NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010926].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 186613 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Oko za oko i svi ćemo oslijepjeti</p>
<p>Sve je više pitanja otkud toliki antiamerikanizam da kod nekih prelazi u patološku mržnju i navodi ih da se raduju užasnom razaranju i pogibiji tisuća nevinih / Henry Kissinger upozorava: »Amerika treba svoju vanjsku politiku prilagoditi tako da se uklone zamjerke zbog kojih se rađa terorizam« / U Europi, Aziji, Južnoj Americi i Africi sve se više vjeruje da akumulacija prevelikog političkog, gospodarskog i kulturnog utjecaja hrani aroganciju koja je neugodna, a možda i opasna</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Teroristički napadi na New York i Washington izazvali su simpatije i suosjećanje prema Sjedinjenim Državama, ogorčenje prema počiniteljima, ali i pitanja otkud toliki antiamerikanizam da kod nekih prelazi u patološku mržnju i navodi ih da se raduju užasnom razaranju i pogibiji tisuća nevinih?</p>
<p>Ničim se ne može opravdati sotonska bezdušnost terorista, ali moraju se potražiti i objašnjavati uzroci koji su doveli do suludog fanatizma što je smislio i izveo te strahote. Londonski The Economist zaključuje kako iznenađujuće mnogo ljudi, ne samo lakovjerni fanatici, misle da Amerika žanje što je sijala. (Nešto slično izrekao je i Saddam Hussein). Kolumnist The New York Timesa, Thomas L. Friedman, napisao je kako SAD mora voditi rat protiv terorista koji su ludi i zli, ali koji - žao mu je što to mora reći - odražavaju raspoloženje u svojim zemljama više nego se može zamisliti. </p>
<p>I američki predsjednik George Bush (govoreći 20. rujna u Kongresu) pita - doduše retorički - zašto nas mrze? Državni tajnik Colin Powell rekao je malo drukčije, ali isto - kako se boriti protiv simpatija koje je u dijelu svijeta izazvao napad na New York i Washington? Bivši državni tajnik i još uvažavani Henry Kissinger kao da odgovara kad kaže: »Amerika treba svoju vanjsku politiku prilagoditi tako da se uklone zamjerke zbog kojih se rađa terorizam«.</p>
<p>Američka politika najčešće se optužuje da je arogantna, čak licemjerna. Odbacila je brojne, prema mišljenju većine država i stručnjaka, korisne međunarodne sporazume (o nuklearnim probama, svjetskom krivičnom sudu, protupješačkim minama, globalnom zagrijavanju iako je najveći zagađivač). Godinama odbija platiti dug UN-u i smanjuje dogovorenu pomoć najsiromašnijim zemljama. U pola stoljeća hladnoga rata često je primjenjivala dvostruke standarde. Govorila o demokraciji i poštivanju volje naroda, a izvela je invaziju na Grenadu, minirala luke Nikaragve, podržavala diktatore u Latinskoj Americi, Africi i Aziji, pomagala pučeve širom svijeta. Koliko li je ljudi poginulo zbog dokazane i priznate američke podrške diktatorima poput Pinocheta u Čileu ili Suharta u Indoneziji. Nerazumno bahato SAD prisvaja ulogu svjetskog policajca i jedinog meritornog suca.</p>
<p>Osjećaje divljenja prema Americi počeli su čak i među najbližim saveznicima zamjenjivati iritacija i tjeskoba. U Europi, Aziji, Južnoj Americi i Africi sve se više vjeruje da akumulacija prevelikog političkog, gospodarskog i kulturnog utjecaja hrani aroganciju koja je neugodna, a možda i opasna.</p>
<p>»Nikada prije u modernoj povijesti nije jedna zemlja tako neprijeporno dominirala ovim planetom kao što to danas čine Sjedinjene Države« - napisao je njemački tjednik Der Spiegel, a prenio The Washington Post i zaključio: »Današnja je Amerika Schwarzenegger međunarodne politike: pokazuje mišiće, nametljiva je i zastrašujuća«.</p>
<p>Uz te zamjerke američkoj politici, antiamerikanizam i na njemu zasnovani terorizam hrane se siromaštvom, socijalnom nejednakošću i nerazvijenošću dijela svijeta iz kojeg se najlakše regrutiraju teroristi. Doda li se vjerska netrpeljivost i na njoj izrasli fanatizam, posebice muslimanski, mozaik uzroka se upotpunjuje. A da bi terorizam cvao, nije nužno da svatko postane terorist. Mao Zedong je davno, u svome učiteljsko-revolucionarnom stilu, napisao kako prešutno odobravanje masa postaje more u kojem malo jato gerilaca ili terorista može lako i dobro plivati.</p>
<p>U toj pesimističnoj slici početnog strahovanja od nepromišljene i zbrzane osvete, počinje se nazirati i trezvenije razmišljanje. Golema većina Amerikanaca i dalje je za odlučan vojni obračun. Ali je - čak i prije nego je rat protiv terorizma počeo - oživio i mirovni pokret. Samo prošli četvrtak, demonstracije sa zahtjevima o miru, a ne ratu, održane su na 146 kampusa u 36 od 50 američkih saveznih država. Tek ponegdje suprotstavili su im se protudemonstranti koji su klicali Americi i mahali zastavama. Newyorški Union Square, trg u blizini srušenog Svjetskog trgovačkog centra, postao je mjesto non-stop okupljanja na kojem se osuđuju teroristički napadi, ali i poziva na suzdržavanje od nepromišljene osvete. Među parolama je i stara, poznata iz Vijetnamskog rata: »Dajmo šansu miru«, a uz nju najnovija: »Oko za oko i svi ćemo oslijepjeti«.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tko mrzi Amerikance? </p>
<p>NEW YORK, 25. rujna (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Teroristički udari na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon u Washingtonu pokrenuli su ne samo američku vojnu mašineriju nego i otvorili političko pitanje: tko i zašto mrzi Amerikance, točnije politiku SAD-a? Na ta pitanja pokušavaju odgovoriti najpoznatiji američki politolozi, sociolozi, psiholozi i pisci.</p>
<p>Američki predsjednik Bush pokušao je prvi ukazati na uzroke koji su doveli do terorističke akcije 18 kamikaza. U govoru u Kongresu, rekao je kako su njihovi vođe sami sebe postavili, a ujedinjuje ih mržnja prema američkoj slobodi vjeroispovijesti, govora i glasovanja.</p>
<p>Kolumnistica New York Timesa Elaine Sciolino ističe da izrazi sućuti koji pristižu iz arapskih i islamskih zemalja, uz osude napada, prikrivaju stvarnu zbilju. Divljenje i zavist se, piše Sciolino, miješaju s odbojnošću i mržnjom prema SAD-u. »Nedostatak demokracije u zemljama, od Alžira do Pakistana, stvara atmosferu u kojoj je demagogiji lako, a pameti i toleranciji teško«, piše Sciolino.</p>
<p>Prema nekim razmišljanjima, žeđ za demokracijom koja se izražava u arapskim i islamskim zemljama ne dovodi automatski i do ljubavi prema Americi. »Oni nas ne mrze zbog toga što imamo Kongres nego zbog činjenice da smo tako ravnodušni prema njihovim problemima i patnjama«, tvrdi John B. Alterman, stručnjak Američkog instituta za mir.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Šiber: »Ako Amerikanci mogu zločinom odgovarati na zločin, onda je to odlična isprika za druge«</p>
<p>Treba sve učiniti kako bi se spriječila maksimalizacija krivnje i poistovjećivanje svih muslimana / Američka odmazda isprika je i za one koji se protive tezi zapovjedne odgovornosti u Hrvatskoj / Ni strah od terorizma neće moći zaustaviti europske integracije, kaže Šiber</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - O antimuslimanskoj histeriji koja je zavladala nakon terorističkih napada na SAD, posljedicama za Hrvatsku, opasnostima od terorizma i njegovom sprečavanju na našim prostorima razgovarali smo s prof. dr. Ivanom Šiberom, dekanom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.</p>
<p>• Nakon terorističkih napada na SAD u svijetu je zavladala antimuslimanska histerija, Amerikanci ne žele s Arapima u isti avion... Do čega to može dovesti?</p>
<p>- Ova su događanja najbolji pokazatelj koliko daleko može ići indoktrinacija, isključivost i mržnja bilo koje vrste. Što je najopasnije, sve vodi prema sukobu velikih kultura i civilizacija. Posljedice bi bile nesagledive. Stoga se mora učiniti sve kako ne bi došlo do maksimalizacije krivnje i poistovjećivanja svih muslimana. </p>
<p>• Amerika je najavila odmazdu. Drugim riječima, Amerikanci novim zločinom odgovaraju na zločin počinjen u njihovoj zemlji. Kakve posljedice za međunarodno ratno pravo može imati ovako ponašanje Amerike?</p>
<p>- Kao prvo, bilo je očekivano da će Amerika uzvratiti. Naime, Amerikanci moraju dokazati vodeću ulogu u svijetu i pokazati da se s njima ne smije »šaliti«. Međutim, tu se postavlja drugo pitanje: ako su ratna pravila univerzalna, onda su jednaka za sve. Ako Amerikanci mogu zločinom - a ako napadnu Afganistan stradat će novi civili - odgovarati na zločin koji je učinjen protiv njih, onda je to odlična isprika i za druge države. Primjerice, i u Hrvatskoj to može biti isprika za one koji se protive tezi zapovjedne odgovornosti, jer ako Amerikanci mogu zločinom odgovarati na zločin, zašto bi se za takav princip optuživalo one koji su to radili u Domovinskom ratu.</p>
<p>• Postoji li opasnost da se SAD okrene politici izolacionizma?</p>
<p>- Kako ne! Lako je povjerovati da će pritisak javnosti gurnuti SAD u politički izolacionizam i sređivanje problema u »vlastitoj kući«, a oni na Balkanu neka sami među sobom sređuju odnose.</p>
<p>• Borba protiv terorizma postala je pitanje »broj 1« u svijetu. Je li stoga opravdana bojazan da će se i Europa zatvoriti prema ostatku svijeta i zaustaviti procese integracije zemalja pretendenata za članstvo u EU?</p>
<p>- Mislim da nije. Naime, smatram da je podizanje koridora samo privremeno. Europske integracije idu toliko nezadrživo da ih, bez obzira na novonastalu situaciju, ništa više ne može spriječiti. A što se tiče strahova da će se Hrvatska naći izvan zapadnog koridora, mislim da je i to neutemeljeno, jer oduvijek je granica prema islamu bila Turska.</p>
<p>• Na koji se način Hrvatska može obraniti od terorizma?</p>
<p>- S obzirom da terorizam ugrožava i Hrvatsku, jedini način borbe je maksimalno otvaranje prema svijetu. Hrvatska se prema van može legitimirati samo svojim sređenim unutarnjim odnosima, stoga se mora odreći svih postupaka koji bi uvezli bilo kakve »talibanske odnose«. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Neobična Uredba o izmjeni Zakona o Poreznoj upravi dovodi u pitanje sudbinu 250 ljudi</p>
<p>Prvog dana kolovoza, dok se većina saborskih zastupnika kupala u moru, Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Zakona o poreznoj upravi, koju je potpisala Željka Antunović / Tako je prestao vrijediti propis da ministar financija može, uz prijedlog ravnatelja Porezne uprave, privremeno raspodijeliti pojedine službenike Porezne uprave na radna mjesta za koja ne ispunjavaju u cijelosti propisane uvjete / Tom se Uredbom brišu bitni stavci 3. i 4. članka 9. Zakona o Poreznoj upravi, čije je provođenje dovelo do ostavki ravnatelja Porezne i Carinske uprave </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Na službenike Porezne uprave nije se trebao odnositi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, prema kojem se za rukovodeće radno mjesto traži najmanje deset godina radnog staža s viskom stručnom spremom. Tako barem piše u Zakonu o Poreznoj upravi koji je prihvaćen u Saboru, objavljen 24. srpnja u Narodnim novinama, da bi 1. kolovoza stupio na snagu.</p>
<p>No tog prvog dana kolovoza, dok se većina saborskih zastupnika kupala u moru, Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Zakona o Poreznoj upravi, koju je potpisala Željka Antunović. Saznajemo da se tom Uredbom, koja se počela primjenjivati 3. kolovoza, a koju je prije odlaska na Vladu blagoslovio ministar financija Mato Crkvenac, brišu stavci 3. i 4. članka 9. Zakona o Poreznoj upravi.</p>
<p>Tako je prestao vrijediti propis da ministar financija može, uz prijedlog ravnatelja Porezne uprave, privremeno raspodijeliti pojedine službenike Porezne uprave na radna mjesta za koja ne ispunjavaju u cijelosti propisane uvjete.</p>
<p>Zakone u Hrvatskoj donosi Sabor, a uredbe sa zakonskom snagom, kojima se mijenjaju zakoni doneseni u Saboru, donosi Vlada. Istina, takve su uredbe uobičajene u izvanrednim situacijama - što se za stanje poreznog sustava u Hrvatskoj ipak ne bi moglo reći - ili kad Sabor ne zasjeda. Sporna je Uredba stupila na snagu 3. kolovoza, kad Sabor nije zasjedao, ali je zasjedao duboko u srpanj, pa se može postaviti pitanje zašto promjene nisu prošle redovnu saborsku proceduru.</p>
<p>Zbog te Uredbe, koja poništava članak Zakona o Poreznoj upravi, u Poreznoj upravi će bez rukovodećeg radnog mjesta uskoro ostati, kako saznajemo, oko 250 mladih i visokoobrazovanih ljudi, jer nemaju dovoljno staža. Riječ je o pomoćnicima ravnatelja u Središnjem uredu Porezne uprave, kao i pročelnicima područnih poreznih ureda u županijama, gradovima i općinama, te njihovim pomoćnicima.</p>
<p>Carinskoj upravi pak, ni prilikom donošenja Zakona o carinskoj službi, ministar Crkvenac nije dao mogućnost da na rukovodeća mjesta postavlja ljude bez obzira na staž. Poreznicima je uspjelo da nakratko budu iznimka.</p>
<p>Neke državne službe, poput Porezne uprave, Carine ili policije, su specifične i u svijetu se za njih pišu posebni zakoni. Porezna i Carinska uprava pune državni proračun s više od 90 posto tekućih prihoda. Riječ je o službama koje su, uz sudove, najviše na udaru korupcije i u kojima je veoma važno imati stručne ljude.</p>
<p>Ravnatelj Porezne uprave Ivan Iveković i ravnateljica Carinske uprave Katarina Bakija inzistirali su da se na njihove službe ne primjenjuje Zakon o državnim službenicima. Kad su uvidjeli da ministar Crkvenac nema dovoljno volje oduprijeti se Ministarstvu pravosuđa, odlučili su podnijeti ostavke.</p>
<p>Kako otkrivaju naši izvori, u Katarinu Bakiju i Ivekovića Crkvenac nije imao dovoljno povjerenja, jer nisu bili stranački ljudi. Za razliku od njih, tajnica Ministarstva Gorenka Bulj u Ministarstvo je došla iz Splita kako bi, uz blagoslov ministra, a pod maskom nove sistematizacije, provela zamisao da se na ključna mjesta u Poreznoj i Carinskoj upravi postave ljudi od političkog povjerenja. </p>
<p>Kako otkriva Vjesnikov dobro obaviješteni izvor, javni natječaj za izbor rukovoditelja u Poreznoj i Carinskoj upravi zapravo je paravan za postavljanje točno određenih ljudi koji su u tim službama radili prije 1991. godine, kao i još nekolicine podobnih. Da je, kad je u pitanju Porezna uprava, struka previše ne zanima, Vlada je pokazala i ljetnom Uredbom o izmjeni Zakona o poreznoj upravi, kojoj mediji nisu pridavali previše pažnje.</p>
<p>Kako za Vjesnik kaže ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne odnosi se na 19.000 hrvatskih policajaca - njihov je status definiran Zakonom o policiji. Prilično je neobično da se policija oslobađa propisa na čijem se provođenju inzistira kad je u pitanju Carina. Naime, carinici i policajci odnedavno imaju veoma slične ovlasti, a i posao im se previše ne razlikuje.</p>
<p>No to nije sve. Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne odnosi se ni na sudove. Ministarstvo pravosuđa očito se dobro pobrinulo za svoje ljude. Naime, neposredno nakon donošenja Zakona o državnim službenicima, odlukom ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića stupio je na snagu Pravilnik o sudskim službenicima i namještenicima, koji je u Narodnim novinama objavljen 15. lipnja. Pravilnik propisuje da će se »sudski službenici zatečeni na radu u sudovima na dan stupanja na snagu Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji ne ispunjavaju uvjete stručne spreme, rasporediti na radna mjesta sukladno poslovima koje su do sada obavljali ako su od prijama u službu do stupanja na snagu Zakona o državnim službenicima obavljali istovrsne ili slične poslove«.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S PETROM TURKOVIĆEM</p>
<p>Ljubav prema djeci i - crni pojas šesti dan</p>
<p>Profesor Petar Turković, direktor Centra za odgoj i obrazovanje »Vinko Bek«</p>
<p>• Pijete li kavu? </p>
<p>- Da, pijem talijanski cappucino, koji se u Zagrebu naziva i bijelom kavom! </p>
<p>• Osvjedočeni ste zagovornik zdravoga života. Škodi li vam kofein?</p>
<p>- Ma, ne, jedna kava na dan stimulira rad srca.</p>
<p>• Koliko vas stimulira istočnjačka borilačka vještina Nanbudo?</p>
<p>- Iznimno. Naime, to je borilačka vještina kojoj je cilj prije svega rad na sebi, odnosno dovođenje u ravnotežu uma i tijela.</p>
<p>• Jeste li je uspjeli postići? </p>
<p>- Da. Uvelike sam postigao sposobnost istodobnog funkcioniranja na više razina.</p>
<p>• Nosite crni pojas šesti dan. Takvo »vlasništvo« laike nerijetko plaši.</p>
<p>- Takozvani šesti dan crnog pojasa već podrazumijeva stupanj prelaska u crveno-bijeli. To znači da posjedujem učiteljsku razinu znanja koju mogu prenositi drugima.</p>
<p>• I predsjedniku Stjepanu Mesiću? </p>
<p>- Da, predsjednika Stjepana Mesića upoznao sam preko Nanbuda. Doduše, tada još nije obnašao predsjedničku funkciju. Odlično je vježbao i žao mi je što zbog mnoštva obveza nije nastavio sa sustavnim treniranjem. To bi mu koristilo i u državničkim poslovima.</p>
<p>• Angažirani ste na brojnim poslovima, od Hrvatskog olimpijskog odbora do direktora srednjoškolskog Centra »Vinko Bek« koji pohađaju slijepa i slabovidna djeca i mladež.</p>
<p>- Gotovo jedno desetljeće radim u području socijalne skrbi, posebice sa slijepom i slabovidnom djecom. Nedavno smo u javnosti predstavili rad Male kuće, koja u sklopu projekta »Vision of hope« uključuje edukaciju i brigu o višestruko vidno i mentalno oštećenoj djeci. U Maloj je kući trenutačno smješteno četrdesetero djece, od dojenčadi do adolescenata. U radu s njima defektolozi i ostali stručnjaci primjenjuju nove metode rada kako bi se prevladao hendikep koji im, na žalost, uvelike otežava život.</p>
<p>• Ostaje li vam vremena za obitelj?</p>
<p>- Ne onoliko koliko bih želio. Stoga svaki slobodan trenutak provodim sa svojim kćerima - šestogodišnjom Nikom, dvogodišnjom Kjarom i suprugom Gordanom. Ako je lijepo vrijeme, nerijetko šetamo po Maksimiru odemo do Cvjetnog trga...</p>
<p>• Namjeravate li u kakvu berbu grožđa?</p>
<p>- Zbog previše obveza možda to ipak bude kasnija berba. Naime, moja je obitelj vlasnik kutjevačkih vinograda i podruma, pa se možda tamo i »zaletimo«. Djeca nikada nisu bila u Kutjevu, što je dobra prilika da im pokažemo što sve imaju, odnosno što će im država, nadam se, vratiti jednoga dana...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prva pomoć pod banom</p>
<p>Demonstracijom pružanja prve pomoći u utorak je na Trgu bana Jelačića Gradsko društvo Crvenoga križa obilježilo europski Dan prve pomoći. Ispred Harmice liječnici Crvenog križa i članovi ekipe prve pomoći mladeži Crvenog križa građanima su pokazivali osnovne načine pružanja prve pomoći te ih anketirali o njihovu znanju i spremnosti davanja prve pomoći.</p>
<p>Unatoč lošem vremenu Zagrepčani su bili spremni volontirati i asistirati ekipama prve pomoći iz devet zagrebačkih srednjih škola i gimnazija. Od djece do njihovih djedova i baki svi su željeli probati kako se pravilno previja otvoreni prijelom podlaktice ili reanimira utopljenik. Naravno, sve su rane bile lažne. </p>
<p>Mnogi su građani pokazali vještinu pružanja prve pomoći, dok su se mlađi prvi put susretali s načinima oživljavanja i previjanja rana. Razlog je tome što posljednjih nekoliko godina predmet prve pomoći više nije dio obvezatnog školskog programa, već dio izbornog i fakultativnog. </p>
<p>- Mi u Crvenom križu nastojimo inicirati vraćanje prve pomoći u osnovne i srednje škole, kazala je pomoćnica tajnika Crvenog križa dr. Žarka Furić.</p>
<p>Pozivu obilježavanja Dana prve pomoći odazvao se i pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb dr. Zvonimir Šostar, dok predstavnici Ministarstva zdravstva nisu došli.</p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Iveković: Ipak smo pronašli 12 milijuna kuna za radnike</p>
<p>Riječ je o povratu dijela duga od 25 milijuna kuna / Radnici su prosvjedovali nezadovoljni time što bi na račun prvog isplatnog reda dužnika, u koji se ubrajaju Grad Zagreb i Republika Hrvatska, ostali uskraćeni za svoj novac, koji je na računu Trgovačkog suda / Finagra bi u svom pogonu u Samoboru trebala zaposliti 26 bivših radnika Zagrepčanke</p>
<p>- Ipak smo pronašli 12 milijuna kuna za namirenje dijela potraživanja bivših radnika Zagrepčanke, rekao je u utorak, nakon sastanka s predsjednicom Stečajnog vijeća Biserkom Pavičić, voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu Mario Iveković u svom obraćanju bivšim radnicima Zagrepčanke.</p>
<p>Oni su u utorak prosvjedovali ispred Trgovačkog suda nezadovoljni time što bi na račun prvog isplatnog reda dužnika, u koji se ubrajaju Grad Zagreb i Republika Hrvatska, ostali uskraćeni za svoj novac, koji je na računu Trgovačkog suda.</p>
<p>- Prema uvidu u dokumentaciju koju smo zatražili, vidljivo je da su prihodi od stečaja Zagrepčanke umanjeni za 12 milijuna kuna, ostavljenih u slučaju gubljenja spora s Ministarstvom financija, rekao je Iveković. </p>
<p>Dodao je kako ta kapara, koju je odobrio stečajni upravitelj Zagrepčanke d.d. Marko Milković, nije evidentirana na tablici prihoda, pa ispada da stečajni prihod iznosi samo oko 100 milijuna kuna.</p>
<p>Ivekovića je uznemirio nagli porast raznih potraživanja. Prema njegovim riječima, Gradskom uredu za izgradnju grada priznato je oko 37 milijuna kuna, a dokumentacija koja bi opravdala potraživanja u utorak nije bila dostupna.</p>
<p>- Od tog iznosa 26 milijuna trenutačno se opravdava temeljem zakupa prostora. Međutim, prema iznosu zakupa za 70 lokala koji na mjesec donose 250.000 kuna proizlazi da su to zastarjela potraživanja od prije osam godina, zaključio je Iveković.</p>
<p>Ostalih 10 milijuna kuna odnosi se na komunalne naknade, a Iveković je najavio kako će u ponedjeljak dobiti kompletnu prijavu potraživanja Grada Zagreba, koju će sa cjelokupnom stečajnom dokumentacijom proučiti odvjetnik Marko Bonifačić. O tome će ovisiti daljnji pravni i sindikalni koraci. </p>
<p>Na sastanku radnika u pogonu Zagrepčanke u Heinzelovoj, koji je prethodio okupljanju ispred suda, Iveković je rekao kako mu nisu poznati razlozi zašto deset prodavaonica još nije otvoreno kako je bilo najavljeno, kao ni odakle su se pojavili novi razročni vjerovnici. Rekao je i kako će Finagra zaposliti 26 bivših radnika Zagrepčanke u svom pogonu u Samoboru.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U Zagrebu treba uvesti novi sustav javnog prijevoza</p>
<p>Javni gradski promet treba razvijati uz podzemnu i nadzemnu željeznicu, tramvaj i autobus, a ne graditi parkirališta, čime se građane stimulira na korištenje automobila / Studija engleske tvrtke MVA ne rješava bitne probleme zagrebačkog prometa</p>
<p>Prometni sustav u Zagrebu treba biti usklađen s prometom u ostalom dijelu Hrvatske, a umjesto dosadašnjih načina prijevoza poželjno je razmotriti uvođenje novih prijevoznih sredstava, zaključak je s okruglog stola održanog u utorak, u organizaciji Odbora za promet Gradske organizacije HSLS-a na temu »Zagreb - Hrvatska: prometno jedan grad«.</p>
<p>Istaknuvši ekološku pogubnost sadašnjeg sustava prometa, koordinator Odbora mr. Zvonko Pečenić istaknuo je nužnost uvođenja novoga gradskog vozila koje bi zamijenilo autobuse i tramvaje, uz novi način organizacije javnog gradskog prometa. </p>
<p>Stručnjak za tramvajski promet ing. Božidar Tušar spomenuo je nedostatak politike razvoja prometa i kritizirao parcijalni pristup rješavanju prometnih problema.</p>
<p>- Planira se uvođenje niskopodnih tramvaja, ali time se neće riješiti bit problema, a to su nedovoljna brzina sadašnjih tramvaja, prometni zastoji i loše tramvajske linije, zbog čega se postavlja pitanje ekonomske isplativosti tramvaja u Zagrebu, rekao je Tušar. </p>
<p>- Cijela bi Hrvatska usklađivanjem prometnih sustava prometno morala biti uređena kao jedan grad, a promet u Zagrebu treba promatrati u širem okviru, a ne samo do Sesveta i Podsuseda, rekao je dr. Nenad Dujmović. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, potrebno je razvijati javni gradski promet uz oslonac na podzemnu i nadzemnu željeznicu, tramvaj i autobus, a ne graditi velika parkirališta i time stimulirati građane na korištenje automobila. </p>
<p>Komentirao je i Studiju o razvoju prometa koju je izradila engleska tvrtka MVA, rekavši kako ona ne rješava bitne probleme zagrebačkog prometa zbog kojih je Zagreb u svojevrsnoj prometnoj izolaciji.</p>
<p>U raspravi su sudjelovali i akademik Tomo Bosanac, prof. dr. Ante Lauc i ing. Marko Pušić, koji su podsjetili da se Zagreb razvio upravo zahvaljujući svom prometnom položaju te da u rješavanju prometnih problema svoje mišljenje trebaju dati stručnjaci, a ne politika. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prometne jedinice posjetile djecu ozlijeđenu u prometu</p>
<p>Pripadnici školskih prometnih jedinica osnovnih škola »A. G. Matoš«, »Petar Preradović« i »Vladimir Nazor« zajedno s djelatnicima Odjela za sigurnost cestovnog prometa u utorak su, u sklopu akcije »Djeca prijatelji u prometu«, posjetili ozlijeđenu djecu u prometu koja se liječe u Klaićevoj bolnici, među njima i Marka Martinkovića (14), Josipa Zgurića (8) i Amela Alukića (14). </p>
<p>Specijalist dječje kirurgije Igor Bumči ističe kako svakoga dana po pomoć dolaze i po tri ozlijeđena pacijenta stradala u prometnoj nesreći.</p>
<p> - No, najgori su ljetni mjeseci kada ljudi putuju na more i najviše je putnika u vozilima. Ljeti su prometne nesreće najteže jer je najčešće riječ o frontalnim sudarima i tada djeca teže stradavaju, rekao je Bumči.</p>
<p>Prema riječima samostalnog policijskog inspektora Josipa Mataija, crne brojke PU zagrebačke pokazuju kako je tijekom ove godine u prometu ozlijeđeno 275 djece. Najčešće stradala djeca u prometu su putnici, zatim pješaci i vozači bicikla. No, potrebno je educirati i vozače jer su od 247 prometnih nesreća u kojima su stradala djeca u samo 68 slučajeva nesreću skrivila djeca. (a.l.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Počela zagrebačka berba grožđa </p>
<p>Na poljoprivrednom dobru Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Jazbini u utorak je počela berba grožđa. Vinogradi u Jazbini, koji se prostiru na osam hektara površine, jedini su ostaci nekadašnjeg velikog vinogorja na području grada Zagreba. Naime, jedino se u Jazbini, u samom gradu, proizvodi vino za tržište (Traminac, Zlatarevo zlato, Graševina, Dora Krupićeva i Chardonnay).</p>
<p>- Ova berba grožđa dokaz je da nadomak Jelačić placa imamo vrhunskih vinograda i vina, izjavio je tijekom berbe gradonačelnik Milan Bandić dodajući kako će se zalagati za promicanje zagrebačkog vinogradarstva i vinarstva. </p>
<p>Pročelnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Nikola Mustapić pozvao je Bandića da postane počasni predsjednik Udruge promicatelja zagrebačke kulture stola i ispijanja vina, koja je još u fazi osnivanja, te izrazio nadu kako će berba u Jazbini postati tradicionalnom zagrebačkom priredbom. </p>
<p>U berbi grožđa u utorak su, kao i prijašnjih godina, sudjelovali studenti Agronomskog fakulteta i učenici srednje Poljoprivredne škole, u sklopu svoje praktične nastave, te djelatnici Zavoda. Procijenjeno je da bi u ovogodišnjoj berbi trebalo biti ubrano pet do šest vagona grožđa iz kojeg bi se trebalo dobiti oko 30 tisuća litara vina. </p>
<p>Vinogradi u Jazbini predstavljaju pokusne površine na kojima ima mnoštvo sorti vinove loze u ispitivanju i uzgoju. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Klaićevoj bolnici novi automobil</p>
<p>- Ovo je humanitarna poruka svima koji bi na neki način mogli pomoći hrvatskom zdravstvu, koje zbog provođenja reorganizacije nema dovoljno sredstava za vlastito financiranje, kazao je u utorak, prilikom svečane primopredaje ključeva novog automobila marke »renault thalia«, ravnatelj Klinike za dječje bolesti dr. Ivan Fattorini.</p>
<p>Vrijednu donaciju predao je Jean - Michel Sicre, direktor tvrtke Renault Hrvatska. Prema njegovim riječima humanitarni rad jedan od sastavnih dijelova programa tvrtke koja je sličnim poklonom već donirala neke zagrebačke bolnice koje zbog loše situacije u hrvatskom zdravstvu nemaju novca za nabavu službenih automobila. Novi automobil odmah je prepušten djelatnicima bolnice, koji će ga, kako saznajemo, koristiti u gradskom i prigradskom prometu za prijevoz osoba i laboratorijskog materijala.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>U Hrvatskoj 480.000 korisnika Interneta</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna </p>
<p> - Prema najnovijem istraživanju Gfk Centra za istraživanje tržišta, u Hrvatskoj se Internetom koristi 480 tisuća osoba. </p>
<p> Istraživanje pokazuje da unutar populacije u dobi od 10 do 74 godine njih 18 posto, ili oko 720 tisuća osoba ima pristup Internetu, a tu globalnu računalnu mrežu koristi njih 67 posto. To znači da se oko 480.000 osoba koristi Internet, dok 33 posto, ili 240.000 osoba koje imaju pristup ipak ne rabi Internet. </p>
<p>Te je podatke, u razdoblju od početka ove godine do kraja kolovoza, dobio Gfk Centar za istraživanje tržišta na reprezentativnom uzorku od 6034 anketirane osobe u dobi od 10 do 74 godine. Istraživanje se provodi svakodnevno, telefonom.</p>
<p> Od ukupnog broja osoba koje imaju pristup Internetu, pristup nešto više imaju muškarci (21 posto), osobe od 15 do 24 godine (30 posto), stanovnici Zagreba (31 posto), te osobe s višom ili visokom stručnom spremom (37 posto). </p>
<p> Od onih koji se koriste Internetom (480.000 osoba) gotovo dvije trećine to čini kod kuće, 22 posto na poslu, a 13 posto koristi neki drugi pristup.</p>
<p> Istraživanje Gfk Centar za istraživanje tržišta pokazuje da 69 posto korisnika Interneta to čini intenzivnije - svaki dan više od trećine korisnika (34 posto), a 35 posto njih ekoliko puta tjedno. </p>
<p> Najčešća pak svrha korištenja Interneta je e-mail što kao razlog navodi 30 posto korisnika. Više pak od četvrtine korisnika, točnije njih 26 posto, Internet koristi za traženje informacija, a sa 18 posto tek je na trećem mjestu razloga za korištenje Internetom zabava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Besplatan ulaz u newyorške muzeje</p>
<p>NEW YORK, 25. rujna</p>
<p> - Neki od najpoznatijih newyorških muzeja i galerija, zbog stanja proizišlog od terorističkog napada na World Trade Center, ponudili su publici besplatan ulaz. »Nudimo utočište tužnim ljudima gdje mogu razmišljati o ljepšim stvarima u životu, a to je posebno važno u ovako teškim trenucima«, stoji u otvorenome pismu što ga je potpisalo 11 ravnatelja newyorških muzeja. »Za vrijeme ovog razdoblja, koje nas sve stavlja ne kušnju, u mnoge naše muzeje ulaz za svu publiku bit će slobodan«, ističe se u pismu. No, Metropolitan Museum of Art i Brooklyn Museum of Art otvoreni su, ali se ulaznica ipak plaća u sklopu donacija. Ti muzeji ne nalaze se na spomenutome popisu, a glasnogovornik Metropolitana Harold Holzer navodi da je to tako isključivo zbog sigurnosnih razloga. S druge strane, Metropolitan Museum of Art prihvatio se organizacije prigodnog koncerta. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Britanska kraljica Elizabeta dobila prvi mobitel</p>
<p>LONDON, 25. rujna</p>
<p> - Kraljica Elizabeta, koja je nedavno svojim slugama zabranila da nose mobitele, i sama je na kraju odlučila popustiti tekovinama moderne tehnologije pa je ovih dana nabavila svoj prvi mobilni telefon. </p>
<p>Prema pisanju britanskog magazina »Sun« princ Andrew, kupio je majci telefon na dar kako bi mogla biti u vezi s ostalim članovima kraljevske obitelji, piše u utorak britanski dnevnik »Sun«. </p>
<p> Glasnogovornica Buckinghamske palače nije mogla potvrditi izvješće. »Mi nikada ne dobijamo detalje o obiteljskim darovima«, rekla je ona. »Sun« piše da kraljica nikada ne koristi mobitel u javnosti, ali ga često nosi na kraljevskim imanjima kako bi razgovarala s obitelji, dodajući da ga koristi i kad se radi o njezinom omiljenom sportu - konjičkim trkama. </p>
<p> »Kad kraljica šeće po imanju, miljama daleko od fiksnog telefona, može ostati u kontaktu«, rekao je kraljičin stariji dvoranin. Princ Andrew je u majčin telefon unio brojeve njezine djece tako da ih može dozvati brzim biranjem, pišu novine. </p>
<p> »Sun« dodaje kako kraljica, kao mnoge VIP osobe, ima poseban broj mobitela kako bi se izbjegli pogrešni pozivi i kako bi se bilo sigurno da nitko nema njezin broj.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tornado oko Washingtona rušio zgrade i prevrtao automobile</p>
<p>WASHINGTON, 25. rujna </p>
<p> - Dvije studentice Sveučilišta Maryland umrle su od ozljeda zadobivenih u tornadu koji je u ponedjeljak predvečer protutnjeo Washingtonom, sjevernim dijelom američke savezne države Virginije i jugozapadnim Marylandom.</p>
<p> Bolnice u glavnom gradu SAD i njegovoj okolici javljaju da je najmanje još 50 ljudi zadržano na liječenju. Većina ima porezotine i prijelome ali nisu u životnoj opasnosti.</p>
<p> Tornado su u ovom dijelu SAD posljednji put zabilježili prije 75 godina, a u ponedjeljak navečer razvila su se dva vrtloga - jedan jugozapadno od Washingtona u Virginiji u blizini grada Culpeppera a drugi zapadnono od američke prijestolnice. Procjenjuje se da su udari vjetra dostizali brzinu od oko 250 km na sat. Tornado je poharao područje dužine preko 100 kilometara.</p>
<p> Televizijski i radio program na svim stanicama prekinut je oko 16.30 sati po mjesnom vremenu a građani su upozoreni da se sklone s ulica, odmaknu od prozora i po mogućnosti odu u podrume. Upozorenje je na snazi do 20.00 sati.</p>
<p> Vatrogasci kažu da su stotine kuća oštećene, na više mjesta je bio prekinut promet zbog srušenog i iščupanog drveća i strujnih stupova. Vjetar je mjestimice prevrtao i bacao automobile. U jednom takvom automobilu poginule su dvije studentice čija imena još nisu objavljena.</p>
<p> U utorak ujutro preko 25 tisuća domova u washingtonskoj okolici nema struje. Guverneri Virginije i Marylanda proglasili su izvanredno stanje u pogođenim područjima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Virus zamaskiran u anketu o ratu</p>
<p>SAN FRANCISCO, 25. rujna </p>
<p> - Internetom se počeo širiti novi računalni virus, zamaskiran u program koji navodno provodi anketu o tome trebaju li Sjedinjene Države ući u rat zbog terorističkih napada 11. rujna, upozorili su američki stručnjaci. </p>
<p> »Glasački virus« širi se posredstvom elektronske pošte, nudeći primatelju izjašnjavanje jesu li za ili protiv američkog ulaska u rat. No, kada se pokrene privitak WTC.exe, uništavaju se datoteke na disku, a virus šalje svoje kopije na sve adrese koje nalazi adresaru Microsoftovih programa Outlook i Outlook Express za elektroničku poštu.</p>
<p> Ako zaraženo računalo ima web server, na stranicama se pojavljuje poruka »Ameriko... za nekoliko dana ćemo pokazati što možemo učiniti!!! Mi smo na redu... ZaCker vas žali«.</p>
<p> Pretpostavlja se, ipak, da je virus djelo nekoga tko nema nikakve veze s teroristima koji su 11. rujna napali New York i Washington.</p>
<p> Novi virus za sada nije jako raširen, ali stručnjaci strahuju da bi se mogao vrlo brzo raširiti zbog želje mnogih ljudi da se uključe u debatu o američkom odgovoru na terorističke napade. Virus je za sada registriran samo u SAD-u i čini se da još nije stigao do Europe i Azije.</p>
<p> Hackeri često zlorabe interese korisnika elektroničke pošte. Procjenjuje se da su virusi koji su navodno prenosili slike golih žena ili ljubavna pisma, poput »I Love You« virusa, prošle godine prouzročili štete u iznosu od 8,7 milijardi dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Moderna tehnologija otkrila Tiberijev logor</p>
<p>BEČ, 25. rujna </p>
<p> - Uz pomoć radara i računala znanstvenici su otkrili ono što arheolozi nisu uspjeli pronaći iskopavanjem: središte rimskog vojnog logora iz 1. stoljeća. </p>
<p> Wolfgang Neubauer, direktor Instituta za arheologiju pri bečkom Sveučilištu, rekao je da su stručnjaci otkrili gdje se nalazi forum Carnuntuma, rimskog logora iz 6. godine nakon Krista koji se smatra jednim od najvećih uporišta Rimskoga Carstva sjeverno od Alpa.</p>
<p> Arheolozi su gotovo sto godina kopali u blizini nalazišta na Dunavu, četrdesetak kilometara istočno od Beča, a geofizičari su uz pomoć radara »zavirili« kroz slojeve zemlje i odredili mjesto foruma na kojem su se okupljali Rimljani, rekao je Neubauer.
»Ovo je prvi slučaj da su arheolozi uspjeli odrediti mjesto tako velikog nalazišta bez iskapanja«, rekao je. Računalna analiza otkrila je složenu mrežu gostionica, taverna, trijemova, kupelji i dvorana - uključujući i jednu za koju se pretpostavlja da je imala podno grijanje.</p>
<p> U vrijeme najvećeg procvata, potkraj 2. stoljeća, Carnuntum, koji je Rimljanima služio kao baza za vojne operacije cara Tiberija protiv germanskih plemena, živjelo je oko 50.000 ljudi. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Promašeni repertoari izgubljenog teatra</p>
<p>Kriza hrvatskog kazališta opsesivni je motiv naše kulturne suvremenosti, opće mjesto preko kojeg se s lakoćom prelazi / Čini se da se programi hrvatskih kazališta većinom sastavljaju po načelu slučajnog odabira tekstova ili pak po slijedu mnogobrojnih kompromisa što prate godinama naše teatre / Naša kazališta ne odgovaraju na pitanja - što nas zanima i kome se obraćamo? / Zaboravlja se pri tom da repertoar nije samo zbroj nasumce izabranih naslova, već autorski prinos u prepoznavanju specifičnih potreba vremena i senzibiliteta gledatelja / Hrvatskoj publici nudi se kao kazališna atrakcija ono što danas već pripada suvremenoj dramskoj klasici</p>
<p>Već gotovo desetak godina čini se da naša publika, prilično uzaludno, traga za nekim boljim, drugačijim i davno izgubljenim teatrom. Kriza hrvatskog kazališta tema je novinskih napisa, o njoj se govori javno na tribinama i u kuloarima, ona je gotovo opsesivni motiv naše kulturne suvremenosti, opće mjesto preko kojeg se s lakoćom prelazi. U međuvremenu, ništa se bitno nije promijenilo i energija se, po običaju, potrošila u simpatičnim žalopojkama gledatelja, glumaca, redatelja, kritičara...</p>
<p> Samo poneki skandal u hrvatskom teatru, kao što je, primjerice, onaj s prošlogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara, izazove veću pozornost i ubrzo se pretvori u javnu prepirku, nepotrebno izvedenog političkog predznaka, gdje kazalište gubi na važnosti i postaje tek (posljednjom) karikom u pokretanju nekih često odveć osobnih razmirica. Je li kazalište danas doista na margini svih zbivanja i je li za to krivo društvo ili samo kazalište koje ne uspijeva privući pažnju gledatelja svojim atraktivnim, provokativnim scenskim projektima?</p>
<p>I uoči nove sezone, sudeći po najavama predstava s repertoara hrvatskih kazališta, ne očekuje se ništa drugačije ili novo. Popisi premijernih izvedaba na kazališnim programima, već na prvi pogled, ne vode do neke konstante niti stabilne šifre teatarskog prepoznavanja, jer se ne određuju prema nečemu, niti slijede jedinstvenu ideju koja bi dovela do sređivanja ili pokretanja, do jasnih izvoda i artikuliranih potreba, do, barem, pokušaja da se odgovori na pitanje - što nas zanima i kome se obraćamo?</p>
<p>Krizu u našim kazalištima nedvojbeno je prouzročila i njihova neprofiliranost. Godinama već naša se publika ne uspijeva snaći, ne znajući unaprijed što je u pojedinom kazalištu očekuje. Niti imena zagrebačkih teatara ne podudaraju se više s njihovim repertoarnim smjernicama. U Dramskom kazalištu »Gavella« ove sezone najavljuju se premijere komedija Georgesa Feydeau i Alana Ayckbourna koje bi mnogo više odgovarale programima Satiričkog kazališta »Kerempuh« ili Gradskog kazališta »Komedija«, dok bi za pozornicu uprizorenja »Proljetnog buđenja« Franza Wedekinda možda ipak bila primjerenija ona u »Gavelli«, nego u studentskom eksperimentalnom Teatru ITD. </p>
<p>Čini se stoga da se programi hrvatskih kazališta, u većini primjera, sastavljaju po načelu slučajnog odabira tekstova ili pak po slijedu mnogobrojnih kompromisa što prate godinama naše teatre - isti redatelji samo zamjenjuju pozornice da bi nastavili svoja istraživanja ili se rotiraju po istim teatrima, iste glumce nalazimo u različitim kazalištima, miješaju se poetike, žanrovi i stilovi... Zaboravlja se pri tom, ili se možda nikada nije ni znalo, da repertoar nije samo zbroj nasumce izabranih naslova, već autorski prinos u prepoznavanju specifičnih potreba vremena i senzibiliteta gledatelja. U njemu bi se s lakoćom trebao prepoznati profil kazališta, on bi se morao odrediti prema potencijalu postojećeg glumačkog ansambla i potrebama publike, a tu su i neke od primarnih funkcija repertoara u predstavljanju recentnih domaćih i stranih dramskih tekstova i promicanju novih hrvatskih autora.</p>
<p>Primjerice, ove će sezone zagrebačka publika prvi puta imati priliku upoznati se s britanskim novim dramskim valom - dramama Sarah Kane (u Teatru ITD), Marka Ravenhilla (na sceni Mamut DK »Gavella«) i Edne Walsh (u Teatru Exit) koje su već prije nekoliko godina prikazane na brojnim europskim pozornicama i danas već pripadaju suvremenoj dramskoj klasici i, na određeni način, teatarskoj prošlosti. Ono što trenutačno zanima europska kazališta, u njihovoj potrazi za autentičnim dramskim iskazom vremena i njegovih traumatičnih znakova, u nas će zacijelo biti izvedeno za desetak godina. Rizik je našim kazalištima stran, informacije su nam još uvijek odveć daleko.</p>
<p>Za sve očitije urušavanje hrvatskog kazališta i njegovu zbrkanu, nesigurnu sliku zaslužni su zasigurno i neartikulirani programi. Skromne najave repertoara u novoj sezoni nude unaprijed očekivane, usmjerene prizore scenskih zbivanja lišenih pomaka, istraživanja, čak i neke skandalozne pogreške koja bi »probudila« uspavane gledatelje i dramske umjetnike te dovela do drugačijeg gledanja na teatar u ovom našem turbulentnom i po mnogo čemu uzbudljivom vremenu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Fascinantni nalazi na koje se dugo čekalo</p>
<p>Arheološki muzej / Otvorena izložba »Arauzona - Velika Mrdakovica - liburnski grad i nekropola«/ Postav koji je priredio Županijski muzej Šibenik predstavlja najatraktivnije keramičke, brončane i staklene nalaze iz grobova s toga lokaliteta</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Izložba pod nazivom »Arauzona - Velika Mrdakovica - liburnski grad i nekropola« prezentira originalnim nalazima i slikovnim materijalom sve ono najvrjednije što je u dosadašnjem istraživanju ovaj lokalitet dao, rečeno je na otvorenju spomenute izložbe u utorak u Arheološkome muzeju. S druge strane, može li se taj lokalitet i nalazi sa sigurnošću pripisati Arauzoni, južno liburnskom naselju o kojem je pisao povjesničar Plinije, autori izložbe u ovom trenutku drže manje važnim, baremdo nekih budućih istraživanja.</p>
<p>Riječ je o izložbi koju je pripremio Županijski muzej Šibenika, a postav je do sada gostovao u Kninu, Puli i Zadru, istaknuo je jedan od autora izložbe Marko Menđušić. Lokalitet Velika Mrdakovica nalazi se između Vodica i Zatona kraj Šibenika. Da je riječ o zanimljivu arheološkom nalazištu utvrđeno je još davne godine 1888. kada je o tome u »Viestniku Hrvatskog arkeologičkog družtva« izvijestio Frane Škrapa. No, za sustavna arheološka istraživanja trebalo je pričekati gotovo stotinu godina. Istraživanja su obavljena u nekoliko navrata između 1969. i 1974., u organizaciji Muzeja grada Šibenika, pod vodstvom dr. Zdenka Bursića. Autori izložbe koja gostuje u Zagrebu su: dr. Zdenko Bursić s Odsjeka za arheologiju zadarskog Filozofskog fakulteta, koji je ujedno i autor teksta u katalogu, te Marko Menđušić i Ivan Pedišić, arheolozi šibenskog Muzeja.</p>
<p>U arheološkom istraživanju otkopano je približno stotinjak grobova. Na vrhu gradine otkriven je sklop stambenih zgrada. Neke su imale cisterne za vodu, a čitavo je naselje opasivao masivni bedem od lomljenog kamena. Najstariji su ukopi bez grobne arhitekture, a ti grobovi sadrže skromne priloge koji se datiraju u 4. i 3. stoljeće prije Krista. Sljedeća faza je sa zidnim grobnicama, građenim pod helenističkim utjecajem. To je vidljivo i po nalazima importirane keramike, datirane od 3. do 1. stoljeća prije Krista. Treća faza groblja pripada rimskom razdoblju i datira se od 1. do 3. stoljeća, kada se javljaju takozvani paljevinski grobovi u grubim keramičkim urnama. </p>
<p>Već od helenističkog doba u nekropoli se pojavljuje specifičan pogrebni ritual, koji se nastavlja i u rimsko doba. Sva keramika pronađena je razbijena, a analize su pokazale da se radi o posudama iz kojih se posluživalo i pilo vino. Na izložbi su prikazani rijetki i vrlo atraktivni primjerci reljefno ukrašenih keramičkih posuda grčke provenijencije, kao i luksuzni primjerci takozvane aretinske keramike (vrlo slične grčkoj proizvodnji). Zanimljive su i keramičke posude finih tankih stijenki (terra sigillata), zatim staklene posude različitih oblika i podrijetla te brončani nakit. Izložbu je otvorila zamjenica pročelinka Gradskog ureda za kulturu Vlasta Gracin, a postav se može razgledati do 11. studenoga.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Povećana produktivnost ultimatum opstanka</p>
<p>Nakon pet mjeseci šutnje u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« održana konferencija za novinare / Ambicija je novog vodstva godišnje objaviti četiri do pet enciklopedijskih i leksikonskih svezaka i namaknuti 40 do 50 posto potrebnih sredstava </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - »Nigdar ni bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu«, amblematski su stihovi starog dobrog Krleže, utemeljivača Leksikografskog zavoda koji se već pola stoljeća diči njegovim imenom, a upravo tim bi se stihovima u najkraćem dala ocrtati konferencija za novinare koju su u utorak održali ravnatelj i glavni ravnatelj Leksa Vlaho Bogišić i Tomislav Ladan. Nakon pet mjeseci šutnje i veta koje je stavljeno na davanje ma kakvih obavijesti novinarima, u kojem je vremenu u prisutnosti revizorskih komisija proučavano naslijeđeno stanje kuće i krojen novi preustroj Leksa, mnogobrojni pristigli novinari očekivali su pregršt novosti. No, umjesto odgovora na konkretna postavljena pitanja dočekala ih tek slatkorječiva retorika, koja je spretno promašivala bit svakoga od ponuđenih odgovora.</p>
<p>»Ne bi se ni sastali danas«, kazao je Tomislav Ladan, »da u javnosti nije bilo dosta buke oko naše kuće, što i jest i nije razumljivo. Jest, jer svaka novost, pa tako i biranje novoga vodstva, izaziva znatiželju, a nije razumljivo stoga jer je naša kuća među najstarijima u ovom dijelu Europe koja se bavi leksikografskom i enciklopedijskom djelatnosti, a sa savojih 230 različitih edicija, objavljenih u posljednjih pola stoljeća, nadmašuje ma koju sličnu produkciju u svijetu.«</p>
<p> Od Rima pa do danas enciklopedistički je posao robovski i neprilvlačan, njime su se oduvjek bavili odbačenici i disidenti, kazao je Ladan želeći demantirati novinarsku znatiželju. Saznali smo da nedostaje kvalitetnog znanstvenog podmlatka te da otpuštanja u smislu racionalizacije poslovanja neće biti. </p>
<p> Nadalje, u pripremi je nacrt zakona kojim će se prvi put urediti položaj leksikografske djelatnosti, kao znanstvene discipline, koji bi nacrt Vlada u dogovoru s meritornim ljudima iz Leksa i mjerodavnim ministarstvom uskoro trebala prihvatiti. Tim bi se zakonom razriješili svi mogući budući nesporazumi. Poradit će se, kako je obrazložio Bogišić, na boljoj iskorištenosti zaposlenika te na zaoštravanju odgovornosti prema radu, jer je ambicija novog vodstva, želi li tržišno i dohodovno opstati, povećati produktivnost na četiri do pet leksikonskih i enciklopedijskih svezaka godišnje te namaknuti 40 do 50 posto potrebnih sredstava. </p>
<p>Već idući tjedan bit će predstavljen treći svezak Hrvatske enciklopedije, a idući svezak očekuje se do polovice sljedeće godine. Ideće godine izaći će i novi svesci Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika i Hrvatskog bibliografskog leksikona, a pojavit će se i Opći religijski leksikon, dok je u izradi Rječnik medicinskoga nazivlja i Bibliografija rasprava i članaka - kazalište, koji su objavljeni u oko 700 novina i časopisa, od kraja 18. stoljeća do 1945. Među projektima koji su u pripremi spominje se književni, filmski, tehnički i pravni leksikon te Atlas svijeta. </p>
<p>O zatečenom financijskom stanju unutar kuće, bez obzira na postavljena pitanja, nismo uspjeli gotovo ništa saznati, osim da je ono bolje od očekivanog, a nejasnoće koje su se ticale uređenja i iznajmljivanja dosadašnjih prostora te dobiti od njih, i nakon konferencije ostale su nejasne. Novo se vodstvo, naime, nije željelo ni u kom smislu izjašnjavti o poslovanju Leksikografskog zavoda i njegovoj produktivnosti u proteklih deset godina. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Durieux i Feral Tribune odustaju od frankfurta</p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 25. rujna</p>
<p> - Izdavačka poduzeća Durieux iz Zagreba i Feral Tribue iz Splita povlače svoje knjige s hrvatskoga izložbenog prostora na ovogodišnjem 53. međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu, o čemu su pismeno izvjestili medije. Na taj način oni iskazuju »svoj protest protiv nacional-provincijalnog programa nastupa i promocija na hrvatskom štandu. Taj program je«, kako ističu, »koncipirala grupa hrvatskih izdavača, knjižara i kritičara iz Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji su devedesetih godina, kada je Hrvatskom vladao predsjednik Franjo Tuđman, objavljivali knjige zagovornika tzv. humanog preseljenja naroda, u izlozima svojih knjižara na najvidljivijim mjestima reklamirali knjigu Mein Kampf Adolfa Hitlera i, uostalom, bojkotirali kritički nastrojene izdavače poput nas i tzv. pisce disidente«. Durieux i Feral Tribune ističu da sa svojim izdanjima ne žele biti dekoracija jednoga falsificiranog predstavljanja suvremene hrvatske književne i kritičke scene. Dodaju da se osjećaju izmanipuliranima jer je Zajednica hrvatskih nakladanika i knjižara do posljednjeg trenutka zadržavala informacije o svojim ovogodišnjim frankfurtskim nakanama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izgubljeni zavičaj</p>
<p>Hrvatska matica iseljenika / Sedmi tjedan hrvatskih manjina počinje izložbom fotografija Othmara Ružičke - tragičnim svjedočanstvom iz života raseljenih Hrvata</p>
<p>Tko ne zna za onu slavnu anegdotu kada je De Gaulle, pun slave i ponosa, ljubeći Francusku, izjavio kako je teško upravljati narodom što proizvodi 400 vrsta sireva!</p>
<p> Cijeli svijet, kako se čini, ponosi se svojom posebnošću, različitošću, patrijom, ukratko ljubavlju prema domovini. Sjedinjene Američke Države okićene su danas državnim zastavama. Samo je u Hrvatskoj baviti se domovinom postalo nekako passe, nacionalne teme su »demodirane«, patrioti se proglašuju pasatističkim strašilima i nacionalistima, a veliča se nekakav pseudokozmopolitizam i »europejstvo« kvazielite, što ljetuje u »anacionalnoj Istri«. </p>
<p>Stoga je uloga Hrvatske matice iseljenika, jedne od rijetkih institucija što još nastoje očuvati oskaćeno nacionalno biće, prikupljajući sjećanja o najtragičnijim hrvatskim rubovima: raseljenicima - od ključne važnosti. Izložba fotografija bečkog đaka, slikara Othmara Ružičke (1877. - 1962.) iz privatne zbirke Joze Lavičke, kojom je HMI u ponedjeljak svečano otvorila 7. tjedan hrvatskih manjina, kuriozitet je na više razina. Ne samo zato što publika prvi put ima prilike vidjeti fotografije slavnog slikara, već napose zato što fotozapisi čuvaju sjećanja na tragične moravske Hrvate, koji su nakon 1945. protjerani iz svojih naselja i raseljeni diljem svijeta.</p>
<p> Ta se mala zajednica naselila u južnoj Moravskoj još u 16. stoljeću, izbjegavši turske prodore. S generacije na generaciju u tri matična sela: Frielištof, Nova Perava i Dobro Polje uspijevali su očuvati narodne običaje i jezik, razvivši sasvim osebujan tip kulture. Upravo se njome oduševio Othmar Ružička, izradivši mnoštvo slika, crteža, ulja na platnu i fotografija u Frielištofu. Dokumenti su to svakodnevlja, djevojaka pri kućanskim poslovima, guščarica uz rijeku Taju, dječaraca uhvaćenih u igri, pustih ulica, livada i konja - svega onog davno iščezlog života koji je Ružička pasionirano bilježio, kupivši u Frielištofu i obiteljsku kuću 1930.</p>
<p> Znalačkim komponiranjem vjerno je dočarao običaje moravskih Hrvata, ističe priređivačica ove važne izložbe, kustosica Muzeja za umjetnost i obrt Dubravka Osrečki-Jakelić. Nemalo je puta, upravo na temelju tih fotografskih predložaka, i stvarao slikarske kompozicije. I to bi vjerojatno potrajalo da 1945. nije došlo do tragedije. Kako je južna Moravska, od njemačke okupacije, bila izravno uključena u Reich, Hrvati su bivali unovačeni u njemačku vojsku. Nakon 1945. počinje njihovo brutalno iseljavanje. U koloni izbjeglica bio je i tada 12 godišnji Joza Lavička koji će život nastaviti u Beču, skupljajući dokumente o izgubljenu zavičaju, među ostalim fotografije Ružičke, također prognanog iz Frielištofa 1945. Koliko su one dragocjene, svjedoči podatak da je danas ostalo tek 850 moravskih Hrvata. Molbu Udruženja hrvatske manjine u Češkoj za povrat oduzetih nekretnina Češka Vlada do sada nije riješila...</p>
<p>O 7. tjednu hrvatskih manjina - koji će imati niz tribina, koncerata i okruglih stolova a održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića - pozdravili su: izaslanica Predsjednika Sandra Krvavica, zatim Hrvoje Salopek, Nikola Jelinčić i Mijo Karagić, a stare napjeve moravskih Hrvata dojmljivo su izveli Ive i Ana Kunjicki te Ana Regen.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Stipendija Moniki Leskovar</p>
<p>Ministarstvo kulture / Za stručno usavršavanje mladih glazbenika »Audi« je ove godine izdvojio 175 tisuća kuna / Stipendije dobilo šestero mladih glazbenika / Donacija će se obilježiti nizom koncerata </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Ček u iznosu od 50 tisuća kuna na tiskovnoj konferenciji u Ministarstvu kulture mladoj čelistici Moniki Leskovar svečano je predao Hrvoje Lapić u ime tvrtke »Audi«. Time je obilježen početak »Audijeve« akcije stipendiranja u shvrhu stručnog usavršavanja mladih hrvatskih glazbenika, koju je tvrtka pokrenula u suradnji s Ministarstvom kulture. </p>
<p>»To je tek početak prodora novih načina financiranja kulture u Hrvatskoj«, rekla je tom prigodom Biserka Cvjetičanin, zamjenica ministra. »Ovakav je doprinos usavršavanju važan u razvoju kulturnog stvaralaštva mladih, do kojih je ovom ministarstvu posebno stalo«, dodala je naglašujući da je to tek početak dugoročne suradnje Ministarstva kulture s tvrtkom »Audi«. Zastupnik »Audija« izrazio je, pak, nadu da će se i druge tvrtke pridružiti doniranju kulturnih programa. </p>
<p>Zahvaljujući na stipendiji, Monika Leskovar je rekla da je bez pomoći mladima gotovo nemoguće stručno se usavršavati, napose u inozemstvu. Kazala je da u Hrvatskoj još ima mnogo talentiranih glazbenika kojima je nužna financijska pomoć u daljem školovanju. Iznos donacije pokriva otprilike jednogodišnje troškove studija Monike Leskovar u Njemačkoj. </p>
<p>Jednogodišnju stipendiju od 25 tisuća - iz ukupnog fonda od 175 tisuća kuna - dobilo je petero mladih glazbenika: Martina Filjak, Iva Barač, Sandra Hraščanec, Vinka Fabris i Ivan Novinc, koje je za dodjelu odabralo Ministarstvo kulture. Ako »Audi« nastavi sponzorirati mlade glazbenike te utemelji fundaciju, mladi glazbenici moći će konkurirati za stipendiju na javnom natječaju.</p>
<p>U povodu dodjele stipendirani glazbenici održat će koncerte u Splitu, Rijeci, Varaždinu i Osijeku, a Monika Leskovar koncert je održala istoga dana uvečer u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. </p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Dinamo »živio« do 11-erca</p>
<p>»Modri« su čak 50 minuta igrali s igračem manje, budući da je u 40. minuti opravdano bio isključen Dino Drpić, zbog povlačenja Bitona na samo tri metra od vratiju Butine. Bio je to ujedno i prekršaj za 11-erac, kojega je kapetan Makabija Avi Nimni pretvorio u pogodak za 1-1. Taj je detalj definitivno okrenuo utakmicu</p>
<p>TEL AVIV/ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Jesen je jedva počela, a Dinamova je europska pustolovina već okončana. Iako zagrebački nogometaši nisu poraženi u 180 minuta nadmetanja s izraelskim Makabijem, ipak su se, zbog manje postignutih pogodaka u gostima, morali oprostiti s Kupom Uefe. U Zagrebu je, podsjetimo, bilo 2-2, a na uzvratu u Tel Avivu Dinamo je u utorak izvukao 1-1 (1-1), što je bilo nedostatno za ostvarenje cilja.</p>
<p> »Modri« su čak 50 minuta igrali s igračem manje, budući da je u 40. minuti opravdano bio isključen Dino Drpić, zbog povlačenja Bitona na samo tri metra od vratiju Butine. Bio je to ujedno i prekršaj za 11-erac, kojega je kapetan Makabija Avi Nimni pretvorio u pogodak za 1-1. Taj je detalj definitivno okrenuo utakmicu, Dinamo je do tada držao vodstvo i bio barem ravnopravan domaćinu, međutim kad su ostali s igračem manje zagrebački su nogometaši još samo dva puta ozbiljnije zaprijetili prosječnim (i ništa više) Izraelcima, koji su na kraju izborili prolaz u daljnje natjecanje.</p>
<p> Unatoč glasnim najavama, Dinamov trener Ilija Lončarević nije ni pokušao »zagospodariti« Tel Avivom. Ništa nije bilo od maksimalno ofenzivnog ulaska u utakmicu, trener je na klupi ostavio Zahoru, »podebljao« je obranu i vezni red, »zalijepio flastera« (Landeka) Aviju Nimniju, pa je tako Dinamo, uz vratara Butinu, na travnjaku imao čak osam poglavito defenzivno orijentiranih igrača, te u napadu usamljene Mikića i Petrovića. A »plavima« je u Tel Avivu trebala pobjeda!? Čini se da je Lončarević nešto »ružno sanjao«, pa je ipak ponajprije mislio kako sačuvati svoju mrežu, a tek bi onda na red došlo ugrožavanje suparnika.</p>
<p> Landeka je dobro ukočio kapetana domaćina, pa su tako Zagrepčani lako prekidali Makabijeve bezidejne pokušaje prema naprijed. No, nastajali su silni problemi kad je loptu trebalo prenijeti na suparničku polovicu i dodati je napadačima, to nikako nije uspijevalo Dinamovim limitiranim veznim igračima. Jedino je iskakao Agić, koji je u tri navrata dobro tukao iz daljine prema izraelskim vratima, jednom je to učinio savršeno i Zagrepčani su poveli! Bilo je to u 32. minuti, najprije je Agić pokušao dodati loptu Mikiću, no Wedzinski je prekinuo to dodavanje. Lopta se opet odbila Agiću, povukao ju je nekoliko metara i precizno, lijevom nogom sa 20 metara, pogodio vratarev donji lijevi kut za 1-0! Bio je to toliko željeni gol koji je trebao daljnja zbivanja na travnjaku usmjeriti na »modru« stranu...</p>
<p> Ali... Ali, u 40. minuti najprije je Mikić u protunapadu loše odigrao povratnu loptu, koju je presjekao Banin. I već 20-ak sekundi kasnije, taj je isti Banin, nakon dva dvostruka dodavanja pokraj zagrebačkih promatrača, došao na 30-ak metara od Dinamovih vratiju i sjajno gurnuo u gol-šansu Goldberga! Cijela je »modra« obrana ispala iz igre, poglavito Smoje (što taj kolekcionar automobila radi u Maksimiru?) i Sedloski. Butina je obranio Goldbergovu loptu, a na »odbijanac« je pojurio Biton, kojega je Drpić povukao i srušio. Bio je to 11-erac, crveni karton Drpiću, a Avi Nimni je zabio za, pokazalo se, konačnih 1-1.</p>
<p> U nastavku smo gledali obostrano lošu igru, a Dinamo je svoju najveću šansu imao u 67. minuti, u razdoblju kad je za samo 120 sekundi izveo čak pet uzastopnih kornera. Nakon drugoga, Cesar je odlično s pet metara s prve vratnice tukao glavom pokraj Nimnija, no na crti je lopta u tijelo (ipak nije bila ruka) pogodila Banina i odbila se van. A u 68. minuti, Mikić je odlično odjurio u »kontru« i kad je bio sam ispred vratara loše je zahvatio loptu i poslao je pokraj vratiju.</p>
<p> Bile su to dvije najveće Dinamove šanse, imao je i Makabi svoje prilike, ali Butina je opet branio vrlo dobro (u 77. minuti je čudesno u dva navrata sačuvao mrežu!) i promjene rezultata više nije bilo. Izraelci su tako otišli dalje, dojam je da su ipak prelako izborili to drugo kolo. Jer, Makabi nije ponudio baš ništa više od prosječnosti, čak ni njihov najbolji igrač Avi Nimni na uzvratu nije briljirao kao u Zagrebu. Ali, i takva dva prosječna izdanja bila su im dostatna za skok preko Dinama u daljnje natjecanje. Što zapravo ponajviše govori o - Dinamu! I o maksimirskim zavaravanjima javnosti, o umjetnome stvaranju lažnih vrijednosti i dobro smišljenim floskulama o stvaranju »novoga europskoga projekta«. A očito limitirani »projekt« zapeo je već na prvome koraku...</p>
<p>• Stadion »Bloomfield«</p>
<p>MAKABI - DINAMO 1-1 (1-1)</p>
<p>MAKABI: Strauber 6,5 - Wedzinski 6, Ben-Haim 6,5, Šelah 6, Ben-Dajan 5 - Biton 6,5 (Levi -), Zitoni 5,5, Banin 7,5; Nimni 6,5 - Goldberg 6 (Horvat -), Dego 5,5.</p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Sedloski 5,5, Smoje 4,5, Cesar 6, Drpić 5,5 - Landeka 5,5; Leko 5,5, Agić 7, Pilipović 5 (Bradvić -) - Mikić 5,5 (Zahora -), Petrović 5 (Abramović -).</p>
<p>SUDAC: Rodriguez (Španjolska) 6. GLEDATELJA: 13.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Agić (32.), 1-1 Nimni (41, 11 m)</p>
<p>CRVENI KARTONI: Drpić (40.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tal BANIN.</p>
<p>• Ostali rezultati uzvratnih utakmica 1. kola Kupa Uefe igranih u utorak (velikim slovima označene su momčadi koje su se plasirale u sljedeće kolo, dok su u zagradama rezultati prvih utakmica): HERTHA (Njem) - Westerlo (Bel) 1-0 (2-0); Fylkir (Isl) - RODA KERKRADE (Niz) 1-3 (0-3); Rapid Bukurešt (Rum) - PARIS SG (Fra) 0-1 u produžecima (0-0); TIROL (Aut) - Viktoria Žižkov (Češ) 1-0 (0-0); Gaziantepspor (Tur) - HAPOEL TEL AVIV (Izr) 1-1 (0-1).</p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Varteks priprema Aston Villi dan za pamćenje </p>
<p>Ulaznice su rasprodane, svi nestrpljivo iščekuju uzvratni okršaj Varteksa i Aston Ville, u kojem će Varaždinci braniti 3-2 prednost iz prve utakmice na »Villa Parku« / »Nećemo ni u Varaždinu dopustiti da se razigraju. Moramo ih napasti, ali nećemo srljati. Optimist sam i vjerujem u prolaz«, kaže Varteksov trener Branko Janžek</p>
<p>VARAŽDIN, 25. rujna</p>
<p> - U četvrtak navečer, točno u 21 sat i 5 minuta, počet će se ostvarivati dugogodišnji san nogometaša Varteksa i cijeloga Varaždina! U goste, na uzvratnu utakmicu 1. kola Kupa Uefe dolazi Aston Villa, jedan od najboljih engleskih klubova. U prvome dvoboju, podsjetimo, Varaždinci su, nakon fantastične igre, senzacionalno pobijedili 3-2 (1-0) na »Villa Parku« i sad uistinu imaju goleme šanse za prolaskom u drugo kolo.</p>
<p>Od kada se prije desetak godina u Varaždinu počeo stvarati novi Varteks, svi su priželjkivali da jednoga dana »bijelo-plavi« zaigraju protiv nekog velikog kluba u službenom natjecanju. Želja pokojnog predsjednika Anđelka Herjavca bio je Manchester United, a prije dvije i pol godine, Varteks je igrao u četvrtfinalu Kupa Uefe protiv Mallorce. Prošle sezone, pak, malo je nedostajalo da u Varaždin stigne i Juventus u Intertoto kupu... A sad stiže Aston Villa! Ta je utakmica nešto sasvim drukčije od svih dosadašnjih, osjeća se to u gradu, stalna je to tema razgovora nogometnih znalaca, ali i običnih ljudi koji do sada nisu previše marili za nogomet. Gradom odzvanjaju zvuci glazbe, u tijeku su »Varaždinske barokne večeri«, sprema se i velika »Međunarodna izložba cvijeća«, ali nogomet je sad ipak najvažniji.</p>
<p>Ulaznica za utakmicu gotovo da više i nema, planule su u rekordnom vremenu. Varaždinska publika bit će uz svoju momčad i pokušat će stvoriti ugođaj kakav se viđa na engleskim stadionima. Najavljen je i dolazak 200-tinjak navijača Aston Ville, sobe u hotelu »Turist« već su rezervirane. No, njihovi bi se glasovi trebali izgubiti u navijanju varaždinskih navijača.</p>
<p>I svi se pitaju, može li Varteks još jednom ponoviti igru iz Birminghama i proći u drugo kolo? Pitanje je postavljeno i Branku Janžeku, treneru varaždinskog sastava, koji je taktički nadmudrio Engleze na njihovom stadionu:</p>
<p>- Aston Villa je bila favorit prije utakmice u Birminghamu, a sad je omjer snaga barem izjednačen. No, mi se ne zavaravamo, pred nama je još dugačkih 90 minuta u kojima se može svašta dogoditi. Aston Villa je snažna i sigurno je spremna za pobjedu u Varaždinu, očekujem da će u četvrtak igrati odgovornije i agresivnije, ali siguran sam da neće mijenjati način igre. </p>
<p>Kod njih nema puno eksperimentiranja, dobro se zna tko što radi i igra se vrlo disciplinirano, bio je Janžek pun hvale za Engleze. Ali, potom je dodao:</p>
<p>- Pokazali smo u Birminghamu da im možemo dobro parirati, čak se i nametnuti svojim načinom igre! Stoga nećemo ni u Varaždinu dopustiti da se razigraju i pritisnu nas. Sasvim je jasno da mi ne možemo ići na čuvanje rezultata, bila bi to katastrofalna pogreška. Moramo ih napasti, ali sigurno nećemo srljati. Uglavnom, optimist sam i vjerujem da ćemo proći u daljnje natjecanje, kaže Janžek.</p>
<p>Inače, svi su Varteksovi nogometaši zdravi i spremni za nastup. Da su u odličnoj formi pokazala je i utakmica protiv Marsonije, rutinski su pobijedili 3-0. Treba napomenuti da će najveći protivnik Varaždinaca biti umor. U tri tjedna Varteks je odigrao sedam utakmica, neke na teškim terenima, a ponekad se na putovanjima provela i cijela noć. K tome, treba umanjiti pritisak koji se stvara oko igrača. Sad su u središtu pozornosti medija, mnogi ih vuku za rukav ne bi li došli do besplatnih ulaznica. Stručni stožer mora nešto učiniti i odvesti momčad u osamu.</p>
<p>Obrana Varteksa sigurno će biti na velikim kušnjama, poglavito vratar Danijel Mađarić, te zadnji branič Goran Granić, koji kaže:</p>
<p>- Još se uvijek nismo stigli naspavati i odmoriti. Umor je bio vidljiv i u utakmici protiv Marsonije, ali se nadam da ćemo se do četvrtka dobro odmoriti. U Birminghamu smo pokazali da možemo zaustaviti napade Aston Ville. Nisu me posebno impresionirali ni Ginola ni Angel, oba su gola postigli manje-više sretno i slučajno. Ipak, najbolji dojam na mene je ostavio tamnoputi napadač Vassell, taj zna sve o nogometu, brz je i okretan. Najveća će nam opasnost prijetiti iz prekida, posebno nakon kornera. Englezi su odlični skakači i teško ih je zaustavljati, veli Granić.</p>
<p>Aston Villa nije uzdrmana nakon iznenađujućeg poraza protiv Varteksa, dokaz tome je i 3-1 pobjeda u ligaškom dvoboju protiv Southamptona u ponedjeljak u gostima. Varteks će protiv Engleza zaigrati u najjačem sastavu, tribine će biti pune, bit će to nogometni dan za pamćenje... Hoće li Varteks ostvariti svoj san? Svi vjerujemo da hoće!</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Zašto kucate na vrata HNS? Potražite Ortynskog«</p>
<p>»Želite li da se pokuša utvrditi istina o nepravilnostima u našem nogometu pikucajte na vrata državnog odvjetnika«, poručuje pravnik Brleković, koji je i sâm radio u tužilaštvu </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Nismo mislili da će se kratko druženje s Ivanom Brlekovićem, članom hrvatske nogometne vlade, u kafiću Kuće hrvatskog nogometa pretvoriti u zanimljiv razgovor. No, to zapravo ne čudi kad je u pitanju Brleković, pravnik izvrsno upućen u sve što sa zakonom ima veze. </p>
<p>Razgovor je započeo kad je Brleković pogledao naslovnu stranicu jednog dnevnog lista koji u nastavcima objavljuje kako su se na račun Hrvatske enormno obogatili neki tajkuni iz susjedne države. Tim je povodom pitao glasno:</p>
<p>- Što radi država, što radi glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski? Zašto se ne oglašava, zbog čega već svi ti ljudi nisu procesuirani?</p>
<p>Ne želeći uvlačiti politiku u prostore nove Kuće nogometa podsjetili smo Brlekovića da ni Hrvatski nogomtni savez često ostaje pasivan na mnoge pojave iz svoga djelokruga, iako se čini da bi HNS-ova intervencija bila i te kako poželjna. </p>
<p>Podsjetili smo pritom Brlekovića na javne optužbe i protuoptužbe na račun nogometnih sudaca o tomu kolika im je tarifa za željeni rezultat i - nikomu ništa. Barata se i raznim bijelim, plavim, crvenim knjigama o tome tko je i koliko opljačkao pojedini klub i državu, uz neskriveno ime i prezime onih koji traže odgovornost, kao i onih koji su za »svinjarije« odgovorni. I opet, nikome ništa. Nikakve disciplinske odgovornosti za klevetu, nikakvog pozivanja na narušavanje Kodeksa ponašanja u nogometu i sportu. Svi se prave da ništa ne vide i ne čuju. </p>
<p>- Što se svi okomljujete na Hrvatski nogometni savez kao da je sve to njegova briga? Većina ovog što ste naveli, pa i onu famoznu završnicu prvenstva otprije tri godine kad je navodno sve kupljeno da Rijeka ne bude prvak, nisu problemi HNS-a, nego onih koji brinu za provedbu zakona i zakonitosti. Dakle, to su problemi i gospodina Ortynskog, državnoga odvjetnika. Kucajte na tu adresu kad tražite pravdu i pravičnost, a ne na vrata HNS-a, kazao je Brleković te svoje riječi prisnažio sljedećim:</p>
<p>- Radio sam u tužilaštvu i poznajem funkcioniranje sustava. Ne znam je li vam poznato da u tužilaštvu rade ljudi čiji je jedini posao pročitavanje novina, valjda i sportskih stranica, te podvlačenje određenim bojama svega što je manje ili više sumnjivo kako bi se treba li pokrenula istraga. Nisam, međutim, još nijednom čuo da je neka akcija u tom pogledu pokrenuta temeljem indikacija iz novinskih napisa, a da se odnosi na sport. Zašto bi HNS radio nečiji tuđi posao? Zašto uostalom i vi iz medija ne pokucate na vrata državnog odvjetnika i ne priupitate ga izravno, primjerice, gdje je to zapelo u svezi riječke utakmice. Zašto nikad nismo saznali zbog čega najavljena istraga nije pokrenuta. Odnosno u kojoj je fazi stala i zašto?</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Smije li Zagreb biti prvak?</p>
<p>Sve češće primjedbe iz Dinama i Hajduka kako vodeći Zagreb nema izgleda biti prvak, u Kranjčevićevoj za sada prihvaćaju kao znak respekta prema njihovoj snazi i igrama</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Da je poletna, razigrana, atraktivna i efikasna momčad iz Kranjčevićeve zaista na putu nečega velikog u nogometnom prvenstvu Hrvatske dokazuju sve brojniji kritičari. Pogotovo oni koje su Zagrebove igre već dobro zabrinule. Čak toliko da su krenula i prva osporavanja i pitanje - smije li bilo tko osim Dinama i Hajduka uopće pomisliti da na kraju slavi naslov prvaka. </p>
<p>U Kranjčevićevoj sve učestalije takve komentare zasad primaju s osmijehom. I s neskrivenim zadovoljstvom. Zlatko Kranjčar Zagrebov strateg kaže:</p>
<p>- Sva ta zabrinutost određenih ljudi zbog naše dobre igre i rezultata samo nas dodatno potiče na još predaniji rad. Dakako da nam to s jedne strane i godi jer time i Dinamo i Hajduk iskazuju poštovanje prama nama i našim dosadašnjim dosezima. Time dokazuju da razmišljaju o nama, da im baš i ne damo spokojno spavati. Kao i da smo im dali mnogo razloga za razmišljanje.</p>
<p>Kranjčar je, međutim, i te kako svjestan zakonitosti tržišta koje zanima samo i ponajprije - profit. U ime tog načela Kranjčar sluti i piprema se na situaciju da možda već na pola prvenstvenog puta ostane bez nekog od najboljih igrača. Dakako, bude li ponuda takva da se ne može odbiti:</p>
<p>- To je i glavna opasnost po našu momčad. Jedino u tomu vidim način kojim nas momčadi, kojima smo konkurenti za naslov, mogu na kraju prestići. Jasno, ako se u međuvremenu s njihove strane ne pokrenu i neka druga sredstva.</p>
<p>Kranjčar nije želio ući u polemiku o tome što se to konkretno misli pod »drugim sredstvina«. Nije ni trebao. Barem ne pred novinarima kojima je takva terminologije i te kako poznata, a djelić takvog duha već smo osjetili u nedjelju u Kranjčevićevoj. Ispred nas je na tribini sjedio čovjek blizak »logistici« jednog od spomenuta dva hrvatska kluba koji su jedini do sada osvajali naslov prvaka. Pomalo u šali, još više u zbilji, komentirao je Zagrebovih 8-0 protiv TŠK-a riječima:</p>
<p>- E, ovo više nije za šaliti se. Dosta je bilo, i vrijeme je da se pokrene »mašinerija«.</p>
<p>Na našu primjedbu da takve stvari koje se kriju iza pojma - »mašinerija« - u našemu nogometu više ne postoje i da su istrebljene onim trenom kad je Vlatko Marković istaknuo da je rasturio sudačku organizaciju i njihovu spregu s delegatima, dotični je samo dobacio:</p>
<p>- A gdje ti to živiš prijatelju moj?</p>
<p>Kranjčar se na ovu našu priču samo nasmijao. Mudro zadržavši za sebe svaki komentar, kako ne bi bio upotrebljen protiv njega samog. Radije se ponovno okrenuo svojoj momčadi i rekao:</p>
<p>- Za sve pohvale koje nam stižu sa svih strana najviše su zaslužni igrači. Jer, bez pravih kvalitetnih igrača koji su u stanju pratiti trenerovu viziju, nema željene igre.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Bojim se letjeti avionom, a nakon napada na SAD još i više« </p>
<p>Dvije godine ću još izdržati, iako imam već dosta godina, dosta mi je već putovanja, ranih ustajanja, mijenjanja hotela, aviona. Dolaze sve mlađi i mlađi igrači, koji uopće ne respektiraju starca poput mene. No, valjda ću izdržati, igrat ću više na bržim podlogama, manje na zemlji, pažljivo ću birati turnire, kazao je Ivanišević</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Kad se jednom u budućnosti sjetimo 2001. godine, i samoga će Gorana Ivaniševića, ali i sve nas koji smo ga voljeli, živcirali se »igrajući« s njim, jer je u konačnici bio toliko sličan svima nama, uhvatiti neka nostalgija oko srca.</p>
<p> Wimbledonski pobjednik uživa u svojoj slavi, tenis ga prilično veseli, a usput u Rimu je proteklog vikenda odveo Hrvatsku među najboljih 16 reprezentacija svijeta. Uveo nas je, zajedno sa sve boljim Ivanom Ljubičićem, u Svjetsku skupinu Davis kupa. </p>
<p> - Ova reprezentacija uistinu je nešto posebno, takav ugođaj, takvi odnosi u momčadi jednostavno moraju rezultirati uspjehom. Uistinu mi je uživancija biti dio ovog tima. I uistinu mislim da naša reprezentacija može puno, da možemo visoko gore u Davis kupu. Ako ždrijeb bude dobar, ako još budemo i domaćini ne bojim se nikoga, Ljubo i ja možemo sve srediti, optimističan je bio Goran Ivanišević.</p>
<p>• Ipak, nakon prvog dana u Rimu nije baš sve izgledalo tako blistavo?</p>
<p> - Bio sam presiguran, gurao sam loptu Volandriju misleći da će on pogriješiti i to mi se osvetilo. I dalje mislim da je taj Volandri limitiran tenisač, Luzzi je puno talentiraniji. Volandriju drugi servis nije nikakav, slab je na voleju i bekhendu. No, ipak sam izgubio. Bio sam očajan nakon meča, u svlačionici, onako za javnost stradala su samo dva reketa. No, nisam bio dobrog raspoloženja, daleko od toga. Tvrdio sam da imamo 80 posto šanse za pobjedu i pokazalo se to točnim, da sam dobio prvi dan bilo bi lakih 5-0. Ovako, trebalo se vaditi. </p>
<p>• Jeste li se ipak promijenili nakon osvajanja Wimbledona? Da ste ranije izgubili meč poput onoga s Volandrijem, vjerojatno bi se to odrazilo i na parove, ali i na singl u nedjelju?</p>
<p> - Da , definitivno se nešto promijenilo u mojoj psihi nakon osvajanja Wimbledona. Rekao sam već da sam igrajući parove čak bio previše miran u prva dva seta. Trebalo mi je nešto da razbijem ritam. Onda je krenulo i bilo je lakše. Definitivno sam nakon Wimbledona postao mirniji. </p>
<p>• Kad je pala odluka da nećete na operaciju ramena?</p>
<p> - I u Rimu sam razgovarao s nekim ljudima koji su otišli na takvu operaciju i jednostavno sam donio zaključak da ću stisnuti zube i pokušati odigrati još najmanje dvije godine bez da odem na operaciju. Znam, boljet će me, ali tako je već tri godine i do sada sam izdržao s tabletama protiv bolova, pa valjda ću još moći dvije godine. Uostalom, nakon razgovara s nekima koji su prošli takvu operaciju ramena saznao sam da sasvim sigurno neću moći na teren četiri mjeseca i da nije otklonjena mogućnost da se bol ponovno javi i nakon operacije. Dvije godine ću još izdržati, iako imam već dosta godina, dosta mi je već putovanja, ranih ustajanja, mijenjanja hotela, aviona. Dolaze sve mlađi i mlađi igrači, koji uopće ne respektiraju starca poput mene. No, valjda ću izdržati, igrat ću više na bržim podlogama, manje na zemlji, pažljivo ću birati turnire. </p>
<p>• Kakav je vaš plan nastupa do kraja sezone?</p>
<p> - Bit ću kratko u Splitu, pa ću trenirati u Zagrebu, na dvoranskoj podlozi. Ukoliko budem želio igrat ću Moskvu, a onda slijedi Beč, Stuttgart, St. Petersburg, Pariz i Svjetsko prvenstvo u Sydneyu. Igra se na mojoj omiljenoj podlozi u dvorani u Sydneyu i bit će zanimljivo. Nisam bez šansi. </p>
<p>• Kako je uopće putovati, mijenjati avione, nešto što je prispodobivo svakom profesionalnom tenisaču, nakon terorističkog udara na SAD?</p>
<p> - Ionako se bojim aviona, pa mi nikako nije svejedno, ali opet si mislim da neće udariti na Europu, očito su im se Amerikanci zamjerali. Tješim se, premda nikad ne znaš. Nije mi svejedno, daleko od toga, rekao Goran Ivanišević.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatska - od autsajdera do iznenađenja</p>
<p>Uoči posljednja dva kola u skupini B Europskog prvenstva, hrvatske odbojkašice su na trećem mjestu u skupini, što im jamči razigravanje od 5. do 8. mjesta / Bude li sreće i pobjede, nije isključeno ni polufinale europske smotre</p>
<p> SOFIJA, 25. rujna</p>
<p> - Iako se nije tako govorilo javno, ali malo je tko u redovima naših odbojkašica očekivao takve rezultate na Europskom prvenstvu koje se održava u Sofiji i Varni. Naime, nakon tri kola u skupini B naše su igračice na trećem mjestu, sa dvije pobjede (Nizozemsak 3-1 i Njemačka 3-2) i jednim porazom (Ukrajina 0-3), što daje šest bodova, te razlikom setova 6-6. Zasad je u skupini vodeća Italija sa tri pobjede (9 bodova), druga je Ukrajina sa također 6 bodova kao i mi, ali je razlika setova 6-5, četvrta je Njemačka sa četiri boda (6-7), zatim Poljska (4 boda, 6-7) i posljednja je Nizozemska sa tri boda (4-9).</p>
<p>Izborniku Nenadu Komadini nije bilo lako uoči nastupa na EP, jer je jedan dio igračica stigao umoran s juniorskog Svjetskog prvenstva, drugi dio s Mediteranskih igara u Tunisu, a i ozljede su uzele svoj danak. Sastav se skupljao s tri strane svijeta na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, pa je malo onih koji su s velikim optimizmom očekivali nastup naših odbojkašica protiv suparnica u skupini, primjerice, Nizozemske, Njemačke i Italije s kojom se naša vrsta mučila i kad je bila u najjačem sastavu s Barbarom Ružić. Startale su porazom od Ukrajine, no pribrale su se samo dan kasnije naše igračice, težak poraz ostavile iza sebe i pobijedile Nizozemsku, s kojom su stalno imale problema.</p>
<p>Neki kažu da je proradio i inat naših igračica, jer je u Sofiju stigla vijest iz Hrvatske da mnogi kladioničari svoje povjerenje i svoj novac dali Nizozemkama. Ista se priča ponovila i protiv Njemica, drugog favorita u dvoboju s Hrvaticama. No, šalu na stranu, nije to bila stvar inata, već dobre igre naših odbojkašica. Kao što se i očekivalo, sve se vrti oko iskusnih igračica, ponajprije Nataše Leto i Jelene Čebukine, koje igraju ozlijeđene. Uz njih su stale Ingrid Siscovich, Patricija Daničić, Beti Rimac, te juniorke Biljana Gligorović, Mia Jerkov i Maja Poljak.</p>
<p>Veliki je to poticaj za hrvatske odbojkašice koje u Bugarskoj brane trostruko europsko srebro. Pokazale su da vrijede i kad u sastavu imaju juniorke, kad nema Barbare Ružić, Irine Kirilove, Slavice Kuzmanić, Marije Anzulović... No, nitko u odbojkaškim redovima ne radi inače uobičajenu pogrešku, pa pobjeđuje prije reda. I izbornik Komadina i njegove igračice idu korak po korak. Sad su razmišljanja okrenuta sljedećem dvoboju, protiv Poljakinja u srijedu. Poljska je trenutno peti sastav skupine, s jednom pobjedom i dva poraza. Pobijede li Hrvatice, osigurano im je razigravanje od 5. do 8. mjesta. Posljednji suparnik u skupini jest Italija, u četvrtak, a nije isključena ni mogućnost da srebrne iz Rima uđu u polufinale, izvuku li povoljan rezultat.</p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Protiv Dominikanki za četvrtfinale</p>
<p>PULA, 25. rujna</p>
<p> - Naše odbojkašice kadetkinje će se na 7. svjetskom prvenstvu za plasman u četvrtfinale boriti s vrstom Dominikanske Republike. Direktno je to uspjelo Tajvanu, Rusiji, Brazilu i Kini, a naše će igračice svoj put tražiti u razigravanju protiv Dominikanki. Pobijede li, u četvrtfinalu će igrati s pobjednicama dvoboja Argentina - Italija. Za četvrtfinale se još bore Poljska, Španjolska, Japan i Koreja.</p>
<p>- Možemo proći Dominikansku Republiku. Ako ćemo odgovoriti na njihov blok i imati dobar prijem servisa, a tehničarke će znati razigrati naše smečerice, vjerujem da će se trauma koju je izazvao poraz od Tajvana biti otjerana. Nije lako »vratiti« ekipu nakon poraza od Tajvana i propuštenog izravnog ulaska u četvrtfinale, ali sam uvjeren da ćemo ući u četvrtfinale, kaže izbornik kadetkinja Pero Božić. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ajin Williams na probi u Zadru</p>
<p>Marko Popović potpisao je četverogodišnji ugovor sa Košarkaškim klubom Zadar</p>
<p>ZADAR, 25. rujna</p>
<p> - Nitko se u Jazinama ne zanosi trijumfom na Memorijalnom košarkaškom turniru Krešimir Ćosić, odnosno pobjedom Zadra 76-70 u finalnoj utakmici protiv Fenerbahçea, jer su svjesni da je riječ samo o solidnoj turskoj momčadi. No, dobra je svaka pobjeda, iako se mora pritom istaknuti kako igra Zadra nije ono što veseli pred sezonu koja je na pragu.</p>
<p>Još uvijek se traga za kvalitetnim centrom, jer Ivan Grgat i Tomislav Ružić uz pomoć mladog Šime Špralje nisu dovoljni, što je priznao i trener Petar Popović. No, postoje izgledi da se do početka Jadranske lige to riješi.</p>
<p>- Vjerujem da ćemo do kraja tjedna moći provjeriti mogućnosti 24-godišnjeg Amerikanca Ajina Williamsa (208 cm) koji je stigao iz Levskog iz Bugarske. Koliko znamo, Williams ima dobre motoričke sposobnosti, a ostalo ćemo vidjeti kad se pojavi u Zadru, kazao je Giuseppe Giergia šef struke. </p>
<p>Nakon velikog odugovlačenja konačno je četverogodišnji ugovor potpisao Marko Popović, s mogućnošću odlaska onog trenutka kad to bude u zajedničkom interesu, njega kao igrača i kluba. Na taj način rješeno je pitanje dvojice razigravača, obzirom da na istoj poziciji igra i Amerikanac Rumeal Robinson.</p>
<p>D. Žura</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tko će, napokon, pobijediti He Zhi Wena?</p>
<p>»Vjerujem da su Kineza sposobni pobijediti i Bentsen i Tošić, gotovo sam siguran da će Bentsen to i napraviti, no realno je He Zhi Wen još uvijek bolji igrač od njih obojice i zbog toga su šanse u meču 60-40 za Španjolce«, kaže trener Goran Radanović</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Stolnotenisači Granade već su treći put posljednja prepreka Večernjem listu za plasman u elitnu Ligu prvaka. Ovog puta, za razliku od prethodnih mečeva, odluka pada u zagrebačkom Sportskom domu. Jedno je, međutim, uvijek isto - za prolaz u Ligu prvaka netko od »večernjakovaca« mora, konačno, pobijediti španjolskog Kineza He Zhi Wena. I trener Večernjeg lista, Goran Radanović, svjestan je da ne postoji drugi način da se »prođe« Granada:</p>
<p>- Jedina šansa za ulazak u Ligu prvaka nam je »skinuti« He Zhi Wena. Jest da Kinez više nije u cvijetu mladosti, ali još uvijek odlično igra i prošle godine je odigrao dva polufinala na »Pro Touru«. Jasno mi je, međutim, da ga netko od naših igrača mora konačno pobijediti. To se, naravno, ne očekuje od Dominika Klarića, već od Allana Bentsena ili Roka Tošića. Vjerujem da su ga obojica sposobna pobijediti, skoro sam siguran da će to Bentsen i napraviti, no realno je He Zhi Wen još uvijek bolji igrač od obojice i zbog toga su šanse 60-40 za Španjolce, misli trener Radanović.</p>
<p>Mogu li, dakle, Tošić i Bentsen pobijediti Kineza iz Granade? Tošić je ljetos odlično odradio pripreme, dva puta je bio kod Zlatka Novakovića u Njemačkoj i igrački je, nesumnjivo, vrlo jak. No, trbušna infekcija zarađena na Mediteranskim igrama u Tunisu potpuno mu je odnijela snagu. Do nedjelje će se pokušati oporaviti vitaminima, no jasno je da mu neće odgovarati jako dugi mečevi, naročito ne protiv He Zhi Wena.</p>
<p>- Sretna je okolnost da se sada igraju setovi do 11, no treba reći da je stolni tenis time postao sasvim novi sport i na to se tek moramo naviknuti. Osim toga, ne smijemo tek tako otpisivati ni drugog španjolskog igrača, Daniela Toresa, jer upravo je od njega Tošić izgubio na MI u Tunisu, upozorava Radanović.</p>
<p>Danac Allan Bentsen je, pak, sasvim sigurno u jako dobroj formi, što potvrđuje igrama na »Pro Touru«. U Kobeu se, tako, sa svojim sunarodnjakom Finnom Tugwellom plasirao u polufinale igre parova, čime je već sada osigurao nastup na »mastersu« u igri parova. Ove godine je već pobijedio i petog igrača svijeta, Chiang Peng Lunga, pa uistinu ne vidimo nikakvog razloga da u nedjelju u Zagrebu ne »skine« i 39. sa aktualne svjetske ljestvice, He Zhi Wena.</p>
<p>Inače, Zagrepčani će u nedjelju imati prilike vidjeti trojicu igrača sa stolnoteniske »Top 100« ljestvice: uz 39. He Zhi Wena, na domaćoj strani će, naime, biti 49. Bentsen i 93. Tošić.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>U žestokim borbama na sjeveru Afganistana protutalibanske snage osvajaju teritorij </p>
<p>Dva tjedna nakon terorističkog napada na SAD, jača globalna antiteroristička koalicija/ Nakon što je i Saudijska Arabija prekinula diplomatske odnose s Kabulom, Afganistan sve više izoliran/ Pakistan upozorava na visoku cijenu što će je platiti svi koji pomažu oporbenom Sjevernom savezu / Talibanski zapovjednik prebjegao na oporbenu stranu </p>
<p>KABUL/ WASHINGTON/ ISLAMABAD, 25. rujna</p>
<p> - Protutalibanske snage zauzele su u noći na utorak nekoliko sela na sjeveru Afganistana, izjavio je njihov glasnogovornik. Žestoke borbe vode se u tri sjeverne pokrajine u blizini Uzbekistana gdje su navodno već razmještene američke postrojbe, i Tadžikistana gdje su ruske snage, rekao je glasnogovornik.</p>
<p>On je također ustvrdio da je jedan talibanski zapovjednik prebjegao s grupom suboraca na stranu oporbe.</p>
<p>Unatoč sve snažnijim napadima oporbenog Sjevernog saveza, talibani su ponovo odbili izručiti Osamu bin Ladena ako Amerika ne podastre čvrste dokaze o njegovoj krivnji za napade na New York i Washington 11. rujna. Na sve veći pritisak svijeta talibani su odgovorili masovnom mobilizacijom više od 300.000 ljudi.</p>
<p>Islamabad povukao diplomate iz Kabula </p>
<p>Afganistan se, zbog pružanja utočišta Bin Ladenu, našao na rubu potpune izolacije. Nakon Ujedinjenih Arapskih Emirata, u utorak je i Saudijska Arabija povukla diplomatsko priznanje talibanske vlasti u Afganistanu. Tako je Pakistan ostao posljednja država koja priznaje talibanski režim. No i Islamabad je u ponedjeljak iz sigurnosnih razloga povukao diplomatsko osoblje iz Kabula.</p>
<p>Istodobno, Pakistan upozorava na visoku cijenu koju će platiti svi koji pomažu borcima Sjevernog saveza. »Svaka strana vojna pomoć Sjevernom savezu u opasnosti je da završi katastrofom«, rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova Abdul Sattar. »Sumnjamo da je odluka bilo koje strane sile o pomoći jednoj ili drugoj strani lijek za velike patnje naroda Afganistana«, rekao je Sattar istaknuvši da su Afganistanci »jako neovisni« i da su svi koji su se umiješali u Afganistan, među njima i Pakistan, platili visoku cijenu.</p>
<p>Trojka EU u Islamabadu</p>
<p>U utorak je u Islamabad stigla trojka Europske unije kako bi dala potporu pakistanskim vlastima zato što su se, unatoč prosvjedima fundamentalista u vlastitoj zemlji, priklonili svjetskoj koaliciji protiv Osame bin Laden. Sve to, u kombinaciji s ukidanjem američkih sankcija Pakistanu i najavljene pozamašne novčane pomoći toj zemlji, moglo bi pridonijeti da i Pakistan prekine diplomatske odnose s Afganistanom.</p>
<p>Nakon što je zamrznuo svu imovinu Bin Ladena i srodnih organizacija na američkom tlu, američki predsjednik George Bush ovlastio je ministarstvo financija da učini to isto s američkom imovinom u stranim bankama koje ne surađuju u izoliranju militantnih skupina. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Spriječen atentat na kolumbijskoga predsjednika </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Kolumbijski predsjednik Andrés Pastrana trebao je biti ubijen prošlog mjeseca, za svoga posjeta zapadnim dijelovima zemlje, potvrdile su u utorak kolumbijske vlasti. Tajne službe na vrijeme su otkrile plan atentata na šefa države koji je pripremilo vodstvo desničarske paramilitarne organizacije Ujedinjene samoobrambene snage Kolumbije (AUC), pa je Pastranin put otkazan. Dosad se o tome šutjelo kako bi se ušlo u trag onima koji su trebali izvršiti atentat.</p>
<p>Kako je u utorak objavio pukovnik Germán Jaramillo, šef tajnih službi te južnoameričke zemlje, protekloga su vikenda uhićene dvije osobe koje su potvrdile plan o atentatu.</p>
<p>Ujedinjene samoobrambene snage Kolumbije, koje broje oko 10.000 ljudi, sastavljene su od desničarskih eskadrona smrti koji se već godinama bore protiv ljevičarskih gerilaca, Revolucionarnih oružanih snaga (FARC) i Vojske narodnog oslobođenja (ELN). </p>
<p>Kolumbijske i svjetske organizacije za obranu ljudskih prava optužuju upravo te odrede smrti za česte pokolje kolumbijskih seljaka, koje AUC smatra simpatizerima i pomagačima gerilaca. Nije tajna da je proteklih godina kolumbijska vojska zatvarala oči pred smrtonosnim pohodima pripadnika AUC-a po kolumbijskim selima, zbog čega su već procesuirani neki kolumbijski časnici.</p>
<p>AUC su osnovali bogati zemljoposjednici i industrijalci koji su često mete otmica kojima gerilci iznuđuju novac za nastavak gotovo 40-godišnjega građanskog rata. </p>
<p>Čelnici AUC-a već dugo optužuju predsjednika Pastranu da je previše popustljiv prema gerilcima te da u mirovnim pregovorima nepotrebno pristaje na njihove uvjete. Stoga su ovih dana predsjedniku uputili otvoreno pismo preko Interneta, upozoravajući ga kako neće više trpjeti terorizam kakav »postoji samo u Afganistanu Osame bin Ladena«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Washington ne otkriva dokaze protiv Bin Ladena</p>
<p>WASHINGTON, 25. rujna </p>
<p> - Unatoč izjavama najviših državnih dužnosnika, malo je vjerojatno da će SAD otkriti bilo koji važniji dokaz o odgovornosti Osame bin Ladena za terorističke napade 11. rujna, ocjenjuju u utorak američki analitičari i mediji.</p>
<p>Potvrdu za to nalaze u izjavi predsjednika Georgea W. Busha da se vlada »mora ponašati odgovorno« kad je riječ o dokazima kojima raspolaže. Posve je jasno da je većina dokaza pribavljena špijunažom ili od vlada drugih zemalja koje ne čeznu za tim da se otkrije njihova pomoć SAD-u, a još manje njihovi izvori. »Važno je da javnost shvati kako si nećemo otežavati pobjedu time što ćemo objavljivati povjerljive podatke«, naglasio je Bush. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Imad Mughniyeh drugoosumnjičeni za napad na SAD </p>
<p>Uporaba džepnih noževa i skalpela kod otmičara zrakoplova koji su se obrušili na Svjetski trgovinski centar i Pentagon ukazuju na metode teroriste Imada Mugniyeha </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Iako se čini da su svi napori SAD-a usmjereni na lov Osame bin Ladena i uništenje njegove terorističke mreže al-Qaida, rat proti terorizma uključuje i potragu za drugoosumnjičenim teroristom, za kojega izraelska obavještajna služba Mossad smatra da je vjerojatniji organizator napada na SAD.</p>
<p> Radi se o Imadu Mughniyehu, čovjeku koji navodno stoji iza nekoliko najvećih napada protiv američkih ciljeva diljem svijeta u posljednjih dvadeset godina. Sumnja se da je Mughniyeh sudjelovao u šest otmica zrakoplova, a na mogućnost da on stoji i iza otmice četiri američka zrakoplova 11. rujna navodi otkriće da su se otmičari služili džepnim noževima i skalpelima. Osim toga jedan od otmičara zrakoplova koji je napao Svjetski trgovinski centar bio je član Mughniyeve bande koja je otela indijski zrakoplov na Božić 1999. godine na letu iz Kathmandua u Delhi.</p>
<p>Otmičari su nožićem i skalpelom na smrt izboli jednog 25-godišnjeg putnika koji se vraćao s medenog mjeseca, i natjerali ostale putnike da gledaju kako krvari. Otmičari su također izboli i pilote i članove posade. </p>
<p>Ista taktika korištena je u zrakoplovu koji se srušio u Pennsylvaniji. Putnici iz toga zrakoplova uspjeli su mobilnim telefonima javiti rodbini da je jedna stjuardesa izbodena nožem i da je taocima naređeno da gledaju smrt drugog taoca u business klasi, kojemu su otmičari prerezali grlo. </p>
<p>Indijski zrakoplov otmičari su prizemljili u Kabulu zajedno sa 174 putnika i 18 članova posade a na slobodu su pušteni nakon što je indijska vlada oslobodila tri zatvorena islamska radikala, uključujući i Maulana Masooda Azhara, koji je kasnije osnovao grupu Jaish e Mohammed, blisko povezane s Bin Ladenovom mrežom al-Qaida. </p>
<p> Mughniyeve terorističke aktivnosti zapadu su poznate od 1983. godine, kada je u samoubilačkom napadu na američko veleposlanstvo u Beirutu poginulo 63 ljudi. Iste godine Mughniyeh je organizirao bombaški napad na vojarne francuskih i američkih vojnika u kojemu je poginulo više od 300 osoba. Godine 1984. Mughniyeh je oteo i, nakon mučenja, ubio Williama Buckleya, šefa CIA-e i bliskog suradnika tadašnjeg američkog predsjednika Georgea Busha, oca današnjeg američkog predsjednika. </p>
<p>Bush stariji nakon toga je ponudio dva milijuna dolara za Mughniyehovu glavu, no on je i nakon toga uspio oteti kuvajtski zrakoplov (1988.), dignuti u zrak izraelsko veleposlanstvo u Argentini i oteti indijski zrakoplov 1999. godine. Posljednja akcija za koju se sumnja da ju je organizirao ili izveo Mughniyeh bila je otmica trojice izraelskih vojnika 2000. godine. Mughniyeh je dosada preživio nekoliko pokušaja atentata iza kojih je stajao SAD, u kojima su poginula dva njegova brata. </p>
<p>Prema pisanju The Timesa britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw tijekom upravo završenog posjeta Iranu zatražio je informacije o boravištu Imada Mughniyeha. Smatra se da je on napustio svoj dom u Teheranu i uputio se u grad Qom na jugu zemlje, gdje navodno proučava Kur'an. Vjeruje se da se prije nekoliko mjeseci tamo susreo sa Bin Ladenovim zapovjednicima. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Putinu ovlasti za ratno stanje</p>
<p>Rusi Amerikancima ponudili da se koriste aerodromom u Dušanbeu / Rusija objavila ultimatum čečenskim gerilcima da u roku od 72 sata polože oružje</p>
<p>MOSKVA, 25. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski parlament odobrava odluku predsjednika Putina kojim se u okviru borbe protiv međunarodnog terorizma u Afganistanu Amerikancima daju zračni koridori nad Rusijom, izjavio je u utorak predsjednik državne Dume Genadij Seleznjov, a to su potvrdili i svi lideri parlamentarnih frakcija. </p>
<p>Naravno, podršku Dume Vladimir Putin ima i za ostale svoje odluke kojima je u ponedjeljak navečer obraćajući se naciji preko televizije obznanio glavne oblike aktivnog sudjelovanja Rusije u američkoj operaciji odmazde protiv Afganistana i borbi s međunarodnim terorizmom. </p>
<p>Rusija će i dalje davati Washigntonu sve svoje obavještajne informacije o infrastrukturama i bazama gdje se pripremaju teroristi. Ako zatreba, Rusija će sudjelovati i u međunarodnim operacijama spasilačkog karaktera, a nastavit će i već započetu isporuku oružja i vojne tehnike oružanim snagama Sjevernog saveza (vojska međunarodno priznate vlade Afganistana) koje vode aktivnu borbu protiv talibana. </p>
<p>Jednodušnu podrška državne Dume Putin je dobio i stoga što je istovremeno s odlukom o sudjelovanju Rusije u međunarodnoj koaliciji protiv terorizma objavio i ultimatum čečenskim gerilcima da u roku 72 sata polože oružje. Ruski državni vrh zaključuje da likvidacijom čečenske gerile njihova zemlja daje svoj doprinos u borbi protiv međunarodnog terorizma, tim više što i SAD sada potvrđuju da Osama bin Laden ima svoje terorističke organizacije i u toj ruskoj kavkaskoj republici. </p>
<p>Putinov ultimatum čečenskim borcima istječe u noći na petak, pa pojedini analitičari u Moskvi zaključuju da će tada vjerojatno početi ne samo američka vojna operacija protiv talibana u Afganistanu već će i Rusija istovremeno krenuti najvjerojatnije sa zračnim udarima po pozicijama čečenske gerile u kavkaskim planinama. </p>
<p>Na takav zaključak upućuje i najava zamjenika predsjednika Komiteta za sigurnost i obranu Gornjeg doma parlamenta, generala Aleksandra Kalite koji je izjavio da se priprema za idući tjedan odluka kojom bi se predsjedniku Putinu dale ovlasti koja treba imati svaki šef države u ratnom razdoblju. »Takve ovlasti američki predsjednik George Bush već ima«, izjavio je general.</p>
<p>Kremaljski državni vrh i dalje uvjerava svoju javnost da ruska vojska neće izravno sudjelovati u američkoj odmazdi protiv Afganistana i da ruska vojska neće prijeći državnu granicu zemlje iz koje je poražena i pognute glave morala otići prije 12 godina.</p>
<p>Ponovio je to u utorak i ruski ministar obrane Sergej Ivanov kojega je predsjednik Putin postavio za šefa državne komisije koja će biti stalno u kontaktu s rukovodstvom SAD i koja će koordinirati s Amerikancima rusko sudjelovanje u borbi protiv međunarodnog terorizma. </p>
<p>Tako je u utorak Sergej Ivanov potvrdio novinarima da će zračnim snagama SAD biti stavljena na raspolaganje i velika zrakoplovna luka u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana. Riječ je o aerodromu koji je istovremeno podčinjen vlastima u Tadžikistanu i Rusiji. »Ako im zatreba, Amerikanci mogu koristiti taj aerodrom, ali njihovi zrakoplovi još ne lete prema Dušanbeu«, izjavio je Sergej Ivanov naglašavajući da su zahvaljujući suglasnosti Moskve Amerikanci dobili i zračne koridore i nad državama saveznicama Rusije na Srednjem istoku, u Kazahstanu i Kirgistanu.</p>
<p>Službena Moskva ujedno ističe da neposredno sudjelovanje Rusije u zapadnoj antiterorističkoj koaliciji može biti još šire, ali uz dva osnovna uvjeta. Prvi je da ta suradnja bude iskrena i da SAD i druge zapadne zemlje ne primjenjuju dvojne standarde. Posljednje se odnosi na pojedine zapadne političare (npr. Europski parlament) koji odobravaju američku operaciju odmazde u Afganistanu a i dalje kritiziraju rusku antiterorističku operaciju u Čečeniji.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatski predsjednik u Slovačkoj </p>
<p>Slovake zanima slobodna zona Rijeka i turizam </p>
<p>BRATISLAVA, 25. rujna</p>
<p> - Slovački predsjednik Rudolf Schuster i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić osudili su u utorak u Bratislavi teroristički napad na SAD i suglasili se da je u borbi protiv međunarodnog terorizma nužna suradnja svih zemalja. </p>
<p> Iako je bilo predviđeno da Mesićev trodnevni posjet Slovačkoj, kamo je stigao u utorak, uglavnom dade poticaj bilateralnoj suradnji, posebice gospodarskoj, predsjednici su velik dio vremena posvetili nedavnom terorističkom napadu na SAD. </p>
<p> Schuster je rekao da Slovačka podupire pristup Hrvatske EU, te uključenje u Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), a uskoro bi dvije zemlje trebale potpisati ugovor o slobodnoj trgovini.</p>
<p> Slovački predsjednik očekuje da slovački poduzetnici iskoriste mogućnosti koje pruža Hrvatska, posebice slobodne zone Rijeka, i da se uključe u privatizaciju turizma u Hrvatskoj. Luka Rijeka predstavljena je u nazočnosti obojice predsjednika. Predsjednik Mesić otvorio je Dane hrvatskoga filma, koji će trajati do 29. rujna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Objavljena optužnica za pokolje Hrvata u Grabovici i Uzdolu </p>
<p>DEN HAAG/ZAGREB, 25. rujna </p>
<p> - Ratni zapovjednik Armije Bosne i Hercegovine Sefer Halilović u utorak se dobrovoljno predao Haaškom sudu koji ga je optužio za pokolj bosanskih Hrvata u selima Grabovici i Uzdolu, objavljeno je u sjedištu Suda. Zločine, za koje se Halilović tereti po zapovjednoj odgovornosti, počinili su pripadnici Armije BiH u rujnu 1993. u selima Grabovici u kojem su ubijena 33 bosanska Hrvata te Uzdolu u kojem je ubijeno 29 hrvatskih civila i zatočeni pripadnik HVO-a. U optužnici se navodi da Halilović nije poduzeo mjere da spriječi pokolj u Grabovici, a nije ni kaznio odgovorne za zločine u tom selu i Uzdolu. Tereti ga se da je za te zločine odgovoran na temelju zapovjedne uloge koju je imao obnašajući dužnost načelnika Glavnog stožera Armije BiH i koordinatora vojne operacije »Neretva 93« čiji je cilj bio osvajanje teritorija koji je držao HVO, a protezao se od Bugojna do Mostara. Optužnica, koja Halilovića tereti za povrede ratnog prava i običaja, dovršena je 10. rujna 2001. godine.</p>
<p> Ministar za izbjeglice i socijalnu politiku u ostavci u Vladi Federacije BiH Halilović je u Nizozemsku doputovao posebnim zrakoplovom u pratnji svoga odvjetnika Faruka Balijagića. </p>
<p>U pritvoru u Scheveningenu pridružio se trojici zapovjednika Armije BiH - generalu Enveru Hadžihasanoviću i Mehmedu Alagiću te pukovniku Amiru Kuburi koji su se u kolovozu predali ICTY-ju pod optužbom za zločine počinjene nad Hrvatima Srednje Bosne. Optužnica protiv Halilovića druga je objavljena za područje Hercegovine. Za progon Bošnjaka s tog područja optuženi su zapovjednik Kažnjeničke bojne Mladen Naletilić - Tuta i njegov podređeni Vinko Martinović - Štela čije je suđenje u tijeku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nastavljena svađa Koštunice i Đinđića</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica stavio je, čini se, točku na višemjesečnu epistolarnu komunikaciju s vlastima u Crnoj Gori i Srbiji koja je trebala uroditi pregovorima o budućnosti jugoslavenske federacije. U pismima nalik očitavanju lekcija, upućenim crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću i premijeru Filipu Vujanoviću, premijeru Srbije Zoranu Đinđiću i federalnom premijeru Dragiši Pešiću, Koštunica izvješćuje da se daljnji razgovori o budućnosti odnosa Srbije i Crne Gore ne mogu održati »zbog uvjeta koje postavljaju predsjednici Đukanović i Vujanović«. Upozorio je da je crnogorski vrh odlučio zatvoriti oči pred stvarnošću i krenuti težim, zaobilaznim i neusporedivo skupljim putem referenduma i zaključio kako će, po svoj prilici, posljednju riječ morati dati javnost Crne Gore. »Teško da ja tu išta mogu učiniti«, rezignirano je ustanovio Koštunica i prebacio se na pismo Đinđiću. Njega je pak podsjetio da je odustao od dijaloga o preuređenju federacije, a pristao na razgovore o tehničkim detaljima odnosa Srbije i Crne Gore, »što na kraju može rezultirati jedino razbijanjem države«. Srbijanski premijer žurno je reagirao na optužbe navevši kako »ne razumije« Koštuničine navode. </p>
<p>U izjavi za radio Beograd u ponedjeljak, Đinđić je kazao da je Koštuničina izjava »ili potpuno nerazumijevanje ili potpuna zlonamjera«, te mu poručio neka »o takvim ozbiljnim stvarima ipak temeljitije razmisli prije nego ih iznese u javnost«. Đinđićev dojam je da je Koštunica »za ozbiljnu temu odabrao neozbiljan pristup«, i iznio iznenađenje reakcijom Koštunice da poslije prvog neodržanog sastanka oko budućnosti federacije »odmah proglasi neuspjeh«. Upozorio je da »nitko ni po hijerarhiji autoriteta niti po Ustavu nema pravo proglasiti da se ne može postići dogovor«.</p>
<p>Pregovori o budućnosti Jugoslavije koje je Koštunica bio sazvao za 19. rujna nisu održani jer se nisu odazvali premijer i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i Milo Đukanović zbog toga što je pozvan premijer SRJ Dragiša Pešić čiju vladu službena Podgorica ne priznaje jer je postavljena zahvaljujući svojedobnom ustavnom puču Slobodana Miloševića.</p>
<p>Crnogorski je parlament ipak napravio bitni iskorak i formirao, bez oporbe, komisiju za pripremu zakona o referendumu koja bi trebala završiti taj posao za 15 dana. Mediji izvješćuju kako zapadni diplomati u Podgorici i dalje apeliraju na dogovor sa Srbijom, jer u Crnoj Gori za osamostaljenje navodno nema potrebnog većinskog raspoloženja.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nakon »Nužne žetve« - »Jantarna lisica«</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - U srijedu 26. rujna u Makedoniji završava »Nužna žetva«. Toga dana, naime, istječe jednomjesečni rok za »razoružanje« albanskih »gerilaca«, što ga provode snage NATO-a. Točnije: 4500 NATO-vojnika navodno je prikupilo čak i više od predviđenih 3300 komada oružja, što su ih »dragovoljno« predale naoružane albanske skupine. No, prema tvrdnjama pouzdanih makedonskih izvora, to je, vjerojatno, tek polovica od ukupne količine oružja što ga imaju »šiptarski teroristi«, kako ih nazivaju većina Makedonaca. U svakom slučaju, jednomjesečna međunarodna misija pod okriljem, nadzorom i provedbom NATO-a, završava ove srijede. Zato je i glavni tajnik NATO-saveza George Robertson u utorak stigao u Skopje, kako bi simbolično obilježio završetak »Nužne žetve«. Pritom je izrazio zadovoljstvo što su »albanski gerilci ispunili svoj dio obveza iz mirovnoga plana iz Ohrida« te je prebacio loptu na makedonsku stranu, odnosno na Sobranie koje sada »što prije« mora ratificirati ustavne promjene.</p>
<p>Robertson se sastao s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim, koji se u sedmomjesečnoj krizi nametnuo kao apsolutno prvi čovjek Makedonije te prisvojio i više ovlasti nego što mu ih daje Ustav RM, zahvaljujući ponajprije, kako tvrde makedonski mediji, vezama i povjerenju što ih ima u SAD, gdje je dugo godina boravio i školovao se kao »antikomunistički« i »nacionalistički« disident. Njegova je zasluga što će se misija NATO-a nastaviti u novome obliku.</p>
<p>Naime, sada je već gotovo sigurno da će se mandat NATO-snaga, upravo na zahtjev i inzistiranje predsjednika Trajkovskoga, nakon završetka operacije »Nužna žetva« zamijeniti novim. Glavna će zadaća te misije biti »zaštita mirovnih promatrača« OESS-a, koji će nadzirati provedbu sporazuma te, što se smatra važnijim, 18 ustavnih amandmana, koje je Sobranie izglasovalo u ponedjeljak, a kojima bi se trebao poboljšati položaj Albanaca. Nova će skupina imati između 300 i 1000 vojnika; najviše, vjerojatno, Nijemaca, Francuza i Talijana, a zapovjedništvo će voditi Njemačka. Već se sada zna da će se misija zvati »Jantarna lisica«, a očekuje se da bi te nove snage u Makedoniji trebale ostati devet mjeseci.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Srednji istok u znaku otkazanih susreta </p>
<p>JERUZALEM, 25. rujna</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon otkazao je u utorak razgovore s britanskim ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom zbog njegovih izjava koje se mogu prevesti kao opravdavanje »terorizma« protiv Izraela.</p>
<p> Izvori iz premijerova ureda objavili su da se Sharon neće sastati sa Strawom »zbog njegovih anti-izraelskih izjava koje su jednostrane i suosjećajne prema palestinskom terorizmu«. Straw je u izjavi koju je u ponedjeljak objavilo britansko veleposlanstvo u Teheranu, prije njegova dolaska u Iran, rekao: »Razumijem da je jedan od faktora koji pomaže hraniti terorizam ljutnja koju veliki broj ljudi u toj regiji osjeća zbog događaja koji su se tijekom godina događali u Palestini«. Međutim, London je u utorak uvjeravao izraelske vlasti da izjave britanskog ministra Jacka Strawa nisu bile »loše namjere«. Nakon toga Downing Street je objavio da je Sharon ipak pristao da se u srijedu sastane sa Strawom.</p>
<p> Nekoliko puta odgađan posjet palestinskog predsjednika Yassera Arafata Siriji ponovo je u utorak odgođen u posljednji trenutak, za što se međusobno okrivljuju obje strane. Sirijski politički izvor za Reuters je izjavio da je sam Arafat zatražio odgodu, pretpostavljajući kako je palestinski čelnik možda bio pod izraelskim pritiskom. No, neimenovani palestinski dužnosnik upozorava da je Arafat bio u zračnoj luci u Ammanu, odakle je trebao odletjeti prema Sirji, kada je primio poruku od Sirijaca koji su bez objašnjenja otkazali posjet. Istodobno, četiri palestinska radnika ranjeni su u utorak ujutro u pucnjavi izraelskih vojnika u Hebronu. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>IDS-ov povijesni plagijat</p>
<p>»America under attack!« 14 dana poslije. U kontekstu svih tih tragičnih hiperterorističkih napada na Ameriku (SAD) zanimljivo bi bilo podsjetiti se jednog značajnog podatka iz novije hrvatske povijesti. Riječ je o Radićevoj vizionarskoj ideji prema kojoj je Hrvatska već odavno mogla biti Amerika. I to i de facto i de jure.</p>
<p>Naime, malo je poznata povijesna istina i činjenica kako je nakon prisilnog ulaska Hrvatske u okvire i »zagrljaj« Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), (kao i sramnom nagodbenjačkom politikom tadašnjih europskih sila po kojoj Istra nije pripala matici joj Hrvatskoj), Stjepan Radić (u suradnji s V. Mačekom) više nego ozbiljno razmišljao o Hrvatskoj kao republici koja bi se trebala staviti voljom svih svojih građana pod protektorat Sjedinjenih Američkih Država. Radić je u to vrijeme na svakome mjestu govorio i pisao: »kako je već svima u Hrvatskoj dosta - balkanizma« (str. 260).</p>
<p>Krajem srpnja 1919., razrađujući tu svoju zamisao, Radić govori kako bi se valutna pitanja dala riješiti na taj način što bi se putem saveza hrvatskih novčanih banaka s jednom velikom američkom bankom pristupilo tiskanju i izdavanju dolara kao hrvatske nacionalne valute. Dakle, zajednički novčani sustav s Amerikom. U knjizi: »Korespondencija Stjepana Radića II« autora Bogdana Krizmana (Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku povijest, Zagreb 1973. stranica 832), dalje slijedimo: Ubrzo Radić zapisuje i ovu misao: »Službeni naslov buduće države glasiti će: 'Mirotvorna Republika Hrvatska'. To bi bila prva pacifistička država na svijetu, pacifizam je više nego neutralnost; Belgija drži da je njena neutralnost ne štiti nego samo veže, a Hrvati kao mali narod treba da pokaže potpunim razoružanjem, potpunim demilitiziranjem (podcrtao G.P.) da vjeruje u Društvo naroda, da vjeruje i da hoće raditi za trajni svjetski mir (podc. G.P.). U znak te vjere i tog mirotvornog rada službeni list treba da se zove: »Svjetski mir« (str. 47-48).« (Radić je zbog takvih i sličnih ideja o Hrvatskoj bez nekog balkanskog udruživanja, nakon višemjesečnog tamnovanja po zatvorima - zaslugom »oca Istre« iz Klane (blizu Opatije) i novog hrvatskog bana dr. Matka Laginje pušten iz zatvora 27. veljače 1920. - str. 37).</p>
<p>Veliki Stjepan Radić je uz Vlatka Mačeka imao svu potporu i svog brata Ante Radića, koji kao ideolog stranke u svom »Nauku« (objavljenom početkom 1919.) između ostaloga piše: »Prvu riječ među svjetskim silama ima danas Wilson (Thomas Woodrow Wilson bio je američki predsjednik od 1912. do 1920.); čovjek kakav do sada nije sjedio kod nijednog sklapanja mira i koji je do danas toliko za svijet učinio da se možemo u njega pouzdati, kao Hrvati, kao Slaveni, kao seljaci, kao kršćani i kao ljudi. Zato Ante i kliče na kraju: »Živio Wilson!« (str. 47)« </p>
<p>Danas u trećem tisućljeću trebalo bi odista imati bujnu maštu a la SF (znanstvena fantastika) te si zamisliti i dočarati kako bi danas izgledao Zagreb, cijela naša jadranska obala od Umaga (Savudrija) pa do rta Oštro (Prevlaka) s otocima i cijela Hrvatska, »Lijepa naša«, da se je kojom Božjom providnošću i slučajem obistinila i ostvarila vizija i »scenarij« Stipice Radića o Hrvatskoj kao jednoj od zvjezdica na američkoj zastavi, kao jednoj i jedinoj »saveznoj američkoj državi« u Europi!? Na našu veliku žalost, europske i svjetske povijesne silnice nisu nam išle u prilog, tako da su nadasve plemenite i humane vizionarske ideje S. Radića i njegovih suradnika o mirotvorstvu, razvojačenosti i zapadnjačkoj (proameričkoj) demokratskoj orijentaciji Hrvatske pale u vodu i ostale samo na ovakvim i sličnim (pod)sjećanjima i dokazu o mirotvorstvu hrvatskog naroda.Neka ovaj osvrt bude skromni memento, simbol podsjećanja i doprinos solidarnosti u ovom teškom i tragičnom trenutku s američkim narodom u njihovoj borbi i nastojanju za toliko žuđeni i vječni svjetski mir!</p>
<p>Eto, dečki iz IDS-a kasne skoro jedno stoljeće u ideji o demilitarizaciji (Istre) i orijentaciji na Zapad. I nemaju baš nikakvo ekskluzivno pravo i povlasticu »busati se u svoja junačka prsa« kako je to njihova neka »proročanska« zamisao i nekakvom »raju« u Istri. Radi se o čistom povijesnom »plagijatu« (i uveseljavanju naših »brižnih« Istrana/Istrijana) Paulettinih vjernih sljedbenika o nekoj demilitarizaciji (i to povrh svega regionalnoj, djelomičnoj, »amputiranoj«) i nekom IDS-ovom »rajskom skoku« via Zapad.</p>
<p>Dr. med. GINO PRENC</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pogrešni izrazi i nazivi u izvještajima HRT-a</p>
<p>Ponavlja se stara boljka izvjestitelja i voditelja informativnih emisija Hrvatskog radija i Hrvatske televizije: ne razlikuju izraze »pobijediti« i »dobiti relativno najviše glasova«.</p>
<p>To se dogodilo i ovih dana u izvještajima o rezultatima lokalnih izbora u Dubrovniku. HDZ je ondje dobio 34 posto glasova, kao stranka pojedinačno više od ostalih stranaka, koje su dobile pojedinačno 25 ili manje postotaka. Razumljivo je što su predstavnici HDZ, iz propagandnih razloga, tvrdili da su oni »pobijedili«, što kao izraz nije točno jer su s osvojenih 34 postotaka zadobili povjerenje tek trećine građana koji su izašli na izbore. Ostale glasove, tj. dvije trećine, dobile su druge stranke. Pojedina stranka, pa tako i HDZ, pobijedila bi tek u slučaju da dobije 50 i više posto glasova. Prema tome, u novinarskim izvještajima trebalo je govoriti da je HDZ u Dubrovniku dobio relativno najviše glasova kao stranka, a ne da je pobijedio uopće. Daleko od toga. Tek će međustranački pregovori pokazati kakva će koalicija moći formirati lokalnu vlast.</p>
<p>Već dulje vrijeme neispravno se koristi i naziv branitelj. Kaže se (i piše): »Branitelj N.N. pozvan je na informativni razgovor«, »Branitelji grada N.N. prosvjeduju«, »Udruge branitelja zahtijevaju...« i sl.</p>
<p>Očito je da je riječ o bivšim braniteljima, a ne o ljudima koji i sada obavljaju poslove obrane zemlje. Bivši branitelji sada su obični građani kao i svi mi drugi: radnici, ribari, poljoprivrednici, činovnici...</p>
<p> Prema tome, radi li se o udrugama, trebalo bi pisati (i govoriti) »udruga bivših branitelja«, radi li se o pojedincu: »građanin N.N. pozvan je na razgovor zbog toga i toga« i sl. Tako bi se pravim riječima izrazilo realno stanje stvari, a ne iskrivljeno kao da se pod pojmom branitelj označava nečije zanimanje. Nema branitelja po zanimanju, premda se neki tako vole nazivati i ponašati izdižući se iznad društva poput nekakve kaste, pa smo iz njihovih redova čuli izjave i prijetnje koje uznemiruju demokratsku javnost poput ovih: »Uhitite li Gotovinu, ova će vlast imati situaciju oko za oko, zub za zub« ili »Osude li Norca, njegovi suborci će se dići na oružje«. Bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić iz Osijeka ovih dana prijeti »aktivnim građanskim otporom« (Vjesnik, 21. rujna).</p>
<p> Takvi što prijete ne priznaju institucije državne vlasti. Oni bi da sude bez sudova. S takvima ćemo, bojim se, imati još briga i nevolja dok se u svim segmentima hrvatskog društva ne učvrsti svijest zrelog građanskog i civiliziranog ponašanja. Stoga se slažem s Vjesnikovim urednikom Vresnikom kako je vrijeme da se na takve prijetnje najzad oglasi tužbom i državni odvjetnik. </p>
<p>Inž. V. VOGRINEC, Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>I njemački jezik »žrtva globalizacije«</p>
<p>Pročitao sam u Vjesniku (7. rujna) tekst pod naslovom »Na engleskom djeca sporije uče čitati i pisati«.</p>
<p>Zabrinulo me stoga što se u pazinske škole od stranih jezika uvodi isključivo engleski jezik, a istiskuju se svi ostali strani jezici, pa eto konačno i njemački u Trvižu. Tako je i njemački jezik postao »žrtva globalizacije«. Smatram se obveznim i pozvanim da kao lingvist ukažem na uzroke i posljedice svjetskog nametanja engleskog jezika, što sve više zahvaća i našu zemlju. Da je glavni uzrok tog nametanja politički motivirano angloameričko nastojanje da se i tim putem postigne svjetska dominacija, ne treba posebno isticati. Stoga ću ovdje iznijeti uglavnom prešućivane lingvističke spoznaje. Prerano učenje engleskoga negativno djeluje na intelektualni razvoj djece jer u tom jeziku ne postoji jasna unutarnja logična veza između napisanoga i čitanoga, odnosno izgovorenoga, kakvu prednost suvereno pokazuju drugi jezici, a, naravno, u prvom redu hrvatski. U Švicarskoj, gdje su službeni jezici njemački, francuski i talijanski (lokalno i retoromanski), provedena su u tom smislu potvrdna ispitivanja. Opće je poznato da najbogatiju književnost na svijetu imaju Francuzi i Rusi, a ne Englezi, pa ni Nijemci ili Talijani. Kako engleski ipak zbog svjetske rasprostranjenosti i leksičke snage (mnogobrojnosti riječi) treba znati, preporučuje se njegovo učenje, ali tek u kasnijoj fazi školovanja, pošto su đaci već dobro svladali svoj materinji i upoznali jedan ili više drugih indoevropskih jezika, čije se učenje neće negativno interferirati s materinjim jezikom, a to su njemački, španjolski, francuski i talijanski (ruski ne spominjem jer ga u svako doba možemo vrlo dobro naučiti na temelju znanja hrvatskoga).</p>
<p>Još jednom ističem: ne osporavam ovim svjetsku važnost engleskog jezika, ali se protivim njegovu učenju kao prvoga stranog jezika u dječjoj dobi.</p>
<p>ZVONIMIR RELJIĆ, profesor u mirovini, Krnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Senegalac uhićen zbog krivotvorenja španjolske putovnice</p>
<p>Otkrivena krivotvorina trebala je poslužiti državljaninu Dominikanske Republike za ilegalno putovanje zrakoplovom iz Zagreba u New York</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Zagrebačka je policija uhitila državljanina Senegala Thiounea M.T.O. (30) osumnjičivši ga da je zajedno s nepoznatom osobom po nadimku »Čarli« krivotvorio španjolsku putovnicu kojom je državljanin Dominikanske Republike Ignacio P. R. (41) pokušao zrakoplovom iz Zagreba otputovati u New York, izvijestila je zagrebačka policija.</p>
<p>Prilikom kontrole putnih isprava policija je 18. rujna u zagrebačkoj zračnoj luci otkrila Ignacia P. R., koji je s krivotvorenom španjolskom putovnicom pokušao zrakoplovom British Airwaysa otputovati preko Londona u New York. Policija je nakon toga počela kriminalističku obradu, kojom je ustanovljeno da je državljanin Senegala Thioune M.T.O., s prebivalištem u Zagrebu, zajedno s »Čarlijem« i uz pomoć još nepoznatih osoba, omogućio Ignaciu dolazak iz Dominikanske Republike u Hrvatsku. Prema tvrdnjama iz policije, Ignacio je preko DHL pošte svoju putovnicu poslao u Prag, gdje mu je u »Čarlijevoj« turističkoj agenciji upisana hrvatska viza te mu je na isti način putovnica vraćena. Ignacio je nakon toga doputovao u Split, a zatim autobusom u Zagreb, gdje ga je prema dogovoru dočekao Thioune predstavivši se kao »Piter« te ga smjestio u stan kod svoje obitelji. Sredinom rujna Thioune je Ignaciu dao krivotvorenu španjolsku putovnicu i vozačku dozvolu te kartu za zrakoplov, dok je Ignacio njemu predao 1250 američkih dolara i svoju originalnu putovnicu Dominikanske Republike, uz dogovor da mu je DHL-om dostavi u New York.</p>
<p> Obradom je ustanovljeno da je Ignacio u nekoliko navrata slao novac i »Čarliju« u Prag te da je za uslugu krivotvoritelja platio oko 5000 dolara.</p>
<p> Osumnjičeni je Thioune 21. rujna, uz kaznenu prijavu zbog krivotvorenja isprava i nezakonitog prebacivanja osoba preko državne granice, priveden istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda, izvijestila je zagrebačka policija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Malenica: Nisam htjela vrijeđati Ortynskog, već informirati javnost</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Svjedočenjem novinarke Slobodne Dalmacije Anite Malenice i kolege joj Igora Došena u utorak je na Općinskom sudu nastavljena rasprava u sudskom sporu u kojem državni odvjetnik Radovan Ortynski tuži spomenuti splitski dnevnik za naknadu štete u iznosu 150.000 kuna.</p>
<p>Privatna je tužba podnesena zbog teksta što je objavljen 3. veljače ove godine, pod naslovom: »Olujić: Nikada neću zaboraviti Ortynskog i velikog psa s kojim je jurišao na studente« autora Igora Došena. U njemu se, navodi se u tužbi, Ortynskoga spominje kao dragovoljca u suzbijanju studentskih demonstracija batinanjem te kako ništa ne ide u prilog njemu kao budućem državnom odvjetniku. Tužba je podnesena i zbog teksta: »Ništa ne vidim, ništa ne čujem...« autorice Anite Malenice, u kojem se među ostalim navodi kako je Ivan Zvonimir Čičak izjavio za Slobodnu da je Ortynski batinao svjedoke te kako je te podatke još 1995. iznio i odvjetnik Krunoslav Olujić. U tekstu Anite Malenice: »Ortynski preskočio prisegu« navodi se da Ortynski nije spreman poštovati proceduru imenovanja državnog odvjetnika. </p>
<p>Sama novinarka Malenica napomenula je da ona jest autorica spornih tekstova, ali da za opremu tekstova nije odgovorna ona, već uredništvo, u koje je ona imala puno povjerenje da će pravilno plasirati sporne tekstove. U svojim se tekstovima koristila dijelovima Došenova teksta u kojem su izjave Ivana Zvonimira Čička, Krunoslava Olujića te Vladimira Gredelja, a, kako je napomenula, sve je te navode kod njih i provjerila. Zbog toga u te navode, kako je istaknula, nije imala razloga sumnjati, njezin je glavni cilj bio komentirati događaje vezane uz imenovanje Ortynskoga i prenijeti ih široj javnosti, za koju smatra da ima pravo znati o osobi koja dolazi na čelo tako velike institucije. Nikako joj namjera nije bila vrijeđati Ortynskoga. </p>
<p>Za svoj je tekst koristila i informacije sa sjednice saborskog Odbora za pravosuđe, zatim Udruge sudaca koja se protivila izboru Ortynskoga te tražila od Vlade da stopira imenovanje dok se cijeli slučaj oko njega ne rasvijetli. Novinarka je prisustvovala i zajedničkoj konferenciji za novinare Čička, Olujića, Gredelja i dr. Božića te je informacije s te konferencije koristila za svoje tekstove. Napomenula je da su novinari Slobodne nekoliko puta pokušali kontaktirati Ortynskoga, no on ih je svaki put odbio. </p>
<p> Međutim, prisustvovali su njegovoj konferenciji za novinare na kojoj je on demantirao sve navode, što je Slobodna i objavila. Novinarka je posebno naglasila da su svi državni odvjetnici dosad najprije prisegnuli pa tek stupili na dužnost, te kako je Ortynski mogao upozoriti na to i u svom slučaju. Novinar Došen također je napomenuo kako za opremu teksta nije odgovoran. Razlog je teksta Čičkov komentar objavljen u Republici, na koji je svoje priopćenje dao i Gredelj. Svoje navode Čičak mu nije želio potvrditi, dok je Gredelj rekao da stoji iza svega napisanoga u priopćenju. Novinar je napomenuo da mu je Olujić rekao sve što je on i napisao u tekstu. U tekstu se spominje kako su Hrvoje Petrač te Blaž Petrović redakciji Slobodne poslali nekoliko tužbi protiv Ortynskoga, što je Došen i potvrdio te napomenuo kako su sve te tužbe imale štambilj suda da su zaprimljene. </p>
<p>Na sljedeću će raspravu, koja je zakazana za 24. siječnja iduće godine, biti pozvani Ortynski te Josip Jović, glavni urednik Slobodne u vrijeme objave tekstova. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Svjedoci - dužnici međusobno se isplaćivali?</p>
<p>DONJA STUBICA, 25. rujna</p>
<p> - Pred sudskim vijećem Općinskoga suda u utorak je, u nazočnosti zainteresiranih vjerovnika, nastavljeno je suđenje Željku Miketiću, kojem se sudi za pokušaj prijevare. Od petero pozvanih Miketićevih dužnika saslušani su samo Branko Horvat i Branko Vojaković.</p>
<p>Branko Vojaković iz Konjščine priznao je da je u više navrata posuđivao novac kod Željka Miketića, a kad je optuženi potkraj 1998. zatražio povrat novca, nije ga imao. Početkom 1999. imao je novac, ali ga nije imao komu vratiti jer je Miketić bio izvan Hrvatske.</p>
<p> No svjedok je tvrdio i da je novac vratio drugom vjerovniku, pa smatra da je tom kompenzacijom dug vraćen. Privatni autoprijevoznik iz Lobora, Branko Horvat, posudio je 1996. godine 20.000 DEM, da bi uz kamate potkraj 1998., kad je zatraženo vraćanje duga, ukupno dugovanje naraslo na 40.000 DEM. No zbog prometnih nesreća u Francuskoj i Njemačkoj izgubio je dva šlepera s poluprikolicama, za koje je bio posudio novac, pa dug nije mogao vratiti, a nije dobio ni odštetu za kamione jer su njegovi vozači skrivili nesreću. Na pitanje branitelja Željka Miketića zagrebačkog odvjetnika Mate Matica jesu li kamioni bili kasko osigurani, odgovorio je da nisu. Na pitanje tko je vozio kamione reagirala je općinska državna odvjetnica i rekla kako to nije bitno. »Osobno me ne interesira tko je vozio kamione, ali želimo dokazati da ovi svjedoci lažu i izmišljaju priče ispred sudnice. Oni sebe žele prikazati kao nemoćne i jadne osobe, a uzeli su novac od kojega nisu vratili ni lipe.« </p>
<p>» Mi nismo žrtve, već su žrtve oni koji čekaju novac, pa moramo dokazati s kakvim dužnicima radimo« - rekao je Mate Matić, prema čijim riječima prvi svjedok nije napravio nikakvu kompenzaciju i nekome vratio novac, a priča o prometnim nesrećama toliko je prozirna da se može lako odmah provjeriti jer svakome je jasno da svaki autoprijevoznik mora imati kasko osiguranje za svoje vozilo.</p>
<p> Na raspravi su bili nazočni Franjo, Robert i Ivan Merlin, koji potražuju novac od Miketića. Tako samo Ivan Merlin potražuje oko 32.000 DEM. Oni su sporost utjerivanja svojih potraživanja nazvali sramotom jer sud ne čini ništa kako bi od Miketićevih dužnika utjerao dug, bilo to i oduzimanjem i prodajom imovine, na što je sutkinja Sanja Gašparac rekla kako su ti dužnici samo svjedoci u ovoj raspravi, a pitanje dugovanja morat će se riješiti u drugim sporovima.</p>
<p> »Što mu ne uzmete kamion i njime ne naplatite dug. To bi se u drugim državama riješilo za mjesec dana« - pitao je Robert Merlin, koji je na raspravu došao čak iz Švedske. Novo je ročište zakazano za kraj listopada.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Igre bez granica s adresama svjedoka</p>
<p>Nastavak suđenja Željku Miketiću pokazao je da se nevolje suda s pozvanim svjedocima nastavljaju. Zbog toga će se nastaviti s policijskim privođenjem svjedoka koji su uredno pozivani, a nisu se odazivali kao svjedoci. Tako će na iduću raspravu policija pokušati privesti Josipa Hršaka, dok će Josipu Matičeku policija pokušati uručiti poziv. Naime, sud je već pokušao poštom uručiti pozive Josipu Matičeku, no dostavnice su vraćene s oznakom »nepoznat«. Prema tim dostavnicama Josip Matiček je na poznatoj adresi -nepoznat.No Željko Miketić predao je sutkinji Sanji Gašparac kopiju presude Josipu Matičeku s istom adresom na koju je Matiček presudu i primio. Pa ako već poštarima svjedok nije poznat, možda će biti poznatiji djelatnicima policije. Na nastavak rasprave u utorak nije kao svjedok došao ni Nediljko Znaor, koji nije dolazio ni na prijašnje rasprave jer je bio na liječenju u Psihijatrijskoj bolnici Vrapcč.</p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dug od 190 tisuća DEM »čudom« narastao na 400.000 </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Postavljanjem pitanja branitelja i optuženih svjedoku Vladimiru Harteku (45) u utorak je u remetinečkom Okružnom zatvoru nastavljeno suđenje tzv. mini zločinačkoj organizaciji čiji se pripadnici terete za iznude, kamatarenje i pranje novca.</p>
<p>Svjedok, koji je svoj iskaz počeo u ponedjeljak, još jedanput je ponovio da je optuženoga Nikicu Jelavića i odbjegloga Zorana Pripuza upoznao u kvartu i u kockarnicama i da je od njih posuđivao manje svote novca za kockanje. Priznaje da su mu novci trebali za kockarske dugove i gubitke i da je koji put u kockarnicu znao doći i pijan, što je posebno zanimalo Jelavića, koji je Harteku zajedno s Pripuzom posudio oko 190.000 DEM, a to je pak s vremenom zbog kamata naraslo na dug od 400.000 DEM. </p>
<p>Optuženog je Jelavića zanimalo zašto Hartek nije prodao tehničku robu i automobilske gume, kojima je trgovao, čime bi uspio podmiriti dug prema njemu i Pripuzu, na što je svjedok nije odgovorio, već se vratio na pitanje svoga poslovnog objekta, procijenjenoga na pet milijuna maraka, koji je kasnije pripao optuženima. Naime, prema Harteku, poslovni objekt nije mogao prodati zbog rata koji je bio u tijeku te zbog hipoteke nad njim.</p>
<p>Zašto je pak prijavio optužene policiji svjedok je samo kratko kazao: »Ne zato što ih mrzi, već zato što su mu uknjižili hipoteku na objekt vrijedan pet milijuna maraka zbog duga koji je iznosio samo deset posto od vrijednosti samog objekta.«</p>
<p>Hartek je izjavio da je novac posuđivao i od Željka Šobota, ubijenoga u atentatu, za koji se također sumnjiče neki pripadnici tzv. zločinačke organizacije. Odgovarajući na pitanja svjedok je spomenuo i slučaj kako ga je jednom prilikom nazvao odbjegli Pripuz tražeći od njega da kod javnog bilježnika potpiše izjavu da su njihovi odnosi bili isključivo poslovne prirode.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Albancima uzeli 8000 DEM za prebacivanje u Sloveniju</p>
<p>ČAKOVEC, 25. rujna</p>
<p> - Nakon što je Policijska uprava međimurska razbila lanac u kojem je bilo organizirano 38 osoba radi prebacivanja stranaca preko državne granice, u Međimurju je dosta dugo registrirano stalno smanjivanje pokušaja protuzakonitog prelaženja granice. No ovih je dana policija izvijestila o slučaju koji se zbio 16. rujna, kada su dva muškarca, 38-godišnjak iz Čakovca i 34-godišnjak iz Okruglog Vrha pokušali preko granice protuzakonito prebaciti 12 stranih državljana. Riječ je o makedonskim državljanima albanske narodnosti, koje je međimurska dvojka sa dva osobna vozila preuzela u Zagrebu i dovezla ih do međimurskog sela Pleškovca. Tu su ih privremeno ostavili da čekaju pogodan trenutak za lakši prelazak državne granice. Njihovu je nakanu, međutim, spriječila policija. Pronašla je strance i protiv njih poduzela odgovarajući prekršajni i upravni postupak. </p>
<p>Kriminalistička istraga dovela je i do dvojice vodiča koji su, prema tvrdnjama makedonskih državljana, za neuspjelu uslugu prebacivanja u Sloveniju kasirali 8000 njemačkih maraka. Međimurska dvojka to dakako poriče, ali unatoč tome, čeka ih kaznena prijava zbog protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Serija teških krađa u Čakovcu</p>
<p>ČAKOVEC, 25. rujna</p>
<p> - Nakon dovršene kriminalističke istrage u PU međimurskoj novinare su izvijestili o seriji teških krađa koje su 18. rujna počinjene na području grada Čakovca. Četiri su teške provalne krađe u stanove izvedene na vrlo sličan način, pa je policija pretpostavljala da je riječ o istom počinitelju. Dvije su se provale dogodile u Ulici Marije Jurić Zagorke, a po jedna u Ulici Ante Starčevića i Kralja Tomislava. U jednoj od provalnih krađa počinitelja su primijetili građani, ali je uspio pobjeći. Ipak su ga naknadno pronašli policijski službenici. </p>
<p>Utvrđeno je da je sve četiri teške krađe počinio 31-godišnji muškarac iz Drnja u Podravini, a pomagao mu je romski sunarodnjak od 33 godine iz naselja Sitnice kod Murskog Središća. On je najvjerojatnije svoga znanca iz Drnja upućivao u koje stanove treba provaliti, a uvijek ga je čekao u automobilu u blizini. Pretragama više stanova kojima se koristila dvojka te osobnog vozila pronađena je većina ukradenih predmeta. </p>
<p>U međimurskoj PU rekli su nam da im je 31-godišnji Rom iz Drnja poznat već otprije. On ima popriličan dosje u policiji, a sve je provalne teške krađe počinio pomoću sjekire. </p>
<p>PU međimurska razriješila je tešku krađu počinjenu još 9. rujna, kada je iz obiteljske kuće u Goričanu, uz hrvatsko-mađarsku granicu, nepoznati lopov odnio metalnu blagajnu s dokumentima, štednom knjižicom i devizama. Materijalna je šteta procijenjena na 20 tisuća kuna. Kriminalističkom je obradom nad 24-godišnjim mještaninom romskog dijela Kotoribe ustanovljeno da je on počinio tu tešku krađu. Pomagao mu je 22-godišnji sugrađanin koji ga je čekao u blizini pokradene kuće te preuzeo novac i sakrio ga u svojoj kući. Protiv 24-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog krađe, a protiv 22-godišnjaka zbog prikrivanja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U tijeku predistražni postupak o slučaju Lora</p>
<p>SPLIT, 25. rujna</p>
<p> - Prema zahtjevu splitskog Županijskog državnog odvjetništva u tijeku je predistražni postupak u slučaju Lora, a obavijesti radi otkrivanja kaznenih djela i počinitelja prikupljaju Vojna policija i Policijska uprava splitsko-dalmatinska, kazao je u utorak županijski državni odvjetnik u Splitu Mladen Bajić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, sumnja se kako su u vojnom zatvoru u Lori od 1992. godine počinjenja različita kaznena djela od ubojstava preko kvalificiranih ubojstava . Kada će osumnjičenici biti privedeni istražnom sucu, nije mogao precizirati. Kako je Vjesnik već pisao, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu od nadležnih jugoslavenskih sudova, temeljem Ugovora Hrvatske i Jugoslavije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima iz 1998. godine, zatražilo je krajem prošle godine utvrđivanje identiteta svjedoka navodnih ubojstava Srba počinjenih u splitskom vojnom zatvoru Lora tijekom 1992. godine, a odgovor iz Beograda još uvijek se čeka. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dvojica poginula u dva nesretna slučaja</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Dvojica su muškaraca poginula u ponedjeljak u dva nesretna slučaja koji su se dogodili u Koprivničko-križevačkoj i Brodsko-posavskoj županiji, doznaje se u utorak iz MUP-a.</p>
<p>U Vinarevcu je oko podne, na području Svetog Petra Orehovca u Koprivničko-križevačkoj županiji, od strujnog udara smrtno stradao Stjepan Falat (22). Nesretni se slučaj dogodio pri obavljanju radova na hidrauličkoj dizalici na gradilištu.</p>
<p> A prilikom prevrtanja traktora oko 15,30 sati na polju Lanišće u blizini Sičice u Brodsko-posavskoj županiji smrtno je stradao vozač traktora Branko Marković (74). Nesreća se dogodila kada je Branko, iz još neutvrđenih razloga, sletio s puta u kanal dubok tri metra, pri čemu ga je traktor prignječio i usmrtio. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Ina ipak prodaje Bijele noći?</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Ina će, čini se, na kraju ipak prodati svoju tvrtku u Rusiji Bijele noći, koja ima dozvolu za korištenje dva velika naftna polja - Zapadni Variogan i Tagrinsko - s kojih dobiva gotovo jednaku količinu nafte kao sa svih domaćih naftnih polja zajedno.</p>
<p>Neslužbeno smo doznali da je potkraj prošloga tjedna u Moskvi održan sastanak predstavnika Ine i ruske naftne kompanije Slavneft na kojem je najavljena prodaja. </p>
<p>Da je to realna mogućnost, potvrdio nam je i predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević. Prema njegovim riječima, Ina je izabrala Slavneft za strateškog partnera u Rusiji i sada s tom kompanijom pregovara o mogućim varijantama partnerstva. Dvije su najizglednije varijante - da Ina Slavneftu proda kompletnu tvrtku Bijele noći s oba naftna polja pa da onda zajedno krenu u nove poslove u Rusiji ili da mu proda samo polovicu svoje ruske kompanije, kaže Dragičević. </p>
<p>Njemu bi, ističe Dragičević, bilo draže da Ina proda Bijele noći kako bi se riješila svih hipoteka koje su joj donijele. Naime, iako je u javnosti prema dosad objavljenim podacima stvorena slika da su Bijele noći izuzetno uspješna tvrtka to, tvrdi prvi čovjek Ine, i nije baš tako jer su imale vrlo velike obveze. U svakom slučaju, »Ina njihovom kupovinom nije izgubila jer se to dogodilo u vrijeme kad su svjetske cijene nafte bile vrlo niske, ali siguran sam da ni prodajom tih ruskih naftnih polja nećemo izgubiti«, kaže Dragičević, uz napomenu da o cijeni koju bi mogli dobiti zasad ne može govoriti jer je to još poslovna tajna. </p>
<p>Konačna odluka o tome po kojoj će varijanti Ina ući u strateško partnerstvo sa Slavneftom te koliko bi mogla dobiti za Bijele noći, po Dragičevićevim će riječima pasti za oko mjesec dana, a sada je u tijeku due dilligence. </p>
<p>U međuvremenu je probleme koji su posljednjih mjeseci nastali oko Bijelih noći pokušao razjasniti bivši voditelj tog projekta i direktor Ininog predstavništva u Rusiji Pavle Uroda, koji je sada izvršni direktor ruske naftne kompanije Sintez Corporation. On se ne slaže s Dragičevićevom tvrdnjom da je Inina licencija za iskorištavanje tih naftnih polja došla u pitanje zbog nerealnog i nestručnog planiranja ekipe koja je ranije vodila taj posao jer je za 2000. planirala proizvodnju od 1,2 milijuna tona, što je tehnički bilo nemoguće ostvariti. </p>
<p>Uroda tvrdi da su ruske želje da Bijele noći u 2000. proizvedu 1,47 milijuna tona nafte (Rusi rade projekt razrade polja i proizvodnje što je prilog ugovoru o davanju licencije) prvo uspjeli smanjiti na 1,25 milijuna tona. »Nadzorni odbor Ine je u svibnju 1999. prihvatio da se te godine u ruska naftna polja, kao preduvjet za povećanje proizvodnje, uloži 50 milijuna dolara. Ulaganja su počela u lipnju i za tri mjeseca proizvodnja je udvostručena. Ali novca je stizalo sve manje zbog financijskih problema u Ini te zato što je nova Uprava Ine prekinula sva ulaganja u Bijele noći pa je do moje smjene 31. kolovoza 2000. uloženo samo 12,5 milijuna dolara«, kaže Uroda. </p>
<p>Zbog toga je, dodaje, hrvatska strana proizvodni plan za 2000. u ožujku smanjila na 899.000 tona, ali njegovi nasljednici, zbog loših kontakata s ruskim vlastima, nisu na to uspjeli privoljeti i rusku stranu. A Rusima je u interesu što veća proizvodnja zbog boljeg punjenja proračuna. U svakom slučaju, do takvih problema ne bi došlo da su sadašnji Inini čelnici Bijelim noćima posvetili više pažnje, tvrdi Uroda. Prema njegovim riječima, Dragičević je prekid transporta nafte s ruskih naftnih polja i gubitak licencije vjerojatno spriječio obećanjem o prodaji tih naftnih polja strateškom partneru. </p>
<p>»Ako se Ina odluči prodati Bijele noći, nadam se da će za njih postići dobru cijenu, iako mi nije jasno zašto su onda prije nekoliko mjeseci odbili ponudu američko-ruske kompanije Sovlink da im za to organizira javni natječaj, na kojem bi možda dobili i više od procijenjene vrijednosti od 70 milijuna dolara«, kaže Uroda, jer bi se na natječaj sigurno javilo puno zainteresiranih, prije svega ruskih kompanija. </p>
<p>Na primjedbe da je za Bijele noći, zbog naslijeđenih obveza, plaćeno više od objavljenih oko 18 milijuna dolara, Uroda odgovara da su svi objavljeni brojevi točni.» Za 50-postotni udjel bivšeg ruskog suvlasnika, tvrtke Variogen nafta gas (VNG-a) platili smo 1,5 milijun dolara, za potraživanja američke tvrtke 2,6 milijuna, za usluge posrednika 2,45 milijuna, za due dilligence 563.000, a svojim uslugama smo otkupili potraživanja VNG-a od 11,1 milijun dolara«, nabraja Uroda. To je, dodaje, ukupno 18,2 milijuna dolara, a NO Ine nam je za kupovinu Bijelih noći odobrio 23 milijuna. </p>
<p>»Urodine primjedbe nisu točne«, tvrdi Dragičević. »Ako nemamo dobre kontakte s ruskim vlastima, kako smo plan proizvodnje za ovu godinu smanjili na nešto manje od 900.000 tona nafte? Bivša Inina ekipa planirala je preveliku proizvodnju u Rusiji vjerojatno i zato da im se priznaju preveliki troškovi poslovanja. Osim toga, ako su Bijele noći tako isplativa tvrtka zašto nije sama uzela kredit na međunarodnom tržištu kapitala i tako riješila problem ulaganja nego su htjeli da se taj novac odlijeva iz drugih dijelova Ine te zašto nisu plaćali ni mnoge manje obveze?«</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Burze: Indeksi u laganom rastu unatoč padu potrošnje građana</p>
<p>Kakav-takav rast ostvarili su financijski, farmaceutski i obrambeni sektor, dok su gubitnici naftne i medijske kompanije / Iako su analitičari s Wall Streeta očekivali da će indeks potrošnje građana Conference Boarda biti 105, on je pao na samo 97,6</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Europske su burze dionica u utorak prijepodne bilježile pad cijena, ali su se kasnije tijekom dana indeksi počeli oporavljati zahvaljujući rastu terminskih ugovora za američke dionice. Međutim, azijske su burze kod zatvaranja uglavnom zabilježile pad. </p>
<p>Nešto iza podneva londonski benchmark FTSE 100 indeks porastao je 0,6 posto, na 4641,2, popevši se više od 120 bodova iznad najniže jutarnje vrijednosti od 4515,3. Najveći rast ostvarili su financijski, farmaceutski i obrambeni sektor, dok su među gubitnicima bile naftne i medijske kompanije. Tako su, na primjer, dionice banke Barclays dobile 5,5 posto, dok je Shell izgubio 1,5 posto, a muzička grupacija EMI čak 33,7 posto pošto je objavila upozorenje o padu dobiti.</p>
<p>Paneuropski FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 također su pokazali otpornost porastavši 0,94 odnosno 0,76 posto. U Parizu je CAC40 oko podneva bio 0,29 posto niži, dok je frankfurtski Xetra DAX izgubio 0,52.</p>
<p>U Tokyu, nakon neradnog ponedjeljka, Nikkei 225 je zahvaljujući oporavku Wall Streeta porastao 1,45 posto, na 9693,97. Međutim, kod zatvaranja su bili niži Hong Kong s 0,8 posto, Seoul s 2 posto te Tajvan s 1,12 posto. </p>
<p>Na rast američkih burzi u utorak upućivalo je blago povećanje terminskih ugovora za prosinac za dionice na indeksima S 500 te Nasdaq 100, dok su prosinački ugovori za dionice Dow Jonesa bili nešto niži. </p>
<p>Unatoč ovim pozitivnim pokazateljima, očekivalo se da će suprotan utjecaj imati podaci o potrošnji građana, objavljeni u utorak. Conference Board, ugledna newyorška tvrtka, objavila je pad indeksa potrošnje građana sa 114 u kolovozu na 97,6 u rujnu, najveći mjesečni pad od Zaljevskog rata. Ovi prvi podaci o potrošnji građana u SAD-u nakon terorističkih napada niži su od predviđanja analitičara s Wall Streeta koji su očekivali da će indeks biti 105. </p>
<p>Međutim, nakon objavljivaljanja nove vrijednosti indeksa, dionice su i dalje ostale relativno stabilne, pa su tako Dow Jones, S 500 i Nasdaq 100 redom zabilježili rast od po nekoliko desetaka bodova. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bulić: Hrvatskom turizmu kriza bi mogla čak i pomoći</p>
<p>Hrvatska je pozicionirana u sjevernom dijelu Mediterana. Naš položaj pomoći će nam da lakše preživimo sve ono što bi se moglo događati</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - »Ne veselimo se povodu, ali hrvatski bi turizam od američke krize, odnosno najavljenog razračunavanja s teroristima mogao imati koristi«, izjavio je za Vjesnik Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Na čemu temelji ovu smjelu prognozu?</p>
<p>Ovogodišnja je sezona, tvrdi, uglavnom privedena kraju i događanja u i oko SAD-a mogu nas samo okrznuti. Rujanski posjet, s druge strane, prati ukupne ovosezonske indekse, pa ćemo tijekom ovogodišnjeg rujna imati od 10 do 15 posto više turista nego lani. U listopadu, a pogotovo studenom i prosincu u potpunosti se gasi hrvatski »turistički stroj«. </p>
<p>Nekoliko objekata koji rade cijele godine (poput dubrovačkog Excelsiora) zasigurno će imati štete od najavljene svjetske krize, pogotovo zbog kongresnih odustajanja Amerikanaca i Izraelaca, no oni u ukupnoj računinici domaćeg turističkog prometa ionako sudjeluje u marginalnim postocima. </p>
<p>Za domaće turističke djelatnike je, dakle, sezona manje-više završila i kalkulira se kako se postaviti prema sljedećoj. »Pod pretpostavkom sustavnih kontroliranih antiterorističkih udara ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska pozicionirana u sjevernom dijelu Mediterana. Naš položaj pomoći će nam da lakše preživimo sve ono što bi se moglo događati. U odnosu na države iz istog kruga Hrvatska bi mogla biti na dobitku«, tvrdi Niko Bulić. </p>
<p>Bulić, naime, pretpostavlja da će države s pretežno muslimanskim stanovništvom, iako same nisu pridonijele krizi, ipak turistički ispaštati. To su, prije svega, Tunis, Maroko, Egipat i Turska. I dok prve tri države rijetko pribrajamo u turističke konkurente Hrvatskoj, Turska je već godinama u strahovitom turističkom uzletu i odnosi nam dobar dio, pogotovo njemačkih, gostiju (u turskom turizmu prevladava njemački kapital). </p>
<p>Nadalje, udio gostiju koji dolaze avionom, a oni su najugroženija skupina, u ukupnim brojkama hrvatskog turizma iznosi malih 20 posto. Kod nas još uvijek prevladavaju putnici koji dolaze vlastitim automobilima ili autobusima, a oni ne spadaju u ugroženu skupinu. </p>
<p> Hoće li Hrvatska zbog svega što se događa ipak mijenjati svoju promidžbenu taktiku?</p>
<p>»Krenimo od SAD-a i Velike Britanije, dakle država koje predvode antiterorističku alijansu. U SAD-u već godinama nastojimo pokrenuti jači turistički interes za Hrvatskom, no prvo se dogodilo Kosovo, a sada ovo. Drugim riječima, opet smo na početku«, ističe Bulić dodavši da su on i ministrica otkazali odlazak u SAD na sastanak s tamošnjim novinarima. </p>
<p>Velika Britanija je u drugom statusu i tamo se, po njegovim riječima, već godinama sustavno radi na tome da se umjesto destinacije masovnog turizma Hrvatska nudi kao destinacija posebnih programa. Jedino što zadovoljava je posjet britanskih nautičara, dok je sve ostalo i dalje u povojima pa nam kriza ni na tom tržištu neće napraviti velike štete. </p>
<p>Hrvatska turistička zajednica razmišlja o promjeni promidžbene strategije. Bulić najavljuje vraćanje ukinutog zajedničkog oglašavanja s inozemnim turoperatorima, ali po novim pravilima. Manje inicijative očekuje se od HTZ-a, a više od domaćih turističkih poduzeća, lokalnih zajednica i stranih turoperatora. </p>
<p>Niko Bulić nam je na primjeru porečke Plave lagune objasnio kako bi to ubuduće trebalo izgledati: »Na svaku promidžbenu kunu Plave lagune pridodaje se po kuna HTZ-a, Turističke zajednice Poreča i Turističke zajednice Istarske županije. Strateški partner (turoperator) porečkog poduzeća četiri hrvatske kune morat će pokriti sa četiri svoje.«</p>
<p>Plan je da Hrvatska sljedeće godine dodatno poveća turistički promet. Bulić razmišlja o daljnjih pet posto, odnosno o sezoni koja počinje oko Uskrsa i traje što je duže moguće. </p>
<p>Ako se svjetska kriza razvije u nepredvidljivim smjerovima, morat će nas ponovo spašavati »rezervna« tržišta. A onda će ciljana promidžba svakako imati efekta. Štoviše, onda bi i domaći turisti mogli ponovo jeftinije ljetovati.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Treba li mijenjati Zagrebački velesajam? </p>
<p>Posebno zabrinjava trend sve većeg izostanka vodećih hrvatskih kompanija koje svoj nedolazak objašnjavaju visokim troškovima i malim profitima od sajma</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Prošlotjedni Jesenski zagrebački velesajam okupio je 1806 izlagača iz 47 zemalja, a živost na sajmu pridonijeo je i »povratak široke publike« ponajviše zbog nižih cijena karata. Paralelno sa tom najvećom sajamskom priredbom pokrenute su i rasprava o izostanku najvećih domaćih tvrtki sa sajma, kao i dugogodišnjim dilemama trebali sajam mijenjati koncepcijski, organizacijski ili nekako drugačije.</p>
<p> Nitko od sudionika u raspravi zasad nije ponudio konkretno i cjelovito rješenje kojim bi se vratio stari ugled toj instituciji.</p>
<p> Vlasnik Zagrebačkog Velesajam, grad je Zagreb, a sam gradonačelnik na otvaranju 77. JMZV-a najavio je poslovno i organizacijsko restrukturiranje za što je, po njegovim riječima, već izrađen i program. Sve bi to trebalo dovesti do toga da ZV osim izlaganja postane i aktivan sudionik u poslovnim zbivanjima grada.</p>
<p> U posljednjih nekoliko godina Jesenski zagrebački velesajam bilježi pad izlagača i posjetitelja. Tako je primjerice 1997. godine JMZV okupio 2985 izlagača iz 45 zemalja i više od 245.000 posjetitelja, iduće godine predstavilo se 2685 izlagača od čega 1426 iz inozemstva (42 zemlje), a posjetitelja je bilo više od 190.000, dok je na toj jesenskoj priredbi 1999. nastupilo 2197 izlagača od kojih 1161 iz inozemstva, a broj posjetitelja pao je na nešto više od 170 tisuća. Prošle godine sajam je okupio 1811 izlagača iz 37 zemalja.</p>
<p> Poslovodstvo ZV već nekoliko godina upozorava na padajuće trendove koje prate sajmove u regiji i Europi, no posebno zabrinjavajuću situaciju doveo je trend sve većeg izostanka vodećih hrvatskih kompanija koje svoj izostanak opravdavaju visokim troškovima i malim »profitima« od sajma.. Jedno od objašnjenja je i to da hrvatski potrošači njihove proizvode ionako dobro poznaju, a sajam više nije mjesto sklapanja poslova već prezentacija nekih novih proizvoda. Sve to stvara troškove zbog čega novac usmjeravaju ili na druge sajmove ili druge oblike marketinga. Tako su ove godine izostali Podravka, Karlovačka pivovara, Zagrebačka pivovara i dr. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hagena autorizirala Helios mirovinsko d.d.</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna </p>
<p> - Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA) odobrila je zahtjev za autorizaciju Helios mirovinskog dioničkog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, čime je potvrđeno da su, zasad, ispunjeni svi potrebni uvjeti za registarciju društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.</p>
<p>Istaknuto je to u utorak u Osiguranju Helios, jednom od osnivača tog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Ostali osnivači su TBI Holding N.V., Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.</p>
<p> Registraciju od Trgovačkog suda očekujemo tijekom ovoga tjedna, kazao je Nenad Bakić, budući predsjednik Uprave Helios mirovinskog društva za upravljanje mirovinskim fondom te dodao, kako u narednih tjedan dana moraju predložiti i banku skrbnika. Bakić je rekao kako se radi o izboru između Hrvatske poštanske banke i HVB Banke, a time bi se ispunili i svi uvjeti za dobivanje dozvole za rad.</p>
<p> Mirovinska je reforma, istaknuto je, najznačajnija reforma u Hrvatskoj, a očekuje se da će doprinijeti jačanju hrvatskog tržišta kapitala te općenito oživljavanju cjelokupnog gospodarstva.</p>
<p> Većinski vlasnik budućeg Fonda je nizozemska financijska grupacija TBI Holding N.V., ujedno i 88-postotni vlasnik Osiguranja Helios. Vlasnici su, pak, TBI Holdinga N.V. izraelska grupacija Kardan sa 46,5 posto udjela, Deutsche Bank sa 30 posto udjela i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) s udjelom od 23,5 posto.</p>
<p> Inače, osnivači Helios mirovinskog dioničkog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom prvi su podnijeli zahtjev za autorizaciju društva i uplatili 40 milijuna kuna temeljnog kapitala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Varaždinske vijesti kreću u privatizaciju</p>
<p>VARAŽDIN, 25. rujna</p>
<p> - Na osnivačkoj sjednici Skupštine održanoj u utorak u hotelu Turist tiražni lokalni tjednik Varaždinske vijesti, koji je do sada imao status novinskog poduzeća, ustrojen je u dioničko društvo, a što je prva faza u provedbi privatizacije.</p>
<p>Prema izjavi dr-a Ivana Čehoka, varaždinskog gradonačelnika , koji je na Skupštini izabran za njenog predsjednika, temeljem Odluke Arbitražne komisije Vlade RH, gradu Varaždinu pripao je vlasnički udio od 51,75 posto, dok je ostatak pripao općinama nastalim na području bivše općine Varaždin. Grad i općine će polovicu svojih dionica prodati sadašnjim i bivšim zaposlenicima Varaždinskih vijesti uz popust od 20 posto s rokom otplate od 10 godina. Druga polovica od ukupnog broja dionica bit će ponuđena na prodaju putem tržišta vrijednosnica, ali na način da nitko neće moći raspolagati sa više od pet posto od vlasničkog udjela. </p>
<p>Temeljni kapital Varaždinskih vijesti procijenjen je na milijun DEM. Skupština je u Nadzorni odbor "Varaždinskih vijesti" izabrala Zvonimira Kapeša iz općine Beretinec, grad Varaždin je u članstvo Nadzornog odbora imenovao Zlatka Horvata,inače zamjenika gradonačelnika, a članom Nadzornog odbora postao je još i Vlado Premuž, ispred zaposlenika Varaždinskih vijesti.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Razgovori njemačkih i hrvatskih tvrtki</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna </p>
<p> - Poslovni razgovori njemačkih i hrvatskih tvrtki zainteresiranih za uspostavljanje međusobne suradnje u različitim djelatnostima održani su u utoraku organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) - Komore Zagreb i u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom njemačke pokrajine Rheinland- pfalz sa sjedištem u Mainzu.</p>
<p>U njemačkom gospodarskom izaslanstvu sudjelovali su direktori i menadžeri iz dvadesetak industrijskih tvrtki s područja pokrajine Rheinland-Pfalz i Saarland, pretežno iz metalske industrije i strojogradnje. Oni su sa zainteresiranim hrvatskim partnerima razgovarali o mogućnostima suradnje kroz koorporativne odnose i zajednička ulaganja, s tim da su nova tržišta u interesu obje strane. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Uskoro optužnice i za partizanske zločine?</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Za nekoliko mjeseci bit će podignute optužnice za zločine počinjene za vrijeme II. svjetskog rata i nakon njega, saznajemo od visokog izvora u Vladi. Optužnice će se najvjerojatnije odnositi na zločine koje su partizani počinili nad zarobljenicima i civilima za vrijeme, a pogotovo nakon rata.</p>
<p> Stav je Vlade, naime, da zločini koje su počinili partizani, nisu bili procesuirani jer su bili tretirani kao dopušteni zločini. Vlada Ivice Račana tim činom želi pokazati da je smogla snage odbaciti svaku ideologiju koja opravdava zločin nad civilima te da će procesuirati svaki zločin bez obzira na ideološku opredijeljenost ili nacionalnost počinitelja, odnosno žrtve.</p>
<p> Prema riječima visokog dužnosnika Vlade, Hrvatska ne odustaje ni od svoje obveze prema Haaškom sudu da uhapsi i preda generala Antu Gotovinu. </p>
<p>Od suđenja za zločine počinjene u Domovinskom ratu čiji počinitelji nisu dostupni, Hrvatska odustaje samo zato jer se suđenje mora ponoviti kad optuženik dođe pred sud. Zbog toga je ocijenjeno da su to promotivna suđenja na koja se troši previše vremena i novca. K tome, Državno odvjetništvo je revidirajući neke optužnice na kojima je bilo i po stotinjak imena, ustanovilo da za mnoge nema dovoljno dokaza, a cilj profesionalnog i odgovornog procesuiranja zločina jest dovesti na sud osobe za koje postoje dokazi.</p>
<p>Konkretnije detalje o ulozi Hrvatske u antiterorističkoj koaliciji u Vladi je još nemoguće doznati. Šture informacije, koje se mogu saznati, ograničene su na tvrdnje da su sve specijalne službe aktivirane u kontroli rizičnih mjesta. U Banskim dvorima naglašavaju kako je najvažnije da Hrvatska bude sigurna zemlja po kojoj se neće šetati ili se u njoj regrutirati teroristi.</p>
<p>Loš odgovor samo može povećati terorizam </p>
<p> Konkretnih informacija nema ni o eventualnim akcijama koje se poduzimaju u suzbijanju hrvatskih kanala krijumčarenja oružjem preko kojih se, po nekim informacijama, opskrbljuje i IRA. Vlada je očito svjesna tog problema i priznaje da je terorizam jednim dijelom i biznis. Još nema informacija ni o rezultatima istraga o terorističkim napadima u Hrvatskoj. </p>
<p>U razgovoru s novinarima visoki dužnosnik Vlade ustvrdio je da i Sjedinjene Države još odvaguju svoj odgovor između mnoštva scenarija jer je izvjesno da je borba protiv terorizma projekt s brojnim i dugotrajnim političkim i gospodarskim implikacijama. Zbog toga su sve nadležne službe, tvrde u Vladi, dobile zadatak da razmotre hrvatsku strategiju te gospodarske i političke posljedice svjetske borbe protiv terorizma na Hrvatsku.</p>
<p> Inače, hrvatski državni vrh smatra da rat protiv muslimanskog ekstremizma mogu dobiti samo muslimanske a ne zapadne zemlje te da se svijet mora pozabaviti uzrocima terorizma, a svaki loše odmjeren odgovor samo može povećati terorizam. </p>
<p>Račanova Vlada vjeruje da su velike promjene koje će svijetu donijeti borba protiv terorizma ujedno hrvatska šansa za brže približavanje Europskoj uniji kojoj slijedi prestrukturiranje.</p>
<p>Istražuje se iznošenje novca iz Hrvatske</p>
<p> Na tom putu Hrvatska treba što prije riješiti probleme vezane uz rat koji ju još prečvrsto vežu za istočno susjedstvo - povratak izbjeglih i prognanih i vraćanje imovine - te donijeti ustavni zakon o manjinama, tvrdi visoki izvor iz Vlade. Mnogi u svijetu, dodaje izvor, smatraju da Hrvatska može ubrzati približavanje Europskoj uniji pa čak i preskočiti neke stepenice na tom putu. </p>
<p>Iako je Švicarska objavila da su na zahtjev Beograda blokirani bankovni računi nekih Miloševićevih suradnika, u hrvatskoj Vladi ne može se doći do detaljnijih informacija o eventualnim sličnim zahtjevima Račanove Vlade. U Banskim dvorima, doduše, potvrđuju da se radi na slučajevima iznošenja novca iz Hrvatske za vrijeme bivše vlasti, ali naglašavaju da je jedno imati podatak da se nešto dogodilo, a sasvim drugo imati u rukama dokaze koje sud može prihvatiti.</p>
<p>Subota se ubraja u godišnji odmor</p>
<p>Kako saznajemo, Vlada će inzistirati da se subote ubrajaju u radne dane pri računanju godišnjeg odmora jer smatra da je neubrajanjem bez razloga dobiven cijeli tjedan godišnjeg odmora više. U ponedjeljak Vlada je sindikatima javnih i državnih službi uputila prijedlog kolektivnog ugovora. Sljedeća runda razgovora o njemu očekuje se za desetak dana. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kompanović: »Ne provode se kninski zaključci Vlade«</p>
<p>OSIJEK, 25. rujna</p>
<p> - Upozorivši kako je stanje na područjima posebne državne skrbi dosegnulo kritičnu točku, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) Josip Kompanović najavio je u ponedjeljak navečer na redovitoj sjednici ZPH-a mogućnost prosvjeda ispred zgrade hrvatske Vlade. </p>
<p>Napominjući kako ZPH više nikada neće organizirati blokadu prometnica i na taj način stvarati probleme građanima koji nisu krivi za teško stanje, Kompanović je ponovio da će se blokirati ulazi u Vladu, ako se hitno ne poduzmu aktivnosti na koje se Vlada obvezala na sjednici u Kninu, 29. ožujka.</p>
<p>On je podsjetio da je protekloga tjedna Vlada potvrdila stalna upozorenja ZPH-a da se ne provode zaključci iz Knina, te zadužila resorna ministarstva za njihovo preispitivanje. </p>
<p> »Dosta nam je donošenja zaključaka na zaključke, a da nema nikakvoga pomaka«, kazao je Kompanović. Prema njegovim riječima, broj nezaposlenih na područjima posebne skrbi već se približio brojci od 60 posto, a rezultat toga je odlazak velikog broja povratnika u druge dijelove Hrvatske, ali i u inozemstvo. Predsjednik ZPH-a je poručio da će se uskoro održati sjednica Predsjedništva ZPH-a, te će se po tko zna koji put od saborskih zastupnika zatražiti angažiranje na rješavanju spomenutih problema. S tim u vezi, Kompanović je podsjetio i na mogućnost ratificiranja ukidanja članka 19. Zakona o područjima posebne državne skrbi, što bi, upozorio je, značilo apsolutnu propast za jedinice lokalne samouprave. </p>
<p>»Kada su u pitanju ta područja, dakle ona koja su prošla rat, uništenje bogatstva i ljudi, čini se kao da su ona od centra moći, Zagreba, udaljena najmanje 6000 kilometara, a ne tristotinjak«, ustvrdio je prvi čovjek ZPH-a. On je spomenuo i primjer Baranje, »koja unatoč bogatstvima propada, a sve s očitom namjerom pripreme terena za tajkunizaciju 'Belja', od čijeg bi oporavka mnoge baranjske obitelji pristojno mogle živjeti«. </p>
<p>Kompanović se osvrnuo i na djelovanje ZPH-a, primijetivši da kad Zajednica demokratski i argumentirano upozorava na probleme rezultata nema, a kada najavi prosvjede, onda ju se optužuje da želi rušiti vlast. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»HT neprimjerenim reklamama pokušava educirati potrošače« </p>
<p>Ako se pokaže da su navodi o potrošenih 60-ak milijuna kuna za marketinške aktivnosti HT-a točni, mjerodavni bi se morali zabrinuti, jer se od tih sredstava mogao vratiti dio duga zaposlenim u HT-u, rekao je Tomčić</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - »Užasnut sam pokušajem traženja vrlo skupog ključa Hrvatskog telekoma (HT), koji neprimjernim reklama pokušava educirati potrošače, što je nedopustivo. Ako se pokaže da su navodi o potrošenih 60-ak milijuna kuna za marketinške aktivnosti HT-a točni, mjerodavni bi se morali zabrinuti, jer se od tih sredstava mogao vratiti dio duga zaposlenim u HT-u«. Rekao je to u utorak Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog sabora, nakon što je primio predstavnike sindikata HT-a i Hrvatskih pošta.</p>
<p>Tomčić je dodao da osnivanje stručnog istražnog povjerenstva za HT možda i neće biti potrebno. Naime, bude li zadovoljan nalazom koji je Ministarstvo gospodarstva uputilo Vladi, Tomčić neće ponavljati svoju inicijativu.</p>
<p>Predsjednik Sabora je obećao podršku sindikatu HT-a u pregovorima s Vladom i Upravom HT-a kako bi sadašnji i bivši radnici HT-a i HP-a došli do sedam posto dionica HT-a pod povoljnijim uvjetima. Tomčić je napomenuo da je dijalog nužan kako bi se prevladali postojeći problemi oko definiranja granskoga kolektivnog ugovora za radnike pošte i telekomunikacija.</p>
<p>Sindikalci su na sastanku izrazili zabrinutost za socijalni položaj radnika HT-a, jer je Telekom u postupku privatizacije. Naime, prodajom dodatnih 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu njihov bi se položaj mogao pogoršati.</p>
<p>Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a, rekao je da HT nije trebao žurno provesti rebalans tarifa nego je taj zahvat trebalo obaviti u iduće dvije do tri godine.</p>
<p>Prema Veharovim riječima, Tomčić će na koordinaciji stranaka petorke zatražiti da predstavnici sindikata budu primljeni i u Vladi. Sindikati, naime, očekuju okretanje nove stranice u komunikaciji s Vladom. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HDZ: Nasilničko lice SDP-a u Šibeniku</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - »Činjenica da SDP ne želi obaviti primopredaju vlasti u Šibeniku nakon što su vijećnici na legalno sazvanoj sjednici izabrali novu gradonačelnicu i predsjednika Gradskog vijeća, presedan je koji baca najcrnje svjetlo na provedbu Ustava i zakona u Hrvatskoj. To je proziran i jeftin način izigravanja volje vijećnika čime se pokazao nasilničko lice SDP-a. Spora reakcija Ministarstva pravosuđa pokazuje da se u hrvatsku demokraciju unosi evidentno političko nasilje«. Kazao je to u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks, govoreći o slučaju Šibenik, gdje je nedavno 13 vijećnika izglasalo nepovjerenje gradskoj vlasti, ali primopredaja nije obavljena. </p>
<p>Novoizabran predsjednik šibenskoga Gradskog vijeća Ivica Poljičak istaknuo je da je sjednica Vijeća bila legalno sazvana, ali nelegalno otkazana putem poštanskog operatera u 22 sata navečer te da HDZ drži da novoizabrani gradski čelnici trebaju preuzeti svoje dužnosti. </p>
<p>No, kazao je Poljičak, sumnja da će SDP-ovi ministri donijetu odluku koja ne bi bila u korist SDP-a. Novoizabrana gradonačelnica Neda Klarić istaknula je da je nova sjednica sazvana, jer je rečeno da su »neki vijećnici u međuvremenu promijenili mišljenje«. Dodala je da HDZ nije radio ništa ispod stola te da odbacuje sve optužbe da je riječ o političkom terorizmu koje su im izrekli SDP-ovi vijećnici. Za Šeksa je, kaže, razvidno da se u Šibeniku žele isprovocirati novi izbori. </p>
<p>G. Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Veleposlanik Slovenije posjetio ranjenog dječaka</p>
<p>BRANJINA/ POPOVAC, 25. rujna</p>
<p> - Veleposlanik Republike Slovenije Boštjan Kovačić posjetio je u utorak Dragu Šperjaka, dječaka koji je 1999. stradao od zaostale mine u svome selu, a potom i u težem incidentu, nakon nekoliko dana, kada su posljedice bile mnogo teže. Veleposlanik Kovačić mu je uručio ček od 5000 njemačkih maraka. Prisutna je bila i Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida u sklopu kojeg je 1999. osnovana Sekcije žrtava mina. </p>
<p>Temeljni zadatak spomenute sekcije je izrada baze podataka o žrtvama mina u Hrvatskoj. Pružanje individualne pomoći zadatak je koji ih je doveo do suradnje sa slovenskim veleposlanstvom. </p>
<p>Drago Šperjak iz Branjine, u Općini Popovac u Baranji rođen je 1991., a u incidentu koji se zbio smrtno mu je stradao mlađi brat. Obiteljsku kuću obnovilo je Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva. Drago je učenik IV. razreda osnovne škole i živi s ocem i bakom. </p>
<p>Na Dan državnosti Republike Slovenije, 21. lipnja ove godine, održana je aukcija slika čiji je prihod namijenjen za pomoć dječaku. Slovensko Veleposlanstvo je njime financiralo opremu obnovljene kuće, prije svega dječje sobe. </p>
<p>Kako je istaknula Mirjana Dobranović, u Hrvatskoj je ima 1838 osoba stradalih od mina, od kojih su 305 djeca. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Američki ratni brodovi i ubuduće u riječkoj luci</p>
<p>RIJEKA, 25. rujna</p>
<p> - Usklađivanje američke ekonomske pomoći s regionalnim potrebama hrvatskih područja te jače poticanje trgovine i investicija među tim dvjema zemljama bila je u utorak u Rijeci tema razgovora američkog veleposlanika u Hrvatskoj Lawrencea G. Rossina i predstavnika američkih tvrtki s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i njegovim suradnicima. Komadina je rekao da se očekuju znatna ulaganja u razvoj infrastrukture riječke luke, ali i u energetske objekte, ponajviše plinovode. Preduvjet za veća ulaganja na tom području, dodao je, svakako je izgradnja autoceste prema Zagrebu i Dalmaciji. Izrazio je nadu da će američki ulagači biti zainteresirani i za privatizaciju u Hrvatskoj, osobito kad je riječ o Ini i turističkim objektima u toj županiji.</p>
<p>Rossin je rekao da je njegov posjet Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji usmjeren na poslovnu i trgovinsku suradnju te da će razgovarati s poslovodstvima Inine rafinerije, JANAF-a, brodogradilišta »Viktor Lenac« i »3. maj« te s čelnicima riječke Županijske gospodarske komore. Smatram da će poticanju investicija znatno pridonijeti decentralizacija, dodao je Rossin, najavivši da se i ubuduće može očekivati uplovljavanje brodova američke ratne mornarice u riječku luku. </p>
<p>Lj. Pandža i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Još deset teških proračuna</p>
<p>Prihodi od privatizacije sljedeće godine neće se trošiti na pokrivanje tekuće potrošnje države, kao proteklih godina, nego će se usmjeriti u poticanje gospodarskog razvitka, tvrde u Banskim dvorima. No, tamo se još šuti o rebalansu ovogodišnjeg proračuna koji bi, prema najavama premijera Ivice Račana, na Vladu trebao stići najkasnije 15. listopada.</p>
<p> Da bi se ostvario glavni cilj državnih financija za 2002., neće se dalje zadirati u socijalna prava i plaće nego će se krenuti u pojačanu borbu protiv sive ekonomije, saznajemo od visokog izvora u Vladi. Vlada je, naime, vrlo razočarana nekih ovogodišnjim fiskalnim prihodima, primjerice od trošarina na naftne derivate, što bi mogao biti i jedan od razloga za službeno još neobjašnjene smjene na čelu Porezne i Carinske uprave. Inače, najbliži Račanovi suradnici vrlo su nezadovoljni načinom kako je smjene komentirao ministar financija Mato Crkvenac, koji je Ivana Ivekovića i Katarinu Bakiju čak pohvalio za doprinos promjenama u tim službama.</p>
<p>Uspije li Vlada u toj nakani, sljedeće dvije godine donijet će pozitivne promjene koje će nas približiti Europpskoj uniji, smatraju u Vladi. No, to neće značiti i kraj hrvatskim mukama s državnim proračunom. Odnosno, kako kaže vicepremijer Goran Granić, »Hrvatska sljedećih desetak godina neće imati ni lake ni komotne proračune«. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sporazum o granici sa Slovenijom tek na idućoj sjednici Sabora </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Hrvatski sabor neće, kako je najavljeno, raspravljati o graničnom sporazumu sa Slovenijom na rujanskoj sjednici, već možda na onoj u listopadu. To je jedina pouzdana informacija do koje su novinari uspjeli doći, čekajući da im se netko obrati nakon sastanka vladajuće petorke u utorak popodne. Ponovno su, međutim, ostali »kratkih rukava«, a iz Banskih dvora samo im je poručeno - službene izjave neće biti, uz dodatak da su čelnici petorke »ionako razmatrali samo neke tehničke detalje vezane uz rad Sabora«. Zašto je prolongirana saborska rasprava o graničnom sporazumu, što su ga hrvatski i slovenski premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek parafirali u lipnju? Dva su moguća, i prilično suprotstavljena, odgovora na to pitanje, a oba su nam ponudili sudionici sastanka petorke u utorak. Jedan od njih nam je, uz traženje da ga ne imenujemo, rekao da se razlog krije u činjenici što »petorka još uvijek nije temeljito i otvoreno raspravljala o parafiranom sporazumu«. </p>
<p>Zato i nismo dosad mogli, dodao je, izaći u javnost s jedinstvenim stajalištem, već je svatko iznosio svoje viđenje, pa je ispalo da sporazum bezrezervno podržava samo SDP. Drugi sudionik sastanka, pak, uvjeravao nas je da odgoda nije motivirana političkim razilaženjem petorke i željom da premijer i šef SDP-a Račan dobije još malo vremena za lobiranje među koalicijskim partnerima. »Jednostavno, hoćemo rujansku sjednicu Sabora okončati paketom socijalnih zakona o hrvatskim braniteljima, dječjim doplatcima i socijalnom osiguranju, a sporazum sa Slovenijom doći će na dnevni red u listopadu«, riječi su jednog stranačkog čelnika koji je također htio ostati anoniman. </p>
<p>Ipak, ostaje nejasno zašto se u Saboru odgađa »vruća« rasprava o sporazumu sa Slovencima. Ostaje i pitanje zašto više nema - premda ih je bilo proteklih više od godinu i pol - službenih izjava nakon sastanaka vladajuće koalicije, a ima spremnosti da se »anonimno« razgovara s novinarima. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tomac: Vladi treba zabraniti da uredbama mijenja zakone</p>
<p>Nedopustivo je i protivno Ustavu da Vlada uredbama mijenja zakone, kao što je do sada radila, rekao je Branko Smerdel na zajedničkoj sjednici odborâ za zakonodavstvo i Ustav; ili, pak ukinimo Sabor odnosno delegirajmo ovlasti na petorku/ Podržali su ga HDZ i Zdravko Tomac/ Ministar Ivanišević: U Vladinim uredbama u kojima se i mijenjaju zakoni nema ništa sporno; na Ustavnom je sudu da procijeni njihovu ustavnost / Odbor za Ustav u sljedeći će utorak raspravljati o sporazumu o razgraničenju sa Slovenijom/ Odbor za obrazovanje opet odgodio izjasniti se o Konačnom prijedlogu zakona o udžbenicima </p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Može li Vlada uredbama mijenjati zakone i narušava li se tako odnos izvršne i zakonodavne vlasti, pitanje je koje je u utorak uzburkalo duhove na zajedničkoj sjednici Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. </p>
<p>Raspravljajući, naime, o Prijedlogu zakona o ovlastima Vlade da uredbama uređuje pitanja iz djelokruga Sabora, prof. dr. Branko Smerdel upozorio je da potpuno nedopustivo i protivno Ustavu da Vlada uredbama mijenja pojedine zakone, kao što je do sada radila. </p>
<p>Deset godina Smerdelovih upozorenja</p>
<p>»Na to upozoravam već deset godina, i s tim treba prekinuti. To tumačenje uvodi nered u pravni sustav, jer Vlada ne može donositi akte koji bi bili viši od zakona donesenih u Saboru«, upozorio je Smerdel. S njime su se složili HDZ-ovci na čelu s Vladimirom Šeksom, te SDP-ovac Zdravko Tomac. </p>
<p>Šeks je podsjetio na nekoliko Vladinih uredbi, među njima i onu, kojom je u srpnju, samo pet dana nakon završetka saborske sjednice, Vlada uredbom ukinula odredbu o većim plaćama zaposlenika na područjima posebne državne skrbi. Smatrajući to ekstenzivnim tumačenjem zakona, Šeks traži da se precizira da Vlada ne može donositi uredbe ako već postoji zakon i dok Sabor zasjeda. </p>
<p>Zdravko Tomac predložio je, pak, da se Vladi amandmanom zabrani da uredbama mijenja zakone. Iako je konstatirao kako bi bilo najbolje da se ukine parlament ako će Vlada nastaviti s takvim uredbama, Tomac je na posljetku nakon negativnih reakcija ostalih vladajućih članova Odbora, te samog ministra pravosuđa Ivaniševića, povukao amandman. </p>
<p>Ministar pravosuđa tvrdi naime kako u Vladinim uredbama u kojima se i mijenjaju zakoni nema ništa sporno niti se time remeti odnos izvršne i zakonodavne vlasti, a na Ustavnom je sudu da procijeni ustavnost tih uredbi. »To je groteskno i nedopustivo«, ljutio se Smerdel, inzistirajući, da se uredbama ne mogu mijenjati zakoni. Na kraju je, iznerviran, i on posegnuo za argumentom o ukidanju Sabora ili pak delegiranju ovlasti na petorku. </p>
<p>»Imamo nered, sustav u kojem su uredbe jače od zakona i u kojem zakon postaje ustavni zakon, ako netko izvana telefonira...«, iznervirano je konstatirao Smerdel. </p>
<p>Dva su odbora odgodila donošenje odluke o potvrđivanju predloženog statuta HRT-a u Saboru, dok se predlagatelj statuta - Upravno vijće HRT-a - ne izjasni o njihovim brojnim primjedbama na taj prijedlog. </p>
<p>Na inicijativu HSLS-ovaca Odbor će u sljedeći utorak raspravljati o sporazumu o razgraničenju sa Slovenijom. Zdravko Tomac, predsjednik Odbora za vanjsku politiku, ponovio je kako će njegov Odbor dobiti tekst sporazuma, te da će ga Vlada ratificirati, isključivo na temelju mišljenja Sabora, a za ratifikaciju mora dobiti dvotrećinsku većinu. </p>
<p>Odobrenje udžbenicima na četiri godine</p>
<p> l Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu po drugi je put odgodio izjašnjavanje o Konačnom prijedlogu zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu. Odbor je oformio radnu skupinu koja će do saborske rasprave odlučiti može li se predloženi zakonski tekst poboljšati amandmanima ili je zbog brojnih primjedbi potrebno treće čitanje. </p>
<p>Među najvažnijim primjedbama Odbora je prijedlog da se udžbenici odobravaju na četiri a ne, kako je predloženo, na dvije godine. Odbor traži i da se donja granica zastupljenosti koju neki udžbenik mora ispuniti da bi mogao biti u upotrebi poveća s pet na deset posto.</p>
<p>U raspravi je upozoreno i da Hrvatska nema dobre nastavne planove, programe i standarde te da nema niti čvrstih kriterija o tome tko može biti nakladnik školskih udžbenika. </p>
<p>Predsjednik Odbora Ante Simonić je istaknuo da se predloženim zakonom očito neće riješiti svi problemi no da je on ipak važan kvalitativni iskorak. Ustvrdio je da bi za obvezno školovanje udžbenici trebali biti besplatni.</p>
<p>Pristup informacijama ne smije se ograničavati samo na novinare</p>
<p>Odbor za informiranje, informatizaciju i medije ugostio je kanadskog povjerenika za informiranje Johna Reida. On, pojašnjeno je, djeluje kao neovisni istražitelj odnosno posreduje u sporovima između Vlade i građana oko dostupnosti informacija. Sve informacije moraju biti dostupne svima podjednako osim onih zaštićenih, rekao je Reid. »Zatečen sam činjenicom da vaš Zakon o informiranju regulira samo pristup informacijama novinarima a ne i običnim građanima i poslovnim ljudima. Interes novinara i građana nije isti i stoga se pristup informacijama ne smije ograničavati na samo jednu grupu«, zaključio je Reid, a s njim se složio i predsjednik Odbora Joško Kontić ustvrdivši da će svakako podržati zakonske izmjene u tom smislu. </p>
<p>Ivana Matić i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska traži donatore za 61 eko-projekt </p>
<p>Ubrzano restrukturiranje i privatizacija gospodarstva mogu donijeti i nove opasnosti za okoliš, rekao premijer Račan / Ponuđeni projekti vrijedni 570 milijuna dolara / Ostale tranzicijske zemlje već imaju strategiju zaštite, a Hrvatska je tek treba donijeti, kaže ministar Kovačević</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja i Svjetska banka predstavili su u utorak na početku dvodnevne Donatorske konferencije u Zagrebu Nacionalnu strategiju zaštite okoliša s planom aktivnosti u narednih pet godina, te 61 nacionalni eko-projekt vrijedan 570 milijuna dolara.</p>
<p>Naše su novčane mogućnosti ograničene pa smo izabrali prioritete i odlučili zatražiti pomoć stranih donatora, rekao je premijer Ivica Račan. Istaknuo je da je zaštita okoliša važan hrvatski cilj jer je prilično dobro očuvan okoliš jedan od temeljnih uvjeta razvoja. Upozorio je da Vlada želi upravljati okolišem u skladu s načelima održivog razvoja, a nove opasnosti za okoliš donose započeto ubrzano restrukturiranje i privatizacija gospodarstva. Račan je također rekao da je Nacionalna strategija zaštite okoliša važan dokument u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. </p>
<p>Svjetska banka pomaže sanaciju Kopačkog rita</p>
<p>Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević objasnio je da se hrvatski prioriteti (zbrinjavanje otpada i otpadnih voda) zbog objektivnih razloga razlikuju od svjetskih, ali su kriteriji europski. Druge tranzicijske zemlje već imaju strategiju zaštite okoliša dok je Hrvatska tek usvaja, a na temelju nje je uz organizacijsku i financijsku pomoć Svjetske banke napravljen plan prioritetnih projekata. </p>
<p>Voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Vladimir Skendrović kazao je da će ta institucija biti među vodećima u provedbi predloženih projekata. Kako je dodao, Svjetska banka je kao vodeći financijer hrvatskog gospodarstva i dosad pazila da projekti koje novčano prati ne štete okolišu. Banka je već odobrila sedam milijuna dolara za projekt racionalizacije potrošnje energije, pomaže sanaciju Kaštelanskog zaljeva i Kopačkog rita, a Skenderović je najavio nove donacije za obnovljive izvore energije i zaštitu voda u jadranskom primorju od zagađivanja. Smatra i da strategiju treba što prije početi provoditi kako ne bi ostala tek dobar dokument. </p>
<p>Na konferenciji sudjeluju brojni predstavnici europskih i svjetskih financijskih institucija, veleposlanstava te hrvatske Vlade i nevladinih udruga. Iako je skup ponajprije zamišljen kao mjesto uspostavljanja izravnih kontakata između nositelja projekta i potencijalnih donatora, očekuje se da će prvi rezultati o donacijama biti poznati već na završetku konferencije u srijedu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>MUP uveo besplatni telefon za prijavu korupcije</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Ministastvo unutarnjih poslova pozvalo je u utorak na konferenciji za novinare građane i javnost na suradnju u borbi protiv korupcije.</p>
<p>Na konferenciji, kojoj su prisustvovali načelnik Uprave kriminalističke policije Dragutin Cestar, načelnik Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije Ivan Cetina i kriminalistički službenik Mato Blažanović, promovirana je i web stranica MUP-a posvećena korupciji, a ponuđen je i broj telefona i fax na koji se građani mogu javljati i prijavljivati kaznena djela korupcije. </p>
<p>Za razliku od drugih oblika kriminaliteta, gdje građani prijavljuju kaznena djela, u korupciji nema klasične žrtve već postoje pasivna i aktivna strana, pojasnio je načelnik Cestar. </p>
<p>MUP poziva građane i medije da potiču svijest da je korupcija opće štetna, jer bez njihove pomoći policija ne može ništa učiniti. Građanima se jamči potpuna anonimnost pri javljanju na besplatne telefone, a naglašena je mogućnost da oni koji su već davali mito, a to prijave, ne budu sudski gonjeni. </p>
<p>Na konferenciji su izneseni i neki konkretni podaci o suzbijanju korupcije. Statistike govore da je 1997. prijavljeno 300 kaznenih djela korupcije, a 2000. godine 785. U prvih šest mjeseci ove godine prijavljena su 354 takva kaznena djela što u MUP-u drže pozitivnim pomakom. </p>
<p>Inače, na besplatnom telefonu 0800 5092, dežurat će od devet do 15 sati policijski službenik obučen za korupciju, a građanima se jamči anonimnost. Građani također mogu 24 sata dnevno slati svoje prijave na telefax 0800 8092, ili na e-mail adresu: korupcija mup.hr. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hrvatsko pravosuđe pod europskim povećalom</p>
<p>Palatinuš: Belgijska delegacija u Madridu zatražila je samo da se o stanju u hrvatskom pravosuđu izvijesti UN, što znači da se sankcije nisu spominjale / Mrčela: Taj monitoring nije određen samo za Hrvatsku, ali najprije će se provesti u našoj zemlji / U četvrtak će Državno sudbeno vijeće razmatrati skidanje imuniteta Vladimiru Gredelju kako bi se protiv njega, na zahtjev Ortynskog, mogao povesti kazneni postupak</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - U javnosti je u ponedjeljak pravu buru izazvalo priopćenje Vladimira Gredelja, predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS), iz Madrida s konferencije Svjetske udruge sudaca, u kojem se tvrdilo da je predstavnica Belgije na tom skupu zatražila sankcije protiv Hrvatske zbog odnosa prema sudbenoj vlasti.</p>
<p>Međutim, u utorak se priopćenjem oglasio tajnik UHS-a Damir Palatinuš, objašnjavajući da je belgijska delegacija u Madridu zatražila samo da se o stanju u hrvatskom pravosuđu izvijesti UN, što znači da se sankcije nisu spominjale. No, Palatinuš navodi i to da belgijski zahtjev nije ušao u zaključke konferencije Svjetske udruge sudaca.</p>
<p>Međutim, posve je izvjesno da je u Madridu osnovana skupina stručnjaka iz 10 europskih zemalja, koja će provesti monitoring nad hrvatskim pravosuđem. To je javno potvrdio i sudac Marin Mrčela, koji s Gredeljem, predsjednikom zagrebačkog Općinskog suda Đurom Sessom i sucem Draženom Jakovinom sudjeluje u radu konferencije u Madridu. Ta skupina stručnjaka upoznat će se sa stanjem u hrvatskom sudstvu i postupkom imenovanja predsjednika sudova, »nakon čega će odlučiti o daljnjim koracima«. Mrčela je rekao da taj monitoring nije određen samo za Hrvatsku, ali najprije će se provesti u našoj zemlji.</p>
<p>Poznato je da je Vladimir Gredelj povukao kandidaturu za ponovni izbor na mjesto predsjednika bjelovarskog Županijskog suda zbog kaznenog postupka, koji je protiv njega pokrenuo glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski. O toj istrazi, Gredelj je u Madridu izvijestio i Svjetsku sudačku organizaciju. Ortynski je pak potvrdio da je zatražio provođenje istrage protiv Gredelja zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlaštenja. No, Ortynski je odbio komentirati optužbe koje je na njegov račun iznio Gredelj. Naime, Gredelj je izjavio da mu se glavni državni odvjetnik osvećuje zato što ga je predsjednik UHS-a optužio da je batinao studente u doba hrvatskog proljeća.</p>
<p>Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić u utorak je Vjesniku poručio da »za sada nema nikakav komentar tog slučaja«. Međutim, izvjesno je da će u četvrtak Državno sudbeno vijeće (DSV) razmatrati skidanje imuniteta Vladimiru Gredelju kako bi se protiv njega, na zahtjev Ortynskog, mogao povesti kazneni postupak. (Biljana Bašić)</p>
<p>Goran Granić: Gredelj me nasmijava, a zastare šokiraju</p>
<p>»Gredelj me nasmijava«, odgovorio je novinarima vicepremijer dr. Goran Granić na zahtjev da komentira Gredeljevu izjavu da će Svjetska udruga sudaca ispitati odnos hrvatskih vlasti prema pravosuđu. Dr. Granić smatra da bi se razgovor trebao povesti o tome da je za 1800 predmeta nastupila zastara, što znači da pravda nije mogla biti zadovoljena. »Šokiran sam podatkom o 1800 zastara i ozbiljno bih s Gredeljem mogao razgovarati samo kad bi on odgovorio kako je do toga moglo doći«, kaže dr. Goran Granić. (S. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Marko Buljan v.d. ravnatelja Porezne uprave</p>
<p>ZAGREB, 25. rujan</p>
<p> - Nakon što je ministar financija dr. Mato Crkvenac prihvatio ostavku ravnatelja Porezne uprave Ivana Ivekovića, na mjesto vršitelja dužnosti ravnatelja u utorak je imenovan Marko Buljan, dosadašnji pomoćnik ravnatelja i pročelnik zagrebačkog Područnog ureda Porezne uprave. Buljan će voditi Poreznu upravu dok se ne provede javni natječaj, kojim će se izabrati novi ravnatelj. Do izbora novog ravnatelja, Carinska uprava neće imati vršitelja dužnosti. Ravnateljica mr. Katarina Bakija, koja je zajedno s Ivekovićem podnijela ostavku, ravnateljske je ovlasti predala svojoj pomoćnici Tonki Jokić. </p>
<p>B. O.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Filipović izašao iz Vladine radne skupine za školstvo</p>
<p>ZAGREB, 25. rujna</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović priopćio je u utorak da prestaje biti članom Vladine radne skupine na projektu reforme hrvatskog školstva, jer se koncepcija radne skupine razlikuje od njegovih stavova o rješavanju problema u školstvu.</p>
<p> Filipović ocjenjuje da je »Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju«, u kojem su sadržani prijedlozi radne skupine, preopćenit i načelan, te da Vladu ničim ne obvezuje na dinamiku promjena.</p>
<p> Dokumentom bi, smatra Filipović, trebalo utvrditi intenzitet porasta izdvajanja za školstvo iz bruto domaćeg proizvoda sa sadašnjih 3,5 na šest posto. Također bi trebao sadržavati dinamiku prelaska rada osnovnih i srednjih škola s trosmjenskog i dvosmjenskog rada na rad u jednoj smjeni. Po njegovu mišljenju, u dokumentu bi trebali biti navedeni konkretni prijedlozi promjene nastavnog plana, programa i udžbenika, kao i konkretna rješenja za poboljšanje materijalnog položaja prosvjetnih radnika.</p>
<p> Filipović u priopćenju navodi kako je članom radne skupine postao jer mu je obećano da će u »Bijeli dokument o hrvatskom školstvu« ući njegov sanacijski program hrvatskog školstva. »Budući da od sanacijskog programa u dokumentu nema ništa, postalo je besmisleno biti članom radne skupine, jer je to posve drukčiji koncepcijski pristup od mojega«, stoji u priopćenju.</p>
<p> Filipović dodaje da se odrekao naknade za rad u Vladinoj radnoj skupini i uplatio je Domu za nezbrinutu djecu »Josipovac« u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010926].
|
