NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011027].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 172253 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bajramović, osumnjičenik za mučenja i ubojstva civila, kao krunski svjedok</p>
<p>Glavni državni odvjetnik je prije mjesec dana najavio ponovljeni postupak o Pakračkoj Poljani i to je sigurno zabrinulo mnoge koji su, izravno ili neizravno, povezani s Bajramovićem / Bajramoviću je u pritvor svojedobno dolazio dr. Ivić Pašalić, nudeći mu da odustane od svjedočenja, piše u zabilješci HHO-a / Nakon izlaska iz pritvora navodno je u Istri potrošio veliku svotu novca koju su mu tadašnje obavještajne službe dale kao nagradu za šutnju</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Miroslav Bajramović, osumnjičenik za mučenja i ubojstva civila u Pakračkoj Poljani 1991. godine, prema odluci Visokog prekršajnog suda do daljnjega ostaje u Hrvatskoj. Po svemu sudeći, Bajramović će biti jedan od krunskih svjedoka u novopokrenutom suđenju za ratne zločine na području Pakračke Poljane i ribnjaka kod Marinog Sela 1991.</p>
<p>Glavni državni odvjetnik je prije mjesec dana najavio ponovljeni postupak o Pakračkoj Poljani i to je sigurno zabrinulo mnoge koji su, izravno ili neizravno, povezani s Bajramovićem.</p>
<p>Bajramoviću je prijetio izgon iz Hrvatske jer ga je policija 16. listopada legitimirala i ustanovila da u Hrvatskoj boravi neprijavljen. Priveden je prekršajnom sucu koji ga je kaznio izgonom iz Hrvatske i protjerivanjem u BiH. S obzirom na to da je Bajramović okrivljenik u slučaju Pakračke Poljane - čiju je sudsku obnovu naložio Vrhovni sud - on, prema riječima njegova odvjetnika Juraja Sobotinčića, ne bi smio napuštati Hrvatsku.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski kaže da je Bajramović u stalnim kontaktima s tom udrugom, da je od HHO-a zatražio zaštitu i dao mu mnoge obavijesti o kaznenim djelima počinjenim posljednjih godina u nas. </p>
<p>Odvjetnik Sobotinčić je dodao da je Bajramović u procesu dobivanja statusa krunskog svjedoka prema Zakonu o USKOK-u i da je u vezi s tim već obavio prve razgovore s Državnim odvjetništvom.</p>
<p>Ovih je dana Miro Bajramović napustio kuću u Miroševcu, gdje je stanovao kod jedne žene (navodno nije riječ o njegovoj nevjenčanoj supruzi). Prema pouzdanim izvorima iz pravosuđa, Bajramović i dotična gospođa sklonili su se na drugu adresu i skrivaju se u široj okolici Zagreba.</p>
<p>S obzirom na to da Bajramović formalno nikad nije ni bio državljanin Republike Hrvatske, isti nas krugovi uvjeravaju kako se - da nije bilo brze medijske reakcije na mogućnost Bajramovićeva izgona - moglo dogoditi da Državno odvjetništvo ostane bez krunskog svjedoka u obnovljenom postupku o Pakračkoj Poljani.</p>
<p>U Feralu je 1. rujna 1997. objavljena izjava Miroslava Bajramovića da je osobno ubio sedamdesetak ljudi. To je bio povod tadašnjem pravosuđu da (pod pritiskom međunarodne zajednice) procesuira slučaj Pakračka Poljana. Naravno, radilo se o farsi. Bajramović je kasnije tvrdio da takav intervju uopće nije dao Feralu i većina je okrivljenika oslobođena. Kasnije je Vrhovni sud ukinuo tu presudu i naložio novo suđenje.</p>
<p>No da Bajramović nije samo podmetnut lažni svjedok, svjedoče u HHO-u. Prema zabilješci koju su iz razgovora s Bajramovićem, dok je boravio u pritvoru, napravili tadašnji čelnici HHO-a Ivan Zvonimir Čičak i Žarko Puhovski, njemu je u pritvor dolazio tadašnji savjetnik predsjednika Tuđmana dr. Ivić Pašalić, nudeći razne pogodbe da se zauvijek povuče iz svjedočenja o Pakračkoj Poljani. </p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima iz pravosuđa, Bajramović je nakon izlaska iz pritvora neko vrijeme boravio u Novigradu u Istri, u garsonijeri Muniba Suljića, također jednog od osumnjičenika iz Pakračke Poljane. Tamo je trošio novac koji je navodno dobio od jednog čelnika obavještajnih službi u zamjenu za šutnju.</p>
<p>Iako je navodno riječ o dosta novca (dovoljno i za kupnju solidnog stana u Zagrebu), Bajramović je ostao bez svega i opet došao u Zagreb. Proljetos su novinari Večernjeg lista otkrili da se Bajramović lažno predstavljao kao fratar i, skupljajući milodare, prevario više Zagrepčana.</p>
<p>Očekuje se da će sredinom studenoga Državno odvjetništvo sudu predati nove dokaze i svjedoke u slučaju Pakračka Poljana. Bajramovićevo će svjedočenje, s obzirom na dosadašnja iskustva, biti vjerodostojno ako bude potkrijepljeno materijalnim dokazima i ako se jave još neki »pokajnici«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>HBK pretekao Ministarstvo prosvjete: »Tete« iz vrtića na vjerske seminare!</p>
<p>U dječje vrtiće stigla je preporuka Hrvatske biskupske konferencije kojom se odgojitelji pozivaju na dobrovoljno uključenje u vjerske seminare / Iako zasad o tome nema preporuke ni stava Ministarstva prosvjete i sporta, neki su ravnatelji predškolskih ustanova spomenuli roditeljima da se priprema uvođenje vjerskog odgoja</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Na adrese dječjih vrtića stigla je preporuka Hrvatske biskupske konferencije kojom se odgojitelji pozivaju na dobrovoljno uključenje u vjerske seminare. Cilj seminara je dodatno obrazovanje odgojitelja radi uvođenja vjerskog odgoja u predškolske ustanove. Seminar stoji 600 kuna po osobi, doznajemo u vrtićima, a traje godinu dana. Gotovo svaki dječji vrtić u Zagrebu, Rijeci i Splitu već ima prijavljene po dvije odgojiteljice, koje su se dobrovoljno javile za pohađanje seminara. Seminari će se priređivati jednom mjesečno, vikendom, u tri župna centra u Zagrebu, Rijeci i Splitu. </p>
<p>Preporuka o novom programu vjerske edukacije za odgojitelje u vrtiće je stigla nakon što je Hrvatska biskupska konferencija (HBK) prihvatila »Program vjerskog odgoja predškolske djece u izvanobiteljskim uvjetima«. Takav je program za roditelje vrtićke djece velika novost, no u HBK-u kažu da nije riječ o novosti. »To je mogućnost da, prema ugovorima Republike Hrvatske i Vatikana, roditelji katolici omoguće djeci u vrtićima elemente katoličkog odgoja«, kažu u HBK-u.</p>
<p>Do vrtića zasad nije stigla nikakva preporuka ni stav Ministarstva prosvjete i sporta. No neki su ravnatelji predškolskih ustanova »nježno« naznačili roditeljima da se priprema uvođenje vjerskog odgoja. Mišljenje roditelja je podijeljeno, no brojni su se, saznajemo u vrtićima, glasno usprotivili takvom programu, rekavši da su spremni ispisati djecu iz vrtića ako uvedu vjerski odgoj! »Ako želimo odgajati dijete u vjeri, učinit ćemo to u krugu obitelji«, načelan je stav dijela roditelja.</p>
<p>Ravnatelji vrtića mnogo mirnije gledaju na novi program, pojašnjavajući da je sve još u povojima. Ujedno naglašavaju da vrtići nemaju novca za financiranje seminara, a lokalna samouprava, koja je vlasnik vrtića, zasad šuti o mogućoj financijskoj pomoći.</p>
<p>»Očekujemo pomoć grada jer vrtić nema dodatnih sredstava za usavršavanje svojih djelatnika, pa tako ni za njihove vjerske seminare«, kaže Ljerka Krošnjar, ravnateljica Dječjeg vrtića »Duga« u Zagrebu, čije su se dvije odgojiteljice prijavile za seminare. Ravnateljica smatra da je svaki program koji oplemenjuje djecu dobrodošao, no protivi se uvođenju programa vjerskog odgoja »na brzinu«.</p>
<p>Mlađa odgojiteljica u dječjem vrtiću »Veseli patuljak« u Splitu, koja je željela ostati anonimna, smatra da je uvođenje vjerskog programa u predškolske ustanove prerano i prenaporno za djecu. »Iako sam vjernica, protivim se vjeronauku u školi i vrtiću«, ističe, smatrajući dovoljnim to što djeca odlaze u crkvu i odgajaju se u vjeri u vlastitome domu.</p>
<p>Nada Pelaić, ravnateljica predškolske ustanove »Radost« u Splitu, koja ravna sa 17 područnih splitskih vrtića, tvrdi da se za seminare prijavilo 15 od ukupno 94 odgojitelja. Pelaić nagađa da u vrtiće neće biti uveden klasičan oblik vjeronauka nego će se djeca učiti o vjeri kroz različite i njihovoj dobi primjerene sadržaje.</p>
<p>Zagrebački vrtić »Izvor« također je prihvatio želje dviju odgojiteljica da polaze vjerske seminare. »Njihovo dodatno vjersko obrazovanje ne doživljavamo kao uvođenje vjeronauka u vrtić jer će o tome ipak odlučivati roditelji. Sve je na dobrovoljnoj bazi. Kako dio vrtićke djece polazi dodatne programe engleskog jezika ili ritmike, na taj bi se način mogao uvesti i vjerski odgoj«, kaže ravnateljica »Izvora«, Ljiljana Vukšić.</p>
<p>Ravnateljice riječkih dječjih vrtića slabije su upoznate s novim vrtićkim programom. Nije im jasno zašto bi se u vrtiće uvodio vjerski odgoj. »Prvo, prerano je, a drugo, to je velik i skup posao. Uostalom, ne postoji li u Hrvatskoj dovoljan broj vjerskih vrtića«, pitaju se one.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB...</p>
<p>Zagreb pruža sretne trenutke</p>
<p>Prof. dr. sc. Ivan Macan, provincijal hrvatske pokrajine Družbe Isusove i prof. filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove</p>
<p>Prvi sam put došao u Zagreb kad mi je bilo deset godina, u posjet svojim rođacima. No, za Zagreb sam znao mnogo prije i sa svoga zagorskog brijega često gledao na plave obrise zagrebačke gore u daljini, koja iza sebe krije Zagreb. Mnogo me je toga prilikom prvog posjeta privlačilo, oduševljavalo. Vožnja tramvajem na večer, po rasvijetljenim i čistim ulicama, maksimirski luna-park s toboganom i iskrivljenim zrcalima, zoološki vrt sa životinjama koje sam imao prilike vidjeti samo na slikama. </p>
<p>Godinu dana poslije postao sam i sam stanovnikom Zagreba, došavši 1950. godine u ondašnji prvi razred Nadbiskupske klasične gimnazije na Šalati. Veliko zdanje Dječačkog sjemeništa učinilo je na malog seoskog dječaka upravo grandiozan dojam. </p>
<p>Uz povijest Hrvatske, počeo sam pomalo upoznavati i povijest Zagreba. Doznavao sam o starom Gradecu i Kaptolu, o njihovim svađama, o Krvavom mostu, o Gornjem i Donjem gradu, o impozantnim zgradama uz park Zrinjevac. </p>
<p>Često smo iz sjemenišne zgrade i na šetnjama prema Medvednici promatrali ostatak stare medvedgradske kule, koja nas je prebacivala u doba što ga je Šenoa opisivao u Seljačkoj buni. </p>
<p>Razumije se da su nama, mladim sjemeništarcima i bogoslovima, posebnu pozornost privlačile zagrebačke crkve. Ponajprije, dakako, Katedrala, koja je sa svoja dva neogotička tornja nezamjenjiv znak zagrebačke vedute. Uvijek je posebne osjećaje budio pogled na šaroliki krov crkve Svetog Marka na Griču, s hrvatskim i zagrebačkim grbovima. </p>
<p>Osobit dojam činila je na me, prije, a sada još više, šetnja Mirogojem. On stoji preda mnom kao otvorena povijest Hrvatske i hrvatskog naroda. Ondje se konačno svi smiruju. S grobnih napisa, osobito u arkadama, pozornom šetaču šapću svi ti i velikani i neznanci o minulim vremenima, tamo od druge polovice 19. stoljeća otkad Mirogoj postaje zagrebačkim grobljem. Kao da postajem suvremenik svih tih likova o kojima sam čitao u knjigama, njihovim ili o njima. A nad svima njima bdije i čuva ih kupola mirogojske crkve s natpisom na pročelju: »Kralju, kojemu sve živi«. Tako Mirogoj postaje velikom čekaonicom u kojem svi - mi s ove, a oni s one strane - čekamo da se podigne veliki zastor i da počne konačni prizor, apoteoza vječnog života. </p>
<p>Sve je to samo djelić onoga što jednog stanovnika Zagreba nuka da zavoli svoj grad. I kad ga moraš napustiti, na kraće ili dulje vrijeme, i kad se opet u njega vraćaš, i kad ga u usporedbi s velikim i prevelikim svjetskim metropolama počinješ gledati u njegovoj minijaturi, uvijek se u srcu probudi nešto toplo, privlačno, domaće, blago. </p>
<p>Još samo jedno: čini mi se kao da se stidimo svoga grada pa o njemu ne želimo nikome ništa reći, pozvati ga da dođe, da se nadiše njegova zraka, još uvijek onog čistog na Gornjem gradu, na Mirogoju, u Maksimiru. Da osjeti malo onog zagrebačkog lahora koji već 900 godina piri iz drevnih, makar i ruševnih zgrada. Da bude naš gost, kao što je to bio Sveti Otac na obljetnicu Zagrebačke biskupije.</p>
<p>Zagreb je zasigurno za svakoga tko se u njemu rodio, tko u njemu živi gotovo čitav život, konačno za svakog Hrvata grad koji neodoljivo privlači i uvijek nanovo svojim stanovnicima i namjernicima pruža sretne trenutke.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Iskopčano 800, ponovno ukopčano 400 korisnika</p>
<p>Elektrinih 50 ekipa na dan obiđe 1.000 korisnika / Od početka akcije uplaćeno 25 milijuna kuna / Cilj - do kraja godine potraživanja smanjiti za 70 milijuna / Na udaru i veliki dužnici</p>
<p>Ekipe zagrebačke Elektre iskopčale su u prva četiri dana akcije iskpačanja neplatiša oko 800 korisnika, od kojih je njih 400 u međuvremenu podmirilo račun pa su ponovno ukopčani, rekao nam je voditelj službe za odnose s potrošačima Aleksandar Đaković. </p>
<p>Pedeset Elektrinih ekipa na dan obiđe 1.000 potrošača, ali mnogi su svoj račun podmirili u posljednji trenutak ili ga podmire ekipi. </p>
<p>Od početka akcije na Elektrin račun stiglo je otprilike 70.000 uplata »teških« oko 25 milijuna kuna, što je oko 12 milijuna više nego što je naplaćeno u isto vrijeme lani za slične akcije. </p>
<p>Nastavi li se takvim tempom, Elektra bi do kraja godine mogla smanjiti svoja potraživanja sa 361 milijun kuna na 290 milijuna, što znači da bi se akcijom Elektrina potraživanja smanjila za 70 milijuna kuna, što je i cilj. Prošlu je godinu Elektra završila sa 344 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja. </p>
<p>Akcijom, koja će potrajati do Božića, obuhvaćena su i kućanstva i gospodarstvo. Velikim potrošačima dužnicima poslane su opomene, a ako do zadanog roka ne podmire svoje obveze, bit će iskopčani. Među velike dužnike ubraja se i javna rasvjeta. Primjerice, javna rasvjeta grada Zaprešića duguje trenutačno oko tri milijuna kuna, dok zagrebačka duguje oko devet i pol milijuna kuna. U Elektri se nadaju kako će do kraja godine dug za javnu rasvjetu svesti na jednu mjesečnu ratu. </p>
<p>Đaković je upozorio potrošače da opomene shvate ozbiljno, a imaju li bilo kakvih primjedaba, mogu se obratiti izravno Elektri, u Gundulićevoj 32, gdje će pokušati riješiti njihov problem. </p>
<p>Većina potrošača, njih 80 posto, uredno podmiruje svoje račune, dok otprilike jedna petina račune plaća povremeno ili ih ne plaća.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Prva prava prilika za kupnju stana« </p>
<p>U tri godine planira se sagraditi između četiri i pet tisuća stanova / Grad Zagreb moći će kupiti i do 50 posto stanova iz fonda programa / Dogradonačelnica Morana Paliković-Gruden: Grad neće gušiti program / Stanovi će se graditi prema standardima EU-a</p>
<p>Natječaj za kupnju stanova iz programa društveno poticajne gradnje bit će objavljen u ponedjeljak, 29. listopada, u dnevnim novinama, a u prvih 220 stanova obitelji će moći useliti na proljeće 2003., ponovila je u petak Alemka Košiša Čičin-Šain, pomoćnica ministra javnih radova i članica Poglavarstva, na zajedničkoj konferenciji Grada i Ministarstva.</p>
<p>Svi podaci s informacijama i obrasci zahtjeva za sudjelovanje na natječaju bit će besplatni, dostupni u područnim uredima, Gradskom poglavarstvu (Radićev trg 1), zatim na CD medijima ili, pak, pripremljeni za »skidanje« s interneta na adresi www. zagreb.hr.</p>
<p>Informacije će zainteresiranima pružati i službe ministarstva na telefonu 088/77-33.</p>
<p>Natječaj će biti otvoren tri mjeseca od dana objave, nakon čega će se sastaviti tzv. lista prioriteta koja će vrijediti tri godine.</p>
<p>U Ministarstvu za graditeljstvo i javne radove smatraju da je to dovoljno dugo razdoblje u kojemu će se sagraditi dovoljno stanova za sve i tako riješiti inače nepremostiv problem kupnje stana na koji nailaze mlade obitelji.</p>
<p>»Realno, ovo je prva prava prilika koja se nudi mladim obiteljima nakon deset godina, koliko se stanovi nisu gradili«, kazala je Čičin-Šain. Dodala je kako se u tri godine planira sagraditi između četiri i pet tisuća stanova, čemu bi trebalo pridonijeti i uključivanje građevinskih tvrtki u program, a nakon donošenja Zakona o poticajnoj stanogradnji do kraja godine. </p>
<p>- Prema tom zakonu, u program će se moći uključiti i privatne građevinske tvrtke, uz uvjet da četvorni metar stana ne prodaju skuplje od 1.700 njemačkih maraka, a stanovi će se graditi prema strogim pravilima EU-a, objasnila je Čičin-Šain. </p>
<p>- Grad Zagreb moći će se prema istim kriterijima uključiti u natječaj i tako kupiti i do 50 posto stanova iz ukupnog fonda Programa društveno poticajne gradnje, rekla je Čičin-Šain, pa se postavilo pitanje tko će imati prioritet i hoće li, možda, uplitanje Grada zagušiti program.</p>
<p>Dogradonačelnica Morana Paliković-Gruden rekla je kako Grad neće odmah pokupovati polovicu od 220 ugovorenih stanova i da to ne znači da će Grad »zagušiti program«, nego da tako namjerava riješiti svoju socijalnu listu s više od 2.400 imena.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Radni odnos i dohodak trostruko veći od mjesečne rate</p>
<p>»Otplata vlastitog stana najamninom«, kako se navodi u uvodnom dijelu projekta, znači da mjesečni obrok kredita ne bi trebao prelaziti iznos koji se na mjesec izdaje za najam stana u Zagrebu. </p>
<p>Osnovni uvjet za konkuriranje na natječaju jest radni odnos, odnosno dohodak koji mora biti trostruko veći od prosječne mjesečne rate kredita.</p>
<p>Na primjeru stana od 50 četvornih metara, čija je cijena 85.000 njemačkih maraka, kupac mora imati plaću 1.050 njemačkih maraka jer je mjesečna rata za stan 350 maraka ili sedam njemačkih maraka po metru četvornom.</p>
<p>Kredit se daje na rok 30 godina, uz poček jedne godine i kamatu četiri posto. U projektu sudjeluju: banka sa 38 posto, država sa 17 posto, jedinice lokalne uprave i samouprave sa 23,5 posto (u obliku zemljišta i komunalne infrastrukture) i pojedinci sa 15 posto udjela. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Počelo uređenje aleje uz prvo maksimirsko jezero</p>
<p>Nakon uređenja glavne aleje u parku Maksimir i one od Prilesja do Vidikovca, potkraj tjedna počelo je uređenje i aleje uz prvo maksimirsko jezero. Koševi za smeće već su postavljeni, a u tijeku je betoniranje postolja za dvadeset i pet novih klupa. </p>
<p>Iako je na prvom jezeru zabranjen ribolov, često se upravo ondje može vidjeti pokoji ribič. Međutim, saznajemo od ravnatelja Javne ustanove Maksimir Vladimira Ivankovića, čuvari u parku neposlušnim ribičima imaju pravo oduzeti ribički pribor te protiv njih podnijeti prekršajnu prijavu, što i čine. </p>
<p>Građani, iako je naglo zahladnjelo, još mogu uživati u vožnji čamcima po trećem maksimirskom jezeru. Kroz koji tjedan počet će sadnja ukrasnog, vodenog bilja oko drugog jezera i uz sam njegov rub, a u samo jezero stavit će se lopoči. </p>
<p>Ovog se tjedna otvorio i kiosk sa slatkišima na velikom dječjem igralištu, a uskoro bi trebao biti otvoren i onaj kod Prilesja, u kojem će se prodavati novine i sve ono što se može kupiti u kioscima Duhana. Još se čeka otvaranje kioska na livadi za pse pa da svih sedam maksimirskih kiosaka, koji su zamijenili štandove kod glavnog ulaza u Maksimir, bude u funkciji. </p>
<p>Najavljivane vožnje kvadriciklima po maksimirskom parku te uređenje Vidikovca i Velikog restorana ostaju, prema svemu sudeći, projekti za iduću godinu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zaposlenici Velesajma protiv privatizacije</p>
<p>Zaposlenici Velesajma protive se najavljenoj privatizaciji paviljona koji nisu u funkciji sajma jer se time narušava velesajamska cjelina, a postoji mogućnost da čak 70 posto zaposlenika postane višak, rekla je u petak sindikalna povjerenica Slavica Lukić na novinskoj konferenciji predstavnika zaposlenika tvrtke i Sindikata trgovine Hrvatske. </p>
<p>Traži se i revizija pretvorbe Velesajma, koji je od poduzeća u društvenom vlasništvu 1996. postao društvo s ograničenom odgovornošću u stopostotnom vlasništvu Grada Zagreba. Za takvu odluku, prema mišljenju zaposlenika, nije bilo razloga jer se Velesajam ne bavi komunalnom nego gospodarskom djelatnošću od interesa za cijelu Hrvatsku.</p>
<p>- Velesajam nikad nije bio na gradskom ili državnom proračunu, naprotiv, svojim je poslovanjem znatno punio proračun, rekla je predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević. </p>
<p>Prema njezinim riječima, gradnju objekata na Velesajmu financirali su njegovi zaposlenici, poduzeća i država, dok je u gradskom vlasništvu bilo jedino zemljište. </p>
<p>- Ako bi se pristupilo privatizaciji i prodaji udjela Velesajma, tražimo da pravo prvokupa dobije 300 zaposlenih i 200 umirovljenih radnika Velesajma, rekla je Knežević, dodavši kako Gradsko poglavarstvo još nema jasnu koncepciju privatizacije trgovačkih društava. Lukić je iznijela primjere nekih europskih sajmova koji su nakon privatizacije postigli lošije rezultate u poslovanju. </p>
<p>- Ne želimo da i naš Velesajam doživi takvu sudbinu. Stoga ćemo se njegovoj privatizaciji suprotstaviti svim sredstvima, rekla je Lukić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Bojkotirajmo vodu i pijmo portugizac«</p>
<p>Festival portugisca ujedno je promocija zagrebačke gastronomske ponude / Portugizac se, osim u Hrvatskoj, uzgaja i proizvodi samo u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj</p>
<p>Uz poziv da »danas bojkotiramo vodu i pijemo portugizac«, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić otvorio je u petak u Boćarskom domu 6. zagrebački festival portugisca. </p>
<p>- Obećavam da će Grad podržavati razvoj vinogradarstva i vinarstva u okolici grada, koje Zagrebu ujedno vraća staru navadu pijenja vina, istaknuo je Bandić. Festival će se održavati u subotu i nedjelju od 10 do 21 sat.</p>
<p>Kako bi vino lakše teklo niz grlo, degustatori i pilci portugisca na festivalu mogu kušati i domaći kruh, sir, pogačice od čvaraka, orahnjaču, slance, hrenovke od mesa kunića i razne pite. Naime, festival portugisca ujedno je promocija zagrebačke gastronomske ponude. Domaćoj atmosferi festivala pridonose i žene u narodnim nošnjama, koje posjetiteljima toče to prvo, mlado vino. </p>
<p>- Namjera nam je da pomognemo unapređenju vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj te da Zagrebu vratimo jednu od starih navada štovanja vina koju su njegovale generacije Zagrepčana u razdoblju 19. i prve polovice 20. stoljeća, rekao je na otvaranju predsjednik festivala, Ivica Gaži. </p>
<p>Portugizac se na velika vrata vraća u Zagreb, istaknuo je producent festivala Nenad Jandrić, a Zagreb ima predispozicije da postane i svjetska metropola portugisca koji se uz Hrvatsku još jedino uzgaja i proizvodi u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.</p>
<p>Na festivalu sudjeluje 17 proizvođača portugisca, od kojih je 15 iz Zagrebačke županije. Po jedan proizvođač je iz Siska i iz Krapinskih toplica. Ove godine na festivalu, zbog veoma loše vinogradarske godine (suša, tuča), neće sudjelovati proizvođači iz Kutjeva čije je vinogorje, uz zagrebačko, jedini proizvođač portugisca u Hrvatskoj. </p>
<p>- Na području Zagrebačke županije u posljednje tri godine podignuto je pet hektara novih nasada vinove loze. No, za sada ima još vrlo malo intenzivnog uzgoja, rekao nam je pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Stjepan Škropec. Grad za podizanje novih vinograda daje kredite u vrijednosti od pet do 40.000 njemačkih maraka s tri posto kamata, četiri godine počeka i šest godina otplate. Prosječno gospodarstvo u Zagrebačkoj županiji na godinu proizvede 1.000 do 1.500 litara vina. Proizvedene količine portugisca u prošloj su godini popijene prije Božića, a samo na prošlogodišnjem festivalu popijeno je 12.000 litara portugisca. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Kraljica je rođena!</p>
<p>Na pitanje je li djevojčica Flamanka ili Valonka, njezin je otac kazao kako je - Belgijanka</p>
<p>BRUXELLES, 26. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kraljica je rođena! Gromko su tu vijest objavili s tradicionalnim 101 praskom kakvim se pozdravlja samo dolazak budućeg suverena na svijet topovi iz predgrađa Bruxellesa. »Curica je i prelijepa je i nalikuje naravno meni«, tumačio je novinarima sretni otac, službeno nasljednik belgijskog prijestolja preskačući s francuskog na flamanski. Televizije na oba jezika i za obje nacionalne zajednice uskočile su u eter vanrednim vijestima u kojima je središte svijeta bilo carskim rezom netom rođeno žensko dijete Elisabeth Therese Marie Helene. Princeza od Belgije teška je 2,9 kilograma i dugačka 49.5 centmetara. </p>
<p>U petak je Belgija slavila. Ovo iskakanje iz svakodnevice dobro je došlo u vremenima kada svaki dan neki ured otkrije omotnice s bijelim praškom, policija po sumnjivim četvrtima juri još sumnjivije potencijalne teroriste, a Senat se mrcvari oko ozakonjenja eutanazije da bi na kraju, nakon maratonske diskusije, zemlja koje se drži stopostotno katoličkom usvojila i ovaj kontroverzni, revolucionarni zakon. </p>
<p>Rođenje kraljevne priča je za sebe jer su svi Belgijanci - bez obzira na tako naglašenu nacionalnu pripadnost flamanskom ili valonskom korpusu - srdačno, ljudski toplo prihvatili vjenčanje u kraljevskoj obitelji, pažljivo pratili trudnoću i navijali za blizance koji bi, jednim porođajem, riješili sve probleme i dileme unutar prve obitelji Kraljevine. U »blizanačku« se diskusiju živahno uključila čak i Vlada - makar dok je nije zakupilo belgijsko predsjedavanje Europskom Unijom. Ne bi bilo loše, lamentirao je visoki predstavnik političkog života, jedno bi dijete išlo u flamansku, drugo u valonsku, frankofonsku školu i time bismo imali problem manje u našoj podijeljenoj zemlji. </p>
<p>Dogodila se kćer, prva curica s pravom na kraljevski tron zahvaljujući ustavnim promjenama. »Nadam se da će moja kćer biti dobra kraljica«, obrazložio je sretni otac Philippe. Ime Elisabeth Belgijancima emocionalno mnogo znači jer je pripadalo najpožrtvovnijoj, najneobičnijoj i stoga najobožavanijoj kraljevskoj supruzi i majci te je prvoj budućoj kraljici dato to posebno ime. </p>
<p>»Predugo bi bilo obrazlagati ostala, osim da su sva u vezi s našom tradicijom«, strpljivo je tumačio otac. Kakav ćete biti tata, zanimalo je novinare. »Ni moderan, ni post-moderan, samo normalan otac što znači da ću ponekad promijeniti i pelene«, šarmantno je odvratio trenirani vojnik - padobranac. </p>
<p>I dok Belgija zuri u ekrane i osluškuje topovske salve razmišljajući kako će sve proslaviti rođenje prve kraljice i koliko će piva poteći u čast sretnog događaja, zaključeno je da je najpametnija stvar za sve one koji bi slali plišane medvjediće a nisu sigurni imali li to smisla, da čestitke izraze dobrovoljnim prilozima Zakladi kralja Baudaina, odakle se financira školovanje darovite djece i izgradnja kulturnih institucija ili šalje pomoć zemljama Trećeg svijeta. </p>
<p>U podijeljenoj zemlji ujedinjenoj općom radošću razlike ipak ostaju: začeta je diskusija je li princezica Flamanka ili Valonka i obje su strane taman strasno počele oštriti verbalne noževe kako bi spremne krenule u boj za nacionalnu stvar. »Belgijanka«, presjekao je sve mladi otac.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za osnovne škole u »Tvornici« skupljeno 30.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Na brucošijadi studenata Hrvatske seljačke stranke, održanoj u klubu »Tvornica«, za dvije vukovarske osnovne škole - »Čakovci« i »Mitnica«, prikupljeno je ukupno 30.000 kuna.</p>
<p> Na koncertu u četvrtak navečer nastupile su grupe Hladno pivo i Belfast Food. Brucošijadi se odazvao velik broj zagrebačkih studenata, a pridružio im se i predsjednik hrvatskog Sabora Zlatko Tomčić. Uz Hladno pivo, u Tvornici je zaplesao i najstariji saborski zastupnik Josip Torbar (80). Predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Andrija Damjanović, kaže kako će donacije biti predane županu Vukovarsko-srijemske županije Nikoli Šaferu, u utorak, 30. listopada u Vukovaru, uz prisustvo predsjednika Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu dr. Ante Simonića. Za osnovnu škola »Čakovci« kupit će se knjige u vrijednosti od 15.000 kuna, a istim iznosom pomoći će se gradnja školskog igrališta za osnovnu školu »Mitnica«. </p>
<p>M.L.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tom Hanks dobio nagradu za životno djelo u 45. godini života</p>
<p>LOS ANGELES, 26. listopada</p>
<p> - Američki glumac Tom Hanks proglašen je u četvrtak 30. dobitnikom nagrade za životno djelo Američkog filmskog instituta. Pet puta nominiran za Akademijinu nagradu, osvojivši Oscara za najboljeg glumca dvije godine za redom za filmove »Philadelphia« (1993.) i »Forrest Gump« (1994.), Hanks se pridružuje prethodnim dobitnicima te ugledne nagrade poput Jacka Lemmona, Elizabeth Taylor, Stevena Spielberga i Dustina Hoffmana. </p>
<p> 45-godišnjem glumcu službeno će nagrada biti uručena na svečanosti 12. lipnja sljedeće godine. Američki filmski institut opisao je Hanksa kao »običnog čovjeka« američkog filma. </p>
<p> Hanksova karijera počela je ulogom u američkoj komičnoj tv seriji »Bosom Buddies«. Njegov prvi veliki filmski hit bila je romantična komedija »Romansa u Seattleu« iz 1993., a potom »Philadelphia« u kojoj je tumačio odvjetnika koji umire od AIDS-a. </p>
<p> Godine 1994. »Forrest Gump« priskrbio mu je rijedak drugi za redom Oscar za portret simpatičnog 'bedaka'. Sljedeće je godine glumio astronauta u velikom hitu »Apollo 12«. Iduću nominaciju za Oscara dobio je 1998. za »Spašavajući vojnika Ryana« u kojem Hanks glumi časnika savezničke vojske. Petu je nominaciju dobio za ulogu brodolomca u »Brodolomu života« (2000.). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zbog oralnog seksa njemački turist u Zambiji dobio šest godina zatvora</p>
<p>LUSAKA, 26. listopada </p>
<p> - Njemački turist Wolfgang Seifarth (65) koji je prizno da je u Zambiji primio oralno spolno zadovoljenje, dobio je šest godina robije, objavio je sud u Mazabuki, 60 kilometara od Lusake.</p>
<p>Sudac Aloysius Mapate rekao je u obrazloženju presude da je oralni seks »teško kršenje zambijskih zakona«</p>
<p>»To se mora prekinuti. Osuđeni ste na šest godina s teškim radom« rekao je Mapate i dodao da je bio blag jer je Seifarthu to prvi put te da se »običaji drugih zemalja koji su ovdje zlodjela, ne smiju dopustiti ni turistima ni ikome drugom.«</p>
<p>Dvadesetdvogodišnja Zambijka Pumulo Mbangweta, koja je izvela čin na Nijemcu u nekom lugu nedaleko od Mazabuke, nije, sudeći po sudskim dokumentima, optužena. Nije objavljeno ni kada se događaj dogodio.</p>
<p>Seifarth je osuđen prema zambijskom zakonu o moralu koji zabranjuje »neprirodne« spolne odnose pod prijetnjom kazni do 14 godina.</p>
<p>Seifarth se branio da nije znao za takav zakon, no to mu sud nije priznao. </p>
<p>Zambiju zakon definira kao kršćansku državu i tamo se ružno gleda na svaki oblik nekonvencionalnog seksa i spolnih odnosa. Prošle je godine jedan Nijemac deportiran zbog analnih odnosa. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Egipćani su o mumificiranju znali više nego što se mislilo</p>
<p>WASHINGTON, 26. listopada </p>
<p> - Stari su Egipćani mumificiranje obavljali na mnogo složeniji način nego što se pretpostavljalo, a za balzamiranje su rabili biljna ulja, smolu i pčelinji vosak, otkrila su novija istraživanja objavljena ovih dana.</p>
<p> Richard Evershed i Stephen Buckley sa Sveučilišta u Bristolu analizirali su male uzorke 13 mumija iz nekoliko britanskih muzeja i identificirali neke supstance koje se koristilo za mumificiranje mrtvih. Izbor tvari za balzamiranje pokazuje da su drevni Egipćani poznavali vrijednosti antibakterijskih sredstava i različitih načina sušenja tijela prije samog balzamiranja, rekao je Evershed.</p>
<p> »Ne mislim da su znali što su bakterije«, rekao je, »ali su znali da voda sudjeluje u bakterijskoj razgradnji."</p>
<p> Studija je odbacila dosadašnje teorije prema kojima se pri balzamiranju rabilo materijale temeljene na nafti. Ni na ponovljenim testovima nisu nađeni tragovi nafte, rekao je Evershed.</p>
<p> Sarah Wisseman sa sveučilišta Illinois-Urbana rekla je kako ovo istraživanje pokazuje da se tehnika balzamiranja s vremenom usavršavala.</p>
<p> »To znači da su oni koji su balzamirali tijela u drevnom Egiptu znali vrlo mnogo o procesu mumifikacije«, rekla je dodajući da su se morali prilagoditi i promjeni situacije.</p>
<p>Rezultati njihovih istraživanja objavljeni su u časopisu »Nature«. Ispitani su uzorci mumija velikog raspona starosti, od prije 4000 godina - kad je stari Egipat bio na vrhuncu moći - do onih iz vremena Rimskoga Carstva starih oko 2000 godina.</p>
<p> Neke se smole stvrdnu kad se osuše i njihova površina postaje slična uljanoj slici. Na Srednjem Istoku u to je vrijeme bilo mnogo cedrova, čempresa i borova. »Jedna mumija djeteta izgleda kao da je od glave do pete premazana lakom«, rekao je Evershed.
Sarah Wisseman je rekla da je mumificiranje najprije bilo rezervirano za vladajuću klasu, ali se poslije proširilo i na srednju. »Kako doznajemo od grčkoga povjesničara Herodota, kvaliteta mumificiranja bila je jednaka 'debljini novčanika'«, rekla je. »Tako da je moglo biti vrlo skupo ili vrlo jeftino. Nekad je to bilo samo premazivanje i ispiranje tijela.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Deblje ptice bolje lete</p>
<p>NEW YORK, 26. listopada </p>
<p> - Dok milijuni ptica sele na jug, europski znanstvenici tvrde da to sezonsko čudo ovisi o nečemu što se na prvi pogled čini proturječnim: što je ptica deblja, bolje leti. </p>
<p> Rezultati istraživanja proturječe glavnoj teoriji aerodinamike koja kaže da se snaga potrebna za letenje povećava s težinom. Predmet istraživanja bile su četiri odrasle ptice koje su uvježbane tako da lete u aerodinamičkom tunelu.</p>
<p> »Prvi put smo izmjerili kako se snaga potrebna za let mijenja s tjelesnom masom ptice i dobili smo vrlo iznenađujuće rezultate«, rekao je Anders Kvist sa švedskog Sveučilišta Lund, glavni autor istraživanja objavljenog u najnovijem broju časopisa »Nature«.</p>
<p> Istraživači su otkrili da ptice iz reda rodarica udvostruče normalnu težinu prije leta između britanskoga otočja i ruskoga Arktika na koji kreću dva puta godišnje.</p>
<p> »Nature« je objavio i drugu studiju u kojoj su predmet istraživanja bili pelikani uvježbani da prate motorni čamac ili laki zrakoplov. Ispitujući zašto jato ptica leti u V-formaciji, istraživači su otkrili da ptice tako čuvaju energiju jer lebde u zračnoj struji predvodnice jata.</p>
<p> Dok lete u jatu, puls ptica manji je za 14,5 posto nego kad lete same, kažu Henri Weimerskirch i njegovi kolege iz francuskoga Državnog centra za znanstvena istraživanja.</p>
<p> Stručnjaci koji nisu sudjelovali u ovim istraživanjima kažu kako ona objašnjavaju kako ptice svladavaju mukotrpne selidbe.</p>
<p> Istraživači su pretpostavili da vitkije ptice imaju više izgleda za preživljavanje. No, prvo istraživanje pokazuje da teže ptice uspješnije koriste svoje mišiće. Zašto je tako, ostaje tajna, rekao je britanski zoolog Jeremy Rayner sa sveučilišta u Leedsu.</p>
<p> Kvist je rekao da su on i njegovi suradnici proučavali rodarice koje su letjele šest do deset sati u aerodinamičkom tunelu. Ptice su u 28 simuliranih letova imale različitu tjelesnu masu, a znanstvenici su im ubrizgali malu količinu vode s radioaktivnim elementom koji im je omogućio mjerenje količine potrošene energije.</p>
<p> Harrington kaže da su istraživači otkrili kako je fiziologija težih ptica mnogo djelotvornija nego što se mislilo. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Hlapićeve scenske avanture</p>
<p>Kultno djelo Ivane Brlić-Mažuranić »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« uprizorio slovenski glumac Robert Waltl / Privlačna predstava za djecu i njihove roditelje</p>
<p>Na putovanje po začudnim literarnim krajolicima Ivane Brlić-Mažuranić uputio se slovenski glumac Robert Waltl na pozornici zagrebačkoga Kazališta »Žar ptica«. Kultni roman s kojim su odrastale generacije djece, »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« predočio je Waltl u efektnoj igri s lutkama koja nudi mogućnosti za maštovite pomake i drugačija teatarska iščitavanja klasičnog, svima dobro poznata djela.</p>
<p>Sažimajući priču o Hlapićevu bijegu i njegovim čudnovatim zgodama, redatelj Ivica Buljan precizno je zacrtao dramaturšku liniju u kojoj nisu izostavljeni ključni elementi iz predloška i pri tom pogodio ritam što s lakoćom osigurava protok scenskog materijala i zadržava pažnju najmlađih gledatelja. </p>
<p>U dopadljivom nizanju prizora što prate šegrta Hlapića na nesigurnom i nepredvidljivom putu od kuće majstora Mrkonje ostvarene su prilike za zanimljive scenske susrete glumca i lutaka u iskazu što privlači gledatelje neformalnim teatarskim govorom.</p>
<p>Drvene lutke i pokretna scenografija, u iznimno privlačnoj likovnoj obradi Ive Matije Bitange (koja potpisuje i glazbu u predstavi), slažu se u scensku slikovnicu čije se stranice u dinamici razigranog iskaza otvaraju na pozornici. S čudesnom se energijom Robert Waltl transformira u različite uloge, interpretirajući i pripovjedača i majstora Mrkonju, majstoricu, Gitu, gospodara Cirkusa, Crnog čovjeka, Marka, vlasnika vrtuljka, mačka i psa Bundaša. On je pri tome i vješt animator i sugestivan glumac koji najmlađu publiku osvaja Hlapićevim zgodama. No, ta efektna scenska avantura uprizorenja djela Ivane Brlić-Mažuranić nedvojbeno će privući u Kazalište »Žar ptica« ne samo djecu, već i njihove roditelje.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Građanin Kane« za kućnu upotrebu</p>
<p>Glasoviti film Orsona Wellesa prenesen je na DVD, popraćen komentarima kritičara Rogera Eberta i Wellesova biografa Petera Bogdanovića te dokumentarnim filmom </p>
<p>Nakon što je napunio šezdeset godina od svoga nastajanja kultni film »Građanin Kane« Orsona Wallesa stigao je prošlog mjeseca na DVD-je. U Warneru su se odlučili na takav korak svjesni zanimanja za ovo remek-djelo svjetske kinematografije koje mnogi naraštaji filmofila žele još jedanput ispočetka pogledati i analizirati u miru vlastitih kućnih projekcija. </p>
<p> Ovo izdanje popraćeno je i komentarima kritičara Rogera Eberta i redatelja i Wellesova biografa Petera Bogdanovića te dokumentarnim filmom »Nadmetanje oko Građanina Kanea« koji govori o sukobu između Wellesa i novinskog mogula Williama Randolpha Hearsta na čijoj životnoj priči je i utemeljen film.</p>
<p> Kroz životnu priču novinskog magnata i milijardera koji ima velik utjecaj na društvena, politička i ekonomska pitanja u Americi, film je sentimentalna, ali i ironična, tipična wellesovska analiza Sjedinjenih Američkih Država i tamošnjeg života posljednjih pedeset godina.</p>
<p> Između bogatstva i osamljenosti, moći i razočaranja, licemjerja i promašenosti jednog čovjeka i njegovih slavnih i tužnih dana, istodobno dobivamo razotkrivenu sliku društva i odnosa te ovisnosti unutar utjecajnih medijskih korporacija, isprepletenih manipulacijama, politikom, karijerizmom, strahovima i lažima, nadama i trijumfima...A život je tako kratak i tako vrijedan i nema te slave, moći i novca koji ga mogu nadoknaditi ili promijeniti promašene iluzije i postupke. </p>
<p> Wellesov film je genijalno osmišljen kao istinska, premda ne i nježna, slika i osuda ne samo američkoga suvremenog društva i njegovih slabosti. Istodobno to je i jedna od najtipičnijih slika Amerike. Prvotni naslov filma »Građanin Kane« bio je »Amerikanci«, otkriva Peter Bogdanović u razgovoru za DVD u kojem naglašava Wellesovu umjetničku ironiju. </p>
<p>»To je vrlo neobičan film koji s jedne strane gledano ne može biti pasimističniji, s obzirom da nema velike nade, svi kao da gube svoje iluzije, a opet je cijela priča ispričana s toliko nevjerojatnog optimizma. To je samo dokaz da je umjetnost jedina nada koja nam preostaje, ona koja uvijek u sebi sadrži i nadu«, zaključuje Bogdanović.</p>
<p> Ne treba zaboraviti da je Orson Welles radio ovaj film u dobio od 25 godina, dakle kada je bio prepun snage i umjetničkog nadahnuća, želje za dokazivanjem. Pri tome je uz njegov nesumnjiv redateljski genij neobično važno analizirati i sjajnu glumačku ulogu, koju je ostvario igrajući naslovni lik Charlesa Fostera Kanea od njegovih ranih dvadesetih godina do ostarjele dobi. </p>
<p>»On je volio starije ljude i vrlo ih dobro razumio«, kaže Bogdanović. On također, više nego jednom na ovom DVD-u naglašava kako je i bez obzira na Wellesovu mladost, »Građanin Kane« jedan od najzrelijih filmova koji su ikada izašli iz Hollywooda. Što se tehničke strane tiče, Ned Price, jedan od potpredsjednika Warner Brosa za tehnička pitanja, otkriva da je ovaj film prošao kroz obje, fotokemijsku i digitalnu restauraciju, kako bi se na DVD snimci postigla najveća kakvoća. </p>
<p> Budući da je prvotni negativ bio izgubljen u vatri, našli su jedan sačuvani otisak u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku, pa su uz pomoć suvremenih tehničkih pomagala prošli dugi postupak u stvaranju nove kopije. Tako sada nakon 60 godina pred gledatelje stiže novi-stari film sa svojim genijalnim porukama i poukama u tehnički savršenijoj i zaštićenijoj opremi.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Elektronički zapis upitan u pismohrani </p>
<p>Vjerodostojnost elektroničkih zapisa - u središtu pozornost Prvoga kongresa hrvatskih arhivista / Nije riješeno koliko magnetski nosači mogu trajati, to je tehnološko i »softversko« pitanje </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada </p>
<p> - Arhivisti su suočeni s najvećim izazovima elektroničkog doba, što znači da je velika potreba za novim dostignućima koje nalaže to doba. Naime, još nije riješeno pitanje dokazne vrijednosti elektroničkih zapisa. Postavlja se pitanje jesu li oni pouzdani, to jest imaju li arhivski »dugi« vijek trajanja - hoće li biti dostupni za znanstvena istraživanja.</p>
<p>To je opći zaključak referenata na okruglome stolu u sklopu Prvoga kongresa hrvatskih arhivista, na kojemu su sumirana dosadašnja izlaganja i gdje je dan pregled stanja u pismohranama javnih stvaralaca te pregled arhivskog gradiva koji je u nadležnosti državnih arhiva.</p>
<p>Okrugli stol je u petak otvorio još jedno goruće pitanje arhivske službe. S osnutkom Republike Hrvatske i prelaskom na kapitalizam pojavljuje se pojam privatnog vlasništva. U skladu s time pravno je upitno koliko se država smije miješati u privatnost, jer privatnici su vlasnici golema dijela starih i novih informacija koje svakodnevno nastaju. </p>
<p>U raspravu su se na okruglome stolu uključili i djelatnici iz pismohrana, odnosno djelatnici iz javnih i privatnih ustanova iz čitave Hrvatske. Smatraju da doista nije riješen problem elektroničkih zapisa. Točnije, nije riješeno koliko magnetski nosači mogu trajati. To je tehnološko i »softversko« pitanje. Činjenica je da CD-ROM ima veću mogućnost pretraživanja, a što to znači vidi se i iz podatka da Poglavarstvo grada Zagreba godišnje urudžbira oko 75.000 predmeta.</p>
<p>Zaključak okruglog stola u petak je bio da je veliki problem pitanje vjerodostojnosti elektroničkih zapisa. Postoji mnogo slučajeva neautoriziranog mijenjanja zapisa, drugim riječima krivotvorenja. Stoga je vrlo važno pitanje zaštite. Primjerice, u svijetu filmske industrije napušta se filmska vrpca kao medij, te se prelazi na elektroničke zapise.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Toma Babić preteča preporoda </p>
<p>Fra Toma Babić je bio prethodnik narodnog preporoda, koji je odigrao bitnu ulogu u uspostavljanju kontinuiteta hrvatske književnosti, rekao je Radoslav Katičić </p>
<p>SKRADIN, 26. listopada</p>
<p> - Fra Toma Babić je napisao i objavio latinsku gramatiku namijenjenu hrvatskim đacima koja je doživjela čak sedam izdanja. Babić je bio tihi pregalac, prethodnik narodnog preporoda, koji je odigrao bitnu ulogu u uspostavljanju kontinuiteta hrvatske književnosti. Predavajući latinski, on se zapravo služio hrvatskim, što je vrlo važno znati, rekao je akademik Radoslav Katičić na znanstvenom skupu koji je u petak počeo u Skradinu, a posvećen je književniku, svećeniku i jezikoslovcu fra Tomi Babiću (oko 1680.-1750.) koji se rodio u mjestu Velim nedaleko od Stankovaca.</p>
<p> Akademik Katičić posebice je naglasio Babićev prinos u stvaranju hrvatskoga jezika. On je latinsku gramatiku prilagođavao hrvatskomu kao pretpostavljenom materinskom jeziku učenika kojima je predavao, što je od velikog značenja.</p>
<p>Skup u Skradinu održava se u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Gradske knjižnice »Juraj Šižgorić« iz Šibenika te Matice hrvatske iz Šibenika i Skradina. Tijekom dvodnevnog skupa svoja izlaganja podnijet će više od dvadesetak predavača.</p>
<p>Nakon uvodne riječi Milivoja Zenića, ravnatelja Gradske knjižnice iz Šibenika, skup je pozdravio šibenski biskup Ante Ivas, koji je posebice istaknuo kako su mnogi uglednici, među kojima je i fra Babić, neopravdano zapostavljeni i o njihovu se plodonosnom radu tako malo zna.</p>
<p>Marko Menđušić, predsjednik Matice hrvatske Šibenik, pozdravio je također prisutne znanstvenike istaknuvši da je ovaj skup zapravo zrnce u mozaiku naše slavne prošlosti koji još moramo slagati. U ime Hrvatskih studija skup je pozdravio prof. dr. Tihomil Maštrović, a u ime Županije Zlatka Kundid.</p>
<p> O Babićevu vrijednom djelu »Cvit« govorio je dr. fra Šime Samac iz Franjevačkog samostana na Visovcu. Samac ističe kako su mnogi Babićevi proučavatelji isticali da je njegov »Cvit« uz Kačićev »Razgovor ugodni naroda slovinskoga« najčitanija hrvatska knjiga u 18. stoljeću. Znanstveni skup nastavlja s radom u subotu na otočiću Visovcu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Proza bez poze</p>
<p>»Noć za pakost« knjiga je u kojoj su život i priča uspostavili takav raspored da se nudi čitanju i kao roman sudbine - kazao je Ivan Bošković</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Sedamdesetak knjiga u svakoj bi kulturi jamčilo primjereniji status nego u hrvatskoj; u književnosti u kojoj najprije naprave lijes, a tek potom istešu stolac, više i ne treba očekivati. Više pravilo nego izuzetak, sudbina Vesne Parun samo je jedan u nizu rječitih priloga toj žalosnoj historiji hrvatskog nemara i zaborava - rekao je književni kritičar Ivan Bošković u petak za predstavljanja nove knjige Vesne Parun »Noć za pakost«, koje je upriličeno u prostorijama nakladnika Matice hrvatske.</p>
<p>»Daleko od središta moći u kojima se odlučuje, dijele nagrade i privilegije ova gospa krivovirna pravca svojim je 'otpadničkim' stihom od najranijih dana postala temom i metom na kojoj će komesari duha dokazivati budnost svoje pravovjerne geste.« Te su rečenice poslužile Boškoviću kao uvod u teme kojima se ova zanimljiva knjiga, što bi se dala svesti pod autobiografiju, bavi. Nastajala, zapravo, cijeloga života, nudi se čitatelju i kao psihogram života, dijagnoza društvene zbilje i kao ogledalo odnosa u književnosti i kulturi, ali i kao prvorazredno prozno štivo.</p>
<p> Stoga Bošković zaključuje: »Hranjena životom 'Noć za pakost' uistinu je proza bez poze - iskrena, opora, gusta, kritička, ekscentrična, erotična i postojana. Život i priča u njoj su uspostavili takav raspored da se nudi čitanju i kao roman sudbine, ali i kao ogledalo bitnih društvenih događaja u kojima je autorica živjela.«</p>
<p>Nakon što je kritičar izrekao svoj sud, a dramska umjetnica Nada Subotić pročitala ulomak iz knjige, oduzevši riječ drugomu govorniku Velimiru Viskoviću, bujicom riječi i sjećanja javila se sama autorica. Vehementno se prisjetila svoje prve i jedine ljubavi koja joj je obilježila život, tužnoga djetinjstva, tifusa što ga je preboljela, a posljedica čega je disleksija, što je muči čitav život, oduzevši joj mogućnost čitanja. Govorila je o bijednim uvjetima u kojima živi i u kojima nastaju njezine knjige, no unatoč svemu najavila je nove knjige koje kani napisati i radi kojih živi. Bio je to književni happening kakav zna izvesti samo velika poetesa koja ne priznaje uobičajene protokole.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Svjetski arhitekti u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - U subotu i nedjelju, 27. i 28. listopada, u Maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski održat će se manifestacija »Dani Orisa«. »Oris« je ugledan hrvatski časopis specijaliziran za arhitekturu i kulturu. »Dani Orisa« predstavit će niz eminentnih arhitekata Europe i Amerike koji će tokom dva dana održati predavanja i prezentirati svoj rad. U Zagreb stižu: Paulus Bernard de Brujin, Frits J. van Dongen, Cino Zucchi, Heinz Tesar, Alfred Berger i Tina Parkkinen, Thom Mayne, Aleš Vodopivec te Helena i Hrvoje Njirić. Radovi gotovo svih gostujućih ahitekata predstavljeni su u posljednjem broju časopisa »Oris«, a želja je organizatora da »Dani Orisa« postanu tradicionalna manifestacija koja će domaću javnost sustavno informirati o suvremenim trendovima u arhitekturi, te predstavljati značajne arhitekte i njihove radove. Za sva je predavanja osiguran simultani prijevod, a posjetitelji će za tu manifestaciju arhitekture morati platiti i ulaznicu. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Grand prix Francuske akademije Ericu Neuhoffu </p>
<p>PARIZ, 26. listopada</p>
<p> - Francuska akademija dodijelila je svoj grand prix za roman Ericu Neuhoffu za »Un bien fou« (nakladnik »Albin Michel«), priču o ljubavnom jadu. Eric Neuhoff, rođen 1956. godine, autor je 12 djela, od kojih pet romana. Među ovim posljednjima, »La petite française« priskrbila mu je 1997. godine francusku književnu nagradu »Interallie«. »Un bien fou« pripovijeda o sretnom mladom paru koji susreće elegantnog i besposlenog starca koji je zapravo »najtajnovitiji američki pisac svojega naraštaja«, slavni Sebastien Bruckinger. Pobjegao je od svjetskog tiska i više od 30 godina nije ništa objavio. Za taj se lik Neuhoff očito inspirirao autorom »Lovca u žitu« J. D. Salingerom koji živi kao pustinjak od 1953. godine u kolibi u New Hampshireu, bez struje i telefona. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Scala zatvara vrata na tri godine </p>
<p>MILANO, 26. listopada</p>
<p> - Svjetski poznat Teatro della Scala u Milanu zatvorit će se zbog preuređenja na tri godine, a zadnja će se predstava održati 31. prosinca, prenose u četvrtak talijanski mediji. La Scala će ponovno otvoriti vrata 7. prosinca 2004. godine. Tom će se prigodom izvesti opera kojom je otvorena prvi put 1774. godine - »Europa riconosciuta« Antonija Salierija. Tijekom preuređenja program te operne kuće izvodit će se u Kazalištu Bicocca u milanskom predgrađu, počevši s Verdijevom »Traviatom« 19. siječnja. (Hina/DPA)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Olić sanja pogodak Butini</p>
<p>»Zagrebaši« ne bježe od uloge favorita, ali priznaju da je »Dinamo uvijek Dinamo«, pa se ne isključuje neizvjesnost / Trener Zlatko Kranjčar ne može računati na ozlijeđenoga Lovreka</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Konačno je pred vratima ono što se počelo podgrijavati još prije dva i pol mjeseca, nakon što je Zagreb u Kranjčevićevoj u 3. kolu pobIjedio Hajduk i iz kola u kolo sve se uvjerljivije najavljuje kao glavni kandidat za prvaka. Jest, u Kranjčevićevoj će reći da ih groznica nedjeljnog maksimirskog predvečerja previše ne obuzima, jer »Dinamo je taj koji mora brinuti«.</p>
<p>No, »Dinamo je uvijek Dinamo«, primjećuje Ivica Olić, prvi Zagrebov topnik. Ne zanoseći se previše činjenicom što je Dinamo u ovom prvenstvu nešto neuvjerljiviji nego inače:</p>
<p>- Nadam se da Zagreb neće razočarati, to nam je središnji cilj vezan uz nedjeljni ogled. Zapravo, nema razloga za to, unatoč velikom pritisku koji se svaljuje na naša leđa samom činjenicom što je konačno došao naš trenutak da Zagreb naplati neke stare međusobne račune. Uostalom, imamo pred Dinamom prednost od devet bodova, pa i u slučaju slabijeg ishoda imamo dovoljnu prednost. </p>
<p>Dakako da se iz ovakvog Olićevog gledanja nameće zaključak kako je Zagrebu bitnije biti prvi u gradu, s čime se djelomice slaže:</p>
<p>- To je bitno, jer pobjedom bismo razbili famu Dinamove superiornosti u odnosu na nas. Sanjam da Dinamu postignem pogodak, iako je to nebitno u našem konačnom cilju.</p>
<p>Goce Stavrevski, koji je pod Kranjčarevim vodstvom u Kranjčevićevoj doživio pravi preporod, u svezi nedjeljne je utakmice s Dinamom posegnuo za čuvenom rečenicom:</p>
<p>- Najbitnije je da pobijedi - nogomet! Neka u ime toga budu pune tribine, a tko bude bolje neka pobijedi. U ovakvim susretima nije primarna trenutna forma.</p>
<p>Zlatko Kranjčar je proteklih dana zaokupljen izvjesnim problemima koji su do sada uglavnom zaobilazili Kranjčevićevu. Nije mu se do sada dogodilo da čak tri vrlo bitna igrača istodobno budu ozlijeđeni:</p>
<p>- Za Lovreka je sasvim izvjesno da u nedjelju neće igrati, što je objektivni hendikep. Srećom da će pouzdani Poldrugač ipak biti osposobljen, a neizvjesno je sa Šabićem. No, sretna je okolnost da Zagreb ima jaku klupu i nadam se da ćemo protiv Dinama ostati na visokoj razini vrijednosti i ambicija.</p>
<p>Kranjčar je već u petak znao sastav kojega će sučeliti Dinamu. Prvi put će izostaviti mladoga Ješea, jer »dečko je u stalnom pogonu pa zbog zamora pomalo gubi koncentraciju«, kaže Kranjčar. U sastav se vraća Osibov, koji je, po trenerovim riječima, dobro odigrao u srijedu u Šibeniku. Također će u vatru ponovno Brnjić, makar je u nedjelju protiv Pomorca bio neprimjetan. Zagreb će protiv Dinama zaigrati u ovome sastavu: Vasilj - Bulat, Stavrevski, Osibov, Verhas - Poldrugač, Duro; Franja, Brnjić; Hasančić - Olić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Vukovi« traže i petu pobjedu</p>
<p>Cibonini košarkaši imati će u Laškom (subota, 20 sati) najbolji mogući pokus za dva euroligaška gostovanja koje slijede </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Samo tri dana nakon euroligaške pobjede nad oostendeom, košarkaši Cibone VIP morati će potvrditi svoju reputaciju na gostovanju kod Pivovarne Laško (subota, 20 sati) u okviru petoga kola Goodyear lige. Cibona će u Sloeveniji tražiti i petu pobjedu u petome nastupu u regionalnoj ligi, a okršaj s Pivovarnom bit će i najbolji pokus za ono što Cibonu VIP čeka u na sljedeća gostovanja u Euroligi (Ural Great, Partizan).</p>
<p>Ako ste pomislili da će Cibona VIP imati lagani posao u Laškom, prevarali ste se. Pivovarna je izuzetno neugodan domaćin, a to je najbolje osjetila podgorička Budućnost koje u Laškom izvukla pobjedu tek u završnici utakmice.</p>
<p> Upsut, riječ je o sasvim solidnoj momčadi u kojoj su najbolji igrači slovenski reprezentativac Slavko Duščak, Amerikanac Tory Walker ispod obruča i Hrvat Ivan Vujičić. Vodi ih hrvatski stručnjak Predrag Kruščić, koji je svojevremeno naparvio solidan posao u Rijeci i Splitu. </p>
<p>Zacijelo će Kruščić Cibonu VIP dočekati sa zonskom obranom, s kojom su se košarkaši hrvatskoga prvaka i te kako namučili u utakmici posljednjega kola Eurolige s Oostendeom.</p>
<p> Trenirajući Split, Kruščić je posebno inzistirao na zonskoj obrani, a Ciboni će to biti sjajna prilika da uigra napad na takvu vrstu obrane. </p>
<p>Također, Neven Spahija će u utakmici u Laškom pokušati Cibonu odvesti na put stabiliziranja igre i dokazati da je je loše izdanje Cibone u proteklom tjednu bilo ipak samo trenutačno. </p>
<p> ></p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bowman: Igrao bih za hrvatsku reprezentaciju!</p>
<p>Calvin Bowman (24 godine, 206 cm) igra na poziciji krilnog centra, poziciji na kojoj je naša reprezentacija deficitarna</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Odlukom Fibe, od ovoga ljeta, u svakoj košarkaškoj reprezentaciji može nastupiti po jedan naturalizirani košarkaš pod uvjetom da prije toga nije nastupao za neku reprezentaciju.</p>
<p>Po posljednjim informacijama Makedonci obavljaju završne pregovore s američkim centrom Rodom Sellersom kako bi pojačao njihovu reprezentaciju za nastupajuće kvalifikacije za EP u Švedskoj 2003. godine. </p>
<p>Uzgred, Hrvatska baš prvu utakmicu kvalifikacija igra s Makedonijom, 21. studenoga u Križevcima. Od svih važnijih reprezentacija u Europi trenutačno samo njih četiri nemaju naturalizirane igrače: Jugoslavija, Rusija, Litva i - Hrvatska.</p>
<p>No, Hrvatska bi vrlo lako mogla imati jednoga naturaliziranoga igrača. Naime, Calvin Bowman (24 godine, 206 cm), ovosezonsko američko pojačanje Cibone VIP, na upit bi li možda zaigrao za našu reprezentaciju ponudio je zanimljiv odgovor:</p>
<p> - Zašto ne! Igranje za hrvatsku reprezentaciju bio bi još jedan način da napravim korak dalje u svojoj karijeri, čemu težim, kratko je prozborio Bowman, igrač na poziciji (krilni centar koji igra licem prema košu) koja je Hrvatskoj deficitirana.</p>
<p>Vrijedna informacija, poglavito što se stručnjaci slažu da je riječ o igraču koji će napraviti značajnu NBA karijeru. Hoće li doista dečko iz Brooklyna zaigrati za Hrvatsku?</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Lončarević zatvorio treninge</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - »Napokon smo se vratili u normalan život«. Tako Dinamov trener Ilija Lončarević ocjenjuje stanje njegove momčadi uoči nedjeljnoga prvenstvenog okršaja na stadionu u Maksimiru (17.30 sati), protiv gradskoga suparnika Zagreba, trenutačno vodeće momčadi domaćega prvenstva.</p>
<p> No, je li zaista tako, može li pobjeda maksimirskih nogometaša u posljednjoj utakmici u Velikoj, i to protiv praktički rezervne postave Kamen Ingrada u osmini finala domaćega Kupa, doista predstavljati baš takav psihološki uzlet? Istina je da je Dinamu nakon tri uzastopna poraza potrebna bilo kakva injekcija, u ovim sumornim maksimirskim vremenima, kada je klub u iznimno dubokoj krizi, traži se i najmanja zraka sunca. Zato se, eto, u Maksimiru toliko vesele pobjedi u Velikoj. No, to im doista nitko ne može zamjeriti, uostalom i Hajdukov se igrač Carević radovao pobjedonosnome pogotku protiv nižerazrednoga Dilja, također u Kupu, kao da je, u najmanju ruku, zatresao mrežu Barthezu na »Old Traffordu«.</p>
<p> No, Hajdukova je stvarnost kudikamo vedrija i, za razliku od Dinama, još uvijek drže priključak s vodećim dvojcem - Zagrebom i Varteksom. Dinamo je, s druge strane, odavno izgubio korak, točnije - izgubio ga je onoga trenutka kada je završena selekcija momčadi za aktualnu sezonu. I sam Lončarević je nedavno podvukao kako su šanse njegove momčadi za povratak u vrh ljestvice minimalne. No, uoči utakmice protiv Zagreba malo je promijenio »iskaz«:</p>
<p> - Eventualnom pobjedom u nedjelju osigurali bismo priključak pri vrhu.</p>
<p> Za nedjeljni je dvoboj upitan nastup braniča Boštjana Cesara, koji osjeća bol u stopalu, no vjerojatnije je da će ipak zaigrati. Sigurno je, međutim, da u obrambenome redu ovaj put neće biti ozlijeđenih Smoje i Drpića, koji ionako nema pravo nastupa zbog tri žuta kartona. Za tri mjesta u ofenzivnome redu konkuriraju četvorica igrača - Mikić, Abramović, Kranjčar i Zahora. Dinamo bi, tako, trebao zaigrati u sastavu: Butina - Landeka, Sedloski, Cesar, Polovanec - Jurić, Agić, Pilipović - Mikić, Zahora (Kranjčar); Abramović.</p>
<p> - Zagreb je cijelu jesen u usponu, figuriraju kao hit prvenstva i na nama je da to u nedjelju prekinemo, naglasio je Lončarević, čija je momčad, uzgred, u petak trenirala iza zatvorenih vrata. - Oni su odlično izbalansirana momčad, koja je imala svoje temelje i prije dovođenja pojačanja. Štoviše, svi igrači koji su došli u Kranjčevićevu, doista su pojačanja, a to je iznimno značajno za momčad koja želi velike domete, kazao je Lončarević. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Gračan skriva emocije</p>
<p>»Ljuti me kada pružim nekim igračima prigodu, a oni se ne potrude nametnuti. Na kraju smo se istrošili i fizički i psihički«, veli trener Gračan nakon 2-1 pobjede u Kupu protiv Dilja </p>
<p>SPLIT, 26. listopada</p>
<p> - Nogometaši Hajduka ponovo su se provukli u Kup, u eliminiravši trećeligašku momčad Dilj u Vinkovcima 2-1. Hajduk je tako došao do četvrtfinala Kupa. Kao i prošlog tjedna protiv Podravine u Ludbregu »bijeli« su se mučili, ali su izbjegli ispadanje iz natjecanja. Kada se trijumfa zaboravlja se kvaliteta igre i način kako se izbori prolaz, pa makar bio i protiv trećeligaša. </p>
<p>Trener Hajduka Nenad Gračan uspješno skriva emocije, pa niti nakon Vinkovaca neće puno pričati o kvaliteti izvedbe. Pružio je prigodu igračima koji u dosadašnjem dijelu sezone nisu često igrali. Isti ga sigurno nisu oduševili. Zapamitit će Gračan tko je kako igrao, te će kazati: </p>
<p>- Ljuti me kada pružim nekim igračima prigodu, a oni se ne potrude nametnuti, pokazati mi da mogu s njima ozbiljno računati i u prvenstvenim ogledima. Na kraju smo se istrošili i fizički i psihički. Morao sam uvesti u igru Srnu, Carevića i Deranju, a mislio sam ih odmoriti za nedjeljnu utakmicu u Velikoj, protiv Kamen Ingrada. </p>
<p>- Hajdukovci su se provukli zahvaljujući pogotku Maria Carevića u 80. minuti, a utakmicu će ostati upamćena po tome što je Hajduk preokrenuo rezultat s desetoricom igrača. Naime, kod 0-1 u 15. minuti isključen je Dmitrij Radčenko. Dvoboj s trećeligašem Diljem prisjetio nas je na davne eksperimente Tomislava Ivića sa sjajnom generacijom Hajduka iz sedamdesetih godina, kada je u prijateljskim utakmicama protiv bitno slabijih momčadi igrao s jednim igračem manje. Ali i na Ćiru Blaževića koji je tijekom dvoboja Dinamo - Šibenik u Žrnovnici bio ljut na Gorana Vlaovića i potjerao ga s travnjaka, te »modre« ostavio s desetoricom. </p>
<p>»Bijeli« su dan poslije utakmice iz Vinkovaca otišli u Vukovar gdje su na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položili vijenac, te na obali Dunava položili cvijeće ispod Dunavskog križa.</p>
<p> Sljedećeg tjedna potpisivati će se novi ugovori. Nakon Vukovića, Andrića i Srna, na redu su Deranja, Sablić, Miladin, Puljiz i Bošnjak. Nakon višetjednih pregovora Hajduk i Deranja su popustili. Tako je Deranja pristao na 100 tisuća njemačkih maraka godišnje, a vjernost će potpisati na tri godine. Dogovoreno je da njegov budući transfer ne smije biti manji od tri milijuna njemačkih maraka. Ako se neće dobiti navedeni iznosa onda će sav novac pripasti Hajduku. Ako se nađu bogatiji i izdašniji novi poslodavci i ako bi transfer išao poviše tri milijuna njemačkih maraka postoje dvije klauzule: sve do šest milijuna pripada Deranji, dok se, eventualno, iznos preko šest dijeli pola pola. </p>
<p>Sve je dogovoreno i s Ivanom Bošnjakom, on će za jednu godinu vjernosti dobiti 120 tisuća njemačkih maraka, a transfer se dijeli 60-40% u korist Hajduka. Zasad je ostao problem s Darkom Miladinom koji se oporavlja od prijeloma noge, te traži od kluba da mu kaže koliko košta ispisnica, jer, navodno, ima inozemnu ponudu... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Gledamo snimku i jaučemo!»«</p>
<p>Ćiro Blažević silno se boji uzvrata protiv Emiraćana sljedeće srijede, ističući kako osjeća strah »zbog nevjerojatnih promašaja svojih nogmetaša«</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Iranska nogometna reprezentacija koju vodi naš Ćiro Blažević pobijedila je u Teheranu, u prvoj utakmici dodatnih kvalifikacija za SP dogodine, Ujedinjene Arapske Emirate sa 1-0. Uzvrat se igra sljedeće srijede u Abu Dabiju. Pobjednik tog dvoboja igrat će u završnoj rundi kvalifikacija protiv Republike Irske. </p>
<p>Iranci su odigrali možda i najbolju utakmicu tijekom cijelih kvalifikacija. Međutim, do izražaja je iznova došla kronična neefikasnost iranskih napadača.</p>
<p>- Još uvijek ne vjerujemo što smo promašili. Evo, baš gledamo snimku Ćiro i ja i zajedno jaučemo..., rekao nam je Blaževićev pomoćnik Branko Ivanković dan nakon dvoboja protiv Emiraćana.</p>
<p>- Doista smo sjajno igrali. Ipak, mislim da u uzvratu postoji određena opasnost, nastavio je Ivanković. - Emiraćani su opasni, imaju dva sjajna šutera iz daljine. Nas još uvijek muči to što nemamo pravog strijelca. Pokušavamo tu nešto učiniti, mijenjamo i modificiramo sastav, Karimi je sjajn igrač. Ali, pravog strijelca nemamo. </p>
<p>Blažević je doista zabrinut nakon minimalne pobjede.</p>
<p>- Lopta je kurva, bojim se da nam se ne bi osvetila. Koliko smo prilika promašili, ni sada mi ne ide u glavu iz kojih smo sve situacija promašivali vrata. Jako se bojim uzvrata. Očito je da je iranska reprezentacija naučila igrati pravi nogomet, nogomet koji spada u svjetski vrh. Ali, svaka momčad mora imati jednog strijelca, a mi to očito nemamo. Optimist sam ako ćemo igrati protiv irske reprezentacije. Gledao nas je irski izbornik Mick McCarthy sa svoja dva asistenta. Imao je što vidjeti. No, samo da prođemo Emirate, jako se bojim. Toliko naših promašaja mora nam se osvetiti. Mučim se ovdje, nikako da sve ovo uspješno završim. Samo da ne umrem, rekao je Blažević.</p>
<p>Irski izbornik McCarthy nakon utakmice je izjavio kako je bilo evidnetno i na tavnjaku da je Iran jača momčad, te da bi za njega bilo veliko iznenađenje ne prođe li Iran dalje. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Barić odredio Austrijance za Izrael</p>
<p>TEL AVIV, 26. listopada</p>
<p> - Hrvatski trener na mjestu izbornika austrijske reprezentacije Otto Barić objavio je danas popis igrača na koje računa za izlučni ogled SP 2002. protiv Izraela u Tel Avivu 27. listopada. Suočen s odbijanjem devetorice igrača da putuju u Izrael, Barić je imao dodatne tegobe, jer je Markus Weissenberger dobio gripu, Michael Baur i Thomas Flogel su suspendirani, dok je Martin Stranzl ozlijeđen. Podsjetimo, put u Izrael su odbili Harald Cerny (1860 München), Martin Hiden, Christian Mayrleb (Austria Beč), Roland Kirchler, Robert Ibertsberger, Walter Kogler, Alfred Hoertnagl i Edi Glieder (FC Tirol), Günther Neukirchner (Sturm Graz) i Dietmar Kuehbauer (VfL Wolfsburg). Evo Barićeva popisa:</p>
<p>Vratari: Franz Wohlfahrt (Austria Beč), Alexander Manninger (Fiorentina/Ita), Roland Goriupp (FC Kärnten); obrana: Markus Hiden (Rapid Beč), Thomas Winklhofer (Sarrbrücken/Njem), Gilbert Prilasnig (Aris Solun/Grč), Ferdinand Feldhofer (Sturm Graz), Robert Golemac (SW Bregenz), Zeljko Vukovic (FC Kärnten); vezni red: Andreas Herzog (Werder Bremen/Njem), Gerald Strafner (Sturm Graz), Stefan Lexa (Unterhaching/Njem), Richard Kitzbichler (SV Salzburg), Markus Schopp (Brescia/Ita), Gerd Wimmer (Eintracht/Njem), Jürgen Leitner (Xanthi/Grč), Roland Kollmann (Twente/Niz); napad: Ivica Vastić (Sturm Graz), Mario Haas (Sturm Graz), Roman Wallner (Rapid Beč). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tamara preko Azijatkinja do polufinala </p>
<p>U polufinalu Tamaru Boroš očekuje meč s još jednom odličnom azijskom stolnotenisačicom, Kineskinjom Bai Yang, preko koje će pokušati dohvatiti finale s pobjednicom meča Zhang Yining - Ryu Ji Hye.</p>
<p>ROTTERDAM, 26. listopada</p>
<p> - Baš kao i prošlog tjedna na Pro Touru u Njemačkoj, Tamara Boroš je bez većih problema stigla i do polufinala Otvorenog prvenstva Nizozemske. U petak su »stradale« dvije Azijatkinje. Luksemburška Kineskinja Ni Xia Lian (16. na svjetskoj ljestvici), nekadašnja europska prvakinja, a prije toga i svjetska prvakinja u reprezentaciji Kine, nije imala ni dovoljno snage ni svježine da bi ozbiljno zaprijetila našoj najboljoj igračici. Prva dva seta njihovog meča u 3. kolu još su i bila donekle zanimljiva, da bi se nakon toga sve pretvorilo u Tamarinu ekshibiciju za čistih 4-0. </p>
<p>Znatno teže je, prema očekivanju, bilo u četvrtfinalu protiv odlične korejske stolnotenisačice Kim Moo Kyo, 19. igračice svijeta. Korejka je dobila prvi i šesti set, u petom je ozbiljno prijetila, no u konačnici su Tamarini top-spinovi bili prejaki za Kim, pa je Boroš sa 4-2 prošla u polufinale.</p>
<p>U polufinalu Tamaru očekuje meč s još jednom odličnom azijskom stolnotenisačicom, Kineskinjom Bai Yang (25. na svijetu), preko koje će u subotu navečer pokušati dohvatiti finale s pobjednicom meča Zhang Yining - Ryu Ji Hye. </p>
<p>• Rezultati, stolnotenisačice, 3. kolo: BOROŠ (HRV) - Ni Xia (Lux) 12-10, 11-8, 11-3, 11-2; četvrtfinale, pojedinačno: BOROŠ (HRV) - Kim Moo Kyo (Kor) 8-11, 11-5, 11-3, 14-12, 8-11, 11-5; parovi, 2. kolo: BOROŠ (HRV), Steff (Rum) - Li, Yan (Niz) 8-11, 13-11, 11-8, 12-10. ></p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Bit će ovo sezona Ivice Kostelića!«</p>
<p>Ivica je stvarno odličan i mogao bi biti dobro plasiran već u nedjelju, iako veleslalom ne vozi tako dobro kao slalom. Imat će visoki startni broj, negdje oko broja 65, no staza je ovdje tvrda i jako dobro pripremljena, pa neće biti bez šansi, procjenjuje Pavlek</p>
<p>SÖLDEN/ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - U odsustvu Janice Kostelić i Hermanna Maiera, pažnja ljubitelja skijanja na startu skijaške sezone bit će usmjerena prema drugim skijašicama i skijašima. Kada je riječ o hrvatskom skijanju, u glavnim će ulogama na otvorenju Svjetskog kupa u austrijskom Söldenu biti Nika Fleiss i Ivica Kostelić. Kada je o Ivici Kostelić i njegovim mogućnostima riječ, veliki optimisti su svi, uključujući i direktora hrvatske skijaške reprezentacije, Vedran Pavlek:</p>
<p>- Ivica se odlično osjeća. Dobro je trenirao, konačno je potpuno zdrav i, rekao bih, »nabrijan«. Obavili smo neke preventivne zdravstvene preglede i oni pokazuju kako je njegov oporavak izvanredan. Mislim da ima velike šanse za dobar plasman u svim utrkama koje će voziti i ovo bi mogla biti njegova sezona. Samo da ostane zdrav!</p>
<p>• Priča se da je na treninzima jednak ili bolji od skijaša iz Skandinavije i Slovenije. Koliko u tome ima istine?</p>
<p>- To je istina. Stvarno je odličan i mogao bi biti dobro plasiran već u nedjelju, iako veleslalom ne vozi tako dobro kao slalom. Imat će visoki startni broj, negdje oko broja 65, no staza je ovdje tvrda i jako dobro pripremljena, pa neće biti bez šansi.</p>
<p>• I Nika Fleiss je još uvijek puno bolja u slalomu nego li u veleslalomu. Osim toga, u subotu će prvi puta voziti veleslalom u Svjetskom kupu.</p>
<p>- Njoj je tek 16 godina, svi znamo koliko je velik talenat i potencijal. Doveli smo je u Sölden kako bi razbila početni strah od Svjetskog kupa i privikla se na ozračje »bijelog cirkusa«. Stjecajem okolnosti, ona je trenutno naša prva skijašica, no i Janica se dobro oporavlja, pa ju očekujemo na snijegu već 5. studenoga.</p>
<p>• Postoji li mogućnost da se zbog sigurnosnih razloga otkaže američka turneja Svjetskog kupa?</p>
<p>- Zasada nema govora o tome i svi se primpremaju za odlazak u SAD. Bit će ovih dana, vjerojatno, još razgovora o tome, no ni u jednom trenutku to nije bila službena opcija.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Janičina ozljeda posljedica ekstremnog naprezanja«</p>
<p>Janica je vrhunska sportašica, koja uvijek ide do kraja, a kod takvih ekstremnih napreznanja zdravlje se narušava i pitanje je samo osobne izdržljivosti i sreće da se prođe sa što manjom ozljedom« / »Savjetovao sam Ivaniševiću da ne operira rame želi li igrati vrhunski tenis. Mora samo smanjiti broj turnira i obavljati fizikalnu terapiju. Talijan Andrea Gaudenzi je obavio baš takvu operaciju i nije mogao više igrati kvalitetno«, kaže dr. Matutinović </p>
<p>SPLIT, 26. listopada</p>
<p> - Dr. Željko Matutinović, specijalist ortoped, voditelj je Odjela ortopedije Kliničke bolnica Split i inicijator je osnivanja odsjeka za sportsku traumu. Dr. Matutinović je cijeli svoj život vezan za sport, njegov otac Pero osnivač je vaterpolskog kluba Mornar u Splitu i šibenskog Solarisa, a brat Dragan je uspješni vaterpolski trener, sada u Pescari. Željko se okušao u sportu, vaterpolu, ali kada je uvidio da mu žuta lopta ne leži najbolje uhvatio se knjige, završio medicinu, specijalizirao ortopediju, te ostao blizu sporta. </p>
<p>• Počinje skijaška sezona, a najbolja svjetska skijašica Janica Kostelić i dalje je na rehabilitaciji, umjesto na skijama. Što znate o Janičinoj ozljedi? </p>
<p>- Vrlo delikatno pitanje. Ona vozi do kraja, vrhunska je sportašica, a kod takvih ekstremnih napreznanja zdravlje se narušava i pitanje je samo osobne izdržljivosti i sreće da se prođe sa što manjom ozljedom. U vrhunskom skijanju malo je koji skijaš ili skijašica vozio pet godina, a da nije napravio barem jednu artroskopiju. No, uglavnom svi voze dalje, brzo se vraćaju na stazu.</p>
<p>• Pregledali ste i Gorana Ivaniševića i što ste mu sugerirali vezano za njegovo rame?</p>
<p>- Kod Janice imamo sindrom prenaprezanja, a kod Ivaniševića sraza. Kod serviranja dodiruju se kosti, stvara se vapno i to je bolno. Savjetovao sam mu da ne operira rame želi li igrati vrhunski tenis. Mora samo smanjiti broj turnira i obavljati fizikalnu terapiju. Talijan Andrea Gaudenzi je obavio baš takvu operaciju i nije mogao više igrati kvalitetno. Vjerovatno će me Ivanišević i poslušati jer se boji operacije.</p>
<p> • Koja je uloga sportskog odjela ortopedije?</p>
<p>- Mi smo organizirali klinički dio sportske medicine, što znači da liječimo sve sportske ozljede bilo konzervativnim ili operativnim putem. U organizacijskom smislu imamo ambulantu za prihvaćanje sportaša, koja radi dva puta tjedno, te odjel koji rješava konkretno liječenje, a to znači operaciju. I na kraju, dr. Matijašević i dr. Pivalica pomažu kod rehabilitacije. Uglavnom obavljamo artroskopiju. To vam je gledanje u zglob, a pomoću instrumentarija obavljamo zahvate. Takva je operacija zatvorenog tipa i opravak je mnogo brži nego da se sportašu napravi nekakv veći rez. Važno je napomenuti da sportski odjel, zahvaljujući ravnatelju dr. Dinku Miriću, ulazi u sistematizaciju i statut splitske bolnice, kaže dr. Matutinović. </p>
<p>• Kako je došlo do bliske suradnje s Hajdukom?</p>
<p> - Započeli smo našu organizaciju preko Hajduka. Ne treba pojašnjavati što znači Hajduk, a Hajduk je, pak, prepoznao korisnost ovog odjela. Našao sam jednog istomišljenika, velikog entuzijasta i znalca dr. Fabijana Čukelja, koji je profesionalno vezan s klubom. Čukelj je specijalist opće kirurgije, sada specijalizira ortopediju, a moram kazati da je izvanredno organizirao liječničku službu na Poljudu i naša suradnja je sasvim logična. No, mi nismo samo Hajdukov servis već svih sportaša ovog područja, ali je sasvim logično bilo da se započne s Hajdukom. Moram kazati da je kod nas prije otprilike mjesec dana bio i Goran Ivanišević, kada je imao problema sa stopalom. </p>
<p>• Ima li u Hrvatskoj još ovakvih sportskih odjela? </p>
<p>- Ne bih htio pogriješiti, ali mislim da ovako organiziranih nema. U Lovranu je dr. Nemec, svjetski poznat po artroskopiji, ali nisam siguran da su u Lovranu organizirani na ovakav način. Mi ćemo surađivati s dr. Nemecom, a on će, 9. studenoga kada se u Splitu igra je utakmica mladih nogometnih reprezentacija Hrvatske i Češke, obaviti kod nas u bolnici dvije demonstracijske artroskopije, te ćemo održati okrugli stol s temom o sportskim ozljedama i pokušat ćemo pronaći donatore da bi se mogli opremiti s boljom aparaturom. </p>
<p>• Pojasnite razliku između vašeg odjela i poliklinike somatopeda Stanislava Peharca? </p>
<p>- Peharec nije doktor, on je tek treća faza kod ozlijeđenih sportaša. Peharec se bavi rehabilitacijom, ima fantastičnu opremu, izvrstan je menedžer i on zna svoj posao u rehabilitaciju i ne želim ga omalovažavati, ali nije liječnik.</p>
<p>• Hoće li vaš brat Dragan postati trener vaterpolske reprezentacije Hrvatske? </p>
<p>- Teška je to tema, koja nadilazi pitanja je li izbornik ovaj ili onaj. Problem je u organizaciji, koja je nadživila samu sebe.</p>
<p> Nisam ja prvi koji to govori, ali treba mijenjati ljude i način funkcioniranja. Nije lako govoriti o nekom bliskom. Ipak, lako je uspoređivati.</p>
<p> Đuho za sada ima uspjehe sa svojim klubom Jugom, a Dragan Matutinović ima iza sebe dvadesetak godina rada i desetak medalja. Dragan je bio uspješan i s klubovima i s reprezentacijom Španjolske. Pitanje je što se traži? Ponavljam važna je organizacija, koja bi okupila sve ljude, koji znaju, mogu i žele se ozbiljno baviti vaterpolom, zaključio je dr. Matutinović.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zadar plaća što igrači igraju za sebe</p>
<p>Toliko potreban sustav igre u zadarskoj je momčadi nemoguće provoditi sve dok u momčadi postoje igrači koji igraju neku svoju utakmicu i ne misle o drugima. </p>
<p>ZADAR, 26. listopada</p>
<p> - Tko zna kad će sljedeći put košarkaši Zadra biti tako blizu pobjede protiv madridskog Reala, kao što su bili u dvoboju 3. kola skupine C Eurolige. Real je pobijedio Zadar 81-73, no teže nego što se očekivalo.</p>
<p>Zbog nepostojanja sustava igre Zadrani su se nerijetko upuštali u solo dionice koje nisu dobro ispadale. Posebice se to odnosi na igru u drugoj četvrtini u kojoj je kvaliteta i iskustvo Realovih igrača bilo presudno. Aleksandar Đorđević, Alberto Herreros i Dragan Vukčević na vanjskim pozicijama, te centri Dragan Tarlač i Eric Struelens sebi nisu mogli dozvoliti madridsku priču u kojoj ih je iznenadila i porazila slovenska Krka. </p>
<p>- Mogli smo čak i dobiti utakmicu. Kod minus tri pogotka smo propustili prigodu za izjednačenje, ali poraz je rezultat tri crne minute u drugoj četvrtini kad su gosti otišli na 15 koševa razlike. Nakon toga trebalo se trošiti mnogo snage da bismo se vratili, što nam protiv jakog sastava kakav je Real nije uspjelo, kazao je trener Zadra, Petar Popović.</p>
<p>Vjerojatno je i Popović svjestan da je i prije i nakon te četvrtine trebalo mukotrpno raditi za pobjedu, ali kako kad su gosti skakački bili superiorniji, a u šutu racionalniji?!</p>
<p>- Real je kvalitetniji sastav, posebice pod koševima i Zadar je mogao pokušati nešto jedino razbijanjem igre. No, njihova igra ima sustav i onda se vidi sva kvaliteta Reala. Osim toga, Real ima mnogo veći izbor igrača, komentirao je Dino Rađa, nekadašnji igrač Zadra.</p>
<p>Sustav kojeg spominje Rađa u zadarskoj je momčadi nemoguće provoditi sve dok u momčadi postoje igrači koji igraju neku svoju utakmicu i ne misle o drugima. Amerikanac Rumeal Robinson najbolji je primjer kako izgleda nediscipliniran košarkaš. Može li trener Popović uopće kontrolirati Amerikanca koji očito ne priznaje zakone kolektivne igre, koji puca kad hoće, dodaje tko mu sve svidi, dok rezultat, uglavnom, pati.</p>
<p>Ispod svih očekivanja bila je igra Davora Marcelića, koji nikako nije mogao uhvatiti ritam, posebice u šutu, dok je u obrani imao velikih problema se Herrerosom. Marcelić i Robinson trebali bi biti glavni igrači, a kad njih dvojica nisu na toj razini, logičnim se čini slabija igra Zadra.</p>
<p>Nažalost, košarkaški dvoboj u Jazinama nije mogao proći bez zasipanja parketa novčićima i ostalim malim projektilima, što i nije bila lijepa slika.</p>
<p>- Ponajprije trebamo biti zadovoljni što smo pobijedili, a potom sretni što nitko od nas nije ozlijeđen, ljutito je nakon utakmice zborio gostujući trener Sergio Scariolo.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Bin Laden je do minijaturnih nuklearnih bombi došao uz pomoć Čečena</p>
<p>Bombe su načinjene od materijala ukradenog iz ruskih nuklearnih pogona nakon raspada Sovjetskog Saveza / Navodno su Bin Ladenovi ljudi za njih Čečenima platili 30 milijuna dolara u gotovom i dvije tone heroina koji preprodan na Zapadu vrijedi 700 milijuna dolara</p>
<p>LONDON, 26. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Već nekoliko godina Bin Ladenovi agenti na sve načine pokušavaju doći do nuklearnih sustava kojima bi izveli svoje napade na Zapad. Dobro obaviješteni izvor na koji se poziva Times tvrdi da je Bin Laden uspio prikupiti »zastrašujuću« zbirku oružja masovnog uništenja, ali da ne raspolaže oružjem kojim bi mogao lansirati pravi nuklearni napad.</p>
<p> No zato posjeduje radioaktivni materijal, pomoću kojeg bi dosta lako mogao izraditi takozvanu »prljavu bombu«. Ona se ne bi oslanjala na lančanu reakciju, nego bi nuklearni materijal jednostavno raspršila po okolišu, upotrebom jakog eksploziva. </p>
<p>Premda primitivno, takvo sredstvo moglo bi, računaju neki, usmrtiti i do 2000 osoba, te ozračiti dodatne tisuće i tisuće ljudi. </p>
<p>Jedna takva »prljava bomba« bila bi dovoljna da kontaminira prilično veliko područje - pogotovo ako se napad izvede u gradu. Ona bi smrtonosne radioaktivne čestice razbacala na širokom području, pa bi čitava ta zona dugo bila nepogodna za stanovanje. Za izradu »prljave bombe« dovoljan bi bio sandučić napunjen eksplozivom, te nuklearnim materijalom poput istrošenog goriva iz nuklearne elektrane. </p>
<p>Još 1993. jedan je bliski Bin Ladenov suradnik, Jamal al-Fadi pokušao u Sudanu nabaviti obogaćeni uran. Njemačka televizija javila je pak nedavno da se Al Qaida pokušala domoći nuklearnog materijala preko ruske mafije, ali je transakciju koja se trebala obaviti u Pragu, osujetila policija. Ovog tjedna uhićena su u Pakistanu dvojica nuklearnih znanstvenika, za koje se sumnjalo da surađuju s Bin Ladenu bliskim afganistanskim talibanima. </p>
<p>Premda većina promatrača tvrdi da Osama bin Laden nema pravu nuklearnu bombu, neki drže da on raspolaže barem minijaturnim izdanjem spomenutog oružja. U svojoj knjizi o Bin Ladenu, »Čovjek koji je proglasio rat Americi«, autor Yossef Bodansky tvrdi, pozivajući se na ruske i arapske obavještajne izvore, da su binladenovci kupili više minijaturnih nuklearnih bombi, ne većih od kovčega, preko Čečena. Bombe su načinjene od materijala otuđenog iz ruskih nuklearnih pogona nakon raspada Sovjetskog Saveza. Navodno su Bin Ladenovi ljudi za njih Čečenima platili 30 milijuna dolara u gotovom i dvije tone heroina koji preprodan na Zapadu vrijedi 700 milijuna dolara. </p>
<p>Ukoliko teza da Bin Laden raspolaže malim nuklearnim »bombama u kovčegu« nije točna, dovoljno straši već i pomisao da on ima nuklearni materijal, potreban za izradu primitivne »prljave bombe«. </p>
<p>Vijest da Bin Laden ima nuklearni materijal objašnjava brzinu kojom je Amerika krenula u obračun s njime. Ta vijest objašnjava možda i dublje značenje opomena koje su izrekli američki predsjednik George W. Bush i britanski premijer Tony Blair: kako bi Bin Laden, da može, počinio i gore stvari nego što je nedavni samoubilački udar terorista na New York i Washington.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Britanski vojni šef potvrdio slanje specijalaca u Afganistan </p>
<p>Vrhovni zapovjednik britanskih vojnih snaga, admiral sir Michael Boyce, smatra da će u Afganistan morati biti upućene vojne trupe, sa zadatkom da pronađu Osamu bin Ladena i unište njegovu terorističku organizaciju Al Qaida. U intervjuu koji prenosi International Herald Tribune, rekao je da bi takve operacije mogle potrajati danima ili tjednima. </p>
<p>Boyce je također otkrio da je prošlog tjedna putovao u Tampu na Floridi, gdje se sastao sa šefom američke Središnje Komande, generalom Tommyjem Franksom, vojnim zapovjednikom američke operacije u Afganistanu. Boyce, koji je također posjetio Pentagon, tvrdi da britanska strana daje svoj udio u vojnom planiranju operacija u Afganistanu. Do sada su na Afganistan ispaljene krstareće rakete s britanskih podmornica, a britanski avioni-tankeri sudjelovali su u punjenju američkih mlažnjaka u zraku. </p>
<p>Admiral Boyce potvrdio je da se razmatra »paket« kopnenih snaga koje će Britanija ustupiti za afganistansku operaciju. Radi se o zračnim i vodenim komandosima, te padobrancima i marincima. Komandosi se mogu koristiti za brze upade u Afganistan koji traju nekoliko sati. No moguće su i duže tajne operacije koje bi zahtijevale da specijalci ostanu u Afganistanu danima ili tjednima, tragajući za bin Ladenom. </p>
<p>Britanija je spremna uputiti i borbene avione pod uvjetom da neka od zemalja u susjedstvu Afganistana ustupi svoj teritorij za njihovo polijetanje, kazao je Boyce. Britanija također kani u Arapskom moru zadržati svoj nosač aviona »Illustrious« koji je sudjelovao u nedavnim velikim vojnim vježbama u Omanu.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tragovi antraksa i u zgradi CIA-e</p>
<p>WASHINGTON, 26. listopada</p>
<p> - Tragovi antraksa pronađeni su u odjelu CIA-e za distribuciju pošte, pa je cijela zgrada zatvorena, priopćio je u petak glasnogovornik CIA-e. »Rezultati ispitivanja u četvrtak potvrdili su da su u spomenutom uredu pronađeni tragovi antraksa«, rekao je glasnogovornik, objasnivši kako je pronađena količina »medicinski potpuno beznačajna« te da je zgrada zatvorena kako bi se sve provjerilo i dezinficiralo.</p>
<p>Odjel se nalazi na lokaciji CIA-e u Langleyu, u saveznoj državi Virginiji, ali je odvojen od glavne zgrade obavještajne agencije. U Sjedinjenim je Državama od antraksa dosad preminulo troje ljudi.</p>
<p>Istodobno, u dva glavna poštanska centra za razvrstavanje pisama u Washingtonu od četvrtka sve pošiljke prolaze kroz rendgenske aparate kako bi se zračenjem ubile spore bedrenice, objavio je gradonačelnik američkog glavnog grada Anthony Williams. No nije mogao reći koliko sigurnosti pruža zračenje pisama.</p>
<p> Uprava američkih pošta (USPS) već nekoliko dana pokušava pronaći pouzdani način dekontaminacije pisama i drugih pošiljki. Nuđena su različita rješenja - od mikrovalnog zagrijavanja do laserskog i elektromagnetskog zračenja. Svaki od dosad predloženih sustava ima nekih nedostataka, a najboljim rješenjem čini se lasersko i rendgensko zračenje.</p>
<p>Predstavnica USPS-a Deborah Willhite izjavila je da će rendgenska i laserska oprema biti nabavljena za oko 400 distribucijskih poštanskih centara u SAD. Prvi na redu bit će uredi u Merrifieldu i Dullesu (Virginia), Gaithersburgu, Waldorfu, Calvertu, Baltimoreu i Fredericku (Maryland), Monmouthu (New Jersey) i centri Bronx i Queens u New Yorku. U njima bi novi uređaji mogli biti postavljeni za otprilike pet tjedana. Willhite je najavila da će oko pola milijuna američkih poštara koji rade na razvrstavanju pošiljki dobiti zaštitne maske i rukavice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Mesić: Tranzicija ne smije postati trajno stanje </p>
<p>Upozorio je kako bi negativni učinci koji prate tranziciju u nekim sredinama mogli stvoriti uvjete za povratak totalitarizma / Clinton: SAD neosjetljiv na probleme drugih </p>
<p>MADRID, 26. listopada</p>
<p> - »Zemlje u tranziciji ovisne su o pomoći razvijenih demokracija u ključnom razdoblju svoga razvoja. No, ta pomoć - da bi bila uspješna - mora izbjegavati jednoobrazne modele i recepte i uvažavati specifičnosti zemlje«, istaknuo je u petak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u govoru na Konferenciji o demokratskoj tranziciji i konsolidaciji u Madridu. »Mi trebamo, tražimo, očekujemo i prihvaćamo pomoć razvijenih demokracija«, rekao je predsjednik Mesić govoreći o teškoćama vezanima uz izgradnju demokratskog sustava nakon polustoljetnog iskustva komunističkih diktatura. </p>
<p>Uputio je i dobronamjerno upozorenje rekavši kako se nude i »jednoobrazni modeli« koji ne vode računa o socijalnim i kulturnim specifičnostima. »Klišeji neće donijeti uspjeh«, istaknuo je Mesić i dodao kako se ne smije dopustiti da »tranzicija postane trajnim stanjem ili nekom vrstom ovisnosti«.</p>
<p>Naglasio je važnost pružanja djelotvorne pomoći u razvoju i učvršćenju demokracije u tranzicijskim zemljama. U tom kontekstu upozorio je kako nije nemoguće zamisliti da kolektivni zaborav i negativni učinci koji prate tranziciju u nekim sredinama stvore uvjete za povratak totalitarnog režima, koji više ne bi bio komunistički, ali jednako poguban. </p>
<p>Slično je upozorenje prethodno uputio predsjedatelj inauguralne sjednice, bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, rekavši da pod demokratskim sloganima još ima autoritarnih režima među tranzicijskim zemljama, koji demokraciji osporavaju djelotvornost.</p>
<p>U četvrtak navečer, nakon što je Konferencija otvorena, na svečanoj večeri za okupljene šefove država i vlada govorili su Gorbačov i bivši američki predsjednik Bill Clinton. </p>
<p>Demokratizacija je jedini način na koji se može ostvariti daljnji napredak u svijetu, rekao je Clinton i ocijenio da su napadi od 11. rujna bacili novo svjetlo na značenje ovisnosti među državama. Također je ustvrdio da je SAD premalo osjetljiv na probleme drugih zemalja, posebno onih u tranziciji.</p>
<p> Na skupu u Madridu, u organizaciji španjolske nevladine Zaklade za međunarodne odnose i dijalog - FRIDE i Zaklade Gorbačov, okupilo se 14 šefova država ili vlada i 18 bivših državnika iz 32 zemlje Europe, Afrike, Azije i Latinske Amerike, većinom iz zemalja s mladim demokracijama.</p>
<p>Većina njih upozorila je na izazove s kojima se u procesu učvršćenja demokracije suočavaju njihove zemlje, kao što su korupcija, kriminal i nerazvijenost. Istodobno, zauzeli su se za zajedničko djelovanje na uspostavi pravednijega i stabilnijega međunarodnog poretka i daljoj demokratizaciji kao jamstvu obrane od globalnih prijetnji, kao što je teroristička prijetnja. Sudionici skupa prihvatili su i deklaraciju u kojoj su oštro osudili terorizam, te priznali legitimnost obrane protiv svih njegovih oblika. U deklaraciji se naglašava kako se »ne radi o ratu između kultura ili religija, već o borbi protiv terorističkog fanatizma nekolicine«.</p>
<p>Sudionici konferenciji iskoristit će boravak u Madridu i za bilateralne kontakte. Predsjednik Mesić sastaje se sa španjolskim premijerom Joseom Marijom Aznarom, čija zemlja 1. siječnja 2002. preuzima predsjedanje u EU, a u subotu ga treba primiti kralj Juan Carlos. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Menemovi suradnici pred skrivenim kamerama priznali mutne poslove</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Arhitekt Alberto Rossi koji je obavljao brojne poslove za bivšeg argentinskog predsjednika Carlosa Menema predao se sudu u četvrtak, nakon 20 dana skrivanja, javljaju argentinski mediji. Njegovo je uhićenje zatražio savezni sudac Jorge Urso koji istražuje slučaj nezakonite prodaje argentinskog oružja Ekvadoru i Hrvatskoj, između 1991. i 1995.</p>
<p>Rossi je u vrijeme Menemove desetogodišnje vladavine (1990.-2000.), kao čovjek od povjerenja obnavljao rezidenciju šefa države Olivos, u kojoj sada živi predsjednik Fernando de la Rúa. Također je radio na obnovi predsjedničke palače Casa Rosada u Buenos Airesu, a sudjelovao je i u ostalim privatnim projektima koje je naručivao Menem. Najsporniji takav objekt na kojemu je radio »Menemov arhitekt« je avionska pista u Anillacu, nedaleko Menemove ladanjske kuće Rosadita u pokrajini Rioji, koja je stajala više od milijun američkih dolara. </p>
<p>Sudac Urso izdao je nalog za uhićenje nakon što su Rossi i dvojica njegovih partnera Angel Ramini i Antonio Aguirre pred skrivenim kamerama jednog televizijskog istraživačkog tima priznali da imaju veze s dva najveća skandala iz Menemova doba. To su prodaja oružja Hrvatskoj i Ekvadoru unatoč embarga UN-a, te krijumčarenje zlata u SAD. Angel Ramini priznao je da vlasnik tvrtke Express Cargas, koja je prevozila oružje i streljivo u Ekvador 1995., a umiješana je i u prodaju oružja Hrvatskoj. Ramini je, ne znajući da ga snima skrivena kamera, potvrdio da je znao kako je riječ o nezakonitoj transakciji. Oglasio se i Menem koji je potvrdio da je Rossi njegov prijatelj. Bivši je predsjednik optužio suca Ursa da protiv njega vodi »montirani politički proces«. U međuvremenu je i švicarsko pravosuđe potvrdilo da je Menem otvorio račun u jednoj ženevskoj banci na ime članova svoje obitelji, apretpostavlja se upravo za pohranu novca dobivenog tajnom prodajom oružja. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Jedan naš, dva njihova</p>
<p>Splitsko-makarski nadbiskup msgr. Frane Franić tekstovima od 29. rujna 1996. godine pod naslovom »Htio sam potaknuti braću i kolege« prvi je put donio jasnu poruku hrvatskim katoličkim svećenicima:</p>
<p> »Napominjem ipak da sam svojim intervjuom mislio da mogu potaknuti svoje kolege i braću biskupe, članove Hrvatske biskupske konferencije da dadu jasne kriterije svojim vjernicima kojim strankama naše politike ne bi smjeli pripadati i za koje političke stranke ne bi smjeli glasovati«.</p>
<p> Opredjeljenje hrvatskog katoličkog svećenika pokazuje djelovanje svećenika koji svoje političke stavove izvodi iz Zaključaka Hrvatske biskupske konferencije 1945. godine, ne odstupa i nije nikada ni odstupio. Još 1945. godine na Hrvatskoj biskupskoj konferenciji kardinal Alojzije Stepinac jasno je dao do znanja koji su njegovi politički ciljevi, a tada su to bili i ciljevi sveukupnog svećenstva i hrvatskog naroda:</p>
<p> Hrvatska država i odbacivanje komunizma. Ta dva politička, ali ne samo politička nego i nacionalna, vjerska, egzistencijalna, ćudoredna, gospodarska i duhovna cilja bila su temelj i inspiracija oporbenog djelovanja svih hrvatskih oporbenjaka tijekom 45 godina komunističke vladavine. Odvajanje Crkve od države politički je stav komunista i socijalista, reformiranih komunista i liberala, koji onda i mogu dobiti podršku onih svećenika koji odbacuju svoju političku ulogu u hrvatskom narodu i za hrvatski narod.</p>
<p> Posljedica odvajanja hrvatske Katoličke crkve od hrvatske države razlikuje se od odvajanja, recimo, njemačke Katoličke crkve od njemačke države jer su Nijemci svoj odnos države prema crkvi uredili plaćajući crkveni porez kako bi osigurali njeno nesmetano djelovanje, pa iz toga i njenu političku ulogu u njemačkoj državi.</p>
<p> U Hrvatskoj, pod pritiskom komunista i socijalista konvertiranih u sve političke stranke, nije uveden crkveni porez. Katolička crkva, bez vraćene nacionalizirane imovine i bez crkvenog poreza, ne može preuzeti potrebnu političku, gospodarsku, ćudorednu i duhovnu ulogu te je na taj način izolirana od hrvatskog naroda.</p>
<p> Bog je istina, a tu istinu narodu prenosi Crkva i svećenstvo, pa kad je oni ne mogu prenijeti jer su izolirani, tada ulogu nositelja istine preuzima visokotiražni tisak.</p>
<p> Danas, zbog odbacivanja Crkve od države ne može se čuti autoritativni glas Crkve ni o jednom bitnom pitanju hrvatske države jer je Crkva kao institucija nositeljica svega hrvatskoga nacionalnoga stjerana na margine, s dozvolom da donosi tzv. moralne sudove, a s izričitom zabranom bavljenja svakodnevnim životnim problemima hrvatskoga naroda. Dodatni problem predstavlja i mutna odluka nekih biskupa i svećenika da ne djeluju »politički«. »Političko djelovanje« je zabranjeno, iako nigdje nikada nije definirano što je to »političko djelovanje« i kada se to svećenik bavi politikom, a kada ne. Svećenici za slobodno i organizirano djelovanje na očuvanju temeljnih hrvatskih vrijednosti imaju najmanji rizik jer nemaju djece ni obitelji prema kojima snose odgovornost za golo preživljavanje, a sami nisu egzistencijalno ugroženi.</p>
<p> Svijetlu točku današnjega životnog djelovanja Katoličke crkve donio je izbor prof. dr. Tomislava Ivančića, redovitog profesora Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, za rektora Zagrebačkog sveučilišta. Međutim, taj je izbor popraćen medijskom kampanjom protiv toga i takvoga Tomislava Ivančića. Zbog hrvatskog naroda i hrvatske države izbor Tomislava Ivančića je ključ političkog i gospodarskog razvoja i opstanka, a Ivan Merkušić otvoreno podržava izbor Tomislava Ivančića za rektora Zagrebačkog sveučilišta.</p>
<p> Međutim, Ivan Merkušić je ostavio gorčinu u našoj svijesti zbog čega je još uvijek u strahu pa smatra da mu dr. fra Bono Šagi i don Ivan Grubišić, osobito potonji, trebaju za pokriće napisanoga? G. Merkušiću se očito učinilo da nije loše za svaki slučaj, kad već brani jednoga »našega«, priznati i pozitivno istaći barem dva »njihova«.</p>
<p> I još jedno šire prisjećanje i svjedočenje. Poznati beogradski advokat Srđa Popović bio je u drugom političkom progonu dr. Marka Veselice jedan od njegovih branitelja. Kada je dolazio u Zagrebu, dok bi putem mijenjali taksije (da pratitelji ne otkriju detalje priprema organiziranja Markova štrajka glađu), Srđa Popović je ustvrdio: »Da bi u Beogradu pala kišica, u Zagrebu se mora dići olujno nevrijeme«.</p>
<p> Gospodo hrvatski biskupi i svećenici, gdje je danas to olujno nevrijeme koje je donijelo hrvatsku slobodu i državnost?</p>
<p>Dr. sc. VLATKO MIĆKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatska itekako kontrolira medicinske pripravke i pribor</p>
<p>U svim državama koje do sebe nešto drže nacionalna je izdaja kazneno djelo koje ne štiti nikakva politička opcija.</p>
<p>Na žalost, kod nas to nije tako.</p>
<p>Mnoga djela za koja postoje ozbiljne sumnje da imaju težinu nacionalne izdaje bivaju zaštićena od zakonom predviđenog procesuiranja. Usporedo s tim, oni koji argumentirano ukazuju na sumnje u takva djela, bez ikakvih argumenata krivično se progone, proglašavaju se čudacima i luđacima, i podvrgnuti su žestokim socijalnim progonima. Rezultate toga imamo, među ostalim, u sada aktualnim tragičnim i skandaloznim događajima u našoj medicini. Nije istina da Hrvatska nije kontrolirala medicinske pripravke i pribor. Svi znamo da je ta kontrola bila toliko rigorozna i bespoštedna da jedan bezazleni medicinski pripravak (megamin) nije mogao ući u Hrvatsku iako ga je priznao cijeli svijet.</p>
<p>Dakle, ne radi se o nedostatku kontrole, nego o nečemu drugom.</p>
<p>Naše je intelektualno vlasništvo toliko »zaštićeno« da nema ni jednoga jedinoga slučaja kupoprodaje patenta ni licencije registrirane u našem Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.</p>
<p>Naša dominantna politička opcija u tome ne vidi ništa čudno ni ozbiljno, ali katastrofalne posljedice toga prihvaća kao neminovnost.</p>
<p>Da bi se shvatilo koliki su razmjeri šteta od takve djelatnosti našega Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, upućujem čitaoce na samo jedan slučaj opisan i objavljen u Vjesniku (»Hrvatskoj novac očito ne treba!«, 7. kolovoza 2001.).</p>
<p>Dipl. ing. IVAN KABALIN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>SAD su proizvele i Bin Ladena i talibane</p>
<p>Nesrazmjerna je i neprimjerena medijska kampanja u svezi s američkim vojnim angažmanom u svijetu. Zalaganje za borbu protiv terorizma, načelno govoreći, vrijedno je svake pohvale, ali Amerikanci imaju vrlo slab kredibilitet za bilo kakve vojne intervencije, osobito za one antiterorističke.</p>
<p>Dovoljno je spomenuti teror industrijalizacije nad prirodom uopće, u čemu vodeću ulogu imaju SAD, koja ima za posljedicu ozonske rupe, globalno zatopljenje i ostale nepoželjne promjene. Sveopća polucija, genetski inženjering, elektromagnetska i zagađenja svake vrste dnevni su terorizam s korijenima upravo u »glavnom borcu protiv terorizma«. Stoljetno iskustvo nas uči da američka administracija uvijek ima prikrivene dodatne ciljeve od onih medijski proklamiranih za javnost. Ti dodatni ciljevi motivirani su isključivo kapitalom i njegovim interesom, tj. povećanjem po svaku cijenu. Rezultati su beskrupuloznog djelovanja kapitala nered i kaos, u čemu se svijet trenutno nalazi. Većina je ukupnoga svjetskog kapitala, s kojim ide adekvatna moć, koncentrirana u rukama dvjestotinjak bogatih obitelji ili udruženja. Posljedica je toga beskrajno siromaštvo na drugoj strani, koje često ide do ekstrema i smrti. Kapital je navikao svoju moć kupovati, ako naiđe na otpor, bez mnogo suosjećanja i razmišljanja plaća silu koja brutalno sve rješava u korist kapitala; pri tome ga pravda ne zanima, niti će je kapital pustiti na medijsku javu. Zaključujemo da je kapital apriorno opasan protivnik, često do neubrojivosti, što veći, time opasniji. Istina je prva koja strada u svakom sukobu, jer uz poznavanje istine sukob se brzo rješava i nestaju dileme koga podržati u sukobu.</p>
<p> U svakom sukobu treba dobro »naćuliti uši« i prvo odvagnuti istinu. Bogati će silom kapitala i korupcije (vlasništva nad medijima) uvijek i sigurno promovirati svoje viđenje »istine« po načelu kako se to radi sa svakim proizvodom koji treba prodati na tržištu. Rat je proizvod, koji Amerikanci nameću žestokom medijskom kampanjom, pa služeći se analogijom pitamo se što se krije iza takva silovitog medijskog nastupa, kakva se to istina pokušava ugušiti u sveopćoj halabuci i kakav interes ima američki kapital u svemu? Tek kada bismo imali obje cjelovite »istine«, bili bismo u poziciji pravilno procijeniti sukob. Istina je npr. da su SAD proizvele i Bin Ladena i talibane, kao svojedobnu protuigru Sovjetskom Savezu u Afganistanu. I »proizvođač« i »proizvod« su se u međuvremenu uzajamno počeli tretirati kao ratni protivnici, i prestala se isticati njihova istinita uzročno-posljedična povezanost.</p>
<p>PREDRAG RADETIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Varali na PDV-u, šteta u proračunu 21 milijun kuna</p>
<p>Skupinu su organizirali Danijel M. i Ivan P., a pomoćnike su imali u Ministarstvu financija - Poreznoj upravi</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Zagrebačka je policija objavila u petak da je kriminalističkom obradom razotkrivena skupina od 20 građana koja je prijevarama oko povrata poreza (PDV-a) oštetila državni proračun RH za iznos od 21.301.749,97 kuna.</p>
<p>Na konferenciji za novinare u PUZ-u načelnik Sektora kriminalističke policije Robert Kralj izjavio je da je obradom, koja je trajala šest mjeseci, ustanovljeno da su skupinu organizirali Danijel M. (24) i Ivan P. (38). Njih su dvojica uz pomoć službenika Ministarstva financija - Porezne uprave registrirali pri Trgovačkom sudu u Zagrebu dvadesetak trgovačkih društava, pri čemu je Bogdan V. (54), ovlašteni revizor, zajedno s Petrom P. (61) pripremao i krivotvorio dokumentaciju potrebnu za registriranje trgovačkih društava. Ta su društva na svoja imena registrirali Domagoj P. (23), Siniša M. (20), Slobodan F. (23), Jugoslav Đ. (29), Josip R. (41), Vjekoslav R. (22), Tomislav R. (28), Petar M. (30) i Milivoj M. (38).</p>
<p>Koristeći se neažurnošću dvojice djelatnika Porezne uprave, Mile K. (50) (ured Sesvete) i Dragomira B. (61) (ured Peščenica), vlasnici su fiktivnih tvrtki podnosili, temeljem lažne dokumentacije, zahtjeve za povrat PDV-a, pa je Ministarstvo financija ukupno isplatilo u ime povrata poreza spomenutim tvrtkama 18.453.028,98 kuna. Najveći je dio novca, tvrdi policija, završio u rukama organizatora »mreže« Danijela M i Ivana P. Njih su dvojica također uporabom krivotvorenih dokumenata utajila porez i druga davanja u iznosu od 2.758.718,99 kuna.</p>
<p>U kolovozu ove godine ista je skupina, navodi policija, pokušala naplatiti temeljem krivotvorenog sudskog rješenja o ovrsi fiktivni račun od HT-a, ali u tome nisu uspjeli.</p>
<p>Svi prijavljeni hrvatski su državljani. Trinaestorica su privedena, od kojih su trojica, Danijel M., Petar M. i Tomislav R., uhićeni prilikom pokušaja bijega preko granice u Sloveniju, dok je Ivan P. uhićen na graničnom prijelazu Bregana prilikom ulaska u Hrvatsku. Četvorica su na slobodi, a trojica se još nalaze u bijegu.</p>
<p>Policija je objavila da se u vezi s navedenim kriminalnim radnjama nastavlja dalja obrada kako bi se ustanovilo postoje li i druga kaznena djela, o čemu će javnost biti upoznata.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Denisa je odala nervoza prilikom legitimiranja</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - U srijedu su i u četvrtak službenici Odjela kriminaliteta PU zagrebačke kriminalistički obradili Dražena R. (26) i Denisa Š. (22) i tom su prilikom zaplijenili 3100 grama marihuane i 1100 komada ecstasyja namijenjenih preprodaji.</p>
<p>Prema priopćenju PU zagrebačke, u srijedu su u 17.10 sati policajci u Strojarskoj ulici primijetili parkiran automobil »peugeot 306« u kojem je sjedio Denis. Kako je Denis bio vidno nervozan, policajci su ga legitimirali, a ispred suvozačeva sjedala pronašli su plastičnu vrećicu u kojoj su bila dva paketa s ukupno dva kilograma marihuane i ručna torbica u kojoj se nalazio pištolj marke HS sa 15 komada pripadajućeg streljiva.</p>
<p>Dok su policajci legitimirali Denisa, primijećeno je da u smjeru obližnje Držićeve avenije panično trči Dražen R., koji je otprije poznat kao diler. Iako su policajci odmah potrčali prema sumnjivcu, uspio je umaći.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade policija je doznala od Denisa da marihuana i pištolj pripadaju Draženu, koji je marihuanu namjeravao preprodati nepoznatoj osobi. Nakon intenzivne potrage sutradan je Dražen uhićen, a pretragom je njegova stana na Medveščaku policija pronašla više plastičnih vrećica u kojima se nalazilo 1100 komada ecstasyja i vaga. Kada je obrada dovršena, Dražen i Denis su uz kaznenu prijavu privedeni u Istražni odjel zagrebačkoga Županijskog suda. Dražen je inače više puta prijavljivan i osuđivan zbog posjedovanja i preprodaje heroina i marihuane.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Praznim plinskim pištoljem prijetio radnicima HEP-a </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Razvojačeni branitelj Milovan C. (36) u četvrtak je od 10,30 do 14,20 sati praznim plinskim pištoljem držao na nišanu dva radnika HEP-a koji su došli u njegovu kuću u Jasenovečkoj 70 uključiti struju.</p>
<p>Djelatnici HEP-a Krunoslav G. (28) i Nenad P. (35) došli su navedeno vrijeme u kuću Milovana C. da mu uključe struju koja mu je već neko vrijeme zbog neplaćenih režijskih troškova bila isključena. Kako su poveli razgovor o razlozima prijašnjeg iskapčanja struje, Milovan C. je u jednom trenutku izvadio pištolj Prijetio je da će ih poubijati i zatražio da pozovu odgovorne ljude iz HEP-a. Uskoro je pred njegovu kuću došlo više policijskih automobila, načelnik Policijske postaje Sesvete, predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja, djelatnica centra za psihologiju stradalnika Domovinskog rata, psihijatrica sa KBC Rebro i zamjenik generalnog direktora HEP-a.</p>
<p> Nakon što ih je gotovo puna četiri sata držao kao taoce prijeteći im, Milovan C. se predao te je u pratnji psihijatrice odveden u Kliniku za psihijatriju u Vrapču.</p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Devet godina za dvostruko ubojstvo zidarskim čekićem</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Na devet je godina zatvora osuđen Marko Popović (28), optužen za dvostruko ubojstvo počinjeno zidarskim čekićem 24. listopada prošle godine. Nepravomoćnu je presudu izreklo u petak vijeće Županijskog suda kojem je predsjedao sudac Željko Horvatović.</p>
<p>Popovića se teretilo za ubojstvo Milana Miletića (47), u čijem se stanu, u Ulici baruna Filipović, sve i dogodilo, te Gorana Stojanovića (44). Sud je za svako ubojstvo izrekao po pet godina zatvora, a potom je jedinstvenu, devetogodišnju kaznu. U obrazloženju presude sudac je napomenuo da je za ovaj postupak bilo vrlo bitno ustanoviti motiv. Rekao je kako su Popović i Miletić godinama imali dobre odnose, što je dokazano, te da je »nelogično da bi nakon kratke prepirke počinio zločin kako je tvrdilo tužilaštvo«. Sudac je ustvrdio i to da Popović ubojstvo nije planirao te obrazložio dodatno:</p>
<p>»Vještačenjem je utvrđeno da je optuženi natprosječno inteligentna osoba te da je planirao ubojstvo, ne bi u stanu ostavio svoju 'šiltericu' i račun od kupnje čekića. Sigurno bi ubojstvo isplanirao brižljivo.«</p>
<p>Horvatović je također u obrazloženju presude rekao kako je Popovićevu obranu »logičnu i točnu dijelom potvrdio i vještak psihijatar, kao i dokazi nađeni u stanu«.</p>
<p>U svojoj obrani Popović je naveo da je bio u Domovinskom ratu, završio je i u logoru gdje su ga zlostavljali na različne načine, među kojima i silovali. U Miletićevu pak stanu obojica kasnije ubijenih pokušala su ga spolno iskoristiti, rekao je Popović, što ga je uzrujalo te je dohvatio čekić (koji je kupio kako bi sestri popravio ormar) i zamahnuo. U njemu je »nešto eksplodiralo, pao mi je mrak na oči i vratio mi se film iz logora«.</p>
<p>Vještak psihijatar ustvrdio je da je u inkriminirano vrijeme Popović bio u velikoj mjeri smanjeno uračunljiv.</p>
<p>Nakon izricanja presude ogorčeni su članovi obitelji ubijenih povikali: »Ovo je sramota!« </p>
<p> Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dobio batina u javnom nužniku</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - U četvrtak oko 21.30 sati u pothodniku na Starčevićevom trgu zasad nepoznati djelatnik javnog WC-a gumenom palicom istukao je Antu G. (46), koji mu je htio platiti korištenje krupnom novčanicom.</p>
<p>Iznerviran Antinom krupnom novčanicom, čuvar nužnika je ispod stla izvukao gumenu palicu i zatim više puta udario iznenađenog Antu po tijelu, zadavši mu teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Anti je pomoć pružena u Klinici za traumatologiju, a policija traga za nervoznim čuvarem nužnika. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Krivotvorenim talijanskim lirama kupio mobitel</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Zagrebačka policija uhitila je Namsija O. (22) koji je prevario Damira B. (21) plativši mu krivotvorenim talijanskim lirama mobitel.</p>
<p> Damir B. se u srijedu oko 18,30 sati na parkiralištu kod »Auto Remetinca« na Karlovačkoj cesti sastao s nepoznatom muškom osobom kako bi joj prodao mobitel u vrijednosti 400 njemačkih maraka. Prodaju je oglasio u »Plavom oglasniku«. Neznanac je na mjesto sastanka došao taksijem, a mobitel je Damiru platio s četiri novčanice od po 100.000 talijanskih lira, nakon čega je istim taksijem otišao. </p>
<p> U obližnjoj mjenjačnici, gdje je pokušao zamijeniti novčanice Damiru je rečeno da su novčanice krivotvorene i da o tome izvijesti policiju. Po Damirovoj dojavi policiji i opisu taksija, policajci su u Nalješkovićevoj ulici uočili i zaustavili taksi, legitimirali vozača i putnika Namsija O., hrvatskog državljanina s prebivalištem na području PU primorsko-goranske. Pregledom je policija kod Namsija pronašla mobitel, koji mu je prodao Damir, i 27 krivotvorenih novčanica od po 100.000 talijanskih lira, nakon čega je priveden u policijsku postaju.</p>
<p> Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krivotvorenja novca i prijevare Namsi O. je priveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Lazni inspektor oduzimao robu i novac, »zaradio« 30.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Nakon završene kriminalističke obrade zbog lažnog predstavljanja u srijedu je u Istražni centar Županijskog suda priveden Renato J. (38).</p>
<p>Utvrđeno je da je Renato J. u travnju od nepoznate osobe kupio službenu značku Tržišne inspekcije grada Zagreba za 100 DEM te je u nju umetnuo krivotvorenu studentsku iskaznicu na ime Damir Bosanac, koju je ukrao od prijatelja.</p>
<p>Koristeći se krivotvorenom iskaznicom, Renato J. je obilazio gradske tržnice i tramvajska okretišta i druga mjesta gdje se trguje, tu bi se predstavljao kao tržišni inspektor oduzimao preprodavačima robu i novac.</p>
<p> Sumnja se da je Renato J. na taj način u više od 60 slučajeva »zaplijenio« oko 30.000 kuna u gotovu novcu i oko 500 šteka raznih cigareta. Renato J. uhićen je u utorak i to na djelu.</p>
<p>Na trešnjevačkoj tržnic oduzimao preprodavaču tri šteke cigareta kada su ga odveli policjci. Lažni inspektor inače je ovisnik je o heroinu, pa se pretpostavlja da mu je novac trebao za nabavu droge, priopćeno je u PU zagrebačkoj.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatska pred vratima EU-rope: Test zvan EIB</p>
<p>Svaki aranžman EIB-a i određene zemlje dolazi nakon veoma intenzivne provjere ispravnosti ulaganja i u pravilu je tijesno vezan s dogovorenom strategijom razvoja Europe i EU</p>
<p>BRUXELLES, 26. listopada (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska investicijska banka (EIU) na velika vrata ulazi u Hrvatsku što je najbolja od svih dobrih vijesti ovih dana. Na sugestiju Bančinog predsjednika Phillipa Maystadta organiziran je, drugog dana Račanove turneje Beneluxom, njihov susret na kome će, prema izvorima iz EIB-a, na stolu biti i neka konkretna pitanja a ne samo želja Bančina predsjednika da se sretne i upozna s premijerom novog EIB-ovog klijenta.</p>
<p> Nakon početnih dječjih bolesti stvari su se počele ubrzavati na način da će EIB svojim financijskim unosom biti sve prisutnija na hrvatskom investicijskom prostoru.</p>
<p> Znak je dobar stoga što svaki aranžman EIB-a i određene zemlje dolazi nakon veoma intenzivne provjere ispravnosti ulaganja, da je svaki od projekata - kandidata za bančine kredite prošao i nezavisnu osim rigoroznog internog EIB-ovog testa opravdanosti i da je u pravilu tijesno vezan s dogovorenom strategijom razvoja Europe i EU iz koje EIB ne želi iskakati ni pod koju cijenu, uključujući i profitnu. </p>
<p>Prvi je, pravi i najveći gubitak gotovo desetljeća duge hrvatske politilčke izolacije od europske scene baš nemogućnost pristupa sredstvima EIB-a. Taj je gubitak veći i konkretniji čak i od činjenice da Hrvatska još uvijek nije ni službeni kandidat za članstvo u EU - stvar koja se objektivno može premostiti s nešto više pameti, ambicije, hrabrosti i poduzetnosti. ( Primjer Slovačke - zemlji je uspjelo u relativno kratko vrijeme nadoknaditi razliku do prve skupine kandidata, nastalu zahvaljujući "blagoslovu" polu-diktatorskog i u EU nepopularnog Mečarova režima.) </p>
<p>Za razliku od političkih propusta koji se u praksi mogu relativno brzo zakrpati, nema te sile na svijetu koja može vratiti i nadoknaditi izgubljene godine ulaganja, onemogućavanja da se za ključne razvojne programe kao što je modernizirana željeznička pruga ili osuvremenjena riječka luka dobiju povoljni i jeftini krediti s dugim rokom otplate.</p>
<p> S ove je točke gledišta desetljeće za Hrvatsku izgubljeno. EIB-ov predsjednik i premijer Vlade RH upoznat će se, popričati i na stolu se mogu naći neke konkretne ideje vezane za nedavna obećanja prvog čovjeka hrvatske Vlade o novim prometnicama. </p>
<p>EIB na raspolaganju drži dovoljno, čak i previše para i za dobivanje kredita EIB-a teže je osmisliti i sakupiti potrebnu dokumentaciju kojom će se zadovoljiti visoki bančini kriteriji (atraktivnost programa, opravdanost i isplativost investicije, njezino uklapanje u širu europsku strategiju, dugoročna korist ne samo za Hrvatsku nego i za širu regiju pa sve do Europe, garancije ) nego li dobiti kredit sam. </p>
<p> EIB-ov kredit potvrda je poslovne zrelosti jedne sredine jer se pitanje može postaviti i na ovu razinu: gdje je EIB tu je garantirana bolja, EU-ropskija budućnost. Podaci vele da su kreditne injekcije EIB-a u kratkom rasponu nepunog desetljeća udvostručile <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> željezničkog prometa u većini kandidatskih zemalja prvog kruga. </p>
<p>Krediti nisu odobravani stoga jer se ekipi eksperata u Luxembourgu svidjelo to što sugovornici u Varšavi ili Budimpešti tečno pričaju o demokraciji i kunu se u EU-ropske vrijednosti, već zato što su im podastrijeli dovoljno uvjerljivu potvrdu opravdanosti investicija. Praksa je potvrdila da je EIB u svojim procjenama bila u pravu: vlakovi voze brže, a od Varšave ili Praga pa do Bruxellesa automobili ne silaze s autoputa.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>WTO: Rast svjetske trgovine drastično usporava</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Svjetska trgovinska organizacija (WTO) predviđa da će ove godine trgovina roba u svijetu - isključujući usluge, primjerice bankarstvo ili osiguranje - porasti tek 2 posto, u usporedbi s prošlogodišnjim rastom od 12 posto, objavljeno je u četvrtak. Međutim, predstavnici WTO-a su upozorili da bi se i ta brojka mogla pokazati preoptimističnom jer je zbog posljedica napada na SAD 11. rujna teško predvidjeti kretanja u četvrtom tromjesečju.</p>
<p>U izvještaju, koji uspoređuje podatke za 2000. i prvu polovicu 2001. godine, predviđa se da će Japan sigurno zabilježiti pad izvoza i samo blagi rast uvoza. Trgovina roba u SAD-u će rasti sporije od svjetskog prosjeka, dok će zapadna Europa i tranzicijske zemlje ostvariti rast veći od 2 posto. </p>
<p>Usporavanje rasta trgovine roba uzrokovao je u prvom redu pad potražnje za informatičkim proizvodima, stoji u izvještaju WTO-a. Očekuje se da će se ove godine po prvi put smanjiti prodaja osobnih računala, a samo je u prvoj polovici isporuka poluvodiča pala za 30 posto. Predviđanja se temelje na privremenim podacima za prvo polugodište ove godine koji su pokazali da su ranija očekivanja od 7 posto neodrživa.</p>
<p>Rast vrijednosti trgovine roba u Sjevernoj Americi naglo je padao od samog početka godine, a u drugom su tromjesečju i uvoz i izvoz bili ispod lanjskih vrijednosti. Za zapadnu Europu procjenjuje se da je izvoz i uvoz roba porastao samo 2,5 odnosno 1,5 posto, a mjeren u eurima rast je iznosio 9,5 odnosno 8,5 posto. Po kriteriju vrijednosti, svjetska trgovina roba u prvoj je polovici porasla samo 1 posto, u usporedbi s prošlogodišnjim rastom od 12,5 posto, kada je prvi put prekoračena brojka od 6 bilijuna USD. Prema objavljenom izvještaju, najgore su pogođene azijske zemlje koje su najveći trgovci uredskim i telekomunikacijskim proizvodima. Iznimka je Kina u kojoj se trgovina roba u prvoj polovici godine povećala 9 posto, zahvaljujući »jakoj domaćoj potražnji, stabilnosti valute u odnosu na USD i razmjerno niskom udjelu uredskih i telekomunikacijskih proizvoda u trgovini«.</p>
<p>Među svjetskim regijama najveći rast ostvarila je istočna Europa i zemlje nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, a vodeći čimbenik bio je 20-postotni rast ruskog uvoza. Latinska Amerika također je ostvarila veliki rast - 5 posto - iako je trgovina Meksika naglo pala.</p>
<p>Izvještaj ističe da su ovogodišnja kretanja u oštroj suprotnosti s 2000. kada su ostvareni najbolji rezultati u više od deset godina. Ukupan opseg trgovine roba zemalja u razvoju prošle je godine porastao 15 posto, tri puta više od rasta GDP-a, stoji u izvještaju, što se dijelom objašnjava višim cijenama nafte. Međutim, znatno je važniji bio rast izvoza industrijskih proizvoda, što je i najdinamičniji dio svjetske trgovine. Tako su prošle godine zemlje u razvoju pokrile 27 posto izvoza industrijskih proizvoda, što je zamjetan porast u odnosu na udio od 17 posto 1990. godine. </p>
<p>Lani se najviše trgovalo gorivom te uredskim i telekomunikacijskim proizvodima. Rast trgovine informatičkim proizvodima najviše je utjecao na napredak azijskih zemalja, dok su visoke cijene nafte potaknule gospodarstva zemalja izvoznica nafte.</p>
<p>Prošlogodišnji nagli rast trgovine roba Latinske Amerike potaknuo je prije svega oporavak brazilskog gospodarstva te izraženi rast meksičkog GDP-a. U Meksiku je stvarni rast trgovine u 2000. bio tri do četiri puta brži nego u ostatku Srednje i Južne Amerike. </p>
<p>Dolarska vrijednost afričkog izvoza roba porasla je prošle godine više od 25 posto, čime se ukupan udio Crnog kontinenta u svjetskoj trgovini povećao na 2,3 posto. Grupa 49 najsiromašnijih zemalja također je osjetila rastuće prošlogodišnje trendove tako da je njihov ukupan rast GDP-a i trgovine nadmašio svjetski prosjek. Ukupna dolarska vrijednost trgovine roba najsiromašnijih zemalja skočila je lani 28 posto, no razlike između pojedinih država bile su značajne. </p>
<p>Tako su izvoznice nafte iz te grupe ostvarile rast izvoza od 60 do 120 posto, dok su one koje izvoze industrijske proizvode zabilježile rast od 23 posto. S druge strane, siromašne zemlje koje ne izvoze energente i primarne proizvode - jednako kao i one s teškim društvenim problemima - zabilježile su pad vrijednosti izvoza.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Privatizacijski prihodi trošit će se na otvaranje novih radnih mjesta</p>
<p>Ukupni deficit, koji je ove godine bio 5,3 posto GDP-a, već 2002. trebao bi iznositi 4,35 posto, a 2003. samo 1,25 posto GDP-a / Zbog dugova država je blokirala račune 19.487 poduzeća / Poduzeća koja u 2001. godini nisu uredno plaćala svoje obveze prema državi, neće moći povoljno regulirati svoje dugove iz ranijih godina </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - »Prihodi od privatizacije od iduće godine više neće ići u državni proračun, nego u Fond za razvoj i zapošljavanje te će se koristiti za otvaranje novih radnih mjesta«, najavio je u petak ministar financija Mato Crkvenac. Govoreći o osnovnim odrednicama državnog proračuna za 2002. godinu ministar je najavio bolju naplatu prihoda i smanjenja sive ekonomije.</p>
<p> Također je naglasio kako će uslijediti daljnje učvršćivanje ekonomske i financijske stabilnosti, te racionalizacija i povećanje efikasnosti državne uprave. U idućoj se godini, dodao je, očekuju rast GDP-a od 3,5 posto, a nedostatak kapitala više ne bi smio biti ograničavajući faktor razvitku hrvatskog gospodarstva. </p>
<p>»Restriktivna fiskalna politika, stabilan financijski sustav i unapređenje kreditnog rejtinga bit će osnova za Vladine poteze u narednom razdoblju. Poduzimanjem razvojnih projekta, povećat ćemo zapošljavanje i izvoz, a smanjiti ukupni i tekući deficit«, naglasio je Crkvenac. Dodao je da bi ukupni deficit, koji je ove godine bio 5,3 posto GDP-a, već 2002. trebao iznositi 4,35 posto, a 2003. samo 1,25 posto GDP-a. Time će, kazao je, Hrvatska postati zemlja sa sređenim javnim financijama, jer je i u zemljama EU-a prosječni deficit 2 posto GDP-a. Tekući deficit, odnosno razlika između državnih prihoda i rashoda, bi s ovogodišnjih 4,5 milijardi kuna, trebao pasti na 1,1 milijardu. </p>
<p> Ministar financija ističe kako je u posljednje dvije godine ukupno zaduženje države, kod domaćih banaka i u inozemstvu, poraslo za 20 milijardi - s 46 na 66 milijardi kuna. No, istodobno je država građanima i gospodarstvu vratila čak 23,5 milijarde kuna duga, što se najviše odnosi na dug od 10 milijardi koji su imala ministarstva (najviše MORH) te isplata štediša propalih banaka. Razlika od oko 3,5 milijarde osigurana je iz tekućih prihoda. </p>
<p>Zajedno s prijedlogom proračuna Ministarstvo financija će uskoro u daljnju proceduru Vladi poslati i neke nove zaklone, među kojima je najvažniji zakon o naplati državnih potraživanja. Čak 71.043 poduzeća državi duguje 21,5 milijardi poreza, carina i doprinosa. Zbog dugova država je blokirala račune 19.487 poduzeća, što je više od polovice ukupnog broja blokiranih kojih je nešto više od 33.000. </p>
<p>Prema Crkvenčevim riječima, novi će zakon omogućiti dužnicima da reguliraju svoje dugove nastale do 31. prosinca 2000. godine, i to plaćanjem u gotovini uz popust, ustupanjem imovine, reprogramiranjem ili prebijanjem potraživanja. </p>
<p>»Poduzeća koja u 2001. godini nisu uredno plaćala svoje obveze prema državi, neće moći povoljno regulirati svoje dugove iz ranijih godina«, napomenuo je Crkvenac. Kazao je kako se Hrvatska treba pametno zaduživati, te da se od banka očekuje doprinos zamahu razvojnih programa koji je prisutan u većini krajeva Hrvatske, pri čemu je situacija najteža u Slavoniji. Crkvenac tvrtki kako se još ne zna hoće li se od 1. siječnja povećati trošarine na automobile jer se o tome još raspravlja. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zašto su podcijenjene Plivine dionice</p>
<p>Cijena Plivine dionice je oko 40 posto niža od usporedivih kompanija i oko 50 posto niža od tzv. »target price«/ Analitičari navode osam razloga podcijenjenosti, među kojima je i onaj da Plivina strategija kratkoročno ne može dati značajne rezultate </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Cijena dionice Plive danas ne reflektira potencijal te farmaceutske kompanije - većinsko je mišljenje ukupno 14 analitičara velikih banaka i drugih financijskih institucija, poput Nomure, Merill Lyncha, Deutche Bank, Lazard, Erste Bank Raiffeisen Securities, BNP Paribas i drugih, koji su od početka ove godine napisali 44 izvještaja i preporuke vezane za Plivinu dionicu sa preporukama od »strong buy« do »sell«. Štoviše, tvrdi se, cijena Plivine dionice je oko 40 posto niža od usporedivih kompanija i oko 50 posto niža od tzv. »target price«, koja se, ovisno o analitičaru kreće od 8,8 USD za GDR (jedna petina dionice), koliko navode Nomurini analitičari, do čak 16,3 USD koliko navodi CAIB Securities, odnosno 635 kuna za dionicu (Raiffeisen).</p>
<p>Od javne ponude 1996. godine do danas tržišna kapitalizacija Plive povećana je sa 511 milijuna USD na 914 milijuna. Gleda li se grafikon kretanja cijene dionice, primjetan je veliki pad cijene u doba ruske krize 1998. godine, zatim opet 1999. na što je utjecao pritisak zagrebačke banke i EBRD-a, uslijedili su oporavci, ali je dionica manje više, nastavila kliziti. U zadnjih desetak dana dionica Plive je izgubila oko pet posto. No, na mjesečnoj razini cijena joj je porasla više od 24 posto, nakon velikog pada koji je uslijedio nakon terorističkog napada na SAD.</p>
<p> Analitičari uglavnom pozitivno ocjenjuju Plivine akvizicije i fousiranje na farmaceutiku, ali loša strana je, kažu, što ovakva strategija ne može donijeti značajne rezultate na kratki rok, već ove aktivnosti sobom nose i velike troškove, što se onda osjeća na prihodu i dobiti kompanije.</p>
<p>Koji su glavni razlozi podcijenjenosti Plivine dionice koji se najčešće navode? Ponajprije već spomenuta strategija može dati rezultate tek na dulji rok. Nadalje, potencijalima Research & Development Pipeline (istraživanja i razvoj) ne pridaju mnogo, odnosno te potencijale ne uzimaju u obzir kod vrednovanja dionice. Često je spominjan i rizik od pada prihoda nakon isteka patenta azitromicina, koji na najvećem tržištu, (SAD) ističe u studenom 2005. godine. Nadalje Pliva ne može pobjeći od toga da je pozicionirana na »emerging markets«, odnosno skupini zemalja tržišta u razvoju, kao ni od toga da je smanjen interes specijaliziranih investicijskih fondova i investitora općenito za ova tržišta kao i cijelu regiju. Osim toga, Pliva nije uvrštena niti u jedan međunarodni indeks, pa čak ni u CESI (koji obuhvaća kompanije iz srednje istočne Europe), za što, drži se, i Zagrebačka burza nosi dio odgovornosti. Nadalje, nad glavom joj visi i potencijalna prodaja dionica Plive iz državnog portfelja, kao i onih koje drže Zagrebačka banka i EBRD, te konačno razina potraživanja (koja je konstantno visoka) i ukupna gospodarska situacija u Hrvatskoj.</p>
<p> Što Pliva pokušava činiti da bi povećala vrijednost dioničarima? Kratkoročno, konsolidira i restrukturira akvivirane kompanije, a taj se proces nalazi u različitim fazama, ovisno dakako o tome prije koliko je vremena neka kompanija preuzeta. Dok je primjerice Pliva Krakow potpuno integrirana, dok je taj proces u AWD-u tek na početku. Intenzivno se radi na razvoju novih generičkih lijekova, što je način na koji se u kraćem roku mogu povećati prihodi. Nadalje, povećana je transparentnost u izvještavanju prelaskom na »tromjesečni ritam« (rezultati za prvih devet mjeseci ove godine objavit će se 15. studenog), a potom će se prijeći i na redovito izvještavanje po poslovnim segmentima. Kompanija ima aktivnu ulogu u komunikaciji s investitorima i analitičarima. Na koncu, očekuje se da će najavljeni otkup vlastitih dionica i smanjenje temeljnog kapitala također kratkoročno pozitivno utjecati na povećanje vrijednosti diničarima.</p>
<p>Dugoročno, Pliva pokušava dosljedno i ustrajno provoditi zacrtanu strategiju, ostvariti rast na globalnom farmaceutskom tržištu, te razvijati nove supstance i generičke lijekove. Kad je riječ o aferi u s dijalizatorima - na njih otpada oko četiri milijuna USD prihoda Plive ili manje od jedan posto. Ove godine Pliva će (ili već jest) registrirati pet-šest novih generika, od kojih se očekuje oko 85 milijuna USD dodatnog prihoda. No, pojedinosti o novim lijekovim objavit će se tek 28. studenog u Londonu na kompanijskom Research Day. No, niti jedan od njih neće se naći na tržištu prije 2006. godine. </p>
<p>U Plivi također vjeruju da će se nakon 15. studenog realizirati i transakcija s HZZO-om, kojom će potraživanja naplatiti vlastitim dionicama.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Turističko vijeće: Turizam izlazi iz krize </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Nakon samo dvije normalne poslovne godine hrvatski turizam je na izlasku iz dugogodišnje krize. Mnoge tvrtke su praktički u dvije godine gotovo potpuno sanirale tekuće poslovanje te bi uz reprogram kredita već od naredne sezone mogle pozitivno poslovati, rečeno je na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice u Zagrebu u petak. </p>
<p>Članovi Turističkog vijeća zadovoljni su dužinom ovogodišnje sezone, a nezadovoljni, među ostalim, daljnjim cvjetanjem sive ekonomije, odnosno procjenama da je u nekim destinacijama bilo i do 50 posto neprijavljenih gostiju.</p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan Rusković napravila je usporednu analizu aktualne i zadnje prijeratne godine. Puna zauzetost svih turističkih kapaciteta ove će godine iznositi 59 dana, devet dana više nego 1990. godine. Hoteli će, primjerice, biti potpuno popunjeni 12 dana duže nego 1990., hotelska naselja i privatni smještaj po tri dana, a kampovi su s nekadašnjih 39 dana prosječne zauzetosti skočili na 63 dana. Međutim, ne smije se zaboraviti da u odnosu na spomenutu 1990. godinu Hrvatska danas ima 32 posto manje hotelskih kapaciteta i čak 40 posto manje mjesta u kampovima. Jedino je broj postelja u privatnom smještaju porastao. </p>
<p>Ove je godine, rečeno je na sjednici, ponovo porastao broj gostiju koji su u Hrvatsku došli organiziranim putem, dok se, s druge strane, smanjio broj individualaca. Nijemci su i dalje prvi prema broju ostvarenih noćenja - gotovo četvrtina svih noćenja otpada na Nijemce. Na drugom su mjestu s 14 posto udjela od ukupnih noćenja Slovenci, a treće dijele Talijani i Česi. Ponovljeno je da će ovogodišnja sezona biti 12 do 13 posto bolja od prošlogodišnje. </p>
<p>Zanimljivo je da je anketa Instituta za turizam provedena među registriranim gostima pokazala da su turisti ove godine trošili 23 do 24 posto više nego lani. </p>
<p>Nadalje, novost je i da će se zaposlenicima u turističkim tvrtkama koji žele pokrenuti vlastiti biznis od prvog siječnja sljedeće godine omogućavati vrlo povoljni krediti.</p>
<p>Na žalost, unatoč pojačanom inspekcijskom nadzoru, i ovoga je ljeta bilo mnogo neprijavljenih turista. Ministrica procjenjuje da je neprijavljenih gostiju bilo 15 do 20 posto, iako je bilo područja i s 50 posto neprijavljenih turista. </p>
<p>U cilju sprječavanja sive ekonomije Vlada je nedavno prihvatila uvođenje oporezivanja paušalnog dohotka za građane iznajmljivače soba i apartmana. To bi, tvrdi Pave Župan Rusković, trebalo bitno popraviti poraznu bilancu neprijavljenih, pogotovo stoga što će paušali (dakle porezi, boravišne pristojbe će se i nadalje plaćati posebno) biti vrlo povoljni. </p>
<p>Veljko Ostojić, donedavni doministar turizma, a sadašnji član istarskog županijskog poglavarstva, rekao je da bi inspekcijsku službu, s obzirom na porazne rezultate, trebalo potpuno rekonstruirati. Dodao je da je i Istra izuzetno zadovoljna ovogodišnjim turističkim rezultatima, a da je tome bitno pridonijela i primjena nulte stope PDV-a za doznake iz inozemstva. »No ako turizam uskoro ne zahvati novi investicijski ciklus, ne čeka nas ružičasta budućnost«, istaknuo je Ostojić.</p>
<p>Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, izjavio je da su povećanje turističkog prometa i prihoda za pet posto glavni ciljevi turističke politike u 2002. Prema Buliću, osnovni je cilj povećanje prihoda, koji bi sljedeće godine trebao iznositi četiri milijarde USD. On procjenjuje da će se ove godine od turizma zaraditi 3,8 milijardi USD.</p>
<p>Inače, članovi Turističkog vijeća prihvatili su i izvješće o radu i financijskom poslovanju HTZ-a za prvih devet mjeseci ove godine, kao i prijedlog Programa rada za 2002. godinu. Hrvatska će slijedeće godine nastupiti na 78 sajmova. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Inovativnost otvara radna mjesta </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - »Pola Hrvatske očekuje da vlast kad razmišlja o politici zapošljavanja i radu misli emotivno i prije svega na čovjeka kao pojedinca. Druga polovica očekuje da budemo do kraja racionalni i mislimo prije svega na ono što će omogućiti gospodarski razvoj. Smatramo da treba pronaći ravnotežu između ta dva stava, odnosno osigurati da rad i zapošljavanje budu u funkciji pojedinca, tako da to ne zaustavlja gospodarski rast«, istaknula je u petak potpredsjednica Vlade Željka Antunović, pozdravljajući u ime Vlade gospodarstvenike, predstavnike civilnih organizacija i vlasti na početku Šestog međunarodnog Intercon savjetovanja i Trećeg SiemensForuma na temu Rad i zapošljavanje. </p>
<p>U petak su u okviru savjetovanja održani forumi posvećeni razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije, energetike i prometa, industrije, turizma i financijskog sektora, a posebno se razgovaralo i o etici i motivaciji rada. Antunović je naglasila kako od savjetovanja očekuje i konkretne prijedloge mjera koje treba provesti da bi se na području rada i zapošljavanja osjetio pomak nabolje.</p>
<p>Prema riječima domaćina, predsjednika Uprave Siemenesa Hrvatske Mirka Barišića, velike tvrtke u svijetu sve više sudjeluju u osiguravavanju gospodarskog rasta, pa ne treba čuditi što zapošljavanje stavljaju u prvi plan. Siemens je, naglasio je, u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj zaposlio puno mladih stručnjaka, što pokazuju i brojke: od 1000 zaposlenih više od 500 stručnjaci su s visokom stručnom spremom. Osim što je danas već jedan od najvećih poslodavaca u svijetu, Siemens je, naglasio je Barišić, to postao i u Hrvatskoj te dodao kako je stav te kompanije da su ljudski resursi temelj za njen razvoj i rast.</p>
<p>Josip Baotić, direktor Intercona, rad i zapošljavanje istaknuo je kao jedan od dominantnih problema ne samo za Hrvatsku nego i u svijetu te upozorio na činjenicu da je današnji svijet podijeljen: s jedne strane više od milijardu stanovnika ne privređuje dovoljno ni za golu egzistenciju, a isto toliko ljudi iz razvijenog svijeta stvara previše proizvoda i usluga. »Uz to, opada stopa zaposlenosti, pa bi se, prema nekim predviđanjima, svijet mogao podijeliti na 20 posto radnosposobnog pučanstva koje ima radno mjesto i 80 posto onih koji će biti nezaposleni«, naglasio je Baotić. Dodao je i procjenu prema kojoj se svijet već podijelio i na sedam posto onih koji su vjerovnici i 93 posto dužnika.</p>
<p>»Iskustvo nas uči da globalizacija podrazumijeva otvorenost prema svijetu i razvijanju zajedničkog tržišta, zbog kojeg se stvaraju nove regije i brišu postojeće granice. Austrija nastoji poticati razvoj partnerstva među zemljama«, naglasio je Konrad Pernstich, član Uprave Siemenes AG-Austria. Za pitanja rada i zapošljavanja vrlo je važna činjenica da u svijetu više nema »prirodnih lokacija« za neke gospodarske grane, jer se čitava poduzeća zahvaljujući razvoju tehnologije brzo mogu premjestiti. To omogućava i potragu za mjestom gdje su osigurani povoljniji resursi, što svima daje priliku za uključivanje u gospodarske tokove, naglasio je Pernstich. Prema njegovim riječima, jedan od najbitnijih faktora za poticaj zapošljavanja je inovativnost, odnosno poticanje istraživanja i razvoja modernih tehnologija. Uspjeh Siemensa temelji se upravo na tome, naglasio je Pernstich, dodavši kako su u Hrvatskoj otvorena tri razvojna centra te tvrtke. U protekle tri godine Uprava Siemensa dobila je oko 2100 ideja svojih radnika i oko 2500 prijedloga za poboljšanje proizvodnje, od kojih se ostvarilo više od 30 - time se pokazalo da upravo ljudi najviše mogu pridonijeti razvoju kompanije. </p>
<p>U ime pokrovitelja predsjednika Stjepana Mesića, savjetovanje je simbolično otvorio njegov savjetnik za gospodarsku politiku dr. Igor Dekanić. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Picula: Hrvatska jako iznenađena postupkom Rima </p>
<p>»Prema daljnjim postupcima talijanske vlade znat ćemo je li riječ o ishitrenom postupku ili novom okruženju budućih međudržavnih odnosa«, komentirao je hrvatski ministar vanjskih poslova odluku talijanskog predsjednika Carla Azeglia Ciampia da Zlatnom medaljom okiti zastavu zadnje talijanske uprave u Zadru </p>
<p>ZAGREB/RIM, 26. listopada</p>
<p> - Odluka talijanskog predsjednika Carla Azeglija Ciampija da Zlatnom medaljom okiti zastavu zadnje talijanske uprave u Zadru iz 1943. godine, u neskladu je s dobrim odnosima Hrvatske i Italije. Zbog tog postupka službenog Rima hrvatska strana izražava veliko iznenađenje, rekao je na susretu s novinarima u petak ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>»Prema daljnjim postupcima talijanske vlade znat ćemo radi li se o ishitrenom postupku ili novom okruženju budućih međudržavnih odnosa«, objasnio je Picula te dodao kako je situacija tim neobičnija ako se zna da je Italija u proteklih dvadesetak mjeseci bila promotorom hrvatskih europskih ambicija.</p>
<p>Činjenica da je dodjela odličja odgođena za Hrvatsku ne znači satisfakciju jer ako je, kao što se tvrdi, prijedlog bio pripremljen još prije 40 godina, zašto je baš sada talijanskom predsjedniku ukaz podnesen na potpis, prokomentirao je ministar. </p>
<p>Picula je odbio novinarsku primjedbu da je hrvatska reakcija »mlaka«, rekavši da Hrvatska ne želi pogoršavati situaciju. Iznio je nadu u prihvatljivo talijansko objašnjenje novonastalih događaja u skladu s kojim će službeni Zagreb »stupnjevati« svoje odnose prema Rimu. </p>
<p>Na hipotetsko pitanje bi li moglo doći do povlačenja hrvatskog veleposlanika u Rimu ako talijanska strana ne promijeni stav, ministar je odgovorio kako se nada da do toga neće doći. Također je kazao kako bi bilo loše ako bi političke promjene u jednoj ili drugoj zemlji dovodile u pitanje stabilne bilateralne odnose, i jednako tako kad Bruxelles ne bi reagirao ako bi eskalirao problem. </p>
<p>Talijansko ministarstvo vanjskih poslova Farnesina, te predsjednički ured Quirinale ušutjeli su. Iz Ureda za tisak predsjedničke palače potvrđuju da je donesena odluka o dodjeli Zlatne medalje gradu Zadru, ali tvrde da još nije potvrđen datum uručenja 13. studenoga, što znači da će vjerojatno doći do odgode. </p>
<p>Savjetnik u Farnesini Sebastiano Cardi, zadužen za zonu jugoistočne Europe, rekao je u petak da je upravo pročitao izvješće Reutersa da je zbog dodjele odličja upitno potpisivanje sporazuma o prijateljstvu Hrvatske i Italije. Cardi je izjavio je da nije dobio nikakve upute s tim u vezi, niti ima komentare. Čeka se dolazak ministra vanjskih poslova Renata Ruggiera, koji se u petak navečer vraća iz posjeta Maroku. </p>
<p>Talijanski tisak, osim tršćanskog Piccola - koji je prvi i objavio da će odličje biti predano talijanskim izbjeglicama iz Zadra koji su poslije II. svjetskog rata donijeli u Italiju zastavu grada, u petak nije ništa pisao o »incidentu«. </p>
<p>Piccolo u broju od petka iznosi da je u Zagrebu talijanski veleposlanik pozvan na razgovor zbog »slučaja Zadar«, te da »Rim negira da je na programu službena svečanost«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić, Sanja Mihaljinac i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Paraga: Miroslav Tuđman pomagao je Al Quaidu</p>
<p>Vlast prikriva prave krivce za zločin u Ahmićima / Zločine nad Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata činili »heroji NOB-a« / Ahmići nisu bili izolirani incident, oni su se dogodili u sklopu etničkog čišćenja Hrvata u BiH, jer su trebali biti protjerani iz srednje Bosne kako bi se tu naselili muslimani. Tako se HDZ dogovorio s Miloševićem, tvrdi Paraga</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - »Predsjednik HIP-a Miroslav Tuđman trebao bi biti osuđen za svjetski terorizam, jer je zajedno s još nekim predstavnicima hrvatske vlasti pomagao terorističkoj organizaciji Al Qaida«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatske stranke prava 1861 Dobroslav Paraga. On je ustvrdio da su pripadnici te organizacije »prali« novac u Hrvatskoj i u Zagrebu kupovali nekretnine te da je Miroslav Tuđman dvaput viđen u društvu s predstavnikom Al Qaide u Zagrebu.</p>
<p>Osvrnuvši se i na zločine u Ahmićima 1993. godine, Paraga je rekao da se prikrivaju pravi akteri da se ne bi razotkrila politika koju je HDZ vodio u BiH. »Ahmići nisu bili izolirani incident, oni su se dogodili u sklopu etničkog čišćenja Hrvata u BiH, jer su trebali biti protjerani iz srednje Bosne kako bi se tu naselili muslimani. Tako se HDZ dogovorio s Miloševićem«, rekao je Paraga.</p>
<p>U povodu pokretanja istrage državnog odvjetništva Slovenije o masovnom pogubljenju Hrvata nakon Drugog svjetskog rata u Slovenskoj Bistrici, Paraga je pokazao dokumente prema kojima su iz Hrvatske poslani zatvorenici da iskopaju oko 4000 leševa Hrvata. »Nakon iskapanja, i oni su pogubljeni, a podsjetimo se da je zapovjednik zatvorâ u Hrvatskoj tada bio Josip Manolić«, kazao je Paraga. Ističući koje su sve zločine nad Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata činili »heroji NOB-a«, Paraga je upozorio da su neki od tih »narodnih heroja« i danas na visokim položajima. Spomenuo je sadašnjeg predsjednika Komisije za pomilovanje Josipa Boljkovca, koji je za vrijeme masovnog pogubljenja Hrvata u Karlovcu bio šef »OZNE -okrug Karlovac«.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Ne doživljavamo HDZ kao ozbiljnu demokratsku stranku«</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Hoće li HSS ustrajati na rekonstrukciji Vlade unatoč nesklonosti premijera Ivice Račana da znatnije redizajnira sastav svog kabineta i hoće li se, ako koalicijski partneri ne budu imali sluha za njihove zahtjeve, seljaci okrenuti tzv. umjereno konzervativnoj koaliciji, koju zagovara predsjednik DC-a Mate Granić? Odgovor na to pitanja trebala bi dati subotnja sjednica Predsjedništva HSS-a na kojoj će se, doznaje Vjesnik, ozbiljno analizirati dosadašnji rad vladajuće koalicije te detektirati slabe točke potpisanog koalicijskog sporazuma.</p>
<p>Kako se može čuti iz redova seljaka, nikakvih drastičnih odluka Predsjedništva ne bi trebalo biti, a pogotovo o napuštanju koalicije. Naprotiv, tvrde Vjesnikovi sugovornici, HSS želi snažno poraditi na učvršćivanju petorke, odnosno konsolidaciji vladajućih redova. Sigurno ćemo predložiti neke konkretne poteze, no morat ćemo se dogovoriti hoće li to biti rekonstrukcija Vlade, preraspodjela u Vladi ili odlučniji nastup prema van, najavljuju HSS-ovci. Ističu da više ne žele trpjeti nonšalantan odnos nekih iz petorke, koji smatraju da više nisu obavezni držati se potpisanog dogovora, pa je »knjiga spala na dva slova«, odnosno na Račana i Tomčića.</p>
<p>Što se pak tiče pristupanja desnom centru ili umjereno konzervativnoj koaliciji, o tome se navodno u HSS-u uopće ne razmišlja. »Niti nam je to tko ponudio niti se to nama sviđa«, tvrdi jedan stranački dužnosnik, istakavši da HSS još ne doživljava HDZ kao ozbiljnu demokratsku stranku s kojom bi eventualno mogao u koaliciju. Zahtjevat ćemo, napominje, inventuru rada koalicije i njezinu konsolidaciju, a ne bude li to moguće, razmislit ćemo - što dalje. Dakle, HSS ostaje u koaliciji, ali ne po svaku cijenu. </p>
<p>I. Matić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Klub žena LS-a: Zadržati avnojsku granicu sa SRJ!?</p>
<p>OSIJEK, 26. listopada</p>
<p> - Članice osječkog Kluba žena LS-a »Osmijeh« govorile su u petak, na konferenciji za novinare, o utvrđivanju granica RH sa SRJ na Dunavu. Najavile su pismo što će ga uputiti saborskim zastupnicima s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko srijemske županije, Gradskom vijeću Osijeka, svim političkim strankama tih županija kao i vijećima mjesne samouprave podunavskih naselja. </p>
<p> Pismo se upućuje s ciljem da se pokrenu aktivnosti bitne za utvrđivanje granice na Dunavu, kao što je prikupljanja analiza i primjedbi stručnih i političkih čimbenika i zainteresiranih stanovnika podunavskih naselja. Predlaže se i osnivanje koordinacijskog tijela koje bi pripremilo materijal za sjednicu Vlade RH, koja će se održati u Osijeku. </p>
<p>Između ostaloga istaknuto je da Dunav »kao velika međunarodna vodoprometnica više ne smije za RH biti crta razdvajanja, već ekonomski važna sila kucavica i poveznica s Europom kao i svim ostalim zemljama kojima Dunav prolazi«. Dodaje se da Dunav nikad do sada nije bio nekakva granica između Hrvatske i SRJ, odnosno Vojvodine, a prema tome nije mogao biti ni povijesna ili prirodna granica. U pismo se spominje i »pozitivan i demokratski iskazan stav Nenada Čanka«, predsjednika vojvođanske Skupštine, odnosno njegova želja da obje obale Dunava postanu zona suživota. Na kraju pisma zaključuje se da bi »možda bilo dobro da avnojska granice ostane nepromijenjena, RH zadrži i dalje svoje dijelove teritorija s lijeve strane Dunava, a Jugoslavija s desne strane Dunava. To bi bila velika garancija budućnosti, suradnje i suživota«, zaključuje se u pismu. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»'Omogućiti', a ne 'osigurati' učenje talijanskog jezika«</p>
<p>Ministarstvo je u posljednjem dopisu Istarskoj županiji navelo da je jedino preostalo sporno pitanje izraz da će jedinice lokalne samouprave »osigurati« učenje talijanskog jezika, kao jezika društvene sredine za pripadnike drugih nacionalnosti</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Pomoćnik ministrice pravosuđa zadužen za pitanja lokalne samouprave Teodor Antić rekao je u petak da je završeno višemjesečno dogovaranje i dopisivanje Ministarstva pravosuđa i Skupštine Istarske županije o 13 ustavno spornih odredbi istarskog Statuta.</p>
<p>Ministarstvo je u posljednjem dopisu Istarskoj županiji navelo da je jedino preostalo sporno pitanje izraz da će jedinice lokalne samouprave »osigurati« učenje talijanskog jezika, kao jezika društvene sredine za pripadnike drugih nacionalnosti. </p>
<p> Po mišljenju Ministarstva primjerenija bi riječ bila »omogućiti«, no ta primjedba nije ustavnopravne, već čisto tehničke prirode, kako bi odredba bila jasnija i preciznija, kazao je Antić. </p>
<p> Na Skupštini Istarske županija je odluka hoće li prilikom glasovanja o izmjenama Statuta, usklađenim s Ministarstvom pravosuđa, ustrajati na vlastitom prijedlogu ili će prihvatiti primjedbu Ministarstva. No, kakva god odluka bila, ona nije od utjecaja na ustavnost Statuta.</p>
<p> Prođu li na Skupštini sve druge usklađene izmjene, otpast će razlozi zbog kojih je Vlada u svibnju podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti 13 odredbi Istarskog statuta, i šestomjesečni spor između Vlade i lokalnih vlasti Istarske županije mogao bi biti dovršen i bez ustavnosudsokog pravorijeka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Svjedokinja optužila Alaicu, nije prepoznala Mamulu</p>
<p>U vrijeme iznošenja svoje obrane prije mjesec dana, optuženi Mamula je objasnio da su tada u Baranji živjela četvorica s imenom Petar Mamula te da ga se tereti za djela koja je počinio netko drugi s istim imenom i prezimenom</p>
<p>OSIJEK, 26. listopada</p>
<p> - Nastavak suđenja protiv 58 baranjskih Srba optuženih za ratni zločin nad civilima u Baranji u vrijeme Domovinskog rata, u petak je počeo razdvajanjem kaznenog postupka. Naime, odlukom vijeća osječkog Županijskog suda kazneni postupak protiv nedostupna 52 optuženika provest će se odvojeno, dok se započeta glavna rasprava nastavlja za dostupne Nikolu Alaicu (55), Mileta Bekića (56), Dragu Karagaću (57), Petra Mamulu (56), Milana Prusca (49) i Sretu Jovandića (43) koji su već nekoliko mjeseci u pritvoru. </p>
<p>U nastavku dokaznog postupka, saslušana je svjedokinja Kata Hadžić (52) iz Kozarca čiji su suprug Ešref i tada 18-godišnji sin Elvis, u kolovozu 1991., odvedeni u belomanastirski zatvor. »Kad sam ih došla posjetiti i donijeti im čistu odjeću, morala sam optuženog Alaicu moliti za dozvolu. Odobrio mi je, pa su me odveli u podrum, gdje su bili zatvoreni. Obojica su bili pretučeni po cijelome tijelu, a odjeća im je bila natopljena krvlju. Sin mi je tada rekao: »Mama, molim te, spasi nas!« - ispričala je svjedokinja, dodavši da je tada Alaicu pitala hoće li ih pustiti, što je on odbio. </p>
<p>»Iz Belog Manastira su ih odvezli 4. listopada 1991., navodno u Dalj. Od tada do danas nisam saznala ništa o njihovoj sudbini«, kazala je Hadžić. Objasnila je kako je u Baranji ostala do 1993., kada je prebjegla u Mađarsku. U to je vrijeme, istaknula je, optuženi Alaica pravio popise Hrvata koje treba protjerati iz Baranje, a potom je u njihove kuće useljavao Srbe doseljene iz Grubišnog Polja. Svjedokinja je u svome iskazu spominjala i optuženog Petra Mamulu za kojega je rekla da ga je dobro poznavala i da je on prijetio Hrvatima u Kozarcu, maltretirao ih i protjerivao. Međutim, na upit branitelja da pogleda optužene i pokaže koji je od njih Mamula, svjedokinja je rekla da taj Petar Mamula koji je maltretirao civile u Kozarcu nije u sudnici.</p>
<p>U vrijeme iznošenja svoje obrane prije mjesec dana, optuženi Mamula je objasnio da su tada u Baranji živjela četvorica s imenom Petar Mamula te da ga se tereti za djela koja je počinio netko drugi s istim imenom i prezimenom. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mladi u Hrvatskoj čine 28 posto nezaposlenih</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Mladi u Hrvatskoj čine 28 posto od ukupnog broja nezaposlenih, a zbog stope nezaposlenosti od čak 21,5 posto Hrvatsku je u posljednjih deset godina napustilo čak 140.000 mladih, visokoobrazovanih ljudi, rečeno je u petak na Međunarodnoj sindikalnoj konferenciji za mlade u Zagrebu.</p>
<p> Dvodnevnu konferenciju organizira Sekcija mladih Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) radi uspostave regionalne mreže i razmjene iskustava o problemima mladih, a sudjeluju predstavnici hrvatskih i međunarodnih sindikalnih organizacija i središnjica iz srednje i istočne Europe. Potpredsjednica Sekcije mladih Maja Mirt upozorila je da zbog neprestanog »odljeva mozgova« u Hrvatskoj ima tek 5,6 posto visokoobrazovanih stanovnika.</p>
<p> Mladi hrvatski stručnjaci u razvijenim zemljama rade i na poslovima niže kvalifikacije jer im to omogućuje bolji životni standard. Oni koji odluče ostati u Hrvatskoj bore se s nedostatkom posla, a ako su zaposleni bit će prvi otpušteni, jer je uvriježeno mišljenje da nemaju dovoljno iskustva. Osim toga, manje znaju o svojim radnim pravima i slabo su sindikalno organizirani, rekla je Mirt.</p>
<p> Prema podacima Zavoda za zapošljavanje najveći udio mladih nezaposlenih (do 29 godina) je u Međimurskoj županiji, a najmanji u Karlovačkoj. U odnosu na državni prosjek najveći je broj nezaposlenih mladih osoba u Zagrebu (21.847), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj ne radi 1406 mladih. Po obrazovnoj strukturi najviše je nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom (24,1 posto), među kojima je 66 posto žena, dok je više od polovice mladih nezaposlenih bez ikakvog radnog staža. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Žunec: Ova vlast je otvorila obavještajni sustav prema javnosti </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Hrvatska je vlast u ove dvije godine postigla značajne rezultate u civilnoj kontroli nad vojskom, a osnovan je i pododbor za obranu u sklopu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kazala je predsjednica tog odbora Đurđa Adlešić, pozdravljajući sudionike dvodnevnog skupa »Jačanje demokratskog nadzora nad oružanim snagama«, koji se održava u Hrvatskom saboru. </p>
<p>Organizator seminara su nizozemski Centar za europske sigurnosne studije i hrvatski Institut za međunarodne odnose, a sudionicima se obratio i zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić, kazavši kako je dobro da se skup održava u isto vrijeme kad se u Saboru raspravlja o tri obrambena zakona, a da će do kraja godine biti usvojena još dva. </p>
<p>Nazočan je bio i Ljubomir Grbić, zastupnik u jugoslavenskom parlamentu, koji je izjavio da SRJ, odnosno Srbija treba težiti ulasku u Partnerstvo za mir i NATO, o čemu će parlament donijeti deklaraciju. Predložio je i da se osnuje neinstitucionalni forum zemalja u regiji koji će izmjenjivati iskustva civilne kontrole sigurnosnog sektora, ali je istaknuo da najbolju komunikaciju Srbija treba ostvariti s Hrvatskom, te s Albanijom, Rumunjskom i BiH. </p>
<p>Član bosanskohercegovačkog parlamenta Slaviša Šućur je istaknuo kako je najvažnije da javno mnijenje zemalja u regiji napokon shvati da nacionalizam ne ide pod ruku s demokracijom. Istaknuo je i da treba početi razmišljati o regionalnom konceptu obrane zemalja jugoistočne Europe. </p>
<p>Dva temeljna uvjeta za civilnu kontrolu vojske jesu kontrola vojnog proračuna i kontrola kadrovske politike, kazao je Viktor Brož, HSLS-ovac i član saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Sveučilišni profesor Ozren Žunec je podsjetio da je za ove vlasti došlo do otvaranja obavještajnog sustava prema javnosti. »Objavili smo podatke o obrazovnoj i dobnoj strukturi časničkog kadra te tehničkoj opremljenosti, koji su izuzetno osjetljivi, no to smo učinili da bismo ukazali na potrebu reforme oružanih snaga, kako bi one bile efikasnije«, rekao je Žunec. Seminar nastavlja radom u subotu. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Picula: Počinje »nova tranzicija«</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - »Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Hrvatske s Europskom unijom čin je kojim se zaokružuje temeljni ciklus pristupa euroatlantskim integracijama i, na neki način, jedan proces tranzicije, započet početkom devedesetih godina, koji će zamijeniti razdoblje 'nove tranzicije'«, izjavio je u petak Tonino Picula, šef hrvatske diplomacije, na brifingu s novinarima u povodu potpisivanja sporazuma u Luxembourgu. </p>
<p>Sljedećih šest godina Hrvatsku očekuju jasne i precizne obveze s temeljnim ciljem - ulaskom u EU. Taj će put, rekao je ministar vanjskih poslova, dijelu hrvatske političke javnosti biti kontroverzan i s tim skeptičnijim dijelom treba razgovarati. Ministar je također upozorio na karakter točke 3. u deklaraciji koja olakšava integraciju u EU na temelju individualnih zasluga. </p>
<p>SPP će u ponedjeljak potpisati hrvatski premijer Ivica Račan, a Picula će istodobno potpisati privremeni sporazum koji, u očekivanju ratifikacije SSP-a u svim zemljama članicama EU koja traje i do dvije godine, aktivira trgovinske dijelove sporazuma. </p>
<p>V.F.P.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Odgođeno glasovanje o skidanju imuniteta Pašaliću, Krpini i Jarnjaku</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Tri mjeseca nakon što je u Saboru raspravljen HDZ-ov zahtjev da se raspiše referendum o donošenju zakona po kojem bi se prema braniteljima iz Domovinskog rata na Haaškom i drugim sudovima postupalo kao prema antifašističkim vojnicima nakon II. svjetskog rata, zastupnik Vladimir Šeks u petak je održao završno izlaganje u parlamentu o tom zahtjevu. </p>
<p> Šeks je na izvanrednoj saborskoj sjednici ovoga ljeta iskoristio poslovničku mogućnost i odugovlačio sa zaključnim izlaganjem do samog isteka sjednice kako bi izbjegao glasovanje u kojem bi zahtjev bio odbijen, pa je ta točka stavljena na dnevni red jesenske sjednice.</p>
<p> O raspisivanju referenduma za koji je Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata prikupio potrebnih 400.000 potpisa, zastupnici su trebali glasovati u petak, ali do zaključenja ovog izdanja nisu to učinili zbog već uobičajenog nedostatka kvoruma. </p>
<p>Tijekom jutra zastupnici nisu glasovali ni o skidanju imuniteta hadezeovcima Iviću Pašaliću, Dragi Krpini i Ivanu Jarnjaku zbog tužbi za zloupotrebu položaja u slučaju pretvorbe Slobodne Dalmacije. Ta je točka privremeno povučena s dnevnog reda zbog Šeksova prigovora. Kako je istaknuo, Mandatno-imunitetno povjerenstvo sastavilo je zajedničko izvješće o Pašaliću i Krpini što se protivi Poslovniku. Zatražio je stoga razdvajanje i posebnu raspravu o skidanju imuniteta tim zastupnicima. To je naknadno potvrdio i Odbor za Ustav zatraživši od Mandatno-imunitetnog povjerenstva da pripremi pojedinačne i obrazložene prijedloge odluka za odobrenje pokretanja kaznenih postupaka protiv Krpine i Pašalića. Sabor će o tome raspravljati u nastavku sjednice za dva tjedna. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kovačević izvrijeđao Tomčića i prošao bez kazne</p>
<p>Želeći pokazati svoju toleranciju, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić u petak je napravio presedan dopustivši Anti Kovačeviću (HKDU) još jedan ispad u kojem ga je izvrijeđao na način kakav se u Saboru još nije čuo, i to bez ikakve kazne. </p>
<p>Kovačević je naime Tomčiću spočitnuo što je u HTV-ovoj emisiji Svakodnevica rekao da bi ga, da je bio na mjestu Mate Arlovića kad je Kovačević vrijeđao Vesnu Pusić, izbacio iz sabornice. Pozivajući ga na red po kojem bi jednako morao štititi sve zastupnike a ne jedne blatiti i pljuvati a druge braniti, Kovačević je ponovo demonstrirao svoj bezobrazluk. »Prije vas je na tom mjestu sjedio jedan puno ljepši, pametniji i zgodniji čovjek od vas, zvali su ga Lepi Žare i zbog svog ponašanja je zaradio epitet faraona. Vi se ponašate kao faraon. Lepi Žare vam po bahatosti nije do koljena, a vi njemu niste do koljena po pameti i ljepoti«, izrecitirao je Kovačević. Brojni zastupnici na to su počeli demonstrativno izlaziti iz sabornice, ali ih je Tomčić zaustavio a Kovačevića pustio bez kazne kako bi dokazao »da može biti tolerantan i da može zaštititi sve zastupnike«. Jedina kazna bila je to što mu je zabranio da dalje govori.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račan u Luxembourgu dogovara kredit za autocestu Zagreb-Split</p>
<p>Premijer je prvi visoki hrvatski dužnosnik kojeg prima predsjednik EIB-a Maystadt / Račan u ponedjeljak u Luxembourgu neće prisustvovati potpisivanju kredita od 60 milijuna eura za obnovu 450 kilometara državnih cesta, ali će dan kasnije očito razgovarati o krupnijim projektima </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Premijer Ivica Račan i predsjednik Europske investicijske banke Philippe Maystadt razgovarat će u utorak u Luxembourgu o mogućnosti da EIB odobri kredit za financiranje autoceste Zagreb - Split. To su Vjesniku potvrdila dva izvora bliska premijeru i njegovu kabinetu.</p>
<p>Najava susreta Račana i Maystadta ostala je u potpunoj medijskoj sjeni središnjeg događaja trodnevnog boravka premijera i suradnika u Luxemburgu i Bruxellesu - potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te pratećih dokumenata. Zbog važnosti tih dokumenata to je i razumljivo. </p>
<p>No, Račanovi suradnici nisu se ni potrudili upozoriti na značaj prvog susreta nekog hrvatskog premijera s čelnikom EIB-a, jednog od najpovoljnijih svjetskih izvora financiranja velikih projekata. Štoviše, naši brojni upiti o temama 45-minutnog razgovora u četiri oka (dakle, više od uobičajenih pola sata koliko se rezervira za protokolarne susrete) uglavnom su ostajali bez konkretnog odgovora.</p>
<p> A svima je jasno da premijer i predsjednik EIB-a ne razgovaraju, pogotovo ne tako dugo, o sitnim projektima. To potvrđuje i činjenica da Račan u ponedjeljak neće uopće prisustvovati potpisivanju ugovora o kreditu za obnovu državnih cesta. </p>
<p>Ipak, nakon upornog raspitivanja u Luxembourgu, Bruxellesu i Zagrebu, dobili smo potvrdu pretpostavke koja se nametala sama po sebi.</p>
<p> Naime, u najavi projekta autoceste »tri puta tri od Zagreba do Splita« - (za tri godine i tri milijarde maraka put bi trebao trajati tri sata) - uza sve probleme vezane uz administraciju, zakone i dokumentaciju te tehnologiju građenja, financiranje je dosad bilo uvjerljivo najveća nepoznanica. </p>
<p>Računica s 10 lipa po litri prodanog goriva i novcem od sukcesije ni u jednoj poznatoj varijanti nije bila dovoljno izdašna. Sukcesijski dio upitan je i zbog roka i zbog količine novca, a za autocestu treba u tri godine naći tri milijarde maraka.</p>
<p>Račanova koalicijska Vlada prva je hrvatska Vlada kojoj je uopće dopušten pristup EIB-ovim kreditima. Do ove godine nisu se odobravali ni krediti koji se plasiraju preko komercijalnih banaka za razvitak malog i srednjeg poduzetništva.</p>
<p> Dakle, političke prepreke priključivanja Hrvatske na taj izvor novca već su uklonjene. </p>
<p>Ipak, treba reći da EIB ima niz mehanizama, koji se pod firmom nepotpune dokumentacije ili ekoloških zahtjeva rabe ako se neki projekt želi odbiti iz razloga koji s time zapravo nemaju mnogo veze. Hrvatska je to već iskusila tražeći novac za gradnju dionice Breznički Hum - Varaždin. Zahtjev je odbijen zbog - službeno je obrazloženje - nepotrebne sječe šume. Račanovi suradnici smatraju pak da je problem bio u interesima talijanske građevinarske firme Astaldi. </p>
<p>EIB odobrava kredite tako da ne mogu premašiti polovicu vrijednosti projekta za koji se daju, ali su zato vrlo povoljni i po kamatama i po rokovima otplate. </p>
<p>U ponedjeljak će se u Luxembourgu potpisati 60 milijuna eura kredita za obnovu 450 kilometara državnih cesta,a 15-godišnja otplata počinje nakon pet godina počeka. </p>
<p>Kad smo se raspitivali zašto se ugovor potpisuje na 60, a ne na već odobrenih 100 milijuna eura (za 940 kilometara), u Ministarstvu financija saznali smo da za cijeli iznos nije bila pripremljena sva potrebna dokumentacija. A s tim u EIB-u nema gledanja kroz prste. </p>
<p>No, u Banskim dvorima saznali smo da Hrvatska ne želi sve EIB-ove »cestovne« kredite potrošiti samo na obnovu. Tih 40 milijuna eura, naravno, premalo je za neki ozbiljniji zahvat. Pogotovo ako znamo je »tri puta tri od Zagreba do Splita« najveće investicijsko obećanje Račanove Vlade.</p>
<p> Za ozbiljno pregovaranje stručnjaka Račanu ostaje dovoljno vremena ako se u utorak načelno prihvati njegova ideja. Naime, rokovi za pripremu dokumentacije i nužne promjene zakona, koje će srušiti dosadašnje barijere graditeljskoj brzini, postavljeni su na sredinu 2002. godine, pa u Ministarstvu financija smatraju da cesta u sljedećoj godini može i bez tog kredita napredovati po planu, jer neće trebati jako mnogo novca.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Nisu me pitali o imenima nego o organizaciji HV-a i vojnoj obuci«, kaže Stipetić</p>
<p>Stipetić pretpostavlja da su ga istražitelji pozvali kako bi im pomogao u rasvjetljavanju nekih okolnosti </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Iako sva pitanja koja su mi postavljali javnost vjerojatno neće saznati, haaške istražitelje najviše su zanimali moji postupci i djelovanje kao odgovornog časnika Hrvatske vojske i zapovjednika u određenim fazama operacija. Istaknuo je to načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Petar Stipetić nakon što je u petak okončao svoj iskaz haaškim istražiteljima. </p>
<p>U četvrtak i petak Stipetić je u zagrebačkom sjedištu Haaškog suda odgovarao ukupno 13 sati na pitanja istražitelja. Istaknuo je kako je time okončan njegov planirani iskaz, no nije mogao potvrditi hoće li Sud i ubuduće pokazivati zanimanje za njegova saznanja o operacijama »Medački džep«, »Bljesak« i »Oluja«.</p>
<p> »Znam da je javnost znatiželjna i da želi saznati što više o onome što se razgovaralo, no sve se svodilo na te operacije uz prilično identična pitanja koja su mi i prije bila postavljena«, ponovio je Stipetić. </p>
<p>Na novinarski upit zbog čega opet daje iskaz iako nije osumnjičenik, načelnik Glavnog stožera odgovorio je kako pretpostavlja da su ga istražitelji pozvali kako bi im pomogao u rasvjetljavanju određenih okolnosti. </p>
<p>»Pokušao sam dosta vjerno i realno prikazati sliku stvaranja, organizacije i razvoja Hrvatske vojske, no konkretnih pitanja o nekim detaljima ili imenima uopće nije bilo«, objasnio je. </p>
<p>Pitanja su se, kaže, mahom odnosila na organiziranost naše vojske, uz poseban naglasak na poštivanje međunarodnog ratnog prava, propisivanje odredbi s tim u vezi, te obuku u vojnim školama. Rekao je kako očekuje da ga se više neće pozivati na slične razgovore. </p>
<p>»Uoči davanja prvog iskaza pripremao sam se jako dugo, no za ovaj uistinu nije bilo potrebe«, ustvrdio je Stipetić dodajući kako se nada da će još dugo vremena pamtiti zbivanja o kojima je u petak govorio.</p>
<p> Novinare je zanimalo jesu li ga haaški istražitelji pitali nešto i o navodnom usmenom izdavanju zapovijedi prilikom operacija »Medački džep«, »Bljesak« i »Oluja«.</p>
<p> »Ja sam taj naslov pročitao u novinama, no mislim da je to nesuvislo. Zapovijedi se uvijek i usmeno izdaju«, pojasnio je Stipetić te dodao kako ga ni o kakvim zapovijedima istražitelji ništa nisu pitali, pa ni o onima za koje se nagađa da nemaju pisani trag. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Crkvenac prozvao Jutarnji, Večernji, Globus i HTV!</p>
<p>Ministar financija prozvao medije zbog uznemiravanja javnosi zbog izmišljene priče o kamionu punom dijalizatora </p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - »Jutarnji list, Večernji list, Globus i HTV pokazali su da su mediji koji ne provjeravaju činjenice i ne rade u skladu s demokratskim kriterijima. Bez provjere uznemiravaju javnost i šire nepovjerenje prema državnim institucijama«, izjavio je u petak ministar finacija Mato Crkvenac, komentirajući priču o kamionu punom dijalizatora za hrvatske bolnice koji je proteklog vikenda navodno 32 sata čekao carinjenje.</p>
<p> Ustvrdio je da je napisima u tim medijima svima nanesena velika šteta. Ministar ističe kako ništa što su objavili nije istina, jer u kamionu nisu bili dijalizatori, niti je itko tražio da se roba hitno ocarini. </p>
<p> »Takvo izvještavanje je neodgovorno i bez trunke profesionalnosti«, ocijenio je Crkvenac, posebno razočaran činjenicom da ni jedan od spomenutih listova, kao ni HTV, nije objavio demanti Ministarstva financija. </p>
<p>Ministar se osvrnuo na pozadinu izmišljene priče o kamionu koja je navodno povezana s obračunima pojedinaca u Carinskoj upravi uoči izbora novog ravnatelja te službe.</p>
<p> Prema njegovim riječima, u Poreznoj i Carinskoj upravi ima pojedinaca koji su podložni korupciji, ali je država na najboljem putu da takvom ponašanju stane na kraj.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>S Crkvom se nije razgovaralo o ukidanju neradnog dana blagdana Sveta tri kralja</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) msgr. Vjekoslav Huzjak izjavio je u petak da koliko je njemu poznato predstavnici hrvatskih državnih tijela nisu službeno razgovarali s predstavnicima Katoličke crkve prije donošenja novog zakona o blagdanima, kojim je kao neradni dan ukinut blagdan Sveta tri kralja, a kao neradni dan proglašena svetkovina Tijelovo. </p>
<p> Huzjak je to izjavio zamoljen da komentira u četvrtak donijetu odluku Sabora o ukinuću dosadašnje i proglašenju nove svetkovine kao neradna dana. </p>
<p> »Koliko znam, od hrvatskih državnih tijela nije bilo službenih upita prema crkvenoj strani glede ukinuća svetkovine Sveta tri kralja kao neradnog dana i proglašenja blagdana Tijelova neradnim danom«, izjavio je msgr. Vjekoslav Huzjak, napomenuvši da »međunarodni ugovori imaju svoju proceduru i mehanizme, pa ako se nešto mijenja treba poštovati te mehanizme«. </p>
<p> Nakon upozorenja oporbenih zastupnika u Saboru u četvrtak da se spomenutim zakonom krši Ugovor Republike Hrvatske i Svete Stolice o pravnim pitanjima, kojim su točno nabrojene svetkovine kao neradni dani, odlučeno je da prihvaćene izmjene još jednom razmotri Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.</p>
<p> Huzjak podsjeća da je Ugovorom o pravnim pitanjima između RH i Svete Stolice utvrđeno da će se ugovorne strane »dogovoriti o mogućim promjenama neradnih dana«, rekao je Huzjak, dodavši kako o svemu nema stajališta HBK-a, dok se službeno ne objavi novi zakon o blagdanima.</p>
<p> Prema Ustavu, međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom čine dio unutarnjega pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi su iznad zakona i njihove se odredbe ne mogu jednostrano mijenjati ili ukidati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Radimir Čačić će se ispričati zbog vrijeđanja Sabora?</p>
<p>Narodnjaci vjeruju da Čačićev ministarski položaj ne dolazi u pitanje zbog riječi izrečenih o Saboru / Gužva oko Čačića, smatraju u HNS-u, djelo je HDZ-a, koji vješto koristi svaku situaciju za razbijanje koalicije i opstruiranje vlasti / Ako Čačić ipak bude kažnjen gubitkom ministarskog mjesta, HNS bi uzvratio izlaskom iz koalicije / HNS zamjera koaliciji »neprincipijelno ponašanje i pretjerano angažiranje u slučaju Čačić, a nije bilo reakcija na Kovačevićeve uvrede ni na brojne neodmjerene izjave Vladimira Šeksa ili Drage Krpine«</p>
<p>ZAGREB, 26. listopada</p>
<p> - Kako saznajemo iz krugova HNS-a, ministar obnove, graditeljstva i javnih radova Radimir Čačić ipak razmišlja koji potez povući ne bi li ublažio udarce što mu stižu iz redova koalicijskih partnera i Sabora. Podsjetimo: braneći predsjednicu svoje stranke Vesnu Pusić od uvreda HKDU-ovca Ante Kovačevića (izjava da je ona »za madrac, a ne za mudraca«), Čačić je uvrijedio saborske zastupnike i parlament kao instituciju konstatacijom da je takvo što i moglo proći bez odgovarajućeg odjeka, jer u sabornici sjede ljudi kojima je prostakluk prirodni ambijent.</p>
<p>Ministar Čačić ovih dana ipak razmišlja o mogućoj isprici, doznaje Vjesnik u HNS-u, no zasad se ne zna kako će se očitovati na javne prozivke. A dok Čačić razmišlja, njegovi stranački kolege tvrde da stranka još nije razmotrila »slučaj Čačić«, nego će to učiniti sljedećih dana. Iako napominju da njegov postupak ne opravdavaju, »znajući da je reagirao posve neprimjereno i neodmjereno«, smatraju da mu je pozicija ministra u Vladi ipak - neupitna.</p>
<p>Premijer Račan ga zbog neodmjerenih izjava neće smijeniti, vjeruju u HNS-u, podsjećajući da se i sam premijer ogradio od inzistiranja na njegovoj ostavci ili smjeni.</p>
<p>Smatraju olakotnom okolnošću to, što je Čačić »izletio« kao stranački čelnik, a ne kao predstavnik Vlade, kojoj »svakako treba ministar njegovog profila i sposobnosti«. Ako ipak bude kažnjen gubitkom ministarskog mjesta, HNS bi uzvratio izlaskom iz koalicije! Svi ostali blaži ukori i inzistiranje na Čačićevoj ostavci, narodnjacima, tvrde, nisu znak da trebaju ozbiljnije razmisliti o svom koalicijskom položaju.</p>
<p>U pozadini je pritisaka na Čačića, smatraju u HNS-u, oporbeni HDZ koji vješto koristi svaku situaciju za razbijanje koalicije i opstruiranje vlasti, pa je tako iskoristio mehanizme i već »ugurao« u saborsku proceduru prijedlog da se Čačiću izglasa nepovjerenje.</p>
<p>Iako su već počela prebrojavanja tko bi, a tko ne bi digao ruku za HDZ-ov prijedlog, u HNS-u nisu zbog toga pretjerano zabrinuti. Bez obzira na to što bi se HDZ-u protiv Čačića priklonili DC, HSP i HKDU, narodnjaci vjeruju da zastupnici SDP-a neće dići ruku protiv ministra kojega sam premijer ne kani - smijeniti.</p>
<p>Međutim, HNS zamjera koaliciji »neprincipijelno ponašanje i pretjerano angažiranje u slučaju Čačić, a nije bilo reakcija na Kovačevićeve uvrede ni na brojne neodmjerene izjave Vladimira Šeksa ili Drage Krpine«.</p>
<p>Nategnutim odnosima u vladajućoj koaliciji sada štošta smeta, a Čačićev istup samo je jedan od niza povoda na koji nije trebalo reagirati »ovako žestoko«, pojašnjavaju svoje viđenje pritisaka na Čačića njegovi stranački kolege.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011027].
|
