NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010825].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 179492 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.08.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U skladištu oružja može se slobodno samo - disati</p>
<p>U zapadnim zemljama, ili primjerice Izraelu, veoma pažljivo rukuju bojnim sredstvima, streljivom i eksplozivima. Kriteriji za skladištenje minsko-eksplozivnih sredstava i streljiva daleko su viši nego kod nas, jer se osobita pažnja poklanja ostvarivanju apsolutne discipline među ljudstvom i potpune pirotehničke sigurnosti / Odgovorni u skladištima svakodnevno pretresaju osoblje i stražu i oduzimaju sve što je sumnjivo. Njihov moto glasi: »Povjerenje je dobra stvar, kontrola je bolja«</p>
<p>Eksplozija u policijskom skladištu u Osijeku zahtijeva hitne odgovore na tri pitanja. Prvo pitanje je: kako se to dogodilo? Drugo, jednako važno, zašto se to dogodilo? I treće, zašto se to ponovno dogodilo, odnosno zašto nisu uvažene pouke sličnih nesreća u Glibokom jarku (u Sesvetama) i na vojnom vježbalištu Kukuzovac pokraj Sinja, koje su i te kako potresle Hrvatsku još prije sedam godina?</p>
<p>Cjelovite odgovore mogu dati samo odgovorni ljudi u hrvatskom MUP-u (uključujući i ministra unutarnjih poslova osobno), pri čemu se ne bi trebalo pokrivati tzv. sindromom službene tajnovitosti. Drugdje u svijetu, kad se takve tragedije dogode, prava istina vrlo brzo probija put kroz administrativne labirinte i neformalne centre moći unutar same policije.</p>
<p>U zapadnim zemljama, ili primjerice Izraelu, veoma pažljivo rukuju bojnim sredstvima, streljivom i eksplozivima. Kriteriji za skladištenje minsko-eksplozivnih sredstava i streljiva daleko su viši nego kod nas, jer se osobita pažnja poklanja ostvarivanju apsolutne discipline među ljudstvom i potpune pirotehničke sigurnosti. Streljivo i veće zalihe minsko-eksplozivnih sredstava uvijek se uskladištavaju ne u improviziranim kontejnerima unutar policijskih postaja ili vojnih objekata, nego izvan naseljenih mjesta i vitalnih privrednih postrojenja.</p>
<p>Između objekata u kojima se čuva streljivo kopaju se sigurnosni jarci i podižu zidovi i pregrade dovoljno visoki da spriječe širenje požara ili udarnog vala nakon pojedinačne eksplozije. Unutar skladišta rade isključivo profesionalci, školovani pirotehničari, inženjeri kemije i stručnjaci za logistiku. Dopušteno je i povremeno angažiranje pomoćnog osoblja, ali se biraju samo emocionalno stabilne osobe (infantilni, nezreli, neobrazovani i hvalisavi pojedinci smjesta se eliminiraju).</p>
<p>Pravilo »u skladištu možeš samo slobodno disati« je doslovno. Zabranjeno je sve što može ugroziti opću sigurnost: alkohol, pušenje, šibice, upaljači, zapaljive tekućine za osobnu uporabu (čak i losioni za brijanje i kolonjske vodice), grijalice, kuhala za čaj i kavu... </p>
<p>Stoga odgovorni u skladištima svakodnevno pretresaju osoblje i stražu, te oduzimaju sve što je sumnjivo. Njihov moto glasi: »Povjerenje je dobra stvar, kontrola je bolja«. Istodobno, barem dva puta mjesečno u ophodnju stižu mjerodavne inspekcije koje njuškaju do besvijesti i ukazuju čak i na sasvim beznačajne propuste sa sigurnosnog stanovišta.</p>
<p>Tko god od profesionalaca zbog toga negoduje, sudara se sa zidom nedodirljivih propisa: »Ako ne možeš izdržati stegu, napusti vojsku ili policiju«. Sve suprotno izaziva nepotrebne pozadinske gubitke.</p>
<p>Nasuprot toj praksi, poznato je da se npr. u Glibokom jarku u vojnom skladištu potajno pušilo, čak su se pekle ribe na gradelama i uživala »hladovina« pozadinskog života.</p>
<p>Drugdje u svijetu, primjerice u Rusiji, Kini, Indiji, Pakistanu, Bangladešu, Šri Lanki, Filipinima, te u onim afričkim državama u kojima je stupanj razvijenosti oružanih snaga i policijskih ustroja vrlo nizak, kao i na poligonima raznih oslobodilačkih organizacija - takve nesreće su brojne i izazivaju teške posljedice.</p>
<p>Svuda su naknadne istrage utvrdile iste simptome: nepostojanje ili nepridržavanje sigurnosne procedure; neadekvatno skladištenje ili zapošljavanje amatera i diletanata (vlastiti rođaci i prijatelji u zvanjima, primjerice, »pekarski skladištar«, »pomoćni trgovac«, »vodoinstalater«, »električar«, »bravar«); nepravilno rukovanje i razmještaj streljiva i eksploziva; neopravdano dijeljenje činova i (pozadinskih) formacijskih položaja, bez postojanja potrebne stručnosti i specijaliziranosti; izostanak hijerarhije odgovornosti.</p>
<p>Bez obzira kako će se kod nas rasplesti slučaj u Osijeku, vrijedi podsjetiti na još jedno izraelsko pravilo koje se primjenjuje u svim skladištima sa streljivom i minsko-eksplozivnim sredstvima širom Izraela (uključujući i arsenale zaplijenjene od protivnika): »Zapamti, ako ispod stražnjice imaš sto tona eksploziva, ne uzdaj se u frazu 'Meni se to neće dogoditi' ili 'Nikad se ništa nije dogodilo'. U našem rudniku eksploziva nema šanse za popravak - i najmanji slatki dim iz cigarete posljednji je dim!«</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nikome od 810 zaposlenih u Financijskoj policiji država ne može jamčiti novo radno mjesto</p>
<p>Ako se ukaže potreba za novim radnim mjestima unutar Ministarstva financija i drugih tijela državne uprave, dosad zaposleni u Financijskoj policiji imat će prednost i bit će zaposleni bez javnog natječaja / Novim preustrojem Ministarstva financija proširuju se djelatnosti Porezne i Carinske uprave, te Državne riznice</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - »Novom uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, koja bi morala biti donesena do kraja rujna, broj zaposlenih trebao bi se sa sadašnjih 7690 smanjiti za 60«, otkriva za Vjesnik tajnica Ministarstva Gorenka Bulj, koja je ujedno na čelu Povjerenstva za preuzimanje imovine i poslova Financijske policije.</p>
<p>Ona tvrdi kako nikome od 810 zaposlenih u Financijskoj policiji država ne može sa stopostotnom sigurnošću jamčiti da će biti raspoređen na novo radno mjesto. Ako se, međutim, ukaže potreba za novim radnim mjestima unutar Ministarstva financija i drugih tijela državne uprave, ti će ljudi imati prednost i, ako će udovoljavati kriterijima po stručnoj spremi i drugim kvalifikacijama, bit će zaposleni bez javnog natječaja. </p>
<p>»Jasno nam je da su u pitanju ljudske sudbine no činjenica je da će za veliku većinu zaposlenih u bivšoj Financijskoj policiji biti posla u Ministarstvu financija. Najteže će biti zbrinuti djelatnike sa srednjom stručnom spremom, poput tajnica i vozača«, priznaje Bulj.</p>
<p>U skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, svi djelatnici ukinute Financijske policije - njih 810 - sad normalno primaju plaću kao da rade, a onda im počinje teći otkazni rok. Do isteka roka od tri mjeseca u kojem primaju plaću, svi koji su radili u Financijskoj policiji na raspolaganju su Ministarstvu financija koje ih može angažirati na nekim drugim poslovima. Neki inspektori tako već rade u Poreznoj upravi, i to najčešće na onim predmetima i istragama koje su započeli dok su još bili u Financijskoj policiji. </p>
<p>Novim preustrojem Ministarstva financija proširuju se djelatnosti Porezne i Carinske uprave, kao i Državne riznice kojima nedostaje ljudi, pa će većina bivših »finanaca« tamo pronaći posao. </p>
<p>Nekoliko inspektora već radi u Državnom inspektoratu. Goranka Bulj napominje kako se inspektori, kojih je oko 500, ne moraju bojati nezaposlenosti, ako su svoj posao do sada obavljali pošteno.</p>
<p> Službe Ministarstva, naime, provjeravaju sve djelatnike, posebice dokumente o školskoj spremi. Prema onima, kod kojih se utvrde lažne diplome (nekolio takvih slučajeva bilo je u Carini) postupat će se po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima. Prilikom raspoređivanja na nova radna mjesta nastojat će se uvažavati i želje, pa će tako, primjerice, iskusni inspektori moći birati u kojoj će službi Ministarstva financija nastaviti raditi, pod uvjetom da u toj službi ima slobodnih radnih mjesta.</p>
<p>Međutim, ako se otvori radno mjesto za koje se među 7690 zaposlenih, ne može naći osoba koja bi zadovoljila sve uvjete, raspisivat će se javni natječaji. Tako je nedavno Ministarstvo financija zaposlilo jednu lektoricu. Kako doznajemo od Goranke Bulj, službeni broj zaposlenih vjerojatno je nešto manji od 7690 i mijenja se svakim danom, jer su neki ljudi samoinicijativno napustili posao u Ministarstvu. Tek nakon donošenja Uredbe o unutarnjem ustrojstvu definitivno će se znati hoće li biti otkaza. </p>
<p> Stanko Vidić, bivši glavni inspektor Financijske policije a trenutno pomoćnik ministra financija, potvrđuje kako Ministarstvo ulaže maksimalne napore da se pronađu nova radna mjesta za sve djelatnike ukinute službe. Premda su se očekivale burne reakcije ljudi koji su preko noći ostali bez svojih radnih mjesta, Vidić napominje da su takve reakcije izostale jer ljudi, prije svega, žele raditi. </p>
<p>»Posla ima, pa nema nikakvog opravdanja - ni političkoga - da ljudi primaju plaću i sjede kod kuće. Stoga nastojimo što više inspektora, do njihova raspoređivanja na nova radna mjesta, uposliti kao ispomoć u Poreznoj upravi. Uostalom, sva drugostupanjska rješenja pojedinih predmeta potpisuje ministar financija, pa je svejedno tko iz Ministarstva na njima radi«, objašnjava Vidić.</p>
<p>Zbog ukidanja Financijske policije opala porezna disciplina</p>
<p>»Zbog ukidanja Financijske policije definitivno je opala porezna disciplina. Financijska policija ipak je predstavljala autoritet, pa se moglo i očekivati da će se porezni obveznici malo opustiti«, napominje Stanko Vidić, bivši glavni inspektor.</p>
<p>Vidić smatra da je Financijsku policiju trebalo ugasiti na pametniji način, nipošto prije preustroja i reorganizacije poslova u Ministarstvu financija. Dogodilo se, naime, da je Financijska policija ukinuta, a u Poreznoj upravi još nisu zaživjele nove službe, koje će preuzeti njezin posao. Poreznoj upravi predano je oko 1000 predmeta koje Financijska policija nije stigla dovršiti prije nego je ukinuta. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sa 100 milijuna maraka, koliko ih ima za to, Vlada je već mogla obnoviti tisuće kuća</p>
<p>Nisam s Vladom »zaratio« samo zbog obnove srpskih kuća, nego zbog oživljavanja područja od posebne države skrbi /Vlada bi za godinu dana mogla riješila 70 posto stambenih i imovinskih problema srpskih povratnika / Ako ocijene da nemaju perspektive, i Srbi i Hrvati otići će s područja posebne državne skrbi u neke treće zemlje, pa ćemo tamo imati pustoš, a to nije dobro za Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Povod razgovoru s dr. Miloradom Pupovcem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeća, jest obnova srpskih kuća i povrat imovine.</p>
<p>• »Zaratili« ste s Vladom glede obnove srpskih kuća i povrata srpske imovine u Hrvatskoj. Postoje li možda opravdani razlozi zašto Vlada kasni s obnovom?</p>
<p>- Ne bih rekao da sam »zaratio« zbog obnove samo srpskih kuća. U sukob s Vladom ušao sam zato što ona nema nikakve politike za oživljavanje i obnovu područja od posebne državne skrbi i rješavanje problema ljudi koji su odlučili tamo živjeti, a kojima bi zbog neimaštine trebalo davati još i posebne državne dotacije. A »zaratio« sam s njom i zato što ne radi ništa. Ova je Vlada prestala brinuti o obnovi. Ona jest otišla u Knin, donijela i usvojila neke zaključke, no tu je stala, nema politiku prema tome. Vlada misli da se u sukobu s pojedinim desničarskim frakcijama i balonima koji se stvaraju oko toga može, da tako kažem, stvarati politička magla od koje nitko neće vidjeti kako ona vlada. I s druge strane, usmjerila se na to da reformira neke elemente socijalnoga i ekonomskog stanja a pritom nema nikakve osjetljivosti za ono što su vitalni nacionalni interesi. </p>
<p>• Primjerice?</p>
<p>- Nema osjetljivosti za socijalne kategorije i nema osjetljivosti za područja koja su u ratu stradala pa su devastirana, ne trudi se da se ne gurnu pod tepih i ne ostanu zaboravljena. </p>
<p>• Imate li kakav prijedlog i plan revitalizacije tih područja?</p>
<p>- Prije svega, postoje zakoni o tim područjima, postoje programi za njihovu obnovu, postoje programi povratka i ova Vlada ne bi trebala raditi ništa drugo nego to početi primjenjivati. A ljudima na tim područjima trebalo bi dati neke povlastice jer je to državni interes, inače ćemo tamo imati pustoš. Vlada bi, znači, trebala pomoći tim ljudima. Doseljeni Hrvati traže sigurnost za budućnost, traže da se riješi njihov konflikt sa Srbima oko imovine, a Srbi traže da im se vrati imovina i obnove kuće kako bi zajedno s doseljenim Hrvatima mogli graditi život na tim područjima. </p>
<p>• Vi tvrdite da postoji novac za obnovu većine kuća. Za koliko kuća otprilike?</p>
<p>- Opće je poznato da je za gradnju kuće u obnovi od temelja do krova, za nekakvo elementarno uređenje, bilo dovoljno oko 25.000 njemačkih maraka. Vlada danas s kreditom koji je dobila od Banke Vijeća Europe za razvoj, sa sredstvima koja su prispjela od donatora i ne računajući ono iz proračuna, raspolaže, po mojoj procjeni, s blizu 100 milijuna maraka. Tim novcem može se završiti nekoliko tisuća kuća. Agilnom politikom Vlade moglo se obnoviti najveći dio kuća. Vlada bi praktički za godinu dana mogla riješila 70 posto stambenih problema, imovinskih problema srpskih povratnika.</p>
<p>• Što će biti s Hrvatima doseljenim na ta područja?</p>
<p>- I oni moraju biti uključeni u taj program. Inače, ako ocijene da nemaju perspektive, i Srbi i Hrvati otići će s tih područja pa ćemo imati pustoš. Već se događa da odlaze Srbi povratnici koji su tu godinu, dvije ili tri. Isto će biti i s Hrvatima, otići će u treće zemlje. To ni strateški nije dobro za Hrvatsku. </p>
<p>• Najavili ste pisanje pisma Vijeću Europe. </p>
<p>- Mi smo sadašnjoj, kao i bivšoj vladi, dali podršku bezbroj puta, pa i svojim bjanko potpisom, kad je Hrvatska trebala postati članicom Vijeća Europe i kad je trebalo biti oslobođena monitoringa Vijeća Europe, i kad je trebala dobiti 30 milijuna eura vrlo povoljnog kredita za obnovu ... A Vlada kao da zaboravlja sve to, kao da nema nikavih obveza nakon toga. Nas zanima kako će se potrošiti tih 30 milijuna kredita, za što? Ako se ne obnavljaju kuće, ako se ne rješavaju imovinska pitanja, ako nema transparentnosti pri trošenju, onda se ozbiljno pitam za što smo dali podršku. Želimo da netko uspostavi nadzor i konačno kaže: dobili smo novac za to, i potrošite ga za to. </p>
<p>Pismo će ići u smjeru podrške Hrvatskoj u njezinoj reformi i demokratizaciji, ali bit će i kritika vlasti zato što je bešćutna i neosjetljiva za potrebe stradalnika, povratnika, za potrebe ljudi koji su odlučili živjeti na područjima na kojima je život praktički nemoguć.</p>
<p>I Hrvati i Srbi prepušteni samima sebi</p>
<p>• Imate li kakav zajednički program s doseljenim Hrvatima?</p>
<p>- Naravno da imamo. Zajednica useljenih i naseljenih Hrvata koju vodi gospodin Tomo Aračić i Srpsko narodno vijeće potpisali su prije godinu dana sporazum o suradnji. Mislili smo da će to ova Vlada dočekati kao nešto izvrsno i da ćemo dobiti punu podršku da zajednički riješimo pitanje imovine, obnove i obnove života. Međutim, i doseljeni Hrvati i Srbi povratnici prepušteni su samima sebi. I sva je sreća što nije bilo ozbiljnijih ekscesa i sukoba, što su ljudi trpeljivi. Ali nećemo moći još dugo čekati. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Ljubeći Zagreb osjećam se blizak Matošu</p>
<p>Tomislav Uhlik, skladatelj i dirigent</p>
<p>Može li rođeni Zagrepčanin voljeti neki drugi grad više no</p>
<p> - Zagreb? Volim ga jer u njemu vidim slike iz svoga djetinjstva - park Ribnjak u kojem sam pao s ljuljačke; fontanu na Trgu žrtava fašizma u koju su ljudi bacali novčiće za sreću, a mi djeca bismo ih vadili štapom na čijem je vrhu bila kuglica od staklarskog kita; Zoološki vrt u Maksimiru sa svim svojim osebujnim stanovnicima koje je rastreseni Noa pogubio u nekoj oluji, a od kojih mi je najdraži bio majmun Štefek s crvenom riticom; staro kupalište na Savi s »babinjakom«, ...ah, to je već bilo u pubertetu. Danas je ondje prazna livada, ali ja još uvijek osjećam miris drvenih kabina i čujem djecu kako viču pod hladnim mlazom nakošenih tuševa.</p>
<p>Rano djetinjstvo proveo sam na tromeđi Draškovićeve, Martićeve i Račkoga, gdje sam išao u školu. Dalje nisam smio jer bih na svakom uglu nabasao na bar jedno od stotinu očiju moje majke, kojoj sam i danas jedna od najvećih dragocjenosti. Na trgu ispred Burze sada su dvije prekrasne fontane. Tu je bila i slastičarnica koju je vodila obitelj Grohar i ja bih je često posjećivao, kao što sada često posjećujem Vincekov salon slatkoga grijeha. Mislim da Zagreb ima sjajne slastičarnice i to je jedna sitnica koja mi se kod njega sviđa.</p>
<p>Zvanje sam stekao na Muzičkoj akademiji, ali tu se Zagreb mora malko i požaliti jer mu oci već desetljećima obećavaju zdanje dostojno ustanove s tako bogatom glazbenom tradicijom.</p>
<p>Kamenita vrata s nježnom statuom Dore Krupićeve bila su moj drugi dom u vrijeme studija. Ondje su, naime, u samoj kuli, bile prostorije Mješovitoga pjevačkog zbora »Joža Vlahović«, gdje sam proveo najljepše dane rane zrelosti, upoznao velikog Emila Cossetta i zavolio ljupku i skromnu djevojku slavujeva glasa s kojom već dva desetljeća dijelim dobro i zlo.</p>
<p>Volim Zagreb jer ima pjevačke zborove. Tako u dvorištu u Vodnikovoj ulici marljivo vježba zbor »Lira« i to, zamislite, pod mojom željeznom rukom i opakim jezikom, a sve uz smiješak svoga odanog predsjednika Miše Montilja, koji sjedeći u kutu pomno prati gotovo svaku probu, a nerijetko i zadrijema.</p>
<p>Volim Zagreb jer se nad njim nadvija Medvednica, a na njoj toliko je toga lijepog: livade, proplanci, prekrasni vidici te planinarski domovi koje posjećujem redovito svake nedjelje. Ondje je uvijek prisutna pjesma i svirka - pa čak i jazz koji put zasviramo, ali tada obično rastjeramo publiku.</p>
<p>Malo poviše Trga bana Josipa Jelačića - ili kako mi to češće kažemo Jelačić placa - na Kaptolu, nedaleko od Zagrebačke katedrale, blago se rumeni zgrada Kazališta »Komedija«, vabeći prolaznike na sat-dva dobre razonode i smijeha. U tome i ja imam stanovita udjela jer sam kao dirigent zadužen za dobru glazbu. A Zagreb zna što je dobra glazba. Zato i pušta svirače i pjevače da note starih šlagera šaraju pločnikom. Neki od njih ulaze i u veže. Srijedom, na primjer, rado odlazim u pivnicu »Grand Slam«, u Vlaškoj ulici, slušati braću Justin: Kobac na mandolini i Nifty na gitari, a često dođe i Đimi Stanić. Tu jazz već ima bolju prođu, a i pivo nije loše. </p>
<p>Volim Zagreb jer ima Savu i mostove, neke već posve trošne koji služe još samo za bacanje udica.</p>
<p>Što mogu? Ludo volim taj grad. I dok tako s njim vodim ljubav, osjećam se blizak Matošu koji izliven u bronci sjedi na klupi na Strossmayerovu šetalištu tražeći rimu, dok mu sneni pogled luta po krovovima, terasama i balkonima voljenoga grada.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Od 1. rujna skuplja vožnja ZET-om</p>
<p>Uskoro će u Poglavarstvo stići i drugi zahtjevi za korekcijom cijena, ali upozoravam one koji ih šalju da neće biti poskupljenja sve dok nas ne uvjere da su poduzeli baš sve kako bi postoci korekcije bili što manji, rekao je gradonačelnik</p>
<p>Od subote, 1. rujna, ZET-ove usluge bit će skuplje u prosjeku 9,6 posto, zaključak je sa sjednice Gradskog poglavarstva održane u petak.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako »mu je to najteži dan u životu« te kako je riječ o teškoj odluci. Unatoč tomu, iz njegova se govora moglo zaključiti kako bi do početka jeseni »nepopularnih mjera« moglo biti još.</p>
<p> - Uskoro će u Poglavarstvo stići i drugi zahtjevi za korekcijom cijena, ali upozoravam one koji ih šalju da neće biti poskupljenja sve dok nas ne uvjere da su poduzeli baš sve kako bi postoci korekcije bili što manji, rekao je gradonačelnik, ne otkrivajući pritom imena tvrtki koje, prema njegovim riječima, pripremaju ili su već poslale svoje zahtjeve za povećanjem cijena.</p>
<p>Unatoč tomu, ZET-ov zahtjev proglašen je opravdanim, a cijene prijevoza moraju biti više jer su radničke plaće porasle 5,3 posto, pa prihodi od prodaje karata (299 milijuna kuna) nisu dovoljni za pokrivanje tih izdataka (371 milijun). Uvećani su troškovi poslovanja (zbog 2,7-postotnog povećanja cijena energenata), a i troškovi održavanja nisu isti kao prijašnjih godina (proširenje tramvajske infrastrukture).</p>
<p>Kada bi cijene ostale iste, vraćanje kredita kojim su kupljeni autobusi bilo bi dovedeno u pitanje, a Uprava ZET-a stavljena u podređeni i ekonomski slab položaj uoči početka pregovora s bankarima oko kredita »teškog« 300 milijuna njemačkih maraka namijenjenog obnovi tramvajskog voznog parka.</p>
<p>Članovi Poglavarstva usuglasili su svoja stajališta i raspisali natječaj za radna mjesta pročelnika i njihovih zamjenika u gradskim uredima i zavodima. Bit će to prvi put da u foteljama gradskih ureda sjede ljudi neopterećeni politikom, koji su svoje mjesto zaslužili radom, stručnošću i znanjem. Kako smatraju u Poglavarstvu, visoka stručna sprema, položeni stručni ispit, znanje stranog jezika, poznavanje rada na računalu i petogodišnje radno iskustvo trebalo bi biti dovoljno osiguranje da će izabrana osoba svoj posao obavljati stručno.</p>
<p>Osnovano je i Povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta podmirenja dugova prema Gradu Zagrebu. Predsjednik Povjerenstva i tajnik Poglavarstva Vidoje Bulum zajedno će sa svojim suradnicima pronalaziti rješenja naplate golemog duga koji se procjenjuje na 250 milijuna njemačkih maraka, o čijoj naplati uvelike ovisi i realizacija ovogodišnjeg gradskog proračuna. </p>
<p>Do sredine listopada na provjeru će biti stavljeni i slučajevi s liste za dodjelu gradskih stanova, za što će biti zaduženo Povjerenstvo za provjeru dodjele gradskih stanova na čelu sa Sonjom Kostić (zamjenjuje Ratka Maričića koji odlazi na dužnost konzula u Mostaru). Ono bi trebalo utvrditi ispravnost liste na kojoj se trenutačno vodi više od 2.400 slučajeva. Bandić je ovom prilikom oštro demantirao neke napise u novinama o tome kako je Maričić smijenjen zbog slabih rezultata »svog« Povjerenstva te mu ovom prilikom uputio svoju zahvalu na obavljenom poslu. </p>
<p>U petak su poduzete i mjere za početak projekta revitalizacije »Samoborčeka«. Gradovi Samobor i Zagreb, Zagrebačka županija, Općina Sveta Nedelja i Hrvatske željeznice udružit će sredstva za sufinanciranje izrade projekta moderne željezničke pruge od Podsuseda preko Svete Nedelje i Samobora do Bregane.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rekonstrukcija Draškovićeve: Završeni svi radovi</p>
<p>Tehnički pregled rekonstruirane Draškovićeve ulice počeo je u petak. Pregled će potrajati nekoliko dana, a koordinator rekonstrukcije Đorđe Pavlica se nada kako će do utorka biti prikupljena mišljenja svih članova komisije za tehnički pregled. </p>
<p>U petak su trebali biti gotovi svi radovi na gradilištu i svi izvođači radova, osim »Produkta«, trebali su se maknuti s gradilišta kako bi ta tvrtka u nedjelju mogla postaviti završni sloj asfalta. Zato će se promet obustaviti u nedjelju u sedam sati ujutro i Boškovićevom ulicom, Hatzovom i Mislavovom ulicom. Promet će biti obustavljen do ponedjeljka u pet sati ujutro. </p>
<p>Koordinator rekonstrukcije Đorđe Pavlica zamolio je stanare da za vikenda svoje automobile ne parkiraju u Draškovićevoj ulici jer će biti uklonjena o trošku vlasnika. Također je zamolio stanare Draškovićeve i okolnih ulica da se ne voze po gradilištu. </p>
<p>- Stanari su bili strpljivi cijelo vrijeme rekonstrukcije, pa ih molimo da se strpe samo još malo, dok radovi ne završe«, rekao je Pavlica.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Stari papir za javni vešeraj</p>
<p>Pod geslom »Papir nije smeće nego otpad« članovi dobrotvorne udruge Zagrebački bokci prikupili su u svojoj akciji skupljanja starog papira već oko 10.000 kuna. Akcija, koja je počela još prije Uskrsa, nastavit će se sve dok se ne sakupi dovoljno novca za otvaranje javnog vešeraja. Besplatni bi vešeraj, prema riječima Josipa Nevenka Krznarića, osnivača i predsjednika Udruge, trebao biti otvoren za dva mjeseca, u suradnji s Gradskim poglavarstvom.</p>
<p>- Žalosno je što se u Zagrebu svake godine baci papira u vrijednosti osam milijuna maraka. Mi smo tako za samo jedan i pol dan, na četiri gradske lokacije, u smeću našli čak jednu tonu kartona, ističe Krznarić.</p>
<p>Stari papir Bokci vade isključivo iz smeća, a osim njega, prikupljaju i drvene palete, koje daruju siromašnim obiteljima za ogrjev. U suradnji s Radio Sljemenom pokrenuli su i radnički servis za nezaposlene, a više posla očekuju na jesen. U rujnu Bokci planiraju sanirati jedan teren uz Zoološki vrt i pretvoriti ga u parkiralište.</p>
<p>Bokci, koji djeluju već pet godina, okupljaju 30-ak ljudi, a osim što pomažu siromašnima, uređuju gradske lokacije, brinu se o napuštenim životinjama, čiste parkove i jezera. No, glavni dio njihova rada odvija se na zagrebačkim tržnicama. Na placevima skupljaju staru ambalažu i odvoze je proizvođačima, a oni im zauzvrat daju svoje proizvode. Te namirnice, pak, daruju pučkim kuhinjama. </p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kesten, simbol prijateljstva </p>
<p>Drvo kestena kao simbol prijateljstva između Hrvatske i Ukrajine posađeno je u petak na zelenoj površini u Ukrajinskoj ulici u Novom Zagrebu u povodu desete obljetnice proglašenja samostalnosti Ukrajine. Drvo su simbolično posadili zamjenica gradonačelnika Vlasta Pavić i otpravnik poslova ukrajinskog veleposlanstva Andrij Olefirov, u prisustvu mr. Ivice Trnokopa, predsjednika Hrvatsko ukrajinskog društva prijateljstva. </p>
<p>- Ukrajinci su 24. kolovoza 1991. nakon više stoljeća stekli samostalnost. Tada je srušen najmračniji kolonijalni imperij i najgori totalitarni sustav, a čovječanstvo je ušlo u novu epohu, rekao je Olefirov. Spomenuo je i simpatije i solidarnost koji su oduvijek povezivali Hrvate i Ukrajince, što se najbolje pokazalo u prosincu 1991., kada su se dvije zemlje međusobno priznale. Budući da je Ukrajina bila članica Ujedinjenih naroda još dok je bila u sastavu SSSR-a, ona je bila prva članica te organizacije koja je priznala Hrvatsku. </p>
<p>Kao simbol hrvatsko-ukrajinskog prijateljstva odabran je kesten jer je on Ukrajincima najdraže drvo i simbol grada Kijeva. </p>
<p>Na kraju svečanosti nazočni su hrvatsko-ukrajinskom prijateljstvu nazdravili uz čašu šampanjca s Krima.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Autobus umjesto noćnog tramvaja 31 </p>
<p>Zbog izmjene tramvajskih tračnica sjevernog kolosijeka u Ilici od raskrižja s Domobranskom do zaokretnice Črnomerec umjesto tramvaja noćne linije br. 31. prometovat će autobusi: od noći na utorak 28. kolovoza do noći na nedjelju 30. rujna (osim noći 3., 10., 17. i 24. rujna). </p>
<p>NL31 - radnim danom:</p>
<p>Polasci s terminala Črnomerec: 23.56, 00.38, 1.23, 2.08, 2.53, 3.38.</p>
<p>Polasci s terminala Savski most: 23.53, 00.39 1.23, 2.08, 2.53, 3.38.</p>
<p>NL31 - subotom</p>
<p>Polasci s terminala Črnomerec: 23.56, 00.38, 1.23, 2.08, 2.53, 3.38, 4.23.</p>
<p>Polasci s terminala Savski most: 23.53, 00.39, 1.23, 2.08, 2.53, 3.38, 4.23.</p>
<p>Umjesto tramvajskog stajališta »Studentski dom Stjepan Radić«-sjever, autobus će, kad prometuje u smjeru Novoga Zagreba, koristiti autobusno stajalište nasuprot (stajalište autobusne linije br. 109).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Rasprodane ulaznice za Oliverov koncert u Areni</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Ulaznice za koncert Olivera Dragojevića u Puli, što se održava u subotu navečer s početkom u 21 sat u Areni, kako doznajemo od Ozrena Kanceljaka, Oliverova managera i jednog od organizatora koncerta, rasprodane su. Ostalo je, međutim, još par stotina ulaznica koje će se prodavati u subotu uvečer na blagajni, neposredno prije koncerta, no sva prodajna mjesta diljem Hrvatske već su ostala bez ulaznica čija je cijena iznosila 100 kuna. </p>
<p>Koncert u organizaciji HThinet music cluba humanitarnog je karaktera, a sav novac kojeg Oliver sakupi - očekuje se oko 500 tisuća kuna - poklonit će se Općoj bolnici Pula i njezinom ravnatelju, dr. Jerimu Lemsu. S novcem će kupiti gama kameru, za koju je već sa 700 tisuća kuna sakupio Đorđe Balašević.</p>
<p>Računa se da će u Arenu u subotu doći desetak tisuća ljudi. »Kapacitet Arene, sedam tisuća ulaznica, već je prodan, no kada pribrojimo još to malo karata što je ostalo, Oliverove goste i novinare, vjerujemo da će Arena biti krcata, baš kao što je bilo na koncertu Stinga ili Đorđa Balaševića«, kazao je Kanceljak. </p>
<p>Na koncertu će svirati Oliverov band i orkestar od dvadesetak glazbenika kojim će ravnati Alan Bjelinski. Gostovat će Vanna, Gibonni, Meri Cetinić, Tedi Spalato, klapa Fortunal i Otto Persner, a vjeruje se da će glazbeni spektakl, koji se može pogledati i na hinetovim Internet stranicama trajati nešto više od dva sata. Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Iz venecijanske lagune izvađen mali otok i dva broda iz 14. stoljeća </p>
<p>VENECIJA, 24. kolovoza </p>
<p> - U venecijanskoj laguni se iznad morske površine ovih dana ukazao otok koji je davno potonuo. Riječ je o dosad neviđenom pothvatu. Otočić San Marco in Boccalama, koji je potonuo u 14. stoljeću, arheolozi su okružili branom te potom ispumpali vodu. Iz morskih dubina izvađena su i dva jedinstvena broda potonula prije oko 700 godina. </p>
<p>U očajničkom pokušaju da spase otok koji je iz dana u dan sve više tonuo, redovnici koji su na njemu živjeli su oko 1328 godine pokušali na neobičan način ojačati temelje otoka. Napunili su blatom jednu venecijansku galiju i 79 metara dugačak transportni brod te ih potopili. O tome svjedoči pisani dokument u kojem redovnici od venecijanskog Senata traže pomoć u spašavanju otoka. </p>
<p> Međutim, redovnička nastojanja nisu se pokazala uspješnima, pa je već 1348 godine otok bio napušten. Ubrzo je doslovce nestao ispod mora i ostao zaboravljen sve do 1969. godine kad je odjednom izronio iznad morske površine u visini od oko dva metra. </p>
<p>Brodovi izvučeni iz mora poslužit će arheolozima za istraživanje glasovitog vencijanskog umijeća gradnje brodova. Galija po imenu »Kraljica Mediterana« u srednjem vijeku je služila za ratovanje i trgovanje. Kretala se isključivo snagom mišića stotinjak veslača. Takve su galije iščeznule početkom 16 stoljeća kada su se počeli graditi brži i jeftiniji brodovi. </p>
<p>Drugi brod, čija je namjena vjerojatno bila isključivo trgovačka, također je vrlo zanimljiv. Nakon izvlačenja na suho arheolozima sada prvo slijedi detaljno čišćenje brodskih olupina koje mora biti gotovo u samo sedam dana jer bi ih duže držanje pod vedrim nebom moglo oštetititi. Potom će dva do tri tjedna trajati arheološka ispitivanja da bi nakon toga brodovi ponovno bili potopljeni. Naime, procijenjeno je da bi držanje brodova na kopnu bilo preskupo. </p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Leni Riefenstahl proslavila 99. rođendan </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Jedna od najbrilijantnijih, ali ujedno i najkontroverznijih filmskih režiserki 20 stoljeća Leni Riefenstahl proslavila je 99. rođendan. Premda je novinarima priznala da više nije, kao nekada, u najboljoj snazi, dodala je kako se veseli svome stotom rođendanu. </p>
<p>Nakon Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine Riefenstahlova je postala Hitlerova omiljena režiserka te je snimala propagandne filmove o njegovu režimu. »Pobjeda vjere« prvi je film koji je 1933. snimila o nacionalsocijalističkoj partiji. U to je vrijeme njezina veza s Hitlerom iz poslovne prerasla i u »prijateljsku«. Ime kontroverzne umjetnice godinama je slovilo kao sinonim za estetski identitet nacističkog režima. Poslije rata njezine su filmove skrivale obje njemačke države, i tek 1996. godine, povodom Olimpijskih igara u Atlanti izlašao je na svjetlo dana njezin film o berlinskoj olimpijadi.</p>
<p> Pola stoljeća nitko se nije usudio ni spomenuti njezin film »Trijumf volje« snimljen 1935. kad je Hitlerova diktatura bila na vrhuncu moći. Filmski znalci taj film nazivaju remekdjelom filmske umjetnosti. Navodno je Hitler bio toliko oduševljen filmom da nakon njegove praizvedbe nije bio u stanju održati govor. U svojim memoarima Leni priznaje da se, kad je čula da se Hitler ubio »bacila na krevet i plakala cijelu noć«. </p>
<p> Iako je teško povjerovati da nije znala za nacističke logore smrti, Leni se od kraja Drugog svjetskog rata trudi svima dokazati da je bila i ostala samo - umjetnica. Dvaput nakon 1945. zvali su je da režira olimpijske filmove, što je ona odbila rekavši da je njezin olimpijski film bio tako savršen da ne želi raditi još jedan. No, ako će, osim po filmovima o Trećem Reichu, po nečemu ostati zapamćena, to je boravak u sudanskom plemenu Nuba. U razdoblju od 1962. do 1977. istraživala je nubijske gore u Sudanu, o čemu je napisala dvije knjige »The Last of Nuba« i »The People of Kau«, a njezine fotografije snimljene u Africi obišle su cijeli svijet. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Vrijeme brže, prostor uži</p>
<p>Galerija Božidar Jakac, Kostanjevica na Krki / »Prostori« Vlaste Žanić intervencije su različitim umjetničkim medijima, izvedene u sedam bivših samostanskih prostorija</p>
<p>Galerija Božidar Jakac u Kostanjevici na Krki mjesto je gdje vrlo često izlažu umjetnici iz Hrvatske. Cistercitski samostan i crkva izuzetan su ambijent koji je, uz tradicionalnu no pomalo zaboravljenu Formu vivu, istodobno zahtjevan i inspirativan, i koji za razliku od često aseptičnih »bijelih kutija« može rezultirati višeslojnom, zanimljivom simbiozom djela u vremenu i prostoru. Upravo je takav recentni izložbeni projekt zagrebačke kiparice Vlaste Žanić, nazvan »Prostori«. </p>
<p>U baroknom krilu samostanskog ansambla autorica je intervenirala u sedam prostorija, u kojima izmjenjuje instalacije, video, fotografske i kiparske postupke. Radovi su izloženi u samostanskim ćelijama, od kojih su neke međusobno povezane malim otvorima u masivnom ziđu. Klasično determinirani svodovima i susvodnicama, monumentalim zidovima i otvorima malih formata, kao i otvorenim dijelovima ziđa koji ispod slojeva žbuke skrivaju složenu povijest trajanja, prostori samostana čine se idealnom pozornicom Vlastinih istraživanja. Ona su pak određena autoričinom zaokupljenošću prostorom i njegovim kretanjem, koji djelomično proizlaze iz nekoć zabilježenog sna. </p>
<p>Iskušavanje prostorne cjelovitosti, premetanje pozitiva u negativ te istraživanje mogućnosti prostora kao svojevrsnog »klizišta« neki su od elemenata prikazanih na izložbi. Gotovo tradicionalno »nepoštivanje uglova«, tih sporednih mjesta svakog interijera, Vlasta Žanić je ovoga puta umjesto u metalnom modelu izvela u mekoj, jastučastoj formi. »Izdvojeni kut« parira onom stvarnom, ogoljene zidne površine, svojom toplom, ugodnom suprotnošću. Gipsane bijele kalote u drugoj prostoriji gotovo u potpunosti zauzimaju prostor, ostavljajući nam za kretanje mali, klepsidrani odsječak kroz koji se provlačimo nikuda ne stižući. U susjedstvu, beskonačne pokretne gumene trake uglavljene u metalne nosače, simuliraju kretanje koje je u stvarnosti onemogućeno malim, nedostatnim prostorom. </p>
<p>Prostor i njegova »drugost« tema su »Kocke prostora«, vunenom tkaninom prekrivene kubične konstrukcije obješene u jednoj prostoriji. Na površinama kocke fotografirani su detalji realne prostorije, premetnuti iz konteksta spoznajne percepcije u snovitu interpretaciju kojom je moguće poništiti, ali i naglasiti stvarno mjesto. Jedan od svojih prošlih radova Vlasta Žanić je nazvala »Vrijeme je sve brže, prostor je sve uži«. Upravo zbog promjene u dimenziji vremena došlo je do automatizacije percepcije i uštede stvarnog vremena postupkom uklanjanja predmeta, sve to u korist tiranije suvremenog doba, na što nas upozorava Paul Virilio. </p>
<p>Prostorne intervencije Vlaste Žanić u kostanjevačkom samostanu u pojedinim primjerima su minimalizirani zahvati na opni volumena, koji aludiraju na njegova trajna svojstva. Razina osobne gledateljeve percepcije pomoći će pri naslućivanju autoričinog kompleksnog poimanja prostora i mogućnosti njegova mijenjanja. Novi »prolazi«, neočekivana otvaranja i zatvaranja te poigravanje s pokretom posjeduju svojstva brzine, ritma i trajanja, određenih autoričinim saznanjima, istodobno zagonetnim i snažnim. Prostorno-vremenski odsječci posjeduju svoju logiku otkrivanja koje se odvija poput izmjene filmskih kadrova - prolaženjem, ulaženjem i izlaženjem iz bivših ćelija. U kreativnom kiparskom procesu, temeljenom na vizualnoj meditaciji, Vlasta Žanić nam je ovoga puta otkrila izvore energije, proizašle iz samog prostora i njegove datosti. </p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Teror filmskih nastavaka </p>
<p>Brojni filmski nastavci, koji sve više nalikuju televizijskim sapunicama, smišljeni su s vrlo jasnom namjerom - kako udvostručiti zaradu dok su sjećanja još vruća / Među najboljim filmovima koji su napravljeni u tri nastavka je Coppolina trilogija »Kum«</p>
<p>Možete li se sjetiti koliko je filmova na temu »Highlandera« snimljeno u posljednjih petnaestak godina, i svi s Christopherom Lambertom u glavnoj ulozi. Čovjek više uopće ne mora igrati u nekom drukčijem filmu, jer bilo što igrao, svi ćemo pomisliti - evo opet onog Highlandera. Definitivno mu nema spasa, što god učinio! </p>
<p> James Bond posebna je priča, tajni agent u službi njezina veličanstva, trajni je tajni zaposlenik i nema nikakve šanse za zasluženu mirovinu ili odlazak na odmor, ili ne daj Bože ženidbu. No, kod Jamesa Bonda dobro je što se izmjenjuju ne samo glumci, nego i redatelji i scenaristi, a u posljednje vrijeme i producenti, tako da se filmovi variraju i ponekad doista nemaju veze jedni s drugima. To se osobito odnosi na genijalnu prvotnu spregu u trokutu glumac Connery, pisac Fleming i producent Broccoli. Bila je to neponovljiva dobitna kombinacija koju nitko nije nadmašio. </p>
<p> Legendarni Indiana Jones, sjajno se držao tri filma, možda bi čak izdržao i još jedan, ali samo ako Harrison Ford i Sen Connery nastave svoje duhovite obiteljsko akcijske duele uz pomoć uvijek maštovitog Stevena Spielberga. Govoreći o Spielbergu gotovo je nevjerojatno da nikada nije napravljen barem još jedan film o ljupkom »E.T-ju« koji nam je ušao pod kožu i emotivno nas osvojio za sva vremena. Za razliku od Lucasovih »Ratova zvijezda«, koji su svoja tri dijela ili nastavka sjajno odradili, ali kada je prije dvije godine izašao novi film, koji u stvari govori o događajima koji su prethodili već odigranim dijelovima, gledaoci baš nisu bili previše oduševljeni niti skloni vraćanju u prošlost i razmišljanju tko je tko. </p>
<p> Među najboljim filmovima koji su napravljeni u tri nastavka, a da ni jedan nije izgubio na kvaliteti, uvjerljivosti i originalnosti, je Coppolina trilogija »Kum«. To je film u tri dijela koji možete držati u svojoj biblioteci poput svake knjige i redovito ga gledati, barem jednom godišnje. Iznenadili biste se koliko je ta »filmska knjiga« poučna i koliko prljavih mafijaških, reketaških igara i manipulacija, koje vidite na filmu, svakodnevno prepoznajete oko sebe, na ulici, radnom mjestu ili u novinskim crnim kronikama. Na žalost ovoljetni filmski nastavci smišljeni su samo s vrlo jasnom namjerom - kako udvostručiti zaradu dok su sjećanja još vruća.</p>
<p> »Povratak Mumije 2« nošen je upravo takvom idejom, kao i »Rush Our 2« , dok je »Američka pita 2«, s obzirom na lucidnost i talent autorske ekipe, nešto bolja verzija, a i to je naposljetku ponavljanje već viđenog. »Dr. Dolittle 2« nastavak je filma koji je Eddie Murphy s velikim uspjehom snimio 1998. godine igrajući suvremenog veterinara iz San Francisca koji razgovara sa životinjama. U novoj verziji doktor je i dalje isti, ali su njegove akcije nešto opsežnije i šire se izvan njegove ordinacije.</p>
<p> Premda su obećali da se neće ponavljati, autori lanjskog ljetnog hita »Scary Movie« ipak su napravili nastavak, ali pokušali su se opravdati velikom količinom cinizma i satire na račun upravo takve vrste filmskih nastavaka. »Planeta majmuna« sjećamo se još iz 1998. kao revolucionarnog filma koji je ipak više osvajao zbog Rachel Welsh, nego Charltona Hestona, dok je najnovija verzija Tima Burtona nešto posve drugo, novo u ideji, izgledu, likovima, osnovnoj zamisli... Ipak, Rachel Welsh jako nedostaje ovom filmu. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Rafinirano muziciranje</p>
<p>52. dubrovačke ljetne igre / Gostovanje glasovitog britanskog ansambla The Academy of Ancient Music, specijaliziranog za izvedbu stare, osobito barokne glazbe </p>
<p>Nakon Emme Kirkby još jedan britanski ansambl predvođen Christopherom Hogwoodom dao je sjajan prilog glazbenom programu 52. sezone Dubrovačkih ljetnih igara. Kao i Emma Kirkby, Christopher Hogwood je prilikom gostovanja u Dubrovniku prije dvije godine obećao da će se vratiti. I to se ostvarilo. Umjetnik je sa sobom doveo ansambl The Academy of Ancient Music koji sačinjavaju violinisti John Holloway, Stanley Ritchie i Simon Standage, violisti Trevor Jones i Nicola Akeroyd, violončelistica Alison McGillibray, kontrabasistica Judith Evans, a pridružio im se poznati violinista Andrew Manze i sopranistica Susanne Rydén.</p>
<p>Ovaj ansambl vuče porijeklo od istoimenog ansambla iz 1726. godine koji je bio osnovan s namjerom da proučava i izvodi staru glazbu napose G. P. Händla. Godine 1973. na čelo ansambla dolazi Hogvood. Poznat u cijelom svijetu, taj ansambl svira na izvornim glazbalima, ne samo barokne majstore nego i bečke klasičare. Ovog puta su prezentirali djela: Antonia Vivaldia i Georga F. Händla. Knjigu od 12 koncerata Vivaldi je nazvao L'estro Armonico, op. 3., ti koncerti su bili uzor mnogim kasnijim skladateljima. Ansambl predvođen Hogwoodom, koji je sjedio za čembalom, izveo je nekoloko tih koncertnih dijelova.</p>
<p>Glazbenici su svirali u raznim kombinacijama, a zanimljivo je da su se svi violinisti izmijenili kao prva violina. Umjetnici su pokazali visoko kultiviran zvuk, precizno izvođenje i pročišćenu stilsku koncepciju, upravo rafinirano muziciranje. Njihovo sviranje je jednostavno, međusobna komunikacija potpuna, savršeno se isprepliću u bogatom razvoju tematskih ideja, ističući intimne i prisne akcente u laganim i briljantni sjaj u brzim stavcima. Sopranistica Susann Ryden s lakoćom je otpjevala vratolomne skokove i pasaže u Händlovim kantatama Armida odbačena i Lucerzia. Tako smo pri samom kraju ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara imali večer visoke umjetničke vrijednosti. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Fantazije za orgulje</p>
<p>Ciklus od šest koncerata održanih u sklopu ovogodišnjih Zagrebačkih ljetnih večeri pod nazivom »Orgulje zagrebačke Katedrale« zaključio je u četvrtak mladi orguljaš Alen Kopunović-Legetin. Na dobro posjećenom koncertu u četvrtak u zagrebačkoj Katedrali Alen Kopunović-Legetin izvodio je raznolik stilski program od renesansnog do romantičnog izričaja i to isključivo u formi fantazije.</p>
<p> Velikom Johanu Sebastianu Bachu posvetio je dvije točke programa: bila je to Fantasia duobus subjectis im ge bwv 917 i Fantasia i Fuga u g-molu bwv 542. Razdvojio ih je Echo Fantasis (dorian) nizozemskog majstora Jana Pieterszoona Sweelincka i Fantasiom Georga Friedricha Händela. Uslijedila je još Fantasia u d-molu KV 397 W. A. Mozarta, poznato majstorovo djelo za glasovir, koje je za orgulje obradio sam Alen Kopunović-Legetin, zatim Fantasia u ES-duru Camilla Saint-Saënsa i na kraju Carillon de Westminster (Pieces de fantasie) op. 54 slijepog francuskog orguljaša Louisa Victora Julesa Vierna. </p>
<p>Alen Kopunović-Legetin vješt je orguljaš dobre škole, precizan je i uvjerljiv, posebno u romantičnom dijelu repertoara, bogatom zanimljivim bojama registara, kontrastima u dinamici i motivima. Starim majstorima (naročito Bachu) nedostajalo je međutim više legata, mekoće i prirodnog luka, pa je mjestimice interpretacija djelovala rascjepkano i ukočeno. No, to nije umanjilo ukupni povoljni dojam susreta s mladim umjetnikom i lijepom glazbom kojoj je zajednička tema bila fantazija, tipični oblik u orguljskoj praksi potekao od davnih dana, kada su se orguljaši svojim slobodnim improvizacijama natjecali za mjesto kantora u crkvama. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Počela ljetna škola barokne glazbe i plesa</p>
<p>VARAŽDIN, 24. kolovoza</p>
<p> - Svečanim otvaranjem u palači Erdödy u četvrtak je u Varadinu počela Međunarodna ljetna škola barokne glazbe i plesa »Aestas musica« koja će potrajati do 2. rujna. Učenicima, studentima te profesionalnim glazbenicima i plesačima iz Hrvatske, europskih zemalja, SAD i Australije omogućeno je upoznavanje povijesne izvođačke prakse barokne glazbe te istraživanje i međusobno povezivanje karakteristika vokalne, instrumentalne i plesne interpretacije.</p>
<p> Poduka i majstorski tečejevi, koje za 60-tak sudionika održava šestoro profesora baroknih gudačkih glazbala, čembala, te vokalne i plesne umjetnosti, održavaju se u baroknom okružju palače Erdody gdje će se održati i koncerti komorne glazbe na kojima će sudjelovati i sâmi polaznici.</p>
<p> Što su sve naučili, polaznici će pokazati 1. rujna u kostimiranoj izvedbi Cavalijerijeva scenskog oratorija »Prikazanje duše i tijela« u varaždinskom HNK. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Razigranost barokne mode </p>
<p>GROŽNJAN, 24. kolovoza</p>
<p> - Izložba keramičkih skulptura kiparice Đurđice Horvat otvorena je u Galeriji »Fontikus« u Grožnjanu. Keramičke tvorbe, Đurđice Horvat, piše u predgovoru pratećeg kataloga povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić, ostvarenja su na intrigantnoj granici keramike, u užem pojmu i skulputure, jer materijal veže njen opus uz keramiku, ali po tretmanu volumena na području smo kiparstva.</p>
<p> Riječ je o keramičkim poprsjima dama i kavalira, odjevenih u raskošnu baroknu odjeću. Te biste su opredmećeni svjedoci jednog vremena i posebnog ukusa sklonog raskoši, koje kiparica preuzima kao potku svoje razigranosti. Kod tih dijela nije previše važna modna preciznost u prenošenju ukusa vremena, već relacija prohujalih stoljeća i suvremenosti, uspostavljanje različitosti u srodnom i obrnuto. Izložba keramičkih radova Đurđice Horvat ostaje otvorena do 15. rujna. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Monodrama Josipa Pejakovića</p>
<p>PULA, 24. kolovoza</p>
<p> - U sklopu Teatra Ulysses koji je prošlog tjedna na Malom brijunu premijerno izveo Shakespearovog Kralja Leara, u četvrtak navečer u vrtu brijunskog hotela »Franina« sarajevski glumac Josip Pejaković predstavio se monodramom »Čo'jek na četiri noge«, za koju je sâm napisao tekst.</p>
<p> Posljednja je to u nizu monodrama Josipa Pejakovića, danas direktora drame sarajevskog Narodnog pozorišta, koji se svojedobno proslavio monodramama »Oj živote« i »On meni - nema Bosne«. </p>
<p>Osim u glumačkom smislu, Pejaković je javnosti svojedobno bio zanimljiv i kao kritičar političkih sustava, a neposredno prije rata, i sâm se bio okušao u plovidbi političkim vodama.</p>
<p> Tekst »Čo'jek na četiri noge« naslanja se na dosadašnju tematiku njegovih monodrama o malom bosanskom čovjeku suočenom s problemima države i društva, što se sažima u rečenici: Država je da drži. </p>
<p>B. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Petrović: Ne hvata nas euforija, iako igramo dobro</p>
<p>Nakon susreta s mediteranskom reprezentacijom Španjolske (Fuenlabrada, subota, 19 sati) Petrović će odrediti ime igrača koji će otpasti s popisa putnika za EP/ Petrović većinu pripremnih utakmica započinjao s petorkom: Mulaomerović, Giriček, Mršić, Kovačić i Tabak</p>
<p>ZAGREB/CADIZ, 24. kolovoza </p>
<p> - Glavne provjere uoči odlaska u Tursku, na poprište EP (od 31. kolovoza do 9. rujna), hrvatski košarkaši odradili su odlično. U dva dana svladali su dva favorita za medalju, i to prilično uvjerljivo. Pobjeda nad Rusijom bila je izraženija (81-65) od pobjede nad Španjolskom (75-73), no Hrvati su Španjolce vodili i sa 68-51 pri kraju treće četvrtine te nakon toga dopustili domaćinu niz od 20-2. Ipak, odluku je u svoje ruke uzeo Josip Sesar koji je tricom i s dva pogođena slobodna bacanja Hrvatskoj donio uspjeh vrijedan optimizma uoči puta u Tursku.</p>
<p> - U dvije utakmice na turniru u Cadizu odigrali smo 74 minute odlične košarke. Dogodila nam se tek mala »crna rupa« u posljednjoj četvrtini susreta sa Španjolskom, no tu dio krivice preuzimam i na sebe jer sam u jednom trenutku promijenio čak tri igrača iz petorke i donekle razbio ritam naše igre. No, ovaj turnir je definitivna potvrda da smo napravili dobar posao, da samo vrlo kvalitetno radili u Poreču i da smo obranu doveli do zadovoljavajuće razine. Nisam stoga iznenađen, jer je ova igra samo dokaz našeg kvalitetnog rada, rekao je izbornik Aleksandar Petrović. </p>
<p>• Što kažu ostali stručnjaci, kakvim ocjenama oni vrednuju ono što igra Hrvatska?</p>
<p> - To su ipak pripremne utakmice i ono pravo dogoditi će se tek u Turskoj. Ipak, svi se stručnjaci slažu da je favorit na EP Jugoslavija koja igra najbolju svoju košarku u posljednje tri-četiri godine. Baš je to kazao izbornik Rusije Jeremin. </p>
<p>• Govorili ste da ste zadovoljni onime što su pokazali svi vaši igrači. Stoga vam je još teže odrediti onoga koji će ipak ostati bez reprezentativnog dresa u Turskoj?</p>
<p> - Da, iako imam u glavi odluku, no pričekat ću još ogled s mediteranskom reprezentacijom Španjolske u subotu i tada odlučiti. Zaista svi su na svoj način doprinijeli našoj igri i ne bih nikoga mogao izdvojiti.</p>
<p>• Ipak, naznačili ste da ćete imati kostur od 8-9 ključnih igrača. Pretpostavljamo da su to centri Kovačić, Tabak, Prkačin te vanjski igrači Mulaomerović, Krstić, Sesar Mršić i Giriček?</p>
<p> - Da, ali nemojte zaboraviti kvalitetan doprinos Joke Vrankovića, odličnog i upotrebljivog Mateja Mamića, koji je u susretu sa Španjolcima vrlo dobro čuvao Gasola. Kostur se zna, nekako je definirana i petorka, koja u otvaranju utakmice može obrambeno odgovoriti na sve zamke. Većinu pripremnih susreta počinjao sam s Mulaomerovićem, Giričekom, Mršićem, Kovačićem i Tabakom...</p>
<p>• Ima li bojazni da naši igrači na odlutaju u euforiju s obzirom na osvajanje turnira u Cadizu i, kao što kažete, dobru igru?</p>
<p> - Ne, nema. Posebice nakon susreta sa Španjolcima. Da smo cijelu utakmicu odigrali na razine uvodne tri četvrtine, možda bi i bilo euforije, no ovako kad je susret završio svi su bili bjesni što su dopustili Španjolcima niz od 20-2 s kojim su nas prestigli, pa smo se morali vaditi u posljednjim trenucima utakmice. Ne, nema euforije, znamo da nas ono najvažnije čeka u Antalyji, zaključio je izbornik Petrović. </p>
<p>U subotu će Hrvatska odigrati posljednji pokus uoči povratka u Hrvatsku. Protivnik je u Fuenlabradi mediteranska reprezentacija Španjolske, a utakmica počinje u 19 sati. Petrović će dati priliku nekim igračima koji su do sada manje igrali, a između ostalog da i tom utakmicu presudi tko će biti prekobrojan za odlazak u Tursku na EP. U nedjelju će se reprezentacija vratiti u Zagreb, dok je put na EP planiran za utorak.</p>
<p>• Gradska dvorana</p>
<p>ŠPANJOLSKA - HRVATSKA 73-75 (21-24, 14-22, 20-22, 18-7)</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Lopez 4, Gasol 20, Navarro 15, Cornegay 6, Garbajosa 4, Jimenez 2, Rodrigez 5, Angulo 9, Alfonso Reyes 8.</p>
<p>HRVATSKA: Mulaomerović 15, Sesar 15, Giriček 7, Mršić 5, Mamić 6, Prkačin 8, Kovačić 4, Skelin 4, Tabak 11.</p>
<p>SUCI: Jierrezuelo i Rosado (oba Španjolska). GLEDATELJA: 4.000. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Turski klubovi najlošije prošli</p>
<p>Najjačom se čini skupina D u kojoj će igrati Lazio, Galatasaray, PSV i Nantes, Mallorca u skupini sa Arsenalom, Schalkeom 04 i Panathinaikosom </p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> - Ždrijeb Lige prvaka i raspored susreta po skupina, </p>
<p>skupina A: Real (M) (Špa), Roma (Ita), Lokomotiv (M) (Rus), Anderlecht (Bel);</p>
<p>1. kolo, 11. rujna: Roma - Real, Lokomotiv - Anderlecht, 2. kolo, 19. rujna: Anderlecht - Roma, Real - Lokomotiv, 3. kolo, 26. rujna: Real - Anderlecht, Roma - Lokomotiv, 4. kolo, 16. listopada: Anderlecht - Real, Lokomotiv - Roma, 5. kolo, 24. listopada: Real - Roma, Anderlecht - Lokomotiv, 6. kolo, 30. listopada: Roma - Anderlecht, Lokomotiv - Real; </p>
<p>skupina B: Liverpool (Eng), Borussia (D) (Njem), Dinamo (K) (Ukr), Boavista (Por);</p>
<p>1. kolo, 11. rujna: Liverpool - Boavista, Dinamo - Borussia, 2. kolo, 19. rujna: Borussia - Liverpool, Boavista - Dinamo, 3. kolo, 26. rujna: Boavista - Borussia, Liverpool - Dinamo, 4. kolo, 16. listopada: Borussia - Boavista, Dinamo - Liverpool, 5. kolo, 24. listopada: Boavista - Liverpool, Borussia - Dinamo, 6. kolo, 30. listopada: Liverpool - Borussia, Dinamo - Boavista;</p>
<p>skupina C: Arsenal (Eng), Mallorca (Špa), Schalke 04 (Njem), Panathinaikos (Grč);</p>
<p>1. kolo, 11. rujna: Schalke 04 - Panathinaikos, Mallorca - Arsenal, 2. kolo, 19. rujna: Arsenal - Schalke 04, Panathinaikos - Mallorca, 3. kolo, 26. rujna: Panathinaikos - Arsenal, Schalke 04 - Mallorca, 4. kolo, 16. listopada: Arsenal - Panathinaikos, Mallorca - Schalke 04, 5. kolo, 24. listopada: Panathinaikos - Schalke 04, Arsenal - Mallorca, 6. kolo, 30. listopada: Schalke 04 - Arsenal, Mallorca - Panathinaikos; </p>
<p>skupina D: Lazio (Ita), Galatasaray (Tur), PSV (Niz), Nantes (Fra);</p>
<p>1. kolo, 11. rujna: Nantes - PSV, Galatasaray - Lazio, 2. kolo, 19. rujna: Lazio - Nantes, PSV - Galatasaray, 3. kolo, 26. rujna: PSV - Lazio, Nantes - Galatasaray, 4. kolo, 16. listopada: Lazio - PSV, Galatasaray - Nantes, 5. kolo, 24. listopada: PSV - Nantes, Lazio - Galatasaray, 6. kolo, 30. listopada: Nantes - Lazio, Galatasaray - PSV;</p>
<p>skupina E: Juventus (Ita), Porto (Por), Rosenborg (Nor), Celtic (Ško);</p>
<p>1. kolo, 12. rujna: Celtic - Rosenborg, Porto - Juventus, 2. kolo, 18. rujna: Juventus - Celtic, Rosenborg - Porto, 3. kolo, 25. rujna: Rosenborg - Juventus, Celtic - Porto, 4. kolo, 17. listopada: Juventus - Rosenborg, Porto - Celtic, 5. kolo, 23. listopada: Rosenborg - Celtic, Juventus - Porto, 6. kolo, 31. listopada: Celtic - Juventus, Porto - Rosenborg; </p>
<p>skupina F: Barcelona (Špa), Lyon (Fra), Bayer (Njem), Fenerbahçe (Tur);</p>
<p>1. kolo, 12. rujna: Bayer - Fenerbahçe, Barcelona - Lyon, 2. kolo, 18. rujna: Lyon - Bayer, Fenerbahçe - Barcelona, 3. kolo, 25. rujna: Fenerbahçe - Lyon, Bayer - Barcelona, 4. kolo, 17. listopada: Lyon - Fenerbahçe, Barcelona - Bayer, 5. kolo, 23. listopada: Fenerbahçe - Bayer, Lyon - Barcelona, 6. kolo, 31. listopada: Bayer - Lyon, Barcelona - Fenerbahçe;</p>
<p>skupina G: Manchester United (Eng), Deportivo (Špa), Olympiakos (Grč), Lille (Fra);</p>
<p>1. kolo, 12. rujna: Lille - Deportivo, Olympiakos - Manchester United, 2. kolo, 18. rujna: Manchester United - Lille, Deportivo - Olympiakos, 3. kolo, 25. rujna: Deportivo - Manchester United, Lille - Olympiakos, 4. kolo, 17. listopada: Manchester United - Deportivo, Olympiakos - Lille, 5. kolo, 23. listopada: Deportivo - Lille, Manchester United - Olympiakos, 6. kolo, 31. listopada: Lille - Manchester United, Olympiakos - Deportivo;</p>
<p>skupina H: Bayern (Njem), Spartak (M) (Rus), Feyenoord (Niz), Sparta (Češ);</p>
<p>1. kolo, 12. rujna: Sparta - Spartak, Feyenoord - Bayern, 2. kolo, 18. rujna: Bayern - Sparta, Spartak - Feyenoord, 3. kolo, 25. rujna: Spartak - Bayern, Sparta - Feyenoord, 4. kolo, 17. listopada: Bayern - Spartak, Feyenoord - Sparta, 5. kolo, 23. listopada: Spartak - Sparta, Bayern - Feyenoord, 6. kolo, 31. listopada: Sparta - Bayern, Feyenoord - Spartak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Vaš je nogomet svjetski poznat«!</p>
<p>»Svaka obitelj teži imati vlastiti dom, a hrvatski nogomet ga je zaista zavrijedio. Zbog svoje povijesti, zbog nogometa, zbog svih turbulencija kroz koje je ovaj narod prošao«, rekao je predsjednik Fife, Sepp Blatter. </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski nogomet dobio je ono što je godinama čekao, ali nikad nije bilo ni snage, ni inicijative, niti hrabrosti takav projekt pokušati ostvariti. Svečano je, naime, na uglu Zvonimirove i Rusanove ulice u Zagrebu otvorena Kuća hrvatskog nogometa, a o kakvom se za ovaj najpopularniji sport događaju radi, najbolje svjedoči činjenica što je među brojnim gostima bio i onaj najpoznvaniji - Sepp Blatter predsjednik Svjetskog nogometnog saveza (Fifa)</p>
<p>Otkada datira Hrvatski nogometni savez, a tome će biti skoro 90 godina, uvijek su službeni prostori ovog sporta bili raštrkani na različite strane. Vječno u statusu podstanarstva da bi sada pod jednim krovom sve službe Saveza bile jedna do druge, dajući samim time Savezu i dodatno dostojanstvo i ugled. </p>
<p>Seppu Blatteru ovo je drugi posjet Hrvatskoj, a prvi put u svojstvu čelnog čovjeka Svjetske nogometne organizacije. Zanimljivo da je u Zagreb navratio prije tri godine, neposredno uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj, u sklopu svoje svojevrsne predizborne kampanje za funkciju predsjednika Fife. Tada je sugerirao da HNS mora imati svoju kuću, a po onoj da se dobro dobrim vraća, odgovorio je ovaj puta na poziv Vlatka Markovića i došao na otvorenje. Nije pritom zaboravio pozdraviti se sa Brankom Mikšom, tadašnjim prvim čovjekom Hrvatskog nogometnog saveza koji mu je obećao, potom i dao glas Hrvatske u borbi za čelnog čovjeka Fife. To Blatter ni ovom prigodom nije zaboravio istaknuti kad se obraćao velikom skupu ljudi iz nogometa, kako bivših naših poznatih igrača, tako i trenera, nogometnih djelatnika... Bilo je i ljudi od politike, s obavezno nazočnim Milanom Bandićem, gradonačelnikom grada Zagreba kojeg je u svom obraćanju okupljenima Vlatko Marković spomenuo kao vrlo bitnog čovjeka u realizaciji projekta podizanja Kuće hrvatskog nogometa:</p>
<p>- Ne smijemo zaboraviti niti bivšu gradonačelnicu Marinu Matulović-Dropulić, niti tadašnjeg predsjednika Skupštine grada Zagreba Zlatku Canjugu koji su bezrezervno poduprli inicijativu o Kući hrvatskog nogometa. Sadašnji gradonačelnik pomogao nam je da se taj posao dovrši što brže i što efikasnije i sad gospodo evo pred vama nešto čime se s razlogom moramo ponositi, primjetio je Vlatko Marković, predsjednik HNS-a. </p>
<p>Sepp Blatter, obraćajući se nazočnima prije no što je osobno prerezao svečanu vrpcu kojom je otvorio Hrvatsku kuću nogometa između ostalog je rekao:</p>
<p>- Svaka obitelj teži imati vlastiti dom, a hrvatski nogomet ga je zaista zavrijedio. Zbog svoje povijesti, zbog nogometa, zbog svih turbulencija kroz koje je ovaj narod prošao. Hrvatska je mala zemlja, ali narod je velik, a nogomet Hrvatske je toliko poznat da je to zaista čudo za samo četiri i pol milijuna stanovnika. </p>
<p>U uzajamnim razmjenama kurtoaznih riječi i gesta, Blatter je Vlatku Markoviću uručio Fifin trofej kao zahvalu za rad u nogometu, posebno u mlađim uzrastima čiji rezultati ne ostaju nezabilježeni na svjetskoj razini. Poklon je nešto kasnije, na prigodnoj konferenciji za novinare dobio i Blatter. Riječ je o tradicionalnom dresu hrvatske nogometne reprezentacije s ispisanim Blatterovim imenom: </p>
<p>Zlatko Abramović </p>
<p>Predsjednik HNS-a Vlatko Marković, Davor Šuker, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednik Fife Sepp Blatter - Hrvatska kuća je otvorena!</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Osijek bez izgleda u Kranjčevićevoj</p>
<p>Svojevrsni zanos koji je preplavio redove NK Zagreb zbog dobrog i učinkovitog starta daje mu za pravo tvrditi kako u nedjelju ni Osijek ne može računati na uspjeh</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - U redovima NK Zagreb kao da bi željeli da vrijeme brže prolazi zbog zanosa potaknutog s tri nanizane prvenstvene pobjede i remisom, nakon četiri kola. Zato se s velikim nestrpljenjem iščekuje nedjelja i u 17 sati u Kranjčevićevoj nova Zagrebova prigoda da nekoga »smlavi«. Nova bi žrtva trebao biti Osijek,</p>
<p>- Naš dobar start, ali i sama igra, napadački orijentirana, daju nam za pravo da se tako postavimo. Kompozicija momčadi kao spoj mladosti i iskustva, ali i optimizam koji se u njoj svakom novom utakmicom povećava, uvjerava nas da smo na dobrom putu. Ne vidim trenutačno nijedan razlog zbog kojega bih Zagreb vidio u nekoj imalo podređenijoj ulogi u odnosu na Dinamo, Hajduk, Varteks, Osijek.... Dapače, tumači s razlogom zaneseni Kranjčar.</p>
<p>Moram priznati da nam Zagrebov suvereni učitelj iz dana u dan sve više imponira. Prvi je veliki poen zaradio i zato što bez rukavica raščišćava sve eventualne nesporazume s predsjednikom kluba. Kao, primjerice, onaj uoči starta prvenstva kad je predsjednik Marčinković, govoreći o Kranjčaru kao treneru, istaknuo da se tek treba vidjeti kakav je on trener i je li uopće trener za Zagreb? Odnosno da će jedino on, sa svojim pomoćnicima, biti kriv ne bude li Zagreb najmanje treći, budući da mu je Uprava kupila igrače za sam vrh prvenstva. </p>
<p>Kranjčar je, da se podsjetimo, reagirao istom mjerom i ponavljao:</p>
<p>- Klub nisu samo igrači, trener i samo jedan- dva čovjeka koji kažu da su klub. Da bi se reklo da je klub pravi mora imati svoju strukturu, logistiku, ustroj, prijatelje, navijače. Igrači i struka moraju biti što je moguće redivitije plaćeni. Uspjeh o kojemu se sanjari nosi u sebi niz nijansi koje se trebaju poklopiti.</p>
<p>Sada je već evidentno da Kranjčar valjda jest trener za Zagreb. Igra, naime, koju zagovara jest napadačka, otvorena, samim time vrlo privlačna i za sada vrlo učinkovita. Stoga, desi li se kojim slučajem da se ne ispune zacrtani ciljevi, razloge valja potražiti negdje drugdje, ne baš u Kranjčaru. Prst će valjati uperiti prema klupskim čelnicima u slučaju ako se neće željeti razlikovati od svog okružja iz drugih klubova. Pruža li se, naime, prigoda da se netko od igrača dobro proda, valja to učiniti pod odmah. Pitanje je tada kako će momčad bezbolno funkcionirati bez najboljeg igrača, jer najprije se za takavim diže prašina.</p>
<p>No, o tome kasnije, novo Zagrebovo iskušenje je Osijek o kojemu Kranjčar kaže:</p>
<p>- Igrat će protiv nas rasterećeno jer, eto, ostvarili su cilj i plasirali se u Kup Uefa. Samim time će biti opasniji, ali to već nije naša briga. Važno je da ostanemo na tragu naše igre i eto novih bodova za Kranjčevićevu, poručuje Kranjčar.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Blažević startao pobjedom </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Više od 70 milijuna Iranaca je na nogama. Kako i ne bi, jer Miroslav Blažević na čelu svojih »iranskih orlova« priredio im je neizmjernu sreću. U prvoj utakmici A skupine azijske zone Iran je pred 120 tisuća grlatih gledatelja sa 2-0 (0-0) nadvisio tradicionalnog suparnika Saudijsku Arabiju.</p>
<p>Mogućnost izravnog tv prijenosa ove utakmice koja je Blaževiću umnogome odlučivala o daljnjoj sudbini u Iranu, omogućio nam je »Spornet.hr«. Točnije, njegov voditelj Dražen Patarčić koji u svom kafiću raspolaže takvom audio-vizuelnom tehnikom da se može uključiti u čak 1527 svjetskih programa. Stoga smo mogli birati perfektno čistu sliku tri iranske tv-postaje koje su, svaka za sebe, prenosile utakmicu. Arapi su, pak, prenosili svojim kanalima, što je sve zajedno išlo u prilog tvrdnji o silnom zanimanju za ovu utakmicu na ovim prostorima. Na čelu Irana je Miroslav Blažević, na čelu Saudijske Arabije Slobodan Santrač. </p>
<p>Do pobjede su Iranci došli s mnogo uloženog truda, ali i - sreće. Pitanje je kako bi ova borbena, tvrda, punih 50 minuta podosta izjednačena utakmica završila da u 53. minuti australski sudac Micallef nije dosudio jedanaesterac u korist Iranaca. Vratar Saudijske Arabije je naime rukama obgrlio loptu s vrška noge pobjeglog Ali Daiea, poznatog iranskog internacionalca. Unatoč, žestokih prosvjeda sudac je ostao pri svojoj odluci, a isti je igrač sigurno izveo najstrožu kaznu. Na veliku radost i gledatelja i reportera i svih brojnih lica koja nam je kamera tu i tamo servirala. </p>
<p>Nije to bila i jedina nevolja za Saudijsku Arabiju, jer samo četiri minute kasnije zbog drugog žutog kartona morali su igrati s igračem manje. U toj svekolikoj euforiji Iranci su se rastrčali na sve strane da bi opet Ali Daie nakon solo akcije postigao pogodak. Dovoljno da onda kamera bude sve češće fokusirana na lice sada već nasmijanog Blaževića, čije su ime gledatelji skandirali punom snagom. </p>
<p>Iran je igrao u sastavu: Mirzapour - Hasheminasab, Khaziravi, Rezai, - Mahdavika, Din. Mohammadi, Ali Karimi (Kavianpour), Nekonam, Minavan : Ali Daei, Nikbahkt (Ali Samareh)</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Aston Villa - Varteks, HIT - Osijek, Hajduk - Wisla, Dinamo - Makabi</p>
<p>Zagrepčani i Osječani su, kao nositelji, dobili suparnike preko kojih bi morali proći u drugo kolo, Hajduk će u prvoj utakmici ugostiti poljsku Wislu, dok najteži posao očekuje Varaždince</p>
<p>MONTE CARLO, 24. kolovoza</p>
<p> - Ždrijeb prvoga kola Kupa Uefe, obavljen u Monte Carlu, bio je prilično sretan za hrvatske predstavnike. Zagrebački Dinamo i Osijek, koji su bili nositelji, za suparnike su dobili izraelski Makabi iz Tel Aviva, odnosno slovensku HIT Goricu, što su svakako klubovi preko kojih bi morali izboriti prolaz u drugo kolo. Zagrepčani će prvi susret odigrati 13. rujna na svom stadionu, dok će Osječani prvo na put u Novu Goricu.</p>
<p>Splitski Hajduk je za suparnika dobio poljsku Wislu iz Krakowa, a prvi dvoboj će se igrati na Poljudu, dok je najlošije prošao Varteks koji je za protivnika dobio novi klub Boška Balabana, englesku Aston Villu. Olakotna okolnost je što će se prva utakmica igrati u Birminghamu.</p>
<p>Wisla je nesretno ispala od Barcelone </p>
<p>Hajdukov protivnik, poljska Wisla, kao i »bijeli« nije uspjela u trećem kolu kvalifikacija za Ligu prvaka preskočiti svog protivnika. Hajduk je ispao od Mallorce, a Wisla od drugog španjolskog predstavnika Barcelone. </p>
<p>- Dobili smo neugodnog protivnika, rekao je trener Nenad Gračan nakon što je saznao ime suparnika. </p>
<p>- Nisu atraktivni, ali su vrlo opasni što su pokazali protiv Barcelone, gdje su ispali uz dosta nesreće. Vjerojatno ćemo imati prilike pogledati kazete tih njihovih utamica. Za nas je možda i mala nesreća što prvu utakmicu igramo u Splitu, a uzvrat u Poljskoj. Intimno, od klubova koji su se nalazili u našoj skupini priželjkivao sam bečki Rapid. Što je, tu je, pokušat ćemo preskočiti momčad Wisle iako će to biti iznimno težak i neizvjestan susret, komentar je Nenada Gračana. </p>
<p>Varaždinci su željeli u prvome kolu Kupa Uefe ugostiti neku od najuglednijih momčadi u Europi, pa je nakon vijesti da je Varteks za protivnika dobio Aston Villu zavladalo opće zadovoljstvo.</p>
<p>- Utakmica kao utakmica, treba izaći na teren i pobijediti. Sasvim je sigurno da se mi nećemo predati unaprijed jer igramo protiv poznatijeg kluba. Englezi su favoriti, al Varteks na terenu ne priznaje takve stvari, rekao je kapetan Varteksa Miljenko Mumlek.</p>
<p>Bilić zadovoljan ždrijebom</p>
<p>Spoznaja da će Osječani na putu prema drugom kolu Kupa Uefe morati u dva susreta nadmašiti slovensku HIT Goricu primljena je u gradu na Dravi bez posebnog respekta.</p>
<p>- Iskreno govoreći, nisam nezadovoljan »odabirom« suparnika, rekao je trener osječkog prvoligaša Vlado Bilić, te dodao: - Bili smo u skupini iz koje smo mogli »naletjeti« na Ruse ili Rumunje, pa bi, u tom kontekstu, slovenski predstavnik trebao biti lakši protivnik. U svakom slučaju, držim da Goričani nemaju veći postotak vjerojatnosti za proboj u daljnja natjecanje...</p>
<p>• Parovi 1. kola Kupa Uefe: Inter (B) (Svk) - Litex (Bug), Inter (M) (Ita) - Brašov (Rum), Servette (Švi) - Slavia (Češ), Roda (Niz) - Fylkir (Isl), CSKA (K) (Ukr) - Crvena zvezda (Jug), Genclerbirligi (Tur) - Halmstad (Šve), AEK (Grč) - Hibernian (Ško), Olimpija (Slo) - Brřndby (Dan), Utrecht (Niz) - GAK (Aut), Slovan (B) (Svk) - Slovan (L) (Češ), Kopenhagen (Dan) - Obilić (Jug), CSKA (S) (Bug) - Šahtjor (D) (Ukr), Standard (Bel) - Strasbourg (Fra), Milan (Ita) - BATE (Bje), Černomorec (N) (Rus) - Valencia (Špa), Aston Villa (Eng) - VARTEKS (HRV), Parma (Ita) - HJK Helsinki (Fin), HIT Gorica (Slo) - OSIJEK (HRV), Ipswich Town (Eng) - Torpedo (M) (Rus), Kilmarnock (Ško) - Viking (Nor), Ajax (Niz) - Apollon (Cip), Real (Z) (Špa) - Silkeborg (Dan), Dinamo (B) (Rum) - Grasshoppers (Švi), Pibram (Češ) - Sedan (Fra), Troyes (Fra) - Ružomberok (Svk), Legia (Polj) - Elfsborg (Šve), Westerlo (Bel) - Hertha (Njem), Chelsea (Eng) - Levski (Bug), PAOK (Grč) - Kärnten (Aut), Dinamo (Mo) (Rus) - Birkirkara (Mal), Dnjepr (Ukr) - Fiorentina (Ita), Sankt Gallen (Švi) - Steaua (Rum), Bordeaux (Fra) - Debrecen (Mađ), Gaziantepspor (Tur) - Hapoel (TA) (Izr), Haka (Fin) - Union (Njem), Partizan (Jug) - Rapid (Be) (Aut), Celta (Špa) - Sigma (Češ), Sporting (Por) - Midtjylland (Dan), Anži (Rus) - Rangers (Ško), HAJDUK (HRV) - Wisla (Polj), Paris Saint-Germain (Fra) - Rapid (Bu) (Rum), Maritimo (Por) - Leeds United (Eng), Olympiakos (N) (Cip) - Club Brugge (Bel), Odd Grenland (Nor) - Helsingborg (Šve), Tirol (Aut) - Viktoria (Češ), DINAMO (Z) (HRV) - Makabi (TA) (Izr), Polonia (Polj) - Twente (Niz) , Matador (Svk) - Freiburg (Njem). </p>
<p>Prve utakmice igraju se 13., a uzvratne 27. rujna. </p>
<p>Z. M., A. C., D. D. i D. K</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Butina: S Makabijem sam se sreo samo u kladionici</p>
<p>»Oni nisu toliko atraktivni, ali sigurno je riječ o dobroj momčadi, što govori i njihova lakoća proboja u prvo kolo preko Žalgirisa«, kaže Dinamov trener Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - U Maksimiru su mirno dočekali vijest da će Dinamov suparnik u prvom kolu Kupa Uefe biti izraelski Makabi iz Tel Aviva. Ni euforije, ni nezadovoljstva, Makabi je upravo klub kakav je u ovome trenutku, čini se, »po mjeri« Zagrepčanima i sigurno je da možemo očekivati dvije neizvjesne utakmice. U pretkolu ovoga natjecanja Izraelci su lako prebrodili Žalgiris iz Vilniusa, u prvoj utakmici u Tel Avivu bilo je 6-0 za Makabi, a na uzvratu u Litvi Izraelci su pobijedili 1-0. Dinamov trener Ilija Lončarević, nakon što je doznao ishod ždrijeba, rekao je sljedeće:</p>
<p>- Nismo baš najbolje prošli, Makabi je svakako jedan od najtežih suparnika koji nisu među nositeljima, ako ne i najteži. Međutim, nadam se da ćemo do prve utakmice u Zagrebu kroz dva prvenstvena dvoboja učvrstiti našu igru, nadam se da ćemo se stabilizirati, te da ćemo biti bolji i sigurniji nego što smo u ovome trenutku. I na uzvratnoj utakmici protiv Flore pokazali smo dva lica, u kratkotrajnome razdoblju igrali smo dobro i sigurno, ali bilo je i dijelova igre prepunih »kikseva« i nesigurnosti. I ako ne uspijemo otkloniti te slabosti imat ćemo dosta problema. </p>
<p>• Svlačionica bi vam trebala uskoro biti bogatija za četiri nogometaša, registrirani su, naime, Petrović, Smoje, Dujmović i Landeka. Koliko poboljšanje očekujete s tim kvartetom?</p>
<p>- Nadam se da će nam spomenuti nogometaši donijeti ono što nam je potrebno. Uglavnom, do prve utakmice s Makabijem moramo poboljšati našu igru. Nadalje, suparnika se nikako ne smije potcijeniti, zna se da Izraelci mnogo ulažu u nogomet u zadnje vrijeme. Oni nisu toliko atraktivni, ali sigurno je riječ o dobroj momčadi, što govori i njihova lakoća proboja u prvo kolo preko Žalgirisa. </p>
<p>• Hoćete li možda od Uefe, zbog poznate situacije u Izraelu, tražiti dodatna jamstva za sigurnost?</p>
<p>- Još nismo o tome razgovarali u klubu, ali sigurno je da o tom detalju treba i još kako voditi računa. Uostalom, sjetimo se kako je Uefa bila rigorozna prema Hrvatskoj, kad su naši klubovi morali igrati izvan domovine europske utakmice, a više nije bilo nikakve ratne opasnosti. Na žalost, trenutno u klubu nema ni jednoga direktora pa nismo o tome mogli ni razgovarati, ali sigurno ćemo održati sastanak i na tu temu, veli Dinamov trener koji je na kraju ukratko ocijenio i ishod ždrijeba za ostale naše klubove u prvome kolu Kupa Uefe:</p>
<p>- Osijek je svakako najbolje prošao, jači su od slovenskoga predstavnika i trebali bi ići dalje. Varteks nije baš imao previše sreće, ali ako je već morao dobiti jakog suparnika, onda je dobro da je riječ o iznimno atraktivnoj momčadi Aston Ville. Hajduk? Relativno dobar ždrijeb za Splićane iako Wisla ni u kojem slučaju nije bezazlena. </p>
<p>Dinamov vratar Tomislav Butina nema previše informacija o Izraelcima. Njegova prva reakcija bila je sljedeća:</p>
<p>- Doista ne znam kakvi su, susreo sam se s tim Makabijem tek ponekad kad ih pronađem na listiću u kladionici. No, čim su onako »isprašili« Žalgiris sigurno su dobra momčad. Ipak, smatram da mi imamo prilično realne šanse za probojem u drugo kolo, bit će neizvjesno, ali vjerujem da možemo proći u dalje natjecanje, veli Butina. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Lončarević ostao bez glasa</p>
<p>Nedvojbeno je da je Dinamova momčad doista mlada i da s njome treba biti strpljiv. No, i sam je trener Lončarević nedavno naglasio kako mladost ne može biti alibi za neke elementarne pogreške u igri... A taj je sindrom, eto, bio prisutan i u Tallinnu, gdje je Dinamo ipak svladao Floru 1-0 i tako izborio nastupu u prvome kolu Kupa Uefe</p>
<p>TALLINN, 24. kolovoza (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Potkraj utakmice u Tallinnu, gdje je Dinamo i drugi put pobijedio Floru i tako izborio plasman u prvo kolo Kupa Uefe, jedan nas je estonski kolega oprezno upitao:</p>
<p> - Zašto Dinamo nije došao u najjačem sastavu? Ovo nije prva postava, nedostaju vam šestorica-sedmorica igrača, je li tako?</p>
<p> Kada smo odgovorili negativno i pojasnili da se na travnjaku nalazi upravo ona glavna »garnitura« Lončarevićeve momčadi, kolega je ostao iznimno začuđen... »Ideju« o pričuvnome sastavu nije stvorio na osnovi Dinamove igre, jer nastup »plavih« nogometaša ipak nije bio loš, neovisno o tome što je određena dekoncentracija ipak bila vidljiva. Pitanje je, naime, bilo inicirano pogledom na datume rođenja maksimirskih igrača...</p>
<p> - Pa, zar je moguće da vam je prva momčad ovako mlada, pa vi praktički igrate s juniorima, iznenađeno je nastavio kolega...</p>
<p> Dobro, nisu baš u pitanju juniori, iako je zapravo ponajbolji igrač utakmice bio 17-godišnji Niko Kranjčar, koji po starosti još uvijek pripada juniorskoj kategoriji... No, nedvojbeno je da je Lončarevićeva momčad doista mlada i da s njome treba biti strpljiv. S druge pak strane, i sam je Lončarević nedavno naglasio kako mladost ne može biti alibi za neke elementarne pogreške u igri... A taj je sindrom, eto, bio prisutan i u Tallinnu.</p>
<p> - Bilo je mnogo grešaka, i to u najosnovnijim elementima igre, zabrinuto je konstatirao Dinamov trener nakon susreta.</p>
<p> Lončarević je, uzgred, na utakmici promukao i posve ostao bez glasa, pa je na putu do Zagreba praktički - šaputao. Nije ni čudo, s obzirom na to da je na igrače potrošio sve svoje glasovne kapacitete...</p>
<p> - Uspjeli smo se plasirati u sljedeći krug natjecanja i to je najvažnije. No, problem je što je naša momčad ponovno pokazala nesigurnost, pogotovo u drugome poluvremenu, a to nije odlika momčadi koje imaju glavu i rep. Mislim da je nekoliko igrača u utakmicu ušlo s pomisli kako ćemo Floru proći vrlo lako, a takvo se razmišljanje kasnije osjetilo na terenu. Bilo je mnogo grešaka... Na koje igrače mislim? Pa, na Zahoru, Mikića, Cesara, Polovanca, Drpića, a na trenutke je takav bio i Pilipović. To je previše dekoncentriranih igrača da bismo mogli igrati kvalitetno i onako kako priželjkujemo.</p>
<p> Mnogo izgubljenih lopti na sredini terena, nesigurnost obrambenoga reda, rezerviranost Zahore i Mikića u napadu... doista su razlozi za zabrinutost.</p>
<p> Ipak, jasno je da s mladima treba biti strpljiv, da im je potrebno vremena kako bi se profilirali u europski respektabilnu »družinu«. A to je, kako kažu u klubu, krajnji cilj... Projekt stvaranja velikoga Dinama trebao bi, prema njihovoj viziji, trajati dvije godine, nakon čega bi Maksimir postao »stanište« redovitoga člana europske Lige prvaka. Hoće li doista tako i biti, odgovorit će samo vrijeme...</p>
<p> Ali... Trenutačna realnost je, eto, borba protiv klubova koji u nogometnome svijetu, blago rečeno, imaju doista skroman rejting. Ne želimo nikoga podcjenjivati, ali ime Dinamovog suparnika u pretkolu Kupa Uefe više asocira na kakav sajam cvijeća, nego na nogometni klub... No, to ipak ne umanjuje uspjeh maksimirske momčadi, a pogotovo ne može umanjiti sjajnu partituru Nike Kranjčara, koji zasad pokazuje kako bi mogao biti nositelj zamišljenoga projekta stvaranja velikoga Dinama. Ipak, pričekajmo... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="28">
<p>Rusija traži međunarodnu konferenciju o Balkanu</p>
<p>Nakon razgovora s Trajkovskim, Putin javno kritizirao stajališta Zapada oko krize u Makedoniji i uopće na Balkanu</p>
<p>MOSKVA, 24. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija predlaže i traži održavanje međunarodne konferencije o Balkanu. To je glavni rezultat pregovora koje su u petak u Kijevu vodili ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov makedonski kolega Boris Trajkovski. Nakon ocjene da će u protivnom kriza na Balkanu trajati još nekoliko godina, s Putinovom inicijativom složio se i makedonski predsjednik Trajkovski.</p>
<p>S idejom o održavanju međunarodne konferencije o Balkanu na kojoj bi sve države u toj regiji potpisale obvezu o poštivanju i neizmjenjivosti postojećih državnih granica i na kojoj bi se rješavala ljudska i humanitarna prava nacionalnih manjina Kremlj je prvi put istupio još proljetos.</p>
<p>Službeni i pismeni prijedlog o održavanju međunarodne konferencije o Balkanu, Moskva je već u svibnju predala ne samo Beogradu, Skopju, Sarajevu, Sofiji, Tirani i Ateni nego i vladi Republike Hrvatske. Zasad sve te zemlje (vjerojatno čekajući i reakciju Zapada), nisu se javno očitovale o toj ruskoj inicijativi i prvi ju je sada javno podržao makedonski predsjednik Boris Trajkovski, koji je po svojoj inicijativi došao u Kijev kako bi se na proslavi desete obljetnice neovisnosti Ukrajine sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.</p>
<p> Nakon pregovora s Trajkovskim Putin je izjavio novinarima da makedonska vlada »nema problema s ustanicima koji se bore za ljudska prava već teroristima koji žele prekrajati državne granice«. O kakvim je ciljevima riječ pojasnio je dan prije istaknuti moskovski politolog Sergej Markov. »U Makedoniji se albanski gerilci bore za teritorij, a ne za ljudska prava svog naroda u sklopu makedonske države« rekao je Sergej Markov najavljujući da s istim ciljem (stvaranja velike Albanije) pobunu Albanaca nakon Kosova i Makedonije treba očekivati i u Crnoj Gori. </p>
<p>Nakon pregovora s Trajkovskim, Putin je javno kritizirao i stajalište Zapada oko krize u Makedoniji i uopće, na Balkanu. Uspoređujući situaciju u Čečeniji s onom koja sada vlada u Makedoniji Putin je ukorio europske državnike što zanemaruju »da u Europi postoji stvarna opasnost od fundamentalizma i da cilj fundamentalista nije rješavanje ljudskih i humanitarnih problema već prekrajanje granica u Europi«. Ruski predsjednik javno je podržao i najnoviju akciju NATO-a čije snage ulaze u Makedoniju i koje imaju za cilj da razoružaju albanske separatiste. Međutim, Putin je pritom otvoreno izrazio sumnju da će snage NATO-a učinkovito ostvariti svoj cilj. »Albanski teroristi neće sami predati oružje i Rusija drži da se balkanski problem ne može rješavati deklaracijama ili imitiranjem sile« rekao je Putin. Prema ruskom predsjedniku, sada je najvažnije da se prekine dostava oružja u krizna žarišta regije odnosno prije svega davanje oružja albanskim separatistima na Kosovu, odakle se ono dalje prebacuje u Makedoniju. Taj zadatak, prema Putinu, može se ostvariti jedino donošenjem odgovarajuće odluke Vijeća sigurnosti UN.</p>
<p> Iz te Putinove izjave promatrači zaključuju da će Rusija najvjerojatnije ovih dana pokrenuti inicijativu da se situacija na Kosovu i Balkanu stavi na dnevni red Vijeća sigurnosti UN. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bush, Papa i Gorbačov na freski pravoslavne crkve</p>
<p>BUKUREŠT, 24. kolovoza </p>
<p> - Freske koje prikazuju bivšeg američkog predsjednika Georgea Busha, papu Ivana Pavla II i posljednjeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova pojavile su se na zidovima nove pravoslavne crkve u rumunjskom mjestu Sebesu umjesto uobičajenih slika svetaca. </p>
<p> Pravoslavni svećenik crkve Aleksandru Coman izjavio je kako trojici odabranih na taj način odaje počast jer ih smatra osobama koje su »pokopale komunizam«.</p>
<p> Ispod triju fresaka nalazi se natpis: »Bože ova tri čovjeka poslana od providnosti, izmijenila su svijet«.</p>
<p> Na jednome od zidova crkve naslikan je lik pravoslavnog patrijarha Teoctista te nekoliko dostojanstvenika katoličke, pravoslavne i protestantske crkve. Svećenik Coman objasnio je da se on zalaže za jedinstvo Crkava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Auto je Martin, Aston Martin</p>
<p>DETROIT, 24. kolovoza </p>
<p> - Britanija vlada cestama u sljedećem akcijskom filmu sa Jamesom Bondom, legendarnim britanskim tajnim agentom poznatim generacijama filmofila kao 007. </p>
<p> Bond koji voli votka martinije protresene a ne miješane, vozio je automobile njemačke tvornice BMW u posljednja tri nastavka najdugotrajnijeg filmskog serijala u povijesti filma. </p>
<p> Ali u sljedećem filmu o 007, čija produkcija počinje u siječnju, uglađeni agent kojeg glumi Pierce Brosnan jurit će okolo u moćnom V12 Vanquishu britanskog proizvođača luksuznih automobila Astona Martina. </p>
<p> To je u četvrtak objavio Dearborn, jedna od kompanija Ford Motor Co. sa sjedištem u Michiganu, koji posjeduje i upravlja tvrtkom Aston Martin kao dijelom grupacije proizvođača prestižnih automobila u kojoj su još i Jaguar, Land Rover i Volvo. </p>
<p> Novi film o Bondu, dvadeseti nakon »Dr. No« iz 1962., obilježit će povratak kući za Aston Martin. Njegovi sportski automobili - specijalno napravljeni za 007 sa sjedalima na izbacivanje i bacačima raketa - pojavili su se u ranijim filmovima Bondove serije počevši s »Goldfingerom« 1964. godine. </p>
<p> Ford je objavio da će nedavno predstavljen Vanquish biti raspoloživ američkim potrošačima sljedećeg mjeseca po cijeni od 228 tisuća dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bossi optužuje ljevicu za bombu u Vigonzi</p>
<p>Bomba koja je eksplodirala u noći na četvrtak u mjestu Vigonza, nedaleko od Padove, samo pukim slučajem nije izazvala ljudske žrtve / Umberto Bossi, čelnik Sjeverne lige okrivljuje ljevicu</p>
<p>RIM, 24. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Podmetnuta eksplozivna naprava uništila je lokalno sjedište Sjeverne lige u mjestu Vigonza, nedaleko od Padove. Bomba koja je eksplodirala u noći na četvrtak samo pukim slučajem nije izazvala ljudske žrtve.</p>
<p>Zgrada, pogođena eksplozijom praktično je uništena i vatrogasci su bili prisiljeni poduprijeti neke zidove kako ne bi došlo do urušavanja. Prvi podaci govore da je riječ o napravi koju su postavili profesionalci, jer je nađen mehanizam s daljinskim upravljanjem. Zasad još nitko nije preuzeo odgovornost za taj bombaški napad. Sve navodno podsjeća na bombu postavljenu pred sudom u Veneciji početkom kolovoza.</p>
<p>Predstavnici talijanskih institucija izrazili su solidarnost s vodstvom Sjeverne lige. Kao što se i moglo očekivati, najoštriji u svojim komentarima bili su čelnici Sjeverne lige. S velikom cigarom u ustima, čelnik Sjeverne lige i ministar za reforme Umberto Bossi opet je iskoristio priliku kako bi optužio ljevicu da je svojom retorikom stvorila povoljnu klimu za ovakve akcije.</p>
<p>Bossi tvrdi da je ljevica odgovorna za podmetanje bombe »jer se ne može oporaviti od gubitka izbora«. On optužuje bivšeg predsjednika parlamenta Luciana Violantea za kojeg tvrdi da preko zajedničke borbe protiv terorizma želi ponovo doći na vlast. Nije poštedio ni bivšu ministricu za socijalna pitanja Liviu Turco koju okrivljuje da je u svoje 35 komisije za borbu protiv droge, »okupila narkomane kojima se okružila i koji također sudjeluju u raspirivanju nemira u zemlji«. </p>
<p>Ministar pravosuđa Roberto Castelli rekao je o eksploziji da je »teroristički čin protiv promjena koje smo započeli, a iza koje stoje konzervativne snage«. Gradonačelnik Trevisia Giancarlo Gentili smatra da je ta bomba dio strategije napetosti koja je počela napadom na Genovu za vrijeme skupa G8, a jedini joj je režiser ljevica.</p>
<p>Ministarstvo unutarnjih poslova zabrinuto je eskalacijom nasilja na čiju su opasnost ukazivale analize policije i tajnih službi. Posebno zabrinjava činjenica da »neprijatelj« nije jasno definiran, što otežava organiziranje potrebnih protumjera. Svaki atentat i napad ima neku posebnost koja djeluje zbunjujuće i onemogućava jasnu individualizaciju počinitelja. Tako sve istrage, barem službeno, tapkaju u mjestu: od svibanjske bombe u Rimu, preko one u Veneciji do ove posljednje za koju se tek očekuje da će netko preuzeti odgovornost.</p>
<p>Ionako složena sigurnosna situacija, koja je doživjela svoju kulminaciju u Genovi, sada prijeti novim komplikacijama pred održavanje summita NATO-a u Napulju i FAO-a u Rimu. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Strogo kontrolirani demonstranti</p>
<p>Šefovi europskih vlada već su naredili policijskim snagama i obavještajnim službama svojih zemalja da usklade napore na otkrivanju i praćenju demonstranata koji protestiraju protiv globalizacije i svjetskog kapitalističkog poretka</p>
<p>LONDON, 24. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - </p>
<p>Prema novim, zasada još tajnovitim planovima EU, protukapitalistički demonstranti koji putuju na međunarodne sastanke da bi na njima protestirali, trebali bi ubuduće biti stavljeni pod posebnu pasku. Policijska agencija EU, Europol, prvotno stvorena da se bori protiv prodaje droge i organiziranog kriminala, trebala bi, kako se vjeruje, dobiti novu zadaću da nadzire takve demonstranate, koji protestiraju protiv globalizacije i svjetskog kapitalističkog poretka općenito.</p>
<p>Šefovi europskih vlada navodno su već naredili policijskim snagama i obavještajnim službama svojih zemalja da usklade napore na otkrivanju i praćenju takvih demonstranata. Europski ministri unutrašnjih poslova na svojim su razgovorima prošlog mjeseca donijeli o tome odluku, čije je povjerljive pojedinosti ovih dana otkrio londonski »Independent«.</p>
<p>Plan o strogo kontroliranim demonstrantima izazvao je uzbunu među borcima za građanska prava. Oni tvrde da će snage reda sada početi prikupljati, razmjenivati i u svoje datoteke unositi podatke o ljudima čija je jedina »krivica« to što su sudjelovali u miroljubivim demonstracijama. Premda bi se na udaru prvenstveno trebali naći kolovođe koji zagovaraju nasilje, postoji bojazan da će nove mjere najviše pogoditi sve brojnije miroljubive sudionike protesta. </p>
<p>Nakon sastanka G8 prošloga mjeseca u Genovi, kada je talijanska policija u neredima usmrtila jednog demonstranta, njemački ministar unutrašnjih poslova, Otto Schily, predložio je stvaranje novih europskih policijskih snaga, koje bi se borile protiv militantnih protu-kapitalista. No druge članice EU odbile su takav prijedlog, smatrajući ga odveć spornim. Umjesto toga europski ministri unutrašnjih poslova dogovorili su da prošire krug mjera koje se u okviru postojećih ovlaštenja mogu poduzeti protiv demonstranata.</p>
<p>Vjeruje se da će se posao koordinirati preko tajnovitog odbora zvanog Članak 36, te preko Schengenskog informativnog sustava, koji oba omogućavaju široku razmjenu podataka među europskim vladama i šefovima policija. </p>
<p>Europske vlade i policija u svakoj od članica EU trebali bi organizirati trajnu kontaktnu točku, za prikupljanje, analizu i razmjenu podataka o protu-kapitalističkim demonstrantima. Policija ili obavještajni agenti trebali bi identificirati osobe ili grupe koje bi mogle značiti prijetnju za javni red i sigurnost. Također je predviđeno da se prije svakog budućeg europskog sastankanapori koordiniraju s policijskim snagama zemlje-domaćina. U novom sustavu razmjenjivale bi se između pojedinih zemalja fotografije, otisci te druge informacije o potencijalnim izazivačima nereda.</p>
<p>Za zagovornike ljudskih prava takvi su planovi anatema. Tony Bunyan, urednik časopisa »Statewatch«, tvrdi kako bi se njima dalo zeleno svjetlo tajnim službama» da pod nadzor stave ljude čije su aktivnosti u potpunosti demokratske«. Uvodničar »Indepnedenta« smatra pak »kako uskraćivanje sloboda kretanja osobama osumnjičenim da sumnjaju u prednosti 'globalizacije' ne bi spriječilo nasilje na sastancima na vrhu«. List povlači paralelu s nogometnim navijačima, koji su, premda ništa protiv njih nije dokazano, na sličan način sprečavani da idu na međunarodne utakmice, »dok se neki od onih kojima je dozvoljeno da putuju nastavljaju boksati tući i bosti noževima diljem Europe«. Demonstranti koji nisu skloni nasilju imaju neotuđivo pravo slobodnog izražavanja, podsjeća list. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ante Jelavić odlazi u Sarajevo dati izjavu pred sudom</p>
<p>MOSTAR, 24. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sabor HDZ-a BiH najavljen za 6. listopada mogao bi ne samo »razbistriti« situaciju u toj stranci nego u priličnoj mjeri utjecati i na tijek nekih događanja važnih za budućnost BiH. Iako je do Sabora ostalo više od mjesec i pol dana, u kuloarima se već špekulira o mogućem raspletu, pri čemu se ne mogu izbjeći ni komentari aktualnih događanja oko čelnika Hrvatske samouprave pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.</p>
<p>Saslušanje šestorice visokih hrvatskih dužnosnika na čelu s predsjednikom HDZ-a BiH Antom Jelavićem pred sarajevskim sudom odgađano je već u nekoliko navrata, a Ante Jelavić će se ipak 29. kolovoza pojaviti u Sarajevu i dati izjavu. Jelavić, uostalom, nikada nije ni zanijekao tu mogućnost, najavljujući kako je spreman otići u bilo kojem trenutku u Sarajevo, no do toga nije dolazilo i zbog nekih politikantskih igara (oko Jelavićeve adrese, primjerice) igranih u pozadini cijelog slučaja. Naime, javna je tajna da je do podizanja kaznenih prijava protiv Jelavića i skupine visokih hrvatskih dužnosnika došlo tek na uporno inzistiranje i pritisak od strane Ureda visokog predstavnika i Jacquesa Paula Kleina, iako su se tomu suprotstavljali načelnik policije Federalnog MUP-a i komesar IPTF-a. </p>
<p>Od ishoda sarajevskog saslušanja u mnogome će ovisiti daljnji rasplet situacije na političkoj sceni u BiH, posebno kad je riječ o hrvatskim redovima. Ako je suditi po dosad viđenom, unatoč retoričkoj težini prijave protiv Jelavića i skupine (rušenje ustavnog poretka i podrivanje obrambene moći zemlje) i pritiscima iz OHR-a, malo je vjerojatno da će se neki od sudaca odlučiti potpisati nalog za uhićenje Jelavića. </p>
<p>U prilog takvom razmišljanju idu i najave pojedinih europskih i svjetskih organizacija za zaštitu ljudskih prava o dolasku u Sarajevu, uz izražavanje nevjerice za mogućnošću povratka politički montiranih procesa iz komunističkog vremena.</p>
<p>Kada je, pak, u pitanju sam Sabor HDZ-a BiH, još od proljetos spekulira se o njemu kao o svojevrsnoj prijelomnici za HDZ: hoće li ta stranka opstati i iz svega izaći jača, ili će se raspasti na nekoliko manjih frakcija iz kojih bi se izrodile nove stranke. Najave kandidature Martina Raguža, Marka Tokića, Vinka Zorića za novog predsjednika HDZ-a BiH, uz nedavnu ostavku Bože Ljubića na dužnost voditelja HDZ-ova pregovaračkog tima, tumače se i kao znak sigurnog razlaza unutar HDZ-ovih redova. S druge strane mogu se čuti i špekulacije o navodnoj odgodi listopadskog Sabora HDZ-a BiH. Jelavić za sada ne izlazi u javnost s izjavama oko osobne uloge na tom Saboru, odnosno kandidature za predsjednika.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Jelavić neće biti zadržan?</p>
<p>MOSTAR, 24. kolovoza </p>
<p> - »Očekujemo da Ante Jelavić neće biti zadržan nakon saslušanja 29. kolovoza pred sucem Županijskog suda u Sarajevu«, rekao je u petak na konferenciji za novinare u Mostaru, Miro Grabovac Titan, predsjednik kluba zastupnika HDZ-a BiH u Zastupničkom domu parlamentarne skupštine BiH. Time je potvrdio da će se predsjednik HDZ BiH odazvati na sudski poziv iz Sarajeva. Govoreći o donesenom izbornom zakonu BiH, on je rekao kako je taj zakon »99 posto zakon HDZ potpuno isti onome za koji su zastupnici HDZ-a BiH glasovali prije ovog zasjedanja«. Kada je riječ o pripremama za sedmi sabor HDZ-a BiH, najavljen za 6. listopada u Mostaru, Grabovac je kazao kako pripreme teku po planu. Odgovarajući na novinarski upit o tomu kakva su stajališta HDZ-a BiH u vezi najavljenog sastanka vjerskih i političkih Hrvata BiH u Rami 29. kolovoza, Grabovac je rekao kako on ne zna za taj sastanak, kao ni što se njime želi postići. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sporna revizija statusa »Aluminija« </p>
<p>SARAJEVO, 24. kolovoza</p>
<p> - Revizija statusa tvornice »Aluminij« iz Mostara pretvara se u novi politički skandal. Tim domaćih i međunarodnih stručnjaka na čijem je čelu odvjetnik iz Nizozemske Vim Timmerman na zahtjev OHR-a već nekoliko mjeseci provjerava status Tvornice aluminija iz Mostara kao i okolnosti pod kojima je obavljena vlasnička pretvorba i u kojoj je sudjelovala i Hrvatska odnosno TLM iz Šibenika.</p>
<p> Prijeratna vrijednost ovog kolektiva iznosila je oko milijardu i 400 milijuna DEM. Tijekom rata došlo je do oštećenja, pa se procijenilo kako je u tom trenutku »Aluminij« bio vrijedan svega 190 milijuna maraka od čega se 15 milijuna odnosilo na ulaganje TLM-a. Temeljem takve procjene obavljena je i privatizacija, a u njoj nisu mogli sudjelovati prijeratni radnici.</p>
<p> Vlasti u Sarajevu, a posebice bošnjačka strana bila je nezadovoljna činjenicom da je »Aluminij« od obnove proizvodnje praktično bio pod nadzorom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) koja je svog jakog čovjeka Miju Brajkovića i postavila za direktora kombinata. Proteklih godina na Brajkovićev račun čulo se niz optužbi za pljačku te ze protuzakonito otpuštanje radnika na te financiranje HDZ-a BiH.</p>
<p> Prema pisanju tjednika »Dani«, glavni revizor Timmerman je istina konstatirao kako »sporna shema dionica za zaposlene nije sukladna zakonu i šteti državi kao glavnom dioničaru« no istodobno je zaključio kako provedenu privatizaciju »ne bi bilo najmudrije poništiti iz praktičnih, socijalnih i političkih razloga«. Ovakvo stajalište izazvalo je pravu provalu bijesa u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) i Stranci za BiH (SBiH). Sindikat bivših radnika »Aluminija« najavio je »radikalne akcije« čiji bi cilj bio spriječiti ozakonjenje sadašnjeg statusa ovog kombinata.</p>
<p> Britanski veleposlanik u BiH Graham Hand kazao je kako nema dvojbe da je »Aluminij« privatiziran smanjenjem njegove prave vrijednosti te da se to mora ispraviti zakonskim putem. Britanski je veleposlanik ujedno poručio kako Brajkovića drži uspješnim managerom koji bi trebao i nastaviti raditi taj posao tim prije što je sve manje zainteresiran »za ekstremističku hrvatsku politiku«.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nezadovoljni Amerikanci u Pekingu prekinuli razgovore o raketama</p>
<p>PEKING, 24. kolovoza</p>
<p> - Razgovori kineskih i američkih stručnjaka zaduženih za neširenje nuklearnog oružja završeni su u Pekingu jer je američka strana izrazila nezadovoljstvo kineskim angažmanom oko toga pitanja.</p>
<p>Glasnogovornik američkog veleposlanstva u Kini u petak ujutro je potvrdio je da su pregovori, koji su trebali trajati dva dana, već završeni. Glavne teme razgovora bile su navodna kineska prodaja raketnih dijelova Pakistanu, što je u suprotnosti sa kinesko-američkim sporazumom zaključenim u studenome 2000. prema kojemu se Kina obvezala da neće izvoziti dijelove za balističko oružje. Američki je glasnogovornik izjavio kako će biti potreban »dodatni napor« da bi Washington uvjerio Peking kako je potrebno poštovati sporazum iz studenoga 2000.</p>
<p>Istodobno, Kina je u petak, u odgovoru na izjavu američkog predsjednika Georgea W. Busha da će se Washington povući iz sporazuma o antibalističkim raketama (ABM) iz 1972. godine »prema svom kalendaru«, pozvala SAD da djeluju s oprezom. »Nadamo se da će vlada SAD-a pažljivo uzeti u obzir mišljenje međunarodne zajednice i djelovati s oprezom«, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p> Bush je novinarima u Texasu izjavio kako je taj sporazum nanio štetu američkoj sposobnosti da zadrži mir jer zabranjuje raspoređivanje proturaketnog štita. »Povući ćemo se iz ABM-a prema našem kalendaru u vrijeme koje bude odgovaralo Americi«, rekao je Bush. Pritom je istaknuo kako nema u glavi određene datume, ali je dodao da će se nastaviti savjetovati sa svojim saveznicima u Europi i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. </p>
<p> SAD od Rusije žele dobiti pristanak na promjenu sporazuma o ograničenju protubalističkih sustava (ABM) iz 1972. koji gotovo 30 godina regulira ravnotežu straha između dviju zemalja.</p>
<p> Sporazum koji su 26. svibnja 1972. potpisali Richard Nixon i Leonid Brežnjev zabranjuje sve proturaketne sustave koji bi pokrivali cijelu zemlju. Prema njemu svaka od zemalja ima pravo postaviti samo dva proturaketna postrojenja međusobno udaljena najmanje 1.300 kilometara koji smiju imati najviše 100 presretačkih projektila i 100 lansera. </p>
<p> Prema članku 1. sporazuma, »svaka se strana obvezuje da sustave ABM neće koristiti za obranu svojeg teritorija i da neće dopustiti stvaranje baze za takvu obranu« te da neće koristiti takve sustave ni u pojedinim regijama unutar zemlje. Zabranjeno je razvijati, isprobavati ili koristiti sustave ABM, ili njihove dijelove, kojima bi baza bila na moru, u zraku, u svemiru i sve mobilne sustave.</p>
<p> Svaka strana može davati svoje prijedloge na sporazum i može se iz njega povući »ako odluči da su njezini vitalni interesi... ugroženi zbog iznimnih događaja«. Te razloge treba potom objasniti, ali i tad treba proći šest mjeseci prije nego što to doista smije učiniti. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Izraelski trosatni upad u Hebron</p>
<p>U najnovijim sukobima palestinskih i izraelskih snaga ranjeno dvadesetak osoba</p>
<p>ANKARA, 24. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelska je vojska priopćila u petak ujutro da se povlači s palestinskih područja oko grada Hebrona nakon upada pri kojemu su uništene dvije kuće iz kojih se, kako se tvrdi, pucalo na obližnje židovsko naselje. Prema vojnom glasnogovorniku, provedena je trosatna »ograničena akcija« nakon što su iz četvrti Abu Sneineh ispaljeni hici prema židovskom naselju u središtu grada kojom prigodom je ranjen jedan 11-godišnji židovski naseljenik.</p>
<p> Izraelske postrojbe prodrle su u četvrtak navečer, uz potporu 15 oklopnih vozila, u središte Hebrona na Zapadnoj obali u najnovijoj akciji kažnjavanja Palestinaca. U toj akciji ranjeno je 15 Palestinaca i četiri izraelska vojnika. Izraelski izvori spominju samo jednog lakše ozlijeđenog vojnika. U još nepotvrđenim izvješćima, kaže se da su ubijena dva Palestinca.</p>
<p>Bio je to, inače, u protekla dva tjedna najdublji vojni »iskorak« izraelskih trupa na područje pod palestinskom upravom. Zapovjednik glavnog stožera izraelskih oružanih snaga general Shaul Mofaz izjavio je kako je »ekskurzija« na Hebron postigla očekivani cilj.</p>
<p>Akcija izraelskog kažnjavanja objašnjava se kao odgovor na ranjavanje dvojice izraelske braće na koje je pucao nepoznati palestinski snajperist. Prilikom povlačenja Izraelci su srušili dvije palestinske zgrade koje su, kako se predpostavlja, snajperistima služile kao zaklon za napade na izraelske doseljenike. </p>
<p>U Hebronu je, ranijih godina, utemeljeno naselje za oko 500 židovskih doseljenika, mahom iz Etiopije i nekih drugih afričkih i srednjoistočnih zemalja. Njihov položaj nije nimalo zavidan, budući da se nalaze u gradskom okruženju više od 130.000 palestinskih starosjedilaca. Zbog toga je bivši izraelski premijer Ehud Barak pozvao svog nasljednika Ariela Sharona da »zatvori« sva židovska naselja na Zapadnoj obali i pojasu Gaze.</p>
<p>Izraelci za napade na židovska naselja optužuju jednog od aktivista Fataha i časnika palestinske policije Jihad al-Mussaimia. Eskalacija sukoba uslijedila je nakon ispaljivanja izraelskog projektila na Mussaimiovo privatno vozilo. Ta već uobičajena akcija »ciljnog napada« nije uspjela, a palestinski časnik zadobio je samo lakše ozljede. Spirala nasilja nastavlja se vrtjeti u začaranom krugu uz optužbe jedne i druge strane da su prve započele s eskalacijom sukoba.</p>
<p>U međuvremenu, vodeći arapski mediji pridaju veliku važnost palestinskom Planu rezolucije kojom se od Izraelca zahtijeva da predaju zaposjednutu zemlju u palestinskom vasništvu. Taj dokument je članovima Vijeća sigurnosti uručio palestinski promatrač pri Ujedinjenim narodima u New Yorku. Od tog tijela UN-a traži se da usvoji rezoluciju o slanju međunarodnih mirovnih promatrača na crte izraelsko-palestinskih sukoba. No, čini se malo vjerojatnim da će ti palestinci napori uspjeti. SAD, koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti, protive se donošenju nove srednjoistočne rezolucije.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rumunji moraju Amerikancima platiti copyright na Drakulu</p>
<p>BUKUREŠT, 24. kolovoza</p>
<p> - Rumunjske vlasti koje namjeravaju uskoro pokrenuti izgradnju parka »Dracula Land« moraju najprije s američkom grupacijom Universal Studios Recreation dogovoriti pravo korištenja lika slavnog vampira.</p>
<p> Lik Dracule stvorio je 1887. irski spisatelj Bram Stoker nadahnut legendom o okrutnom rumunjskom princu Vladu Tepesu. Taj je lik postao poznat diljem svijeta ponajviše zahvaljujući filmovima koje je 1930-ih godina proizvodila tvrtka Universal Studios.
U pismu rumunjskom ministarstvu turizma dopredsjednik američke grupacije Michael E. Silver izrazio je spremnost za pregovore o korištenju prava na lik Dracule, što su Rumunji spremno prihvatili.</p>
<p> »Ministarstvo turizma će sasvim sigurno poštivati zakone na području intelektualnog vlasništva«, izjavio je ministar Matei Dan.</p>
<p> Bukurešt je nedavno najavio da će »Dracula Land« biti izgrađen nedaleko od srednjevjekovnog grada Sighisoare koji je ujedno rodni grad Vlada Tepesa. Početak je predviđen za proljeće 2002., a izgradnja bi trajala devet mjeseci. Cijena projekta bila bi oko 38 milijuna eura u što bi investirale njemačke tvrtke Westernstadt Pullman City i Siemens. Godišnji prihod od posjetitelja procjenjuje se na 20 milijuna eura. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Šerbedžija nije trebao Hrvatsku kad je Hrvatska trebala njega</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku 19. kolovoza ove godine objavljen je, u dodatku Kultura i trendovi, osvrt Branke Valentić na premijeru Shakespeareova »Kralja Leara« u izvedbi Teatra Ulysses na Malom Brijunu.</p>
<p>Kralj je ove predstave, kako to lijepo kaže Branka Valentić, svijetu znan, a na ovom prostoru slavan, glumac Rade Šerbedžija. Želim odmah reći kako se s velikim užitkom sjećam nezaboravnog Šerbedžijina Richarda III, Peer Gynta ili njegova majstorstva u Oslobođenju Skopja, sve još u predratnim godinama.</p>
<p>Vjerujem zato da kralj Lear zrelijega i iskusnijega Šerbedžije mora biti sasvim osobitim umjetničkim doživljajem. Ipak ne pišem ovo zato da iznesem mišljenje o predstavi koju nisam gledao. Potaklo me nešto drugo. Konstatacija Branke Valentić »Nitko se ne može vratiti tamo odakle nikada nije otišao« koja je uzeta za naslov spomenutog osvrta.</p>
<p>Mislim da ova važna tvrdnja nije točna jer Šerbedžija se itekako može vratiti amo budući da je odavde, ne znam točno kada, ali svakako početkom Domovinskog rata, i otišao. Sjećam se dobro tog vremena kada smo se trudili svakome tko nam se činio važan objasniti što se ovdje događa i tko nas je to napao. Svaka izjava naših sugrađana, etničkih Srba, bila je tada iščekivana i dočekivana velikom pozornošću i velikim olakšanjem ako je potvrđivala istinu. Mi smo naravno dobro znali i tko nam je neprijatelj i što želi. Htjeli smo dakako da to doznaju i drugi. Mnogi Srbi, građani Hrvatske, prepoznali su trenutak, odabrali domovinu i postali važna karika u lancu zbivanja koji je na kraju postao Hrvatska danas. Na žalost Rade Šerbedžija nije bio među njima. Napustio je Hrvatsku, davao izjave koje su, barem mene štovatelja njegova talenta i umijeća, iznenadile i razočarale. No trudio sam se razumjeti. Svatko ima pravo misliti što želi, osjećati se kako želi, postupati sukladno tome i načiniti vlastiti izbor. Ljudski je i predomisliti se. Šerbedžija nije trebao Hrvatsku kada je ona trebala njega, ali je, po svemu sudeći, promijenio mišljenje. I to je u redu.</p>
<p> Ne želim biti uskogrudan prema čovjeku, umjetniku čiji dar nadmašuje neke druge osobine. Konačno već sam naučio da se talent i karakter ne moraju nadopunjavati. Samo se bunim protiv neumjesna zaborava. Dakle, mislim da se Šerbedžija može i ima kamo vratiti. U Hrvatsku, odakle je, činilo se, zauvijek i svojom voljom, prije desetak godina otišao.</p>
<p>DALIBOR ZOVKO, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Devastacija sigurnosnog položaja hrvatskih građana</p>
<p>Otpuštanjem nekoliko tisuća policajaca iz službe naša je vlast u prvi plan gurnula neizvjesnu socijalnu sudbinu otpuštenih kao primarni i jedini problem, da bi njegovim rješavanjem (prebacivanje iz MUP-a u zaštitarske tvrtke) uklonili daljnje analize svog zahvata. Financijski gledano većina će otpuštenih policajaca od sada profitirati, pa cijeli slučaj po Vladu poprima naizgled pozitivne konotacije, premda se radi o beskrupuloznoj devastaciji sigurnosnog položaja hrvatskih građana.</p>
<p>Naime, navedenim preustrojem srozana je moć policije, čuvara prava narodnih masa, dok se multiplicirala snaga raznih poluprivatnih i privatnih zaštitarskih firmi, čije angažiranje mogu platiti samo najimućniji, a kako su među njima mnogi s kriminalnim dosjeima (nije razbaštinjen nijedan kriminalac iz prošlorežimske pljačke!), jasno je tko će se okoristiti, a tko će trpjeti štete ovom pregrupacijom unutrašnjih snaga.</p>
<p>TOMISLAV IVEZIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>S pljačkašima i mafijašima nema pomirbe</p>
<p>Svjedoci smo meteža i destrukcija na hrvatskoj političkoj sceni i u državi, što sve vodi k smišljenoj destabilizaciji hrvatske države. Svi mi koji smo težili toj državi (oko 94 posto pučanstva) i za nju se izborili u ratu pitamo se: gdje su uzroci rasula nacionalne i građanske odgovornosti za stabilnost i prosperitet države i društva?</p>
<p>U ratu smo vidjeli pred sobom vlastitu državu i društvo koje će se konačno uspostaviti i razvijati u interesu hrvatskog naroda. Međutim, danas je jasno, vodstvo je imalo druge ciljeve - uspostavu vlasti nad hrvatskim narodom preko 430 općina, 21 županije (grofovije), 140 gradskih uprava i adekvatnih sudskih, financijskih, zdravstvenih, crkvenih i drugih institucija, organizacija, udruga, gospodarskih komora, turističkih zajednica... A gotovo nitko od njih nije sposoban ni odgovoran za razvoj gospodarstva i drugih funkcija društva. </p>
<p>Prije toga bile su 123 uspješne općine.</p>
<p>Ta golema vladajuća struktura možda ne bi ni bila toliko društveno štetna da se u poraću pretvorila u nositelja inicijativa i kreacija nacionalnog entuzijazma u obnovi zemlje.</p>
<p> Kao što je poznato, ta silna struktura uglavnom se pretvorila u lakomu birokraciju koja je pokrenula opći grabež prema svemu što je narod posjedovao. Kao što su se bezobzirno rušili spomenici antifašističke borbe, tako se razaralo i gospodarstvo, jedno dinamitom, a drugo pljačkom, a sve od istih ljudi.</p>
<p>Zato se danas mučimo, a mučit ćemo se još desetljećima na domaćem i vanjskom planu, jer sjajna pobjeda u ratu nije pretvorena u opći nacionalni entuzijazam za obnovu zemlje i stvaranje moralnog društva, već u privilegije i pljačku. A na takvim se temeljima ništa dobro ne može razviti.</p>
<p>U tom grabežu neki su stvarali ortakluke (finiji izraz za mafiju) kako bi što uspješnije pljačkali narod i državu. Danas ti ortaci, još uvijek jaki zahvaljujući onom što su oteli, iako bez vlasti, jezde diljem Hrvatske kako bi stvorili vlast po svojoj mjeri. Pritom sve jasnije pokazuju svoje sprege u društvu i politici.</p>
<p>Predsjednicima države i Vlade mogu se dati teške povijesne zamjerke da nisu dokraja identificirali stanje i efikasno postupili u ozdravljenju društva. Oni se nadmeću oko ovlasti nad ovim ili onim, umjesto da okrenu obavještajne službe i sve druge organe protiv onih koji i dalje uvode mafijaške odnose u sve strukture društva. </p>
<p>Pozivi na jedinstvo i mirenje izgledaju prihvatljivi, ali što to znači miriti se s onima koji su sve opljačkali? Podjele naroda u demokraciji i višestranačju normalne su, a svako traženje jedinstva na toj osnovi vodi u jednostranačje i diktaturu.</p>
<p>IVAN PAJ, Vir</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Budiša može postati idealan »Tuđman poslije Tuđmana«, ali ne i »novi vođa desnice«</p>
<p>Vjesnik je 16. kolovoza 2001. u rubrici »Stajališta« objavio članak pod naslovom »Postaje li na Žnjanu Budiša, idealan 'Tuđman poslije Tuđmana', novim vođom desnice« iz pera Stjepe Martinovića, na koji se želim osvrnuti.</p>
<p>Prvi dio pitanja iz naslova članka zaslužuje pozitivan, a drugi dio negativan odgovor. Budiša je, kao i Tuđman, od mladih dana razmišljao o idealima slobode i samostalnosti svoga hrvatskog naroda. Isto tako kao i Tuđman robijao je za te svoje ideale i bio prognan iz javnog života. Pritom se, kao ni Tuđman, nije osvećivao svojim progoniteljima, već im je velikodušno poput pokojnog predsjednika ponudio suradnju za dobrobit Hrvatske.</p>
<p> Budiša je također naivno povjerovao da će se svi hrvatski komunisti odreći svojih zlodjela što su ih činili, što mnogi komunisti nisu učinili. Ali, pravodobno je spoznao da mnogi komunisti lako mijenjaju ime svoje partije, no vrlo teško ili nikako svoju zlu ćud. Dakle, Budiša je stvarno idealan »Tuđman poslije Tuđmana«. </p>
<p>A zašto ne može postati »novim vođom desnice«? Pa zato što ni Tuđman nije nikad bio vođa desnice, već je u najslavnijem desetljeću u povijesti hrvatskoga naroda bio njegov vođa i pomiritelj hrvatske desnice i ljevice, što su pozdravili svi hrvatski ljudi dobre volje. Tu svehrvatsku pomirbu, koja je conditio sine qua non našeg opstanka na europskoj pozornici kao samobitnog čimbenika, ne prihvaćaju samo oni kojima je ropsko služenje tuđinu njihov životni credo. Tima je desničarsko i fašističko sve što je hrvatsko, dok im je napredno i demokratsko sve što je tuđinsko i ropsko. Te duhovne invalide ne treba osuđivati, nego im trajno pružati ruke da se isprave.</p>
<p>STIPE VUKOVIĆ, Split</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Trojica uhićenih policajaca osumnjičeni za ratni zločin </p>
<p>Osumnjičeni su prije deset godina bili pripadnici bjelovarske policije, dok je četvrti u bijegu / Krunski je svjedok preživjela žrtva ratnog zločina koji je u grupi od sedmoro strijeljanih preživio tri teške rane</p>
<p>BJELOVAR, 24. kolovoza</p>
<p> - U povodu uhićenja trojice osumnjičenih za ratni zločin, kabinet ministra Ministarstva unutarnjih poslova organizirao je u Policijskoj upravi bjelovarsko-bilogorskoj konferenciju za novinare na kojoj je javnosti predočen slučaj ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. </p>
<p>Zločin se dogodio prije deset godina, neko je vrijeme zataškavan, a istraga je ponovo pokrenuta u svibnju ove godine. Pokazalo se da se osnovano sumnja da je L. M. (45) iz Žabljaka, općina Rovišće, kao pomoćnik načelnika Odjela za operativne poslove PU Bjelovar, omogućio trojici policajaca da 3. listopada 1991. godine oko 23 sata odvedu iz zatvora Policijske uprave u Bjelovaru sedmero ljudi. L. M. sada je umirovljenik, kao i Z. R. (40), tada pripadnik specijalne jedinice policije. Z. M. (34) danas je pripadnik policije, a u vrijeme zločina bio je pripadnik specijalne jedinice policije; I.O. (42) također je umirovljenik, a prije deset godina bio je pripadnik SJP. Odvedene su osobe, među kojima je bilo i Hrvata, bile u pritvoru nakon zauzimanja vojarne u Bjelovaru.Tada je uhićen veći broj pripadnika jugo-armije te rezervista i civila koji su s njima iz vojarne pucali na grad.</p>
<p> To su bili I. H. (42) iz Bjelovara, R. B. (34) iz Sokolovca, Z. D. (43) iz Bjelovara, R. G. (43) iz Bjelovara, B. R. (36) iz Velike Pisanice, M. O. (39) iz Hrvatske Kostajnice, i S.K. (54) iz Bjelovara. Njih su sedmoricu dvoja vozila odvezla u šumu nedaleko od mjesta Malo Korenovo, gdje su u 23 sata i 55 minuta spomenuti policajci pucali na njih iz vatrenog oružja. Šest je osoba ubijeno, a nekim je čudom preživio S. K., koji je zadobio tri prostrijelne rane. Teško ranjeni S. K. došao je oko jedan sat poslije ponoći do policijskoga blokadnog punkta kod mosta u Narti, odakle je pozvana hitna pomoć, koja mu je ukazana u Medicinskom centru u Bjelovaru.</p>
<p>Već sutradan očevid je obavio istražni sudac tadašnjega Okružnog suda u Bjelovaru, a u očevidu su sudjelovali djelatnici Policijske uprave i patolog Medicinskog centra Bjelovar. Na mjestu strijeljanja zarobljenika pronađeno je šest leševa, koji su obducirani u Zagrebu. Tada se nastavilo s provođenjem kriminalističke obrade, ali je nedugo nakon toga istraga obustavljena.</p>
<p> Prema onome što se moglo čuti na konferenciji za novinare, u ono je vrijeme bilo pritisaka na ljude u policiji koji su trebali obaviti svoj posao, a za te će radnje oni koji su dostupni snositi odgovornost. Od četiri počinitelja uhićena su trojica, a I.O. je u bijegu. Policija za njim traga, a ako se uskoro ne pronađe, za njim će se raspisati tjeralica.</p>
<p> Postoji opravdana sumnja da je u ovom slučaju počinjen ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 160. Kaznenog zakona Republike Hrvatske i ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz članka 158. Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Županijska državna odvjetnica Branka Merzić predložila je zadržavanje uhićenika u pritvoru, a slijedi prepoznavanje osumnjičenih od strane preživjelog svjedoka S. K. iz Bjelovara.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nasilnici su uglavnom muškarci skloni alkoholu</p>
<p>Primjenom Obiteljskog zakona sankcioniraju se svi oblici nasilja, ma gdje se dogodili / Na žalost, sve je više počinitelja u povratu, tj. nakon odsluženja zatvorske kazne</p>
<p>ČAKOVEC, 24. kolovoza</p>
<p> - Na redovnim konferencijama za novinare u PU međimurskoj u Čakovcu nema tjedna bez izvješća o zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka po članku 118. Obiteljskog zakona, kojim se sankcionira nasilničko ponašanje u obitelji.</p>
<p> O porastu obiteljskog nasilništva govore i podaci Policijske uprave međimurske, ali i prekršajnih sudova u Čakovcu i Prelogu. </p>
<p>Obiteljski se zakon primjenjuje od 1. srpnja 1999. godine i uređuje područje koje je do regulirao samo djelomično Zakon o prekršajima javnog reda i mira. Nasilničko se ponašanje u obitelji moglo prijavljivati samo ako se dogodilo na javnoj površini, dakle na ulici ili u ugostiteljskom objektu.» Sada se sankcioniraju svi oblici nasilja, ma gdje se dogodili« ističe Branko Sušec, zadužen za odnose s javnošću u PU Međimurskoj. </p>
<p>Prošle su godine na Prekršajnom sudu u Čakovcu imali 74 prijave prema čl. 118.. a u prvom polugodištu ove godine već gotovo toliko . Kako nam je rekla Sanja Zadravec, predsjednica Prekršajnog suda u Prelogu, prvi su zahtjev dobili u veljači prošle godine. U Prelogu su do danas od policije primili 16 prekršajnih zahtjeva, od kojih je pravomoćno riješeno devet, ostali su u postupku. Uglavnom izriču kaznu zatvora od 30 dana, a samo izuzetno ukor. </p>
<p>U Prekršajnom pak sudu u Čakovcu, kako nas je izvijestila Renata Višošević, do sada su primljena 53 zahtjeva, od kojih je polovina pravomoćno riješena. Tu također osim ukora u većini slučajeva izriču nasilnicima u obitelji kaznu zatvora od 30 dana. Na žalost, ima sve više počinitelja u povratu, naglašava Renata Višošević. To su oni muškarci u obitelji koji nakon što se u zatvoru »odmore« mjesec dana ponovo maltretiraju ženu, djecu ili roditelje. </p>
<p>Predsjednica Višošević naglašava da su nasilnici pretežno muškarci skloni alkoholu ili su pak registrirani alkoholičari. Zbog toga u Prekršajnom sudu u Čakovcu, kao i u Prelogu, prije izricanja kazne obvezno od Centra za socijalnu skrb u Čakovcu traže sociološko-anamnestičku raščlambu obitelji u kojoj se dogodilo nasilje. Poznato je iskustvo da supruge, djeca ili roditelji nerado prijavljuju obiteljskog nasilnika bojeći se da će nakon izdržane zatvorske kazne osvetom i dalje maltretirati članove obitelji.
Iskustvo govori da se žene često predomisle kada nasilnik bude izveden pred sud. Ne čine to stoga što bi im bilo drago da ih se maltretira, već upravo zbog toga što im nasilnici na različite načine utjeruju strah u kosti. Kako tvrdi predsjednica čakovečkoga Prekršajnog suda Renata Višošević veliki je nedostatak u cijeloj ovoj stvari u tome što se nasilnik nakon što bude priveden u policiju odmah pušta kući te boravi sa zlostavljanima sve do suđenja i izricanja kazne, a potom i nakon što ju je izdržao. </p>
<p>U Prekršajnom sudu u Čakovcu i Prelogu pitali smo da li su u minulih godinu i pol, odnosno dvije, otkako je na snazi Obiteljski zakon, imali slučaj da zlostavljani ili izloženi nasilju u obitelji budu i muškarci. Odgovoreno nam je da takvog slučaja nije bilo, iako je poznato da ima i toga. U svakom slučaju, rečeno nam je u prekršajnim sudovima u Čakovcu i Prelogu, nasilje u obitelji širi se i pojava je tako zabrinjavajuće naravi da je treba u što većoj mjeri razotkrivati, a onda i sankcionirati. Naravno da su potrebne i druge mjere, prije svega u nadležnosti centara za socijalnu skrb, ali to je već druga priča. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zagrepčanima na odmoru, provalnici »čiste« stanove</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Zagrebačka je policija i u četvrtak zabilježila nekoliko provala u obiteljske kuće i stanove, pri čemu je vlasnicima pričinjena velika materijalna šteta. Kao i u dosadašnjim provalama, nepoznati su počinitelji uglavnom krali zlatninu i novce.</p>
<p>U noći na četvrtak nepoznata je osoba provalila u obiteljsku kuću Ane M. S. (64) u Dugoselskoj ulici u Sesvetama. Obivši ulazna vrata provalnik je ukrao zlatninu i novac oštetivši vlasnicu za 8000 kuna.</p>
<p>Također u noći na četvrtak provaljeno je u obiteljsku kuću Draženka B. (32) u Žlebeckoj ulici u Susedgradu.</p>
<p> Nepoznati je provalnik obio ulazna vrata te ukrao građevinski materijal vrijedan oko 5000 kuna.</p>
<p>Kako se sve više građana vraća s godišnjih odmora, tako su i sve češće njihove prijave o provalama u domove, koje su »počistili« nepoznati provalnici.</p>
<p>Naime, u razdoblju od 4. do 22. kolovoza u Nestićevoj je ulici provaljeno u obiteljsku kuću Stjepana S. (55). Provalnik se popeo na balkon, obio vrata i ukrao zlatninu i dokumente, čime je vlasnika oštetio za 4000 kuna.</p>
<p>U razdoblju između 2. i 22. kolovoza nepoznata je osoba provalila u kuću Marije K. (82) u Gorjanićevoj ulici u Maksimiru. Obivši balkonska vrata provalnik je otuđio zlatninu i novac. </p>
<p>Šteta je procijenjena na oko 18.000 kuna.</p>
<p>Odsutnost vlasnika iskoristio je i provalnik koji je »posjetio« stan Zdravka P. (38) u Vukovarskoj ulici. I u ovoj je provali otuđena zlatnina vrijedna oko 4000 kuna. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Devet osoba teže ozlijeđeno</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - U protekla 24 sata na hrvatskim se prometnicama dogodilo 227 nesreća. U njima je devet osoba teže ozlijeđeno, a 38 lakše. Na području Zagreba od toga su se dogodile 34 nesreće, u kojima su tri osobe ozlijeđene teže, a dvije lakše. </p>
<p>U četvrtak u 12,40 sati u Tomislavovoj ulici u Zagrebu teško je ozlijeđen maloljetnik D. M. (14). </p>
<p>Vozio se biciklom, a onda je kod broja 27 izgubio kontrolu nad njim i prešao u suprotni trak. Iz tog je smjera naišao Dario G. (21) upravljajući automobilom ZG 592 - HT i u desnu stranu udario maloljetnog biciklista, koji je pao. Prevezen je u Dječju polikliniku u Klaićevoj.</p>
<p>Oko 21,15 sati na području Dubrave Dušan K. (23) upravljao je automobilom ZG 7449 - E i skrivio prometnu nesreću, u kojoj je teško ozlijeđena Vida P. (52). Dušan je, ne poštujući znak za obavezan smjer na raskrižju kod McDonaldsa, produžio ravno i izazvao sudar s automobilom ZG 3571 - R, kojim je upravljao Robert P. (27), s kojim se u tom trenutku nalazila i Vida P. Vidi je pomoć pružena u KB Dubrava.</p>
<p>Velika sparina toga dana očito je utjecala na reflekse biciklista Ivana F. (39). On je oko 17 sati u mjestu Mladini, općina Jastrebarsko, ničim izazvan pao s bicikla i tom prilikom zadobio teške tjelesne ozljede. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Krali automobile, komadali ih i prodavali </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Na redovnoj press konferenciji PU zagrebačke izviješćeno je da je završena policijska obrada braće Saše R. (38) i Borisa R. (35), koji se terete da su krali automobile na području Zagreba i kasnije ih rezali i prodavali u dijelovima. To su radili u garaži obiteljske kuće na području Kravarskoga blizu Velike Gorice.</p>
<p>Očevidom koji je obavljen u garaži pronađeni su dijelovi različitih automobila, među ostalim mitstubishi vlasništvo Dragutina K., koji je ukraden između 9. i 11. veljače, te rovera, za koji je ustanovljeno da je vlasništvo Marijana M., a ukraden je u noći sa 29. na 30. svibnja. </p>
<p>Osim dijelova ovih automobila pronađeni su i dijelovi automobila drugih marki, pa će se istraga proširiti.</p>
<p>Osumnjičeni je Saša uz posebno izvješće priveden istražnom sucu, a njegov se brat Boris na vijest o bratovu uhićenju dao u bijeg te je za njim raspisana tjeralica. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Gazprom želi kupiti Dinu i OKI te sudjelovati u privatizaciji Janafa</p>
<p>U subotu će Dinu i terminal Janafa u Omišlju razgledati Vladimir Shektman, prvi potpredsjednik Sibura, najveće ruske petrokemijske i plinoprerađivačke kompanije, čiji je vlasnik Gazprom / Zasad nisu precizirali koliko su spremni ponuditi za Dioki, koji je prije privatizacije procijenjen na 520 milijuna DEM, ali sada njegove dionice na tržištu vrijede tek dvadesetak posto tog iznosa, oko 120 milijuna maraka</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Najveća ruska petrokemijska i plinoprerađivačka kompanija Sibur, čiji je vlasnik najveći svjetski plinski koncern Gazprom, zainteresirana je za kupovinu hrvatske petrokemijske industrije, prije svega Dine na Krku i zagrebačkog OKI-ja, a namjeravaju sudjelovati i u privatizaciji Jadranskog naftovoda.</p>
<p>U srpnju su već s PIF-ovima, koji su vlasnici 51 posto Diokija, a ostalih 49 posto drži Hrvatski fond za privatizaciju, potpisali Pismo o namjerama za kupovinu te nove tvrtke u koju su spojeni Dina i OKI, a u subotu će, kako smo doznali iz dobro upućenih izvora, petrokemijski kompleks Dine razgledati prvi potpredsjednik Sibura Vladimir Shektman. S njim će doći i pet potpredsjednika kompanije te desetak visoko rangiranih članova menadžmenta kako bi upoznali proizvodne mogućnosti i potencijale te tvrtke. </p>
<p>Osim toga, posjetit će i Janafov terminal u Omišlju. Ekipa Siburovih stručnjaka već je u lipnju obišla petrokemijska postrojenja OKI-ja, Dine i Adriavinila te skladišno-prekrcajne kapacitete Tankerkomerca u zadarskoj industrijskoj zoni Gaženica, nakon čega su svoj interes prije svega usmjerili na Dinu, pa ovaj posjet prethodi cjelovitom due diligenceu.</p>
<p>Ulaganje u Hrvatsku bilo bi dio najavljene ekspanzije te kompanije sa 160.000 zaposlenih na tržište srednje i jugoistočne Europe s ciljanim ulaganjima u najperspektivnije dijelove petrokemijske industrije. To su započeli preuzimanjem mađarskog petrokemijskog diva Borschodchema (poznatog po svojoj namjeri 1998. da za 23,5 milijuna DEM kupi splitski Adriavinil) te kupnjom udjela u mađarskom TVK-u, za čije je dionice bila zainteresirana i mađarska naftna kompanija MOL. Također, doznali smo, namjeravaju kupiti češki koncern Unipetrol, u čijem se sastavu nalazi veliki petrokemijski proizvođač Chemopetrol iz Litvinova i Kauchuk iz Kralova, prerađivač i proizvođač gumarskih proizvoda.</p>
<p>Nedavno je Financial Times prenio namjeru Sibura da se širi u ovom dijelu Europe i najavio njihove planove ulaganja u izgradnju i proširenje postojećih proizvodnih kapacitete od gotovo tri milijarde dolara u narednih deset godina. </p>
<p>Inače, Sibur proizvodi četvrtinu ruskog ukapljenog plina i 43 posto guma. U 2003. godini namjeravaju utrostručiti prosječnu vrijednost svoje proizvodnje, a do 2011. planiraju zaduživanje od najmanje 1,2 milijarde dolara u sklopu Gazpromove modernizacije odjela za proizvodnju guma i petrokemijskih proizvoda.</p>
<p> Gazprom, kompanija s najvećim zalihama plina na svijetu, želi oko Sibura izgraditi paneuropski kemijski biznis vrijedan milijardu dolara godišnje. </p>
<p>U sklopu toga Sibur planira ove godine povećavanje petrokemijske proizvodnje za 30 posto, a sredinom srpnja su dobili odobrenje ruske vlade za preuzimanje 17 ruskih proizvođača guma, petrokemijskih proizvoda i ukapljenog plina. </p>
<p>Kako smo neslužbeno doznali, za kupovinu dijelova hrvatske petrokemijske industrije, primjerice Diokija i zadarski Polikem, zainteresiran je i Enver Moralić, jedan od bogatijih europskih naftaša i vlasnik tvrtke Cremocompleks iz Frankfurta. On je već, uz obećano ulaganje od 440 milijuna maraka, pokušao dobiti izdvojenu Dinu, ali su PIF-ovi kao uvjet za prodaju svojih dionica tražili i obeštećenje za OKI pa je posao propao.</p>
<p> Za petrokemijski kompleks zainteresiran je navodno i belgijski Landmark Chemicals, koji je poslovni partner Diokija. Ponudu za kupnju Dine, Adriavinila i Polikema je u ime zasad nepoznatog nalogodavca HFP-u poslao i Dankmar H. Isleib iz njemačke konzultantske tvrtke E.M. Consulting u kojem navode da su spremni uložiti između 350 i 400 milijuna maraka u vinilni lanac. </p>
<p>Ako Sibur kupi Dioki bilo bi to prvo veliko ulaganje neke ruske kompanije u Hrvatskoj. Zasad nisu precizirali koliko su spremni ponuditi za Dioki ili za Dinu ako se ona izdvoji iz matične tvrtke. Prije privatizacije su se procjene vrijednosti Diokija kretale oko 520 milijuna DEM, ali sada njihove dionice na tržištu (51 posto dionica PIF-ova kotira na Varaždinskom tržištu vrijednosnica) vrijede tek oko dvadesetak posto tog iznosa, znači oko 120 milijuna maraka. Vlasnik preostalih 49 posto dionica je država preko HFP-a, koja je dužna 24,9 posto dionica pod povlaštenim uvjetima dati sada i nekad zaposlenima u tim tvrtkama.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Strah od širenja argentinske zaraze i nakon pomoći MMF-a</p>
<p>Argentinci se nadaju da će novi sporazum s MMF-om biti početak kraja teške financijske krize u kojoj žive već godinama / Već načeta tržišta južnoameričkih zemalja povoljno reagirala na vijest o novom aranžmanu </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Pošto je Argentina u utorak dobila podršku MMF-a za novi paket pomoći od osam milijardi dolara, tržišta u južnoameričkim zemljama već su se u srijedu počela stabilizirati, javljaju agencije. Osobito se smiruju nervozna tržišta obveznica, kojima su neke argentinske pokrajine počele isplaćivati zaposlene u državnim službama, primjerice policajce.</p>
<p>Argentinska vlada dobila je tako kratak predah za rješenje teške financijske krize, a Argentinci, umorni i iscrpljeni od trogodišnje recesije, gubitka posla i smanjenja plaća, nadaju se da je to početak kraja njihova teškog života.</p>
<p>No, većina ih je ipak svjesna da je »spasonosni paket« MMF-a samo padanje u novu ovisnost o međunarodnim financijskim ustanovama, jer vlada predsjednika Fernanda de la Rúe, unatoč srpanjskim pokušajima da uvede »nulti deficit«, očito još nije našla uspješan model za izlazak iz krize vlastitim razvojnim snagama.</p>
<p>Na koje je uvjete MMF-a morala pristati Argentina da bi on i ovaj put »uskočio«, pitaju se ekonomski stručnjaci i mediji te zemlje, poučeni dosadašnjim lošim iskustvima sa zajmodavcima »punim razumijevanja«? Argentinski ministar gospodarstva Domingo Cavallo (koji je također bio na tom mjestu početkom devedesetih godina, u vrijeme prvog mandata bivšeg predsjednika Carlosa Menema) odmah je odbacio sumnje izjavom: »MMF nije ničim uvjetovao podršku argentinskom gospodarskom programu, osobito vladinoj odluci da se ne troši više no što se ima na raspolaganju«. </p>
<p>Argentina, koja ima oko 35 milijuna stanovnika, već je dužna 128 milijardi dolara koje nije kadra redovno otplaćivati, a novih osam milijardi, dogovorenih nakon dvotjednih teških pregovora, dodatak je na gotovo 14 milijardi dolara koliko se zadužila prije samo osam mjeseci. Novi paket će, kažu u Buenos Airesu, ojačati financijski sustav i monetarne rezerve zemlje, koje su od ožujka pale za 10 milijardi dolara. Premda ekonomski analitičari ocjenjuju da bi »dosljedno olakšavanje kamatnoga bremena i stroga fiskalna politika omogućili smanjenje udjela duga u odnosu na nacionalni dohodak«, argentinska je javnost sve više zabrinuta zbog tako visokoga zaduženja u inozemstvu. A tisuće nezaposlenih Argentinaca i državnih službenika već danima prosvjeduju protiv vladinih mjera koje, kao i uvijek, najviše plaćaju najsiromašniji. </p>
<p>Financijska kriza u Argentini već je ostavila traga i na gospodarstvo susjednih zemalja, a stručnjaci strahuju da bi potresi u južnoameričkim zemljama mogli usporiti i globalnu ekonomiju.</p>
<p> I britanski premijer Tony Blair za svoga je nedavnog posjeta Argentini pokazao razumijevanje za teškoće te zemlje i njezinih susjeda te zatražio da se čuje i njihov glas o globaliziranoj slobodnoj trgovini. Predložio je također da »nakon niza godina protekcionizma Europska unija otvori svoja tržišta proizvodima iz tih zemalja«.</p>
<p>U tom je kontekstu i s novom međunarodnom potporom iza sebe argentinski ministar Cavallo u srijedu najavio da će »zajedno s MMF-om, ostalim međunarodnim organizacijama i Grupom 7 raditi na tome da se konačno prevlada kriza u Argentini i njezine posljedice«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>SAD: Rekordna nezaposlenost u devet godina</p>
<p>WASHINGTON, 24. kolovoza</p>
<p> - Broj Amerikanaca bez posla, odnosno onih koji primaju naknadu za nezaposlene, do početka prošloga tjedna porastao je 4,3 posto u odnosu na prethodni tjedan, sa 3,05 milijuna na 3,18 milijuna, što je najviša razina unazad devet godina, objavila je američka vlada. Istodobno je povećan broj osoba koje su zatražile naknadu, odnosno koje su u promatranom tjednu ostale bez posla, i to za 8000, na 393.000. Iako je stopa nezaposlenosti u SAD u srpnju ostala na lipanjskoj razini, kada je iznosila 4,5 posto, analitičari smatraju da bi u kolovozu mogla porasti na 4,6 posto. Do kraja godine, pak, treba očekivati i probijanje granice od pet posto budući da sve više kompanija najavljuje zatvaranje tisuća radnih mjesta.</p>
<p>Posljednji je put tako visoka nezaposlenost u SAD zabilježena u rujnu 1992. godine, kada se američko gospodarstvo još borilo s posljedicama posljednje recesije s kraja osamdesetih godina.</p>
<p> Analitičari strahuju da će se zbog povećanja nezaposlenosti smanjiti osobna potrošnja koja predstavlja gotovo dvije trećine gospodarskih aktivnosti, a dosadašnjom je zadovoljavajućom razinom sprečavala da to najsnažnije gospodarstvo na svijetu ponovo uđe u recesiju (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sporiji rast i u Rusiji</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Gospodarski rast u Rusiji u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavilo je Ministarstvo za gospodarski razvoj i trgovinu u Moskvi. Riječ je o sporijem gospodarskom rastu nego u prvih sedam mjeseci 2000. godine, kada je rast bruto proizvoda (BDP) u toj zemlji dosegao 8,8 posto. U usporedbi s prvih sedam mjeseci prošle godine, sporiji rast u ovoj je godini zabilježila i industrijska proizvodnja: 5,4 umjesto 12,9 posto, tvrde u Moskvi. Međutim, trgovina Rusije s ostatkom svijeta ove godine bilježi rast, što je uglavnom rezultat visokih cijena nafte i devalvacije rublje. Tako je izvoz roba u prvih sedam mjeseci dosegao 61,5 milijardi USD, dok je uvoz porastao na 29,1 milijardu USD. U istom razdoblju lani, izvoz roba iznosio je 58 milijardi USD, dok su na uvoz otišle 24 milijarde USD. (A.M./r)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sezona nije potakla prodaju cigareta</p>
<p>U lipnju je proizvodnja hrane i pića zabilježila godišnji porast od 2,2 posto, dok su se zalihe smanjile za 12,4 posto, što pokazuje povećanje potražnje za gotovim proizvodima, tvrde u Raiffeisenu</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - U lipnju su zalihe industrijskih proizvoda pale za 0,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je industrijska proizvodnja porasla za 1,1 posto. To znači da je toga mjeseca došlo do povećanja potražnje za gotovim proizvodima, koja je premašivala rast industrijske proizvodnje, stoji u Dnevnim financijskim vijestima Raiffeisen banke od petka.</p>
<p>Ovu tvrdnju u Raiffeisenu ilustriraju podacima o proizvodnji hrane i pića, na koju otpada više od petine ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. U lipnju je, naime, proizvodnja hrane i pića zabilježila porast od 2,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a pad zaliha u istom je razdoblju dosegao impozantnih 12,4 posto. Temeljni razlog ovom ljetnom jačanju potražnje treba potražiti u turističkoj sezoni.</p>
<p>S druge strane, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, na koje otpada nešto više od osam posto ukupne industrijske proizvodnje, bilježi pad od 7,6 posto u odnosu na lipanj 2000. godine te rast zaliha od 13,7 posto. U Raiffeisenu zaključuju kako u gospodarstvu postoji nedostatak potražnje za kemikalijama i kemijskim proizvodima, što se ogleda u padu proizvodnje u tom segmentu industrije i gomilanju zaliha. Na ovaj zaključak upućuje i podatak da je kemijska industrija u svibnju zabilježila godišnji pad outputa od 11,9 posto i rast zaliha od 12,2 posto, što znači da je problem pada potražnje i neplasirane proizvodnje u ovoj industrijskoj grani veoma izražen.</p>
<p>Zanimljivo je spomenuti da je proizvodnja duhanskih proizvoda u lipnju zabilježila rast od 26,5 posto u odnosu na lipanj prošle godine. U istom su razdoblju, međutim, ogroman rast zabilježile i zalihe duhanskih proizvoda, čak 72,5 posto. Raiffeisenovi analitičari zaključuju kako porast proizvodnje u duhanskoj industriji, unatoč turističkoj sezoni, nije doveo do povećanja prodaje. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Vlada predstavila reformu socijalnog sustava bez točnih brojki i rokova</p>
<p>Još se ne zna koje će se od predloženih mjera primjenjivati već ove godine/ U ovoj godini neće se smanjivati ukupni iznos za dječje doplatke/ Novi sustav trebao bi onemogućiti da neke obitelji kumuliranjem socijalnih prava imaju veće prihode od onih čiji članovi zarađuju dvije ili tri prosječne plaće/ Planira se limitiranje tzv. povlaštenih mirovina i iznosa koji netko može ostvariti na osnovi socijalnih prava </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Nešto manje od milijardu kuna uštede ovogodišnjem proračunu trebale bi donijeti promjene koje su kao »Nacrt polazišta za utvrđivanje socijalne politike do kraja 2001. i u 2002. godini« u petak na konferenciji za novinare predstavili potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ministar financija Mato Crkvenac, ministar branitelja Ivica Pančić, zamjenici ministara zdravstva te rada i socijalne skrbi Ranko Ostojić i Božo Žaja, te Adinda Dulčić, ravnateljica Državnoga zavoda za zaštitu obitelji. </p>
<p>U reformu socijalnog sustava nije se ušlo prvenstveno zbog ušteda u proračunu, nego zbog uvođenja načela pravednosti, rekli su dužnosnici Vlade ustvrdivši da taj prijedlog »balansira između potreba i mogućnosti«. Restrikcije ne smiju znatno pogoditi one kojima treba socijalna solidarnost, ali će pogoditi one koji su ostvarivali prava na temelju različitih statusnih privilegija a ne socijalnih kriterija, istaknula je potpredsjednica Antunović. </p>
<p>Koje će se od predloženih mjera primjenjivati već ove godine, koliko će korisnika pogoditi i koliku će uštedu svaka pojedina mjera donijeti proračunu - još se ne zna. Zna se samo da proračunski deficit u ovoj godini ne smije premašiti 5,3 a u sljedećoj 4,2 posto domaćeg bruto proizvoda, s tim da država ne namjerava povećane rashode pokrivati većim porezima ili novim kreditima. Podsjetimo, mirovine, dječji doplatci i porodne naknade ovogodišnji su proračunski plafon probili za oko dvije milijarde kuna, pa će se najmanje milijarda uštede potražiti u drugim proračunskim stavkama, na primjer u kapitalnim rashodima, odnosno investicijama, subvencijama i tekućim rashodima. </p>
<p>Zasad je jedino izvjesno da se ukupni iznos za dječje doplatke - 2,4 milijarde kuna -u ovoj godini neće smanjiti. Očito odgovarajući na prigovore, učestale u posljednje vrijeme, o navodnoj socijalnoj neosjetljivosti Vlade, Crkvenac je posebno naglasio da je u posljednjoj godini vlasti HDZ za dječje doplatke isplatio 1,13 milijardi kuna. </p>
<p>Istaknuo je da je predstavljeni prijedlog »socijalnog paketa« samo mali dio promjena što ih priprema Vlada ne bi li poduprla povećanje proizvodnje, zapošljavanja i investicija jer su već »ostvarene glavne pretpostavke za preokret u razvojnu ekspanziju koja bi trebala zamijeniti dosadašnju recesiju«. </p>
<p>Novi socijalni sustav trebao bi, tvrdi potpredsjednica Antunović, onemogućiti dosadašnju praksu u kojoj su neke obitelji kumuliranjem socijalnih prava imale veće prihode od onih čiji članovi zarađuju dvije ili tri prosječne plaće. Zbog toga se planira uvođenje limita za iznos koji netko može ostvariti na osnovi socijalnih prava. Razmišlja se i o limitiranju tzv. povlaštenih mirovina, te uvođenju imovinskog, umjesto dohodovnog cenzusa koji je omogućavao zloupotrebe. </p>
<p>Predloženim mjerama pokušat će se spriječiti zloupotreba u isplatama dječjih doplataka i porodnih naknada. Naime, posebice u krajevima uz bosanskohercegovačku granicu zabilježeni su brojni slučajevi da je prijavljeno izuzetno mnogo osoba na jednoj adresi koje su sve korisnici raznih socijalnih prava. </p>
<p>Radni materijal, predstavljen novinarima u petak, dostavljen je i socijalnim partnerima, a Vlada očekuje ekspeditivnost od svih zainteresiranih društvenih i političkih skupina u njegovoj ocjeni, naglasila je Željka Antunović. </p>
<p>Od ponedjeljka, 27. kolovoza, građanima će na pitanja vezana uz socijalnu reformu od 10 do 12 sati na tzv. otvorenom telefonu Vlade (080-11-11) odgovarati ministri i njihovi suradnici. </p>
<p>Sanja Kapetanić i Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uskoro krediti za dovršenje autoceste Rijeka-Zagreb</p>
<p>Autocestu će se dovršiti kreditima EBRD-a i Europske investicijske banke/ Radovi na južnom kolničkom traku dionice Karlovac-Vukova Gorica bit će završeni do 15. studenoga, a cijela autocesta od Zagreba do Rijeke izgradit će se u roku, do 15. lipnja 2004. godine</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Početak radova na južnom kolničkom traku dionice Karlovac-Vukova Gorica, u dužini od devet kilometara, nastavit će se s dosadašnjim izvođačima, o čemu bi ugovor trebao biti zaključen u ponedjeljak, a poslovi ukupne vrijednosti između 12 i 13 milijuna kuna, trebali bi biti u potpunosti završeni do 15. studenoga, objavio je u petak, na svojoj prvoj konferenciji za novinare, novi direktor društva Autocesta Rijeka-Zagreb Zoran Klarić. </p>
<p>Završavanjem izgradnje južnog kolničkog traka u punoj će se dužini dionice Karlovac-Vukova Gorica osposobiti puni profil autoceste, čime će se, nada se Klarić, prometne nesreće na novoj prometnici, svesti na minimum. Klarić se, inače, sa svojim suradnicima upravo vratio sa razgovora u Frankfurtu i Londonu, gdje je dogovarao zatvaranje financijske konstrukcije za nastavak izgradnje preostalog dijela autoceste. </p>
<p> »Za nekih tjedan dana, početkom rujna, trebao bi tako biti potpisan ugovor s Njemačkom razvojnom bankom o kreditu od 190 milijuna njemačkih maraka, čime bi se gradila dionica Kupljak-Vrbovsko«, najavio je Klarić, koji je istaknuo kako smatra da je riječ o povoljnom kreditu na rok od 12 godina, s povlačenjem od dvije godine i počekom od dvije godine. </p>
<p>Dionica Kupljak-Vrbovsko trebala bi biti završena do 15. lipnja 2003., dok bi potez od Vukove Gorice do Vrbovskog, čime bi bila završena i cijela autocesta Rijeka-Zagreb, trebao biti gotov do 15. lipnja 2004. godine. Izgradnja te dionice trebala bi se financirati kreditima Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, o čemu se, izvijestio je Klarić, upravo vode pregovori. Svaka od banaka kreditirala bi izgradnju s po 90 milijuna eura, ali uz uvjet da jedna i druga institucija odobre posao. Kredit EBRD-a, inače, otplaćivao bi se kroz 18 godina, uz tri godine počeka i 15 godina otplate, što je uz Libor plus jedan posto kamate, Klarić ocijenio povoljnim ugovorom. </p>
<p>Obračun radova na tunelima koje je donedavno gradio francuski Spie Batignolles trebao bi također biti uskoro dovršen, a nakon 15. rujna raspisat će se natječaj za dovršenje tunela Javorova Kosa, Veliki Gložac i Pod Vugleš. Njihova bi izgradnja, rekao je Klarić, trebala potrajati deset mjeseci. Na novinarsko pitanje o tome koliki će iznos biti utrošen na spornim dijelovima, direktor je izjavio: »Cijena radova na dovršetku izgradnje tunela bit će sigurno manja od 384 milijuna kuna, koliko bi nas oni koštali da su ih dovršavali Francuzi. U početku su tuneli, naime, trebali stajati 220 milijuna kuna, no u međuvremenu je cijena podignuta na 384 milijuna, što je značilo porast troškova od potpuno neprihvatljivih 74 posto«, ustvrdio je Klarić.</p>
<p>Dionica Karlovac-Vukova Gorica novinarima je, međutim, ipak bila najzanimljivija po pitanju teških prometnih nesreća koje su se na njoj dogodile. Na pitanje na kome leži odgovornost za njih, direktor Zoran Klarić, kao i njegov pomoćnik Dinko Pešut, odgovaraju kako se 90 posto nesreća dogodilo na dijelu ceste na kojemu je u upotrebi samo poluprofil prometnice te na kojemu važe prometni propisi ceste za promet motornim vozilima. Je li signalizacija prometnice mogla biti bolja u Autocesti nisu mogli dati odgovor, no tvrde kako je ljudski faktor ipak, čini se, odigrao glavnu ulogu u nesrećama. No, prometnica je, tvrde, potpuno sigurna za režim vožnje koji je na njoj propisan, odnosno, za maksimalnu dozvoljenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 100 km/h.</p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»U Hrvatskoj vlada pretjerano kritizerstvo«</p>
<p>HSS je već profiliran kao stranka centra, dok se druge još moraju tražiti i grupirati / Zabluda je da smo konzervativna i kršćansko-demokratska stranka; mi smo narodnjaci / Troma diplomacija kriva je što se američki i ruski predsjednik nisu sastali u Hrvatskoj / Naša vanjska politika bi se trebala osloboditi kompleksa opasnosti obnavljanja Jugoslavije i igrati aktivniju ulogu, prije svega u BiH / Morali bismo se izboriti za to da nekoliko važnih međunarodnih projekata ima sjedište u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Međunarodni tajnik HSS-a Darko Till govori za Vjesnik o međunarodnoj aktivnosti stranke, mjestu HSS-a na hrvatskoj političkoj sceni te, kao pripadnik mladih snaga seljaka, o ulozi mladih u toj stranci.</p>
<p>• Koliko je HSS zanimljiv i prihvatljiv mladima?</p>
<p>- HSS je jako zanimljiv mladima i u stranci postoji nova generacija ljudi koji su potpuno osposobljeni za preuzimanje bilo koje važne stranačke funkcije, ali još nisu »stavljeni u pogon«. Još su u pričuvi. Imamo i mnogo mladih koji su na prošlim izborima izabrani u razna predstavnička tijela. Osim toga, HSS u političkom spektru zauzima jednu iznimno zahvalnu poziciju za razdoblje u kojem neće biti većih konflikata.</p>
<p>• Opet se govori o stvaranju lijevog i desnog političkog bloka. Gdje je mjesto HSS-a?</p>
<p>- HSS je oduvijek stranka političkog centra. Iako se danas tako deklariraju mnoge stranke, tek će se nakon nekoliko godina, kad se profiliraju, vidjeti kamo uistinu pripadaju. Teško je danas uspoređivati HSS, koji djeluje gotovo 100 godina s drugim strankama, s jedva desetogodišnjim stažem. Iznimka je SDP. No, razlika između SDP-a i HSS-a je u tome što mi inzistiramo na kontinuitetu i političkom programu, a on na tome da se odrekao prijašnjeg programa. Jasno je da će se hrvatske stranke još raslojavati i mijenjati, no očekuje se i neizbježan proces okrupnjavanja političke scene. HSS je u uzlaznom trendu, imamo 60.000 članova i najviše ljudi izabranih u predstavnička tijela. Stabilna smo stranka s definiranom ideologijom, nema lutanja, nema skretanja i nema bojazni da se slomimo, ako eventualno ostanemo usamljeni na političkom centru. Druge stranke moraju se još tražiti i grupirati. Želimo da u Hrvatskoj uloga centra bude presudna, a tako u krajnjoj liniji djelujemo i sada sudjelovanjem u koaliciji pet stranaka.</p>
<p>• Dakle, nema straha od smanjenja simpatija birača?</p>
<p>- Definitivno ne, iako postoje dvije zablude - da je HSS konzervativna, odnosno i kršćansko-demokratska stranka. To nije točno. Mi smo tradicionalna stanka i stranka bliska kršćansko-demokratskim strankama, ali po profilu smo tipična narodnjačka stranka. Kao takvi, uključeni smo i u rad Europske narodne stranke i u procesu smo prijema u tu federaciju narodnih stranaka Europe.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni ostvarenim međunarodnim kontaktima?</p>
<p>- Međunarodna suradnja HSS-a vrlo je razgranata. Sudjelujemo u gotovo svim susretima i sastancima Europske narodne stranke. Surađujemo i sa strankama srednjoeuropskoga desnog centra u kojemu su ujedinjene stranke iz tranzicijskih zemalja, a vodeću ulogu imaju mađarski FIDESZ i Solidarnost iz Poljske. Mi smo jedina stranka iz Hrvatske u toj multilaterali, iako je bio pozvan i HSLS, no, u njemu su smatrali da oni, kao liberali, tu ne spadaju. Uglavnom se bavimo problemima koji se tiču tranzicijskih zemalja, prije svega dogovorima o zajedničkom nastupu prema europskim integracijama.</p>
<p>• Može li se HDZ vratiti na vlast na idućim izborima?</p>
<p>- Ne vjerujem da HDZ ima izgleda. Ne vjerujem čak ni da će HDZ uspjeti riješiti svoje unutarnje probleme. Ti problemi su tako složeni da HDZ-u treba iskreno čestitati, ako ih uspije prevladati i profilirati se u modernu demokratsku stranku.</p>
<p>• Što očekujete od najavljene rekonstrukcije Vlade?</p>
<p>- Očekujem Vladu koja će više vremena posvetiti provedbi mjera, nego donošenju planova za njih. Beskonačne pripreme i rasprave o nužnim mjerama ne vode nikamo. Očekujem također da će se više uvažavati mišljenje stručnjaka, npr. kako se to radi u Mađarskoj. No, problem je što u Hrvatskoj prevladava duh pretjeranog kritizerstva zato što je većina ljudi izgubljena i nema osjećaj da bilo tko u državi jasno vidi pravac kojim treba ići. Svaka nova odluka dočekuje se velikim nepovjerenjem i to izaziva kritike s raznih strana. Da se to prevlada, Vlada mora biti uvjerljiva i nedvosmisleno predstavljati ono što se mora provesti.</p>
<p>Naša vanjska politika bi se trebala osloboditi kompleksa opasnosti od obnavljanja Jugoslavije</p>
<p>• Gdje je Hrvatska u odnosu na druge tranzicijske zemlje?</p>
<p>- Hrvatska je izgubila dragocjeno vrijeme, ali s obzirom na svoj položaj, ima važnu ulogu. Današnja vanjska politika ne koristi dovoljno ulogu koju bi Hrvatska mogla i trebala imati. Naši su veliki izgledi u tome da kao država, demokratski najrazvijenija na ovom području, imamo inicijativu i da budemo faktor stabilnosti na cijelom jugoistoku Europe. No, naša se diplomacija ne trudi dovoljno. Bilo bi, npr. politički realno da se susret američkog i ruskog predsjednika održao u Hrvatskoj, a ne u Sloveniji. To je hrvatska diplomacija morala izboriti. Naša vanjska politika bi se trebala osloboditi kompleksa opasnosti od obnavljanja Jugoslavije i igrati aktivniju ulogu, prije svega u BiH. Morali bismo se izboriti i da nekoliko važnih međunarodnih projekata ima sjedište u Hrvatskoj, sjedište Jadransko-jonske inicijative trebalo bi, npr. biti u Dubrovniku.</p>
<p>• Tko je za to kriv?</p>
<p>- Naša troma diplomacija. To su posljedice dugogodišnje politike koju je provodila bivša vlast, a danas se po inerciji radi na stari način. Takvu je politiku trebalo odmah po dolasku na vlast oštro presjeći, i to ne samo u diplomaciji nego i u gospodarstvu. No, za to je potreban konsenzus svih stranka vladajuće koalicije, velika volja i jasni stavovi. Na žalost, i današnja opozicija ne uspijeva biti konstruktivna, bavi se temama koje se tiču prošlosti, a ne budućnosti. A, vlast se previše boji reakcije opozicije na odlučne poteze koje mora učiniti. To je potpuno neopravdan strah, jer bilo tko da je na vlasti, morao bi učiniti isto. Držim da je predstojeća jesen krajnji rok Vladi da povuče odlučne poteze, ma koliko koštali.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Počelo razminiranje nasipa u Kopačkom ritu</p>
<p>KOPAČKI RIT, 24. kolovoza</p>
<p> - Na nasipu koji vodi do zoološkog rezervata i parka prirode Kopački rit, u Osječko-baranjskoj županiji, ovoga je tjedna počelo razminiranje koje će trajati 30 dana. </p>
<p> Nakon obavljenog razminiranja toga dijela te razminiranja dijela oko Sadakaškog jezera koje se također treba obaviti ove godine, stvorit će se uvjeti da se već od sljedeće godine omogući turistima obilazak Kopačkog rita, izjavila je u petak Hini ravnateljica Javne ustanove »Park prirode Kopački rit« dr. Melita Mihaljević.</p>
<p> Na području posebnog zoološkog rezervata Kopački rit utvrđeno je 130 minskih polja, što znači da je »potencijalno minirana površina unutar samog rezervata veća od 12 četvornih kilometara«, kazala je dr. Mihaljević. Podsjetila je da je riječ o području razgraničenja za vrijeme srpske okupacije toga dijela Baranje.</p>
<p> Posao razminiranja financira se novcem Svjetske banke za obnovu i razvoj, a izvode ga osječki »Minotaur« i zagrebački »Doking«.</p>
<p> Prema riječima pirotehničara Gordana Maćeka, na potezu gdje se sada izvodi razminiranje, prema dosadašnjim iskustvima očekuje se da će se pronaći stotinjak eksplozivnih mina.</p>
<p>Ravnateljica Mihaljević podsjeća da predstoji još velik posao razminiranja vodenog puta. S tim u vezi važnim je ocijenila osnivanje Fonda za razminiranje Kopačkog rita te izvijestila da su materijale o tome poslali u Ameriku, Novi Zeland i Poljsku«. »Pomoć se očekuje i od predstojeće rujanske donatorske konferencije u Zagrebu«, naglašava ravnateljica Mihaljević. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bedem ljubavi poziva na prikupljanje građe o 1991. </p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Članice Inicijativnog odbora majki za povratak vojnika iz Jugoslavenske narodne armije (JNA) »Bedem ljubavi« pozvale su u petak na prikupljanje povijesne građe o prosvjedima majki protiv JNA i srpske agresije na Hrvatsku, kako bi se istina sačuvala od zaborava.</p>
<p> Svi materijali mogu se slati na adresu: Za projekt »Bedem ljubavi«, Centar »Apel«, Selska 2, 10000 Zagreb.</p>
<p> U povodu desete obljetnice mirovnih akcija, »Bedem ljubavi« poziva sve građane Hrvatske da se prisjete povijesnog okupljanja majki na Zagrebačkom velesajmu 25. kolovoza 1991., nakon čega je pokrenuto niz prosvjeda protiv JNA i velikosrpske agresije na Hrvatsku.</p>
<p> Majke su se objedinile kako bi obranile svoje sinove koji su se zatekli na odsluženju vojnog roka u bivšoj JNA, i koji su zadržani kao taoci beogradskih ratnih planova, ističe se u priopćenju. Tražile su obustavu svih oružanih sukoba, povratak vojske u vojarne, puštanje vojnika i njihov povratak kućama te poništavanje odluke o produženju vojnog roka.</p>
<p> Nakon toga hrvatske su majke 29. kolovoza 1991. godine autobusima otputovale u Beograd, a u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli i drugim gradovima Hrvatske započele su danonoćno prosvjedno bdijenje pred komandama vojnih oblasti.</p>
<p> U tim je prosvjedima sudjelovalo oko milijun i pol građana, a potporu su dale brojne diplomatske misije i mirovne udruge iz inozemstva, ističe se u priopćenju.</p>
<p> Zahvaljujući prosvjedima i putu majki u Beograd, počeo je povratak njihovih sinova iz bivše JNA, a svijetu je prenesena prava istina o agresiji na Hrvatsku. Uslijedio je i odlazak majki 3. rujna 1991. u Bruxelles, Pariz, London i druge radove, podsjeća u priopćenju »Bedem ljubavi«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Slovenski film o problemu miniranosti Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Promocija i projekcija dokumentarnog filma Televizije Slovenija »Nasljeđe rata« (»Dedinščina vojne«), usmjerenog na prikaz problema miniranosti Hrvatske i BiH, održana je u petak u zgradi Hrvatske radiotelevizije. </p>
<p>Kako je tom prigodom istaknuo scenarist i redatelj filma Marjan Frankovič, osnovna ideja bila je da se, informativno i kroz sudbine žrtava mina, hrvatskim, bosanskohercegovačkim i slovenskim građanima ukaže na problem miniranosti velikih područja Hrvatske i BiH. Pri tome je posebna pažnja posvećena edukativnoj dimenziji, kako bi se pomoglo u smanjenju broja žrtava neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava. Inače, rad na filmu počeo je još prije tri godine, ali se zbog tehničkih problema kasnilo s realizacijom. Frankovič je dodao kako će »Dedenščina vojne« biti prikazan u Sloveniji narednih mjeseci, ali nije znao reći kada će film prikazati HTV.</p>
<p>U ime domaćina realizatorima filma zahvalio se ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Damir Goršeta, a nazočnima se obratio i Jernej Cimperšek, direktor »International trust funda«, koji je također pomogao u realizaciji filma. U neformalnom razgovoru nakon projekcije, Cimperšek je potvrdio svoj dolazak na donatorsku konferenciju 24. rujna te najavio povećanje financijske pomoći te fundacije za projekte razminiranja Hrvatske.</p>
<p>Ideja o snimanju filma »Nasljeđe rata« potekla je od Televizije Slovenija, a u njegovoj realizaciji sudjelovalo je i više hrvatskih ustanova, tvrtki i pojedinaca. Film je rađen na hrvatskom jeziku, a sniman je na području Karlovačke županije, Novske, Slavonije, Bosanske Posavine, Hercegovine i Vranskog jezera. U film nas uvode slike razrušenog Vukovara popraćene psihodeličnom glazbom koja se provlači kroz cijeli film, naglašavajući stalnu opasnost s kojom će dugo biti suočeno stanovništvo na miniranim područjima. </p>
<p>Uz razgovor sa žrtvama mina, velik dio filma usmjeren je na prikaz »najtežeg posla na svijetu« - humanitarnog razminiranja te na edukaciju građana o opasnosti mina i nužnim mjerama opreza. Posebna, pak, pažnja posvećena je problemu suočavanja preživjelih žrtava mina s psihofizičkim posljedicama ranjavanja te njihovu povratku u normalan život. </p>
<p>M. Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Jurjević: »Škarić bolje plaćen od premijera i predsjednika Hrvatske!«</p>
<p>Splitski gradonačelnik Ivica Škarić s plaćom saborskog zastupnika i volonterskim dodatkom za obnašanje funkcije gradonačelnika mjesečno dobiva više od 20.000 kuna, tvrdi Marin Jurjević</p>
<p>SPLIT, 24. kolovoza</p>
<p> - »Nije mala stvar da nam gradonačelnik ima veću plaću od premijera i predsjednika države. Sada više Split nije prvi samo po sportskim uspjesima nego i po gradonačelnikovoj plaći. Zbilja se radi o vrhunskim tehničarima i brzim igračima«. Kazao je to u petak na konferenciji za novinare predsjednik splitskog SDP-a Marin Jurjević, istaknuvši da splitski gradonačelnik Ivica Škarić s plaćom saborskog zastupnika i volonterskim dodatkom za obnašanje funkcije gradonačelnika mjesečno dobiva više od 20.000 kuna.</p>
<p>»Famozna tehnička vlada tako je zabilježila svoj prvi uspjeh - obećano povećanje plaća što se zarađuju 20-minutnim sjednicama Poglavarstva. Njezini članovi pokazali su svoje pravo lice, zaista su stručnjaci i ne djeluju stranački, već samo za sebe«, zaključio je Jurjević. Prema njegovu mišljenju, Škarić je promijenio koalicijske partnere, »jer prošla splitska vlast nije svoju plaću podigla ni za lipu - pune četiri godine«. SDP-ov član Gradskog vijeća Veljan Radojković istaknuo je da je on, kao zamjenik gradonačelnika i u radnom odnosu u prošlom sazivu, imao plaću nižu od sadašnjih volontera u Poglavarstvu. Radojković je upozorio i na potpune izmjene članova nadzornih odbora gradskih poduzeća te pokušaje ucjene i kupnje glasova. »Ova odluka potvrdila je staru HDZ-ovu parolu - 'Imamo Hrvatsku', jer je prije 13 profesionalaca dijelilo istu svotu novca kakvu sada dijeli petero volontera«, rekao je Josip Milat, SDP-ov član Gradskog vijeća.</p>
<p>Tajnik gradskog SDP-a Ante Meštrović pitao je hoće li se 10 milijuna kuna, za koliko će Žare Pehar tužiti Škarića, jer se neće održati »sabor svih Hrvata«, platiti istim novcem kojim je Škarić namjeravao platiti autobuse za prijevoz građana na sabor i onim kojim je platio predstavljanje knjige Nenada Ivankovića u Splitu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jadransko-jonskom autocestom u Europu</p>
<p>SPLIT, 24. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi u petak se u Jelsi na otoku Hvaru sastao sa splitskim gradonačelnikom Ivicom Škarićem i načelnikom općine Jelsa Bracom Caratanom. Prodi je naglasio potrebu povećanja suradnje gradova i regija u zemljama članicama EU-a i zemljama kandidatima za priključenje EU. Kao najvažnije uvjete koje Hrvatska treba ispuniti prije priključenja EU, Prodi je naveo održavanje dobrih odnosa sa susjednim zemljama, sigurnu socijalnu i političku situaciju u zemlji te brži gospodarski razvitak.</p>
<p>Škarić je predsjednika Europske komisije upoznao s radom Foruma gradonačelnika jadransko-jonskih gradova, kojem splitski gradonačelnik predsjeda od 2. konferencije jadranskih gradova, održane lani u rujnu u Splitu. Treća konferencija će se održati 29. i 30. rujna u Bariju. Iako je tema ovogodišnjeg sastanka »Jadransko-Jonsko more kao europski resurs«, Škarić će ponovno nastojati da u završnu deklaraciju uđe prijedlog da se Jadransko-jonska autocesta uvrsti u mrežu paneuropskih koridora s obzirom na njenu važnost i na neophodnost povezivanja Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke.</p>
<p>Prodi se zainteresirao za rad Foruma te se odazvao pozivu da posjeti predstavnike jadransko-jonskih gradova prigodom njihova susreta u Bariju. On je i prethodnih godina je ljetovao na Hvaru te je kazao da će i idućeg ljeta barem dio svoga odmora provesti na tom najsunčanijem hrvatskom otoku. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Manji dječji doplatak, nezaposlenim majkama porodni dopust samo šest mjeseci</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - Iako se najmanje govorilo o mogućnosti ukidanja određenih uvjeta na temelju kojih se ostvaruje pravo na dječji doplatak, Vladin Nacrt upravo za doplatk predviđa najviše promjena. </p>
<p>Umjesto sadašnja dva cenzusa prihoda po članu kućanstva iznad kojih se doplatak ne može ostvariti, ubuduće bi postojala tri, s tim da bi najviši bio 40 posto od prosječne plaće umjesto sadašnjih 50 posto. Kad je riječ o dohodovnim cenzusima, novost je da bi ona ubuduće vrijedila i za djecu branitelja, vojnih invalida, djecu poginulih, zatočenih i nestalih branitelja. Doplatak bi se i dalje utvrđivao u postotku od prosječne plaće, ali bez uvećanja za treće i svako daljnje dijete. Umjesto toga, svako pojedino dijete u obitelji s primanjima u najnižem cenzusu »vrijedilo« bi osam posto od plaće, ono u srednjem cenzusu šest posto, dok bi doplatak po djetetu čije obitelji imaju prihode u višem cenzusu iznosio četiri posto od plaće.</p>
<p> Djeca samohranih roditelja i dalje bi imala pravo na uvećanje iznosa doplatka, ali za 15 posto.</p>
<p>Studenti to pravo više ne bi mogli ostvariti jer bi se ostvarivalo najkasnije do djetetove 19. godine pod uvjetom da se redovno školuje. Iznimka ostaju djeca sa zdravstvenim poteškoćama koja su na redovnom školovanju koja će ostvarivati doplatak do svoje 21. godine. Produljeno trajanje prava vrijedi i za djecu koja su potpuno i trajno nesposobna za rad - do njihove 27. godine. Z</p>
<p> Vlada procjenjuje da bi, bez obzira na predviđene promjene, broj djece koja imaju pravo na doplatak ostao isti, a godišnje bi se za to pravo trošilo 1,68 milijardi kuna. Kako sada stvari stoje, u ovoj se godini pravila za ostvarenje doplatka vjerojatno neće mijenjati, pa je ostalo prilično nejasno na temelju čega ministar Crkvenac tvrdi da bi se na mjerama vezanim uz doplatak već do kraja ove godine moglo uštedjeti između 650 i 750 milijuna kuna.</p>
<p>Naknade za majke na porodnom dopustu neće se smanjivati. No, zaposlene majke moći će to pravo koristiti samo godinu dana, bez prava na produljenje porodnog dopusta za blizance, treće i svako daljnje dijete. Nezaposlenim majkama dopust bi trajao samo šest mjeseci, a za njih se ukida i pravo na uvećanu naknadu (1110 kuna) za rođenje blizanaca. Osim toga, majke koje koriste to pravo, ubuduće bi morale imati prebivalište u Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, a ako su nezaposlene, najmanje bi godinu dana morale biti prijavljene na Zavodu za zapošljavanje. Studentice i školarke to bi pravo ostvarivale na temelju potvrde o redovnom školovanju u Hrvatskoj.</p>
<p> Vlada je predvidjela promjenu u Zakonu o predškolskom odgoju, po kojoj bi vrtići primali djecu već od šest mjeseci.</p>
<p>Nacrtom se predviđa smanjenje povlaštenih mirovina. No, odustalo se od linearnog smanjenja za deset posto, a predlaže se progresivno umanjivanje. Te mirovine od 2500 do 3000 kuna bile bi umanjene osam posto, one od tri do četiri tisuće kuna za devet do 12 posto, a one od četiri do pet tisuća kuna za 13 do 16 posto. Mirovine više od 5000 kuna bile bi smanjene 17 do 20 posto. Predviđa se i donošenje zakona o najvišem iznosu takvih mirovina. </p>
<p>»Ako bi nova pravila vrijedila već za zadnja tri mjeseca ove godine, na taj bi se način uštedjelo oko 50 milijuna kuna«, rekao je Crkvenac.</p>
<p> Vlada je odustala od prijedloga da se smanji iznos odbitka od poreza za radničke mirovine pa bi on i dalje iznosio 2500 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Svaki drugi invalid Domovinskog rata gubi pravo na naknadu? </p>
<p>»Gotovo svaki drugi invalid Domovinskog rata mogao bi izgubiti pravo na naknadu«, potvrdio je ministar Ivica Pančić obrazlažući mjeru prema kojoj bi se to pravo ukinulo za sve invalide s invaliditetom manjim od 50 posto. Ta se mjera predlaže s obzirom da je broj branitelja invalida danas porastao na 33.000 i još raste. Pančić je istaknuo da je u Izraelu, da velika većina (njih 80 posto) branitelja invalida ima oštećenja do 20 posto. U usporedbi s Izraelom, u Hrvatskoj je takvih manje od 30 posto što, kaže Pančić, pokazuje kojoj je zemlji lakše brinuti za tu kategoriju građana.</p>
<p>»Od Drugog svjetskog rata naovamo sve je, zapravo, i bilo upregnuto na stvaranje što većeg broja invalida. To je praksa koju moramo prekinuti«, naglasio je ministar rekavši kako vjeruje da će »branitelji solidarno nositi teret s drugim kategorijama građana«. </p>
<p>Branitelji više ne bi bili oslobođeni plaćanja poreza na mirovine, ne bi imali bezuvjetno pravo na dječji doplatak već bi podlijegali općim cenzusima. Umanjile bi se i osnovice za utvrđivanje nekih naknada. Osnovica za utvrđivanje invalidnine za prvu kategoriju invalida ubuduće bi bila prosječna plaća, umjesto dosadašnjih 160 posto od plaće, no nezaposleni branitelji i oni koji nisu u mirovini i dalje bi imali pravo na uvećanje tog dodatka. Opskrbnina bi, umjesto sadašnjih 55, iznosila 33 posto od plaće, a dodatak za pomoć i njegu u kući 23 posto, a ne 45 kao dosad. Isti postoci vrijedili bi i za stradale u Drugom svjetskom ratu.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Branitelji i obitelji plaćat će dio troškova zdravstvene zaštite</p>
<p>Poseban paket promjena iz Nacrta odnosi se na zdravstvo, no o njemu se dosad govorilo u sklopu predstavljanja reforme zdravstvenog sustava, rekao je zamjenik ministrice zdravstva Ranko Ostojić. U Nacrtu se predviđa tek jedna novost: branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji ubuduće bi sudjelovali u plaćanju dijela troškova zdravstvene zaštite. To se ne bi odnosilo na članove obitelji poginulih branitelja, ili obitelji nestalih i zatočenih.</p>
<p> Temelj tih promjena jest nova lista lijekova i prijedlog da se od plaćanja participacije na lijekove i usluge u zdravstvu oslobodi tek nekoliko kategorija osiguranika. Pravo na besplatno liječenje imala bi djeca do 18 godina, osobe starije od 75, invalidi s najmanje 80 posto oštećenja i socijalno ugrožene osobe. Ministarstvo zdravstva predlaže da se ispita treba li mijenjati cenzus za oslobođenje od participacije za umirovljenike, sa sadašnjih 1700 na 1250 kuna.</p>
<p> Pravilnik o određivanju cijena lijekova trebao bi biti donesen do 1. listopada, no zasad se ne zna hoće li to biti rok otkad bi promjene trebale biti na snazi.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Osijek dan poslije: sanacija počela, štete se procjenjuju </p>
<p>Građani iz Reisnerove i Stepinčeve ulice u središtu Osijeka, čije su kuće ostale bez krovova, prozora i vrata, uporno pokušavaju doznati tko će im nadoknaditi štetu/ Samo šteta na krovištima procijenjena na oko 800.000 do milijun kuna/ Kako je moguće da je kontejner pun bombi bio tek dvadesetak metara od obiteljskih kuća i pedestak metara od autobusnog i željezničkog kolodvora, u dvorištu zgrade u kojoj svakodnevno rade stotine ljudi </p>
<p>OSIJEK, 24. kolovoza</p>
<p> - Nakon dramatične noći koju su proživjeli Osječani zbog eksplozije kontejnera s oružjem u središtu grada, jedno od najčešćih pitanja je kako će se namiriti golema šteta nastala na obiteljskim kućama, automobilima, izlozima trgovina i kafića i na samoj zgradi Policijske uprave osječko-baranjske. Kontejner, koji je eksplodirao u četvrtak u krugu policijske zgrade, služio je kao improvizirano skladište raznog oružja koje su građani vratili u akciji »Zbogom oružje«.</p>
<p> Uznemireni građani iz Reisnerove i Stepinčeve ulice, u središtu grada, čije su kuće ostale bez krovova, prozora i vrata, uporno pokušavaju doznati tko će im nadoknaditi štetu. Gradski čelnici učinili su sve da bi se koordinirao rad mjerodavnih službi kako bi se šteta što prije procijenila. Svi građani čije su kuće ili automobili oštećeni, pozvani su da se jave u Policijsku upravu osječko-baranjsku ili u Croatia osiguranje. </p>
<p>Kako doznajemo od Stjepana Zvonarevića, direktora osječke filijale Croatia osiguranja, njihovi procjenitelji obavili su izvide na oštećenim zgradama i drugim objektima za MUP, koji će morati platiti svu nastalu štetu. Obnova krovova ocijenjena je prioritetnom kako se u slučaju vremenskih neprilika ne bi povećala šteta. Kako je procijenjeno, šteta na oštećenim krovovima obiteljskih kuća i zgrada iznosi između 800.000 i milijun kuna. </p>
<p>Već u petak je započela sanacija krovišta koja bi trebala biti gotova do ponedjeljka. </p>
<p>Izvidi štete na samoj zgradi MUP-a i druge štete nastale detonacijama kao što su razbijeni prozori na obiteljskim kućama, izbijeni dovratnici i vrata iz zidova, izlozi na trgovinama i ugostiteljskim objektima bit će dovršeni do subote. Očekuje se da bi do utorka trebala biti gotova procjena šteta na tim objektima. Kako se moglo čuti, sanacija će biti provedena bez dodatnih troškova za oštećene građane.</p>
<p> Reisnerova ulica u petak je bila nalik osječkim ulicama u vrijeme Domovinskog rata i najžešćih napada na grad. Dvorišta kuća na desnoj strani ulice dijeli tek desetak metara i zid od kontejnera, u kojem je bila golema količina oružja. O jačini detonacije svjedoče kuće s uništenim krovovima, pročeljem i razbijenim prozorima.</p>
<p> Osječanin Davor Laufer, čija je kuća oštećena, ispričao nam je kako su te kobne noći u kući bili on, supruga i jednogodišnji sin. »Mislili smo da smo sigurni jer se nalazimo uz zgradu policije, ali vidite što smo doživjeli. Sva sreća da smo ostali živi i neozlijeđeni. Više od dvadeset kuća prošlo je slično kao i moja - ostali smo bez krova, prozora, čak su nam i štokovi izbijeni iz zida od snažnih detonacija. Moj jednogodišnji sin pretrpio je strašan šok, ne može ni spavati niti jesti. Ne znam tko nam može garantirati da ćemo ubuduće biti sigurni«, rekao je Laufer. </p>
<p>Nije mu jasno kako je moguće da je kontejner pun minsko-eksplozivnih stvari bio tek dvadesetak metara od obiteljskih kuća, u dvorištu zgrade u kojoj svakodnevno rade stotine ljudi, i pedesetak metara od autobusnog i željezničkog kolodvora. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Utvrditi odgovornost svih koji su kontejner smjestili na neodgovarajuće mjesto«</p>
<p>Iz županijskog proračuna namijenjeno 64.000 kuna kao prva pomoć obiteljima čije su kuće oštećene u eksploziji/ Tibor Santo izrazio iznenađenje jer ministar unutarnjih poslova Šime Lučin nije ponudio ostavku</p>
<p>OSIJEK, 24. kolovoza</p>
<p> - »Policija nije tu da ugrožava sigurnost građana nego da je štiti«, upozorio je osječko-baranjski župan Ladislav Bognar u petak na izvanrednoj sjednici Županijskog poglavarstva na kojoj se raspravljalo o stanju i poduzetim mjerama nakon eksplozije u zgradi PU osječko-baranjske u noći na četvrtak. </p>
<p>Novac iz stalnih tekućih pričuva županijskoh proračuna, a riječ je o 64.000 kuna, dat će se kao prva žurna pomoć obiteljima čije su kuće oštećene u eksploziji. U sljedeća dva, tri dana posebno povjerenstvo obići će te obitelji kako bi se, ovisno o procijenjenoj šteti, rasporedio novac. </p>
<p> Kad je riječ o odgovornosti, Bognar je rekao da nju snose i građani »koji još drže velike količine različitih minsko-eksplozivnih sredstava u neodgovarajućim uvjetima čime ugrožavaju i sebe i susjede«. Predložio je oštrije kazne za takve osobe. Bognar smatra da treba točno utvrditi i osobnu odgovornost svih koji su kontejner smjestili na neodgovarajuće mjesto. On će ustrajati na utvrđivanju imena onih koji su u proteklih osam godina znali kako je oružje uskladišteno u policiji, ali nisu ništa poduzimali.</p>
<p> Član Poglavarstva dr. Tibor Santo izrazio je iznenađenje time što ministar unutarnjih poslova Šime Lučin nije ponudio ostavku. Prema njegovu mišljenju, to bi bio Lučinov moralni čin.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ivić: Kontejner s oružjem osam godina u policijskom dvorištu </p>
<p>U kontejneru koji je eksplodirao bilo je 80.000 komada puščanoga streljiva, 300 komada različitih bombi i 20 kilograma eksploziva, odnosno demontiranih upaljača, rekao je v.d. načelnika PU osječko-baranjske Marijan Ivić. Dodao je da je kontejner osam godina bio u krugu zgrade PU, te da je bio pravilno osiguran, a uz čuvare postojao je i videonadzor. »Kontejner su obilazili ministri, načelnici, župani i mi smo svake godine pisali - 'to nije u redu, dajte nam da nešto napravimo'. To smo radili i ove godine«, naglasio je.</p>
<p> Ivić je rekao kako se sumnja da je eksploziju uzrokovala kemijska reakcija ručno izrađenih eksplozivnih naprava, koje su također bile u kontejneru, dodajući da je to neslužbena procjena i da očevid još traje. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Laušić: Vojni policajci uskoro u mirovnim operacijama NATO-a</p>
<p>ZAGREB, 24. kolovoza</p>
<p> - »Godine 1991., godine za pamćenje, Vojna policija dobila je djelokrug svojih zadaća i zakonsku podlogu za djelovanje. Godinu kasnije postiže važne rezultate u vojnopolicijskim zadaćama, ali i sudjelujući u vojnim operacijama«, istaknuo je načelnik Službe Vojne policije general bojnik Mate Laušić u petak, na svečanosti kojom je obilježena deseta obljetnica stvaranja Vojne policije Oružanih snaga Republike Hrvatske. </p>
<p>Prema Laušićevim riječima, »tijekom 1998. postalo je jasno da su potrošeni krediti dobiveni sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Ostanak u postrojbama Vojne policije stoga je moguć samo na temelju profesionalnih kriterija, časnog ponašanja te stalnog stručnog usavršavanja«. </p>
<p>Upozorivši da je Vojna policija dočekala kraj stoljeća ne ostvarivši sve zacrtane ciljeve, kazao je da je to bio jedan od razloga zašto je ove godine odlučeno da se najprije krene s preustrojem Vojne policije u sklopu transformacije Ministarstva obrane i Oružanih snaga. Nakon ulaska Hrvatske u Partnerstvo za mir, Vojna policija dobila je, naglasio je Laušić, zadaću da pripremi i obuči vod koji do kraja godine mora biti spreman za upućivanje u NATO-ove mirovne operacije</p>
<p> Mladen Ružman, pomoćnik ministra obrane za obavještajno-sigurnosne poslove, govorio je o temeljnim zadaćama Vojne policije. Pritom je istaknuo da su vojni policajci elitni dio Oružanih snaga zadužen za sigurnost svih pripadnika Hrvatske vojske, ali i »pokazatelj svim građanima kako oružana sila ni u jednom trenutku nije postala nešto što se izdvojilo iz naroda«. To je segment vojske koji je u proteklih deset godina stasao u organizaciju koja, ocijenio je, u svakom trenutku može ispuniti svaku zadaću. </p>
<p>»Kod nekih se u posljednje vrijeme javlja opori okus da im država ne honorira trud koji su uložili u obranu zemlje. Takvog osjećaja nije lišena ni jedna zemlja koja je prošla put sličan našem«, pripomenuo je Ružman, rekavši da najzaslužniji za stvaranje države ne bi smjeli tražiti da im se to nagrađuje. </p>
<p>Nakon prigodne svečanosti u prostorijama Nastavnog središta Vojne policije »Bojnik Afred Hill« služena je sveta misa, a na spomenik poginulom bojniku Alfredu Hillu vijence su položili njegovi roditelji i izaslanstvo Ministarstvo obrane. </p>
<p>Čestitke Vojnoj policiji u povodu desete obljetnice uputili su ministar obrane u ostavci Jozo Radoš i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Petar Stipetić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Račan potpisuje sporazum bez obzira na odluku saborskog Odbora za vanjsku politiku« (?) </p>
<p>Za ratifikaciju sporazuma, čini se, nije nužna dvotrećinska većina, ovisno o tome kako se tumači hrvatski Ustav / Dr. Siniša Rodin smatra da će Račan iz političkih razloga vjerojatno inzistirati na dvotrećinskoj većini </p>
<p>LJUBLJANA, 24. kolovoza </p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan potpisat će međudržavni sporazum o granici sa Slovenijom bez obzira na rezultat glasovanja u vanjskopolitičkom odboru Sabora. Za ratifikaciju tog ugovora u Saboru s ustavnopravnog aspekta možda bi bila dovoljna i natpolovična, a ne dvotrećinska većina, ocjenjuje u broju od petka ljubljansko Delo u tekstu pod naslovom »Račana napadaju sa svih strana«.</p>
<p> »U Hrvatskoj je sve više glasno izraženih rezervi u vezi s prijedlogom razgraničenja. Posljednjih se dana nižu prosvjedi vladajućih i oporbenih stranaka iz pograničnih krajeva od Istre do Međimurja, koje su nezadovoljne sporazumom. Istrani su nezadovoljni razgraničenjem na moru, pri čemu su najoštriji ribari u Umagu, Međimurce smeta razmjena zemljišta uz Muru, a Zagorci žele drukčiju granicu na Sutli«, piše Delo.</p>
<p> »Zbog pritisaka s terena niti svi članovi vanjskopolitičkog odbora iz vladajućih stranaka neće podržati sporazum na sjednici 6. rujna. Predsjednik Odbora Zdravko Tomac izjavio je za naš list da očekuje podršku većine članova, prema neslužbenim informacijama imaju potporu najmanje sedam od ukupno 13 glasova... Premijer Ivica Račan navodno će sporazum potpisati i ako ne dobije dvotrećinsku potporu u Odboru. S pravnoga stajališta, to, naime, ni nije uvjet za potpis. Ali, da bi Sabor ratificirao sporazum, morao bi prema najraširenijim interpretacijama Ustava dobiti dvotrećinsku podršku zastupnika (101). Prema sadašnjim izračunima, Račan za to nema dostatnu podršku jer za sporazum uz oporbene stranke neće glasovati ni zastupnici HSLS-a i HSS-a, pa Račan navodno ima samo oko 90 glasova«, tvrdi list.</p>
<p> »Zanimljivi su navodi koji su do nas doprli iz slovenskih i hrvatskih diplomatskih krugova da bi Sabor, s obzirom na neke ustavnopravne interpretacije, mogao ratificirati sporazum već i s običnom većinom. Hrvatski ustav zahtijeva dvije trećine glasova samo za odlučivanje o promjeni svojih granica. Budući da se prema slovensko-hrvatskom sporazumu granica određuje tj. definira (na moru), a konstatira odnosno utvrđuje (na kopnu), onda bi sporazum mogao biti ratificiran poput drugih međunarodnih ugovora - običnom većinom«, ističe list.</p>
<p> Delo objašnjava da sporazum ne donosi izmjenu granice jer je kopnena granica na osnovi dokumenata o osamostaljenju jedne i druge države već definirana i identična međurepubličkoj demarkacijskoj crti u sklopu SFRJ, što je potvrdila i Badinterova komisija. Ovim se sporazumom - argumentira slovenski list - samo određuju nužne korekcije zbog toka rijeka, vlasništva na zemljištu i sagrađenih cesta, dok se na moru prvi put postavlja granica jer je u okviru međurepubličkih granica u SFRJ nije bilo.</p>
<p> Delo navodi i izjavu ustavnopravnog stručnjaka dr. Siniše Rodina da se hrvatski Ustav u tom pogledu - je li potrebna dvotrećinska ili obična većina za ratifikaciju sporazuma o granici - može interpretirati na oba načina. No, dodaje Delo, Rodin ocjenjuje da će premijer Račan iz političkih razloga vjerojatno inzistirati na dvotrećinskoj većini. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010825].
|
