NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010326].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204130 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Turistička supersezona u 30.000 nepostojećih kreveta</p>
<p>Naše se turističko vodstvo, prema vlastitom priznanju, prevarilo u procjeni ovogodišnjeg prometa i donedavni porast od pet do deset povećalo na deset do petnaest posto, uz napomenu da se »traži tridesetak tisuća kreveta više« / To je lijepo čuti, ali se uglavnom malo govori o pripremanju supersezone; izgleda da će glavna akcija biti nova epizoda u sapunici kategorizacije objekata - i to »pet do dvanaest«...</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Donedavni plan da se očekuje porast turističkog prometa od pet do deset posto u odnosu na vrlo dobri lanjski nije više »na snazi«: na nekoliko svojih sastanaka i razgovora ovih dana od Dubrovnika do Rovinja o temi »Aktualni turistički trenutak« ministrica Pave Župan-Rusković onaj porast od pet do deset povisila je na deset do petnaest posto, jer je takvo stanje »bukinga« i jer je i dalje zanimanje za dolazak u Hrvatsku u porastu. Ministrica je to potkrijepila i izjavom da bismo lako prodali još tridesetak tisuća kreveta - kad bismo ih imali! Dakle, vrlo dobre i ohrabrujuće prognoze i najava druge prave i bogate sezone nakon desetak loših godina! Uostalom, te i slične najave i procjene aktualne su već od početka siječnja kada su počeli euroturistički sajmovi i naši nastupi na njima, a, eto, nižu se i dalje. I neka!</p>
<p>Ali, u kakvim su odnosima te blistave najave s europskih promocija i praktično stanje na našemu terenu, jasnije kakve su, kako se provode i hoće li biti na vrijeme okončane pripreme za nadolazeću supersezonu u kojoj se, eto, ona krilatica da se traži »krevet više« pretvara u 30.000 kreveta više? Dakle, jesu li u skladu ili u raskoraku, odnosno kakvi će biti prihvat gostiju i sadržaj njihova boravka?</p>
<p>Nakon najmanje četiri godine, koliko je trajala nedavno dovršena posljednja epizoda naše kategorizacijske trakavice ili sapunice, ovih je dana, tj. uoči samoga početka (pred)sezone za Uskrs (15. travnja), službeno ustanovljeno da to sve skupa ne vrijedi ništa i da je u raskoraku s kategorizacijom i kvalifikacijom turističkih objekata kod konkurencije, pa je naređena nova (koja li po redu?) kategorizacija koju treba obaviti (skrpati) u roku dva mjeseca i koju će raditi strana konzultantska tvrtka (naravno, ne za »lijepe oči«). Da naši stručnjaci i komisije nisu dobro obavili posao, to se i prije znalo i o tome se često pisalo i upozoravalo, ali sada, što je tu je i pitanje glasi - kakva će zbrka nastati u idućih dva mjeseca i što će se sve (iz)roditi u najnovijemu nastavku sapunice?</p>
<p>Ovih je dana turistička Hrvatska dobila iznimno vrijedno priznanje koje se ne može mjeriti ni markama niti dolarima - ugledni i utjecajni njemački ADAC (čak oko 12 milijuna članova turista!) nakon stručne provedbe i obrade podataka proglasio je naše more najčišćim na turističkom Sredozemlju! Nalaz stručnjaka angažiranih od strane ADAC-a istodobno je i izniman poziv ne samo njegovim članovima nego i ostalim turistima da dođu na hrvatski Jadran, promotivna je poruka koja se jedva i u snu javlja. Ali... Prava je naša sreća što »adakovci« nisu ocjenjivali cjelokupno stanje na našim plažama (ponudu, tehniku, red, čistoću, odnos cijena i usluga...), jer bismo tada u većini slučajeva dobili obrnute ocjene od onih za čistoću mora!</p>
<p>Prošle godine, polovicom rujna (bila je baš nedjelja), u trajektnom pristaništu Merak na otoku Cresu prava tragikomična scena. Na putu iz Lošinja prema kopnu u Merak, odakle se plovi za Valbisku na Krku i odatle dalje preko krčkog mosta na obalu) stiglo je desetak autobusa s turistima i tamo su ih dočekali zatvoren ugostiteljski objekt i njegovi sanitarni uređaji. Ljudi su išli »iza grmlja«, a kad su ušli na trajekt, pred nužnicima su nastali dugčki »repovi«... Poseban komentar nije potreban, osim napomena da su se naši domaćini požurili zatvoriti prodavaonicu (nije to slučaj samo tamo, naprotiv!), jer su se, eto, umorili u pretrpanoj sezoni, a o tzv. produženju tko bi još mislio...</p>
<p>Dva-tri puta u prošloj sezoni ministrica turizma je izjavila da su »visoke cijene paralizirale izvanpansionsku potrošnju«, što je, na žalost, sasvim točno od slova do slova. No, nisu samo te cijene bile uzrok tome, nego podjednako i (pre)skromna izvanpansionska ponuda, pa kad se još dogodilo da ta skromna ponuda ima naglašeno neskromne cijene, moralo je doći do minusa u blagajni vjerojatno najunosnijeg dijela turističkog posla. Osim toga, treba ponoviti, ono u Meraku je samo »jedan od« stotina slučajeva kad su se jadranski programi i sadržaji skraćivali ili gasili već od kraja kolovoza ili početka rujna, iako su se turisti na našoj rivijeri zadržali čak do polovice listopada!</p>
<p>Zašto tih nekoliko primjera? Navedeni su umjesto ili kao »uvod« u iznimno važno pitanje: što je s pripremama aktualne sezone u kojoj se očekuje reprezentativni broj gostiju? O tome službenih podataka uglavnom nema ili ih je vrlo malo, ali pitanja ima - što se (ne) radi u osiguranju alternativnih namirnica umjesto navodnih »ludih«, hoće li lovci u mutnom iskoristiti priliku da vinu u nebesa cijene tim namirnicama, hoće li do sezone i koliko puta »šaptom« poskupljivatio benzin, kakvi se sadržaji pripremaju diljem rivijere i, posebno, radi li se što konkretnije za toliko naglašeno produženje sezone (službeno se, naime, obavještava da su i lipanj i rujan rasprodani!), hoće li lokalne samouprave povećati turizmu svoj poslovični namet, što se posebno odnosi na komunalne usluge, hoće li se napokon radno vrijeme uslužnih djelatnosti u destinacijama prilagoditi potrebama i navikama gostiju ili će i dalje (baš lani je to posebno došlo do izražaja!) »turistička trgovina« biti zatvarena nedjeljama i praznicima, odnosno od petka popodne do ponedjeljka ujutro?</p>
<p>Pitanja, naravno, ima još, a ako su naši turistički operativci, koji su za to zaduženi i plaćeni, u lanjskoj sezoni pomnije u svoje notese bilježili propuste kojih je bilo mnogo više od dopuštene ili snošljive mjere i koji su većinom subjektivnih obilježja, onda u ovome kratkome vremenu do dolaska gostiju imaju posla »od jutra do sutra«.</p>
<p>Naši turistički operativci i domaćini, htjeli ili ne, jednostavno se (nije poznato dokle) moraju pomiriti s činjenicom da »odozgo« ne mogu ništa posebno očekivati, jer država se i dalje svojoj gospodarskoj grani »broj jedan« uglavnom deklarativno obraća, a banke su davno pokazale da manje-više ne kane mijenjati ponašanje. U tim uvjetima, turistička operativa, određeni dio koje od oko tri turistička mjeseca jako dobro živi i traje, napokon bi morala početi poštenije hraniti svoju zlatnu koku! Nepošteno je i tragikomično, naime, da se turistički gubitci (ili dio njih) pokrivaju iz državnog proračuna, tj. novcem poreznih obveznika.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prognanici u hotelima neće ugroziti turističku sezonu na Jadranu</p>
<p>Oni su trenutno smješteni u 24 hotela, najviše u Zagrebu, a riječ je o 1.277 osoba u 569 obitelji, uglavnom iz Podunavlja / Dok se ne riješe problemi privatizacije hotela, nema smisla maltretirati prognanike iseljenjem, kaže Lovre Pejković</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Kako se približava turistička sezona, postavlja se pitanje u kojem je stadiju preseljenje prognanika i izbjeglica iz hotela i turističkih objekata kako bi oni mogli opet preuzeti svoju temeljnu ulogu.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, točnije, Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice, prognanici su trenutno smješteni u 24 hotela. Radi se o 1.277 osoba ili 569 obitelji, uglavnom iz Podunavlja. Najveći broj hotela, njih deset, nalazi se na području Zagreba, no, valja napomenuti da su nedavno iseljeni hoteli »Dubrovnik« i »Jaska«. Dakle, na jadranskoj obali ima 14 hotela u kojima su trenutno smješteni prognanici. Prošle je godine ministarstvo kojemu je priritet vraćanje hotela u prvobitnu namjenju iselilo 32 objekta organiziranog smještaja, a od toga 13 hotelsko-turističkih objekata. Od početka ove godine, u Zadru su prognanici iseljeni iz hotela »Pinija« i »Zagreb«, u Zagrebu iz »Dubrovnika« i »Jaske«, u Lovranu iz hotel »Park« te iz odmarališta u Labinu.</p>
<p>Pomoćnik ministra za prognanike, povratnike i izbjeglice Lovre Pejković tvrdi da, osim u Zagrebu, na jadranskoj obali uopće nema prognanika koji bi ugrožavali turističu predsezonu i sezonu zato što, eventualno, borave u hotelima.</p>
<p>»Apartmanski objekt 'Lavica' u Splitu te hoteli 'Liburnija' u Opatiji su u takvom stanju da ionako ne bi ušli u uporabu u turističkoj sezoni«, ističe Lovre Pejković, dodajući da većina prognanika, zapravo, ne utječe na funkcioniranje tih objekata, nego da se radi o neriješenim pitanjima privatizacije i sličnog.</p>
<p>»To su ili poduzeća u stečaju ili ne postoje sredstva za popravak objekata, a, uz to, nitko nije kazao da prognanici moraju iselititi«, tvrdi Pejković, napominjući da je ministarstvo spremno, ako treba, sve te osobe iseliti da ne ugroževaju turističku sezonu.</p>
<p>»Dok se u vezi s tim objektima ne raščiste problemi u odnosu na privatizaciju, nema smisla maltretirati prognanike iseljenjem«, kaže Lovre Pejković. On također najavljuje da će već krajem školske godine veliki dio prognanika s djecom napustiti hotelske objekte.</p>
<p>Lovre Pejković naglašava da nije istina to, što se često spominje, da prognanici uništavaju objekte u kojima žive.</p>
<p>»Čest je slučaj da prognanici isele, a turisti odmah uđu u hotel, naravno, ako se radi o normalnoj gradnji, a ne objekima izgrađenim prije Prvoga svjetskog rata ili između dvaju svjetskih ratova«, tvrdi Lovre Pejković.</p>
<p>»Objekte koji su tada izgrađeni treba srušiti, jer nisu više ni u C kategoriji, a od njih mogu ostati samo fasade«, zaključuje pomoćnik ministra za prognanike, povratnike i izbjeglice.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pojačanim osiguranjem, pošte prestaju biti samoposlugama za priučene lopove</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Do kada će poštanski uredi bez videonadzora biti samoposluge za priučene lopove? Od 1.150 poštanskih ureda u Hrvatskoj, samo ih je sedam zaštićeno videonadzorom, dok su svi ostali postali potencijalne samoposluge za priučene lopove. Naime, samo od početka ove godine u Hrvatskoj je orobljeno 16 poštanskih ureda, opljačkana su tri kombija s mirovinama, a prije nekoliko godina život je izgubilo više djelatnika Hrvatske pošte (HP).</p>
<p>Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a (RSR HPT), kaže da je kap koja je prelila čašu sredinom ožujka spektakularna pljačka poštanskog kombija u Splitu. Nadalje, kaže Vehar, sve do tada napravljeno od strane razbojnika izgledalo je kao amatersko djelo u odnosu na ovaj »prepad u tunelu«, koji je pokazao da se radi o organiziranom kriminalu. </p>
<p>U sindikatu drže da i pojedini mediji snose dio odgovornosti za sve češće ugrožavanje života poštara. Primjerice, kaže Vehar, u izvješću o pljački poštanskog kombija u Splitu težište je stavljeno na nekoliko milijuna kuna, namijenjenih isplati mirovina, a ne na ugrožene živote ljudi. Time se pozornost javnosti skreće na veliku svotu novca, odnosno izgubljeni profit, dok posljedice nebrige Uprave HP-a trpe najlošije plaćeni radnici, vozači kombija, poštonoše i šalterski radnici, tvrde u sindikatu.</p>
<p>Onaj pak tko je »otkrio« da je u samo sedam poštanskih ureda u Hrvatskoj uveden videonadzor, a najvjerojatnije se radi o nekom iz Uprave HP-a, zapravo je učinio medvjeđu uslugu više od 3.000 šalterskih radnika u poštama. Naime, na taj način uvećan je »rizik posla« i mogu se očekivati daljnji razbojnički napadi na poštanske urede koji, sve češće, završavaju u crnim kronikama.</p>
<p>Naime, nedavno je zabilježne i slučaj da je stranka, »koja je uvijek u pravu«, premlatila šaltersku službenicu u pošti. Povod nasilničkom ponašanju je bio u želji poštanske djelatnice da »predahne«, odnosno uzme stanku, iako na to šalterski službenici u pošti - nemaju pravo. Istina, takvi i slični incidenti bi se mogli spriječiti, ako se već ne mogu izbjeći, da je su šalterski službenici odvojeni staklenim pregradama, kao primjerice na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu, gdje je broj napada smanjen desetak puta. </p>
<p>Osim toga, kažu u RSR HPT, Njemačka pošta je svoje radnike zaštitila upravo na način na koji to predlaže RSR HPT-a. Radi se o elektronskom videonadzoru. Uz to, traži se uvođenje odgovarajuće redarske službe koja, primjerice, postoji u bankama, ali je nema u poštanskim uredima. </p>
<p>Na Vjesnikovo pitanje, u Upravi HP-a kažu da uz poodmaklu informatizaciju poštanskih ureda ubrzano rade i na rješavanju problema sigurnosti njihova rada. No, u Upravi HP-a drže da bi svako iznošenje pojedinosti u vezi s tom osjetljivom temom bilo kontraproduktivno, bilo da se radi o zaštite ljudi ili imovine u poštama. Međutim, nema odgovora na pitanje o tome zašto je Uprava HP-a pokušala štrajk upozorenja zbog napada na poštanske urede i dostavljače pošte proglasiti nezakonitim. No, Vrhovni sud je takvu prijavu proglasio »nenadležnim«.</p>
<p>Međutim, istina je da šalterski službenici, koji jednom dožive pljačku uživo, odlaze i na višemjesečna bolovanje, a nerijetko traže i pomoć psihijatara, jer nakon što se vrate na svoje radno mjesto imaju problema u radu sa strankama. Nadalje, poseban je problem zaštita poštanskih kombija, koji »neprijatelja« imaju i u Mirovinskom fondu, koji redovito objavljuje datume isplate mirovina.</p>
<p> Naime, u sindikatu kažu da su se za pomoć obratili i MUP-u u kojem čekaju izmijene i dopune Zakona o zaštiti imovine i objekata. U sindikatu drže da se novac u kombijima, bez policijske zaštite, više ne smije prevoziti. Istina, sada se to obavlja uz pomoć zaštitarskih tvrtki. Neke od njih, više radi reklame, a manje radi sigurnosti ljudi i imovine, samodopadljivo reklamiraju specijalna vozila za siguran prijevoz - tuđeg novca.</p>
<p>Čini se da u Hrvatskoj ne postoji praksa velikih, organiziranih i pomno planiranih pljački poštanskih ureda. Najčešće se radi o jednom ili dvojici lopova, koji ponekad nemaju ni automobil kojim bi pobjegli. No, ako se ne otkrije počinitelj prve pljačke, odabrana pošta postaje »zlatna koka« za nove pljačke.</p>
<p> Primjerice, na rubnim dijelovima Zagreba jedan je poštanski ured orobljen pet puta. Čak je i poštanski ured preko puta sjedišta MUP-a u Zagrebu u samo nekoliko mjeseci opljačkan - dvaput!</p>
<p>U sindikatu ističu da su spremni ići do kraja kad se radi o boljoj zaštiti ljudi i imovine u poštanskim uredima, zaštiti raznosača poštanskih pošiljaka te kombija koji prevoze novac. </p>
<p>Naime, sadašnje stanje navodi sve koji u normalnim okolnostima nikad ne bi pribjegli pljački da krenu na prvu poštu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Ni mine niti krivolovci neće me spriječiti da u Kopački rit uvedem red«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Kopački rit jedno je od područja od velike međunarodne važnosti kad je riječ o ekologiji i ekosustavu. Na žalost, svakidašnjica tog panonskog dijela Hrvatske daleko je od idile kakvu zamišljamo dok na televiziji promatramo pitomi krajolik koji nastanjuju ptice močvarice. Krivolovci i minska polja tužna su svakidašnjica Kopačkog rita, a kad se k tome doda i nedavni požar, jasno je da u takvom okruženju nije nimalo lako i jednostavno obavljati zaštitarski i posao. No, upravo se toga prihvatila dr. Melita Mihaljević, stručnjakinja sa Sveučilišta »Josip Juraj Strossmayer« u Osijeku, koja je doktorirala na ekologiji voda, a na mjesto ravnatelja prije dva i pol mjeseca predložio ju je premijer Ivica Račan.</p>
<p>• Slike požarom zahvaćenog Kopačkog rita nije bilo lijepo vidjeti ni na televiziji, pogotovo kad se zna da je to područje »zasijano« minama.</p>
<p>- Požar se dogodio uz rubove parka i zahvatio je oko 180 hektara, a još 120 hektara izvan parka. Srećom, minska polja su na suprotnoj strani, no i tako je ekološka šteta velika, jer smo utvrdili da su nestala staništa pojedinih vrsta ptica.</p>
<p>• Kako je zaštićen Kopački rit?</p>
<p>- On ima dvije kategorije zaštite - specijalni zoološki rezervat na oko 7000 hektara, srž parka, te park prirode na površini od 16.000 hektara. U zoološkom rezervatu vrijedi vrlo strogi režim zaštite, čak i više od kategorije nacionalnog parka. Tamo je zabranjena svaka aktivnost, osim brige i čuvanja flore i faune. U parku prirode dozvoljene su gospodarske aktivnosti pod nadzorom uprave parka. Tamo je šumarstvo, lovstvo i nešto poljoprivrednih površina.</p>
<p>• Plan razvoja samo je jedna u nizu inicijativa u oživljavanju Kopačkog rita.</p>
<p>- Tako je. Radi se o kreditu vrijednom dva milijuna dolara. Dio je darovnica, a dio zajam koji će vraćati država. Njime kanimo platiti razminiranje dijela specijalnog zoološkog rezervata u kojem je utvrđeno da na 12 četvornih kilometara postoji 140 minskih polja, a sumnja se da ih ima još. Pokušat ćemo razminirati i dio plovnih putova koji su zanimljivi posjetiteljima, jer Kopački rit ima dva jezera i među njima kanalski plovni put kojim se može doploviti sve do Dunava. Od mina ćemo očistiti i putove i staze. Zajmom namjeravamo urediti i Tikveš, koji nam je Vlada dala potkraj prošle godine...</p>
<p>• Je li taj potez bio dobar, ako se zna da ste dobili opustošene dvorce i prateće objekte u koje bi trebalo uložiti mnogo novca da se privedu svrsi?</p>
<p>- Popratne sadržaje ćemo urediti, a plan upravljanja trebao bi dati odgovor hoćemo li dvorce dati koncesionaru ili ih zadržati za sebe i namijeniti ih elitnom turizmu. U tom sklopu je i vojarna, koju planiramo urediti kao biološku stanicu i istraživački centar povezan sa svijetom u kojoj bi bili dobrodišli svi istraživači. Uskoro bi trebali potpisati ugovor o suradnji sa Sveučilištem u Osijeku, a već sada dobro surađujemo sa stranim stručnjacima, što će otvaranje istraživačkog centra dodatno poboljšati.</p>
<p>• Kao i svi parkovi, imate problema s ribičima, lovcima u krivolovu i poljoprivrednicima.</p>
<p>- Svatko gleda svoj interes, ali ono što bi trebalo raditi je to da se korisnici pridržavaju pravila zaštite prirode. To nam je vrlo velik problem koji, evo, prvi puta spominjem javno. Borimo se za tradicionalni ribolov, koji bi trebao služiti u turističke svrhe i sve dok ljude ne uvjerim da od tog ribolova mogu imati veće korist i zaradu, neću se prestati boriti. Kopački rit je najveće i najvrjednije mrijestilište riba Dunava i cijelog Podunavlja. Cijena ribe ulovljene u parku prirode ne može biti ista ili čak manja od ribe uhvaćene u nekoj bari.</p>
<p>• Što nudite poljoprivrednicima u zaštićenom području?</p>
<p>- Predlaže se da se na razminirana područja uvede ekološka poljoprivreda, jer za to ima uvjeta: te površine godinama nisu tretirane pesticidima i u razminiranim zonama vidim budućnost ovog područja u odnosu na ekološku poljoprivredu.</p>
<p>• Kada će Kopački rit biti razminiran?</p>
<p>- To je teško reći, jer su za to potrebna velika sredstva. Dobro je što su ove godine određeni prioriteti u razminiranju, pa će dio parka, vjerujem, biti razminiran još ove godine. Budući da dobro surađujemo sa stranim ustanovama, očekujem da nam jedna od njih omogući i to da se za naša minska polja zainteresira i princ Charles.</p>
<p>• Koliko čujem, niste baš popularni, slovite za vrlo strogu osobu, pogotovo među onima kojima ste svojim predanim poslom pomutili račune...</p>
<p>- Kopački rit ima svoju vrijednost koju ne želim rasprodavati bilo da je riječ o ribolovu, lovstvu ili nečemu drugom. Tu sam povukla oštrije mjere ne zato da bih odbila sportske ribiče i ljubitelje prirode, nego da baš za njih napravim reda. Nije isto pecati u parku prirode ili na nekakvom kanalu. Moji su prethodnici previše toga tolerirali, pa se moje mjere čine prestrogima, no takva namjeravam ostati sve dok u Kopački rit ne uvedem reda.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Jelačićevi dvori prelaze u vlasništvo grada Zaprešića</p>
<p>Najnoviji dopis Ministarstva kulture: Novi dvori nisu vlasništvo Zaklade Ban Josip Jelačić, niti grada Zagreba, kako se interpretiralo proteklih godina, već trenutačno nisu ničije vlasništvo jer imovinsko pitanje nije regulirano / Ne postoje prepreke da se to nacionalno kulturno blago preda gradu na zaštitu, očuvanje i obnovu</p>
<p>Imovinsko-pravna problematika Novih dvora, toga velikoga kulturnog blaga i mogućega turističkog kompleksa, ipak bi mogla imati sretan epilog za grad Zaprešić. Posljednja službena očitovanja iz Vlade RH svjedoče o tomu da je napokon nađen zakonski okvir da Jelačićevi dvori postanu vlasništvom grada Zaprešića i da se o njima povede odgovarajuća briga radi očuvanja nacionalne kulturno-povijesne baštine i osiguranja prosperiteta čitavom zaprešićkom kraju.</p>
<p>Prema najnovijem dopisu Ministarstva kulture poslanom Poglavarstvu grada Zaprešića, Novi dvori nisu vlasništvo Zaklade Ban Josip Jelačić, niti grada Zagreba, kako se interpretiralo proteklih godina, već trenutačno nisu ničije vlasništvo jer imovinsko pitanje nije regulirano. </p>
<p>Zaklada Ban Josip Jelačić, za koju se smatralo da postoji i potražuje nasljedna prava, formalno-pravno prestala je postojati još 1941., što je potvrdilo i Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, a pedesetogodišnja nacionalizacija Novih dvora prekinuta je 1999. godine Zakonom o denacionalizaciji. Otad, iz nepoznatih razloga, problem vlasnika nije riješen, pa prema postojećoj zakonskoj regulativi, kako Ministarstvo kulture navodi, Novi dvori automatizmom pripadaju državi. Izrijekom se kaže kako »ono kulturno dobro koje nema vlasnika ili se on ne može utvrditi ili je nepoznat ili ostane bez vlasnika postaje vlasništvo Republike Hrvatske«.</p>
<p>Procjena je, pak, Ministarstva kulture RH kako s aspekta zaštite kulturne baštine nema zapreka da se Novi dvori predaju gradu Zaprešiću radi provođenja mjera očuvanja i obnove kulturnog dobra, koje je sada dobrim dijelom u ruševnom stanju.</p>
<p>Prema riječima zaprešićkog gradonačelnika Vinka Morovića, takvo se mišljenje čeka pune tri godine, iako su i prije, prema Zakonu o jedinicama lokalne uprave i samouprave, postojali uvjeti da se Novi dvori prepišu u vlasništvo grada Zaprešića. </p>
<p>- Posljednje informacije ohrabruju. Fond za privatizaciju RH počeo je, prema preporuci Ministarstva kulture, rješavati imovinsko-pravne probleme, pa ostaje da pričekamo pozitivne najave, zaključio je gradonačelnik.</p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Na uskršnjoj trpezi po prvi put umjesto šunke - pureći i pileći specijaliteti</p>
<p>Mesnice već ponudile bogat izbor šunki i koljenica od 35 do 55 kuna po kilogramu / Mesari se žale kako prodaja ide slabo, unatoč tome što Zagrepčanima pokušavaju objasniti da slinavka nije opasna za ljude / U tvrdnje da je svinjetina koju prodaju isključivo domaćeg porijekla, kupci previše ne vjeruju, već se odlučuju za piletinu, puretinu i ribe </p>
<p>Sunčano i toplo vrijeme i ove je nedjelje stvorilo gužve na Trešnjevačkoj tržnici koja je Zagrepčane mamila bogatom ponudom voća i povrća.</p>
<p> Šarenilom boja ali i prihvatljivom cijenom kupce su privlačili štandovi na kojima su se naranče prodavale po četiri odnosno kivi po šest kuna za kilogram. Cijena banana u prosjeku je bila dest kuna dok je kilogram jabuka stajao 4 kune. Kako bi dokazali njihovu kvalitetu neki su trgovci kupcima darivali »probne uzorke« domaćih delišes i jonatan jabuka. Za kilogram grožđa po cijeni od 27 do 30 kuna kupcima su se besplatno recitirale maštovite pjesmice poput - »tko grožđe jede crno i bijelo - imat će zdravo i duh i tijelo«. Visokoj cijeni međutim, nisu pomagali stihovi dosjetljivih trgovaca koji su neprestano napominjali važnost uloge grožđanog soka u organizmu. </p>
<p>U ponudi »zelenjave«, dobro se prodavao kelj po pet i poriluk po šest kuna za kilogram. Salatu putericu po deset i mladi krumpir po šest kuna za kilogram najčešće su kupovali umirovljenici jer kako su nam rekli, najlakši su im za probavu.</p>
<p> Zbog predstojećeg Uskrsa, prema riječima trgovaca zamjetno je pojačana prodaja jaja po 0,80, 1 i 1,5 kunu. Pušleci mladoga luka po četiri i rotkvice po pet kuna nagovješćuju da će se uskoro razmišljati i o blagdanskoj trpezi koja je mnogima nezamisliva bez kuhane šunke. Tako su neke mesnice već ponudile bogat izbor šunki i koljenica od 35 do 55 kuna za kilogram. No, većina mesara na Trešnjevačkom placu požalila nam se kako prodaja ovih proizvoda slabo ide. Istovremeno su poručili Zagrepčanima kako epidemija slinavke o kojoj se neprestano piše i govori u medijima nije zarazna i opasna za ljude. Tim više što je svinjetina koju prodaju isključivo domaćeg porijekla.U te tvrdnje, sudeći prema prodaji piletine, puretine i ribe, kupci previše ne vjeruju. Prema riječima umirovljenice Zlate, ovoga će se Uskrsa na njezinu stolu umjesto tradicionalne šunke, po prvi puta naći - pureći i pileći specijaliteti. Naravno, uz - svježa obojana jaja... (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagrebačka Smotra Sveučilišta bolja i od bečke</p>
<p>Jubilarna 5. Smotra Sveučilišta u Zagrebu, koja se u Studentskom centru održala od 22. do 25. ožujka, ispunila je sva očekivanja budućih studenata, njihovih roditelja i čitave akademske zajednice, zaključio je u nedjelju prorektor za nastavu i studente dr. Dragan Milanović, na završnoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Smotru, čiji je pokrovitelj bila Vlada Republike Hrvatske, posjetilo je oko 25.000 budućih studenata, mahom maturanata ali i učenika nižih razreda srednjih škola. Na Smotri se predstavilo 41 visoko učilište, od toga 29 fakulteta, te je podijeljeno 10.000 Vodiča za buduće studente,</p>
<p>- Svake godine na visoka učilišta u Zagrebu prijavljuje se oko 24.000 budućih studenata, a upisuje ih se oko 16.000. Smatramo da Smotra u njihovu odabiru fakulteta igra veliku ulogu, rekao je prorektor Milanović, zahvalivši dekanima, znanstvenim novacima i studentima na dobrom predstavljanju njihova fakulteta. »Smotra je zbog svoje kvalitete imala kompetetivni karakter, jer su se fakulteti natjecali u tome koji će bolje predstaviti svoje sadržaje i programe«, zaključio je prorektor, naglasivši kako ima informacije da je zagrebačka Smotra, u komparaciji sa slično organiziranom smotrom u Beču, bila - kvalitetnija. »Upravo nas je to ponukalo da iduće godine pokušamo internacionalizirati zagrebačku Smotru, te omogućiti fakultetima iz Slovenije, Mađarske, BiH, Makedonije i ostalih da nam se pridruže, dakako uz sve fakultete hrvatskih sveučilišta«, rekao je dr. Milanović. U organizaciji slijedeće Smotre pomoći će i ovogodišnja iskustva, budući da je o sadržajima Smotre provedena anketa između 1.200 budućih studenata.</p>
<p>- To će nam pomoći da iduće godine budemo još bolji, zaključio je prorektor, te dodao da se ovih dana, čuvši za održavanje Smotre, javila i Janica Kostelić. Nju je, naime, zanimalo kada se održavaju ovogodišnji upisi na fakultete... </p>
<p>U organizaciju Smotre uloženo je 380.000 kuna - sredstva je osiguralo Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa te sponzori. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Peticija zagrebačkih umirovljenika </p>
<p>U organizaciji Matice umirovljenika Zagreba počelo je potpisivanje peticije kojom će se od Zastupničkog doma Sabora tražiti raspisivanje referenduma za izjašnjavanje o usklađivanju razlika u mirovinama i vraćanju duga umirovljenicima. </p>
<p>Potpisi građana prikupljat će se do konca ožujka, zaključno s 1. travnjem, u svim podružnicama Matice umirovljenika Zagreb.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nije krivo računalo nego pogrešno čitanje rezultata</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Iza »računalne pogreške« koja je dovela do zabune i pogrešnog proglašenja hrvatske Miss Universe u subotu (Jelene Petković umjesto Maje Cecić-Vidoš), te neugodnog mijenjanja odluke nakon proglašenja, ipak stoje ljudi i ljudske pogreške osoblja Direkcije Miss Universe za Hrvatsku. To, naime, tvrde u GlobalNetu, poduzeću koje je Direkciji dalo informatičku podršku i tako ispalo »krivcem« za navodnu pogrešku računala.</p>
<p>Od Nine Subašić, voditeljice za odnose s javnošću GlobalNeta, dobili smo priopćenje u kojem se objašnjava da su računala sve ispravno obradila - kao što su i sve ostale komunikacijske i internetaške aktivnosti funkcionirale besprijekorno.</p>
<p>»Program koji smo izradili za glasovanje 11 članova žirija uživo, sastoji se od dijela na kojem je glasovao žiri i programskog dijela koji se odnosi na zbrajanje glasova i izradu statistike«, piše u priopćenju. »GlobalNet je održao edukaciju žirija prije probe i na njoj, nadzirao sustav, te ustupio žiriju pisane upute. GlobalNet je u suradnji s partnerskim tvrtkama M-san i King računala dobavio 11 računala s touch screen monitorima za žiri, računala koja su nadzirala i upravljala sustavom, te računalo s pristupom Internetu za potrebe proglašenja Miss Interneta - GlobalNeta i Miss fotogeničnosti.«</p>
<p>U priopćenju se tvrdi da u aplikaciji nije mogla nastati pogreška i da »članovi žirija uopće nisu mogli glasovati za pogrešnu djevojku. Glasovi u prvom krugu izbora, mogli su se kretati od 5,00 do 9,99. U posljednjem krugu glasovanja, kad su na pozornici ostale tri djevojke, prema pravilima glasovanja Direkcije, djevojku se ne ocjenjuje ocjenom od 5,00 do 9,99 već joj se dodjeljuje mjesto koje joj po ocjeni svakog člana žirija pripada. Tako je trebalo pristisnuti 1 za djevojku kojoj su željeli dodijeliti titulu Miss; 2 za djevojku koju su željeli proglasiti prvom pratiljom; te 3 za djevojku koju su željeli proglasiti drugom pratiljom.« </p>
<p>»Naglašavam da je žiri glasovao ispravno - prema uputama«, ističe Nina Subašić i objašnjava da je uz ime djevojke koja je trebala dobiti naslov stajala najmanja brojka, a pored djevojke koja je trebala biti druga pratilja - najveća. »Pogreška je nastala u trenutku kad je osoblje Direkcije interpretiralo brojeve s ekrana kao broj glasova, a ne ukupan zbroj dodijeljenih pozicija. Na putu od našeg centralnog računala do pozornice osoblju Direkcije se pod pritiskom TV kamera, publiciteta i emotivnog naboja dogodio previd koji je doveo do proglašenja treće pratilje missicom.«</p>
<p>U GlobalNetu ne vjeruju da je netko iz Direkcije imao loše namjere već da se radi o ljudskoj pogrešci i pogrešnoj interpretaciji ispravnih podataka. </p>
<p>» Izjave 'nešto se dogodilo u žicama' ili 'kompjuter je krivo zbrojio' ocjenjujemo emotivnom, ali ishitrenom reakcijom Direkcije s obzirom na velik psihološki pritisak i emocionalni intenzitet kojim je doživljen izbor Miss Universe. Shvaćamo da su takve interpretacije uzrokovane nedostatkom poznavanja informatičke tehnologije«, piše u priopćenju. </p>
<p>»Ne možemo ipak zaobići naše nezadovoljstvo suradnjom s Direkcijom Miss Universe i njihovim nepoštivanjem potpisanog ugovora prema GlobalNetu u dijelu koji se odnosi na obveze Direkcije prema našoj tvrtki kao jednom od ključnih partnera« spominje se na kraju priopćenja. U telefonskom razgovoru doznali smo da je nepoštivanje obveza u tome što Direkcija nije ispunila sve odredbe ugovora koje su se odnosile na publicitet i spominjanje GlobalNeta u promotivnim materijalima. (D. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Koncert »Hrvatska priča« u Beču </p>
<p>BEČ, 25. ožujka</p>
<p> - U bečkom kazalištu Akcent u nedjelju je održan koncert pod naslovom »Hrvatska priča« na kojem je nastupio tamburaški orkestar Hrvatske radio-televizije pod ravnanjem Siniše Leopolda i njegovi gosti glazbenici - sopranistica Barbara Otman, mezosopranistica Sonja Schauer-Čačić, tenor Hrid Matić, pijanist Vitomir Ivanjek, te ženska i muška klapa Filip Dević. </p>
<p> »Bez glazbe bi svijet bio kao bez duše, a nitko je ne može tako suptilno prenijeti kao žice i zvuci tamburice i tamburaški orkestar Hrvatske radio-televizije«, naglasila je autorica projekta Lejdi Oreb. </p>
<p> Hrvatski veleposlanik u Austriji Dražen Vukov-Colić rekao je da je taj koncert doprinos povezivanju Zagreba i Beča, Hrvatske i Austrije. Voditelj kulturnog odjela grada Beča Bernhard Denscher izjavio je da su »hrvatski glazbenici donijeli u Beč proljetno raspoloženje«, a pročelnik za kulturu grada Zagreba Dragutin Polašek istaknuo je tradicionalno dobre odnose Austrije i Hrvatske najavivši skoro održavanje Dana kulture Zagreba u Beču.</p>
<p> Promotivna manifestacija »Hrvatska priča« projekt je Hrvatske matice iseljenika, glazbene produkcije HRT-a i Turističke zajednice Grada Zagreba. Bečki koncert održan je u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatske radio-televizije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Propao Berlusconijev napad na RAI</p>
<p>RIM, 25. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Slučaj državne televizije RAI ispolitizirao se. Rat koji je televiziji objavila desnica i njezini zahtjevi za ukidanjem satiričnih emisija tijekom predizborne kampanje nisu se stišali. Intenzivne polemike nastavile su se i za vrijeme vikenda. Rasplet napetosti unutar vodstva RAI-a počeo je davanjem ostavki dvojice savjetnika iz redova desnice Contrija i Gamalerija. Sukob se vodio i oko minutaže dodijeljene pojedinim političkim čelnicima na državnim TV-programima. </p>
<p>Prilikom glasovanja na sjednici parlamentarnog odbora za nadzor nad emisijama RAI-a, udruga ljevice Maslina pobjeđuje s 21 glasom »za« i 17 »protiv«. Prihvaćena regulativa spašava TV-programe kao što su »Porta a porta« (Vrata do vrata) koju vodi poznati novinar Bruno Vespa i »Raggio verde« (Zeleni zrak) čiji je urednik i voditelj Santoro. Posljednju emisiju oporbeni je čelnik Silvio Berlusconi nazvao »Crveni trg«, aludirajući na komunistički background voditelja. </p>
<p>Ponovni nastup novinara lista La Repubblica Marca Travaglia, autora knjige »Miris novca« u kojoj izravno proziva Berlusconija za povezanost s mafijom, u emisiji »Zeleni zrak« izbezumio je čelnika oporbe. Travaglio je ponovio sve što je, tvrdi, istinito iznio u knjizi koja je preko noći postala bestseller, a pisana je na temelju sudskih dokumenata i saslušanja svjedoka u procesima vođenim protiv mafije. Savršeno smiren Travaglio izjavljuje: »Da je netočno ono što sam naveo u knjizi, davno bih se našao iza rešetaka, jer da su mogli pobiti navod u mojoj knjizi, odmah bi to učinili«. </p>
<p>Berlusconijevi su odvjetnici zatražili odštetu od 50 milijardi lira za narušeni ugled čelnika oporbe. Na veliku nesreću desnice, nastavit će se prikazivati i popularne satirične emisije »Satyricon« i »Ottavo nano« (Osmi patuljak). </p>
<p>Kad je u pitanju podjela minutaže za pojavljivanje političara na programima RAI-a, odlučeno je da će po trećinu dobiti vlada, većina i oporba. To je izazvalo velika negodovanja u redovima oporbe. Njihova je zamisao bila sasvim drukčija: trebalo je dati polovicu minutaže vladi i većini, a polovicu oporbi. Predsjednik parlamenta Luciano Violante ocijenio je odluku vodstva RAI-a »mudrom« i na taj način podržao ekipu čelnika talijanske TV Roberta Zaccariju čiju je ostavku tražila oporba. Medijski rat u Italiji time nije završen; očekuju se novi nastavci u ovim vrućim predizbornim danima. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="12">
<p>Svijet kao igra</p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih / Uz premijernu izvedbu autorskog projekta Renea Medvešeka »Brat magarac« / Predstava o svetom Franji Asiškom ispričana kroz sličice koje svojom naivnošću nastoje svjedočiti o zaigranosti teatra i njegovim uvijek otvorenim perspektivama</p>
<p>O sudbini Franje Asiškog, njegovom učenju i njegovoj vjeri govori autorski projekt Renea Medvešeka što je pod nazivom »Brat magarac« u subotu na večer premijerno izveden na pozornici »Istra« Zagrebačkog kazališta mladih. Na praznom prostoru scene dvanaest glumaca dočaravaju prizore iz života toga po mnogo čemu neobičnog sveca trudeći se iz ničega, čudom, koje se u ovom slučaju zove magija teatra, prizvati scenske slike jednog izgubljenog svijeta.</p>
<p> Kultna predstava Zagrebačkog kazališta mladih iz 90-ih godina - Medvešekov »Hamper« - zacrtala je specifičnosti takva kazališna pristupa i takve poetike okupljene oko fragmenata riječi, gesta i pokreta, oko znakova lišenih izvanjske scenske spektakularnosti i najava nekog novog »siromašnog teatra«. »Hamper« se događao na smetlištu gdje su njegovi odbačeni junaci od krhotina, ostataka i sjećanja gradili drugačije, bolje svjetove. »Brat magarac« dekonstruira postojeće svjetove da bi rekonstruirao nečiji život i pokazao, u konačnici, ponovno put prema boljemu. U »Hamperu« su se slagali dijelovi nekog sna, u »Bratu magarcu« taj se san uglavnom ilustrira i prepričava. Igra sama pokretala je zbivanja u »Hamperu«, pojedini prizori »Brata magarca« kao da više ne vjeruju samoj igri pa je komentarima (poput onih »a sada ću vam ja prikazati...«) naglašavaju i u prijenosu izigravaju. Privid se u »Hamperu« opravdavao igrom, »Brat magarac« se ipak mnogo više s njim poigrava.</p>
<p> I dok se »Hamper« sabirao oko transparentne ideje, »Brat magarac« svoje kazališno pokriće iznalazi u oslikavanju životopisa svetog Franje Asiškog. Slike koje Rene Medvešek nudi gledateljima u svojoj novoj predstavi ulomci su scenskog mozaika koji prati suočenja sa svijetom glavnog junaka, od njegova rođenja do smrti. No, model tih dviju predstava još uvijek se čini prilično bliskim u autentičnosti Medvešekove kreativne energije i prepoznatljivosti redateljskog rukopisa. </p>
<p> Životni put svetog Franje ocrtan je na pozornici, pomoću nekoliko rečenica, izgovorenih poput uputa za razumijevanja priče, s nekoliko usputnih rekvizita i dopadljivih kostima Martine Karle Franić, glazbom (koju potpisuje GIS »Magarac«) te govorom tijela u nacrtima slika što mogu osvojiti svojom naivnošću koja se, u ovom slučaju, nameće i očitava kao koncept. »Magija predmeta« i ovaj put pokreće scenska zbivanja istodobno odašiljući poruku kako je u teatru sve dopušteno i moguće te da se samo maštom u kazališnom prostoru mogu pomaknuti granice. Maramice postaju ptice s kojima razgovara sveti Franjo Asiški, a tanjuri, stare zdjele i poklopci pretvaraju se u sunce, mjesec i zvijezde u jednom od najefektnijih i najpoetičnijih prizora nove predstave Zagrebačkog kazališta mladih koja progovara o dobroti i vjeri u kaotičnim rasporedima ovog vremena. </p>
<p> Zajedništvo igre ponovno je središnji interes Renea Medvešeka koji u otvorenoj strukturi iskaza glumcima dodjeljuje različite uloge. Jedino je fiksno središnje mjesto prepušteno Krešimiru Mikiću koji u ulozi Franje Asiškog povezuje prizore i time omogućava nesmetani protok priče. Ostali glumci: Doris Šarić-Kukuljica, Katarina Bistrović-Darvaš, Nataša Dorčić, Nađa Perišić-Nola, Urša Raukar, Zdenka Marunčić, Pjer Meničanin, Rajko Bundalo, Zoran Čubrilo, Branko Supek i Slaven Juriša funkcioniraju poput zbora, predočavajući s vremena na vrijeme neki od epizodnih likova, najavljujući scenske slike ili komentirajući radnju. U rasponu od pretjeranog psihološkog uživljavanja (ili opravdavanja) do atraktivne prezentnosti u ilustriranju, oni oživljavaju naizgled apstraktnu ideju dobra na konkretnom primjeru svetosti, teatarskim govorom koji želi, ponegdje odveć glasno, istaknuti da za njega ne postoje ograničenja.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Žar ptica« u Londonu </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Na poziv i u organizaciji Hrvatske katoličke misije zagrebačko Gradsko kazalište »Žar ptica« gostovalo je u nedjelju u Londonu s predstavom Karela Novaka »Malen si, malen kao maljušak«. Spomenuta predstava namijenjena je djeci predškolskog uzrasta i nižih razreda osnovne škole. »Malen si, malen kao maljušak« prerađena je po motivima bajke o Palčiću, a premijerno je postavljena 1991. godine.</p>
<p> U deset godina, predstava je s velikim uspjehom izvedena preko dvije stotine puta u matičnom kazalištu te diljem Hrvatske. U veseloj i duhovitoj obradi s puno songova glume Vanda Vujanić i Željko Mavrović. Simpatični »Maljušak« je ostvarenje velikog životnog sna, dvoje starijih ljudi koji napokon dobivaju sina, Maljuška, kojeg su silno željeli. Ali jednoga dana Maljušak odlazi kako bi roditelje izvukao iz neimaštine i obećava da će se vratiti. U okviru uspješne revitalizacije, Gradsko kazalište »Žar ptica« (nedavno je premijerno izvedena predstava Vladimira Stojsavljević »Baka Mokoš i unuk Sunce« , u ožujku će odigrati 32 predstave) otpočinje i seriju gostovanja za našu djecu u inozemstvu. Tako će na Majčin dan, 6. svibnja, »Žar ptica« gostovati u njemačkim gradovima, a u lipnju u Parizu i New Yorku. (H. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Virtuoz vrhunskoga ranga</p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga / Ciklus Zagrebačke filharmonije po izboru šefa dirigenta Franka Shipwaya / Kao solistica nastupila Yuzuko Horigome, violinistica izrazito velikog i zvučnog tona te idealno vođene fraze</p>
<p>U posebnom ciklusu Zagrebačke filharmonije označenom imenom novog umjetničkog ravnatelja i šefa dirigenta, engleskog maestra Franka Shipwaya, u petak smo upoznali jednu damu svjetske violinističke elite. Japanska umjetnica Yuzuko Horigome nastupila je umjesto ranije najavljene Silvije Marcovici; zamjena je bila više nego dobro došla.</p>
<p> Prema podacima kojima raspolažemo, japanska umjetnica već puna dva desetljeća naprosto hara svjetskim koncertnim pozornicama, a takav ugled potvrdila je i u petak u »Lisinskom« svirajući poznati Koncert za violinu i orkestar Jeana Sibeliusa. Stjecajem okolnosti (a i zbog pomanjkanja bilo kakve koordinacije repertoara među pojedinim zagrebačkim priređivačima koncerata), to je, u veoma kratkom razmaku bilo već treće izvođenje tog djela u »Lisinskom«, sva tri puta s nastupima pripadnica ljepšeg spola. Sjajno, reče netko nedavno, tako imamo mogućnost uspoređivanja! Međutim, tu večer uspoređivanja nije moglo biti - Yuzuko Horigome virtuoz je vrhunskoga ranga, violinistica izrazito velikog i zvučnog tona i idealno vođene fraze. Mogao je neki osobito dobar poznavatelj te partiture i začuti poneki neprecizni dvohvat ili nečistu intonaciju, ali u cjelini to je bila snažna i sugestivna izvedba, pod pažljivim vodstvom maestra Shipwaya što je puna dvorana »Lisinskog« i osjetila te burno pozdravila simpatičnu gošću.</p>
<p>Drugi dio večeri donio nam je sjajnu izvedbu jednog od remek-djela novije engleske glazbe, »Enigma varijacije« Edwarda Elgara. To izvanredno duhovito djelo sastavljeno od većeg broja kraćih stavaka svojevrsni je skladateljev brevijar glazbenih portreta njegova obiteljskog i prijateljskoga kruga (uključivši čak i dogodovštine jednog psa). Pisac koncertnog komentara Dubravko Detoni uspio je pribaviti detaljne opise pojedinih portretnih epizoda, pa tko je pročitao njegov tekst mogao je s još više užitka pratiti kazivanja Elgarove glazbe. Izvedba Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem njenog šef-dirigenta bila je uzorna, s odličnim udjelom pojedinih orkestralnih solista i skupina. Jedino nas je iznenadilo kratko trajanje koncerta koji je završio dvadesetak minuta prije uobičajenog termina kraja priredbe. Napomenimo ponovno da je tu večer moglo biti mjesta za koje hrvatsko djelo; to vjerojatno ne bi bio problem majstoru dirigentske palice kakav je Frank Shipway, koji je inače cijeli program autoritativno dirigirao bez nota.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Još jedan Paganini</p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga / U ciklusu Lisinski subotom nastupili Baltički virtuozi iz Litve i violinist Pavel Berman</p>
<p>Jabuka ne pada daleko od stabla. Sina legendarnog ruskog pijanista Lazara Bermana, imenom Pavela možemo nazvati još jednim ruskim Paganinijem. Rođen u Moskvi gdje je bio đak Igora Bezrodnog, školovan i u Americi kod Isaaca Sterna (još jedne violinističke legende) pojavio se ove subote u ciklusu dvorane »Vatroslav Lisinski« ne samo kao solist nego i kao čelnik ansambla Baltički virtuozi iz Litve. Izveli su čudan program: svih 24 capriccia za violinu solo Niccoloa Paganinija, ali u nekakvoj obradi za veliki gudački ansambl s čembalom, koji se pridružuje Paganinijevoj solističkoj dionici. Obradu je po narudžbi samog Bermana mlađeg napravio litavski ugledni skladatelj Giedrius Kuprevičius.</p>
<p> Projekt je to najnovijeg datuma i subotnja izvedba bila je cjelovita praizvedba u profesionalnom koncertnom prostoru. Podatke o tome saznali smo poslije koncerta iz uobičajenog razgovora pred (iznimno brojnom) publikom, kada se Pavel Berman predstavio i kao veoma komunikativni sugovornik voditelju razgovora, glazbenom kritičaru Jutarnjeg lista Branimiru Pofuku. Međutim, ta obrada nije ukazala ni na kakav smisao, jer se ansambl pojedinim dionicama, veoma rijetko u cjelini, samo povremeno pridruživao solistu. Najčešće je dvadesetak gudača sjedilo besposleno i po nekoliko minuta, da bi onda nakratko upadali uglavnom s nepretencioznim harmonizacijama kao odjecima neke solističke kadence. Svoju virtuoznost kojom se diče u naslovu jedva da su imali prilike pokazati u svega nekoliko taktova. Očigledno bismo ih morali ponovno pozdraviti s nekim njihovim samostalnim programom.</p>
<p>A Pavel Berman? Svirao je zaista paganinijevski, s gotovo preforsiranim virtuozitetom od kojega je slušatelju zastajao dah. Tehničke parade svakojake vrste, kako ih je izmislio Paganini, zasipale su slušateljstvo izvođačkom lakoćom i svježinom kondicije koja je gotovo nezamisliva. Nije čudo što je publika izborila čak tri dodatka, popularne napjeve (Sarasate, Brahms) u pomalo revijalnim obradama za violinu solo i gudački sastav. Čudesnog mladog virtuoza na kraju je cijela dvorana stojeći ispratila ovacijama.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Duhovnost u pjesmi </p>
<p>SPLIT, 25. ožujka</p>
<p> - Šesti dani duhovne glazbe Hrvatske mladeži »Cro patria« održavaju se u Splitu od 24. do 26. ožujka. Trodnevnu priredbu, koja je već stekla ugled u Hrvatskoj, i ove sssu godine pripremili članovi splitske Hrvatske glazbene mladeži na čelu s ravnateljicom Gordanom Lesić, predsjednikom dr. Miljenkom Grgićem i umjetničkim ravnateljem »Cro patrie« Vinkom Lesićem. Riječ je o jedinstvenom projektu koji je nastao iz potrebe za obnovom duhovnoga života i vrednota. Glavnu odliku priredbe čini okrenutost prema mladeži, bez obzira na njihovo mjesto boravka i stupanj izobrazbe.</p>
<p> Nakana je, prema riječima organizatora, međusobno upoznavanje mladeži kroz društveno koristan, kreativan i reproduktivan rad na polju glazbene umjetnosti. Okosnicu svega čini glazba koja, po stručnim procjenama, može služiti kao sredstvo uzdizanja najplemenitijih osjećaja mladeži. Prva večer duhovnih skladbi u subotu je u Crkvi sv. Frane ponudila koncert crnačke duhovne glazbe, pod ravnanjem Zlatana Sindičića, a u izvedbi Zagrebačkog zbora »Ivan pl. Zajc«. Natjecateljski dio »Cro patrie« predviđen je za nedjelju na pozornici splitskoga HNK. Večer »Novih skladba« okupila je 700 izvođača, odnosno 12 zborova iz Splita, Zagreba, Požege, Ivanić-Grada, Osijeka, Rijeke i drugih hrvatskih gradova te mjesta. Zborovi su na repertoar stavili djela najpoznatijih domaćih skladatelja i pjesnika: Pere Gotovca, Arsena Dedića, Vladimira Sunka, Ljubomira Katunarića, Lovre Županovića i drugih. Od 1996. godine »Cro patria« njeguje staru, gotovo zaboravljenu hrvatsku glazbenu baštinu, zbog čega je na program uvrštena i kategorija »Pjesme iz baštine«, ovoga puta posvećena skladatelju Juliju Bajamontiju. Za najbolje izvođače predviđene su plakete »Canticum novum«, »Santus Anastasius« i »Fra Bernardin Splićanin«. Za najbolju izvedbu iz programa nacionalne glazbene baštine uvedena je nagrada »Zvuci baštine«. U ponedjeljak, zadnjega dana festivala, u Katedrali svetoga Dujma koncert će održati zagrebački oratorijski zbor Crkve sv. Marka Cantores Santi Marci. Veliko priznanje projekt »Cro patria« dobio je dodjelom godišnje nagrade »Vatroslav Lisinski« za 1998. godinu od Hrvatskoga društva skladatelja za promicanje hrvatske duhovne glazbe među mladima. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slobodan pristup informacijama</p>
<p>Hrvatsko knjižničarsko društvo / Na godišnjoj skupštini u Lovranu prihvaćena izjava kojom se u cijelosti podržava IFLA-ina izjava »Knjižnice i intelektualna sloboda« </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U skladu sa suvremenim kretanjima u međunarodnim knjižničarskim krugovima, Hrvatsko je knjižničarsko društvo, na nedavno održanoj godišnjoj skupštini u Lovranu, usvojilo Izjavu o slobodnom pristupu informacijama, dokument iznimno važan za budući rad članova Društva. Izjava je izrađena po uzoru na nedavno objavljen IFLA-in dokument »Knjižnice i intelektualna sloboda«, u kojem se opisuju uloga i zadaće knjižnica u osiguranju intelektualnih sloboda, a napose slobode izražavanja i slobodnog pristupa informacijama. Prihvaćanjem Izjave hrvatski su knjižničari preuzeli obvezu da aktivno zastupaju interese korisnika knjižnica u javnosti, a posebno pred osnivačima i financijerima knjižnica.</p>
<p>U Izjavi knjižničari ističu da će se u svom radu voditi isključivo stručnim načelima, te da će se zalagati za pravo svih djelatnika knjižničarske struke da svoj rad obavljaju slobodno, u interesu svojih korisnika i cjelokupne javnosti. Prihvaćanjem Izjave Društvo je preuzelo i obvezu da javno stane u obranu svojih članova, koji su neopravdano izloženi kritici ili zamjerkama, ali i da reagira ako članovi Društva budu kršili načela naznačena u Izjavi.</p>
<p>Hrvatsko knjižničarsko društvo podržava, promiče i brani intelektualnu slobodu u skladu s čl. 19. Opće deklaracije UN o ljudskim pravima, s čl. 10. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 38. Ustava RH.</p>
<p>Ono u cijelosti prihvaća i podržava IFLA-inu izjavu »Knjižnice i intelektualna sloboda« iz 1999. godine te Unescov Manifest za narodne knjižnice iz 1994. godine i Manifest za školske knjižnice iz 1999. godine, te drži da se sloboda mišljenja i sloboda izražavanja zajamčene naznačenim međunarodnim dokumentima i Ustavom RH mogu osigurati samo ako je svakomu građaninu zajamčeno pravo pristupa svim oblicima znanja, ali i pravo na stvaralačko mišljenje i intelektualne aktivnosti, uz javno izražavanje svoga mišljenja. Pravo na znanje jedno je od temeljnih ljudskih prava kojim se svim građanima osigurava istinska jednakost u društvu. Zauzimanje za pravo na znanje, i s tim u svezi za omogućivanje slobodnog prijenosa informacija, osnovna je odgovornost knjižničarske struke pred javnošću.</p>
<p>Hrvatsko knjižničarsko društvo poziva zato svoje članove, ali i sve pripadnike knjižničarske struke da se zalažu za neometani pristup informacijama za sve svoje korisnike, i da se u svome radu pridržavaju svih načela naznačenih u spomenutim dokumentima, te da potiču upotrebu svih informacijskih izvora, da pri oblikovanju zbirka promiču načelo potpune obuhvaćenosti zajednica, uključujući zbirke za manjinske zajednice i posebne skupine korisnika, i da ističu pozitivnu ulogu knjižnice u promidžbi ljudskih prava, tolerancije i demokracije u procesu stvaranja kulture mira. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Horror vacui« Nenada Pivara </p>
<p>ČAKOVEC, 25. ožujka</p>
<p> - U Matici hrvatske Čakovec predstavljena je upravo iz tiska izašla knjigu »Horror vacui« (Strah od praznine) prerano preminulog darovitog književnika Nenada Pivara. O ovom najnovijem Matičinu izdanju govorili su njezin predsjednik prof. dr. Zvonimir Bartolić i urednik knjige prof. Ivan Pranjić. Kako je naglasio njegov mentor prof. Ivan Pranjić, na školi se Pivar isticao darovitošću, te je 1998. godine u kategoriji učenika srednjih škola dobio »Goranovu« nagradu. Kako je istaknuo prof. dr. Zvonimir Bartolić, Nenad Pivar iz rodnog Vukovara protjeran je kao nejaki pučkoškolac, đak šestoga razreda. U tim stravičnim vremenima velikosrpske agresije na Hrvatsku, u ratu i sveopćoj izbezumljenosti, nije se moglo slutiti da će se iz prognaničke kolone izdvojiti pero kakvo je Nenada Pivara. On je ostavio dojmljivo književno svjedočanstvo neosporne vrijednosti.Bio je svojevrstan nasljedovatelj vukovarskog ratnog reportera i pisca Siniše Glavaševića, zaključio je dr. Bartolić. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Mladi francuski balet« gostuje u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Hrvatska glazbena mladež u suradnji s Francuskom glazbenom mladeži i Francuskim kulturnim institutom predstavlja produkciju »Mladog francuskog baleta« u ponedjeljak na večer, na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta. </p>
<p> Mladi francuski balet osnovan je 1983. godine, a do sad su izveli približno dvije tisuće predstava u 68 zemalja. Svake godine prima između 14 i 18 plesača od 17 do 20 godina starosti. Svaka generacija provodi jednu godinu u stjecanju i dopunjavanju scenskog iskustva (kao i iskustva života na turneji), te izvođenje vrlo različitog repertoara koji se dijeli u dva ciklusa. Prvi je namijenjen mlađoj publici, omogućuje praćenje razvoja plesa kroz tri stoljeća, »od klasičnog do suvremenog«. Drugi obuhvaća ulomke klasičnog repertoara i kratke suvremene kreacije. Na kraju školovanja mladi plesači odlaze na audicije i prelaze u profesionalne družine.</p>
<p>Pred publikom (isključivo Hrvatske glazbene mladeži) »Mladi francuski balet« izvest će šest dijelova iz baleta »Tri mušketira« Andréa Prokovskog, koji je poznati predložak Alexandera Dumasa 1980. godine obradio u stilu »stripa«, režirao, te koreografirao. Kao glazbenu podlogu upotrijebio je sekvence iz opernih baleta Giuseppea Verdija. U drugom djelu mladi umjetnici plesat će na temu poznatih francuskih šansona. (H. Braut)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatske kulturne večeri </p>
<p>MÜNCHEN, 25. ožujka</p>
<p> - Društvo Hrvatskih intelektualaca u Bavarskoj (HIB) priredilo je minulog vikenda kulturnu večer na kojoj su mladi njemački i hrvatski pisci predstavili svoja djela. Stihovi su govoreni na njemačkome jeziku, ali se mogao čuti i hrvatski jezik iz različitih govornih područja. Nastupe pisaca popratila je Renata Jelinić na glasoviru s djelima Schuberta i Mozarta. Uvodnu riječ dao je predsjedavajući HIB-a dr. med. Vladimir Pohl, a autore je predstavila prof. Snježana Fain. Večer je održana u Hrvatskoj kući, Sonnenstr. 15 u Münchenu.</p>
<p>Hrvatsko obiteljsko kolo (HOK) priređuje 31. ožujka 2001. u Schrenkstr. 3. u Münchenu kulturnu večer s temom o hrvatskome jeziku. Bit će riječ o hrvatskome jeziku u Bosni i Hercegovini, hrvatskome kao modernom europskom jeziku i o ulozi jezika u jednoj višekulturnoj zemlji. Gost predavač je prof. dr. Ivo Pranjković sa Zagrebačkoga sveučilišta. HOK takve susrete i druženja priređuje u suradnji s uredom za kulturu grada Münchena. (S. J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Rezultat za pjenušac, igra za glavobolju!</p>
<p>Nakon 4-1 pobjede Hrvatske protiv Latvije, te remisa Škotske i Belgije u Glasgowu, kvalifikacijska je utrka u skupini VI. za odlazak u završnicu SP 2002. godine, opet na početku / Blistavi rezultat naše vrste na kraju je pokrio slabosti u igri i ne bi se sad trebalo skrivati iza sjajnoga rezultata, treba jasno konstatirati: igra je bila za dobivanje glavobolje, a rezultat za otvaranje pjenušca / Trostruki strijelac Boško Balaban izrasta u novu zvijezdu hrvatskoga nogometa</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - I treći puta 4-1! Osijek je uistinu sretan grad za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, treće domaćinstvo naše najbolje vrste u ovome gradu donijelo je i treću pobjedu identičnim rezultatom. Nakon što su ranije poklekli Mađari i Poljaci u prijateljskim utakmicama, u subotu je i Latvija isprašena iz Slavonije 4-1 (3-0) rezultatom. I to je svakako najvrijedniji osječki uspjeh naše momčadi, budući da je ostvaren u službenoj, kvalifikacijskoj utakmici za odlazak u završnicu SP 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji. Prva je to pobjeda Hrvatske u kvalifikacijskoj skupini VI., pobjeda koja je još kako promijenila situaciju na ljestvici.</p>
<p>Naime, sad je opet sve na početku! Očekivanom domaćom pobjedom protiv San Marina (2. lipnja), hrvatski bi se nogometaši bodovno izjednačili sa Škotskom i Belgijom. Uostalom, subotnji 2-2 remis u Glasgowu u utakmici između Škota i Belgijanaca zapravo je bio najbolji rezultat za nas, i jedni i drugi su - izgubili po dva boda, te na taj način dali i dodatni motiv našim ionako motiviranim nogometašima uoči utakmice protiv Latvije. Srećom, u lijepome ozračju Gradskoga vrta Hrvatska je odradila zadaću...</p>
<p>A nije bilo lako! Rezultat često vara, rezultat u nogometu nerijetko ne odaje sliku zbivanja na travnjaku. Tako je bilo i u subotu, međutim ovaj je put, srećom, »rezultat prevarant« bio na našoj strani. Blistavih 4-1 na kraju je pokrilo brojne slabosti u igri hrvatske vrste. I ne bi se trebalo skrivati iza sjajnoga rezultata, treba jasno konstatirati: igra je bila za dobivanje glavobolje, a rezultat za otvaranje pjenušca! Naš izbornik, Mirko Jozić, morat će dobro analizirati osječki okršaj, jer sad je pravo vrijeme za izvlačenje pouka. Sad, u veselom ozračju pobjede treba ukazati na pogreške, poglavito u rasporedu, te u odabiru igrača za taj raspored na travnjaku. Posebno u veznome redu, koji je dvije trećine utakmice bio inferioran dobro posloženoj, hitroj i agresivno latvijskoj momčadi.</p>
<p>Međutim... Latvija u svome sastavu nema ekstra-klasu, nema ni jednog izvanserijskog pojedinca koji bi svojom nadahnutošću mogao riješiti utakmicu. Latvijci su osuđeni na »krvavi rad« svih 90 minuta, pa su im tako i Škoti »pobjegli kroz prste«, a i iz Osijeka su se vratili rezultatski pregaženi, unatoč tapšanju po ramenima za umjetnički dojam. Ali, od toga se ne živi, pamte se samo pobjede, sve ostalo brzo prekriva zaborav. A Hrvatska je prepuna talenta, blistavih pojedinaca koji svojom nadarenošću donose rezultat i hrvatski je nogomet u Osijeku, na tragu ove spoznaje, dobio novu zvijezdu...</p>
<p>Boško Balaban je zabljesnuo najsjajnijim sjajem! Tri pogotka u prvome poluvremenu, jedan ljepši od drugoga, nagnala su nas da dotadašnja zbivanja ocrtamo riječima: Balaban - Latvija 3-0! I sva su tri gola postignuta u najboljim trenucima za našu momčad. Prvi već u 8. minuti, kad je Balaban topovski, sa 25 metara, u djelo pretvorio Jozićeve stalne upute »pucajte, pucajte iz daljine«. I umjesto da se iskoristi otvaranje latvijskoga »bunkera«, tada su travnjakom zagospodarili gosti, imali su dvije krasne zgode (jednu im je podario Pletikosa podsjetivši nas na svoje tužne lanjske dane s EP mladih reprezentacija!), pa smo zapravo željno čekali kraj poluvremena samo s jednom nadom - da Hrvatska ne primi gol, koji je »visio u zraku«...</p>
<p>A onda je, na izdisaju poluvremena, opet eksplodirao Balabanov instinkt »ubojice suparničkih vratara«! Najprije je, u 47. minuti, poslije pogreške Troickisa, fantastičnim lob-udarcem donio 2-0 za lakše disanje, a u 47. minuti reakcijom istinskoga golgetera okrunio je izvrsno dodavanje Vugrineca za mirnih i posve izvjesnih 3-0. »Trla Balaban«, mogao je tada veselo uzviknuti Mirko Jozić...</p>
<p>Jer, nastavak je prošao očekivano mirno, znalo se da naša momčad, ni uz lošiju igru, ne može ispustiti golemu prednost. A Balaban je postao treći hrvatski nogometaš koji je u reprezentativnoj majici upisao »hat-trick«! Učinio je to Šuker protiv Estonije (7-1), pa Vlaović protiv Južne Koreje (3-0), sad se Balaban priključio osječkim rasnim strijelcima. I uzdigao svoju cijenu na nogometnome tržištu do neslućenih visina! Na golemo zadovoljstvo svoga menedžera Zdravka Mamića...</p>
<p>I tako je još jedno domaćinstvo u Osijeku okončano na najljepši mogući način. Hrvatska je opet »u sedlu«, naša reprezentacija kvalifikacijsku sudbinu drži u vlastitim rukama, sad i oni remisi protiv Belgije i Škotske imaju svoju težinu, posebno zbog međusobnoga remisa Škota i Belgijanaca. Kvalifikacijska je utrka dobila svoj ponovljeni start...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ljiljana Ćulibrk 68. na SP u krosu</p>
<p>OOSTENDE, 25. ožujka</p>
<p> - Ljiljana Ćulibrk zauzela je 68. mjesto u utrci juniorki na Svjetskom prvenstvu u krosu. Ona je 6 kilometara dugu stazu pretrčala za 24 minute i 50 sekundi, dok je pobjednica utrke, Kenijka Viola Kibiwot, ostvarila rezultat 22:05. Na prvih deset mjesta u ovoj utrci plasiralo se, inače, pet Kenijki i pet Etiopljanki. Svjetska prvakinja u dugoj utrci seniorki (8 km) postala je Britanka Paula Radcliffe. Nakon što je već godinama na kros-utrkama, kao i na svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama, redovito u završnici pobjeđuju afričke trkačice, u Oostendeu se to, konačno, nije dogodilo. Na teškoj i blatnoj stazi Etiopljanka Gete Wami je zaostala tri sekunde, dok je treća bila Kenijka Lydia Cheromei. Pobjednik u kratkoj utrci atletičara (4 km) je 19-godišnji kenijski atletičar, Enock Koech, kojem je ovo bila prva utrka izvan Kenije. Kada je riječ o Kenijcima i krosu, ništa neobično. </p>
<p>• Rezultati, atletičari, kratka utrka (4 km): 1. Enock Koech (Ken) 12:40, 2. Kenenisa Bekele (Eti) 12:42, 3. Benjamin Limo (Ken) 12:43, atletičarke, duga utrka (8 km): 1. Paula Radcliffe (VB) 27:49, 2. Gete Wami (Eti) 27:52, 3. Lydia Cheromei (Ken) 28:07; (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pobjede Mladosti i Kaštele</p>
<p>KAŠTEL ŠTAFILIĆ </p>
<p> - Drugog dana prvog završnog turnira prvenstva Hrvatske za odbojkašice Kaštela je svladala Vukovar 3-0, dok je Mladost bila bolja od Rijeke 3-1. Sve je štimalo u domaćim redovima, pogotovo brzo i glatko riješile su prvi set, a i u nastavku utakmice nije bilo većih problema i zastoja. Sve je proteklo po planu trenera Kaštelanki Damira Jurka i ostala dva seta njegove djevojke uspješno su igrale u polju i u napadu. Mlade Vukovarke nisu uspijevale parirati domaćim igračicama, očito su se dosta umorile u utakmici protiv Zagrepčanki.</p>
<p>• Gradska dvorana Kaštela</p>
<p>KAŠTELA - VUKOVAR 3-0 (14, 20, 21)</p>
<p>KAŠTELA: Stipanović, Tolmačova, Topić, Kalebić, Katić, Dević, Kovačević, Kuljiš, Alijev, Šimić.</p>
<p>VUKOVAR: Danilović, Miletić, Smiljanić, Mrkonjić, Pilipović, Kralatiras, Milovanović, Alić, Ivanović, Petrović.</p>
<p>SUCI: Milinović (Zagreb) i Rajković (Rijeka), GLEDATLJA: 800</p>
<p>NAJBOLJA IGRAČICA: Olga TOLMAČOVA</p>
<p>Mlade igračice Mladosti u drugoj utakmici igrale su puno bolje i zasluženo su svladale Rijeku, vodeći sastav prvenstva, Zagrepčanke su pogotovo blistale u napadu. Katarina Barun je postigla 20 poena, Iskra Mijalić 18, Ivana Kuzmić 16 poena... Dobro su im pomagale i Marija Anzulović i iskusna tehničarka Marija Lihteštajn. Kod Riječanki ipak smo više očekivali od reprezentativki Jurcan i Kaštelan, koje nisu uspijevale nametnuti svoju igru i to im se na kraju osvetilo.</p>
<p>• Gradska dvorana Kaštela</p>
<p>MLADOST - RIJEKA 3-1 (10, -23, 18, 23)</p>
<p>MLADOST: Mijalić, Jažić, Poparić, Anzulović, Magić, Jelić, Kuzmić, Barun, Čeko, Lihteštajn, Pavlinić</p>
<p>RIJEKA: Miloš, Akimova, Jurcan, Sršen, Kaštelan, Popović, Dobrota, Splait, Troha, Benić</p>
<p>SUCI: Zamaklar (Belišće) i Kuvek (Split), GLEDATELJA: 700</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Katarina BARUN</p>
<p>• Redoslijed: Kaštela 4 boda, Mladost i Vukovar po 3, Rijeka 2.</p>
<p> U nedjelju se sastaju Vukovar - Rijeka i Kaštela - Mladost. (M. Mornar)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jozić: Pravi nas posao tek čeka</p>
<p>Shvatili smo i mi nešto iz ove utakmice, ponajprije to da nam jedan Balaban sigurno neće zabijati kao što je to radio u Osijeku, rekao je nakon osječke utakmice Hrvatske i Latvije izbornik latvijskih nogometaša Garry Johnson</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Jedno je sasvim izvjesno nakon utakmice Hrvatska - Latvija 4-1 (3-0) - želiš li računati na sigurnu i uvjerljivu pobjedu hrvatske nogometne vrste odvedi je u - Osijek. Iskustva vele da će tada suparnik sigurno dobiti porciju od »četiri laka komada«, treća utakmica zaredom u pet godina, a u Osijeku svaki put 4-1. Jedina »mana« grada na Dravi, međutim, je što za profitabilnu utakmicu, moguću utakmicu odluke, što bi mogla biti zadnja kvalifikacijska protiv Belgije 6. listopada u Hrvatskoj, osječki Gradski vrt ima 18.000 mjesta, a to je premalo. A neki bi mogli naći zamjerke i komforu.</p>
<p>To ne mogu sakriti niti spektakli s pečenjem i degustiranjem zdravog mesa volova Rudonje i Garonje u krugu stadiona, ali i posebni VIP šator u kojemu su prste oblizivali i »špijuni« Škotske, Belgije, pa menedžeri sa svih strana i višestotna šarolika bulumenta likova, političara, tajkuna i funkcionara. Nažalost, nije baš sve u bogatoj trpezi i raspoloženim navijačima koji su ipak na trenutke pokazali mane karakteristične našem načinu navijanja - divno, krasno i bučno kad te ide, ali se pretvori u zvižduk upravo kad ti najviše treba pomoć navijača.</p>
<p>Tako su gledatelji pošto-poto željeli u nastavku utakmice vidjeti svog ljubimca, Nenada Bjelicu. Sve su ga glasnije prizivali, dok nije u 63. minuti zamjenio Roberta Prosinečkog, ali izbornik Mirko Jozić kaže:</p>
<p> - Nisam to učinio zbog njihovog pritiska, nikad nisam nasjedao na to, nego je naprosto trebalo osvježiti vezni red...</p>
<p>Gledatelji se nisu proslavili ni pred kraj utakmice i to prema čovjeku koji je proslavio osječki i hrvatski nogomet - Davoru Šukeru - potvrđujući time pravilo o »krhkosti i prolaznosti slave«.</p>
<p>Kako je vrijeme prolazilo, bilo je sve jasnije da Šuker ima sve manje snage da pred svojim Osječanima postigne obećavani i dugo željeni pogodak. Zadnji je gol za reprezentaciju Šuker postigao 4. rujna 1999. u Zagrebu protiv Republike Irske. U subotu u Osijeku, što ga je više želio postići, sve se više igrao sa strpljenjem svojih Osječana koji su se počeli pitati o potrebi njegove pune minutaže u utakmici, ako je evidentno da već diše »na škrge«.</p>
<p>A kao iskusan i inteligentan igrač, Šuker je shvatio da dojam može spasiti ako preuzme ulogu izašlog Prosinečkog i sve više djeluje iz pozadine, kad je već fenomenalni Boško Balaban postao prve zvijezda i strijelac.</p>
<p>Kaže se da su činjenice svete, a komentari slobodni i to je jedno od temeljnih postulata komentatorstva. Poslije osječke utakmice, gledamo li veliku pobjedu, nema se što posebno komentirati. Poglavito ako se osječkih 4-1 stavi u kontekst ostalih rezultata reprezentacija od imena, ugleda i snage, u koji se krug (ima li razloga?), svrstavamo i mi.</p>
<p>Uglavnom, dok ćemo, dakako dobronamjerno, »čačkati« po nekim slabostima Jozićeva sastava, zanemarujući »da se pobjedi ne gleda u zube«, valja podsjetiti da su se Nijemci kod kuće praktički do zadnjih sekundi mučili s Albanijom. Ništa lakše nije bilo ni Englezima na Otoku s Fincima, Rusi su bili zadovoljni što su u Moskvi sa Slovenijom odigrali 1-1. Ševčenko i društvo opet su možda proigrali prigodu da Ukrajina vidi veliko natjecanje, igrajući u Kijevu 0-0 s Bjelorusijom. Ozbiljno je u kvalifikacijama »potonula« Norveška, europski hit posljednjih godina i jedan od glavnih opskrbvljivača igračima najboljih engleskih klubova...</p>
<p>Upravo zbog svega toga, ali još više zbog oduševljenja belgijskim poravnanjem u zadnjim sekundama utakmice u Glasgowu (2-2, 0-2), predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković je igru hrvatskih reprezentativaca ocijenio »na momente briljantnom, ali u cijelosti vrlo dobrom«, vidjevši igru i formu u usponu »zbog čega će nas Japan i Koreja i te kako vidjeti«. Izbornik Jozić je, pak, suzdržano kao i obično, istaknuo kako je »postignuta očekivana pobjeda te da nas tek očekuje pravi posao na putu prema Japanu i Koreji«.</p>
<p>Izbornik Latvije, Englez Garry Johnson je svoje impresije sabio u izjavu »da je Hrvatska (ne)očekivano prejaka, ali neka ni ne pomišlja da će na uzvratu 6. lipnja doći na izlet u Rigu:</p>
<p>- Shvatili smo i mi nešto iz ove utakmice. Ponajprije to da nam jedan Balaban sigurno neće zabijati kao što je to radio u Osijeku.</p>
<p>Netko je primjetio: nije li to prigoda za Davora Šukera da konačno zabije?</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Poljaci osvježenje kvalifikacija</p>
<p>Engleski navijači ponovno su bijesni na svoju reprezentaciju. Došla su, naime, vremena u kojima više nije jasno tko se bavi nogometom, a tko skijaškim skokovima / Poljaci usred Osla osvojili tri boda</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Pobjeda Poljaka u Oslu, remis Švicaraca u Beogradu, Bjelorusa u Kijevu, Litvanaca u Budimpešti i Slovenaca u Moskvi, te jedva izborene domaće pobjede Engleske protiv Finske i Njemačke protiv Albanije obilježili su ovu »rundu« kvalifikacijskih dvoboja za nogometno Svjetsko prvenstvo sljedeće godine.</p>
<p>Skupina I.</p>
<p>Slovenci su se ovog vikenda donekle iskupili za propuste u utakmicama protiv Farskih Otoka u gostima i Švicarske u Ljubljani (oba puta bilo je 2-2). »Zmajčeki« su u subotu izborili bod u Moskvi, što im, s obzirom na iznenađujući remis Jugoslavije i Švicarske u Beogradu, daje sjajnu perspektivu u nastavku kvalifikacijskog ciklusa. Rusi su se, usprkos samo bodu protiv Slovenaca, zadržali na vrhu. Najveće iznenađenje svakako je neodlučen ishod Jugoslavije u dvoboju sa Švicarcima. Gostujuću mrežu načeli su tek u 68. minuti, strijelac je bio Mihajlović iz slobodnog udarca sa 25 metara. No, šest minuta prije kraja načeta je i ona suprotna mreža. Strijelac - Chapuisat. Jugoslaveni u srijedu gostuju u Ljubljani...</p>
<p>Skupina II.</p>
<p> Nizozemska je, nakon Cipra (4-0), »pregazila« i Andoru (5-0), te tako s predposljednjeg doskočila na treće mjesto u skupini. No, puko »iživljavanje« na suparnicima poput Cipra i Andore neće mnogo pomoći »tulipanima« na putu do SP. Štoviše, u jedinim »ozbiljnijim« utakmicama, protiv Republike Irske i Portugala, Nizozemci su ukupno skupili jedan bod, a u obje su utakmice bili - domaćini... Jesu li to kiksevi koji bi ih mogli koštati plasmana na SP? Irci su u subotu također bili u fazi »iživljavanja« - pobijedili su Ciprane u gostima 4-0.</p>
<p>Skupina III.</p>
<p>Pavel Nedved je, pogotkom u 12. minuti u Belfastu, donio Česima nova tri boda i tako ih učvrstio na vrhu ljestvice. Danci su, shodno očekivanjima, bez problema premostili gostovanje na Malti, pobijedivši 5-0. S druge strane, Bugari se vraćaju u utrku. Pobijedili su Island u Sofiji 2-1, čime su preskočili Sjeverne Irce i smjestili se na trećem mjestu. U srijedu će, ponovno na svom terenu, ugostiti upravo - Sjevernu Irsku, dok će Česi igrati protiv Danske. </p>
<p>Skupina IV.</p>
<p>Turska i Slovačka miroljubivo su apsolvirali svoj međusobni okršaj u Istanbulu, odigravši 1-1. Ovime su se zadržali na vrhu ljestvice s istim brojem bodova. No, posve im se približila Švedska, koja je pogotkom Andersa Svenssona potkraj prvog poluvremena pobijedila Makedoniju. Uzgred, u sastavu Makedonije svih 90 minuta odradili su »zagrebaš« Stavrevski i »dinamovac« Sedloski. Šveđani su se tako bodovno izjednačili s Turskom i Slovačkom. Novih pomaka moglo bi biti već u srijedu... Između vodećeg trojca najteže će, po svemu sudeći, biti Turcima, koji će gostovati u Makedoniji. Šveđani idu u Moldaviju, Slovaci dočekuju Azerbejdžan.</p>
<p>Skupina V.</p>
<p>Ukrajinci nikako ne opravdavaju ulogu favorita ove skupine. U ovu su se ulogu prometnuli lepršavi Poljaci, koji su i drugi put osvojili sva tri boda na gostovanju. Prvi put im je to uspjelo upravo u Ukrajini, a u subotu su svladali Norvešku. Poljaci su u oba navrata postigli tri pogotka (3-1 u Kijevu, 3-2 u Oslu) i oba je puta dvostruki strijelac bio naturalizirani tamnoputi Nigerijac u dresu poljske reprezentacije, Emmanuel Olisadebe. Njegovim pogocima Poljska je već u 29. minuti u Oslu vodila 2-0. Ukrajinci su, pak, u ogledu s Bjelorusijom, izravnim konkurentom za drugo mjesto, odigrali 0-0. Njihov domaći poraz protiv Poljske, kao i činjenica da su jedva pobijedili Armeniju (3-2), jasno ukazuju kako u ukrajinskoj selekciji nešto ne štima... No, što onda reći za Norvešku, koja je trenutačno posljednja na ljestvici, bez ijedne pobjede? U srijedu Ukrajinci gostuju u Walesu, Norvežani u Bjelorusiji, a Poljaci dočekuju Armeniju.</p>
<p>Skupina VII. </p>
<p>Selekcija Bosne i Hercegovine nastavila je slabim rezultatima i sada je već izvjesno da se neće plasirati na SP. Nakon poraza protiv Španjolske u Sarajevu i protiv Izraela u Tel Avivu, »ljiljanima« je nasušno bila potrebna pobjeda protiv Austrije, predvođene izbornikom Ottom Barićem. Potkraj prvog poluvremena su, pogotkom Sergeja Barbareza, vodili 1-0. No, Baur je u 61. minuti zatresao mrežu za 1-1 i tako odagnao Bosancima i Hercegovcima misli o plasmanu na SP. Španjolska se, onako za »razonodu«, poigrala s Lihtenštajnom, pobijedivši 5-0. Lihtenštajn, inače, u srijedu dočekuje BiH, dok u Beču gostuje drugoplasirani Izrael...</p>
<p>Skupina VIII.</p>
<p>Samo bod mađarske selekcije u ogledu s Litvom svakako je jedno od većih iznenađenja ovih kvalifikcija. Bio je to, naime, njihov drugi uzastupni međusobni susret u ovim kvalifikacijama. U onom prethodnom Mađari su dotukli Litvance usred Vilniusa, 6-1. </p>
<p> No, sada je u Budimpešti bilo 1-1. Italija je, sa dva pogotka Filippa Inzaghija, pobijedila Rumunjsku u Bukureštu 2-0 i suvereno zadržala mjesto na vrhu ljestvice. U srijedu Rumunji gostuju u Gruziji, a Talijani dočekuju Litvu.</p>
<p>Skupina IX.</p>
<p>Engleski navijači ponovno su bijesni na svoju reprezentaciju. Došla su, naime, vremena u kojima nema nikakvoga »reda« i u kojima više nije jasno tko se bavi nogometom, a tko skijaškim skokovima... U subotu su, naime, u Engleskoj gostovali - Finci. Prethodni dvoboj ovih selekcija, odigran u Helsinkiju, završen je bez pogodaka, što je okrakaterizirano kao iznimno slab rezultat engleske selekcije. Ovoga puta očekivao se žestok nalet Engleza, no u 26. minuti vodili su - Finci... </p>
<p>Doduše, kasniji pogoci Owena i Beckhama odveli su »Gordi Albion« do tijesne pobjede. Engleska i Finska trenutačno imaju isti broj bodova... Njemačka je, također uz više muke no što su mnogi predviđali, svladala Albaniju u Leverkusenu 2-1. Nijemci su pobjedu izborili pogotkom Klosea dvije minute prije kraja. U srijedu Nijemci idu u Grčku, Englezi u Albaniju.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Metkovci gostujućom pobjedom približili finale</p>
<p>U prvoj utakmici polufinala Kupa EHF-a rukometaši Metković Jamba pobijedili su gostujući Haukar sa 22-20 (11-11) te tako osigurali veliku prednost uoči uzvrata pred domaćom publikom</p>
<p>HAFNARFJOERDUR, 25. ožujka</p>
<p> - Rukometaši Metković Jamba dokazali su i na Islandu svoje iskustvo i kvalitetu 22-20 (11-11) pobjedom u prvoj utakmici polufinala EHF Kupa protiv Haukara. Ovom pobjedom nad trenutno četvrtoplasiranom momčadi prvenstva Islanda već su jednom nogom u finalu Kupa EHF-a gdje će se vrlo vjerovatno susresti s momčadi Magdeburga koja je pobijedila u Njemačkoj španjolsku Bidasou sa 34-24.</p>
<p>Metković je počeo obrambenom formacijom 3-2-1, a domaćin 3-3 što je donekle iznenadilo gostujuće rukometaše. Domaći su poveli sa 1-0 ali je Nikša Kaleb ubrzo poravnao, zatim su opet domaći postigli pogodak, nakon čega su Markovski i Kaleb ubrzo doveli Metković do 4-2 vodstva. Na vratima Metkovića u tom razdoblju, a i do kraja utakmice, briljirao je reprezentativni čuvar mreže Valter Matošević, koji je do kraja okršaja zabilježio 21 obranu.</p>
<p>U 10. minuti već su gosti vodili sa 6-3, ali su agresivni domaćini pri kraju prvog dijela utakmice uspjeli nametnuti svoj ritam igre te iskoristiti brzopletost u metkovskom napadu te se na odmor otišlo s neodlučenih 11-11. Do 35. minute rezultat je bio neodlučen, a sjajni Matošević u tri minute imao je tri sjajne obrane te ih je do 40. minute sakupio ukupno 20. Nakon što su domaći poveli sa 15-14, Metkovci su smogli snage i preokrenuli rezultat u 18-15 vodstvo. U 50. minuti Metkovci bilježe najvećih četiri pogotka prednosti. Unatoč naporima i agresivnoj igri momčad Haukara nije uspjela iznenaditi goste, a kada je u 55. minuti Dominiković podigao vodstvo svoje momčadi na 21-18 domaćin se počeo oproštati s europskim natjecanjem. Igrači Haukara izgubili su ritam i bilo im je posve jasno tko će u finale. Iduće subote uz prigodnu feštu u Metkoviću već počinju pripreme za finalni okršaj s njemačkim Magdeburgom.</p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>HAUKAR - METKOVIĆ JAMBO 20-22 (11-11) </p>
<p>HAUKAR: Sigmundsson, Frosstasson, Šamukts 4, Halgrinsson 2, Gunarsson 1, Jonsson 3, Ingolsson 1, Bjornsson 2, Armansson 1, Sigtryksson 5, Svavarsson, Olafsson 1.</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: D. Jerković, Kaleb 7, Bjeliš 2, Goluža, Medić, Dominiković 2, Mesavor, Zsigmond 2, G. Jerković, Metličić 4, Markovski 4 (1), Matošević 1.</p>
<p>SUCI: Migas i Bavas (oba Grčka). GLEDATELJA: 1800.</p>
<p>SEDMERCI: Haukar 1 (0), Metković Jambo 3 (1). ISKLJUČENJA: Haukar 10 minuta (Sigtryksson 2+2, Halgrinsson 2, Šamkuts 2, Jonsson 2), Metković Jumbo 10 minuta (G. Jerković 2, Goluža 2, Metličić 2, Bjeliš 2, Kaleb 2).</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Moglo je biti bolje, ali i gore</p>
<p>Vaterpolisti Mladosti Croatia osiguranja sa 9-6 su pobijedili Bresciju u prvoj utakmici finala LEN Kupa, jedinog europskog natjecanja kojeg nisu osvojili, te tako priskrbili vrijednih tri pogotka prednosti uoči uzvrata, 7. travnja, na talijanskom plivalištu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Iako nisu zadivili igrom vaterpolisti Mladosti Croatia osiguranja okončali su prvu utakmicu finala LEN Kupa 9-6 (3-1, 2-3, 2-0, 2-2) pobjedom protiv iznimno kvalitetne Brescije. Nakon »prvog poluvremena« osigurali su vrijednih tri pogotka prednosti uoči uzvrata na talijanskom plivalištu 7. travnja.</p>
<p>Impresivno su »mladostaši« otvorili okršaj, u 22 sekundi Zsolt Varga primio je loptu ispred talijanskog vratara Massima Castellanija i s Alessandrom Bovom na leđima priskrbio 1-0 vodstvo. Strijelac za 2-0 bio je Vjekoslav Kobeščak, koji je vješto iskoristio isključenje Mirka Vičevića. U slijedećem napadu upravo je Vičević smanjio na 2-1. Početnih sedam minuta pogotkom za 3-1 zaključio je Samir Barač, koji je usprkos nezaliječenoj ozljedi stopala i povišenoj temperaturi uz Franu Vićana ponudio hvalevrijedan nastup.</p>
<p>- Izgubili smo utakmicu iz toga razloga što u presudnim trenucima nismo uspjeli smoći dovoljno koncentracije, naročito u obrani. Naime, primili smo nekoliko pogodaka sa dva metra, vanjske linije i iz protuudara. Dakle, nije funkcionirao taj segment igre, koji je vrlo bitan protiv Mladosti. Nismo im uspjeli poremetiti ritam igre, i normalno da se onda i nismo mogli nadati povoljnijem rezultatu, jadao se nakon okršaja trener Brescije, Zoran Mustur.</p>
<p>Epitet ponajboljeg igrača »mladostaša« zaslužio je vratar Frane Vićan, odličnim obranama poglavito u drugoj četvrtini, koju su Talijani dobili sa 3-2 te smanjili vodstvo Zagrepčana na 5-4. Spretni Dubrovčanin obeshrabrio je Talijane nakon što je zaustavio nekoliko »zicera« koji su usmjerili daljni tijek okršaja k konačnom slavlju »mladostaša«. Naime, u trećoj četvrtini gostujući vaterpolisti nisu uspjeli zatresti Vićanovu mrežu, dok su s druge strane Vjekoslav Kobešćak i Ratko Štritof sigurno materijalizirali dvije situacije s igračem više u plivalištu.</p>
<p>- Utakmica smo počeli u grču, malo nervozno, no vrlo brzo smo uspostavili ritam i što je utakmica odmicala to smo više vladali i igrom i rezultatom. Nakon ovih prvih 28 minuta možemo biti zadovoljni s tri pogotka prednosti, možda je moglo biti i bolje, ali isto tako smo mogli okončati utakmicu sa dva pogotka viška. Na početku posljednje četvrtine imali smo 8-4 vodstvo i da smo tada odigrali malo mirnije, da nismo jurili pet pogodaka prednosti, možda bi i bolje ispalo na kraju, komentirao je trener Mladosti CO, Bruno Silić, nakon utakmice. </p>
<p>Najvećih četiri pogodaka prednosti (8-4) Mladosti CO priskrbio je Renato Vrbičić pogotkom na početku posljednjih sedam minuta. No, do kraja s nekoliko izgubljenih lopti domaćin je dopustio Talijanima da pogotcima Amedea Pomilija i Danila Ikodinovića održe kakvu-takvu nadu uoči uzvrata pred domaćom publikom. - Ništa još nije odlučeno, imamo pristojnu prednost uoči uzvrata, no moramo biti maksimalno oprezni jer ovaj rezultat suparniku ne dopušta mirnu igru za 14 dana, preostaje im tek juriš na sve ili ništa. Međutim, mi imamo kvalitetu potrebu da u Bresciji potvrdimo ovaj rezultat i da se vratimo sa pokalom pobjednika LEN Kupa, prognozirao je Silić.</p>
<p>• Plivalište na Savi</p>
<p>MLADOST CROATIA OSIGURANJE - BRESCIA 9-6 (3-1, 2-3, 2-0, 2-2)</p>
<p>MLADOST CO: Vićan, Perčinić, D. Kobeščak, Barač 1, Komadina, Štritof 1, Vrbičić 1, Benić, Primorac, Bukić 2 (1), Varga 1, Rogin 1, V. Kobeščak 2.</p>
<p>BRESCIA: Castellani, Vičević 1, Bovo, Fiorentini-Jovanović, Deserti 1, Averiaimo, Calcaterra, Ikodinović 2, Pomilio 2, Gočanin, Venturelli, Santamaria, Celia.</p>
<p>SUCI: Iliadis (Grčka) i Fernandez (Španjolska). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Mladost CO 4 (7), Brescia 3 (8). ČETVERCI: Mladost CO 1 (1), Brescia -.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Frane VIĆAN.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ivanišević ispao, Ljubičić i Talaja dalje</p>
<p>Španjolac Moya sa 6-4, 6-3 bolji od Ivaniševića / Ivan Ljubičić u trećem kolu igra protiv šestog nositelja Normana, a Silvija Talaja protiv sedme nositeljice, Dementijeve</p>
<p>MIAMI, 25. ožujka</p>
<p> - Hrvatski tenisač Goran Ivanišević nije se uspio plasirati u 3. kolo 6,12 milijuna dolara vrijednog teniskog mastersa u Miamiju. Bolji od Ivaniševića sa 6-4, 6-3 bio je Španjolac Carlos Moya.</p>
<p>Bolje od njega su prošli Ivan Ljubičić i Silvija Talaja koji su se plasirali u daljnje natjecanje, što je Ivi Majoli uspjelo još dan ranije. Ljubičić je sa 7-6 (5), 7-6 (4) bio bolji od Bjelorusa Vladimira Volčkova, a Talaja je pak sa 6-3, 6-4 eliminirala Kanađanku Nejedly.</p>
<p>Oba seta okršaja Ljubičića i Volčkova odlučivani su u »tie-breaku«. Sigurnim servisima uvjerljivo su osvajali gemove, Ljubičić nije imao nijednu »break« priliku, dok je s druge strane spasio četiri prilike 22-godišnjeg Bjelorusa.</p>
<p> No, oba odlučujuća gema osvojio je Ljubićić te se za 107 minuta, koliko je trajao meč, osvetio za prošlogodišnji poraz u kvalifikacijama turnira u engleskom Brightonu. Ljubičić je zabilježio devet asova, 24 »winnera«, no i priličan broj neforsiranih pogrešaka (26). U 3. kolu Ljubičić očekuje okršaj sa šestim nositeljem, Šveđaninom Magnusom Normanom.</p>
<p>Veliki broj pogrešaka Kanađanke Nejedly, čak 56, iskoristila je Silvija Talaja i za 72 minute pet puta oduzela servis svojoj suparnici za konačnih 6-3, 6-4. Pritom je dva puta izgubila svoj servis i ostvarila 8 »winnera« i 19 neforsiranih pogrešaka. Talaja igrati protiv sedme nositeljice Ruskinje Jelene Dementijeve.</p>
<p>• Rezultati 2. kola, tenisači: Agassi (3) - Dent 6-4, 6-2, Moya - IVANIŠEVIĆ (HRV) 6-4, 6-3, Clement (11) - Vanek 6-4, 6-4, Kuerten (1) - Arazi 6-1, 6-7 (3), 6-4, Norman (6) - Schüttler 6-4, 6-3, Corretja (10) - Pozzi 6-7 (3), 6-3, 6-3, Hrbaty (13) - Bastl 7-6 (4), 6-4, Haas - Arthurs 3-6, 7-6 (3), 6-3, Johansson - Woodruff 4-6, 6-2, 6-1, Clavet - A. Martin 6-0, 6-7 (6), 6-3, Federer - El Aynaoui 6-2, 6-2, Rafter (8) - Bryan 6-2, 6-1, Philippoussis (16) - Chang 7-6 (2), 6-4, Prinosil - Rusedski 6-3, 6-2, Golmard - Pioline 7-5, 7-6 (3), LJUBIČIĆ (HRV) - Volčkov 7-6 (5), 7-6 (4);</p>
<p>tenisačice: S. Williams (5) - Nola 6-1, 6-4, Clijsters (11) - Ruano Pascual 6-2, 2-6, 7-5, Osterloh - Dechy 6-2, 7-6 (5), Davenport (2) - Bedanova 6-1, 4-1 predaja, Capriati (4) - Hopkins 6-4, 6-0, Sanchez-Vicario (9) - Rittner 6-2, 2-6, 6-0, Testud (13) - Washington 6-1, 6-3, Raymond - Sugiyama 6-1, 4-0 predaja, TALAJA (HRV) - Nejedly 6-3, 6-4, Pratt - Shaughnessy 6-4, 2-6, 6-2, Diaz-Oliva - Black 7-6 (4), 7-6 (6), Dementijeva (7) - Stevenson 6-2, 2-0 predaja, Hrdličkova - Schett (16) 6-4, 7-5, Tuljaganova - Sidot 7-6 (12), 6-3, Leon Garcia - Habšudova 4-6, 6-2, 6-1, Tanasugarn - Dapros 7-6 (4), 6-1. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Riječani slavili, Burić isključen</p>
<p>Riječki košarkaši u nezadrživom naletu slomili Donu (95-64), no trener Zagrepčana prst upire u suce </p>
<p>RIJEKA </p>
<p> - Košarkaši Sava osiguranja pobijedili su Donu 95-64 u susretu koji je izravno odlučivao o redoslijedu na ljestvici na kraju prvenstva. Početkom druge četvrtine Riječani su krenuli u nezadrživi nalet koji je završen serijom 23-6.</p>
<p> Odlični Amerikanac Byrne imao je čak 92 posto uspješnosti šuta za dva poena, a skupio je i 14 skokova.</p>
<p> Posebnu pažnju zaslužuje i trener gostujućeg sastava, Ivica Burić, koji je pri kraju susreta u 39. minuti isključen i koji je cijelu utakmicu više pažnje posvetio komentiranju sudačkih odluka, nego što se koncentrirao na vođenje svoje momčadi.</p>
<p>• Dvorana Dinko Lukarić na Kozali</p>
<p>SAVA OSIGURANJE - DONA 95-64 (62-49, 40-33, 15-20)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 4, Whitfield 13 (2-4), Mezulić, Baždarić 19, Byrne 31 (7-9), Devčić, Budinić, Štimac 3 (3-4), Mance 20 (7-9), Rot, Pervan, Velčić 5.</p>
<p>DONA: Novosel 2, Gnjidić 21 (6-7), Antić 9 (2-4), Maloča 13 (3-5), Samac (0-2), Samardžić 4, Bošnjak (0-2), Prskalo 8, Papić, Barać, Čuljak, Novak 7.</p>
<p>SUCI: Herceg (Zabok) i Kurelović (Pazin), GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Kevin BYRNE (I. Vukić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Burić: Zaslužio sam isključenje!</p>
<p>Košarkaška trenerska udruga jednom za svagda treba biti iskrena i objasniti ima li u Hrvatskoj ijednog trenera koji nije vodio utakmicu koju, bez obzira na kvalitetu, nije mogao dobiti. Najlakše je zabiti glavu u pijesak .</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U ključnoj utakmici za četvrtu poziciju na kraju osnovnog dijela košarkaškog prvenstva riječko Sava osiguranje je nadvisilo zagrebačku Donu sa 95-64 i time nadoknadilo »minus 18« iz prve, zagrebačke utakmice. No, pozadina ove utakmice kreirala je pravu priču. Ivica Burić, trener Done zaradio je prvo isključenje s parketa u karijeri! Dovoljno intrigantan podatak za dodatni Burićev komentar.</p>
<p> - Zaslužio sam isključenje, tu nema spora. Protestirao sam zbog sudačkog kriterija, no još uvijek sam vruć i nemojte tražiti da vam išta više kažem, ionako ću dobiti kaznu za isključenje, objasnio je u nedjeljno jutro Ivica Burić, ne osporavajući zasluženu pobjedu Riječana. </p>
<p>Tražiti opravdanje u sudačkim prosudbama u utakmici koju izgubite sa 31 košem razlike neumjesno je. No, kad aktivirate podatak da je Dona zapravo branila »plus 18 « iz prve utakmice, onda je stvar mnogo realnija. Između 18 i 31 je samo 13 koševa...</p>
<p>Naravno, cijeli slučaj otvara priču o privilegiranima i onima koji to nisu. U hrvatskoj košarci trenutačno postoje tri bloka. Jedan drži Cibona sa svojim vazalima: HKS-om, Svjetlost Brodom, Sava osiguranjem, Karlovcem, Osijekom, Hermes analiticom i Šibenikom. Split i Zadar za sada stoje po strani i pažljivo promatraju što će se dogoditi, dok kao totalni opozit stoje tri zagrebačka kluba (Zrinjevac, Zagreb i Dona). U svemu ne treba biti previše mudar, samo treba zbrojiti postojeće stanje. A ono nije dobro...</p>
<p> Jedan vrhunski sportaš, daroviti Zagrebov trener Željko Poljak za mjesec dana odlazi iz košarke zbog osjećaja gađanja prema svemu što se zbiva u našoj »kraljici igara«. Jasmin Repeša, tvorac splitskog čuda, razmišlja da li da ostane uz reprezentaciju. I problem u cijeloj priči jest što radi trenerska udruga? Osim proglašenja najboljeg trenera sezone, taj skup naših trenera do sada nije aktivirao niti jednu inicijativu. Ako odlazak Željka Poljaka iz košarke nije dovoljan razlog da se oglase, ako interesi kreiraju tablicu, a rezultat jedino hrani trenera, onda je taj skup struke uistinu uplovio u letargiju koja opasno prijeti gubitkom volje za nova stvaranja. I one koji su danas u statusu privilegiranih trenerska sudba može odvesti na drugu stranu. Ako se stvari ne promjene i njih neće zaobići »slučaj Željka Poljaka«. </p>
<p>Trenerska udruga jednom za svagda treba biti iskrena i objasniti ima li u Hrvatskoj ijednog trenera koji nije vodio utakmicu koju, bez obzira na kvalitetu, nije mogao dobiti. Zabiti glavu u pijesak je najlakše...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Četvrti naslov za Michelle Kwan</p>
<p>Pobjednica SP u umjetničkom klizanju je Amerikanka Michelle Kwan kojoj je to četvrti svjetski naslov / Srebrna je Ruskinja Sluckaja, a treća 15-godišnja Amerikanka Huges</p>
<p>VANCOUVER, 25. ožujka</p>
<p> - Amerikanka Michelle Kwan osvojila je četvrti naslov svjetske prvakinje u umjetničkom klizanju na SP koje je održano u kanadskom Vancouveru.</p>
<p>Ruskinja Irina Sluckaja morala se još jednom zadovoljiti srebrom, a na brončano postolje stala mlada 15-godišnja Amerikanka Sarah Huges.</p>
<p>- Presretna sam. Još ne mogu vjerovati da mi je ovo uspjelo četvrti put, izjavila je Kwan koja se nada da će i na Olimpijskim igrama 2002. u Salt Lake Cityu osvojiti medalju i tako stati uz bok Katarini Witt (1987.), Kristi Yamaguchi (1991.), Oksani Bajul (1993.) i Tari Lipinski (1997.) koje su nakon naslova svjetske prvakinje osvojile i naslov olimpijske pobjednice.</p>
<p>Kwan je tako ušla u povijest kao klizačica kojoj je uspjelo osvojiti četiri naslova svjetske prvakinje nakon Njemice Katarine Witt koja je do 1988. godine također osvojila četiri svjetska naslova.</p>
<p>Finalnim natjecanjem klizačica okončano je SP u Vancouveru, a sljedeće će biti održano 2002. u ožujku u japanskom Naganu.</p>
<p>• Rezultati, klizačice, finale: 1. Michelle Kwan (SAD) 2.6 (1, 2, 1), 2. Irina Sluckaja (Rus) 3.0 (1, 1, 2), 3. Sarah Hughes (SAD) 7.2 (2, 4, 4), 4. Maria Butirskaja (Rus) 7.6 (4, 5, 3), 5. Angela Nikodinov (SAD) 8.0 (3, 3, 5), 6. Viktorija Volčkova (Rus) 10.4 (2, 6, 6), 7. Fumie Suguri (Jap) 13.2 (5, 7, 7), 8. Jelena Lijašenko (Ukr) 15.4 (5, 9, 8), 9. Vanessa Gusmeroli (Fra) 16.0 (3, 8, 10), 10. Silvia Fontana (Ita) 16.6 (4, 10, 9), 11. Elina Kettunen (Fin) 21.0 (7, 12, 11), 12. Sarah Meier (Švi) 22.6 (10, 11, 12), 13. Tatjana Malinina (Uzb) 23.8 (6, 14, 13), 14. Mikkeline Kierkgaard (Dan) 27.4 (8, 17, 14), 15. Jennifer Robinson (Kan) 27.4 (7, 16, 15), 16. Susanne Stadlmüller (Njem) 28.2 (11, 13, 16), 17. Laetitia Hubert (Fra) 30.8 (6, 19, 17), 18. Julia Sebestyen (Mađ) 32.4 (9, 18, 18), 19. Tamara Dorofejev (Mađ) 34.8 (8, 21, 19), 20. Julia Soldatova (Bje) 35.0 (10, 15, 22)...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Makedonske snage napreduju, jak otpor albanskih gerilaca </p>
<p>Ravnatelj tetovske bolnice rekao da su ranjena četvorica albanskih civila i makedonski policajac/ Svi su zadobili prostrijelne rane/ Na vladinoj konferenciji za novinare u Skopju, uz potvrdu da je počela ofenziva, istaknuto da su svi ciljevi strogo vojni</p>
<p>TETOVO/SKOPJE, 25. ožujka</p>
<p> - Makedonske snage u nedjelju intenzivno pucaju iz tenkova i minobacača na obronke iznad Tetova i čini se da napreduju na prostoru što su ga zadnjih 12 dana držali albanski gerilci.</p>
<p> Snimatelj agencije Reuters javio je s mjesta događaja da makedonske snage gađaju pobunjeničke položaje, ali je teško procijeniti uzvraćaju li pobunjenici. Televizija CNN prenosi izjavu predstavnika makedonskih vlasti da je riječ o »nastavku završne operacije« razbijanja pobunjenika.</p>
<p>No, makedonske su snage naišle na snažan otpor albanskih gerilaca tijekom tenkovskog i pješačkog napada na albanska uporišta na brdima iznad Tetova. Pritom je ranjeno najmanje pet osoba. </p>
<p> Ravnatelj tetovske bolnice Rim Thaci rekao je da su ranjena četvorica albanskih civila i makedonski policajac. Svi su zadobili prostrijelne rane.</p>
<p> Republika Makedonija počela je vojnu operaciju za razbijanje terorista koja se temelji na dugim i sveobuhvatnim procjenama, potvrđeno je u nedjelju na redovnoj vladinoj konferenciji za novinare u Skopju. Svi su ciljevi čisto vojni, naglašeno je na konferenciji. Operacija ima dvije faze od kojih je prva počela u nedjelju u sedam sati i uspješno je završena u 8.30. Ona je sadržavala artiljerijsku podršku i helikopterski desant. Makedonske snage djelovale su izvan naseljenih mjesta i u već napuštenim selima Lavcu, Drenovcu i Selcu. Druga faza koja predviđa zauzimanje utvrđenih mjesta i pozicija terorista još je trajala u nedjelju.</p>
<p> Ta nova ofenziva počela je usprkos molbama svjetskih čelnika da se Makedonija suzdrži od sukoba s pobunjenicima koji tvrde da se bore za veća prava brojne albanske manjine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Argentina obilježila 25. godišnjicu vojnog puča</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Pod parolom »Državni terorizam - nikad više«, u subotu su širom Argentine održane masovne demonstracije na kojima su stotine tisuća ljudi obilježile 25. obljetnicu vojnog puča i uvođenje sedmogodišnje vojne strahovlade. Dana 24. ožujka 1976., argentinski su generali vojnim udarom svrgnuli predsjednicu Maríju Estelu Martínez de Perón, a vlast je preuzela vojna hunta na čelu s generalom Jorgeom Videlom. Vojne su se hunte smjenjivale nemilosrdno »eliminirajući« sve koji su upozoravali na represiju totalitarne vlasti, a za tog je »prljavoga rata« ubijeno ili nestalo oko 30.000 ljudi.</p>
<p>Stoga je subotnje okupljanje u Buenos Airesu ispred predsjedničke palače Casa Rosada na Svibanjskom trgu za tisuće Argentinaca bilo bolno podsjećanje na olovna vremena kad su njihova djeca, braća, supružnici i prijatelji bili zatvarani, mučeni i ubijani samo zato što su se usprotivili nasilnom prekidu demokracije. </p>
<p>Osobito su potresne priče organizacije poznate pod imenom »Majke i bake sa Svibanjskog trga« koje i danas traže istinu o svojim sinovima, kćerima i unucima rođenim u argentinskim zatvorima i danim na usvojenje pripadnicima vojske. Među sedamdesetak djece rođene u vojnim centrima za torturu je i unuk Rose Roisinblit, čija je kći Patricia bila u osmom mjesecu trudnoće kad je 1978. oteta. Rosa Roisinblit, koja je pronašla svoga unuka tek prošle godine, priznaje da je za njega bio šok kad je saznao istinu: da je njegova majka ubijena, a njega je usvojila obitelj pripadnika vojske koja ju je ubila. </p>
<p>Nakon povratka demokracije 1983., na sud su zbog »prljavoga rata« izvedeni samo zapovjednici oružanih snaga, a zakoni o amnestiji oslobodili su progona 1180 pripadnika vojske i policije koji su osumnjičeni da su sudjelovali u otmicama i mučenjima političkih protivnika hunte u koncentracijskim logorima. No, prije dvadesetak dana, argentinski savezni sudac Gabriel Cavallo proglasio je zakone o amnestiji neustavnima, pa se očekuje da će četvrt stoljeća nakon vojnog udara, žrtve vojne diktature ili njihove obitelji dobiti mogućnost da pravdu potraže na sudu.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Jugovojska u tampon zoni oko Kosova </p>
<p>BEOGRAD/RAČA, 25. ožujka </p>
<p> - Jugoslavenska vojska i srpska policija ušle su u nedjelju u velik dio tampon zone oko Kosova, u operaciji što ju je odobrio NATO da bi se upozorili albanski gerilci. Snage sigurnosti od sedam ujutro ulaze u pojas s vanjske strane kosovskih granica širok pet kilometara, javio je s mjesta događaja Reutersov novinar.</p>
<p> Pukovnik Ljubiša Ivić, zamjenik zapovjednika 15. brigade jugoslavenske vojske, novinarima je najavio susret sa snagama KFOR-a oko podneva. »Nećemo prolaziti kroz sela i izbjegavat ćemo svaki dodir s civilima«, rekao je Ivić.</p>
<p> Predviđeno je da jugoslavenske i srpske snage uđu u tampon zonu iz Crne Gore na zapadu i iz Srbije na sjeveru, no neće ulaziti u područja na kojima su aktivni pobunjenici. Jugoslavensko-srbijanske vojno-redarstvene snage vraćaju se u sektor C-zapad kopnene zone sigurnosti, na teritoriju Crne Gore, i u sektor A koji vodi od Plava, u Crnoj Gori do općine Medveđa. Ta dva sektora kopnene zone sigurnosti ukupno su duga 263 i široka pet kilometara.</p>
<p> Sporazum o povratku jugoslovenskih snaga postignut je između zapovjednika KFOR-a, talijanskog generala Carla Cabigiuosa, i zapovjednika jugoslavenskih združenih snaga sigurnosti generala Ninoslava Krstića u petak u Merdaru, na temelju odluke Vijeća NATO-a. Prethodno su se združene snage vratile u sektor C-istok, uz jugoslavensko-makedonsku granicu. Operacija bi trebala biti okončana u nedjelju popodne. Tampon zona stvorena je na inzistiranje NATO-a kad su u lipnju 1999. mirovne snage ušle u Kosovo. U nju nisu smjeli ući jugoslavenski vojnici niti srpska specijalna policija pod nadzorom Slobodana Miloševića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Koštunio osudio Stakićevo izručenje u Haag </p>
<p>BEOGRAD, 25. ožujka </p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica rekao je u nedjelju da je uhićenje i izručenje bivšeg ratnog gradonačelnika Prijedora Milomira Stakića Međunarodnom kaznenom sudu (ICTY) u Den Haagu »iznimka koja se nije smjela učiniti«. </p>
<p>Na sjednici Glavnog odbora njegove Demokratske stranke Srbije (DSS) u Beogradu, Koštunica je odbacio službeno objašnjenje MUP-a Srbije kako se radi o »stranom državljaninu«. Predsjednik SRJ smatra da zakon o suradnji s ICTY-jem mora biti »cjelovita materija« koja treba obuhvatiti suradnju i u pogledu jugoslavenskih građana, ali i onih koji nisu državljani SRJ.</p>
<p> »Iznimka oko Stakića nije se smjela napraviti«, ponovio je Koštunica dodajući da se odnosi SRJ i ICTY-ja »moraju temeljiti na pravu«. Naglasio je da se u suradnji s Haagom Jugoslavija »mora izboriti za objektivnu sliku o zbivanjima na teritoriju bivše SFRJ«. Ističući da je ICTY preuzeo na sebe »napisati povijest i ovog vremena i ovog područja«, Koštunica se zauzeo da »utječemo na pisanje naše povijesti, koliko je to u našoj moći«.</p>
<p> Kritizirajući Haaški sud ustvrdio je da »ima mnogo problema« u njegovom funkcioniranju i da se ta institucija treba »rukovoditi principom pravde, a ne selektivne pravde«.</p>
<p> Pripadnici MUP-a Srbije uhitili su Stakića u četvrtak navečer i u petak ga predali ICTY-ju. Nakon njegova uhićenja MUP je objavio da je Stakić državljanin BiH, odnosno da nije državljanin SRJ. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Financijski rat federalne vlade i hrvatske autonomije</p>
<p>Vodeći ljudi samouprave odlučili su se upustiti u gotovo otvoreni financijski sukob s vladom u Sarajevu, što bi entitetsku blagajnu moglo dovući pred stečaj (blizu 55 posto uplata u federalni budžet dolazi iz hrvatskih dijelova zemlje) </p>
<p>SARAJEVO, 25. ožujka</p>
<p> - Politički sukob federalnih vlasti i samoproglašene hrvatske autonomije u BiH mogao bi se idućih dana pretvoriti u pravi financijski rat sa zasad neizvjesnim posljedicama. Gotovo je sasvim izvjesno da će uplate sredstava iz Hercegovine na račune središnjih entitetskih vlasti u Sarajevu biti bitno reducirane. Riječ je uglavnom o novcima prikupljenim na osnovu carina i tzv. akcija, posebnih poreza koje se plaćaju na visokotarifne robe poput duhanskih prerađevina, alkohola ili nafte. S druge strane, vlada Alije Behmena u Sarajevu, kojom dominiraju dvije pretežno bošnjačke stranke, SDP i Silajdžićeva Stranka za BiH, najavljuje oštar obračun u pokušaju sprječavanja »državnog udara«.</p>
<p>»Ukoliko tvrtke iz Hercegovine prestanu plaćati carine i poreze u entitetsku proračunsku blagajnu, sasjeći će granu na kojoj sjede. Proizvode koje uvoze neće moći prodavati u Bosni, jer ćemo uvezene robe tretirati kao da za njih nisu izmirene zakonske obveze«, upozorava zamjenik premijera Behmenove vlade i ministar financija Nikola Grabovac. On tvrdi da u tom slučaju Hercegovini prijeti ekonomski kolaps, jer će sav uvoz za tržište od dva milijuna stanovnika u Bosni biti preusmjeren na druga, »lojalna« područja zemlje.</p>
<p>No, Grabovcu, slično kao i (također NHI-jevom) ministru obrane Miji Aniću poslušnost otkazuje stotine hrvatskih službenika. Nakon što je Grabovac smijenio Filipa Andrića, direktora Federalne carinske uprave, gotovo 500 djelatnika te službe podržalo je hrvatsku autonomiju u BiH. Hrvatski vojnici u BiH, sada i carinici, stavili su se na stranu samouprave. Nema gotovo nikakve dvojbe da će, usprkos prijetnjama sankcijama, isto učiniti i policajci na većinski hrvatskim dijelovima zemlje, posebno u Hercegovini.</p>
<p>Vlada u Sarajevu jednostavno nema gotovo nikakvu podršku među hrvatskim stanovništvom u zemlji. Problem nije u kadrovima, čak se priznaje da bi u nekim drugim okolnostima NHI-jevi ministri bili sasvim dobra rješenja. No, problem je koncept. Naime, federalni kabinet, usprkos nazočnosti nekih hrvatskih ministara, očito je prije svega bošnjački, sastavljen na osnovu izborne volje birača koji su glasovali za stranke s prikrivenim ili otvorenim bošnjačkim predznakom. Uz to, u vladi sjede i ljudi poput Sefera Halilovića, čovjeka koji je 1993. godine zapovijedao vojnom operacijom tijekom koje je ubijeno na desetine hrvatskih civila i ratnih zarobljenika (Grabovica, Uzdol). Konačno, sve je očitije da Alijansa, barem u nekim pitanjima, može očekivati i potporu Izetbegovićeve SDA, čime njezin u biti »jednonacionalni« karakter još više dolazi do izražaja.</p>
<p>No, niti s druge strane stvari ne stoje sjajno. HDZ koji predvodi hrvatsku autonomiju u otvorenom je sukobu praktično s čitavom međunarodnom zajednicom. »Umjerenjaci« u toj stranci stavljeni su na marginu, što objektivno borbu za ostvarenje manje-više legitimnih hrvatskih ciljeva dodatno otežava. U tom kontekstu, prošlotjedni je zahtjev za smjenu mostarskog gradonačelnika Nevena Tomića (zapravo uskraćivanje potpore Tomiću od lokalnog HDZ-ovog odbora) došao u nezgodnom trenutku. </p>
<p>Potpuno je jasno da su glavni proklamirani ciljevi hrvatske autonomije opravdani. Pošten izborni zakon ključno je pitanje. Sadašnjim pravilima o izboru zastupnika u Dom naroda Hrvati su doista pretvoreni u nacionalnu manjinu. Dugoročno gledano, ako bi takva pravila ostala, te bila uvedena i neka nova koja su predložena, poput izbora tri člana Predsjedništva BiH s jedne liste, faktički bi to značilo uvođenje načela »jedan čovjek, jedan glas« koje najmalobrojnijem narodu ne odgovara. Slično je i s većinom drugih zahtjeva hrvatske samouprave, poput insistiranja na načelima pariteta, rotacije i konsenzusa u zajedničkim institucijama te za dosljednom provedbom odluke Ustavnog suda po kojem su sva tri naroda konstitutivna na cijelom području BiH.</p>
<p>Dakle, problem je u načinu borbe za te ciljeve. Vodeći ljudi samouprave odlučili su se upustiti u gotovo otvoreni sukob i iskazivanje neposlušnosti vladi u Sarajevu, što bi entitetsku blagajnu moglo dovući pred stečaj (blizu 55 posto uplata u federalni budžet dolazi iz većinski hrvatskih dijelova zemlje). No, uz brojne druge rizike, ishod međusobnog ekonomskog iscrpljivanja bit će krajnje neizvjestan. Autonomija će morati pronaći načina da isplati plaće vojnicima, policajcima, carinicima ... koji su joj iskazali lojalnost. Riječ je o milijunskim iznosima i, usprkos podršci koju su dali vodeći gospodarstvenici, pitanje je koliko to dugo može trajati.</p>
<p>Kao bitan faktor moglo bi se pokazati vrijeme. Vrlo brzo očekuje se odlazak sada vodećih međunarodnih diplomata u BiH, Wolfganga Petritscha i Roberta Barryja. Dugoročno gledano, niti pozicija »tvorca Alijanse«, američkog veleposlanika Thomasa Millera nije najsigurnija. Vodeći ljudi hrvatske autonomije očekuju da će možda dobiti druge sugovornike koji će imati više sluha za njihove zahtjeve.</p>
<p>Ipak, teško je vjerovati da će, ma tko zamjeni Petritscha ili Barryja, otvoreno podržati smijenjene HDZ-ove političare. Ukoliko zadrži sadašnju podršku stanovništva, usprkos prijetnjama sankcijama, najveći domet autonomije mogao bi biti postizanje pravednijeg izbornog zakona i eventualno iniciranje rasprave o ustavnim promjenama. No, to neće biti izvedivo bez (puno poštenije nego do sada) rasprave u institucijama sustava.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Uhićeni osumnjičeni za eksplozije na jugu Rusije? </p>
<p>Ranjeno oko 100 ljudi od kojih je 25 nalazi u teškom stanju, pa se strahuje da će broj žrtava porasti </p>
<p>MOSKVA, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruske vojne vlasti uhitile su u nedjelju u Groznom tri osobe za koje se sumnja da su umiješane u seriju subotnjih terorističkih akcija na jugu zemlje. U tim su akcijama, po posljednjim službenim podacima, smrtno stradale 24 osoba, a među njima ima djece.</p>
<p> Najviše, njih 21 poginulo je u eksploziji podmetnutoj na ulazu u glavnu tržnicu u gradu Mineralne Vode. Tom prilikom ranjeno je oko 100 ljudi od kojih se 25 nalazi u bolnici u krajnje teškom stanju, pa se liječnici plaše da će broj nedužnih žrtava te terorističke akcije i dalje rasti.</p>
<p> Sve tri terorističke akcije u Mineralnim Vodama, Esentukiju i nedaleko grada Čerkesk u susjednoj Karačevo - Čerkeskoj autonomnoj republici izvršene su na isti način.</p>
<p> Teroristi su eksploziv podmetnuli u automobile »Lada«, a da broj mrtvih i ranjenih bude što veći u automobile su postavili i po nekoliko kilogramma vijaka.</p>
<p> Ruske su vlasti uvjerene da iza tih terorističkih akacija stoje čečenski ekstremisti. </p>
<p>Na jugu zemlje i u Moskvi od nedjelje su pojačane mjere sigurnosti, a ponajprije se zaustavljaju i pretresaju svi sumnjivi kamioni i automobili. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kurili ostaju Rusiji</p>
<p>Iako je japanska javnost razočarana, »led« oko spornih teritorija između dviju država na pregovorima u Irkutsku počeo se topiti / Putin je javno potvrdio spremnost Rusije da Japanu vrati dva od ukupno četiri sporna otoka, ali pod određenim uvjetima o kojima tek treba pregovarati</p>
<p>MOSKVA, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unatoč očekivanjima u Tokiju, nedjeljni pregovori ruskog predsjednika Vladimira Putina i japanskog premijera Yoshira Morija u Irkutsku o sudbini Kurilskih otoka nisu završili senzacijom. Sporni otoci ostaju i dalje u sastavu Rusije. Međutim, iako je japanska javnost razočarana, »led« oko spornih teritorija između dviju država na pregovorima u Irkutsku počeo se topiti. Putin je javno potvrdio spremnost Rusije da Japanu vrati dva od ukupno četiri sporna otoka, ali pod određenim uvjetima o kojima tek treba pregovarati.</p>
<p>Točnije, Putin je potpisujući u nedjelju s Morijem »Irkutsku deklaraciju« potvrdio da Rusija priznaje sporazum koji je 1956. godine s Japanom potpisao sovjetski lider Nikita Hruščov, a prema kojem je Moskva trebala zajedno s potpisivanjem Ugovora o miru vratiti Tokiju južnokurilski otok Šikotan i nenaseljeni greben Habomai. Međutim, taj Ugovor o miru nakon Drugog svjetskog rata Moskva i Tokio nisu do danas potpisali, a Putin traži da se sada dvije zemlje precizno dogovore oko svih uvjeta predaje ta dva otoka, a posebno oko delikatnog utvrđivanja novih granica. Promatrači pretpostavljaju da će za vraćanje ta dva otoka Moskva tražiti da oni ostanu demilitarizirani, odnosno da Japan, a još manje saveznik Tokija SAD nemaju pravo bazirati tamo svoje vojne snage. Sve to znači da će pregovori o spornim otocima još dugo trajati.</p>
<p>Japanski je premijer tražio u Irkutsku da dvije zemlje sada bar dogovore točan rok potpisivanja mirovnog sporazuma, ali ruska strana ni na to nije htjela pristati. Na taj način Putin je dobio novo neograničeno vrijeme za pregovore oko uvjeta predaje dva sporna otoka, iako u Japanu i dalje priželjkuju vratiti svoj državni suverenitet nad cjelokupnim južnokurilski arhipelagom. </p>
<p>Razloga za sporenje imaju obje zemlje. Nakon poraza Japana u Drugom svjetskom ratu, SSSR je vratio Kurilske otoke koje je Moskva izgubila u Rusko-japanskom ratu početkom prošlog stoljeća. U stvari, ovisno o ratnim uspjesima, Kurili već 300 godina mijenjaju « državnost». Na mirovnoj konferenciji u San Franciscu 1951. godine, Japan se odrekao svih Kurilskih otoka, ali SSSR tada taj mirovni ugovor nije potpisao. Za dvije zemlje ostalo je i do danas sporno i koji sve otoci pripadaju Kurilskom arhipelagu. To je još jedan razlog zbog kojega Moskva insistira na »dodatnim« pregovorima kako bi se dogovorilo trajno rješenje.</p>
<p>Stoga se u posljednje vrijeme roje najrazličitije ideje i prijedlozi za rješavanje teritorijalnog spora koji više ne poriče ni Moskva, tim više što je pristanak Hruščova na povratak Japanu dva od četiri Kurilska otoka potvrdio tadašnji sovjetski parlament. U vrijeme Jeljcina, dvije su zemlje potpisale sporazum o obostranom pravu na ribolov oko spornih Kurilskih otoka. U međuvremenu, pojavio se i plan da u prijelaznom razdoblju Kurilski otoci budu zajednički japansko-rusko ekonomsko područje, s tim da otoci (neko vrijeme) ne mijenjaju državnu pripadnost.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bush želi izolirati Moskvu i Putina</p>
<p>Premda to još nije razrađena politika, Bush je prema Rusiji krenuo neočekivano oštro, pa i grubo / Za razliku od Clintona koji je držao da se »nježnošću« Rusija može učiniti partnerom i prijateljem, Bush očito drži da Rusija to ne zaslužuje / No, i Kina počinje doživljavati nešto slično </p>
<p>NEW YORK, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premda još zapravo nije artikulirala svoju politiku prema Rusiji, Bushova je administracija i riječima i djelima krenula oštrom igrom protiv Moskve i Putina. Štoviše, američki analitičari i mediji (na čelu s The New York Timesom i Washington Postom) zaključuju kako je cilj tog novog, oštrog kursa - izolacija i Rusije i njenog predsjednika.</p>
<p>Sada se u SAD-u ponovo prisjećaju onog predizbornog televizijskog intervjua u kome je George Bush, odgovarajući na pitanje Barbare Walters je li Rusija prijatelj ili neprijatelj, pomalo nespretno i donekle zatečeno, odgovorio: »To se još ne zna!« No, budući da je za predsjednika Clintona Rusija bila, otprilike, potencijalno prijateljska zemlja kojoj treba pomagati na sve moguće načine kako se ne bi pretvorila u neprijateljsku, donekle je logično da je za Busha, koji se u mnogim stvarima želi razlikovati od svoga prethodnika, Rusija sada sve drugo samo ne zemlja kojoj treba pomagati po svaku cijenu, ili zemlja s kojom treba postupati nježno kako se ne bi preobratila u neprijateljsku silu. Bush očito s Rusijom kani postupati - oštro i ne nježno i obazrivo kao njegov prethodnik. </p>
<p>Bush, drugim riječima, odustaje od obazrivosti i ponaša se onako kako misli, što znači ponaša se u skladu sa »činjenicom da je Amerika jedina, najveća, najmoćnija i najbogatija sila na svijetu« koja ne mora biti obazriva prema »iskompleksiranoj velikoj sili Rusiji«. Clinton je mislio otprilike to isto, osim što je vjerovao da će nježno ponašanje prema Rusiji ublažiti opasnosti od njenih i dalje pogibeljnih nuklearnih arsenala. Amerika je, dakako, i za Clintona bila »jedina i najveća«, ali on se držao pravila da Rusija to »ne smije primjetiti«.</p>
<p>Već i prije najnovijeg protjerivanja špijuna koji su se u Washingtonu »pravili da su diplomati« (i za koje su se u Washingtonu pravili da to ne znaju), Bushova je administracija na čelu sa svojim šefom pokazala da ne mari odviše za ruske prigovore glede američke proturaketne obrane, i da kani - što se u Washingtonu drži tek pukom realnošću - srozati sadašnji ruski status velike sile na razinu koju Rusija »zaslužuje«. Utoliko je američko protjerivanje četiri plus 46 ruskih špijuna, i promptno rusko protjerivanje četiri plus 46 američka diplomata za koje sada Moskva odjednom »zna« da su špijuni, premda se dosad pravila da to ne zna, tek jedan od pokazatelja hladnoće koja je zavladala između Washingtona i Moskve. Washington je već prije te simetrične »razmjene« javno i glasno zamjerio Moskvi što prodaje svoje sofisticirano oružje »bilo kome tko može platiti«, pa i zemljama poput Irana, primajući istodobno milijarde dolara zapadne pomoći. Bush više »ne želi igrati te igre s Rusima«.</p>
<p>No, za utjehu Rusima, nije Bush tako oštar i grub samo prema Moskvi. Kina je, recimo, dobila jasnu poruku u američkoj najavi da će nastaviti prodavati oružje Tajvanu, što je Clinton u svojoj posljednjoj godini vladavine zamrznuo, a što je Kina postavila kao mogući glavni problem između Pekinga i Washingtona. Ako se tome dodaju i kontakti što ih State Department održava s čečenskim ministrom vanjskih poslova Aslanom Ahmadovim, unatoč žestokim prosvjedima Moskve, a povrh svega, ako se ima na umu nedavno naglašena spremnost Bushove administracije da se insistira na širenju NATO-a i na baltičke zemlje, također uprkos ogorčenim prosvjedima Moskve, onda je jasno da Bush ide Rusiji »uz dlaku« gdje god može. </p>
<p>Što se tiče širenja NATO-a, Bushovi suradnici sada kažu kako će se »Rusija morati pomiriti s time da će Amerika tretirati baltičke zemlje kao i sve druge nove demokracije u Europi, i da Amerika smatra njihovo uključivanje u NATO poželjnim i neizbježnim«. Hladnoća u odnosima Washingtona i Moskve već je zavladala, ali premda se već može govoriti i o hladnoratovskoj atmosferi, hladni rat tek stiže sa samouvjerenom Bushovom Amerikom i ranjenom Putinovom Rusijom koju washingtonski stratezi i politički mislioci sada otvoreno nazivaju »zemljom u propadanju«, prema kojoj se onda treba i »odgovarajuće ponašati«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>CIA oteže s vraćanjem dokumenata Stasija Berlinu </p>
<p>Dokumenti o špijunima tajne službe Stasi nalaze se u CIA-inoj centrali u SAD-u već 10 godina/ Iz Berlina su u Washington više puta putovali specijalni emisari, ali su se redovito vraćali praznih ruku</p>
<p>BERLIN, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Washington očito ima svoje shvaćanje američko-njemačkog partnerstva i normi međunarodnog prava, za koje u Berlinu kažu da »baš i nije u redu«. Primjerice, kad je u pitanju špijunska baština bivše istočnonjemačke države. Naime, prema pisanju dnevnika Welt am Sonntag od nedjelje, američka obavještajna služba CIA oteže se izručenjem njemačkoj vladi dijela arhiva bivše tajne policije DDR-a Stasi koja po međunarodnom pravu pripada Berlinu. </p>
<p>Ako CIA bude otezala, Nijemci će cijelu arhivu dobiti tek za deset godina. Time se ponovno aktualizira otvoreno pitanje Stasijevih arhiva, uoči skorog prvog susreta njemačkoga kancelara, Gerharda Schrödera s novim američkim predsjednikom, Georgeom W. Bushom. Dokumenti o špijunima tajne službe Stasi nalaze se u CIA-inoj centrali u SAD-u već deset godina. Iz Berlina su u Washington više puta putovali specijalni emisari, ali su se redovito vraćali praznih ruku. S tim je ciljem svojedobno neuspješno putovao u SAD i bivši ministar u uredu njemačkog kancelara, sadašnji koordinatror Pakta za stabilnost Bodo Hombach.</p>
<p>Tek je nakon razgovora kancelara Schrödera i američkog predsjednika Billa Clintona odlučeno da će CIA Nijemcima predati arhiv sa 320.000 dokumenata Stasija. NO, ne izvornu nego »filtriranu«, odnosno kopiranu na CD-ROM-ovima, tvrdile su nedavno njemačke novine pozivajući se na izvore iz Ureda njemačkog kancelara. Prema procjenama njemačkih obavještajnih stručnjaka, ova arhiva sadrži podatke od 30.000 do 50.000 imena špijuna koji su uglavnom na Zapadu radili za tajnu službu sigurnosti bivšeg DDR-a. Ovi dokumenti su bili dugo nepoznati, jer je centrala Stasija sa svojim šefom Markusom Wolfom prije pada Berlinskog zida nastojala uništiti sve dokaze o svom djelovanju.</p>
<p>S apelom da se vrate dokumenti, Amerikancima se obraćao i tadašnji povjerenik za dokumente Stasija Joachim Gauck pozivajući se na njemačko-američko partnerstvo i na američke demokratske tradicije. Prema njemačkim procjenama, jedan od razloga što CIA odugovlači s izručivanjem arhive Stasija Berlinu je taj što je htjela izvršiti selekciju imena špijuna, nakon koje bi imena nekih špijuna koji su radila u SAD-u, Europi i Srednjem Istoku, zbog životne opasnosti i upotrebljivosti bila neobjavljena.</p>
<p>Samo otkriće tih dokumenata u SAD-u, govori o američkom shvaćanju partnerstva. Naime, prvi put se za njihovo postojanje saznalo na jednom sudskom procesu u Virginiji. Tom se prigodom optužnica pozivala na Stasijeve dokumente, a jedna službenica FBI-ja je u iskazu rekla da je vidjela dokumente i da je upućena u njihov sadržaj. Kako je CIA došla do dokumenata tajne službe DDR-a, dobro je čuvana tajna, i prema mišljenju šefova CIA-e, to tako treba i ostati. Prema jednoj verziji, CIA je ovu arhivu kupila od KGB-a iz Moskve, a druga verzija kaže da su ovi dokumenti 1989. Amerikancima dospjeli u ruke u Berlinu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Organska hrana - prioritet EU-a</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Epidemiji stočnih bolesti u Europi zagovornici organski proizvedene hrane mogu zahvaliti naglu popularnost među građanima EU-a. Štoviše, poljoprivreda bez kemikalija, a stočarstvo bez hormona i antibiotika ideja je koju u djelo kani provesti osobito njemačka ministrica poljoprivrede Renate Künast. To ne treba čuditi, ima li se na umu da Künast dolazi iz stranke Zelenih. U idućih deset godina njemačka vlada kani tzv. organsku proizvodnju povećati do 20 posto. U ovom trenutku, proizvodnja hrane bez umjetnih gnojiva i pesticida čini samo 2,6 posto njemačkog poljoprivrednog sektora. Slično je, dakako, i u Italiji, te se tamošnji agrominstar Pecoraro Scanio, također ekološki vrlo svjestan, povodi za primjerom kolegice iz Berlina. Povećati udio zdravo proizvedene hrane u nacionalnom agrosektoru odlučile su se i vlade Danske i Švedske. </p>
<p>Velika je Britanija ipak ta koja je odnedavno pokrenula mjere za što prirodnije načine obrade i proizvodnje žitarica te hranjenja stoke. Od prošle godine, vlada u Londonu prekinula je financiranje znanstvenih projekata koji izučavaju daljnje mogućnosti u genetskom modificiranju hrane.</p>
<p> »Organska poljoprivreda jedna je od rijetkih svijetlih točaka u deprimirajućoj slici ovdašnje poljoprivrede«, ističe se u izvješću odbora za poljoprivredu Donjeg doma britanskog parlamenta. »Organska politika« pet europskih vlada naišla je na potporu glavnog europskoga povjerenika za poljoprivredu Franza Fischlera. Činjenica je da Europska komisija zapravo nema djelotvornih mjera za suočavanje sa stočnim epidemijama. Iako je svim birokratima u Bruxellesu jasno da je za dugoročno suzbijanje kravljega ludila nužno izbaciti stočno brašno iz prehrane goveda, Komisija s tom mjerom još koketira.</p>
<p> Snažni agrolobiji koji žive od prerade životinjskih otpadaka u stočno brašno oštro se protive drastičnim mjerama koje planira Franz Fischler. Zbog nepostojanja konsenzusa u Vijeću ministara, Fischleru preostaje da zagovara dugoročne »organske mjere« u poljoprivredi. Ministri petnaestorice odnedavno su se usuglasili da će farmeri uništiti svu stoku stariju od 30 mjeseci. Oni koji se odluče meso sačuvati u zamrzivaču, morat će prethodno govedinu ili teletinu testirati na kravlje ludilo, odnosno slinavku. </p>
<p>Unatoč protivljenju farmera, britanske vlasti kane poklati sve ovce, svinje i goveda u krugu od pet kilometara od farmi na kojima je detektirana slinavka. Na Otoku se slinavka pojavila na tristotinjak farmi, a svakodnevno se novi slučajevi okrivaju u sjevernoj Francuskoj. Vlasti u Nizozemskoj potvrdile su da je 500 koza inficirano slinavkom. </p>
<p> Prodaja goveđega mesa u Italiji je pala za 35 posto. Potražnja za crvenim mesom u EU-u u prosjeku je opala za 70 posto, a računa se da će se taj trend nastaviti ne pronađe li Bruxelles učinkovita rješenja protiv stočnih bolesti. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Jankovićeva knjiga ulazi u povijest kajkavske i ukupne hrvatske lingvistike</p>
<p>Rijetke su knjige koje svojom pojavom predstavljaju svojevrsni datum u kajkavskoj književnosti od njezina početka u 16. stoljeću do naših dana.</p>
<p> Takva se pojavila ovih dana u nakladi varaždinske TIVE. Riječ je o zbirci kajkavske lirike Josipa Jankovića »Cvét križnoga dréva«, značajnoj ne samo po dubokoj kršćanskoj inspiraciji čime se svrstava u najvrednija ostvarenja duhovne lirike u nas, nego, osobito, po tome što je autor prvi put u dugoj povijesti kajkavske književnosti uporabio posebne dijakritičke znakove za izgovor kajkavskih samoglasnika koji su izrazito različiti od štokavskih. Jankovićeva knjiga ulazi tako u povijest ne samo kajkavske nego ukupne hrvatske lingvistike.</p>
<p>Josip Janković župnik je u međimurskom Novom Selu na Dravi.</p>
<p> Rođen je 1944. u Velikom Štefancu. Više razrede osnovne škole završava u Čakovcu a gimnaziju u Varaždinu. Upisuje Bogoslovni fakultet u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 1969.</p>
<p> Prvu pjesmu objavljuje 1960. u »Poletu«.</p>
<p> Dosad su mu tiskane tri zbirke pjesama na standardu:</p>
<p> »Sunčani osmjesi« (1998.),</p>
<p> »Nebo dječjeg oka«</p>
<p> i »Svjetlo Kalvarije« (1999.).</p>
<p>Za svoju četvrtu, kajkavsku, zbirku lirike veli: »Poslužio sam se riječima rodnoga sela Štefanca ili majčinim govorom, govorom moga oca (Strelec), moglo bi se reći govorom župe Male Subotice.</p>
<p> Uvrstio sam i zvučne bremenite riječi međimurskih popijevaka, molitvenika i lekcionara«.</p>
<p>Teološku recenziju Jankovićeve knjige napisao je dr. Josip Jakšić, predstojnik Katehetskog ureda Zagrebačke nadbiskupije.</p>
<p> On ocjenjuje kako je u zbirci vidljiv originalan izričaj teoloških pojmova u obliku pučkog kazivanja.</p>
<p> Drugi recenzent, dr. Zvonimir Bartolić, pošto se osvrnuo na mjesto i ulogu duhovne lirike u hrvatskoj književnosti od Kranjčevića do danas, visoko ocjenjuje Jankovićev osebujni kajkavski pjev. </p>
<p>Cijeni ga kao misaonog, refleksivnog i duboko etičnog pjesnika, pa zaključuje: »Po svim tim osobinama njemu unutar suvremenog hrvatskog pjesništva, poglavito kajkavskog, pripada danas nezaobilazno mjesto.«</p>
<p>Slične ocjene, da spomenem usput, zaslužuje i nova knjiga kajkavske poezije »Zemlja - dvorišče neba« hrvatskog književnika Ivice Jembriha iz Čakovca, izašla ovih dana u nakladi »Tonimir« Varaždinske Toplice, također duhovno inspirirana.</p>
<p>No Josipu Jankoviću pripada prvo mjesto u kajkavskoj književnosti po nečemu što nitko od starih predgajevskih i suvremenih kajkavskih književnija nije učinio: primijenio je posebno dijaktitično znakovlje za sve kajkavske vokale, i one naglašene i one nenaglašene.</p>
<p> Preuzeo je nadslovne znakove mr. Ivana Zvonara, prvi put prikazane u njegovoj knjizi »Tu u provinciji« 1994., a zatim sustavno obrađene u studiji »Jedan mogući prikaz fonetsko-fonoloških značajki međimurskih (kajkavskih) govora« u zborniku »Kajkavsko narječje i književnost u nastavi«, Čakovec, 1997. Zapravo Zvonar je prvi primijenio svoje znakovlje na nekoliko kajkavskih pjesama objavljenih u »Međimurskom kalendaru« za 1969. g. što ga je pokrenuo Dragutin Feletar.</p>
<p>Evo primjera takvih izgovornih znakova u Jankovićevoj pjesmi »Zádnja véčérja«:</p>
<p>»Jezuš kruha primę</p>
<p>ręčę réči jákę:</p>
<p>Zemitę i ječtę</p>
<p>tó jé téló moję!«</p>
<p>Tako je Zvonarovom inicijativom, a potvrđeno brojnim primjerima u knjizi Josipa Jankovića »Cvet križnoga dreva«, otvoren put k normativnom grafenskom definiranju vokalizma hrvatske kajkavštine.</p>
<p>Knjige su dosad napisane o razvoju sustava suglasnika u pisanoj baštini hrvatske književnosti uopće, a posebno onoj kajkavskoj.</p>
<p> Ali o kajkavskim vokalima ni traga nema, odim pokušaja Plohl-Hardvigova 1868. s obilježavanjem narodnih pjesama iz Vrbovca, a u novije vrijeme, 1994., dr. Bulczu Laszlo predložio je za međimurske govore svoj sustav nadslovnih oznaka (KAJ, br. 2-3, 1994.).</p>
<p>O kajkavskim naglascima objavljene su studije (Ivšić i dr.). No studije njihovih akustičko-artikulacijskih svojstava u fonološkom ostvarivanju tek su posljednjih desetljeća pokrenute, pa su o tome objavljeni i pojedini rječnici primjenom znakovlja znanstvenih instituta, na žalost, kompliciranih i neprikladnih stoga za široku javnu uporabu.</p>
<p>Janković je sada primjerom dokazao da je to moguće učiniti na jednostavan način primjenom Zvonarove metode. Stoga, kako ističe i dr. Bartolić, ovaj postupak zaslužuje pozornost. Ta se mogućnost pružala i ostalim kajkavskim književnicima. No nisu je iskoristili.</p>
<p>Vrijeme je da se o tome čuje mišljenje i naših jezikoslovnih instituta.</p>
<p> Time bi se širom otvorio put za vjerno bilježenje golemoga glasovnog blaga hrvatske kajkavštine, posebno međimurskog kaja, za koji je Krleža rekao da je njegovu uhu »onaj pravi«.</p>
<p>A prŕvi jé kajti jé né domjaničevski méfki, gospocki, nego trdi, starinski, žofki i žméfki kak je biv i život međimórskoga čoveka čez jézéró i več lét, i s tém svojim jezikom oržav sé i spram Mađarof šteri só ga šteli odnaroditi; ostav je horvacki čovek, svój na svému.</p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zdrava hrana, naša velika šansa u globalnoj utakmici</p>
<p>Mi se polako približavamo ulasku u Europsku uniju, pa ćemo valjda jednom i ući u nju. Tada će nas posve zahvatiti i ta slavna »globalizacija«, sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama.</p>
<p> Među ove druge spadaju sniženje i postepeno potpuno ukinuće carina, i nesmiljena tržišna konkurencija u režimu »slobodne trgovine«. Vjerojatno se može očekivati novi val stečajeva (nadajmo se zadnji), porast nezaposlenosti i sl. No sve to se ne može izbjeći, može se samo nastojati ublažiti, dok se ne snađemo i dok pozitivne strane globalizacije ne prevagnu.</p>
<p>Hrvatska doduše ima nekoliko proizvođačkih grana s kojim bi mogli više ili manje uspješno konkurirati na vanjskom tržištu: farmaceutika, brodogradnja, tekstil, drvo, itd. No glavne »strateške« grane ipak ostaju turizam i poljoprivreda.</p>
<p>Iako nisam nikakav poljoprivredni stručnjak, želio bih iznijeti jednu ideju, s kojom bi se, mislim, isplatilo temeljito pozabaviti, a to je proizvodnja »zdrave hrane«.</p>
<p> Uvjeren sam da bi time mogli dobro zarađivati na stranim tržištima.</p>
<p> Mi živimo u jednom ekološki prilično zagađenom svijetu, i ta će zagađenost još dugo vremena rasti, posebno zbog nedovoljno razvijene ekološke etike i svijesti.</p>
<p> Prekomjerna upotreba umjetnih gnojiva, herbicida, pesticida, i drugih - cida, prekomjerna i nedovoljno kontrolirana genetička manipulacija i modifikacija (GM) poljoprivrednih sirovina i proizvoda i nizak stupanj biološke sigurnosti tih GM proizvoda (na pr. »zlatna riža«, soja, žitarice), zatim opće zagađenje okoliša (vode, zraka, zemlje), sve to ne pridonosi proizvodnji zdrave hrane.</p>
<p>Nadalje, tim negativnim činiocima pridružuju se i razne opasne bolesti kao što su »kravlje ludilo«, slinavka i šap, koje su za stočarstvo nekih zemalja upravo katastrofalne.</p>
<p>Sve navedeno ukazuje na to da bi garantirano zdrava hrana u budućnosti mogla biti vrlo tražena i cijenjena roba, na kojoj bi se moglo dobro zarađivati. Prehrana zdravom hranom sprječava mnoge bolesti i bitno pridonosi ljudskom zdravlju a stara je izreka: bolje spriječiti nego liječiti.</p>
<p>Zašto se i mi ne bi upustiti u proizvodnju zdrave hrane i preplavili svijet s garantirano zdravim sirovinama (pšenica kukuruz, voće, povrće), poluproizvodima (brašno, meso) i gotovom hranom, sve »made in Croatia«.</p>
<p>Sve je to vrlo težak zadatak, zahtijeva mnogo truda i znanja, i brojne stručnjake raznih profila. I kako to ostvariti? Evo nekoliko laičkih ideja, a dalje neka kaže struka.</p>
<p>U prvom redu treba organizirati veće PIK-ove (poljoprivredno-industrijske kombinate), jer mislim da relativno mala obiteljska gospodarstva od par hektara ne bi bila podobna za tu svrhu. Zatim treba angažirati stručnjake: agronome, veterinare, prehrambene biotehnologe, ekonomiste, i druge, koji će sastaviti razvojne programe i odlučiti gdje što proizvoditi, i koji će voditi i kontrolirati proizvodnju, i na koncu garantirati kvalitet dobivenog proizvoda. Također bi bilo važno radi izvoza angažirati i koji inozemni renomirani institut, da službeno potvrdi kvalitetu našeg proizvoda.</p>
<p>Evo jedan malo konkretniji prijedlog. U Vjesniku od 23. 12. 2000. str. 24 ima članak o izvanrednim svojstvima kozjeg mlijeka, posebno o njegovim antikancerogenim svojstvima. Pa zašto ne organizirati veće farme koza i proizvoditi kozje mlijeko i mliječne proizvode? Uz prikladnu promociju i garanciju kvalitete, to bi sigurno bio veliki »hit« na Zapadu.</p>
<p>Pišući o kozjem mlijeku pada mi na pamet i jedno drugo mlijeko, magaričino. Navodno se rimska carica Popeja Sabina (najprije ljubavnica, pa žena, i na koncu žrtva cara Nerona) kupala u tom mlijeku radi održavanja ljepote. Ne znam je li to mlijeko istraženo u pogledu svojih dermatološko-kozmetičkih svojstava. Ako nije, mogla bi koja kozmetičko-farmaceutska tvrtka to učiniti pa u slučaju dobrog rezultata sastaviti na pr. jednu kremu na bazi tog mlijeka. Predlažem naziv: Popea Creme. Korist dvostruka: siguran »hit« kod nas i na Zapadu, i znatno povećanje broja dalmatinskih magaraca, koji pomalo izumiru.</p>
<p>N. ŠKARICAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Žene u vlasti provode muškobanjastu politiku!</p>
<p>U povodu pisma organizacije B.a.B.e. u Vjesniku od 22. ožujka javljam se sljedećim komentarom:</p>
<p> S mnogo žara i pravedničkog gnjeva, a za neupućene premalo referenci s obzirom na povod, obrušila se na Slavena Leticu koordinatorica grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e. zbog neke njegove izjave koju je u svojstvu predsjednika Hrvatskog teniskog saveza nedavno dao za Vjesnik.</p>
<p> Podsjećajući čitatelje Vjesnika kako se povremeno zna predstavljati i kao sociolog, a ironično mu nudeći popis literature kako bi mogao proučiti i poglavlja o civilnom društvu, autorica je Letici osporila stručnost.</p>
<p> No kako bi učinak ironije bio jači, pismo završava uzvicima »Dolje tzv. nevladine udruge...!« i »Dolje pozitivan odnos prema njima! Živio tenis!«.</p>
<p> Iz ovoga pomalo kriptičnog pisma Vjesniku, ipak se može iščitati hvalevrijedan trud jedne djelatnice u »trećem sektoru« za - nazovimo to tako - očuvanjem »digniteta civilnih udruga«.</p>
<p> Međutim, ovaj krik gnjeva, upućen na posve nevažnu adresu - predsjedniku jedne nevladine udruge koja se kao i sve ostale bori za svoje mjesto pod suncem državnoga proračuna, svjedoči o jednom fundamentalnom problemu koji tišti cijelu civilnu scenu. Riječ je o stanju u koje su civilne udruge zapale, a u duhu već parafrazirane terminologije udruga proisteklih iz domovinskog rata nazvat ću ga PISPO, tj. postizborni sindrom političkog oportunizma.</p>
<p> Kako se taj sindrom očituje? Pismima poput ovoga iz radionice B.a.B.a., kojim se sociologa, koji vladajućoj eliti ne pripada, izlaže poruzi javnosti uz znakovit muk i izostanak bilo kakve reakcije iz iste radionice kad se iz ustiju sociologa iz vlasti čuju riječi kakve se protiv civilnih udruga od odlaska HDZ-a još nisu čule.</p>
<p> Naime, zahvaćene PISPO-m, B.a.B.e. su oportunistički prešutjele tvrdnju profesorice sociologije Vesne Pusić da civilne udruge nemaju legitimitet za rad na izgradnji civilnoga društva i nisu joj ponudile dopunsku literaturu, no zbog minornih razloga hrabro su »oprale« politički bezopasnog sociologa Leticu.</p>
<p> Dva dana prije spomenutog pisma B.a.B.a. u Vjesniku je objavljeno pismo pod naslovom »Nikad u Saboru nije bilo više žena, a ženama nikad teže«.</p>
<p>Zaista, rekordan broj žena u zakonodavnom tijelu, hrvatskim je ženama priskrbio rekordno težak zakonski položaj. Posve je očito da su se predizborne nade udruga za promicanje ženskih prava, kako će veći broj žena među zakonodavcima u državnu politiku unijeti i nešto ženske senzibilnosti, pokazale iluzijom.</p>
<p> Spolna struktura Sabora izmijenila se u korist žena, no pridošle žene podržavaju, zagovaraju, a u izvršnoj vlast i provode vrlo muškobanjastu politiku, iskazujući pritom besprimjernu bahatost, bešćutnost, a na najnovijem primjeru zastupnice SDP-a, koja iz učešća u vlasti izvlači privilegij pušenja na mjestu gdje to nije dopušteno, i nedostatak kulture. O svemu tome B.a.B.e., kao i druge, ne samo ženske nevladine organizacije obuzete PISPO-m oportunistički šute.</p>
<p> A kad civilne udruge utihnu, na čelo građanske Hrvatske uistinu mogu stati političke stranke i dovršiti projekt uspostave partitokracije - vladavine stranačkih mašinerija. Kako je to izjavom svoje sociološki obrazovane predsjednice jedna stranka već učinila.</p>
<p>SONJA RADMANRijeka</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Radio stojadin« između halucinacija i činjenica</p>
<p>Zabranu, Haaškog suda Slobodnoj Dalmaciji, da iznosi transkripte svjedočenja Stjepana Mesića, komentirao je Josip Jović, rekavši »Haaški tribunal, uz lude krave i sidu, jedna je od tri najveće sramote Zapada. Kao tipično staljinističkom, u kojem se provode montirani procesi i bez ijednog dokaza izriču monstruozne političke presude Haaškom sudu nedvojbeno pripada prvenstvo. Pored besramne presude generalu Blaškiću, to potvrđuju nedavne presude Čerkezu i Kordiću. Njihova jedina krivica je u tome što su izdržali jednogodišnju opsadu deseterostruko brojnijih napadača i spasili Lašvansku dolinu od etničkog čišćenja. Nakon pada Vareša u samom početku opsade, očekivalo se da će po domino sistemu obrana biti brzo slomljena. Pogotovo stoga što u potpunom okruženju nisu imali vezu sa vanjskim svijetom, koja im je, tek pri kraju opsade, omogućio humanitarni konvoj za Novu Bilu. U to doba i djeca su znala tko napada a tko se brani, dok danas to zaboravlja uvaženi akademik, koji na minornom skupu potpore Haaškom tribunalu, govori o pogrešnoj politici Hrvatske prema BiH«.</p>
<p>Karakter skupa odražavaju i motivi, ciljevi te ono što je na njemu izrečeno, a broj sudionika je manje važan od načina na koji se njima manipulira. Na dan održavanja skupa za potporu Haaškom sudu, u informativnim je emisijama broj sudionika procijenjen na 5000, a istaknut je to kao opća procjena stranih izvjestitelja.</p>
<p>Takva je procjena u TV-dnevniku ilustrirana slikom, na kojoj se uočava uobičajena vožnja tramvaja i šetnja građana izvan skupine sudionika okupljenih oko tribina pred Gradskom kavanom. U roku tjedan dana je već broj sudionika »porastao« za dva do tri puta, pa se već spominje brojka od devet do petnaest tisuća. Ako se ovakav trend nastavi broj bi se sudionika mogao približiti prenapuhanom broju sudionika skupa za podršku Radiju 101 koji je dobiven višegodišnjom licitacijom čiji se skori završetak još naslućuje. Momentalno je na meti broja od 120.000, koja je nedavno izbacila komentatorica Miroslava Jandrić. Istine radi, to je oko dva i pol puta više nego što Jelačićev trg može primiti, a dvadesetak puta više nego ih je stvarno bilo. Nešto ranije novinar Perinčić je u Vjesnikovoj rubrici za čitatelje ustvrdio da je to najveći skup ikada održan na Jelačićevu trgu, pa je notorna izmišljotina. Neobično je što i zastupnik Drago Krpina u jednoj saborskoj replici spominje 100.000 sudionika. Osobno sam u vrijeme održavanja tog skupa prošetao Trgom, iskrcavši se iz tramvaja, koji je u vrijeme prosvjeda normalno prometovao, što se vjerojatno može i danas ustanoviti. Prosvjednici su bili zbijeni između spomenika i Gradske ljekarne, a istočni dio Trga bio je slobodan za šetnju. Tu sam sreo neke poznanike a u gužvu nisam ulazio. Iako su tribine spomenutih skupova bile na suprotnim stranama Trga po mojoj je procjeni riječ o približno istom broju sudionika.</p>
<p>Vjerodostojnost novinara, koji s ciljem manipulacije, megalomanski povećavaju broj sudionika nekog skupa, sukladna je vjerodostojnosti jednog Bulatovića, koji na sličan način licitira sa broje žrtava u Jasenovcu. Ukoliko si je i zbog toga stojedinica priskrbila nadimak Radio Stojadin, svojom travestijom o gradu Splitu samo je potvrdila reputaciju.</p>
<p>EMIL BRDARRijeka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Dvojica muškaraca žrtve nasilnika u stanu i na ulici </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Tijekom proteklog tjedna na Trešnjevci zagrebačka plicija je zabilježila dva slučaja nanošenja teških tjelesnih ozljeda. Jedno u stanu Damira C. (39) u Puljskoj 1, a drugo na tramvajskoj stanici u Horvaćanskoj bb.</p>
<p>Naime, iz zasad neutvrđenih razloga, u srijedu oko 21 sat do Damirovog stana došli su Mladen V. (28) i Darko S. (23). Kada im je Damir otvorio vrata, obojica su ga počela udarati rukama i nogama po glavi i tijelu, nakon čega je on pao, a njegova supruga pozvala policiju.</p>
<p>Policajci, koji su ubrzo po dojavi stigli na mjesto događaja, uhitili su napadače i priveli, dok je Damir kolima Hitne pomoći prevezen u KB Sestara Milosrdnica, gdje su liječnici utvrdili kako je zadobio tešku tjelesne ozljedu u vidu prijeloma rebra.</p>
<p>Istog dana oko 23.25 sati, zasad nepoznata trojica napadača pretukla su na tramvajskoj stanici vidno pijanog Milomira K. (52). teško ozlijeđeni Milomir je kolima Hitne pomoći prevezen u KB Dubrava, gdje su liječnici utvrdili kako je zadobio prijelom dvaju rebara i jagodične kosti. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Četvrtoosumnjičeni u pritvoru, »peti ortak« još u bijegu</p>
<p>SPLIT, 25. ožujka</p>
<p> - Istražnom sucu splitskog Županijskog suda policija je privela i Ivu Mršića, četvrtog osumnjičenog za oružanu pljačku poštanskog kombija u Vranjicu koja se dogodila 16. ožujka, a u kojoj je, prema još neslužbenim informacijama, ukradeno gotovo četiri milijuna kuna namijenjenih isplati mirovina.</p>
<p>Nakon njegova privođenja opovrgnute su neslužbene špekulacije kako je Ivo Mršić pripadnik Četvrte gardijske brigade. Naime, u toj postrojbi zaposlen je njegov brat. Mršiću, nad kojim je također određen pritvor i otvorena istraga, branio se šutnjom. Od privođenja sucu odustalo se kod Ante Vujića, brata u četvrtak privedenog Željka Vujića, zbog dobrog alibija. U nedjelju policija još uvijek nije znala tko bi bio peti pljačkaš, kod kojeg je, sumnja se, i sav ukradeni novac.</p>
<p>Podsjetimo, prvi uhićeni osumnjičenik za oružanu pljačku poštanskog kombija, bio je Miroslav Kukanjac, koji je ostvario status svjedoka pokajnika, a uhićenja preostalih osumnjičenika uslijedila su nakon što je Kukanjac »progovorio«. Odmah potom sucu su privedeni Jakša Bulić i Željko Vujić, a zatim i Ivo Mršić. Kukanjčeva uloga, navodno je bila da razbojnike s novcem - Bulića i Vujića, malenim gliserom prebaci na drugu stranu Kaštelanskog zaljeva. Kukanjac je gliser neposredno prije pljačke kupio u Rijeci te prebrisao njegove oznake. Mršić i peti razbojnik bili su zaduženi za »onesposobljavanje« i privezivanje, u ukradeni kombi, dvojice poštanskih djelatnika koji su se zatekli u furgonu HP prilikom prepada.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo u Splitu nad svim uhićenicima zatražilo je pritvor i otvaranje istrage zbog sumnje da su počinili kazneno djelo razbojništva u zločinačkoj organizaciji.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za dvostruko ubojstvo sada pravomoćnih 13, a ne 12 godina</p>
<p>OSIJEK, 25. ožujka</p>
<p> - Vrhovni sud RH razmatrajući žalbu državnog odvjetništva koja je izjavljena nakon što je osječki Županijski sud u studenome prošle godine Ivana Bitangu (74), zbog dvostrukog ubojstva osudio na 12 godina zatvora, utvrdio je da je ovaj sud precijenio olakotne okolnosti, te je Bitangi povećao kaznu na 13 godina zatvora.</p>
<p>Naime, Bitangu optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti da je 29.srpnja prošle godine oko 19,15 sati došao u sukob sa susjedom Damirom Ročekom (38).</p>
<p> Nakon kraće prepirke ušao je u svoju kuću, uzeo pištolj Zbrojevku kalibra 6,35 mm te u Ročeka ispalio dva hitca zadavši mu teške tjelesne ozljede od kojih je u osječkoj Kliničkoj bolnici iste večeri preminuo. Samo nekoliko trenutaka kasnije, Bitanga je pucao i u Ročekovog šogora Belu Šmita (41) koji mu je pokušao oteti oružje, te ga je sa dva hica ubio.</p>
<p> U obrazloženju svoje odluke, Vrhovni sud navodi da je Županijski sud u Osijeku očito precijenio olakotnu okolnost u kojoj stoji kako je cjelokupnom događaju pridonio ubijeni Damir Roček. Prema mišljenju Vrhovnog suda, izvor provokacija i svađe bila je Bitangina supruga, a i sama činjenica da su ubijene dvije mlađe osobe iza kojih su ostale obitelji ukazuje da kaznu treba povećati. Tvrdeći da se radilo o nužnoj obrani ili pak prekoračenju nužne obrane, žalbu je na presudu Županijskog suda žalio i odvjetnik optuženog Bitange, no Vrhovni sud njegovu je žalbu odbio, te prihvatio žalbu državnog odvjetništva i izrečenu kaznu povećao za godinu dana. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ponovljene završne riječi u slučaju posebno teškog ubojstva majke</p>
<p>ZLATAR, 25. ožujka</p>
<p> - »Optuženi Slavko Habljak, 30. rujna 2000. godine u zajedničkoj kući u Keblu, u cilju da ju liši života, »svjestan i želeći da pati, svoju majku Mariju Habljak udarao je rukama i nogama, a kad je pala na pod gnječio ju je i gazio nogama i koljenima, pri čemu joj je nanio brojne površinske razderotine i hematome po cijelom tijelu, višestruke prijelome prsne kosti, rebara s prednje i zadnje strane tijela, prijelome vratnih kralješaka te višestruka unutarnja krvarenja«.</p>
<p>Rekao je u završnoj riječi pomoćnik županijskog državnog odvjetnika Krunoslav Canjuga, koji je istaknuo da se u ovom slučaju radi o izuzetno teškom i okrutnom ubojstvu. I kako je naveo dalje u obrazloženju, jer je žrtva bila pri svijesti, trijezna, a trpjela je dugotrajno ozljeđivanje praćeno izuzetno jakim bolovima koji su višestruko puta jači od bolova pri običnom lišavanju života. </p>
<p>Branitelj optuženog po službenoj dužnosti, odvjetnik Vidislav Kiš-Šaulovečki istaknuo je da se tvrdnje optužbe ne mogu prihvatiti jer nema činjenica koje bi ih mogle potvrditi, a koje sudski vještaci ne mogu decidirano potvrditi da je žrtva bila pri svijesti. Osim toga sposobnosti shvaćanja optuženog bile su bitno smanjene, što su potvrdili i vještaci, te je osim toga u trenutku kaznenog djela optuženi bio u afektu i u pripitom stanju.</p>
<p>Iako su obrana i optužba još na prošlom ročištu izrekli završne riječi sudsko vijeće je željelo utvrditi još neke činjenice vezane za to posebno teško ubojstvo, te su saslušana još dva sudska vještaka.</p>
<p>Tako je vještak neuropsihijatar dr. Miroslav Goreta rekao da optuženi ne boluje od psihičkih bolesti, već je osoba nižeg stupnja inteligencije s primarnim poremećajem ličnosti i organskim poremećajima izazvanim dugogodišnjim toksičnim djelovanjem alkohola. Slijedom toga, nema dovoljno elemenata za ocjenu da je bio svjestan da povrede koje nanosi majci mogu završiti fatalno.</p>
<p>Kriminalistički vještak za toksikologiju Ines Dragiški potvrdila je da je pri obdukciji u krvi pokojnice pronađeno 1,25 promila alkohola, a u bedrenom mišiću 0,26 promila. Kako je obdukcija izvršena tek treći dan nakon ubojstva i kada su već nastupile truležne promjene, misli da pokojnica u trenutku smrti nije bila pijana. Naime, u truležnim promjenama dolazi i do alkoholne fermentacije prvenstveno u krvi pa prema tome boli žrtve nisu mogle biti ublažene djelovanjem alkohola kojeg je prema literaturi u trenutku smrti žrtva mogla imati samo 0,32 promila, a boli bi bile ublažene tek nakon što razina alkohola premaši 2,5 promila alkohola u krvi. Presuda će biti pročitana u ponedjeljak.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Protiv uhvaćenih švercera stranim ilegalcima kaznene prijave</p>
<p>ČAKOVEC, 25. ožujka</p>
<p> - U Policijskoj upravi međimurskoj u Čakovcu izvijestili su da su zbog kažnjivog djela »protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice u pokušaju«, podnijeli kaznene prijave protiv 26-godišnjeg muškarca iz Čakovca i 24-godišnjeg slovenskog državljana iz sela Vodranci, blizu Koga, koje se nalazi uz samu hrvatsko-slovensku granicu.</p>
<p>Njih dvojicu je ophodnja granične policije zatekla u šumi kod međimurskog zaselka Preseke, a predvodili su skupinu stranih državljana koja je pokušala pješice ilegalno prijeći državnu granicu između Hrvatske i Slovenije. </p>
<p>U blizini je pronađeno i unajmljeno vozilo »VW transporter«, registarske oznake VŽ 2222-CO.</p>
<p> Kriminalističkom obradom bilo je utvrđeno da je mladić iz Čakovca u pronađeno vozilo preuzeo na prijevoz sedam stranaca, te ih doveo u neposrednu blizinu granične crte gdje ga je čekao, kao dalji vodič, slovenski državljanin.</p>
<p> Oni su po obavljenom »poslu« od stranaca trebali primiti novčanu naknadu, što je onemogućila policija.</p>
<p> Dodajmo da je prošle godine PU međimurska zbog protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice podnijela kaznene prijave protiv 17 muškaraca i da su neki od njih osuđeni i na kazne zatvora. </p>
<p>Broj ilegalnih prelazaka državne granice na području Međimurja zadnjih se je tjedana ustalio, ali je manji nego u zadnjih nekoliko mjeseci prošle godine. Tako su međimurski policajci u minulih tjedan dana zatekli devet skupina stranih državljana, koji su iz Hrvatske u Sloveniju ilegalno se zaputili na zelenoj granici na području Međimurske županije. Bilo je zatečeno ukupno 67 stranaca, uglavnom državljana Irske, Turske i Irana, te već narečeni mladić iz Čakovca i njegov prijatelj iz Vodranaca. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Osnovana udruga proizvođača voća i povrća</p>
<p>METKOVIĆ, 25. ožujka</p>
<p> - U nedjelju je u Metkoviću osnovana udruga proizvođača voća i povrća Citrus. Za predsjednika je izabran Mate Kaleb, za tajnika Frano Gabrić, a za rizničara Duško Vrnoga. U udrugu se odmah uključilo 28 obiteljskih gospodarstava. Temeljne zadaće su joj zaštita interesa proizvođača, unapređivanje proizvodnje, suradnja s drugim udrugama i znanstvenim institucijama.</p>
<p>Mate Kaleb istaknuo je specifičnosti neretvanskog i mediteranskog podneblja u kojemu mogu uspijevati i suptropske kulture koje postupno valja uvoditi u proizvodnju. Istaknuo je da voćarsko-povrtlarska proizvodnja u Hrvatskoj stagnira, što je rezultat biološke starosti i ratnih šteta. U zadnjih deset godina u Hrvatsku je uvezeno voća i povrća u vrijednosti većoj od 1,3 milijarde njemačkih maraka što je nedopustivo, istaknuo je Kaleb. Smokve, rekao je on, uvozimo iz Turske, masline iz Španjolske, breskve iz Italije i tako redom. U Hrvatskoj bi trebalo voćnim kulturama zasaditi najmanje 30 tisuća hektara zemljišta kako bi se eliminirao uvoz i omogućilo otvaranje preradbenih pogona te namirila turistička potrošnja. (P.J.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poljacima je dosta stranog kapitala</p>
<p>VARŠAVA, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gotovo dvije trećine Poljaka nema ništa protiv stranog kapitala koji je ušao u Poljsku, a trećina je suprotnog mišljenja, rezultat je najnovije ankete koju je proveo poljski Institut za ispitivanje javnog mnijenja CBOS. No u zemlji koja je u proteklih deset godina privukla više od 50 milijardi dolara inozemnih ulaganja, čime uvjerljivo drži prvo mjesto među tranzicijskim zemljama Srednje i Istočne Europe, raste također broj osoba koje smatraju da je stranog kapitala već previše. To smatra čak 42 posto Poljaka, koji drže da nema više potrebe za daljnjim ulaganjima iz Njemačke, Francuske, Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja. Radikalniji stav zauzima nešto manje njih - 34 posto, koji smatraju da poslovanje poduzeća u većinskom vlasništvu stranaca ima loše posljedice po poljsko gospodarstvo.</p>
<p> CBOS primjećuje da se u zadnjih pet godina broj poljskih građana nesklonih stranim ulaganjima povećao za nešto više od deset posto. Razloge za to treba tražiti prije svega u konfliktima do kojih je posljednjih godina dolazilo oko velikih zapadnih trgovačkih lanaca (njemački Metro, britanski Tesco, francuska grupa Casino) koji su preuzeli dobar dio trgovine u Poljskoj.</p>
<p> Negativno su se na stav o stranom kapitalu morale odraziti i nedavne ozbiljne kritike koje je poljska državna inspekcija uputila vlasnicima hipermarketa, kad se ustanovilo da u mnogim tim trgovačkim lancima dolazi do ozbiljnih kršenja prava zaposlenih. Kako se ispostavilo tijekom kontrole, mnogim radnicima ne plaćaju prekovremene sate, ne dobivaju godišnje odmore i slobodne dane koji im pripadaju, te im se praktički onemogućava sindikalno udruživanje.</p>
<p>Ipak, većina Poljaka, čak 51 posto, uvjerena je da se ulazak stranih poduzeća u Poljsku pozitivno odražava na gospodarski razvoj zemlje. Pozitivno se prema stranom kapitalu odnose najčešće mladi i obrazovaniji ljudi. Kako proizlazi iz ankete CBOS-a, inozemnim ulaganjima ne protivi se čak 93 posto osoba s visokom stručnom spremom i 45 posto onih sa završenom osnovnom školom. Zanimljivo je da najveći broj onih koji bi i idućih godina željeli vidjeti daljnji ulazak stranog kapitala u Poljsku, živi u manjim gradovima do sto tisuća stanovnika. Kako je većina inozemnih poduzeća investirala u Varšavu, Krakow i druge veće poljske gradove, u manjim mjestima stranog je kapitala malo ili ga uopće nema, te u pravilu vlada velika nezaposlenost, pa se stanovnici tih gradova nadaju da bi situaciju mogli promijeniti inozemni ulagači.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Nekoliko tona sumporne kiseline doprlo i do podzemnih voda?</p>
<p>Viši inspektor Ministarstva zaštite okoliša Ante Belamarić tvrdi da u krugu tvornice nije otkrio nikakve nepravilnosti/ Mirko Kuzmić, otpušteni radnik i branitelj, tvrdi da je otrovan olovom/ Otkaze dobili i hrvatski branitelji iako Uprava to demantira </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U krugu tvornice akumulatora i baterija Munja iscurilo je u prosincu prošle godine, prema riječima radnika te tvrtke, nekoliko tona sumporne kiseline za proizvodnju akumulatora. Ni tri mjeseca poslije toga nema odgovora je li se to uistinu dogodilo i je li kiselina možda doprla do podzemnih voda. Spominjalo se da su radnici otrovani olovom, da branitelji dobivali otkaze, da je privatizacija bila »mutna«, da su uvjeti rada loši i razne druge nepravilnosti. Zbog svega toga radnici Munje mjesecima su se obraćali raznim državnim institucijama za pomoć, ali do danas - odgovora nema.</p>
<p>Viši inspektor Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Ante Belamarić tvrdi da u krugu tvornice nije otkrio nikakve nepravilnosti. Radnici, pak, ne odustaju od svojih tvrdnji pa su se ponovo obratili novinarima u želji da cijeli slučaj ne ostane zataškan.</p>
<p>»Više tona kiseline doista se izlilo u prosincu 2000. godine. Točna je lokacija raskopani dio zemljišta s desne strane kod ulaza u poduzeće, a novinari su upućivani na pogrešno mjesto«, tvrdi nam Munjin radnik. Isto su nam potvrdili otpušteni radnici Dragutin Barušić, Bakir Velić, Mirko Kuzmić, Vinko Marjanović i Ragib Kolarević.</p>
<p>Prema njihovim riječima, toga je dana u prosincu proizvodnja zaustavljena zbog jakih isparavanja, kad je zbog lošeg održavanja procurio spremnik s kiselinom. Neki su radnici prebačeni na sanaciju 400 četvornih metara oštećenog prostora. Oni tvrde da je ta kiselina mogla doprijeti do podzemnih voda, a posljedice njezina djelovanja, upozoravaju, uočljive su i danas. Tvrde da o tome svjedoči raskopano zemljište na koje su naneseni vapno, šljunak i pijesak, kao i vidljiva oštećenja na zidu zgrade, blizu koje je bio spremnik.</p>
<p>Predsjednik Upravnog odbora Munje Ivan Miloloža tvrdi, pak, da je taj dio tvorničkog kruga raskopan zbog puknuća vodovodnih cijevi.</p>
<p>Od radnika Munje doznali smo da je 13. ožujka neupotrebljivi spremnik razrezan u komade. Tu je »akciju« nadzirao poslovođa Nikola Samardžija. Izvršni tajnik Hrvatskog radničkog saveza Željko Sinković kaže da je to učinjeno radi prikrivanja dokaza. </p>
<p>»Čistili smo krug poduzeća. Rezervoar je bio uništen i neupotrebljiv. To nije ništa važno. Toga se hvataju neradnici koji su dobili otkaze. Nemam više što reći. Svoju sam izjavu dao na pravome mjestu«, rekao nam je Samardžija ne želeći otkriti o kojem je to »mjestu« riječ.</p>
<p>Mirko Kuzmić, otpušteni radnik i hrvatski branitelj, radio je u Munji 26 godina. Od 1993. bio je zaposlen u pogonu s olovom. Na njegovu posljednjem nalazu razina olova u krvi, koja se izražava u mikromolekulama po litri, popela se na čak 3,40 mikromolekula. Najviša prihvatljiva vrijednost za osobe koje profesionalno rade s olovom iznosi 1,93 mikromolekule po litri.</p>
<p>Dr. Spomenka Telišman iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada upozorava da je olovo vrlo otrovno i napada krvotok, živčani i reprodukcijski sustav, te bubrege. Bolovi u mišićima i zglobovima, gastrointestinalne tegobe (snažni grčevi u trbuhu) i bljedilo uzrokovano slabokrvnošću, grčevi krvnih žila te oštećenja perifernih živaca samo su neke posljedice zatrovanja olovom.</p>
<p>»Tek sam 7. srpnja 1999. dobio rezultate analize krvi, nakon što sam samoinicijativno otišao na Institut za medicinska istraživanja i pregled platio 400 kuna. Do tada nisam znao da sam zatrovan olovom, niti mi je bila poznata maksimalna dopuštena razina olova jer me dr. Marija Fiket, specijalist medicine rada za Munju, nije o tome obavijestila«, ispričao nam je Kuzmić. Kaže da mu dr. Fiket nije željela pokazati nalaze sve dok ih nije zatražio sudskim putem. »Rekla mi je da se profesionalnom bolešću smatra tek oštećenje nekog unutarnjeg organa, a dok joj to ne dokažem, nema što sa mnom razgovarati«, tvrdi Kuzmić, a to je potvrdio i Goran Butulija, koji se tog dana zatekao u ambulanti. </p>
<p>Kuzmić nam je ispričao i kako je, ne znajući svoje pravo stanje, godinama bio davatelj krvi.</p>
<p>Dr. Fiket, pak, ocjenjuje netočnom tvrdnju o nekomuniciranju s radnicima: »Ne obavještavam svakog pacijenta posebno o razini olova u krvi. Bilo je pojedinaca kod kojih je razina olova bila niska, ali udaljila sam ih s posla zbog drugih negativnih pokazatelja krvne slike, kao i zbog subjektivnih simptoma koji su također važni«. Objasnila je da je Kuzmić više puta dobio mišljenje da je »privremeno nesposoban za rad« i tvrdi da je udaljavanje od izlaganja dovoljno da se organizam pročisti od olova. »Uz to, nalazi s Instituta kasnili su mjesecima jer ih poslodavac nije platio na vrijeme«, napominje dr. Fiket. Prema njezinu mišljenju, problem je i u tome što se radnici ne pridržavaju pravila o zaštiti na radu. »Upotreba zaštitnih maski smanjuje mogućnost udisanja olovne prašine, a poželjno je i redovito pranje ruku«, istaknula je dr. Fiket.</p>
<p>Radnici su nam rekli da u postrojenju već dulje nema tople vode ni grijanja, kao i da se radi s neodgovarajućim maskama uz slabu ventilaciju. Kuzmić, na žalost, nije jedini zatrovan olovom. Goran Butulija, Ivan Galović i Zimer Rizvan također su zatrovani jer su radili u industrijskom programu. Radnici su ogorčeni i time što se predsjednik Upravnog odbora Miloloža neprimjereno odnosi prema njima. </p>
<p>Od jednog zaposlenika u Munji doznali smo da im je ukinut topli obrok, a Miloloža im je rekao da će ga vratiti po cijeni 25 kuna na dan. Prava sitnica budući da je prosječna plaća oko 1200 kuna. Taj nam je radnik potvrdio da je na skupu zaposlenika, na kojem su radnici potpisali »podršku poduzeću«, bio i Miloloža, a izlazna vrata kod porte bila su zaključana dok potpisivanje nije bilo završeno. Radnici s kojima smo razgovarali, tvrde da se većina zaposlenih još boji progovoriti o pravoj istini jer im je stalo do radnih mjesta.</p>
<p>Uprava Munje oglasila se priopćenjem u kojem je demantirala brojne optužbe, među njima i tvrdnju o otpuštanju hrvatskih branitelja. No, Vjesnik pouzdano saznaje imena branitelja koji su dobili otkaze. To su: Vlado Palijan, Stjepan Patajec, Marko Dunđer, Josip Janković, Marko Arambašić, Ivica Iveljić, Zvonimir Šveljić, Ivan Stuprić, Slavko Kontić i Mladen Vranješ.</p>
<p>Većina radnika smatra da bi se tvrtka s 80-godišnjom tradicijom, na koju su nekad bili ponosni, uz pravo vodstvo još mogla spasiti.</p>
<p>No, predsjednik Upravnog odbora Ivan Miloloža ništa nije želio komentirati.</p>
<p>Boris Jagačić i Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sa sigurnim krovom nad glavom Kninjani bi se lakše nosili s nezaposlenošću</p>
<p>KNIN, 25. ožujka</p>
<p> - Stečajem najvećeg kninskog poduzeća, Tvornice vijaka (TVIK), kninska turobna socijalno-gospodarska svakodnevnica postaje još ozbiljnijom. Naime, 130 radnika poduzeća koje je proizvodilo vijke uskoro će se pridružiti nezaposlenima evidentiranima na kninskom Zavodu za zapošljavanje, gdje ih je već više od 4000.</p>
<p>I dvadesetak, od ukupno 60 radnika »Agroprerade« čeka ista sudbina. Oni, isti kao i radnici »Dinarke«, plaće nisu vidjeli već osam mjeseci, pa su sindikati njihovih kuća zatražili od »Caritasa« humanitarnu pomoć u obiteljskim paketima.</p>
<p> Treba napomenuti da su TVIK, »Agroprerada« i »Dinarka« bila tri najveća kninska poduzeća. Gradonačelnik Knina Josip Odak najavio je na sjednici Gradskog poglavarstva mogući dolazak »Agrokora« u Knin. Ta je tvrtka navodno zainteresirana za »Agropreradu« i »Dinarku«. </p>
<p>Na kninskom je području oko 25.000 žitelja, a od toga je samo oko 1.500 njih zaposleno, i to u državnim službama i ispostavama javnih poduzeća. Tek oko tristotinjak Kninjana radi u sektoru gospodarstva.</p>
<p> Kako je Knin postao socijalni slučaj, pitali smo Ivu Jozinovića, dogradonačelnika. »Krivac je rat i njegove posljedice te slaba i neodgovarajuća intervencija države na ovom području, koje je određeno kao područje posebne državne skrbi. Na žalost, ni nova vlast nije napravila ništa za Knin«, kaže Jozinović. Naglašava da najveći broj zaposlenih u gospodarstvu ili ne prima plaću, ili je na minimalcu. Intervencija države na drugim područjima s istim statusom bila je znatno veća nego ovdje, tvrdi on. Zbog sve težeg stanja, mnogi Hrvati napuštaju to područje, pa je samo u proteklih godinu dana Knin napustilo sto obitelji. </p>
<p>»Ako prethodna vlast nije pomogla nekim poduzećima, zašto se danas ne pomogne TVIK-u. Očito su u pitanju političke igre«, smatra Jozinović te navodi kako Kninjani ne mogu čak ni podizati kredite, jer nemaju imovine koju bi stavili pod hipoteku. A to, opet, znači da se na razvoj malog i srednjeg poduzetništva ne može računati.</p>
<p> Hrvatska garancijska agencija »mrtvo je slovo na papiru«, kategoričan je dogradonačelnik, koji smatra da je gradska uprava napravila najviše što je mogla. On proziva Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva koje nije prihvatilo ni jedan projekt. Ističe da su državne dotacije za ovu godinu smanjene za čak 75 posto, što se izravno odražava na mnoga područja života.</p>
<p>Knin ima slobodnih lokacija i kad bi se pomoglo u građevinskom materijalu, zbrinuo bi se znatan broj građana. Zna se, naime, da je stambena problematika i premalo radnih mjesta temelj svih ovdašnjih problema. Kad bi se tim ljudima riješio stambeni problem, oni bi odlazili po cijeloj Hrvatskoj i radili kao terenci. Ovako, s nesigurnim krovom nad glavom, ne mogu nikamo. »Ovom kraju trebaju pogodnosti, neke povlastice i radna mjesta i to hitno«, poručuje dogradonačelnik Jozinović. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sezona mogućih požara je pred vratima, a temljena pitanja u vatrogastvu nisu riješena</p>
<p>Od lanjskih požara na dubrovačkom području nadoknađena tek oštećena oprema / Nemamo strategiju gašenja otvorenih požara, zapovjedni sustav ne funkcionira, a od očekivanih financijskih sredstava ne dobiva se ni deset posto novca, tvrde čelni ljudi vatrogastva Dubrovačko-neretvanske županije / Hrvatskoj treba tzv. krovna organizacija za vatrogastvo na državnoj razini, po uzoru na Austriju u Francusku </p>
<p>DUBROVNIK, 23. ožujka</p>
<p> - Nakon lanjskih katastrofalnih požara na području Dubrovačko-neretvanske županije, koji su prouzročili sveukupnu štetu od 740 milijuna kuna, zaredale su brojne rasprave i obećanja u pravcu poboljšanja zaštite i uvjeta u kojima rade gasitelji. No, situacija za dubrovačko-neretvanske vatrogasce gotovo da se nimalo ne razlikuje od one lanjske. Na pragu nove protupožarne sezone zasad je tek nadoknađena lani oštećena oprema, na operativnom su planu neznatni pomaci, dok u strateškom dijelu doslovce nije ništa učinjeno. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik potvrdili su to i prvi ljudi županijske i gradske vatrogasne zajednice, pročelnik županijske Vatrogasne zajednice Stijepo Bašica, županijski vatrogasni zapovjednik Miše Miloslavić i zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika Ante Grčić. Na državnoj razini ne postoji, kažu, strategija gašenja otvorenih požara. Zakon o vatrogastvu (kome je umjesto struke »kumovala« politika) ne funkcionira, primjedbe struke nisu uvažene, a od financijskih sredstava o kojima je bilo riječi u tijekom donošenja Zakona ne dobiva se ni deset posto novca, tvrde čelni vatrogasci Dubrovačko-neretvanske županije, inače jednog od najugroženijih područja na Mediteranu po pitanju opasnosti od požara. »Izmišljajući zakone ne uvažavamo vlastite specifičnosti«, kaže Miloslavić te ističe potrebu za osnivanjem tzv. krovne organizacije za vatrogastvo na državnoj razini, po uzoru na, primjerice, Austriju ili Francusku. Zakon o vatrogastvu, donijet još 1993. i koji je do danas već 'doživio' nekoliko izmjena i dopuna, nije riješio temeljna pitanja hrvatskog vatrogastva, ističu sva trojica. Ne samo da ima problema oko financiranja, nego je i promašen zapovjedni sustav, koji bi u ovom času trebao funkcionirati na tri razine, odnosno na relaciji MUP - Hrvatska vatrogasna zajednica - Županija, odnosno Grad. I laiku je jasno, objašnjavaju naši sugovornici, da sustav zapovjedanja na terenu nikako ne može zadovoljavajuće funkcionirati kad se zna da je, primjerice, glavni vatrogasni zapovjednik djelatnik MUP-a (imenuje ga ministar) , županijski je zaposlenik Udruge građana (Vatrogasna zajednica Županije po Zakonu je Udruga građana)... Pitanje je, objašnjavaju Bašica, Miloslavić i Grčić, po kojem ključu može 'čovjek' iz MUP-a naređivati zapovjedniku iz Udruge građana, ili, pak, onaj iz Udruge građana trećemu na razini grada ili općine!</p>
<p> I dok su vatrogasci u očekivanju promjena na bolje, o čemu su nedavno razgovarali i s ministrom unutarnjih poslova koji je, ističu, pokazao veliko razumijevanje za probleme, ne preostaje im drugo doli snalaženje s onim što im je na raspolaganju. Točnije, postojeće stanje nastoje 'podići' na višu razinu, 'ulaganjem' u samog vatrogasca. Naime, kad su u pitanju požari najčešće smo svjedoci 'forsiranja' zrakoplovstva. Zaboravlja se pritom da isto sprječava širenje požara, djeluje danju i kada nema vjetra, dok vatru, bez obzira na vremenske uvjete, gasi vatrogasac u kojeg se (pre)malo, ili gotovo nikako, ne ulaže. Stoga je intencija za ovu sezonu, reći će Miloslavić, upravo na obuci i stimulaciji ljudi.</p>
<p> Za razliku od »kontinentalnih kolega«, koji tijekom godine na intervencije potroše stotinu radnih sati, u priobalju se ta brojka penje na tisuću sati rada. Na žalost, i lanjski su požari pokazali što znači gasiti vatru na području dužine 200 kilometara, gdje živi nešto više od 126.000 stanovnika, uz samo 120 (profesionalnih) vatrogasaca na raspolaganju. Njih je, osim toga, u takvoj 'pustinji' i vrlo teško sakupiti na jednome mjestu. Stoga se i u ovom času svakodnevno, stotinama dopisa apelira na stanovništvo, hotelijere i druge čimbenike da očiste terene oko vlastitih objekata. Tako vatrogasci ne bi gubili dragocjeno vrijeme.</p>
<p> Jer, pored toga što po planu zaštite od požara za Grad Dubrovnik nedostaje još 21 profesionalni vatrogasac, valja naglasiti da Javnoj vatrogasnoj postrojbi nedostaju i auto-ljestve za rad na visini, nema ni spusnica, a ni tehničko vozilo nije adekvatno. Doduše, rekao je Grčić, sve to lijepo stoji u novim planovima, ali, »sezona samo što nije tu, a još se uvijek tapka u mjestu«.</p>
<p> U međuvremenu, zaključuju dubrovačko-neretvanski vatrogasci, dogodilo nam se i globalno zatopljenje. Temperature se više ni noću ne spuštaju ispod tridesetak stupnjeva, te bi i stoga trebalo više povesti računa o zaštiti od požara. Pogotovo na hrvatskom jugu, području s godišnje najvećim brojem sunčanih i vjetrovitih dana.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ako mogu Grci, zašto i mi od otoka ne bismo stvorili shopping centre, kako bi oživjeli</p>
<p>ZADAR, 25. ožujka</p>
<p> - Ljubav prema otocima Lenka Garbina, rođenog na Šolti, rodila se davno dok je živio u Dubrovniku gdje se godinama, još od ranih šezdesetih, u prapočecima našeg nautičkog turizma počeo baviti tim poslom. Posljednjih sedam godina živi u Zadru gdje je preuzeo redovnu državnu liniju broj 5 te svakoga dana brodom »Anamarija« isplovljava iz Zadra prema otocima Ižu i Ravi. Brod kao brod, reklo bi se, međutim ovaj je poseban po tome što je i opskrbljivač stanovnika otoka Rave. Jedina prodavaonica na Ravi zatvorena je prije godinu dana, jer se vlasniku nije isplatilo držati je otvorenom za tako malo stanovnika koliko ih ima u obje Rave. Veloj i Maloj.</p>
<p>»Anamarija« kreće iz Zadra u 13,45 sati, a na putu prema Ravi zaustavlja se u Velom i Malom Ižu. Putovanje do Rave traje otprilike dva sata, gdje brod ostaje usidren u maloj luci do sljedećega jutra kad polazi u Zadar već u pet sati ujutro. Dolaskom u Zadar brod se ne zatvara: otvoren je sve do ponovnog polaska u 13,45, jer »ne mogu ljudi po cijelo jutro nositi stvari koje kupe u gradu«, kaže kapetan Garbin. Osim toga, sve što Ravljani naruče iz grada posada broda im to kupi i besplatno preveze do otoka.</p>
<p>Kako je Dubrovčanin Garbin završio na turi Zadar-Iž-Rava? Kad je »Jadrolinija« raspisala natječaj za brzobrodske linije za ovu turu, on je bio jedini ponuđač. Brod koji može primiti i do dvjesto putnika opslužuje sedmeročlana posada, koja na brodu zapravo i živi, jer na njemu provode oko 90 posto vremena. Osim posade i otočani se na »Anamariji« osjećaju kao doma.</p>
<p> »Brodovi su otocima pupčana vrpca i bez njih bi otoci izumrli. Život na otocima je puno skuplji nego na kopnu, a da bismo to promijenili mogli bismo samo primijeniti ono što drugi već odavno rade. Grčka je zemlja s mnoštvom otoka kao što je i Hrvatska, a oni su od svojih otoka napravili shopping-centre u koje ne dolaze kupovati samo turisti nego i Grci, jer im je na otocima sve jeftinije nego na kopnu«, kaže Garbin. Pametnom politikom Grci su, dodaje, zaposlili su otočno stanovništvo koje ne bježi s otoka jer im je osigurana egzistencija. Jednoga Nijemca krzneni kaput koji kupi na grčkom otoku i sedmodnevni boravak na istome otoku košta manje nego da je taj isti kaput kupio u Njemačkoj.</p>
<p>Garbin se nada da će i nedavno utemeljeni Hrvatski otočni sabor, kojega je i sam član u Odboru za promet i veze, pomoći u revitalizaciji naših otoka, iako je skeptičan prema ikakvom razvitku malih, udaljenih i slabo naseljenih otoka. Budućnost vidi u nautičkom turizmu jer se i sam više od 20 godina bavio upravo tim poslom. Njegov brod »Perast« čeka u Korčuli neka bolja vremena, tj. investitora, kad će ga moći osposobiti u luksuznu jahtu sa 50 kreveta. Od HBOR-a je tražio kredit, međutim dosad ništa nije odobreno.</p>
<p>»Možda njima takav projekt nije zanimljiv«, kaže Garbin i dodaje da ga čudi kako Vlada ne vidi potencijale nautičkog turizma. Potkrepljuje to tvrdnjom da i naše turističke zajednice na ovogodišnjim turističkim sajmovima u Europi nisu ponudile niti jednog brodara.</p>
<p> »Želja mi je imati brod za krstarenje od Venecije do Dubrovnika, s obilaskom svih jadranskih gradova i otoka. Tko uđe u posao s krstarenjima sa srednjim brodovima od sto do dvjesto kreveta, postat će gazda na Jadranu«, naglašava Garbin.</p>
<p>A dok ne krene pravi posao s krstarenjima, svakodnevna slika u zadarskoj luci će se ponavljati. Ljudi s pretrpanim torbama i dalje će ulaziti na uvijek otvorenu »Anamariju«, ostavljati na njoj svoje stvari o opet juriti u grad po »još nešto ća su zaboravili«. Slika će se u popodnevnim satima ponavljati i u Veloj Ravi. Malobrojni mještani već će puno prije dolaska broda koji im donosi ne samo osnovne potrepštine nego i dah života s udaljenoga kopna, dolaziti u malu luku i šutke iščekivati točkicu na pučini koja se zove »Anamarija«.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rekonstrukcija opasnog raskrižja gotova tek za turističku sezonu 2002. </p>
<p>SINJ, 23. ožujka</p>
<p> - Sinjsko Jakino gumno, raskrižje državnih cesta D1 Zagreb-Split i državne ceste D56 Sinj-Muć, crna je točka, već godinama poznata po velikim gužvama i stradavanju u prometu. Zbog očekivanog povećanja intenziteta prometa u ovogodišnjoj turističkoj sezoni, to će raskrižje biti još opasnije, ako se dotad ne rekonstruira. Za njegovu rekonstrukciju iz ovogodišnjeg državnog proračuna izdvojeno je 2,5 milijuna kuna, no pitanje je hoće li se taj novac utrošiti u taj projekt. Radovi su trebali početi početkom veljače da bi se rekonstrukcijski zahvati obavili do 15. lipnja, ali se ti rokovi ne poštuju. Do početka radova treba obaviti još mnoge pripreme, a najveći je problem udovoljiti vlasnicima okolnih kuća, kojima treba osigurati pristup kućama i isplatiti naknadu za zemljište. Prema izjavi pročelnika Odjela za gospodarstvo i komunalne poslove Sinja i člana Gradskog poglavarstva Damira Talaje, radovi na rekonstrukciji Jakina gumna mogli bi početi tek potkraj rujna ili početkom listopada. Rekonstrukcija bi, dakle, mogla biti gotova tek sljedeće godine, za turističku sezonu 2002., ako se pripremne radnje obave do ovogodišnjeg listopada. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Splitski HSLS i dalje bez kompasa u političkom nadigravanju sa SDP-om</p>
<p>SPLIT, 25. ožujka</p>
<p> - Dok je većina političkih stranaka u Splitu započela predizbornu kampanju i definirala glavne parole koje će pokušati »prodati« deprimiranim biračima, čini se da je splitski HSLS i dalje izgubljen u vremenu i prostoru. Obezglavljenost splitskih liberala traje još od pobjede na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, kada su u podjeli plijena nadigrani svojih koalicijskih partnera iz SDP-a.</p>
<p> Naime, u popunjavanju kadrovske križaljke, čija su dobitna polja bila vodeća mjesta u javnim ustanovama i državnim institucijama na području Splitsko dalmatinske županije, HSLS-u je pripalo tek nekoliko »kvadratića«. I ne samo što se nisu uspjeli izboriti za mjesto načelnika splitske Policije, u koje su upirali oči, nego su čak izgubili i politički minorno mjesto predsjednika Vijeća Gradske četvrti Bačvice. </p>
<p>Ukratko, nadigrani od SDP-a, izgubili su sve što se moglo izgubiti. Jedino što su činili bilo je 'potezanje' novinara za rukav, kojima su obećavali ekskluzivne informacije o SDP-u, ali samo pod uvjetom da izvor bude neimenovan. U međuvremenu, splitska policija, koja je bila i ostala njihova »rak-rana«, podnijela je kaznene prijave protiv nekoliko istaknutih HSLS-ovaca, među kojima je bio i zamjenik gradonačelnika, ujedno šef splitskih liberala, Miroslav Buličić.</p>
<p>Priča ide dalje, pa je tako prije nekoliko dana financijska policija pokucala na vrata HSLS-ova člana Gradskog poglavarstva Ivana Pulića, koji ima privatnu tvrtku. Slučajno ili ne, dolazak financijske policije na Pulićeva vrata poklopio se sa sukobom splitskoga SDP-a i HSLS-a oko popunjavanja ostalih mjesta u kadrovskoj križaljci.</p>
<p> I konačno, sam predsjednik HSLS-a Dražen Budiša »pobrinuo se« za to da potvrdi konstataciju s početka ove priče. Iako je Budišina meta bio ministar policije Šime Lučin, sve je ispalo naopako, ali dovoljno jasno da se zaključi kako njegovi liberali u Splitu strepe od policije i SDP-a. Podsjetimo, prošlotjednu konferenciju za novinare splitskih liberala, posvećenu problemima u dalmatinskom turizmu, prekinuo je na desetak minuta telefonski poziv Dražena Budiše, koji je od Buličića zatražio da novinarima prenese HSLS-ovu ogorčenost skandalom koji se dogodio u PU Splitsko dalmatinskoj. Riječ je o Dinu Mihoviloviću, sinu istaknute članice SDP-a, koji je (bio) zaposlen u splitskoj policiji, unatoč tome što je prijavljen zbog sudjelovanja u oružanoj pljački i paljenja hrvatske zastave na Klisu.</p>
<p> Buličić je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> izbiflao nekoliko rečenica, kojima je pokušao opisati »HSLS-ovu ogorčenosti i zatečenost takvim postupkom«, ne zaboravljajući naglasiti svaki put da on samo prenosi Budišine riječi. Neovisno o tome što je Budiša reagirao tek nakon što je slučaj Mihovilović već bio objavljen u dnevnim novinama, činjenica je da predsjednik splitskog HSLS-a Miroslav Buličić uopće ne bi ni reagirao da nije bilo Budišina poziva. Osim toga, kad je već bio prisiljen reagirati, Buličić se ogradio od cijelog slučaja, ponovivši bezbroj puta kako »samo prenosi Budišine riječi«. Umjesto zaključka, spomenimo i stav splitskog HSLS-a o tom pitanju. Naime, na uporna novinarska pitanja kako je moguće da se pljačkaš i palitelj hrvatske zastave zaposlio u splitskoj policiji, i zašto HSLS tek sada reagira, Buličić je rekao: »Nemojte mene pitati, pitajte Budišu«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Sliško i dalje kritično, Šeničnjak smijenjen</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Zamjenik načelnika policije Policijske uprave zagrebačke Zdravko Šeničnjak u subotu je smijenjen s te dužnosti odlukom ravnatelja policije Ranka Ostojića. Bivši zamjenik poslan je na godišnji odmor dok se ne odluči koju će novu dužnost obavljati, izvijestio je novinare u nedjelju glasnogovornik zagrebačke policije Goran Volarević. Šeničnjakova smjena uslijedila je nakon mafijaškog obračuna u četvrtak središtu Zagreba, dakle u trenutku kad je policija prozivana s raznih strana da je neučinkovita. No, Volarević nije ni potvrdio niti opovrgnuo povezanost te smjene s atentatom na Vjeku Sliška. »Ne bih htio govoriti o razlozima smjene. Takva odluka diskrecijsko je pravo ravnatelja policije«, objasnio je glasnogovornik.</p>
<p> Rekao je da je Sliško, teško ranjen u oružanom obračunu u središtu Zagreba 22. ožujka, i dalje u kritičnom stanju u Bolnici »Sestara milosrdnica«. Slišku je tada u glavu pucao James Capau, belgijsko-hrvatski državljanin, koji je u subotu popodne umro u bolnici od posljedica teškog ranjavanja. Na atentatora Capaua pucao je pak Sliškov tjelohranitelj Ivica Bertić-Rus za kojim je raspisana tjeralica. Volarević je opovrgnuo napise da policija navodno pregovara s odbjeglim tjelohraniteljem, kao i izjave pojedinaca koji su navodno vidjeli Bertića nakon obračuna na Cvjetnom trgu.</p>
<p> U vezi s atentatom na Sliška u subotu su ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, ravnatelj policije Ranko Ostojić i načelnik Uprave kriminalističke policije Dragutin Cestar održali višesatni sastanak. Prema Volarevićevim riječima, odlučeno je da se dodatno mobiliziraju policijske snage radi pojačane zaštite sigurnosti u gradu. (Z. Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Šeničnjak tvrdi da je smijenjen »jer je znao određene stvari«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Bivši zamjenik načelnika zagrebačke policije Zdravko Šeničnjak ustvrdio je da je smijenjen jer je »znao određene stvari« i jer je htio da se »sve rasvijetli«, ali da za to »ne postoji politička volja«. »Iz sustava se otklanjaju ljudi koji se mogu suprotstaviti organiziranom kriminalu«, rekao je Šeničnjak, kojega je u subotu, dva dana nakon mafijaškog obračuna u središtu Zagreba, bez obrazloženja smijenio ravnatelj policije Ranko Ostojić.</p>
<p> Šeničnjak je za Jutarnji list od ponedjeljka kazao kako se »želi zaustaviti svaka aktivnost policije koja ide u smjeru rasvjetljavanja ograniziranog kriminala«. »Postojala je mogućnost da se dođe do vrha, svi znaju koje su operacije bile u tijeku, a to znaju i državni odvjetnik, i ministar pravosuđa i ministar unutarnjih poslova, a (...) oni su o svemu obavijestili i premijera. Dobrim se dijelom zna tko iza svega stoji«, rekao je.</p>
<p> Dodavši kako je cijelu pozadinu znao i prijašnji ministar unutarnjih poslova, Šeničnjak je kazao da su dijelovi tajnih službi radili na rasvjetljavanju svih oblika kriminala pa tako i organiziranog, ali je ustvrdio da su određeni visokopozicionirani ljudi u pojedinim službama ipak bili servis istog tog kriminala. </p>
<p> »Vrijeme je da se javno kaže kako organizirani kriminal ima svoje ljude u policiji, a to ne moraju biti ljudi na čelnim funkcijama, već oni kojima su dostupne informacije«, rekao je Šeničnjak za drugi zagrebački dnevnik - Večernji list. Ustvrdio je kako su »ljudi iz organiziranog kriminala znali za neke policijske akcije, te da su čitali i čitaju čak i neke tajne spise«.</p>
<p> »Moja je borba uzaludna, organizirani kriminal je jači. Kad bi postojala prava volja, nešto bi se moglo napraviti, ali sam sada i te kako osjetio da političke volje nema«, rekao je Šeničnjak za izdanja zagrebačkog tiska od ponedjeljka. Ocijenivši da se radi o »klupku politike, kriminala, svega«, Šeničnjak je kazao kako je perspektiva loša. »Možda se nešto privremeno riješi na osnovi dogovora 'nemojte bacati bombe i pucati, a mi vas nećemo dirati', ali ne vjerujem da će netko iz vrha organiziranog kriminala završiti u zatvoru«, rekao je.</p>
<p> Dnevnik Republika pak tvrdi, pozivajući se na »neslužbene policijske krugove«, kako je Šeničnjak smijenjen jer je »u tajnom prisluškivanju telefonskih razgovora svih čelnika Policijske uprave zagrebačke otkriveno da je, mimo službenih kanala komuniciranja, servisirao Dunju Pavliček-Patak, zastupnicu optužnice u procesu protiv tzv. zločinačke organizacije«. Taj je list objavio kako je »uz Šeničnjakovu pomoć Dunja Pavliček- Patak nastojala spriječiti pretres stana Vjeke Sliška koji je (...) opskrbljivao Državno odvjetništvo krunskim svjedocima protiv konkurentske zločinačke organizacije, kako se ne bi saznale sve pojedinosti o njezinoj i Sliškovoj suradnji. Tvrdi se kako je netko iz zagrebačke policije namjerno prešutio MUP-u da postoji audiokazeta koja dokazuje da Radovan Buvač, jedan od krunskih svjedoka u postupku protiv zločinačke organizacije, reketari privatne poduzetnike.</p>
<p> »Šeničnjak je identificiran kao sjecište paralelne vlasti u MUP-u, koja mimo nadležnih policijskih instanci, gotovo privatno, surađuje s tužiteljicom Pavliček-Patak«, piše Republika od ponedjeljka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Bandićeva metla zahvatit će Pevaleka, Pavelića i Vulasa, ali nakon lokalnih izbora?</p>
<p>U nekim gradskim poduzećima sjede direktori s podužim stažem kojima se stolac nebrojeno puta tresao, ali nikad toliko snažno da oni s njega padnu / To se često, no nikad dokazano, pripisivalo baš - političkom sponzorstvu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Prije otprilike pola godine na kup su posloženi »smrtni grijesi« devetorice direktora gradskih poduzeća u vlasništvu grada Zagreba. »Bandićeva metla«, kako su neki tada nazvali smjene u gradskim poduzećima, pomela je, među ostalima, Radovana Fuchsa, direktora ZGOS-a, Vladimira Jurašića iz Vodoprivrede, Rinu Jurića iz Robnih terminala, i Stipana Stojčića iz Autobusnog kolodvora. Nakon toga proglašeno je nešto što bi se moglo nazvati tromjesečnim moratorijem, tijekom kojeg je novi, ali i stari (netaknut) direktorski kadar morao pokazati poslovne rezultate. Šok-terapija bila je toliko uspješna da je, iako se pretpostavljalo, nakon tri mjeseca izostao drugi krug smjena, a direktori su se natjecali u konferencijama na kojima su isticali pravu eksploziju profita u gradskim poduzećima. Stvari su krenule »nabolje« toliko da su se za nju počeli interesirati i neki ekonomski stručnjaci koje je zanimalo kako se u samo tri mjeseca uspjelo iznadprosječnog gubitaša dovesti u red pa čak iskazati dobit.</p>
<p>Pošto se stanje popravilo (odnosno, neki će reći, nategnuli poslovni računi) smjene su izostale, a novinari i mediji ponovo su optuženi za spekulacije jer, eto, traže senzacije tamo gdje postoje: red, rad i, što je najvažnije - rezultati.</p>
<p>Od tada do danas malo je tko razmišljao o smjenama - osim vjerojatno samih direktora, a potkraj prošloga tjedna cijelu je priču, s mnogo detalja, ponovo pokrenuo zagrebački povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Damir Gašparović. Javno je zazvao smjene direktora, posebno onih iz Zagrebačkog velesajma, Gradske plinare i ZET-a.</p>
<p> »Smjene ne sutra, nego još jučer«, zatražio je Gašparović, na što je na drugome kraju grada, na Skupštini trgovačkih društava u vlasništvu grada, njezin predsjednik gradonačelnik Milan Bandić navodno poručio da »sindikati neće diktirati smjene direktora«. Time je još jednom dao do znanja da smjena neće biti - barem do izbora. Slično tomu kasnije su se ponašali i ostali članovi Poglavarstva koji su u svojim izjavama ostali zakopčani do grla.</p>
<p>S druge strane, teško je ne primijetiti da ovaj put u pričama oko smjena zaista nečeg i ima; sada se zna koga bi trebalo smijeniti, ali očito je da direktori u nekima u vlasti imaju svoje zaštitnike.</p>
<p> Gašparović, naime, nije nezadovoljan sindikalist koji o stvarima govori napamet. Čini se da je dobar poznavatelj prilika jer u svakom gradskom poduzeću postoje članovi sindikata koji ga servisiraju izvješćima o stanju u tim društvima i ostalim relevantnim informacijama. Drugo, dobar je Bandićev prijatelj još iz vremena dok je on bio sindikalni povjerenik u Plivi, a Bandić sjedio u oporbenim klupama. U to vrijeme često ih se moglo vidjeti kako zajedno razgovaraju, pa se može pretpostaviti da dobro zna i o čemu razmišlja zagrebački gradonačelnik.</p>
<p> Gašparović će tako bez dlake na jeziku pred dvadeset novinara poručiti da »smjena još nema zato što su neki direktori u međuvremenu postali politički sponzori čelnih ljudi ovoga grada«.</p>
<p> Točno je da u nekim gradskim poduzećima sjede direktori s podužim stažem kojima se stolac nebrojeno puta tresao, ali nikad toliko snažno da oni s njega padnu što se često no nikad dokazano pripisivalo baš - političkom sponzorstvu.</p>
<p> Među takvima je i čelnik ZET-a Julius Pevalek. Prema nekima, sama činjenica da se njegovo poduzeće financira iz gradskog proračuna trebala bi biti dovoljnom da se može reći kako bi njegov posao mogao obavljati svatko pa da ga je zato potrebno smijeniti. Takve tvrdnje nemaju uporišta jer po tome ni jedno gradsko poduzeće ne bi funkcioniralo više od šest mjeseci jer je svima njima ponekad potrebna financijska injekcija iz gradskog proračuna.</p>
<p>No, ono što bi Pevaleku moglo izmaknuti stolac jest to da glavni ljudi Uprave ZET-a sjede na dva stolca - u ZET-u, ali i u svom poduzeću koje onda obavlja radove što ih naruči ZET. Prema našim zakonima to i nije sporno, ali je sporna moralna odgovornost takvih postupaka za što će, po prirodi posla, ispaštati Julius Pevalek.</p>
<p>Gradska plinara, čijeg je direktora Ivana Vulasa, Gašparović također prozvao, trebala bi dobiti novog šefa - ali nakon izbora. U tom poduzeću, naime, još nitko nije stradao zbog gubitka gotovo 30 milijuna kuna koji su ostali u Komercijalnoj banci Zagreb. Činjenica da su u Plinari gubitke i poslovne rezultate u posljednjem razdoblju poboljšali za približno 300 posto, ne bi ovdje igrala neku važniju ulogu.</p>
<p>I na koncu, Jurica Pavelić - čovjek s devet »mačjih« života - kojemu se direktorska fotelja u Zagrebačkom velesajmu opasno tresla temeljem revizije provedene još u doba HDZ-a, preskočio je zamahe Bandićeve metle i prije šest mjeseci. »Grijesi« tog direktora - milijuni kuna isplaćenih u ime intelektualnih usluga, zapošljavanje sinova i kćeri po čemu je ZV postao tvrtka »Naša djeca«, čak 111 stambenih kredita uz minimalnu kamatu - bili su poznati jučer koliko i danas, a on je ipak ostao...</p>
<p>Javnost je nezadovoljna učinjenim promjenama jer je očigledno da je nagli porast dobiti u nekim poduzećima nategnut i neće biti ničeg čudnog ako novi direktori u spomenutim poduzećima odjednom počnu kuknjavu nad sudbinom jer iznos kuna naveden u bilancama (o kojima slušamo danas) i onaj »opipljivi«, pospremljen u blagajni, neće biti jednaki.</p>
<p>Na koncu još jednih »novinarskih spekulacija« treba reći i to da će o svemu odlučivati Milan Bandić koji, kao predsjednik Skupštine trgovačkih društava, sigurno raspolaže informacijama koji bi trebale biti dovoljne da se određenog direktora smijeni. Jedina nespretnost u svemu tome jest ta što bi smjene po svojoj prilici trebale krenuti nakon izbora, što je voda na mlin Gašparevićevoj tvrdnji da »neki političari u određenim direktorima imaju svoje sponzore« jer izbori koštaju, i to dosta. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hoće li političari i novinari odgovarati zbog širenja govora mržnje? </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Na problem kako su u javnosti predstavljeni ratni zločini koje su u Domovinskom ratu počinili pojedinci na hrvatskoj strani, upozorio je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) Žarko Puhovski na subotnjem okruglom stolu »Zapovijedna odgovornost«. Smatra da je za to kriva selektivnost koju provode neke redakcije - o nekim se stvarima govori više, o nekima manje, a o nekima se uopće ne govori.</p>
<p> »U Hrvatskoj još nije postignuta svijest u društvu da je zločin jednostavno zločin, bez obzira tko ga počinio. Problem selektivnog prezentiranja u javnosti može se izbjeći jedino ako se uzme u obzir cijelo stanje društva pa da se vidi koje novine zastupaju koju liniju. Ali, tko u današnjoj teškoj ekonomskoj situaciji čita sve novine da bi to mogao ocijeniti«, kazao je Puhovski na skupu u Trakošćanu.</p>
<p>Drugi problem u medijskom prezentiranju vidi u tržišnoj orijentaciji medija koja zahtijeva »saftne« informacije. »Vjerujem da je medijima sigurno zanimljivije pisati o ubojstvu ili nekom skandalu nego o problemu zapovijedne odgovornosti. Međutim, pozitivno je to što danas nitko više ne može reći da na hrvatskoj strani nije bilo ratnih zločina. Ipak, negativno je to što se otkrivanje ratnih zločinaca u hrvatskim medijima još prikazuje kao progon i neka vrsta pritiska međunarodne zajednice na Hrvatsku«, rekao je Puhovski. Ključni je problem, kaže, to što još nije jasno da se procesuiranje hrvatskih ratnih zločinaca mora provoditi zbog moralnog zdravlja nacije, a ne zbog »pritiska izvana«.</p>
<p>»Čim je potrebno da se organiziraju okrugli stolovi na temu zapovjedne odgovornosti kako bi se točno definiralo što ona znači i što obuhvaća, očigledno nešto nije u redu«, istaknuo je odvjetnik Anto Nobilo. Pravna norma mora biti precizna kako bi svakom bilo jasno o čemu se radi. »Pogledajte samo koliko stručnjaka mora razglabati o pravnom aspektu zapovijedne odgovornosti, a onda se vratite u rat i ratne uvjete, među pravno neobrazovane vojnike koji na terenu moraju točno znati što je zakonito, a što nije.« Ističe da će, s obzirom na to kako se stvari u Hrvatskoj odvijaju spram zapovijedne odgovornosti, na kraju ispasti da su odgovorni samo »momci koji su ratovali i možebitno počinili koji zločin«.</p>
<p> »Postoji daleko veća i šira odgovornost jer ti momci nisu sami po sebi zli«, rekao je odvjetnik osvrnuvši se na »slučaj generala Norca« koji sigurno nije »zao momak«. »Norca je sigurno netko zadojio nacionalističkom mržnjom koja je bila podloga za zločine koje je počinio, a postoje vjerodostojni dokazi za to. No, hoće li odgovarati političari, povjesničari i novinari koji su širili govor mržnje«, upitao je Nobilo, upozorivši da je pravo pitanje dokle ta odgovornost može ići. Osvrnuo se i na na pravnu odgovornost tužitelja koji nisu pravodobno podizali optužnice iako su znali za zločine, smatrajući da i oni trebaju biti kažnjeni. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Za što Haaški sud sumnjiči zapovjednike »Medačkog džepa«, »Bljeska« i »Oluje«?</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general Petar Stipetić dat će u utorak, kao osumnjičenik, iskaz haaškim istražiteljima u vezi s »Medačkom džepom«, »Bljeskom« i »Olujom«.</p>
<p> »Objasnit ću svoju ulogu i obraniti ugled Hrvatske vojske«, rekao je general Stipetić naglasivši da može dokazati kako na dijelovima fronte za koje je on bio odgovoran i gdje je zapovijedao »nisu učinjena djela koja bi se mogla tretirati ratnim zločinima, genocidom i kršenjem međunarodnog ratnog prava«.</p>
<p>Haaški sud sumnjiči generala Stipetića (i neke druge vojne zapovjednike) na temelju široko tumačene zapovijedne odgovornosti i to na osnovi izvješća koje su tom sudu dostavili srpska udruga Veritas u Beogradu što je vodi Savo Štrbac, i Hrvatski helsinški odbor, zagrebačka udruga za zaštitu ljudskih prava.</p>
<p> Tako je u vezi s akcijom »Medački džep« kojom je u rujnu 1993. oslobođen dio gospićkog područja, udruga Veritas (kojoj mnogi odriču kredibilitet zbog uvećavanja žrtava) iznijela podatak da je na tom području nakon potpisivanja sporazuma o primirju na raznim mjestima stradalo 36 Srba. Ti podaci, koliko je poznato, nisu potvrđeni iz neovisnih izvora. Stipetić nije sudjelovao u vođenju te akcije, nego je kao izaslanik pokojnog predsjednika Franje Tuđmana potpisao sporazum o primirju sa srpskom stranom.
Što se tiče »Bljeska« kojim je početkom svibnja 1995. oslobođena zapadna Slavonija, Haaški sud želi ispitati generala Stipetića kao člana vojnog vrha jer ni u toj akciji on nije bio zapovjednik na terenu (već je u zapadnu Slavoniju došao nakon završene akcije). Tijekom »Bljeska« nisu se dogodili masovni zločini, niti danas srpska strana upire prstom u neka mjesta gdje su se, eventualno, dogodila brojna smaknuća. U medijima se jedino pojavljivala informacija da se tijekom završnog dijela operacije grupa srpskih vojnika i civila našla u unakrsnoj vatri. »Bljesak« je završio predajom jednog broja srpskih jedinica koje su se našle u okruženju. </p>
<p>Akcijom »Oluja«, početkom kolovoza 1995., u četiri dana oslobođena je tzv. krajina. Ta akcija bila je odgovor hrvatskih vlasti na pokušaje hrvatskih i bosanskih Srba da eliminiraju bošnjačku enklavu (tzv. bihaćki džep) kako bi stvorili etnički čistu, kako su je zvali, zapadnu Srbiju koja bi dosezala do predgrađa Zadra, Karlovca i Siska. Prema izvješćima Veritasa, u »Oluji« je stradalo 1548 Srba. HHO je, međutim, objavio podatke da je tijekom te akcije u Sektoru jug bilo 410 civilnih žrtava, a u Sektoru sjever 267. Kako su žrtve navedene imenom i prezimenom, potkrale su se očite greške jer su se neki poslije javili kao živi. Ukupne žrtve HHO je proglasio posljedicom navodne nakane tadašnjeg političkog vrha zemlje da Hrvatsku »etnički očisti« od Srba. To je kasnije prihvatio i Haaški sud kroz izjave nekih dužnosnika kako je akcija »Oluja« (kojoj je pridodan i »Bljesak«) poduzeta s nakanom protjerivanja srpskog stanovništva iz Hrvatske. </p>
<p>Za potvrdu te teze bilo bi potrebno dokazati da su se zločini događali tijekom same akcije. S tim u vezi poznata je i polemika između čelnika HHO-a tijekom jednog susreta u američkom veleposlanstvu. Aktivist HHO-a Ivan Zvonimir Čičak napisao je u pismu da je njegov kolega iz udruge Damir Grubiša američkom veleposlaniku Williamu Montgomeryju rekao kako za »Oluje« nije bilo zločina, nego su ih učinile paramilitarne jedinice nakon te akcije. Čičak je, kako je sam napisao, zastupao tezu da je zločina bilo prije, za vrijeme i nakon akcije. Činjenica je, međutim, da su se veći pojedinačni zločini, poput ubojstva 16 Srba u Varivodama i Gošću kod Knina, dogodili u rujnu 1995., dakle mjesec dana nakon »Oluje«. </p>
<p>U vezi s optužbom da se »Olujom« htjelo »etnički očistiti« hrvatske Srbe, zanimljivo je svjedočenje Milisava Sekulića, generala bivše »srpske vojske krajine«. On tvrdi da je 4. kolovoza u 17 sati na sastanku u Kninu, nakon poraza na fronti u tom području, Mrkšić, zapovjednik »krajinske« vojske, prihvatio Martićev prijedlog o »nagloj evakuaciji stanovništva iz južnog dijela krajine«. Ako su Milan Martić i Mile Mrkšić, što tvrdi ne samo Sekulić, naredili i proveli evakuaciju srpskog stanovništva, kako onda za nju mogu biti odgovorne hrvatske vlasti odnosno zapovjednici »Oluje«, kako je to postavio HHO?</p>
<p>Uostalom, tog prvog dana »Oluje« Hrvatska vojska, kako je poznato, nije uspjela probiti srpske linije na Banovini. Zato je pozvan general Stipetić (bio je raspoređen u istočnoj Slavoniji) koji se vratio već dogovorenom planu o zauzimanju Petrinje. Kasnijim napredovanjem srpske jedinice su okružene i četvrtog dana »Oluje« »krajinski« general Bulat potpisao je predaju svog korpusa generalu Stipetiću. Sekulić piše u svojoj knjizi »Knin je pao u Beogradu« da je Milošević tada priželjkivao masakr Srba kako bi optužio Tuđmanovu Hrvatsku da je ista kao i Pavelićeva NDH. Međutim, čak i Srbi tvrde da su se Stipetić i njemu podređeni prema civilima i zarobljenicima ponašali vojnički besprijekorno. Zanimljivo je da na područjima oslobođenima u »Medačkom džepu«, »Bljesku« i »Oluji« nema mjesta masovnih stratišta poput vukovarske Ovčare, Škabrnje, Lovasa...</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sanader: HDZ je danas jedina oporba, DC i HSP dižu ruke po želji šestorke </p>
<p>BELI MANASTIR, 25. ožujka</p>
<p> - »Neka obnova područja od posebne državne skrbi bude apsolutni nacionalni i državni prioritet, oko čega možemo postići konsenzus. Jer, nije dobro Hrvatskoj, ako je dobro Zagrebu, a nije dobro Belom Manastiru«, istaknuo je u nedjelju na tribini u Belom Manastiru predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. On je, među ostalim, rekao kako je HDZ danas u Hrvatskoj jedina prava oporba jer se prilikom glasovanja o ustavnim promjenama i ukidanju Županijskoga doma pokazalo kako i DC i HSP u Hrvatskom saboru »uglavnom dižu ruke onako kako želi vladajuća šestorka«.</p>
<p> Gradonačelnik Belog Manastira Ivica Buconjić istaknuo je kako je 60 posto Baranjaca nezaposleno i taj se negativni trend nastavlja, dok središnja hrvatska vlast na razne načine kažnjava to područje u kojem je na vlasti HDZ. Istaknuo je pritom drastično smanjenje novčane potpore Belom Manastiru, koji je od HDZ-ove vlasti 1999. dobio 2,8 milijuna kuna potpore, a od sadašnje vlasti u prošloj godini samo 260.000 kuna.</p>
<p> Sanader je oštro kritizirao aktualnu vlast zato što nema strategiju gospodarskog razvoja, povećava se broj nezaposlenih i stečajeva, te umanjuju prava ugroženih kategorija građana. Govorio je i protiv ustavnih promjena i ukidanja Županijskoga doma te prikrivanju istine od javnosti da u Hrvatskoj ljudi gladuju, u čemu »vladajućoj strukturi pomažu određeni mediji«. </p>
<p>Predsjednik HDZ-a odbacio je optužbe o izolacionističkoj politici njegove stranke prema međunarodnoj zajednici, istaknuvši kako je upravo u vrijeme HDZ-a Hrvatska postala članicom niza međunarodnih organizacija. Govoreći o suradnji s međunarodnom zajednicom Sanader je rekao kako je HDZ uvijek prihvaćao suradnju, uz očuvanje nacionalnih interesa.</p>
<p> Komentirajuaći stand by aranžman MMF-a Hrvatskoj od 250 milijuna dolara predsjednik HDZ-a rekao je kako se tim aranmanom samo povećava kreditni rejting Hrvatske. »Mi smo dokazali da znamo vladati zemljom. U vrijeme rata i poslije rata, obnovili smo 100.000 kuća i 450 crkava, izgradili 200 kilometara autocesta, 300 škola i dječjih vrtića, porodilje i branitelji imali su veća primanja, a u posljednjih 14 mjeseci sve je to stalo«, rekao je Sanader.</p>
<p>Kao primjer ponašanja nove vlasti prema lokalnoj zajednici istaknuo je primjer Pakraca u koji je u posljednjih 14 mjeseci došao samo jedan ministar i to ministar prosvjete otvoriti školu koju je - izgradio HDZ. Sanader je govorio i o lokalnim izborima na kojima će HDZ dopustiti organizacijama na terenu da same odlučuju tko će biti na listama i s kim će se ostvarivati koalicije. </p>
<p>»Vladajuća šestorka, izborom čistog proporcionalnog sustava, želi pokušati ponoviti rezultate od 3. siječnja. No, u tome neće uspjeti. Građani će shvatiti da su bili u zabludi i izabrali one koji do sada nisu ostvarili nikakve rezultate«, zaključio je Sanader. Uz njega su na skupu govorili saborski zastupnici Vladimir Šeks i Luka Bebić, osječko-baranjski župan Marko Bagarić i predsjednik županijskog odbora stranke Boro Knezović. (D.L.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Herman: HDZ izbjegava odgovornost </p>
<p>PETLOVAC, 25. ožujka</p>
<p> - U baranjskom mjestu Petlovcu osnovan je u nedjelju općinski ogranak HSLS-a, čemu su psisustvovali dopredsjednik Hrvatskog sabora Baltazar Jalšovec i dopredsjednik HSLS-a Vilim Herman. </p>
<p>Jalšovec je govorio o bliskim vezama Baranje i Međimurja, te nužnosti gospodarskog razvitka tog kraja. Pritom je najavio za početak svibnja niz kredita HBOR-a za poticanje malog gospodarstva. </p>
<p>Obećao je i stručnu pomoć međimurskih poduzetnika Baranji.</p>
<p> Vilim Herman rekao je kako je strateški interes HSLS-a opstanak šestorke do kraja mandata, jer to je jedini način da budu provedene započete reforme u našoj zemlji. »Iako se stječe dojam da šestorka nije puno učinila, ne smije se zaboraviti kako su stvoreni sigurni temelji za izgradnju bolje budućnosti«, zaključio je Herman te dodao kako HDZ danas bježi od odgovornosti, tvrdeći da je nova vlada dovela do kritičnoga stanja.</p>
<p> Komentirajući izjave HDZ-ovih čelnika da se članovi te stranke danas bez razloga proganjaju, Herman je rekao kako mnogima od njih danas iz džepova vire kaznene prijave. Herman je prosvjedovao zbog toga što je na konferenciji za novinare, zakazanoj poslije osnivačke skupštine, ostao samo jedan novinar, dok su drugi otišli u Beli Manastir u kojem je u to vrijeme počela tribina HDZ-a na kojoj je govorio Ivo Sanader.</p>
<p> Za predsjednika HSLS-a općine Petlovac izabran je Josip Slunjski, a riječ je o 24. ogranku stranke u Osječko-baranjskoj županiji. (D.L.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ličani najavljuju i blokadu prometa, ako cesta ne obiđe Gacku </p>
<p>Čelnici Otočca, Senja i Ličko-senjske županije složni u tome da bi trebalo uvažiti činjenicu da je Gacka pirodni fenomen / Ističe se i to da je Gacka dolina vodocrpilište za Liku i Primorje, te da bi se gradnjom ceste kroz to područje umanjile poljopriovredne površine </p>
<p>OTOČAC, 25. ožujka</p>
<p> - Prošlotjedni posjet ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka Ličko-senjskoj županiji, točnije HSLS-ovcima Otočca, naišao je na različite komentare u Lici. Ministar Tušek je na HSLS-ovoj tribini u Otočcu rekao kako su ličke prometnice godinama zapostavljane. Posebno Plitvička cesta, a i ona od Duge Rese preko Josipdola, Brinja i Otočca za Senj i Gospić. »Prometnicama Like ove smo godine ozbiljnije posvetili pažnju, pa smo iz državnog proračuna izdvojili čak 106 milijuna kuna. Toliko da nam čak druge županije zamjeraju«, kazao je Tušek u Otočcu.</p>
<p>Nitko od Otočana i Ličana ne spori Tušekovu tvrdnju da su ličke ceste zapostavljane, no drugi dio priče izazvao je burne komentare, prije svega gradonačelnika Otočca Tome Oreškovića i njegova zamjenika Josipa Kregara. Tušek je, naime, na tribini HSLS-a izjavio da zalaganja Ličana, Otočana i Senjana za bilo koju drugu trasu ceste, osim one koja je u državnoj strategiji, znači pomicanje početka gradnje dionice autoceste Bosiljevo-Ogulin-Sveti Rok; kako je rekao, za najmanje dvije godine. Ulje na vatru, ministar Tušek dolio je izjavom prema kojoj »nema vremena za promjenu prostornih planova, ako se želi da autocesta Bosiljevo-Sveti Rok bude gotova do 2005. godine«.</p>
<p> Ličani su, pak, mišljenja da ministar Tušek griješi i jednostrano gleda na problem. Zamjeraju mu, prije svega, zbog tvrdog stava i inzistiranja da trasa i vijadukti prolaze kroz Gacko polje, što prijeti uništenju rijeke, oko koje se ovih dana okupljaju ribiči-pastrvaši, čak iz Japana, SAD-a i Austrije. </p>
<p> Uzimajući u obzir da su Poglavarstva grada Otočca, Gradsko vijeće, a i Ličko-senjska županija izrazili interes da se zbog zaštite Gackog polja i rijeke Gacke, gradi južna, ili 'E'-varijanta, čudno je da ministar Tušek zanemaruje te interese i činjenicu da je Gacka svojevrsni prirodni fenomen.</p>
<p>U Otočcu smo čuli i najavu blokade prometnica u turističkoj sezoni bude li prihvaćena Tušekova varijanta auto-ceste, koja, tvrde čelni ljudi Grada, zanemaruje činjenicu da bi se izgradnjom auto-ceste preko Gackog polja, povrh svega, smanjile poljoprivredne površine za sedam do deset posto. Ističe se i to da bi trebalo uvažiti i Prostorni plan Ličko-senjske županije, gdje stoji da je Gacka dolina bogata podzemnim vodama i vodocrpilište za Liku i Primorje. </p>
<p>»Drago nam je što će Lika konačno dobiti auto-cestu, što će potaći razvoj, zapošljavanje i demografsku obnovu, ali ne možemo zbog toga uništiti ono što nam je najveće bogatstvo - prirodne resurse«, kaže dogradonačelnik Otočca Orešković.</p>
<p>Već ranije je i gradonačelnik Senja Ivan Biondić izjavio kako je i Senj za tzv. južnu, ili E-varijantu. Jednostavno zato što bi autocesta Bosiljevo-Sveti Rok tako bila bliža Senju, a time i jadranskoj cesti i budućem Jadransko-jonskom koridoru, kažu u Senju.</p>
<p>U Poglavarstvu Ličko-senjeske županije, kažu kako nisu točne tvrdnje da bi varijanta 'E', ili južna, preko mjesta Žute Lokve, bila skuplja i odgodila gradnju za dvije godine. Osim toga, južna varijanta zadržala bi aktivnu poprečnu vezu od Rijeke, Crikvenice i Senja do Plitvica, kažu Orešković i Kregar. Dodaju kako je takvo rješenje podržao i ministar Božo Kovačević.</p>
<p>Već ranije je i gradonačelnik Senja Ivan Biondić izjavio kako je i Senj za tzv. južnu, ili E-varijantu. Jednostavno zato što bi autocesta Bosiljevo-Sveti Rok tako bila bliža Senju, a time i jadranskoj cesti i budućem Jadransko-jonskom koridoru, kažu u Senju.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010326].
|
