NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010627].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 162539 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nitko ne želi biti obućar, svi žele u gimnaziju</p>
<p>Ni ove godine nije palo zanimanje za upis u gimnazije, a mnoga će obrtnička zanimanja kandidate morati pričekati do jeseni / Za smjer obućara u Obrtničkoj školi u Osijeku nije se prijavio ni jedan kandidat</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Za 65.000 hrvatskih učenika, dvodnevna je predaja prijava za upis u srednje škole završila u utorak, točno u podne. Kako smo se uvjerili, ni ove godine nije palo zanimanje za upis u gimnazije, a mnoga će obrtnička zanimanja još pričekati svoje kandidate. Rezultati prvog upisnog kruga bit će objavljeni u četvrtak, 28. lipnja, a upisi su 2. srpnja. Dokumenti za drugi upisni krug prvoga roka, za smjerove koji nisu popunjeni, primat će se 4. srpnja, objava rezultata je 5., a upisi 6. srpnja. Drugi upisni rok održat će se potkraj kolovoza.</p>
<p>Klasična gimnazija tražit će sniženje bodovnog praga</p>
<p>Zagrebačka Klasična gimnazija, doznajemo od predsjednice Upisne komisije prof. Dunje Paukner, najvjerojatnije će od Ministarstva prosvjete i športa morati tražiti sniženje bodovnog praga. Kako je u Natječaju za upis navedeno da se prag za specijalne škole može sniziti i do 15 posto, prof. Paukner očekuje da neće biti problema.</p>
<p>»Klasična gimnazija upisuje 90 učenika u tri početnička odjeljenja za klasične jezike i 60 učenika u dva nastavljačka odjeljenja. Bodovni prag za početnike je 52 boda, odnosno 50 za nastavljače. Dosad je prag za početnike prošlo 48, a za nastavljače 24 učenika. Na listi čekanja imamo još zainteresiranih, no oni su ispod sadašnjeg praga«, kaže prof. Paukner. Nakon upisa 2. srpnja, od 8 do 16 sati, za klasičare će uslijediti drugi upisni krug 4. srpnja, od 8 do 12 sati.</p>
<p>Najveće zanimanje za smjer tehničara za elektroniku</p>
<p>Tehnička škola »Ruđer Bošković« u Zagrebu najvjerojatnije neće imati drugi upisni krug. Kako doznajemo od ravnateljice Marijane Marcelić, učenici su najveće zanimanje pokazali za smjer tehničara za elektroniku. U taj se smjer, s pragom od 45 bodova, upisuje 210 učenika, a prijavilo ih se 236. Za tehničara za mehatroniku (43 boda) prijavilo se 43 učenika, a prima se 30. Za smjer tehničara za finomehaniku (40 bodova) zainteresirano je 27 učenika, a prima se 30. Interes za elektrotehničarski smjer (45 bodova) pokazalo je 14 učenika, a mjesta ima za 30.</p>
<p>»Mnogi su učenici, koji neće biti upisani kao tehničari za elektroniku, kao drugu mogućnost naveli neki od preostalih smjerova pa mislimo da ćemo sva mjesta popuniti. Postoji mogućnost da za smjer tehničara za očnu optiku (43 boda), za koji se prijavilo 17 kandidata a može se upisati 28, ostane još koje mjesto«, kazala je Marijana Marcelić. </p>
<p>Prva riječka hrvatska gimnazija, potvrdila nam je ravnateljica Neda Tolj Kramarić, ove godine bilježi veliku navalu odličnih učenika pa neće biti drugog upisnog kruga. U smjer opće gimnazije, za koju je potrebno 59 bodova, prijavilo se 115 učenika, a prima ih se 60. Jezični smjer (57 bodova) prima 60, a prijavilo se 80 učenika. Smjer opće gimnazije za sportaše (45 bodova) prima 24, a prijavilo se 37 učenika.</p>
<p>»Veliko zanimanje dokazuje da smo atraktivni učenicima. Posebnost programa za sportaše je u tome što je njihov raspored sati podređen treninzima, a i ispitujemo ih sukladno sportskim natjecanjima«, naglasila je Neda Tolj Kramarić.</p>
<p>Jezični smjer popunjen još u ponedjeljak</p>
<p>U Prvoj splitskoj gimnaziji, upis za jezični smjer završio je još u ponedjeljak. Unatoč velikom zanimanju, uspjelo se upisati samo 120 odličnih učenika. Da trend upisivanja u gimnazije vlada u cijeloj Hrvatskoj dokazuje i Čakovečka gimnazija, u kojoj također više nema mjesta. </p>
<p>I u Medicinsku školu u Osijeku predano je mnogo prijava. Za smjer medicinske sestre (46 bodova), u koji se prima 90 učenika, prijavilo se 50 posto više kandidata. Za fizioterapeuta (50 bodova) prijavio se 81 učenik, a bit će ih primljeno 30. I za smjer zubotehničara (46 bodova) prijavilo se mnogo više učenika, a mjesta ima za 30. Drugoga upisnog kruga, naravno, neće biti. </p>
<p>Zanimljiv je podatak da se za smjer obućara u Obrtničkoj školi u Osijeku nije prijavio ni jedan kandidat, što znači da je ostalo 15 praznih mjesta. Za smjer autolakirera prijavilo se devet učenika, a još ima šest mjesta. Fotografa se prijavilo 11, a ostala su još četiri mjesta. Stolara se prijavilo 11, a prima ih se 15. Još ima mjesta i za buduće pekare i mesare. Najviše je interesa za zanimanje frizera – u taj se smjer prima 60 učenika, a prijavilo ih se mnogo više. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Samo Hrvatski sabor može Sloveniji pokloniti izlaz na otvoreno more!</p>
<p>Račan može samostalno dogovarati s Drnovšekom još neutvrđeni dio kopnene granice uz Dragonju te morske granice u Piranskom zaljevu, no samo Hrvatski sabor može donijeti odluku o ustupanju, zapravo, poklanjanju dijela hrvatskog teritorijalnog mora kako bi Slovenija dobila suvereni koridor do otvorenog mora</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - U vezi s pregovorima Ivice Račana i Janeza Drnovšeka koji se u Hrvatskoj drže u tajnosti, dok se u Sloveniji uvelike spekulira o mogućim kompromisnim rješenjima, pojavljuju se često posve netočne informacije. Jedna od njih je da bi Slovenija, u slučaju da Hrvatska pristane ustupiti joj veći dio Piranskog zaljeva, dobila izlaz na otvoreno more. Međutim, čak i u slučaju da Slovenija dobije cijeli Piranski zaljev opet ne bi imala suvereni teritorijalni izlaz na otvoreno more.</p>
<p>U vezi s hrvatsko-slovenskim sporom o granici, kako su to u više navrata isticali hrvatski stručnjaci (mnogim hrvatskim političarima to je i dalje prilično nejasno), postoje tri vrste problema. Jedno je utvrđivanje granice na kopnu gdje je za Sloveniju sporno oko 6 kilometara područja uz rijeku Dragonju odnosno kanal sv. Odorika, drugo je utvrđivanje granice na moru u Piranskom zaljevu za što je preduvjet utvrđivanje kopnene granice, a treći i posve zasebni problem je slovenski zahtjev za suverenim koridorom do otvorenog mora.</p>
<p>Što se tiče granice uz Dragonju, sadašnja crta razgraničenja između Hrvatske i Slovenije onakva je, kakva je bila u vrijeme osamostaljenja dviju država, 25. lipnja 1991. I tada i danas četiri sada već famozna zaseoka na lijevoj obali Dragonje odnosno kanala sv. Odorika (Mlini, Škrile, Škudelin i Bužin) bila su u sastavu Hrvatske. Ta sela sudski i administrativno spadaju u Hrvatsku - odnosno u općinu Buje - još od 1947. godine, o čemu svjedoče i slovenski dokumenti koje Hrvatska posjeduje. Također se i katastri spomenutih sela danas nalaze u Hrvatskoj i spadaju pod katastarsku općinu Kaštel. </p>
<p>Dvije trećine, 299 metara, cijeli Piranski zaljev ...</p>
<p>U vezi s tim selima najprije se u slovenskim medijima pojavila informacija kako će sva četiri pripasti Sloveniji, poslije je u hrvatskom tisku bilo rečeno da će ona biti podijeljena, dok je najnovija vijest u vezi s tim da će sva četiri sela ostati u sastavu Hrvatske, kao što su i danas, ali bi se Sloveniji, kao znak kompromisa, dalo desetak hektara zemljišta na lijevoj obali Dragonje odnosno kanala sv. Odorika. Te informacije službeno se niti potvrđuju niti opovrgavaju, što je i razumljivo kada ministar Picula čak i saborskom Odboru za vanjsku politiku govori da su detalji toga kompromisa zasada tajna.</p>
<p>Utvrđivanje granične crte u Piranskom zaljevu, dakle, može početi tek kada se utvrdi granica na kopnu jer se od te zajednički usuglašene točke na kopnu povlači crta kroz Piranski zaljev. Kuda će ići ta crta još nije jasno ali je, prema pravu mora, jasno da u morskim zaljevima između dviju država do međusobnog dogovora o granici vrijedi - crta sredine. Dakle, hrvatska policija i carina danas punopravno imaju nadležnosti do polovice Piranskog zaljeva. S obzirom na to da je slovenski dio toga zaljeva više naseljen, Hrvatska je dosada iskazivala spremnost da Sloveniji pripadnu dvije trećine zaljeva dok bi Hrvatskoj ostala jedna trećina.</p>
<p> Međutim, ta hrvatska trećina ne znači da bi Hrvatskoj pripalo samo 300 odnosno 299 metara mora od savudrijske obale i to cijelom duljinom toga zaljeva, kako su to u javnost lansirali tzv. umjereni slovenski politički krugovi, i to kao nekakav znak popuštanja prema hrvatskoj strani u odnosu na zahtjeve iz slovenskog Memoranduma iz 1993. kojim se tražio cjeloviti Piranski zaljev. Međutim, oba prijedloga hrvatski stručnjaci za granice i pravo mora već su odbacili, pa će valjda tako postupiti i hrvatska pregovaračka ekipa koju danas predvodi Ivica Račan.</p>
<p>Italija ne želi ni razgovarati o koridoru </p>
<p> Naime, prema pravu mora, nema države koja ima kopno a nema more ispred svoje obale. Stoga su zahtjevi za cijelim Piranskim zaljevom ne samo pravno nerealni nego su i politički gledano zapravo posezanje za teritorijem druge države. S druge strane, kada bi Hrvatska zbog nekih svojih razloga pristala ustupiti Sloveniji cijeli Piranski zaljev po modelu - kad sa savudrijske obale stupiš nogom u more, zapravo si u Sloveniji - sljedeći logičan slovenski zahtjev bio bi traženje savudrijskog kopna. Zašto? Zato što bi joj kopno trebalo za održavanje morske infrastrukture u Zaljevu. Uostalom, nije bez razloga Joško Joras, Slovenac koji tvrdi da živi pod hrvatskom okupacijom, kad se politički aktivirao, istaknuo zahtjev da granica između Hrvatske i Slovenije ide »savudrijskim hrptom«.</p>
<p>Međutim, čak ni u tom slučaju Slovenija ne bi imala izlaz na otvoreno more. Kako zemljovid zorno pokazuje, prirodan suvereni izlaz na otvoreno more Slovenija bi imala samo kada bi njena granica s Hrvatskom, umjesto na Dragonji, bila na rijeci Mirni. U Sloveniji u parlamentu postoje nimalo beznačajne političke snage ali i razne tzv. civilne inicijative, koje zastupaju i tu mogućnost. Stoga suvereni teritorijalni izlaz na otvoreno more Slovenija može dobiti samo ako joj Italija ili Hrvatska ustupe dio svog teritorijalnog mora. Kako Italija o tome nije htjela ni razgovarati, iako ima više mora od Hrvatske, Slovenci su se okrenuli novoj hrvatskoj vlasti te su svoje pregovore s Račanom, kako tvrdi Rupel, i postavili tako da je pitanje slovenskog izlaza na otvoreno more - uvjet bilo kakvog dogovora.</p>
<p> Ako je točno to što je Rupel izjavio u hrvatskom tisku, onda nije jasno zašto Račan uopće dalje pregovara jer o ustupanju teritorija (i teritorijalno more je teritorij) može odlučivati samo Hrvatski sabor i to dvotrećinskom većinom. Dakle, sve dok se u vezi s granicom na moru u Piranskom zaljevu radi o utvrđivanju granične crte u vezi sa slovenskim zahtjevom za izlazom na otvoreno more, može se raditi samo o ustupanju hrvatskog teritorijalnog mora koje je i za Slovence neprijeporno hrvatsko. Taj se ustupak, doduše, može izvesti više ili manje prikriveno. Hrvatska može Sloveniji direktno ustupiti teritorijalni koridor, ali može i upravo toliki koridor svog mora proglasiti otvorenim morem. Onda ništa ne bi ustupala Sloveniji, ali bi u oba slučaja ostala bez dijela svojega teritorija.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li, i kako, Croatia Airlines kupiti nove avione</p>
<p>Hrvatska zrakoplovna tvrtka mora do kraja godine odlučiti što će učiniti s opcijama za kupnju novih zrakoplova / Prije toga Vlada se mora odlučiti o strategiji daljnjeg razvoja tvrtke / Ulazak u nabavu novih zrakoplova može značiti i nove poslove za proizvodni dio hrvatskog gospodarstva, no to treba dobro definirati jer Hrvatska dosad nije imala odgovarajuće proizvode za protuizvoz</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Na sjednici Vlade posvećenoj javnim poduzećima ministar gospodarstva Goranko Fižulić dotaknuo je i pitanje daljnjeg razvoja flote hrvatskog nacionalnog zračnog prijevoznika. Do kraja godine Croatia Airlines morala bi donijeti odluku o korištenju opcija za kupnju novih zrakoplova. Ipak, prije toga bi Nadzorni odbor, odnosno Vlada, trebali donijeti važnu odluku o daljnjoj strategiji razvoja Croatia Airlinesa za što su, doznajemo, materijali pripremljeni, a za svaku od opcija definirane su prednosti i nedostaci. Budući da neke opcije podrazumijevaju i daljnje uključivanje države, odluku ipak mora donijeti Vlada. Prije toga bi pak trebalo definirati što se želi, koliko je važan turizam, koliko ga brzo želimo razvijati...</p>
<p>Međutim, daljnji razvoj i jačanje flote hrvatskog zračnog prijevoznika može značiti i daljnji poticaj proizvodnom sektoru gospodarstva. Naime, Hrvatska bi dio vrijednosti zrakoplova plaćala tzv. offset poslovima, odnosno protuizvozom robe. I ministar Fižulić upozorio je kako se vrijednost infrastrukturnih tvrtki mora promatrati i kroz prizmu dodatnog razvojnog poticaja ostatku gospodarstva.</p>
<p>Najlakše bi bilo izvoziti brodove</p>
<p>Kako doznajemo, trenutno se o tome vrlo intenzivno pregovora, bez obzira na konačnu odluku. Gotovo bi se moglo reći da je preduvjet za bilo kakvo donošenje odluka o korištenju opcija za kupnju novih zrakoplova povezano s prilično čvrstim dogovorima o protuizvozu. Međutim, definiranje roba i proizvoda za protuizvoz nije jednostavno. Najlakše bi bilo poslove riješiti izvozom, primjerice brodova. Međutim, zanimljivije i za državu mudrije bilo bi povezivanje upravo u aeronautičkom sektoru i pronalaženje tvrtki koje bi mogle postati dobavljači za Airbus Industrie.</p>
<p>Taj proces nije jednostavan i nije brz, ali bi hrvatskim tvrtkama osigurao know-how, pristup modernim tehnologijama... Dakako, i hrvatske bi tvrtke većim dijelom trebale investirati u tu tehnologiju, no mnoge od njih nisu za to sposobne, pa i to predstavlja određeni problem. Ipak, jedino na taj način moguće je uhvatiti i koliko-toliko održavati korak s gospodarstvima razvijenih zemalja, bez čega se teško može pogledati u budućnost.</p>
<p>Ponude moraju biti ozbiljne</p>
<p>S druge strane, odluči li se Vlada na intenzivniji razvoj Croatia Airlinesa i nabavu novih zrakoplova, cijelu priču treba pripremiti vrlo ozbiljno jer, nemamo li što ponuditi, bolje je s takvim prijedlozima i ne izlaziti pred partnere u Europskoj uniji. I dosad je, naime, bilo takvih pokušaja, pa je na kraju ispalo da nema odgovarajućih proizvoda ili da nije moguće isporučiti traženu kvalitetu, tražene količine.</p>
<p>Riječ je o velikom iskoraku u budućnost, jer se i zrakoplovstvo i aeronautička industrija razvijaju silnom brzinom, a želimo li biti dio Europe, bilo bi idealno prihvatiti priključak upravo u tom sektoru. No, da bismo to uspjeli, cijelo ljeto svi uključeni u posao – od države do Croatia Airlinesa – moraju raditi vrlo intenzivno. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kinematografi prodaju tri kina, Mosor ide u najam</p>
<p>Kina Dubrava, Patria i Sesvete zagrebački Kinematografi prodaju radi namicanja novca za nove investicije / Za dvije godine Zagreb bi na mjestu današnjeg kina Lika trebao dobiti multipleks kino s četiri dvorane / Investicija teška do devet milijuna maraka / Obnova ljetne terase kina Lika</p>
<p>Zagrebačka tvrtka Kinematografi planira izgraditi tzv. multipleks kino na mjestu današnjeg kina Lika u Ilici. Bude li se sve odvijalo po planovima tvrtke i njezine direktorice Ine Čavline, Zagreb će novo multipleks kino imati za otprilike dvije godine. </p>
<p>Da bi namakli novac potreban za tako zahtjevnu investiciju, Kinematografi javnim natječajem prodaju tri svoje kinodvorane - Dubrava, Sesvete i Patria, a kino Mosor daju u najam. Kako javni natječaj još traje, ne zna se tko su budući vlasnici, odnosno korisnici tih, već godinama zatvorenih kinodvorana. Spomenute kinodvorane u lošem su stanju, a dok su radile, nisu donosile dobit.</p>
<p>Dvorana sa 400 mjesta </p>
<p>Na mjestu današnjeg kina Lika Kinematografi planiraju izgraditi četiri dvorane. Najveća bi imala 400 mjesta, a ostale oko 250. Inače, današnje kino Lika ima oko 600 mjesta, a takve velike dvorane, tvrdi Čavlina, nisu isplative. Cijela investicija trebala bi biti »teška« između osam i devet milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Planom se ne predviđa obnova nekada popularne ljetne terase kina Lika. Za to postoje dva razloga. Jedan je klimatski - ljeta su sve toplija, a današnji gledatelj film želi gledati u idealno klimatiziranoj dvorani. Osim toga, učestali su i ljetni pljuskovi, pa je doista teško planirati projekciju. Drugi je razlog tehnološke prirode. Naime, današnji gledatelj zahtijeva idealnu sliku i zvuk, što nije moguće postići na otvorenom prostoru. </p>
<p>Čavlina priznaje kako Kinematografi kasne s izgradnjom svoga prvog multipleksa. To je poduzeće u prošlom desetljeću bilo uvjerljivo najveći kinoprikazivač u Hrvatskoj, ali, kako kaže direktorica, »bili su uspavani u vlastitoj veličini«, pa sada kaskaju za konkurencijom.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvat u kinu - 0,8 puta godišnje!</p>
<p>Veliki problem u financiranju domaćih kinoprikazivača predstavljaju</p>
<p> - gledatelji. Naime, Hrvati nemaju naviku odlaziti u kino. Prosječan Hrvat kino posjeti 0,8 puta na godinu, dakle jednom u 15 mjeseci. Naši susjedi Slovenci idu u kino 2,2 puta godišnje, dok Amerikanci kinodvorane posjećuju osam do devet puta na godinu, rekla nam je Čavlina. </p>
<p>Drugi mogući problem je ovisnost o onima koji filmove proizvode. Najpovoljnija godina za kinoprikazivače u Hrvatskoj bila je 1998. No, te se godine dogodio »Titanic«. A »Titanic« se, naravno, ne događa svake godine, pa ako producenti ne izbace na tržište dovoljno atraktivnih filmova, kinoprikazivači zapadaju u teškoće.</p>
<p>Čavlina ističe kako je jedan od problema u Hrvatskoj i loš marketing filmova.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagrebački zoološki vrt danas slavi 76. rođendan: Malom bjeloglavom supu Zagrepčani daju ime, Bandić počasni kum</p>
<p>Bjeloglavi sup - rođendanska atrakcija ZOO-a / Besplatan ulaz u srijedu za prvih stotinu posjetitelja / U rujnu otvorenje paviljona s noćnim životinjama i dovršetak gradnje Tropske kuće / Ništa od edukacije građana jer ZOO nema novca </p>
<p>Zagrebački zoološki vrt u srijedu, 27. lipnja, slavi svoj 76 rođendan. Proslava je organizirana zahvaljujući Obiteljskom radiju (ZOO za proslavu nema novca), koji će tom prigodom darovati životinjama voće i povrće. Od 13 do 16 sati posjetitelje ZOO-a zabavljat će Zagrebačke mažoretkinje, Dječji zbor Pahuljice, a najavljen je i dolazak grupe Gazde. Prvih stotinu posjetitelja u srijedu će imati besplatan ulaz u ZOO. </p>
<p>Proljetna atrakcija Zagrebačkog ZOO-a zasigurno je rođenje bjeloglavog supa. U srijedu će ptiću, među prijedlozima građana, biti izabrano ime i kum. Počasni će, pak, kum biti gradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>Supa bi, rekao nam je direktor ZOO-a Mladen Anić, pustili na slobodu na Cres, ali čeka se odobrenje Ministarstva zaštite okoliša. </p>
<p>– Vraćanje i ponovno naseljavanje životinja u područja s kojih su nestale ili na kojima su ugrožene budućnost je zooloških vrtova, istaknuo je Anić. </p>
<p>U prvoj polovici rujna u ZOO-u će biti otvoren paviljon s noćnim životinjama te dovršena druga faza Tropske kuće jugoistočne Azije, pa će to, rekao je Anić, biti prigoda za slavlje. U dijelu paviljona s noćnim životinjama posjetitelji već sada mogu vidjeti egipatske letipse (šišmiši), penjaše (vrsta australskih tobolčara), cuvier kajmane, tri vrste udava, guštere macakline, četinarske ježeve s Madagaskara i noćne ribe. U ostalim još nedovršenim nastambama smjestit će se noćni majmuni, polumajmuni loriji, zlatni letaši (tobolčari) i cibetke (zvjerčice nalik mačkama). </p>
<p>Do dosta najavljivane izgradnje edukacijske dvorane u ZOO-u ove godine neće biti ništa jer nema novca. </p>
<p>– Jako mi je žao što Zagrebački ZOO još neće imati edukacijsku dvoranu jer je edukacija građanstva, a ponajprije djece, jedna od najvažnijih zadaća zooloških vrtova u svijetu, ističe Anić. </p>
<p>– Od pasivne edukacije, hodanja po vrtu i gledanja životinja, priroda i životinje nemaju nikakve koristi, napominje Anić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Odgođena deložacija zbog bolesti Vesne Magličić </p>
<p>Zakazana deložacija za utorak Vesne Magličić iz stana Ulice braće Domany 2 i povratak u stan Nade Blažičević-Atanasovski odgođena je zbog lošeg zdravstvenog stanja Magličić, koja je srčani bolesnik. </p>
<p>Policija i vojna policija, zajedno sa sudskim izvršiteljem Darkom Selešem, pokušala je obaviti deložaciju, ali kako su istaknuli, zbog prisutnosti novinara, predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Natka Kovačevića i pomoćnika glavnog tajnika DC-a Tomislava Ninćevića te zbog narušenog zdravlja Magličić, ona nije obavljena. </p>
<p>Vesna Magličić, djelatnica MORH-a i samohrana majka, u stanu živi od 1991. godine. Godine 1999. od MORH-a je dobila naređenje da napusti sporni stan, a kao zamjenski joj je ponuđen stan u Karlovcu, u koji se, prema njezinim riječima, trebala preseliti u roku pet dana, sredinom školske godine, što nije bilo moguće. </p>
<p>Glavni je problem, kako je istaknuo Kovačević, što prije deložacije nije nađen alternativan smještaj, pa se sada Magličić izbacuje na ulicu, čime se krše njezina ljudska prava. Magličićino kritično zdravstveno stanje potvrdili su djelatnici Hitne službe koji su je dvaput obišli te joj naredili da mora mirovati i ne smije se uzrujavati jer će je, u suprotnome, zbog narušenog zdravlja morati hospitalizirati. Pod vidljivim šokom Magličić je samo rekla da ništa ne želi komentirati, ali kako taj stan predstavlja egzistenciju njezinoj djeci.</p>
<p>Ovrhovoditeljica Blažičević bila je uzrujana što je deložacija odgođena već drugi put. Ogorčena je izjavila kako je ona bila izbačena iz tog stana i kako se već deset godina bori za njegov povratak. Ovrhovoditelji, u ovom slučaju obitelj Blažičević, drugi put moraju platiti sudu i 3.000 troškova za kamion i prostor za ovršenikove stvari, radnike, bravara i bravu. Kada će se održati sljedeći pokušaj deložacije i hoće li se naći alternativno rješenje za obje obitelji, nitko u utorak nije znao.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Novi smjer na Fakultetu kemijskog inženjerstva </p>
<p>Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u školskoj godini 2001./2002. održavat će se nastava za izobrazbu diplomiranih inženjera za kožarsko-prerađivačku granu. Prema riječima dr. Željka Bajza s Fakulteta kemijskog inženjerstva, studenti na četvrtoj godini studija mogu izabrati željeni smjer, primjerice, nafta, polimeri, silikati, a od ove jeseni i novi – koža. Na svaki se smjer godišnje upisuje između pet i osam studenata. </p>
<p>– Na taj način ova proizvodna grana može dobiti dovoljno kvalitetnih kadrova najvišeg stupnja obrazovanja koji će biti sposobni razvijati našu struku, smatra dr. Bajza. Prijave za prvi razredbeni rok na Fakultetu kemijskog inženjerstva primaju se do 6. srpnja, a razredbeni ispit održat će se 11. srpnja u 8 sati. Prijave za drugi rok su od 3. do 5. rujna, a ispit je 6. rujna u 8 sati. </p>
<p>M.L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Predstavljena »Psihologija za nepsihologe« Borisa Petza </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja </p>
<p> - Uz mnogo lijepih riječi o knjizi i autoru, u Vijećnici zagrebačkoga Filozofskog fakulteta predstavljena je u utorak knjiga prof. Borisa Petza »Uvod u psihologiju«, s podnaslovom »Psihologija za nepsihologe«. Izdala ju je Naklada »Slap«, velikim dijelom specijalizirana upravo za izdavanje publikacija s područja psihologije, vlasnika također psihologa, mr. Krunoslava Matešića. </p>
<p>Jedna od recenzentica knjige, prof. Mirjana Krizmanić, istaknula je kako je i ova knjiga prof. Petza pisana jednostavno i pristupačno svima, jednako kao što su to bila njegova predavanja na koja su hrlile generacije i generacije studenata psihologije, predstavljene u velikom broju i na svečanosti predstavljanja knjige. Onaj tko pokloni sebi ovu knjigu, rekla je dr. Krizmanić, imat će osjećaj kao da opet uživa u predavanjima dr. Petza, u kojima danas mogu uživati još samo studenti Policijske akademije.</p>
<p>Prof. Alija Kulenović, predstojnik Odsjeka za psihologiju, rekao je kako ni ta knjiga neće ostati samo u krugu onih »ne« (nepsihologa), slično kao što to nije bilo ni s knjigom dr. Petza »Statistika za nematematičare«, kojom se, upravo zbog jasnih i jednostavnih objašnjenja, uvelike služe i matematičari. Prof. Vladimir Kolesarić, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva, istaknuo je kako će »Psihologija za nepsihologe« imati vrlo povoljan rezultat za psihologiju i rad psihologa, jer će sigurno proširiti znanje o psihologiji i njezinim zadacima i ciljevima i među onima koji zapošljavaju psihologe ili bi to trebali činiti. </p>
<p>O prof. Petzu - koji je dio povijesti naše psihologije, »makar to izbjegavamo reći«, kako je rekao prof Kolesarić - i o uvijek ugodnoj i plodonosnoj suradnji s njim, govorili su još, i mimo »dnevnoga reda«, njegovi bivši studenti a sada mahom profesori Milan Jurina, Vlasta Vizek-Vidović, Lidija Arambašić i Željko Pavlina. Prof. Petz je na kraju rekao kako je knjigu napisao potaknut time što su ga studenti, koji se nisu spremali da bi bili psiholozi, nego policajci, vojnici ili neke druge profesije, upravo bombardirali pitanjima iz psihologije. Knjigu je pak pisao kao da drži predavanje, kako bi bila što bliža i jasnija i nestručnjacima. Vječno pak nesretan što, nakon što završi neku knjigu, uvijek sazna još nešto novo, što bi rado bio uvrstio u nju, »utješio« se rečenicom koju je nedavno pročitao, kako ljudsko neznanje raste mnogo brže nego ljudsko znanje, jer svaka nova spoznaja budi desetak novih pitanja koja traže odgovor. </p>
<p>M.T.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bombaša iz Pule terete još i za otmicu i iznudu</p>
<p>PULA, 26. lipnja</p>
<p> – Željko Deconte odnosno Rahman Gušani zadržan je još 24 sata u pritvoru Istarskoga suda, a u međuvremenu Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je zahtjev za pokretanje istražnog postupka i produljenje pritvora. Deconte je ove nedjelje uhićen pod sumnjom da je, uz ostalo, ubacio bombu u spavaću sobu svoga strica Ramadana Gušanija od koje je ovaj i poginuo. </p>
<p> Kako nam je rekao istražni sudac Eugen Pustijanac, Deconte odnosno Gušani tereti se za kazneno djelo dovođenje u opasnost života i imovine, ubojstvo i pokušaj ubojstva te kazneno djelo iznude. </p>
<p>U okružnom sudu u Puli već se vodi postupak protiv Željka Decontea (Rahmana Gušanija) i Rešada Ličine za otmicu Dalibora Štifanića, sada starog 35 godina. Već su održane četiri sudske rasprave, a Decontea i Ličinu optužnica tereti da su između 29. kolovoza i 4. rujna 1998. godine oteli i četiri dana zadržali Dalibora Štifanića od koga su navodno potraživali 20 milijuna lira. Njegovoj obitelji navodno su prijetili da će ga ubiti ako se dug ne namiri. Otetog Štifanića držali su u Bujama, Valturi i Vukovaru. U utorak su se nekim medijima javljali drugi ljudi s imenom Dalibor Štifanić, tvrdeći da se taj sudski spor ne odnosi na njih. </p>
<p> Ramadan Gušani, 62-godišnji Rom koji je poginuo od bombe što je u subotu u 2.50 sati ubačena u njegovu sobu, pokopan je ovoga utorka poslije podne na pulskom Gradskom groblju, u nazočnosti velikoga broja rođaka i Roma iz svih krajeva Hrvatske te predstavnika humanitarnih i drugih organizacija. Gušani je nekoliko dana ranije stigao iz Njemačke, nakon teške operacije srca od koje se oporavljao. Zbog svog zdravstvenog stanja on je otvorio prozor spavaće sobe u suterenu dok su ostali prozori (ukupno ih je pet) posebice oni na spavaonicama u kojima je boravilo desetero njegove unučadi, bili zatvoreni. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sjevernokorejska obitelj traži azil u Kini</p>
<p>PEKING, 26. lipnja </p>
<p> - Sedmero Sjevernokorejaca ušuljalo se u utorak u ured UNHCR-a u Pekingu i zatražilo izbjeglički status u Kini. UNHCR je već objavio da ta sedmeročlana obitelj, koju čeka teška kazna ako se vrati u domovinu, zaslužuje azil i da njegovi predstavnici pokušavaju pronaći rješenje. </p>
<p> Kina međutim ustraje na svojoj politici prema kojoj sjevernokorejske izbjeglice tretira samo kao ekonomske migrante, a takav status omogućuje njihov povratak u Pjongjang. Obitelj, koja traži siguran odlazak u Južnu Koreju, provest će noć u prostorijama pekinškog UNHCR-a, ali je njihova sudbina zasad nepoznata.</p>
<p> Kina, zemlja koja i sama ima problema sa siromaštvom, uredno vraća sve uhvaćene sjevernokorejske izbjeglice ne želeći motivirati moguće veće izbjegličke valove njihovih sunarodnjaka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Slab potres na zadarskom području</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Seizmografi Seizmološke službe Hrvatske zabilježili su u 11,14 sati slab potres na zadarskom području.</p>
<p> Epicentar potresa nalazio se 200 km južno od Zagreba. Magnituda potresa iznosila je 2,2 prema Richteru. Epicentar potresa bio je na području Biograd - Zadar, a intenzitet potresa u epicentru procjenjuje se na IV. stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Ne očekuju se štete - priopćila je Seizmološka služba Republike Hrvatske. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Palestinci vratili »zalutaloga« paraglidera</p>
<p>JERUZALEM, 26. lipnja </p>
<p> - Izraelski padobranac-paraglider, kojega su snažni vjetrovi prisilili na spuštanje u palestinsku Zapadnu obalu, vraćen je izraelskim vlastima, izjavili su palestinski sigurnosni dužnosnici. Umjesto da ga ispituju zbog tog incidenta, Adiju Ben-Yosefu palestinski su dužnosnici dali su šalicu čaja i pustili ga kući, sa paragliderom »pod rukom«. »Postupali smo s njim ljudski i ljubazno i ponudili mu punu zaštitu kako bi se sigurno vratio svojoj obitelji«, rekao je viši palestinski sigurnosni dužnosnik u gradu Jeninu, Abu al-Fateh. Dodao je da neprijateljstvo izraelske vojske prema njima neće spriječiti Palestince da pomažu izraelskim građanima. Ben-Yosef je jedan od tri padobranca-paraglidera koje je vjetar otjerao s kursa, a sletio je u palestinsko selo al- Yaumoun blizu grada Jenina. Druga dva spustila su se blizu nadzorne točke izraelske vojske. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ministarstvo gospodarstva: Croatia osiguranje u prodaju do kraja godine </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Tvrtka Croatia osiguranje mogla bi biti privatizirana do kraja godine, no taj rok ne očekuje se i za Jadranski naftovod, saznaje se iz Ministarstva gospodarstva. </p>
<p> Postupak odabira savjetnika za privatizaciju Janafa i Croatia osiguranja Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je u skladu sa svojim ovlastima i zaključcima Vlade. Savjetnici u tom poslu trebali bi biti odabrani do kraja srpnja. Odmah nakon toga počelo bi se s izradom modela privatizacije koji će, ako ih prihvati Vlada, provesti izabrani konzultanti.</p>
<p> Model privatizacije Janafa i Croatia osiguranja u Ministarstvu gospodarstva očekuju do kraja listopada, a zatim bi uslijedila privatizacija. »Ne očekujemo privatizaciju Janafa do kraja godine, ali Croatia osiguranje moglo bi biti privatizirano do tada«, navodi se u priopćenju kojim je Ministarstvo gospodarstva reagiralo na medijski napis o tome da će Vlada privatizaciju te dvije tvrtke koja je sada u djelokrugu tog ministarstva, povjeriti Hrvatskom fondu za privatizaciju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Viđ' bez ruku«</p>
<p>Amerikanci su počeli shvaćati da se ne može istovremeno voziti i držati telefon u ruci. Država New York donijela je zabranu telefoniranja za vozače koji drže telefon u ruci. Prvo vrijeme policajci će najprije dijeliti opomene, a zatim će globa biti sto dolara - i nekoliko će se mjeseci moći »zamijeniti« ako kažnjeni vozač donese potvrdu da je nabavio opremu za telefoniranje »bez ruku«. I na našem kontinentu u nekim je zemljama telefoniranje »iz ruku« već zabranjeno, drugdje se sprema. Bilo je i vrijeme, već odavno. Mi smo u Hrvatskoj prve nesreće zbog telefoniranja »s rukama« imali još davno, prije desetak godina. I iako neki tvrde da nema dokaza o opasnosti telefoniranja u vožnji, iskustvo pokazuje da ima. Na moju bubu je prije godinu dana naletio BMW dok sam mirno čekao da se promijeni svjetlo na semaforu; neki dan me gotovo izbacila s ceste neka teta koja je baš morala telefonirati... </p>
<p>E, sad, ekstremisti kažu da je svako telefoniranje u autu štetno jer dekoncentrira, što je, naravno glupost. Moja žena svojim svađanjem dekoncentrira daleko više, pa je svejedno smijem voziti. I siguran sam da nikoga ne ugrožavam ako vozeći sa slušalicom u uhu odgovorim na poziv. Opasni su oni što voze kao Mujo iz onog biciklističkog vica (»viđ' bez ruku, viđ bez zuba«). I oni iz vica o hercegovačkom prijedlogu za Nobelovu nagradu (izumitelju mercedesa koji se može voziti s mobitelom u jednoj ruci i prstom druge ruke u nosu).</p>
<p>Ali, kad se sjetim gospođe koja je jučer, vidjevši me kako razgovaram »sam sa sobom« vozeći bicikl, gotovo skočila pod autobus... možda moje slušalice za »bez ruku« ipak nisu rješenje.</p>
<p>Darko Brdarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>U zamkama dvostruke realnosti</p>
<p>15. Eurokaz / »Terenski vodič za zamišljeno ponašanje« nizozemske skupine De Daders poigrava se živim slikama i video projekcijama</p>
<p>U pomodnostima reality showa što u posljednje vrijeme osvaja milijune televizijskih gledatelja, koji se iz večeri u večer ne odvajaju od svojih ekrana iščekujući što će se dogoditi s neizrežiranim životnim pričama junaka naše svakodnevice, nadahnuće za predstavu iznalazi britanski redatelj Julian Maynard Smith, osnivač Station House Opere. On je na Eurokazu već gostovao 1990. godine s izvedbom »A Split Second of Paradise«. </p>
<p>»Terenski vodič za zamišljeno ponašanje« što su ga, u ponedjeljak i utorak na večer u Teatru ITD, izveli članovi nizozemske kazališne skupine Da Daders na prvi je pogled scenska dosjetka izvedena iz suodnosa između živih slika i video projekcije. Gledateljima se nudi voajerski pogled u sobu u kojoj boravi četvero glumaca, dok je stražnji zid zaklonjen video ekranom na kojem se projiciraju slike iste te realnosti.</p>
<p>Ponegdje se te dvije slike preklapaju i stvarnost se umnožava, no, u većini slučajeva riječ je o kontradiktornim iskazima. Tako su na video platnu nerijetko prikazane njihove čežnje ili njihovi snovi, sve ono što bi željeli da im se dogodi, ali ne uspijevaju realizirati. Primjerice, sreću ljubavnika demantira video snimka, ono što se na pozornici uspostavlja, razara se na platnu. </p>
<p>Jedino je publici dopušteno pratiti tu dvostrukost, jedino je ona upućena u različitosti i višeznačnost onih životnih odnosa koji se uvijek mogu promatrati iz različitih perspektiva te su time i dvosmisleni.</p>
<p> Koncept Juliana Maynarda Smitha u predstavi »Terenski vodič za zamišljeno ponašanje« predvidljiv je i tijekom jednoiposatne izvedbe nužno postaje zamornim. Sliku svijeta koju nam on i izvođači Martin Hofstra, Jan Langerdijk, Ivika Meister i Nathalie Smoor nude, teatarska je slika što smo je već vidjeli, a koja ipak pripada nekom prošlom, preživjelom kazalištu što je svoju suvremenost te provokaciju pronalazilo pred kraj prošlog stoljeća. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Osuda politikanstva</p>
<p>Ministarstvo kulture / Ministar Vujić ispričao se gledateljima, građanima Pule i filmskim djelatnicima, ali je i najoštrije osudio pokušaje političke zlouporabe kulturnih manifestacija/</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Ministar kulture dr. Antun Vujić je na konferenciji za novinare u utorak u Ministarstvu kulture iznio poziv za predlaganje članova kulturnih vijeća. Taj se poziv temelji na Zakonu o kulturnim vijećima, a odnosi se na kulturne institucije i udruge, umjetnike i kulturne djelatnike da podnesu pisane i obrazložene prijedloge osoba za izbor članova tih vijeća. Riječ je o vijećima za: film i kinematografiju, glazbu, scensku umjetnost, arhitekturu i urbanizam, knjigu i nakladništvo i medijsku kulturu. Svako vijeće će imati predsjednika i šest članova. Ministar Vujić je naglasio da on predlaže članove na osnovi kvalitete njihova programa, a da ih potom imenuje Vlada. Bit će izabrani umjetnici i kulturni djelatnici iz područja na kojima su se iskazali dostignućima. Uz to se traži i poznavanje problema vezanih za utvrđivanje i provedbu kulturne politike. Prijave se podnose u Ministarstvo kulture, a najkasniji je rok 31. srpnja.</p>
<p>Izrazivši nadu da će sljedeći proračun Ministarstva biti barem jednak ovogodišnjemu, ministar Vujić je objasnio da će se sredstva među vijećima razdijeliti na zajedničkoj sjednici, a na svote će utjecati karakter ponuđenog programa.</p>
<p>Također ministar se osvrnuo i na neke od događaja koji su u zadnje vrijeme uzdrmali kulturnu, ali i širu javnost. Nakon mjene Miljenka Domijana, na mjesto pomoćnice ministra za zaštitu kulturne baštine imenovana je Bianka Perčinić Kavur, a Domijan ostaje na funkciji glavnog konzervatora.</p>
<p> »Služba sigurnosti je radila po zakonu, ali je moje mišljenje da se u operativnom smislu taj posao mogao bolje obaviti« – komentirao je skandal na otvorenju 48. pulskog filmskog festivala dr. Vujić. Zbog toga događaja ministar se ispričao gledateljima, građanima Pule i filmskim djelatnicima, ali je i najoštrije osudio taj, ali i sve druge pokušaje političke zlouporabe kulturnih manifestacija. Upitan da komentira preklapanje pulskoga festivala i onoga u Dubrovniku, dr. Vujić je kazao da, koliko je njemu poznato, još je prije dogovoreno da festival dokumentarnog filma i TV produkcije u Dubrovniku bude pomaknut za mjesec dana kasnije. Međutim, njemu nije poznato zašto se od toga odustalo. Na kraju, stvar nije toliko tragična jer je riječ o dva prilično različita festivala, zaključio je ministar Vujić.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Korisna vježba</p>
<p>Dom Zagrebačkih solista / Izveden zanimljiv program baroknih i suvremenih djela </p>
<p>Zagrebački solisti već nekoliko godina završavaju svoju sezonu Komornim festivalom sa željom da prošire repertoar i da edukativno djeluju na mlade glazbenike. Ovogodišnji 8. komorni festival Zagrebačkih solista sa četiri planirana koncerta tijekom ovoga tjedna počeo je u ponedjeljak u dvorištu Doma Zagrebačkih solista na Markovu trgu. Ugodni ambijent privukao je za početak tek 50-ak posjetitelja, koji su mogli naći zadovoljstvo slušajući manje poznata, ali privlačna djela baroknog razdoblja i 20. stoljeća pisana za različite komorne sastave uz čembalo.</p>
<p>Trio sonata u D-duru za violinu, violu i basso continuo Jean-Marie Leclaira, Koncert br. 4 za čembalo i dvije violine Jeana-Phillppea Rameaua, Sonata op. 37 za violinu, violončelo i bass continuo Josepha Bodina de Boismortiera i Trio sonata iz Lullyjeve apoteoze za dvije violine i basso continuo Françoisa Coperina izvodili su pojedini članovi Zagrebačkih solista izmjenjujući se u raznim kombinacijama na podiju. Bili su to violinisti Laura Vadjon, Ivan Kuzmić, Mislav Pavlin i Bojan Čičić, violist Hrvoje Phillips, violončelist Ernest Zornjak i kontrabasist Mario Ivelja. Na programu su bile i dvije skladbe istaknutih skladatelja 20. stoljeća, koje je izabrala za ovu prigodu i sjajno interpretirala flautistica Renata Penezić. Bila su to dva interludija za flautu, violinu i čembalo Jacquesa Iberta i Promenada za flautu, violinu i čembalo Bohuslava Martinua.</p>
<p>U tome jednosatnom programu bez stanke u svim je spomenutim djelima sudjelovala donedavna članica Zagrebačkih solista, a sada njihova dragocjena suradnica vrsna čembalistica Višnja Mažuran, kao čvrst oslonac toga zanimljivog, ali i vrlo zahtjevnog programa. Zamisao njegovanja i razvijanja Komornog festivala pokazala se i ovom prigodom korisnom i poučnom, jer je Zagrebačkim solistima, koji su redom solidni gudači, a među njima i dosta mladih još neiskusnih glazbenika, itekako potreban i takav trening kako bi ubuduće još više usavršili svoje sviranje. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Teško je biti prijatelj Hrvatske</p>
<p>Pokušala sam razbiti mit o Vuku Karadžiću kao stvaratelju hrvatskoga književnog jezika te pokazati da su Hrvati od 17. do 19. stoljeća imali i te kako značajnih djela koje valja uzeti u obzir pri razlaganju starine hrvatskoga jezika i njegove književnosti – kaže prof. dr. Elisabeth von Erdmann-Pandžić / Slavistika danas ne uživa zavidan prestiž </p>
<p>Njemačka profesorica slavenske filologije na Sveučilištu u Erlangenu i Nürnbergu Elisabeth von Erdmann-Pandžić ovogodišnja je dobitnica prestižne nagrade INE koja se dodjeljuje autorima i kulturnim djelatnicima koji u inozemstvu promiču hrvatsku kulturu i svojim djelovanjem svjedoče o duhovnom i kulturnom razvitku našega naroda. Našoj javnosti poznat je po svojim hrabrim napisima u njemačkom i hrvatskom tisku kojima je svjedočila o istini Domovinskoga rata, ali je isto tako poznat i njen nemalen znanstveni prinos, pri čemu ponajprije mislimo na bibliotečni niz »Vrela i prinosi za hrvatsku kulturnu povijest« u kojoj je objavila 10 svezaka zanemarenih i nepoznatih temeljnih djela hrvatske kulturne prošlosti. To je bio povod da za njena boravka u Zagrebu porazgovaramo s ovom nesvakidašnjom znanstvenicom i prijateljicom hrvatskoga naroda i njegove kuture. </p>
<p>l Što vam znači dobivena nagrada i zašto je bilo važno objaviti u inozemstvu temeljna djela hrvatske povijesti i kulture?</p>
<p>– Ova nagrada znači mi veliku čast i zadovoljstvo te mi je velik poticaj za budući rad. Moram reći da se u početku nije bilo lako baviti hrvatskom kulturom ni u Njemačkoj, ali ni u Hrvatskoj, stoga me ona ohrabruje da objelodanim i druga planirana djela u tome nizu.</p>
<p>Kako slavistika u Njemačkoj nije uzela u obzir neke bitne povijesne činjenice koje se tiču razvoja vašega jezika te da njegov razvoj i osnova ne počinje s Vukom Karadžićem, već mnogo prije njega, željela sam pokazati da je Vuk dosta preuzeo iz hrvatske leksikografije te da hrvatski jezik na štokavštini nije postignuće 19. stoljeća, već da su Hrvati od 17. do 19. stoljeća imali i te kako značajnih djela koje valja uzeti u obzir zbog znanstvene istine. Na taj način pokušala sam razbiti dugo stvaran mit o Karadžiću kao stvaratelju hrvatskoga književnog jezika. </p>
<p>Željela sam, nadalje, pokazati da je hrvatska kultura duboko vezana s europskom kulturom i zato sam objavila neka djela koja su bila poznata, ali se nisu uzimala u obzir pri razlaganju starine hrvatskoga jezika i njegove književnosti. U tim starim, rekla bih, gotovo zaboravljenim djelima leži velik potencijal pri proučavanju razvoja i izgradnje hrvatskoga jezika. Pri tome veliku važnost imaju i stare crkvene knjige.</p>
<p> Taj mit gotovo više i ne postoji, njegovo razbijanje bio je poticaj na početku. Danas želim pokazati pravu argumentaciju razvoja hrvatskoga jezika, jer je svima valjda postalo jasno da Karadžić nije bio nikakv filolog i da su hrvatski i srpski dva jezika. Da bih sve to obrazložila, objavila sam čitavu biblioteku. </p>
<p>Hrvatska kultura mi se sviđa </p>
<p> l Međutim, čini se da vaše bavljenje kroatistikom ima svoje znanstveno i predznanstveno razdoblje. Što je bilo odlučujuće da postanete vatrenom pobornicom temeljnih kroatističkih tema, ali i tumačem političke i povijesne zbilje?</p>
<p>– Kad sam upoznala hrvatsku kulturu, ona se nalazila u ugroženom položaju, barem sam je ja tako doživljavala. Osim toga, upoznala sam ljude koji su decidirano pokušavali pridobiti onu pozornost koja njima, kako su mislili, kao žrtvama određene hegemonije pripada. Meni onda nije upalo u oči da su ta kultura i njen položaj morali predstavljati jedan drugi simbolički ustroj nego moja kultura. Ipak, osjećala sam se ponukanom jerbo je određeni odnos prema mom životu i simboličkom ustroju uistinu postojao. Osim toga, s vremenom postade znanstveno bavljenje hrvatskom kulturom jedna važna sastavnica moga života i za nj relevantnog simboličkog ustroja.</p>
<p> Što se tiče povezanosti kulture sa svijetom u kojem živim, hrvatska kultura nije moja kultura. Ona je ipak utoliko moja ukoliko je kao i njemačka kultura dio europske kulture. Kada se, dakle, pitam zašto mi hrvatska kultura leži na srcu, onda mogu dati više odgovora: ona mi se sviđa i zanima me, moj suprug je Hrvat, moja djeca su i Nijemci i Hrvati, ali i moja struka je znanstvena slavistika, a njoj pripada i kroatistika. </p>
<p>Konflikti u slavenskim kulturama </p>
<p>l S obzirom na to da se slavistika danas ubraja u egzotične predmete proučavanja, kolika je zaprvao njena recepcija?</p>
<p>– Slavistika je unutar društvenih znanosti, tj. ostalih filologija, zapostavljena. Ona se u Njemačkoj zbog broja studenata i malih odsjeka, kako ste rekli, drži egzotičnim predmetom. Ipak, danas je pitanje opstati u jednome diskursu koji daje prednost ekonomskim vrijednostima, na uštrb kvalitete. Slavistika je, rekla bih, u teškoj povijesnoj situaciji, jer ima posla s kulturama koje su doživjele korjenite promjene i sada traže neki novi put te koje nisu proživjele neke razvojne procese društva koje su za druge europske zemlje bili posao 19. stoljeća. Sada su u 21. stoljeću u potrazi za vlastitim identitetom, što se u javnosti smatra arogantnim i zaostalim, bez osjećaja za povijesni razvoj. Stoga slavistika ne uživa baš zavidan prestiž. Sve je manje studenata koji žele proučavati te kulture, veće je zanimanje primjerice za romanske kulture. Nakon tzv. proklamirane »glasnosti«, nastupili su nemali konflikti u slavenskim kulturama, pa je interes za njih naglo pao. Više nema ideološke podjele svijeta, već se ona događa na ekonomskoj razini. Nekadašnje centre moći slavenskoga svijeta nekada se poštivalo, bar kao suparnika, a sada su to zemlje s nemalim ekonomskim poteškoćama koje tek traže svoje mjesto u suvremenom svijetu. </p>
<p> l Kako ponovo oživiti interes za te kulture?</p>
<p>– Treba izaći iz diskursa onoga što je bilo, iz diskursa konflikata i razvoj tih kultura doživljavati kao normalnu činjenicu, ali izvan okvira borbe za opstanak. Teško je izaći iz iskustva hegemonizma, ali za kulturu i njezin razvoj kao i prezentaciju to je danas ograničavajući faktor. To će biti bitno za daljnji razvoj recepcije kroatistike i slavistike.</p>
<p>Kultura u procesima globalizacije </p>
<p> l Kako vidite hrvatsku kulturu u aktualnoj slici globalizacije?</p>
<p>– Hrvatska ima sve šanse da uđe u europske integracije, da postane dio europske duhovnosti, a da pri tome ne žrtvuje svoj identitet i kulturu. Sama činjenica biti hrvatske nacionalnosti, biti žrtva kulturne hegemonije,a konačno biti žrtva vojne agresije, dugoročno ne će sve Hrvate izjednačiti i zadovoljiti u kulturnom smislu, premda je ova činjenica dugo vremena imala nivelirajući utjecaj na razvoj hrvatske kulture. Držim da će postupno napuštanje definicije kulture kao kompenzacije za potiskivanje iste, hrvatskoj kulturi stvoriti novi i prošireni prostor i u intrakulturalnom djelovanju, dakle prostor mnogo šire heterogenosti i posebno izražene samorefleksije. Na pripadnosti hrvatskoj kulturi baziran je konačno i ulazak vaše zemlje u globalizirajući svijet. Upravo kultura određuje i legitimira način toga ulaska. Od toga zavisi i dobro ljudi. No, globalizacija čini i opasnost, ne samo onda kada priključak na nju ne uspije, nego upravo i posebno onda kada on uspije, pa čak i onda kada kultura regija kao resurs gospodarskih i socijalnih transformacija postupno ispunja priznatu ulogu u procesima globalizacije. Ta opasnost postoji u niveliranju kulturnih identiteta i njima osnovnih životnih i smislenih potencijala, kada »zlatnu krletku« valja platiti kulturnim osiromašenjem, monopolskim položajem gospodarskih interesa kao simboličkim ustrojem društva. Osobno sam radoznala vidjeti u kojem će se pravcu razvijati hrvatska kultura i znanost. Nadam se da jednostranosti, koje mi se u mojoj zemlji ne sviđaju, a to je sveprisutni pritisak gospodarskog diskursa na sve, neće previše ograničiti slobodni razvoj hrvatske kulture.</p>
<p>Jeziku treba dati slobodu</p>
<p> l Jednom ste rekli da je Hrvatima mnogo teže naći i zadržati prijatelje koji bi podržavali njihovu kulturu nego ostalim narodima bivše Jugoslavije. Zašto tako mislite?</p>
<p>– U poslu kojega sam se prihvatila, što se tiče moje kroatističke i publicističke aktivnosti, bila sam veliki entuzijast. Na tome sam poslu stekla više neprijatelja ili ljudi koji mi nisu bili skloni nego li prijatelja u Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj nisam bila uvijek baš dobronamjerno prihvaćena. Dobila sam dojam da se ljudi ljute što se bavim hrvatskim temama kao da im želim nešto njihovo oduzeti. Istodobno u Beogradu puno se više drži do prijatelja njihove kulture. Imam dojam da u Hrvatskoj ima dosta animoziteta prema onomu što činim, i to me boli.</p>
<p> l Kada politika može pomoći kulturi, a kada joj je kočnica?</p>
<p>– Ako kultura ne može slobodno funkcionirati izvan diskursa politike, onda je to instrumentalizacija koja ju ubija. Politika mora dati kulturi idealan slobodan prostor, ali joj i omogućiti materijalnu podlogu, jer kultura ne može funkcionirati po privrednim načelima. Politika je kočnica kada kultura postaje njenom sluškinjom, a vi ste to imali u bivšoj Jugoslaviji.</p>
<p> l Kako vidite aktualne polemike koje se vode između autora dvaju važećih pravopisa u nas?</p>
<p>– Jeziku koji je dugo živio u hegemoniji treba dati slobodu u razvoju. To znači što manje normi. Slična je situacija i u Njemačkoj s novim pravopisom koji želi nametnuti neka pravila po kojima se nikada nije pisalo. Dakle, jeziku treba dati slobodu i bar neko vrijeme podnositi nekoliko varijanti, da bi se jezik što slobodnije i bez ikakva nasilja razvijao. Nije prirodno nastojanje pretvoriti hrvatski jezik naglo, preko noći u čisti hrvatski jezik. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Poraz Majoli nakon 15 dvostrukih pogrešaka</p>
<p>Nastup oba hrvatska predstavnika drugog dana londonskog »grand slama« okončan je porazima / Amerikanka Meghann Shaughnessy pobijedila je Ivu Majoli sa 7-6 (4), 6-3, dok je Nijemac Rainer Schuttler sa 7-6 (3), 7-6 (4), 7-5 nadigrao Ivana Ljubičića</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 26. lipnja</p>
<p> – Travnata podloga Wimbledona još se jednom pokazala prezahtjevnom za hrvatsku tenisačicu Ivu Majoli. Amerikanka Meghann Shaughnessy, 17. nositeljica 11,8 milijuna američkih dolara vrijednog londonskog »grand slama«, pobijedila je 23-godišnju Zagrepčanku sa 7-6 (4), 6-3 nakon 86 minuta igre. Prolaz u 2. kolo nije izborio i Ivan Ljubičić, kojeg je sa 7-6 (3), 7-6 (4), 7-5 pobijedio Nijemac Rainer Schuttler. U svakom setu Ljubičić je bio u zaostatku, no uvijek je uspio nadoknaditi izgubljeni servis i osigurati »tie-break«. Ipak, sigurnim servisima i preciznim volejima 25-godišnji Nijemac stigao je do 2-0 vodstva u setovima. U trećem setu oba tenisača osvajali su svoje servise do 12. gema kada je Schuttler iskoristio prvu meč-loptu za konačno slavlje.</p>
<p>Pogled na statistiku odmah će ponuditi glavni razlog poraza. Naime, Majoli je napravila čak 15 dvostrukih pogrešaka protiv 22-godišnje Amerikanke, koja je slabe servise iskoristila za maksimalni pritisak te četiri »breaka«. S druge strane, Shaughnessy je ostvarila sedam asova i uz 21 »winner« potpuno slomila otpor trenutno 45. tenisačice WTA ljestvice. Iako se Majoli nije držala osnovne linije, relizirala je 13 od 14 izlazaka na mrežu, zabilježila je i 40 neforsiranih pogrešaka.</p>
<p>l Rezultati, 1. kolo, tenisači: Delgado – Medvedev 6-2, 6-4, 7-5, Dent – Bruguera 6-0, 6-1, 6-4, Arazi (27) – D. Sanchez 7-6 (4), 6-2, 6-3, Schutller – LJUBIČIĆ 7-6 (3), 7-6 (4), 7-5;</p>
<p>tenisačice: Dokić (14) – De Los Rios 7-5, 6-1, Likhtovčeva (29) – Craybas 6-3, 6-4, Hopkins – Diaz-Oliva 3-6, 6-3, 6-2, Torrens-Valero – Smašnova 7-6 (3), 6-3, Shaughnessy (17) – MAJOLI 7-6 (4), 6-3. </p>
<p>I. MI.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>RK Zagreb izbačen iz Lige prvaka!</p>
<p>Kako se Zagreb oglušio i na opomene EHF-a da plati kotizaciju za nastup u Ligi prvaka, EHF je eliminirao iz natjecanja jednog od nositelja / »Platit ćemo kotizaciju, a onda ćemo se žaliti«, kažu u RK Zagreb </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Utorak je bio težak dan za hrvatskog rukometnog prvaka, Zagreb. Iz ureda Europskog rukometnog saveza (EHF) je stigao dopis kojim se RK Zagreb obavještava da je eliminiran iz Lige prvaka u sezoni 2001/2002., u kojoj je bio jedan od nositelja. Odluka EHF-a je konačna i ne daje se nikakvo pravo na žalbu! Kako doznajemo u Zagrebu, razlog tome je neplaćena kotizacija za nastup u Ligi prvaka. Radi se o svoti od otprilike 12 tisuća njemačkih maraka koje Zagreb nije uplatio EHF-u. Eliminacija Zagreba iz Lige prvaka ne oslobađa Zagreb obaveze plaćanja. Ukoliko to ne plati Zagreb, onda taj dug preuzima HRS, kao matični savez.</p>
<p>– Mi ovo tumačimo kao administrativnu mjeru EHF-a. Činjenica je da smo to trebali platiti. No, govorilo se da se kotizacija više neće plaćati, ali taj prijedlog nije prošao. Dobili smo mi opomenu, ali kako je klub u lošoj financijskoj situaciji, nismo ni tada platili. Sad je EHF odlučio ići džonom na nas, ali što ćemo... Mi ćemo to platiti u srijedu i potom ćemo se žaliti na takvu odluku. Ako treba, spremni smo ići i do Međunarodnog rukometnog saveza, ali se nadam da će se to riješiti ubrzo pri EHF-u, nakon naše uplate, kaže direktor RK Zagreb, Bartol Kaleb.</p>
<p>Dakle, Zagreb nije platio kotizaciju, jer nije imao novca. Pa, ako nema novca za kotizaciju, kako će onda nastupati u elitnom europskom natjecanju?! Tim više što je 12 tisuća DEM prava sitnica prema ugovorima i plaćama igračkog kadra.</p>
<p>Zanimljiva je bila Kalebova rečenica da bi se trebao uključiti i Hrvatski rukometni savez (HRS).</p>
<p>– Trebao bi reagirati i HRS u zaštitu nacionalnog prvaka, kaže Kaleb.</p>
<p>Kako nam nije padalo na pamet kako bi to HRS trebao reagirati – osim da sam plati dug EHF-u – upitali smo to glavnog tajnika HRS-a, Damira Poljaka.</p>
<p>– Ovog trena nemamo što napraviti, možemo samo čekati što će biti dalje. Nas je EHF dopisom obavijestio o svojoj odluci i to je sve. Neka Zagreb plati, onda neka se žali, a tek ćemo onda vidjeti što se može napraviti. Ta je odluka strašna, ali sami su si krivi, veli Poljak.</p>
<p>Bit će to zanimljivo i vruće ljeto... </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Splićani čekaju političko jamstvo </p>
<p>Nakon što su potpisom Bože Miličevića, direktora Cibone VIP, dobili jamstvo da u novoj regionalnoj ligi neće biti financijski zakinuti, Splićani će zatražiti stav o Jadranskoj ligi i od službene politike</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Nakon što je Cibona VIP potpisom svog direktora Bože Miličevića pristala na uvjete Zadra i Splita, regionalno košarkaško natjecanje koje bi trebali gledati od jeseni sve je bliže realizaciji. Naime, Cibone je pristala da se njen osnivački udio u novoj ligi ravnopravno podijeli na tri jednaka dijela između Splita, Zadra i Cibone, pa su time sva strahovanja dalmatinskih klubova da će u novoj ligi biti zakinuti u odnosu na Cibonu postala suvišna. </p>
<p> Zadar i Split bi trebali, kako saznajemo, do kraja tjedna (možda već u srijedu) službeno odaslati svoj pristanak za igranjem u Jadranskoj ligi.</p>
<p>Iako, iz splitskih izvora doznaje se da su potpisom Bože Miličevića zadovoljena dva od tri uvjeta Splita za igranjem u toj ligi. Prva dva uvjeta bili su ekonomski i sportski, dok je treći uvjet politički i Splićani će tražiti očitovanje nekih političkih tijela oko nove lige i tek će onda uputiti svoj službeni pristanak. </p>
<p>No, ukoliko dobiju i takvo jamstvo u novoj ligi igrat će četiri kluba iz Hrvatske (Cibona VIP, Split CO, Zadar i Sava osiguranje), četiri iz Slovenije (Union Olimpija, Krka, Slovan i Pivovarna Laško), tri iz BiH (Bosna, Sloboda Dita i Široki) te jedan iz Jugoslavije (Budućnost). </p>
<p>Kalendar natjecanja, propozicije i financijski plan Jadranske lige bit će donijeti na osnivačkoj Skupštini lige, koja bi se trebala održati 3. srpnja u Zagrebu, sportskom središtu lige. Tada bi se trebalo doznati i službeno ime ove regionalne tvorevine, a prema svemu sudeći liga će dobiti ime po slovenskom lancu trgovačkih kuća »Mercatoru«. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dragila traži »garanciju« za svjetski rekord!</p>
<p>S netom završenog atletskog prvenstva SAD-a na »Hanžek« dolazi i prvakinja na 400 metara prepone, Sandra Glover, te pobjednik na 110 metara prepone, Allen Johnson, koji je u Eugenu istrčao odličnih 13.22 s vjetrom u prsa -7.1 m/s</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Uistinu ništa ne može iznenaditi menedžera zagrebačkog atletskog mitinga, Haralda Edletzbergera. Ivan Pedroso je, primjerice, trebao biti jedna od najvećih zvijezda u ponedjeljak na Savi, no aktualni svjetski i olimpijski prvak u skoku u dalj je ozlijeđen. Kao »zamjenu«, međutim, Harry u Zagreb dovodi pobjednika američkih »trialsa«, Savantea Stringfellowa, koji je prije četiri dana u Eugenu skočio čak 8.47.</p>
<p>S netom završenog atletskog prvenstva SAD-a na »Hanžek« dolazi i aktualna prvakinja na 400 metara prepone, Sandra Glover, te pobjednik na 110 metara prepone, Allen Johnson, koji je u Eugenu istrčao odličnih 13.22 s vjetrom u prsa – 7.1 m/s. To konkretno znači da je olimpijski pobjednik iz Atlante i prošlogodišnji pobjednik Memorijalne utrke Boris Hanžeković spreman za rezultat osjetno bolji od svjetskog rekorda! Govoreći o svjetskim rekordima više je nego jasan menedžer svjetske rekorderke u skoku motkom, Stacy Dragile, koji od organizatora zagrebačkog mitinga traži garanciju da će njegovoj atletičarki biti isplaćena premija ukoliko na Mladosti skoči novi svjetski rekord! Sigurne sudionice natjecanja u skoku motkom na »Hanžeku« su, inače, bivša europska rekorderka, Anžela Balahonova i osvajačica srebrene medalje na OI u Sydneyju, Tatiana Grigorieva. </p>
<p>Na konferenciji za novinstvo Edletzberger je istaknuo i izrazito jaku konkurenciju u bacanju kladiva, budući da će se našoj Ivani Brkljačić, između ostalih, suprostaviti i olimpijska pobjednica iz Sydneya, Kamila Skolimowska. Kao i uvijek posljednjih godina, glavna iznenađenja stići će s prvog mitinga atletske Zlatne lige u Rimu koji se održava u petak. Kako je rekao predsjednik Orgamizacijskog odbora mitinga, Ivica Stošić - Miočić, u zrakoplovu iz Rima za Zagreb čak je 40 mjesta rezervirano za sudionike rimskog Golden Gala mitinga. Dakle, usprkos prijenosu na HTV-u, Eurosportu i još desetak svjetskih TV-postaja, u ponedjeljak u 19 sati jednostavno treba biti na stadionu Mladosti uz Savu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Okunski u Ciboni</p>
<p>Aleksander Okunski je rješenje za 20 do 30 posto bolje nego što smo imali lanjske sezone na poziciji klasičnog centra, smatra trener Neven Spahija </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Alekander Okunski, 30-godišnji Ukrajinac, visok 215 cm, u sljedećoj sezoni bit će stožerni centar Cibone. U srijedu će najveću dosadašnju zvijezdu prijelaznog roka pod »tornjem« i službeno predstaviti u klubu. </p>
<p> – Okunski je igrač koji nam je trebao, koji kvalitetno može riješiti u obrani klasične centre i mislim da smo na toj poziciji dobili rješenje za 20 do 30 posto bolje nego što smo ga imali lani, rekao je trener Cibone Neven Spahija, koji se nalazi na pripremama mlade reprezentacije na Bjelolasici. </p>
<p>Direktor kluba Božo Miličević potvrdio je da je Okunski već u utorak stigao u Zagreb i da je time Cibona riješila pitanje centra. Doduše, u Zagrebu još uvijek trenira Anthony Maroney, Amerikanac s hrvatskom putovnicom, koji će ukoliko smršavi 30 kilograma biti alternacija Okunskom na poziciji »petice«.</p>
<p>Inače, Okunski je ukrajinski reprezentativac i priključit će se Ciboni tek nakon svršetka Europskog prvenstva u Turskoj. Lani je igrao za tursku Drašafaku s kojom je dospio na treće mjesto truskog prvenstva. To mu je bila druga godina igranja za Darušafaku, a između dvije sezone u Turskoj nastupao je i za litavski Lieutuvos Rytas. </p>
<p>Usput, još uvijek neizvjesna situacija s Matom Skelinom i Sandrom Nicevićem, premda, čini se, Cibona polako odustaje od ova dva igrača. Ponuda u klub stigla je i za Jasmina Hukića, krilnog centra tuzlanske Slobode Dite, no taj bi transfer koštao 500.000 maraka i ne zna se hoće li Hukića Cibona angažirati. No, kad se zna da su za Cibonu već potpisali Mario Maloča i Bariša Krasić, oba na poziciji krilnih centara, sve je manje nade da će Cibonini navijači u sljedećoj sezoni gledati Nikšu Prkačina... </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U Hajduku Butorović i Vejić?</p>
<p>Novi ljudi Hajdukovog Upravnog odbora, Štimac, Asanović i Bokšić brzo su se dogovorili s Darkom Butorovićem koji je potpisao dvogodišnji ugovor i Hrvojem Vejićem koji je potpisao trogodišnji ugovor sa splitskim klubom </p>
<p>SPLIT, 26. lipnja</p>
<p> – Hajduk je nakon što je prije nekoliko dana vratar Osijeka Vladimir Balić potpisao ugovor s ovim klubom dobio još dva pojačanja – Darka Butorovića i Hrvoja Vejića. </p>
<p>Ugovornu obavezu s »bijelima« potpisao je Darko Butorović, nekadašnji nogometaš Hajduka, kojeg se navijači sjećaju po odličnim igrama u sezoni 1994/95 kada su Splićani stigli do četvrtfinala Lige prvaka. Butorović je potpisao dvogodišnji ugovor uz opciju da nakon prve godine može napustiti Hajduk. Odmah po potpisivanju ugovora otputovao je u Sloveniju gdje se momčad nalazi na pripremama. Prije polaska kazao je okupljenim novinarima:</p>
<p>– Naravno da sam zadovoljan što sam se ponovno vratio u Hajduk nakon nekoliko godina. Čim mi je žena javila da se hajduk zanima za mene, a bio sam u Kini gdje sam sudjelovao na pripremama, jednog prvoligaša, odmah sam se vratio kući i vrlo brzo se sve dogovorio s Hajdukom. </p>
<p>Drugi potpis na Poljudu stavio je nogometaš Zagreba Hrvoje Vejić koji je potpisao trogodišnji ugovor. On će zasigurno dobro doći momčadi trenera Nenada Gračana:</p>
<p>– Želja mi je uvijek bila zaigrati u Hajduku. Zadovoljan sam što su me Splićani pozvali i što smo se vrlo brzo uspjeli dogovoriti, reći će Vejić. </p>
<p>Sve ovo sredila je družina koja je ušla prije nekoliko dana u Upravni odbor Hajduka; Igor Štimac, Aljoša Asanović te Alen Bokšić koji su zajedno sa sportskim direktorom Ivicom Šurjakom obavili razgovore sa Butorovićem i Vejićem i uspješno ih priveli kraju. Ostalo je još da se pokušaju dogovoriti sa napadačem Marsonije Ivicom Olićem, bivšim nogometašom Rijeke Damirom Milinovićem koji je trenutno član njemačkog Bochuma koji je ispao iz Bundeslige:</p>
<p>– Olić bi trebao u srijedu doći na Poljud obaviti završne razgovore, dok ćemo sa Milinovićem razgovarati krajem tjedna jer mu tada istječe ugovor sa Bochumom, reći će Igor Štimac koji je očigledno preuzeo stvari u svoje ruke. Zapravo, on je bio glavni u ovim pregovorima a vjerojatno da će tako biti i u sljedećim. </p>
<p>Otpala je mogućnost povratka Vlatka Đolonge. On je, kako su nam kazali, preskup za »bijele«, spominje se iznos koji je Đolonga tražio – milijun i 300 tisuća maraka za dvogodišnji ugovor. </p>
<p>Antun Cibilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="26">
<p>Žestoki prosvjedi u Skopju zbog izvlačenja albanskih gerilaca pod okriljem NATO-a</p>
<p>SKOPJE/ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Brojne grupe ogorčenih i bijesnih ljudi nastavile su u utorak blokadu konvoja kojima se iz sela Aračinovo u blizini Skopja pod paskom NATO-a izvlače albanski gerilci. Vladina naredba o obustavi ofanzive na Aračinovo i dozvola da albanski pobunjenici i civili napuste mjesto dovela je do protuvladinih prosvjeda na ulicama Skopja i upada u zgradu parlamenta, javljaju u utorak agencije.</p>
<p>Makedonska je vojska, navodi se, u utorak počela s granatiranjima sela Nikustak kojeg drže albanski pobunjenici. Situacija u Skopju u utorak je mirna nakon što su u ponedjeljak navečer demonstranti opkolili zgradu parlamenta. Oko 15.000 ljudi, najviše skopskih Makedonaca, prosvjedovalo je protiv odluke da se albanskim pobunjenicima iz Aračinova dopusti slobodno povlačenje. Najmanje trojica pripadnika makedonskih pričuvnih snaga upali su u zgradu parlamenta i sa balkona parlamenta ispalili nekoliko okvira metaka iz vatrenog oružja u zrak. U ranojutarnjim satima demonstranti su se povukli tražeći ostavku makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog i njegove vlade jer su popustili »terorističkim zahtjevima«. Iako je zauzela položaje, makedonska policija nije puno učinila da spriječi prosvjednike, ocjenjuju promatrači. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>I Belgija »zaobilazi« datum proširenja EU</p>
<p>Na Bruxellesu je da do 31. prosinca privede kraju pripreme za uvođenje jedinstvene europske valute u svakodnevnu upotrebu, od 1. siječnja 2002.</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Polugodišnji predsjedateljski mandat nad europskom petnaestoricom u nedjelju, 1. srpnja od Švedske preuzima Belgija. Bruxelles od Stockholma preuzima »europsku palicu« u »ključnom trenutku« Europske unije, isticao je posljednjih tjedana belgijski premijer Guy Verhofstadt. Pritom je očigledno mislio na to da pred petnestoricom stoji nekoliko već godinama najavljivanih, a (još) neispunjenih zadaća, o čemu je ovih dana govorila i Anna Lindh. </p>
<p>Proširenje Unije, te konačno ostvarenje zajedničke europske vanjske i obrambene politike dvije su točke na europskoj agendi već gotovo čitavo desetljeće, pa neće mimoići ni belgijski dnevni red. Osim toga, na Bruxellesu je da do 31. prosinca privede kraju pripreme za uvođenje jedinstvene europske valute u svakodnevnu upotrebu, koje slijedi 1. siječnja 2002.</p>
<p>Nezaposlenost trajni prioritet </p>
<p>Do kraja godine, povrh toga, EU je zacrtala utemeljiti i stalnu strukturu europskih vojnih snaga te prihvatiti plan djelovanja europskih »snaga za brzo djelovanje«. Belgijska vlada, kao »prva među jednakima« idućih šest mjeseci i o tome će morati posebno povesti računa. Pridoda li se tome i desetljetna europska borba protiv nezaposlenosti kao trajni prioritet EU-a, dakako da Belgija nema lagan zadatak. Nitko od bruxelleskih eurokrata, niti nacionalnih vlada petnaestorice, međutim, ne očekuje da će sve točke na belgijskoj agendi biti i apsolvirane do kraja godine, upravo zbog toga što su to dugoročni zadaci Unije. </p>
<p>Kako je i običaj, međutim, belgijska je vlada uoči preuzimanja mandata sastavila i vlastiti popis specifičnih zadaća poput borbe protiv siromaštva i organiziranog kriminala, jačanje ekonomskog rasta, europske zone sigurnosti i pravde te poboljšanja kvalitete života za 380 milijuna europskih građana. Svakoj od tih tema bit će posvećen posebni sastanak stručnjaka odnosno dužnosnika, od kojih je svaki već unaprijed organiziran u jednom od gradova belgijske Flandrije, odnosno Valonije. </p>
<p>Enigma proširenja</p>
<p>Prema već poznatom eurokratskom receptu, i Belgija će okončati svoje predsjedanje sastankom na vrhu predviđenom za prosinac u Laekenu. Poput sličnih skupova na vrhu, nedavnog u Götteborgu te prošlogodišnjeg u Nici, i u Laekenu se priprema posebna deklaracija, ali s manje-više istom porukom o potrebi ubrzanja osobito političkoga integriranja Europske unije. </p>
<p>Kad je riječ o zemljama socijalističkoga »backgrounda« od belgijskoga mandata ne treba puno očekivati. Nikakve rokove niti popis budućih članica neće ponuditi skup u Laekenu. Belgijanci su u tome učili od Pariza. Iako je barem pola godine uoči Nice 2000. Francuska pompozno najavljivala da će u tom ljetovalištu razriješiti »enigmu proširenja« s jasnim planom i satnicom primanja članica, sve je ubrzo palo u vodu. Nakon takvoga iskustva te konzultacija s Parizom i Berlinom, i Bruxelles se odlučio za devizu »o proširenju samo poopćeno, bez pojedinosti«. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Njemačka najbolji prijatelj Slovenije</p>
<p>LJUBLJANA, 26. lipnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Slovenci su konačno uvjereni, kako javljaju mediji u utorak, da je najbolji prijatelj Slovenije - Njemačka. U to ih je uvjerio njemački kancelar Gerhard Schröder koji je u službenom posjetu boravio upravo u ponedjeljak, na Dan državnosti kada su Slovenci slavili 10. obljetnicu osamostaljenja svoje države. Tom je prigodom visoki njemački gost govorio na velikome narodnom zboru na Trgu republike.</p>
<p>Od pohvala »boli glava«</p>
<p>Pritom je toliko hvalio njihovu državu za sve ono što je učinila u tih 10 godina nakon osamostaljenja i »herojskog otpora« JNA, da od tih silnih pohvala, kako je duhovito napisao komentator ljubljanskog Dnevnika, »boli glava«. Slovencima je čestitao na svemu što su dosad postigli i, uz ostalo, rekao: »Prije deset godina bio je veliki dan ne samo za Sloveniju nego i za Europu. Slovenski se narod odlučio za uspješnost i postao je uspješan. Sada imamo priliku da dogovaranjem uredimo zajedničku budućnost u kojoj će djeca imati osiguran mir.</p>
<p>Još je rekao kako se Slovenija nalazi u samom vrhu među kandidatima za članstvo u Europskoj uniji te kako nema nikakve dvojbe, a to je rečeno i na nedavnom sastanku na vrhu u Göteborgu, da će na europskim izborima 2004. sudjelovati već kao punopravna članica.</p>
<p>Slovenija kao primjer</p>
<p>Tim pohvalama njemačkog kancelara pridružili su se i ostala trojica počasnih i uglednih gostiju na proslavi 10. obljetnice samostalne Slovenije, ministri vanjskih poslova Njemačke, Italije i Austrije iz vremena borbe za osamostaljenje. Tako je Hans Dietrich Genscher naglasio: »Odluka slovenskog naroda o samostalnosti bila je odluka o demokraciji, ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu. Sada možemo reći da je put Slovenije bio uspješan … Naša je iskrena želja da Slovenija ukaže taj europski put svim ostalim državama nastalim iz bivše Jugoslavije.«</p>
<p>Vrlo su slične pohvale izrekli i Gianni De Michelis i Alois Mock. Talijan je, na primjer, ustvrdio kako je odluka o nezavisnosti okrunjena velikim uspjehom: »Danas u Sloveniji vlada uspješna demokracija koja djeluje i na gospodarskom planu.« I ugledni je Austrijanac naglasio kako je Slovenija prošlih deset godina »pokazala da je gospodarski uspješna, da zna preuzeti socijalnu odgovornost i da u praksi provodi demokraciju«. Zato su sva trojica zaključila kako Slovenija »može postati dragocjena članica EU«. A njihov je domaćin na Piranskoj noći Dimitrij Rupel, sadašnji slovenski ministar vanjskih poslova, rezimirao te njihove želje i pohvale slikovitom izjavom: »Slovensku barku nestrpljivo očekuju u europskoj luci.«</p>
<p>No, sada kada je prošlo veliko slavlje, praćeno posvemašnjom euforijom, lopta će se, kako se to kaže, hitno morati spustiti na zemlju te se slovenske vlasti i cijelo društvo suočiti sa stvarnošću i sa stvarnim problemima koji, ipak, postoje.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tabloidi pozivaju na osvetu</p>
<p>Dvojici mladića koji su kao dječaci ubili dvogodišnju bebu i odležali osam godina u zatvoru sada prijeti osveta »gnjevnih građana« / Manchester Evening News objavio detalje gdje dvojica mladih ubojica nakon puštanja iz zatvora sada žive</p>
<p>LONDON, 26. lipnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski javni tužilac lord Goldsmith pozvao je na red Manchester Evening News, zato što je taj list nedavno objavio detalje o tome gdje žive dvojica mladih ubojica koji su nedavno pušteni iz zatvora. Pred osam godina, kao desetogodišnjaci, mladići su počinili strašan zločin nad kojim se i danas zgraža Britanija, te im sada prijeti odmazda gnjevnih građana. Atmosferu podgrijavaju raspaljuju tabloidi, dok ministar unutarnjih poslova David Blunkett poziva na civilizirano ponašanje. </p>
<p>Atmosfera linča</p>
<p>Robert Thompson i Jon Venables oteli su 1993.u jednom šoping centru dvogodišnjeg Jamesa Bulgera, koji se na trenutak izgubio od svoje majke. Dijete su poveli sobom do željezničke pruge. Tamo su ga ubili kamenjem i ciglama, a zatim su njegovo tijelo ostavili na željezničkoj pruzi da ga pregazi vlak. U Britaniji čak i djeca mogu u zatvor, pa su dječaci ubojice proveli iza rešetaka osam godina. U međuvremenu su stasali u mladiće, a ovih su dana, s novim identitetom, pušteni iz zatvora. Rečeno im je da radi vlastite sigurnosti nikad nikome ne smiju priznati tko su oni zapravo - čak ni svojim suprugama, ako ih jednom budu imali. </p>
<p>Da bi ih zaštitio od moguće odmazde, sud je također zabranio da se u novinama objavljuju fotografije i adrese Robeta Thompsona i Johna Venablesa. No na Otoku se stvorila atmosfera linča, koju raspiruju pojedini tabloidi.</p>
<p>Majka malog Jamesa, Denise Fergus dala je intervju u kome je rekla - praktički izrazila nadu - da će i ubojice njezinog sina uskoro biti mrtvi. Otac ubijenog djeteta, Ralph Bulger, apelirao je međutim na ljude da se suzdrže od uzimanja pravde u svoje ruke. No Britanijom istovremeno kola i peticija da se mladiće vrati u zatvor, a na Internetu su osvanule neke pojedinosti o njima - tako da bi se oni doista mogli naći na meti osvete. </p>
<p>Za fotografiju 50.000 funti</p>
<p>Zabrana objavljivanja slika i podataka o Robertu Thomsonu i Jonu Venablesu odnosi se, međutim, samo na Englesku i Wales - pod nju ne potpadaju novine u Škotskoj, niti u ostatku Europe. Jedan španjolski list spreman platiti 50.000 funti (oko 600.000 kuna) za fotografiju mladih ubojica. </p>
<p>Britanski javni tužilac uputio je u ponedjeljak navečer pismo Manchester Evening Newsu, u kome pita taj list zašto je prekršio sudsku naredbu da se mora štititi identitet mladih ubojica. Kada primi odgovor, tužilac će odlučiti hoće li protiv tih novina pokrenuti krivični postupak. Ministar unutarnjih poslova David Blunkett našao je pak za shodno da podsjeti: »Ne nalazimo se na Srednjem zapadu na sredini 19. stoljeća, nego smo u Britaniji u 21. stoljeću. Rješavat ćemo stvari djelotvorno i na civilizirani način.« </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Financijska policija pokucala na Berlusconijeva vrata</p>
<p>RIM, 26. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U ponedjeljak je milanski sud oslobodio novog predsjednika vlade, Silvia Berlusconija zbog optužbi davanja mita sucu Vittoriu Metti zbog »zastarjelosti slučaja«. Milanski suci Riccardi, Budano i Maiello tvrde da nije u »pitanju je li Berlusconi zaslužio kaznu«, ali se radi o zastarjelosti, jer je prošlo više od 10 godina od počinjenog djela. Međutim četiri osobe, od kojih su tri odvjetnici i jedan bivši sudac krivično će odgovarati za korupciju - za »kupovinu« odluke rimskog suda iz 1991. godine kojom je Silvio Berlusconi dobio kontrolu nad najvećom izdavačkom kućom Italije, Mondadori.</p>
<p>Sudnice kao tržnice</p>
<p>Cijeli sukob je počeo oko kontrolnog paketa izdavačke te kuće i grupe »Espresso-La Repubblica« (jedan je tjednik, a drugi dnevni list). Borba za prevlast izbila je između Carla De Benedettija i Silvia Berlusconija. Arbitražnom odlukom, Carlo De Benedetti, 21. lipnja 1990. dobija kontrolu nad 50,3 posto kapitala izdavačke kuće Mondadori, a poraženi Silvio Berlusconi predaje cijeli slučaj na rimski sud. U to vrijeme rimski sudovi su bili kao tržnice na otvorenom. Svaka odluka je imala svoju cijenu koju su uspostavili suci od kojih je većina poslije završila s druge strane rešetaka.</p>
<p> Tako nije ni čudno da je za nepunih pet mjeseci, sudac Vittorio Metta pobio arbitražnu odluku i presudio u korist Berlusconija koji dobija kontrolni paket nad Mondadorijem. Carlu De Benedettiju ostaje list »La Republicca«. Cijena te sudske odluke iznosila je 400 milijuna lira (400 tisuća DEM) što je sudac Metta iskoristio za kupovinu luksuzne vile svojoj kćerki. Misteriozna svota novca došla je s jednog inozemnog računa Silvia Berlusconija, a njegov odvjetnik Cesare Previti je osobno predao Metti.</p>
<p>Sumnja u pronevjeru</p>
<p> Sada su svi na optužničkoj klupi, osim »kupca« Silvia Berlusconija. O totalnom sudskom kaosu iz tog perioda jasno govori dekret talijanskog Parlamenta iz 1990. godine koji uvodi kao ozbiljno krivično djelo primanje mita u sudstvu i državnim službama. Međutim »zaboravlja« se jedan mali detalj - kazne i za one koji daju mito. Tek 1992. godine su se sjetili da uvedu krivično gonjenje i za one koji potplaćuju. Tako da dvije godine, od 1990.-1992. ostaju »crna rupa talijanskog sudstva«. Prema odluci milanskog »ne može se osuditi za krivično djelo davanja mita ona osoba koja je to isto počinila prije 1992. godine«. Tako je novi talijanski premijer imao sreću i oslobođen je teških optužbi. </p>
<p>Međutim, nije iste sreće bila njegova tv kuća Mediaset, gdje je financijska policija izvršila pretres u ponedjeljak popodne pod optužbom da je 1995. godine napravljena pronevjera u iznosu od 171 milijun USD. Za tu svotu su navodno »napuhani« troškovi kupovine kompleta američkih filmova, od dvije strane tvrtke. Obje tvrtke su u vlasništvu Berlusconija. Metoda je vrlo jednostavna. Umjesto da direktno kupe američke filmove, Mediaset je to obavio preko lažnih posrednika, off-shore tvrtki (Universal One i Century One) i prijavio 171 milijun dolara kao troškove kupovine. Naime, vlasnik Mediaseta i off shore tvrtki je isti, Fininvest, koji operira sa 64 firmi po cijelom svijetu, a čiji vlasnik je poznati milijarder Silvio Berlusconi. Rukovodioci Fininvesta i Mediaseta vješto su iskoristili zakon iz 1994. godine kojim su investicije u posao - neoporezovane. </p>
<p>Na listi osumnjičnih su Carlo Bernasconi jedan od najznačajnijih direktora Fininvesta, Candia Camaggi bivši rukovodilac tvrtke u Švicarskoj i Girgio Vanoni, bivši direktor inozemnih poslova Fininvesta. Za davanje lažnih troškova osumnjičen je i predsjednik vlade, Silvio Berlusconija. Javni tužilac je u nedoumici što učiniti. Naime, u prvih sto dana nova vlada je najavila mjere među kojima će biti i ona da se optužbe za lažne troškove više se neće tretirati kao krivično djelo.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Washington Post« optužuje generale HVO za krađu</p>
<p>Tvrdnje američkog lista o »nezakonitim radnjama« dužnosnici HDZ-a BiH tumače nastojanjem da se opravda brutalna akcija međunarodne zajednice prema Hercegovačkoj banci</p>
<p>SARAJEVO, 26. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tekst o navodno otkrivenim kriminalnim radnjama u Hercegovačkoj banci što ga je objavio ugledni The Washington Post izazvao je pravu buru među vodećim političarima u Hercegovini. </p>
<p>Washingtonski list piše kako je već i površni pregled dokumentacije Banke pokazao da je 12 visokih HDZ-ovih dužnosnika dobilo besplatne automobile, povoljne kredite i gotovinu u ukupnom iznosu koji premašuje 200.000 američkih dolara. Dalje se navodi kako rukom pisana knjiga potvrđuje da su milijuni dolara iz javnih fondova prebačeni bez obrazloženja u banke u Engleskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i Sjedinjenim Državama. Za te je malverzacije The Washington Post optužio skupinu »mladih generala« HVO, očito aludirajući na generale Stanka Soptu, Zlatan Mijo Jelića, Zoran Šiljega, Ivan Medića i druge, te naveo kako je tobožnja borba HDZ-a protiv ugrožavanja hrvatskih interesa u Federaciji i BiH zapravo krinka kojom se štite unosni poslovi poput ilegalne trgovine naftom, cigaretama i ukradenim automobilima.</p>
<p>Nedokazani kriminal</p>
<p>Vjesnikov novinar doznaje da je većina prozvanih u spomenutom tekstu najavila oštre javne reakcije. U Hercegovačkoj banci već ranije su izrazili sumnje da bi dokazi o tobožnjim ilegalnim radnjama mogli biti podmetnuti kako bi se opravdala akcija od 6. travnja kada je uz pomoć transportera SFOR-a, a po nalogu Petritschevog ureda, izvršen upad u banku, čime je ova novčarska kuća praktično uništena, a hercegovačko gospodarstvo bačeno na koljena.</p>
<p>Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch rekao je da su otkrivene kriminalne aktivnosti veće od očekivanih, a neslužbeni izvori tvrde da bi se to moglo odnositi na slučajeve tzv. pranja novca, o čemu je kao ilegalnoj aktivnosti domaće zakonodavstvo prilično neodređeno i neprecizno kada je riječ o načinima njegova sprječavanja. No, nitko ozbiljan zapravo ne dvoji da je Hercegovačka banka uništena ne zbog kriminala, već prije svega da bi se spriječilo formiranje hrvatske autonomije. </p>
<p>Opravdanje za novu akciju</p>
<p>Kad je riječ o tekstu u Washington Postu, zanimljivim se čini jedan drugi aspekt. List tvrdi da su civilni prosvjedi koji su uslijedili nakon upada u Banku 6. travnja »najdrskiji oružani izazov zapadnim mirovnim snagama od kada je 18 američkih vojnika 1993. godine ubijeno u Somaliji«.</p>
<p>Visoki službenik HDZ-a BiH, s kojim je Vjesnik kontaktirao u utorak, tvrdi da su ovi netočni navodi očita medijska priprema kako bi se u eventualnom ponavljanju civilnih prosvjeda (a takva mogućnost nije isključena vezano za nametanje uprava u javnim poduzećima u Hercegovini od središnjih vlasti u Sarajevu, op.A.Z.) Stabilizacijske snage upotrijebile na drugačiji način, odnosno da ne bi mirno promatrale civilna okupljanja, već eventualno ušle u otvorene sukobe s ciljem razbijanja demonstracija. »Oni unaprijed stvaraju alibi za eventualne žrtve među civilnim stanovništvom, tvrdi taj dužnosnik HDZ-a.</p>
<p>U svakom slučaju, napetosti između međunarodnih predstavnika i Hrvata u Hercegovini mogle bi porasti nakon najnovijih događaja. Potencijalni detonatori krize mogli bi biti uhićenja nekih od vodećih hrvatskih političara u BiH iz reda HDZ-a, ali i mogući nasilni koraci kada je riječ o upravi u tvrtkama poput »Aluminija«, Elektroprivrede HZ HB ili Hrvatskih pošta i telekomunikacija u Mostaru.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dramatično iščekivanje ishoda Sharonove i Powellove misije</p>
<p>Sharon u Washingtonu, Powell u Kairu, Assad u Parizu ... svi oni traže načine da krhko primirje na Srednjem istoku pretvore u trajniji mir</p>
<p>ANKARA, 26. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nema nikakve dvojbe da se SAD sa Georgeom Bushom na čelu sve se više angažiraju u traženju izlaza iz zamršenog spleta izraelsko-palestinskog nasilja. Potvrđuje to i posjet izraelskog premijera Ariela Sharona Washingtonu, posebice razgovori koje je vodio s Bushom i američkim državnim tajnikom Colinom Powellom. </p>
<p>Na temelju dobro provjerene narodne mudrosti da se »željezo kuje dok je vruće«, Powell, nekada glavni vojni zapovjednik u Zaljevskom ratu 1991., posjetit će u srijedu Kairo. On će s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom, kako se očekuje, utvrditi zajedničku strategiju glede pritiska na Izraelce i Palestince u cilju započinjanja novog mirovnog procesa. Riječ je, prije svega, o poštovanju Sporazuma o prekidu vatre koje su dvije strane 13. lipnja potpisale u nazočnosti šefa američke obavještajne službe Georga Teneta. Powell, zatim, u petak putuje u jordansku prijestolnicu Amman koja je također ključni čimbenik srednjoistočnog rata i mira. Nakon toga posjetit će Pariz gdje će se sastati sa saudijskim krunskim princem Abdullahom.</p>
<p>U međuvremenu, dvije strane nastavljaju s naizmjeničnim optužbama za povrede »Tenetovog sporazuma«. »Crna bilanca« nasilja, od njegova potpisivanja, je osam ubijenih Palestinaca i šest Izraelaca, te deseci lakše ili teže ozlijeđenih. Inače, taj dokument predstavlja ključni preduvjet za provedbu sedam mirovnih preporuka međunarodnog Istražnog povjerenstva za Srednji istok. Na čelu povjerenstva je bivši američki senator George Mitchell. Svoju posredničku umješnost on je potvrdio 1998. kada je »isposlovao« prekid vatre između katolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj. Stoga nije iznenađenje da je Bushova administracija u potpunosti stala iza preporuka »Mitchellova povjerenstva«.</p>
<p>No, sada je veliko pitanje hoće li Bush, za razliku od bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, ostati na gašenju srednjoistočnog požara ili će se uhvatiti u koštac sa stvarnim uzrocima koji dovode do palestinske Intifade. Takvi poticaji sve više dolaze iz zemalja članica Europske unije. U tom sklopu treba promatrati i izraženu potporu Europske unije izraelskim ljevičarskim mirovnim pokretima, posebice skupini »Mir sada«. Opća je ocjena da se samo učinkovitim pritiskom šire međunarodne zajednice, posebice na Sharona, mogu utišati sve glasniji srednjoistočni ratni bubnjevi. Na stranu Arapa u Parizu je stao i francuski predsjednik Jacques Chirac. On je, u nazočnosti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, izjavio kako Damask ima legitimno pravo na okupiranu Golansku visoravan. Njegov sirijski kolega upozorio je na svu pogubnost transformiranja međunarodne formule »zemlja za mir« u »mir nametnut nasiljem« koju, kako je rekao, provodi Sharonova ratoborna vlada. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Uskoro proširenje Miloševićeve optužnice </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Optužnica protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koju je 24. svibnja 1999. godine podiglo Haaško tužiteljstvo zbog zločina na Kosovu, bit će ovih dana proširena, potvrđeno je beogradskom dnevniku Danas u sjedištu suda.</p>
<p>Istražitelji Tribunala već su priveli kraju iskopavanje masovne grobnice ubijenih kosovskih Albanaca u Batajnici, ali u tužiteljstvo još uvijek nije stigao amandman na postojeću optužnicu, tvrdi list. »Slijedećih se dana očekuje proširenje postojeće optužnice, ali detalji su još uvijek poznati vrlo malom krugu ljudi. Nisam siguran da se uopće radi o novo otkrivenim masovnim grobnicama«, izjavio je za list jedan visoki neimenovani dužnosnik Suda podsjećajući na raniju najavu tužiteljstva da se tijekom ove godine očekuje podizanje optužnice protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika i zbog zločina počinjenih u Hrvatskoj i BiH. </p>
<p>Slobodan Milošević i još četvorica njegovih najbližih suradnika optuženi su za genocid, kršenje zakona i običaja rata i teško kršenje Ženevske konvencije. U očekivanju da Milošević uskoro iz zatvora krene u Haag, u jugoslavenski glavni grad je u posljednjih nekoliko dana stiglo mnoštvo novinara. Prema podacima nadležne službe, trenutno je u SRJ akreditirano 411 stalnih dopisnika, od čega se 327 nalazi stalno u Beogradu, 28 agencija i oko 50 radio i televizijskih ekipa. </p>
<p>V.F.P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="34">
<p>Vladu nije biralo četvero novinara, nego narod ove zemlje</p>
<p>Nemilosrdna novinarska hajka obrušila se ovih dana na Vladu. Iz dana u dan čitatelji se doslovno bombardiraju tekstovima i komentarima o nedolasku predstavnika Vlade u emisiju Forum, kao da je upravo to najveći problem u Hrvatskoj prošlog tjedna.</p>
<p> Iz svih su dnevnih novina izvirivale optužbe na račun vlasti, koja se kao boji novinara u jednoj televizijskoj emisiji i njihovih škakljivih pitanja.</p>
<p>Ne pada mi na pamet biti bilo kakav Vladin advokat, ima ona za to plaćeno osoblje, no smatram da su novinari pretjerali u ocjenama. Nigdje nisam vidjela neko suvislo objašnjenje voditelja emisije, urednika programa ili bilo kojega službenog predstavnika HRT-a, čija je neprofesionalnost i osjećaj »mi smo svemoćni« očito prouzročilo cijelu zbrku oko (ne)dolaska Vladina tima pred gledatelje. Trebalo je doći i trebalo je odgovarati na pitanja gledatelja, a ne tek četvero novinara, jer Vladu nije biralo četvero novinara, nego narod ove zemlje.</p>
<p> Vlada je pristala doći, to se dalo vidjeti iz onoga što je objavljeno u novinama protekloga tjedna, i odgovarati na pitanja gledatelja, no onda su najednom u prvi plan isplivali »veliki« novinari, među kojima i Srećko Jurdana i Heni Erceg, koji su kao velika, nezavisna, demokratska pera trebali »izrešetati« Vladu i natjerati je da se pred kamerama pokrije ušima i zatraži oprost.</p>
<p> O, gospodo novinari - drago mi je što vam Vlada nije došla. Jer vi, velika, demokratska, slobodoumna pera iz tjedna u tjedan, iz dana u dan prodajete novine na izmišljenim ili pak prenapuhanim aferama. Ova država treba odgovorne političare, ali i odgovorne novinare. Nikada nije kriva samo jedna strana, a tako je i u priči s Forumom. </p>
<p>IRENA GOLUBIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rasprodaja »obiteljskog srebra« u korist vlastite štete </p>
<p>Zabrana unosa robe za vlastite potrebe preko granice u vrijednosti većoj od 300 kuna čini svojevrsnu getoizaciju hrvatskog tržišta.</p>
<p> Vlada je dovođenjem stranih trgovačkih lanaca obećavala konkurenciju i niže cijene (kao u susjednim zemljama). Prodajom naših banaka (i ušteda građana) stranim bankama Vlada je obećavala više kapitala i niže kamate. Prodajom HT-a strancima očekivala su se nova ulaganja, bolje komunikacije i sprječavanje monopola u cijenama usluga itd., itd. Ništa se od očekivanoga nije ostvarilo, a naročito slobodno tržište prema susjednim zemljama. Npr. s Mađarskom zaključen je sporazum o bescarinskom uvozu njihovih proizvoda, što je trebalo smanjiti cijene njihovih roba u Hrvatskoj, no to se nije dogodilo. Mađarska guska u Zagrebu (Billa) dvostruko je skuplja nego u Austriji, a mesni i mliječni proizvodi (sirevi) i trostruko su skuplji. Domaće su banke (kao i tajkuni) štednju građana deponirale u inozemstvu, a država je sve to skupa prodala stranim bankama. One sada našim novcem, na našem tržištu, ostvaruju velike profite. Partner HT-a zainteresiran je samo za brojčanike koji otkucavaju impulse, a sve ostalo on bi dao na male i upitne plaće izvan sustava. Umjesto razvoja, dokapitalizacije i razbijanja monopola dobivamo lošu uslugu uz visoke cijene. MMF-u jedino smetaju »visoke« plaće i mirovine naših građana koji i tako jedva preživljavaju. Naši građani trebaju biti jeftina radna snaga i posluga dovedena do ništavila.</p>
<p>Tragedija je u tome što Vlada nije sposobna riješiti loše nasljeđe prethodne vlasti, već i dalje pridonosi internacionalizaciji pljačke naroda i države.</p>
<p> Udruga za zaštitu potrošača (HUZP) ne primjećuje tu »getoizaciju« hrvatskog tržišta i tržišnih monopola koji pljačkaju građane. Njima ne pada na pamet da organiziraju konvoje kupaca u Mađarsku, Austriju, Sloveniju itd. koji bi razbili blokadu hrvatskog tržišta, monopolne trgovinske lance roba i kapitala.</p>
<p>Sve će biti tako, gospodine predsjedniče, dok građani budu glasali za partije a ne za ljude, one će se međusobno smjenjivati na vlasti i u oporbi, dok će narod skapavati. Zadarski slučaj ulijeva optimizam jer su građani, u osobi Stanislava Antića, prepoznali onoga tko zna i hoće rješavati probleme građana. </p>
<p>IVAN PAJ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kako spriječiti globalno zatopljenje</p>
<p>U »Latinici« od 21. lipnja govorilo se o globalnom zatopljenju koje, u ne tako dalekoj budućnosti, može jako zagorčiti život stanovnicima Zemlje: otapanje polarnoga leda i posljedično povišenje razine mora (tako da će se po splitskoj rivi voziti čamcima), klimatske promjene i njihove drastične posljedice (oluje, tajfuni, poplave, suše, itd.). Bilo je mnogo zanimljivih priloga i diskusija.</p>
<p>Ipak mislim da je bilo premalo razgovora o tome kako se protiv toga zatopljenja boriti, pa bih želio o tome ovdje iznijeti nekoliko misli, iako nisam stručnjak za ta pitanja. Glavni je krivac za globalno zatopljenje tzv. efekt staklenika, odnosno ugljični dioksid, koji je rezultat izgaranja fosilnih goriva (ugljen, nafta, metan i drugi plinovi) u našim tvornicama i automobilima. Već odavno razni znanstvenici i tehničari rade na tome, ne da smanje naše potrebe za energijom (jer je to nespojivo s razvojem i napretkom naše civilizacije), nego da smanje preveliko izgaranje fosilnih goriva i posljedično gomilanje ugljičnog dioksida u atmosferi. To je moguće postići upotrebom alternativnih izvora energije.</p>
<p> Što se tiče alternativnih izvora energije, ima ih nekoliko, i u budućnosti će se svi oni upotrebljavati, kao primjerice energija vjetra, plime i oseke i energija sunca (Vjesnik od 23. lipnja: »NASA testira zrakoplov na sunčani pogon«). Moguća je i postepena zamjena fosilnih goriva vodikom (hidrogenom). Budućnost pripada direktnom pretvaranju kemijske energije koja nastaje u reakciji vodik plus kisik u električnu energiju, u tzv. gorivnim člancima (ćelijama, fuel cells). Tu je energetsko iskorištenje skoro 100 posto, što će biti naročito prikladno za pogon automobila. U istraživačkom centru Daimler Chrysler kod Stuttgarta već su napravili automobil na spomenutom principu i sad ga ispituju. Auto postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 145 km na sat i prijeđe 450 km prije novog punjenja vodikom. Računa se da će se takva vozila početi proizvoditi za prodaju oko 2004. godine. Izgleda da je to naša energetska budućnost. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Udžbenici su lošiji danas nego prije 20 godina</p>
<p>S velikim sam zanimanjem pročitao kratak i lucidan prikaz u kojem se kritički analizira stanje u našem školstvu: nasilje, prezahtjevni programi, alkoholizam, narkomanija, nedostatak pedagoga, neodgovornost nadležnih (Volarević J.: Za posljedice loše vođene politike školstva ne odgovara nitko, Vjesnik 19. lipnja).</p>
<p> Smatram se obveznim nadopuniti iznesene činjenice aktualnim podacima, koji argumentiraju kritički stav prema sadašnjem nastavku uništavanja našeg školstva.</p>
<p> U osnovnim je školama nadležna vlast odobrila za svaki predmet tiskanje desetak paralelnih udžbenika, od kojih po jedan za svoj predmet i školsku godinu bira nastavnik, o čemu izvještava đake. </p>
<p>Na taj je način svoju zakonsku i radnu obvezu izbora najboljeg udžbenika Ministarstvo prosvjete delegiralo prema tisućama nastavnika, koji ni uz najbolju namjeru ne mogu donijeti iz svoje pozicije sukladnu odnosno optimalnu odluku.</p>
<p> Kao stručnjak za matematiku pregledao sam ponuđene udžbenike i ustanovio da nijedan nije na razini kakvu su imali istovjetni udžbenici prije 20-ak godina.</p>
<p> Koliko god predbacivali Šuvaru da je tada uništavao naše školstvo, toliko moramo priznati da su njegove mjere bile neopasna igrarija prema sadašnjim zahvatima njegovih ministarskih nasljednika. </p>
<p>Očigledno je naime da će multipliciranjem udžbeničkih mogućnosti doći ne samo do potpune kaotizacije nastave u osnovnim školama i proizvodnje defektno izobraženih naraštaja nego i do ekonomskog iscrpljivanja roditelja, koji skupo plaćaju spregu ministarstva i mnogobrojnih udžbeničkih nakladnika. Spomenuto ekonomsko iscrpljivanje, već na druge načine dobrano osiromašenog naroda, pojačava se smanjenjem mogućnosti upotrebe udžbenika prethodnih generacija. </p>
<p>Dipl. prof. IVAN ŠERIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Propale optužbe protiv bivšeg dogradonačelnika Splita</p>
<p>SPLIT, 26. lipnja</p>
<p> - Budući da provođenjem istražnih radnji nisu prikupljeni dokazi koji bi upućivali na postojanje osnovane sumnje u kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, splitsko je Općinsko državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu protiv donedavnoga splitskog dogradonačelnika, predsjednika splitskoga HSLS-a, Miroslava Buličića. Prijava je, naime »pala« nakon što su svjedoci policiji i istražnom sucu dali potpuno različite izjave. </p>
<p>Prema kaznenoj prijavi Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Općinsko je državno odvjetništvo u Splitu prije nešto više od mjesec dana podnijelo istražni zahtjev i protiv Buličića, nakon što je isti zahtjev još u siječnju ove godine podnesen protiv diplomiranog arhitekta Srđana Šegvića (49), vlasnika i direktora tvrtke Arching d.o.o. Split zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti te zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p> Kako je Vjesnik već pisao, Odjel za suzbijanje organiziranog kriminaliteta prijavio je 7. prosinca prošle godine Općinskom državnom odvjetništvu Miroslava Buličića i Srđana Šegvića za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti. Prema prijavi, Šegvić je za sebe protuzakonito prisvojio 160.858 kuna, koje nije proveo kroz poslovne knjige poduzeća, a za svoju tvrtku 266.693 kune. Zamjenika gradonačelnika, pak, teretilo se da je, kao nadležan za resor urbanizma, protivno utvrđenoj proceduri, omogućio Šegviću počinjenje kaznenog djela. Osnovano se sumnja da je Šegvić 17. srpnja 1998. godine i 21. rujna 1999. sa splitskim Gradskim poglavarstvom zaključio ugovore o izradi detaljnih planova uređenja (DPU) priobalnog područja Trstenik-Radoševac i okolicu uvale Trstenik. S vlasnicima tih zemljišta zaključivao je potom ugovore za izradu urbanističkih i arhitektonskih projekata za predviđenu izgradnju turističkih apartmana i protupravno naplaćivao od njih novac koji je prisvajao. Šegvić se tereti da je vlasnicima i realizirao stavke potpisanog ugovora, no one prema postupku izrade DPU-a, kao i ishođenja građevinske dozvole nisu bile potrebne.</p>
<p> U činjeničnom opisu djela u prijavi se navodi da je Šegvić s vlasnicima zemljišta slao dopis u kojem je naveo kako je njegova tvrtka od Grada dobila ovlast za izradu DPU-a. Dvanaestorici je zainteresiranih potom ispostavljao ponude za izradu urbanističkih i arhitektonskih projekata vrijednih ukupno 474.900 kuna. U njima je naveo kako će izraditi elaborat s geodetskim radnjama, analizom terena … predstavljajući vlasnicima zemljišta kako su im idejni projekti potrebni za dobivanje lokacijskih i građevinskih dozvola.</p>
<p> Za područje Trstenik-Radoševac i trsteničku uvalu, prema generalnom urbanisstičkom planu GUP-u, obvezna je izrada SPU-a, ali ne postoji obveza izrade urbanističko idejnih arhitektonskih rješenja, već vlasnik zemljišta na temelju izvoda iz plana nakon što se usvoji DPU podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, kojem je potrebno priložiti samo glavni projekt.</p>
<p> Geodetske radnje potrebno je izvršiti u sklopu izrade DPU-a, a financira ih Grad. Odnosno u ovom slučaju poduzeće Arching, kojem je za izradu DPU-a za Trstenik-Radoševac platio Grad. Izradu DPU-a za trsteničku uvalu Grad Archingu nije platio ništa jer je Šegvić izradu poklonio Gradu. Apsolutno je nepotrebna i analiza terena.</p>
<p> Nakon što je Grad donio odluku o izradi DPU-a za trsteničku uvalu, Šegvić je ponudio izradu plana za jednu kunu. Upravni odjel za urbanizam, znajući za situaciju oko plana za područje Trstenik- Radoševac, odbio je njegovu ponudu, no ugovor je 21. rujna 1999., navodi se u policijskoj prijavi, potpisan, sumnjalo se, na Buličićevu sugestiju. Temeljem njega Šegvić se tereti da je, kao i ranije vlasnicima zemljišta, slao ponude te je zaključio 11 ugovora sa 10 vlasnika za ukupno 526.000 kuna. U ovom slučaju nije poštovao stavke ugovora, odnosno vlasnicima zemljušta nije ni ispostavio elaborate.</p>
<p> Istražni je sudac u ovom predmetu ispitao tridesetak svjedoka, među kojima je bio i splitski gradonačelnik Ivica Škarić, a tužiteljstvo je zatražilo financijsko i urbanističko vještačenje. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Pljačkaš je dolazio u žutom fići«, ustvrdila je jedna svjedokinja</p>
<p>Na jučerašnjoj raspravi iskaze je dalo četvoro svjedoka, od kojih su neki govorili sasvim nepovezano</p>
<p>ŠIBENIK, 26. lipnja</p>
<p> - Pred velikim je vijećem Županijskoga suda u Šibeniku, kojim predsjeda sudac Dalibor Dukić, nastavljeno suđene optuženoj šestorici: Nikoli Rašiću, Ivanu Jakovljeviću, Peri Perkoviću, Ivici Petriću, Zlatku Ladoviću i Nedjeljku Mijiću koji se terete da su iz koristoljublja ubili 16 civila u selima Varivode i Gošići nakon Oluje. Saslušano je četvero svjedoka: Boja Milošević, Dušan Matijević, Bogdan Brkić i Veselko Borak. </p>
<p> U vrijeme neposredno nakon Oluje svjedokinja Boja Milošević živjela je u bratovoj kući u Varivodama. Kobnoga dana kada je u tom selu ubijeno devet civila, mahom staraca, ona se družila s postarijom susjedom kojoj je pomagala oko živine. Ispričala je kako je tog dana vidjela u selu žutog fiću bez registracija i u njemu jednu osobu koja je dolazila u pljačku. Vidjela je kako preko ceste dvadesetak vojnika vodi susjedu Milku Berić, nakon čega se ona sakrila u jedno sklonište, u kojem je ostala sve do pola noći, a da su njeni susjedi ubijeni saznala je sutradan. Čula je, kaže, pucnjavu, koja je trajala dvadesetak minuta, i to rafalnu.</p>
<p> Pokušavajući od ove živahne i razgovorljive starice dobiti preciznije odgovore nailazilo se na »zid« jer je starica odgovarala samo na pitanja na koja je htjela odgovarati. Neki su njeni odgovori izazivali salve smijeha u sudnici, koja ne pamti sličnog svjedoka. Na upite zastupnika optužbe Željka Žganjera odgovarala je: Možda si i ti bija među onim vojnicima kad me sad pitaš znan li ko su oni bili. - Što su vojnici imali na glavi, pitao je dalje Žganjer, a svjedokinja mu je odgovorila da su imali »šajkače«. - Gdje ste se to sakrili kad ste vidjeli da vojska vodi Milku, bilo je sljedeće pitanje.</p>
<p> »E, to je vojna tajna«, odgovarala je Boja, koja je u nastavku ustvrdila da je »sud gadna stvar«, a »kući se vratila kad je nju bilo volja«...</p>
<p> Dušan Matijević je 29. rujna 1995. iz Šibenika otišao u Varivode u ranim jutarnjim satima kako bi starca Mirka Pokrajca odveo u Knin gdje su namjeravali tražiti dokumente. Došavši pred starčevu kuću zamijetio je da su dvorišna vrata otvorena i odmah mu je nešto bilo sumnjivo. Mrtvo tijelo starca Pokrajca vidio je u dvorištu blizu vrata, nakon čega je otišao u obližnje Kistanje i policiji ispričao što je vidio.</p>
<p> Veselko Borak, koji inače živi u Splitu, otišao je kobnoga dana u Gošiće gdje je zatekao uplašene ljude. Svjedočio je kako su dvojica »Šibenčana« došla s renaultom 4 i tražili janjce. </p>
<p>- Bili su naoružani, pa smo ih ja i poznanik Živko odveli do zaseoka Letunica po janjce. Jedan je od njih spomenuo da je Letuničin zet - svjedočio je Veselko opisujući jednoga od dvojice kao kratko ošišanog , a drugoga kao nižeg muškarca. Obojica su bili mlađe osobe. U to vrijeme cestom su naišla dva vozila, jedan »pinzgauer« i jedan »fiat« i u njima je primijetio pet osoba. Bili su vojnici, a kakve su oznake na sebi imali, nije primijetio.- Ova dvojica su ih kratko pozdravila rukom i meni rekli da su to njihovi diverzanti. Kasnije se iz pravca Boraka čula pucnjava, i to pojedinačni pucnji, a pucnjava je trajala oko pet minuta, izjavio je svjedok.</p>
<p> Starac Bogdan Brkić iz sela Zrmanje svjedočio je da su oko 12. kolovoza 1995. godine u njegovu kuću upala četvorica uniformiranih momaka najprije tražeći oružje i pretražujući kuću, a kada oružja nisu pronašli, pitali su za tele. - Ja sam im tele obećao dati, a oni su rekli da će se vratiti za dva sata. Tog se dana više nisu vraćali, a ja sam im ostavio poruku gdje će pronaći tele i otišao za ovcama. Kući sam se vratio tek nakon tri dana. Nakon povratka tele nisam zatekao u štali, a tko ga je odveo, ne znam iako mi je osamdesetogodišnja susjeda rekla da su ga odveli ti vojnici koji su ga i tražili. Na sučevo pitanje prepoznaje li među šestoricom okrivljenika nekoga, on se okrenuo i prepoznao optužene Peru Perkovića i Zlatka Ladovića. Inače, Bogdan Brkić pozvan je na raspravu kao svjedok obrane. Na kraju je, odgovarajući na upit okrivljenog Perkovića, odgovorio da ga toga dana nitko od vojnika nije maltretirao.</p>
<p> Suđenje će se nastaviti 11. srpnja, a rekonstrukcija događaja u Varivodama i Gošićima obavit će se tijekom jeseni. U međuvremenu će se pokušati saznati identitet dviju osoba koje su pljačkale stoku u Letunicama. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Miketić je bio sponzor Papina dolaska u Mariju Bistricu«</p>
<p>Izjavio je to u utorak svjedok koji tvrdi da je optuženi bio pokrovitelj mnogih značajnih manifestacija u Zagorju</p>
<p>DONJA STUBICA, 26. lipnja</p>
<p> – »Željko Miketić bio je velik sponzor sajmova vina i piva, dana kajkavske riječi Zlatar, a bio je i generalni sponzor dolaska svetog oca u Mariju Bistricu. S njim sam više godina surađivao, radio sam mu i marketing« – rekao je ugostitelj iz Marije Bistrice Mladen Muhek u utorak na nastavku glavne rasprave u kojoj se sudi Željku Miketiću za pokušaj prijevare. On je god. 1995. posudio od Miketića 25.000 DEM, za koje smatra da mu ih je vratio svojim radom zajedno s kamatama do 1997. godine, a 1998. za Miketića je radio marketing na projektu pjesme »Dobro došao, Sveti oče«, o čemu je snimljen i spot. Dug prema Željku Miketiću od 100.000 DEM ne priznaje, već tvrdi da mu je Miketić ostao dužan 40.000 kuna za marketing prilikom Papina dolaska. </p>
<p>On je potpisao dvije potvrde o dugovanju od 82.000 DEM 1997. godine, a tri mjeseca kasnije i drugu na 100.000 DEM. No taj novac nije primio, već je to učinio na nagovor Željka Miketića, koji mu je rekao: »Samo ti potpiši, sve će biti OK«. Iako je optuženi Miketić digao i tužbu protiv njega pri Općinskom sudu u Donjoj Stubici i dobio prvostupanjsku presudu, Mladen Muhek ne priznaje dugovanje jer se žalio Županijskom sudu. Željko Miketić ima potvrde s njegovim potpisom, ali Mladen Muhek nema nikakvih ugovora prema kojima je radio za Miketićevo poduzeće.</p>
<p> Danijel Kos, autolimar iz Zlatar Bistrice, potvrdio je da je dužan 20.000 DEM, ali ih nije mogao na vrijeme vratiti jer je u njegovu kuću izvršena provala u kojoj je oštećen za 70.000 DEM. »Znam ga 20 godina i uvijek mi je pomagao kad je trebalo. Novac mi je posudio kao prijatelju i bez kamata. Da sam imao 200.000 DEM, odmah bih mu dao jer je on stvarno veliki čovjek koji je pomogao i drugima«– rekao je Danijel Kos i dodao da će mu dug vratiti do kraja godine s pripadajućom razumnom kamatom.</p>
<p> Vladimir Turk iz Zaboka priznao je da Željku Miketiću duguje 110.000 DEM. »Nije sporno da sam od Miketića 1997. godine posudio 70.000 DEM, a i supruga mu je bila od ranije dužna 40.000 DEM. Zbog toga smo napravili ugovor na 110.000 DEM, a kao garanciju smo dali i hipoteku na kuću« – rekao je Vladimir Turk te potvrdio da u ugovoru nisu bile upisane kamate, o kojima nisu ni razgovarali. I on je kao i Danijel Kos dao svoje nekretnine na prodaju, ali nema kupaca.</p>
<p> Na raspravu nije došao Nediljko Znaor koji se prema dostavljenoj dokumentaciji još nalazi na liječenju u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, pa će sud zatražiti mišljenje bolnice o tome kada će Nediljko Znaor biti u stanju pristupiti raspravi. </p>
<p>Sljedeća će se rasprava održati potkraj rujna i na njoj će se saslušati novi Miketićevi dužnici. U utorak su u sudnici ročištu prisustvovala i dva Miketićeva vjerovnika koji su se osobno željeli uvjeriti da Željko Miketić ima tako velika potraživanja i tako velik broj dužnika kako se govori u medijima.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ukrajinke pokvarile dobru vijest</p>
<p>ČAKOVEC, 26. lipnja</p>
<p> – Kako je novinare u utorak izvijestio Branko Sušec, službenik za analitiku u Uredu načelnika PU međimurske u Čakovcu, u minuli tjedan dana nije evidentiran nijedan slučaj ilegalnog prelaska državne granice. Dobru vijest o tome da nema stranih državljana koji bi se protuzakonito zadržavali na području Međimurja, odnosno bili nakanjeni ilegalno prijeći u susjednu Sloveniju »pokvarile« su četiri strane državljanke, koje su se ogriješile o odredbe Zakona o kretanju i boravku stranaca. </p>
<p>Riječ je o četiri državljanke Ukrajine koje su zatečene u Strahonincu kod Čakovca. Pronađene su u lokalu za koji se pretpostavlja da organizira zabave na kojima su trebale i one nastupati. Kako je rečeno u PU međimurskoj, slučaj Ukrajinki još se istražuje. </p>
<p>Već nekoliko tjedana uzastopce u međimurskoj PU izvješćuju o smanjenu pritisku stranih ilegalaca na 78 kilometara zelene granice između Hrvatske i Slovenije na području Međimurja. To je posljedica strožeg nadzora ulaska stranaca u BiH, koja je pod međunarodnim pritiskom postrožila vizni sustav, a i pojačala nadzor granice prema Hrvatskoj. Osim toga, strani ilegalci više nemaju na raspolaganju dovoljno potrebnih vodiča preko granice zato što je PU međimurska razbila lanac od 38 osoba koje su protuzakonito i uz novčanu naknadu prebacivale strance preko državne granice. Kako smo doznali u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu protiv te skupine, koja se bila udružila radi činjenja kaznenog djela, pa se i naziva zločinačkom organizacijom, optužnica bi se mogla podići početkom srpnja.</p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pretučen prodavač, opljačkan tobbaco shop</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – U ponedjeljak u 7.10 sati dvojica su nepoznatih muškaraca opljačkala tobbaco shop »Šokre« u Rudeškoj cesti, kojom je prilikom pretučen prodavač Marko K. (25).</p>
<p>U navedeno vrijeme, dok je Marko bio sam u prodavaonici, ušla su dvojica muškaraca i odmah nasrnula na prodavača. Napadači su ga ugurali u pomoćno skladište, udarcima nogu i ruku oborili ga na pod, nakon čega su ga nastavili tući po cijelom tijelu.</p>
<p>Kad se Marko onesvijestio, napadači su pobjegli. Ozlijeđenog su prodavača pronašli susjedi, koji su pozvali Hitnu pomoć. Marko je prevezen do KB Sestara milosrdnica, gdje su liječnici ustanovili da je zadobio potres mozga i nagnječenje lubanje. Šteta u prodavaonici još se utvrđuje, a za napadačima se intenzivno traga. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Devet osoba ozlijeđeno u sudaru autobusa i kamiona</p>
<p>OSIJEK, 26. lipnja</p>
<p> - Devet je osoba ozlijeđeno u sudaru kamiona i autobusa koji se dogodio u utorak oko 6,00 sati na križanju valpovačke obilaznice i sporedne županijske ceste Valpovo-Bizovac. Naime, do nezgode je došlo kada je Ivan Matasović (59) iz Osijeka upravljajući autobusom Sanos vlasništvo osječke prijevozne tvrtke "Panturist" na križanju sporedne ceste kojom se kretao skrenuo na obilaznicu oduzevši prednost kamionu marke "Tam" registracijskih oznaka NA 408-T kojim je upravljao Antun Lukačević (50) iz Donjeg Miholjca. S obzirom da se sve odigralo u nekoliko sekundi i na vrlo malom rastojanju, vozač kamiona nije uspio izbjeći autobus koji je naglo skrenuo pred njega. U ovom je sudaru ozlijeđeno osam putnika iz autobusa-Helena Šovagović, Mirjana Marić, Željko Silađi, Vlasta Balković, Jasenka Đuratić, Anica Mirković, Ivan Bužonja i Vitomir Veldin te vozač kamiona Antun Lukačević, dok je vozač autobusa ostao neozlijeđen. Svi ozlijeđeni prevezeni su u osječku Kliničku bolnicu gdje im je pružena pomoć i kako doznajemo nitko se ne nalazi u životnoj opasnosti. Očevid su na mjestu događaja obavili djelatnici postaje prometne policije PU osječko-baranjske te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku koji je zatražio da se izvrši provjera alkohola u krvi oba vozača kao i izvanredan tehnički pregled na kamionu i autobusu.</p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Štedionice čeka udruživanje ili gašenje </p>
<p>Do 1. siječnja 2002. godine kapital štedionica mora biti najmanje 20 milijuna kuna, a krajem 2005. godine najmanje 40 milijuna, koliko bi, po radnoj verziji nacrta novog zakona o bankama, iznosio cenzus za registriranje banke </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Predstavnici štedionica pobunili su se protiv prijedloga po kojem im se ostavlja pet godina da povećaju kapital do najmanje 40 milijuna kuna i tako ispune uvjete kako bi se registrirale kao banke. Takav je prijedlog bio povod sastanka koji je u utorak na inicijativu štedioničara organizirao Sektor za bankarstvo Hrvatske gospodarske komore. Rasprava na sastanku potvrdila je strah štedioničara da novi zakon zapravo najavljuje kraj štedionica. </p>
<p>Za štedionice je u radnoj verziji nacrta zakona o bankama predložena uistinu velika promjena: do kraja 2005. godine one moraju imati, dakle, najmanje 40 milijuna kuna temeljnog kapitala, a do tada štedionice koje su upisane u sudski registar na temelju ranijih zakona dužne su postupno povećavati kapital. Po propisanoj dinamici, do 1. siječnja 2002. godine njihov kapital mora biti najmanje 20 milijuna kuna, 31. prosinca 2002. godine ne smije biti manji od 25 milijuna, godinu nakon toga mora iznositi 30 milijuna, a zadnjeg dana 2004. najmanje 35 milijuna. </p>
<p>Sve je to u skladu s odredbom po kojoj bi najmanji iznos temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje banke ubuduće bio 40 milijuna kuna. Novi bi zakon trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2002., a do kraja ovog mjeseca banke i štedionice su pozvane dostaviti primjedbe i prijedloge. Na sastanku u HGK štedioničari su naglasili kako će tražiti da se u novi zakon vrati nekadašnji prijedlog o potrebnoj visini kapitala za štedionice od 7,2 milijuna kuna. Jedan je od prijedloga i da im se omogući da se registriraju kao štedno-kreditne zadruge. Uglavnom, svi su se složili da je postupak likvidacije u svakom slučaju najlošije rješenje. </p>
<p>»Iznenađen sam što je jedini uvjet koji se spominje u zakonu visina temeljnog kapitala. Ne spominje se djelatnost, efikasnost i tržišna pozicija«, kazao je Zdenko Vidaković iz štedionice Brod. </p>
<p>Neki od predstavnika štedionica obeshrabreni su toliko da smatraju da ne vrijedi nikome pisati niti se žaliti jer, kako kažu, »predlagatelj je dobio neki zadatak, zacrtao cilj i to je kraj«. </p>
<p>Mladen Petrinjak iz štedionice Zlatni vrutak naglasio je kako predložene izmjene potvrđuju da se inzistira na udruživanju ili na gašenju štedionica. </p>
<p>Predstavnici štedionica najavili su da će se obratiti Vladi, Hrvatskoj narodnoj banci u čijem Savjetu, kako kažu, imaju podršku Mate Babića, ali da će posebno inzistirati na kontaktima sa saborskim zastupnicima, odnosno Odborom za financije i proračun. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uz jaču promidžbu, Nizozemci bi se brzo i masovno vratili na Jadran </p>
<p>ROTTERDAM, 26. lipnja</p>
<p> - Prije Domovinskog rata Hrvatsku je godišnje posjećivalo 450 tisuća Nizozemaca, prošle ih je sezone bilo 100 tisuća, a ove bi, prema najavama, moglo doći 150 tisuća. Iako je 50-postotni godišnji skok u nekim normalnijim relacijama fantastičan rezultat, još ćemo pričekati masovni povratak Nizozemaca, prije svega zato što nismo konkurentni u izvansezonskim pansionskim cijenama (o izvanpansionskoj ponudi da i ne govorimo), a usto posljednjih desetak godina nizozemsko tržište »bombardirano« je povoljnim aranžmanima za odmor na Karibima, u Aziji i sl. </p>
<p>I.D. Riva Tours, najjači nizozemski turoperator za hrvatsko tržište, prošle je godine na Jadran doveo 5600 Nizozemaca, a za prvih pet i pol mjeseci ove godine već ima dvanaest tisuća bukiranih putnika. </p>
<p>»Plan nam je da ove godine našim posredstvom petnaestak tisuća Nizozemaca ljetuje u Hrvatskoj. Da imamo slobodnih kreveta ta bi se brojka mogla popeti i na 20 tisuća«, istaknuo je Stjepan Brkljačić, direktor I.D. Riva Toursa. </p>
<p>Problem su hrvatske cijene, pogotovo izvan glavne sezone, jer je tu konkurencija mnogo povoljnija. Jaki turoperatori, naime, najradije zakupljuju velike apartmanske i hotelske kapacitete u Grčkoj ili Turskoj. Glavninu zarade »izvrte« tijekom glavne sezone pa se predsezonski i postsezonski aranžmani nerijetko nude po niskim cijenama (prema katalozima smo, istina, konkurentni, ali kataloške cijene konkurentnih zemalja često putem specijalnih akcija padaju i za 400 guldena).</p>
<p>Iako mu često prigovaraju zbog neuobičajenog opreza u trošenju novca, prosječni Nizozemac posljednjih godina postaje sve bolji potrošač, sve češće kupuje izlete i sve radije putuje avionom, a svemanje automobilom ili autobusom. Dosad je njihov prijevoz najviše ovisio o kalkulaciji; ako je autobus najjeftiniji, onda su putovali autobusom bez obzira što su relativno bogati pa im 200 ili 300 guldena nadoplate za avionsku kartu nije problem. </p>
<p>U Hrvatskoj prosječno borave desetak dana, a najviše traže istarske destinacije gdje, osim avionom, mogu doći i autobusom, autom pa i vlakom. Od dalmatinskih destinacija, I.D. Riva Tours najbolje prodaje makarsku rivijeru. </p>
<p>Stjepan Brkljačić požalio nam se na rani stop buking hrvatskih hotelijera koji se, priznao je, donekle može anulirati upornošću i dobrim vezama. </p>
<p>Inače, godišnje čak šest milijuna Nizozemaca odmor provodi izvan zemlje gdje u prosjeku potroše 20 milijardi guldena (gulden je desetak posto slabiji od njemačke marke). Najradije se odmaraju u Španjolskoj i Francuskoj. Vole kampirati (u modi su naturistički kampovi), mnogo drže do ekologije (pogotovo čistog mora), ali ne vole kada ne dobiju ono što im je prodano. Drugim riječima, ne traže ništa više od onoga što su kupili.</p>
<p>Povratak na prijeratne brojke? »Mogao bi ići relativno brzo samo ako se poradi i na budžetskim planovima, odnosno jačoj reklami«, zaključio je direktor I.D. Riva Toursa.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Podravka počela izvoziti na jugoslavensko tržište</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja </p>
<p> - Prehrambena industrija Podravka ovoga je tjedna započela utovar prvih kamiona proizvodima namijenjenim Jugoslaviji, koje će koprivnička tvrtka prvi put tom tržištu ponuditi putem vlastitog poduzeća u Beogradu. Poslovanje na tom tržištu Podravka započinje odmah nakon ukidanja vrlo restriktivnih jugoslavenskih vanjskotrgovinskih propisa te nakon dobivanja svih zakonom predviđenih rješenja koja omogućavaju uvoz i prodaju prehrambenih proizvoda.</p>
<p>Povratak koprivničke tvrtke na jugoslavensko tržište, istaknuo je direktor Podravke d.o.o. u Beogradu Krunoslav Bešvir, podržala je i jugoslavenska Vlada. Naime, jugoslavenski ministar poljoprivrede napravio je iznimku u postojećim propisima te dopustio uvoz Podravkinih proizvoda. Podravka je u strategiji razvoja definirala jugoslavensko tržište kao svoje strateško tržište. Cilj joj je postati vodeći ponuđač prehrambenih proizvoda na jugoslavenskom tržištu, čemu u prilog ide i prepoznatljivost Podravkinih robnih marki u Jugoslaviji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>HGK: O razvitku prehrambene industrije</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - O Strategiji razvoja prehrambene industrije, sporazumu o slobodnoj trgovini s EU i pregovorima o slobodnoj trgovini s ostalim zemljama raspravljalo je u utorak Gospodarsko vijeće Komore Zagreb.</p>
<p>Stimulacija gospdarskog rasta, poticanje strateških investicija, daljnja integracija te izvozna orijentacija bitne su odrednice strategije razvitka prehrambene industrije, rekao je dr. Damir Karlović, prodekan zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Cilj je izvozne orijentacije poticanje konkurentne i kvalitetne proizvodnje koja će imati šansu na zapadnom tržištu, istaknuo je Karlović. Hrvatska mora nastojati stvarati autohtone proizvode i pri tome iskoristiti svoje komparativne prednosti - agrarne resurse i čist okoliš.</p>
<p>Cilj je liberalizacije trgovine putem ugovora o slobodnoj trgovini uklanjanje prepreka trgovini, istaknula je Ružica Gelo iz Ministarstva poljoprivrede. Ugovori o slobodnoj trgovini potpisani su s Makedonijom, Slovenijom, BiH i Mađarskom. Pregovori su zaključeni sa zemljama EU, EFTA, Češkom, Slovačkom i Poljskom. U tijeku su pregovori s Turskom, Bugarskom i Rumunjskom, a u pripremi s baltičkim zemljama, Izraelom, Albanijom i Jugoslavijom. </p>
<p>S. P.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Euroinspekt Naftainspekt dobio ISO 9002</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Norveška certifikatorska tvrtka Det Norske Veritas u utorak je dodijelila tvrtki Euroinspekt Naftainspekt Zagreb certifikat ISO 9002. Euroinspekt Naftainspekt specijalizirana je tvrtka za kontrolu kakvoće i količine nafte i naftnih derivata. Naftainspekta Trpimir Pavelić prilikom uručenja certifikata obvezao se na daljnju kvalitetu, postojanost i kreativnost, očuvanje integriteta i neovisnosti.</p>
<p>Uručenim certifikatom, koji je u ime norveške tvrtke predao Krešimir Paliska, Euroinspekt je postao 350. certificirana tvrtka u Hrvatskoj. </p>
<p>»Ovim certifikatom potvrđeno je neprekidno unapređivanje razine usluga, održavanje stalnih programa usavršavanja, kao i stalnog nadzora kvalitete«, naglasio je Pavelić.</p>
<p>Osim Ine s kojom Euroinspekt Naftainspekt ima zaključen petogodišnji ugovor, surađuju i s HEP-om, Naftom Lendava, Energopetrolom, Croduxom te drugim korisnicima. Ujedno ta je tvrtka prva organizirala i provodila kontrolu nad Jadranskim naftovodom.</p>
<p>Vlasnik Euroinspekt Naftainspekta Mladen Zlamalik najavio je zaključivanje ugovora o suradnji s najvećom svjetskom tvrtkom iz oblasti kontrole nafte Saybolt, koja je ujedno specijalizirana za inspekciju, nadzor, pružanje analitičkih usluga i praćenje rada. </p>
<p>D. Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ništa od prodaje: Deutsche Telekom ponudio premalo za kupnju HT-a </p>
<p>Kako Vjesnik ekskluzivno saznaje od pouzdanog izvora bliskog Vladi, to je ishod najnovijih ovotjednih pregovora o prodaji HT-a /Pregovori s Deutsche Telekomom nastavit će se</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Uprava Deutsche Telekoma ponudila je premalu cijenu za kupnju Hrvatskog telekoma na koju hrvatska Vlada nije mogla pristati. Kako Vjesnik ekskluzivno saznaje od pouzdanog izvora bliskog Vladi, to je ishod najnovijih ovotjednih pregovora o prodaji HT-a od koje, dakle, zasad neće biti ništa. No, Vjesnikov izvor otkriva da će se pregovori s Deutsche Telekomom ipak nastaviti. </p>
<p>Čini se da je Vlada izgubila svaku nadu da će prodajom HT-a popuniti neočekivano veliku rupu u državnom proračunu. Također saznajemo da su u ovom trenutku za spas državne blagajne jedino rješenje novi krediti jer je jasno da planiranih 8,5 milijuna kuna prihoda od privatizacije neće biti ni približno ostvareno. </p>
<p>O svemu tome Vlada bi, doznajemo, trebala izvijestiti javnost nakon sjednice u četvrtak. Premda se očekivalo da će prodaja HT-a biti jedna od tema Vladine sjednice održane u ponedjeljak, o tome nije bilo ni riječi. Po svemu sudeći, prodaja Hrvatskog telekoma od novinara se još uvijek skriva u najstrožoj tajnosti. U Vladinom uredu za odnose s javnošću rekli su nam da nemaju nikakvih novosti u vezi s tim, a bez ikakvog odgovora ostali smo i u ministarstvima financija i gospodarstva.</p>
<p> Prema posljednjim informacijama, Uprava Deutsche Telekoma trebala je u ponedjeljak dostaviti Vladi ponudu o kupnji 16 posto HT-ovih dionica za 3,65 milijardi kuna, odnosno 500 milijuna eura, iako se sve donedavno očekivalo da će tom podajom država zaraditi čak 600 milijuna eura, ili 4,4 milijarde kuna. No, kako se saznaje, ponuđena svota bila je osjetno manja jer su Nijemci, čini se, pokušali iskoristiti činjenicu da je hrvatskoj Vladi zbog praznog proračuna voda došla do grla i da će pristati na prodaju HT-a po svaku cijenu. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak u utorak poslijepodne nije mogao komentirati prodaju HT-ovih dionica, jer, kako je rekao, nema nikakvih novosti. </p>
<p>Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar, koja je uz Kuštraka, najupućenija u cijeli slučaj, u ponedeljak je demantirala vijest da je Uprava DT-a tog dana trebala dati svoju konačnu ponudu. Međutim, istini je mnogo bliži podatak da to uopće nije bila konačna, već prva službena ponuda Nijemaca zainteresiranih za Hrvatski telekom u kojem već imaju 35 posto dionica. Stoga se može pretpostaviti da će iz Njemačke uskoro stići nova ponuda. No, za punjenje proračunske rupe od najmanje 3,6 milijardi kuna to će biti prekasno. </p>
<p>Nema sumnje da je na Markovu trgu situacija uzavrela do usijanja. Intenzivno se traže alternativni načini za punjenje proračuna koji je ostao bez prihoda od privatizacije, a istodobno otežan je povećanim socijalnim izdacima ponajprije za mirovine i dječje doplatke. Ako se pod hitno, dakle do četvrtka, ne nađu novi izvori prihoda, iz novonastale situacije moći će se izvući zaključak da o proračunu ovisi sudbina Vlade. </p>
<p> Sve su, naime, glasnija šaputanja da HSLS neće podržati proračun sa smanjenim socijalnim izdacima. U tom slučaju u Saboru vjerojatno neće biti većine koja bi podržala rebalans proračuna, a time je i budućnost Vlade više nego neizvjesna. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Seferović osudio napade na Lučina</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - »Ispričavamo se zbog izjava nekih romskih čelnika koji su osudili policiju zbog nedjelotvornosti i zatražili ostavku ministra Šime Lučina«, rekao je u utorak predsjednik Vijeća romskih udruga Hrvatske Nusret Seferović komentirajući javne istupe nakon eksplozije u stanu romske obitelji Gušani u Puli.</p>
<p> Seferović je to izjavio nakon sastanka s ravnateljem policije Rankom Ostojićem. Osudio je izjave predsjednika Udruge Roma Istarske županije Huseina Velija, koji je za tragediju u Puli u kojoj je poginuo Ramadan Gušani, unaprijed optužio skinheadse.</p>
<p> Seferović se također ispričao i u ime predsjednika zagrebačke organizacije Stranke Roma Kasuma Cane koji je tražio Lučinovu ostavku.</p>
<p> »Cane je bio krivo obaviješten. Policiju napadaju upravo one romske udruge koje ne žele suradnju i time dolijevaju ulje na vatru«, rekao je Seferović. Istakao je da je policija u Puli dobro i na vrijeme obavila posao.</p>
<p>Ostojić je kazao da se policija u zadnje vrijeme našla na udaru »neviđene hajke«, ali je unatoč pritisku uspješno riješila slučaj, te uhitila osumnjičenog.</p>
<p> »Policija ne pravi razliku među građanima i ne getoizira manjine. Ako problemi i iskrsnu, oni se mogu riješiti razgovorom i dobrom suradnjom«, zaključio je ravnatelj policije. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kuštrak: Nema ni govora o odgodi decentralizacije</p>
<p>Decentralizacija će stajati 1,78 milijardi kuna, ali neće biti njezine odgode, bez obzira na brojne primjedbe prema kojima jedinice lokalne uprave i samouprave još nisu spremne preuzeti nove obveze, kazao je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak/ Odbori za zakonodavstvo i Ustav do izjašnjavanja o tome još moraju raspraviti o nizu amandmana/ Odbor za financije i državni proračun odbio prijedloge za odgodom </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Uoči nastavka 13. sjednice Hrvatskog sabora, u utorak je zasjedalo više saborskih odbora čiji su se članovi najviše bavili izmjenama Zakona o financiranju lokalne uprave i samouprave, koji bi trebao biti donijet do 1. srpnja. </p>
<p>Odbor za financije i državni proračun podržao je izmjene toga zakona, ali uz brojne primjedbe među kojima je i ona o netransparentnosti financiranja decentralizacije iz Fonda za izravnanje. </p>
<p>Prevelik teret </p>
<p>Đuro Njavro (DC) podržava postupnost decentralizacije, ali smatra da je upitan rok od 1. srpnja za njezinu primjenu. Tibor Santo (Klub nacionalnih manjina) smatra da lokalna samouprava nije sposobna ponijeti teret decentralizacije, pa je predložio amandman kojim bi se primjena zakona odgodila do početka iduće godine. Većinom glasova, međutim, njegov amandman nije prihvaćen. </p>
<p>Odbor nije podržao niti prijedlog Kluba HDZ-a o izmjeni Zakona o izvršenju državnog proračuna, kojim se također predlaže odgoda decentralizacije do sljedeće godine. Kako je pojasnila Marina Matulović Dropulić, to je nužno zato jer je za uspješnu decentralizaciju potrebno donijeti još niz posebnih zakona te do kraja konstituirati sva općinska vijeća i poglavarstva.</p>
<p>Decentralizacija se našla na dnevnom redu i zajedničke sjednice Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Članovi tih dvaju odbora, međutim, nisu glasovali, s obzirom na niz predloženih amandmana, o kojima će se izjasniti na novoj zajedničkoj sjednici u srijedu. Govoreći uvodno u ime Vlade, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak naglasio je da će decentralizacija ukupno stajati 1,78 milijardi kuna, ali da neće biti njezine odgode, bez obzira na brojne primjedbe po kojima jedinice lokalne uprave i samouprave još nisu spremne preuzeti nove obveze koje se tiču financiranja osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi i zdravstvenog osiguranja. </p>
<p>Prema Kuštrakovim riječima jedinice lokalne samouprave lani su raspolagale s ukupno 9,4 milijardi kuna, od čega je samo 12 posto prihoda bilo od lokalnih poreza. Prema novome, kazao je Kuštrak, županije će moći uvesti još nekoliko poreza što je detaljno obrazložio i popratio iznosima. Uz to, napomenuo je i novosti o povećanju udjela lokalne uprave i samopuprave u porezu na dohodak. </p>
<p>Novost je i da će jedinice lokalne samouprave oko 21 posto prihoda od toga poreza morati izdvajati u Fond za izravnanje, iz kojeg će se onda financirati siromašnije općine i gradovi. Zanimljivo je da će na novac iz toga fonda siromašnije općine moći računati tek nakon najavljenog rebalansa državnoga proračuna, bez obzira na to što će zakon o decentralizaciji stupiti na snagu već za koji dan. Hoće li se, međutim, od tada i primjenjivati, krajnje je upitno, što je bila i opaska predsjednika Odbora za ustav Mate Arlovića, s obzirom na brojne amandmane o kojima se Vlada još mora izjasniti.</p>
<p>Prijeti li nova nacionalizacija</p>
<p>Većina članova obaju odbora izjasnila se za decentralizaciju, uz primjedbu da je Hrvatska ionako visoko centralizirana država. Međutim, izrazili su skepsu u njezinu primjenu od 1. srpnja. Mladen Godek (HSLS) upitao je zašto je županijama oduzet porez na nekretnine, dok je Ljubici Lalić (HSS) sporna odredba po kojoj bi vlasnici neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i neiskorištenih poduzetničkih nekretnina bili oslobođeni plaćanja poreza ako svoje vlasnioštvo dadu na upravljanje općini ili gradu. »Što to znači, je li to začetak neke nove nacionalizacije«, upitala je Ljubica Lalić. </p>
<p>Odbor za ravnopravnost spolova podržao je izmjene Zakona o socijalnoj skrbi. Odbor je ujedno odustao od svoga prvotnoga prijedloga da tim zakonom budu obuhvaćene i žrtve nasilja u obitelji, s obrazloženjem da se ionako priprema poseban zakon o sprječavanju nasilja u obitelji. Prema Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju što ga je u utorak prihvatio Odbor za rad, zdravstvo i socijalnu skrb svi doprinosi za mirovinsko osiguranje uključili bi se u sustav državne riznice. Pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Ružica Terze naglasila je da bi se na taj način racionalizirala sredstva i njima bi se učinkovitije upravljalo čime bi i isplata mirovina bila sigurnija i redovitija. Dodala je da se godišnje na ime kredita koji su se morali podizati za isplatu mirovina u bankama samo na kamate trošilo 700 milijuna kuna. </p>
<p>Ivka Bačić/ Goranka Jureško/ Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Begović: Nužan konsenzus o rješavanju problema nezaposlenosti </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Za srijedu je u Vladi zakazana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), koje se nije sastajalo tri mjeseca, otkad je zamjenik premijera Goran Granić izabran za njegova predsjednika. Vlada, sindikati i poslodavci raspravljat će o prijedlogu dugoročne strategije razvoja države.</p>
<p>Na dnevnom redu sjednice nisu najavljene izmjene Zakona o radu, iako su sindikati prije mjesec dana tražili hitnu raspravu zbog najave potppredsjednika Vlade Slavka Linića kako će se smanjiti otpremnine i otkazni rokovi.</p>
<p>»Kako se u sklopu strategije razvoja govori i o fleksibilizaciji tržišta rada, očekujemo da će se otvoriti i to pitanje, te da će se predstavnici Vlade očitovati o Linićevoj najavi«, kaže za Vjesnik potpredsjednik GSV-a i glavni tajnik SSSH-a Vitomir Begović.</p>
<p>Od izuzetne je važnosti da socijalni partneri u sklopu dugoročne strategije postignu konsenzus o rješavanju problema nezaposlenosti, ističe Begović. Predlaže da se pokrene kampanja protiv iscrpljujućeg prekovremenog rada, te u nizu tvrtki zaposle novi radnici na određeno ili s nepunim radnim vremenom, a velike mogućnosti zapošljavanja su i u legalizaciji rada na crno. </p>
<p>GSV će u srijedu raspraviti i o dopuni sporazuma o radu GSV-a, kojom se, po uzoru na irska iskustva, socijalno partnerstvo namjerava proširiti i u županije, općine i gradove. »Lokalni« GSV-ovi imali bi važnu ulogu u osmišljavanju provedbe programa zapošljavanja, a u sklopu decentralizacije državne uprave nadzirali bi opterećenje građana lokalnim porezima. </p>
<p>Socijalnom partnerstvu Vlade, sindikata i poslodavaca želi se dati novi poticaj, pa se planira i formiranje ureda za socijalno partnerstvo. »Ovim izmjenama sporazuma u praksi se stvaraju uvjeti da se izbjegnu konflikti zbog jednostranog pristupa Vlade ili poslodavaca, pri čemu su sindikati pri donošenju odluka ili reformskih zahvata najčešće bili – statisti«, ističe Begović. </p>
<p>Lj. Marković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čačić: Ministarstvo obnove najbrži je platiša u Hrvatskoj</p>
<p>Ministar Radimir Čačić ističe da je novi plan obnove znatno veći od lanjskoga, a gotovo dva i pol puta jači od onog koji je naslijedio od bivšeg ministra Jure Radića / Dogovorena izrada projektne dokumentacije za program 2002., koji bi obuhvatio obnovu 1500 kuća i 500 stanova </p>
<p>VUKOVAR, 26. lipnja</p>
<p> – Od 35.000 porušenih i oštećenih stambenih jedinica u Vukovarsko-srijemskoj županiji, među kojima je 29.000 obiteljskih kuća i 6000 stanova, od 1997. do danas je obnovljeno oko 20.000 stambenih jedinica. </p>
<p>»Dovršava se program obnove za 2001., kojim je obuhvaćeno 1270 objekata«, izjavio je za Vjesnik ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić u utorak u Vukovaru. </p>
<p>Prošle i ove godine u obnovu je utrošeno 18,5 milijuna kuna, a dogovorena je i izrada projektne dokumentacije za program 2002., koji bi obuhvatio obnovu još 1500 kuća i 500 stanova, vrijedan 16,5 milijuna kuna, i trebala bi biti dovršena do kraja kolovoza ove godine. </p>
<p>Ministar Čačić ističe da je sljedeći plan obnove znatno veći od lanjskoga, a gotovo dva i pol puta jači od onog koji je naslijedio od bivšeg ministra Jure Radića. Pri kraju je i izrada programa za čiju je realizaciju zajamčeno 50 milijuna kuna, što će se, odlukom Vlade, osigurati prodajom »challengera«. </p>
<p>Tim će se novcem dovršiti obnova vukovarskih objekata javne namjene, jer su od potrebnih 119 milijuna kuna, županije do sada uplatile samo 59 milijuna kuna. Dio tog novca, tri milijuna kuna, već je uložen u raščišćavanje s kojim se počelo prije mjesec dana, a namjeravaju se i sanirati fasade u baroknoj vukovarskoj jezgri. </p>
<p>Dio će se novca Ministarstva, na zamolbu vukovarskoga gradonačelnika Vladimira Štengla, izdvojiti za sanaciju krovišta višestambenih zgrada, bez obzira na to jesu li ili nisu u programu obnove. Naime, česte su kiše proteklih dana u istočnoj Slavoniji i Vukovaru uzrokovale mnoga prokišnjavanja, zbog čega stanari strahuju od strujnih udara. </p>
<p>Ministar Čačić opovrgnuo je izjave pojedinih izvoditelja radova o neredovitu plaćanju obavljena posla. </p>
<p>»Rokovi plaćanja koje sam naslijedio bili su između šest mjeseci i godinu i pol dana. Nakon što sam preuzeo Ministarstvo rokovi plaćanja s ugovornog roka od 90 dana svedeni su na 35 dana«, izjavio je Čačić, dodavši da su ta plaćanja trenutačno najbrža u Hrvatskoj. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Očekujemo da će pasti nekoliko ministarskih glava«</p>
<p>»Crkvencu je vrijeme da ode, a ako to ne učini, na pregovore s Vladom doći ćemo sa Škegrom, kao sindikalnim savjetnikom, koji je za Crkvenca nobelovac«, kaže Vilim Ribić, čelnik u Sindikatu znanosti</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – »Ako Vlada do 1. rujna ne korigira uredbu o plaćama, zbog koje su drastično pale plaće javnih službenika, organizirat ćemo novi štrajk u rujnu, na početku školske godine«, najavili su u utorak, na konferenciji za novinare, čelnici sindikata školstva, zdravstva, znanosti, kulture i socijalne skrbi, koji su prošlog tjedna, kako tvrde, na prosvjed izveli više od 10.000 ljudi.</p>
<p>Sindikati do 1. rujna zahtijevaju i ostavke ministra financija Mate Crkvenca, ministrice zdravstva Ane Stavljenić Rukavine i zamjenika ministra prosvjete Ivana Vavre, a ostavku ministra Strugara ne traže jer on »za sindikate ne postoji«.</p>
<p>Očekujemo da zbog nakazne politike plaća padne nekoliko ministarskih glava, poručili su Vladi sindikalisti. »Crkvencu je vrijeme da ode, a ako to ne učini, na pregovore s Vladom doći ćemo sa Škegrom, kao sindikalnim savjetnikom, koji je za Crkvenca nobelovac«, rekao je Vilim Ribić, čelnik u Sindikatu znanosti.</p>
<p>Svi ministri na pregovore</p>
<p>Sindikati traže da na pregovore, koji bi trebali početi ovih dana, dođu svi ministri. U međuvremenu, zaposleni u školstvu, znanosti i zdravstvu počeli su ovih dana podnositi sudske tužbe za isplatu razlike između smanjenih plaća po novim koeficijentima i manjoj osnovici i većih prava po važećim kolektivnim ugovorima.</p>
<p>Čak i za nepravedni sustav plaća u proračunu nedostaje 650 milijuna kuna, ističe predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba. Umjesto da netko zbog toga preuzme odgovornost, nastavlja Kuba, Vlada javnosti podmeće da će zbog plaća javnih službi pasti mirovine i dječji doplaci.</p>
<p>U zdravstvu je po novom sustavu plaća, a uz dodatke na uvjete rada, masa za plaće čak i probijena. Umjesto uštede u proračunu, što je bio cilj, izazvan je veliki bunt, posebno među medicinskim sestrama, zbog pada plaća, ističu sindikalisti. </p>
<p>Kuba je prigovorio Vladi da je konsenzus i dijalog sa sindikatima ne zanima, a priču o izdvajanju 1,8 milijardi kuna iz proračuna u korist općina, gradova i županija, u sklopu decentralizacije financiranja javnih službi, nazvao je novom podvalom. »Taj novac ne postoji, a Vlada će se odreći nečega čega nema«, ističe Kuba. </p>
<p>»Ofenziva na medije kreće iz SDP-a«</p>
<p>Čelnici sindikata iznimno su zadovoljni prošlotjednim prosvjedom koji je, kažu, odrazio zajedništvo i solidarnost javnih službenika. Ogradili su se od transparenta »Bando komunistička«, čije su micanje tražili na prosvjedu jer, kako kažu, »sindikati nisi ni desni niti lijevi«.</p>
<p>U detaljnoj analizi medijskog praćenja prosvjeda, Vilim Ribić je izvještaj na HTV-u nazvao eklatantnim primjerom manipulacije, u kojemu su skrivene oštrice kritike na račun premijera Račana. »Vlast radi sve lošije i zato sada, kao nekad HDZ-ovci, počinje pritiskati i kontrolirati medije kako bi se zaštitila od prežestoke kritike«, rekao je Ribić, dodavši da »ofenziva na medije« kreće iz SDP-a.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tomčić »ukrotio« Filipovića?</p>
<p>Tomčić i Trconić »uvjerili« članove Županijskog odbora i HSS-ove vijećnike u dubrovačko-neretvanskoj Skupštini da podrže SDP-ova kandidata za župana za kojeg je samo nekoliko sati prije Marinko Filipović kazao da »pali na guranje«</p>
<p>DUBROVNIK, 26. lipnja</p>
<p> – Županijski odbor Dubrovačko-neretvanskog HSS-a nakon samo dvadeset i četiri sata donio je dva oprečna stava o (ne)podršci SDP-ova kandidata za dužnost župana Ivana Šprlje. Naime, nakon što je Marinko Filipović u ponedjeljak ujutro iznio zaključke kojima se SDP-u predlaže predlaganje drugog kandidata za dužnost župana umjesto Ivana Šprlje, čelnici stranke Zlatko Tomčić i Luka Trconić u večernjim satima stigli su u Dubrovnik. </p>
<p>Na sastanku u hotelu »Excelsior« Tomčić i Luka Trconić »uvjerili« su članove Županijskog odbora i HSS-ove vijećnike u Županijskoj skupštini da podrže župana za kojeg je samo nekoliko sati prije Marinko Filipović kazao da »pali na guranje«. </p>
<p>U kakvu je tonu protekao susret u »Excelsioru« nije posve poznato, s obzirom na to da novinari o posjetu čelnika HSS-a nisu bili obaviješteni. Nakon »prijateljskog« uvjeravanja kakve posljedice mogu imati prethodno donesene odluke županijskog vodstva na odnose sa SDP-om na nacionalnoj razini, Filipović se pokorio odluci stranačkog šefa. Za razliku od tajnika Županijskog odbora HSS-a Iva Oreškovića koji ističe da je predsjednik HSS-a podržao stavove županijskog vodstva stranke, upućeniji tvrde da je Tomčićev izvanredan dolazak u Dubrovnik pokušaj »kroćenja« Marinka Filipovića. </p>
<p>»Nikakvi stavovi Županijskog odbora HSS-a nisu izmijenjeni i ne vidim ništa čudno da predsjednik stranke posjeti svoju županijsku organizaciju. Budite uvjereni, Zlatko Tomčić bit će ne samo sve češći gost nego i kreator politike na krajnjem jugu. </p>
<p>S Tomčićem smo usuglasili stavove s time da nismo najsretniji s prijedlogom SDP-a da kandidira Ivana Šprlju za župana«, kazao je, među ostalim, Orešković. </p>
<p>Predsjednik SDP-ova Županijskog odbora Mirko Duhović čudi se izrečenim stavovima HSS-a, jer je prošli tjedan postignut međustranački dogovor SDP-a, HSS i HSLS-a o podršci Ivanu Šprlji za dubrovačko-neretvanskog župana. Duhović ističe kako se iza riječi Marinka Filipovića krije vjerojatno nešto drugo, jer nikada nije iznio ozbiljniju zamjerku na rad ne samo župana Šprlje nego i Županijskog poglavarstva. </p>
<p>Komentar župana Ivana Šprlje na kritike koje mu je uputio Marinko Filipović i HSS nismo dobili, a iz njegova su nas tajništva uputili na konferenciju za novinare koja će se održati za dva dana !? Možda u Filipovićevim ocjenama da »župan pali na guranje« ipak ima malo istine.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Lažna dojava o bombi ispraznila Općinski sud u Zagrebu </p>
<p>Predsjednik Suda Đuro Sessa potvrdio da je to četvrta ili peta takva dojava u godinu i pol / Zbog dojave odgođeno suđenje Kutli </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Općinski sud u Zagrebu u utorak ujutro bio je ispražnjen na sat vremena zbog anonimne dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi. Nakon policijskog pregleda zgrade dojava se pokazala lažnom, potvrdila je zagrebačka policija. </p>
<p> Prema riječima voditelja operativnog dežurstva zagrebačke policije nepoznata žena u 8.03 sata nazvala je zagrebačku policiju, a dvije minute kasnije i centralu Općinskog suda te rekla da je u zgradi Suda postavljena bomba. Sudska služba sigurnosti odmah je ispraznila zgradu u Vukovarskoj ulici, sve rasprave odgođene su za dva sata, a policijska pirotehnička služba pregledala je sve prostorije. Oko 9.15 sati utvrđeno je da ne postoji nikakva opasnost od eksplozije i da je dojava lažna pa je sud nešto kasnije nastavio s radom.</p>
<p> Predsjednik Općinskoga suda Đuro Sessa potvrdio je da je nakon dojave o postavljanju eksploziva Sud ispražnjen, te da je policija ubrzo došla i pregledala zgradu. »Ovo je četvrta ili peta dojava takve vrste u posljednjih godinu i pol«, rekao je Sessa dodavši kako se nada da će policija vrlo brzo pronaći počinitelja, jer Sud ima uređaje koji prikazuju broj s kojega se upućuju telefonski pozivi.</p>
<p> Zbog lažne dojave o postavljenoj bombi na Općinskom sudu odgođeno je i suđenje Miroslavu Kutli te jedanaestorima optuženih za gospodarske zloporabe u slučaju Tiska. Na iduću raspravu zakazanu za 6. srpnja, bit će pozvan sudski liječnički vještak koji će vještačiti Kutlinu medicinsku dokumentaciju budući da Kutle zbog zdravstvenih tegoba nije mogao sudjelovati na posljednjim dvjema raspravama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Seljaci zbog cijene pšenice počeli s blokadama cesta</p>
<p>Seljaci iz četiri županije traže otkupnu cijenu od 1,32 kune / I Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje najavila prosvjede / Dok je bio u oporbi, Pankretić je zahtijevao 1,30 kuna za pšenicu, a sada kao ministar nudi 70 lipa, kažu u Zajednici </p>
<p>OSIJEK, 26. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskog seljačkog saveza Brodsko-posavske županije, dvjestotinjak seljaka iz četiri slavonske županije blokiralo je u utorak prijepodne raskrižje u središtu Vrpolja u znak prosvjeda zbog toga što se još ne zna cijena otkupa za pšenicu ovogodišnjeg roda. Seljaci su u utorak između 10 i 12 sati djelomice zapriječili promet prema Đakovu, Vinkovcima, Osijeku i Slavonskom Brodu, a u središte Vrpolja stigli su traktorima i ostalim poljoprivrednim strojevima. Promet se zbog toga odvijao otežano i naizmjence jednim kolničkim trakom. </p>
<p> Seljaci iz Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije traže da se hitno obave pregovori s otkupljivačima te s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva o otkupu pšenice za najmanje 1,32 kune po kilogramu. </p>
<p>Istodobno, u Osijeku je na konferenciji za novinare Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje najavila moguće masovne prosvjede ako se ne ispune njihovi zahtjevi da otkupna cijena pšenice bude 1,20 kuna po kilogramu, a glavni otkupljivač bez posrednika mlinsko-pekarska industrija. Predsjednik Zajednice Antun Laslo poručio je da će Zajednica tražiti proglašenje elementarne nepogode zbog šteta na pšenici nastalih uslijed nevremena. U protivnom, seljaci će morati državi vratiti poticaje jer neće moći ostvariti referentni prinos. </p>
<p>Laslo je istaknuo da cijena kruha »ne smije poskupjeti ni za lipu«, te da će se u Osijeku održati još jedan sastanak zainteresiranih kupaca pšenice. Organizirat će se i sastanak s predstavnicima udruga seljaka iz Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke te pet slavonskih županija. </p>
<p> Zajednica ima velike primjedbe na rad ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića, rekao je Laslo dodajući da »ako Pankretić ima imalo morala, trebao bi podnijeti ostavku«. Predloženi model otkupa pšenice, rečeno je, omogućit će trgovačkim kućama da otkupe pšenicu i poslije je preprodaju mlinsko-pekarskoj industriji. </p>
<p>Tajnik Zajednice Stanko Zdravčević podsjetio je na vrijeme kad je Pankretić, dok je bio u oporbi, na prosvjedima seljaka tražio otkupnu cijenu od 1,30 kuna, »a danas kao ministar nudi 70 lipa«. </p>
<p>Inače, Hrvatski seljački savez organizirao je u utorak prosvjed upozorenja točno na dan velikih lipanjskih prosvjeda 1999. godine kad su traktorima, kombajnima i drugim poljoprivrednim strojevima blokirali hrvatske prometnice.</p>
<p>Snježana Čanić Divić/H</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U Hrvatskoj 15 tisuća ovisnika, marihuanu puši 150.000 ljudi!</p>
<p>Razdoblje odrastanja, od 15. do 17. godine najrizičnije za početak eksperimentiranja s drogama /Najviše narkomana u Zadru, Puli, Rijeci, Zagrebu i Splitu </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Oko 150.000 stanovnika Hrvatske u dobi od 15 do 30 godina eksperimentira ili povremeno konzumira marihuanu, broj povremenih konzumenata amfetamina i ecstasyja porastao je na oko 8000, a povremenih na kokainu - na 3000! »Pravih« ovisnika u Hrvatskoj je 15.000, a njih 12.000 ubrajaju se u ovisnike o heroinu. Tek ih je pola uključeno u neki oblik liječenja ovisnosti - na ambulantnom je liječenju njih 5500, u bolnicama 500, u terapijskim zajednicama i komunama oko 400, a na zatvorskom liječenju 800. Lani su umrla 74 ovisnika, što je povećanje u odnosu na 1999. kad ih je umrlo 40. Podaci su izneseni na konferenciji za novinare u utorak u Ministarstvu zdravstva, u povodu Međunarodnog dana protiv zloupotrebe droga i nezakonite trgovine drogama.</p>
<p>»Trend porasta zloupotrebe droga bilježi se u svim europskim zemljama, pa tako i Hrvatskoj. Posljednje istraživanje pokazalo je da je razdoblje odrastanja, od 15. do 17. godine, najrizičnije za početak eksperimentiranja s drogama. A od početka eksperimentiranja do intravenoznog uzimanja droge u prosjeku prođe svega jedna i pol do dvije godine«, rekao je dr. Ante Barbir, pomoćnik ministrice zdravstva za medicinske poslove i predsjednik Vladine komisije za suzbijanje zloporabe droga.</p>
<p>Dodao je da je najveći broj liječenih ovisnika u dobnoj skupini od 20. do 25. godine. Zadar je na prvom mjestu po pojavnosti novih ovisnika, drugo mjesto dijele Pula i Rijeka, slijedi Zagreb te na kraju Split. No, po broju evidentiranih ovisnika o heroinu koji su bili na liječenju, na prvom je mjestu i dalje Splitsko-dalmatinska županija.</p>
<p> Kao uzroke porasta broja ovisnika dr. Barbir naveo je rat i poratno stanje te pad standarda u zemlji. Projekcije upozoravaju da će narednih godina ovisnika biti sve više u istočnoj Slavoniji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.</p>
<p>Ministarstvo zdravstva planira proširiti kapacitete bolničkog liječenja ovisnika kako više ne bi čekali po nekoliko tjedana da budu primljeni u bolnicu. Radi toga iz proračuna je izdvojeno 800.000 kuna, a novac će biti raspoređen u šest centara - u Split, Zadar, Rijeku, Osijek, Zagreb i Pulu. Tamo bi se osnovale tzv. detoks jedinice.</p>
<p> U Rijeci bi prva trebala biti gotova za šest mjeseci, imale bi dvije sobe (mušku i žensku); sa tri do šest kreveta te tim liječnika koji bi ovisnicima što su na odvikavanju i pate od apstinencijske krize pružili potporu, objasnila je prof. dr. Ljiljana Moro, predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka.</p>
<p>Ministarstvo unutarnjih poslova bilježi napredak u sprečavanju širenja ovisničke mreže. Načelnik Odjela kriminaliteta droga u MUP-u Darko Dundović rekao je da je u prvih pet mjeseci ove godine bilo 2725 zapljena, što je više nego lani u istom razdoblju kad ih je bilo 2205. Prijava kaznenih djela bilo je u prvih pet mjeseci ove godine 2966, a lani 2473. Inače, 2000. godine bilo je ukupno 6523 zapljena, a tada je procesuirana 5391 punoljetna osoba i 834 maljoljetnika.</p>
<p>»S obzirom da u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji živi četvrtina hrvatskog stanovništva, ovdje je i najveći broj ovisnika«, istaknuo je dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb.</p>
<p> On i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić iznijeli su rezultate zagrebačkog programa prevencije ovisnosti na kojem radi 25 timova, odnosno 250 stručnjaka različitih profila.</p>
<p> »Programom se educiraju roditelji učenika sedmih i osmih razreda te srednjoškolaca, ali i podupiru udruge za slobodne vrijeme«, objasnio je Bandić. Obuhvaćene su 102 osnovne škole, a za roditelje su održana 134 predavanja. Akcija nije ograničena samo na ovisnost o drogama, nego i na ovisnost o duhanu (godišnje u Zagrebu od posljedica pušenja umre 3000 ljudi!) i alkoholu (dnevno zbog njega pati 25.000 ljudi!). </p>
<p>Zagrebački Centar za prevenciju ovisnosti do kraja godine otvorit će još četiri savjetovališta.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Braniteljima sedam posto dionica HT-a</p>
<p>Dodjela dionica mora biti transparentna, bez repova otprije, a najesen će se propisati jasni kriteriji za nju, rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Sedam posto dionica Hrvatskog telekoma najvjerojatnije do kraja ove ili početkom sljedeće godine dobit će hrvatski branitelji. Istaknuto je to u utorak na konferenciji za novinare Ministarstva hrvatskih branitelja, nakon sastanka predstavnika tog ministarstva s dužnosnicima Ministarstva gospodarstva i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Tema razgovora bila je podjela dionica javnih poduzeća, posebno Hrvatskog telekoma, hrvatskim braniteljima.</p>
<p> Zakonom o pravima branitelja propisano je da pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizacij, i pravo na dionice koje će se privatizirati bez naplate imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalidi, obitelji poginulih te branitelji koji su bili zatočeni.</p>
<p>»Prošle godine Fond je dodijelio braniteljima dionice vrijedne oko 30 milijuna maraka«, rekao je predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković. Rekao je da su branitelji dobili mahom kvalitetne dionice Podravke, Kraša, Plave lagune i Rivijera-holdinga. Objasnio je da je dodjela dionica braniteljima i članovima obitelji poginulih ili nestalih prvi put provedena u drugom privatizacijskom krugu 1997. godine na temelju Zakona o privatizaciji i rješenja kojim se utvrđuje postotak tjelesnog oštećenja za hrvatske ratne vojne invalide. Članovi obitelji poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih branitelja pravo na dionice ostvaruju na temelju rješenja u skladu sa zakonom o nasljeđivanju.</p>
<p>»Dodjela dionica mora biti transparentna, bez repova otprije, a najesen ćemo propisati jasne kriterije za nju«, rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić. No, dodao je da sama dodjela dionica neće riješiti ključne probleme branitelja.</p>
<p>»Ne može se špekulirati o vrijednostima dionica HT-a jer još nisu na burzi. Procjena je Ministarstva gospodarstva da bi one u ovom trenutku zbog nepovoljnog stanja na tržištu bile podcijenjene. Nerealno je očekivati da one na tržištu budu prije kraja iduće godine«, izjavila je zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar.</p>
<p>Ministarstvo hrvatskih branitelja sudjelovalo je i u izradi nacrta podzakonskog akta za dodjelu dionica hrvatskim braniteljima iz portfelja HFP-a nakon privatizacije javnih poduzeća. Na razini koordinacije udruga ratnih stradalnika osnovano je povjerenstvo za dodjelu dionica branitelja koje treba pratiti provedbu Zakona o pravima hrvatskih branitelja.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vranitzky: Nestabilnost u regiji utječe na potencijalne ulagače u Hrvatsku</p>
<p>Politika koju ne prati popravljanje životnih uvjeta građana gubi potporu javnosti, rekao je u razgovoru s Mesićem bivši austrijski kancelar koji je kao savjetnik Westdeutsche Landsbank vodio izaslanstvo austrijskih privrednika </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Političke koncepcije gube potporu u širokoj javnosti ako njihovu provedbu ne prati i popravljanje životnih uvjeta građana, izjavio je savjetnik Westdeutsche Landesbank i bivši austrijski kancelar Franz Vranitzky u utorak tijekom razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem na Pantovčaku.</p>
<p> Vranitzky je vodio izaslanstvo od desetak austrijskih gospodarstvenika i predstavnika banaka, a tijekom jednodnevnog posjeta Zagrebu planiran je susret s predstavnicima Vlade, Ministarstva turizma i Hrvatskoga fonda za privatizaciju. </p>
<p>Prema riječima Predsjednikova savjetnika za vanjsku politiku Tomislava Jakića, svrha je dolaska austrijskog izaslanstva ispitivanje realnih mogućnosti investiranja ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj jugoistočnoj Europi.</p>
<p> »U tom kontekstu, članove izaslanstva tijekom razgovora s predsjednikom Mesićem zanimale su političke procjene aktualnog stanja. Jer, kao što je naglasio dr. Vranitzky, često se slika nestabilnog stanja u pojedinim zemljama regije prenosi na cijelu regiju, što je ozbiljna smetnja želji investitora da ulažu u projekte na ovom području«, rekao je Jakić nakon sastanka. </p>
<p>Predsjednikov savjetnik dodao je kako se razgovaralo i o procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji. »Dr. Vranitzky je istaknuo da taj proces prati s velikim simpatijama. Suglasio se i s konstatacijom predsjednika Mesića da se, s jedne strane, tranzicijske zemlje moraju prilagođavati standardima Europe koja se ujedinjuje, ali se i europska integracija kroz stalne reforme mora prilagođavati novom stanju koje nastaje njezinim proširivanjem«, rekao je Jakić. </p>
<p>Uz savjetnika Westdeutsche Landesbank, u austrijskom izaslanstvu bili su također predstavnici Österreichische Kontrollbank, tvrtki RWE Plus AG, Magic Life International, hotela Development, Babcock Borsig AG i Stapf Gmbh. </p>
<p>Predsjednik Stipe Mesić i Franz Vranitzky ponovo će se susresti za tjedan dana u Salzburgu, na neformalnom sastanku političara i gospodarstvenika, inače tradicionalno zatvorenom za javnost.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Picula: Vrijeme je da Hrvatska pokaže što jest, a diplomacija je u tome bitna </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - »Bolje funkcioniranje države na unutarnjem planu najvažniji je zadatak koji nam predstoji, jer ni EU ni NATO ne žele integrirati nesređene države«, istaknuo je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula na svečanosti u povodu desete obljetnice Dana hrvatske diplomacije, u utorak. Govoreći o hrvatskoj vanjskoj politici u posljednjih godinu i pol, Picula je naglasio da je osobito važno parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 15. svibnja, ali i ulazak Hrvatske u NATO-ov program Partnerstva za mir. Podsjetio je i na nedavni ulazak Hrvatske u Vilniusku skupinu.</p>
<p> Hrvatska je zacrtala da se standardima Europske unije prilagodi do 2006. godine, a to se u današnjim teškim gospodarskim prilikama »može činiti preambicioznim«, upozorio je Picula. Međutim, EU je Hrvatsku očito prepoznala kao zemlju koja to može ostvariti brže od drugih jer je isti rok zadan i nekim drugim zemljama kandidatima za članstvo, kazao je Picula.Ako se u proteklih deset godina Hrvatska trudila pokazati što nije i što ne želi biti, došlo je vrijeme da pokaže što jest, odnosno što želi biti, a u tome diplomacija ima važnu ulogu, dodao je ministar.</p>
<p> Savjetnik hrvatskog predsjednika za vanjsku politiku Tomislav Jakić rekao je da hrvatska diplomacija dosad nije imala lak zadatak »jer je morala ispravljati teške greške državne politike«.</p>
<p>Diplomacija je praktički građena ni iz čega, ali se uspjela konsolidirati i etablirati Hrvatsku na međunarodnoj sceni, rekao je Jakić. Pred diplomacijom su važne zadaće približavanja Hrvatske euroatlantskim integracijama, a to će ovisiti o političkim odnosima u zemlji, zaključio je Mesićev savjetnik. Potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac rekao je da je Hrvatska postala demokratskom državom s kojom međunarodni čimbenici žele surađivati, za što je osobito zaslužna ovdašnja diplomacija</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Saboru preporučeno da u DSV izabere najmanje dvije žene</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Odbor za pravosuđe preporučio je saborskim zastupnicima u utorak da, prilikom izbora članova Državnog sudbenog vijeća, vode računa o mišljenjima struke, odnosno sudaca odvjetnika i sveučilišnih profesora.</p>
<p> Uz to, Odbor je zastupnicima sugerirao i da u DSV izaberu najmanje dvije žene, odnosno da uvažavaju ravnomjernu zastupljenost žena u tom tijelu. </p>
<p>Najveću podršku struke za ulazak u DSV iz sudačkih redova imaju suci Vrhovnoga suda Jakob Miletić i Milan Gudelj, zagrebačkog Županijskog suda Božidar Rumenjak i Branko Hrvatin, zatim sudac Visokog prekršajnog suda Damir Jurić, Visokog trgovačkog i upravnog suda Zdravko Momčinović, te sudac Općinskog suda u Splitu Miho Mratović. Iz reda odvjetnika najveću potporu imaju osječki odvjetnik mr. Dražen Matijević i zagrebački Ranko Pelicarić.</p>
<p> Sveučilišni profesori pravnih znanosti nisu precizirali koja dvojica njihovih kandidata imaju najveću podršku za ulazak u DSV, te su njihovi kandidati dr. Arsen Bačić, dr. Anita Kurtović, dr. Berislav Pavišić, dr. Petar Simonetti i dr. Petar Novoselec. </p>
<p>Budući da je među kandidatima što imaju najveću podršku struke samo jedna žena, morali bi se proširiti kriteriji za izbor članova DSV-a koje im je preporučio Odbor za pravosuđe.</p>
<p> U DSV se bira 11 članova; sedmorica iz redova sudaca, te po dvojica odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. No, ovlašteni predlagatelji članova DSV-a - Opća sjednica Vrhovnog suda za suce, Hrvatska odvjetnička komora za odvjetnike te Kolegij dekana pravnih fakulteta za sveučilišne profesore - pred Sabor su morali izići s trostrukim brojem kandidata koji se biraju u DSV. </p>
<p>Članica Odbora Ingrid Antičević-Marinović predložila je da se za članove DSV-a izaberu sve žene koje su predložili suci, odvjetnici i sveučilišni profesori.No, vanjski član Odbora Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda, rekao je da prilikom predlaganja članova DSV-a iz sudačkih redova nije učinjena nepravda prema ženama, jer su i sutkinje sudjelovale u tom predlaganju.</p>
<p> I one su također imale priliku izreći svoja stajališta, zaključuje Crnić napominjući da su glavni kriteriji bili ravnomjerna zastupljenost sudaca svih razina. </p>
<p>Predsjednik Vrhovnog suda istaknuo je da bi Sabor prilikom izbora članova DSV-a trebao eliminirati političke kriterije. Naime, po njima je biran bivši saziv DSV-a.</p>
<p>Ministar u ostavci Stjepan Ivanišević naglasio je da neće iskoristiti svoje pravo predlaganja svoje liste kandidata za DSV. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Jensen: Hrvatska ima vrlo jake potencijale za ulazak u punopravno članstvo EU</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Predstavnici Odbora za europske poslove danskog parlamenta željeli su tijekom boravka u Zagrebu dobiti predodžbu o ciljevima Vlade i parlamenta s obzirom da se Hrvatska natječe za članstvo u EU. Rekao je to predsjednik Odbora Claus Larf Jensen na konferenciji za novinare u utorak nakon dvodnevnog posjeta Hrvatskom saboru. </p>
<p> Danski dužnosnik sastao se s predsjednikom Hrvatskoga sabora Zlatkom Tomčićem, a razgovarao je i s članovima Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske integracije.</p>
<p>Hrvatska ima vrlo jake potencijale za ulazak u punopravno članstvo Unije, istaknuo je Jensen, a kao i kod ostalih zemalja, o njoj će ovisiti brzina procesa. Dodao je da je bilo riječi i o tome hoće li Hrvatska pristupiti EU kao dio balkanskog konvoja, ali zaključak je da će to ipak biti regata. </p>
<p>Predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Mate Granić rekao je da Hrvatska može mnogo naučiti od Danske. Naglasio je da će Odbor imati sve veću ulogu u procesu pregovora s Unijom, usklađivanja zakonodavstva i nadzora nad ostvarivanjem Sporazuma o pridruživanju EU.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010627].
|
