NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010626].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197312 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Operaciju u Zagrebu istodobno gledali u Ljubljani, Rijeci i Splitu </p>
<p> Mikrovalnu ablaciju, na mitralnom zalisku pacijenta, izveli su prof. dr. Marian Zembala i dr. Roman Przybylski iz Poljske. Kod tog zahvata u srce se umeće kateter, a preko njega se isporučuje radiofrekventna energija</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Uz pomoć kardijalnih kirurga iz Kliničke bolnice »Dubrava« i putem HTisdn tehnologije, dvojica poljskih liječnika operirali su u ponedjeljak 47-godišnjeg pacijenta iz Zadra koji boluje od atrijske fibrilacije, jedne vrste poremećaja srčanog ritma. Ta vrsta operacije prvi put je izvedena u Hrvatskoj, a uz pomoć videokonferencije i teleasistencije, paralelno se prenosila u kliničke bolnice u Ljubljani, Rijeci i Splitu, kao i na Internet. Prenosile su je tri kamere: jedna je bila postavljena na svjetiljkama, druga pokraj kirurga, a treća - mikrokamera, nalazila se na kateteru u srcu.</p>
<p> Operaciju koja se zove mikrovalna ablacija, na mitralnom zalisku pacijenta izveli su prof. dr. Marian Zembala i dr. Roman Przybylski iz Poljske. »Projekt telekonferencije i Internet konferencije, u ovakvom obujmu, prvi put se događa u Hrvatskoj«, rekao nam je prof. dr. Željko Sutlić, pročelnik Odjela za kardijalnu kirurgiju KB »Dubrava«, ujedno voditelj projekta.</p>
<p>Krv koja prolazi kroz mitralni zalistak dolazi iz pluća najprije u lijevu pretklijetku, a onda u lijevu klijetku, potom kroz aortin zalistak u aortu, koja vodi krv u gornje i donje dijelove tijela. Atrijska fibrilacija su vrlo brzi električni oslobađajući impulsi zbog kojih se pretklijetka steže izuzetno brzo, a to tjera i klijetke da brže pumpaju krv, zbog čega rade s manjim učinkom. Budući da je srčani ritam ubrzan, srce istiskuje u organizam nedovoljnu količinu krvi, snižava se krvni tlak, a može doći i do zatajenja srca.</p>
<p>»Uzrok ove vrste aritmije najčešće je prirođena srčana mana, a od bolesti mitralnog zaliska pati velik broj ljudi«, objasnio je prof. Sutlić. Simptomi ove bolesti ovise o tome koliko je brz srčani ritam. Kod umjerenoga - manje od 120 otkucaja u minuti, simptoma uopće ne mora biti. Zbog većeg broja otkucaja pacijenti osjećaju nelagodu u prsima, a te otkucaje mogu i jasno izbrojiti. Osoba se također može osjećati slabom, imati nesvjestice i kratak dah. Nekim ljudima, osobito starijima, može zatajiti i srce. Ukratko, posljedica neliječenja aritmije fizičko je opterećenje, nagli nastupi aritmije po noći i velika količina skupih lijekova, koji se moraju piti cijeli život, dodaje pročelnik Odjela za kardiokirurgiju.</p>
<p>Cilj liječenja lijekovima je usporiti srčani ritam, ali i izbjeći vrlo opasne posljedice, poput stvaranja krvnog ugruška ili embolije. Naime, budući da se kod atrijske fibrilacije sa svakim otkucajem srca pretklijetka ne uspijeva isprazniti od krvi u potpunosti, s vremenom se krv može natoložiti i stvoriti ugruške. Djelići ugruška mogu se odvojiti, a krv ih može odnijeti do manjih arterija koje se tako mogu začepiti. Upravo se to naziva embolijom. </p>
<p>Od lijekova se daju digoksin, koji usporava kontrakciju klijetke, a ako ne pomaže sâm, dodaje mu se betablokator, jedna od najstarijih vrsta lijekova za srce i poremećaje krvnoga tlaka.</p>
<p>Bolest se može liječiti i električnim šokom (kardioverzija) te kateterskom ablacijom, što je učinjeno pacijentu iz Zadra. Kod toga zahvata u srce se umeće kateter, a preko njega se isporučuje radiofrekventna energija. »Mikrovalnu albaciju izveo je prof. dr. Zembala, koji je vrlo dobar kardijalni kirurg. Inače, ovo je jedna od rijetkih operacija na srcu koju još ne radimo u Hrvatskoj«, kazao nam je prof. Sutlić.</p>
<p>U Hrvatskoj ima potrebe za ovakvim operacijama, iako ne prevelike. Dosad se kod nas takve operacije nisu radile, upravo zato što se bolest može lijekovima držati pod nadzorom, no do kraja godine prve takve operacije izvodit će i naši liječnici u KB »Dubrava«, ali bez asistencije inozemnih stručnjaka. Prof. Sutlić kaže kako takva operacija ne košta značajno više nego prosječne srčane operacije, tek je nešto skuplji kateter koji se uvodi u srce. No, zato će se uštedjeti na lijekovima jer pacijenti nakon operacije trebaju piti četiri puta manje medikamenata. </p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Deseci tisuća radnika mogli bi tužiti državu</p>
<p>Sindikati javnih službi ovih dana pokreću sudske tužbe za isplatu razlike plaća, a za jesen pripremaju novi prosvjed javnih službenika / Sindikati traže da se novi sustav plaća korigira odmah, a ne tek u rujnu, kako je obećala Vlada</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Nakon masovnog prosvjeda javnih službenika na Trgu bana Jelačića zbog smanjivanja plaća, sindikati najavljuju nove pritiske na Vladu. Ovih dana pokreću sudske tužbe za isplatu razlike plaća, a kako saznajemo, za jesen pripremaju novi prosvjed javnih službenika.</p>
<p>Sljedeće poteze, o kojima su se dogovarali u ponedjeljak, sindikati javnih službi, koji okupljaju 80.000 članova, otkrit će u utorak na konferenciji za novinare. Hoće li javne službenike ponovo izvesti na ulice ovisi o pregovorima s Vladom, koji se očekuju ovog tjedna. Sindikati, naime, traže da se novi sustav plaća korigira odmah, a ne tek u rujnu kako je obećala Vlada.</p>
<p>»Čekamo poziv na pregovore o temeljnom kolektivnom ugovoru za sve javne službe, a prosvjed nam je ojačao pregovaračke pozicije«, kaže Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i jedan od glavnih organizatora prosvjeda.</p>
<p>Ribić samo u znanosti očekuje najmanje 1000 sudskih tužbi zaposlenih. Najavljuju ih i sindikati školstva i zdravstva, pa bi na desetke tisuća radnika moglo sudskim putem utužiti ono što im je oteto od lipanjskih plaća. Sindikati lipanjske plaće smatraju tek akontacijom te tvrde da radnicima pripada i razlika između smanjenih plaća po novom sustavu i većih prava po još važećim granskim kolektivnim ugovorima.</p>
<p>U temeljnom bi se kolektivnom ugovoru za javne službe utvrdila materijalna prava (božićnica, jubilarne nagrade i sl.), a sindikati očekuju da će se u pregovorima s Vladom u novim ili izmijenjenim granskim ugovorima amortizirati pad plaća.</p>
<p>Pitanje je koliko su njihova očekivanja i realna, budući da u proračunu nedostaje 600 milijuna kuna za isplatu plaća po novom sustavu. Stoga je i prijetnja novim prosvjedom dodatni pritisak na Vladu uoči pregovora.</p>
<p>»U pregovorima s Vladom svakako očekujemo korekciju plaća, a ako Vlada ne ispravi koeficijente ili ne predvidi u granskim ugovorima korektive za plaće koje su najviše pale, u jesen idemo u novi prosvjed«, ističe Radoslav Golac, predsjednik Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi. O pregovorima ovisi hoće li i socijala krenuti sa sudskim tužbama.</p>
<p>U socijali su plaće pale manje nego u zdravstvu, jer je zaposlenima uz nove koeficijente i smanjenu osnovicu isplaćeno i pet do 25 posto dodatka na uvjete rada po sadašnjem ugovoru. Golac traži da se ti dodaci zadrže u granskom ugovoru, no ističe kako su plaće pale i zato što je svim javnim službenicima ukinuto 300 kuna za topli obrok, što je dosad bilo uključeno u plaću.</p>
<p>Najveći pad plaća, i do 40 posto, dogodio se u zdravstvu, jer je zdravstvo dosad imalo 10 posto veću osnovicu od ostalih, što je po novom sustavu ukinuto. Najviše su zakinute medicinske sestre, a od 27.000 sestara njih 90 posto primilo je od 600 do 1500 kuna manju plaću. Glavnim medicinskim sestrama plaće su smanjene sa 5000 na 3500 kuna, ali su ravnatelji dobili i po 1500 kuna više.</p>
<p>Ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina izjavila je ovih dana da su plaće toliko snižene jer se ravnatelji nisu držali njezina naputka da uz nove koeficijente isplate i dodatke na uvjete rada (prekovremeni, noćni rad, rad vikendom) po starom kolektivnom ugovoru. Ona kaže da će svi dobiti i razliku što će umanjiti pad plaća.</p>
<p>»S tim dodacima plaće se povećavaju samo za tri do sedam posto, što samo djelomično ublažava pad plaća medicinskih sestara«, ističe tajnik Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Dražen Managić.</p>
<p>Samo uz te dodatke u granskom ugovoru ne mogu se popraviti plaće u zdravstvu, smatra Managić. Rješenje za zdravstvo tražimo od Vlade prije rujna, zasad još ne dogovaramo generalni štrajk u zdravstvu, iako ni on nije isključen, ali su mogući štrajkovi u pojedinim zdravstvenim ustanovama, poručuje Managić Vladi.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Skup crni vikend na hrvatskim cestama</p>
<p>Lani nije bilo novca za povećanje sigurnosti u prometu kroz preventivno djelovanje / Samo kontinuirano ulaganje u povećanje sigurnosti donosi rezultate / Ako novca nema u proračunu, treba ga pronaći drugdje jer se štednja u tom segmentu naknado pokazuje kao golem trošak / Troškovi koji nastaju po tako ozlijeđenoj osobi u prometnoj nesreći iznose od 2300 do 12.100 njemačkih maraka, kod teže ozlijeđenih od 79.000 do 140.000 maraka, a kod poginulih su troškovi od 410.000 do 1,6 milijuna maraka</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Samo u 24 sata od nedjelje do ponedjeljka u Hrvatskoj se, prema podacima MUP-a, dogodilo 196 prometnih nesreća. U dvije prometne nesreće poginule su dvije osobe, u 46 nesreća bilo je ozlijeđenih, a u 148 je zabilježena samo materijalna šteta. Među ozlijeđenima je 18 osoba s težim, a 56 s lakšim ozljedama.</p>
<p>Je li vrijeme za veliku uzbunu? Nažalost, kad je o prometu i crnim statistikama riječ, vrijeme za uzbunu ne prestaje, ali se mediji toga sjete nakon nekoliko težih, uzastopnih prometnih tragedija. Činjenica na koju upućuje statistika je da dolaskom ljetnih mjeseci, dakle turističke sezone, raste broj nastradalih u prometu. Lani je, tako, u travnju bilo 44 poginulih, u svibnju 59, u lipnju 73. Ovogodišnje brojke za prvih šest mjeseci još nisu zaključene, ali iz godine u godinu taj se trend ponavlja. Od prošle godine, upozoravaju u prometnoj policiji, situacija je još teža, budući da je broj vozila u prometu osjetno veći zbog snažnijeg dolaska turista.</p>
<p>Međutim, teška prometna nesreća koja se u nedjelju u podne dogodila u Šiškovcima, nedaleko Vinkovaca, a koja nema veze sa stranim turistima, ponovno upozorava na dobro poznate probleme - <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i neiskustvo. U toj je nesreći poginula jedna osoba, po život je opasno ozlijeđena 10-godišnja djevojčica, a još su četiri osobe teže i dvije lakše ozlijeđene. Do nesreće je došlo kad je Dario C. (1981.), upravljajući osobnim automobilom marke »mercedes« u vrijeme dok mu je oduzeta vozačka dozvola, zbog neprilagođene brzine u desnom zavoju izgubio kontrolu nad vozilom i udario u vozilo iz suprotnog smjera.</p>
<p>Vikend, mladi vozač (vozački staž od samo dvije godine), pretjerana brzina i upravljanje vozilom bez vozačke dozvole. Riječ je gotovo o predlošku na koji policija duže upozorava i prema kojem su usmjerene brojne akcije. </p>
<p>No, čini se da su sve te akcije uspjele samo ublažiti problem, ali ga nisu uspjele riješiti. Rješenje se, prema mišljenju stručnjaka u policiji, ali i ostalih prometnih stručnjaka, može dobiti jedino dugoročnim ulaganjem u sigurnost prometa, promjene u sustavu obrazovanja vozača, podizanju prometne kulture... Budući da smo društvo koje malo što provodi dobrovoljno, čini se prilično jasnim da će trebati mijenjati i Zakon o sigurnosti prometa na cestama.</p>
<p>Iako se mnogima činilo malo vrijednim, ali snažna medijska kampanja o brzini, vezanju sigurnosnog pojasa, o alkoholu u prometu..., koja je izostala zbog nedostatka novca u proračunu, ipak je imala priličan učinak na vozače. Izostanak takvih medijskih kampanja, povezan s povećanjem broja vozila u prometu, možda slučajno, ali možda i ne, poklapa se s povećanjem broja nastradalih.</p>
<p>Ulaganja u sigurnost prometa nikad nisu prevelika. Ako u proračunu za to nema novca, treba osmisliti način kako do novca doći (sponzorstva ili neki drugi načini). Jer, samo kontinuirano ulaganje u preventivu, obrazovanje... može dovesti do promjena. Štednja u tom segmentu naknado se pokazuje kao golem trošak.</p>
<p>Jer, prema studiji koju su naručili osiguravatelji u Njemačkoj, troškovi koji nastaju po lako ozlijeđenoj osobi u prometnoj nesreći - liječenje, izgubljeni radni sati... - iznose od 2300 do 12.100 njemačkih maraka. Ti troškovi kod teže ozlijeđenih rastu i kreću se od 79.000 do 140.000 njemačkih maraka, a kod poginulih su takvi troškovi od 410.000 do 1,6 milijuna maraka.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Engleska priča iz Hrvatske</p>
<p>Steve Gaunt, čovjek koji je napustio unosan posao i krenuo u pomoć Hrvatskoj, nakon rata je ostao u Vinkovcima i zasnovao obitelj / U trenucima dokolice uporno je iscrtavao obiteljsko stablo, želeći pronaći oca - znao je samo da se zove Robert / Prije nekoliko dana i taj problem je riješen i Gaunt je, u svojoj 44. godini, upoznao oca... u Hrvatskoj.</p>
<p>VINKOVCI, 25. lipnja</p>
<p> - Steve Gaunt je vjerojatno najpoznatiji »Hrvat engleskog podrijetla«. Nakon što je o njemu u mnogim medijima napisano mnoštvo reportaža, u kojima se uglavnom iskazivalo divljenje čovjeku koji je napustio unosan posao i, potaknut potresnim televizijskim snimkama, krenuo u pomoć Hrvatskoj, Gaunt je, barem za nekoliko minuta potrebnih za iščitavanje tih tekstova, Hrvatima stvarao dojam da nisu sami i napušteni. </p>
<p>Tako su mnogi u Hrvatskoj čuli za hrabrog Engleza, čitali o njegovom ranjavanju (u minskom je polju pokraj Vinkovaca, noseći ranjenika, i sam naletio na minu i ostao bez stopala), znali za njegove probleme oko stjecanja domovnice, za njegovu želju o osnivanju pivovare... </p>
<p>No, Steve Gaunt se, premda se sve više osjeća kao Hrvat, nastavio ponašati »kao Englez« te je, unatoč silnom zanimanju za razloge njegova ostanka u Vinkovcima, u kojima je zasnovao obitelj i nedavno dobio i četvrto dijete, u trenucima dokolice uporno i ustrajno radio na iscrtavanju obiteljskog stabla. »Genealoška strast«, tako svojstvena Englezima, zašla je, međutim, u slijepu ulicu, jer Gaunt nije poznavao oca. Odnosno, znao je tek da mu se otac zove Robert, da ga prijatelji zovu Bob i da ga nema u telefonskom imeniku. Njegovi su se roditelji razišli kad je Gauntu bilo samo dvije godine. Prije nekoliko dana i taj problem je riješen i Gaunt je konačno, u svojoj 44. godini, upoznao oca! U Vinkovcima, u Hrvatskoj...</p>
<p>Steve Gaunt, koji od svoje skromne hrvatske vojne mirovine izdržava brojnu obitelj koja se, kako kaže, svake godine nadopunjuje novim članom »kao na proizvodnoj traci«, mjesečno se ne ustručava potrošiti više od 500 kuna na internet. I to ne na onaj klasični »surfing«, kojega svi prakticiraju, nego samo na čitanje i pisanje pisama, odnosno otvaranja elektronske pošte na četiri servera. Ta je opsjednutost Internetom uglavnom bila u funkciji traganja za svojim korijenima. Kad je došao do podatka da bi mu u daljnjoj istrazi mogla pomoći prabaka u Kanadi, o kojoj je znao samo da se preziva Geal, uputio je preko stranice za traženje osoba svoje podatke s popratnim tekstom u kojemu je iznio zainteresiranost za očevu baku. Nakon šest mjeseci, kad je gotovo i zaboravio taj »kanal« svoje istrage, iz Kanade dobiva pismo u kojem ga izvjesna gospođa obavještava da je »njegova prabaka bila i njezina baka«, dajući mu adresu rođakinje u Engleskoj koja bi o svemu mogla znati mnogo više.</p>
<p>Potaknut početnim uspjehom, Gaunt šalje pismo toj rođakinji u Englesku. Na osnovi njezina odgovora Gaunt ponovno poseže za internetskim pretraživačem osoba, upisujući, ovaj put, približno mjesto prebivališta u kojemu bi, možda, mogao biti njegov otac. Upute koje je dobio ukazivale su da bi on »možda mogao biti u Nottinghamshireu«. I, uistinu, na zaslonu računala dobiva adresu čovjeka za kojega se moglo pretpostaviti da je njegov otac. Brzo je osmislio pismo u kojemu je napisao sve podatke o sebi i izrazio želju za upoznavanjem, dodavši svoju fotografiju.</p>
<p>Početak proljeća, 21. ožujka, značio je ove godine novi životni početak za Stevea Gaunta. Toga se dana prvi put čuo s ocem, telefonom, dok je Robert Bob Gaunt bio na rođendanskoj zabavi svoje kćeri Jane, Steveu dotad također nepoznate osobe. Sve nakon toga, česta pisma, e-mailovi, SMS poruke, bila je samo operacionalizacija konačnog susreta do kojeg je došlo dva mjeseca kasnije. Charter letom iz Manchestera u Pulu su sletjeli Steveov otac i njegova supruga Margaret, a potom su doputovali u Vinkovce.</p>
<p>Steveova spoznaja o očevom pustolovnom životopisu vjerojatno je uvjetovala da ne dođe do pitanja koje bismo svi postavili - zašto se otac nije javljao sinu sve ove godine. Robert Bob Gaunt je kao mehaničar radio u britanskoj vojsci često mijenjajući mjesto prebivališta, od Arabije, Cipra do Singapura. Steve je uživao slušajući očeve priče i samo ga je pitao »Gdje mi je džeparac svih ovih godina«... </p>
<p>Nakon dva tjedna, tijekom kojih je od hrvatskih riječi naučio samo »rat«, »pivo« i »Pula«, Robert Gaunt je sa suprugom otputovao u svoj Nework blizu Nottinghama, ali je i obećao ponovni dolazak. U Vinkovcima je kod Stevea trenutačno njegova sestra Jane, s kojom također prolazi razdoblje upoznavanja. </p>
<p>Što se tiče Engleza, barem onih iz Gauntove brojne obitelji, Vinkovci sve više postaju mjesto sretnih susreta, nimalo nalik predstavi toga slavonskog grada u romanu Agathe Christie »Ubojstvo u Orient expressu«, u kojemu »balkanska policija«, u potrazi za ubojicom, bogatim putnicima neprestano prijeti da će poremeti njihovo civilizirano putovanje.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Za zaštitu gradskih voda - više od 1,2 milijarde kuna </p>
<p>Proteklih 20-ak godina poraslo je zagađenje gradskih voda: zatvorena su 23 bunara (što glavnih, što pomoćnih) na lijevoj obali Save / Kako problem zagađenja voda rješavaju druge zemlje / Dio zagrebačke kanalizacijske mreže izgrađen je prije stotinu godina i vapi za hitnom sanacijom / Stalna opasnost za vode - nezakonito šljunčarenje i bespravna gradnja </p>
<p>Potkraj ožujka Gradska skupština usvojila je Plan o zaštiti voda grada Zagreba. Plan je u medijima prošao prilično nezapaženo, iako je riječ o ključnom dokumentu čijom bi provedbom trebalo zaštititi vodu i vodocrpilišta na gradskom području. </p>
<p>Zagreb je, zasad, jedini grad u Hrvatskoj koji ima takav plan. Njime su predviđene velike investicije u izgradnju objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda - više od 1,2 milijarde kuna. Financijski i tehnički najzahtjevnija je gradnja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, 'teška' čak 800 milijuna. Potrebno je izgraditi i pročistače otpadnih voda kod Zaprešića, Samobora, Velike Gorice te dva kod Sesveta. Realizacija plana osigurala bi dovoljne količine pitke vode Zagrepčanima. </p>
<p>Proteklih 20-ak godina poraslo je zagađenje gradskih voda. Zatvorena su 23 bunara (što glavnih, što pomoćnih) na lijevoj obali Save. Dugogodišnjom zaštitom ne samo da se može očuvati postojeća pitka voda već se i zagađeni bunari mogu dovesti u sanitarno ispravno stanje. No, takav je posao i skup i dugotrajan.</p>
<p>Prema riječima direktora Vodnogospodarskog odjela za slivno područje grada Zagreba Jadranka Husarića, Švedska je problem zagađenja voda počela rješavati 1967., a završila 1997. godine, uz golemu cijenu. Slične procese prošle su ili prolaze gotovo sve europske države. </p>
<p>Poseban su problem mogući zagađivači - industrija smještena u Zagrebu i okolici. Pobrojano je ukupno 239 mogućih zagađivača (gotovo sva industrija, ali i, primjerice, sve bolnice), a kad se dodaju benzinske crpke i automehaničarske radionice, brojka raste do otprilike 400. </p>
<p>Prije 10 do 12 godina većina tvornica nije imala uređaje za pretkondicioniranje ili, pak, ti uređaji nisu radili. U prošlosti se na tome mnogo štedjelo. Poduzećima je to bio trošak koji je smanjivao dobit. Zanimljivo je da je očuvanju zagrebačkih voda pomogla gospodarska kriza. Mnogi potencijalni zagađivači su propali ili osjetno smanjili opseg proizvodnje, a time i količinu ispuštene otpadne vode. Danas je situacija ipak bolja, a postroživanje propisa trebalo bi rezultirati daljnjim poboljšanjima.</p>
<p>Za uspješnu provedbu Plana o zaštiti voda potrebno je sanirati zagrebačku kanalizaciju. Ona bi morala biti potpuno nepropusna. No, dio kanalizacijske mreže veoma je star - dijelom i više od stotinu godina. </p>
<p>Veliku opasnost čistoći vode predstavlja i nezakonito šljunčarenje. Planom je predviđena sanacija šljunčara i zabrana eksploatacije šljunka. Nadalje, u prošlih 20-ak godina vodozaštitna područja pogođena su bespravnom gradnjom. Nedovoljno stroge kazne propisane zakonom, prema Husarićevim riječima, također bi trebalo postrožiti i uskladiti s europskim standardima. </p>
<p>Realizacija Plana o zaštiti voda grada Zagreba financirat će se iz naknade za zaštitu voda, komunalnih naknada, državnog i gradskog proračuna, kredita, koncesije, prekršajnih kazni zagađivačima, donacija.</p>
<p>Voda je u sudaru s razvojem, barem zasad, izvlačila kraći kraj. Plan, koji bi trebao biti realiziran u sljedećih desetak godina, trebao bi to promijeniti. </p>
<p>- Ono što svakako trebamo izbjeći jest gradnja tvornica vode, zaključio je Husarić.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nepravda prema košarci u invalidskim kolicima</p>
<p>Esad Avdić iz Košarkaškog kluba Stela: Nerijetko me ljuti to što se zbog tjelesnog hendikepa naši rezultati društveno ne vrednuju poput onih koje postižu poznati sportaši / Iznimno naporni i zahtjevni treninzi / Nedostatak novca za opremu: cijena sportskih kolica 5000 maraka / Uskoro osnivanje hrvatske lige košarke u invalidskim kolicima</p>
<p>»Sport radi sporta« moto je desetorice članova košarkaškog kluba Stela koji napornim vježbanjem i zapaženim sportskim rezultatima mijenjaju društvene predrasude prema osobama s tjelesnim invaliditetom. Zaljubljenici u košarku u Dvoranu invalida srednjoškolskog centra »Vinko Bek« u Kušlanovoj 59 dolaze triput na tjedan po dva sata. Osim invalida Domovinskog rata Ivice i Alberta koji su paraplegiju zadobili na ratištu, među njima ima i onih koji invaliditet poput dječje paralize »vuku« od rođenja. To ih, međutim, ne priječi u postizanju uspješnih rezultata na domaćim i međunarodnim turnirima.</p>
<p>- Košarku nisam odabrao radi rehabilitacije već zato što volim taj sport, ističe Esad Avdić, potpredsjednik KK Stela. Nerijetko me ljuti činjenica što se zbog tjelesnog hendikepa naši rezultati društveno ne vrednuju poput onih koje postižu poznati sportaši.</p>
<p>Tim više jer, prema njihovim riječima, provode iznimno naporne i zahtjevne treninge koji, osim kondicijskih, uključuju vježbe eksploatacijske snage gornjih ekstremiteta, vožnju kolica naprijed-natrag odnosno pod opterećenjem, vježbe na švedskim ljestvama te vježbe s medicinskim loptama teškima i do šest kilograma. Prije natjecanja s trenericom prof. dr. Dubravkom Ciligom intenzivnije rade na taktičko-tehničkim elementima igre. Kako su nam se požalili, »glavobolju« im ne zadaju toliko psihofizički napori, koliko nedostatak novca za opremu. Bez pomoći vlasnika tvrtke Medicus Matea i nekolicine dobrotvora pitanje je bi li se uopće mogli baviti tim sportom, ističu košarkaši. </p>
<p>Osim što se kod nas specijalna sportska invalidska kolica ne mogu nabaviti, članovima Stele njihova je tržišna cijena od 5.000 njemačkih maraka još uvijek - nedostižna. Kako im na parketu aktivno mogu služiti oko pet godina, znatan dio novca nedostaje im i za potrošni materijal, poput žica i guma za kolica koje u našim trgovinama po paru stoje oko 1.000 kuna.</p>
<p>- Ne bi li dečki pokazali sportsko umijeće i znanje, valjalo bi osnovati hrvatsku ligu košarke u invalidskim kolicima, koja trenutačno ne postoji, ističe prof. Dubravka Ciliga. Dodaje kako, osim u Zagrebu, takav klub postoji i u Slavonskom Brodu, dok ih u Splitu i Puli tek namjeravaju osnovati.</p>
<p>Također bi valjalo razmisliti i o medijskoj pomoći tim sportašima. Njihovom sustavnom potporom mijenjale bi se »mentalne« barijere koje još uvijek vladaju u našem društvu, ističu djelatnici Stele. Tim više jer bi njihova aktivnost vratila samopouzdanje onima koji su zbog tjelesnog hendikepa izgubili vjeru u sebe i svoje sposobnosti.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zahtjev za kreditiranjem predalo i 10 nezaposlenih obrtnika</p>
<p>Od 400 zaprimljenih zahtjeva Povjerenstvo je obradilo njih 352, a 237 upućeno je u ruke službenika Zagrebačke banke / U banci dosad odobreno 56 kredita ukupne vrijednosti 12,1 milijuna njemačkih maraka, a još osam ih je pred zaključenjem</p>
<p>Povjerenstvo za odabir poduzetničkih projekata, osnovano pri Gradskom poglavarstvu, u sklopu programa kreditiranja poduzetnika u proteklih sedam mjeseci zaprimilo je 400 zahtjeva. Od tog broja obrađeno je njih 352, a 237 upućeno je u ruke službenika Zagrebačke banke. U banci je dosad odobreno 56 kredita ukupne vrijednosti 12,1 milijuna njemačkih maraka, a još osam ih je pred zaključenjem, rečeno je u ponedjeljak na sjednici Povjerenstva.</p>
<p>Među zaprimljenim zahtjevima je i deset zahtjeva nezaposlenih obrtnika, za čije je zahtjeve predsjednik Povjerenstva Vladimir Velnić istaknuo kako je riječ o dobrim prijedlozima koji će biti podržani. No, pitanje je hoće li ih podržati i banka. Naime, prema riječima predstavnice Zagrebačke banke Dubravke Bračić, posljednjih su mjeseci načinjeni neki kvalitativni pomaci, ali osnovni kriteriji koje utvrđuje banka i bez kojih kredit ne može biti odobren nisu se promijenili.</p>
<p>- Nakon zaprimanja zahtjeva banka poziva na razgovor poduzetnike ili one koji to namjeravaju postati te ih upućuje na prikupljanje kompletne dokumentacije, jer uz zahtjev za kreditom moraju priložiti investicijske elaborate, poslovne planove, a po potrebi i procjenu imovine. Nakon toga, banka se obvezuje da će u roku 15 dana dati svoj odgovor, odnosno prihvatiti ili odbiti zahtjev, objasnila je Bračić i još jednom pozvala poduzetnike kojima je Povjerenstvo u listopadu odobrilo zahtjeve da se jave u banku.</p>
<p>Osim toga, Velnić je dodao kako se u posljednje vrijeme sve više pojavljuju zahtjevi za kreditima koji se planiraju utrošiti na kupnju poslovnog prostora.</p>
<p>- Iako to nije bio cilj programa i smatramo to lošim primjerima, odobravamo te zahtjeve jer nemamo namjeru zaustaviti projekt, zaključio je Velnić. </p>
<p>Uvjeti kreditiranja</p>
<p>Nije nužno da je podnositelj zahtjeva poduzetnik, a uvjeti pod kojima banka izdaje kredite, objasnila je Dubravka Bračić iz Zagrebačke banke:</p>
<p>- Godišnja kamata iznosi osam posto. Za kredit do 20 tisuća njemačkih maraka potrebno je pronaći jamce, a poduzetnik-početnik mora ponuditi i osiguranje, što ovisi o kvaliteti ponuđenog programa. Za veće iznose potrebno je pod hipoteku staviti pokretnine i nekretnine kojima je moguće pokriti traženi iznos, i to u omjeru 1:1,5, objasnila je Bračić. Prema tome, za kredit od 100 tisuća njemačkih maraka tražitelj mora osigurati imovinu u vrijednosti 150 tisuća maraka. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nastavniku promijenjena brava na kabinetu</p>
<p>Nastavniku u izvođenju vježbi i vođenju pismenih ispita, dipl. ing. građ. mr. Alenu Stuparu, koji je bio na Građevinskom fakultetu u Zagrebu neprekidno zaposlen od rujna 1992. godine do veljače ove godine, ovih je dana zamijenjena brava na njegovu kabinetu. Zanimajući se tko je promijenio bravu, u ponedjeljak su dvojica policajaca iz Policijske postaje Črnomerec 245 posjetila Građevinski odjel Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, Sveti Duh 129. </p>
<p>- Stručno vijeće graditeljskog odjela na sjednici održanoj 22. veljače donijelo je odluku o mom angažmanu za ljetni semestar školske 2000./2001. godine. Kako semestar traje do 30. rujna, čin stavljanja brave na svoj kabinet smatram izravnim sprječavanjem obavljanja svojih nastavničkih dužnosti, zbog čega trpe i studenti, rekao je mr. Stupar. </p>
<p>Taj je nastavnik obranio svoj magistarski rad u studenome 1995. godine, čime je stekao zakonsko pravo izbora u istraživačko zvanje asistenta. No, zbog određenih sugestija, prema Stuparovim riječima - kriminalnih krugova (o čijem je djelovanju obavijestio i Ministarstvo znanosti i tehnologije) na Građevinskom fakultetu, Fakultetsko je vijeće donijelo na zakonu neutemeljenu odluku o njegovu neizboru za asistenta. Zbog toga je u svibnju 1996. godine mr. Stupar podigao privatnu tužbu protiv Građevinskog fakulteta. Nakon toga je uslijedilo nekoliko razgovora s dekanom Željkom Korlaetom koji ga je, kako stoji u Stuparovoj izjavi predanoj policiji u ponedjeljak, »otvoreno ucjenjivao i daljnje zaposlenje uvjetovao povlačanjem tužbe«.</p>
<p>Neuspješni pregovori dviju strana rezultirali su prestankom radnog odnosa zaključno s 31. siječnjem 2001. godine za nastavnika koji je, kako je rekao, bio jedini asistent za predmete »Tehnička mehanika« i »Proračun konstrukcija«. Unatoč tomu što nije povukao tužbu, spomenuto Stručno vijeće ipak ga je angažiralo za ljetni semestar. S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>More je daleko, ali bazeni su pred nosom i to - besplatni</p>
<p>»Odmorko« do 31. kolovoza osnovcima i srednjoškolcima nudi bogat besplatan program - kupanje uz pedagoški nadzor, nogometne turnire u SRC »Svetice«, školu odbojke, košarke i karatea, tenis na Teniskom centru »Maksimir«</p>
<p>Gradski ured za obrazovanje i šport i zagrebačke škole tijekom ljeta organizirali su brojne sportske aktivnosti, ekskurzije i izlete za učenike koji će bezbrižno uživati u ljetnim praznicima, a kojima je more 'predaleko'. Na raspolaganju će im biti likovne, informatičke, scensko-dramske i novinarske radionice, knjižnice i čitaonice, kao i drugi školski prostori u kojima će se moći baviti modelarstvom, astronomijom, glazbom, plesom, ekologijom i drugim, njima zanimljivim sadržajima.</p>
<p>U nekim osnovnim i srednjim školama održavat će se i individualne konzultacije s učenicima te programi dopunske nastave za one koji imaju teškoće u učenju, a daroviti učenici moći će se uključiti u dodatnu nastavu.</p>
<p>Popularni »Odmorko« traje ove godine do 31. kolovoza, u organizaciji Saveza učeničkih športskih klubova Zagreba. »Odmorko« osnovcima i srednjoškolcima nudi bogat besplatan program. Vjerojatno će najatraktivniji biti bazeni, koji nude kupanje uz pedagoški nadzor, a svaki radni dan za učenike od 2. do 6. razreda bit će organiziran polazak i povratak s bazena. </p>
<p>Osim plivanja, učenici će moći sudjelovati i na nogometnom turniru u SRC »Svetice«, uključiti se u neku od škola - odbojke, košarke, karatea ili, pak, igrati tenis na Teniskom centru »Maksimir«.</p>
<p>Centar za kulturu Trešnjevka organizira ovoga ljeta brojne besplatne radionice za učenike osnovnih škola s područja Trešnjevke, pod vodstvom stručnih suradnika. Svoj plan ljetnih aktivnosti za djecu i mladež ima i Zagrebačka zajednica tehničke kulture, koje će na različitim lokacijama u gradu trajati od 15. lipnja do 30. kolovoza. Zagrebački računalni savez, uz potporu Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, 2. srpnja otvara za osnovnoškolce besplatne informatičke radionice u sklopu akcije »Edukacija kroz igru«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Direktor Lagune tužio sindikat</p>
<p>Direktor zagrebačkog hotela »Laguna« Ivan Sertić tužio je Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma zbog štrajka koji u tom hotelu traje već više od mjesec dana, izvijestili su predstavnici sindikata u ponedjeljak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Sindikat je 16. svibnja počeo štrajk zbog neisplate plaća, a Sertić ga je tužio tvrdeći kako je štrajk nezakonit jer su radnicima isplaćivane akontacije.</p>
<p>Akontacije nisu isto što i plaće, koje su utvrđene kolektivnim ugovorom, a zbog razlike između ugovorenih i isplaćenih plaća »Laguna« svakom radniku već duguje po tri plaće, odnosno ukupno 1,3 milijuna kuna, istaknula je sindikalna povjerenica u »Laguni« Jadranka Klekar.</p>
<p>Za stanje u hotelu, u kojem još živi 150 prognanika, Sertić optužuje Vladu, jer »Laguni« duguje 27 milijuna kuna za zbrinjavanje prognanika od '91. do danas.</p>
<p>No, prema riječima glavnog zagrebačkog povjerenika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Damira Gašparovića, Vladin Ured za prognanike isplatio je posljednjih dana »Laguni« 500.000 kuna duga za vodu. Kako to da se usputne obveze »Laguni« mogu plaćati, a dug radnicima ne mogu, upitao je Gašparović, optuživši Sertića da zapravo ne želi naplatiti dug od Vlade, kako bi oborio vrijednost »Lagune« i preuzeo je.</p>
<p>Od 125 zaposlenih u tom zagrebačkom hotelu 50 je radnika u štrajku, a Sertić je u međuvremenu, koristeći se mogućnošću »lock-outa«, 23 štrajkaša isključio s posla.</p>
<p>Sindikat je Sertića prijavio inspekciji rada, tvrdeći kako je nakon isključenja nekih štrajkaša zaposlio nove radnike na »crno«, bez sklapanja ugovora o radu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Darovi SOS - Dječjem selu Lekenik</p>
<p>Ručnici, higijenske potrepštine, sredstva za zaštitu od sunca, lopte, bilježnice, blokovi, pribor za pisanje i crtanje darovi su kojima su predstavnici »Belupa« u ponedjeljak razveselili male stanovnike SOS - Dječjeg sela u Lekeniku. </p>
<p>- Primili smo mnogo humanitarnih zamolbi, ali djeca svakako imaju prednost. Nadam se kako će SOS obiteljima te sitnice koristiti i uljepšati im život, rekla je Jasminka Šoštarić, direktorica Operativnog marketinga »Belupa«. Šoštarić je istaknula kako je to tek početak njihova druženja sa SOS - Dječjim selom.</p>
<p>Dječje selo u Lekeniku, nedaleko od Velike Gorice, osnovano je 1993. godine radi zbrinjavanja djece bez roditeljske skrbi. Danas ondje živi 90 djece o kojima se brinu njihove zamjenske majke. Ravnatelj SOS - Dječjeg sela Nikola Havliček otkrio nam je kako djeca svoje 'majke' najčešće zovu teta ili po imenu, a ona koja su tu došla kao veoma mala, zovu ih - mama. Svaka od ukupno 15 kuća nosi ime po nekoj vrsti cvijeća.</p>
<p>Na kraju posjeta Lekeniku predstavnici »Belupa« obišli su sa svojim domaćinima kuću »Tulipan« i njezinu obitelj.</p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>U Međugorju sto tisuća ljudi slavilo obljetnicu Gospina ukazanja</p>
<p>MEĐUGORJE, 25. lipnja </p>
<p> - Središnjim misnim slavljem koje je u nazočnosti više desetaka tisuća hodočasnika iz cijeloga svijeta predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Tomislav Pervan u ponedjeljak je u Međugorju proslavljena 20. obljetnica Gospina ukazanja u tom hercegovačkom mjestu. </p>
<p> Sedmero međugorske djece 25. lipnja 1981. mjesnim svećenicima prijavilo je da su na obližnjem brdu Bijakovićima vidjela Gospu. Po tvrdnjama tih vidjelaca Gospa se nakon toga svakoga 25. u mjesecu ukazuje u Međugorju s porukama mira, ali crkvene vlasti do sada nisu priznale to ukazanje.</p>
<p> Nedavno je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, služeći misu u Međugorju, rekao da nema dokaza o nadnaravnom ukazanju i objavi. Biskup Perić je objasnio da je time ponovio stav Biskupske konferencije, tadašnje Jugoslavije, od 10. travnja 1991. koja je izjavila da se na temelju dotadašnjih istraživanja »ne može ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama«. Novonastale biskupske konferencije BiH i Hrvatske nisu promijenile taj iskaz negdašnje biskupske konferencije u vezi s Međugorjem. </p>
<p> Međutim, hercegovački provincijal fra Tomislav Pervan u ponedjeljak je ustvrdio da se na brdu Bijakovićima iznad Međugorja »istinski ukazuje Marija«. »Mogu posvjedočiti da ukazanje nije ni laž, ni smutnja«, ustvrdio je fra Tomislav. »Međugorje nije problem, nego pojava koju je Bog poslao, Međugorje nije nevolja, nego dar«, rekao je. Po njegovu tumačenju milijuni hodočasnika iz cijeloga svijeta koji su posjetili Međugorje zadnjih dvadeset godina »svjedoci su da se ovdje događa nešto nadaravno i čudesno«.</p>
<p> Fra Tomislav Pervan podsjetio je da su zbog događaja u Međugorju ondašnje komunističke vlasti 1981. uhitile i osudile na tri i pol godine zatvora u Foči tadašnjega međugorskoga župnika fra Jozu Zovka.</p>
<p> »Mjesec dana nakon Gospina ukazanja u Međugorju izvršen je atentat na Papu«, podsjetio je, ustvrdivši da je to djelo masonerije. Po riječima fra Tomislava komunistička JNA pregazila bi Hrvate da ih nije, kako je rekao, spasila Marija. </p>
<p> Noću između nedjelje i ponedjeljka tisuće su vjernika iz okolnih hercegovačkih mjesta pješice došle u Međugorje, a većina su došli bosi.</p>
<p> U međugorskom župnom uredu tvrde da je u nedjelju i ponedjeljak Međugorje posjetilo više od sto tisuća hodočasnika iz cijeloga svijeta. Samo iz Poljske je stiglo više od sto autobusa s vjernicima, a više od sto autobusa stiglo je i iz Hrvatske, rečeno je. Služeno je više misa za hodočasnike iz inozemstva, a evanđelja su čitana na dvadesetak jezika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kina slavi dan borbe protiv droge strijeljanjem dilera</p>
<p>PEKING, 25. lipnja </p>
<p> - Kina je pogubila najmanje 24 osuđena raspačavača i trgovaca drogom, javili su državni mediji u ponedjeljak, dok počinje »sezona« javnih pogubljenja kojima se »obilježava« međunarodni dan borbe protiv droge.</p>
<p> U Chengduu, glavnom gradu pokrajine Sichuan, pogubljeno je deset trgovaca drogom nakon što su na javnom skupu u subotu osuđeni na smrt, javio je China News Service. Devet dilera pogubljeno je u Nanningu, dok su još četiri pogubljena u gradu Chongqingu na jugu zemlja, javljaju agencije. Jedan je trgovac drogom pogubljen u jugozapadnoj pokrajini Yunnan nakon što je preko kinesko-mianmarske granice od 1988. godine prokrijumčario 135 kg heroina, 12 kg opijuma i druge droge, javila je službena novinska agencija Xinhua.</p>
<p> Vrhovni narodni sud odobrio je u ponedjeljak hitno pogubljenje još pet osoba koje su osuđene u velikim sudskim procesima protiv trgovine drogom, javila je Xinhua.</p>
<p> Svjetski dan borbe protiv droge obilježava se u utorak. Od siječnja je kineska policija uhitila 28.163 osoba osumnjičenih za zločine povezane s trgovinom drogama.</p>
<p> Prema podacima međunarodne skupine za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, Kina godišnje izvrši više smrtnih kazni nego sve ostale zemlje svijeta zajedno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Princ Harry bit će godinu dana - kuhar </p>
<p>LONDON, 25. lipnja</p>
<p> - Princ Harry, mlađi sin princa Charlesa, prestolonasljednika britanske krune, namjerava provesti godinu dana radeći u švicarskom selu u kojem je njegov otac zamalo stradao u lavini, piše Sunday Telegraph. </p>
<p> Šesnaestogodišnji princ rekao je svojim prijateljima kako želi usavršiti svoje skijanje, istodobno radeći u hotelu Walserhof u Klostersu, gdje boravi za školskih praznika, ističu novine. Harryjevi prijatelji rekli su novinarima kako će princ uzeti slobodnu godinu između srednjoškolskog i fakultetskog obrazovanja (2003./04.), te da će raditi u kuhinji hotela gdje će učiti kuhati i služiti vina. Hotel posjećuju članovi europskih kraljevskih obitelji pa su na zidu recepcije i fotografije princa Charlesa. Prestolonasljednik, međutim, ima bolnu uspomenu na jedan svoj boravak u Klostersu prije 13 godina.</p>
<p> Charles i skupina prijatelja skijali su izvan staza kad se niz padinu sručila lavina. Chalesov prijatelj bojnik Hugh Lindsay smrtno je stradao, a drugi je prijatelj teško ozlijeđen. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Čuvar opljačkao »vlastitu« banku </p>
<p>ISTANBUL, 25. lipnja</p>
<p> - Čuvar turske državne banke orobio je vlastite blagajnike i podijelio prolaznicima 32 milijarde lira ili 25.000 američkih dolara, prosvjedujući na taj način zbog zatvaranja banke. Čuvar je u petak pištoljem natjerao blagajnike u Emlak banci da isprazne sefove, te istrčao na ulicu pucajući u zrak, dok su mu novčanice ispadale iz torbe. Kad je primijetio da mu novac »curi«, dio je plijena bacio u zrak, a ostatak podijelio prolaznicima i vlasnicima okolnih dućana. Policija ga je ubrzo uhitila, bez dodatnih izgreda. Priopćila je da je čuvar u stanju depresije zbog toga što će nakon zatvaranja banke izgubiti posao koji je predano radio protekle četiri godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Madonna posjetila logor Sachsenhausen</p>
<p>BERLIN, 25. lipnja </p>
<p> - Nakon koncerata u Berlinu i prije onih u Parizu, američka pjevačica Madonna posjetila je u nedjelju koncentracijski logor Sachsenhausen, 30 km udaljen od Berlina, u društvu glumice Gwyneth Paltrow, piše dnevnik Bild u ponedjeljak. </p>
<p> Dvije su prijateljice posjetile »baraku 38« u kojoj stalna izložba prati sudbinu žrtava nacizma, te vidjela stare peći za spaljivanje i stražarnice, ističe list uz fotografiju Madonne i Paltrow ispred ulazne ograde u logor, obilježene natpisom »Arbeit macht frei«. </p>
<p> Madonna, odjevena u crno, »nije rekla ni riječi. Pomolila se« i slikala, prenosi list. Pjevačica je potom zrakoplovom otputovala za Pariz gdje se nastavlja njezina europska turneja, s četiri koncerta u glavnom gradu Francuske. Svjetska turneja trebala bi završiti 14. rujna u Los Angelesu, nakon pedesetak nastupa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Aligator« iz Central Parka zapravo je kajman</p>
<p>NEW YORK, 25. lipnja</p>
<p> - »Aligator« iz jednog jezerca u Central Parku koji je nekoliko dana zaokupljao pozornost ne samo New Yorka, nego i svjetske javnosti, napokon je uhvaćen. Uhvatio ga je profesionalni hrvač s aligatorima, no pokazalo se da gmaz uopće nije aligator nego kajman.</p>
<p>Šezdesetak centimetara dug gmaz, kojeg su šetači prvi put vidjeli prošle subote u jezercu na sjevernom dijelu parka zapravo je južnoafrički kajman, blizak rođak aligatora, kakvi žive u južnim krajevima Sjeverne Amerike, osobito u Floridi. Dvadesettrogodišnji lovac na aligatore Mike Bailey s Floride, koji se dragovoljno javio da »spasi« New York od gmaza izašao je iz vode noseći malog gmaza pred hordama fotoreportera. Pretpostavlja se da je kajmana u jezerce pustio netko tko ga više nije želio imati kao kućnog ljubimca, a nije ga se mogao legalno riješiti jer je takve životinje zabranjeno držati. Nakon velike akcije gmaz će biti ili darovan zoološkom vrtu ili pušten na slobodu, javila je agencija Reuters.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Od automobilskih nesreća do Čehova</p>
<p>15. Eurokaz / Atraktivno scensko istraživanje pokreta, glasova i naracije »U mojem je srcu potres« američke skupine »Goat Island« / Dekonstrukcijske raščlambe Čehovljeve drame »Tri sestre« bugarskih umjetnika</p>
<p>Počeli smo tako da smo proučavali imobilnost. Pretvarali smo se da su naša tijela auti i onda smo imitirali utrku i nesreće. Pretvarali smo se da smo plesači i imitirali smo ples. Pretvarali smo se da smo mašine i ljudi koji uče kako se ponašati kao ljudi. Skupljali smo riječi o fantomskim djetinjstvima, stvorili smo uzak izvedbeni prostor čudnih kuteva koji nema paralelu u stvarnom svijetu, osim dijelom logo Chevroleta i dijelom Libeskindova prolaza.</p>
<p>Tako članovi američke skupine »Goat Island« najavljuju predstavu »U mojem je srcu potres« što je, u nedjelju na večer, izvedena u gimnastičkoj dvorani zagrebačke Osnovne škole »Ivan Gundulić«. Fragmenti sjećanja, krhotine nekih prošlih priča, obrisi slika, glasovi, zvukovi, pokreti... povezuju se u začudnu cjelinu s osnovnom namjerom istraživanja. Mnogo važnije od kretanja američkih umjetnika je ono što ih pokreće, što ih vodi do novih transformacija i novih prostora fizičke i mentalne izdržljivosti.</p>
<p>Nadahnuće za predstavu »U mojem je srcu potres« redatelj Lin Hixson i članovi skupine »Goat Island« iznalaze u literarnim tekstovima (od Getrude Stein do Walta Whitmana), koreografijama Pine Bausch, filmovima (»Kako živjeti u Saveznoj Republici Njemačkoj« Haruna Farockija), studijskim promatranjima automobilskih nesreća, oblaka, ljudskog krvotoka... i svojim biografijama.</p>
<p>Multiplicirajući značenja (i traume iz naše svakodnevice) u scenskom procesu izmještenog središta Karen Christopher, Matthew Goulish, Mark Jeffery i Bryan Saner poigravaju se otvorenom (odnosno odgođenom) strukturom u ozračju kasnog kapitalizma. Jer ponajprije ih zanimaju opreke između pokretnosti i nepokretnosti, živog i neživog, ljudskog i mehaničnog te u pukotinama tih opreka pronalaze motivaciju za svoje projekte koji podsjećaju na pokuse. Specifičan i konzekventan govor »Goat Islanda« za dio publike predstavlja hrabro pomicanje granica teatra, za druge pak to je hermetična igra koja ih ne uspijeva dotaknuti.</p>
<p>U zadanim koordinatama slavne drame Antona Pavloviča Čehova »Tri sestre« dvadesetpetogodišnji bugarski redatelj Julian Tabakov, s ansamblom Novoga dramskog kazališa »Suza i smijeh« iz Sofije, nastoji gledateljima ponuditi nove vizure. Umnožava Čehovljeve karaktere, razara dramsku strukturu i ponovno je sklapa u začudnim suodnosima. Na početku predstave tri sestre djevojčice su u sivim krinolinama, koje se igraju krpenim lutkama, potom ih zamjenjuju tri mladića, pa tri djevojke koje promatraju svijet iza zamućenih stakala, na kraju tri stare gospođe koje se kartaju fotografijama i sabiru sjećanja.</p>
<p>Po načelima dekonstrukcijske raščlambe Julian Tabakov dramatizira prijepore i osjećanja što proizlaze iz drame. Sjetna atmosfera koja se provlači Čehovljevim djelima i naše »izvedene« predodžbe o njima s otpalim lišćem, stablima breza i nesnošljivim žudnjama kontrapunktirana je u bugarskoj izvedbi ubrzanim ritmom i efektno kontroliranim scenskim kaosom. </p>
<p>Tabakove »Tri sestre« zanimljiva su kazališna reinterpretacija slavnog predloška koja se u konačnici ipak može iščitati i kao teatarska dosjetka.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Proslavila kroatistiku</p>
<p>Hrvatski kulturni klub / Elisabeth von Erdmann-Pandžić nagrađena za kroatistička istraživanja </p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Njemačka profesorica slavenske filologije na Sveučilištu u Erlangenu i Nürnbergu prof. dr. Elisabeth von Erdmann-Pandžić ovogodišnja je dobitnica prestižne Nagrade INE koja se dodjeljuje autorima i djelatnicima koji u inozemstvu promiču kulturu i svojim djelovanjem svjedoče o duhovnom i kulturnom razvitku našega naroda. Našoj javnosti poznati su njezini hrabri istupi i članci koje je objavljivala u Njemačkoj, ali i Hrvatskoj, a u kojima je svjedočila istinu o Domovinskom ratu, baš kao i njezini nemali znanstveni kroatistički prinosi, pri čemu valja ponajprije izdvojiti biblioteku »Vrela i prinosi za hrvatsku književnost«, u kojoj je objavila 10 svezaka zaboravljenih ili nepoznatih djela hrvatske kulturne prošlosti. Tako je preko temeljnih djela hrvatske kulturne baštine pokazala svijetu svu veličinu naših prethodnika, nastojeći preko njih razriješiti mnoge uvriježene stereotipove o hrvatskome književnom jeziku i njegovoj književnosti. </p>
<p>Upravo to je bilo razlogom što je Odbor nagrade na čelu s Ivanom Đerekom jednoglasno prihvatio prijedlog žirija koji je vodio akademik Milan Moguš, i ovo prestižno priznanje kao potporu za minuli rad i ohrabrenje za budući dodijelilo prof. dr. Elisabeth von Erdmann-Pandžić - istakao je na konferenciji za tisak upriličenoj u ponedjeljak u Hrvatskome kulturniom klubu akademik Milan Moguš.</p>
<p> Istaknuo je tom zgodom i temeljna područja njena znanstvenog istraživanja, koja se uz kulturno-filološka djela i rasprave širi na objavljivanje ključnih tekstova za izgradnju hrvatskoga jezika počevši od Bartola Kašića, Ivana Bandulavića, pa do knjige Žarka Muljačića »Dalmatski - studije o izumrlom jeziku«. S obzirom na nemale znanstvene napore Elisabath von Erdmann-Pandžić ovih je dana postala i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U ime domaćina, Hrvatskoga kulturnog kluba, novinarima se obratio Šime Šimatović te Ivan Đerek u ime Odbora Nagrade. Na kraju je dobitnica zahvalila na priznanju.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sveučilišna škola hrvatskoga jezika </p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Rektorata zagrebačkoga Sveučilišta ove se godine održava od 30. lipnja do 27. srpnja u Zagrebu. U Sveučilišnu školu upisalo se 50 studenata iz SAD, Kanade, Novog Zelanda, Austrije, Australije, Čilea, Islanda, Njemačke, Italije i Švedske. Jednomjesečna Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture sastoji se od 90 sati akademskog učenja hrvatskoga standardnog jezika te velikog broja sati o reprezentativnim uzorcima hrvatske kulture i umjetnosti. </p>
<p> Organizatori Sveučilišne škole sa zagrebačkog Sveučilišta i iz Hrvatske matice iseljenika na Školi hrvatskoga jezika okupljaju ponajbolje sveučilišne profesore mlađeg naraštaja za pojedina jezična i umjetnička područja s različitih hrvatskih fakulteta kako bi polaznici iz iseljeništva dobili što bolje sadržaje na izvoru duhovnog i kulturnog identiteta svoga naroda.</p>
<p> Osim Škole hrvatskog jezika na ljeto će djeca hrvatskih iseljenika iz cijeloga svijeta pohađati i druge tečajeve hrvatskog jezika u domovini u organizaciji Hrvatske matice iseljenika kao što su Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture u Splitu, Međunarodni tečajevi hrvatskoga jezika i kulture u Zadru, Mala ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture u Novom Vinodolskom. Voditeljica Sveučilišne škole hrvatskoga jezika je Zrinka Babić- Jelaska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Keramika u suglasju s prirodom </p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Oblikovne radionice »Plemenitaš«, u mjestu Plemenitaš kraj Lukovdola, od 24 lipnja do 1. srpnja održava se 7. saziv međunarodne keramičarske raku-kolonije na kojoj sudjeluju kipari i keramičari iz Austrije, SAD, Slovenije, Makedonije i Hrvatske. Voditeljica radionice je Vesna Osojnički. </p>
<p>Kao i svake godine, keramičari iz cijeloga svijeta sastaju se u Plemenitašu kako bi se prije svega družili uz raku, u suglasju s prirodom, u poticajnom gorskokotarskom ambijentu, kako bi eksperimentirali u staroj japanskoj tehnici. Umjetnici se tako upoznaju i prenose svoja iskustva. </p>
<p>Na rasporedu radionice je pored svakodnevnog rada u raku tehnici i izrada i demonstracija jednokratnih »papirnih« keramičkih peći te izrada »dimljene«, odnosno »crne« keramike. Umjetnici će izrađivati radove slobodne teme i prijedlog za suvenir Gorskoga kotara. Svi radovi će na kraju biti predstavljeni na prigodnoj izložbi. G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Skup uz obljetnicu »Ruđera Boškovića«</p>
<p>DUBROVNIK, 25. lipnja</p>
<p> - U dubrovačkom Interuniverzitetskom centru počeo je 16. međunarodni znanstveni skup »MATH/CHEM/COMP 2001«. Okupilo se 120 sudionika iz 15 zemalja svijeta, a izloženi su najnoviji rezultati iz interdisciplinarnog područja matematike, kemije i računarstva. Ove je godine posebna pažnja posvećena specijaliziranim i primijenjenim sekcijama iz bioinformatike i dizajniranja lijekova, čiji su rad podržale »Pliva« d.d., Hrvatski telekom i druge kompanije.</p>
<p> Sastanak je posvećen 50. godišnjici rada Instituta »R. Bošković« iz Zagreba te rođendanima profesora Franka Hararyja (SAD) i Alexandra Balabana (Rumunjska-SAD), pionirima primjene teorije grafova u kemiji i srodnim područjima, koji inače nastupaju prva dva dana. Skup su priredili dubrovački IUC, Institut »R. Bošković« i Sveučilišta u Zagrebu i Splitu. K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Luk, jabuka i Rembrandt</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Izložba međunarodno priznatog avangardnog umjetnika Brace Dimitrijevića pod nazivom »Triptychos Post Historicus« otvara se u četvrtak na večer u Muzeju »Mimara«. Dimitrijević će u sklopu stalnog postava »Mimare«, u galeriji slika na drugome katu, postaviti devet recentnih instalacija iz ciklusa »Triptychos Post Historicus«, zamišljenih posebno za Zagreb i »Mimaru«, u kojima tematizira odnos povijesti umjetnosti i svakodnevice. Povezujući djela starih majstora iz stalnog izložbenog postava, Rembrandta, Velasqueza, Van Dycka, Lorenza Lotta i drugih s običnim stvarima poput luka, jabuka, školjki, kolica za tržnicu, sjekira, cipela i slično - umjetnik propituje naš odnos spram vječnosti i prolaznosti, istini i laži, slici i prividu. Umjetnikova je namjera ujediniti dvije fragmentarne reprezentacije svijeta - kulturu i prirodu - predlažući pogled izvana, pomoću kojeg je možda moguće otkriti dosad nepoznatu dimenziju stvarnosti. G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zahvalnost Strossmayeru </p>
<p>ĐAKOVO, 25. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj i Makedonskoga kulturnog društva »Braća Miladinov« iz Osijeka u Đakovu je održan završni dio manifestacije »Četvrti dani braće Miladinov«. Ova kulturna manifestacija održana je u znak zahvalnosti biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, a povodom 140. obljetnice tiskanja Zbornika braće Miladinov. Sudionike manifestacije, među kojima su bili ministrica kulture Republike Makedonije Ganka Cvetanova-Samoilova, makedonski veleposlanik u RH Servet Avziju, predsjednik Društva književnika Makedonije Vele Smilevski, predstavnici MANU, predstavnici grada Struge i drugi gosti, primio je đakovački gradonačelnik Zoran Vinković. Nakon polaganja vijenaca na spomenik biskupu Strossmayeru i spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Gradskoj je knjižnici održan prigodni program u okviru kojeg su predstavljene knjige »Da vidim Ohrid, Strugu da vidim«, koju je uredio Borislav Pavlovski, i »Braća Miladinov, legenda i zbilja« Gorana Kalogjere. Sudionike 4. dana braće Miladinov primio je i đakovački biskup Marin Srakić. M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrada »Unutarnjoj sigurnosti« </p>
<p>BERLIN, 25. lipnja</p>
<p> - Nagrada njemačke kinematografije, 51. po redu, dodijeljena je proteklog vikenda »Unutarnjoj sigurnosti«, filmu koji opisuje svakodnevnicu obitelji njemačkih terorista koji žive skriveni u Portugalu. Mladi redatelj Christian Petzold primio je Zlatnu Lolu, kako glasi ime kipića kojim se nagrađuju dobitnici, te ček u vrijednosti milijun maraka. Njegov film je pozdravljen kao otkriće godine u međunarodnoj udruzi kritičara. Srebrnu Lolu podijelili su komedija »Crazy« Hans-Christiana Schmida i »Ratnik i carica«, ljubavna priča između žene nastradale u prometnoj nesreći i njezina spasitelja, Toma Tykwera, redatelja kultnog filma »Trči, Lola, trči«. Film »Eksperiment« Olivera Hirschbiegela osvojio je nagradu publike. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ljeto u Vukovaru </p>
<p>VUKOVAR, 25. lipnja</p>
<p> - Pod medijskim pokroviteljstvom Hrvatskoga radija Vukovar i uz potporu Gradskog poglavarstva u Vukovaru će se u srpnju i kolovozu održati kulturno zabavna priredba »Ljeto u Vukovaru«, program koje je predstavljen na konferenciji za novinare. Svaki drugi vikend na ljetnoj pozornici na Trgu Republike Hrvatske održavat će se koncerti zabavne i tamburaške glazbe. Program manifestacije su predstavili pročelnica gradskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti Antonija Kukuljica i direktor Hrvatskog radija Vukovar Tomislav Gašpar. Kukuljica je najavila kako bi u iduća dva ljetna mjeseca koncerte trebali održati Boris Novković, Jasna Zlokić, grupe »Teens« i »Matrix«, »Najbolji hrvatski tamburaši« te najvjerojatnije i Mate Mišo Kovač. Direktor Hrvatskog radija Vukovar Tomislav Gašpar pozvao je vukovarske gospodarstvenike da se uključe u sponzorstvo te priredbe. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Vjeruje li »vatreni« kvartet Šurjaku</p>
<p>Poznato je da Ivica Šurjak nije u dobrim odnosima s Aljošom Asanovićem. U situaciji kad četvorica daju novce, onda je normalno i da odlučuju o tome tko će doći, odnosno tko će otići. Stoga, ili će mu četvorica pokloniti puno povjerenje, ili Šurjak doista nema što tražiti na Poljudu kao sportski direktor</p>
<p>SPLIT, 25. lipnja</p>
<p> - Četvorica »vatrenih« uložit će značajan dio financijskih sredstava u Hajduk. Jasno, žele i kontrolirati gdje će i kako će se ta sredstva trošiti. U ponedjeljak, uoči večernjeg sastanka klupskoga Upravnog odbora, Štimac, Asanović, Bokšić i Bilić razgovarali su i sa sportskim direktorom Hajduka, Ivicom Šurjakom.</p>
<p>Poznato je da Šurjak nije baš u idiličnim odnosima s nekima iz kvarteta »vatrenih«, posebno je u raskoraku s Aljošom Asanovićem. U situaciji kad četvorica daju novce, onda je normalno da oni odlučuju o tome tko će doći, odnosno tko će otići. A upravo je funkcija koju obnaša Šurjak možda i najznačajnija u klubu, jer on kao sportski direktor odgovara za struku.</p>
<p>Nema nikakve sumnje da će razgovor »ugodni« Šurjaka sa četvoricom novih članova Upravnog odbora, u mnogome odrediti tko će što raditi u Hajduku. Najbitnije je da se dogovore oko podjele poslova. Ne bi bilo dobro da svatko radi na svoju ruku, odnosno da Šurjak pregovara s jednim igračem, a četvorica nakon toga obave razgovor s istim igračem, što se, čini se, dogodilo u slučaju Ivice Olića. Ili će mu četvorica pokloniti puno povjerenje, ili Šurjak zaista nema što tražiti na Poljudu kao sportski direktor.</p>
<p>Kad je u pitanju igrački kadar, za sada nema nikakvih novosti. I dalje su otvorene sve opcije dolaska Ivice Olića, Damira Milinovića, Hrvoja Veića i Darka Butorovića. Sigurno je da treba uraditi sve kako bi se pobijedio Ferencvaroš, kako se ne bi ponovio Dunaffer iz prošle sezone, kad se Hajduk već na startu europskih natjecanja pozdravio s Europom.</p>
<p>Uostalom, četvorica »vatrenih« nisu došli na Poljud samo tek tako da poklone i potroše novce. Žele, kako kaže Štimac, stvoriti momčad koja bi u dogledno vrijeme mogla u Europi ipak trajati duže od jednog, eventualno dva kola, kao što je to bio slučaj do sada.</p>
<p>Inače, nogometaši Hajduka odradili su prvi dan priprema u Sloveniji. U srijedu je dogovoren prijateljski ogled s domaćim Radencima, slovenskim trećeligašem, a u petak Splićani gostuju u Ljudskom vrtu, gdje igraju protiv Maribora.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Miličević potpisao uvjete Zadra i Splita</p>
<p>Iako u Ciboni skrivaju ime novoga centra, čini se da će ugovor potpisati Ukrajinac Aleksandar Okunski, 215 cm visoki 30-godišnjak iz turske Darušafake</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Iako je konferencija za novinare bila planirana kao prezentacija Marija Maloče, novog člana kluba s ugovorom potpisanim na dvije sezone, mnogo zanimljiviji bili su osvrti direktora kluba Bože Miličevića i predsjednika Mladena Šutala oko najnovijih događanja u klubu. </p>
<p>Mario Maloča (204 cm, 30 godina), doskorašnji košarkaš Done, novi je krilni centar Cibone. Cibona je ga je »ulovila« neposredno prije nego je Maloča trebao otići u Češku. Nakon Bariše Krasića, to je druga prinova Cibone ove sezone. Direktor kluba, Božo Miličević, uručio je Maloči dres s brojem devet, kojega će ovaj Zagrepčanin ubuduće nositi. </p>
<p>Predsjednik kluba Mladen Šutalo objasnio je da su odlukom Upravnog odbora Cibone, on uz dva direktora Miličevića i Nakića zaduženi za ovosezonski prijelazni rok u Ciboni. </p>
<p>Najzanimljivije je da će Cibona već ovoga tjedna dovesti provjerenog europskog igrača na poziciji teškog centra. Iako u Ciboni skrivaju tko je taj igrač, a kako je tržište s klasičnim centrima deficitarno, nagađa se da je riječ o Ukrajnicu Aleksandru Okunskom, 215 cm visokom 30-godišnjaku koji je posljednje dvije godine igrao za tursku Darušafaku. Okunski je u 10 utakmica Koraćeva kupa igrao u prosjeku 36 minuta, postigavši prosječno 14,3 koševa, hvatao 9,4 lopte u zraku i imao 4.5 asistencija po susretu.
No, ono što je direktor Miličević potvrdio jest da je Ciboni zanimljiv Marijan Mance, no tek nakon što ovaj igrač riješi svoju sitauciju sa Savom osiguranje, a i nakon što Cibona vidi ostaju li u klubu Giriček i Sesar. Od menedžera Nicevića i Skelina stigla je ponuda u klub po kojoj bi cijeni ta dvojica ostali u Ciboni i sljedeće sezone.</p>
<p>Mladen Šutalo, predsjednik kluba, obznanio je da je posljednja sjednica Upravnog odbora kluba protekla u skladu sa Statuom kluba. Od 17 članova UO na sjednici je bilo njih 11, dovoljno za kvorum, pa su sve su odluke UO-a kad se utvrdi kvorum pravovaljane. Tako je pravovaljana odluka o usvajanju zapisnika s ranijih sjednica, kao i odluka o ulasku u Jadransku ligu koju je donio UO- kluba većiniom glasova u omjeru 8 za i 3 protiv (Klarić, Rebac, Crnjac ). </p>
<p>Božo Miličević dao je pismeni pristanak Cibone na uvjete Zadra i Splita oko njihova ulaska u Jadransku ligu. Cibona je tako pristala da se osnivački udio Cibone jednakopravno podijeli na Split i Zadar u novom trgovačkom društvo koje bi se osnovalo u Zagrebu pod imenom »Jadranska liga d.o.o.«.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Repeša, Starčević, Grdović...</p>
<p>Razgovaramo, ali još nismo donijeli konačnu odluku. Realne su šanse da Repeša ostane. Ne mogu vam reći s kim smo razgovarali, kaže direktor KK Split-CO Rato Tvrdić</p>
<p>SPLIT, 25. lipnja</p>
<p> - Na Gripama još nije riješeno tko će u narednoj sezoni voditi košarkaše Split-Croatia osiguranja. Hoće li to biti Jasmin Repeša, koji je prošle sezone napravio pravo malo čudo, bez obzira što Splićani nisu osvojili ni jedan trofej? Ili će, pak, na njegovo mjesto doći netko drugi? Kao potencijalni kandidat spominje se pomoćni trener Cibone, Mišo Starčević, a u kombinacijama za Repešina nasljednika je i Josip Pino Grdović.</p>
<p>- Razgovaramo, ali još nismo donijeli konačnu odluku. Realne su šanse da Repeša ostane i dalje na našoj klupi. Ne mogu vam reći s kim smo sve razgovarali. Sve ćete znati za nekoliko dana, kaže direktor »žutih« Rato Tvrdić.</p>
<p>Razgovor nije mogao proći, a da se ne spomene vruća tema - Jadranska liga:</p>
<p>- Cibona traži od nas da se priključimo Jadranskoj ligi, a oni sami nisu još donijeli takvu odluku. Treba biti jako pažljiv, jer bi posljedice mogle biti dalekosežne za hrvatsku košarku ako se pogriješi. Sigurno je da je regionalizacija pitanje dana, jer je očito da naša liga nije toliko jaka da bi dala kvalitetne igrače. Sigurno je da bi igranjem u toj ligi igrači dobili na iskustvu i kvaliteti, veli Tvrdić.</p>
<p>Dok se imenuje trener, na Gripama ne razmišljaju o igračkome kadru, jer svaki trener ima svoje želje.</p>
<p>A. C.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dvostruka pobjeda vozača Mapeija</p>
<p>NATERS, 25. lipnja</p>
<p> - Pobjednik biciklističke utrke »Kroz Švicarsku« otprije tri godine, Talijan Stefano Garzelli u ponedjeljak je barem nakratko podsjetio na svoje bolje dane. Garzelli je, naime, odličnom solo-vožnjom pobijedio u sedmoj etapi ovogodišnje utrke, koja se vozila od Locarna do Natersa u dužini od 156 kilometara, sa 4:23 minute prednosti u odnosu na svog sunarodnjaka i momčadskog kolege Michelea Bartolija, a 7:28 minuta od skupine u kojoj su bili svi vodeći vozači u utrci. No, zbog velikog zaostatka odranije, to mu nije donijelo značajniji pomak u ukupnom redoslijedu u kojemu i dalje vodi još jedan Talijan, Wladimir Belli.</p>
<p>• Rezultati, 7. etapa: 1. Stefano Garzelli (Ita/Mapei) 3;59:13, 2. Michele Bartoli (Ita/Mapei) + 4:23, 3. Tomas Konecny (Češ/Domo-Farm Frites) + 7:28... ukupni redoslijed: 1. Wladimir Belli (Ita/Fassa Bortolo) 26;10:52, 2. Gilberto Simoni (Ita/Lampre) + 1, 3. Lance Armstrong (SAD/USP) + 25... Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Trebaju li Kranjčaru pojačanja?</p>
<p>Iako su u Prilepu odigrali samo 1-1 protiv Pobede i tako ispali iz Intertoto kupa, mladi su »zagrebaši« ostavili solidan dojam. Stoga se nameće upit treba li klupsko čelništvo kupovati igrače isključivo zbog - kupovine...</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Znalo se već nakon 1-2 u Kranjčevićevoj protiv prilepske Pobede, u prvoj utakmici, da je Zagreb prokockao plasman u 2. kolo Intertoto kupa. U nedjeljnom uzvratu, koji je okončan 1-1 (1-1), ostalo je tek upitno kako bi utakmica završila da Zagreb, većinom zastupljen sa 20-godišnjacima, od 45. minute nije igrao s igračem manje.</p>
<p>Stoji konstatacija kako su domaći nogometaši podcijenili »zagrebaše«. Ne samo zbog dojma iz prve utakmice, nego valjda i spoznaje da su Zagrebovi nogometaši stigli do Prilepa nakon prave putešestvije samo tri sata prije susreta. Zagreb je, međutim, odmakom vremena, a nakon što je glom Lovreka u 19. minuti izjednačio, djelovao kompaktnije i poduzetnije. Tako da su domaći u završnici grčevito branili zagrebačku prednost.</p>
<p>Stoga i stoji zaključak nakon utakmice da je Zagreb svoju prigodu proigrao u onom trenutku kad je klupsko čelništvo procijenilo da je nastup u Intertoto kupu tek prigoda za uigravanje. Također i uvid u mogućnosti nekih mlađih igrača, budući da je među starijima provedena prava čistka. Stojkić, Stavrevski, Osibov, Surać, Čižmek, Popović, Jurić, Tomić, Kosić... tek su ona glavnija imena na koja Kranjčevićeva više ne računa. </p>
<p>Kako je poslije prve utakmice s Pobedom, a nakon samo pet pripremnih dana, nastala u redovima Zagreba panika i strah za blisku budućnost i pozicije u klubu, čelnici su grčevito ponudili parolu: kupiti neka pojačanja po svaku cijenu! Budući da su ona najzvučnija, Olić i Brnjić, po svemu sudeći otpali, krenulo se po sistemu »daj što daš«.</p>
<p>Tako se navodi da je već zgotovljen veliki posao s Mujdžom, a i Albancem Rizvanolijem. Priča se s ushitom o Bešliji iz sarajevskog Željezničara, dok je navodno gotova stvar posao težak oko 200.000 maraka s Brankom Hucikom, i za isto toliko s bivšim napadačem Rijeke, Admirom Hasančićem. Stoga se i ne bez razloga govori kako Kranjčar priprema jednu momčad, a kad 29. srpnja počne prvenstvo, igrat će jedna sasvim druga.</p>
<p>Nakon prilepske utakmice, međutim, pitanje je koliko su uopće potrebne sve te kupovine zbog kupovine. Čini nam se naime, a to je dojam i domaćina, da među ovim Zagrebovim mladićima, većinom izgrađenima u vlastitoj školi, ima i te kako kvalitetnog materijala i jedino valja s njima sustavno raditi i u njih vjerovati. A o tome tko se sve danas vodi kao pojačanje, i zašto, o tom-potom...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tko će zamijeniti Tokića?</p>
<p>»Teško je sad reći kako zamijeniti Tokića, međutim moramo pronaći zamjenu za njega. Tko će to biti? Vidjet ćemo, borba je počela«, kaže Dinamov trener Ilija Lončarević, koji će dio odgovora tražiti već u utorak, na pripremnoj utakmici protiv Publikuma u Celju</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Tko će u Dinamu preuzeti ulogu Tokićevog »surogata«? Nagli odlazak ključnog čovjeka maksimirske obrane, Maria Tokića, prilično je poremetio, kako to treneri vole reći - »kemiju« momčadi.</p>
<p> Trener Ilija Lončarević još je na kraju prošle sezone inzistirao na dodatnom učvršćenju obrambenoga zida. No, odlazak maksimirskoga braniča posve je urušio temelje i veliko je pitanje ima li u Dinamovoj svlačionici potencijala za ikakva razmišljanja o adekvatnoj Tokićevoj zamjeni.</p>
<p>Potraga za »surogatom« počela je već u nedjelju, kad su se Dinamovi igrači uputili na prvi dio priprema, na slovensku Roglu.</p>
<p>- U ovome je trenutku zaista teško reći kako zamijeniti Tokića, naglasio je Lončarević i dodao:</p>
<p>- Što planiramo? Pa, planiramo igrati sa svih 11 igrača, odlazak Tokića ne znači da će njegovo mjesto ostati upražnjeno. Vjerujem da ćemo naći zamjenu za njega. Eh sad, a tko će to biti... Vidjet ćemo, borba je počela.</p>
<p>Prve prave »akcijske« obrise nove momčadi, Lončarević će dobiti već u utorak. »Plava« će se ekspedicija s Rogle spustiti u Celje, gdje će odigrati pripremnu utakmicu protiv domaćeg Publikuma. Usput, Dinamo će, prema trenerovim riječima, ostati pri sustavu 4-4-2. </p>
<p>- Većina će igrača dobiti priliku u ovoj utakmici, rezultat nam nije važan. Bitno je da mladi igrači pokažu ozbiljnost u radu, da osjetimo kako na njih možemo računati.</p>
<p>Protiv Publikuma neće igrati Tomislav Gondžić, koji ima manjih problema s ozljedom. Ipak, njegov nastup u četvrtak protiv Rudara u Velenju ne bi trebao biti upitan. Dolazak na Roglu najavio je i Dinamov direktor Velimir Zajec, koji je, pak, u svojem uredu očekivao izaslanstvo lisabonske Benfice, kako bi se i formalno finalizirao transfer Tome Šokote u Portugal. No, Portugalci ipak nisu došli, a to će, kako tvrdi bivši trener Marijan Vlak, učiniti u srijedu...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Želim obraniti naslov u Svjetskom kupu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski kanuist i član kluba »Končar« Tomislav Hohnjec u posljednje vrijeme bilježi sjajne uspjehe. Osim europskog naslova u kanuu na divljim vodama osvojenog u talijanskoj Valsesiji, Hohnjec je na pragu prošlogodišnjeg uspjeha kada je bio pobjednik Svjetkog kupa. </p>
<p>- Zaostajem tek bod za vodećim, Talijanom Vladijem Panatom. Vjerujem da je ta prednost dostižna, jer još se voze dvije utrke u srpnju u austrijskom Loferu, kazao je Hohnjec. - Imam velike šanse obraniti naslov, jer se ukupno računaju četiri najbolja rezultata, od šest utrka. </p>
<p>Najuspješniju sezonu u karijeri Tomislav Hohnjec okrunio je pobjedom na Europskom prvenstvu u spustu na divljim vodama. No, bilo je upitno hoće li Hohnjec uopće nastupiti u Valsesiji.</p>
<p>- Dan prije puta ozlijedio sam rame na treningu, prevrnuo sam se i udario veslom u kamen. No, za nastup stisnuo sam zube i uspio dobro odvoziti utrku. </p>
<p>Hohnjec je zlato osvojio s mimimalnom prednošću ispred Talijana Panate.</p>
<p>- Imao sam prednost od samo 20 stotinki ispred drugog mjesta, a 60 stotinki ispred trećeg. Na stazi od deset minuta to je možda jedan udar vjetra ili jedan val. Imao sam malo i sreće, kazao je Tomislav Hohnjec. </p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pojedinci još uvijek jači od hrvatske atletike</p>
<p>Nastup naših selekcija na Cipru neće biti zapamćen po ekipnim dometima, već po odličnim pojedinačnim rezultatima naših najtalentiranijih atletičara i atletičarki, Luke Aračića, Ivane Brkljačić, Blanke Vlašić i Vere Begić</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Učinak hvatskih reprezentacija na Atletskom kupu Europe u Nikoziji potvrdio je ono što vrijedi za još neke reprezentacije u II. europskoj atletskoj ligi - hrvatska atletika ima nekoliko vrsnih pojedinaca, no još uvijek nema jaku atletiku. Nastup naših selekcija na Cipru, zato, neće biti upamćen po ekipnim dometima, već po odličnim pojedinačnim rezultatima naših najtalentiranijih atletičara i atletičarki, koji su u ovom trenutku jači od reprezentacije i cjelokupne hrvatske atletike.</p>
<p>S velikom se, tako, vjerojatnošću moglo predvidjeti da će pobjede u svojim disciplinama ostvariti ponajbolje svjetske juniorke, visašica Blanka Vlašić (1.91 m), kladivašica Ivana Brkljačić (66.06 m) i diskašica Vera Begić (55.94 m), što se i dogodilo. Štoviše, njihovi rezultati imaju svoje mjesto i na svjetskim atletskim tablicama, baš kao i senzacionalnih 8.12 metara Luke Aračića u skoku u dalj, što je trenutno 14. rezultat na svijetu u toj disciplini.</p>
<p>Spomenuta bi se četvorka bez problema mogla natjecati i u europskoj Superligi, no kako u atletici egzistira još 30-ak disciplina, hrvatska je atletika u obje konkurencije ostala u II. atletskoj ligi, što je, zapravo, treći rang europske atletike. Atletičari su u Nikoziji osvojili 3. mjesto, atletičarke 4. i obje su reprezentacije bodovno bile dosta daleko od drugog mjesta koje je vodilo u I. ligu. Jest, atletičarima je silno nedostajao još uvijek nezamjenjivi (a to će dugo i ostati) Branko Zorko, kao i olimpijci Stevimir Ercegovac i Andras Haklits, no pitanje je bismo li i uz njihove sigurne pobjede dohvatili potrebno drugo mjesto.</p>
<p>Previše je, naime, rezultata koji nas kao uteg oko nogu drže u drugoligaškom društvu. Tako, primjerice, danas kada atletičarke skaču motkom osjetno preko 4.50, naš motkaš na Kupu Europe skače 4.20 (!?), a naš najbolji trkač na 3000 metara zapreke trči »srednjoškolskih« devet i pol minuta (!?).</p>
<p>Upravo između nevjerojatnih potonjih dometa i prije spomenutih Aračićevih 8.12 u skoku u dalj, čitavih je 50 godina razvoja atletike i nije čudno što ćemo još neko vrijeme tavoriti u atletskom društvu s Ciprom i Ujedinjenom reprezentacijom malih europskih država (San Marino, Andora Lihtenštajn). Usprkos Aračićima, Brkljačićkama i Vlašićkama... </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Goran Ivanišević s terena br. 13 lako u 2. kolo Wimbledona </p>
<p>Hrvatski tenisač Goran Ivanišević uspješno je okončao okršaj 1. kola londonskog »grand slama« 6-4, 6-4, 6-4 pobjedom protiv 24-godišnjeg Šveđanina Fredrika Jonassa, koji je u kvalifikacijama pobijedio Ivana Vajdu</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 25. lipnja</p>
<p> - Teniski teren broj 13 londonskog All England Cluba u ponedjeljak je bio sve osim nesretan za Gorana Ivaniševića. U okršaju 1. kola Wimbledona hrvatski tenisač sa 6-4, 6-4, 6-4 je pobijedio Šveđanina Fredrika Jonssona. Za 97 minuta igre 30-godišnji Splićanin se nadmoćno obračunao sa 195. tenisačem ATP ljestvice. Inače, nastup u glavnom turniru 24-godišnji Jonsson je izborio kroz kvalifikacije, gdje je između ostalih svladao i Ivana Vajdu. Slijedeći Ivaniševićev suparnik bit će 21. nositelj Španjolac Carlos Moya, koji je preokrenuo rezultat protiv Južnoafrikanca Nevillea Godwina i pobijedio sa 2-6, 6-7 (4), 6-3, 6-4, 6-4.</p>
<p>Premijerni okršaj na ovogodišnjem Wimbledonu Ivanišević je »začinio« sa 22 asova, ne dopuštajući Jonssonu nijednu »break« priliku. Trostruki finalista londonskog »grand slama«, koji je zahvaljujući tome i dobio pozivnicu organizatora, izborio je 12 »break« prilika, a materijalizirao 3 za jedan oduzeti servis u svakom setu. Smirena igra s osnovne linije donijela je i 23 »winnera«, a iskazao se i sigurnim izlascima na mrežu. Tek je devet puta »Zec« neuspješno okončao posao na mreži, 29 voleja završilo je na strani Šveđanina.</p>
<p>Preostala dva hrvatska predstavnika okršaje 1. kola odigrat će u utorak. Okršaj Ivana Ljubičića i Nijemca Rainera Schuttlera, 68. tenisača svijeta, na rasporedu je u 13 sati na terenu broj 17, dok će Iva Majoli u isto vrijeme započeti svoj okršaj protiv Amerikanke Meghann Shaughnessy, 19. tenisačica WTA ljestvice postavljene za 17. nositeljicu, na terenu broj 14. </p>
<p>I. MI.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ruano-Pascual pobijedila Hingis</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 26. lipnja</p>
<p> - Španjolska tenisačica Virgina Ruano-Pascual autor je najveće senzacije ovogodišnjeg Wimbledona. U okršaju 1. kola 23-godišnja Španjolka sa 6-4, 6-2 pobijedila je prvu tenisačicu svijeta Švicarku Martinu Hingis nakon 65 minuta igre.</p>
<p>l Rezultati, 1. kolo, tenisači: Sampras (1) - Clavet 6-4, 7-6 (5), 6-4, Safin (4) - Knowle 6-2, 7-5, 5-7, 6-3, Henman (6) - Derepasko 6-1, 6-1, 6-1, Ferrero (8) - Milligan 6-0, 6-2, 6-2, Johansson (11) - Ilie 6-4, 4-6, 6-7 (5), 7-6 (5), 6-2, Woodruff - Gambill (12) 6-4, 3-6, 6-7 (4), 6-3, 6-2, Federer (15) - Rochus 6-2, 6-3, 6-2, Moya (21) - Godwin 2-6, 6-7 (4), 6-3, 6-4, 6-4, Sluiter - Hrbaty (22) 6-2, 5-7, 6-4, 6-2, Martin (23) - Srichaphan 6-3, 6-4, 6-7 (4), 6-3, Sanguinetti - Portas (25) 6-3, 3-6, 6-3, 6-7 (5), 7-5, Schalken (26) - Koubek 6-4, 3-6, 6-4, 6-7 (2), 7-5, Black - Martin (31) 6-1, 6-1, 6-0, Björkman (33) - Burgsmuller 6-4, 6-3, 6-4, Robredo - Levy (34) 7-6 (5), 6-5 predaja, Rusedski - Pavel 7-6 (2), 6-7 (5), 7-6 (1), 6-2, Cowan - Hilton 6-3, 6-2, 7-6 (2), Woodbridge - Draper 5-7, 6-3, 3-6, 7-5, 6-3, M. Lee - Pozzi 6-4, 6-3, 6-1, Larsson - Rosset 6-4, 3-6, 6-3, 1-6, 6-2, Nestor - Blanco 6-2, 6-3, 6-2, Puentes - Puerta 6-3, 7-6 (2), 6-4, IVANIŠEVIĆ - Jonsson 6-4, 6-4, 6-4, Stoltenberg - Boutter 6-3, 6-4, 3-6, 6-2, Chang - Vanek 6-2, 6-2, 6-7 (4), 4-6, 6-2, Malisse - Diaz 6-2, 6-3, 6-3, Sargsian - Acasuso 6-3, 6-1, 6-4, Bryan - Ulhrach 6-3, 6-4, 6-1, Novak - Vicente 6-1, 6-4, 6-3, Prinosil - H. T. Lee 6-7 (5), 6-2, 6-4, 6-4;</p>
<p>tenisačice: Ruano-Pascual - Hingis (1) 6-4, 6-2, Capriati (4) - Vento 6-3, 6-2, S. Williams (5) - Kuti Kis 6-1, 6-0, Henin (8) - Pitkowski 6-1, 6-0, Dementieva (10) - Bradshaw 7-5, 6-7 (10), 6-3, M. Maleeva (12) - Fernandez 6-0, 6-2, Testud (15) - McQuillan 6-2, 6-2, Huber (18) - Dominiković 6-3, 6-2, Martinez (19) - Bedanova 6-2, 3-6, 6-3, Frazier (20) - Vavrinec 6-1, 7-5, Schwartz - Rubin (25) 6-7 (1), 6-4, 7-5, Brandi - Kremer (26) 6-4, 6-2, Raymond (28) - Latimer 6-3, 6-0, Panova (32) - Dragomir-Ilie 6-3, 6-3, Krasnoroutskaya - Sidot 3-6, 6-4, 6-2, Boogert - Jeyaseelan 6-3, 6-2, Weingartner - Pullin 3-6, 7-6 (5), 6-4, Lee - Keothavong 3-6, 6-4, 6-3, Cacic - Poutček 6-3, 5-7, 6-1, Rittner - Glass 6-3, 6-4, Pisnik - Leon-Garcia 1-6, 6-1, 6-4, Bovina - Kleinova 3-6, 6-2, 6-1, Gagliardi - Ahl 6-4, 6-1 Habšudova - Schnitzer 6-1, 6-4, Schiavone - Irvin 2-6, 6-1, 6-2, Sfar - Carlsson 6-7 (1), 6-3, 6-4, Cross - Basting 6-4, 6-4, Osterloh - Tu 6-4, 7-5, Sugiyama - Llagostera 7-5, 2-6, 6-2, Lamade - Čladkova 6-1, 6-7 (1), 6-3. I. MI.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jesmo li na dobrom putu?</p>
<p>»Sve što smo napravili na ovom EP daje nam pravo da ustrajemo na ovome putu pomlađivanja reprezentacije« / »Tko vam može jamčiti da bi u Budimpešti sa starijom momčadi osvojili više od četvrtog mjesta? Nitko! Sa starijim igračima u četvrtfinalu Olimpijskih igara pokleknuli smo protiv Španjolaca. Ovdje smo sa mladima iste te Španjolce pobijedili u četvrtfinalu«, kaže hrvatski izbornik Neven Kovačević </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 25. lipnja</p>
<p> - Zadovoljni možemo biti, ne i presretni. Tako bi se najkraće mogao opisati nastup hrvtskih vaterpolista na Europskom prvenstvu u Budimpešti. Osvojeno četvrto mjesto, dakle ne baš uspješno sudjelovanje u samoj borbi za medalje, ipak daje za pravo izborniku Nevenu Kovačeviću koji kaže:</p>
<p>- Sve što smo napravili na ovom Europskom prvenstvu daje nam motiv, kao i pravo da ustrajemo na ovome putu pomlađivanja reprezentacije. </p>
<p>Ispred hrvatske reprezentacije nalaze se tri momčadi za koje se doista može reći kako su bolje od naše. Neočekivani novi europski prvak Jugoslavija, koja je i nas zaustavila na putu do medalje, još u polufinalu, najugodnije je iznenađenje turnira. Isto tako, iznenađujuće djeluje i plasman također pomlađene Italije, naposljetku brončana medalja pripala je domaćinima Mađarima koji će »cijeli život žaliti za zlatom pred domaćom publikom«. </p>
<p>Jesu li se naši vaterpolisti u ovome pomlađenom sastavu ipak mogli naći među medaljama okićenim vrstama? </p>
<p>- Dali smo sve od sebe, teško je govoriti što bi bilo kad bi bilo. S Jugoslavijom u polufinalu odigrali smo dobru utakmicu, propustili smo dosta prigoda za iznenađenje. Ali, Jugoslaviji se ne postižu baš tako lako pogoci s igračem više. Vidjelo se to i sada u finalnoj utakmici protiv Italije. Njihova je obrana granitna, najbolja na prvenstvu, puni su iskustva i u svakom trenutku znaju što treba napraviti. Nemamo za čime žaliti, mislim da smo s ovom pomlađenom reprezentacijom napravili maksimu, rekao je izbornik Neven Kovačević.</p>
<p>Jugoslavija se u finalnoj utakmici lako obračunala s Talijanima. Iako su poveli s 2-0, Talijani nisu znali kako zaustaviti sjajne vanjske pucače Jugoslavije - u trenu je bilo 6-2 za Jugoslavene - konačnih 8-5 svjedoči o superiornosti novog europskog prvaka. </p>
<p>Nakon utakmice Hrvatske i Jugoslavije, trener Jugoslavena Nenad Manojlović, želio je reći nešto i o hrvatskoj reprezentaciji. Ponukala ga je informacija o sustavnom pomlađivanju hrvatske vrste:</p>
<p>- Znam, dobro znam, da su se Hrvati okrenuli pomlađivanju reprezentacije, ušli ste tako veoma rano u novi olimpijski ciklus. Vrijeme će pokazati koliko ste bili upravu. Mi smo, pak, nakon brončane medalje u Sydneyu odlučili »produljiti vijek trajanja« ove sadašnje reprezentacije. Zbog jednostavnih razloga; ove godine su i EP i Svjetsko prvenstvo. Od sljedeće godine i mi krećemo u pomlađivanje, u novi olimpijski ciklus, kada nema nekih naročito bitnih natjecanja. </p>
<p>Jesu li naši vaterpolski djelatnici mogli napraviti nešto slično? </p>
<p>- Tko vam može jamčiti da bi mi u Budimpešti sa starijom momčadi osvojili više od četvrtog mjesta. Nitko! Sa starijim igračima u četvrtfinalu Olimpijskih igara pokleknuli smo protiv Španjolaca. Ovdje smo sa mladima istog, veoma jakog suparnika, pobijedili u četvrtfinalu, kaže Neven Kovačević. - Tu nema pravila, struka se odlučila na taj potez i ja ću dati sve od sebe da od ove reprezentacije napravim pravu momčad, zrelu za osvajanje medalja. Već smo ovdje bili blizu, moramo vrijedno raditi, rad nam je nedostajao. Pripreme su bile kratke, ali uvjeren sam da ćemo za petnaestak dana već na Svjetskom prvenstvu u japanskoj Fukuoki biti u boljoj formi. </p>
<p>Izbornik Kovačević novinarima, onako pošteno, ljudski i bez povišenog tona, zamjera na traženju imperativnog osvajanja medalja. </p>
<p>- Vidjeli ste na ovome prvenstvu kako svatko svakoga može pobijediti. Znam da to zvuči kao fraza, ali ni u jednoj utakmici ne možete biti sigurni u pobjedu. Pa, vidite da su Slovaci umalo izbacili Jugoslavene još u četvrtfinalu. Mnogi mi predbacuju što nisam pozvao nekog starijeg i iskusnijeg kako bi pokrio vanjski šut. Da sam to i učinio, a mogao sam, ja na tog dotičnog igrača ne bih mogao računati za godinu ili dvije. I što sam napravio? Ništa, baš ništa. Ovako, dao sam priliku mladim igračima koji su ovdje sakupili veoma vrijedno iskustvo. Iskustvo koje se ne može nadoknaditi. Sretan sam što sam dao priliku, recimo, Primorcu i mislim da će se ovakav trend u našoj reprezentaciji ubrzo isplatiti, kaže naš izbornik.</p>
<p> Ne bismo željeli replicirati na Kovačevićeve tvrdnje, u hrvatskom sportu već je stara i otrcana priča o sastavljanju i pomlađivanju reprezentacija. Kovačeviću treba dati punu podršku u njegovim željama, ali isto tako čini nam se da je u našim momčadskim sportovima već predugo egzistirajuća činjenica kako u reprezentaciji vrlo rijetko igraju oni najbolji. Kako je rekao jugoslavenski izbornik vrijeme će pokazati koliko je naš put naglog pomlađivanja bio dobar, na osnovu budućih rezultata Kovačeviću ćemo dizati prst gore ili dolje. Zasad bi Kovačević trebao imati podršku svih kojima su sport i vaterpolo na srcu.</p>
<p>U dvoboju protiv Mađara, za brončanu medalju, našima se nije moglo puno toga predbaciti. Očigledna kvalitativna razlika vodu je ubrzo usmjerila na mlin domaćina, do medalje se teško moglo protiv goropadnih mađarskih reprezentativaca koji su se s željom morali iskupiti za neočekivani poraz protiv Talijana u polufinalu. </p>
<p>- Sjajno su Mađari koristili igrača više, od sedam prilika svih sedam su iskoristili, nama je i dalje boljka vanjski šut, ali na tome ćemo poraditi u predstojećim pripremama. Na SP to neće izgledati tako loše, veli još Kovačević koji nam je priopćio da će na pripreme za Svjetsko prvenstvo u Japanu pozvati i mladog Medana, igrača upravo poznatog po jakom i preciznom udarcu. Na žalost, sve kritike koje smo znali uputiti prema igri našoj reprezentacije umnogome bi bile otupljenije da je Kovačević mogao računati na Ratka Štritofa, koji nije nastupao zbog nezgodne ozljede vrata. Ovako, bez Štritofa, s mladićima bez naročitog reprezentativnog iskustva, padali su naši reprezentativci nekad pri izvođenju najobičnijih, školskih akcija. Jer, kako drugačije protumačiti da od desetak Kovačevićevih »time outa«, kada bismo imali igrača više, u najpresudnijim trenucima utakmice nismo ni jednom postigli zgoditak. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>I nismo baš tako mladi i »zeleni«: prosjek godina 25,8</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 25. lipnja</p>
<p> - Slušajući neprestane priče o našoj pomlađenoj vaterpolskoj reprezentaciji pokušali smo računanjem prosjeka godina vidjeti koliko je doista riječ o mladoj ili pomlađenoj reprezentaciji. Naime, prosjek godina u našoj reprezentaciji je 25,8. Od četiri prvoplasirane reprezentacije Hrvati su doista najmlađi. Međutim, kako je statistika tek točan zbir netočnih podataka pojasnimo odmah o čemu se radi. </p>
<p>Europski prvak Jugoslavija uvjerljivo je najstarija momčad među prvom četvoricom, s prosjekom godina od 27,4. Već pri površnoj analizi nalazi se i najveća zamka. Jer, jugoslavenski vratar Šoštar ima čak 37 godina, a on umnogome podiže prosjek godina jugoslavenskoj reprezentaciji. Dakle, računajući i Šoštara jugoslavenska reprezentacija starija je od hrvatske tek za nepune dvije godine. Izuzmemo li Šoštara - prosjek je gotovo jednak.</p>
<p>Talijani, koji su također pomladili momčad drže prosjek godina tek za 0,1 godine veći od našeg - 25,9. Mađari su negdje u sredini s prosjekom godina od 26,5. </p>
<p>Dobivaju li time naše priče o pomlađivanju na snazi, ili se ovom statistikom opovrgavaju? Ruku na srce, hrvatska momčad nije baš tako mlada koliko se to nastojalo potencirati cijelo prvenstvo, a nije baš ni neiskusna. Činjenica je da je ovo perspektivna momčad koju može čekati lijepa budućnost. </p>
<p>I za kraj, još jedno pitanje: nije li ova naša relativno mlada momčad mogla otrpjeti barem jednog veoma iskusnog igrača u svojim redovima? I to na mjestu gdje je najviše šepala. Primjerice, na desnoj vanjskoj strani. Možda bi momčadi pokvario prosjek godina, ali i Šoštar je pokvario Jugoslavenima prosjek godina a bio je uvjerljivo najbolji čovjek polufinala i finala. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Bossi hita prema federalizmu</p>
<p>Već postoji izglasana verzija federalne reforme bivše vlade koja stoji Bossiju na putu / Sjeverne talijanske regije podupiru radikalni federalizam, dok se siromašni jug osjeća njime ugrožen</p>
<p>RIM, 25. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U kalendaru novog ministra za reforme Umberta Bossija jedan datum je obilježen crvenom bojom: 10. kolovoza, petak, zadnji radni dan parlamenta prije ljetnog odmora. Do tog datuma projekt prenošenja ovlasti s države na regije, trebao bi biti u operativnoj fazi. </p>
<p>Šef Bossijevog kabineta Francesco Speroni je objasnio da bi do tog datuma nacrt zakona za prijenos ovlasti trebao biti odobren u parlamentu i Senatu. Nacrti zakona su već spremni, tvrdi Speroni. Većina u vladi je za, a u parlamentu je osiguran dovoljan broj zastupnika koji će ga izglasati. </p>
<p>Najveća prepreka referendumu, koji bi se mogao održati već početkom rujna, je ranije izglasana federalna reforma sa samo četiri glasa razlike u vrijeme vlade lijevog centra. Već tada je Beppe Pisanu iz stranke »Naprijed Italijo« izjavio da su protiv vladinih reformi koje je definirao kao »male reformice«. Postavlja se pitanje je li moguće napraviti novu ustavnu reformu, kad je već jedna reforma izglasana. Isto tako se postavlja pitanje je li moguće održati u isto vrijeme dvostruki referendum sa dva različita viđenja federalizma. </p>
<p>U slučaju da je nemoguće zakonski provesti taj model, Bossi će se morati zadovoljiti s izglasavanjem referenduma koji je predložila bivša vlada, da bi kasnije došlo do modificiranja reforme lijevog centra i ostvarenja Bossijevog tipa prijenosa vlasti koji bi u međuvremenu odobrio parlament. </p>
<p>U provođenju federalnih reformi se još jednom vidi sva kompleksnost talijanskog političkog spektra koji, iako se profiliraju dvije političke opcije, lijevog i desnog centra, još uvijek u sebi nosi značajne individualne interese svake pojedine stranke. Posebno je slikovit primjer sukoba između Sjeverne lige i Nacionalnog saveza. Sjeverna liga štiti samo interese bogatog sjevera, dok Nacionalni savez gleda interese centra i juga. Uz Bossija su predsjednici Lombardije, Veneta, Piemonta, Ligurije, Friuli Venezie Giulie ... Bogati sjever dovija dosta prijenosom vlasti sa države na regije. Regije će moći nezavisno i samostalno odlučivati o zdravstvu, školstvu, lokalnoj politici, kvotama imigranata. </p>
<p>Bossi inzistira i na samostalnom određivanju postotka doprinosa koji bi išao u državnu blagajnu. Prijedlog predsjednika Piemonta, Enza Ghiga je bio da se samo 10 posto prihoda daje državi, a da sve ostalo ostane u regiji. Nacrtom zakona o federalizmu su se našle pogođene regije juga Italije koje su još uvijek nerazvijene i primaju pomoć od bogatog sjevera, kao i od fondova europske zajednice. </p>
<p>Berlusconi je prije nekoliko dana poručio da »federalizam ne treba isprovocirati ratove među regijama Italije«. Naglasio je da je nova vlada za federalizam, ali isto tako da »nema potrebe za zabrinutost Juga Italije, jer će se naći način kako pomoći južnim regijama«. Kako predsjednici sjevernih regija žele da se što prije izađe na referendum, Jugu ne ostaje ništa drugo nego da vjeruje riječima novog premijera.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Njemačka pred političkom krizom</p>
<p>Inflacija od 3,5 posto uz povećanje poreznih opterećenja stavlja se na dušu Zelenima, a negativni gospodarski trendovi sve se više reflektiraju i na političkom planu / Novi bi koalicijski partner SPD mogli biti liberali</p>
<p>BERLIN, 25. lipnja</p>
<p> - (Od Vjesnikova dopisnika) - Kad gospodarstvo »kiše«, politika, zajedno s odnosima u berlinskoj crveno-zelenoj koaliciji, dobiva upalu pluća. Na to se svodi upozorenje u dva posljednja broja tjednika Der Spiegel o aktualnom njemačkom političkom i gospodarskom trenutku. Hamburški je tjednik dijagnosticirao i simptome glavobolje kod njemačkog kancelara Gerharda Schrödere (SPD), nastale od razmišljanja kako obuzdati inflaciju, kako dati impulse za rast konjunkture, te kako urediti odnose s koalicijskim partnerima iz Saveza 90/Zeleni.</p>
<p>Na posljednjem zasjedanju njemačkog Bundestaga prije ljetne stanke, upravo su kancelarevu »zelenu komponentu« u vladi žestoko napali zastupnici iz oporbenih klupa. Oni tvrde da je cijena benzina u odnosu na lipanj prošle godine porasla za 15 posto zbog ekološkog poreza. Šef kluba zastupnika CDU/CSU Friedrich Merz tvrdi da je kancelar odgovoran za udar na džepove malih ljudi, da njemačke poduzetnike čini nesigurnima i da nije uspio smanjiti nezaposlenost. </p>
<p>I iz uglednih gospodarskih instituta također dolaze sumorne prognoze. Oni upozoravaju da će konjunktura pasti ispod 2 posto. Pad je najočitiji u građevinarstvu (14,2 posto), automobilskoj industriji (6 posto) i telekomunikacijama (10 posto). Neki analitičari prognoziraju da njemačkom gospodarstvu prijeti recesija, govore o katastrofalnom razvoju događaja. </p>
<p>Ministar gospodarstva Werner Müller u intervju u ponedjeljak odgovorio je katastrofičarima rekavši da bi rast konjunkture mogao do kraja ove godine, ipak, biti 2 posto, što je više nego za bivše Kohlove vlade, te ustvrdio da će Schröderova vlada ostvariti cilj postavljen za kraj ove godine: smanjenje nezaposlenosti na 3,5 milijuna. </p>
<p>Građanima pak nisu potrebni gospodarski instituti i oporbeni gospodarski stručnjaci. Oni se svakim danom u dućanima uvjeravaju da su skuplji, kruh, mlijeko, meso. Doduše, rastu i plaće, ali poput nezasitnog vampira inflacija siše novac. Aktualna inflacijska stopa od tri i pol posto znači: svi će ove godine u Njemačkoj na računu imati manje novca - ali i u džepu. Stanje je toliko opasno da bi moglo odmah progutati kamate od štednje. Zbog općeg poskupljenja, ništa neće ostati ni od povećanja plaća. </p>
<p>Analitičari kažu da je posebno loše što Europska središnja banka ne može više snižavati kamate. Posljedica: nema više impulsa za pokretanje gospodarskog rasta, a protiv vampira zvanog inflacija pomaže samo gospodarski rast. Oni području Schröderu da mora brzo nešto poduzeti. Kao recept se predlaže porezna reforma. Poduzeća srednje veličine i oni koji se počinju baviti poduzetništvom moraju biti rasterećeni. </p>
<p>Naveliko se špekulira da bi novi koalicijski partneri socijaldemokrata mogli biti liberali (FDP) Guide Westerwellea. To je Schröderu još jedan razlog za glavobolju pred savezne izbore iduće godine. Vezanih ruku za radikalne reforme i poteze, prema Spiegelovoj procjeni, »njemački je kancelar bespomoćan: ostaje mu samo princip nade«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Miloševićevi socijalisti najavljuju demonstracije</p>
<p>Socijalistička partija Srbije smatra najnoviju uredbu o suradnji s Haagom neustavnom i najavljuje prosvjede, ujedno optužujući sadašnju vlast za »kapitulaciju zemlje«</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - »Socijalistička partija Srbije (SPS) borit će se protiv izručenja jugoslavenskih državljana Haaškom sudu i protiv najnovije uredbe, koju ova stranka smatra neustavnom, svim sredstvima, pa i demonstracijama«, izjavio je glavni tajnik stranke Zoran Anđelković. »Savezna vlada ima prava donositi uredbu samo u specifičnim uvjetima kao što je na primjer ratno stanje«, istodobno tvrdi potpredsjednik Miloševićeve stranke Branislav Ivković. </p>
<p>Ocjene o »kapitulaciji zemlje« i »lovu na Srbe«, kao ni prijetnje, čiji je rezultat dosad bio samo histerično mahanje tragikomičnih likova pred kamerama svjetskih televizija u blizini beogradskog Centralnog zatvora, ni ubuduće najvjerojatnije neće zakomplicirati situaciju oko predstojećeg izručenja Slobodana Miloševića. </p>
<p>Bivši predsjednik na proceduralnom je putu prema Haagu, a uz uvjet da se Beogradu žuri te da protivnici izručenja iskoriste sve žalbene moduse, to bi se moglo dogoditi za najmanje deset dana ili najkasnije za tri tjedna. Potpredsjednik vlade Srbije Nebojša Čović izjavio je da Jugoslavija i Srbija moraju surađivati sa svijetom: »Ne radi se ni o kakvoj prodaji. Nas ne interesiraju novci, ali bruku koja nam je nanesena u posljednjih 10 godina vlasti te mafijaško-kriminalne oligarhije moramo otkloniti i moramo maksimalno transparentno surađivati sa svijetom«, zaključio je Čović. Miloševićevi odvjetnici u ponedjeljak su ustavnom sudu predali žalbu i inicijativu za ocjenu ustavnosti uredbe. </p>
<p>Dok se u Beogradu množe izjave političara i eksperata i nagađa o mogućem suicidalnom raspoloženju uznika Miloševića, ministri vanjskih poslova Europske unije u Luxembourgu u ponedjeljak i utorak raspravljaju o novim okolnostima i perspektivama donatorske konferencije za SRJ s porukom da se od Beograda očekuju »djela, a ne riječi«. </p>
<p>Usvajanje uredbe o suradnji s Haagom izazvalo je probleme u crnogorskoj Koaliciji za Jugoslaviju. Nakon što Socijalistička narodna partija (SNP) nije poduprla odluku ali je omogućila kvorum vladi da uredbu donese, ministri su stavili svoje mandate na raspolaganje stranci. Ishod će biti poznat u petak, a moguće je i da dođe do razlaza s partnerima iz Srbije. </p>
<p>Pet grupa haaških optuženika u SRJ</p>
<p> U sjedištu Haaškog suda potvrđeno je da je brojka od 38 optuženih konačna te da je vlastima u Beogradu do sada proslijeđeno 16 optužnica, piše beogradski dnevnik Danas. </p>
<p>Prvu i najtraženiju grupu predvodi bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević koji je, zajedno sa svoja četiri najbliža suradnika, optužen za zločine protiv čovječnosti na Kosovu. Tu su još aktualni predsjednik Srbije Milan Milutinović, bivši ministar unutarnjih poslova Vlajko Stoiljković, bivši potpredsjednik federalne vlade Nikola Šainović i bivši načelnik generalštaba VJ Dragoljub Ojdanić. Drugu grupu optuženih čine »vukovarska trojica« Veselin Šljivančanin, Mile Mrkšić i Miroslav Radić koje optuznica tereti za granatiranje Vukovara i zločine protiv civilnog stanovnistva. U treću grupu spadaju braća Milan i Sredoje Lukić, bliski rođaci načelnika resora javne sigurnosti MUP-a Srbije Sretena Lukića, zbog zločina u Višegradu.Četvrta ekipa je »crnogorska četvorka« za dubrovačko ratište, a imena potencijalnih putnika za Haag nisu poznata uz izuzetak admirala Milana Zeca, tadašnjeg zapovjednika Ratne mornarice, čije ime nije komentirano. Na još dvije optužnice, u petoj grupi, su Radovan Karadžić i Ratko Mladić. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>BiH dobila novi rok za usvajanje izbornog zakona</p>
<p>Za ulazak u punopravno članstvo u Vijeće Europe, BiH mora ispuniti samo jedan uvjet - usvojiti (stalni) izborni zakon, a ostalih 30 uvjeta ispunila bi naknadno</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Bosna i Hercegovina dosad je ispunila devet od ukupno 40 uvjeta za prijem u Vijeće Europe, s tim da je, kako je ovih dana izjavio visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfganng Petritsch, šest od devet uvjeta ispunjeno tako što je visoki predstavnik dekretom nametnuo odgovarajuća zakonska rješenja. </p>
<p>Za ispunjenje preostalih uvjeta očigledno bi bile potrebne godine, pa je Vijeće Europe - nagrađujući na taj način aktualnu političku garnituru koja je, uz svesrdnu podršku međunarodne zajednice, uspjela skinuti s vlasti nacionalne stranke - odlučilo »spustiti letvicu«. </p>
<p>Za ulazak u punopravno članstvo u Vijeća Europe BiH, dakle, mora ispuniti samo jedan uvjet - usvojiti (stalni) izborni zakon, a ostalih 30 uvjeta ispunila bi naknadno. Manje od toga ne može, budući da je teško zamisliti članicu Vijeća Europe u kojoj izbore provode međunarodni predstavnici, po (privremenim) pravilima koje pripisuje privremeno izborno povjerenstvo.</p>
<p>Prošloga tjedna je, međutim, prošao rok do kojega je izborni zakon trebao biti usvojen kako bi bila pokrenuta procedura za prijem, ali predloženi izborni zakon nije prošao u Parlamentu BiH. Ishod je tim zanimljiviji što većinu u Parlamentu imaju tzv. umjerene snage koje uživaju potporu međunarodne zajednice, a iza teksta izbornog zakona također stoji međunarodna zajednica, odnosno Misija OESS-a u BiH. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch u Strasbourgu je čekao odluku Parlamenta BiH, kako bi s članovima Komiteta ministara Vijeća Europe konstatirao kako procedura za prijem BiH može početi. Morao je, međutim, voditi drugačije razgovore, odnosno tražiti od Vijeća Europe da pričeka s konačnom odlukom o prijemu BiH.</p>
<p>Zbog neusvajanja izbornog zakona, parlamentarna većina je pretrpjela oštre kritike međunarodnih predstavnika, ali je, na Petritschevu preporuku, u Strasbourgu ipak odlučeno da se procedura za prijem BiH u Vijeće Europe ipak ne zaustavlja, s tim da izborni zakon mora biti usvojen do rujna.</p>
<p>Pritisak na vladajuću koaliciju u ovom smislu dolazi i s drugih strana. Najjači i najozbiljniji je onaj što dolazi iz OESS-a. Ta organizacija, kojoj je Daytonskim sporazumom dan mandat za organiziranje izbora u BiH, nedvosmisleno poručuje kako više ne kani organizirati ni financirati izbore u BiH. Budući da bi se parlamentarni i predsjednički izbori u BiH trebali održati naredne godine, jasno je da ni OESS vlastima u BiH ne daje mnogo vremena za okončanje »radova« na izbornom zakonu.</p>
<p>Mnogi vjeruju da će do novoga roka, dakle do rujna, zakon biti usvojen. Bit će zanimljivo vidjeti kakva će rješenja u njega biti ugrađena, budući da je postojeći prijedlog sročen u okvirima koje postavlja Daytonski sporazum, a parlamentarna većina traži rješenja koja se u te okvire ne mogu uklopiti.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Francuzi ljuti jer neće tiskati novu novčanicu BiH </p>
<p>SARAJEVO, 25. lipnja</p>
<p> - Francuski veleposlanik u Bosni i Hercegovini Bernard Bajolet uputio je pismo članovima državnog predsjedništva BiH u kojem je izrazio svoje ogorčenje odlukom guvernera Centralne banke BiH Petera Nicola da posao izrade nove novčanice BiH od 200 konvertibilnih maraka povjeri austrijskoj tvrtki OEBS, a ne francuskoj tiskari FCO. Slično kao i nedavni slučaj s natječajem za izdavanje licence trećem GSM operateru, ovaj događaj ilustrira ogorčenu borbu međunarodnih službenika i akreditiranih diplomata da kompanije iz njihovih zemalja dobiju unose poslove u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>U svom pismu Bajolet je podsjetio na činjenicu da je spomenuta francuska FCO donirala BiH sedam milijuna maraka te da je radeći za potrebe bosanskohercegovačkih državnih institucija pokazala zavidnu kvalitetu i profesionalnost pruženih usluga. Tiskara FCO tiskala je knjižice jedinstvenih putovnica BiH bez entitetskih oznaka. Taj posao, tijekom kojeg će biti isporučeno ukupno milijun putovnica, vrijedan je oko četiri milijuna maraka.</p>
<p>Francuski veleposlanik iskazao je svoje nerazumijevanje za odluku, donijetu uz suglasnost Predsjedništva BiH, da usprkos svemu tome posao bude povjeren austrijskoj tvrtci.</p>
<p> Guverner Centralne banke BiH najavio je puštanje u opticaj novčanice od 200 KM otvarajući šesti godišnji bosanskohercegovački financijski forum. Inače, jedna strana novčanice bit će tiskana s likom književnika Ive Andrića, a na drugoj će biti most na rijeci Drini. Prve novčanice, koje će tiskati austrijska firma OEBS, trebale bi se pojaviti u opticaju do prosinca ove godine.</p>
<p>Nakon što je međunarodna zajednica proteklih godina darovala Bosni i Hercegovini oko pet milijardi dolara za obnovu i rekonstrukciju, postaje sve očitije da se dio tog novca sada želi vratiti kroz različite komercijalne aranžmane. Posao međunarodnih službenika u BiH je, osim onog službenog, dakle provedbe Mirovnoga sporazuma i lobiranje za tvrtke iz svojih zemalja. Osim poslova vezanih za tiskanje službenih isprava i novca, u javnosti su dosad najpoznatiji slučajevi takvog lobiranja (putem USAID-a) oko privatizacije tvrtke »Bosnalijek« koja pakira lijekove za jednu američku kompaniju. Za kupnju »Bosnalijeka«, primjerice, interes je pokazala i »Pliva«. Naravno, i problem oko tendera za dodjelu treće GSM licence zbog čega je minisar vanjskih poslova BiH Lagumdžija čak otvoreno zaprijetio povlačenjem iz vlasti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sloveniji priznanja i komplimenti</p>
<p>Svečanosti u povodu 10. obljetnice neovisnosti uz njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, prisustvovali su i Hans Dietrich Genscher, Alois Mock i Gianni De Michelis</p>
<p>LJUBLJANA, 25. lipnja</p>
<p> - »Slovenija je uspješno prošla ispit prvoga desetljeća postojanja kao nezavisna država. Sada se primiče kraju njezin put u Europsku uniju i NATO, a to znači da privodi kraju prihvaćanje i prilagođavanje svih zahtjeva za promjenama, što ih provodi posljednjih deset godina. Ti su uspjesi zasluga djelovanja i napora svih Slovenaca, svih građana Slovenije. </p>
<p> To je među ostalim novinarima u Ljubljani izjavio predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan u povodu proslave Dana državnosti, zapravo prvoga »okruglog« jubileja, 10. obljetnice od proglašenja samostalnosti 25. lipnja 19991. Pritom je izrazio uvjerenje da će svi građani Slovenije, kao i građani Europe, biti sposobni da se suoče sa svim izazovima budućnosti.</p>
<p>Kučan je dodao kako proteklih 10 godina dokazuje pravilnost tadašnje odluke o osamostaljenju, »što je vrlo važno za potvrdu slovenske samosvijesti«. Govoreći, pak, o dramatičnim vremenima od prije 10 godina, predsjednik Kučan je naglasio: »U to je vrijeme Jugoslavija bila kao ispražnjena posuda bez budućnosti, u njoj su vladali nasilni nacionalizam i srpski hegemonizam. Ostali narodi, ponajprije Slovenci i Hrvati, nisu je više prepoznavali kao svoju državu. U biti, već je sama prestala postojati. I tako se dogodila Slovenija, zatim i Hrvatska.«</p>
<p> Tako je Slovenija, s tim riječima svojega predsjednika na umu, u ponedjeljak proslavila svečano, spektakularno i šaroliko svoj veliki jubilej. A proslava u ponedjeljak bila je, zapravo, vrhunac i kraj mnoštva različitih priredaba i skupova, što su se širom zemlje održavali gotovo deset dana, od onoga povijesnoga prvog sastanka američkoga i ruskog predsjednika Georgea W. Busha i Vladimira Putina 16. lipnja, kada se Slovenija našla u središtu svjetske pozornosti i naknadno dobila mnoge komplimente iz svijeta kao savršeni i besprijekorni domaćin toga summita. </p>
<p> Završnoj svečanosti prisustvovali su i ugledni strani gosti. Prvi je i najvažniji njemački kancelar Gerhard Schröder, koji je u Ljubljanu stigao u službeni posjet u ponedjeljak nešto nakon podneva, te je, uz razgovore sa svojim domaćinom, premijerom Janezom Drnovšekom, te s predsjednikom Kučanom, navečer sudjelovao na svečanoj sjednici Državnoga zbora (parlamenta), a zatim na velikome masovnom skupu na Trgu republike ispred zgrade parlamenta.</p>
<p>Tome su skupu bili nazočni i Hans Dietrih Genscher, Alois Mock i Gianni De Michelis, ministri vanjskih poslova Njemačke, Austrije i Italije u vrijeme bitke za osamostaljenje Slovenije. Tu su trojicu slovenski nadležni dužnosnici i mediji prikazali kao rijetke velike prijatelje Slovenije u vremenu kada su, recimo, SAD, Francuska i još neke članice EU sumnjale u raspad Jugoslavije i stvaranje samostalnih država iz njezinih dotadašnjih republika. Zato su im priređene i posebne počasti. U tim su danima velikoga slavlja, uz obilje komplimenata što su podijeljeni Sloveniji, na trenutak zaboravljene sve unutarnje političke svađe i nesloge, iako je oporbena Bajuk-Peterleova stranka Nova Slovenija smatrala nužnim da u nedjelju navečer održi svoj poseban narodni zbor na Kongresnome trgu, koji je, začudo, bio vrlo masovno posjećen.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Iran nastavlja putem reformi</p>
<p>TEHERAN, 25. lipnja</p>
<p> - Iranci su tijekom četiri godine prvog mandata predsjednika Mohammada Khatamija spoznali svoja prava, što jamči da će Iran nastaviti putem reformi i demokracije, rekao je šef Khatamijevog kabineta ministara i njegov bliski savjetnik Mohammad Ali Abtahi u razgovoru za Hinu.</p>
<p>Iran, rekao je Abtahi, nije ista zemlja kao prije četiri godine. Otvoreni su putevi koji su ranije bili zabranjeni«, a sada i konzervativci govore o potrebi reformi.</p>
<p> Iranski predsjednik Khatami koji se zauzima za ublažavanje strogih islamskih normi ponašanja i otvaranje prema svijetu, osvojio je na izborima prije dva tjedna drugi predsjednički mandat s uvjerljivih 77 posto glasova. Takva Khatamijeva pobjeda, uvjerljivija nego prije četiri godine kada je dobio oko 70 posto glasova, govori u prilog nezaustavljivosti reformi, smatra Abtahi.</p>
<p>Po njegovom mišljenju, nastojanje konzervativnog klera da zaustavi ili uspori reforme, te činjenica da je u posljednjih godinu dana zatvoreno četrdesetak proreformskih listova, nije razlog za veliku zabrinutost, »jer smo istodobno isto toliko novih listova pokrenuli«. On nije izrazio ni zabrinutost zbog izjava dvojice konzervativnih i utjecajnih ajatolaha u petak, od kojih je jedan upozorio Khatamija da »ne zaboravi da je Iran islamska republika«, a drugi je osudio reforme u kulturi kao »neislamske«, jer »kvare mladež«. Abtahi smatra kako je reforme moguće provesti i bez promjena iranskog ustava, koje bi ograničile moć svećenstva.</p>
<p>Iranski Ustav, usvojen u vrijeme tvorca islamske revolucije ajatolaha Khomeinija, omogućio je svećenstvu kontrolu skoro svih aspekata života u zemlji. Istodobno, vrhovnom duhovnom vođi, sada ajatolahu Ali Khameneiju, daje ovlasti iznad predsjedničkih i mogućnost poništavanja odluka parlamenta za koje ocijeni da su protuislamske. Konzervativno svećenstvo drži u rukama praktički sve glavne poluge vlasti - vojsku, policiju, sudstvo i državnu televiziju, a osiguralo si je i ogromnu ekonomsku moć.Po Abtahijevom mišljenju, problem nije u Ustavu, već u njegovom provođenju. On je objasnio da čak ni vrhovni vođa nema apsolutnu vlast jer mora poštivati zakone i jer ga je narod na neki način posredno izabrao. »Važno je da oporba djeluje unutar zakona«, dodao je, misleći očito na konzervativne snage koje su u iranskom parlamentu u manjini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bush se vraća Clintonovu pristupu Sjevernoj Koreji </p>
<p>Washington predlaže nastavak razgovora s Pyongyangom o proizvodnji i izvozu raketa, čvršćem nadzoru nuklearnih pogona, te o konvencionalnim snagama o kojima Sjever ne želi raspravljati dok se s Juga ne povuče 37.000 američkih vojnika</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Washington je objavio kako očekuje da će nastaviti razgovore s Pyongyangom o proizvodnji i izvozu raketa, čvršćem nadzoru nuklearnih pogona i popuštanju napetosti uz granicu s Južnom Korejom, tj. o konvencionalnim snagama, iako je Sjeverna Koreja odbila američki prijedlog o obnovi razgovora. </p>
<p>Prije toga, Pyongyang je saopćio da neće raspravljati o konvencionalnim snagama dok se iz Južne Koreje ne povuče svih 37.000 američkih vojnika. Ministar vanjskih poslova je, usput, optužio američkog predsjednika Georgea Busha da jednostrano, tj. bez prethodnog dogovora, određuje teme za razgovor. </p>
<p>Ta »tvrdoća« Pyongyanga je zapravo reakcija na politiku nove američke administracije. Na prošlogodišnjem povijesnom susretu predsjednika dviju Koreja, sjevernokorejski »dragi vođa« Kim Jong Il je pristao da američki vojnici mogu na Jugu ostati čak i poslije ujedinjenja podijeljenog poluotoka. No, to su bila vremena Billa Clintona u Bijeloj kući i »sunčane politike« u odnosima dviju Koreja. Prije četiri mjeseca Bush je izrazio sumnju u opravdanost razgovora sa Sjevernom Korejom, rekavši da njezino komunističko vodstvo nije vrijedno povjerenja, da Washington neće podleći »romantičnim iluzijama« o Kim Jong Ilu ili popustiti njegovim »ucjenama«. A onda je 6. lipnja ipak odustao od zamrzavanja diplomatskih kontakata i izjavio da će SAD obnoviti razgovore kako bi Pyongyangu omogućile da pokaže ima li ozbiljnu želju za poboljšanjem odnosa.</p>
<p>Sadašnja odluka o obnovi razgovora stoga je zapravo povratak Clintonu. Uz samo jednu ali značajnu razliku: bivša administracija je uglavnom nastojala spriječiti proizvodnju nuklearnog oružja i raketa, te njihov izvoz, a u zamjenu nudila je gospodarsku pomoć i poboljšanje političkih veza, uključujući i posjet američkog predsjednika Pyongyangu. Bushu, međutim, nije ni na kraj pameti putovanje u Sjevernu Koreju, a ni državni tajnik Colin Powell ne bi ponovio posjet kakav je u listopadu izvela Madeleine Albright, kad je u društvu Kim Jong Ila prisustvovala i uobičajenom sjevernokorejskom spektaklu na stadionu. Kako ne bi u cjelini ponovio Clintonov pristup, Bush je - predlažući obnovu razgovora - dodao nekoliko mučnih tema; među njima i razmještaj konvencionalnih snaga uz granicu dviju Koreja. </p>
<p>Proširujući teme razgovora, Washington riskira zastoj u kontaktima i udaljavanje od tema o kojima je napredak najvjerojatniji, poput raketa. No, neki u administraciji ipak vjeruju da bi se tvrđim pristupom moglo navesti Sjever na suradnju, npr. da omogući rad inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju, kako je to predviđeno sporazumom iz 1994. Pyongyang je tada pristao na pregled svojih nuklearnih postrojenja i odustao je od nuklearnih programa u zamjenu za gospodarsku pomoć i izgradnju nuklearnih elektrana koje ne bi mogle proizvoditi plutonij za atomsko oružje. </p>
<p>The Washington Post upozorava kako pokušaj Bushove administracije da ponovno pregovara o tom sporazumu i da čak navede Sjever na odustajanje od izgradnje nuklearke - kako bi neki republikanci htjeli - može izazvati sukobe i obnoviti napetosti na Korejskom poluotoku, pa čak i s Južnom Korejom koja se obavezala da će (uz pomoć SAD i Japana) izgraditi dogovorene nuklearke. </p>
<p>Poslije višemjesečnog zamrzavanja diplomatskog djelovanja, administracija mora učiniti više nego se jednostavno vratiti za pregovarački stol - mora pokazati da se ozbiljno opredijelila za dijalog. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Andski Rasputin napokon izručen Peruu</p>
<p>U Venezueli uhićen bivši moćni šef peruanskih tajnih službi Vladimiro Montesinos kojega Peruanci smatraju najmoćnijim i najkorumpiranijim političarom u povijesti zemlje</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Najtraženijem latinoameričkom bjeguncu, bivšem šefu peruanskih tajnih službi Vladimiru Montesinosu, ipak će se suditi u njegovoj zemlji. U subotu je uhićen u Venezueli, gdje se skrivao oko osam mjeseci, a u ponedjeljak je izručen Peruu. Lov na tog ozloglašenog moćnika, bivšeg Fujimorijeva savjetnika i čovjeka optuženog za korupcju, zloporabu vlasti, pranje novca, nezakonitu prodaju oružja, politička ubojstva, veze s narkomafijom i eskadronima smrti, pa čak i odavanje državnih tajni agentima CIA, trajao je od listopada prošle godine, kad je netragom nestao iz Perua.</p>
<p>Montesinos je u rujnu prošle godine bio glavni protagonist najvećeg političkog skandala u Peruu, nakon što je na televiziji prikazana video snimka kako podmićuje jednog parlamentarnog zastupnika koji je prešao u Fujimorijevu stranku. Kao žrtva te krize i nemira koji su uslijedili, pao je i tadašnji predsjednik Alberto Fujimori, koji je potom našao utočište u Japanu, zemlji svoji roditelja. </p>
<p>Montesinos, čije se bogatstvo procjenjuje na više od 260 milijuna dolara nezakonito stečenoga novca, od listopada 2000. skrivao u Caracasu, pod lažnim identitetom i - tvrdilo se - plastičnom operacijom promijenjenoga lika. No, peruanski ministar unutarnjih poslova Antonio Ketin Vidal, koji je stigao u Caracas po Montesinosa, rekao je novinarima kako bivši šef tajnih službi ima »vrlo slične crte lica kakve svi mi poznajemo«, opovrgavajući tako glasine o radikalnom kirurškom zahvatu.</p>
<p>Još nisu poznate pojedinosti o Montesinosovu uhićenju i izručenju, a novinarima nije bio dopušten pristup na aerodromu u Caracasu.</p>
<p>Ipak, svjetske su agencije potvrdile da je u Peru vraćen najmoćniji i najkorumpiraniji političar u povijesti zemlje, poznat kao andski Rasputin. </p>
<p>Novoizabrani peruanski predsjednik Alejandro Toledo, koji će službeno preuzeti vlast potkraj srpnja, smatra da će Montesinosovo uhićenje ubrzati i Fujimorijevo izručenje iz Japana.</p>
<p> Suđenje toj dvojici moćnika zacijelo bi pomoglo da se okonča slučaj Montesinos-Fujimori, što bi Peruancima omogućilo da svu svoju energiju usmjere na rješavanje teške gospodarske i političke krize u kojoj već godinama žive.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Čudna izjava jednog Međimurca</p>
<p>U anketi, objavljenoj u listu Međimurje, o značenju proslave Dana antifašističke borbe jedan se glas izdvojio od ostalih. To je glas nekoga meni nepoznatog Mladena Kosa iz Čakovca. On tvrdi: »Za mene oni dani 1945. nisu značili oslobođenje«.</p>
<p>Vrlo je čudno što to tvrdi jedan Međimurac. Umjesto da se osvrne na samo značenje riječi oslobođenje, a to je u međimurskim prilikama značilo oslobođenje od mađarske okupacije te hrvatske pokrajine, on kao tobožnji razlog svoje ocjene navodi ono što se dogodilo narednih godina poslije 1945. Takvo je mišljenje nelogično, ahistorijsko i apsurdno. Po njemu ispada da bi Međimurcima bilo bolje da se nisu odupirali tuđinskoj vlasti.</p>
<p>Pomislite da je takvo što izjavio neki Istranin govoreći o oslobođenju Istre od dugogodišnje talijanske okupacije. Ili neki Hrvat iz Dalmacije i otoka koje je Pavelić 18. svibnja 1941. predao Talijanima. Ali, eto, našao se jedan Međimurac koji tako ne misli o mađarskoj okupaciji svoga hrvatskog zavičaja što ga je Pavelić prepustio 1941. Mađarima. </p>
<p>Možemo zamisliti što o takvima misle mnogi koji su prošli mađarske zatvore i logore, što o njima misle međimurski sudionici NOB-a ili pak preostali članovi zajednice međimurskih Židova čiji su brojni članovi, njih oko pet stotina, pobijeni u nacističkim logorima kamo su ih odveli mađarski okupatori.</p>
<p>Razdoblje antifašističkog otpora okupaciji ide u red najtragičnijih, ali po svom povijesnom značenju i najsvjetlijih godina u dugoj povijesti hrvatskog Međimurja. Antifašistička borba u Međimurju nije bila izraz i rezultat nekog isključivo ideološkog stava prema fašizmu i neke direktive sa strane za akciju, premda je i toga bilo npr. kod komunista, nego borba za narodni opstanak. Stoga su u njoj na različite načine, spontano i organizirano, aktivnim i pasivnim otporom, sudjelovali i radićevci, i hrvatski ljevičari, i svećenici, i najvećim dijelom stranački neopredijeljeni ljudi - svi kao istinski domoljubi. Ne vidjeti to danas u Međimurju znači biti slijep, znači ne cijeniti i tu vrstu pozitivne narodne baštine kojom se možemo ponositi.</p>
<p>VALENT VUGRINEC, Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Državna himna u rock stilu</p>
<p>Na Dan ustanka hrvatskog naroda 22. lipnja poslije 10 sati gospođa Sonja Šarunić na Obiteljskom je radiju s puno ushićenja izjavila kako velikim dometom (kulture, civilizacije, čega li?) drži što je na proslavi Dana državnosti Republike Slovenije u Zagrebu slovenska himna svirana u rock stilu! Naglasila je kako je to prava i poželjna stvar, predbacujući nam time indirektno zaostalost. </p>
<p> Uza sve dužno poštovanje i prijateljske osjećaje objektivna je istina da je Slovenija kao jedinka tek 1990. godine postigla prvi put u povijesti svoju vlastitu državu. A kao republika unutar Jugoslavije prvi put 1945. godine, a ne niti 1918. godine. Sve to ne navodim da umanjim ili obezvrijedim bilo koji segment iz prošlosti, jer su Slovenci unatoč tomu državotvorni i u tomu vrlo uspješni. Zaista zaslužuju čestitke.</p>
<p>Dakle, ni oni ne zastupaju ideju da se državna himna pretvori u rock izvedbu, nego je to neki glazbenik njima podvalio, kao što su Emiratima svojedobno prodali za himnu (na natječaju) pjesmu »Djeca Pireja«. Ima stvari s kojima se može šaliti, ali da se veliča pretvorba himne u rock izvedbu, to je uvreda Slovencima. Čudi me što se njihov veleposlanik nije pobunio protiv toga ili je i on držao da je to nešto »belosvetski«, kao što to misli, što je doista tragično, i izjavljuje na Obiteljskom radiju (dakle na javnom mediju) g. Sonja Šarunić. Ako time aludira (a aludira) da bi takvo što mogli prihvatiti i ostali, a pobliže misli na Hrvate, ljuto se vara. Mi se s himnom, zastavom i grbom nikada nećemo šaliti niti njima nekoga uveseljavati.</p>
<p>IVAN KOKOT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Sanader se brani »demokratskim centralizmom« </p>
<p>Apel koji je Bosiljko Mišetić uputio dr. Ivi Sanaderu na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a 4. lipnja 2001. obvezuje sve članove te stranke i sve one koji glasuju za HDZ. Ako Sanader ne promijeni svoj negativni odnos prema stvaranju Hrvatskog nacionalnog bloka, a poglavito prema HIP-u, koji je zasad nositelj ideje udruživanja svih hrvatskih državotvornih političkih stranaka, tada Sanader treba prepustiti drugome kormilo HDZ-a. U protivnom će HDZ prekršiti zavjet koji je dao hrvatskom narodu, da ga »nikad iznevjeriti neće«. Zavjet je pak svetinja, a njegovo kršenje je prokletstvo.</p>
<p>Ako Sanader ne htjedne »preskočiti svoju sjenu«, tada svi članovi Središnjeg odbora HDZ-a trebaju »preskočiti« svoju trenutnu neodgovornost prema sudbini Hrvatske, koja ovisi o suradnji svih državotvornih hrvatskih političkih stranaka. Danas, kad je Hrvatska kao neovisna država ozbiljno ugrožena, nitko pa ni demokratski izabrani predsjednik HDZ-a - Sanader, nema pravo ometati stvaranje Hrvatskog bloka.</p>
<p>Ne može Statut HDZ-a, na koji se Sanader stalno poziva kad govori o HIP-u, biti iznad samoga HDZ-a, kojemu samo ime govori da je on demokratska zajednica. A demokracije nema tamo gdje se više sluša (samo) volja pojedinaca nego želja demosa - naroda. Gotovo sve vođe naših političkih stranaka, nakon što budu demokratski izabrani za čelnike, prisvajaju sebi pravo na diktatorsko ponašanje. I da paradoks bude veći, u tome prednjače lideri dviju naših najslavnijih političkih stranaka - Tomčić (HSS) i Sanader (HDZ)!</p>
<p> I tako, dok narod vapi za jedinstvom i slogom, Tomčić i Sanader prijete svim članovima svojih stranaka da će ih ekskomunicirati ako bez njihova dopuštanja pokušaju suradnju sa strankama koje njima nisu po volji!</p>
<p> To nije demokracija, već čisti »lenjinistički demokratski centralizam«. Sanader me nije mogao isključiti iz HDZ-a, jer je moja jedina stranka - slobodna i neovisna Hrvatska država. »Kad čovjek učini ono što može za svoj narod, on je ispunio svoju dužnost«, rekao je Stjepan Radić.</p>
<p>STIPE VUKOVIĆ, Split</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Državni blagdan protekao bez zastava</p>
<p>Ovogodišnji 22. lipnja osvanuo je lijep i sunčan. Dan ustanka naroda Republike Hrvatske, dan kada su antifašisti Hrvatske digli svoju osobnost, glas i oružje, onoliko koliko su ga uspjeli prikupiti, protiv fašizma i okupatora. Dan koji je i državni praznik kao i 30. svibnja, dan kada je Republika Hrvatska proglasila svoju samostalnost.</p>
<p>Dan državnosti i Dan antifašističke borbe su državni praznici koji se obilježavaju raznim obilježjima - svečanostima koji se, pored ostalog, obilježavaju-ukrašavaju i isticanjem državnih zastava ispred i na javnim i državnim institucijama, no nažalost ne i na stambenim objektima, bili oni veći ili manji. Rijetko će se, tako reći nikako ili tek ponegdje zavijoriti državna zastava na tim objektima ili ispred njih.</p>
<p> Pitam se zašto je tako, kao što bih to upitao i odgovorne zakonodavce.</p>
<p> Osobno mislim da je taj pijetet naša domovina Republika Hrvatska dužna izraziti i tim simbolom. </p>
<p>To bi bio još jedan dužan povijesni i građanski red i obveza za te povijesne dane. I zato predlažem donošenje Zakona o obveznom isticanju tog znamenja-simbola državne zastave na Dan antifašističke borbe i Dan državnosti kao i sve državne praznike, i to na svim objektima.</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Uz praktičnost Vjesnik je dobio i važnu notu posebnosti</p>
<p>Informativnošću, umjerenim, izbalansiranim i preciznim komentarima političkih, gospodarskih, socijalnih, kulturnih i inih događaja, izborom priloga iz tiska, člancima dopisnika iz Rima, Berlina, Londona, temama i autorima rubrike Stajališta, Vjesnik na pravi način potvrđuje da je na dobrom putu da postane dnevnik koji može stati uz bok vodećim europskim novinama.</p>
<p> Uz praktičnost, novi format daje Vjesniku i jednu, marketinški važnu, notu posebnosti.</p>
<p>Uredništvo bi, međutim, valjalo posvetiti više pažnje naoko banalnoj stvari - tiskarskim greškama koje su nedopustivo brojne, na štetu ugleda i čitanosti Vjesnika.</p>
<p>JANKO DEŽELIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Suđenje prekinuto prije početka, dvojica optuženih u bolnici</p>
<p>OSIJEK, 25. lipnja</p>
<p> - Glavna rasprava u slučaju protiv 58 baranjskih Srba optuženih za ratni zločin, najavljena za ponedjeljak na Županijskom sudu u Osijeku, prekinuta je i prije negoli je počela jer se dvojica optuženika nalaze u zatvorskoj bolnici u Zagrebu zbog iscrpljenosti nakon trotjednoga štrajka glađu. Naime, od 58 optuženih za ratni zločin počinjen u Baranji u vrijeme Domovinskog rata, osječkom su Županijskom sudu dostupna tek šestorica, koji se već nekoliko mjeseci nalaze u pritvoru, a ostali su prebjegli u SRJ ili neke treće zemlje, pa će im se suditi u odsutnosti. Riječ je o Milanu Pruscu, Sreti Jovandiću, Mili Bekiću, Dragi Karagaći, Nikoli Alaici te Petru Mamuli. Posljednja se dvojica nalaze od prošlog petka u bolnici, pa su zamjenik županijskoga državnog odvjetnika Željko Krpan i branitelji optuženih zatražili da se rasprava odgodi dok se Alaica i Mamula ne vrate u osječki pritvor.</p>
<p> Pritvorena šestorica započela su štrajk glađu 4. lipnja, od kada jedu samo voće. Na taj način žele skrenuti pozornost na »diskriminaciju Srba pred sudovima, dugo trajanje sudskih postupaka, tajnih optužnica te nepoštivanja Erdutskog sporazuma na koji se Vlada RH obvezala u vrijeme mirne reintegracije«. Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva sastavljena na 98 stranica tereti optuženike za kazneno djelo ratnog zločina počinjeno u Baranji u vrijeme Domovinskog rata. Od ukupno 112 osumnjičenih baranjskih Srba koji su bili u istrazi optužnica je obuhvatila njih 58, a za preostala 54 osumnjičena odustalo se od daljega kaznenog progona jer u njihovim slučajevima nisu pronađeni elementi kaznenih djela. Novi termin suđenja zakazan je za 2. srpnja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Tri dana i tri noći bez vode i hrane«</p>
<p>OSIJEK, 25. lipnja</p>
<p> - Na Županijskom je sudu u Osijeku u ponedjeljak nastavljeno suđenje Luki Milisavljeviću (71) i Radovanu Brđanu (49) te Stojanu Živkoviću, Milanu Miljkoviću, Zoranu Stojčiću, Srećku Radovanoviću, Ranku Kojčinoviću, Radetu Kojčinoviću i Vladi Simiću koje optužnica Županijskoga državnog odvjetništva tereti za kazneno djelo raseljavanja stanovništva-genocida, i to iz mjesta Šodolovaca, Koprivne, Ernestinova i Paulin-Dvora.</p>
<p>Od svih navedenih osječkom su Županijskom sudu trenutno dostupni samo Luka Milisavljević i Radovan Brđan, koji se brane sa slobode, dok se ostalima sudi u odsutnosti jer su u vrijeme mirne reintegracije prebjegli iz Hrvatske. Optužnica ih tereti da su kao pripadnici ili komandanti tzv. Srpske dobrovoljačke garde, na čijem je čelu bio ozloglašeni i sada pokojni Željko Ražnatović Arkan, a s ciljem etničkog čišćenja na okupiranom području Slavonije i Baranje zlostavljali a potom i protjerali Hrvate i druge nesrpske narode iz spomenutih sela.</p>
<p> Tijekom rasprave saslušan je svjedok Ivan Ižak, koji je preživio protjerivanje i trodnevno zatočeništvo. On je potvrdio kako su njega i još 23 njegova sumještanina hrvatske nacionalnosti 18. veljače 1992. zatočili u jednu kuću u Šodolovcima. Prema Ižakovim riječima, glavni akter zarobljavanja i protjerivanja Hrvata bio je optuženi i za sada nedostupni Stojan Živković, koji je naredio da zatočene Hrvate, koji su tri dana proveli zarobljeni bez hrane i vode, protjeraju iz njihovih sela na područje koje je kontrolirala Hrvatska vojska.</p>
<p>Tijekom prošle rasprave, iznoseći svoju obranu, Milisavljević je porekao navode optužnice istaknuvši kako nema veze s protjerivanjem ljudi iz sela. On je ispričao da mu je u siječnju 1992. godine naređeno da oformi komandu milicije u Koprivni jer je bio umirovljeni milicajac pa je imao iskustva u tom poslu. Pristao je na to, dodao je, misleći da će se na taj način konačno uspostaviti neki red u selu. »No nakon nekog vremena došla su dva kapetana bivše JNA, izvjesni Vasija i Stojanović, koji su mi zapovjedili da oformim logor za Hrvate u selu te da je to direktiva više komande« - ispričao je Milisavljević dodavši kako se on tome suprotstavio rekavši im da si ga naprave sami jer nitko razuman ne treba logor. Nekoliko dana kasnije, prisjeća se Milisavljević, uhitili su ga u večernjim satima te ga zatvorili s Hrvatima iz sela. Na njegovo je mjesto postavljen Srećko Radovanović, koji je komandu preuzeo s oko 25 ljudi pristiglih iz Kragujevca.</p>
<p> Slično je iskazao i Radovan Brđan, koji je naglasio da je u vrijeme rata bio pripadnik milicije tzv. SAO Krajine u Koprivni, ali da je nakon smjene Milisavljevića njegov jedini posao bio čuvanje straže u selu i odlazak na položaje prema hrvatskim vojnim jedinicama. »Sve ostale nečasne stvari 'obavljao' je Srećko Radovanović zajedno sa svojim ljudima« - objasnio je Brđan. Zbog saslušanja još nekoliko svjedoka suđenje se nastavlja 6. srpnja. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Osumnjičeni Deconte-Gušani i dalje se brani šutnjom </p>
<p>PULA, 25. lipnja</p>
<p> - Iako je osumnjičeni za bombaški napad na svoga strica Ramadana Gušanija 32-godišnji Željko Deconte, odnosno Rahman Gušani u ponedjeljak dobio odvjetnika Emira Kulenovića iz Pule, pred istražnim sucem on nije želio dati iskaz, već se i dalje brani šutnjom. Zbog toga će Županijsko državnog odvjetništvo do utorka u 13 sati, kako nam je rečeno, podnijeti zahtjev za otvaranje istrage i odobrenje za zadržavanje u pritvoru. Da podsjetimo, u nedjelju, nakon što je nešto poslije 13 sati priveden u Istražni centar, osumnjičeni također nije želio dati iskaz, pod izlikom da to ne želi činiti bez odvjetnika. Kako to nije učinio ni u ponedjeljak, zadržan je i dalje u pritvoru, a u utorak slijedi nastavak postupka.</p>
<p>Dva bombaška napada u Puli koja su se dogodila u istom tjednu i dalje su u središtu pažnje. Napadnute romske obitelji te njihovi rođaci i prijatelji iz raznih dijelova Hrvatske teško se suočavaju s novonastalom situacijom jer postoji osnovana sumnja da je bombe podmetnuo najbliži rođak, a u drugom slučaju žrtva je bio i njegov stric. Predsjednik Udruge istarskih Roma Veli Huseini i u ponedjeljak nam je tvrdio da Romi međusobne sukobe ne rješavaju podmetanjem bombi. Za osumnjičenoga je rekao da je bio primjeran mladić, imao je i kafić Farfala u Puli, ali da je na nj negativno djelovalo njegovo novo društvo, kada se izdvojio iz romskoga kruga i promijenio ime i prezime.</p>
<p>Među dvojbama koje se najčešće spominju u Puli jeste i ona: zašto je osumnjičeni za dva bombaška napada uhićen tek u subotu poslije podne 23. lipnja, kada se znalo da je on bio neposredno umiješan u bombaški napad na drugu romsku obitelj, u naselju Barake u Ulici Gabriele Emo, 18. lipnja u jedan sat poslije ponoći. Tada je i zadobio ozljede, zbog kojih je zatražio liječničku pomoć, a i njegov automobil marke golf PU 774-FD pritom je ozbiljnije oštećen. U nedjelju je fotografije oštećenoga golfa policija podijelila novinarima, i to je zasad jedan od ključnih dokaza za njegovo osumnjičenje, a neposredan povod za uhićenjem bio je subotnji incident u pulskom kafiću Bolero, kada je počinio teže kazneno djelo protiv opće sigurnosti otevši konobaru novčanicu od 200 kuna.</p>
<p> U vrijeme kada je pred početak ovogodišnjega Filmskog festivala policija po Puli i okolici provodila neviđene preventivne zaštitne mjere zbog dolaska predsjednika Mesića u Arenu, osumnjičeni za dva bombaška napada i ozlijeđen navodno u jednome od njih bio je cijelo vrijeme na slobodi! Da je na vrijeme uhićen kao već dobar znanac policije i sklon kaznenim djelima te uživanju droge, subotnja bi tragedija bila izbjegnuta - razmišljaju mnogi u Puli, spominjući i moguću upletenost drugih osoba barem u onaj prvi bombaški napad koji se dogodio u naselju Barake. Tamo već godinama traje spor između vlasnika dotrajalih radničkih nastambi i romskih obitelji koje su u njima ilegalno, ali su vlasniku jedno vrijeme plaćali najamninu. Žitelji tih baraka tvrde kako je upravo vlasnik tih objekata prvi stigao na mjesto eksplozije bombe 18. lipnja u noći i pitao ima li ozlijeđenih Isto tako tvrde da je osumnjičeni počinitelj prije toga bombaškog napada iz naselja izveo sestru koja tamo živi.</p>
<p> U svakom slučaju sve te dvojbe uklonit će se u daljem postupku jer policija nastavlja opsežne radnje, a najvjerojatnije će i osumnjičeni Deconte-Gušani ipak progovoriti. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Policajci ga nisu našli da mu uruče poziv</p>
<p>VARAŽDIN, 25. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u ponedjeljak ponovo odgođeno suđenje umirovljenom generalu Ivanu Koradeu i njegovim suborcima zbog nasilničkog ponašanja. Na raspravu nije došao prvookrivljeni Korade, koji je prošlog tjedna otpušten iz Opće bolnice u Zaboku, u kojoj je bio zadržan na liječenju. Krapinsko-zagorski policajci trebali su mu uručiti poziv, no prije početka rasprave policajci su raspravnom sucu Igoru Pavlici javili da su kod generala bili u nekoliko navrata, ali ga nisu našli kod kuće. </p>
<p>Na raspravu nije došao ni Koradeov branitelj Željko Olujić, za kojega sud do početka rasprave nije dobio podatak da li je odvjetnik, i kada, primio poziv za raspravu. Na sudu nije bilo ni trećeoptuženoga Emila Crnčeca.</p>
<p>Kako smo već pisali, privatnu tužbu protiv generala Koradea i protiv Mile Katića, Emila Crnčeca, Branka Žeželja i Stjepana Fadige podigao je Josip Marčelan, bivši načelnik SIS-a za Varaždinsku i Međimursku županiju. Umirovljenog generala i njegove suborce Marčelan tereti da su ga u listopadu 1995. u varaždinskom restoranu »Bijeli konj« zlostavljali, prijetili mu riječima i pištoljem, prisiljavali ga da popije veće količine alkoholnih pića, ozlijedili ga, a Korade mu je i naredio da puzi i ljubi mu čizme.</p>
<p>Na raspravi u svibnju sudsko je vijeće za Katića i Žeželja razdvojilo postupke jer Žeželj, prema liječničkoj dokumentaciji, nije bio u stanju pratili rasprave, a i na njih je dolazio pod lijekovima, dok je Katiću, zbog prometne nesreće, bilo određeno strogo mirovanje.</p>
<p>Korade se zasad brani šutnjom, a Marčelan je u svojem iskazu tijekom suđenja naveo i da mu je Korade te noći u glavu uperio repetirani pištolj govoreći »to je taj KOS-ovac koji nas je htio uništiti i večeras ga ne treba žaliti«. Korade ga je udario, a Marčelan je tada pao na pod. General je zatim, rekao je Marčelan, stao na nj objašnjavajući drugima tko je Marčelan i zašto ga treba ubiti.</p>
<p>Tijekom svjedočenja Marčelan je tvrdio i da je Korade, u trenucima kada ga je prisiljavao da pije, pljuvao po njemu, a u jednom je trenutku i povraćao i prisiljavao Marčelana da to poliže.</p>
<p>Nova je rasprava zakazana za 3. srpnja, a apsolutna zastara u ovom postupku nastupa 27. listopada ove godine.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Korade tuži, a ne dolazi</p>
<p>ZLATAR, 25. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak je u Općinskom sudu trebao biti saslušan general-bojnik u mirovini Ivan Korade u parničnom postupku za naknadu štete koji je on pokrenuo protiv Europa Press holdinga. Korade traži od EPH-a 150 tisuća kuna za naknadu nanesene štete i pretrpljene duševne patnje zbog tekstova objavljenih u Jutarnjem listu pod naslovima: »MORH tuži generala Koradea jer im ne želi vratiti njihov džip« od 19. listopada 2000. godine, »Policajci ne mogu do generala Ivana Koradea jer se boje krvoločnih pasa kojima je okružen« od 20. studenoga i »MORH odustao od naplate 21 tisuće kuna štete na Koradeovu mercedesu« od 30. prosinca prošle godine. Kako general Ivan Korade nije došao, a nije iskazana uredna dostava odnosno dostavnica se nije vratila na sud, nije donio ni dokumente kojima bi dokazao da je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi. Zamjenik EPH-ove odvjetnice Vesne Alaburić odvjetnik Zoran Ivanišević predložio je da se ispita i autor spornih tekstova Velimir Žabec, čije je izvornike priložila Marijana Tomić, vježbenica odvjetničkog ureda Željka Olujića. Sutkinja Anita Brlafa Fiket stoga je zakazala nastavak glavne rasprave za sredinu srpnja, zatražila podatke o nakladni svakog broja Jutarnjeg lista u kojima su objavljeni sporni članci, a od zastupnice Ivana Koradea da na vrijeme obavijesti sud može li tužitelj doći na nastavak rasprave, na koju će biti pozvan pismeno uz upozorenje na posljedice nedolaska.</p>
<p> Naime, Zoran Ivanišević je upozorio da se na nedavnom suđenju u Varaždinu Korade nije pojavio jer je navodno na liječenju, na što je Marijana Tomić rekla kako nema nikakvih saznanja o tome da li se i sada još uvijek nalazi na liječenju. Kako sutkinja pretpostavlja da će ispitivanje tužitelja Ivana Koradea biti opsežno, na sljedeće će se ročište pozvati samo on, a ne i autor tekstova te će morati dokazati uzročno posljedičnu vezu tekstova i nastale štete što traži branitelj EPH. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nijedan se ne osjeća krivim</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Čitanjem optužnice, u improviziranoj sudnici remetinečkoga zatvora u ponedjeljak je počelo suđenje sedmorici optuženih, od kojih su četvorica pripadnici »zločinačke organizacije«, koji se terete za iznude, prijevare i pranje novca.</p>
<p> Ovo suđenje pred Općinskim sudom u Zagrebu premješteno je iz sigurnosnih razloga iz Palače pravde u sudnicu u Remetincu, gdje se četvorici optuženih već sudi kao pripadnicima »zločinačke organizacije«. Predsjednik Općinskoga suda u Zagrebu Đuro Sessa obrazložio je ovu odluku rekavši da su »postojali sigurnosni rizici održavanja suđenja u tolikoj mjeri da ih ne bi bilo razumno zanemariti«.</p>
<p>Optuženi Nikica Jelavić, Radovan Štetić, Miroslav Vuković, Blaž Petrović, Željko Vinkešević i Ivan Geceg izjavili su sucu Zdravku Majeroviću nakon čitanja optužnice da se ne osjećaju krivima. Drugooptuženi Zoran Pripuz je u bijegu i navodno se nalazi u Njemačkoj, a sudi mu se i u postupku protiv »zločinačke organizacije«.</p>
<p>Petooptuženi Blaž Petrović, izjašnjavajući se o krivnji, rekao je da optužnicu shvaća kao »politički pamflet i tešku sramotu državnog odvjetništva«.</p>
<p>Miroslav Vuković zatražio je branitelja po službenoj dužnosti, jer »nema novaca za plaćanje advokata«.</p>
<p>Inače, prva točka optužnice tereti Nikicu Jelavića za prinuđivanje Mirjane Mikulić i Marije Leko na lažno svjedočenje.</p>
<p>Druga točka optužnice tereti Jelavića, Pripuza, Petrovića, Vinkeševića i Gecega da su prijevarom i iznudom oštetili poduzeće Kombial za više od 20 milijuna kuna.</p>
<p>Tužiteljstvo je predložilo sa svoje strane 25 svjedoka te uvid u poslovnu dokumentaciju kao dokazne prijedloge, a sud je to i prihvatio.</p>
<p>Sljedeća je rasprava zakazana za četvrtak 28. lipnja, kada bi trebao svjedočiti Ivan Majher, vlasnik spomenutoga oštećenog poduzeća Kombial.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Provalnici kamenom razbili izlog </p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - U provali u trgovinu Zaprešićanka na zaprešićkom Trgu žrtava fašizma policija je uhitila Marija P. (21) i maloljetnog N. P. (17).</p>
<p>Njih su dvojica kamenom razbili ostakljeni dio trgovine i potom ušli unutra, no to je primijetio građanin, koji je o svemu obavijestio policiju. Ophodnja je ubrzo pristigla na mjesto događaja i zatekla provalnike u krađi, koji su uhićeni i privedeni na kriminalističku obradu.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je još kako je Mario iste noći i na isti način provalio u ugostiteljski objekt »K1« u Donjoj Bistri, odakle je ukrao manju količinu alkoholnih pića i nešto novca.</p>
<p>Ukupna šteta u obje provale iznosi oko 1400 kuna, a počiniteljima slijede kaznene prijave. V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Japanci ulažu osam milijardi dolara u iransko naftno polje </p>
<p>ANKARA, 25. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dugogodišnji napori Sjedinjenih Američkih Država da gospodarski izoliraju Iran vratili su se Washingtonu poput bumeranga. Taj snažni udarac nije došao izravno iz Teherana nego iz japanskog glavnog grada Tokya. Japanska je vlada uz određenu europsku potporu predstavila u ponedjeljak plan razvitka golemog iranskog naftnog polja Azadegan. Riječ je o najvećem naftnom polju u svijetu (poslije ruskog Priobja), koje sadrži oko 40 milijardi barela nafte.</p>
<p>Naftno polje Azadegan otkriveno je 1999. godine. Ono je svrstalo Iran, uz Saudijsku Arabiju i Rusiju, među tri najveće naftne velesile. Iran je, uz to, i drugi svjetski proizvođač plina. </p>
<p>Japanski nacionalni naftni konzorcij (JNOC) i Royal Dutch/Shell postigli su prethodno sporazum o istraživanju i eksploatiranju naftnog polja Azadegan. U tu svrhu bit će investirano 8,2 milijarde dolara. Od toga će dvije trećine osigurati Japanci, a preostala sredstva Europljani. U JNOC-u su japanska kompanija za eksploatiranje nafte, indonežanska naftna korporacija i japanska trgovinska kuća Tomen Corp kao glavni financijski partner.</p>
<p>Nafta s tog polja trebala bi poteći 2005. Planirano je da najveće dnevno eksploatiranje ne premašuje 800.000 barela.</p>
<p> Japan namjerava investirati velika sredstva u iransku naftnu industriju. Bit će to nova »japanska« rukavica izazova izravno bačena u lice Amerikancima. To bi moglo dovesti do ozbiljnih svađa u trokutu između američkog Kongresa, Senata i Bijele kuće. Sankcije koje je protiv Irana i Libije još 1995. uveo bivši američki predsjednik Bill Clinton postaju sve više kontraproduktivne. Stoga se sve češće čuju glasovi da bi George Bush, blizak američkim naftašima, mogao ukinuti sankcije.</p>
<p>Iranci su, inače, japanskim tvrtkama dali prioritetna pregovaračka prava u pogledu procjene i razvitka naftnog polja Azadegan. Sporazum o tome potpisan je u studenom prošle godine tijekom posjeta iranskog predsjednika Mohammada Khatamija Tokyu. Japanska vlada se pritom nije obazirala na upozorenja State Departmenta da je Iran »opasna zemlja«. Prevladali su, očito, pragmatični interesi. Time Japan, unatoč žestokim američkim kritikama, želi izbjeći svaki rizik da ostane bez dovoljnih količina nafte.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mađarska više nije zemlja niskih nadnica</p>
<p>Troškovi rada u nas su otprilike dvostruko veći nego u Mađarskoj i Češkoj, a pet i pol puta veći nego u Rumunjskoj i Bugarskoj / Hrvatska je prednost dobro educirana i disciplinirana radna snaga jer strani ulagači na vagu konkurentnosti sve više stavljaju i analizu proizvodnje »škarta«</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Ponavlja li se u nekim europskim tranzicijskim zemljama, barem kad je riječ o plaćama industrijskih radnika, poznata singapurska priča? Strani ulagači početkom devedesetih godina nagrnuli su u zemlje »jeftine radne snage«, a kako se neka od tih zemalja razvijala tako su postupno rasle i nadnice. Zbog toga brojni zapadni ulagači u zemlje srednje i istočne Europe već sada uvelike revidiraju svoje investicijske projekte. </p>
<p>Upravo to dogodilo se svojedobno u Singapuru koji se u relativno kratko vrijeme industrijski naglo razvio, a zatim je ulagačima postao preskup pa su krenuli u Maleziju, Indoneziju...</p>
<p>Seljenje radnointenzivne proizvodnje</p>
<p>Sada ni Mađarska, zemlja koja je, uz Češku, razmjerno broju stanovnika dosad privukla najviše stranih investicija, više nije zemlja jeftine radne snage. Na to se u novije vrijeme upozorava ne samo u udrugama njemačkih i francuskih poslodavaca već i među ulagačima iz SAD te u analizama konzultantskih tvrtki. To je i glavni razlog zašto se očekuje da će sljedećih godina, a posebice nakon smirivanja političkih prilika na Balkanu, značajnije porasti ulaganja u Rumunjsku i Bugarsku, a vjerojatno i u Jugoslaviju. Kako naglašavaju analitičari, to ne znači odustajanje od ulaganja u glavne »tranzicijske lokomotive« (Poljska, Mađarska, Češka) nego seljenje radnointenzivne proizvodnje iz jeftinih u još jeftinije zemlje! </p>
<p>Zbog svojeg zemljopisnog položaja, tj. mogućnosti da se preko nje osvoje tržišta susjednih tranzicijskih zemalja, ali i iskoriste prednosti njezina ubrzanog približavanja Europskoj uniji, Mađarska i dalje ostaje izuzetno zanimljiva za zapadne ulagače. Ali, već lani izgubila je prvo mjesto po veličini izravnih stranih ulaganja po stanovniku. Sada je to Češka. </p>
<p>Iako ulagači, prilikom odabira zemlje za izravna ulaganja na prva mjesta stavljaju njezinu političku i gospodarsku stabilnost te zadovoljstvo dosadašnjih ulagača, posebno gledaju i produktivnost te kretanje izravnih i neizravnih troškove rada. Primjerice, u Mađarskoj je prosječna produktivnost u godinu dana povećana oko 18 posto, ali su istodobno plaće povećane prosječno 13 posto, a cijene na malo oko 10 posto. Ulagače u tu zemlju sve više brine i stalno jačanje forinte, ali to se već dogodilo u Poljskoj, a sličan je trend i u Češkoj. </p>
<p>Druge su smetnje presudnije</p>
<p>Kad se u svjetlu troškova rada gleda na hrvatsku konkurentnost, tada ne stojimo baš najbolje. Jer, bruto plaće, prema podacima koje ulagačima nudi Europska unija, u nas su otprilike dvostruko više nego u Mađarskoj i Češkoj, a pet i pol puta veće nego u Rumunjskoj i Bugarskoj. Zasad ispadamo znatno jeftiniji jedino u usporedbi sa Slovenijom. Međutim, Hrvatska pred brojnim tranzicijskim konkurentima za izravna ulaganja ima značajnu prednost zbog svoje dobro educirane i disciplinirane radne snage. Jer, strani ulagači na vagu konkurentnosti sve više stavljaju i analizu proizvodnje »škarta«!</p>
<p>U nekim je zemljama s izrazito niskim nadnicama zbog manjka kvalitetnih kadrova postotak robe proizvedene s greškom toliko visok da potpuno poništava učinke povoljnih kretanja troškova rada. Istodobno, u nekim zemljama kao što je Mađarska već se osjeća manjak VKV radnika (stopa ukupne nezaposlenosti je šest posto), posebno onih s iskustvom.</p>
<p> Uz to, u većini tranzicijskih zemalja (pa ni u Mađarskoj) još nije uveden dualni sustav obrazovanja kakav već postoji u Hrvatskoj. A taj podatak osobito važnim smatraju posebice njemački, pojedinačno najveći ulagači u tranzicijske zemlje. Jer, ako je riječ o dugoročnim, strateškim ulaganjima, investitori već sada brinu o sljedećim generacijama radnika.</p>
<p>Zato, kad se sve zbroji, a posebno kad Hrvatska i u praksi lokalnih samouprava smanji nelogične administrativne prepreke za izravna strana ulaganja, čak i prilično visoki ukupni troškovi rada nisu tolika smetnja kako se obično misli. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Banke i brokerske kuće napuštaju tržište srebra</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Tržište srebra lani je imalo značajne gubitke te je uz istodoban pad vrijednosti tog plemenitog metala poprilično opala trgovačka aktivnost i likvidnost. Zbog toga su mnoge banke i brokerske kuće obustavile aktivnosti na tržištu srebra, ali i na tržištima plemenitih metala uopće. </p>
<p>Tako je dnevna aktivnost na londonskom tržištu lani pala na prosječnih 116 milijuna unci, dok se godinu dana ranije svaki dan u prosjeku trgovalo 185 milijuna unci srebra. Situacija se pogoršala početkom ove godine kada je cijena srebra iznenada pala na najnižu razinu u zadnje tri i pol godine, da bi šest mjeseci nakon toga bila oko pet posto niža, a trenutno iznosi 4,36 dolara po unci. </p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da natoč tome već 12 godina zaredom industrijska potražnja premašuje proizvodnju srebra. Lani je, primjerice, razlika bila 117,5 milijuna unci, preklani 132,1 milijun unci, dok se ove godine procjenjuje na 97,8 milijuna unci. Istodobno, međutim, postoje goleme zalihe te se procjenjuje da su one krajem protekle godine bile između 308,8 i 533,8 milijuna unci, dok srebrnih novčića na svjetskom tržištu ima najmanje 450,5 milijuna unci. </p>
<p>Usprkos tome, proizvodnja stalno raste te je lani bila 6,5 posto veća nego preklani, a ove bi godine mogla narasti dodatnih 4,4 posto, na 481,3 milijuna unci. Proizvodnja srebra u rudnicima protekle je godine porasla je 4,6 posto, na 487 milijuna unci, dok bi ove godine mogla pasti 1,2 posto, na 481,3 milijuna unci, najviše zbog pada kineske proizvodnje, koja je najveći uvoznik, ali i izvoznik srebra. </p>
<p>Nadalje sekundarna ponuda lani je pala za manje od jedan posto, na 206,1 milijun unci, ali se ove godine zahuktalo taljenje starih novčića s procijenjenim porastom 2,4 posto, na 211 milijuna unci. Izrazito bitna stavka na tržištu srebra je i prodaja zaliha iz državnih riznica, koja se lani udvostručila i iznosila je 20 milijuna unci, a ove godine očekuje se prodaja srebra od ukupno 53 milijuna unci zbog akcija vlada SAD, Kine i Indije (posljednja je najavila prodaju oko 32 milijuna unci srebra na domaćem tržištu). </p>
<p>Najveća potražnja za srebrom dolazi iz industrije i lani se povećala 3,7 posto, na 845,6 milijuna unci. Oko 95 posto ukupne potrošnje koristi se u fotografiji, elektroničkoj i drugim sektorima industrije te u izradi nakita. Lani je potražnja fotografske industrije porasla oko šest posto, na 283,2 milijuna unci, a za 2,4 posto pala je potražnja u izradi nakita i drugih predmeta od srebra, na 284,6 milijuna unci. Ove godine očekuje se da bi potražnje mogla biti 858 milijuna unci. Lani je gotovo 25 milijuna unci srebra utrošeno na izradu srebrnih novčića, ali to je značajnih 15,3 posto manje u odnosu na 1999. godinu, dok bi se ove godine na to moglo utrošiti 22 milijuna unci. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dalmacijaturist u stečaju vrijedi 22 milijuna kuna </p>
<p>SPLIT, 25. lipnja</p>
<p> - U stečajnom postupku nad splitskim Dalmacijaturistom utvrđeno je da ukupna potraživanja vjerovnika iznose 57,6 milijuna kuna, što je dva i pol puta više od procijenjene vrijednosti poduzeća. </p>
<p>U nultom isplatnom razredu potraživanja zaposlenika za tri posljednje plaće i otpremnine za bivše zaposlenike iznose 1,6 milijuna kuna. To će se pokušati namiriti prodajom dijela tvrtkina voznog parka, triju brodova te poslovnog prostora u Brelima i stana u Dubrovniku.</p>
<p>Države ustanove, porezne uprave, ministarstva i gradska poglavarstva, koji su u prvom isplatnom razredu, potražuju 12,3 milijuna kuna, dok su svi zaostaci za djelatnike u drugom isplatnom razredu oko četiri milijuna kuna. Dalmacijaturistu je već tri godine blokiran žiroračun, a 32 preostala djelatnika ostvarivala su do odlaska na burzu rada samo djelomične prihode, od najma brodova i prostora te katamaranskih linija. </p>
<p>Ukupna vrijednost tvrtke iznosi 22 milijuna kuna. Vozni park mogao bi se prodati za 54.000 njemačkih maraka, a brodovi Faros, Aspalathos i Marko Polo procjenjuju se na 195.000 maraka. Dalmacijaturistova potraživanja popela su se na dva milijuna kuna.</p>
<p>Za kupnju tvrtke zainteresirani su Pegaz-trade, koji jamči otplatu dugova, zbrinjavanje radnika i oporavak poslovanja, te hrvatski iseljenik iz SAD koji bi želio ulagati u turizam. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dobar vikend za Croatia Airlines</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines proteklog je vikenda, od 22. do 24. lipnja, obavila ukupno 220 letova u redovitom i izvanrednom prometu, tijekom kojih je prevezeno više od 17,5 tisuća putnika, najviše dosad u tijeku jednog lipanjskog vikenda, objavili su iz te tvrtke.</p>
<p>U subotu, 23. lipnja prevezeno je gotovo 6.500 putnika na 41 redovitom i 39 izvanrednih letova, što je također najbolja lipanjska subota u povijesti naše zrakoplovne tvrtke.</p>
<p> Od početka lipnja do zaključno 27. lipnja na redovitim i izvanrednim letovima Croatia Airlinesa prevezeno je više od 117.000 putnika, što je 23 posto više u odnosu na isto razdoblje lani te 322 tone tereta, devet posto više.</p>
<p> U spomenutom je razdoblju obavljeno ukupno 1.620 komercijalnih letova, 13 posto više, od čega 1.303 redovita (11 posto više) i 317 izvanredna leta (27 posto više). Na tim je letovima Croatia Airlines u zrakoplovima ponudila 198.456 sjedala, što je 22 posto više nego u isto lanjsko doba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Rusija smanjuje porez na dobit?</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Rusija će po svemu sudeći smanjiti standardnu stopu korporacijskog poreza na dobit s 35 na 25 posto ili niže ako Duma, kao što se očekuje, odobri novi zakon koji je u petak krenuo u drugo čitanje. Parlamentarni odbor za porez preporučio je sniženje porezne stope na 23 posto, no vlada ipak nije odustala od svog prijedloga. Nakon što je u siječnju Rusija snizila porez na dohodak na jedinstvenu stopu od 13 posto, smanjenje korporacijskog poreza nastavlja radikalno pojednostavljenje ranije prilično nezgrapnog poreznog sustava.</p>
<p>Vlada je objavila kako će svaki postotak za koji se smanji stopa korporacijskog poreza na dobit proračun stajati 25 milijardi rubalja (858 milijuna US dolara). Međutim, jednako kao i kod poreza na dohodak, nada se da će niža stopa potaknuti veći broj obveznika na plaćanje poreza. Novi će zakon omogućiti kompanijama u Rusiji mnogo veću prilagodljivost vezanu uz iznose koje mogu odbiti od oporezive dobiti kao poslovne troškove. P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Uprave 15 najvećih državnih tvrtki dobile prolaznu ocjenu </p>
<p>Ina, HEP, HŽ, Hrvatske šume, Narodne novine, Jadrolinija, Plovput, Hrvatska pošta, Croatia osiguranje, HRT, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, HT i Croatia Airlines već dogodine državi moraju osigurati veći profit/ Linić priznao da ni ova Vlada još ne zna što Hrvatskoj znače vode, šume ili lutrija i što želi od tih poduzeća/ Međusobne dugove koji se ne mogu drukčije riješiti, država će podmiriti obveznicama HFP-a</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Uprave 15 najvećih tvrtki u potpunom ili pretežitom državnom vlasništvu, imenovane lani, dobile su u ponedjeljak prolaznu ocjenu Vlade iako je zaključeno da te tvrtke ostvaruju daleko premalu dobit vlasniku (državi) u odnosu na bogatstvo kojim raspolažu i činjenicu da je riječ uglavnom o monopolistima. Jedini ozbiljniji profit ostvario je Hrvatski telekom - 919,8 milijuna kuna. </p>
<p>Stoga će već dogodine uprave Ine, HEP-a, Hrvatskih željeznica, Hrvatskih šuma, Narodnih novina, Jadrolinije, Plovputa, Hrvatske pošte, Croatia osiguranja, HRT-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, HT-a i Croatia Airlinesa mnogo teže dobiti prolaz, upozorio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić na tematskoj sjednici, kojom je predsjedao zamjenik premijera Goran Granić jer je premijer Ivica Račan na kraćem odmoru.</p>
<p>Ovogodišnji »prolaz« uprava Linić je opravdao tvrdnjom da je u tim tvrtkama početkom prošle godine zatečeno isto stanje kao i u državi: kaos, nered, nerad i enormne dubioze. No, posredno je priznao da ni ova Vlada još ne zna što Hrvatskoj znače vode, šume ili lutrija i što želi od tih poduzeća. Stoga će se Vlada time, ali i desetogodišnjim planovima razvoja ovih poduzeća pozabaviti na još jednoj tematskoj sjednici u listopadu.</p>
<p>Zbog obveza koje je Hrvatska potpisala uzimajući zajam Svjetske banke za strukturnu prilagodbu deset poduzeća - Ine, HEP-a, HP-a, Jadrolinije, HŽ-a, HT-a, Hrvatskih šuma, Plovputa, Narodnih novina i Croatia osiguranja - moraju u gotovini (bez prebijanja) realizirati sva svoja dospjela potraživanja i obveze, uz mogućnost uskraćivanja isporuke roba i usluga neplatišama. K tome, Vlada je odlučila da se moraju riješiti i problemi međusobnih dugovanja svih tih tvrtki koja su se godinama gomilala, ali na sjednici Vlade nije rečeno kolika su. Vlada je obvezala Inu da kutinskoj Petrokemiji otpiše 50 posto duga, a ostatak reprogramira na šest godina uz godinu počeka.</p>
<p>Dugovi koji se ne uspiju riješiti drukčije, pokrit će se obveznicama, najavio je ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p>Hrvatski fond za privatizaciju izdat će na domaćem tržištu obveznice vrijedne 700 milijuna kuna i tim novcem od dužnika otkupiti nekretnine te ostalu imovinu, čija tržišna cijena mora biti najmanje 20 posto veća od vrijednosti neizmirenog duga. No, kada bi obveznice trebale dospjeti na naplatu i po kojoj bi se cijeni i kada našle na tržištu, Crkvenac nije rekao. </p>
<p>Poslije toga država više neće brisati dugove niti predlagati nove konsolidacije na njezin teret, a već dogodine smanjit će se i subvencije. </p>
<p>Vlada se također obvezala što prije »razriješiti dileme oko kontrole cijena«, točnije mehanizam utvrđivanja cijene plina te električne i toplinske energije ustrojiti po uzoru na formiranje cijena benzina. Ozbiljan razgovor mora se povesti i o kadrovima te o politici plaća u tim tvrtkama. Kvalitetni već sada bježe za boljom zaradom iz tvrtki koje imaju privatnu konkurenciju, a godinama se nije vodila ni briga o zapošljavanju i stručnom usavršavanju mladih ljudi.</p>
<p>Uprave, pak, moraju pronaći rješenja za rezanje troškova ne samo na plaćama, nego i odvajanjem ključnog od pratećih poslova, revizijom ugovora i sličnim potezima. Državne tvrtke mogu se, ustvrdio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić, voditi jednako efikasno kao i privatne, a samo tako imat će šansu ne samo na domaćem nego i na regionalnom tržištu pokrenuti investicijski val i odigrati važnu funkciju u razvoju hrvatskoga tržišta kapitala.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Medicinske sestre traže novi kolektivni ugovor</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Bez obzira na uputu Ministarstva zdravstva o isplati dodataka na plaću, medicinske sestre i dalje su nezadovoljne padom plaća i nepravednom raspodjelom koeficijenata, izjavila je Zdenka Gizdić, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskoga strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara.</p>
<p>Dodaci za rad nedjeljom, praznikom, subotom i u smjenama isplaćuju se svim radnicima u zdravstvenim ustanovama, te stoga raspodjela ostaje nepravedna, a rad medicinskih sestara slabije vrednovan, rekla je Hini Zdenka Gizdić. </p>
<p>Dodaci na plaće za posebne uvjete rada od tri, četiri, šest ili osam posto isplaćuju se prema starom kolektivnom ugovoru, a za obračun se plaće primjenjuju novi koeficijenti utvrđeni Vladinom uredbom što nije u duhu zakona, ustvrdila je pravnica sindikata Tajana Drakulić.</p>
<p>Trebalo bi sklopiti novi kolektivni ugovor za zdravstvene djelatnike u kojem bi rad medicinskih sestara bio bolje vrednovan, istaknula je Drakulić.</p>
<p>Sindikat medicinskih sestara je spreman na daljnje pritiske na Vladu kako bi promijenila uredbu o koeficijentima i pristupila kolektivnom pregovaranju.</p>
<p>Primjenom uredbe najlošije su prošle glavne sestre kliničkih bolničkih centara kojima je plaća niža do 1000 kuna i one s više godina staža. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prvoga dana prijavilo se gotovo pola budućih srednjoškolaca </p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak je počeo prvi upisni rok za 65 tisuća učenika završenog osmog razreda osnovne škole. Već prvoga dana gotovo pola budućih srednjoškolaca predalo je prijave i čini se da u drugom upisnom krugu neće ostati mnogo mjesta za izbor. </p>
<p>U XII. zagrebačkoj gimnaziji do podneva se prijavila trećina od 150 učenika koliko ih se prima u pet odjela. U I. ekonomskoj školi u Zagrebu prvoga dana prijavilo se oko 180 učenika, čime je popunjeno dvije trećine mjesta. Škola ima predviđenih 300 mjesta za upis uključujući ponavljače i 69 popravkaša, te po jedno mjesto za povratnike u svakom odjeljenju. </p>
<p>XIII. zagrebačka gimnazija u ponedjeljak do 13 sati primila je prijave 75 učenika od 120 predviđenih za opće usmjerenje i 15 kandidata od 30 predviđenih za matematičko usmjerenje. </p>
<p>U Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu prvoga dana prijavila su se 44 učenika za klasičare početnike i 21 za klasičara nastavljača. U toj gimnaziji predviđeno je 60 mjesta za početnike, te 90 za nastavljače, stoga u školi drže da svi kapaciteti neće biti popunjeni u prvom krugu. </p>
<p>Većina srednjih škola u Zagrebu zadovoljna je dobrim odzivom kandidata prvoga dana prijava za upis, koji je u skladu s očekivanjima i prijašnjim godinama. Dobar odziv kandidata bio je i u srednjim školama u Osijeku, Rijeci i Splitu. U 1. osječkoj gimnaziji već prvoga dana od 150 mjesta za opći smjer popunjeno ih je 120, a od 25 mjesta za športski odjel njih 23. </p>
<p> Rezultati će biti objavljeni u četvrtak 28. lipnja, a učenici će se moći upisati 2. srpnja. Dokumenti za drugi upisni krug prvoga roka primat će se 4. srpnja, objava rezultata je 5. a upisi 6. srpnja. Drugi upisni rok održat će se potkraj kolovoza.</p>
<p>G. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HDZ zabrinut za standard </p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Podsjećajući na taj čin i ujedno građanima Hrvatske čestitajući desetu obljetnicu donošenja povijesne odluke o osamostaljenju i nezavisnosti Hrvatske, dr. Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, u ponedjeljak je veći dio konferencije za tisak posvetio prosvjedima što su ih pred kraj prošloga tjedna održali u središtu Zagreba državni službenici, nezadovoljni vladinom odlukom o smanjenju plaća.</p>
<p> Ističući da nema namjeru taj Vladin potez politizirati ili koristiti za dobivanje stranačkih političkih poena, dr. Sanader je u ime stranke izrazio duboku zabrinutost »za dodatno poljuljan standard oko 240.000 porodica koje će najneposrednije osjetiti posljedice Vladine odluke«, te se solidarizirao s njima. Posljedice su tim veće, dodao je, što su u odnosu na proljeće 2000. cijene znatno porasla, cijena benzina, primjerice, čak sto posto. </p>
<p> »SDP i njegovi koalicijski partneri ne samo da su - time što ne ispunjavaju predizborna obećanja - izigrali one od kojih su tražili glas, već su izigrali i sindikate s kojima su potpisali sporazum o tome da se plaće neće snižavati. Vlada je ne samo prevarila građane, već je pokazala i potpunu socijalnu neosjetljivost«, rekao je dr. Sanader, istaknuvši pak da su u posljednje tri godine vladanja HDZ-a plaće povećane za čak 70 posto.</p>
<p> Predsjednik HDZ-a je upozorio da sporazum s MMF-om neće ubrzati razvoj jer »sredstva idu u pričuvu, na loš porezni sustav, te na pojavu političke podobnosti na temelju koje se u Saboru smanjuju plaće samo službenicima koji su zaposleni nakon 1990., ali ne i onima ranije zaposlenima«. Naglašavajući da će HDZ »uvijek žrtvovati partikularne interese za u odnosu na nacionalne«, dr. Sanader je izrazio bojazan da bi »moglo doći do generalnog štrajka, makar je Hrvatskoj nužna gospodarska i politička stabilnost«. A.C.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Novi župan dr. Ladislav Bognar</p>
<p>HDZ-ovi vijećnici napustili sjednicu, nezadovoljni dopunom dnevnoga reda izborom župana/ Za predsjednika Skupštine izabran Ramir Ristić (LS)</p>
<p>OSIJEK, 25. lipnja</p>
<p> - Novim osječko-baranjskim županom postao je redoviti profesor na osječkom Pedagoškom fakultetu dr. Ladislav Bognar, SDP-ov kandidat. Izabran je u ponedjeljak, na konstituirajućoj sjednici Skupštine. Na prijedlog Pave Šarčevića, iznesen u ime SDP-a, HSS-a, HSLS-a i LS-a, za predsjednika Skupštine izabran je dr. Ramir Ristić (LS) a za potpredsjednicu Dragica Jančekić (HSLS).</p>
<p>Ni ova sjednica, međutim, nije prošla bez incidenta. Kad je, naime, Ružica Milošević (SDP) predložila da se dnevni red Skupštine Županije nadopuni izborom župana, bivši župan Marko Bagarić zatražio je stanku. Nakon nje rekao je kako se HDZ-ovi vijećnici ne slažu s prijedlogom nadopune pa da stoga napuštaju sjednicu. Sjednici je na početku nazočilo 48 od ukupno 51 vijećnika. Prema izbornim rezultatima HDZ je dobio 17 mjesta, SDP i LS po osam, HSS šest, LS pet, SDSS tri i HSP četiri mjesta. </p>
<p>Novinarima je Bagarić rekao kako su se HDZ-ovi vijećnici usprotivili dopuni dnevnog reda zato, što je Vlada RH odredila točke dnevnoga reda za cijelu Hrvatsku odnosno za sva tijela i njihove konstituirajuće sjednice. Na upit novinara nije li to možda pretežak potez za tako birokratsku stvar, Bagarić je odgovorio: »Nije to birokratska stvar, biranje župana vrlo je bitna stvar!« </p>
<p>Nakon što je izabran, novi je župan dr. Bognar naglasio kako je u ovom trenutku najbitnije da se krene u razvoj na svim područjima života. To prije svega znači da treba prestati očekivati da sve probleme riješi Vlada te da novac za sve mora stići iz državnog proračuna. Rekao je kako mnoge oslanjajući se na vlastitu kreativnost i neprekidno se obrazujući. </p>
<p>U kratkoj izjavi za novinare po završetku sjednice, novi župan rekao je kako će se zalagati da se budući županijski pročelnici biraju po stručnosti, a ne po podobnosti. Na pitanje Vjesnika kako komentira odlazak HDZ-ovih vijećnika sa sjednice, dr. Bognar je odgovorio kako je uvjeren da će se naći zajednički jezik i s vijećnicima HDZ-a te dodao: »Volio bih da u ovoj Županiji njegujemo konstruktivni dijalog i da sve stranke daju svoj doprinos razvoju. Poznajem mnoge ljudi koji su vijećnici HDZ-a, osobno ih cijenim i vjerujem da ćemo naći zajednički jezik«. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šime Prtenjača ostaje župan</p>
<p>HDZ osigurao potreban 21 glas zahvaljujući Mirku Šilešu iz HSS-a, koji je izabran za predsjednika Skupštine Županije</p>
<p>ZADAR, 25. lipnja</p>
<p> - Na konstituirajućoj sjednici Skupštine Zadarske županije, održanoj u ponedjeljak, odlučeno je da dosadašnji župan Šime Prtenjača i u sljedećem mandatu ostane župan, što je njegov treći mandat na tome mjestu. Za Prtenjaču je glasovalo svih 20 HDZ-ovih vijećnika i jedan HSS-ov. Za predsjednika Županijske skupštine većinom glasova izabran je Mirko Šileš iz HSS-a, za kojega su glasovali vijećnici HDZ-a i HSLS-a. Potpredsjednik Skupštine je Božo Čolak iz HDZ-a, a jedno potpredsjedničko mjesto ostalo je nepopunjeno. Dožupani ovom prilikom nisu birani. </p>
<p> Maratonska sjednica obilovala je brojnim stankama koje su stranke tražile za dodatne konzultacije. U Županijskoj skupštini HDZ je osvojio 20 vijećničkih mandata, HSS četiri, HNS tri, SDP 10, a HSLS četiri vijećnička mjesta. Iako se do početka same sjednice činilo da je HSLS glavni igrač pri odlučivanju o budućem imenu župana, iznenađenje je došlo iz redova HSS-a. Mirko Šileš iz HSS-a izabran je, naime, za Predsjednika županijske skupštine na prijedlog i uz podršku vijećnika HDZ-a. On je, naime, osigurao HDZ-u prevagu čime je ta stranka osigurala 21 glas. HSS je zato najavio isključenje Šileša iz stranke a nakon njegova izbora 16 vijećnika iz SDP-a, HSS-a i HNS-a napustilo je sjednicu. </p>
<p>U nastavku sjednice, nakon što je utvrđeno da ima kvoruma, većinom glasova za župana je ponovno izabran Prtenjača </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Anto Bagarić treći put</p>
<p>POŽEGA, 25. lipnja</p>
<p> - Anto Bagarić iz HDZ-a ponovo je izabran za župana u ponedjeljak na utemeljiteljskoj sjednici Skupštine Požeško-slavonske županije i tako će treći put obnašati tu dužnost.</p>
<p> Prema sporazumu između HDZ-a i Nezavisne liste Vlade Zeca ta koalicija osigurala je 22 od ukupno 41 vijećničkog mjesta. Taj broj glasova, što se i potvrdilo na sjednici, dostajao je da za župana treći put bude izabran Anto Bagarić. </p>
<p> Za predsjednika Županijske skupštine izabran je Vlado Zec a za njegova zamjenika Marijan Gašparić (HDZ). U Skupštini je 14 vijećnika HDZ-a, osam s nezavisne liste nositelja Vlade Zeca, devet koalicije SDP-HSLS, sedam HSS-a i tri HNS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vijećnici HSLS-a poduprli izbor Brodarca za župana</p>
<p>Đuro Brodarac je ponovno izabran za župana sa 27 od 49 glasova vijećnika / Za njega su glasovala i četiri vijećnika HSLS-a koji su se priklonili Hrvatskom bloku / Oporba (SDP, HSS i HNS) napustila sjednicu</p>
<p>SISAK, 25. lipnja</p>
<p> - Za sisačko-moslavačkog župana u ponedjeljak je, na utemeljiteljskoj sjednici Županijske skupštine u Sisku, ponovno izabran Đuro Brodarac (HDZ), nositelj liste Koalicije hrvatskoga nacionalnog zajedništva (HDZ, Hrvatska pučka stranka - HPS, HKDU i Demokratska stranka umirovljenika - DSU) i kandidat poslijeizborne koalicije Hrvatskog bloka (HDZ, HPS, HKDU, DSU i HSP).</p>
<p>Brodarac je za župana izabran sa 27 od 49 glasova vijećnika. Za njega je glasovalo 16 vijećnika Koalicije hrvatskoga nacionalnog zajedništva, sedam HSP-a i četiri Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), koji su se priklonili Hrvatskom bloku.</p>
<p>Za zamjenike župana s po 27 glasova izabrani su Ivan Šantek (HDZ) iz Gline, predsjednik Županijske skupštine u prošlom sazivu, te Velimir Kvesić (HSP) iz Kutine, bivši HSP-ov zastupnik u ukinutom Županijskom domu Hrvatskog sabora i predsjednik Glavnog stana HSP- a. Izbor zamjenika župana poduprla su četiri vijećnika HSLS-a, četiri vijećnika SDSS-a glasovala su protiv izbora župana Brodarca, a pri izboru njegovih zamjenika Šanteka i Kvesića bili su suzdržani.</p>
<p>Osamnaest vijećnika - deset SDP-a, pet HSS-a i tri HNS-a - napustilo je sjednicu prije izbora župana i njegovih zamjenika. Kako je u njihovo ime prije napuštanja sjednice izjavio predsjednik Županijskog odbora SDP-a i kandidat te stranke za župana mr. Marijan Malina, oporbeni su vijećnici napustili sjednicu jer vladajuća koalicija nije prihvatila njihovu ponudu o stvaranju tzv. velike koalicije i zato što nitko od njihovih predstavnika nije izabran na dužnost u Županijskoj skupštini. Malina je najavio da će oporbena trojica uložiti prigovor na dopunu dnevnog reda o izboru župana i njegovih zamjenika.</p>
<p>Za predsjednika Županijske skupštine, dogovorom Hrvatskog bloka i HSLS-a, sa 25 glasova za i 19 protiv izabran je Antun Velcl (HSLS) iz Kutine, predsjednik Županijskog vijeća HSLS-a, a sa 27 glasova za i 22 glasa protiv za potpredsjednike su izabrani Ivica Vulić (HDZ) iz Novske i Željko Kardaš (HSP) iz Petrinje. Većinom glasova odbačen je prijedlog oporbene trojice da se za predsjednika i potpredsjednika Skupštine izaberu Tomislav Panjan (HSS) i Marina Lovrić (SDP).</p>
<p>Brodarac je, zahvalivši na ponovnu izboru, izrazio žaljenje što je oporba napustila sjednicu jer su »utemeljenje Skupštine i izbori protešli demokratski i po zakonu«. Najavio je da će većinski blok pozvati oporbu da sudjeluje u radu Skupštine i županijskoj izvršnoj vlasti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Politiku prepustiti mladima neopterećenima prošlošću</p>
<p>Stanimirović će još neko vrijeme ostati na čelu SDSS-a, a onda će otvoriti privatnu ordinaciju / Došlo je vrijeme, smatra Stanimirović, u kojem intenzivniju političku aktivnost u Podunavlju, a i šire, treba prepustiti mlađima</p>
<p>VUKOVAR, 25. lipnja</p>
<p> - Samo nekoliko minuta uoči konstituiranja Skupštine Vukovarsko-srijemske županije, potkraj prošloga tjedna, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke dr. Vojislav Stanimirović svoj je mandat u gradu Vukovaru prepustio Bori Rkmanu, a u Skupštini Jovanu Petroviću. To je učinio daleko od očiju javnosti, novinara i fotoreportera. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik kazao je kako smatra do je došlo vrijeme u kojem intenzivniju političku aktivnost u Podunavlju, a i šire, treba prepustiti mladim ljudima neopterećenim prošlošću. Stanimirović smatra da je nekoliko prošlih godina bio previše eksponiran, posebice za procesa mirne reintegracije istočnohrvatskog područja. Na čelu SDSS-a Stanimirović će ostati još neko vrijeme, a onda će se definitivno posvetiti svojoj struci, psihijatriji. Već je najavio kako će u obiteljskoj kući, koja se nalazi uz vukovarsku Opću bolnicu, vrlo brzo otvoriti privatnu ordinaciju, ne skrivajući pesimizam glede većeg broja pacijenata.</p>
<p>- Da bi se netko odlučio za odlazak psihijatru, u njega mora imati iznimno povjerenje, a to sigurno ne mogu očekivati od ljudi opterećenih ratom. Posjećivat će me polarizirana populacija, ali nadam se da ću imati dovoljno posla da bih mogao preživjeti, rekao je Stanimirović, dodavši kako će se čovjek koji boluje od PTSP-a (postraumatski stresni poremećaj) teško odlučiti povjeriti upravo njemu.</p>
<p>Iako se na povlačenje s političke scene odlučio još uoči proših lokalnih izbora, na nagovor stranačkih istomišljenika ipak je pristao biti na čelu predizborne kampanje jer su mnogi pripadnici srpske etničke manjine, ističe, dali glas SDSS-u upravo zbog njega. Rezultati, dodaje, potvrđuju da je potez bio pametan.</p>
<p>Govoreći o povlačenju u mirnije životne vode, Stanimirović se složio s konstatacijom da mnogi hrvatski građani njegovo ime još vežu uz agresiju na Hrvatsku te stradanja i razaranja hrvatskog stanovništva. To su, mišljenja je, samo insinuacije pojedinaca s namjerom njegova diskvalificiranja u politici, što je posebice bilo izraženo u vrijeme reintegracije. </p>
<p>- Pojedinim krugovima mirna reintegracija nije odgovarala, niti im danas odgovara, iako je hrvatska Vlada, na zahtjev međunarodne zajednice, to odlučila provesti do kraja. Velik dio tog procesa je okončan, ali još oko toga ima posla i bit će ga idućih nekoliko godina. U svemu tome, dobro je što su spriječeni daljnji međuetnički sukobi, kaže Stanimirović.</p>
<p>Dodaje kako u taj proces, osim Ivice Vrkića i njega, gotovo nitko drugi nije vjerovao, niti su sudionici imali potporu hrvatske, a ni jugoslavenske javnosti i političara.</p>
<p>Stanimirović je član SDSS-a od osnutka stranke 1990., a politikom se intenzivno bavi od početka reintegracije Podunavlja, kad je s mjesta direktora vukovarske bolnice prešao na mjesto predsjednika Prijelaznog izvršnog vijeća, dok je to područje bilo pod patronatom međunarodne zajednice, odnosno prijelaznog upravitelja J. P. Kleina, dakle oko šest godina. </p>
<p>Stanimirovića smo, među ostalim, upitali za pojašnjenje njegove izjave o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Naime, potkraj prošlog tjedna predsjednik SRJ Vojislav Koštunica u Beogradu je izjavio da se u Hrvatskoj krše ljudska prava, a Stanimirović je neposredno nakon toga rekao da je ta izjava »izazvala dobar odjek među pripadnicima srpske etničke zajednice«.</p>
<p>- To sam rekao jer očekujemo da će se problem Srba koji se nalaze u hrvatskim zatvorima podići na višu razinu, s obzirom da štrajkaju glađu više od 15 dana, a nitko se mjerodavan nije posvetio njihovim problemima i zahtjevima. To jest kršenje ljudskih prava i u tom sam kontekstu izjavio ono što sam izjavio, a na javnosti je da prosudi jesu li hrvatski mediji to prenijeli na primjeren i zaslužen način, rekao je Stanimirović.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Umro dugogodišnji ravnatelj »Glasa Koncila« Josip Ladika</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Nakon duže teške bolesti u nedjelju je umro msgr. Josip Ladika, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i dugogodišnji i počasni ravnatelj Glasa Koncila, javila je u ponedjeljak IKA. </p>
<p> Svećenički vijek ispunio je pastoralnim radom, predavanjem pastoralne teologije, posebno promicanjem katehetike i kateheze. Bio je istaknuti koncilski teolog Crkve u Hrvata, suradnik hrvatskih biskupa i zauzeti djelatnik poratnoga katoličkog tiska, promicatelj crkvene izdavačke djelatnosti te podupiratelj gotovo svih novih inicijativa Crkve zagrebačke ili Crkve u Hrvata. </p>
<p> Rođen je 21. lipnja 1923. u Kamanju kod Ozlja, gdje je završio i osnovnu školu. Gimnaziju je završio u sjemeništu na Šalati u Zagrebu te je nastavio pripravu za svećeništvo u zagrebačkoj bogosloviji. Na kraju Drugoga svjetskog rata iskusio je paniku povlačenja pred partizanima te je preživio Bleiburg. Nakon povratka u Zagreb iskusio je zatvor i šikaniranja na odsluženju vojnoga roka. Za svećenika je zaređen 1948. te je kao dušobrižnik djelovao u Bjelovaru, Ivanjskoj, Varaždinu, Sv. Mariji u Zagrebu i opet u Bjelovaru.</p>
<p> Od samih početaka, osobito od 1964. pa do 31. ožujka 1999., bio je ravnatelj Glasa Koncila. Odgovorni urednik Glasa Koncila bio je od 4. ožujka 1973. do 12. lipnja 1983. te Maloga Koncila - Maka od ožujka 1973. do 14. lipnja 1983., a bio je i odgovorni urednik svih izdanja »Glasa Koncila«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Prihvaćen »tehnički rebalans« proračuna</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Vlada je u ponedjeljak na sjednici zatvorenoj za javnost prihvatila u četvrtak dogovoreni tzv. tehnički rebalans državnog proračuna zbog decentralizacije uprave i konsolidacije Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Tim se rebalansom zbog decentralizacije s državnog proračuna na proračune županija, općina i gradova prebacuje 605 milijuna kuna, a u prihode državne blagajne upisuju uplate za mirovinsko osiguranje.Time je Vlada riješila lakši dio proračunskih problema a onaj veći, saznajemo, namjerava riješiti prije no što Vlada i Sabor odu na godišnji odmor. Dakle, do kraja srpnja Vlada bi trebala objaviti kako namjerava riješiti problem povećanih rashoda zbog dječjih doplataka, mirovina i nedovoljnog smanjenja plaća državnih i javnih službenika - koje s druge strane prati sad već izvjesno bitno manji prihod od privatizacije. S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Počelo pa prekinuto suđenje Norcu </p>
<p>Branitelji optuženih traže izuzeće sutkinje i predsjednika riječkog Suda / Zastupnici žrtava zatražili izuzeće trojice branitelja jer su u sporno vrijeme bili na visokim dužnostima - Olujić je bio državni odvjetnik, Kern zamjenik, a Mišetić ministar pravosuđa</p>
<p>RIJEKA, 25. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak prijepodne na Županijskom sudu u Rijeci suđenje umirovljenom generalu Mirku Norcu i Gospićanima Tihomiru Oreškoviću, Ivanu Rožiću, Stjepanu Grandiću te Milanu Čaniću prekinuto je na samom početku. Branitelj prvooptuženog Oreškovića Željko Olujić zatražio je, naime, izuzeće sutkinje Ike Šarić i predsjednika Županijskog suda u Rijeci Slavka Petrića. Ako se suđenje nastavi u Rijeci, novi termin predviđen je za 3. srpnja. Istodobno sa sudskim procesom, na riječkom Trgu Republike Hrvatske okupilo se više od tisuću prosvjednika kako bi dalo podršku Norcu i četvorici Gospićana. </p>
<p>Kao što se i očekivalo, branitelji optuženika zatražili su izuzeće sutkinje Šarić i predsjednika Suda Petrića jer smatraju kako nema logike ni pravne osnove da se sudski proces odvija u Županijskom sudu u Rijeci umjesto u Gospiću. Uvjereni su da je gospićki Županijski sud nadležan s obzirom a mjesto zbivanja inkriminiranih događaja iz 1991. </p>
<p> »Naš je prijedlog opravdan i utemeljen na zakonu i zato što je Županijski sud u Rijeci pretrpan velikim predmetima. To su okolnosti koje izazivaju sumnju u pristranost Ike Šarić i Slavka Petrića budući da se zbog pretrpanosti suđenje želi ubrzati«, rekao je Željko Olujić. Naglasio je i da je Petrić zabranio njegovu branjeniku Tihomiru Oreškoviću primanje paketa, »a zna se da on boluje od teške šećerne bolesti«. Oreškovića brani i Bosiljko Mišetić, koji je rekao da je zatraženo izuzeće kako bi se osigurali objektivnost i što brže utvrđivanje istine, a ne da se odugovlači s raspravom. Dvojici Oreškovićevih branitelja u traženju izuzeća pridružio se i Milenko Škrlec, branitelj Stjepana Grandića. Škrlec je istaknuo da je razočaran tvrdnjom Vrhovnoga suda Republike Hrvatske kako Županijski sud u Gospiću, udaljen od Rijeke i Zagreba po 150 kilometara, nije u stanju provesti to suđenje, iako je tijekom istrage u Gospiću sve učinjeno vlo profesionalno. Škrlec je također rekao da se traženjem izuzeća želi »isprovocirati Vrhovni sud da kaže zbog čega Županijski sud u Gospiću nije u stanju voditi postupak«. </p>
<p>Odvjetnik Slobodan Budak, koji s Anto Nobilom i Ljubišom Drageljevićem zastupa obitelji žrtava, predložio je Sudskom vijeću izuzeće Oreškovićeva branitelja Željka Olujića i Norčeva branitelja Ivana Kerna. Kako je objasnio, branitelj ne može biti osoba koja je u sporno vrijeme radila kao državni odvjetnik (Olujić), odnosno kao zamjenik državnog odvjetnika (Kern). Odvjetnik Drageljević zatražio je i da se izuzme Bosiljka Mišetića, koji je u vrijeme spornih zbivanja bio hrvatski ministar pravosuđa.</p>
<p>Štoviše, Drageljević smatra da bi tu trojicu trebalo pozvati kao svjedoke u »slučaju Gospić« budući da su »najvjerojatnije bili dobro upoznati s nestankom građana na gospićkom području potkraj 1991.«.</p>
<p>Vrhovni sud Republike Hrvatske raspravljat će o prijedlozima za izuzeće Županijskoga suda u Rijeci. O zahtjevima za izuzeća Olujića, Mišetića i Kerna raspravljat će sud kojega Vrhovni sud odredi nadležnim. </p>
<p>Mirni prosvjed na riječkom Trgu Republike Hrvatske okupio je nešto više od tisuću ljudi koji su od ranoga jutra pristizali u Rijeku uglavnom iz Like i Dalmacije. Došli su tako i sinjski alkari, senjski uskoci te umirovljeni generali. Među ostalima, okupljenima su se obratili predsjednik Nacionalnog stožera za obranu Domovinskog rata pukovnik Mirko Čondić, umirovljeni general Davor Domazet-Lošo i predsjednik HKDU-a Anto Kovačević. Čondić je rekao da se protiv Norca i Gospićana vodi »montirano suđenje koje forsiraju strane snage, a podržavaju licemjeri u hrvatskoj vlasti«.</p>
<p> »To je politički linč junaka iz Domovinskog rata s krajnjim ciljem potvrđivanja političke teze da su Hrvati u Domovinskom ratu činili zločine«, zaključio je Čondić dodavši da prosvjednici traže da se optuženi brane sa slobode. Prosvjednici su se verbalno najviše »obračunavali« sa Stjepanom Mesićem i Ivicom Račanom, a neki su izvikivali da treba »prodrmati« Rijeku. </p>
<p>Početak suđenja pratile su jake mjere osiguranja; svi su pregledavani na ulazu u zgradu Suda, a u sudnicu se nije smjelo unijeti metalne predmete, čak ni privjeske, a posebice ne mobitele i diktafone. Dvadesetak minuta nakon što je počelo suđenje, iznenada je ustalo dvadesetak ljudi okupljenih u gledalištu sudnice oko Mirka Čondića i krenulo na prosvjed. Sutkinja Šarić upozorila je da ubuduće nitko neće moći napustiti sudnicu bez njezina odobrenja. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mesić: Bilo bi dobro da je prošlo bez rata</p>
<p>Vlast i oporba moraju postići konsenzus o tome što i u kojem vremenu Hrvatska može učiniti, istaknuo je predsjednik Mesić </p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Bilo bi jako dobro da je prošlo bez rata, bez iskušenja kojima su Hrvatska i njezini građani bili izvrgnuti. Međutim, sve je završilo našom pobjedom i Hrvatska je danas europska, sredozemna i srednjoeuropska zemlja, izjavio je predsjednik Republike Stjepan Mesić u ponedjeljak u povodu desete obljetnice proglašenja hrvatske samostalnosti. U izjavi za HTV napomenuo je da Hrvatska ima i određenih teškoća sa susjednim zemljama koje se uklanjaju i valja ih što prije prevladati. Možemo pokrenuti sve svoje potencijale, ali moramo postići opći konsenzus o tome što i u kojem vremenu Hrvatska može učiniti, rekao je Mesić. Dodao je da konsenzus moraju postići »oni koji su sada na vlasti i oni koji su u oporbi«.</p>
<p> Prije deset godina 25. lipnja Hrvatski je sabor na temelju rezultata referenduma donio prve državotvorne akte o samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj. Zastupnici su tada prihvatili Ustavnu odluku i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Samo nekoliko sati kasnije, odluku o neovisnosti donijela je i Skupština Republike Slovenije. </p>
<p> Neposredno nakon toga jugoslavenska vojska napala je Sloveniju, a 3. srpnja 1991. jugoslavenski tenkovi ušli su u Baranju. Uslijedio je zatim, pod patronatom međunarodne zajednice, tromjesečni rok o odgodi primjene Ustavne odluke i saborske Deklaracije. Rok je istekao 7. listopada 1991., a pojačana je agresija JNA i srpskih paravojnih snaga na Hrvatsku. </p>
<p> Hrvatski zastupnici zatim su 8. listopada 1991. donijeli povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza sa SFRJ u skladu s neotuđivim pravom na samoodređenje, a polazeći od volje građana izražene na referendumu u svibnju 1991. i Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatske donesene 25. lipnja 1991. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Picula najavio mogući kompromis sa Slovenijom </p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - »Pregovori sa Slovenijom teku dobro, ali vode se u medijskoj diskreciji pa se sve brže dolazi do rješenja. Najvjerojatnije postići će se dobar kompromis premda ni jedna strana neće do kraja biti zadovoljna. Do kraja godine od tri ključna pitanja - granice na kopnu i moru, nuklearke Krško i duga Ljubljanske banke, očekujemo da će se riješiti barem dva, s tim da će se budno paziti da se ne prijeđe crta ugrožavanja nacionalnih interesa.« Rekao je to ministar vanjskih poslova Tonino Picula u ponedjeljak na sjednici Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora, na kojoj se raspravljalo o hrvatskoj vanjskoj politici, poglavito o odnosima sa susjednim državama, euroatlantskim integracijama i SAD. Na sjednici su bili također predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i potpredsjednik Vlatko Pavletić. </p>
<p>S obzirom da se najveći dio pitanja upućenih ministru vanjskih poslova odnosio na probleme sa Slovenijom i načinom njihova rješavanja, Odbor je zaključio da o mogućim rješenjima premijer treba izvijestiti članove Odbora na zatvorenoj sjednici kako bi bili upoznati s tijekom pregovora i kako bi se do saborskog odlučivanja postigao konsenzus. Željko Glavan (HSLS) upitao je ministra Piculu zašto je slovenska javnost bolje upućena u detalje pregovora s Hrvatskom. »Kod nas se špekulira o mogućoj trgovini tipa 'svoje za svoje' i o zamjeni četiri sela u Istri za Piranski zaljev. Hoće li Piranski zaljev postati Neum na moru i novi diskontinuitet hrvatskog teritorija čime bi Hrvatska izgubila dodir s Europskom unijom«, pitao je Glavan kazavši da nije spreman glasovati za takvo rješenje. Picula je ponovio da ništa nije riješeno, niti odlučeno, da će javnost o svemu biti pravodobno informirana i da se bez Sabora o tome ne može odlučivati. </p>
<p>Dio pitanja odnosio se na rješavanje problema nuklearke Krško i navodnog zbrinjavanja nuklearnog otpada u Hrvatskoj. Picula je odgovorio da u vezi s tim nema nikakvih dvojbi jer prema sadašnjem sporazumu nema premještanja otpada izvan kruga nuklearke. Dodao je da, ako se nađe lokacija za tu namjenu, morale bi je sufinancirati Hrvatska i Slovenija.</p>
<p>Mate Granić (DC) izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da je dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama prebačen na Banku za međunarodna poravnanja u Baselu. Ministar vanjskih poslova rekao je da se može razgovarati o tome je li to dobar ili loš potez, ali to ne znači da su prekinuti bilateralni pregovori Slovenije i Hrvatske o tom pitanju. Glede odnosa prema susjedima, poglavito prema BiH, Picula je kazao da će Hrvatska i dalje voditi aktivnu politiku te da optimizam u pronalaženju rješenja ne narušavaju ni zbivanja posljednjih tjedana, naročito ona oko odbijanja Alijanse da prihvati stalni izborni zakon. Kako je rekao, u svezi s ispunjavanjem nekih obveza, primjerice prema izbjeglicama, Hrvatska ima bitnu prednost u odnosu na BiH. Prema Piculinim riječima, i međunarodna zajednica sve više uočava nedostatke Daytonskog sporazuma te ističe da je taj dokument temelj za BiH, ali ne i krov.</p>
<p> Predsjednik Odbora Zdravko Tomac (SDP) predložio je da Vlada izradi platformu za nova institucionalna rješenja pomoći BiH. Međudržavno vijeće ne funkcionira na pravi način i Hrvatska mora odlučnije reagirati na neravnopravnost Hrvata u toj državi inzistirajući na jednakom odnosu prema svim entitetima, rekao je Tomac. </p>
<p>Govoreći o položaju Hrvatske u Europi, ministar Picula naglasio da je i dalje prioritet euroatlantske integracije, te da se inzistira na individualnom pristupu jer postoje velike razlike između pet zemalja regije. Dodao je da bi ispunjavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (koji će se potpisati u listopadu) do 1. siječnja 2007. godine omogućilo Hrvatskoj ulazak u EU. Na upit članova Odbora rješava li se pitanje Prevlake, Picula je odgovorio da je to test vjerodostojnosti politike SRJ, te da vjeruje da će nova vlada u Beogradu pokazati razumnu dozu osjetljivosti. </p>
<p>Dio članova Odbora smatrao je da Hrvatska nije dobro prošla u sukcesiji. Picula je ocijenio da je u danim okolnostima ipak postignut uspjeh jer je i međunarodna zajednica favorizirala upravo prihvaćeno rješenje. Hrvatski je interes da se sukcesija konačno zaključi i da više ne opterećuje odnose s bivšim republikama, kazao je Picula. U pogledu aktualne vanjskopolitičke situacije, članovi Odbora zaključili su da hrvatska vanjska politika ostvaruje većinu strateških ciljeva brže nego što se očekivalo.</p>
<p>Na početku sjednice, Odbora Zdravko Tomac podsjetio je da je 25. lipnja prije deset godina Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o samostalnosti hrvatske države kojom su stvoreni temelji za stvaranje suverene Hrvatske. </p>
<p>Pitanje kvoruma ponavlja se u Saboru i ovoga tjedna pa zato Odbor za zakonodavstvo nije odradio svoju sjednicu. </p>
<p> U diplomaciju samo s liječničkom potvrdom i znanjem engleskoga</p>
<p>»Zeleno svjetlo« Odbora za vanjsku politiku za ambasadorsko mjesto u Južnoafričkoj Republici dobio je Matko Županić, a u Turskoj Amir Muharemi. Konzul u Banjoj Luci bit će Ivan Lepoglavec. Od tri nova hrvatska diplomata dvojica su iz HNS-a.</p>
<p> Odbor je prihvatio zahtjeve Vice Vukova i Andrije Karafilipovića da ih se zbog zdravstvenih razloga ne postavi za veleposlanike u Švicarskoj, odnosno Ukrajini. To je bio i razlog da je Odbor za vanjsku politiku prihvatio prijedlog da se ubuduće prije imenovanja diplomata zatraži liječnički pregled i utvrdi njihovo znanje engleskoga jezika.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Međunarodna zajednica promiče Bildtovu regionalnu politiku jugoistočne Europe</p>
<p>Živjeti zajedno ili odvojeno nije pitanje karakteristično samo za balkanske doline, nego i za predgrađa Bruxellesa / Dužnost nam je izgraditi strukturu integracije unutar postojećih država i između tih država u regiji / Ne vjerujem da je rješenje u stvaranju novih država, rekao je Carl Bildt na sastanku Euroatlantskog partnerskog vijeća</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN za Balkan Carl Bildt u posljednje vrijeme ponovo pokušava aktualizirati ideju o potrebi izgradnje »strukturne integracije« između država jugoistočne Europe. Da u tome ima uspjeha, očito je iz posljednjih izjava pojedinih međunarodnih predstavnika koje su prilično uzbunile hrvatsku javnost jer spominju regionalnu suradnju, carinsku uniju ili čak »ujedinjenje«. </p>
<p>Sumnje da postoji paralelni plan o regionalnom povezivanju kojima je bila opsjednuta prošla hrvatska vlast, prvi je poslije 3. siječnja 2000. izazvao predsjednik Europske komisije Romano Prodi na Zagrebačkom sastanku na vrhu spominjanjem carinske unije zemalja regije.</p>
<p> Još se nije stišala bura koju je izazvao glavni tajnik NATO-a lord George Robertson nedavnom izjavom da se regija treba ujediniti jer će se u protivnom raspasti, a u Beogradu je objavljena zajednička inicijativa ruskog predsjednika Vladimira Putina i jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice da je potrebno sazvati regionalnu konferenciju o Balkanu.</p>
<p>Teško je, dakle, na sve to mahnuti rukom i reći kako su to samo neobvezujući prijedlozi, a da Hrvatska polako ali sigurno napreduje u svom »individualnom pristupu«. A što kaže Carl Bildt? On je u svom posljednjem političkom nastupu na sjednici Euroatlantskog partnerskog vijeća u Bruxellesu 8. lipnja izjavio da je ključ za samoodrživu stabilnost jugoistočne Europe u »dobro koordiniranoj međunarodnoj strategiji, usredotočenoj na ono što želimo postići u regiji kao cjelini«. Ako takva strategija izostane, cijeloj regiji prijeti »drugi krug dezintegracije s razarajućim posljedicama za naša nastojanja« diljem tog prostora, tvrdi Bildt posebno inspiriran zaoštravanjem sukoba u Makedoniji. </p>
<p>»Živjeti zajedno ili odvojeno nije pitanje karakteristično samo za balkanske doline, nego i za predgrađa Bruxellesa, Birminghama, Berlina (...) Naša politika mora biti više od svakodnevnog uspostavljanja prekida vatre. Mislim da nam je dužnost uspostaviti izgradnju struktura integracije i suradnje unutar postojećih država, kao i između tih država u regiji. Ne vjerujem da je rješenje u stvaranju novih država. A ne vjerujem ni da postoji bilo kakva mogućnost izgradnje tih integracijskih struktura sve dok ne razvijemo mnogo čvršću i dogoročniju politiku za regiju kao cjelinu«, rekao je Bildt zahvaljujući na dosadašnjoj »izvrsnoj suradnji« Ujedinjenim narodima, NATO-savezu, Uniji i OESS-u. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>U Hrvatskoj nema kravljeg ludila </p>
<p>KRIŽEVCI, 25. lipnja</p>
<p> - U Hrvatskoj je dosad pregledano 1100 uzoraka mozgova goveda iz klaonica i mesne industrije i ni na jednom uzorku nisu nađeni tragovi spongiformne encefalopatije ili kravljeg ludila. Izjavio je to u ponedjeljak dr. sc. Branko Šoštarić, voditelj Laboratorija za brzu dijagnostiku kravljeg ludila, otvorenog 30. travnja pri Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu. </p>
<p> Šoštarić je u Mesnoj industriji u Križevcima bio jedan od predavača na seminaru Ministarstva poljoprivrede za izobrazbu veterinara koji nadziru klaonice na tome području. </p>
<p>Rekao je da su osposobljeni veterinari vrlo stručno, savjesno i u skladu s mjerama Europske unije dostavljali Odjelu za dijagnostiku uzorke goveda na brzo ispitivanje. </p>
<p> »Sve je funkcioniralo kao švicarski sat i Hrvatska je potvrdila da se na vrijeme, do početka lipnja, pripremila za testiranje goveda starijih od 30 mjeseci kako je to tražila Europska unija, da bismo mogli normalno trgovati s članicama EU. Šteta je samo da turistički djelatnici nisu iskoristili tu činjenicu u promidžbene svrhe kako bi turiste iz zapadne Europe obavijestili da se i u nas provodi nadzor nad kakvoćom govedskog mesa kao i u njihovim zemljama. Pravi bi potez bio kad bismo u Hrvatskoj čak snizili granicu obvezne kontrole goveda za klanje s 30 na 24 mjeseca«, kaže dr. Branko Šoštarić.</p>
<p> Odjel za brzu dijagnostiku kravljeg ludila raspolaže s još oko 3000 testova. To je po sadašnjoj dinamici klanja goveda u registriranim klaonicama u Hrvatskoj dostatno za sljedeća tri mjeseca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Sljedeći tjedan štrajk carinika?</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Ako Vlada ne pristane udovoljiti zahtjevima carinika okupljenih u Carinski sindikat Hrvatske, oni će sljedeći tjedan održati jednodnevni štrajk upozorenja. U tom štrajku sudjelovat će djelatnici svih hrvatskih carinarnica i graničnih prijelaza, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Carinskog sindikata Hrvatske. Predsjednik tog sindikata Željko Popović naglašava da su Vladi i Ministarstvu financija upućeni zahtjevi carinika koje treba ispuniti u roku od osam dana.
Ako se ništa ne promijeni carinici će, ističe Popović, u špici sezone stupati i u višednevne štrajkove. Kao glavni uvjet, Sindikat traži da se svim carinicima zbog specifičnih uvjeta rada uvede dodatak od 20 posto na plaće koji im je prije dvije godine ukinut bez posebnog obrazloženja. Također Sindikat zahtijeva reviziju koeficijenata koje su carinici dobili temeljem Uredbe o koeficijentima. Sindikalci se nadaju da će Vlada pokazati dobru volju za rješavanje njihovih problema te da neće doći do štrajka koji bi mogao imati kobne posljedice za odvijanje prometa u turističkoj sezoni.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Arlović: Nema osnove za referendum koji traži Čondićev stožer</p>
<p>ZAGREB, 25. lipnja</p>
<p> - Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović rekao je u ponedjeljak da Sabor ne može odlučivati o obvezujućem referendumu koji traži Središnji stožer za obranu digniteta Domovinskog rata, barem dok se ne izmijeni postojeći Zakon o referendumu.</p>
<p> Naime, na prosvjedu ispred riječkog Suda zatraženo je da se suđenje generalu Mirku Norcu obustavi dok se ne održi referendum za koji je Središnji stožer prikupio više od 400.000 potpisa. Stožer traži donošenje ustavnog zakona kojim bi se svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata osigurao isti postupak kakav su u kaznenim postupcima imali pripadnici svih pobjedničkih vojski u II. svjetskom ratu, odnosno da ih se ne goni za ratne zločine.</p>
<p> Obvezujući referendum novost je uvedena zadnjim izmjenama Ustava, a može se raspisati ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača. No, Zakon o referendumu još nije usklađen s Ustavom iako je to trebalo biti učinjeno do 1. srpnja ove godine.</p>
<p> Vlada i svi saborski odbori ocijenili su negativno HDZ-ov prijedlog izmjena Zakona, što znači da neće dobiti potrebnu većinu glasova, rekao je Arlović. U Odboru za Ustav stručna skupina pod Arlovićevim vodstvom završava radnu verziju izmjene Zakona o referendumu. Predsjednik Odbora predviđa da bi se do polovice srpnja nacrt mogao naći na prvom čitanju.</p>
<p> On smatra da se zahtjev za referendumom ne može uvrstiti na dnevni red Sabora prije nego što budu usvojene izmjene Zakona. Naime, tek će u izmjenama biti propisan način prikupljanja potpisa. Tada će se znati kojim sve podacima potpisi moraju biti potkrijepljeni i kako može biti postavljeno referendumsko pitanje.</p>
<p> Dakle, unatoč tome što je poduprt s više od 400.000 potpisa, materijal koji je dostavio Stožer mogao bi biti samo poticaj za političku raspravu u Saboru. To bi moglo završiti i odlukom o raspisivanju referenduma ali samo ako tako odluči saborska većina. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010626].
|
