NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010126].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 227509 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska i Italija: Ofenziva talijanskih bankara nije slučajna</p>
<p>Opredjeljenje naše diplomacije da Italija bude jedan od glavnih promotora naših interesa u približavanju euroatlatnskim integracijama, za sada se pokazala pravilnom i talijanska diplomacija u svom poznatom mekom-stilu štitila je interese Hrvatske / Struktura naših roba koje izvozimo na talijansko tržište je mnogo lošija od roba koje Italija izvozi u našu zemlju / Turizam je privredna grana u kojoj, po svim pretpostavkama, Italija i Hrvatska moraju produbiti suradnju</p>
<p>SANJA MIHALJINAC</p>
<p>Izbornom pobjedom koalicije šest stranaka otvorena je nova stranica u povijesti dobrosusjedskih odnosa Italije i Hrvatske. Odluka novoizabranog premijera Ivice Račana da Italije bude jedna od prvih zemalja Zapadne Europe koju će posjetiti imala je posebnu težinu u stvaranju pozitivnog ozračja u odnosima naših dviju zemalja. Prijateljska atmosfera i međusobno uvažavanje stavova obiju strana su bile glavne karakteristike tog susreta, koji je prevladao uobičajenu razinu kurtoaznosti diplomatskih odnosa. Bilo je jasno da je Italija »odahnula« zbog demokratskog izbora Hrvatskih birača te da su nam konačno vrata euroatlantskih integracija širom otvorena. U tome je Italija preuzela odlučujuću ulogu, pa je tako u Firenzi uz nazočnost i potpis ministra vanjskih poslova Tonina Picule, Hrvatska primljena u Partnerstvo za mir kao prvi korak u procesu ulaska u NATO i kao jedan od važnih koraka u procesu približavanja Europskoj uniji.</p>
<p>Time je Hrvatska napravila odlučan iskorak i napravila ono što je bivšoj vlasti bio samo nedokučivi san. Posjet predsjednika Stjepana Mesića u lipnju prošle godine bio je još jedna manifestacija visoke razine i kvalitete odnosa dviju susjednih zemalja. I taj posjet je pokazao koliko se toga promijenilo na bolje i koliko su odnosi opušteniji i normalniji. Rijetko kojem predsjedniku se ukazuje posebna počast koja je ukazana našem predsjedniku, koji je održao predavanje o novoj Hrvatskoj na prestižnom privatnom fakultetu Luis u srcu drevnoga grada, u nazočnosti najuglednijih znanstvenika iz područja gospodarstva, međunarodnih odnosa i predstavnika financijskih institucija te odgovornih iz političkog života Italije. I tom gestom je potvrđeno da je Hrvatska opet primljena u klub »normalnih zemalja« s demokratskim institucijama.</p>
<p>Zadnji posjet izaslanstva Sabora, koji je vodio njegov predsjednik Zlatko Tomčić, zaokružio je logični red posjeta najviših predstavnika izvršne i parlamentarne vlasti. Ako se tom scenariju dodaju i aktivno sudjelovanje naše delegacije, predvođene ministrom vanjskih poslova Piculom, proslavi 50. obljetnice potpisivanja Europske deklaracije o pravima čovjeka Vijeća Europe, u Rimu, sudjelovanje naše delegacije (predvođene predsjednikom Mesićem) konferenciji UN o suzbijanju organiziranog međunarodnog kriminaliteta u Palermu, sudjelovanje naše delegacije na konferenciji o razvoju i sigurnosti na Jadranskom i Jonskome moru, održanoj lani u Anconi 19. i 20. svibnja, postaje jasno koliko značenje je naša diplomacija i država dala odnosima s Italijom i koliko značenje Italija daje odnosima s Hrvatskom. </p>
<p>Opredjeljenje naše diplomacije da Italija bude jedan od glavnih promotora naših interesa u procesu približavanja euroatlatnskim integracijama, za sada se pokazala pravilnom i talijanska diplomacija u svom poznatom neagresivnom i soft-stilu štitila je interese Hrvatske. Normalno je da još ima nekih otvorenih pitanja u odnosima dviju zemalja, kao što je pitanje esula. Izjave naših najviših dužnosnika za posjeta Italiji su na liniji traženja konkretnih rješenja, koja treba jednom zauvijek riješiti.</p>
<p>Geostrateški razlozi dobrih odnosa Italije i Hrvatske</p>
<p>Kako se u životu, a posebice u politici i diplomaciji, malo stvari događa slučajno, jasno je da i ambicijama Italije da igra odlučujuću ulogu na Mediteranu potrebna i potpora Hrvatske kao zemlje koja svojom geostrateškom ulogom znači most prema svim zemljama jugoistočne Europe i Balkana. Nakon ulaska Slovenije u Europsku uniju, Hrvatska će se naći na prvoj liniji fronte schengenskih zemalja i za te se okolnosti naša zemlja mora pripremiti da bi poslije i sama zadovoljila sve uvjete za ulazak u Europsku uniju. Jadransko more oko kojega i u kome se ostvaruje znatna aktivnost, drugi je element na kome dvije susjedne zemlje imaju i te kako velike interese. Osim bilateralnih odnosa, na tome su području važni tranzitni koridori, gdje posebno značenje ima vojna nazočnost zemalja NATO-a i njegove najisturenije članice na »prirodnom nosaču aviona u obliku čizme«. Sigurnost naše duge morske i kopnene granice omogućava zrakoplovima NATO-a da bez bojazni obavljaju misije na ovom prostoru, što se pokazalo posebice važnim i za vrijeme akcija nad Jugoslavijom i Kosovom.</p>
<p>Jadran je i put za krijumčarenje ljudi, droge, cigareta i svega što donosi nelegalnu korist. Usklađena akcija dvaju susjeda može znatno podići učinkovitost obaju sustava prevencije kriminalnih aktivnosti i na izvorištu uništiti aspiracije mnogih kriminalnih organizacija da Jadran koriste kao »lagan i siguran put« za njihove prljave poslove. Najavljeni posjet ministra unutarnjih poslova Enza Bianca Hrvatskoj govori o partnerskim odnosima dviju zemalja u zajedničkoj borbi u suzbijanju kriminala na našim granicama.</p>
<p>Jasno je da sigurnost Jadrana izravno utječe na turizam. Svaka nestabilnost s naše strane jadranske obale ima svoje negativne implikacije i na talijanskoj strani. Tako je za vrijeme jugoslavenske krize i prelijepa Puglia platila svoj dio, praznim hotelima i plažama.</p>
<p>Gospodarska suradnja </p>
<p>Poznato je da je Italija postala prvi gospodarski partner Hrvatske. Osim dobrih rezultata, moramo realno ocijeniti da u bilateralnim odnosima Hrvatska igra podređenu ulogu. Struktura naših roba koje izvozimo na talijansko tržište je mnogo lošija od roba koje Italija izvozi u našu zemlju. To je djelomično i razumljivo s obzirom na razinu industrijskog i općeg razvoja na kojem su naše zemlje. Međutim, treba reći i to da je talijansko tržište jedno od rijetkih u Europi, gdje nema predrasuda prema uvoznim proizvodima ili proizvodima koji dolaze iz zemalja jugoistočne Europe. Kvaliteta i konkurentnost cijena jedini su ozbiljan kriterij. Na žalost, čini se da je više problem u nama, i to u smislu da nemamo što ozbiljno ponuditi talijanskim susjedima te da i ono što imamo nismo dovoljno marketinški osmislili. Tu je još mnogo posla za našu promotivnu aktivnost u kojoj bi diplomacija mogla odigrati ključnu ulogu.</p>
<p>U pogledu privlačenja interesa talijanskih investitora, učinjeni su prvi koraci: predstavljanje mogućnosti za investiranje u Hrvatsku, u Milanu, našega Ministarstva za gospodarstvo, u ne baš najsretnijem terminu, u srpnju prošle godine; okrugli stol organiziran u Trstu; više delegacija talijanskih poduzetnika koji su posjetili Hrvatsku... Međutim, osim velikih kompanija, gospodarsko tkivo Italije je sastavljeno od niza srednjih i malih poduzeća, koja traže nova tržišta i povoljnije uvjete za proizvodnju po konkurentnijim uvjetima. To su subjekti prema kojima treba usmjeriti našu promotivnu aktivnost, jer 70 posto BDP-a Italije realiziraju mala i srednja poduzeća. </p>
<p>Posebno dimenzionirani programi s minimalnim birokratskim preprekama, po sistemu one window«, na kojem poduzetnik i potencijalni ulagači mogu riješiti sve svoje potrebe i zahtjeve, formula je koja sigurno može dati rezultate. Potencijali talijanskih poduzetnika su veliki i to dokazuje primjer Rumunjske, gdje su Talijani među prvima na listama ulagača. Sada, kad je srušena »psihološka« barijera Hrvatske kao diktatorske zemlje u kojoj je poznanstvo s »obitelji na vlasti« bio uvjet za mogućnost realizacije bilo kojeg ozbiljnijeg posla, nova vlast mora pragmatičnim i praktičnim rješenjima privući talijanske investitore koji će svojim kapitalom i poznatom inventivnošću i kreativnošću biti primjer našim poduzetnicima.</p>
<p>Snažna ofenziva talijanskog bankarstva nije slučajna. Nje se ne treba plašiti, već je treba iskoristiti za plasiranje konkretnih i osmišljenih programa. Sama činjenica da su se talijanske banke odlučile na znatne poslovne operacije u Hrvatskoj ima posebnu težinu. To znači da je prevladan strah od eventualno »čudnih« scenarija. To je i znak da Italija ima namjeru održati svoju poziciju u tržišnoj utakmici s austrijskim i njemačkim bankarskim kućama, s kojima se talijanske banke sukobljavaju i na drugim jugoistočnim tržištima. Talijansko bankarstvo je napravilo ozbiljan iskorak u poslovanju - od jednog izrazito konzervativnog u moderno bankarstvo, utemeljeno na tržišnim principima. Svakako da je turizam grana u kojoj, po svim pretpostavkama, Italija i Hrvatska moraju produbiti suradnju. Poznato je da je razina naših usluga još daleko ispod razine talijanskih standarda i mogućnosti. Ulazak talijanskih turističkih poduzetnika u hrvatski turizam trebao bi donijeti dodatnu vrijednost, koju je teško kvantificirati samo brojkama.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mihočević: Novak je potpuno pogrešno zamišljao Dubrovnik </p>
<p>Moj program sastoji se od davanje logističke potpore u organiziranju i realizaciji programa Dubrovačkog ljetnog festivala, tehničke potpore organizatorima drugih priredaba u Dubrovniku tijekom cijele godine, bavljenja poslovima posredovanja i organiziranja umjetničkih priredbi te obnove naše kuće na Stradunu</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – O problemima javne ustanove Dubrovačke ljetne igre, koja će administrativno organizirati i realizirati Dubrovački ljetni festival, za Vjesnik govori novoizabrani ravnatelj Petar Mišo Mihočević.</p>
<p> l Jeste li pri svojem kandidiranju za ravnatelja ponudili program?</p>
<p>- Naravno. I na temelju njega sam izabran. No, treba razlučiti, što vjerojatno velik broj čitatelja i ne zna, razliku između ustanove Dubrovačke ljetne igre, čiji sam postao ravnatelj, koja je sada i bit će osnovni logistički kostur poznatoga Ljetnog festivala. Međutim, bitno je da se ustanova neće baviti samo Ljetnim festivalom, nego će se baviti, osim logistikom Ljetnog festivala, i uslugama drugim manifestacijama koje se održavaju u Dubrovniku, kao što je festa sv. Vlaha, proslava Božića ili kao što je to bio ovogodišnji doček Nove godine. Dakle, bavit ćemo se potpunom logističkom, marketinškom itd. organizacijom i realizacijom Ljetnog festivala i ostalih manifestacija.</p>
<p> l Pa, što je Vaš program?</p>
<p>- Moj program rada javne ustanove Dubrovačke ljetne igre sastoji se od četiriju glavnih točaka, četiriju glavnih aktivnosti. Prva točka je davanje logističke potpore u organiziranju i realizaciji programa Dubrovačkog ljetnog festivala, druga točka je tehnička potpora ili usluga organizatorima drugih priredaba i manifestacija u Dubrovniku tijekom cijele godine, treća točka je bavljenje agencijskim poslovima, poslovima posredovanja i organiziranja umjetničkih priredbi i umjetnika. To je segment koji će vjerojatno najkasnije zaživjeti zato što za ulazak na takvo tržište i za stvaranje vlastite liste klijenata treba vremena. Agencija će, dakle, zastupati programe i umjetnike i prodavati njihove programe. I, četvrta točka nije program kuće, ali je nešto što zahtijeva veliku energiju, to je obnova naše stare kuće na Stradunu. Jer, ako se uzme u obzir da je to objekt pod zaštitom, znači da se ne radi samo o organizaciji radova, nego se radi o puno zahtjevnijem angažmanu.</p>
<p> l Dakle, izabrani ste za administrativnog ravnatelja. No, tko će izabrati umjetničkog ravnatelja? </p>
<p>- To nije u mojoj nadležnosti, to je u nadležnosti Ministarstva kulture i ja o tome zaista ne mogu ništa reći.</p>
<p> l Znači da će i dalje ostati nerazjašnjen, odnosno nekoordiniran rad administrativnog i umjetničkog ravnatelja, kao što je to bilo i lani?</p>
<p>- To zaista ne mogu komentirati. Jedina prava adresa za to pitanje je ministar Antun Vujić.</p>
<p> l Hoće li postojati Umjetničko vijeće, kada će ga i tko formirati? Ili će sve te poslove preuzeti umjetnički ravnatelj?</p>
<p>- Do sada, u zadnjih godinu dana i nije postojalo Umjetničko vijeće, nego Festivalsko vijeće šarolikog sastava. Kako će biti ubuduće, ne znam. Sada su Igre u jednoj privremenoj situaciji, ministar Vujić je imenovao privremene ravnatelje za glazbu i dramu, bez ikakvih vijeća i o njemu ovisi kako će biti dalje.</p>
<p> l Rekli ste da ste zamislili organizaciju ustanove. No, kako ćete organizirati financiranje? Hoćete li ići na sponzorstvo ili na dosadašnji način financiranja, posredstvom države i Grada?</p>
<p>- Moja intencija je svakako mijenjati odnos proračunskih financija i financija stečenih na neki drugi način, putem marketinga, sponzorstva, usluga, itd. Međutim, to se također ne može napraviti preko noći. Zato sam već obavio neke razgovore s vrlo ozbiljnim tvrtkama u Hrvatskoj upravo da bismo već ove godine skupili što veća sponzorska sredstva na vrijeme da nam se ne bi dogodilo, kao što je bilo uobičajeno, da se sponzori traže mjesec dana prije početka Igara. Time su nam izgledi nešto veći. Prvi put smo razradili marketinšku ponudu na principu prodavanja projekta a ne na prodavanju općeg imena Igara. U prilog nam ide i Zakon o oslobađanju plaćanja poreza za ulaganja u kulturu, pa se i po toj osnovi nadam većim novcima. </p>
<p> l Što će biti ako vam se kao sponzor javi netko iz inozemstva s prijedlogom da će u potpunosti financirati program Igara ali uz uvjet da ga on određuje?</p>
<p>– To izlazi iz nadležnosti ustanove kojoj sam ravnatelj, to je onda dogovor na razini hrvatske Vlade, odnosno Ministarstva kulture. Jer, jedno je ako sponzor ponudi veliki novac da njegov logotip bude na svemu što se tiče Igara, ako je u igri veliki novac to nije u pitanju, a drugo je ako bi netko to uvjetovao programom, što bi dirnulo u biologiju samih Igara. </p>
<p> l Koliki su stvarni prošlogodišnji gubitci Festivala? Je li istina da je prošle godine Festival poslovao pozitivno a da su to sve gubitci iz prethodnih godina? </p>
<p>– Može se i tako gledati. To je malo komplicirana računica. Uglavnom polovicom travnja prošle godine, kada sam imenovan privremenim ravnateljem, onda još »Kazališne kuće Festival Dubrovnik«, neplaćena dugovanja iz 1999. a bez četiri mjeseca iz 2.000, iznosila su 1,850.000 kuna. Na sjednici Vijeća od 16.06. 2.000. dodana je i razlika u planiranom programu koja je iznosila oko 600.000 kuna tako da se sve skupa ušlo u sezonu s oko 2,300.000 kuna manjka. Ali na kraju 2000. godine manjak je oko 1,200.000 kuna što znači da smo kroz sezonu gubitak smanjili za 1,100.000 kuna, odnosno barem za 700.000 kuna.</p>
<p> l Možete li što reći o ovogodišnjem programu Igara?</p>
<p>– Za to su zaduženi ravnatelji umjetničkog programa : za dramski Ivica Kunčević i za glazbeni, Valter Dešpalj, pa radije njih to pitajte.</p>
<p> l Zbog čega je prošle godine došlo do sukoba između vas i Slobodana Prosperova Novaka?</p>
<p>– Ma nije nikada došlo do sukoba, do sukoba ličnosti, nego je to jednostavno bila stvar ingerencija i stvar realnosti. Sukoba nije mogli ni biti jer smo potpuno različitih pogleda na Igre, a nažalost nismo se ni susretali. Nije lijepo što se piše i govori da je to bio sukob. Mislim da je gospodin S. P. Novak potpuno pogrešno zamišljao stvarnost u Dubrovniku. Činjenicom da je već na startu manjak iznosio 1,800.000 kuna stvarnost nam nije išla na ruku. Tu je bio naš osnovni raskorak. Ja sam vodio brigu o novcu, moralo se sve držati na uzdi, pa je bilo ostalo malo mjesta mašti. Ja sam menadžer a gospodin Novak je vjerojatno čovjek od ideja. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bilance različite, a sve su i točne i pogrešne</p>
<p>Tko je u pravu - ministrica turizma koja govori o 3,5 milijarde dolara, analitičari Raiffeisena s milijardom manje ili oni čije se procjene vrte oko tri milijarde dolara/Institut za turizam priprema novi model, koji će, uz točniji izračun turističke potrošnje ustanoviti i koliki je udio u njoj imalo domaće gospodarstvo </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Mnogima je nevjerojatno da se procjene prošlogodišnjeg turističkog prihoda razlikuju za čitavu milijardu dolara. Svaki stručnjak i institucija daje svoju, u pravilu različitu, ocjenu pa Ministarstvo turizma i službena politika barataju prihodom od 3,5 milijarde dolara. S druge strane, prema istraživanjima Raiffeisen banke prošlogodišnji turistički prihod je milijardu dolara manji. Bankari, naime, upozoravaju da se i uz impresivan rast broja inozemnih turista čiji je broj samo u kolovozu bio 45 posto veći nego godinu prije, ne smije zaboraviti na deprecijaciju svih europskih valuta prema američkom dolaru. Tko je u pravu - ministrica turizma koja govori o 3,5 milijardi, analitičari Raiffeisena sa milijardom manje ili cijeli niz drugih stručnjaka čije se procjene vrte oko okrugle tri milijarde USD? </p>
<p>Nitko nije u pravu, ali ni u krivu jer se uz sadašnju metodologiju izračuna nijedna tvrdnja ne može u potpunosti osporiti. Stvari će biti mnogo jasnije tek kada iz upotrebe nestane sivo tržište, iznajmljivanje na crno, dok se ne pronađe pravi način kako brojati i klasificirati noćenja i potrošnju hrvatskih građana koji su na privremenom radu u inozemstvu, zatim goste iz susjednih država koji u Hrvatskoj (naravno neprijavljeni) borave kod rodbine ili u vlastitim vikendicama i slično. </p>
<p>Ante Radnić, ravnatelj Instituta za turizam, smatra da i postojeći model izračuna turističkog prihoda daje visoku preciznost, ali i dodaje da je u ovakvoj situaciji gotovo nemoguće dobiti potpuno točan rezultat. Potrošnja turista, dakle turistički prihod, trenutno se utvrđuje metodom anketnog istraživanja na državnim granicama. </p>
<p>Konkretno, protekle je godine pri izlasku iz Hrvatske pedesetak tisuća ljudi ispunilo upitnik gdje se, osim identifikacijskih pitanja, odgovaralo i na pitanja o potrošnji. Taj uzorak primijenjen je na »ostatak« od 38 milijuna registriranih posjetitelja da bi posljednji izračun pokazao da su inozemni gosti u Hrvatskoj ostavili 2,6 do 2,7 milijardi dolara, a domaći dodatnih 600 do 700 milijuna. Ravnatelj Instituta za turizam smatra da ljudi gotovo u pravilu istinito navode cifre. </p>
<p>No, priznaje Radnić, čak i uz mukotrpno korigiranje brojaka koje proizlaze iz tzv. crnog tržišta (neprijavljeni gosti) teško je baratati potpuno preciznim podacima. Naime, broj noćenja koja ostvaruju neprijavljeni gosti nerijetko premašuje broj registriranih noćenja. Ponavljamo u tu skupinu, osim spomenutih stranih vlasnika vikendica te stranaca koji imaju rodbinu u Hrvatskoj, između ostalog spadaju i hrvatski građani na privremenom radu u inozemstvu. Iz tog, nazovimo ga džumbusa; posjetitelja sa plaćenim i neplaćenim noćenjima, jednodnevnih posjetitelja, procjenom neprijavljenih turista.... zaista je teško točno utvrditi zaradu od turizma. Nije utješno, ali sa sličnim se problemima »hrva« i dobar dio naše mediteranske konkurencije.</p>
<p> Ne treba niti spominjati da se iz postojećeg modela ne može razabrati koliko u turističkoj potrošnji odnosno prihodu sudjeluje, primjerice, poljoprivreda, trgovina, koliko razne vrste industrije... Ni uz sav trud ne mogu se izračunati multiplikacijski efekti turizma. A baš su ti multiplikacijski efekti turizma preporodili gospodarstva pojedinih mediteranskih država. </p>
<p>Gdje je rješenje? U Institutu za turizam pripremaju novi model izračuna nazvan Turistička satelitska bilanca, a iz novog modela, ukoliko bude prihvaćen, ne samo da će se moći točnije izračunati turistička potrošnja (ukupna zarada), već će se moći izračunati koliko je ukupni domaći gospodarski sustav bio angažiran u toj potrošnji, a koliko je proizvoda došlo iz uvoza. »Pomoću turističke satelitske bilance moći će se, između ostalog, utvrditi segmenti gdje je ostvarena turistička potrošnja. Da pojednostavim moći će se locirati gdje je otišao svaki potrošeni dolar. </p>
<p>Tek ćemo tada vidjeti koliko je stvarno domaći gospodarski sustav angažiran u toj potrošnji - koliko u svemu ima udjela poljoprivreda, koliko prehrambena industrija, koliko tekstilna i sl.« zaključio je Ante Radnić dodavši da će Institut vrlo brzo objelodaniti pilot projekt analize satelitske bilance.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Briga Plinare za sigurnost cijele plinske mreže - samo uvod u monopolistički plinski rat?</p>
<p>Plinovode Plive, HEP-a i drugih velikih potrošača gradili su oni sami/O njima brigu vode stručnjaci Ine/Gradska plinara jamči za sigurnost svojih plinovoda, ali sumnja u konkurenciju/Da li je zagrebačka Plinara iskoristila situaciju u Puli kako bi lansirala tezu da bi samo ona trebala nadgledati sve plinovode, pa i one u »tuđem dvorištu«?</p>
<p>Zagrepčani se ne bi trebali bojati eksplozije plina kakva se nedavno dogodila u Puli, jer njihovu sigurnost jamči skupa i pouzdana oprema i ekipe visoko kvalificiranih stručnjaka koji njome rukuju. Oni tijekom cijele godine obavljaju kontrole i spremni su reagirati u roku od sat vremena nakon poziva na bilo kojem dijelu plinske mreže, poručuju iz Uprave gradske plinare. No, jamče samo za plinovode koje oni postavljaju o kojima vode brigu.</p>
<p> Naime, zabrinjava ih što veliki industrijski pogoni grade plinovode u vlastitoj režiji, jer je gotovo jednaka cijena kubičnog metra plina u industriji i kod malih potrošača. Određena tvrtka, plinovod tako gradi od svog do Ininog postrojenja čime izbjegava vrlo visoku cijenu koju bi za distribuciju naplatila - Gradska plinara Zagreb. </p>
<p> U Plinari smatraju da ne postoje prepreke da određena tvrtka do svojih postrojenja plinovod izgradi direktno od proizvođača. Ali je upitno tko potom održava te plinovode. Tako su Pliva i HEP izgradili svoju plinsku mrežu, no pitanje je, kažu u GP-u, imaju li njihove ekipe i odgovarajuću opremu i kvalificirane radnike za nadzor. Dodaju i pitanje doškolovanja stručnjaka koje traje od jedne i pol do dvije godine. Međutim, u Plinari ne raspolažu podacima o sigurnosti u »tuđim dvorištima«. </p>
<p>Prema riječima Marija Draguna, glasnogovornika Ine, uz lokalne distributere (poput zagrebačke Gradske plinare) na području Zagreba i šire okolice prolaze plinovodi Plive, djelomično HEP-a, Petrokemije iz Kutie, Našicecementa, te još nekoliko tvornica stakla i ciglana. O stanju tih plinovoda brinu stručnjaci Ine koji imaju i opremu i reference za obavljanje tog izrazito važnog i odgovornog posla. Brojke govore, da stručnjaci Ine brinu o 2.200 kilometara magistralnih plinovoda, a od ukupno 2,4 milijarde kubika isporučenog plina tijekom prošle godine do Plive je dopremljeno 15 milijuna, HEP-a 520 milijuna, Petrokemije 606 milijuna i ostalim potrošačima – 940 milijuna kubika.</p>
<p> – Nadzor nad tim postrojenjima kao i nad distribucijom ne mogu obavljati neopremljene ili neadekvatno obrazovane ekipe, rekao nam je Dragun i dodao kako je upravo čudno što kolege iz Plinare sumnjaju u njihovu stručnost.</p>
<p>Konkretniji od Draguna bili su službenici i direktori distribucije u spomenutim tvrtkama. Oni listom tvrde da je zagrebačka Gradska plinara ranije nastupala bahato, određujući vrlo visoke cijene kubičnog metra distribuiranoga plina. Tako je Plinara, dodaju, počela gubiti poslove, pa tako i velike dobavljače. Sada taj isti posao žele natrag, i to tako, da preko nekih članova Gradskog poglavarstva lansiraju priče o potrebi da jedna tvrtka kontrolira cijeli plinovodni sustav nekog područja, a to bi, naravno, bila njihova... Naglašavaju istodobno, da Plinara iskorištava gužvu u Puli, želeći ponovno preuzeti posao nadzora nad tuđom mrežom. </p>
<p>Tako i u Zagrebu, nakon velike opomene iz Pule, i dalje ostaje nedorečeno pitanje odgovornosti, jer nema jedne ustanove koja bi kontrolirala sve plinovode i odgovarala za sigurnu protočnost plina, pa ni zakona koji bi regulirao, recimo, podjelu odgovornosti. Naime, činjenica jest, da se plinovodi navedenih tvrtki međusobno isprepleću i jedan uz drugoga prolaze na samo nekoliko metara, pa ukoliko i jedan od njih eksplodira ni najveći stručnjak niti najskuplji uređaj neće moći utvrditi u kojem je došlo do havarije (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dokad krađe na »dobro osiguranom fakultetu«?</p>
<p>Studenti Kineziološkoga fakulteta (nekadašnji Fakultet za fizičku kulturu) godinama se suočavaju s učestalim krađama osobnih stvari i novca, koje za vrijeme nastave ostavljaju u svlačionicama fakulteta. Iako se obično radilo o manjim iznosima i jednostavnijim odjevnim predmeta, nedavno se dogodila krađa kojom su, prema procjeni studenata i policije, otuđeni odjevni predmeti, mobiteli i druge dragocjenosti vrijedne oko 2.000 njemačkih marka.</p>
<p> – Ostao sam bez garderobe, zbog čega sam bio prisiljen otići s fakulteta u trenirci i tenisicama u kojima sam vježbao. Studenti se takvim slučajevima više ni ne čude, jer kako kažu, to je na fakultetu postala »normalna stvar. Svako malo neko od kolega ostane bez odjeće. Ne vidimo rješenje našem problemu. Nitko nas ne želi saslušati po tom pitanju već odgovornost pripisuju isključivo nama, izjavio je jedan od pokradenih studenata.</p>
<p>Međutim, dr. Bojan Matković, dekan Kineziološkoga fakulteta, tvrdi da krađa na fakultetu nije bilo već 12 godina, te da je njihov fakultet jedna od najsigurnijh ustanova na Sveučilištu. Iako je upoznat sa spomenutom krađom, dekan smatra da fakultet ima dobro organizirano osiguranje. Postoji i čuvar od 14 do 17 sati, koji je zadužen za provjeru studenskih isprava. Takav proglas i postoji na ulazu ustanove, međutim, mi smo u tom radoblju više puta ušli u prostorije fakulteta bez predočenja ikakvih isprava.</p>
<p>– Takva provjera ne postoji već nekoliko mjeseci, a i kada je postojala nije bila učinkovita. Za to je bio zadužen jedan stariji čovjek koji je često dolazio u alkoholiziranom stanju, tako da nitko nije obraćao pozornost na njega, objasnili su nam studenti.</p>
<p>U svlačionicama bi za vrijeme nastave uvijek trebao ostati dežurni student koji čuva stvari, što je u stvarnosti teško izvedivo, jer se studij zasniva na praktičnoj nastavi.</p>
<p>– Za vrijeme polaganja kolokvija i ispita nitko ne želi biti dežuran i na taj način izgubiti ispitni rok, požalio se jedan od studenata. Osim toga, u dvorane dolaze i građani zbog rekreacije, pa često nestaju ključevi koje ne vrate. Zato neke od 12 svlačionica ostaju otključane i bez nadzora. Hranimir Živko, djelatnik tehničke službe održavanja objasnio nam je da su za svlačionice izrađeni ključevi specijalnog profila što smanjuje mogućnost njihovog umnožavanja. On zato tvrdi da se lopov krije u grupi studenata, ali dosad nije uhvaćen niti jedan počinitelj.</p>
<p>Studenti Vjeruju da bi veći angažman Uprave fakulteta mogao riješiti problem. (Ana Lonjak, Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Franjić: Dubravku Šimencu isprike, tajnici GO HNS-a suspenzija i stranački sud časti</p>
<p> – U ime Gradskog odbora HNS-a ispričavam se Dubravku Šimencu i obavještavam ga da ga nitko nije smijenio s mjesta koje je osvojio na zagrebačkim izborima za gradske četvrti, a ponajmanje predsjednica stranke Vesna Pusić, kako je to izjavio u nedjelju u razgovoru za jedan dnevni list, rekao je u četvrtak dr. Krešimir Franjić, predsjednik GO HNS-a.</p>
<p> – Riječ je o teškom nesporazumu, dodao je dr. Franjić i naglasio da je za cijelu gužvu kriva tajnica Gradskog odbora stranke, Slavica Lovrin-Grgić. Ona je, objasnio je predsjednik GO HNS-a, na internom stranačkom dokumentu krivotvorila potpis Dubravka Šimenca, kojim on tobože vraća mandat, a koji smo, u slučaju kad bi on to uistinu i učinio, već otprije bili namijenili upravo – njoj. Tako je ispalo da zbog sportske karijere, Šimenc uistinu odbija mandat za sudjelovanje u radu gradskog vijeća u naselju Trnje. Iako je na tom dokumentu sve već tako bilo i napisano, jer se razmišljalo o njegovoj sportskoj karijeri i obavezama, manjkao je samo Šimencov potpis. No, nastavio je Franjić, tajnica je učinila glupost i sama potpisala Šimenca, što je neoprostivo. Zbog toga je suspendirana, a bit će upućena i na stranački sud časti, obrazložio je dr. Franjić i Šimencu uputio isprike. </p>
<p>Gradski HNS-ovci uputili su sućut obitelji i prijateljima umorenog Milana Budiščaka, ZET-ova vozača i napomenuli kako su godinama unatrag i HDZ-ovu i aktualnu vlast upozoravaju da bi po pitanju zaštite građana trebalo učiniti kudikamo više. </p>
<p>U HNS-u su izrazili sumnju u novi prijedlog Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, točnije u onaj njegov dio prema kojemu bi »svaki lokalni šerif« po vlastitom nahođenju mogao povećati stopu prireza.</p>
<p> – Proračuni gradova i općina već sada previše ovise o prirezima, što je katastrofa, pogotovo za gospodarstvo. Smatramo da će neki uvijek posezati za takvim zakonom kada god neće moći ispuniti proračun, zaključio je dr. Franjić i dodao da će svoju inicijativu prenijeti i saborskim zastupnicima HNS-a, od kojih, unatoč tome što sudjeluju u vlasti, očekuje podršku. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Franjić ipak podržao naknade i za članove vijeća gradskih četvrti</p>
<p>Odbor za mjesnu samoupravu odlučio je na sjednici u četvrtak podržati prijedlog zaključka kojim se regulira visina naknada za predsjednike, potpredsjednike i članove vijeća gradskih četvrti. Prema predloženom materijalu, naknada za predsjednika vijeća trebala bi iznositi 80 posto prosječne plaće u zagrebačkom gospodarstvu, ili oko 2.900 kuna, dok bi naknada za potpredsjednika trebala iznositi 40 posto plaće, ili oko 1.400 kuna. Naknada članovima po istom bi principu iznosila 700 kuna, odnosno, 20 posto prosječna plaće u gospodarstvu.</p>
<p>Predsjednik odbora Krešimir Franjić (HNS), ocijenio je tijekom rasprave kako nije siguran da je prijedlog dobar, budući da su predložene naknade previsoke u odnosu na one koje primaju gradski vijećnici u Skupštini. Osim toga, smatra kako bi funkcija člana trebala biti počasna, što znači da bi naknade bile namijenjene samo predsjednicima i potpredsjednicima. Šandor Dembitz (SDP), međutim, smatra kako se navedenim svotama ne bi pretjerano izgubilo, jer je isti novac ranije trošen za isplatu plaća koordinatorima mjesne samouprave, koji prošle godine, zbog nepostojanja vijeća četvrti, nisu radili ništa. </p>
<p>S njime se složio i Boris Šprem (SDP), koji je rekao kako se od vijeća četvrti očekuje veliki doprinos rješavanju gradskih problema, te da naknade treba shvatiti i kao svojevrsni poticaj za redoviti rad i dolazak na sjednice. Tajnica Gradske skupštine Bernarda Jurčec, upozorila je kako Franjićev prijedlog prema kojemu bi se naknade možda trebale davati samo vodećim ljudima vijeća četvrti, zbog njihove odgovornosti, nije provediv, jer gradski Statut propisuje »naknade za sve članove«. Filip Borac (HSLS) izrazio je u ime svoje stranke protivljenje previsokim naknadama, te upozorio da će se za to, od ovogodišnjih 10 milijuna kuna namijenjenih mjesnoj samoupravi, utrošiti oko 4,4 milijuna. S druge strane, Borac je predsjednik Odbora za izbor i imenovanja, skupštinskog tijela koje je autor prijedloga, pa je prilikom glasovanja odlučio ostati suzdržan. Uz Dembitza i Šprema, prijedlog je na kraju podržao i Franjić. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagrebu hitno treba samostalni stručni Ured za promet na razini grada</p>
<p>Čak 40 posto ukupnog nacionalnog bogatstva nalazi se u prometnom sustavu države i ulaganje u razvoj prometa doprinosi razvoju gospodarstva. Stoga je potrebno oformiti samostalni Ured za promet na razini grada jer je dobra prometna regulacija od bitnog značenja za grad, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare Marijan Rajsman, predsjednik Odbora za promet Gradskog vijeća HSLS-a.</p>
<p> Prema njegovom mišljenju potrebno je što prije realizirati naručenu Prometnu studiju grada Zagreba, vrijednu 1,6 milijuna dolara koja od studenoga 1999. godine stoji neiskorištena. Bilo bi dobro da grad Zagreb oformi tim operativnih eksperata za promet s Fakulteta i Instituta za promet koji bi trebali ocjeniti i implementirati ono što je dobro u spomenutoj studiji.</p>
<p>Na konferenciji je bilo riječi o rješavanju problema čuvenog rotora. Za to prijašnja vlast nije mogla iznaći riješenje, tek sada je sa malim ulaganjem u prometnu regulaciju poboljšana sigurnost te crne točke zagrebačkog prometa. Istaknuta je i potreba izmjene članka 34. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu iz 1998. godine, kojom bi se postiglo da prijevoznik mora povjeriti prodaju voznih karata autobusnim kolodvorima, odnosno tvrtki registriranoj za djelatnost prihvata i otpreme autobusa.</p>
<p> – Trenutačno je situacija takva da su prijevoznici preuzeli samo profitabilne aktivnosti, dok financiranje održavanja Autobusnog kolodvora nije riješeno. Ne smije se dopustiti da netko prisvaja samo profitabilne sadržaje, a da ga ostalo ne zanima, objasnio je Goran Hill, predsjednik Gradske skupštine. Dodao je kako bi se moglo dogoditi da se održavanje ubuduće pokriva iz gradskog proračuna. (Ana Lonjak, Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Osmo sportsko natjecanje invalida Domovinskoga rata sa 450 sudionika</p>
<p>Pod pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora i zagrebačkoga Gradskog poglavarstva, u Zagrebu će se 26. i 27. siječnja održati osmo po redu sportsko natjecanje invalida Domovinskoga rata - »SNIDOR«. Organizator manifestacije je Zajednica Županijskih udruga HVIDR-e koja će tom prigodom okupiti 450 sudionika u deset sportova podijeljenih u 27 kategorija.</p>
<p> Uz nastup Zagrebačkih mažoretkinja svečano otvaranje susreta upriličit će se u petak u 16 sati ispred Boćarskoga doma na Prisavlju. Već u 18 sati na potezu Masarykova (ispred Školske knjige) – Zrinjevac – Praška - Teslina ulica održat će se prva utrka domovinaca u invalidskim kolicima. Istodobno će u stolnom tenisu, kuglanju za slijepe i šahu snage odmjeriti natjecatelji raspoređeni u dvoranama »Vinko Bek« u Kušlanovoj, »Industrogradnje« na Vrbiku te Tomislavcu na Sljemenu. </p>
<p>Za subotu su predviđena natjecanja u plivanju, sportskom ribolovu na Savici, tenisu za paraplegičare, pikadu za videće i slijepe domovince, visećem kuglanju te gađanju zračnom puškom. Pobjednici natjecanja dobit će odličja, pehare i priznanja dok će se ostalim sudionicima uručiti prigodni zagrebački suveniri te spomenice na susrete.</p>
<p> Sponzori tradicionalnih susreta su Zagrebački sportski savez, Turistička zajednica grada Zagreba, Badel - BAP, »Agrokor«, Mesnice »Fiolić«, Vajda, »Puris« - Pazin, Croatia-osiguranje te pekarna »Sv. Matej«. (sr)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Porin se »vratio majci«</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Da se »Porin vratio majci«, odnosno, da će Hrvatska televizija biti organizator i producent osme dodjele hrvatske diskografske nagrade Porin, potvrđeno je na tiskovnoj konferenciji održanoj u četvrtak na HRT-u, na kojoj su govorili direktor HRT-a Mirko Galić, predsjednik upravnog odbora Porina Paolo Sfeci, glavni tajnik Porina Hrvoje Markulj, gradonačelnik Makarske, grada u kojem će se od 6. do 8. travnja održati Porin, Velimir Vidak, te urednici Hrvatske televizije Neda Ritz, Marija Nemčić i Velimir Đuretić i, u ime glazbenog svijeta jedan od utemeljitelja Porina Zrinko Tutić. </p>
<p>Nakon potpisanog ugovora između Mirka Galića i Velimira Vidaka, direktor HRT-a je objasnio kako u dvije večeri programa očekuje vrhunsko izdanje Porina, za štoMakarska obećaje odlične uvjete. Paolo Sfeci je objasnio da je Mirko Galić bio taj koji je došao u upravu Porina i predložio ponovnu suradnju.</p>
<p> Porin koji je u posljednje tri godine postao dio imagea Makarske, održat će se u dvije večeri. Razlog tome, objasnila je Marija Nemčić, preduga je priredba koju smo gledali ranijih godina. Međutim, nastojat će se napraviti dvije jednako atraktivne večeri, ne odvajajući klasičnu od zabavne glazbe. </p>
<p>Prva večer Porina bit će 6. travnja, a druga 8. travnja. Subota, 7. travnja, rezervirana je za koncerte na makarskom glavnom trgu, kao svojevrstan poklon stanovnicima i gostima grada domaćina.</p>
<p>Ukupno 982 prijave stigle su na adresu uprave Porina od 49 nakladnika. Podaci se zasad obrađuju, a prvi krug glasovanja za najbolju pjesmu, hit, izvođače, duete i sve ono za što se na Porinu glasuje, započet će sredinom veljače, dok će se nominacije proglasiti 14. ožujka. Drugi krug glasovanja potrajat će do 21. ožujka, a tko su laureati, doznat će se,dakako, tijekom glazbenog vikenda u Makarskoj. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Azija godinama uvozila »ludo« koštano brašno</p>
<p>LONDON/ WASHINGTON/ TOKIO, 25. siječnja </p>
<p> - Indonezija, Tajland, Tajvan i Šri Lanka mogle bi postati sljedećim žrtvama bolesti kravljeg ludila jer su bile kupci životinjske hrane iz Britanije u vrijeme vrhunca epidemije.</p>
<p> Britanija, koja je zabranila hranjenje stoke koštanim brašnom 1986., izvozila je svoje zaliha koštanog brašna još 10 godina poslije zabrane.</p>
<p> Znanstvenici strahuju da je upotreba koštanog brašna proširila smrtonosnu bolest kravljeg ludila.</p>
<p> »Zemlje koje su uvozile životinjsku hranu na vrhuncu naše epidemije devedesetih godina su Indonezija, Indija, Tajland, Tajvan i Šri Lanka«, rekao je znanstvenik Iain McGill, koji je u to vrijeme radio u britanskom ministarstvu vanjskih poslova.</p>
<p> Što se tiče Sjedinjenih Država, rizik od europske stočne hrane je nizak, ali do pojave bolesti može doći na farmama gdje je stoka za ishranu dobijala prerađevine stočnih ostataka, rekao je McGill. </p>
<p> Japansko ministarstvo poljoprivrede ustvrdilo je u četvrtak da kravlje ludilo ne prijeti Tokiju budući da su vlasti poduzele preventivne mjere.</p>
<p> Japan je uveo djelomičnu zabrana uvoza govedine i goveđih proizvoda iz Britanije 1990., a potpunu zabranu 1996.</p>
<p> Istočna Europa planira ošrije provjere nakon nedavnih slučajeva kravljeg ludila u Njemačkoj i Italiji. </p>
<p> Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Ukrajina i Jugoslavija smatraju da njihova stoka nije zaražena kravljim ludilom. Te su zemlje zabranile uvoz govedine i goveđih proizvoda iz zemalja zahvaćenih bolešću.</p>
<p> Kravlje ludilo oborilo se punom snagom na Španjolsku - vlada je zauzela obrambeni stav, dohoci u stočnoj industriji drastično su smanjeni, a čak je pala sjena i na borbe s bikovima. </p>
<p> Analitičari govore da pet španjolskih peći za spaljivanje smeća neće biti u stanju spaliti ostatke 180.000 komada stoke koju čeka klanje u idućih šest mjeseci zbog mjere opreza. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tajnicu po stražnjici? Može ako je kratko</p>
<p>RIM, 25. siječnja</p>
<p> – Enzo M., direktor jedne venecijanske tvrtke našao se na sudu zato što je lupio po stražnjici svoju tajnicu. Ona je digla tužbu i okrivila ga za seksualno napastovanje. Na prvostupanjskom venecijanskom sudu Enzo je osuđen na goidnu i pol zatvora, godinu dana zabrane rada, a određena je i visoka svota novca koji treba isplatiti kao odštetu za moralnu štetu. Odvjetnik Enza žalio se i Prizivni sud Venecije pobija prvobitnu osudu i oslobađa ga »jer nije napravio nikakvo krivično djelo«. Radilo se samo o »jednom iznenadnom udarcu, koji nije imao seksualnog naboja«. Javni tužitelj Venecije žalio se na novu odluku. Međutim i Viši sud je utvrdio da nije učinjeno nikakvo krivično djelo i oslobađa Enza koji je izjavio novinarima da je ženska stražnjica postala najneprivlačniji dio tijela za njega.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Veleposlanik homoseksualac protiv Ashcrofta</p>
<p>WASHINGTON, 25. siječnja </p>
<p> - Dok demokrati odgađaju glasovanje o potvrdi Johna Ashcrofta na visokom položaju u ministarstvu pravosuđa, prvi američki veleposlanik koji se javno deklarirao kao homoseksualac osporava Ashcroftu kvalitete potrebne za rad u kabinetu predsjednika Busha.</p>
<p> »Ne vjerujem da će biti sposoban ili voljan zastupati širok spektar amerikih građana«, rekao je James Hormel koji je bio američki veleposlanik u Luksemburgu.</p>
<p>Hormel će se u četvrtak na konferenciji za novinare pridružiti Johnu Sweeneyu, predsjedniku američke federacije sindikata AFL- CIO i predstavnicima udruga žena i udruga za građanske slobode.</p>
<p>Skupine koje podržavaju Ashcrofra organiziraju vlastitu kampanju, između ostaloga i potpisivanjem peticije. Dosad ju je potpisalo oko 170 tisuća pristalica. Vjeruje se da će Ashcroft dobiti senatsku potvrdu za Bushova državnog tužioca, ali demokrati postavljaju pitanja u vezi s njegovim stajalištima o ljudskim pravima, te njegovim protivljenjem imenovanju homoseksualca Hormela za veleposlanika u Luksemburgu, upravo zbog sekusalne orijentacije. Za to vrijeme, javio se, piše u četvrtak Washington Post, i jedan zdravstveni radnik koji tvrdi da ga je tadašnji guverner države Missouri Ashcroft svojevremeno na razgovoru za posao, koji na kraju nije dobio, otvoreno ispitivao o seksualnoj orijentaciji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dvije tisuće škola u Italiji obavijeno elektrosmogom </p>
<p>RIM, 24. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministarstvo za okoliš povelo je odlučnu kampanju za zaštitu okoliša u talijanskim centrima koji su svakodnevno izloženi alarmantnim količinama elektrosmoga u zraku. Više od 464 parkova, vrtića i ostalih mjesta gdje se sastaju djeca pretjerano je iskorišteno za postavljanje tisuću antena koje emitiraju elektromagnetske valove jačine i do 0,6 mikrotesle, što je tri puta više od dopuštenog (0,2 mikrotesle). </p>
<p>Na žalost, na poziv Ministarstva se nisu odazvale sve općine, tako da popis zagađenosti elektrosmogom još nije potpun. Jedina regija koja je precizno označila sve rizične pozicije izložene pojačanom zračenju elektromagnetskih valova je Emilia Romagna. Prema statistikama, više od 2000 škola je ugroženo zbog pretjerane bliskosti antena. Zona Monte Mario u Rimu jedna je od najzagađenijih. Prije nekoliko godina počeo je rat roditelja iz Monte Maria protiv bespravno postavljenih antena oko škola, jer su se djeca počela tužiti na česte glavobolje. U samom Rimu će nakon postavljanja novih 2400 antena za potrebe mobilne telefonije, biti više od 4000 mreža s jakim elektromagnetskim zračenjem. </p>
<p>Zastupnik Zelenih Paolo Cento počeo je prije dva dana štrajk glađu dok Senat ne odobri prijedlog novog, restriktivnijeg, zakona o zaštiti od elektrosmoga. U utorak je talijanski Senat završio raspravu na temu elektrosmoga i u srijedu je izglasan novi prijedlog strožih mjera kontrole postavljanja mreža antena i zaštite okoliša. Mogućnost da Italija postane prva europska zemlja koja bi prihvatila normative o zaštiti od elektrosmoga izazvala je burne reakcije. Potpredsjednik Sindikalnog udruženja industrijalaca, Nicola Tognana je izjavio: »Ako prođe ovaj predloženi tekst, nećemo se više moći koristiti niti električnim aparatima za brijanje, morat ćemo se vratiti na stari način brijanja da ne bismo povrijedili zakonske odredbe«. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Tko je ovdje pametan?</p>
<p>Film »Tko je ovdje lud?« Joela i Ethana Coena / Nevjerojatno razočaravajući film kojem ništa ne može pomoći, čak ni braća Coen, posebno ne George Clooney, a pretenciozno korištenje Homerove »Odiseje« vrhunac je autorske nekritičnosti</p>
<p>BRANKA SÖMEN</p>
<p>Rijetko se događa da neki film dobije ocjenu »F« od američkih kritičara, jer kada se radi o tako lošem filmu, onda oni najčešće i ne pišu o njemu. Najčešće ne. Osim kada su u pitanju slavni autori, dakle i veliki promašaji. Upravo to dogodilo se Joelu i Ethanu Coenu, koji su nakon debakla na prošlogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu dugo odgađali američku premijeru svoga filma, te su se ipak našli pred oštrim domaćim kritičarima, koje nisu impresionirale ni prigodne nominacije za Zlatni globus, koje obično služe u propagandne svrhe za promociju filma u malim zemljama kao što je naša. Ethan i Joel Coen, jedan redatelj, drugi producent, zajedno pisci scenarija, već su uigrali svoj zajednički rad na brojnim nagrađenim i hvaljenim projektima kojima su posljednjih godina promovirali prednosti i draži američke independent (nezavisne) produkcije.</p>
<p> Njihovi mračni, crnohumorni, teški filmovi s izravnom porukom, bez obzira na koju temu se odnosili, privlačili su i publiku i kritiku od prvog filma »Blood Simple« do osebujnog »Bartona Finka« koji osvaja Zlatnu palmu u Cannesu 1991. </p>
<p>Sve do genijalnog »Farga«, za koji osvajaju Oscara za scenarij 1996. Iza toga kao da im je ponestalo snage ili inspiracije, već je »Big Lebowski« bio slabiji, premda još u okvirima njihova rukopisa, a onda su s filmom »Tko je ovdje lud?« (O Brother, Where Art Thou?«) potpuno zakazali. Pokazalo se da bez prave inspiracije i originalnosti nema rezultata, čak ni kod inteligentnih i talentiranih Coena, koji su ovoga puta pokušali pomiješati mnogo žanrova i poslužiti se različitim filmskim citatima.</p>
<p> Od Homera, čijim epom »Odiseja« su bili inspirirani, preko nijemih komedija do glasovita filma »Down by Low« Jima Jarmusha i nezaboravnih nespretnosti u pucnjavama kod Georgea Roya Hilla, a ima tu i dijelića »Čarobnjaka iz Oza«, kao i glasovita filma »Sullivanova putovanja« Prestona Sturgesa... Slično im se dogodilo već prije šest godina kada su komercijalno propali s filmom »The Hudsucker Proxy« u kojem su se također pokušali baviti svojim davnim preokupacijama - rekapitulacijom američke filmske klasike, tako što su kombinirali nemoguće različite žanrove. Ni tada, kao ni sada nije im uspjelo, niti im je filmska klasika pomogla. Dapače. Ništa od toga nije im pomoglo, a i glumci kao da se nisu snašli niti pronašli odrednice u kojima da igraju svoje uloge, pa su John Torturro i John Goodman, klišeji samih sebe, uvijek isti kao kod svih Coenovih filmova, a George Clooney pretjerano se zaigrao imageom Clarka Gablea, tako da je to na trenutke bilo smješnije od cijelog filma koji traje predugih 106 minuta.</p>
<p> Evo i sadržaja: Everet Ulysses (George Clooney) je sitni kriminalac koji se spašava rječitoščću i šarmom, ali sve to mu ne pomaže kada biva osuđen na prisilni rad u Mississippiju tridesetih godina, gdje ima problema s prilagođavanjem strogom zatvoreničkom režimu. Zato organizira bijeg zajedno s još dvojicom »neprilagođenih«, običnim gubitnikom Delmarom (Tim Blake Nelson) i nepredvidljivim Peteom (John Torturro). Zajedno, oni kreću u pustolovinu ispunjenu najrazličitijim događajima, susretima, sretnim i nesretnim okolnostima, a sve isprepleteno sa seksom, muzikom, pucnjavom i smijehom, tipičnim za atmosferu tridesetih.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zasad samo sitni radovi </p>
<p>Obnova Dioklecijanove palače u Splitu / Iz gradskoga proračuna za pripremne radove u ovoj godini izdvojeno 2,5 milijuna kuna / Čeka se zajam Svjetske banke uz jamstvo hrvatske Vlade </p>
<p>SPLIT, 25. siječnja</p>
<p> – Prije više od dvije godine Johannes Linn, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju, obišao je splitski povijesnu jezgru, Dioklecijanovu palaču, te objekte koji su ulazili u program »Projekta obnove stare gradske jezgre od 1999. do 2005. godine«. Nitko tada nije sumnjao u brzi početak radova i ostvarenje spomenutog projekta kojim bi se pristupilo spasonosnom oživljavanju stare splitske jezgre i njenih umornih i zubom vremena nagriženih zidina.</p>
<p>Naime, projekt obnove kulturnih dobara povijesne jezgre s devet milijuna američkih dolara trebala je kreditirati Svjetska banka, te sa šest milijuna dolara splitsko Gradsko poglavarstvo. Hrvatska Vlada, međutim, još uvijek nije u mogućnosti odobriti jamstva za kreditno zaduženje, a sudeći prema sadržaju državne i gradske blagajne neprocjenjivi spomenički objekti još će neko vrijeme živjeti u poprilično oronulu stanju.</p>
<p> Zbog novčanih poteškoća zaustavljena je obnova gotovo cijele gradske jezgre, Dioklecijanove palače, jugoistočnog kvadranta, crkvenih građevina i Peristila. Odgođeno je, nadalje, konzerviranje rimskih spomenika, uređenje infrastrukture te poboljšanja uvjeta stanovanja u samoj palači.</p>
<p> Da bi ambiciozni projekt opravdao ulaganja Hrvatske i Svjetske banke, svojedobno je napravljena posebna sociološka studija. Na temelju sedam metodologija i ispitivanja građana različitih društvenih i socijalnih struktura, autorice studije, sociologinje Maja Marojević i Anči Leburić, načinile su društvenu procjenu važnosti projekta te njegov utjecaj na životne, gospodarske i kulturne promjene u gradu. Vrijedna studija obuhvatila je žitelje gradske četvrti izvan jezgre, stanovnike carske palače, istaknute stručnjake iz svih područja društvenog života i turiste kao glavne pokazatelje pravoga stanja u povijesnoj jezgri. Rezultati su pokazali kako je svima zajednička želja da se pristupi što hitnijem popravku i obnovi jezgre, te se obogati kulturna ponuda unutar 1.700 godina starih zidina.</p>
<p> Prema nekim predviđanjima, jamstva za zajam hrvatska Vlada mogla bi vrlo skoro odobriti. No, takve i slične izjave, od odgovornih osoba ili institucija, novinari dobivaju već pune dvije godine za redom. Sudbina gradske jezgre, dakle, za sada se nalazi u rukama vrijednih stručnjaka, konzervatora i restauratora te malobrojnih, ali darežljivih stranih donatora. Tu je i skromni gradski proračun, iz kojeg je za provedbu programa obnove jezgre u ovoj godini izdvojeno 2,5 milijuna kuna. Svote su malene i dostatne samo za pripreme radove, ali nije zanemariva činjenica da se unutar i oko palače sanacijski radovi ipak odvijaju.</p>
<p> Gradski pročelnik za kulturu Petar Krolo potvrdio je činjenicu o prezaduženosti grada Splita, te napomenuo kako za takvo stanje u blagajni Poglavarstvo nije krivo. »Sjetimo se samo pastoralnog i državnog posjeta Svetog Oca Hrvatskoj. Split je tada izdvojio novac za uređenje Žnjana, gdje se Papa sastao s vjernicima. Zbog velikih izdataka ostali smo prazne blagajne, a treba još jedanput istaknuti da Sveti Otac nije došao u posjet samo Splitu nego Hrvatskoj«, zaključio je Krolo. </p>
<p>MIRA JURKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Papandopulova večer za čestitku</p>
<p>Prvi od četiri koncerta u ovoj godini koji je Zagrebački kvartet posvetio hrvatskim skladateljima 20. stoljeća bio je posvećen Borisu Papandopulu u povodu 95. obljetnice rođenja i desete godišnjice smrti. Za ovu prigodu izabrana su dva reprezentativna majstorova djela: Monolog za violinu iz 1976. i Kvintet za klarinet i gudački kvartet iz 1940., u kojem je sudjelovao talijanski klarinetist Sergio Delmastro. Taj lijep i zanimljiv program proteklih je dana predstavljen u Gradskoj vijećnici u Šibeniku (19. siječnja), u Gradskom muzeju u Vukovaru (21.1.) i u Franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu (22.1.), gdje se Radio Brod potrudio i oko izravnog prijenosa, a ostvaren je i »live streaming« u suradnji s ISKON-internetom. U utorak 23. siječnja koncert je ponovljen i u Zagrebu u sklopu Ciklusa Mimara.</p>
<p>Uoči toga posljednjeg koncerta, ugledni intelektualac Zvonimir Berković podsjetio je na životopis i veličinu Borisa Papandopula te na njegovo značenje za našu sredinu. Između ostalog, spomenuo je i njegove aristokratske osobine, plemićku i umjetničku, kojima je dodao i onu najekskluzivniju – aristokraciju srca. Govorio je i o njegovim ljudskim i umjetničkim osobinama te o blagotvornom utjecaju na glazbeni život gradova u kojima je djelovao kao dirigent, ali i o spretnom prilagođavanju raznim političkim (ne)prilikama. Istaknuo je njegovu ljubav prema moru i strast za komponiranjem koja je sadržavalo tri bitne komponente: zanat, muzikalnost i iskrenost. Iskrenost kojom se opirao svakomu nasilju nad glazbom u ime utopije. </p>
<p>Potom je »progovorila« i Papandopulova prekrasna glazba. Moderna, ali razumljiva, s ponekom folklornom iskrom, koju je duhovito i majstorski uklopio u djelo. Četverostavačni »Monolog za violinu«, nakon niza godina zaborava ponovno nam je otkrio Goran Končar, prva violina Zagrebačkoga kvarteta. Učinio je to na najljepši način, besprijekornom tehnikom, plemenitim tonom, muzikalno i virtuozno. Uistinu je nepravedno ne izvoditi to sjajno djelo za violinu solo, koje može stati uz bok sličnim djelima Bacha, Ysayea i drugih autora.</p>
<p>Kvintet za klarinet i gudački kvartet ostvaren je u suradnji s uglednim gostom iz Italije. Bio je to Sergio Delmastro, prvi klarinetist milanske Scale, profesor na Konzervatoriju te osnivač i umjetnički voditelj sastava »Otteto classico italiano«. Taj majstor izvrsna umjetničkog i zanatskog profila lijepo se uklopio u društvo Gorana Končara, Gorana Bakrača, Ante Živkovića i Martina Jordana, te je ostvaren jedinstven zvuk ravnopravnih dionica, koje skladno i muzikalno korespondiraju u dosluhu između sebe i autorovih nota.</p>
<p>Zadovoljna publika izmamila je i dodatak, zahvaljujući talijanskom gostu posegnulo se za ulomkom iz Mozartova »Klarinet kvinteta«. Bilo bi lijepo kad bi ova godina u povodu obljetnice Borisa Papandopula potaknula češće izvedbe njegovih djela, jer su ona, na žalost, nepravedno zanemarena. Zagrebački kvartet bio je svjestan toga i zato sve čestitke na inicijativi, kao i za stručno i suvremeno plasiranje djela hrvatskih autora na domaće i inozemno tlo.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mogu li hrvatski umjetnici postati »vatreni«?</p>
<p>Kulturno-informativni centar / Dr. Tonko Maroević i dr. Ive Šimat Banov sudjelovali na javnoj tribini »Hrvatska umjetnost u svijetu« / Zašto se hrvatska umjetnost nedovoljno prezentira? / Ljubljana je stotinu godina ispred Zagreba, ističu stručnjaci / Ne postoje jedinstveni podatci o uspješnosti promocije hrvatske umjetnosti u posljednjih 10 godina / Možemo li stvoriti menadžere za kulturu kalibra Ćire Blaževića?</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Zahvaljujući prezrenom Ćiri Blaževiću, dvije trećine planeta saznalo je za – Hrvatsku!</p>
<p>Niti činjenica da je riječ o najuspješnijem hrvatskom nogometnom treneru svih vremena, nije mogla zaustaviti okrutnu medijsku kampanju u kojoj je Ćiro prošao poput mačka u vreći. »Ćiro pederu«,»Ćiro p...., zašto si nas izdo«, »Ribice, daj mi da budem dopisnik iz Teherana«, kliče se i piše o tom čovjeku, zahvaljujući kojem i Aboridžini znaju za »Croatiu«. Odnos je to simptomatičan za uspješne pojedince, ne samo iz sporta, već dakako i iz kulture! Nisu li mnogi s kovčegom pobjegli u veliki svijet? Odakle dolazi potpisnica ovih redaka – u Milanu su shvatili tek kad je rekla »Boban«, što je izazvalo neviđene urlike oduševljenja veselih Milaneza! Doista, pobjednički pohod »vatrenih« na svjetskom prvenstvu, koji će pregaziti njemačku nogometnu obranu poput Montogomeryjevih trupa 1945., vinuo je kockasti dres ne samo na pobjednički pijedestal, već ga lansirao u planetarno prepoznatljive simbole!</p>
<p> Šteta i da hrvatska kultura nema prodornih »menadžera« poput Ćire Blaževića, kojem će pripisati političko poltronstvo, a zaboraviti, primjerice, da je darovao 100 tisuća njemačkih maraka za zagrebački HNK! Pitanje je, međutim, može li hrvatska kultura stvoriti »art-menadžere« upješne poput Ćire Blaževića, koji će hrvatsku kulturu predstaviti u svijetu, odnosno imamo li »vatrene« i na području likovnih umjetnosti? Jer, ne samo da Hrvati imaju jedanaest »vatrenih« likovnih imena, već stotinu i jedanaest! Dovoljno je poći u zagrebačku Modernu galeriju i vidjeti izložbeni postav Igora Zidića.</p>
<p> Svatko će doživjeti besmrtnu avanturu u susretu s čudesnim pejzažima, sjajnim mrtvim prirodama, aktovima što blistaju u tami i skulptoralnim čudima – Medovića, Bukovca, Sessije, Vidovića, Kraljevića, Račića, Raškaj, Juneka, Glihe, Motike, Tartaglie, Miše, Režeka, Steinera, Murtića, Meštrovića, Radauša, Uzelca, Gecana, Postružnika, Michellija, Kršinića, Augustinčića, Angelija Radovanija,Vulasa, Džamonje, Kožarića i Diminića, da spomenmo samo neka od imena u blistavoj plejadi hrvatskih umjetnika 20. stoljeća! Da uopće ne govorimo o »Exatu« i »Novim tendencijama« te likovnim buntovnicima iz srednje i mlade generacije kojima bismo mogli popuniti čitavu stranicu – Fabijaniću, Demuru, Popoviću, Lapuhu, Jelaviću, Marteku, Vrkljanu, Martinisu.... </p>
<p>Kako se hrvatska umjetnost prezentira u svijetu – bila je u srijedu tema poticajne tribine, koja se već drugi put pod vodstvom Milana Bešlića održava u Kulturno infomativnom centru. Na prvoj tribini sudjelovali su dr. Zvonko Maković i Igor Zidić, dva vrsna znalca, koji su i sami zaslužni za promociju hrvatske umjetnosti u svijetu. Dr. Maković, podsjetimo, predstavit će Julija Knifera na Venecijanskom biennalu, a Igor Zidić zaslužan je ne samo za promociju niza hrvatskih likovnjaka u Južnoj Americi, već i za zapaženu izložbu Vlahe Bukovca što je gostovala u Pragu i nizu hrvatskih gradova.</p>
<p>Tribinom se pokušava odgovoriti, kako ističe Bešlić, što se napravilo u deset godina postojanja hrvatske države, odnosno što treba napraviti da bi promocija umjetnika bila uspješnija nego do sada. Na ta su pitanja odgovarali dr. Tonko Maroević i dr. Ive Šimat Banov. »Ne znam recept uspjeha u svijetu«, naglasit će dr. Maroević, istaknuvši da ga je uvijek zanimalo dovesti »svijet kod nas«, isto kao što je bilo potrebno da naši umjetnici prate svjetske »trendove« i događaje, što su oni s upjehom i činili, kaže dr. Maroević. »Meštrović je davno 'poravnao putove', no da bi hrvatski umjetnici izlagali u inozemstvu, moraju biti 'kompatibilni' sa suvremenim likovnim događajima.« Baš zato, kazat će taj vrsni prevoditelj i likovno-literarni znalac, umjesto Ljube Ivančića, kojeg smatra jednim od najvećih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, bolje bi bilo predstaviti nekog mladog »likovnog buntovnika«. Pojasnit će da je danas u svijetu s velikim »panoramskim« izložbama »gotovo«, da prejaka državna briga za umjetnost »nije dobra«, tj. da su bolje privatne inicijative, kojima se predstavljaju umjetnici.</p>
<p> Naglasit će dr. Maroević da je imao velikog uspjeha s Borisom Demurom u Sao Paolu, baš kao što je dr. Šimat Banov imao s izložbom profesora Zlatka Kesera, također u Južnoj Americi. »Odbio sam biti izbornik za Veneciju«, kazat će ujedno Maroević, jer je »trebalo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, u mjesec dana prirediti izložbu, što je nemoguće«, naglasivši da uvijek postoji »problem prostora«. »U četiri posljednja desetljeća hrvatska je umjetnost stvorila tako slojevite vrijednosti, da ne može biti upitna njezina europska vrijednost«. Potvrđuje to i sjajan Bućanov uspjeh u Londonu čiji su plakati uvršteni u zbirku Victoria& Albert muzeja, kao i uspješne izložbe Nives Kavurić-Kurtović u Turskoj i Dimitrija Popovića u Rimu. Ipak, umjetnost mora biti svjesna i svojih ograničenja, istaknut će Maroević, a to su siromaštvo, nedostatak središta i perifernost.</p>
<p>Da je Hrvatska umjetnost oduvijek bila »dio svijeta«, ponovit će i dr. Šimat Banov. Štoviše, nemalo se puta osvjedočio da »kod nas ima i boljih radova« nego što je vidio na velikim međunarodnim likovnim smotrama. Problem je što mi, za razliku od Slovenaca, koji su o Plečniku izdali desetak monografija i imaju svjetski poznat biennale grafike, za naša najveća imena još uvijek nemamo adekvatne stručne monografije koje bi pratile isključivo »umjetničke vrijednosti« djela. Upozorit će Banov ujedno – »kada sam bio s Keserom u Sao Paolu, do posljednjeg trenutka nismo znali hoće li doći radovi na vrijeme«, što isto govori o organizaciji naših izložbi u inozemstvu«. I dr. Maroević i dr. Banov naglasit će nastojanja Ljubljane, koja je »stotinu godina ispred Zagreba«. Štoviše, Slovenci sjajno promoviraju ne samo likovnjake, već i kazalištarce i glazbenike. »Ljubljana nam je jednako daleka kao Sao Paolo«, naglasit će dr. Maroević, dodajući ponovno da pri odabiru umjetnika mora biti osviještena »naša sposobnost percipiranja aktualnosti«.</p>
<p>Kao velik problem obojica će istaknuti i »nepostojanje tržišta«. Ukratko kod nas »vlada kaos koji treba srediti«! Država se treba uključiti u izložbene projekte ne kao nositelj projekta, već kao (financijski) pomoćnik. A kakvo je stanje u Zagrebu, najbolje će objasniti dr. Šimat Banov. »Ako imamo tri čovjeka u jednoj galeriji, možemo biti sigurni da ne razgovaraju jedan s drugim«. </p>
<p>Na žalost, na tribini u KIC-u se nije govorilo u školovanju art menadžera koji u svijetu promiču umjetnost, internetskim »mrežama« za kulturu, ulozi hrvatskog Ministarstva kulture, a bogme niti o vrijednosti turističke promidžbe umjetnosti, koja u svijetu ima fantastičnu važnost, a kod nas, kao što znamo, ne postoji sustavna kulturno-turistička promidžba, pa recimo turisti koji dođu u Istru ne znaju za postojanje parka skulpture Dubrova ili »Transart festivala« u Labinu. Nisu sudionici tribine niti spominjali velike kulturološke izložbe i projekte poput »Hrvati – kršćanstvo, kultura, umjetnost«, »Antičko staklo«, »Čarobna Istra«, »Hrvati i Karolinzi«, uspjeh arhitekta Silađina na Expou ili Penezića i Rogine na venecijanskom Biennalu, što je šteta, jer bi se vidjelo da je i država nastojala promovirati umjetnost i pod ministrima Biškupićem i Vujićem.</p>
<p>Svakako, tribine Milana Bešlića otvaraju veliku javnu polemiku i potrebu osmišljavanja promocije hrvatske umjetnosti u svijetu. A na svima nama je da pokušamo odgovoriti na pitanje: »Mogu li hrvatski umjetnici postati uspješni kao vatreni«? O da, – voljeli bismo to!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Performance u plavom</p>
<p>Peti paviljon Zagrebačkog velesajma / U sklopu 26. salona mladih Ive Tabar iz Slovenije izveo politički preformance o problemu ulaska u Europsku uniju </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Performance slovenskog umjetnika iz Kopra Ive Tabara, bio je središnji događaj, u srijedu na večer, u petom paviljonu Zagrebačkog velesajma, a održan je u sklopu 26. salona mladih. Prije Ive Tabara trebala je biti održana prezentacija »Fractal Falus Teatra« iz Splita, no na žalost ona nije održana, jer njegovi predstavnici nisu stigli u Zagreb.</p>
<p>Ive Tabar je inače poznat po prilično šokantnim performanceima koji su u Sloveniji redovito izazivali velike skandale i punili stupce novina. On je, inače, po struci medicinski brat i radi u jednoj bolnici, te se i u svojim nastupima redovito koristi medicinskim instrumentima i ostalom »bolničkom ikonografijom«. Prvi njegov performance koji je izazvao veliki skandal, izveden je u ljubljanskoj Galeriji »Kapelica«. Naime, Tabar je legao na bolnički stol, a njegovi asistenti su mu dali potpunu anesteziju, te ga na taj način doveli na granicu između života i smrti. Potom su ga elektrošokovima oživjeli. Sličan po život opasan performance, izveo je nešto kasnije. Kroz žilu na ruci je ugurao kateter do neposredne blizine srca. Uslijed takvog šoka srce je polako prestajalo kucati te mu je bila potrebna reanimacija. Taj nastup je bio posvećen njegovoj budućoj ženi. Simbolika prestanka kucanja srca zbog osobe koju voli je prilično jasna, ali i krajnje opasna.</p>
<p>Rekli bismo, na svu sreću, Tabar je za Zagreb odabrao prilično neopasan performance koji je nosio aktualne političke konotacije. Na jednostavnom podiju bila su postavljena dva stola. Na jednom je bila velika menzura puna plave tekućine, a na drugom posebna aparatura s dva cilindra i mehanizmom za pumpanje tekućine. Tabar je prvo kroz nos do želuca provukao kateter, a potom je plavu tekućinu iz menzure uzimao špricom i kroz katater štrcao u želudac. Potom je kateter (koji je jednim djelom virio iz nosa) spojio na aparaturu na suprotnom stolu i plavu tekućinu iz svog želuca ispumpao u cilindre te aparature. Takvo pretakanje je trajalo oko sat vremena, a povremeno je plavu tekućinu razrjeđivao vodom. Aparatura za ispumpavanje s dva cilindra je bila ukrašena simbolima Europske unije.</p>
<p> Dakle, u performanceu je nekoliko ključnih elemenata. Pojedinac, plava boja i Europska unija. Plava boja se može shvatiti kao ideja o europskom ujedinjenju koju konzumira pojedinac ili država koja nije u Uniji, te nakon nekog vremena postaje njenom članicom. S druge strane, važan je efekt razvodnjavanja i blijeđenja plave tekućine odnosno ideje o europskom jedinstvu. Tabar je želio reći da je od prvih zanosa vezanih uz tu ideju, postepeno dolazilo i do njene disperzije. Odnosno, danas ideja o europskom jedinstvu možda nije tako jaka kao što je to bilo u početku. Tom problemu pridonose i veliki poteškoće pojedinih zemalja koje bi željele postati članicom Unije, ali ih Unija još uvijek »drži na ledu«.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Petrović preživio Dubrovnik</p>
<p>Tmurni ugođaj u dubrovačkom hotelu Lero, potpuni raskol između nacionalne momčadi i članova Upravnog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza, nije mogla popraviti ni pobjeda protiv Engleske, 82-72, deveta u devet utakmica kvalifikacija za EP / Oko nacionalne selekcije, koja će u Turskoj tražiti jedini mogući izlaz iz višegodišnje rupe, vlada sveopći kaos – kao strano tijelo unutar Saveza trenutačno stoje nacionalna momčad, Stručni stožer i predsjednik HKS-a! Da nije bolesno, bilo bi smiješno</p>
<p>DUBROVNIK, 25. siječnja</p>
<p> – Ništa se dobroga ne piše hrvatskoj košarci, sudeći po ugođaju na dvodnevnom dubrovačkom događanju, uokvirenom pretposljednjom kvalifikacijskom utakmicom za Europsko prvenstvo, s Englezima. Doduše, Hrvatska je taj dvoboj, deveti u nizu, dobila (82-72), a izbornik Aleksandar Petrović imat će priliku, u Rigi u subotu, zaokružiti kvalifikacije stopostotnim učinkom. Međutim, sve ostalo što se događalo oko naše nacionalne momčadi ne nudi previše optimizma. </p>
<p>U Dubrovniku se tako pojavio dobar dio članova Upravnog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza predvođenih, jasno, Dankom Radićem, najutjecajnijim članom UO-a. Bio je tu doduše i Damir Skansi, predsjednik HKS-a, no sa spomenutom se grupacijom nije previše družio. Zapravo, situacija u Upravnom odboru trenutačno je takva da izbornik Petrović ima podršku samo Skansija i Borisa Lalića. Ostatak društva u košarkaškoj vladi radije bi ga vidio ispod stola nego na njemu.</p>
<p>Ono što je zaprepašćujuće jest činjenica da se dosadašnja kuloarska negodovanja u Petrovićev projekt više i ne skrivaju! Oko nacionalne selekcije, koja će u Turskoj tražiti jedini mogući izlaz iz višegodišnje rupe, vlada sveopći kaos. Kao strano tijelo unutar Hrvatskog košarkaškog saveza trenutačno stoje nacionalna momčad, Stručni stožer i predsjednik HKS-a. Da nije bolesno, bilo bi smiješno. </p>
<p>U želji za pokoravanjem Saveza nakon odlaska Mirka Novosela iz košarke, Danko Radić, sudac iz Šibenika sa stanom u Zagrebu, obavio je pregršt posla. No, zasad, pogriješio je u dva slučaja. Aco Petrović je toliko čvrsto na izborničkoj klupi da ga s nje može izbaciti samo pogrešno prelaženje pješačkog prijelaza, a Damir Skansi mudro čuva fotelju predsjednika i trpi uvrede. I ne daje im gušta.</p>
<p>Nije mali broj onih, nesklonih Petroviću, koji su s oduševljenjem gledali muku naše reprezentacije u sudaru s Englezima. Neki su priželjkivali i poraz ne bi li se Petrovića dovelo pred zid. Poraz Danka Radića bit će ako Aleksandar Petrović odvede reprezentaciju na Europsko prvenstvo u Tursku. A hoće, ako je hrvatskoj košarci dosta ludosti koja nas je godinama gurala prema dnu.</p>
<p>Petrović je svjestan trenutačne situacije i premda su mu posljednjom odlukom Upravnog odbora zavezali usta i o svemu ne može govoriti, svi dobro znaju što misli. I nikad nije bio odlučniji da uspije. Njegova momčad doista diše zajednički, kad se još uoči EP na 45 dana priprema priključe svi igrači, stigne i Jasmin Repeša, bit će to selekcija koja će u miru, odvojena od dušobrižnika, moći napraviti dobar posao. </p>
<p>Petrovićevi kritičari tvrde da se nemamo čemu nadati na Europskom prvenstvu kad jedva pobjeđujemo reprezentacije poput Engleske, Švicarske, Latvije ili Mađarske. No, Petrović stvara klimu neophodnu za konačni uspjeh i ponekad teško uzima pobjede, znajući da je svaki uspjeh korak više ka davno izgubljenom samopouzdanju. Usput nivelira igračke taštine i dojam je da u reprezentaciji danas nema iskakanja, dojam je da su na tragu stvaranja toliko priželjkivanog kulta, samonaznačenog u posljednjim godinama.</p>
<p>Englezi su u Dubrovniku držali Hrvatsku na pristojnim mukama do onoga trenutka kad Josip Sesar nije preuzeo ulogu graditelja igre. Sesar, na svom prirodnom mjestu, odigrao je vrlo racionalnu utakmicu i nagovijestio izlazak iz tmurnog dijela sezone.</p>
<p>– To je samo jedna od njegovih mogućnosti koje sam apsolutno svjestan. Nije sporno da on može odlično odigrati i na poziciji graditelja igre, a ovaj susret njemu je bio najvažniji. Tu je dobio samopouzdanje i za ono što čeka Cibonu u idućem razdoblju. Ipak, moramo biti svjesni da na poziciji organizatora igre Mulaomerović i Krstić imaju prednost, iako sa Sesarom treba ozbiljno računati i na tome mjestu, objasnio je Petrović. </p>
<p>I dok je Sesar zadivio svojom racionalnošću, u reprezentativnom je miljeu iskočio Mate Skelin, koji posljednjih mjeseci igra odlično. Upravo je njih dvojicu Petrović oslobodio nastupa u Latvi, jer se Cibona u Poreču sprema kako bi iznenadila PAF u osmini finala Eurolige. Spahija će tako dobiti dvije svoje uzdanice, a u Rigu neće putovati ni Veljko Mršić, koji u Španjolskoj igra »all-stars« susret. Također, još se ne zna hoće li Kovačićevo koljeno biti sposobno za iskušenja koje nudi novi susret u samo tri dana. </p>
<p>Tako će u Latviju Petrović povesti Krstića, Marića, Vrankovića, Stojića, Marcelića, Mamića, Vujičića, Nicevića, Žižića i Kovačića, bude li mogao. Oni će pokušati zaokružiti kvalifikacijski niz sa svih 10 pobjeda, iako je Riga možda i najteže gostovanje. Jer, podsjetimo se, u Sisku smo Latvijce svladali s tijesnih 89-88. </p>
<p>Cijele svite iz Upravnog odbora, Petrovićevih oponenata, u Latviji neće biti. Kontrolirat će ga tek Pino Giergia, novi predstojnik svih selekcija, promoviran na tu dužnost kako bi šefovao izborniku. Petrović, doduše, ne trpi šefovanje, a to je i Pini objasnio. HKS je u bolesnom stanju i reprezentacija je trenutačno jedina svijetla točka te grupacije. Stanje je toliko zabrinjavajuće da bi neki poraz u Latviji jedva dočekali...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sedmi slalom, Janičina generalna proba za SP</p>
<p>Janica Kostelić u petak, u Ofterschwangu, vozi sedmu slalomsku utrku </p>
<p>OFTERSCHWANG (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 25. siječnja</p>
<p> – Posljednje natjecanje skijašica u Svjetskom kupu uoči Svjetskog prvenstva u St. Antonu prilika je za dodatno testiranje mogućnosti, ali i stjecanje sigurnosti prije borbe za svjetska odličja. U tom je kontekstu dobro što je riječ upravo o slalomu, disciplini u kojoj naša Janica Kostelić ove sezone ne zna za poraz. </p>
<p>Nakon šest uzastopnih slalomskih pobjeda sve njezine suparnice očekuju da se, »po zakonu velikih brojeva«, Janici dogodi i prvi poraz. Kad bi to ovisilo samo o trenutnim odnosima snaga u slalomu i formi Janice Kostelić, to se ni u Ofterschwangu, niti u St. Antonu ne bi trebalo dogoditi. </p>
<p>S tim se slaže i prvi čovjek slovenskog skijanja Tone Vogrinec koji je, bez ikakve ograde, ustvrdio kako bi bilo uistinu senzacionalno kad Janica ne bi osvojila zlatnu medalju u St. Antonu. No, oprez je ipak potreban. Slalom, naime, ne zovu uzalud skijaškim ruletom u kojem je sigurno samo to da ništa nije sigurno. Osim toga, intenzitet raznovrsnih događanja oko Janice neprestano se pojačava i teško je vjerovati da se to na nju ni malo ne odražava. </p>
<p>U Ofterschwangu je, tako, zbog zatopljenja i kiše otkazan veleslalom, što je još jedan minus na Janičinom bodovnom računu, a nastavljena je i »trakavica« u vezi s otkazanim slalomom u Mariboru. Zanimljivo je da su Nijemci sami ponudili organizirati u Ofterschwangu taj zaostali slalom, no čelnici Svjetskog skijaškog saveza na to nisu pristali.</p>
<p>Tipično za nju, Janica je sve popratila sljedećim riječima: </p>
<p>– Pa nisam valjda luda da se opterećujem stvarima o kojima ja ne odlučujem! Nemam problema s nesanicom zbog otkazanog mariborskog slaloma. Mene ionako zanima samo prva sljedeća utrka, a to je slalom u petak. </p>
<p>Zanimljivo je da, nakon početnog »presinga«, loptu na zemlju spušta i Ante Kostelić, odbacujući teoriju o zavjeri Austrijanaca protiv Janice. Janičin otac i trener je, eto, mudro zaključio kako u medijima eksponirani rat s Austrijancima ne koristi previše našoj najboljoj skijašici. Naprotiv.</p>
<p>Sva pažnja hrvatskog skijaškog tabora u Ofterschwangu je, tako, usmjerena prema sedmom slalomu sezone i definitivnoj potvrdi osvajanja malog »Kristalnog globusa« namijenjenog pobjednici slaloma u Svjetskom kupu. Samo 25 bodova dijeli Janicu i od teoretske pobjede u ovoj disciplini, iako je u praksi sve bilo sasvim jasno već nakon prva tri, četiri slaloma. Janica Kostelić je uvjerljivo najbolja slalomašica današnjice, što bi i slalom u ovom mondenom bavarskom zimovalištu trebao potvrditi. </p>
<p> l Poredak slalomašica za Svjetski kup: 1. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 600 bodova, 2. Trine Bakke (Nor) 245, 3. Martina Ertl (Njem) 234, 4. Karin Köllerer (Aut) 215, 5. Laure Pequegnot (Fra) 199...</p>
<p> l Ukupni poredak u Svjetskom kupu: 1. Götschl 965 bodova, 2. KOSTELIĆ 956, 3. Cavagnoud 890, 4. Dorfmeister 821, 5. Nef 760..(M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dobili Amerikance, izgubili Džombu</p>
<p>U dvoboju 2. kola skupine C Svjetskog prvenstva, rukometaši Hrvatske su pobijedili SAD 41-12 (21-5) / Zbog obnovljene ozljede gležnja Mirza Džomba se oprostio od SP</p>
<p>BESANÇON</p>
<p> – Što reći o rukometnoj utakmici u kojoj jedna pobijedi sa 29 pogodaka razlike?! Naime, u 2. kolu skupine C Svjetskog prvenstva rukometaši Hrvatske pobijedili su reprezentaciju SAD 41-12 (21-5), izborivši time vodeću poziciju u svojoj skupini i plasman u osminu finala SP. Ujedno, tom je pobjedom Hrvatska postigla rekord prvenstva. Grenland je bio najveća nepoznanica, pa je slovio kao najslabija momčad skupine C, ali su se Amerikanci pokazali ipak slabijima. Na startu ih je pobijedila Njemačka 40-12, a potom je Hrvatska bila bolja za jedan pogodak. Čak su se i prije pet godina, na Olimpijskim igrama u Atlanti, američki rukometaši pokazali u boljem izdanju negoli sad na SP, ali očito da rukomet nije njihov sport. Što drugo reći kad su postigli pogodak tek u 14. minuti dvoboja?!</p>
<p>Inicijativa Međunarodnog rukometnog saveza (IHF) za popularizacijom rukometa je hvalevrijedna, ali pitanje je koliko su svjetskoj smotri – na kojoj bi trebali nastupiti najbolji na svijetu – ovakve reprezentacije i utakmice potrebne. Prije su antireklama rukometa negoli popularizacija...</p>
<p>Hrvatskim je rukometašima dobro došao početak protiv dvije slabe reprezentacije. Nakon prigovora izbornika Josipa Milkovića, naši su rukometaši odigrali kako se od njih očekuje; ozbiljnije, opasnije i nijednog trena nisu stali u povećavanju prednosti.</p>
<p>Jedino što za Hrvatsku nije dobro jest ponovna ozljeda Mirze Džombe, prvog desnog krila naše reprezentacije. Naime, polovicom prvog poluvremena Džomba je ozlijedio gležanj lijeve noge koji je zaliječio uoči polaska u Francusku – iščašio je gležanj, no ligamenti nisu popucali kako se u prvi mah činilo. Ali, u svakom slučaju, mladi se Džomba oprostio od SP. Isto tako, iako se očekivalo da će se za utakmicu protiv Njemačke oporaviti Zoran Mikulić, izbornik Milković još ne može računati na njega. Kako se čini, Mikulić će biti spreman tek za osminu finala.</p>
<p>Osim naših rukometaša, na SP hrvatski rukomet predstavljaju i suci Anto Josić i Siniša Rudić. Naš je sudački dvojac sudio prve dvije utakmice u skupini A koja igra u Montpellieru i ocijenjen je među tri najbolje pripremljena sudačka para na SP.</p>
<p> l »Palača sportova«</p>
<p>HRVATSKA – SAD 41-12 (21-5)</p>
<p>HRVATSKA: Matošević 1, Kelentrić, Sulić 7, Jović 4, Zrnić 9, Bilić 2, Kljaić 3, Dominiković 3, Džomba, Ćavar 6 (1), Goluža 3 (2), Metličić 3</p>
<p>SAD: Zanzi, Futral, T. Fitzgerald 1, J. Fitzgerald 1, Sampson, Morrow, Salam , Vernon 1, Brennan 3, Heath 3 (1), Dunn 2, Tenney 1</p>
<p>SUCI: Abdul Hussain i Haider (obojica Kuvajt). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 3 (3), SAD 4 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska –, SAD 6 minuta (Vernon, Brennan, Dunn)</p>
<p>CRVENI KARTON: Dunn (52. – grubi prekršaj)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vedran ZRNIĆ</p>
<p> l Rezultati 2. kola, skupina A: Egipat – Češka 26-26, Island – Portugal 22-19, Švedska – Maroko 33-21; redoslijed: Švedska 4 boda, Egipat 3, Portugal 2, Island 2, Češka 1, Maroko 0;</p>
<p>skupina B: Argentina – Brazil 20-19, Francuska – Kuvajt 30-14, Jugoslavija – Alžir 23-20; redoslijed: Francuska 4, Jugoslavija 4, Argentina 4, Brazil 0, Alžir 0, Kuvajt 0;</p>
<p>skupina C: Španjolska – Grenland 31-16, Njemačka – J. Koreja 33-26; redoslijed: Hrvatska 4, Njemačka 4, Španjolska 4, Južna Koreja 0, Grenland 0, SAD 0;</p>
<p>skupina D: Slovenija – S. Arabija 35-22, Rusija – Ukrajina 30-27, Tunis – Norveška 28-19; redoslijed: Slovenija 4, Rusija 4, Tunis 2, Norveška 2, Ukrajina 0, S. Arabija 0. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tomac: Dokaže li se lažiranje, Dinamo bi trebalo potjerati u II. ligu</p>
<p>Riječka je policija započela istragu zbog sumnje da je nogometno prvenstvo 98/99 bilo lažirano, a iskaze su prvi dali bivši direktor NK Rijeka dr. Nikola Tomac i tadašnji dopredsjednik Duško Grabovac / »Savezu bi trebalo biti dovoljno da utvrdi neke činjenice na osnovi kojih može poništiti prvenstvo. U Italiji savez presuđuje klubovima i seli ih u niži rang natjecanja zbog lažiranja«, kaže Tomac</p>
<p>RIJEKA, 25. siječnja</p>
<p> – Prije nekoliko dana, na zahtjev Državnog odvjetništva u Rijeci, riječka je policija započela istragu zbog sumnje da je nogometno prvenstvo 1998/1999 bilo lažirano. U policiji su iskaze u vezi s tim »slučajem« prvi dali bivši direktor NK Rijeka dr. Nikola Tomac i tadašnji dopredsjednik kluba, Duško Grabovac.</p>
<p>Prisjetimo se, u »slučaj« se pretvorila posljednja prvenstvena utakmica iz natjecateljske sezone 98/99, Rijeka – Osijek (1-1), koja je odlučivala hoće li prvak biti Rijeka ili tadašnja Croatia. Na toj je utakmici Rijeci je poništen drugi pogodak (za 2-1), zbog zaleđa koje je označio pomoćni sudac Zoran Krečak, što se kasnije pretvorilo u sporni trenutak tog susreta. Završilo je 1-1, što je Croatiji omogućilo da dođe do naslova prvaka.</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik Tomac nam je rekao da je obavijesni razgovor na policiji trajao 45 minuta, a istražitelji su ga, među ostalim, pitali zašto je Nogometni klub Rijeka poslao prijavu, koju je on potpisao, te što zna o tome da je prvenstvo bilo lažirano. </p>
<p>– Mi u klubu nismo imali dokaza da je prvenstvo lažirano, ali postoji članak iz »Nacionala« od 2. lipnja 1999. godine, u kojem se navodi da su državna tijela lažirala to prvenstvo, da je bilo dogovora između sudaca i čelnika Croatije. Taj je članak nastao na temelju dokumenata SZUP-a. Dva sam puta od Ive Pukanića tražio da mi da te dokumente, ali je on odbio kako ne bi otkrio izvor informacija, kazao je Tomac, dodavši kako to nije bila jedina problematična utakmica u toj natjecateljskoj sezoni u kojoj se »sve činilo da Croatia osvoji prvenstvo«. </p>
<p>Na pitanje »što to sve«, Tomac je ustvrdio:</p>
<p>– U to su vrijeme Rijeku stiskali sa svih strana kako ne bi osvojila prvenstvo. </p>
<p>Prema njegovom mišljenju tada je Mirovinski fond, na čijem je čelu bio Damir Zorić, blokirao račun NK Rijeka zbog neplaćenih dugovanja na ime mirovinskog osiguranja.</p>
<p> – Od 12 klubova I. lige, 10 ih zasigurno nije uredno uplaćivalo doprinos za mirovine. Zašto tada Zorić nije blokirao i račune, primjerice, Osijeka ili Hajduka, pita Tomac i podsjeća da je ta dugovanja Rijeka podmirila obročno. </p>
<p>Rijeka je po gubitku prvenstva prijetila da će istupiti iz Lige, ali to nije učinila, kako kaže Tomac, »jer bi se to zasigurno negativno odrazilo na rad riječkog prvoligaša, ali i hrvatskog nogometa u cjelini«.</p>
<p>– Ponavljam, teško je dokazati lažiranje, a kao što čujemo, glavni sudac sporne utakmice, Alojzije Šupraha, ovih dana poručuje »neka pokrenu 100 istraga«. Držim da bi HNS-u trebalo biti dovoljno da utvrdi neke činjenice na osnovi kojih može poništiti to prvenstvo. Za takvo što su nepotrebni redovni sudovi. Primjerice, u Italiji nogometni savez presuđuje klubovima i seli ih u niži rang natjecanja zbog lažiranja, rekao je Tomac. </p>
<p>Prema njegovom sudu, bilo bi najnormalnije da se Dinamo »potjera u II. ligu« ako se dokaže da je sporno prvenstvo bilo lažirano:</p>
<p>– Za jedno normalno društvo i normalnu nogometnu ligu takva bi kazna bila najnormalniji potez, smatra Tomac. – Naravno, u slučaju da se dokaže lažiranje, NK Rijeka bi trebala dobiti i moralnu i novčanu odštetu.</p>
<p>Tomca je u svemu tome posebno smetao način na koji je u obranu Croatije stao tadašnji i sadašnji predsjednik HNS-a Vlatko Marković, koji je Croatiju branio argumentom da je to »najkatoličkiji klub« u Hrvatskoj.</p>
<p>– Riječanina Veselka Bebeka, koji je odmah nakon utakmice Rijeka – Osijek podnio ostavku na funkciju predsjednika sudačke organizacije, potjerali su Marković i »društvo«. Marković u svemu tome nije bio nikakva siva eminencija, već jednostavno Canjugin »poslužitelj«, mišljenja je Tomac.</p>
<p>Na kraju razgovora Tomac se prisjetio, kako kaže »legendarne« Markovićeve izjave, »nećemo valjda na osnovi snimke slovenske televizije (TV Koper imao je kameru u ravnini s gol crtom, op.) procjenjivati je li gol regularan ili ne«.</p>
<p>DAMIR HERCEG</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Predstavlja se izbornik Mirko Jozić </p>
<p>Za nogometnu utakmicu B reprezentacija Hrvatske i Rumunjske (utorak, 14.30) osjetno je veliko zanimanje u Puli</p>
<p>PULA, 25. siječnja</p>
<p> – »Iako u utorak na Gradskom stadionu u Puli na utakmici B reprezentacija Hrvatske i Rumunjske neće biti većine 'vatrenih' koji su tijekom prošlih godina oduševljavali ljubitelje nogometa Puljani će imati prigodu pozdraviti igrače koji bi trebali biti u najužoj konkurenciji momčadi koja bi trebala odvesti Hrvatsku na Svjetsko prvenstvo u Japan i i Južnoj Koreji«. To je, između ostalog, rekao predsjednik NK Istra Mladen Ivančić na prigodnoj konferenciji za novinare, koja je uoči dolaska izbornika i reprezentativca u petak održana u Puli.</p>
<p> Imena 12-orice inozemaca te pet ponajboljih igrača koji trenutno igraju u našem prvenstvu jamče spektakl u kojem izbornik Jozić na svojoj izborničkoj premijeri očekuje dobru igru i pobjedu. U nedjelju zrakoplovom iz Zagreba oko 14.30 trebao bi doći Stručni stožer sa igračima koji igraju u Hrvatskoj. Već u nedjelju u popodnevnim satima planira se održati i prigodna konferencija za novinare u pulskom hotelu »Histria«.</p>
<p> Istoga dana oko 23 sata reprezentaciji bi se trebali priključiti i inozemci. Prema ranije utvrđenom programu priprema u ponedjeljak 29. siječnja reprezentativci će odraditi lakši trening. Ovisno o vremenskim uvjetima trening će se održati na pomoćnom terenu Istre ili na stadionu Valtane. U sklopu protokolarnih obaveza u ponedjeljak s počektom u 18.30 izaslanstva reprezentacije Hrvatske i Rumunjske bit će gosti primanja koje će se održati u pulskoj Komunalnoj palači. U cilju popularizacije sporta te okretanja mladih sportu tisuću ulaznica besplatno je podijeljeno u pulskim osnovnim i srednjim školama. Za dodatni ugođaj trebala bi se pobrinuti i pulska navijačka skupina »Demoni« kojoj je podijeljeno 600 ulaznica. Ostali ljubitelji nogometa za koje se Gradski stadion u utorak otvara već u 12.30 sati moći će susret pratiti sa istočne, sjeverne ili južne tribine a ulaznice će plaćati po 20 i 40 kuna. Zapadna tribina rezervirana je za predstavnike medija, goste i sponzore. Gradski stadion koji će u utorak s početkom u 14.30 sati biti poprište utakmice reprezentacija Hrvatske i Rumunjske dotjeruje se i unatoč problemima koje izaziva kiša vjeruje se kako će biti odlično pripremljen. Utakmicu će suditi Slovenac Srećko Kandare. Delegat će biti Damir Matovinović. </p>
<p>Mnogobrojni novinari koji su najavili svoj dolazak u Pulu imat će prigodu razgovarati sa izbornicima Hrvatske i Rumunjske u ponedjeljak u 10 sati na prigodnoj konferenciji. </p>
<p>MARINO PERHANT</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kranjčar i Zahora ne idu u Grčku</p>
<p>Iako su, nakon prvoga pripremnog dijela u Poreču, svi bili puni hvale za nadarene napadače Niku Kranjčara i Darija Zahoru, Dinamov trener Hrvoje Braović ipak ih – očekivano – nije uvrstio na popis 25 nogometaša koji u subotu putuju na dvotjedne pripreme u Grčku / U Zagrebu ostaje i ozlijeđeni Damir Krznar</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Kako je i najavljeno, Dinamov trener Hrvoje Braović u četvrtak je objavio popis 25 nogometaša koji u subotu putuju na drugi pripremni dio u Grčku. Na tom popisu nema mladih, nadarenih napadača Nike Kranjčara i Darija Zahore, što zapravo i nije iznenađenje, poznavajući aktualnu maksimirsku situaciju. Naime, iako su svi puni hvale za »maloga Cicu« i Zahoru, jasno je da bi njihovo definitivno uvrštavanje među igrače koji konkuriraju za proljetne nastupe još više produbilo svakojake interesne sukobe koji caruju u »modroj« svlačionici, posebno kad je riječ o napadačima.</p>
<p>Šokota, Balaban, Cvitanović, Mikić (on se čak i »smirio« na desnome boku!), Oliveira, Bazina... sa sobom nose i razne hipoteke (menedžerske, ugovorne...), neke od spomenutih igrača klub bi najradije prodao, što znači da bi morali biti »u izlogu«, dakle moraju igrati kako bi ih potencijalni kupac zapazio. A u takvoj situaciji, što je dugogodišnja maksimirska praksa, najgore prolaze mladi igrači. Uostalom, Domagoj Abramović je najsvježiji primjer te »diskriminacije« – prije tri godine prošao je prve seniorske pripreme, a dosad nije skupio ukupno pet prvenstvenih utakmica...</p>
<p>I stoga je Stručnom stožeru Dinama sjajno došao prijedlog Zlatka Kranjčara, Nikinog oca, koji je u razgovoru s Dinamovim bivšim trenerom, a sad glavnim skautom, Marijanom Vlakom, rekao:</p>
<p>– Ako na Niku najozbiljnije ne računate, ostavite ga u Zagrebu, kako bi se posvetio obvezama u trećem razredu srednje škole. A po povratku iz Grčke povremeno ga priključujte udarnom sastavu, predložio je Cico, inače trener brodske Marsonije.</p>
<p>Tim je razumnim razmišljanjem tata Kranjčar zapravo skinuo teret sa Zajeca, Vlaka i Braovića, olakšao im je pojašnjenje odluke. Na konferenciji za novinare trener Braović je rekao:</p>
<p>– Nakon što se vratimo iz Grčke, Niko Kranjčar barem će tri puta tjedno trenirati s prvom momčadi, a bit će i u konkurenciji za nastup na nekim prvenstvenim utakmicama, kazao je Braović.</p>
<p>No, teško je vjerovati da će u nimalo lakom Dinamovu proljeću (utrka za Osijekom) biti prostora za minutažu nadarenoga 16-godišnjaka, koji još može igrati i za kadete...</p>
<p>Uglavnom, Braović na Kretu (sedam dana) i u Atenu (sedam dana) vodi ovih 25 nogometaša – vratari: Butina, Vasilj, Turina; obrana: Bosnar, Sedloski, Drpić, Leutar, Polovanec, Sesar, Leko, Čutura; vezni red: Agić, Pilipović, Jeličić, Mujčin, Pavlović, Golob, Gondžić; napad: Mikić, Šokota, Balaban, Bazina, Cvitanović, De Oliveira i Abramović.</p>
<p>Zahora će se priključiti drugoligašu Sesvetama, gdje je odlično odigrao jesenski dio sezone i praktički se nametnuo Dinamovim stručnjacima. Smoje će negdje na posudbu, kako bi se utvrdilo je li igrač za Dinamo ili ne, a slično će biti i s Landekom, kojem su neophodne utakmice. Mlađahni Brazilac Da Silva priključit će se juniorskom pogonu, a najveći gubitnik nakon prvoga, porečkog dijela priprema, svakako je Dinamov »kralj ozljeda«, Damir Krznar.</p>
<p>– Ostat će Krznar u Zagrebu na rehabilitaciji, a s Tokićem i Mumlekom sljedećeg će tjedna otputovati u Švicarsku na liječničku kontrolu. Strašno mi je žao što ne mogu računati na njega, ali nadam se da će se oporaviti, veli Braović.</p>
<p>Novinarima je predstavljen i Boris Leutar, prinova iz Cibalije, koji je u Maksimir došao u pratnji menedžera Zlatka Vujovića. Vlak je rekao:</p>
<p>– Moramo se zahvaliti menedžerima Vujoviću i Ljubi Barinu, koji su financijski pomogli u ovome transferu, tako da je naš klub vrlo malo investirao u Leutara.</p>
<p>Potom je Vujović govorio u Leutarovo ime, iako je ovaj sjedio pokraj njega (»Leutar se zahvaljuje, počašćen je što je došao u veliki klub i nada se da će opravdati povjerenje«, bile su otprilike Vujovićeve riječi), tako da smo najprije pomislili kako mladić nema dar govora!? Srećom, razuvjerio nas je rekavši:</p>
<p>– Hvala Dinamovoj upravi na povjerenju...</p>
<p>Stiglo je i pitanje je li možda izbornik Jozić u dogovoru s klubom iz Dinama pozvao samo jednoga igrača, a Vlak je odgovorio:</p>
<p>– Da, dogovoreno je da se za utakmicu protiv Rumunsjke uzme što manje igrača iz hrvatskih klubova, jer je zapravo deplasirano pozivati ih u pripremnom razdoblju. Tako su pozivani jedan ili najviše dva igrača, a naš reprezentativac Šokota će odmah nakon utakmice u Puli odletjeti na Kretu i priključit će se momčadi u srijedu navečer.</p>
<p>Dodajmo da će »modri« na Kreti odigrati dvije utakmice protiv drugoligaša Vouliagmenta, 29. siječnja, te prvoligaša OFFI-a dva dana kasnije. U Ateni će 5. veljače Dinamo odmjeriti snage s Panathinaikosom, dva dana kasnije s lokalnim trećeligašem, a pokušava se organizirati još jedna utakmica u Grčkoj.</p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="26">
<p>Antidavos u Brazilu za humaniji svijet </p>
<p>DAVOS, 25. siječnja</p>
<p> - Globalizacija, simbol devedesetih, dobila je svoj snažan antipod u organizacijama koje su, nakon rušilačkih pohoda na simbole »planetarnog neoliberalnog apsolutizma«, odlučile mijenjati imidž i institucionalizirati se. Od 25. do 30. siječnja u švicarskom zimovalištu Davosu održava se 31. Svjetski gospodarski forum (WEF), sastanak ličnosti koje odlučuju u svijetu politike, biznisa i znanosti.</p>
<p> Istodobno će se u brazilskom gradu Porto Alegreu na Antidavosu pod nazivom Svjetski socijalni forum (WSF) okupiti svi koji vjeruju da je »drukčiji svijet moguć«. Time se etablira pokret protiv globalizacije, uvjeren da je humani razvitak moguć uvažavanjem siromašnih zemalja trećeg svijeta, ali i poštivanjem socijalnih prava radnika razvijenog Zapada. </p>
<p> Potkraj 1999. protivnici nepravednog globalnog razvoja i hegemonije poharali su Seattle, sjedište Microsofta - simbola globalizacijskog uspjeha, protiveći se konferenciji Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Niti dva mjeseca poslije, u Davosu je 2000. godine marširalo 1300 ljudi, no to mondeno zimovalište, koje čak 17 posto prihoda ostvari u pet, šest dana Foruma, izvuklo se tek s ogrebotinama. Svoja su stajališta prosvjednici izrazili razbijanjem stakala McDonald'sova restorana koji je ovoga siječnja osvanuo sa zaštitnim prečkama na prozorima.</p>
<p> Sjedinjene Države upozorile su ipak svoje građane neka od 25. do 30. siječnja izbjegavaju Davos. Švicarske vlasti ocijenile su takvu odluku pretjeranom, no ipak su zabranile ulazak u zemlju za 300 protivnika WEF-a, te održavanje prosvjeda. Pooštrile su i mjere osiguranja mobilizirajući oko 300 profesionalnih vojnika za skup. </p>
<p> No, zagovornici »humane globalizacije« postaju sve organiziraniji i ugledniji. Možda je i to razlog što su 31 godinu staro svjetsko sijelo kapitalista odlučili ostaviti po strani kako bi svoj skup održali u nekoj od zemalja trećeg svijeta, daleko od uštogljene Europe. Pod geslom »Drukčiji svijet je moguć«, oko 20.000 sudionika Svjetskog socijalnog foruma razgovarat će u Porto Alegreu o proizvodnji i pristupu bogatstvima, afirmaciji civilnog društva, te političkoj i etičkoj moći u novome društvu. </p>
<p> Ako će se u Davosu naći 2000 sudionika (među kojima tridesetak šefova država, dobitnika Nobelove nagrade, direktora velikih korporacija, pisaca poput Peruanca Maria Vargasa Llose ili Brazilca Paula Coelha, ljudi iz show-businessa poput Quincyja Jonesa, Petera Gabriela ili Bona), ništa manje zanimljivo neće biti u Brazilu. Ondje će doputovati Jose Bove, sindikalni vođa francuske Seljačke konfederacije, koji se proslavio sudjelovanjem na prosvjedima u Seattleu. Sudjelovat će Nora de Cortinas, predsjednica argentinskih Majki s Trga Mayo koje su nedjeljom tražile pravdu za svoju djecu nestalu u doba vojne diktature, brazilski svećenik Leonardo Boff, teolog oslobođenja, te predstavnici Odbora za ukidanje duga zemalja trećeg svijeta. Forum u Davosu raspravljat će na temu »Održati rast i premostiti podjele: okvir za našu globalnu budućnost«. WEF je više nego ikad otvorio vrata protivniku i pružio šansu za dijalog pozivajući 36 predstavnika nevladinih udruga. Među njima su Thilo Bode, međunarodni izvršni direktor Greenpeacea, te Pierre Sante, glavni tajnik Amnesty Internationala. </p>
<p>I u Porto Alegreu otvorili su vrata onima drugima - udrugama protiv rasizma, ekolozima i sindikalcima pridružit će se 450 parlamentaraca iz svih zemalja, sociolozi i ekonomisti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Đinđić zatražio od vlade SRJ povratak Karađorđevića </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - »U Srbiji vlada kriminal, otmice, reket i šverc. Srbija je najkorumpiranija zemlja na svijetu, a ja želim da za dvije do tri godine to svedemo na najmanju moguću mjeru«, rekao je mandatar nove vlade Srbije Zoran Đinđić pred zastupnicima srbijanske skupštine koja u četvrtak potvrđuje sastav Đinđićeva kabineta. </p>
<p>Buduća vlada Srbije nastojat će vratiti kredibilitet i povjerenje naroda, riješiti pitanje Kosova, juga Srbije i odnosa s Crnom Gorom na demokratski način i boriti se protiv korupcije i kriminala. Zauzimat će se i za što brže uvođenje gospodarskih reformi, najavio je budući premijer. Đinđić se založio da pred lice pravde budu izvedeni svi koji su se ogriješili o srpski narod i pljačkali građane, te najavio paket zakona o kontroli rada vlade i administracije, te zakon o denacionalizaciji. Istaknuo je da će od jugoslavenske vlade zatražiti da se srpska kraljevska obitelj Karađorđević vrati u Srbiju u Bijeli dvor i da im se da jugoslavensko državljanstvo, prenose mediji u Srbiji. Srbijanska vlada imat će 17 ministarstava i sedam potpredsjednika, a bit će formirane i tri komisije koje će ispitivati zloupotrebu položaja bivših državnih dužnosnika. Đinđić je za potpredsjednike vlade predložio Nebojšu Čovića, Vuka Obradovića, Dušana Mihajlovića, Žarka Koraća, Momčila Perišića, Aleksandra Pravdića i Joszefa Kasu, za ministra policije Dušana Mihajlovića, pravosuđa Vladana Batića, a Goran Petrović treba biti novi šef Službe državne sigurnosti. (V. F. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Treći entitet bio bi političko samoubojstvo!</p>
<p>Politika vođena od 1993. godine doživjela je vojni, politički i svaki drugi krah. Kada to nije bilo moguće provesti tada, iluzorno je pa čak i glupo očekivati da spomenuta politika ima izgleda na uspjeh u današnjim okolnostima</p>
<p>SARAJEVO, 25. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Predsjednik Nove hrvatske inicijative BiH Krešimir Zubak potpisao je 13. siječnja sporazum kojim je u BiH stvorena Demokratska alijansa za promjene. Ta je koalicija, podržana glasovima Abdićeve DNZ prošli tjedan pokazala nadmoć u parlamentu, izborivši se da na tri čelne funkcije u Zastupničkome domu budu izabrani kandidati Alijanse. Po prvi put, nakon deset godina, nacionalne stranke HDZ i SDA izgubile su tako parlamentarnu većinu u Federaciji BiH.</p>
<p>No, ishod je spomenutog zasjedanja ogorčio HDZ koji tvrdi da je na izborima dobio plebiscitarnu podršku hrvatskog glasačkog tijela, čak preko 90 posto. Zato smo Krešimira Zubaka, na početku razgovora za Vjesnik upitali kako odgovara na spomenute optužbe?</p>
<p>– Nitko, pa ni HDZ, nema monopol na isključivo zastupanje interesa hrvatskog naroda u BiHi, tim više što se i na ovim izborima pokazalo da ta stranka strmoglavo gubi podršku birača. U odnosu na izbore od prije četiri godine dobili su čak 150 tisuća glasova manje i to uz sve neregularnosti koje su karakterizirale i ove izbore. HDZ je iskoristio instrumente kojima raspolaže, vojsku, razne udruge, i slično, da bi utjecao na glasačko tijelo u negativnom smislu i onemogućio ljudima očitovanje svoje slobodne volje, a organiziran je na dan izbora i referendum koji je unaprijed označen kao grubo kršenje izbornih pravila.Obzirom na očit pad podrške birača HDZ-u, polazim od pretpostavke da je veliki broj Hrvata, osobito u gradovima, glasovao za SDP. Dakle, nitko ne može sebe smatrati jedinim i legitimnim predstavnikom hrvatskog naroda bez obzira na podršku glasačkog tijela.</p>
<p> l Ipak, nesporazuma ima i ovih dana kulminiraju.</p>
<p>– U svim demokratskim zemljama, kakva i mi težimo biti, vlast formira onaj tko ima većinu u parlamentu. Ako HDZ s drugim strankama može postići parlamentarnu većinu, mi nemamo ništa protiv toga. No, HDZ prije svega sebi treba postaviti pitanje zbog čega ga nitko neće, iako se svima nudi. Jedini im partner može biti SDA. A razlog je što HDZ stalno vodi politiku proizvodnje neprijatelja i to je temeljni problem te stranke. Ne može tako, ovo je multietnička država i moraju se tražiti spone, točke za dijalog. Ne smije se biti isključiv. To što oni rade je samo jedan zbir ucjena i prijetnji.</p>
<p>l U ucjene i prijetnje vjerojatno ubrajate i najave da bi zbog aktualnih zbivanja HDZ i skupina manjih stranaka koje ga podržavaju i sudjeluju u radu Hrvatskog narodnog sabora mogli krenuti u pokušaj stvaranja trećeg entiteta?</p>
<p>– Pokušaj stvaranja trećeg entiteta bio bi političko samoubojstvo. Opće je poznato da je politika koja je vođena od 1993. godine doživjela vojni, politički i svaki drugi krah. Kada to nije bilo moguće provesti tada, iluzorno je pa čak i glupo očekivati da spomenuta politika ima izgleda na uspjeh u današnjim okolnostima. Poznato je da odnos međunarodne zajednice, svakako tu mislim i na Republiku Hrvatsku, jedinstven kada je riječ o podršci provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma. Hrvatski narodni sabor, dalje, ne postoji kao ustavna institucija, dakle riječ je o parainstituciji. To može biti udruga građana ili nešto slično, ali je neprihvatljivo da takva parainstitucija odlučuje i govori o onome na što pretendira, jer to bi bilo mijenjanje Ustava i Federacije BiH i Bosne i Hercegovine, dakle i Daytonskog sporazuma.</p>
<p>l Kada je riječ o Alijansi unutar te koalicije postoji i neformalni »hrvatski blok« u kojemu su NHI, HSS ali i Kljuićevi republikanci. Doznali smo da ste prilikom pripreme koalicijskog sporazuma upravo vi inzistirali da se prilikom raspodjele funkcija u izvršnoj vladi vodi računa o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti?</p>
<p>– Da, svatko tko formira vlast mora osigurati odgovarajuću zastupljenost Hrvata u strukturama vlasti. Problem bi bio kad bi to netko doveo u pitanje, no mislim da to neće biti slučaj. Mi smo sada u fazi kada razgovaramo o stranačkoj raspodjeli funkcija u izvršnoj vlasti. Hoće li ovi razgovori biti uspješni još je teško predvidjeti. NHI zna svoje pozicije kao stranka s hrvatskim predznakom. Naša pozicija je da u strukturama vlasti ne može biti manje Hrvata nego što je do sada bilo. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Carla del Ponte odbila prijedlog da se Miloševiću sudi u Beogradu</p>
<p>Tužiteljica Haaškog suda na kraju trodnevnog posjeta Beogradu ponovila zahtjev za uhićenje i izručenje bivšeg jugoslavenskog predsjednika/ Tajne optužnice koje je Carla del Ponte donijela u Beograd navodno ostale neisporučene </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškog suda za ratne zločine Carla del Ponte uručila je u srijedu jugoslavenskom ministru pravosuđa Momčilu Grubaču optužnice i naloge za uhićenje pojedinih građana SR Jugoslavije, a radi se o optužnicama koje su još »ranije objavljene i dostavljene jugoslavenskim vlastima«, priopćeno je u Beogradu. Međutim, ni trećeg dana tužiteljičina boravka svjetlo dana nisu ugledale tajne optužnice.</p>
<p>Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica zatražio je od Carle del Ponte tijekom njihova susreta u utorak da objelodani sve zapečaćene optužnice, ali je dobio negativan odgovor, piše beogradski dnevnik Glas javnosti. </p>
<p>Tužiteljica se obratila javnosti na kraju trodnevnog boravka u četvrtak, a brojnim novinarima koji su se okupili na konferenciji za tisak rekla je kako je odbila prijedlog da se Slobodanu Miloševiću sudi u Beogradu. Tužiteljica inzistira da on bude uhićen i izručen Haagu. </p>
<p>Sudbina tajnih optužnica koje je Carla del Ponte donijela u Beograd nije do kraja razjašnjena, jer ih ona navodno nije predlala ni Koštunici, ni njegovim suradnicima. Tek se neslužbeno saznaje da je najavila mogućnost podizanja optužnice i protiv nekih pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Prema nekim tumačenjima, Carla del Ponte je zatražila »konkretne dokaze da je SRJ spremna na suradnju«, ističući da »nije riječ o ekstradiciji, nego o transferu optuženih za ratne zločine iz SRJ u Haag«. Rekla je i da će otvoriti pitanje bombardiranja SRJ i korištenja municije s osiromašenim uranom kad bude imala »konkretne dokaze, dokumente i izjave žrtava«.</p>
<p>Mandatar vlade Srbije Zoran Đinđić izjavio je u srijedu da je Carla del Ponte zatražila od njega i saveznog ministra unutarnjih poslova Zorana Živkovića da netko s popisa optuženih pred Tribunalom, tko se nalazi u SRJ, bude izručen Haagu kao »znak dobre volje«, dodavši pritom da su ta očekivanja »nerealna«. Đinđić je izjavio da »kao građanin« očekuje da bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević bude uhićen »vrlo brzo« i dodao da nova vlada Srbije ima »kompromitirajuću dokumentaciju o zločinima na Kosovu«. U intervjuu agenciji Beta, na pitanje da li pored zloupotrebe položaja Miloševiću treba suditi i za ratne zločine, on je kazao da treba »krenuti od onoga što je očigledno ka onome što je manje očigledno« i usprotivio se ideji »da se nekome sudi bez valjanih dokaza«. Đinđić je zatražio da, »ako Haaški sud ima dokaze, neka ih pokaže«. »To što sam vidio kad je 1999. godine podignuta optužnica, nije bilo dovoljno za optužnicu. Bila je to gomila špekulacija, novinskih članaka i priča u stilu rekla-kazala. Ako su u međuvremenu došli do nekih činjenica, volio bih da ih vidim«, rekao je Đinđić. Upitan što misli o izručenju Miloševića Haaškom tribunalu, on je izrazio uvjerenje da nova vlast »može utjecati na međunarodnu zajednicu da promijeni stav o mjestu gdje će mu se suditi«. </p>
<p>Predsjednik skupštine Vojvodine Nenad Čanak također se susreo s tužiteljicom del Ponte i izrazio spremnost za pomoć u rasvjetljavanju ratnih zločina počinjenih na teritoriju bivše Jugoslavije, ali i uputio pitanje što će biti sa zločinima NATO-a na teritoriju SRJ. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bildt: Prva je zadaća EU-a na Balkanu reforma carinskih službi </p>
<p>Područje jugoistočne Europe posebna je tema Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, o kojoj će govoriti i posebni izaslanik UN-a za Balkan Carl Bildt/ Hrvatska »nešto bliža od ostalih« zemalja regije europskim integracijama</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - »Obnova i stabilnost na Balkanu« jedna je od tema ovogodišnjeg Svjetskoga gospodarskoga foruma, koji se od 25. do 30. siječnja održava u Davosu u Švicarskoj. Nakon desetljeća krvavih sukoba i nesigurnosti za narode na jugoistoku Europe, novo tisućljeće otvara vrata za snažnija strana ulaganja u područje na istočnoj strani Jadrana. Taj će ekonomski podstrek, bez sumnje, potaknuti političku stabilizaciju regije te pridonijeti trajnome miru u tom dijelu Europe.</p>
<p> Što pak zemlje u regiji, od Slovenije do Rumunjske, trebaju poduzeti da bi iskoristile svoje potencijale? Što postaviti za nacionalne i regionalne prioritete u idućem desetljeću? O tim i sličnim pitanjima u nedjelju, 28. siječnja u Davosu će raspravljati međunarodni stručnjaci, a ponajprije oni za gospodarski razvoj. Iako organizatori Svjetskog gospodarskog foruma još nemaju popis svih sudionika nedjeljnog »panela o Balkanu«, sigurno je da će njime dominirati upravo Carl Bildt, posebni izaslanik UN-a za Balkan. Štoviše, očekuje se da će sam Bildt u Davosu predstaviti i svojevrsnu platformu za ekonomsku obnovu i razvoj područja jugoistočne Europe s posebnim naglaskom na dvije neuralgične točke - BiH i Kosovo. </p>
<p>Nakon čitavog niza izjava i nerijetko kontroverznih tumačenja događaja iz rata u BiH, pokolja u Srebrenici 1995. primjerice, Bildt se nedavno oglasio i najnovijim osvrtom na prošlost, sadašnjost i budućnost Balkana. Nakon »nedavnih promjena u Beogradu i Zagrebu«, Balkan je zadobio »drugu povijesnu šansu« da ide u smjeru stvarnoga mira i napretka, podsjeća Bildt već dobro znanu sintagmu s prethodnih međunarodnih foruma. Ako se te šanse ne iskoriste, onda sjeme razdora u regiji može prouzročiti novi val nasilja, nastavlja Bildt. Štoviše, da nema četvrt milijuna NATO-ovih vojnika u regiji, novi rat bi buknuo »već sutra«, upozorava Bildt. Da bi se to izbjeglo, međunarodne snage u regiji trebaju ostati do daljnjega, predlaže Bildt te dodaje da je najbolji i najdjelotvorniji lijek zapravo da se države regije Balkana pridruže »europskom klubu«.</p>
<p>Iako pokrenut odmah nakon pada Berlinskog zida, proces proširenja EU-a obuhvatio je praktički čitav kontinent, izuzevši zemlje »južno od Slovenije i sjeverno od Grčke«, ustvrdio je Bildt. Iako je ideja »pridružiti se Europi«, prema Bildtu, sve snažnija na Balkanu, za većinu zemalja regije do toga cilja predalek je put. Nedjelotvorna državna uprava, socijalistička ekonomija, slaba pravna država te prisutni politički konflikti neki su od razloga koje navodi Bildt da potkrijepi svoju skeptičnost u tom pogledu. S druge strane, on poziva upravo EU da se snažnije zauzme za revitalizaciju Balkana. Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) dobar je, ali i dovoljno fleksibilan mehanizam koji povezuje Balkan s Unijom.</p>
<p>Za razliku od pasivnosti Bruxellesa prema Balkanu nakon Daytonskoga sporazuma, Unija se pokazala znatno poduzetnijom nakon kosovskoga sukoba, smatra Bildt. Na EU-u u prvom redu leži teret integriranja Balkana u suvremene europske procese, ističe u svom osvrtu uoči foruma u Davosu švedski diplomat koji se od 1995. bavi projektima pomirenja u BiH, odnosno na Kosovu. Sam međutim tvrdi da je Hrvatska »nešto bliža od ostalih« europskim integracijama.</p>
<p> Od konkretnih mjera koje Bildt predlaže za Balkan, prva se odnosi na sređivanje carinskih službi u regiji. Na EU-u je da pomogne u obuci i uvježbavanju carinika u BiH, SRJ i slično, kako bi se izbjegle korupcije i šverc. Od koristi bi bila i posebna služba EU-a za motrenje carinskih struktura u regiji. Budući da su u regiji gorući problemi još uvijek povratak izbjeglica, imovinski odnosi te pitanje državljanstva, Carl Bildt predlaže da EU u sklopu Europskoga suda za ljudska prava osigura poseban odjel koji bi se bavio tom problematikom. Što se tiče gospodarskog oporavka, valjalo bi, smatra Bildt, da EU zemlje regije vremenom uključi u Europsku agenciju za obnovu. Naposljetku, važan faktor u ekonomskom oporavku je i pitanje oružja. Razoružanje i reforme na vojnome planu sastavni su dio Bildtova plana, prema kojemu bi sadašnje NATO-ove snage na Kosovu, u suradnji s OESS-om, vremenom postale dijelom regionalne sigurnosne strukture.</p>
<p>VINKA DREZGA</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ashcroft prolazi, ali za početak - kroz muke</p>
<p>»Bitka za Ashcrofta«, kojega je George Bush imenovao za državnog odvjetnika, nastavlja se novim »mučenjima« radikalno konzervativnog kandidata, ali demokrati najavljuju da će ga na koncu ipak propustiti </p>
<p>NEW YORK, 25. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bitka oko Johna Ashcrofta, kojega je George Bush imenovao za državnog odvjetnika, nastavlja se i potrajat će još najmanje tjedan dana. Ta »najduža i najžešća bitka za potvrđivanje jednog kandidata za vladu«, u kojoj demokrati zamjeraju Ashcroftu na pretjerano konzervativnim stajalištima i prošlosti, ipak ima prilično izvjestan ishod. Demokratski senator Tom Daschle (vođa demokrata u Senatu) rekao je u srijedu predsjedniku Bushu kako se ne mora zabrinjavati jer da će »Ashcroft svakako biti potvrđen« Jedino što, očito, mora provesti još neko vrijeme »na mukama«, pa tako, između ostaloga, u narednim danima mora odgovoriti na još oko 350 pitanja, pismeno, koja su mu postavili demokrati. </p>
<p> Da bi Ashcroft bio potvrđen, najprije mora - nakon saslušavanja u senatskom komitetu za pravosuđe, koje sada traje već gotovo deset dana - proći glasanje u komitetu. Tamo sjedi devet demokrata i devet republikanaca, i sve ako bi rezultat glasanja bio 9-9, imenovanje Ashcrofta bilo bi prebačeno Senatu na konačnu potvrdu. Međutim, Ashcroftovi bi brojni protivnici takav ishod smatrali svojom pobjedom. U Senatu, gdje je odnos snaga 50 prema 50, Ashcroft, međutim, može računati, osim na 50 republikanskih glasova, još i na najmanje tri demokratska glasa.</p>
<p> U slučaju da rezultat ipak bude 50-50, potpredsjednik Richard Cheney »uskače« i glasa kao »101. senator«. Predsjednik Bush svakako ima pravo sastavit vladu kakvu želi, kažu demokrati, ali problem je u tome što je Ashcroft u prošlosti pokazao da je vrlo ekstreman i radikalan u mnogim osjetljivim pitanjima, od ljudskih prava, prava žena na pobačaj, i to ga, za demokrate, čini problematičnim. Ne i toliko nepoželjnim da bi ga glasanjem odbili i time stvorili probleme Bushu.</p>
<p> Najnovija predbacivanja Ashcroftu u Senatu podsjećaju da je on nedavno bio glasao protiv imenovanja Jamesa Hormela, kalifornijskog poslovnog čovjeka, kojega je Clinton bio imenovao za veleposlanika u Švicarskoj. Ashcroft je tada rekao kako Hormel »javno zastupa homoseksualni način života«. Hormel je otvoreno i javno rekao da je homoseksualac. Senatorica Dianne Feinstein, demokrat iz Kalifornije, kaže sada: »Dojučerašnji Ashcroft bio je protiv homoseksualaca i lezbijki, današnji Ashcroft, na saslušanju u Senatu, tvrdi i obećaje kako nikada ne će diskriminirati homoseksualce i lezbijke. Ne znam može li mu se vjerovati da kao državni odvjetnik neće biti opterećen svojim brojnim predrasudama«.</p>
<p> Ashcroft je i inače na saslušanjima u senatskom komitetu tvrdio da je, kao državni odvjetnik, u stanju voditi računa o najširem spektru američkih državljana, pazeći da njegova stajališta koja bi eventualno mogla biti u opreci s nekim manjinama, ne utječu na njegove poteze. Njegovi protivnici, međutim, ne vjerujući da je to moguće, upozoravaju kako su Ashcroftova konzervativna stajališta previše kruta, a prava manjina i različitih grupa u SAD previše delikatna i osjetljiva. </p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Daytonska platforma temelj povijesnog srednjoistočnog sporazuma</p>
<p>ANKARA, 25. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelci i Palestinci obnovili su u četvrtak mirovne pregovore u egipatskom crvenomorskom ljetovalištu izraelskog premijera Ehuda Baraka. Pregovori su, na prijedlog izraelske strane, započeli nakon sahrane dvojice židovskih doseljenika koji su ubijeni na dijelu Zapadne obale pod palestinskom upravom. Priopćeno je kako će »maratonski pregovori« trajati nekoliko dana da bi se ponovno prekinuli uoči 6. veljače za kada su zakazani izbori za novog izraelskog premijera. Zamjetno je, u svakom slučaju, da se pregovaračkim timovima žuri kako bi na raširenim zemljopisnim kartama iscrtali nove granice i našli rješenja za ključne probleme poput budućeg statusa Jeruzalema i povratka palestinskih izbjeglica. Ta žurba je utoliko veća, budući da sva ispitivanja javnog mnijenja upućuju na zaključak da bi novi izraelski premijer mogao postati izravni protivnik aktualnog premijera Ehuda Baraka, vođa desničarskog Likuda - izraelski ultranacionalist Ariel Sharon. Da u Sharonovom izbornom taboru ozbiljno računaju s takvim opredjeljenjem izraelskih glasača potvrđuje činjenica da su u Washignton poslali Dore Gold, bivšeg izraelskog veleposlanika u Ujedinjenim narodima (UN) s ciljem da upozna administraciju novog američkog predsjednika Georgea Busha s Likudovim srednjoistočnim stajalištima. </p>
<p>Neposredno prije otpočinjanja nove runde izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora izraelski Vojni radio (vjeruje se da je naklonjen premijeru Baraku), prenio je informaciju o mogućnosti povratka stotinu tisuća palestinskih izbjeglica u svoje davno napuštene domove. Prema istom izvoru, povratak Palestinaca odvijao bi se postupno, odnosno trajao bi punih dvadeset godina. Na temelju tog dogovora svake godine bi se na svoja stara ognjišta vraćalo 5000 palestinskih izbjeglica. Utvrđivanje liste povratnika povjerilo bi se, za tu priliku, posebno formiranoj međunarodnoj komisiji. Inače, samo u prvoj fazi izraelsko-arapskog rata 1947. protjerano je 900.000 Palestinaca. Neki zapadni i nezavisni izvori navode da ih je ukupno protjerano oko 3,700.000. </p>
<p>U međuvremenu, izraelski pregovarač u Tabi Yossi Sarid potvrdio je kako se na pregovaračkom stolu dvije strane nalazi mnogo prijedloga, dodajući kako se izraelsko stajalište o vrlo osjetljivom problemu palestinskih izbjeglica nije promijenio. »Izrael neće primiti izbjeglice«, poručio je lakonski. Šef izraelskog pregovaračkog tima Yossi Beilin je također kategorički izjavio: »Ako Palestinci budu insistirali na masovnom povratku izbjeglica, od pregovora neće biti ništa«.</p>
<p>Bez obzira na takve izjave, koje mogu biti u funkciji »premijerskih izbora« u Izraelu, postoje mnoge naznake o tome kako su dvije strane već učinile određene pregovaračke pomake. U Tabu je, kako se saznaje, otputovao i bivši izraelski premijer i laureat prestižne Nobelove nagrade za mir Shimon Peres. Tim »pojačanjem« Izraelci žele jasno staviti do znanja kako Clintonovu Daytonsku platformu vide kao ključni čimbenik srednjoistočnih mirovnih pregovora. Sigurno je da će se izraelsko-palestinski mirovni pregovori nastaviti i nakon izbora za novog izraelskog premijera. A što je, svakako najvažnije, neće krenuti od nulte točke. </p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="33">
<p>Za akademsku »elitu« znanost nije domovina nego sinekura, a strojari su u tehnici poput pješaštva u vojsci</p>
<p>Kronična stagnacija zanimanja za studij strojarstva, svojevrsni indikator općeg društvenog nezanimanja za tehniku, o kojoj i Vjesnik godinama piše, počela je već početkom osamdesetih kada se, na valu sveopće informatizacije, proširilo uvjerenje o njegovoj anakroničnosti. Malodušnost i neznanje zahvatili su i najmanje očekivana mjesta. Tako sam 1990. godine pokušao u časopisu »Strojarstvo« objaviti rad o crvolikom robotu. Urednik je rezolutno ustvrdio da robotika nije strojarstvo, a u naknadnoj žučljivoj raspravi bukvalno je pobjesnio na moju tvrdnju da je čak riječ o prevladavajuće strojarskom području. Rad je trebalo objaviti vani.</p>
<p> Deset godina kasnije, pri pokretanju škole robotike za srednješkolce, uočeno je da se stavljanjem težišta na dio vezan uz računala zanemaruje sustavni pristup konstruiranju, izradbi i uporabi robota. Ovi primjeri pokazatelji su elementarnog nepoznavanja šire kontekstualne uloge i važnosti jednog od ključnih područja suvremene tehnike unutar kojega je, sredinom osamdesetih godina, izvedena radikalna praktična kritika umjetne inteligencije s posljedicom raskola unutar ove izvorno računalne discipline. Inteligencija stroja koji radi u realnom svijetu vezana je uz njegovu tjelesnost, koja je sastavni dio inteligencije. Roboti nisu hodajuća računala, ali nisu samo ni industrijski manipulatori. Robotika je danas i neuroznanost i kognitivne znanosti, bionika,..., široki kulturološki fenomen čija eklektičnost je mogući temelj za cjelovito obrazovanje praktičnoj i stvaralačkoj (za razliku od konzumentske) tehničke kulture. Širok, privlačan i izazovan pandan ponoru informatičkog univerzalizma kao svojevrsnog tehnološkog cinizma. U takvom holističkom kontekstu, strojarstvo je studij bez kojeg se ne može. Strojari su u tehnici poput pješaštva u vojsci: nijedno područje nije istinski osvojeno dok na njega ne stupi noga strojara. Mladi strojarski inženjer morao bi biti svijestan da od njega počinje i s njim završava konstrukcija i najsuvremenijeg stroja. »Programer je bog!«- iskrena izjava razočaranosti jednog od njih svjedoči o osjećaju promašenosti i drugorazrednosti vlastitog poziva. A zapravo, barem kada je o fizičkim strojevima riječ, programer nema što programirati dok mu strojar ne definira koncept, fizikalna načela rada i metodologiju izradbe stroja. Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, jedan stari, stožerni fakultet treba nove programe, ali i mnogo veću povezanost sa drugim fakultetima i inženjerima iz prakse. I, dakako, mnogo brži protok znanja. Primjer jedne katedre koja namjerava štampati reprint udžbenika napisanog prije trideset godina govori da tome nije tako. </p>
<p> Čini se da se u ovakvim, prijelomnim vremenima najuočljivije pokazuje sva nelogičnost, manjkavosti, heterogenost pa i licemjernost cjelokupnog hrvatskoga tehničkog korpusa. Rascijepljenog na akademsku »elitu« po fakultetima, kojoj znanost natprosječno često nije domovina već sinekura, i inženjere iz prakse koje, ne samo da nitko ništa ne pita, već ih se drži drugorazrednim zatucanim fahidiotima. Rezultat je da nam inženjeri, ako ne bježe u inozemstvo, prodaju utičnice na placu ili u finijim interijerima objašnjavaju kako rade izvrsni strani proizvodi. Dok u Akademiji o razminiranju govore oni koji nikada minskog polja vidjeli nisu, ne treba očekivati redove za upis u ulici filozofa Lučića. </p>
<p>U Hrvatskoj ne postoje relevantna glasila za promicanje, pogotovo za dublje promišljanje, tehnike. Uočljivo je i njeno medijsko zanemarivanje. U Vijeću HRT sjedi uvaženi fizičar ali nigdje se ne spominje tehnika. Treći radijski program je također elitistički: ne pada im na pamet dovesti inženjere da govore o tehnici. Nepostojanje značajnijeg tehničkog instituta kao aplikacijske protuteže fundamentalnom »R. Boškoviću« ili nevjerojatnoj hrpi humanističkih instituta unazađuje nas iz sata u sat. U zborniku »CROBOT«, koji sumira zadnjih petnaestak godina hrvatske robotike, posve su rijetki praktični radovi što nije začudno kad Ministarstvo znanosti i tehnologije (koje kao da se trudi zaboraviti da je ministarstvo »i tehnologije«) stimulira samo teoretski rad. Na valu nacionalnog samosvješćenja raspisali smo se o Vrančiću i Penkali kao da nakon njih Hrvat nije napravio stroja. Ne pamtim da se u javnosti govorilo o nekom našem suvremenom konstruktoru na način kako se, u autorskom kontekstu govori o, primjerice, arhitektima. </p>
<p> Rezultat je to što imamo: velika većina inženjera drži da je njihov društveni ugled ili statusni položaj u Hrvatskoj gori nego ikada. Za takvu situaciju krive su i stožerne nacionalne institucije (Akademija, Matica hrvatska) ali i strukovne udruge i savezi sjajne prošlosti i traljave sadašnjosti. Jest da nam je industrija uništena, jest da su svjetski tredovi takvi kakvi jesu ali nisu ekolozi isključivi krivci (što nam je svojedobno pokušao sugerirati dekan jednog tehničkog fakulteta bez studenata) što mladi ne hrle tehnici. Za društveni status tehnike u Hrvata treba se prije svih boriti i izboriti tehnička inteligencija. Ali i nju treba steći da bi se je imalo.</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ, predsjednik Hrvatskoga društva za robotiku, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sa 2001. nadošla je i 30. godišnjica »sedamdesetiprve«</p>
<p>Sa 2001. nadošla je i tridesetgodišnjica »Sedamdesetprve«! Jubileji se obično slave zbog slavlja, no spomenuti bi trebalo dopuniti novim istraživanjima i promotriti iz nove distance. Taj za Hrvate, nesumnjivo, povijesni datum nije bio proteklih godina dovoljno uočavan, a povijest se može samo privremeno mimoilaziti ali ne nedogled zataškavati. Jer, to ne koristi niti njoj niti onima čija ona jest!</p>
<p>Takozvana »povijesna distanca također nije neka laka dama do koje se dolazi naprečac ili preko noći. Sazrijeva li ona za tri, četiri ili pet desetljeća nije propisano nikakvim pravilima. No, da bi Hrvati u slobodnim okolnostima mogli doći do nje brže, sumnje nema. S druge strane, postaje danas sve jasnije kako je upravo zadaća na povjesničarima a ne političarima da ocjenjuju stare datume, što znači ujedno da selekcioniraju važnije od manje važnijih, ili, nedaj Bog, falsificiranih. A da se našlo nažalost i takvih objašnjenja povijesti i to bi budućim naraštajima trebalo biti jasno... Vrijeme je, kažu, najbolji sudac, pa se nadamo da će ubuduće upravo povjesničari sa njihovom znanošću biti prvi gospodari tog vremena, što također nije baš tako lako. </p>
<p>Bilo kako bilo, »71« bila je za Hrvate pod polustoljetnim jugokomunizmom otprilike isto što i »praško proljeće« u Čehoslovačkoj 1968, pobune od Poljske preko Madžarske do Kosova 1956. za te zemlje, ili pobuna radnika u Istočnom Berlinu 1953. za Njemačku. No, nikada se ne smije nešto svesti pojednostavljeno samo na jedan datum ili usko određeni okvir, a da se ne pokuša pronaći uzročno-posljedične veze s općim. Šezdesete su bile buntovne za nove i mlade po cijeloj Europi, a u Hrvatskoj je »71« prvi puta unisono objedinila sve slojeve i naraštaje u neviđeni svenarodni pokret. Spada li ta famozna »kontrarevolucija«, kako će definirati jedan povjesničar danas u »doba političkih progona, smjenjivanja, zatvaranja, emigriranja i likvidiranja hrvatskih političara, kulturnih, javnih radnika između 1972-73. uz kulminirajuću »71« ili su počeci, također važni, začeti ranije. »Deklaracija o jeziku« svakako je značajna prethodnica intelektualaca, no danas se malo ili nimalo znade da je u Zagrebu četiri godine prije, dakle 1963. proklamiran mimo partije i vlasti, ali u duhu i na tradiciji iskonskog hrvatskog bunta za »pravicu«, »Apel naivnih slikara Jugoslavije«. Da nije bio tek »naivan« i samo »slikarski« dokaz je da se istragu uplela uskoro tajnovita UDBA. Bunt se dogodio zapravo zbog nehrvatske dominacije nad produžetkom poznate hrvatske škole jedinstvenog likovno-socijalnog pokreta »Zemlja« (uočenog u Zagrebu od Irine Aleksandrovne i kruga u koji je zalazio i Krleža), a potaknute u Hlebinama od legendarnog Krste Hegedušića, škole koja će kasnije prerasti preko Pariza u svjetski fenomen. Pa čak će u časopisu »Kaj« sa skromnom vinjetom izaći Lackovićev crtež »Hrvatskog grba u trnju«, ponukat će to opet velikog Krležu (inače ne baš naklonog naivi) da se iz tuškanačkih dvora spusti u blatnjavu trešnjevačku periferiju i osobno uvjeri tko je taj »poštar-slikar«, koji se usudio tu znakovitu nacionalnu metaforu naslikati. Sve bi te »pred« i »post« pojave također trebalo detaljnije proučiti zbog cjeline, pa i odvagnuti bi li bilo onog liberalnog ustava iz 1974. da nije bilo »71«. </p>
<p>Danas, hvala Bogu, svaki narod bivše Juge gospodar je vlastite povijesti i ne možemo prešutjeti da je »71« nije bila šira i posljednja prethodnica Devedesetih, kao i to da nije bila samo »hrvatska«. Pa, kad se jednom složi mozaik zbivanja od Ljubljane do Skopja i Prištine, možda će i strancima biti jasniji uzrok raspada jednog mini imperijalizma i logično priznanje novih ovdašnjih država, tim, istim Velikim u Europi, koji zbog nejasnoća sami podosta toga taje i skrivaju u svojim tajnim arhivima. (Sjetimo se slučaja »Bleiburg«). A bez otvaranja tih ladica nema niti buduće istine u »globalnoj sadašnjosti«. </p>
<p>MLADEN HANZLOVSKY, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Entuzijazam i poštenje temelj su napretka</p>
<p>Nedavno smo se mogli upoznati sa zanimljivim izlaganjem dr. Vlade Markovca u Bilićevoj TV emisiji »Misli 21. stoljeća«, u kojem je među ostalim citirao znamenitog američkog gospodarstvenika H. Forda, koji je rekao da pravog i istinskog napretka ne može biti bez entuzijazma, pa je zato svoje suradnike birao iz redova entuzijasta. Pored formalne spreme za rukovođenje i menadžment uvijek je potrebna još i prirodna nadarenost i entuzijazam. To vrijedi za sve prilike i za sva vremena. Entuzijasti su ljudi privrženi poslu, koji čvrsto vjeruju u konačan uspjeh, a svojstveno im je da ih poteškoće u radu još više čeliče, pa na putu do konačnog uspjeha suviše ne gledaju niti na vlastite materijalne probitke. Da naši branitelji nisu bili rodoljubni entuzijasti - ne bi Lijepa naša domovina bila tako učinkovito obranjena i oslobođena. Ocjenjujući rad naše administracije i sudstva, a na koje mnogi naši građani imaju opravdane primjedbe i kritiku, teško bi došli do prosječno dobre ocjene, a kamoli tu pronašli nekog primjetnijeg entuzijazma. Tu se pokazuje neopravdana tromost, i dobrodošli su napori zakonodavne vlasti da se tu uspostave i ozakone bolji kriteriji za njihov rad. Sudovi moraju imati potrebnu samostalnost u radu, ali ne u nekoj kuli od bjelokosti, nego u konstruktivnoj primjeni duha zakona uvažavajući potrebe društvenih kretanja.</p>
<p>Od kvalitete rada i zalaganja gradonačelnika i predsjednika općina uvelike ovisi rad u njihovim gradskim i općinskim administracijama, a od zalaganja predsjednika sudova kvaliteta rada u njihovim ustanovama. Donosi li se na nižim razinama veći broj loših rješenja od očekivanih (koja onda više instance moraju poništavati, pa nastaju ogromni zastoji i gubitci vremena) onda takvi pojedinci na nižim razinama koji donose takva rješenja – ne bi smjeli i dalje raditi na tim mjestima i treba ih mijenjati po sili zakona. Ne smije se nekome jamčiti sigurnost za trajno loš rad, pa je vrlo opravdano da suci, a i ostali slični državni službenici, imaju propisano dovoljno dugo vremena za pokusni rad prije stupanja na stalan posao. Kvaliteta njihova rada utječe na kvalitetu življenja u društvu, rada svih društvenih sektora, te seže čak i do poštivanja ljudskih prava i čistog okoliša, pa i na zdravu društvenu klimu. Ljudima nije teško trpjeti nešto što se ne može izbjeći zbog više sile, ali im je teško trpjeti razne lopovštine, nebrigu, nepravdu i druge negativnosti i devijacije. Neke naše banke ne trebaju se previše hvaliti svojim profitima, jer ako su zaračunavale kamate na kredite i u visini većoj od 15 posto godišnje – onda su one te svoje klijente naprosto legalizirano opljačkale, jer su ovi s takvim kamatama morali otići u propast. To je ta pljačka o kojoj se u javnosti ponekad govori, ali iz nekog razloga ne želi se odavati konkretne slučajeve. U svakom slučaju treba odrediti zakonski limitirane kamate, koje ni u kom slučaju ne bi smjele prelaziti 15 posto godišnje, a više kamate da se u buduće proglase kažnjivim zelenaštvom. Posljedice višegodišnjeg visokog kamatarenja imaju vrlo loše posljedice na svekoliko gospodarstvo i ukupna imovinska i druga kretanja i odnose - da analiza o tome može izazvati vrtoglavicu. Zato je takvu analizu bolje prepustiti političarima koji se u takvim pitanjima i situacijama bolje snalaze, a imaju i deblju kožu. O svemu tomu ne smijemo šutjeti. Ponekad kad se brijemo ili češljamo pogledajmo se malo u ogledalu i u vlastite oči. Sve što imamo naslijedili smo od naših časnih predaka, a barem toliko trebamo i mi predati našim pokoljenjima.</p>
<p>IVAN MAJHER, Rovinj</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U Americi su mnogo veće mogućnosti i šanse za mlade nego u nas, ali...</p>
<p>U Vjesniku od 24. siječnja, 2001. primijetio sam mnogostrano značajan članak (»U Americi su mnogo veće mogućnosti i šanse za mlade nego u nas«) u »nedužnoj« rubrici o Zagrebu. Na tu temu imam višeslojnog osobnog iskustva, pa bih želio ukazati na neke dodatne vidove ovih izgledno primamljivih ponuda življenja »preko bare«.</p>
<p>U principu sam mišljenja da je dobro da se mladim ljudima ostvare mogućnosti učenja svjetskog jezika (engleski), upoznavanja malo drugačijeg načina življenja, upoznavanja malo drugačijih društvenih i obiteljskih običaja, ukratko, da se »vidi svijeta«. To su izvrsna životna iskustva, međutim...Osobno sam prolazio kroz suživot proživljavanja pravih osobnih drama mladih ljudi iz Zagreba, koji su ovdje došli i bili silno razočarani - ama baš svime! U tome nemalo su pridonijeli mediji (TV, filmovi, itd.) iz njihovog pred-americkog življenja, gdje su se razvila očekivanja »hollywoodskog tipa«. Da ne ulazim u razne detalje - baš svima koji kane na takav jednogodišnji put, savjetujem neka se raspitaju bar kod nekolicine koji su sve to i iskusili. Mladi iz Hrvatske, bojim se, posebno imaju nedefinirane pojmove i shvaćanja u tim područjima.</p>
<p>Ogromna je razlika kako 18-godišnjak živi u Zagrebu, ili u »Any town USA»! I pri tome ne mislim da je išta bolje od drugoga - jednostavno, ogromne su razlike koje u TV i filmovima teško i jako nedorečeno se mogu nazrijeti! U članku se navodi mogućnosti školovanja, navode se neke cijene škola i fakulteta. Do fakulteta, sve škole (i za strance!) su besplatne u Americi! Međutim, fakulteti su nešto drugo i tu postoje ogromne razlike u cijeni: Državno sveučilište, npr. UCLA (University of California, Los Angeles) je jeftino - 16.400 dolara na godinu (uključujući sve); privatno sveučilište, npr. New York University je skupo - 36.000 dolara na godinu. Spomenuti MBA programi uopće nisu lako dostupni - i kad te prime (to je magistarski nivo studiranja) u iole prestižni fakultet - to košta oko 40.000 dolara na godinu. Ima cijeli niz »sveučilišta« koja imaju blistave nazive i »diplome«, ali biti tamo jednostavno je izgubljeno vrijeme i izgubljen novac - koliko god da malo izgledalo.Vjerojatno najbolje rješenje - za samo recimo dvogodišnje studiranje, su lokalni »community college«, koji primaju sve prijavljene kandidate i koštaju samo nekoliko tisuća dolara godišnje (država plaća ostalo).</p>
<p>Ponavljam, u članku ima cijeli niz »natuknica« - kako je to u Americi; jako puno nedorečenog i moguće krivog usmjerenja! Svima bih izrazito preporučio puno više detaljnog i dodatnog informiranja!</p>
<p>Josip Kirigin, Bakersfield, SAD</p>
<p>P.S. It's what you learn after you know it all that counts! (važno je što naučiš, nakon što si mislio da sve znaš).</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Valjda ne postoji pravo samo na jedno mišljenje? </p>
<p>Gospodina Ivu Horvata poznam po njegovim tekstovima u novinama i po nekoliko srdačnih telefonskih razgovora. Sjećam se kako se zdušno suprotstavljao autokratskoj vladavini HDZ-a i Franje Tuđmana, te kako se zalagao za vrijednosti i tradicije antifašističke borbe u Hrvatskoj. Ta su mi stajališta bila bliska. I danas ih iznimno poštujem. </p>
<p>Zašto bismo inače gospodin Horvat i ja o svemu morali misliti isto? Primjerice, o događajima iz 1971. u Jugoslaviji i u Hrvatskoj ili o ulozi istaknutog intelektualca Vlade Gotovca u tim događajima? Misli li gospodin Horvat da postoji pravo samo na jedno mišljenje, na samo jednu istinu? Ja tako ne mislim. </p>
<p>Da, točno je, od 1973. do 1975. bio sam sekretar partijskog komiteta kuće Vjesnik. Obračun s hrvatskim nacionalistima, »proljećarima«, već je bio okončan. Osobno u njemu nisam sudjelovao. Sistem u kojem sam djelovao kao partijski sekretar bio je politički hermetički zatvoren, okrutan prema političkim neistomišljenicima. Iskreno zbog toga žalim. Ono što se događalo 1971. ponovilo se i 1991. Gospodin Ivo Horvat nosi svoje traume i ožiljke iz 1971., ja dvadeset godina kasnije, iz 1991. No, nije dobro ako raspravljamo s razine naših osobnih nedaća i patnji. Problem je ipak mnogo širi. </p>
<p>Gospodina Igora Mandića osobno jedva poznajem. Susretali smo se i uljudno pozdravljali kod Vjesnikovih liftova. Kada je zbog političkog »neposluha« morao napustiti redakciju Vjesnika i bio raspoređen na poslove redaktora u redakciji romana i stripova podnio je to stoički i dostojanstveno. Iako sam službeno bio na »drugoj strani«, podložan disciplini i odlukama kolektiva, to me se Mandićevo ponašanje duboko dojmilo. Nisam njegov odvjetnik, on me zato nije ovlastio. Očito je da obojica rado pišemo (on mnogo bolje od mene) i da obojica ne podnosimo nacionalizam. </p>
<p>To baš i nisu beznačajne »sličnosti«. Gospodin Mandić ima pravo na svoje mišljenje, i onda kada je ono u izravnoj suprotnosti s mišljenjem većine ili pak s mišljenjem onih koji stvaraju trenutačno javno mnijenje. Bez toga jednostavno nema demokracije. Nikada za njega ne bih pomislio niti napisao da je »hulja«. </p>
<p>Imam 68 godina, od 1973. do danas veliko političko iskustvo. Učim, čitam, djelujem, mijenjam se. To je osnovno pravo svakog čovjeka. Drago mi je da su danas ta iskustva okrenuta duhu tolerancije, demokracije i poštovanju svih, pa i idejnih razlika. To je bit liberalne demokracije. Hoću i dalje vjerovati da je tako i s gospodinom Ivom Horvatom. </p>
<p>VILKO LUNCER, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Razbijen lanac krijumčara oružja i droge</p>
<p>U opsežnoj akciji policija je surađivala sa nacionalnim biroima Interpola tri susjedne zemlje, dok je u Hrvatskoj hvatanje koordinirano proveo MUP u Zagrebu, Karlovcu i Dubrovniku, surađujući sa sedam policijskih uprava i nadležnim državnim odvjetništvima</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – U koordiniranoj akciji Ministarstva unutarnjih poslova RH u ranim je jutarnjim satima četvrtka razbijen lanac krijumčara oružja iz naše zemlje preko Slovenije u Italiju, te druge zapadne zemlje.</p>
<p>Kako su na konferenciji za novinare u PU zagrebačkoj rekli načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a Damir Kukavica, te načelnik Sektora kriminalističke policije PUZ-a Robert Kralj, policija je uhvatila dvojicu osumnjičenih.</p>
<p>Također su neki od osumnjičenih povezani i s zlouporabom droge, te je također koordiniranom policijskom akcijom zaplijenjeno čak 71 kilogram marihuane.</p>
<p>Također su napomenuli kako je kriminalističkom obradom utvrđeno da skupina hrvatskih državljana krijumčari oružje iz Hrvatske u zapadnoevropske zemlje. Stoga su rano jutros, oko 4 sata, zagrebački kriminalistički policajci pretražili nekoliko stanova i garaža, gdje su pronašli određenu količinu vatrenog oružja, većinom ručnih bacača i bombi, te automatskih pušaka. U garaži osumnjičenog Dražena Č.(36) pronađeno je oko 71 kilogram marihuane, pakirane u 73 paketa. Protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog zlouporabe droge. </p>
<p> Protiv hrvatskih državljana Tomice B. (31), Dražena Č., Damira V. (26), svi iz Zagreba, Brune Z. (49) iz Ivanić Grada, Kreše R. (36) iz Kruševa, Zvonka L. (48) iz Konjica, Marka I. iz Širokog Brijega i još jedne osobe po imenu Mario podnijeta je kaznena prijava zbog sumnje da su se udružili radi činjenja kaznenog djela i krijumčarenja oružja, dok je Damir V. prijavljen i zbog izbjegavanja carinskog nadzora. </p>
<p>U četvrtak su zbog navedenih kaznenih djela istražnom sucu zagrebačkog županijskog suda privedeni Tomica B., Bruno Z. i Dražen Č., dok su Krešo R., Zvonko L. i Marko I. u bijegu i za njima je raspisana tjeralica, a pretpostavlja se da su pobjegli iz zemlje. </p>
<p>U suradnji s slovenskom policijom, prošloga je srpnja u Sloveniji uhićen hrvatski državljanin Damir V., koji je prevozio oružje iz Hrvatske u Italiju, odakle je oružje trebalo biti transportirano u ostale zapadnoeuropske zemlje.</p>
<p>MLADEN BOKULIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Jelavić i Pripuz su pošteni ljudi i korektni poslovni partneri«</p>
<p>Davorin Sobjeslavski pitao je Plečka poznaje li Đinu Zekana (krunski svjedok na suđenju Vinku Martinoviću Šteli, i bivši tjelohranitelj Dobroslava Parage) na što je svjedok odgovorio da Zekana ne poznaje </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Milan Mićo Carić, poslovni partner pokojnog Zlatka Bagarića, svjedočio je u četvrtak nakon Davora Plečka Džeka u nastavku dokaznog postupka pripadnicima »zločinačke organizacije«. </p>
<p>Carić je svjedočio na okolnost osnivanja zločinačke organizacije, te na pokušaje ubojstva Vjeke Sliška 13. travnja '94. u Maksimirskoj ulici i 27. studenog '99. u Preradovićevoj, kada je ubijen slučajni prolaznik Zoran Domini. Svjedok je odmah odgovorio da ne zna ništa vezano uz pokušaje ubojstva Sliška, dok je o Zlatku Bagariću rekao da je s njim bio u poslovnom odnosu. »Upoznao sam ga kao povratnika iz emigracije i ocijenio sam da bi bio zgodan poslovni partner. S njim sam imao dvije firme koje su imale licencu za igre na sreću. Tako sam upoznao i Miljenka Žaju Krojfa i Ivicu Petrovića, te meni drage osobe i partnere Nikicu Jelavića i Zorana Pripuza. Ja sam privrednik i moji zadaci su bili projekti, izvedbeni projekti, obuka osoblja, kalkulacije... «, ispričao je svjedok, objašnjavajući poslovne odnose i djelovanje između osoba koje poznaje. »Bagarić nije bio cvijeće, ni osoba pogodna za svećenika, ali ono što sam na televiziji čuo i pročitao u štampi sigurno nije točno. Sigurno se nije se bavio drogom, i nisu mi poznate druge radnje s kojima se možda bavio, kao što i ne znam osim prethodno nabrojanih, da bi Bagarić poznavao druge optuženike« istakao je svjedok. Dodao je da je Jelavića i Pripuza upoznao '90-ih u Bagarićevom casinu, kada se s njima počeo družiti. »To su korektni i pošteni ljudi. Nisam o njima čuo ni jednu lošu riječ od drugih, a znam da im mnogi nisu vratili posuđeni novac i da nisu ni vikali a kamoli nekoga ucijenili. To su korektni dečki, a ja sam ih 96. ili 97. pokušao nagovoriti da uđu u posao sa igrama na sreću« navodi Carić. Tako je svjedok Jelavića i Pripuza, uz kupovinu 50 posto dionica jednog poduzeća, te stvaranje još jednog casina, nagovorio i na kupovinu tvornice »Palma« koja se bavila proizvodnjom pogrebnih potrepština, za što su Jelavić i Pripuz od Bagarića zatražili iznos od 1.200.000 DEM koje im je on dao tek nakon što mu je Carić potvrdio da je to isplativ posao, te je tek tada počelo njihovo međusobno druženje. Rekao je i da je njegov prijedlog bio casino u hotelu »Dubrovnik« te je pokušao reći da sve što je pisano nije točno, te izustio »taj teror štampe« zbog čega ga je prekinuo sudac Ratko Šćekić, naglasiviši da na sudu ne može komentirati novinske članke. </p>
<p>Prije Carića je četvrti dan svjedočio i Davor Plečko koji je odgovarao na pitanja, te je tako Velibora Momčilovića, koji je teško ranio svjedoka, zanimalo je li Plečko za to ranjavanje dobio novac, na što je Plečko odgovorio da je dobio novac, ali ne od optuženih već sa police životnog osiguranja. Tvrtka Tomičića, kojeg je svjedok prozvao da je pucao i ranio njegova prijatelja Željka Šobota, zanimalo je zašto Plečko nije spomenuo sukob koji se dogodio na Novu godinu '96. kada je Plečka i još jednog njegova prijatelja, iz jednog zagrebačkog restorana istjerao Munib Suljić (optuženi u slučaju Pakračka poljana op.a.) i Tvrtko Tomičić. »Tada Vas je Suljić otjerao, i rekao vam da ste došli dilati drogu Vukovarcima. Tada smo se i fizički sukobili«, rekao mu je Tomičić. Plečko je odgovorio da se ne sjeća nikakva sukoba, a Tomičić mu je dobacio »Kako me se ne sjećaš, 100 kila mišića«. Plečko je nastavio da se ne sjeća da ga je netko istjerao iz restorana i da je on tada bio sa svojom curom. »Nije istina da sam se potukao, pa toga bih se sjećao«, odgovorio je. No, Tomičić je i dalje bio uporan te je pitao Plečka, poznaje li Gorana Obradovića Pištu koji mu je dva dana nakon te tučnjave vratio lanac, koji mu je tom prilikom oduzet. »Ne želim odgovoriti na to pitanje jer to nije predmet ovog postupka«, naglasio je Plečko, a s njim se složio i sudac Šćekić. Tomičić je potom pitao: »Je li svjedoku poznato da je netko širio lažne glasine kako bi posvađao zagrebačke Srbe, Rajka (Momčilovića) i Zeca (Davora Zečevića) s jedne, te Bebu (Radovana Buvača) i Šobota s druge strane, te je li dilanje herionom bilo oblik i dio specijalnog rata protiv Hrvatske? «, na što je Plečko odgovorio da o tome nema saznanja. »Znate li još za kojeg Udbaša za kojeg se zauzeo Mladen Naletilić Tuta, ili da bi se zauzeo za još neki drugi Bagarićev problem«, glasilo je sljedeće Tomičićevo pitanje. Plečko je odgovorio: Ne, ne znam!</p>
<p>Davorin Sobjeslavski pitao je pak Plečka poznaje li Đinu Zekana (krunski svjedok na suđenju Vinku Martinoviću Šteli, i bivši tjelohranitelj Dobroslava Parage op.a.). Plečko je rekao da Zekana ne poznaje, osim ako to nije osoba koja je redar u diskoteci »Best«, a odbio je odgovoriti na pitanje kako je inkriminirane večeri unio pištolj u spomenutu diskoteku. </p>
<p>Plečko je također zaključio da ne zna tko je ubio Šobota, te dodao »pričali smo o tome, no nemam informaciju. Mogao bi optužiti nekoga da sad nagađam, a da nije kriv«, zaključio je svoje svjedočenje Plečko. </p>
<p>VEDRANA BOBINAC</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Policija još traga za Tahirovićem, a ozlijeđena djevojčica još kritično!</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Početkom prošlog tjedna upaljeno zeleno svjetlo na semaforu križanja Avenije Vukovar i Strojarske ulice, te pravo prednosti prolaza izgubilo je svaki smisao i značenje za jedanaestogodišnju djevojčicu, pješakinju Teu Benčec, ali i cjelokupnu zgroženu hrvatsku javnost.</p>
<p>Podsjećamo, 16. siječnja oko 16.25 sati na spomenutom križanju, pijani Elvis Tahirović (20) je bez prometne dozvole, vozeći svoj prastari »ford« brzinom većom od 100 kilometara na sat, divljački pogazio Teu, koja se po obilježenom pješakom prijelazu vraćala iz obližnje knjižnice.</p>
<p>Od snažnog udara djevojčica je zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život, te se već skoro dva tjedna nalazi na Odjelu intenzivne njege Dječje bolnice u vrlo teškom, komatoznom stanju. Njeno zdravstveno stanje je prema svakodnevnim izvještajima dežurnih liječnika nepromijenjeno i neizvjesno, ali se liječnici za Teu bore svim snagama. »Ako djevojčica i preživi, imat će trajne posljedice«, skeptični su liječnici. Možda bi ova tragedija, kakva se događa gotovo redovito, prošla neopaženo i ne bi toliko zgrozila javnost da još »zeleni« počinitelj nije okorjeli zločinac s impozantnim policijskim dosjeom, ali i svojevrsni rekorder, pogotovo kada uvažimo činjenicu da zbog ukupno 68 kaznenih prijava nijednom nije pravomoćno osuđen. Ni nakon počinjenja ovog djela, koje je izazvalo pravu buru ogorčenja, a u policiji je okarakterizirano kao izazivanje prometne nesreće iz nehaja, opasni Tahirović nije priveden, jer, prema objašnjenu iz PU zagrebačke, ne boravi na adresi gdje je prijavljen, pa mu se ne može ući u trag.</p>
<p>Tahirović je, naime, kao napušteno romsko dijete počeo svoju »karijeru« vrlo rano, još u popravnim domovima , kradući prvo bicikle, a potom i na desetke automobila. Također, nisu mu strane ni provale u trgovine, kioske, butike i kafiće, kao ni brojni ilegalni prelasci graničnih prijelaza. Ni ugrožavanje drugih života nije mu strano, pa je tako »pehist«, kako se sam prozvao nakon posljednjeg nedjela, prošle godine u pijanom stanju izavao sličnu nesreću u Opatiji, gdje su, pored njega teško ozlijeđena još dva sudionika u prometu. U javnosti prozvane mjerodave službe, posebice Općinsko državno odvjetništvo u ovom očiglednom propustu svaljuje krivicu na policiju. Pritom se opravdavaju neraspolaganjem podataka dežurnog istražnog suca iz policije o ranije počinjenim kaznenim djelima, nakon čega sudac nije ni mogao zatražiti Tahirovićev pritvor. Nakon što, pak, policija podnese kaznenu prijavu protiv mlađeg punoljetnika, tvrde dalje u Državnom odvjetništvu, za Tahirovića će biti predložen pritvor zbog mogućnosti njegovog bijega, ali i zbog javnog interesa.</p>
<p>Time bi se, naime, barem malo ispravio učinjeni propust koji je jedan od ogorčenih građana komentirao riječima kako bi » državno odvjetništvo pritvorilo Tahirovića, tek kada bi on pogazio njihovog djelatnika«</p>
<p>VANJA MAJETIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bivši ptujski tužitelj Glavar osumnjičen za primanje mita od Josipa Lončarića</p>
<p>PTUJ, 25. siječnja</p>
<p> – Dežurna istražna sutkinja Okružnog suda u Ljubljani u četvrtak je odredila pritvor za Marjana Glavara, dosadašnjeg šefa Okružnog državnog tužiteljstva u Ptuju. Glavar je bio lišen slobode u utorak, a u srijedu navečer prebačen je u Ljubljanu. Sutkinja se za pritvor odlučila nakon cjelonočnog saslušanja M. Glavara, da bi se time otklonila utemeljena bojazan kako bi osumnjičenik mogao uništiti tragove kažnjivog djela ili ometati tijek kaznenog postupka. Nakon saslušanja nadležni državni tužitelj u četvrtak je izjavio da će protiv Marjana Glavara zahtijevati pokretanje kaznenog postupka.</p>
<p>U raščišćavanje cjelokupnom slovenskom pravosuđu vrlo neugodne afere, u četvrtak se uključila i Jožica Boljte – Bruz, šefica skupine državnih tužitelja za posebne slučajeve. Ona je zatražila istragu protiv F.L. iz Ormoža i D.E. iz Ptuja, dvojice »starih znanaca policije«, koji su bili lišeni slobode u utorak kad i tužitelj Marjan Glavar. Činjenica da je šefica posebne skupine državnih tužitelja istovremeno zatražila i proširenje već trajajuće istrage protiv Josipa Lončarića (45), a zbog osnovane sumnje davanja mita, potvrđuje nagovještaje slovenskih medija o povezanosti tužitelja Glavara sa skupinom organizatora ilegalnog prebacivanja stranaca preko državne granice. Kako smo već u Vjesniku izvješćivali, slovenska policija uhitila je Josipa Lončarića 27. studeni prošle godine zbog utemeljene sumnje šverca ljudima. S njim je tada bilo slobode lišeno još 30 članova navodne mafije koja se bavila nezakonitim prebacivanjem migranata. Lončarićeva supruga Xuemei Wang, koju su u Međimurju gdje je s dvoje maloljetne djece živjela u Lončarićevoj vili u selu Pleškovcu domaćini zvali Gloria bila je uhićena 20. rujna prošle godine. Nju je slovenska policija lišila slobode na graničnom prijelazu Središće ob Dravi, na ulasku u Sloveniju. Na zahtjev talijanskog pravosuđa slovenske pravosudne vlasti su Gloriu Lončarić 29. prosinca prošle godine predali Talijanima. </p>
<p>Talijansko pravosuđe drži Lončarića, koji je rođen u međimurskom selu Čehovcu, ima i slovensko i hrvatsko državljanstvo, a živi u Sloveniji, smatra glavnim vođom organizirane skupine koja za velik novac građane azijskih, afričkih i balkanskih zemalja prebacuje u zemlje Zapadne Europe. U tome mu je navodno lijeva ruka bila supruga Gloria, a desna pak njezin otac u Kini. U Italiju je prošle godine ušlo 35 tisuća stranih ilegalaca, od čega 22 tisuće kopnenim putem, uglavnom iz Slovenije. Talijanska je policija lani uhitila 65 osoba osumnjičenih za šverc ljudima, a slovenska 24, kako je objavljeno u slovenskim medijima. Te se skupine sumnjiči i za trgovanje ljudskom organima. </p>
<p>Ako se Josipu Lončariću kojeg Slovenija neće isporučiti unatoč talijanskim traženjima dokažu kažnjiva djela za koja je utemeljeno sumnjiv, zapriječena mu je ukupna kazna zatvora od 13 godina.</p>
<p>Iz obično dobro informiranih krugova se saznaje da je veza između tužitelja Marjana Glavara i Josipa Lončarića pukla zbog previsokih novčanih zahtjeva tužitelja. On je navodno bio u financijskom škripcu, opterećen kreditima, a navodno se i sam javio ljudima iz Lončaričeve skupine, obećavši da će za novac ublažiti optužnice za šverc ljudima. Navodno je u cijelu aferu bila upletena i službenica ljubljanskog Okružnog tužiteljstva, čiji suprug je jedan od Lončaričevih suradnika. Glavna državna tužiteljica Republike Slovenije Zdenka Cerar je uhićenje tužitelja Glavara označila završnim činom višemjesečnog prethodnog postupka, koji su zajedno vodili tužiteljstvo i policija. Slovenski ministar pravosuđa Ivan Bizjak rekao je da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže. Treba postupati najtemeljitije koliko je moguće, izrazio je žaljenje što je u aferu upleten visoki pravosudni dužnosnik, ali njezin rasplet potvrđuje da nitko nije nedodirljiv, dodao je ministar Bizjak. </p>
<p>DRAGO OVČAR</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Znaor i Denzić vidno potreseni odlukom da ostaju u pritvoru</p>
<p>Predloženo je da sud donese privremenu mjeru zabrane raspolaganja pokretnom i nepokretnom imovinom Nediljka Znaora, te da se od Međunarodne pravne pomoći zatraži podatke o off shore kompanijama na čije je račune prebacivan novac iz Tehnomehanike</p>
<p>ZLATAR, 25. siječnja</p>
<p> – Sudsko Vijeće Županijskog suda u četvrtak je odbacilo zahtjev branitelja Nediljka Znaora, Zdenka Haramije i Božidara Denzića, Rajka Čogulića o ukidanju pritvora kojim se podnosi izvan raspravnog vijeća istječe početkom veljače. A izvanraspravno vijeće će prije isteka pritvora ponovno raspravljati o eventualnom daljnjem produženju. Pred Vijećem je saslušana bivša blagajnica Tehnomehanike Snježana Mehmet koja je izjavila da blagajnički dnevnik nije vodila a Nedilju Znaoru nikada nije davala nikakvu gotovinu od novca koji je podizala na ZAP-u a bio je namijenjen za isplatu plaća te neke sitne troškove. Za tri dolaska kao svjedoku odobreno je 390 kuna naknade jer je nezaposlena iako je tražila po 200 kuna dnevno.</p>
<p> Pomoćnik Županijskog državnog odvjetnika Igor Cišper predložio je da sud donese privremenu mjeru zabrane raspolaganja pokretnom i nepokretnom imovinom Nediljka Znaora, te zatraži od Međunarodne pravne pomoći podatke o off shore kompanijama na čije je račune prebacivan novac iz Tehnomehanike a što je uostalom traženo i u istražnom zahtjevu.</p>
<p> Taj njegov prijedlog izazvao je burnu reakciju branitelja Nediljka Znaora i Božidara Denzića koji su ih prozvali neprihvatljivim i nedopustivim. Odvjetnik Nediljka Znaora Zdenko Haramija rekao je da bi prihvaćanjem tog prijedloga još više otežano položaj optuženikove obitelji koja je bez sredstava za život.</p>
<p> Branitelj Božidara Denzića Rajko Čogulić smatra da zahtjev za traženjem pravne pomoći samo potvrđuje da istraga nije bila pravilno provedena a nedopustivo je da glavna rasprava poprima obilježja istrage te je predložio ponovno vraćanje u istragu i ujedno je zatražio i tonsko snimanje rasprave. »Zdrav sam otišao u pritvor a sada sam psihički i fizički uništen. Ovo više ne mogu izdržati. Ovo je montiran proces i ja ću otkriti tko ga je montirao samo ga ubrzajte jer bih u pritvoru mogao biti godinama ukoliko se prihvati novi kazneni zakon«, rekao je vidno deprimiran i potresen Nediljko Znaor. Na primjeru Igora Čišpera da je pritvorenicima u interesu ubrzanje procesa, Znaor je rekao da već unaprijed zna koliko će biti u pritvoru. Sedmooptuženi Josip Šeremet otkazao je punomoć Rajku Čoguliću te zatražio da mu sud imenuje branitelja po službenoj dužnosti a Božidar Denzić zatražio je da se sasluša i sam brani pred izvanraspravnim vijećem te najavio da će se boriti za svoja prava koja su mu navodno narušena. Glavna rasprava nastavit će se 6. veljače do kada će biti donesena odluka o dokaznim prijedlozima koji su izneseni u četvrtak. </p>
<p>DARKO GOLUBAN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>Varteks započeo proboj na tržišta bivše Jugoslavije i Albanije</p>
<p>Potkraj prošle godine Varteks je otvorio prodavaonice u Banjoj Luci, Sarajevu i Ljubljani, a do kraja ožujka planira i u glavnim gradovima Crne Gore i Albanije/U Srbiji priprema osnivanje mješovite tvrtke čiji bi zadatak bio vraćanje Varteksovih objekata te priprema prodaje i obrade tržišta kako bi se u idućih nekoliko mjeseci mogle otvoriti prve dvije prodavaonice/Nakon uređenja 20 manjih prodavaonica u Hrvatskoj sada kreću u uređivanje najvećih, a u preuređenje zagrebačke robne kuće uložit će 20 milijuna DEM </p>
<p>VARAŽDIN, 25. siječnja</p>
<p> - U prosincu prošle godine Varteks je otvorio svoju prodavaonicu u Banjoj Luci, zatim u Sarajevu i u Ljubljani, a planira najkasnije do kraja ožujka otvoriti ih u Podgorici i Tirani, no najviše želi vratiti se na tržište Srbije. </p>
<p>»Prije rata Varteks je na području Srbije, Kosova i Crne Gore imao 71 poslovni prostor; od toga je 45 prodavaonica imao u svojem vlasništvu, ostalo je bilo u najmu. Polovinu prometa u maloprodaji ostvarivao je upravo na području Srbije, imali smo relativno dobru robu, a tamošnjim je stanovnicima i predaleko Austrija i Italija«, rekao nam je Anđelko Herjavec, predsjednik Varteksove uprave.</p>
<p> »Nakon političkih promjena u Srbiji uvidjeli smo dolazak novoga, za biznis povoljnijeg vremena, i tamo se vraćamo. Područje današnje SRJ možemo podijeliti u tri dijela - na Srbiju, Kosovo i Crnu Goru. U svakome od njih potrebni su različiti pristupi jer imaju različite propise«, pojašnjava Herjavec. Tako za Crnu Goru, primjerice, nema ni kvalitativnih ni kvantitativnih zapreka isporučivanju Varteksove robe. Carina je svega šest posto, ostalo su porezi, pa sve skupa dolazi do neke razine našeg PDV-a. Varteks će učiniti sve kako bi robu plasirao i na područje Kosova, dok u Srbiji očekuju konačno uspostavu vlasti«.</p>
<p>U tom očekivanju Varteks je učinio i prve korake u formiranju mješovite tvrtke s nekim ljudima u Srbiji, koji bi bili suvlasnici, dok bi Varteks bio većinski vlasnik. Tvrtka bi imala polivalentan zadatak – od vraćanja objekata u Varteksovu vlasništvu do pripremanja prodaje i obrade tržišta po Varteksovoj koncepciji robnih marki. U idućih nekoliko mjeseci mogle bi se otvoriti prve dvije prodavaonice u Srbiji, i to bi bio početak vraćanja na srpsko tržište. </p>
<p>U Varteksu rade i na obnovi prodavaonica u Hrvatskoj. Herjavec navodi kako je novo ruho dobilo već 20-ak manjih prodajnih prostora. Sad su na redu veći, a najkrupniji zalogaj među njima je preuređenje Varteksove robne kuće na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.</p>
<p>»Taj Varteksov najbolje pozicioniran prodajni prostor je i najlošije iskorišten, to je prava katastrofa«, navodi Herjavec i dodaje: »Tamo imamo najveće potencijale, a od 3000 četvornih metara iskorišteno je tek 1600 četvornih metara za prodajni prostor. To se mora preurediti. Preuređenjem, koje je zamišljeno kao potpuno renoviranje građevine robne kuće, dobilo bi se više prodajnog prostora za prodaju kako Varteksovih tako i tuđih robnih marki. Jedna arhitektonska kuća još izrađuje projekt preuređenja, koji bi koštao oko pet milijuna DEM. Vrijednost napunjene robe bila bi oko 15 milijuna DEM, zato sam već govorio o obnovi robne kuće u Zagrebu vrijednoj 20 milijuna DEM«, ističe Herjavec.</p>
<p>To će se financirati iz više izvora kao što su kreditna zaduženja, aranžmani s dobavljačima i joint venture. Za taj dio posla zadužen je novi direktor Borislav Škegro. </p>
<p>Kako na najavu takvih velikih investicija gledaju zaposlenici, posebice radnici, čija je prosječna plaća daleko ispod 2000 kuna? Na to Herjavec kaže: »Varteksove su plaće onakve kakve mogu biti – realne. Istina, nisu prevelike, ali se isplaćuju redovito. Tu Varteks nije iznimkom. Svuda po svijetu plaće u radnointenzivnoj industriji dosežu razinu 60-postotnog državnog prosjeka. Druga je stvar kako bi iz sadašnjih bruto plaća zaposlenici mogli dobivati veći neto iznos da su opterećenja na zarade manja. Varteks svakog mjeseca za plaće treba izdvojiti četiri milijuna DEM, što znači da ih godišnje radna snaga stoji čak 50 milijuna DEM«.</p>
<p>KARMEN GUMBAS</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Jagušt: Uprava Petrokemije nije nesposobna </p>
<p>Neshvatljivo je da se govori o nesposobnoj upravi, koja je u vrlo teškim uvjetima u minule dvije godine povećala prodaju i proizvodnju za 30 posto, smanjila gubitke za 25 posto, povećala cijene u izvozu 30 do 50 posto i time izjednačila efekte od izvoza s prodajom na domaćem tržištu, koja je također povećana za 20 posto, kaže direktor Josip Jagušt/On kategorički odbacuje spregu uprave i Stožera za obranu Petrokemije/Petrokemija je, tvrdi, morala pristala na oko 10 posto višu cijenu plina i ostale uvjete u ugovoru s Inom</p>
<p>KUTINA, 25. siječnja</p>
<p> - U četvrtak je direktor Petrokemije Josip Jagušt govorio novinarima o situaciji u kojoj se nalazi ova tvrtka, nakon što je zbog nedostatka plina stalo i posljednje postrojenje. Direktor je komentirao i izjave s konferencije za novinara u Ini te s Aktualnog sata Hrvatskoga sabora.</p>
<p> Neshvatljivo je da se govori o nesposobnoj upravi, koja je u vrlo teškim uvjetima u minule dvije godine povećala prodaju i proizvodnju za 30 posto, smanjila gubitke za 25 posto, povećala cijene u izvozu između 30 i 50 posto i time izjednačila efekte od izvoza s prodajom na domaćem tržištu, koja je također povećana za 20 posto. Prvi put nakon četiri godine u 2001. stvoreni su uvjeti da se mogao predložiti i način restrukturiranja tvrtke.</p>
<p>O dugu Ini za isporučeni plin rekao je: »Potpisani ugovor za isporuku plina za 2001. godinu ponuđen je na principu uzmi li ostavi. U toku pregovora s Inom saznali smo da u energetskoj bilanci za 2001. godinu za Petrokemiju nema plina u dovoljnim količinama. Ne želeći se dovesti u situaciju da zbog neposjedovanja ugovora, što smo u praksi već iskusili, dođe do obustave isporuke plina, Petrokemija je pristala na oko 10 posto višu cijenu plina i ostale uvjete u ugovoru. Kao traženi instrument osiguranja plaćanja osigurana je bankovna garancija. Godinama unazad količine plina u zimskom razdoblju bile su isključivo vezane uz izrazito niske temperature, minus 10 stupnjeva Celzijevih i niže. To ove godine, barem do sada, nije bio slučaj. Plin je ipak reduciran, i to bez poštivanja odredbi iz općih uvjeta o kategorizaciji potrošača«.</p>
<p>Kritike o tobožnjoj vezi Uprave i Stožera za obranu Petrokemije Jagušt je energično opovrgao i dodao: »S indignacijom odbacujem insinuacije o 'jogurt' revoluciji i poticanju radnika na bunt iznesene na press konferenciji Uprave Ine. U Nadzornom odboru Petrokemije sjede tri člana, predstavnika sindikata i branitelja, koji raspolažu svim podacima o poslovanju. Sindikat Petrokemije obavlja svoj posao nezavisno od Uprave«.</p>
<p>U Kutini su u četvrtak o svojim daljim akcijama novinare novinare obavijestili i članovi Stožera za obranu Petrokemije. Glasnogovornik Željko Klaus podsjetio je na 10 zaključaka. Prva će se dva realizirati već u petak. To je veliki skup zaposlenika i peticija za smjenu potpredsjednika Vlade Slavka Linića.</p>
<p> U Kutini je u četvrtak bio i Đuro Brodarac, župan sisačko-moslavački, koji je za 30. siječnja najavio da će se o Petrokemiji raspravljati na sastanku sa županima na čijim područjima značajnije dominira poljoprivredna proizvodnja jer su mineralna gnojiva strateški važna za ukupan razvoj hrvatskog poljodjelstva, a time i domaće hrane. (Dragutin Pasarić)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Splitska plovidba ni u stečaj ni u Ploče </p>
<p>U iduća tri mjeseca uprava će Splitsku plovidbu izvući iz teškoća zahvaljujući ugovoru o prijevozu cementa, klinkera i šljake potpisan s kaštelanskim Dalmacijacementom</p>
<p>SPLIT, 25. siječnja</p>
<p> – Unatoč tome što je Luka Ploče, odnosno njezina »kći« Pločanska plovidba naglo odustala od kupovine i spašavanja od stečaja 53 godine stare Splitske plovidbe, i nakon što su svi uposlenici i uprava splitskog brodara bili spremni na stečaj, u srijedu navečer Nadzorni je odbor odlučio kako stečaja neće biti.</p>
<p>U iduća tri mjeseca uprava će Splitsku plovidbu izvući iz teškoća. Deblokirat će račun i s vjerovnicima postići dogovor. Pomorcima će se nakon gotovo pola godine zaostatka isplatiti plaće, a sve to uz pomoć 5,5 milijuna dolara prihoda koji do kraja godine planiraju ostvariti, od kojih se najveći dio odnosi na ugovor o prijevozu cementa, klinkera i šljake potpisan s kaštelanskim Dalmacijacementom. Splitska plovidba, koja je u većinskom vlasništvu državnih fondova, dio svoje budućnosti vidi i u reprogramiranju dugova, koji su uglavnom stvoreni u poduzećima u državnom vlasništvu. U stotinama tisuća dolara mjere se dugovi za gorivo, osiguranja i lučke naknade. </p>
<p>Članovi Nadzornog odbora zaključili su kako bi u stečaju izgubili svi jer vjerovnici ne bi mogli doći do svojih potraživanja zato što flota ne vrijedi mnogo. Svaki je brod opterećen bankarskim hipotekama. </p>
<p>Posljednjih nekoliko dana pomorci su zaustavili pet brodova Splitske plovidbe i zatražili isplatu 55 tisuća dolara vrijednih zaostalih plaća. Špekulira se da je ključni razlog odustajanja Pločanske plovidbe, koja, unatoč spoznaji o teškoj situaciji u koju je zapao splitski brodar, nije posustajala, pismo što ga je skupina »Splićana« uputila direktoru pločanske Luke, Ivanu Pavloviću. Oštrom intonacijom navodno su mu priprijetili kako neće dopustiti preuzimanje brodova. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Pločani su namjeravali preuzeti splitske brodove za prijevoz cementa Jadro, Krku i Orebić te teretnjake Bosut i Čikolu. Brodovi Cetina i Una bi se prodali. Pločanska bi plovidba preuzela sve zaposlenike i isplatila im zaostale plaće. Ostatak su brodovlja namjeravali kupiti na inozemnom tržištu. </p>
<p>Sada će Pločanska plovidba svu svoju flotu kupiti u inozemstvu, za što joj nesumnjivo ne nedostaje novaca. </p>
<p>IRENA DRAGIČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pozitivni pomaci u generatorima rasta BDP-a</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Uz povećanje bruto domaćeg proizvoda u Hrvatskoj u trećem prošlogodišnjem tromjesečju za procijenjena 4,1 posto, bilježe se i pozitivni pomaci koji su nastali u generatorima njegova rasta. Dok je tijekom prvog polugodišta rast ostvaren prije svega zbog porasta domaće potražnje, u trećem je tromjesečju 2000. rast BDP-a uzrokovan uglavnom povećanjem inozemne potražnje. </p>
<p>Istodobno, kretanja fizičkog obujma industrijske proizvodnje, koja u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca bilježi smanjenje, upozoravaju da bi rast BDP-a u posljednjem tromjesečju 2000. mogao biti manji nego u prethodnom razdoblju. </p>
<p>Djelatnosti u kojima su zabilježene najviše stope rasta bruto dodane vrijednosti u trećem su prošlogodišnjem tromjesečju ponovo hoteli i restorani, sa 21,9 posto, te trgovina, 12,2 posto. Visoka stopa rasta ostvarena je i u djelatnostima prijevoza (9,2 posto), a velik je doprinos industrije unatoč nešto nižoj stopi (3,2 posto) zbog njezina znatnog udjela u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti.</p>
<p> Smanjenje je pak zabilježeno u građevinarstvu, koje već duže vrijeme iskazuje negativne stope rasta. </p>
<p> Struktura BDP-a s potrošne je strane nešto izmijenjena u usporedbi s prethodnim tromjesečjima, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a. Tako je osobna potrošnja, koja je u prvom polugodištu bila glavni pokretač rasta, povećana po znatno nižoj stopi, od 1,5 posto. Glavni je doprinos rastu BDP-a dala kategorija neto izvoza zbog visoke stope rasta izvoza roba i usluga od 13 posto, koja je nadmašila stopu rasta uvoza od 4,8 posto.</p>
<p> Potrošnja države pak smanjila se za 1,2 posto, dok su investicije u trećem tromjesečju bile manje za 1,3 posto. </p>
<p> Kod očekivanja pokazatelja rasta BDP-a u posljednjem tromjesečju prošle godine, pak, treba imati u vidu da je u tom razdoblju zabilježeno usporavanje industrijske proizvodnje. Tako je po podacima Državnog zavoda za statistiku industrijska proizvodnja u prosincu bila za 2,2 posto manja nego u istom mjesecu prethodne godine, u studenome za 1,1 posto, dok je u listopadu zaostajala za 0,5 posto u usporedbi s istim mjesecom godine prije. To je utjecalo i na usporavanje ukupne stope rasta industrijske proizvodnje, koja je u 2000. godini bila za 1,7 posto veća nego u 1999.</p>
<p> Prema procjenama statistike u prvom je prošlogodišnjem tromjesečju rast BDP-a u Hrvatskoj iznosio 3,7 posto u usporedbi s istim razdobljem godine prije, u drugome 4,5 posto, te u trećem 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Interes Austrijanaca za ljetovanje u Hrvatskoj veći nego lani </p>
<p>BEČ, 25. siječnja</p>
<p> - Na Međunarodnom turističkom sajmu »Odmor 2001«, koji je u četvrtak otvoren u Beču, uz turističku ponudu dvadesetak zemalja predstavlja se i Hrvatska. Na uređenom štandu ove se godine, uza sve ostale hrvatske turističke zajednice, posebnim programom predstavljaju Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija.</p>
<p>Uz to, u središtu Beča u prostorijama CRO-produkta, predstavljene su turističke, prirodne, povijesne i kulturne ljepote kvarnerskoga područja pred tridesetak austrijskih novinara, koji su se najviše zanimali za cijene, turističke programe i sportske aktivnosti, privatizaciju turističkih objekata, strana ulaganja u turizam itd. U četvrtak, prvog dana Bečkoga sajma, hrvatski je štand posjećen vrlo dobro. Prema riječima direktora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Beču, Željka Tončinića, prvi podaci o prodaji aranžmana za ovu godinu ukazuju na povećan interes Austrijanaca za ljetovanje u Hrvatskoj, veći nego što je bio na početku vrlo dobre prošle godine.</p>
<p>Hrvatsku je u prvih deset mjeseci 2000. posjetilo 501.910 austrijskih turista, što je 37 posto više nego 1999. Austrijski su gosti u hrvatskim turističkim odredištima ostvarili više od 3,1 milijuna noćenja ili 33 posto više nego u 1999. godini.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatskoj 200 milijuna dolara zajma Svjetske banke</p>
<p>Vorkink: Hrvatska bi mogla postati zvijezda jugoistočne Europe sa stopom rasta od devet posto / Mađarska je reformama u nekoliko godina smanjila nezaposlenost sa 17 na pet posto / Crkvenac: Vlada je realna - stopa rasta bit će četiri, a narednih godina pet posto </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Svjetska banka na proljeće će Hrvatskoj odobriti zajam vrijedan 200 milijuna dolara namijenjen strukturnim prilagodbama hrvatskog gospodarstva, najavio je u četvrtak direktor Odjela Svjetske banke za Hrvatsku Andrew Vorkink na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministrom financija Matom Crkvencem. Zajam će nadopuniti program MMF-a i koncentrirati se na srednjoročni održivi razvoj, rekao je Vorkink, te dodao da iskustva drugih tranzicijskim zemalja pokazuju da se gospodarske reforme ne mogu uspješno ostvariti ako se provode jedna po jedna. </p>
<p>Crkvenac je ocijenio da kredit dolazi u najbolje vrijeme za Hrvatsku, početkom 2001. koja je presudna za uspjeh Vladina programa gospodarskog oporavka i rasta.</p>
<p> Naime, za svog dvotjednog boravka u Hrvatskoj misija Svjetske banke pozabavila se time kako pomoći Hrvatskoj da ubrza gospodarski rast, smanji nezaposlenost i otvori nova radna mjesta.</p>
<p> »Razgovarali smo o tome koje sve reforme treba poduzeti da bi se otvorila nova radna mjesta i ubrzao razvoj. Mnogo je ohrabrujućih znakova u hrvatskom gospodarstvu u zadnjih šest mjeseci«, naglasio je Vorkink. Prema njegovim riječima, rast hrvatskog BDP-a bit će tek nešto malo manji od četiri posto. Prihodi od turizma veći su od očekivanih, a svi su izgledi da će i ovogodišnja sezona biti izvrsna prilika. »Vlada je zadnjih mjeseci učinila velike napore da smanji deficit i popravi makroekonomske pokazatelje. Izgledi da će se vrlo brzo ostvariti stand-by aranžman s MMF-om vrlo su realni, ali postoje još neki izazovi. Najveći je otvaranje novih radnih mjesta i ostvarenje rasta većeg od četiri posto. Ostatak istočne Europe bilježi znatno veći rast i, ako Hrvatska ne krene brže, još će više zaostati za ostalim istočnoeuropskim zemljama, a nezaposlenost će se povećati«, upozorio je čelnik Svjetske banke.</p>
<p> Međutim, dodao je da treba biti realan u pogledu vremena potrebnog da se smanji nezaposlenost. »Ako se reforme počnu provoditi ove godine, nezaposlenost neće opasti preko noći već za dvije do tri godine.« </p>
<p>Prema Vorkinkovoj ocjeni, uvjeti trebaju biti povoljni za investitore, ali i takvi da hrvatske banke radije ulažu u domaće gospodarstvo nego da novac drže u inozemstvu. No, pravi pokretač gospodarstva u Hrvatskoj su malo i srednje poduzetništvo, ističe. »Mađarska je poduzela slične reforme i nezaposlenost je sa 17 pala na 5 posto, ali u razdoblju od tri-četiri godine.« Vorkink je spomenuo i primjer Irske, koja se prije oslanjala na turizam, ali je shvatila da on nije dovoljan za transformaciju gospodarstva. </p>
<p>Stvaranjem povoljnog okruženja za investitore, mnoge su softverske tvrtke preselile sjedišta u Irsku. Danas je irska godišnja stopa rasta devet posto.</p>
<p>»To se može ostvariti i u Hrvatskoj, ali samo zajedničkim naporima Vlade, poslodavaca i stanovništva, te promjenom mentaliteta koji očekuje od države da riješi sve probleme. Treba stvoriti ekonomiju koja će se temeljiti na individualnoj i grupnoj inicijativi, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Nema sumnje da bi Hrvatska mogla postati zvijezda jugoistočne Europe«, zaključio je Vorkink.</p>
<p>Prepreke bržem razvoju gospodarstva, povećanju konkurentnosti i privlačenju stranih investicija koje bi Vlada trebala ukloniti, rekao je, uključuju promjene u sustavu proračuna, stvaranje prijateljskog okruženja za investicije, smanjenje birokracije i poboljšanje efikasnosti institucija, stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada i bolje usmjeravanje programa socijalne skrbi.</p>
<p>Ministar Crkvenac napomenuo je da je prošla, prva godina Vlade označena kao godina konsolidacije u gospodarstvu, smanjenja javnog duga i rasterećenja gospodarstva. Godina 2001. bit će početna godina ubrzanih reformi, gospodarskog razvoja i početka rješenja problema nezaposlenosti, te stvaranja makroekonomskih pretpostavki stabilnosti gospodarstva na dulji rok.</p>
<p> »Reforme su uvjet dugoročnog rasta, razvoja zapošljavanja, a obuhvatit će područja državne uprave, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, funkcioniranje javnih poduzeća, ubrzat će se privatizacija državnog portfelja i javnih poduzeća, te napraviti program borbe protiv korupcije«, ustvrdio je ministar financija. Vlada »vrlo sustavno« radi i na programu ubrzanog zapošljavanja, koji će uskoro biti predstavljen javnosti.</p>
<p>»Istodobno s politikom odlučnih reformi, Vlada će voditi politiku čvrste ekonomske stabilnosti, a tu mislim na nisku inflaciju, stabilan financijski sustav, stabilan ali sve realniji tečaj, te gospodarski rast bez velikih oscilacija. Ova je godina prijelomna i presudna za uspjeh Vlade u ovom mandatu i sve ćemo učiniti da reforme budu ostvarene«, naglasio je Crkvenac. »U podršci reformama Svjetska banka najvažnija je financijska institucija. Već idući tjedan konkretizirat ćemo detalje radi što brže realizacije zajma. Također, i stand-by aranžman s MMF-om je u zadnjoj fazi pripreme«, izvijestio je ministar.</p>
<p>Na pitanje hoće li korigirati svoje konzervativne projekcije stopa gospodarskog rasta s obzirom na očekivanja Svjetske banke, odgovorio je da će Vlada i dalje biti realistična o mogućnostima stope rasta. Ove godine, rekao je Crkvenac, stopa rasta bit će oko četiri posto, a narednih godina mora dostići i premašiti pet posto.</p>
<p>NIVES MATIJEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bush zahvalio Mesiću na čestitki </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je pismo novoizabranog američkog predsjednika Georgea W. Busha u kojem mu zahvaljuje na čestitkama u povodu izbora i očekuje buduću suradnju u duhu međusobnog poštovanja i otvorenog dijaloga, priopćio je u četvrtak Ured hrvatskoga predsjednika. </p>
<p> »Počašćen sam izborom američkog naroda i zahvalan za mogućnost koja mi se pružila da surađujem s vođama poput Vas«, stoji u pismu predsjednika Busha hrvatskom predsjedniku. »Nesumnjivo je da ćemo se u godinama pred nama suočiti s nizom izazova. Uvjeren sam da u duhu međusobnog poštivanja, suradnje i otvorenog dijaloga možemo uspješno udovoljiti tim izazovima«, kaže predsjednik Bush u pismu predsjedniku Mesiću.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Svi klubovi zastupnika osim HDZ-ova podržali zakon o poljoprivredi</p>
<p>Pankretić: Zakonom će se stvoriti pretpostavka za reformu poljoprivrede i njezino približavanje zemljama EU-a/ Zgrebec: Katastrofalno stanje u poljoprivredi posljedica nekontroliranog uvoza poljoprivrednih proizvoda/ Krpina: Zakon je deklaratoran propis bez ijedne izvršne odredbe; njime se neće riješiti ni jedan problem u poljoprivredi / Proizvodnja na 18 milijuna parcela čini hrvatsku poljoprivredu nekonkurentnom</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Premda su svi klubovi zastupnika Zastupničkoga doma, s izuzetkom HDZ-ova, dali u četvrtak potporu Prijedlogu zakona o poljoprivredi, ipak su iznijete i neke primjedbe za koje zastupnici drže da bi na njih trebalo odgovoriti do drugoga čitanja. Zastupnici, primjerice, smatraju da bi se zakonom trebalo riješiti pitanje obiteljskih gospodarstava, usitnjenosti poljoprivrednih površina, uporabe genetike u poljoprivredi i načina kako sačuvati još uvijek visoku ekološku čistoću u hrvatskoj poljoprivredi.</p>
<p>Obrazlažući zakon, ministar Božidar Pankretić rekao je da je područje poljoprivrede trenutačno uređeno sa 18 zakona i mnogobrojnim podzakonskim propisima, no da nedostaje temeljni zakonski tekst. Ministar je kazao da će se u zakonu prvi put to područje urediti cjelovito i da će se njime odrediti ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, državna potpora, nositelji poljoprivredne politike, praćenje i izvješćivanje o poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.</p>
<p> Poljoprivredna politika provodila bi se prema nacionalnom programu, pratilo bi je nacionalno vijeće za poljoprivredu i seoska područja a predviđa se i osnivanje hrvatske poljoprivredne komore, ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, kao i poljoprivredni informacijski centar. Zakonom će se stvoriti pretpostavka za reformu poljoprivrede i njezino približavanje zemljama EU-a, kazao je ministar Pankretić. Dodao je da poljoprivreda sudjeluje s oko devet posto u bruto domaćem proizvodu te da, zajedno s prerađivačkom industrijom, ima oko 13 posto od ukupno zaposlenih. </p>
<p>Govoreći uime Kluba zastupnika HSS-a, Zlatko Tomčić je rekao da je vrijeme da se poslije 45 godina u komunizmu i deset godina neuspješnog rješavanja agrara u vrijeme HDZ-a, napokon presiječe gordijski čvor. Ocijenio je da je u posljednjih godinu dana u poljoprivredi primjetan napredak. </p>
<p>Pokušavajući uime Kluba zastupnika HKDU-HSP-a opisati situaciju u poljoprivredi, Anto Kovačević citirao je Kranjčevićeve stihove o seljaku Golji i bogatoj gospodi koja ne razumiju njegove nevolje. On smatra da u predloženom zakonu neke odredbe ne odražavaju stvarno stanje. Zamjerio je i što je isključena veterinarska usluga u poljoprivredi. </p>
<p>Govoreći uime Kluba zastupnika HSLS-a, Marko Baričević je rekao da bi zakonom trebalo riješiti problem nasljeđivanja zemljišta kojim se još više usitnjuju seoska obiteljska gospodarstva. Za Dragicu Zgrebec, koja je govorila uime Kluba zastupnika SDP-a, katastrofalno stanje u poljoprivredi posljedica je nekontroliranog uvoza poljoprivrednih proizvoda. Smatra, također, kako trenutačno stanje u poljoprivredi, opterećeno mnogobrojnim problemima, nije moguće poboljšati u kratkom roku i bez velikih ulaganja. Predložila je da se do drugog čitanja provede šira rasprava u stručnim i interesnim krugovima.</p>
<p>Drago Krpina je uime zastupnika HDZ-a ustvrdio da je zakon deklaratoran propis bez ijedne izvršne odredbe, te da se njime neće riješiti ni jedan problem u poljoprivredi. Priznao je da je u proteklih deset godina Hrvatska postala raj za trgovce hranom no tvrdi da se ni u posljednjih godinu dana u tome ništa nije promijenilo. Zamjerio je Vladi što još uvijek nije ponudila strategiju razvoja poljoprivrede, na što je ministar Pankretić odgovorio kako je rad na tom dokumentu pri kraju. Krpina smatra da zakon treba odgovoriti na pitanje koje su prednosti hrvatske poljoprivrede, no da to ne čini. </p>
<p>Darko Šantić govorio je uime Kluba zastupnika HNS-a i LS-a, upozoravajući na rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Zakon je podržao i Damir Jurić, uime zastupnika PGS-a i SBHS-a, te upozorio da Hrvatska danas ima poljoprivrednu proizvodnju na 18 milijuna parcela, što je izuzetno neisplativo i što čini hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju nekonkurentnom. Upozorio je i kako još uvijek nije riješeno pitanje prerađivačke industrije koja bi prihvatila višak poljoprivrednih proizvoda. </p>
<p>Đuro Njavro rekao je kako DC podržava zakonski prijedlog te upozorio na činjenicu da je Hrvatska primljena u WTO, što znači da će u idućih pet godina razina zaštite hrvatske poljoprivrede biti sve niža.</p>
<p>U pojedinačnoj raspravi, nezavisni zastupnik Ivo Lončar rekao je da kod nas svatko može biti izbornik nogometne reprezentacije i ministar poljoprivrede. Hrvatska je uvijek imala suludu politiku prema agraru i zato danas i jest tu gdje jest, zato je lani potrošeno 700 milijuna dolara za uvoz hrane, makar kao rijetko koja zemlja u svijetu, Hrvatska može sama proizvesti 90 posto poljoprivrednih proizvoda. </p>
<p>Predloženi zakon Lončar ocjenjuje predeklarativnim i primjećuje da se dosta toga ostavlja na volju ministru. Ipak misli kako prijedlog treba podržati, tim prije što je ministar Pankretić »nakon deset godina HDZ-ove vlasti zatekao potpuno zgarište«. Lončar, doduše, priznaje HDZ-u da je u njegovo vrijeme donesena i dobra strategija o poljoprivredi, ali ocjenjuje kako ona nikad nije oživotvorena. Lončar tvrdi i da je sadašnja politika poticaja u poljoprivredi najveća pljačka u Hrvatskoj te da je u prošlogodišnjoj pšeničnoj aferi Hrvatska opljačkana za tristo milijuna kuna. Suludom je nazvao ideju »poticanja mrtvaca«, odnosno podržavanje kombinatske proizvodnje. Toga nema nigdje u Europi, a Hrvatska je lani u PIK-ove uložila čak 1,4 milijuna kuna, rekao je Lončar. </p>
<p>Ljubica Lalić (HSS) žalosnim je ocijenila to što Hrvatska danas prvi put u svojoj povijesti dobiva zakon o poljoprivredi. Udio seljaka u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj raste, a poljoprivreda nam je gotovo pred slomom, kaže ona. Ona je podržala donošenje ovog zakona, ali samo ako svi istinski prihvate poljoprivredu kao stratešku granu.</p>
<p>Goranka Jureško i Ivkica Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dalmacijacement na ugljen i petrol-koks neće zagađivati okoliš, tvrdi direktor</p>
<p>SPLIT, 25. siječnja</p>
<p> – Predsjednik Uprave Dalmacijacementa Vinko Janjak rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Splitu, da će ta tvornica uvesti ugljen i petrol-koks, kao gorivo kojim će se zamijeniti mazut. Janjak je istaknuo da stanovnici Kaštela i Solina nemaju razloga za strah od zagađivanja okoliša, naglasivši kako 90 posto europskih tvornica cementa koristi kao energente kruta goriva. Osim toga, dodao je predsjednik Uprave Dalmacijacementa, izrađena je i ekološka studija, koju su radili svjetski priznati stručnjaci, a i sâm projekt uvođenja zamjenskog goriva uvažava najzahtjevnije ekološke standarde. </p>
<p>U tvornici, koja je u većinskom vlasništvu multinacionalne kompanije RMC, zaposleno je oko 800 radnika koji redovito primaju plaću i nemaju pritužbi na poslovodstvo poduzeća. Janjak je pojasnio da se petrol-koks, za razliku od mazuta, može skladištiti bez opasnosti od samozapaljenja i eksplozivnosti. Čelni čovjek Dalmacijacementa detaljno je i stručno govorio o novom projektu te rekao da će se ugljen iskrcavati iz brodova zatvorenim istovarivačem, hala za skladištenje bit će zatvorena (što u Europi nije uobičajeno) i maksimalno sigurna, a uvest će se i specijalni ekološki filteri koji će omogućiti koncentraciju cementne prašine u okvirima svjetskih standarda. Janjak je najavio i uvođenje praonice za auto-cisterne, obećavši da će to poduzeće urediti sve okolne prometnice kao i okoliš. </p>
<p>»Namjeravamo udovoljiti svim uvjetima vezanima uz zaštitu okoliša, a otvoreni smo i za kontrolu javnosti preko državnih inspekcijskih službi«, kazao je Janjak, poručivši kako će 50 posto vrijednosti investicije od 46 milijuna maraka Dalmacijacement izdvojiti za zaštitu okoliša. Iz Dalmacijacementa poručuju da će za tri godine u potpunosti prestati prašenje (čestice cementne prašine u zraku), i da većinski vlasnik RMC inzistira na poštovanju najstrožih ekoloških standarda. No unatoč tome, sve političke stranke i ekološke udruge, koje djeluju na području Kaštela i Solina, već mjesec dana prosvjeduju i potpisuju peticiju protiv Dalmacijacementa.</p>
<p>S druge strane, nakon privatizacije i financijskog ozdravljenja, Dalmacijacement je osposobljen za proizvodnju dva milijuna tona cementa za izvoz, te je tako postao jedan od rijetkih gospodarskih sustava u Hrvatskoj koji posluje na zadovoljstvo i radnika i poslodavca. Upravu i radnike Dalmacijacementa podržava Hrvatska udruga sindikata (HUS), smatrajući da je novo čelništvo dovelo Dalmacijacement od nekadašnjega gubitaša do profitabilne tvrtke i vratilo je među najveće izvoznike u Hrvatskoj. (Dobrila Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prosvjed Zelenih zbog gradnje na Žutu: Neki još vjeruju da mogu vladati općim dobrom</p>
<p>U Murteru se radi prosvjeda protiv bespravne izgradnje Cronetova antenskog stupa na Žutu u kornatskom arhipelagu okupilo tridesetak Zelenih iz Splita, Zadra i Šibenika </p>
<p>MURTER, 25. siječnja</p>
<p> – »Mobitel u rukama, Žut na mukama«! Stop uništavanju prirode, To smo mi - Zeleni, Kopajte nas, a ne Kornate!!! Joj, da vas vidi Janica! (Tele)komunikacije zbližavaju ljude... silujući okoliš!!! Telekom – go home!« To su neki od transparenata koje su mladi članovi Zelenog pokreta Hrvatske iz Splita, Zadra i Šibenika istaknuli u četvrtak na murterskoj rivi, odakle su namjeravali krenuti na otok Žut, kako bi prosvjedovali protiv bespravne izgradnje Cronetova antenskog stupa na tom otoku u kornatskom arhipelagu. Zbog juga koji je u četvrtak na mahove bio olujne jakosti, Zeleni su odustali od odlaska na Žut.</p>
<p>Prije okupljanja tridesetak Zelenih, među kojima je bio i Julio Žuvela iz Splita, inače član Greenpeacea, na konferenciji za novinare Ivan Jokić iz Zadra i Veljko Martinović iz Splita govorili su o ciljevima ove prosvjedne akcije na koju u Murteru, zapravo, nitko nije ni »trznuo«.</p>
<p>»Želimo pokazati da ćemo reagirati na svaku ekološku uzbunu i da ćemo uvijek biti uz prirodu. Ako netko danas dira u Žut, sutra ga sigurno nitko neće spriječiti da kopa po Nacionalnom parku«, rekao je Martinović, ističući kako nitko nema pravo uništavati okoliš. »Ako se radovi na Žutu nastave, mi ćemo ponovo doći i dići 'frku'«, dodao je on. Ivan Jokić, inače predsjednik zadarskih Zelenih, smatra da je gradnja na Žutu »nastavak bezobzirne balkanske prakse pojedinaca koji misle da mogu vladati općim dobrom«. Rekao je kako ne žele sprečavati napredak, ali da se treba boriti za red, a protiv bezakonja. </p>
<p>Hrvatski telekom može graditi samo tamo gdje je to dopušteno, i uz potrebne dokumente. Ako se antenski stup već mora podići, neka bude samo jedan, koji bi koristili svi, prema sistemu koncesija, ističe Jokić. </p>
<p>Zanimljivo je da se »desantu« kako su Zeleni Hrvatske nazvali svoj prosvjedni skup, nisu pridružili njegovi inicijatori, Zeleni iz Osijeka. Akciju nije podržala ni Udruga zelenih koju u Šibeniku predstavljaju Ivan Lambaša i Pave Ćala. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Županijski dom protiv smanjivanja naknade za bolovanje i otkaza trudnicama </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Zastupnici Županijskog doma jednoglasno su u četvrtak odbili Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju, prema kojima bi se naknada za vrijeme bolovanja smanjila sa 80 na 70 posto mjesečnog primanja. Zastupnici su, bez obzira na stranačku pripadnost, osudili taj prijedlog Vlade, nazivajući ga socijalno neosjetljivim. </p>
<p>»Ne mogu prihvatiti ovaj prijedlog ni kao čovjek koji je slučajno trenutačno na bolovanju, a niti kao liječnik, jer se on kosi s mojim liječničkim principima. Nisam bio na bolovanju 30 godina, a sad, kad sam bolestan, trošim više nego dok sam radio. Stoga mislim da se ne može štedjeti na bolesnim ljudima niti kažnjavati bolesne, zato što su neki lažno na bolovanju«, rekao je imenovani zastupnik Jovan Bamburač. Podržavajući taj stav, Jure Burić (HDZ) naglasio je kako je riječ o »nebuloznom prijedlogu« te zaključio kako pacijent »uvijek može prevariti liječnika, ali liječnik ne može biti sudac«.</p>
<p> Zastupnici su prihvatili Izmjene i dopune Zakona o radu, ali uz amandman prema kojemu trudnica za vrijeme bolovanja ne može dobiti otkaz. Prihvaćen je i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi, prema kojem se iznos dječjeg doplatka neće uračunavati u cenzus kojim se određuje pravo na socijalnu skrb. Zakon je upućen u hitnu proceduru, istaknuo je pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi Nino Žganec, kako se ne bi zakidali korisnici socijalne skrbi koji ujedno primaju i dječji doplatak, s obzirom na to da prema najnovijem Zakonu o dječjem doplatku pravo na taj doplatak imaju i poljoprivrednici i nezaposleni. (Ivana Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U Osijeku uskoro međunarodna konferencija o prekograničnoj suradnji </p>
<p>OSIJEK, 25. siječnja</p>
<p> – Osječki gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić primio je u četvrtak veleposlanika Todda Beckera, višeg zamjenika voditelja Misije OESS-a za Hrvatsku. Nakon sastanka iza zatvorenih vrata, Kramarić je novinarima izjavio kako je bilo riječi o političkim, gospodarskim i kulturnim pitanjima te mogućnostima unapređenja života na ovom prostoru. Izvijestio je također da su u OESS-u posebnu potporu dali nastojanju Grada Osijeka da se u što skorije vrijeme organizira međunarodna konferencija o prekograničnoj suradnji. »Ovakav skup vjerojatno će biti organiziran koncem ožujka ili početkom travnja a uz grad Osijek sudjelovali bi i gradovi prijatelji - Tuzla, Subotica, Pečuh, Maribor...«, najavio je.</p>
<p>Veleposlanik Becker u izjavi za novinare rekao je kako grad Osijek ima bogatu prošlost te je igrao značajnu ulogu na ovom području upravo stoga što je bio naseljen različitim nacionalnim zajednicama, Nijemcima, Mađarima, Austrijancima, Hrvatima, Srbima, Rusinima i drugima.</p>
<p>»U ovom trenutku možemo spekulirati o tomu što se može dogoditi u susjednoj Jugoslaviji s obzirom na nedavne političke promjene, no jasno je da se može pretpostaviti kako će s gospodarskog stajališta veći protok ljudi, roba i ideja preko granice donijeti korist i Osijeku u smislu ekonomskih dobiti i perspektiva«, kazao je Becker. Viši zamjenik voditelja Misije OESS-a u Hrvatskoj još jednom je podsjetio kako OESS nije organizacija koja promiče gospodarske aktivnosti i bavi se ekonomskim razvitkom, no usko surađuje s Vladom u Zagrebu kako bi u zakonskim i pravnim okvirima pronašli načine za stvaranje uvjeta bržem gospodarskom razvoju ove regije. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U Hrvatskoj bez dozvole radi još 389 liječnika - i nikome ništa</p>
<p>Oni nisu još ni podnijeli molbu za izdavanje licence, kaže predsjednik Hrvatske liječničke komore dr.Ćepulić/ Komora je dosad izdala 12.350 licenci, koje treba obnavljati svakih šest godina/ U zemljama zapadne Europe uglavnom ne postoje licence, no svi liječnici moraju biti članovi staleških udruga inače ne mogu raditi/ U većini zemalja istočne i srednje Europe licence su obvezne</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Slučaj lažnoga liječnika Siniše Filipovića, koji je pet mjeseci »pomagao« pacijentima u dvije ugledne zagrebačke bolnice, dobro je uzdrmao hrvatsko zdravstvo, ali je otkrio i poražavajuću činjenicu: mnogi hrvatski liječnici uopće nemaju odobrenje za samostalan rad, iako je nekoliko zadnjih ministara zdravstva, uključujući i sadašnju ministricu, upozoravalo da je to obvezno! Hrvatska liječnička komora dosad je izdala 12.350 licenci, a prema njezinu popisu liječnika, koji nije precizan, bez dozvole rade još 352 liječnika u državnoj i 37 liječnika u privatnoj praksi! Oni, saznajemo od predsjednika Komore prim. dr. Egidija Ćepulića, nisu još ni podnijeli molbu za izdavanje licence.</p>
<p>»Smatram da su za takvo stanje najodgovorniji ravnatelji. Komora i Ministarstvo zdravstva redovito su im slali upozorenja da je to obvezno. Mislim da su sve ove godine postupali protivno zakonskim propisima iz čistog oportunizma - nisu se htjeli zamjerati pojedincima«, kaže prim. dr. Egidio Ćepulić.</p>
<p>Obvezu izdavanja licenci definirao je još 1993. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Licenca je zapravo odobrenje za samostalan rad, bitno iz nekoliko razloga, smatraju u Komori. Najvažnije je što izdavanjem licenci Komora postaje još jedna institucija koja kontrolira ispravnost dokumenata, a to je posebno bitno zbog liječnika koji su studirali na inozemnim fakultetima. Kao licencirani član Komore, svaki liječnik dužan je pridržavati se kodeksa medicinske etike te svih drugih propisa koji proizlaze iz Statuta Komore i njezinih pravilnika. Treći je razlog u tome, što je država odredila da liječnik mora svoju licencu obnoviti svakih šest godina. Za dobivanje licence liječnik mora priložiti originalnu domovnicu, diplomu, svjedodžbu o položenom državnom ispitu, uvjerenje o položenom specijalističkom ispitu, a mora potpisati i izjavu da se nije ogriješio o kodeks medicinske etike. Upisnina iznosi100 njemačkih maraka. Državni liječnik mora Komori godišnje plaćati 0,4 posto neto prihoda, dok joj privatni liječnik daje 0,2 posto bruto prihoda.</p>
<p>Da bi nakon šest godina mogao obnoviti licencu, liječnik je dužan prikupiti ukupno 120 bodova, preciznije, u dvije godine 40 bodova. Sve bodove ne može skupiti odjednom ili iz jednog izvora. Bodove donose, primjerice, postdiplomski tečaj, specijalizacija, magisterij, doktorat, predavanja, slušanje predavanja, seminari, simpoziji i kongresi te članci u stručnim časopisima i knjigama. »Relicenciranje je uvedeno radi pacijenata. Njime se osigurava ili barem poboljšava kvaliteta zdravstvene skrbi«, kaže dr. Ćepulić.</p>
<p>Zašto su se liječnici tome protivili? »Neki su rekli da ne žele plaćati Komori, drugi smatraju da je dovoljno jedno odobrenje koje su dobili i da im daljnja ne trebaju. Među takvima je bilo mnogo uvaženih liječnika, visokostručnih pojedinaca, koji su za sobom povukli druge. Tvrde da im Komora ne daje ništa zauzvrat. Komora nije sindikalna organizacija! Ona pruža zaštitu liječnicima kada su napadnuti, što je učinjeno mnogo puta, a država joj je dodijelila i zadatak da štiti pacijente od nesavjesnih liječnika«, napominje predsjednik Liječničke komore.</p>
<p>Nesavjesni liječnici jedan su od razloga zašto je mehanizam licenci dobar: ako se netko ogriješi o etički kodeks, može ostati bez dozvole za rad. Prošlih se godina, međutim, znalo dogoditi da Komora ne može učiniti ništa protiv onih koji nisu njezini članovi i nemaju licence, iako su ozbiljno ugrozili nečije zdravlje ili život.</p>
<p>U zemljama zapadne Europe uglavnom ne postoje licence, barem ne u smislu kakav imaju u Hrvatskoj, no svi liječnici moraju biti registrirani, inače ne mogu raditi. U Velikoj Britaniji svi dobivaju dozvolu za rad od British Medical Councila, a moraju, za slučaj sudskih procesa, biti osigurani kod Medical Defence Uniona. Slično je u Francuskoj i Španjolskoj: liječnici moraju biti članovi staleških udruga, koje ne izdaju licence, ali provode nadzor nad etičkim ponašanjem i stručnim djelovanjem. Naravno, imaju mogućnost zabrane rada nesavjesnima. U Njemačkoj je obvezno da liječnici budu članovi Liječničke komore. U većini zemalja istočne i srednje Europe licence su obvezne.</p>
<p> Hrvatska je jedina zemlja u kojoj je trajno usavršavanje obvezno i uvjet je za relicenciranje. U zapadnim zemljama nema relicenciranja, ali se o njemu, kao poticaju za trajnu edukaciju, trenutačno intenzivno razmišlja, čak i na razini Europske unije.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za antipoduzetničku klimu u Hrvatskoj krivi i sami poduzetnici</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – »Ta je tvrdnja vjerojatno izrečena u vrijeme razgovora o izmjenama Zakona o radu, no, ne mislim da u tom kontekstu odgovara istini«, komentirao je u razgovoru za Vjesnik predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever tvrdnje čelnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) o tome da »u Hrvatskoj i dalje postoji antipoduzetnička klima«. Prema tvrdnjama iz HUP-a, takvi se stavovi »podgrijavaju« često neodmjerenim istupima pojedinih članova Vlade, kampanjama stečajeva, hajkama na poduzetnike, medijski praćenim uhićenjima i neučinkovitim sudskim procesima.</p>
<p>»U tom kontekstu, mogli bismo govoriti o tome da postoji antipoduzetnička klima, jer postoji hajka i nekakvo opće mišljenje da to što je netko poduzetnik, znači i da je lopov, što treba zahvaliti onima koji su se u procesu privatizacije tako i ponašali«, kaže Sever. Dodaje da bi se konačno trebalo poraditi na tome da se jasno razluči da u praksi nije tako, odnosno da postoje poduzetnici koji su se ponijeli kao lopovi, ali i oni koji su se svo vrijeme ponašali kao dobri poduzetnici i dobri poslodavci, kako bi se stvorila normalna klima za njihovo poslovanje.</p>
<p>»Klima koja postoji prema poslodavcima, ovisi prije svega o njima samima, odnosno o tome kakvu sliku o sebi stvaraju«, komentira, pak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak i dodaje: »Kad bi poslodavci sami ukazivali na loše poduzetnike u svojim redovima i isključili ih iz svog okruženja, više bismo im vjerovali«.</p>
<p> Prema Mučnjakovim riječima, poslodavci su za negativnu »klimu« stvorenu prema njima velikim dijelom sami krivi, jer nisu sami spremni ukazati na loše poduzetnike i loše ponašanje mnogih u svojim redovima, što bi u velikoj mjeri olakšalo posao i sindikatima i Vladi u borbi za neka temeljna prava radnika. No, svoj dio odgovornosti nosi i općenito stanje u društvu, smatra on. »Činjenica jest da zbog sporih sudskih procesa sigurno stradaju i pošteni poslodavci, no, ne bih rekao da je to zaslužno za stvaranje antipoduzetničke klime, nego da jednostavno ne funkcionira pravna država«, dodaje on. Odgovornost za sliku koja je stvorena o poslodavcima jedinim dijelom ima i Vlada, složio se naš sugovornik, ali samo u tome što »u godinu dana nije uspjela promijeniti takav trend prema poduzetnicima«. Država, dodaje on, nije stvorila porezni sustav koji bi im omogućio da posluju s manje problema, a da su stvoreni ti preduvjeti, vjerojatno bi bilo i manje poslodavaca koji se ne ponašaju u skladu s dobrim poduzetničkim duhom. Tako bi i klima prema poduzetnicima bila povoljnija, smatra Mučnjak.</p>
<p>Jedini odgovor koji smo u četvrtak u Vladi dobili na te tvrdnje jest da Vlada »zasad nema komentara«</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Stope smrtnosti i obolijevanja veterana uvelike ovise o izloženosti ratnom stresu </p>
<p>Trenutačno se može govoriti i o »haaškom stresu« zbog pomanjkanja informacija o stvarnoj ulozi Tribunala, kazao je Slaven Letica na okruglom stolu HSLS-a</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – U liječenju hrvatskih branitelja potrebno je primijeniti pristup koji će se temeljiti na izradi novih epidemioloških studija i baza podataka. Iz njih bi trebale izrasti strategije za što brže rješavanje problema oboljelih branitelja. Istaknuto je to na okruglom stolu »Zdravstvene tegobe hrvatskih branitelja«, održanom u četvrtak u prostorijama HSLS-a.</p>
<p>»Svjetska medicinska literatura upućuje na činjenicu da je zdravstveni status ratnih veterana bitno lošiji od zdravlja populacije koja u ratu nije sudjelovala.</p>
<p> Iako je o ratu u Hrvatskoj objavljeno oko 300 stručnih radova, ne postoji ni jedna epidemiološka studija koja bi utvrdila obolijevaju li ili umiru hrvatski branitelji, zbog izloženosti ratnim stresovima, više ili manje u odnosu na ostale populacije«, smatra predsjednik HSLS-ova Odbora za branitelje Herman Vukušić. Dodaje da svjetska istraživanja dokazuju da su i stopa smrtnosti i stopa obolijevanja u ovoj populaciji znatno veća i da ona uvelike ovise o izloženosti ratnom stresu. </p>
<p>Pomoćnik ministrice zdravstva Ante Barbir upozorio je na pravni segment koji trenutačno koči rješavanje problema branitelja. Određeni članci zakona, prema njegovu mišljenju, nemaju nikakve veze s osnovnom bolešću branitelja, pa će o njihovoj izmjeni ovisiti i dinamika rješavanja tog problema.</p>
<p>»Nije dobro da hrvatski branitelj sam obilazi institucije, tražeći svoja prava. Time se njegovo zdravstveno stanje dodatno pogoršava, pa uz osnovnu bolest moramo sprečavati i nove bolesti koje se javljaju zbog toga«, istaknuo je Barbir, predloživši da se braniteljima invalidima, za preostalu radnu sposobnost osigura uključivanje u neku radnu disciplinu, za koju bi bili i adekvatno plaćeni.</p>
<p>Potpredsjednica Odbora za rad socijalnu politiku i zdravstvu Zastupničkog doma, Darinka Orel kazala je da je »potrebno, prije svega, društveno priznati tu grupu ljudi, kako bi osjetili da su potrebni društvu. Riječ je o ljudima koje su doista dali sebe za ovu državu, i sada im treba pomoći«.</p>
<p>Prvi načelnik Saniteta HV-a general Ivo Prodan kazao je kako ozbiljne studije utjecaja ranog stresa na zdravlje, moraju obuhvatiti i populaciju koja je živjela u blizini prve crte bojišta, dok je pomoćnica ministra hrvatskih branitelja Blaženka Gogić upozorila je na nužnost izmjene roka do kojeg branitelj može zatražiti određena prava, a koji je sada ograničen na 30 dana. </p>
<p>Profesor Slaven Letica podsjetio je da stresovi nisu autonomne varijable, već da uz njihovo manifestiranje, jednaku važnost ima i varijabla socijalne podrške. Letica je dodao i da se trenutačno može govoriti o »haaškom stresu« zbog pomanjkanja informacija o stvarnoj ulozi Tribunala. »Treba ljudima dati posla i para, a satrti one dezertere koji danas dovode u pitanje hrvatske žrtve: Tada će i branitelji živjeti dugo kao partizani«, smatra Letica, nastavljajući da sudionici antifašističke borbe imaju dug životni vijek jer do 1991. nikada nisu posumnjali u ono što su radili, a traume iz rata mogli su prijaviti čak do kraja 1985. godine.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sindikati žele znati o čemu je Vlada uoči Božića pisala MMF-u</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Hrvatska narodna stranka (HNS) dat će maksimalnu potporu sindikalnom zahtjevu za 40-satnim radnim tjednom, ali s odgođenom primjenom od 1. siječnja iduće godine. O ostalim sindikalnim zahtjevima u vezi s izmjenama Zakona o radu (ZOR), HNS će ovih dana zauzeti podrobnija stajališta i dostaviti ih Saboru. Rekao je to, među ostalim, Dragutin Lesar, potpredsjednik HNS-a, u četvrtak nakon trosatnog sastanka članova HNS-a s predstavnicima sindikalnih središnjica.</p>
<p>Govoreći o socijalnom dijalogu, Lesar je kazao da je u zadnja tri mjeseca stvoren dojam da sindikati i Vlada imaju problema samo u vezi s pregovorima o politici plaća. »Očito je da je problem sindikata u socijalnom dijalogu taj što ne mogu prepoznati dugoročnu i osmišljenu gospodarsku politiku Vlade«, rekao je Lesar te dodao da za to nedostaje opća stabilnost među socijalnim partnerima. Naveo je primjer da je Vlada uoči Božića poslala MMF-u pismo namjere o kojem se uopće nije razgovoralo u javnosti. »U pismu se Vlada sigurno očitovala o smanjenju mase plaća korisnika državnog proračuna, obvezi raskida kolektivnih ugovora u javnom sektoru te smanjivanju socijalnih prava«, drži Lesar, dodajući da bi za javnost bilo bolje da zna i sljedeće poteze i Vladine obveze. »Sindikati smatraju da su izmjene ZOR-a napravljene bez sustavnog istraživanja tržišta rada i vizija o tome što bi se moglo događati u budućnosti«, rekao je Lesar te dodao da bi Hrvatska trebala osnovati istraživački centar za takav posao. </p>
<p>Predsjednik GSV-a Vitomir Begović kazao je da je izlaz iz gospodarske krize moguć samo uz konsenzus socijalnih partnera i jasnu gospodarsku strategiju. Begović je izrazio nadu da će HNS i druge stranke šestorke podržati sindikalne amandmane o 40-satnom radnom tjednu, sudjelovanju radnika u nadzornim odborima tvrtki, boljoj zaštiti sindikalnih povjerenika te neprihvaćanju povećanja kategorije malih poslodavaca s pet na 10 zaposlenika. »Apsolutno su neprihvatljivi zahtjevi Svjetske banke o uskraćivanju stečenih radničkih prava«, ocijenio je Begović, ustvrdivši da Hrvatska ne može biti »Divlji zapad«. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever kazao je da je ovaj sastanak važan zbog niske razine socijalnog dijaloga. Dodao je da su sindikati imali prigodu razgovorati s političkim strankama samo na nedavno održanom SDP-u okruglom stolu. (A. Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vlada očekuje porast proizvodnje i izvoza te otvaranje novih radnih mjesta </p>
<p>Prihvaćene Glavne programske zadaće trebale bi rezultirati donošenjem strategije razvitka Hrvatske / Možemo štedjeti u trošenju proračunskog novca i tako pronaći novac za neke socijalne potrebe, primjerice rodiljske naknade, istaknuo premijer Ivica Račan </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Vlada očekuje u ovoj godini donošenje strategije razvitka »Hrvatska u 21. stoljeću«, kao i bolje rezultate u gospodarstvu - i u rastu prozvodnje, usluga i izvoza, i u pogledu smanjenja stope nezaposlenosti te otvaranja novih radnih mjesta. Također, očekuje se završetak privatizacijskog procesa državnog portfelja i dovršetak priprema za provedbu mirovinske i zdravstvene reforme, potom decentralizacija državnih funkcija te modernizacija državne uprave i javnih službi. Naposljetku, očekuje se unapređenje političkih i gospodarskih odnosa sa susjednim zemljama te potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Ti su rezultati u skladu s Glavnim programskim zadaćama koje je Vlada sebi zadala u ovoj godini, a prihvatila ih na sjednici u četvrtak.</p>
<p>»Naše su zadaće ograničene visinom proračuna, ali možemo mnogo toga učiniti i neovisno o njemu i količini novca. Činjenica je da ne moramo potrošiti sav novac u svim proračunskim stavkama te da možemo učiniti i dodatni napor u štednji. Uz to, takvom štednjom možda ćemo pronaći i novac za neke socijalne potrebe, koji nam sada nedostaje, primjerice za problem majki i rodiljskih naknada«, istaknuo je premijer Ivica Račan dodavši da sve mora ostati u okviru realnih i ostvarivih mogućnosti.</p>
<p>Vlada je raspravljala o zakonu o sustavu obrane od tuče. Riječ je o prijedlogu koji je već nekoliko puta bio pred Vladom pa je skidan u posljednji trenutak da bi struka mogla ponuditi konačno rješenje. Je li sustav, ovakav kakav jest, dovoljno učinkovit i treba li na njega i dalje trošiti proračunski novac? Prema prijedlogu koji je došao na Vladu, u iduće dvije godine pratila bi se učinkovitost sustava, razina šteta i uloženog u obranu te na temelju tih saznanja donijela bi se konačna odluka treba li nastaviti ili napustiti sustav raketiranja tučonosnih oblaka kakav poznajemo.</p>
<p>Na takav su prijedlog reagirali potpredsjednik Slavko Linić, rekavši kako je struka već dobila dodatno vrijeme da pred Vladu izađe s konkretnim podacima i prijedlozima i da to ponovo nije učinila. »Vlada je ponovo stavljena u poziciju da traži kompromis, jer struka nije mogla ocijeniti što valja i što treba, već si uzima još dvije godine da to učini. Trebali smo dobiti konkretne podatke ne samo zbog troškova obrane koji su u proračunu, već i zbog poruka poljoprivredi u koje se kulture isplati ulagati, a koje treba izbjegavati. Ovako ćemo i dalje trošiti novac s upitnim rezultatom«, smatra Linić.</p>
<p> Na kraju rasprave, prihvaćen je prijedlog zamjenika premijera Gorana Granića da rok za analizu treba skratiti na godinu dana do kad struka konačno mora ponuditi primjerene odgovore. Po tom zakonu, postojeći sustav zaštite od tuče financirao bi se iz državnog i županijskih proračuna, te iz sredstava premija osiguranja.</p>
<p>U nastavku rada Vlada je usvojila prijedloge uredbi o provedbi Ugovora o slobodnoj trgovini sa Slovenijom. </p>
<p>Tim se uredbama definiraju točne kvote roba (za koje se to odnosi) koje ulaze u sustav oslobađanja od plaćanja carine ili umanjenja carinske stope.</p>
<p>U raspravi o prijedlogu zaključka o provedbi mjera za suzbijanje trihineloze u 2000. godini, Granić je sugerirao da se provjeri je li subvencioniranje i jače inzistiranje na provjeri uzoraka (što sada plaćaju sami građani) svrsishodnije i jeftinije od sadašnjeg plaćanja posljedica od oboljenja. Naime, cijena provjere mnogima je suviše visoka pa štede i ne daju sve uzorke na testiranje već plaćaju samo za jedan. Vlada je prihvatila da se na račun adaptacije i opremanja Centra za dijagnostiku i suzbijanje trihineloze Veterinarskom fakultetu u Zagrebu uplati 650.000 kuna. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vrh HDZ-a smjenjuje čelnike nekih županijskih ogranaka?</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> – Očekuje se da će na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a što će se održati u subotu, u središtu rasprave biti stanje u nekim županijskim odborima te stranke, odnos prema Haagu i prema Udruzi HIP Miroslava Tuđmana i Andrije Hebranga.</p>
<p> Prema nekim očekivanjima, rasprava će biti vrlo burna, s obzirom na to da su izuzetno zategnuti konci između vrha stranke i čelnika u županijskim odborima, poglavito u Istarskom, Vukovarsko-srijemskom, Šibensko-kninskom i Osječko-baranjskom. Govori se čak da bi vrh HDZ-a želio smijeniti čelnike tih županijskih odbora jer se otvoreno suprotstavljaju središnjici.</p>
<p>Vrlo zanimljiva rasprava očekuje se u traženju odgovora na pitanje kako će se HDZ kao stranka postaviti prema udruzi Tuđman-Hebrang i namjeravaju li se zaoštriti odnosi prema nekim članovima HDZ-a, koji istodobno djeluju u HIP-u. Saznaje se, naime, da je dio čelnika HDZ-a zabrinut i iznenađen brojem posjetitelja tribina što ih ovih dana HIP organizira u južnom dijelu Hrvatske. Saznaje se također da bi neki članovi Središnjeg odbora HDZ-a mogli zatražiti od predsjednika Ive Sanadera vrlo konkretne odgovore, jer dok neki vrlo otvoreno podržavaju suradnju s HIP-om, drugi se tome protive, uz tvrdnju kako zapravo HDZ svojim ponašanjem i vođenjem stranke omogućava rast HIP-ova rejtinga. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Linić: I dalje ću, kad to bude potrebno, komentirati sudske odluke </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - »Žao mi je što sam neprimjerenim i prejakim kvalifikacijama na temu pravosuđa skrenuo pažnju s pravog slučaja - rada suda i rješavanja tužbe oko pretvorbe Luke Rijeka, na 'slučaj Linić'. Međutim, ne prihvaćam kritike kojima me se pokušava optužiti da sam komentiranjem pravosnažne odluke ugrozio demokratski sustav i iskoristio svoj položaj da bih izvršio pritisak na suce i ugrozio pravosuđe«, rekao je Slavko Linić, potpredsjednik Vlade, na konferenciji za novinare u četvrtak, sazvanoj u povodu pretvorbe i najnovijih zbivanja oko riječke Luke.</p>
<p>»Sigurno je da ću i dalje, kad to bude potrebno, komentirati pravomoćne odluke. To je pravo koje ni jednom građaninu nitko ne može i ne smije oduzeti, tada nije riječ o pritisku na pravosuđe već o jednoj vrsti njegove kontrole. Osim toga, to je, smatram, i dio posla koji kao predstavnik izvršne vlasti moram odraditi. Dakako, uvijek može biti upitan način. Žustrina ni u ovom posljednjem slučaju nije bila primjerena«, istaknuo je dodajući da želi iskoristiti priliku i usmjeriti pažnju na prave propuste. Linić smatra da su u konkretnom slučaju štetu pretrpjeli i radnici i hrvatska država. Prema njegovu mišljenju, iako je Upravni sud uistinu nadležan za predmete kao što je riječki, zbog važnosti slučaja trebalo je otvoriti raspravu i nije trebao odlučivati bez uključivanja većeg broja stručnjaka. »Time ne bi nastali dodatni troškovi, a problem se mogao primjerenije riješiti«, rekao je. </p>
<p> Sud se pozvao na Odluku o diobenoj bilanci Upravnog odbora društvenog poduzeća iz 1996. godine, iako su o tome bile još tri odluke, a potom je presudio da bi bilancu trebao izraditi Hrvatski fond za privatizaciju, što prema postojećim zakonima nije moguće. Također, malo je čudno da se Sud dvije godine bavio pitanjem je li tužitelj, tada sindikat, imao pravo na tužbu ili nije imao, a potom u studenome kad tužbu stvarno nadopunjuje nekolicina radnika koji na to imaju pravo, odlučuje u roku od 20 dana.</p>
<p>»U tom slučaju, osporava se diobena bilanca na koju utjecaj imaju i drugi zakoni poput Zakona o lukama ili Pomorskog zakonika. Naime, radnici su sudjelovali u izgradnji lučke infrastrukture i suprastrukture, ali je tim zakonima određeno da ona, kao i pomorsko dobro, ne može ući u pretvorbu. Riječ je o društvenom dobru kojim upravlja država, dakle čak nije ni državno vlasništvo, a koje može biti dano u koncesiju. Nadalje, u slučaju Luke Rijeka, gomilu dugova preuzela je država na sebe i time je HFP iskoristio svoje pravo da dio dugova pretvori u dionice, čime je država stekla veći udio u odnosu na radnike«, objasnio je Linić.</p>
<p>»Nije sporno da su radnici oštećeni, ali bi im država to mogla nadoknaditi iz onog dioničkog paketa koji bi išao u javnu ponudu. Oni bi iz tog dijela mogli dobiti dionice pod povoljnijim uvjetima, primjerice. Da je Sud otvorio raspravu, mogao je čuti i te argumente kojima se i naknadno ispravlja ono osnovno u tužbi - oštećenje radnika u pretvorbi«, kazao je potpredsjednik Vlade otvarajući mogućnost da se šteta koja je, prema njegovu mišljenju učinjena, ispravi i izvanrednim pravnim lijekovima, kao što je zahtjev za zaštitu zakonitosti. </p>
<p>Na upit što će biti s ostalim lukama, odnosno trebaju li prijeći u potpuno vlasništvo države, Linić je odgovorio da mnogo toga ovisi o tome kako će se riješiti pitanje Luke Rijeka, jer nakon takve presude svi imaju mogućnost osporavati elaborate o diobenoj bilanci čime bi se pretvorba mogla otegnuti u nedogled. »I time se skreće s pravog puta jer mi moramo naći odgovorne i kvalitetne vlasnike koji će se posvetiti pronalaženju načina da se u luke vrati promet«, zaključio je Slavko Linić. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dio Tuđmanovih dokumenata ostaje kod Mesića! </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Vladina odluka o zaštiti transkripata i dokumentacije pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana do Pantovčaka je stigla tek ovoga tjedna. Zakonsku podlogu te odluke proučavaju pravni stručnjaci, i tek kad se ona temeljito i stručno proanalizira, Ured Predsjednika iznijet će svoj stav. Do tada se Ured o toj odluci neće izjašnjavati, niti će je objašnjavati, kazala je u četvrtak za Vjesnik Vjera Šuman, glasnogovornica hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. </p>
<p>Iako je Vladina odluka o zaštiti dokumenata nastalih u Tuđmanovo vrijeme poslana Predsjedniku 15. siječnja, do njega je stigla prije dva dana. Razlog je, ponovila je Šuman, tehničke naravi. Zbog primopredaje dužnosti između predstojnika Predsjednikova ureda Željka Dobranovića i novoimenovanog tajnika Željka Bagića, neka se službena pošta izgubila u ladicama, među njom i Vladina odluka o pospremanju transkripata u Državni arhiv na 30 godina.</p>
<p>U međuvremenu je Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku dr. Igor Dekanić izjavio da predsjednik Mesić neće sve dokumente iz svog Ureda dati Državnom arhivu jer mu neki trebaju. Dekanićeva najava da Mesić neke dokumente želi zadržati, otvara pitanje o kojim je dokumentima riječ i tko će i po kojim kriterijima prosuditi da li se i koji dio Tuđmanova arhiva treba i dalje zadržati na Pantovčaku? Ured se o tome zasad ne želi izjašnjavati, a konačnu bi riječ, barem prema Dekanićevim najavama, trebalo dati stručno povjerenstvo. Predsjednikov savjetnik ipak je svojim izjavama dao naslutiti kakav je Mesićev stav: dokumenti političke naravi trebaju ostati na raspolaganju predsjedniku Mesiću kako bi na osnovi njih donio neke političke procjene i odluke. Naime, politika je kontinuitet, smatra Dekanić, što znači da sadašnji predsjednik mora znati što je radio njegov prethodnik. </p>
<p>Na Pantovčaku prevladava stav da je dokumentacija Ureda uredski materijal i kao takva treba i dalje tamo ostati. Misle također da svi dokumenti koji upućuju na kriminal, ili su potrebni haaškom tužiteljstvu, trebaju biti na raspolaganju i policiji i tužiteljstvu, umjesto da budu zaštićeni 30 godina.</p>
<p> Osim toga, pozivajući se na Zakon o zaštiti tajnosti podataka, Dekanić tvrdi da oznaku državne tajne ne mogu dobiti dokumenti pohranjeni u omotnicama na kojima je pisalo da je riječ o državnoj tajni ili povjerljivom dokumentu ako isto to nije pisalo i na samom dokumentu. Upravo to se dogodilo s dokumentacijom poslije Tuđmana, tvrde danas suradnici predsjednika Mesića. Omotnice su imale oznaku tajnosti, ali ne i dokumenti koje su u njima našli. Stoga, čini se, tek sada valja očekivati različita tumačenja tajnosti, zaštite i selidbe intrigantnih transkripata i dokumentacije pokojnog predsjednika Tuđmana, pogotovo ako Mesić ustraje u namjeri da neke dokumente ne prepusti Hrvatskom državnom arhivu. </p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Majke poručuju: Rodiljske naknade nisu pomoć nego zaslužena primanja</p>
<p>ZAGREB, 25. siječanj</p>
<p> - U sklopu akcije »Djeca za Hrvatsku«, u četvrtak su se pred Banskim dvorima okupile majke s malom djecom, trudnice, očevi i bake, te građani koji podržavaju akciju protiv smanjenja rodiljskih naknada. Majke su svim ministrima namjeravale uručiti materijale u kojima su napisale dnevni red i zaključke kakvi bi, prema njihovu mišljenju, trebali biti. Osobno su ih uručile samo Radimiru Čačiću, ministru za javne radove, obnovu i graditeljstvo, te Hrvoju Kraljeviću, ministru znanosti i tehnologije.</p>
<p>Te majke koje su okupljene oko stranice na Internetu www.mameibebe.net a podršku su dobile od ženske nevladine udruge CESI (Centar za edukaciju i savjetovanje žena), traže da Vlada po hitnom postupku uputi u Sabor prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršenju državnog proračuna. Zahtijevaju da se - ako se u proračunu ili izvan njega ne može naći novac za poboljšanje materijalnog položaja trudnica, rodilja, djece i obitelji - svi iznosi naknada vrate barem na razinu prije donesenog Zakona.</p>
<p>»Mi nismo samo stavka u proračunu, i to stavka na kojoj bi se trebalo tako mnogo rezati«, istaknula je Jadranka Grokša-Kardum, majka i jedna od organizatorica akcije. Upozorila je na još jedan velik problem - da su mnoge majke prisiljene i prije isteka rodiljskog dopusta ići na posao kako bi prehranile obitelj.</p>
<p>Predstavnice Majki i beba primila je u četvrtak potpredsjednica Vlade Željka Antunović, koja ih je podržala u njihovim zahtjevima.</p>
<p> »Koliko god vi nastupate realno i svjesno, toliko u ovoj zemlji postoje oni koji se predstavljaju vašim zaštitnicima, a zapravo politički manipuliraju vama«, rekla je Antunović. Dodala je da se u ukupnom iznosu sredstva za djecu nisu smanjila, jer su u proračunu smanjeni iznosi za rodiljske naknade, a povećani za dječje doplatke. Istaknuvši da to rješenje Vlada drži samo privremenim, Antunović je za 2. veljače najavila stručnu raspravu o toj temi. </p>
<p>»Rodiljske naknade nisu pomoć nego naša zaslužena primanja. A što se tiče njihova smanjenja, iako kažete da je to privremeno rješenje, posljedice toga za dijete i čitavu obitelj mogu biti dugoročne«, poručila je majka Vedrana Miholić. (Sandra Viktorija Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Grad Pula traži odštetu od Ine, Uravić novi direktor Plinare </p>
<p>PULA, 25. siječnja</p>
<p> - Grad Pula tražit će odštetu od Ine za golemu štetu nastalu podzemnom eksplozijom plina prošlog petka, jer je Ina vlasnik i pogona Plinare u Puli te cijele plinovodne mreže. To je u četvrtak poslijepodne na konferenciji za novinare u Gradskom poglavarstvu potvrdio pulski gradonačelnik Giankarlo Župić. Kazao je i da nema opasnosti od novih eksplozija, premda su u četvrtak u nekoliko gradskih predjela izmjerene velike koncentracije plina u kanalizacijskim kanalima. Zbog toga je u dijelu grada promet bio zatvoren, ali stručne provjere otklonile su bojazan od novih eksplozija.</p>
<p> Istodobno, Nadzorni odbor i Skupština Plinare, umjesto Igora Tomišića koji je dao ostavku i u pritvoru je, za novog direktora imenovali su dr. Lenka Uravića, dosadašnjeg županijskog pročelnika za gospodarstvo i docenta na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli. </p>
<p>U međuvremenu u pritvoru su zadržana trojica čelnika Plinare, a puštena su četvorica montera. </p>
<p>U vezi s posljedicama eksplozije, gradonačelnik Župić je rekao da se stanje normalizira. Troje ozlijeđenih još je u bolnici, ali se dobro oporavljaju. Prijavljeno je 18 oštećenja na vozilima, dva na poslovnim prostorima, dvije štete zbog izgubljene dobiti i jedno oštećenje stana. U međuvremenu u Puli je ekipa zagrebačke Montmontaže koja je spremna preuzeti kontrolu plinovoda, a razmatraju se ponude i drugih poduzeća, kao što je Plinara Zagreb. </p>
<p>Novoimenovani direktor pulske Plinare dr. Lenko Uravić podsjetio je da je koordinator projekta plinifikacije Istarske županije. Prema njegovim riječima, odmah će se snimiti stanje oštećenosti i predložiti sanacija pulskog plinovoda u sklopu kojega ima dosta cijevi starijih od 60 godina. Gradonačelnik je podsjetio da je ekipa zagrebačke Plinare spremna krenuti u Pulu da pomogne kolegama, jer ovoga trenutka najgora varijanta bila bi obustaviti rad Plinare i distribuciju plina, jer se većina građana u Puli ipak grije plinom, koji je nužan za škole i dio gospodarstva. Najteže je u Osnovnoj školi Šijana koja ne radi zbog toga što nema plina, a županijski pročelnik za prosvjetu Mate Krizman rekao nam je kako bi učenici te škole mogli biti premješteni.</p>
<p>Novinare je zanimalo pitanje odgovornosti za eksploziju i za katastrofalno stanje plinovodne mreže u Puli. Župić je kazao kako je očekivao da će njegova ponuđena ostavka na sličan čin potaknuti i njegove suradnike, ali to se nije dogodilo. Giordano Škuflić, pročelnik Odjela za održavanje gradske infrastrukture i predsjednik Nadzornog odbora Plinare, otklonio je bilo kakvu svoju odgovornost rekavši da njegov odjel održava samo javne površine i sustav odvodnje oborinskih voda, a ne kanalizaciju, te da je Nadzorni odbor Plinare ispunio sve zakonske obaveze. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zabranjena govedina u vrtićkim i školskim kuhinjama</p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva donijelo je u četvrtak preporuku o privremenom nekorištenju govedine i junetine koju će poslati Ministarstvu zdravstva i zagrebačkom Gradskom uredu za obrazovanje i sport. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede time se očitovalo na molbu Gradskog ureda za obrazovanje, koji je zbog zabrinutosti roditelja čija djeca u vrtićima jedu govedinu, još 16. siječnja zatražio službeni naputak. </p>
<p>Mate Brstilo, pomoćnik ministra poljoprivrede, objašnjava da je takva preporuka donesena isključivo zbog prevencije, a vrijedit će dok se ne krene u intenzivnu provjeru životinja za klanje starijih od 30 mjeseci. Brstilo kaže i da nema opasnosti kad je u pitanju meso mlađih životinja, dakle onih do 30 mjeseci. </p>
<p>U preporuci Ministarstva ističe se da je Hrvatska službeno slobodna od bolesti kravljega ludila, te da su u posljednjih 10 godina poduzete sve potrebne mjere za sprečavanje pojave te bolesti pa je rizik sveden na minimum. No, prema Brstilovim riječima, nemoguće je sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da se kravlje ludilo neće pojaviti i u nas. »Ne želimo se ponašati kao Engleska ili Njemačka, i tvrditi da će nas kravlje ludilo sigurno zaobići. Premda rizika zasad zaista nema, moramo provesti sve mjere prevencije«, objašnjava pomoćnik ministra poljoprivrede, dodajući kako je riječ o izrazito osjetljivom pitanju, što potvrđuje i strah roditelja. Vrtići su, kao što smo već pisali, na svoju inicijativu ali i uz podršku zagrebačkog Ureda za obrazovanje, već izbacili govedinu s jelovnika, a to su učinile i neke osnovne škole. No, velik dio njih ipak je čekao službenu preporuku koja je upravo stigla iz Ministarstva poljoprivrede. </p>
<p>U tom ministarstvu poručuju da nisu jedini mjerodavni za donošenje takvih odluka te da veći angažman očekuju i od Ministarstva zdravstva. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Cronet i VIPnet ne smiju postaviti odašiljač na Kornatima </p>
<p>ZAGREB, 25. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja neće dopustiti gradnju nikakvih antenskih stupova na području Nacionalnog parka Kornati. Cronet i VIPnet moraju se dogovoriti oko gradnje samo jednog nosača GSM mreže na prostoru drugih zaštićenih prirodnih područja, rekla je za Vjesnik Marijana Petir, glasnogovornica Ministarstva.</p>
<p> Kad je riječ o zabrani gradnje na Kornatima, Petir napominje da bi izgradnjom antenskog stupa tamo bio narušen prirodni fenomen otočnog područja jer se radi o »prirodnoj goleti« koja »ne trpi građevinske intervencije«. </p>
<p>Objašnjavajući zašto je Cronetu zabranjeno graditi repetitor na Žutom, u Ministarstvu kažu da iako taj otok nije u sastavu Nacionalnog parka Kornati, nego je »zaštićeni krajolik«, ipak riječ o bespravnoj gradnju. Na otok je došla urbanistička inspekcija radi nadzora jer je lokacijska dozvola izdana suprotno zakonima o prostornom uređenju i o zaštiti priorode.</p>
<p>Marijana Petir napominje da je koncem rujna prošle godine u Ministarstvu održan sastanak s predstavnicima Croneta i VIPneta. Tad je od njihovih uprava zatraženo da dostave dokumente o zajedničkoj gradnji nosača GSM mreže u »zaštićenim prirodnim područjima«. No, kako taj dokument GSM operateri još »nisu dostavili«, Ministarstvo odbija dati suglasnost za gradnju antenskih stupova koji ne udovoljavaju tzv. uvjetima zaštite prirode. A ti su uvjeti sastavni dio lokacijske dozvole koja je potrebna za dobivanje građevinske dozvole. </p>
<p>U Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja napominju da se najvjerojatnije Cronet i VIPnet još »nisu dogovorili«. Ministarstvo, tvrdi Petir, na vrijeme je GSM operaterima dostavilo karte zaštićenih područja u koje su oni ucrtali postojeće antenske stupove, kao i one u planu.</p>
<p> Domaći GSM operateri predvidjeli su postavljenje nosača na dvjema lokacijama na Korantima, no nije jasno kako bi se oni mogli uklopiti u okoliš. </p>
<p>Marjan Jurleka, glasnogovornik Hrvatskog telekoma, rekao nam je da je lani HT zajedno s VIPnetom podnio zahtjev, no njemu nije poznato o kojem se točno »zaštićenom prirodnom području radi«. Zahtjev za lokacijskom dozvolom za izgradnju repetitora podnosi se županijskom Uredu za graditeljstvo. Ured pak, tvrdi on, bilo od Ministarstva za zaštitu okoliša, bilo od Hrvatskih cesta prikuplja potrebne dokumente, sve do građevinske dozvole. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pregovori Hrvatske i EU: Na dnevnom redu liberalizacija tržišta</p>
<p>BRUXELLES, 25. siječnja</p>
<p> - Prvi krug tehničkih pregovora između Hrvatske i Europske unije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju počeo je u četvrtak u Bruxellesu. Glavni hrvatski pregovarač za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Neven Mimica, koji vodi devetnaesteročlano izaslanstvo, izjavio je prije samog početka pregovora da će se u četvrtak i petak najvećim dijelom raspravljati o liberalizaciji tržišta za uvoz europskih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku. Također će biti riječi o mogućnostima osnivanja poduzeća u Hrvatskoj i EU te o slobodnom kretanju kapitala, usluga i ljudi.</p>
<p> Tijekom cijelog ciklusa pregovaranja o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU predviđena su tri plenarna pregovaračka kruga. U prosincu je u Buxellesu održan prvi pregovarački krug. U tim pregovorima, uz hrvatsko izaslanstvo, sudjeluju predstavnici Europske komisije te zemalja članica Unije.</p>
<p> Između tih plenarnih pregovaračkih krugova održavaju se tzv. tehnički pregovori na kojima sudjeluju samo hrvatsko izaslanstvo i predstavnici Europske komisije.</p>
<p> »To je vrlo važna faza jer znači mogućnost da raščistimo neka pitanja koja su još otvorena. Stoga su tehnički pregovori zamišljeni da pomognu u međusobnom razumijevanju samog teksta Sporazuma i obveza koje iz njega proizilaze«, rekao je Mimica. Drugi plenarni krug pregovora predviđen je potkraj veljače u Bruxellesu. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010126].
|
