NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011227].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 190780 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kad bi barem praznici bili jedini problem</p>
<p>Osim što bi pitanje trajanja zimskih praznika moglo ući u anale hrvatskoga školstva, gotovo je stajalo fotelje ministra prosvjete dr. Vladimira Strugara / Proračunska izdvajanja za iduću godinu pala su sa 3,2 posto BDP-a na 2,9 / Udžbenici su, kažu stručnjaci, jedan od najvećih problema našeg obrazovanja / Godinu je obilježila i poplava nasilja u školama / Prosvjetari imaju manje plaće u odnosu na druge javne službe za isti stupanj stručne spreme</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Dvojba koliko će trajati zimski praznici za učenike osnovnih i srednjih škola definitivno je obilježila 2001. godinu u hrvatskom školstvu. U ponedjeljak, kad su praznici već počeli, ipak je odlučeno da će trajati tri tjedna. Veliki projekti, iako ih je bilo, zbog te su dvojbe prošli nezamjetno. Za neke od njih, poput izgradnje i obnove vrtića i škola, za što je iz državnoga proračuna i putem kredita izdvojeno gotovo 300 milijuna kuna - rijetko je tko i čuo.</p>
<p>Osim što bi pitanje trajanja zimskih praznika moglo ući u anale hrvatskoga školstva, ono je gotovo stajalo fotelje ministra prosvjete dr. Vladimira Strugara. Hrvatski školski sindikat Preporod toplo je preporučio ministru odlazak, ne samo zbog lošeg poigravanja sa školskim kalendarom, nego i zbog sredstava namijenjenih školstvu za čije se povećanje Strugar, kao član Vlade, nije izborio za iduću proračunsku godinu.</p>
<p>Proračunska izdvajanja pala su tako s ovogodišnjih 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 2,9, pa se Hrvatska nalazi pri dnu ljestvice europskih zemalja koje u prosjeku za školstvo izdvajaju 6 posto BDP-a. S obzirom na to da hrvatsko školstvo u 2002. godini mora krenuti u sveobuhvatnu reformu, pitanje je s kojim će to novcem biti učinjeno.</p>
<p>Osim nužnih promjena u upravljanju školama, trebat će reorganizirati i rad škola. Naime, od oko 800 osnovnih škola, 57 ih još radi u tri smjene, 606 škola radi u dvije, a samo 163 u jednoj smjeni. Nažalost, većina od tih »jednosmjenskih« škola, kakve bi trebale postati sve škole u Hrvatskoj, su planinske, otočne, odnosno seoske škole, u kojima se broj djece smanjio. A to nas podsjeća na još jedan »gaf« iz 2001. godine, kad je iz Ministarstva prosvjete najavljeno ukidanje 235 malih škola u sklopu racionalizacije potrošnje u javnom sektoru. Ta je najava utihnula pred protuargumentima koji su ukazivali da bi zatvaranje škola s malim brojem učenika značilo gašenje života u takvim naseljima.</p>
<p>U ovoj se godini također pokazalo da su udžbenici jedan od najvećih problema našeg obrazovanja. Politički obojeni i stručno upitni, udžbenici hitno moraju doživjeti promjene, upozoravali su stručnjaci. Poplava alternativnih udžbenika, te činjenica da je u školskoj godini 2001/2002. odobrenje za uporabu dobilo čak 629 srednjoškolskih i 490 osmoškolskih udžbenika i priručnika (!), zapravo je dokazala da su školske knjige postale silno profitabilna roba oko koje se godinama vrte iste interesne skupine autora, recenzenata i članova povjerenstava za ocjenu udžbenika. Netko je ove godine rekao: »Tko se želi na brzinu obogatiti, neka počne pisati školski udžbenik«.</p>
<p>Godinu je obilježila i poplava nasilja u školama. Prvi se put počelo razmišljati o angažiranju zaštitarskih službi na ulazu škola, što su neki ravnatelji samoinicijativno i proveli. Ministarstvo prosvjete uvelo je i besplatni info-telefon za sve učenike i nastavnike koji imaju problema s nasiljem, no takvim je potezom problem nasilja nemoguće riješiti.</p>
<p>Godina iza nas obilježena je i padom materijalnih izdvajanja za zaposlenike u osnovnim i srednjim školama. Tako prosvjetari imaju manje plaće u odnosu na druge javne službe za isti stupanj stručne spreme. Odnos plaća u javnom sektoru nije ispravio ni Zakon o plaćama; on je samo djelomično smanjio te razlike, a istodobno oštetio nastavnike s više godina staža, tako da su im plaće manje i do 500 kuna. </p>
<p>Zahuktao se i višegodišnji problem romskih učenika u školama Međimurske županije. Zbog posebnih razreda za Rome, Hrvatski helsinški odbor upozorio je da se u našim školama krše sva ljudska prava, a to nam Europa sigurno neće zaboraviti.</p>
<p>Žalosna, ali istinita slika učenika koji na nastavi sjede s otvorenim kišobranima (»slučaj Benkovac«), jer krov škole prokišnjava, također je obilježila školsku 2001. Sreća je da takve slike u našim školama nisu pravilo nego iznimka. Stvarna slika u većini škola ipak je bolja: u svakom razredu postoje (izrezbarene) klupe, (klimavi) stolci, (istrošena) ploča, spužva i kreda. Ostaloga nema, kao na primjer toaletnog papira, ako ga učenici sami ne subvencioniraju.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Strugar: Za izgradnju škola u 2002. godini 314 milijuna kuna</p>
<p>Za informatizaciju školstva u ovoj je godini izdvojeno 20 milijuna kuna, a za iduću godinu već je osigurano 50 milijuna kuna / O »Okvirnom nacionalnom programu promjena sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj« Vlada će raspravljati već u siječnju / Oko 30 milijuna kuna potrošeno je za obnovu 126 dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola / Za decentralizaciju u 2002. godini 50 milijuna kuna</p>
<p>Ministra prosvjete i sporta dr. Vladimira Strugara zamolili smo da za Vjesnik navede značajnije projekte koje je 2001. godine pokrenulo i realiziralo njegovo ministarstvo. Među desetak projekata ministar posebno ističe informatizaciju školstva, za koju je u 2001. izdvojeno 20 milijuna kuna. </p>
<p>»Kupljeno je 1357 osobnih računala, 184 pisača i 17 prijenosnih računala«, navodi dr. Strugar, te obećaje da će svaka škola u Hrvatskoj imati priključak na Internet i određeni broj računala - ovisno o veličini škole i broju učenika. »Škole će dobiti i određen broj besplatnih sati na Internetu i povoljnije tarife. Za nastavak procesa informatizacije školstva u državnom je proračunu za 2002. osigurano 50 milijuna kuna«, napominje ministar. </p>
<p>Projekt decentralizacije, nastavlja dr. Strugar, također je jedna od važnih aktivnosti u ovoj godini. Oko 20 posto novca namijenjenog obrazovanju »spušta« se na lokalnu razinu - županije i gradove, osnivačka prava nad osnovnim školama preuzimaju županije i 32 grada u Hrvatskoj, a nad srednjim školama ta prava preuzimaju županije i Grad Zagreb. Škola u dogovoru s lokalnom sredinom raspodjeljuje vlastite prihode.</p>
<p>»Decentralizacija se ogleda i u upravljanju školama. Primjerice, ministar više ne bira ravnatelje škola nego to čine školski odbori. Članove odbora biraju nastavnici i roditelji«, pojašnjava Strugar, dodajući da se u srednjim školama utemeljuje i Vijeće učenika.</p>
<p>Glavnim projektom dr. Strugar ipak drži »Okvirni nacionalni program promjena sustava odgoja i obrazovanju u Republici Hrvatskoj«. O tom će programu raspravljati Vlada u siječnju 2002., otkriva nam ministar.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete je u 2001. godini obavilo radove na 126 dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola. Od toga, napominje Strugar, šest projekta odnosi se na vrtiće, 60 na osnovne škole, a 16 na sportske dvorane. Radovi su obavljeni i na 32 srednje škole te 12 srednjoškolskih sportskih dvorana. Za kapitalnu izgradnju Ministarstvo je potrošilo oko 237 milijuna proračunskih kuna i 62 milijuna kuna osiguranih putem kredita (ukupno oko 300 milijuna kuna). U 2002. godini za izgradnju školskih objekata u proračunu je osigurano 314 milijuna kuna, a županijama i gradovima namijenjeno je 50 milijuna kuna za decentralizaciju. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Miloševićevi stvarni moćnici još nisu razvlašteni«</p>
<p>Istraživanja pokazuju da je većina građana za euroatlantske integracije, a političke elite preuzele bi korist, ali ne bi htjele snositi posljedice. Dio građana vjeruje da je dovoljno poslati nekolicinu u Haag, a uistinu je riječ o neizbježnom suočavanju sa zbivanjima prošlih 13 godina. Treba izbjeći formulu »pa i oni su radili zločine«, važno je kazati koliko smo mi u svemu tome sudjelovali, ali ne postoji većinska volja za otvaranje toga procesa, kaže dr. Hadžić</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Početkom sljedeće godine u Beograd bi trebalo otputovati izaslanstvo hrvatske vlade i demonstrirati svoje opredjeljenje za stabilnost i suradnju u regiji. No s kim će i o čemu, ako krene, hrvatski premijer razgovarati? S premijerom SRJ kao nositeljem federacijske forme u državi koja tek treba ustanoviti koliki su joj dometi i opseg, ili s premijerom Srbije koja objektivno predstavlja političku i državnu volju sadašnje i bivše (Miloševićeve) SRJ?</p>
<p>O tome kakvo je stanje u tom društvu razgovarali smo s dr. Miroslavom Hadžićem, ravnateljem Centra za civilno-vojne odnose u Beogradu, koji je sudjelovao u radu nedavnog međunarodna skupa o sigurnosti na jugoistoku Europe, u Vrbovskom. Njegov je Centar jedan od promotora rasprava o euroatlantskim nagnućima jugoslavenskog društva.</p>
<p>• Mogu li politička previranja u SRJ ponovno destabilizirati europski jugoistok?</p>
<p>- Otvoren je problem državnog statusa, državnog uređenja, Kosovo je pod protektoratom..., stoga je iluzorno očekivati radikalno povećanje stupnja društvene i državne sigurnosti.</p>
<p>No Srbija, odnosno SRJ, prestala je biti izvoznik krize i rizik za svoje susjede. Na kratki ili srednji rok ključni će rizici dolaziti iz ekonomske i socijalne sfere. Uz, naravno, pretpostavku mirnog državnog rješenja, dakle hoćemo li imati samo Srbiju ili će to biti drukčije uređena Jugoslavija.</p>
<p>Nositelji moći bivšega Miloševićeva režima nisu razvlašteni, otud zaoštravanje gospodarskih i socijalnih kriza može izazvati potencijalne potrese.</p>
<p>• Znači li to da je stvarna moć još u rukama Miloševićevih sljedbenika?</p>
<p>- Nakon konstituiranja nove vlasti, u dubini društva ostale su snažne grupacije, ponajprije mislim na represivni aparat, policiju, vojsku, tajne službe. Jedni su samo promijenili politički dres, a drugi su ranije osvojili ekonomsku samostalnost. Taj je dio formalno politički neaktivan, ali koristi poluge ekonomsko-financijske moći i ranije sprege za utjecaj na tekuće ekonomske i buduće sistemske promjene.</p>
<p>Nije otvorena rasprava o Miloševićevom režimu i njegovim izvorima, suštini i posljedicama, kao ni rasprava o ratnom sudjelovanju Srba iz Srbije. To ostavlja slobodnim ideološki prostor da se socijalno-ekonomska kriza, opet pod poznatom ornamentikom, iskoristi kao poluga njihova povratka na političku scenu.</p>
<p>• Kako procjenjujete rasplet odnosa Srbije i Crne Gore?</p>
<p>- Suštinsko pitanje glasi: može li se državna zajednica Srbije i Crne Gore postaviti na ozbiljne temelje koji se neće svaki dan preispitivati. Crna Gora već neko vrijeme faktično funkcionira kao nezavisna država. </p>
<p>Za eventualnu zajedničku državu nužno je uvesti u proceduru instrumente koji onemogućuju jednostranu upotrebu institucija i mehanizama savezne države u bilo čiju korist. Primjerice, u slučaju vojske treba iz ustava izbaciti odredbu o obrani društvenog poretka i tako spriječiti njenu unutarnju upotrebu.</p>
<p>Mi ćemo još dugo biti u fazi trajne unutarnje političke nestabilnosti. Presudno je hoće li pretegnuti model demokratizacije ili samo decentralizacije, odnosno preraspodjela moći novim nositeljima. Riječ je o devastiranom društvu koje prvo mora stići do normalnosti.</p>
<p>Problem Kosova ostat će i dalje otvoren. Srbija će sačuvati, barem nominalno, svoj integritet, ako bude tragala za političkom i gospodarskom komunikacijom s albanskom zajednicom. Bude li međunarodna zajednica inicirala visoku razinu autonomije Kosova, to neće na duži rok zadovoljiti albanske političke elite. Uza to se odmah vezuje problem Makedonije, ali i Albanije, koja živi samo zato što je održava međunarodna zajednica.</p>
<p>• Kako procjenjujete političku spremnost DOS-a za promjene i euroatlantske integracije?</p>
<p>- Politička nestabilnost bit će dugotrajna jer unutar vladajuće Demokratske opozicije Srbije (DOS) manjka jasna koncepcija, nedostaje reformske strategije, tako da uz zatečeni krizni okvir društva jačaju i novi generatori krize koji mogu produžiti i pojačati nestabilnost.</p>
<p>Istraživanja pokazuju da je golema većina građana za integriranje. Riječ je, naravno, o izražavanju stavova, ali ne i o znanju činjenica. Kod političkih elita prepoznatljiv je pristup - uzeli bi koristi, ali ne bi htjeli snositi posljedice.</p>
<p>Dio građana vjeruje da je dovoljno poslati nekolicinu u Haag, a uistinu je riječ o neizbježnom suočavanju sa zbivanjima prošlih 13 godina. Treba konačno izbjeći pribjegavanje formuli »pa i oni su radili zločine«. Zbog naših potreba važno je kazati koliko smo mi u svemu tome sudjelovali, ali ne postoji većinska volja za otvaranje toga procesa.</p>
<p>• Znači li to da nije stvorena kritična masa za program promjena i prepoznavanje povezanosti unutarnjih zbivanja s djelovanjem međunarodnih aktera?</p>
<p>- Unutar DOS-a vodi se borba za preraspodjelu političke moći, za zauzimanje startnih pozicija za novu budućnost. Radi se o interesnim grupama koje žele osvojiti što veći dio moći. Zato se euroatlantske integracije upotrebljavaju na drukčiji način.</p>
<p>Nije teško prepoznati da samo euroatlantska zajednica može pomoći u rekonstrukciji našeg društva i da je njihova otvorenost za ulazak u integracije - što god to značilo - jedina logična. </p>
<p>Nakon 11. rujna i terorističkih napada na SAD, premještanjem političkog, vojnog i sigurnosnog težišta u euroazijski prostor, još se više pokazuje nedostatak suvisle međunarodne strategije za rješavanje problema europskog jugoistoka. Moglo bi doći do zabrinjavajućeg smanjenja i materijalnog i političkog ulaganja u rekonstrukciju prostora. </p>
<p>Amerika prepušta Balkan Europskoj uniji, što može proizvesti stanovito nejedinstvo prema već uhodanim strateškim interesima pojedinih aktera na europskoj sceni. Stoga je realna bojazan strategije »očuvanja postojećeg stanja«, a za to bi se vrijeme mogle istrošiti reformske snage, što može proizvesti nove krize, nove sukobe unutar tih država.</p>
<p>Konferencija o BiH malo vjerojatna </p>
<p>• Vjerujete li u mogućnost sazivanja međunarodne konferencije o BiH?</p>
<p>- Ta konferencija neće biti moguća sve dok postoji neriješeno albansko pitanje. Zbog protektorata koji postoje, zbog nazočnosti međunarodnih snaga, zbog toga što je najveći broj država u regiji ekonomski ovisan o euroatlantskoj zajednici, ključ sigurnosti drži ta zajednica. Zato države, uvažavajući te činjenice o vlastitoj sigurnosnoj ovisnost, moraju potaknuti procese međusobnog povjerenja ali, naravno, ne u sklopu bilo kakve unije ili neke slične institucionalizirane asocijacije.</p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zagreb-Sarajevo: Deset sati vožnje, što s kartom, što bez nje </p>
<p>U Zagrebu prodaju kartu samo do Dolinje, posljednje hrvatske postaje, u Dobrinji, prvoj s druge strane Une, karta se može kupiti samo do Doboja/ Federacija BiH svakodnevno unajmljuje od HŽ-a četiri vagona jer svojih - nema/ »U rasulu pruge, vagoni, lokomotive, električna mreža«, tvrde kondukteri Željeznica Federacije BiH koji umjesto službenih odora nose jakne s logotipom Chicago Bullsa... </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Jurek Glad, američki Poljak (ili poljski Amerikanac, svejedno), odlučio je prije nekoliko dana vlakom iz Wodzislava Slaskija dospjeti do Sarajeva, gdje je planirao naći svoju djevojku, zaposlenu u Međunarodnom crvenom križu i s njom provesti četiri naredna mjeseca. Međutim, već u svojem rodnom mjestu, na granici Poljske i Češke, službenici tamošnjega željezničkog kolodvora rekoše da mu kartu mogu izdati samo do Zagreba, jer, prema njima raspoloživim podacima, vlakovi prometuju samo do glavnoga grada Hrvatske. Isto mu rekoše i u Beču, pa u Salzburgu. </p>
<p>Glad je, opet, bio uvjeren da se vlakom može provesti cijelim putem. U Zagreb je stigao s dvadesetak minuta zakašnjenja, upravo dostatno da uoči kako za nekoliko minuta s perona 4 polazi brzi vlak za - Sarajevo, te da u posljednji trenutak uskoči u nj, zauzme mjesto i počne se raspitivati o kupnji karte u vlaku. No ako mislite da tu Gladove muke prestaju te da će, nakon što kupi kartu, konačno moći odspavati, varate se. </p>
<p>Nakon što je vlak krenuo, svršeni student glazbekoji je na Berkeleyju studirao s hrvatskim jazzerom Elvisom Stanićem, mogao je kupiti kartu tek do Dolinje, posljednje hrvatske željezničke postaje, na desnoj obali Une. </p>
<p>Kad je nova lokomotiva, »dizelka«, dovela kompoziciju od četiri vagona do Dobrinje na lijevoj obali Une, gdje je, opet nova, ovaj put elektro-lokomotiva Železnica Republike Srpske nastavila vuču dalje, Glad je ponovo morao posegnuti za novčanikom.</p>
<p> I opet, umjesto tražene karte do Sarajeva, srpski kondukter mogao mu je ispisati kartu samo do Doboja. Umoran i iscrpljen, Glad je zaspao i više ga nitko do Sarajeva nije budio. U Doboju je ušao kondukter Željeznica Federacije BiH, vidio čovjeka da spava, odmahnuo rukom i nastavio dalje obilaziti putnike... </p>
<p>Putovanje vlakom od Zagreba do Sarajeva (i natrag) uistinu nije dosadno. Osim što su moguće svakakve zgode, teško je postojeću infrastrukturu (vlakove, vagone, tračnice, električnu mrežu...) doživjeti uporabljivom, barem ne u mjeri, koju su prije nekoliko dana nagovijestili hrvatski mediji, tvrdeći da bi skorašnje otvaranje mosta na Savi kod Šamca trebalo preporoditi Bosnu i Hercegovinu, ali i Luku Ploče. Zašto? Odgovor bi mogao biti poduži, a za potrebe ove priče dostatan je podatak kako Federacija BiH, odlučna da iziđe iz željezničke izolacije, svakodnevno unajmljuje od Hrvatskih željeznica četiri putnička vagona (najam jednoga je 600 maraka dnevno!), jer svojih jednostavno - nema! </p>
<p>I u lipnju, kad je, nakon skoro deset godina, ponovo puštena u promet željeznička linija Zagreb-Sarajevo, u medijima je opet izražavana nada u bosansko-hercegovački izlazak iz izolacije odnosno otvaranje još jednog puta na more kojim bi, valjda, kao prije rata, mnogi hrlili do Ploča i dalje se raspršili po jugu Dalmacije. Što se od tih priželjkivanja ostvarilo?</p>
<p>Primjer Jureka Glada pokazuje da izvan granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine nitko i ne zna da je nekad vrlo popularni željeznički koridor ponovo profunkcionirao. A samo 53 putnika, koliko ih se u Zagrebu popelo na vlak, pokazuje da »linija« ni približno nije zaživjela onako kako ju mnogi drže u sjećanju, kad se, pogotovo vikendom, i putovanje u klozetu smatrao dobitkom na lutriji.</p>
<p>Tko danas koristi prijevoz koji, primjerice, do Sarajeva traje skoro deset sati i koji se u završnoj dionici putovanja - od Kaknja do glavnog grada Federacije BiH - prekida čak 15 puta jer željeznički prijelazi nisu uređeni i vlak je primoran zaustavljati se iz sigurnosnih razloga?</p>
<p>Rajko Kovačević živi više od 20 godina u Zagrebu i krenuo je do Sarajeva, odakle će, pak, do obližnjih Pala. Tamo mu stanuje majka koja je prije nekoliko dana doživjela moždani udar. Premda je u Hrvatskoj vojsci proveo više od četiri godine, još uvijek nije dobio hrvatske dokumente, koje, pak, njegova supruga i kćer imaju! Kovačević je odlučio putovati vlakom zbog udobnosti, ali i zbog loših vremenskih uvjeta u kojima je voziti se automobilom »puno nesigurnije i rizičnije«.</p>
<p>S Kovačevićem je u kupeu sjedio postariji Vukovarac, umirovljenik, koji je putovao u Zenicu, odakle mu je supruga s kojom je konačno uspio ostvariti san o očinstvu. U Zenici su trebali riješiti probleme s prodajom njezina stana.</p>
<p>Branko Capan, konobar u vagon-restoranu, samo je rekao da je nekad na istoj relaciji znao prodati i do 1000 sokova, te još toliko piva, dok je danas, »dobro ako prodam gajbu piva«. Capanu česta putovanja do Sarajeva nis nikakav problem, štoviše, na toj relaciji, kaže, osjeća se sigurnijim nego što je mogao zamisliti i u svojim najoptimističnijim predviđanjima.</p>
<p> Hvaleći se novim službenim odorama svoje kompanije, Draško Knežević, kondukter Železnica Republike Srpske, neprestano je ponavljao kako je »bitno da je vlak krenuo«.</p>
<p>»Čim se uvede još nekoliko vlakova na istoj relaciji, ova linija zaživjet će negdašnjim sjajem«, ustvrdio je Knežević.</p>
<p>Namik Bešlić i Izet Bužo, kondukteri Željeznica Federacije BiH bili su, za razliku od Kneževića, bez službenih odora, jer njihova ih kompanija - nema!</p>
<p>Bešlić u šali kaže da mu je ovotjedni sponzor košarkaški klub Chicago Bulls (imao je jaknu s njegovim logotipom), a za sljedeću »heftu« novi sponzor trebao bi biti Orlando Magic. Kod Bešlića i Buže, međutim, ni traga optimizmu. Prema njihovim riječima, stanje željeznice u njihovu entitetu najbolji je pokazatelj stanja u državi. </p>
<p>»Nemamo novca ni za što! Evo, od Doboja do Zavidovića jednostavno je pokradena bakrena žica s naponske mreže, a mi samo čekamo da nam netko pokloni novu. Isti je slučaj s prugom na pojedinim mjestima, željezničkim prijelazima, vagonima, lokomotivama... Sve je u rasulu!«, žale se Bešlić i Bužo, gledajući kroz prste nekolicini djece što su se bez karte ukrcala u vlak iz Doboja do Zenice.</p>
<p>»Sirotinja! Što da im radimo, da ih izbacimo na sljedećoj stanici? Ne pada nam na pamet...«.</p>
<p>Razlupane kompozicije legendarnog »Olimpika« stoje kao na željezničkom groblju poredane i napuštene na željezničkoj postaji u Doboju! Taj nekadašnji ponos Jugoslavenskih željeznica danas je neupotrebljiv. No lokomotive koje se danas rabe, samo su u nešto malo boljem stanju...</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Na jednoj strani ulice losos i kavijar, na drugoj pileća juha i svinjetina</p>
<p>Stolovi u prenoćištu, unatoč apelima, na Badnju su večer ostali poluprazni / »Caritas«, zadužen za večeru u prenoćištu - preko blagdana ne obavlja tu svoju dužnost / Samo pedesetak metara dalje - specijaliteti od bakalara i lososa uz obilne švedske stolove, »porihtan« zvuk pianina, cigara i dobra kapljica / Beskućnici se nerijetko pitaju gdje je nestala sva ta hrana s bezbrojnih božićnih domjenaka</p>
<p>Rijetko bi se tko u vrijeme božićnih blagdana odrekao toplog obiteljskog ozračja, ukusne hrane i koje kapljice više. No, možda je baš u to vrijeme najizraženija potreba da se pomogne onima koji to, iz nekih razloga, nemaju.</p>
<p>Ipak, kako saznajemo u Prenoćištu Crvenog križa, unatoč medijskim apelima da se u vrijeme božićnih blagdana beskućnicima donesu ostaci sa stola, njihovi su švedski stolovi za Badnju večer ostali gotovo jednako prazni.</p>
<p>A da se stvari mogu i trebaju mijenjati, još nekoliko dana uoči Badnjaka pokazalo je Društvo studenata socijalnog rada koji su za zagrebačke beskućnike u tom prenoćištu pripremili obilnu večeru. Tako se te večeri stotinjak beskućnika, koji u prenoćištu inače samo spavaju, doručkuju i večeraju, moglo okrijepiti pilećom juhom, piletinom i svinjetinom u umaku, grah i kupus salatama te velikom ukusnom tortom koju je samo za njih ispekla slastičarnica »Vincek«. </p>
<p>Uz zvuke pjesme »Zvončići, zvončići« i »Zeko i potočić«, koju su otpjevali studenti, najugroženiji u gradu mogli su barem na trenutak osjetiti nešto od blagdanske atmosfere koja nerijetko zaobilazi njihove živote. </p>
<p>Stihovima pjesme »Ja želim još samo jedno, da živim samo još jedan dan« toploj se atmosferi pridružio i Mirko, jedan od stalnih gostiju u prenoćištu. Potužio nam se kako u prenoćištu spava već godinu i pol dana i kako 400 kuna socijalne pomoći nije dovoljno čak ni za život u prenoćištu. Ondje se, inače, nalazi sedamdesetak ljudi, koji, najčešće žive od nekoliko stotina kuna socijalne pomoći, a svaku večer »na toplom« plaćaju 35 kuna.</p>
<p>Kako smo čuli od Antuna Maka, koordinatora Crvenog križa, »tim bi se ljudima, barem u vrijeme božićnih blagdana, moglo omogućiti da umjesto komadića kruha žvaču komadić mesa. </p>
<p>»Umjesto da ostatke s blagdanskog stola bace u smeće, nek' uzmu pola sata i donesu ih nama. Ovdje će biti više nego dobrodošli«, objasnio je Mak, dodajući kako njihov švedski stol »ovisi strogo o donacijama«. </p>
<p>Badnja večer, ali i sam Božić, u prenoćištu Crvenog križa protekli su skromno, uz prigušena svjetla i koji, ali samo koji, komadić hrane više. Naime, kako smo saznali, »Caritas«, koji je zadužen za večeru u prenoćištu - preko blagdana ne obavlja tu svoju dužnost!</p>
<p>Ni stotinu metara dalje, u ekskluzivnom zagrebačkom hotelu »Esplanade«, više od dvjestotinjak gostiju intiman ugođaj Badnje večeri provelo je »na visokoj nozi«. Specijaliteti od bakalara i lososa uz obilne švedske stolove, »porihtan« zvuk pianina i dobra kapljica bili su dio atmosfere u Smaragdnoj dvorani. Takav »štimung«, koji se doživi jednom u godini, bio je (tek) četiri puta skuplji od večeri u prenoćištu Crvenog križa.</p>
<p>Kako smo čuli u razgovoru sa »stanovnicima« prenoćišta, jedan dan više, pa bio to i Božić, s bogatijom prehranom ne mijenja mnogo u njihovim životima. »Ako nas se ikada tko sjeti, to je najčešće oko Božića, i onda samo odu i nestanu, zaborave nas. A ovdje sve ostaje isto«, rekao nam je Mirko.</p>
<p>Umjesto večernjih odijela, haljina, nakita i cigara uz popunjene švedske stolove u »Esplanadi«, samo pedesetak metara dalje, uz poluprazne stolove u prenoćištu pušile su se »nažicane« cigarete, a umjesto komadića lososa ili purice žvakao se kruh. Mogli su, valjda, biti sretni, što spavaju na toplom i sanjaju o bogatim švedskim stolovima s ovogodišnjih božićnih domjenaka.... </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Najtiši Božić</p>
<p>Ovogodišnji božićni blagdani u Zagrebu proslavljeni su mirno, kako i priliči tom velikom kršćanskom danu, a blagdansku idilu tek je malo poremetio incident u Dubravi. Prema riječima voditelja operativno-komunikacijskog centra PU zagrebačke Mire Barišića, na Badnju večer i Božić, osim tog propucavanja, nije zabilježen nijedan incident.</p>
<p>- Ovaj Božić zaista je prošao iznimno mirno. Želio bih pohvaliti naše sugrađane i izraziti nadu da će i Nova godina proteći ovako civilizirano i mirno, rekao nam je Barišić. </p>
<p>Kao razlog zbog kojeg nije bilo »uobičajene« pucnjave Barišić je istaknuo uspjeh akcije »Mir i dobro«. </p>
<p>- U toj je akciji preprodavačima oduzeto nekoliko tisuća petardi, raketa i drugih pirotehničkih sredstava. Vjerujemo da je naše preventivno djelovanje pridonijelo da Božić bude onakav kakav i treba biti.</p>
<p>U Traumatološku bolnicu u Draškovićevoj nije primljen nitko s ozljedama od vatrenog oružja ili petardi, a zabilježeno je tek nekoliko slučajeva lomova i rasjekotina, većinom uzrokovanih padovima na ledu. ></p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Na Sljeme, na Sljeme noga već sama bježi</p>
<p>U dane božićnih blagdana mnogo je planinara i skijaša posjetilo Sljeme. Uz temperaturu koja je bila ravna nuli, brojne je izletnike u srijedu na skijanje privuklo i 47 centimetara snijega. </p>
<p>Većina planinarskih domova na Medvednici bila je otvorena, a porcije graha, sira i vrhnja te kuhanog vina prodavale su se u velikim količinama. »Punom su parom« radile i vučnice na Bijelom spustu te trosedežnica na Crvenom spustu.</p>
<p>Na Božić i Štefanje skijaške su žičare radile prema ustaljenom rasporedu kao i svakog radnog dana, od 8 do 16 sati. No, zbog jakog vjetra koji je puhao ZET-ova žičara nije vozila, već su izletnici do vrha odlazili autobusima. No, kako smo se uvjerili, zbog brojnih parkiranih automobila uz cestu autobusima je bio otežan prolazak pa su vozili sporije. </p>
<p>Sljemenska je cesta, saznali smo u Zimskoj službi, bila na vrijeme očišćena i posoljena. </p>
<p>Najveći val skijaša i izletnika na Sljemenu očekuje se potkraj tjedna jer će, kako najavljuju meteorolozi, tek tada biti snijega i pravog zimskog ugođaja. Baš kako i priliči ovim blagdanima.</p>
<p>D. Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prodaja unikatno oblikovanih peciva </p>
<p>Poznata peciva Laks, koja će unikatno oblikovati Hanibal Salvaro, bit će izložena na prigodnom štandu na uglu Petrićeve i Bogovićeve ulice u četvrtak, 27. prosinca, od 12 do 14 sati.</p>
<p>Sva izložena peciva prodaju se u humanitarne svrhe, u korist kreativne radionice Udruge za promicanje inkluzije u Radićevoj ulici 32 u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Božićne sms poruke osvojile svijet </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Sms poruke postale su širom svijeta sve popularniji način za čestitanje Božića. Najviše razloga za slavlje bez sumnje imaju GSM operateri koji će narednih dana, zasigurno i u Hrvatskoj, objaviti da su oboreni svi rekordi u broju odaslanih poruka. U zemlji u kojoj uoči Božića štrajkaju poštari, kao što je Hrvatska, sms poruke preostale su proteklih dana jedino koliko-toliko sigurno sredstvo prenošenja lijepih božićnih želja pisanim putem. </p>
<p>Prema za sada dostupnim podacima, najveći ljubitelji mobitela i sms-a na kugli zemaljskoj, susjedi nam Talijani, ovog su Božića nadmašili sami sebe. U jednom danu, 25. prosinca, Talijani su, izračunali su njihovi GSM korisnici, odaslali i primili oko 250 milijuna poruka.</p>
<p>Najbolje je prošao najveći talijanski operater »Omnitel« koji je, prema pisanju rimske La Repubblice zabilježio 120 milijuna poruka. Slijedi »Tim« s 110 milijuna, »Wind« s 20 milijuna i »Blu« sa 6 milijuna poruka u samo 24 blagdanska sata. Svi spomenuti operateri u srijedu su ponosno ustvrdili kako enormno velik broj poruka nije srušio njihove sisteme, pa su tako svi sms-ovi na vrijeme stigli do mobitela onih kojima su bili namijenjeni. </p>
<p>Za razliku od Talijana, korisnici dviju hrvatskih mreža mogu ustvrditi da su poruke kasnile, ali su ipak, uglavnom stizale, za razliku od prijašnjih godina kada je za poslati poruku za Božić trebalo daleko više sreće nego pameti. </p>
<p> Trend čestitanja Božića putem GSM poruka, proširio se i izvan granica Europe. Iz daleke Kine stiže vijest da su ovog Božića stanovnici te velike zemlje poslali čak šest puta više sms poruka nego prošle godine. U toj azijskoj zemlji, koja proživljava nezapamćen rast broja mobitela, slanje poruka je mnogo jeftinije od telefoniranja, što je zasigurno i glavni razlog velike popularnosti sms poruka među Kinezima. Naime, slanje jedne poruke kineski operater »Sina« naplaćuje samo 0.06 američkih dolara. U toj tvrtci očekuju da će rekord ponovno biti oboren za Novu Godinu, a još više puruka Kinezi će si uputiti za otprilike dva mjeseca kad će proslaviti i Kinesku novu godinu, najveći nacionalni blagdan. </p>
<p>B. O.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Film o Harryju Potteru u prva četiri dana u Hrvatskoj pogledalo 60.000 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - U prva četiri dana prikazivanja u Hrvatskoj film »Harry Potter i kamen mudraca« imao je 60 tisuća gledatelja.</p>
<p> Ta je priča britanske spisateljice Joanne Kathleen Rowling o malom čarobnjaku, u režiji Chrisa Columbusa, ostvarila najveći broj gledatelja nakon početnog vikenda u Hrvatskoj u ovoj godini, izvijestio je distributer »Intercom Issa«.</p>
<p> Film se u zagrebačkim kinima počeo prikazivati oko mjesec dana nakon premijere u SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji, a ulaznice su bile puštene u pretprodaju još 1. prosinca.</p>
<p> Snimanje je koštalo više od 125 milijuna američkih dolara, a utrživši rekordnih 114 milijuna dolara, film se skoro isplatio u prva tri dana prikazivanja. Unatoč nešto slabijim kritikama, dosad je zaradio više od 220 milijuna dolara. Već prvi vikend oborio je rekord filmske povijesti sa zarađenih 90,3 milijuna.</p>
<p> Već je počelo snimanje drugog nastavka filma o malom čarobnjaku, »Harry Potter i odaja tajni«, koji bi se u kinima trebao pojaviti u studenom iduće godine, a najavljena je i ekranizacija ostalih nastavaka - »Harry Potter i zatočenik Azkabana« i »Harry Potter i plameni pehar«.</p>
<p> Intercom Issa najavio je da će 17. siječnja u hrvatska kina doći film »Gospodar prstenova: prstenova družina«, koji je trenutno prvi po gledanosti na svjetskim top-ljestvicama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Biografski film o Mohamedu Aliju u američkim kinima</p>
<p>LOS ANGELES, 26. prosinca</p>
<p> - Na sam Božić, u američkim se kino dvoranama pojavio biografski film o najpoznatijem boksaču svih vremena Mohamedu Aliju. </p>
<p>Film je dočekan s velikim zanimanjem, budući da je zbog financijskih poteškoća sniman sedam godina, ali i zbog glavnog glumca Willa Smitha, koji je za što bolju interpretaciju Mohameda Alija posljednjih godinu dana proveo u napornim kondicionim i psihičkim vježbama. Zbog ovakvog pripremanja uloge, Smith je izjavio kako mu je ovo jedan od najteže odigranih filmova u njegovoj karijeri, no kako osjeća da bi sada, u svojoj 33. godini života, mogao doživjeti vrhunac karijere. </p>
<p>Snimanje filma pratile su i financijske poteškoće, budući da je budžet tijekom prošle godine bio potpuno zatvoren, pa je u jednom trenutku bilo upitno hoće li gledatelji ikad biti upoznati s životom i karijerom bivšeg šampiona teške kategorije. </p>
<p>No, koliko vjeruje u projekt dokazao je sam glavni glumac koji je obećao da će iz vlastitog džepa izvaditi svaki dolar koji prelazi već premašen budžet od 110 milijuna dolara. </p>
<p>Punu podršku filmu dao je i sam Mohamed Ali, iako ga se u nekim dijelovima prikazuje u iznimno privatnim situacijama. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Piratske verzije »Gospodara prstenova« pojavile se u Ukrajini</p>
<p>KIJEV, 26. prosinca</p>
<p> - Piratske video kasete filmskog hita »Gospodara prstenova« nalaze se u prodaji u Ukrajini po cijeni od 4 dolara po komadu. Čini se da su video-pirati kopije filma napravili tijekom pretpremijere u Sjedinjenim Državama.</p>
<p> Kasete su navodno viđene na štandovima tržnica u Kijevu, Harkovu, Lvivu, Odessi i Donetsku.</p>
<p> Epski film temeljen na trilogiji britanskog pisca J.R.Tolkiena premijerno je prikazan širom svijeta prošlog tjedna. Piratske kopije filma pojavile su se u Ukrajini čak i brže od nelegalnih kopija filma o Harryju Potteru, koje su se pojavile u prodaji 10 dana nakon svjetske premijere. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Marlene Dietrich počinila samoubojstvo?</p>
<p>PARIZ, 26. prosinca</p>
<p> - Njemačka glumačka legenda Marlene Dietrich vjerojatno je počinila samoubojstvo, izjavila je jedna njezina prijateljica, također bivša glumica, u srijedu u Parizu.</p>
<p> »Marlene je vjerojatno preminula od prevelike doze pilula za spavanje«, rekla je Norma Bosquet, jedina osoba koja je viđala Marlene Dietrich u njezinom stanu posljednjih nekoliko godina života ove dive.</p>
<p> Dietrich, čija se stota obljetnica rođenja slavi u Njemačkoj u četvrtak, preminula je u Parizu 6. svibnja 1992. godine.</p>
<p> Prema riječima Norme Bosquet, Dietrich je dva dana prije smrti pretrpjela izljev krvi u mozak.</p>
<p> »Kao rezultat toga nije mogla nastaviti živjeti u svom stanu, nego je trebala otići u starački dom. Međutim ona to nije htjela ni pod koju cijenu«, rekla je Bosquet. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U2 najviše zaradili u 2001., a Bono proglašen Europljaninom godine</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Tijekom američke turneje »Elevation«, U2 su na 113 koncerata zaradili 143 milijuna dolara, čime su ostvarili najveću zaradu u 2001. godini. Na drugom mjestu smjestila se grupa N'Sync, s 90.2 milijuna dolara prikupljenih tijekom turneje »Pop«, dok su na trećem mjestu Backstreet Boysi, koji su zaradili 89.8 milijuna dolara. </p>
<p>Američka turneja »Drowned World«, u sklopu koje je u SAD-u održala 47 koncerata, Madonni je donijela 74 milijuna dolara i visoko četvrto mjesto na ljestivici izvođača koji su ove godine ostvarili najveće zarade.</p>
<p>Iza Madonne slijedi Dave Matthews Band sa 65 milijuna dolara, Billy Jole i Elton John sa 60 milijuna te Eric Clapton sa 43. 5 milijuna američkih dolara. </p>
<p>Zaradu od 40.6 milijuna ostvarila je Janet Jackson, dok je skupina Aerosmith na kraju godine bogatija za dodatnih 40 milijuna. Na posljednjem mjestu nalazi se skupina AC/DC sa zarađenih 28.3 milijuna dolara. </p>
<p>U2 imaju još razloga za slavlje - Bona Voxa, frontmana irske rock skupine, čitatelji tjednika European Voice proglasili su Europljaninom godine. Glasove je dobio na temelju svoje kampanje za razvitak zemalja u razvoju. </p>
<p>U užem krugu sudjelovalo je deset osoba, koje su čitatelji European Voicea odabrali između 50 nominiranih koji su se na listi našli zaslugom novinara i komentatora iz 15 europskih zemalja. </p>
<p>Svih deset uže nominiranih osoba primilo je 4. 458 dolara koje su u donirali po vlastitoj volji. </p>
<p>Tako je 41-godišnji Bono novce od nagrade donirao irskoj dobrotvornoj ustanovi »Concern«. </p>
<p>»Napredniji svijet znaći sigurnost, educiraniji svijet predstavlja toleranciju, a zdraviji svijet znaći stabilnost«, kazao je Bono. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Napadi na SAD i rat protiv terorizma - »naj-priče« 2001. godine</p>
<p>NEW YORK, 26. prosinca </p>
<p> - Teroristički napadi na SAD od 11. rujna i rat protiv terorizma koji je uslijedio kao odgovor na njih, najvažnije su novinarske priče 2001. godine, prema istraživanju koje je agencija Associated Press provela među 75 svojih novinskih i radiotelevizijskih korisnika iz 24 zemlje svijeta.</p>
<p> Napadi na WTC i Pentagon očekivano su osvojili golemu većinu glasova, što ne čudi jer su svjetske TV mreže tu tragediju pratile iz minute u minutu, a novine su je popratile posebnim izdanjima i apokaliptičnim naslovima. Napadi su također izravno pogodili ljude diljem svijeta: bivši sunarodnjaci ili imigranti iz 26 zemalja bili su među žrtvama WTC-a, čiji se broj prema najnovijim podacima, zadržao na oko 3.000.</p>
<p> Ispitani novinari na drugo su mjesto stavili priču o pismima s bedrenicom (antraks), sa samo jedan posto glasova više od obnovljenog nasilja između Izraelaca i Palestinaca.</p>
<p> Samo četiri od 75 korisnika nije na prvo mjesto stavilo napade i rat protiv terorizma, izabravši umjesto toga događaje regionalnog značaja. Među njima su i jugoslavenski urednici za koje je priča br. 1 uhićenje bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića. U ukupnom je istraživanju njegovo uhićenje zvršilo na petom mjestu.</p>
<p> Izostanak nedoumica oko toga što je svjetska priča br. 1 u 2001., potpuna je suprotnost anketi provednoj godinu ranije. Produžena izborna bitka Georga W. Busha i Ala Gorea u Sjedinjenim Državama tada je izabrana za priču godine, no nju je samo 20 od 50 ispitanih redakcija stavilo na prvo mjesto. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Lovci na lisice naišli na otpor zaštitnika životinja</p>
<p>LONDON, 26. prosinca </p>
<p> - Tisuće sudionika lova na lisice okupile su se u srijedu na tradicionalnom prvom lovu poslije Božića - no nisu izostali ni brojni prosvjednici koji traže da vlada zabrani taj sport.</p>
<p> Oko 30 lovova zakazano je za taj dan, tradicionalno najvažniji dan u kalendaru jahača u grimiznim odorama. Više od 150 jahača i 2.000 pješaka-hajkača očekuje se na najomiljenijem lovu princa Charlesa, na imanju Beaufort kod Badmintona u zapadnoj Engleskoj.</p>
<p> Lovovi na lisice obustavljeni su u veljači zbog epidemije slinavke i šapa, no nekoliko lovova dobilo je licencu od 17. prosinca. Skupine koje se protive lovu najavile su prosvjede diljem zemlje. Ranije prosvjede krasila je taktika sabotaža i gađanja jajima. </p>
<p> Nekoliko lovova odustalo je od tradicionalnog starta iz središta gradova i izabralo privatna zemljišta, pravdajući se slinavkom a ne strahom od prosvjeda.</p>
<p> »Lovci postaju prestrašeni«, ipak je ocijenio Douglas Batchelor, čelnik Lige protiv okrutnih sportova. </p>
<p> Lov je jako emotivno pitanje za Britaniju, zemlju ljubitelja životinja koja silno drži i do njegovanja tradicija. Dok su neki ljudi oduševljeni prizorima i zvucima jahača koji galopiraju za gomilom pasa, mnogi su revoltirani činjenicom da lov, ako je uspješan, završava tako što psi rastrgaju divlju životinju.</p>
<p> Ispitivanja javnog mnijenja konstantno pokazuju da se većina Britanaca protivi korištenju pasa u lovu i ubijanju lisice.</p>
<p> No mnogi ruralni Britanci kažu da gradski ljudi ne razumiju potrebu da se kontrolira populacija lisica, i navode kako bi zabrana lova ukinula tisuće radnih mjesta.</p>
<p> Laburistička vlada premijera Tonya Blaira dugo je obećavala zabranu lova s psima, no zakonski prijedlog naišao je na protivljenje u gornjem domu parlamenta - Domu lordova. Njegove članove iz poslovičnog drijemeža najdjelotvornije razbuđuje upravo zadiranje u britanske tradicije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Japanka ipak nije odabrala Turčina</p>
<p>ANKARA, 26. prosinca</p>
<p> - Nijedan od 200 Turaka, kandidata za ženidbu s 24-godišnjom Japankom, koja je, prema natječaju japanske televizije, budućeg supruga trebala odabrati u Turskoj, nije je uspio šarmirati. Kuni Nakazono, pobjednica natječaja japanske televizije, punih je 10 sati razgovarala s potencijalnim ženicima u nekom baru u Istanbulu, praćena budnim okom TV kamera. S nekima od kandidata se čak i provozala brodom po Bosporu, javljali su mediji. No, ni u jednome od njih nije pronašla »bračnu toplinu« te je, neobavljena posla, zajedno s televizijskom ekipom u ponedjeljak otputovala kući. Japanska televizija komentirala je da Nakazono nije obvezna odabrati jednog od kandidata. Turski su pak mediji zaključili da su potencijalni ženici bili više privučeni mogućnošću da napuste gospodarskom krizom pogođenu Tursku i nastane se u Japanu (prema propisima televizijskog natječaja), nego li perspektivom da u mladoj Japanki pronađu srodnu dušu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Pred tajnama Krležinih sanduka</p>
<p>U subotu se nakon 20 godina otvara Krležina rukopisna ostavština i muzejsko memorijalni centar na Gvozdu / Koliko će Krležine književne fantastike biti u raspečaćenim sanducima? / A što se politike tiče, Krležine prosudbe i vrednovanja događaja i vodećih partijskih osoba izgubile su minulim političkim promjenama intrigantnost / Treba li Krležu gledati kao političkog proroka ili kao osvjedočeno velikog pisca? </p>
<p>Ma što tko mislio o odluci Miroslava Krleže da se njegova pisana ostavština otvori 20 godina nakon njegove smrti, u jednome će se svakako složiti: da je tih 20 godina proteklo u hipu, te da ima vrlo istaknutih pojedinaca koji danas čak misle da je taj rok bio prekratak, tj. da je došao prerano. Takva je dinamika naše svakodnevice, pa vrijeme u kojem su recimo supružnici Tolstoj u miru Božjem pisali i prepisivali tisuće stranica genijevih djela danas i svakom osmoškolcu nalikuje književnoj fantastici.</p>
<p>Koliko će, međutim, Krležine književne fantastike biti u raspečaćenim sanducima, u ovom je trenutku ravno gatanju u grah, ali jedno je nedvojbeno: ono što će se u 14 sanduka pronaći na temu politike, a tiče se Krležine prosudbe i vrednovanja tada vodećih partijskih osoba, uključivo i Josipa Broza, u međuvremenu je nagriženo splašnjavanjem intrigantnoga naboja s obzirom na to da su se dogodili tektonski snažni pomaci koji su izrodili nove države, donijeli krvave ratove i demantirali Krležu u jednoj od njegovih najcitiranijih tvrdnji po kojoj Srbi i Hrvati nisu i neće nikad ratovati, pouzdavajući se beskrajno u Titovu tadašnju formulu bratstva i jedinstva kao garanciji suživota na Balkanu.</p>
<p>Sasvim je obrnuto s onim dijelom ostavštine koja je artističkoga rukopisa. Nadati se je da ćemo prisustvovati otvaranju sanduka koji će nas podariti novim naslovima kao i mogućim spoznajama o već glasovitim djelima.</p>
<p>U nazočnosti predstavnika najvažnijih kulturnih institucija koje su povezane s Krležinim radom, dr. Krešimira Vranešića, Krležina opunomoćenog univerzalnog nasljednika autorove ostavštine, u koju spadaju i pohranjeni sanduci s neistraženim rukopisnim blagom, direktora Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. Josipa Stipanova, koji u ime svoje kuće u tom trenutku uzima skrb nad piščevim manuskriptima, te novinara - u Krležinu subotu, 29. prosinca, na dan njegove smrti, počinje otvaranje svih sanduka i bacanje pogleda samo na najgornji sloj građe. Pa, ako a prima vista bude ugledano neko veliko iznenađenje, taj će se rukopis odmah odnijeti kat više i izložiti kao prva senzacija na izložbi posvećenoj Krleži, što se otvara samo sat kasnije od ovoga uzbudljivog čina.</p>
<p>Podrazumijeva se da će stručnjaci i grafolozi zatim punu godinu dana, skriveni od očiju javnosti, proučavati, razvrstavati i ocjenjivati sadržaj darovanih rukopisa, a po potrebi konzultirati i komisiju sastavljenu od uglednika vodećih hrvatskih institucija.</p>
<p>Na reprezentativnom okruglom stolu okupit će se najveći krležolozi što će doputovati s raznih strana svijeta (iz Amerike Davor Kapetanić, iz Pariza Stanko Lasić, iz Rima Predrag Matvejević) da bi u najsažetijem obliku odredili i Krležin odnos spram današnjice i njih samih spram Krleže. Taj jedinstveno atraktivni Krležin duhovni stol otvorit će ministar kulture dr. Antun Vujić, a vodit će ga istaknuti krležolozi Velimir Visković i Zoran Kravar.</p>
<p>Jednako senzacionalno i jedva dočekano, na našu dugu kulturnu sramotu, bit će događanje svečeri: naime, nakon dva desetljeća vođenih mučnih rasprava, u kojima su se zmijenile čak tri vrste državne vlasti (komunistička, tuđmanovska i koalicijska) - stan Bele i Miroslava Krleže na Gvozdu 23 otvara se kao memorijalno muzejski prostor i više nego znatiželjnoj i nestrpljivoj javnosti. Tim činom današnja koalicijska vlast ispunja samo prvi dio obećanja, koje je u njeno ime dao Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, čiji je Krleža bio počasni građanin, a drugi za sada upitni dio tiče se rješavanja vlasničkih odnosa i uređenje cjelokupne vile kao multimedijalnog projekta i središnjeg mjesta Krležianuma. </p>
<p>Držimo palce ovoj vlasti da do 2003., kada se obilježava 110. obljetnica Krležina rođenja, ispuni i drugi dio zadanog i težeg dijela obećanja, kako bismo joj vjerovali da doista »misli ozbiljno«. A upravo će ta obljetnica biti kruna nabrojenih svekolikih napora. Učinit će je trajnom veliki simpozij na temu Miroslava Krleže, koji će prvi put iznijeti na vidjelo otkrića skrivena u prašnjavoj tajnovitoj ostavštini.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prožimanje različitosti</p>
<p>Izložbe dvaju slikara - Rajčevića i Artukovića, koje dijeli više od pola stoljeća - ipak imaju dodirne točke / One sumiraju proteklu godinu te dubrovačke središnje galerijske institucije te afirmiraju galerijski koncept ravnatelja Antuna Maračića </p>
<p>DUBROVNIK, 26. prosinca</p>
<p> - U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, uoči Božića, otvorene su dvije izložbe koje na neki način sumiraju proteklu izložbenu godinu te dubrovačke središnje galerijske institucije. Paralelno otvorene, svaka od njih, na svoj način, afirmira galerijski koncept ravnatelja Antuna Maračića te dubrovačkoj publici i gostima nudi novu dodatnu mogućnost prepoznavanja izložbene ponude grada u blagdanskome ozračju.</p>
<p> Riječ je o retrospektivi Gabra Rajčevića i izložbi slika Lovre Artukovića. Iako ova dva slikara dijeli više od pola stoljeća, u njihovim djelima pronalaze se dodirne točke, reklo bi se zajednički nazivnik. Dok je retrospektiva Dubrovčanina (rođenog u Dubroti 1912.) Gabra Rajčevića pripremljena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik (autorica muzejska savjetnica Lucija Aleksić), izložba novijih slika zagrebačkog umjetnika Lovre Artukovića stiže iz Galerije umjetnina Split (autorica je kustosica Jasminka Babić), gdje je prikazana u listopadu. </p>
<p>Retrospektivnom izložbom na kojoj je predstavljeno pedesetak Rajčevićevih ulja, akvarela i crteža te jedna skulptura, Umjetnička galerija Dubrovnik nastoji dodatno upozoriti na vrijedno, nedovoljno valorizirano djelo ovog dubrovačkoga slikara. Taj izložbeni projekt afirmira umjetničku vrijednost, doseg i prepoznatljivu poetiku slikara koji je životnom sudbinom i slikarskim talentom obilježio svoje vrijeme.</p>
<p>Zahvaljujući poznanstvu s Kostom Strajnićem, Gabro Rajčević razvija svoj slikarski dar i upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1930., gdje studira kod prof. Ljube Babića i Vladimira Becića. Nakon četiri godine vraća se u Dubrovnik intenzivno nastavljajući s radom. No, umire od tuberkuloze već 1934. godine.</p>
<p>Slikarstvo Gabra Rajčevića razvija se na iskustvima postimpresionizma, ekspresionizma i fovizma, utjecaja pariške škole. Tako ćemo u njegovim slikama pronaći elemente izraza Matissea, Modiglianija, Bonnarda, Soutinea, no njegov će talent, koji se zbog rane smrti nije do kraja razvio, rezultirati osobnim kreativnim doprinosom u kojemu se da očitati pripadnost specifičnom mediteranskom podneblju. U posljednjim Rajčevićevim radovima s motivima akta u pojedinačnim ili grupnim prikazima sugestivno se i potresno prožima erotika i melankolija. </p>
<p>Nakon izložbe u Splitu, u Dubrovnik je pristiglo tridesetak slika Lovre Artukovića, nastalih u razdoblju od 1996. do 2001. godine. Mahom su većeg formata od kojih »Silbanski prizor s tragom aviona koji 'ko zna kuda ide« dosiže monumentalne dimenzije od 200 x 300 cm. Sve ove radove karakterizira mukli kolorizam s tendencijom prema sivilu, a analogno je i raspoloženje koje se iz njih očitava - ugođaj tišine, strepnje i tjeskobe. </p>
<p>Figurativni stilski izraz zagrebačkoga slikara Lovre Artukovića (1959.), koji se realizira u klasičnom mediju slikarstva, zauzima posve izdvojeno mjesto u kontekstu suvremene hrvatske umjetnosti. Mada se služi tradicionalnim sredstvima, njegov opus nikako ne možemo smatrati pasatističkim, jer u svom korpusu uključuje čitav sustav citata i parafraza koje ga i formalno i sadržajno vezuju za recentnu stvarnost i njena obilježja.</p>
<p>Na autobiografskoj motivskoj potki s čestim prikazima vlastitog i lika svoje supruge Marijane, Artuković gradi čitav jedan kompleks referencija na život i umjetnost koji ga okružuju. Tako se u njegovim slikama nalaze intimni prizori iz svakodnevnice, prožeti njenim urbanim obilježjima, političkim okružjem, ali često se preklapaju i s citatnom art-fikcijom. Artuković se useljava u slike iz povijesti umjetnosti ili one gostuju u njegovom svijetu suvremene urbane jedinke. Zbog tako dosegnutog spasonosnog odmaka od medijske pravovjernosti, istodobnom kultiviranošću i samoironijom, slikarstvo Lovre Artukovića zadobiva pečat aktivne, samopromišljajuće umjetničke prakse. </p>
<p>Otvarajući ove izložbe ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Antun Maračić sumirao je svoj dosadašnji jednogodišnji rad u Dubrovniku podsjećajući na 14 dosad ostvarenih projekata. Ovim dvjema izložbama Umjetnička galerija Dubrovnik nastavlja svoju praksu interakcije modernih i suvremenih autora i umjetničkih sadržaja.</p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Adventska svjetlost za vukovarske zbirke </p>
<p>VUKOVAR, 26. prosinca</p>
<p> - Adventske svečanosti, što su po četvrti put organizirane u Gradskome muzeju Vukovar, ove su godine bile u znaku povrata vukovarskih zbirki. Najavljujući božićno svjetlo za sve ljude dobre volje, četvrta adventska svijeća, koju je u nedjelju zapalila pomoćnica ministra kulture Branka Šulc, označila je novo svjetlo što se sada nadvija nad Gradski muzej Vukovar. Tim činom, ali i riječima, Branka Šulc se zahvalila svima koji su zajedno s njom sudjelovali u toj akciji, a Ruža Marić, ravnateljica Gradskoga muzeja naglasila potrebu čuvanja te vukovarske baštine. Zahvalama se pridružio i gradonačelnik Vladimir Štengl, a adventski je vijenac blagoslovio gvardijan Zlatko Špehar. Toj svečanosti prethodio je koncert božićnih pjesama ansambla »Lado« u Crkvi sv. Filipa i Jakova. Njihova je pjesma kasnije odzvanjala i uz jaslice, koje je izradila Mira Dulčić, u ruševnom dvorcu Eltz, gdje su održane adventske svečanosti. </p>
<p>V. K.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Počast preporoditelju dr. Ivanu Novaku</p>
<p>ČAKOVEC, 26. prosinca</p>
<p> - Izaslanici Međimurske županije, Knjižnice i čitaonice Čakovec, Općine Nedelišće i rodnog mjesta Martinca položili su u povodu 83. obljetnice oslobođenja Međimurja od mađarske okupacije vijence na grob hrvatskog preporoditelja Međimurja dr. Ivana Novaka. Počast tom istaknutom političaru, književniku, pravniku i nadasve uspješnom borcu za priključenje Međimurja Hrvatskoj odana je kao sjećanje na Badnjak 1918. godine, kada su zahvaljujući njegovu ugledu i zalaganju, hrvatske postrojbe iz Međimurja protjerale mađarsku okupatorsku vojsku i vlast. Za odmazdu mađarski su okupatori 1941. na čakovačkom groblju uništili Novakov nadgrobni spomenik, djelo Frana Kršinića, koji je pred nekoliko godina obnovljen. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Remek-djela iz trogirskih riznica</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Svečanom božićnom misom (Messa Pastorale) Josipa Bazzottija iz trogirske crkvene glazbene baštine u crkvi Sv. Marka (18,30 sati), te otvorenjem izložbe umjetničkih remek-djela »Iz trogirskih riznica« u galeriji Klovićevi dvori (20 sati), 27. prosinca, u četvrtak će započeti kulturna manifestacija »Trogir u Zagrebu«. Riječ je o nizu manifestacija posvećenih tom gradu, 1997. upisanom na UNESCO-vu listu Svjetske baštine. Tijekom siječnja i veljače bit će održani i okrugli stolovi o urbanizmu, uređenju javnih površina, zaštiti kultuno-umjetničke baštine i životu grada Trogira. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Tudoru 2001. godina!</p>
<p>Hrvatski reprezentativac i nogometaš Juventusa Igor Tudor osvojio prvo mjesto sa 102 boda, drugi je Bokšić (73), a treći Robert Kovač (55) / Svi hrvatski nogometni reprezentativci zajedno s izbornikom i članovima Stručnog stožera poklonili 150.000 kuna za djecu kojoj su potrebne pužnice u akciji »Dajmo da čuju«, a Hrvatski nogometni savez također će kupiti jednu pužnicu i tako sudjelovati u ovoj humanitarnoj akciji </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Hrvatski reprezentativac Igor Tudor proglašen je u tradicionalnom, jubilarnom 30. izboru »Večernjeg lista« za najboljeg hrvatskog nogometaša u 2001. godini! Tudor je sakupio ukupno 102 boda od 110 mogućih, u žiriju koji je birao najboljeg nogometaša bilo je 11 bivših hrvatskih reprezentativaca i od njih devet Tudor je bio postavljen na čelnu poziciju! U žiriju su ove godine bili: Ladić, Židan, Gašparini, Šantek, Ištvanić, Dr. Biškup, Komljenović, Pirić, Jurčević, Asanović i Mlinarić, nikakve dvojbe, eto, za njih nije bilo, a evo i popisa prvih deset nogometaša po izboru spomenutog žirija: 1. Tudor (102 boda), 2. Bokšić (73), 3. R. Kovač (55), 4. Prosinečki (50), 5. Pletikosa (47), 6. Soldo (46), 7. Olić (45), 8. Bjelanović (29), 9. Balaban (28), 10. Butina (20). </p>
<p> Na proglašenju se okupilo mnoštvo sadašnjih i bivših nogometnih veličina, »Večernji list« je uistinu dobro organizirao ovaj skup, a slavodobitniku Tudoru statuu »Nogometaša« uručio je novinar sportske rubrike »Večernjeg lista« i začetnik ove akcije, Darko Draženović. Izbor Tudora za najboljeg nogometaša obrazložio je predsjednik žirija, Dražen Ladić:</p>
<p>- Čini mi se da nismo imali težak posao. Najbolji su bili oni reprezentativci koji su iznijeli kvalifikacije, a Tudor je bio prvo ime među njima. K tome, Igor Tudor je sastavni dio i naše brončane reprezentacije sa SP u Francuskoj, onda je bio mlad i nadaren nogometaš, a sad je postao okosnica reprezentacije. Potvrdio je najave stručnjaka koji su govorili da je on »jedan od onih koji dolaze«, ako je čak devet članova žirija postavilo Tudora na prvo mjesto, onda smatram da je izbor posve logičan, govorio je Ladić. </p>
<p>Osim Tudora, bilo je još slavodobitnika, pa je tako za najboljeg stranca u Hrvatskoj u godini na izmaku proglašen makedonski reprezentativac i nogometaš Dinama, Goce Sedloski. Za najboljega nogometaša u Hrvatskoj priznanje je dobio Hajdukov vratar Stipe Pletikosa, a za najboljeg mladog nogometaša, za »nadu godine« proglašen je Zagrebov napadač Ivica Olić, koji je dobio »Trofej Anđelka Herjavca«. Ta nagrada mladom nogometašu od ove godine nosi ime tragično preminulog predsjednika Varteksa i člana Izvršnog odbora HNS-a. </p>
<p>Ovo, 30. izdanje izbora nogometaša godine »Večernjeg lista«, bilo je i krasna prilika da se podari priznanje i začetniku priredbe, dugogodišnjem uredniku sportske rubrike »Večernjeg lista«, Darku Draženoviću. I dobio je Draženović niz priznanja, od svoje matične redakcije, od Hrvatskog nogometnog saveza, a svakako će mu najdraže biti dres hrvatske nogometne reprezentacije, na kojem je ispisano njegovo ime s brojem 30! </p>
<p>Podijeljena su priznanja hrvatskim nogometašima koji su bili najbolji strijelci u inozemnim ligama (Josip Weber u Belgiji i Ivica Vastić u Austriji), u tome društvu trebali su još biti Stanić, Špehar i Bokšić. Davor Šuker dobio je priznanje »Večernjeg lista« za osvojenu »Zlatnu kopačku« na SP u Francuskoj, a posebnu nagradu od spomenutih novina dobio je jedan do najvećih hrvatskih nogometaša, Dražan Jerković, koji je bio najbolji strijelac SP u Čileu 1962. godine sa četiri gola. </p>
<p>Na kraju je Davor Šuker obznanio da su svi hrvatski reprezentativci zajedno s izbornikom i članovima Stručnog stožera poklonili 150.000 kuna za djecu kojoj su potrebne pužnice u akciji »Dajmo da čuju«, a Hrvatski nogometni savez također će kupiti jednu pužnicu i tako sudjelovati u ovoj humanitarnoj akciji. </p>
<p>Ovu je decentnu priredbu začinila i glavna urednica »Večernjeg lista« Ružica Cigler, koja je šarmantnim govorom u startu pobila sve sumnjičavce koji se naježe čim žena počne pričati o nogometu...</p>
<p>- Sjećam se gola Luke Lipošinovića iz kornera, sjećam se svih golova Dražana Jerkovića »škaricama«. Godinama sam molila kolege iz Sportske rubrike da me upoznaju s Velimirom Zajecom, nisu to učinili, srećom sad se se u liftu s njim upoznala! Često sam vježbala u teretani zajedno s Dariom i Josipom Šimićem... Nadam se da sam s ovih nekoliko rečenica pokazala da znam nešto o nogometu, simpatično je govorila glavna urednica »Večernjeg lista«. </p>
<p>Tudor je, eto, zasluženi slavodobitnik i nasljednik lanjskog pobjednika Nenada Bjelice... </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bojan Križaj: Ivica i Janica su fenomeni</p>
<p>»Kostelići su jedinstveni primjer da su brat i sestra u isto vrijeme u takvoj vrhunskoj formi. Slični su im bili Andreas i Hanni Wentzel u jedno doba, ali razlika je u tome što su oni bili produkt tradicije i sustava. Ivica i Janica su proizvod »kućne radinosti«. Moram priznati da im se divim, Ivici i Janici kao skijašima, i cijeloj obitelji koja je to napravila«, veli Križaj, danas menedžer Elana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Skijaška legenda Bojan Križaj se 1987. godine oprostio od svoje skijaške karijere i započeo je novu, ali opet vezanu uz skijanje. Danas je 45-godišnji Križaj menedžer Elana, slovenskog proizvođača sportske opreme i stalno je uz slovensku skijašku momčad. Na Kranjskoj je Gori imao mnogo posla, brinuo je oko svoje momčadi, trudio se svima biti dobar domaćin, u gužvi je pronalazio vremena za svakoga. Naravno, u tri dana natjecanja Svjetskog kupa u Kranjskoj Gori slovensku je momčad i navijače razveselilo treće mjesto Uroša Pavlovčiča u veleslalomu, što je uistinu bilo veliko iznenađenje.</p>
<p>- Mislim da smo se polako počeli dizati »iz mrtvih«, a očekujemo da sad tako nastavimo u kontinuitetu u ovoj sezoni. Pavlovčič i Mitja Kunc su iskočili od ostalih, sad samo da ostali krenu tako, govorio je Križaj nakon nastupa svojih skijaša.</p>
<p>• Danas su skije sve kraće i kraće, mnogi skijaju na 155 centimetara, ima li tome kraja?</p>
<p>- Nitko ne može zaustaviti razvoj materijala i tehnologije, tko zna gdje su granice. Ovo su sad nekakvi limiti, no svi mi u skijaškom svijetu tražimo nove načine kako poboljšati opremu.</p>
<p>• Žalite li pomalo što u vrijeme vaše aktivne karijere nije bilo ovakvih skijica?</p>
<p>- Malo žalim, to da. Na ovim se skijicama mnogo brže i lakše skija. Međutim, danas se sve tako brzo mijenja da već sutra može izaći nešto novo, još bolje. Ali, kad pogledam sve skupa, vrijeme u kojem sam skijao, nemam nekog razloga žaliti.</p>
<p>• Kako se vama sviđa Ivica Kostelić?</p>
<p>- Oboje, i Ivica i Janica su fenomeni. Oni su jedinstveni primjer da su brat i sestra u isto vrijeme u takvoj vrhunskoj formi. Slični su im bili Andreas i Hanni Wentzel u jedno doba, ali razlika je u tome što su oni bili produkt tradicije i sustava. Ivica i Janica su proizvod »kućne radinosti«. Moram priznati da im se divim, Ivici i Janici kao skijašima, i cijeloj obitelji koja je to napravila.</p>
<p>• I sami znate koliko se teško vraćati nakon ozljeda, a Ivica i Janica su imali doista mnogo problema s time. Po vašem iskustvu, hoće li to ostaviti traga na njihovim karijerama?</p>
<p>- Teško je to govoriti. Oboje su pod povećalom, konkurencija ih budno prati. Svatko se jednom u karijeri nakon ozljede vrati s pobjedom, no svaki se put sve teže vratiti u pravu formu. Međutim, Ivica i Janica su mladi, oboje imaju racionalnu tehniku, vrlo rijetko griješe i tu je njihova prednost.</p>
<p>• Hermann Meier se oporavlja, nema njegove dominacije u Svjetskom kupu, konkurencija je sad izjednačenija. Tko je po vašem mišljenju favorit za Kristalni globus?</p>
<p>- Nema mnogo skijaša koji bi to mogli, možda je Stephan Eberharter najbliži tome. A kod skijašica, recimo, Michaela Dorfmeister. U svakom slučaju, mislim da će pobjednici biti oni koji nisu specijalisti samo za jednu disciplinu. Konkurencija je izjednačenija, nema izrazitog favorita, a takva je neizvjesnost jako dobra za skijanje, misli Bojan Križaj.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kenijci trče i na skijama</p>
<p>NAIROBI</p>
<p> - Kad čuju za nordijske skijaše iz Kenije novinari ih uzimaju »jednako ozbiljno« kao i bob reprezentaciju Jamajke. Za njih je to samo reklamni trik.</p>
<p>No, Philip Boit i Henry Bitok, koji su 1996. iz atletike prešli na skijaško trčanje, to shvaćaju puno ozbiljnije.</p>
<p> Boit je na početku karijere imao zaostatke i po 20 minuta za vodećim, a na jednoj se utrci čak izgubio, te su u potragu za njim krenuli helikopteri.</p>
<p> Prvo značajnije natjecanje imao je na Olimpijskim igrama u Naganu prije četiri godine, kad je u utrci na 10 km završio na 97. mjestu. </p>
<p> U Salt Lake Cityu nada se puno boljem plasmanu, a za ZOI 2006. u Torinu cilj mu je osvojiti medalju.</p>
<p> Koliko ozbiljno shvaća skijaško trčanje pokazuje i činjenica da je svog sina nazvao Daehlie, po jednom od najvećih nordijskih skijaša Norvežaninu Bjornu Daehlieu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Desetero sigurnih, dvoje još na čekanju</p>
<p>Janica Kostelić prijavljena je u svih pet disciplina, a njezin brat Ivica u veleslalomu i slalomu. HOO ih smatra izrazitim kandidatima za osvajanje neke od olimpijskih medalja</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Desetero hrvatskih sportašica i sportaša Novu godinu će dočekati kao sigurni sudionici Zimskih olimpijskih igara u Salt Lake Cityju. Uz očekivanu nazočnost u alpskom skijanju, Hrvatska će na ZOI, sasvim neočekivano, imati i bob četverosjed, te dvoje predstavnika u nordijskiom skijanju (skijaškom trčanju). </p>
<p>Janica Kostelić prijavljena je u svih pet disciplina (spust, super-G, veleslalom, slalom, kombinacija), njezin brat Ivica u veleslalomu i slalomu, kao i Nika Fleiss. Hrvatski olimpijski odbor Janicu i Ivicu Kostelić smatra izrazitim kandidatima za osvajanje neke od olimpijskih medalja.</p>
<p> Prikupi li do konca prvog tjedna u siječnju dovoljno FIS bodova (manje od 140), u slalomu i veleslalomu će na ZOI 2005. nastupiti i šesnaestogodišnja Ana Jelušić.</p>
<p>Kvalifikacijsku normu je ispunio i Renato Gašpar, no on zbog teške ozljede na Nor-Am kupu neće biti u mogućnosti nastupiti u Salt Lake Cityju.</p>
<p>Zahvaljujući sretnom i spretnom nastupu u Lake Placidu, kvalifikacijsku normu je ispunio i hrvatski bob četverosjed, pa će na ZOI petorica »bobonauta« (jedan će biti rezerva): Ivan Šola, Niki Drpić, Đulijano Koludra, Igor Boraska i Boris Lovrić. U zadnji trenutak olimpijsku su normu ostvarili i »nordijci« Maja Kezele i Denis Klobučar, pa oboje imaju pravo nastupa u više disciplina.</p>
<p>Konačno, u Salt Lake City još uvijek može i klizačica Idora Hegel.</p>
<p> Na kvalifikacijama u Zagrebu ona je zauzela 9. mjesto (6 najboljih se kvalificiralo), pa je trenutno u statusu treće rezerve.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Nije me strah preuzeti Zadar«</p>
<p>»Posljednji slabi rezultati produkt su velikog broja ozlijeđenih igrača. Kad budemo kompletni, Zadar će imati 14 igrača i izostanak jednog ili dvojice neće se toliko osjećati«, kaže novi trener košarkaša Zadra Hrvoje Vlašić</p>
<p>ZADAR, 26. prosinca</p>
<p> - Nakon katastrofalnog poraza u Novom Mestu koji, nažalost, nije bio jedini takav, uslijedila je promjena na klupi košarkaša Zadra, ulogu prvog trenera preuzeo je Hrvoje Vlašić, do sada pomoćnik Petra Popovića. Riječ je o mladom stručnjaku koji se iskazao prošle sezone na klupi zadarskih košarkašica. Sada je na novom zadatku koji nije nimalo lagan. Valja posložiti puno toga kako bi Zadar smjelije krenuo u nastavak sezone. </p>
<p>• Kakva je bila reakcija igrača obzirom na promjenu, odnosno odlazak Petra Popovića i vaš dolazak?</p>
<p>- Reagirali su sasvim normalno, nije bilo nikakvih uočljivih problema ili bilo čega drugog. Uostalom, i prije smo radili zajedno. </p>
<p>• Jeste li odredili svog pomoćnika? </p>
<p>- Za sada Željko Birkić ostaje i dalje kondicijski trener, ali postaje i moj prvi asistent. Još će nam u radu pomagati Ivan Barančić, koji je inače i prije bio uključen, ali kao volonter. Postoje i neke druge opcije o kojima ćemo ovih dana razmišljati, ukoliko dođe do promjene svi će biti na vrijeme obaviješteni. </p>
<p>• Uprava vam je odmah na startu dala odriješene ruke, čak i mogućnost za eventualne promjene unutar momčadi, jasno ako se to pokaže nužnim. Može li se nešto očekivati u tom pravcu?</p>
<p>- U ovoj fazi neću ništa mijenjati, sve ostaje po starom. No, vidjet ćemo s vremenom. </p>
<p>• Je li bilo konkretno govora o potezima kad je riječ o mogućim pojačanjima?</p>
<p>- Nekih je razgovora bilo, ništa konkretno. O tome ćemo također naknadno. </p>
<p>• Je li vas bilo strah preuzeti momčad koja se nije iskazala u dosadašnjem dijelu sezone, nanizali su poraze od kojih »boli glava«? Zasigurno mnogi treneri sigurno ne bi došli u Zadar s obzirom na situaciju. Vi ste iskazali određenu hrabrost.</p>
<p>- Istina je to kad govorite o drugim kolegama. Međutim, mislim da se neke stvari mogu posložiti i zato me nije strah. Ima prostora za određene pomake. </p>
<p>• Na ovaj način uklopili ste se u izjavu uprave kluba koja je zaključila kako momčad Zadra može više i da postignuti rezultati nisu realnost. </p>
<p>- Istina, igralo se promjenjivo i određeni problemi postoje što ne znači da će se oni otkloniti preko noći. Posljednji slabi rezultati produkt su suženog igračkog kadra, odnosno velikog broja ozlijeđenih igrača. To nam je stvaralo velike probleme. Kad budemo kompletni, Zadar će imati 14 igrača i izostanak jednog ili dvojice neće se toliko osjećati. </p>
<p>• Koji su temelji na kojima mislite graditi igru Zadra?</p>
<p>- Osnovno je podignuti kvalitetu igre u obrani i to je primarni cilj na kojem ću inzistirati u ovom trenutku. </p>
<p>• Kad ste preuzimali dužnost prvog trenera, je li vam uprava postavila neke određene ciljeve, odnosno je li finale domaćeg prvenstva krajnji cilj?</p>
<p>- O tome nije bilo govora, na tu temu mogu vam nešto više kazati tek za nekoliko dana kad se obave dodatni razgovori. Rečeno mi je kako u ovom dijelu naš cilj isključivo mora biti konsolidacija, odnosno saniranje postojećeg stanja u momčadi. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Neka Talijani misle o nama«</p>
<p>Igor Tudor je svakako najbolji dokaz što boravak u velikom klubu poput Juventusa može napraviti od nadarenog mladića kakav je bio Tudor kad je prije tri i pol godine otišao u Torino / Danas je Tudor zvijezda europskog nogometa </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinica</p>
<p> - Rasčupan i očito neispavan Igor Tudor došao je na svečanost u hotel »Opera«. Glavni junak priredbe zacijelo je malo bolje upoznao zagrebačku božićnu noć, no ne treba mu zamjeriti, liječi se od ozljede gležnja i iskoristio je priliku za posjet kući, budući da u torinskom Juventusu nema baš previše prigoda za opuštanja. Nakon što je Darko Draženović predao Tudoru statuu »Nogometaša«, Juventusov nogometaš i hrvatski reprezentativac je rekao:</p>
<p>- Sretan sam i ponosan, hvala svima koji su zaslužni za ovo moje priznanje, a sigurno ih je mnogo. Ovaj trofej posvećujem svojoj obitelji i sestri Ivoni, rekao je Tudor prije nego je pljeskom ispraćen s pozornice. Prvo smo ga upitali kakvo je stanje s ozljedom. </p>
<p>- Još me boli kad dugo stojim, ali ide na bolje. Vjerujem da će za nekoliko tjedana s mojim gležnjem sve biti u redu i da ću se vratiti na travnjak. </p>
<p>• Tko su najveći favoriti za osvajanje naslova talijanskog prvaka?</p>
<p>- Moj Juventus i Roma! Inter? Jaki su, ali Roma je jača, ne vjerujem da će Inter izdržati utrku. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni ždrijebom skupina za završnicu SP?</p>
<p>- Kako ne! Skupina je sasvim u redu i vjerujem da možemo biti drugi. To je, zapravo naša realnost, mi moramo proći u osminu finala i ako to ne uspijemo učiniti, bit će to naš neuspjeh! </p>
<p>• Je li Italija favorit skupine?</p>
<p>- Ne samo skupine, nego je, uz Argentinu, Francusku i Englesku, favorit cijelog natjecanja! Međutim, ja se ne plašim Talijana. Nama odgovara njihova defenzivna i čvrsta igra, siguran sam da možemo protiv njih izvući najmanje remis, neka oni razmišljaju o nama, naš je učinak u međusobnim utakmicama bolji.</p>
<p>• A Meksiko i Ekvador? </p>
<p>- Rekao mi je Montero, moj suigrač u Juventusu, da se ne trebamo previše plašiti Ekvadora. Veli da nisu ništa posebno i da su većinu bodova osvojili na domaćem travnjaku igrajući na više od 3000 metara nadmorske visine. A čim se maknu iz Ekvadora, onda imaju mnogo problema. Meksiko?</p>
<p> Bit će to naša najvažnija utakmica, uvijek je start iznimno važan i lako bi se moglo dogoditi da dvoboj s Meksikom bude presudan za naš učinak na SP.</p>
<p>• Je li vam zagrebačka utakmica protiv Belgije bila najbolja u hrvatskom dresu?</p>
<p>- Pa... Svakako je bila jedna od najboljih, iako sam dobro igrao i u Škotskoj. </p>
<p>• Je li vam ovaj trofej »Večernjeg lista« najdraži u dosadašnjoj karijeri?</p>
<p>- Naravno! Najdraži i najveći, do sada još nisam dobio ništa tako vrijedno. I bit će mi ovo svakako poticaj i za daljnji rad za još žešće treniranje, pričao je Tudor. </p>
<p>Trofej je u pravim rukama. Igor Tudor je svakako najbolji dokaz što boravak u velikom klubu poput Juventusa može napraviti od nadarenog mladića kakav je bio Tudor kad je prije tri i pol godine otišao u Torino. I razvio se u pravu zvijezdu europskog i svjetskog nogometa... </p>
<p>P. Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Tudorov izbor doista je najbolji«</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Svi koje smo propitivali o tomu je li izbor »Večernjeg lista« za najboljeg nogometaša godine bio na mjestu, bespogovorno su se složili u jednom - izbor Igora Tudora doista je ono najbolje.</p>
<p> - Sasvim se slažem s izborom. Nakon dugo vremena se dogodilo da za najboljeg nije proglašen napadač, ili netko od onih koji grade igru, naglasio je donedavni izbornik austrijske reprezentacije, Otto Barić.</p>
<p> Na upit koliko je to dobro za naš nogomet da obrambeni igrač dobija ovakvu nagradu, Barić je pridodao:</p>
<p> - Nije Tudor klasični branič. Dapače, nije mu strano ni postizanje pogodaka. A osim toga, današnji je nogomet takav da je čvrsta obrana, s pravim, lucidnim, beskompromisnim pojedincima, kao što je Tudor, iznimno važan segment. A što se tiče graditelja igre ili strijelaca, hrvatska će s te strane uvijek imati dobra rješenja.</p>
<p> Dinamov direktor Velimir Zajec također podržava Tudorov izbor.</p>
<p> - Ovo je pravi potez, jer se radi o izvanserijskom igraču, čiji je doprinos reprezentaciji u zadnje vrijeme najveći. Ima sve osobine pravoga igrača, koji može igrati u svim svjetskim klubovima, što već samo za sebe dovoljno govori.</p>
<p> Izbornik Mirko Jozić je naglasio kako je Tudor dao posebno obilježje ovogodišnjim igrama hrvatske reprezentacije.</p>
<p> - Posebno je vrijedno spomenuti ono što je napravio za utakmicu protiv Belgije nakon koje smo se plasirali na SP. Sjetite se da još 15-ak minuta prije utakmice njegovog imena nije bilo u zapisniku, jer se nije znalo hoće li mu gležanj izdržati napore, ili ne. Na izričito njegovo inzistiranje ipak je zaigrao i bio naš najzaslužniji igrač.</p>
<p> Pohvalama se pridružio i Dinamov trener Ilija Lončarević:</p>
<p>- O Tudoru je sve rečeno samom činjenicom što je čak 9 od 11 anketiranih igrača glasovalo za njega. Igra jednu od značajnijih uloga u Juventusu, ključni je čovjek obrane u našoj reprezentaciji i jedino što želim jest da bude zdrav na SP u Japanu i Koreji.
></p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčar želi Mujčina</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Na veliku radost trenera Zlatka Kranjčara, momčad Zagreba u zimskome prijelaznom razdoblju, neće napustiti nitko, pa čak niti Ivica Olić, prvi strijelac lige, što je bez sumnje najveće pojačanje. To, međutim, ne znači da Kranjčar u Kranjčevićevoj ne bi želio vidjeti još ponekog »pravog« igrača. Govorilo se da bi to mogao biti Petar Krpan, ali najsvježije vijesti iz Osijeka kazuju da on može otići samo u inozemstvo, ili ostati u svome sadašnjem klubu. Spominje se i Damir Milinović iz Rijeke, ali Kranjčar uporno zagovara samo jedno ime:</p>
<p> - Samo da mi Uprava dovede Edina Mujčina! Ne treba nam nitko drugi. Kakvu bismo tada momčad i igru složili!? Da zaboli glava, kazao je Kranjčar. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Marić u petak potpisuje s Dinamom</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Silvio Marić će, po svemu sudeći, biti najveći (n)ovogodišnji »poklon« maksimirskome klubu. U petak, 28. prosinca, u »plavome« bi salonu napokon trebao biti zgotovljen dugo najavljivani Marićev transfer u Dinamo, čime bi, eto, čelnici ovoga kluba obavili veći dio plana zacrtanoga uoči proljetnoga dijela prvenstvene sezone.</p>
<p> Prošloga je tjedna ugovor s Dinamom potpisao branič Hrvatskoga dragovoljca, 28-godišnji Spomenko Bošnjak, u petak će to isto učiniti Silvio Marić i sada jedino preostaje vidjeti kako će se rasplesti onaj posljednji dio Dinamova plana - povratak Igora Cvitanovića. Maksimirski je napadač zatražio svojevrsni »time out« do Nove godine i tek će tada odlučiti hoće li ostati u Maksimiru, ili karijeru nastaviti u inozemstvu.</p>
<p> Kako se bliži Nova godina, Dinamovim se čelnicima sve čvršće steže i »uže« oko njihova vrata. Naime, 31. prosinca istječe krajnji rok, kojega je Fifa odredila maksimirskome klubu za isplatu dva milijuna i 250.000 maraka duga španjolskome Real Sociedadu. Predsjednik Mirko Barišić tvrdi da će to sasvim sigurno platiti u četvrtak, ili najkasnije u petak...</p>
<p> Dinamov direktor Velimir Zajec razgovarao je i s mladim napadačem Domagojem Abramovićem, koji je nezadovoljan statusom i koji je izrazio želju za odlaskom. Klub mu neće dati ispisnicu, već će ga uputiti na posudbu. No, još uvijek nije posve izvjesno u kojem će klubu Abramović dočekati kraj sezone. Ovoga tjedna bi, ujedno, ugovor s Dinamom trebao potpisati i jedan mladi napadač Brotnja iz Čitluka.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatska ipak neće biti u Tokamachiju? </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Iako je prije desetak dana Hrvatski nogometni savez naizgled odlučio da će domaćin našoj reprezentaciji za vrijeme SP u Japanu biti grad Tokamachi, čini se da bi se u slijedećih nekoliko dana sve to moglo promijeniti!? Naime, prema dostupnim informacijama pristiglim iz Saveza, čelnici i vodstvo naše reprezentacije vrlo su blizu odluci da otkažu možebitno domaćinstvo Tokamachiju! Time bi, zapravo, prekršili samo verbalni dogovor, jer pismeni ugovor nije potpisan, dakle, HNS još ima prostora za promjenu odluke. </p>
<p>Kako smo doznali od našeg izvora, japanski grad Shinizu najozbiljniji je kandidat da ugosti Hrvatsku! U tom gradu, inače, smješten je stalni kamp japanske nogometne reprezentacije i čelnici japanskog nogometnog saveza na sve načine inzistiraju da Hrvatska bude za vrijeme SP smještena u Shinizuu. Ide se čak i dotle da je glavni menedžer i vlasnik japanske profesionalne lige (J-liga), ponudio predstavnicima HNS-a suradnju u budućnosti, zapravo određeno jamstvo da bi svake sezone u »J-ligi« moglo igrati dvadesetak hrvatskih nogometaša, a našlo bi se mjesta i za trenere. Samo, uvjet za bilo kakve daljnje razgovore je da Hrvatska i za svoju bazu izabere Shinizu. Vidjet ćemo što će na kraju od svega biti! </p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Favoriti zaustavljeni u polufinalu</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - U srijedu su se od ovogodišnjeg malonogometnog turnira »Kutija šibica« oprostili favoriti, MNK Petar Rauch Bravo i Super Sport. U prvom polufinalnom dvoboju AMB Kolor je boljim izvođenjem sedmeraca, pobijedio »Petar« 5-3, nakon regularnog vremena bilo je 2-2. Strijelci za AMB su bili Bijader u 3. minuti i Filipović u 40., a za »Petar« Huskić u 24. i Hertl u 35. minuti. U prvoj seriji sedmeraca precizni su bili Alpeza i Huskić, drugu je pogotkom za AMB započeo Golub, no, Bukovac je promašio za »Petar«. Treći sedmerac za AMB Kolor, i konačnih 5-3 , uspješno je izveo Nikola Mandić.</p>
<p>U drugoj utakmici momčad Renault Auto Krešo Krapina, koja je do polufinala nastupala pod imenom Petrokov pobijedila je Super Sport 3-1. »Renault« je pogotcima Haramine i Regvara u 21. i 31. minuti poveo 2-0, na 2-1 smanjio je Brlek u 39., ali tri sekunde prije kraja Mužek je pogodio za konačnih 3-1. Finale je na rasporedu u petak u 20.15 u maloj dvorani Doma sportova.</p>
<p>Lj. Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Glücksu štefanjski spust </p>
<p>Na startu u Podsusedu okupilo se 36 posada kajakaša i kanuista iz BiH i Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Hrvatski kajakaški reprezentativac na divljim vodama Andrej Glücks pobjednik je tradicionalnog »Štefanjskog spusta« koji je u srijedu održan na rijeci Savi.</p>
<p> Dvadeset petogodišnji član KK Zagreb je 12 kilometara dugu stazu od Podsusedskog do Savskog mosta, po niskom vodostaju, preveslao za 45 minuta, 11 sekundi i 32 stotinke i osvojio prvo mjesto ispred reprezentativnog kolege kanuiste Tomislava Hohnjeca koji je postigao vrijeme 46:57,14 i tako drugu godinu za redom osvojio trofej »Tibora Šaramoa« namijenjen najbržem kanuisti na »Štefanjskom spustu«. Trofej »Tibor Šaramo« dodijeljuje se već šestu godinu u spomen na inicijatora kajakaško- kanuističkih spustova rijekom Savom bivšeg kanuiste i novinara »Sportskih novosti« Tibora Šaramoa, čija je supruga Astrid Hohnjecu uručila prigodni poklon. </p>
<p> Inače, na startu kod Podsusedskog mosta pojavile su se 36 posada kajakaša i kanuista iz BiH i Hrvatske, a nakon Hohnjeca u konkurenciji kanuista (C-1) drugi na cilj je stigao njegov klupski kolega iz KK Končar, Goran Čokor u vremenu 47:08,91, dok je treći bio Tomislav Lepan također iz Končara. </p>
<p> U konkurenciji kajakaša (K-1) drugi je bio Boris Dujmić iz KK Zagreba u vremenu 47:15,84, a treći Emir Šarganović iz KK Une iz Bihača koji je stazu preveslao za 48:45,24. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Na sveučilišnom prvenstvu srušit ćemo svjetski rekord«</p>
<p>Uz mene u štafeti Berkeleya plivat će još i aktualni olimpijski i svjetski prvak, Anthony Ervin, te Matt Macedo i Šveđanin Mattias Ohlin / U velikim bazenima plivat ću još brže negoli u 25-metarskim, kaže Draganja </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Godina na izmaku bila je za Duju Draganju ona o kojoj ćemo jednom pričati kao o prelomnoj u njegovoj karijeri. Od juniorske konkurencije oprostio se s tri zlatne medalje na europskom prvenstvu (50 i 100m slobodne, te 50m leptir), otišao je na studij na prestižno kalifornijsko sveučilište Berkeley, a na Europskom prvenstvu u kratkim bazenima u Antwerpenu osvojio je brončanu medalju na 100 metarta slobodnim načinom, isplivavši izvanredan rezultat - 47.53!</p>
<p>Na Božićnom kupu u Zagrebu više se, stoga, nitko nije čudio njegovoj dominaciji i pobjedama u svim utrkama koje je plivao. Možda nas je malo iznenadio tek rezultat koji je Draganja ostvario u utrci na 100 metara mješovito. Tih 55.06 tek je 24 stotinke lošije od vrlo »jakog« nacionalnog rekorda Miloša Miloševića...</p>
<p>- Mene to nije posebno iznenadilo jer uvijek sam volio plivati mješovite utrke. U mlađim sam uzrastima držao neke rekorde i u prsnoj tehnici, leđna mi je uvijek bila jaka, a o leptiru i kraulu da i ne govorim. Nemam, međutim, vremena češće plivati mješovite utrke jer su mi zanimljivije one na 50 i 100 metara slobodnim načinom. To su, ipak, šlager-utrke, objasnio je Draganja.</p>
<p>• Vratimo se još malo na finalnu utrku 100 metara slobodno u Antwerpenu. Vaših 47.53 rezultat je koji su u posljednje dvije godine plivala svega četiri plivača na svijetu. Otkud takva »eksplozija«?</p>
<p>- Rezultat je stvarno »strašan«, no obzirom na to koliko sam i kako trenirao, nije me iznenadio. Na Berkeleyu sam primijenio način rada i to mi je očito koristilo. To je rezultat rada u prva tri mjeseca na Berkeleyu. Vidjet ćemo kako će to izgledati nakon šest mjeseci.</p>
<p>• Mislite, dakle, da u Splitu ne biste toliko napredovali?</p>
<p>- Ma, vjerojatno bih, ali u Americi je sve sasvim drukčije. Nema više srednje škole i noćnih izlazaka, radi se vrlo ozbiljno. To je ta ključna razlika.</p>
<p>• Besmisleno je govoriti da u tako sjajnoj utrci poput one u Antwerpenu nešto nije bilo dobro, no zadnjih 5-6 metara pred cilj malo ste »pukli«.</p>
<p>- Ako pogledate kako izgledaju ostali vrhunski sprinteri, vidjet ćete da su svi puno jači od mene. No, nije samo u tome problem. Tek smo, naime, počeli raditi na novoj tehnici ulaska u cilj, pa to još nisam do kraja usavršio.</p>
<p>• Na 25-metarske bazene mnogi još uvijek gledaju s rezervom. Koliko bi rezultat iz Antwerpena vrijedio u velikom bazenu?</p>
<p>- To je vrlo teško reći, nema načina da se to preračuna. No, obzirom da ja bolje plivam u velikim negoli u malim bazenima (dva okreta više mi malo razbijaju ritam), siguran sam da u 50-metarskom bazenu mogu plivati 100 metara slobodno brže od 49 sekundi.</p>
<p>• Sljedećeg ljeta u Berlinu je Europsko prvenstvo u velikim bazenima. Mislite li da i tu možete napraviti nešto o čemu će se pričati?</p>
<p>- Nisam još sa svojim trenerom razgovarao o tome, no volio bih u Berlinu otplivati najbolje što mogu, a rekao sam vam već, mislim da je na 100 slobodno to ispod 49.00.</p>
<p>• Vaš trener, Mike Bottom, najavljivao je da će štafeta Berkeleya uskoro oboriti svjetski rekord na 4x100 yardi. Je li to još uvijek aktualno i tko će, osim vas, plivati u toj štafeti?</p>
<p>- Uistinu ćemo na sveučilišnom prvenstvu napasti taj rekord.</p>
<p> Uz mene plivat će još i Anthony Ervin, olimpijski pobjednik i aktualni svjetski prvak na 50 i 100 metara slobodno, Matt Macedo, trenutačno treći američki sprinter, te Šveđanin Mattias Ohlin. Mislim da možemo oboriti svjetski rekord.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Izraelsko-palestinski sigurnosni sastanak u Gazi, Palestinci podržavaju prekid vatre</p>
<p>GAZA/JERUZALEM/QALQILIA/RAMALLAH, 26. prosinca </p>
<p> - Visoki izraelski i palestinski dužnosnici zaduženi za sigurnost sastali su se u srijedu u Gazi kako bi razgovarali o mjerama koje treba poduzeti nakon smanjenja nasilja u pojasu Gaze, saznaje se iz palestinskih izvora. No, s izraelske strane nije se mogla dobiti potvrda o tome sastanku.</p>
<p> Visoki palestinski dužnosnik, koji je tražio da ostane neimenovan, rekao je kako palestinsko izaslanstvo zahtijeva da se ukinu ograničenja za kretanje između gradova pojasa Gaze nakon mjera palestinskih vlasti protiv radikalnih pokreta Hamasa, Islamskog džihada i islamista. Dužnosnik je dodao kako je Izrael već počeo povećavati broj palestinskih radnika kojima je dopušteno raditi u industrijskoj zoni Erez, na sjeveru pojasa Gaze, te u Izraelu.</p>
<p>U međuvremenu, izraelska je vojska »privremeno« prekinula blokadu putova izvan palestinskoga grada Jerihona, ali je pola sata kasnije obnovila blokade u južnome dijelu grada. </p>
<p>Istodobno su izraelske postrojbe u palestinskome selu Azunu na Zapadnoj obali u srijedu provele raciju i uhitile 18 aktivista organizacije Fatah palestinskoga čelnika Yassera Arafta, objavili su palestinski izvori sigurnosti.Točnije: oko 300 izraelskih vojnika ušlo je u to selo, jugozapadno od grada Nablusa, prije zore i uhitilo 18 muškaraca, od kojih su trojica bili članovi palestinske obavještajne službe. No, izvori izraelske vojske odbili su komentirati tu informaciju. Tijekom racije nije prijavljena nikakva pucnjava.</p>
<p> A u srijedu je izraelski ministar unutarnjih poslova Eli Yishai također izjavio kako palestinski putnici sa Zapadne obale i pojasa Gaze ne smiju koristiti izraelske zračne luke. »Blokada zabranjuje Palestincima da borave u Izraelu pa im je ministarstvo zabranilo da se služe našim zračnim lukama«, rekao je Yishai na izraelskom radiju. Kako je objasnio, ministarstvo je uvelo tu mjeru »zbog sigurnosnih razloga«.</p>
<p>Palestinci, inače, putuju preko zračne luke Amman nakon što dođu u Jordan. A zračna luka Gaza izvan je upotrebe zbog oštećenja što ih je nanijela izraelska vojska.</p>
<p>Palestinski predsjednik Arafat pozvao je u utorak međunarodnu zajednicu da »hitno« pošalje međunarodne promatrače kako bi zaštitili Palestince na okupiranim područjima. Arafat je podsjetio da je međunarodna zajednica na taj način reagirala na svim žarištima u svijetu navodeći Kosovo kao najnoviji primjer. Optužio je izraelskoga premijera Ariela Sharona da »nastavlja svoj vojni plan i vojnu eskalaciju protiv palestinskog naroda, dok mi najavljujemo inicijative za prekidom vatre«.</p>
<p>Većina Palestinaca podržava poziv na prekid vatre i povratak pregovorima s Izraelom, pokazalo je najnovije ispitivanje palestinskoga javnog mnijenja čiji su rezultati objavljeni u srijedu. Anketa koju je između 19. i 24. prosinca proveo Centar za politička istraživanja iz Ramallaha, pokazala je da 60 posto ispitanika podržava Arafatov poziv na prekid vatre u sadašnjem sukobu s Izraelom. No, istodobno, 61 posto smatra da su oružani sukobi pomogli u ostvarivanju palestinskih nacionalnih prava, što se pregovorima ne bi postiglo.</p>
<p>Istraživanje je također pokazalo 71-postotnu podršku povratku pregovora s Izraelom i 73-postotnu podršku izraelsko-palestinskoj pomirbi nakon uspostave palestinske države koju bi Izrael morao priznati. No, samo 21 posto ispitanih Palestinaca vjeruje u skoro zaustavljanje oružanih napada i nastavak pregovora. (AFP/Reuters/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Snažni pritisci na Koštunicu da smijeni generale</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - U srbijanskoj se javnosti posljednjih dana intenzivno špekulira o mogućoj smjeni na vojnom vrhu, odnosno odlasku načelnika vojnog stožera VJ Nebojše Pavkovića, te o umirovljenju još nekolicine visoko pozicioniranih generala, poput Vladimira Lazarevića, Ninoslava Krstića i Branka Krge. </p>
<p>Pavkovićeva sudbina jedna je od slabijih točaka politike jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice u odmjeravanju snaga sa koalicijskim partnerima u DOS-u koji mu postavljaju stalno isto pitanje: zašto ne smijeni čovjeka koji se u posljednjoj fazi bio pretvorio u tjelohranitelja Slobodana Miloševića. Koštuničini rivali istovremeno šalju poruke zapadnom svijetu kako će smijeniti generala koji, najblaže rečeno, nije pokazivao kooperativnost tijekom intervencije NATO-a. </p>
<p>Nakon što je haaška tužiteljica Carla del Ponte na popis potencijalnih haaških optuženika stavila Pavkovića i Sretena Lukića, čije se uloge u kosovskom ratu ispituju, potraga za novim načelnikom je, navodno, privremeno zamrznuta do proljeća. Međutim, dojam je da se isprepliću i tako zlorabe dvije paralelne priče - ona o reformi jugovojske i druga o smjeni, pa se sve zapravo svodi na dvije struje, i postavljanje »našeg« umjesto »njihovog« čovjeka.</p>
<p>Dnevnik Danas saznaje da će do kraja ove godine od ukupno 79 generala i admirala VJ njih 18 ispuniti neki uvjet za mirovinu, primjerice 60 godina života. U trenutku kad je Koštunica položio zakletvu, u vojsci je na službi bilo 135 generala i admirala, da bi se taj riplijevski broj za godinu dana smanjio na 79. Među onima koji su otišli nalaze se Dragoljub Ojdanić (bivši načelnik glavnog stožera i ministar obrane), Geza Farkaš (šef KOS-a), Milan Zec (zapovjednik ratne mornarice, sad u haaškom pritvoru), Spasoje Smiljanić (zapovjednik zrakoplovstva), a promijenjeni su i zapovjednici dviju od tri postojeće armije. </p>
<p>Vojni analitičar Ljubodrag Stojadinović tim povodom tvrdi da Pavkovićeva smjena ne bi bila spektakularna odluka budući da se očekuje od listopada 2000. godine, ali da u ovom trenutku takav potez »nije realan«. Stoga će izostanak radikalnog reza biti i korak unatrag u odnosu na priključenje Partnerstvu za mir što je sada interes javnosti, smatra Stojadinović. Po njemu, tu je i pitanje u kojoj je mjeri predsjednik SRJ sposoban opirati se pritiscima, ali i zbog čega se zapravo opire. </p>
<p>Dnevni list Blic kao jedan od mogućih razloga zašto Vrhovni savjet obrane neće pokrenuti pitanje smjene Pavkovića navodi da će Koštunica možda zahtijevati jamstva da Haaški sud neće tražiti izručenje načelnika vrhovnog stožera. Tvrdi se da će razriješeno biti tek nekoliko generala VJ i tako se suziti krug oko Pavkovića u vrhu VJ. </p>
<p>Jugoslavija želi pristupiti programu Partnerstvo za mir i to ne izaziva preveliku odbojnost tamošnje javnosti, ali se za taj čin postavljaju određeni uvjeti vlastima u Beogradu. Glavni se, izgleda, odnosi na temeljnu reformu vojske jer je ona jedina institucija koja je ostala okamenjena i potpuno netaknuta, iako su reforme zahvatile veći dio društva. Prema izvorima tjednika NIN, broj generala u VJ će do kraja prve polovice sljedeće godine biti manji od 50 (s plaćom od oko 600 DEM), odnosno u skladu s pravilom zapadnih vojski da na tisuću vojnika dolazi jedan najviši časnik. Redukcija sile i kontrola moći ostat će tako ključni zadaci za beogradsku vlast.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Beogradska tv postaja skinula s programa intervju s Pukanićem </p>
<p>BEOGRAD, 26. prosinca</p>
<p> - Ravnatelj beogradske TV postaje Studio-B Slobodan Arežina ustvrdio je u srijedu da je »isključivo iz profesionalnih razloga« s programa u utorak skinuo emisiju »Arena« u kojoj je trebao biti emitiran intervju s vlasnikom zagrebačkog »Nacionala« Ivom Pukanićem o duhanskoj aferi u Crnoj Gori i Srbiji. </p>
<p> Kao »profesionalne razloge« Arežina je naveo neslaganje s autoricom emisije Ivanom Miljuš s kojom se navodno nije mogao dogovoriti oko izbacivanja iz emisije »pikanterija« iz privatnog života pojedinaca iz vrha crnogorske vlasti.</p>
<p> Demokratska stranka Srbije (DSS) predsjednika SRJ Vojislava Koštunice priopćila je u srijedu da je »zabrana emitiranja intervjua stigla s vrha beogradske i srbijanske vlasti« te da se radi o »izravnom miješanju političkih moći u uređivanje informativnih programa medijskih kuća«.</p>
<p> Arežina je u srijedu agenciji Beta kazao da Pukanić u intervjuu srbijanskog premijera Zorana Đinđića, »niti bilo koga iz vrha srbijanske vlasti«, nije doveo u vezu s krijumčarenjem cigareta već je »samo dao komentar političke situacije u Srbiji«.</p>
<p> Prema njegovim riječima, Pukanić je najveći dio intervjuu posvetio »pričama o ljubavnicama i brakolomstvima nekih političara iz crnogorskog državnog vrha«, ali nije iznio i argumentaciju za takve tvrdnje. »Bila je to TV repriza onoga što je već objavljeno u 'Nacionalu'«, kazao je Arežina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Turski marinci na vojnoj vježbi NATO-a</p>
<p>Turska dala potporu američkom napadu na Irak?</p>
<p>Pentagon je pripremio plan za angažiranje oko 100.000 vojnika od kojih bi pola ušlo s juga, a pola sa sjevera zemlje / Turska pojačala svoje vojne snage na granici s Irakom</p>
<p>ANKARA, 26. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha postaje sve jedinstvenija u tome da reprizira afganistanski antiteroristički rat, ovaj oputa protiv režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. Visoki dužnosnik turske vlade, čije ime se ne navodi, doslovce je rekao: »Nešto se kuha u Washingtonu. Osjećamo već taj miris, iako točno ne znamo što se sve nalazi u američkom loncu.«</p>
<p>Turska, koja bi u slučaju proširenja ratnih operacija na Irak imala presudnu ulogu, nije naklonjena takvom ponovljenom načinu kažnjavanja iračkog vlastodršca Saddama Husseina. Zapovjednik Glavnog stožera turskih oružanih snaga general Hüseyin Kivrikoglu odlučno se usprotivio novoj antiterorističkoj vojnoj akciji. Drži da bi to moglo dovesti do stvaranja nezavisne kurdske države uz tursku granicu. Takve bojazni temelje se i na iskustvima petnaestogodišnjih borbi turskih oružanih snaga protiv kurdske gerile koja, također, teži uspostavi neovisne kurdske države na turskom tlu. </p>
<p>Unatoč takvom otporu generala Kivrikoglua, koji je Washington praktički upozorio što ne bi smio činiti, postoje određeni signali da se Saddamovoj strahovladi odbrojavaju posljednji dani. Ugledni američki magazin Newsweek je čak naveo tri moguća scenarija uklanjanja s vlasti Saddamovog režima. Prema tom izvoru, više se ne postavlja pitanje hoće li Amerikanci napasti Irak, već kada će do toga doći. </p>
<p>Pentagon je, kako se tvrdi, pripremio plan za angažiranje oko 100.000 vojnika od kojih bi pola ušlo s juga, a pola sa sjevera zemlje. Uz potporu oporbenih snaga, Kurda i šijita, petomilijunska iračka metropola, zajedno sa predsjednikom Saddamom, našla bi se u »smrtonosnom američkom zagrljaju«. </p>
<p>Konačna odluka o Iraku past će najvjerojatnije 16. siječnja nakon razgovora šefa Bijele kuće Georgea Busha i turskog premijera Bülenta Ecevita u Washingtonu. Međutim, prema tvrdnjama američkih medija, Turska je, zajedno s Jordanom, Saudijskom Arabijom i Kuvajtom, već dala diskretnu potporu američkom »vojnom izletu« u Irak. Ključ te podrške leži navodno u njihovom zahtjevu, bolje reći preduvjetu, da se, nakon pada Saddamova režima, sačuva iračka teritorijalna cjelovitost. </p>
<p>Znakovito je, u svakom slučaju, da je turski parlament u utorak ponovo izglasovao produženje operacije »Sjeverni sat«, popularno nazvane »ravnoteža čekića«. Riječ o dopuštenju da Amerikanci i u sljedećih šest mjeseci mogu koristiti tursku zrakoplovnu bazu Incirlik u blizini Adane. Taj vojni objekt se koristi za nadgledanje zone zabrane letenja za iračke zrakoplove na sjeveru zemlje. U tim zračnim promatračkim akcijama, koje ponekad imaju i funkciju »kažnjavanja«, svakodnevno su angažirani borbeni i špijunski zrakoplovi SAD i Velike Britanije. </p>
<p>U međuvremenu su, prema nepotvrđenim informacijama, turske oružane snage pojačale nazočnost prema iračkoj granici. Bagdadski režim čak tvrdi da se više tisuća turskih vojnika infiltriralo na irački teritorij koja se trenutno nalazi pod kontrolom Kurdske demokratske stranke (KDP) Massouda Barzanija. Pretpostavlja se da je takav potez praktički iznuđen zbog namjere Turske da zaštiti oko 2,5 milijuna svojih sunarodnjaka koji žive na području oko grada Kirkuka. Slučajno ili ne, tu se nalazi i pet posto svjetskih rezervi najkvalitetnije nafte. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pakistan i Indija gomilaju trupe na granici </p>
<p>NEW DELHI/ISLAMABAD, 26. prosinca</p>
<p> - Pakistan je mobilizirao vojne snage proglasivši visok stupanj pripravnosti, objavio je CNN na temelju informacija dobivenih od visokoga neimenovanoga pakistanskoga dužnosnika. I New Delhi i Islamabad gomilaju vojne trupe te premještaju rakete prema indijsko-pakistanskoj granici. Stanovnici u pograničnim područjima s obje strane granice evakuirani su zbog straha od otvorenoga ratnoga sukoba između dviju susjednih zemalja. Čelnici i u Pakistanu i u Indiji, međutim, u službenim izjavama tvrde da ne žele rat, ali su, ustreba li, spremni na borbu. Takve najave uznemiruju međunarodnu zajednicu budući da su obje zemlje nuklearne sile.</p>
<p>Napetosti između New Delhija i Islamabada osobito su pojačane nakon terorističkog napada na indijski parlament (Lok Sabha) 13. prosinca u kojem je poginulo 14 ljudi. Indija za napad optužuje kašmirske separatiste i pakistansku vladu koja ih snažno podupire, kako tvrdi indijski premijer Atal Bihari Vajpayee. Pakistan, međutim, odbija takve optužbe zahtijevajući od New Delhija da podastre dokaze o odgovornosti pakistanske strane za pokolj u parlamentu. I američka strana, u strahu za svoj »afganistanski projekt«, snažno potiče New Delhi da prikupi valjane dokaze o posrednoj umiješanosti Pakistana u teroristički napad u New Delhiju. </p>
<p>Unatoč tome što dokazi još nisu prikupljeni, Pakistan je minuloga ponedjeljka odlučio izaći ususret Indiji i zamrznuti novac islamističke separatističke skupine Lashkar-e-Tayyaba. </p>
<p>U međuvremenu je u području Kašmira uz samu indijsko-pakistansku granicu bilo više incidenata u kojima je poginulo nekoliko indijskih vojnika. Kad je riječ o slanju trupa prema granici s Indijom, službeni Islamabad tvrdi da je to samo njegov odgovor na gomilanje indijskih trupa. Pakistanska je vlada prema Indiji uputila više oklopnih vozila, topništvo, a ratne zrakoplove premješta u vojne baze bliže granici. </p>
<p>Vojnici i časnici otkazali su godišnje odmore, a u aktivnu su službu pozvani nedavno umirovljeni časnici. Prema nekim izvješćima, posrijedi je najveća mobilizacija pakistanske vojske u posljednjih 30 godina, točnije od 1971. i pakistansko-indijskoga rata. </p>
<p>Indijski dnevni list na engleskom jeziku The Times of India objavio je da je Pakistan u noći s utorka na srijedu prema granici s Indijom razmjestio balističke rakete srednjega dometa. I indijska je vojska u svoja sjeverna područja, posebice u zoni Punjaba, razmjestila rakete kratkoga dometa, pišu indijski dnevnici poput uglednoga Hindustan Timesa. </p>
<p>S obzirom na gomilanje trupa, pakistanski predsjednik general Pervez Musharraf izjavio je da je Pakistan »potpuno spreman i sposoban odgovoriti na izazove«. Dodao je da se odnosi s Indijom mogu unaprijediti ako se New Delhi riješi svoga »osjećaja nadmoći« u odnosu na Islamabad.</p>
<p>S druge strane, premijer Vajpayee tvrdi da upravo Pakistan tjera dvije zemlje na rub rata. »Ne želimo rat, ali nam je on nametnut i morat ćemo se s tim suočiti«, kaže. Štoviše, indijska strana poručuje da će ta borba biti i konačna bitka protiv terorizma. </p>
<p>Od početka američkih udara na Afganistan, Indija nastoji skrenuti pozornost na vlastiti problem s teroristima u Kašmiru, koji praktički od 1947. rade na otcjepljenju toga teritorija od matične zemlje. I u ratu protiv talibana Sjedinjene Američke Države nastavile su se, kao i za hladnoga rata, oslanjati na Pakistan. Za upade na afganistanski teritorij Amerika se služila pakistanskim vojnim bazama. Upravo zbog pakistanskih izravnih i posrednih veza s talibanima Indija se nadala da će pridobiti Ameriku za snažnoga saveznika u globalnoj borbi protiv terorizma, jer bi u tom kontekstu bilo znatno lakše riješiti i pitanje kašmirskih terorista. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bombaš s cipelama djelovao sam ili kao dio terorističke mreže? </p>
<p>FBI smatra da je Reid, koji je mentalno poremećen, djelovao samostalno, no neki stručnjaci sumnjaju u to / Bombašu prijeti 20 godina zatvora </p>
<p>WASHINGTON/LONDON/COLOMBO, 26. prosinca </p>
<p> - Britanski državljanin Richard Reid (28), koji je u subotu na letu od Pariza do Miamija htio aktivirati eksploziv u svojim cipelama, optužen je u ponedjeljak u Bostonu za ugrožavanje sigurnosti zračnog prometa. Mogao bi biti osuđen na 20 godina zatvora i novčanu kaznu od 250 tisuća dolara. </p>
<p> FBI je zaključio da je Reid djelovao samostalno te da je riječ o mentalno poremećenoj osobi. Potvrđeno je da je u tenisicama imao manju količinu plastičnog eksploziva C-4. </p>
<p>No, Paul Wilkinson, stručnjak za terorizam pri škotskom sveušilištu St. Andrews, kaže da je improvizirana eksplozivna naprava bila dovoljno sofisticirana pa se može zaključiti da Reid nije djelovao sam nego kao dio šire terorističke mreže. »Ne čini se vjerojatnim da bi pojedinac koji djeluje sam, nabavio tako neobično sredstvo za uništavanje«, dodao je. </p>
<p> Reid je prošli petak u Parizu prvi put pokušao ući na zrakoplov za Miami, ali je bio zaustavljen jer je policiji bilo sumnjivo što nema prtljage. U subotu mu je dopušteno da se ukrca na »boeing« tvrtke American Airlines zajedno s još 196 putnika i članova posade. </p>
<p> Incident u zrakoplovu počeo je približno 90 minuta nakon polijetanja s aerodroma Charles de Gaulle. Stjuardesa je osjetila miris zapaljene šibice i opomenula Reida. Ubrzo zatim miris se osjetio ponovno i stjuardese su opazile da pokušava zapaliti neku traku koja mu je virila iz obuće. Uz pomoć nekoliko putnika, Reid je svladan. Zrakoplovu je naređeno da sleti na prvi američki aerodrom - u Bostonu, gdje je Reid uhićen. </p>
<p> Britanske vlasti izvijestile su da je Richardu Colvinu Reidu putovnica izdana 7. prosinca u Belgiji. Francuska policija, međutim, Reida identificira imenom koje je imao pri rođenju - Tariq Raja, a navodno se služio i imenom Abdel Rahim. Prema nekim agencijama, rođen je na Šri Lanki. Međutim, ministarstvo vanjskih poslova u Colombu je to opovrgnulo. </p>
<p>Putnik koji je pokušao aktivirati eksploziv, britanski je preobraćenik na islam, navodi u srijedu britanski list The Times. Čovjek koji je putovao s britanskom putovnicom na ime Richard Reid posjećivao je džamiju Brixton u južnom Londonu gdje je bio poznat kao Abdel Rahim, dodaje list. Glasnogovornik londonske policije odbio je komentirati priču objavljenu na naslovnici. U džamiji je također nitko nije mogao komentirati. </p>
<p> List je objavio da je Reid rođen 1973. u Bromleyu, u jugoistočnom Londonu. Majka mu je Engleskinja, a otac s Jamajke. Prešao je na islam, pustio bradu, počeo nositi tradicionalnu islamsku odjeću i u džamiji pohađao tečaj arapskog. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hrvatska odbacuje svaku kolektivnu odgovornost za terorizam</p>
<p>NEW YORK, 26. prosinca</p>
<p> - Odboru Vijeća sigurnosti UN-a za protuterorizam predano je izvješće hrvatske Vlade o provedbi Rezolucije 1373 o zajedničkoj borbi protiv terorizma u svijetu.</p>
<p>U izvješću se uz ostalo navodi kako »nema uvjerljivih dokaza o mogućim terorističkim akcijama protiv Hrvatske, kao i aktivnosti u Hrvatskoj koje bi smjerale protiv neke druge zemlje«. Naglašava se da djelotvorno suzbijanje međunarodnog terorizma ne treba biti ograničeno samo na borbu protiv terorističkih organizacija i njihovo djelovanje, nego treba ukloniti korijene terorizma. </p>
<p> Potvrđuje se da je terorizam prijetnja temeljnim načelima međunarodnoga poretka te zajedničkim vrijednostima slobode, mira, demokracije, ljudskih prava i sigurnosti.</p>
<p>»Hrvatska odlučno odbacuje svaku kolektivnu odgovornost za terorizam, kao i izjednačavanje terorističkih skupina s nekom nacijom, vjerskom ili etničkom zajednicom«, stoji u izvješću. </p>
<p>Dodaje se da u legitimnoj borbi protiv međunarodnog terorizma valja očuvati i poštivati ljudska prava i slobode.</p>
<p>Uz opširno izvješće priloženi su neki od najvažnijih hrvatskih zakona koji su pravni okvir protuterorističkog djelovanja u nas, te pregled međunarodnih konvencija koje je prihvatila Hrvatska.</p>
<p>Vijeće sigurnosti odredilo je da sve države članice UN-a do 27. prosinca moraju izvijestiti o tome što su poduzele u vezi s provedbom Rezolucije 1373.</p>
<p> O izvješćima će raspravljati skupine neovisnih stručnjaka, Odbor za borbu protiv terorizma i Vijeće sigurnosti. Nacionalna izvješća bit će objavljena i na UN-ovim web stranicama. (Hina)</p>
<p>Glavni grad Rusije neće biti Sankt Peterburg</p>
<p>Odgovarajući u živo na pitanja građana, ruski je predsjednik istaknuo gospodarski rast i pad nezaposlenosti / Putin je najavio borbu protiv potkupljivosti državnih službenika i policije</p>
<p>MOSKVA, 26 prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) - Radnu 2001. godinu ruski predsjednik Vladimir Putin ispratio je politički i populistički izuzetno efektno - grandioznom televizijskom konferencijom za vrijeme koje je dva i pol sata iz Kremlja odgovarao na pitanja koja su mu građani postavljali izravno telefonom, Internetom ili pred tv kamerama postavljenim širom zemlje na trgovima i ulicama osam velikih gradova i nekoliko sela. </p>
<p>Na takav dijalog s građanima Putin se odlučio unatoč upozorenju svojih savjetnika da mu neki od sugovornika mogu postaviti krajnje neugodna pitanja ekscesnog sadržaja i na taj način u izravnom televizijskom prijenosu pred milijunskim auditorijem napraviti skandal. No, Putin je imao razloga za taj rizik. </p>
<p>U godini koja istječe ostvaren je gospodarski rast od 5,5 posto, što je za 1,5 posto više od planiranog. Rast industrijske proizvodnje iznosi 5,2 posto, realni prihodi stanovništva porasli su za 6,5 posto, a prosječna plaća zaposlenih porasla je za 21 posto. I mirovine su nominalno porasle za 40 a realno za 23 posto, a više nema ni zakašnjavanja s isplatama mirovina i plaća.</p>
<p>Naravno, izravna telekonferencija s narodom nije prošla bez neugodnih pitanja, a »najnezgodnija« su bila ona kad su građani pitali šefa države zna li za mito i korupciju činovnika, o reketu i podmitljivosti policije, posebno prometne, i što će poduzeti da se napokon u Rusiji stane na kraj razgranatoj korupciji. Putin je pred kamerama priznao da zna razmjere korupcije, da je upoznat s činovničkim i policijskim reketom i da započetom reformom sudstva i Ministarstva unutarnjih poslova namjerava iskorijeniti to zlo u ruskom društvu. Što se pak tiče podmitljivosti prometne policije koja je »daleko veća nego na Zapadu«, Putin je najavio da prema novom već usvojenom administrativnom zakonu, od 1. srpnja iduće godine ruski prometni policajci neće više imati pravo sami naplaćivati kazne.</p>
<p> Putin je dva i pol sata odgovarao na pitanja građana iznenađujući sve svojom informiranošću o najrazličitijim oblastima ruskog svakodnevnog života. Tako su građani mogli od šefa države saznati koliko još sela i gradova u Rusiji nije plinificirano, da se broj nezaposlenosti u zemlji smanjio s 11,8 na 8,1 posto, da je privatizirano 63 posto poljoprivednog zemljišta (»uglavnom na barbarski način, što upravo usvojeni novi Kodeks o zemlji neće vise dopustiti), da u zemlji već ima 250.000 farmera i da je zahvaljujući i privatnom sektoru ovogodišnja žetva dala rekordni prinos od 83,7 milijuna tona žitarica, te da je u proteklih deset godina Rusija privukla samo 30 milijardi dolara stranih investicija.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja građana Putin je otkrio i da je nakon raspada SSSR-a iz bivših sovjetskih republika u Rusiju prebjeglo osam milijuna ljudi, a od tog broja četiri milijuna je ostalo, dok je četiri otišlo u druge države. Međutim, od četiri milijuna preseljenih i izbjeglih, Rusija je do danas potpuno zbrinula i riješila probleme tek 480.000. </p>
<p>Putin je najavio i borbu za veća prava Rusa u susjednim državama. »Ruski je jezik dobio status drugog državnog jezika u Kazahstanu i Kirgistanu, i ne vidim razloga da tako ne bude u Latviji ili Estoniji, gdje više od 30 posto stanovništva čine građani ruske nacionalnosti«, rekao je Putin izjavljujući da tu očekuje i podršku OESS-a pod čijim je pritiskom Makedonija nedavno dala albanskom jeziku službeni status na područjima gdje živi 20 posto Albanaca.</p>
<p>Moskovljani su dijalog s Putinom iskoristili da provjere koliko su točne glasine da on namjerava glavni grad Rusije preselit natrag u svoj rodni Sankt Peterburg. »Premještanje glavnog grada iz Moskve u Sankt Peterburg ne planiram i to nije potrebno«, odgovorio je Putin, dajući ipak do znanja da bi njegov rodni grad imati povlašten položaj. Održavanje brojnih muzeja, parkova i dvoraca Sankt Peterburga koji nisu samo dragocjenost ruske već i svjetske kulture, morat će financirati cijela Rusija iz državnog proračuna, a u grad na Nevi mogu se preseliti i neke savezne državne institucije, kao što je to slučaj i u nekim zapadnim državama. Na primjer, Narodna banka njemačke ima odavno sjedište u Frankfurtu, a ne u glavnom gradu zemlje.</p>
<p>Putin je priznao da su alkoholizam, a odnedavna i narkomanija ozbiljni društveni problem u Rusiji. No, odbacio je Gorbačovljevu metodu uvođenje »suhog zakona« radi borbe s alkoholizmom. Protiv alkoholizma se treba boriti, no pogrešan je mit o Rusiji kao zemlji u kojoj se najviše pije. Piju više stanovnici skandinavskih država, a i Francuska je ispred Rusije po potrošnji alkohola«, odgovorio je Putin. </p>
<p>Što se pak tiče uvođenja vjeronauka u ruske osnovne škole, Putin je takvu ideju otklonio argumentirajući to konstatacijom da su Rusiji po Ustavu "»Crkva i država odvojeni«, što ne znači da se na inicijativu roditelja u nekim školama može uvesti vjeronauk, ali isključivo na dobrovoljnoj osnovi. </p>
<p>Ruski građani postavljali su svom predsjedniku uglavnom pitanja o plaćama, mirovinama i uopće o stvarima koje ih osobno tište, ali nisu ostali prikraćeni ni oni promatrači koje zanima ruska vanjska politika. Tako je Putin, odgovarajući na rijetka vanjskopolitička pitanja ponovio da je nedavni jednostrani izlazak SAD iz Sporazuma o proturaketnoj obrani »greška«, ali jer odmah zatim iznio i svoje tumačenje tog Bushovog poteza: »Istupanje iz tog sporazuma nije povezano samo s Rusijom. Iza tog poteza krije se u izvjesnoj mjeri novo pozicioniranje SAD u svijetu, i on predstavlja novu etapu promjene američke vanjske politike«, procijenio je Putin.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Belgijsko predsjedanje EU u znaku antiterorističkih zakona i eura</p>
<p>Usprkos terorizmu, euro je ipak bio najkompliciraniji tehnički zadatak belgijskog Predsjedništva / Mali, diskretni dragulj u belgijskoj kruni je i potpisivanje SSP-a s Hrvatskom koja ima objektivne izglede za brz priključak »običnim« kandidatima</p>
<p>BRUXELLES, 26. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prioriteti su ispunjeni, naše predsjedavanje EU-om bilo je u svakom slučaju uspješno, izjavio je novinarskom zboru premijer Kraljevine Belgije Guy Verhofstadt. Kada su Belgijanci preuzimali kormilo i inaugurirali početkom svibnja svoje prioritete, prigovarano im je da ih je suviše i da je zalogaj prevelik.</p>
<p>Nakon 11. rujna, Predsjedništvo je dobilo dodatni teret na i onako pretovarena leđa, i baš se taj najteži od svih tereta iskazao najkorisnijim, pa je belgijsko Predsjedništvo uspjelo progurati i stvari o kojima u prije 11. rujna sanjali samo najzagriženiji euroentuzijasti. Belgijski se dužnosnici nisu previše hvalili dosezima na EU zadatku - za razliku od, recimo, Francuske koja je katastrofalan finale u Nici proglasila uspjehom. Belgijanci su Laekenskim sastankom na vrhu prešli Rubikon promjena i povratka više nema, pa čak i kada su za ljubav političkog kompromisa na čelo Konvencije (ili, po nekima, Konventa) o budućnosti EU lideri Petnaestorice postavili 75-godišnjaka Valeryja Giscarda d'Estainga. </p>
<p>Usprkos terorizmu, euro je ipak bio najkompliciraniji tehnički zadatak belgijskog Predsjedništva. Za ovih su pola godine sve banke i pošte dobile euro u depoe, transfer je prošao bez spektakularnih pljački koje su bile najavljivane, i jedini je pravi problem predstavljala činjenica da su ogledni primjerci kovanica razgrabljeni u roku od odmah. Jedino u što nitko nije stopostotni siguran, uključujući i Belgijance, je odgovor na pitanje koliko je poskupljenja donijelo zaokruživanje cijena na novu valutu. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Louis Michel zavrijedio je potiho divljenje kada je bez ustručavanja i savršeno nediplomatski novodošlom i u EU krugovima, uključujući ideološke istomišljenike, do prezira nepopularnom talijanskom premijeru odrezao ocjenu nula za političku mudrost u borbi s terorizmom. Intenzivno dopisivanje Rima i Bruxellesa zaključeno je formalnom isprikom Michela i začinjeno s par prostakluka Berlusconijevih koalicijskih partnera. </p>
<p>Belgijanci su u dnevni red EU-a unijeli Afriku, a Španjolskoj na daljnju obradu proslijedili zemlje arapsko-muslimanskog svijeta, smatrajući da je najefikasniji vid borbe protiv terorizma čuvanje prijatelja, a ne stvaranje neprijatelja. Španjolci će nastaviti i belgijskim motom prisutnije EU-rope na svjetskoj diplomatskoj sceni. </p>
<p>Više EU-rope biti će na njenim istočnim stranama jer su pregovori o pridruživanju sa sve nestrpljivijom čekaonicom išli po planu, iako su se belgijski predstavnici u pregovorima pobrinuli da, štiteći interese EU, do maksimuma zagorče sklapanje aranžmana kandidata i njihove buduće obitelji. Ako ne ništa drugo, novi će članovi ulaziti u Uniju poboljšane socijalne sigurnosti i izgleda da se do kraja ovog desetljeća nezaposlenost zaista svede na nulu. </p>
<p>Mali, diskretni dragulj u belgijskoj kruni je i potpisivanje SSP-a s jedinom zemljom regije jugoistočne Europe koja ima objektivne izglede za brz priključak običnim kandidatima, Hrvatskom. </p>
<p>Za kraj, terorizam. Posebna 17. točka belgijskog programa izazvala je pravu revoluciju u euro vodama stupnjem postignutog dogovora koji na kraju nije blokirao niti strah Berlusconija da bi skupa s novim paketom mjera u borbi s podzemljem mogli na red doći i njegovi financijski interesi u zemljama zajedničkog tržišta Unije, konkretno u Španjolskoj. Uz ponešto prijateljskog uvjeravanja Verhofstadta, Rim je pristao je na EU antiterorističke zakone, iako se na kraju ispostavilo da Talijan nije utržio koliko se nadao i Agencija za sigurnost hrane nije automatski dodijeljena Parmi. EU je prihvatila definiciju terorizma i terorizam je kazneno djelo najteže kategorije u 15 a ne u četiri EU države. Europske obavještajne službe dobile su nalog da ne špijuniraju jedna drugu, već i da razmjenjuju podatke koji bi mogli biti od zajedničke sigurnosne koristi. </p>
<p>Postignut je i politički sporazum o osnivanju EU Agencije za zračnu sigurnost, no dobra je volja na čekanju sve dok se članice ne dogovore gdje će instalirati agenciju. Sve u svemu, Belgijanci su obavili dobro svoj posao - u ovih je polovicu godine bilo više teškog, krvavog posla negoli pralina i piva. Španjolci nastavljaju: belgijski se vrh vraća domaćim temama za koje duhoviti premijer tvrdi da su ionako kompliciranije negoli vođenje EU-rope.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Berlusconi želi vladati i Italijom i medijima</p>
<p>Talijanski bi parlament napokon u siječnju trebao raspravljati o tzv. sukobu interesa / Naime, u Europi je nezabilježen slučaj da je premijer neke zemlje ujedno i medijski magnat</p>
<p>RIM, 26. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanski parlament je zatvoren do 21. siječnja kad završava božićni odmor zastupnika. Na završnoj sjednici, predsjednik parlamenta Pierferdinando Casini je naglasio da će »apsolutni prioritet« biti rješenje pitanja sukoba interesa, nakon što krajem siječnja parlament nastavi s radom. U isto vrijeme ističe i ugovor predsjedniku RAI-ja Robertu Zaccariji koji je zadnjih mjeseci popunjavao rubrike žute štampe zbog ljubavne veze sa zgodnom mladom novinarkom RAI-ja. </p>
<p>Poznati ljevičar, profesor na pravnom fakultetu u Firenci Roberto Zaccaria je već dva mandata za redom predsjednik državne tv mreže RAI. Odbio je dati ostavku kad je na vlast došao Silvio Berlusconi i javno izjavio da će ostati na svom radnom mjestu predsjednika RAI-ja do isteka ugovora. Sa druge strane, talijanski premijer koji je ujedno vlasnik najveće privatne tv mreže Medaiset, direktnog konkurenta RAI-ju, obvezao se u predizbornoj kampanji da će riješiti pitanje sukoba interesa u prvih sto dana od dolaska na vlast. </p>
<p>Već je prošlo 230 dana, a to pitanje još uvijek nije riješeno, što je bez presedana u Europi. Prijedlog predsjednika parlamenta Casinija o njegovom hitnom rješavanju oduševljeno su prihvatili svi zastupnici. Međutim, ne slažu se u načinu rješavanja. </p>
<p>Jedan od prijedloga prezentiranih vladi koji su potpisali Berlusconi i Franco Frattini, ministar telekomunikacija nudi formiranje posebne komisije (authority) od tri člana s posebnim ovlastima za kontroliranje donesenih zakona i normativa od strane premijera i ostalih članova vlade. Tri člana komisije bi izabrali predsjednik Parlamenta i Senata. </p>
<p>Zadatak te komisije bi bio da redovito izvještava parlament o slučajevima gdje dolazi do sukoba interesa. Jednom godišnje bi prezentirali pregled svojih aktivnosti zastupnicima u Parlamentu. Pod kontrolom te komisije bi bili predsjednik vlade, ministri, zamjenici i pomoćnici ministara, predsjednici regija, gradonačelnici talijanskih gradova.</p>
<p>S tim se prijedlogom nije složila oporba, i ona ja iznijela protuprijedlog koji su potpisali predstavnici Margherite, Zelenih i Lijevih demokrata. Svaki član vlade bi odmah nakon dolaska na vlast trebao prijaviti listu svoje imovine, uključujući i ono što posredno kontrolira (recimo imovinu upisana na ime supruge ili djece). Drugi korak bi bio da u roku od 45 dana od predaje liste, proda ili prepusti upravljanje svojom imovinom trećem licu s kojim nema nikakvih obiteljskih veza. </p>
<p>Prema prijedlogu oporbe, pod kontrolu bi došli svi članovi vlade čija imovina prelazi 15 milijardi lira. U slučaju nepoštivanja propisanog normativa, primjenjivale bi se oštre kazne koje bi išle i do 50 posto od iznosa fakturirane realizacije poduzeća.</p>
<p>Taj prijedlog će teško prihvatiti premijer Berlusconi koji je multimilijarder i čija firma Fininvest obrće desetke milijardi u poslu razgranatom po cijelom svijetu, tako da se krajem siječnja očekuje veliki okršaj u parlamentu oko konačnog rješenja pitanja sukoba interesa.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Argentinci sumnjaju u populistička obećanja nove vlasti</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Privremeni predsjednik Argentine Adolfo Rodríguez Saá, bez dana »uhodavanja« na novom radnom mjestu u predsjedničkoj palači, već je u ponedjeljak, prvoga dana svog tromjesečnog mandata, poručio svojim sunarodnjacima: »Raditi, raditi i raditi«.</p>
<p>Taj 54-godišnji peronistički političar, koji je 18 godina bio guverner države San Luis, preuzeo je zemlju na rubu financijskoga sloma i krvavih socijalnih nemira u kojima je poginulo najmanje 27 ljudi. </p>
<p>Poznat po svom neformalnom stilu i nadimku El Adolfo, Rodríguez Saá je, kako ovih dana podsjećaju argentinski mediji, uspio uvesti financijsku disciplinu u provinciji kojoj je tako dugo bio na čelu. Ruralnu zatvorenu pokrajinu u središtu zemlje pretvorio je u je u veliko gradilište, zamijenivši stare rudnike modernom industrijom, izgradivši 300.000 kuća za siromašne, te cestovnu i vodovodnu infrastrukturu.</p>
<p>Svojim je tipično populističkim peronističkim inauguralnim govorom najavio kako će suspendirati otplatu inozemnog duga koji je dosegao oko 132 milijarde američkih dolara, te se baciti na otvaranje 100.000 radnih mjesta koje namjerava financirati tiskanjem nove valute. Bit će to, rekao je, argentino, koji će, predviđa se, cirkulirati paralelno sa sadašnjim pesosom.</p>
<p>Mnogi, pa i bivši predsjednik Carlos Menem (koji je zbog optužbi da je nezakonito prodavao oružje Hrvatskoj i Ekvadoru dok su te zemlje početkom devedesetih godina bile pod embargom UN-a), suprotstavljaju se ideji uvođenju nove valute koja bi mogla samo dodatno zakomplicirati financijsku situaciju u zemlji.</p>
<p>Premda mnogi s nestrpljenjem očekuju otvaranje novih radnih mjesta, oni realističniji pitaju se na koji način nova vlada namjerava to ostvariti. Zasad je obećala da će odmah isplatiti 200 pesosa (200 dolara) u bonovima, kako bi Argentincima omogućila kakvu-takvu proslavu Nove godine, kad im je Božić već zasjenjen demonstracijama i nasiljem.</p>
<p>Eksploziju pučkog nezadovoljstva pokušao je smiriti ukidanjem izvanrednog stanja koje je bivši predsjednik Fernando de la Rúa uveo prošlog tjedna, nemoćan suprotstaviti se nasilnim demonstracijama milijuna ljudi, pljačkama i paljenju zgrada i vozila širom zemlje. </p>
<p>Otvaranje 100.000 novih radnih mjesta samo je prva faza plana od milijun novih zaposlenih u 37-milijunskoj zemlji u kojoj više od trećine stanovnika živi u bijedi. </p>
<p>Premda iz predsjedničke palače Casa Rosada stižu optimističke najave o brzom oporavku gospodarstva koje je već četiri godine opterećeno teškom krizom, mnogi već sumnjaju da će u tri mjeseca uspjeti ostvariti veći napredak. Ipak, ima i onih koji su skloni povjerovati da će taj nekomformist, uvijek nasmijan i srdačan populist, u susretu s ostalim političarima, sindikatima te predstavnicima susjednih zemalja, Sjedinjenih Država i međunarodnih financijskih ustanova, uspjeti dobiti predah za primjenu najavljenih mjera. No, bez općeg konsenzusa u zemlji i izvan nje, teško će uspješno lansirati plan za oživljavanje ekonomije, jedinim načinom da se zemlja počne izvlačiti iz agonije koja traje već godinama. Mala im je utjeha da je poruku »Raditi, raditi i samo raditi« novi predsjednik uputio ne samo očajnim Argentincima nego ponajprije njegovim pomno izabranim novim suradnicima, te samome sebi. Ohrabruju njegovi uspjesi u provinciji San Luis, gdje je uspješno primijenio neke modele koje sada želi prilagoditi za primjenu na cijelu zemlju. No, pitanje je hoće li do predsjedničkih izbora uspjeti ispuniti velika očekivanja siromaštvom i neizvjesnošću iscrpljenih Argentinaca.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Slovenci dobivaju predsjednicu?</p>
<p>Janez Drnovšek najavio kako »do daljnjega« ostaje šef stranke LDS i premijer/ U međuvremenu, »skupina od 60 građana« podnijela je kandidaturu vrhovne državne tužiteljice za predsjedničke izbore u jesen 2002.</p>
<p>LJUBLJANA, 26. prosinca</p>
<p> - Hoće li Slovenci dogodine na čelu svoje države dobiti ženu, predsjednicu, koja se zove - dr. Barbara Brezigar? To je pitanje na samome kraju prošloga, predbožićnog tjedna naglo zasjenilo sva unutarstranačka prestrojavanja i natezanja što su dotad dominirala slovenskom političkom scenom i u medijima. Naime, u petak je skupina od 60 potpisnika, koji sebe nazivaju »izvanstranačkom građanskom inicijativom«, podnijela službenu kandidaturu Barbare Brezigar na predsjedničkim izborima što će se održati u jesen 2002.</p>
<p>Mrlja u životopisu</p>
<p>Brezigareva je, inače poznata doktorica prava, već godinu dana vrhovna državna tužiteljica Slovenije, a do prije dvije godine bila je članica Ustavnoga suda, koju su predlagali i za predsjednicu te najviše sudske ustanove, ali je izgubila bitku sa svojom kolegicom dr. Dragicom Wedam-Lukić. U međuvremenu, od travnja 2000. do parlamentarnih izbora u kasnu jesen bila je, kao nestranačka osoba, ministrica pravosuđa u prijelaznoj desničarskoj vladi koju je vodio premijer Andrej Bajuk, povratnik iz Argentine, i koja je uvjerljivo izgubila izbore.</p>
<p>To njezino sudjelovanje u toj »posve promašenoj i diletantskoj vladi«, kako vjeruju neki mediji, velika je mrlja u životopisu te, inače, ugledne i poštovane pravnice. To više što je vjerojatnu podršku njezinoj kandidaturi već najavila oporbena Koalicija Slovenija, koju čine Socijaldemokratska stranka (SDS) Janeza Janše i Nova Slovenija (NSi) koju vode upravo Bajuk i Lojze Peterle, koje su sastavljale i tu prijelaznu vladu. Uostalom, prijedlog skupine od 60 građana javno su obznanili Rudi Šeligo i Aleksander Zorn, koji su članovi i zastupnici SDS-a.</p>
<p>Ta su dvojica, kojima se pridružio i »nestranački« književnik Drago Jančar, doduše, odmah naglasili kako u ovome slučaju nastupaju kao pripadnici »skupine građana koji nisu ravnodušni prema budućnosti domovine«, a ne kao članovi stranke. Još su dodali kako će svoju kandidatkinju podržati i u slučaju ako njihova stranka, ipak, predloži svojega kandidata, makar to bio i njihov vođa Janša. Pritom je i sâma Barbara Brezigar izjavila kako tu ponudu prihvaća »samo kao kandidatkinja svih Slovenaca« i stoga očekuje potporu »svih stranaka«.</p>
<p>Drnovšekova »sigurna pobjeda«?</p>
<p>Time trenutačna vrhovna državna tužiteljica, nakon Zmage Jelinčiča, kojega je predložila samo njegova Slovenska nacionalna stranka (SNS), postaje tek drugi službeni kandidat za predsjedničke izbore nakon isteka dvostrukoga petogodišnjega mandata sadašnjega predsjednika Milana Kučana, koji je dva puta, 1992. i 1997., uvjerljivo, već u prvome krugu, bio izabran te sada više nema pravo na treći mandat. Sada se postavlja bitno pitanje: kakve šanse ima Barbara Brezigar da postane prva žena predsjednica Republike Slovenije?</p>
<p>Dakako, u odnosu na zloglasnoga desničarskoga nacionalista Jelinčiča »Plemenitoga«, kako ga nazivaju njegove pristaše, njezini su izgledi zasad vrlo veliki. No, što je s drugim kandidatima? Pritom je zanimljiva i znakovita podudarnost koja, vjerojatno, i nije slučajna. Prijedlog »građanske inicijative« za kandidaturu Barbare Brezigar iznesen je odmah nakon što je sadašnji premijer dr. Janez Drnovšek, koji vodi već četvrtu koalicijsku vladu u 10 godina nakon osamostaljenja Slovenije, obznanio svoju odliku da »do daljnjega« ostaje na tome položaju.</p>
<p>Točnije: rekao je kako će dopustiti da ga u siječnju na kongresu ponovno izaberu za predsjednika Liberalne demokracije Slovenije (LDS), od 1992. najjače stranke u parlamentu, što ga automatski zadržava na mjestu premijera. Pritom je naglasio kako se o kandidaturi za predsjednika države »još ne namjerava izjašnjavati sve dok ne bude posve jasno tko je kandidat, a tko nije«. Ta je njegova izjava iznenadila čak i mnoge »dobro upućene« Slovence koji su već najavljivali Drnovšekovu kandidaturu za predsjednika i, dakako, njegovu »sigurnu pobjedu«. Zasad, dakle, Barbara Brezigar ima najviše izgleda.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>»Dostignuća prirodnih znanosti treba znati pretvoriti u novac« (2)</p>
<p>Reakcije na članak »Dostignuća prirodnih znanosti treba znati pretvoriti u novac« (Vjesnik, 15. prosinca 2001.) bile su brojne i burne. Od panegirika do ovakvih: »Ti kao društveno korisni djelatnik (tehničar) uopće ne razumiješ što je to znanost«. Međutim najviše je bilo pitanja tko je ta »hrvatska obitelj koja uspješno organizira međunarodne skupove«.</p>
<p>Tu treba razlikovati dvije skupine pitanja. Razumijem li ja kao tehničar (makar se smatram kulturologom) uopće znanost (science)? Dovoljno sam star i imam dovoljno radova da si mogu dopustiti promišljanja poput ovoga.</p>
<p>Moji profesori, ali i niz nastavnika na drugim tehničkim fakultetima bili su samo prof. ing. Nisu stigli trčati sa savjetovanja na savjetovanje i pisati radove koje nitko u Hrvatskoj nije čitao. Bavili su se izgradnjom industrije. To im je omogućilo da budu savjetnici tadašnjih predsjednika vlada, da mojoj generaciji sagrade tri zgrade samo na jednom fakultetu, ali i da pomognu izravno i posredno izgradnju središta izvrsnosti prirodnih znanosti. </p>
<p>Oni su otišli, mi smo imali lijepe prostorije i počeli pisati radove, držati predavanja, a veliki dio industrije nam je u međuvremenu izumro. Pa sada novi ravnatelj središta izvrsnosti prirodnih znanosti opravdano brine za plaće svojih svjetski priznatih (prirodo)znanstvenika. </p>
<p>Pritom moja generacija baš i nije dizala glas. Kao što je to npr. učinila inženjerska generacija tamo početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća i pobunila se u prvoj Jugoslaviji protiv izgradnje jedne željezničke pruge. A izuzeci samo potvrđuju pravilo.
Završit ću ovaj dio teksta mišlju jednoga vrlog poznavaoca problema a koja je pristigla iz dalekog svijeta. »Znanstvenik je radnik kao i svaki drugi radnik, on iznosi svoj rad na tržište.« Ako i kad tržište djeluje, lako se razrješuju dileme o 'čistoj' i 'primijenjenoj' znanosti. »Science is easy. Selling science is a real challenge« (znanost je jednostavna, prodaja znanosti je stvarni izazov). To je inače misao jednog znanstvenika koji se svakodnevno potvrđuje na vrlo zahtjevnom tržištu.</p>
<p>A što je s privatnom organizacijom skupova? Tko je ta osoba? Postoje li tu neki drugi problemi? O kojoj se osobi radi, zaista je sporedno. Radi se o načinu promišljanja. Radi se o zaradama pojedinaca koji se kriju pod raznim zvučnim naslovom. Pa voditelja projekta trodnevno savjetovanje na koje šalje znanstvenog novaka košta više od šest tisuća kuna. Radi se o »međunarodnom« savjetovanju s manje sudionika nego autora navedenih na radovima.</p>
<p>To otvara jedno ozbiljno pitanje. Što je to uopće međunarodno savjetovanje? U kojoj mjeri takva savjetovanja omogućuju napredovanja u akademskoj zajednici ako se ima dovoljno novaca koji ne mora nužno biti iz proračunskih izvora? Ministarstvo znanosti i tehnologije trebalo bi zauzeti jasan stav o tome. Međunarodnim savjetovanjima smjela bi se priznati samo ona što ih hrvatskim organizatorima dodijeli odgovarajuća međunarodna organizacija. A to neće biti prečest slučaj. Primjerice, je li međunarodno savjetovanje koje organizira domaća udruga i prijateljski strani institut?</p>
<p>I s prosudbom savjetovanja u inozemstvu treba biti oprezan. Ako je prijavljeno nekoliko stotina radova, rad više ili manje nije bitno. Uvijek ima boljih i lošijih radova. A uplaćena pristojba je uvijek dobro došla. Realan je sljedeći scenarij. Autor ima novca, bez obzira na izvor, prijavi poster, pojavi se onih sat ili dva pred posterom. Poster pogleda jedan ili dva posjetitelja, a autoru se pišu bodovi za napredovanje.</p>
<p>Trebalo bi se zaista zamisliti kamo vodi takva politika i kakve to ima posljedice. Zaista nije sve u radovima i citatima. Najnovije strategije za misije sveučilišnih ustanova predviđaju četiri odrednice: obrazovanje, istraživanje, komercijalizaciju i društveni utjecaj. Sve su pritom sastavnice podjednako važne. Tada će biti i više novca za potrebe obrazovanja i znanosti. Ne samo prirodnih.</p>
<p>IGOR ČATIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Svilanović izrazio žaljenje...« (2)</p>
<p>Neposredno nakon što je francuski predsjednik Jacques Chirac posjetio prvo Beograd, a zatim mimo protokola Zagreb, ministar vanjskih poslova SRJ, Goran Svilanović, obreo se u službenom posjetu Zagrebu, gdje je genocidne pokolje nad Hrvatima pokušao ispričati zastrašenošću Srba ( »Svilanović izrazio žaljenje...« na naslovnici Vjesnika od 15. prosinca 2001.).</p>
<p> Ne ulazeći u raspravu oko zapovjedne Chiracove uloge prema srpskoj i hrvatskoj vlasti pri aranžiranju citirane isprike, smatram da u dosadašnjoj odsutnosti adekvatnoga hrvatskog odgovora treba javno analizirati srpski vanjskopolitički potez. Premda je svaka iskrena isprika pozitivna, ovu neiskrenu srpsku, i s ovakvim obrazloženjem, ne možemo prihvatiti jer imputira Srbima stanje koje obuhvaća i kukavičluk, a povijest dokazuje suprotno.</p>
<p> Naime, nitko zastrašen (Srbi u Hrvatskoj) ne bi iz straha počeo ubijati oko sebe deseterostruko brojnijeg susjeda (Hrvate u Hrvatskoj), nego bi se pritajio ili pobjegao. Svilanovićeva isprika nastavak je sličnog etiketiranja srpskog naroda koje je počinio psihijatar dr. Rašković kada je Franju Tuđmana, u nazočnosti profesora Letice, prije deset godina, upozorio na opasnost od genocida dijagnosticirajući: »Srbi su lud narod«.</p>
<p> Zar su Srbi i u Bosni i na Kosovu zbog svoje »zastrašenosti« organizirali logore u kojima su zvjerski masakrirali i sadistički se iživljavali; zastrašen muškarac, naime, ne može više puta dnevno tijekom više mjeseci silovati, sakatiti i ubijati bespomoćne žene i djecu jer bi zbog straha bio impotentan. </p>
<p>Radi se dakle o smišljenom, dugo planiranom genocidu prema nesrpskim narodima. Zašto Srbi još uvijek ne žele vratiti zatočene i dati podatke o nestalima. Osobito je inkriminirajuće što odbijaju predati planove minskih polja (kako su to učinili Crnogorci), mina što su ih podmetnuli u Hrvatskoj te financirati to razminiranje. </p>
<p>Zaključno, jedino iskrena isprika, bez obrazloženja (jer nikakvo humano opravdanje nije moguće), uz punu reparaturu ratnih šteta, jedino je prihvatljiva za hrvatski narod. Pritom ne možemo od Srba očekivati, pa ni zahtijevati, da u sadašnjim okolnostima priznaju kako su u zadnjem desetljeću prošlog milenija postupali analogno kao i pet desetljeća ranije u Bleiburgu, tj. pod utjecajem svjetskih velesila. To je ujedno i osnovni razlog zašto su Srbima te velesile oprostile 45 posto inozemnog duga s reprogramiranjem ostatka: upravo zato da bi mogli platiti ratne štete Hrvatskoj, koja izgleda opet »mudro« šuti, umjesto da podnese zahtjev i inzistira na legitimnoj odšteti. </p>
<p>ZVONIMIR HERAK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Na nama je odgovornost da očuvamo svijet za buduće generacije</p>
<p>Stručnjaci iz Europske unije dobronamjerno su nas upozorili da zbog sveopćeg siromaštva ne možemo konkurirati industrijski razvijenom svijetu, ali s obzirom na očuvanost prirodnih resursa naše zemlje, imamo idealne uvjete za proizvodnu zdrave hrane.</p>
<p> Zdrava hrana iziskuje mnogo ljudskog rada, a minimum tehnike i tehnologije, i zbog toga ta hrana na europskom tržištu postiže dvostruku i trostruku cijenu u odnosu prema industrijski proizvedenoj.</p>
<p> To je realan put razvoja hrvatskog gospodarstva, a bilo je i bit će pokušaja da nas se u tome spriječi, što nije ništa drugo nego pokušaj kolonizacije i specijalnog rata protiv Hrvatske. Opravdano sumnjam da će nastavkom koruptivnih zahvata pokušati iz naših zakona izbaciti zaštitu uvoza genetski modificiranih organizama i njihovih proizvoda. Koliko su industrijalci neodgovorni prema prirodi i destruktivni prema Zemlji uopće, vidljivo je iz sveopćeg zagađenja, ozonskih rupa, uništavanja tropskih šuma i mora, i po tome što uporno uskraćuju svoju suglasnost s ekološkim protokolom iz Kjota. Kolika je realna opasnost od genetskog zagađenja, nemoguće je predvidjeti. Zbog nedostatka temeljne odgovornosti onih koji sve temelje na kapitalu, umjesto na humanosti, ne smije im se dopustiti da bez kontrole najšire svjetske javnosti dalje razvijaju genetsko inženjerstvo, i čak drugima zapovijedaju moduse neodgovornog ponašanja. Na nama je odgovornost da očuvamo svijet za buduće generacije, posebno zato što je to siguran izvor ekonomskog blagostanja već sada, a osobito u budućnosti. </p>
<p>VLADIMIR BILUŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Zagreb jedan od najmirnijih europskih gradova</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Za razliku od prethodnih godina, ovogodišnji su božićni blagdani protekli bez većih izgreda, čime je hrvatska metropola svrstana u jedan od najmirnijih europskih gradova. Zagrebačka je policija tako zabilježila osjetan pad broja provala u obiteljske kuće, trgovine i poduzeća, a smanjen je i broj otuđenja osobnih automobila.</p>
<p> Tek nekoliko provala svjedoči da provalnici i razbojnici ne poštuju vjerske običaje i blagdane. Među onima kojima je provaljeno u kuću je i Daniel V. (67). U njegovu je kuću provaljeno na Božić, između 16,20 i 18 sati. Provalnik je obio prozor i iz kuće ukrao zlatninu i pištolj oštetivši vlasnika za 8000 kuna.</p>
<p> U božićnoj je noći na meti provalnika bila i obiteljska kuća Dejana M. (24) u Dubravi. Provalnik iz kuće odnio zlatninu i osam mobitela pričinivši štetu od 20.000 kuna. </p>
<p>Premda se blagdanima alkoholna pića konzumiraju u većoj količini, što je i najčešći uzrok prometnih nesreća, u zagrebačkoj su policiji naveli vrlo optimističan i zadovoljavajući podatak da se na zagrebačkom području na Božić dogodilo »samo« 12 prometnih nesreća, i to bez smrtnih posljedica. </p>
<p>Prošlih su godina u velikoj mjeri bilježena i propucavanja osoba, stanova i drugih objekata, no ove je godine taj broj u Zagrebu sveden na samo jedan slučaj, što govori o velikoj svijesti i odgovornosti građana tijekom obilježavanja velikoga vjerskog blagdana. O tome se pohvalno izjasnila i glasnogovornica PUZ-a Stanka Saraja naglasivši kako tijekom blagdana nije bilo propucavanja, a time ni ugrožavanja ljudi i imovine. No ipak je jedan slučaj propucavanja zabilježen, no na sreću pričinjena je samo materijalna šteta. Na božićnu je večer oko 19,35 sati u Dubravi zasad nepoznata osoba iz vatrenog oružja propucala stakleni zid na robnoj kući »Billa«. No, kako smo već rekli, ozlijeđenih nije bilo, a nije bilo ni ugrožavanja sigurnosti stanara okolnih zgrada. Materijalna se šteta procjenjuje na 10.000 kuna.</p>
<p> Ovih se blagdanskih dana čak manje pucalo i petardama i raketama nego prijašnjih godina. Tomu je možda i razlog policijska akcija »Mir i dobro« u kojoj je samo u jednom slučaju policija od Tome J. (18), Ivana D. 35) i Leona Đ. (26) zaplijenila čak 13.090 petardi, 77 raketa te 200 zviždećih raketa. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zaplijenjeno 2000 komada petardi </p>
<p>SPLIT, 26. prosinca</p>
<p> - Djelatnici PU splitsko-dalmatinske županije proveli su pred ovogodišnje božićne blagdane niz akcija kakve redovito provode od 1993. godine, sve radi podizanja stupnja sigurnosti u svakom naselju, na prometnicama, dakako, i pojačan nadzor na državnoj granici - na kopnu i na moru. </p>
<p>U svojim ophodnjama samo uoči Božića zaplijenili su oko 2000 komada petardi.</p>
<p> Policija je pozvala sve obitelji, crkvu, škole, trgovce, župne urede s područja cijele županije da i dalje utječu na mlade kako ne bi pucali te da bi se i novogodišnji blagdani proveli u miru i veselju. </p>
<p>- Nije bilo nikakve uporabe vatrenog oružja tijekom božićnih blagdana, a pirotehnička su sredstva korištena znatno manje nego prošlih godina - izjavio je glasnogovornik PU splitsko-dalmatinske.</p>
<p> Nije bilo gotovo nikakvog incidenta osim dviju teških prometnih nesreća na državnoj cesti D-8 u Kaštelima</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Misteriozno trovanje ugljičnim monoksidom </p>
<p>PULA, 26. prosinca</p>
<p> - Najvjerojatnije od trovanja ugljičnim monoksidom u novoj obiteljskoj trokatnici umro je 47-godišnji Mario Brečević u selu Sveta Marija na Krasu broj 2, na Bujštini. Istom prigodom umro je i 14-godišnji talijanski državljanin iz Trsta S. D. Brečevićeva supruga Jasmina (35) i četverogodišnji sin oporavljaju se u Općoj bolnici u Puli, ali izvan su životne opasnosti - rečeno je na konferenciji za novinare u PU Istarske županije u srijedu poslije podne. </p>
<p>Djelatnici Policijske postaje Umag pronašli su žrtve misterioznog trovanja u novoj obiteljskoj trokatnici zahvaljujući dojavi liječnika Hitne pomoći iz Umaga. Slijedom očevida, koji su obavili sudac istražitelj Eugen Pustijanec i zamjenik županijskoga državnog odvjetnika Vladmir Sirotić, uključivši i stručnjake pulske Plinare, pretpostavlja se da je do trovanja došlo uslijed kvara na plinovodnim instalacijama ili dimnjaku. Toksikološka se ispitivanja nastavljaju kako bi se razjasnila ova obiteljska tragedija, koja je mogla biti i veća. Policija nije znala objasniti kako se Marino Brečević, koji ima prebivalište u Bujama, našao sa suprugom i sinom i maloljetnim talijanskim državljaninom u tuđoj kući u Svetoj Mariji na Krasu, ali se prema riječima susjeda pretpostavlja da je otac maloljetnog Tršćanina najvjerojatnije na Brečevićevo ime sagradio novu trokatnicu. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ubila ga lopatom na Badnjak </p>
<p>MARTINAC, 26. prosinca</p>
<p> - Obiteljska tragedija dogodila se na Badnje veče u selu Martincu blizu Čazme. Nakon verbalnog sukoba između A. B. (36) i J.B. (62) uslijedio je fizički obračun. A. B. uzela je lopatu iz dvorišta i njome nanijela brojne udarce J.B. Od teških tjelesnih ozljeda on je u toku noći preminuo. Zbog osnovane sumnje da je počinila ubojstvo A.B. je uhićena te je u srijedu, uz kaznenu prijavu, privedena u Istražni centar Županijskog suda u Bjelovaru. </p>
<p>S. B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Suprug držao prst na obaraču, žena povukla cijev?</p>
<p>ZLATAR, 26. prosinca</p>
<p> - Suđenje Ivici Breberu (52), zbog pokušaja ubojstva supruge, počelo je na Županijskom sudu u Zlataru. Prema optužnici, dogodilo se to 16. rujna 1998. godine u Strmcu Stubičkom, kada je nakon svađe iz malokalibarske puške »geco karabiner«, 22 mm, opalio u svoju suprugu Maricu Breber (52) i teško ju ranio u trbuh.</p>
<p>Prema izjavi vještaka sudske medicine, dr. Josipa Čadeža, »žena je zadobila osobito tešku i po život opasnu ozljedu trbuha, te opekotinu dlana desne ruke«. Prema opekotini dlana, vještak je pretpostavio da je žrtva muževe pucnjave prilikom opaljenja streljiva držala cijev puške u ruci.</p>
<p>Vještak balističar Gordan Mršić utvrdio je da je pucano iz spomenute puške s udaljenosti od oko 10 centimetara od tijela žrtve, a zrno se nakon prolaska kroz tijelo zaustavilo između stražnjeg dijela tijela i odjeće. Opekotina je nastala »djelovanjem plamena sagorjelog baruta«, a vještak nije isključio ni mogućnost da je do opaljenja metka došlo povlačenjem puške za vrijeme dok je optuženi držao prst na okidaču.Sudska vještakinja za psihijatriju, dr. Jadranka Beus rekla je da su bračni odnosi između Ivice i Marice Breber dugotrajnije bili poremećeni. Tako je suprug za suprugu izjavio kako ona ima »dugi jezik«, a ona za njega da je agresivan kad se napije. Kako je i u vrijeme događaja optuženi bio pijan, predloženo je njegovo liječenje od alkoholizma, koji ga je uz kronični psihički sindrom doveo do psihičkih i fizičkih oštećenja. »Zbog toga je on i potrošeniji nego što bi trebao biti za svoju dob«, rekla je dr. Jadranka Beus.</p>
<p>Novo ročište i nastavak suđenja će biti zakazani nakon dopunskog psihijatrijskog vještačenja optuženog Brebera, a bit će saslušani i vještak za toksikologiju, te novi svjedoci. Nakon pokušaja ubojstva supruge, Ivica i Marica Breber su nastavili živjeti zajedno.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Morali ga privesti</p>
<p>VELIKI GRĐEVAC, 26. prosinca</p>
<p> - Nakon što je oko četiri sata ujutro udario u automobil parkiran zbog kvara u Velikoj Pisanici, prilikom čega mu je otpala reg. oznaka i ukrasna maska s automobila, B.T. (55) iz Ždralova pobjegao je s mjesta događaja i nastavio vožnju. Prolazeći kroz Veliki Grđevac kod kućnog je broja 90 zahvatio desnim kotačima bankinu i sletio u putni jarak.</p>
<p> Policajci koji su izašli na očevid iz Policijske stanice Veliki Grđevac izmjerili su mu 2,19 promila alkohola u krvi, no kako je B.T. i dalje nastojao sjesti u automobil da bi nastavio vožnju, morali su ga privesti u Policijsku postaju i pritvoriti ga dok se ne otrijezni.</p>
<p>Tako je B.T. noć s nedjelje na ponedjeljak proveo trijezneći se u zatvoru. ></p>
<p>S. B. Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U sudaru autobusa i »renaulta« poginuo vozač auta</p>
<p>SPLIT, 26. prosinca</p>
<p> - Zbog teške prometne nesreće, u kojoj je jedna osoba poginula, u utorak je u 6,45 sati zatvorena državna cesta D-8 kod Kaštela i promet se usmjerava na staru kaštelansku cestu - Put Franje Tuđmana, doznaje se u Policijskoj upravi . </p>
<p> Nesreća se dogodila kod Kaštel-Kambelovca gdje je u sudaru osobnog vozila »renault 5« splitske registracije i autobusa dubrovačke registracije, vlasništvo agencije »Atlas«, poginuo vozač osobnog vozila, a nekoliko je putnika u autobusu ozlijeđeno i pružena im je pomoć u Kliničkoj bolnici Split.</p>
<p> Glasnogovornik PU splitsko-dalmatinske Leo Tauber izvijestio je da je istražni sudac Županijskog suda u Splitu na mjestu nesreće radi očevida, a kada završi, cesta će se ponovo otvoriti.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pijan se ranio petardom u vlastitom dvorištu </p>
<p>GAREŠNIČKI BRESTOVAC, 26. prosinca</p>
<p> - Tijekom božićne večeri javni red i mir narušavao je bacajući petarde u svom dvorištu J.H. (36). Kako je bio u alkoholiziranom stanju, nestručno je rukovao pirotehničkim sredstvima te si je nanio lake tjelesne ozljede. Jedna mu je petarda eksplodirala u ruci i raznijela jagodice na prstima, a zadobio je i opekotine, pa je zatražio liječničku pomoć u Općoj bolnici u Bjelovaru. Protiv njega će se podnijeti prekršajna prijava. </p>
<p>S. B. T</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Razgovori o prodaji NE Krško mogući tek nakon ratifikacije</p>
<p>Hrvatska je u nuklearku uložila između 600 i 700 milijuna dolara / Slovenci su, navodno, za hrvatsku polovicu nudili samo 150 milijuna dolara, a neovisni stručnjaci smatraju da ona vrijedi najmanje 500 milijuna dolara </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Slovenski parlament prvo treba ratificirati nedavno potpisani novi međudržavni sporazum o NE Krško, a tek onda možemo razgovarati o eventualnoj prodaji hrvatske polovice nuklearke - zajednički je komentar predstavnika Ministarstva gospodarstva i Hrvatske elektroprivrede na najnovije informacije da neke slovenske, a možda i druge strane tvrtke žele kupiti hrvatski dio NE Krškog, što je potvrdio i državni tajnik slovenskog Ministarstva gospodarstva dr. Robert Golob.</p>
<p>»Preduvjet za bilo kakve razgovore o sudbini nuklearke je uređivanje vlasničkih odnosa. Zato očekujemo da će slovenski parlament do 1. travnja ratificirati sporazum te da će početkom siječnja početi raditi zajedničko povjerenstvo za pripremu ulaska HEP-a u ravnopravno upravljanje elektranom i za isporuku polovice struje od 1. srpnja. Ako sporazum ne bude ratificiran, preostaje samo međunarodna arbitraža«, kaže predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.</p>
<p>On zasad nije želio komentirati vijesti da su za kupovinu hrvatskog dijela elektrane zainteresirane slovenske tvrtke Dravske elektrane, Petrol i druge, kao i da se ponovo očekuju ponude za takav posao ranije zainteresiranih tvrtki iz Francuske, Velike Britanije i Rusije. Također je istaknuo da je preuranjeno govoriti o cijeni koju će HEP, ako do takvih razgovora dođe, tražiti za hrvatski dio nuklearke.</p>
<p>Kako smo doznali u Ministarstvu gospodarstva, prvo obje strane trebaju ratificirati sporazum, a onda su, ovisno o ponudi za eventualni otkup, mogući razgovori što će biti s hrvatskom polovicom NE Krško te bi li kupac, ako se postigne dogovor, Hrvatskoj njenu polovicu elektrane isplatio u novcu, dugoročnim isporukama energije po dogovorenoj cijeni ili na neki treći način. </p>
<p>Zasad nitko ni u Ministarstvu gospodarstva ni u HEP-u ne želi ni okvirno govoriti o cijeni na koju bi hrvatska strana pristala. Poznato je da je Hrvatska u nuklearku uložila između 600 i 700 milijuna dolara. Kako je njena komercijalna proizvodnja struje počela 1983. godine, a planirani je radni vijek do 2023. godine, sada je na sredini radnog vijeka. Međutim, stručnjaci ističu da sve kontrole pokazuju kako je Krško u vrlo dobrom stanju te da spada među četvrtinu najsigurnijih nuklearki na svijetu pa očekuju da će bez većih problema dobiti dozvolu za produženje radnog vijeka za još deset, a možda i dvadesetak godina, što joj nesumnjivo povećava vrijednost, ali i nameće pitanje isplati li se prodavati takvu dobru elektranu.</p>
<p>Neslužbeno smo doznali da su slovenski pregovarači hrvatskim kolegama posljednjih godina, pa i tijekom posljednjeg kruga pregovora, spominjali interes za otkup hrvatske polovice elektrane. Međutim, iznosi koji su se pritom spominjali su, navodno, bili sramotno niski jer su se ponude obično vrtile oko 150 milijuna dolara, a neovisni stručnjaci smatraju da bi Hrvatska trebala tražiti najmanje oko 500 milijuna dolara. </p>
<p>Mišljenja o sadašnjoj vrijednosti nuklearke se, očito, vrlo razlikuju. No, njenu tržišnu vrijednost, uz dobro stanje i činjenicu da zbog ugrađene američke tehnologije spada među sigurne elektrane s kojima nije bilo nikakvih ozbiljnijih problema, povećava i sadašnje stanje na europskom tržištu struje te činjenica da je nakon izmjene parogeneratora njena snaga, a time i proizvodnja, povećana desetak posto. Osim toga, robi za kojom je velika potražnja uvijek raste cijena.</p>
<p>Mnogi su već zaboravili da je Slovenija mogla hrvatsku polovicu nuklearke već otkupiti prije nekoliko godina kada im je to ponudila tadašnja uprava HEP-a. Međutim, ponudu nisu prihvatili jer su nakon odluke slovenske vlade o prisvajanju našeg dijela vjerojatno računali da ionako raspolažu cijelom elektranom, ističe Damir Begović, tadašnji predsjednik Uprave HEP-a i današnji savjetnik velike njemačke energetske kompanije RWE.</p>
<p>U svakom slučaju, ako oba parlamenta ratificiraju sporazum i HEP eventualno dogovori povoljnu cijenu za svoj dio elektrane, za prodaju mora dobiti suglasnost hrvatske Vlade.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hypo banka preuzima elitno turističko naselje u Savudriji</p>
<p>PULA, 26. prosinca</p>
<p> - Hypo Alpe-Adria Bank d.d. iz Zagreba u cijelosti je preuzela elitno turističko naselje Residence Skipper u Alberima kod Savudrije nakon rješenja Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, a na osnovi pozamašnog potraživanja zagrebačke filijale poznate austrijske novčarske kuće od talijanskih investitora, koji su namjeravali u ovo naselje uložiti sto milijardi lira. </p>
<p>Ova biznis storija sa zapadne istarske obale ima zanimljivu prethistoriju. Predviđajući turističku perspektivu na hrvatskoj strani Piranskoga zaljeva, slovenski poduzetnik Miro Oblak kupio je postupno desetak hektara zemljišta u predjelu Alberi i Crveni vrh nedaleko od Savudrije. Zatim je načinio projekt elitnog naselja s hotelima, apartmanima, marinom, zabavnim centrom, golfom, čak i malim kazalištem. Počeo je graditi, a kad mu se činilo da neće moći sam isfinancirati takav pothvat odlučio je poduzetnicima iz sjeverne Italije prodati svoje poduzeće Kemco d.d. sa sjedištem u Umagu na koje su bile uknjižene sve nekretnine. </p>
<p>Poduzeće je preuzela novoosnovana talijanska tvrtka CEIT iza koje je stajalo 115 dioničara iz sjevernotalijanskih političkih krugova, među kojima je i Manuela Marrone, supruga Umberta Bossija, šefa stranke Sjeverna liga.</p>
<p>Posao je krenuo, Hypo banka, koja je kreditirala Miru Oblaka, nastavila je pratiti i nove talijanske investitore, naravno uz čvrste garancije, i početkom proteklog ljeta već je bilo zgotovljeno 180 apartmana u tri zasebna objekta koji su prodavani na tržištu i preko Interneta. </p>
<p>Ali, u međuvremenu novi talijanski vlasnici nisu uredno otplaćivali kredite, a umjesto novca davali su obećanja. Zbog toga je prošla sezona propala, a s njom i najmanje dva milijuna maraka, koliko se moglo dobiti za iznajmljivanje spomenutih apartmana, umjesto što su bezuspješno prodavani na tržištu. </p>
<p>U takvim neprilikama krajem prošloga ljeta uslijedila je objava natječaja o prodaji naselja kod Savudrije za 25 milijuna maraka. Ali kako kandidata nije bilo, Hypo banka željela je zaštititi svoj interes preuzimanjem svih nekretnina. Talijanski partner zatražio je kod Trgovačkog suda u Rijeci sprječavanje preuzimanja tzv. fiducijarnog potraživanja, ali je Visoki trgovački sud u Zagrebu potvrdio to pravo. </p>
<p>Slijedom tog rješenja prošli je tjedan Kemco po treći put promijenio vlasnika - umjesto CEIT-a preuzela ga je Hypo Alpe-Adria Bank iz Zagreba, koja je ubrzo imenovala svog direktora, a trenutno se priprema opremiti svih 180 apartmana i početi ih iznajmljivati već u svibnju. Naravno, sagradit će se i bazeni, sportski i drugi prateći sadržaji kako bi se turistička ponuda kompletirala. </p>
<p>Paralelno s ovim preuzimanjem, pred bujskim Općinskim sudom teku ovršni postupci putem kojih Miro Oblak i drugi pokušavaju naplatiti svoja potraživanja od donedavnih talijanskih vlasnika.</p>
<p>Međutim, iz Italije je odvjetničkom uredu koji zastupa interese Hypo banke stigla pomalo neobična informacija - talijanski dioničari navodno su zatvorili financijsku konstrukciju i spremni su namirenjem 25 milijuna maraka ponovo preuzeti Kemco i gradilište kod Savudrije!? </p>
<p>Hoće li do toga i doći teško je reći, ali odvjetnik Goran Veljović koji zastupa Hypo banku pretpostavlja da bi to bilo najbolje rješenje, jer bi se namirili i početni vlasnik Kemca i inicijator projekta, pa i Alpe Adria banka, kojoj je primarni interes uredno namirenje kreditnih obaveza i zaštita vlastite pozicije na tržištu. </p>
<p>U takvom kontekstu istječe poslovna godina koja je prošla vrlo neuspješno za 115 dioničara okupljenih oko Bossija i njegove supruge. Izgubili su nekoliko milijuna maraka koje su uložili u prvu fazu naselja, jer su po ugovoru s bankom osiguravali 20 posto novca, a 80 posto kreditirala je banka. Izgubili su i na račun pozamašnih kamata, a prilično stoje i riječki odvjetnici koji ih zastupaju pred hrvatskim sudovima. Hoće li uistinu pronaći neku talijansku banku koja će ih pratiti u ovom pothvatu, teško je reći. </p>
<p>A da interes postoji potvrdilo se proteklog tjedna kad su austrijski poduzetnici obznanili dva turistička veleprojekta na obalnom pojasu prekoputa Brijuna, gdje će uložiti 800 milijuna maraka u gradnju turističkih naselja s pet zvjezdica u kojima će odjednom moći boraviti 5600 turista. Da sve bude zanimljivije, i te projekte kreditira Hypo Alpe-Adria banka, koja je 51 posto u vlasništvu pokrajine Koruške, a u njezinoj upravi, uz ostale, sjedi i koruški čelnik Haider.</p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Gubici Primoštena veći od 120 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Hotelijerska tvrtka Primošten, koju se u više navrata neuspješno pokušalo privatizirati, od 1993. do 2000. godine ostvarila je kumulirani gubitak od čak 120,64 milijuna kuna, zbog čega je glavnoj Skupštini Primoštena, koja će se održati 24. siječnja 2002. godine, predloženo da donese odluku o smanjenju temeljnog kapitala tvrtke. Dio gubitka Primoštena u iznosu od 40,68 milijuna kuna pokrit će se iz revalorizacijskih rezervi, a nepokriveni dio gubitka u visini od 79,95 milijuna kuna pokrit će se pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala. Smanjenje temeljnog kapitala provest će se smanjenjem nominalnog iznosa svake dionice društva sa 380 na 200 kuna. Nakon smanjenja, temeljni kapital Primoštena iznosit će 98,15 milijuna kuna. Na Skupštini će se opozvati sadašnji nadzorni odbor i imenovati novi, u kojem će u ime Hrvatskog fonda za privatizaciju biti Ljubica Hanak i Jasna Gobin, Jadransku banku iz Šibenika u NO će zastupati Vjekoslav Žaja, Udrugu malih dioničara Josip Pažanin, a Radničko vijeće Primoštena predložilo je da član NO bude Nenad Čuka. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tko prizna utaju poreza, kazna mu se prašta</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Porezna služba SAD-a, Internal Revenue Service (IRS), odlučila je ove godine dati »božićnim poklon« svim velikim kompanijama koje priznaju da su izbjegle plaćanje dijela poreza zahvaljujući raznim nezakonitim ili poluzakonitim poreznim oazama. Naime, priznaju li porezni prijestupnici do 23. travnja način na koji su umanjili iznos oporezivih prihoda te odaju poreznu oazu odnosno tvrtku koja je smislila način prevare poreznih obveznika, IRS im neće naplatiti kaznu u visini 20 posto neprijavljenog poreza. Naravno, kompanije će još uvijek morati platiti sav zaostali porez i kamate.</p>
<p>Visoki dužnosnik IRS-a Larry R. Langdon objasnio je da IRS troši previše vremena na otkrivanje dobro kamufliranih sumnjivih transakcija - koje su prema procjenama na račun federalnih prihoda kompanijama prošle godine uštedjele najmanje 14,7 milijardi USD. Međutim, potez IRS-a pomoći će rješavanju još jednog problema. Naime, sve kompanije koje priznaju izbjegavanje plaćanja poreza morat će odati i tvrtke koje su im to omogućile - dakle i off-shore kompanije i druge porezne oaze, ali i savjetodavne tvrtke koje su im predložile nelegalni način smanjenja oporezivih prihoda. Prema američkom zakonu, legalne su transakcije koje »usput« donose smanjenje poreza, a nelegalne su one koje se provode samo zato da bi se postiglo smanjenje oporezivih prihoda. Razliku je ponekad teško odrediti, ali nova inicijativa IRS-a mogla bi na stup srama postaviti mnoge takve dubiozne »savjetnike«.</p>
<p>Naravno, postanu li velike kompanije poštenije, u federalnu kasu slijevat će se i više novca. U prvih 11 mjeseci ove godine 95 kompanija - od oko 1700 većih korporacija u SAD-u - priznalo je da su prošle godine državi ostale dužne ukupno 4,4 milijarde dolara poreza. Tih 95 kompanija odale su postojanje 72 nelegalne porezne oaze te oko 200 sumnjivih koje su kompanijama uštedjele još 9,7 milijardi poreza. No zahvaljujući svojoj iskrenosti, 95 kompanija neće platiti globu u iznosu 20 posto od ukupno 2,9 milijardi dolara.</p>
<p>IRS je do sada otkrio 28 tvrtki koje potiču izbjegavanje plaćanja poreza putem poreznih oaza - od kojih su sedam brokerske tvrtke, a sedam računovodstvene. One moraju IRS-u predati popise svojih klijenata i mogućih poreznih prijestupnika. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kolika je cijena izgubljenih života?</p>
<p>Proradio federalni fond za isplatu naknada žrtvama terorističkog napada na New York i Washington 11. rujna / Porezne obveznike fond bi mogao stajati 6 milijardi USD / Obitelji poginulih u prosjeku će dobiti oko 1,65 milijuna dolara, ali iznosi će znatno varirati ovisno o tome koliko je pojedinac zarađivao za života te o njegovom obiteljskom statusu / Još se ne znaju naknade obiteljima oko 400 poginulih vatrogasaca, policajaca i spasilaca</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - U petak je u SAD-u započeo s radom posebni federalni fond - prvi takve vrste - za isplatu naknada žrtvama terorističkog napada na New York i Washington 11. rujna. Upravitelj fonda Kenneth R. Feinberg našao se pred teškom zadaćom postavljanja cijene izgubljenim životima, ozljedama i pretrpljenoj boli, a iako su temeljna pravila za određivanje visine naknada već sastavljena, upućene su mu brojne zamjerke zbog navodno preniskih iznosa.</p>
<p>Feinberg je rekao da bi porezne obveznike fond mogao stajati 6 milijardi USD, ali to je daleko manje od početnih vladinih procjena - u prvom redu zato što se konačni broj potvrđenih žrtava smanjio gotovo na polovicu. Obitelji poginulih u terorističkom napadu u prosjeku će dobiti oko 1,65 milijuna dolara, ali iznosi će znatno varirati ovisno o tome koliko je pojedinac zarađivao za života te o njegovom obiteljskom statusu. Tako će, primjerice, obitelj neoženjenog 65-godišnjaka koji je zarađivao 10.000 dolara godišnje dobiti 300.000 dolara, dok bi obitelj oženjenog 30-godišnjaka s dvoje djece i godišnjim prihodima od 175.000 dolara mogla dobiti i 4,35 milijuna.</p>
<p>Priznavši kako bi privatnom tužbom obitelji žrtava možda mogle dobiti i veći iznos, Feinberg je istaknuo da zahvaljujući fondu neće morati prolaziti kroz »agoniju podsjećanja na tragični događaj«, kao što bi bilo u slučaju dugotrajnih privatnih tužbi čiji je ishod uvijek neizvjestan. Naravno, svi koji zatraže naknadu od fonda moraju se odreći prava na sve tužbe zbog posljedica terorističkih napada, što će donekle zaštititi ionako oslabjele zrakoplovne kompanije, koje su najčešća meta tužbi nakon sličnih tragičnih događaja.</p>
<p>Iako pravila ostavljaju mjesta za višu naknadu »u opravdanim slučajevima«, kriterij zarade ipak je ograničen: tako se primjerice naknada za smrt pojedinca koji je zarađivao 2 milijuna i onoga s 200.000 dolara godišnje neće bitno razlikovati, a nijedna obitelj za smrt svoga člana neće dobiti manje od 300.000 dolara. </p>
<p>Mnoge su zamjerke upućene zbog jedinstvenog dijela naknade od 250.000 dolara uz još 50.000 za svako maloljetno dijete odnosno supružnika, za pretrpljenu »bol i patnju« - što je često najveća stavka u naknadama koje se izbore privatnim sudskim tužbama. Naime, kako tvrde odvjetnici obitelji žrtava, neki su u WTC-u poginuli naglo i bez upozorenja, a drugi tek nakon sat vremena užasa gušeći se u dimu zapaljene zgrade. Međutim, Feinberg je izjavio da on ne može »glumiti Solomona« te je, istaknuvši da je svaki život jednako važan, rekao da je jedinstvena naknada za pretrpljenu bol najpravednija. </p>
<p>Za sada još nije jasno kakve će biti naknade obiteljima oko 400 poginulih vatrogasaca, policajaca i spasilaca. Naime, obiteljima vatrogasaca i policajaca koji poginu obavljajući svoju dužnost po zakonu se isplaćuje visoka mirovina te jednokratna federalna pomoć od 250.000 dolara - što je razmjerno manje od ostalih naknada koje će biti isplaćene žrtvama terorističkog napada 11. rujna.</p>
<p>Za naknadu se mogu prijaviti i svi oni koji su pretrpjeli ozbiljne fizičke ozljede - ali samo ako su u roku od 24 sata zatražili liječničku pomoć i bili hospitalizirani, odnosno ako je ozljeda uzrokovala privremeni ili trajni, djelomični ili potpuni invaliditet ili tjelesno oštećenje. </p>
<p>Kritičari ovome pravilu zamjeraju to što isključuje, primjerice, one koji su odgodili liječničku pomoć da bi se sastali sa svojim bližnjima ili su se obratili provizornim trijažnim centrima postavljenim u blizini mjesta nesreće.</p>
<p>Naknade fonda bit će umanjene za određeni iznos u slučaju da je žrtva imala životno ili mirovinsko osiguranje, odnosno ako su obitelji žrtava već primile financijsku pomoć od vlade. S druge strane, privatne donacije obiteljima neće utjecati na iznos konačne vladine pomoći.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kreativni direktor McCann-Ericksona prešao u Publicis</p>
<p>ZAGREB, 26, prosinca</p>
<p> - Dosadašnji kreativni direktor »McCann-Ericksona« Mihael Goluža prešao je u agenciju »Publicis«. Ovaj transfer prvi je slučaj u Hrvatskoj prelaska jednog direktora iz veće u manju marketinšku agenciju. »McCann-Erickson« je, naime, druga po veličini agencija u Hrvatskoj s mnoštvom uglednih klijenata poput Coca-Cole, L'oreala i Nestléa. Sjedište tvrtke je u SAD-u, a kod nas zapošljava pedesetak ljudi. »Publicis« je, pak, jedina europska agencija koja ima podružnicu i u Hrvatskoj, a sjedište joj je u Parizu. </p>
<p>»Imam sreću raditi u dvije velike svjetske agencije za tržišnu komunikaciju jer mi se nakon šest godina rada u McCannu pružila prilika za nastavak karijere u još jednoj vrhunskoj agenciji. Ono što me je najviše motiviralo na ovu odluku jest nova vizija managementa u Publicisu«, kaže Goluža.</p>
<p>Na mjesto direktora Publicisa u veljači ove godine došao je Damir Brčić, otpustivši odmah dotadašnjeg kreativnog direktora, kao i većinu zaposlenih. Uz nove ljude koji su zauzeli ispražnjena mjesta, trenutno u agenciji radi dvadesetak zaposlenika.</p>
<p>»Osobno mi je izuzetno drago što se Mihael, kao jedan od vodećih kreativaca u Hrvatskoj, odlučio pridružiti Publicisu. S ponosom mogu reći da smo time stvorili jedinstven tim u Hrvatskoj, sastavljen od mladih profesionalaca s dugogodišnjim internacionalnim iskustvom«, rekao nam je Brčić. </p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Na Wall Streetu rastu cijene, europski brokeri ne rade </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Od vodećih svjetskih burzi samo je nekoliko azijskih ostalo otvoreno tijekom božićnih blagdana. U srijedu se trgovalo u New Yorku, gdje su indeksi nakon otvaranja zabilježili rast vrijednosti, te na Tokyjskoj burzi. Europske i američke burze u ponedjeljak su uglavnom radile kraće, a frankfurtska Deutsche Börse i milanska Borsa Italiana na Badnjak nisu radile. U utorak i srijedu ostale su zatvorene sve vodeće europske burze. Dan uoči Božića, uz vrlo nizak broj protrgovanih dionica kao i drugdje u svijetu, londonski benchmark FTSE 100 porastao je 0,35 posto dosegavši 5177,4 boda. Pariški CAC 40 je na 4501,10 bodova ostao gotovo nepromijenjen porastavši tek 0,06 posto. Frankfurtski DAX u petak je kod zatvaranja iznosio 5019,01 bod, a milanski MIB30 zaustavio se na 31.687 bodova. U ponedjeljak je bila zatvorena i burza u Zürichu gdje je indeks SMI u petak porastao 1,08 posto na 6364,6 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx u ponedjeljak su porasli 0,47 odnosno 0,01 posto.</p>
<p>U SAD-u su u ponedjeljak i New York Stock Exchange i Nasdaq radile nešto kraće. Dow Jones Industrial Average ostao je nepromijenjen na 10.035,34 boda, dok je S 500 izgubio 0,24 posto spustivši se na 1144,65 bodova. Nasdaq Composite je pao čak 1,35 posto na 1944,48 bodova. U srijedu je tokyjski benchmark Nikkei 225 pao 0,61 posto spustivši se na 10.192,57 bodova. Dan ranije indeks japanskih blue chipova izgubio je 0,78 posto dok je u ponedjeljak zbog blagdana Tokyjska burza bila zatvorena. Hongkonška burza je u utorak i srijedu bila zatvorena.</p>
<p>Na europskim burzama u ponedjeljak rast su zabilježile dionice naftnih kompanija nakon što je OPEC najavio da će odluku o smanjenju proizvodnje donijeti na sastanku zakazanom za petak. Shell je dobio 0,4 posto, BP 1,1, a francuska Total Fina Elf 0,9 posto.</p>
<p>Tehnološki je sektor također porastao, a pozitivan trend potaknuo je rast cijena na Nasdaqu zabilježen u petak. Francuski proizvođač čipova STMicroelectronics dobio 1,3 posto, a softverska grupacija Dassault Systems 1,9 posto. Rast od 0,7 posto zabilježio je i Alcatel. </p>
<p>Izdavačka kuća Pearson porasla je 3 posto objavivši prodaju 22-postotnog udjela u njemačkoj TV postaji RTL, čije su dionice porasle 2,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Socijalni pakt već na kušnji </p>
<p>Sindikati su samo dan nakon potpisa zaprijetili da će otkazati pakt ako Vlada smanji radnička prava / Na izmjenama Zakona o radu pokazat će se koliko je Vlada, unatoč obvezama prema Svjetskoj banci, spremna na ustupke sindikatima koji su je i doveli na vlast / Moguće iskapanje ratne sjekire sa sindikatima moglo bi ugroziti Vladin ekonomski program i mandat </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - »Božićni« socijalni pakt Vlade, pet sindikalnih središnjica i poslodavaca nije preživio ni blagdanski ugođaj. Samo dan nakon potpisa, sindikati su zaprijetili da će otkazati pakt ostvari li Vlada najave o smanjenju otkaznih rokova, otpremnina i ostalih radničkih prava. Iako je Vlada uvjeravala sindikate da ne radi na izmjenama Zakona o radu, u dnevnom tisku osvanuo je detaljan Vladin plan kresanja prava, što je, nakon otrežnjenja od slavljeničkog šampanjca, uspaničilo sindikate.</p>
<p>Što su i zašto sindikati zapravo potpisali ako, za njih tako važna, tema kao što je izmjena Zakona o radu nije konkretno razrađena u sporazumu? Što socijalnim paktom u trogodišnjem razdoblju »znoja i suza« dobivaju ili čega se odriču radnici, a što je, potpisom izuzetno zadovoljna, dobila Vlada? </p>
<p>Vlada je sporazumom Partnerstvo za razvoj dobila socijalni mir i potporu za ekonomsku politiku na putu izlaska iz krize, a sindikatima sporazum jamči da će biti uključeni u pripremu zakona i propisa prije upućivanja u parlament.</p>
<p>Socijalni pakt trebao bi dovesti do nacionalnog konsenzusa o ključnim gospodarskim i socijalnim pitanjima budući da su na priključivanje pozvani i ostali sindikati, političke stranke i udruge. Baš zato što je pakt toliko ambiciozan, čudi da je potpisan iznenada i na brzinu, a da u njemu nema konkretnijih ciljeva, rokova i načina ostvarenja od onoga što je pisalo u lani propalom socijalnom sporazumu.</p>
<p>O socijalnom paktu pregovara se gotovo dvije godine, a za to vrijeme bilo je više konflikata nego dogovora, ponajviše, tvrde sindikati, zbog Vladinog izbjegavanja socijalnog dijaloga. Sada su sindikati dobili Vladino potpisano jamstvo da ih neće zaobilaziti prilikom važnih odluka, a Vlada će vrlo brzo na primjeru izmjena Zakona o radu pokazati koliko vrijedi njezin potpis.</p>
<p>Socijalni pakt bit će na velikoj kušnji sljedeća tri mjeseca budući da bi izmjene Zakona o radu trebale biti gotove do kraja ožujka kako bi u parlament stigle do lipnja.</p>
<p>Obrana radničkog zakona jedino je pitanje na kojemu su se sindikati dosad uspjeli ujediniti pa su nedavno, prije potpisivanja pakta, zaprijetili da su spremni i na zajednički generalni štrajk. </p>
<p>Sada će, svakako, biti najzanimljivija reakcija Vlade na uspaničenost sindikata. Vlada, s jedne strane, ima vezane ruke zbog izmjena odredbi Zakona o radu što su već zapisane u pismu Svjetskoj banci i o kojima ovisi kredit. S druge strane, iskapanje ratne sjekire sa sindikatima moglo bi dovesti do nestabilnosti i propasti Vladinoga ekonomskog programa.</p>
<p>Vlada mora dobro odvagnuti što joj je važnije, te pokušati postići konsenzus sa sindikatima koji ne poriču nužnost određene fleksibilizacije radnih odnosa, pa će vjerojatno sama morati pristati na neke ustupke. Uz podršku sindikata koji su je i doveli na vlast, Vladi se povećavaju šanse da izgura do kraja mandata. A to je zapravo najdragocjeniji poklon koji je Vlada dobila potpisom »božićnog« pakta.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Samo dubrovačkom zdravstvu 110 milijuna kuna iz proračuna«</p>
<p>Nije istinita tvrdnja Dubravke Šuice o tome da Dubrovnik 2002. godine neće dobiti ni kunu iz državnog proračuna, pa će građani zato morati ubuduće umjesto 7,5 plaćati 15 posto prireza, tvrdi ministar zdravstva Andro Vlahušić</p>
<p>DUBROVNIK, 26. prosinca</p>
<p> - Izjava gradonačelnice Dubravke Šuice (HDZ) na prošloj sjednici Gradskog vijeća Dubrovnika o tome da Grad 2002. godine neće dobiti ni kunu iz državnog proračuna, pa će građani zato morati ubuduće umjesto 7,5 plaćati 15 posto prireza, naišla je na oštru reakciju ministra zdravstva Andre Vlahušića. On tvrdi da Šuica i kao saborska zastupnica dobro zna da to nije istina i da svojom izjavom obmanjuje javnost.</p>
<p>»Kad je u pitanju zdravstvo, samo su uoči Božića u Općoj bolnici Dubrovnik puštena u rad tri nova uređaja ultrazvučne dijagnostike, koji spadaju u sam svjetski vrh, dva röntgena, fizikalna terapija i informatički sustav, što ukupno vrijedi desetak milijuna kuna. To je tek mali dio ulaganja budući da su radovi na bolnici završeni prije desetak dana te slijedi tehnički prijem nakon čega će u veljači ili ožujku biti puštena u rad. Ta investicija vrijedna je 150 milijuna kuna«, ustvrdio je ministar Vlahušić na božićnom domjenku dubrovačkog HSLS-a. Dodao je da se u Opću bolnicu 2002. godine kani iz državnog proračuna uložiti još 47 milijuna kuna.</p>
<p>Vlahušić ističe da će se neposredno poslije Nove godine završiti obnova Doma zdravlja te zgrade Zavoda za javno zdravstvo u što će se uložiti 21 milijun kuna, a najvjerojatnije u veljači završit će se radovi na Hitnoj pomoći, vrijedni pet milijuna kuna. »Iz državnog će se proračuna za investicijsko održavanje zdravstvenih objekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izdvojiti 14 milijuna kuna od kojih pet milijuna Općoj bolnici Dubrovnik i tri milijuna Domu zdravlja. Ambulante na otocima Koločepu i Šipanu otvorit će se do ljeta, u Smokvici i Kuni Konavskoj su gotove, pa će se otvoriti do Uskrsa, a za njihovo opremanje potrošit će se dodatna dva milijuna kuna. Dom zdravlja u Pločama se gradi, a 2002. godine u tu će se svrhu izdvojiti oko 11 milijuna kuna, koliko i za Dom zdravlja u Metkoviću. Znači, iduće godine samo će se u zdravstvo na ovom području uložiti 110 milijuna kuna«, tvrdi Vlahušić, napomenuvši da je slično stanje i u drugim resorima.</p>
<p>Osim osam milijuna kuna zajma Vijeća Europe, hrvatska će Vlada dati još toliko za obnovu franjevačkog samostana u Dubrovniku i - vratiti taj zajam. Dovršetak obnove tvrđave Revelin, Ministarstvo kulture financirat će sa 1,2 milijuna kuna. Ne smije se zaboraviti ni financiranje Dubrovačkih ljetnih igra, što je najveća kulturna investicija u Hrvatskoj, a dodatnih 100 milijuna kuna izdvojit će se za održavanje kulturnih objekata. Nabrajujući i brojna ulaganja u dubrovačko školstvo i cestogradnju te planove u vezi s bazenom u Gružu, projektom luke Dubrovnik i drugim akcijama, ministar Vlahušić kaže da su Šuičine izjave demagogija kojom se dezinformira javnost.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Srpskim izbjeglicama vratit će se imovina</p>
<p>OKUČANI, 26. prosinca</p>
<p> - Tijekom 2002. godine će se Srbima izbjeglim iz Slavonije vratiti imovina i kuće u kojima su smješteni prognani i izbjegli Hrvati iz BiH, tvrde u Povjerenstvu za stambeno zbrinjavanje na području četiriju općina Brodsko-posavske županije. Sastanak je održan u organizaciji OESS-a, a nazočili su mu i predstavnici stambenih komisija iz Republike Srpske. </p>
<p>Stambena povjerenstva iz tih općina sa zapadnog područja Brodsko-posavske županije nastoje problem alternativnog smještaja riješiti posredstvom Agencije za promet nekretnina, otkupom kuća od srpskih izbjeglica koje se ne žele vratiti u Hrvatsku te posredstvom Crvenog križa u Novoj Gradiški.</p>
<p> Postoji inicijativa da se problem smještaja prognanih Hrvata iz BiH, koji se ne mogu ili ne žele vratiti u matičnu državu, riješi izgradnjom obiteljskih kuća. Općine bi osigurale građevinsko zemljište i infrastrukturu, a Vlada građevinski materijal.</p>
<p>Na sastanku u Okučanima ukazalo se i na zloporabe, jer pojedine obitelji koriste alternativni smještaj i obnovljene kuće. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Promet kroz Liku otežan, ali bez zastoja</p>
<p>GOSPIĆ/PLITVIČKA JEZERA, 26. prosinca</p>
<p> - Kiša i mokri snijeg izmjenjivali su se u srijedu na plitvičkom i koreničkom području. Na državnoj cesti između Slunja Plitvica i Korenice bilo je povremenih zastoja zbog skliska kolnika i ugažena snijega, a na području Prijeboja i Rudanovca i snježnih zapuha. Autobusi su iz pravca Dalmacije prema Zagrebu kasnili pola sata. Glavne ceste kroz Liku prohodne, ali na kolnicima ima oko pet centimetara ugaženog snijega, a mjestimice, zbog kiše, i poledice preko prijevoja. Promet je otežan, ali nema zastoja, izvijestio je u srijedu ujutro Hrvatski auto-klub (HAK). Zimska oprema obvezna je za kamione i tegljače, a sva druga vozila je moraju imati. Državna cesta Bjelopolje-Donji Lapac otvorena je samo za osobna vozila uz uporabu lanaca. U Gorskom kotaru na dionici Oštrovica-Kupjak pada slab snijeg, pa su kolnici samo mokri, ali za sada nema većih poteškoća, zimska oprema je obvezna. Na lokalnim cestama ima snijega i leda. Ugaženog snijega i poledice ima i na kolnicima lokalnih i županijskih cesta, na području Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije te u Slavoniji. Zimska oprema obavezna je na cesti Vrpolje - Slavonski Šamac i Krndija - Slavonski Brod. U Podvelebitskom primorju pada slaba kiša, pa je potreban oprez na jadranskoj cesti, na dionici Senj-Karlobag. U priobalju je suho i bez vjetra. Trajekti plove redovito na svim linijama.</p>
<p>Na graničnim prijelazima se ne čeka duže na prijelaz državne granice. </p>
<p>T.G. / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Opatija privlačnija od Venecije! </p>
<p>OPATIJA, 26. prosinca</p>
<p> - Minulih božićnih blagdana u opatijskim hotelima je boravilo ni 1000 gostiju, što je najmanje unatrag pet godina. Očekuje se da će za Novu godinu 4500 ležajeva u opatijskim hotelima biti većim dijelom popunjeni, a za sada još ima slobodnih mjesta. U opatijskim restoranima za Silvestarsku večeru u prosjeku će trebati platiti 400 kuna.</p>
<p>Nije samo u Opatiji Božić bio »mršav«. Minulih dana su i hotelijeri Venecije doslovce naricali zbog drastičnog pada broja gostiju za božićne, ali i za predstojeće novogodišnje blagdane. Budući da u Veneciju većina gostiju dolazi zrakoplovima, dobar dio iz SAD-a i Japana, sada, nakon što je zračni terorizam utjerao strah u kosti cijelome svijetu, u venecijanskim hotelima prvi put u minulih 20 godina moglo se za božićne blagdane naći slobodnog mjesta. Slično će biti i za novogodišnje, a od dočeka 2002. godine na Trgu svetog Marka odustaju i mnogi Talijani, a sve u strahu od terorizma. Određeni broj tih nesuđenih gostiju Venecije produžit će narednih dana do naše turistički uspavane, ali po »zdravlje« sigurne Opatije. </p>
<p>Na Opatijskoj rivijeri za novogodišnje blagdane najviše gostiju očekuju upravo iz Italije, Austrije, Njemačke, Austrije i Slovenije, te manji broj domaćih gostiju. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tri tjedna odmora svim učenicima</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Ministarstvo prosvjete i športa odlučilo je u ponedjeljak, na Badnjak, da zimski odmor učenika svih osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj u ovoj školskoj godini traje do 13. siječnja 2002. godine. Tom je odlukom, donesenom u zadnji čas, završila višemjesečna trakavica o trajanju zimskih školskih praznika. </p>
<p>»Ministarstvo nije željelo nametnuti ista rješenja za sve, već je - zagovarajući pravo na izbor - omogućilo suodlučivanje roditelja, učenika i škola. Devet mjeseci nakon objavljivanja Pravilnika i suradnje sa školama, govoriti o tome da su roditelji 'nemoćni u odlučivanju', da je odobren zahtjev za 'tri najbogatije županije', da je 'odluka diskriminirajuća', te da je namjera Ministarstva bila dijeliti učenike na 'one iz bogatih i perspektivnih županija' potpuno je netočno, zlonamjerno i neprihvatljivo, zapravo suprotno procesu decentralizacije upravljanja i jačanja uloge učenika, roditelja i lokalne zajednice«, rekao je, među ostalim, ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar. </p>
<p>Osnovne i srednje škole dužne su, istaknuo je pritom ministar, ostvariti propisani broj nastavnih dana, odnosno tjedana u školskoj godini 2001./2002. Nastava završava 15. lipnja 2002., a maturantima 24. svibnja 2002. godine. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tomčić: »Tražimo rješenja za brže zapošljavanje mladih«</p>
<p>Damjanović: Sabor bi istodobno sa zakonom o mladima trebao donijeti i zakon o banci mladih, koja bi poticala njihovo zapošljavanje </p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić održat će 7. siječnja radni sastanak s predstavnicima stranačkih podmladaka, udruga mladih te studentskih udruga, a cilj je sastanka upoznati predsjednika Tomčića s inicijativama koje će mladi uputiti Hrvatskom saboru.</p>
<p>Po riječima predsjednika Sveučilišne organizacije HSS-a Andrije Damjanovića, inicijativa je potekla upravo od mladih HSS-ovaca u listopadu, nakon okruglog stola o budućnosti mladih u Hrvatskoj, održanog u Uredu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Inicijativi se odazvalo 12 organizacija među kojima su i stranački podmladci SDP-a, DC-a, IDS-a i LS-a te predstavnici Ferijalnog i hostelskog saveza.</p>
<p>Od predsjednika Sabora, kaže Damjanović, mladi će zatražiti tematsku sjednicu Vlade o problematici mladih te načinima kako da se problemi riješe. Također, navodi Damjanović, »tražimo donošenje zakona o mladima, kojim bi se regulirala i institucionalizirala cjelokupna tematika u vezi s mladima. Taj bi zakon trebao biti temelj za osnivanje ureda za mlade pri Vladi, odnosno Vladine agencije ili komisije koja bi se bavila problemima mladih u Hrvatskoj«.</p>
<p>Osim toga, Tomčiću ćemo reći da tražimo rješenja koja će omogućiti zapošljavanje mladih, naglašava predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a. Ističe također da već postoji koncepcija »o mladima kao financijskoj snazi i bankarskom potencijalu«, koji se temelji na Deklaraciji UN-a o financijskoj nezavisnosti mladih. Zato smatramo, napominje, da bi Sabor istodobno sa zakonom o mladima trebao donijeti i zakon o banci mladih, koja bi poticala njihovo zapošljavanje. Među temama o kojima će predsjednik Sabora razgovarati s predstavnicima mladih bit će i studentska problematika - od reforme studentskog organiziranja do pravilnika o prehrani. Zatražit ćemo, kaže Damjanović, potporu vlasti za izgradnju europskog regionalnog centra mladih u Zagrebu za koji već postoji projekt u Ferijalnom i hostelskom savezu.</p>
<p>»Vrlo smo zadovoljni time što se predsjednik Tomčić spremno odazvao našoj molbi da nas primi i sam je predložio da sastanak traje dulje no što smo mi tražili«, zaključuje Damjanović.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatska će kupiti četiri i servisirati osam MiG-ova</p>
<p>Posao će se vjerojatno obaviti s Rumunjskom, ali konačna odluka još nije donesena / Na četiri kupljena MiG-a školovat će se vojni piloti / Od kupnje američkih F-16 odustalo se, jer bi trebalo platiti i dodatnu obuku pilota / Jedan od uvjeta prije ugovaranja posla s Rumunjskom bit će da se kod nas kupi najmanje 10 posto robe potrebne za modifikaciju zrakoplova</p>
<p>ZAGREB, 26. prosinca</p>
<p> - Hrvatska će iduće godine od Rumunjske kupiti četiri generalno servisirana nadzvučna borbena zrakoplova tipa MiG-21, a veliki su izgledi da upravo rumunjskoj zrakoplovnoj industriji bude povjeren i remont osam naših zrakoplova MiG- 21 bis. Potvrdio je to u kraćem razgovoru za Vjesnik jedan visoki dužnosnik Ministarstva obrane.</p>
<p>U Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu (HRZ), koje ovih dana dobiva najbolje ocjene za dostignuća, željno očekuju preuzimanje MiG-ova i potpisivanje ugovora o servisiranju hrvatske zračne flote. Četiri MiG-a dvosjeda koristit će se za školovanje vojnih pilota na nadzvučnim zrakoplovima, a servisirani bi zrakoplovi trebali imati presudnu ulogu u civilnim zadaćama, prije svega. Da će prvu fazu preustroja naših Oružanih snaga znatno obilježiti modifikacija naših nadzvučnih zrakoplova, postalo je jasno nakon javnih istupa čelnika MORH-a. </p>
<p>Ministar obrane Jozo Radoš nekoliko je puta ovih dana odao priznanje upravo pripadnicima HRZ-a. Najprije im je, na obilježavanju 10. obljetnice osnivanja, ističući veliki doprinos zrakoplovstva u Domovinskom ratu, obećao do iduće godišnjice više borbenih zrakoplova da bi potom, najavljujući novi sustav vojnog obrazovanja, pohvalio sadašnji model školovanja vojnih pilota. </p>
<p>U Sektoru MORH-a za opremanje i nabavu potvrdili su da najveće izglede za remont naših zrakoplova ima rumunjska zrakoplovna industrija. Proces odlučivanja, međutim, još traje, a jedan od uvjeta prije ugovaranja posla bit će da se kod nas kupi najmanje 10 posto robe potrebne za modifikaciju zrakoplova, naglašavaju u MORH-u. Procjenjuje se da bi modernizacija MiG-ova mogla Hrvatsku stajati od 800.000 do milijun dolara po zrakoplovu.</p>
<p>Kao i većina zemalja koje žele što prije ući u Europsku uniju i NATO, Hrvatska se također našla pred dvojbom: uz opći trend smanjenja vojnog proračuna, nabaviti američke zrakoplove tipa F-16 ili ipak ići na prilagodbu svojih borbenih zrakoplova. </p>
<p>Iako su mediji početkom prošle godine pisali o kupnji zastarjelih američkih zrakoplova tipa F-16, od te se opcije vrlo brzo odustalo. Pokazalo se da bi se, osim zrakoplova, morali platiti troškovi dodatne obuke vojnih pilota, nabaviti nova prateća oprema i prilagoditi sadašnja infrastruktura. Osim toga, jedna od najvećih vrijednosti HRZ-a upravo je visoko obrazovani kadar, pa zemlje koje nemaju vlastiti sustav, pokazuju znatno zanimanje za školovanje vojnih pilota upravo u Hrvatskoj. </p>
<p>Nakon donošenja konačne odluke o remontu hrvatskih MiG-ova, najozbiljniju su kandidaturu istaknule izraelska i ruska zrakoplovna industrija. Čini se da je odabir na kraju pao na Rumunjsku zbog njezine povoljne ponude za prodaju četiriju MiG-a za školovanje vojnih pilota. Vjesnik neslužbeno doznaje da izaslanstvo MORH-a planira uskoro posjetiti tvorničke hale rumunjske zrakoplovne industrije da se uvjeri u njezine mogućnosti.</p>
<p>Ta je zemlja prije desetak godina, uz pomoć izraelske tvrtke »Elbit systems ltd«, modificirala 110 rumunjskih MiG-ova 21 na zapadni standard - Lancer.</p>
<p>Glavna njezina tvrtka, koja se bavi održavanjem i servisiranjem zrakoplova - Aerostar - smještena je u gradu Bacauu, a zapošljava oko 2800 ljudi.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U svijetu se još koristi oko 2000 MiG-ova</p>
<p>Servisiranje i održavanje borbenih zrakoplova tipa MiG-21 (konstruirao ih je ruski biro »Mikoyan-Gurevich«) posljednjih je godina postalo vrlo primamljiv posao. Iako se više ne proizvode novi, prema nekim procjenama, u svijetu se koristi još oko 2000 tih borbenih zrakoplova. Prototip MiG-a 21 prvi je put poletio 1955., a službeno je predstavljen godinu poslije, na moskovskom aerodromu Tušino. Zrakoplov je nastao kao posljedica želje da se dostignu američki izviđači i bombarderi, koji su pedesetih godina letjeli prebrzo i previsoko u odnosu na tadašnje ruske MiG-ove tipa 15 i 17.</p>
<p>MiG-ove 21 koristilo je ili ih i danas koristi više od 30 zemalja, a od petnaestak različitih verzija tog zrakoplova, neke su proizvedene i izvan ondašnjeg SSSR-a, npr. u Kini. Osnovna je namjena MiG-a 21 uništavanje prizemnih ciljeva, presretanje zrakoplova te obuka borbenih pilota. Može razviti najveću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> 2092 kilometra na sat, a gornja granica leta mu je na visini od 14.000 metara. U zraku se ne može puniti gorivom. Prepoznatljiv je po otvoru za zrak u »nosu« zrakoplova, ima dug, okrugli trup sa zabačenim krilima. Prema nekim podacima, Kinezi su do 1990. godine proizvodili 14 zrakoplova mjesečno, no proizvodnja je u međuvremenu prestala.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Deseta obljetnica oslobođenja Požeštine</p>
<p>POŽEGA, 26. prosinca</p>
<p> - Na sam Božić 1991., pripadnici 123. požeške ratne brigade oslobodili su naselja Mijače i Kamensko, posljednja četnička uporišta u zapadnom dijelu Požeštine, na cesti Požega-Pakrac. Drugi dan, uz potporu 136. slatinske i 127. virovitičke brigade oslobodili su zloglasno četničko uporište u Bučju, te osigurali napredovanje ovih brigada prema Pakracu. U Bučju su oslobodili zatočenike iz zloglasnog četničkog logora, među kojima se nalazio i dr. Ivan Šreter, za čiju se sudbinu ne zna ni danas. </p>
<p>U znak sjećanja na te sjajne akcije HV-a, pripadnici ovih brigada sastali su se u srijedu u Bučju. Obilježavanje 10. obljetnice oslobođenja ovoga područja organizirala je požeška Udruga veterana Domovinskog rata, a svečanosti u Bučju nazočili su predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, Požeško-slavonske županije te gradova Požege, Pakraca, Pleternice i Lipika. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Je li Gotovina doista proveo Božić u Hrvatskoj?</p>
<p>Kurtov: Gotovinina supruga Dunja i njihov sin Ante nalaze se u Zagrebu, gdje su proveli božićne blagdane / Maksan: Gotovina je proveo blagdane na sigurnom u Hrvatskoj, kod jedne hrvatske obitelji</p>
<p>ZADAR, 26. prosinca</p>
<p> - Je li umirovljeni general Ante Gotovina, za kojim je raspisana međunarodna tjeralica radi izručenja Haaškom sudu, uistinu proveo božićne blagdane u Hrvatskoj, kako ovih dana tvrde neki njegovi suradnici i prijatelji u Zadru i okolici? Milivoj Kurtov, načelnik Općine Pakoštane, ističe da se Gotovinina supruga Dunja i njihov sin Ante nalaze u Zagrebu, gdje su proveli božićne blagdane.</p>
<p>»Prema informacijama kojima raspolažemo u vezi s generalom Antom Gotovinom, može se reći da je on na sigurnom i da se nalazi u domovini među svojim ljudima. Mogu ga oni tražiti gdje hoće i koliko hoće. To je njihova stvar. Sasvim je drugo pitanje hoće li ga naći. Sve kad bi ga i našli, ne bi mogli doći do njega. On se ne predaje. Sad mi ne bismo dozvolili da se dođe do njega«, izjavio je Ante Žoni Maksan, predsjednik Stožera za obranu časti Domovinskog rata Zadarske županije.</p>
<p>Nakon što je u dijelu medija nedavno objavljeno da se umirovljeni general Gotovina nalazi u Kanadi, u zadarskom kraju krenule su spekulacije o tome da je on ponovno u Legiji stranaca, u Kongu, u Africi, zatim da je u Francuskoj, itd. Iz drugih pak »pouzdanih obavijesti« može se zaključiti da je u rodnim Pakoštanima, gdje svakodnevno ruča s bratom Borisom, nadzire gradnju svoje kuće, a sa suprugom odlazi u ribolov, iako su rijetki oni koji se ovih dana zbog jake bure odlučuju otići na more. Maksan tvrdi da je Gotovina proveo blagdane na sigurnom u Hrvatskoj, na toplome, kod jedne hrvatske obitelji. Dodaje da ga čuva hrvatski narod, jer za njega nema ništa povoljnije, nego biti među svojim ljudima. »Kome ćemo ga dati u ruke? Kojoj vlasti? Čemu?« - pita Maksan.</p>
<p>»Gotovina je izabrao svoj križni put, koji je takav kakav je - sklanjanje od javnosti i medija. To je njegov izbor i ja ga podržavam. Izabrao je svoju borbu i način dokazivanja svoje nedužnosti. Najvažnije je da ga ne uhvate, jer je za njim raspisana 'crvena tjeralica'. To znači da ga neki slučajni prolaznik može ubiti i ne bi za to odgovarao. Nadam se da će se promjenom vlasti promijeniti i odnosi prema Gotovini. Onima na vlasti mandat traje još dvije godine, ako se prije toga nešto među njima ne dogodi. Treba biti strpljiv do tada«, naglašava Kurtov.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011227].
|
