NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010227].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 224107 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kordiću 25, a Čerkezu 15 godina zatvora </p>
<p>DEN HAAG, 26. veljače</p>
<p> - Haaški sud osudio je u ponedjeljak bivšeg potpredsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne Darija Kordića na 25, a bivšeg zapovjednika viteške brigade Marija Čerkeza na 15 godina zatvora.</p>
<p>Tužitelji Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) prije dva mjeseca zatražili su doživotne zatvorske kazne za Kordića (40) i Čerkeza (41), optužene za sustavni progon Muslimana tijekom rata u BiH. Kao najveći zločin na teret im je stavljena odgovornost za pokolj stotinu muslimanskih civila u travnju 1993. u selu Ahmićima. </p>
<p>I Kordića i Čerkeza teretilo se i po osobnoj i po načelu zapovijedne odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Vitez: Presuda popraćena osmijehom olakšanja</p>
<p>Kazne su velike, ali ne možemo sakriti zadovoljstvo što nisu onakve kakve su, nažalost, svi ovdje očekivali, zaključila je većina naših sugovornika/ Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB uvjerene su da će »26. veljače biti proglašen danom hrvatskih domoljuba BiH«/ Odvjetnik Naumovski tvrdi da Kordić dobio »kompromisnu kaznu«</p>
<p>VITEZ, 26. veljače</p>
<p> - Kad sud nekome odredi zatvorsku kaznu od 25, odnosno 15 godina, teško je i pretpostaviti da je to moguće dočekati s olakšanjem. Osmijeh Darija Kordića, kojemu je Haaški sud odmjerio 25 godina zatvora, kao da se prenio na viteške ulice koje su u trenucima čitanja i obrazlaganja presude bile potpuno prazne. Osmijeh olakšanja odražava se na licima Vitežana, jer, nitko to više ne taji, svima je prije izricanja presude svaka kazna, posebno Dariju Kordiću, manja od izdržavanja doživotnog robijanja bila teško zamisliva.</p>
<p> Kultni viteški kafić, Sebastian, koji u gradiću u središtu Lašvanske doline uživa status gradske kavane u kojoj se uz »čašicu razgovora« pretresaju svi problemi društvene svakodnevnice, bio je također prazan u vrijeme dok je na televizorima blještala slika izravnog prijenosa iz Haaga, emitirana na programima BHT-a (Bosanskohercegovačka Televizija) i Testa (eksperimentalni program Televizije Federacije). Čitanje presude je među malobrojnim gostima bivalo popraćeno različitim komentarima. Nemalo iznenađenje, primljeno s neskrivenim zadovoljstvom, doživjelo je, primjerice, odbacivanje Čerkezove odgovornosti kao zapovjednika lokalne Viteške brigade za događaje u Ahmićima.</p>
<p>»Onaj Anto Nobilo je običan šminker od odvjetnika. Pa kako je onda Blaškić mogao biti odgovoran za Ahmiće, kao zapovjednik cijeloga sektora, ako njegov potčinjeni, Čerkez, evo, nije odgovoran za Ahmiće koji su u njegovom lokalnom sektoru odgovornosti? Da se taj Nobilo manje bavio slikanjem za novine i televiziju i komentiranjem svega i svačega, vjerojatno ni Blaškić ne bi bio osuđen na 45 godina zatvora!«, prostrujali su komentari. </p>
<p>»Kazne koje su dobili jesu velike, ali ne možemo sakriti zadovoljstvo što nisu onakve kakve su, nažalost, svi ovdje očekivali«, rekao nam je jedan posjetitelj Sebastiana koji je htio ostati anoniman, pritom razrađujući strategiju daljnjeg žalbenog postupka nakon kojega bi, očekuje, Kordiću i Čerkezu kazne mogle biti još smanjene. </p>
<p>Dok je Radio Busovača, primjerice, cijeli dan emitirao domoljubne pjesme, Radio Vitez je nastojao profesionalno prikazati situaciju u kojoj se, ipak, očekivala presuda ljudima koji su u Lašvanskoj dolini tretirani kao narodni heroji. Grozničavo su se, po izricanju presude, tražile izjave ljudi čije mišljenje bi moglo zanimati lokalno stanovništvo. U program se, tako, izravno iz Haaga javio Kordićev odvjetnik Mitke Naumovski, objašnjavajući Kordićevih 25 godina zatvora kao »kompromisnu kaznu«, jer »imputiralo mu se da je znao za Ahmiće, što uopće nisu dokazali«.</p>
<p> Na presudu su promptno reagirali iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB, prosvjedujući na odluku haaškog suda. »Danas, kada smo čekali i strepjeli za presudu Mariju i Dariju, i kada je presuda izrečena, ponovno smo osjetili mržnju, zlo i nepravdu haaškog suda. Vi, haaški sude, ništa niste dokazali osim mržnje prema nama Hrvatima i nepravde koju nam nanosite skupa s međunarodnom zajednicom... Mi, dragovoljci Središnje Bosne, uvjereni smo da će dan 26. veljače u budućnosti biti proglašen danom hrvatskih domoljuba Bosne i Hercegovine«, napisao je predsjednik Udruge, Anto Jakić.</p>
<p> Pero Skopjak, koji je u haaškom istražnom zatvoru proveo dva mjeseca i 18 dana, na Radiju Vitez je izjavio da su kazne svakako manje nego što se očekivalo, iz čega je izvukao zaključak da je »međunarodna zajednica ipak počela pokazivati tragove poštenja prema događanjima u srednjoj Bosni«.</p>
<p> Mehmed Ahmić Sudžuka, predsjednik džematskog odbora Islamske vjerske zajednice u Ahmićima, koji je s 15 Bošnjaka pratio televizijski prijenos izricanja presude u svojem kafiću u Ahmićima, nije krio razočarenje određenim kaznama. »Presuda je apsurdna! Ovakvim presudama žrtve nikada neće biti obeštećene. Ne mogu zamisliti da glavni ideolog i izvršitelj masakra u Ahmićima dobiju tolike kazne. Ovakve presude neće nikada doprinjeti pomirenju Hrvata i Bošnjaka na ovim prostorima«, rekao nam je Sudžuka.</p>
<p> Odvjetnik Anto Nobilo, kojega u Ahmićima slave, a u Vitezu preziru, odbio je lokalnoj radijskoj postaji komentirati presude Kordiću i Čerkezu.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ahmićanima još ne dopuštaju postaviti ploču s imenom sela</p>
<p>Ako se dokazala Kordićeva i Čerkezova krivnja, dugotrajna zatvorska kazna je normalna i očekivana presuda, kažu Ahmićani / Hrvati izbjegavaju spominjati Ahmiće, govoreći o Nadiokima, Pirićima, Goloj Kosi, što su sve samo dijelovi Mjesne zajednice Ahmići </p>
<p>AHMIĆI/VITEZ, 26.veljače</p>
<p> - »Nema kazne koja može nadomjestiti izgubljene ljudske živote. Presudu Kordiću očekujemo drukčije nego kad smo čekali presudu braći Kupreškić i Dragi Josipoviću... No, koliko god mu odmjere, bit će pošteno, a opet, koliko god dobije, malo je s obzirom na to koliko je zla naneseno!«, rekao je Vjesnikovim reporterima Ahmićanin Ismet Peser Ismo nakon što smo u selu, koje je postalo sinonimom za stradanje Bošnjaka u srednjoj Bosni u ratu s Hrvatima, željeli osjetiti ozračje uoči haaške presude Dariju Kordiću, potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZHB), te Mariju Čerkezu, zapovjedniku Viteške brigade HVO-a.</p>
<p>Ismo se u Ahmiće vratio 6. studenoga 1998., pet i pol godina nakon masakra u kojemu je život izgubilo 118 Bošnjaka. Dan povratka slavi kao svoj drugi rođendan. »Što ima ljepše, nego biti svoj na svome? Što je bilo, bilo je. Mogu samo reći da od povratka u Ahmiće nisam doživio nijednu neugodnost. No, problem je - od čega živjeti«, priča Ismo, dok je mnoštvo Ahmićana čekalo u redu ispred njegove kuće da im se podijele sadnice voća i povrća za koje se nadaju da će im pomoći pri oživljavanju poljoprivrede od koje su prije rata najviše privređivali.</p>
<p>Behaija Pezer također je stajao u redu, ali on se još nije vratio u Ahmiće. Kuća mu nije obnovljena, pa s obitelji boravi u Novom Travniku, kao prognanik. U Ahmiće dolazi svakodnevno, pokušavajući vlastitim rukama obnoviti kuću za ostvarenje svojega sna - povratka. Presuda Kordiću i Čerkezu ne opterećuje ga previše. »Ako se dokazala njihova krivnja, dugotrajna zatvorska kazna je normalna i očekivana. Uostalom, i predsjednik Mesić konstatirao je da svatko mora odgovarati za ono što je uradio«, kaže Pezer, kojemu je kobnoga dana u Ahmićima, 16. travnja 1993. godine, stradalo dosta bliže rodbine.</p>
<p>I Pezera je više zanimala presuda mještanima, braći Zoranu i Mirjanu Kupreškiću te Dragi Josipoviću, »koji nisu krivi« i čija je presuda zasnovana, tvrdi, na nečijem svjedočenju da je vidio njihov auto, ali ne i vozača! Zanimljivo je da je u siječanjskom broju katoličkog mjesečnika Franjevačke provincije Bosne Srebrene Svjetlu riječi objavljeno »Pismo iz Den Haaga« braće Kupreškić, prvostupanjskom presudom osuđenih na osam i 10 godina zatvora. Braća su se u jednom dijelu pisma, upozoravajući na svoju nedužnost, pozvala »čak i na Muslimane iz Ahmića koji znaju da Zoran i Mirjan nisu krivi, ali mi ipak čamimo, čekamo i ne znamo što radimo u pritvoru već tri godine i skoro tri mjeseca...«</p>
<p>Mehmed Ahmić-Sudžuka predsjednik je Mjesne zajednice Ahmići i ahmićkog Džematskog odbora, kao osnovne ćelije u Islamskoj vjerskoj zajednici. »Kao što je Srebrenica paradigma bošnjačkog stradanja u istočnoj Bosni, tako su Ahmići simbol stradanja srednje Bosne«, počeo je Sudžuka svoju priču i odmah zaključio: »O Ahmićima se još ne zna istina!«</p>
<p>»Kako?« - pitamo.</p>
<p>»Oni ljudi, koji su osuđeni, nisu krivi. Kad se osude pravi krivci, naredbodavci i organizatori zločina, onda ćemo tek moći pričati o početku otkrivanja ahmićke istine. Kordić? Ako ćemo biti realni, realna je presuda koju je tužitelj predložio. Oni koji su 15. travnja 1993. gledali na televiziji njegov govor poslije ubojstva onih u Zenici (otmica Živka Totića, tadašnjeg zapovjednika HVO-a Zenice, i ubojstvo četvorice njegovih pratitelja - op. aut.), znali su da se nešto sprema«, nastavio je Sudžuka priču u svojem ugostiteljskom objektu, koji od kuće povratnika iz Haaga Dragana Papića dijeli samo cesta.</p>
<p>»Vidite li gore ono brdo? Vidite li onaj križ? E, tamo je Kordić bio ono jutro kad se dogodio zločin u Ahmićima«, pokušao je Sudžuka objasniti Kordićevu i fizičku povezanost s »ahmićkim slučajem«, pokazujući na nedaleko Hrasno brdo. Križ na vrhu brda jedno je od zanimljivosti Lašvanske doline. Prema Ahmićima su, naime, s četiri strane s okolnih brda okrenuti - križevi! Osim onoga na Hrasnom brdu, križevi su još u Donjoj rovnoj, Dubravicama (visok 19 metara!) i Topolskom groblju, čiji sadržaj posebno iritira Sudžuku. »Nemam ja ništa protiv tih križeva koji su, čini se, u srednjoj Bosni postali moda. No, kako shvatiti da taj križ postave upravo na dan kad se obilježava ahmićka tragedija, 16. travnja 1999., a u sadržaju navedu da je 'za 316 dana muslimanske opsade poginulo 3.056 hrvatskih bojovnika'. A zemljište na kojemu su podigli križ darovao je ahmićki hadžija Hazim Ahmić, kojega su živoga zakovali i zapalili u džamiji što ju je dao napraviti svojim novcem. Nakon svega što se dogodilo, bošnjačka strana sigurno mnogo bolje, nego se očekivalo, podnosi tragediju, ali i sve eventualne provokacije. U Ahmićima nema kuće iz koje netko nije poginuo«, priča Sudžuka, čija se obitelj smatra jednom od najpogođenijih tragedijom koja je iz korijena promijenila odnos međunarodne zajednice prema Hrvatima u BiH, posebno prema HDZ-u BiH. »Imate slučaj Abdulaha Ahmića, sina mojeg amidže, kojemu je metak ušao kroz jedan obraz, izašao kroz drugi, preživio je strijeljanje, a čitava mu je obitelj stradala - otac, majka, dva brata i tri sestre. Mojem drugom amidžiću, evo, sjedio je maloprije s nama, ubijeni su otac, majka i mlađi brat. On je bio čak i aktivni policajac, ali kad je u Vitezu došlo do spajanja policija, on je odbio dalje raditi taj posao i počeo praviti sećije. On kaže da nisu svi Hrvati krivi, ali da neki, odgovorni za Ahmiće, još šeću Vitezom, pa nije mogao dalje aktivno obavljati svoju službu. Da ne bi došao u iskušenje da nekome nešto prigovori, povukao se«, kaže Sudžuka, informirajući nas da se od prijeratnih 186 obitelji u Ahmićima, u stotinjak obnovljenih kuća vratila 121.</p>
<p>Kao predsjedniku Mjesne zajednice, posebno mu teško pada što im se, kaže, »zbog te j....e politike«, ne dopušta postaviti pokraj ceste ploču s imenom mjesta. »Na Općinskom vijeću tražio sam to nebrojeno puta, dok se, s druge strane, obilježavaju sva druga mjesta, poput Buhinih Kuća nedaleko od Ahmića. Kao da zbog grižnje savjesti ne žele da ljudi zastanu kod ploče i zapitaju se je li to mjesto u kojemu je 16. travnja 1993. godine u sat i pol spaljeno cijelo selo i ubijeno 118 nedužnih ljudi!« - žali se Sudžuka, pričajući da Hrvati izbjegavaju čak i spomenuti Ahmiće, govoreći najčešće o Nadiokima, Pirićima, Goloj Kosi, što su sve samo dijelovi Mjesne zajednice Ahmići.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Reagiranja: Od konsternacije do šutnje</p>
<p>Mesić: Vjerujem da će i Blaškiću kazna biti ublažena/ Pašalić: Politički utemeljenu optužbu slijedila je politička presuda</p>
<p>Presuda koju je Haaški sud u ponedjeljak donio za Darija Kordića, bivšeg potpredsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, te Marija Čerkeza, bivšeg zapovjednika Viteške brigade, komentirao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija »S Predsjednikom na kavi«. Rekao je da nema običaj komentirati prvostupanjske presude te dodao: »Nadam se da su suci uzeli u obzir i olakotne i otežavajuće okolnosti i da će donijeti pravednu presudu. Je li ona pravedna, to ćemo još vidjeti«. Na pitanje o tome je li Haaški sud učinio svojevrstan kompromis, s obzirom na osudu Tihomira Blaškića na 45 godina zatvora, Predsjednik je odgovorio: »Vjerujem da će nakon ovoga biti ublažena i kazna generalu Blaškiću«.</p>
<p>»O karakteru Haaškog suda najviše svjedoči atmosfera u kojoj se s jedne strane opravdano očekivala oslobađajuća presuda za Kordića i Čerkeza, a s druge se najavljivala doživotna zatvorska kazna. To vrlo jasno ukazuje da se tu nije radilo o procesuiranju stvarnih čina, događaja i činjenica, već o politički utemeljenoj optužbi, a onda i presudi«, rekao je član Središnjeg odbora HDZ-a dr. Ivić Pašalić. Dodaje da je činjenica da Dariju Kordiću nije dokazano ni jedno konkretno kazneno djelo te da se zapravo sudilo politici u određenom vremenu i ljudima koji su u njoj sudjelovali. »Bitnu ulogu u visini kazne očito je odredio stav Suda koji je prihvatio tezu tužiteljstva o međunarodnom oružanom sukobu u BiH. Ničim nije dokazana nazočnost HV-a u Lašvanskoj dolini, a time ni međunarodni sukob. Zbog dalekosežnosti takvog stava Suda, realno je očekivati i konkretne poteze hrvatske vlasti, koja bi morala biti i te kako zainteresirana da sudjeluje u žalbenom postupku i da pobija teze o međunarodnom oružanom sukobu, što je važno za Darija Kordića, ali i za Hrvatsku«, zaključuje Pašalić.</p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru Vladimir Šeks kaže: »Osobno sam konsterniran prvostupanjskom presudom Haaškog suda Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu i za mene su oni nevini dok to ne bude utvrđeno konačnom pravomoćnom presudom«.</p>
<p>»U ovom trenutku, kad javnosti još nije poznato cjelovito obrazloženje presude, iznimno ju je teško i osjetljivo komentirati, ali imajući na umu dosadašnje sudske procese pred Sudom u Haagu, presude koje su donesene za Darija Kordića i Marija Čerkeza, a koji su osuđeni na 25 odnosno 15 godina zatvora, vrlo su teške«, rekla je zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt. Dodala je da DC izražava uvjerenje da će Kordić i Čerkez te general Tihomir Blaškić u drugostupanjskom postupku uspjeti dokazati svoje tvrdnje, kako je to rekla i obrana u završnoj riječi, a kojima se odbacuju sve točke optužnice. DC se nada da se na početak žalbenog postupka neće čekati toliko dugo kao na početak suđenja i donošenje ove nepravomoćne presude. »Izražavamo i nadu da ova presuda neće pridonijeti dodatnoj radikalizaciji odnosa na političkoj sceni u BiH i Federaciji BiH koji su trenutno ionako izuzetno složeni. Pozivamo na suzdržanost sve one u susjednoj državi koji bi željeli ovu nepravomoćnu presudu zlorabiti za izvaninstitucionalne pritiske i građanski neposluh, kao i one koji bi je mogli iskoristiti za stvaranje svojevrsnog euforičnog raspoloženja kod dijela pučanstva u BiH i na taj način isprovocirati drugi dio pučanstva«, kazala je Škare-Ožbolt. DC se protivi i organiziranju aktivnosti u Hrvatskoj koje bi mogle za povod imati tu presudu, a koje bi mogle zaoštriti odnose u društvu i na političkoj sceni države te narušiti njezin međunarodni ugled i položaj.</p>
<p> Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo odbio je komentirati presude Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu budući da »nije riječ o slučajevima koje vodi«. »Ne bi bilo profesionalno da se upuštam u komentiranje tih presuda. To treba prepustiti političarima«, rekao je Vjesniku u ponedjeljak Ivo Josipović, stručnjak za odnose s Haaškim sudom. (B.B., G.J., M.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sarajevo: Bilo je realno očekivati ovako visoke kazne</p>
<p>Šimić: I drugi moraju biti privedeni pravdi/ Grabovac: Haaški procesi dokaz su pogrešne politike HDZ-a u BiH</p>
<p>Odmah nakon donošenja presude Haaškoga tribunala u slučaju protiv Kordića i Čerkeza uslijedile su prve reakcije političkih stranaka u Sarajevu.</p>
<p> Ilija Šimić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke BiH izjavio je da njegova stranka vjeruje i podržava rad ICTY-ja te da je procesuiranje ratnih zločina važno sa stanovišta individualizacije krivnje kako za ova događanja ne bi bili optuženi čitavi narodi. Komentirajući presude Kordiću i Čerkezu, Šimić je naglasio da je riječ o prvostupanjskoj presudi te kazao da očekuje da će biti privedeni i procesuirani i najdogovorniji za ratne zločine iz reda svih naroda. On je podsjetio i na činjenicu da su Hrvati možda i »najzastupljeniji« u Haagu te da su procesi i presude bivšim visokim hrvatskim vojnim i političkim dužnosnicima primjer ostalima, koji također moraju biti privedeni pravdi.</p>
<p>I Nikola Grabovac, visoki dužnosnik NHI-ja kaže da je još rano za ozbiljniji komentar prvostupanjske presude Kordiću i Čerkezu, no dodaje da je, s obzirom na cijeli tok procesa, »bilo realno očekivati ovako visoke kazne kako su izrečene«. Međutim, dodaje Grabovac, neshvatljivo je da Međunarodnom tribunalu još nisu dostupni vodeći osumnjičeni ratni zločinci, poput Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića ili Ratka Mladića. Po njegovim riječima, procesi koji se u Haagu vode protiv nekadašnjih visokih hrvatskih funkcionira u BiH, između ostalog, dokaz su jedne pogrešne politike koju je u ovoj zemlji vodio HDZ. I Ademir Jerković, savjetnik bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH Halida Genjca, izrazio je podršku nesmetanom i neovisnom radu Haaškoga suda, dodavši da odgovorni za zločine koji su počinjeni tijekom rata u Bosni moraju biti privedeni pravdi i procesuirani bez obzira kojem narodu pripadali te da je upravo na tome Sudu da ocijeni argumente optužbe i obrane te donese odgovarajuće presude. (A.Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>U 60 dana ogradit će se kabine ZET-ovih vozača i osigurati izravna veza s policijom</p>
<p>U prošloj godini zabilježeno 27 napada na ZET-ove vozače, a u nepuna dva mjeseca ove godine - sedam napada / Bandić oštro osudio napade na vozače / Zahtjevu sindikata da se protiv napadača podnesu kaznene umjesto prekršajnih prijava neće biti moguće udovoljiti / Posljednji štrajk Zetovaca zbog napada na vozače zabilježen 1977. godine</p>
<p>U ponedjeljak točno u 10 sati održan je polusatni štrajk upozorenja, koji su organizirali ZET-ovi sindikati, a obustavljena je bila vožnja tramvaja i autobusa u svim dijelovima grada. Štrajk je održan zbog učestalih fizičkih nasrtaja na službenike ZET-a, a kojemu je kao povod uzet posljednji brutalni napad na vozačicu i vozača ZET-a, koje je ispred kluba »Gjuro II« pretukla skupina napadača.</p>
<p>Posljednji slučaj zaustavljanja tramvaja i autobusa zbog napada na vozača zabilježen je u studenome 1977. godine. Povod tome štrajku, koji je prema novinskim izvještajima trajao cijelo prijepodne, bio je okrutan nasrtaj jednog milicionara na vozača ZET-a jer je ovaj tramvajem udario u njegov automobil kada je izlazio iz tadašnje zgrade policijske postaje u Ilici 45. Događaj je uzbunio grad, a odgovorni su suspendirani.</p>
<p> Od tada do danas prošlo je gotovo četvrt stoljeća, ali neke se stvari, barem kada govorimo o službenicima ZET-a, nisu bitno promijenile. Ovaj puta s vozačima ZET-a obračunala se skupina nasilnika, koji su pred očima policije natjeravali vozačicu i vozača ZET-a, pa se može reći da su zaposleni u ovom gradskom poduzeću i dalje najnapadanije službene osobe u gradu.</p>
<p>Svjedoči to i podatak što ga je u ponedjeljak na konferenciji za novinare gradonačelniku Milanu Bandiću i zamjeniku načelnika zagrebačke policije Zdravku Šeničnjaku iznio direktor ZET-a inž. Julius Pevalek.</p>
<p>On je kazao kako je u prošloj godini zabilježeno ukupno 27 napada na ZET-ove vozače, u kojima je 15 vozača bilo lakše, a tri su teže ozlijeđena. Prema Pevalekovim riječima, u nepuna dva mjeseca ove godine zabilježeno je sedam brutalnih napada na vozače.</p>
<p> - U roku 60 dana ogradit ćemo prostor za vozače u ZET-ovim vozilima, radi povećanja njihove sigurnosti, najavio je direktor Pevalek. Gradonačelnik Milan Bandić obećao je da će Grad pomoći u namicanju novca. </p>
<p>U ponedjeljak je također najavljeno da bi svaki vozač u svojoj kabini trebao imati uređaj koji bi mu omogućio izravnu radiovezu s policijom. To bi, smatra se, trebalo ubrzati policijsku intervenciju.</p>
<p>Kao predstavnik vlasnika i Grada, gradonačelnik je oštro osudio brutalni napad za koji je rekao da je »kap koja je prelila čašu«.</p>
<p> - Zato najavljujem da će Grad poduzeti sve kako bi se takvi i slični izgredi sveli na najmanju moguću mjeru, poručio je gradonačelnik i dodao kako Gradsko poglavarstvo podupire zahtjeve svih četiriju ZET-ovih sindikata.</p>
<p>Čini se, međutim, da zahtjevu kojim bi se napadačima pisale kaznene a ne, kao dosad, prekršajne prijave neće biti moguće udovoljiti jer gradska uprava ne može pokrenuti takav postupak.</p>
<p>- Iako smo zadovoljni štrajkom, ne odustajemo od ispunjenja svih naših zahtjeva, pa tako i onog kojim bi se napadači krivično kažnjavali, izjavio je Vinko Škvorc, predsjednik ZET-ova Sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske. </p>
<p>U vezi s napadom na ZET-ovu vozačicu i vozača, zamjenik načelnika zagrebačke policije Zdravko Šeničnjak rekao je kako je policija identificirala napadače te da se za njima traga. Ispitivanjem načina postupanja policijskih djelatnika na mjestu događaja u Ulici Medveščak kod broja 3, koje je naložio načelnik Policijske uprave, a proveli djelatnici Službe za zakonitost postupanja, utvrđeno je da tri policijska službenika prometne policije nisu poduzeli sve mjere i radnje kako bi spriječili napad na službenike ZET-a. i zbog toga će protiv njih biti poduzete stegovne mjere, izvijestila je u ponedjeljak zagrebačka Policijska uprava. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>HNS: Obrana od nasilja u gradu</p>
<p>»Sve učestaliji grubi napadi na nezaštićene zaposlenike ZET-a moraju prestati. Polusatni zastoj svih zagrebačkih tramvaja i autobusa, kao posljedica štrajka Udruge sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske, bez sumnje je na temeljima zaštite pravde i pravne države«, stoji u priopćenju Gradske organizacije HNS-a.</p>
<p>»Nedvosmislena je to i jasna poruka i svih nas zagrebačkih narodnjaka. Svesrdno se pridružujemo takvom jasnom i zakonom dopuštenom protestu jer se njime štiti osobni integritet ugroženih te brani takav način obrane od rastućeg nasilja u našem gradu.« </p>
<p>U priopćenju nadalje stoji da Štrajkaški odbor poziva gradonačelnika Milana Bandića na razgovor kako Odbor ne bi bio prisiljen zaprijetiti generalnim štrajkom. Iz GO HNS-a također traže da Poglavarstvo i gradonačelnik razgovaraju sa zetovcima o njihovim problemima.</p>
<p>»Saslušajte ih, gospodo iz Poglavarstva i gospodine gradonačelniče! Pomozite ZET-ovim nezaštićenim djelatnicima!«</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>DC: Protiv huliganizma na ulicama</p>
<p>Demokratski centar u svome priopćenju u ponedjeljak oštro je osudio napade na osoblje Zagrebačkog električnog tramvaja.</p>
<p>»ZET je javno gradsko poduzeće koje treba uljudno i civilizirano pružati usluge prijevoza svim građanima, vodeći računa o njihovim potrebama i željama. Njegovo osoblje ne može zauzvrat biti napadano«, drže u DC-u, dodajući kako to nije prvi, već se napadi događaju često i njihov je broj u porastu.</p>
<p>Stoga pozivaju Gradsko poglavarstvo da u suradnji s PU zagrebačkom i upravom poduzeća poduzme mjere zaštite ZET-ovog osoblja. »Napade na ZET-ovo osoblje trebalo bi shvatiti kao ozbiljno upozorenje na nužnost sprečavanja rastućeg huliganizma na zagrebačkim ulicama. Podupiremo sindikate ZET-a u njihovu traženju prava na mirno i sigurno obavljanje posla«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Demokratski centar će u utorak, 27. veljače, na Trgu bana Jelačića pokazati solidarnost s osobljem ZET-a u traženju ispunjavanja njihovih zahtjeva.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Crveni križ ustanovama socijalne skrbi darovao 40 invalidskih kolica i 10 stolića</p>
<p>Većina donacija poslana je na adrese zavoda za socijalno-zdravstvenu zaštitu / Ministar Davorko Vidović: Donacija svjedoči o uspješnim pokušajima da mnogo intenzivnije surađujemo s nevladinim organizacijama</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga crvenog križa dr. Jadranko Crnić u ponedjeljak je u Ministarstvu rada i socijalne skrbi ravnateljima dvadeset i dviju ustanova u socijali predao darovnice za 40 invalidskih kolica marke »Meyra Service« i 10 stolića za hranjenje nepokretnih osoba.</p>
<p>Većina donacija poslana je na adrese zavoda za socijalno-zdravstvenu zaštitu, u kojima su smještene teško pokretne starije osobe, te na adrese nekoliko zavoda za smještaj i rehabilitaciju, među kojima su i ustanove u kojima su smještena djeca s posebnim potrebama. Ukupna vrijednost darova je oko 104.000 kuna, a novac je prikupljen u sklopu humanitarne akcije »Uvijek zajedno«, kojom su obuhvaćeni i programi skrbi za starije osobe. Crveni križ novac prikupljen u akciji dijeli i na programe pomoći invalidima, programe za mlade te pomoć stradalima u elementarnim i drugim nesrećama.</p>
<p>- Ova donacija svjedoči o uspješnim pokušajima da intenzivnije surađujemo s nevladinim organizacijama i udrugama, a znatno će pomoći našim ustanovama, istaknuo je pri preuzimanju darova ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Dodao je kako je suradnja s najstarijom takvom organizacijom u Hrvatskoj, Crvenim križem, i dosad bila vrlo dobra. </p>
<p>Jadranko Crnić izrazio je zadovoljstvo što u sobi ispunjenoj dobrom - brojnim predstavnicima ustanova u socijalnoj skrbi - može predati darove koji će koristiti ljudima potrebitim posebne pomoći.</p>
<p>Predaji darova nazočni su bili i pomoćnici ministra Vidovića, dr. Božo Žaja, dr. Nino Žganec i Ratimir Santić, te predstojnik Hrvatskoga crvenog križa dr. Nenad Javornik. (Marijana Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Predstavljena akcija »Dobrim građanstvom protiv nasilja«</p>
<p>Akciju »Dobrim građanstvom protiv nasilja« u ponedjeljak je na konferenciji za novinare predstavio Čedomir Bregant, predsjednik Kluba drevnih Zagrepčana. </p>
<p>- Želimo potaknuti građane da njeguju dobre navike, vrline i običaje i da se međusobno uvažavaju i uključe u nastojanja da Zagreb učinimo onakvim želimo - građanski uljuđenim, rekao je Bregant. </p>
<p>Uz Klub drevnih Zagrepčana, organizatori akcije su Forum žena SDP-a, Turistička zajednica grada Zagreba, Ured za kulturu Gradskog poglavarstva i Policijska uprava zagrebačka.</p>
<p>- Akcijom će biti obuhvaćene sve gradske četvrti, a želja nam je povezati se sa školama i vrtićima, rekao je Bregant.</p>
<p>Na konferenciji je predstavljen i treći broj lista »Cinkuš«, koji se može besplatno dobiti u Turističkom centru i u prodavaonicama »Duhana«, a bit će dijeljen i na predavanjima i okruglim stolovima koji će se održavati u povodu akcije. (anl)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Udruga paraplegičara i tetraplegičara predstavila prvi broj »Glasila«</p>
<p>Prvi broj »Glasila« Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT), tiskan u petstotinjak primjeraka, predstavljen je u ponedjeljak na Fakultetu za fizičku kulturu. Na dvadesetak stranica časopisa, rečeno je, objavljivat će se različiti prilozi, od obavijesti i komentara do kritičkih osvrta na aktualna društveno-politička zbivanja. Informacijama korisnim za članstvo posvetit će se osobita pozornost.</p>
<p>- Naši će članovi u »Glasilu« moći doznati kako ostvariti određena prava i kome se obratiti radi njihova rješavanja, istaknula je Mandica Knežević, predsjednica HUPT-a. </p>
<p>Predstavljena je i zbirka haiku pjesama »Sivi tigar« autora Tihomira Perhata, dopredsjednika HUPT-a. Govoreći o svojim pjesmama, Perhat je kazao kako su one tihodnevne zabilježbe koje se bave sadržajem svakodnevice. Poezija predstavljena javnosti pokazuje kako osobe s invaliditetom svoju kreativnost mogu pretočiti u kvalitetna književna ostvarenja, istaknula je Mandica Knežević. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>'Zagrebačke ceste' prolile 32.000 litara rasoline i posipale 320 tona soli</p>
<p>Snijeg i poledica ove godine nisu uspjeli iznenaditi zimsku službu »Zagrebačkih cesta«. Je li tomu razlog mala količina snijega ili dobra pripremljenost službe, teško je zaključiti. No, glasnogovornik »Zagrebačkih cesta« Milan Golubić obećao je prohodnost prometnica u sljedećim danima.</p>
<p>- Snijeg nas ove godine nije iznenadio jer smo stalno u kontaktu s Državnim hidrometeorološkim zavodom, od kojega dvaput na dan dobivamo vremensku prognozu, a vremenska kretanja pratimo i sami putem Interneta. Intervencija zimske službe počela je u petak na Sljemenu, gdje se pokazala najveća potreba za njom. Cijeloga vikenda ondje su bile aktivne ekipe, tvrdi Golubić. Objašnjava kako je od nedjelje u Zagrebu na snazi treći stupanj, što znači da je svih 90 ekipa, koliko ih imaju »Zagrebačke ceste«, raspoređeno na terenu. Dodaje kako je tijekom vikenda posipano oko 320 tona soli, 100 kubika mješavine s granulatom, a proliveno je i 32.000 litara rasoline. Sljeme je još dodatno čišćeno ralicama.</p>
<p>Prema Golubićevim riječima, prioriteti za posipanje soli i čišćenje su prometnice koje vode bolnicama, školama, fakultetima i drugim važnim javnim ustanovama, ceste kojima vozi javni prijevoz te važne poveznice. U ZET-u smo, pak, doznali kako tramvajima snijeg u trenutačnim mjerilima ne predstavlja teškoće, dok za slučaj većih snježnih nanosa imaju vlastitu ralicu za čišćenje tramvajskih pruga.</p>
<p>- Zaliha soli ima dovoljno i sva su kritična mjesta posipana. Ako bude potrebno, postupak ćemo ponoviti, tako da se prometnice neće lediti, zaključio je Golubić. (Boris Jagačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>»Babin kurac« na snijegu u Splitu</p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Kontroverzna riječka skupina LET 3 »hrvatskom narodu i svim građanima Hrvatske« podarila je spomenik »Babin kurac«, koji je u ponedjeljak na prigodan način u snježnom ozračju predstavljen i Splićanima. Na događaju se okupio veći broj Splićana, uglavnom mlađe dobi, kojima je to, nekima od njih bila prilika da »fotkom« ovjekovječe svoje druženje s bakom s brkovima i podužim muškim spolovilom na kojem je golub sa graničicom i porukom slobodi i miru. Spomenik je visok četiri metra i načinjen od bronce. Svečanost je popraćena glazbenim zvucima »Vrličkog kola« i Gotovčeve opere »Ero s onog svijeta« .</p>
<p>Luda li grada i običaja - rekoše u glas trojica postarijih Splićana...! (Joko Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Počeo žalbeni postupak za Microsoft</p>
<p>WASHINGTON, 26. veljače </p>
<p> - Pred Saveznim prizivnim sudom u Washingtonu u ponedjeljak je počela dvodnevna rasprava na temelju koje sedmero sudaca mora odlučiti o utemeljenosti prvostupanjske presude o razdvajanju Microsofta na dvije samostalne tvrtke.</p>
<p> Odvjetnici koji zastupaju proizvođača računalnih programa i njihovi protivnici, državni tužitelji federalne i vlada 19 američkih saveznih država usmeno će pred sucima obrazlagati svoja stajališta.</p>
<p> U prvostupanjskoj presudi federalni sudac Thomas Penfield Jackson zaključio je lani da se Microsoft ponašao kao monopolist i ne birajući načine onemogućavao svoje konkurente te da ga stoga, uz ostalo, treba podijeliti u dvije samostalne tvrtke. Branitelji Microsofta imaju na raspolaganju sedam sati da suce uvjere kako tvrtka nije prekršila tzv. Shermanov zakon o zabrani monopola te da je izrečena kazna neprimjerena. Pokušat će dokazati da je sudac Jackson bio pristran, te da je protuzakonito za vrijeme prvostupanjskog postupka davao izjave novinarima i održavao stručna predavanja.</p>
<p>Microsoft se nada blažoj kazni koja ne bi značila cijepanje tvrtke.</p>
<p> Žalbeni postupak je trebao biti održan pred svim sucima Prizivnoga suda, ali su trojica od njih bez obrazloženja tražila da budu izuzeti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Brzi testovi goveđeg mesa vraćaju povjerenje kupaca</p>
<p>LJUBLJANA, 26. veljače</p>
<p> - Brzi testovi uzoraka goveđeg mesa na bolest kravljeg ludila koje je slovenska veterinarska uprava uvela početkom ovog mjeseca već daju rezultate u povećanom povjerenju potrošača, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavio ljubljanski list »Dnevnik«. Gotovo tri četvrtine od 700 anketiranih izjavilo je da govedinu troši kao i ranije, nešto više od 20 posto smanjilo je goveđe obroke, a pet posto ju je brisalo sa svog menija. Promet goveđim mesom u mesnicama je prije nekoliko mjeseci bio opao za trećinu zbog alarmantnih vijesti da će se bolest proširiti i na Sloveniju što se u međuvremenu nije dogodilo. Anketa je međutim pokazala i neke »rizične oblike« ponašanja potrošača - gotovo 40 posto potrošača kupuje meso »sa sela«, odnosno robu bez odgovarajućih žigova i kontrole. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Panama šešir Compaya Segunda na dražbi u Havani</p>
<p>HAVANA, 26. veljače</p>
<p> - Vremešni kubanski glazbenik Compay Segundo ponudio je proteklog vikenda na dražbi svoj šešir za 17.500 dolara, pred publikom sastavljenom od štovatelja cigara u Havani, i uspio da predsjednik Fidel Castro zapjeva melodiju iz njegove slavne skladbe »Chan-Chan«. Panama šešir Compaya Segunda bio je dio izložaka ponuđenih na prodaju u noćnom klubu Tropicana u Havani, pred upraviteljima tvrtki iz 40-ak zemalja koji su platili ulaznicu od 500 dolara. Šešira se domogao Talijan Roberto Disierio. Dražba, vrlo rijetka na Kubi, sadržavala je izložak od osam cigara s potpisom Castra. One su kupljene za 607.500 dolara koji će biti vraćeni kubanskom sustavu za javno zdravstvo. </p>
<p>Veteran kubanske glazbe iskoristio je prigodu da otpjeva svoje najpoznatije pjesme i ispriča koju anegdotu. </p>
<p>Compay Segundo, veliki ljubitelj Havana cigara i čašica s rumom, podsjetio je da je počeo pušiti s 14 godina uz baku, preminulu u dobi od 115 godina. Compay Segundo (93) vraćen je iz zaborava zajedno s još nekoliko ostarjelih glazbenika, zahvaljujući američkom gitaristu Ryu Cooderu, a potom kultnom filmu njemačkog redatelja Wima Vendersa »Buena Vista Social Club«. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jagger i Hall okreću se svojim budućnostima</p>
<p>LONDON, 26. veljače </p>
<p> - Čini se da su član Rolling Stonesa Mick Jagger i njegova bivša supruga Jerry Hall napokon ostavili svoju 22-godišnju vezu prošlosti, ali u jako različitim stilovima. </p>
<p> Dok su britanske novine objavljivale fotografije 57-godišnjeg Jaggera kako po cijele noći pleše s nizom mladih žena na zabavama show businessa u Londonu cijeli protekli tjedan, Hall je prikazana kako uživa u tihom odmoru na drugoj strani Atlantika sa stalnim pratiocem Georgeom Waudom. </p>
<p> »Oboje su zadovoljni onim što rade. Izlaze i ponovno se zabavljaju«, izjavio je neimenovani prijatelj para za tiražni britanski tabloid Sun. Olujna veza Hall i Jaggera završila je 1999. godine nakon što je brazilska mankenka Luciana Morad otkrila da je rodila Jaggerova sina. To je oktriće prelilo čašu teksaške manekenke Hall, koja je podnijela zahtjev za razvodom od živahnog rockera. </p>
<p> Jagger i Jerry Hall, koji imaju četvero djece, ostali su ipak bliski i često su ih slikali zajedno u gradu. Jagger je odselio iz doma bračnog para krajem prošle giodine - i tada u susjedstvo - čime je pothranio glasine o eventualnom pomirenju. </p>
<p> No, riječima starog hita Rolling Stonesa, »it's all over now« (sad je sve gotovo). Hall (44), koja izlazi s Waudom već 18 mjeseci, izjavila je u siječnju da je jako sretna s 33-godišnjim britanskim filmskim producentom, s boravištem u Los Angelesu. »On je jao, jako, jako premlad za mene, no kako jest tako jest«, rekla je Jerry za britanski Sunday Telegraph. Za Jaggera je rekla da je odličan otac, ali užasan muž. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Gladijator« odnio najviše nagrada BAFTA </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 26. veljače </p>
<p> - »Gladijator«, film britanskog redatelja Ridleyja Scotta, osvojio je u nedjelju navečer u Londonu nagradu za najbolji film, dok je britanski glumac, 14-godišnji dječak Jamie Bell, nagrađen kao najbolji glumac za ulogu u filmu »Billy Elliot«, objavila je Britanska akademija za film i televiziju - BAFTA. </p>
<p> Julia Roberts osvojila je nagradu za najbolju glumicu za ulogu u "Erin Brockovich« (za koju je osvojila i nominaciju za ovogodišnje Oscare, dok je film nominiran pet puta), a Britanka Julie Walters za najbolju sporednu glumicu u »Billy Elliot« (jednako kao i na nominacijama za Oscara), na dodjeli britanskih filmskih i televizijskih nagrada. </p>
<p> »Gladijator«, epska priča o svrgnutom generalu u antičkom Rimu, 12 puta nominiran za Oscara, osvojio je i nagrade za najbolju kameru, najbolju montažu i najbolju režiju. »Tigar i zmaj«, ljubavna priča animirana spektakularnim prizorima borilačkih vještina tajvanskog redatelja Anga Leea, osvojila je četiri nagrade, među kojima i za najbolji strani film. »Traffic«, film redatelja Stevena Soderbergha, već ovjenčan s pet nominacija za Oscara, osvojio je nagradu za najbolji scenarij i najboljeg sporednog glumca za Benicia del Tora. </p>
<p> No, junak včeri bio je dječak Jamie Bell, potpuno nepoznat još do prije nekoliko mjeseci, koji je oteo nagradu za najboljeg glumca dvojici favorita za Oscara: Russellu Croweu (»Gladijator«) i Tomu Hanksu (»Brodolom života«). »Billy Elliot«, film skromnog proračuna britanskog redatelja Stephena Daldryja, koji je doživio svjetski uspjeh, osvojio je i nagradu »Alexander Korda« za najbolji britanski film. Film se počinje prikazivati u redovnom programu zagrebačkih kina 1. ožujka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Coppola za Cannes priprema novu montažu »Apokalipse«</p>
<p>PARIZ, 26. veljače </p>
<p> - Redateljska verzija kultnog filma o ratu u Vijetnamu »Apocalypse Now« ("Apokalipsa sada") Francisa Forda Coppole, u kojoj je dodano gotovo sat vremena originalnoj dužini filma, imat će premijeru na međunarodnom filmskom festivalu u Cannesu u svibnju. </p>
<p> Coppola je u priopćenju koje je izdao festival izjavio da nova verzija u trajanju od tri sata i 17 minuta ne reintegrira samo prizore zapostavljene u originalnom izdanju već je kompletno iznova montirana iz originalnog materijala. </p>
<p> »Rezultat je film koji je 53 minute duži i čija tema jasnije dolazi do izražaja. Uzbudljiviji je, ponekad smješniji i romantičniji, a povijesna mu je perspektiva postala snažnija«, rekao je Coppola. Produkciju originalnog filma s Marlonom Brandom i Martinom Sheenom u glavnim ulogama, većinom snimanu na Filipinima, od početka su pratile poteškoće. Potres je uništio milijun dolara vrijednu scenografiju i odgodio snimanje pa su neki sudionici film prozvali »Apocalypse later« (Apokalipsa kasnije). Uloga kapetana Willarda bila je toliko zahtjevna da je Sheen doživio srčani udar. Originalni proračun od 12 milijuna dolara više je nego udvostručenpa je Coppola morao dignuti hipoteku na svoju kuću. Film je na kraju osvojio dva Oscara i Zlatnu palmu u Cannesu 1979. godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Maštovite unikatne maske</p>
<p>Galerija CeKaO / Izložba »Maske« mlade Ane Krleža nudi impresivan ciklus maštovitih unikatnih radova što ponajviše podsjećaju na venecijanske maske</p>
<p>»Past će sve maske međ' četiri crno lakirane daske, gdje kraljevi i hulje u crno drvo bulje«, pisao je davno (i divno) Miroslav Krleža. Desetljećima nakon nastanka slavnih stihova, zanimljivo, Krležina prezimenjakinja, mlada zagrebačka umjetnica Ana Krleža, ponudila je javnosti na uvid izložbu svojih unikatnih maski u Galeriji CeKaO.</p>
<p> Maštovito izrađene od rižina papira s dodatcima tekstila, špage, traka, čavlića i kudelje, maske čine jedinstvena likovna djela, tvoreći osebujne slike-reljefe ili objekte-asamblaže, kako ističe likovna kritičarka Marina Baričević. »Sunčeva maska«, »Dioniz«, maska »Demona«, »Božanska maska« ili pak maska »Vladara« odaju da je umjetnica posegnula u povijest, odnosno da njezine maske čuvaju fragmente sjećanja na obredne i zavjetne, kazališne, pokladne i karnevalske maske! Maštovita »maskotvorka« pri tome ne pronalazi izravno uporište niti u jednoj vrsti povijesne maske, već naprosto odabire likovne elemente iz dubina prošlosti koji će joj omogućiti nesputanu stvaralačku igru! Svojom hladnom zlaćanom ljepotom i bogatim uresima maske ipak ponajvećma podsjećaju na venecijanske, pa posjetitelja »lako« u mašti prenesu u uzbudljive uličice toga čarobnog mediteranskog grada kojem karakter određuju voda i zrak od kojih se sve rasplinjuje u vizualne senzacije.</p>
<p> Sjećaju maske Ane Krleža na mekoputu lascivnost one Venecije karnevala, starih palača, blistavih crkava što se bjelasaju u tami, grad u kojem su živjeli najveći europski umjetnici, slikari i glazbenici, živio Casanova, pisao Fellini, slikali Tizian i Tintoretto, mjesto gdje je u nezboravnom prizoru umro i Dirk Bogarde, zagledan u svoju mladu ljubav! Biografski podatci otkrivaju da je Ana Krleža rođena u Zagrebu 1966. godine u znaku Vodenjaka (!), što će nam svakako objasniti njezinu kreativnost, duhovnu širinu, a nadasve maštovitost. Diplomirala je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Miroslava Šuteja. Izlagala je na četiri samostalne izložbe u Zagrebu (Galerija CeKaO i »Idealni grad«), Rijeci (Galerija »Juraj Klović«) i Varaždinu (Galerija »Dora Art«) te na dvije skupne izložbe u Zagrebu (MGC »Gradec« i Galerija »Vladimir Nazor«).</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pokladne radosti </p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Hrvatski barokni ansambl dao je s tri Bachove kantate sjajan uvod za pokladnu svečanost </p>
<p>Sjajna je bila zamisao uprave Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski« da svoju subotnu pretplatu usmjeri na radost i provod poklada kao dar građanima grada Zagreba, koji nemaju prilike da poput Dubrovnika ili Rijeke poklade slave na otvorenome. Za nekog je možda i iznenađujuća bila prethodna najava da će koncertni program te subote u »Lisinskome« ispuniti tri kantate Johanna Sebastiana Bacha - no angažirani Hrvatski barokni ansambl, koji su prije dvije godine osnovali dirigent Saša Britvić i orguljaš Mario Penzar, pripremio je više nego duhoviti program s dvije Bachove komične svjetovne kantate, i to u veoma atraktivnoj scenskoj verziji, uz dodatak jedne duhovne kantate, čija je izvedba također scenski osmišljena. Šteta što nije bilo tv kamera, koje se nisu odazvale pozivu da zabilježe radost toga programa i provod, po svemu sudeći, veoma zadovoljnih oko tri tisuće Zagrepčana.</p>
<p>Prva je na programu bila glasovita Bachova »Kantata o kavi«, sa solistima Mirom Vlahović, Mariom Pletikosom i Robertom Kolarom. Redatelj priredbe Petar Vujačić sa scenografom Đorđom Jandrićem našao je izvrsna scenska rješenja, smjestivši zbivanja prvih dviju kantata sa svake strane instrumentalnog sastava, a s obzirom da se pjevalo u njemačkom izvorniku, prijevod tekstova projiciran je na ovješenom platnu. Slijedila je »Seljačka kantata« u kojoj su se posebno istaknuli dvoje solista, šarmantna i razigrana sopranistica Tamara Felbinger i mladi bas prekrasna glasa Berislav Puškarić. U toj drugoj kantati sudjelovao je i zbor mladih pjevača, za razliku od stilskih kostima solista duhovito odjeven u današnju odjeću. Isto je tako maštovito bilo scensko prikazanje duhovne kantate »Bog je moj kralj« s četvero izvrsnih mladih solista (Tamara Felbinger, Renata Pokupić, Mario Pletikosa i Berislav Puškarić) u večernjoj odjeći, dok je zbor režirano nastupio u bijelim navlakama noseći male svjetiljke koje je odložio na rampu pozornice.</p>
<p> Valja napomenuti da su u sve tri kantate i solisti i zbor pjevali bez nota, što im je omogućilo živu i sabranu igru, i na čemu im svakako valja odati posebno priznanje. Vrijedilo bi taj tako dobro nastudirani i opremljeni barokni program ponoviti kojom prilikom i u »Lisinskome«, ali i negdje drugdje, na primjer na našim ljetnim festivalima.</p>
<p>Dvorana »Lisinski« pobrinula se i za opći pokladni ugođaj. Na ulazu u dvoranu dočekala nas je limena glazba i šarmantne, izvrsno uvježbane mažoretkinje iz grada Vrbovca, a uz njih poznati zagrebački pantomimičar Antun Kupanovac. Zabavni pokladni program vodio je Zlatan Skalicki, a sudjelovali su ansambl Briljantin i Los Caballeros. Mnogi su građani Zagreba, i oni zrelije dobi, bili na bilo koji način maskirani i pridružili su se kandidatima za najbolju masku. Ocjenjivački sud nagradio je dvije djevojke i gospodina koji je izvrsno maskom predstavom - predsjednika Stipu Mesića! Radosni provod trajao je do duboko u noć.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Spaljivanje krnje </p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Znanstvenici koji su proučavali kulturnu povijest Splita nisu pronašli podrobnijih podataka o splitskim najstarijim - renesansnim pokladama, ali poznato je kako je tradicija oduvijek nalagala veselo raspoloženje na pokladni utorak ili fašnik. Prema zapisima Frane Barasa, povjesničara i splitskog kroničara, ne postoje opsežniji zapisi ni o karnevalskim priredbama baroknoga Splita, no neki zapisi svjedoče kako su početkom 19. stoljeća krabulje ludovale ispred zgrade Staroga kazališta na Narodnom trgu gdje su igrali narodno kolo i Morešku. O veselim karnevalskim priredbama za vrijeme druge austrijske uprave (oko 1882. godine) zabilježeno je više podataka pa je poznato da su Splićani u ta vremena priređivali pompozne maškarade. Godinama se u Splitu feštalo na pokladni utorak, a krabuljne trublje i duhoviti nestašluci zamrli su 40-ih godina prošloga stoljeća.</p>
<p> Prije šest godina skupina mladih splitskih entuzijasta, tzv. Cukuni, ponovno oživljava karnevalski duh, obogaćen suvremenim idejama. Tehno party, kazališne priredbe na otvorenom, performansi, gutači vatre, žongleri, ulični crtači, bijesni bubnjari i neobični maškaduri - sada su dio karnevalske povorke koja u novije doba splitskih karnevala prate Krnju na mjesto spaljivanja. Večer pokladnog utorka 2001. godine možda bude zaista drugačija od svih dosadašnjih jer snijeg koji je zasuo grad u ponedjeljak nije česta pojava u primorskim mjestima i gradovima. Krnjina pratnja, koja će uz plesače i pjevače zagrijavati atmosferu i nasmijavati puk, okupit će se ispred splitskoga HNK-a u kasnim poslijepodnevnim satima. Za dobar ugođaj pobrinut će se meštar od karnevala Jakša Navigator, splitski pjevač, koji će povorku dovesti do rive, gdje će se održavati središnji program. Atrakcija je crnogorski pjevač Rambo Amadeus, koji će Splićane i njihove goste zabavljati sve do dolaska gradonačelnika i čitanja šentence (osude) Krnji-krivcu. Spaljivanje će izvršiti splitski bubnjari i Cukuni. Crkvena i katedralna zvona u ponoć će podsjetiti na početak korizmene srijede i vremena odricanja. Gradska fešta utihnut će, a cukunska zabava bit će nastavljena u zatvorenim prostorima.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Privlačna priča iz davnine</p>
<p>Teatar »Žar ptica« / Uz premijernu izvedbu predstave »Baka Mokoš i unuk Sunce« Vladimira Stojsavljevića, u režiji autora / Spektakl koji nudi gledateljima zanimljive scenske slike u dodirima suvremenosti i prošlosti</p>
<p>Po kultnoj pripovijetki Ivane Brlić Mažuranić »Sunce djever i Neva Nevčica« Vladimir Stojsavljević napisao je dramski predložak i režirao predstavu »Baka Mokoš i unuk Sunce« što je premijerno u nedjelju na večer izvedena u zagrebačkom Teatru »Žar ptica«. Prisjećajući se čudesnih svjetova naše velike književnice koja je nadahnuto zapisivala »pričanja, priviđenja, nade, vjerovanja i uzdanja cijele duše slavenskog plemena«, a s čijim su pričama odrastale generacije čitatelja, Stojsavljević na pozornicu izvodi likove iz slavenske mitologije i čini ih bliskim suvremenom senzibilitetu.</p>
<p> Zadržava u svom scenskom prikazu junake Ivane Brlić Mažuranić i tragove njezine priče, poigrava se suodnosima između njezinih likova i onim arhetipskim sukobima svjetla i tame, dobra i zla. No, u taj zavodljivi okvir upisuje govor naše svakodnevice kako bi to teatarsko prisjećanje na zavodljivost sada već kultnih »Priča iz davnine« bilo razumljivije današnjim gledateljima. Uspijeva tako s lakoćom povezati dva vremena, ono mitsko i ovo naše, u scenski začudnu cjelinu koja osvaja najmlađu publiku ne samo pričom, nego i atraktivnom razigranošću svoga kazališnog iskaza.</p>
<p> Uz pomoć efektne scenografije Zvonimira Lončarića koja s nekoliko rekvizita dočarava »slavenske močvare, poljane i snjegove« te odličnih kostima Marije Žarak, što, na tragu redateljskog promišljanja u scenskoj rekonstrukciji mitskih prizora, koketiraju s različitim epohama, i primjerene glazbe Ilana Kabilja, Stojsavljević je uspostavio one, gotovo ironično bajkovite odmake, kroz koje priča Ivane Brlić Mažuranić prepričana na pozornici poprima drugačije izglede. Scenografija i kostimi u ovoj se predstavi na neobičan način preklapaju (u bojama, materijalima...) i kao da se u tom vizualno zanimljivom prožimanju između njih brišu granice ili barem postaju manje vidljive.</p>
<p> I glumci su se uklopili u iznimno zanimljivo Stojsavljevićevo autorsko viđenje priče o vladarici močvare, prekrasnoj Nevi Nevčici, oholoj carevni, hrabrom Olehu banu i pravednom Suncu. U samom središtu scenskih zbivanja bila je Marija Kohn koja je dopadljivo, s lakoćom predstavila mnogobrojne transformacije bake Mokoš sa svim njezinim dobrim i zlim licima. Tipski zadane likove, s rubova mita i prepoznatljivih situacija iz naše zbilje efektno su interpretirali Damir Markovina, Željko Mavrović, Gorana Vrdoljak, Vanda Vujanić, Marina Kostelec, Hrvoje Klobučar i Danijel Ljuboja. </p>
<p> »Baka Mokoš i unuk Sunce« predstava je koja će osvojiti najmlađe gledatelje svojom vizualnom spektakularnošću i privlačnom scenskom naracijom, dinamizmom što odgovara suvremenom kazališnom izričaju. Ona ucrtava smjernice scenskog iščitavanja lektire i približavanja klasične literature djeci kroz teatarski susret prošlosti i sadašnjosti, u nadahnuću ispisivanja novog u sjeni dobro poznatih predložaka.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Promocija slovenskog hip hopa u »Aquariusu«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Nakon nedavnog koncerta njujorških Das Efx u klubu »Aquarius«, sljedeća večer s programom »Blackout Live« održat će se u utorak 27. veljače i ugostit će mlade slovenske hip-hop glazbenike okupljene na slovenskoj hip hop kompilaciji »5'00" of fame za narodov blagor«. U sklopu promocije albuma u »Aquariusu« će nastupiti Nedotakljivi, Da II Deuce, Gottschee Project, Pupi, Pižama, Jose te DJ-i Zeds, Maestro i Fu, uz zagrebačke organizatore večeri Frxa i Phat Philliea.»5'00" of fame za narodov blagor« je naslov prve slovenske hip-hop kompilacije koja je svoj put po Sloveniji započela 19. prosinca 2000. Promotivni koncerti do sada su uključivali nastup na prošlogodišnjem »Breakbeatnik« festivalu, zatim kao predgrupa za koncert grupe Public Enemy (1999.) te promociju albuma u ljubljanskom klubu »Sub Sub«. Album je izašao pod zajedničkim okriljem izdavačkih kuća Radyoyo i Kif Kif, a u Hrvatskoj ga distribuira Aquarius Records. Na albumu je 16 pjesama različitih izvođača mlađe generacije koje povezuje pripadnost hip-hop kulturi i rap glazbi. Izvođače je neovisna komisija izabrala 1999. godine u dva kruga audicije na temelju zvučne snimke te koncertnog nastupa na radijskoj emisiji »Radyoyo«, dok produkciju potpisuje desetak različitih autora. (H. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Vidovićeva izložba i u Dubrovniku </p>
<p>DUBROVNIK, 26. veljače</p>
<p> - U Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku otvorena je retrospektivna izložba splitskog slikara Emanuela Vidovića, kojom se obilježava 130. obljetnica njegova rođenja. Izloženo je pedesetak radova koji prikazuju sve faze rada toga poznatog hrvatskog slikara i jednog od najvećih splitskih umjetnika 20. stoljeća.</p>
<p> Pročelnik Ureda za kulturu grada Splita Petar Krolo istaknuo je prigodom otvorenja izložbe da je ona plod suradnje Dubrovnika i Splita, koja bi trebala biti još bolja i uroditi sličnim projektima. O životu i radu Emanuela Vidovića govorio je autor izložbe Božo Majstorović, a prigodnim riječima okupljenima su se obratili i zamjenica dubrovačkoga gradonačelnika Berta Dragičević te ravnatelj Umjetničke galerije Antun Maračić. Izložba je otvorena do 25. ožujka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Filmske nagrade Cesar</p>
<p>PARIZ, 26. veljače</p>
<p> - Nagrada Cesar za ostvarenja na polju filmske umjetnosti u Francuskoj dodijeljena je 26. put po redu u pariškom Theatre des Champs Elysees, a svečanosti je predsjedao francuski glumac Daniel Auteuil. Najbolji film je »Le gout des autres« (slobodno prevedeno kao Ljubav za druge), autorice Agnes Jaoui. Najbolji režiser je Dominik Moll (franucsko-njemački) za »Harry, un ami qui vous veut du bien« (Hary, prijatelj koji vam želi dobro). Najbolja glumica je Dominique Blanc za »Stand-By«, a najbolji glumac Sergi Lopez (Španjolac) za »Hary, un ami qui vous veut du bien«. Najbolji strani film je honkonški »In the mood for love« (Raspoložen za ljubav) koji je režirao Wong Kar-Waig. Najbolji glumac u sporednoj ulozi je Gerard Lanvin i najbolja glumica u sporednoj ulozi Anne Alvaro, oboje u filmu »Le gout des autres«, čiji je scenarij proglašen i najboljim scenarijem ili adaptacijom. Cesar za najbolju glazbu pripao je Tomatito, Sheikh Ahmad al Tuni, La Caita i Tony Gatlif za »Vengo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jazz-classic Berlin Istra festival </p>
<p>PULA, 26. veljače</p>
<p> - Glasoviti Berlinski simfonijski orkestar, koji je dobitnik i ugledne nagrade »Grammy«, gostovat će ovoga ljeta u Puli, a nastupit će na Brijunima i u Areni. To je najavljeno minulog vikenda na konferenciji za novinare, uz posebnu naznaku da će Berlinski simfoničari svirati jazz i klasiku.</p>
<p> Utvrđeno je da će se od 14. do 21. kolovoza u Puli održati jedinstveni Jazz- classic Berlin Istra festival, s izgledima da postane tradicionalan. Taj atraktivni novi projekt u vrhuncu dosad najizglednije turističke sezone predstavili su u ime grada domaćina dogradonačelnik Armando Debeljuh, solist Berlinske filharmonije Wilfried Strehle i Neven Valent kao direktor novoustanovljenog festivala. Posebno je zanimljivo da će Berlinski simfoničari u svoj program uvrstiti i djela istarskih skladatelja. Tako će jedinstvena istarska ljestvica dobiti još jednu dobrodošlu promidbžu širom svijeta na najvišoj izvedbenoj razini. Virtuozi Berlinske filharmonije te Jazz Band, Trio Berliner i Berliner oktett - gostovat će osim u Puli i u Poreču, a prof. Strehle posebice se zainteresirao za Brijune. (M. U.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Šuker i Stanić neće igrati zajedno</p>
<p>Zasad je bura najveći suparnik hrvatskih nogometaša koji se u Rijeci pripremaju za prijateljsku utakmicu protiv Austrije / Izbornik hrvatske reprezentaije Mirko Jozić najvaljuje otvorenu i agresivnu igru (srijeda, 18 sati na Kantridi) </p>
<p>RIJEKA, 26. veljače</p>
<p> - Iako je Kvarner izložen ćudima vremena, vjerujemo da će to tek u nebitnom detalju poremetiti program nogometne reprezentacije uoči prijateljske utakmice protiv Austrije u srijedu na Kantridi u 18 sati. Hrvatski reprezentativci koji su se u ponedjeljak u većem broju okupili u prestižnom riječkom hotelu »Bonavia« prvi su trening održali umjesto u Kostreni na Kantridi, »jer tamo su udarci bure ipak snošljiviji«. No, vježbalo se bez Milana Rapaića, koji je došao s nategnućem aduktora i sigurno je da neće kandidarati za sastav.</p>
<p>Predočio je to okupljenim novinarima osobno izbornik Mirko Jozić, inače vrlo raspoložen. Informirao je najprije kako se još čeka petoricu igrača koji su najavili zakašnjenje: Soldo, Tudor, Bišćan, Šimić i Jarni, pa zbog toga i nema potpunu sliku stanja. Zbog toga je čak Jozić, kako je sam priznao, tijekom noći na nedjelju sam sebi u jednom trenutku rekao - dosta! I to u trenutku kad se uhvatio u slaganju nekoliko mogućih varijanti sastava, kako onog početnog tako i naknadnih kombinacija.</p>
<p>- Čemu kombiniranje kad nemam sve igrače pred sobom, kad ih nisam saslušao i rekao što tražim od njih, a i kad nisam u potpunosti siguran u kakvom su stanju.</p>
<p>Rekao je to Jozić, dodajući da je za prvo vježbanje na Kantridi odredio dva načina rada: jedan za one koji su igrali u nedjelju, i one preostale koji su se klupskih briga riješili ranije.</p>
<p>Jozić, logično, još uvijek nije spreman reći sastav za utakmicu u srijedu. </p>
<p>• Zna se da je ova riječka utakmica jedina uoči nastavka kvalifikacija, pa u kojoj mjeri ona može razbistriti vaše dvojbe za susret s Latvijom 24. ožujka u Osijeku?</p>
<p>- Do pola noći sam razgovarao s igračima ponaosob kako bih razjasnio pojedinačne i alternativne mogućnosti. No, kako dobro poznajem sve te igrače, jer sam s većinom njih i radio, nadam se da i oni znaju moja opredjeljenja. Važno je zadržati koncentraciju i biti prisutan u ulozi koja im je namijenjena, neovisno o pogrešci kao sastavnom dijelu igre.</p>
<p>• Hoće li već u startu utakmice u sastavu biti kombinacija moći i znanja? </p>
<p>- Obavezno je poslužiti se kompromisom, što znači da će primjerice i Davor Šuker i Mario Stanić dobiti svoju minutažu. No, sigurno ne zajedno, nego svaki u svom dijelu igre. Primjerice, kad je Stanić u pitanju dovoljno mi je 45 minuta da vidim u kakvom je stanju. Sa Šukerom još, doduše, nisam razgovarao, ali s njim je slična situacija kao sa Stanićem, a osim toga zna se što je Davor Šuker i što se može očekivati od njega.</p>
<p>• Tko iz pulskog sastava, koji je prije mjesec dana s Rumunjskom odigrao 2-2, osim Tudora ima izgleda da zaigra? </p>
<p>- Evidentno je da Mario Cvitanović još nije sanirao svoju pulsku ozljedu, ali raduje Vlaovićev nastup pod novim trenerom. Dobio je šansu da igra od 1. minute i odmah je postigao pogodak. Sve mi je to Vlaović s radošću ispričao.</p>
<p>• Izbornik Austrije Otto Barić najavljuje igru na pobjedu.</p>
<p>- Drago mi je da dolazi s takvim opredjeljenjem, jer smo koječime slični u shvaćanju igre. Volim agresivnu igru u kojoj je cilj lopta, a ne noge. Siguran sam da ćemo vidjeti dinamičnu, atraktivnu utakmicu, u kojoj smo po kvaliteti i znanju ipak jača momčad od Austrije. Oni su, međutim, uigraniji.</p>
<p>• Hoće li Niko Kovač dobiti koju minutu igre budući da ima dva žuta kartona i neće moći igrati u Osijeku protiv Latvije?</p>
<p>- Budem li imao 18 potpuno zdravih igrača spremnih za igru onda Kovač neće biti na klupi. Uostalom znadem njegove vrijednosti, bitno je da je ovdje zbog duha i zajedništva, i da svi zajedno ovdje živimo i pripremamo se za dolazaće obaveze.</p>
<p>Oglasio se i Jozićev pomoćnik Ivan Katalinić:</p>
<p>- Pitate što kažem o atmosferi ovdje nazočnih? Atmosferu čini rezultat. Nadam se da ćemo u srijedu pobijediti, i to nam je motiv više za utakmicu s Latvijom. Nakon ove utakmice mislim da ćemo biti pametniji u kombiniranju sastava, iako većih problema ne bi trebalo biti, budući da svi igrači na koje računamo igraju u svojim klubovima.</p>
<p>Glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić obavijestio je o problemima vezanim uz odigravanje utakmice Hrvatska - Croatia, pod kojim se naslovom vodi susret između čak 36 pozvanih mladih reprezentativaca. Podijeljeni u dvije reprezentacije odmjerit će snage u utorak na igralištu u Kostreni, a ideja je da u srijedu igraju protiv Pomorca oni koji će najviše zadovoljiti izbornika Martina Novoselca i nastojati mu se nametnuti za susret s Latvijom. Po svemu sudeći zbog vremenskih neprilika utakmica protiv Pomorca će otpasti. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ljubičić na 50. mjestu, Ivanišević 77. </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić 50. je igrač svijeta prema najnovijoj ATP ljestvici. Četvrtfinale turnira u Rotterdamu i pobjede protiv Španjolca Ferrera i Nizozemca Sluitera donijeli su sad najboljem hrvatskom tenisaču novih 14 bodova, a ukupno 25, čime je poboljšao plasman za čak 25 mjesta.</p>
<p>Pobjede protiv Armenca Sargsiana i Švicarca Kratochvila u Memphisu donijele su Goranu Ivaniševiću pet bodova, no ukupno 15 bodova dovoljno mu je za tek 77. mjesto, što je pad za dvije pozicije u odnosu na prošli tjedan.</p>
<p>Na staroj, »ulaznoj« ATP listi naši tenisači ne stoje tako dobro - Ljubičić je 84. sa 480 bodova, a Ivanišević tek 124. sa 319 poena. Ljubičić ovog tjedna neće nastupati na ATP turnirima, no Ivanišević će nove bodove tražiti na Sybase Openu u američkom San Joseu, gdje će mu suparnik u 1. kolu biti Byron Black iz Zimbabvea. </p>
<p>Na vrhu nije bilo značajnije promjene: Andre Agassi i dalje vodi sa 200 bodova, ispred Francuza Arnauda Clementa (154) i Sebastiena Grosjeana (135), no među prvih 10, na devetu poziciju, ubacio se još jedan Francuz, Nicolas Escude, zahvaljujući pobjedi u Rotterdamu. </p>
<p>Poredak: 1. Andre Agassi (SAD) 200, 2. Arnaud Clement (Fra) 154, 3. Sebastien Grosjean (Fra) 135, 4. Jevgenij Kafeljnikov (Rus) 117, 5. Roger Federer (Švi) 108, 6. Dominik Hrbaty (Slk) 91, 7. Patrick Rafter (Aus) 90, 8. Tim Henman (VB) 85, 9. Nicolas Escude (Fra) 83, 10. Andreas Vinciguerra (Šve) 72, 11. Fernando Vicente (Špa) 68, 12. Tommy Haas (Njem) 67, 13. Greg Rusedski (VB) 62, 14. Guillermo Coria (Arg) 60, 15. Lleyton Hewitt (Aus) 58, . Magnus Norman (Šve) 58, 17. Bohdan Ulihrach (Češ) 57, 18. Vladimir Volčkov (Blr) 55, 19. Marcelo Rios (Čil) 54, . Michal Tabara (Češ) 54..., 50. IVAN LJUBIČIĆ (HRVATSKA) 25..., 77. GORAN IVANIŠEVIĆ (HRVATSKA) 15. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nekima ni 4-0 nije dosta</p>
<p>Iako je Hajduk na otvaranju proljetnog dijela hrvatskoga prvenstva pobijedio Hrvatski dragovoljac 4-0, bilo je primjedbi na nespektakularnu igru i kasno (poklonjeno) vodstvo domaćih nogometaša </p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Pravo zimsko vrijeme, tek tri stupnja iznad nule i težak teren, nisu bili zapreka »hajdukovcima« da uspješno startaju u nastavku nogometnog prvenstva. Uvjerljiva, sigurna 4-0 pobjeda protiv Hrvatskog dragovoljca zadovoljila je trenera Zorana Vulića, ali i probirljive splitske navijače. Igra nije bila spektakularna, Hajduk se mučio do vodstva, ali nakon četiri pogotka pobjedi se ne treba gledati u zube. Tako razmišlja i Vulić koji je malo podigao glas kada su novinari konstatirali da je prvi gol zapravo autogol, a drugi pogodak kojeg je sa 35 metara postigao Leko poklon vratara gostiju Čeline.</p>
<p>- Nemojmo na takav način razgovarati. Pa, možemo li pričati afirmativno, što ima ima veze kako su postignuti golovi, kazao je Vulić.</p>
<p>Hajdukov trener smatra da još uvijek njegova momčad nije dostigla maksimalnu formu.</p>
<p>- Nije to još ono pravo, formu ćemo brusiti u ove tri utakmice koje nas čekaju (Varteks, Osijek i Šibenik) i očekujem da ćemo u doigravanje ući tip-top spremni. Nije lako igračima, ipak smo promijenili stil igre, nema više nabijanja, igra se od noge do noge, rekao je Vulić, koji je otputovao u Rijeku, gdje će biti u stručnom stožeru mlade selekcije u kojoj je najviše igrača Hajduka.</p>
<p>Ono što može razveseliti »hajdukovce« je to što je proradio Stanko Bubalo koji je prikazanom partijom pokazao odlike vrsnog nogometaša, bio je agilan, nerješiva zagonetka za goste. Još kada mu se priključe Mate Bilić i Ivan Bošnjak kojima je mreža začarana, ali se trse, bit će to više nego dobro. I Zvone Deranja koji trenutno ima status četvrtog napadača je pokazao da se vraća, pogodak u 90. minuti znao je proslaviti, sada je i njemu lakše. Vezna linija je igrala onako kako i treba, posebno Leko i Musa, a i doprinos Miladina je bio solidan. Tek se nešto više šlepao Hrgović na lijevom boku, no u nekoliko je navrata pokazao da ima potencijala.</p>
<p>- Zadovoljio me Hrgović, no vidi se da mu nedostaje više utakmica u paru s Lekom, kaže Vulić. </p>
<p>Zadnja linija nije sudjelovala u igri, libero Miše je u nekoliko navrata spasio pogreške Sablića i Bošca koji je nenadano upao u momčad. No, njihovi pravi dometi vidjet će se tek na gostovanjima, i prije se znalo da im sudjelovanje u igri, posebno u domaćim utakmicama, nije jača strana.</p>
<p>Hrvatski dragovoljac? Gosti su imali dvije poluprilike i jednu pravu priliku (Spomenko Bošnjak) i to je bilo sve što su prikazali u Poljudu. Premalo, i bez obzira koliko govorili da je 4-0 prevelik omjer nemaju za čim žaliti. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mogu li Balaban i Šokota postići više golova nego što obrana može primiti?</p>
<p>Hoće li Dinamovo proljeće ovisiti isključivo o nadahnutosti napadačkoga dvojca Balaban-Šokota koji, zahvaljujući izvanserijskoj klasi, doista svakome može zabiti gol? »Ne dijelim vaš dojam da je bilo previše propusta u našoj igri«, kaže trener »plavih«, Hrvoje Braović</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Kad bih znao da će Dinamu ova tri boda biti presudna u utrci za naslovom, ne bih bio previše nesretan. Ali, čini mi se da će bod, koji nam je odlepršao u 89. minuti, nama više nedostajati u borbi za ostankom nego što će pobjeda pomoći Dinamu«, pričao je trener Marsonije Zlatko Kranjčar poslije Dinamove 3-2 (2-1) pobjede u Slavonskom Brodu.</p>
<p>Teško je reći hoće li se obistiniti Kranjčareva prognoza, međutim ako je suditi po prikazanoj igri, Dinamova je legenda u pravu. Jer, »osakaćena« je Marsonia (bez napadača Olića i Vujića, bez Džeke, Tomasa i Landeke!) protiv Zagrepčana zacijelo ponudila više od objektivnoga maksimuma, a Dinamo je na kraju do bodova došao zahvaljujući izvanserijskoj klasi Balabana i Šokote. Hoće li Dinamovo proljeće doista ovisiti isključivo o nadahnutosti napadačkoga dvojca, koji doista svakome može zabiti gol? No, upitno je tek mogu li Balaban i Šokota postići i pripremiti više pogodaka nego što propusna »modra« obrana može primiti.</p>
<p>Još se jednom potvrdilo da je Dinamo grubo pogriješio dovodeći iz Vinkovaca nogometaše koji nemaju ni približnu kvalitetu za igranje u klubu koji se bori za naslov. Ako već tržište ne nudi prava pojačanja ili za njih nema novca, treba se osloniti na svoje mlade igrače. Bolje je gledati i trpjeti da griješe jeftiniji i mlađi igrači iz vlastitoga pogona, nego kupljeni. Kad bi bilo tako, izostali bi posprdni komentari poput onih u Slavonskome Brodu da je »nakon dugo vremena, Cibalia svladala Marsoniju«... Zadnje dvije prvenstvene utakmice Dinamo je u zadnjim trenucima završio u svoju korist. Protiv Hajduka u 92. minuti, s Marsonijom u 89., oba je puta bilo 3-2. U Maksimiru ne smiju negirati taj osmijeh sreće, trebaju biti spremni i na gubitke bodova u zadnjim trenucima. No, Dinamovim je ljudima teško pomisliti da bi vjetar mogao promijeniti smjer, što potvrđuje i razmišljanje trenera Braovića nakon brodske pobjede. Naime, na upit je li bilo previše propusta u igri njegova sastava, dobili smo odgovor:</p>
<p>- To je vaš dojam koji ja ne dijelim! Zadovoljan sam pobjedom protiv borbene i čvrste Marsonije, moji su dečki do zadnje sekunde jurili pobjedu. A najviše me veseli zajedništvo, svi smo slavili pobjedu i ta je homogenost jedan od naših najjačih aduta. I u Brodu se potvrdilo da nema velikih i malih klubova te da će svakojaki rezultati biti mogući, pričao je Braović, dodavši da će »Marsonia na sljedeće dvije utakmice osjećati posljedice silnoga angažmana protiv nas«. Aludirao je Dinamov trener na posebnu »napaljenost« Kranjčareve momčadi, a po završetku dvoboja Dinamovi su predstavnici bili namrgođeni i ogorčeni suđenjem. Međutim, nisu upisali službenu primjedbu u zapisnik. Braović pak kaže da ne zna ništa o tome...</p>
<p>- Bilo bi možda najbolje da novinari ocijene suđenje i procijene je li Kurtović štitio igrače. Sretan sam što nemamo teže ozlijeđenih igrača, a uopće ne želim razgovarati je li u redu da Dinamove utakmice sude osječki suci, ako se zna da je Osijek naš najveći suparnik u brobi za naslovom. Usput, nisam vidio da je netko registrirao mahanje prvoga pomoćnog suca da je lopta prešla gol-aut crtu uoči prvog Marsonijinog gola! Mahao je, pa spustio zastavicu i gol je bio priznat. A ja vjerujem da je Vasilj stao upravo zato jer je vidio zastavicu u zraku, smatra Braović.</p>
<p>Nama se čini da bi najveća Braovićeva pogreška bila kad bi sa svojim nogometašima razgovarao o suđenju i povlađivao im. Jer, umjesto o zastavici, trener bi morao upitati barem pet svojih igrača (Mikić, Sedloski, Leutar, Pavlović, pa i vratar Vasilj!) gdje su bili kod prvog gola domaćina... Ne slažemo se ni Mujčinovim razmišljanjem »ovdje ni Djalminha ne bi ništa mogao napraviti«. Jer, nije Marsonia igrala grubo, ponudila je čvrstinu i borbenost, ali i Dinamo je znao žestoko odgovoriti. Kurtović je, istina, imao pogrešnih procjena i neujednačen kriterij, ali ni Marsonia ni Dinamo nisu oštećeni. U arbitraži, naime, nije bilo namjere da se nekoga ošteti, ali nesnalaženja jest. No, ako može pogriješiti Dinamova obrana, zašto i sudac ne bi imao pravo na pogrešku? Ako nije namjerna...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Niko Kranjčar neće stipendijski ugovor, Da Silva ipak u Sesvetama</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Informacija do koje smo došli prošloga tjedna, ipak se pokazala točnom, unatoč prvotnome negiranju Dinamovih čelnika. Naime, Brazilac Da Silva, koji je još uvjek junior, ipak će biti posuđen drugoligašu Sesvetama! Kad smo prošloga tjedna Dinamova bivšeg trenera upitali je li to točno, odgovor je bio ovakav:</p>
<p>- Tko vam je to rekao? Odakle vam ta informacija? To nije točno...</p>
<p>Ipak je, eto, bilo točno. A kad smo već kod Vlaka, dodajmo da je istoga dana ponudio novinarima vijest da će uskoro Niko Kranjčar i još pet kadeta i juniora potpisati stipendijske ugovore. Međutim, tata Kranjčar je u nedjelju demantirao tu informaciju...</p>
<p>- Čini mi se da se Vlak malo zaletio. Nikakav stipendijski ugovor Niko neće potpisivati! Moj će sin staviti potpis isključivo na profesionalni ugovor, na što ima pravo i sa 16 godina, uz roditeljsku suglasnost. I nije ovo nikakva ucjena, nego posve realno razmišljanje. Uvjeravam vas, nadalje, da će moj sin sigurno odraditi barem jedan četverogodišnji profesionalni ugovor u Dinamu, ne dolazi u obzir odlazak u inozemstvo prije nego se dokaže u Maksimiru. Dinamo je ipak naš klub, kaže Zlatko Kranjčar. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Mladostaši« osvajaju raj</p>
<p>Vaterpolisti Mladosti-CO dobrom su igrom nadigrali domaći Vasas u prvoj polufinalnoj utakmici LEN Kupa te s pravom najavili pohod prema osvajanju jedinog pokala koji nedostaje najtrofejnijem klubu u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Godila je ušima putnika autobusa vaterpolista Mladosti-Croatia osiguranja melodija Vangelisovog »Osvajanja raja« nakon najimpresivnijeg nastupa ove sezone. »Mladostaši« su u subotu na budimpeštanskom plivalištu Bela Komjadi uistinu bili momčad koja je na putu osvajanju raja. Već nakon prve polufinalne utakmice LEN Kupa protiv domaćeg Vasasa »mladostaši« su pokazali su kako ozbiljno namjeravaju osvojiti jedini pokal koji nedostaje u njihovoj prebogatoj riznici. Možda će neki reći kako su Mađari igrali brzopleto i rastrojeno. Istina je, pak, kako su Zagrepčani iza sebe ostavili hvalevrijedan dojam. Pet pogodaka prednosti, 12-7 pobjeda, uoči uzvrata na plivalištu uz Savu 10. ožujka, rezultat je odlično odigranih taktičkih zamisli trenera Brune Silića, maksimalno pozitivnog ozračja u momčadi koja je u Budimpešti bila pružila nepobjedivo izdanje...</p>
<p>Od prvog zvižduka »mladostaši« su dominirali na obje strane plivališta, u obrani i u napadu. Skupina domaćih navijača zdušno je bodrila Vasas, no igrači Brune Silića nisu osjećali pritisak gostujućeg terena, budući da su u Budimpešti bili tko zna koliko puta, u sklopu priprema za mnoge europske i prvenstvene okršaje. Znalo se kako Mađari pucaju na suparnička vrata kad god im se pruži prilika, znalo se kako su Mađari odlični plivači. No, nitko i ništa nije mogao razbiti kompaktnost i uigranost Zagrepčana. U svakom dijeliću igre »mladostaši« su u potpunosti nadigrali Vasasove vaterpoliste.</p>
<p>Vratar Dalibor Perčinić uspješno je zamijenio ozlijeđenog Franu Vićana s osam vrijednih budući da su ostvarene u trenucima kada su se Mađari pokušavali vratiti u utakmicu. Kapetan Perica Bukić, koji se nekoliko dana prije utakmice žalio na bolove u leđima, odigrao je kako i priliči kapetanu momčadi, autoritativno i s puno motiva. Smireno je dočekao povratnu loptu, koja se odbila od glave vratara Kovasca nakon prvog pokušaja za 4-2 vodstvo Mladosti CO, te ga svladao atraktivnim lobom. Centri Zsolt Varga i Renato Vrbičić bili su okretni, snalažljivi i brzi u ophođenju s mađarskom obranom. Na kraju je Varga okončao utakmicu kao najefikasniji s tri pogotka, dok je Vrbičić upisao dva zgoditka.</p>
<p>Posebne pohvale zaslužio je Vjekoslav Kobeščak. Razbijao je suparničke napade, razigravao svoje suigrače, tri puta uspješnop asistirao, a odličan nastup »začinio« je i s dva pogotka. Sve to činio je s vidljivom lakoćom te se opravdano promovirao u trenutno najboljeg »žapca«...</p>
<p>Iako premoćna pobjeda i očito uzlazna forma Zagrepčana vrlo vjerovatno jamči bezbrižan uzvrat i plasman u završnicu LEN Kupa, u klubu na Savi iz iskustva govore kako su Mađari nepredvidivi. Što znači da loš nastup u prvoj utakmici polufinala mogu nadomjestiti savršenom igrom u Zagrebu. Ipak, motiv i kvaliteta definitivno su na zagrebačkoj strani. Četiri puta igrali su protiv Vasasa u europskim natjecanjima i četiri puta pobijedili. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Na »Hanžeku«, napokon, i domaće atletske zvijezde</p>
<p>Jako sam sretna zbog toga što će bacanje kladiva biti Grand Prix disciplina ovogodišnjeg zagrebačkog atletskog mitinga i vjerujem da ću u Zagrebu osvojiti Grand Prix bodove, rekla je na Sajmu sporta svjetska juniorska prvakinja, Ivana Brkljačić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ivan Ivančić, trener svjetske juniorske prvakinje u bacanju kladiva Ivane Brkljačić, napokon je zadovoljan. Prije točno godinu dana, na konferenciji za novinare zagrebačkog atletskog mitinga, popularnog »Hanžeka«, upriličenoj na Sajmu sporta jako se ljutio zato što bacanje kladiva za atletičarke nije bilo na programu prošlogodišnjeg mitinga. Ove godine bacanje kladiva će biti Grand Prix disciplina mitinga »Zagreb 2001«, a glavni razlog tome je, naravno, Ivana Brkljačić i njezini odlični prošlogodišnji rezultati na Olimpijskim igrama u Sydneyu i Svjetskom juniorskom prvenstvu u Čileu.</p>
<p>- Jako sam sretna zbog takve odluke organizatora mitinga i vjerujem da ću u zagrebu osvojiti Grand Prix bodove. Nadam se da natjecanje u bacanju kladiva neće biti održano već u ranim popodnevnim satima inače večernjeg mitinga, jer bi se time osnovna zamisao izgubila, rekla je Ivana Brkljačić na pozornici Zagrebačkog sajma sporta.</p>
<p>Ivana se, inače, vrlo brzo oporavila od ozljede vrata zarađene na treningu u Medulinu. Vjeruje da će ove godine bacati kladivo još dalje nego li lani, a budući da bacanje kladiva, iz razumljivih razloga, nije na programu dvoranskih mitinga, Ivana je trenutno sasvim okrenuta treninzima. Prvi nastup imat će, vjerojatno, u ožujku u Nici, a prema riječima Ivana Ivančića osim na zagrebačkom, nastupit će još na tri do pet Grand Prix mitinga predstojeće atletske sezone.</p>
<p>Predsjednik Organizacijskog odbora mitinga, Ivica Stošić-Miočić, iznio je neke nove detalje vezane uz zagrebački Grand Prix. Iznenada je, naime, »ugrožen« tremin mitinga (2. srpnja), utvrđen na Kalendarskoj konferenciji IAAF-a u Göteborgu:</p>
<p>- Iznenada su se, dan prije našeg mitinga, u kalendaru pojavili jedan grčki miting, troboj Velika Britanija-SAD-Rusija, te jedan skakački miting u Švedskoj. To bi moglo malo oslabiti konkurenciju na našem mitingu, budući da između mitinga Zlatne lige u Rimu i bogatog Grand Prixa u Lauseanni više nismo usamljeni u kalendaru. Ipak, vjerujem da će naš menadžer Harald Edletzberger pronaći neko zadovoljavajuće rješenje i ponovno dovesti u Zagreb dobar dio svjetske atletske elite. Olakšavajuća okolnost je ta što ove godine ne moramo više izvoditi nikakve velike građevinske zahvate na stadionu Mladosti, pa se možemo posvetiti ostalim organizacijskim detaljima i dodatnom poboljšanju kvalitete mitinga. Naravno, jako nas veseli što će ove godine i hrvatska atletika imati što ponuditi na Grand Prix mitingu. (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Devet pogodaka prednosti Metkovaca</p>
<p>METKOVIĆ</p>
<p> - Rukometašima Metković-Jamba će vjerojatno 27-18 (12-10) pobjeda, ostvarenih devet pogodaka prednost, nakon prve utakmice polufinala Kupa EHF-a protiv Brodomerkura biti dovoljno za miran uzvrat u Splitu.</p>
<p>Počelo je odličnom igrom Metkovaca koji su poveli sa 5-1 da bi potom Splićani sredili svoju igru u obrani i poravnali na 5-5. Slijedi potom nova serija rukometaša Metković Jamba koji su ostvarili vodstvo od četiri pogotka razlike (12-8), a potom su Splićani ipak uspjeli smanjiti tu prednost i na odmor otići sa samo dva boda zaostatka.</p>
<p>U nastavku Goluža i suigrači ponovno su zaigrali odlično tako da je njihova prednost rasla od 15-12 do 19-13. Sve je bilo vjerojatno jasno, unatoč tome što je uporni Jović zadavao dosta briga obrani Metkovića. Pri kraju utakmice bilo je i lijepih poteza ali i pogrešaka u napadu te dvije nepravedne odluke sudaca na štetu Metkovića, ali je ipak na kraju cijela momčad domaćina bila zadovoljna. </p>
<p>• Sportska dvorana u Metkoviću</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO - BRODOMERKUR 27-18 (12-10)</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: D. Jerković, Kaleb 2, Bjeliš 1, Goluža 6 (2), Mesarov, Zsigmond 2, Dominiković 1 (1), G. Jerković 3, Matošević, Baltić 6, Medić 3, Metličić 3.</p>
<p>BRODOMERKUR: Blažičko, Maraš 3, Barić 2, Tancos 6 (1), Jović 8 (3), Vukić, Gulin, Anušić, Vujović, Ivišić, Grgić, Sušić.</p>
<p>GLEDATELJA: 2000. SUCI: Repenšek i Požežnik (oba Slovenija).</p>
<p>SEDMERCI: Metković Jambo 3 (3), Brodomerkur 4 (4). ISKLJUČENJA: Metković Jambo 10 (Dominiković 2, Goluža 2, Metličić 2+2, Kaleb 2); Brodomerkur 24 (Anušić 2+2, Sušić 2+2+2, Maraš 2+2+2, Tancos 2+2, Alić 2, Vukić 2).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Slavko GOLUŽA. (P. Jakić)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bez Kalaice se ne može do pobjede</p>
<p>Pobjedom 91-69 košarkaši Split-CO su preknuli niz Svjetlosti Broda od šest pobjeda</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Košarkaši Split-Croatia osiguranja prekinuli su niz od šest uzastopnih pobjeda Svjetlost Broda, slavivši u Brodu 91-69 (15-20, 36-37, 69-48). Ključni trenutak utakmice dogodio se na odmoru između druge i treće četvrtine, kad je se kapetanu Brođana Sanjinu Kalaici uklještio živac u kralješnici. Njegovim izostankom gostima se otvorio put ka laganoj pobjedi u nastavku. Dok je Kalaica igrao, Svjetlost Brod je bila bolja momčad i ravnopravno su se nosili s objektivno jačim i kvalitetnijim suparnicima.</p>
<p>Vidjevši da nema Kalaice, gosti su podigli ritam što ih je dovelo do sigurne pobjede. Treću su četvrtinu Splićani dobili sa čak 33-11 i tu su ostvarili ključnu prednost koju su u posljednjoj četvrtini sačuvali i tako nastavili niz uspjeha u domaćem prvenstvu i Suproligi.</p>
<p> • SD »Brod«</p>
<p>SVJETLOST BROD - SPLIT-CROATIA OSIGURANJE 69-91 (20-15, 37-36, 48-69)</p>
<p>SVJETLOST BROD: Norac 2, Stipanović 11 (3-4), Terzić, Piplović 23 (13-16), Miličević, Štefanac, Dedić 7 (5-6), Šimić 2, Pezer 5, Ćorić, Helbich 13 (1-2), Kalaica 6 (4-4)</p>
<p>SPLIT-CO: Subotić 8 (1-1), Gregov 3, Tomeljak 4 (2-2), Vuičić 16 (3-4), Žižić 16 (2-3), Rencher, Ukić 1 (1-2), Poljak 10 (6-6), Pašalić 4 (2-2), Grgurević 6 (4-5), Land 12 (2-2), Badžim 12 (1-1)</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb) i Tresoglavić (Osijek). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrija ŽIŽIĆ (J. Šebalj) </p>
<p>Uvjerljivom igrom u drugoj četvrtini košarkaši Done svladali su Šanac-Karlovac 97-82 (71-51, 47-32, 20-18) i tako zadržali priključak pri vrhu prvenstvene ljestvice sa dva boda zaostatka za vodećima. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>DONA - ŠANAC-KARLOVAC 97-82 (71-51, 47-32, 20-18)</p>
<p>DONA: Novosel 5 (0-2), Gnjidić 23 (7-8), Antić 14 (1-2), Maloča 19 (0-1), Samac 15 (7-8), Samardžić 7 (2-2), Bošnjak, Prskalo 6, Papić, Barač 8 (2-2), Čuljak, Novak</p>
<p>ŠANAC-KARLOVAC: Mindoljević 11, Gašparović 26 (4-6), Mimica 10 (3-4), Mitchell 6 (2-2), Žuža 9 (3-4), Dokman, Miličić, Szilvasy 18, Novaković 2, Antonović</p>
<p>SUCI: Nakić (Varaždin) i Arar (Slavonski Brod). GLEDATELJA: 200</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Boris GNJIDIĆ (J.Šebalj)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tabakovih 13 koševa i 10 skokova u pobjedi Indiane</p>
<p>INDIANAPOLIS, 26. veljače</p>
<p> - Indiana Pacersi konačno su pronašli prošlogodišnju formu koja ih je odvela u finale NBA lige. Vrlo raspoloženi Pacersi ubilježili su i četvrtu pobjedu zaredom svladavši u svom Consecou Minnesota Timberwolvese 110-100 i pritom ubacivši čak 14 trica iz 19 pokušaja. Većinu su trica postigli Reggie Miller (29, sedam trica) i Jalen Rose (29, dvije trice), a veliki doprinos dao je i Žan Tabak u startnoj petorci, koji je za 35 minuta ubacio 13 koševa (6-10), imao 10 skokova, tri dodavanja, jednu blokada, četiri prekršaja i četiri izgubljene lopte. Bruno Šundov nije ulazio u igru kod domaćina, koji je ključnu prednost stekao već u prvoj četvrtini (30-18). Kevin Garnett (23, 14 uhvaćenih lopti) i Terrell Brandon (17, 13 dodavanja) nisu uspjeli Minnesotu podići na razinu igre Pacersa, koji sad čvrsto drže osmu poziciju Istoka, unatoč negativnom omjeru pobjeda i poraza (25-28).</p>
<p>• Rezultati NBA lige: New York - Sacramento 88-86, Indiana - Minnesota 110-100 (Žan Tabak je bio u startnoj petorci, za 35 minuta ubacio je 13 koševa, šut 6-10, 10 skokova, 3 dodavanja, 1 blokada, 4 prekršaja, 4 izgubljene lopte; Šundov nije ulazio u igru), Phoenix - Utah 90-80, Milwaukee - Golden State 122-95, LA Lakers - Orlando 106-100, New Jersey - Washington 101-91, Detroit - Cleveland 94-101. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Ritam pregovora s Unijom odgovara hrvatskim željama, tvrdi Mimica</p>
<p>BRUXELLES, 26. veljače</p>
<p> - Izaslanstva Hrvatske i Europske unije tijekom drugog kruga pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju trebaju utvrditi poglavlja Sporazuma o kojima postoji puna suglasnost kako bi se u sljedećem razdoblju mogla usredotočiti na preostala otvorena pitanja. Istaknuo je to u ponedjeljak u Bruxellesu glavni hrvatski pregovarač s Europskom unijom Neven Mimica.</p>
<p> Hrvatska i EU započele su u ponedjeljak ujutro drugi krug pregovora o Sporazumu koji će trajati do utorka poslijepodne. </p>
<p> »Usuglasili smo dosad tri od ukupno deset poglavlja - poglavlje o institucionalnim mehanizmima provedbe Sporazuma, zatim o pravosuđu i unutarnjim poslovima te o financijskoj suradnji. U ponedjeljak ujutro počeli smo s lakšim dijelom pa nas poslijepodne i u utorak očekuju zahtjevnija pitanja. Može se pretpostaviti da će se ponajviše razgovarati o trgovinskom režimu za proizvode iz EU-a na hrvatskom tržištu te o stjecanju prava vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj«, izjavio je Mimica hrvatskim novinarima u stanci pregovora.</p>
<p> Objašnjavajući hrvatsko stajalište o pitanju stjecanja prava vlasništva stranaca nad nekretninama u Hrvatskoj, napomenuo je kako hrvatska strana drži da je u hrvatskom zakonu to pitanje već regulirano te da se dalje može razgovarati o unapređenju administrativnog postupka prava stjecanja nekretnina u određenom prijelaznom razdoblju i uz određeni popis iznimaka. »Pritom ne mislimo na uvođenje novih ograničenja nego na nabrajanje onoga što u Hrvatskoj već postoji kao ograničenje, a odnosi se na poljoprivredna zemljišta, šume, povijesno naslijeđe, nacionalne parkove i slično«, kaže Mimica.</p>
<p> Pritom je ocijenio da ritam pregovora upravo odgovara hrvatskim željama i da bi oni mogli biti završeni prema planu, prije kraja švedskog predsjedanja Europskom unijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Powell obećao Kuvajtu zaštitu od - svakoga zla</p>
<p>KUWAIT, 26. veljače</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell u ponedjeljak je, u povodu desete godišnjice oslobođenja Kuvajta od iračke okupacije, izjavio kako će SAD nastaviti s naporima za daljnje pružanje zaštite emiratu od svakoga »zla«. </p>
<p> Powell je istaknuo kako je u Kuvajt stigao da bi pokazao »kako se nastavljaju napori za sprječavanje zla, te da bi se u tom dijelu svijeta i dalje razvijala sloboda« i obilježavalo sjećanje na slavne ratne heroje. Powell je u Kuvajt stigao u nedjelju navečer u sklopu svoje prve turneje po Srednjem istoku u funkciji američkog državnog tajnika. On je održao govor u spomen na 300 američkih vojnika koji su ondje poginuli tijekom Zaljevskog rata. Svrha Powelove srednjoistočne turneje jest dobiti potporu za daljnje sankcije protiv Iraka. Powel je u ponedjeljak također razgovarao s najvišim kuvajtskim dužnosnicima. Američki državni tajnik svoju će turneju nastaviti u Damasku, što promatrači ocjenjuju teškim zbog stajališta Sirije glede izraelsko-palestinskog sukoba i Iraka. Damask već jasno pokazuje svoje razočaranje novom američkom administracijom Georgea W. Busha, zbog njegovih »toplih izjava sklonih Izraelu«, a Sirija smatra da Washington, kao glavni pokrovitelj srednjistočnog mirovnog procesa, treba suprotno tome učiniti pritisak na Izrael kako bi se povukao s okupiranih teritorija, među ostalim i Golanske visoravni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vođa židovskih doseljenika poziva na likvidaciju Yassera Arafata</p>
<p>JERUZALEM, 26. veljače</p>
<p> - Glavni tajnik najveće organizacije židovskih doseljenika u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali Shlomo Filber javno je u ponedjeljak ujutro u intervjuu za izraelski radio pozvao na »likvidaciju« predsjednika palestinske samouprave Yassera Arafata.</p>
<p> »Pretrpjeli smo više od 2.000 oružanih napada u posljednjih pet mjeseci koje su učinili Arafat i njegovi policajci: treba ga likvidirati i uništiti aparat koji on vodi«; izjavio je Filber. »Mi smo u ratu. Svaki izraelski građanin koji radi to zna i svako dijete koje ide u školu to zna«, dodao je. U nedjelju su u dva napada u području Ramalaha, na sjeveru Zapadne obale, ranjena dva židovska doseljenika.</p>
<p> Istodobno, premijer Ariel Sharon rekao je u ponedjeljak da je američki državni tajnik Colin Powell prenio palestinskom predsjedniku Yasseru Arafatu tri izraelska zahtjeva, uključujući i zahtjev da Arafat javno zatraži prekid nasilja. U izjavi objavljenoj na Sharonovoj farmi u južnom Izraelu, izraelski čelnik je potvrdio da je telefonski razgovarao s Powellom u nedjelju nakon njegovog sastanka s Arafatom na Zapadnoj obali. »Powell je jasno prenio Arafatu tri glavna zahtjeva - Arafat mora objaviti izjavu u kojoj jasno traži prekid nasilja, palestinska samouprava mora djelovati kako bi se smanjile napetosti, te se mora obnoviti sigurnosna suradnja na terenu«, navodi se u Sharonovoj izjavi.</p>
<p> »Ako se to provede, Izrael će moći dopustiti promet roba, te dopustiti ulazak dijela palestinskih radnika«, dodaje se. Izrael je nakon početka nasilja u rujnu prošle godine ograničio promet ljudi i roba na granicama prema Zapadnoj obali i Gazi. Izraelci tvrde da blokiraju palestinska područja zbog sigurnosnih razloga, dok Palestinci blokadu doživljavaju kao kolektivnu kaznu. Deseci tisuća Palestinaca zaposleni su u Izraelu, a žive na palestinskim područjima.</p>
<p> Šef izraelske laburističke parlamentarne skupine Ophir Pines Paz, u ponedjeljak se izjasnio protiv sudjelovanja njegove stranke u vladi nacionalnog jedinstva pod vodstvom novoizabranog izraelskog premijera Ariela Sharona. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Savez talijanskih neofašista i njemačkih neonacista </p>
<p>RIM, 26. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Željezni pakt o savezništvu i suradnji između neofašističke stranke Forza Nuova (Nova snaga) i neonacističke NPD (Nationaldemokratische Partei Deutschland) je neonacistički odgovor na globalizaciju u svijetu. Za prvi susret dviju organizacija izabran je grad Trst. </p>
<p>Cijeli prošli tjedan su se na tršćanskim ulicama prikupljali potpisi građana za peticiju protiv dvojezičnih škola. Najavljena »subota nacista« i demonstracije na tršćanskim ulicama su propale jer je policija zabranila manifestacije na trgovima gdje maskirana djeca sa roditeljima slave zadnje dane karnevala. Internacionalni skup obrijanih glava (skinheads), militanata rasističke i ksenofobične ultradesnice koji su došli na vikend u Trst da prosvjeduju protiv globalizma u svijetu i imigranata koji »prijete očuvanju nacionalnog identiteta«, sveo se na sastanak dvojice lidera u maloj sali Eurostara na tršćanskom kolodvoru. Čvrsti stisak ruku i zagrljaj između Roberta Fiorea, čelnika Nove snage i nacionalnog tajnika NPD-a Uda Voigta koji je stigao u pratnji već ostarjelog Horsta Mahlera, proslavljenog kao odvjetnika terorista »Rote Armee Fraktion«. Nisu izostali ni pozdravi dignute ruke kao za vrijeme Trećeg Reicha. U dvorani nije bilo više od 50 ljudi koji su svaku drugu rečenicu prekidali burnim aplauzima.</p>
<p>Obje neonacističke organizacije se nalaze u istoj situaciji. Talijanska i kao i njemačka vlada ozbiljno raspravljaju o stavljanju ultradesničarskih organizacija izvan zakona. U isto vrijeme list La Repubblica objavljuje odlomke iz knjige »Dvadeset tri godine sjećanja terorista - fašista« koju je napisao Andrea Insabato osumnjičen za podmetanje bombe u sjedištu lista Il Manifesto. Knjigu je napisao za 60 dana provedenih u zatvorskoj bolnici. U knjizi spominje susrete sa svim ultradesničarskim vođama. Navodi i imena skoro svih sadašnjih čelnika Nacionalnog saveza s kojima je kontaktirao. Tvrdi da se dva puta susreo i s čelnikom Nacionalnog saveza Gianfrancom Finijem. U knjizi spominje snove neonacista o povratku Istre i Dalmacije pod talijansku zastavu. Piše o plakatima iz 1991. godine na kojima su pisali velikim slovima: »Istra i Dalmacija pripadaju Italiji«. Odlučuje se kao dobrovoljac prijavi i otići u Hrvatsku. Zajedno sa kontingentom od stotinjak ljudi se uputio se prema dalmatinskoj obali, ponosan što je član ultradesničarske organizacije Terza Posizione. No, dvojica hrvatskih policajaca su odmah shvatili o čemu se radi i nije mu dopušten ulaz. »Dva hrvatska policajca su mi uperila pištolj u glavu, rekavši: »Ti bi nam pomagao, a mi bismo ti trebali za uzvrat »vratiti« Istru i Dalmaciju? Gubi se prije nego što te ubijemo«, opisuje Insabato cijeli događaj u knjizi. Cijela knjiga je zbir neostvarenih maštanja i nerealiziranih projekata propalog fašista. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Crkveni oprost za Tolstoja?</p>
<p>Praunuk Lava Tostoja Vladimir Tolstoj obratio se ovih dana patrijarhu Ruske pravoslavne crkve Alekseju II. s pismenom molbom da ukine odluku kojom je njegovog slavnog pradjeda i velikog svjetskog književnika Crkva izopćila prije točno 100 godina. Svoju molbu praunuk je obrazložio činjenicom »da je suvremeni svijet dosegnuo novu razinu tolerantnosti« i da je došlo vrijeme da i Crkva ponovno osmisli veliku ulogu koju je njegov pradjed imao u svjetskoj književnosti i povijesti.</p>
<p>Odgovor na svoju molbu Vladimir Tolstoj morat će čekati do jeseni, odnosno do sljedećeg okupljanja Svetog Sinoda Ruske pravoslavne crkve koji je prije 100 godina donio i koji danas jedini i može skinuti anatemu sa slavnog književnika. Međutim, molba Vladimira Tolstoja razbuktala je spor u ruskoj javnosti u kojem dominira osnovno pitanje: imaju li potomci pravo »popravljati« povijest ili uopće tražiti nešto s čime se vjerojatno njihovi preci ne bi složili. Tim više što je, na primjer, Lav Tolstoj odluku Svetog Sinoda Pravoslavne crkve primio mirno i bez ikakvog protivljenja. </p>
<p>Uostalom, kada ga je Sinod zbog »vrijeđanja Crkve i kršćanske vjere« izopćio, Tolstoj je odgovorio: »Ja sam se tradicionalne vjere pridržavao sve do svoje 14. godine, a nakon toga stvarno sam se odrekao Crkve koja sebe zove pravoslavnom i nisam više njezin član.« Takav javni odgovor Tolstoja izazvao je prije 100 godina masovnu podršku poklonika slavnog pisca. Bilo je to vrijeme kada širio ateizam u Rusiji. </p>
<p>Naravno, kada su Lenjinovi boljševici i komunisti došli na vlast oni su i zbog toga slavili velikog ruskog pisca. Međutim, Tolstoj nije bio komunist ni marksist. On je bio bogati grof, ali koji je istupao protiv tadašnjeg ruskog carskog režima i uopće društvenog ustrojstva. Kao veliki književnik zastupao je ideje pravednijeg društva za čovjeka. Uz to, u to vrijeme ateizam nije bio i sinonim za komunizam. Stoga pismena molba ruskom patrijarhu 90 godina poslije smrti Lava Tolstoja govori da netko opet želi slavnog pisca uvući u »politiku« iz svojih interesa.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Komunisti osvojili vlast u Moldaviji</p>
<p>MOSKVA, 26. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Uvjerljivom pobjedom komunista završili su nedjeljni parlamentarni izbori u Moldaviji. Za KP Moldavije glasovalo je čak 51 posto, a za vladajući izborni blok premijera Dmitrija Bragiša tek 13,4 posto birača. Kršćansko-demokratska narodna stranka osvojila je 8,8 posto biračkih glasova a ostalih 13 stranaka nije prešlo prag od pet posto i nisu ušle u novi parlament. </p>
<p>Uvjerljivom izbornom pobjedom komunisti će u novom parlamentu od ukupno 101 imati oko 70 zastupničkih mjesta, a to znači da će moći ne samo samostalno formirati vladu već i izabrati novog šefa države. Po Ustavu, Moldavija je parlamentarna republika i šefa države dvotrećinskom većinom bira najviše zakonodavno tijelo zemlje. Senzacionalna pobjeda moldavskih komunista ujedno je i prvi slučaj nakon raspada SSSR-a da u jednoj bivšoj sovjetskoj republici, a sada neovisnoj državi, vlast preuzme stranka sljedbenica KPSS-a. Odluku da svoje glasove daju komunistima pojedini moldavski birači objasnili su sljedećim riječima: »Komunisti su manje krali od demokrata i liberala koji su vladali posljednjih deset godina«. </p>
<p>Predvođeni svojim liderom Vladimirom Voronjinom koji će najvjerojatnije biti i novi predsjednik Moldavije, komunisti su parlamentarnu izbornu pobjedu ostvarili uglavnom pod dvije predizborne parole: »Prijateljstvo s Rusijom« i »Kraj gospodarskih reformi koje osiromašuju narod«. </p>
<p>Pobjeda komunista u Moldaviji, koja ima četiri milijuna stanovnika i koja na zapadu graniči s Rumunjskom, označava i radikalnu promjenu političke karte i odnosa snaga u Istočnoj Europi. Još u predizbornoj kampanji Vladimir Voronjin je u slučaju pobjede svoje Komunističke stranke najavio politiku pristupanja Moldavije državnom Savezu Rusije i Bjelorusije (to znači da će taj prostor biti klin širenju NATO-a na Istok) i da će kao drugi službeni državni jezik proglasiti - ruski.</p>
<p> Naime, od četiri milijuna stanovnika, 2,5 milijuna su moldavske nacionalnosti a gotovo 1,5 milijun je »rusko-jezično stanovništvo« odnosno Rusi i Ukrajinci. </p>
<p>Pobjedom na izborima i svojom najavljenom politikom čvršćeg povezivanja s Moskvom lider komunista Vladimir Voronjin drži da će napokon u sastav Moldavije reintegrirati i samoproglašenu Pridnjestrovsku Autonomnu Republiku koja je nastala kao izraz bunta tamošnjeg »ruskog stanovništva« zbog raspada SSSR-a. Međutim, to ne znači da će pobjedom komunista nastupiti politička stabilnost, pošto značajan broj stanovnika Moldavije drže da su rumunjskog podrijetla i teže državnom pripajanju tog prostora Rumunjskoj. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Austrijska ministrica nasjela »lojalnom« dužnosniku? </p>
<p>Za svoju uredbu o promjeni telefonskih brojeva koju je povukla nakon dva sata ministrica prometa optužuje šefa odjela u njezinom ministarstvu tvrdeći da ju je na to naveo - »prevarom« </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Obilježavanje prvih sto dana na čelu austrijskog ministarstva za infrastukturu i promet moglo bi saveznu ministricu Moniku Forstinger stajati položaja. Prošlog je tjedna, naime, Forstingerova na sveopće iznenađenje potpisala uredbu o promjeni telefonskih brojeva za fiksnu mrežu u zemlji, dajući time zeleno svjetlo za skupi projekt čiju provedbu mjerodavni zbog razgranate mobilne telekomunikacije trenutačno ne vide kao prioritet.</p>
<p> Sporna je uredba bila je na snazi samo dva sata jer ju je isto poslijepodne, nakon žestokih kritika iz telekomunikacijskih poduzeća i ureda za telekomunikacije ministrica, inače članica Slobodarske stranke (FPÖ), povukla. Svoju je pogrešku objasnila činjenicom da ju je na taj korak »prevarom« naveo šef odjela u njezinom ministarstvu.</p>
<p>Prozvani Hermann Weber, državni službenik koji je u ministarstvu radio pod osam ministara, tako je došao na naslovnice svih austrijskih dnevnika. Preko novinskih stranica Weber je javnosti poručio da nikad nije radio iza leđa ministrima i kao dokaz za to predočio svoju dugogodišnju službu. I Forstingerova se obratila javnosti, sugerirajući da se neki, uključujući i Webera, ne mogu pomiriti sa ženom na čelu ministarstva. Veliki dio medija odmah je stao na stranu službenika, pozivajući ministricu da podnese ostavku. Nakon što je ona dala do znanja da to ne namjerava učiniti, oporbeni su političari, prije svega socijaldemokrati, pozvali Wolfganga Schüssela da kao šef vlade smijeni Forstingerovu i omogući normalni radi ministarstva. </p>
<p>Ministricu je kako se i očekivalo, podržala njezina stranka: predsjednica FPÖ-a Suzanne Riess Passer, potpredsjednik donjeg doma parlamenta Thomas Prinzhorn (koji je inače Forstingeričin trenutačni stanodavac) te na kraju potpora je stigla i od Jörga Haidera. Ne može se Forstingerovu smatrati odgovornom za lošu prometnu politiku socijaldemokrta koji su desetljećima upravljali ministarstvom, upozorio je Haider. On vjeruje da se i ministrima mora dopustiti isprika da sami nisu bili dostatno informirani.</p>
<p> Uostalom, kako upozoravaju neutralni promatrači, primjeri nelojalnih postupaka službenika prema preopterećenim ministrima, nisu na austrijskoj političkoj pozornici ništa novo, čak ni u doba velikih koalicija kada su ministarstva bila jasno podijeljena između »crvenih« socijaldemokrata i »crnih« narodnjaka. K tome, Monika Forstinger je prije svega menadžerica kojoj manjka iskustva u političkim vodama. </p>
<p>No, sporna uredba koja će se zasigurno još tjednima povlačiti po stranicama austrijskih listova nije jedino što mediji, oporba i sindikati zaposlenih u njezinom sektoru predbacuju ministrici. </p>
<p>Jedna od najmlađih ministrica u koalicijskoj vladi kancelara Schüssela resor je preuzela početkom studenog nakon što se s tog mjesta »zbog zamora politikom« povukao njezin stranački kolega Michael Schmied. Imenovanje Forstingerove pozdravili i političari i gospodarstvenici nazivajući novu članicu vlade »kompetentnom ženom«, »odličnim rješenjem« i »sposobnom menadžericom«. No, već prvi tjedan zaradila je negativne bodove - ministrica prometa uhvaćena je u vožnji bez sigurnosnog pojasa. Daleko ozbiljnije optužbe na njezin račun uslijedile su zbog sastanka između Forstingerove i Haidera nakon kojeg je ona koruškom zemaljskom poglavaru obećala značajna ulaganja u željezničko povezivanje Koruške, vjerojatno na štetu drugih, istočnijih pokrajina. Ministricu optužuju da nema suvisli koncept za prometnu politiku i rješavanje problema.</p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Premijer Račan dolazi u utorak u Atenu</p>
<p>Grčka pripremila ugovore o zračnom prometu i gradnji dvaju brodova </p>
<p>ATENA, 26. veljače (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan, u pratnji nekoliko ministara hrvatske Vlade i predstavnika znatnog broja hrvatskih poduzeća, dolazi u utorak u službeni posjet Grčkoj kako bi s najvišim grčkim dužnosnicima i gospodarstvenicima razgovarao o jačanju ekonomske suradnje dviju zemalja.</p>
<p> Tijekom posjeta bit će potpisan Sporazum o zračnom prometu kao posljednji u nizu od 23 bilateralna ugovora koji potvrđuju postojanje dobrih i dinamičnih odnosa. Službeni razgovori premijera Račana i njegova grčkog kolege Costasa Simitisa vodit će se u utorak, a predsjednika Vlade primit će i grčki predsjednik Konstantinos Stephanopoulos i predsjednik parlamenta Apostolos Kaklamanis. Glavne teme hrvatsko-grčkih razgovora odnosit će se na gospodarsku suradnju, stabiliziranje prilika u regiji, provedbu projekta Jadransko-jonske autoceste kao i usuglašavanje Sporazuma o pomorskom prometu čije se potpisivanje najavljuje za svibanj.</p>
<p>Hrvatska u gospodarskoj razmjeni s Grčkom ima pozitivnu premda nezadovoljavajuću bilancu, o čemu svjedoči podatak da je 1999. u Grčku izvezeno robe u vrijednosti 34 milijuna dolara, a uvezeno za dvostruko manje, dok je u prvoj polovici 2000. hrvatski izvoz narastao na 90 milijuna dolara. Takvu bilancu s Grčkom uvjetuje činjenica da se za grčke tvrtke u našoj zemlji gradi sve više brodova tako da će se i ovom prigodom u Ateni potpisati ugovor o gradnji dvaju brodova, a dogovarati o još dva. </p>
<p>Grčku vanjsku politiku snažno obilježavaju odnosi i problemi sa susjedima te članstvo u Europskoj uniji. Hrvatsku je Grčka priznala još početkom 1992. i odnosi dviju država su u cjelini dobri jer ne postoje nikakva otvorena i neriješena pitanja. I posjet premijera Račana bit će prilika da se razbiju predrasude kako je Grčka otvorenije naklonjena Beogradu, budući da je tijekom krize postupno razvila uravnoteženiji pristup prema svim državama sljednicama bivše SFRJ. Činjenica je da se, kad se radi o odnosu SR Jugoslavije i međunarodne zajednice, Grčka postavlja kao neki medijator. Međutim, to ne može biti od većeg utjecaja na dobre gospodarske veze između Hrvatske i Grčke, kao i na zrele političke odnose. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tomčić pozvao predsjednika litavskog parlamenta u Hrvatsku</p>
<p>VILNIUS, 26. veljače </p>
<p> - Dobra parlamentarna suradnja Litve i Hrvatske mogla bi biti početak drugih oblika suradnje, u prvom redu gospodarske. Rekao je to predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić na sastanku u ponedjeljak s predsjednikom litavskog parlamenta, Seimasa, Arturasom Paulauskasom. Litva i Hrvatska, kazao je Tomčić, imaju sličnu prošlost i iste težnje. »Obje države vide svoje izglede u euroatlantskim procesima«, dodao je Tomčić. </p>
<p> Ocijenivši da je ta baltička država u procesima ispred Hrvatske, on je rekao da bi Hrvatska rado iskoristila litavska iskustva. Pritom je predložio razvijanje i intenziviranje suradnje između parlamentarnih odbora zaduženih za euroatlantske integracije. Također je iskoristio prigodu i pozvao Paulauskasa u posjet Hrvatskoj.</p>
<p> Predsjednik Seimasa ponudio je hrvatskom izaslanstvu litavska iskustva iz euroatlantskih procesa. »Spremni smo podijeliti naša iskustva kako bi Hrvatska profitirala u procesu euroatlantskih integracija«, rekao je Paulauskas. Istaknuvši da pred Seimasom stoji velik posao u ujednačavanju litavskih zakona sa standardima Europske unije, Paulauskas je izrazio nadu da će Litva biti pozvana u članstvo u EU 2004. godine. Slične pripreme čekaju Litvu i u procesu pregovaranja s NATO-om. </p>
<p> Istaknuvši da je potrebno ojačati gospodarsku suradnju dviju zemalja, Paulauskas je ocijenio da bi tome bi pridonio i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Litva je taj sporazum, izjavio je Paulauskas, ratificirala i čeka hrvatski odgovor. Predsjednik Hrvatskog sabora kazao je da u Hrvatskoj nema prepreka za ratificiranje i da će se to skoro dogoditi.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo u ponedjeljak se u Vilniusu sastalo i s litavskim predsjednikom Valdasom Adamkusom i s ministrom vanjskih poslova Antanasom Valicnisom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Clandestini« u raljama podzemne ekonomije</p>
<p>Ilegalni migranti snažno utječu na ekonomije država u koje se useljavaju / Gotovo pola milijuna ilegalno useljenih radnika »na crno«, obaraju cijenu rada, a time mijenjaju ekonomsko-socijalne</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Prispjeće u Francusku čak 908 kurdskih izbjeglica, nakon zamršene igre skrivača vlasnika i posade broda »East Sea« s policijama i obalskim stražama nekoliko mediteranskih zemalja, iznova je aktualiziralo problem koji čak 62 posto anketiranih u istraživanju redakcije talijanskog dnevnika La Stampa smatra »vrlo ozbiljnim izazovom Europskoj uniji« i »velikom opasnošću po ekonomsko-socijalnu stabilnost zemalja-članica« . »Tvrđava Europa« na udaru je sve intenzivnije »seobe naroda«, ilegalnih migranata iz azijskih i afričkih zemalja razorenih ratovima i gospodarskim krizama, tako da se vlasti petnaestorice suočavaju istodobno sa sve neizvjesnijom mogućnošću očuvanja »režima Schengena« na granicama Unije. </p>
<p>Prošle je godine bilo gotovo 400.000 »clandestina« (ilegalaca) a ove će se, sudeći po tome kakav se »promet« bilježi u prvim, zimskim) mjesecima, krijumčarenje ljudi financijskom težinom izjednačiti s ilegalnom trgovinom drogom. Izbjeglička rijeka postala je jedna od paradigmatskih pojava suvremenog svijeta, indikativna za širenje jaza između bogatih i siromašnih, jednako koliko i nategnuti odnosi između razvijenih i nerazvijenih u tijelima Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, u Generalnoj skupštini UN-a ili na forumima poput onih Davosu ili Porto Allegreu. </p>
<p>Poprilično zbunjene - nije pretjerano ustvrditi, panikom obuzete - vlasti zemalja-članica EU-a nastoje uspostaviti kakav-takav nadzor nad koridorima ilegalne migracije, posebice na južnom morskom pročelju Unije, te suzbiti krijumčarenje ljudi klasičnim policijskim sredstvima, uključujući i protjerivanje onih koji uspiju probiti »linije obrane« u graničnim područjima EU-a.</p>
<p>Međutim, u redovima građanskih inicijativa za sustavan i ljudsko-pravni pristup tom problemu - glas kojih sve uspješnije prodire do medijsko-političke javnosti - raste otpor tretiranju ilegalnih imigranata kao »ljudske elementarne nepogode« s kojom se trebaju obračunati policija i sudstvo. Te akcijske skupine zahtijevaju ponajprije da se bitno poveća broj odobrenja za legalno useljavanje, konkretno u Velikoj Britaniji, s dosadašnjih oko 9000 na 30.000 godišnje. »S ilegalnim useljavanjem je kao i s krijumčarenjem alkohola u doba prohibicije«, ističe Nick Cohen u londonskom tjedniku The Observer, »jer zabrane i ograničenja pogoduju stvaranju podzemlja, a beskrupulozni ljudi koji se hoće obogatiti na tuđoj nevolji utječu na intenziviranje ilegalne migracije, jer traže žrtve po emitivnim zemljama i tako mnoge potiču na put u nepoznato«.</p>
<p>Zagovornici promjene politike useljavanja, odnosno njezine snažne liberalizacije, tvrde da treba imati na umu i činjenicu da promet ljudima donosi dobit tisućama podmitljivih policajaca, graničara, službenika raznih državnih ustanova i ostalima koji pomažu organizatorima da »robu« dopreme do cilja. »Izuzetno je važno liberalizirati useljavanje ljudi iz siromašnih zemalja, jer bi se eliminacijom podzemlja koje trguje ljudima izvršio i udar na krijumčare drogom, posrednike u trgovini »bijelim robljem i pornografijom, budući da se često radi o istim osobama u kriminalnim krugovima ili mafijaškim bandama«, ocjenjuju aktivisti francuske udruge Cimade, a slična su stajališta izrazili Giuliano Amato, predsjednik talijanske vlade, i britanski mu kolega Tony Blair, u članku zajedno napisanom za The Observer.</p>
<p>No, to opredjeljenje ne dijele svi pripadnici političkih elita, posebice ne u Italiji - koja je albanske »clandestine«, osim presretanjem njihovih plovila na Jadranu, počela obeshrabrivati i suzbijanjem isplovljavanja, vlastitom policijskom kontrolom u samoj Albaniji, kao i trenutačnim vraćanjem iz Barija i Brindisija, avionima u Tiranu. Čini se da u Italiji dovoljno strpljenja i volje za humanitarnim zbrinjavanjem ilegalnih useljenika još pokazuju samo organizacije bliske vjerskim institucijama, dok se u javnomu mnijenju stvara žestok otpor prihvatu imigranata, uz optužbe da oni narušavaju javnu sigurnost i tradicionalni talijanski način života.</p>
<p>Ilegalni migranti počinju snažno utjecati ponajprije na ekonomije država u koje se useljavaju. Može se pretpostaviti da u svjetlu visoke nezaposlenosti »regularne«, domaće radne snage, svakako raste utjecaj gotovo pola milijuna ilegalno useljenih radnika »na crno«, evidentiranih primjerice u talijanskoj i španjolskoj maloj poljoprivredi, na cijenu rada, a time i na ekonomsko-socijalne odnose u tim zemljama, posebice u njihovim »sivim privredama«. Možda je upravo zato i odnos »tvrđave Europa« prema problemu ilegalne imigracije obojen izrazito suprotstavljenim stajalištima - jer je »glavarina« koju ubiru organizatori krijumčarenja ljudi samo dio sastavni podzemne ekonomije koja cvjeta zahvaljujući nedaćama milijuna stanovnika trećega svijeta.</p>
<p>Stjepo Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Brojna uhićenja u Beogradu</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Neposredno poslije uhićenja Rade Markovića, generala srpske policije, uslijedila su i druga brojna uhićenja bivših visokih policijskih dužnosnika. Uhićen je i bivši šef beogradske policije Branko Đurić, te još petnaest bliskih suradnika Rade Markovića, koji je prebačen u centralni beogradski zatvor. Prema pisanju Večernjih novosti, Marković je izjavio kako nije kriv za insceniranu saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli dužnosnici Draškovićevog SPO-a. Zasad mu je određen jednomjesečni pritvor.</p>
<p>Nezvanično se saznaje da se policiji prijavio i vozač misterioznog kamiona marke »mercedes« koji je skrivio nesreću. Kamion je u vlasništvu MUP-a Srbije, a vozač, čiji se identitet krije, izrazio je spremnost da na sudu ispriča sve detalje koje zna.</p>
<p>Reagirao je i Slobodan Milošević, predsjednik Socijalističke partije Srbije ocjenjujući uhićenje Markovića kao »sramni čin« i dokaz da se u Srbiji vode politički montirani procesi.</p>
<p>Politička situacija u Srbiji ovih je dana pred usijanjem, a veliku je pažnju izazvao istup dr. Dragiše Burzana, potpredsjednika Vlade Crne Gore, koji je izjavio kako je Momir Bulatović bio obaviješten o kidnapiranju 20 putnika muslimanske nacionalnosti koje su 27. veljače 1993. pripadnici srpskih paravojnih snaga oteli iz vlaka Beograd-Bar i nakon toga ubili. Potpredsjednik Burzan tvrdi da su već prije tri godine prikupljeni podaci koji su ukazivali na aktere tog događaja, i da se zna da je ubojica bio izvjesni Milan Lukić kojega su srpski policajci uhitili, ali ubrzo i pustili. Navodno, za cijeli slučaj je zainteresiran i Tribunal u Haagu.</p>
<p>U Beogradu je u tijeku i sudski proces protiv predsjednika i članova Savezne izborne komisije na prošlim izborima koji su osumnjičeni da su izbore krivotvorili i učinili niz prekršaja. Na traženje pravnika koji zastupaju članove izborne komisije, suđenje je zasad odgođeno.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rasim Ljajić: Treba vremena za povratak povjerenja Albanaca</p>
<p>»Ne podržavam one koji ubijaju kako bi riješili problem / Uostalom, i međunarodna je zajednica vrlo glasno kazala da neće prihvatiti nasilje i oružani vid borbe, vrlo je transparentna u osudi ekstremizma«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Sve do posljednjih saveznih izbora Rasim Ljajić i njegova Lista za Sandžak bili su žestoki kritičari bivšeg sustava vlasti. Nekadašnji potpredsjednik SDA Sandžaka danas je savezni ministar zadužen za nacionalne manjine, a u razgovoru za Vjesnik Ljajić govori o kriznom žarištu na jugu Srbije.</p>
<p> - Trenutno na području južne Srbije, u demilitariziranoj zoni vlada stanje niti rata niti mira. Sve su učestaliji incidenti koji ovih dana poprimaju tragična obilježja. Takva situacija ne može dugo potrajati jer ona pogoduje izrazitoj radikalizaciji u kojoj će ekstremni Albanci stjecati sve veći utjecaj među tamošnjim albanskim stanovništvom. A to će u velikoj mjeri otežavati rješenje krize. Upravo zbog toga mi smo i predočili program za mirno rješenje krize. Na taj način izbjegli smo ponoviti greške bivšeg režima, nismo upali u zamku vojnog-policijskog rješenja krize.</p>
<p> l Je li sav ekstremizam u graničnom području s Kosovom koncentriran u albanskom etnikumu ili ga ima i na srpskoj strani?</p>
<p>- Ovo je pritajen problem koji smo naslijedili od bivšeg režima, a eskalirao je nakon demokratskih promjena. Nesumnjivo je da su za vrijeme Miloševićeva režima na tom području, kao i u čitavoj zemlji kršena ljudska i manjinska prava. Bilo je prekoračenja ovlasti policije, poseban problem predstavlja i to da je dio policije sa Kosova prebačen u na područje tri krizne općine što je izazvalo određene frustracije kod lokalnog albanskog stanovništva. Međutim unatoč tome, ne mogu podržati oružano rješavanje problema. Ne podržavam one koji ubijaju kako bi riješili problem. Uostalom, i međunarodna je zajednica vrlo glasno kazala da neće prihvatiti nasilje i oružani vid borbe, vrlo je transparentna u osudi ekstremizma. </p>
<p> l Plan koje je promovirao gospodin Čović dobiva deklarativnu potporu međunarodne zajednice. Možete li ga opisati u najkraćim crtama?</p>
<p>- Vrlo lapidarno taj plan sadrži tri osnovna elementa: Integracija Albanaca u državno-politički sistem što uključuje sudjelovanje u lokalnoj samoupravi, policiji i drugim državnim institucijama uključujući i sudjelovanje u Vladi Republike Srbije. Drugo je razoružanje ilegalne OVKPBM i povlačenje specijalnih jedinica vojske i policije sa tog područja, a odmah potom i formiranje nacionalno mješovitih, patrola policije u kojima su uključeni lokalni Srbi i Albanci. Treći dio plana podrazumijeva ekonomsku i socijalnu obnovu tog područja. </p>
<p> l Pacifikacija tog prostora biti će, sve procjene govore, iznimno težak posao. Koje je Vaše mišljenje o tome?</p>
<p>- Bit će potrebno puno vremena i napora kako bi se vratilo povjerenje između etničkih zajednica koje žive na tom prostoru, ali i da se vrati povjerenje Albanaca u državu u kojoj žive. (...) Za oružanu intervenciju nikada nije kasno, u vojničkom smislu disproporcija je ogromna i ta akcija ne bi smjela trajati duže. Ali postavlja se pitanje što je naredni korak nakon vojne intervencije? Dugoročno mi ne bismo riješili problem. </p>
<p> l Koliko je nova vlast promijenila odnos spram nacionalnih manjina u Srbiji s obzirom na činjenicu da je prošli režim poprilično represivnim metodama ograničavao manjinska prava? Podsjećam, u SRJ je gotovo trećina stanovništva manjinska. - Apsolutno je poznato da su manjine u Miloševićevo vrijeme bile izlagane diskriminaciji po svim osnovama što je rezultiralo gotovo masovnom emigracijom kako u matične države tako u zapadnu Europu. (...) Nova vlast polazi od toga da problem manjina postoji. Mi prihvaćamo činjenicu da u ovoj zemlji živi trećina stanovništva koja se ne osjeća Srbima i žele očuvati svoj etnički identitet. Država mora ići u susret tim zahtjevima jer su oni potpuno legitimni. To dakako podrazumijeva i obveze manjina, prije svega poštovanje pravnog poretka države, njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta. </p>
<p> l Vojvođanski Hrvati su do sada bezuspješno tražili izjednačavanje svojih prava s vojvođanskim Mađarima. Hoće li i kada dobiti sva manjinska prava, školovanje djece na hrvatskom jeziku?</p>
<p>- Mislim da tu nema nikakvog spora, niti pravnog, niti političkog. To je činjenica koju mi kao nova vlast apsolutno uvažavamo. U pripremi je zakon o pravima etničkih zajednica i on će regulirati problematiku o kojoj govorite. On će ne samo definirati prava i obaveze manjina, već će vrlo precizno definirati i mehanizme provođenja tih prava. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mary Robinson protiv kineskog sustava preodgoja</p>
<p>PEKING, 26. veljače</p>
<p> - Visoka povjerenica UN za ljudska prava Mary Robinson u ponedjeljak je u Pekingu počela razgovore o stanju ljudskih prava u Kini, osobito kritizirajući tamošnji sustav administrativnog pritvora. »Smatram da bi bilo opravdano razmotriti ukidanje sustava preodgoja putem rada«, rekla je visoka povjerenica u izjavi za novinare prilikom otvaranja rasprave o kažnjavanju prijestupa. Preodgoj putem rada je često korištena administrativna mjera koja kineskoj policiji omogućuje da bez suđenja neku osobu zadrži u radnom logoru pune tri godine.</p>
<p> »Uporaba prisilnog rada kao kazne protivi se međunarodno prihvaćenom pojmu ljudskih prava«, također je ustvrdila Mary Robinson, dodavši kako bi ukinuće spornog sustava omogućilo jačanje pravne države u Kini. Tisuće pripadnika sljedbe Falun gong posljednjih je mjeseci upućeno u logore na preodgoj radom, a ta se kazna često propisuje i manje istaknutim političkim protivnicima, dok disidenti u načelu na sudu dobivaju dugogodišnje zatvorske kazne za subverziju.</p>
<p> Skupina od 35 disidenata u nedjelju je pisala povjerenici Robinson, zatraživši od nje podršku zahtjevu za oslobađanje iz zdravstvenih razloga jednog od utemeljitelja zabranjene Kineske demokratske stranke Xua Wenlija, koji je u prosincu 1998. osuđen na 13 godina zatvora zbog subverzije. Tijekom boravka u Kini, Mary Robinson također bi trebala razgovarati o predstojećoj kineskoj ratifikaciji sporazuma UN-a u gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima.</p>
<p> Ratifikacija tog sporazuma koji je Peking potpisao 1997. trebala bi se naći na dnevnom redu sjednice Stalnog vijeća kineske Narodne skupštine (parlamenta) koja je počela u ponedjeljak. Prema informacijama iz diplomatskih i disidentskih izvora očekuje se da zastupnici sporazum konačno ratificiraju, ali uz izražavanje rezervi oko sindikalnih prava. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Veliko »pospremanje« u poljskim tajnim službama </p>
<p>Tajne službe su i do sada koristile stranke na vlasti, bilo lijeve, bilo desne, za obračun s političkim protivnicima / Na njihovom udaru našli su se i Lech Valesa i Aleksandar Kwasniewski</p>
<p>VARŠAVA, 26. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljske tajne službe ponovno bi mogle postati predmet političkih obračuna i jedna od središnjih tema kampanje uoči ovojesenskih parlamentarnih izbora. Postkomunistička ljevica, sigurna u premoćnu pobjedu, već je najavila da nakon dolaska na vlast namjerava raspustiti sadašnje obavještajne službe i stvoriti nove. O namjerama ljevice nema dvojbi sadašnji ministar-koordinator tajnih službi Janusz Palubicki iz vladajuće Izborne akcije Solidarnost (AWS) koji tvrdi da se radi o pokušaju da se na vodeće položaje u obavještajnoj zajednici dovedu nekadašnji časnici zloglasne komunističke Službe sigurnosti (SB).</p>
<p>Čelnici Saveza demokratske ljevice (SLD) tvrde da su tajne službe ispolitizirane i da djeluju prema političkim nalozima te im je radikalna reforma prijeko potrebna. Kao potvrdu tih svojih tvrdnji šef SLD-a, i vjerojatni budući premijer Leszek Miller navodi slučaj prošlogodišnje lustracije poljskog predsjednika Aleksandra Kwasniewskog, kad su uoči predsjedničkih izbora iz Ureda za zaštitu države (UOP) lustracijskom tužiocu stigli senzacionalni materijali koji su upućivali da je Kwasniewski mogao biti tajni suradnik SB-a pod pseudonimom Alek.</p>
<p> Čini se da postkomunistički političari ne mogu zaboraviti niti kako je UOP imao svoje prste i u najvećoj političkoj aferi koja se u Poljskoj odigrala u proteklih deset godina, kad je s premijerske fotelje početkom 1996. godine morao otići Jozef Oleksy, koji je tada bio ujedno šef postkomunističke stranke. No slične optužbe o korištenju UOP-a u dnevnopolitičke svrhe stizale su i od političara desnice. Tako je uoči prošlih parlamentarnih izbora ministar u vladi ljevice, zadužen za tajne službe objavio senzacionalnu vijest kako su pronađeni dokumenti koji ukazuju da su tajne službe, za vrijeme dok je predsjednik države bio Lech Walesa nastojale dezintergrirati stranke desnice koje su bile u oporbi prema Walesi. Vijest je, kako se danas smatra, vrlo vjerojatno bila istinita, no mnogi drže da su postkomunisti izvukli tu informaciju u samom jeku predizborne kampanje jedino zato da bi ponovno posvađali desnicu.</p>
<p>Žrtva tajnih službi bio je u proteklih deset godina u nekoliko navrata i sam Walesa. Još 1992. godine, dakle u vrijeme kad je bio na čelu države, u javnosti se raširila vijest da su u arhivima koje su iza sebe ostavile komunističke tajne službe, pronađeni dokumenti koji ukazuju da je Walesa pod pseudonimom Bolek surađivao s ondašnjom Službom sigurnosti. Sjena Boleka dugo je pratila Walesu i svako malo bila ponovno potezana u medijima, sve do prošle godine, kad je lustracijski sud ustvrdio da za takve tvrdnje nema pravih dokaza.</p>
<p>Zbog učestalog uvlačenja UOP-a u političke igre i nemale uloge koju je u zadnjih deset godina odigrao u previranjima na političkoj sceni, likvidaciju tajnih službi i osnivanje novih tražili su prije četiri godine, kad su dolazili na vlast, pojedini političari AWS-a. Na kraju vlada se odlučila za manje radikalno rješenje: promijenjeno je kompletno vodstvo UOP-a i danas se na najodgovornijim mjestima nalaze uglavnom ljudi koji su u UOP stigli nakon 1989. </p>
<p>U Poljskoj je 1990. godine UOP, koji se bavi obavještajnim i kontraobavještajnim poslovima, zamijenio komunističku Službu sigurnosti. Od 22.000 dužnosnika SB-a za rad u novim tajnim službama prijavilo se njih 14.000, a kroz proces verifikacije pozitivno je prošlo oko 10.000. Kako su se od 1989. mijenjale vlade u Poljskoj, tako je u pravilu dolazilo i do promjena u vodstvu UOP-a.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Gore nije mogao dobiti izbore</p>
<p>WASHINGTON, 26. veljače</p>
<p> - Više od tri mjeseca nakon američkih predsjedničkih izbora, naknadno prebrojavanje glasačkih listića u okrugu Miami-Dade na Floridi pokazalo je da demokratski kandidat Al Gore nije mogao dobiti izbore.</p>
<p> Tri velike novinske kuće - USA Today, Miami Herald i Knight Ridder objavile su u ponedjeljak da bi prema njihovom ispitivanju Gore u trećem ručnom prebrojavanju listića »zaradio« 49 glasova. To uključuje svaku, pa i najmanju oznaku na listićima koja bi mogla značiti da je birač namjeravao glasovati za demokratskog predsjedničkog kandidata. Ove tri novinska kuće povjerile su jednoj računovodstvenoj tvrtki da ponovno pregleda svih 60.000 spornih glasačkih listića u 67 floridskih izbornih okruga. Rezultati iz Miamija su prvi koji su objavljeni. U Demokratskoj stranci su očekivali da bi Gore samo u okrugu Miami-Dade mogao dobiti oko 600 dodatnih glasova i tako nadmašiti Busha koji je pobjedu u Floridi, a time i ulazak u Bijelu kuću ostvario sa službeno proglašenom prednošću od 537 glasova. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Rasim Delić, general ABiH omalovažava uspjehe Hrvatske vojske i doprinos oslobođenju BiH </p>
<p>Već ranije su pojedini političari BiH svojim izjavama nastojali umanjiti doprinos Hrvata i Hrvatske vojske u slamanju srpske agresije na BiH, a najnovija generala Armije BiH Rasima Delića u Sarajevu, na tribini Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, prema Vjesniku od 10. veljače, o.g., tvrdi da »Oluja nije bila ozbiljna vojna akcija«, jer nije bilo velikih borbi. To zahtijeva da se učini osvrt na stvarna događanja, kako bi Rasim Delić uvidio da je potpuno u krivu.</p>
<p>Rasimu Deliću mora biti poznato, da je i prije akcije »Oluja« Hrvatska zračnim i kopnenim putem oružjem i hranom opskrbljivala opkoljeno područje Bihaća, ali nakon što je vodstvo tzv. »rsk« zaključilo - u proljeće 1995 - sporazum da se njihove vojne snage spoje sa snagama bosanskih Srba, postala je ozbiljna opasnost da se Bihać konačno i zauzme. Kako bi to i za Hrvatsku bilo nepovoljno, Hrvatska, nakon neuspjelih pregovora s predstavnicima »rsk« u Ženevi, od 1. do 3. kolovoza 1995., odlučila se da akcijom »Oluja« oslobodi okupirana područja. Činjenica da je za svega 84 sata zauzeto cjelokupno okupirano područje tzv. Krajine ostvarena je u prvom redu zahvaljujući vrlo dobroj pripremi i strategiji vođenja ratnih operacija. To su tada priznali i vojni stručnjaci velikih zapadnih zemalja.</p>
<p>Takvoj blistavoj pobjedi pridonijelo je i napredovanje vojnih snaga HVO-a, koje je opskrbljivala Hrvatska, osvajanjem zapadnog dijela BiH od Kupresa do Drvara, koja su započela u jesen 1944. na temelju Washingtonskog i Splitskog sporazuma, čiji su potpisnici bili predstavnici vlasti SAD, Hrvatske i BiH, čime je glavno uporište krajinskih Srba, Knin, bio ugrožen i s bosanske i hrvatske strane. Kao što je poznato generalu Deliću ovim dvojnim operacijama omogućila je oslobođenje cjelokupnog bihaćkog područja tako da su se već 6. kolovoza 1995. hrvatske i bosanske snage susrele na granici na rijeci Korani.</p>
<p> Zbog neefikasnosti ABiH bilo je smijenjeno na ratištu devet generala! </p>
<p>Pošto Armija BiH nije bila u stanju sama zauzeti područja južno i istočno od Bihaća Hrvatska vojska, na temelju spomenutih sporazuma, nakon završetka akcije »Oluja«, zajedno s HVO započeli su vojnu operaciju pod nazivom »Maestral« u kojoj su osvojena područja Drvara, Ključa, Šipova, Mrkonjić-grada i konačno 13. rujna zauzeto je Jajce, dok je Armija BiH zauzela Sanski Most. Kad je Arkan, šef posebnih policijskih snaga srpske vojske potisnuo od Prijedora snage ABiH, Hrvatska vojska je i tu pomogla da se taj napad suzbije. Činjenica je da su hrvatske snage borbom sa srpskom vojskom zauzele navedena područja, a ne za stolom, kako to navodi general Delić. Da je to mogla sama ABiH, ne bi trebalo zvati Hrvatsku vojsku da dođe u pomoć! Dakle, nije korektno od R. Delića da omalovažava učinak Hrvatske vojske! Daljnje napredovanje prema Banja Luci je zaustavljeno odlukom Vijeća sigurnosti i pristupilo se pripremama za sastavljanje Daytonskog sporazuma, koje se oteglo do potpisa tog sporazuma u Parizu 14. prosinca1995.</p>
<p>Iz toga se vidi da su HVO i Hrvatska vojska odigrale odlučujuću ulogu u slamanju srpske okupacije 23 posto teritorija BiH, čime je omogućena uspostava cjelokupne Republike BiH. Tu se mora navesti i zasluga američkih zračnih snaga, koje su svojim napadima na srpske telekomunikacijske objekte omogućile uspješnije terenske operacije Hrvatske i bosanske vojske. Može li R. Delić tvrditi da i američka pomoć nije bila potrebna i da je bila dogovorena sa Srbima!? </p>
<p>Drugi dio od 28 posto teritorija BiH oslobodilo je 1991/92 HVO, uz materijalnu i financijsku pomoć Hrvatske, kojem su se pridružili dobrovoljci Muslimani, jer vodstvo SDA i predsjednik Izetbegović su držali da to nije njihov rat. Kako i zašto se to dogodilo najbolje se može vidjeti iz intervjua dr. Ive Komšića, objavljenog u Nedjeljnoj Dalmaciji od 14. listopada 1992. od naslovom: »Sve procjene su bile pogrešne«. Dr. Komšić kaže: »Pri procjeni rata u Hrvatskoj mislilo se da se taj rat može lokalizirati samo na Hrvatsku, iako je već tada vođen rat na teritoriju BiH. Rat je počeo onog časa kad su došli rezervisti JNA u BiH (u srpnju 1991). Pogledajte, gdje god se narod samoorganizirao - na poticaj iz Zagreba i Hercegovine od jednog krila HDZ-a - teritorij je sačuvan. E sada politička pozicija toga krila više i nije bitna - bitno je ono što je proizvedeno. Tamo četnici nisu prošli«! R. Delić i drugi bosanski časnici koji su bili do napada na Sarajevo u JNA, ne mogu negirati doprinos Hrvata BiH sa dobrovoljcima Muslimanima, i ne priznati zasluge za oslobođenje velikog dijela teritorija BiH. Na tom teritoriju bilo je omogućeno, u drugoj polovici 1992., osnivanje Armije BiH. Do prvih nesporazuma došlo je kad su dobrovoljci Muslimani pozvani da se s hrvatskim oružjem priključe Armiji BiH. Ipak 1992. nije došlo do sukoba. Dapače, Armija BiH i HVO još u studenom zajedno su se uspješno borile protiv četnika na području između Mostara i Stoca, i kad su u Usorskoj bici uništile srpski oklopni bataljon! Uništena su 33 srpska tenka! Da se Hrvati nisu borili za odcjepljenje, već za cjelovitu BiH, dokaz je priključenje Muslimana u borbi protiv srpske okupacije.</p>
<p>Opće je poznata činjenica, da je do sukoba između Muslimana i Hrvata došlo zbog Izetbegovićevog neprihvaćanja Vance-Owenovog plana, kojim su kantoni 1,3 i 10 dodijeljeni pod hrvatsku upravu. Prvi veći zločin počinila je 26. siječnja 1993. 7. muslimanska brigada u hrvatskom selu Dusina, na tromeđi općine Zenica, Kaknja i Busovače, kada je ubijeno deset Hrvata. Zapovjednik brigade bio je Šerif Patković, protiv kojeg i 16. orice osumnjičenih se sada vodi krivični postupak. »Globus« od 5. veljače 1993. pod naslovom »Zenička džamahirija objavila je rat busovačkom kantonu«, u kojem je Globusov vojni stožer izvršio specijalno istraživanje u kojem je došao do zaključka da su »Muslimani odgovorni za sukob u Bosni«. Nedjeljna Dalmacija od 21. travnja 1993. pod naslovom »Ofenziva na Vance-Owenov plan« objavila je i faksimil i dokument kojeg su još 20. ožujka 1993. potpisala petorica predstavnika Armije BiH i trojica predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova. »Globus« od 11. lipnja 1993. pod naslovom: »Muslimani su hrvatske vojnike ubijali mesarskom pilom« navodi da su muslimanske postrojbe sa mudžahedinima, po zapovjedi iz Sarajeva pod zapovjedništvom Hase Hakalovića i Žuke Ališpage kod Trusine i Konjica napale rano ujutro 16. travnja 1993. takvom silinom i okrutnošću, da se 10 tisuća moralo predati srpskim jedinicama da bi spasilo život! Na najsvirepiji način ubijeno je 26 Hrvata! </p>
<p>Ovdje su opisani zločini i dokumenti koji dokazuju, da je Armija BiH započela sukobe - prije i na dan 16. travnja kad se dogodio - pod sumnjivim okolnostima, napad Hrvata na Ahmiće, koji je »uspio« snimiti i BBC! Dr. Muhamed Filipović izjavio je u Vjesniku od 18. travnja 1997. da je napad na Ahmiće organizirala britanska tajna služba MI6, kako bi se dokazalo da u Bosni nije srpska agresija, već da se vodi građanski rat! Detaljni opis svih muslimanskih zločina nad 1606 Hrvata vidi u knjizi Ivice Mlivončića pod naslovom »Zločini sa pečatom«, koja je predana i sudu u Haagu.</p>
<p>Dakle, nije istinita izjava R. Delića, da se pitanje zauzimanja pojedinih dijelova teritorija BiH od srpske okupacije, rješavalo »za stolom«, već se to moralo činiti borbom na ratištu, a to je posebno bilo teško 1991/2 kad se HVO borio samo sa Muslimanima dobrovoljcima, da bi potkraj 1992. to bilo uspješno u zajednici sa Armijom BiH. Iz opisanih dokumenata vidljivo je zašto je došlo do sukoba Hrvata i Muslimana 1993. godine i tko ih je započeo, tj. sukob nije počeo zbog podjele BiH između Hrvata i Srba, već - po odluci predsjednika Izetbegovića - koji nije bio zadovoljan planom podjele na kantone međunarodnih predstavnika. Predsjednik Izetbegoivć je čak taj plan potpisao, ali je odbio da ga provede! To je nepobitna istina. Isto tako nije istina da su zločine činili samo Muslimani pojedinci, već je to bilo organizirano sa strane političkih i vojnih vlasti pod rukovodstvom predsjednika Izetbegovića! Posebno se htjelo zavladati Travnikom, Bugojnom i Vitezom, što je uz velika stradanja Hrvata i postignuto. Iz Lašvanskog područja protjerano je više od 100 tisuća Hrvata! Ta područja sada naseljavaju Muslimani, koje su Srbi izagnali iz istočnih područja BiH. Nije li to smišljeni populacijski »inženjering« Izetbegovića! </p>
<p>Iz toga se vidi koliko je nepravedna osuda generala Blaškića na 45 godina i osuda Hrvatske za agresiju na BiH, jer je Hrvatska, zapravo, izborila cjelovitu BiH! Ako već Haaški sud pripisuje Hrvatskoj povijesne »pretenzije zauzimanja BiH«, čudno je da ne spominje srpske, ne samo pretenzije - zapisane u »Načrtanijama« Ilije Garašanina iz 1844., nego i ubojstvo prijestolonasljednika Austro-Ugarske u Sarajevu 1914. u cilju osvajanje Bosne, zbog čega je izbio i prvi svjetski rat! Srpska vojska je od 1991. do 1944 zauzela 72 posto teritorija BiH, i Daytonskim sporazumom Srbima je dodijeljeno 49 posto teritorija BiH, koji su 1991. imali tek 33 posto udjela u stanovništvu, dok su Musilmani i Hrvati sa 65 posto stanovništva, dobili svega 51 posto! A Hrvati koji su omogućili da BiH postane cjelovita, prošli su najgore, jer dijele zajednički entitet Federacije, u kojoj Muslimani svojom »eksplozijom« nataliteta ugrožavaju Hrvatima, ne samo ravnopravnost, već i fizičku egzistenciju! Ne treba li Hrvatska, obzirom na tako nepovoljnu situaciju Hrvata u BiH, osigurati njihovu samobitnost? </p>
<p>Ing. VLADIMIR ŽERJAVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Splitski miting - dokaz mlade hrvatske demokracije</p>
<p>Moram se opet javiti. U Vjesniku sam pročitao intervju novinara Željka Garmaza s gospodinom Pusićem i njegovu ocjenu o neoustaštvu. Meni se čini da nije narod koji je demonstrirao u Splitu taj koji živi u prošlosti nego je to gospodin Pusić. Kako može postaviti tezu da hrvatsko društvo stoji pred opasnosti da se uvuče neoustaštvo na dnevnu političku scenu? Kao da je 150.000 Hrvata u Splitu demonstriralo za povratak Ante Pavelića u Banske dvore. Kao da su tražili da se skine hrvatski politički sistem pa da se uvede diktatura. Nije bilo nikakvih izgreda, a nisu se ni oporbene stranke tako žestoko izjasnile da bi to obrazložilo Pusićevu tvrdnju. U suprotnosti! Istina je da smo bili svjedoci masovnih demonstracija kojima je narod natjerao Vladu do te mjere da je uspjela nagovoriti Haaški sud da se Norcu sudi pred hrvatskim pravosuđem. To je veliki uspjeh! Uvjeren sam da bi Norac danas sjedio iza haaških rešetaka da nije bilo ove mase naroda na splitskom mitingu. Zato bismo trebali to prihvatiti uspješnom demokratskom akcijom što se u zapadnoeuropskim zemljama uopće ne može više vidjeti. Narod je tamo u takvoj mjeri depolitiziran da se čak uoči velikih skandala vise ne buni.</p>
<p>Zato kažem ... zaboravite veliku ideologiju i shvatite narod takav kakav jest!</p>
<p>INGO MIKULIĆE-mail: Mikulic@fev.de</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nekoliko fotografija i ljepuškasti mladić s uzdignutom rukom slabi su dokaz! </p>
<p>Pismo Vilka Luncera »Zar je Hrvatskoj takva antipropaganda stvarno potrebna« (22. veljače 2001.) ponukalo me na javljanje, jer u njemu autor sugerira da je tzv. desnica u Hrvatskoj neumjerena, nedemokratska, neeuropski orijentirana, pa i fašistička...i sve to zbog nekoliko (slučajno?) objavljenih pro-ustaških fotografija s nedavnog prosvjeda na Trgu sv. Marka! Prvo, u američkom tisku sam mnogo puta ili vidio slike ili čitao o fašističkim ispadima/zlodjelima mladih u raznim razvijenim zemljama Europe, ali mi nije bilo ni na kraj pameti da desno orijentirane stranke tih zemalja nazovem fašističkima. Zlatna je istina demokracije da svako grubo generaliziranje uništava mogućnost bilo kakvog demokratskog razgovora među ljudima različitih političkih uvjerenja, jer vrijeđa bezražlozno mnoge (bez obzira na kojoj se strani nalazili!).</p>
<p>Drugo, austrijski tisak je mogao isto tako objaviti slike sa splitske rive na kojoj je više od 150 tisuca ljudi, običnih građana i građanki (!), mirno prosvjedovalo... Mogli su objaviti slike roditelja bez sinova i invalida domovinskog rata u moru ljudi na prepunoj rivi, ali ne... Izgleda ipak da je »ljepuškasti mladić« s podignutom rukom ispred hrvatske zastave bio interesantniji »zalogaj«. Žalosno je, ali za većinu stranog tiska hrvatska previranja su skoro redovito bila prezentirana kao jednostavna, lako razumljiva i »crno-bjeloj tehnici«, tj. fašisti protiv antifašista.</p>
<p>Razlika je danas samo u tome sto je broj fašista iz vremena Domovinskog rata (dok se je ratovalo sa Srbima!) znatno smanjen tj. umjesto gotovo cjelokupne Hrvatske sada je to samo njezina »desnica«.</p>
<p>Da se razumijemo, nije mi ni na kraj pameti braniti nikakvo zlo fašizma, ali se isto tako treba suprotstaviti jeftinoj propagandi naših skrivenih »dušebrižnika« koji s nekoliko fotografija žele prikazati vrlo složene probleme kroz koje prolazi današnja Hrvatska.</p>
<p>DUBRAVKO CEBALONew Jersey, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kako spriječiti nove »slučajeve generala Norca« i njihove posljedice </p>
<p>Kao što je poznato, »slučaj generala Norca« je izazvao velika uzbuđenja i podjele u hrvatskom narodu, također i moralnu i gospodarsku štetu, a zapravo još nije ni završen. Mislim da bi trebalo učiniti sve da se takvi i slični slučajevi ne ponove. Želio bih o tome iznijeti nekoliko misli, iako nisam pravnik.</p>
<p>Prošlih tjedana, u povodu tog slučaja, čuli smo mnogo više ili manje dobrih izjava i parola. S jedne strane su se neprestano ponavljale parole o nezavisnosti sudstva, o nemogućnosti utjecaja na sudske odluke, o pravnoj državi, itd., a s druge strane parole o kriminalizaciji Domovinskog rata, progonu »heroja« tog rata, o neobjektivnim i politiziranim sucima, itd.</p>
<p>Pokušajmo najprije teoretski analizirati taj prigovor o sucima. Sasvim je jasno da su i suci ljudi koji ne žive »na Marsu«, nego u Hrvatskoj. Presuda je prilično ovisna o sucu, njegovoj savjesti, sposobnosti, znanju i sl. I suci su ljudi od krvi i mesa, a ne neki savršeno objektivni i nepristrani »roboti« ili nepogrješivi bogovi.</p>
<p>Što se tiče »sudske nezavisnosti«, koja se toliko naglašava, a neznam što to zapravo znači. Ja mislim da to znači da baš nitko nema prava sugerirati, a pogotovo ne narediti, nekom sucu kako voditi i presuditi u nekom sudskom postupku. To i ništa više.</p>
<p> Ja mislim da nezavisnost sudstva ne znači da neki visoki državni dužnosnik, na primjer, ministar prvosuđa ili predsjednik Vlade, ne smije, u interesu općeg dobra i mira u narodu i državi, razgovarati s dotičnim sucem i upozoriti ga na delikatnost situacije i posljedicama koje dotični postupak može imati. On sucu ne može ništa naređivati, ali razgovarati se valjda smije. </p>
<p>Prema tome, ako u toku nekog sudskog postupka i izjava raznih svjedoka iskrsnu kakve sumnje da je netko počinio u Domovinskom ratu ratni zločin, a s obzirom da taj rat za veliku većinu Hrvata svetinja, ne treba tog čovjeka odmah optužiti i staviti u pritvor, pa onda možda priređivati TV spektakle, dovodeći ga u sudnicu u lisičinama i sl., nego ga treba pozvati kao svjedoka, da svjedoči i eventualno se brani sa slobode, i onda u toku postupka odlučivati što dalje.</p>
<p>A u vezi s Haaškim tribunalom trebalo bi se s njima definitivno dogovoriti sljedeće: ako je netko procesuiran i osuđen (ili oslobođen) na našem sudu, ne može biti izručen Haagu niti u toku sudskog postupka, niti nakon presude, a ako je osuđen na neku kaznu, onda niti u toku izdržavanja kazne, a niti nakon izdržane kazne. Mislim da je to u skladu s načelom da nitko ne može biti suđen niti kažnjen za isto djelo dva puta.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Otvoreno pismo predsjedniku hrvatske Vlade g. Račanu</p>
<p>U povodu Vladinog »zaključka« od 14. prosinca 2000., o nastavku pljačke hrvatskih građana upućujem otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Ivici Račanu.</p>
<p>Iako se od sadašnje garniture na vlasti nije moglo ništa pošteno ni očekivati, no kako su g. Račanu svakodnevno puna usta floskula o demokraciji i pravnoj državi, smatram potrebnim upoznati hrvatsku javnost sa sadržajem gore spomenutog sramotnog akta.</p>
<p>Ono što je i pokojni veliki vođa, kao minimum predvidio za naturalni povrat otete konfiscirane imovine, g. Ivica Račan sa svojom garniturom to onemogućava.</p>
<p>Taj sramni akt kojim se nasrće na konfisciranu imovinu potpisao je dojučerašnji Matešin savjetnik za malverzacije g. Goran Granić, koji je ostavio duboki trag na upropaštavanju i pljački hrvatske države poput planirane termoelektrane Jertovac, a koja RH ne treba bar za idućih deset godina. </p>
<p>Iz akta Vlade je očito da cijeli tim Račan-Tuđmanovih stručnjaka za otimačinu radi na razradi modela kako da i ove posljednje ostatke ostataka, velikog Tuđmanovog pustošenja otuđmani od pravih vlasnika.</p>
<p>Na sličan način smo i 1990. g. nasjeli Tuđmanovoj demagogiji, nadajući se da je možda evoluirao od komunista u demokrata, ali na našu žalost on je evoluirao u ortodoksnog boljševika. Sada nam Vi g. Račan dokazujete sa skoro cijelom Vašom ekipom (izuzev g. Pančića i g. Ivaniševića) da ste bili odlični ne samo Titovi nego i Tuđmanovi đaci.</p>
<p>Ovaj Vaš sramni akt samo dokazuje već odavno poznato pravilo da gdje god su komunisti dobili vlast u ruke da su sve opustošili, za široke mase stvorili bijedu a za sebe osobno blagostanje temeljeno na grabežu i otimačini.</p>
<p>Nadalje puna su Vam usta antifašizma, a najgrlatiji vam je Ivan Fumić, koji je kao vojni tužilac progonio sve što je disalo hrvatski i Hrvate slao na tešku robiju samo zbog izjave da se u slučaju rata ne bi borili za Jugoslaviju i da se s veseljem nadaju skoroj samostalnosti hrvatske države.</p>
<p>Zdušno ste se borili za povrat starog imena Trga žrtava fašizma što bi se moglo i tolerirati, ali gdje Vam je Trg žrtava komunizma, kojih je bar četiri puta više.</p>
<p> Osobe koje su činile kriminalna i kažnjiva djela sjede Vam u Ustavnom i Vrhovnom sudu, Državnom odvjetništvu, Ministarstvu obrane, u vojsci i policiji, te u Hrvatskom saboru.</p>
<p>G. Račan, uz najbolju volju Vaši postupci kao predsjednika hrvatske Vlade me sprječavaju da Vas oslovim sa poštovani gospodine predsjedniče hrvatske Vlade, jer do sada nisam vidio da ste ičim dokazali da ste predsjednik Vlade svih hrvatskih građana, a ne samo pljačkaša koji slobodno šeću i pored cijele opljačkane nam domovine.</p>
<p>VINKO ŠUNDE Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>»Afera Grupo«: Kutle, Pavić i Grubišić ne smatraju se krivima </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Pred istražnim sucem Krešimirom Devčićem u ponedjeljak su na Županijskom sudu u Zagrebu trojica osumnjičenih u »aferi Grupo«, Miroslav Kutle, Ninoslav Pavić i Vinko Grubišić, porekli navode iz zahtjeva za provođenje istrage koje je podnijelo Županijsko državno odvjetništvo. Tereti ih se da su osnovali tvrtku Grupo kako bi ovladali većinom medija u Hrvatskoj. Osumnjičeni su još Juraj Hrvačić, bivši direktor Obiteljskog radija, koji će biti saslušan u srijedu jer je bolestan, te Dražen Mandić, odvjetnik Kutline Globus grupe. Mandić nije saslušan jer je njegov branitelj, odvjetnik Dragutin Kasapović, trebao biti ispitan kao svjedok. Sudac Devčić odlučit će o pokretanju istrage nakon što sasluša i tu dvojicu. Kasapovića je Državno odvjetništvo predložilo za svjedoka. »Državnom odvjetništvu sam rekao sam da sam Mandićev branitelj. Imao sam uvid u spis i kontaktirao s Mandićem o njegovoj obrani u ovom predmetu, pa stoga ne mogu biti saslušan kao svjedok. No, o tome će odlučiti sud«, kazao je on. </p>
<p>Prvi je saslušan Pavić kojega brani odvjetnica Vesna Alaburić. Novinarima je rekao da se istražni zahtjev odnosi na, navodni, pokušaj stvaranja monopola u elektronskim medijima. »Nikakav monopol nije ni pokušan niti stvaran, što je moja obrana nedvosmisleno pokazala. Bavim se samo novinskim izdavaštvom, mojom uspješnom tvrtkom EPH«, rekao je Pavić, suvlasnik Europapress holdinga, koji ne očekuje pokretanje istrage. Grubišić, suvlasnik OTV-a novinarima nije dao nikakvu izjavu. </p>
<p>Iako prvoosumnjičen, posljednji je saslušan Kutle, bivši vlasnik Globus grupe, jer je dovezen na sud tek na Devčićev poziv. Kako nam je rekao Kutlin branitelj, odvjetnik Anto Nobilo, poziv poslan 15. veljače se zagubio, odnosno nije evidentiran u zatvoru. »Kutle negira obje točke zahtjeva za istragu; u prvoj ga se tereti da je stvorio nedozvoljeni fond, a on smatra da se radi o njegovu novcu koji je mogao trošiti kako želi. Negira i da je stvarao bilo kakav monopol. Upravo suprotno, kaže da su ga mediji 'čerečili' s više od 5000 napisa u zadnjih nekoliko godina i stoga proizlazi da nije mogao biti nikakav suvlasnik u medijima koji su najgore pisali o njemu«, kazao je Nobilo dodavši da će istraga vjerojatno biti otvorena. Kutlu se tereti da je držao nedopušteni fond iz kojega je preko drugih osoba nezakonito kupovao postojeće i osnivao nove medije. Iz Kutline blagajne kupljeno je 70 posto dionica OTV-a, plaćen ulog i koncesija za dubrovački Radio Libertas, Narodni radio, te osnovan Imperijal, navodi se u istražnom zahtjevu. Kutle je rekao sucu: »Jezično sam razumio istražni zahtjev, ali kao akademski, pravno i ekonomski obrazovan nisam ga uspio shvatiti jer sadrži brojne teorije koje su u pravnoj i ekonomskoj svjetskoj znanosti i logici potpuno nepoznate«. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Slučaj Andabak«: Svjedoku Vuici posao bio sumnjiv </p>
<p>RIJEKA, 26. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak, u nastavku suđenja generalu HVO-a Ivanu Andabaku (48), sutkinja Županijskog suda u Rijeci Đurđa Jovanić saslušala je dva nova svjedoka - Antu Gašpara i Juru Vuicu. Andabak je optužen za krijumčarenje 660 kilograma kokaina vrijednog 130 milijuna maraka i otkrivenoga potkraj 1999. u jednom kontejneru u riječkoj luci. </p>
<p>Svjedok Vuica bio je vlasnik tvrtke preko koje je trebao biti realiziran prijevoz kontejnera s »tunjevinom« iz Ekvadora. Vuica je rekao kako mu je taj posao bio sumnjiv, jer su ga Andabak i njegovi suradnici pokušali realizirati bez njegova sudjelovanja, pa je on, kako je rekao, odustao od uvoza »tunjevine«. Vuica nije znao reći je li mu za taj posao ponuđeno 180.000 kuna ili njemačkih maraka. Svjedok Vuica priveden je na saslušanje, jer je zbog gospodarskog kriminala trenutačno u pritvoru u Zagrebu. Ante Gašpar je govorio da je Andabaku dao Vuicin telefonski broj, ali da o njihovoj daljnjoj suradnji ništa ne zna. Vuica i Gašpar suočeni su u dijelu rasprave, u kojemu se nastojalo ustanoviti kako je Vuica došao u kontakt s Andabakom, odnosno kako su uspostavili poslovnu komunikaciju. </p>
<p>Suđenje će se nastaviti, ali nije utvrđen datum novog ročišta. Na novo ročište bit će pozvan i vještak za droge, s obzirom na to da je od 660 kilograma droge vještačeno samo pet grama, a ostatak je spaljen. </p>
<p>Andabakov branitelj Krešimir Krsnik izrazio je protivljenje novim dokaznim prijedlozima, jer smatra da će se raspravljati o nevažnim stvarima. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ovisnicima-ubojicama 22 godine zatvora</p>
<p>Darko Baletić (25) osuđen na 11 godina i 6 mjeseci, Hrvoje Vuletić ( 26) na deset, a Srđan Antić (24) na godinu dana, zbog ubojstva osječkog umirovljenika</p>
<p>OSIJEK, 26.veljače</p>
<p> - Vrhovni sud RH potvrdio je presudu Velikog vijeća Županijskoga suda u Osijeku i suca Ante Budića donesenu u listopadu prošle godine u slučaju »Kokl« te ju na taj način učinio pravomoćnom. </p>
<p> Podsjetimo, tom je presudom, za razbojstvo i ubojstvo osječkoga umirovljenika Jovana Kokla, Osječanin Darko Baletić (25) osuđen na 11 godina i 6 mjeseci zatvora, a Hrvoje Vuletić (26) također iz Osijeka, na 10 godina zatvorske kazne.</p>
<p> Osim toga, Vrhovni je sud potvrdio i odluku o jednogodišnjoj kazni zatvora za Srđana Antića (24), trećeokrivljenog u ovome slučaju koji je bio optužen za pomaganje u navedenim kaznenim djelima. </p>
<p>Baletića i Vuletića teretilo se da su 21.kolovoza 1998.godine maskirani i naoružani usred noći upali u kuću obitelji Jovana Kokla, te ga ubili kako bi ukrali 35.000 njemačkih maraka, 700 američkih dolara, 700 austrijskih šilinga i zajedno sa zlatninom.</p>
<p> Ubojstvo je izvršerno na brutalan način udarajući ga drškama pištolja po glavi.</p>
<p> Njegovoj su pak supruzi Mariji koja se probudila nakon što je začula suprugovo zapomaganje, zavezali ruke i noge te joj ugurali krpu u usta. </p>
<p>Ovome ubojstvu prethodio je dogovor s trećeoptuženim Antićem koji je Baletiću rekao da Koklovi u kući imaju puno novaca te mu je kuću i pokazao. Osim toga, Antić je Baletiću kobne noći iznajmio automatski pištolj »škorpion« kojim je, kako je naknadno utvrđeno, izvršeno ubojstvo.</p>
<p> Iako je tužilaštvo predložilo da se Baletiću i Vuletiću na teret stavi ubojstvo iz koristoljublja, sud je to odbijo, pa im se sudilo za ubojstvo, budući da su mladići u svojim iskazima u istrazi i tijekom suđenja naglasili kako im »nije bila namjera Kokla ubiti, već samo zaplašiti jer da su ga htjeli ubiti, tada bi pucali na njega«. </p>
<p> Inače, sva trojica optuženih mladića dugogodišnji su konzumenti heroina, no prema iskazima saslušanih vještaka psihijatara i Baletić i Vuletić bili su potpuno svjesni svega što se događa u trenutku počinjenja kaznenog djela. Ovom potvrdom Vrhovnoga suda, tako je, okončano jednoipolgodišnje suđenje ovim mladićima.</p>
<p> Naime, cijeli je slučaj bio okončan još u listopadu 1999.godine nepravomoćnom presudom kojom je Baletić bio osuđen na 11, Vuletić na 8 i Antić na godinu dana zatvora.</p>
<p> Međutim, Vrhovni sud tada je prihvatio žalbu Županijskog državnog odvjetništva te je takvu presudu ukinio.</p>
<p> Cijeli je postupak ponovljen tijekom prošle godine pred novim sucem i vijećem kada je donesena nova presuda sa nešto oštrijim kaznama koja je sada konačno i prihvaćena. S obzirom da je presuda sada pravomoćna, ukoliko za to postoji uporište u zakonu, postoji još jedino mogućnost da branitelji okrivljenih, pozivanjem na izvanredne pravne lijekove pokušaju uticati na smanjenje izrečenih i potvrđenih višegodišnjih zatvorskih kazni. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sudsko vijeće odbilo preslušavanje razgovora svjedoka i Pripuza</p>
<p>Sudac Ratko Šćekić je konstatirao kako je sud zaprimio pismene dopise Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave o uvjetnom otpustu zaštićenog svjedoka te o odluci da se istom svjedoku isplati 15.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Odlukom sudskog vijeća o odbijanju većine prijedloga branitelja te odlukom o odbijanju prijedloga tužiteljstva da se u sudnici preslušaju audio zapisi i pročitaju transkripti navodnog razgovora zaštićenog svjedoka broj jedan s odbjeglim trećeoptuženim Zoranom Pripuzom, u ponedjeljak je u remetinečkom zatvoru nastavljeno suđenje tzv. »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>No, prije nego što se sudsko vijeće povuklo na dvosatno vijećanje vezano uz prijedloge branitelja za izdvajanjem iz spisa iskaza nekih svjedoka te prijedloga tužiteljstva o čitanju transkripata navodnih razgovora, sudac Ratko Šćekić je konstatirao kako je sud zaprimio pismene dopise Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave o uvjetnom otpustu zaštićenog svjedoka te o odluci da se istom svjedoku isplati 15.000 kuna.</p>
<p>Branitelj prvooptuženog Nikice Jelavića, odvjetnik Marijan Svedrović je nakon toga, pak, predložio da se dodatno zatraži podatak iz dopisa o odluci za isplaćivanjem 15.000 kuna svjedoku, odnosno da se konstatira tko je potpisao tu odluku. Sudac Šćekić je taj prijedlog odbio, obrazložeći kako je iz dopisa vidljivo da je novac doznačen iz ministarstva, smatrajući pritom kako nije potrebno unositi podatak tko je isti dopis potpisao.</p>
<p>Nakon odbijanja Svedrovićevog prijedloga, napravljana je dvosatna pauza kako bi sudsko vijeće donijelo odluke vezane uz prijedloge branitelja i tužiteljstva.</p>
<p>Prema odluci vijeća, prihvaćen je prijedlog braniteljice Zorana Petrovića Ivice, odvjetnice Laure Valković za izdvajanjem iz spisa iskaza svjedoka Božidara Krbavčića kao nezakonitim dokazom, koji je predočavan u kaznenom predmetu nakon završenja istrage.</p>
<p>Odbijen je, pak, prijedlog odvjetnika Danka Drakulića za izdvajanjem iz spisa dijela iskaza »pokajnika« Tomislava Marinca u kojem on govori o svom međusobnom odnosu s Drakulićem. </p>
<p>Odvjetnik Drakulić se, naime, pozvao na obvezu čuvanja odvjetničke tajne prema odvjetničkom kodeksu, no, sud je zauzeo stajalište kako se taj kodeks odnosi isključivo na odvjetnike, a ne na njihove stranke.</p>
<p>Također, odbijen je prijedlog branitelja Svedrovića, Dumančića i Miljevića za izdvajanjem iz spisa Marinčevog iskaza, za što su branitelji naveli kako je taj svjedok doveden u zabludu, stoga što branitelji nisu na vrijeme bili upoznati s njegovim statusom pokajnika. Sudac Šćekić je taj prijedlog odbio, navevši kako status pokajnika određuje Državno odvjetništvo prema odredbama iz Zakona o kaznenom postupku, napomenuvši pritom kako je državno odvjetništvo na vrijeme obavijestilo sud i branitelje o statusu.</p>
<p>Potom su redom kao neosnovani odbačeni prijedlozi branitelja za izdvajanjem iz spisa iskaza svjedoka Gorana Jungića, Dragana Šimaga, Živka Ivaniševića i Davora Plečka kao nezakonitim i nevaljanim, stoga što su njima, prema tvrdnjama branitelja tijekom saslušavanja na raspravi predočeni zapisnici državnog odvjetništva s njihovog saslušavanja u istrazi, čime su, kako su nadalje tvrdili branitelji, svjedoci bili obmanjeni.</p>
<p>Također, odbijen je prijedlog branitelja za izdvajanjem iz spisa iskaza zaštićenog svjedoka broj jedan za kojeg su branitelji naveli kako je bio obmanjen svojim statusom.</p>
<p> Prema, pak, objašnjenju suca, utvrđeno je kako se u njegovom slučaju radi o običnom svjedoku s zatraženom zaštitom vlastitog identiteta, a ne »pokajnikom«, te kako se svjedoku nisu predočile službene zabilješke državnog odvjetnika sa saslušanja u istrazi, pa se pritom ne može govoriti o tzv. »plodu otrovne voćke«.</p>
<p>Odbijen je i prijedlog tužiteljice Dunje Pavliček-Patak da se preslušaju audio kazete navodnog razgovora zaštićeno svjedoka i odbjeglog Pripuza, stoga što sud smatra da je taj dokaz nabavljen na nezakonit način. Naime, prema objašnjenju suca, svjedok je, dragovoljno se odrekavši svojih prava na privatnost, dao kazetu s razgovorima trećoj osobi, odnosno tužiteljstvu, čime je onemogućio Ustavom zajamčena prava sugovorniku na privatnost razgovora i telefonskog »općenja«. Sudac je potom donio odluku o odgađanju rasprave do pravomoćnosti odluka sudskog vijeća.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ubio se očevim coltom prije odlaska u vojsku</p>
<p>OSIJEK, 26.veljače</p>
<p> - Dvadesetjednogodišnji Mario M. počinio je u ponedjeljak oko 7 sati samoubojstvo propucavši glavu pištoljem u dvorišnome zahodu kuće njegova oca u zapadnom predgrađu Osijeka, zvanom Ankin Dvor. Kako doznajemo, nesretni je mladić, s obzirom da su mu se roditelji prije tri godine rastali, živio s majkom i mlađim bratom u osječkom prigradskom naselju Brijest.</p>
<p> No, vrlo je često posjećivao oca s kojim je bio u jako dobrim odnosima. Tako je i u nedjelju navečer došao kod njega gdje je i prespavao. U ponedjeljak su se probudili nešto prije 7 sati jer je Mario toga prijepodneva sa svojom generacijom trebao otići u Požegu na odsluženje vojnoga roka. Spremajući se za polazak, rekao je ocu da ide u zahod, a da on skuha kavu da ju zajedno popiju pred polazak. Međutim, dok je otac bio u kuhinji, Mario je iz sobe uzeo njegov pištolj marke colt, otišao u dvorišni zahod i počinio samoubojstvo. Budući da ga duže vrijeme nije bilo, otac je izišao na dvorište da ga pozove. Kako se Mario nije odazivao, on ga je krenuo potražiti. Vidjevši što se dogodilo, očajni je otac odmah pozvao Hitnu pomoć, no nesretnome Mariu nije više bilo spasa. Budući da nije pokazivao da ga nešto muči, niti je ostavio oproštajno pismo, ne zna se razlog koji je Maria natjerao na ovaj očajnički čin. Prema priopćenju PU osječko-baranjske, budući da je pištolj kojim je suicid počinjen, Mariov otac posjedovao bez dozvole, protiv njega će, uz ovu strašnu tragediju koja ga je zadesila, biti podnesena i kaznena prijava. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Osam godina za ubojstvo zeta i pokušaj ubojstva sina</p>
<p>ZLATAR, 26. veljače</p>
<p> - Sudsko vijeće Županijskog suda nepravomoćnom presudom osudilo je Zvonimira Sajka (75) na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora u kojemu je uračunato i šest mjeseci provedenih do sada u pritvoru. Za ubojstvo zeta Zlatka Krznara (35) u kojeg je 17. srpnja prošle godine u prepirci ispalio jedan metak iz pištolja CZ TT 7,62 mm i pogodio ga u srce, osuđen je na sedam godina, a za pokušaj ubojstva sina Zlatka Sajka (41) dobio je još dvije godine zatvora što je pretvoreno u kaznu od osam godina.</p>
<p> Prema riječima predsjednika Sudskog vijeća Andrije Ogrinšaka za pokušaj ubojstva najniža propisana kazna je pet godina zatvora, ali Sudsko vijeće je uzelo u obzir visoku starosnu dob optuženika, kao što je uzelo u obzir i to da prije nije bio kažnjavan, a u trenutku kaznenog djela bio je srednje smanjeno uračunljiv jer je bio pripit i u razdraženom stanju. Optužba za neovlašteno držanje oružja je odbačena, no oduzet mu je pištolj iz kojeg je pucao, te je lovačka puška domaće izrade, cijev za puškomitraljez M-53, dvije oštećene automatske puške nepoznate marke, jedna automatska puška CZ 7,62 mm, sedam spremnika za automatsku pušku, 19 spremnika za poluautomatsku pušku, 19 patrona 16 mm, 362 komada metaka za pištolj 7,62 mm i 15 metaka za poluautomatsku pušku, koji su nakon ubojstva pronađeni u kući. zeti. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Poginuo vozač u sudaru autobusa i automobila</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U sudaru autobusa i dva automobila koji se jutros dogodio na dijelu stare Zagorske magistrale Luka-Pojatno poginuo je vozač automobila Bruno Branko Mikulić (27), a lakše je ozlijeđen vozač drugog automobila Franjo B. (57), izvijestila je danas zagrebačka policija.</p>
<p> Autobus krapinskih registarskih oznaka sudario se u 6.15 sati sa automobilom »daewoo tico« krapinskih registarskih oznaka kojega je vozio Mikulić i automobilom »tavrijom« zagrebačkih registarskih oznaka Franje B. kojemu je liječnička pomoć pružena u Općoj bolnici "Sveti duh«. U istoj je bolnici pregledano i troje, zasada nepoznate djece, koje je Franjo B. vozio. U bolnici su utvrdili da su djeca neozlijeđena, dok je Franjo B. lakše ozlijeđen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Autobus iskliznuo s kolnika na crnoj točki u Tušiloviću</p>
<p>KARLOVAC, 26. veljače</p>
<p> - Autobus Autopoduzeća iz Imotskog koje je u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima vozio na redovitoj liniji Imotski - Split - Zagreb zbog neprilagođene vožnje i brzine dijelom zbog skliska kolnika i ugažena snijega izletio je sa Plitvičke ceste u Tušiloviću.</p>
<p> Prema priopćenju PU karlovačke autobus je sa 30 putnika sa kolnika Plitvičke ceste izletio upravo na zavoju gdje se u subotu dogodila teška prometna nesreća i kada je kamion naletio na vozilo »Golf« zagrebačkih registarskih oznaka a smrtno stradao vozač Srećko Imamović (59) iz Zagreba. </p>
<p> Ivan Erdeljac iz PU karlovačke rekao je za Vjesnik kako do prevrtanja autobusa srećom nije došlo već se vozilo nakon izlijetanja iz zavoja nagnuo van kolnika. Nitko od 30-ak putnika nije stradao, a prava je sreća kažu karlovački prometni policajci da iz suprotnog pravca iz pravca Karlovca nije naišlo vozilo. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kazališni redatelj svjedočio o pijanstvu glumca</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Zagrebu, u ponedjeljak održana je rasprava povodom tužbe poznatog glumca Božidara Alića, protiv tjednika »Hollywood«, a zbog teksta objavljenog u lipnju 1999. godine nakon premijere filma »U agoniji«. U tekstu koji je potpisala novinarka Jasna Nanut, stoji da se Alić »ovim filmom vratio glumi nakon liječenja od alkoholizma «. Tužitelj zbog uvrede traži odštetu u visini od 150 tisuća kuna. </p>
<p>Zastupnik »Hollywooda«, odvjetnik Dražen Ivanić, pitao je kazališnog i filmskog redatelj Branka Ivandu, o njegovim profesionalnim iskustvima s tužiteljem. Ivanda je ispričao kako je sredinom 1996. godine, na predstavi »Kraljica majka«, Teatra ITD, Alić bio toliko pijan da je predstava morala biti prekinuta. Glumac se nakon toga više nije pojavljivao u kazalištu, pa su morali angažirati zamjenu. </p>
<p>Inače na prethodnom ročištu, u prosincu, u korist glumca, svjedočio je redatelj Jakov Sedlar, koji je u svom iskazu naveo da nikad nije imao spoznaja da bi on bio sklon alkoholu, te da je uvjek imao povjerenja u Alića, i rado ga je angažirao u svojim filmovima. Tada je odvjetnik Ivanić, zatražio da se ispita liječnica iz Krapinskih toplica, koja je Alića, koji se tamo oporavljao od prijeloma noge, uputila jednom prilikom na KBC Rebro, zbog »etiliziranosti«. Tužitelj se usprotivio tom saslušanju jer bi »to bilo zadiranje u njegovu intimu«, a sutkinja Ivanka Brlenić je prijedlog obrane odbila.</p>
<p>Rasprava je prekinuta a nastavak će biti zakazan naknadno. (D.Grdić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Barbieri: Neću biti novi direktor ACI-ja</p>
<p>Ministrica turizma je uporno branila Markusovića, a on je srozao ACI na najlošije poslovne rezultate u povijesti tvrtke, tvrdi bivši direktor ACI-ja Veljko Barbieri / Sve je isto kao prije, ništa se nije promijenilo, bio je jedini komentar Markusovića na odluku o njegovom smjenjivanju / Razumijem ga, jer da je pristao na opoziv ugovora, Markusović bi priznao da je negdje pogriješio. Greška je napravljena na početku; bilo bi bolje da se na početku mandata odlučio za veću plaću umjesto za stan, kaže Pave Župan Rusković</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Ivo Markusović izgubio je direktorsko mjesto u ACI-ju zato što nije želio vratiti stan koji mu je pripao potpisivanjem menedžerskog ugovora na početku mandata. »Sve je isto kao prije, ništa se nije promijenilo«, to je sve što je želio reći u ponedjeljak u kraćem telefonskom razgovoru. </p>
<p>Dosadašnjem direktoru ACI-ja mandat je trebao trajati još godinu dana, a dosad je, kako je to često znao isticati, dugove svoje tvrtke smanjio sa 66 milijuna na 31 milijun DEM-a. Nadzorni ga je odbor ACI-ja, u sastavu Pave Župan Rusković, Miljenko Žanić, Luka Denona i Damir Starčević, smijenio zbog toga što nije želio vratiti stan od 70-ak četvornih metara u Ičićima, vrijedan 300.000 DEM-a. Tko je pogriješio: Odbor koji je tražio raskid nečega što je potpisao stari Nadzorni odbor ili Markusović koji se umjesto za veću plaću odlučio za stan. </p>
<p>Traženje da netko raskine potpisani ugovor razvijeni bi svijet svrstao pod rubrikom »suludo«, a Hrvatska se često (sama) svrstava u razvijenu svijet. Iako je u današnjoj Hrvatskoj gotovo nakaradno za četverogodišnji mandat zaraditi stan, ugovor je potpisan i - točka. Povrh toga, koliko je nama poznato, nadzornici se nisu trudili dokazati da li je Markusović doista prepolovio dugove ACI-ja ili nije, već su razgovarali isključivo o opozivu spornog ugovara. </p>
<p>»Kao čovjeka razumijem ga, jer da je pristao na opoziv ugovora, Markusović bi priznao da je negdje pogriješio. Greška je, po meni, napravljena na početku; bilo bi bolje da se Markusović na početku svoga mandata odlučio za veću plaću umjesto za stan«, rekla nam je ministrica turizma Pave Župan Rusković.«</p>
<p>Sredinom ožujka održat će se Skupština ACI-ja i odmah nakon toga Nadzorni će odbor raspisati natječaj za novu upravu. Novi direktor ACI-ja znat će se, dakle, tek u travnju. Ministrica turizma tvrdi da ne zna tko će se sve natjecati za to mjesto, odnosno tko bi mogao biti novi direktor.</p>
<p>Veljko Barbieri, »otac« sustava ACI, u posljednje je vrijeme dosta glasan kad je riječ o zbivanjima u našoj poznatoj nautičkoj tvrtki, pa smo i njega upitali što kaže o ovoj intrigantnoj temi. </p>
<p>- Zbog čitavog niza poslovnih promašaja Markusović je jednostavno morao biti smijenjen, unatoč nastojanjima ministrice turizma da se to ne dogodi. Ministrica ga je uporno branila i time samu sebe osramotila. Tvrdim da je Markusović srozao ACI i da ima najlošiji poslovni rezultat u povijesti tvrtke, čak lošiji od svojih prethodnika Mužića i Gozdeckoga koji su, ipak treba podsjetiti, osim po tadašnjim političkim uputama radili u ratnim uvjetima, dakle bilo im je znatno teže nego njihovu nasljedniku. Dobro je poznato kako je Markusović došao na mjesto direktora, tko ga je doveo i kakav je sramotni menedžerski ugovor potpisao. No to je bila hadezeovska moda, pa mu može vrijediti, recimo, kao neka »olakšavajuća okolnost«, ali...</p>
<p> Nakon što je ponovio tvrdnju o nazadovanju ACI-ja pod vodstvom Markusovića i njegovih poslodavaca, Barbieri je spomenuo još neke radnje »ispod žita«, posebno malverzacije koje su se provodile u suradnji s ondašnjim glavnim šefovima Ine. Na naše pitanje namjerava li natrag u ACI, odgovorio je:</p>
<p>- Više mi nije potrebno raditi petnaestak sati dnevno, a i u godinama sam (71, op.p.), i ne pada mi ni na kraj pameti biti šminker direktor, nego doslovno ili - ili! U svakom slučaju spreman sam, ako treba, pomoći svome djetetu ACI-ju, dolaziti, ako zatreba, sat-dva ili tri dnevno, savjetovati... No mislim da bih posebno mogao pomoći kao član Nadzornog odbora... Međutim, ponovit ću ovom prilikom nešto važno i točno: mene vlast ne voli, ni ona bivša ni ova sadašnja, jer nisam poslušnik!</p>
<p> A koga bi Veljko Barbieri predložio kad bi ga se (službeno) pitalo za novoga direktora ACI-ja?</p>
<p> - Sustav treba ozdraviti i vratiti tamo gdje mu je prema mogućnostima mjesto, a to znači u vodeću nautičku ulogu. To po mome mišljenju i uvjerenju mogu Jere Slavica iz Šibenika, kap. duge plovidbe Rikard Rossetti iz Dubrovnika, inženjer Boris Seifrid iz Rijeke, te Opatijac Mladen Sinožić... Iskustva im ne nedostaje, naprotiv!</p>
<p>Pero Gabrić i Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Predstavljen prvi broj »Info bankara« Varaždinske banke </p>
<p>VARAŽDIN, 26. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak je u Varaždinskoj banci predstavljen prvi broj »Info bankara«, tromjesečnika namijenjenoga korisnicima usluga banke u segmentu poslovanja s građanima. Časopis su predstavili Pavao Parat, član bančine Uprave i direktor Sektora građana, te Željka Peršić, glavna urednica, inače u Sektoru građana zadužena za odnose s javnošću.</p>
<p>Preko »Info bankara« Sektor građana želi postići bolju komunikaciju s klijentima, a ima i rubriku za objavljivanje odgovora na njihova pitanja. U ovom prvom broju odgovara se na pitanje o obaveznom minimalnom saldu po štednoj platnoj kartici i daje obrazloženje o utjecaju zakonskih promjena u platnom prometu na tok isplate osobnih primanja. Prvi broj donosi i pregled kreditne ponude za građane i informacije o kretanju štednje i plasmana građanima u protekloj godini.</p>
<p>»Info bankar« među ostalim navodi i podatak da je posljednjeg dana 2000. godine štednja građana u Varaždinskoj banci iznosila 427 milijuna DEM, što je za 24 posto više nego godinu dana ranije. Građanima je na štednju tijekom godine pripisano više od 17 milijuna maraka kamata. I još jedan zanimljiv podatak: na kraju 2000. godine saldo kredita građanima u otplati iznosio je 145 milijuna DEM, što znači da je svaka treća kuna štednje vraćena građanima kao kredit.</p>
<p>Od ostalih zanimljivosti treba spomenuti i kako su u prvih deset dana isplaćivanja osigurane štednje klijentima jedanaest hrvatskih banaka u stečaju s nalogom Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka štediše zatražile na šalterima Varaždinske banke gotovo deset milijuna kuna. No čak dvije trećine tog iznosa ostavljene su na štednji u Varaždinskoj banci, što dovoljno govori o povjerenju štediša. (K. Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>OPEC-ova nafta ponovno pojeftinila </p>
<p>BEČ, 26. veljače</p>
<p> - Cijena nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) prošlog je tjedna, drugi tjedan za redom, zabilježila značajan pad spustivši se ispod razine od 25 američkih dolara po barelu.</p>
<p>Prošloga je tjedna OPEC-ova cijena sirove nafte prosječno iznosila 24,83 dolara po barelu (159 litara), a tjedan dana ranije barel je stajao 25,97 dolara, objavljeno je u ponedjeljak iz tajništva kartela u Beču.</p>
<p> Prosječna je cijena OPEC-ova barela sirove nafte u prošloj godini iznosila 27,60 dolara, stoji u izvješću, a dodaje se da zemlje članice OPEC-a žele cijenu barela sirove nafte zadržati u granicama između 22 i 28 dolara. Ministri za naftu zemalja članica OPEC-a sastat će se 16. ožujka u Beču, a jedna od tema razgovora bit će mogućnost daljeg smanjivanja dnevne proizvodnje. Predstavnici nekih od zemalja članica već su se javno založili da se proizvodnja smanji za još milijun barela želeći spriječiti značajniji pad cijene nafte. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Vanjskotrgovinski deficit SAD-a rekordnih 369,7 milijardi dolara</p>
<p>WASHINGTON, 26. veljače</p>
<p> - Američko ministarstvo trgovine objavilo je kako su u prošlogodišnjoj vanjskotrgovinskoj razmjeni SAD ostvarile deficit u povijesti nezabilježeno visokog iznosa - od 369,7 milijardi dolara, što predstavlja 39,5-postotno povećanje na prethodni rekord - iz 1999. godine, kada je deficit iznosio 265 milijardi dolara. Tako je treću godinu za redom američki vanjskotrgovinski deficit porastao na rekordnu razinu. </p>
<p>Najveći deficit lani je ostvaren u robnoj razmjeni s Kinom i iznosio je 83,8 milijardi (22 posto više nego u 1999.), a slijedi onaj s Japanom u iznosu od 81,3 milijardi dolara (10,8 posto više). To je i prvi put da su te dvije zemlje zamijenila mjesta na ljestvici. Na trećem se mjestu nalazi 50,4 milijardi dolara »težak« deficit u razmjeni s Kanadom, najvećim američkim vanjskotrgovinskim partnerom.</p>
<p> Najveći mjesečni deficit u povijesti zabilježen je također u 2000., i to u rujnu kada je iznosio 33,8 milijardi dolara.</p>
<p> Osim vanjskotrgovinskog deficita, u 2000. godini i američki je izvoz dostigao najvišu povijesnu razinu prvi put »probivši« granicu od nevjerojatnih 1.000 milijardi dolara - iznosio je 1.070 milijardi dolara i bio je 11,7 posto veći nego u prethodnoj godini.</p>
<p> Uvoz u SAD povećan je za snažnijih 17,8 posto, na 1.440 milijardi dolara, u čemu je značajano sudjelovala nafta - SAD je najveći svjetski uvoznik nafte. </p>
<p> Analitičari procjenjuju kako je snaga najvećeg svjetskog gospodarstva bila magnet za sve svjetske izvoznike, dok se većina američkih izvoznika morala boriti sa za izvoz nepovoljno visokim tečajem dolara, pa je to razlog ovakvom minusu u razmjeni s drugim zemljama. No, kako je tijekom zadnja tri mjeseca prošle godine deficit padao, oni očekuju kako bi ove godine stanje američke vanjskotrgovinske bilance ipak trebalo biti povoljnije.</p>
<p> U prosincu prošle godine izvoz je u odnosu na studeni pao za 0,8 posto, na 89,8 milijardi dolara, a uvoz za 0,7 posto, na 122,8 milijardi. Vanjskotrgovinski deficit istodobno je smanjen za 0,4 posto, na 33 milijardi.</p>
<p> Ipak, kritičari američke vanjskotrgovinske politike, ponajprije sindikati, najnovije statističke podatke tumače kao još jedan znak kako američki radnici »gube bitku« s jeftinom radnom snagom u drugim zemljama. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Eko Kaštelanski zaljev: Sve poslove dobile dalmatinske tvrtke </p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Do svibnja ove godine okončat će se svi imovinsko-pravni poslovi na vodoopskrbnom i kanalizacijskom sustavu u sklopu projekta Eko Kaštelanski zaljev, izvijestio je u ponedjeljak novinare novoizabrani izvršni direktor Agencije za provedbu tog projekta, dosadašnji vršitelj dužnosti, Bogdan Ivančić.</p>
<p>Prema riječima voditelja pravnih poslova Agencije Eko-Kaštelanski zaljev, Tonča Štambuka, ishođene su još dvije građevinske dozvole, i to za prvu etapu kanalizacijskog sustava Split-Solin i gravitacijski kolektor sliva Solin-Klis te za četiri kilometra dugu prvu etapu glavnog cjevovoda kroz Kaštela. Radovi na tim gradilištima započet će za tjedan dana. Za dvadesetak dana Agencija će u međunarodni natječaj uputiti i posljednji paket radova. »Do sada su sve radove na izgradnji ovog projekta dobile tvrtke iz Splitsko-dalmatinske županije, što će značajno poboljšati situaciju ukupnog stanja gospodarstva. Budući da će kredit za ovaj projekt vraćati ljudi s ovog područja, dobro je da su oni dobili i posao«, naglasio je Ivančić.</p>
<p>Voditelj projekta kanalizacijskog sustava Split-Solin, Zlatko Čatlak, rekao je kako su građevinski radovi u Vranjicu završeni, da je iskopano više od pola tunela, što odgovara predviđenoj dinamici. Za idući tjedan Čatlak najavljuje otvaranje radova na Bilankuši, a uskoro se očekuje i građevinska dozvola za izgradnju podmorskog ispusta u Stobreču. Zlatko Čaljkušić, voditelj vodoopskrbnog projekta, kazao je da se trenutno gradi samo na podsustavu u Kaštel-Sućurcu i da tu postavljeno više od polovine predviđenih cjevovoda, radovi će biti okončani u rujnu ove godine. Ostali projekti za vodoopskrbni sustav čekaju izdavanje građevinskih dozvola. (I. Dragičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Jasen Drnasin pritvoren zbog pokušaja ubojstva zaručnice</p>
<p>Natporučnik je Tanju M., koju je vozio na proslavu zaruka, izbo nožem po leđima i rukama / Djevojka je u splitskoj bolnici i nije u životnoj opasnosti / Drnasin se i pred istražnim sucem ponašao agresivno / Nagađa se da je u pozadini napada ovisnost o drogi </p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Natporučnik Hrvatske vojske Jasen Drnasin, široj javnosti poznat kao prvi hrvatski diplomant prestižne američke vojne akademije West Point, pritvoren je jer je pokušao ubiti zaručnicu Tanju M., saznaje Vjesnik u Županijskom sudu u Splitu. </p>
<p> Drnasin (27) je u nedjelju oko 15 sati nožem izbo svoju djevojku iz Splita Tanju M. Zbog mogućnosti ponavljanja djela i utjecaja na svjedoke, istražni sudac Županijskog suda u Splitu otvorio je istragu i časniku osumnjičenom za pokušaj ubojstva odredio pritvor na splitskim Bilicama. </p>
<p> Policijska uprava splitsko-dalmatinska novinarima je priopćila samo inicijale osumnjičenika za pokušaj ubojstva i žrtve, te podatak da se događaj zbio pod još neutvrđenim okolnostima. </p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, Drnasin je svojoj djevojci zadao šest ubodnih rana u leđa i ruke nakon čega je smještena na Odjelu traumatologije splitske Kliničke bolnice. Stanje joj je stabilno, osjeća se dobro i, prema izjavama liječnika, život joj nije u opasnosti. Ranjena djevojka u ponedjeljak nije htjela razgovarati s novinarima. »Ne želimo ništa reći«, kratko je izjavila njezina majka. </p>
<p> Tragedija prvog hrvatskog časnika školovanog u SAD-u i njegove zaručnice dogodila se na cesti za Dugopolje. Tamo su krenuli, da ironija bude veća, ne bi li s Tanjinim roditeljima proslavili zaruke. U jednom trenutku Drnasin je zaustavio automobil, u kojemu je bila i njegova majka, te izašao uz cestu, a za njim je krenula i zaručnica. Potom je Drnasin izvadio džepni nož i zadao joj udarce u leđa i ruke.</p>
<p>Nakon očevida civilne i vojne policije, Drnasinu je u nedjelju određeno 48-satno zadržavanje. </p>
<p>Na saslušanju u Istražnom centru splitskoga Županijskog suda u ponedjeljak Drnasin se, tvrde Vjesnikovi izvori, izuzetno agresivno ponašao i u sudnici su ga držala čak tri policajca. Kako smo doznali, branio se šutnjom, a istražnom sucu nije želio dati niti osnovne osobne podatke.</p>
<p> Istražni je sudac zatražio vještačenje Drnasinove krvi i urina na alkohol i narkotike, a nalazi se ne očekuju prije utorka. Zatraženo je i njegovo psihijatrijsko, te sudsko-medicinsko vještačenje ozljeda koje je pretrpjela Tanja M. </p>
<p>Što je bio povod, a što motiv Drnasinova čina, pokazat će istraga. No, posve je sigurno da je blistava vojnička karijera najpoznatijeg hrvatskog časnika mlađe generacije najozbiljnije uzdrmana. </p>
<p>Zbog čega je prvi Hrvat koji je završio West Point naprasno »puknuo« na lokalnoj cesti prema Dugopolju? Je li krivac za njegov »mentalni slom« okrutna obuka na West Pointu, »flashevi« iz Domovinskog rata ili nešto treće?</p>
<p>Bilo kako bilo, uz ime Jasena Drnasina kronološkim se redom niže impresivna vojnička biografija. Šira je javnost za njega čula sredinom 1996. kad mu je tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter W. Galbraith predao formalni poziv za školovanje na uglednom West Pointu. Prije toga, Drnasin je prošao složene testove hrvatskog Ministarstva obrane i kao jedini od šestorice hrvatskih kandidata položio zahtjevne ispite američke vojne akademije. Izabran je između 768 kandidata iz 128 država. </p>
<p>»Početak je bio paklenski težak«, sumirao je svoje školovanje na West Pointu nakon diplome. U rijetkim novinskim intervjuima znao je reći kako je »sve što smo o obuci američkih vojnika gledali u filmovima 'limunada' prema stvarnosti akademije«. </p>
<p>Prema njegovim riječima, američki su ga profesori cijenili. Bili su zadivljeni njegovim vojničkim znanjem i izdržljivošću. Najbolje su mu išli rukovanje oružjem i discipline u kojima je do izražaja dolazila tjelesna pripremljenost. </p>
<p>Drnasin je kad je počeo rat u Hrvatskoj imao šesnaest i pol godina. Tada, 1991. godine, živio je s majkom Ankom u Kanadi u koju je iz rodnoga Splita stigao kao petogodišnjak. Nakon odluke o povratku u Hrvatsku i završenog kratkog vojničkog tečaja u Kanadi, našao se u 4. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske. Kao izvidnik prošao je »Maslenicu«, »Oluju«, »Maestral« i brojne druge akcije. »Iskustva iz Domovinskog rata pomogla su mi da postanem čvrst i izdržim sve napore na West Pointu«, govorio je Drnasin novinarima...</p>
<p>Vrativši se iz Amerike sredinom prošle godine, mladi je natporučnik radio u Glavnom stožeru Oružanih snaga RH. Postao je časnik za obuku postrojbi pri Zapovjedništvu za obuku Glavnog stožera Oružanih snaga. </p>
<p>Kako pričaju upućeni, Drnasin je neposredno nakon povratka iz Amerike, već lani u lipnju, počeo iskazivati agresivnost. Što je uzrok tome, zasad se samo nagađa. Jedno od neslužbenih objašnjenja upućuje da je možda bio pod utjecajem droge. Prema navodima istražnih krugova, cijeli se događaj može rekonstruirati tako što je do suzkoba između Drnasina i zaručnice došlo stoga što mu djevojka nije dopustila da uz cestu na putu za Dugopolje obnovi dnevnu dozu droge. Zbog toga je, navodno, kada ga je pokušala spriječiti, Drnasin postao agresivan i ozlijedio djevojku.</p>
<p>Irena Dragičević i Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Gubitak 36.000 radnih mjesta u Splitu izravna posljedica pljačke u pretvorbi </p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Revizija pretvorbe i procesuiranje odgovornih za opljačkana poduzeća u Splitsko-dalmatinskoj županiji bile su glavne teme okruglog stola koji je, u organizaciji Zajednice udruga malih dioničara Hrvatske (ZUMDH), održan u ponedjeljak u Splitu. Osim predstavnika malih dioničara iz 21 posrnule tvrtke s područja ove županije, u radu okruglog stola sudjelovali su gradski i županijski čelnici, predstavnici splitske policije, općinskog i županijskog državnog odvjetništva, te čelnici splitskoga HDZ-a, HSS-a, HSLS-a, SDP-a, LS-a, HNS-a, ASH i HDD-a. </p>
<p>Predstavnici malih dioničara posebno su bili kivni na potpredsjednika Vlade Slavka Linića, ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića i predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoja Vojkovića, koji su svoj nedolazak na okrugli stol opravdali »kasno uručenim pozivom«. Mali dioničari Diokoma, Jadrantekstila, Koteksa, Dalme, Laurusa i ostalih posrnulih poduzeća, svoj bijes su usmjerili prema pravosudnim institucijama, smatrajući ih odgovornima za neprocesuiranje kriminalaca »koji su opljačkali njihove tvrtke i doveli ih na rub opstanka«. </p>
<p>Male dioničare podržao je predsjednik splitskoga ASH-a Mate Buljubašić, koji je kazao da su »zvijeri« (kako je nazvao tajkune) nemilosrdno poharali Split i opljačkali najvrjednije gospodarske sustave u Županiji. Buljubašić je upozorio da je u Splitu, u zadnjih nekoliko godina, izgubljeno više od 36.000 radnih mjesta, što je, prema njegovim riječima, izravna posljedica pljačke u pretvorbi i privatizaciji. </p>
<p>Čelnik splitskoga LS-a dr. Ante Tukić rekao je da šestorka nije slučajno pobijedila na prošlogodišnjim izborima, »a pobijedila je, među ostalim, i zato što je građanima obećala bespoštednu borbu protiv korupcije i mita, ali i donošenje zakona o reviziji pretvorbe«. Tukić se osvrnuo na slučaj Slobodne Dalmacije, istaknuvši kako je afera oko te novinske kuće udarila temelje pljačkanju Splita. Poput Buljubašića, i Tukić je uputio zamjerke nadležnim institucijama koje nisu na vrijeme procesuirale počinitelje kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminala. </p>
<p>Na njihove zamjerke oštro je reagirao općinski državni odvjetnik Nediljko Ivančević koji je pozvao »nevjernike« da dođu u njegov ured i zavire u ladice kako bi se uvjerili da u njima nema skrivenih i zataškanih predmeta. »Da većina državnih tijela radi kao Općinsko državno odvjetništvo, budite sigurni da takvih problema ne bi bilo«, kazao je Ivančević, naglasivši da je u cijeloj priči o pretvorbi i privatizaciji kazneno-pravni aspekt najmanje značajan. Također je poručio da su svi predmeti, koji su stigli u državno odvjetništvo, obrađeni u roku nekoliko dana, te da nema ni govora o »zataškivanju i zastarama«. </p>
<p>Predstavnik Koordinacije udruga malih dioničara Splitsko-dalmatinske županije Branko Ivkošić upitao je općinskog državnog odvjetnika što je s pravomoćnim presudama i je li ikome od kriminalaca, koji su odgovorni za propast poduzeća, oduzeta nelegalno stečena imovina. Ivančević je na to uzvratio kako Općinsko državno odvjetništvo nije »kočnica«, uputivši ih da se obrate sudu. </p>
<p>Buljubašić je rekao kako ni nakon prošlogodišnjih izbora nisu ostvarena obećanja o reviziji pretvorbe, istaknuvši kako se brojci od 23.000 nezaposlenih Splićana nema što dodati. Još je slikovito prikazao Splitsko-dalmatinsku županiju kao područje podijeljeno na tri feuda: jedan je Kutlin, drugi Todorićev, a treći Gucićev. </p>
<p>Splitsko-dalmatinski dožupan Nediljko Špiro-Erceg (HDZ) također se založio za žurno donošenje zakona o reviziji pretvorbe, ali je i upozorio da će taj proces trajati i da preko noći neće otvoriti nova radna mjesta. Član Vladine Koordinacije za upravljanje poduzećima iz državnog portfelja Mirko Grljušić (HSLS) osvrnuo se na rasprodaju državnih tvrtki, naglasivši kako je prodaja, primjerice hotela, bila nužna da država dobije novac nužan za pokretanje proizvodnje. Što se pak tiče najavljene prodaje hotela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Grljušić je upozorio da bi trebalo provesti selektivnu prodaju. To znači, pojasnio je, da dio hotela koji dobro rade a značajni su za lokalnu sredinu, treba sačuvati, odnosno omogućiti lokalnoj samoupravi da otkupi manje hotele. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Inicijatori štrajka - ne štrajkaju, tvrde poslodavci pirotehničara </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Nezamislivo je kolege pozivati da štrajkaju, a sam otvoriti godišnji odmor ili nastaviti raditi te se tako i osobno ograditi od mogućih posljedica štrajka na isplatu plaća i drugih davanja«, priopćio je u ponedjeljak predsjednik Udruge poslodavaca humanitarnog razminiranja Rudi Stipčić. On je prozvao organizatore štrajka pirotehničara, ustvrdivši kako čak trećina članova štrajkaškog odbora pirotehničara radi ili je uzela godišnji odmor. </p>
<p>»Glavni sindikalni pregovarač i predsjednik sindikata nije u štrajku, što zasigurno nije zabilježeno u sindikalnoj povijesti«, piše Stipčić. On podsjeća kako je u postupku mirenja poslodavac predložio da prosječna plaća pirotehničara iznosi 9.405 kuna, dok sindikat insistira na 10.405 kuna, za čije prihvaćanje, poslodavac, pak, smatra da nema materijalne i financijske osnove. Stipčić opovrgava i tvrdnje o opsegu i broju pirotehničara u štrajku te ističe da štrajka svega 30,44 posto pirotehničara, odnosno od ukupno 427, tek njih 103. Ne radi se na svega 23 posto površina koje treba razminirati, ističe Stipčić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj moraju biti utvrđeni okviri materijalnih i financijskih davanja, s obzirom na rizičnost i opasnost pirotehničarskog posla. »Radno vrijeme pirotehničara je 20 dana mjesečno, pet sati dnevno priznaje se kao osmosatno radno vrijeme; svakih 50 minuta imaju desetominutni odmor pa im efektivno radno vrijeme iznosi zapravo 3,5 sata«, stoji u priopćenju Udruge. Kada je riječ o prosječnoj plaći pirotehničara, poslodavci kažu kako ona za 20 radnih dana trenutačno u prosjeku iznosi 8.500 kuna ili 142 kune na sat. U priopćenju podsjećaju i na beneficirani radni staž, plaćene troškove smještaja i prijevoza, te osiguranje od slučaja ozljede ili smrti pirotehničara, koje se kreću od 200 do 300.000 maraka.</p>
<p>»Štrajk pirotehničara potaknula je grupica ljudi koji manipuliraju javnošću i svojim kolegama, a podaci o broju zaposlenika koji štrajkaju nedvosmisleno govore o stavu pirotehničara u cjelini«, zaključuje Stipčić.</p>
<p>S druge strane, Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja najavio je da se nastavlja štrajk započet prije tjedan dana. Sindikalci upozoravaju da će se - ako uskoro ne bude postignut pomak ili konačan dogovor o kolektivnom ugovoru - pristupiti organiziranju javnog prosvjeda. »Do štrajka je došlo zbog tvrdoglavog i nepopustljivog ponašanja pregovarača koji zastupaju interese poslodavca, a pirotehničari traže samo ono što su imali prema prvom Zakonu o razminiranju, koji je usvojen 1996.«, stoji u priopćenju Štrajkaškog odbora Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja. Pirotehničari ističu kako su djelatnici tvrtke »Mungos« uredno vratili vozila i opremu i sada, strahujući za vlastitu egzistenciju, željno čekaju prestanak agonije koja traje duže vrijeme. »Sva nastojanja da dođemo do financijskih pokazatelja poslovanja AKD-a 'Mungos' zanemarena su«, ističu u Štrajkaškom odboru te zaključuju kako će, stoga, od nadzornog odbora zatražiti smjenu uprave i imenovanje upravitelja koji će imati više sluha za postojeću problematiku. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Lista zabranjenih opojnih droga još prema Službenom listu SFRJ</p>
<p>ČAKOVEC, 26. veljače</p>
<p> - Borba protiv zloporabe opojnih droga u Hrvatskoj opterećena je brojnim slabostima i problemima, koji se različito odražavaju u pojedinim hrvatskim regijama. Ni najsjeverniju hrvatsku županiju nisu mimoišli problemi narkomanije, protiv koje se ipak vodi snažna bitka, rečeno je u ponedjeljak na sjednici Županijskog povjerenstva za suzbijanje zloporabe opojnih droga. </p>
<p>Kako je istaknuo predsjednik Povjerenstva međimurski podžupan Dragutin Lesar, prijedlog zakona o sprječavanju zloporabe opojnih droga bio je gotov još 1997., a u saborsku je proceduru ušao tek krajem lanjskog listopada. Dovoljno već govori i podatak da je važeća lista zabranjenih opojnih droga te tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga preuzeta iz Službenog lista SFRJ, čije su zadnje dopune objavljene 1991.</p>
<p> Zbog toga se i u Međimurju uzdaju u skoro donošenje zakona o sprječavanju zloporabe opojnih droga. Vjeruju da ni u drugom čitanju neće doći do bitnijih promjena zakonskoga teksta. To naročito važi za zadržavanje posjedovanja droge kao kaznenoga djela. Važno je i to da se konačno u sprječavanje zloporabe opojnih droga i skrb o ovisnicima uključuje Ministarstvo zdravstva. </p>
<p>Prema Lesarovoj procjeni, u Međimurskoj županiji ima oko 240 ovisnika o teškim drogama, kao i 250 konzumenata lakih droga. U suzbijanje zloporabe opojnih droga uspješno je uključena Policijska uprava međimurska, Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo te Općinski i Županijski sud u Čakovcu. Veliku ulogu imaju i školski preventivni programi a naročito Centar za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje u Čakovcu. U tom se centru lani radilo sa 116 mladih ljudi, od kojih se 48 javilo prvi puta. Među njima je bilo 17 ovisnika o teškim drogama i 31 konzument lakih. Tijekom 2000., 42 ovisnika bila su na metadonskom programu liječenja. U Savjetovalište za djecu i mlade pri tome centru, za pomoć se lani obratilo 84 mladih ljudi, 40 učenika osnovnih škola, 42 srednjoškolca i dva studenta. Kako je rečeno na sjednici Povjerenstva, kojoj su nazočni bili i predstavnici Zapovjedništva 6. zbornog područja Oružanih snaga RH, postignuta je dobra suradnja svih nadležnih i odgovornih, ali još ima prostora za poboljšanja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zbog Otoka života Županija tužila Excelsior i HBOR</p>
<p>DUBROVNIK, 26. veljače</p>
<p> - Državno pravobraniteljstvo Dubrovačko-neretvanske županije pokrenulo je pred Općinskim sudom u Dubrovniku parnični postupak tužbom protiv osoba koje su upisale stvarno pravo na dijelu zemljišta, odnosno nekretnini što se nalazi na Otoku života čiji je vlasnik odnedavna, nakon kupnje hotela Excelsior, Goran Štrok. </p>
<p>Kako Vjesnik doznaje, u postupku u kojem je tužiteljica Dubrovačko-neretvanska županija, riječ je o zemljištu koje je, prema Zakonu o zaštiti prirode iz travnja 1994., prije pretvorbe Hotelsko-turističkog društva Excelsior, preneseno u vlasništvo Županije. Naime, sporno se zemljište nalazi na Otoku života, u području Malostonskog zaljeva, koji je proglašen specijalnim rezervatom u moru, odlukom Skupštine Općine Dubrovnik iz ožujka 1983. Tužbom se traži utvrđenje i upis prava vlasništva na prijepornoj nekretnini u korist Dubrovačko-neretvanske županije, uz istodoban izbris tog prava s imena tuženika, Hotelsko-turističkog dioničkog društva Excelsior odnosno HBOR-a, na koji je to društvo prenijelo pravo vlasništva, navodno kao jamstvo za bančine kredite. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zadarski Filozofski fakultet i Visoka učiteljska škola uselili u bivšu vojarnu</p>
<p>ZADAR, 26. veljače</p>
<p> - Na prigodnoj svečanosti u ponedjeljak je u Zadru predana na uporabu nova zgrada Filozofskog fakulteta i Visoke učiteljske škole. Riječ je o prostoru bivše vojarne, površine 4.000 četvornih metara koji je temeljito preuređen i prilagođen potrebama tih visokoškolskih ustanova. U obnovu zgrade, Ministarstvo znanosti, Zadarska županija i Grad Zadar utrošili su 12,5 milijuna kuna.</p>
<p>Na svečanosti su govorili dekani Filozofskog fakulteta i Visoke učiteljske škole dr. Damir Magaš i dr. Ante Murn te zadarski župan Šime Prtenjača, gradonačelnik Božidar Kalmeta i rektor Splitskog sveučilišta Ivo Babić. Oni su istaknuli da je dodjela novih suvremeno uređenih i opremljenih prostorija Filozofskom fakultetu i Visokoj učiteljskoj školi u Zadru još jedan korak prema osnivanju sveučilišta u Zadru. Novu zgradu blagoslovio je zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Veliki hotelski lanci dobivaju prednost pri kupnji hotela</p>
<p>S premijerom Račanom dogovorila sam da u budućim natječajima za prodaju našeg turističkog portfelja najjače strane tvrtke dobiju poseban status, tvrdi ministrica Pave Župan Rusković</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Premijer Ivica Račan i ministrica turizma Pave Župan Rusković dogovorili su se o budućem modelu privatizacije turističkih poduzeća prema kojemu će najjače svjetske turističke tvrtke, ako se zainteresiraju za ulaganja u Hrvatskoj, ipak biti u izvjesnoj prednosti pred ostalim sudionicima natječaja. Time je, barem zasad, prevagnuo model koji je zagovaralo Ministarstvo turizma. Ono, naime, smatra da je bolje da se privatizacija malo uspori, ali da se obavi na najbolji način i da se u Hrvatsku dovedu najjače svjetske turističke tvrtke, nego da se sve rasproda na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i da se učini nova šteta hrvatskom turizmu. Svojevrsno usporavanje privatizacije turističkog sektora predlagali su i pojedini (naravno, dobronamjerni) strani partneri, doznali smo tijekom nedavno održanog münchenskog CBR-a.</p>
<p>Kako će, dakle, Hrvatska ubuduće izlaziti ususret najjačim svjetskim hotelskim lancima, turoperatorima, odnosno svima koji su se odavno dokazali u turističkom svijetu? »S premijerom Račanom dogovorila sam, a s tim je upoznata i Vlada, da u budućim natječajima koji će se ticati prodaje našeg turističkog portfelja najjače strane tvrtke dobiju poseban status. Njima će Vlada nastojati izaći ususret. Postojat će, recimo, i mogućnost da sami investitori predlože je li im bolje preuzeti dugove tvrtke koju kupuju ili pak žele otpis dugova i prodaju po tržišnoj cijeni«, izjavila je Vjesniku Pave Župan Rusković.</p>
<p>Kako bi to izgledalo na konkretnom primjeru? U okolnostima, recimo, da se za neki hotel na Jadranu natječu dva ili više potencijalnih investitora sa sličnim ili istim ponudama, a da je jedan od njih poznato ime (primjerice Sheraton), njegova će ponuda najvjerojatnije prevagnuti nad ponudama investitora koji iza sebe imaju hotelčić ili dva, mnogo manje turističkog iskustva, odnosno nemjerljivo slabiji renome na svjetskom turističkom tržištu. Pretpostavljamo da bi se tim modelom privatizacije eliminirali kandidati koji su do sada u hrvatski turizam ulazili zahvaljujući dobrim političkim vezama. Nadamo se također da će najnoviji model obeshrabriti svu onu gomilu svjetskih »hohštaplera« koji su, pod izlikom da bi nešto kupili, besplatno prokrstarili hrvatskom obalom, a da nerijetko nisu imali ni svoje posjetnice.</p>
<p>Višestruka je važnost ulaska renomiranih turističkih imena u hrvatski turizam. Prvo, turisti se lakše odlučuju za odmor u nekoj državi koja je premrežena jakim lancima ili turoperatorima, nego u »zabiti« u kojoj u najboljim hotelima caruju nepoznati vlasnici. Štoviše, najjači hotelski lanci ili turoperatori sami pune svoje objekte, da ne kažemo da najčešće imaju svoju vjernu klijentelu. Osim toga, pretpostavlja se da će ulazak prvih jakih investitorskih imena u hrvatski turizam privući i ohrabriti i ostale. Iako nije pravilo, dolazak jakih hotelskih lanaca ili turoperatora u neku državu znači da će oni poduzeti sve ne bi li pokrenuli posao. Kod slabijih i neetabliranih investitora nikada nismo načistu - dolaze li pokrenuti posao ili kupljeni objekt (ili poduzeće) znatno skuplje preprodati za godinu-dvije.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Snijeg u Splitu drugi put u 50 godina, na Braču obvezna zimska oprema </p>
<p>ZAGREB/ SPLIT/ SINJ/ ŠIBENIK, 26. veljače</p>
<p> - Snijeg koji je u Splitu počeo padati u ponedjeljak oko 10 sati, prema predviđanjima meteorologa, u utorak će sasvim okopniti. U Splitu je u proteklih 50 godina snijeg u veljači pao samo jednom i to 1991., a u ožujku je padao čak triput - 1956., 1962. i 1971. godine. </p>
<p> Buru će smijeniti jako jugo s kojim će doći zatopljenje pa se više ne očekuju padaline. Zbog mokrih kolnika i iznenadna snijega, u ponedjeljak ujutro na splitskim prometnicama zabilježeno je sedam lakših prometnih nesreća bez veće materijalne štete. Na otoku Braču, gdje je sniježni pokrivač visok između sedam i osam centimetara, na dionici ceste od Selaca do Nerežišća bila je obvezna zimska oprema.</p>
<p> I u cetinskom kraju sve važnije ceste bile su prohodne. Na imotskom području snijeg je padao cijelo jutro. U samom gradu izmjereno je pet centimetara, u Aržanu 25, Studencima 20, a u Vinjanima Gornjim 15 centimetara snijega. Najveći problem zabilježen je na lokalnim cestama koje cestari tijekom jutra nisu čistili. Nastava u imotskom kraju bila je u ponedjeljak skraćena. </p>
<p>Autobusi iz unutrašnjosti u ponedjeljak prijepodne u Šibenik stizali su sat kasnije. Zbog snijega i poledice u skradinskom zaleđu, djeca koja pohađaju osnovnu školu u Skradinu, u ponedjeljak nisu došla na nastavu. Tijekom prijepodneva sve su ceste u Županiji šibensko-kninskoj bile prohodne, ali oko podneva je počeo padati gust snijeg pa se očekuju veći problemi u prometu, najviše zbog skliskih kolnika. </p>
<p>Snježno nevrijeme uzrokuje brojne poteškoće, osobito na cestama u planinskom dijelu Hrvatske, izvijestio je u ponedjeljak Informativni centar HAK-a Na dijelu D-3 Zdihovo-Vrbovsko-Kupjak, od Karlovca prema Rijeci, bio je zabranjene promet kamionima s prikolicom i tegljačima, a ostala vozila prometovala su otežano i sa zimskom opremom. Zbog snježne mećave vidljivost je na gotovo cijeloj dionici prema Rijeci bila smanjena na 20 do 50 metara. Na kolniku je bilo ugaženog snijega, a na županijskoj cesti 5034 kod Gornjeg Jelenja, gdje je također zabranjen promet kamionima s prikolicom i tegljačima, bilo je i zapuha. Na dionici autoceste Kikovica-tunel Tuhobić bio je potreban oprez zbog bočnih udara vjera, a na dionici poluautoceste Kikovica-Delnice zabranjen je promet teretnim vozilima i autobusima. Dionicom Kikovica-Kupjak zabranjen je promet tegljačima i prikoličarima. Za kamione s prikolicom i tegljače promet je bio zabranjen i na dijelu D-23 Duga Resa-Josipdol-Jezerane, a od Jezerana do Senja moglo se voziti samo s lancima.</p>
<p> U Lici je bilo kao i u Gorskom kotaru. Na većini državnih cesta promet je bio dopušten samo osobnim i manjim teretnim vozilima jer je na nekim dionicama zbog snježnih nanosa kolnik sužen, a zbog snijega nošena olujnim vjetrom vidljivost je izuzetno mala.</p>
<p> Vrlo gust snijeg praćen vjetrom, koji pada od petka na području Plitvičkih Jezera, Rakovice, Saborskog, Prijeboja i Korenice uzrokom je bezbroj nevolja vozačima koji prometuju Plitvičkom cestom.</p>
<p> Zbog snježne vijavice upitna je i redovita opskrba plitvičkih, rakovičkih i koreničkih trgovina.</p>
<p> Po podacima meteorološke postaje u Plitvičkim Jezerima danas je snijeg na plitvičkom području dosegnuo 50, a ponegdje i 70 centimetara.</p>
<p> Snježna vijavica posebno otežava promet od Koranskog mosta preko Plitvica do Korenice. Na dijelu D-1 Klapavice-Gračac-Knin u predjelu Klapavice-Bruvno, te Sučević-Otrić-Prevjes vidljivost je zbog olujne snježne mećave bila smanjena na deset metara, a priključna vozila prometovala su isključivo na lancima. Na cesti Gračac-Zaton Obrovački obvezna je upotreba lanaca za autobuse, kamione s prikolicom, tegljače i osobna vozila koja su opremljena gumama s ljetnim profilom.</p>
<p> Zbog jake bure koja nosi snijeg s Velebita poteškoća je bilo i na dionici D, jadranskoj turističkoj cesti. Dionica Senj-Karlobag bila je zatvorena za sav promet, a na dijelu Karlobag-Sv.M. Magdalena zabranjen je promet vozilima težim od pet tona. Krčki most zatvoren je za prvu skupinu vozila: autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicom i motocikle. Nisu plovili trajekti na liniji kopno - otok Pag, zatim za Cres na liniji Brestova - Porozina i oni za otok Rab na liniji Baška - Lopar. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Državljanstvo glavni kriterij za sudjelovanje građana na izborima </p>
<p>Izjava hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića o mogućem ukidanju prava glasovanja Hrvatima u Bosni i Hercegovini već je pokrenula, na trenutak zaboravljenu, političku raspravu o izmjenama izbornog zakona i o razmjerima sudjelovanja hrvatske dijaspore na izborima za Hrvatski sabor. U proteklim raspravama koje su vodili istaknuti predstavnici bivše i današnje vlasti, uglavnom nije bilo spora o tome trebaju li na izborima glasovati hrvatski državljani koji žive u inozemstvu, niti o tome trebaju li imati svoje predstavnike. Glavni spor bio je oko biračkog statusa Hrvata, državljana BiH koji čine najveći dio glasača za »posebnu listu« od 12 zastupnika dijaspore u Saboru. </p>
<p>U traženju argumenata za obranu »hrvatskog modela«, predstavnici HDZ-a poseno su pratili stanje u Italiji gdje se raspravljalo o tome trebaju li Talijani koji žive u inozemstvu sudjelovati na parlamentarnim izborima te kakva će prava u tom slučaju imati pripadnici talijanske manjine u Istri. </p>
<p> Talijanski parlament je prošle godine, nakon jednogodišnje rasprave, velikom većinom donio zakon da Talijani koji žive u inozemstvu mogu glasovati za izbor 12 zastupnika i šest senatora. Upravo ove godine to će pravo prvi put iskoristiti na izborima koji bi se trebali održati u travnju ili svibnju. No, oni neće činiti posebnu skupinu zastupnika, nego će biti integralnim dijelom 630 zastupnika i 315 senatora. U svijetu živi oko 60 milijuna Talijana koji nemaju talijansko državljanstvo, i oni također nemaju pravo glasovati za predstavnike u Italiji.</p>
<p> Objašnjavajući tko će sve moći izaći na izbore, bivši zamjenik talijanskog ministra vanjskih poslova a sadašnji ministar pravosuđa Piero Fassino rekao je u raspravi o zakonu za Talijane koji žive u inozemstvu da se »državljanstvo ne određuje samo po tome gdje je tko rođen, nego po tome gdje razvija svoje društvene odnose i svoj svakodnevni život, što Madonna ili Silvester Stallone sigurno ne rade u Italiji«.</p>
<p>Primjeri iz ostalih europskih zemalja opsežnije su spomenuti u Memorandumu Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju Vijeća Europe od 31. kolovoza 1998. godine. U tom se dokumentu ističe da deseci milijuna Europljana žive izvan svojih matičnih država, da su takve migracije u porastu te da se ne smije zanemariti ekonomski i financijski utjecaj dijaspore na matične zemlje. Dijaspora, navodi se, ima vitalnu ulogu u procesima demokratizacije i u rekonstrukciji europskih država nakon sloma komunizma. </p>
<p>Također se spominje kakve mjere poduzimaju neke države u potpori i zaštiti svojih državljana u inozemstvu. Poštujući atribute narodnosti i njezine upotrebe kao temelja demokracije, Vijeće Europe dopušta svojim članicama da njihovi raseljeni državljani glasuju poštom, u konzulatima ili preko svojih zastupnika. Prve koje su takvo pravo dale svojim državljanima bile su skandinavske zemlje, još 1870. godine. U dokumentu se kao primjer zemalja koje su svojim iseljenicima osigurale »specifičnu parlamentarnu zastupljenost« spominju Francuska, Portugal, Hrvatska, Italija i Irska.</p>
<p> Francuski ustav osigurava zastupljenost iseljenika u Senatu, od kojih se devetorica biraju na devet godina. U vrijeme objave Memoranduma u Irskoj se provodila rasprava o prijedlogu da se irskim emigrantima kojih, procjenjuje se, ima 70 milijuna u svijetu, omogući da biraju tri od 11 članova Senata koje inače imenuje irski premijer. </p>
<p>U raspravama o eventualnim promjenama hrvatskoga izbornog zakona, kao mogući model spominjao se portugalski primjer. Portugal, zemlja s nešto manje od 11 milijuna stanovnika, ima brojnu dijasporu - oko četiri i pol milijuna. Od toga broja samo je 180.000 registriranih birača, dok je u Portugalu od 11 milijuna stanovnika u biračke popise upisano njih gotovo devet milijuna. Iako imaju pravo birati svojih osam predstavnika (četiri iz europskih i četiri iz izvaneuropskih zemalja) u portugalskom parlamentu, Portugalci koji žive u inozemstvu ne pokazuje veliko zanimanje za izlazak na birališta. Na parlamentarnim izborima 1995. glasovalo ih je samo 45.000, odnosno na birališta nije izašlo 80 posto registiranih birača u inozemstvu. Njihovi su glasovi stigli iz 26 europskih i 55 zemalja iz ostalih dijelova svijeta. Većina Portugalaca smatra da bi državljani koji žive u inozemstvu, trebali imati pravo sudjelovati i na predsjedničkim izborima. </p>
<p>Od ostalih zemalja koje svojim iseljenicima omogućuju da imaju zastupnike u nacionalnom parlamentu, treba spomenuti Poljsku. Ona ima simbolično rješenje za izbor iseljeničkih predstavnika u parlamentu. Njima je osigurano šest mjesta u Sejmu, ali samo za jednu izbornu jedinicu. Iseljeni Poljaci zasad svoje pravo mogu ostvarivati samo u prvom krugu izbora.</p>
<p> U Švicarskoj iseljenici mogu sudjelovati na izborima od 1966., a u Turskoj se još razmišlja o načinu političkog predstavljanja turskih iseljenika u parlamentu. Austrija je tek od 1992. omogućila sudjelovanje iseljenika na predsjedničkim izborima. Što se tiče sudjelovanja britanskih iseljenika na izborima za predstavnike vlasti u Velikoj Britaniji, potrebno je ispuniti samo jedan uvjet - na izborima mogu sudjelovati sve osobe koje imaju britansku putovnicu odnosno državljanstvo. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Bolnički dugovi posvađali zamjenika ministrice zdravstva i direktora HZZO-a </p>
<p>Svi osim predsjednika Upravnog vijeća Zavoda, prihvatili da država oprosti bolnicama dug od 105 milijuna / Drpić: To je otimanje novca osiguranicima. Njima se smanjuju prava radi političkog dodvoravanja bolnicama koje ne rade </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Sukob koji već dulje tinja između Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje eskalirao je u otvorenu svađu zamjenika ministrice zdravstva i direktora HZZO-a! Dr. Rajko Ostojić i mr. Zdravko Lončarec prepirali su se na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a u ponedjeljak, a povod su bili dugovi 27 bolnica koje nisu ispunile ugovorne obveze prema HZZO-u. Sporno je 105 milijuna kuna koje su bolnice potrošile, ali ne na zdravstvenu zaštitu pacijenata. Budući da to nisu mogle opravdati računima, a uz to su i u dugovima, na sjednici je trebalo odlučiti što učiniti. </p>
<p>Zamjenik ministrice izrazio je sumnju u te podatke rekavši da je samo 11 bolnica dužno više od deset posto iznad ugovorenog mjesečnog limita, a ostale je pokušao opravdati time što se nalaze na nekadašnjim ratnim područjima i što im nedostaje ljudi, kreveta i prostora. Predložio je osnivanje povjerenstava koja će ispitati zašto bolnice nisu ispostavile račune za potrošen novac, na što je burno reagirao Lončarec rekavši da stručne službe HZZO-a dobro rade svoj posao. »Jako sam začuđen vašim komentarom. Što je učinilo Ministarstvo zdravstva? Ništa! Zdravstvene ustanove nisu u našoj ingerenciji, Ministarstvo mora riješiti takve probleme«, bio je odrešit direktor HZZO-a. Dr. Ostojić je nakon toga priznao da je HZZO ipak napravio preciznu analizu uzroka stanja u bolnicama te zatražio kratku pauzu.</p>
<p>Što se događalo iza zatvorenih vrata direktorova ureda, novinari nisu doznali, ali su se strasti nakon toga stišale i sjednica nastavila u mirnijem tonu. Članovi Upravnog vijeća, osim njegova predsjednika mr. Ivana Drpića, prihvatili su da se bolnicama koje duguju 105 milijuna kuna HZZO-u, ti dugovi oproste jer bi inače došlo do kolapsa zdravstvenog sustava. Prijedlog je da Ministarstvo zdravstva i HZZO zajednički zatraže od Vlade da se riješi status bolnica na područjima od posebne državne skrbi koje su u neprestanom gubitku. Osnovat će se povjerenstva od pet članova - ravnatelj bolnice, predsjednik njezina Upravnog vijeća te po jedan član iz Ministarstva, HZZO-a i Županije - koja će ispitati uzroke financijskog stanja pojedine ustanove, za što imaju dva mjeseca. </p>
<p>Sjednica je počela opsežnim objašnjenjem direktora HZZO-a da je Ministarstvo zdravstva zakonom zaduženo za kreiranje zdravstvene politike, dok je HZZO tek provodi. Lončarec je izjavio da ni bolnice, a ni Ministarstvo u posljednjih godinu dana nisu apsolutno ništa učinili kako bi bolnice racionalizirale potrošnju i smanjile broj zaposlenih, kojih je u zdravstvu gotovo 9000 viška. Zbog toga se i najveći dio novca troši na plaće, a ne na pacijente. Potom je predložio da se bolnicama, koje su neopravdano potrošile 105 milijuna kuna, to ipak oprosti, ali i da se na razini Vlade konačno donese politička odluka što učiniti s takvim bolnicama. </p>
<p>Član Upravnog vijeća dr. Mirando Mrsić složio se s tim i rekao da su najveći dužnici bolnice u Našicama, Kninu, Gospiću, Pakracu, Vukovaru i Šibeniku koje zajedno duguju više od 60 milijuna kuna. Drpić se upitao kako bi građani reagirali kad bi država graditeljima cesta, koji ne grade ceste jer su im tvrtke u dugovima, oprostila te dugove i još im dala novca. »Ovo je kažnjavanje svih onih bolnica koje dobro posluju i otimanje novca osiguranicima. Ovo nije razvoj! Možete kupiti CT-aparata koliko god hoćete, ali te bolnice i dalje neće raditi svoj posao«, upozorio je Drpić. Naglasio je kako se osiguranicima smanjuju prava da bi se politički dodvorilo stotinjak liječnika i bolnicama koje ne rade rekavši kako više nema izgovora da novca nema jer je sada u sustavu zdravstva novca gotovo jednako kao prije rata. »Osiguranici godišnje za zdravstvo izdvajaju dvije plaće i imaju pravo pitati kamo odlazi njihov novac. A on se i dalje loše troši svih ovih godinu dana«, zaključio je Drpić. Tome se usprotivio dr. Andro Vlahušić, ravnatelj dubrovačke bolnice, pravdajući loše financijsko stanje bolnica na područjima od posebne državne skrbi oštećenjima u ratu. </p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vlada odredila 45 dana za konsolidaciju šest PIK-ova</p>
<p>Uprave šest PIK-ova u narednih 45 dana moraju provesti nagodbu o financijskoj konsolidaciji s vjerovnicima i poslovnim bankama, što će 11.270 radnika učiniti putem referenduma, rekao je novinarima ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Vlada će gotovo 70 posto potraživanja (od ukupno 1,5 milijardi kuna) u osam poljoprivrednih kombinata otpisati ili dokapitalizirati, a manji dio reprogramirati. Uprave šest PIK-ova u narednih 45 dana moraju provesti nagodbu o financijskoj konsolidaciju s vjerovnicima i poslovnim bankama, što će 11.270 radnika učiniti putem referenduma«, rekao je u ponedjeljak Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva. Konferencija za novinare održana je poslije sastanka s predsjednicima uprava i sindikata PIK-ova Vrbovec, Belje, Vupik, Đakovština, Orahovica i Jasinje.</p>
<p>Pankretić je dodao da iz »tehničkih razloga«, na listi nema IPK-a Osijek i Kutjeva, koji će naknadno morati provesti Vladine zaključke. Uz prethodno provođenje restrukturiranja s konačnim ciljem pokretanja njihove privatizacije, PIK-ovi će postati »lokomotive razvoja domaćeg agara«, naglasio je ministar. </p>
<p>Zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Krešimir Starčević rekao je da je u posljednjih godinu dana HFP ukupno pokrenuo više od 700 kaznenih prijava. Što se tiče PIK-ova, kaznene prijave se većinom odnose na članove bivših uprava zbog nepokretanja stečajnog postupka, iako su se za to stekli odgovarajući zakonski uvjeti. Kako se čulo, samo protiv jednog bivšeg predsjednika Uprave PIK-a Vrbovec, postoji pet kaznenih prijava. </p>
<p>Predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec Željko Blažević istaknuo je da u PIK-u postoje ukupno 44 kaznene prijave. No, novinari nisu dobili odgovor protiv koga su one podnijete. Blažević se požalio i na kratak rok (45 dana) za nagodbu s vjerovnicima. HFP će, pak, prikupiti ponude za usluge savjetnika u skoroj privatizaciji poljoprivrednih kombinata, iako su se pojedine poslovne banke, vezane uz pojedina poduzeća, same ponudile za usluge savjetnika.</p>
<p>Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić rekao je da su poslovne banke dijelom suodgovorne za vrlo tešku situaciju u kojoj su se ova poduzeća našla. Primjerice, kaže Ledić, u PP-u Orahovica kamate su bile veće od glavnice. Za očekivati je i konsolidaciju drugih agrarnih poduzeća, ako imaju perspektivu, odnosno jasan poslovni i financijski plan za razdoblje od 2001. do 2003. </p>
<p>Što se tiče viška zaposlenih, Pankretić je rekao da će 1.200 radnika biti zbrinuto i to tako što će nastaviti raditi u novim poduzećima kćerima. Uz to, država je spremna, nakon provedbe finacijske konsolidacije, ponuditi svoj vlasnički udio u poduzećima, tamošnjim zaposlenicima. </p>
<p>Odgovorajući na brojna novinarska pitanja, ministar Pankretić je rekao, u vezi s brojnošću kaznneih prijava, da se izvršna vlast neće miješati u rad sudova. Financijskom konsolidacijom posrnule agrarne industrije smanjuje se rizik da porezni obveznici, na ime danih državnih jamstava, za sanaciju agrarne industrije izdvoje daljnjih 540 milijuna kuna, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Drugoosumnjičeni Čanić o »kaosu u Gospiću od 25. kolovoza do kraja '91.«</p>
<p>RIJEKA, 26. veljače</p>
<p> - Istražna sutkinja Sajonara Čulina u ponedjeljak je saslušala, na njihovo traženje, dvojicu članova »gospićke skupine« - Ivicu Rožića i Milana Čanića. Drugoosumnjičeni Čanić, zvan »bijeli vuk« koji se liječi od PTSP-a, tereti se za odvođenje i nestanak građana srpske nacionalnosti u Pazarištu, Lipovoj Glavici i Karlobagu. </p>
<p>Prema riječima njegova branitelja Mirka Ružića, Rožić je sutkinji pojasnio svoju ulogu u »slučaju Karlobag«, potvrdivši da je u Karlobagu u listopadu '91. sačekao nekolicinu pripadnika ZNG-a, od kojih je dobio popis ljudi potrebnih za svjedočenje u Gospiću radi razmjene s protivničkom stranom. Adrese tih traženih osoba dobio je u policijskoj postaji u Karlobagu, čime je, kako je izjavio sutkinji, njegov posao u tom slučaju bio okončan. Iz Karlobaga su tog dana put Gospića odvedene tri osobe, a što je bilo s njima Rožić ne zna. Na druga pitanja vezana uz inkriminirane događaje, Rožić nije želio odgovarati. </p>
<p>Brigadir Milan Čanić Bićo dopunio je svoju izjavu, danu nakon uhićenja početkom veljače, pojasnivši inkriminacije (Pazarište, Lipova Glavica i Karlobag), koje mu se stavljaju na teret u proširenju istrage u »slučaju Gospić«. Prema riječima njegova branitelja Velimira Došena, Čanić nije znao za što ga se sve tereti, kad je prvi puta iznosio svoju obranu. Čanić je negirao da je sudjelovao u spomenutim inkriminacijama i da je bilo kome išta zapovjedio. Nadalje, kazao je Došen, Čanić u svojoj obrani ističe da je od 25. kolovoza do kraja 1991. u Gospiću vladao kaos, bez vojnog ustroja, odnosno da je svatko branio svoje dvorište. </p>
<p>»Prostorija u riječkom zatvoru određena za razgovor s pritvorenicima i zatvorenicima je bez stola stola, s nekoliko dotrajalih stolica, što govori da nemam osnovnih uvjeta za razgovor sa svojim branjenikom generalom Mirkom Norcem. Nemam gdje odložiti povjerljive dokumente i spise, a u takvim uvjetima teško je razgovarati«, kazao je za Vjesnik odvjetnik Tomislav Sabljar, kojeg smo zatekli ispred kancelarije istražne sutkinje Županijskog suda u Rijeci Sajonare Čulina, trenutak prije nego je ušao da bi slušao davanje iskaza osumnjičenog Čanića, na kojeg je optužnica proširena zajedno s Norcem. Da podsjetimo, Čanić je bio Norčev zamjenik u 118. brigadi HV-a potkraj 1991. Sabljar nam je još rekao da se Norac ne žali na smještaj u pritvoru riječkog zatvora, »jer nije zahtjevan čovjek«. Međutim, kad je riječ o primanju paketa, odnosno hrane i bezalkoholnih pića, Sabljar je revoltiran činjenicom da osuđenici mogu sve to primati, a osumnjičenici ne mogu. Sabljar je podsjetio da je još prije šest godina tadašnji pomoćnik ministra pravosuđa utvrdio da u riječkom Okružnom zatvoru ne postoje normalni uvjeti za razgovor s pritvorenicima i zatvorenicima, ali se od tada po tom pitanju ništa nije poboljšalo. </p>
<p>Sabljar, koji zajedno sa zagrebačkim odvjetnikom Ivanom Kernom čini Norčev braniteljski tim, naglasio je da Ustavnom sudu još nije podnio tužbu na pritvor Norcu od 30 dana, s obzirom da je tek u ponedjeljak dobio rješenje o odbijanju žalbe na pritvor. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Fumić: Laž je da se antifašističke borce aboliralo za ratne zločine</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Ivan Fumić nazvao je u ponedjeljak »notornom laži« tvrdnju da su zemlje antifašističke koalicije zakonski abolirale pripadnike svojih vojska od progona za ratne zločine.</p>
<p> »Riječ je o notornoj laži, jer takav zakon nije donijela ni jedna zemlja sudionica antifašističke koalicije«, rekao je Fumić, reagirajući na zahtjev Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata da se sve hrvatske branitelje zakonom oslobodi od kaznenog progona za ratne zločine.</p>
<p>Fumić je, stoga, ocijenio da peticija kojom Stožer želi osigurati održavanje referenduma na kojemu bi se građani izjasnili jesu li za takav zakon uperena protiv ustavnog poretka. »Ta je peticija uperena protiv ustavnog poretka Hrvatske, jer nema te civilizirane zemlje koja bi donijela zakon o aboliciji za ratne zločine«, rekao je Fumić u izjavi za Hinu.</p>
<p>Fumić je istaknuo da su sve civilizirane zemlje svijeta ustrajale upravo na tome da ratni zločin ne zastarijeva, da se abolirati ne može nikoga i da zločinac nema ni nacionalnost niti neku drugu pripadnost. »Na tome se zasniva i Povelja UN-a o pravima čovjeka«, istaknuo je. Fumić je pozvao da se o referendumu izjasne Vlada, Predsjedništvo Sabora, Predsjednik Republike i pravni stručnjaci, kako bi se, prema njegovu sudu, vidjelo da je na djelu »manipulacija braniteljima i građanima«.</p>
<p>Fumić je potvrdno odgovorio da su za zločine suđeni i jugoslavenski antifašisti poslije Drugoga svjetskog rata. »Naravno da je bilo i suđenih za kaznena djela koja su počinjena u ratu«, rekao je, ustvrdivši da je takvih slučajeva bilo nekoliko tisuća.</p>
<p>Fumić je rekao i da podržava istragu događaja vezanih uz Bleiburg te da je SABH pokrenuo inicijativu kako bi se ti događaji istražili i krivci kaznili. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Oko 200.000 umirovljenika nije dobilo ni kunu povećanja ili ono ne odgovara postotku</p>
<p>Među njima je 116.104 umirovljenika s najnižom mirovinom te 60.000 onih s minimalnom mirovinom za puni staž, jer se i jednima i drugima povećanje prebija s dodatkom (prvi primaju 1.093 kune, a drugi 1.484 kune) / Isto vrijedi i za 20.000 umirovljenika koji primaju najviši iznos mirovine - 4.834 kune </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Čak 116.104 umirovljenika s najnižim mirovinama, onima na koje se ostvaruje i zaštitni dodatak do granice od 1.093,96 kune, u veljači nisu primila ni kunu povećanja na temelju Zakona o povećanju mirovina, a nekima od njih mirovina je i s povećanjem ostala manja od tog iznosa! Oni će i dalje primati mirovinu sa zaštitnim dodatkom, sve dok iznos njihove mirovine ne prijeđe spomenutu granicu za utvrđivanje dodatka. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje doznajemo da je zaštitni dodatak na mirovinu primilo u prosincu prošle godine 153.780, a u veljači je to pravo izgubilo samo 37.676 umirovljenika, kojima je mirovina s povećanjem »prerasla« taj iznos.</p>
<p> Razlog je tome, kao što smo već pisali, činjenica da je Zakonom o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, utvrđeno da neće rasti iznos mirovine sa zaštitnim dodatkom. Jedina utjeha tim umirovljenicima jest to, što će im ubuduće stizati nešto veći iznosi povećanja mirovina slijedom redovnih usklađivanja s kretanjem plaća i troškova života.</p>
<p>Slična je situacija i s umirovljenicima koji su primali minimalnu mirovinu za puni radni staž, u iznosu od 1.484,40 kuna. Naime, ni te mirovine nisu obuhvaćene povećanjem. Tako su i umirovljenici koji su na temelju punog radnog staža ostvarili mirovinu nižu od tog iznosa, primali dodatak, koji im se u veljači »prebijao« s iznosom povećanja, ovisno o postotku povećanja mirovine na koji su imali pravo. Prema našoj računici, bez kune povećanja ostali su svi umirovljenici s minimalnim mirovinama i 20-postotnim povećanjem, čija je »prava« mirovina (ona na temelju staža, bez dodatka), u prosincu prošle godine iznosila 1.240 kuna ili manje. Svi umirovljenici, koji su imali mirovinu između tog iznosa i iznosa minimalne mirovine, umjesto 20 posto povećanja dobili su desetak posto ili manje. Prema nekim procjenama, po toj osnovi je oko 60.000 umirovljenika ostalo bez stvarnog povećanja u kunama, zbog čega su IDS-ovi zastupnici Damir Kajin i Dino Debeljuh ovih dana pokrenuli inicijativu za izmjene Zakona o povećanju mirovina, odnosno odredbi kojima je ograničen rast mirovina za puni radni staž.</p>
<p>Odgovarajuće povećanje u kunama nisu dobili ni umirovljenici s graničnim iznosom najviše mirovine, koji je u prosincu prošle godine iznosio 4.834,10 kuna. Tako su svi umirovljenici koji bi s povećanjem mirovina trebali ostvariti veći iznos od toga, također ostali »kratkih rukava«. Zasad nema konačnih podataka o tome, koliko je takvih umirovljenika ostalo bez povećanja ili bez povećanja koje odgovara postotku koji su ostvarili, no pretpostavlja se da je riječ o najmanje 20.000 umirovljenika.</p>
<p>Dakle, iako su prema Zakonu o povećanju mirovina formalno ostvarili određeno povećanje, gotovo 200.000 od ukupno 800.000 umirovljenika, koliko ih je obuhvaćeno povećanjem, nisu dobili ono čemu su se nadali. Umjesto toga, nekima nije stiglo ništa, a neki su dobili manje od iznosa koji bi dobili na temelju postotka povećanja na koji imaju pravo.</p>
<p>Valja pritom naglasiti da ima i umirovljenika koji su u veljači primili ukupno manje novca nego prethodnih mjeseci. Riječ je o umirovljenicima s područja Zagreba, kojima je Poglavarstvo Grada isplaćivalo sto kuna mjesečne pomoći. Svi oni kojima je mirovina nakon povećanja prešla 1.210 kuna , izgubili su to pravo.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010227].
|
