na vanjskim pozicijama no ispod koša i tu bi trebala biti naša prednost.</p>
<p> - Ključ će biti u zaustavljanje Nowitzkog. Jednostavno mu ne smijemo dopustiti otvoreni šut, ako tu bude i Schrempf, s njim će biti isti slučaj. Ono na što ću morati pripaziti jest alternacija za čuvanje Nowitzkog. Ako, recimo, počne na njemu Prkačin, morat ćemo imati i drugu opciju za čuvanje u slučaju da ne ide, objasnio je Petrović.</p>
<p>ESTONIJA (2. rujna): Skupinu u Antalyji zaključit ćemo s Estoncima koje je, kao »autsajdere«, naš izbornik i priželjkivao. Momčad praktički čini jedan čovjek, sve se vrti oko Martina Muurseppa, igrača grčkog AEK-a s NBA iskustvom. On je u kvalifikacijama bio najbolji strijelac svoje reprezentacije (20 koševa u prosjeku), imao je najviše skokova i ispucao je pritom najviše trica. Što dovoljno govori o profilu momčadi. Slično kao i s Njemačkom, problem je što je Muursepp visoko krilo. Ostatak momčadi bazira se na šutu. Ako im krene trica, mogu biti vrlo neugodni jer Kuusmaa, Pehka i Parn mogu pogoditi otkud žele. Ipak, to bi, prije svega zbog velike prednosti u visini, trebao biti lak posao za naše reprezentativce.</p>
<p>- Zaustavljanje Muurseppa bit će ključ. Estonci igraju s četiri niska igrača u postavi i za to se treba spremati. Ako treba i zaigrati tako, Mršić može biti četvrti vanjski igrač, tu je i Marcelić, ako ustreba, procijenio je Petrović.</p>
<p>Bude li Hrvatska prva u skupini, izravno će se plasirati u četvrtfinale u Istanbulu (gdje se igra završnica) i čekati boljeg iz dvoboja druge momčadi skupine A i treće iz B. Ukoliko budemo drugi u skupini, za daljnji ćemo plasman igrati s trećim iz skupine D. Ako budemo treći u skupini, za četvrtfinale ćemo se boriti s drugim iz skupine D. Ukoliko budemo posljednji u skupini, nakon tri utakmice vratit ćemo se u Hrvatsku...</p>
<p>Zanimljivo je stoga i procijeniti omjere snaga u skupini D, odnosno tko bi nam mogao biti suparnik u utakmici za četvrtfinale. </p>
<p>Za prvo mjesto u skupini D bitku će voditi europski prvak Italija čija je najveća prednost mudra Tanjevićeva taktika i neugodni Gregor Fučka (opet visoko krilo!). S druge strane, i Rusi na istoj poziciji imaju najboljeg igrača. Andrej Kiriljenko nova je velika zvijezda ruske košarke, no pitanje je tko će Rusima igrati na vanjskim pozicijama. Navodno Karašev neće, ostaju Zahar Pašutin i Igor Kudelin. Ipak, Rusi bi mogli biti drugi. Grci su veliki favoriti za treće mjesto, iako im u Turskoj neće biti nimalo lako igrati. Ecomomou, Kakiouzis, Alvertis, Rentzias i društvo ipak će se namučiti s reprezentacijom BiH koja je dobila novu dimenziju uvođenjem dva nova organizatora igre u sastav. Damir Mršić konačno je pristao igrati za BiH, a tu je i Andrew Castle, Amerikanac s BiH putovnicom koji je već tri godine najbolji igrač Slobode iz Tuzle. BiH bi mogla pomutiti račune nekome u ovoj skupini...</p>
<p> - Čak 11, 12 momčadi tražit će medalju. Tek tri sastava kaskaju, jer nemaju ujednačenu vanjsku i unutarnju igru: to su Latvija, Estonija i Ukrajina. Ipak, smatram da su glavni favoriti za prvo mjesto Jugoslavija i Turska, a mi ćemo iz prikrajaka vrebati priliku, zaključio je izbornik naših košarkaša Aleksandar Petrović.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Splićani mogu biti i prvi!</p>
<p>U 16. kolu Suprolige košarkaši Split Croatia osiguranja očekuju u srijedu na Gripama Asvel, a prebrode li uspješno tu prepreku, rasplet bi im u preostala dva kola mogao donijeti i prvo mjesto u skupini</p>
<p>SPLIT, 27. veljače</p>
<p> - Košarkaši s Gripa u srijedu navečer (20.30) u 16. kolu A skupine Suprolige na svom parketu dočekuju momčad Asvela. Više je razloga da »žuti« urade sve kako bi pobijedili francuskog predstavnika. Prvi, vrlo jednostavan i lagan, ali za košarkaše zasigurno ne, jest da se Splićani pokušaju revanširati gostima koji su ih na svome parketu u Lyonu svladali sa 88-78. Drugi je da nastave pobjednički europski niz, jer od utakmice sa Panathinaikosom, Splićani ne znaju što znači izgubiti u svojoj skupini. Treći, možda i najvažniji, pobjeda im osigurava i dalje ostanak u gornjem domu ove skupine, a čak otvara i mogućnost, dakako, ako pobijede Francuze, da možda na kraju budu i najbolji, jer do kraja su ostala još dva kola u kojem Splićani imaju i te kako povoljan raspored. Nakon ove utakmice gostuju kod Rytasa a onda u zadnjem kolu dočekuju moskovski CSKA. </p>
<p>Možda upravo taj susret bude odlučivao tko će biti najbolji, naravno trebaju se i poklope neki rezultati ostalih momčadi u prvom redu grčkog Panathinaikosa koji je na čelu ljestvice zajedno sa CSKA-om, omjer pobjeda je jednih i drugih 11-4.</p>
<p> Nećemo ipak već sada praviti računice i kalkulacije jer u životu se često događa ono što ne predvidite, i što ne želite, pa zato neka momci s Gripa najprije pobijede Asvel, potom neka razmišljaju o prvom mjestu: </p>
<p>- Pobjedom nad Asvelom definitivno bismo za Francuze postali nedostižni, bile su prve riječi trenera »žutih« Jasmina Repeše na pressici dan uoči ogleda. - Svi u klubu svjesni smo situacije, otvaraju nam se mogućnosti da budemo i najbolji. Sve smo izborili sami i šteta bi bilo sada to propustiti. </p>
<p>Posebno se Repeša raspričao o Francuzima:</p>
<p>- Oni su jedna od najboljih europskih momčadi, bez obzira što su imali problema tijekom ovog natjecanja. Recept do uspjeha je vrlo jednostavan, ne smijemo im dopustiti da nas iskontriraju jer su najbolji sigurno u Europi kada je u pitanju igranje kontranapada. Jednostavno, moramo ih svesti na igru 5-5, te dobiti u skoku. U svojim redovima imaju niz odličnih košarkaša, Sciarra i odličan play maker, Pashutin je po meni možda i najbolji igrač u Europi, stravično je fizički spreman, i gotovo polovicu svojih koševa postiže iz kontranapada. Pluvy je košarkaš koji sigurno ima najbolji postotak realizacije, kada su u pitanju trice njegov šut iznosi više od 60 posto. Dobri su i pod koševima i mogu kazati da nas očekuje jedna teška i neizvjesna utakmica ali vjerujem, sa uspješnim završetkom. (A. Cibilić)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ray Allen porazio Philadelphiju</p>
<p>NEW YORK, 27. veljače</p>
<p> - U Philadelphiji su se ogledale vodeće momčadi sa Istoka, 76ersi i Milwaukee Bucksi, a pobjedu su odnijeli gosti koji su slavili 98-91. Domaćine s neraspoloženima Allenom Iversonom i Dikembeom Mutombom shrvala je iznimna učinkovitost Raya Allena. On je u posljednjoj četvrtini utakmice ubacio 21 poen, te zabilježio rekord karijere od 42 poena i potpuno zasjenio domaće zvijezde. Allen Iverson je ubacio 26 poena, no imao je loš šut 8-27, dok je Mutombo ubacio 21 koš uz 16 skokova. Tyrone Hill je dodao 20 koševa i 10 skokova, a Aaron McKie 12. Allen je uz odličan postotak šuta iz igre (17-23), ubilježio i šest trica iz osam pokušaja, te dodao devet skokova i sedam asistencija. Glenn Robinson pridonio je pobjedi sa 19 koševa, a Sam Casell sa 17.</p>
<p>Charlotte Hornetsi svladali su doprvake NBA lige Indiana Pacerse 82-72, te u međusobnim omjerima ova dva kluba (35-34), pobijedili četvrti put zaredom. Jamal Mashburn bio je prvi čovjek Hornetsa sa 24 poena i 11 skokova, David Wesley je dodao 13, a Elden Campbell 11. Pacerse je predvodio Jalen Rose sa 26 poena, Reggie Miller je dodao 24, a Jermanie O'Neal 11 koševa i 16 skokova. Žan Tabak je odigrao 18 minuta za Pacerse, ali se nije upisao u listu strijelaca. Šutirao je 0-4 iz igre, no ubilježio je četiri skoka, jednu blokadu, jednu asistenciju, te po jednu osvojenu i izgubljenu loptu. Bruno Šundov nije nastupio.</p>
<p>Utah Jazzeri ostvarili su svoju četvrtu pobjedu u posljednjih šest utakmica, na svom parketu svladali Atlantu 99-82. Svoj prvi nastup u dresu Hawksa trebao je imati Toni Kukoč, ali nije nastupio zbog još uvijek bolnih leđa. Jazzeri nisu imali velikih problema protiv Hawksa, a najveći dio posla obavili su tijekom druge četvrtine koju su riješili u svoju korist 27-19. Karl Malone je sa 21 košem bio prvi strijelac Jazzera, 14 je dodao John Stockton uz 10 asistencija, dok je goste predvodio Jason Terry sa 22 poena.</p>
<p>U Houstonu su gostovali Portland Trail Blazersi koji su slavili 95-89, čime su prekinuli seriju od četiri uzastopne pobjede Rocketsa. Do ove utakmice Portland je izgubio tri od posljednje četiri utakmice, te izgubio vodeću poziciju na Zapadu. Pobjedu protiv Houstona gosti su izborili u posljednjoj četvrtini, koju su završili 26-14. Najbolji Blazer bio je Rasheed Wallace sa 27 poena, od čega 20 u durgom poluvremenu, Damon Stoudamire je dodao 18. Na drugoj strani Hakeem Olajuwon je ubilježio 16 koševa i 11 skokova, Shandon Anderson 15, a Steve Francis 14. </p>
<p>U Chicagu su se ogledale najslabije momčadi Lige, Bullsi i Golden State Warriorsi. Bullsi su opet poklekli na svom parketu, a »ratnici« su slavili 84-78. Antawna Jamison je sa 24 poena i 12 skokova bio prvi čovjek gostujuće momčadi, Larry Hughes je dodao 15, dok je u sastavu domaćina najefikasniji bio Elton Brand sa 24 poena i 12 skokova. Dalibor Bagarić je na parketu proveo tri minute, bez učinka.</p>
<p> l Rezultati NBA lige: Boston - Seattle 85-82, Charlotte - Indiana 82-72 (Žan Tabak je Indianu odigrao 18 minuta i četiri puta neuspješno šutirao, uz 4 skoka, 1 blokadu, 1 asistenciju, 1 osvojenu i 1 izgubljenu loptu; Bruno Šundov nije nastupio za Pacerse), Philadelphia - Milwaukee 91-98, Chicago - Golden State 78-84 (Dalibor Bagarić je u dresu Bullsa odigrao 3 minute i načinio samo jednu osobnu pogrešku), Houston - Portland 89-95, Denver - Orlando 86-93, Utah - Atlanta 99-82 (Toni Kukoč nije nastupio za Hawkse zbog ozljede leđa), LA Clippers - Dallas 92-103. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Račan i Simitis za jugoistok Europe kao regiju mira i stabilnosti </p>
<p>ATENA, 27. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan stigao je u utorak u službeni posjet Grčkoj. U Ateni je Račana, praćenog hrvatskim izaslanstvom, uz protokolarne počasti u rezidenciji dočekao grčki premijer Kostas Simitis.</p>
<p> Nakon sastanka, Simitis je kazao novinarima da je rat na prostoru bivše Jugoslavije utjecao na to da odnosi Grčke i Hrvatske budu uvijek dobri ali ne i razvijeni. Grčka strana ocjenjuje da to stanje treba prevladati jer smatra da Hrvatska predstavlja nerazdvojni dio jugoistočne Europe te ima značajnu ulogu u razvoju mira i suradnje što je, između ostalog, dokazao i nedavni Zagrebački summit. »Dolazak hrvatskog premijera u Grčku svakako će pridonijeti intenzivnijoj suradnji, a u svibnju će u Zagreb doći i grčki predsjednik Kostas Stephanopoulos«, napomenuo je on, dodavši da grčki gospodarstvenici žele biti prisutni u Hrvatskoj i surađivati u energetici, poljoprivredi, ali i drugim gospodarskim granama. Opisujući stanje u regiji, Simitis je naglasio stav Grčke po kojemu ne bi trebalo doći do promjena granica na Balkanu te da se treba održati postojeća situacija. Grčka želi pomoći Hrvatskoj u mjeri u kojoj Hrvatska želi suradnju s Europskom unijom i u procesu stabilizacije i pridruživanja, a podupire i hrvatske napore u poboljšanju odnosa s NATO-om. Grčka strana, kazao je Simitis, vjeruje da će posjet hrvatskog izaslanstva koji se odvija u prijateljskoj i iskrenoj atmosferi unaprijediti odnose na ovom prostoru, koji treba biti prostor mira i suradnje.</p>
<p> Ivica Račan je istaknuo zajednički zaključak da je taj dio Europe, gdje je Hrvatska najsjevernija a Grčka najjužnija točka regije, srećom daleko od rata i ratnog rješavanja problema. No, nastavio je neki otvoreni problemi postaje, a njihovo rješavanje pridonijet će poboljšanju stanja. Prema ocjeni hrvatskog premijera demokratske i stabilne države, Grčka i Hrvatska, svojom suradnjom žele pridonijeti uspostavi stabilnosti u ovom dijelu Europe. Ocijenio je i da će njegov posjet umnogome poboljšati regionalnu suradnju. Hrvatskoj nije svejedno što se događa u njezinom susjedstvu, kazao je hrvatski premijer, naglasivši da Hrvatska želi regionalnu suradnju ali ne pristaje na regionalnu politiku ulaska u Europsku uniju. Takav hrvatski stav naišao je na grčko razumijevanje. On je također naglasio važnost unapređenja gospodarske suradnje između Hrvatske i Grčk, ponovivši da je riječ, prije svega, o energetici, građevinarstvu i poljoprivredi. Istknuo je i važnost obostrane potpore Jadransko-jonskoj inicijativi kako bi ona postala važan europski prometni pravac.</p>
<p> Odmah po dolasku u Grčku, ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek je sa svojim grčkim kolegom Christosom Verelisom potpisao međudržavni Sporazum o zračnom prometu. Kako je najznačajniji aspekt tog posjeta gospodarske naravi u Grčku su došli i predstavnici 16 značajnih hrvatskih tvrtki iz oblasti brodogradnje, strojogradnje, prehrambene industrije, primjerice, Končara, Brodosplita, Podravke i Badela. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kina: Falun Gong kao droga </p>
<p>PEKING, 27. veljače</p>
<p> - Nakon novih kritika UN-a i SAD-a zbog gušenja duhovnoga pokreta Falun Gong, Kina se u utorak brani usporedbom s američkim ratom protiv ovisnosti. »Kult Falun Gong duhovna je droga«, rekao je Liu Jing, čelnik novog ureda kineske vlade koji se bori protiv kultova. »On sljedbenicima, osobito najodanijima, čini ista zla kao i droga«, dodao je.</p>
<p> Prema Liuovim riječima, UN-ova povjerenica za ljudska prava Mary Robinson ne shvaća opasnost od Falun Gonga, a Sjedinjene se Države služe tim problemom za miješanje u unutarnje stvari Kine. Kineska 19-mjesečna borba protiv pokreta Falun Gong izaziva međunarodnu zabrinutost zbog kršenja vjerskih i građanskih sloboda, a u ponedjeljak ju je spomenuo i američki State Department u svojem redovitom izvještaju o zaštiti ljudskih prava u svijetu. Washington je predložio da se na UNHCR-ovu ženevskom sastanku idući mjesec donese rezolucija kojom će se osuđuje Kina. I Indija je u izvještaju State Departmenta prozvana zbog ponašanja u Kašmiru. Službe sigurnosti u toj su indijskoj saveznoj državi počinile tisuće slučajeva teškoga kršenja ljudskih prava, među ostalim bilo je mučenja i ubojstava bez suđenja, kaže se u izvještaju. No, indijski vladin dužnosnik odbija te optužbe i tvrdi da se u Indiji štite ljudska prava. »Vlada je općenito štitila ljudska prava svojih građana u nekim područjima... Ali unatoč širokoj ustavnoj i zakonskoj zaštiti, brojni teški problemi ostaju«, kaže se u izvještaju State Departmenta. Glasnogovornik indijskoga ministarstva vanjskih poslova Raminder Singh Jassal kaže da je taj izvještaj interni dokument američke vlade. »Mi ga ne prihvaćamo«, kaže Jassal i dodaje da u Indiji, kao i u svakom drugom slobodnom društvu, postoji jasan sustav zaštite ljudskih prava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Od 1995. U Sjevernoj Koreji od gladi umrlo milijun ljudi </p>
<p>SEOUL, 27. veljače</p>
<p> - Milijun Sjevernokorejaca umrlo je od 1995. godine od gladi i raznih bolesti povezanih s pothranjenošću, navodi se u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu koje je objavio američki State Department. Izvješće, koje je objavljeno ovog tjedna na Internet stranicama State Departmenta, crnim bojama oslikava stanje u komunističkoj zemlji u kojoj živi 22 milijuna ljudi.</p>
<p> U posljednjih šest godina, poplave i suše uništile su sjevernokorejski poljoprivredni sustav, kojim se ionako desetljećima loše upravljalo.</p>
<p> »Nedostatak hrane izazvao je raseljavanje stanovništva, opću pothranjenost i oko milijun smrtnih slučajeva od gladi i povezanih bolesti«, navodi se u izvješću. Gospodarski i politički uvjeti natjerali su tisuće ljudi da napuste svoje domove. Ekonomski oporavak ugrožen je velikom državnom potrošnjom na obranu - koja je prije desetak godina iznosila četvrtinu bruto društvenog proizvoda (GDP), a sada bi mogla biti i veća, navodi se u izvješću. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Isprika američke mornarice Japanu </p>
<p>TOKIO, 27. veljače</p>
<p> - Drugi čovjek američke mornarice u utorak se ispričao Japanu za potapanje japanske ribarice i najavio da će Japanu uručiti osobnu ispriku predsjednika Georgea W. Busha. Odnosi između dviju zemalja donekle su se pokvarili nakon nesreće 9. veljače, kad je američka nuklearna podmornica slučajno potopila japansku školsku ribaricu Ehime Maru i devet je osoba nestalo, a pretpostavlja se da su mrtvi. »Iskreno i ponizno molim, u ime vlade Sjedinjenih Država, američke mornarice i američkoga naroda, da vlada i japanski narod prihvate našu ispriku za tragični gubitak (broda) Ehime Maru (koji se dogodio) 9. veljače«, rekao je posebni izaslanik admiral William J. Fallon nakon dolaska u zračnu bazu Yokota u Tokiju. Fallon će premijera Morija obavijestiti o istrazi američke mornarice, a u srijedu će se sastati i s članovima obitelji nestalih, kao i s političkim čelnicima. Iz Japana odlazi 1. ožujka. Japan od SAD-a traži da se potopljeni brod, koji leži na šestotinjak metara dubine, izvuče kako bi obitelji dobile tijela stradalih. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nastavlja se krvoproliće na Borneu </p>
<p>JAKARTA, 27. veljače</p>
<p> - Neslužbeni broj poginulih u indonezijskom etničkom krvoproliću na otoku Borneo porastao je u utorak sa novinskim izvještajima o otkriću više od 100 novih leševa. Tim izvještajima podignuta je brojka od 400 poginulih koju je objavila službena indonezijska agencija Antara, kada su tijekom proteklog vikenda kada su domoroci Dajaci krenuli na useljenike Madurese u indonezijskom dijelu Bornea. List »Jakrata Post« navodi policiju koja je objavila da je u ponedjeljak pronašla 118 tijela razbacanih izvan lokalnog vladinog ureda u okrugu Parenggean udaljenog 100 kilometara od Sampita, žarišta etničkog sukoba koji traje više od tjedan dana. Dodaje se kako se vjeruje da su ubijeni bili Madureske izbjeglice iz grada Sampita. Vodeći dnevnik »Kompas« navodi da su ubijeni u nedjelju, isti dan kada u vodeći dužnosnici za sigurnost obavljali inspekciju u tom području. Krvoproliće u Kalimantanu je među najgorima koje je dosada pogodilo Indoneziju. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Opasni »bezazleni« podaci Jasna Zanić Nardini </p>
<p>LONDON, 27. veljače</p>
<p> - Suđenje mladom ruskom stručnjaku za vojna pitanja, koje je iza zatvorenih vratiju počelo u okružnom sudu Kaluga, južno od Moskve, pobudilo je pažnju britanskih medija. Riječ je o 36-godišnjem Igoru Sutjaginu, kome se sudi zbog izdaje. No, zapadna glasila tvrde da on nije odavao nikakve državne tajne, niti špijunirao za račun Britanaca i Amerikanaca, kako ga tereti optužnica. </p>
<p>Sutjagin, afirmirani vojni analitičar, radio je u prestižnom moskovskom Institutu za američko-kanadska pitanja. Prije tri godine posjetio je Britaniju, gdje je sudjelovao na konferenciji o međunarodnoj sigurnosti, na sveučilištu u Birminghamu. Tamo je sklopio poznanstva zbog kojih bi sada mogao zaraditi kaznu 20-godišnjeg prisilnog rada. U Birminghamu se Sutjagin, naime, sreo s nekim Britancem, a preko njega kasnije i s njegovim poslovnim partnerom. Ta dvojica zajedno su vodili kompaniju »Alternative Futures« sa sjedištem u Londonu, registriranu kao konzultanstku tvrtku koja procjenjuje rizik za strane ulagače u trećim zemljama. Tvrtka je angažirala Igora Sutjagina da joj, za odgovarajući honorar, isporučuje svoje vojne analize. Upravo zbog toga on je upao u nepriliku s ruskim vlastima. No, Sutjagin se brani da je baratao samo javno objavljenim i već poznatim podacima, koje je analizriao za račun svojih londonskih poslodavaca. Sve informacije o stanju ruskih vojnih snaga, na koje se pozivao, potječu iz javne domene, tvrdi on. Nije, dakle, nikome isporučivao nikakve špijunske tajne, no svejedno je sada dospio na sud. </p>
<p>Ruske vlasti i optužnica tvrde pak da je tobožnja londonska konzultatska tvrtka, za koju je radio Sutjagin, zapravo bila paravan za američku vojnoobaveštajnu službu. No, suradnici te firme nestali su, ne javljaju se na telefon i ne odgovaraju na e-amilove, a i sama tvrtka više ne postoji. »Htio bih da se ti ljudi jave i ispričaju svoju priču«, izajvio je britanskom tisku Sutjaginov šef, direktor Instituta za američko-kandaska pitanja Sergej Rogov, koji misli da je njegov suradnik nevin. Primjer nesretnog Igora Sutjagina, oca dvoje djece koji bi mogao završiti na dugogodišnjoj robiji, izazvao je na Zapadu bojazni da ruska kontraobavještajna služba pokušava ograničiti dodire između ruskih akademika i zapadnih organizacija. No, taj slučaj ujedno pokazuje koliku obavještajnu vrijednost mogu imati naoko bezazleni podaci i analize - te da je Sutjagin morao biti dosta naivan ako to nije shvaćao.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>EU se uvjerio u stabilizirajuću ulogu Hrvatske u regiji, istaknuo Picula </p>
<p>BRUXELLES, 27. veljače</p>
<p> - Europska unija iskazuje aktualan ali i trajan interes za odnose s Hrvatskom što se ponajprije ogleda u činjenici da se očekuje doprinos Hrvatske stabilizaciji prilika na jugoistoku Europe. Istaknuo je to hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u razgovoru s hrvatskim novinarima nakon sastanka s izaslanstvom europske trojke, ministricom vanjskih poslova Švedske Annom Lindh, glavnim tajnijom Vijeća ministara i visokim predstavnikom EU za zajdničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanoma, članom Eurpske komisije za vanjske odnose Chrisom Pattenom, u utorak u Bruxellesu. </p>
<p> »Predstavnici EU zanimali su se za našu procjenu prilika na jugoistoku Europe, posebice u SRJ i BiH. Rekli smo da je u našem interesu stabilizacija tog turbulentnog prostora kako iz gospodarskih razloga tako i iz jednostavne činjenice što bi rješavanjem otvorenih pitanja sa susjedstvom mogli više vremena i energije posvetiti unutarnjem razvoju«, pojasnio je Picula. Dodao je da je sugovornike iz EU-a upozorio da posljednji oružani incidenti u Makedoniji, te napetosti na jugu Srbije pokazuju da su moguća i negativna iznenađenja, te da bi bilo dobro aktivirati mehanizme za sprječavanje sukoba kako se ne bi ponavljalo loše iskustvo iz proteklih deset godina. </p>
<p>Govoreći o odnosima sa susjedima, Picula je kazao da se EU, kroz promjenu hrvatske politike prema BiH, uvjerila u stabilizirajuću ulogu Hrvatske u regiji. »S BiH dijelimo više problema, a u nekima nam EU može pomoći kao što je borba protiv ilegalne imigracije. Hrvatska je primjerice, asimetričnom liberalizacijom trgovine, otvaranjem unske pruge a uskoro i otvaranjem konzulata u Banjoj Luci pokazala da želi i pomaže stabilnu BiH«, napomenuo je on. Najavio je da će Hrvatska uskoro testirati i spremnost Beograda za razgovore. »Želimo vidjeti kakva je spremnost službenog Beograda za rješavanje otvorenih pitanja. Ako dođe do pomaka oko nekih tema moguće je da dođe i do sastanka na ministarskoj razini, no, samo ako bude konkretnog sadržaja«, kaže Picula. Prema njegovim riječima Hrvatska će pokrenuti konačno rješavanje pitanja Prevlake, statusa Hrvata u SRJ, sudbine nestalih, povrata otuđenog kulturnog blaga i uspostave platnog prometa, a od SRJ očekuje da će inzistirati na rješavanju pitanju izbjeglica o čemu je Hrvatska spremna predočiti sve što je dosad učinila. U kontekstu zainteresiranosti za stabilnost u susjedstvu Picula je naglasio, da Hrvatska želi da se odnosi između Beograda i Podgorice razriješe mirno i dijalogom. </p>
<p> Upitan jesu li se predstavnici EU-a zanimali za »slučaj Norac« Picula je odgovorio niječno. Pojasnio je da je EU ta zbivanja pratila, izrazivši zadovoljstvo što ona iz unutarnjopolitičke nisu prerasle u vanjskopolitičku temu. </p>
<p> U dijelu razgovora s europskom trojkom o unutarpolitičkim hrvatskim temama Picula je kazao da je 2001. ključna godina za uspjeh reformskih napora, a najavio je i uspješnu turističku sezonu.</p>
<p> »EU cijeni i podupire europsku orijentaciju Hrvatske koju drži važnim čimbenikom za stabilnost na jugoistoku Europe, izjavila je u utorak švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh nakon sastanka europske trojke s Piculom. »Vidimo da hrvatska Vlada iskazuje jasnu europsku orijentaciju i stoga smo već pojačali suradnju s Hrvatskom što kanimo činiti i dalje. Hrvatska igra i važnu stabilizacijsku ulogu u regiji i to također cijenimo i podupiremo«, dodala je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Koštunica, balkanski Al Pacino</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Vojioslav Koštunica boravio je u ponedjeljak u jednodnevnom posjetu Slovačkoj, kojom prilikom se susreo s vodećim slovačkim ličnostima. Prilikom susreta sa slovačkim predsjednikom Rudolfom Schusterom Koštunica je naglasio svoje slovačko podrijetlo (korijene, navodno, vuče iz Banske Bastrice, grada u srednjoj Slovačkoj) i izrazio uvjerenje da će brojna slovačka manjina u Vojvodini biti most gospodarske suradnje dvije države. Schuster je pozvao Koštunicu da se pridruži njemu i desetku predsjednika iz cijeloga svijeta, koji će se 12. rujna ove godine zajednički popeti na najviši vrh Slovačke Gerlachovski štit. </p>
<p> U susretu s premijerom Mikulašom Dzurindom Koštunica je razgovarao je mogućnostima da Slovačka pomogne SR Jugoslaviji u obnovi njene infrastrukture a posebno popdizanju mostova na Dunavu. Ujedno je zahvalio Slovačkoj na pomoć u iznosu od 55 milijuna kruna (blizu 10 milijuna kuna), koju je Slovačka uputila SRJ u prosincu prošle godine. </p>
<p>Na završetku posjeta Koštunica je na bratislavskom Sveučilištu Komenskoga primio njegovo najviše odlikovanje - spomen medalju. Tom je prilikom održao i predavanje studentima, ali je ono naišlo na slab odziv: prisustvovalo mu je samo dvadesetak studenata, od kojih mnogi nisu ni znali tko je Vojislav Koštunica, ali su ga zatim nazvali »balkanskim Al Pacinom« zbog njegovih izražajnih očiju. (Vlado Bojkić)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Milošević naredio isplatu mita za Telekom</p>
<p>Dojčilo Maslovarić, intimus ozloglašene obitelji Milošević tvrdi da je bivši predsjednik bio upoznat sa zahtjevima da se Talijanima da mito od 32 milijuna maraka</p>
<p>RIM, 27.veljače (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Počinje se odvijati zamršeno klupko oko afere Telecom. Dan prije zasjedanja talijanskog Parlamenta na kojem će Lamberto Dini morati objasniti zastupnicima šta zna o kupovini srpskog Telekoma, progovorio je jedan od glavnih aktera, Dojčilo Maslovarić, bivši jugoslavenski veleposlanik pri Svetoj stolici.</p>
<p> Došao je sam u Via Giuliu u centru Rima, nacionalno sjedište uprave za borbu protiv mafije. Nitko ga nije prisilio da se pojavi kao super svjedok i da svoj islaz. Maslovarić, koji sam sebe naziva »veleposlanik na bolovanju« je jedan od osumnjičenih da je primio 5 milijardi lira (5 milijuna maraka) za »pružene consulting usluge« prilikom sklapanja »posla stoljeća«. Jugoslavenski veleposlanik stigao je točno u 16 sati na sastanak dug tri i pol sata s tužiocem Brunom Tintijem i njegovim suradnicima Robertom Furlanom i Paolom Storarijem. </p>
<p> Na svom slabom talijanskom je pričao dugo i naširoko o svim pojedinostima kupovine srpskog Telekoma. Izjavio je da ta ideja datira od 1994.godine, kad on još nije bio postavljen za veleposlanika pri Svetoj stolici. Sudske istražitelje su iznendila imena dvojice direktora koje je spomenuo kao pregovarače s talijanske strane. To su bili Del Vechio i Steco , a ne tadašnji direktor Telecoma Tomaso Tommasi di Vignano. Dojčilo Maslovarić, intimus ozloglašene obitelji Milošević ponovio je Miloševićevu izjavu koju su ranije citirali novinari lista La Repubblica: »Ovi talijanski mafijaši su nas prisilili da im platimo 32 milijuna maraka. Zašto upravo mi ,a ne njihov Telecom?« </p>
<p>Tadašnji ministar za privatizaciju Milan Beko ga je pokušao uvjeriti da je to »samo« tri posto od vrijednosti posla i da su takve provizije »normalna stvar u zapadnom svijet«". </p>
<p>Nakon toga je Milošević osobno naredio da se da mito. Najviše je zanimalo sudske istražitelje gdje je završilo 32 milijuna maraka i koji su direktori talijanskog Telecoma umiješani u cijelu aferu. Naravno, i koja je uloga ministra vanjskih polsova Dinija bila u svemu tome? Odgovori koje je dao Maslovarić na sve to ostaju još uvijek strogo čuvana tajna, ali se navodno ipak špekulira kako je ambasador govorio o ulozi Dinija i ostalih visokih talijanskih političara u cijeloj aferi. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bičakčić bi mogao završiti u zatvoru</p>
<p>Wolfgang Petritsch je naveo niz malverzacija bivšeg premijera, poput prebacivanja 825.000 maraka iz Fonda federalnih tekućih rezervi na račun udruge obitelji poginulih boraca</p>
<p>SARAJEVO, 27. veljače</p>
<p> - Edhem Bičakčić, bivši premijer većeg bosanskohercegovačkog entiteta, suočen je s ozbiljnim optužbama vezanim za navodne zloporabe službenoga položaja i transfer stotina tisuća maraka na netransparentan način, koje su, kako se tvrdi, između ostalog, iskorištene za financiranje Stranke demokratske akcije!</p>
<p>Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, smijenio je Bičakčića s dužnosti direktora Javnog poduzeća Elektroprivreda BiH u Sarajevu, obrazlažući to nizom poteza bivšeg entitetskog premijera koji su oštetili federalni proračun. Petritsch je naveo slučaj prebacivanja 825.000 maraka iz Fonda federalnih tekućih rezervi na račun udruge obitelji poginulih boraca. Taj je novac iskorišten za dokapitalizaciju Šehin banke, a o slučaju istragu vodi Financijska policija. </p>
<p>Također, visoki predstavnik je optužio Bičakčića za prijenos sredstava nepoznatog porijekla preko bosanskohercegovačkog veleposlanstva u Beču na račun Banke za obnovu i razvoj u Sarajevu. Treći slučaj je dodjela 100.000 maraka pro SDA orijentiranoj Bošnjačkoj televiziji, a četvrti navodno nelegalno osnivanje Federalnog zavoda za zapošljavanje. Ostale optužbe odnose se na davanje kratkoročnih kredita različitim tvrtkama (svi ti krediti su kasnije otpisani), te kontroverrzni slučaj oko tobožnjeg Bičakčićevog legaliziranja uvoza 900 automobila bez plaćene carine i poreza.</p>
<p>Kaznene prijave protiv Bičakčića, ali i njegovog zamjenika ministra financija Draga Čovića te zamjenika ministra financija Alijagića podnijete su zbog slučaja Šehin banke oko čega je stvorena velika afera. Čović, koji nakon nedavnog Bičakčićevog povlačenja s premijerske dužnosti, obnaša funkciju premijera »tehničke vlade« (do uspostave novog kabineta sukladno rezultatima izbora) najavio je tiskovnu konferenciju za utorak u Sarajevu gdje će, kako se očekuje, dogovoriti na ove optužbe.</p>
<p>Bičakčić i njegova stranka SDA već su odgovorili. Stranka smatra da je riječ o još jednom u nizu nepravdi, a bivši premijer kaže da je njegova smjena s dužnosti direktora Elektroprivrede nelegalna jer Petritsch nema ovlasti za djelovanje u gospodarskim subjektima. Bičakčić je u vezi s nekim od spomenutih Petritschevih optužbi (navodna legalizacija uvoza automobila bez carine i poreza) već ranije zatražio ispriku visokog predstavnika.</p>
<p>Također, bivši je premijer, kojeg su komunisti 1983. godine u montiranom političkom osudili na višegodišnju robiju zbog tobožnjeg »islamskog fundamentalizma« smatra da je njegova smjena i iznošenje ovako teških optužbi na njegov račun politički motivirana. On slučaj povez uje s procesom iz 1983. godine, odnosno s povratkom reformiranih komunista na vlast. Bičakčić je, naime, jedna od najomraženijih figura među SDP-ovim članstvom.</p>
<p>»Očekivao sam da će smijeniti Petritscheva Alijansa, koju on svim dozvoljenim i nedopuštenim sredstvima pokušava dovesti na vlast. Nakon sličnog vlastitog iskustva s režiranim procesom u totalitarnom komunističkom režimu, nisam mogao očekivati da će za ovakvim etiketiranjima posegnuti i predstavnik zemalja razvijene demokracije, te prosuđivati prije nego što je proveden istražni postupak«, kazao je Bičakčić.</p>
<p>Iako je Bičakčić na sebe navukao bijes i predstavnika međunarodne zajednice i stranaka Alijanse za promjene, te iako je sasvim jasno da rad federalne vlade u proteklom razdoblju nije bio idealan, ipak treba kazati da je jedan dio Bičakčićevih poteza za koje ga sada optužuju bio iznuđen ili općim stanjem u zemlji ili propustima drugih službi unutar administracije (slučaj Automobil) na koje on nije mogao izravnog utjecaja. Najozbiljnije optužbe mogle bi, ukoliko se dokažu, biti one koje govore o netransparentnom prebacivanju sredstava na račune SDA, a tek nezavisna istraga može odgovoriti na njihovu utemeljenost i eventualnu odgovornost bivšeg premijera.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Lijevi pacifisti napadaju Scharpinga zbog Kosova</p>
<p>Osnovna optužba odnosi se na to da je Scharping lagao o etničkom čišćenju na Kosovu kako bi opravdao njemačko vojno angažiranje u sklopu NATO-a </p>
<p>BERLIN, 27. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je Rudolf Scharping (SDP) za neke analitičare jedan od najuspješnijih ministara obrane poslijeratne njemačke povijesti, dio njemačkih lijevih pacifističkih krugova i medija ne dopušta mu da uživa na lovorikama. Protekli tjedan protiv njega je iz dana u dan otvarana fronta, a ironija je političke sudbine ovog socijaldemokratskog ministra što i sam potječe iz miljea koji se obrušava na njega.</p>
<p>Gnjev zagovaratelja ekvidistance prema agresorima i žrtvama na području bivše Jugoslavije od izbijanja jugoslavenske krizne 90-ih, posebno je eskalirao kad se Scharping uoči intervencije NATO-a »drznuo« javno usporediti tadašnjeg srpskog »vožda« Slobodana Miloševića s njemačkim fuhrerom iz Trećeg Reicha Adolfom Hitlerom.</p>
<p>Novu suptilniju fazu koja cilja na reinterpretacije rata protiv Miloševićeva režima započeo je godinu dana nakon intervencije dnevnik Berliner Zeitung tvrdnjama da nije postojao plan za etničko čišćenje Kosova da se nije dogodio masakr u selu Račak, koji je bio povod intervenciji Zapada.</p>
<p>Njemačka televizijska postaja WDR dala je svoj prilog. U filmu pod naslovom »Sve je počelo jednom laži«, optužila je Scharpinga da je širio laži kako bi uvjerio njemačku javnost da je potrebna vojna intervencija NATO-a protiv Miloševićeva režima. WDR-ov dokumentarac mu prigovara da je lagao da su po uputama srpskih vojno-policijskih snaga prištinski Srbi pisali slovo »S« na svojim kućama kako bi bili pošteđeni od »čišćenja«.</p>
<p>U Scharpingovu obranu stao je dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung čiji je novinar pokušavao opovrgnuti WDR-ove navode i interpretacije, a prenio je i tvrdnje albanskog novinara koji je surađivao na dokumentarcu, koji je rekao da je film »krivotvorina i manipulacija«.</p>
<p>No, to nije bilo sve što se obrušilo na Scharpinga ovih dana. Naime, s druge strane političkog spektra zamjereno mu je što nije bezuvjetno pozdravio američko-britansko bombardiranje Iraka te što je u Moskvi pokazivao skepsu spram američkog proturaketnog štita. Da je ta kritika bila »imala učinka«, pokazalo se već u Pekingu gdje je Scharping davao izjave iz kojih se moglo pročitati da »odjednom« ima razumijevanje za planove transatlanskog saveznika, štoviše i umijeća da ih svojim kineskim domaćinima obrazloži.</p>
<p>Berlin je danas u svijetu, premda ne posjeduje nuklearno oružje, prihvaćen kao respektabilna vojna sila. Time se ostvaruje strategija vlade kancelara Gerharda Schrödera (SPD) da Njemačka kao vodeća svjetska gospodarska sila, kao ključna država EU-a nosi posebnu odgovornost na svjetskom sigurnosnom planu.</p>
<p>Da bi se ta nova vojna uloga ostvarila, Scharping je reformom Bundewehera započeo stvaranje vojske koja će odgovarati novoj ulozi Njemačke i EU-a. Pritom, što na prvi pogled izgleda proturječno, kani smanjiti broj vojnika i broj vojarni. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>SAD neće napustiti Balkan prije svojih saveznika iz NATO-a </p>
<p>BRUXELLES, 27. veljače</p>
<p> - Sjedinjene Države prekinut će svoj angažman u BiH i na Kosovu samo kada ta područja napuste i njihovi saveznici iz NATO-a, izjavio je u utorak američki državni tajnik Colin Powell nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a. »Obećali smo da ćemo o duljini boravka naših snaga na Balkanu odlučivati konzultirajući se s našim saveznicima u NATO-u. Onamo smo stigli zajedno, zajedno ćemo i otići«, rekao je Powell, koji u utorak prvi put sudjeluje na sastanku NATO-a u svojstvu američkoga državnog tajnika. Tijekom američke predizborne kampanje često su se čule izjave koje su pobudile sumnje da bi nova američka administracija predsjednika Georgea W. Busha mogla povući svoje postrojbe iz mirovnih snaga NATO-a u BiH i na Kosovu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Američki zaokret: Kazniti Saddama, a ne irački narod </p>
<p>U američkoj političkoj strategiji prema Iraku pokazalo se da sankcije jednostavno ne daju nikakve rezultate poprimajući gotovo apokaliptičke razmjere gladi i bolesti iračkog pučanstva </p>
<p>ANKARA, 27. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmišljaju da sruše cjelokupnu strategiju gospodarskih sankcija prema Iraku. To je u sirijskom glavnom gradu Damasku, posljednjoj postaji svoje srednjoistočne turneje, obznanio američki državni tajnik Colin Powell. Pritom nije iznio nikakve detalje »američkog razmišljanja« o nepoćudnoj arapskoj državi. Rekao je, međutim, kako je zadovoljan odgovorima koje je u razgovorima u »četiri oka« dobio od arapskih čelnlika. Istaknuo je kako se oni razlikuju od njihovih »javnih nastupa«.</p>
<p>Powell je izrazio nadu da će obnoviti arapsku podršku za sankcije protiv Iraka ako se one, kako je rekao, preusmjere. Drži da se to može postići zaoštravanjem sankcija prema glavnim nositeljima vlasti bagdadskog režima, uz istodobno smanjenje sankcija koje se odražavaju na iračko pučanstvo. Rekao je kako se cjelokupni kompleks sankcija nalazi na »proučavanju« u američkim političkim laboratorijima. »Preusmjeravanje sankcija bilo bi, jamačno, značajan zaokret u američkoj političkoj strategiji prema Bagdadu«, smatra Powell. Prema njemu, na taj način ublažile bi se kritike šire međunarodne zajednice na račun dosadašnje »iračke politike« Washingtona.</p>
<p>Američki državni tajnik je navjestio da će prijedlozi Washingtona glede novih »iračkih sankcija« biti priopćeni vrlo brzo. Nakon toga očekuje da će ih prihvatiti Komitet za sankcije UN kako bi točno utvrdio listu izvoznih artikala u Irak. »Do toga bi, rekao je Powell, trebalo doći prije summita Arapske lige u Hašemitskoj prijestolnici Amanu.« Taj skup koji će se održati potkraj ožujka dat će, kako se očekuje, potporu Saddamovom režimu, ali i Palestincima, Sirijcima i Libanoncima u sporenjima i sukobima s Izraelom. Takva nepodijeljena stajališta predočena su Powellu u svim arapskim mtropolama koje je posjetio. Visoki američki gost je upoznat i sa pritiscima koje sve više osvještena arapska javnost, masovnim izlascima na ulice Kaira, Amana i drugih gradova, vrši na tamošnje proameričke režime.</p>
<p>Američki državni tajnik priznao je da je dosadašnje natezanje »političkog konopca« između Washingtona i Bagdada, označilo prvu međunarodnu pobjedu iračkog tiranina Saddama Husseina. On je, prema osobnom priznanju šefa State Departmenta, dobio propagandni rat o daljoj neodrživosti gospodarskih sankcija koje su Bagdadu nametnuli UN. To je izazvalo ozbiljne kritike mnogih država, među kojima su stalne članice Vijeća sigurnosti - Rusije, Kine i Francuske. U njihovoj pozadini ne nalazi se samo briga za sudbinu oko 24 milijuna Iračana, već i golema ranija dugovanja bagdadskog režima. </p>
<p>Računa se da samo irački dug prema bivšem Sovjetskom Savezu i Francuskoj iznosi više od 15 milijardi dolara. Golema su i potraživanja Pekinga. Neposredno prije izbijanja »Pustinjske oluje« u Zaljevskom ratu u Iraku je na raznim poslovima bilo angažirano oko 10.000 kineskih radnika i stručnjaka. Najveći dio tih zaduženja odnosi se na kupovinu naoružanja i vojne opreme u vrijeme osmogodišnjeg iračko-iranskog rata (od 1980. do 1988.). Na toj osnovi u samom Vijeću sigurnosti došlo je do polarizacije odnosa između SAD i Velike Britanije na jednoj, te Rusije, Kine i Francuske na drugoj strani. Iz Bijele kuće stoga najavljuju osobni nastup predsjednika Georgea Busha s ciljem da uvjeri Rusiju, Kinu, Francusku i arapske zemlje u ispravnost cjelokupne američke srednjoistočne politike. </p>
<p>Naime, sankcije su pokazale mnoge manjkavosti, poprimajući gotovo apokaliptičke razmjere gladi i bolesti iračkog pučanstva. Denis Holiday, koordinator UN za sankcije protiv Iraka, podnio je 1998. ostavku na vrlo skupo plaćenu dužnost. Taj irski diplomat ustvrdio je kako je na sceni proces razaranja cjelokupnog iračkog društva. Upozorio je kako svake godine u toj arapskoj zemlji od izravnih posljedica gospodarskih sankcija umire oko 5000 djece godišnje, posebice novorođenčadi. S tom ocjenom se dobrim dijelom slaže i bivši šef inspektorskog tima UN za kontrolu iračkog naoružanja Richard Butler. »Sankcije jednostavno ne polučuju nikakve rezultate«, upozorio je. </p>
<p>Sankcije prema Iraku zavedene su 1990. neposredno nakon okupacije Kuvajta. One su uključile i zabranu isporuke naoružanja i vojne opreme, posebice visokosofisticiranih uređaja koji bi se mogli koristiti u proizvodnji oružja masovnog uništenja. Među zabranjenim uvoznim artiklima našla su se i jaja koja Saddamov režim, kako se vjeruje, koristi u proizvodnji biološkog naoružanja. No, Saddam je, kako je upozorio Powell, vrlo vješto »preskakao« ili zaobilazio postavljenje prepreke sankcija. U tom pogledu dobio je podršku tradicionalno neprijateljske Sirije. Naime, nakon više od 20 godina između dvije zemlje ponovo je pušten u rad 1300 kilometara dugi naftovod.</p>
<p>Na taj način se svaki dan, mimo nadzora UN, izveze 100.000 barela nafte dnevno. Vrijednost tog posla u kešu iznosi oko 1,5 milijardi dolara. Najveći dio tih sredstava bagdadski čelnik preusmjerava na jačanje vojnih potencijala. Uz sredstva koja ostvaruje po ranije utvrđenoj formuli UN »nafta za hranu« (oko 12 milijardi dolara godišnje), Saddam se pojavljuje i u ulozi donatora palestinske Intifade (svakom ubijenom Palestincu se isplaćuje po 10.000 dolara). Time, dakako, svakodnevno dobiva na simpatijama, ali i sve otvorenijoj podršci u arapskoj javnosti i medijima.</p>
<p>Unatoč svemu, bivši zapovjednik »Pustinjske oluje« Colin Powell je nakon završetka srednjoistočne turneje izrazio uvjerenje da će se, i u novim izmijenjenim uvjetima, iračka »Pandoroina kutija« držati čvrsto zatvorena. »To smo činili deset godina, to ćemo činiti i ubuduće«, rekao je kategorički. Nekadašnjem ratnom protivniku Saddamu Husseinu poručio je da izgubi svaku nadu glede proizvodnje oružja masovnog uništenja. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nova žrtva špijunomanije Moskve i Washingtona</p>
<p>U Rusiji uhićen američki vojni obavještajac - narkoman / Protiv njega podignuta optužba za kazneno djelo kupovanja droge</p>
<p>MOSKVA, 27. veljače</p>
<p> - U Moskvi je u utorak službeno obznanjeno da je u Voronježu još 1. veljače uhićen američki državljanin John Edward Tobbin (24) za kojeg je u istrazi već utvrđeno da je u domovini završio posebne škole za vojne obavještajce pa se zbog toga osnovano sumnja da je u taj milijunski grad na jugu Rusije došao radi bavljena špijunažom.</p>
<p> Suočen dokazima Tobbin je u istražnom zatvoru priznao da je prije dolaska na magisterijski studij u Voronjež završio 1998. godine dvogodišnju vojnoobavještajnu školu u bazi Ford-Huachuk u državi New Mexico. Prije toga Tobbin se školovao na Institutu ministarstva obrane SAD-a u Montreeu gdje je 1996. godine dobio diplomu stručnjaka za ruski jezik.</p>
<p>Prvi put Tobbin je Rusiju posjetio 1999. godine kao predstavnik američko-ruskog investicijskog fonda. S molbom i preporukom američkog State Departmenta John Tobbin došao je prošle jeseni u Voronjež da na Gradskom sveučilištu upiše magisterijski studij na Katedri za politologiju. Primljen je i za magistarsku diplomu pripremao je rad na temu: »Promjene u političkom razmišljanju ruskih građana u posljednjih 10 godina«. </p>
<p>Školovani američki vojni obavještajac »upecao« se međutim u Voronježu na drogu. Prvi put je uhićen 26. siječnja kada je u noćnom klubu »Night white« kupovao drogu. Prilikom uhićenja pružio je otpor ali je sljedećeg jutra pušten iz pritvora pošto mu je oduzeta putovnica. Međutim u kasnijim saslušavanjima istražitelji su zamijetili da Tobbin »blistavo bez akcenta vlada ruskim jezikom pa čak i dijalektima«. Sumnja oko stvarnog razloga Tobbinovog dolaska u Voronjež i Rusiju prošireni su i on je ponovno uhićen 1. veljače. U istrazi je utvrđeno da je Tobbin još 1997. godine u Americi dobio »licencu« na obavještajni rad i pristup tajnim dokumentima.</p>
<p>John Tobbin nije uhvaćen na djelu pa rusko pravosuđe nema osnova da protiv njega podigne optužnicu za špijunažu, pošto je po svemu riječ o »lingvističkoj pripremi«. U pritvoru se nalazi nakon što je protiv njega podignuta optužba za kazneno djelo kupovanje droge i nezakonito čuvanje droge koja je pronađena u njegovom stanu. Po svemu sudeći Tobbin je još jedna žrtva lova na obavještajce i »špijunomanije« koja je u posljednje vrijeme zahvatila Washington i Moskvu. Obje se države preko svojih medija međusobno optužuju koja ima više ubačenih špijuna. Prošle je godine Rusija uhitila, a zatim osudila na 20 godina robije i zatim pomilovala umirovljenog američkog mornaričkog vojnog obavještajca Edmunda Popea koji se u Moskvi bavio biznisom, ali koji je bio uhićen u trenutku kupovanja nacrta za podmornička torpeda za koje je Amerikanac na Sudu za svoju obranu tvrdio da više nisu bili vojna tajna.</p>
<p>Trenutačno se na optuženičkoj klupi nalazi i ruski znanstvenik suradnik moskovskog Instituta za SAD i Kanadu Igor Sutjagin (35) kojeg optužnica tereti da je američkim i britanskim obavještajcima predavao tajne dokumente o nuklearnim podmornicama novog pokoljenja. </p>
<p>Sredinom ovog mjeseca u SAD je pak uhićen dužnosnik FBI-a Filip Hanssen za kojeg Istražni sud u Virginiji tvrdi da je 15 godina radio za sovjetsku i rusku obavještajnu službu. Tužitelj tereti Hanssena da je za to vrijeme otkrio Rusima tri »dvostruka agenta« i da je za svoj obavještajni rad za to vrijeme ukupno dobio milijun i pol dolara. »Špijunomanija« je zahvatila i Švedsku pa je i Stockholmu sredinom ovoga mjeseca bio uhićen građanin koji je radio u švedsko-švicarskoj kompaniji i za kojeg se sumnjalo da se je bavio industrijskom špijunažom u korist Rusije i još jedne treće zemlje. U nedostatku dokaza vlasti u Stockholmu pustile su tog osumnjičenog građanina iz pritvora ne otkrivajući javnosti njegovo ime.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>HDZ i vladajuća koalicija dijasporu koriste za svoje političke igre</p>
<p>Nekoliko mjeseci nakon donošenja novog Ustava vlada šestorice u Hrvatskoj priprema njegovo prepravljanje. Da to nije previše ozbiljna tema bilo bi svakako smiješno, nakardno, karnevalsko nadmudrivanje. Ovako je sve skupa u velikoj mjeri groteskno, a nažalost i prema nekim hrvatskim građanima zacijelo i veoma cinično.</p>
<p> Mediji, mahom prožeti dodvorničkim perima iz redakcija ili gornjogradskih ureda, ne usuđuju se u mnogobrojnim komentarima pod udar kritike staviti najviše državne službenike, čak ni onda kada su njihove izjave bijedne i kada odražavaju nisku razinu njihove demokratske svijesti. One iz »dijaspore« od novinara neće nitko ni spomenuti, a kamoli zastupati njihove interese, u najboljem slučaju objave im kakvo pismo čitatelja, uz pretpostavku naravno da previše ne kritiziraju »najuglednije«. Vjesniku, odnosno stanovitom Davoru Gjeneru, ni to nije dosta, on bi očito rađe odmah isključio iz državljanstva one koji su ga stekli pod »sumljivim« okolnostima. Tako bi problem brzo bio riješen za Gjenera i njegove istomišljenike u vladajućoj koaliciji, posebno za one koje donedavna nitko ni s toljagom u ruci nije mogao natjerati da priznaju da su Hrvati. No, da li je problem na takav način uopće moguće riješiti? Može li što dobra donijeti »naš« ustav protiv »njihova«? Neće li takav postupak zapravo samo produbiti podjele koje najviši državni službenici neprestano potenciraju? Pita li se tko od odgovornih kamo vodi takvo arogantno postupanje prema političkim neistomišljenicima kakvima drže Hrvate u dijaspori? Je li koalicija što naučila iz pogrješaka HDZ-a? Od sintagme »porobljena Hrvatska« jedrimo, uz povoljan vjetar, prema »podijeljenoj Hrvatskoj«.</p>
<p> - Najljući protivnici HDZ-ova »centralizma« i »totalitarizma« žele ukinuti Županijski dom Hrvatskog sabora. Ne mogu navodno brzo donositi zakone, kako bi to željeli neki zastupnici revolucionarnog prava u vladajućoj koaliciji. Ne razumiju predlagači da u demokraciji, zapravo oni ne razumiju još što je to demokracija, mora postojati ravnoteža centralnih i regionalnih interesa, i da je u svakom slučaju za demokraciju korisnije da se nađe neka ravnoteža interesa među različitim grupama u pluralističkom društvu. Dakako, može se govoriti o broju zastupnika u Županijskom domu (isto tako i u Zastupničkom, previše ih je brate), tko ih delegira ili bira, ali upravo je to dobitak za demokraciju da se stvaraju različite većine na županijskoj i na državnoj razini. U Njemačkoj tako nikome ne bi moglo pasti na pamet da ukida federalni sustav države i Bundesrat. Mirovinski zakon stoga nije mogao donijeti Bundestag za kancelara Kohla, jer je većinu u Bundesratu držala SPD. Sada je stvar obrnuta, problem s istim zakonom ima Schröder. Građani opet kažu: dobro je tako jer taj zakon mora poslužiti barem tridesetak godina. U Hrvatskoj se, nažalost, politička elita više veseli tome da je druga strana »poražena« nego li boljitku svojih građana. </p>
<p> - Hrvatski građani koji prebivaju u inozemstvu ne bi trebali glasovati na izborima u Hrvatskoj kako to propisuje sadašnji Ustav. Zašto? Pa ne plaćaju tu porez, veli predsjednik Mesić, i nitko mu ne protuslovi. Ja sam do sada bio uvjerenja da u Hrvatskoj kao i u Njemačkoj pravo glasa imaju i primatelji socijalne pomoći i beskućnici. Na stranu to da sam možda ja u posljednjih deset godina (posljednjih dvanaest mjeseci me svakako »potukao«) uplatio više poreza u državni proračun nego predsjednik Mesić, na stranu i to da je on porez plaćao od novca koji je dobio iz proračuna, a ja od onoga što sam zaradio u Njemačkoj. Ne ostvaruju svoja prava i dužnosti u Republici Hrvatskoj, veli premijer Račan. Koja prava? Možda pravo na rad? U dobroj mjeri svi gastarbeiteri, desetci tisuća žena i djevojaka koje traže posao po kućanstvima i restoranima u inozemstvu, čine to jer u Hrvatskoj ne mogu doći do svojih »prava«. U teškim godinama rata mnogi su tako podržavali svoje bližnje, ali bome i državnu riznicu preko doznaka i potrošnje u Hrvatskoj, pomažući svake godine s više od tri miljarde maraka. Isto tako su, dodatno, sve marke od Livna, Busovače, Kreševa do Mostara i Ravnog, otišle za pokriće hrvatskih deviznih rezervi i nikamo drugdje. Ako trenutno ti izvori za hrvatski proračun pomalo presušuju, gosp. Crkvenac će se za istu svotu zadužiti, ne kod svojih građana nego kod MMF-a, možda ima veze s ovakvim tretiranjem »Hrvata drugoga reda«.</p>
<p> - Ako bude u koaliciji trezvenih glava nadam se da će Vlada uvidjeti da bi bio veliki politički promašaj za nju samu jedan veliki dio hrvatskog biračkog tijela jednostavno otpisati. Ako se to ipak dogodi, najmanje što se može očekivati od oporbe je to da se barem zauzme za njemački model, valjda Račan neće reći da je to protiv Europe. To znači, ovo pak treba dobro razumjeti i Ivo Sanader ako želi imati veze s Hrvatima u inozemstvu, ali i svi oni koji razumiju da je barem 40 posto Hrvata rodbinski povezan s »dijasporom«: prije bilo kakvih izbora najmanje 30 dana unaprijed, svi građani koji izbornoga dana navršavaju 18 godina bivaju posebnom pozivnicom (poštanskom kartom određenog sadržaja) pozvani na izbore. Na poleđini stoji informacija o tome što raditi ako toga dana niste u mogućnosti doći u svoju izbornu jedinicu (recimo zbog toga što ste srećom našli posao prati tanjure u lokalu u Berlinu ili pak učiti djecu jahanju u Trstu). Jednostavno treba navesti adresu na koju se odmah mora spremiti izborni listić, a izborno povjerenstvo ga šalje (jedna omotnica manja) i povratna omotnica (veća) s navedenom punom adresom odgovarajuće izborne jedinice.Sve skupa u najvećoj trećoj omotnici izborno povjerenstvo u općini adresira na birača, ma gdje on bio. (Omotnice se naravno mogu i presaviti tako da je lako sve formulare strpati u jednu). Do dana izbora ili odmah nakon toga (vidjeli smo američki primjer) pristići će barem 100.000 glasova dijaspore za Hrvatski sabor, umjesto nekih 20.000 koliko ih je bilo na prošlim izborima. Pet kuna poštarine za izborno povjerensvo u općini i jedna marka za Hrvata koji svoja »prava« ostvaruje u njemačkoj kuhinji neće biti previše. Ako na ovaj način ne bude argumentirala oporba (zasada samo HDZ jer će se Mate Granić prikloniti vlasti) onda će iseljenici morati potražiti druge mogućnosti i načine da se njihov glas u Hrvatskoj čuje. HDZ i koalicija trebaju u tom slučaju dijasporu samo za svoje političke igre, nikako kao ravnopravne građane Republike Hrvatske. Tada osobno moram providjeti da barem moja maslina, moj limun i moja kuća ostvaruju »prava i dužnosti« u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Prof. ZVONKO PANDŽIĆ Würzburg, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Balkanska posla na leksikografski način, ili kako Peršić čitatelja dovodi u zabludu</p>
<p>Gospodinu Peršiću na pismo objavljeno u Vjesniku od 23. veljače 2001. pod naslovom »Balkanska posla na leksikografski način« kratko poručujem:Svojstveno je mudracu da otkriva i uspostavlja red u stvarima. Dakle, svojstveno je stručnjaku da, jer je poučen u stvarima, poučava i druge!</p>
<p>Gospodine, Peršiću, Vi ističete kako niste neki kalibar, a to u odgovoru na moj tekst i potvrđujete. Naime, iz vaše analize rječnika ne progovara struka nego želja za omalovažavanjem. Vrijednost jednoga rječnika, ne može se mjeriti po tome, je li stvoren »s urednikom i pola, ili s deset urednika«.</p>
<p>Kvaliteta i kvantiteta su dvije različite kategorije koje ne stoje zajedno. Zatim, jezična pitanja miješate sa zemljopisnim iz kojih onda izvlačite opet neke zaključke koji ne upućuju na jezičnu problematiku. Dovodite čitatelja u zabludu prelaskom iz jednoga područja na drugo, a to je u raspravi nedopustivo. Izgleda su od svih nedostataka, zemljopisni pojam i omeđenje Balkana, po Vama, najveći jezični propust ovoga rječnika. Veliki i mudri rimski car Dioklecijan, u svoje vrijeme, podijelio je veliko Rimsko carstvo na istočno i zapadno.</p>
<p>Zašto je to činio? I zašto je to učinio baš tako? Mi ga više ne možemo pitati za uzroke. Jedino nam ostaje da prihvatimo činjenicu da biti član - pripadnik zapadne Europe, nije zemljopisna činjenica nego način razmišljanja kao što je biti Rimljanin, nije bilo genetička činjenica nego prihvaćanje određenoga načina razmišljanja, a taj je bio, podrediti se općem dobru.Opće dobro bi u našem slučaju zahtijevalo od vas koji ste se uključili u jezičnu raspravu da konkretnome rječniku pronađete pogreške i propuste i da se na njih osvrnete kritički, a ne kritizerski. Jer, kritički promatrati stvari znači razlučivati dobro od lošega. Tko dobro luči taj dobro uči, a to bi značilo u rječniku istaknuti i dobre i loše stvari.</p>
<p>Ja ne zaboravljam pravilo koje treba poštivati kada se ulazi u strogo stručnu raspravu, a to je, ne izlaziti iz okvira dogovorene teme i ne služiti se napadom na osobu mimo teme.</p>
<p>MARIA FUČKAR MARASOVIĆ, prof., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sinonim općehrvatskoga i građanskoga novinarstva u ovom dijelu Europe</p>
<p>Ne osporavajući, određene, vrijednosti (hvala Bogu, svaki živ čovjek ih ima, a i novinari su, je l' ljudi!) bivšem čelništvu političkog dnevnika »Vjesnik« kada su ga vodili poznati hrvatski novinari i intelektualci Nenad Ivanković, a potom i Igor Mandić - gdje je bilo i posebnog i autentičnoga - svejedno, ističem i pohvaljujem noviju koncepciju ovog našeg uglednika u novinarstvu. Dakle, »Vjesnika« na čelu sa nedavno imenovanim glavnim urednikom gospodinom Zlatkom Herljevićem.</p>
<p> Prvotno glede njegove tolerantnosti i umjerenosti s tzv. slijeva-nadesno i zdesna-nalijevo.</p>
<p> Uz to, »profiltrirani« su, neki kadrovi (»kadrovi«?) - koji su potencirali tzv. lijevi ekstremizam koji je - provocirao i tzv. desni.</p>
<p>Na vrlo ekspeditivan, jasan, pošten i zdrav način - zaustavljena je »točionica« mržnje i svih vrsti antagonizama prema svemu što je, slobodoumnije, hrvatsko.</p>
<p> Raduje me da je »Vjesnik« otvorio svoje stranice, doista, različitim mišljenjima - što potvrđuje i konstantna, otvorena, tradicionalno dugogodišnja i vrlo kvalitetna, rubrika Pisma čitatelja! Upravo, veličina ljudi i novina je u tome što dopušta, sasluša i valorizira (objavi) i drugačija mišljenja - stavove sa kojima se, često, i ne slaže. Jer, tko kaže da smo samo mi uvijek u pravu i tko tvrdi da samo drugi nisu u pravu? Ili, u krivu?</p>
<p>Želim vam i nadalje, transformaciju i stalne uspjehe glede nastavka promidžbe tolerancije i demokracije - za sve i svakoga!</p>
<p>I kao dugogodišnji, redoviti »Vjesnikov« čitatelj (20-ak godina!), sudionik i stradalnik Domovinskoga rata 1991. Vjesniku upućujem čestitke i lijepe želje za dalje uspjehem, za što kvalitetniju novinu koja je odavna sinonim općehrvatskoga i građanskoga novinarstva u ovom dijelu Europe, za što više različitih mišljenja i brojnijih čitatelja!</p>
<p>IVICA MOLNAR SMOLJANACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Goloruku djecu šalju u smrt za svoje probitke</p>
<p>Već nekoliko mjeseci na tlu Izraela i područja pod samoupravom Palestinaca</p>
<p> - Zapadnoj obali i Gazi - traje tzv. intifada, ili po naški rečeno, međusobno klanje i ubijanje između Izraelaca i Palestinaca. Jasser Arafat, vođa Fataha na Zapadnoj obali Maruan el Barguti, njihovi politički istomišljenici i financijeri, u želji da dobiju svoju državicu 130x150 km svjesno i s predumišljanjem šalju djecu od sedam do petnaest godina u borbu s izraelskom policijom i vojskom. Umjesto da kao prave muškarčine uzmu pušku u ruke i bore se s drugim odraslim Palestincima za svoju državicu, Arafat i Barguti šalju tuđu djecu da se kamenjem i molotovljevim koktelima bore za njihove političke ciljeve i financijske probitke. Do sada su tako poslali u smrt 400-tinjak malih dječaka pred kojima je bio život. S druge strane - koliko god imali osjećaj pijeteta prema žrtvama židovskog naroda u Drugome svjetskom ratu - moramo osjetiti gnušanje i prezir brutalnim i zločinačkim postupcima Izraelske države prema mladim prosvjednicima. Usmrtiti 400-tinjak malih dječaka samo zato što bacaju kamenje na policiju ordinarni je ratni zločin. Zato s nestrpljenjem očekujem početak rada Međunarodnog kaznenog suda u Rimu i duboko se nadam da će prvi osumnjičenici biti gore spomenuta tri političara. Međunarodna zajednica ne može imati dvostruke kriterije glede ratnog zločina - jedne za bivšu Jugoslaviju, a druge za ostatak svijeta.</p>
<p>RANKO KURSAR Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tko je dijelio BiH? </p>
<p>U povodu presude Kordiću i Čerkezu zaista se moramo vratiti u godine kada se je BiH dijelila na razne načine i kada je stvarno došlo do strašnog (č)etničkog čišćenja pod nadzorom i privolom »nekih« zapadnih političara. Da ti zapadni političari ne bi bili optuženi kao krivci za mnogo toga što se u BiH dogodilo, valjalo je to prebaciti na nekog drugog? Kao po pravilu i kao dežurni krivci bili su - Hrvati.</p>
<p>Dobro je znano da su prvi ljudi koji su trebali napraviti reda u toj republici bili uglavnom Englezi, pa su se neki od njih hvalili da su intimni prijatelji porodice Karađorđević. Neki od ministara vanjskih poslova Velike Britanije imali su »financijske veze« s Miloševićevim režimom. Kome su, dakle, ti ljudi naginjali od tri naroda u BiH? Srpski entitet načinjen je na nezamislivom (č)etničkom čišćenju i genocidu. Počevši od ubojstva tisuće Muslimana na početku agresije na BiH, do osvajanja i rušenja hrvatskih sela u bosanskoj Posavini. (Č)etničko čišćenje na očigled svijeta obavljeno je u širem banjalučkom kraju odakle je što ubijeno, što istjerano više od 60.000 Muslimana i Hrvata. Normalno je bilo za očekivati da će doći do sukoba između ta dva naroda jer za sve nije bilo mjesta na jednom skučenom prostoru. U tim borbama došlo je i s jedne i s druge strane do suludih, srećom izoliranih zločina, čemu su se mogli veseliti i oni sa Zapada koji su tu »kašu zamijesili«. I nakon svega što se zbilo i kako se zbilo, kada je totalno etnički skrojena Republika Srpska za etničko čišćenje sudi se Hrvatima Kordiću i Čerkezu!</p>
<p>K. O. Zagreb(Adresa u redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>I u Sloveniji se svađaju o pitanjima prošlosti</p>
<p>Nakon što sam u Vjesniku objavio tekst o buđenju neoustaštva u Hrvatskoj i njegovim međunarodnim refleksijama na našu političku i državnu budućnost, nazvao me čitatelj Vjesnika, predstavio se i zamolio me da mu odgovorim na pitanje: zar u »mojoj« Sloveniji nema sličnih pojava, kako se tamo ponaša ekstremna desnica, koliko je snažna, tko je predstavlja i kako se prema njoj odnosi aktualna slovenska vlast?</p>
<p>Rekoh mu kako je i Slovenija tijekom Drugog svjetskog rata imala svoje kvislinge koji su otvoreno stali na stranu okupatora, u prvome redu generala Rupnika i ljubljanskog biskupa Rožmana, ali i druge, iz redova slovenskih domobrana, bijele garde, plave garde i još nekih postrojbi koje su se oružjem borile protiv partizana. Od 1941. do 1945. u Sloveniji je svakako bio na djelu i građanski rat između samih Slovenaca, što je jako dobro došlo Nijemcima, Talijanima i Mađarima koji su između sebe podijelili Sloveniju, doslovce je raskomadavši.</p>
<p>Nakon 1990. i u Sloveniji se počela širiti ideja o »pomirbi«. Osobno sam u srpnju 1990. bio nazočan u Kočevskom rogu, gdje su ispod velikog drvenog križa zajedno istupali predsjednik Kučan i tadašnji slovenski metropolit Alojzije Šuštar. Bilo je to simbolično okupljanje na mjestu gdje su partizani nakon okončanja Drugog svjetskog rata, bez suđenja, ubili oko 7.000 Slovenaca, mahom domobrana i belogardejaca. Kasnije sam na mnogim mjestima, napose u Dolenjskoj, obično uz crkve, vidio nova spomen-obilježja, podignuta na spomen onih koji su stradali od partizanske ruke. Ponegdje je pisalo da su to bili »pravi borci narodne vojske«, što je na drugoj strani, naravno, izazivalo veliki revolt. Inače, velika većina partizanskih spomenika ostala je na svom mjestu, nitko ih nije rušio, ali im se više ne posvećuje ista pažnja kao ranije. Doduše, u Radečama kod Zidanog Mosta, gdje sam s obitelji svakoga 1. studenoga mjesni župnik uvijek krsti i partizanske grobove, odnosno grobove talaca koje su ubili Nijemci. U tom pogledu u Sloveniji postoji solidna razina građanske kulture i poštovanja. Nisam još čuo da je netko skinuo gaće i pomokrio se na neko partizansko grobište. Ili neko novije, domobranima u čast.</p>
<p>U Sloveniji postoji ekstremna desnica, ali je minorna i nitko joj ne posvećuje pažnju. Uglavnom se rad o smiješnim spodobama koje se tako i tretiraju. U Državnom zboru najdesnija je Janšina Socijaldemokratska stranka, bliska Katoličkoj crkvi i nadbiskupu Francu Rodeu, a svakako je desno i Nova Slovenija bivšeg premijera i povratnika iz Argentine Andreja Bajuka. No, to su normalne parlamentarne stranke koje ne prave nerede po ulicama, ne pozivaju na rušenje legitimno izabrane vlasti i svakako ne pišu parole u stilu: »Svi smo mi Janez Janša«. Iako, mislim, Janša ne bi imao ništa protiv...</p>
<p>Situacija u Sloveniji i ona u Hrvatskoj ne mogu se lako uspoređivati. Slovenija je ratovala samo kratkih deset dana, a rat i nije bio osobito krvav. Borci i sudionici rata za Sloveniju iz 1991. ne moraju svoja prava ostvarivati izvanparlamentarnim sredstvima i pritiskom. Njihova je egzistencijalna i materijalna pozicija jasna. Inače, ni po čemu nisu tretirati drugačije od bilo kojeg građanina Slovenije, svejedno je li politički orijentiran lijevo, desno ili apsolutno apolitičan.</p>
<p>O prošlosti se govori i piše, oko prošlosti se Slovenci svađaju, ali ona ne ugrožava njihovu sadašnjost i budućnost. Ipak su dovoljno racionalni da od sebe odagnaju takva iskušenja.</p>
<p>VILKO LUNCER Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Nema prekršaja bez zabrane</p>
<p>Tvrdnja je to vlasnika firme Varaždinka i dvoraca u okolici Varaždina, koji dokumentirano dokazuju da zabrane kupovine Šaulovca i Križovljangrada nije bilo </p>
<p>VARAŽDIN, 27. veljače</p>
<p> - Pred varaždinskim Prekršajnim sudom u tijeku je dokazni postupak u sporu Ministarstva kulture i poduzeća »Varaždinka« te njezinog direktora i vlasnika Ivana Hudoletnjaka. Ministarstvo kulture je protiv Varaždinke i Hudoletnjaka podnijelo prekršajnu prijavu jer su, kako se navodi, Varaždinka i Hudoletnjak sklopili kupoprodajni ugovor za dvorce Križovljangrad i Šaulovec a da nisu ponudili pravo prvokupa ovlaštenim pravnim osobama, tako su prekršili Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.</p>
<p>U svojoj obrani Hudoletnjak odnosno »Varaždinka« tvrde da nije točno da su dvorci kulturna dobra, jer nikad tako nisu utvrđeni važećim propisima, niti je nad njima stavljeno ikakvo ograničenje u vezi sa slobodnim prometom.</p>
<p>Firma »Varaždinka«, kao vlasnik dvorca, tvrdi da nikad nije primila nikakvu obavijest u vezi s ograničenjem na spomenutim nekretninama, niti je u trenutku njihove prodaje znala da su dvorci pod određenom zaštitom.</p>
<p>Ako je i točno, kaže obrana, da su nekretnine stavljene pod privremenu zaštitu, »Varaždinka«, odnosno Hudoletnjak, nikad nije primio ta rješenja niti ga je o tome tko obavijestio.</p>
<p>U »Varaždinki« tvrde i da Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje da su u prometu ograničena samo kulturna dobra, koja su kao takva utvrđena posebnim aktom Ministarstva kulture, što mora biti zabilježeno i u zemljišnim knjigama.</p>
<p>Okrivljenima nije jasno kako bi uopće i mogli počiniti prekršaj za kojeg ih se tereti, kad uopće nisu znali da su dvorci kulturna dobra, jer u zemljišne knjige nikad nitko nije upisao zabilješku o ograničenju prava vlasnika.</p>
<p>Valja reći i da je Hudoletnjak od »Varaždinke« dvorce kupio vrlo povoljno. Za dvorac Šaulovec sa zaštićenim parkovima prirode izdvojio je 900 tisuća kuna, dok je Križovljangrad kupio za svega 100 tisuća kuna.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pucajući ubio policajca i ranio sebe</p>
<p>Optuženi je od 1997. do prošle godine šest puta prijavljivan za kršenje Zakona o javnom redu i miru, a tijekom sukoba svaki put prijetio je pištoljem</p>
<p>SPLIT, 27. veljače</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Splitu protiv Predraga Kulića (44) iz Hvara podignulo je optužnicu za ubojstvo bivšeg policajca Mirka Nickija (48), 17. rujna prošle godine pred hvarskom diskotekom Kopito, u pet sati ujutro. Prema navodima optužnice, Nicki je sjedio pred vratima diskoteke, kada mu je Kulić, s kojim je od ranije bio u neprijateljskim odnosima, prišao, prislonio ga na svoje koljeno i iz pištolja marke Crvena zastava 9 milimetarskog kalibra, s udaljenosti od 25 centimetara, ispalio hitac u lijevu stranu Nickijevog prsnog koša. Hitac je oštetio pluća, krvne žile i rebra, a Nicki je preminuo na mjestu.</p>
<p> Isti metak Kulića je pogodio u petu, zbog čega se neko vrijeme liječio u splitskoj bolnici. Potom je bio prebačen u zagrebačku bolnicu za osobe lišene slobode, a po završetku liječenja prebačen je u pritvor na splitskim Bilicama, gdje se i sada nalazi. U početku se sumnjalo kako je do pucnjave došlo u samoj diskoteci i kako je i Nicki pucao, budući da je leš pronađen dvadesetak metara od ulaznih vrata u Kopito s pištoljem u ruci. No, temljem materijalnih dokaza i iskaza svjedoka te špekulacije su odbačene kao neosnovane. Odnosno, netko je Nickija nakon ubojstva odvukao podalje od mjesta na kojem se dogodilo i stavio mu pištolj u ruku.</p>
<p> U trenutku zločina Kulić je bio pripit - izmjereno mu je 1,09 promila alkohola u krvi. Zanimljivo je kako je optuženi od 1997. do prošle godine šest puta prijavljivan za prekršaj Zakona o javnom redu i miru i da je tijekom sukoba svaki put prijetio pištoljem. Pred hvarskim Općinskim sudom protiv njega je u tijeku i postupak za kaznena djela nasilničkog ponašanja i dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Za ista kaznena djela, koja je, sumnja se, načinio na štetu splitskog odvjetnika Jadrana Francheskija, na splitskom Županijskom sudu, u tijeku je istraga.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ostavio nabijen pištolj dječaku na dohvat ruke</p>
<p>U trenutku nesreće policajac i dječakova majka su bili odsutni, a u stanu se nalazilo još četvoro djece</p>
<p>SPLIT, 27. veljače</p>
<p> - Splitsko Županijsko državno odvjetništvo Istražnom centru splitskog Županisjkog suda podnijelo je zahtjev za otvaranjem istrage nad suspendiranim policajcem Treće splitske policijske postaje, Draženom Jerkovićem (39) iz Splita. Policajac je osumnjičen za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom nakon što se iz njegovog službenog pištolja, 5. veljače ove godine, ustrijelio sedmogodišnji Frane Dumanić. </p>
<p>Sumnja se kako je policajac u spavaćoj sobi stana, došavši u posjet njegovoj majci Kosovki Dumanić (38), u Velebitskoj 49 u Splitu, ostavio kožnu jaknu s pištoljem u džepu. Pištolj marke Češka zbrojovka, devetmilimetarskog kalibra bio je otkočen i s metkom u cijevi, a policajac je bio izvan službe. Igrajući se Frane ga je prislonio sebi na glavu i ispalio hitac, preminuvši na mjestu.</p>
<p> U trenutku nesreće policajac i dječakova majka su bili odsutni, a u stanu se nalazilo još četvoro malodobne djece. Jerković je nakon događaja sam zatražio hospitalizaciju na Odjelu psihijatrije splitske Kliničke bolnice gdje se i sada nalazi. Djeca Dumanićevih, čiji je otac pomorac i često na dulje vrijeme odsutan, zbog sumnje u zanemarivanje majke, već dulje su bila pod prismotrom splitskog Centra za socijalnu skrb.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Godina zatvora za ubojstvo brata</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Na godinu dana zatvora osuđen je Petar Kekić (63), zbog ubojstva brata Milana (65). Presudu je donijelo vijeće Županijskog suda, kojem je predsjedao sudac Dražen Tripalo, a osuđenom je izrečena, zasad nepravomoćna, presuda za ubojstvo na mah.</p>
<p>Do ubojstva je došlo 8. lipnja prošle godine oko 18.30 sati, u dvorištu obiteljske kuće u Teškovcu 24. Nakon što je u dvorište došao Milan, počeo je vrijeđati brata i susjede dok su gradili cisternu. Drvenim štapom je počeo udarati brata Petra po rukama i ramenu, koji je pak prema njemu zamahnuo lopatom kako bi s eobranio. Potom ej Petar uzeo sjekiru i njome udario Milana po nogama, te mu prelomivši obje potkoljenice. Udarao je Milana i dalje, te ga sjekirom teško ozlijedio po lijevoj strani prsiju. Uslijed udarca došlo je od razdora srčanog mišića i Milan je od teških ozljeda preminuo.</p>
<p>Sudac Tripalo je u obrazloženju presude rekao kako je P. Kekić u trenutku počinjenja djela bio smanjeno uračunljiv, jer su »kod njega nastupili povećana afektivna tenzija i jaka razdraženost zbog prethodnog napada brata«. Sudac je naglasio da se u ovom slučaju ne može raditi o nužnoj obrani, kako je rekao Kekićev branitelj, odvjetnik Silvije Degen, jer je optuženi bratu zadao smrtnosnu ozljede dok je ovaj ležao na zemlji.</p>
<p>Prema iskazima pak svjedoka, podsjetio je sudac Tripalo, očigledno je da je Milan Kekić bio agresivna osoba, a u vrijeme događaja bio je u alkoholiziranom stanju. I inače je tukao brata, majku i očuha, a zbog njegova takva ponašanja i naravi sin i supruga su s njim prekinuli svaku vezu.</p>
<p>Sud je uzeo u obzir sve okolnosti, rekao je sudac dalje, kao i iskreno žaljenje P. Kekića, te mu je izrečena minimalna zatvorska kazna za ovo djelo, za koje je inače predviđena kazna od jedne do deset godina. Osuđenom je ukinut i pritvor, u kojem je bio oko devet mjeseci, a mora podmiriti 13.000 kuna sudskih troškova.(J. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Črni Šmit« nakon utrkivanja s policajcima završio u zatvoru</p>
<p>ČAKOVEC, 27. veljače</p>
<p> - Međimurskoj javnosti, a i drugdje, već poznati Milan Tot (45) iz međimurskog sela Domašinca, koji je više znan po nadimku »Črni Šmit« nalazi se u Okružnom zatvoru u Varaždinu. O tome je novinare, na redovnoj presici u utorak, izvijestio Branko Sušec, donačelnik Odsjeka analitike u PU Međimurskoj. Temeljem nove prakse novinarima nisu dati niti inicijali osobe o kojoj je riječ, ali nam je iz drugih izvora potvrđeno a se radi o »Črnom Šmitu«. U zatvor u Varaždin on je otpremljen ne u sklopu kaznenog postupka koji se protiv njega na sudu vodi zbog organiziranja prostitucije, kao i kažnjivog djela ograničenja slobode kretanja spram maloljetnoj osobi. </p>
<p>U Okružni zatvor »Črni Šmit« prebačen je radi izdržavanja kazne supletornog zakona. Prema policijskim podacima u ponedjeljak u 11 sati je policijska ophodnja u međimurskom selu Pavlovcu prigodom nadzora cestovnog prometa, zbog prekršaja prekoračenja brzine zaustavila osobno vozilo marke »tavria« varaždinskih registarskih oznaka, kojim je upravljao Milan Tot. Obavljenom provjerom je utvrđeno da vozač Milan Tot izbjegava plaćanje novčanih kazni, zbog čega Prekršajni sud u Čakovcu izdao naredbe za njegovo privođenje u Okružni zatvor u Varaždinu na izdržavanje kazne supletornog zatvora. </p>
<p>Tijekom provjere »Črni Šmit« se je »tavriom« naglo udaljio s mjesta gdje je zaustavljen, uputivši se brzom vožnjom poljskim putem u smjeru sela Pribislavca kod Čakovca. Cik-cak vožnjom on službenom policijskom vozilu nije dopuštao pretjecanje. U samom Pribislavcu je vozač policijskog automobila ipak uspio preteći vozilo kojim je upravljao Tot, te je uz svjetlosne i zvučne signale i tablicom »Stop« davao znakove zaustavljanja. I na te zapovjedi »Črni Šmit« se oglušio, te je u tri navrata naglo povećavao <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i prednjim dijelom svog auta udario u stražnji dio službenog policijskog vozila. Ubrzo nakon toga on je ipak bio prisiljen zaustaviti se. On je bio priveden u prostorije PU Međimurske, odakle je nakon obavljene kriminalističke obrade prebačen u Okružni zatvor na izdržavanje kazne supletornog zatvora. Protiv Milana Tota slijedi i kaznena prijava zbog kažnjivog djela spriječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Režiser »Četveroreda« nije došao zbog bolesti bubrega</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Rasprava na Općinskom sudu zakazana za utorak, a u sudskom sporu u kojem urednik tjednika Nacional Ivo Pukanić tuži režisera Jakova Sedlara, zbog klevete, odgođena je zbog izostanaka stranaka.</p>
<p>Naime, kako je rekla sutkinja Sanda Bramberger Ostojić, režiser je svoj izostanak opravdao bolešću, tj. napadima bubrežnih kamenaca.</p>
<p>Naime, kako stoji u tužbi koju je u ime urednika Nacionala, podigao njegov zastupnik, odvjetnik Čedo Prodanović, Sedlar je oklevetao novinare Nacionala.</p>
<p>Sedlar je, navodno svoje klevete izrekao u intervjuu objavljenom pod naslovom »Ne znam je li James Bond za Hrvatsku aktualniji od Bleiburga«, u dnevniku Večernji list broj 13011 od 17. prosinca 1999. godine, na stranama 34 i 35. Naime, tužitelj tvrdi kako je Sedlar u želji da uredništvo i novinare tjednika Nacional moralno diskreditira pred hrvatskom javnošću, govoreći o pisanju spomenutog tjednika i radu njegovih novinara, neistinito naveo: »Čuo sam da je riječ o bivšim suradnicima UDBE i bivšim prostitutkama«. </p>
<p>Zbog tih je navoda urednik Pukanić 20. prosinca 1999. godine, tužio Općinskom sudu režisera filma »Četverored«.Tada je Pukanić izjavio kako je Sedlar , navodno ljutit što će njegov film biti prikazivan u dva nastavka na nacionalnoj televiziji, i to 26. prosinca, te na dan izborne šutnje, 6. siječnja, dao intervju Večernjem listu, s namjerom da utječe na birače kako ne bi "glasovali za »komuniste«, a koje u hrvatskoj utjelovljuje koaliciji SDP-HSLS". (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Suđenje Kutli odgođeno za 7. ožujka</p>
<p>ZAGREB 27. veljače</p>
<p> - Glavna rasprava na suđenju Miroslavu Kutli i dvanaestorici suoptuženih u slučaju »Tisak« odgođena je za 7. ožujka. Kako smo saznali, odvjetnici prvooptuženog Anto Nobilo i Rajko Mlinarić, kao vjerojatno i ostali branitelji, dva su dana prije zakazane rasprave koja se trebala održati u utorak u devet sati dobili telegram kojim se ona odgađa za 7. ožujka.</p>
<p>U telegramu nije navedeno obrazloženje takve odluke, koja prema mišljenju Ante Nobila može biti sasvim banalna (bolest sutkinje, primerice), a razlog za odgađanje rasprave, kako je rekao Nobilo, vjerojatno nije ni nedostatak materijala u spisu, jer se tamo, manje-više sve nalazi.Podsjetimo, Miroslava Kutlu i dvanaestoricu suoptuženih u jedanaest točaka optužnice tereti da su zajedno nanijeli štetu »Tisku« u visini od 47 milijuna kuna. Miroslava Kutlu posebno se tereti da je zlouporabom svojeg utjecaja svoje poslovne partnere poticao na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i krivotvorenje isprava. (Z.B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>HUP inzistira na pregovorima o cijeni sata rada </p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca je suglasna sa sanacijom PIK-ova samo ako je to najkraći put u njihovu privatizaciju / Zakonske inovacije nepoznate u zapadnom svijetu vrlo su loš znak stranim ulagačima, ocijenio je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević navodeći kao primjer Zakon o radu </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca slaže se s Vladom u njezinim namjerama da preokrene desetogodišnji trend pada investicija u Hrvatskoj, no upozorava da ulaganja u nerestrukturirana javna poduzeća neće dati efekata kakvi bi se ostvarili investiranjem u manje ali »sređene tvrtke«, rečeno je u utorak na HUP-ovoj press konferenciji. Uz to, glavni je ravnatelj Željko Ivančević ocijenio da plan državnih investicija nije u skladu s Vladinim najavama o smanjivanju utjecaja države u gospodarskim tokovima. Spomenuo je i najavu saniranja PIK-ova naglasivši kako država ne bi smjela nikad više investirati u takva poduzeća ako to nije najbrži i najkraći put u njihovoj privatizaciji. </p>
<p>U vezi s politikom plaća i pregovorima s Vladom i sindikatima Ivančević je izvijestio da će HUP predložiti Vladi da se na svim razinama pregovora ubuduće pregovara o cijeni sata rada, »kao što je to u zapadnoeuropskim zemljama«. HUP, rekao je, podupire Vladina nastojanja da sa sindikatima utvrdi politiku plaća za nekoliko narednih godina. Ako se cijena rada ne uredi, ona će i dalje rasti i predstavljat će sve veći uteg uspješnom poslovanju. Po podacima HUP-a, masa bruto plaća isplaćena u 1999. iznosila je 4,55 milijardi kuna, dok je 2000. iznosila 4,87 milijardi, uz pad broja zaposlenih za oko 44 tisuće. Ti će podaci predstavljati sve veći uteg uspješnom poslovanju. </p>
<p> Poteškoće u poslovanju mogla bi donijeti i primjena izmijenjenog Zakona o radu koji donosi, po Ivančevićevoj ocjeni, u inozemstvu nepoznate inovacije. To se posebice odnosi na obvezu poslodavca da balansira broj zaposlenih muškaraca i žena. Zakonske inovacije nepoznate u zapadnom svijetu vrlo su loš znak stranim ulagačima, ocijenio je Ivančević. </p>
<p> Komentirajući prijedlog zakona o trgovačkim i industrijskim komorama, u HUP-u naglašavaju da, suprotno nekim interpretacijama u javnosti, ne žele unazaditi rad Hrvatske gospodarske komore, nego je svojim prijedlozima učiniti što korisnijim servisom za gospodarstvo. (L.M./h)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Proglašeni dobitnici Zlatne kune</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Na svečanoj sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore u utorak navečer objavljeni su dobitnici tradicionalnog godišnjeg priznanja Zlatna kuna (u šest kategorija), Kristalna kuna (koja se dodjeljuje prvi put), te znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko.</p>
<p>Zlatnu kunu za životno djelo zbog svoga iznimnog doprinosa razvoju hrvatskog turizma dobio je prof. dr. Ivan Antunac. Dobitnici Zlatne kune za inovaciju su prof dr. Josip Paladino i prof. dr. Tihomir Štimac -za razvoj originalne metode operacije mozga pomoću ultrazvuka velike snage i razvoj neurokirurške endoskopske kontaktne ultrazvučne sonde, tzv. ultrazvučnog noža, te dr. sc. Hrvoje Mazija i suradnici (dr. sc. Stanislav Čajevec, dr. sc. Đurđa Nemarnik, dr. sc. Estella Prukner-Radovčić, mr. sc. Neda Ergović, mr. sc. Irena Ciglar-Grozdanić i primarijus dr. Đuro Vranešić) koji su razvili metodu zaštite tek izleženih pilića protiv patogenih bolesti.</p>
<p>Zlatnu kunu za najbolju banku osvojila je Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb. Dobitnik je Zlatne kune za najbolju malu tvrtku (do 49 zaposlenih) Jedinstvo PNO d.o.o. iz Zagreba, za najbolju tvrtku srednje veličine (od 50 do 249 zaposlenih) Wieneberger Ilovac d.d. iz Karlovca i za najbolju veliku tvrtku (više od 250 zaposlenih) Elektrokontakt d.d. iz Zagreba. </p>
<p>Dobitnici posebnog priznanja, Kristalne kune, koja se ove godine dodjeljuje prvi put su: Pliva d.d. i Zagrebačka banka d.d. koje su tri godine uzastopce bile na vrhu rang ljestvice uspješnosti.</p>
<p>Znakovi Hrvatska kvaliteta dodijeljeni su Kutjevačkim podrumima d.d. iz Kutjeva za rajnski rizling i graševinu, Iločkim podrumima d.d. iz Iloka za vino traminac, zagrebačkom Pastoru TVA za aparat za gašenje požara linija 5 i Zvijezdi d.d. za Margo i Zvijezda stolni margarin. </p>
<p>Dobitnici znaka Izvorno hrvatsko su tvrtke Baština iz Koprivničkog Ivanca za istoimeni vez, slavonskobrodski Informatički inženjering Ina d.o.o. za informacijski sustav održavanja MIMS inačica 3, splitski Enel d.o.o. za aplikativni softver sustav, inačica 4, Chemco d.o.o. za proizvod Zagrebački melem i Ericsson Nikola Tesla d.d. za Internet kiosk.</p>
<p>Na prijedlog Hrvatskog saveza informatičara Zaklada »Izvorno hrvatsko« dodijelila je jednogodišnje stipendije mladim stručnjacima: Anti Đereku, apsolventu studija teorijske matematike, Zvonimiru Bujanoviću, studentu računalstva, dobitniku brojnih domaćih i inozemnih nagrada s poručja matematike te odličja na informatičkim olimpijadama, i Mariju Živiću, studentu Fakulteta za elektroniku i računalstvo (FER) i dobitniku brojnih domaćih i stranih priznanja te odličja na informatičkim olimpijadama. (B. Petrović)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Podravkina Mesna industrija Danica ponovo izvozi junetinu u Italiju</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Nakon dvomjesečne stanke izazvane pojavom kravljeg ludila u Europskoj uniji (EU), Mesna industrija Danica u utorak je ponovo počela s izvozom junećeg mesa u Italiju, kaže se u priopćenju Službe za odnose s javnošću Podravke.</p>
<p>Voditeljica izvoza Danice Branka Bedeković kaže da su izvozni program uspjeli obnoviti u prilično kratkom roku jer »praktički u siječnju nismo ni imali izvoza zbog procedure oko obnavljanja izvoznih dozvola«. Nadalje, kaže Bedeković, riječ je o malim izvoznim količinama, ali je važno da je »probijen led« i da je izvozni program opet pokrenut.</p>
<p>Osim za Danicu, obnavljanje izvoza dobra je vijest i za domaće uzgajivače goveda jer se za klanje koristi isključivo domaća junad nabavljena kod provjerenih višegodišnjih dobavljača. Goveda će se ubuduće nabavljati s područja Koprivničko-križevačke županije, kažu u Danici. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Novi natječaj za prodaju dionica AD Plastika po početnoj cijeni od 20 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju objavio je u utorak u Financial Timesu međunarodni natječaj za prodaju 63,01 posto dionica solinskoga AD Plastika. Početna je cijena za ponuđene dionice 20 milijuna kuna, odnosno to je i najviša cijena ponuđena za ove dionice na prethodnom natječaju zaključenom u siječnju, kada su se nudile po nominalnoj cijeni od 156 milijuna kuna.</p>
<p>Natječaj je otvoren do 23. ožujka, a osim cijene ponuditelj mora ispuniti i druge uvjete - obvezan je zadržati sve zaposlene godinu dana od stupanja na snagu ugovora o prodaji dionica, uz program zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika, uz to mora ponuditi plan, program i dinamiku novog zapošljavanja i precizan program ulaganja sa strukturom i dinamikom izvršenja.</p>
<p>Pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja HFP će, stoji u natječaju, posebno cijeniti spremnost ponuditelja da u društvu provede ESOP program radi stjecanja dijela dionica od strane zaposlenika, da preuzme obvezu nastavka sadašnje proizvodne djelatnosti društva i obvezu zadržavanja kupljenih dionica tri godine od dana stupanja na snagu ugovora o prodaji dionica, osim u slučajevima prijenosa na zaposlenike društva.</p>
<p> Podsjetimo, na prethodni natječaj za prodaju dionica AD Plastika u HFP su pristigle tri ponude - dvije su poslali zaposleni i jednu kanadski ABC Group u vlasništvu Mikea Schmidta, porijeklom iz Vinkovaca. </p>
<p>Zaposleni su poslali dvije ponude, svaka u vrijednosti 15,54 milijuna kuna, jednu samostalno, a drugu uz korištenje kredita svoga poslovnog partnera i najvećeg kupca, slovenskog koncerna Prevent. Njihova je namjera zapravo bila da tvrtka kupi dionice za račun radnika, odnosno da ih radnici steknu kroz ESOP program, što je, kako sada proizlazi, jedna od važnih propozicija objavljenog natječaja.</p>
<p> ABC Group bio je poslao ponudu koja je sadržavala dva moguća načina otkupa dionica. U jednoj se nudi 20 milijuna kuna, ali uz uvjet koji HFP ne može ispuniti - da im se omogući otkup još 24 posto dionica koje ne drži Fond, nego Auto-centar Merkur. U drugoj varijanti, također u neskladu s propozicijama natječaja, nudi se 60 milijuna kuna, ali za kupnju društva s ograničenom odgovornošću koje bi osnovao HFP, a u koji bi ušle bojadisaonica u Zagrebu i pogon u Novom Mestu i sve to bez potraživanja, koja bi se prebacila na pogone u Solinu i Makarskoj. Fond nije prihvatio nijednu ponudu.</p>
<p>U međuvremenu, Prevent je od Zagrebačke banke kupio 16,6 posto dionica AD Plastika, što je naljutilo Schmidta, jer je ABC Group također htio te dionice, ali je njegova ponuda bila lošija.</p>
<p>Inače, zaposleni i uprava AD Plastika žestoko su se protivili tome da ih preuzme ABC Group držeći njihovu ponudu neprijateljskom jer su uvjereni da im ova tvrtka zapravo želi oteti tržište i kupce u europskoj auto-industriji, gdje ABC Group nije uspio prodrijeti u značajnijoj mjeri, da ih zanima uglavnom suvremena lakirnica u Zagrebu te da će, ako preuzme AD Plastik, Kanađani zatvoriti pogone u Solinu i Makarskoj. To bi onda koštalo otkaza oko tisuću zaposlenih u županiji koja i inače ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj. Inače, ABC Groupu već su propali pokušaji širenja u Poljskoj i Indiji. U međuvremenu, Fondu je iz Renaulta stiglo pismo u kojem se jedan od glavnih kupaca proizvoda AD Plastika protivi preuzimanju od strane ABC Groupa i prijeti raskidom suradnje. U međuvremenu, pojavile su i špekulacije da je za AD Plastik zainteresiran i slovenski Cimos.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HFP oglasio prodaju dionica 21 turističke tvrtke </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju oglasio je u utorak Poziv za kupnju dionica iz državnoga turističkog portfelja za 21 dioničko društvo. Najviše ponuđenih hotela, odnosno poduzeća nalazi se na jugu Hrvatske (dubrovački hoteli Belvedere, Bellevue, Lero, Libertas, Croatia i HTP Croatia u Cavtatu, HTP Orebić u Orebiću ...), u Splitu se prodaju Adriatic i hotel Split, u Zagrebu hotel Holiday, u Bizovcu Bizovačke toplice d.d...</p>
<p>Najveću početnu cijenu ima Croatia d.d. Cavtat. Za 62,39 posto od temeljne glavnice društva trebat će izdvojiti najmanje 134,650.600 kuna. Najmanju pak početnu cijenu ima dubrovački Bellevue gdje se za 62,93 posto od temeljne glavnice traži 8,274.900 kuna. Oglas je objavljen u Jutarnjem listu i Financial Timesu. Rok je za podnošenje ponuda 11. travnja 2001. godine (sva se ponudbena dokumentacija može dobiti u Fondu). (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sredinom ožujka prvi teretni vlakovi unskom prugom </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Predstavnici Hrvatskih željeznica i Željeznica Bosne i Hercegovine u utorak su u Bihaću potpisali dokument kojim se uređuju i posljednji detalji o obavljanju prometa na unskoj pruzi, saznaje se iz HŽ-a.</p>
<p>Ta granična pruga na sedam mjesta prelazi hrvatsko - bosanskohercegovačku državnu granicu, pa je zbog te specifičnosti rad na njoj trebalo detaljno propisati. Ovim potpisivanjem Zajedničkih službenih odredaba za reguliranje graničnog željezničkog prometa na pruzi Martin Brod - Ličko Dugopolje i u kolodvoru smjena prometa Martin Brod uklonjena je i posljednja formalna zapreka nesmetanom obavljanju prometa na cijeloj pruzi Zagreb - Bihać - Knin. </p>
<p> Prvi teretni vlakovi proći će prugom sredinom ožujka ove godine, najavio je zamjenik generalnog direktora Željeznica BiH Narcis Džumhur. Pred potpisivanjem je pet ugovora o prijevozu cementa iz Solina u Bihać, o prijevozu drveta iz Ripča u Šibenik te o prijevozu gipsa iz Kulen Vakufa u Našice i Sloveniju. Što se tiče obnove pruge, ona će u bosanskom dijelu biti završena do kraja ove godine. Direktor HŽ-Infrastrukture Dražen Ratković izvijestio je da se radi na »snimanju« stanja pruge na njezinu hrvatskom dijelu, da bi se ustanovio opseg potrebnih radova i na temelju toga potrebnih financijskih sredstava. Na sastanku u utorak govorilo se i o uspostavi prometa između Sarajeva i Zagreba, pri čemu su se obje strane suglasile da je nužna što skorija uspostava tog prometa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Devizna štednja prošle godine povećana za 27 posto </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Devizna je štednja u hrvatskim bankama krajem prošlogodišnjeg prosinca iznosila 46,9 milijardi kuna, što je 10 milijardi kuna ili 26,9 posto više nego prethodne godine. </p>
<p> Ukupna likvidna sredstva lani su povećana za 29,3 posto. Krajem godine postupno oživljava i kreditna aktivnost banaka. Plasmani su banaka koncem prosinca iznosili, prema podacima HNB-a, 60,9 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna više nego u studenome. Podaci o monetarnim i kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, prema ocjeni analitičara Hrvatske narodne banke, upućuju na zaključak da je 2000. bila »nedvosmisleno godina oporavka monetarnih agregata i aktivnosti realnog sektora te značajne konsolidacije i restrukturiranja bankarskog sektora«.</p>
<p> Kod ukupnih likvidnih sredstva (koja obuhvaćaju novčanu masu, štedne i oročene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca) tijekom 2000. zabilježeno je značajno ubrzanje rasta. Krajem prosinca ukupna su likvidna sredstva iznosila 73,3 milijarde kuna. Prosinac je također obilježio snažan rast ukupnih likvidnih sredstva, a osim sezonske komponente na to je povećanje najviše utjecala isplata osigurane štednje, koju su štediše uglavnom (oko 70 posto) ostavljale na deviznim računima. Uz to u prosincu je zabilježeno ubrzanje rasta depozitnog novca poduzeća.</p>
<p> Prema podacima iz Biltena HNB-a, tijekom prošle godine depozitni je novac povećan za 3,5 milijarde kuna ili 44 posto. Zajedno sa snažnim rastom gotovog novca (koji je krajem prosinca iznosio 6,6 milijardi kuna), novčana masa (koja obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB te depozitni novac kod poslovnih banaka) u 2000. je povećana za 4,2 milijarde kuna i posljednjeg je dana prosinca iznosila 18 milijardi kuna. </p>
<p> Plasmani su istodobno zabilježili mnogo skromniji rast od monetarnih agregata, a njihov se oporavak odnosi na posljednje tromjesečje 2000., i to kao vrlo blag rast kredita poduzećima i nešto brži rast kredita stanovništvu. Plasmani su krajem prosinca iznosili 60,9 milijardi kuna, a u cijeloj su 2000. povećani za samo pet milijardi kuna, od čega trećinu čini prosinački rast za 1,6 milijardi kuna. Analitičari središnje banke napominju pritom da se u prosinačkom rastu 600 milijuna kuna odnosi na povećanje ulaganja banaka u dionice (uglavnom ulaganja banaka u druge banke), a na rast kredita banaka privatnom sektoru odnosi se preostalih 900 milijuna. Od toga pak glavninu (oko 700 milijuna kuna) čine krediti stanovništvu, dok je povećanje kredita poduzećima minimalno. </p>
<p> Ipak, prema ocjeni analitičara središnje banke, i uz tako skromno povećanje plasmana može se zaključiti da je smanjivanje kreditnih aktivnosti zaustavljeno, pa se može očekivati da će se kreditni oporavak iz posljednjega prošlogodišnjeg tromjesečja ubrzati u prvom ovogodišnjemu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Smanjuje se hrvatski deficit u robnoj razmjeni sa Slovenijom </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Gospodarske komore Hrvatske i Slovenije analizirat će iskoristivost kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode i zajednički resornim će ministarstvima predložiti izmjene i dopune tih kvota, predloženo je u utorak na sjednici Upravnog odbora mješovite hrvatsko-slovenske komore. </p>
<p>Članovi Upravnog odbora na sastanku održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori, raspravljajući o provedbi Ugovora o slobodnoj trgovini između dviju zemalja, posebice su upozorili na problem kvota i njihove slabe iskorištenosti. Stoga je i predloženo, a prihvaćaju to i predstavnici ministarstava gospodarstva dviju država, da se na temelju ankete među gospodarstvenicima o iskoristivosti kvota priđe njihovim promjenama i doradi. </p>
<p> Prošle je godine robna razmjena Hrvatske i Slovenije porasla za tri posto u odnosu na 1999. Ukupna je razmjena iznosila 1,1 milijardu dolara, pri čemu je hrvatski izvoz u Sloveniju bio 476 milijuna, što je 4,8 posto više nego 1999., dok je uvoz sa 626 milijuna porastao za 1,6 posto. Time je smanjen i hrvatski deficit u robnoj razmjeni za 13 milijuna dolara (na 149 milijuna dolara). </p>
<p> Dvije su zemlje zainteresirane i za povećanje izravnih stranih ulaganja, pa je potpredsjednica Gospodarske zbornice Slovenije Marta Kos predložila organiziranje okruglog stola o mogućnostima ulaganja. Prihvaćajući ideju o organizaciji takvog skupa i u Hrvatskoj i u Sloveniji, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Dunja Konjevod izvijestila je i o zakonskim promjenama u Hrvatskoj usmjerenim upravo povećanju stranih investicija. Posebno je istaknula sniženje stope poreza na dobit na 20 posto te pogodnosti za strane ulagače prema Zakonu o poticanju ulaganja. </p>
<p> Prema iznesenim podacima, izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do sredine prošle godine iznosila su 4,2 milijarde dolara, od čega su ulaganja iz Slovenije oko 60 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Lani smanjen broj stečajeva u SAD </p>
<p>WASHINGTON, 27. veljače</p>
<p> - Broj pojedinaca i tvrtki koji su tijekom prošle godine u SAD-u pokrenuli stečajni postupak manji je za pet posto nego u prethodnoj godini, objavili su američki sudovi.</p>
<p> U 2000. godini u SAD-u je pokrenuto ukupno 1,25 milijuna stečajnih postupaka, a tijekom 1999. godine 1,32 milijuna. Prošlogodišnji je broj za 13 posto manji i od rekorda iz 1998. godine, kada je pokrenuto 1,44 milijuna stečajnih postupaka.</p>
<p> Tijekom posljednja tri mjeseca prošle godine broj zahtjeva za pokretanje bankrota bio je za tri posto manji nego u istom razdoblju prethodne godine i iznosio je 310,2 tisuće, ali i 0,50 posto veći nego u trećem lanjskom tromjesečju.</p>
<p> Međutim, u svjetlu trenutnih problema američkog gospodarstva analitičari očekuju da bi broj pokrenutih stečajnih postupaka pred američkim sudovima u ovoj godini mogao porasti za pet do 15 posto. (H/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić: Hrvatska nikad nije formalno poslala vojsku u BiH niti je o tome donesena odluka </p>
<p>Ostaje otvorena mogućnost da su pojedinci ili grupe prelazili granicu, o čemu su neki pisali i u svojim knjigama/ Nema otkazivanja poslušnosti u Hrvatskoj vojsci i policiji / Moguća getoizacija Hrvata u BiH je štetna i Daytonski sporazum mora se do kraja poštovati/ Norčev prijavak najavio sam kako bih prosvjednicima poručio da ga ne drže ni tajne službe ni aktualna vlast/ Za vrijeme HDZ-a Hrvatska je opljačkana, tajkunizirana i izolirana </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Nema podjela među hrvatskim narodom, niti otkazivanja poslušnosti u Hrvatskoj vojsci i policiji.Vojska je odana hrvatskoj državi. Istaknuo je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak na redovitoj konferenciji za novinare na Pantovčaku, dodajući da je zadovoljan stanjem u vojsci koja se ponaša u skladu s Ustavom. </p>
<p>Rekao je da očekuje nove prosvjede građana nezadovoljnih socijalnim prilikama, ali i onih koji još ne razlikuju prava od privilegija. Prema njegovu mišljenju, proljeće ove godine trebalo bi biti prijelomni trenutak za hrvatsko bolje sutra. Smatra također da Hrvatskoj ne odgovara činjenica da je se u haaškim presudama miješa u međunarodni sukob s BiH, te najavljuje da će se o tome očitovati državne institucije.</p>
<p>Na upit hoće li se ispričati Srbima zbog progona iz tzv. krajine, te znači li to da je hrvatska država provodila organizirano etničko čišćenje kako je to, navodno, Predsjednik izjavio u intervjuu austrijskom tjedniku Format, odgovorila je njegova glasnogovornica Vjera Šuman. Ona je doslovno citirala Mesićev odgovor Formatu na pitanje bi li se Hrvatska trebala ispričati za protjerivanje Srba iz »krajine«.</p>
<p> »Smatram da je takva isprika individualni moralni čin. Nitko nije prisiljavao Willyja Brandta da klekne pred zidom varšavskog geta. Za geste te vrste uvijek ima vremena. No, ja smatram da je u ovom trenutku najvažnije individualizirati krivnju i odgovorne izvesti pred sud. Jer, što bismo imali od toga da se netko ispriča Hrvatima u ime Srbije, a dotle masovne ubojice iz Vukovara slobodno šeću Beogradom? </p>
<p>Što bi ljudima u BiH koristila isprika dok ubojice osam tisuća Muslimana iz Srebrenice slobodno šeću Srbijom?«, odgovorio je Mesić na taj upit.</p>
<p>Prokomentirao je i izjavu Vesne Pusić po kojoj je hrvatska država napala BiH. »Shvatio sam da je mislila kako je HDZ vodio agresivnu politiku u BiH, a ne hrvatska država. Dokaze za to, valjda, ne trebamo ponovo davati. Valjda se sjećate da su ovdje hodočastili dužnosnici HDZ-a BiH«, kazao je Mesić. Prokomentirao je i činjenicu da se od V. Pusić ogradili čelnici koalicije. »Šestorka vjerojatno nije shvatila što je Vesna Pusić mislila, ja sam ju tako razumio«, izjavio je Mesić. »Republika Hrvatska nikad nije formalno poslala vojsku u BiH i nikad o tome nije donesena odluka predsjednika države niti Hrvatskog sabora. No, ostaje otvorena mogućnost da su pojedinci ili grupe prelazili granicu«, rekao je dodavši da su o tome »neki pisali i u svojim knjigama«.</p>
<p>Predsjednik Mesić smatra da bi Hrvatska trebala što prije imenovati veleposlanike u Sarajevu, Berlinu, Turskoj i Iranu, no nije čuo nagađanja kako se veleposlaničko mjesto u BiH čuva za splitskog gradonačelnika Ivicu Škarića, člana HSLS-a.</p>
<p>Potvrdio je da je dobio poziv za skori Hrvatski narodni sabor u BiH na koji neće ići »jer poštiva samo institucije susjedne države«. Ocijenio je štetnom moguću getoizaciju Hrvata u BiH napomenuvši da se Daytonski sporazum mora do kraja poštovati.</p>
<p> Demantirao je tumačenja prema kojima ga je premijer Ivica Račan, prilikom predaje umirovljenog generala Mirka Norca, prozvao kao nekoga tko odgovara za svoje postupke i pokušava na Norčevu slučaju jeftino skupiti političke bodove. »Premijer je sâm demantirao sve one koji su u tim riječima prepoznali mene i nema razloga da u to ne vjerujem«, odgovorio je Mesić. Kazao je da se »slaže s premijerom u tome da iz svake političke situacije moramo izvući pouke«. Istaknuo je da je Norčev prijavak najavio kako bi prosvjednicima poručio da generala ne drže tajne službe ni aktualna vlast od koje su uporno tražili odgovor na pitanje gdje se nalazi Norac. </p>
<p> Govoreći o decentralizaciji vlasti i novca, Mesić je rekao da to podržava jer će općine i županije imati veće izvore prihoda nego sada. Vlada već donosi zakone koji mnoge ovlasti spuštaju na niže razine, tako da »ministri ubuduće neće imenovati ravnatelja dječjeg vrtića ili ambulanti u općinama«. Dodao je i da se osobno zalaže za izravni izbor gradonačelnika. </p>
<p>Novinare je zanimalo što se može ubuduće očekivati u hrvatskom gospodarstvu. Predsjednik je odgovorio da Hrvatska treba biti zona sigurnosti i pravna država što će strani investitori znati prepoznati.</p>
<p>No, podsjetio je sve one koji očekuju promjene nabolje da moraju biti objektivniji »jer problemi s kojima se naša zemlja sada suočava, nisu nastali s izborima 3. siječnja prošle godine«. Mesić je istaknuo da je u razdoblju HDZ-ove vlasti Hrvatska opljačkana, tajkunizirana i izolirana te da vrijeme, koje je proteklo od izbora do danas, nije dovoljno da bi se ispravile sve greške. I sam je, kako je priznao, nezadovoljan brzinom rješavanja problema i činjenicom da pravosudni sustav nije bio efikasan. </p>
<p>Gostovanje Davora Domazeta-Loše na OTV-u, gdje je izjavio da vojska nije spremna prihvatiti diktate nove vlasti, Mesić je prokomentirao riječima: »Znam sve što se događa u Oružanim snagama, no Domazet to očito ne zna iako je školovan za obavještajnog oficira u vrhu JNA. Očito da više njegovih obavještajaca nema i da on ne zna što se događa u Hrvatskoj vojsci«. Predsjednik je naglasio da je kao vrhovni zapovjednik zadovoljan stanjem u vojsci, ali ne i tamošnjim plaćama. </p>
<p>Na pitanje trebaju li kazneno odgovarati posrednici u Norčevu slučaju budući da su znali gdje je bio general, Mesić je samo kazao da on nije kontaktirao s onima koji su znali gdje je general, već s onima koji su pretpostavljali da bi mogli doći u vezu s tima koji znaju gdje je Norac. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pastuović: Osnovnu školu treba skratiti, a obveznu produžiti</p>
<p>Ova će Vlada tek stvoriti pretpostavke za izlazak školstva iz krize, smatra dr. Nikola Pastuović, član Vladine Komisije za strategiju razvitka Hrvatske za 21. stoljeće / Krupne strukturne promjene u našem školstvu nisu moguće u sljedeće četiri godine / Hrvatskoj treba desetogodišnje obvezno obrazovanje i reforma obrazovanja nastavnika </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Na godišnjoj skupštini Akademije odgojnih znanosti Hrvatske (AOZH), održanoj u utorak, dr. Nikola Pastuović, potpredsjednik AOZH-a i član Vladine Komisije za strategiju razvitka Hrvatske za 21. stoljeće, održao je predavanje: »Strategija razvitka Republike Hrvatske - projektni zadatak: 'Odgoj i obrazovanje'«. </p>
<p>Pastuović je u uvodu napomenuo da ovu strategiju bitno određuju dva, u svijetu temeljna koncepta - cjeloživotnog obrazovanja i društva koje uči, s ciljem da se kroz njih ujedine tri osnovna oblika obrazovanja - školovanje, neformalno obrazovanje i samoobrazovanje. Stoga se koncepcija društva koje uči osobito preporučuje zemljama u tranziciji, umjesto da čekaju da im mladi stručnjaci iziđu iz škola za dva desetljeća, upozorio je dr. Pastuović, dodajući kako se civilno društvo ne može razviti bez sveobuhvatne edukacijske potpore. </p>
<p>U kratkom sažetku strategije koju je njegova skupina predložila Vladi, dr. Pastuović je rekao da trajanje osnovne škole valja skratiti, a obvezne produžiti. Također valja reformirati obrazovanje učitelja i nastavnika, »jer u Hrvatskoj danas nema visokog učilišta koje bi obučavalo nastavnike za čitavu osnovnu školu i postdiplomske specijalizante s mogućnošću napredovanja do doktorata, što je u svijetu uobičajena pojava«, smatra Pastuović. K tome upozorava da je domaći dodiplomski studij preopterećen, a postdiplomski nerazvijen te je stoga naše visoko školstvo, prema njemu, zastarjelo i nerazvijeno. </p>
<p>»Nećemo imati vlastitu kadrovsku bazu za razvoj, ako ne osnujemo vlastite specijalizantske studije! Ali čini se da u našem društvu ne postoji prava volja za to«, rekao je. Pastuović je istaknuo da Hrvatskoj svakako treba duže, po mogućnosti desetogodišnje obvezno obrazovanje, jer će Europa za vrijeme dok ono zaživi kod nas, najvjerojatnije produžiti obvezno obrazovanje na 12 godina. Osim toga, Pastuović je napomenuo da krupne strukturne promjene u našem školstvu nisu moguće u sljedeće četiri godine i da će sadašnja Vlada vjerojatno »potrošiti svoj mandat tek da možda stvori pretpostavke za izlazak iz sadašnje krize«.</p>
<p>Nakon predavanja, Pastuović je izvijestio članove AOZH-a o osnivanju i registraciji Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.</p>
<p>Na njegovo izlaganje osvrnuo se dr. Hrvoje Vrgoč, predsjednik Prosvjetnog vijeća, s primjedbom da se u Hrvatskoj trenutačno radi na tri koncepcije reforme školstva. Na jednoj radi Prosvjetno vijeće pri Ministarstvu prosvjete i športa, na drugoj radi Pastuovićeva skupina za odgoj i obrazovanje, a na trećoj Otvoreno sveučilište čiji projekt, prema Vrgoču, financira Soroseva zaklada. Vrgoč smatra da nema velikih razlika između triju koncepcija te da bi snage trebalo ujediniti na jedinstvenoj strategiji. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Siromašni u Hrvatskoj sve više traže pomoć u hrani, a takvih donacija je sve manje </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Koliko je u Hrvatskoj rasprostranjeno istinsko siromaštvo, odnosno da sve veći dio hrvatske populacije živi ispod svakog minimuma, pokazuje i činjenica da je u humanitarnim organizacijama koje djeluju u našoj zemlji najveća potražnja za - hranom. Dodatni je problem to što donatori iz inozemstva tim udrugama šalju pomoć u neprehrambenim proizvodima i građevinskom materijalu, jer ocjenjuju da Hrvatskoj, kao srednjoeuropskoj zemlji, odavno više ne trebaju donacije hrane pa su se preorijentirali na pomoć za obnovu i izgradnju razrušenih domova. I ta je pomoć, dakako, dobrodošla, ali je ona u prehrani, na žalost, trenutačno potrebnija. </p>
<p>Zamjenica predstojnika Hrvatskog crvenog križa dr. Vera Pleša-Golubović ističe da je najveća potražnja za paketima hrane te da upravo njih najviše nedostaje. »Mi skrbimo za čak 65.000 osoba u Hrvatskoj kojima je potrebna pomoć u hrani. No da bismo pomogli svima trebalo bi nam najmanje 25.000 paketa hrane, a mi raspolažemo samo sa 7.000, s čime ne možemo pomoći ni trećini siromašnih obitelji«.</p>
<p>Dr. Vera Pleša-Golubović naglašava kako stranih donatora ima, ali da oni sada nude drukčiju pomoć. »Naš najveći donator je UNHCR, a on nam šalje pomoć u neprehrambenim proizvodima«, kaže Pleša-Golubović i pojašnjava da donacije u hrani drastično opadaju »zato jer stranci smatraju kako smo mi u tzv. drugoj fazi, odnosno u fazi obnove i izgradnje«. Na žalost, kaže Pleša-Golubović.</p>
<p>Predsjednik bošnjačkog dobrotvornog društva »Merhamet« Ahmed Ikanović također ističe kako strani donatori smatraju Hrvatsku, kao europsku zemlju, »zemljom blagostanja« te humanitarnu pomoć, posebice u prehrambenom obliku, šalju u krizna područja kao što su Čečenija, Palestina i Afganistan. Ikanović navodi da su čak tri velike obećane donacije - iz SAD-a i Južnoafričke Republike - umjesto u Hrvatsku, otišle na Kosovo, u Albaniju i Tursku.</p>
<p>»Srednji sloj nestao je iz naše populacije. Mi skrbimo za 1.200 obitelji, a najosnovniju pomoć treba njih barem dvostruko više. Stoga smo htjeli otvoriti javnu kuhinju u kojoj bismo dijelili 200 obroka dnevno, međutim o tome još uvijek bez rezultata pregovaramo s Poglavarstvom Grada Zagreba«, rekao je Ikanović, naglasivši kako je bošnjačko dobrotvorno društvo u posljednjih godinu dana za svoju humanitarnu djelatnost dobilo samo 35.000 kuna i to od individualnih donatora.</p>
<p>Situacija nije ništa bolja ni u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Tamo također ističu da ljudi najviše traže pomoć u hrani te da upravo paketi hrane najviše nedostaju. Ono malo paketa što stiže, prema riječima djelatnice Caritasa, »puno je siromašnije nego prije, jer paket sadrži malo brašna, nešto šećera, ulja više ni nema....«.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Glavni direktor Sisačke željezare ponudio ostavku</p>
<p>SISAK, 27. veljače</p>
<p> - Glavni direktor Željezare Sisak d.d. Marijan Balenović, koji je na toj na dužnosti od 1. siječnja ove godine, ponudio je Vjerovničkom vijeću Željezare pisanu ostavku od 1. ožujka, zbog Vladina neizjašnjavanja o programu restrukturiranja i budućnosti poduzeća s oko 2.600 zaposlenih.</p>
<p> Ostavku je, zbog istih razloga, spremno podnijeti i Vjerovničko vijeće poduzeća, izjavio je član tog vijeća i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća Željezare Antun Grgurač na konferenciji za novinare u Sisku.</p>
<p> Grgurač je izvijestio novinare da su predstavnici Sindikata metalaca Hrvatske i povjereništva Podružnice Sindikata metalaca Hrvatske (SMH), Glavnog zaposleničkog vijeća i poslodavca Željezare ovog mjeseca bili na sastanku s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem te s pomoćnikom ministra gospodarstva Miroslavom Trobentarom. Razgovarali su o sudbini sisačke Željezare kao najvećeg metaloprerađivačkog poduzeća u zemlji, ali, tvrdi Grgurač, nisu dobili odgovore o tome kakav je stav Vlade o budućnosti tog poduzeća i kada će Vlada donijeti konačnu odluku o programu njegova restrukturiranja. </p>
<p> Napomenuo je da je nova uprava poduzeća izradila novi program restrukturiranja, u kojemu se odustalo od gradnje nove čeličane te je predložena modernizacije postojeće čeličane, u suradnji s inozemnim partnerima. Istaknuto je da je proizvodni program Željezare, posebno tzv. bešavni program, vrlo zanimljiv za inozemne partnere, izvijestivši da je šest tvrtaka iz Austrije, Engleske, Mađarske i Slovačke, poslalo pisma namjere u spremnost ulaganja u Željezaru. Za ostvarenje tog programa potrebno je osigurati oko 20 milijuna dolara, inozemni partneri spremni su uložiti 60 posto potrebnog kapitala, dok bi Željezara trebala osigurati ostatak ili osam milijuna dolara, a za dobivanje tog novca Vlada bi trebala dati jamstva, istaknuo je Grgurač.</p>
<p> Glavni povjerenik Željezarine sindikalne podružnice i županijski koordinator Sindikata metalaca Hrvatske Božo Pavelić stanje u Željezari ocijenio je nepodnošljivim, jer zaposlenici ne znaju kakva će im biti sudbina. Ne želimo »torbariti« za plaće, već tražimo da Vlada, kao naš vlasnik, stvori uvjete da zaradimo plaće, rekao je Pavelić, te najavio da će Sindikat poduzeti sve zakonom dopuštene aktivnosti kako ne bi došlo do zatvaranja tog poduzeća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Radnici odbijaju iz svog džepa platiti konsolidaciju PIK-ova</p>
<p>Radnici se ne žele odreći već zarađenih pet plaća i regresa u iznosu od 21,9 milijuna kuna o čemu bi se trebali izjasniti na referendumu, ističe Stjepan Leboš, sindikalni povjerenik PPDIV-a u PIK-u Vrbovec/ Radnici u postotku moraju otpisati najviše - čak 48 posto svojih potraživanja, a država 11 posto, banke 14 posto, dobavljači 39 posto </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Vlada mora biti svjesna da se radnici ne žele odreći već zarađenih pet plaća i regresa u iznosu od 21,9 milijuna kuna o čemu bi se trebali izjasniti na referendumu. Osim toga, smanjenjem temeljnog kapitala u osam agrarnih poduzeća koja su ušla u postupak konsolidacije, sa 22 posto na 10 posto udjela, mali dioničari bi zapravo dobili bezvrijedne dionice, rekao je u utorak za Vjesnik Stjepan Leboš, glavni sindikalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) u PIK-u Vrbovec.</p>
<p>Što se tiče nagodbenog okvira, Leboš dodaje da bi zaposleni od svojih 122 milijuna kuna potraživanja, trebali otpisati najviše - 59 milijuna kuna ili čak 48,4 posto. Država bi od svojih 1,1 milijardu kuna otpisala 123 milijuna kuna ili 11 posto, poslovne banke 62 milijuna kuna ili 14,3 posto, a dobavljači robe 117 milijuna kuna ili 38,5 posto. </p>
<p>Regionalni povjerenik Sindikata PPDIV-a za Slavoniju i Baranju Slavko Kotromanović upozorava, pak, da Vlada nije ponudila alternativno rješenje u slučaju da svi sudionici u nagodbi, u prvom redu to bi mogle biti banke, ne daju svoju suglasnost za otpis odnosno dokapitalizaciju i reprogramiranje dugova. Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić kaže da bi u tom slučaju, poduzeća u postupku konsolidacije, došla u vrlo tešku situaciju. Referendum za 11.270 zaposlenih u osam agrarnih poduzeća zatražila su tamošnja zaposlenička vijeća, jer nitko ne želi na sebe preuzeti odgovornost za otpis potraživanja, ističe ministar. </p>
<p>U sindikatu smatraju da je podmirivanje zaostalih potraživanja zaposlenih (ukupno 122 milijuna kuna) preduvjet za konačan cilj konsolidacije a to je privatizacija prerađivačke industrije u poljoprivredi. Kotromanović napominje da Vlada u svojim zaključcima, (koji se moraju provesti u samo 45 dana), ne bi trebala olako zaboraviti da je, osim PIK-a Vrbovec, riječ o poljoprivrednom kombinatima u Slavoniji i Baranji, koji ne samo da su teško stradali u Domovinskom ratu, nego su i opljačkani. </p>
<p>Riječ je o Belju, Vupiku, Đakovštini, PP-u Orahovica, Kutjevu, Jasinju, IPK-u Osijek te njihovim poduzećima kćerima. Istina, manji dio tih poduzeća je već privatiziran (mljekarstvo u IPK-u Osijek), a u Kutjevu nije poznata vlasnička struktura. Naime, tamo je jedan od velikih vjerovnika osječka Gradska banka, koja je u stečaju, a traži da svoja potraživanja u Kutjevu, pretvori u vlasnički odnos. U slučaju da prođe takav prijedlog, iako je protiv njega Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, tvrtka koja je u stečaju postala bi većinski vlasnik poduzeća koje nije u stečaju, te se s razlogom postavlja pitanje na koji bi način banka naplatila 140 milijuna kuna svojih potraživanja?</p>
<p>Vlada, pak, u svojim zaključcima traži čišćenje vlasničkog portfelja poduzeća od svega što nije primarna poljoprivredna proizvodnja, odnosno budući oslonac poljoprivrednim proizvođačima. U nekim se kombinatima proizvodilo doslovce sve - od pšenice i uljarica do svinjskih polovica, vina i maslinova ulja. Na primjer, PIK Vrbovec, osim primarne mesno-prerađivačke djelatnosti, iskoračio je u ribarstvo i u drvnu industriju, a istodobno je zapostavio vlastitu stočarsku proizvodnju.</p>
<p>Kotormanović ističe da na putu postavljanju agrarnih poduzeća na noge stoji i nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu. </p>
<p>Naime, moglo bi se dogoditi da poljoprivredni kombinati, u prvom redu Belje i Vupik, dva puta moraju kupovati poljoprivredno zemljište. Kako kombinati ne bi ostali »bez zemlje«, on predlaže da ona uđe u njihov temeljni kapital, jer je apsurdno da su kombinati vlasnici odvodnih kanala, a ne i obradivih površina. </p>
<p>Što se tiče zbrinjavanja 1.200 radnika, koji su »tehnološki višak«, u Sindikatu PPDIV-a drže da bi oni trebali imati tretman (visina otpremnine i dr.) kao i radnici u javnim poduzećima, jer je država većinski vlasnik (83 posto) njihovih poduzeća. Sindikat smatra i da Vlada treba financirati njihovo buduće zapošljavanje, u poduzećima kćerima ili tako da im se dodijele zajmovi za obrt, malo i srednje poduzetništvo. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Kuba: U pregovorima o plaćama, Vlada će, bude li trebalo, i »đonom« ići na sindikate</p>
<p>Matica sindikata javnih službi odbila je ovih dana potpisivanje sporazuma o politici plaća za razdoblje 2001.- 2003. Dalimir Kuba, predsjednik Matice, govori za Vjesnik o razlozima te odluke. </p>
<p>- Vladin je prijedlog zasad neprihvatljiv, jer je taj dokument načelnog tipa i više nelikuje pismu namjere. Uz to što je neprihvatljiv, naša je središnjica skeptična prema tom dokumentu, jer je ta ista Vlada lani u ožujku potpisala dokument o zaštiti pariteta između javnih i državnih poduzeća pa ga nije poštivala. Ni to, dakle, nije bilo potpisano u dobroj vjeri i na različite načine se izigralo. </p>
<p>• Što vas smeta u predloženom tekstu sporazuma?</p>
<p>- Nama je prioritet određivanje individualne cijene rada, a u ovom se prijedlogu ide u sasvim suprotnom svijeru. Naime, iz nametnute mase plaća određuje se pojedinačna neto plaća u prvoj godini ugovora, dok se u drugoj i trećoj godini kolektivno pregovara o bruto masi plaća. Taj je pristup neprihvatljiv, a na njega je neposredno vezan i dokument koji će se uskoro usvojiti. Radi se o zakonu o plaćama u javnim služama. </p>
<p>• Kakav je, prema vašem mišljenju, taj zakon?</p>
<p>- Danas predstavnici svih sindikalnih središnjica imaju sastanak sa zamjenikom premijera Goranom Granićem, ministrom rada i socijalne skrbi Davorkom Vidovićem te ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem kako bismo dobili dodatne informacije o funkcioniranju toga novog zakona, koji predstavlja i bitnu pretpostavku našeg eventualnog ulaska u sporazum o politici plaća. </p>
<p>• Možete li usporediti dosadašnji Zakon o plaćama u javnim službama s novim?</p>
<p>- Najprije moram napomenuti da je za novi zakon predviđeno donošenje po hitnom postupku, bez ikakvih amandmana, iz čega je očito da se Vladi žuri. Do sada, Zakon je davao širinu i značaj kolektivnom pregovaranju, a sindikati su mogli utjecati na pojedinačnu cijenu rada kroz četiri razine: moglo se pregovarati o bruto osnovici za plaće, o razvrstavanju u platne razrede, postotnom povećanju koeficijenata platnih razreda i dodacima na posebne uvjete rada. Dakle, u vrijeme »crnog mraka« vladavine HDZ-a, imali smo bitnu slobodu o odnosu na »tihu jezu« koja nam sada predstoji. Naime, ne možemo više pregovorati ni o čemu, jer Vlada veliki dio toga uređuje uredbama. </p>
<p>• Mislite li da će Vlada pristati na vaše zahtjeve za nastavkom pregovora radi izrade kvalitetnijeg sporazuma o politici plaća?</p>
<p>- Mislim da Vlada neće ustuknuti i da ide dalje s politikom »gaženja«. Sindikati će svakako imati svoj odgovor na takvo ponašanje. Vlada ne može ustuknuti, jer je obećala MMF-u kresanje javne potrošnje, što zapravo znači kresanje plaća zaposlenika u javnim službama. Ipak, bilo bi dobro postići konsenzus, iako ja procjenjujem da će Vlada, ako bude trebalo, i »đonom« ići na sindikate. </p>
<p>• Što je s poslodavcima u ovom slučaju?</p>
<p>- Razočaran sam držanjem poslodavaca, jer se nisu uključili u izradu dokumenta. Stoga su njihove pozicije upitne. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Hrvatsko društvo katoličkih novinara isključilo Dragu Pilsela</p>
<p>Razlog je što je prije godinu dana Pilsel verbalno napao Ivana Miklenića, glavnog urednika »Glasa Koncila« a u međuvremenu se nije ispričao / Pilsel smatra da iza svega stoji Živko Kustić, inače član Suda časti koje je predložilo isključenje </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Hrvatsko društvo katoličkih novinara isključilo je u ponedjeljak Dragu Pilsela, kolumnista Novog lista iz Društva. </p>
<p>Kako stoji u obavijesti, Pilsel se nije ispričao zbog »neetičnog ponašanja na skupštini 2000. godine«. Odluka se temelji na članku 11 Statuta Društva, a Sud časti je Pilselovo ponašanje ocijenio neetičnim. </p>
<p> Predsjednica Društva Suzana Vrhovski, inače zamjenica glavnog urednika Ike, obrazlaže za Vjesnik da se radi o događaju s prošle izborne skupštine Društva. »Tada je Pilsel verbalno napao Ivana Miklenića, glavnog urednika Glasa Koncila uoči glasovanja za predsjednika Društva«, ističe Vrhovski, te dodaje da je taj nastup djelovao kao pokušaj stavljanja veta na glasovanje, na što nitko, prema Statutu, nema pravo. »Stoga su Sud časti, Upravni odbor i Nadzorni odbor Društva na sjednici u ožujku prošle godine zatražili ispriku od Pilsela, što on nije učinio u godini dana, pa se praktički sam isključio iz Društva«, zaključuje Suzana Vrhovski. </p>
<p>Sam Pilsel za Vjesnik ističe da je on na Skupštini kritizirao Miklenića, jer mu se činilo da predsjednik Društva katoličkih novinara ne može biti čovjek koji je provodio cenzuru u Glasu Koncila. »Htio sam i da svaki kandidat obrazloži svoju kandidaturu, što nije prošlo na skupštini«, kaže Pilsel. »Miklenić je bio ljut pa se žalio Sudu časti, tvrdeći da sam ga uvrijedio«, naglašava Pilsel, dodajući da su u Sudu časti Živko Kustić, Ilija Živković i Bono-Zvonimir Šagi, od kojih mu je sam Šagi rekao da nije sudjelovao u toj odluci. </p>
<p>»Nisam se ispričao, jer je moje pravo da govorim o kandidatima i smatram da se nemam kome ispričati«, ističe Pilsel. On smatra da iza svega stoji Živko Kustić, koji je poduzeo jednu »osvetničku akciju« protiv njega, jer su se još prije tri godine »zakačili« na skupštini Hrvatskog novinarskog društva. </p>
<p>»Tužit ću Društvo katoličkih novinara za klevetu i uvredu«, tvrd Pilsel, dodajući da ga Sud časti nije ni konzultirao o svojoj odluci. »Smatram da je ovo manipulacija javnošću i nespremnost Društva katoličkih novinara da se nose s kritikom«, zaključuje Pilsel. (Anuška Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Splitski stožer izvijestio da je do sada prikupio 207.650 potpisa za referendum</p>
<p>SPLIT, 27. veljače</p>
<p> - Potpredsjednik Središnjeg stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata Petar Kačunko izvijestio je u utorak na konferenciji za novinare da je do 26. veljače 207.650 građana potpisalo peticiju kojom se traži raspisivanje referenduma za donošenje ustavnog zakona, kojim bi se svim hrvatskim braniteljima osigurao retman kakav su imali pripadnici antifašističkog pokreta u Hrvatskoj. </p>
<p>Čelnici Stožera izrazili su zadovoljstvo odazivom građana, jer se, kako su istaknuli, u većini županija tek u ponedjeljak započelo prikupljati potpise. Ohrabreni, kako kažu, fantastičnim rezultatima potpisivanja peticije, čelnici Stožera poručili su »da će ići do kraja, odnosno do donošenja zakona koji će trajno zaštititi hrvatske branitelje od progona, a Hrvatsku od hipoteke zločina«. Još jednom su pozvali »sve one koji do sada nisu potpisali peticiju, da stave svoj potpis i tako izravno odluče o braniteljima, ali i o svojoj sudbini«. </p>
<p>Središnji stožer najoštrije osuđuje uređivačku politiku Radija 101, ocjenjujući da je taj medij satelit međunarodnih tajnih službi, koje nastavljaju specijalni rat protiv Stožera i hrvatskih branitelja. »Sada je na njihovoj meti Split i gradonačelnik Ivan Škarić. No Split je razumio i locirao dimnu bombu koja neće dovesti u sukob građane Zagreba i Splita, jer Radio 101 nije Zagreb, nego šačica provokatora koji sebi daju za pravo vrijeđati 200.000 ljudi i našega gradonačelnika na kojeg smo ponosni«, rekao je Kačunko. Govoreći o presudi Haaškog suda Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, predstavnici Stožera istaknuli su kako je konačno jasno da je taj sud politički instrumentaliziran. »Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, koji je svjedočio u Haagu, snosi velik dio odgovornosti za izrečenu presudu. Haaška presuda predstavlja nevjerojatan pritisak na pravosuđe u Hrvatskoj, jer ima služiti kao dirigirani putokaz hrvatskim sudovima u slučaju, primjerice, Gospića ili Pakračke poljane«, rečeno je. </p>
<p>Čelnici Stožera izrazili su bojazan zbog poruke Haaškog suda da će tribunal »budnim okom pratiti postupak u slučaju generala Mirka Norca i Tihomira Oreškovića«. Prema njihovim riječima, to znači da Haaški sud u svakom trenutku može preuzeti sudski predmet od Županijskog suda u Rijeci. »Takav pritisak hrvatska vlast i sudovi neće izdržati, ako se u međuvremenu ne promijeni stav države i vlasti prema Haaškom sudu«, zaključili su čelnici Središnjeg stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U ožujku licitacija 462 vozila MORH-a</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Više stotina automobila MORH-a, preciznije 462 osobna vozila, parkiranih unutar zagrebačke vojarne »Croatia« bit će ponuđeni kupcima na licitaciji koja će se održati najkasnije do kraja ožujka, saznaje Vjesnik u MORH-u. Vladina odluka o prodaji prvog dijela kontingenta vozila povučenih iz postrojbi, od 23. studenog prošle godine, počet će se provoditi već za nekoliko dana. Kako je najavljeno, MORH će početkom ožujka odabrati najpovoljnijeg komisionara koji će u ime Ministarstva organizirati javne licitacije. Svim vozilima procijenjena je vrijednost. To je, kako se naglašava u tom ministarstvu, » jedna od mjera racionalizacije, ali i preduvjet za kvalitetno tipiziranje i unificiranje nebojnih motornih vozila«. Podsjetimo, prva skupina automobila koja će biti ponuđena na licitaciji, prikupljena je iz postrojbi na terenu tijekom lipnja, srpnja i kolovoza prošle godine, nakon što su njihovim vlasnicima istekla prava na uporabu. U MORH-u naglašavaju da će parkiralište vojarne na Borongaju biti otvoreno civilima čim se odabere komisionar. Najkasnije do sredine ožujka dakle, svi potencijalni kupci moći će ući u krug vojarne i na licu mjesta vidjeti i odabrati ponuđene automobile. (M. Jelovac)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Cesta smrti Tušilović - Plitvice</p>
<p>Na državnoj cesti broj jedan, na dionici Karlovac-Slunj, od kraja siječnja do kraja veljače poginulo je šest osoba / Najveće je opterećenje u točkama državne ceste broj jedan, čemu pridonose zimski uvjeti i slaba tehnička opremljenost vozila / U samo dva prva mjeseca ove godine, u odnosu na prošlu, u prometnim je nesrećema u Hrvatskoj stradalo 28 ljudi više</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - S obzirom na sigurnost prometa, izgleda da je na cestama u Hrvatskoj sve više »crnih točaka«. Zbog prometnih nesreća koje su u samo dva prva mjeseca ove godine u odnosu na prošlu godinu odnijela 28 života više, izgleda da sigurnost prometa u Hrvatskoj postaje sve veći problem, iako u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza uvjeravaju u suprotno.</p>
<p>»Hrvatske su ceste barem prosječno sigurne, ako je suditi po broju nesreća na 100.000 stanovnika«, rekao je u utorak načelnik Sektora policije za ceste Ivan Stanko na izvanrednoj konferenciji za novinare, održanoj zbog učestalih prometnih nesreća što se događaju na Državnoj cesti broj jedan, kod mjesta Tušilovići. Dodao je da su u policiji prikupili materijale za sanaciju 80-ak takvih mjesta u Hrvatskoj.</p>
<p>Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza za cestovni promet Mijo Bezar rekao je kako će jedna od strateških aktivnosti u ovoj godini biti saniranje opasnih mjesta na hrvatskim cestama. »S Hrvatskom upravom za ceste pripremamo program sanacije. Prikupljena je već dokumentacija za sanaciju oko 80 takvih mjesta, među kojima su i ona kod Tušilovića, na Državnoj cesti broj jedan, na dionici Karlovac-Slunj, gdje je od kraja siječnja do kraja veljače ove godine poginulo šest osoba«.</p>
<p>Policija bi na tom dijelu odsad trebala biti prisutna 24 sata. Međutim stručni tim koji bi trebao utvrditi što treba napraviti i koji bi trebao predložiti eventualne promjene na zavoju i asfaltnom sloju, krenuo je s predstavnicima Ministarstva pomorstva, prometa i veza i Ministarstva unutarnjih poslova na teren tek u ponedjeljak. </p>
<p> Iako predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i veza tvrde da je naša cestovna mreža bitno poboljšana, broj poginulih u ovoj godini to ne dokazuje. Kad se analiziraju situacije u kojima su se događale nesreće, vidi se da su vozači vozili dozvoljenom brzinom, a da je kolnik na tom dijelu nedavno saniran i presvučen mikroasfaltom te je vrlo teško bez precizne analize utvrditi uzrok nesreća i konkretne mjere što bi ih trebalo poduzeti.</p>
<p>»Treba imati na umu da se prometna nesreća može dogoditi svugdje i svakome i da je to rizik sudjelovanja u prometu«, kazao je Bezar. On navodi niz »crnih točaka« u samim središtima gradova kao, primjerice, u Slavonskom Brodu, Karlovcu i Sisku. </p>
<p>»Najveće je opterećenje u točkama Državne ceste broj jedan, čemu pridonose zimski uvjeti i slaba tehnička opremljenost vozila, na kojoj će policajci sve više inzistirati. Problematična je i Podravska magistrala, po njoj se kreću pješaci, traktori i biciklisti, te Državna cesta broj 8 kod Karlobaga prema Zadru«, kazao je Bezar, dodajući da su problematične i neke prigradske ceste koje svojim kapacitetom nisu pogodne za veći prometa, primjerice ona kod Novog Marofa. </p>
<p>Iz Ministarstva unutarnjih poslova javljaju da će se, s obzirom na to da su uzročnici prometnih nesreća bila uglavnom teretna vozila, do turističke sezone intenzivno pregledavati sva teretna vozila i autobusi. Posebna će se pozornost obratiti gumama.
Povjerenstvo koje je osnovala Vlada, ima preventivan program protiv ugrožavanja putnika i za pregledavanje cesta na svim čvorištima. </p>
<p> Do ljeta se planira završiti izgradnja i tzv. Karlovačkog prstena, što je uvjetovano završetkom senjsko-rakovačkog prijelaza koji bi trebao biti dovršen do 1. lipnja. Na državnoj cesti D-1 dobit će se dodatno rasterećenje stvaranjem obilaznice Sinj-Knin-Udbina-Slunj, za koju je također planirano da bude završena do kraja godine. </p>
<p>U Ministarstvu prometa ističu da se planira poboljšati vertikalna i horizontalna signalizacija prometnica. Za ovu godinu za sanaciju cesta izdvojit će se oko 3,5 milijardi kuna. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama namjerava se na drukčiji način urediti dva važna područja u svezi s cestovnom infrastrukturom - upravljanje državnim cestama i financiranje državnih i ostalih javnih cesta. Ipak, ostaje otvorenim pitanje hoće li veći priliv sredstava kad su u pitanju prometnice, donijeti i smanjenje broja crnih točaka u Hrvatskoj</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić i Dienstbier razgovarali o stanju u Hrvatskoj i regiji</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u utorak u Zagrebu o stanju u Hrvatskoj i regiji s posebnim izvjestiteljem UN-a za ljudska prava Jirijem Dienstbierom.</p>
<p> »Pohvalio sam ono što hrvatska vlada sada radi kao i njezine namjere«, kazao je Dienstbier nakon sastanaka s Mesićem.</p>
<p> U Hrvatskoj još ima mnogo problema, ali problema ima posvuda, nastavio je Dienstbier, ocjenjujući kako se »problemi osobito javljaju zbog razlika između vladinih namjera i provedbe tih namjera«.</p>
<p> »Razgovarali smo i o potrebi regionalnog pristupa u rješavanju nekih pitanja kao što su povratak izbjeglica, imovinska prava te ilegalna trgovina ljudima«, rekao je Dienstbier te dodao kako se neki od tih problema moraju rješavati u okviru cijele regije koja je prije bila zahvaćena ratom.</p>
<p> On je također izrazio nadu da će skorašnji lokalni izbori u Hrvatskoj pridonijeti poboljšavanju opće situacije u zemlji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Bozanić: Potrebno je jače iskazati ljudsku i kršćansku solidarnost</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić uputio je za ovogodišnju korizmu vjernicima nadbiskupije i svim ljudima dobre volje pastirsko pismo »Osobna i društvena dimenzija korizme«, u kojem ističe kako se »naša ljudska i kršćanska solidarnost treba jače iskazati u ovo korizmeno vrijeme«. </p>
<p> Prema Bozanićevim riječima, »prilike u samoj Hrvatskoj prevelike su da nas ne bi ozbiljno pozivale na suosjetljivu pomoć tolikim siromašnima, nezaposlenima, starima i bolesnima, uključujući prognane i izbjegle s njihovim brojnim i teškim problemima«. </p>
<p> »Da ne nastane pomutnja s obzirom na različite kompetencije Crkve i svjetovnih čimbenika, valja istaknuti da je područje Crkve u prvom redu na vjersko-moralnoj i odgojnoj razini«, ističe Bozanić, dodavši kako se Crkva redovito obraća svojim vjernicima, ali sve više i ljudima »dobre volje« i cijelom svijetu, uvjerena da njezina socijalna poruka ima opću ljudsku valjanost. </p>
<p> »Kršćani ne mogu, a ni njihovi biskupi, ispustiti iz vidokruga konkretnu situaciju. Oni su pozvani izreći svoj sud i donijeti svoje eventualne napomene i prijedloge, dobro znajući za njihovu kontekstualnu vrijednost, pružajući ih kao prilog Crkve traženju općeg dobra u danim okolnostima. A dobronamjerni će promatrači i čitatelji priznati da i naša Crkva ima, unatoč nedostacima, mnogo toga što može obogatiti opće dobro u našem hrvatskom društvu. Nije kompetencija Crkve kao takve, da predlaže konkretna gospodarska, socijalna i politička rješenja. Njih će predlagati i donositi vjernici kao građani, pojedinačno i organizirano, na svoju odgovornost na temelju svoje stručnosti i po svojoj vlastitoj savjesti«, piše, uz ostalo, nadbiskup zagrebački Bozanić u pastirskoj poruci za ovogodišnju korizmu, datiranoj na blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Nova sjednica Zastupničkog doma 7. ožujka, Arlović najavio maratonski rad</p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Saborsko predsjedništvo utvrdilo je u utorak da će 11. sjednica Zastupničkog doma početi u srijedu, 7. ožujka a među mogućim točkama mogao bi se naći i prijedlog da se pristupi promjeni Ustava radi ukidanja Županijskog doma.</p>
<p>Kada bi se ta tema formalno mogla naći u proceduri, za sada nije poznato, izvjesno je tek da će ju potpisima poduprijeti petina zastupnika, nakon što su političku suglasnost o ukidanju Županijskog doma koncem prošlog tjedna postigli čelnici vladajuće koalicije. </p>
<p> Za očekivati je da će se pred Zastupničkim domom naći i zakon koji će urediti izbor predstavničkih tijela lokalnih jedinica, a moguće je da u dnevni red bude uvršten i prijedlog o imenovanju troje sudaca Ustavnog suda.</p>
<p> Zastupnike, prema sada poznatom dnevnom redu, očekuju 52 točke, među kojima je i konačan tekst zakona o reviziji pretvorbe, zakoni važni za početak reforme državne uprave, itd. </p>
<p> Zbog opsežnosti dnevnog reda, koji će sasvim sigurno biti dopunjavan, potprdsjenik Doma Mato Arlović najavljuje svakodnevni maratonski rad, vjerojatno do 23 sata. Teško je očekivati da se posao odradi u dva-tri tjedna, to će zahtijevati rad duži od uobičajenog, gotovo u dvije smjene, kaže Arlović. </p>
<p> Rad u ožujku, Zastupnički dom formalno će započeti u utorak, 6. ožujka, i to kako bi glasovanjem o ranije raspravljenim točkama te nastavkom rasprave o izmjenama Zakona o osnovnom školstvu zaključio desetu sjednicu. Dan kasnije, već uobičajenim aktualnim prijepodnevom, počet će 11. sjednicu.</p>
<p>Mati Arloviću novinari su u petak postavili i pitanje sudbine zaposlenih u stručnim službama Županijskog doma, ako dođe do njegova ukidanja. Arlović kaže da je u proceduri prijedlog odluke o saborskoj stručnoj službi, te da će na temelju rasprave i potrebe reorganizacije Sabora, ako dođe do ukidanja Županijskog doma, biti raspravljeno i pitanje zaposlenih u stručnim službama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Isplata socijale za siječanj, od ožujka veće naknade </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Isplata socijalnih pomoći za siječanj počela je u ponedjeljak, doznajemo u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. Unatoč određenim problemima s isplatom, jer Ministarstvo financija nije moglo na vrijeme osigurati novac zbog prioritetne isplate mirovina, nakon intervencije Ministarstva rada, isplata socijale počela je za cijelu Hrvatsku, kaže glasnogovornic Ministarstva rada i socijalne skrbi Andrea Latinović.</p>
<p>Za isplatu socijale za siječanj trebalo je osigurati oko 76 milijuna kuna, a socijalne pomoći još se utvrđuju uz cenzus od 350 kuna. Isti će iznos korisnici primiti i za veljaču. Socijalne naknade za ožujak, koje će biti isplaćene u travnju, bit će povećane s 350 na 400 kuna u skladu s planom za ovu godinu. Do odstupanja u prva dva mjeseca došlo je zbog nedefiniranog broja obitelji koje će steći pravo na socijalnu naknadu, zato što se doplatak za djecu više ne računa u prihode koji ulaze u cenzus obitelji, kažu u Ministarstvu rada. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Zaposleni umirovljenici moraju prijaviti porez</p>
<p>Pravo na povrat poreza na dohodak mogle bi ostvariti i rodilje koje su prije porodnog dopusta bile na bolovanju, jer im je poslodavac za to vrijeme uplatio previše poreza / U Ministarstvu financija smatraju da će i ove godine biti podneseno oko 600.000 prijava </p>
<p>ZAGREB, 27. veljače</p>
<p> - Srijeda, 28. veljače posljednji je dan za prijavu poreza na dohodak za 2000. godinu. Kako se upravo tog dana očekuje pristizanje najvećeg broja prijava pa će sve porezne ispostave širom Hrvatske raditi do 20 sati, a po potrebi i duže. Ipak, u Poreznoj upravi Ministarstva financija građanima poručuju da, ako žele izbjeći gužve i čekanja u redu, svoje porezne prijave do srijede u ponoć pošalju preporučeno poštom poreznim ispostavama prema mjestu stanovanja. </p>
<p> U Ministarstvu financija u utorak nisu imali novih podataka o broju pristiglih prijava, a smatraju da će ih ove godine vjerojatno biti približno prošlogodišnjoj rekordnoj brojci od čak 600.000. </p>
<p> Poreznici naglašavaju kako se u odnosu na prijavu poreza za 1999. godinu, baš ništa nije promijenilo, jer mnogim obveznicima još nije jasno da se novi porezni propisi primijenjuju od 1. siječnja ove godine. Kao i prošle godine, posebne olakšice vrijede za skupinu od oko 20 zanimanja kojima se uz osobni odbitak od 1250 kuna mjesečno, priznaje i 25 posto troškova koje ne moraju dokazivati računima. Ako obveznik smatra da su mu troškovi za obavljanje samostalne djelatnosti bili veći od 25 posto bruto prihoda, u prijavi ih mora dokumentirati računima. </p>
<p>To, međutim, ne vrijedi za sve samostalne djelatnosti poput primjerice obrtnika, već samo za novinare, prevoditelje, sudske tumače, znanstvenike, publiciste, suce porotnike, sportske suce, trgovačke putnike i sve one za koje se pretpostavlja da su dohodak stekli od povremene samostalne djelatnosti, i to bez obzira imaju li uz tako ostvareni honorar i stalni radni odnos, ili im je to jedini oprihod. Stalno zaposleni koji uz taj posao bave i nekom samostalnom djelatnošću nisu dužni prijaviti porez, no tom im se u većini slučajeva isplati jer će dobiti povrat.</p>
<p>Manje je poznato da porez moraju prijaviti umirovljenici koji su ujedno i stalno zaposleni na pola radnog vremena te im i dalje ide staž. Svi mjesečni prihodi manji od 2500 kuna za umirovljenike su oslobođeni poreza i prireza. Primjerice, umirovljenik s mirovinom od 1000 kuna i dodatnim prihodom od 1500 kuna (od samostalnog ili nesamostalnog rada), može prijaviti porez i očekivati da će mu država vratiti sav uplaćeni porez i prirez. Ako mu ukupni mjesečni prihodi premašuju 2500 kuna, razlika se normalno oporezuje po poreznim stopama od 25 i 35 posto. Stoga se svim umirovljenicima koji rade bilo kakav posao za koji plaćaju porez, isplati podnijeti prijavu. Za razliku od njih, umirovljenici kojima je jedini mjesečni prihod mirovina, ne trebaju prijavljivati porez jer im država nema što vratiti. </p>
<p> Pravo na povrat poreza na dohodak mogli bi ostvariti i oni stalno zaposleni koji su tijekom prošle godine duže vremena bili na bolovanju. To se posebice odnosi na rodilje koje su prije porodnog dopusta bile na bolovanju, jer im je poslodavac za to vrijeme uplatio previše poreza. Hoće li podnijeti prijavu, stvar je njihova izbora. </p>
<p>Porez su moraju prijaviti obrtnici, oni koji su dohodak stekli baveći se poljoprivredom ili iznajmljivanjem apratmana i soba te svi oni koji su lani mijenjali stalan posao, odnosno plaću od nesamostalnog rada primali od dva ili više različitih poslodavaca.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Ako se podigne optužnica protiv Norca, prvi put nakon gotovo tri stoljeća, neće biti Alke</p>
<p>Ako protiv umirovljenog generala Mirka Norca bude podignuta optužnica, Viteško alkarsko društvo najvjerojatnije će otkazati ovogodišnju Sinjsku alku, izjavio je za Vjesnik jedan od članova Upravnog odbora Viteškog alkarskog društva, koji nije želio biti imenovan. Vjesnikov sugovornik kaže da Viteško alkarsko društvo, osim otkazivanja ovogodišnjih alkarskih svečanosti, ozbiljno razmatra »još jednu mogućnost«, koja bi, kako je istaknuo, »bila izravna poruka tamničaru hrvatskog generala i alkarskog vojvode Mirka Norca«. Ipak, naš sugovornik nije htio kazati o kome je riječ, napomenuvši tek da će ga »hrvatski narod prepoznati«.</p>
<p> Riječju, ako do 12. ožujka (kada istječe zakonski rok od šest mjeseci za provođenje istrage), Norac bude optužen za događaje koji ga terete (likvidacija srpskih civila na Pazarištima, Lipovoj glavici i Karlobagu), otkazat će se 286. sinjska alka, čime će tradicionalno viteško nadmetanje biti prekinuto prvi puta u gotovo tri stoljeća dugoj povijesti. U znak sjećanja na slavnu bitku s osmanlijskom vojskom 14. kolovoza 1715. godine, kada su malobrojni sinjski junaci obranili Hrvatsku od Cetine do Zrmanje, svake godine početkom kolovoza u Sinju se održava viteško nadmetanje u duhu drevnih običaja. Od tada su prošla gotovo tri stoljeća, izredali su se vladari, ratovi i bitke, ali tradicija viteškog nadmetanja nije nikada prekinuta. I uvijek je vladar, odnosno predsjednik države, bio pokrovitelj Sinjske alke. Iako je teško povjerovati u riječi našega sugovornika, čini se da ih kronologija zadnjih događaja potvrđuje.</p>
<p> Naime, prošli petak Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Rijeci odlučilo je da umirovljeni general Mirko Norac ostaje u pritvoru idućih 30 dana. Sutradan, u subotu, žurno se sastao Upravni odbor Viteškog alkarskog društva, a u nedjelju, na proslavi 11. obljetnice HDZ-a u Trilju, sinjski gradonačelnik i predsjednik Viteškog alkarskog društva Mate Jukić svojim istupom dao je naslutiti, što su mnogi tako i protumačili, da sudbina ovogodišnje alke ovisi o daljnjoj sudbini Mirka Norca. Uz to Jukić je tom prigodom kazao i da je »pokojni predsjednik rekao: 'Čuvajte Sinjsku alku, ona je povijesna bit hrvatskog naroda, i vjera i boj'. Ali, ima i onih koji su uzeli pokroviteljstvo, a ne čuvaju je, već tjeraju njezinog vojvodu i zapovjednika u zatvor«.</p>
<p> Unatoč pokušaju da dobijemo službenu informaciju o mogućem otkazivanju ovogodišnje Sinjske alke, u tome nismo uspjeli, jer je Jukić u utorak bio »pretrpan poslom«, kako nam je objasnila muška osoba, koja se javljala na mobitel sinjskoga gradonačelnika. S druge strane, u Viteškom alkarskom društvu rečeno nam je da se ne radi o otkazivanju Alke, već o »odluci sličnog karaktera«. Na upit, znači li to da će po prvi puta u povijesti Viteško alkarsko društvo oduzeti pokroviteljstvo predsjedniku države, neimenovana osoba je odgovorila: »Zaključite sami«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Slučaj »gospićke skupine«: Orešković neće iznositi obranu do optužnice</p>
<p>RIJEKA, 27. veljače</p>
<p> - Nakon što su u ponedjeljak svoju obranu iznijela dva člana »gospićke skupine« Ivica Rožić i Milan Čanić Bićo, osumnjičeni za ratne zločine na gospićkom području potkraj 1991., prema najavi u srijedu je to trebao učiniti i prvooptuženi Tihomir Orešković. On se dosad, kao i Rožić, branio šutnjom. </p>
<p>Međutim, Oreškovićev odvjetnik Željko Dumančić rekao je za Vjesnik da su zajednički odlučili da Orešković zasad neće iznositi obranu već će sačekati optužnicu koja treba biti podignuta do 12. ožujka. Napomenuo je da se zapravo i ne zna zašto je Orešković optužen, jer iz prvog zahtjeva za provođenje istrage proizlazi da je on naredio smaknuća građana srpske nacionalnosti na Lipovoj Glavici, Pazarištima i Karlobagu. Početkom veljače ove godine zahtjev za provođenje istrage proširen je na generala Mirka Norca i brigadira Milana Čanića, i u njemu se navodi da su likvidacije zapovjedili i provodili njih dvojica u dogovoru s Oreškovićem. Zbog tih nejasnoća odlučeno je da Orešković zasad ne iznesi obranu, koja je, prema prošlotjednim najavama, trebala trajati puna dva dana, s obzirom da je on bio jedna od ključnih osoba u organiziranju obrane Gospića potkraj 1991. </p>
<p>U istrazi protiv »gospićke skupine« saslušano je stotinjak svjedoka, a iščekuju se još samo nalazi utvrđivanja identiteta žrtava (DNK metodom) ekshumiranih na Debelom Brdu. Branitelji procjenjuju da će optužnica biti podignuta do 7. ožujka. Dumančić je istaknuo da su posve neutemeljena podmetanja kako između odvjetnika Mirka Norca i Tihomira Oreškovića postoje nesuglasice. »Kolega Ivan Kern koji brani Norca, i ja sastali smo se više puta i zajedno prošli cijeli spis i obranu naših branjenika vodit ćemo koordinirano«, izjavio je Dumančić.</p>
<p>Drugi Norčev branitelj, riječki odvjetnik Tomislav Sabljar, priprema tužbu Ustavnom sudu zbog toga što je umirovljenom generalu određen pritvor od 30 dana, a detalje tužbe dogovorit će s Kernom.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Zatražena vještačenja u slučaju Drnasin</p>
<p>SPLIT, 27. veljače</p>
<p> - Istražni sudac splitskog Županijskog suda, koji je nad Drnasinom, zbog sumnje da je pokušao ubiti svoju zaručnicu Tanju Milanović (20), otvorio istragu, zatražio je u utorak vještačenja urina i krvi osumnnjičenog Drnasina (27), na alkohol i narkotike, koja će obaviti Centar za kriminalistička vještaćenja Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu. Psihijatrijsko vještaćenje nad osumnjičenim časnikom HV-a obavit će splitski neuropsihijatar i sudski vještak, prof. dr. Borben Uglešić, a vještaćenje ozljeda koje je pretrpjela dvedesetogodišnjakinja obavit će splitski stalni sudsko-medicinski vještak, patolog, dr. Marija Definis-Gojanović. </p>
<p>Istražni sudac još nije zakazao ročišta za ispitivanje svjedoka kao ni žrtve. Podsjetimo, na putu za Dugopolje, kamo su kod Tanjinih roditelja krenuli automobilom na proslavu svojih zaruka, Drnasin je djevojku šest puta ubo džepnim nožem po leđima i rukama. Što je povod tom zločinu još se utvrđuje, a Drnasin se u istrazi brani šutnjom. Tanja Milanović liječi se u splitskoj Kliničkoj bolnici na Firulama i život joj nije ugrožen. (I. D.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010228].
|
