NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011025].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187879 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Slučaj Kupreškići govori o nesolidnosti haaškog tužiteljstva</p>
<p>Netko je kriv za ubojstvo više od 100 ljudi u Ahmićima / Tko, utvrdit će se prije ili kasnije, ali činjenica da je haaško tužiteljstvo nesolidno obavilo posao time neće biti eliminirana, niti će Kupreškićima vratiti četiri godine života provedene u pritvoru</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Vlatko, Mirjan i Zoran Kupreškić - koje je žalbeno vijeće Međunarodnog suda u Haagu, poništivši prvostupanjsku presudu kojom su bili osuđeni na zatvorske kazne u rasponu od šest do deset godina, oslobodilo optužbe za ratni zločin - u Haag su otišla prije nešto manje od četiri godine. Dvojica od njih, Mirjan i Zoran, u haaški pritvor su stigla u skupini deset optuženika »predvođenoj« Darijem Kordićem, koja je, nakon snažnog američkog pritiska na vlasti u Zagrebu, 6. listopada 1997. u Haag otputovala posebnim zrakoplovom iz Splita. Vlatko Kupreškić je u pritvor stigao 18. prosinca iste godine, nakon što su ga pripadnici SFOR-a uhitili u njegovoj kući u Vitezu.</p>
<p>Spomenuta SFOR-ova akcija, u kojoj je osim Vlatka Kupreškića uhićen i Anto Furundžija, izazvala je popriličnu pozornost, kako zbog činjenice da uhićenje nije prošlo glatko nego je došlo do pucnjave u kojoj je Kupreškić ranjen, tako i zbog načina na koji su je svijetu predstavljali čelnici NATO-a i SFOR-a. Ona im je, naime, (po)služila kao argument u obrani od optužbi da međunarodne snage u BiH ne čine dovoljno na uhićenju osoba optuženih za ratne zločine.</p>
<p>»Ako potpisnici Daytonskog sporazuma ne žele surađivati s Haaškim sudom i izručiti osumnjičene za ratne zločine, SFOR će, u skladu sa svojim mandatom i našim obavezama, raditi svoj posao, kao prije tri dana u Vitezu, kada su uhićeni Anto Furundžija i Vlatko Kupreškić«, izjavio je Javier Solana, tadašnji glavni tajnik NATO-a, tijekom posjeta BiH.</p>
<p>A zapadni tisak je, pozivajući se na izvore u NATO-u, spekulirao o tome da je akcija u kojoj su uhićeni Kupreškić i Furundžija uvod u pokušaj uhićenje »krupnih riba«, prije svega Radovana Karadžića i Ratka Mladića.</p>
<p>Vlatko, Mirjan i Zoran Kupreškić bili su optuženi (i nepravomoćno osuđeni) za zločine počinjene u selu Ahmići, u kojem je ubijeno više od 100 civila. Upućeni u haaška zbivanja odavno upozoravaju na činjenicu da tužiteljstvo i sudsko vijeće u tri različita procesa barataju s trima različitim verzijama događaja u Ahmićima.</p>
<p>U procesu protiv Tihomira Blaškića utvrđeno je da je za Ahmiće kriva viteška brigada zajedno s postrojbom vojne policije »Jokeri«, u predmetu »Kupreškići« tvrdilo se da su to učinili HVO i »Jokeri« (ne precizira se da je odgovorna viteška brigada), a u procesu protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza napad i zločin se pripisuju »Jokerima«, a za vitešku brigadu se zaključuje da nije bila na području Ahmića.</p>
<p>Budući da sve tri verzije ne mogu biti dokazane, bilo je jasno da netko od optuženika mora biti oslobođen krivnje, ali i da tužiteljstvo nije nabolje obavilo svoj posao. O tome govori i ovaj podatak: osim Zorana i Mirjana Kupreškića, dosad su oslobođena još trojica iz desetočlane skupine koja je 6. listopada 1997. iz Splita otputovala u Haag - optužnice protiv Marinka Katave, Ivana Šantića i Pere Skopljaka povučene su.</p>
<p>Netko je, naravno, kriv za ubojstvo više od 100 ljudi u Ahmićima. Tko, utvrdit će se prije ili kasnije, ali time činjenica da je haaško tužiteljstvo nesolidno obavilo svoj posao neće biti eliminirana, niti će Kupreškićima vratiti četiri godine života provedene u pritvoru.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dr. Ivo Goldstein: »Genocid nad Židovima bio je u osnovi ustaškog plana«</p>
<p>Goldstein ukazao na Pavelića i Didu Kvaternika kao najodgovornije, ali nitko iz ustaškog vodstva ne može se izuzeti iz odgovornosti / Ustašama je bilo važno pokazati da su dobri i prilježni saveznici nacista / Teško shvatljiva i objašnjiva banalnost zla / Knjigu sam pisao da opišem kako i zašto se dogodila tragedija židovstva, kaže dr. Goldstein</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Ugledni povjesničar i profesor povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu dr. Ivo Goldstein objavio je nedavno knjigu »Holokaust u Zagrebu« (suautor Slavko Goldstein). U knjizi, koristeći iznimno velik broj povijesnih izvora, opisuje tragediju oko 11.000 zagrebačkih Židova u Drugom svjetskom ratu pod ustaškim režimom, za vrijeme kojeg je ubijeno 75 do 80 posto pripadnika te zajednice.</p>
<p>• Tko je odgovoran za genocid počinjen nad Židovima za vrijeme NDH?</p>
<p>- U osnovi ustaškog plana smišljenog već u emigraciji bio je progon i genocid nad Židovima. Većina ustaša to nije znala ili je mogla naslućivati, ali Pavelić i uski krug oko njega znali su što sa Židovima žele učiniti. Ta se tema provlači cijelom knjigom, ali ponajviše u poglavlju »Tko je odgovoran?«, u kojem sam ukazao na dvije osobe - Antu Pavelića i Eugena Didu Kvaternika, s time da se ni jednu osobu iz ustaškog vodstva ne može izuzeti iz izravne odgovornosti. Ravnopravno su sudjelovali u donošenju protužidovskih mjera i u stvaranju sustava terora, a jedan dio neposredno se uključio u provedbu masovnih zločina.</p>
<p>• Samo nekoliko dana bilo je potrebno da bi ustaške vlasti donijele prve protužidovske propise, a u nekim mjerama bili su brži i od nacista. Što se krije iza takve brzine? Podložništvo, ustaška ideologija ili želja za pljačkom?</p>
<p>- To je kombinacija svega. Bilo je važno pokazati da su ustaše vrlo dobri i prilježni nacistički saveznici u najosjetljivijoj nacističkoj ideji - uništenju Židova. Osim toga, postojala je fama da su Židovi bogati pa ih treba opljačkati. Mnogi ustaški dužnosnici i povratnici iz emigracije doselili su u Zagreb i odmah su htjeli useliti u stanove te uzeti što se moglo uzeti. Sve su to bili razlozi i povodi da brzina donošenja i provedbe protužidovskih mjera budu iznimno veliki. U tom planiranju i provedbi Dido Kvaternik očigledno je imao središnju ulogu iako je djelovao iz drugog plana, ali prema nacističkim napucima koje je dobio za boravka u Njemačkoj odmah po uspostavi NDH.</p>
<p>• Kako objasniti tu silinu i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> s obzirom da prije Drugog svjetskog rata nema fizičkih manifestacija antisemitizma u Hrvatskoj? </p>
<p>- Ustaški vrh bio je opijen vlašću. Oni koji su došli iz emigracije, pogotovo oni koji su bili na Liparima i na koje se često ukazivalo kao na ekstremni dio ustaškog pokreta koji je nemoguće kontrolirati, došli su najednom u veliki grad, u novu sredinu. Ta vlast koju su dobili iznenada pomutila im je pamet i počela se događati ta banalnost zločina o kojoj se stalno govori, a koja je tako teško shvatljiva, tako teško objašnjiva, a zapravo toliko prisutna u 20. stoljeću.</p>
<p>• Kako tumačite činjenicu da su ustaše od uspostave NDH pa do ljeta 1942. godine bile praktički potpuno samostalne u rješavanju »židovskog pitanja«, a tada se Nijemci preko SS-a i Gestapoa uključuju?</p>
<p>- U Hrvatskoj je u to doba, dakle u ljeto 1942., prema njemačkim procjenama živjelo još otprilike 5000 Židova na teritoriju pod ustaškom vlašću. Štitila ih je crkva ili su bili u miješanim brakovima ili su dobili arijska prava, ili su se skrivali, itd. Nijemci su ustašama, s jedne strane, prigovarali na bezrazložnoj bestijalnosti, a s druge da neke ljude nisu deportirali, uglavnom zbog korumpiranosti. Stoga se u kolovozu 1942. i svibnju 1943. obavljaju velike deportacije, u zajedničkoj ustaško-nacističkoj organizaciji. Nakon toga je teritorij pod ustaškom vlašću praktično »očišćen« od Židova.</p>
<p>• Kakve su uopće bile mogućnosti za spas?</p>
<p>- Danas je nama lako govoriti što je i kako je trebalo činiti, i da je trebalo bježati glavom bez obzira. Neki nisu bježali, jer su mislili, zapravo nadali su se, da se neće dogoditi najgore. Mnogi su imali miran, stabilan, građanski život i bilo ih je strah bježati u nepoznato. Kad su shvatili što se zbiva i da im je život ugrožen, netko njihov već je bio u logoru pa su čekali i pokušavali izvući ga iz logora. Činilo se da, ukoliko oni odu, onaj tko je u logoru neće više imati nikakvih šansi. Kada su ih ustaše tražili da se jave u sabirališta, mnogi su se pitali trebaju li bježati. Ako bi pobjegli, stradali bi članovi njihovih obitelji koji se nisu mogli skloniti. Ni mogućnosti za bijeg nije bilo puno. Partizana, posebno 1941. i 1942., još nije bilo, a kad ih je i bilo, nije im bilo lako pristupiti zbog vrlo kompliciranih i tajnovitih veza. Propusnice za odlazak u Italiju ili talijansku okupacijsku zonu nisu se mogle tako lako dobiti. Tu je u većini slučajeva novac igrao ulogu. </p>
<p>• Kakve su reakcije šire javnosti odnosno struke na vašu knjigu?</p>
<p>- Sve su reakcije dosad pozitivne i pohvalne i ja ljudima koji čitaju knjigu zahvaljujem. Knjigu nisam pisao niti da bih čeznutljivo iščekivao pozitivne ili se ljutio na negativne reakcije, nego zato da opišem kako i zašto se dogodila tragedija zagrebačkog i hrvatskog židovstva.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ortynski traži krivca za neprovedene obdukcije i ekshumacije</p>
<p>Državno odvjetništvo će tek krajem tjedna imati potpune podatke o obduciranim i ekshumiranim osobama, kaže Tomislav Dujmić, zamjenik državnog odvjetnika / Silvije Degen, koji će zastupati nekoliko obitelji preminulih bolesnika, kaže da će nekoliko naših odvjetničkih ureda zajednički angažirati neku američku odvjetničku tvrtku za tužbu protiv Baxtera u Americi - inzistirat će se na nagodbama za naknadu štete od Baxtera u SAD-u</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Kaznene prijave protiv osoba odgovornih za smrt 23 bubrežna bolesnika u našim bolnicama nisu još na vidiku. U Državno odvjetništvo nije stigla nikakva dojava da je u ovom slučaju učinjeno kazneno djelo.</p>
<p>Državno odvjetništvo još nema ni potpune podatke o obdukcijama i ekshumacijama preminulih dijaliziranih bolesnika, što bi bio početni korak prema utvrđivanju odgovornosti za njihovu tragičnu smrt. Isto tako, u Tužiteljstvo nije stigla ni ekspertiza spornih Baxterovih dijalizatora. Naša zemlja navodno nema tehnoloških mogućnosti za detaljnu analizu dijalizatora, pa će to morati obaviti inozemni stručnjaci.</p>
<p>Tomislav Dujmić, zamjenik državnog odvjetnika, za Vjesnik je u srijedu rekao da će Državno odvjetništvo tek krajem tjedna imati potpune podatke o obduciranim i ekshumiranim osobama. Naime, glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski zatražio je od svih županijskih tužiteljstava na čijem su području preminuli bubrežni bolesnici, da pošalju izvješća o obdukcijama i ekshumacijama. Ortynski se na taj korak vjerojatno odlučio nakon što su se pojavile informacije da su državna odvjetništva propustila naložiti sudske obdukcije (provedene su uglavnom one rutinske, bolničke) i ekshumacije preminulih. Stoga je vrlo vjerojatno da su zbog tih propusta nestali dokazi kojima bi se mogla utvrditi veza između smrti pacijenata i Baxterovih dijalizatora. Bez utvrđivanja te veze, teško će biti utvrditi kaznenu odgovornost, a u pitanje će doći i naknada štete obiteljima preminulih.</p>
<p>Zato nije isključeno da je na pomolu nastavak afere o tragično preminulim pacijentima, s tim da će se sada tražiti krivci za propuštene obdukcije i ekshumacije.</p>
<p>Silvije Degen, koji će zastupati nekoliko obitelji preminulih bolesnika, za Vjesnik je rekao da će nekoliko naših odvjetničkih ureda zajednički angažirati neku američku odvjetničku tvrtku za tužbu protiv Baxtera u Americi. Degen kaže da će se inzistirati na nagodbama za naknadu štete od Baxtera u SAD-u - ne bi se išlo na sud jer su ti postupci skupi i dugotrajni. Iz toga zapravo proizlazi i da su neki naši odvjetnici skloni tužiti isključivo Baxter, a ne i ostale u lancu - Plivu, Ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo, bolnice.</p>
<p>Degen tvrdi da je sramotno da se neke američke odvjetničke tvrtke putem naših odvjetničkih ureda reklamiraju za zastupanje u SAD-u obitelji preminulih pacijenata. Poznato je, naime, da je američka odvjetnička tvrtka Robinson i Schwab objavila oglas za zastupanje obitelji preminulih u SAD-u, a za kontakt je naveden telefonski broj zagrebačkog odvjetničkog ureda Plišo i Miličić. No, u tom uredu negiraju bilo kakvu vezu s Robinsonom i Schwabom. O ovom će se slučaju, vjerojatno u subotu, izjasniti i Hrvatska odvjetnička komora.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Čije sve tajne skriva napušteno gradilište u središtu grada</p>
<p>U Ulici kneza Borne, nasuprot igralištu Križanićeve gimnazije, na gradilištu na kojem je trebala biti sagrađena velika poslovna zgrada Croatia osiguranja već se dulje vrijeme ne odvijaju radovi, a gradilište je ograđeno. </p>
<p>Croatia osiguranje je, naime, sklopilo ugovor s Montmontažom, koja je trebala biti izvođač radova za gradnju poslovne zgrade površine 50.000 četvornih metara, u sklopu koje su trebali biti poslovni centri i podzemna garaža.</p>
<p>No, sudeći prema podacima koje smo saznali, radovi su, zbog iznenadnog prekida ugovora između dviju velikih tvrtki, obustavljeni, a na tom mjestu do daljnjega neće biti sagrađeno - ništa.</p>
<p>Pokušavajući dobiti tražene informacije i saznati što stoji u pozadini cijele priče, nazvali smo predsjednika Uprave Croatia osiguranja Marijana Ćurkovića. No, njegova nam je tajnica na svaki naš zahtjev za razgovorom s Ćurkovićem o toj temi odgovarala kako je gospodin na sastanku ili je zauzet primanjem stranih delegacija. </p>
<p>Budući da razgovor nije bio moguć, poslali smo dopis u kojem smo postavili konkretna pitanja o raskidu ugovora između dviju tvrtki, o vrijednosti projekta kao i o tome kakva će biti daljnja sudbina gradilišta. </p>
<p>Nakon što Ćurković nije odgovorio ni na dopis, ponovo smo se obratili tajnici. No, tada je njoj očito »puknuo film«, pa nas je bezobrazno pitala tko smo uopće mi i odakle nam pravo da se raspitujemo za to gradilište kada se to nas ne tiče i nisu naša posla!?</p>
<p>- Predsjednik Uprave je zauzet, a ionako je rekao da o tome ne želi ništa reći, rekla nam je njegova tajnica i, očito, glasnogovornica.</p>
<p>Zahvaljujući našoj upornosti, na kraju nas je ipak nazvao i sam Ćurković te nam, uzrujan, rekao kako su razlozi raskidanja ugovora s Montmontažom poslovna tajna i kako o tome ne želi ništa reći.</p>
<p>- Zašto ne pišete o nečem drugom ili se ne pozabavite poslovima drugih osiguravateljskih kuća već se raspitujete za ovu? Zbog čega bi javnost zanimalo tako nešto?, pitao je on nas.</p>
<p>Budući da informacije o gradilištu u strogom središtu grada, površine gotovo kao Jelačićev trg, nismo našli na pravoj adresi, odgovor smo potražili u Montmontaži. Kako nam je rekao voditelj projekta Mario Strižak, u tijeku je spor kojim bi se sporni ugovor trebao raskinuti.</p>
<p>- Croatia osiguranje je vjerojatno odustalo od cijelog projekta zbog financijskih ili nekih drugih razloga, a nakon prebijanja dugova gradilište će i dalje biti prepušteno na volju Croatiji osiguranju, rekao nam je Strižak.</p>
<p>Nedvojbeno je da će Vjesnik i dalje pratiti tu priču, iako odnos onih koji bi trebali sva znanja o tome imati u malom prstu nije ohrabrujući ni za novinare ni za njihove buduće klijente. Pogotovo stoga što je riječ o vrijednoj nekretnini u strogom središtu, u situaciji kada grad vapi za stambenim i poslovnim prostorom.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Glas za koncesiju stiže iz Amerike?</p>
<p>Vijeće za telekomunikacije u četvrtak bi trebalo glasovati o tome koja će od četiriju tvrtki (Vel-media, K2 media, Programi Pinta i Gizmo promidžba) dobiti koncesiju za obavljanje gradske televizije.</p>
<p>Dobivanje koncesije i valjanost natječaja još su uvijek upitni jer je za njih potrebna natpolovična većina, odnosno pet od devet glasova članova Vijeća, koje nije u punom sastavu. Vrlo je mala vjerojatnost, naime, da jedan od ponuđača osvoji ukupno pet od sedam ili čak osam glasova. </p>
<p>Za sada se još ne zna hoće li natječaj biti poništen jer nije sigurno hoće li glasovati jedna od članica Vijeća, Zrinka Peruško-Čulek, koja je trenutačno u SAD-u. </p>
<p>Upitan je i glas don Ivana Grubišića, kojega je Vijeće tek nedavno izabralo, a koji je i član Vijeća HRT-a. Budući da su te funkcije međusobno nespojive, Grubišić će sam morati odlučiti hoće li nekome dati svoj glas.</p>
<p>Ako se natječaj zbog nedovoljnog broja članova Vijeća poništi, glavnim krivcima smatrat će se Sabor i Vlada, kojima je Vijeće još 17. rujna poslalo zahtjev za imenovanjem dvaju novih članova. </p>
<p>Sudbina mogućih televizijskih koncesionara još je, dakle, upitna, a dok se ne riješe kadrovski problemi, Zagreb će biti bez gradske televizije.</p>
<p>D. Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Iza cirkuskih predstava skriva se nasilje </p>
<p>Zagrebačke nevladine udruge, Zelena akcija, Ljudi za prava životinja, Prijatelji životinja i Kneja poslale su sredinom listopada Uredu predsjednika Republike, Uredu gradonačelnika, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Ministarstvu zaštite okoliša zahtjev za zabranom gostovanja cirkusa koji u svojim predstavama koriste životinje. Grad Zagreb na taj bi način pridonio svjetskim naporima u zaštiti životinja od istrebljenja, zlostavljanja i iskorištavanja.</p>
<p>- Ni jedna životinja, a kamoli divlja, ne izvodi svojevoljno ono što od nje zahtijeva cirkuska predstava. Ona je na to prisiljena fizičkim kažnjavanjem, uskraćivanjem hrane, a najčešće strujnim udarima, koji ne ostavljaju fizička oštećenja. O svemu tome svjedoče tajno snimljeni videozapisi, napominju predstavnici nevladinih udruga, dodajući kako je nedopustivo što cirkus Medrano, koji trenutačno gostuje u Zagrebu, u svojim predstavama koristi bengalske tigrove, strogo zaštićenu vrstu koja je u svojoj postojbini istrijebljena. </p>
<p>U svom zahtjevu udruge preciziraju da ne traže zabranu cirkusa, već točaka sa životinjama. Cirkusi bez životinja sve su brojniji i popularniji u svijetu, ističu.</p>
<p>»Zabranom gostovanja cirkusa koji u svojim predstavama koriste životinje Zagreb i Hrvatska pridružili bi se humanim državama i gradovima poput Finske, Švedske, Danske, Švicarske, Velike Britanije, pojedinim državama SAD-a, Izraelu, Veneciji i Osijeku, koji ne dopuštaju da se cirkuska zabava temelji na zlostavljanju životinja«, stoji u zahtjevu. Zagreb mora, dodaju, zabranom iskorištavanja tuđe patnje u industriji zabave, poslužiti kao primjer cijeloj Hrvatskoj i drugim zemljama. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Susret prijatelja knjige </p>
<p>U Pučkom otvorenom učilištu Zagreb (POUZ), Ulica grada Vukovara 68, od četvrtka do subote, bit će održan 12. sajam knjiga pod nazivom »Susret prijatelja knjige«.</p>
<p>Na izložbeno-promotivnoj i prodajnoj priredbi sudjelovat će 50-ak domaćih izdavača s nekoliko tisuća naslova, od kojih će neki imati popust i do 80 posto. Tijekom priredbe bit će predstavljena i nova izdanja te će se održati susreti s piscima.</p>
<p>U knjižnici POUZ-a priredit će se izložba starih knjiga o ljekovitom bilju iz knjižnica naših sugrađana, kao i izložba izdanja POUZ-a. </p>
<p>Predavanjima, promocijama knjiga i pomagalima za učenje jezika te besplatnim testiranjem stranih jezika obilježit će se Europska godina jezika.</p>
<p>U Otvorenoj galeriji bit će postavljena izložba slika Ivana Vlašića, s njegovim omiljenim motivima - konjima, maslinama i zagrebačkim vedutama.</p>
<p>Na Sajmu će se skupljati knjige i slikovnice za djecu s posebnim potrebama u akciji nazvanoj »Djeca za djecu«, a osnovci i srednjoškolci moći će razmjenjivati, prodavati i darovati stare udžbenike, knjige iz lektire i stripove.</p>
<p>U petak, 26. listopada, u knjižnici POUZ-a održat će se koncert Ansambla POUZ-a, pod umjetničkim vodstvom prof. Josipa Klime, i predstaviti knjiga »Afrička inicijacija«. Dan poslije bit će predstavljen »Duvanjski zbornik 2000.«.</p>
<p>Ulaz na Sajam je besplatan, a knjižnica tijekom trajanja Susreta daruje besplatan upis.</p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Samo će taksisti moći kupovati aute na kredit</p>
<p>Jedinstvena kamata od sedam posto i rok otplate do 10 godina / Bolji uvjeti: oni koji bi tek počeli, mogu zatražiti kredit i do 800.000 kuna kredita / Konačno se može reći da smo maksimalno izašli u susret zahtjevima gospodarstvenika, objašnjava Ladislav Prežigalo, pročelnik Ureda za gospodarstvo </p>
<p>Taksistima povoljnija kupnja automobila na kredit do sedam godina uz sedam posto kamate, poduzetnicima-početnicima kredit do 800.000 kuna uz iste uvjete, kreditiranje profitnih udruga i zadruga za izgradnju i dogradnju objekata poslovne namjene, pa čak i kupnje zemljišta - tek je dio ugovora koji će, kako saznaje Vjesnik, već idućeg tjedna sklopiti predstavnici Grada, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Zagrebačke banke. </p>
<p>Nakon potpisivanja ugovora, Gradsko poglavarstvo planira odmah raspisati pozivni javni natječaj za gospodarstvenike. Nakon toga svi će se zahtjevi, kao i dosad, razmatrati na sjednicama Povjerenstva za odabir poduzetničkih kredita i biti upućeni u Zagrebačku banku.</p>
<p>Novim se ugovorom neće, priznaju u Poglavarstvu, ubrzati procedura dobivanja kredita (na što je dosad bilo najviše prigovora) ali taj će nedostatak, smatraju, ublažiti nove »brojne« pogodnosti, odnosno bolji uvjeti i mnogo širi spektar zanimanja i namjene kredita.</p>
<p>- Najnoviji paket programa kreditiranja malog gospodarstva produžetak je suradnje triju partnera, ali glavno je to što se konačno može reći da smo maksimalno izašli u susret zahtjevima gospodarstvenika, objašnjava Ladislav Prežigalo, pročelnik Ureda za gospodarstvo.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ugovor osigurava dvostruko veće planiranje kreditnih sredstava u odnosu na prošlu godinu, uz manje zadiranje u gradski proračun. To će omogućiti multipliciranje sredstava ugovoreno s bankom u omjeru 1:10, što je dvostruko povoljnije od sadašnjih uvjeta.</p>
<p>Pojednostavljeno, na deset milijuna gradskih kuna i još 2,5 milijuna iz ministarstva banka će osigurati kreditni fond od 125 milijuna kuna.</p>
<p>- To nije i krajnji iznos. Ako se pokaže potreba, fond u svakom trenutku možemo povisiti, objašnjava Prežigalo.</p>
<p>Osim toga, godišnja kamata za sve kredite krajnjim će korisnicima iznositi sedam posto (onaj u banci iznosi 7,5 posto, ali Grad subvencionira 0,5 posto). Tu će pogodnost, vjeruje se, znati iskoristiti gospodarstvenici, pogotovo u nabavi prijevoznih sredstava, ali i taksisti kojima pripada isključivo pravo kupnje osobnih vozila, i to na kredit do sedam godina.</p>
<p>Zatraženi kredit moguće je vraćati u razdoblju od dvije do deset godina, a prema mogućnostima moći će se otplatiti i ranije od ugovorenog - bez posebnih troškova.</p>
<p>Osim toga, sa svotama i do 800.000 kuna kreditirat će se poduzetnici-početnici, koji su dosad mogli zatražiti kredit do najviše 50.000 kuna. Ujedno je to najniži iznos kredita koji se može tražiti.</p>
<p>- Gornje granice nema. O tome odlučuju povjerenstvo i banka, koji ocjenjuju kvalitetu i izvedivost projekta, zaključio je Prežigalo.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ilica opet bez tramvaja</p>
<p>Od Zaprešića do središta grada umjesto uobičajenih 50 minuta putovalo se oko dva sata / Od Črnomerca do Ulice Republike Austrije vozila su tri autobusa / Putnike je, uz kašnjenje, najviše razljutilo što od zetovaca (opet) nisu dobili nikakve informacije o kvaru </p>
<p>Zbog kvara na podzemnom kabelu u srijedu u četiri sata Ilica od Ulice Republike Austrije do Črnomerca opet je ostala bez tramvaja. </p>
<p>Ljutiti građani tako su po drugi put u manje od mjesec dana kasnili na posao zbog zastoja prometa u tom dijelu grada. Primjerice, od Zaprešića do središta grada putnicima je umjesto uobičajenih 50 minuta trebalo oko dva sata. </p>
<p>Kako smo saznali, putnike je, uz kašnjenje, najviše razljutilo što od zetovaca nisu dobili nikakve informacije o kvaru. Tako su više od pola sata čekali autobus u Zaprešiću, ni ne znajući što se događa. Nigdje nije stavljena obavijest, a ni dežurni zetovci, pa ni vozači nisu osjećali potrebu da nas obavijeste, komentirali su.</p>
<p>Pomoćnik direktora ZET-a za promet Branko Mikinac rekao nam je kako je u Ilici postavljen natpis da tramvaji ne voze prema gradu, ali građani su nam se požalili kako takve natpise nisu vidjeli te su tramvaj čekali ne znajući što se događa. </p>
<p>Mikinac nam je potvrdio kako u Zaprešiću nije postavljen nikakav natpis s informacijama o prekidu prometovanja tramvaja Ilicom, ali kako je otpremnik koji je znao što se događa trebao o zastoju obavijestiti putnike. </p>
<p>- ZET je nakon kvara odmah uveo tri autobusa koja su vozila od Ulice Republike Austrije do Črnomerca. Autobusi su prema Črnomercu vozili Ulicom Baruna Filipovića do Zapadnog kolodvora, a prema Črnomercu Reljkovićevom i Ilicom, rekao je Mikinac.</p>
<p>Autobusne linije koje voze od Zaprešića, Podsuseda i Gajnica do Črnomerca produžile su svoju vožnju do Zapadnog kolodvora. Kako te linije nisu pojačane dodatnim autobusima jer, kako nam je Mikinac rekao, ZET raspolaže s određenim brojem autobusa, autobusi su kasnili. </p>
<p>Radnici Elektre odmah su, nakon dojave o kvaru, izašli na teren. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zagreb metropola portugisca</p>
<p>U Boćarskom domu na Prisavlju od petka do nedjelje, od 26. do 28. listopada, održat će se već tradicionalni 6. zagrebački festival portugisca. Zahvaljujući organizatorima festivala, u proteklih pet godina to se mlado vino na velika vrata vratilo u Zagreb, koji danas nosi epitet metropole portugisca. </p>
<p>- Ovo je turistička, ali i gospodarska manifestacija koja može biti putokaz mnogim našim proizvodima koji bi trebali počivati na tradiciji, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik festivala Ivica Gaži.</p>
<p>Namjera je organizatora ne samo da pomogne unapređenju vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj već da Zagrebu vrati jednu od starih navada štovanja vina i vinske kulture koju su njegovale generacije Zagrepčana u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Posebice se to odnosi na turističku promidžbu grada kao jedine europske metropole u kojoj se tradicionalno održavaju jesenske svečanosti vezane za zagrebačku gastronomsku ponudu i mlado vino portugizac.</p>
<p>Na festivalu će sudjelovati 17 proizvođača portugisca, od kojih je 15 s područja Zagrebačke županije, u kojoj se, izuzimajući područje kutjevačkog i požeško-pleterničkog vinogorja, jedino sačuvala tradicija uzgoja i proizvodnje toga mladog vina koje se javlja uoči Martinja. Ovo je prvi festival na kojem zbog iznimno loše vinarske godine (mraz, tuče, suša) neće sudjelovati proizvođači iz Kutjeva.</p>
<p>Na prošlogodišnjem festivalu popijeno je 12.000 litara vina, a ukupne proizvedene količine nisu izdržale ni do Božića. Stoga je, napominje Gaži, želimo li da portugizac, uz kraljevinu, bude drugo vino i prepoznatljiv proizvod Zagrebačke županije, nužno povećati nasade. </p>
<p>Uz Poglavarstvo grada Zagreba kao tradicionalnog pokrovitelja, suorganizatori ovogodišnje manifestacije su Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Turistička zajednica grada Zagreba, Zagrebačka županija i Hrvatska gospodarska komora - Komora Zagreb.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Što više cijene to manje poštovanja prema mrtvima</p>
<p>Kako su prijašnjih godina cijene cvjetnih aranžmana porasle upravo uoči Dana mrtvih, zbog čega je prodaja bila slaba, prodavači će ove godine morati sniziti cijene </p>
<p>Cvijeće i svijeće tradicionalni su znak iskazivanja sjećanja i privrženosti onima koji su nas zauvijek napustili. Iako je još tjedan dana do blagdana Svih svetih, autobusi na relaciji Kaptol - Mirogoj - Krematorij, uvjerili smo se, već su prepuni građana s buketima krizantema i špina.</p>
<p>Zagrepčani su se požurili s obilaskom posljednjih počivališta svojih najmilijih jer je, kako kažu, vrijeme idealno da se očiste i urede grobovi prije Dana mrtvih. Osim što je potrebno naći slobodnog vremena za pripreme, građani su najviše spominjali kupnju cvjetnih aranžmana i svijeća što će ukrašavati humke njihovih najmilijih. Želeći saznati kakva je ponuda »svisvetskih proizvoda« i, naravno, kakve su cijene, obišli smo dvije gradske tržnice. </p>
<p>Na Kvaternikovom trgu rezane krizanteme prodaju se po sedam kuna, dok je buket špina pet kuna. U ponudi još nema prigodnih aranžmana od rezanog cvijeća jer je za to, rekle su nam prodavačice, još prerano. Najviše se prodaju lončanice s margaretama i gumbekima. Najjeftinije su 20 kuna, dok raskošnije koštaju i do 50 kuna. </p>
<p>Na Kvatriću se prodaje i umjetno cvijeće, »od svile«. Buketi od 15 (sintetskih) ruža dođu 45 kuna, dok su najjeftiniji po 20 kuna.</p>
<p>- Ljudi zasad samo razgledavaju i pitaju za cijenu, a kupnju ostavljaju za dan-dva prije Dana mrtvih. Prijašnjih su godina cijene porasle upravo pred Dan mrtvih, pa je prodaja bila slaba. Stoga ćemo ove godine morati sniziti cijene, inače nećemo ništa prodati, rekla nam je vlasnica cvjećarnice na Kvatriću Ljubica Ćulibrk. </p>
<p>Velik je izbor svijeća i lampaša, različitih veličina i oblika. Primjerice, lampaš u obliku crkvice košta 20 kuna, a može trajati i do tjedan dana. Najjeftinije svijeće vidjeli smo na Dolcu, tzv. dušice (fitilj fiksiran na komadu pluta koji se stavi u posudu s vodom i malo ulja). Pakiranje sa 20 »dušica« stoji pet kuna. </p>
<p>Na Dolcu smo vidjeli najveću ponudu umjetnog cvijeća. Prodavačica Višnja Lončarić objasnila nam je kako kombinirati boje cvijeća pri posjetu groba. </p>
<p>- Za supružnike su najbolja crvena i bijela boja, koje znače ljubav i vjernost, dok se za širi krug obitelji i prijatelja preporučaju narančasta, žuta i nijanse ljubičaste boje. Izbor boje ovisi i o tomu ukrašavamo li cvijećem grob pokojnika ili pokojnice. Naime, svjetlije nijanse uvijek se kombiniraju za pokojnicu, savjetovala nas je prodavačica Višnja.</p>
<p>Svježe cvijeće na Dolcu malo je skuplje nego na Kvatriću - rezane krizanteme dođu 10 kuna, a buket špina 7 kuna, dok se lončanice i tu prodaju od 20 do 50 kuna. </p>
<p>Iva Grgić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Saborske zastupnice kao manekenke</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Modna humanitarna revija u organizaciji Doma za djecu u Nazorovoj održana je u utorak u restoranu »Meduza«. Reviju su nosili štićenici Doma obučeni u odjeću i obuću, koju su domu darovali brojni sponzori (Siscia, Mura, Modea, Midex, Levis, Emka, Sloga, Magma, Plavi mjesec). </p>
<p>Te večeri, ovoga puta u ulozi manekenki, vidjeli smo brojne saborske zastupnice i glumice, koje su se uz blagu nervozu odlično snašle u novoj ulozi. Tako su se pistom u društvu djece prošetale Milanka Opačić, Ingrid Antičević Marinović, Gordana Sobol i Đurđa Adlešić, a veliko iznenađenje večeri bila je nova Miss turizma Anita Dujić.</p>
<p>Glumica Mia Begović, iako nije prošetala pistom, doprinijela je reviji svojim glumačkim umijećem, pročitavši pjesme mladog štićenika Doma Deana Pukala. </p>
<p>Atmosferu su zagrijale grupe Soulfingersi i Flare te Rajko Dujmić. Uz njegovu »Milenu« i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović je zapjevao.</p>
<p>Ni te večeri se nije moglo bez politike, jer prije nastupa Dujmić je naglasio da se u ime svih muškaraca ispričava ženama, osudivši svima poznatu Kovačevićevu izjavu »mudrac-madrac«. </p>
<p>Reviji su posjetili i neki političari - Vesna Pusić, Šime Lučin, Željka Antunović, Radimir Čačić i drugi. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zlatko Tomčić i Hladno pivo na brucošijadi u »Tvornici«</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Brucošijada studenata Hrvatske seljačke stranke održat će se u četvrtak, 25. listopada, u klubu »Tvornica«, a svoj dolazak najavio je i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić.</p>
<p>Kako doznajemo od organizatora brucošijade, predsjednika Sveučilišne organizacije HSS-a, Andrije Damjanovića, studente i predsjednika Sabora zabavljat će grupe »Hladno pivo« i »Belfast food«, a čitava manifestacija ima humanitarni karakter.</p>
<p> »Ukupan prihod koncerta namijenjen je kupovini kompleta školske lektire za treći i četvrti razred osnovne škole »Čakovci« u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ukoliko prihod bude veći, što ovisi o odazovu studenata, dio sredstava usmjerit ćemo na saniranje i opremanje sportskog igrališta u VII. osnovnoj školi »Mitnica« u Vukovaru«, kaže Damjanović. </p>
<p>Svoj dolazak na brucošijadu najavio je i župan Vukovarsko-srijemske županije Nikola Šafer, zahvalivši unaprijed mladim haesesovcima na pomoći njegovoj županiji. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prigodne marke o kulama i utvrdama</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Hrvatska je pošta izdala seriju od tri prigodne poštanske marke na temu »Kule i utvrde« koje će biti u prometu od petka, 26. listopada. </p>
<p> U seriji su marke Klis, XVI. stoljeće - nominalne vrijednosti 1,80 kuna, Ston, XIV.-XV. stoljeće - nominalne vrijednosti 2,5 kn i Sisak, XVI. stoljeće - nominalne vrijednosti 3,5 kn. Poštanske je marke dizajnirao zagrebački dizajner Danijel Popović, a tiskane su u TIZ »Zrinski« iz Čakovca u višebojnom offset tisku u arcima od 20 maraka i nakladi od 350 tisuća komada po motivu.</p>
<p> U prodaji će biti prigodne omotnice prvoga dana (FDC) i prigodne omotnice, a u poštanskom uredu u Jurišićevoj 13 u Zagrebu, bit će 26. i 27. listopada u uporabi žig prvoga dana, priopćeno je iz HP- a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kada će Jinxi objaviti istinu?</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - U redovitom izvješću, koje zaposlenici diskografske kuće Aquarius Records šalju novinarima, naišli smo na zanimljivo pitanje: »Kada će se Yaya i Coco obratiti medijima i objasniti što se točno događa unutar banda?«. Jer, ako to ne znaju u Aquariusu, tko to zna?</p>
<p>Jinxi su, prisjetimo se, krajem rujna imali svoj prvi veliki koncert u Ljubljani, gdje su rasplesali pjesmom više od dvije tisuće ljudi u »Križankama«. Iako je to bio prvi veći izlet u Sloveniju, u kojoj je već bilo prodano oko 4.000 albuma »Avantura počinje«, a brojka je nakon koncerta znatno porasla, Jinxi su, doznajemo, nedavno ponovno nastupili u Mariboru u dvorani Štruk. Za taj nastup članovi banda tvrde da je najuspješniji ove godine, a oduševljenju su se pridružili i slovenski mediji. Spominje se i zavidno poznavanje publike čitavog repertoara banda.</p>
<p>U izvješću aquariusovci tvrde kako su slovenski i hrvatski mediji i dalje puni bojazni o budućnosti grupe čiji su članovi i sami izjavili da prolaze kroz svoje najteže razdoblje. Upravo zbog toga, oni očekuju da će se Jinxi obratiti medijima i reći istinu o tome što se dogodilo tijekom tog koncerta u Ljubljani, kojeg je Yaya doslovce proplakala. Priznajemo, zanima i nas...</p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Austrijanci odlikovali Arnolda Schwarzeneggera </p>
<p>BEČ, 24. listopada</p>
<p> - Bečko sveučilište odlikovalo je Arnolda Schwarzeneggera počasnom diplomom za životna dostignuća, kako bi mu se zahvalilo na doprinosu koji je svojim dugogodišnjim radom u svijetu dao austrijskom gospodarstvu. </p>
<p>Najpoznatiji terminator svih vremena, pismeno se zahvalio svojim sunarodnjacima, ali nije mogao u utorak osobno doći po priznanje jer ne želi putovati zbog sigurnosnih razloga uzrokovanih terorističkim napadima na SAD. Predsjednika sveučilišta Christiana Jokscha nije obeshrabrio Schwarzeneggerov nedolazak te je ushićen njegovim likom i djelom izjavio kako je mišićavi Arnold živi dokaz da čovjek može u životu početi od ničega i napraviti mnogo. AP/B.O.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slovenski roditelji protiv cijepljena djece</p>
<p>LJUBLJANA, 24. listopada </p>
<p> - Cijepljenje predškolske djece nedovoljno testiranim cjepivom protiv hepatitisa B potencijalno je štetno i nema opravdanja, tvrde roditelji okupljeni u »Društvu za slobodno odlučivanje« u prosvjedu što su ga uputili slovenskom ministru zdravstva Dušanu Keberu.Ministar zdravstva nije naime pozitivno reagirao na njihov zahtjev da se u Sloveniji zaustavi primjena cjepiva Engerix-B poznatog svjetskog proizvođača Glaxo SmithKline i ukinu obvezna cijepljenja za bolest koja je u Sloveniji vrlo rijetka i ograničena samo na pojedine rizične skupine.Roditelji tvrde da spomenuto cjepivo, po podacima proizvođača, može izazvati ozbiljna oštećenja zdravlja i dovesti do smrtnih slučajeva jer među ostalim sadrži tiomersal koji je derivat žive, te neurotoksični aluminijev hidroksid. Hepatitis B je kod djece vrlo rijedak, a na udaru su mu prvenstveno rizične skupine poput zdravstvenih djelatnika, hemofiličara, dijaliziranih bolesnika, narkomana i prostitutki, pa nema smisla svake godine na cjepivo trošiti više od dva milijuna maraka i mučiti šestogodišnjake cijepljenjem koje izaziva višednevne negativne učinke, a njegova je primjena sporna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jadran i dalje najčišće more na Mediteranu</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Prema prošlogodišnjim ispitivanjima kakvoće mora, Jadransko more imalo je daleko najbolje rezultate među zemljama na Mediteranu, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>Ovogodišnja ispitivanja kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana pokazala su znatno bolje rezultate nego prošle godine, pa se može očekivati da će i ove godine Jadran biti u samom vrhu među zemljama Mediterana u kojima se provodi istraživanje kakvoće mora.</p>
<p>Sukladno Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama i standardima za mikrobiološke parametre, od ukupnog broja uzoraka nije zadovoljilo svega 2,9 posto. </p>
<p>U odnosu na 2000. godinu sve županije osim Šibensko-kninske imaju smanjen broj nezadovoljavajućih uzoraka. Podaci ukazuju na bolju sanitarnu kakvoću mora za kupanje i rekreaciju u odnosu na sezonu 2000., odnosno more je bilo čistije.</p>
<p>U priopćenju se navodi da je Ministarstvu prioritet zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, te će Ministarstvo radi održavanja čistoće mora i dalje inzistirati na izgradnji kanalizacijske mreže, kompletiranju sustava javne odvodnje uređajima za pročišćavanje voda, saniranju i produžavanju podmorskih ispusta te rješavanju problema septičkih jama s propusnim dnima. (r.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mars Odyssey uspješno u Marsovu orbitu</p>
<p>PASADENA, 24. listopada </p>
<p> - Na kraju putovanja dugog 456 milijuna kilometara sonda Mars Odyssey ušla je u utorak pri brzini od gotovo 21 tisuću km/h, u Marsovu orbitu i aktivirala raketne motore za usporavanje koji će 1,7 tona tešku letjelicu u nekoliko manevara dovesti do stalne putanje oko 250 kilometara iznad površine. </p>
<p>Odyssey bi morala kružiti oko Marsa dvije i pol godine i proučiti njegovu klimu i geološku povijest, a poslije toga će vjerojatno pomoći pri prijenosu podataka i komuniciranju za druge misije koje se planiraju za 2003. i 2004. godinu. Odyssey neće slijetati na površinu planeta.</p>
<p> Riječ je o prvoj NASA-inoj uspjeloj misiji na Mars nakon dva neuspjeha 1999. godine, što je izazvalo oduševljene komentare odlazećeg glavnog administratora agencije, Daniela Goldina. Od trideset misija na Mars u posljednjih 40 godina, samo je jedna trećina bila uspješna. ri</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Studenti iskoristili priliku</p>
<p>Studenti pjevanja uspješni u Puccinijevim jednočinkama »Sestra Angelica« i »Gianni Schicchi« koje se prikazuju na pozornici HNK u Zagrebu / Redateljica Stephanie Jamnicky nije ukazano joj povjerenje shvatila kao priliku za »novo čitanje« </p>
<p>DAVOR SCHOPF </p>
<p>Nova premijerna produkcija Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dviju jednočinki iz »Triptihona« Giacoma Puccinija, »Sestre Angelice« i »Giannija Schicchija«, postavljena je u suradnji s Muzičkom akademijom u Zagrebu. Veća skupina studenata solo pjevanja dobila je tako rijetku priliku da svoje obrazovanje upotpuni iskustvom sudjelovanja u profesionalnom kazalištu i u procesu pripreme i izvedbe glazbeno-scenskog djela od prvih pokusa do premijere.</p>
<p> Dragocjeno je to iskustvo i neusporedivo s - u najvećemu broju slučajeva - naivnošću studentskih produkcija. Dragocjenije je tim više što je izobrazba studenata pjevanja u scenskim umijećima kod nas veoma manjkava. Osim toga, u našoj glazbenoj sredini još uvijek prevladava pogrešno mišljenje da scenski nastup mladih pjevača početnika nije toliko bitan kao njihovo pjevanje i da je normalno strpjeti se određeno vrijeme da se oni u tome smislu izvježbaju, uhodaju i - prohodaju na pozornici.</p>
<p>Studentima pjevanja pridružio se dio solističkog ansambla Zagrebačke opere. Zahvaljujući očito predanom radu redateljice Stephanie Jamnicky - koja ukazano joj povjerenje nije shvatila kao priliku za vlastiti probitak »novim čitanjem« ili »otkvačenim pristupom« djelu, u koju zamku mladi redatelji gotovo u pravilu upadaju - na sceni nije bilo vidljivo i nije bilo razlike između studenata i njihovih profesionalnih kolega.</p>
<p> Na prvoj reprizi nastupila je pretežito nova podjela, i ovoga puta pod sigurnim, temperamentnim ravnanjem i za Puccinijevu melodiku izraženim smislom mladoga dirigenta Tomislava Fačinija. Zbor i orkestar ostali su na premijernoj razini.</p>
<p>Naslovna uloga »Sestre Angelice« ostala je (jedina) slaba točka predstave. Uopće nije jasno zašto je ona dodijeljena mezzosopranistici Ireni Kavkalevskoj. Jasno je jedino da ju je mlada pjevačica prihvatila jer se ponuđena prilika ne smije propustiti. Ona se trudila udovoljiti pjevačkim zahtjevima i što se više trudila, bilo je jasnije da si pothvate mijenjanja faha mogu dopustiti samo i te kako iskusne umjetnice. Prirodne kvalitete glasa Irene Kavkalevske nisu mogle doći do izražaja u njezinu nastojanju da zazvuči kao sopran. Visine su joj ostale nedostižne, a piana nisu ista u sopranskom i mezzosopranskom opsegu.</p>
<p>Kako se čuje, Zagrebačka opera namjerava na proljeće zaokružiti »Triptihon«, odnosno dodati operu »Plašt« (zašto to nije odmah sada učinjeno?), pa je to prilika da se sestra Angelica povjeri nekoj pjevačici nosiva glasa koja će ju moći zadovoljavajuće otpjevati.</p>
<p>Branka Sekulić dala je izvedbi solidan prilog u ulozi Kneginje, također Helena Lucić, Lidija Orešković, Nina Kobler i Oriana Vozila u nizu malih uloga.</p>
<p>U »Gianniju Schicchiju« nov je bio lijepo raspjevan, ali mjestimično nečujan tenor Tvrtko Stipić kao Rinuccio, također njegova partnerica Valentina Fijačko kao Lauretta, sopranistica znatnih predispozicija i velikih izgleda da marljivim, promišljenim radom oplemeni taj veliki potencijal.</p>
<p> Mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović pokazala je toplinu tembra kao s mjerom karikirana Zita. Pridružili su im se u malim ulogama Željka Predojević, Tina Gudac, Nera Gojanović i Ronald Braus.</p>
<p>Na kraju pitanje zašto predstava koja završava u 21,30 počinje u 19 sati, kada najveći dio kazališnih predstava i koncerata u Zagrebu počinje u 19,30 sati? To nije opravdano ni kod nešto duljih predstava i samo zbunjuje publiku.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Penezić i Rogina nagrađeni u Tokiju</p>
<p>Projekt Vinka Penezića i Krešimira Rogine na temu »Surround DataHome« nagrađen na tradicionalnom godišnjem natječaju časopisa Shinkenchiku </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Zagrebački arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina nagrađeni su u Tokiju za projekt na temu »Surround DataHome« na tradicionalnom godišnjem natječaju časopisa Shinkenchiku. </p>
<p> To je ujedno šesto po redu priznanje koje je uvaženi arhitektonski tandem osvojio u jakoj međunarodnoj konkurenciji među 177 radova pristiglih iz 26 zemalja.</p>
<p> Dosad su priznanja dobili za projekte »Stil za 2001.« iz 1984., »Staklena kuća 2001.« iz 1990., »Jednostavnost/složenost« iz 1995., »Mogućnost nekretanja« iz 1996. i za projekt »Arhitektura koja poštuje zemlju« iz 1999. </p>
<p> Ovogodišnji žirator je bio osnivač ureda za arhitekturu i urbanizam MVRDV, Nizozemac Winy Mass, koji se proslavio realizacijama zdanja poput vile VPRO i spektakularnim nizozemskim paviljonom na EXPO-u u Hannoveru. Završni krug žiriranja je održan 4. i 5. listopada u Rotterdamu, a rezultati će biti objavljeni u godišnjaku »The Japan Architect«, međunarodnoj ediciji Shinkenchikua, nakon svečane dodjele nagrada u prosincu u Tokiju. </p>
<p> Nagrađeni radovi bit će uklopljeni u MVRDV-ovo istraživanje trodimenzionalnog grada KM3 što će biti objavljeno iduće godine.</p>
<p> Tijekom proteklih 18 godina, hrvatski arhitekti Penezić i Rogina uspjeli su se održati u samom svjetskom vrhu unatoč stalnoj izmjeni arhitektonskih ideja i promjeni arhitektonskih stilova. Priznanja za njihovo svestrano promišljanje arhitekture do sada su im dodjeljivali proslavljeni japanski arhitekti Fumihiko Maki, Hiroshi Hara, Kisho Kurokawa, Takefumi Aida, Kazuhiro Ishii, Kazuyo Sejima, Riken Yamamoto i Toyo Ito te znamenita europska imena Talijan Aldo Rossi, Francuz Jean Nouvel i sada Nizozemac Winy Maas. </p>
<p> Arhitekti Penezić i Rogina (rođeni 1959.) autori su brojnih projekata i realizacija poput plivališta Mladosti u Zagrebu, za koje su primili srebrnu medalju svjetskog bienala arhitekture INTERARH u Sofiji 1987., a prošle su godine predstavili Hrvatsku na bienalu arhitekture u Veneciji izložbom Transparency of Hyperreal. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Od Diderota do Stephena Kinga</p>
<p>»Astaroth« je roman s tezom da silnice zla organiziraju ljudsku povijest - kazao je Velimir Visković</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Moja prognoza da bi »Astaroth« mogao biti doživljen na jednako bijesan način kao što je jednom davno bila doživljena »Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja«, nije se ostvarila, samo zato što književnost u današnjem društvu nije tako bitna kao što je bila '71. kada se »Mrduša« pojavila - kazao je govoreći o najnovijem romanu Ive Brešana Miljenko Jergović u srijedu za njegova predstavljanja u Društvu hrvatskih književnika. Iznio je potom tezu koja se navodno može čuti po kafićima i kuloarima koja kaže da Brešan piše seljačku književnost. Na upit kako je nastao takav stav Jergović odgovara da je to stoga jer Brešan piše bez odmaka stavljajući jednakost između sebe i svojih likova. Upravo to je razlog, dodao je Jergović, što Brešanove drama doživljavamo tako jako. To isto čini autor i u »Astarothu«, romanu o Sotoni, birajući ovaj put intelektualističku i urbanu temu, poput Bulgakova Brešan će nam potpuno fantastične situacije ispričati kao da su se već dogodile - dakle bez odmaka. Riječ je, po Jergovićevu sudu, o pravom bestseleru novoga milenija, jer roman podastire naturalnu stilizaciju naše demonske stvarnosti i jer se čita na dušak.</p>
<p>Na izrečenu predrasudu da je Brešan autor ruralne dramaturgije odgovorio je književni kritičar Velimir Visković. Pogrešno bi bilo Brešanov opus valorizirati prema jeziku kojim govore junaci autorovih drama, jer je Brešanov dramski diskurs mnogo kompleksniji, iza njegova farsičnog, ironičnog i grotesknog nanosa uvijek se krije i onaj filozofski - objasnio je Visković. »Astaroth« je roman nastao na podlozi faustovskog motiva koji evocira prosvjetiteljsko filozofsku prozu, spajajući Diderota sa Stephenom Kingom. Zanimljiva je to igra između prepoznatljivih simbola i pokušaja da se o hrvatskoj povijesti progovori preko njenih mračnih mjesta. Djelo je to koje pripada najfilozofskijim romanima hrvatske književnosti jer promišlja sudbinu budućnosti ljudskog roda - zaključio je Visković</p>
<p>U ime izdavača Nakladnog zavoda Matice hrvatske nazočne su pozdravili glavni urednik dr. Vinko Brešić i direktor Niko Vidović.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Plastična intriga Ivana Kožarića </p>
<p>Umjetnička galerija Dubrovnik predstavlja odabir djela Ivana Kožarića stvarajući interakcije između različitih vremena toga umjetnika</p>
<p>DUBROVNIK, 24. listopada</p>
<p> - U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u tijeku je izložba »Kožarić u Galeriji«, odabir radova Ivana Kožarića koji na poseban način aktualiziraju njegov umjetnički odnos prema Dubrovniku, ali i vremenu kada je svojim skulpturama i drugim prinosima bio prisutan u različitim prigodama u kulturnom životu toga grada.</p>
<p> Posebnost izložbe je odabir radova koji se nalaze u dubrovačkim zbirkama. Iz fundusa Umjetničke galerije izložena su četiri Kožarićeve skulpture: Dječak koji sjedi (1955.), Dvije figure (1956.), Torzo (1966.) i Oblik prostora (1965.), zatim skulputre Precizni mehanizam i Kamen iz drugih dubrovačkih prostora (Babina kuka, odnosno vrtnog prostora tovjerne Sesame) te četiri brončane skulpture (Portret Iva Dulčića iz 1945. i 1958., Seljak iz 1958. i San iz 1960.) iz privatne zbirke dubrovačkog galeriste Avde Čimića.</p>
<p> Nadalje, izloženi su i Kožarićevi »crteži-tekstovi« iz 1994. godine, koji su tada bili predstavljeni u galeriji Kovačka 3. a, što izložbi daje posebnu zanimljivost, rekonstruiran je i Kožarićev Stog sijena koji je, uz burne reakcije i polemike, 1996. godine bio izveden ispred Kneževa dvora u Dubrovniku.</p>
<p> Izloženi su tako radovi koji se nalaze ili su u nekoj od veza prema Umjetničkoj galeriji ili Dubrovniku. Svrha izložbe nije bila samo pasivno prikazati zbir radova, već nužno izazvati i umjetnikovu reakciju koji je, unutar zatečene konstelacije svojih antologijskih artefakata unio organske materijale poput kukurozovine, luka, suhih smokava i cvijeća.</p>
<p> Suprotstavljajući tako čvrsto, oblikovano i povijesno s rasutim i trenutnim kipar uspostavlja plastičnu intrigu, postavlja pitanja koja dinamiziraju i oživljavaju zatečene stvari i prostor, obogaćujući izložbu i otvarajući nova intrigantna pitanja stalne umjetničke upitanosti.</p>
<p> Kako ističe ravnatelj Umjetničke galerije Antun Maračić, izložba »Kožarić u Galeriji« nastaje kao posebno poglavlje opće interakcije povijesnog i suvremenog umjetničkog sadržaja - u ovome slučaju interakcije između različitih vremena jednog umjetnika. </p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Šegrt Hlapić« u »Žar ptici«</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Kultni roman za djecu »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« Ivane Brlić Mažuranić, u izvedbi slovenskog glumca Roberta Waltla bit će premijerno prikazan zagrebačkoj publici u četvrtak, u 6.30, na pozornici Kazališta »Žar ptica«. U atraktivnom dramaturškom modelu nižu se prizori Hlapićeva putovanja prilagođeni teatarskom govoru istodobno razumljivom i najmlađim gledateljima i njihovim roditeljima. Scenu za tu razigranu scensku slikovnicu osmislila je likovna umjetnica Iva Matija Bitanga, dok animacijsku vještinu Roberta Waltla u predstavi upotpunjuju i lutke. Uz Waltla, koji je nastupao u zagrebačkim izvedbama »Fedre« i »Pilada« na pozornici Teatra ITD, režiju za najnoviju predstavu Kazališta »Žar ptica«, potpisuje i redatelj Ivica Buljan. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dragutinu Horkiću nagrada »Fran Galović« </p>
<p>KOPRIVNICA, 24. listopada</p>
<p> - Predstavljanjem knjige pjesama »Z mojih bregov« Frana Galovića, pjesnika rođena u Peterancu pokraj Koprivnice, a poginuloga u Prvome svjetskom ratu, u Koprivnici je počela 8. Galovićeva jesen. Pokrovitelj je manifestacije, koja traje od 24. do 27. listopada, Ministarstvo kulture, a organizatori su Grad Koprivnica, Matica hrvatska Koprivnica, Društvo hrvatskih književnika Zagreb i Općina Peteranec. Glavna svečanost »Galovićeve jeseni« bit će u petak, 26. listopada, u koprivničkom »Domoljubu«, kada će biti dodijeljena ovogodišnja nagrada »Fran Galović« za najbolje književno djelo zavičajne tematike u 2000. Književnu nagradu »Fran Galović«, koju već petu godinu za redom tradicionalno dodjeljuju Grad Koprivnica, Matica hrvatska Koprivnica i Društvo hrvatskih književnika Zagreb, ove će godine primiti književnik i novinar Dragutin Horkić (1925.) za knjigu priča i zapisa o Slavonskom Brodu »Nizvodno, Ivani«, čiji je izdavač »Brodski list«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ištvančićevi dokumentarci na festivalima</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Filmovi zagrebačkoga redatelja Branka Ištvančića na temu željeznice prikazivat će se na nekoliko filmskih festivala. Dokumentarni film o željezničarima s pleterničke pruge »Željeznicu guta već daljina« dobio je poziv na 13. filmski festival u turskom gradu Ankari koji počinje 30. studenoga. Isti je film pozvan na festival kinematografije i tehnolgije 2002. u Los Angelesu. Prihvaćena su dva Ištvančićeva filma na 10. festivalu željezničkoga filma, koji se održava u francuskome gradu Lilleu početkom prosinca 2001. U službenu selekciju toga festivala u kategoriji »kratki igrani film« uvršten je Ištvančićev film »Rastanak«, priča o jednom rastanku snimljenom na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru, a u kategoriju »dokumentarnog filma« uvršten je već spomenuti film »Željeznicu guta već daljina«. Nedavno je u Vinkovcima predstavljen Ištvančićev film o vinkovačkom željezničkom čvorištu i njegovim ljudima pod naslovom »Čelični zagrljaj«. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jerofejev posljednji sovjetski mit </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Monodramu »Moskva-Petuški« u Dramskom kazalištu Gavelli izveo je u utorak glumac Ljubo Zečević u povodu objavljivanja istoimene knjige kultnoga ruskog pisca Venedikta Jerofejeva (1938.-1990.) Knjigu, koju je za hrvatske čitatelje odabrala, prevela i priredila Irena Lukšić, objavila je nakladnička kuća Meandar iz Zagreba. U predgovoru Irena Lukšić piše da je Jerofejev bio uzoran pjesnik nepoćudnih proznih i dramskih tekstova koje je sam izdavao kod kuće, ali ih je i distribuirao na Zapadu, gdje je stekao veliku popularnost u krugovima istančana ukusa. Štoviše, dodala je, prometnuo se i u posljednji sovjetski mit. U hrvatskome izdanju radova Venedikta Jerofejeva predstavljeni su najbolji i najpoznatiji piščevi tekstovi. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Jozić među jeftinijim trenerima u Hrvatskoj</p>
<p>Nakon Kawasakija u Zagrebu je osvanulo izaslanstvo japanskog grada Sendaija, također s namjerom da udomi hrvatske nogometaše u vrijeme SP 2002 u Japanu i Republici Koreji/Gužva i među članovima IO HNS za odlazak na SP/ Mirko Jozić dosad najjeftiniji hrvatski izbornik </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Nakon Kawasakija koji se nedavno svojom ponudom u Zagrebu predstavio da u vrijeme svjetskog nogometnog prvenstva iduće godine udomi hrvatsku nogometnu reprezentaciju, još jedan japanski grad želi isto. Riječ je o milijunskom Sendaiju, čije je izaslanstvo od deset ljudi posjetilo Hrvatsku kuću nogometa. Djelovali su Japanci veoma ozbiljno. </p>
<p>Dakako da je s tim povodom Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, još kako zadovoljno gladio bradu. Bez obzira što je još prije osam dana govorio kako će se HNS gotovo sigurno prikloniti Kawasakiju. Između ostalog i stoga što su čelnici tog grada obećali da će kupiti, pa prodati točno onoliko »kockastih« dresova hrvatske nogometne reprezentacije koliko Kawasaki ima stanovnika (1.250.000) . </p>
<p>Ne treba pritom dvojiti da su dresovi u izvedbi tvrtke »Nike«, sponzora hrvatske nogometne reprezentacije, zbog čega bi HNS tako na izvjestan način bio posrednik u tom poslu. Samim bi time, dakako, HNS zavrijedio sasvim lijep dodatni prihod.</p>
<p>Pojavljivanjem grada Sendaija normalno je kako se javljaju slatke muke. Taj je grad, naime, bio domaćin hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji prije četiri godine na »Kirin Kupu« i kao takav ostao u ugodnoj uspomeni.</p>
<p>- Ne, nećemo licitirati, iako će mjerilo biti najpovoljnija ponuda. Predstoji nam sačekati još neke japanske ponude, pa u vrijeme našeg skorog posjeta Republici Koreji vidjeti što se krije u ponudama te države. Čim je toliko interesenata znači da smo na cijeni, komentira aktualnu situaciju Vlatko Marković.</p>
<p>O brojkama je, kako čujemo, neukusno razgovarati jer je riječ o »poslovnoj tajni«. Podjednako kao što je tajna koliko će HNS inkasirati time što će Jozićeva vrsta već 6. studenog na put i do povratka 14. studenog odigrati dvije utakmice s Republikom Korejom. Pritom, kako kazuje Marković, nije isto ide li se u Koreju s kompletnim ili oslabljenim sastavom. Ako će ići sastav na čelu sa Šukerom, na čijem se dolasku u Republiku Koreju inzistira, cijena za nastupe naše vrste bit će kud i kamo veća. </p>
<p>- Valja sačekati što će odlučiti stožer reprezentacije. Iako je Jozić utakmice u Koreji shvatio i kao odličnu prigodu za provjeru nekih mlađih igrača, kao i onih iz drugog plana, treba uvažaviti i interese mlade reprezentacije. Kao što je poznato, mladi u isto vrijeme (10. studenog u Splitu, 13. studenog i Teplicama op.p.) igraju kvalifikacijsku utakmice s jakom Češkom za nastup na EP. U HNS-u nije nikome svejedno kako će proći mladi.</p>
<p>Uzgred, Savez Republike Koreje, kako kaže Marković, pokriva putne troškove za 30 osoba, ali je ta brojka, zahvaljujući njegovoj intervenciji izokrenuta na 37!</p>
<p>- Kao što je običaj u takvim prigodama, za najuže se rukovodstvo daje nekoliko avionskih karata u prvom razredu, inače u pravilu triput skupljem od putničkog razreda. Stoga smo zamolili da nam te skupa mjesta pretvore u jeftina. Na što su pristali. Tim ćemo se načinom barem osloboditi nekolicine članova Izvršnog odbora koji neće ugledati Republiku Koreju i Japan iduće godine, zato što će sada ići s nama. </p>
<p>Pri spomenu Jozićevog imena netko je priupitao kolika je izbornikova plaća i je li također i to poslovna tajna? Kao uostalom i svi razgovori kad je novac u pitanju:</p>
<p>- Normalno da vam to ne mogu reći, ali znajte da je to najjeftiniji dosad hrvatski nogometni izbornik. Također je jeftiniji od mnogih trenera hrvatske nogometne lige, što bi valjda trebalo značiti da je ujedno i lošiji od njih. </p>
<p>Zorislav Sebrić glavni tajnik HNS-a , iz seta svojih raznolikih informacija podsjetio je da je u četvrtak 25. listopada sjednica Izvršnog odbora HNS-a, također i Natjecateljske komisije. Informirao je o tome da utakmicu s Hrvatskom na njezinom tlu žele Finska, Nizozemska i Argentina. Napomenuo je kako egzistira ponuda Hong Konga za sudjelovanje na »Carlsberg kupu«, te da se Poljacima koji su se nudili za 14. studenoga, ostavlja na rasplaganje termin iduće godine. To je nakon što će se 1. prosinca u Republici Koreji izvući skupine SP-a.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Upražnjeno samo jedno mjesto</p>
<p>Pobjedama u utorak Juventus, Manchester United, Bayer, Bayern i Barcelona osigurali su nastavak natjecanja u Ligi prvaka, dok je Deportivu za isti uspjeh bio dovoljan i bod</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Sedam od osam mjesta koje vode u drugi krug natjecanja Lige prvaka iz skupina E, F, G i H već je popunjeno kolo prije kraja. Jedino preostalo slobodno mjesto je ono u skupini E. Juventus je osigurao prvu poziciju 3-1 pobjedom na svom Delle Alpiju protiv Porta, dok se gotovo već otpisani Rosenborg vratio u igru uspjehom protiv Celtica. </p>
<p>Talijanski div je uspio nadoknaditi 0-1 zaostatak protiv Porta, te doći do uvjerljive pobjede. Gosti iz Portugala poveli su u 13. minuti kad je Juventusov vratar Buffon pogrešno procijenio ubacivanje Claytona i propustio loptu u mrežu. Ipak, do odmora Talijani su izjednačili i to velemajstorskim zgoditkom Alessandra del Piera iz slobodnog udarca. Put ka pobjedi domaćima otvorio je Urugvajac Montero već u drugoj minuti nastavka. Pobjedu je potvrdio francuski reprezentativac u dresu Juventusa, David Trezeguet, nakon odlične akcije Pavela Nedveda.</p>
<p>Harald Brattbakk je s dva pogotka Celticu u prvom poluvremenu vratio Rosenborg u borbu za drugo mjesto u skupini. Prvo je u 19. minuti prizemnim udarcem s 20-ak metara svladao Celticovog vratara Doglasa, dok je u 36. minuti u mrežu pospremio odbijenu loptu nakon udarca Rushfeldta.</p>
<p>U posljednjem kolu Rosenborg bi mogao do drugog mjesta u skupini ukoliko pobijedi Porto u Portu, te da Celtic ne pobijedi Juventus u Glasgowu. No, ipak je najrealnije da se Juventusu u drugom krugu pridruži Porto, kojemu je dovoljna pobjeda protiv Rosenborga da osigura drugo mjesto. Celtic, pak, mora svladati Juventus i nadati se da Porto neće pobijediti Rosenborg.</p>
<p>U skupini F poznato je da će prva dva mjesta zauzeti španjolska Barcelona i njemački Bayer iz Leverkusena, francuski Lyon će igranje u Europi nastaviti u Kupu Uefe.</p>
<p>Barcelona je već nakon 18 minuta vodila na Gerlandu 2-0, a strijelci su bili Patrick Kluivert i Rivaldo, oba su sa 16 metara pogodila praznu mrežu nakon odličnih dodavanja Luisa Enriquea. Lyon je konstantno napadao, ali Barcelonin vratar Bonano je sve hvatao do 66. minute kada je Luyindula jedan odbijanac pospremio u mrežu. Na sličan način u 88. minuti Carriere je izjednačio, ali niti remis Lyonu nije značio ništa, pa su u posljednjim trenucima svi, čak i vratar Coupet, krenuli u napad. To im se osvetilo, jer je u trećoj minuti nadoknade vremena Gerard donio puni trijumf gostima.</p>
<p>Bayer je zgodicima Schneidera u 21. i Kirstena u 34. minuti vrlo brzo stigao do uvjerljivog vodstva u Istanbulu. Pred sam kraj prvog poluvremena, u 40. minuti, Dereioglu je smanjio rezultat, ali u nastavku nije bilo nikakvih promjena.</p>
<p>Manchester United se gotovo 80 minuta na svom Old Traffordu mučio protiv grčkog Olympiakosa. Iako je sastav Alexa Fergusona bio nadmoćniji, njegovi napadači su nemilice trošili prilike. Ruud van Nistelrooij u 78. minuti nije uspio iskoristiti ni kazneni udarac, ali samo minutu kasnije slavlje domaćim navijačima donio je Ole Gunnar Solskjaer, koji je zakucao loptu pod prečku nakon dodavanja Van Nistelrooija. U samoj završnici, u 88. i 90. minuti, Ryan Giggs i Van Nistelrooij su potvrdili pobjedu »crvenih vragova« kojom su se kvalificirali u drugi krug Lige prvaka.</p>
<p>Deportivu je kod kuće protiv Lillea bio dovoljan i bod za osiguranje jednog od prva dva mjesta u skupini G. A već u 14. minuti Diego Tristan je izborio kazneni udarac kojeg je sam pretvorio u vodstvo 1-0. No, samo šest minuta kasnije slovački sudac Michel dosudio je kazneni jedanaesterac i za Lille nakon igranja rukom jednog domaćeg igrača u svom kaznenom prostoru, a Bruno Cheyrou je vratio stvari na početak.</p>
<p>Češka Sparta je već ranije osigurala jedno od prva dva mjesta u skupini H, a u utorak im se pridružio i münchenski Bayern svladavši na svom terenu Feyenoord. U 12. minuti Bayern je poveo zahvaljujući nespretnosti Ulricha van Gobbela, od kojega se lopta odbila u mrežu nakon udarca Samuela Kuffoura. Elmander je u 25. minuti izjednačio, ali samo pet minuta kasnije Paragvajac Roque Santa Cruz je doveo bavarski sastav u novo vodstvo. U samoj završnici utakmice Santa Cruz je još jednom svladao Feyenoordovog vratara Zoetebiera.</p>
<p>Sparta se od prvog poraza u ovoj sezoni spasila u sudačkoj nadoknadi kada je Babnic izjednačio na 2-2. U ovoj skupini u posljednjem kolu zanimljiviji će biti dvoboj Feyenoorda i Spartaka koji će izravno odlučivati o trećem mjestu koje vodi u treće kolo Kupa Uefe.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Napadači Marseillea protiv Ivića</p>
<p>MARSEILLE, 24. listopada</p>
<p> - Nogometaši francuskog prvoligaša Marseillea podigli su glas protiv trenera Tomislava Ivića koji preferira obrambeni stil igre. Nezadovoljstvo je kulminiralo nakon 0-0 protiv Lillea na domaćem terenu.</p>
<p>- Ja sam pobjednik. Nisam tu samo da podignem plaću na kraju mjeseca. Mislim da igranje na protunapade kod kuće nije dobra strategija, rekao je napadač Ibrahima Bakayoko.</p>
<p>- Ne pobjeđujemo kod kuće i ne postižemo puno golova, a to je zabrinjavajuće. Moramo više razmišljati o načinu na koji igramo, dodao je drugi napadač Pascal Nouma.</p>
<p>Ivić je na nezadovoljstvo svojih napadača odgovorio:</p>
<p>- U svakom poslu ima nesuglasica, ali u ovome ne vidim ništa osobno. Još uvijek mi je Bakayoko poput sina. Protiv Guingampa smo, primjerice, igrali s četiri napadača, pa smo izgubili. Moramo poraditi na efikasnosti. </p>
<p>Marseille se nalazi na 14. mjestu, a Ivić, koji je došao u Marseille nakon petog kola, ovako vidi razloge lošeg plasmana:</p>
<p>- Ja ne mogu ukloniti problem koji imamo zbog loše fizičke pripremljenosti. Još imamo igrače koji nisu spremni. Ostali sastavi imali su vremena raditi na taktici, jer znaju idealnu postavu za razliku od nas. (Reuter)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Primorac otkazao nastup u Rotterdamu</p>
<p>ROTTERDAM, 24. listopada</p>
<p> - Zbog bolova u ramenu Zoran Primorac neće nastupiti na stolnoteniskom »Pro Tour« turniru u Rotterdamu, gdje je bio postavljen za drugog nositelja. Time je najbolji hrvatski igrač znatno umanjio izglede za nastupu na »mastersu« jer je trenutno 17. u redoslijedu »Pro Toura«, a u finale će najboljih 16.</p>
<p>- Primorac je imao problema s ramenom već u meču s Torbenom Wosikom u 2. kolu Otvorenog prvenstva Njemačke. Nadali smo se da će mu nekoliko dana odmora pomoći, no u utorak je propala i posljednja nada za Zoranov nastup na Otvorenom prvenstvu Nizozemske. Njegovo rame treba još odmora, pojasnio je trener Zlatko Novaković. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kostrenjani u četvrtfinalu Kupa</p>
<p>U sjajnom dvoboju nogometaši Pomorca su mogli pobijediti još i uvjerljivije, no bitno je da su ovom pobjedom i plasmanom u četvrtfinale Kupa Hrvatske napravili veliki uspjeh</p>
<p>KOSTRENA, 24. listopada</p>
<p> - Nogometaši Pomorca vrlo dobrom igrom i pobjedom 5-1 (3-1) protiv trećeligaša Inkera prvi su se puta u svojoj povijesti plasirali u četvrtfinale nogometnog kupa Hrvatske. Bila je to vrlo dobra, čak i odlična nogometna predstava u kojoj su »pomorci« cijelu utakmicu odigrali u visokom ritmu i da su bili malo koncentriraniji mogli su biti i uvjerljiviji.</p>
<p>Već na početku, u 10. minuti poveli su golom Dželalije nakon sjajne asistencije Batkoskog. Na 2-0 povisio je Marin Prpić u 32. minuti nakon odličnog ubačaja Dželalije iskosa sa desne strane. Svega tri minute kasnije Batkoski je bio najspretniji u gužvi te sa tri metra ugurao loptu u mrežu. U 40. minuti Bubnić je bio neoprezan u svom 16-ercu, srušio brzonogog Kiseljaka, a sudac Šunjić dosudio najstrožu kaznu. Siguran realizator bio je Brlek i smanjio vodstvo domaćih.</p>
<p>U drugom poluvremenu gostujuća momčad zaigrala je na sve ili ništa, ali bez konkretnog učinka jer su domaći mogli inkasirati još nekoliko zgoditaka. Na 4-1 povisio je Grubišić u 68. minuti nakon odlične asistencije Dželalije, inače najboljeg pojedinca susreta koji je osim asistencija i vodećeg zgoditka postigao još i dva zgoditka iz nedozvoljenih situacija. Na 5-1 povisio je brzonogi Dunković u 85. minuti nakon što je Grubišić dugo vukao jednu loptu te odlično proigrao Dunkovića na desnoj strani a ovaj odlično reagirao i postavio konačan rezultat.</p>
<p>Ovo je doista veliki uspjeh momčadi iz Kostrene kojoj je ovo prva sezona u prvoj hrvatskoj ligi. Plasmanom u četvrtfinale već su sad napravili veliki korak.</p>
<p>• Stadion Žuknica </p>
<p>POMORAC - INKER 5-1 (3-1)</p>
<p>POMORAC: Žganjer 6,5, Batkoski 6,5, Komar 6,5 (od 56. Skočić 6), Grubišić 7, Romić 7, Bubnić 6,5, Dunković 7, Prpić 6,5 (od 65. Šimić -), Ostojić 6,5, Dželalija 7,5 (od 75. Mohorović -), Panić 6,5</p>
<p>INKER: Bronić 5, Tomljenović 5,5, Karaula 5 (od 46. Čivrag 5), Minić 5, Cvetković 5, Šavrić 5, Ceraj 5, Videk 5, Brlek 5,5, Kiseljak 5,5 (od 77. Valenčak -), Žitković 5 (od 46. Žlebački 5)</p>
<p>SUDAC: Šunjić. GLEDATELJA: 300</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Dželalija (10), 2-0 Prpić (32), 3-0 Batkoski (34), 3-1 Brlek (40 - 11m), 4-1 Grubišić (68), 5-1 Dunković (85)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Komar, Dunković</p>
<p>Igrač utakmice: Davor DŽELALIJA</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dilj se ne smije omalovažiti</p>
<p>U utakmici osmine završnice Kupa Hrvatske u četvrtak Hajduk će gostovati kod trećeligaša Dilja/Tri dana kasnije splitski »bijeli« će igrati prvenstveni dvoboj u Velikoj protiv Kamen Ingrada </p>
<p>SPLIT, 24. listopada</p>
<p> - Nogometaši Hajduka, u četvrtak s početkom u 15 sati, u Vinkovcima igraju utakmicu osmine završnice Kupa Hrvatske protiv trećeligaškog Dilja. U Slavoniju su otputovala 22 nogometaša (Igor Štimac će doputovati u subotu), jer je u nedjelju na rasporedu prvenstveni ogled u Velikoj protiv Kamen Ingrada. Broj nogometaša koje je trener Nenad Gračan odveo na put sugerira da će u Vinkovcima prigodu dobiti igrači s ne baš velikom minutažom u dosadašnjem dijelu sezone. </p>
<p> - Igrači kojima pružim prigodu moraju se nametnuti voljom, agresivnošću, odigrati utakmicu bez omalovažavanja protivnika. Dilj sigurno nije momčad za neozbiljan pristup, bez obzira što su trećeligaši Diljani imaju zapažene rezultate u njihovom rangu natjecanja. Uvjerljivo su vodeći, imaju samo jedan poraz. A mi smo protiv Podravine u Ludbregu pobijedili zlatnim pogotkom. Igrači Hajduka, standarni ili ne, su podjednake kvalitete i moraju se pokazati na travnjaku, kazao je Gračan.</p>
<p> Obaveze klubova, pogotovo uspješnijih, sve su veće, raspored je isuviše gust. Dodaju li se klupskim obvezama i reprezentativne (»bijeli« u mladoj selekciji imaju barem osam nogometaša) problem postaje još izraženiji, a Gračan je ponudio način kako bi se mogli osloboditi termini, te i da klubovi imaju koristi:</p>
<p>- Mogli bi poput Talijana Kup utakmice odigrati na početku sezone i iskoristiti ga kao zagrijavanje za sezonu. Ionako teško pronalazimo prijateljske utakmice, pa bi nam takav raspored omogućio uigravanje. Ovako ćemo na proljeće imati problema, utakmice svaka dva-tri dana, jer se od četvrtzavršnice igraju dva susreta. A evo, Hajduk još nije odigrao utakmicu prvog kola protiv Osijeka.</p>
<p>- Hajduk će protiv Dilja istrčati u sastavu: Sunara, Puljiz, Miše, Vejić, Butorović, Pirija, Musa, Suša, Božac, Erceg i Radčenko. </p>
<p>Poljudski ured prijavio se za organiziranje kvalifikacijskog dvoboja za EP, mladih reprezentacija Hrvatske i Češke, koji bi se trebao igrati 9. studenoga. Naime, Česi traže petak, jer im najbolja reprezentacija u subotu igra prvi dvoboj dodatnih kvalifikacija za SP protiv Belgije. Po svemu sudeći Splićani će dobiti organizaciju zanimljivog dvoboja, baš kao što su prije dvije organizirali ogled protiv Portugala (pobjeda 3-0, zlatni pogodak Balabana, s kojim smo se plasirali na EP u Slovačku). Tako bi Hajdukovi nogometaši, koji čine većinu mlade reprezentacije bili na okupu. Uprava »bijelih« je pristala platiti dva pansiona Česima (30 ljudi), a utržak od prodanih ulaznica bi pripao Poljudu. Odluka će se donjeti u četvrtak na IO HNS. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Herjavec: Prijavit ćemo Zagreb zbog Karića!</p>
<p>Prijavit ćemo NK Zagreb Disciplinskoj komisiji HNS-a zbog nagovaranja našeg igrača Veldina Karića za prelazak u drugi klub izvan roka predviđenoga za pregovore, veli Varteksov direktor Nevenko Herjavec</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Je li na pomolu nesvakidašnja afera u hrvatskome nogometu? Naime, u srijedu je u jednom dnevnom listu objavljen tekst pod naslovom »Zagreb dovodi Karića«, u napisu se navodi zainteresiranost Zagrebova vodstva za dovođejem Varteksova centarfora Veldina Karića u Kranjčevićevu. I odmah je stigla reakcija iz Varaždina, glavni direktor Varteksa Nevenko Herjavec je zagrmio:</p>
<p>- Dosta je više ovakvog ponašanja! Nije ovo »divlji zapad«, niti je Zagrebov predsjednik Marčinković »šerif« hrvatskoga nogometa! Postoje pravila i propozicije, pa ako ih se svi pridržavamo, onda to vrijedi i za Zagreb, rekao je Herjavec i najavio:</p>
<p>- Prijavit ćemo NK Zagreb disciplinskim organima Udruženja prvoligaša i Disciplinskoj komisiji HNS-a, zbog nagovaranja igrača za prelazak u drugi klub izvan roka predviđenoga za pregovore. Propozicije se znaju i samovolji pojedinaca stat ćemo na kraj, veli Herjavec.</p>
<p>A što kažu pravila? U članku 64. Disciplinskog pravilnika HNS-a stoji:</p>
<p>»Tko obećanjem novca ili drugih pogodnosti nagovara igrača da dođe u drugi klub, protivno odredbama Pravilnika o statusu igrača, bit će kažnjen:</p>
<p>- klub, nogometni djelatnik ili igrač koji nagovara igrača, te igrač koji prihvati ponudu novčanom kaznom</p>
<p>- u ponovljenom ili težem slučaju ili izvršenjem obećanja primopredajom novca ili drugih pogodnosti bit će kažnjen</p>
<p>- igrač koji prihvati ponudu zabranom igranja do 6 mjeseci</p>
<p>- nogometni djelatnik kluba zabranom obavljanja funkcije do jedne godine.«</p>
<p>Nadalje, treba napomenuti da pregovori oko promjene sredine između zainteresiranoga kluba i igrača, mogu započeti šest mjeseci prije isteka ugovora spomenutome igrača u matičnome klubu. Konkretno, ako Kariću istječe ugovor s Varteksom u lipnju, onda »zagrebaši« nisu smjeli započeti pregovore prije Nove godine! A Kariću, usput, ugovor istječe tek u lipnju 2004. godine, dakle za dvije i pol godine!</p>
<p>Ukoliko Varaždinci prijave Zagreb, bit će posla za Disciplinsku komisiju HNS-a. Treba, dakako, utvrditi je li doista netko iz Zagrebova vodstva snubio Karića. Ako jest, onda je zapravo sve jasno, onda će uslijediti i kazne.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prijavili se i Južnoafrikanci!</p>
<p>»Kad u Zagreb dolazi 450 sportašica i sportaša iz 50 europskih zemalja i to u sportu koji u nas ima veliku tradiciju, tad je nama ne samo obveza, već i čast uključiti se u organizaciju tog natjecanja«, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora, Milan Bandić</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Nešto više od pet mjeseci prije početka Europskog prvenstva u stolnom tenisu (od 30. ožujka do 7. travnja 2002.) na prigodnoj konferenciji za novinare čelni ljudi organizacije prezentirali su osnovne informacije o prvenstvu. Predsjednik Organizacijskog odbora, Milan Bandić, naglasio je da Zagrebačko poglavarstvo poklanja veliku pažnju svim sportskim natjecanjima koja se održavaju u Zagrebu, pa tako nije nimalo neobično što je on kao gradonačelnik prihvatio predsjedavati Organizacijskim odborom Eura 2002, najveće sportske manifestacije koja će se sljedeće godine održati u Hrvatskoj.</p>
<p>- Kad u Zagreb dolazi 450 sportašica i sportaša iz 50 europskih zemalja i to u sportu koji u nas ima iznimno veliku tradiciju, tad je nama ne samo obveza, već i čast uključiti se u organizaciju tog natjecanja. Ako još znamo da će se u vrijeme prvenstva u Zagrebu održati i kongresi Europskog i Svjetskog stolnoteniskog saveza, tada uopće ne treba dvojiti o značaju ove sportske priredbe za Zagreb i Hrvatsku. Upravo zato ćemo pokroviteljstvo nad prvenstvom ponuditi predsjedniku Vlade RH, Ivici Račanu, rekao je Bandić.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog stolnoteniskog saveza, Ivo-Goran Munivrana, dodao je kako je siguran da ni uspjesi hrvatskih stolnotenisačica i stolnotenisača neće izostati, naročito kad se zna da smo se s posljednja dva EP, u Eindhovenu i Bremenu, vratili sa čak sedam odličja.</p>
<p>Od ostalih informacija koje su ponuđene na uvodnoj presici Eura 2002 treba izdvojiti to da će se prvenstvo odigravati u dvorani I (16 stolova) i dvorani II (dva stola) zagrebačkog Sportskog doma, da će prvi puta sliku sa stolnoteniskog EP preuzimati i Eurosport (8 sati prijenosa), te da će HTV raditi 20 sati izravnog prijenosa. Kao zanimljivost treba navesti kako je sudjelovanje na Europskom prvenstvu u Zagrebu prijavio i Stolnoteniski savez Južne Afrike (?!), što je, naravno, teško izvedivo, ali dovoljno govori o zanimanju za ovo natjecanje i izvan Europe.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Česi porazili košarkaše Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Košarkaši Zagreba nisu uspjeli proći 2. pretkolo Kupa Radivoja Koraća. U uzvratnom susretu poraženi su protiv češke Opave 82-84 (24-21, 23-16, 21-22, 14-25). U prvoj utakmici u Češkoj momčad iz Trnskog je poražena 72-96.</p>
<p>• SD »Trnsko«</p>
<p>ZAGREB - OPAVA 82-84 (24-21, 23-16, 21-22, 14-25)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 6 (4-6), Šaronja 1 (1-2), Miljković 18 (6-9), Tomasović 5 (1-2), Pehar 2 (2-4), Vidačak 11 (1-2), Marinović 10 (2-3), Tomas 17 (4-4), J. Garma 10 (6-8), N. Garma 2 (2-2).</p>
<p>OPAVA: Czudek 2 (2-4), Sokolovsky, Vukazić 38 (9-11), Klapetek 2, Stuhlyk 2, Beneš (0-2), Stanek 12 (2-2), Trnka 9 (1-2), Adžić 7 (1-2), Vukosavljević 12.</p>
<p>SUCI: Cassaro (Italija) i Rakoczy (Poljska).</p>
<p>GLEDATELJA: 200</p>
<p>ŠUT: Zagreb 24-56 (43 posto), Opava 30-58 (52 posto). TRICA: Zagreb 5-15 (33 posto), Opava 9-22 (46 posto). SKOK: Zagreb 28 (19+9), Opava 28 (20+8). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vukazić. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Ciampi odlikovao Zadar za ratna stradanja 1943, Hrvatska traži objašnjenje </p>
<p>Zadar prvi grad izvan talijanskih granica koji je odlikovan Zlatnom medaljom / Nije jasno kome će odličje biti uručeno i hoće li biti pozvani predstavnici hrvatskih vlasti / Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo da je Ciampijevom odlukom iskazan neprihvatljiv odnos prema prošlosti / Veleposlanik Kraljević zatražio objašnjenje u Qurinaleu </p>
<p>RIM/ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Ured za tisak talijanskog predsjednika Carla Azeglija Ciampija potvrdio je navode iz lista Il Piccolo, od srijede, o dodjeli Zlatne medalje za ratne zasluge gradu Zadru. Riječ je o najvišem talijanskom vojnom odličju što se dodjeljuje »talijanskom gradu žrtvi koji su 1943. saveznici najviše bombardirali«. Jedino nije konačno potvrđeno kome će se predati odličje. </p>
<p> Hoće li ga primiti »posljednja talijanska administrativna uprava Zadra«, kako to navodi tršćanski list, ili će biti prisutni i predstavnici sadašnje hrvatske Vlade, zasad nije jasno. </p>
<p> U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Rimu bili su iznenađeni tom informacijom, a veleposlanik Drago Kraljević odmah se u srijedu popodne sastao s predstavnikom Quirinalea Danieleom Mancinijem zatraživši objašnjenje o dodjeli odličja.</p>
<p> Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u srijedu da je iznenađeno odlukom talijanskoga predsjednika. Neprihvatljiv je odnos prema prošlosti kakav je iskazan tom gestom predsjednika Ciampija, ističe MVP. </p>
<p> U priopćenju se navodi da je odluka talijanskog predsjednika donijeta neposredno nakon završetka njegova nedavnog posjeta Hrvatskoj, koji je imao karakter razvijenih bilateralnih odnosa temeljenih na međusobnom uvažavanju i poštivanju suvereniteta dviju država. Tim su posjetom trebala biti potvrđena načela koja su zauvijek zatvorila one stranice prošlosti koja su onemogućavale demokratsku perspektivu ovih prostora, ističe MVP. </p>
<p>Savjetnik predsjednika Mesića za vanjsku politiku za vanjsku politiku Tomislav Jakić potvrdio je Vjesniku da je čuo prepričanu informaciju o tome. »Zamolit ću talijanskog ambasadora da mi objasni u širem kontekstu hrvatsko-talijanskih odnosa o čemu je riječ«, kazao je Jakić Vjesniku.</p>
<p> Naime, Zlatna medalja Zadru koja je posebno »ganula« Ottavija Missonija, gradonačelnika udruge zadarskih esula, mogla bi, kako se čuje, izazvati diplomatski skandal između Hrvatske i Italije. Riječ je o presedanu jer je Zadar prvi grad izvan granica Italije koji dobiva takvo visoko talijansko odličje. </p>
<p>U talijanskom ministarstvu vanjskih poslova rekli su da je za odlikovanja nadležan Quirinale. Na primjedbu da bi odlikovanje »talijanskom« Zadru moglo imati eventualne diplomatske posljedice, u ministarstvu su ponovili da treba zatražiti tumačenje Quirinalea. </p>
<p> Na naslovnici Il Piccola objavljen je tekst o Zlatnoj medalji »gradu žrtvi Zadru koji je najviše stradao u savezničkim bombardiranjima u II. svjetskom ratu«. Kako se ističe, to odličje zadarski esuli čekaju punih 40 godina, a prema navodima lista, odlučio im ga je dodijeliti talijanski predsjednik Ciampi. </p>
<p>Tršćanski list u svom stilu svojata Zadar kao »talijanski grad po jeziku, kulturi i povijesti« i navodi da je kao »najmanja talijanska 94. pokrajina s 22 tisuće stanovnika« pretrpio najveće žrtve u savezničkim bombardiranjima 1943. Tada je »uništeno 85 posto građevina, a poginulo je 312 Talijana i 161 zarobljenik«. List piše da je među 312 poginulih bilo i onih koje su ubili »Titovi vojnici«.</p>
<p> U posebnom priopćenju Ottavio Missoni, »gradonačelnik predsjednik izbjeglica iz Zadra«, ističe da je »cijela zajednica (talijanskih izbjeglica iz Zadra) koja se nalazi u Italiji i svijetu ganuta viješću« o odlikovanju. </p>
<p> Zadar je Rapallskim ugovorom poslije I. svjetskog rata pripao Italiji, a nakon II. svjetskog rata Jugoslaviji.</p>
<p>S. Mihaljinac, M. Rožanković, J. Štrbić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Izraelci ubili sedam Palestinaca i uhitili ubojice ministra Zeevija</p>
<p>RAMALLAH / BETLEHEM / JERUZALEM, 24. listopada </p>
<p> - Izraelske snage ubile su sedam Palestinaca u napadu tijekom noći s utorka na srijedu na jedno selo pod palestinskom upravom na Zapadnoj obali, izjavili su u srijedu palestinski izvori.</p>
<p> Izraelska vojska nije izvijestila da je u napadu bilo žrtava. Vojni su dužnosnici samo rekli da su snage naišle na neočekivani otpor prilikom ulaska u selo. Novinarima je vojska zabranila ulazak u selo koje je proglašeno zatvorenom vojnom zonom.</p>
<p>Kolona izraelskih tenkova ušla je u srijedu ujutro u palestinsko selo na Zapadnoj obali, vjerojatno u potrazi za sumnjivim osobama, rekao je načelnik toga mjesta. Petnaestak tenkova okružilo je Beit Rimu, selo od 4000 stanovnika u blizini Ramallaha. Operacija uz potporu helikoptera uslijedila je nekoliko sati nakon što je američki predsjednik George W. Bush osobno zahtijevao povlačenje izraelske vojske iz palestinskih sektora koji su posljednjih dana ponovno okupirani. </p>
<p>Predstavnici izraelskih službi sigurnosti kažu da skupina židovskih osvetnika hara po Zapadnoj obali i već je ondje izvela nekoliko napada na Palestince. Izraelski tenkovi i vojnici gađali su dijelove Betlehema dok su palestinski napadači otvarali vatru iz teških strojnica u najsilovitijim borbama na Zapadnoj obali od izraelskoga upada na palestinska područja.</p>
<p>U međuvremenu, u Jeruzalemu se saznalo kako su izraelske snage, koje su ušle u selo Beit Rima na Zapadnoj obali, uhitile Palestince umiješane u ubojstvo izraelskoga desničarskog ministra Rehavama Zeevija. »Uhitili smo dio ćelije koja je ubila ministra«, rekao je general Yitzhak Gershon za Reuters.</p>
<p> Gershon je, međutim, odbacio palestinske optužbe da je izraelska vojska počinila pokolj u tome selu nedaleko od grada Ramallaha. On je dodao kako su njegove snage uzvratile vatru nakon što su ih napali naoružani Palestinci. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Češki ministar obrane može narediti rušenje sumnjivog zrakoplova</p>
<p>Zrakoplov se može srušiti ako prijeti opasnost da se njima izazove smrt mnogo ljudi / Vlada naglašava da je to samo »teoretska mogućnost«</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Od siječnja 2002. u češke će osnovne škole biti vraćena predvojnička obuka, koja je za vrijeme komunizma bila obvezatan predmet, a ukinuta je nakon »baršunaste revolucije«. </p>
<p>Kako piše praški dnevnik Lidove noviny, Ministarstvo školstva već razrađuje tzv. metodske naputke prema kojima će se neki oblici obrambenog odgoja i civilne zaštite uključiti u redovnu nastavu. Zasad nije sigurno hoće li se to izučavati kao samostalni predmet ili će biti priključeno nekom drugom predmetu kao što su građanski odgoj, biologija, fizika, kemija pa čak i tjelesni odgoj. </p>
<p>Kako je za Lidove noviny izjavio Jan Čtvrtečka iz odjela osnovnog obrazovanja u Ministarstvu školstva, svaki učenik mora dobiti temeljno znanje kako se ponašati u slučaju terorističkog napada, a mora se poboljšati i obučenost učitelja. No taj je prijedlog naišao na otpor direktora škola koji smatraju da su takve mjere nepotrebne. </p>
<p>To je samo jedan od oblika zaštite od terorizma koji je na dnevnom redu u Češkoj. Vlada je odlučila da u slučaju otmice zrakoplova ministar obrane može zapovjediti rušenje otetog aviona, ako prijeti opasnost da se njima izazove smrt mnogo ljudi. Vlada je pritom naglasila da je to samo »teoretska mogućnost«, a ministar obrane Jaroslav Tvrdik je izjavio kako »čvrsto vjeruje da neće morati izdati takvu zapovijed«. </p>
<p>Ujedno je ministarstvo unutarnjih poslova izdalo brošuru pod naslovom »Za slučaj ugroženosti« u kojemu se građanima preporučuje kako postupiti pri mogućem terorističkom napadu. Brošura, koju je pripremio Odbor za zaštitu stanovništva, distribuira se u općinske i mjesne urede besplatno, gdje će biti dostupna građanima. Osim savjeta kako postupati u slučaju opasnosti, kako se ponašati u skloništu, što sa sobom ponijeti itd., u brošuri su navedeni i telefonski brojevi za slučaj opasnosti. </p>
<p>U psihozi straha od terorističkih napada vrlo se ozbiljno razmatra mogućnost preseljenja Radija Slobodna Europa/Radio Sloboda (RFE/RL) iz centra Praga. Šef civilne obavještajne službe František Bublan izjavio je dnevniku Pravo da bi bio sretniji kad bi se Radio Slobodna Europa preselio iz centra Praga jer predstavlja ozbiljnu sigurnosnu opasnost. Premijer Miloš Zeman je rekao da će tu radio stanicu, koja emitira i u islamske zemlje Azije, premjestiti ako to zatraži američka strana koja ju i financira. </p>
<p>Osim Slobodne Europe, i drugi su češki objekti moguće mete terorističkih napada. Tako su registrirana dva anonimna telefonska poziva, kojima se obavještava da su bombe postavljene u muslimanskoj džamiji u Brnu i u zgradi narodnog kazališta u Pragu. Obje su se dojave pokazale kao lažne, ali sve to govori o pojačanom strahu Čeha od mogućih terorističkih napada. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Predaja odlikovanja odgođena nakon hrvatske intervencije </p>
<p>RIM, 24. listopada</p>
<p> - Dodjela odlikovanja za vojne zasluge talijanskoj upravi Zadra iz 1943. odgođena je nakon intervencije hrvatske diplomacije, potvrđeno je u srijedu navečer hrvatskom veleposlaniku u Italiji Dragi Kraljeviću. </p>
<p> Kraljević je ranije u srijedu u uredu talijanskog predsjednika zatražio pojašnjenja odluke talijanskog predsjednika.. Carla Azeglia Ciampija da Zlatnom medaljom za vojne zasluge, najvećim odličjem Republike Italije, simbolički odlikuje »predstavnike slobodne općine Zadar u egzilu«.</p>
<p>Dobio je uvjeravanja da će se svečanost dodjele, ranije predviđena za 13. studenoga, odgoditi kako bi se razmotrila novonastala situacija.</p>
<p> Kraljević je dobio potvrdu da je »odluka o dodjeli odlikovanja donesena«, da se odlikovanje trebalo uručiti 13. studenoga »gradonačelniku slobodnog Zadra u izbjeglištvu Ottavio Missoniju«, ali da je sada taj datum odgođen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Talibani se skrivaju u stambenim četvrtima</p>
<p>Herat napadnut kasetnim bombama/ Protutalibanske snage povukle sa crte bojišnice kako bi izbjegle američke bombe </p>
<p>KABUL/LONDON, 24. listopada</p>
<p> - Američki zrakoplovi ponovo su bombardirali Kabul u noći s utorka na srijedu, a u jutarnjim su satima nastavljeni i napadi na talibanske položaje sjeverno od grada. Talibanske postrojbe u Kabulu premještaju se u stambene četvrti grada kako bi Amerikancima otežali bombardiranje, izjavila je dužnosnica Ujedinjenih naroda, pozivajući se na izvore iz Kabula. No, Amerikanci su rekli da to neće omesti u kampanji. </p>
<p>Pakistanska militantna skupina Harkat ul-Mujahedeen potvrdila je u srijedu da su u napadima na Kabul poginula 22 njezina člana. To je najteži udarac skupinama povezanim s Osamom bin Ladenom otkad su počeli zračni napadi na Afganistan. Kako je rekao dužnosnik te u Pakistanu zabranjene skupine, koja se nalazi i na američkom popisu grupa koje podržavaju terorizam, bomba je pala na kuću u kojoj se održavao sastanak i ubila članove skupine, uključujući i nekoliko zapovjednika. </p>
<p>U američkom bombardiranju, javlja afganistanska agencija AIP, poginulo je i 52 civila u selu pokraj južnog grada Kandahara.</p>
<p>Borbe se nastavljaju oko Kabula i Mazar-e-Sharifa, no zasad nema napredovanja protutalibanskih snaga. Oporbene postrojbe, izjavio je zapovjednik Sjevernog saveza Haji Bari, povukle su se sa crta bojišnice kako bi izbjegli američke bombe koje padaju na talibanske položaje. </p>
<p>U dosadašnjim zračnim napadima na Afganistan uništeno je devet logora za obuku terorističke organizacije Al Qaida, a teško su oštećene 24 vojarne i devet uzletišta, objavila je u srijedu Velika Britanija. </p>
<p>R.I.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>SAD se pripremaju za mogući napad virusom velikih boginja </p>
<p>Američka vlada naredila je da se ubrza dostava ranije naručenih 40 milijuna doza cjepiva protiv velikih boginja u nacionalna skladišta lijekova / Za razliku od antraksa, velike boginje vrlo su zarazne - virus se od jedne zaražene osobe može proširiti na članove obitelji, bliže susjedstvo i cijeli grad za samo mjesec dana</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Strah, panika i mjere zaštite koje poduzimaju SAD protiv širenja spora antraksa (bedrenice), tek su mali dio onoga što bi se moglo dogoditi ako teroristi počnu širiti druge vrste biološkog oružja, primjerice klice velikih boginja. Od 1980. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je bolest iskorijenjena, prekinuto je i s preventivnim masovnim cijepljenjem stanovništva protiv te bolesti. SAD su prekinule rutinsku imunizaciju još 1971. godine, a oni koji su i dobili cjepivo kao djeca, već su odavna izgubili imunitet. </p>
<p>Velike boginje idealno su biološko oružje. Jednostavno izlaganje ljudi virusu velikih boginja u prirodnom stanju dovoljno je za izbijanje epidemije. </p>
<p>Za razliku od antraksa, velike boginje vrlo su zarazne - virus se od jedne zaražene osobe može proširiti na članove obitelji, bliže susjedstvo i cijeli grad za samo mjesec dana. Velike boginje ne mogu se liječiti uspješno nakon što zaražena osoba počne pokazivati simptome bolesti. Cjepivo ima stopostotni učinak, ali ako je dobiveno prije izlaganja virusu, a smrtnost zaraženih osoba je 30 posto. </p>
<p>Istraživanja su pokazala da cjepivo može spriječiti infekciju ako je ubrizgano najviše četiri dana nakon izlaganja virusu. Ako je dano poslije toga vremena ili neposredno prije pojavljivanja prvih simptoma bolesti - glavobolje i osipa, što se počinje pojavljivati najmanje dva tjedna nakon što je osoba zaražena - cjepivo više ne pomaže.</p>
<p>Dva posljednja uzorka virusa velikih boginja čuvaju se u sigurnim uvjetima u SAD i Rusiji. Zbog dokaza da su Irak, Sjeverna Koreja i Rusija provodili istraživanja kako se proizvode veće količine virusa velikih boginja i metode njihova transporta, te očitih namjera terorista da u napadima koriste biološko oružje, u američkom ministarstvu zdravstva počeli su ozbiljno razmišljati, prvi puta nakon dvadeset godina, o ponovnom uvođenju masovnog cijepljenja građana. </p>
<p>Američki tjednik Time objavio je u novom broju da je vlada već naredila da se ubrza dostava ranije naručenih 40 milijuna doza cjepiva protiv velikih boginja u nacionalna skladišta lijekova. Trenutačno se na raznim lokacijama u zemlji nalazi 15,4 milijuna doza cjepiva. Prve doze nove narudžbe trebale su stići u skladišta do 2004. godine, no rok je sada pomaknut do sredine 2002. godine. Američki ministar zdravstva Tommy Thompson također pregovara s četiri farmaceutske kuće o proizvodnji dodatnih 300 milijuna doza cjepiva do konca iduće godine. </p>
<p>U međuvremenu, Thompson je također odobrio istraživačima da ispitaju bi li razrjeđivanje postojećih doza pet do deset puta pomoglo bržem pokrivanju države cjepivom, a da se time ne žrtvuje učinkovitost cjepiva.</p>
<p>Ipak, u SAD još nisu sigurni treba li ponovo početi s masovnim preventivnim cijepljenjem stanovnika. Iako bi se time neutraliziralo jedno veliko bioterorističko oružje, protivnici ideje masovnog cijepljenja podsjećaju na povijesne primjere da su dvije osobe na milijun cijepljenih ljudi umirale od infekcije mozga. Kod drugih bi se javljala blaga, ali ipak neugodna infekcija kože. Posebno osjetljivi na cjepivo protiv velikih boginja su ljudi sa slabijim imunološkim sustavom - pacijenti koji primaju kemoterapiju ili zaraženi AIDS-om. Zbog tih razloga, većina stručnjaka smatra da bi s provedbom nacionalnog programa cijepljenja protiv velikih boginja trebalo pričekati, barem do pojave prvog potvrđenog slučaja zaraženosti tim smrtonosnim virusom.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nova afganistanska vlada počinje radom iz Turske</p>
<p>Nakon uspostave nove vlade, kako je obznanio jedan od vodećih oporbenih afganistanskih čelnika, pokrenuo bi se odlučujući napad na Kabul</p>
<p>ANKARA, 24. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turska je, na molbu bivšeg svrgnutog afganistanskog kralja Zahira Shaha, prihvatila ulogu domaćina zasjedanja afganistanske vlade. Taj povjesni skup, čije se mjesto održavanja zbog sigurnosti još drži u tajnosti (spominju se Istanbul i Ankara), trebao bi izabrati novu prijelaznu multietničku i multiplemensku afganistansku vladu koja bi zamijenila talibanske vlasti.</p>
<p> Također se još pouzdano ne zna hoće li se afganistanski predstavnici sastati u četvrtak ili tijekom vikenda. Afganistanska vlada se sastoji od 120 članova. Od toga su 50 predstavnika Sjevernog saveza, a 50 je imenovao kralj Zahir Shah. Preostalih 20 bit će naknadno izabrano od predloženih imena.</p>
<p>Tursko zasjedanje afganistanske vlade okupit će, kako se saznaje, i predstavnike Paštuna, najbrojnije afganistanske etničke skupine.</p>
<p>Koliko će njih biti u afganistanskoj vladi, ovisit će od niza političkih nagađanja, ali i odluke bivšeg ponovo aktualiziranog afganistanskog kralja. Sjeverni savez, koji bi trebao podnijeti glavni teret vojnih operacija na terenu, vodit će Mohammed Yuns Kanuni (prezime mu na turskom znači zakonodavac), inače glasnogovornik još uvijek u svijetu formalno priznatog afganistanskog predsjednika Burhanuddina Rabanija (priznaju ga UN i vlade mnogih zemalja).</p>
<p>Nakon uspostave nove vlade, kako je obznanio jedan od vodećih oporbenih afganistanskih čelnika Huseyin Anwari, pokrenuo bi se odlučujući napad savezničke antitalibanske vojne koalicije na Kabul.</p>
<p>Koliko će se i hoće li će se uopće nova afganistanska vlada zadržati u Turskoj, nije poznato. Postoje mnogi znaci da bi pakistanski predsjednik Pervez Musharraf volio njezino što hitnije preseljelje u Islamabad ili neki od gradova u blizini granice s Afganistanom.</p>
<p> Članovi Sjevernog saveza, kojeg čine predstavnici turkofonskih plemena Uzbeka, Tadžika i Hazara, nisu baš, kako se neslužbeno saznaje, naklonjeni ponuđenim »uslugama« Pakistana. U svakom slučaju, Turska će biti više od pukog domaćina zasjedanja afganistanskog vijeća. To se temelji na činjenici da ta velika euroazijska zemlja sa turkonfonskim afganistanskim etničkim skupinma ima zajedničke etničke korijene, kulturu, religiju i jezik.</p>
<p>Ovdašnja diplomacija čini sve da bi ojačala turske sfere utjecaja koji se trenutačno najviše prelamaju u naftnom kaspijskom bazenu. U tom ozračju vode se, prema mnogim tumačenjima i sadašnje bitke protiv talibana koji su ne samo pogubna vjerska i teroristička prijetnja, već i prepreka za postavljanje najkraćeg naftnog puta sa Kaspijskog jezera do pakistanskih luka.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sporna video kaseta s govorom imama Abu Talala nestalog u Zagrebu</p>
<p>Kaseta na kojoj Abu Talal poziva na terorizam snimljena je vjerojatno 1994. godine / Nedugo potom taj muslimanski ekstremist je nestao u Zagrebu</p>
<p>RIM, 24. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Islamski kulturni institut u Milanu je sigurno najprozivanija institucija u Italiji zadnjih dana, a njegov direktor Abdel Amid Shaari osoba koja je dala najveći broj intervjua, što na televiziji, što u novinama. </p>
<p>Nakon što je Reuters objavio izjavu američkog ministra riznice O'Neilla da se »glavna europska logistička baza Al Qaide nalazi u Milanu«, u središtu zanimanja se našao Islamski kulturni institut u Milanu. Neki uhićeni muslimanski ekstremisti, osumnjičeni za povezanost s Al Qaidom posjećivali su Milanski institut.</p>
<p>Talijanska policija nije našla do sada nikakve dokaze koji bi bili dovoljni za njegovo zatvaranje. Direktor instituta Shaari je više puta naglasio da on »ne može odgovarati za svakog pojedinačno tko uđe u institut jer dnevno prođe tisuće ljudi kroz džamiji koja je na prvom katu ili kroz biblioteku na drugom katu Instituta«. »Zamislite da se zatvori svaka crkva u koju ulazi neki mafijaš ili pritvori svećenik koji je držao misu kojoj je prisustvovao mafijaš«, bile su riječi direktora Shaarija.</p>
<p>I mediji na svoj način vode rat oko Islamskog kulturnog instituta. Dok RAI poziva kao gosta u svojim specijalnim noćnim programima, direktora milanskog Instituta da objasni gledaocima kakva je svrha jedne takve institucije u Italiji, na najgledanijem Berlusconijevom Canale 5, u utorak navečer je pušten dio video kasete iz milanskog Instituta u kojoj imam Abu Talal »opravdava terorizam«.Video kaseta je snimljena za vrijeme konferencije na temu »Ekstremizam i terorizam«. U tv emisiji nije navedeno kad je snimljena kaseta, tako da se stječe dojam da se radi o sadašnjoj potpori Osami bin Ladenu.</p>
<p>»Terorizam prema neprijateljima Boga, prema našoj religiji je obaveza ... Naš islam je religija snage«, riječi imama Abu Talala koje su dodatno povisile tenziju i netrpeljivost prema milanskoj džamiji. Međutim, direktor instituta Abdel Hamid Shaari tvrdi da je originalna kaseta snimljena 1994. godine za vrijeme mjeseca Ramazana jer se vidi veliki natpis čestitki za praznik muslimanima Milana i Lombardije. </p>
<p>Tu istu kasetu su zaplijenili policajci godinu dana kasnije da bi je potom vratili jer nije bilo ničega kompromitirajućeg. Prikazane snimke je nazvao »falsifikatom« i netočno iznesenim podacima. Imam Abu Talal koji je govorio na kaseti nije nikad živio u Italiji, već je bio politički azilant u Kopenhagenu u Danskoj, a 1995. godine je misteriozno nestao u Zagrebu. U listu La Repubblica, direktor Instituta je dao kratki intervju u kojem tvrdi da ne zna da li je imam Abu Talal Al Qassimi ubijen u Zagrebu 1995. godine ili su ga otele egipatske tajne službe. »Cijeli imamov govor o potrebi da se pomogne braći muslimanima se odnosio na rat u Bosni jer se sve to i događa prije sedam godina«, pojašnjava direktor milanskog instituta. </p>
<p>U isto vrijeme kad se prenosila emisija na Canale 5 s kompromitirajućom kasetom, Sjeverna liga je ponovila svoj zahtjev da se zatvori »jednom zauvijek Islamski institut koji je sedamdeset puta bio pod policijskom istragom«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nijemci i Amerikanci složili se da se treba orijentirati na otkrivanje novih terorističkih prijetnji</p>
<p>BERLIN, 24. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily pokušava iz Sjedinjenih Država, gdje se nalazi u posjetu, preko izjava za njemačke medije uvjeriti javnost da je uspio izgladiti nesporazume između njemačkih i američkih istražitelja oko pozadine terorističkih napada na New York i Washington i dogovoriti suradnju. Dakako, o svim elementima suradnje mediji mogu samo nagađati.</p>
<p>Tijekom Schilyeva boravka u Washingtonu potvrdilo se da su teroristički napadi, prema saznanjima američke vlade, planirani su u Hamburgu. Grupa koja se sastojala od najmanje šest osoba, terorističke je akcije planirala od 1999. godine. Uz otmičare zrakoplova Mohammeda Attu, Marwana Al Schehhia, Ziada Jarraha još su trojica terorista bili u toj grupi. Riječ o osobama koje su sudjelovale u pripremi, a nalaze se još uvijek u bijegu: Said Bahaj i Ramzi Binalshibh i Zakaryi Etschevaru za kojima je njemačko pravosuđe izdalo međunarodnu tjeralicu.</p>
<p>Washington je u Njemačku navodno poslao samo 12 službenika FBI-ja koji istražuju ovdašnju ekstremističku scenu. To se doživljava kao stanovito nepovjerenje prema Nijemcima, tim više kad se znade da su Amerikanci s njima nerado razmjenjivali informacije do kojih su došli. </p>
<p>Ako je vjerovati onome što je »procurilo« u javnost, ni Schily ni njegovi američki kolege nemaju indicija gdje su pripremljeni konkretni planovi, i pripremaju li se novi teroristički napadi.</p>
<p> Stoga su se Nijemci i Amerikanci složili da nema smisla tražiti tko je je kriv za obavještajno-policijsku blamažu jer nije otkrivena teroristička mreža prije napada na SAD-e, nego se treba orijentirati na otkrivanje novih terorističkih prijetnji.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U slovenskim bankama postoje računi povezani s Bin Ladenom? </p>
<p>LJUBLJANA, 24. listopada</p>
<p> - U najmanje dvjema slovenskim bankama postojali su ili postoje računi arapskih humanitarnih organizacija koje su se bavile i uvozom oružja u BiH u vrijeme rata. Jedan takav račun - kako piše poslovni list »Finance« - zanimljiv je i zato jer je povezan s isplatom od prije pet godina u čijoj se pozadini možda nalazio Osama bin Laden.</p>
<p> List donosi presliku platnog naloga za isplatu 500.000 američkih dolara s računa Chafiku Ayadiju, Tunižaninu koji se nedavno zbog veza s terorizmom našao na listi poduzeća i osoba s kojima je zabranjeno poslovati i čiji su računi u SAD i Velikoj Britaniji zamrznuti. Spomenuta je svota isplaćena 22. travnja 1996. godine s računa u ljubljanskoj SKB banci na račun SAB banke u Sarajevu. Ajadi je tada predstavljao islamsku humanitarnu udugu Moafak, a isplatu je odobrio Salem bin Mahfouz koji je organizaciju vodio iz Beča i čija je bliska rođakinja navodno jedna od žena najpoznatijeg svjetskog terorista Osame bin Ladena. Na računu SKB banke u Ljubljani bilo je ukupno dva milijuna dolara. Dio je kasnije na zahtjev organizacije prebačen na Novu ljubljansku banku, a vodio se i sudski spor o pravim vlasnicima sredstava.</p>
<p> »Finance« pišu da je Mahfouz 1993. bio predstavnik udruge Međunarodne islamske organizacije za pomoć (IIRO), te da je kao liječnik dobrovoljno sudjelovao u ratu u BiH. Njegov je bratić - pišu »Finance« pozivajući se na američke izvore - Khaled bin Mahfouz, nekadašnji direktor i vlasnik sudijske National Commercial Bank iz Jedde koja se spominjala u vezi sa sumnjama da su pokušavale isplatiti tri milijuna dolara organizacijama povezanima s Osamom bin Ladenom, što su saudijske vlasti spriječile. Nekadašnji direktor CIA-e James Woolsley pred senatskom je komisijom u svjedočenju 1998. godine ustvrdio da je sestra Kaleda bin Mahfouza jedna od žena Osame bin Ladena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>London demontira vojne instalacije u Sjevernoj Irskoj</p>
<p>To je prvi znak da London kani smanjiti svoju vojnu prisutnost u toj britanskoj pokrajini,nakon što je IRA svoje oružje počela stavljati </p>
<p>van uporabe</p>
<p>LONDON, 24. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon povijesne najave da se IRA počela razoružavati, britanska vlada brzo je povukla paralelni potez, obznanivši u srijedu da će uskoro biti demontirane četiri vojne instalacije u Sjevernoj Irskoj. To je prvi znak da London kani smanjiti svoju vojnu prisutnost u toj britanskoj pokrajini nakon što je IRA svoje oružje počela stavljati van uporabe. Nagađa se da su neki IRA-ini tajni bunkeri s vatrenim oružjem, streljivom i eksplozivom bili zaliveni betonom, pred očima Johna de Chastelaina, umirovljenog kanadskog generala koji predsjedava Komisijom za razoružanje.</p>
<p>De Chastelainova riječ da je dio IRA-inog arsenala onesposobljen, udahnula je život sjevernoirskom mirovnom procesu koji je bio u potpunoj paralizi. Zbog ranijeg odbijanja IRA-e da se razoruža, prestala je, naime, funkcionirati regionalna vlada Sjeverne Irske, iz koje su izašla tri protestantska ministra. Vlada bi sada ponovo mogla proraditi, premda su pojedini protestantski političari oprezni dok ne saznaju što je točno IRA dala uništiti. </p>
<p>Ne gubeći vrijeme, Downing street je u srijedu objavio demontiranje »sigurnosnih instalacija«, te naveo da će one biti uklonjene »logistički i fizički čim brže to bude moguće«. Među njima se nalazi i nekoliko nepopularnih promatračkih tornjeva u Sjevernoj Irskoj. Tri od četiri spomenute instalacije, koje su prve određene za rušenje, nalaze se u sjevernoirskoj grofoviji Južni Armah, koja graniči s Republikom Irskom, a četvrta je u grofoviji Londonderry. Sljedeći korak vlade u Londonu bit će smanjenje broja britanskih vojnika, te zatvaranje pojedinih vojnih baza u pokrajini. </p>
<p>U zadnja tri desetljeća sjevernoirskog sektaškog sukoba, stanovnici napaćene britanske pokrajine mnogo puta su gajili lažne nade. Najnovije vijesti oni stoga dočekuju s mjerom opreza, ali i s priželjkivanjem trajnog mira. No, na putu do toga još postoje određene prepreke. Jedna su republikanski disidenti, otpadnici od IRA-e, koji možda kane nastaviti oružanu borbu. Gerry Adams, predsjednik stranke Sinn Fein, političkog krila IRA-e, potvrdio je u srijedu u Londonu da će dio republikanaca shvatiti predaju oružja kao izdaju. Nije sigurno ni da će sve protestantske paravojne skupine biti spremne slijediti primjer IRA-e. Protestantski političari općenito traže više informacija o tome koliko je toga iz IRA-inog arsenala uništeno, te znači li to tek početak. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>»Sabor i Vlada su samo privremeni upravitelji...« (2)</p>
<p>Analitičkim razmišljanjem i eliminacijom, bez mnogo intelektualnog napora, možemo definirati dva najveća problema Hrvatske: golema nezaposlenost i negativan natalitet. Premda se oba, sada već krizna problema opetovano pojavljuju, uglavnom kao usputni, na saborskim sjednicama, i premda neki zastupnici detaljno i argumentirano nastoje pozitivno utjecati na saborske odluke, one su redovito negativne, i oba problema samo produbljuju ili odgađaju, umjesto da ih rješavaju. Nezaposlenost neprekidno raste ili u najboljem slučaju stagnira, što zaslužuje negativnu ocjenu i ne opravdava narodno povjerenje zadobiveno na prošlim izborima. Negativan natalitet još se više produbio, a nedavnim odlukama Sabora o smanjenju porodiljnih naknada, trajanju porodiljnih dopusta i dječjim doplacima samo se dodatno zaoštrila ionako teška situacija. Budući da se u sabornici često mogu čuti vrlo pozitivna, suvisla i argumentirana mišljenja, a ipak se glasuje protiv njih, moramo zaključiti da sabornici glasuju protiv logike i snage argumenata, a time i protiv svoje volje, pa tako, sasvim očigledno, i protiv interesa Hrvatskog naroda.</p>
<p> Što se događa? Da li netko, i kako, utječe na zdrav razum i volju sabornika? Kako ih se nagovara ili prisiljava da usvajaju takve zakone i odluke? Je li u pitanju korupcija (neke velesile), prisila, stranačka stega, sve to zajedno, ili nešto nama nepoznato? To je posao koji hitno treba odraditi državni odvjetnik i pučki pravobranitelj, ili podnijeti ostavke ako ne mogu, ili ne žele, otvoriti istragu. Budući da se time narušavaju i temeljne odredbe Ustava, kako doznajemo iz Vjesnika od 16. listopada: »Sabor i Vlada su samo privremeni upravitelji...«, isto očekujem i od Ustavnog suda. </p>
<p>U međuvremenu, da mi se ne prigovori kako je kritizirati najlakše, predlažem konkretnu i hitnu vatrogasnu pronatalitetnu mjeru: ukidanje PDV-a na sve nužne proizvode namijenjene dojenačkoj i dječjoj dobi (odjeću, obuću, hranu i opremu). Da država zarađuje na tim proizvodima, s jedne strane naplaćujući porez, a s druge strane smanjujući izdvajanje za djecu, u ovakvom iznimno za roditelje teškom gospodarskom vremenu, za mene je neshvatljivo. Siromašni roditelji pune proračun PDV-om, umjesto da iz njega dobivaju poticaj.</p>
<p>EDUARD BAUER, nezaposleni roditelj iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Tri autora« u gangsterskom pohodu na Slavena Leticu?</p>
<p>Televizija je očito pogriješila što nije ukinula emisiju »Nedjeljom u 2«. Nakon dulje pauze Aleksandar Stanković ide i korak dalje...</p>
<p> Naime, iz emisije u emisiju urednik nastoji svom gostu napakostiti, podvaliti, iz intime izvući neki grijeh, koji se ne uklapa u skalu vrijednosti voditelja, i to prezentirati kao negaciju općepriznatih društvenih vrijednosti i tako nam odaslati već unaprijed skrojenu sliku svog sugovornika.</p>
<p> U tome mu pomažu po dva pomno odabrana »suborca«, čija je zadaća pažljivo proučiti prošlost »žrtve« i pružiti doličnu potporu voditelju u njegovu nastojanju da postigne zacrtani cilj.</p>
<p>Doista se pitam kako je jedan Slaven Letica »nasjeo« na poziv u takvu emisiju. Očito je bio prevaren, dok je možda znao za prvi blok emisije (miting na Jelačićevu trgu i zdravstvena tragedija), što je njemu bliska tema. O tome je emisija tekla relativno korektno. No u zadnjem dijelu »tri autora« izvela su pravi intelektualni gangsterski napad na osobu Slavena Letice, nečuven u našim medijima. Nečuveno je što su sve napakovali jednom uvaženom javnom znanstvenom djelatniku, čista paranoja, pripisali su mu šovinizam, antifeminizam, podanost raznim političkim sustavima, potkupljivost, prodaju tajnih dokumenata, hrvatstvo, ekstremno domoljublje i na kraju da ilegalno posjeduje oružje, što treba shvatiti da je on potencijalni ubojica i da se takvog čovjeka treba čuvati jer se ne uklapa u novi model koalicijskog građanina.</p>
<p>Način i intonacija napada na jednu uvaženu osobu iz našega javnog života još nije viđen na našoj televiziji. Taj nedjeljni obračun s Leticom, koji ne djeluje po ukusu voditelja, eklatantan je primjer privatizacije javne televizije i sistematski pokušaj diskreditacije javne ličnosti drugog svjetonazora. Tko je sljedeća žrtva Aleksandra Stankovića i sudruga u ispunjenju njegova zadatka.</p>
<p>MILAN BOŽIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tko još gaji poštovanje prema vojničkoj odori? </p>
<p>Primjerom koji ću iznijeti želim pokazati kakav je nekad bio odnos građana prema vojniku</p>
<p> - potencijalnom borcu, branitelju svoje zemlje - domovine.</p>
<p>Vozila sam se autobusom dijelom naše zemlje sa sinom svoje prijateljice - vojnikom. Kad smo ušli u autobus, bio je pun, i jedan stariji čovjek naglo se digao i ponudio svoje mjesto - ne meni - kao starijoj ženi, već mladom vojniku (na odsluženju vojnog roka). Bili smo, naravno, iznenađeni njegovom gestom, ali čovjek je upravo tražio da vojnik sjedne. Bio je, jasno, siromašan, priprost čovjek, ali čovjek koji je pokazao ljubav i poštovanje prema drugome, iako mladom, jer je u njemu vidio onoga koji se sprema za budućega eventualnog ratnika - onoga koji će se, ako ustreba, boriti za obranu, za dobro svoje zemlje pa, ako ustreba, za nju dati i život. Danas se ni već priznatom borcu - heroju ne ukazuje čast koju zaslužuje on, ali i svi drugi koji su se borili, proživljavali pakao, i možda samo srećom ostali živi i neozlijeđeni - da o invalidima i ne govorim.</p>
<p>Ne znam točno koliko i kakva prava ili privilegije branitelji imaju, ali koliko imaju da imaju, zaslužuju i više, a iako smo siromašna zemlja, sredstva za njih morala bi se pronaći, pa makar i na izvjesnu štetu nas ostalih koji smo bili u pozadini i samo iščekivali sretan ishod borbe.</p>
<p>Istina je, ima na žalost onih koji su se prokrijumčarili među branitelje i invalide - takve svakako treba otkriti i primjereno kazniti.</p>
<p>M. RAKELA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Doprinos prosvjedu dali su i »promatrači« u civilu </p>
<p>Čiji su narod hrvatski branitelji? Moje srce i moja građanska dužnost naložili su mi doći u subotu (20. listopada) na Jelačić plac, podržati prosvjed onih koji su patili dok su mnogi uživali zavjetrinu svojega rodnoga Zagreba. Došli su u glavni grad svih Hrvata očekujući moralnu podršku ili barem gostoljubivost, kojom se Zagreb godinama ponosio, a dočekali su ih nojevi s glavama u pijesku.</p>
<p>Neki su ostali razočarani što je taj prosvjed prošao mirno. Policija je bila korektna, a oni koji su bili nevidljivi, tj. u civilu, među nama, pridonijeli su brojnosti skupa te zaradili koju kunu.</p>
<p>Čini mi se da su i novinari ostali zakinuti za barem poneku senzaciju. Moje zadovoljstvo skupom remeti jedino poruka mojim sugrađanima: »Ne okrećite glave od onih koji su vam omogućili da mirno ispijate svoje kavice na Jelačić placu.« Predsjednika Hrvatskoga sabora, koji je rekao da je prosvjed doživio fijasko, pitam je li možda razočaran što se nije »srušila država«?</p>
<p>Na kraju jedno gorko pitanje: »Zaslužuje li slobodu narod koji se srami ili čak boji svojih branitelja«</p>
<p>LIDIJA GREGORATI, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Imunološki zavod nije uvozio Baxterove dijalizatore</p>
<p>U Vjesniku od 23. listopada 2001. godine na 4. stranici objavljen je članak Borisa Orešića pod naslovom »Pliva nije jedini uvoznik Baxterovih dijalizatora«, koji sadrži neistinitu i neprovjerenu informaciju da je i Imunološki zavod d.d. uvezao Baxterove dijalizatore.</p>
<p>Slobodna sam obavijestiti hrvatsku javnost da Imunološki zavod d.d. ne uvozi i nikada nije uvozio Baxterove dijalizatore koji se upotrebljavaju pri dijalizi bubrežnih bolesnika. Tvrtka Baxter multinacionalna je kompanija sa širokim asortimanom proizvoda (strojevi, medicinski pripravci i imunobiološki preparati) koji se već dugi niz godina koriste u Hrvatskoj.</p>
<p>Molim da se informacija objavi radi točnijeg informiranja javnosti, kako bi se ublažila šteta koja je objavljivanjem netočne informacije nanesena Imunološkom zavodu.</p>
<p>Dr. SABINA RABATIĆ, glavna direktorica Imunološkog zavoda, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Svađa s homoseksualcem završila obračunom nožem</p>
<p>SPLIT, 24. listopada</p>
<p> - Zbog sumnje da je prošloga petka u stanu Ispod ure 2 u Splitu usmrtio Emila Grgca (51), istražnom je sucu splitskoga Županijskog suda u srijedu priveden 22-godišnji T. V. iz Metkovića. Nakon saslušanja sudac mu je odredio pritvor.</p>
<p> T. V. je uhićen u utorak navečer u stanu na splitskim Gripama, a tijekom kriminalističke obrade priznao je ubojstvo službenicima Odjela općeg kriminaliteta i Prve splitske policijske postaje. </p>
<p>Sumnja se da je ubojstvu prethodila svađa, a potom i tučnjava. Metkovac je Grgca udario tupim predmetom po glavi i izbo ga nožem po vratu i ramenima. Neslužbeno doznajemo da je mladića razljutio Grgčev pokušaj homoseksualnog kontakta s njim.</p>
<p> Osumnjičeni ubojica i žrtva poznaju se otprije tako što je inače nezaposleni T. V. kod Grgca nekoliko puta prespavao, a to je namjeravao učiniti i kobne večeri. U stan kod Grgca došao je oko 22 sata. Kako je Vjesnik već pisao, u noći kada se dogodilo ubojstvo Grčevi su susjedi dojavili policiji da se iz njegova stana čuje svađa i krikovi, a jedna je susjeda tvrdila i kako je čula da netko viče »silovanje«. Kad je policija došla do stana, više nije čula viku, a na Grgčevim vratima nitko nije odgovarao na zvonjavu.</p>
<p> Prema riječima glasnogovornika PU splitsko-dalmatinske Lea Taubera, policija je tijekom večeri još nekoliko puta provjeravala isti stan, no nitko nije otvarao, pa je naposljetku odustala. U stan nisu nasilno pokušavali ući jer nisu sumnjali da je nečiji život ugrožen. Zanimljivo je kako je Grgac umro od iskrvarenja, a sumnja se da je kod prve policijske intervencije ubojica još uvijek bio u stanu.</p>
<p> Grgčev je leš u subotu navečer pronašao jedan njegov poznanik, nakon što se nesretnik nije pojavio na zakazanom sastanku. Tijelo se nalazilo u spavaćoj sobi, razbijene glave i u lokvi krvi, a niz otvoren prozor bile su spuštene drvene ljestve. Neslužbeno doznajemo da je policija nož kojim je počinjeno ubojstvo pronašla u smeću. T. V. je u tučnjavi sa svojom žrtvom zadobio lakše tjelesne ozljede. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Korade i pravomoćno osuđen zbog nasilničkog ponašanja</p>
<p>VARAŽDIN, 24. listopada</p>
<p> - Varaždinski Županijski sud ovih je dana potvrdio presudu Općinskog suda kojom se umirovljeni general Ivan Korade osuđuje na osam mjeseci uvjetnog zatvora uz rok kušnje na dvije godine, zbog kaznenog djela narušavanja javnog reda i mira nasilničkim ponašanjem. Time je, samo nekoliko dana prije ulaska u zastaru koja je trebala nastupiti 27. listopada, završen sudski proces koji je protiv umirovljenog generala i još nekoliko optuženih pokrenuo bivši načelnik SIS-a za Varaždinsku i Međimursku županiju Josip Marčelan.On je Koradu i ostale teretio da su ga u varaždinskom restoranu »Bijeli konj« 27. listopada 1995. godine zlostavljali, ozlijedili ga, a Korade mu je naredio da puzi i ljubi mu čizme.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nesposoban za rad, pa nije došao ni na raspravu</p>
<p>VARAŽDIN, 24. listopada</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u tijeku kazneni postupak protiv Stjepana Kosa (54), kojeg se tereti za prijevaru, te protiv Ivana Pintarića (48) i Vladimira Vuka (44), koje se tereti za protupravnu naplatu. Posljednja je rasprava odgođena zato što se na njoj nije pojavio prvooptuženi Kos, za kojega je braniteljica dostavila potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad.</p>
<p> Iz potvrde je bilo vidljivo da je optuženi dan prije rasprave otišao na bolovanje, no tužitelj je predložio da Kosa na iduću raspravu dovedu policajci jer »to što je nesposoban za rad ne mora značiti i da je nesposoban za sudjelovanje na raspravi«. Taj je prijedlog sud odbio, a okrivljenik će sudu u određenom vremenskom roku morati dostaviti medicinsku dokumentaciju koja bi trebala pokazati da li je optuženi bio nesposoban za raspravu. Ako, pak, ti dokumenti ne budu sudu dostavljeni na vrijeme, na iduću će raspravu Kosa dovesti policija.</p>
<p>Prvooptuženoga Kosa optužnica tereti da je 1995. godine, kako bi se okoristio, s drugooptuženim Pintarićem dogovorio da će mu pronaći kupca i prodati njegovo teretno vozilo s prikolicom te da će mu isplatiti novac od prodaje vozila, iako nije imao namjeru Pintariću isplatiti sav iznos. Kos je tako pronašao kupca neutvrđenog identiteta u Bugarskoj, s kojim je dogovorio kupoprodajnu cijenu od 86 tisuća američkih dolara. Pintariću je, međutim, predočio da će od kupca vozila primiti kao kompenzaciju sitne kućanske uređaje u odgovarajućoj vrijednosti, a potom će u Rusiji izvršiti kompenzaciju tih uređaja za sirovu goveđu kožu koju će zatim prodati jednom poduzeću u Poznanovcu. No nakon toga je za prodano vozilo Pintariću isplatio samo 20 tisuća američkih dolara, čime je drugooptuženog oštetio za oko 280 tisuća kuna.</p>
<p>Pintarić i Vuk dogovorili su se, pak, prema optužnici, da ishode povrat duga, pa je tako Pintarić rekao Vuku koliko mu Kos duguje. Potom je Vuka uputio da zastrašivanjem natjera Kosa da mu vrati dug. Vuk je zatim Kosa nazivao telefonom i govorio mu da mora platiti 300 tisuća kuna jer će ga inače, kaže optužnica, premlatiti, silovati mu kćer te da će ga to stajati života. Kos je potom, bojeći se da će se te prijetnje i ostvariti, drugooptuženom Pintariću dao 40 tisuća kuna.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Brze transakcije za laku zaradu</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Djelatnici Odjela gospodarskog kriminaliteta podnijeli su nakon završene kriminalističke obrade kaznenu prijavu protiv Ivice H. (50), djelatnika Zagrebačke banke. Sumnjiči se da je tijekom ožujka i travnja 1999. godine, zloporabeći položaj, krivotvorio službene isprave.</p>
<p>Ivicu H. policija tereti da je kao kontrolor za brze transakcije u poslovnici Zagrebačke banke u Tratinskoj ulici sastavio obrazac punomoći za raspolaganje sredstvima po ranije otvorenom tekućem računu na krivotvoreno ime Redžep Š. Obrazac na kojem je krivotvorio potpis Redžepa Š., Ivica H. je navodno kasnije sam ispunio kao da je on kontrolor. Prema navodima policije, Ivica H. je u razdoblju od 20. ožujka do 16. travnja kao lažni opunomoćenik podigao 99.885 kuna oštetivši Zagrebačku banku. Priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Proširena istraga protiv Cikatića</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Nakon što je tužilaštvo podnijelo zahtjev za proširenje istrage protiv Branka Cikatića, vlasnika zaštitarske tvrtke »Tigar - Cikatić «, zbog iznuđivanja novca i miniranje diskoteke u Trogiru, istražni je sudac Ivan Turudić donio rješenje da se istraga proširi. </p>
<p>Naime, Cikatića, majstora borilačkih vještina, u istražnom se zahtjevu teretilo za šest kaznenih djela, među kojima i za poticanje na ubojstvo. Nakon zahtjeva tužilaštva o proširenju, Cikatića je ponovo saslušao istražni sudac. Tom je prilikom Cikatić negirao navode tužilaštva da je iznuđivao novac od dužnika »Partner banke«, splitskog poduzeća »Astex«, i da je nagovorio nepoznate osobe da dignu u zrak diskoteku »F1« u Trogiru.</p>
<p>Tužilaštvo tereti Cikatića da je u dogovoru s predsjednikom Nadzornog odbora spomenute banke, Perom Čulom, preuzeo da će naplatiti dug od dvojice dužnika, što su u studenome 1998. godine trebali obaviti Đino Zekan i Ile Kelić. Isto su tako trebali utjerati i dug od trojice dužnika »Astexa«.</p>
<p>U slučaju pak diskoteke, prema navodima tužilaštva, Cikatić se sukobio s vlasnikom »F1« nakon što je Cikatiću otkazao zaštitarske poslove. Cikatić tvrdi da je on otkazao uslugu svim diskotekama. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uhićen pljačkaš Privredne banke u Popovači </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Nakon provedene opsežne potrage, u koju su se bili uključili i građani, službenici PU bjelovarsko-bilogorske uhitili su J. P. (51), kojeg se sumnjiči da je 17. listopada ove godine opljačkao poslovnicu Privredne banke u Popovači.</p>
<p>Kako dalje stoji u policijskom priopćenju, osumnjičeni je pljačkaš banke uhićen uz pomoć fotorobota koji je načinjen u suradnji s građanima Popovače koji su se navedenog dana oko 14.30 sati zatekli u blizini poslovnice.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade pljačkaša je prepoznala i jedna od službenica banke. Ustanovljeno je također da je J. P. dosad na području PU bjelovarsko-bilogorske počinio više sličnih kaznenih djela.</p>
<p>Nakon kriminalističke obrade osumnjičeni je u utorak priveden istražnom sucu Županijskog suda u Sisku i protiv njega je podnesena kaznena prijave, no policija nastavlja obradu kako bi otkrila i druga kaznena djela za koja postoji utemeljena sumnja da ih je počinio upravo J. P.</p>
<p>Podsjećamo, J. P., inače iz Sesveta, ušao je 17. listopada oko 14.30 sati u ispostavu Privredne banke i zaprijetivši pištoljem zatražio od službenice novac. Kako se službenica uplašila, pljačkašu je predala oko 104 tisuće kuna. Nakon toga on je pobjegao. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Milić se branio šutnjom zbog potresa mozga i dva izbijena zuba</p>
<p>Nepoznate osobe iz osvete pretukle prijatelja Zlatka Milića osumnjičenoga za ubojstvo popularnoga dubrovačkog sportaša </p>
<p>DUBROVNIK, 24. listopada</p>
<p> - Zlatko Milić koji je u nedjelju u Dubrovniku ubio Nika Rustana u srijedu je, na zahtjev njegova odvjetnika Veljka Miljevića, prebačen u Opću bolnicu Dubrovnik na pregled. Naime, u tučnjavi koja je prethodila ubojstvu Milić je, kako smo već pisali, zadobio potres mozga i ostao bez dva zuba, što je bio razlog zbog čega se dosad branio šutnjom.</p>
<p> Ubojstvo dubrovačkoga sportaša izazvalo je toliki gnjev među Dubrovčanima da su, u znak osvete, nepoznate osobe pretukle Milićeva prijatelja Ziju Oručevića iz Mostara. Kako saznajemo Oručević i jedan Sarajlija bili su u društvu Zlatka Milića kada je izbila tučnjava u kafiću »Polo Club«. Pretučeni je Oručević zbog ozljeda zadržan u Općoj bolnici Dubrovnik, a pred vratima njegove sobe navodno danju i noću dežura policija.</p>
<p> Inače, policija BiH prije nekoliko mjeseci za tim je Mostarcem raspisala međunarodnu tjeralicu, ali zbog propusta u tom postupku, nakon uhićenja u Dubrovniku hrvatsko ga pravosuđe nije moglo izručiti. Oručević je potom pušten te se nastanio u Dubrovniku kupivši, kako neslužbeno saznajemo, stan od Zlatka Milića iako navodno on nikada nije bio njegov vlasnik.</p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tužitelj Rojs neopravdano izostao s rasprave</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Kako tužitelj u sudskom sporu protiv Europapress holdinga, nakladnika Jutarnjega lista, umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs nije na raspravu na Općinskom sudu u srijedu pristupio, sudac Josip Grubišić odgodio je za ožujak sljedeće godine.</p>
<p>Kako je napomenula Rojsova zastupnica odvjetnička vježbenica Marijana Tomić, umirovljeni je general navodno bio službeno spriječen, te će oni o tome sud naknadno i obavijestiti. </p>
<p>Zastupnik EPH odvjetnički vježbenik Zoran Cvitković iznio je sudu prijedlog o spajanju dvaju slučajeva u kojima Rojs tuži EPH, no tom se prijedlogu protivila vježbeniva Tomić istaknuvši kako je riječ o različitim tekstovima koji se navode u tužbama.</p>
<p>Sudac Grubišić je rekao da će odluku o prijedlogu donijeti nakon uvida u spis, a rješenje će stranke dobiti pismenim putem.</p>
<p>Rojs je privatnu tužbu za naknadu štete u iznosu od 100.000 kuna podigao zbog teksta objavljenoga u Jutarnjem od 6. lipnja prošle godine, pod naslovom na naslovnici: »General Rojs bespravno je sagradio vilu s bazenom« te pod naslovom teksta: »Netragom nestale zemljišne knjige s podacima o gradnji u zaštićenom zelenom pojasu«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>EU: Kandidatima prijelazni rok za trošarine na cigarete</p>
<p>Ako članice ne prihvate prijedlog o tranzicijskom razdoblju, zemlje kandidati mogle bi imati ozbiljnih političkih, gospodarskih i društvenih posljedica</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Europska komisija predložila je u utorak da se zemljama kandidatima za pridruživanje Uniji odobri ograničeno prijelazno razdoblje na uvođenje EU trošarina na cigarete od 57 posto. Uz prijelazno razdoblje u trajanju od dvije do tri godine, zemlje kandidati će morati donijeti i plan s jasno definiranim fazama prilagođavanja EU zakonima. </p>
<p>Međutim, prije nego započnu pregovori sa svakom pojedinom zemljom kandidatom, prijedlog kojeg je iznio povjerenik Europske komisije za širenje EU Günter Verheugen, moraju prihvatiti sve zemlje članice.</p>
<p>Komisija je upozorila da će se implikacije prijelaznog razdoblja za uvođenje trošarina na cigarete - iako neće biti nezanemarive - zapravo djelom utopiti u postojećim razlikama unutar same EU. Komisija je osim toga istaknula da postoje osnovane sumnje da bi u slučaju da članice ne prihvate prijedlog o tranzicijskom periodu, zemlje kandidati mogle imati ozbiljnih političkih, gospodarskih i društvenih posljedica - što bi pak moglo imati negativan utjecaj na cijeli proces širenja EU.</p>
<p>Međutim, tranzicijsko razdoblje bit će odobreno samo ako zemlje kandidati započnu s programom usklađivanja zakona već slijedeće godine kako bi se izbjegao mogući utjecaj na unutarnje tržište EU. Europska komisija će u suradnji s kandidatima pažljivo nadgledati postignuti napredak, uključujući i praćenje carinske kontrole.</p>
<p>Nadalje, tranzicijska će razdoblja biti vremenski strogo ograničena, a njihovo trajanje određeno u skladu s potrebama svakog kandidata - trenutnim stupnjem usklađenosti zakona, predviđena usklađenost do datuma pristupanja EU te preostale potrebe nakon pristupanja. Prema istim načelima predloženo je da se Poljskoj, Rumunjskoj i Sloveniji odobri prijelazno razdoblje za uvođenje trošarina na cigarete EU u trajanju od dvije, a Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi i Slovačkoj od tri godine. Ostale zemlje koje pregovaraju o pridruživanju EU - Cipar, Mađarska i Malta - nisu zatražili prijelazno razdoblje.</p>
<p> P. BulićDrugi udar krize Croatia Airlines očekuje u travnju kada je vrijeme za redovno obnavljanje polica osiguranja</p>
<p>Ivana Slojšek</p>
<p>U zimski red letenja s devet novih čartera</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada - Kraj ljetnog reda letenja, u subotu 27. listopada, Croatia Airlines trebala bi dočekati s prevezenih 1.110.000 putnika, što je pet posto više od planiranoga, a 17 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestila je Dubravka Turkalj, direktorica marketinga hrvatske zrakoplovne tvrtke na konferenciji za novinare u srijedu sazvanoj u povodu zimskog reda letenja. Prema njenim riječima, do kraja godine tvrtka je planirala prevesti 1.215.000 putnika ili 14 posto više nego lani, a može se očekivati da će ih prevesti 40.000 do 50.000 više.</p>
<p>»Ono što uistinu veseli jest da nam nije otkazan ni jedan čarter nakon tragičnih događaja 11. rujna. Štoviše, prošlog je tjedna ugovoreno još devet čarter letova iz Njemačke, Irske i Velike Britanije za odredišta na Jadranu tako da i u zimski red letenja krećemo s čarterima«, rekla je Turkalj.</p>
<p>Croatia Airlines i u zimsku sezonu kreće s velikim brojem partnera u tzv. code share sporazumima. Na taj način opslužuje 21 odredište, od čega 19 vlastitim zrakoplovima, a dva (Varšavu i Istanbul) kao marketinški partner na zrakoplovima LOT-a i Turkish Airlinesa. I dalje je, naglasila je Turkalj, glavni strateški code share partner njemačka Lufthansa.</p>
<p>Govoreći o utjecaju krize koja je zahvatila zrakoplovstvo, Turkalj je istaknula kako su i hrvatskog prijevoznika dotaknuli problemi vezani ponajviše uz povećane premije osiguranja te da se drugi udar očekuje u travnju kada je vrijeme za redovno obnavljanje polica osiguranja, a predviđaju se novi, mnogo teži uvjeti. »Inače, kad je riječ o prometu, zabilježili smo pad od oko 15 do 20 posto putnika s odredištima na drugim kontinetnima, posebno u Sjevernoj Americi, dok je ostali promet još uvijek bez promjena i u porastu«, dodala je.</p>
<p>»Na žalost, zbog navjeće krize u povijesti zrakoplovstva morali smo prekinuti tri sporazuma, i to sa Swissairom, Sabenom te s makedonskim Avioimpexom«, zaključila je direktorica marketinga Croatia Airlinesa.</p>
<p>Zimski red letenja posložen je tako da omogući veće servisne zahvate na floti zbog pripreme za iduće ljeto te da se maksimalno smanje troškovi poslovanja... </p>
<p>U prijevodu, bit će nekih redukcija u redu letenja (u Bruxelles će se, primjerice, letjeti tri puta umjesto pet puta tjedno, neće se letjeti za Tel Aviv...), ali je sve postavljeno tako da putnici iz jadranskih odredišta stižu u Zagreb na vrijeme da uhvate sve odlazne letove prema Europi, odnosno tako da se letovima iz Zagreba hvataju najpogodniji odlazni valovi prema svijetu.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Spin Valis: Ulaganje od 7 milijuna DEM </p>
<p>POŽEGA, 24. listopada</p>
<p> - Više od sedam milijuna njemačkih maraka vrijedan je novi projekt drvne industrije Spin Valis, a riječ je o izgradnji tvornice za proizvodnju stolaca.</p>
<p>»Postojeća tvornica mjesečno može preraditi 500 kubika elemenata, a procjenjujemo da nam sirovinska osnova omogućava dodatnu finalizaciju, što je preduvjet za daljnji razvoj hrvatske drvne industrije«, izjavio je direktor tvrtke Željko Čerti. </p>
<p>Spin Valis ostvarit će ove godine prihod od 27 milijuna maraka, od čega 20 milijuna izvozom na tržište Italije, Njemačke i zemalja Beneluxa.</p>
<p>U ovoj je godini požeška drvna industrija u kupovinu nove opreme i suvremene tehnologije uložila 1,3 milijuna maraka.</p>
<p>U novoj tvornici za proizvodnju stolica od masiva, pretežito bukve, čija će izgradnja početi iduće godine, uz sada zaposlenih 440 radnika posao bi dobilo još stotinjak. </p>
<p> »Realizaciji tog projekta prethodit će izgradnja lakirnice prilagođene novom programu. Zato je Spin Valis zainteresiran za pronalaženje strateškog partnera koji će osigurati plasman proizvoda na tržište«, rekao je direktor Čerti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Rast operativne dobiti DaimlerChryslera </p>
<p>STUTTGART, 24. listopada</p>
<p> - DaimlerChrysler, peti po veličini proizvođač automobila u svijetu, u trećem je tromjesečju ostvario operativnu dobit od 666 milijuna eura, što je znatno više nego što su analitičari očekivali. </p>
<p> Unatoč padu prodaje za tri posto, na 36 milijardi eura, operativna dobit DaimlerChryslera porasla je na 666 milijuna eura u odnosu na lanjskih 540 milijuna eura. U to nisu uključeni jednokratni troškovi. Rast operativne dobiti veći je nego što se očekivalo, pa je cijena dionica kompanije na frankfurtskoj burzi porasla više od 7 posto.</p>
<p> Iako još nije poznato koliku će štetu pretrpjeti svjetski, posebice američki proizvođači automobila zbog terorističkih napada na SAD, u DaimlerChrysleru su uvjereni da će se ove godine njihova dobit kretati oko donje razine planiranih 1,2 do 1,7 milijardi eura.</p>
<p>Iz koncerna su objavili da će Chrysler, čiji je tržišni udio u rujnu u odnosu na isti mjesec lani smanjen sa 14,9 na 11,8 posto, još neko vrijeme poslovati s gubitkom, koji bi ove godine mogao dosegnuti 2,6 milijardi eura. (Hina/dpa/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Američki ulagači u rujnu povukli 35 milijardi USD </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Američki ulagači povukli su u rujnu ukupno 35 milijardi USD iz dioničkih fondova, što je do sada najveći zabilježen mjesečni iznos, objavila je tvrtka Lipper koja prati investicijske fondove. Međutim, iako brojka pokazuje zabrinutost ulagača zbog terorističkih napada 11. rujna, Lipper upozorava da je to jedva 1 posto od 3200 milijardi USD ukupne imovine u dioničkim fondovima. </p>
<p>Pad ulaganja u dioničke fondove zabilježen je treći mjesec zaredom, što se posljednji put dogodilo prije deset godina za vrijeme Zaljevskog rata. Usporedbe radi, u kolovozu prošle godine ulagači su dioničkim fondovima povjerili 256 milijardi USD. Ove su godine dionički fondovi u SAD-u izgubili u prosjeku 17 posto svoje vrijednosti, dok su drugdje u svijetu zabilježili pad od 22,47 posto, procjenjuje tvrtka Morningstar.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sljedeća godina u znaku teških prilagodbi </p>
<p>Stopa obavezne rezerve u prosincu će biti snižena sa 22 na 19 posto / HNB će poticati klimu pojačanog kreditiranja privrede i stanovništva, kazao je guverner Rohatinski / Očekuje se da će inflacija ove godine premašiti planiranih 4,5 posto, a da će proračunski deficit ostati u okviru planiranih 5,3 posto GDP-a</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Većina gospodarskih prognoza koje su objavili analitičari Zagrebačke, Privredne i Raiffeisenbank srećom se nije ostvarila. Analitičari su se pokazali prepesimistični, pa ćemo, bez obzira na sve nepovoljne elemente, u ovoj godini ostvariti rast GDP-a od preko četiri posto, najvjerojatnije oko 4,5 posto - kazao je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski sudjelujući na okruglom stolu posvećenom makro-ekonomiji. </p>
<p> Taj je okrugli stol, uz još dva s temama o platnom prometu te o proračunu, organizirala Hrvatska udruga banaka u povodu druge godine od osnivanja. </p>
<p>Rohatinski je kazao kako se očekuje da će deficit tekućih transakcija platne bilance krajem ove godine iznositi između milijardu i 1,1 milijardu dolara. Deficit će, kazao je, biti financiran inozemnim investicijama tako da će se ostvariti porast deviznih rezervi HNB-a od oko milijardu dolara. U vezi sa zaduživanjem države, odnosno proračuna u iznosu dodatnih 1,5 milijardi kuna, Rohatinski je ocijenio da će na kraju godine proračunski deficit biti u okviru predviđenih 5,3 posto GDP-a. </p>
<p>Bez obzira na kolovoški skok cijena zbog poskupljenja telekomunikacijskih usluga, Rohatinski procjenjuje da inflacija na kraju godine neće bitno premašiti ciljanih 4,5 posto.</p>
<p>Guverner je kazao kako je u bankarskom sektoru stvorena klima pojačanog kreditiranja i sektora privrede i sektora stanovništva te naglasio da će Hrvatska narodna banka nastojati poticati takvu klimu. </p>
<p>Rohatinski je spomenuo i predstojeće promjene u monetarnom i deviznom sustavu kao i u instrumentima monetarne politike, napominjući kako će središnja banka intenzivnije koristiti instrumente koji će joj omogućiti permanentno prisustvo na novčanom odnosno na deviznom tržištu. Najavio je da će Savjetu Hrvatske narodne banke biti predloženo da donese odluku o smanjenju stope obavezne rezerve sa 22 na 19 posto, i to od prosinca, te da će se povećati izdvajanje obavezne rezerve u kunama sa sadašnjih 20 na 25 posto.</p>
<p>Martina Dalić, glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb, najavljuje kako će 2002. godina biti u znaku nižeg gospodarskog rasta. »Sljedeće godine jedna od najvažnijih determinanti bit će fiskalna politika, odnosno problemi vezani uz fiskus. Na žalost, ta politika postaje sve manje transparentna«, kazala je Dalić i dodala kako su kapitalni prihodi više ili manje iscrpljeni te da će se deficit ubuduće pokrivati uglavnom zaduživanjem i to, kako je pretpostavila, na domaćem tržištu.</p>
<p>I Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke, složio se s tim da Hrvatsku krajem ove godine i tijekom sljedeće čeka usporavanje gospodarskog rasta. On je spomenuo da posljednje poznate statistike već upozoravaju na usporavanje proizvodnje.</p>
<p> »Ministar financija je kazao da bi deficit konsolidirane države sljedeće godine trebao biti niži nego ove, no mi ne znamo kako će se to izvesti. Naime, taj scenarij je moguć, ali je vrlo težak«, kazao je Miljenović, spomenuvši pritom kako nas sljedeće godine, među ostalim, čeka i tranzicijski trošak mirovinske reforme, što samo po sebi zahtijeva rigorozne restrikcije na rashodnoj strani proračuna. Postavlja se, kaže Miljenović, pitanje teške fiskalne prilagodbe kako bi se ostvarila solventnost države na dugi rok. Miljenović je savjetovao da se država ne bi trebala angažirati na nizu raspršenih projekata. </p>
<p>Velimir Šonje, član Uprave Raiffeisenbank, naglasio je da je reforma fiskalnog sustava ključ hrvatske ekonomske budućnosti, i to ne samo u dijelu provedbe mirovinske reforme nego i reforme zdravstva kao i obrazovnog sustava. </p>
<p>»Naš potencijalni rast u sadašnjim okolnostima je između tri i pet posto. Da bismo to promijenili nužno je fokusirati se na spomenute reforme te osigurati fiskalnu solventnost. Također je bitna stvar i euro naprosto zato što bi njegovo uvođenje u Hrvatskoj dodatno potisnulo kamatne stope prema dolje te ojačalo našu konkurentnost«, napomenuo je Šonje. </p>
<p>Na okruglom stolu, kojem su prisustvovali svi vodeći hrvatski bankari te predstavnici ostalih financijskih institucija, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka postavio je pitanje održivosti aprecijacije realnog tečaja. Miljenović je kazao kako je taj trend prisutan u svim tranzicijskim zemljama te spomenuo primjer poljske valute koja je u nekoliko godina aprecirala realno 50 posto. Miljenović smatra da bi svaki pokušaj održavanja tečaja na nižim razinama izazvao neravnotežu. Šonje se također složio s tim da je aprecijacija realnog tečaja univerzalni fenomen u tranzicijskim zemljama. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Stečaj, pa ukidanje - rješenje za siromašne i prezadužene općine</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - »Zalažem se za uvođenje stečaja za općine i druge jedinice lokalne samouprave koje ne mogu same financirati svoje osnovne potrebe te su im blokirani računi ili su prezadužene. Općine koje odu u stečaj mogle bi se ukinuti ili bi se u njima raspisivali prijevremeni lokalni izbori«, ističe zamjenik ministra financija Damir Kuštrak.</p>
<p> Objašnjava kako sada nema zakonske mogućnosti da jedinica lokalne samouprave ode u stečaj, pa će Ministarstvo financija predložiti Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave da donese zakonski propis kojim će se odrediti sudbina siromašnih općina. Pritom je glavno pitanje - što će biti s njihovim dugovima.</p>
<p>Ako Ministarstvo pravosuđa podrži Kuštrakov prijedlog, broj jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj uskoro bi mogao biti znatno manji od sadašnjih 122 grada i čak 422 općine. Najviše financijskih problema imaju 82 općine i 29 gradova na područjima od posebne državne skrbi. </p>
<p>Proračuni jedinica lokalne samouprave i njihovo financiranje bila je tema okruglog stola koji je u utorak održan u organizaciji Instituta za javne financije. Djelatnici Instituta Katarina Ott i Anto Bajo predstavili su svoju studiju pod nazivom »Lokalne financije i lokalni proračuni u Republici Hrvatskoj«. </p>
<p>U studiji se ističe da Hrvatska ima previše jedinica lokalne samouprave, a posljedica je gomilanje birokracije i neodgovarajuća podjela funkcija i odgovornosti. Unatoč načelnoj decentralizaciji, država je centralizirana jer mnogo jedinica lokalne samouprave sve više ovisi o izravnim transferima iz državnog proračuna, ustvrdili su autori studije, koji predlažu smanjenje broja općina i gradova. Također ističu kako je i na razini županija prisutno gomilanje administracija te stoga u njima treba smanjiti broj administrativnih odjela i zaposlenih službenika. </p>
<p>Studija također ukazuje na potrebu preispitivanja učinkovitosti financiranja javnih izdataka lokalnih jedinica iz državnog proračuna. Riječ je o financiranju školstva, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i održavanja lokalnih cesta. Ott i Bajo smatraju da bi sredstva za fiskalno izravnanje, odnosno za pomoć siromašnijim lokalnim jedinicama, trebale uz državu osigurati i bogatije županije, općine i gradovi. </p>
<p>Porazan je podatak da Ministarstvo financija nema informacije o visini poreznih osnovica lokalnih jedinica i poreznih stopa koje se u njima primjenjuju. Država ne zna ni kolika je imovina općina i gradova, od kojih mnogi ni nemaju stručne odjele i osobe za upravljanje imovinom. </p>
<p>Kako bi se domogli novca, oko 80 posto gradova protuzakonito naplaćuje priključke na komunalnu infrastrukturu, zbog čega građani plaćaju previsoke komunalne naknade. Sumnjivo je i poslovanje komunalnih poduzeća jer većina posluje kao trgovačka društva, a istodobno se iz proračuna lokalnih jedinica pokrivaju njihovi gubici. Rješenje studija vidi u privatizaciji pojedinih poduzeća. </p>
<p>Država bi, ističu Ott i Bajo, trebala pojačati financijsku kontrolu zaduživanja gradova i općina, jer je primijećeno da su lokalne vlasti sklone zaduživanju u bankama za podmirivanje tekućih rashoda (a ne samo kapitalnih investicija), što se ne bi smjelo raditi. Država je, naime, ograničila zaduživanje lokalnih jedinica na razinu 20 posto rashoda iz prethodne godine, a da bi se više zadužile, lokalne vlasti precjenjuju veličine proračuna. </p>
<p>Tekst studije može se pronaći na web stranici http://www.ijf.hr</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: Indeksi svugdje nestabilni</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Indeksi europskih dionica u srijedu su bili nestabilni: nakon jutarnjeg pada vrijednosti i kasnijeg zamjetnog rasta, poslijepodne su ponovo počeli padati. Tako je londonski benchmark FTSE 100 do ranog poslijepodneva bio 0,51 posto niži nego prethodnog dana spustivši se na 5166,4 boda. </p>
<p>Slično je bilo i s pariškim CAC 40 koji je bio 0,14 posto viši, 4462,17 bodova. Samo je frankfurtski DAX bio 1,2 posto viši, 4760,85. Paneuropski indeksi su bili mješoviti: FTSE Eurotop 300 bio je 0,12 posto niži, dok je DJ Euro Stoxx 50 bio 0,38 posto viši nego dan ranije.</p>
<p>Jutarnji rast pokrenule su u prvom redu dionice velikih telekomunikacijskih i tehnoloških kompanija, a među dobitnicima su bili i bankarski i maloprodajni sektor. Analitičari i trgovci kažu da je za rast dionica zaslužan ponajprije optimizam ulagača zbog najava oporavka u drugoj polovici sljedeće godine. Osim toga, mnogi kapital ponovo vraćaju na tržišta dionica jer su ona privlačna nakon smanjenja kamatnih stopa.</p>
<p>Iako je dan ranije Wall Street bio prilično slab - Dow Jones i Nasdaq pali su 0,39 odnosno 0,21 posto - terminski ugovori za američke dionice u srijedu su najavljivali rast cijena nakon početka trgovanja.</p>
<p>U telekomunikacijskom sektoru prednjačili su Deutsche Telekom i France Telecom s rastom 4,08 posto odnosno 4,83 posto. Španjolska je Telefonica dobila 3,3 posto, dok su u Britaniji Vodafone i British Telecom bili slabiji zabilježivši pad od 0,88 odnosno rast od 0,81 posto.</p>
<p>Osim jakog rasta bankarskih dionica, u Londonu su ulagače privukle i maloprodajne kompanije nakon povoljnog izviešća iz Sainsburyja, drugog po veličini prehrambenog retailera u zemlji, koji je dobio 4,25 posto.</p>
<p>Europski ulagači zanemarili su upozorenje o padu dobiti iz tehnološkog sektora, švicarsko-švedskog koncerna ABB, čije su dionice u toku dana ostvarile rast od 4,8 posto. Značajni rast u srijedu su opet ostvarili Alcatel i Siemens, a »u plusu« su bili i Philips, Nokia i Ericsson.</p>
<p>Azijske su cijene dionica slijedile pad Wall Streeta dan ranije, pa je tako bilo i na najvećoj burzi - tokyjski benchmark Nikkei 225 indeks izgubio je 0,55 posto zaustavivši se na 10.802,15 bodova. Međutim, zanimljivo je da je u Tokyju zabilježen rast dionica tvrtki za proizvodnju opreme za novorođenčad - smatra se da će skoro rođenje prestolonasljednika potaknuti više Japanaca da prošire i svoju obitelj. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Irska tvrtka restrukturira Hrvatske šume</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Irska konzultantska tvrtka »Coillte« odabrana je za izradu studije restrukturiranja Hrvatskih šuma, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski. </p>
<p>On je dodao da postojeće stanje ne zadovoljava, jer unutarnja organizacija poduzeća rezultira previsokim troškovima gospodarenja šumama. No, državnim šumama i u buduće bi gospodarilo jedinstveno poduzeće. Privatizirala bi se djelatnosti koje nemaju direktan utjecaj na šume koje pokrivaju 35 posto državnog teritorija (transport, građevinarstvo i dr.)</p>
<p>Usporedno s izradom studije o restrukturiranju javnog poduzeća, te zakona o šumama, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva započelo je opsežan posao na izradi Nacionalne šumarske strategije, kao sastavnog dijela Strategije razvitika Hrvatske u 21. stoljeću. </p>
<p>Izrada strategije šumarstva, trajat će šest do osam mjeseci. Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek, od 25. do 28. listopada, bit će domaćin skupa šumara iz 10 europskih zemalja pod nazivom Euforgen.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Mimica: Zahvaljujući Sporazumu s EU Hrvatska može odbiti balkanske asocijacije</p>
<p>Hrvatska prestaje biti objekt vanjske politike EU, kaže ministar europskih integracija Mimica / Dok se dokument ne ratificira u Saboru, Europskom parlamentu i parlamentima članica EU, vrijedit će Privremeni sporazum / Prihvaćene izmjene Zakona o priopćavanju - traži se da se utvrde vlasnici medija / Zbog otkazivanja suradnje novinaru postavljeno pitanje medijskih sloboda i dvostrukih kriterija </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Pet dana uoči potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ministar europskih integracija Neven Mimica u srijedu ga je obrazložio saborskim zastupnicima. Premijer Račan treba potpisati dokument u ponedjeljak, 29. listopada, u Luxembourgu.</p>
<p>Sporazum je sigurno jedan od najvažnijih međunarodnih ugovora koje je Hrvatska sklopila i znači bitan korak u procesu političke i gospodarske integracije u EU, rekao je Mimica naglasivši da se time regulira najtješnji oblik suradnje država s Unijom. </p>
<p>»Hrvatska je konačno prestala biti objekt sigurnosne i vanjske politike EU i sada postižemo status subjekta koji ima bliske odnose i dijalog s Unijom«, izjavio je ministar rekavši da se Sporazumom jamči individualni pristup Uniji koji se temelji na sposobnosti svake zemlje da prihvati europske standarde. Osvrćući se na tvrdnje da se Sporazumom priprema povezivanje Hrvatske u nekakve balkanske integracije, Mimica je kazao kako on ne može dati jamstva za nešto što će EU u budućnosti učiniti ili neće, ali zato zastupnike i javnost uvjerava da se bilo kakva eventualna djelatnost EU u tom pravcu ne može temeljiti na odredbama Sporazuma. Jer, to bi značilo kršenje i Sporazuma i hrvatskog Ustava.</p>
<p> Stvaranje balkanskih asocijacija nije politika hrvatske Vlade niti EU-a, istaknuo je Mimica dodajući da je upravo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju najbolji argument kojim Hrvatska može odbijati takve inicijative. Također je demantirao tvrdnje da će Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje zadirati u hrvatsko zakonodavstvo i biti iznad Sabora. Na HSP-ovu inicijativu da se raspiše referendum o Sporazumu Mimica je rekao da je referendum proveden samo u nekim zemljama, a u većini njih postignut je konsenzus.</p>
<p> Sporazum će rješavati političke, gospodarske i trgovinske odnose Hrvatske i EU, a nakon potpisivanja trebaju ga u roku od dvije godine potvrditi Sabor, Europski parlament i parlamenti zemalja članica EU. Do tada će biti na snazi Privremeni sporazum koji će regulirati gospodarska pitanja. </p>
<p> Potpuno suprotstavljena stajališta vladajućih i oporbenih zastupnika o tome je li sporazum u interesu Hrvatske ili nas vodi u »pakao Balkana« izmjenjivala su se cijelo popodne i večer, bez izgleda da se postigne konsenzus. Oporba se žestoko protivila Sporazumu, a HDZ je zatražio odgodu potpisivanja. </p>
<p> Zastupnici su u srijedu jednoglasno podržali izmjene i dopune Zakona o javnom priopćavanju koje predlaže klub HSLS-a. Najvažnije izmjene odnose se na obvezu utvrđivanja vlasništva nad medijima, te na propisivanje novčanih kazni za one koji ne poštuju tu obvezu. No, u raspravi se nametnulo pitanje političkih pritisaka na medije, a povod za to zastupnici su našli u otkazu ugovora o suradnji novinaru Hrvatskoga radija Split Denisu Šabiću koji je vodio subotnji prosvjedni skup u Zagrebu.</p>
<p> Joško Kontić (HSLS) ocijenio je da je riječ o suspenziji novinarskih sloboda, a Drago Krpina smatra kako očito postoje dvostruka mjerila jer je novinar HTV-a Tihomir Ladišić, nakon što je za vrijeme predizborne kampanje bio »partijski glasnogovornik« čak promoviran na visok položaj na televiziji.</p>
<p>Ivana Matić i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Poljoprivredni krediti posvađali županije i državu?</p>
<p>Osječko-baranjska županija dobila 5,03 puta više novca od uloženoga, a Zagrebačka županija dobila 1,40 puta više sredstava / Kredite će dobivati poljoprivrednici spremni za veću proizvodnju / Od iduće godine bespovratna sredstva</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Županije nemaju razloga za nezadovoljstvo novim, decentraliziranim sustavom kreditiranja poljoprivrede. Naime, za udruživanje sredstava, županije su osigurale 35 milijuna kuna, a država 70 milijuna, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. No, izgleda da su pojedine županije nespremne dočekale odlazak s državnih jasala. Ministarstvo je, naime, promijenilo načina funkcioniranja Fonda za razvitak poljoprivrede. Ukratko, županije koje same ili zajedno s općinama i gradovima udruže sredstva imale su mnogo veću osnovicu za dodjelu sredstava Ministarstva. Odnos sredstava države i županije utvrđen je u omjeru šest prema jedan.</p>
<p>No, uložena sredstva županije nisu bila jedini kriterij za dodjelu novca Ministarstva, već se vodilo računa i o udjelu poljoprivrednog stanovništva, udjelu poljoprivrednih površina županija, otežanim uvjetima gospodarenje i drugome. Primjerice, Osječko-baranjska županija dobila je 5,03 puta više novca od uloženoga, a Zagrebačka županija dobila je 1,40 puta više.</p>
<p>Međutim, Brodsko-posavska županija je dobila najmanje novca od Ministarstva, jer je za kreditiranje razvoja poljoprivrede izdvojila samo 250.000 kuna. Zagrebačka županija pak izdvojila je najviše za razvoj poljoprivrede - 4,458.000 kuna. U Ministarstvu drže da će županije bolje izabrati sposobne za povećanje poljoprivredne proizvodnje. Na razini svake županije osnovat će se petočlano povjerenstvo, koje će pregledati odluke o odobrenju kredita, uvažavajući specifičnosti pojedine županije, ali i preporuke Ministarstva o prioritetnim namjenama.</p>
<p>Ministarstvo je dosad bilo zatrpano zahtjevima za dodjelu poljoprivrednih kredita. Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić drži da je bila upitna ocjena »najboljih proizvođača na terenu«. Proizvođače koji dobiju povoljne kredite, s kamatom pet posto, koja je na području posebne državne skrbi tri posto, na rok otplate do sedam godina i poček od jedne do tri godine, ne čeka laga posao.</p>
<p>Cilj je, naime, obnoviti stočni fond s nagalskom na proizvodnji mlijeka, podizanju višegodišnjih nasada, ulaganju u kapacitete za preradu, poticanje proizvidnje autohtonih hrvatskih proizvoda s tradicijom i međunarodnom prepoznatljivošću, poticanje proizvodnje ekoloških prehrambenih proizvoda, nabavu poljoprivredne mehanizacije...</p>
<p>Iduće godine, poljoprivredni proizvođači mogu očekivati i bespovratna sredstva. Osim toga, država će subvencionirati kamate na kredite ne bi li prisilila banke da konačno uđu u poljoprivrednu proizvodnju, što je dosad bila više iznimka, nego pravilo.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Vlada nije došla u Split nepripremljena«</p>
<p>Splitski gradonačelnik Ivan Škarić izjavio u srijedu da su neke dnevne novine netočno prenijele njegove izjave: »Nisam rekao da smo se Račan i ja, pijući kavu, 'sprdali' na Tušekov račun. To je slobodna interpretacija«</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić opovrgnula je navode u dijelu dnevnog tiska, od 24. listopada, u vezi s nedavnom sjednicom Vlade u Splitu u kojima se iznosi »niz osobnih stavova i mišljenja splitskog gradonačelnika Ivana Škarića, izrečenih na konferenciji za novinare«.</p>
<p>»Odlučno opovrgavamo tvrdnje iznesene u tekstu da su članovi Vlade došli na splitsku sjednicu nepripremljeni, tj. nisu pročitali materijale« te da se »premijer Ivica Račan, pijući kavu s gradonačelnikom Škarićem, sprdao na račun ministra Tušeka«, piše u priopćenju koje je potpisala Vladina glasnogovornica. »Izrugivanje bilo kome, pa tako ni ministrima u Vladi, nije način ponašanja premijera Račana, a takve tvrdnje smatramo ispod razine javne komunikacije. Odgovornost za izrečenu netočnu tvrdnju u potpunosti snosi gradonačelnik Škarić«, piše u priopćenju.</p>
<p>Splitski gradonačelnik izjavio je u srijedu da su neki dnevnici netočno prenijeli njegove izjave s konferencije za novinare u Splitu. »Nisam rekao niti mislim da je Vlada s premijerom Račanom na čelu na sjednicu u Split došla nepripremljena, naprotiv. Istina je da najveći broj ministara u Vladi gotovo ništa ne zna o strateškom projektu grada Splita, a riječ je o AFCO-u. Dakle, Vlada nije bila pripremljena za raspravu o tom programu, koji ni nije bio na dnevnom redu Vladine sjednice u Splitu«, rekao je Škarić Hini.</p>
<p>»Netočno je također, kako je preneseno u dijelu tiska, da sam decidirano kazao da smo se premijer Račan i ja, pijući kavu, 'sprdali' na račun ministra Tušeka. To je suviše slobodna novinarska interpretacija«, kazao je gradonačelnik Škarić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kadrovski grč javne televizije</p>
<p>Silobrčić: Ne znam hoću li prihvatiti dužnost predsjednika Vijeća HRT-a / Čović: Najvažnije je da predsjednik ne bude eksponent kuće / Novaković: Možda ću predložiti Lipovčana / Bogišić: Svi se vijećnici boje Čovića</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Iako mnogi članovi Vijeća HRT-a sumnjaju da će se išta riješiti izborom novoga predsjednika, nakon ostavke Ante Čovića, u četvrtak će na čelnu poziciju toga tijela zasjesti novi čovjek. Akademik Vlatko Silobrčić, koji se u nekim spekulacijama navodi kao najizgledniji kandidat za predsjednika Vijeća HRT-a, tvrdi Vjesniku da nije donio odluku hoće li prihvatiti tu dužnost, ako bude izabran. Akademik Silobrčić, kojeg je u Vijeće imenovao predsjednik Sabora, tvrdi da ne pripada nijednoj grupaciji. »Teško mi je zamisliti se pripadnikom bilo koje struje ili nekakvoga diktata«, kaže u povodu tvrdnji da pripada Galićevoj grupi.</p>
<p>Ante Čović, sada već »obični« član Vijeća, kaže da neće nikoga kandidirati. »Kod glasovanja ću nastojati da za predsjednika bude izabrana osoba koja nije eksponent kuće i njezinih političkih krakova, nego osoba koja će pokušati utjecati na pretvaranje televizije u javnu ustanovu«, kaže Čović. »U četvrtak će se najbolje vidjeti odnos snaga u Vijeću«, drži Čović, dodavši da postoje samo dvije grupacije: oni koji žele zadržati status quo te oni koji televiziju žele pretvoriti u javnu.</p>
<p>Anđelko Novaković, član Vijeća u ime Društva hrvatskih književnika, koji je najžešće tražio Čovićevu smjenu, napominje da bi se, kad bi se rukovodilo dobrim običajima, trebalo verificirati sadašnje stanje. »Dakle, možda ću predložiti da potpredsjednik Srećko Lipovčan postane predsjednikom«, kaže Novaković i opovrgava medijske spekulacije o tome da pripada HDZ-ovu klanu. »To je još jedna u nizu ciljanih i smišljenih podvala, jer nekim ljudima očito nije jasno da netko može imati svoje ime i prezime - danas je, na žalost, nemoguće da pojedinac bude netko i nešto, ako iza njega ne stoji neki klan«, drži Novaković.</p>
<p>Vlaho Bogišić, kojega je Čović prozvao voditeljem grupacije u Vijeću koja opstruira njegov rad, tvrdi da se svi vijećnici boje Čovića. »Nitko me od tih ljudi nije nazvao nakon što me Čović izvrijeđao u njihovo ime«, ističe Bogišić, smatrajući da ga se nakon toga nitko u četvrtak neće ni usuditi predložiti za predsjednika Vijeća.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Budiša jedini može stabilizirati stranku«</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Županijsko vijeće HSLS-a Zagrebačke županije podržat će kandidaturu Dražena Budiše za predsjednika stranke, jer je ocijenjeno kako bi on mogao najviše učiniti za brz povratak stranke na političku scenu, istaknuo je tajnik Vijeća Miroslav Borković na konferenciji za novinare, koju je županijska organizacija stranke sazvala u srijedu. Takva je odluka jednoglasno donesena na sjednici Županijskog vijeća, kojoj su u utorak prisustvovali predstavnici gotovo svih ogranaka u Županiji, te je tako stvorena statutarna osnova za pokretanje Budišine kandidature. Borković je istaknuo kako se s Budišom još nije službeno razgovaralo o njegovoj kandidaturi, ali da će se uskoro krenuti s takvom zamolbom njemu i odgovarajućim prijedlogom središnjici stranke.</p>
<p> »Svojom odlukom željeli smo potaknuti Budišu da počne ozbiljno razmišljati o kandidaturi, a ujedno upoznati vodstvo HSLS-a s našim mišljenjem«, rekao je Borković, dodajući kako je 18 županijskih ogranaka u ne posebno koordiniranoj akciji podržalo Budišinu kandidaturu.</p>
<p>Borković je rekao da će odluka o kandidaturi biti donesena najkasnije 15 dana prije održavanja Sabora HSLS-a, najavljenoga za prvo tromjesečje iduće godine. Predsjednik ŽV-a HSLS-a Anton Miletić rekao je da želi Budišin povratak na čelo HSLS-a i vjeruje u njega, jer da je Budiša jedina osoba koja može ujediniti podijeljena stajališta u stranci i time pridonijeti njezinoj stabilizaciji. </p>
<p>B. Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Za ministra zdravstva HSLS-ov ili Račanov kandidat?</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Hoće li Anto Vlahušić, ravnatelj Opće bolnice u Dubrovniku, zasjesti kao HSLS-ov kandidat na vruću fotelju ministra zdravstva umjesto smijenjene Ane Stavljenić-Rukavine, kako se naveliko spekulira s obje strane Markova trga? Ne zna se. Jer, kako se može čuti u saborskim kuloarima (a dalo se naslutiti i iz premijerova obraćanja javnosti u utorak), čini se da Račan zasad i nije potpuno voljan prihvatiti HSLS-ovu ponudu. Odnosi u koaliciji i dalje su napeti, no jedan od razloga je i tragični slučaj s umrlima na dijalizi, pa će premijer inzistirati da se pri popunjavanju tog mjesta prednost dade stručnosti, a da se tek onda misli na političke odnose u koaliciji. Spekulira se čak da SDP zapravo već ima svog kandidata za to mjesto.</p>
<p>Malo vijeće HSLS-a, pak, koje će navodno predložiti Vlahušića kao kandidata stranke, još nije raspravljalo o tome, potvrdio je Vjesniku član Malog vijeća i saborski zastupnik Željko Glavan. »Ako Vlahušić izrazi spremnost da prihvati to mjesto, ja ću ga također podržati, jer je on kvalitetan izbor, a sudjelovao je i u provođenju zdravstvene reforme«, rekao je Glavan. On se nada da će premijer prihvatiti HSLS-ov prijedlog. U svakom slučaju, eventualno odbijanje HSLS-ova prijedloga dodatno bi zaoštrilo ionako nategnute odnose u vladajućoj koaliciji i još više produbilo njihove nesporazume. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Državno odvjetništvo provjerava optužbe da je Žganjer opstruirao istragu </p>
<p>ŠIBENIK, 24. listopada</p>
<p> - Petar Pulišelić, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, potvrdio je da je Državno odvjetništvo odlučilo provjeriti navode novinara Drage Pilsela, izrečene u nedavnoj HTV-ovoj emisiji »Latinica« u kojoj je prikazan i dokumentarni film »Oluja nad Krajinom«. U tu svrhu Državno odvjetništvo osnovalo je komisiju.</p>
<p>»Dosad je pregledana snimka TV-emisije 'Latinica' i obavljen razgovor s Pilselom«, kaže Pulišelić koji navodi da je Pilsel u toj emisiji optužio županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku Željka Žganjera da je »opstruirao istragu o ratnim zločinima«. Komisija će pregledati dokumentaciju, te razgovarati sa Žganjerom, a nakon toga o svojim nalazima obavijestiti glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog. </p>
<p> Neslužbeno saznajemo da je Žganjer u srijedu otputovao u Zagreb, najvjerojatnije na razgovor u Glavno državno odvjetništvo. Dokumentacija koju šibenski državni odvjetnik nosi u Zagreb, pokazat će dokle se stiglo u istragama o ratnim zločinima počinjenima nakon »Oluje« u kolovozu i rujnu 1995. na području Županije šibensko-kninske. Iz dosadašnjih Žganjerovih izjava vidjelo se da je istraga koja se paralelno vodi za više ratnih zločina počinjenih navodno u miljevačkim selima u vojnom pritvoru Kuline i na području Prokljanu daleko odmakla. O tome svjedoči i nedavno uhićenje petorice osumnjičenih da su 1995. počinili ratne zločine protiv civila. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Je li otok Jakljan nedaleko od Dubrovnika prodan fra Jozi Zovku?</p>
<p>»Ne zna se zašto ni kako, ali činjenica je da ljeti na Jakljanu boravi više od 2000 djece iz BiH, Italije i drugih zemalja te da se zapošljava dvadesetak ljudi od kojih su samo dvoje-troje iz Hrvatske. Svi oni rade na crno, a sve što je potrebno za boravak djece na otoku - namirnice, sredstva za čišćenje, pa čak i voda - nabavlja se iz susjednih zemalja. Smije li to hrvatska država tolerirati«, pita Olga Muratti</p>
<p>DUBROVNIK, 24. listopada</p>
<p> - Tko je i po kojim uvjetima ustupio otok Jakljan fra Jozi Zovku iz Međugorja? To pitanje postavila je SDP-ova vijećnica Olga Muratti na prošloj sjednici dubrovačkoga Gradskog vijeća. Olga Muratti je, kako je rekla, ni sama ne znajući kome bi zapravo postavila to pitanje, upitala odlaze li inspekcijske službe na Jakljan, rade li se tamo sve potrebne analize mora, je li itko utvrdio da se radnici tamo zapošljavaju na crno te ima li novosagrađena crkvica sve potrebne dozvole.
»Ne zna se zašto ni kako, ali činjenica je da ljeti na Jakljanu boravi više od 2000 djece iz BiH, Italije i drugih zemalja te da se zapošljava dvadesetak ljudi od kojih su samo dvoje-troje iz Hrvatske. Svi oni rade na crno, a sve što je potrebno za boravak djece na otoku - namirnice, sredstva za čišćenje, pa čak i voda - nabavlja se iz susjednih zemalja. Smije li to hrvatska država tolerirati«, upitala je Olga Muratti. Tragom njezina pitanja pokušali smo otkriti što se na tom otoku zapravo događa. Fra Jozu Zovka nismo našli, jer je, kako je rečeno Vjesnikovu novinaru, zauzet obilaskom Međugorja. No, trag nas je odveo do katoličkog lista Zvonik, što stiže iz Sombora (Vojvodina). U jednom od brojeva, u tekstu »Subotička djeca ljetovala na Jakljanu«, tvrdi se da je taj otok u vlasništvu Udruge za međunarodno kumstvo, koja je osnovana 1992. godine s ciljem da preuzme skrb za djecu i civilno stanovništvo stradalo u ratu.</p>
<p>Udruga je, tvrdi potpisani novinar K.C., kupila otok 1995. godine i od tada tijekom ljetnih praznika na njemu boravi oko 4000 djece. Tragajući dalje, doznali smo da je Udruga za međunarodno kumstvo uredno registrirana i da ima dva sjedišta - jedno u Širokom Brijegu (BiH), a drugo na otoku Jakljanu. Odgovorne osobe Udruge su Jozo Zovke i Vesna Čužić, dok se pod rubrikom »djelatnosti« navodi pružanje informativnih usluga, organiziranje susreta i seminara, pomoć u uklanjanju posljedica rata te poticanje djece na optimistički pogled na svijet i vjeru u budućnost.</p>
<p>Odgovor na pitanje je li moguće da je otok Jakljan prodan, nismo dobili, iako smo ga tražili od ustanova Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije i hrvatske Vlade.</p>
<p>Inače, otok Jakljan, na kojem se nalaze ruševina benediktinske crkve sv. Sidora, dio je otočja Elafiti i nalazi se u blizini većega Šipana. Do šezdesetih je služio za ispašu stoke, no tada je na njemu svoje odmaralište napravila općina Stari Grad iz Beograda. Tijekom Domovinskog rata, Jakljan je bio baza Odreda naoružanih brodova HRM-a, da bi nakon dolaska mira pravo korištenja toga područja dobio međugorski fratar Jozo Zovko, koji na njemu organizira ljetovanja, mahom djece poginulih branitelja HVO-a, koju iz Dubrovnika prevozi brodicom »Mir i dobro«.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Predana rješenja i ključevi za 30 stanova na Sajmištu</p>
<p>Ove su godine stambeno zbrinuta 534 ratna vojna invalida, a do kraja godine ukupno će hrvatski ratni vojni invalidi dobiti 700 stanova / Do sada je Ministarstvo hrvatskih branitelja dodijelilo stradalnicima i ratnim vojnim invalidima ukupno 2515 stanova vrijednih 1,4 milijarde kuna</p>
<p>ČAKOVEC, 24. listopada</p>
<p> - Tridesetorici hrvatskih ratnih vojnih invalida s područja Međimurske županije u srijedu su svečano predani ključevi za stanove u zgradi podignutoj na čakovečkom Sajmištu. Govorio je Dinko Mikulić, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja, a na svečanosti su, uz predstavnike udruga proizišlih iz Domovinskog rata, bili predstavnici Poglavarstva grada Čakovca i međimurski župan Branko Levačić. Novu zgradu i stanove blagoslovio je fra Ilija Mijatović, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu.</p>
<p>Dinko Mikulić istaknuo je da je Ministarstvo branitelja predalo prošle godine stradalnicima Domovinskog rata 646 stanova i kuća. Ove godine stambeno su zbrinuta 534 ratna vojna invalida, a do kraja godine ukupno će hrvatski ratni vojni invalidi dobiti 700 stanova. Do sada je Ministarstvo hrvatskih branitelja dodijelilo stradalnicima i ratnim vojnim invalidima ukupno 2515 stanova, u vrijednosti od 1,4 milijarde kuna. </p>
<p>Mikulić je rekao da je do sada podnijeto šest tisuća zahtjeva za dodjelu stanova i osam tisuća zahtjeva za stambene kredite. Na području Međimurske županije već je dodijeljeno 39 stanova, a 30 novoizgrađenih za ratne vojne invalide sa 20 do 60 posto tjelesnog oštećenja vrijedno je sedam milijuna kuna. Pozitivno je riješeno i 25 zahtjeva za stambene kredite. U Međimurskoj županiji ostaje još da se riješiti deset zahtjeva za stanove i osam zahtjeva za stambene kredite.</p>
<p>Župan Levačić istaknuo je da unatoč svim gospodarskim teškoćama hrvatska država ne zaboravlja one koji su u stvaranje neovisne i samostalne Hrvatske ugradili i svoje zdravlje. Grad Čakovec i Županija međimurska i dalje će surađivati s nadležnim ministarstvima u skrbi za ratne stradalnike. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Mimica primio Wunenburgera: Sve spremno za potpisivanje </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Ministar za europske integracije Neven Mimica primio je u srijedu u Zagrebu novog šefa izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Jacquesa Wunenburgera i belgijskog veleposlanika Luca Liebauta. S njima su dogovorene posljednje protokolarne pojedinosti oko potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU sljedećeg tjedna u Luxembourgu.</p>
<p> »Danas smo završili sve protokolarne pripreme za potpisivanje Sporazuma o u ponedjeljak u Luxembourgu«, izjavio je nakon sastanka ministar Mimica. Sporazum će u ponedjeljak u 13 sati potpisati premijer Ivica Račan, svi ministri vanjskih poslova 15 zemalja članica EU-a i povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten. Privremeni sporazum potpisat će hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula te Chris Patten i ministar vanjskih poslova Belgije, predsjedatelj EU-a, Louis Michel.</p>
<p> U utorak ujutro, 30. listopada, održat će se i prvi sastanak Hrvatske i Europske unije u okviru političkog dijaloga, koji se uspostavlja Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Na tom sastanku bit će prihvaćena zajednička politička deklaracija, kojom se utvrđuju sadržaj i ciljevi političkog dijaloga za razdoblje do ratifikacije Sporazuma u Hrvatskom saboru i u svim zemljama članicama Unije.</p>
<p> Novoimenovani šef izaslanstva Europske komisije u Zagrebu, francuski diplomat podrijetlom iz Alsacea, Jacques Wunenburger rekao je da je hrvatska Vlada u posljednjih dvadesetak mjeseci napravila golemi napredak te da Sporazum otvara put za pristupanje Uniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Scharping: Hrvatska je postala dio rješenja u regiji </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Hrvatska je postala dijelom rješenja, a ne više dijelom problema u regiji, izjavio je u srijedu njemački ministar obrane Rudolf Scharping nakon što je s hrvatskim kolegom Jozom Radošem obišao Regionalno verifikacijsko središte za potporu provedbe kontrole razoružanja (RACVIAC). Njemački je ministar obrane istakao da je posjet Zagrebu znak dobrih odnosa dviju zemalja, ali i na tragu unapređenja dosadašnje suradnje u europskom kontekstu. »To je uspješan projekt koji će njemačka vlada i dalje podupirati«, poručio je Scharping, izrazivši zadovoljstvo zbog dobrih rezultata koje Hrvatska bilježi u posljednje vrijeme. Izražavajući zadovoljstvo što je do susreta došlo upravo u RACVIAC-u, kako je kazao, primjeru uspješnog projekta Pakta o stabilnosti i pokazatelju dobre suradnje Hrvatske i Njemačke, ministar Radoš je najavio da će taj projekt i ubuduće imati podršku hrvatskog i njemačkog ministarstva obrane.</p>
<p>»Dosadašnja suradnja dviju zemalja u funkciji je ciljeva Partnerstva za mir, a očekujem da će ona ubuduće pridonijeti bržem ulasku Hrvatske u punopravno članstvo Nato-a«, istaknuo je Radoš. Dodao je da Hrvatska želi pozitivno utjecati na stabilizaciju političkih procesa u regiji. Direktora RACVIAC-a Nikola Nogolica rekao je da su Središte osnovale njemačka i hrvatska vlada, a cilj mu je pomoći provedbu međunarodnih ugovora o kontroli naoružanja u regiji. Hrvatska je, prema njegovim riječima, osigurala potrebne objekte, a njemačka vlada za provedbu projekta godišnje ulaže oko dva milijuna maraka. Osim toga, već iduće godine planira uložiti dodatnih 500.000 maraka za obnovu hotela u sklopu Središta, odnosno u vojarni »Vitez Damir Martić« u Rakitju.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mesić u Švicarskoj i Njemačkoj razgovarao o ulaganjima u Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada </p>
<p> - Na poziv Udruge švicarskih poslovnih ljudi Widenmoosa, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boravio je 22. i 23. listopada u Švicarskoj gdje se sastao s više švicarskih poduzetnika koji žele ulagati u Hrvatskoj, priopćio je u utorak u Zagrebu Predsjednikov ured. </p>
<p> Xaver Halbeisen, Joerg Haessig i Roland Kuster iznijeli su svoja dosadađnja iskustva u kontaktima s predstavnicima i institucijama Hrvatske, te izrazili nadu da će u budućnosti biti više sluha za njihove namjere da plasiraju švicarski kapital u Hrvatsku, kaže se u priopćenju. Mesić se susreo i s predsjednikom Nacionalnog vijeća Švicarske Konfederacije Peterom Hessom, tajnikom Državne kancelarije kantona Aargau Peterom Pfirerom, i članom vlade tog kantona Cocijem Hirterom. </p>
<p> Hrvatski predsjednik kratko je posjetio i hotelsko-lječilišni kompleks u Bad Ragatzu, čija je uprava svojedobno iskazala zanimanje za investiranje u hrvatski turizam. </p>
<p> Drugoga dana boravka, predsjednik Mesić je u pratnji čelnog čovjeka Widenmoosa Fredya Buehlera posjetio poznati Europa Park u Rustu, u Njemačkoj, navodi Ured. S vlasnicima tog najvećeg kompleksa u Europi, članovima obitelji Mack, razgovarao je o mogućnosti da se nešto slično podigne u Hrvatskoj. </p>
<p> Boraveći u Rustu, hrvatski je predsjednik zajedno s predsjednikm parlamenta pokrajine Baden-Württemberg Peterom Straubom i koordinatorom kluba zastupnika CDU/CSU za sjednice u Bundenstagu Hansom Peterom Repnikom održao konferenciju za novinstvo. Na njoj se govorilo o približavanje Hrvatske euroatlantskim integracijama, kaže se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Država će se sljedeće godine zadužiti za 8,5 milijardi kuna </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Sljedeće godine država će se zadužiti za 8,5 milijardi kuna, najavio je ministar financija Mato Crkvenac na okruglom stolu pod nazivom »Pogled iz Vlade - Hrvatska poslije 2002.« koji su organizirali hrvatski bankari u povodu druge obljetnice osnutka Hrvatske udruge banaka. </p>
<p>Planirano je zaduživanje za 6,5 milijardi kuna na inozemnom tržištu, što će se iskoristiti za otplatu inozemnog duga tijekom 2002. godine. Također, računa se na emisiju obveznica u iznosu od dvije milijarde kuna na domaćem tržištu što je povezano provedbom mirovinske reforme. </p>
<p>Crkvenac je rekao da će u studenom država plasirati obveznice u iznosu do najviše 200 milijuna eura (1,5 milijardi kuna) na domaćem tržištu i vjerojatno na rok od sedam godina. Predviđa se da će proračunski deficit sljedeće godine biti smanjen na 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda, što je između 7,5 i 8 milijardi kuna. </p>
<p>Ministar financija uvjeren je da je hrvatsko gospodarstvo već konsolidirano. »Postigli smo dobar temelj za razvojne projekte«, kaže Crkvenac i dodaje da će sljedeća godina biti u znaku okretanja razvoju uz istodobno brže ostvarivanje započetih reformi. Zapošljavanje i poticanje izvoza bit će prioritet, a Vlada računa na najmanje 3,5 posto gospodarskog rasta u 2002. godini koju će, kako je naglasio Crkvenac, obilježiti nastavak provedbe restriktivne fiskalne politike. </p>
<p>L. Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Crkvenac nezadovoljan kandidatima za ravnatelje Porezne i Carinske uprave</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Carinska uprava mora se sama boriti protiv korupcije među carinicima, smatraju u Ministarstvu financija, priznajući i da podmitljivost velikog broja carinika onemogućuje borbu protiv sive ekonomije. </p>
<p>Odgovorni u Ministarstvu ipak se ne slažu s izjavom v.d. ravnateljice Carinske uprave Tonke Jokić kako je carina nemoćna u suzbijanju korupcije među svojim redovima. U Ministarstvu financija kažu da će se s korupcijom tek početi obračunavati nakon što izaberu pomoćnika ministra za unutarnji nadzor.</p>
<p> »S obzirom na dugačku granica s Bosnom i Hercegovinom i velik broj kamiona u tranzitu, Hrvatska se teško može oduprijeti krijumčarenju. Granični su prijelazi loše opremljeni; Goričan je jedini prijelaz koji ima vagu za mjerenje težine kamiona«, neslužbeno kaže visoki dužnosnik Ministarstva. Dodaje kako Hrvatska tek priprema novi sustav deklariranja robe koja se uvozi. Zbog loših propisa sada carinici uglavnom sami procjenjuju u koju će skupinu svrstati određenu robu, o čemu dakako ovisi i iznos carine. </p>
<p>A čim odluku o visini carine donosi carinik, veće su mogućnosti korupcije. </p>
<p> Izvor u Ministarsvu prihvaća tvrdnju da su obračuni u carini povezani s izborom novog ravnatelja. Premda je rok za prijavu na natječaj istekao prije dva tjedna, Ministarstvo financija još ne želi otkriti imena 11 kandidata za mjesto ravnatelja Porezne uprave i njih 22 koji se natječu za ravnatelja Carinske uprave.</p>
<p> Vjesnikov pouzdani izvor u Ministarstvu otkriva da ministar Mato Crkvenac nije zadovoljan imenima kandidata koji su uglavnom djelatnici tih dviju uprava. </p>
<p>Natječaji će, neslužbeno doznajemo, vjerojatno biti poništeni, a nove ravnatelje će, kao i dosad, imenovati Vlada. Kako saznajemo, najozbiljniji kandidat za ravnatelja Porezne uprave jest sadašnji v.d. ravnatelja Marko Buljan, koji je do prije mjesec dana bio šef zagrebačke porezne ispostave. Tonka Jokić, v.d. ravnateljice Carinske uprave, nije se ni javila na natječaj. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kontić: Otkaz Šabiću primjer suspenzije novinarskih sloboda</p>
<p>Rasprava o HSLS-ovom intervenciji u Zakon o javnom priopćavanju potaknula drugu o odnosu novinara i politike/ Predloženim se obvezuje medije na javnost njihove vlasničke strukture/ SDP: Obvezati Vladu da u roku 90 dana izradi cjelovit prijedlog novog zakona/ U raspravi i Konačni prijedlog zakona o Hini dobio podršku većine; HDZ se oštro protivi tome da Upravno vijeće Hine Sabor bira na prijedlog Vlade/ Klub HDZ-a uputio u proceduru prijedlog za smjenu ministra Radimira Čačića </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Zastupnici Hrvatskog sabora jednoglasno su u srijedu podržali Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnom priopćavanju koji predlaže Klub HSLS-a. Iako se predloženim izmjenama regulira obveza medija na javnost njihove vlasničke strukture te donošenje redakcijskih statuta u javnim glasilima, najzanimljiviji dio rasprave odnosio se na pitanje političkog pritiska na medije te kako regulirati pitanja klevete, časti i privatnosti. </p>
<p>Kako je u ime predlagatelja pojasnio Joško Kontić, izmjenama će se točno navesti rokovi u kojima se moraju prijaviti posredni i neposredni vlasnici medija, a za one koji se o to ogluše predviđaju se visoke novčane kazne. </p>
<p>Klub SDP-a je predložio da se Vlada obveže da u roku 90 dana izradi cjelovit prijedlog novog zakona. </p>
<p>Kontić je također ocijenio da u aktualnom zakonu treba nadopuniti i druge odredbe, prije svega pitanja klevete, no kako se rasprava ne bi smjela pretvoriti u obračun Sabora s novinarima. No rasprava je ipak »skrenula« na pitanje odnosa politike i novinara, a potaknula ju je Jadranka Kosor (HDZ) tvrdnjom da otkaz novinaru Hrvatskog radija Split Denisu Šabiću očito ima veze s politikom, budući da je uslijedio samo dan nakon što je Šabić vodio prosvjedni skup u Zagrebu. Reagirao je Marin Jurjević (SDP) tvrdnjom da je Šabić ionako bio samo vanjski suradnik Radio Splita, a javio se i Kontić s glasom protiv »očite suspenzije novinarskih sloboda«. Budući da je Šabić zaposlenik Radio Sinja, bilo bi logično da njima smeta njegov angažman na nekom drugom poslu, istaknuo je Kontić, a ne Hrvatskom radiju gdje je honorarni suradnik. Na taj način Hrvatski radio može ostati bez niza suradnika koji rade neki drugi posao, zaključio je Kontić. </p>
<p>Drago Krpina (HDZ) je pak kao primjer političkog pritiska naveo intervencije iz Ureda predsjednika na HTV da prikaže film »Oluja nad Krajinom«, a jedini način zaštite novinara od takvih pritisaka po njegovu je mišljenju da »novinari budu profesionalno hrabriji i odlučniji«. Uz to, Krpina je zapitao kako da se obrani od klevete u medijima koji su ga optužili za upletenost u pljačku šest milijuna maraka. Ukazujući na »dvostruka mjerila«, on je podsjetio je na primjer novinara HTV-a Tihomira Ladišića koji je, kako je rekao, u vrijeme predizborne kampanje bio »službeni partijski glasnogovornik«, a nakon izbora je dobio visoki položaj na televiziji. </p>
<p>Većina zastupnika je podržala i Konačni prijedlog zakona o Hini kojim se ta agencija iz državne pretvara u javnu ustanovu. Uvodi se također novi način financiranja, odnosno Hina se više neće financirati iz proračuna, nego će sklapati ugovore s korisnicima, pa tako i s državom. Članove Upravnog vijeća Hine imenovat će Sabor na prijedlog Vlade, čemu se oštro usprotivila Jadranka Kosor, ocjenjujući da takvo rješenje dopušta utjecaj politike. </p>
<p>Završena je i rasprava o izmjenama Zakona o Ustavnom sudu kojima se postupak izbora sudaca tog suda otvara javnosti te o Konačnom prijedlogu zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi koji jača decentralizaciju, odnosno ulogu jedinica lokalne samouprave u ustanovama u kulturi. </p>
<p>Inače, na početku sjednice predsjednik Zlatko Tomčić je na zahtjev Kluba HDZ-a rekao da će dopuniti dnevni red završnom raspravom o raspisivanju referenduma na temelju 400.000 potpisa, budući da je rasprava zbog istjecanja ustavnog roka za proljetno zasjedanje prekinuta 15. srpnja. </p>
<p>Klub HDZ-a je ujedno u saborsku proceduru uputio prijedlog za smjenu ministra Radimira Čačića zbog njegovih izjava o Saboru i Domovinskom ratu. </p>
<p>Anto Đapić (HSP) je pak tražio povratnu informaciju od premijera Ivice Račana u vezi sa zahtjevom Predsjedništva Sabora da se protiv Čačića poduzmu energične mjere. Tomčić je poručio da je još rano, ali da bi tijekom dana mogli dobiti Račanovo očitovanje. </p>
<p>Saborska skupina kontrolirat će provedbu</p>
<p>Na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske integracije raspravljeno je izvješće o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije. Zaključeno je kako je unatoč svim nedostacima ipak nužno potpisivanje toga sporazuma te da će se zbog njegove važnosti Saboru predložiti osnutak skupine sastavljene od predstavnika svih parlamentarnih stranaka. Zadaća te skupine bit će kontrola provedbe pojedinih točaka sporazuma. </p>
<p>Prema riječima Ive Sanadera (HDZ) postoji opasnost da bilateralni sporazumi koji se moraju potpisivati sa susjednim zemljama prerastu u multilateralne sporazume što je, kako je istaknuo, »direktan put u novu balkansku asocijaciju«. Zbog takve opasnosti, složili su se članovi Odbora, nužne su parlamentarne mjere za kontrolu. </p>
<p>Kovačeviću opet opomena</p>
<p>Raspravu o zakonu o javnom priopćavanju Anto Kovačević (HKDU) je iskoristio za svoj obračun s novinarima, ne propustivši ponovo uvrijediti zastupnice zbog čega je zaradio i opomenu. Naime, čim je počeo govoriti zastupnice SDP-a su napustile sabornicu, na što je on ustvrdio kako se »kolegice iz AFŽ-a dižu što je njihovo demokratsko pravo«. </p>
<p>Požalio se da je zadnjih dana predmet neviđenog medijskog linča te da su mediji najveći sijači mržnje u Hrvatskoj. Slične je ocjene ponovio i kasnije u raspravi pitajući kako se zaštititi od novinara kao što su Srećko Jurdana ili Robert Bajruši. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>»Kramarić nije inicirao izlazak LS-a iz kluba</p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - HNS je stavljen pred gotov čin, ali je to na kraju rezultiralo nečim što me raduje, a to je da se konsolidiraju ljudi građanske opcije, kazala je u utorak na konferenciji za novinare čelnica te stranke Vesna Pusić, objavljujući da će ubuduće u Saboru zajednički djelovati Klub HNS-PGS-SBHS, umjesto dosadašnjeg kluba HNS-LS. Naime, Kramarićev je LS prije nekoliko dana izašao iz kluba s HNS-om, što je Vesnu Pusić, po njezinim riječima »jako iznenadilo, jer je to doznala iz novina«. </p>
<p>»U Hrvatskoj je potrebno udruživanje ljudi koji smatraju da je lojalnost stranci važna, ali ipak manje važna od pozitivnog doprinosa Hrvatskoj. Vrlo je važno i koji ljudi nose i realiziraju programe«, kazala je Vesna Pusić, koja je i predsjednica tog saborskog kluba. »Riječ je o strankama slične programske orijentacije«, složio se i predsjednik PGS-a te potpredsjednik novog kluba dr. Nikola Ivaniš. Ova stranka, koja je na vlasti u 11 gradova i općina te ima 22 ogranka, već od ranije djeluje zajedno s HNS-om na lokalnoj razini. »Politika je interes, ali treba raditi zajedno s onima s kojima se to može«, potvrdio je i Damir Jurić (SBHS), upozoravajući kako će u zajedničkom programu najviše inzistirati na decentralizaciji države. </p>
<p>Novinare je zanimalo je li LS iz kluba izašao jer je Kramarić želio preuzeti ulogu predvodnika građanske opcije u Hrvatskoj te zašto se PGS i SBHS već ranije nisu uključili u zajednički klub, a ne da se to događa sada, iz nužde. »Kramarić nije bio inicijator toga da LS izađe iz kluba. Ali bolje je napraviti nešto novo, nego li sklapati kompromise ili ići na mukotrpno nagovaranje. Šteta je da to već ranije nismo učinili«, zaključila je Vesna Pusić. Odbila je kao neosnovane špekulacije da se zapravo najviše sukobljavala s glavnom tajnicom LS-a Helenom Štimac-Radin, koja je, navodno, bila inicijator izlaska LS-a iz kluba s HNS-om. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>O autocesti kroz Gacku dolinu odlučuje Vlada </p>
<p>ZAGREB, 24. listopada</p>
<p> - Konačnu odluku o izboru varijante dionice autoceste Jezerane-Žuta Lokva-Ličko-Lešće donijet će hrvatska Vlada. Ona će ovisiti o dobrobiti stanovništva, zaštiti okoliša i novcu, navodi se u priopćenju ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Bože Kovačevića. </p>
<p>Navodi se također da Ministarstvo prosuđuje o tome jesu li predložene varijante u skladu sa Strategijom prostornog uređenja, odnosno, mogu li se izdati lokacijske i građevne dozvole, što je za sve tri varijante moguće, kao i o tome je li zahvat prihvatljiv za okoliš. Studija utjecaja na okoliš je napravljena i komisija će 30. listopada 2001. donijeti konačnu odluku.</p>
<p>Poznato je, piše ministar, da se komisija načelno zalaže za E varijantu koja je ekološki najprihvatljivija ali i najmanje dorađena, te 150 milijuna njemačkih maraka skuplja od A i B varijante. Budući da je u međuvremenu ustanovljeno da A varijanta ne prolazi kroz prvu zonu sanitarne zaštite vode, o sve tri varijante dionice rečene autoceste može se jednakopravno raspravljati.</p>
<p>Dakle, poručuje ministar, odluka o odabiru varijante ovisit će isključivo o zaključku komisije i odluci hrvatske Vlade. »Odlučno odbacujem sve špekulacije koje su se pojavile u medijima, jer su neistinite«, ističe ministar Kovačević. </p>
<p>N. D.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011025].
|
