NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010727].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 178568 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.07.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Župan Rusković: »Tek ćemo sljedeće sezone osjetiti sve negativne efekte prejake kune«</p>
<p>Ovo što se događa s kunom nije stvar Vlade, već HNB-a / Gosti su nam onakvi kakva nam je ponuda / HFP o mnogo toga, pa ni o svojem zemljištu, ne vodi računa / Nisam zadovoljna kako Andronik Lukšić vodi poslove</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – Pave Župan Rusković, ministrica turizma, u špicu sezone ulazi bez direktora ACI-ja Veljka Ostojića, donedavnog doministra i svoje desne ruke, s prejakom kunom i gotovo zanemarivom izvanpansionskom potrošnjom turista. Ipak se ne predaje i ne odustaje od planova.</p>
<p> l S obzirom na dosadašnju mizernu potrošnju gostiju, hoće li Hrvatska ipak dostići planirane četiri milijarde dolara turističkog prihoda?</p>
<p>- Mislim da hoće, jer ako smo lani imali 3,9 milijardi dolara prihoda, onda je sasvim logično da bismo ove godine trebali imati više od četiri milijarde. No moramo priznati da ovaj tečaj kune definitivno šteti potrošnji. Nije samo pitanje jesu li ljudi donijeli manje ili više novca, nego se radi o principu. Ljudi smatraju da je sve kod nas mnogo skuplje nego u njihovim zemljama.</p>
<p> l Koliko će prejaka kuna naštetiti sljedećoj sezoni? Ovoj je već naštetila.</p>
<p>- Više može naštetiti sljedećoj sezoni. Ovoj šteti tako što čovjek, ako baš nije žedan, vjerojatno iz principa neće ništa popiti. Ali sama činjenica da je ovdje sve skuplje gostima može biti dovoljan povod da sljedeće godine odu drugdje, gdje njihova valuta vrijedi više nego kod nas. To možemo spriječiti samo ako se u međuvremenu nešto dogodi s našom valutom.</p>
<p> l Hotelijeri tvrde da im je prejaka kuna anulirala sve pozitivne efekte nulte stope PDV-a. Znači li to da je Vlada ponovno dala samo deklarativnu potporu turizmu?</p>
<p>- Ovo što se događa s kunom nije stvar Vlade. Mi na Vladi nikad nismo raspravljali o tečaju. Tu je Hrvatska narodna banka nezavisna i to je isključivo njen resor. S druge strane, nulta stopa PDV-a donesena je odlukom Vlade i već daje efekte. Nultu stopu PDV-a za doznake iz inozemstva imat ćemo i iduće godine, a što će se događati 2003., tek ćemo vidjeti. Najbolje bi bilo za sve uvesti diferenciranu stopu PDV-a. Sad, što se tiče spomenutih tvrdnji hotelijera, to ovisi o tome kako tko radi, koliko ima gostiju i slično.</p>
<p> l Je li u dosadašnjem dijelu sezone privatni smještaj bio poluprazan isključivo zato, jer su se iznajmljivači prepustili stihiji, a ne organiziranom dovođenju gostiju?</p>
<p>- Ljudi su se prevarili prošlom godinom koja ih je iznenadila u pozitivnom smislu. Mislili su da će i ove godine gosti »lupati« na vrata i vikati »evo, ja sam stigao«. To će u budućnosti ići vrlo teško, rijetki će napraviti tisuću ili više kilometara i očekivati da će naći baš onakav smještaj kakav su poželjeli.</p>
<p> l Svojedobno ste rekli da bi iznajmljivači trebali raditi preko agencija, a ovih je dana jedna zadarska agencija, koja je napravila mnogo ugovora s privatnim iznajmljivačima sa svog područja, proglasila stečaj. Iznajmljivači, naravno, ne mogu doći ni do ono malo novca koji su zaradili.</p>
<p>- Osnovno je da ti iznajmljivači više neće raditi s ljudima iz te agencije. Moja je poruka da se uvijek ide na agencije koje imaju reference i iskustvo u poslovanju.</p>
<p> l Što mislite o gostima koji temeljito čiste švedske stolove, trpajući hranu u torbe za plažu?</p>
<p>- Gosti su nam onakvi kakva nam je ponuda. Najbolji dokaz tome je da ove godine najbolje rade obnovljeni hoteli, dakle oni u koje se ulagalo. Ti su se hoteli prvi prodali, u njima nema slobodnih kreveta i tamo gosti troše. U neobnovljenim hotelima, gdje je cijena bitno manja, još možete naći krevet, i tamo se događa ono što ste spomenuli. Činjenica je da hoteli s nižom cijenom imaju i goste niže platežne moći, koji se ponašaju tako kako se ponašaju.</p>
<p> l Kako se povlačenje Konačnog prijedloga zakona o privatizaciji odražava na gorući problem vlasništva zemljišta uz obalu?</p>
<p>- Očekujem da će u rujnu zakon ići u proceduru i da će valjda proći. </p>
<p> l Do tada?</p>
<p>- Pretpostavljam da se do tada ništa značajno neće dogoditi. </p>
<p> l A opasnost da turističke tvrtke, i ne kupivši ga, postanu vlasnici zemljišta uz obalu kao dijela gospodarske cjeline hotela, kampa...?</p>
<p>- Ako govorimo s pozicije Hrvatskog fonda za privatizaciju, bilo bi normalno da se vlasnik brine o svojoj imovini. Fond je tek nedavno turističkim društvima dao mjesec dana da ga izvijeste koja zemlja nije ušla u njihovu pretvorbu. To je smiješno – to bi Fond morao znati i sam se brinuti oko svoga zemljišta. No na rovinjskom primjeru vidimo da HFP o mnogo toga ne vodi računa. </p>
<p> l Kako Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) može pomoći u privatizaciji, odnosno prodaji hrvatskih hotela?</p>
<p>- Predložili smo EBRD-u da zajedno s nama privatizira najvažnije hrvatske turističke tvrtke, odnosno da nam pokuša dovesti najzvučnija imena svjetskog turizma – hotelske lance, turoperatore ili ljude koji su se u tom poslu već dokazali. Meni se čini da je to izvrstan način da smanjimo rizik i pogreške, jer ako nam u privatizaciji pomažu najstručniji ljudi ovakvih institucija, mogućnost pogreške je mnogo manja nego kad to radi netko iz Hrvatske, tko o turizmu ne zna ništa.</p>
<p> l Je li prošla opasnost da se domaći tajkuni za mali novac domognu dobrih hotela? </p>
<p>- Nadam se, mi jednostavno ne bismo trebali uzeti nikoga ako nemamo pravoga.</p>
<p> l Godinama se najavljuju velika ulaganja u turistizam, ali ona izostaju.</p>
<p>- Sada je, istina, situacija mnogo bolja. Lani su se ponude ulagača vrtjele na oko 25 posto vrijednosti nominale. Sad smo već, naravno kod tvrtki koje nisu prezadužene, na 50, 75, 80 pa i 95 posto od nominale. Da imamo snage čekati još koji mjesec, sve bi ponude bile iznad nominale. </p>
<p> l Hoćete li se nakon odlaska s ove funkcije vratiti u Atlas?</p>
<p>- Ne znam. Više ne dajem takve izjave jer sam se jednom opekla i stalno me prozivaju. U svakom slučaju, nastojat ću završiti ono što sam ovdje započela. </p>
<p> l Jeste li zadovoljni načinom na koji Andronik Lukšić vodi svoju turističku imovinu u Hrvatskoj?</p>
<p>- Nisam, iako me neki dan on uvjeravao da će najesen napokon početi uređivati i ulagati u hotel Argentinu, u Atlas, pa i u Plavu lagunu. Očekivala sam da će mnogo brže ulagati. </p>
<p> l Priča se da je za vas rezervirana visoka pozicija u TUI-ju?</p>
<p>- Kad bi mi trebalo, vjerojatno bih brzo našla posao kod svih partnera s kojima sam dosad surađivala. Ali mislim da nema potrebe za takvo što.</p>
<p> l Hoće li TUI ipak doći u Hrvatsku?</p>
<p>- Hoće, zasad ih najviše zanima HTP Cavtat, Primošten i neki hoteli bolskog Zlatnog rata.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Do 2000. samo jedan Hrvat okrivljen za ratni zločin</p>
<p>Ni jedan od 1900 predmeta koji se navode u »Bijeloj knjizi«, što ju je bivši ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović dostavio Haagu, ne sadrži optužnicu za ratni zločin / Mihajlo Hrastov, do procesuiranja »slučaja Gospić«, jedini Hrvat koji je optužen zbog ratnog zločina / Iako je najavljeno, Račanov kabinet do danas nije osnovao posebne urede Državnog odvjetništva i policije za pojačani kazneni progon djela ratnog zločina</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – U saborskoj raspravi o suradnji Hrvatske s Haagom, zastupnik HDZ-a Vladimir Šeks rekao je da je naše pravosuđe sposobno procesuirati ratne zločine i da nam zbog toga ne treba Haag. Pozvao se na »Bijelu knjigu«, dokument o kaznenim prijavama za zločine počinjene u Domovinskom ratu, koji je Ministarstvo pravosuđa, dok mu je na čelu bio Zvonimir Šeparović, dostavilo Sudu u Haagu. Šeks je naveo kako je u tom dokumentu obrađeno više od 1900 takvih slučajeva.</p>
<p>Nije prvi put da se zastupnici HDZ-a, kao i drugi koji se protive suradnji s haaškim sudom, pozivaju na »Bijelu knjigu« kao krunski dokaz da su hrvatske vlasti i ranije procesuirale ratne zločine.</p>
<p>Osnovna zabluda koju šire pozivatelji na »Bijelu knjigu« leži u činjenici da nijedan od zločina koji se u njoj spominje pravno nije okvalificiran kao ratni, nego kao »običan« zločin, iz koristoljublja ili osvete: ubojstva, grabeži ili paleži. To su rekli haaški dužnosnici, ministar Ivanišević i brojni drugi, koji su imali uvid u spomenuti dokument.</p>
<p>Jedini slučaj iz Domovinskog rata koji je Državno odvjetništvo za vlasti HDZ-a označilo kao ratni zločin je optužba za ubojstvo ratnih zarobljenika na Koranskom mostu u Karlovcu, iz jeseni 1991. godine, za što se sudi Mihajlu Hrastovu.</p>
<p>Odvjetnik generala Rahima Ademija, Čedo Prodanović, ovako je objasnio činjenicu da Hrvati nisu kazneno odgovarali za ratni zločin:</p>
<p>»Bit problema je da se jednostavno postupalo u skladu s filozofijom Milana Vukovića (bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, op.a), da Hrvati ne mogu počiniti ratni zločin jer su sudjelovali u obrambenom ratu.«</p>
<p>Preuzevši vlast, Vlada Ivice Račana znala je da će se, kad-tad, morati ozbiljno suočiti s ovim pitanjem.</p>
<p>Boraveći u Haagu za prvih mjeseci obavljanja dužnosti, zamjenik premijera Goran Granić i ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević su, nakon uvida u stanje hrvatskih haaških slučajeva, zatražili od Suda da se domaćem pravosuđu prepusti procesuiranje nekih slučajeva, poglavito Gospića.</p>
<p>Hrvatskom je zahtjevu udovoljeno. U travnju 2000. godine, paralelno s haaškim istražiteljima, na području Gospića i Like radili su i domaći. Ali sve do ubojstva Milana Levara (kojeg nitko od domaćih istražitelja nije zvao na razgovor), »slučaj Gospić« nije došao na sud.</p>
<p>Zanimljivo je da se Berislav Živković, posljednji državni odvjetnik kojeg je imenovala HDZ-ova vlast, hvalio da je 1999. godine, nakon tekstova koje je dolje potpisani novinar objavio u Globusu o »slučaju Gospić«, naložio pokretanje istrage. Koliko je ta istraga bila ozbiljna, opet se može suditi prema činjenici da njome nije bilo obuhvaćeno ispitivanje pokojnog Milana Levara, a koliko nam je poznato, ni drugih svjedoka ratnih zbivanja u Gospiću 1991.</p>
<p>Sadašnja se vlast nespretno nosi s ovim problemom. Iako se želi ostaviti dojam da je postupanje s optužnicama protiv generala Rahima Ademija i Ante Gotovine bilo o skladu s procedurom, mnogi se analitičari, posebno zapadni, s tim ne slažu.</p>
<p>Premijer Račan je mjesec dana držao optužnice koje su mu dostavljene iz Haaga, dok ga Carla del Ponte posjetom nije na njih podsjetila.</p>
<p>Prema proceduri, Račan je optužnice trebao automatski proslijediti Ministarstvu pravosuđa, a ono sudovima. Kako to nije učinjeno, generalu Anti Gotovini odškrinuta su vrata da postane nedostupan policiji i sudu, koji mu je trebao uručiti optužnicu. Zapadni se analitičari slažu da haaška tužiteljica neće biti zadovoljna postupkom hrvatskih vlasti, bez obzira što je general Rahim Ademi, u srijedu, sam otputovao u Haag. Iz krugova bliskih Haaškom sudu stižu najave da ćemo ubrzo čuti oštre ukore na račun Vlade zbog načina postupanja u slučaju Gotovina.</p>
<p>Dva dana prije siječanjskog dolaska Carle del Ponte u Zagreb, na zatvorenom je dijelu sjednice Vlade zaključeno kako ubrzano treba pristupiti osnivanju posebnog ureda državnog odvjetništva, koji bi se bavio kaznenim progonom počinitelja ratnih zločina.</p>
<p>Vlada je zadužila Ministarstvo pravosuđa da pripremi nacrt prijedloga zakona kojim se uređuje poseban način organiziranja pravosuđa i policije u vezi s kaznenim progonom počinitelja ratnih zločina.</p>
<p>Komentirajući tada primjedbe kritičara da Vlada to čini zbog Carle del Ponte, Vladina glasnogovornica Aleksandra Kolarić izjavila je da je riječ o neistini, »jer je trajno opredjeljenje Vlade pojačati progon počinitelja ratnih zločina u Hrvatskoj«.</p>
<p>Do danas nije ostvareno ništa od tadašnjih zaključaka o posebnim uredima policije i tužiteljstva za progon ratnih zločina. Stoga se mnogi pitaju je li doista riječ o »trajnom opredjeljenju« ili o plesu na žici Vlade premijera Račana? </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Zašto Pupovac ne govori o sigurnom povratku Hrvata u Republiku Srpsku?«</p>
<p>Na tvrdnju o tome da bi se Srbi mogli brzo vratiti kad mnogi Hrvati ne bi držali nekoliko srpskih kuća, Josip Kompanović upozorava da je takvih malo i da bi trebalo razmatrati svaki pojedini slučaj, a ne uopćavati</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – Je li povrat srpske imovine lako rješiv, u kratkom vremenu i bez puno novca? Ili je to ipak proces koji traži i vrijeme i novac s obzirom na to da su u srpskim kućama smješteni uglavnom Hrvati iz Bosne, kojima država mora osigurati zamjenski smještaj prije nego što se isele iz tuđih kuća? Prema mišljenju Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća, kojim je iznenadio javnost nakon razgovora s predsjednikom Stjepanom Mesićem, Srbima se imovina može vratiti u kratkom vremenu i bez ikakvog troška za državu.</p>
<p>Mnogi Hrvati, tvrdi Pupovac, zauzeli su i po nekoliko srpskih kuća koje uopće ne koriste, već drže »ključ u bravi iz tko zna kojih razloga«. I tu Pupovac vidi rješenje: ako se uđe u trag takvim stanarima - a to nije teško jer, kazao je, Ured za prognanike ima podatke o zauzetoj, a nekorištenoj srpskoj imovini - kuće će Srbima biti vraćene, čime bi se stabiliziralo stanje na područjima posebne državne skrbi. Navodno su, prema njegovim podacima, samo u Šibensko-kninskoj županiji Hrvati nepotrebno zauzeli od 30 do 40 posto srpskih kuća! </p>
<p>Te tvrdnje jednog od vodećih srpskih čelnika u Hrvatskoj izazvale su žestoku reakciju Josipa Kompanovića, predsjednika Zajednice povratnika Hrvatske. »To naprosto nije istina. Ne tvrdim da poneki ljudi možda nezakonito drže i po dvije kuće, no takvih je najviše tri posto, a Pupovac je očito izvukao podatke iz rukava, jer oni ni u čemu nemaju uporišta. Riječ je o pojedinačnim, usamljenim slučajevima koje treba riješiti i s tim se slažem. No, nije istina da se radi o velikom broju takvih«, uzvraća Kompanović Pupovcu i dodaje: »Da je tako kao što tvrdi Pupovac, u javnosti bi se brujalo o tome, javili bi se i OESS i promatračke misije«. </p>
<p>Kompanović tvrdi da se Srbi i bez Pupovca znaju boriti za svoja prava i podsjeća na činjenicu da »dižu tužbe protiv Hrvata zbog korištenja njihove imovine, a uz pomoć međunarodne zajednice koja im plaća odvjetnike«. Zato on smatra da, i kad je riječ o povratu srpske imovine, »nikako nije za vjerovati Pupovcu kad tvrdi da se jedna od najtežih kriza u ovoj državi, a to je izbjeglička, može riješiti preko noći«. To je vrlo osjetljivo i složeno pitanje, napominje čelnik hrvatskih prognanika, zaključujući da ga treba rješavati tako da se analizira svaki pojedinačni slučaj. Pupovcu zato poručuje da progovori i o uzrocima useljeničkih problema te da kaže zašto je Hrvatska obvezna rješavati njihov smještaj.</p>
<p>»Srbi iz Republike Srpske ne dopuštaju Hrvatima iz BiH povratak kućama i tu je temeljni problem. Srbi se mogu vratiti u svoje kuće, ako se Hrvati vrate u svoje, iz kojih su pobjegli spašavajući goli život. Kao čelnik jedne srpske udruge u Hrvatskoj, Pupovac bi morao barem pokušati intervenirati u Republici Srpskoj da se Hrvatima, koji su kod nas, stvore uvjeti za siguran povratak da bi oslobodili srpske kuće. No, taj problem za Pupovca očito ne postoji. On sada govori da je problem moguće riješiti preko noći, pa, ako ga se ne riješi, a nemoguće ga je riješiti u kratkom roku, moći će opet prozivati hrvatsku državu zato što se Srbi ne vraćaju«, smatra Josip Kompanović.</p>
<p>U prilog tvrdnji da se problem ne može riješiti po Pupovčevu modelu, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i bez novca, iznosi i podatak da se samo dva posto doseljenih Hrvata izjasnilo za povratak u Republiku Srpsku, što dovoljno govori o sigurnosti i uvjetima koji ih čekaju u krajevima iz kojih su protjerani. Pupovčeve tvrdnje da je problem povrata imovine jednostavan i brzo rješiv, Kompanović smatra »zločestim« i poručuje:</p>
<p>»Pupovac se predstavlja kao čestit građanin ove države, ali u svakom svom govoru koristi priliku da u što crnjem svjetlu govori o Hrvatskoj, pa je i ovo što sada govori, usmjereno je tako«.</p>
<p>Hrvatski prognanici, tvrdi, nisu smetnja povratu srpske imovine. Njih je sada od 24.000 do 25.000 i ako se ove godine obnovi još oko 4.000 kuća, država je, što se obnove tiče, problem prognanika i povratnika riješila već od iduće godine. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Na Langovom trgu uskoro podzemna garaža i nova benzinska crpka </p>
<p>Gradnja garaže s 305 parkirnih mjesta na pet podzemnih etaža počinje u veljači iduće godine a trajat će do rujna 2003./Prema ugovoru, svaki mjesec prekoračenja rokova Grad će Ini platiti 50.000 njemačkih maraka/Bandić: Ovo je iskorak u partnerskom odnosu Ine i Zagreba/</p>
<p>Građevinska dozvola za Langov trg bit će izdana u petak, a potom će se raspisati javni natječaj</p>
<p>U veljači iduće godine na Langovom trgu u Zagrebu započet će gradnja podzemne garaže s 300 parkirnih mjesta i najmodernije benzinske postaje u Hrvatskoj, vrijedna devet milijuna njemačkih maraka - stoji u ugovoru kojeg su u četvrtak u Gradskom poglavarstvu potpisali predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević, gradonačelnik Milan Bandić i direktor »Zagreb-Parkinga« Mate Kraljević. .</p>
<p>Svojim potpisom, gradonačelnik je potvrdio da će svi radovi biti gotovi do rujna 2003. godine, te da će Grad, odnosno, trgovačko društvo Zagrebparking, za svaki mjesec prekoračenja rokova snositi troškove od 50.000 njemačkih maraka.</p>
<p> – Radi se o osiguraču ugovora koji moramo poštivati, i bolje da smo na vrijeme inače će nas rebnuti po džepu, našalio se gradonačelnik, koji je rekao da potpisivanje ugovora znači »iskorak u partnerskom odnosu Ine i Grada«. </p>
<p>Spomenuti »osigurač« konkretno je pojasnio Tomislav Dragičević. Prema njegovim riječima, 50.000 njemačkih maraka koliko bi u slučaju zastoja trebao plaćati Grad, zapravo je mjesečni prihod crpke koja će nakon pregovora i početka radova svoja vrata zatvoriti na gotovo dvije godine.</p>
<p> – No, to ne znači da ćemo zatvaranjem postaje građanima suziti izbor, jer sve postaje u blizini produljit će svoje radno vrijeme, objasnio je Dragičević i ovom prilikom najavio veliku akciju tvrtke koja do početka iduće turističke sezone planira reorganizirati i modernizirati sve svoje postaje na važnim prometnim punktovima.</p>
<p>Građevinska dozvola za Langov trg bit će izdana već u petak, a potom predstoji raspisivanje javnog natječaja i odabir najbolje tvrtke za izvođenje radova.</p>
<p> - Na Langovom trgu sada imamo 50 parkirnih mjesta koja nam stvaraju profit, pa je i nama u interesu da sve obavimo na vrijeme, rekao je Mate Kraljević, direktor »Zagreb-Parkinga«.</p>
<p> – Od 1995. godine sustavno se radi na poboljšanju parkiranja i svaku zaradu ulažemo u nove projekte, a ne na plaće zaposlenih, zaključio je Kraljević.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Dajemo 100.000 kuna za pozitivnu presudu« </p>
<p>Odlukom Vrhovnog suda o protuzakonitosti štrajka u hotelu »Laguna«, štrajk se prekida, a direktor hotela Ivan Sertić najavio je otkaz 21 radnika u »lock outu« (privremeno isključenom dijelu štrajkaša), što prema mišljenju sindikalaca predstavlja grubo kršenje Kolektivnog ugovora i Zakona o radu. Protestirajući protiv odluke Vrhovnog suda, dvadesetak radnika i predstavnika sindikata okupilo su se u četvrtak ispred zgrade suda. Neki od radnika (možda i bivši) nosili su transparente na kojima je pisalo: »Sertiću, pravedna osuda će stići ma gdje bio (Ali ne od Crnića)« i »Dajemo 100.000 kuna za pozitivnu presudu«. </p>
<p>Vesna Mlinarić, tajnica Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma ocijenila je odluku suda kao suspenziju svih ugovora i suspenziju dijela Zakona o radu, pa i Ustava, kojim je utvrđena mogućnost i pravo na štrajk radnika u slučaju neislplate plaća. Prema njezinim riječima u četvrtak je Radničkom vijeću na savjetovanje podnesen 21 Ugovor o radu djelatnika »Lagune« i njihova budućnost u hotelu postaje upitna. – Radnike ćemo i dalje zastupati, a na odluku Vrhovnog suda reagirat ćemo kod Međunarodne organizacije rada i svih svjetskih organizacija kojih smo članovi, ukaže li se za tim potreba, zaključila je Mlinarić.</p>
<p>Vitomir Begović, glavni tajnik SSSH, rekao je da na slučaju »Lagune« institucije pravne države pokazuju da je »tajkunizacija« jača od zakona.</p>
<p> – Radnici i sindikati umorni su od izrabljivanja i ponižavanja tzv. »poslodavaca«, te materijalne i socijalne ugroženosti usprkos poštenom radu. Odluka u slučaju »Lagune« loše će utjecati na uspostavu reda i poštenja kod poslodavaca, istaknuo je Begović. Prema njegovim tvrdnjama ispada kako ispada kako oni koji se zalažu za poštivanje elementarnih prava radnika postaju predmet ne samo poslodavačkih, veći sada i sudskih sankcija.</p>
<p>– Pravo na punu zarađenu plaću i njenu isplatu je temeljno ljudsko, a ne samo ustavno i moralno pravo, naglasio je Begović. Radnik je, prema njegovim riječima na tržištu radne snage u odnosu na poslodavca slabija strana, a zaštitu mu moraju pružiti institucije pravne države. Kako bi se to ostvarilo potrebne su korijenite promjene u pravosudnom sustavu, smatra Begović.</p>
<p>Sindikalna povjerenica »Lagune«, Jadranka Klekar rekla je kako svojom odlukom Vrhovni sud kao da poručuje da se sindikat ne bi trebao miješati u poslovnu politiku hotela, iako je ona uzrok nezavidnog gospodarskog položaja radnika, i razlog pokretanja štrajka, istaknula je Klekar.</p>
<p>Povjerenik SSSH, Damir Gašparović rekao je da se kada se govori o Hrvatskoj, misli na državu u kojoj Sanitarna inspekcija nema primjedbe na rad električara u kuhinji, Inspekcija rada, nema nikakve ovlasti da nešto poduzme, a HZZO skida zaposlenike s bolovanja, a da nikome nisu jasni kriteriji po kojima je to učinjeno.</p>
<p>– U toj državi Vladin ured za prognanike uplaćuje poslodavcu željeni iznos za njegova dugovanja, skupštinu dioničara privatnog poduzeća ne štite zaštitari već policija, a.radnicima je ukinuto pravo na štrajk, rekao je Gašparović.</p>
<p>– Radnici, dakle trebaju raditi, ali ne trebaju plaću. Ako govorimo o takvoj državi, govorimo o državi u kojoj nije prisutna pravda. A što je država bez pravde?, zapitao je Gašparović.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Važnije jamstvo državnog službenika nego seljačko imanje</p>
<p>Prihvaćeno Financijsko izvješće za prvo polugodište ove godine/ Rebalans proračuna zbog Zakona o decentralizaciji i dotacija općinama i gradovima/ Župan informirao članove Poglavarstva o sadržaju sastanka s Račanom</p>
<p>Za dobivanje poduzetničkog kredita od Zagrebačke banke važnije je jamstvo zaposlenog u državnoj službi nego vrijednost seljačkog imanja, rečeno je na 1. sjednici Županijskog poglavarstva Zagrebačke županije održanoj u četvrtak. Naime, unatoč tome što je odobrenim kreditima dosegnut dogovoreni iznos od 30 milijuna kuna, članovi poglavarstva ocjenili su prestrogima zahtjeve banke, pogotovo za kreditiranje poduzetnika koji se bave turizmom. Župan Stjepan Kožić istaknuo je kako banka ima pravo određivati kriterije za plasman svojih sredstava, ali je i obećao da će Poglavarstvo u narednim mjesecima pokušati, u dogovoru s bankom, smanjiti te kriterije. Najavljeno je i skoro raspisivanje Javnog natječaja za izbor poslovne banke za kreditiranje razvitka poljoprivrede u ovoj godini.</p>
<p>Na sjednici je prihvaćeno financijsko izvješće o izvršenju proračuna Zagrebačke županije za prvu polovicu ove godine te izvješće prihoda i rashoda Županijske uprave za ceste za isto razdoblje. Pročelnik Upravnog odbora za financije Vlade Duvančić ostvarene prihode i rashode ocijenio je zadovoljavajućim, osim dotacija općinama i gradovima koje su već isplaćene gotovo u cjelokupnom predviđenom iznosu za ovu godinu. Župan je ustvrdio kako će zbog toga te zbog promjena uzrokovanih paketom zakona o decentralizaciji uskoro biti potreban rebalans županijskog proračuna.</p>
<p>Prihvaćena je i odluka o razrješenju članova Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata te Povjerenstva za provedbu Programa u turizmu, a novim predsjednikom oba povjerenstva imenovan je Josip Jambrač.</p>
<p>Sve točke Dnevnog reda prihvaćene su, a još valja istaći Odluku o proglašenju Zelinske vinske ceste u sklopu projekta Vinske ceste Zagrebačke županije. Pod zadnju pak točku naknadno je uvršteno informiranje članova poglavarstva o nedavno održanom sastanku premijera Račana sa Županima sedam županija koje graniče sa Slovenijom. Zagrebački župan tom prigodom je iznio detalje Sporazuma o granici koje se odnose na teritorij županije. Sporazumom je predviđeno da Zagrebačka županija dobiva oko 1800 četvornih metara slovenskog teritorija, dok isto toliko dobiva Slovenija, ali na području Karlovačke županije.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Radnici »Coca-Cole« prijete općim štrajkom</p>
<p>Zbog odluke Uprave »Coca-Cola« o smanjenju plaća i ostalih materijalnih naknada zaposlenicima, sindikat je organizirao u četvrtak u zagrebačkom i požeškom pogonu »Coca-Cole« jednodevni štrajk. U Zagrebu je pedesetak kamiona blokiralo ulaz u tvornicu »Coca-Cole« na Žitnjaku. </p>
<p>Štrajku se odazvalo, prema procjeni regionalnog povjerenika Sindikata Ivice Rogića, oko 80 posto zaposlenika u zagrebačkom pogonu i oko 40 posto zaposlenika u Požegi. Proizvodnja i distribucija u Splitu i Rijeci nije zaustavljena. </p>
<p>Prema Rogićevim riječima, Uprava »Coca-Cole« krajem travnja jednostrano je smanjila plaće za 14 posto, naknade za prekovremeni rad s 50 posto na 25 posto, te normativ za vozače za 14 posto. Po toj odluci smanjena je najniža plaća s 4,173 na 3,588 kuna. </p>
<p> Sindikat zahtjeva da Uprava povuče tu odluku, te da se iznos plaća dogovori kroz kolektivne pregovore sa sindikalcima. Jedan od razloga pokretanja štrajka bila je i odluka Uprave da se sa svog radnog mjesta smijeni ključni član Glavnog štrajkačkog odbora, kazao je Rogić, ne želeći otkriti njegovo ime.</p>
<p>O pokretanju općeg štrajka, ako se njihovi zahtjevi ne ispune, članovi sindikata odlučit će na referendumu koji bi trebao biti organiziran u idućih 30 dana. Do tada je štrajk »zamrznut«, a na Upravi je da se u tom razdoblju očituje na sindikalne zahtjeve, zaključio je Rogić. I.G.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Umjesto konclogora - sanatorij</p>
<p>U Gradski centar za skrb o kućnim ljubimcima u Dumovcu, naselju smještenom na istoku grada, došli smo nenajavljeni. </p>
<p>Centar otvoren od 6. siječnja ove godine, u medijima je doživio mnoge napade. Od pitanja koncesije, oko kojeg se još uvijek spore Veterinarski fakultet i Zagrebačke veterinarske stanice, pa do nazivanja ovog azila - konclogorom za pse. Želeći se uvjeriti u pravo stanje stvari zamolili smo rukovoditelja Centra dr. vet. Zlatka Adanića, da nas provede kroz prostorije azila za pse. </p>
<p>– Uhvatile ste me baš u trenutku kad bi trebali odvesti Vicka novom udomitelju, rekao nam je dok mu se uz desnu nogu mazno »prišmajhlao« crni koker španijel. Vicko ima četiri godine i već je mjesec dana u prihvatilištu. Nakon što se njegova bivša gazdarica, inače starija baka iz Zagreba, više nije mogla brinuti o njemu. </p>
<p>– Kada je došao k nama, prvo je bio pregledan i cijepljen, kazao je dr. Adanić, a tako je i sa svim psima koji dođu. Mnogi od njih dolaze s ranama i kojekakvim boleštinama, stoga se njima prvo pruži potrebna njega i tek potom smjesti u boks, pojašnjava dr. Adanić. </p>
<p> U 25 kaveza, svakog veličine 40 kvadratnih metara unutar zgrade, te iste kvadrature u vanjskom boksu, trenutno je smješteno 210 pasa. Otprilike po desetak pasa nalazi se u pojedinom kavezu. Selektirani po kilaži, dobi, pasmini kako bi zajedno mogli činiti čopor, objašnjava dr. Adanić. Iako se u taj prostor može smjestiti i do 80 pasa, takvi psi jedino mogu biti stari do tri mjeseca. Stariji psi međusobno bi se sukobljavali i stavrali nered, kaže dr. Adanić.</p>
<p>Svaki od psa koji je primljen u Centar, biti će kastriran jer to je jedan od načina da se prevenira daljnji rast pasa lutalica. Ujedno ta metoda biti će i ozakonjena po novom Pravilniku o radu Azila. Pored toga, životinje će se moći uspavati, samo i jedino kada veterinar uvidi da životinja trpi jake bolove ili predstavlja opasnost za druge pse u Azilu. Pravilnik o radu Azila, kojeg je predložilo novoosnovano Povjerenstvo za praćenje Gradskog Centra, a čine ga predstvanici Gradskog ureda za poljeprivredu i šumarstvo i predstavnici udruga za zaštitu životinja, biti će ozakonjeno do 15. rujna. </p>
<p>– O našim psima se brinemo na najbolji način. Njihove kaveze čistimo dva puta dnevno, a hranimo ih također dva puta u toku dana. Od ukupnog broja dosad zaprimljenih pasa – 630, broj udomljenih iznosi 277 pasa, kaže dr. Adanić, to dovoljno govori na kakvoj su skrbi naši psi. </p>
<p>Tako je i s kokerom Vickom, kada je došao u Centar, bio je samo mala crna preplašena životinja. Sada, umiljato pseto, koje je od našeg fotoreportera tražilo da mu masira šape, veselo je mahalo repom i iščekivalo istu toplinu na koju je naviklo u krugu Centra.</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ping pong sa odgovornošću i gomila praznih obećanja </p>
<p>Grad je vlasnik samo stana na prvom katu kuće na Gvozdu / Imovinsko-pravni poslovi oko ostatka kuće nisu riješeni </p>
<p>»Uređenje Krležinog Gvozda kulturni je prioritet grada Zagreba. Na 20. godišnjicu smrti velikana hrvatske književnosti, 29. prosinca, ponovno ćemo biti ovdje«, najavio je u travnju ove godine gradonačelnik Milan Bandić, dodavši da će se sve urediti u cijelosti i bez kredita. Međutim, kako saznajemo ovih dana uredit će se, najvjerojatnije do kraja prosinca (znači ni datum više nije tako siguran), samo Krležin i Belin stan na prvom katu kuće na Gvozdu 23. Naime, samo je taj kat, uključujući i pola potkrovlja, u vlasništvu Grada. Time najavljeno uređenje sve četiri etaže kuće kao kulturno-umjetničkog i znanstveno-istraživačkog centra pada u vodu. Naime, u prizemlju je najavljivano uređenje polivalentne dvorane za kazališne predstave, koncerte, izložbe i slične sadržaje. Prvi muzej hrvatske književnosti trebao je biti smješten u visoko prizemlje, a potkrovlje je, prema najavama iz travnja, trebalo biti namijenjeno za dokumentacijski centar- »Krležinu radionicu«. Objašnjenje smo pokušali potražiti u Gradskom uredu za kulturu, koji je prema Bandićevim riječima osigurao novac i zadužen je za projekt, no oni su nas, potvrdivši da će se urediti samo Krležin stan, uputili na Ured za upravljanje imovinom grada iz kojeg su nas pak ponovno uputili na Ured za kulturu. Iz drugih izvora saznajemo da vlasnik većeg dijela kuće nije baš zainteresiran za ustupanje svog dijela kuće Gradu, a u pitanju je i novac za uređenje cijele kuće. </p>
<p>Projekt i program uređenja Krležinog Gvozda napravio je još krajem 80-tih godina Odbor za uređenje Krležinog Gvozda. U lipnju ove godine predstavnicima Grada predstavljenje novi projekt uređenja, arhitekta Željka Kovačića. Muzeološku koncepciju uređenja stana napravio je muzejski savjetnik u Muzeju grada Zagreba (MGZ), Slavko Šterk. Inventar stana u većoj je mjeri restauriran. Projekt je za sada u fazi prikupljanja ponuda za izvođače radova, saznajemo od Kovačića. </p>
<p>– Krležin i Belin stan uredit će se kao ambijentalni stan, kako bi posjetitelji vidjeli i doživjeli gdje su trideset godina živjeli i stvarali jedna glumica i jedan književnik, rekao nam je Kovačić. Projekt obuhvaća i uređenje vrta - obnovu travnatih površina i cvjetnih nasada te popločenja, opremu vrta klupama i rasvjetnim stupićima te postavljanje brončane skulpture Miroslava Krleže, kiparice Marije Ujević. </p>
<p>Od 1990. do 2000. godine gradske vlasti i država nisu ništa poduzimale za uređenje Krležina Gvozda, vjerovatno i zbog toga krov je povremeno prokišnjavao, a u Krležinom i Belinom stanu došlo je i do poplave. Nadamo se da novi projekt uređenja neće biti još jedan u nizu neostvarenih i pospremljenih u ladice. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kombi za specijalnu bolnicu na Goljaku</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar i zamjenica gradonačelnika za društvene djelatnosti Vlasta Pavić predali su u četvrtak kombi vozilo namjenjeno Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojem i motoričkim smetnjama na Goljaku. </p>
<p>– Vozilo će poslužiti za prijevoz hrane i malih bolesnika do tri godine starosti kojih godišnje oko 2000 zatraži pomoć specijalne bolnice, zadovoljno je istakla ravnateljica dr. Štefica Sremić prilikom uručenja ključeva kombija.</p>
<p>U bolnici je trenutačno 200 djece koji boluju od epilepsije, cerebralne paralize te oštećenja govora i sluha. Pročelnik Šostar istaknuo je kako nabava takvog vozila ima veliki zanačaj i za Zagreb i za županiju jer se na taj način djeci sa poremećajima omogućava i olakšava život. </p>
<p>Djeca sa poremećajima su smještena na tri lokacije. U Zelengaju je edukacijski centar za majke, a u sklopu njega je centar koji prihvaća djecu predškolske dobi na rehabilitaciju bez nazočnosti roditelja. Osnovnoškolski program dnevne rehabilitacije je u Rudešu.</p>
<p> Pročelnik Šostar i dogradonačelnica u četvrtak su predali i sanitetsko vozilo Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Đorđićevoj ulici. Ukupna vrijednost opreme i vozila je oko dva milijuna kuna.</p>
<p>D.Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za popijenih 365 litara piva nagrada je put na Oktorberfest</p>
<p>Prosječni Hrvat popije godišnje 80 litara piva/ Zagrebačka pivovara tijekom ljeta proda 195 000 hektolitara piva/Osim u velikim pivovarama pivo se za vlastitu prodaju proizvodi i u malim pivovarama/U pivnici Medvedgrad postoji Klub ljubitelja pive</p>
<p>U pivnici Medvedgrad, koja je jedna od poznatijih u Zagrebu, postoji tzv. Klub ljubitelja piva. Svaki korisnik članske kartice koji ima godišnju potrošnju od 365 litara piva dobiva nagradno putovanje na Oktoberfest. Ukoliko u tijeku godine član nema potrošnju veću od 10 litara piva, prestaje biti član kluba. Ako se, pak, pokaže da je dobar pivopija, njegovo ime ili logotip firme biti će ugravirano na klupsku kriglu. </p>
<p>Iz tog ( i iz drugih razloga) prosječni Hrvat popije godišnje 80 litara piva. Ne, samo u pivnici, već i kod kuće. Prava sitnica u usporedbi s godišnjom količinom popijenih u Njemačkoj– 140 litara po stanovniku. </p>
<p>Tijekom ljeta proizvodnja piva se dodatno poveća. Tako primjerice, »Zagrebačka pivovara» kao naš najveći proizvođač tijekom kolovoza proda oko 195 000 hektolitara pive. U dnevnim količinama to bi bilo oko 2.200 000 boca od pola litre. Ljeti je pivovara, moglo bi se reći, jedno od najzaposlenijih poduzeća. </p>
<p>Osim u pivovarama poput Zagrebačke i Karlovačke, pivo se proizvodi i u malim pivovarama. Uglavnom za potrebe jedne pivnice. Takva proizvodnja kreće se otprilike oko 50 000 litara godišnje. Niti tamo ne nedostaje gostiju. Pivovare su svake večeri dupkom pune, a krigle pive kao da jednostavno nestaju prije nego i dođu na stol.</p>
<p>Budući da kod nas još ne postoji okupljalište pivopija poput onog na Oktoberfestu, naše pivovare svake godine interes pokušavaju potaknuti raznim pivskim večerama, paryima, danima i tjednima pive. No, i na takvim se manifestacijama, poput onih u Boćarskom domu ili na danima piva u Karlovcu, skupi na tisuće ljudi koji uz konzumaciju domaćih piva uživaju u koncertima i nagradnim igrama.</p>
<p>Osim Ožujske, Karlovačke i drugih domaćih piva, u Zagrebu se piju i one iz uvoza. Amstel, Heineken, Budweiser i Guiness na vrhu su ljestvice najtraženijih u kafićima i nekoliko zagrebačkih pubova. </p>
<p>Redoviti potrošaći tog prehrambenog napitka, koji ga ljeti konzumiraju radije nego limunadu, kažu da je to prirodan i zdrav proizvod. Sadrži izvjesne količine ugljikohidrata, proteina, vitamine B skupine, natrij i kalij. Dobro je za živce, srce i krvne žile. </p>
<p> Sve u svemu, moglo bi se zaključiti da Zagrepčani itekako prepoznaju što je dobra kapljica. Pa iako malo šteti dobroj liniji još uvijek ne smeta –dobrom okusu!</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Antiameričkim maršom u Havani, Kubanci obilježili 26. srpnja</p>
<p>HAVANA, 26. srpnja</p>
<p> - Oko milijun i 200.000 Kubanaca u četvrtak je, obilježavajući svoj nacionalni praznik 26. srpnja, sudjelovalo na najvećim antiameričkim prosvjedima u povijesti tog karipskog otoka. Kilometarsku povorku prema američkoj diplomatskoj misiji u Havani predvodio je predsjednik Fidel Castro. Sudionici su nosili kubanske zastavice, fotografije revolucionara Ernesta Che Guevare i antiameričke transparente, te klicali »protiv agresije i zločina imperijalista protiv Kube«.</p>
<p>Dan 26. srpnja obilježava se kao jedan od najvažnijih datuma kubanske povijesti. Toga dana 1953. godine skupina Castrovih ljudi izvela je napad na vojarnu Moncada u gradu Santiagu de Cuba, što se smatra početkom kubanskog ustanka protiv diktatora Fulgencia Batiste. Premda je taj napad neuspio, a mnogi su njegovi sudionici ubijeni, uhićeni i mučeni, nakon pobjede kubanske revolucije 1959. počeo se slaviti kao datum-simbol pobune protiv diktature koju su podržavale Sjedinjene Države. Proslava 26. srpnja već je tradicionalno praćena masovnim antiameričkim prosvjedima u Havani. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Trojica kongresnika sami plaćaju suradnike</p>
<p>WASHINGTON, 26. srpnja </p>
<p> - Trojica američkih kongresnika svoje najbliže suradnike plaćaju dodatno ili u cijelosti iz svog džepa, pokazale su njihove prijave računovodstvu Kongresa objavljene u četvrtak.</p>
<p> Senator Edward Kennedy svom pravnom savjetniku Careyju Parkeru godišnje isplaćuje dodatak od 31.000 dolara. Kongresnik Herbert Kohl dodatno plaća svoju izvršnu tajnicu Arlene Branca jer vodi i dio njegova privatnog posla. Novoizabrani član Kongresa Mark Dayton ispisuje osobni ček za cijelu plaću svog ekonomskog savjetnika koji nije američki državljan te stoga ne može dobivati plaću federalnog službenika.</p>
<p>Svi članovi američkog Kongresa imaju pravo zaposliti nekoliko savjetnika i pomoćnika u uredu u Washingtonu i u sjedištu svog izbornog okruga. Broj suradnika ovisi o veličini savezne države iz koje kongresnik dolazi. Ti službenici primaju plaće iz državnog proračuna u rasponu od 105.000 do 140.000 dolara godišnje. Zakon dopušta kongresnicima da na svoj trošak zaposle više ljudi ili isplaćuju dodatke svojim suradnicima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Skupština RS prihvatila nacrt zakona o suradnji</p>
<p> s Haagom</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Narodna skupština Republike Srpske prihvatila je u srijedu kasno navečer nacrt zakona o suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY). Prema beogradskoj agenciji Beta, od 45 zastupnika za nacrt zakona glasovalo je njih 25, dok je pet bilo suzdržanih. Usvajanje nacrta zakona podržali su klubovi zastupnika SDS-a, Partije demokratskog progresa (PDP) premijera Mladena Ivanića te Socijalističke partije (SP). Kako je javio Radio Slobodna Europa, zastupnici SDP-a, SDA, Stranke za BiH i Nove hrvatske inicijative bili su protiv donošenja zakona o suradnji s Haagom držeći da je ona definirana Daytonskim sporazumom, te da za tu problematiku i nisu nadležni entiteti nego središnje vlasti BiH.</p>
<p>Usvajanjem zakonskog nacrta nije otvoren put za suradnju RS s Haaškim sudom. Nacrt zakona će, naime, nakon što je usvojen u Skupštini, biti upućen u javnu raspravu koja će trajati do 7. rujna, a nakon toga će, u formi prijedloga zakona, biti upućen parlamentu RS da ga prihvati. Formalno-pravne pretpostavke za početak suradnje RS s Haaškim sudom bit će stvorene tek onda kad prijedlog zakona dobije podršku većine zastupnika. I. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Harold Pinter traži slobodu za Miloševića </p>
<p>LONDON, 26. srpnja</p>
<p> - Poznati britanski dramatičar Harold Pinter pridružio se kampanji za oslobađanje bivšeg jugoslavenskog diktatora Slobodana Miloševića iz haaškog zatvora u kojem čeka suđenje za ratne zločine. </p>
<p> Ako se sudi Miloševiću, onda bi mu se na optuženičkoj klupi trebao pridružiti i bivši američki predsjednik Bill Clinton zbog toga što je bacio milijune »kasetnih bombi koje su raznijele djecu na komadiće«, rekao je Pinter prema pisanju lista Guardian u četvrtak.</p>
<p> Osudivši britanskog premijera Tonyja Blaira, Pinter je rekao da je to »čin koji bi Blair, sa svojim moralizatorskim kršćanstvom, pozdravio«. Dramatičar se priključio Međunarodnom odboru za obranu Slobodana Miloševića, neformalnoj organizaciji ljevičara, aktivista za ljudska prava i srpskih simpatizera osnovanoj u ožujku, koja se zalaže za oslobađanje bivšeg jugoslavenskog predsjednika, piše Guardian. </p>
<p> Miloševićevo izručenje Haagu bilo je nelegalno, izjavio je Pinter. »Vjerujem da je njegovo uhićenje i izručenje Međunarodnom kaznenom sudu neustavno, te da je u suprotnosti s jugoslavenskim i međunarodnim zakonima. Oni mu nemaju pravo suditi«, kazao je Pinter za Guardian. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Powell u Vijetnamu</p>
<p>HANOI, 26. srpnja</p>
<p> - Američki je državni tajnik Colin Powell u četvrtak odao priznanje svojim sunarodnjacima koji i tri desetljeća nakon završetka vijetnamskog rata ne odustaju od potrage za američkim vojnicima nestalima u tom sukobu. </p>
<p>Powell je tijekom posjeta Hanoiju položio cvijeće na spomenik sedmorici Amerikanaca i devetorici Vijetnamaca poginulih u helikopetrskoj nesreći u travnju ove godine. Stradali Amerikanci radili su na pronalaženju 1474 američkih vojnika koliko ih se još službeno vodi kao nestale u akciji. Pronalaženje nestalih Amerikanaca, odnosno mnogo vjerojatnije njihovih posmrtnih ostataka, i dalje je prioritet američke vanjske politike prema Vijetnamu. Powella, koji je u vijetnamskom ratu bio dva puta ranjen, očekuju razgovori s lokalnim dužnosnicima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Najkrvoločniji psi</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja </p>
<p> - Pas je, kažu, »najvjerniji čovjekov prijatelj«, »kućni ljubimac«, no nekih od takvih »prijatelja« i »ljubimaca«, očito je, treba se čuvati, osobito nakon brojnih napada na djecu i odrasle. </p>
<p> Nakon slučajeva koji su se pretvorili u prave tragedije, te javnih polemika, a u nekim državama i zabrana o držanju nekih vrsta pasa, nije nimalo čudno da je Ivica Luetić u časopisu Zadrugar obznanio savjete niz korisnih savjeta pod posve nedvosmislenim naslovom: Čuvajte se ovih pasa: </p>
<p> PIT BULL: Težak do 20 kg. Sila ugriza - od 500 kg. To čini s tri cm dugim zubima deračima. Prag podražaja za borbu - nizak! Gotovo je neosjetljiv na bol.</p>
<p> ROTWEILER: Težak do 50 kg. Ima urođen nagon za borbu. Hrabar i neosjetljiv na bol. Često napada i kad nije u opasnosti. U davna vremena služio u lovu na medvjede.</p>
<p> ENGLESKI BULDOG: Težak do 24 kg. Nazivaju ga i »vrećom mišića«. Svoj životni prostor spreman je braniti do posljednje kapi krvi. Tko jednom osjeti njegov ujed zaobilazit će ga u velikom luku.</p>
<p> BULTERIJER: Težak do 15 kg. Nastao križanjem terijera i doge. Urođena sklonost borbi čini ga krvoločnim. Ni udarcima ga se ne može odvratiti od nakane da se dočepa plijena.</p>
<p> RODEZIJSKI RIDGEBACK: Težak oko 30 kg, visok 60 cm. Nekad se koristio u lovu na lavove!</p>
<p> NEPULJSKI MASTIF: Težak do 80 kg. Sila ugriza - 250 kg! Opasan poput vatrenog oružja. U Starom Rimu borio se s gladijatorima.</p>
<p> BANDOG: Težak do 65 kg. Agresivan i neustrašiv. Križanac pitbulla i rotweilera. Odgajan je isključivo za borbu. Često ga koriste dileri i svodnici.</p>
<p> NJEMAČKA DOGA: Teška do 85 kg. Ima zubalo poput leoparda. Teško se dresira. Asircima je služila u ratovima. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Čehov u tranzicijskim vremenima</p>
<p>52. dubrovačke ljetne igre / U Hotelu Belvedere prikazana »Četvrta sestra« Janusza Glowackog u izvedbi Festivalskoga dramskog ansambla i Majstorske radionice Kazališne akademije iz Zagreba / Redateljica Ivica Boban u spektakularnom okviru predočila dopadljivu dramsku repliku na slavnu Čehovljevu dramu</p>
<p>Dok su Čehovljeve tri sestre uzaludno čeznule za Moskvom, sestre iz posljednje drame Janusza Glowackog iz Moskve prizivaju Ameriku. Stotinu godina nakon slavne drame Antona Pavloviča Čehova, poljski dramatičar koji već godinama živi u New Yorku, piše repliku na »Tri sestre«. Iako se u međuvremenu prošlo nekoliko ratova, društveno-politički kontekst se izmijenio, a svijet je poprimio drugačije izglede, ostaje ista žudnja triju sestara, isti strahovi, nemoći, ista nemogućnost ljubavi. </p>
<p> Čehovljevu drama Glowacki smješta u kaotično tranzicijsko doba, u ovome slučaju u postkomunističku Rusiju, gdje se moć isključivo veže uz novac, gdje su vrijednosti trajno poremećene i gdje je budućnost posve neizvjesna. Model obitelji ovdje se već odavno raspao, imperativi potrošačkog društva odredili su sudbine nemoćnih pojedinaca čije snalaženje s lakoćom može zaustaviti jedan kalašnjikov, nekoliko boca votke ili put do Amerike. Jer i san o obećanoj zemlji, koji likove Janusza Glowackog održava na životu i stvarnost čini snošljivijom, na kraju drame se raspada, u našim globalnim rasporedima, sve je isto, samo je možda predznak ponekad drugačiji. </p>
<p> »Četvrtu sestru« Janusza Glowackog redateljica Ivica Boban postavila je u nekoć ekskluzivnom, a tijekom rata oštećenom dubrovačkom Hotelu Belvedere. Taj joj je prostor na određeni način poslužio i kao metafora urušenog svijeta u kojem živimo. Slike naših ratnih stradanja, uostalom, projicirane su na platnu, na samome početku predstave, te one najavljuju one osobne i društvene nesreće o kojima će svjedočiti predstava. Cijeli prostor nekadašnje recepcije i terase s impresivnim pogledom na Grad poslužio je za razvedenu scensku igru koja teži za višeznačnim iskazima u povezivanju zbivanja što nastoje ocrtati individualne i kolektivne traume u vremenu »prilagođavanja«.</p>
<p> U spektakularnom okviru dubrovačke predstave pozornica se preobražava u modnu pistu, hollywoodsku scenu za dodjelu Oscara, baletnu dvoranu, siromašnu kuhinju, raskošnu »tajkunsku« sobu, moskovsku ulicu… Svaka intimna drama tako se podastire masovnim scenama, ništa se, kao kod Čehova, ne može izdvojiti, sve je prepušteno pogledu javnosti i isprepliće se u istrzanom ritmu što slijedi ritam neurotične istočnoeuropske stvarnosti. U svome redateljskom konceptu Ivica Boban priklanja se upravo iskazivanju toga preklapanja izvanjskog ekshibicionizma i unutarnje patnje likova. Stoga izvedba balansira u luku od naglašenog realizma do persiflaže, grotesknih i karikaturalnih izgleda.</p>
<p> Kako bi se naglasila nemoć suvremenih Olgi, Maša i Irina, odnosno Vjere, Tanje i Katje, njihovi traumatični susreti sa sredinom izvedeni su iz namjerno neusklađenih scenskih tonova, iz raskošnih kazališnih sugestija u povezivanju fikcije i zbilje, što je istaknuto i scenografskim podešavanjima Slavice Radović te kostimima Mirjane Zagorec, pa čak i svjetlom Zorana Mihanovića. Uvijek rizično koketiranje s kičem, da bi se prikazala ta zavodljivo nesnošljiva lakoća potrošačkog društva, na mjestima prelazi granice i prevodi se u onu doslovnost koja izvedbi pripisuje neželjeni predznak. No, unatoč tomu skretanju u scenski naglašenu estradnu glamuroznost, »Četvrta sestra«, u izvedbi Festivalskoga dramskog ansambla i MARKA – Majstorske radionice Kazališne akademije iz Zagreba, privlači publiku dinamikom svoga iskaza, kratkim prizorima pogođene glumačke energije te slikama one stvarnosti koje nas svakodnevno sustižu.</p>
<p> U brojnom glumačkom ansamblu, upotpunjenom studentima i apsolventima glume zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, središnje mjesto pripada trima sestrama. Alma Prica, Jasna Bilušić i Ivana Boban, svaka iz svojeg obzora, ocrtavaju iznimno efektno portrete nesretnih sestara koje su iz Čehovljeve drame doputovale u našu suvremenost.</p>
<p> Alma Prica odlično interpretira depresivnu izgubljenost Katje. Jasna Bilušić vješto ocrtava Vjerinu rezigniranost, a Ivana Boban iznimno efektno unosi onaj nemir koji njihovu sudbinu čini još beznadnijom. Četvrtu sestru – posvojenog dječaka s ulice, a potom hollywoodsku zvijezdu, sugestivno u dopadljivoj samozatajnosti tumači student glume Borko Perić. Likove za koje je prošlost još uvijek opsesivno mjesto njihove sadašnjosti uvjerljivo su predočili Helena Buljan i Vlatko Dulić. Krešimir Mikić pogodio je neurotičnost Kostje. I epizodne likove iz moskovskog okružja korektno su predstavili Željko Vukmirica, Tomislav Rališ, Damir Orlić, Dražen Šivak, Nikša Marinović, Jerko Marčić i Ozren Grabarić.</p>
<p> Nakon dugo vremena »Četvrta sestra« nudi publici Dubrovačkih ljetnih igara, već umornoj od istraživanja dramskih klasika, scenski pogled na našu stvarnost i progovara traumatičnim govorom o problemima od kojih uzalud pokušavamo pobjeći.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Praška »knjiga sjećanja« </p>
<p>Galerija »Spot« / Izložba fotografija »Prag koji volim« Stanka Abadžića nudi nostalgične crno-bijele zapise češke metropole s finim daškom prošlosti</p>
<p>Foto izložba »Prag koji volim« Stanka Abadžića (50), nedavno otvorena u zagrebačkoj Galeriji »Spot«, ne će umornu šetaču razotkriti samo uzbudljivu ljepotu jednog doista čudesna europskoga grada, već će ga uvelike podsjetiti na one nezaboravne igračke za djecu (zvane kaleidoskop) što su uvijek oku pružale neobične sretne trenutke!</p>
<p> Doduše, ovdje nije riječ o sićušnim staklima što se obrću u tuljcu, već o nostalgičnim i vrlo ranjivim foto-zapisima jednog davno izgubljenog i ponovno pronađenog vremena! Ono što je najvažnije jest da nostalgične Abadžićeve fotografije po kojima tiho klize biciklisti i osamljene ljepotice sa starinskim frizurama, praćeni zvukom harmonike, posjeduju filmsku snagu, što je, rekla bih, i njihova najveća kvaliteta. Ne samo da su me Abadžićeve fotografije podsjetile na one nezaboravne fellinijevske ulice napučene tragično-komičnim likovima ili pak na ona prekrasna starinska zagrebačka dvorišta (»Tko pjeva, zlo ne misli«), već u prizorima mračnih praških veža punih dubokih tamnih sjena postoji i nešto wellsovsko, ako hoćemo biti iskreni do kraja...</p>
<p>Stanko Abadžić, podrijetlom iz Vukovara, kako otkrivaju šturi biografski podatci, diplomirao je germanistiku, a fotografijom se dugo vremena bavio kao član amaterskog kluba »Borovo«. Radio je za Vjesnik, a poznate su njegove reportaže iz Tunisa, Malte i Turske. U Pragu živi od 1995. godine kao profesionalni novinski fotograf. Svoje »slobodno stvaralaštvo« predstavio je u bogato opremljenoj knjizi koja, citiram, »rekapitulira izložbu održanu u Komornoj galeriji praškog Doma fotografije Josefa Sudka«.</p>
<p> Prag je ovom našijencu, da tako kažem, pružio nezaboravno izvorište nadahnuća. Srednjovjekovne nizove kuća odjevene u bršljan, kamene pločnike, klupe, fontane, staro ziđe, dražesne male trgove i dućane sa starim natpisima Abadžić snima, pazeći na svaki detalj. »Caffe Vltava«, »Pred izlogom«, »Dimnjačar«, »Troja«, »Dječak«, »Prema suncu«, »Jana«, »Gospon fotograf«, »Posljednji dan siječnja« – samo su neki od radova što će svakoga ljubitelja češke prijestolnice podsjetiti na moć toga grada koji već stotinama godina fatalno mami putnike. Samo strastven zaljubljenik u prošlost, rekla bih, može s takvom pažnjom odmjeravati količinu prirodnog svjetla i tame, ne bi li kakvu drevnu gradsku vizuru ulovio u njezinoj punoj ljepoti. Abadžić ima onaj rijedak dar da fotoaparatom zabilježi »duh i dah« nekoga mjesta, što i jest (uz filmsko kadriranje), najveća vrijednost ovoga opusa.</p>
<p>Hrvatskoj publici Abadžić predstavlja samo dio bogata opusa koji obuhvaća i izvanredne portrete te snimke kupača i prolaznika nastale u Baškoj na Krku. Zgodno je uz ovu izložbu citirati češkoga kritičara Viktora Šlajchrta koji ističe da »Abadžićev Prag, posebice u kavanskim motivima, pomalo podsjeća na Beč iz vremena kada smo s Hrvatima živjeli u istoj državi«. Što se tiče autorice ovih redaka, vjerujem da je s Česima, Slovacima i Austrijancima život bio donekle sretan, ali samo s njima, dakako! A Abadžić je više no ugodno iznenađenje, jasna stvar!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Stare i nove orguljske note</p>
<p>ŠIBENIK, 26. srpnja</p>
<p> – U Šibeniku će se i ove godine, po osmi put, pod pokroviteljstvom Biskupskog ordinarijata održati Orguljaška ljetna škola, koja će trajati od 17. do 31. kolovoza. Voditelj ove manifestacije, koja i ove godine ima međunarodnu sastavnicu, prof. Božidar Grga na konferenciji za novinare predstavio je program. Predviđeno je održavanje osam seminara i 11 koncerata, koji će se održati u Šibeniku i njegovoj okolici. </p>
<p>Voditelj seminara glazbe renesanse i baroka je doc. Mario Penzar, voditelj drugog seminara Basso continuo također je Penzar, Natalija Imbrišak vodi seminar orguljske glazbe 19. i 20. stoljeća, za improvizacije na orguljama zadužen je Anđelko Igrec, a za podseminar pod nazivom »Pristup novootkrivenim rukopisima« doc. Emin Armano.</p>
<p> Dr. fra Izak Špralja vodi seminar liturgijske glazbe, Bojan Pogrmilović voditelj je seminara »Pjevački zbor u liturgiji«, a Anđelko Igrec vodi i podseminar o gregorijanskom pjevanju. Arhivističku radionicu i ove godine predvodi Snježana Miklaušić-Ćeran, koja će najprije dovršiti sređivanje arhiva u Crkvi Gospe Vanka Grada, a potom će se pozabaviti sređivanjem katedralnog arhiva. Orguljarsko-restauratorsku radionicu i ove će godine voditi Wolfgang J.Braun, a pomagat će mu Tihomil Horvat.</p>
<p> Četiri najbolja ovogodišnja polaznika predstavit će se na manifestaciji Dani orgulja u Istri vlastitim koncertima. Kao gost ove ljetne glazbene poslastice u Šibenik će doći Andrea Macinanti iz Italije, te će se šibenskoj publici predstaviti koncertom odabranih djela. U grad orgulja, kako se još naziva Šibenik, doći će i Giovanni Maria Perrucci, koji će raditi na restauraciji orgulja u Crkvici svetog Nikole u Šibeniku, za koje se pretpostavlja da ih je 1640. godine izradio majstor Nikola Lupini.</p>
<p>Talijanski stručnjaci, objasnio je prof. Grga, imaju više iskustava s orguljama koje potječu iz 16. stoljeća pa će stoga pomoć toga vrsnog stručnjaka biti velika. Kad se restauriraju te orgulje, za koje se pretpostavlja da su najstarije u Hrvatskoj, bit će to ujedno i najstarije orgulje u Hrvatskoj s renesansnim zvukom. Daska koja je za prošlogodišnjeg restauriranja pronađena na poleđini orgulja na sebi krije notni tekst, potvrdili su stručnjaci iz Zagreba, međutim nema dovoljno novaca da se očisti cijela daska, već je to sada učinjeno samo na jednome njezinu segmentu. </p>
<p>Novost je da će se restauratorska radionica ove godine smjestiti u jednom od praznih prostora ugašene tvornice elektroda i ferolegura, a trenutačno se pregovara da se u tom velikom prostoru smjesti i regionalna restauratorska radionica, o čemu se dogovara s Hrvatskim restauratorskim zavodom. </p>
<p>Inače, ovogodišnja Orguljaška ljetna škola okupit će 35 polaznika iz Hrvatske, Italije i Njemačke te 14 stalnih predavača i pet povremenih suradnika. Orguljašku ljetnu školu Grad Šibenik pomaže s 90 tisića kuna, Županija s 60 tisuća kuna i Ministarstvo kulture s 30 tisuća kuna, dok Ministarstvo prosvjete i sporta još nije odgovorilo na traženje novčane potpore. Za rad Škole još nedostaje oko 60 tisuća kuna. J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umjetnici na asfaltu</p>
<p>Urbani festival pun je pogodak za buđenje iz ljetne klonulosti / Najšokantnija je bila Vlasta Delimar koja je na konju projahala Zagrebom / Umjetnici Aleksandra Shuller i Gregor Kamnikar su 24 sata stanovali na Trgu bana Jelačića </p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – Kako iskoristiti gradski prostor u umjetničke svrhe i građanstvo uključiti u otvoreni dijalog s artističkim činom? Odgovor na to pokušali su pronaći, što su i uspjeli, sudionici Prvoga urbanog festivala u organizaciji Hrvatske esperantske mladeži. Između stotinjak hrvatskih festivala, najezde prave »festivalomanije«, građani grada Zagreba do 28. srpnja imaju prilike besplatno, spontano i aktivno sudjelovati u događanjima koji nemaju predznake političkih ili nekih drugih kulturnih »kuhinja«.</p>
<p> Riječ je, napokon, o performanceima, happeninzima i urbanim intervencijama koji su uspjeli iznenaditi, šokirati, naljutiti, nasmijati, razveseliti. »Urbani festival«, radosno primivši svakoga prolaznika, nikoga nije ostavio ravnodušnim. </p>
<p> U ekstravaganciji nastupa prednjači umjetnica Vlasta Delimar, koja je u utorak hrabro projahala »gola u sedlu« kao Lady Godiva Zagrebom, ostavivši za sobom brojne uzdahe građana. Umjetnica poznata po korištenju vlastita tijela u svim egzistencijalnim aspektima, dan prije »gulila je povrće i pripremala hranu za objed« u izlogu frizerskog salona odjevena naglašeno ženstveno. Građani su zastajali u čuđenju i promatrali Vlastu, koju su u izlogu ponajmanje očekivali. </p>
<p>Obnaženi umjetnici nisu neka novost niti je Vlasta otkrila toplu vodu. Konceptualni umjetnik Tomislav Gotovac sedamdesetih je optrčao tadašnji Trg Republike, usred radnog dana, potpuno gol. Ove godine taj doajen performancea, koji se također tijelom koristi kao medijem, poduzeo je na sjevernoj strani Draškovićeve ulice »Čišćenje površina koje su zagadili odašiljatelji poruka«. Gotovac je tri dana za redom »prefarbavao« fasade, koje po njegovu sudu već nekoliko godina pate od ideološki provokativnih grafitskih-bolesti.</p>
<p>Jedan od najzanimljivijih projekata ostvarili su slovenski umjetnici Aleksandra Schuller i Gregor Kamnikar s performanceom »Stan«. Na Trgu bana Jelačića, tik uz Manduševac, koji im je poslužio kao vrsta bazena, oni su izgradili stan. Njihova ideja bila je predstaviti svoju intimu, subjektivnost na javnom mjestu u gradu, bez izazovnosti. U tijeku performancea izvođači su pokušali održati ravnotežu između činjenice da se nalaze na prolaznom javnom prostoru i pokušaja da se ponašaju kao kod kuće. Je li uopće moguće uspostaviti istinski intiman odnos na nekom trgu u gradu gdje je promet ljudi velik? Možda. Reakcije prilaznika bile su više nego zanimljive, posebno kada su Slovenci sunčali obnaženi ili se pak spremali na spavanje, jer su na trgu proveli 24 sata.</p>
<p> Neki su burno izražavali svoje osjećaje negodovanja ili odobravanja. Drugi su se pak otvoreno čudili što ti mladi ljudi čine, raspitivali su se što jedu ili pak što imaju u hladnjaku. Jedan prolaznik zaključio je kako je to sve u redu ako je to odobrio ministar Šime Lučin. Njegove asocijacije išle su vrlo daleko, u Staljinovo doba i vrijeme Berije, a sve ga je to podsjetilo na Šolohovljeve romane »Tihi don« i »Uzorana ledina«, pa je počeo ispitivati ostale građane jesu li čitali te izvrsne romane. </p>
<p>Na križanju Gajeve i Tesline ulice polaznici radionice u sastavu Iva Matija Bitanga, Anica Tomić i Ljubica Aranđelković mrežom konopaca sprječavali su prolaz građana, te tražili ih da im daju svoje otiske stopala. Uhvaćeni u zamku, pojedini su građani rado ulazili u komunikaciju s ostalim prolaznicima, upoznavali se s drugim uhićenicima, čak ih zvali na kavu! Ta radionica koja se bavi uklapanjem performativnog ponašanja i kretanja u gradskim tokovima dan prije izluđivala je piljarice na tržnici Dolcu tražeći izmišljeno voće i povrće. Neke su ih prodavačice gotovo izgađale svojim namirnicama, shvativši njihova nastojanja kao čisti izazov, a to je i bila namjera mladih umjetnika. </p>
<p>Festival je požnjeo uspjeh i opravado svoju svrhu. Došlo je do izmjene energija u nenamjernim susretima i razgovorima, poznati prostori zadobili su novu dimenziju i stvorili novu mentalnu sliku. Prolaznici koji su naišli na performance i postali njegov dio drukčije će promatrati taj dio javnog prostora.</p>
<p> Festival se u Zagrebu dogodio slučajnim prolaznicima kao slučajan događaj. U simbiozi svega navedenoga možemo samo zaključiti da se, na sreću, u očekivanju sljedećega, jedino slučajno, konačno, nije dogodio, pravi urbani festival! </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Komuniciranje jezikom umjetnosti</p>
<p>Biennale mladih umjetnika Europe i Mediterana, deseti po redu, održan u Sarajevu / Nastupilo više od tisuću mladih umjetnika iz 38 zemalja / Hrvatska predstavljena u kiparstvu, instalaciji, video-instalaciji, fotografiji, glazbi, plesu, književnosti i modi</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – U Sarajevu je od 17. do 26. srpnja održan »Biennale mladih umjetnika Europe i Mediterana«. Na toj su se kulturnoj manifestaciji predstavili i mladi umjetnici iz Hrvatske, koji su u Sarajevo došli u organizaciji riječke Moderne galerije i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Te se dvije ustanove tradicionalno bave predstavljanjem stvaralaštva mladih, a od 1990. godine su članice Međunarodnoga odbora Biennala mladih umjetnika Europe i Mediterana. Od tada oni pripremaju predstavljanje hrvatskih umjetnika na spomenutoj međunarodnoj manifestaciji stvaralaštva mladih, a hrvatski su umjetnici do sada nastupili u Marseillesu (1990.), Valenciji (1992.), Lisabonu (1994.), Torinu (1997.) i Rimu (1999.).</p>
<p> Tema 10. izdanja Biennala u Sarajevu bila je »Kaos i komunikacija«. Nastupilo je više od tisuću umjetnika iz 38 zemalja. Umjetnici iz Hrvatske predstavili su se u selekcijama: likovne umjetnosti, glazbe, plesa, književnosti i mode.</p>
<p>Selektorica za likovnu umjetnost bila je kustosica Nataša Ivančević. Na području kiparstva predstavio nas je Alem Korkut, kojega posebno zanimaju suprotnosti i komplementarnosti u odabiru formi i materijala te odnos punoga i praznoga. Radovi koji su mu izloženi u Sarajevu plod su njegova promišljanja simboličkog značenja forme i prostora, propituju najjednostavnije geometrijske oblike s ciljem poticanja promatrača na razmišljanje o njima. Instalacije izlaže Tomislav Ćurković. Riječ je o spontanom prosipanju rasitnjene ljudske brade po staklenoj plohi koja na taj način stvara proizvoljne forme koje potiču promatrače na aktivnu percepciju. Tanja Golić predstavila se video-instalacijom, odnosno eksperimentalnim video-radom »Lakoća postojanja« kojim propituje granice video stvaralaštva stapanjem vizualnih i zvučnih elemenata.</p>
<p> Nataša Radović pokazala je fotografijom kako upotrebom duge ekspozicije, koja zadržava sve trenutačne promjene svjetla, nastaju fotografije što bilježe raspone boja nevidljive u trenutku fotografiranja. Autorica se koristi i kolažom dvaju dijapozitiva parafrazirajući boje koje se nalaze na instalaciji. Fotografije su konceptualno promišljene prije snimanja i nosioci su autoričine društvene kritike.</p>
<p> Selektor za glazbu Bojan Mušćet izabrao je eksperimentalnu kazališno-glazbenu skupinu »Time Crew«. Skupina se bavi glazbenim eksperimentima na tragu elektronike, ambijentala, acida, jazza, soula i klasike. U Sarajevu je izvela skladbe s prvoga albuma pod nazivom »Secret life of bees«. Plesnu selekciju obavio je Edvin Liverić, koji je ujedno selektor Tjedna suvremenog plesa. Za nastup u Sarajevu odabrao je plesni projekt »Mi - Nous« koji izvode Aleksandra Janeva i Pravdan Devlahović. Koreografiju potpisuje Irma Omerzo. Riječ je o intimnoj predstavi koja suptilnim plesnim pokretima fragmentarno dotiče prizore unutar ljubavne veze. To je priča o slojevitosti ljudskih odnosa, o podvojenosti između njihove ljubavne priče i utjecaja razdvojenih sredina u kojima akteri žive.</p>
<p>Ivana Žužul bila je predstavnica književnosti u selekciji književnog kritičara Velida Đekića. Predstavila se pjesmama iz zbirke »Vodostaj vrtoglavice«, za koju je dobila nagradu »Goran« za mlade pjesnike na 38. Goranovu proljeću ove godine. Moda je također jedan od segmenata Biennala mladih umjetnika, pa i ovoga u Sarajevu. Hrvatsku je tu predstavila Snježana Ban. Riječ je o modelima pod nazivom »Geometrija« koje je izabrao profesor na Tekstilno tehnološkom fakultetu u Zagrebu Tonči Vladisavljević. Polazište kolekcije je istraživanje geometrijskih oblika i njihov odnos s tijelom.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Giordanov sjaj kompozicije</p>
<p>Kunsthistorisches Museum u Beču/ Prikupljene umjetnine Luce Giordana iz cijeloga svijeta / Posebna atrakcija izložbe su brojne skice i crteži po kojima je Giordano već za života bio slavan</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Prva monografska izložba slika Luce Giordana (1634.-1705.), najznačajnijega i najutjecajnijeg napuljskog slikara druge polovice 17. stoljeća, otvorena je u Kunsthistorisches Museumu. Izložba je ostvarena u suradnji s napuljskim muzejom Museo Nazionale di Capodimonte i Los Angeles County Museum of Art, a prikupila je Giordanove radove iz velikih muzeja u Europi i SAD te iz velikog broja privatnih zbirka diljem svijeta. </p>
<p>Važnost Giordana je u tome da je kroz njega Napulj, pored Rima, postao vodeće umjetničko središte Italije, ali i međunarodno počeo igrati znatnu ulogu. Giordano je radio za najvažnije naručitelje (npr. za obitelj Medici) i crkvene institucije u Rimu, Firenci i Veneciji. Slikao je po najvećim europskim gradovima, a između ostalog je bio aktivan i kao dvorski slikar španjolskoga kralja Karla II. Giordanov rad bio je najvažnija veza između rimskoga visokog baroka i onoga što se podrazumijeva pod rokoko slikarstvom. Njegov je rad uvelike utjecao na venecijanske slikare osamnaestog stoljeća, kao sto su Sebastiano Ricci i Giovanni Battista Tiepolo. Nadimak Luca fa' presto (otprilike: Luka radi, tj. slika brzo) po kojem je međunarodno poznat, odnosi se na lakoću i brzinu kojom je slikao.</p>
<p> Radovi mu se ističu elegancijom, rafiniranim izborom boja i sjajnom kompozicijom. Posebna atrakcija izložbe su brojne skice i crteži po kojima je Giordano već za života bio slavan. Ovom izložbom je Kunsthistorisches muzej iz goleme i vrlo raznolike zbirke radova ovog slikara uspio načiniti jedan reprezentativan izbor iz svih kategorija te okupiti npr. sakralne, mitologijske i povijesne slike, portrete, skice, crteže itd. Izložba ostaje otvorena do 7. listopada ove godine. </p>
<p>Helena Kralj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Kožulj u finalu i na 200 m leđno</p>
<p>Gordan Kožulj je u polufinalu isplivao 7. rezultat (1:59.80), dok jer Marko Strahija bio 11. (2:00.98) / Duje Draganja plivao je u polufinalu 49.79 i zauzeo 10. mjesto na 100 metara slobodnim načinom / U petak novi dvoboj Thorpe – Van den Hoogenband</p>
<p>FUKUOKA, 26. srpnja</p>
<p> – Gordan Kožulj dohvatio je i svoj drugi finale na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki. U polufinalu na 200 metara leđnim načinom Kožulj je plivao 1:59.80 i ostvario ukupno 7. rezultat, dok je najbrži bio Amerikanac Aaron Peirsol (1:58.12). Nakon 9. rezultata u kvalifikacijama (2:01.19), naš najbolji plivač je u polufinalu krenuo vrlo uvjerljivo, imao je treći rezultat na svim prolazima, da bi uz bitno usporavanje u posljednjih 30-ak metara isplivao vrlo dobar rezultat koji mu je donio finale.</p>
<p>U finale iste discipline nije se, međutim, uspio plasirati Marko Strahija koji je s polufinalnih 2:00.98 zauzeo konačno 11. mjesto. Strahija je, inače, imao osmi rezultat jutarnjih kvalifikacija (2:00.97), no nakon velikih zdravstvenih problema, u Fukuoki nije uspio plivati brže od dvije minute, koliko je bilo potrebno za ulazak u finale.</p>
<p>Dojmljiv je bio nastup Duje Draganje u polufinalu na 100 metara slobodno, iako se europski juniorski prvak nije uspio plasirati u finale. Nakon kvalifikacijskih 49.90 (14. vrijeme od 88 sudionika) Draganja je u svojoj polufinalnoj skupini prvi okrenuo (!?) na 50 metara, no nije u tom ritmu uspio izdržati do kraja. Odličnih 49.79 donijelo mu je 10. mjesto na svijetu. Za ulazak u finale bilo je potrebno plivati 49.60, dakle nešto brže od Draganjinog i hrvatskog rekorda (49.67). Ivan Mladina je, osjetno popravivši osobni rekord (plivao je 50.73 u kvalifikacijama), zauzeo 24. mjesto u istoj disciplini.</p>
<p>U petak ćemo u finalu na 100 metara slobodno gledati novi veliki dvoboj Pieter van den Hoogenband – Ian Thorpe, budući da je Nizozemac imao najbolji rezultat polufinala (48.57), dok je Australac bio drugi (48.96), uz veliko taktiziranje u polufinalnoj utrci.</p>
<p>U četvrtak su, pak, izostali najavljivani veliki dvoboji u leptiraškim finalima. Inge de Bruijn (25.90) je bila uvjerljivo bolja od Therese Alshammar (26.18) na 50 metara leptir, dok na 100 metara leptir za plivače dvoboja Frolander – Klim nije, zapravo, ni bilo. Frolander je sa 52.10 »potvrdio« olimpijsko zlato, dok je Klim bio tek 7. (52.91).</p>
<p>Bez medalje su ostala i dvojica velikih favorita na 200 metara prsno. Olimpijski pobjednik Domenico Fioravanti u finalu je zauzeo 4. mjesto, a Amerikanac Ed Moses je bio tek peti. Zlatnu medalju osvojio je drugi Amerikanac, Brendan Hansen, sa 2:10.69.</p>
<p>Mirna Jukić nije se uspjela plasirati u finale i na 50 metara prsno, budući da je u kvalifikacijama imala 20. rezultat (32.81), dok je Britanka Zoe Baker u kvafikacijama postavila europski rekord (21.23).</p>
<p> l Rezultati finala, plivačice, 50 m leptir: 1. Inge de Bruijn (Niz) 25.90, 2. Therese Alshammer (Šve) 26.18, 3. Anna-Karin Kammerling (Šve) 26.45... 200 m leđno: 1. Diana Mocanu (Rum) 2:09.94, 2. Stanislava Komarova (Rus) 2:10.43, 3. Joanna Fargus (VB) 2:11.05... plivači, 100 m leptir: 1. Lars Frolander (Šve) 52.10, 2. Ian Crocker (SAD) 52.25, 3. Geoff Huegill (Aus) 52.36... 200 m prsno: 1. Brendan Hansen (SAD) 2:10.60, 2. Maxim Podoprigora (Aut) 2:11.09, 3. Kosuke Kitajima (Jap) 2:11.21... 200 m mješovito: 1. Massimiliano Rosolino (Ita) 1:59.71, 2. Thomas Wilkens (SAD) 2:00.73, 3. Justin Norris (Aus) 2:00.91</p>
<p> l Pretposljednjeg dana prvenstva Vanja Rogulj će plivati 50 metara prsnim načinom, a u kvalifikacijama će nastupiti i naša štafeta 4x100 metara mješovito. Rogulj ima 17. rezultat na svijetu (28.44) i realno je očekivati njegov ulazak u finale. Najbolji na svijetu ove su godine Amerikanci Ed Moses (27.39) i Anthony Robinson (27.49).</p>
<p>U našoj štafeti 4x100 metara mješovito neće, nažalost, biti Miloša Miloševića, pa će dionicu leptirovim načinom plivati Ivan Mladina. Leđno će plivati Gordan Kožulj, prsno Vanja Rogulj, a slobodno Duje Draganja. M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pirova pobjeda protiv SAD</p>
<p>Pobijedivši SAD 11-5, naši vaterpolisti će u subotu igrati za poredak od 5. do 8. mjesta s četvrtoplasiranom reprezentacijom skupine E, Grčkom</p>
<p>FUKUOKA, 26. srpnja</p>
<p> – U dvoboju 3. kola četvrtfinalne skupine F Svjetskog prvenstva vaterpolisti Hrvatske svladali su SAD sa 11-5 (5-1, 2-3, 2-0, 2-1). Tako su se naši vaterpolisti oprostili od borbe za medalje, potvrdivši treće mjesto u skupini, što znači da će naši sudjelovati u razigravanju za plasman od 5. do 8. mjesta.</p>
<p>Dvoboj je bio sličan onom protiv Nizozemaca prije dva dana, kad je gotovo sve u našim redovima savršeno funkcioniralo. No, ne zbog kvalitete naših vaterpolista, već zbog slabosti suparnika.</p>
<p>Amerikanci su bili razbijeni već u prvoj četvrtini (5-1), malo su se opustili u drugoj (2-3), no utakmica je rutinski privedena kraju sa 11-5.</p>
<p>Igrača više od sedam puta naši nisu realizirali čak pet puta, a najbolji pojedinac utakmice bio je Ivo Ivaniš sa četiri zgoditka.</p>
<p>Naši vaterpolisti će u subotu igrati za poredak od 5. do 8. mjesta s četvrtoplasiranom reprezentacijom skupine E, Grčkom.</p>
<p>l Plivalište Mori </p>
<p>HRVATSKA – SAD 11-5 (5-1, 2-3, 2-0, 2-1)</p>
<p>HRVATSKA: Volarević, Kunac, Oreb 2, Letica 1, Đogaš 2, Sarić, Smodlaka 2, Ivaniš 4, Benić, Barač, Hinić, Pavić, Kobešćak</p>
<p>SAD: Kerr, Vigo 1, Poppe, Powers, Wright, Schumacher, Segesman, Azevedo 2, Klat, Beaubiean, Kern, Moses, Bailey 2</p>
<p>SUCI: Hausche (Njemačka) i Matache (Francuska)</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska –, SAD –.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 5-7, SAD 1-7</p>
<p> l Rezultati 3. kola, skupina F: Nizozemska – Australija 5-6, redoslijed: Španjolska 8 bodova, Rusija 8, HRVATSKA 6, SAD 2, Australija 2, Nizozemska 2; skupina E: Jugoslavija – Kazahstan 16-6, Grčka – Slovačka 4-2, Italija – Mađarska 3-2; redoslijed: Jugoslavija 9, Italija 7, Mađarska 6, Grčka 6, Kazahstan 2, Slovačka bez bodova.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Petrović: Bojim se da ću morati rušiti formu</p>
<p>»Odradili smo deseti dan i zasad zaista ne možemo naći nijednu pritužbu. Nikad nisam imao idealniju situaciju. Ako ćemo na prvoj pripremnoj utakmici na turniru u Latviji izgledati kako treniramo, bit ću zaista zabrinut. Čak ću morati rušiti formu, jer nam je cilj biti najbolji prvog dana EP na utakmici s Jugoslavijom«, kaže Petrović</p>
<p>ROGLA (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 26. srpnja</p>
<p> – Iako umorni, najbolji hrvatski košarkaši koji se na slovenskim planinama pripremaju za Europsko prvenstvo u Turskoj, puni su želje i snage. Ekspedicija hrvatskih novinara pristigla je u Roglu dan nakon teških kondicijskih priprema, koje je igračima priredio prof. Mirko Krolo.</p>
<p>– Igrači su sprintali pet kilometara uzbrdo i nitko nije odustao, izvijestio je izbornik Aleksandar Petrović, silno zadovoljan dosadašnjim učinkom.</p>
<p>Tako idealni tijek priprema malo čak i brine izbornika, barem je takav dojam.</p>
<p>– Odradili smo deseti dan i zasad zaista ne možemo naći nijednu pritužbu. Otkako sam trener nikad nisam imao idealniju situaciju. Čak sam i zabrinut, jer mi sve izgleda pomalo idilično. Ako ćemo na prvoj pripremnoj utakmici na turniru u Latviji izgledati kako treniramo, bit ću zaista zabrinut. Čak ću morati rušiti formu, jer nam je cilj biti najbolji 31. kolovoza, prvog dana EP na utakmici s Jugoslavijom, rekao je Petrović.</p>
<p>Trenutačno punim intenzitetom ne trenira samo Veljko Mršić. Gordan Giriček u potpunom je trenažnom procesu, a liječnik reprezentacije dr. Ivan Fattorini kaže:</p>
<p>– Igrači stižu iz različitih sredina, ali sad znamo što koga muči. Mršić se oporavlja, a punim treninzima će se priključiti u nedjelju. Što se mene tiče, Mršić bi mogao već danas normalno trenirati, no kapetan reprezentacije je u dogovoru s izbornikom procijenio da je najbolje da počne od nedjelje. Giričekovo je koljeno u redu i normalno trenira, a sve ostalo ovisi o izborniku, objasnio je dr. Fattorini, dodavši da je reprezentacija opskrbljena svim potrebnim medicinskim i vitaminskim sredstvima za kvalitetne pripreme.</p>
<p>Mirko Novosel, savjetnik reprezentacije zadužen za logistiku iznimno je zadovoljan onime što je vidio na treninzima na Rogli.</p>
<p>– Trenira se sjajno, potpuno se provode dogovoreni programi i čini mi se da smo uspjeli u onom što je bilo najvažnije uoči EP – stvorili smo jedinstvo košarkaške organizacije kako bi u Turskoj ostvarili uspjeh. EP je mnogo teži turnir od olimpijskih igara ili SP zbog sustava natjecanja i zbog toga će Aci i igračima biti jako teško. Svatko od nas pomoći će u domeni u kojoj to može, pričao je Novosel.</p>
<p>Kondicijski trener Mirko Krolo pokazao je novi način pripreme igrača, ustvrdivši kako očekuje da će momčad biti u najboljoj formi upravo na početku EP u Turskoj. Izbornik Aleksandar Petrović objavio je da će priprema na Rogli, 3. kolovoza, otpisati tri igrača i da će u sljedeći dio priprema krenuti sa 13-oricom. Konačnih 12 putnika za Tursku Petrović će odrediti u drugom dijelu porečkih priprema, 20. kolovoza.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ne može li Hajduk, Torcida će »slomiti« Mađare</p>
<p>»Ferencvaros nije slaba momčad, kako su neki htjeli prikazati. Vidjeli ste i sami da se radi o momčadi s mnogo iskusnih igrača. Ipak, mislim da imamo više izgleda od Ferencvarosa za prolaz u 3. pretkolo«, smatra Hajdukov trener Nenad Gračan / Uzvratna utakmica igra se u srijedu, 1. kolovoza, u Splitu na prepunom Poljudom, iz čijeg grotlu teško da se Mađari mogu izvući bez »ožiljka« </p>
<p>SPLIT, 26. srpnja</p>
<p> – Hajdukovi su nogometaši u Budimpešti u prvoj utakmici 2. pretkola za ulazak u Ligu prvaka odigrali s mađarskim Ferencvarosom 0-0. Priželjkivali su taj rezultat prije ogleda u Budimpešti, iako su nekako u dnu duše, »bijeli« očekivali da će postići zgoditak, odnosno da će možda čak i pobijediti. Nisu ostvarili ni jednu svoju želju , ali ipak je najvažnije da nisu primili gol.</p>
<p> Započeli su utakmicu »hajdukovci« odlično, otvorili je upravo onako kako su to priželjkivali, trener Nenad Gračan na travnjak je postavio najavljenu formaciju koja je djelovala agresivno i napadački, ali samo prvih dvadesetak minuta. Mate Bilić nije uspio već u 3. minuti iskoristio idealnu prigodu, šansu utakmice kada je s nekoliko metara pucao iznad vratiju. Kraj prvog poluvremena i početak drugog pripao je domaćinima koji na sreću »bijelih« nisu uspjeli tu premoć i prevlast okruniti pogotkom, iako su imali dvije izvanredne prigode, jednom je Pletikosa odlično reagirao, drugi put je napadač Ferencvarosa Gera pucao iznad vratiju. </p>
<p> l Što možete o dojmovima s utakmice kazati nakon prospavane noći, upitali su novinari trenera Gračana.</p>
<p>– Nisam dobro spavao, gotovo da nisam ni oka sklopio. Ostvarili smo rezultat koji smo i priželjkivali. Imali smo faza s kojima mogu biti zadovoljan, ali i nezadovoljavajućih trenutaka. Skupili smo se prije desetak dana i ovo je prva jača utakmica koju smo odigrali u ovom sastavu. Raduje me želja i disciplina u igri. Kontrolirali smo dobro utakmicu na početku i na kraju, sebi smo stvarali probleme kad se pojedinci nisu odmah rješavali lopte, te su na taj način Mađari stvarali pritisak. </p>
<p> l Zašto Hajduk nije mogao odigrati susret u ritmu u kojemu ga je i započeo?</p>
<p>– Teško je odigrati u visokom ritmu svih 90 minuta. I mislim da ne treba tražiti dlaku u jajetu, ipak je najvažniji rezultat, ostvarili smo ono što smo i priželjkivali. Velika je razlika između Ferencvarosa kojeg sam ja dva puta gledao u prvenstvu i ovog protiv nas. U prvenstvene utakmice ulazili su komotno, prepotentno, a protiv Hajduka bili su vrlo motivirani, što je i razumljivo, jer ovaj susret od velike je važnosti i za nas i za njih, zato je i bilo toliko žustrine. Ferencvaros nije slaba momčad, kako su neki htjeli prikazati. Mi smo skloni potcjenjivanju. Međutim, vidjeli ste i sami da se radi o momčadi s mnogo iskusnih igrača. Ipak, mislim da imamo više šansi od Ferencvarosa za prolaz u 3. kolo. </p>
<p> Ferencvaros je uistinu momčad koju Hajduk može preskočiti, u Splitu na prepunom Poljudom, u grotlu i paklu, teško se Mađari mogu izvući bez »ožiljka«. Kako je »balun« čudna stvar treba biti oprezan da se ne dogodi nekakvo iznenađenje, jer Mađari će zasigurno pokušati obranom doći do željenoga rezultata, a u napadu imaju neugodnog mladog Zoltana Geru koji je pravio velike probleme Goranu Sabliću, a jednom je Igora Štimca tako fino prevario, poslao ga je na drugu stranu, sva sreća za »bijele« što nakon njegova dodavanja Kriston nije pogodio mrežu. </p>
<p> Splićani su imali i dosta prigovora na suđenje Finca Vuorela:</p>
<p>- Svaki start nad Matom Bilićem i Zvonimirom Deranjem bio je za prekršaj, reći će Gračan. </p>
<p>Možda je Vuorela i navlačio malo za domaćine što mu se i ne može zamjeriti, jer domaćin je uvijek u maloj prednosti, ali čini se da su vrlo brzo »hajdukovci« zaboravili da je mogao, a i morao, početkom drugog poluvremena Darku Butoroviću pokazati drugi, isključujući žuti karton nakon što je na sredini terena povukao za majicu jednog domaćeg nogometaša. </p>
<p>Što reći o igri Hajduka? Nije bila ni oduševljavajuća, ni razočaravajuća. Nitko se posebno nije isticao, bili su jedan drugome do uha, ipak možda se više očekivalo od iskusnog Butorovića na desnom boku koji gotovo da nije ni jednom probio stranu, ili pak Muse koji se dosta trudio, ali nije uspio ništa iskreirati. Više se očekivalo i od mladog Carevića kojemu je ovo ipak bio, čini se, pretežak zadatak. Negdje se »izgubio« i Ivan Bošnjak koji je trebao biti prevaga u ovoj utakmici, ali očigledno da je trener mađarskog prvaka Janos Csank dobro proučio Splićane i dao zadatak Cheregiju da sačekuje Bošnjaka i osujeti njegove sprinteve iz drugog plana. Dvojica napadača Mate Bilić i Zvonimir Deranja trudili su se, ali evidentno je da momčadi nedostaje pravi napadač, koji će zadržati loptu, podijeliti je lijevo i desno. Ipak, na kraju, Hajduk je došao u situaciju da svoj ulazak u toliko priželjkivano 3. pretkolo rješava kod kuće. A to je ono što su svi na Poljudu očekivali. Vjerojatno će biti jači za iskusnog Aljošu Asanovića, pa makar on bude spreman samo za pola sata igre.</p>
<p>– Asanović je igrač koji nam je potreban, vjerujem da će biti spreman do uzvrata, rekao je Gračan. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Osvojit ćemo naslov za pokojnog predsjednika« </p>
<p>Cijelu sljedeću sezonu »varteksovci« će nastupati s crnim florom na svojim dresovima ispod kojih će igrači nositi majice s likom pokojnog predsjednika kluba Anđelka Herjavca / Na sastanku nogometaša, stručnog stožera i uprave sami igrači istaknuli visoki imperativ – osvajanje prvenstva u čast pokojnom predsjedniku </p>
<p>VARAŽDIN, 26. srpnja</p>
<p> – Nogometaši Varteksa cijelu sljedeću sezonu odigrat će s crnim florom na svojim dresovima ispod kojih će igrači nositi majice s likom pokojnog predsjednika kluba Anđelka Herjavca. Dogovoreno je to na zajedničkom sastanku igrača i vodstva varaždinskog kluba dan poslije sprovoda na kojem su se oprostili od čovjeka koji je stvorio moderan Varteks.</p>
<p> Mjesto na tribini Varteksovog stadiona s kojeg je pokojni Herjavec uvijek na nogama gledao sve utakmice bit će obilježeno cvijećem i svijećama, a na prvoj utakmici u subotu protiv novog prvoligaša Kamen-Ingrada igrači će na teren istrčati s prigodnim transparentom.</p>
<p>U klubu također ne zaboravljaju na neispunjenu želju pokojnog predsjednika – osvajanje prvenstva. Na sastanku nogometaša, stručnog stožera i uprave sami su igrači istaknuli visoki imperativ:</p>
<p>– Učinit ćemo sve da osvojimo prvenstvo za svog predsjednika! </p>
<p> Na prvoj konferenciji za novinare poslije tužnog događaja pred novinare je izašao sportski direktor Stjepan Cvek, zajedno s trenerom Brankom Janžekom koji je konačno uspio diplomiati na Višoj trenerskoj školi. </p>
<p> Cvek je procijenio mogućnosti Varteksa u sljedećoj sezoni:</p>
<p>– Varteks je puno jači nego prošle sezone. Pojačali smo se za Mumleka, Balajića, Granića i Mrmića, dočim nismo izgubili puno bitnih igrača. Otišli su Madunović (Hapoel u Izraelu) i Težački (HIT Gorica u Sloveniji) na čijim pozicijama imamo odgovarajuće zamjene. Varteks je ove godine blizu osvajanju naslova, kao nikad do sada. Realne su to procjene na kojima gradimo veliki optimizam. Momčad je odlično tjelesno i taktički pripremljena.</p>
<p>Vodstvo kluba zahvalilo je svima koji su poslali tisuće brzojava sućuti i utjehe. Trener Branko Janžek ipak je kasnije bio umjeren:</p>
<p>– Tragičan i tužan događaj ipak su poremetili ritam rada u klubu. No, polako će sve doći na svoje mjesto pa ćemo u potpunosti biti spremni za dobar start u prvenstvu. Bez obzira što igramo protiv novog prvoligaša Kamen Ingrada tražit ću da se momčad pripremi kao da se igra protiv najjačeg kluba. Uvjeren sam da će se igrači sjećati riječi pokojnog predsjednika koji je tražio da se u svakoj utakmici igra maksimalno. </p>
<p>Na ovosezonskoj premijeri pravo nastupa imat će Miljenko Mumlek, novi-stari kapetan varaždinskog prvoligaša. Nakon silnih peripetija s prelaskom iz Dinama Mumlek se vratio starom jatu. </p>
<p>– Mogu odigrati 70 minuta na svježinu, ali za ritam igranja srijeda – nedjelja još uvijek nemam snage. S koljenom je sve u redu, no još postoji strah u glavi koji je normalan kod takvih ozljeda i koji će proći s treninzima i utakmicama. Sada nije toliko bitno hoću li nastupiti u subotu ili ne. Bitno je da Varteks pobijedi i da s tri boda otvorimo novo prvenstvo koje želimo osvojiti. Procjenjujem da smo igrački za nijansu bolji od Dinama, no u Hajduku su ostali Pletikosa i Bošnjak, još su se Splićani pojačali. Bit će jak i Zagreb, tu je i iskusan Slaven Belupa, a i Rijeka uvijek može iznenaditi. Nijanse će odlučivati, na kraju i sreća. </p>
<p>Miljenko Mumlek nosit će kapetansku vrpcu, a upravo je njegova ideja bila da svi igrači nose majice s likom pokojnog predsjednika Herjavca. </p>
<p>Prvi dan Herjavčevog povratka u Varteks trebao je biti dan veselja, ali je ispalo sasvim drugačije. Odnos Herjavca i Mumleka bio je poseban i mnogo više nego odnos igrača i predsjednika kluba. Hoće li Mumlek s ostatkom momčadi ispuniti zavjet koji je tako hrabro istaknut?</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kranjčar trener bez identiteta!? </p>
<p>Zlatko Kranjčar, trener Zagreba, nije mogao suspregnuti nemir kojega je u njemu potaknuo Miro Marčinković, predsjednik kluba, kad je za tisak izjavio da se tek treba vidjeti kakav je Kranjčar trener i je li uopće trener za Zagreb</p>
<p>ZAGREB,26. srpnja</p>
<p> – Kakav je Zlatko Kranjčar trener? Je li tek klub iz Kranjčevićeve prigoda da se dokaže i pokaže kao nogometni stručnjak? Što se o Kranjčaru kao treneru treba zaključiti ne udovolji li najvišim zahtjevima svojih poslodavaca i ostvari zacrtani cilj, a to je plasman isključivo među prva tri u prvenstvu.</p>
<p>Nisu to i jedina pitanja koja su se iznenada, nimalo slučajno, rodila u četvrtak u podne u okružju NK Zagreb, a autor im je osobno sam Kranjčar. Pita se između ostalog do srdžbe uvrijeđeni Kranjčar već sada, prije no što je i počela prvenstvena utrka je li za eventualni promašaj cilja kriv isključivo trener i njegov stručni stožer, kao što to misli Miro Marčinković predsjednik kluba? Ili ima nešto i u teoriji da iza svakog dobrog rezultata ponajprije stoji klub kao skup određenih vrijednih i uglednih pojedinaca, ali i obilježja koja se ne stvaraju od danas do sutra?</p>
<p> Uostalom, iako to nije bila Kranjčarova primjedba, ne postoji li odavna na snazi stari aksiom da je uloga trenera u iskovanom rezultatu važna 10 do 15 posto. Najveći udio pripada klubu, 40 posto, jer osigurava igrače, uvjete i atmosferu. Na igrače otpada 30 posto zasluga, dok ostalo pripada sreći i navijačima.</p>
<p>Razlozi zašto se Kranjčar osjetio i te kako povučen za jezik leže u jedinom našem dnevnom sportskom listu koji je objavio zanimljivo i indikativno sučeljavanje predsjednika Hrvatskog dragovoljca Stjepana Spajića i predsjednika Zagreba Miru Marčinkovića.</p>
<p> I, dok je Spajić već legenda po svom narodnjačkom izričaju i ne može mu se omanuti da ono što je njegovo ne pohvali i uzdigne do nebesa jer, on je doveo svog trenera, on je stao iza dovedenog igrača..., s Marčinkovićem je druga stvar. Bankar po struci i opredjeljenju, misli da to načelo mora vrijediti i u nogometu, te da se sve uloženo ima vratiti upravo proporcionalno u točnim cikličnim razmacima. Kao što kamata svaki mjesec neumoljivo sjeda na glavnicu i prijeti joj totalnim osiromašenju ako rata zakasni.</p>
<p> Tako je Marčinković svojim stavovima o Kranjčaru, koji tek treba svojim rezultatima pokazati je li trener za Zagreb »na trenutak dotičnome dignulo tlak do bure na vratima. Čak toliko da se s jedne strane priupitao je li on, Zlatko Kranjčar, koji ipak ima za sobom i naslov prvaka i kupa, i mnogo rada u različitim klubovima, zaista trener bez indentiteta? Trener »kojemu je tek Kranjčevićeva prigoda da iskoristi šansu i potvrdi se«, kako primjećuje Marčinković u razglabanju sa Spajićem. </p>
<p>Dirnulo je Kranjčara i ono Marčinkovićevo kad kaže da je svoje za klub napravio samom činjenicom što je kupio praktički cijelu novu momčad. Još ga je više pogodilo kad se Marčinković ogradio od Spajićeve konstatacije »da nekog treba streljati ne plasira li se Zagreb do trećeg mjesta«, nudeći nedvojbeni odgovor da je to trener sa svojim suradnicima.</p>
<p>– Ja bih samo pitao: gdje je to u Kranjčevićevoj vidljiva ta piramida kluba, a kao preduvjet da se uopće može reći da je Zagreb klub koji ima pravo na uspjeh? Zar sam u Kranjčevićevu zaista došao kao početnik koji ovdje traži svoju šansu? Nije li to dovoljno razloga da se osjećam uvrijeđen i dirnut i kao trener i čovjek, istresao se neoprezno Kranjčar očigledno »uvrijeđen i iznenđen«. Otvarajući time bez sumnje stranice nekih unutarklupskih odnosa koji baš i nisu poželjni u trenucima »kad se gradi novi veliki Zagreb« i kad Zagreb pod obavezno mora u nedjelju u 18 sati u Kranjčevićevoj pobjediti Hrvatski dragovoljac: Inače...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Napetost Budimpešta–Bukurešt zbog zakona o mađarskoj manjini</p>
<p>Službeni krugovi u Rumunjskoj smatraju da je neprihvatljiv mađarski zakon o posebnim pravima i pogodnostima za Mađare u susjednim zemljama te da je riječ o »dokumentu bez presedana u Europi«, kako je izjavio premijer Nastase</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Odnosi između Mađarske i Rumunjske, nakon što su posljednjih godina dosegli stanovit stupanj dobrosusjedstva, sada ponovno slabe i, čini se, postaju napeti, usprkos službenim negiranjima u Budimpešti. Povod je nedavno prihvaćeni okvirni zakon u mađarskom parlamentu o »zaštiti mađarske manjine u susjednim državama«.</p>
<p> Naime, iako se pokušavala održati u tajnosti, u Budimpešti je »procurila« vijest da se mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi »ovih dana«, na poziv rumunjske strane, u Snagovu kod Bukurešta sastao i dugo razgovarao s rumunjskim kolegom Mirceom Geoanom, a u glavnom gradu primio ga je i premijer Adrian Nastase.</p>
<p>Kada su mađarski mediji otkrili pojedinosti o tom posjetu, zaključili su kako pritom nije postignut nikakav dogovor te da su, naprotiv, odnosi između dviju susjednih država ušle u novu fazu napetosti. Tek je tada reagirao ministar Martonyi koji je mađarsku javnost pokušao uvjeriti kako između Budimpešte i Bukurešta uopće nije riječ o nekoj napetosti ili čak o slabljenju odnosa. Ipak, u međuvremenu, mnoge otkrivene pojedinosti donekle opovrgavaju ministrovu tvrdnju. Tako se saznalo da je rumunjska vlada još i prije izglasavanja zakona o »zaštiti mađarske manjine« uputila Budimpešti niz primjedaba, na koje mađarska vlada uopće nije reagirala.</p>
<p>A kada je zakon prihvaćen u mađarskom parlamentu, iz Bukurešta je u Budimpeštu upućen val prosvjeda. Naime, rumunjski vladini krugovi smatraju kako je taj dokument »suprotan međunarodnim normama« i »diskriminacijski« prema susjednoj državi. Točnije: to, u biti, znači miješanje u njezin unutarnji poredak. </p>
<p>O čemu je, zapravo, riječ? U državama s kojima graniči Mađarska živi oko tri milijuna Mađara ili »državljana mađarske nacionalnosti«, pripadnika mađarske manjine. Najviše ih je upravo u Rumunjskoj: prema nekim procjenama, ima ih čak dva milijuna.</p>
<p>Prihvaćeni zakon nudi Mađarima u susjednim zemljama, koji imaju i mađarsko državljanstvo, osim u Austriji - što je posebno naglašeno! - niz pogodnosti dok borave u matičnoj državi, u zapošljavanju, obrazovanju, u kulturnom i znanstvenom djelovanju te u zdravstveno–socijalnom osiguranju. Međutim, mnoge pogodnosti, čak i različiti oblici novčane pomoći, osiguravaju se i pripadnicima mađarske manjine u zemljama stalnoga boravka. Službeni krugovi u Rumunjskoj smatraju kako su ta posebna prava i pogodnosti za pripadnike mađarske manjine neprihvatljivi te da je riječ o »dokumentu bez presedana u Europi«, kako je izjavio premijer Nastase.</p>
<p>Zato je vlada u Bukureštu, koja tu odluku mađarskog parlamenta smatra diskriminatorskom barem prema ostalim manjinama u Rumunjskoj, Vijeću Europe podnijela dva zahtjeva da razmotri taj mađarski zakon, ali su u Strasbourgu oba prijedloga odbili. To je dalo krila mađarskoj vladi da ustraje u svojoj namjeri, odnosno da što prije počne primjenjivati taj zakon o »zaštiti« svojih manjina u susjednim zemljama, ponajprije upravo u Rumunjskoj (osim u Austriji). Kako se naknadno saznalo, kada je propala inicijativa na europskoj razini, od ministra Martonyja njegov rumunjski kolega Geoan i premijer Nastase zahtijevali su da se primjena toga zakona odgodi barem do ulaska Mađarske u Europsku uniju (EU), kada će se morati primijeniti njezine norme. No, mađarski je šef diplomacije odlučno odbio taj zahtjev.</p>
<p> Sada se dvije susjedne države, čiji su odnosi očito ušli u novu fazu napetosti, neslužbeno »prepucavaju« preko medija. Mađarska se strana pita: zašto je na taj zakon reagirala samo Rumunjska, a nisu nijednu primjedbu uputile, recimo, Hrvatska, Slovenija i Slovačka, gdje također živi mađarska manjina? Iz Bukurešta pitaju: a zašto se taj zakon ne odnosi i na Mađare u Austriji? I ironično odgovaraju: očito zato što se Budimpešta servilno odnosi prema Beču koji je član EU!</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Policija u BiH uhitila tri suradnika Osame bin Ladena</p>
<p>Akcija na kojoj su posebno inzistirale SAD izvedena je prošlog četvrtka, a sa svime što se događalo navodno je osobno upoznat i američki predsjednik George Bush</p>
<p>MOSTAR, 26. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Trojica naturaliziranih bosansko-hercegovačkih državljana podrijetlom iz islamskih zemalja, za koje se sumnja da su bliski suradnici svjetski poznatog terorista Osame Bin Ladena, uhićeni su u policijskoj akciji na području Ilidže.</p>
<p> Akcija na kojoj su, kako tvrde bosansko-hercegovački mediji, posebno inzistirale Sjedinjene Američke Države izvedena je prošlog četvrtka, a sa svime što se događalo navodno je osobno upoznat i američki predsjednik George Bush.</p>
<p>Detalji cijele akcije, imena uhićenih, kao i mjesto gdje se trenutačno nalaze (sarajevski zatvor?) još uvijek se drže u najstrožoj tajnosti. Jedan do uhićenika, piše Oslobođenje pozivajući se na neimenovani policijski izvor u MUP-u sarajevskog kantona, trebao bi uskoro biti predan službenicima CIA i deportiran u SAD, dok će druga dvojica uhićenika biti tajno isporučena francuskim, odnosno egipatskim vlastima, gdje se za njima traga.</p>
<p> Mediji spekuliraju da je jedan od uhićenika Egipćanin Imad El Misri, kojega predstavljaju kao jednog od glavnih ideologa mudžahedinske postrojbe »El Mudžahid« koja se tijekom rata u BiH borila na strani bosanskih muslimana.</p>
<p> Za El Misrija se tvrdi i kako se nakon rata i napuštanja mudžahedinske postrojbe počeo baviti humanitarnim poslovima, usporedo radeći i na širenju vehabizma u BiH, a podsjeća se i na knjigu »Shvaćanja koja treba ispraviti«, koju je izdao u BiH, a zbog koje se našao i na udaru islamske uleme. U nekoliko polemičkih tekstova islamska ulema u BiH suprotstavila se njegovim vehabističkim tezama o iskvarenim vjerskim pogledima bosansko-hercegovačkih muslimana.</p>
<p>Operacija uhićenja trojice bin Ladenovih suradnika u BiH pripremana je dulje vrijeme u najstrožoj tajnosti, a pod posebnim pritiskom američke vlade. Bosansko-hercegovačkoj policiji nedostajao je pravi povod za uhićenje, budući da se Interpol nije oglašavao s tjeralicama, pa je akcija u više navrata odgađana.</p>
<p> Uvidom u aplikacije za dobivanje bosansko-hercegovačkog državljanstva utvrđeno da su sva trojica naturaliziranih građana BiH falsificirali osobne podatke, što je bio dovoljan argument za poduzimanje akcije i njihovo privođenje. Bosansko-hercegovačko državljanstvo svoj trojici bivših mudžahedina nakon toga je oduzeto, čime su osigurane i zakonske pretpostavke za njihova izručenja u SAD, Francusku i Egipat.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Puljić i Perić govorili o BiH pred Odborom američkog Kongresa</p>
<p>WASHINGTON, 26. srpnja</p>
<p> - Na poziv članova Odbora za vanjsku politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa u srijedu su pred tim Odborom o prilikama u BiH govorili sarajevski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, mostarski biskup Ratko Perić i bivši predsjednik Federacije BiH Ejup Ganić.</p>
<p> Njihovi pogledi na provedbu Daytonskih sporazuma bili su očekivano različiti ali ni jedan od njih nije zadovoljan stanjem u BiH. Kardinal Puljić i biskup Perić upozorili su na »neravnopravan položaj hrvatskog naroda«. Podsjetili su da se Hrvati kao izbjeglice u najmanjem broju mogu vratiti svojim domovima. Biskup Perić je ustvrdio da se »negiraju politička prava Hrvata«. Potvrdu tome nalazi u odlukama visokog međunarodnog predstavnika Wolfganga Petritscha koji je smjenio brojne, izabrane hrvatske predstavnike, političare HDZ-a BiH. Spomenuo je i slučaj Hercegovačke banke, te posljedice koje zbog toga osjećaju mnogi građani. Dvojica čelnika katoličke Crkve u BiH rekli su da Hrvati gotovo ne osjećaju pomoć koju međunarodna zajednica daje BiH.</p>
<p> Primjedbe na provedbu Daytonskih sporazuma izrekli su i članovi kongresnog Odbora. Predsjedavajući, republikanski kongresnik Henry Hyde ocijenio je da višegodišnji međunarodni napori nisu donijeli stvarni mir i stabilnost. On je, uz ostalo, rekao da neograničene ovlasti međunarodnih dužnosnika u BiH »neizbježno vode zloporabama i neuspjehu«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Uzbuna u Pentagonu: Iračani zamalo pogodili špijunsku letjelicu U-2</p>
<p>Saddam Hussein naredio da se više ne gađaju zapadni lovci, već isključivo špijunske letjelice / Prvi put irački projektili dosegnuli američki U-2</p>
<p>ANKARA, 26. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki piloti u špijunskoj letjelici U-2 izbjegli su gotovo »za dlaku« iračke protuzračne rakete. Pod snažnim toplotnim udarom zrakoplov se snažno potresao, ali je, na sreću, ostao nepogođen. U trenutku napada sa zemlje, U-2 je letio na visini od 21.000 metara. </p>
<p>Taj incident, koji se dogodio u utorak, izazvao je pravu uzbunu u američkom Pentagonu. Prve analize pokazale su da je režim iračkog predsjednika Saddama Husseina tehnološki usavršio postojeće protuzračne raketne sustave, među kojima je i dalekometni »Al-Abid«. Taj raketni projektil je ranije imao domet od oko 2000 kilometara. Pretpostavlja da su irački znanstvenici počeli koristiti novo snažno pogonsko gorivo koje osigurava projektilima veliki domet. Pretpostavlja se da je gorivo, uz vrlo visoku cijenu, Iraku isporučeno iz Rusije. U krugu »sumnjivih zemalja« su još Kina i Sjeverna Koreja.</p>
<p>Američki ministar obrane Donald Rumsfeld ne krije da je i osobno zabrinut iračkim zračnim »atentatom« na U-2. Priznao je da to dovodi u neposrednu opasnost pilote i borbene zrakoplove koji svakodnevno obavljaju misije izviđanja u zonama zabrane letenja na jugu i sjeveru Iraka. Te zone su, nakon poraza Saddamovih postrojbi u Zaljevskom ratu 1991., ustanovljene iznad 36 paralele na sjeveru i 34 paralele na jugu te arapske zemlje. Washington i London su zone zabrane letenja za iračke letjelice iscrtali samoinicijativno bez znanja i odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a. Anglo-američki zrakoplovi polijeću iz savezničke zračne baze Incirlik (u blizini turskog grada Adane), te zračnih baza u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji. </p>
<p>Teško predvidivi Saddam koji često mijenja ćud, ali ne i antagonizam prema Americi i Izraelu, odlučio se, prema analizama Pentagona, na novu obrambenu taktiku. Protuzračnim postrojbama je, kako se tvrdi, naredio da više ne gađaju borbene lovce, već isključivo špijunske letjelice.</p>
<p> Projektil koji je u utorak prošao samo nekoliko metara od U-2, potvrdio je opravdanost izmijenjene iračke taktike. Naime, prisilnim udaljavanjem izviđačkih letova špijunskih zrakoplova, Iračani praktički vrlo učinkovito štite svoju protuzračnu obranu. Smanjeno špijunsko nadziranje iz zraka omogućava iračkim protuzračnim sustavima da često mijenjaju svoje obrambene položaje, posebice na jugu i sjeveru zemlje.</p>
<p>Arapski mediji naklonjeni bagdadskom iračkom režimu na udarnim stranicama pišu o trijumfalnoj pobjedi »arapskog oružja« protiv špijunskih letjelica najmoćnije svjetske vojne i gospodarske sile. Takvi napisi sasvim sigurno pridonose popularnosti iračkog vođe širom arapskog svijeta. Štoviše, to pridonosi i povećanju njegova osobnog ugleda među nejedinstvenim arapskim vođama, ali i iračkim masama.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Europa optužuje Italiju zbog policijske agresije u Genovi</p>
<p>RIM, 26. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Napadi i optužbe upućene na adresu talijanskih vlasti stižu sa svih strana. Cijela se Europa digla protiv Italije i akcije talijanske policije u Genovi. Nova talijanska vlada, nakon što je nepuna dva mjeseca na vlasti, izazvala je pravi međunarodni skandal zbog uputa snagama sigurnosti u Genovi.</p>
<p> Međutim, šefovi policije prebacuju krivicu jedan na drugoga. Šef policije Gianni de Genaro tvrdi da je ministar unutarnjih poslova Claudio Scajola bio upoznat sa svim policijskim akcijama. Bilanca sukoba u Genovi je tragična. Više od 200 stranaca je pretučeno, mnogi od njih su u teškom stanju sa slomljenim nogama, rukama i drugim teškim tjelesnim ozljedama. Još je u talijanskim zatvorima 221 prosvjednik iz Genove. Svi uhićeni Talijani su odmah pušteni na slobodu, vjerojatno da se ne bi izazvalo još veće negodovanje domaćeg pučanstva. Njemačka vlada traži od Italije detaljno izvješće o policijskim akcijama u Genovi i diže tužbu protiv talijanskih vlasti zbog kršenja međunarodnih dogovora iz Beča o pravima konzularnih predstavništva. </p>
<p>»Konzularni predstavnici morali su čekati gotovo pet dana prije nego im je omogućen kontakt s njemačkim prosvjednicima zatvorenim u talijanskim zatvorima. To je sistem diktatura iz zemalja Trećeg svijeta«, piše Südeutsche Zeitung. </p>
<p>Njemački parlamentarci iz redova Zelenih Cem Ozdemir i Hans Christian Ströbele traže osnivanje međunarodne komisije koja bi detaljno ispitala i odredila odgovornosti za policijsku agresiju nad mladim prosvjednicima u Genovi. U Londonu parlametarac iz redova liberalnih demokrata Menzie Campbell poziva Downing Sreet da »podsjeti Berlusconija kako se Europa temelji na zajedničkim vrijednostima demokracije, a ne samo na ekonomiji i trgovini«. </p>
<p>Međunarodna organizacija Amnesty International poziva talijansku vladu da poštuje ljudska prava uhićenih prosvjednika. Traže svjedočenje liječnika koji su pružali prvu pomoć pretučenima. Pretpostavlja se da su posjeti uhićenim demonstrantima zabranjeno zbog lošeg stanja u kojem se oni nalaze. Međunarodna federacija novinara oštro je napala talijansku policiju zbog upada u Press-centar, zapljene svih materijala i uništenja kompjutera i kamera. Najavljena je i tužba za zlostavljanje novinara, te protiv policajaca preobučenih u novinare koji su špijunirali novinare.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bijeg u planinu - povratak Rambouilletu </p>
<p>Ono što je počelo kao ničim ometana razmjena mišljenja moćnika zapadnog svijeta, prerastalo je u sve ekstravagantniji skup sa sve dužim popisom problema svijeta</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Dogovor osmorice čelnika najrazvijenijih zemalja svijeta u Genovi da se sljedeće godine sastanu u osami zimovališta kanadskog Stjenjaka jedini ima ozbiljne izglede da se i provede. Dotjeravši dotle da ih od prosvjeda mora štititi 20.000 policajaca i vojnika, ratni zrakoplovi i mornarica, pa i rakete zemlja-zrak, konačno su se i sudionici počeli propitivati o smislu summita G8.</p>
<p> Tim uznemirenije, jer su medijima prosvjedi bili neuporedivo zanimljiviji i važniji od uobičajenih fraza unaprijed pripremljenih govora i deklaracija s kompromisnim i beznačajnim formulama koje nikoga ne obavezuju i malo znače. </p>
<p>Već godinama se upozorava da su svakogodišnji sastanci G8 napustili originalnu namjeru - da budu radni susreti na kojima bi svjetski lideri uskladili strategije održavanja gospodarskog rasta i stabilnosti. Počelo je u božićnim danima 1974., kad su se u Washingtonu, uz piće, sastali Valéry Giscard d'Estaing, Helmut Schmidt, James Callaghan i - kao domaćin - George Schultz. </p>
<p>Globalno vijeće mudraca</p>
<p>Bilo je to doba američkog poraza u Vijetnamu, naftne krize i globalne recesije. D'Estaing je rekao kako, doduše, ne mogu učiniti mnogo za poboljšanje stanja u svijetu, ali da bi barem mogli najvažnije državnike okupiti u neku vrstu globalnog vijeća mudraca. Prvi sastanak održan je sljedeće godine u Rambouilletu, na rubu Pariza. Bio je to gotovo intiman susret uz kamin - Amerikanca, Britanca, Francuza, Japanca, Talijana i Zapadnog Nijemca. Trajala je teška naftna kriza i šefovi bogatih država htjeli su dogovoriti zajedničku strategiju koju će njihovi ministri dalje provoditi na bilateralnim sastancima i u međunarodnim institucijama.</p>
<p>Od 1976. uključili su Kanadu i postali G7. Rusija je od 1991. pozivana na politički dio sastanka, od 1994. poziv je stalan, pa se govorilo o G7+1 ili o G8, ali Rusija i dalje ne sudjeluje u prvom dijelu kad se govori o ekonomskim temama. No, širenje izmiče kontroli. Uoči Genove pojavili su se čak i prijedlozi o proširenju na G20, tako da se uključe i vođe manje razvijenih ali sve utjecajnijih država poput Kine, Indije, Brazila, Meksika ... </p>
<p>Ono što je počelo kao ničim ometana razmjena mišljenja moćnika zapadnog svijeta, prerastalo je u sve ekstravagantniji skup sa sve dužim popisom problema svijeta, od naftne krize do dugova siromašnih zemalja, od Srednjeg istoka do zagrijavanja zemlje, od polemike SAD i Europe zbog kamata do reforme UN, od krijumčarenja plutonija do američke proturaketne obrane. </p>
<p>Otrcane fraze</p>
<p>Kroz mnoštvo tema sudionici mogu samo verbalno protrčati, jer svakoj mogu posvetiti tek pola sata, tako da sudionici u najboljem slučaju raspolažu tek s nekoliko minuta da pročitaju unaprijed pripremljene govore. Na kraju usvajaju se sve duže deklaracije koje najčešće sadrže više otrcanih fraza nego ozbiljnog sadržaja. Zapravo ništa se ne odlučuje, a još manje provodi. </p>
<p>U Genovi, u svih osam službenih delegacija bilo je više od dvije tisuće osoba, samo Amerikanaca više od 600. Pod pritiskom kritičara u medijima i prosvjednika na ulicama, sudionici su konačno shvatili da se pretjeralo i da su ti sastanci u sadašnjem obliku preživjeli i postali preopasni. Kanadski premijer Jean Chrétien, kao domaćin sljedećeg sastanka, objavio je da su ti skupovi previše narasli, tako da se raspravlja gotovo o svemu, a na kraju objavljuju prije pripremljene deklaracije. Stoga se 2002. godine G8 neće održati u Ottawi, glavnom gradu Kanade, kako se prvotno namjeravalo, nego u zimovalištu Kananaskis, gradiću Stjenjaka u kojem prosvjednici neće moći djelovati kao u velikim gradovima. Kako je u tom mjestu samo 350 hotelskih soba, delegacije će se morati drastično smanjiti - na najviše 35 osoba. Mjesto i manji broj sudionika lakše će se štititi, a omogućit će se i priželjkivana obnova ozračja i duha Rambouilleta. Prilagođavanje je oduvijek bila jedna od najvećih mudrosti politike.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pretvorba »podmazana« sa 80 milijuna maraka mita?</p>
<p>BERLIN, 26. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prigodom privatizacije istočnonjemačke rafinerije Luena, čiji je vlasnik postao francuski državni koncern Elf Aqutaine, 80 milijuna njemačkih maraka mita otišlo je u džepove njemačkih političara iz tadašnje vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU), stranačke garniture tadašnjega njemačkoga kancelara Helmuta Kohla. Među 29 političara koji su u toj »pretvorbi« 1992. godine navodno napunili džepove, jedan je djelatni i dva bivša predsjednika pokrajinskih vlada, te osam ministara iz tadašnje konzervativno-liberalne vlade. To u četvrtak tvrdi tjednik Die Woche, pozivajući se na švicarsko ministarstvo pravosuđa. </p>
<p>Njemačko savezno državno odvjetništvo iz Karlsruhea dobilo je, naime, iz Švicarske 60 registara o slučaju istočnonjemačke rafinerije Leuna. Dokumenti iz Švicarske sadrže rezultate istrage glavnoga švicarskoga državnoga odvjetnika Bernarda Bertosse. Njemački savezni odvjetnik Kay Nehm, međutim, kaže da on nije tražio sudske dokumente i da njemačko savezno odvjetništvo ne može prihvatiti slučaj. Nehm sebe vidi kao člana državnoga povjerenstva za pretvorbu bivših poduzeća iz DDR-a i drži da ima pravo uvida u te dokumente i bez sumnje da je riječ o kriminalnim radnjama.</p>
<p>Dokumenti koji su stigli u Karsruhe napisani su na francuskom jeziku. Stoga Nehm očekuje stručne prevoditelje iz Švicarske kako bi dobio na njemački rezultate istrage. On u izjavi za televiziju ARD kaže da se njemačko pravosuđe mora konačno utvrditi činjenično stanje u ovom skandalu. Na kritike da upravo on odugovlači s istragom, Nehm kaže da se dio švicarskih dokumenata o slučaju Leuna obrađuje u Bonnu, Magdeburgu i Berlinu.</p>
<p>Cilj istrage je utvrditi kretanje novca za spornih 80 milijuna na tekućim računima političara. Neprijeporna je činjenica da je njemačka savezna država za obnovu rafinerije Leuna platila oko dvije milijarde maraka subvencija. Da bi se dobilo toliko državnog novca, navodno je određene državne mehanizme trebalo podmazati »crnim« novcem. Stručnjaci za pretvorbu drže da je za subvencije dano više od 700 milijuna maraka od stvarne potrebe. Na koje je račune »sjeo« taj novac? Tko su političari koji su dobili provizije?</p>
<p>Glasnogovornik njemačke vlade kaže kako treba šutjeti o imenima jer još ništa nije dokazano. Ali u medijima se nagađa da je dio novca dobio i bivši njemački kancelar Kohl za svoje »crne« stranačke račune? Bivši kancelar pak odbacuje da su Francuzi podmitili njegovu vladu i tvrdi da ga mediji kriminaliziraju. Međutim, činjenica je da je privatizacija Leune bila je »stvar dvojice državnika«, Kohla i pokojnoga francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda. </p>
<p>Ako se dokažu navodi švicarskog državnog odvjetništva, CDU-ovi političari koji su dobili novac mogli bi (ako izbjegnu sve druge posljedice) biti kažnjeni za utaju poreza. Osim toga, istraga s prvim rezultatima izići će početkom iduće godine, što je vrijeme početka predizborne kampanje, pa će rezulti utjecati i na izglede CDU-a saveznim izborima.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Civilno društvo u porođajnim mukama</p>
<p>Projekt »Indeks civilnog društva u Hrvatskoj«, u provedbi Centra za razvoj neprofitabilnih organizacija - Ceraneo, zajedno sa Svjetskim savezom za participaciju građana, prvi je istraživački pokušaj takve vrste kod nas i već zbog toga izaziva odgovarajuće zanimanje.</p>
<p> Istraživanjem su se htjele prikupiti informacije i saznanja o civilnom društvu i time povećati legitimitet civilnog društva u Hrvatskoj, a zatim rezultate ponuditi Vladi, poduzećima, državnim ustanovama, lokalnim vlastima, crkvama i stranim organizacijama.</p>
<p>Istraživanje je rađeno na uzorku od 353 ispitanika. Od toga je 275 ispitanika iz organizacija civilnog društva (među njima je i 13 iz vjerskih udruga), a u odabiru ispitanika vodilo se računa i o njihovoj prostornoj rasprostranjenosti.</p>
<p>U dijelu Projekta gdje se istraživala «struktura» organizacija civilnog društva ustanovljeno je:</p>
<p>- da aktivnost članstva organizacija nije tako slaba kako se pretpostavljalo, ali i ne zadovoljava,</p>
<p>- prostorna raspoređenost organizacija također ne zadovoljava, jer je pretežit broj, od njih oko 20.000, lociran u većim gradovima,</p>
<p>- slaba je i umreženost organizacija, a i tamo gdje ona postoji, od lokalne do nacionalne razine, nepotpuno se promovira interes čitavog sektora zbog kojeg je provedena umreženost,</p>
<p>- mnoge organizacije civilnog društva ne poznaju mehanizme predstavljanja svojih interesa,</p>
<p>- strani financijski programi imali su značajniju ulogu u financiranju organizacija važnih za razvoj infrastrukture civilnog društva u Hrvatskoj, makar bi bilo primjerenije da su to bili domaći programi financiranja.</p>
<p>U pokazateljima istraživanja koji govore o utjecaju organizacija civilnog društva kaže se da se u predstavljanju interesa svojih članova tek djelomično uspijevalo, a kao razlog se ističe činjenica da se i važni zakoni, od posebnog interesa za organizacije civilnog društva, često donose bez njihova znanja. Tako se u istraživanju kaže: «Vlada i resorna ministarstva prilično su zatvoreni za suradnju s organizacijama civilnog društva, pogotovo pri donošenju nekih ključnih zakona i zaključaka». To se također odnosi i na suradnju u provođenju zakona i politike, jer Vlada ne nudi partnerstvo i nije osjetljiva na primjedbe i prijedloge organizacija civilnog društva.</p>
<p> Pozitivan je pomak u posljednje vrijeme donošenje Programa suradnje Vlade s organizacijama civilnog društva (prosinac 2000.), a umjereni optimizam za daljnje djelovanje i bolje rezultate iskazali su i sudionici »Radionice za izradu dvogodišnje strategije razvoja civilnog društva u Hrvatskoj«. Njih oko četrdeset (pretežito iz udruge te iz ministarstava i drugih ustanova ) 6. i 7. srpnja o. g. u Stubičkim su Toplicama raspravljali o rezultatima istraživanja Projekata «Indeks civilnog društava u Hrvatskoj» i tom prilikom predvidjeli nešto povoljnije rezultate u izgradnji civilnog društava u sljedeće dvije godine.</p>
<p>JURE GABRIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U malom poduzetništvu 133.000 novih radnih mjesta</p>
<p>Sredinom lipnja hrvatska je Vlada u Samoboru razmatrala Program razvoja malog gospodarstva. Tom je sjednicom Vlada označila ohrabrujući početak brige za razvitak obrta, malog i srednjeg poduzetništva.</p>
<p> Stjecajem okolnosti dnevno boravim među obrtnicima i poduzetnicima na širokom području Podravine, na kojoj djeluje više lokalnih samoupravnih jedinica, primjerice Grad Đurđevac, te općine Molve, Virje, Kloštar Podravski, Ferdinandovac, Pitomača itd. Obrtnici i poduzetnici, kao i čelni ljudi spomenutih lokalnih samoupravnih jedinica već dulje vrijeme ističu dobar, kvalitetan i intenzivan rad Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Mnogi političari ističu da je šansa hrvatskog gospodarstva i bržeg zapošljavanja upravo u domeni obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Svi oni uz obrtnike i malopoduzetnike s područja đurđevačke Podravine, koliko mi je poznato, žele da se prigodom predstojeće jesenske reorganizacije Vlade ne ukine spomenuto ministarstvo te da na njegovu čelu i dalje ostane ministar Željko Pecek. </p>
<p>Važno je istaći da su sve dosad programe razvoja obrta i malog poduzetništva koje je predstavilo to ministrastv zdušno prihvatili obrtnici i poduzetnici, a ovih dana o programima raspravljaju i poglavarstva nekih lokalnih samoupravnih jedinica sa svrhom udruživanja svojih sredstava sa sredstvima ministarstva i odgovarajućih banaka, a ta se sredstva koriste u vidu povoljnih zajmova za razvoj poduzetništva. Osobno mislim da će to ministarstvo uspjeti u svojoj nakani da se do kraja 2004. godine u Hrvatskoj otvore 133.000 novih radnih mjesta, jer je već u dosadašnjem razdoblju uz programe ministarstva otvoreno više tisuća novih radnih mjesta. Nova radna mjesta otvaraju se i otvarat će se u obrtništvu, zadrugama, u tzv. slobodnim zanimanjima i manjim trgovačkim društvima. Ministarstvo je uz plan zapošljavanja razradilo i program njegova financiranja. Zašto onda ukinuti to ministarstvo, kako neki već najavljuju da će »ući« u Ministarstvo gospodarstva. Dosad je Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva postiglo za javnost zvučnije rezultate od Ministarstva gospodarstva.</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ, Đurđevac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Spomenik sv. Jurja premjestiti na Rooseveltov trg</p>
<p>U vezi s napisom D. Ž. u Vjesniku od 20. srpnja o. g. o obnovi Fernkornova spomenika Sveti Juraj ubija zmaja, koji se nalazi u grmlju ispred Muzeja za umjetnost i obrt, predlažem da se taj spomenik postavi na velikom Rooseveltovu trgu, gdje bi bolje pristajao i isticao se svojom ljepotom. Ovaj spomenik kupio je prvi hrvatski kardinal Juraj Haulik od bečkoga kipara Antona Dominika Fernkorna za 6000 forinti te je bio postavljen iza ulaza u perivoj Maksimir 27. srpnja 1867. godine, okrenut prema jugu. U Maksimiru je spomenik bio 17 godina, a 1884. godine poklonio ga je kardinal Josip Mihalović gradu Zagrebu te je smješten na Strossmayerovu trgu, gdje je proveo 23 godine. Spomenik je bio od pocinčanoga lima, a original se nalazi u palači Montenuovo u Beču. Godine 1907. izliven je u bronci, a spomenuti limeni uzorak nalazi se u dvorištu Gliptoteke HAZU u Medvedgradskoj ulici. U Zagrebu se nalaze još ovi Fernkornovi spomenici: konjanički spomenik hrvatskoga bana Josipa Jelačića, postavljen 16. prosinca 1866. godine, te kip Majke Božje pred Katedralom visok 12 metara. Na pročelju hotela »Dubrovnik« nalazi se reljef glasnika grčkih bogova i boga trgovaca i varalica Hermesa (rimskoga Merkura), koji je imao krilca na nogama i glavi te je mogao letjeti.</p>
<p>U Zagrebu se nalazi još jedan spomenik svetoga Jurja u borbi sa zmajem, rad njemačkoga kipara Arthura Kompatschera iz grada Mallwitza. Ovaj spomenik kupio je Želimir, unuk bana Mažuranića, i zavještao ga gradu Zagrebu kada umre. On se ubio 1941. godine, no spomenik nije predan u gradsko vlasništvo, nego je ostao 50 godina u Mažuranićevu vrtu u Jurjevskoj ulici broj 5. Istom 1994. godine postavila su ga Braća Hrvatskoga Zmaja na prostoru pred Kamenitim vratima.</p>
<p>Prof. Marko Orešković, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Teritorijalni ustupci u zamjenu »za tišinu«</p>
<p>Premijer Račan uspio je progurati svoj sporazum s Drnovšekom kojim pokušava obmanuti hrvatsku javnost prikazujući cijeli slučaj kompromisnim rješenjem.</p>
<p> Međutim, pošto javnosti nije predočen nijedan dokaz slovenskog uloga u tom kompromisu, ostaje nam da vjerujemo kako se radi tek o tome da bi višegodišnje slovensko nepriznavanje granica dviju država koje su naslijedile raspadom bivše federacije te nepriznavanje međunarodnoga pomorskog prava trebalo prestati nakon potpisivanja ovog sporazuma. I to je njihov ulog i rezultat njihove halabuke - »tišina za teritorij«.</p>
<p> Pošto ovo nije čak ni primjer trgovine teritorijem, nego čak i gore, to je dokaz krajnje nedosljednosti i neprincipijelnosti.</p>
<p>VLADIMIR TESANOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Hrvatska svoje more nije darovala Sloveniji« (2)</p>
<p>U nedjelju 22. srpnja 2001. predsjednik Mesić izjavio je kako »Hrvatska svoje more nije darovala Sloveniji«.</p>
<p>Prema zemljovidima koji su se pojavili u medijima vidljivo je da je javnost obmanuta. Ne samo što je Račan svojevoljno dio hrvatskih teritorijalnih voda proglasio međunarodnim vodama već je veći dio pripao slovenskim teritorijalnim vodama (površina veća od površine Kaštelanskog zaljeva). </p>
<p>GORAN MILANOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Poginuo nakon pada u more s visine od 50 metara</p>
<p>DUBROVNIK, 26. srpnja</p>
<p> - Most »Dubrovnik«, koji je u izgradnji, uzeo je u srijedu svoju prvu žrtvu. Naime, zbog pada u more s visine od pedeset metara život je izgubio devetnaestogodišnji Nikša Štedrić iz Molunta.</p>
<p> Kako se neslužbeno saznaje, mladić je sa svojim prijateljima Antom M., Pavom P. i Antom Š. u jednom od kafića naselja Mokošica gledao nogometnu utakmicu. Nakon završetka prijenosa četvorica su se prijatelja ne znajući što bi radili automobilom zaputili prema istočnom pilonu u mjestu Lozica te se neasfaltiranim prilazom dovezli do kolničke trake mosta koja još nije premostila ušće rijeke Omble. Prema pričama koje se mogu čuti sva su četvorica došla do ruba konstrukcije kako bi vidjeli da li se s tog mjesta može organizirati »bungee jumping«, no u jednom trenutku Nikša se okliznuo i pao u more. Njegovi su prijatelji panično tražili pomoć te pronašli ribara s čijom su barkom krenuli u potragu za Nikšom. Nakon nekog vremena tijelo je njihova prijatelja pronađeno već na otvorenijem moru, kamo ga je odnijela struja.</p>
<p> Inače, ulaz na kolničku traku mosta navodno nije čuvan ni osiguran s obzirom na to što je čuvarska služba uspostavljena u podnožju pilona, gdje se nalazi skladište građevinskog materijala. A.H.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Poginuli vozačica i suvozač</p>
<p>ŠIBENIK, 26. srpnja</p>
<p> - U noći sa srijede na četvrtak, oko jedan sat ujutro, na državnoj cesti D-8 kod skretanja za Brodomerkur dogodila se teška prometna nesreća. Dvije su osobe izgubile život, Bianka Gović (18) i Krešimir Vrančić (17), oboje iz Brodarice.</p>
<p>Naime, Bianka Gović je zbog neprilagođene brzine izgubila nadzor nad volanom vozila marke zastava 126 P šibenskih registarskih oznaka. Ona se kretala u smjeru naselja Brodarica, a nakon gubitka kontrole nad vozilom izletjela je s kolnika i udarila u bor uz cestu. Vozačica je vozačku dozvolu dobila prije četiri dana. </p>
<p> Očevid na mjestu nesreće obavio je sudac Županijskog suda Igor Ninić i po njegovu nalogu tijela dvoje mladih prebačena su na Odjel patologije u Šibeniku.</p>
<p>Ovo je druga teška nesreća na istom mjestu u posljednji mjesec dana. Blaga okuka očito je opasna za vozače, posebice noću. Prije po prilici mjesec dana na tom je dijelu ceste jedan 23-godišnji mladić iz Šibenika iz neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad volanom i zabio se pod kotače autobusa. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Usred Rijeke iz cisterne iscurile 3,5 tone loživog ulja</p>
<p>RIJEKA, 26. srpnja</p>
<p> - U četvrtak je u 9 sati, u središtu Rijeke, u Krešimirovoj ulici, iz autocisterne iscurilo oko 3,5 tone lakoga loživog ulja, koje se razlilo na dužini od 60 metara, od Željezničkog kolodvora do ulaska u zgradu riječkoga PIK-a. To je izazvalo višesatni zastoj u prometu u središtu grada, a ekipe Rijekatanka i IND-eka već su u ranijim popodnevnim satima očistile prometnicu od nafte perući ju deterdžentom. </p>
<p>Nafta je bila namijenjena PIK-u, prevozila ju je cisterna poduzeća »Autoprijevoz Jukić« iz Sesveta. Da iz vozila na prometnicu istječe nafta primijetila je portirka na ulazu u PIK. Odmah su alarmirane vatrogasne, sanitarne i vodozaštitne ekipe, a neke od njih i dalje će dežurati na riječkom lukobranu i pročistaču gradskih otpadnih voda na delti pazeći da nafta koja je iscurila u kanalizaciju ne dospije u more.</p>
<p> Kako većina vozača nije znala zašto je paraliziran promet u središtu Rijeke, među njima je bilo dosta nervoze pa i fizičkih obračuna. Određena količina nafte razlila se i u dvorištu PIK-a, ali prema najavama to će biti sanirano (oprano) već u ranim popodnevnim satima te neće utjecati na normalnu proizvodnju kruha i mlijeka. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Seksualnih delikata više, počinitelji otkriveni</p>
<p>ZADAR, 26. srpnja </p>
<p> - U odnosu prema prošloj godini, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja zabilježen je porast broja kaznenih djela seksualnih delikata. Do 30. lipnja ove godine počinjeno ih je deset, od toga dva kaznena djela silovanja i osam kaznenih djela bludnih radnji. Te je podatke iznio u utorak na redovitoj tiskovnoj konferenciji Policijske uprave zadarske Zvonko Klarić, voditelj odsjeka kriminaliteta. Starosna je dob oštećenih žrtava u rasponu između dvadeset i trideset godina. Ukupna je razriješenost seksualnih delikata u prvom polugodištu 2001. godine devedeset posto. </p>
<p>U tjednom izvješću glasnogovornica je PU zadarske Sandra Poljak Jurinčić istaknula kako je proteklog tjedna zabilježen jedan pokušaj ubojstva u Sukošanu, kada je P. G. (71) zadao više udaraca sjekirom svojoj nevjesti. </p>
<p>Prošloga su tjedna na području PU zadarske pronađene čak tri krivotvorene novčanice od po 1000 DEM i zabilježen jedan napad na ovlaštenu službenu osobu - djelatnika Prve policijske postaje. U ponedjeljak je zabilježeno i jedno djelo nasilničkog ponašanja kada je Š. M. (21) ispred ugostiteljskog objekta u Bibinjama pucao iz vatrenog oružja, koje mu je oduzeto. R. G.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vlasnik mjenjačnice prevaren za pola milijuna DEM</p>
<p>SPLIT, 26. srpnja</p>
<p> - Nepoznati mladić i djevojka prevarili su vlasnika splitske mjenjačnice Bamobla, Dragana Rogošića, za pola milijuna njemačkih maraka tako što su mu za kunsku protuvrijednost podmetnuli fotokopirane novčanice od po 1000 njemačkih maraka.</p>
<p>Prijevara se odigrala na parkiralištu pred makarskom hotelom Meteor u golfu njemačkih registracijskih oznaka u kojem su se prevaranti dovezli. U trenutku izmjene novca nepoznati je mladić sjedio na vozačevu mjestu, prevareni vlasnik mjenjačnice na suvozačevu, dok je djevojka bila na stražnjem sjedištu. Krivotvorene su novčanice bile posložene u dvjema vrećama, a Rogošiću je za »prvi pogled« na novac dvojac navjerojatnije podmetnuo vreće s pravim novcem da bi ih naknadno zamijenio falsificiranima. Vlasnik je mjenjačnice prijevaru otkrio tek u svome automobilu na putu prema Splitu.</p>
<p> Slučaj je prijavio omiškoj policiji, koja je odmah krenula u potragu za prevarantima, no do sada im nema ni traga. Rogošić je navodno s istim parom već ranije razmjenjivao novac i nikada nije imao problema. Među hrpom loše fotokopiranih novčanica policija je izdvojila samo dvije prave. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Čuškama probio bubnjić maloljetnom sinu</p>
<p>SPLIT, 26. srpnja</p>
<p> - Službenici Odsjeka za suzbijanje maloljetničke delinkvencije proveli su kriminalističku obradu nad E. M. (44) i M. B. (73) i prijavili ih za kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji. E. M. prijavljen je i za zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe.</p>
<p>Prema prijavi E. M. je svoju 38-godišnju suprugu i maloljetnu kćer i sina u protekle tri godine sustavno tjelesno i verbalno zlostavljao. Udarao ih je po licu i ostalim dijelovima tijela, a sinu je u listopadu prošle godine nanio tešku tjelesnu ozljedu – napuknuće bubnjića lijevog uha. Djeci je prijetio da će ih pobacati kroz prozor, a razbijao je i namještaj.</p>
<p> M. B. pak od početka godine verbalno i fizički zlostavljao svoju 70-godišnju suprugu. Tereti se da ju je udarao šakama po tijelu i čupao za kosu, od čega je ona dobila krvne podljeve. Bez njezina znanja često joj je uzimao novac od mirovine i neprimjereno ga trošio.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>CRNI SVIJET:Pornografski video nudi se uz cestu </p>
<p>KUALA LUMPUR, 26. srpnja</p>
<p> – Malezijsku je javnost šokirao nagli porast seksualnih zločina koji je, kako pišu izdanja u toj azijskoj državi, zabilježen u posljednje vrijeme, a novine su citirale i ministricu Sharizat Abdul Jalil, koja je rekla da su pornografski video snimci lako dostupni: nalaze se na trgovima i uz cestu, osobito kad padne mrak, a vrlo su jeftini. </p>
<p>»Statistika pokazuje da je kupovina video kazeta s porno-materijalom postala normalnom. Kazete su jeftine i do njih se može doći gotovo svugdje, i ta je činjenica izravno ili neizravno pridonijela tome da se broj silovanja u Maleziji znatno povećao«, rekla je ministrica Jalil.</p>
<p>Pornografski se video-filmovi prodaju za samo 10 ringita (oko 2,6 američkih dolara), koliko vrijede na malezijskom tržištu, u svijetu poznatom po piratstvu. Samo je ove godine policija zaplijenila 460.000 ilegalnih pornografskih video kazeta. Malezijski je premijer Muhamed Mahathir izrazio šokiranost takvim poraznim podacima i raširenosti pornografskog materijala, što ga je učinilo lako dostupnim i maloj djeci.</p>
<p>»Ovo sam saznao od svog unuka i bio sam šokiran kad sam shvatio što može doći u ruke jednom dječaku na putu do vrtića «, rekao je premijer Mahathir.</p>
<p>Samo prošlog tjedna dvije su žene napadnute i silovane izvan glavnog grada, a počinitelji su bili trojica policajaca. Istovremeno, jednu su 16-godišnju djevojčicu, silom izvučenu iz kafića, silovala desetorica njenih vršnjaka. Sve se to dogodilo dok se nacija još nije oporavila od prizora troje silovanih i ubijenih u posljednji tjedan dana.</p>
<p>Početkom je mjeseca, 3. srpnja, 16-godišnji student silovan i ubijen saveznoj državi Malacca. Dva dana kasnije petogodišnja je djevojčica silovana i ubijena, kao i 48-godišnja udovica u pokrajini Sabah samo dan poslije. </p>
<p>Premijer Mahathir rekao je da se na mladu populaciju lako utječe jer je za njih seks još uvijek misterij. </p>
<p>»Osjećaji im, s druge strane, mogu biti ugroženi tako da im silovanje djece ili slabijih od sebe postanu sasvim normalna. U takvim slučajevima ni ubojstva nisu rijetka«, rekao je malezijski premijer.</p>
<p> Samo od početka siječnja do danas zabilježeno je 576 slučajeva silovanja u Maleziji, a u 12 je mjeseci prošle godine bilo 1216 slučajeva. </p>
<p>Reuters/priredila Zrinka Boršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatski trgovinski deficit veći od izvoza </p>
<p>U prvih pet mjeseci ove godine izvezeno je robe za 1,813 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio 3,666 milijuna dolara / Rast uvoza strojeva i uređaja za 54 posto te poluproizvoda obećava daljnji rast proizvodnje / Smanjio se izvoz u EU, ali je važno da ipak raste izvoz u zemlje koje su Hrvatskoj najznačajniji vanjskotrgovinski partneri, u Italiju i Njemačku</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih pet mjeseci ove godine, u iznosu većem od 1,8 milijardi dolara, čak je nešto nadmašio izvoz, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na samo 49,5 posto. </p>
<p>Takav robni deficit, čija je razina nadmašila očekivanja, rezultat je visokog rasta uvoza od 26,6 posto te blagog povećanja izvoza za samo 1,4 posto.</p>
<p>Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je iz Hrvatske u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno robe za 1,813 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio 3,666 milijuna dolara. Zbog takvih kretanja deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosi 1,853 milijuna dolara i čak je 67,4 posto veći nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. </p>
<p>U prvom polugodištu bilježi se snažan porast uvoza automobila, za 70 posto (na 467 milijuna dolara), prije ukidanja povlastica za uvoz vozila početkom lipnja Uvoz strojeva i uređaja povećan je 54 posto (na 362 milijuna dolara) što, uz rast uvoza poluproizvoda, daje dobru perspektivu za daljnji rast proizvodnje. Rastao je i uvoz koji većim dijelom završava u sektoru kućanstva - roba trajne i netrajne široke potrošnje - u prosjeku čak 17,1 posto. </p>
<p>Od značajnijih pak izvoznih djelatnosti oživljavanje izvoza bilježe proizvodnja tekstila (10,8 posto), odjeće (2,9 posto), kože (14,6 posto), dakle djelatnosti koje se pretežno bave doradnim poslovima. Udio tih poslova već je dostigao gotovo 57 posto ukupnog izvoza. Udio redovnog izvoza smanjen je sa 44,5 posto u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci na 39,9 posto u istom razdoblju ove godine. </p>
<p>Istodobno, izvoz kemijske industrije (u vrijednosti 204 milijuna dolara) manji je 19,3 posto nego u prvih pet mjeseci lani. </p>
<p>U zemlje Europske unije, na koje otpada više od pola hrvatskog izvoza, u prvih je pet mjeseci ove godine izvezeno robe za 982,8 milijuna dolara, što je 1,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Takvo je usporavanje dijelom posljedica smanjene uvozne potražnje u zemljama EU, koje bilježe niže stope rasta od očekivanih. Značajno je da ipak raste izvoz u zemlje koje su Hrvatskoj najznačajniji vanjskotrgovinski partneri - u Italiju za 4,7 posto, na 428,9 milijuna dolara, i Njemačku za 3 posto, na 267 milijuna dolara.</p>
<p>Istodobno se nastavlja rast izvoza u BiH i SRJ. Tako je u prvih pet mjeseci na tržište Bosne i Hercegovine izvezeno robe u vrijednosti 203 milijuna dolara, što je 12,2 posto više nego u istom razdoblju lani. U Jugoslaviju je pak izvoz povećan gotovo 165 posto, na 68 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bank of Japan: Kineska je valuta podcijenjena</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Kada se Kina priključi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), svoju će valutu morati uskladiti s gospodarskom snagom, upozorio je Masayuki Matsushima, jedan od čelnika Bank of Japan.</p>
<p>Po njemu, to znači da će kineska valuta (renminbi) trenutno vezan uz američki dolar tečajem od 8,27 USD, morati aprecirati. U isto će vrijeme japanski jen najvjerojatnije deprecirati, jer se gospodarstvo ove zemlje nalazi u fazi »ozbiljnih strukturnih reformi«, kaže Matsushima.</p>
<p>»Nismo još sigurni koji će tečajni režim odabrati Kina u budućnosti, ali sigurno je da će se suočiti s pritiscima da tečaj svoje valute prilagodi gospodarskoj situaciji, te da svoje tržište otvori uvozu«, istaknuo je Matsushima.</p>
<p>Iako u Tokyju do sada nisu isticali namjeru obaranja vrijednost jena, niti su pokazivali nervozu zbog podcijenjenog tečaja kineske valute, podaci o sve većem odljevu japanskoga kapitala u Kinu, gdje su troškovi radne snage znatno niži, te rast kineskoga izvoza u Japan, ukazuju da među japanskim vlastima raste napetost od skorašnjeg ulaska Kine u WTO. A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>SAD smanjio proizvodnju aluminija na desetinu </p>
<p>U deset talionica godišnjeg kapaciteta 1,63 milijuna tona obustavljena je proizvodnja 1,5 milijuna tona </p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – Zbog energetske krize u SAD-u obustavljena je većina proizvodnje aluminija. Od deset tamošnjih talionica ukupnog godišnjeg kapaciteta 1,63 milijuna tona, obustavljeno je gotovo 1,5 milijuna tona godišnje proizvodnje. Regionalni distributer električne energije BPA zamolio je kompanije da na tih oko devet posto prijašnje proizvodnje ostanu do kraja ove i tijekom cijele iduće godine, iako se smatralo da će se proizvodnja ponovo pokrenuti početkom listopada, kada počinju vrijediti obnovljeni ugovori između proizvođača aluminija i BPA.</p>
<p>Proizvodnju aluminija znatno mora reducirati, počevši od 4. srpnja, i Brazil, koji je pogodila najgora suša u zadnjih nekoliko desetljeća i na opasno niske razine spustila vodu u akumulacijskim jezerima, ponajprije na jugoistoku zemlje. Stoga brazilski proizvođači aluminija moraju reducirati potrošnju struje za 25 posto, a zasad se ne zna dokad će trajati redukcije. </p>
<p>Može li dio te bitno umanjene proizvodnje nadoknaditi Kina? Ona je, naime, lani uvezla 553.000 tona aluminija, a u prvih pet mjeseci ove godine 107.492 tone, što je 22 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je ove godine kineski izvoz skočio 230 posto, na 113.178 tona.</p>
<p>Cijena aluminija od ožujka prošle godine kretala se u rasponu od najviše 1642 USD/t do najniže od 1436 USD/t. Raspon od 200 dolara u 15 mjeseci poprilično je mali, što se naziva konsolidacija. S jedne strane znatno je pala proizvodnja, a s druge se strane smanjila potrošnja. Jaki dolar ne pogoduje tržištima metala, pa tako ni tržištu aluminija. Potrošači, bez obzira na pad njegove cijene, moraju izdvajati sve veće iznose nacionalne valute za tonu aluminija. Proizvođači su naprotiv potaknuti na što veću proizvodnju budući da je cijena aluminija u nacionalnim valutama atraktivna i kad pada na svjetskom tržištu. </p>
<p>V. Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Struja skuplja domaćinstvima, jeftinija industriji?</p>
<p>Liberalizacija tržišta električnom energijom donosi mogućnost da svaki potrošač bira od koga će kupiti struju / Hrvatska industrija električnu energiju plaća jednako kao i mađarska / Domaćinstvima u Hrvatskoj struja je jedan cent jeftinija nego slovenskima, ali je industriji čak 1,1 cent skuplja nego u Sloveniji</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Saborskim prihvaćanjem paketa zakona s područja energetike u Hrvatskoj se, uz ostalo, otvara i mogućnost širenja kruga proizvođača odnosno prodavača električne energije. Naime, restrukturiranje energetskog sektora predviđa da distribucija električne energije praktično i dalje ostaje u rukama države, a proizvodnja se privatizira. </p>
<p>Pojednostavljeno, »žicama« bi ubuduće tekla struja različitih proizvođača. Kupac, industrija ili domaćinstva, mogao bi birati od kojeg će proizvođača kupovati električnu energiju, kao što je to već uvedeno, primjerice, u Njemačkoj. </p>
<p>To znači da bi u Hrvatskoj elektrane ubuduće mogli podizati i domaći i strani poduzetnici ili bi struju jednostavno uvozili i prodavali je hrvatskim potrošačima. Prvi korak u takvoj liberalizaciji tržišta već je napravljen otvaranjem mogućnosti da od sljedeće godine veliki potrošači (najmanje 40 milijuna kWh godišnje), ako im je domaća preskupa, struju kupuju i u inozemstvu.</p>
<p>Time Hrvatska elektroprivreda već u 2002. godini dobiva djelomičnu konkurenciju, a pravu će donijeti potpuna liberalizacija tržišta. </p>
<p>Ključni kriterij buduće oštre tržišne utakmice bit će cijena kilovatsata, a kakva je trenutno u zemljama koje nas okružuju pokazuju tablice dobivene od HEP-a.</p>
<p>Već prvi pogled otkriva da hrvatska industrija električnu energiju plaća jednako kao i mađarska, a skuplje od nekih takmaca iz tranzicijskih zemalja. Hrvatska domaćinstva struju plaćaju u prosjeku jedan cent manje nego slovenska, a struja je za industriju u Sloveniji čak 1,1 cent jeftinija nego u Hrvatskoj. </p>
<p>Čini se da je upravo ta usporedba bila ključna za razmišljanja da se struja ubuduće povoljnije prodaje industriji i time poveća njezina konkurentnost. Ova »korekcija« bi se, kako saznajemo, trebala provesti već ove jeseni. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hoće li i koliko »špica« popraviti financijski minus?</p>
<p>Dosadašnji dio ovogodišnje sezone prošao je u znaku dobrog posjeta i skromnog financijskog prometa / Kapaciteti u privatnom smještaju poluprazni jer su se iznajmljivači nadali da će bez posredovanja agencija postići veću cijenu i zaradu, a možda i izbjeći prijavljivanje gostiju...</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – Najkraća ocjena dosadašnjeg dijela turističke sezone jest da je po fizičkom prometu vrlo dobra, ali ne i po financijskom. Čak se nerijetko kod spominjanja financijskog učinka čuje opis »katastrofalno«. </p>
<p>Pristigli su gosti većinom slabe ili slabije kupovne moći, a ovdje su ih dočekale visoke cijene i uglavnom klasična, štura ponuda. Potom su zaredali podaci o (polu)praznim lokalima i terasama, ali i o porcijama girica od 30 do 50 kuna, rinfuznom vinu po šezdesetak kuna, zatim priče kako u dobro popunjenom hotelu gosti dnevno za aperitiv-barom potroše jedva oko tri do četiri stotine kuna ukupno itd.</p>
<p>Sada se pak čeka spasonosna špica sezone, koja upravo počinje, čekaju se također spasonosni ferragosto i Talijani, čekaju se i brojni Nijemci i Slovenci, svi, naravno, individualci, dakle gosti koji manje-više kešom plaćaju visoke cijene usluga. Hoće li doći u očekivanom i željenom broju i jesu li domaćini, prije svih hotelijeri i zatim dio elitnijeg privatnog smještaja, ostavili za njih dovoljno slobodnih kreveta?</p>
<p>Odgovori na to pitanje su različiti, ovisno o tome tko je sugovornik... Hotelijeri na to, čini se prilično škakljivo pitanje, uglavnom odgovaraju »... u našemu hotelu ostavili smo mjesta za individualce u špici sezone«. Ako i ima hotela koji to nisu učinili, onda »... naš hotel ne spada u takve« itd. U agencijama opet kažu kako su s hotelijerima, po običaju, »imali muka«, a iz agencija-specijalista za talijansko tržište čuje se kako su talijanski partneri prilično zbunjeni potezima naših hotelijera u tzv. stopbukingu. Navodno je napravljena prava zbrka, a posljedica će biti nešto manji broj tih gostiju od očekivanoga ili željenoga, ali, srećom, ipak nešto veći od lanjskoga... Dakle, uskoro će se vidjeti što je posrijedi!</p>
<p>Privatni smještaj? Diljem obale, negdje više negdje manje, mjesta ima, a hoće li ga domaćini uspjeti prodati, to je drugo pitanje. Navodno, dosta domaćinstava nije htjelo posredovanje agencija, što znači sigurnije punjenje, ali nešto manju zaradu, dok se bez toga posredovanja postižu veća cijena i zarada, a tome »na ruku« ide i naša tradicija – neprijavljivanje gostiju...</p>
<p>Sljedeća vijest (iz splitskog Jadroagenta) pripada u ljepše: od 4. do 25. kolovoza, posebno u danima vikenda i turističkih smjena, na brodovima između talijanske i dalmatinske obale samo se slučajno može dobiti karta – tek ako netko otkaže! </p>
<p>Dakle, od danas je aktualno pitanje – hoće li i koliko ovosezonska »špica« ublažiti financijske minuse ovogodišnje sezone? </p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>PBZ i Croatia osiguranje osnivaju mirovinsko društvo </p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, i Marijan Ćurković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, u četvrtak su potpisali statut budućeg društva za upravljanje mirovinskim fondovima, u kojem će te dvije institucije imati jednake udjele.</p>
<p>Predsjednica nadzornog odbora novoosnovanog društva je Mirjana Rašeta, a predsjednik uprave Dubravko Štimac.</p>
<p> »Ovim smo ugovorom kompletirali sve dokumente potrebne da od Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja zatražimo licenciju za mirovinsko društvo«, rekao je Prka, naglasivši da dva partnera nastavljaju rad na realizaciji projekta reforme mirovinskog osiguranja, nadajući se da će biti ispoštovani rokovi koje je Vlada definirala.</p>
<p> Ćurković je mirovinsku reformu ocijenio najznačajnijim financijskim pothvatom u Hrvatskoj: »Osiguranje u tome ima iznimno značajnu ulogu. Jasno je da Croatia osiguranje u to želi biti uključeno.«</p>
<p>Očekuje se da će do polovice kolovoza svi potencijalni osnivači mirovinskih društava predati dokumentaciju za početak rada u Agenciju, koja bi na jesen izdavala dozvole za rad. L. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>WTO traži potporu najnerazvijenijih</p>
<p>Od 49 najnerazvijenijih zemalja zatražena potpora novom krugu pregovora o liberalizaciji trgovine </p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – Svjetska trgovinska organizacija (WTO) zatražila je od 49 najnerazvijenijih zemalja potporu novom krugu pregovora o liberalizaciji trgovine u svijetu.</p>
<p>»Trebamo vašu podršku kako bismo osigurali uspjeh summita u Dohi i kako bismo pokrenuli novi krug pregovora o liberalizaciji trgovine«, poručio je zamjenik generalnog direktora WTO-a Oblasse Ouedraogo ministrima gospodarstva 49 nerazvijenih zemalja. </p>
<p> Ministri zemalja koje Ujedinjeni narodi svrstavaju u skupinu najnerazvijenijih okupili su se naime kako bi izrazili zabrinutost zbog najave novog kruga pregovora o liberalizaciji trgovine u svijetu, koju bogate zemlje žele pokrenuti za summita WTO-a u Dohi potkraj godine. Summitom u Zanzibaru dominirao je i strah najnerazvijenijih zemalja od globalizacije.</p>
<p>»Većina nas psihološki, materijalno i tehnički nije još spremna za novi krug pregovora«, kazao je tanzanijski ministar trgovine Iddi Simba. Predstavnici 49 najsiromašnijih zemalja upozorili su kako u njima živi 10,5 posto svjetske populacije, ali da je njihov udio u svjetskoj trgovini samo 0,4 posto. Istakli su i kako žele da bogati prestanu subvencionirati svoju poljoprivredu jer to narušava položaj izvoznika najsiromašnijih država u bogatim zemljama. A. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>General Ademi pred haaškim sucima: Ne osjećam se krivim</p>
<p>Ademi je, odjeven u tamnosivo odijelo, bijelu košulju i kravatu, ozbiljna lica ponavljao da se ne osjeća krivim ni po jednoj točki optužnice / Rekao je da se, s obzirom na okolnosti, ne žali na uvjete pritvora, niti ima prigovora zdravstvene naravi</p>
<p>DEN HAAG, 26. srpnja </p>
<p> - General Hrvatske vojske Rahim Ademi izjavio je u četvrtak na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) da se ne osjeća krivim za zločine u Medačkom džepu za koje ga tereti haaško tužiteljstvo. </p>
<p> »U potpunosti se ne osjećam krivim«, izjavio je Ademi na svom prvom pojavljivanju pred sudskim vijećem kojim je predsjedao portugalski sudac Almiro Rodrigues. General je rekao kako čitanje optužnice čiji mu je sadržaj poznat, nije potrebno, no ona je ipak gotovo u cijelosti pročitana.</p>
<p> Ademi je, odjeven u tamnosivo odijelo, bijelu košulju i kravatu, ozbiljna lica ponavljao kako se ne osjeća krivim ni po jednoj točki optužnice koje su čitane jedna po jedna. Dodao je da, s obzirom na okolnosti, nema prigovora na uvjete pritvora, niti prigovora zdravstvene naravi.</p>
<p> Ademi je optužen »za zločine nad srpskim stanovništvom Medačkog džepa u rujnu 1993. za koje se terete hrvatske snage što su od 9. do 17. rujna bile pod njegovim zapovjedništvom«. Optužen je »za zločine protiv čovječnosti te povrede ratnog prava i običaja«. Optužen je i prema zapovjednoj i osobnoj odgovornosti za »progon srpskog stanovništva Medačkog džepa, ubijanje srpskih civila i vojnika, uništavanje imovine srpskog stanovništva te za propuste u sprečavanju zločina potčinjenih«.</p>
<p> Po optužnici, napad hrvatskih snaga (9. gardijska brigada i 118. domobranska pukovnija te specijalne postrojbe MUP-a) na području Medačkog džepa počeo je u jutarnjim satima 9. rujna 1993. Ademi je tada bio zapovjednik Operativne zone Gospić. Oko šest sati ujutro hrvatske snage ušle su u Medački džep i nakon borbi koje su trajale oko dva dana uspostavile kontrolu nad Divoselom, Čitlukom i dijelom Počitelja kad je prestalo napredovanje hrvatskih snaga. </p>
<p> Nakon intervencije međunarodne zajednice, započinju pregovori na političkoj i vojnoj razini hrvatskih vlasti i vlasti »RSK« koji su rezultirali sporazumom o prekidu vatre i dogovorom o povlačenju hrvatskih snaga 17. rujna 1993. </p>
<p>Tijekom te operacije najmanje je 38 srpskih stanovnika ubijeno, kaže se u optužnici, a ubijena su i najmanje dva vojnika u hrvatskom zatočeništvu. Većina kuća i gospodarskih objekata (164 kuće i 148 staja i gospodarskih zgrada) u Medačkom džepu uništena je nakon što su hrvatske snage uspostavile kontrolu nad područjem. U optužnici se hrvatske snage i civile pod njihovim nadzorom tereti i za pljačku srpske imovine. Velik dio razaranja, smatraju tužitelji, dogodio se nakon prekida vatre postignutog 15. rujna, a prije potpunog povlačenja hrvatskih snaga. </p>
<p> Ademi je »odigrao središnju ulogu u razradi, planiranju, zapovijedanju i/ili izvođenju hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu koja je rezultirala teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, uključujući progon i ubijanje srpskih civila i vojnika koji su se predali, te pljačku i uništavanje zgrada i imovine srpskih civila u Medačkom džepu«, stoji u optužnici.</p>
<p> Tužitelji tvrde da je Ademi znao za ta djela jer su ga o tome »obavijestili predstavnici međunarodnih organizacija i drugi«. No, »propustio je poduzeti nužne i razumne mjere da takva djela spriječi ili da kazni njihove počinitelje«, kaže se u optužnici.</p>
<p> Tijekom razdoblja na koje se odnosi optužnica »u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj postojao je oružani sukob«. Područje Medačkog džepa, navodi se u optužnici, bilo je »u sklopu samoproglašene republike srpske krajine južno od Gospića u Republici Hrvatskoj« i obuhvaćalo je prostor širok četiri do pet kilometara i dugačak pet do šest kilometara. To područje obuhvaćalo je mjesta Divoselo, Čitluk i Počitelj te brojne male zaseoke. Prije operacije Medački džep tamo je živjelo oko 400 srpskih civila.</p>
<p> Optužnica kaže da je između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga nešto prije proglašenja hrvatske neovisnosti izbio oružani sukob i prenosi izjavu Vlade iz rujna 1991. da hrvatski Srbi i JNA kontroliraju gotovo trećinu teritorija Hrvatske. Navodi se da je »19. prosinca 1991. Skupština SAO krajine zajedno sa Srbima iz drugih područja Hrvatske službeno proglasila nezavisnost od Hrvatske i formirala RSK, koja je imala vlastitu vojsku, srpsku vojsku krajine«. Podsjeća se da je u veljači 1992. Vijeće sigurnosti UN uspostavilo međunarodne snage (UNPROFOR) i rasporedilo ih na UNPA područja gdje su Srbi bili u većini. »Područja u rukama Srba i sporna područja u Hrvatskoj, koja su ostala izvan UNPA, općenito su bila poznata kao 'ružičaste zone'«, kaže se u optužnici i dodaje da je Medački džep bio u jednoj od ružičastih zona uz sektor Jug. U 1992. i 1993. godini hrvatske snage povele su nekoliko vojnih operacija »protiv RSK« u područjima UNPA ili ružičastim zonama, od kojih je jedna bila i ona u Medačkom džepu uz sektor Jug, stoji u optužnici. U dodatku optužnice navedeno je ime 21 ubijenog civila i dva vojnika. Više od polovice ubijenih bilo je u dobi od 60 do 86 godina. Nekima od ubijenih prerezani su vratovi ili amputirani prsti, neki su spaljeni, a jednoj žrtvi odrezane su genitalije. U većini slučajeva žrtve su ustrijeljene. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sve predsjednikove rezidencije</p>
<p>Predsjednik Republike ima prvenstvo korištenja rezidencijalnih objekata: palače u Visokoj ulici i dvorca Tuškanac u Zagrebu, brijunskih vila Brijunke, Bijele i Jadranke, Kaštela, te otoka Vange i Galije, dubrovačke vile Lapad, hvarske vile Kovač, te objekta Lukovo Šugarje.</p>
<p>Prema odluci koju je u četvrtak donijela Vlada, predsjednik Republike može se služiti rezidencijama privatno i službeno, za razliku od ostalih državnih dužnosnika koji u njima mogu boraviti samo službeno. To su predsjednici Hrvatskoga sabora, Vlade, te Ustavnog i Vrhovnog suda, a na njihov zahtjev, i ostali dužnosnici tih institucija. Troškove snosi državno tijelo čiji je dužnosnik koristio rezidenciju, a cijene će odrediti Ured za državnu imovinu. S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dogovor Mesića i Račana: Ministar obrane odgovara i predsjedniku države i Vladi!</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan u srijedu poslije sastanka s predsjednikom Stjepanom Mesićem, izjavio je da su usuglašena sva otvorena pitanja oko budućeg ustroja Hrvatske vojske i zakona o obrani. U četvrtak je za Vjesnik Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku dr. Igor Dekanić kazao da su dogovorene osnovna koncepcija i dinamika preustroja HV-a u skladu s NATO-ovim standardima, što treba provesti do 2005. godine. Novim zakonom o obrani i preustrojem vojske potvrdit će se sadašnje ustavne ovlasti predsjednika države kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga. Predsjednik će zapovijedati vojskom u miru i ratu. Riješena je i dilema o tome treba li ministar obrane sudjelovati u zapovjednom lancu. Dogovoreno je da će ministar obrane biti uključen u lanac zapovijedanja, ali će pritom biti odgovoran predsjedniku države kao vrhovnom zapovjedniku. Istodobno, ministar će biti odgovoran i Vladi. Primjera radi, ministar obrane ne bi se po novim pravilima mogao umiješati u slučaj poput onoga kad je predsjednik Mesić lani umirovio dvanaestoricu generala. No, u kojoj će mjeri ministrova odgovornost biti podijeljena između predsjednika i Vlade, bit će regulirano zakonom o obrani. Predsjednik i premijer sa suradnicima još jednom će se sastati prije negoli zakon o obrani uđe u saborsku proceduru. Prema Račanovim najavama, trebali bi ponovo na istu temu razgovarati do kraja ovog mjeseca.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hvala Goranu na ponosu koji je strujio Hrvatskom zbog njegove pobjede</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Nakon brojnih primanja, wimbledonski pobjednik Goran Ivanišević u četvrtak je bio gost premijera Ivice Račana u Banskim dvorima. Na prigodnoj svečanosti Račan je zahvalio ne samo Goranu, nego i obitelji Ivanišević na izvanrednom dostignuću.</p>
<p>»Zahvaljujem Goranu za ponos koji je prostrujio Hrvatskom za vrijeme wimbledonskog finala. Goran je integrirao cijelu državu da pomogne svojim navijanjem ovom izvanrednom sportašu«, izjavio je Račan.</p>
<p>Premijer je istaknuo da je hrvatska Vlada, potaknuta tim uspjehom, odlučila novčano pomoći projektu Hrvatske teniske akademije. »Također ćemo sufinancirati Dvoranu slavnih u sklopu Hrvatske teniske akademije i inzistiramo da obitelj Ivanišević zauzima bitno mjesto u toj dvorani«, zaključio je predsjednik Vlade.</p>
<p>Ivanišević koji je poznat po svom humanitarnom doprinosu ponajviše kad su u pitanju nezbrinuta i bolesna djeca, najavio je svoj novi projekt, ovaj put u suradnji sa Vladom. »Uložit ćemo sav potreban napor da pomognemo gluhonijemoj djeci vratiti sluh. Osobno ću financirati jednu operaciju. Nadam se da će to biti poziv i ostalima da pomognu toj djeci«, rekao je Goran Ivanišević zahvaljujući Vladi što je podržala projekt.</p>
<p>Račan je obećao i da će sljedeće godine biti u svečanoj loži na središnjem terenu All England Cluba prvoga dana londonskog »grand slama« jer turnir u Wimbledonu tradicionalno otvara prošlogodišnji slavljenik.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Do kolovoza 2002. HV će dobiti 20 novih tenkova</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 26. srpnja</p>
<p> - U pogonu Tvornice »Đuro Đaković« u četvrtak je upriličena primopredaja dvaju novih tenkova tipa M 84 - A4. Na temelju ugovora s Ministarstvom obrane, izradio ih je odjel za proizvodnju specijalnih vozila slavonsko-brodskog poduzeća. Svaki tenk vrijedan je oko 1,6 milijuna dolara, a model A4 usavršen je visokorazvijenim sustavom za upravljanje paljbom. Riječ je o drugom i trećem tenku tog tipa, koje su predstavnici »Đure Đakovića« u četvrtak službeno predali brigadiru Ivanu Mihalini, zapovjedniku 2. gardijske brigade »Gromovi«.</p>
<p>»Ugovor koji smo potpisali s Ministarstvom obrane vrijedan je 26 milijuna američkih dolara, a odnosi se na proizvodnju 20 tenkova M 84«, istaknula je članica Uprave Specijalnih vozila Zdenka Kos. Očekuje se da bi posljednji mogao biti isporučen HV-u do kraja kolovoza naredne godine.</p>
<p>Govoreći o tehničkim karakteristikama, brigadir Mihalina naglasio je da se M 84 ubraja u sam vrh modernih tenkova.</p>
<p>»Vidjelo se to i na zajedničkoj vježbi s marinskim korpusom američke vojske 'Slunj 2001'. Tada su mnogi njihovi tenkovi zbog sumaglice odustajali od gađanja, dok su naši pogađali ciljeve s prvom granatom«, rekao je Mihalina. Uspoređujući cijenu novog tenka s onima zapadnih proizvođača, Mihalina je istaknuo kako je tenk najsloženije i najskuplje kopneno vojno sredstvo. Zapadni suvremeni tenk vrijedi između četiri i osam milijuna dolara, što pokazuje koliko se uštedjelo odabirom domaćeg proizvođača. Tenk M 84 težak je oko 40 tona, a u njegovoj proizvodnji 40-postotni udjel odnosi se na domaće dobavljače i Tvornicu »Đuro Đaković«. Ostali dijelovi proizvedeni su u Sloveniji te u još nekim europskim zemljama. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatska će ove godine moći izvesti oko 200.000 tona pšenice</p>
<p>Ministarstvo poljoprovrede i šumarstva procjenjuje da se uz prosječan ovogodišnji prinos od 4,5 tona po hektaru može očekivati urod od 800.000 tona krušnoga žita / Domaće potrebe za pšenicom, s prijelaznim zalihama, iznose oko 650.000 tona godišnje, odnosno 60.000 tona mjesečno / Na jesen, država će poticati sjetvu pšenice na 165.000 hektara, durum pšenice na 1000, raži na 2000, stočnog ječma na 18.000, pivarskog ječma na 6000 te uljarica na 14.000 hektara</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – Žetva pšenice ovogodišnjeg roda je pri kraju. No, prvotne procjene o urodu od milijun tona pšenice, zbog kiše se neće ostvariti, pa se procjenjuje da je urod podbacio za oko 20 posto, kažu u Ministarstvu poljoprovrede i šumarstva. Dodaju i to da se uz prosječan prinos od 4,5 tona po hektaru može očekivati urod od 800.000 tona krušnoga žita. Domaće potrebe za pšenicom, s prijelaznim zalihama, iznose oko 650.000 tona godišnje, odnosno 60.000 tona mjesečno.</p>
<p>Što se tiče žetve pšenice, ona je već tradicionalno najprije završena u Baranji i Slavoniji. Kombajni su još na poljima sjeverne Hrvatske, gdje će žetva, ovisno o vremenskim uvjetima, trajati još nekoliko dana. Kad je riječ o otkupu, u sustavu poticaja ove je godine 185.000 hektara pšenice. Država je ove godine taj posao posve prepustila tržištu, odnosno trgovačkim društvima. Uz osiguran otkup seljačke pšenice, od 400.000 do 450.000 tona, očekuje se tržišni višak za izvoz od 200.000 tona.</p>
<p>No, iz godinu u godinu smanjuju se sjetvene površine pod pšenicom. Na jesen, država će poticati sjetvu pšenice na 165.000 hektara, durum pšenice na 1000, raži na 2000, stočnog ječma na 18.000, pivarskog ječma na 6000 te uljarica na 14.000 hektara. Promjenu strukture sjetve, u Ministarstvu objašnjavaju uvođenjem tržišnih uvjeta poslovanja, koji bi trebali biti presudni pri sjetvi. Operativni plan jesenske sjetve, koji bi Vlada trebala prihvatiti, predviđa sjetvu na 323.000 hektara, pri čemu 206.000 hektara ulazi u sustav poticaja (devet posto manje nego lani). No, za poticaje će se osigurati ista sredstva kao i lani, napominju u Ministarstvu.</p>
<p>Prvi dio poticaja za sjetvu isplaćivat će se u novcu, a ne više u repromaterijalu. Za uljanu repicu, čija sjetva prva kreće, isplata bi trebala biti početkom kolovoza. Time će proizvođači dobiti dovoljno vremena da sami nabave repromaterijal i pravodobno počnu sjetvu. Potkraj kolovoza počet će i isplata poticaja za ostale jesenske kulture.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kukoč: »Hrvatska je dokazala</p>
<p> da je spremna za dogovor«</p>
<p>Hrvatska ovaj sporazum sa Slovenijom uvijek može koristiti kao argument da je sposobna za dogovor. Naime, ako se ne bude mogao postići dogovor o granici s drugim susjedima, problem pred međunarodnom javnošću neće biti na hrvatskoj, već na onoj drugoj strani, kaže Kukoč</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> – Kad je premijer Ivica Račan, na konferenciji za novinare, objavio sadržaj sporazuma o granici sa Slovenijom, jedan ga je novinar pitao kako će osigurati potrebnu dvotrećinsku većinu za ratifikaciju u Saboru kad čak i neki Vladini dužnosnici, poput pomoćnika ministra vanjskih poslova Mislava Kukoča, o njemu govore braneći stranačke boje HSLS-a?! Razgovarali smo s Mislavom Kukočem, kako bi pojasnio svoj stav o sporazumu.</p>
<p> l Protivite li se doista sporazumu i branite li stavove svoje stranke koji su, navodno, suprotni stavovima Vlade, čiji je HSLS najjači koalicijski partner?</p>
<p>- Neugodno sam iznenađen medijskim interpretacijama moje izjave o hrvatsko-slovenskom sporazumu o granicama, koje su potpuno nekorektne i netočne. Ja se ne protivim sporazumu, a ne protivi se ni čelništvo HSLS-a. Naprotiv!</p>
<p> l Je li na takav Vaš decidiran stav utjecao i nedavni susret sa slovenskim kolegom?</p>
<p>- Nije utjecao, ali bio je koristan! U srijedu smo se sastali sa slovenskim ministrom informatike Pavelom Gantarom, jednim od dužnosnika slovenske liberalne stranke, LDS-a. Za tog bilateralnog stranačkog razgovora suglasili smo se da je riječ o pozitivnom i obostrano korisnom sporazumu za koji treba pripremiti hrvatsku političku javnost, s ciljem da sporazum bude ratificiran.</p>
<p> l Jeste li dobro pročitali sporazum?</p>
<p>- Nakon studiozne analize teksta sporazuma, mogu zaključiti da je on ne samo u slovenskom, nego i u hrvatskom interesu. Za koncesije što ih je dala Hrvatska u Piranskom zaljevu, dobili smo nezanemarivu korist na drugoj strani.</p>
<p> l Na kojoj konkretno?</p>
<p>- Prije svega mislim na uspostavu dobrih odnosa sa Slovenijom u rješavanju svih ostalih otvorenih pitanja, što stvara pozitivnu i dobru pretpostavku za razvoj hrvatsko-slovenskih odnosa i za rješavanje svih ostalih problema koji Hrvatsku tište u odnosima sa Slovenijom.</p>
<p> l Konkretno?</p>
<p>- Konkretno, riječ je o pozitivnom rješavanju problema nuklearke »Krško«, što je u hrvatskom interesu.</p>
<p> l Nismo li dobili ono što smo i ranije imali?</p>
<p>- Nismo, jer nam je Slovenija osporavala pravo suvlasništva.</p>
<p> l Što smo još dobili?</p>
<p>- Slovenija je konačno pristala u parlamentu ratificirati Sporazum o malograničnom prometu, što je mnogo više u hrvatskom, nego u slovenskom interesu.</p>
<p> l Nisu li upravo zato tako dugo i otezali s ratifikacijom, ucjenjujući nas?</p>
<p>- Važno je da je Sporazum ratificiran.</p>
<p> l Jesmo li još nešto dobili?</p>
<p>- Tu pripadaju i sva pitanja vezana uz hrvatski put prema Europskoj uniji, prije svega schengenski režim, tj. prihvaćanje dogovora o labavoj granici, ali i o izgradnji prometnica prema zapadu i drugo.</p>
<p> l Da, ali sve su to samo obećanja.</p>
<p>- Ali, ta će se pitanja sada rješavati u sasvim drugom, pozitivnom svjetlu, nego da je bilo obrnuto, odnosno da sporazum o granici nije postignut. Također je izgledno da će se pozitivno riješiti i problem duga Ljubljanske banke.</p>
<p> l Hoće li presedan u Piranskom zaljevu biti »uteg oko hrvatskog vrata« i za Prevlaku?</p>
<p>- Sklapanje sporazuma o granici između Hrvatske i Slovenije poslužit će, naprotiv, kao pozitivan, a ne negativan primjer u odnosu na ostala neriješena granična pitanja što ih Hrvatska ima sa susjedima. Hrvatska ovaj sporazum sa Slovenijom uvijek može koristiti kao argument da je sposobna za dogovor. Naime, ako se ne bude mogao postići dogovor o granici s drugim susjedima, problem pred međunarodnom javnošću neće biti na hrvatskoj, već na onoj drugoj strani. Bit će to naš snažan argument.</p>
<p> l Mislite, bit ćemo uvjerljivi da smo doista kooperativni i nesebični?</p>
<p>- Evo, iz EU već stižu vrlo pozitivni dojmovi o sklopljenom sporazumu. Dakle, u odnosu na glavni hrvatski vanjskopolitički cilj, a to je što brža integracija s Europskom unijom, sklapanjem sporazuma sa Slovenijom Hrvatska je napravila golem korak naprijed.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Gotovina optužen za »zločine protiv Srba« tijekom »Oluje«</p>
<p>General Ante Gotovina tereti se i po osobnoj i po zapovjednoj odgovornosti / Tužiteljstvo je objavilo kako očekuje da hrvatske vlasti odmah uhite optuženog </p>
<p>DEN HAAG, 26. srpnja </p>
<p> - »Hrvatski general Ante Gotovina optužen je za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene nad srpskim stanovništvom tijekom operacije 'Oluja'«, objavio je u četvrtak Haaški sud nakon što je sudsko vijeće odobrilo zahtjev tužiteljstva da se dotada tajna optužnica otpečati. </p>
<p> »Između 17. srpnja 1995. i 15. studenoga 1995. Ante Gotovina, djelujući sam i/ili u suradnji s drugima, uključivši predsjednika Franju Tuđmana, planirao je, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao u planiranju, pripremi i počinjenju zločina, za koje se tereti u nastavku (optužnice), tijekom i nakon ofenzive 'Oluja'«, navodi se u optužnici. Tereti ga se i po osobnoj i po zapovjednoj odgovornosti.</p>
<p> Gotovina je bio zapovjednik operacija u dijelu »Oluje« koja se odvijala na području UNPA Sektora Jug te je, u toj ulozi, a i kao zapovjednik splitskog zbornog područja de facto i de jure zapovijedao i kontrolirao sve hrvatske snage od 4. kolovoza do 15. studenoga 1995. godine.</p>
<p> Gotovinu se tereti» za progon srpskog stanovništva, njihovo ubijanje i zlostavljanje, uništavanje i pljačku njihove imovine«.</p>
<p> U optužnici se navodi da su ga predstavnici međunarodnih organizacija obavijestili o »ozbiljnim povredama međunarodnog humanitarnog prava koje su počinile njemu podređene osobe tijekom i nakon 'Oluje'« te da on »nije poduzeo potrebne mjere da spriječi takve povrede ili kazni počinitelje«.</p>
<p> U optužnici se navodi da je tijekom razdoblja koje pokriva optužnica trajao oružani sukob »na području Krajine u Republici Hrvatskoj na prostoru bivše Jugoslavije«. Tužiteljstvo je objavilo kako očekuje da hrvatske vlasti odmah uhite optuženog. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Optužnica dovodi u pitanje temelje hrvatske državnosti«</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - »Ovako sročena optužnica dovodi u pitanje sve legitimne akcije Hrvatske vojske u Domovinskom ratu: 'Medački džep', 'Bljesak' i 'Oluju', a samim tim i temelje hrvatske državnosti«, kazao je za Vjesnik zagrebački odvjetnik Ante Vukorepa, član odvjetničkog tima koji će zastupati Gotovinu pred Haaškim sudom, »Poznato je da je general Gotovina profesionalni vojnik koji je svoje vojnike upoznao s pravilima Ženevske konvencije. On nije znao, niti je mogao znati da su se na području kojim je zapovijedao dogodili ratni zločini. Jer, takvih radnji tamo nije ni bilo. U svakom ratu ima mrtvih, a jasno je da se na različite načine može tumačiti kako su izgubili život, pogotovo kad se to radi zlonamjerno«, kazao je on. </p>
<p>Vukorepa još nema potpisanu generalovu punomoć jer se do četvrtka službeno nije znalo da je ime njegova klijenta na haaškoj optužnici. »Ono za što se tereti Gotovinu nespojivo je s njegovim vojničkim ponašanjem i ugledom koji ima u svijetu«, kazao je on. Ž. P.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mišetić: Optužnica je i napad na SAD</p>
<p>WASHINGTON, 26. srpnja</p>
<p> - Pravni zastupnik generala Ante Gotovine, čikaški odvjetnik Luka Mišetić u četvrtak nije želio reći što će njegov klijent učiniti. »U ovom trenutku ne mogu odgovoriti na pitanje namjerava li se general Gotovina predati hrvatskim vlastima ili ICTY-ju«, izjavio je Mišetić. Za Hinu je kazao kako će se »dokazati da je general Gotovina u operaciji 'Oluja' uz potporu SAD donio mir koji sada prevladava u regiji«.</p>
<p>Tvrdi da je »Oluja« bila »zajednička vojna operacija Hrvatske i SAD-a kojom je završen rat u Hrvatskoj i BiH«. Prema njegovim riječima, SAD je imao »pun operativni nadzor« nad tom oslobodilačkom akcijom. »Tužba protiv Gotovine nije samo optužnica protiv njega osobno nego i napad na SAD«, istaknuo je. Neprihvatljivo mu je da tužiteljstvo naziva »planiranim etničkim čišćenjem« akciju koja je dovela do Miloševićeva poraza i uspostavila mir u regiji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan ne očekuje pritisak na Hrvatsku zbog izručenja </p>
<p>Premijer Ivica Račan odlučit će hoće li objaviti svoje pismo s primjedbama Haaškom sudu tek kad se upozna s optužnicama koje je objavio Međunarodni sud. No, kako je rekao novinarima u četvrtak, ako pismo bude objavljeno, vidjet će se da ga je u Saboru vrlo dobro prepričao.</p>
<p>Račan je još jednom ponovio da Vlada ne zna gdje je general Ante Gotovina. »One koji govore da je on na godišnjem odmoru ili da su bili s njime, treba pitati znaju li da krše hrvatske zakone te time štete i optuženome i Hrvatskoj kao svojoj domovini«, kazao je Račan. </p>
<p>Iako je Haag poručio da od Hrvatske očekuje brzo izručenje generala Gotovine, premijer ne očekuje velik pritisak na Hrvatsku. »On bi bio moguć samo ako u ovoj zemlji na osnovu naloga Suda policija ne bi radila svoj posao, a ona to želi«, istaknuo je premijer. No, kada će ga moći obaviti, ne ovisi samo o želji nego i o mogućnosti, zaključio je Račan. S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Proračun pod kontrolom, zabrinjavaju dugovi i deficit </p>
<p>Oživljavaju investicijske aktivnosti i potražnja u cjelini / Unutrašnji dug povećan na 19,9 milijardi kuna/ Obnovit će se još 4000 stanova i kuća od četvrtog do šestog stupnja oštećenja / Brodogradilište Kraljevica prodaje se za kunu </p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Gospodarski trendovi u prvom polugodištu ove godine vrlo su pozitivni, naglasio je u četvrtak na sjednici Vlade ministar financija Mato Crkvenac. Tu ocjenu Crkvenac temelji na nastavku oživljavanja gospodarske aktivnosti što se očituje u tome što je rast bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju iznosio 4,2 posto. Trend je nastavljen i u drugom, a bude li turistička sezona u skladu s najavama, ovogodišnji gospodarski rast mogao bi biti (očekivanih) četiri posto. </p>
<p>Optimizam bude, tvrdi Crkvenac, pozitivni trendovi u zapošljavanju. U lipnju je, naime, u Hrvatskoj bilo 364.000 nezaposlenih, 22.000 manje nego u siječnu, a prema raspoloživim podacima, ne radi se samo o sezonskom zapošljavanju. </p>
<p>Postupno oživljavaju i investicijske aktivnosti te potražnja u cjelini. Razvojni zamah bilježe Zagorje, Međimurje, Varaždin, Podravina, te Zagreb, Kvarner i Istra. Nešto je lošije u Dalmaciji, no i u tom području oživljava graditeljstvo vezano uz malo poduzetništvo u turizmu. Najlošije je u Slavoniji. </p>
<p>Pozitivna ocjena temelji se i na zadržanom visokom stupnju stabilnosti, a Crkvenac je posebno naglasio da je Hrvatska gotovo u potpunosti vratila visok rejting koji je imala prije burnih događaja oko Haaškog suda. Istaknuo je da je trenutačni tečaj kune potpuno normalan za ovaj dio godine i da ne odstupa od kretanja u posljednjih šest, sedam godina.</p>
<p>Sjenu na ministrov optimizam baca rast državnih rashoda (budžetski deficit) te vanjskog i unutrašnjeg duga. Potonji je s lanjskih 14,5 milijardi kuna povećan na 19,9 milijardi. Stoga je ministar upozorio da se rast duga ne smije nastaviti, a posudbe se trebaju ulagati u povećanje proizvodnje i investicije. </p>
<p>Naime, dok se državni budžet puni po planu, rashodi su 8,2 posto veći nego lani, a prvog čovjeka državnih financija posebno brinu povećani transferi za mirovine, dječje doplatke te socijalna i druga davanja. Stoga je Crkvenac, poručivši da je »proračun pod potpunom kontrolom, država likvidna a sve državne obveze podmirene«, ipak napomenuo da je »prijeko potrebno uskladiti proračunsku potrošnju s prihodima«. </p>
<p>Kako će Račanova Vlada uskladiti prihode i rashode, službeno će se znati potkraj kolovoza ili početkom rujna.</p>
<p> U borbu protiv sive ekonomije i krijumčarenja Vlada je u četvrtak uključila i velike kazne za osobe koje upravljaju tržnicama na kojima inspektori ulove prodavače što prodaju cigarete, alkohol i ostalu robu koja se tamo ne smije prodavati ili uopće nemaju dozvolu za trgovanje. Tvrtka koja upravlja tržnicom može platiti kaznu od 20 tisuća do pola milijuna kuna, a njezin direktor od tisuću do 50 tisuća kuna.</p>
<p>Zeleno svjetlo Vlade dobilo je proširenje programa obnove. Po tom programu, obnovit će se još 4000 stanova i kuća od četvrtog do šestog stupnja oštećenja što će stajati milijardu kuna. Time će se ubrzati povratak prognanih, smanjiti troškovi za njihov privremeni smještaj, omogućiti povrat nekretnina koje koriste privremeni korisnici, te stimulirati lokalnu ekonomiju i otvaranje oko 3000 radnih mjesta u graditeljstvu i pratećoj industriji.</p>
<p>Vlada je prihvatila mjere za uklanjanje prepreka za strana ulaganja.</p>
<p>Nakon dva propala natječaja, Vlada je odlučila da Brodogradilište Kraljevica proda na trećem - za kunu. Budući kupac morat će predložiti program plaćanja svih dugova Brodogradilišta, godinu dana neće smjeti otpustiti ni jednog radnika niti prodati ili pod hipoteku staviti objekte poduzeća bez odobrenja HFP-a, a radnicima mora ponuditi i dio dionica..</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Stečaj s preustrojem, isplata plaća pa privatizacija</p>
<p>Kako je naglasio ministar rada Davorko Vidović, planira se da već u rujnu u Željezari bude posla za 1576 radnika, u listopadu za još 200, a početkom 2002. godine za 1997 radnika</p>
<p>ZAGREB, 25. srpnja</p>
<p> - Željezara Sisak ide u stečaj s preustrojem. Hrvatski fond za privatizaciju isplatit će radnicima plaće, a stečajni upravitelj trebao bi u pola godine pripremiti tvrtku za privatizaciju. Zaključila je to Vlada u četvrtak dok su u dvorane Banskih dvora prodirali reski zvuci zviždaljki i zborno izvikivane parole prosvjednika iz Željezare. Njihove predstavnike je uz potpredsjednika Vlade Slavka Linića i ministra gospodarstva Goranka Fižulića primio i premijer Ivica Račan, ali - posebno je naglasio - ne zato što su zaprijetili da će na silu prodrijeti u Banske dvore ako ih ne primi. Vlada je ocijenila i da prosvjedi radnika Željezare izražavaju »više od socijalnog nezadovoljstva«, odnosno da ih potpiruju oni koji žele da se stvori klima političke nestabilnosti i nezadovoljstva. </p>
<p>Prije no što je pala odluka o sudbini Željezare, Vlada se uvelike posipala pepelom zbog, naglašeno je, loše odluke o sanaciji Željezare u sklopu koje je samo za plaće radnika, a bez rezultata, potrošeno 40 milijuna kuna iz džepova poreznih obveznika. Najveću odgovornost za neuspjeh sanacije snosi Uprava koja nije uspjela postići dogovor s vjerovnicima (naime, samo je država otpisala dug), niti troškove uskladiti s prihodima, iako Željezara ima proizvod koji ima i tržište i cijenu.</p>
<p>Među stranim tvrtkama zainteresiranim za strateško partnerstvo i privatizaciju Željezare, članovi Vlade posebno su izdvojili slovačku željezaru, koja je i sama bila u sličnoj situaciji, ali se izvukla i sad je dovoljno snažna da može kupiti i sisačku tvrtku. Kako je naglasio ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, planira se da već u rujnu u Željezari bude posla za 1576 radnika, u listopadu za njih još 200. Početkom sljedeće godine bilo bi 1997 radnika, što je tristotinjak manje nego danas. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Policija zaustavila radnike pred Vladom</p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Šestotinjak radnika Željezare Sisak prosvjedovalo je u četvrtak ispred Vlade. Prosvjednici su tražili da se poštuje odluka vjerovničkog vijeća koju je Vlada prihvatila lani u prosincu, o restrukturiranju Željezare i o pronalasku strateškog partnera, te zbrinjavanju viška radnika. Na temelju toga Vlada je u ožujku odlučila o financijskoj konsolidaciji Željezare, obvezavši se otpisati 160 milijuna kuna duga. Vlada se obvezala i osigurati 13 milijuna kuna za zbrinjavanje oko 260 radnika, te isplatu zaostalih plaća. U roku od 30 dana Vlada je trebala predložiti konačno riješenje za sisačko poduzeće.</p>
<p>»Od zadnjih obećanja prošla su već tri mjeseca. Ministar Fižulić prolazi pokraj nas kao da nas ne primjećuje, a prije tri tjedna tražio je samo tri dana, dok se ne izglasa povjerenje Vladi«, rekao je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak.</p>
<p> Sindikat i radnici tražili su su da Vlada prihvati ponudu strateških partnera iz Češke i Švicarske koji bi osigurali nastavak poslovanja Željezare. Sindikalne predstavnike primili su potpredsjednik Vlade Slavko Linić, te ministri gospodarstva i rada, Goranko Fižulić i Davorko Vidović. Nakon što su ih sindikalci obavijestili o Vladinoj odluci da Željezara ide u stečaj, radnici su pokušali probiti policijski kordon i ući u Banske dvore. No, zaustavilo ih je pedesetak policajaca ispred ulaza. </p>
<p>Na vijest o tome da Vlada Željezaru šalje u stečaj, direktor Željezare Marijan Balenović rekao je da takvo rješenje nisu očekivali i zauzeo se za oporavak tvrtke uz pomoć strateških partnera. Balenović je podržao plan restrukturuiranja, po kojem bi tehnološkim viškom postalo najviše 260 radnika. Nakon petosatnog prosvjeda i pregovora, radnici su se razišli najavivši štrajk.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pravnici na Pantovčaku »popravljaju« Vladinu odluku o rezidencijama </p>
<p>ZAGREB, 26. srpnja</p>
<p> - Iako su Pantovčak i Banski dvori proteklih dana razmijenili oštre poruke u vezi s korištenjem državnih rezidencija i Vladinom odlukom kojom se državnim dužnosnicima zabranjuje da ih privatno koriste, u četvrtak u Uredu Predsjednika nisu bili spremni na nastavak javne rasprave o »Mesićevim vilama«.</p>
<p>Premijer je objasnio da osporavana odluka - za koju su na Pantovčaku doznali bez prethodne najave i ostali »njome šokirani« uoči Mesićeva godišnjeg odmora - ne znači da šef države neće moći i privatno služiti se rezidencijom, za razliku od samog premijera. No, Račan nije iznosio detalje. Rekao je tek da ničija prava tom odlukom nisu ugrožena, ali »treba uvesti više reda«.</p>
<p> U Predsjednikovu uredu nisu za »nastavak javnih prepucavanja«. No, da su i dalje nezadovoljni takvim objašnjenjima Banskih dvora, svjedoči činjenica da pravnici na Pantovčaku već rade na »popravku« Vladine odluke, što nam je u četvrtak i neslužbeno potvrđeno. Kako doznajemo na Pantovčaku, ako je točno tumačenje da Mesić od Račana »ne treba tražiti dozvolu« za korištenje rezidencija i svoje vanjskopolitičke aktivnosti, onda to treba precizirati u Vladinoj odluci. Drugim riječima, smatraju u Predsjednikovu uredu, precizno se treba navesti da šef države pri korištenju rezidencija ima prioritet, kao što je to istaknuto u Vladinoj odluci o korištenju aviona. Samo tako se mogu izbjeći proizvoljna tumačenja sporne odluke, drže u Uredu Predsjednika. </p>
<p>Kako doznajemo na istoj adresi, ovogodišnji odmor predsjednika Mesića i njegove vanjskopolitičke aktivnosti vezane uz boravak u državnim rezidencijama odvijat će se prema ranije utvrđenom planu. Očekuje se da će početkom kolovoza predsjednik Mesić otići na dvotjedni godišnji odmor. Prvu polovicu godišnjeg »privatno« bi trebao provesti u vili Kovač na Hvaru, a još toliko će boraviti radno, u vili Banac u Dubrovniku. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010727].
|
