NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010923].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199925 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pokušat ću postići da studenti fakultete završavaju na vrijeme </p>
<p>»Prvo bih definirao misiju Sveučilišta, njegovu stožernu ulogu u društvu. Potom bih želio dobro riješiti pitanje financiranja i s Ministarstvom i s gospodarskim čimbenicima. Tražio bih da se na svakom fakultetu dobro provede tzv. evaluacija plana i programa studija i onda bih iz toga zahtijevao da se korak po korak moderniziramo, da se izbaci ono što je zastarjelo, a da se ono što je najvažnije stavi na prvo mjesto«</p>
<p>Novi rektor zagrebačkog Sveučilišta koji će na to mjesto biti inauguriran u veljači iduće godine, samim je pojavljivanjem na konferenciji za tisak zajedno s ministrom znanosti Hrvojem Kraljevićem, dao naslutiti da Sveučilište ne namjerava započeti samo s reformom nego i poboljšati poljuljane odnose s resornim ministarstvom. Prof. Ivančić, također je i prvi rektor koji, nakon više od pola stoljeća, na mjesto čelnog čovjeka zagrebačkog Sveučilišta dolazi kao bogoslov, a u javnosti je poznat kao vrstan govornik, duhovni terapeut. Tomislav Ivančić studirao je na Papinskom sveučilištu u Rimu, gdje je i doktorirao teologiju. </p>
<p>l Nakon više od 50 godina rektor dolazi s Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Kazali ste da ćete svoju funkciju obnašati kao građanin, no, ipak, ako to ne mijenja poziciju Sveučilišta, mijenja li poziciju vašeg fakulteta?</p>
<p>- Katolički bogoslovni fakultet time zadržava svoju pravu poziciju, on je, naime, najstariji fakultet u Hrvatskoj, njegovi korijeni su stari 750 godina. On je, također, zajedno s drugima, organizirao Sveučilište prije 332 godine, a Katolička crkva je dala i prvog rektora Sveučilišta, Matiju Mesića 1874. godine. Poslije toga su mnogi kolege s KBF-a bili rektori Sveučilišta. Katolički bogoslovni fakultet se osjeća punopravnim članom, kojega se neće ideološki minimalizirati, niti sumnjati u njegovu znanstvenost. On će zajednički s drugima graditi Sveučilište. </p>
<p> • Što će biti s vašim obvezama na fakultetu?</p>
<p>- U svom sam programu naveo da ću se osloboditi obveza koje bi me mogle smetati u rektorskom radu i da će mi prva i trajna zadaća biti Sveučilište - i to kanim napraviti. Pritom, vjerujem da ću neke od predmeta moći i dalje predavati, jer mislim da je dobro da ostanem u nastavnom i znanstvenom poslu, a druge će preuzeti moji asistenti. </p>
<p> • Zalažete se za integraciju Sveučilišta. Nije li ono, ipak, unatoč slavnoj i dugoj tradiciji, preglomazan organizam za malu zemlju?</p>
<p>- Mlađa sveučilišta su obično manja, ona koja imaju dugu tradiciju su velika, ali i s velikom sposobnošću mijenjanja i prilagođavanja. Činjenica je da danas u Europi ima većih sveučilišta koja funkcioniraju izvrsno i nama sve evaluacije koje dolaze iz Europe, a to su osobito Salzburg seminar evaluacija i CRE evaluacija, tvrde da nismo preveliki i da je u tome naša bolja pozicija, jer nam to omogućuje da radimo interdisciplinarno i multidisciplinarno. Sada bi trebalo dobro koordinirati i integrirati naše Sveučilište da bude u skladu s našom strateškom vizijom. Sveučilište bi se moglo funkcijski ustrojiti po znanstvenim područjima. Sveučilište bi kao centrala trebalo za sve fakultete raditi određene zajedničke poslove, a fakulteti bi u mnogim stvarima bili samostalniji. Veličinu našeg Sveučilišta treba u ovom trenutku dobro iskoristiti.</p>
<p>• Rekli ste da su fakulteti donekle izgubili identitet i da je ovo šansa da im se on vrati. Postoje li ipak fakulteti koji su ga bolje uspjeli zadržati i oni koji su ga u potpunosti izgubili?</p>
<p>- Nisam rekao da su izgubili identitet, nego ima fakulteta koji su napredniji, osobito što se tiče financija, jer imaju više mogućnosti uklopiti se u gospodarske projekte, a postoje i oni koji nemaju takve mogućnosti. Mislim da svaki fakultet ipak želi imati oznaku pripadnosti Sveučilištu, jer se mnogo lakše probijati u svijetu pod okriljem značajne ustanove. S druge strane, mi ćemo unutar Sveučilišta morati stvoriti solidarnosti, da svi fakulteti dobiju određene projekte i u kulturi i u gospodarstvu. Tako će svi moći steći vlastita sredstva, te povećati bilo istraživački bilo umjetnički ugled.</p>
<p> • Do sada niste u potpunosti odgovorili na pitanje o Hrvatskim studijima koje velik dio javnosti smatra paralelnim, pa tako i nepotrebnim fakultetom. Kako ćete se postaviti i koje su uopće po tom pitanju vaše ovlasti?</p>
<p>- Rektor je čelnik Sveučilišta, on je izvršna vlast Senata. Dakle, Senat odlučuje o pitanjima koja spadaju na njega, Ministarstvo ima svoje kompetencije, a neke odluke, po Statutu, pripadaju samim Hrvatskim studijima. Kao rektor ne mogu reći: učinit ću ovo ili ono, ali ću pregovarati i razgovarati sa svim čimbenicima koji su odgovorni i kompetentni, i na taj način ću tražiti najbolja rješenja. Ali, svakako neću pustiti da se to pitanje i dalje povlači, jer je riječ o studentima i to se mora riješiti što prije. Nadam se pronaći dobre sugovornike, u Ministarstvu, u Senatu i na Hrvatskim studijima.</p>
<p>• Održali ste zajedničku press konferenciju s ministrom Kraljevićem. Označava li to i trajni prestanak problema na relaciji Sveučilište-Ministarstvo?</p>
<p>- Tek sam izabran, moj mandat nije još započeo i ne mogu prognozirati budućnost. Vjerujem da se u izravnim i argumentiranim razgovorima uvijek može postići ono što se ne može s distance, i da ćemo uspjeti kontinuirano surađivati. Sveučilište ne smije dopustiti da se Zakon o visokim učilištima stvara bez njega. U tom smislu vidim i dobru volju u Ministarstvu. Osim toga, i Senat, a i Ministarstvo, uviđaju da moramo ići u onom smjeru koji od nas traže sveučilišta u Europi, da se moramo s njima udružiti i krenuti zajednički, kako bismo mogli konkurirati američkim i drugim sveučilištima u svijetu, i kako bi Europa bila snažna po znanosti i istraživačkom radu.</p>
<p>• Sveučilište je zastarjelo, programi su nam staromodni, informatizacija je loša. Što biste konkretno voljeli promijeniti i ostaviti iza sebe kad budete odlazili s funkcije na koju ste sada izabrani?</p>
<p>- Volio bih ostaviti pravo usmjerenje i već potvrđene promjene, jer mora se ići naprijed. Prvo bih definirao misiju Sveučilišta, njegovu stožernu ulogu u društvu. Potom bih želio dobro riješiti pitanje financiranja i s Ministarstvom i gospodarskim čimbenicima. Tražio bih da se na svakom fakultetu dobro provede tzv. evaluacija plana i programa studija i onda bih iz toga zahtijevao da se korak po korak moderniziramo, da se izbaci ono što je zastarjelo, a da se ono što je najvažnije stavi na prvo mjesto. Također, pokušao bih postići da studenti na vrijeme završavaju studije, a to znači da se uspostavi partnerski odnos između studenta i profesora, da se sazna uče li studenti, kako i gdje uče, znaju li učiti i tome slično. Dakle, ne samo kako profesori predaju, nego i kako studenti uče. Pokušao bih stvarati medijski ugled Sveučilišta, postići da se studenti osjećaju poštovani, te da Zagreb dobije na značenju kao sveučilišni grad.</p>
<p>• Nezadovoljstvo studenata novim mjerama Vlade je veliko. Koliko vi kao rektor možete utjecati na ublažavanje socijalnih problema studenata, koliko možete pregovarati s Vladom?</p>
<p>- Mogu i na tome ću svakako svim silama raditi. Već sam u razgovoru s ministrom Kraljevićem dotaknuo ta pitanja. Čini mi se da u svemu tome manjka kontakt između studenata i Ministarstva, studenata i Sveučilišta. Problemi se mogu rješavati temeljitim pregovorima i razgovorima bolje nego na ulici. Treba izgraditi komunikacijski most.</p>
<p> • Kazali ste da ste spremni na suradnju s medijima i da to smatrate važnim, novinari se smjenjuju jedan za drugim. Nije li vam to sada malo prenaporno?</p>
<p>- Rekao sam da će mi biti stalo do toga da Sveučilište ima neku vrstu glasnogovornika, stalnu izmjenu informacija, tako da cjelokupna javnost bude upoznata s onim što radimo na Sveučilištu. Ono pripada društvu i treba pred javnošću biti transparentno. Mediji tu imaju važnu ulogu.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Klarić: Moralna kriza izazvala je socijalnu krizu</p>
<p>Nastavljaju se iste metode kao što smo ih doživljavali u prethodnom vremenu. To da se u paketu treba promijeniti čitavu garnituru predsjednika sudova može se tumačiti samo političkim aktom, a ne aktom pravne države / Kočnica učinkovitosti su i monopoli u javnim poduzećima koja ne funkcioniraju na dobar gospodarski način. I tamo se po stranačkim kriterijima u Upravne odbore opet biraju »naši« bez ikakvih stručnih kriterija / Podjele o kojima se govori u dnevno političke svrhe, ne postoje. Postoje podjele na bogate i siromašne, na one privilegirane i one neprivilegirane, a sve druge podjele su rezultat određenih političkih programa i raznih drugih, ali destruktivnih grupacija </p>
<p>Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske Ante Klarić dužnosnik je čiji rad izuzetno cijene obični građani, stručnjaci ali i političari bez obzira na stranačku pripadnost. Premda se vladajućima, kako bivšim tako i aktualnim, nerijetko ne sviđaju Klarićeve oštre kritike njihova rada moraju ipak priznati da uvijek radi po zakonu i savjesti, vodeći primarno brigu o malom čovjeku i njegovim pravima. Potvrđuje to i činjenica da se godišnjim izvješćem o radu pučkog pravobraniteljima uvijek izriču komplimenti i prihvaćaju jednoglasno u Hrvatskom saboru.</p>
<p>l Prije nekoliko dana predložili ste Ministarstvu pravosuđa da obustavi promjene predsjednika sudova dok se Hrvatski sabor ne očituje o spornoj odredbi izmijenjenog Zakona o sudovima. Zašto ste stali u obranu Udruge hrvatskih sudaca?</p>
<p> - Udruga sudaca je od mene zatražila mišljenje i morao sam im odgovoriti po savjesti, ali i po pravilima struke. Naime, protiv toga sam da se oduzimaju mandati predsjednika sudova, jer to ne proizlazi iz duha zakona premda ga na taj način mnogi, pa i donedavni ministar pravosuđa tumače. Držim da iza toga čina stoji politički program. Dakle, nastavljaju se iste metode kao što smo ih doživljavali u predhodnom vremenu. To da se u paketu treba promijeniti čitavu garnituru predsjednika sudova može se tumačiti samo političkim aktom, a ne aktom pravne države. U tom smislu mogu reći da je takav potez nesmotren, politički neprihvatljiv i moralno upitan, a zakonski neutemeljen.</p>
<p>Na taj se način produžava agonija sudbene vlasti jer se nastavlja nesigurnost kadrova u njoj. Nikad se ne zna kad će doći do smjene u paketu. Ove metode nisu demokratske i ne ukazuju na dobru namjeru onih koji se kunu u demokratsku i pravnu državu. Zato je očito da se pravna i profesionalna nesigurnost reflektiraju i na opće funkcioniranje sudbene vlasti. To je razlog što sam predložio da bi bilo razumno obustaviti natječaj i izbor predsjednika sudova.</p>
<p> • Štitite li zapravo tom svojom odlukom sudački ceh?</p>
<p> - Time se ne štiti jedna cehovska organizacija već mandat. Kad se štiti mandat onda se štiti pravna sigurnost i demokratski sustav države. Mandat se može oduzeti samo pod uvjetima utvrđenima zakonom. To drugim riječima znači mandat prestaje, ako je netko nestručan ili je postao fizički i mentalno nesposoban, ali se to nikako ne može učiniti političkim aktima, jer bi to značilo da prevladavaju politički kriteriji. Ako to nije bila namjera onda je bila nespretnost pa opet treba na nju ukazati odgovornima. </p>
<p> • Očekujete li da će Sabor brzo reagirati na tu Vašu preporuku?</p>
<p>- Ne očekujem, ali treba se ponekad u javnosti polemizirati s promašajima koji se kod nas zbivaju jer je to jedini način kako se boriti protiv njih. </p>
<p>• Što pokazuju pritužbe građana koji vam se često obraćaju za pomoć? Kako radi državna administracija i ima li nekog pomaka na bolje? </p>
<p> - Točno je da je kod nas državna administracija jako glomazna i zato je kočnica gospodarskog i pravnog sustava. Osobito je to problem u vremenu kad se Hrvatska treba otvarati i razumno koristiti svoje prirodne i gospodarske potencijale, kad trebaju ulaganja u Hrvatsku. Administracija postaje kočnica zbog prevelikog administriranja i prenormiranja cijelog sustava. Sigurno je da se razumna i racionalna organizacija na svim razinama teško provodi u trenutačnim socijalnim neprilikama, pored golemog broja nezaposlenih. Teško je otpuštati zaposlene u državnim službama jer to rađa nove probleme kao što je pokazao i primjer MUP-a i MORH-a. U tim je ministarstvima proteklih godina mnogo mladih ljudi dobilo kruh i tako je smanjena socijalna tenzija, ali je vrijeme pokazalo da je to kočnica za učinkovitije funkcioniranje života u državi. Ukazivao sam na te probleme prilikom iznošenja izvješća za prošlu godinu. Kočnica učinkovitosti su i monopoli na državnoj i lokalnoj razini kroz javna poduzeća koja ne funkcioniraju na dobar gospodarski način, dovode u pitanje kvalitetu življenja i odnose u Hrvatskoj. I tamo se po stranačkim kriterijima u Upravne odbore opet biraju »naši« bez ikakvih stručnih kriterija.</p>
<p>• Je li se promijenila struktura pritužbi građana u zaštiti ljudskih prava u posljednje dvije ili tri godine?</p>
<p> - Ne mijenja se struktura jer do olako obećane brzine i popravljanja stanja nije došlo za što postoje neki objektivni razlozi, ali i subjektivni. No, to koriste raznorazne grupacije u manifestacijama političkog i drugog uličnog grubijanstva. </p>
<p> • Koja su problemi nacionalnih manjina s kojima se susrećete?</p>
<p>- Sad je problem povratak izbjeglica i prognanika, te povrat imovine što se reflektira kao nacionalna netrpeljivost. Naime, međunacionalni odnosi nisu više opterećeni politikom već socijalom. Vjerujem da će socijalna sigurnost otkloniti u velikoj mjeri i međunacionalne sukobe. Poboljšanje kvalitete život ispit je sposobnosti svake vlasti, a provjera neće biti na ulici već na izborima.</p>
<p>• Reagiraju li državne institucije na vaše primjedbe? </p>
<p>- U pravilu odgovaraju ali nastavlja se i dalje navika da neke institucije redovito surađuju s nama, a neke uporno ne. </p>
<p>• Koje primjerice?</p>
<p> - Ministarstvo obnove i razvitka najlošije surađuje s našim Uredom dok su ostala uspostavila korektnu suradnju. </p>
<p>• U kojem se broju rješavaju pritužbe građana koje stižu u vaš Ured?</p>
<p> - U prosjeku pozitivno se riješi oko 40 posto naših intervencija što je iznad europskog prosjeka demokratskih zemalja koje imaju dužu tradiciju ombusmana od Hrvatske. Građani dolaze u naš Ured ne bi li riješili svoje probleme, ali većim dijelom i za ono za što nismo ovlašteni. No, budući da je najveći dio njih socijalno ugrožen i nema novca za odvjetnike, onda im mi pomažemo pravnim savjetima, a da to ne moraju platiti. Dakle, pružamo pravne savjete i upućujemo ih kako da ostvare svoje prava. Hrvatski građani posebno su opterećeni gubitkom posla, razočarenja zbog neostvarenih obećanja opterećuju psihe ljudi i zato postaju žrtve raznoraznih manifestacija, što stvara lošu atmosferu, a naš je Ured svjedokom kako se to u konkretnom životu reflektira.</p>
<p>• Jeste li svjedoci i podjela u hrvatskom društvu?</p>
<p> - Jesmo svjedoci podjela, ali ne onih ideoloških, nego onih koje su predmet uporabe i zlouporabe naroda i koji su u funkciji grubog raslojavanja hrvatskog društva. Ove podjele o kojima se govori u dnevno političke svrhe, ne postoje. Postoje podjele na bogate i siromašne, na one privilegirane i one ne privilegirane, a sve druge podjele su rezultat određenih političkih programa i raznih drugih, ali destruktivnih grupacija. Zato tvrdim da socijalna kriza nije izazvala moralnu krizu, već moralna socijalnu, a što se potvrđuje u mom uredu. </p>
<p> • Kako komentirate izjavu Žarka Puhovskog po kojoj se Hrvatskoj pruža šansa da uđe u Europu tako da kao prva država u povijesti kažnjava časnike pobjedničke vojske?</p>
<p>- Činjenica je da su danas neki zaboravili što su nama predstavljale vrijednosti slobode i države, i kako se stvarala Hrvatska. Danas se to stanje zlorabi u političke i druge svrhe. Uz one koji su branili načela i programe ostvarivanja slobode i države, bilo je i onih koji su zaboravili štititi obraz i program za koji su se borili. U svakom slučaju u predhodnom vremenu zatajila su jednim dijelom tijela gonjenja koji su trebali procesuirati takva djela, pa se danas ispostavljaju računi na jedan vrlo drastičan način. Govorio sam o tome da je i svijet bez kriterija kad su u pitanju događaji koje smo preživjeli, a i nedostaje pravi kriterij i odnos prema onima koji su uzročnici agresije. Zbog toga je veći dio javnosti revoltiran. No, moram reći da obveze koje je preuzela predhodna vlast opterećuju i ovu vlast, što stvara averzije prema njoj, tako da mora eskivirati na razne načine. Međutim, valja reći da upravo zato što su to bile tabu teme, danas imamo veće posljedice kad su one postale res publica. </p>
<p>• Treba li otvarati dossiere SIS-a kao što to predlažu neki dužnosnici?</p>
<p>- Držim da treba otvarati one dossiere koji bi mogli biti dokaz za neko kazneno djelo koje nije zastarjelo. No, to nikako ne smije biti u funkciji destabilizacije hrvatskog društva. </p>
<p>Najviše stradaju oni koji su Hrvatskoj najviše dali</p>
<p>• Prije tri ili četiri godine rekli ste da u Hrvatskoj vladaju načela privilegiranih, koji utječu na život svih nas. Je li se to promijenilo?</p>
<p>- Nije, jer atmosfera zaslužnih i privilegiranih i dalje opstaje bez obzira na smjenu vlasti. Postoji vrsta sukoba između interesnih grupacija koje se pokazuju prema vani, ali su iznutra vrlo kompaktni. Ne bih htio identificirati o kome je riječ ali se osjećaju i kad hodate po ulici. Osim toga privilegije i pokušaj naplate domoljublja su svakodnevna pojava . Tu najviše stradaju oni koji su najviše dali Hrvatskoj. </p>
<p>• Obraćaju li vam se branitelji?</p>
<p> - Nažalost, branitelji se ne obraćaju Uredu. Ne obraćaju nam se niti oni koji na raznim skupovima traže obrane raznoraznih digniteta, zlorabeći položaj onih koji su najviše dali zemlji. Obrana digniteta nerijetko služi za obranu privilegija pojedinaca. Nažalost, u Hrvatskoj se na ulicama pokušava stvarati paralelna vlast, što predstavlja opasnost za razvitak međuljudskih odnosa i demokraciju. Tako umjesto da idemo što više u budućnost i razvijamo bogatstva različitosti, razvija se mnoštvo grubijanstva, nedostatak političke kulture i dijaloga. </p>
<p>• Koliko u tome sudjeluju ili ne sudjeluju mediji u Hrvatskoj?</p>
<p> - Nažalost neki mediji siju mržnju i to masovnu, prozivaju se ljudi, na određeni način, govoreći jezikom ulice, »čereće se« pojedinci. Neki sebi uzimaju ulogu Mesije, hodoljublja su svakodnevna, kao i demonstracije i manifestacije. Osim toga mislim da danas ima znatno manje oporbenih medija nego što ih je bilo za vrijeme bivše vlasti. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Trostruko isplativa dobrovoljna štednja</p>
<p>Dobrovoljna mirovinska štednja dodatno će se isplatiti u odnosu na životna ili zdravstvena osiguranja, jer država na nju jamči i dodatni poticaj, slično kao i u stambenoj štednji</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Što se više približava početak drugog kruga mirovinske reforme, sve su brojnije dileme osiguranika između 40 i 50 godina, koji bi trebali odlučiti hoće li se uključiti u drugi mirovinski stup, a posebno onih koji neće biti obuhvaćeni novim načinom štednje za mirovinu.</p>
<p> Riječ je o onima koji početkom iduće godine budu stariji od 50 godina, koji su »ispali« iz reforme upravo - zbog godina. Točnije, zbog procjene financijskih stručnjaka da se drugi mirovinski stup, odnosno obavezna kapitalizacija štednje, u njihovom slučaju - ne bi isplatio. Razdoblje štednje na računu u obveznom mirovinskom fondu za njih bi bilo prekratko da bi se na temelju njega moglo osigurati »pokriće« za manju mirovinu iz prvog stupa.</p>
<p> No, kako je posve izvjesno da će mirovine iz prvog stupa još dugo vremena u prosjeku biti daleko ispod 50 posto prosječne plaće i još će se dugo »naslanjati« na državni proračun, takvim se osiguranicima preporuča da se uključe i u treći mirovinski stup, odnosno u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Preporuka vrijedi i za osiguranike bilo koje dobi koji su prijavljeni na male iznose plaće, iako je jasno da će mnogi od njih teško moći izdržati dodatna izdvajanja. </p>
<p>No, dobrovoljna mirovinska štednja višekratno je isplativa, ne samo kao štednja na temelju koje ćemo pod stare dane ostvariti pravo na dodatnu mirovinu, nego i kao mogući izvor novca za prebrođavanje određenih životnih teškoća. Naime, u trećem mirovinskom stupu jedan od proizvoda, osim mjesečne rente, odnosno mirovine, može biti i jednokratna isplata do 30 posto ukupnih sredstava na računu.</p>
<p>Na primjeru osiguranika od 55 godina koji je upravo ostao bez posla, a 20 godina prije toga štedio je u dobrovoljnom mirovinskom fondu najbolje se vidi što to može značiti. Taj osiguranik, za trenutačno prevladavanje dugova može do 30 posto uštede na mirovinskom računu odmah dobiti »na ruke«, dok ostatak može primati kao doživotnu rentu, svakog mjeseca u jednakom iznosu, ili na neki drugi način koji će dogovoriti s mirovinskim osiguravajućim društvom.</p>
<p>S druge strane, svaki osiguranik koji redovno uplaćuje premiju mirovinskog osiguranja ostvarit će i poticaje, kojima država zapravo stimulira takav oblik štednje. Jasno je zašto država potiče dobrovoljnu štednju - mirovinski fondovi u Hrvatskoj najmanje 50 posto kapitala ulagat će upravo u državne obveznice ili obveznice lokalne uprave, što državi predstavlja izvor novca za njene razvojne programe. No, što poticaji za dobrovoljnu štednju znače osiguraniku?</p>
<p>Od 1. srpnja ove godine, premije za dobrovoljnu mirovinsku štednju, životno osiguranje ili dopunsko zdravstveno osiguranje svrstani su u porezne olakšice. To, konkretno, znači da će osiguranik koji ukupno za ta tri osiguranja mjesečno uplati do 1000 kuna, za toliko povećati neoporezivi dio svoje plaće, koji iznosi 1250 kuna. Veći porezni odbitak može značiti i veću plaću, pa će se time anulirati dodatno izdvajanje iz kućnoga budžeta za dobrovoljna osiguranja.</p>
<p>Osiguranik, pritom, može izabrati dva način za to da mu se osiguranja priznaju kao porezni odbitak: tako da ih uvrsti u godišnju poreznu prijavu, na temelju čega će jednokratni ostvariti povrat poreza, ili, pak, tako da poslodavcu podnese dokaze o uplaćenim premijama. U tom slučaju, poslodavac može kod mjesečnih uplata poreza uračunati taj odbitak.</p>
<p>Računice pokazuju da se na taj način doista mogu ostvariti uštede. Osiguranik koji tijekom deset godina svaki mjesec uplaćuje premiju od 800 kuna i čitavo vrijeme je koristi kao odbitak na plaći koja se kreće oko 3000 kuna, plaćat će oko 120 kuna manje poreza nego dosad. Osiguranik s plaćom od 5000 kuna i istom premijom porez će si umanjiti za 142 kune mjesečno, a onaj s plaćom od 10.000 kuna za 244 kune. To, dakle, znači da za mjesečnu premiju osiguranja neće morati izdvojiti 800 kuna, koliko ona iznosi, nego izdatak treba umanjiti za iznos koji će »zaraditi« na temelju poreznog odbitka.</p>
<p>Dobrovoljna mirovinska štednja dodatno će se isplatiti u odnosu na životna ili zdravstvena osiguranja, jer država na nju jamči i dodatni poticaj, slično kao i u stambenoj štednji. Svi osiguranici koji tijekom godine uplate do 5000 kuna na taj će iznos dobiti dodatnih 25 posto iz državnoga proračuna. To znači da će osiguranik koji je, na primjer, uštedio točno 5000 kuna od države dobiti dodatnih 1250 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Više nitko ne može prešutjeti da mita ima u svim državnim službama </p>
<p>Po podacima Državnog odvjetništva u 2000. godini je za primanje mita prijavljeno samo 39, a za davanje mita 71 osoba. Državni inspektorat ne krije da i kod inspektora ima korumpiranih od kojih su neki već dobili otkaz, a u Carinskoj upravi su u prošlih godinu dana podnijeli 30-ak prijava protiv carinika koji su zloporabili svoje ovlasti </p>
<p>Tijekom 2000. godine u Hrvatskoj je za primanje mita prijavljeno 39, a za davanje 71 osoba. Podaci su to koje za Vjesnik otkriva zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel, priznajući da ti brojevi pokazuju idiličnu sliku koja je, nažalost, daleko od istine. </p>
<p>»Očito je da postoji predodžba o nazočnosti korupcije u svim porama društva. No, bez stručnog i opsežnog istraživanja nemoguće je dati procjenu gdje je ima najviše. Na temelju iskustva drugih zemlja može se reći da je korupcije najviše u javnom sektoru, u djelatnostima s određenim ovlastima«, pojašnjava Novosel dodajući da ankete pokazuju da korupcija nesumnjivo postoji, a predodžba o njoj u Hrvatskoj je vrlo visoka. Anketa koju je ovog ljeta proveo Centar za istraživanje tržišta pokazuje da 30 posto građana misli da je mito normalna pojava u našem društvu, a čak 83 posto prihvaća tvrdnju da je Hrvatska korumpirana zemlja. Tko želi živjeti svoj život, mora platiti mito, smatra 17 posto ispitanika.</p>
<p>U Državnom odvjetništvu kažu da o raširenosti mita nikad nije provedeno stručno istraživanje. Stoga u nedostatku pravih podataka preostaju rijetki primjeri koji izlaze pred lice pravde. A možda uopće nisu iznimka, nego - pravilo. Gospodarski inspektor Stjepan P. uhićen je ovog tjedna zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo primanja mita i zloporabe položaja i ovlasti. Priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Puli uz kaznenu prijavu nakon što je osumnjičen da je 13. rujna, nakon pregleda poslovanja zlatarnice u Umagu, otkrivši više prekršaja Zakona o trgovini, zatražio od vlasnika zlatarnice 10.000 DEM da ga ne procesuira. </p>
<p>»U prošlih godinu i pol Državni inspektorat je podijelio nekoliko otkaza djelatnicima koji su prekršili propise u obavljanju svojih poslova. Imali smo četiri ili pet takvih slučajeva«, ističe glasnogovornica Državnog inspektorata Sandra Kelemen. Tvrdi da ta institucija sustavno provodi internu kontrolu u cilju podizanja razine profesionalnosti i učinkovitosti svojih službi.</p>
<p> »Premda se o sličnim slučajevima u državnim službama rijetko i nerado govori, oni su činjenica o kojoj Državni inspektorat želi izvijestiti javnost, jer time želimo 900 naših djelatnika zaštititi od posljedica nesavjesnog rada pojedinaca. Korupcije ima u svim državnim službama, no svi o tome šute. Mi nećemo. Istražit ćemo svaku sumnju u korumpiranost inspektora, a one kojima se sudski dokaže da su kršili ovlasti, udaljit ćemo iz službe. Svi koji se time bave, mogu ovo shvatiti kao upozorenje, jer želimo štititi dignitet inspekcijske službe«, naglašava Kelemen.</p>
<p>Služba koja je najviše na udaru korupcije zasigurno je carina. Kako saznajemo u Carinskoj upravi, u posljednjih je godinu dana podneseno 30-ak prijava protiv carinika za zloporabu ovlasti. Zloporabe su otkrivene unutarnjim kontrolama koje je provela sâma Carinska uprava, a slučajevi su predani sudovima. Pokušaji podmićivanja carinika svakodnevna su pojava kojoj bi se djelatnici (koji za plaću od oko 3000 kuna osam sati provode na otvorenom po svim vremenskim uvjetima) morali pod svaku cijenu oduprijeti. </p>
<p>S druge strane, šverceru koji prevozi kamion pun ilegalne robe, daleko je jeftinije podmititi carinika, nego ostati bez robe i kamiona.</p>
<p>No, nažalost ima i carinika koji traže mito. Prije nekoliko je tjedana Carinska uprava otvorila telefonsku liniju 08800-1222 na koju građani, uz ostalo, mogu dojaviti svoja neugodna iskustva pri susretu s carinicima. Pomoćnik ravnateljice Carinske uprave Željko Kralj otkriva da je već zaprimljeno 15-ak dojava da su carinici od građana tražili mito. Kako se nikoga ne može optužiti za korupciju bez materijalnih dokaza (najčešće obilježenih novčanica) tako ni Upravi ne preostaje drugo nego da pozornije prati daljnji rad sumnjivih djelatnika. No, praksa pokazuje da u čak 80 posto slučajeva takve prijave nisu točne. </p>
<p> »Prije nekoliko dana građani su nam javili da ih je carinik na graničnom prijelazu tražio 400 DEM da odustane od prijave. Slučaj je dojavljen šefu carinske ispostave koji će rad tog carinika ubuduće diskretno nadzirati kako bi utvrdio je li sumnja opravdana«, objašnjava Kralj, dodajući da je tijekom posljednjih godina korupcija u carini svedena na daleko manju mjeru od one početkom 90-ih godina 20. stoljeća.</p>
<p>Zbog dokazanog prekoračenja ovlasti prošle je godine otkaze dobilo 17 djelatnika Porezne uprave, među kojima su i porezni inspektori koji su primili mito. U tom je razdoblju Odjel za unutarnji nadzor Porezne uprave primio oko 400 predstavki građana koji se žale na rad inspektora.</p>
<p>Hrvatska u sredini svjetske ljestvice</p>
<p>Dok 32 posto hrvatskih građana misli da smo korumpiraniji od drugih zemalja, po izvješću »Transparency Internationala« za ovu godinu, Hrvatska se u konkurenciji 91 države našla na 47. mjestu. To izvješće od 27. lipnja Hrvatsku svrstava u sredinu svjetske ljestvice zajedno s Bugarskom i Češkom. Međunarodna nevladina organizacija »Transparency International« najkorumpiranijim svjetskim zemljama smatra Bangladeš i Nigeriju, dok najmanje korupcije ima u Finskoj i Danskoj. </p>
<p>Dragan Novosel smatra da Hrvatska ne može biti zadovoljna 47. mjestom jer je ono dokaz da je korupcija još na visokoj razini. Naime, zemlje s 9 ili više bodova (od najviše 10) imaju nisku razinu korupcije.</p>
<p> »Hrvatska je dobila 3,9 bodova što ukazuje na visoku predodžbu o korumpiranosti. Riječ je o ozbiljnom međunarodnom istraživanju koje treba uvažavati, ali ni ono bez temeljitih istraživanja u Hrvatskoj, ne može dati potpuno relevantne odgovore«, naglašava Novosel. Dodaje da je prema međunarodnim obvezama Hrvatska dužna osnovati posebna tijela za istraživanje i suzbijanje korupcije. </p>
<p>Državno odvjetništvo je izradilo projekt Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, zakon je upućen Saboru na drugo čitanje. Iako su konačnom verzijom osjetno sužene predviđene ovlasti državnog odvjetnika, on ipak daje mogućnost za istraživanje i učinkovitije suzbijanje korupcije. </p>
<p>U okviru Ureda trebao bi se osnovati poseban Odjel za sprečavanje korupcije i odnose s javnošću u kojem bi bili zaposleni kriminalisti, sociolozi i drugi stručnjaci koji bi istraživali obujam korupcije. Odjel bi predlagao izmjene zakona i primjenu mjera za suzbijanje korupcije i upoznavao javnost o opasnosti i štetnosti korupcije te metodama i sredstvima njena sprječavanja. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Biciklisti osvojili srce grada</p>
<p>Osim simbolične vožnje biciklima kroz najuže središte grada, Zagrepčani su se, radi poticanja na korištenje javnog gradskog prijevoza, u subotu mogli i besplatno voziti tramvajima i autobusima, ali i željeznicom od Dugog Sela do Savskog Marofa</p>
<p>Biciklijadom kroz središte grada, od Trga Francuske Republike do Trga hrvatskih velikana i natrag, obilježen je u subotu »Europski dan bez automobila«. Prethodnica biciklista bili su zagrebački čistači na triciklima, a koloni vozila na nožni i ručni pogon pridružili su se i invalidi u invalidskim kolicima, pokoji roler, skejter i vozač romobila. Bicikle su kroz središte grada vozili i ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, Božo Kovačević, njegov zamjenik Roland Žuvanić i drugi djelatnici njihovog Ministarstva. U užem središtu grada, dijelom Palmotićeve, Hebrangove, Boškovićeve i Gundulićeve, tijekom cijelog dana bio je zabranjen promet osobnim vozilima.</p>
<p>- Ovaj dan predstavlja upozorenje i poziv svim jedinicama lokalne samouprave i gradskim vlastima da poštuju propisane norme izgradnje biciklističkih staza jer je promet glavni zagađivač zraka, izjavio je u subotu, povodom »Dana bez automobila«, ministar Kovačević, dodajući da je Ministarstvo u suradnji s Hrvatskim centrom za vozila i MUP-om uvelo kontrolu ispušnih plinova prilikom tehničkog pregleda vozila. Ministarstvo će inzistirati da izgradnja biciklističke mreže uđe u prostorne planove hrvatskih gradova, dodao je.</p>
<p>- Prošlogodišnje, u Zagrebu prvo, obilježavanje »Europskog dana bez automobila« upamćeno je po prometnoj gužvi zbog loše obaviještenosti građana. Nadamo se da će ovog puta sve proći dobro jer informiranost nije zakazala, istaknuo je Kovačević. </p>
<p>Građani su se, radi poticanja na korištenje javnog gradskog prijevoza za kretanje Zagrebom, u subotu mogli besplatno voziti tramvajima i autobusima, ali i željeznicom od Dugog Sela do Savskog Marofa. Slične akcije organizirane su i u 27 ostalih hrvatskih gradova.</p>
<p>Središnja manifestacija obilježavanja »Europskog dana bez automobila« odvijala se na Trgu Francuske Republike. Na postavljenim štandovima građanima su se, dijeleći brošure, knjige i letke, predstavile ekološke udruge, biciklistički klubovi i servisi, udruge invalida, Hrvatske željeznice, MUP-ov Odjel prometne policije, Ministarstvo zaštite okoliša i drugi. </p>
<p>Zelena akcija, organizator biciklijade uz časopis e-zine bicikl.com, promovirali su i svoju akciju »Više biciklističkih staza, a manje javnih garaža«. Djeca su sudjelovala u likovnim radionicama i raznim natjecanjima.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Europsko natjecanje djece »Sigurno u prometu« </p>
<p>Hrvatska je u subotu, na europski »Dan bez automobila«, prvi put domaćin europskog natjecanja djece »Sigurno u prometu«, koje se održava u Sportsko-rekreacijskom centru »Sutinska vrela« u zagrebačkom naselju Podsused. Organizator natjecanja je Međunarodna turistička alijansa (Alliance Internationale de Tourisme - AIT), odnosno, Hrvatski auto-klub, kao član AIT-a.</p>
<p>U natjecanju sudjeluju djeca iz 21 europske zemlje, a nadmeću se u vještini upravljanja biciklom i romobilom te u poznavanju prometnih i sigurnosnih pravila, prometnih znakova i prepoznavanju opasnih situacija u prometu. Ekipu svake zemlje čine dva voditelja i četvero djece, dvije djevojčice i dva dječaka, koji su na nacionalnim natjecanjima postigli najbolje rezultate. Hrvatske boje brane Dijana Ličina, Iva Ilić, Adam Kovačević i Bojan Hodobaša.</p>
<p>Natjecanje je otvorio predsjednik regionalne organizacije AIT-a Jean Meyer, kome je glavni tajnik HAK-a Boris Šprem, u znak zahvale i sjećanja na natjecanje, uručio HAK-ovu plaketu. </p>
<p> Djecu-natjecatelje pozdravio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, pod čijim se pokroviteljstvom natjecanje i odvija, te ministar kulture Antun Vujić. Oni su ukazali na značaj natjecanja kao oblika edukacije u cilju povećanja sigurnosti djece u prometu.</p>
<p>Prošle je godine u prometu u Hrvatskoj poginulo 26 djece, a u osam mjeseci ove godine njih 25, zbog čega HAK predlaže da se u osnovne škole uvede nastavni program edukacije u prometu. Na završetku natjecanja svi sudionici dobit će medalje, a pobjednici pehar te zlatnu, srebrnu odnosno brončanu medalju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Završava Jesenski međunarodni velesajam</p>
<p>Za sve one koji u proteklih tjedan dana nisu stigli obići Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, još danas to imaju prilike učiniti. Riječ je o gospodarskoj manifestaciji, koja je ove godine privukla 1806 izlagača iz 47 zemalja, koji su svoje najnovije proizvode izložili na 100 tisuća četvornih metara. </p>
<p>Prilika je to za vidjeti gospodarske potencijale na polju prehrane, poljoprivrede, šumarstva, robe široke potrošnje, graditeljstva, prometa, telekomunikacija, metalne industrije, ali i za utržiti nešto u maloprodajnom paviljonu 22, po prigodnim sajamskim cijenama. Svakodnevne modne revije u paviljonu 5 mogu se također još vidjeti i u nedjelju u 12 i 16 sati, a na probnoj vožnji posjetitelji mogu isprobati i »peugeot« automobile ili pak degustirati izložene prehrambene proizvode. A možda upravo vaša kupljena ulaznica bude ta koja će u 17 sati biti izvučena u sklopu nagradne igre Zagrebačkog velesajma, a koja će najsretnijem posjetitelju omogućiti da dođe u trajni posjed automobila »peugeot 307«.</p>
<p>Cijena ulaznice je 20 kuna, a sajam je otvoren od 9 do 19 sati. (N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagrebački dlanovi za američke žrtve terorizma</p>
<p>U subotu su mnogobrojni Zagrepčani i Zagrepčanke pred kinom »Europa« u Varšavskoj utisnuli obojene dlanove na veliki svitak platna kao simbol sućuti i solidarnosti sa žrtvama terorističkih napada u SAD-u. Organizator ove akcije su Centar za mirovne studije i udruga »B.a.b.e«, dok je idejna začetnica tog događaja članica Centra Marina Škrabalo. Kako su nam rekli organizatori, cilj akcije je pozvati građanstvo na izgradnju mira i sigurnosti, bez obzira na kulturne granice. Svitak platna organizatori će uručiti predstavnicima Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj. (I. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sjaj ruske umjetnosti u Zagrebu</p>
<p>U povodu Dana ruske kulture, u subotu je u palači Dverce gradonačelnik Milan Bandić primio je rusku delegaciju.</p>
<p>Delegaciju je predvodio M. Švidkoj, ministar kulture Ruske federacije, a u pratnji je bio Eduard Kuzmin, veleposlanik Ruske federacije u Hrvatskoj.</p>
<p>Bilo je prisutno i mnogo mladih ruskih umjetnika, koji će idućih dana nastupati u različitim glazbenim programima.</p>
<p>U ime Zagreba, gostima iz Rusije dobrodošlicu je zaželio gradonačelnik, istaknuvši da je ovaj posjet iniciran prije pola godine, prilikom njegovog posjeta Ruskoj federaciji. Komitet za kulturu Moskve i Ministarstvo kulture RH tada su dogovorili kulturnu suradnju dviju država i njihovih glavnih gradova.</p>
<p>- Želim vam puno uspjeha i da još dugo pronosite slavu bogate ruske kulture širom svijeta, a večeras ću sa zadovoljstvom biti nazočan na Gala koncertu, rekao je Bandić.</p>
<p>Na srdačnoj i toploj dobrodošlici domaćinima se zahvalio Švidkoj, ruski ministar kulture.</p>
<p>- Izuzetno nam je drago da je prvi put u povijesti odnosa naših dviju država upriličena ovakva suradnja. Ovom prilikom pokazat ćemo vam najbolje primjere iz naše umjetnosti, a sljedeće godine vas očekujemo u Moskvi, istaknuo je Švidkoj. Prilika za druženje gostiju i domaćina bio je svečani domjenak, priređen u njihovu čast. (S. Pećinar)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Održano natjecanje vatrogasne mladeži </p>
<p> U organizaciji Vatrogasne zajednice Grada Zagreba i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kašina u subotu je u Kašini održano natjecanje vatrogasne mladeži i djece. Na natjecanju je sudjelovalo 630 članova dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Grada Zagreba od šest do 16 godina podijeljenih u 58 muških i ženskih ekipa. Djeca od šest do 12 godina morala su pumpajući vodu iz brentača u što kraćem roku srušiti metu, dok su oni stariji morali izvesti vježbu s preprekama. Uz prelaženje različitih prepreka morali su istovremeno spajati vatrogasne cijevi, a zatim s pet litara vode kroz malu rupu gađati u metu. Nakon toga morali su vezati određene čvorove, prepoznati dijelove vatrogasne opreme te trčati štafetu s preprekama.</p>
<p>Najboljom ženskom dječjom ekipom proglašena je ekipa DVD-a Granešina, a u kategoriji mladih najbolje su bile predstavnice DVD-a Hrašće, dok su među muškima u obje kategorije pobijedili predstavnici DVD-a Kašina.</p>
<p>Prema riječima zapovjednika Vatrogasne zajednice Grada Zagreba Javora Lozara, ovakva natjecanja su obavezna prema vatrogasnim pravilima. Pobjednici će otići na državno natjecanje koje će se iduće godine održati u Istri, a nakon toga najbolji odlaze na vatrogasnu olimpijadu. (M. Lipovac)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Hrabri telefon« u novom stanu</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u petak je dodijelio ključeve od stana u Borovju organizatorici »Hrabrog telefona« za zlostavljanu i zanemarenu djecu, Gordani Buljan Flander. Na taj način Grad je potaknuo ulazak programa »Hrabrog telefona« u širu dimenziju: </p>
<p>- Naša djelatnost od sada nema više samo savjetodavnu funkciju. Inzistirat ćemo na individualnom, ekipnom i preventivnom radu, a uvest ćemo i edukacijski program za školovanje stručnog kadra kao i roditelja, istaknula je Flander, dodajući kako će organizacija morati još pronaći nekoliko donatora za uređenje prostora velikog 130 četvornih metara.</p>
<p>Flander je u problematici zlostavljanja djece istaknula i važnu ulogu medija koji uvelike pomažu odraslima i djeci u razvijanju javne svijesti. Pri tom je dodala kako »Telefon« tjedno prima 16 do 20 dječjih poziva, no kada se u projekt uključe različiti mediji, taj broj poraste i do pet puta. (Ž. L.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zvijezde sakupljale donacije za žrtve terorističkog napada </p>
<p>NEW YORK, 22. rujna </p>
<p> - U izuzetnoj dobrotvornoj televizijskoj akciji »America: A Tribute to Heroes«, održanoj u petak, umjetnici, od Toma Hanksa do Brucea Springsteena ujedinili su se kako bi prikupili novac za žrtve terorističkih napada na World Trade Center i Pentagon. </p>
<p> Pozivajući ljude da daju donacije, glumci su pričali o ubijenim nevinim ljudima i herojskim pothvatima. Njihovi su se kratki govori izmjenjivali s pjesmama brojnih glazbenika na setu dekoriranom stotinama upaljenih svijeća. </p>
<p> »Mi nismo iscjelitelji, nismo zaštitnici ove velike nacije. Mi smo samo umjetnici, zabavljači, koji su ovdje da bi podigli duh i, nadamo se, dosta novaca«, kazao je glumac Tom Hanks. Pjevač Paul Simon otpjevao je pomalo jezovitu verziju svog hita »Bridge Over Troubled Water«. Mariah Carey je, pak, otpjevala »Hero«, pojavivši se, pritom, prvi put u javnosti nakon što je doživjela psihički slom. Kanađanka Celine Dion otpjevala je »God Bless America«. </p>
<p> Ovaj nesvakidašnji događaj je prikazan na više od 30 TV mreža uključujući svih šest najvećih ABC,CBS, NBC, Fox, UPN i WB. »America: A Tribute to Heroes« se, također, mogao čuti na više od osam tisuća radio postaja. U prvih petnaest minuta Springsteen, Stevie Wonder i U2 su se izmjenjivali na pozornicama u New Yorku, Los Angelesu i Londonu.</p>
<p> »Ovo je molitva za našu izgubljenu braću i sestre«, rekao je tom prigodom Bruce Springsteen, prije no što je otpjevao svoju novu pjesmu »My City of Ruins«. Zvijezde poput Toma Cruisea, Meg Ryan, Jacka Nicholsona i Sylvestera Stallonea su se javljali na telefone odgovarajući na telefonske pozive donatora. </p>
<p> Organizatori ovog događaja kažu da točnu procjenu količine sakupljenog novca neće imati sve do početka idućeg tjedna. Glumac Will Smith se pojavio s bivšim boksačem Muhammedom Alijem da podsjeti gledatelje da zbog terorističkog čina ne osuđuju sve muslimane. Glumica Julia Roberts je kazala: »Život je tako dragocjen. Molim vas, molim vas, volimo jedni druge. Živimo za svaki dan. Dosegnimo jedni druge. Budimo dobri jedni prema drugima. Mir budi s vama . Bog je velik«. (AP, Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Muškarci, ipak, više vole plavuše</p>
<p>Povratak uvijek atraktivnih i ženstvenih plavuša kao da je preporodio svjetski, posebno filmski, business vraćajući ga u dobra stara vremena platinastih seks bombi Marilyn Monroe i Brigitte Bardot </p>
<p>Ovoljetni showbusiness kao da je plavuše ponovno vratio na prva mjesta top lista, tako da su nakon kratkotrajne vladavine brineta i crvenokosih opet superiorno zavladale medijima. </p>
<p>Jednom plavuša, uvijek plavuša, kažu stari hollywoodski lisci, misleći prije svega na drastičnu promjenu imagea Angeline Jolie (26) koja upravo ovih dana dominira u našim kino dvoranama kao Lara Croft.</p>
<p>Prirodna brineta ona je na filmu najbolje s ulogom šizoidne plavuše u filmu »Girl, interrupted«, za koju je nagrađena Oscarom za sporednu žensku ulogu prošle godine. No, već na dodjeli Oscara bila je mračna crnka. Ovo ljeto ponovno se vratila plavom platinastom imageu. No hollywoodski frizeri tvrde da je Angelina tako superiornog personalityja i agresivnog talenta, da može obojiti kosu i u zeleno, to nimalo neće naškoditi njezinom provokativnom imageu.</p>
<p>Madonna je često mijenjala image, ali čini se da je u novom braku s redateljem Guyem Ritchiem, definitivno postala plavuša.</p>
<p>Jennifer Aniston iz TV-serije »Prijatelji« kao da je također u bračni život s bradom Pittom željela ući kao plavuša. Sve je počelo s pramenovima, i tako pramen po pramen, postajala je sve svijetlija dok nije znatno skratila kosu i posvijetlila ju. Slično se dogodilo i s drugom TV-zvijezdom iz serije »Seks i grad« Sarah Jessicom Parker, koja je također krenula od pramenova da bi u posljednje vrijeme bila prava blondina. </p>
<p> Neophodno je spomenuti i one uvijek atraktivne plavuše koje se nisu dale pokolebati trenutačnim modnim trendovima, ostajući najčešće odane svojoj prirodnoj boji kao Meg Ryan, Uma Thurman, Kim Bassinger, Kate Hudson, Cameron Diaz...</p>
<p>A muškarci, pa i oni su ponekad i po koji doslovno poplavili, u pravom pomodnom trendu Bena Afflecka, Tigera Woodsa, Freddiea Prinzea Jr. Eminema... (Br. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ukradene slike iz Miloševićeve vile?</p>
<p>Nakon što je potvrđeno da je više djela velikih svjetskih majstora slikarstva, koje je kupovao, i na druge načine dobavljao, Ante Topić-Mimara, »zalutalo« u Beograd umjesto u Zagreb kome su bile namijenjene, i da se nalaze u beogradskom Narodnom muzeju i Belom dvoru, u kome je poslije Tita donedavno živio Slobodan Milošević, sada je izbio novi skandal vezan uz slike i Miloševićevo ime.</p>
<p>Bečki »Kunstdetektiv«, čije se ime drži u tajnosti, u suradnji s Interpolom, otkrio je nakon dojava od ljudi iz uže okoline bivšeg srbijanskog diktatora, da se, poslije njegova provođenja u Haag, u njegovoj kući na Dedinju i u nekoliko okolnih zgrada, nalaze četiri od pet ukradenih skupocjenih slika. To su umjetnička djela Renoira, Chagala, Jawlenskyeva i Valtatova, a ukradena su 1997. iz galerije poznate züriške aukcijske kuće slika Koller (»Züricher Auktions-haus Koller«). Kao odštetu za krađu osiguranih slika, švicarsko osiguravajuće društvo umjetničkih djela »Axa-Nordstern« isplatilo je galeriji 1,5 milijuna švicarskih franaka. Cijelu akciju povrata tih umjetničkih djela, čija je krađa registrirana u Interpolu, sada je preuzela ta međunarodna policijska organizacija, o čemu je obaviješten i Interpol SRJ. Iako o toj krađi i putu slika od Züricha do Dedinja šute srbijanski mediji, mediji u Njemačkoj i Austriji najavljuju da bi se te slike uskoro mogle naći u züriškoj galeriji. (S.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dumbo ide roniti</p>
<p>Slonovi imaju pluća jedinstvena među sisavcima, ali 300 godina nitko nije znao zašto. Sad imamo odgovor - ta pluća su idealna za ronjenje. Sisavci, naime, imaju tekućinom ispunjen prostor između pluća i stijenki prsnog koša, poznat kao pleuralna (plućna) šupljina. Ona plućima omogućava da se jednoliko šire, poput balona, unutar nejednoliko oblikovanog prsnog koša. No, slonovi nemaju plućnu šupljinu. Umjesto toga, njihova su pluća okružena mlohavim veznim tkivom. To je prvi put primijećeno 1982. godine, ali nikada nije bilo zadovoljavajuće objašnjeno. Sada pak John West, fiziolog s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu kaže da su anatomske zavojnice adaptacija za život pod vodom. Svoju je teoriju nedavno predstavio na konferenciji Međunarodne unije fizioloških znanosti, održanoj u Novom Zelandu.</p>
<p>Slonovi mogu ostati ispod površine vode dišući kroz arterije. Kad bi slonovi imali plućnu šupljinu takav bi postupak stvorio ogromnu razliku u pritisku između unutrašnjosti pluća, koja su otvorena za atmosferski tlak i unutrašnjosti krvnih žila unutar membrana koje prekrivaju šupljinu. Te bi se žile pod vodom stisnule zbog jačeg pritiska.</p>
<p>»Pritisak na tijelo slona koji pliva dva metra pod vodom, bio bi oko 20 posto veći nego unutar pluća«, kaže West. Taj rastući pritisak je dovoljan da rasprsne malene krvne žile u plućnoj membrani, što može biti fatalno.</p>
<p> Evolucionisti su pokušali riješiti taj problem tako što su razmišljali što bi se dogodilo da zamijene plućnu membranu s naslagom veznog tkiva minus krvne žile. Otkrili su da opušteno tkivo dozvoljava plućima da klize i proširuju se uz stijenke prsnog koša dok slon roni.</p>
<p>Objašnjenje ide u prilog ideji da su slonovi jednom bili »djeca vode«. Molekularni dokazi sugeriraju da su slonovi blisko srodni s morskim kravama, a i nedavna paleontološka studija implicira da su slonovi evoluirali od vodenih stvorenja do ljubitelja kopna. Fetusi slonova također imaju oblik strukture koja se može naći u vodenih kralježaka, ali ne i kopnenih životinja. (Priredila N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Oktoberfest« u Münchenu</p>
<p>Većina Nijemaca živjela bi u Münchenu radije nego bilo gdje drugdje. Usprkos tome što je München treći njemački grad po veličini, on ima ugođaj kakav prati male gradove pa ga se obično zove »milijunsko selo«. Ovaj bavarski grad je glavni nacionalni grad po svemu, osim službeno, pa je kao takav uvijek atraktivan i za posjete.</p>
<p> Jedino je pitanje kad ga je najbolje posjetiti. Ljeti, kada se organizira festival opere i kad se može šetati njegovim prekrasnim parkovima ili zimi kada ovdje možete skijati. Za većinu najbolje je vrijeme - sad.</p>
<p> Jer, najveći val migracija pogodit će München upravo u sljedeća dva tjedna, na najvećem festivalu piva na svijetu, 16-dnevnom 168. »Oktoberfestu«. Ove godine »Oktoberfest» se održava od 22. rujna do 7. listopada. Zbog prošlotjednih terorističkih napada na SAD, razmišljalo se i o njegovom neodržavanju ove godine, ali je ipak odlučeno da će se festival piva održati, doduše u malo reduciranoj verziji. Tako će neke će tradicionalne svečanosti biti otkazane, uključujući i vatromet planiran za 26. rujna, kao i velika procesija prilikom otvorenja. (N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Seks više nije prva riječ na listi Internet pretraživača </p>
<p>SAN FRANCISCO, 22. rujna</p>
<p> - Prvi put u kratkoj povijesti Interneta riječ seks izgubila je vodeće mjesto na najvećim svjetskim pretraživačima. Teroristički napad na SAD učinio je da ljudi na Internetu češće na pretraživačima upisuju Osama bin Laden umjesto neosporne kraljice seksa Pamele Anderson, dok je broj zainteresiranih za američku zastavu obilato premašio one koji hoće više znati o pop pjevačici Britney Spears. </p>
<p>David Emanuel, glasnogovornik velikog američkog pretraživača Interneta Altaviste kaže da je lista deset najčešćih upita prije napada u potpunosti nestala. Riječ seks, dugogodišnji favorit među upitima, pala je čak na 17. mjesto, dok su pri samom vrhu upiti CNN, News, World Trade Center, Pentagon, taliban i drugi nazivi povezani s terorističkim napadom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kradljivci profinjena stila</p>
<p>CORK, 22. rujna</p>
<p> - Lopovi u južnoirskom gradu Corku pokazali su izvanredan gastronomski ukus pri provali u najveću robnu kuću u tom gradu. Naime, zasad nepoznati tati ušli su preko krova u trgovinu iz koje su uzeli samo nekoliko skupih odijela, a pritom nisu ni pokušali otvoriti sef u jednom od ureda. No, zato su se obilato počastili najskupljim šampanjcem, finim sirom i još nekim delicijama, čije je ostatke policija našla na jednoj od blagajni.</p>
<p>Policija se nada da će bizarni lopovi uskoro biti pronađeni jer su na boci šampanjca neoprezno ostavili svoje otiske. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Blago potonulog antičkog jedrenjaka!</p>
<p>Međunarodna ekipa od 14 ronilaca pod vodstvom najboljeg eksperta - voditelja Odjela za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja Zadar Smiljana Gluščevića novcem Ministarstva kulture provela je jedinstveno istraživanje antičkog broda koji je u 1. stoljeću potonuo kod Grebena blizu otoka Silbe </p>
<p>Ako ste vjerovali da samo ekipa National Geografica traga za zlatnicima španjolske flote, škrinjama s blagom okrutnih gusarskih kapetana ili gura kamere u ralje bijele psine izazivajući globalno grčenje i ustrašene uzdahe pivopija ispred tv ekrana, gorko ste se prevarili! Nedaleko Silbe najbolji hrvatski podmorski arheolozi u suradnji sa slovenskim kolegama proveli su nedavno jedno od najuzbudljivijih istraživanja potonulog antičkog broda navis oneraria, nesretnog trabakula antičkih vinoljubaca što su u davnim vremenima zaglibili u plavetnilu Jadrana. Točnije, u prvom stoljeću naše ere, trgovački brod krcat amforama s vinom, izgubivši milost bogova, uletio je u oluju i udario u Grebene, potonuvši u pijesak. Dvadeset stoljeća kasnije, međunarodna ekipa hrvatskih i slovenskih ronilaca provela je devetodnevnu ekspediciju »Grebeni 2001« pod vodstvom najboljeg eksperta, pasioniranog ljubitelja dubina i dugogodišnjeg Voditelja Odjela za podmorsku arheologiju zadarskog Arheološkog muzeja Smiljana Gluščevića.</p>
<p> Četrnaest ronilaca spuštalo se naizmjenično 35 metara u dubinu s palube prekrasnog starog jedrenjaka »Branimir« iz 1904. godine kapetana Ivice Ukalovića. Brod od hrastovine i tikovine, namijenjen inače ekskluzivnim turističkim turama, svakoga će ljeta biti određeno vrijeme na raspolaganju znanstvenicima Odjela za podmorsku arheologiju Arheološkog muzeja iz Zadra koji je u u njegovu obnovu uložio novac. Petnaest metara dugačak, jedva je primio sve ronioce, a pogotovo ronilačku opremu među kojom se izdvajala ona najsuvremenija - nitrox tehnologija, za sigurnije i duže ronjenje na velikim dubinama. Samo smo mogli pretpostaviti s palube kako je izgledao put ronilaca na dno mora gdje su golemim sisaljkama vrlo pažljivo crpili pijesak s kostura antičkog broda, u atmosferi što evocira najljepše snove. Svaki od njih, bez sumnje, vjerovao je da će baš on pronaći komadić antičkog blaga.</p>
<p>Svaki njihov pokret digitalnom je kamerom snimao Marijan Orlić iz zagrebačkog Odjela za podmorska istraživanja Ministarstva kulture. Iz zagrebačkog su Odjela došli i arheolog dr. Mario Juričić koji je pomno pazio na zdravlje ronilaca i stanje supermoderne ronilačke opreme, dok je mladić nalik na kakva američka avanturista s nožem zataknutim za nogu, jedan od naših najboljih mlađih podmorskih arheologa - Jasen Mesić. Najkompleksnije pripremne »zahvate« na potonulom brodu, provela su, pak, dva najbolja hrvatska profesionalna ronioca - otac i sin, Ratomir i Rade Čakić iz poduzeća »Atlantis-hidrogradnja« iz Šibenika, poznati kao vrsni stručnjaci za podvodne građevinske zahvate.</p>
<p>Uz njih je bio i vrstan profesionalni ronilac vlasnik poduzeća »Neptun« iz Pule Davor Milošević kao i ronilac i fotograf Eduard Strenja. Nije izostala niti pomoć arheološkog odjela zadarskog Filozofskog fakulteta kojeg je zastupao arheolog mr.Mato Ilkić, vanjski suradnik Arheološkog muzeja Zadar. Jasno da »muška« ekipa nije imala šansi bez pomoći ljupkih dama, dugogodišnje vanjske suradnice Arheološkog muzeja prof. arheologije Dobrile Džeparovske i studentice arheologije Ide Koncani. Pod nadzorom prof. Smiljana Gluščevića ronioci-arheolozi polako su razgrtali tajnu staroga broda... </p>
<p>Lokacija antičkog broda potonulog kod Silbe, kako ističe prof. Gluščević, otkrivena je još prije 15 godina kada su slučajni ronioci izvadili četiri amfore i vrlo rijedak olovni dubinomjer. Otkriće su, na žalost, prijavili tek nakon nekoliko godina. Usprkos tome što se radi o protuzakonitom izranjanju podmorskog blaga, a bogme i o velikom vremenskom kašnjenju, riječ je ipak o pozitivnom primjeru, jer u najvećem broju slučajeva podaci o potonulim brodovima ostaju tajna. Štoviše, od tisuću nalazišta, kočari ili ronioci prijave tek jedno, prema procjenama Odjela za podmorsku arheologiju zadarskog Arheološkog muzeja, što dovoljno govori koliko blaga, u stvari, kriju jadranske dubine!</p>
<p> Već prvim stručnim pregledom podvodnog terena kod Grebena, utvrđeno je da iz pijeska vire amfore. Preko svojih redovnih programa Arheološki muzej u Zadru ishodio je prošlo ljeto inicijalna sredstva za istraživanja od Ministarstva kulture. Žalosna je činjenica, naravno, da je Ministarstvo kulture tada prvi put nakon gotovo desetljeće i pol i poslalo novac za ovakav opsežan znanstveni projekt zadarskoj ekipi podmorskih arheologa koji su bez pomoći glavnog grada, snalazeći se kako god znaju, svake godine provodili istraživanja duž jadranskog akvatorija.</p>
<p> Štoviše, Grebeni kod Silbe jedini su od ukupno četiri zaista ugrožena lokaliteta, za koje je zadarski Odjel za podmrosku arheologiju dobio »zeleno svjetlo«. Da se Ministarstvu kulture itekako isplatilo odriješiti kesu, svjedoči podatak da su već prošlog ljeta prvi uroni kod Grebena polučili izvanredne rezultate. U dijelu brodskog skladišta broda ronioci su našli čak 14 amfora za vino tipa Dressel 2-4 različitih varijanti. Dressel 2-4 amfore su najpoznatije vinske amfore na zapadnom Mediteranu u prvom stoljeću za koje je vrlo teško ustvrditi gdje su nastale jer su centri proizvodnje bili u Etruriji, Kampaniji i Laciju, odnosno u Španjolskoj, (Kataloniji i Boetici - u kojoj se proizvodilo čuveno ulje), ali i u južnoj Francuskoj te se ne može sa sigurnošću reći odakle je brod krenuo na svoje kobno putovanje.</p>
<p> Zanimljivo je da je na potonulom antičkom brodu u Francuskoj prije 30 godina nađen isti tip amfora, koje su sadržavale datulje, te će biti zanimljivo usporediti nalaze. Ne manje iznenađujući bili su nalazi keramičkog posuđa i ulomaka staklenog posuđa. Kao najzanimljiviji prošloljetošnji nalaz Smiljan Gluščević ističe odlomke grubo rađenog recipijenta kakvog ne opisuje stručna literatura, te će znanstvena obrada bez sumnje polučiti važno otkriće.</p>
<p>Zahvaljujući financijskom blagoslovu Ministarstva kulture, ovo su ljeto istraživači mogli prionuti najzahtjevnijem dijelu posla - postavljanju kvadratne metalne mreže na nalazište. Načinjena od pocinčanih cijevi, metalna mreža predstavlja osnov za podmorska istraživanja jer se tzv. kvadrantima (četvorinama) koje tvore mrežu mogu detaljno locirati pojedini nalazi. Sam prijenos mreže do lokaliteta, a potom i spuštanje u dubinu, kako smo se uvjerili, bio je iznimno naporan posao. Pneumatskim bušilicama ronioci su izbušili rupe u pijesku i stijenama obližnjeg grebena u koje su zabijeni klinovi na koje se mreža pričvrstila čeličnim sajlama. Usisima pijeska s pojedinačnih kvadranata precizirala se zona nalaza, te su nakon grubog »posisavanja« pijeska, ronioci mogli prijeći na »finiju« obradu, kada smanjenim brojem atmosfera u crpaljkama, čiste brod od pijeska, tragajući za dijelovima brodskog tereta i dijelova brodske konstrukcije.</p>
<p> Već nakon prvih ovoljetnih urona, otkrivena je velika posuda - traonik u kojoj se pripremala hrana, a ronioci očekuju i brojne nove nalaze amfora, sitnog brodskog posuđa i olovnih dijelova brodske pumpe. Prvi su put za ovakvo istraživanje konsturirane specijalne mamut-sisaljke koje crpu pijesak i bacaju ga 6-7 metara iza ronilaca. Zbog dužine, a radi se o prototipu, imaju i manjih nedostataka (koji su dijelom već uklonjeni), ističe Gluščević, pa se njima mora vrlo oprezno rukovati....</p>
<p>Postavljanje metalne mreže omogućilo je detaljno snimanje sofisticiranom digtalnom tehnologijom. Od dobivenih snimaka slaže se tzv. plošni foto-mozaik istraživanog dijela nalazišta, nakon čega se specijalnim softwareom (»dizajnirala« ga je tvrtka »DFG consalting« iz Ljubljane) radi fina trodimenzionalna snimka čitavog lokaliteta. Za ovaj je posao angažiran apsolutno najbolji stručnjak - Slovenac Miran Erič s Odjela za arheologiju ljubljanskog Filozofskog fakulteta koji je s kolegom Andrejem Gasparijem i supervizorom Davidom Pollakom svakodnevno nakon iscrpljujuća ronjenja, pohranjivao u kompjuter foto baze podataka iz kojih će nastati 3 D model potonulog broda!</p>
<p> Prvi je to put u povijesti hrvatske podmorske arheologije za se izrađuje kompjuterska snimka potonulog broda! Tek je to naznaka mnogovrsnih budućih planova i programa koje prof. Smiljan Gluščević kani raditi u Zadru - gdje bi trebao biti smješten najvažniji hrvatski podmorski istraživački centar u koji bi se slijevali podatci i radila ključna podmorska istraživanja na Jadranu.</p>
<p>Paralelno s slovenskom ekipom, strašću slavnog Francuza, Marijan Orlić je snimio svaki pojedini zahvat na lokalitetu, čime su dobivene uistinu bogate filmske baze podataka. Zbog dubine i napornog posla, ronioci su se dva puta na dan spuštali do broda po pola sata. Opasno po život, ronjenje uzrokuje znatnu iscrpljenost organizma. Nakon dvanaest sati provednih na »Branimiru« pod oštrim okom kapetana Ukalovića i njegova pomoćnika Roka Ratkovića, roniocima je prijala krepka juha i goleme količine mesa, donesenog s kopna jer ga na Silbi nema, koje je svakodnevno nakon »podmorskih« poslova, pripremao Marijan Orlić. Premda nalik na posao iz snova - podmorska arheologija naporan je, opasan i slabo plaćen posao, pa mnogi mladi entuzijasti nakon prvog suočenja s dubinama, sasvim lako odustaju. Nedostatak stručnih kadrova, stoga je danas jedan od ključnih problema hrvatske podmorske arheologije.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bez humora ne mogu raditi</p>
<p>»Vidim da su se u mnogim kazalištima počeli raditi suvremeni tekstovi što je bitan pomak. Dosad smo bili odsječeni od europskih trendova iako je nova europska drama već posve definirana kategorija. Zato mi je vrlo drago da se stvari mijenjaju i da se počinjemo baviti onim čime se bave sva kazališta Europe i drugih kontinenata«</p>
<p>Tena Štivičić spada u one mlade ljude koji nisu pristali njegovati osjećaj opće nemoći koji potresa hrvatsku kazališnu scenu i krugove. Uvjerena da se uvijek može raditi, smatra se iznimno plodnim mladim autorom. Njezina drama »Nemreš pobjeć od nedjelje«, u kojoj autorica razmatra muško-ženske odnose utopljene u opći sociološki kontekst, prošle je kazališne sezone plijenila priličnu pozornost publike, a dramu je na njemačkom jeziku u Bernu i u Baselu izvelo jedno švicarski kazalište, te se emitirala na berlinskoj radio postaji. Prošlog je tjedna u zagrebačkom kazalištu »Mala scena« po novom tekstu Tene Štivičić premijerno izvedena predstava »Parsifal«, a tom je prigodom i svečano promovirana knjiga, što je bio neposredan povod razgovoru s dramaturginjom koja je, unatoč svemu, uvjerena da stvari u hrvatskom teatru počinju hvatati korak s europskim kazališnim zbivanjima. Predstava o potrazi za Svetim Gralom inspirirana keltskom legendom, namijenjena je djeci, ali zasigurno funkcionira i u svijetu odraslih.</p>
<p>- »Parsifal« u svakom slučaju pripada repertoaru »Male scene«, ali predstava nipošto nije namijenjena samo maloj djeci. Kazalište za djecu ili kazalište za mladu publiku naprosto se posljednjih godina toliko promijenilo, osobito u svijetu, i to više nije kazalište koje se prema djeci odnosi kao prema klincima pred kojima treba pokroviteljski nastupati. »Parsifal« jest ponajprije namijenjen djeci od 6-12 godina, ali je na premijeri, i na dvije izvedbe koje smo imali još u lipnju, na predstavu izvrsno reagirala publika svih uzrasta. Osim toga, »Mala scena« je zanimljiv teatar koji ima redom kvalitetne predstave, izvrsnu atmosferu i ljude koji uistinu žive za kazalište i rade za dobrobit iste stvari.</p>
<p> • Zašto Parsifal, je li se prepoznao neki osobit trenutak diktiran društvenim zbivanjima, postoji li odgojna poruka komada?</p>
<p>- Parsifal je bio ideja Ivice Šimića, kojom se on dugo bavio i tražio pisca s kojim će to realizirati. Ja sam u sve ušla nepripremljena, a on me postupno, uz mnogo razgovora, zainteresirao za priču koju sam u sebi protumačila kao pitanje inicijacije mlade osobe, ne u svijet odraslih, nego u odraslog čovjeka koji bi trebao biti častan, plemenit, pouzdan i hrabar. »Parsifal« zasigurno ima odgojnu poruku, ali ona nije primarna. Riječ je o prolasku putem kojim vrebaju mnoga iskušenja koja mladu osobu uvijek mogu odvesti u krivom smjeru, a koja treba zaobići i ne krenuti putem koji vodi u idolopoklonstvo potrošačkog društva. Uvijek je pravi trenutak za takvu priču. Ljetos sam s tom dramom bila na »Interplayu« u Australiji gdje je »Parsifal« veoma dobro prošao, iako je to bila vrlo atipična drama za taj tip susreta. A posljednjih dana mi se javilo mnogo kolega koji su mi kazali da posljednjih dana razmišljaju u »Parsifalu« kojeg su im aktualizirali ovi strašni događaji čiji smo svjedoci.</p>
<p>• »Parsifal« je ipak odmaknut od onog čime ste se dosad bavili, nije više riječ o muško-ženskim principima. Jeste li napustili neke dosadašnje teme? </p>
<p>- Nije to tako daleko jedno od drugoga. U početku je možda izgledalo da ću se tom dramom odmaknuti od svojih temeljnih interesa, ali sam i u njoj uspjela zadržati mali ironijski odmak ili eventualno humor koji mi je nužan da bih radila, a sama priča inicijacije dječaka u muškarca isto nije daleko od onoga što me zanima i čime sam se do sada bavila.</p>
<p>• Kad biste trebali uspostaviti temeljnu crtu svojih interesa i tema kojima ste se do sada bavili, što bi to bilo?</p>
<p>- Padaju mi na pamet razne ideje, nešto od toga realiziram. Temeljno me ipak zanima kako ja ili netko drugi funkcionira u društvu u kojem živimo. Moja drama »Nemreš pobjeć od nedjelje« vrlo je često tumačena samo kao intimna priča dvoje mladih ljudi koja nema veze s drugim stvarima, a ona je, za mene, duboko vezana, možda ne uz političku, ali svakako uz socijalnu situaciju iz koje također proizlaze naši intimni problemi.</p>
<p>• Svojedobno ste napisali i filmski scenarij za Krležinu »Ledu«. Što je s tim?</p>
<p>- Ne znam. Tada sam bila na drugoj godini Akademije i Edo Galić mi je ponudio da to radimo zajedno. Napravila sam prvu verziju relativno brzo, a potom se trebalo vidjeti što će biti s realizacijom. Ali, stvari su negdje zapele i u međuvremenu sam na to pomalo zaboravila. Taj scenarij vjerojatno u nekoj ladici čeka bolja vremena.</p>
<p> • Bilo je i izleta u novinarstvo?</p>
<p>- S vremena na vrijeme objavljujem u novinama, ali to nije moja primarna profesija niti se to može nazivati novinarstvom. Prije je riječ o nekom kolumnističkom radu koji mi je zanimljiv i mislim da ću se njime i dalje povremeno baviti, ali ne kao osnovnim zanimanjem.</p>
<p>• Što može mladi dramaturg napraviti u našem teatru i koliko je zadovoljan stanjem?</p>
<p>- Ja sam imala sreću i pratio me dobar splet okolnosti pa sam počela raditi vrlo mlada. To zasigurno ima veze i s ambicijom koja se kod nas često doživljava kao negativna osobina. No, svakako, nisam se našla u vakuumu u kojem ne bih znala što početi. Imam dosta posla, dovoljno ponuda. Ne osjećam da nemam svoje mjesto iako je situacija, koja se sad popravlja, bila dosta teška. Naime, dramaturgija je bila odsječena i od drugih katedri i od ostatka svijeta, nije bilo veze s kazalištima i kulturnim instutucijama, tako da su cijele generacije dramaturga naprosto nestale, ili se bave novinarstvom ili nečim drugim. Naravno, u svemu ima i inercije našeg mentaliteta, mnogi se rukama i nogama ne bore za svoju priliku, nego se sjedne, kuka i priča kako ništa ne valja. Svi smo pomalo krivi. Što se tiče situacije u hrvatskom kazalištu, vidim da su se u mnogim kazalištima počeli raditi suvremeni tekstovi što je bitan pomak. Dosad samo bili odsječeni od europskih trendova iako je nova europska drama već posve definirana kategorija. Zato mi je vrlo drago da se stvari mijenjaju i da se počinjemo baviti onim čime se bave sva kazališta Europe i drugih kontinenata, a što smo mi, ne znam zbog čega, svih ovih godina ignorirali.</p>
<p>• Još ste »free lancer«, kako se uopće dolazi do posla?</p>
<p>- Tako da se stalno puno radi, nekoliko projekata odjednom. Ipak, još uvijek živim s roditeljima, ne izdržavam se sama, premda bih sad to možda i mogla, ali bi dostajalo za jedan veoma skroman život. Problem je ne samo u niskim honorarima nego i nepostojanju zakona koji bi te zaštitili i svakako u tome što nemamo agente pa se moramo baviti i drugim stvarima u koje se ne razumijemo i za koje nismo kvalificirani.</p>
<p>• Što treba najaviti?</p>
<p>- Počela sam pisati jedan novi komad, a kako radim na još nekim projektima mislim da ću to završiti za par mjeseci. A u Zekaemu, zajedno s Teom Gjergjizi, pripremam »Vaginine monologe« Eve Ensler, koji godinama haraju svjetskim pozornicama. Mi ih želimo napraviti kao pravu dramsku predstavu i dokazati da nije riječ ni o kakvom agresivnom feminističkom pamfletu već o komadu koji se bavi dubokim psihološkim i sociološkim problemima.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kazalište se prije svega tiče čovjekovih emocija</p>
<p>»Pitali smo se zašto je Dostojevski tako dugo aktualan? Zato jer se bavi problemom unutarnjeg čovjeka! Bavi se njegovim zlom i dobrom. Kada se iznutra gleda čovjeka on je i prekrasan i užasan i nema kraja. Čovjek je beskonačan. Čovjek može znati što je kompjutor, što je politika ali ne može upoznati cijelog sebe«, kaže Kramer </p>
<p>Ruski redatelj, 39-godišnji Viktor Kramer, učenik je velikog ruskog redatelja Georgija Tovstanogova. Kazalište u čijem središtu je čovjek sa svojim emocijama osnovna je preokupacija i Viktora Kramera i njegove predstave »Fantazija ili šest osoba u čekanju vjetra«, u izvođenju grupe »Farces« iz Sankt Petersburga. Povodom gostovanja te predstave u Zagrebu, u Kazalištu Komedija, na završnoj večeri Mediteran Shakespeare festivala, a koja je inače prije dvije godine na festivalu u Edinbourghu između 512 predstava osvojila prvu nagradu, o samoj predstavi, tradiciji i sadašnjosti ruskoga teatra za Vjesnik govori redatelj Viktor Kramer.</p>
<p>• Zašto ste radili predstavu »Fantazija«? Iz znatiželje ili provokacije?</p>
<p>- Teško je odgovoriti na takvo pitanje. I zato što kao redatelj biram što ću raditi, a ne radim što netko od mene naruči. Tako je moj izbor podređen mojoj potrebi, potrebi mene kao umjetnika. Za mene je ova predstava bila principijelno važna. Ne toliko kao gotov čin, nego kao stvaralački proces. Ja sam dramski režiser, glumci iz predstave su također učili od velikih dramskih pedagoga po sustavu Stanislavskoga i ruskoga teatra uopće, pa je ovakav posao bio nešto neprilično za takvu školu.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Zato što dramski glumac uglavnom govori, a ovo je prije svega predstava tijela. A tijelo, naše tijelo, i kada šuti vrlo je izražajno, ono govori umjesto nas. </p>
<p>• Jesu li možda glumci iz predstave školovani pantomimičari? </p>
<p>- Ne. Nitko se od glumaca u toj predstavi nije bavio pantomimom kao poslom, kao izrazom.</p>
<p>• Ni na kazališnoj akademiji?</p>
<p>- Specijalno ne. Samo onoliko koliko se uče osnove. Istina, prije ove predstave ja sam radio predstavu »Snježni šou«, s ruskom klovnovskom zvijezdom Slavom Palunjinom koja je u Londonu osvojila nagradu »Laurence Olivier«. Clown, Palunjin, u toj predstavi ne govori i kada sam s njim radio shvatio sam da treba probati s dramskim glumcem predstavu bez teksta. Pitao sam se, kolika se izražajnost može iz toga razviti? I zato što dramski glumci kao podlogu imaju psihologiju.</p>
<p> • Kada ste glumcima predložili takvu predstavu je li bilo otpora?</p>
<p>- Bilo je velikih otpora. Kao dramski glumci htjeli su govoriti monologe, dijaloge, za što su se školovali. I kada sam predložio predstavu bez teksta praktički nitko me od njih nije podržao, bili su ljuti i teško su to radili. Bilo mi je teško nagovoriti ih na predstavu bez teksta, na uloge bez teksta. Ali u meni su sve više bujale asocijacije, mene sadašnjega i mene prošloga, iz mojega djetinjstva. Veoma mnogo u toj predstavi je iz mojega djetinjstva.</p>
<p>• Da?</p>
<p>- Da. Pritom nisu primarne epizode iz djetinjstva već osvještenje toga. To je osvještenje djece koja trče sa zmajem, koja unaprijed ne znaju što će se dogoditi, kamo će ih igra odvesti. Jedan od dječaka, u slengu pacami, kada svi trče za zmajem pao je i viče: Pacaaami, ne bježite od mene, ne trčite bez mene! Glumcima je bila dovoljna ta rečenica da se počnu sjećati svojega djetinjstva, da pokrenu maštu. Sjetili su se da je vjetra bilo uvijek, da je zmaj uvijek mogao letjeti, ali i postali svjesni da na pozornici nema vjetra i počelo se je zbivati sve ono što se događa dok se čeka vjetar. Vjetar je u ovoj predstavi metafora. To je naš unutarnji vjetar, to je vjetar našega života, naš život. Zato se ova predstava i zove »Fantazija ili šest osoba u čekanju vjetra«.</p>
<p>• To asocira na Pirandellovih »Šest lica traži autora«?</p>
<p>- Da. To je predstava s asocijacijom na Pirandella i sve što iz toga proizlazi. Sve što proizlazi u čekanju vjetra zbiva se u toj predstavi. Zato smo tu predstavu radili polako i pola godine. Po dijelovima. Prve fragmente predstave pokazali smo gledateljima i to u okviru jedne druge predstave s kojom smo gostovali u Njemačkoj. To je imalo velikog uspjeha i kada su to glumci vidjeli počeli su vjerovati. Uspjeh im je dao krila i principijelno su prihvatili da se može govoriti i kada se šuti. Ta predstava je u njima razvila mnoge sposobnosti koje im sada pomažu u radu na drugim predstavama u kojima je mnogo teksta, kada igraju Hamleta, Dostojevskoga .... </p>
<p>• Kakvi su oni glumci u govornom teatru?</p>
<p>- Onaj što u ovoj predstavi igra frizera, Igor Kopilov, vrlo dobro igra Hamleta, dobio je više nagrada, a na najvećem festivalu u Rusiji dobio je zlatnu masku. On je izvrstan psihološki glumac. Ofeliju igra jedina glumica iz Fantazije. Ostali igraju glavne i velike uloge u drugim predstavama ili monodrame. Svi su oni odlični dramski glumci, igraju u peterburškim kazalištima i snimaju filmove. Škola »Fantazije« jako im pomaže da budu još izražajniji. Eto, ljetos smo počeli raditi novu predstavu bez teksta.</p>
<p>• Kako se zove?</p>
<p>- Uvjetno smo je nazvali Chagall. To ne znači da je to predstava o Marcu Chagallu, nego da kroz priču o Chagallu, kroz njegovo snovito slikarstvo, njegov bajkoviti svijet, želimo sadašnji svijet očistiti od spektakla, od potrošačkog mentaliteta. Ne pridajem značenje takvom svijetu, niti svijetu svjetske moći. To me ne zanima ni u teatru.</p>
<p> • Hoćete reći da vas najviše zanimaju emocije u teatru?</p>
<p>- Da. Zato što je teatar prije svega usmjeren čovječjoj emociji a ne glavi. Glavi teže novine, časopisi, televizija, politika, a k srcu teži teatar. </p>
<p>• Što mislite kamo ide svjetski teatar? Što hoće biti?</p>
<p>- Suvremeni teatar slijedi suvremenu modu. Vidim to u Rusiji i u svijetu. Nema nekog jedinoga puta, mnogo je putova i svi idu na sve strane. Jedino umjetnici sjedinjuju te putove.</p>
<p>• Ne mislite li da umjetnici imaju otpor prema globalizaciji, internetizaciji, prema manipulaciji?</p>
<p>- Bezuvjetno, umjetnik je u konfrontaciji naspram 101 problema. No, najzanimljiviji od umjetnika sadašnjega vremena nastoje biti u svojem konkretnom, aktualnom problemu, njih zanima problem u nutrini čovjeka. Ništa nije tako prekrasno i užasno kao čovjek! Kada smo nedavno postavljali Dostojevskoga pitali smo se zašto je on tako dugo aktualan? </p>
<p>• Pa zašto je?</p>
<p>- Zato što se bavi problemom unutarnjeg čovjeka! Bavi se njegovim zlom i dobrom. Kada se iznutra gleda čovjeka on je i prekrasan i užasan i nema kraja. Čovjek je beskonačan. Čovjek može znati što je kompjutor, što je politika ali ne može upoznati cijelog sebe.</p>
<p>• Što je sada glavna preokupacija ruskoga kazališta?</p>
<p>- Sada ruski teatar nije kao prije dvadeset godina, kada je mnogo režisera radilo u maniri koja je odgovarala ondašnjoj sovjetskoj vlasti. Ali taj put pokazao se stranputicom. Nikamo nije doveo. Revolucija ništa nije riješila. Evolucija može nečemu pridonijeti, vrlo teško ali može, no za sve to treba vremena.</p>
<p>• Gdje je u svemu tome sadašnji ruski čovjek? Kakva je njegova budućnost? </p>
<p>- Mislim da današnji ruski čovjek sve više počinje slušati sebe. Postavlja vrlo ozbiljna pitanja na koja traži odgovore. Svaki od nas se pita što je, što želi u ovom svijetu? Ruski čovjek počinje misliti i sudjelovati. Sada u Rusiji vlada zanimanje za klasični repertoar, jer veliki klasici žive u svakom vremenu. Nemoguće ih je odvojiti od čovjeka i problema svih ljudi.</p>
<p>• Jeste li religiozni?</p>
<p>- Mislim da vjerujem u boga, no ta vjera...To je vjera unutar mene, prije svega. Ja mislim da je svaki čovjek i svoj bog. Izbjegavam ići u crkvu zato što se misli da tako treba, ali ujutro, kada se probudim, idem u svoju vlastitu crkvu i govorim sve što mislim.</p>
<p>• Koliko je tradicija važna za moderni teatar i modernu umjetnost?</p>
<p>- Pitanje je što podrazumijevamo pod tradicijom. Ako se pod njom podrazumijeva sve što je staro onda... </p>
<p>• Mislio sam koliki je utjecaj svega što je ostalo od Stanislavskoga, Meierholda, Vahtangova...</p>
<p>- Naša se, ruska tradicija nastajući razvijala. Npr. i sam Stanislavski je napisao da se ne treba igrati onako kako je on zapisao, da je to pogrešno. Tradicija je, iz nje uzimam, tako je razumijem, ono što je dobro i što se može razviti, tada je ona živa. Za mene tradicija ima psihološku osnovu teatra, to je ruski teatar, to je i predstava koju ste vidjeli. Ti glumci žive po sistemu Stanislavskoga, naravno. A to što žive i pokazuju. Oni ne govore ali pokazuju točan proces, znaju točno priču i govore je bez riječi. To je za mene škola ruskoga teatra a ne neka druga. To je škola proživljavanja. Za teatar je važno proživljavanje i suproživljavanje gledatelja. Ako glumac proživljava iznutra onda gledatelj ne može biti nezainteresiran, on ne može biti hladan. Mi nastojimo, moji glumci i ja, pokazati tu rusku školu. To je imanentno najsuvremenijim teatarskim formama i idejama. To sjedinjenje je tradicija. </p>
<p>• Ali i unatoč tomu vas se smatra avangardnim redateljem.</p>
<p>- To što za mene u Rusiji govore da sam avangardni režiser nije istina. Ja sam tradicionalni režiser i ne znam što je to avangardni režiser. Ne želim biti avangardnim, to nije moja zadaća. Ja radim tako kako vrijeme osjećam.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Politika božanstva</p>
<p>Biografija »Dante« R.W.B. Lewisa temeljena je na autorovom upornom i podrobnom »kopanju« po arhivima grada Firenze</p>
<p>Šetnja Firenzom otkriva otprilike 30 komemorativnih ploča u čast pjesnika Dantea Alighieria. Tako, recimo, u kapeli Bargello visi freska s njegovim portretom za koju se kaže da ju je nacrtao Danteov suvremenik Giotto. </p>
<p>Da je živ, Dante bi prepoznao veći dio grada u kojem je rođen 1265. godine, uključujući zidine i tornjeve grada, krstionicu u kojoj je kršten i crkvu San Miniato u koju je običavao ići. Povijest se ovdje ne mijenja, ona srasta s gradom. </p>
<p>Ovaj najpoznatiji Firentinac je volio svoj grad ali ne i njegove stanovnike. Oni su ga izgnali i oduzeli mu zemljište. Usprkos tomu, u svoje je doba, Dante bio najslavniji pjesnik, ne samo u Italiji, nego i u Europi i toga je bio svjestan. Pišući prekrasnim i jednostavnim talijanskim, radije nego na latinskom jeziku, Dante je pružio kompletni opis svijeta i njegove svrhe onako kako je to shvaćao srednjovjekovni čovjek. </p>
<p>Kroz svoju »Božansku komediju«, izuzetnu poemu, Dante odvodi čitatelja na putovanje kroz pakao, čistilište i raj, otkrivajući pritom sebe i tako nam pokazujući kako da mi spoznamo sebe. Dijelovi ovog putovanja sadrže alegorijsko značenje, ali drugi su dijelovi zapravo reportaže o njegovim okršajima i suprotstavljanjima smrću. </p>
<p>Neki od likova dio su klasične povijesti, drugi su pak ljudi za koje je Dante čuo ili ih poznavao. Pored svojih sugrađana Firentinaca, Dante je mislio i za većinu papa i francuskih kraljeva da su nemoralni, ali u zagrobnom životu samo je Bog taj koji kažnjava nemoral i nagrađuje vrline. Oni koji su bili korumpirani u politici, primjerice, zauvijek se kuhaju u smoli. To je kršćanski humanistički pogled na stvari, koji je utemeljio Toma Akvinski, još jedan od Danteovih suvremenika. </p>
<p> U isto vrijeme Dante se u svojoj pjesmi nada da će susresti Beatricu, koja je bila stara svega devet godina kada ju je prvi puta zapazio, i kojoj se sa distance divio sve do njene prijevremene smrti. </p>
<p>Ona je sada na nebu, gdje se sastaju i često razgovaraju u prilično oštrim tonovima o tome što se dogodilo među njima na zemlji. Trubadurska tradicija, da ljubav oslobađa sve, nalazi se također u njegovu djelu. </p>
<p>R.W.B. Lewis, američki literarni stručnjak , autor nove biografije »Dante«, postavio je poeziju u kontekst Danteovog života. Veliku količinu podataka o Danteu autor je pronašao u firentinskom arhivu. Primjerice, Danteov otac bio je vlasnik farmi, i posuđivao je novac u vrijeme kada je Firenza bila europski grad, po važnosti na drugom mjestu, odmah iza Pariza. </p>
<p>Neki stručnjaci sumnjaju je li Beatrica uopće ikada postojala izvan Danteove mašte, ali Lewis slijedi onu struju koja vjeruje da je ona bila članica obitelji Portinari, i da su bili susjedi. U dobi od 11 godina, po toj procjeni, Dante je zaručen za drugu djevojčicu, desetogodišnju Gemmu Donati. Kasnije se s njom i oženio, imavši trojicu sinova i kćer. </p>
<p>Firenza je u to vrijeme bila zahvaćena neprestanim sukobima između dvije skupine, jedne koja je bila na strani pape i stranke Svetog rimskog carstva. Firenza je obično bila u rukama papinih pristaša ali su se oni podijelili na »crne« i »bijele«. Dante se borio za »bijele« u nekoliko bitaka i uzdigao se do visokog diplomata. U važnim diplomatskim misijama upoznao je sve one koji su predstavljali nešto u tom kaleidoskopu prepirke između nekih gradova-država.</p>
<p> Također još uvijek ima Talijana čije pretke ili dvorce spominje Dante. Godine 1309. najveći dio papinih pristaša koji su se nazivali »crni« protjerali su Dantea iz Firenze, jer on je bio na strani »bijelih«. Tako je slavni pjesnik proveo nekoliko godina u Veroni, prije no što se preselio sa ženom i djecom u Ravennu, gdje je dovršio »Božansku komediju« i umro 1319. godine.</p>
<p> Miješajući se u diplomaciju i intrige, Dante je više manje ispunio Tolstojevu opasku da pisac mora imati iskustvo rata i javnog života, zaključuje se u biografiji »Dante«, R.W.B. Lewisa. (N.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Mala scena« putuje u Frankfurt</p>
<p>Kazalište »Mala scena« gostovat će na međunarodnom festivalu »Starke Stucke«, u Frankfurtu od 21. do 24. rujna. Tamo će odigrati tri predstave i to na njemačkom jeziku, a jedna će predstava (»Ja sam ja«) uz pomoć hrvatskog konzulata u Frankfurtu biti odigrana na hrvatskom i namijenjena našoj djeci u inozemstvu. Riječ je o predstavi koja je od premijerne izvedbe imala više od 150 izvedbi, a pozivana je i na festivale u Austriju. Na kazališnom međunarodnom festivalu u Ljubljani osvojila je nagradu za likovnost, a na festivalu u Mariboru dobila je nagradu dječjeg žirija. Ta nagrada (»25 zlatnih zvezdic«) »Maloj sceni« uručuje se u nedjelju u 11 sati u Lutkovnom gledališču u Mariboru. Spomenutu predstavu režirao je Ivica Šimić, a igraju je Ivica Šimić i Larisa Lipovac. Kostime je potpisala Ika Škomrlj, a koreografiju Desanka Virant. (B. V.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatska korak do Svjetske skupine</p>
<p>Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić okrenuli su 0-2 u setovima i 2-5 u »tie-breaku« trećeg seta, te nakon 3 sata i 21 minute upisali drugi bod za Hrvatsku svladavši talijanski par Mosea Navarru i Giorgija Galimbertija sa 6-7 (6), 3-6, 7-6 (5), 6-2, 6-4 / Talijanima se osvetila prepotencija, počeli su prerano skakati, kod 5-2 u »tie-breaku« trećeg seta Navarra se okrenuo svom predsjeniku Saveza i pokazao mu neka pripremi novac. No, prepotencijom se ne dobiva meč, osvetilo se to i meni u petak, kazao je Goran Ivanišević</p>
<p>RIM, 22. rujna (od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić odveli su Hrvatsku u treći, odlučujući dan kvalifikacija za Svjestku skupinu Davisova kupa s prednošću od 2-1. Iako su bili veliki favoriti u igri parova protiv talijasnke kombinacije Mose Navarra - Giorgio Galimberti, hrvatski su tenisači bili na korak do poraza. Talijani su dobili prva dva seta i u trećem u »tie-breaku« imali velikih 5-2. U tom trenutku sve se okrenulo, a hrvatska kombinacija na kraju je slavila, nakon 3 sata i 21 minute, sa 6-7 (6), 3-6, 7-6 (5), 6-2, 6-4. </p>
<p>- Talijanima se osvetila prepotencija. Navarra je počeo skakati, okrenuo se predsjeniku Saveza Binachiju pokzajući mu da pripremi »lovu«. No, prepotencijom se ne dobiva meč, osvetilo se to i meni u petak, dobro sam naučio tu lekciju, kazao je Goran Ivanišević nakon meča u kojemu je bio potpuno »unutra«, svjestan da je puno toga ostao dužan prvoga dana kad je neočekivano izgubio od Filippa Volandrija. </p>
<p>No, Mose Navarra je pokušao talijasnkim novinarima objasniti da u tom, krucijalnom trenutku meča, nije Binachiniju pokazao da mu pripremi novac, već da ga je strah. Između te dvije geste postoji razlika, naoko vidljiva, no Navarra se pokušao vaditi. </p>
<p>Ivanišević je kod 5-2 dobio dva svoja servisa, a onda je Navarra načinio dvije vezane dvostruke pogreške pri servisu i gurnuo Hrvatsku u šansu koju Ivanišević i Ljubičić nisu propustili. Ako je itko kriv za poraz Talijana, onda je to Mose Navarra. </p>
<p> - Ma, to što Navarra priča nije točno. Dugo sam u Italiji i dobro znam razliku između te dvije geste. Uostalom, pogledajte TV snimku i sve će se jasno vidjeti, otklonio je svaku dvojbu Ivan Ljubičić. </p>
<p>Ivan Ljubičić koji je prvoga dana potukao do nogu Federica Luzzija, bio je uzročnik svih problema u igri hrvatskog para do kraja trećeg seta. Ljubičić ne igra mnogo parove na ATP Touru i jednostavno ima mnogo problema. Najviše se ti problemi očituju kod srevisa, koji je Ljubičiću prilagođen za ostanak na osnovnoj crti, a parovi zahtijevaju izalazak na mrežu nakon početnog udarca. </p>
<p>- Imao sam velikih problema sa servisom, a stvar je u bacanju loptice u zrak. Kad igram pojedinačni meč gurnem lopticu iza glave, jer ne izalzim odmah na mrežu. U parovima je drukčije. Kad sam srevirao za meč Goran mi je rekao da udarim prvi srevis iz sve snage, pa nek ga Talijani pokušaju vratiti. Isplatilo se, nasmijao se Ivan Ljubičić.</p>
<p>Ljubičić je upravo na svoj servis propustio loptu za prvi set u »tie-breaku«. U drugome setu je kod 1-2 izgubio ponovno svoj servis i doveo Talijane pred vrata pobjede. I bilo bi tako da Navarra nije počeo prerano slaviti u »tie-breaku« trećega seta. Dvije dvostruke pogreške na srevisu kod 5-4 dovoljno će pokazati kakav mu je karakter. Goran Ivanišević je to i očekivao:</p>
<p>- Bez obzira na to što smo imali loptu za prvi set, Talijani su igrali bolje. Iako nisam gubio svoj servis, nisam bio potpuno u meču i to sam osjećao. Gdje se prelomilo? Pa, početkom trećeg seta, Niko Pilić je otišao na WC, stisnulo ga je, znate. Ljubičić i ja smo počeli razglabati o stvarima koje nisu imale nikakve veze s onime što nas je u tom trenutku mučilo. Pričali smo o političkoj situaciji i lokalnim izbornima, što ja znam. I onda je krenulo.</p>
<p>Nakon osvojenog »tie-breaka« trećeg seta, nakon krupne pogreške Mose Navarra, situacija na terenu Foro Italica dramatično se promijenila. Iako je i do tada bio sigurniji igrač u paru, Goran Ivanišević konačno je pronašao i retern u svojoj igri, a Ljubičić je sve manje griješio.</p>
<p>S druge strane, Navarra, a posebice Galimberti, evidnetno su pali u svojoj igri. Navarra više nije pogođao reterne, a Galimberti je bio čovjek kojemu su Hrvati oduzeli dva servisa u četvrtom i jedan, ključni, u petom setu. Doduše Ivanišević je spašavao 15-40 kod 4-3 u petom setu na svoj servis, malo ga je boljelo i rame, no na svu sreću ne toliko da ne bi Hrvatsku odveo do drugoga boda. </p>
<p>- Jasno da ću igrati u nedjelju protiv Luzzija. Nema veze što sam igrao deset setova u dva dana, mogu još. Malo me boli rame, ali bit će sve u redu. Kakav je Luzzi? Isto puno priča na terenu, stalno se nešto buni, ali zašto ga ne bih dobio. Od onoga kako sam igrao protiv Volandrija u petak gore ne mogu, zaključio je Ivanišević. </p>
<p>Ljubićič je, pak, već pronašao u glavi idealni scenarij: </p>
<p> - Goran će dobiti Luzzija i ja uopće neću trebati na teren u nedjelju, nek odigraju Vajda i Galimberti posljednji meč.</p>
<p>Ipak, Talijani se još uvijek ne predaju. Izbornik Corrado Barazzutti kaže:</p>
<p>- Dok se igra, imamo šanse. U nedjelju otvaraju Luzzi i Ivanišević, a ja znam da je Luzzi u sjajnoj formi, optimističan je strateg Talijana. </p>
<p>No, koliko god Luzzi bio u dobroj formi, Ivaniševića je igra parova iz subote mentalno jako podigla. Zna gdje je griješio u petak protiv Volandrija, zna da mora biti agresivniji ako želi do pobjede. A tu je još i Ivan Ljubičić, tenisač koji je od svih u Rimu u najboljoj formi za pojedinačne mečeve. Na Foro Italicu će se igrati još dva meča, Hrvatskoj treba samo jedna pobjeda za plasman, po drugi puta u povijesti, među 16 najboljih svjetskih teniskih reprezentacija. Realno, prilika nikad nije bila bolja... </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Euforija u Sigetu</p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - »Moram se smiriti, dajte mi malo vode«, govorio je predsjednik nogometaša Hrvatskog dragovoljca, Stjepan Spajić, neposredno nakon što je njegova momčad posve »dotukla« Pomorac, svladavši ga u prvenstvenome ogledu u Sigetu čak sa 5-1 (2-1).</p>
<p> Spajić je, baš kao i većina domaćih navijača, na ovoj utakmici doista izgubio mnogo živaca i strpljenja, iako pet postignutih pogodaka sugerira na zaključak kako je Hrvatski dragovoljac posve dominirao terenom. Paradoksalno je, međutim, da su gosti iz Kostrene bili bolji većim dijelom prvoga poluvremena, Skočić, Samardžić i Prpić unosili su prilično nereda u domaći 16-erac. Tako je u 12. minuti, nakon nespretne Andračićeve reakcije, Prpić dohvatio loptu, proslijedio Skočiću koji je, pak, zatresao mrežu. Pet minuta kasnije Ostojić je uzdrmao stativu, a da je lopta tada završila u mreži utakmica bi zasigurno posve otišla na gostujući mlin i bodovi bi već bili na putu za Kostrenu.</p>
<p> Katulić je, međutim, u 31. minuti iskoristio Lalićevu asistenciju, potom je najbolji igrač utakmice (Lalić, naravno!) iz slobodnog udarca sa 17 metara doveo domaće u vodstvo... Grogirani gosti su ubrzo ostali i s igračem manje, što je, naravno, »dragovoljce« gurnulo u ulogu apsolutnoga vladara terena. To je najbolje iskoristio bivši hrvatski reprezentativac Ardian Kozniku, debitan u crnome dresu, postignuvši dva pogotka, jednog iz 11-erca.</p>
<p> Ipak, najljepši potez utakmice svakako je četvrti pogodak domaćih. Fumić je oteo loptu na polovici igrališta, uz aut-crtu, dovukao se na 25 metara od suparničkih vrata i zakucao u mrežu.</p>
<p> • Igralište u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - POMORAC 5-1 (2-1)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 7,5 - Bošnjak 6,5; Kurtović 6,5, Petrović 6,5, (od 52. Fumić 7,5) - Miletić 6,5, Bisaku 7, Kralj 7, Lalić 8 (od 61. Maglica 7), Andračić 6,5 - Katulić 7, Gulić 6,5 (od 46. Kozniku 7,5)</p>
<p>POMORAC: Knez 7 - Batkoski 5,5, Romić 5,5, Komar 5, Kurilić 5 - Grubišić 5,5; Dunković 6, Prpić 6,5, Ostojić 6 (od 55. Bubnić 6) - Samardžić 6 (od 59. Dželalija 6), Skočić 7 (od 60. Rožajac 6)</p>
<p>SUDAC: Pavić (Split) 6,5; GLEDATELJA: 700</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Skočić (12.), 1-1 Katulić (31.), 2-1 Lalić (34.), 3-1 Kozniku (52, 11 m), 4-1 Fumić (57.), 5-1 Kozniku (73.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ostojić, Bošnjak, Andračić, Kozniku; CRVENI KARTON: Kurilić (51, rušenje suparničkog igrača)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marin LALIĆ</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Međimorec donio slavlje Koprivničanima</p>
<p>KOPRIVNICA, 22. rujna</p>
<p> - Trebalo je doista strpljenja na utakmici Slaven Belupo - Šibenik, u kojoj su domaćini pobijedili sa 1-0 (0-0), jer prikazani nogomet bio je niske kvalitete. </p>
<p>Šibenik je došao po bod, pa se stoga zatvorio u svoju polovicu igrališta i orijentirao se na protunapade. U nekoliko navrata je i priprijetio, a osobito je bilo dramatično u 62. minuti kada je nakon ubacivanja Krpana Dragičević najprije glavom, a potom i nogom pokušao ugroziti Solomuna. </p>
<p>Domaći su bili ti koji su napadali, ali je teško bilo probiti zgusnutu formaciju Šibenčana. Zgoditak za konačnih 1-0 pao je u 72. minuti. Akcija domaćih trajala je dugo, konkretizirala se na desnoj strani, kada je lopta prebačena do Dodika na sredini, malo izvan 16-erca, on ju je proslijedio do Amižića, koji je pucao. Lopta je pritom pogodila u glavu jednog od šibenskih igrača i došla do Međimorca, koji je pucao s ruba 16-erca iz prve. Lopta je prošla kroz noge Krpana i pogodila u koljeno Radeljića, koji je malo promijenio smjer i iznenadio Slavicu. </p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - ŠIBENIK 1-0 (0-0)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 6 - Crnac 6, S. Bošnjak 6,5, Kacić 6 - Međimorec 7, Ferenčina 6,5, Radiček 6 (od 80. Kovačević -), Amižić 6 - Posavec 6 (od 90. Gal -), Kovačić 6 (od 46. Jurčec 6,5), Dodik</p>
<p>ŠIBENIK: Z. Slavica 6,5 - Pranjić 6, Kartelo 6, Radeljić 6 (od 88. Pešić -) , Žilić 6, Jović 6 (od 46. Kukoč 6), Perić 6, Kosić 6,5, Krpan 6,5 - Dragičević 6,5, Vincelj 6</p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 6,5. GLEDATELJA: 1500</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Međimorec (72.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ferenčina, Kosić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zdravko MEĐIMOREC</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Osječani bez publike, igre i bodova</p>
<p>OSIJEK, 22. rujna</p>
<p> - Tek je subotnja utakmica, u kojoj je Osijek ispaštao onaj »nestašluk« jednog podivljalog gledatelja na utakmici s Dinamom, kada je udarivši Miroslava Dujmovića izazvao prekid, pokazala što je nogomet bez promatrača. Na sablasno praznom najvećem sportskom objektu u istočnoj Hrvatskoj u svakom se trenutku igre moglo čuti što komu tko dovikuje, a ni one lijepe poteze (istina rijetke) baš nitko nije mogao nagraditi osim malobrojnih službenih osoba i 15-ak izvjestitelja. U takvoj komornoj atmosferi gosti iz Čakovca uspjeli su iznenaditi Osječane i pobijediti sa 2-1 (0-0).</p>
<p>Očito, nogometaši također nisu naviknuti na crkvenu tišinu, pa smo neuobičajeno dugo bili sasvim bez posla. Ništa se zanimljivijega nije događalo na terenu, a vrata i mreže u tom razdoblju gotovo da su bili nepotrebni na stadionu! Novost je na početku drugog poluvremena bila u tomu što su upaljeni reflektori pa je tada doista sve sličilo na kazalište! Na travnjaku ništa novoga do 57. minute. A tada je visoki Škopljanac dopustio da Osječani povedu sa 1-0. Sasvim desno u kaznenom prostoru Čakovca on se poigravao s loptom i umjesto da otkloni opasnost, dopustio je da Pavličić u padu iščeprka loptu i uposli Turkovića. Iskusna »devetka« Osijeka sa svega pola metra tek je proslijedio loptu iza iznenađenog Perića - 1-0! </p>
<p>Taj pogodak probudio je Čakovčane, ali još više, čini se, njihova trenera Magića koji je obavio na brzinu tri izmjene i, pokazat će se u završnici, bio je to pun pogodak čakovečkog stratega. U 77. minuti Mužek je gurnuo loptu malo udesno, na 18 metara pritrčao je Bubek i preciznim udarcem desnom nogom pogodio gornji desni kut - 1-1. Doslovce u posljednjim minutama sve se još jednom repriziralo kao kod izjednačenja pa su bodovi senzacionalno otputovali u Čakovec! Škopjanac je proigrao Domjanića, a još jedan igrač kojeg je Magić »ubacio« u igru znao je uzvratiti svom treneru za to povjerenje. Gurnuo je loptu kroz noge neopreznom Jukiću, ušao u 16-erac Osijeka i s 12-13 metara po zemlji topovski smjestio loptu u suprotni, desni donji kut - 1-2. </p>
<p>• Stadion Gradski vrt</p>
<p>OSIJEK - ČAKOVEC 1-2 (0-0)</p>
<p>OSIJEK: Galinović 5,5, Ergović 6, Vuica 6, Neretljak 7, Kulešević 6, Brkić 6 (od 63. Balatinac 5,5), Beširević 6, Jukić 5,5, Pavličić 7, Turković 6, M. Vuka 5 (od 69. Ljubojević 5,5)</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 7, Ivica 7, Karabatić 7, Škopjanac 6, Hucika 6, Šarić 6 (od 69. Dedaj 6), Kovačić 6, Bunc 5 (od 64. Bubek 7), Mužek 6,5, Ribić 5, Nosek 5 (od 62. Domjanić 7)</p>
<p>SUDAC: Novak (Varaždin) 6. BEZ GLEDATELJA.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Turković (57.), 1-1 Bubek (77.), 1-2 Domjanić (90.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ivica, Šarić, Hucika, Bubek, Neretljak, Ergović, Jukić</p>
<p>CRVENI KARTON: Ergović</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Željko DOMJANIĆ </p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Francuzi u finalu, Australija vodi 2-1</p>
<p>ROTTERDAM, 22. rujna</p>
<p> - Reprezentacija Francuske igrat će u finalu ovogodišnjeg izdanja Davisovog kupa nakon što su u Rotterdamu protiv Nizozemske poveli sa 3-0.</p>
<p>Odlučujući bod za Francuze donio je par Cedric Pioline - Fabrice Santoro koji je sa 7-5, 6-1, 7-5 pobijedio Paula Haarhuisa i Sjenga Schalkena. Francuzi će tako po 14. puta igrati Davis Cup finale, a protivnik će im biti bolji iz dvoboja Australija - Švedska u kojem Australci u Sydneyu nakon dvoboja parova vode sa 2-1. Wayne Arthurs i Tood Woodbridge svladali su švedsku kombinaciju Jonas Bjřrkman - Magnus Larsson sa 6-7 (3), 7-6 (2), 7-6 (5), 7-6 (3).</p>
<p>• Rezultati, Australija - Švedska (2-1): Rafter - Johansson 6-3, 7-6 (8), 3-6, 2-6, 3-6, Hewitt - Bjřrkman 4-6, 6-4, 7-6 (5), 7-6 (2), Arthurs/Woodbridge - Bjřrkman/Larsson 6-7 (3), 7-6 (2), 7-6 (5), 7-6 (3). </p>
<p>Nizozemska - Francuska (0-3): Sluiter - Clement 6-3, 2-6, 2-1 predaja Sluitera, Schalken - Escude 7-6 (3), 6-7 (4), 6-4, 6-7 (4), 6-8, Haarhuis/Schalken - Pioline/Santoro 5-7, 1-6, 5-7. </p>
<p>• Rezultati dvoboja za ostanak u Svjetskoj skupini: Argentina - Bjelorusija 3-0, Belgija - Maroko 1-2, Češka - Rumunjska 2-1, Ekvador - Velika Britanija 0-3, Slovačka - Čile 2-1, Španjolska - Uzbekistan 2-0. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski vaterpolo na prekretnici: Kako zaustaviti lavinu neuspjeha? </p>
<p>Ova postava vaterpolskog saveza, bez predsjednika, ostat će zapamćena po nevjerojatno neuspješnom reprezentativnom nizu, s brojnim doping aferama, sukobima s javnošću... </p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - Hrvatski vaterpolo zaista nalikuje brodu bez kapetana, s pijanim i drogiranim mornarima na opasno nagnutoj olupini! Poduži neprekinuti niz neuspjeha našeg vaterpola teško je i nabrojati. Danas vaterpolo u Hrvatskoj malo tko uzima za ozbiljno i trebat će mnogo vremena i truda kako bi se ovaj sport opet vinuo na ljestvici popularnosti, ali i na ljestvici uspješnosti naših sportova, gdje je nekad bio na vrhu. </p>
<p>Vaterpolo reprezentacija je ovoga ljeta nanizala toliko promašaja da je pravo čudo što je izbornik Neven Kovačević zadržao svoju dužnost. No, tajna njegove »dugovječnosti« sadržana je u jednoj naizgled paradoksalnoj činjenici: Kovačevića, zapravo, nema tko smijeniti!</p>
<p>Hrvatski vaterpolski savez egzistira bez predsjednika, sa skupom pojedinaca koji se jednostavno ne znaju nositi s problemima vrhunskog sporta. Zdravko Hebel bio je predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza do prije godinu dana. Kada je Hebel na čelu Hrvatskog olimpijskog odbora zamijenio Antuna Vrdoljaka vaterpolski savez je ostao bez predsjednika. Od tada pa sve do danas novi predsjednik nije izabran, a za vršitelja dužnosti određen je Branko Bazdan. Koliko je dotični v.d. mogao obavljati zahtijevnu dužnost predsjednika može posvjedočiti tek detalj s Europskog prvenstva u Budimpešti. Naime, tijekom dvotjednih nadmetanja, kada su naši vaterpolisti čak bili blizu medalji, Bazdana u Budimpešti nije bilo.</p>
<p>U takvoj kaotičnoj situaciji u Savezu posve je razumljivo da nitko nije mogao potaknuti pitanje odgovornosti izbornika Kovačevića za poražavajuće rezultate. Na posljednja četiri velika natjecanja pod vodstvom Kovačevića (Olimpijske igre u Sydneyju, Europsko prvenstvo u Budimpešti, Svjetsko prvenstvo u Fukuoki i Mediteranske igre u Tunisu) nije osvojena niti jedna medalja, iako se očekivala i glasno najavljivala prije svakog putovanja. </p>
<p>Kao po »Murphyu« i njegovom čuvenom zakonu vjerojatnosti, ni jedna nevolja ne dolazi sama. Nakon što su organizatori Mediteranskih igara otkrili da je naš vaterpolist Višeslav Sarić koristio marihuanu prije natjecanja, u javnosti se još pojačao dojam o katastrofičnoj situaciji u vaterpolskoj organizaciji. Stoga se sa zanimanjem očekuje najavljena Skupština Hrvatskog vaterpolskog saveza u listopadu, kada bi konačno trebao biti izabran novi predsjednik Saveza, bez prefiksa - v.d. </p>
<p>Nije tajna, novi kandidati za čelnog čovjeka našeg vaterpola su Tomislav Paškvalin i Milo Stanić. Paškvalin, kao bivši proslavljeni vaterpolist, a danas direktor Hrvatskog olimpijskog centra na Bjelolasici, već se jednom kandidirao za predsjednika Hrvatskog vaterpolskog saveza, kao što se već kandidirao i Milo Stanić, dugogodišnji prvi čovjek splitskog Jadrana. </p>
<p>Bez obzira tko će biti izabran, teško je ne upitati se zašto netko od spomenute dvojice nije zasjeo na mjesto predsjednika odmah nakon Hebelovog odlaska. Zacjelo bi sve izgledalo drugačije, netko bi se barem pojavio na Europskom prvenstvu u susjednoj državi. O drugim, daleko bitnijim poslovima, da i ne govorimo... Ovako, Savez je godinu dana bio praktički obezglavljen i ulazio je iz pogreške u pogrešku.</p>
<p>Jer, kada je Mario Oreb otkriven kao korisnik marihuane Savez ga je najprije kaznio s godinu dana zabrane, da bi istu na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> preinačio u tromjesečnu kaznu, a Oreb je brže-bolje vraćen u reprezentaciju. Potez, nazovimo ga tako, dobre volje nije urodio plodom i zapravo je bio samo još jedna u nizu pogrešaka obezglavljenog vaterpolskog društva. Koliko su Orebovi suigrači ozbiljno shvatili tu kaznu najbolje svjedoči novi slučaj uživanja marihuane u vaterpolskoj reprezentaciji. Višeslav Sarić pušio je marihuanu neposredno prije Mediteranskih igara, pa je bio pozitivan na kontroli u Tunisu. U savezu su, naravno, iznova zatečeni. Nema nikakve sumnje, smanjivanje kazne Orebu moglo je samo ohrabriti buduće »pušače«. </p>
<p>Ova postava vaterpolskog saveza, bez predsjednika, ostat će tako zapamćena po nevjerojatno neuspješnom reprezentativnom nizu, s brojnim doping aferama, sukobima s javnošću... Sve to dosad je u vaterpolu bilo nezabilježeno. Uistinu je posljednji trenutak da hrvatski vaterpolo konačno dobije novo vodstvo, jasnu podršku i iste takve ciljeve.</p>
<p>Andrija Kačić - Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska za treće mjesto</p>
<p>Hrvatski hokejaši na travi odigrali su 2-2 (2-0) protiv Švicarske, te će tako u nedjelju s početkom u 10.30 sati igrati za treće mjesto na Alpskom kupu protiv Češke</p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - Hrvatski su hokejaši na travi na 18. Alpskom kupu ostvarili najveći uspjeh otkako samostalno nastupaju na tom natjecanju. Odigravši neodlučeno 2-2 (2-0) protiv Švicarske, naši su hokejaši zauzeli drugo mjesto u svojoj skupini, te će tako u nedjelju u 10.30 sati na igralištu Zagrebačkog hokejskog centra igrati za treće mjesto protiv Češke.</p>
<p>Bez obzira kako završio taj dvoboj, ovo je najveći uspjeh Hrvatske u Alpskom kupu, jer su do sada svaki put bili posljednji. Doduše, posao im je bio prilično olakšan činjenicom da su Švicarci u Zagrebu nastupili s reprezentacijom do 21 godine koja se priprema za skorašnje svjetsko prvenstvo.</p>
<p>Do 2-0 vodstva naši su igrači došli u samo jednoj minuti zahvaljujući zbunjenosti švicarske obrane nakon prvog primljenog gola. Ali, kako su došli do vodstva, tako su ga i izgubili. U samo dvije minute na početku drugoga poluvremena mladi su Švicarci uspjeli izjednačiti, ali usprkos njihovim stalnim napadima, hrvatski su se hokejaši uspjeli obraniti i zbog bolje razlike pogodaka biti ispred svojih subotnjih protivnika. Pogotke za Hrvatsku postigli su Bujan i Kirin.</p>
<p>• Rezultati 3. kola, skupina A: HRVATSKA - Švicarska 2-2; redoslijed: Italija 6 bodova, HRVATSKA i Švicarska po 1; </p>
<p>skupina B: Francuska - Češka 3-2; redoslijed: Francuska 4 boda, Češka 3, Austrija 1.</p>
<p>Program u nedjelju: 8.30: Švicarska - Austrija, 10.30: HRVATSKA - Češka, 12.30: Italija - Francuska. </p>
<p>Z. Matić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Polako, igramo još 40 minuta protiv odlične momčadi!« </p>
<p>»Svi već vjeruju da smo prošli Telekom, a zaboravljaju da nas čeka još 40 minuta dvoboja protiv odlične momčadi. Sada je opterećenje na našoj strani, gotovo da se pobjeda nameće kao imperativ«, govori trener Splićana uoči uzvratne utakmice (nedjelja, 20 sati) protiv Telekoma</p>
<p>SPLIT, 22. rujna</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja u četvrtak su u prvoj utakmici 2. kola kvalifikacija za ulazak u Euroligu poraženi u Bonnu od Telekoma sa 76-73. Prije puta nitko se nije nadao tako povoljnom ishodu. »Žuti« bi bili zadovoljni da je zaostatak bio i desetak koševa. Međutim, odigrali su odlično posebice u drugom poluvremenu kada su obranom zaključali domaće košarkaše i uspjeli zaostatak od 16 koševa na kraju svesti na »izvanrednih« tri razlike.</p>
<p> Ružno je u 31. minuti na semaforu svijetlilo 66-51 za domaćine. Sada su, pak, Splićani na korak da naprave još jedno europsko iznenađenje. Svi vjeruju da će se to i dogoditi. Trener »žutih« Mladen Vušković:</p>
<p>- Nekako svi već vjeruju da smo prošli Telekom, a zaboravljaju da nas čeka još 40 minuta dvoboja protiv odlične momčadi. Sada je opterećenje na našoj strani, gotovo da se pobjeda nameće kao imperativ. Upravo u takvoj situaciji, neće nam biti nimalo lako igrati. Radi toga pozivam navijače da nam dođu pomoći da ostvarimo pobjedu. Osim toga imat će priliku vidjeti splitsku dicu, jer svi su ponikli ovdje na Gripama. Naravno da očekujem pobjedu iako imamo zdravstvenih problema. </p>
<p>Zbog povišene tjelesne temperature u subotu nisu trenirali Damir Tvrdić i Kuqo, još ranije je izvan stroja zbog ozljeda Tomeljac, a u Bonnu je »načet« i Grgurević. Ipak, oni će svi biti u momčadi u nedjelju. Gripe polako ponovno »trese« žuta groznica, navijači će se zasigurno odazvati u velikom broju, trebaju i doći jer njihovi novi ljubimci na putu su da naprave još jedan lijep europski iskorak. </p>
<p>Utakmica u nedjelju započinje u 20 sati. Sude Tsandis (Grčka), Laconica (Italija), Dolinek (Češka). </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tamara Boroš se zabavlja na »azijskoj zabavi«</p>
<p>Tamara Boroš uspješna na startu turnira koji je u glavnom »kosturu« imao samo dvije neazijatkinje</p>
<p>KOBE, 22. rujna</p>
<p> - Najbolja hrvatska stolnotenisačica i peta igračica svijeta, Tamara Boroš, zabilježila je tri pobjede na startu ITTF Pro Toura u japanskom Kobeu. U prvom kolu pojedinačnog turnira bila je bolja (4-0) od tajvanske stolnotenisačice Lu Yun Feng, no daleko više pažnje u Kobeu privlači njezin nastup u igri parova.</p>
<p>Naime, Tamara nastupa u paru s prvom igračicom svijeta, Kineskinjom Wang Nan! Kineskinje, inače, nikad ne igraju u paru s nekineskim igračicama, a dosad je bilo uporavo nezamislivo da zaigraju upravo s nekom od njihovih najvećih suparnica. No, kako se Li Ju, inače stalna partnerica Wangove, iznenada razbolila, organizatori su se domislili i napravilio novi »dubl snova«. Boroš i Wang su u prvo kolu imale malo problema protiv Japanki Hirano i Imofuki, no već u narednom krugu je sve to izgledalo puno volje. U dvoboju s Korejkama Kim i Park, najbolja svjetska i najbolja europska stolnotenisačica su se dobro zabavljale, prepustivši suparnicama tek poneki poen. </p>
<p>U pojedinačnom turniru Wang i Boroš su, inače, prva i druga nositeljica, pa se mogu susresti tek u finalu. Osim Tamare, u glavnom »kosturu« turnira je bila još samo jedna neazijatkinja, Šveđanka Susanne Jonsson, no već nakon prvog kola naša je igračica ostala »sama«. Zasad se na »azijskoj zabavi« sasvim dobro zabavlja...</p>
<p>• Rezultati, pojedinačno, BOROŠ (HRV) - Lu Yun (Tpe) 12-10, 11-7, 11-5, 11-7, ženski parovi, BOROŠ (HRV), Wang Nan (Kina) - Hirano, Imofuki (Jap) 12-10, 11-8, 12-10, BOROŠ (HRV), Wang Nan (Kina) - Kim, Park (Kor) 11-8, 11-4, 11-5.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Lončarević: »Uravnotežiti srce i pamet«</p>
<p>»Ne vjerujem da će Makabi igrati zatvoreno, igrat će oprezno. Najveći je, dakle, problem kako se postaviti prema njihovoj opreznoj igri. Moramo igrati agresivnu obranu, ili na našoj, ili na njihovoj polovici terena«, kaže trener »modrih« ilija Lončarević uoči nedjeljnog odlaska u Tel Aviv, na uzvrat 1. kola Kupa Uefe protiv izraelskog Makabija (utorak)</p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - Dan uoči Dinamova puta u Tel Aviv, maksimirski trener Ilija Lončarević kratko je procijedio:</p>
<p>- Smatram da smo kvalitetniji od Makabija...</p>
<p>Vjerujemo da će se većina nogometnih poklonika složiti s ovom tezom, neovisno o tome što zagrebačku momčad u prvoj utakmici rezultat baš i nije pomazio... Sve u svemu, nakon maksimirskih 2-2, Dinamo će u utorak u uzvratu u Tel Avivu tražiti prolaz u 2. kolo Kupa Uefe. No, bez Nike Kranjčara, Miroslava Dujmovića, a možda i bez Kristijana Polovanca...</p>
<p> - Polovanec nije trenirao i još je upitno hoće li nastupiti. Istina, najvjerojatnije će putovati u Tel Aviv. Dujmović, pak, ne ide zbog problema s dokumentima, pojasnio je Lončarević.</p>
<p> U Maksimiru su posebno ogorčeni zbog Kranjčarevog izostanka. Mladi je Dinamov napadač nastupio za hrvatsku reprezentaciju do 17 godina na SP na Trinidadu i Tobagu. Naši su igrači natjecanje završili u četvrtak, a u Hrvatsku bi se trebali vratiti tek u - utorak!</p>
<p> - Koliko znam, tajnik HNS-a Zorislav Srebrić rekao je direktoru Zajecu da će se reprezentacija vratiti odmah drugi dan nakon što je ispala iz natjecanja. A oni se, evo, vraćaju nekoliko dana kasnije! Ma, mogli smo i mi platiti kartu Kranjčaru da se sâm vrati i sad bi već bio tu...</p>
<p> Trener Lončarević će, tako, na put voditi 22 igrača i tek će u Tel Avivu izdvojiti 18 koji će se naći u sastavu za utakmicu protiv Makabija. Uz vratare Butinu, Turinu i Šarliju, na put kreću Sedloski, Landeka, Leutar, Smoje, Cesar, Drpić, Polovanec, Agić, Leko, Bradvić, Pilipović, Tomić, Čutura, Jurić, Gondžić, Mikić, Petrović, Zahora i Abramović.</p>
<p> Dinamov je trener najavio određene promjene u startnoj postavi u odnosu na prvu utakmicu. Osim ozlijeđenoga Polovanca, mogao bi izostati i Renato Pilipović, koji se žali na bolove u trbušnom zidu.</p>
<p> - Nastojat ćemo igrati takvom formacijom da se možemo adekvatno braniti, ali da pritom imamo i tri igrača spremna na protunapad. Imamo mogućnost presinga na njihovu zadnju liniju i neće biti striktnog blokiranja njihovih igrača. Ne vjerujem da će Makabi igrati zatvoreno, igrat će oprezno. Najveći je, dakle, problem kako se postaviti prema njihovoj opreznoj igri. Ako oni ne budu igrali agresivno u napadu, a mi takvu njihovu igru prihvatimo, tada smo »nastradali«. Mi jednostavno moramo igrati agresivnu obranu, ili na našoj, ili na njihovoj polovici terena. Već sam rekao da su moji igrači u prvu utakmicu ušli više srcem, a manje pameću. Morat će uravnotežiti srce i pamet, a to je proces koji traje i koji zahtijeva vremena.</p>
<p> Na pitanje osjeća li se u momčadi kakvo neraspoloženje činjenicom da moraju krenuti put kriznoga područja, Lončarević je dometnuo:</p>
<p> - Ma, ne razgovaramo o tome. Ne osjećam nikakvu negativnu psihozu među igračima, raspoloženje je normalno i nisam primijetio nikakav pritisak. Zato je bolje da u Izrael idemo dan ranije, kako bismo se naviknuli na klimu i kako bismo se na licu mjesta što bolje koncentrirali na utakmicu. Tamo su tvrdi tereni, klima je vruća i dobro je da imamo vremena za prilagodbu, kaže trener. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Moj se Niko tek treba dokazati«</p>
<p>Zlatko Kranjčar, otac juniorskog nogometnog reprezentativca Nike, priznaje da se u svakom pogledu pretjeralo kada je pricijenjeno da njegov sin vrijedi oko 10 milijuna maraka, te da se takve cijene počesto umjetno nabijaju u ime probitka cijelog kruga zainteresiranih u lancu, pa stoga i ne čudi što su naši 17-godišnjaci neslavno prošli na SP-u u Trinidadu i Tobagu, jer se mislilo da »Kranjčar može sam«</p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - Baš kad je u natjecanju onih koji vrtoglavo nabijaju i objavljuju cijena mladih nogometaša i prije no što su se uopće potvrdili kao igrači uz ime 17-godišnjeg Nike Kranjčara osvanulo da vrijedi 10 milijuna maraka, dodogilo se nešto što se ne uklapa u taj program. Naši 17-godišnjaci su, naime, predvođeni Kranjčarom mlađim, neslavno završili nogometno SP u Trinidadu i Tobagu, iz tri utakmice izvukli su dva poraza, a posebice peče 0-4 protiv Australije.</p>
<p>Tako su, dakako, odmah krenule pomalo zajedljive priče da drukčije i nije moglo završiti kad se jednom mladcu, evidentnom talentu ali daleko još od potvrde te nadarenosti, »isfabricirala« takva cijena da se i njemu zavrtilo u glavi. Jasno da su onda svi od Nike očekivali, vjerojatno i njegovi suigrači, da sam iznese utakmicu kad već toliko vrijedi.</p>
<p>Otac Nike Kranjčara, Zagrebov trener Zlatko, nije nimalo zadovoljan što se oko njegovog sina zavrtilo toliko nerealnog novca. Na naš upit kako gleda na to i tko su to ti ljudi i temeljem kojih to parametara sipaju iz rukava vrtoglave cijene, odgovorio je:</p>
<p>- Odmah sam reagirao kad sam vidio bombastičan naslov da moj sin vrijedi 10 milijuna DEM. Svjestan sam od prve kako je riječ o sasvim nerealnoj procjeni, iako znam da je svjetsko tržište izmijenilo sve kriterije u odnosu na moje doba igranja. A pitate tko procjenjuje? Vjerojatno određeni menedžeri iz vana ili među nama, ili agencije koje se time bave, kao i vanjski klubovi koji su napravili astronomske transfere, a da nisu trepnuli.</p>
<p> • A i tržište je očigledno gladno vječno novih, ekstra obećavajućih lica, pa ih je onda spremno i platiti? </p>
<p>- Mislim da i to stoji. Uostalom, i Barcelona, kao i drugi španjolski i engleski klubovi pokazali su da teže mladim, iznimno mladim igračima kako bi ih što ranije imali pod svojim okriljem, kako bi ih mogli izgraditi, da bi onda danas-sutra na tržištu vrijedili višestruko više od cijene za koje su dobili te mladiće. No, kad je o Niki riječ, mislim da je on tek na samom početku i da je još daleko od toga da se kaže kako on vrijedi toliko i toliko.</p>
<p>• Upravo zato što se uz nekog igrača ispiše takva (ne)promišljena cijena kao u slučaju vašeg sina, očekivanja su odmah veća. Dakako, i razočaranja i sumnje veći su nego inače. Kao primjer će se uzeti upravo spomenuto SP u Trinidadu i Tobagu, jer se sada mnogi pitaju gdje je bio i što je radio taj igrač vrijedan 10 milijuna maraka?</p>
<p>- Što reći na to... Ja kao roditelj mogu samo primijetiti da je u svemu tomu Niko vrlo čvrsto na zemlji, da je vrlo trezven. Da čak u nekim situacijama i njega dosta smeta što je medijski otišao toliko visoko, a odigrao je svega pet-šest utakmica. Gleda li se omladinska repezentacija, on se u njoj potvrdio. Gledajući, pak, njegove nastupe u Prvoj ligi, on je svjestan toga da je tek na početku puta.</p>
<p>• Budući da ste i sami prolazili sličan put, jer ste već kao 18-godišnjak čvrsto uhvatili Dinamov dres, valjda imate što reći sinu kojega se čak uspoređuje s Maradonom? </p>
<p>- Jedan je Maradona! No, istina je da svakodnevno razgovaramo. Tako i u ovakvom trenutku, kad je došlo do toga da ga se previše medijski popularizira, pokušavam ga staviti u realnost što on prihvaća. Jest, veseli ga medijska popularnost, ali je također svjestan koji teret ona nosi sa sobom i da traži stalnu potvrdu i na terenu i izvan njega. </p>
<p>• Ne čini li vam se da iza svakog medijskog ispaljivanja bombastičnih svota stoji i nečiji veliki osobni probitak, ali i osiromašenje ligaškog nogometa? </p>
<p>- Nije to samo posebnost naših novima. Jer, pročitavate li svakim danom i inozemni tisak, vidjet ćete da ima dosta sličnih priča. </p>
<p>• Smatra se da je najvažnije o nekom igrači pisati što više i češće, nebitno zavređuje li on to objektivno ili ne, jer napis do napisa i - eto za kupca. </p>
<p>- Mediji su bitan faktor u kupoprodaji igrača, zato i mnogi vole biti dobri s nekim novinarima i novinama. Prodaja Bišćana, prodaja Balabana, Tudora...Sigurno da su i novinari zaslužni za formiranje cijene i dobru prodaju Tudora, Bišćana, Balabana...
• Koliko ima istine u tome da se transferi, pogotovo bogati, sve češće objavljuju više radi menedžera, posrednika, raznoraznih direktora klubova i cijelog ešalona popratnih osoba uključenih u taj »trgovački« lanac, nego zbog objektivne potrebe kluba za dotičnim igračem? Nerijetko smo se zapitali zašto se za neke igrače plaćaju pusti milijuni a oni kasnije jedva da odigraju koju utakmicu za novi klub. </p>
<p>- Riječ je u načelu o velikom kolaču koji ipak mora u prvom redu zadovoljiti interes klubova jer igrač se bez kluba ne može prodati. Radi se u biti o jednom lančanom procesu u kojemu se onda moraju namiriti mnogi ljudi. Kako oni koji su izrekli potrebu za dotičnim igračom, tako i oni koji daju zeleno svjetlo da igrač može otići, pa oni treći koji su sudjelovali u medijskoj pomiđbi.... Zato se mnogi ljudi ne daju iz klubova ni za živu glavu, zato se ni neki novinao ne daju od nekih klubova, a sve u nadi da će možda oni biti sastavnica jednog takvog posla u kojemu svak dobije svoj dio prema zaslugama, rangu, saznanjima o svemu... • Kakve su reakcije suigrača u momčadi na spoznaju da jedan igrač, primjerice Niko, vrijedi 10 milijuna, dok onaj koji mu mora čuvati leđa i biti vodonoša, dobiva pedest puta manje? </p>
<p>- E, baš zbog toga sam ja bio vrlo nezadovoljan kad sam pročitao da je Niko procijenjen na 10 milijuna. Odmah sam pomislio da to može stvoriti jaz između igrača u samom kolektivu. Pogotovo, ako isti taj igrač koji je procijenjen na toliko, ili stavljen na postolje takve vrijednosti, ne pruža partije koje se od njega očekuju. U svakom slučaju moj se Niko tek treba dokazati na velikoj sceni. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Gračan treba uspraviti dotučene igrače </p>
<p>SPLIT, 22. rujna</p>
<p> - Utakmica protiv Wisle za trenutak odlazi u zaborav, o uzvratnom dvoboju protiv Poljaka, koji se igra u četvrtak u Krakowu, pričat će se nakon što Hajduk u nedjelju navečer odradi utakmica 8. kola hrvatskog prvenstva protiv Cibalije.</p>
<p> Ipak, ne možemo se još jednom ne osvrnuti na neke događaje uoči utakmice protiv Poljaka. Već smo pisali kako je trener Nenad Gračan u najavi utakmice novinarima ponudio mogućnost da Ivan Bošnjak ne bude na zelenom travnjaku od prve minute. No, izgleda da je morao popustiti pritiscima članova Upravnog odbora, pa je Bošnjak bio u početnom sastavu protiv Poljaka, ali je odigrao ispod svake razine. Zanimljivost je i to da je Bošnjak, kada je saznao mogućnost da ne bude među prvih 11, obavio razgovor s trenerom Gračanom, kazavši mu koliko je razočaran. Čak je razmišljao o tome da sjedne u automobil i ode kući u Vinkovce, odnosno da se ostavi nogometa. Nije otišao kući, neće se ostaviti nogometa, ali zasigurno mora dobro razmisliti o svojoj igri, jer nakon povratka iz Olympiquea s kojim na kraju nije potpisao ugovor, Bošnjak je sasvim drugi igrač i čovjek.</p>
<p> Kao da nikada nije igrao prije toga nogomet. Nije baš ni u najboljim odnosima sa suigračima u svlačionici, jer kada je otišao u Francusku, nikome od svojih sadašnjih suigrača nije se javio. Jednostavno je netragom nestao, kao da nikada nije nosio bijelu majicu. Takvo ponašanje i odnos prema suigračima na Poljudu ne može proći, pa ni u svlačionici u kojoj se i suigrači drže distancirano spram njega. </p>
<p>Hajdukov trener Gračan, uoči nedjeljne utakmice protiv Cibalije, koja je Splićanima od iznimne važnosti. Poznato je da se teško poslije europskih utakmica brzo »prešaltati« na domaće prvenstvo, a posebice ako suparnik nije netko poput Dinama, Zagreba, Varteksa..., već momčad koja ne može osobito motivirati i ne može napuniti Poljud.</p>
<p> Igrači su emocionalno ispražnjeni nakon propuštene pobjede u posljednjim trenucima utakmice protiv Wisle, psihički su dotučeni zbog primljenog zgoditka sedam sekundi prije isteka sudačke nadoknade vremena. Zato je prvi Gračanov zadatak vratiti igračima psihološku stabilnost i, naravno, osvojiti sva tri boda.</p>
<p> U odnosu na momčad koja je odigrala neodlučno s Wislom 2-2, Gračan će na raspolaganju imati Štimca i Đolongu. Umjesto Bošnjaka iza dva napadača trebao bi od prve minute zaigrati Srna, a na desnom boku će se nakon dužeg vremena pojaviti Darko Butorović.</p>
<p>- Moramo pobijediti Cibaliju, nemamo drugog izbora, kaže mladi Srđan Andrić koji je bio ponajbolji igrač u četvrtak navečer protiv Wisle. - Motivirani smo da pobijedimo i priključimo se vodećima jer ne smijemo ni pomisliti da nam Vinkovčani mogu poremetiti naše planove, uzeti bod. </p>
<p>Nogometaši Cibalije u Split dolaze nakon dva uzastopna poraza prvenstvenog i onog u Kupu. U prvenstvu su u prošlom kolu kod kuće izgubili od Slaven Belupa, dok su se od Kupa oprostili porazom od drugoligaša Novalje. </p>
<p>Za očekivati je da će Gračan u nedjelju navečer izvesti na travnjak ovih 11 igrača: Pletikosa - Sabljić, Štimac, Vuković - Butorović, Andrić, Carević, Đolonga - Srna - Erceg, Deranja.</p>
<p> Glavni sudac utakmice je Nikola Petir (Kašina). </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Amerika spremna za napad: gdje će i kada udariti?</p>
<p>U Bushovoj se administraciji još dogovaraju treba li napasti odjednom, ili pak u fazama. Još jedan nosač zrakoplova Kitty Hawk isplovio prema Perzijskom zaljevu </p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - Početna faza rata protiv terora bit će usmjerena na američkog neprijatelja »broj jedan« Osamu bin Ladena i njegovu mrežu Al Qa'eda, ali sljedeća faza globalnoga udara protiv terorizma još nije definitivno utvrđena. </p>
<p>Proizlazi to iz razgovora neimenovanoga visokog dužnosnika Bushove administracije s novinarima protekloga vikenda.</p>
<p> Drugim riječima, udari »dugotrajnoga i nepredvidljivoga rata« protiv terorizma odvijat će se u fazama, iako one još nisu potpuno uglavljene. U Bijeloj je kući postignuta suglasnost da prvi odgovor na napade po New Yorku i Pentagonu od 11. rujna, trebaju biti usmjereni upravo protiv onih koji su taj »pothvat« i organizirali. </p>
<p>O tome kako i što poduzeti kasnije, kako bi se terorizam iskorijenio, podijeljena su mišljenja i u samom vrhu američke administracije. </p>
<p>Državni tajnik Colin Powell, ali i potpredsjednik Dick Cheney, zagovaraju umjereniji pristup, smatrajući da je potrebna najšira međunarodna koalicija te neosporna potpora islamskoga svijeta kako bi se terorizam »temeljito razbio«. </p>
<p>Naime, sveobuhvatnom akcijom te pritiskom na one zemlje koje gledaju kroz prste na terorističke kampove na svojemu tlu, prekinuli bi se izvori financiranja i slobodnoga kretanja terorističkih skupina. </p>
<p> »Naglim ratnim udarom po Afganistanu, kao glavnom utočištu Osame bin Ladena«, očigledno se ne mogu ostvariti svi ti dalekosežni ciljevi o uništenju terorizma pa su zagovornici oštre ruke u Washingtonu popustili umjerenijim Bushovim suradnicima. </p>
<p>Kad je pak riječ o prvom osumnjičenom za napade na WTC i Washington, neki od vođa u regiji ozbiljno upozoravaju da je Bin Laden vjerojatno već napustio neko od svojih skrovišta u Kandaharskim gudurama. Gdje bi on pak mogao otići, s obzirom da ima problema s kretanjem (oslanja se na štap), a vjerojatno i s karcinomom? </p>
<p>Prema Paulu Breneru sa CNN-a, drugo od njegovih sigurnijih utočišta je u Jemenu, prapostojbini loze Bin Laden. Teško je, međutim, vjerovati da bi u sadašnjim okolnostima mogao otići tamo, procjenjuju poznavatelji. Sudan je pak proteklih dana jasno upozorio da taj terorist s Interpolove tjeralice nije dobrodošao u njihovoj zemlji.</p>
<p>Ameriku uz to brinu i kampovi za obučavanje terorista, kojih u Pakistanu i Afganistanu ima do 120. Tu je informaciju nedavno pustila indijska strana, vjerojatno da bi se dodvorila Washingtonu i postala njegovim pouzdanim partnerom u antiterorističkoj koaliciji, i to po uzoru na Pakistan. </p>
<p>Zbog toga su u subotu i pokrenuli razgovore s Islamabadom, s kojim su tradicionalno u zategnutim odnosima, ponajprije zbog Kašmira. Pakistanski ministar Abdul Sattar i indijski ministar Jaswant Singh razgovarali su telefonom o novonastaloj krizi u tom području. Sattar je, naime, indijskoj strani prenio odluku Islamabada da »u potpunosti surađuje s međunarodnom zajednicom« u borbi protiv terorizma. Što se pak tiče bilateralnih odnosa, Sattar je kazao da »nema promjena« u politici konsolidacije dijaloga koji su u srpnju počeli pakistanski i indijski čelnici u Agri.</p>
<p>U međuvremenu, prema Perzijskom je zaljevu isplovio još jedan nosač zrakoplova, Kitty Hawk, s pratećom flotom od 40 ratnih brodova. Ministar obrane Donald Rumsfeld je potpisao i drugi nalog za slanje trupa, te je sto bombardera i pratećih zrakoplova već u području Zaljeva. Više od 5000 rezervista je pozvano u aktivnu službu, a nastavi li se tim tempom, stručnjaci predviđaju da će broj aktivnih vojnika ubrzo prerasti 35.000 koliko je Rumsfeld prvotno zahtijevao. </p>
<p>Hoće li pak Irak biti na američkom popisu, budući da se nagađa da je i Hussein stajao iza napada na New York? »Predsjednik je rekao da počinjemo s Bin Ladenom, ali s time na završavamo«, komentirao je takve upite neimenovani dužnosnik. </p>
<p>Rusija je pak dala potporu SAD-u u borbi protiv terorizima, ali se u Moskvi još spore je li dugoročno mudro pustiti američke trupe na tlo bivših sovjetskih republika, Tadžikistana i Uzbekistana, koji su na »prvoj crti« prema Afganistanu. Stvara se i svojevrsna mini regionalna koalicija, te je novi vođa protutalibanskog Sjevernog saveza, general Fahim, stigao je u subotu u Tadžikistan na sastanak s predstavnicima vlasti. </p>
<p> »Nije riječ o službenom, već o radnom posjetu«, rekao je u Dušanbeu vojni ataše afganistanskog veleposlanstva. General Fahim sastat će se s »vojnim i vladinim vlastima Tadžikistana«, a moguć je i susret s predstavnicima ruske vojske. Fahim je 13. rujna zamijenio generala Ahmeda Šaha Masuda, koji je podlegao ozljedama zadobivenima u atentatu 9. rujna.</p>
<p> Duž tadžikistansko-afganistanske granice duge 1200 kilometara smješteno je gotovo 11.000 ruskih pograničnih čuvara. Za vojnu pomoć protutalibanskim snagama izjasnio se u subotu i ministar unutrašnjih poslova Kirgistana. Ministar Taštemir Aitbajev ocijenio je da protutalibanske snage u Afganistanu moraju dobiti vojnu pomoć drugih republika središnje Azije.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Amerikanci za izvođenje atentata protiv terorista </p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - Većina Amerikanaca smatra da bi federalne vlasti u Washingtonu trebale imati pravo »ubijati ljude u stranim zemljama koje čine terorističke napade«. </p>
<p>Prema rezultatima zajedničke ankete televizijske kuće CBS i The New York Timesa 65 posto američkih građana traži da se ukine zakon koji vladi zabranjuje izvođenje atentata što ga je prije 25 godina donio predsjednik Gerald Ford. Rasprava o toj temi potaknuta je prošlotjednim terorističkim napadima na New York i Washington i sve vjerojatnijim indicijama da iza njih stoji Osama bin Laden. </p>
<p>Tijekom hladnoga rata američka vlada pokušala je na više načina likvidirati kubanskog vođu Fidela Castra, od hitaca iz gomile do smrtonosnih pilula. </p>
<p>Castro je jednom izjavio kako je preživio desetke urotničkih napada. Kongresni istražitelji otkrili su da je također tijekom hladnoga rata vlada u Kongo isporučila otrov namijenjen nezavisnom vođi Patriceu Lumumbi i opskrbila pištoljima i puškama disidente koji su ustrijelili diktatora dominikanske republike Rafaela Trujilla. </p>
<p>Ministar obrane Donald H. Rumsfeld govoreći o Fordovom zakonu, rekao je kako »nema sumnje da dabrana ima učinka« te »za zabranjuje određene stvari koje vlada smije ili ne smije činiti«. </p>
<p>U dopuni Fordovog zakona iz 1981. godine koju je donio predsjednik Ronald Reagan navodi se da »niti jedna osoba koja je zaposlena ili radi u ime američke vlade ne smije biti izvršavati niti biti uključena u atentate«. Ova rečenica, prividno vrlo jasna, bila je podložna različitim interpretacijama. U proteklih 20 godina, SAD je bombardirao palaču Saddama Husseina u Bagdadu, napala šatore Moammara Gadhafija u Libiji i ispalila krstareće rakete na položaje Bin Ladenove organizacije u Afganistanu. U slučaju Bin Ladena, bivši predsjednik Bill Clinton rekao je prošloga tjedna da je morao »jasno pokazati da se trebaju poduzeti sve neophodne mjere u pokušaju da ga se uhiti«. »Nažalost, promašili smo ga, očito ne još zadugo«, dodao je. Clinton je rekao da se zabrana izvođenja atentata ne odnosi na teroriste, nego na čelnike država. Suradnici Ronalda Reagana prisjećaju se kako nitko nije dao primjedbe nakon napada na Gadhafija 1986. godine. Za bivšeg direktora CIA-e Roberta Gatesa trenutačan lov Bin Ladena nije u sukobu s Fordovim zakonom. »Postoji razlika između vojne operacije i CIA-ine akcije kojoj je cilj izvršiti atentat. Uobičajeno je da ljudi u vojnim operacijama ginu«, rekao je Gates. Dvojbe oko akcije protiv Bin Ladena uklonio je i glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer rekavši kako zabrana atentata »ne ograničava Ameriku u njenoj samoobrani«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Strogo kontrolirani rukopis bivše špijunke</p>
<p>»Otvorena tajna« nije nezanimljiva. Stella Rimington, koja je danas u mirovini, bila je tijekom devedesetih prva, i do danas jedina, žena na čelu jedne od britanskih tajnih službi. Šefovala je, naime, službom sigurnosti MI5, koja se bavi borbom protiv unutrašnje subverzije i terorizma. Bila je ujedno i prvi britanski tajni šef čije je ime, sredinom devedesetih, službeno objavljeno</p>
<p>LONDON, 22, rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U posljednjim filmovima o Jamesu Bondu tajni agent 007 nema više šefa, nego šeficu - odrešitu, kratko podšišanu ženu srednje dobi, koju na celuloidnoj vrpci glumi priznata britanska glumica Judy Dench. </p>
<p>Predložak za taj lik postoji u stvarnosti - to je Stella Rimington - prvi ženski obavještajni boss na Otoku. »Judy Dench je proučila moje pokrete i držanje. Polaskana sam time kako me je portretirala«, izjavila je ovih dana u Londonu za Vjesnik Stella Rimington, koja upravo promovira svoju knjigu sjećanja. </p>
<p>Premda naslov knjige glasi »Open Secret« (Otvorena tajna), nakon razgovora sa gđom Stellom, čovjek je više šarmiran nego li oboružan nekim novim tajnim spoznajama. Tajni nema, jer je prije odlaska u tisak knjiga prošla sve moguće službene cenzure. </p>
<p>Čak i nakon toga obavještajni su se i vladini krugovi rogušili na tobožnju drskost bivše kontraobavještajne šefice koja se usudila napisati memoare.</p>
<p> Tvrdilo se da je time, kao, otvorila vrata za druge slične pokušaje, što bi moglo ugroziti nacionalnu sigurnost. Britansko ministarstvo unutrašnjih poslova izrazilo je pak »žaljenje i nezadovoljstvo« zbog te knjige.</p>
<p> Na ručku s grupicom stranih novinara ovih dana u Londonu, Stella Rimington je ispričala kako joj je netko iz vladino-sigurnosnog miljea htio napakostiti, tako što je rukopis njene još neobjavljene knjige provalio jednom britanskom tabloidu. Nakon svađi i natezanja, djelo je ipak ugledalo svjetlo dana. </p>
<p>»Otvorena tajna« nije nezanimljiva. Stella Rimington, koja je danas u mirovini, bila je tijekom devedesetih prva, i do danas jedina, žena na čelu jedne od britanskih tajnih službi. Šefovala je, naime, službom sigurnosti MI5, koja se bavi borbom protiv unutrašnje subverzije i terorizma. Bila je ujedno i prvi britanski tajni šef čije je ime, sredinom devedesetih, službeno objavljeno. Radilo se o neviđenoj senzaciji, jer su se sve do tada imena obavještajnih i kontraobavještajnih bossova na Otoku držala u tajnosti. </p>
<p>Njezino imenovanje izazvalo je pravu pomamu u tisku. Tabloidi su se raspisali o »Domaćici superšpijunki« i o tome da »Majka dvoje djece postaje oštra prema teroristima«. Publicitet je bilo toliki da se Stella Rimington - inače rastavljena od muža - morala sa svoje dvije kćeri preseliti na tajnu adresu. </p>
<p>Tijekom svog mandata Stella Rimington dala je toj organizaciji privlačnu fasadu prema vani. Njeno držanje je odmjereno, prožeto tihom ali zamjetnom odlučnošću. Kada je ona kao mlada ušla u MI5, bila je to vrlo muška organizacija, u kojoj su žene obavljale samo pomoćne uredske poslove. Izboriti se u tom miljeu najprije za to da bude punopravni »oficir« (kako glasi službena titula namještenika MI5) nije bilo lako, a izdići se do samog vrha gotovo nezamislivo. </p>
<p>U prošlosti su se protiv MI5 mogle čuti optužbe da je uhodio i prisluškivao ljude koji nisu imali nikakve veze sa subverzijom - članove pokreta za razoružanje i grupa za zaštitu ljudskih prava, zatim ljevičare i sindikaliste. Stella Rimington to opravdava činjenicom da su neke od tih grupa bile plodno tlo za rusku obavještajnu infiltraciju. No i sama priznaje da je MI5 pratio te grupe s malo »previše entuzijazma«. </p>
<p>Više osoba koje danas sjede na visokim položajima u britanskoj vladi dobili su u mladosti svoje dossiere, kada ih je kao mlade studentske ljevičarske aktiviste, pratio MI5. </p>
<p>U svojim memoarima Stella Rimington prvi put je javno potvrdila da ta služba nakon svakih izbora provjerava podobnost svih osoba koje bi potencijalno mogle ući u vladu. Dužnost je svakog generalnog direktora MI5, »da novog premijera opskrbi svim sigurnosnim informacijama koje postoje o zastupnicima iz njegove vlastite stranke - da to može uzeti u obzir prilikom formiranja kabineta. Kardinalno je načelo tog posla bilo da se informacije o članovima jedne stranke ne dostavljaju drugoj«. Ako joj se može vjerovati do kraja, ona također tvrdi da tijekom njene vladavine MI5 nije bio podložan uplitanju političara. Kao »neutemeljene« odbija i navode da je grupa agenata unutar te organizacije svojedobno tajno radila na svrgavanju laburističke vlade Harolda Wilsona.
Najfascinantnija je međutim sama njezina karijera - uspon od dokone supruge britanskog diplomata, do glavne direktorice velikog kontraobavještajnog pogona. MI5 je nekada najviše ratovao s agentima KGB-a u Britaniji, pa onda s IRA-om, a danas sve više s međunarodnim teroristima. Osobni uspon Stelle Rimington neki pripisuju njenom »sasvim izuzetnom osobnom magnetizmu«, kvaliteti koju ima, recimo, i Bill Clinton. Kada je ona još kao aktivna šefica MI5, ustvrdila da je to postala vrlo otvorena organizacija, mnogi su bili skloni spremno povjerovati toj vrlo šarmantnoj dami. </p>
<p>Ne treba međutim imati previše iluzija da je, usprkos toj izvanjskoj otvorenosti, MI5 danas neki bastion glasnosti - niti to može postati ijedna tajna služba. No, MI5 danas podliježe mnogo čvršćoj zakonskoj regulativi. Novi pripadnici sve se češće vrbuju preko oglasa, a sve manje tapšanjem po ramenu, kao što se dogodilo Stelli Rimington, koja je upravo na taj načinu uletjela u kontraobavještajne vode. (Dok je s mužem živjela u Indiji, pristupio joj je naime jedan pripadnik MI5, kucnuo je po ramenu i šapnuo joj u uho: »Pst, hoćeš li biti špijun?«) U toj službi danas ima i sve više žena, kojima je Stella Rimington na neki način utrla put. </p>
<p>Bivša kontraobavještajka sada poziva na reviziju strogog britanskog zakona o službenim tajnama. Njen danak glasnosti, njena knjiga, cenzuriran je međutim unutrašnjim kočnicama, a potom još i crvenom olovkom službenih cenzora. Na ručku sa stranim novinarima gospođa Stella povjerila nam je da sada razmišlja o romanu. Taj književni oblik ostavio bi joj vjerojatno više slobode da se razmaše, kroz njega bi možda mogla poravnati i neke stare račune, a cenzorima bi s romanom bilo daleko teže.</p>
<p>Međunarodni terorizam nemoguće pobijediti</p>
<p>Nakon što je dugi niz godina provela u borbi s IRA-om i drugim podzemnim skupinama, bivša kontraobavještajna šefica vrlo je skeptična prema tezi da je međunarodni terorizam moguće pobijediti. Po njenoj ocjeni, to je izuzetno teško. Ako dođe do odmazde protiv glavnoosumnjičenog Osame bin Ladena, njena je bojazan da takva intervencija ne stvori »stotinu novih Bin Ladena«. Nije ni za to da se bilo koga optužuje za terorizam bez dobre provjere. Kao primjer ističe tragediju koja se dogodila krajem osamdesetih godina, kada se nad Škotskom srušio jedan američki zrakoplov pun putnika. </p>
<p>»Sve prve obavještajne indikacije, kriminološka obrada i istraga policije govorili su u prilog toga da su zrakoplov srušili Palestinci, ali se poslije pokazalo da je pravi krivac Libija«, ističe Stella Rimington. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Njemačka strahuje da ne postane poprište građanskog rata kultura</p>
<p>Bushovi vojni odgovori, koji bi doveli do velikih žrtava nedužnih civila, mogli bi dovesti i do homogenizacije »kritične mase« heterogenog muslimanskog svijeta za »sveti rat protiv nevjernika« - čime bi, uostalom, Bin Laden postigao glavni cilj </p>
<p>BERLIN, 22. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka strepi od svjetskog i građanskog rata kultura. Strah se razbuktao samoubilačkim napadima fanatičnih islamskih terorista (koji su se na to godinama spremali i na njemačkom tlu) na New York i Washington, ali i ratnim odgovorom zapadnih saveznika kojeg je američki predsjednik George W. Bush nazvao i »križarskim ratom«. Iako njemački kancelar Gerhard Schröder i vodeći predstavnici kršćanskih crkava u Njemačkoj govore da nije riječ o ratu kultura ili civilizacija, nego o ratu protiv međunarodnog terorizma, njemačka politička stvarnost govori da se stanoviti simptomi psihoze rata kultura osjećaju u njemačkom društvu.</p>
<p>Naime, činjenica da su teroristi u napadu na simbole zapadne civilizacije bili muslimani i njezine instrumentalizacije (s više strana) unijela je nemir u život više od tri milijuna muslimana koji žive u Njemačkoj. Stižu prijeteće poruke internetom, muslimani počesto čuju izraze gnjeva svojih sugrađana na radnim mjestima i ulicama. Nijemci, pak, ne otkazuju samo putovanja zrakoplovima, nego se zabrinuto pitaju prijeti li im i kod kuće islamski ekstremizam i hoće li nakon eskalacije rata na globalnom planu, početi teroristički obračuni na trgovima i ulicama njemačkih gradova? Ministar unutarnjih poslova pokrajine Hessen, Volker Bouffiere, amnestira većinu mirnih građana, ali smatra da Njemačkoj prijeti »opasnost od islamskog ekstremizma«. </p>
<p>Bivši ministar obrane Volker Rühe, se, pak, u političkoj emisiji koju gleda sedam milijuna ljudi racionalno retorički pita: »Koliko mladih ljudi koji žive s nama mogu imati ideal da postanu piloti samoubojice?« Ako običan građanin k tomu isti dan iz svojih novina sazna da je 19 njemačkih nuklearki sigurno od običnih terorističkih napada, ali da od napada zrakoplova samoubojica nema zaštite, onda i najracionalnija politička retorika ne može ostati bez iracionalnih posljedica na suživot različitih religija. Da ne spominjemo da se s desne populističke scene upućuju manje uravnotežene poruke tipa: »U zemlji je previše muslimana! Muslimani van! Stranci van!« Doista, u tim trenutcima nije ugodno biti musliman, a ni stranac u Njemačkoj. </p>
<p>Izrazito neugodno bi moglo biti za, prema službenim procjenama, od 30 do 60.000 članova islamskih udruga u Njemačkoj. Naime, nakon New Yorka i Washingtona, njemački ministar unutrašnjih poslova Otto Schily donio je nove mjere koje ukidaju tzv. religioznu privilegiju. Prema njoj su ekstremne islamske organizacije mogle djelovati zahvaljujući toj »privilegiji«. </p>
<p>Rijetki su glasovi koji upozoravaju da se brzopletim zakonskim aktivizmom u psihozi rata protiv vjerskog ekstremizma, mogu na udaru naći i potpuno lojalni religiozni muslimani u Njemačkoj. Jedan od najuglednijih njemačkih stručnjaka za islam i Bliski istok, Peter Scholl-Latour, uspoređuje te mjere protiv islamskog ekstremizma i »Kulturkampfom« Reichskanzelara Otta von Bismarcka protiv njemačkih katolika. </p>
<p>Berlinska vlada, u konsenzusu s oporbom, dakako, ostaje kod svoga »antiterorističkog Kulturkampfa«, uvjerena da brani sigurnost građana i vrijednosti liberalne države pred potencijalnim islamskim teroristima. Međutim, većina njemačke političke i duhovne elite čine sve u svojim javnim nastupima i simboličnim gestama da olakšaju podnošenje ove psihoze svojim sugrađanima, muslimanima. Primjerice, i vojni biskupi upozoravaju da se umjesto ratnih opcija pomogne siromašnim islamskim zemljama, i da čini sve da se sačuva dijalog religija i kultura. </p>
<p>Svi javni mediji čine sve da bi javnost razlikovala pojedine teroriste i terorističke skupine, od muslimanskih vjernika u Njemačkoj, ali i od islama kao svjetske religije.</p>
<p>No, sve u svemu, odnosi njemačkih elita i islama, koji nastupa u Njemačkoj, zapadnoj Europi i svijetu, su napeti. Njima kao i javnosti nije nepoznat položaj kršćana u Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Indoneziji i drugdje u islamskom svijetu. Kako, zapravo, Nijemci i drugi zapadnjaci doživljavaju islam, može se vidjeti i iz jedne velike analize islama, nekoliko tjedana prije napada na New York i Washington, u kojoj se, među inim, primjećuje: »Ni jedna svjetska religija nije nam toliko strana, istodobno ni jedna toliko dinamična. Nijedna ne traži više od vjernika niti im, čini se više daje. Zapad zbunjeno promatra prodor islama. Prijeti li Kuran 'svetim ratom' ili propagira toleranciju«.</p>
<p>U potrazi za odgovorima na ta pitanja, potaknuti aktualnim ratom Zapada protiv terorizma islamske provinijencije, u berlinskim knjižnicama se najviše kupuju knjige o islamu. U vrhu top-liste čitatelja je knjiga harvardskog profesora Samuela Huntingtona »Rat civilizacija«. Huntigtonove teze i proročanstva su postale sveprisutne. Osobito ona da je glavna opasnost za zapadnu civilizacije nakon sloma sovjetskog komunističkog bloka, islam. Scenarij napada na Sjedinjene Države, i zapadnog odgovora na njih, mnogima se doima kao da je već ispričan u Huntingtonovoj knjizi.</p>
<p>Njemački političari, poglavito oni iz socijaldemokratsko-zelene koalicije, u svim nastupima, međutim, kategorički tvrde da zapadni odgovor ne znači rat zapadne protiv islamske civilizacije. To je rat s terorizmom, nastoje oni uvjeriti javnost i one koji su »zapaljeni« Huntingtonovim proročanstvima. Schröder i Fischer su posebno uvjerljivi. Oni s razložnom humanističkom i državničkom argumentacijom upozoravaju na činjenicu da je u svijetu milijardu i 200.000 muslimana koji nisu isto što i pojedinci i grupe koje čine fanatični teroristi. Stoga oni - umjesto rata civilizacija - pozivaju na suradnju s umjerenim islamskim zemljama i na dijalog kultura i civilizacije. </p>
<p>U većini medijskih političkih analiza (koje većinom nisu omamljene protuterorističkom ratnom psihozom) prisutno je i mišljenje da je jedna od zadaća zločinačkih snaga koje stoje iza napada na Sjedinjene Države, bila, da se prekine dijalog kultura. Neki analitičari, štoviše, tvrde da bi ciljano isprovocirani Bushovi vojni odgovori, koji bi doveli do velikih žrtva nedužnih civila, mogli dovesti do homogenizacije »kritične mase« heterogenog muslimanskog svijeta za »sveti rat protiv nevjernika« - čime bi, uostalom, Bin Laden postigao glavni cilj. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Osama bin Laden zbližava Schrödera i Putina? </p>
<p>Ruski predsjednik vidi mogućnosti vojne suradnje Moskve i Washingtona, protiv terorizma, ali je dodao da ne treba očekivati na će Rusi sada Amerikancima pasti u zagrljaj</p>
<p>BERLIN, 22. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija podupire zapadni vojni pohod protiv međunarodnog terorima pod vodstvom američkog predsjednika Georga Busha. To je temeljna poruka ruskog predsjednika Vladimira Putina, iz intervjua koje je u subotu, uoči svoga posjeta Berlinu, dao Prvom Programu njemačke televizije (ARD) i dnevniku Bild. </p>
<p>Službeni Berlin i Nijemci su tako čuli i pročitali on što za njihove uši u aktualnoj terorističkoj krizi smirujuće zvuči: Rusija je s nama u globalnom savezu protiv međunarodnog terorizma. Očito da se Berlin vidi i kao most između Moskve i Washingtona, iako ta veza postoji i bez Berlina. Putin je, naime, rekao da je imao dva telefonska razgovora s Bushom, o kojima ne može govoriti, te da je Sjedinjene Države upozoravao na opasnosti od terorizma.</p>
<p>Ruski predsjednik vidi mogućnosti vojne suradnje Moskve i Washingtona, protiv »religioznog ekstremizma, terorizma i separatizma u Europi i svijetu«, ali je dodao da ne treba očekivati na će Rusi sada Amerikancima pasti u zagrljaj. </p>
<p>Putin je njemačke novinare primio u Soči na obali Crnog mora a intervju je objavljen pod naslovom: »Htio sam zaplakati...« Putin je, naime, rekao da se tako osjećao nakon što je na tv-ekranu u Kremlju vidio strašne prizore napada na Svjetski trgovinski centar. Putin je odbio davati savjete američkom predsjedniku o ciljevima i metodama borbe protiv međunarodnog terorizma u islamskom svijetu, ali na izravno pitanje vidi li to kao sukob kultura, odgovorio da je riječ o krivoj teoriji.</p>
<p>Inače, tema obraćanja ruskog predsjednika njemačkoj javnosti je ista kao i tema njegovih razgovora početkom tjedna u Berlinu - teroristička kriza. Pitanja kao što je, primjerice, ruski dug od 40 milijardi DEM Njemačkoj ili ljudska prava u Čečeniji, gostu iz Moskve sigurno neće biti postavljana.</p>
<p>Kroničari rusko-njemačkih susreta na vrhu primjećuju da su teme uvijek iste, bez obzira je li na vlasti Mihael Gorbačov, Boris Jelcin ili Vladimir Putin. Nijemci uvijek Rusiju stavljaju na prvo mjesto. Bivši njemački kancelar Helmut Kohl je s tim ciljem njegovao posebne osobne odnose s sovjetskim predsjednikom Mihaelom Gorbačovom i ruskim predsjednikom Borisom Jelcinom. Tim je tragom nastavio i sadašnji kancelar Gerhard Schröder. </p>
<p>Ali stvar se nešto pokvarila nakon što je iz Bijele kuće, s razgovora njemačkog kancelara i američkog predsjednika, »procurilo« da je Schröder za Putina rekao da je aparatčik iz starih vremena. No, postoje javne Schröderove izjave u kojima je o Putinu govorilo kao odgovornom državniku i pozanavatelju i prijatelju Njemačke. Napokon, za nastavljanje Kohlove tradicije njemačko-ruskog muškog prijateljstva, tu je medijska i ina dobrodošlica Putinu za posjetu Berlinu, i - zajednički neprijatelj Osama bin Laden. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Halilović, Delalić, Mlaćo, Prlić i Rojs idu u Haag?!</p>
<p>SARAJEVO, 22. rujna</p>
<p> - Lider jedne od stranaka unutar vladajuće Alijanse za promjene potvrdio je za Vjesnik informaciju o haaškoj optužnici protiv bivšeg načelnika stožera Armije Republike Bosne i Hercegovine Sefera Halilovića, kojeg tužiteljstvo tereti za ratne zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenim vojnicima u selima Grabovica i Uzdol tijekom akcije »Neretva 93«.</p>
<p>Osim aktualnog ministra socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Haaški tribunal navodno je optužio za ratne zločine još 10 niže rangiranih bošnjačkih zapovjednika i političara te nekoliko hrvatskih političara i generala.</p>
<p>Osim aktualnog ministra socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Haaški tribunal navodno je optužio za ratne zločine još 10 niže rangiranih bošnjačkih zapovjednika, od kojih su najpoznatiji Zulfikar Ališpago Zuka i Ramiz Delalić-Ćelo, koji se već nalazi u sarajevskom zatvoru, doduše zbog drugih razloga.</p>
<p>Osim vojnih zapovjednika, po tvrdnjama našeg izvora, na listi se nalaze i političari poput Dževada Mlaće, bivšeg načelnika općine Bugojno. Lider jedne od vladajućih stranaka, koji je za Vjesnik govorio zamolivši za anonimnost, kazao je kako misli da je Haaški tribunal podlegao pritisku da, nakon izručenja Slobodana Miloševića i drastičnih kazni Tihomiru Blaškiću i Dariju Kordiću, »izbalansira« etničku strukturu optuženih za ratne zločine. No, činjenica je da doista za strašne zločine počinjene nad Hrvatima u Grabovici, Uzdolu, Bugojnu, ali i još nekim mjestima u središnjoj Bosni, dosad nitko nije odgovarao pred ICTY-jem.</p>
<p>Vjesnik je u subotu razgovarao i s Farukom Balijagićem, odvjetnikom Sefera Halilovića, koji bi, po tvrdnjama iznesenim u javnosti, već u utorak sa svojim branjenikom trebao otputovati u Haag. Balijagić nam je kazao da je sasvim jasno da Halilović ne može biti odgovoran za zločin u Grabovici i Uzdolu te još jednom optužio tajne službe poput MOS-a, koje su još uvijek pod kontrolom Izetbegovića i njegovih suradnika, da su bivšem zapovjedniku Armije R BiH »smjestili« cijeli slučaj.</p>
<p>Podsjetimo, Balijagić je prvi javno progovorio o tajnoj policijskoj postrojbi »Ševe«, protiv čijih je naredbodavaca podigao i kaznenu prijavu, optuživši je za smaknuća zarobljenih srpskih vojnika 1992. godine te pokušaj atentata upravo na Sefera Halilovića, kada je poginila supruga tada već smijenjenog zapovjednika.</p>
<p>Inače, Halilović, koji je doista operativno zapovjedao akcijom »Neretva 93« svoju je obranu praktično predočio u knjizi »Lukava strategija« u kojoj je naveo da je odmah nakon saznanja o počinjenim zločinima zatražio istragu, te da je brzo nakon toga umirovljen, odnosno smijenjen s mjesta načelnika armijskog stožera. Po njemu, zločini u Grabovici i Uzdolu počinjeni su kako bi se spriječile postrojbe pod njegovim zapovjedništvom u zauzimanju zapadne Hercegovine (pa možda i dijela teritorija RH u dolini Neretve). To se navodno nije uklapalo u već ranije Izetbegovićeve dogovore o podjeli Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Zanimljive su i informacije po kojoj se u novom »paketu« haaških optužnice nalaze i imena Jadranka Prlića, Valentina Ćorića te Zlatana Mije Jelića. Prlić je bio predsjednik Vlade Herceg-Bosne, Valentin Ćorić, načelnik Uprave vojne policije HVO, a Jelić zapovjednik obrane Mostara. Osim toga, po nepotvrđenim informacijama kojima raspolaže »Vjesnik« na tajnim optužnicama bi se mogla naći i imena generala Stanka Sopte te Ljube Ćesića-Rojsa.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Papa u Kazahstanu pozvao na dijalog umjesto rata</p>
<p>ASTANA, 22. rujna</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II izjavio je u subotu, po svojem dolasku u Kazahstan, da sve međusobne sporove nacije moraju riješiti pregovorima i dijalogom, a ne oružjem. </p>
<p> Govoreći na ruskom, Papa je pohvalio odluku Kazahstana da se jednostrano odrekne nuklearnog oružja.</p>
<p> »Ta je odluka utemeljena na uvjerenju da se sporovi moraju riješiti mirnim načinima, pregovorima i dijalogom, a ne pribjegavanjem oružju«, rekao je Papa u zračnoj luci u glavnome gradu Astani.</p>
<p> Papa je pozdravio većinsku muslimansku zajednicu u toj bivšoj sovjetskoj republici i njezine čelnike te kazao da sve vjere moraju surađivati na »promicanju moralnih i duhovnih vrijednosti koje mogu jamčiti mirnu budućnost za sve«.</p>
<p> Jačanje napetosti u regiji u svojem obraćanju nije izravno spominjao.</p>
<p> Kazahstan bi se mogao naći u žarištu događaja odluči li SAD napasti Afganistan koji odbija izručiti Osamu bin ladena i suradnike, glavne osumnjičenike za terorističke napade na New York i Pentagon.</p>
<p> Iako je Kazahstan muslimanska zemlja u njemu vlada zabrinutost zbog islamskih radikala koji dolaze iz susjednih zemalja. U posljednje dvije godine, susjedni Uzbekistan i Kirgistan bili su suočeni s napadima militanata baziranih u Tadžikistanu i Afganistanu.</p>
<p> Papa bi kasnije u subotu trebao posjetiti memorijalni centar žrtava totalitarizma.</p>
<p> U Kazahstanu je u doba Sovjetskog Saveza bilo 16 zloglasnih radnih logora koje je ovjekovječio ruski pisac Aleksandar Solženjicin u svojem romanu »Arhipelag gulag« (1973). Preko dva milijuna ljudi, uključujući 900.000 Nijemaca, prisilno je naseljeno u Kazahstan tijekom Staljinove kampanje kolektivizacije imanja. </p>
<p> Papa u Kazahstanu boravi četiri dana. To je njegov 95. put izvan Italije. U utorak putuje u Armeniju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Broj mrtvih u Toulouseu popeo se na 29</p>
<p>Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova isključilo je mogućnost da je eksplozija posljedica terorističkog napada</p>
<p>TOULOUSE, 22. rujna</p>
<p> - Broj poginulih osoba u eksploziji u petrokemijskoj tvornici u Toulouseu narastao je u subotu poslijepodne na 29, dok je 1170 osoba ranjeno, objavila je policija. </p>
<p>Od tog su broja 22 osobe poginule na mjestu eksplozije u tvornici, a sedam osoba u blizini mjesta nesreće. </p>
<p> U bolnici je 650 osoba od kojih je 30 u vrlo teškom stanju, priopćila je policija.</p>
<p> Ministarstvo unutarnjih poslova je isključilo mogućnost da je eksplozija posljedica terorističkog napada i priopćilo da se radilo o nesreći »izazvanoj nevještim rukovanjem proizvodima«.</p>
<p> Mjesto nesreće u petak su navečer posjetili francuski predsjednik Jacques Chirac i premijer Lionel Jospin. U trenutku eksplozije, u petak ujutro, u tvornici se nalazilo 350 radnika. Vatrogasci i policija još uvijek čiste ruševine u potrazi za preživjelima.</p>
<p> Ova je nesreća podsjetila francusku javnost da je lokalno stanovništvo godinama pokušavalo ishoditi premještanje petrokemijske tvornice iz predgrađa Toulousea u manje naseljeno područje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>»Gomila laži i bezočnih insinuacija o HNS-u« (2)</p>
<p>Pismom pod naslovom »Gomila laži i bezočnih insinuacija o HNS-u« čitateljima Vjesnika obratio se glasnogovornik Hrvatske narodne stranke kako bi opovrgao navode tim istim čitateljima nepoznatog sadržaja nekog anonimnog pisma!</p>
<p>Već i sam po sebi ovaj bizarni postupak zaslužuje pozornost javnosti, no kako o sadržaju tog pisma prosječan čitatelj Vjesnika može znati samo onoliko koliko iz njegova sadržaja navodi glasnogovornik HNS-a, zaslužuje i komentar.</p>
<p>Naime, anonimnom autoru glasnogovornik HNS-a zamjera što »izvan konteksta zdravog razuma« vodstvu Hrvatske narodne stranke »nesuvislo imputira« da na značajne političke funkcije stavlja političare, da želi zadržati političku kontrolu nad resorima i političkim pozicijama koje je dobio na izborima, te da se čelnici HNS-a žele osobno okoristiti stečenim političkim pozicijama.</p>
<p> Odmah potom tu »gomilu laži i insinuacija« glasnogovornik HNS-a ističe kao bit politike njegove stranke, a »nesuvislim imputacijama« anonimnog autora pridaje značenje smisla višestranačke demokracije.</p>
<p> Štoviše, pozivajući se na zdrav razum, glasnogovornik HNS-a uzvikuje kako bi »zbilja izvan svake pameti« bilo da nakon dobivenih izbora pobjednik na pozicijama ostavi one koji su te izbore izgubili. Ukratko, glasnogovornik HNS-a zapravo konstatira kako je autor anonimnog pisma dao posve istinit opis političkog ponašanja njegove stranke!</p>
<p>No gdje onda tražiti poticaj za ovako silovit izljev glasnogovorničkog političkog gnjeva u ime HNS-a?</p>
<p> Dakako, u »nesuvisloj« tvrdnji anonimnog autora da se čelnici HNS-a žele osobno okoristiti stečenim političkim pozicijama. Baražnom vatrom floskula o »trajnom usponu društvenog i političkog rejtinga«, povjerenju građana, punoj odgovornosti i drugim frazama iz arsenala političke demagogije glasnogovornik HNS-a odvraća pozornost od onoga što je oduvijek bilo i ostalo temeljnim motivom bavljenja politikom: osobno korištenje političkih pozicija.</p>
<p> Da je tome tako, pokazuje mnoštvo svakodnevnih primjera, a među njima i činjenica da vidjevši kako predizborno obećanje HNS-a o 200.000 novih radnih mjesta neće biti ispunjeno, nijedan član te stranke ipak nije odstupio sa izborima stečene pozicije.</p>
<p>Prema riječima svoga glasnogovornika, HNS neće ustuknuti »pred ovakvim i sličnim napadima«, a ovome napadu on ponajviše zamjera što je anoniman. HNS također neće, kaže glasnogovornik, »odustati od politike da Hrvatska što prije postane uljuđena, građanska na pravu zasnovana demokratska država...«.</p>
<p>Međutim, osudom činjenice što je autor ovog »napada na HNS« anoniman, glasnogovornik HNS-a pokazuje da mu je liberalno-demokratska retorika tek oružje za postizanje političkih ciljeva, a ne izraz razumijevanja biti moderne demokracije. Naime, sva politička vlast u modernoj liberalno-demokratskoj, građanskoj državi zasniva se na pravu pojedinca da na slobodnim izborima anonimno glasuje za ponuđene kandidate.</p>
<p> Da bi izbori bili uistinu slobodni, glasovanje mora biti anonimno.</p>
<p>Ukratko, sva politička vlast u modernoj državi potječe iz anonimnog političkog čina kakav je i čin autora spomenutog pisma.</p>
<p>GORAN BOSANAC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najveće uštede racionalizacijom državne uprave</p>
<p>Smanjenje potrošnje i kresanje nepravičnih velikih razlika u primanjima i socijalnim davanjima na prvi pogled generalno mogu dobiti i pozitivnu ocjenu glede Vlade.</p>
<p>Kao pravnik, odnosno odvjetnik mogu reći da se velike uštede i ekonomske i gospodarske dobiti mogu ostvariti poglavito kresanjem velike i gotovo trome i glomazne preskupe državne birokracije, što se isto odnosi i na županije, pa sve do općina.</p>
<p>Za pohvalu Vladi glede racionalizacije troškova su potezi u smanjenu policije i vojske i putu prema maloj, ali učinkovitoj profesionalnoj vojsci.</p>
<p> Međutim, brojčano mala država poput Hrvatske, veličine jednog europskog velegrada, ima preveliku državnu birokraciju, koja je vrlo skupa i nerentabilna.</p>
<p>Ukidanjem županija na četiri ili pet regija i decentralizacijom ministarstava u druge gradove uštedjele bi se milijarde kuna, i to bi se moglo uložiti u gospodarstvo i zapošljavanje kao i u demografski materijalni poticaj obiteljima da se rodi više djece po obitelji. Dakle, one stavke o dječjem doplatku za svako dijete bez imovinskog cenzusa i plaćeni status roditelja odgajatelja su provedive i neophodne za opći razvoj Hrvatske.</p>
<p>S druge strane inertno i sporo sudstvo trebalo bi aktivirati pa i novim kadrovima i radom od 9 do 20 sati u smjenama, da bude učinkovito, ali i glede zastara i manipulacija u tom pitanju. Nesređene imovinske i katastarske knjige velika su prepreka bržem turističkom razvoju i ulaganjima. </p>
<p>A tamo gdje je to imovinski i sređeno nastupaju još veće birokratske općinske brane.</p>
<p> Primjerice, od Vukovara preko Istre pa do Dubrovnika veliki su problemi s općinskim prostornim i građevinskim planovima. Naime, rade se glomazni i zbog manjka sredstava općina teško provedivi planovi, umjesto da se »step by step«, gdje god je to moguće i realno, zemljišta i tereni ožive i stave u funkciju turističkog razvoja i stranih ulaganja.</p>
<p> Lokalne jedinice, odnosno općine trebale bi djelovati promptno i tako omogućiti ulaganja i oživljavanje života i turizma, posebice na našim gotovo demografskim opustjelim otocima. Vlada bi hitno trebala riješiti ove probleme kao i to da se sve moguće potvrde dobiju na jednom mjestu u općini i promptno.</p>
<p> Općinske službe trebale bi biti brz i učinkovit servis svojim građanima i mještanima kako bi oni ostvarili svoje potrebe, a sve da bude opća korist i dobit za Hrvatsku. Čak bi se mnoge stvari mogle rješavati između općina i stranaka Internetom, da se ne gubi vrijeme.</p>
<p>Hrvatska, radi općeg razvoja, treba prvo skresati i rezati zakonske i sve druge državne i općinske birokratske kočnice razvoja i tada će dobiti i ulaganja i uštedjeti i milijarde kuna koje danas ždere nesposobna, umnogome i za građane nezainteresirana, birokracija. </p>
<p>MARIO MATKOVIĆ-PERIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ako se brinemo o okolišu, manje se vozimo automobilima</p>
<p>U Vjesniku od 19. rujna objavljen je članak pod naslovom »Za jednokratnu pelenu kao za 800 kilometara vožnje«, napisan prema mojem članku u rubrici Zaštita okoliša u časopisu Polimeri, 2/2001.</p>
<p> Drago mi je, kao autorici članka i urednici te rubrike, što je taj poduži prikaz o jednokratnim i trajnim pelenama dobio mjesto u Vjesniku, ali moram ispraviti naslov i posljednju rečenicu. Naime, energija uložena u bilo koji oblik pelena koje dijete »potroši« u jednoj godini jednaka je energiji koju potroši auto za 800 kilometara vožnje.</p>
<p> Dakle, ne samo energija uložena u jednokratne pelene, a pogotovu ne u jednokratnu pelenu, kako piše u naslovu. Taj podatak, kao i glavnina članka u Polimerima potječe iz časopisa Warmer u ekobilanci (tj. utjecaju na okoliš) obiju vrsta pelena. Naziv je časopisa (spomenula sam ga i kada sam nedavno u ovoj rubrici pisala o otpadu u gradu Beču i Zagrebu) akronim od »World Action for Recycling Materials and Energy from Rubbish« (Svjetska akcija za recikliranje materijala i energije iz otpada).</p>
<p>Dakle, ako se brinemo o okolišu (verbalno svi to činimo!), manje se vozimo automobilima, kako je nedavno napisala i profesorica Carević, a ne o tome hoćemo li jednokratnim pelenama ugroziti okoliš.</p>
<p> To je i jedna od poruka knjige Udruge zabrinutih znanstvenika, o kojoj je svojevremeno pisao i Vjesnik. </p>
<p>ANA ŠVOB, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Prekinut istarski narko kanal </p>
<p>PULA, 22. rujna</p>
<p> - Nakon višemjesečnih aktivnosti sektora za kriminalistiku Policijske uprave istarske te suradnje sa županijskim državnim odvjetništvom i Odjelom kriminaliteta droga MUP-a RH, u zasjedi koja je postavljena u petak poslijepodne na Medulinskoj cesti pronađeno je četiri kilograma heroina vrlo visoke čistoće. Kod Imrije Bajramija (47.) rođenog u Tetovu, inače trgovca iz Pule s hrvatskim državljanstvom, pronađeno je 118 grama heroina, a malo dalje, u borovoj šumi, u posebnim pakiranjima i metalnoj bačvici još 3,8 kilograma heroina. Policija je, također kod uhićenog Imrije Bajramija pronašla i oko 4000 njemačkih maraka za koje se pretpostavlja da su prikupljene od prodaja droge, te drugi pribor pripremljen za krijumčarenje droge. Najveći dio heroina bio je zapakiran u posebnu foliju. Policija je kod uhićenog Bajramija pronašla i mobitel koji će dobro doći u daljnjoj kriminalističkoj obradi jer su na njemu, uz poruke, i brojni brojevi, za koje se pretpostavlja da pripadaju narko-lancu.</p>
<p>Neposredno nakon uhićenja Imrije Bajramija, u Puli je policija pokucala na vrata stana njegove nevjenčane supruge Merime Bolić (40), rođene u Bosanskom Petrovcu, koja je također uhićena, a kako su nam rekli županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić i načelnik Sektora kriminalističke policije PU istarske Hajrudin Merdanović, oboje će u subotu poslije podne biti prepraćeni Istražnom centru Županijskog suda u Puli, a tereti ih se za zlouporabu opojne droge. </p>
<p>Po riječima Vlatka Nuića, bilo je vrlo teško otkriti ovaj narko kanal, iako su postojale dugotrajne indicije o njegovu funkcioniranju na istarskom području. Sada je najbitnije otkriti otkud je droga stizala i kome je bila namijenjena, za što je već zatražena pomoć Interpola, dodao je Nuić, uz napomenu da su moguća i daljnja uhićenja i privođenja jer se kriminalistička obrada nastavlja. </p>
<p>Načelnik Odjela kriminaliteta droga MUP-a RH Darko Dundović u vezi sa ovom zapljenom kazao je novinarima kako je očito da je tzv. balkanska narko-ruta u Hrvatskoj ponovno oživjela. Zaplijenjena droga nedvojbeno je bila namijenjena Istri, ali i drugim dijelovima Hrvatske. U odnosu na vrlo visoku čistoću zaplijenjenog heroina (procjenjuje se oko 80 posto), njegova vrijednost na ulici (gdje se prodaje čistoće 15 do 30 posto) kretala bi se između 300 do 400.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Darko Dundović nas je obavijestio da je u proteklih osam mjeseci u Hrvatskoj pronađeno 11 kilograma heroina, pet kilograma hašiša, 566 kilograma marihuane, 1,4 kilogram kokaina te više od 8100 tableta ecstasyja. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Troje poginulih na hrvatskim cestama </p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - Na hrvatskim prometnicama u samo 24 sata dogodile su se 224 prometne nesreće u kojima su tri osobe poginule, sedam ih je teže, a 37 lakše ozlijeđeno, doznaje se u subotu u MUP-u.</p>
<p> U Ažić Lokvi, nedaleko od Senja, u petak u 11,20 sati poginuo je njemački državljanin Helmut Koster (54). Nesreća se dogodila kada je Koster vozeći motocikl »kawasaki«, zbog neprilagođene brzine, sletio u provaliju.</p>
<p> Biciklist Darko Rajković (23) poginuo je u petak oko 16,30 sati u Starim Mikanovcima kada je na njega naletio automobil »škoda favorit«, koji je vozio Zvonimir V. (48). U vrijeme nesreće vozač automobila bio je pod utjecajem alkohola, a od snažnog udarca Darko Rajković umro je na mjestu nesreće.</p>
<p> Na autocesti Zagreb-Varaždin u petak navečer oko 19,30 dogodila se prometna nesreća u kojoj je poginuo nepoznati pješak. Nesreća se dogodila kada je Zlatko Š. (55) vozeći automobil »mercedes« naletio na pješaka koji je neoprezno na zabranjenom mjestu prelazio kolnik. Neslužbeno se doznaje da je poginuli pješak Vjekoslav Čolak, čuvar građevinskog poduzeća »Vijadukt«, koje nedaleko od mjesta nesreće gradi benzinsku crpku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U »Noći bez alkohola« kažnjeno 106 vozača </p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - Prvog dana akcije »Noć bez alkohola« policija je na zagrebačkom području kaznila 53 vozača, koji su vozili pod utjecajem alkohola, a još 53 kažnjeno je zbog prevelike brzine, doznaje se u subotu u Policijskoj upravi zagrebačkoj.</p>
<p> Protiv svih »pijanih« vozača podnesene su prekršajne prijave i oduzete su im vozačke dozvole. Zbog prevelike brzine policija je oduzela još 23 vozačke dozvole, a 30 vozača »zaradilo je« kaznene bodove i novčane kazne.</p>
<p> Akcija »Noć bez alkohola« tijekom večernjih sati ovog vikenda provodit će se u cijeloj Hrvatskoj. Policija posebno nadgleda mjesta gdje je zabilježeno najviše prekršaja prekoračenja brzine i prometnih nesreća s poginulima, kao i prometnice koje vode prema disko klubovima i popularnim ugostiteljskim objektima.</p>
<p> Prema najavama prometne policije jedna od ciljanih skupina ove akcije su mladi vozači koji su u prvih šest mjeseci ove godine prouzročili 79 nesreća u kojima je poginulo 87 osoba, što je 20 posto od svih poginulih u prometu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lopovi vole dobre aute</p>
<p>GOSPIĆ, 22. rujna</p>
<p> - Tijekom osam mjeseci 2001. godine na području Policijske uprave ličko-senjske u prometnim nesrećama smrtno je stradalo devet osoba što je u odnosu na prošlogodišnjih 15 smrtno stradalih, znatno smanjenje a rezultat je rada i stalne prisutnosti prometne policije na cestama, kazano je između ostalog na konferenciji za novinare PU ličko-senjske u Gospiću. U domeni kriminaliteta zabilježeno je 376 kaznenih djela pri čemu se kao novost izdvaja devet djela teških krađa motornih vozila visoke klase, BMW, mercedesa, VW i audija. Po riječima načelnika PU ličko-senjske Gorana Grguričina, do sada je legalizirano 54 komada oružja pri čemu je vraćen manji broj minsko-eksplozivnih sredstava. Od 1995. do 2001. godine od raznih minsko-eksplozivnih naprava i oružja ozlijeđeno je 78 osoba, a smrtno je stradalo 37 osoba. Razriješenost kaznenih djela u PU ličko-senjskoj iznosi 75 posto dok je sigurnost ocijenjena zadovoljavajućom. </p>
<p>D. Prša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Uvođenje eura: Višestruka korist za građane, poduzetnike i poduzeća</p>
<p>Građani će, nakon uvođenja eura, imati koristi od veće transparentnosti cijena na području EMU-a, a zajednička će valuta potaknuti i konkurenciju u »eurolandu« što će dovesti do pada cijena. Poduzetnici koji trguju s inozemstvom također će imati koristi od pojednostavljivanja poslovanja, jer će sada morati brinuti o manjem broju valuta. Mnoga hrvatska poduzeća, posebno velika, koriste tu mogućnost već od samog uvođenja eura</p>
<p>Predstojeća konverzija 12 nacionalnih valuta zemalja Europske monetarne unije (EMU) eurom i implikacije tog čina, prvog takve vrste u europskoj povijesti nakon rimskih vremena, na Hrvatsku, bili su povod za razgovor s Evanom Kraftom, direktorom Direkcije za istraživanje Hrvatske narodne banke (HNB) i voditeljem Radne grupe HNB-a za euro. </p>
<p>• Kako će se uvođenje eura u 12 zemalja eurolanda odraziti na Hrvatsku? Što će to značiti za hrvatske građane, a što za poduzetnike?</p>
<p>- Prije svega, valja naglasiti kako euro zapravo već postoji od 1. siječnja 1999. godine, dok 1. siječnja 2002. zapravo predstavlja krajnji rok kada prestaje mogućnost korištenja nacionalnih valuta zemalja članica EMU-a u bezgotovinskom obliku. Tada će se svi depoziti izraženi u nekoj od tih valuta automatski i besplatno, prema fiksnim stopama konverzije, koje su na snazi još od kraja 1998. godine, pretvoriti u euro. To vrijedi kako za građane, tako i za poduzeća.</p>
<p>Građani će, nakon uvođenja eura, imati koristi od veće transparentnosti cijena na području EMU-a, a zajednička će valuta potaknuti i konkurenciju u eurolandu što će dovesti do pada cijena. Poduzetnici koji trguju s inozemstvom također će imati koristi od pojednostavljivanja poslovanja, jer će sada morati brinuti o manjem broju valuta. Mnoga hrvatska poduzeća, posebno velika, koriste tu mogućnost već od samog uvođenja eura.</p>
<p>Sve to znači da konverzija u euro neće uzrokovati dramatične promjene u Hrvatskoj. Jednostavno, ljudi više neće imati marke nego euro. Umjesto jednog papira (novčanice) u novčaniku, nosit ćemo drugi.</p>
<p> • Postoji li mogućnost da Hrvatska jednostrano uvede euro, kako to zagovaraju pojedini ekonomisti? Što bi to značilo za naše gospodarstvo, a što za daljnje približavanje EU-u? </p>
<p>- HNB, s obzirom na količinu deviznih pričuva kojom raspolaže, relativno jednostavno može otkupiti kune koje se nalaze u optjecaju i zamijeniti ih eurom. To bi, međutim, uz nedvojbene koristi od pristupanja velikom valutnom području, koje se ponajprije ogledaju u nestanku tečajnog rizika i padu kamatnih stopa, donijelo i određene troškove u obliku gubitka stupnjeva slobode pri vođenju gospodarske politike. Najveći problem, uz gubitak funkcije zajmodavca u krajnjoj nuždi, predstavlja gubitak mogućnosti izravnog utjecaja na stopu inflacije. To može predstavljati problem, jer bi dostizanje razvijenih zemalja EU-a, tada dovelo do više stope inflacije u Hrvatskoj. Također, teško bi bilo očekivati dodatni disciplinirajući učinak jednostrane eurizacije na proračun, s obzirom da već sada, prema novom Zakonu o HNB-u, ne postoji mogućnost izravnog zaduživanja države kod središnje banke, što je kompatibilno sa zakonima koji su na snazi u svim članicama EU-a.</p>
<p>Ipak, najveći bi trošak vjerojatno predstavljao gubitak mogućnosti priključenja EMU-u, što je vrlo jasno signalizirano iz ECB-a. Drugim riječima, Hrvatska bi, u slučaju jednostrane eurizacije, nakon priključenja EU-u dijelila zajednički novac, ali ne bi imala mogućnost utjecanja na zajedničku monetarnu politiku.</p>
<p> • Kako komentirate odbijanje ECB-a da dopusti uvođenje eura u pojedinim tranzicijskim zemljama, dok se u isto vrijeme u siječnju iduće godine euro kao sredstvo plaćanja uvodi u Crnoj Gori i na Kosovu? Kada bi, prema Vašim procjenama, Hrvatska i ostale zemlje u tranziciji mogle postati dijelom eurolanda? </p>
<p> - Odbijanje ECB-a djelomično je razumljivo s obzirom na trnovit put do zajedničkog novca koji su prošle članice EMU-a. Ne smije se zaboraviti da je od uspostavljanja Europskog monetarnog sustava do uvođenja eura 1999. godine prošlo 20 godina, koje su bile obilježene špekulativnim napadima i mnogim tenzijama prije nego što je ocijenjeno da su te zemlje postigle zadovoljavajući stupanj gospodarske konvergencije. Također, pristupanjem monetarnoj uniji dolazi do tzv. stapanja kredibiliteta središnjih banaka.</p>
<p>Inače, teritoriji koje spominjete teško bi se mogli nazvati suverenim zemljama, a očito je kako oni ne očekuju skoro članstvo u EU, te su stoga ocijenili da koristi od napuštanja vlastite valute nadilaze troškove. Kosovo predstavlja poseban slučaj jer je ono de facto međunarodni protektorat, što znači da međunarodna zajednica prema njemu ima i posebnu odgovornost.</p>
<p>Naravno, institucije EU-a nikada iznutra nisu toliko monolitne kakvima se izvana čine, tako da bi usmjereni lobistički napori možda i mogli dovesti do nekakvog kompromisa. Za sada se ipak čini da tranzicijske zemlje nisu u stanju zajednički usmjeriti takav napor, pogotovo uzevši u obzir činjenicu da će se najnaprednije među njima vrlo brzo pridružiti EU-u, nakon čega će se, možda već dvije godine nakon priključenja, pridružiti i EMU-u.</p>
<p>• Jedna od najčešće spominjanih posljedica uvođenja eura u našem susjedstvu je očekivani porast devizne štednje u Hrvatskoj. Hoće li to rezultirati u aprecijaciji kune, kako upozoravaju pojedini analitičari?</p>
<p>- Brz porast devizne štednje započeo je još prošle godine, a samo je u prvih osam mjeseci ove godine ona porasla za četvrtinu, odnosno za oko 1,5 milijardi eura. Koliko je tog porasta generirano izvlačenjem deviza »iz čarapa«, teško je ocijeniti. Bez obzira na konstantan brz rast štednje, tečaj kune prema euru tijekom posljednjih nekoliko mjeseci pokazao je nešto viši stupanj volatilnosti, u oba smjera, nego je to uobičajeno. To pokazuje da na tečaj utječu i mnogi drugi faktori osim devizne štednje, poput zaduživanja države, potražnje za devizama koja je rezultat trgovine dobrima i uslugama, kapitalnih priljeva te očekivanja sudionika na tržištu.</p>
<p>• Mnogi analitičari upozoravaju da će uvođenje eura u EMU-u potaknuti rast kriminala, posebno u zemljama koje nisu dio eurolanda, i to upravo u mjesecima koji prethode uvođenju eura. Znači li to da sljedećih mjeseci možemo očekivati pravu eksploziju krivotvorenih novčanica na tržištu ili možda porast pranja novca?</p>
<p> - Konverzija gotovine nacionalnih valuta zemalja EMU-a u euro, zbog regulativa o pranju novca, zapravo predstavlja jednokratan trošak za sve koji posluju s velikim količinama gotovine, a pretpostavlja se da su to upravo oni koji posluju »u podzemlju«. Zbog toga se čak može očekivati da će uvođenje gotovine eura djelovati na smanjivanje obujma različitih »podzemnih aktivnosti« u članicama EMU-a, ali i u ostalim zemljama u kojima cirkulira znatna količina njihove gotovine.</p>
<p> U pogledu krivotvorina, zbog izuzetno dobro čuvanih informacija o fizičkim svojstvima eura ne treba očekivati da će se pojaviti veće količine krivotvorina uoči uvođenja eura. Ipak, zbog činjenice da se građani do samog uvođenja gotovine eura neće imati prilike s njom i susresti, preporučujem da se konverzija gotovine nacionalnih valuta u euro obavlja u bankama čije će osoblje biti osposobljeno za raspoznavanje krivotvorina.</p>
<p>• Kako će se najnoviji teroristički napad na SAD odraziti na hrvatsko i svjetsko gospodarstvo?</p>
<p>- Američko će gospodarstvo sada najvjerojatnije ući u razdoblje recesije, ako već i prije ovoga napada nije bilo u njoj. Povjerenje potrošača nastavit će padati, kao i cijene dionica. Država će sigurno zračne prijevoznike pomoći subvencijama, a možda i jamstvima, pri čemu se spominje pomoć teška 15 milijardi dolara. Povećat će se i vojni rashodi. Posljedica recesije u Americi može biti i recesija u Europi, dok se Japan već nalazi u recesiji.</p>
<p>Povrh toga, svi su izgledi da investitori počnu opreznije nastupati u tzv. emerging markets. Posljednjih su nekoliko dana troškovi zaduživanja za tu skupinu zemalja rasli, što nije dobro za Hrvatsku. Rast izvoza će se usporiti, a ino-zaduživanje će biti još teže, što može dovesti do smanjivanja stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). </p>
<p>No, razvoj događaja, pogotovo na političkom-vojnom planu, teško je predvidjeti. Ako ne dođe do velikog oružanog sukoba, američko će gospodarstvo vjerojatno »ozdraviti« u roku od šest mjeseci do jedne godine, što će imati pozitivne implikacije na Europu i Hrvatsku. Ali, ako izbije veliki rat, stvari će se vjerojatno odvijati potpuno drugačije.</p>
<p>• Kakav će biti učinak tih zbivanja na kretanje vrijednosti glavnih svjetskih valuta?</p>
<p> - Nakon napada na Ameriku, dolar je oslabio u odnosu na euro i jen. Međutim, prognoziranje tečaja glavnih svjetskih valuta predstavlja nezahvalan posao. Nakon početka vojne akcije moguć je rast tečaja dolara, kao u vrijeme Zaljevskog rata, ali je isto tako moguće da dolar još više oslabi. Tu nema sigurnosti.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Plitvice posjetilo 550.000 ljudi</p>
<p>PLITVICE, 22. rujna</p>
<p> - Tridesetjednogodišnja medicinska sestra Yumiko Kobayashi iz Tokija 550.000. je posjetitelj Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ona je u subotu ujutro kupila ulaznicu za razgledavanje parka, a na Plitvice je doputovala u aranžmanu dubrovačkog »Atlasa« i japanskog turoperatora »Was«. Šef turističke prodaje Nacionalnog parka Plitvička jezera Vinko Bartolac predao je gošći iz Japana monografiju »Prirodna baština Hrvatske« i kolekciju suvenira i literature o Plitvicama. Subotnjim danom Nacionalni park Plitvička jezera ostvario je ovogodišnji plan od 550.000 turističkih posjeta, a do kraja godine očekuje se još oko 60.000 do 70.000 posjetitelja. Najveći broj gostiju su Nijemci, koji čine 21 posto svih gostiju, slijede Talijani, Poljaci, Hrvati, Mađari, Česi, Nizozemci, gosti iz Izraela, Francuske, Belgije i Britanije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Globalni turizam će pretrpjeti snažan udarac </p>
<p>Koliko američki turizam trenutačno trpi zbog terorističkih napada na New York i Washington, može se zorno vidjeti po broju praznih hotelskih soba i opustjelim plažama američke turističke Meke - Miamija na jugu poluotoka Floride</p>
<p>Globalni turizam će pretrpjeti snažan udarac kao posljedicu prošlotjednog terorističkog napada na New York i Washington, ali turistička će industrija svejedno zabilježiti rast ove godine, prognozirala je Svjetska turistička organizacija, stacionirana u Madridu. U organizaciji, koja broji 139 članova, kažu da se ne smije preuraniti s prognozama o turističkim kretanjima, jer je iz iskustva poznato da se turistička industrija oporavlja vrlo brzo.</p>
<p> »Usprkos svim konfliktima koje smo imali u svijetu u proteklih 50 godina niti jedne godine nije bilo pada u turizmu«. Svjetska turistička organizacija je iznijela podatak da je tijekom prvih osam mjeseci 2001. godine, globalni turizam bio u porastu od 2,5 do 3 posto. Računalo se da će ove godine ukupni porast biti od 1,5 do 2 posto u odnosu na prošlu godinu, kada je pak zabilježen porast od 7,4 posto, a turistički promet brojao impozantnih 475,8 milijardi dolara, u što nije bio uključen zračni promet. </p>
<p> Magnituda turističke krize ovisit će ipak o događajima u slijedećim tjednima. </p>
<p> Organizacija je zabilježila da je, primjerice, tijekom Zaljevskog rata međunarodni zračni promet pao sa 280 milijuna u 1990. godini na 266 milijuna 1991. godine, ali se to nije značajnije odrazilo na ukupne turističke migracije. Međutim, valja znati da su nedavni napadi na SAD bili strašan udarac, koji je rezultirao i nedostatkom povjerenja potrošača u sigurnost zračnog prometa. </p>
<p> Profit turističkog businessa ovisit će, pak, u sljedećem razdoblju o opadajućim turističkim aktivnostima, cijenama novih sigurnosnih mjera i rastućim cijenama nafte. </p>
<p>Činjenica je da je turistički svijet uzdrman, i to što se tiče američkih gradova zanimljivih turistima, ali i američkih građana koji su, pak, zanimljivi kao turisti. Tako se posljedica, kako se američki turizam nosi sa terorističkim napadima, može zorno vidjeti na primjeru američke turističke Meke - Miamia. Prazne hotelske sobe i puste plaže pričaju ovoga tjedna priču o učincima zastrašujućeg napada na New York i Washington. Turistički djelatnici u južnoj Floridi kažu da je u tom području naročito loše, jer se turistički priljev oslanja u 96 posto slučajeva na zračni promet. Vjeruje se da će turizam posljedice ovih napada osjetiti na duže vrijeme. Kalkulira se s nekoliko mjeseci, a vjerojatno i duže. </p>
<p> I tržište potvrđuje da je turistički business u nevolji. Dionicama u aviokompanijama, brodskim linijama, putničkim agencijama, hotelima i casinima pala je vrijednost.</p>
<p>Za područje Miamia, koje prima oko 10 milijuna turista godišnje, i obližnjeg, sjevernijeg područja Fort Lauderdale sa oko 7,5 milijuna posjetilaca godišnje, uobičajeni turistički tokovi promijenili su se 11. rujna. Područje Fort Lauderdale je tako, zbog otkazivanja nekih ugovorenih konvencija izgubilo oko 50 milijuna dolara. Računaju, da bi gubitak bio trostruko veći da su se ovi nesretni događaji zbili u veljači, kada je tamo vrhunac sezone.</p>
<p>I u New Englandu, nadležni turistički djelatnici su izvjestili o otkazivanju konvencija i stotinama praznih hotelskih soba. U Las Vegasu, glavnom nacionalnom kockarskom gradu, koji bi bio više od 90 posto pun u ovom dijelu godine, popunjenost se spustila na 70 posto. Računa se da će popunjenost hotela opadati za oko osam posto mjesečno do kraja 2001. godine i možda se ni neće oporaviti sve do treće četvrtine 2002. godine. </p>
<p> Blistavo nije ni onima koji zavise od američkih turista. Tako, primjerice, peruanski turizam, za koji se tamošnja vlada nada da će postati prosperitetan za ovu siromašnu naciju u Andama, također trpi od napada na SAD. </p>
<p> Putovanja u turističku Meku Perua, Machu Picchu, prorijedila su se nakon otmica zrakoplova i njihova zabijanja u WTC i Pentagon. </p>
<p>To je vrlo zabrinjavajuće, jer su Amerikanci za Peru glavni izvor turista. Nekih 250.000 američkih turista posjeti peruanske snježne planine, džungle i pacifičku obalu svake godine, a u 2000. godini, Peru je zabilježio 1,1 milijun turista. Namjera je nadležnih turističkih djelatnika bila da utrostruče tu brojku do 2006. godine. Međutim, sada su strah od putovanja zrakoplovom, pa i eventualnog rata, rezultirali masovnim otkazivanjem putovanja. Ipak utjeha je što je većina otkaza putovanja bila za ona putovanja, koja su trebala odmah započeti, a ne za ona rezervirana za slijedeće mjesece. (N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ma što će nama tamo neki posezonski gosti...</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Kako i kakve ugovore sa sezoncima sklapaju lokalne vlasti u našim ljetovalištima od najvećih do malih mista? Ima li u tim ugovorima stavaka (klauzula) koje preciziraju i dnevno radno vrijeme i, posebno, do kojega vremena (datuma) uslužni objekt treba poslovati? Bilo bi, dakako, normalno da sve stoji u ugovoru, ali sudeći po onome što nam se dogodilo (i) u ovoj sezoni ili te stavke ne postoje ili nikog ne obvezuju, posebno ne sezonce, odnosno koncesionare. Kako, naime, protumačiti da se baš ovoga ljeta, u kojemu je fizički promet ugodno iznenadio i velike optimiste, dogodilo da su se vrata brojnih uslužnih djelatnosti i lokala počela zatvarati već potkraj kolovoza ili da se požurilo s promjenama redova vožnjekoji su također uslijedili potkraj istoga mjeseca? </p>
<p>Dobro, ovo s redovima plovidbe i vožnje još bi se nekako moglo i razumjeti jer se nakon otprilike 25. kolovoza broj gostiju vidno smanjio, ali opet ne baš toliko da je trebalo toliko žuriti sa »spuštanjem zastora«, ali ono s preuranjenim zatvaranjem ili reduciranjem radnog vremena, terasa, restorana, usluga na plažama, kioska, dućana, poštanskih ureda, mjenjačnica, autoservisa, ionako šturih zabavnih sadržaja... je klasično podmetanje klipova jednoj fizički uspjeloj sezoni koja se čak i produžila, dakle ostvarila se napokon želja da se na jadranskoj rivijeri ne posluje samo tek stotinjak dana.</p>
<p>Već se najmanje potkraj srpnja znalo i stalno naglašavalo da će fizički promet u posezoni biti vrlo dobar, u svakom slučaju jači nego ikad u posljednjih desetak godina. To se i ostvarilo, ali gostima su domaćini ipak zorno pokazali da im ih je »već dosta«... U doslovnom i prenesenom smislu zavjese su zaista pale, svjetla su pogašena, glazba je utihnula... pa se dogodilo da su se mnogi posezonski turisti do mile volje nadosađivali diljem rivijere. Domaćini su, s druge strane, pokazali, ili da su ljeti dovoljno napunili džepove, ili da su se toliko premorili da je već vrijeme počinku!?</p>
<p>Istina, ovogodišnji se rujan nije iskazao kad je riječ o vremenskim prilikama - prevladavalo je vjetrovito i kišovito vrijeme, dakle tu pomoći nije bilo, ali su, očekivano, baš tada došli do punoga izražaja nemoć i siromaštvo naše izvanpansionske ponude koja jednostavno nema gotovo nikakvih rješenja za goste u uvjetima nepovoljna vremena. Točno je da ih ni dosad uglavnom nije imala, ali je sve aktualnije pitanje dokle će tako biti?!</p>
<p>A tko zna, možda su naši nuditelji turističkih usluga toliko skromni da im je dosta i »ono malo« što su ljeti zaradili? Kako malo? Evo: uskoro će početi razne analize sezone, na mnogim sastancima od nižih do najviših razina i zaredat će već tradicionalne jadikovke o financijskim minusima, o (pre)teškoćama poslovanja, slabo isplativim mukama i rizicima, itd. Pa ako je doista tako zašto se onda prije vremena zatvaraju vrata i »spuštaju zastori«?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Mesić: »Da je uspio Špegeljev plan, ne bi bilo planova o osvajanju Bosne«</p>
<p>»Špegelj je rekao da treba osvojiti skladišta oružja, imao je sve nacrte i planove, a pripremio je i jedinice koje su trebale osvojiti skladišta. Čuvali su ih ročni vojnici, pa bi to osvajanje prošlo bez žrtava, Hrvatska bi poslije osvajanja bila dobro naoružana i sigurno je da Milošević ne bi išao frontalno na Hrvatsku, jer bi ona imala čime dočekati agresiju«, komentirao je Mesić</p>
<p>VARAŽDIN, 22. rujna </p>
<p> - »Jedna od najznačajnijih pobjeda u Domovinskom ratu bilo je osvajanje varaždinskih vojarni, jer je tako Hrvatska dobila značajne količine oružja, potrebne za obranu i izbacivanje agresora sa svog teritorija. Upravo je u Varaždinu zaplijenjena najveća količina oružja tijekom cijelog Domovinskog rata«. To je u subotu u Gradskoj vijećnici rekao predsjednik Stjepan Mesić, u povodu proslave 10. obljetnice oslobođenja Varaždina.</p>
<p>»Mudrim pregovaranjem u varaždinskim danima rata grad je spašen od razaranja, a Varaždinci su sudjelovali i na svim hrvatskim bojištima i time doprinijeli pobjedi u Domovinskom ratu«, ponovio je Mesić i na središnjoj proslavi na Trgu kralja Tomislava, ali je dodao i kako »neki pokušavaju narušiti dostojanstvo Domovinskog rata krivotvoreći povijest«.</p>
<p>U izjavi novinarima Predsjednik je pak komentirao Špegeljev plan osvajanja vojnih skladišta u Hrvatskoj te otkrio kako je tadašnji predsjednik države reagirao na plan. »Martin Špegelj je predložio plan, koji je često puta bio različito interpretiran, a ja ću vam reći iz prve ruke što je bilo, jer sam bio na tom sastanku. Za taj smo plan glasali jedino Martin Špegelj i ja. Špegelj je rekao tada da treba osvojiti skladišta oružja, imao je sve nacrte i planove, a pripremio je i jedinice koje su trebale osvojiti skladišta. Čuvali su ih ročni vojnici, pa bi to osvajanje prošlo bez žrtava, Hrvatska bi poslije osvajanja bila dobro naoružana i sigurno je da Milošević ne bi išao frontalno na Hrvatsku, jer bi ona imala čime dočekati agresiju. Ali da se to dogodilo, vjerojatno ne bi bilo ni planova o podjeli Bosne«, komentirao je Mesić tadašnje događaje.</p>
<p>Mesić je rekao da ne zna zašto osobe zaslužne za obranu Varaždinu nisu dobile prije odlikovanje, nego ga dobivaju s deset godina zakašnjenja, no naglasio je »da je na njemu da ispravi nepravdu«. Radimir Čačić primio je odličje Reda kneza Domagoja s ogrlicom za uspješno završene pregovore o predaji vojarne JNA u Varaždinu, kao i za pripremu i vođenje akcije. Medaljom za iznimne pothvate odlikovani su pripadnici bivšeg Kriznog stožera općine Varaždin za uspješno završene pregovore o predaji vojarne JNA u Varaždinu.</p>
<p> To su Krešimir Čop, Ivan Rukljić, Vladimir Matjačić, Čedomil Cesarec, Ivan Žitnjak, Milan Lacković, Zlatko Horvat i posmrtno Ivan Bakarić.</p>
<p>U Gradskoj vijećnici ministar obrane Jozo Radoš i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok potpisali su darovni ugovor kojim je Vlada Varaždinu darovala bivšu vojarnu u Ulici kralja Petra Krešimira IV. Predsjednik Mesić je u Varaždinu u subotu primio i izaslanstvo Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, a u povodu desete obljetnice oslobođenja Varaždina na varaždinskom groblju položeni su vijenci u spomen na poginule hrvatske branitelje.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Granić: »Dosta je Vladinih grešaka, nudimo okupljanje oko borbenog političkog centra«</p>
<p>»Premijer Račan ne smije potpisati sporazum o granici sa Slovenijom jer bi to škodilo Hrvatskoj u nekom eventualnom budućem arbitražnom postupku«, rekao je Granić. Vesna Škare-Ožbolt kazala je da DC u prvi plan stavlja gospodarske, a ne političke probleme, a negativno je ocijenila Vladine socijalne reforme po kojima se manje novaca daje onima koji imaju najmanje </p>
<p>ZAGREB, 22. rujna</p>
<p> - »Vrijeme toleriranja Vladinih grešaka je prošlo i došao je trenutak žešćeg, borbenijeg i glasnijeg Demokratskog centra koji umjesto podjela u društvu nudi okupljanje oko nove hrvatske grupacije - borbenog političkog centra«, naglasci su to s prve sjednice proširenog Glavnog odbora DC-a čija je sjednica održana u subotu. DC je poručio javnosti da će ubuduće biti žešći od naizgled najžešće oporbe u Hrvatskoj.</p>
<p>Predsjednik te stranke Mate Granić ocijenio je da su teroristički napadi na SAD iz temelja promijenili međunarodnu političku scenu te da će borba protiv međunarodnog terorizma biti temelj na kojem će se graditi suradnja između suverenih država. Hrvatska se treba odlučno priključiti demokratskim državama svijeta u borbi protiv terorizma, kazao je Granić, i dodao da zbog toga ne smije biti izjava visokih dužnosnika o potrebi uspostavljanja diplomatskih odnosa sa zemljama koje podupiru međunarodni terorizam. Granić je upozorio da će se zemlje koje toleriraju terorizam naći potpuno izolirane. </p>
<p>Naglasio je da bi i bilo kakva antiislamska histerija također bila pogubna za čovječanstvo te upozorio da će svaki, uključujući i hrvatski ekstremizam i radikalizam, svijet brzo i odlučno osuditi.</p>
<p>Granić je ocijenio da u svijetu nema zavjere protiv Hrvatske, ali da se odlučno moraju odbaciti bilo kakve ekonomske ili političke integracije na Balkanu. Hrvatska mora biti dio rješenja, a ne problema na nestabilnom jugoistoku Europe, kazao je Granić te dodao da premijer Račan ne smije potpisati sporazum o granici sa Slovenijom jer bi to škodilo Hrvatskoj u nekom eventualnom budućem arbitražnom postupku. Upozorio je da se zbog sukoba unutar koalicije bliže prijevremeni izbori.</p>
<p>Zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare Ožbolt kazala je da DC u prvi plan stavlja gospodarske, a ne političke probleme, a negativno je ocijenila Vladine socijalne reforme po kojima se, kazala je, manje novaca daje onima koji imaju najmanje ili onima koji su najviše dali za Hrvatsku. </p>
<p>Potpredsjednik DC-a Joško Morić kritizirao je Vladin sustav nacionalne sigurnosti i obrane. Naglasio je da bi prema trenutnom odnosu snaga u vlasti formalni vrhovni zapovjednik oružanih snaga bio predsjednik države, a stvarni predsjednik Vlade, čime se zapravo prelazi u kancelarski sustav vlasti. Pemijerovu izjavu po kojoj treba srediti granične odnose sa Slovenijom jer bi inače ostali izvan antiterorističkog kordona, Morić je ocijenio zlouporabom tragedije u SAD-u.</p>
<p>Govoreći o izjavi ministra Lučina na saborskom aktualnom prijepodnevu, Morić je kazao da je nedopustivo da se prisluškuje jedan potpredsjednik stranke. »Zašto to naručujete. Ne morate me prisluškivati i uhoditi jer ako treba, sve mogu iznijeti u javnosti«, kazao je Morić. </p>
<p>O gospodarskom trenutku Hrvatske govorio je Guste Santini te naglasio da je Hrvatskoj nužan antiinflacijski program jer je poslije osam godina pred vratima hiperinflacije. Glavni odbor nastavio je sjednicu raspravom o gospodarskoj i političkoj situaciji u Hrvatskoj.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Đapić pozvao Borkovića da odustane od postrojavanja brigade </p>
<p>VUKOVAR, 22. rujna</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić pozvao je u subotu iz Vukovara, gdje je prisustvovao sjednici Glavnoga stana te stranke, zapovjednika obrane Vukovara Branka Borkovića, Mladog Jastreba, da odustane od za nedjelju najavljenog postrojavanja pripadnika 204. vukovarske brigade u Vukovaru, a vodstva stradalničkih udruga, posebice onih koje su, kako je rekao, velike »samo na papiru« da odu sa svojih dužnosti. »Mnogi vođe udruga branitelja djeluju kao političari i političke stranke, a počesto i kao generali bez vojske, čineći time medvjeđu uslugu svim braniteljima«, rekao je Đapić, dodajući kako se dobrovoljci HOS-a neće pojaviti na nedjeljnom postrojavanju pripadnika 204. brigade.</p>
<p>Đapić je također ocijenio da su sve udruge prije donošenja odluke o postrojavaju 204. vukovarske brigade o tome trebale »postići jedinstvo«. »Postrojavanje te brigade čak se svojevremeno nije usudio provesti ni pokojni predsjednik Franjo Tuđman, znajući koliko je to složeno pitanje koje u konačnici moraju riješiti sami branitelji bez ičijeg pokroviteljstva«, rekao je Đapić.</p>
<p>Stanje nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj ocijenio je katastrofalnim zamjerivši Vladi što u vrijeme kada se Europa i zapadni svijet vojno homogeniziraju nakon terorističkih napada na SAD u saborsku proceduru daje zakon o obrani, a da prije toga nije pihvaćena nacionalna strategija sigurnosti. Đapić se također usprotivio posljednjim uhićenjima i privođenju hrvatskih branitelja na saslušanja, ističući kako »pozicija hrvatskog branitelja koji, ako je i počinio kažnjivo djelo, ne može biti ista u odnosu prema četničkom teroristu koji je napao hrvatsku državu i hrvatski narod«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Politički govori na sportskom natjecanju</p>
<p>KUTINA, 22. rujna</p>
<p> - »Žao mi je što se danas, u medijskoj hajci i montiranim procesima, sudi hrvatskim braniteljima, a ne začetnicima agresije na Hrvatsku«, rekao je Željko Kardaš, izaslanik župana sisačko-moslavačke županije Đure Brodarca na otvorenju 6. svehrvatsko športsko natjecanje veterana Domovinskog rata u Kutini. Predsjednik UHDVR-a Đuro Dečak rekao je da je nedopustivo opkoljavati kuće onih koji se su se oduprli napadu na domovinu, a onima koji su je izdali poručivati da će za godinu dana biti u svojim kućama, ne spominjući pritom hrvatsku žrtvu Vukovar. Dugim pljeskom sudionici su dali potporu i generalu Anti Gotovini. </p>
<p>Inače, natjecanje je otvorio ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, jer je Ministarstva hrvatskih branitelja pokrovitelj, dok su organizatori natjecanja podružnica Udruge hrvatskih veterana domovinskog rata (UHVDR) Sisačko-moslavačke županije i kutinski ogranak. Okupilo se 1200 natjecatelja iz hrvatskih županija i Orašja u Bosanskoj Posavini. Oni će svoju vještinu pokazati u sedam disciplina: šahu, streljaštvu, potezanju užeta, nogometu, stolnom tenisu, kuglanju, trčanju u prirodi. U »veteranskim igrama« sudjeluje i izaslanstvo iz susjedne Slovenije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bolnica u Stubičkim toplicama otvara ortopedsku kirurgiju</p>
<p>STUBIČKE TOPLICE, 22. rujna</p>
<p> - U specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Stubičkim Toplicama u planu razvoja posebno je istaknuto formiranje odjela za ortopedsku kirurgiju, rečeno je u subotu na sastanku ministrice zdravstva prof. dr. Ante Stavljević-Rukavine, ravnateljice specijalne bolnice mr. Gordane Gospočić te županice Vlaste Hubicki i njihovih suradnika. Prema riječima ministrice Ane Stavljenić-Rukavine Ministarstvo zdravstva podržava ovu inicijativu, a otvorit će se i mogućnost za privatna ulaganja, no tek treba pronaći zainteresirane investitore. No, nužno je poboljšati postojeće smještajne kapacitete koji otvaranjem ortopedske kirurgije ne smiju biti zapostavljeni. </p>
<p>Naime, HZZO zakupljuje oko polovine od ukupno 300 kreveta, dok se ostatak prodaje na slobodnom tržištu koje traži kvalitetniji smještaj, a ne odjele na kojima 20 pacijenata koristi jedan sanitarni čvor. Prema riječima županice Vlaste Hubicki u specijalnoj bolnici u Stubičkim Toplicama razvoj je zapušten u korist Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama. </p>
<p>D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zaređen najmlađi biskup Đuro Hranić </p>
<p>ĐAKOVO, 22. rujna</p>
<p> - U nazočnosti velikog broja vjernika, svećenika, biskupa, predstavnika drugih kršćanskih crkava te brojnih gostiju i uzvanika u subotu je u Đakovačkoj katedrali bazilici za pomoćnog biskupa đakovačkog i srijemskog zaređen msgr. dr. Đuro Hranić. Glavni zareditelj najmlađeg hrvatskog biskupa bio je biecezantski biskup msgr. dr. Marin Srakić, a suzareditelji zagrebački nadbiskup i metropolit Josip Bozanić i apostolski nuncij u Hrvatskoj Giulio Einaudi.</p>
<p>Biskupskom ređenju bili su nazočni i predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, dr. Goran Granić, potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Osječkog sveučilišta i drugi gosti. </p>
<p>Zahvaljujući na brojnim čestitkama i pojašnjavajući svoje biskupsko geslo »izvezi na pučinu«, novi je pomoćni biskup Đuro Hranić istaknuo da to shvaća kao poziv na obraćenje, poziv na preuzimanje još većeg stupnja odgovornosti u djelovanju u ovom vremenu malodušnosti, rezignacije, ravnodušnosti i sveopće nesigurnosti, te potrebe za novom evangelizacijom. Novi pomoćni biskup Đuro Hranić rođen je 1961. u Ceriću, a imenovanje za pomoćnog biskupa zateklo ga je na dužnosti profesora Dogmatike na KBF, te generalnog tajnika Druge biskupijske sinode Đakovačke i Srijemske. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010923].
|
