NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010223].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 210755 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Amerika šokirana raskrinkavanjem superšpijuna Hanssena</p>
<p>Otkrivanje ruskog špijuna Hanssena u vrhu FBI-ja možda je dokaz da hladni rat nije završen ili, kako neki misle, da možda opet počinje / Hanssen je odmah na početku rada, prije 15 godina, odao imena trojice ruskih agenata koji su u Americi zapravo radili za CIA-u i FBI / Sva su trojica odmah bila pozvana »na konzultacije« u Moskvu, gdje su dvojica smaknuta, a treći još čami u zatvoru</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>NEW YORK, 22. veljače</p>
<p> – Umjesto da hvata ruske špijune, što mu je bio opis radnoga mjesta u FBI-ju, Robert Philip Hanssen bio je postao i sâm jedan od njih. U 15 godina, koliko je prodavao supertajne KGB-u i, poslije raspada Sovjetskog saveza, SVR-u, on je Americi i američkim obavještajnim i kontraobavještajnim službama nanio tako golemu štetu da ga to svrstava u kategoriju Aldricha Amesa, koji je, radeći na sličnom poslu i visokom položaju, ali u CIA-i, godine 1994. raskrinkan kao ruski špijun i osuđen na doživotnu robiju.</p>
<p>Stvari su tim gore što je Hanssen djelovao kao ruski špijun tako dugo i tako uspješno čak i u atmosferi naglašenog opreza koji je zavladao u američkim obavještajnim agencijama nakon otkrivanja Amesove špijunske rabote. Istraga se tek zahuktala, ali ono što je dosad poznato o Hanssenu, dovoljno je da mnogima u FBI-ju prisjedne onaj teško prikrivani osjećaj institucionalne nadmoći u odnosu na CIA-u i njenu sramotu s Amesom.</p>
<p> Za početak, poznato je da je Hanssen odmah na početku rada za KGB odao Rusima imena trojice ruskih agenata koji su, zapravo, radili (u Americi) za CIA-u i FBI. Sva su trojica odmah bila pozvana »na konzultacije« u Moskvu, gdje su dvojica smaknuta, a treći još čami u zatvoru. Hanssen je Rusima odao i to da se protiv jednoga visokog obavještajnog oficira vodi tajna istraga pod sumnjom da radi za Ruse, što je označilo početak kaotičnih zbivanja u američkim obavještajnim krugovima.</p>
<p>Pri svemu tome, novac nije bio presudan. Prije no što je u nedjelju uhićen - o tomu je javnost saznala u utorak - kolege iz FBI-ja upali su mu u kuću u Vienni, Virginia, nedaleko Washingtona, i izvukli mu iz kompjutora hard-disk na kome je Hanssen neoprezno i prilično tašto čuvao svu svoju korespondenciju s Rusima, uključujući i prvo pismo kojim im se ponudio. Nakon toga uhvaćen je na djelu dok je ruskom agentu ostavljao tajne dokumente na uobičajenom mjestu, pod mostićem u parku. A pronađen je i paket sa 50.000 dolara koje su mu na drugom mjestu ostavili Rusi. </p>
<p>Vjerojatno je Hanssen, po šteti koju je nanio, i koja se još istražuje (osim teškog moralnog udarca američkim obavještajnim agencijama), špijun neusporedivo veći od Amesa. I, za razliku od Amesa koji je naveliko trošio goleme svote što ih je dobivao od Rusa, te je čak i svojoj ženi priznao odakle mu taj novac, na što je i ona prionula na trošenje (tako su ih i uhvatili), Hanssen je nastavio živjeti skromno i neupadljivo, vozeći svoje stare automobile koje je otplaćivao, i ne odskačući ničim od ostalih. Sada se zna da je svih tih godina Hanssen redovito ulazio kompjutorski sustav FBI gdje je tražio nagovještaje i odgovore na pitanje vodi li se protiv njega istraga i sumnja li možda netko u njega. Kolege iz FBI-ja otkrile su to sada, analizirajući unatrag sve te upade i ulaze, pa se postavlja pitanje kako to da se i prije netko nije sjetio da to provjerava. Jer, samo onaj tko ima nečistu savjest tražit će podatke o tome postoji li protiv njega kakva sumnja.</p>
<p>Direktor FBI-ja Louis Freeh predstavio je javnosti hvatanje Hanssena kao trijumf FBI-ja, ali to je prilično sumnjiv trijumf, nakon što punih 15 godina nitko u FBI-ju nije posumnjao da je vrhunski stručnjak za hvatanje ruskih špijuna - i sâm ruski špijun. Hanssen je vjerojatno veliki majstor špijunaže, majstor koji je znanje stečeno u FBI-ju upotrijebio da bi zameo tragove za sobom. Ali, dio zasluga za njegovu uspješnost svakako ima i nemarnost FBI-ja.</p>
<p> Ostaje pitanje: kako je uhvaćen, kako je otkriven. O tome FBI ne želi govoriti, osim što je Louis Freeh natuknuo kako je »međunarodna obavještajna zajednica mala, svi se poznaju te je uvijek moguće da netko nekoga izda ili proda drugima«. </p>
<p>Čini se, ipak, da se Hanssenu dogodila noćna mora svakoga špijuna -otkucao ga prebjeg s druge strane. FBI i CIA to neće javno priznati, ali sve govori da je Hanssena raskrinkao Tretjakov, ruski špijun koji je radio kao diplomat pri ruskoj misiji u UN-u, i koji je u listopadu prošle godine prebjegao na američku stranu. Kao što je dobar običaj pri takvim transferima, Tretjakov je odmah na početku dao Amerikancima imena ruskih krtica u SAD-u, pa tako vjerojatno i ime Hanssena, kao najkrupnije zvjerke. Ako, naime, nije bilo tako, kako to da je FBI tek nakon listopada počeo voditi tajnu istragu koja je sada okončana senzacionalnim raskrinkavanjem, a ne prije toga?</p>
<p>Slučaj Hanssen, međutim, imat će i teške međunarodne posljedice. Novo zahlađivanje američko-ruskih odnosa najmanje je što se u tom smislu može očekivati. Neki američki komentari govore čak i o mogućem novom zahuktavanju ili preporodu hladnoga rata, no bit će da se ipak radi prije svega o ostacima hladnoga rata, koliko god oni bili neugodni po Ameriku. Rusija, zaključuju sada i američki političari, očito ostaje zainteresirana za Ameriku, pa špijunira s takvom pomamom da mnogi u to neće htjeti povjerovati. I Amerika špijunira Rusiju, premda, tvrdi se, nešto manje.</p>
<p>Amerikance zanima ruska trgovina oružjem (prodaja oružja Iranu, Kini i Iraku, primjerice) kao i moguća prodaja ruskog know-howa zemljama koje su Americi nepoćudne. Ruse, pak, u Americi zanima razvitak visoke tehnologije i naoružanja, ali i druge stvari. Hanssen im je, primjerice, prodavao najdelikatniju »robu«: imena američkih špijuna u Rusiji, imena dvostrukih agenata i krtica, ali i još mnogo drugih stvari. </p>
<p>Svi to, dakle, i dalje rade, premda je hladni rat završio. Ali, za Ameriku je još gore to, što »ne postoji simetrija u američko-ruskim odnosima«, kako to kaže Dimitrij Simes, predsjednik Nixonova centra u Washingtonu. »Od onoga tko prima vaše darove, ne očekujete da će raditi takve stvari...« Kao što je poznato, Amerika daje Rusiji oko 500 milijuna dolara godišnje, neovisno o 15 milijardi dolara koliko Rusija dobiva od Amerike u vidu nevojne pomoći, kako bi se spriječilo da ruske nuklearne zalihe odu na neželjenu adresu. Mnogi u Washingtonu vjeruju da bi raskrinkavanje Hanssena i njegove rabote moglo pridonijeti stvaranju velikog neraspoloženja prema Rusiji, što se i inače već pojavljuje u SAD-u zbog ruske korupcije, financijskih skandala i Putinova dolaska na vlast.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ako se Županijski dom »samoraspusti«, nemoguće ga je ukinuti</p>
<p>Tomčić je za ukidanje gornjeg doma, dok Račan nije sklon potezu koji bi umanjio učinke nedavnih ustavnih promjena, a može uzrokovati nova politička natezanja</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Sudbina Županijskog doma trebala bi se znati krajem ovoga tjedna, kažu dobro obaviješteni izvori iz »štaba« šestorke, ali kakva će ona biti, ne mogu pouzdano predvidjeti ni najvidovitiji budući da su stavovi različiti i u samoj vladajućoj koaliciji. Dok je, primjerice, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić pobornik ukidanja gornjeg doma, među ostalim, kaže, i radi bolje učinkovitosti zakonodavstva, premijer Ivica Račan navodno nije sklon brzopletim potezima koji bi na propagandnoj razini ne samo umanjili učinke ustavnih promjena od prije tri mjeseca, već bi mogli izazvati i nova politička natezanja i ucjenjivanja.</p>
<p>Budući da će se izbori sasvim sigurno održati već u svibnju, ukidanje Županijskog doma moralo bi se obaviti po hitnom postupku, ali i takav rok ne može biti manji od mjesec dana zbog formalnih postupaka koji se moraju poštivati prilikom promjene Ustava.</p>
<p> Prijedlog za promjenu Ustava mora proći kroz tri faze. Najprije se na Zastupničkom domu, uz prethodno mišljenje Županijskog doma, mora donijeti odluka da se pristupi promjeni. Potom se utvrđuje nacrt promjene (u toj fazi ne traži se mišljenje gornjeg doma). S obzirom da se te dvije faze mogu i spojiti, rok se može i skratiti, ali ne bitno. Tek nakon toga pristupa se i trećoj fazi, tj. donošenju odluke o promjeni Ustava, uz ponovno traženje mišljenja senatora. Vladajuća koalicija ne bi imala problema s dvotrećinskom većinom, nužnom za promjenu Ustava. Možda bi čak i mogla »uhvatiti« rokove.</p>
<p> Međutim, njene planove mogu ugroziti zastupnici Županijskog doma, ako donesu odluku da se - samoraspuste. Bez Županijskog doma, odnosno njihovog mišljenja, nemoguće je promijeniti Ustav. U gornjem domu HDZ ima većinu i odluku o samoraspuštanju moguće je donijeti. Ako se odluče na takav diktat, hadezeovci će tu odluku donijeti u zadnji tren, pritišćući vladajuće i rokovima i političkim napetostima. </p>
<p>Koliko je realno da će HDZ ići na taj vid političkog pritiska? Kad malo ogolimo »visoku« politiku, uvijek na površinu izbijaju osobni interesi. A oni su pragmatični: ako zastupnicima mandat ne istekne u ustavnom roku, oni (osim, ako već nisu odradili jedan zastupnički mandat) ostaju bez dobre zastupničke mirovine! Uz to, njima zakonski ne pripada pravo na šest zastupničkih plaća kako bi mogli naći novo radno mjesto. Mnogima bi egzistencija bila ugrožena, ne samo većini već i manjini u Županijskom domu koja će, stoga, pokušati apelirati na većinu da se ne »samoukinu«. </p>
<p> Hoće li hadezeovci svoje sitne interese podvrgnuti višim stranačkim? Teško. »Samoubojstvom« svog doma, zastupnici bi »ubili« i sebe, odnosno onemogućili bi eventualni nastavak svoje političke karijere. Čekajući redovan istek mandata, zastupnicima ipak ostaje još jedna šansa: da šestorka ipak ne donese političku odluku o »ubojstvu« doma, pa da nađu neko mjesto na izbornoj stranačkoj listi.</p>
<p>No, kad bi se hadezeovci čak i odlučili na samoraspuštanje, neki od njih dvoje bi li predsjednica doma Katica Ivanišević stavila odluku o samoraspuštanju na dnevni red ili bi se »otrgla« hadezeovoj kontroli budući da ne ovisi o stranci, jer, navodno, više ne razmišlja o nastavku političke karijere?</p>
<p>Dvojbu, znanstvenu, a ne interesnu, trebao bi ipak riješiti Ustavni sud preciznim objašnjenjem bi li šestorka pribjegla »ustavnom nasilju« kad bi ukinula Županijski dom, bez obzira što bi zadovoljila formu (izglasavanjem promjene Ustava dvotrećinskom većinom). Naime, neki stručnjaci smatraju da je nemoguće na pola »izbornog puta« amputirati jedan dom i umisliti si da je Sabor ostao - Sabor. Naime, Hrvatski sabor zbroj je Zastupničkog i Županijskog doma, svih radnih tijela, predsjednika i potpredsjednika. </p>
<p>Jedna je prilika za izmjenu Hrvatskog sabora propuštena. Vidjet ćemo hoće li i druga, i po koju cijenu. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pusić: Do koje se mjere može tolerirati netolerancija</p>
<p>Neoustaštvo se početkom 90-ih pokušalo predstaviti kao odlučan prekid s mitomanijom koja je trajala 45 godina, no jedna mitomanija zamijenjena je drugom, još agresivnijom / Mržnja je uvijek dobar početni uvjet za političko nasilje</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Zoran Pusić je predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP), udruge koja je u prošlih 10 godina svojim javnim istupima često upozoravala na pojave desnoga ekstremizma, upravo onakve kakve su na prosvjedima ovih dana znatno eskalirale.</p>
<p>l Ulazi li neoustaštvo u naš politički život na mala vrata?</p>
<p>- Na tu opasnost upozorava se od 1990. godine, kada se počeo relativizirati zločin koji je fašizam, odnosno ustaštvo učinilo u Drugom svjetskom ratu. Koristila se ista matrica koju su koristili srpski nacionalisti, koristeći Jasenovac, Kosovsku bitku i slične teme za dnevnopolitičke obračune, stvaranje mitova i homogenizaciju na strahu.</p>
<p> l Ako se ta retorika početkom devedesetih koristila za homogenizaciju naroda uoči i tijekom Domovinskog rata, kako ikonografiju, koja se mogla primijetiti na prosvjednim skupovima, tumačite u kontekstu suvremene Hrvatske?</p>
<p>- Strah se vrlo lako pretvara u mržnju, a mržnja je uvijek dobar početni uvjet za političko nasilje. Danas je, srećom, politička situacija bitno drukčija. Nadam se da će posezanje za takvom ikonografijom i retorikom, za razliku od devedesetih, ljude koji posežu za njima prikazati u pravom svjetlu. U međuvremenu su mnogi ljudi progledali i uvjerili se da je jedna mitomanija zamijenjena drugom, još agresivnijom, a ono što se predstavljalo kao odlučnost u otporu srpskom nacionalizmu i šovinizmu, da se nije u osnovnim idejama bitno razlikovalo od tog nacionalizma i šovinizma.</p>
<p>Problemi na koje se ukazivalo tijekom proteklog desetljeća, još su aktualni. Političari koji su se probali »šlepati« na tim skupovima, koristeći jezik mržnje i sudjelujući u neoustaškim ispadima, pokušali su iskoristiti nezadovoljstvo jednog dijela građana, prije svih onih nezaposlenih, koji su nezadovoljni nemogućnošću zapošljavanja, pa i preživljavanja. To u povijesti nije ništa novo, uvijek su takvi pokreti iskorištavali tešku situaciju u pojedinoj zemlji, dobivajući od preplašenih građana mandate da ih na izborima predstavljaju i, kasnije, uvedu u najveće nevolje. No, mislim da će upravo političare koji su na skupovima poticali na političko nasilje građani prepoznati kao realnu opasnost za Hrvatsku.</p>
<p> l Kako se država treba postaviti prema takvim pojavama?</p>
<p>- Odgovor nije lagan i jedan je od osnovnih problema u demokraciji: do koje se mjere netolerancija može tolerirati? Ako prejako reagirate, dolazite u opasnost da mlada demokratska vlast potone u represiju, ako ne reagirate, dolazite u opasnost da na vlast dođu tipovi koji otvoreno zagovaraju represiju.To je veliki problem pogotovo za mlade demokracije u tranzicijskim zemljama. Nakon svega zaključio sam da su ipak javnost, odnosno mediji i nevladine organizacije ti, koji u tom osjetljivom području trebaju odraditi zadaću i reagirati na takve događaje. </p>
<p> l Kako su hrvatski mediji i nevladine organizacije reagirali na posljednje događaje?</p>
<p>- Većina medija prenijela je događaje u Splitu i Zagrebu na način da zapravo nemam nekakvih velikih zamjerki. HRT je druga priča. Nevladine organizacije, ne samo one koje se bave zaštitom ljudskih prava, reagirale su primjereno - organizirajući na Trgu bana Jelačića skup na kojemu nije bilo ni psovke, ni zapjenjenog govora, ni uvrede niti neprilične parole. Skup je pokazao civilizirano lice građanske Hrvatske. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Anna Maria Grünfelder: Ustaškim simbolima želi se isprovocirati nasilna reakcija vlasti </p>
<p>U razdobljima socijalne ugroženosti neki se ljudi vraćaju ideologijama koje zagovaraju državu na čelu s jakim vođom, koja može osigurati red, zakonitost i pravednost</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Anna Maria Grünfelder, teologinja, kolumnistica i kritičarka Katoličke crkve, u kraćem razgovoru za Vjesnik iznijela je svoja gledišta o reanimaciji fašističkih simbola i govora u javnim prosvjedima održanim posljednjih dana.</p>
<p> l Kako tumačite pojavu ustaške ikonografije na javnim prosvjedima - kao povratak desnog ekstremizma ili dio političkog folklora? </p>
<p>– U razdobljima socijalne ugroženosti i siromaštva neki se ljudi vraćaju ideologijama koje zagovaraju čvrsti autoritet, državu na čelu s jakim vođom, koja može osigurati red, zakonitost i pravednost. Njima se čini da sadašnja Vlada nije gospodar situacije i zato oni prizivaju jednog jakog vođu. A to se uglavnom uklapa i u neka samoodređenja Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ona također zagovara vjernost autoritetu, kao što je vjernost rimskom Papi. Ta autoritarnost privlači, jer jamči naizgled čvrstu ruku koja zna gospodariti i nadvladati svakojake situacije. Mislim, da je u vremenima koja naslućuju slom sigurnosti, takav model vrlo primamljiv i zavodljiv.</p>
<p> l Je li ipak na djelu recidiv desnog ekstremizma?</p>
<p>– Mislim da je dosta od toga pokušaj provociranja ljevičarske strane na vlasti i zagovaratelja civilnog društva, koje je prirodni neprijatelj autoritarnih, desničarskih ideologija. Čini mi se da upotreba takvih simbola želi isprovocirati neku intervenciju, neko nasilje, za koje onda ne bi bili okrivljeni provokatori... </p>
<p> l Kolika je realna opasnost od ozbiljnog povratka desnog ekstremizma na hrvatsku političku scenu?</p>
<p>– Određeni postotak takvih desničarskih snaga vjerojatno postoji u svakom društvu. Identifikacija države s aktualnom vlašću nikad nije stopostotna, to je samo u totalitarnim državama, gdje se to frizira. Svugdje postoji određeni politički spektar, ali nasilni potencijal dolazi do izražaja ako je izazvan i ako popuste određena tolerancija i kontrola. Ta kontrola daje izvjesni osjećaj sigurnosti i čvrsto tlo, ali mnogima to nedostaje.</p>
<p> l Kako bi hrvatsko pravosuđe trebalo reagirati na pojave fašističke ikonografije i javne pozive na rasnu i etničku diskriminaciju, kakve smo posljednjih dana čuli na ulicama i trgovima, ali i u Hrvatskom saboru?</p>
<p>– U Hrvatskoj još ne postoji zakon koji zabranjuje nošenje nacističkih i fašističkih simbola, što se pokazuje kao manjak. Sada se tu više ne može ništa učiniti, a pravosuđe može intervenirati jedino u slučaju remećenja javnog reda i mira. To očito još nije doseglo tu granicu. Što se tiče uvreda na rasnoj i etničkoj osnovi, tu ima temelja za zakonsko sankcioniranje. Desničarske demonstracije same po sebi ne podliježu sankcijama, one kao takve mogu biti izraz slobode mišljenja u demokratskom društvu, ali ako one pređu prag tolerancije, uvažavanja manjina te poštivanja Zakona o zaštiti manjina, onda ima osnove za pravosudnu reakciju.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Neosporno je da se političari bave studentima, ali samo onda kada ih trebaju </p>
<p>Problem marginalizacije mladih uistinu je velik, no ne može se riješiti preko noći. Za to su potrebni mali koraci i pomaci u načinima razmišljanja tzv. odraslih ljudi i njihovoj percepciji mladih/Onog trenutka kada javnost i mediji prepoznaju studente kao najveću vrijednost društva i političari će, siguran sam u to, više se početi baviti nama </p>
<p>Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu nedavno je dobio svoje novo vodstvo. Riječ je o mladim, perspektivnim ljudima, koji bi u svom dvogodišnjem mandatu trebali zastupati interese studentske populacije u Zagrebu. Izabrani su na studentskim izborima, na koje se koncem protekle godine odazvao solidan broj birača, što je, mora se priznati, značajan pomak u aktiviranju zamrle studentske scene.</p>
<p> Zrinko Čustonja, predsjednikom legitimno izabrane studentske vlasti, postao je koncem siječnja. Proteklih mjesec dana pokušao je poloviti konce, zajedno sa svojim novim kolegama u radu organizacije. Novi predsjednik zagrebačkog Studentskoga zbora živi u Kutini, a u Zagrebu studira dva fakulteta – na četvrtoj je godini Kineziološkog (bivši Fakultet za fizičku kulturu), a na povijesti na Hrvatskim studijima, upisao je drugu godinu. Rođen je u Virovitici 1979. godine, a potječe, kako kaže, iz radničke obitelji.</p>
<p> l Koja studentska udruga vas je kandidirala za predsjednika Studentskoga zbora?</p>
<p>– Znam da će ovo zvučati pomalo kurtoazno, ali ja sam sada predsjednik svih studenata Sveučilišta u Zagrebu, udruga iz koje potječem ne igra nikakvu ulogu. Kandidiran sam ispred Hrvatske akademske zajednice (HAZ). No, toga se nitko ne treba bojati.</p>
<p> l Koji su, prema vašem mišljenju, gorući studentski problemi?</p>
<p>– Postoje, naravno, mnogi problemi koji tište studente. U ovom trenutku ja bih se usudio izdvojiti samo jedan – Zakon o Studentskom zboru. Onog trenutka kada uspijemo kvalitetnije riješiti bazu, moći ćemo kvalitetnije rješavati i sve ostale goruće probleme kojih uistinu ima. </p>
<p> Rješenje pitanja izmjena i dopuna postojećeg Zakona o Studentskom zboru nije jednostavno. Ono zahtjeva širu mobilizaciju u akademskim krugovima. Studentski zbor se tu mora prepoznati kao glavni pokretač inicijative. Sve ostale zainteresirane strane, uključujući i samog ministra znanosti dr. Hrvoja Kraljevića, moraju prepoznati tu inicijativu i pomoći studentima, odnosno Studentskom zboru.</p>
<p> l Što ćete učiniti da se političari počnu više baviti problemima studenata i, općenito, mladima?</p>
<p>– Učinit ću sve što je u mojoj moći. To je jedan generalni problem koji se prepoznaje na europskoj, pa i svjetskoj studentskoj sceni. Problem marginalizacije mladih, a napose studenata, uistinu je veliki. Kao i svi veliki problemi, pa tako i ovaj, ne mogu se riješiti preko noći. Za to su potrebni mali koraci i pomaci u načinima razmišljanja tzv. odraslih ljudi i njihovoj percepciji mladih, odnosno studenata. Političari su priča za sebe. Onog trenutka kada javnost i mediji prepoznaju studente kao najveću vrijednost društva i političari će, siguran sam u to, više se početi baviti nama. Neosporno je da se političari i sada bave studentima, ali samo onda kada nas trebaju. </p>
<p> l Je li moguće, i kako, zaustaviti dugogodišnji trend odljeva mozgova?</p>
<p>– Sigurno je da se taj, kako vi kažete, dugogodišnji sindrom tzv. »odljeva mozga« mora zaustaviti. Kako? Bojim se da u ovom trenutku ne mogu ponuditi recept, odnosno rješenje tog problema koji je očit.</p>
<p> l Koliko očit? Imate li podatke, primjerice, o broju svršenih studenata koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku? </p>
<p>– Nemam takvih podataka, no jasno je da problem postoji. Nisam siguran koliko sam ja relevantna osoba da o tome govorim.</p>
<p> l Što očekujete od predstojećeg izbora za predsjednika Hrvatskog studentskog zbora?</p>
<p> – Sve što očekujem od skorog izbora za predsjednika Hrvatskog studentskog zbora stane u jednu rečenicu: Očekujem da bude izabran najbolji moguće čovjek za tu odgovornu dužnost.</p>
<p> l Namjeravate li se u budućnosti baviti politikom? </p>
<p>– Jedino što u budućnosti namjeravam je završiti fakultete. Mama mi ne da o ničem drugom razmišljati. (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Za izradu maske od ekoloških materijala potrebna su samo dva školska sata</p>
<p>Izložba tradicionalnih hrvatskih maski koje je u etno-radionici izrađivalo 500 učenika/Djeca su naučila iz kojih krajeva maske potječu/»Starceve iz Vukojevca« uvijek nose neoženjeni mladići, a običaj je strgnuti im masku s lica</p>
<p>U Narodnom sveučilištu Dubrava održava se izložba tradicionalnih hrvatskih maski koje su u etno-radionici izrađivali učenici trećeg i četvrtog razreda OŠ »Mate Lovraka« i »Marije Jurić Zagorke«. </p>
<p>– Inspirirala me je međunarodna narodna smotra folklora koja je bila posvećena pokladama i došla sam na ideju da ove godine izrađujemo tradicionalne hrvatske maske, rekla je voditeljica Centra za hrvatske narodne tradicije Lucija Franić Novak.</p>
<p>Tako je oko 500 djece izrađivalo uz pomoć odgajateljice Jadranke Kovaček maske zvončara iz Istre, a bilo je tu i maski tradicionalnih naziva »starcevi iz Vukojevca«, »dide iz Dalmacije«, »kobila iz Bebrina«...</p>
<p>– Djecu smo prvo upoznali s hrvatskim maskama i ideja im se dopala. Za izradu maski korišteni su ekološki materijali od konoplje, papira, starih krpa i vune, naglasila je Franić. Željeli smo napraviti što vjernije maske, te su za lutke iz Donje Bebrine korištene originalne ponjave kakve koriste žene u Slavoniji. Pazilo se i na najmanji detalj, tako su za masku zvončara djeca kaširala čašice kako bi dobila tradicionalna zvona bez kojih se zvončari ne mogu zamisliti.</p>
<p>Voditeljica nam je otkrila, kako maske »starceva iz Vukojevca« uvijek nose neoženjeni mladići, a običaj je strgnuti im masku s lica.</p>
<p>– Osim razvijanja kreativnih sposobnosti, djeca su se upoznala s tradicionalnim narodnim maskama i naučili iz kojih krajeva potječu, istaknula je Franić. Dodala je, kako je za izradu jedne maske djeci u prosjeku trebalo dva školska sata, ali uživali su u izradi, pogotovo jer takve programe nemaju u nastavnom planu.</p>
<p>Izložba se može razgledati do 3. ožujka, a Franić je najavila i održavanje maskenbala 24. veljače, na kojem će se birati najbolja maska.U sklopu maskenbala bit će organizirana i tombola, razne nagradne igre a nastupit će i pjevači amateri. (Ana Lonjak)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Najboljim samoborskim maskama nagradno putovanje u Dalmaciju </p>
<p>Program Samoborskog fašnika nastavlja se u petak u 18 sati nastupom Tustih mažoretkinja iz Ivanić Grada i HPD Zelina, a nakon nagradne igre i izbora najboljih maski goste će zabavljati Toni Cetinski. Nakon njega, u Fašničkom šatoru nastupit će »Daleka obala«.</p>
<p>U subotu, također s početkom u 18 sati, u Samoboru će nastupiti grupa maškara iz Kraljevice, Limena glazba » Jastrebarsko«, KUD Korana i KUD Sklad iz Đakova, a gost večeri je grupa »Soul Fingers «.</p>
<p>Organizatori pozivaju posjetitelje da se što bolje namaskiraju jer se svaki dan u 19.30 dijele vrijedne nagrade za najbolje maske, uključujući sedmodnevne polupansione po Dalmaciji.</p>
<p>Od prošlog petka otvoren je Iskonov »Cyber caffe« u Maloj dvorani zgrade samoborskog kina, a svi koji u vrijeme trajanja fašnika otvore e-mail na Iskonu, kao poklon će dobiti mjesec dana besplatnog pristupa Internetu. (mbk)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Puljanin Mario Kodnik poklanja Zagrebu komplet rampi za prijelaz invalidskih kolica</p>
<p>Pismo s prijedlogom i obrazloženjem funkcionalnosti poklona još ovoga tjedna bit će upućeno zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i zagrebačkom Društvu tjelesnih invalida/U Puli je čak 400 takvih rampi, zbog čega taj grad slovi za invalide najkomunikativnijim u Hrvatskoj/Jedino rješenje koje udovoljava zahtjevima Pravilnika o prostornim standardima/Problem podiznih rampi </p>
<p>Puljanin Mario Kodnik, inž. građevinarstva i vlasnik pogona za proizvodnju betonskih elemenata Vibrobeton, odlučio je pokloniti Gradu Zagrebu, bolje rečeno Zagrepčanima s invaliditetom - komplet rampi za prijelaz invalidskih kolica za jedno od najfrekventnijih zagrebačkih križanja. Pismo s prijedlogom i obrazloženjem funkcionalnosti poklona još ovoga tjedna bit će upućeno zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i Društvu tjelesnih invalida.</p>
<p>Na tu zamisao inž. Kodnik došao je kroz dugogodišnju suradnju s Mladenom Pucarićem, predsjednikom Saveza društava tjelesnih invalida Istarske županije, koje je rezultat postavljanje čak 400 takvih rampi širom Pule. Zahvaljujući toj činjenici, Pula je u Hrvatskoj za invalide najkomunikativniji grad po kojem se mogu kretati samostalno, bez ičije pomoći. Skromnija nastojanja uslijedila su još u Poreču i Rovinju.</p>
<p> Dvije godine radio je inž. Kodnik na projektu rampe, udovoljivši u cijelosti zahtjevima Pravilnika o prostornim standardima a za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera po kojima pristupi za invalidska kolica mogu imati pad od 5 do 8,3 posto. U starim gradskim jezgrama osobit je problem u činjenici da su ivičnjaci po propisima visoki trinaest centimetara i najčešća su barijera invalidima. </p>
<p>– Na novi prometnicima lako se izvedu ulegnuća, a li na starijim su se snalazili na razne načine, najčešće su 'obarali' ivičnjake, ali željeni cilj nije postignut, pogotovo naspram propisa. U Hrvatskoj trenutno jedino moje rješenje rampe udovoljava zahtjevima Pravilnika, a upravo sam načinio i poboljšanu varijantu. Proizvodnja elemenata je dosta složena i trebalo je napraviti komplicirane kalupe, ali zadovoljan sam krajnjim učinkom - sugrađani i sve brojniji gosti u invalidskim kolicima, ali i majke s djecom, kreću se lako i samostalno po cijelom gradu, kaže inž. Mario Kodnik, upozoravajući kako bi poput Pule o tome trebali brinuti sva turistička središta na Jadranu. Naravno, i Zagreb kao najposjećeniji.</p>
<p>Upravo zbog toga odlučio je komplet rampi za jedno od većih zagrebačkih križanja pokloniti i zajedno s komunalcima ugraditi po standardima. U međuvremenu, zajedno s Mladenom Pucarićem i Hrvatskim savezom slijepih, nastoji poboljšasti svoje rampe kako bi rampe bile podjednako korisne svim hendikepiranim osobama.</p>
<p>Kako doznajemo iz zagrebačkog Društva distrovičara, nakon što su dosadašnjim brojnim humanitarnim akcijama uspjeli prikupiti sredstva za kupnju kombija »Peugeota « boxera, vrijednog 130.000 kuna, članovi Društva i dalje muku muče s nabavkom tzv. podizne platforme. Pomoću nje se osobi u invalidskim kolicima omogućava nesmetan ulazak u vozilo. Veliki je problem što je cijena podizne platforme oko 53.000 kuna koje članovi iz siromašnog budžeta Društva nikako ne mogu namaknuti.</p>
<p>– Nabavkom kombija u kojemu se uz obavezne pratioce mogu prevoziti četiri osobe u invalidskim kolicima problem je djelomično riješen, naglasila je Marica Mirić, predsjednica Društva distrofičara. Dodala je kako se nada da će uz dobru volju budućih sponzora vozilo uspjeti prilagoditi potrebama distrofičara jer se u drugom slučaju oboljeli uz tuđu pomoć moraju unositi u kombi.</p>
<p>– To uvijek nije moguće pa se snalazimo kako znamo i umijemo, rekli su nam djelatnici Društva dodajući kako bi s ugradbenom rampom rješili problem. Tim više, jer i distrofičari poput ostalih Zagrepčana gotovo svakodnevno moraju obavljati administrativne poslove po gradu od pribavljanja različitih dokumenta do posjeta liječniku. Za razliku od primjerice paraplegičara koji se koristeći gornje udove u invalidskim kolicima mogu samostalno kretati, distrofičarima je potrebna pomoć i kod otvaranja vrata dok su i najmanje arhitektonske barijere poput povišenog kolnika njima - nepremostiva prepreka!</p>
<p>– Kako i našim članovima želimo osigurati život dostojan čovjeka unatoč njihovom hendikepu, nadamo se da će nam svojim uplatama na žiro račun Zagrebačke bake broj 30102 - 678 - 110905 Dalmatinska 1, pomoći ljudi dobre, poručila je Marica Mirić. </p>
<p>Mirko Urošević/Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Šteta na grobnici narodnih heroja 350.000 kuna, obnova počinje idući tjedan</p>
<p>Počinitelj koji je aktivirao eksplozivnu napravu 1. veljače na Mirogoju – još uvijek nije otkriven/Josip Reljić, direktor Gradskih groblja: Poremećena je statika spomenika, kameni blokovi su pomaknuti ili oštećeni/Blokovi izrađeni od različite vrste kamena, tako da će biti potrebno nabaviti i trogirski i brački/Potrebno demontirati spomenik</p>
<p>Šteta na grobnici narodnih heroja na Mirogoju nastala aktiviranjem eksplozivne naprave 1. veljače, procjenjuje se na 350.000 kuna, rekao nam je direktor Gradskih groblja Josip Reljić. Srećom, taj barbarski, anticivilizacijski i antihrvatski čin, kako su ga ocijenili i brojni dužnosnici, nije ubrao ljudskih žrtava, a počinitelj, kako doznajemo od glasnogovornika PU Zagrebačke, Gorana Volarevića, još nije otkriven. Direktor Reljić predviđa kako bi prvi radovi na popravku grobnice mogli započeti idući tjedan, a brzo saniranje štete na grobnici obećao je i gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>– Na prvi pogled šteta se ne čini toliko velikom. Međutim, poremećena je statika spomenika, neki su se blokovi pomaknuli za nekoliko centimetara, a ima ih i koji su oštećeni, naglasio je Reljić i dodao da eksploziv nije bio ukopan već postavljen uz grobnicu. »Pretpostavljam da se na taj način postigao željeni zvučni efekt i spomenik je prošao sa ovakvim oštećenjima. Međutim, da je eksploziv bio postavljen pod spomenik, bojim se da bi on cijeli bio razrušen«, kaže Reljić. </p>
<p>Podsjetimo, eksplozija koja je odjeknula toga dana i oštetila kuće u blizini spomenika, uzbunila je mnoge građane, koji su je čuli u raznim dijelovima grada. Mnogi su čak pomislili da se radi o potresu.</p>
<p>Prema Reljićevim riječima, potrebna je kompletna demontaža spomenika i oštećene je blokove potrebno zamijeniti novima, poslije čega bi uslijedila ponovna montaža.</p>
<p>– Na spomeniku ima 89 blokova u rasponu težine od 500 kilograma do dvije tone. Oko 16 tih blokova je potrebno zamijeniti. Problem predstavlja to što su blokovi izrađeni od različite vrste kamena, tako da će biti potrebno nabaviti trogirski i brački kamen, koji još treba dostaviti do Zagreba, pojašnjava Reljić.</p>
<p>Direktor Gradskih groblja primio je tri ponude za popravak grobnice, a o izvođaču i početku radova odlučiti će gradska vlast.</p>
<p>– Sve ovisi o dogovoru s Gradom. Prema mojim osobnim procjenama, prvi radovi mogli bi započeti idući tjedan, zaključio je Reljić, koji ocjenjuje da će radovi na grobnici zbog opsega posla trajati najmanje mjesec dana. (Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zaprešićani u strahu od trovanja prestali piti vodu, za koju stručnjaci tvrde da je - pitka </p>
<p>Nakon prošlotjednog incidenta izlijevanja tristotinjak litara dušićne i solne kiseline u Šibicama nadomak magistralnog cjevovoda pitke vode, mnogi Zaprešićani u strahu od trovanja prestali su konzumirati zaprešićku vodu. Za mnoge to je bila samo kap koja je prelila čašu, kad je u pitanju vjerodostojnost kvalitete zaprešićke vode, jer je u nekoliko navrata ranije kroz medije plasirana informacija o graničnoj valjanosti vode iz vodocrpilišta Šibice, zbog povišene količine kemijskih elemenata nitrata i atrazina. </p>
<p>Prema riječima Borislava Huića, županijskog sanitarnog inspektora ispostave Zaprešić, vodocrpilište ni na koji način nije ugroženo izlijevanjem dušićne i solne kiseline u Šibicama, pa nema razloga da ljudi ne konzumiraju vodu. O tome svjedoče podaci analize vode neposredno nakon nesretnog slučaja prevrtanja nespecijaliziranog kamionskog vozila, ali i najnoviji podaci prikupljeni tjedan dana kasnije. Valja naglasiti, rekao je Huić, kako su provedene sve potrebne sigurnosne mjere od županijskog sanitarnog inspektora, Hrvatskih voda i jedinice lokalne samouprave, kako ne bi došlo do neželjenih posljedica, no sve je zapravo bila dobra vježba za ozbiljnije situacije. Izlivena kiselina nije došla u dodir sa magistralnim cjevovodom, o čemu svjedoči ispitivanje kiselosti zemlje, a hidrante na tom području zatvorili smo čisto iz sigurnosnih razloga zbog čega je pritisak vode u kućanstvima bio nešto slabiji za kraće vrijeme. Kontaminiranu zemlju uz pomoć specijalizirane i za to ovlaštene organizacije Rijeka Tank uklonili smo, a pitku vodu u magistralnom cjevovodu u nekoliko navrata ispitali na kiselost. No ukoliko niti ovi podaci nisu dostatni, a da bi se pojedini građani uvjerili u ispravnost vode, moram im poručiti, rekao je Huić, kako sam svakoga dana i nakon incidenta u Šibicama konzumirao dobru i kvalitetnu zaprešićku vodu, dok su nevjerni Tome morali apstinirati i piti manje ukusnu kupovnu vodu.</p>
<p>Drugo je pitanje stupnja zagađenosti voda u Hrvatskoj, rekao je Huić, a onda i u zaprešićkom kraju, bolje reći tendencija kvarenja vode. Razlog povećanju određenih kemijskih elemenata, odnosno tendencije djelomične kemijske i biološke polucije zaprešićke vode valja tražiti na nekoliko razina. Uokolo crpilišta evidentirane su tzv. crne jame, mjesta gdje pojedina kućanstva ispuštaju nepropisno fekalije, što utječe na biološko zagađivanje vode u vodocrpilištu Šibice. Zatim je tu i problem ilegalnog iskopavanja šljunka na području uokolo vodocrpilišta, zbog čega nastaju divlje šljunčare, koje su također opasnost i prijetnja zagađivanju vode u vodocrpilištu, a posljednji, ali nikako beznačajni faktor, kemijsko je zagađenje vode, zbog korištenja kemikalija u poljoprivrednim djelatnostima u blizini crpilišta, te nicanje novih ilegalnih otpada. Svi ti negativni elementi, rekao je Huić, zajednički utječu na kvalitetu vode i njenu ispravnost i ne budu li pravovremeno uklonjeni mogli bi u desetgodišnjem razdoblju zagaditi vodocrpilište Šibice do te mjere da voda uistinu više ne bude pitka, no to nije samo problem Zaprešića nego većine gradova u Hrvatskoj.</p>
<p>Zbog toga Huić smatra da bi zajedničkim snagama morali u Zaprešiću poraditi na dogradnji vodnonepropusne kanalizacije uokolo crpilišta, poduzeti sve mjere da se ne primjenjuju kemijska sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji štetna za ispravnost vode u podzemlju, zabraniti rad ilegalnih šljunčara, te sanirati nekontrolirano odloženi otpad. Ponajveći će problem, pritom biti kontrola poljoprivredne djelatnosti, no i to je moguće riješiti u suradnji s Poglavarstvom grada Zaprešića i Općinom Brdovec, na način da se poslovni gubitak poljoprivrednicima uokolo vodocrpilišta zbog nemogućnosti korištenja regularnih kemijskih sredstava nadoknadi subvencijom. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Glavni Grammy Steely Danu</p>
<p>LOS ANGELES, 22. veljače </p>
<p> - Veterani svjetske glazbene scene, irski rockeri U2 i američki jazz-rock duet Steely Dan kao najveći su dobitnici napustili svečanost dodjele američke diskografske nagrade Grammy u srijedu navečer u Los Angelesu, dok se najvećim gubtnikom unatoč osvajanju triju nagrada smatra kontroverzni raper Eminem. </p>
<p> Steely Dan, duet koji u tri desetljeća dugoj karijeri nije do sada osvojio nijedan Grammy, vraća se kući iz Los Angelesa bogatiji za tri nagrade: za najbolji pop album godine, za najbolji duet ili grupu, te s najprestižnijom nagradom - za album godine. Njihova pobjeda u toj kategoriji, u kojoj su gotovo svi sa sigurnošću kao dobitnika vidjeli Eminema, kritičari su već proglasili jednim od najvećih iznenađenja u povijesti ove nagrade.</p>
<p> U2 su također osvojili tri Grammyja u trima važnim kategorijama: za pjesmu godine, za najbolju snimku i rock izvedbu. Irci sada u svojoj riznici imaju ukupno deset nagrada. »Ovo u meni izaziva vrlo jedinstven osjećaj. Mislim da se zove poniznost«, rekao je Bono Vox, dodajući da su nagradu za pjesmu godine zaslužili svi nominirani u navedenoj kategoriji.</p>
<p> Eminem, jedini koji je na dodjelu uspio privući jednak broj poštovatelja i prosvjednika, dobio je također tri nagrade, ali sve u rap kategorijama. Njegov album »The Marshall Mathers LP«, dosad prodan u više od osam milijuna primjeraka, sve do zadnjih trenutaka ceremonije slovio je kao sigurni pobjednik u kategoriji albuma godine. Eminemu za utjehu ostaje vjerojatno najzanimljiviji nastup večeri. Svoj aktualni hit »Stan« u prilično cenzuriranoj verziji izveo je u duetu s Eltonom Johnom, deklariranim homoseksualcem, dok su istodobno pripadnici homoseksualne zajednice prosvjedovali ispred dvorane.</p>
<p> Ove je godine Grammy podijeljen u točno 100 kategorija. Za razliku od lanjske dodjele kada je Santana iskočio s osam nagrada, u srijedu nijedan umjetnik nije osvojio više od tri statue. </p>
<p>Album godine: »Two Against Nature«, Steely Dan</p>
<p>Snimka godine: »Beautiful Day«, U2</p>
<p>Pjesma godine: »Beautiful Day«, U2</p>
<p>Novi izvođač: Shelby Lynne</p>
<p>Pop album: »Two Against Nature«, Steely Dan</p>
<p>Ženska pop izvedba: Macy Gray, »I Try«</p>
<p>Muška pop izvedba: Sting, »She Walks This Earth«</p>
<p>Pop izvedba dueta ili grupe: Steely Dan, »Cousin Dupree«</p>
<p>Rock album: »There's Nothing Left to Loose«, Foo Fighters</p>
<p>Ženska rock izvedba: Sheryl Crow, »There Goes the Neighborhood«</p>
<p>Muška rock izvedba: Lenny Kravitz, »Again«</p>
<p>Rock izvedba dueta ili grupe: U2, »Beutiful Day«</p>
<p>Hard Rock izvedba: Rage Against the Machine, »Guerilla Radio«</p>
<p>Alternativni album: »Kid A«, Radiohed</p>
<p>Dance snimka: »Who Let the Dogs Out«, Baha Men</p>
<p>Ženska R izvedba: Toni Braxton, »He Wasn't Man Enough«</p>
<p>Muška R izvedba: D'Angelo, »Untitled«</p>
<p>R izvedba dueta ili grupe: Destiny's Child, »Say My Name«</p>
<p>R album: »Voodoo«, D'Angelo</p>
<p>Rap izvedba: »The Real Slim Shady«, Eminem</p>
<p>Rap izvedba dueta ili grupe: Dr. Dre i Eminem, »Forgot About Dre«</p>
<p>Rap album: »The Marshall Mathers LP«, Eminem (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>I Clintonov šogor upetljan u skandal oko pomilovanja! </p>
<p>NEW YORK, 22. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šogor bivšega predsjednika Clintona, Hugh Rodham (Hillaryn brat), primio je oko 400.000 dolara da bi lobirao za pomilovanje dvojice imućnih kriminalaca. Rodhamov odvjetnik priopćio je javnosti da je Clintonov šogor - nakon što je predsjednik obojicu za koje je lobirao pomilovao - primio po 200.000 dolara od Almona Glenna Braswella (poslovnog čovjeka osuđenog zbog prevara i krivokletstva 1983. godine) i Carlosa Vignalija, krijumčara i trgovca drogom. Obojica su nakon pomilovanja, u siječnju, puštena iz zatvora.</p>
<p> Bill Clinton je nakon što je objavljena senzacionalna vijest, dao pismenu izjavu u kojoj kaže da su i on i Hillary »zatečeni i zbunjeni« tim otkrićem, da »nisu imali pojma da je Hillaryn brat primao novac kako bi lobirao za pomilovanje«, te da su od Hugha Rodhama zatražili da odmah vrati primljeni novac. Pola te svote Rodham je odmah vratio. Clinton nije opovrgnuo da je Hugh Rodham lobirao za pomilovanje te dvojice, niti je išta rekao o tome je li njegovo lobiranje utjecalo na odluku o pomilovanju. On je to, kaže Clinton, saznao iz novina(!), i »niti Hillary niti ja nismo o tome imali pojma«. Hugh Rodham je, inače odvjetnik u Miamiju, na Floridi, i bivši kandidat za senatora. </p>
<p> Oba ta pomilovanja također su izazvala brojne kontroverze i podizanje obrva, kao i pomilovanje Marca Richa, o čemu sada istragu vodi posebni kongresni odbor. Predsjednička su pomilovanja konačna, i ne mogu se poništiti, ali sad je očito da sumnjive okolnosti pod kojima je pomilovan Rich nisu i jedina vrlo mutna i, čini se, sramotna stvar koja sad tereti Clintona. Ovaj put, s obzirom da je u prljavi posao upleten i njezin brat, na udaru je i senatorica Hillary Clinton. </p>
<p>»Čuđenje, zatečenost« i navodno »neznanje« o novcu što ga je Hugh Rodham primio kako bi lobirao za pomilovanje dvojice osuđenika - sve se to u prvim reagiranjima ocjenjuje kao vrlo neuvjerljivo i kao nešto što sada izaziva dodatne sumnje na račun Billa i Hillary Clinton. Naime, sad je sve više očito kako postoje čvrsti dokazi da je Clinton dijelio oproštajna predsjednička pomilovanja pod utjecajem prijateljstava, novca, donacija i sumnjivih okolnosti koje sve više ukazuju na koristoljublje, a ne na predsjednikov »neoprez«. Mediji sada sve odlučnije traže da javnost bude detaljno obaviještena o svim tim okolnostima koje upućuju na to da je Clinton, dijeleći pomilovanja, bio pod utjecajem i tuđeg novca i sumnjivih lobiranja.</p>
<p> Kongresni odbor ovih dana nastavlja sa saslušanjima u slučaju pomilovanja Marca Richa, ali sada u atmosferi koja sve više tereti bivšeg predsjednika. </p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>EU za jeftinije lijekove siromašnim zemljama</p>
<p>BRUXELLES, 22. veljače </p>
<p> - Predstavnici Europske komisije izjavili su kako će od farmaceutskih tvrtki zatražiti da lijekove protiv bolesti poput AIDS-a, malarije i tuberkuloze u zemljama u razvoju prodaju po nižim cijenama. Obveza »vezanih cijena«, po kojoj će farmaceutske tvrtke siromašnim zemljama najvažnije lijekove prodavati uz popust, dio je plana koji je prihvatilo izvršno tijelo Europske unije kako bi ubrzalo borbu protiv AIDS-a, malarije i tuberkuloze.</p>
<p> »Europska unija želi odgovoriti na svjetski problem: pet milijuna ljudi godišnje umire od tri bolesti - AIDS-a, malarije i tuberkuloze«, stoji u izvješću. </p>
<p> U svom je dokumentu Komisija istaknula kako će održati još više razgovora s predstavnicima farmaceutske industrije i dužnosnicima najsiromašnijih zemalja kako bi odredili cijene za glavne lijekove.</p>
<p> »Takve snižene cijene za najsiromašnije zemlje u razvoju više ne bi smjele biti iznimka nego pravilo«, stoji u dokumentu. Ipak, sustav se mora zaštititi kako bi se osiguralo da jeftini lijekovi namijenjeni zemljama u razvoju ne bi završili na nekom drugom tržištu.</p>
<p> Na pitanje što će Komisija poduzeti kako bi potaknula farmaceutske tvrtke da jeftinije prodaju lijekove siromašnim zemljama, povjerenik EU za razvoj Poul Nielson je rekao: »Možemo od njih zahtijevati da to učine."</p>
<p> Zemlje u razvoju žale se da ne mogu plaćati skupe lijekove za AIDS pa su u nekim slučajevima pokušale proizvesti jeftinije generičke verzije. Farmaceutska industrija patentira svoje lijekove tvrdeći kako je to nužno za promicanje inovacija.</p>
<p> Farmaceutska industrija našla se pod pritiskom da snizi cijene lijekova za zemlje u razvoju.</p>
<p> Prošle je godine nekoliko glavnih tvrtki pristalo sniziti cijene za lijekove protiv AIDS-a u okviru sporazuma s UN-om.</p>
<p> Nielson je rekao kako EU dodjeljuje oko 800 milijuna eura godišnje za borbu protiv AIDS-a i drugih zaraznih bolesti u zemljama u razvoju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nobelovci Bushu: Nemoralno bi bilo prekinuti istraživanje embrija</p>
<p>WASHINGTON, 22. veljače</p>
<p> - Osamdeset dobitnika Nobelove nagrade potpisalo je pismo upućeno američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu u kojem se od njega traži da ne blokira federalne fondove za istraživanja stanica ljudskog embrija, izvijestio je Washington Post u četvrtak.</p>
<p> Pismo, koje bi trebalo biti faksirano u Bijelu kuću u četvrtak ujutro, predstavlja posljednji pokušaj utjecanja na Bushovu administraciju dok traje proces donošenja odluke o financiranju eksperimenata na stanicama embrija.</p>
<p> Za tri tjedna istječe krajnji rok Nacionalnog instituta za zdravlje do kojeg znanstvenici moraju zatražiti financiranje planiranog istraživanja ljudskog embrija, piše Washington Post. Neki znanstvenici tvrde da bi stanice, uzete iz smrznutih embrija kojih se klinike za umjetnu oplodnju namjeravaju riješiti, mogle jednog dana poslužiti u liječenju raznih bolesti od dijabetesa do paralize. Protivnici tih istraživanja cijelu zamisao smatraju nemoralnom.</p>
<p> Potpisnici pisma Bushu međutim, prema pisanju Washington Posta, tvrde da bi, s obzirom na moguće rezultate istraživanja, bilo nemoralno ne provesti eksperimente.</p>
<p> Pismo su između ostalih potpisali i James Watson, dobitnik Nobelove nagrade 1962. godine zajedno sa Francisom Crickom za otkriće strukture DNA, te molekularni biolog Hamilton O. Smith, ključni čovjek u nedavnom otkrivanju mape ljudskog genoma.</p>
<p> Dužnosnici Bushove administracije bili su objavili da preispituju odluku prethodne administracije predsjednika Billa Clintona da financira sporna istraživanja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Televizija Slovenije i dalje bez direktora</p>
<p>LJUBLJANA, 22. veljače</p>
<p> - Slovenski parlament ni nakon drugog dana žestoke rasprave o krizi na Televiziji Slovenija nije odlučio o tome hoće li tu javnu televizijsku kuću voditi dosadašnji direktor Janez Čadež kojega novinari optužuju za financijske nepravilnosti i slabo upravljanje ili će ostavku morati dati 27 članova Vijeća radiotelevizije koji su dvaput potvrdili njegov novi mandat. </p>
<p> Parlament po zakonu treba potvrditi ili odbiti Čadeževu kandidaturu, no dvodnevna debata razvila se u opsežnu analizu o navodnim interesnim i korupcijskim vezama između politike i novinara koja nije uvijek išla logikom stranačkih podjela.</p>
<p>Kako tvrde predstavnici oporbenih stranaka, veći utjecaj na program na televiziji od samog direktora ima predsjednik Vijeća Janez Kocijančič. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>UNHCR osuđuje Italiju zbog azilanata</p>
<p>RIM, 22. veljače</p>
<p> - Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR) uputilo je u četvrtak kritiku Italiji zbog toga što je ta zemlja jedina članica Europske unije koja još uvijek nije donijela zakone koji osiguravaju odgovarajuću zaštitu tražitelja azila.</p>
<p> »Počinjemo se pitati postoji li uopće politička volja za donošenje takva zakona«, stoji u izjavi predstavnice UNHCR-a u Italiji Ane Lirie-Franch. »Teško je razumjeti motive zbog kojih je Italija ostala jedina zemlja članica Europske unije koja nije uvela odgovarajuće zakonodavstvo za osobe koje traže azil«, navodi se u izjavi.</p>
<p> Prijedlog zakona kojim bi se ponudila pravna zaštita i pomoć tražiteljima političkog azila koji uđu u Italiju predstavljen je na prvom čitanju u talijanskom parlamentu prije tri godine, a gornji dom parlamenta Senat prihvatio ga je prije dvije godine. Donji dom u više je navrata propustio donijeti taj zakon, najviše zahvaljujući suprotstavljanju koalicije desnog centra koja se zauzimala za čvršću kontrolu svih oblika imigracije u Italiju. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Feješeva »magična arhitektura« </p>
<p>Hrvatski muzej naivne umjetnosti / Izložba i monografija o slikaru Emeriku Feješu (1904.– 1969.) iz pera Vladimira Crnkovića predstavlja osebujno djelo klasika svjetske naive</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – U svojoj maloj i mračnoj sobici teško bolesni Emerik Feješ stvorit će jedan od najdojmljivijih opusa svjetske naivne umjetnosti!</p>
<p> Jedan tragičan život, na sreću, u nasljeđe će ostaviti nezaboravna djela što odišu vedrinom i neuništivom snagom koju je taj čovjek nalik na krhka slavuja skrivao u sebi. Služeći se većinom jeftnim crno-bijelim razglednicama,pretvarat će taj vrijedni majstor u raskošne vertikalne fantazije kojima će se diviti publika diljem Europe – vedute gradova i najpoznatiju svjetsku arhitekturu – Sv. Marka, milansku, bečku i zagrebačku katedralu, peštanski parlament i briselsku Vijećnicu, kolodvore i palače, dvorce i samostane.</p>
<p> Stoga je izložba i monografija »Feješ – bio-bibliografija« otvorena u srijedu u Hrvatskome muzeju naivne umjetnosti, u postavu i »peru« vrsnog znalca Vladimira Crnkovića (ostvarena uz stručnu pomoć Mire Francetić i Ksenije Pavlinić-Tomašegović), poklon Zagrebu i podsjetnik na ovog velikog umjetnika. Izložba Feješovih radova iz fundusa HMNU-a, kao i bio-bibliografija, kako će istaknuti ravnatelj Franjo Mrzljak, nastavak je velikog projekta kojim muzej sređuje i upotpunjuje svoju bogatu dokumentaciju po novim principima, a koja je započela izložbom i publikacijom »Skurjeni – biobibliografija«. Cilj je da se u budućnosti obrade i opusi drugih velikih umjetnika, odnosno da se prebogata »arhiva muzeja znanstveno što temeljitije istraži i popuni«.</p>
<p>A Emerik Feješ umjetnik je o čijem bi se tragičnu životu doista mogao snimiti film. Rođen u Osijeku 1904., bio je sedmo dijete u obitelji od četrnaestero djece mađarskog podrijetla. Od oca obrtnika naučio je kako se od životinjskih kostiju i školjaka rade češljevi i dugmad, te je između dva svjetska rata radio kao češljar i dugmetar u raznim gradovima monarhističke Jugoslavije – Zagrebu, Mariboru, Celju, Osijeku, Novom Sadu i Beogradu. Za Drugoga rata izbjegao je sa suprugom u Mađarsku, te se nakon rata vratio u Novi Sad, gdje vodi staretinarnicu, a potom u Puli radi kao strugar i tokar!</p>
<p> Od 1949. stalno se nastanjuje u Novom Sadu. Zbog teškog išijasa i astme odlazi u invalidsku mirovinu, kada i počinje pasionirano slikati, dakako kao samouk umjetnik. Upoznaje se sa slikarima Ivanom Tabakovićem, Boškom Petrovićem i Bogomilom Karlavarisom. Prvi put izlaže na smotri slikara amatera Vojvodine 1955., kada ga zapaža Mićo Bašićević, organizirajući mu prvi samostalni nastup u Zagrebu (u tadašnjoj Galeriji primitivne umjetnosti 1956.). Za Feješovu međunarodnu reputaciju i izlaganje na prestižnim europskim izložbama naive, međutim, najviše će napraviti Oto Bihalji Merin. Sve do smrti 1969. Feješ će neumorno slikati, mjereći proporcije građevina drvcima šibica!</p>
<p> Feješ je slikar, kako će zapisati Vladimir Crnković, što je sive građevine, kamena i hladna pročelja znao pretvoriti u »čarolije i vatromete raznih kolora«. Služeći se simplifikacijama, kompozicijskim slobodama, često alogičnom perspektivom, horizontalnim i vertikalnim crtama te polukružnicama i kružnicama »čijim neprestanim preplitanjem stvara specifične ornamentalne mreže«, preobražavao je stvarni svijet na svoj »osoban način«. U Feješa je »grad sve ono što u svakodnevici nije – prebivalište ljepote, mira, čarolije boja, čistog zraka, sklada i kristalne vedrine«!</p>
<p> Plošnost i avoluminoznost, fascinantna maštovitost, ekspresivnost, ćutilnost i impulzivnost, ističe Crnković, na posljetku će Feješa lansirati među klasike svjetske naive. O Feješu je Vladimir Crnković napisao i bibliografsku monografiju »Hommage a Emerik Feješ« s predgovorom Charlotte Zander (1992.), a 1997. izašla je i monografija o umjetniku istih autora i Miće Bašićevića. Feješ je izlagao na 20-ak samostalnih izložaba. Najnovija bio-bibliografija prevedena je na četiri jezika – engleski Graham Mc Master, njemački Dagmar Hadžić, francuski Đurđa Šinko Depierris i talijanski Giacomo Scotti.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>O smrti nakon smrti</p>
<p>KS »Miško Polanec« Zagrebačkoga kazališta mladih / Uz premijernu izvedbu »U sjeni Green Hilla« Joška Božanića, u produkciji Teatra Rugatino / Posljednja režija velikoga hrvatskog redatelja Marina Carića</p>
<p>O smrti govori izvedba »U sjeni Green Hilla« Teatra Rugatino, posljednja predstava što ju je režirao Marin Carić, veliki hrvatski redatelj koji je preminuo početkom prosinca prošle godine. Na neobičan način teatar se preklopio sa životom i ukinute su granice u izravnim dodirima umjetnosti i stvarnosti.</p>
<p>Tekst Joška Božanića, koji je cjelokupno svoje znanstveno i književno djelo posvetio rodnom otoku Visu, propituje zavičajne teme u otuđenom okružju američke stvarnosti. Njegovi junaci Jakomo Gundula i Bepo Malatija izgubljeni u velikom svijetu, u koji su izbjegli pedesetih godina, žive od svjećanja na vrijeme koje je zauvijek prošlo i mjesta koja su izmijenila izglede. Prizivanje zavičaja i mladosti, žalost za potrošenim vremenom i blizina smrti određuju njihov susret, koji će se pokazati kao posljednji. Preostaju samo dva puta – onaj na gradsko groblje San Pedra Green Hill na kojem se grobovi prepoznaju po rednim brojevima i onaj drugi, o kojem maštaju Božanićevi likovi, a koji vodi preko rive do groblja poviše rodne uvale s kojeg se vidi cijela Komiža. Govor u dramskom predlošku Joška Božanića neobičan je spoj viške čakavštine i mnogobrojnih anglizama i upravo se kroz jezik otvaraju mogućnosti komičnog iskaza te ironično duhovitih obrata. A sve se u komediji »U sjeni Gren Hilla« događa na relaciji između San Pedra i Komiže, između tjeskobne američke svakodnevice koju prati šuškanje zelenih novčanica i zamišljanje viške stvarnosti koja preplavljuje sve moguće obzore.</p>
<p>Tu sjetnu komediju tragičnih perspektiva Marin Carić postavio je po nacrtima pučkog teatra. Sugestivno je s jedne strane predočio opsesije naših emigranata, njihove žudnje i strahove, a s druge iznimno efektno predstavio je mehanizam komedije što se ostvaruje bez velikih gesta i patetičnih tonova. Carićeva režija nudi vjernu sliku osamljeničkog svijeta i dopadljive portrete karaktera zatočenih u prošlosti i u kraju tisućama milja udaljenom od njihovih turobnih stanova. </p>
<p>Njih dvojicu s iznimnom energijom i nadahnućem koji odlično pogađa tragikomične izglede interpretirali su Ivica Vidović i Ljubomir Kapor. Uspijeli su predstaviti one suptilne transormacije svojih likova što izazivaju »smijeh kroz suze». Predstava »U sjeni Green Hilla« praizvedena je u Komiži na Visu 3. prosinca, iste večeri kada je preminuo Marin Carić. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Knjiga u informacijskom krajoliku</p>
<p>Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu / Svečanost uz obilježavanje Dana NSK / Dodijeljene nagrade »Matko Rojnić« i priznanja NSK </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – »Danas, evo, 'gizdim se', rekli bi naši gradišćanski Hrvati, što stojim na mjestu koje bi s punim pravom moglo nositi ime 'Dom nacionalnog ponosa'«, rekao je u svom pozdravnom govoru, u četvrtak, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić. u povodu svečanog obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice 22. veljače, kada su u njezinu velebnom prostoru dodijeljene i nagrade »Matko Rojnić« te priznanja NSK. Podsjetimo da je na dan svečanosti godine 1483. tiskana prva hrvatska knjiga »Misal po zakonu Rimskoga dvora«, remek djelo glagoljskoga tiskarskog umijeća. Predsjednik Sabora istaknuo je da je pod krovom NSK velik dio onoga što smo bili, što jesmo, ali i onoga što bismo željeli biti, posebice stoga što pred Republikom Hrvatskom stoji veliki izazov moderniteta. </p>
<p>Na svečanosti je govorio i predsjednik Upravnog vijeća NSK prof. dr. Darko Novaković. On smatra da je u NSK, kao stožernoj knjižnici Zagrebačkoga sveučilišta, svaki član akademske zajednice morao potražiti temeljne obavijesti. Potom je spomenuo zadaću NSK, koju nije lako definirati, posebno kada je riječ o nabavi starih i novih naslova, i to u vremenu besparice. Orijentiri što hoćemo proizlaze iz strategije Hrvatske. Budući da prof. dr. Novaković dolazi iz područja klasične filologije, koje nije moglo biti na vrhuncu tehnološkog vala, spomenuo je fascinantni podatak: danas grčki i rimski klasici stoje na jednom compact disku. Već time nas NSK pokušava sačuvati od rasapa kolektivnog pamćenja jer nastoji sačuvati tekstove u prvobitnom zapisu, ali i kao fotokopije, na mikrofilmovima, fotografijama, mikrofiševima i CD-ovima.</p>
<p>O Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na početku trećega tisućljeća govorio je njen glavni ravnatelj dr. Josip Stipanov. Po njegovim je riječima knjižnica jedina ustanova s kojom se mogu poistovjetiti svi pripadnici hrvatske kulture. Na početku 20. stoljeća knjižnica je imala dva zaposlenika i oko 100.000 svezaka, a na njegovu kraju ima 300 zaposlenika i 2,500.000 svezaka, odnosno jedinica. Stipanov se posebice osvrnuo na novi informacijski krajolik NSK koji obilježuju i određuju nove informacijske tehnologije i novi mediji, te se postavlja pitanje bitnih odrednica daljnjeg razvoja Knjižnice u sljedećem razdoblju. Novo vrijeme ocrtava i podatak da je prošle godine knjižnica imala 400.000 korisnika, dnevno preko 1.300, a istodobno je na njenoj mrežnoj stranici bilo oko 1,500.000 posjeta.</p>
<p> Na kraju svečanosti dodijeljene su plakete i godišnje nagrade »Matko Rojnić« djelatnici NSK Branki Sorokin, knjižničarskoj savjetnici i urednici hrvatske bibliografije, zatim umirovljenici Veri Dadić, konzervatorskoj savjetnici koja se bavila zaštitom fonda i uvođenjem novih tehnika, i na kraju inženjeru Ivanu Dubravčiću, koji je kao stručnjak za staru književnu građu pratio optjecaj hrvatskih rijetkosti na dražbama i antikvarijatima te je u nabavi surađivao s Knjižnicom. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Grubišićevi imaginarni i stvarni radovi</p>
<p>Izložba mladoga zagrebačkog umjetnika Dražena Grubišića »Two Thousand One« otvorena je početkom veljače u Hrvatskome kulturnom centru u Londonu. Šest slika na temu imaginarnog grada, fotografije maketa toga grada i fotografije projekta »Thron« izazvalo je veliko zanimanje posjetitelja, među kojima su bili britanski galeristi, povjesničari umjetnosti, profesori, novinari te drugi uglednici iz britanskog kulturnog i političkog života. Grubišićev umjetnički rad predstavila je Flora Turner, savjetnik za kulturu pri hrvatskome Veleposlanstvu u Londonu, koja je zajedno s autorom postavila izložbu. Među uzvanicima na otvorenju bili su i Claire C. Spencer, Alison Pargeter i Christopher Yapp, sudionici zagrebačke konferencije »Britain and Croatian Working for a New Europe«, zatim mladi hrvatski profesionalci koji borave u Velikoj Britaniji, umjetnici na specijalizaciji u Londonu te predstavnici hrvatskih udruga. Izložbu su organizirali Ministarstvo kulture RH, Muzejsko galerijski centar Klovićevi dvori i Hrvatski kulturni centar u Londonu.</p>
<p>»Izložba je odlično prihvaćena u Londonu. O tome svjedoči veliki odaziv posjetitelja na otvorenju i njihove reakcije, uz pohvale odličnoj organizaciji Flore Turner. U Londonu je izložba otvorena do početka ožujka, a potom seli u Dublin«, kaže Dražen Grubišić, autor mnogih zanimljivih projekata koji je godine 1996. s Nedjeljkom Mikcem osvojio Grand-prix na Salonu mladih za Interaktivni objekt broj 1.</p>
<p>»'Two Thousand One' je kompleksan umjetnički projekt koji kao strategiju koristi procesualnost pri čemu je njegova reprezentativnost u odnosu prema publici neminovno parcijalna. Njegova kompleksnost uzrokovana je i nastajanjem u vremenu tako da slike reprezentiraju tek jedan segment projekta. Šest uljanih slika naslikane su prema fotografskom motivu trodimenzionalne makete imaginarnog grada s kojim je umjetnik započeo svoj projekt«, bilježi Tihomir Milovac u atraktivnom katalogu izložbe.</p>
<p>Izložene slike i fotografije prvi su dio projekta koji bi trebao završiti realizacijom grada u prirodnom okruženju Gorskoga kotara. »Ideja o gradu prati me već pet, šest godina. Kada sam prije dvije godine bio u Maroku, prepoznao sam u njemu neke dijelove koji kao da su preslikani s mojih slika. Na neobičan način to se poklopilo. Onda sam napravio tronove i svidjela mi se ideja da hodaš uokolo i naiđeš na nešto što tu ne pripada, a onda sjedneš na tron i otkriješ kako taj objekt savršeno pripada upravo tom prostoru», kaže Grubišić.</p>
<p>Sljedeća faza projekta je prelazak u digitalni prostor, ostvarivanje virtualnog grada pomoću 3D animacije, uz slike i fotografije tako da se svakomu kompjuterskom »gledatelju« omogući uvid u skicu nekoga budućeg djela. »Nudi mu se pogled iznutra i izvana. To je osnova grada koji ima vodu i zidove. Zamisao se može razvijati u bilo kojem smjeru, ovisno o lokaciji i o tome tko bi ušao u izvedbu projekta. Naime, želim naći sponzore i mjesto, doći u vezu s turističkom zajednicom te sagraditi virtualan grad istovjetan onomu na slikama i fotografijama. Ideja je da se grad ostvari u Gorskome kotaru. Razmišljam o različitim varijantama, o sadržajima koji bi mogli zainteresirati sponzore, od, primjerice, zabavnog parka s temama iz priča Ivane Brlić Mažuranić do ratnih igara«, objašnjava Dražen Grubišić. </p>
<p>Najnoviji projekt Dražena Grubišića instalacije su na temu iz različitih filmova. »Počelo je s aparatom za kokice koji sam nazvao Nosferatu, a bio je izložen na otvaranju Europskoga filma u Kinoteci. Sada taj projekt dalje razvijam, povezujući raznovrsne aparate kojima se koristimo sa scenama iz poznatih filmova. Kada to dovršim, napravit ću izložbu«, kaže Dražen Grubišić.</p>
<p>(Dubravka Vrgoč)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pogled u carstvo papira</p>
<p>Nacionalni muzej građevine u Washingtonu / Otvorena izložba »Na poslu: dizajn i američki ured« / Ured je središte živčanoga sustava kapitalizma, mjesto u kojemu danas radi 80 posto svih radno sposobnih Amerikanaca / To je doista tvornica papira, koju niti kompjutorizacija i »dot-com« gospodarstvo nije – uništila</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Jedan od središnjih inauguralnih balova 43. predsjednika SAD Georga W. Busha održan je u Nacionalnom muzeju građevine (National Building Museum) u sjeverozapadnom dijelu Washingtona. Osim Bijele kuće i Kongresa, to je jedino mjesto na svijetu gdje je moguće vidjeti predsjednički grb. Središnja dvorana muzeja, osnovanoga 1980. godine, veća je od nogometnoga igrališta, a korintski stupovi koji nose strop među najvišima su na svijetu, i u zgradu bi s lakoćom stala petnaestokatnica ili Kip slobode.</p>
<p> Arhitekt Montgomery C. Meigs inspiraciju za vanjski izgled središnjeg mirovinskoga ureda veterana Građanskoga rata, što je bila prvotna namjena zgrade, pronašao je u rimskoj palači Farneze, ali je svoju građevinu, završenu 1887., izgradio od crvene opeke. Unutrašnjost je, ipak, trebala ponajprije biti ugodna onima koji će svakodnevno boraviti ili posjećivati ured veterana Građanskoga rata. Katovi zgrade povezani su širokim i dubokim stepenicama, kako bi invalidi mogli lakše hodati. Svaki ured dobivao je prirodno svjetlo, izgrađeni su klima-uređaji, prozori su se mogli otvoriti. Strop je bio ukrašen bistama 234 osobe, koje su, bila je ideja Meigsa, trebali biti sve sami uglednici Sjedinjenih Država.</p>
<p> Kako sam arhitekt nije imao tako dugačku listu (iako nije zaboravio zapisati vlastito ime i ime svoje supruge), za pomoć je zamoljena središnja muzejska ustanova Smithsonian. Nejasno zatraženi, iz muzeja su stigli odljevi dvjestotinjak najpoznatijih kriminalaca SAD! Kasnije su svi skinuti, i tek su 1984. prazne niše popunjene s osam modela koji se ponavljaju: zidara, konstruktora, arhitekta, ulagača, stolara...</p>
<p>National Building Museum izvanredno je mjesto za izložbu »Na poslu: dizajn i američki ured«. Muzejska ustanova koja jedina u SAD ima za cilj istraživati i sačuvati vrhunce američke arhitekture, urbanizma, inženjerskih pothvata i pokazati prednosti uporabe određenih građevinskih materijala, donekle pobija tvrdnju autora izložbe da je prva prava uredska zgrada u Sjedinjenim Državama Amerike izgrađena 1906. godine u Buffalu.</p>
<p> Frank Lloyd Wright dobio je narudžbu od kozmetičke industrije Larkin za mjesto u kojemu će vojska činovnika sređivati narudžbe Larkinovih sapuna. Danas taj ured djeluje tek malo bolje od tvorničke hale, s nizovima pisaćih strojeva i mladih žena koje su na taj način ulazile u svijet rada.</p>
<p>Ured je središte živčanoga sustava kapitalizma, mjesto u kojemu danas radi 80 posto svih radno sposobnih Amerikanaca. To je doista tvornica papira, koju niti kompjutorizacija i »dot-com« gospodarstvo nije, iako su to neki predviđali, uništila. Ono što je nestalo, jest vojnički ustrojena hijerarhija. Ured, suprotno istaknutom citatu Charlesa Dickensa, na jednom od zidova izložbe, nije odvojen od privatnoga života. On postaje nova obitelj, mjesto gdje se treba živjeti, ne samo raditi.</p>
<p> Izložba pokazuje kako su se mijenjali radni stolovi, koji su razmjerno rano još 1915. prestali biti »utvrđene«, brojnim ladicama podijeljene drvene gromade. Međutim, tek u vrijeme interneta, bežićnih telefona, telefaksa i mogućnosti telekonferencija, ured se seli u zrakoplove, restorane, privatne domove. Sve između ta dva ekstrema jest prikaz povijesti i razvoja najnaprednijega društva čovječanstva, »bijelih ovratnika« koji vladaju svijetom.</p>
<p>Svaki posjetitelj izložbe »Na poslu« može se registrirati i saznati kakav je uredski tip odgovaranjem na dugački upitnik u prostoru koji podsjeća na najsuvremenije američke urede. Izložbu prate isječci iz niza poznatih filmova, od »Malteškoga sokola« do »Wall Streeta«, humoristične serije »Murphy Brown« i »Zakona u Los Angelesu«, reprodukcije umjetničkih djela, od kojih su najpoznatije melankolične slike Edwarda Hoppera. Prikazani su modeli ureda te fotografije najpoznatijih uredskih zgrada, simbola SAD, ali i svjetskoga gospodarstva, poput nebodera Svjetskoga trgovačkoga centra na njujorškom Wall Streetu, Empire State Buildinga pa i zgrade UN, izgrađene od arhitekata Hririsona i Abramovitza, po ideji francuskoga genija La Courbusiera.</p>
<p>Nakon što je izgorio zagrebački paromlin, bilo je više prijedloga kako oživiti jedan od rijetkih, a tako tipičnih spomenika industrijalizacije Hrvatske i Srednje Europe. Osim prijedloga da se tamo uredi galerija, možda su logičniji oni koji zagovaraju uređenje muzeja gospodarstva i tamo žele prikazati, primjerice, razvoj industrije, prometa i urbanizacije u Hrvatskoj. Sve bi bilo bolje od onoga što imamo danas. Konačno, više no bilo što drugo, gospodarstvo je ono što će nas pogurati u europsku obitelj naroda. Bez toga podsjećat ćemo na zagrebački paromlin početkom 21. stoljeća.</p>
<p>(Tvrtko Jakovina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Mulaomerović: Moramo shvatiti da su vremena zlatnih medalja iza nas</p>
<p>Na rujanskom EP u Turskoj moramo sve pokušati kako bismo vratili Hrvatsku tamo gdje joj je mjesto. Samo bez euforije, kaže hrvatski košarkaški reprezentativac Damir Mulaomerović, koji sjajno igra u turskom Efes Pilsenu</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Damir Mulaomerović igra odlično, no to i nije novost u europskoj košarci. Čovjek koji je bio na posljednja dva »final foura« svoju drugu sezonu u turskom Efes Pilsenu odrađuju sjajno. Koliko je dobar govori i jedna anketa na internet stranici Suprolige, prema kojoj je u siječnju Mulaomerović na drugom mjestu po igračkim ostvarenjima, odmah iza Poljaka Zielinskog...</p>
<p>– Nije me iznenadilo. Igrao sam na poziciji graditelja igre, nakon ozljede Tuncerija, i igrao sam zaista dobro. Poslije sam ozlijedio lakat, no unatoč tome nastavio sam igrati, premda me mučila ta ozljeda. Sad je sve u redu i mislim da dobro guramo.</p>
<p> l Ima li Efes šansu otići do kraja u Suproligi?</p>
<p> – Trebali smo u Istanbulu pobijediti Makabi s više od 10 koševa, no suci su im poklonili nekoliko slobodnih bacanja i na kraju je završilo sa šest koševa viška na našoj strtani. No, bit ćemo drugi u skupini, a to nam jamči da ćemo do »final foura« imati prednost domaćeg parketa. A tamo, što bude. Promijenili smo i trenera nakon poraza u Pau, sad je na klupi Makedonac Oktay, vjerojatno će to biti i rješenje do svršetka sezona.</p>
<p> l Izbornik hrvatske reprezentacije Aco Petrović dolazi kod vas 26. veljače, kad će se u Istanbulu održati ždrijeb za rujansko EP. Imate li kakvu želju?</p>
<p> – Ne baš. Ne opterećujem se ždrijebom. Važno je sve postaviti na pravo mjesto, zadržati dobar ugođaj u reprezentaciji i biti realan. Zaboravimo vremena zlatnih medalja, pokušajmo se u miru spremiti i odigrati to EP najbolje što možemo. A možemo mnogo, imena nisu sporna. Čak bih rekao da na nekim pozicijama imamo i prekvalitetne igrače pa će netko morati sjediti na klupi, netko će morati podijeliti minutažu. Aco Petrović to dobro drži pod kontrolom i treba mu dati podršku. Svi na pripremama moramo disati kao jedan, moramo sve pokušati ne bismo li vratili Hrvatsku tamo gdje joj je mjesto. Samo bez euforije, treba nam mir uoči EP.</p>
<p> l Petrović bi rado vidio Stojka Vrankovića u reprezentativnom okruženju.</p>
<p> – Iskreno bih volio da Stojko bude s nama. Koliki je on autoritet, koliko je važan za ugođaj, koliko znači u momčadi, koliki strah izaziva kod protivnika uistinu je suvišno govoriti. Prema onome što je pokazao Tabak na ljetnoj turneji, i od njega treba mnogo očekivati na EP. Kad bi došao Stojko, i uz onog ljetošnjeg Tabaka, ispod koša bismo uistinu bili strašno jaki. No, opet ponavljam, znam što se ovdje u Turskoj priča, znam koliko ljudi ovdje priželjkuje medalju Turaka, a tako se razmišlja u još desetak zemalja. EP će biti najjače dosad, naizjednačenije, čak je 10 reprezentacija u igri za odličja.</p>
<p> l Jeste li pratili rezultate Cibone i Splita u euro-natjecanjima?</p>
<p> – Naravno, Split je napravio izniman uspjeh i u svemu ima mnogo Repešine zasluge. Zbog Repešinog sistema rada, Splićani su napravili pravi pothvat, uspjeli su dobiti mnogo utakmica u Suproligi s momači u koju je uloženo tako malo novca.</p>
<p> l A Cibona?</p>
<p>– Žao mi je što je Cibona zaključila svoje nastupe u Europi, žao mi je što je imala toliko peha s ozljedama ključnih igrača. Cibona se orijentirala na mladu momčad koja nije izdržala pritisak, a uz sve to, imala je toliko problema s ozljedama... Uistinu mi je žao što je sve tako završilo. Također, želio bih podvući da se početkom sezone u hrvatskim novima pojavila jedna moja izjava o Amerikancu Leeju, a ja zaista nikad nisam rekao da je on katastrofalan kako je objavljeno. Ako nešto mislim, onda to i kažem i iza toga stojim. Međutim, to zaista nisam rekao, zaključio je Mulaomerović koji u Istanbulu živi s djevojkom Melisom Hadžimustafić, košarkašicom Bešiktaša.</p>
<p>I uživa u svojim dobrim igrama, tražeći svoj treći nastup zaredom na »final fouru«. Momak koji je sve što je napravio u karijeri stekao teškim radom ne posustaje i stoji kao primjer mnogim mladim igračima. »Mulu« nikad nitko nije gurao, nikad nije imao vjetar u leđa, ali je imao karakter. A to je često presudno za uspjeh.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Mladostaši« vjeruju i u četvrtu pobjedu protiv mađarskog Vasasa </p>
<p>Vaterpolisti Mladosti Croatia osiguranja u subotu (17 sati) gostovat će na budimpeštanskom plivalištu u prvom okršaju polufinala Kupa LEN protiv Vasasa/Trener »mladostaša« Bruno Silić vjeruje u prolaz do finala ovog natjecanja</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Suparnik vaterpolista Mladosti-Croatia osiguranja u polufinalu LEN Kupa i više je nego poznat igračima Brune Silića. Mađarski Vasas i »mladostaši« odigrali su do sada tri utakmice u europskim natjecanjima. U sva ta tri okršaja »mladostaši« su pobijedili. Osim toga, Zagrepčani su nekoliko puta gostovali na budimpeštanskim plivalištima u sklopu priprema za europske i prvenstene dvoboje. Stoga su odlično upoznati s mađarskom školom vaterpola. Naravno, i kod igrača trenera Vasasa, Joszefa Somossya nema nepoznanica kada su Zagrepčani u pitanju. Upravo to jamči kvalitetnu i neizvjesnu utakmicu u subotu s početkom u 17 sati na plivalištu Bela Komjadi.</p>
<p>Nekoliko video zapisa s utakmica Vasasa omogućilo je treneru Mladosti Bruni Siliću detaljno proučavanje Mađara. Uz iskusnog Atilu Varija, Tomasa Vargu te vratara Kovacsa Mađari su se pojačali i s vrlo dobrim centrom Adamom Steinmetzom. Oni ujedno čine i glavnu okosnicu momčadi.</p>
<p>– Varga je tipičan produkt mađarske škole vaterpola, odličan plivač, koji ulazi dva metra ispred vratara, no vrlo dobro puca i sa vanjskih pozicija, hvalio je Silić pojačanje mađarske momčadi i dodao:</p>
<p>– Uz njega su i Vari te Steinmetz, također odlični plivači, sposobni postići pogodak iz teških situacija.</p>
<p>U četvrtak je na plivalištu uz Savu održan posljednji zagrebački trening, budući da će »mladostaši« put Budimpešte krenuti u petak poslije podne. Iako se na treningu očekivao Frane Vićan, prvi vratar Mladosti-CO nije uskočio u plivalište. Naime, istegnuo je ligament prsta lijeve ruke te je upitan njegov nastup u subotu. Ipak, Vićan će putovati u Budimpeštu, a i prognoze klupskih liječnika su optimistične. Kapetan »mladostaša«, Perica Bukić, prošlih se dana žalio na bolove u leđima, no u četvrtak je normalno trenirao...</p>
<p>– Nemamo razloga puno mijenjati našu igru, potrebne su tek neke manje korekcije. Ovo nije prvenstvena utakmica, ovdje se igra četiri puta po sedam minuta, tako da nema nikakvih kalkulacija. Treba krenuti jako od samog početka, pripaziti na situacije s igračem više, najavljuje trener Bruno Silić. – Vjerujem u naš prolaz!</p>
<p>Skrenuli smo Siliću pažnju na izjavu izbornika hrvatskih vaterpolista Neven Kovačevića prema kojem je »hrvatska liga slaba te pogubna za naš vaterpolo«.</p>
<p>– To su vrlo teške riječi. Trebalo bi napraviti podrobniju analizu stanja da bih se tako nešto moglo govoriti. Ne bih mogao tako nešto tvrditi, počeo je Silić i nastavio:</p>
<p>– U našoj ligi ima dovoljno kvalitetnh igrača, i domaćih i Mađara, na koje se mladi mogu ugledati te uz njih stjecati iskustvo. Problem su uvjeti u klubovima. Jedino Mladost CO i Jug imaju potrebne uvjete za razvoj mladih igrača koji se formiraju kroz nastupe u europskim natjecanjima. Osim toga u POŠK-u svake godine možete vidjeti četiri-pet mladih igrača. Nije baš sve tako crno kako se mnogima čini, završio je Bruno Silić. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zagreb vjeruje kako može iznenaditi Barcelonu</p>
<p>Unatoč svim problemima, u RK Zagreb ne manjka optimizma uoči subotnjeg dvoboja (18 sati) četvrtfinala Lige prvaka protiv Barcelone u dvorani II Sportskog doma</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – »Ovo je prvi put da svi odreda u Zagrebu mislimo da smo blizu pobjede Barcelone«, rekao je glavni menedžer RK Zagreba, Zoran Gobac na konferenciji za novinare u povodu subotnjeg dvoboja četvrtfinala Lige prvaka protiv Barcelone. Ovaj će se sudar odigrati u dvorani II Sportskog doma, a počet će u 18 sati.</p>
<p>Zagrebu se nije lako pripremiti za dvoboj protiv starih poznanika Katalonaca. Ozlijeđeni su vanjski napadači Ratko Tomljanović i Denis Špoljarić, lijeva krila Dalius Rasikevičius i Vladimir Jelčić i sav bi teret tog dvoboja trebali iznijeti mladi Zagrebovi igrači, Blaženko Lacković i Kiril Lazarov. Kako će se njih dvojica snaći protiv Barceloninog stroja, upitno je, no trener Lino Červar i suigrači su uvjereni kako će kod dva mlada napadača veliki motiv biti jači od neiskustva. Upravo u igračkoj neopterećenosti Červar vidi Zagrebovu prednost. </p>
<p>– Ova momčad Barcelone je jedna od najjačih europskih momčadi općenito. Istina je da nam je teško, ali to nikako ne znači da nam nedostaje sportskog motiva i želje da pružimo dostojan otpor Barceloni. Morat ćemo parirati poznatom Barceloninom ritmu, jer ona kažnjava svaku najmanju pogrešku suparnika. Siguran sam da će moji igrači svojim nastupom i pristupom sve zadovoljiti sve. Pokušat ćemo u subotu svojim srcem i borbenošću vratiti povjerenje u naš sport, govorio je trener Červar.</p>
<p>Kapetan momčadi Mirza Džomba i vratar Mario Kelentrić jednoglasni su da njihova velika želja nije upitna. Spominjući Kelentrića, on će u subotnjem dvoboju imati glavnu ulogu na Zagrebovim vratima. Naime, dosadašnji prvi vratar Zagreba, Rus Andrej Lavrov je u Zagreb došao po ispisnicu i dug od 135 tisuća njemačkih maraka, plus premije. Menedžer Zagreba, Gobac bio je vrlo jezgrovit na upite o Lavrovu.</p>
<p> l Je li Lavrov dobio ispisnicu?</p>
<p>– Nije!</p>
<p> l A kad će je dobiti?</p>
<p>– Neće tako skoro, kod nas je teško dobiti ispisnicu, kroz smijeh će Gobac, dodavši potom ozbiljno:</p>
<p>– Ovi iznosi koje Lavrov spominje bili bi prihvatljivi da je Lavrov svo vrijeme bio u Zagrebu, uz klub i izvršavao svoje obveze. No, njega više nije bilo, nego ga je bilo. Tek toliko o njegovom profesionalizmu, završio je Gobac.</p>
<p>To je istina, ali je isto tako i istina da ga je Zagreb puštao svaki put kad je to ovaj tražio. Je li to bila samo dobra volja ili alibi za ovakvu situaciju? U svakom slučaju, teško je spominjati Lavrovljevu profesionalnost, a ne spomenuti klupsku koja Rusu duguje 13 plaća.</p>
<p>No, prvo Barcelona, onda Lavrov, misle u Zagrebu. Prodaja ulaznica za sudar Zagreba i Barcelone je počela u četvrtak na južnom ulazu u Sportski dom. Cijena je 20 i 30 kuna, a zanimanje je, kažu, veliko. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Abramović potpisao za Dinamo i odlazi u Sesvete</p>
<p>U Maksimiru više ne postoji »slučaj Abramović« - nadareni »plavi« napadač, Domagoj Abramović, potpisao je dvoipolgodišnji ugovor s Dinamom, a proljeće će provesti na »kaljenju« u drugoligašu Sesvetama /Leutar sigurno igra u nedjelju protiv Marsonije u Slavonskom Brodu, Sedloski među kandidatima za nastup</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - I taj je problem skinut s dnevnog reda – u Maksimiru više ne postoji »slučaj Abramović«. Naime, nadareni »modri« napadač, Domagoj Abramović, potpisao je dvoipolgodišnji ugovor Dinamom i tako su prekinuta nagađanja hoće li još jedan mladić napustiti Maksimir prije nego je u matičnome klubu dobio pravu priliku.</p>
<p>Ugovor je potpisan u srijedu popodne, a u četvrtak su pred novinare nasmiješeni došli Dinamov direktor Velimir Zajec, bivši trener prve momčadi Marijan Vlak, zatim Domagoj Abramović i njegov otac Albert, te Abramovićev menedžer Franjo Zelić. Prije nego je »Plavim salonom« poteklo svečarsko piće i kolači, mladi je Abramović rekao:</p>
<p>– Stvarno sam presretan potpisivanjem ugovora. U Dinamu sam od sedme godine, ako je netko dijete ovoga kluba, onda sam to ja. Odlučio sam ostati, iako sam imao zanimljivih inozemnih ponuda, međutim osnovna mi je želja najprije uspjeti u Dinamu i ovdje ostaviti opipljiv trag. A u inozemstvo želim otići kao kompletan igrač, pojasnio je mladi napadač.</p>
<p>Usput, dodajmo da će Abramović u dogovoru s klubom proljeće provesti na posudbi u drugoligašu Sesvetama, gdje će se, zajedno s njim, kaliti još šest mladih Dinamovih igrača. Direktor »plavih«, Velimir Zajec, naglasio je sljedeće:</p>
<p>– Neobično smo sretni zbog potpisivanja ovoga ugovora, jer želimo što više ljudi vezati uz klub, posebno naše mlade igrače. Stoga zahvaljujemo Domagoju, njegovoj obitelji i menedžeru, što su shvatili kako će kroz igranje u Dinamu steći iskustvo i napraviti čak i međunarodni ugled. Osobno vjerujem da ćemo za godinu dana ovaj ugovor još i produžiti, a klupska je nakana usmjerena prema stvaranju momčadi u kojoj će većina biti domaći igrači, ponikli u vlastitoj omladinskoj školi. Jer, povijest nam govori, posebno Dinamova povijest, da su veliki rezultati ostvarivani samo kad je temelj Dinamove momčadi bio u domaćim nogometašima.</p>
<p> l Kakvi su financijski detalji ugovora?</p>
<p>– Na samome početku razgovora postalo je jasno da financije nisu toliko bitne koliko nege druge stvari, pa su ovo bili najlakši pregovori u mojoj karijeri! Nećemo govoriti o brojkama, ali veći dio ugovorenih stavki temelji se na postotku odigranih utakmica. Za klub, reprezentaciju... Klub je svakako napravio odličan posao, a treba pohvaliti i Abramovića za pošten pristup pregovorima, nije skrivao zadovoljstvo Zajec, dodavši na kraju:</p>
<p>– Abramović će proljeće provesti u Sesvetama, ali napravili smo takav ugovor da se u roku sedam dana može vratiti u Maksimir i igrati za Dinamo. Usput, inicijativa za odlazak u Sesvete potekla je od Abramovića, ne od kluba, i mi smo se složili s tom idejom. Prihvatio sam Abramovićeve argumente, želi igrati u kontinuitetu, a svakako je i za Dinamo dobro da stalno održava formu. K tome, bit će zanimljivo vidjeti kako će u Sesvetama funkcionirati naš napadački dvojac budućnosti Zahora – Abramović!</p>
<p>Nekoliko je riječi rekao i menedžer Zelić:</p>
<p>– Iako je Abramović stvarno imao nekoliko pravih inozemnih ponuda, naša je moralna obveza bila potpisati ugovor s Dinamom. Ipak je klub dao mnogo Abramoviću i lako smo pronašli zajednički jezik sa Zajecom...</p>
<p>Maksimir je, eto, u četvrtak bio oaza mira i sreće. Hajde da i iz Dinama stignu samo vijesti s veselim predznakom. U tu skupinu informacija svakako treba ubrojiti i povratak Sedloskog među kandidate za nedjeljnu prvenstvenu utakmicu u Slavonskome Brodu protiv Marsonije. Makedonski je reprezentativac, podsjetimo, odradio dvije utakmice neigranja zbog crvenoga kartona zarađenog na jesenskom gostovanju u Osijeku, pa će tako konkurirati za poziciju prednjega braniča. Sudeći po spoznaji da par prednjih braniča Leko – Sesar nije baš briljirao protiv slabašnoga Šibenika, može se očekivati da će Sedloski uskočiti u sastav.</p>
<p>Ozljeda zadnjega braniča Borisa Leutara također je lakše prirode, pa će prinova iz Vinkovaca sigurno zaigrati u Brodu. U četvrtk su »modri«, inače, imali slobodni dan, što je najbolje došlo treneru Braoviću. »Napala« ga je gripa, nije se micao iz kreveta, međutim najavljuje dolazak na trening u petak. Red, rad, stega, disciplina...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Rješenje došlo, cirkus u Kranjčevićevoj tek počinje</p>
<p>U Kranjčevićevu je stiglo rješenje Ministarstva pravosuđa koje je usvojilo žalbu vodstva iz sjene i kojim se, navodno, postojećem vodstvu odriče pravo upravljanja klubom / Nezadovoljni stanjem u klubu i zabrinuti za njegov opstanak, nogometaši Zagreba (nakon što su im isplaćene sve zaostale premije), za petak sazivaju izvanrednu Skupštinu kluba</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Cirkus se u Kranjčevićevoj nastavlja. Zapravo, kao da dobiva na dinamici i neizvjesnosti nakon što je u klub, napokon, stiglo rješenje Ministarstva pravosuđa koje je usvojilo žalbu vodstva iz sjene. Time se (ovisno o tomu tko ga tumači) postojećoj klupskoj vlasti, na čelu s Miroslavom Marčinkovićem, navodno odriče pravo upravljanja klubom.</p>
<p>Da bi predstava bila kompletna, pobrinuli su se i odjednom razbuđeni nogometaši. Oni su, peticijom s priprema u Stubičkim Toplicama, za petak sazvali izvanrednu izbornu Skupštinu NK Zagreb. Na dnevnom redu je razrješenje svih dosad izabranih tijela upravljanja, od predsjednika kluba nadalje. S naglaskom da istom prigodom treba izabrati novo vodstvo, predsjednika, uprave. Igrači također traže, nakon što su ga zasigurno dobro proučili, i da se donese novi klupski Statut, izmijenjen i dopunjen. Navodno su na tome posebno inzistirali juniori priključeni prvom sastavu, Bešić, Jančetić, Vrkić...</p>
<p>Dokument iz Ministarstva pravosuđa – kojim se sve zapravo vraća u nadležnost tijela prvog stupnja, Gradskog ureda za opću upravu koji pak sugerira ponovni postupak, odnosno sazivanje nove Skupštine kluba – u Kranjćevićevoj je prihvaćen dvojako. Naravno, strana Dražana Jerkovića, koja je žalbama inzistirala na utvrđivanju stvarnog stanja i prave istine o tomu tko ima pravo voditi klub, gotovo je otvorila pjenušac. Iz obrazloženja, naime, zaključuju da se klub vraća u stanje kad je Gradski ured tzv. Vrdoljakovoj skupštini nakratko dao pravo vođenja kluba, koje je nakon dva mjeseca osporeno Marčinkovićevom žalbom kod istog Gradskog ureda...</p>
<p>Istina, svjesni su i Jerković i direktor Dračić (na čiju je žalbu i ostvareno spomenuto rješenje), kao i svi koji su svratili u klub i zaključili »da je pravda spora, ali dostižna«, da za preuzimanje vlasti treba obaviti i neke formalnosti. Dakle sazvati Skupštinu, ali s izvornim klupskim članovima, nakon čega ne bi trebalo biti problema s izborom »pravih 'zagrebaša'« na čelo kluba. Valjda umjesto »nepravih«, Marčinkovića i njegovih sljedbenika koji su se, po njihovu mišljenju, domogli vlasti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, kooptiranjem »svojih ljudi«.</p>
<p>Zanimljivo je da se »jerkovićevci« pritom previše ne brinu zbog Skupštine koju su za petak sazvali nogometaši. Pitaju se u kojem to klupskom dokumenti piše da igrači na to imaju pravo i dodaju kako se na takav čin sigurno nisu odlučili samoinicijativno. Jer, kažu, da je igrače zaista mučilo ono što su naveli kao razlog sazivanja izvanredne Skupštine, a to su unutarklupska prepucavanja i strah za sudbinu kluba, sigurno ne bi čekali upravo dan kad će rješenjem Ministarstva pravosuđa aktualnom vodstvu biti osporena vlast. Netko ih je, tvrde »jerkovićevci«, poveo. Da li i pravilno instruirao?</p>
<p>Indikativno je da se Miroslav Marčinković uopće ne osjeća kao razvlašteni predsjednik već se priklanja moralnim načelima, »kad već izostaju postulati pravne države«. Kao pravnik, novinare je iz rečenice u rečenicu navodio na zaključak da raspolaže argumentima kojima će sigurno »pokvariti veselje« drugoj strani, a sam ponovno zadobiti povjerenje. Pritom se pita:</p>
<p>– Ako su i igrači peticijom za sazivanje izborne Skupštine pokazali da su za aktualno vodstvo i predsjednika, čemu ga onda mijenjati? Ima li se, dakako, pred očima interes kluba.</p>
<p>Na novinarski komentar da su, primjerice, i u Maksimiru svi igrači bili uz Canjugu, Marčinković je odgovorio:</p>
<p>– Zar sam ja za usporedbu s Canjugom?</p>
<p>Usput, Marčinković je objavio kako su u četvrtak, u Stubičkim Toplicama, igračima isplaćene sve zaostale premije...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="27">
<p>Kako su Poljaci spalili 1600 Židova </p>
<p>Knjiga »Susjedi« koja govori o zločinu Poljaka nad Židovima u ljeto 1941., mogla bi izazvati napetosti u odnosima sa židovskim organizacijama</p>
<p>VARŠAVA, 22. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Veliku prašinu i mnoštvo emocija izazvala je u poljskoj javnosti nedavno objavljena knjiga poljskog povjesničara Jana Tomasza Grossa, u kojoj je opisao kako su Poljaci 1941. u mjestu Jedwabnu spalili 1600 Židova. I dok u raspravi koja se u medijima rasplamsala, dio nacionalistički orijentiranih novina pokušava umanjiti zločin ili prebaciti krivicu na same Židove, sve glasniji su oni koji upozoravaju kako je vrijeme da Poljaci pogledaju i prihvate također mračnu stranu svoje prošlosti. Pritiske na Poljsku rade i židovske organizacije koje žele da se 60. obljetnica tog pogroma obilježi na poseban način i uz nazočnost najviših državnih dužnosnika.</p>
<p>Stravičan zločin koji se za vrijeme rata dogodio u nevelikom mjestu Jedwabnu na sjeveroistoku Poljske, gotovo se nije spominjao proteklih desetljeća. Doduše, za sudjelovanje u pogromu još je 1949. osuđen 21 mještanin Jedwabna - jedan čak na smrtnu kaznu - no komunističke su se vlasti očito trudile da taj slučaj što prije padne u zaborav. Cenzura je pazila da se eksplicite ne spominje da su zločin učinili Poljaci, a šezdesetih godina na mjestu masakra postavljena je kamena spomen-ploča s natpisom: »Mjesto muke židovskog naroda. Gestapo i Hitlerova žandarmerija spalili 1600 osoba«.</p>
<p>Izuzetno neugodna za Poljake, koji su i sami bili žrtve nacističke Njemačke, bila je svakako činjenica da su Židove u Jedwabnom poubijali njihovi poljski sumještani, i to samoinicijativno, bez zapovijedi njemačkih okupatora. U svojoj knjizi »Susjedi« Gross je dokumentirano opisao zločin što se dogodio ljeti 1941., kad su Nijemci došli na terene koje je dvije godine prije zauzela Crvena armija. Poljski stanovnici Jedwabna, kivni na Židove o kojima je je kružila fama da su kolaborirali s Crvenom armijom i NKVD-om, skupili su u jednoj štali 1600 Židova iz samoga mjesta i okolice i žive ih spalili. </p>
<p>Većina komentatora uglednih poljskih novina naglašava da je za Poljsku od izuzetne važnosti što prije otkriti punu istinu o Jedwabnom. Istragu već vodi državni Institut narodnog sjećanja (IPN), osnovan nedavno ponajprije radi otvaranja arhiva komunističkih tajnih službi, kojemu je također zadaća istražiti još neotkrivene zločine iz ratnog i poratnog razdoblja. Poljacima se očito žuri razjasniti stvar što prije budući da će početkom travnja »Susjedi« biti objavljeni i u Sjedinjenim Državama. Mnogi strahuju da bi američko izdanje moglo izazvati među američkim Židovima, ionako prilično nesklonima Poljskoj, novi val antipolonizma, nanovo otvoriti osjetljivo pitanje poljsko-židovskih odnosa te zakomplicirati međunarodnu situaciju Poljske. Primjetno je da poljska diplomacija, kako bi to preduhitrila, priprema niz diplomatskih poteza i susreta na najvišoj razini. Prošloga tjedna šef IPN-a obavio je u Sjedinjenim Državama nekoliko razgovora s predstavnicima tamošnjih židovskih organizacija, a za travanj priprema se posjet poljskog ministra vanjskih poslova Wladyslawa Bartoszewskog SAD-u, gdje će biti gost Svjetskoga židovskog kongresa. Bartoszewski, koji je sam bio logoraš u Auschwitzu i odlikovan je medaljom Pravednika među narodima svijeta, vrlo je dobro poznat u židovskim krugovima.</p>
<p>Napetost u poljsko-židovskim odnosima postoji odavna i svako malo potican je međusobnim optužbama za antisemitizam, odnosno antipolonizam. Židovi vole istaknuti da nije bezrazložno da su nacisti upravo u Poljskoj otvorili Auschwitz i mnoge druge koncentracijske logore, tvrdeći da je u dijelu poljskog društva teror nad Židovima nailazio na odobravanje ili barem ravnodušnost. Poljaci pak, kojih je također velik broj riskirao živote skrivajući Židove, vrlo su osjetljivi na optužbe takve vrste što, kako osjećaju, pokušavaju baciti odgovornost za zločine na poljski narod.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Matić na čelu Vijeća ministara BiH, HDZ otišao prije glasovanja </p>
<p>SARAJEVO, 22. veljače </p>
<p> - Bosna i Hercegovina tri mjeseca nakon održavanja općih izbora u studenom 2000. dobila je novu vladu kojoj je na čelu član Socijaldemokratske partije (SDP) Božidar Matić.</p>
<p> Zastupnički dom Parlamenta BiH na sjednici u četvrtak u Sarajevu potvrdio je Matićevu kandidaturu za predsjedatelja Vijeća ministara BiH, na temelju prijedloga što ga je 14. veljače prihvatilo državno Predsjedništvo. Božidar Matić (63) doktor je tehničkih znanosti, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH (ANUBiH). Prije rata bio je dugogodišnji direktor sarajevskog Energoinvesta.</p>
<p> Prije izjašnjavanja o Matićevoj kanididaturi, sjednicu su napustili članovi Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) uz obrazloženje da je ona sazvana protivno odredbama Poslovnika o radu državnog parlamenta i Ustava BiH. </p>
<p> Inače, u kraćoj raspravi nakon što je Matić izložio mogući program rada Vijeća ministara, predstavnici HDZ-a Miro Grabovac Titan i Ivo Andrić Lužanski izjavili su da mandatar nije odgovorio na mnoga pitanja o tome kako popraviti stanje u zemlji. Predbacili su Matiću i da je prihvaćanjem kandidature na sebe preuzeo veliku odgovornost jer iza njega navodno ne stoji većina Hrvata u BiH. Član Predsjedništva BiH Ante Jelavić ranije je odbio podržati Matićevu kandidaturu rekavši da se time krše vitalni interesi hrvatskog naroda u BiH.</p>
<p> Od 35 zastupnika koliko ih je sudjelovalo u glasovanju u Parlamentu, njih 22 podržala su Matića, trojica su bila protiv, a šest zastupnika među kojima i oni iz Stranke demokratske akcije (SDA), bilo je suzdržano.</p>
<p>Matić je predstavio sastav Vijeća ministara BiH objasnivši da će on biti na čelu državnog trezora. Kako se i očekivalo, novi ministar vanjskih poslova BiH je Zlatko Lagumdžija, čelnik SDP-a. Kandidat Partije demokratskog progresa (PDP) Dragan Mikerević imenovan je ministrom europskih integracija, a resor vanjske trgovine vodit će Azra Hadžiahmetović koju je kandidirala Silajdžićeva Stranka za BiH. Novi doministar vanjske trgovine BiH bit će dosadašnji šef diplomacije Jadranko Prlić kojega je Matić predstavio kao kandidata Nove hrvatske inicijative (NHI). Krešimir Zubak, predsjednik NHI, novi je ministar za izbjeglice i ljudska prava. Ministarstvo civilnih pitanja i komunikacija vodit će Svetozar Mihajlović kao kandidat Srpskog narodnog saveza (SNS). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Đinđić zatražio smjene u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova</p>
<p>Đinđić je domaćinima dao do znanja da još nije prebolio poniženje koje je doživio prošlog ljeta u Moskvi kad je zajedno s Vojislavom Koštunicom i Vukom Draškovićem neuspješno čekao pet dana da ih primi ministar vanjskih poslova Igor Ivanov</p>
<p>MOSKVA, 22. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Srbijanski premijer Zoran Đinđić koji je u dvodnevnom radnom posjetu Moskvi šokirao je u četvrtak domaćine svojim oštrim izjavama. Odmah po dolasku, Đinđić je novinaru moskovske agencije »Interfax« izjavio »da Rusija, želi li popraviti i učvrstiti svoj položaj na Balkanu, mora provesti ozbiljne kadrovske promjene u odjelu svog Ministarstva vanjskih poslova zaduženom za SR Jugoslaviju«. </p>
<p>Tom je izjavom Đinđić dao domaćinima do znanja da još nije zaboravio i prebolio poniženje koje je početkom prošlog ljeta doživio za vrijeme boravka u Moskvi. </p>
<p>Naime, Đinđić je tada zajedno s Vojislavom Koštunicom i Vukom Draškovićem neuspješno čekao pet dana da ih primi ministar vanjskih poslova Igor Ivanov ili barem njegov prvi zamjenik Aleksandar Avdejev. Primili su ih niži po rangu diplomati činovnici u odjelu za SRJ, koje sada Đinđić krivi za svoju lanjsku neuspjelu misiju u Moskvi gdje je došao zajedno s Vukom Draškovićem i Vojislavnom Koštunicom kako bi ruski diplomatski vrh uvjerio da je vrijeme da Kremlj napokon prekine podršku režimu Slobodana Miloševića.</p>
<p>U Moskvi je Đinđić ponovio novinarima i svoju tvrdnju da Srbija neće »biti osobito uporna pri očuvanju federacije, ako to ne želi Crna Gora«. Međutim, da je riječ o čisto taktičkoj i diplomatskoj izjavi za javnost pokazalo se odmah nakon Đinđićevih pregovora s Igorom Ivanovim. Na zajedničkoj konferenciji za novinare i Ivanov i Đinđić izjavili su »da jugoslavenska federacija treba ostati, jer bi u slučaju državnih promjena mogli nastati veliki problemi u čitavoj regiji«. </p>
<p>»Kad je riječ o Crnoj Gori i zahtjevima Haaga, međunarodna zajednica trebala bi dati novoj jugoslavenskoj demokratskoj vlasti vrijeme da te probleme sama riješi«, izjavio je Đinđić. Đinđić je čak i precizirao da će nove demokratske vlasti u Beogradu problem reintegracije Kosova riješiti mirnim putem u roku dviju godina.</p>
<p>Glavni cilj Đinđićeva radnog posjeta Moskvi je želja Beograda da učvrsti svoje ekonomske veze s Rusijom, da od Moskve ishodi nesmetan dotok ruskog plina (u zamjenu za jugoslavenske robe) i izbori početak vraćanja duga bivšeg SSSR-a »Titovoj Jugoslaviji«. O tome je Đinđić pregovarao s ruskim ministrom za industriju Aleksandrom Dondukovim, a u četvrtak poslije podne primio ga je i premijer Mihail Kasjanov. Kad je riječ o vraćanju duga nasljednicama bivše Jugoslavije, a koji iznosi oko 1,6 milijardu dolara, Moskva ima spreman odgovor. Najprije traži da bivše jugoslavenske republike, a sada neovisne države sjednu za pregovarački stol i dogovore se koliko kojoj pripada u tom ukupnom dugu. Nakon toga Rusija će, tvrde u Moskvi, pojedinačno vraćati dug svakoj od nasljednica bivše Jugoslavije. Međutim, vjerojatno i nakon dogovora nasljednica SFRJ, vraćanje duga neće teći glatko. Rusija želi dio svog duga bivšim jugoslavenskim republikama vratiti dijelom u oružju, plinu, nafti i drugim robama, a to je novi povod za pregovore i odugovlačenje isplate. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>U Kamenskom uspostavljena državna granična služba BiH </p>
<p>KAMENSKO (BiH), 22. veljače </p>
<p> - Bosna i Hercegovina u četvrtak je, u nazočnosti visokih državnih predstavnika svih triju entiteta u BiH te visokih dužnosnika UN-a i drugih međunarodnih organizacija, uspostavila državnu graničnu službu na graničnom prijelazu Kamensko između BiH i Hrvatske, na cesti Sinj-Livno. </p>
<p> Ploču s državnim obilježjima toga graničnog prijelaza na kojoj latinicom, ćirilicom, te na engleskom piše: »Dobro došli u BiH«, otkrili su izaslanik glavnog tajnika UN-a za BiH Jacques Paul Klein i Ante Valenta, predsjednik Državne komisije za granice BiH. Klein je izrazio zadovoljstvo uspjehom postignutim na postavljanju državnih granica u proteklih devet mjeseci ističući da je BiH predugo živjela u nesigurnosti i bez svoga pravog identiteta. Država bez granica, rekao je Klein, ne može biti suverena. Ovo je nastavak druge faze uspostave državne granične službe BiH u sklopu koje je već preuzeta zaštita granice na području općina Gacko, Bileća, Trebinje i Ravno. Narednih dana, dodao je, državne službe BiH preuzet će zaštitu granice i na području općina Cazin, Velika Kladuša, Bosanski Šamac, Orašje, Čajniče, Foča, Neum, Derventa, Bosanski Brod, Odžak i za distrikt Brčko. Klein je dodao da će 3000 policajaca pokrivati 240 graničnih prijelaza u BiH i najavio da će se uz pomoć međunarodne zajednice utemeljiti centri za obuku graničnih policajaca i specijalizirana mobilna jedinca za nadgledanje graničnih prijelaza. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Beograd dao podatke NATO-u za napad na Bagdad</p>
<p>Srpski su tehničar sudjelovali u izgradnji iračke protuzračne obrane, a promjenom vlasti u Beogradu postali su izvor informacija za NATO</p>
<p>LONDON, 22. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Niti dvije godine otkako je sama bila na meti NATO-ovih borbenih zrakoplova, Srbija je, čini se, uspjela uvelike zagladiti svoje odnose s tim vojnim savezom. Prema najnovijim vijestima iz britanskog Ministarstva obrane, nova vlast u Beogradu pružila je Zapadu korisne obavještajne podatke koji se tiču Iraka. Ti su podaci nedavno pomogli Britancima i Amerikancima da preciznije bombardiraju i raketiraju iračke vojne instalacije u svom zadnjem napadu protiv Saddama. Američki i britanski piloti su, kako je poznato, iz zraka gađali postrojenja iračke protuavionske obrane - u čijem je razvijanju sve do nedavno sudjelovala i SR Jugoslavija. Bilo je to u skladu s tajnim sporazumom između Slobodana Miloševića i iračkog predsjednika Saddama Husseina. Taj sporazum više nije na snazi, tvrde sada britanski vojni izvori.</p>
<p>Osim na jačanju zračne obrane, srpski tehničari pomagali su Bagdadu i u gradnji podzemnih bunkera. Uz to su Saddamu pružali i određenu taktičku pomoć, temeljenu na iskustvima Srbije u izbjegavanju NATO-ovih bombi 1999. Britansko Ministarstvo obrane tvrdi da je odmah po dolasku Vojislava Koštunice na vlast suspendiran tajni aranžman između Beograda i Bagdada. Koštunica, čini se, nije osobno potvrdio Zapadu da će srpski tehničari biti povučeni iz Bagdada, nego je samo obećao da će se Beograd pridržavati svih međunarodnih sankcija protiv Iraka. One uz ostalo brane i pružanje tehničke pomoći kakvu je Saddam dobivao od Srbije u Miloševićevo vrijeme.</p>
<p>Navodno su i neki obavještajni podaci, korišteni prilikom planiranja najnovijih zračnih udara protiv Iraka potekli upravo od srpskih stručnjaka koji su radili na iračkim vojnim instalacijama. »Imamo dobar uvid u to. Čuli smo se sa Srbima koji su bili u Iraku i gradili stvari u podzemnim postrojenjima«, izjavio je britanskom tisku neimenovani visoki dužnosnik u Londonu. On je rekao da su ti podaci dobiveni zahvaljujući novom Koštuničinom režimu. </p>
<p>No sve do nedavno, SR Jugoslavija je skupa s Kinom, Rusijom i Bjelorusijom sudjelovala u jačanju iračkog sustava protuavionske obrane. Kinezi su t za Iračane instalirali podzemne kabelske veze od optičkih vlakana, otporne na prisluškivanje američkih špijunskih satelita. </p>
<p>Kako sada tvrde izvori u Londonu, zapovjednici britanskih i američkih zračnih snaga, koje redovno nadlijeću zonu zračne blokade nad Irakom, izrazili su zabrinutost da bi nova poboljšanja Saddamove protuavionske obrane mogla ugroziti sigurnost zapadnih pilota. Zbog toga su i bili izvedeni nedavni napadi protiv iračkih instalacija - što je učinjeno uz određenu obavještajnu pomoć Srbije. </p>
<p>U svjetlu neočekivanog otkrića o približavanju NATO-a i Beograda valja promatrati i najnovije najave kako NATO razmišlja o tome da Beogradu dopusti raspoređivanje vojnih trupa u zoni kopnene sigurnosti oko Kosova. Nakon nedavnog napada kosovskih gerilaca na autobus sa srpskim putnicima, u kome je poginulo deset ljudi, londonski Daily Telegraph citira u četvrtak visokog britanskog vojnog dužnosnika, koji je naveo da se ispituje niz opcija kako bi se olakšala napetost u spomenutom području. Te bi mjere navodno išle mnogo dalje od ranije sugeriranih zajedničkih patrola KFOR-a i jugoslavenskih snaga. Spominje se tako mogućnost da se Srbima dopusti da sami patroliraju spomenutim područjem, pa čak i moguće ukidanje zone kopnene sigurnosti. Daily Telegraph citira neimenovanog britanskog dužnosnika, koji tvrdi da je »ohrabrujući stav« nove vlasti u Beogradu bio ključni činilac u stvaranju opuštenijeg pristupa prema Srbiji. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tranzicijske zemlje prodaju svoju budućnost</p>
<p>Mnoge su se tranzicijske zemlje - nažalost, i Republika Hrvatska - dovele u situaciju koju jedan poznati zagrebački »ekonomist-katastrofičar« opisuje tvrdnjom da buduća ekipa neće ući u Banske dvore slijedom demokratske volje birača, nego da će je imenovati Svjetska banka i MMF</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Na prvi pogled nema nikakve dodirne točke između sastanka »ekonomsko-socijalnog vrha« hrvatske Vlade nedavno održanog na Plitvicama, i istoga dana »razvaljene« afere u vezi sa svojedobnom prodajom srbijanskog Telekoma talijanskoj telekomunikacijskoj tvrtki. No, te dvije »priče« ipak su dio istoga tranzicijskog kriznog krajolika, obilježenog nedaćama postkomunističkih vlasti oči-u-oči s nagomilanim ekonomsko-socijalnim izazovima, i to u uvjetima u kojima iz razorenih nacionalnih ekonomija ne mogu više isisati novac ni za »tekuće održavanje«, a nekmoli za razvoj u smjeru uspješne tržišne privrede.</p>
<p>U takvoj situaciji - rasprodaja (doslovce) svega i svačega što ima makar kakvu cijenu, od svjetski relevantnih poduzeća, tzv. »obiteljske srebrnine«, do prirodnih dobara (u što spada i radna snaga), jedino je čega se novi donositelji odluka umiju sjetiti. Tako je Milošević ponudio (i) ono iz čega se novac izvlači svakodnevno - i ubire odmah. U nas, prošli je režim također (ras)prodao sve što je stigao, od banaka i onih nekoliko zaista vrijednih proizvodnih poduzeća (Pliva, kojom se političari tako rado hvale, više nije hrvatska tvrtka!), pa do telekomunikacija, dijelova hotelske industrije i strateških infrastrukturnih objekata (istarski »ipsilon«, s tunelom kroz Učku). </p>
<p>Sada, iako s bitno drugačijom koncepcijom ekonomsko-socijalnog razvoja na umu, vlada šestorice, želi li zaista presjeći dramatičnu uzlaznu spiralu nezaposlenosti, propadanja malih poduzeća i poreznog iscrpljivanja privrede, nema manevarskog prostora osim u novom valu privatizacije javnih poduzeća i otvaranju, bilo kojim stranim ulagačima, i onih područja nad kojima je vlasništvo mnogo više stvar suvereniteta zemlje, nego domoljubnih osjećaja »puka«.</p>
<p>Središnji problem ima, pritom, dvije komponente. Kao prvo, nakon raspada SFRJ, bivše republike ostale su bez »Titove baštine« - ekonomske osnove stvorene u godinama kad je ondašnji režim, vješto ubirući rentu iz osobitog geopolitičkog položaja zemlje i ništa manje uspješno izvozeći nisku produktivnost svoje privrede kupcima diljem svijeta nesvrstanih i tzv. socijalističke zajednice, izradio ekonomiju relevantnu u regionalnim i kontinentalnim relacijama. Ona se, dakako, uglavnom urušila u »Miloševićevim ratovima« - osim u Sloveniji, gdje je, oprezno i mudro privatizirana, poslužila kao izvrsna osnova već solidno razvijene tržišne privrede.</p>
<p>Kao drugo, opet osim u Sloveniji (i istočnoeuropskim državama s demokratskom tradicijom), nacionalističke vlasti - bastard između postkomunističkih »demokracija«, nalik onima u zapuštenim tranzicijskim zemljama, i plemenskih hunti hajdučkog tipa - razdiobom dobara među članovima režimskih obitelji razvukle su i uništile golem dio nekadašnjega društvenog vlasništva, narušivši time osnove socijalno osjetljive tržišne privrede po konceptu neke alternativne vlasti. Tako su se mnoge tranzicijske zemlje - nažalost, i Republika Hrvatska - dovele u situaciju koju jedan poznati zagrebački »ekonomist-katastrofičar« opisuje tvrdnjom da buduća ekipa neće ući u Banske dvore slijedom demokratske volje birača, nego da će je imenovati Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond. Jer, od bivših jugo-republika, još samo Srbija - što dokazuje spektakularni prodor Koštuničine garniture iz političke i ekonomske izolacije - može ubirati rentu iz osobitoga geopolitičkog položaja, a ostali mogu svoje zastrašujuće ekonomsko-socijalne teškoće rješavati samo rasprodajom. </p>
<p>Čega i komu - i to se može naslutiti. U našem slučaju, onoga što vrijedi od turističkog kompleksa - i jadranskog prostora, prikladnog za ulaganja u razvoj turističke privrede koja omogućuju brz povrat novca. Dakako, ne »poštenim ulagačima«, odnosno onima koji bi iole uvažavali hrvatske nacionalne interese, nego onima koji prvi pritrče i ponude onoliko koliko će (sadašnja) vlada morati uzeti. U svjetskom biznisu, dakako, nema »prijateljskog preuzimanja«, svaki je takeover - hostile takeover. </p>
<p>No, mogu li vlade »zemalja na dražbi«, pa tako i hrvatska, uopće postupiti drugačije? Bilo bi gadno kad ne bi mogle, jer bi onda zaista cijele nacije (još ipak tinjajuće) oduševljenje demokracijom i »povratkom u Europu« brzo zamijenile gorkim osjećajem da će - po riječima istog »katastrofičara«, njihova djeca biti mahom bijedno plaćeni konobari i čistačice, zabrinuti za očuvanje radnih mjesta na koja nasrću tisuće azijskih i afričkih imigranata.</p>
<p>Stjepo Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Fischer u nemilosti stranačkih kolega</p>
<p>Fischerovu razumijevanju za američko bacanje bombi po ciljevima u Iraku u četvrtak se usprotivio utjecajni zastupnik Saveza 90/Zeleni u Bundestagu Christian Strobel, ustvrdivši da je riječ o »pogrešnom političkom koraku«</p>
<p>BERLIN, 22. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tko ima takve političke prijatelje ne trebaju mu neprijatelji. U to se mogao uvjeriti njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer (Zeleni) nakon što je u razgovoru s američkim ministrom vanjskih poslova Collinom Powellom, među inim, smjerno iskazao razumijevanje za američko-britansko bombardiranje Bagdada, našavši se na žestokom udaru svojih stranačkih kolega u Berlinu.</p>
<p>Fischerovu razumijevanju za američko bacanje bombi po ciljevima u Iraku u četvrtak se usprotivio utjecajni zastupnik Saveza 90/Zeleni u Bundestagu Christian Strobel u intervju ZDF-u, ustvrdivši da je riječ o »pogrešnom političkom koraku«. Da je nezadovoljstvo Fischerovom misijom u Washingtonu među Zelenim rašireno pokazuje i suprotstavljanje glasnogovornice Zelenih Angelika Beer bombardiranju kao i njezina kritika ministrovih izjava u SAD-u. Čak ni njegov »zeleni« prijatelj iz kabineta Gerharda Schrödera, Jürgen Trittin nije se suzdržao od javnog protivljenja popuštanju Amerikancima.</p>
<p>Najnezadovoljnije popuštanjem Amerikancima je »fundamentalističko« krilo Zelenih, koje Fischeru još uvijek ne može oprostiti ni njegovu svojedobnu potporu bombardiranjima Republike Srpske nakon masakra u Srebrenici, kao ni bombardiranje Jugoslavije.</p>
<p>Neki, kao ironiju Fischerove političke sudbine, vide i činjenicu da je on razgovarao s bivšim američkim generalom Powellom, protiv kojega je prije deset godina prosvjedovao dok je vodio rat u Perzijskom zaljevu. Tu je činjenicu Fischer lakonski komentirao: »Što je bilo, bilo je. Sad smo najbolji prijatelji«.</p>
<p>Ironija je Fischerove misije u Washingtonu da je pozdravljaju i predstavnici oporbe, uključujući i komentatore koji ga zbog njegove militantne mladenačke prošlosti drže pod stalnom paljbom kritika. Zajednički je nazivnik tih pohvala šefu njemačke diplomacije da je dobro što je Nijemac u Washingtonu podržao bombardiranje i iskazao razumijevanje za američki proturaketni obrambeni štit.</p>
<p>Premda je službeni Berlin bio do sada suzdržan u oba pitanja, nitko nije očekivao da će Nijemac snažno lupiti po američkom stolu. Naprotiv, tipično je stajalište da je njemački ministar u Washingtonu zastupao »skromnu ali zdravu samosvijest Njemačke«. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tansu Çiller predlaže vladu nacionalnog jedinstva</p>
<p>Tročlana vladina koalicija ima solidnu većinu u parlamentu, što znači da ju se bez nekih dodatnih potresa ne može uzdrmati</p>
<p>ANKARA, 22. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivša turska premijerka i predsjednica Stranke pravog puta (DYP) Tansu Çiller predložila je uspostavu vlade nacionalnog jedinstva. Ocijenila je da se samo formiranjem kabineta stručnjaka izabranih od strane parlamenta može razriješiti sadašnja duboka politička kriza u zemlji zbog sukoba predsjednika Ahmeta Necdeta Sezera i premijera Bülenta Ecevita oko korupcijskih afera od kojih nije pošteđena ni sama vlada.</p>
<p>Çiller se založila da vlada stručnjaka obnaša dužnost najdalje do studenoga. Nakon toga bi se, kako je rekla, raspisali prijevremeni parlamentarni izbori. Bivša turska »željezna lady« izrekla je vrlo oštre kritike na račun Ecevitove vlade. Upozorila je da se Turska našla na marginama Europske unije (EU), spočitavajući vladajućoj trojnoj koaliciji okupljenoj oko Ecevitovih »ljevičara«, da se Bruxelles čak okreće razgovorima s Rusijom i Ukrajinom, ostavljajući Tursku na rubu svog zanimanja. Dometnula je da su i odnosi službene Ankare s turkofonskim zemljama na nedopustivo niskoj razini, a da su ozbiljno dovedene u pitanje i veze s »jedinim saveznikom« SAD-om. Zanimljivo je da je glavni stožer DYP stranke nakon naglog razbuktavanja predsjedničko-premijerskog sukoba povukao zahtjev za izglasavanjem nepovjerenja Ecevitovoj vladi. Time je poručeno da se ne želi dolijevati »ulje na vatru«, odnosno otežati ionako složena i teška politička situacija u zemlji. DYP drži da bi u takvoj situaciji najveću cijenu, kao i dosad, platilo tursko pučanstvo. </p>
<p>Prema pisanju ovdašnjih medija, Ecevit i Mesut Yilmaz (vođa Domoljubne stranke), koji obnaša dužnost zamjenika premijera, svakog mjeseca proizvode novu krizu u zemlji kako bi spasili svoje kolege optužene za korupciju. U tom sklopu najčešće se spominje ime ministra energetike Cumhura Ersumera koji je ostao na dužnosti unatoč tome što je u aferi »bijela energija« uhićeno desetak njegovih najbližih suradnika. Yilmaz je, usprkos svemu, priopćio kako ne dolazi u obzir zakazivanje novih izbora i da se vlada ne nalazi u krizi. To praktički znači da je uz premijera Ecevita stao i glavni koalicijski partner Stranka nacionalističke akcije (MHP) Devleta Bahcelija. Tročlana vladina koalicija ima solidnu većinu u parlamentu, što znači da ju se bez nekih dodatnih potresa ne može uzdrmati. Provedena ispitivanja javnog mišljenja potvrđuju da je gotovo cjelokupna turska javnost na strani Sezera i njegove borbe protiv korupcije u turskom društvu. Predsjednika podržava 62,1 posto, a premijera Ecevita samo 17,7 posto ispitanih građana. Zamoljen da prokomentira sukob između Ecevita i Sezera, bivši turski predsjednik Suleyman Demirel lakonski je odgovorio: »Ne bih volio da sam u Ecevitovoj koži.« Nakon te izjave Demirelu je, kako su zabilježile i prenijele tv kamere, lakše pozlilo.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="35">
<p>Zar je Hrvatskoj takva antipropaganda stvarno potrebna?</p>
<p>Središnji austrijski dnevni listovi objavili su sliku s prosvjednog skupa na zagrebačkom Trgu sv. Marka: mladi, ljepuškasti čovjek podiže ruku na nacistički pozdrav, a iznad njegove glave vije se hrvatska zastava. U potpisu ispod slike govori se o buđenju ustaštva, hrvatske inačice nacifašizma, a vezano uz prosvjede ratnih veterana, kako ih naziva austrijska štampa.</p>
<p>Gledajući te novine za nedavna boravka u Austriji zgrozio sam se: Hrvatskoj takva antipropaganda nije potrebna, za naše interese i ciljeve, za sliku o Hrvatskoj ona je ubitačna, razorna, jer se sve svodi pod isti nazivnik: u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća iznova kroče ustaše! U inozemstvu se hrvatski nacionalizam nikada ne dovodi u neku izravnu vezu s idejama i pravaškim pokretom dr. Ante Starčevića iz 19. stojeća ili pak s desnim krilom Radićeve i Mačekove HSS, nego jedino i isključivo s ustaštvom, NDH i dr. Antom Pavelićem. A to znači isto što i s Adolfom Hitlerom, Benitom Mussolinijem, Heinrichom Himmlerom, Josephom Goebbelsom i drugim nacističkim vođama, dakle politikom koja je suđena i osuđena, zauvijek prezrena i odbačena zbog genocida i strahovitih ratnih zločina tokom Drugog svjetskog rata. Pojedinci (nikako malobrojni i nikako bez vidnog javnog utjecaja) žele da se suvremena Republika Hrvatska iznova nađe u sličnom društvu, jer im demokratska, pravna i uljuđena evropska Hrvatska nikako ne odgovara.</p>
<p>S druge strane, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić dočekan je u Austriji s vidnim simpatijama, kao što se dočekuje državnik ranga jednog Havela ili Kučana, dakle kao prijatelj i partner, otvoren za evropske stvari i poslove, svakako kao demokratski političar, a ne kao nostalgičar minulih vremena. Pokazivao je to i niz detalja, poput poziva austrijskog predsjednika Thomasa Klestila da baš Mesić od svih evropskih državnika bude njegov službeni gost na čuvenom godišnjem plesu u Operi, koji okuplja političku, gospodarsku kulturnu i svaku drugu elitu Austrijske Republike. Tuđmanu se takav poziv nije mogao dogoditi ni u snu, njega tamo nitko nije ni pozivao.</p>
<p>Vrlo je zanimljivo da ni Austrija nakon 1945. nije prošla »kupku« denacifikacije, iako je nacizam u Austriji bio vrlo snažan, ne samo zbog Hitlerovih austrijskih korijena. Ono kroz što je Njemačka prošla, Austrija je nekako uspjela »izbjeći«. Do prave denacifikacije nije došlo ni u vremenu između 1945. i 1955. kada je Austrija živjela pod protektoratom sila-pobjednica.</p>
<p>U Hrvatskoj se smatralo da je pobjedom partizanskog pokreta i afirmacijom državno-pravnih temelja AVNOJ-a i ZAVNOH-a s prošlošću »obavljeno«, a većina ustaša i onako je bila zaglavila ili pobjegla u svibnju 1945. Danas se pokazuje da je bilo riječi o velikoj naivnosti i zabludi. U dijelu hrvatskog naroda ustaštvo je ostalo utemeljeno na sentimentu i nostalgiji, snažno oživjelo Tuđmanovom »pomirbom svih Hrvata« iz 1990.</p>
<p>Za razliku od Hrvatske, u Austriji je vrlo širok i utjecajna fronta demokratskih i antifašističkih snaga, kojoj pripadaju i »crveni SPO«, i »zeleni« i dijelovi »crnih narodnjaka«, ali i brojni pojedinci iz sfera javnog života izraženih lijevih i liberalnih stajališta. Tu frontu nije uspio probiti ni jedan dr. Jörg Haider, čak ni u času kada je na izborima osvojio 27 posto glasova i kada je Austrija dobila evropske sankcije zbog sudjelovanja u Vladi Haiderove desno »slobodarske« stranke. Danas je ta kriza prevladana. Austrija opet živi normalnim političkim i diplomatski životom. Haider je »samo« još državni poglavar Koruške, a njegova stranka gubi na rejtingu i trenutno je na 19 posto simpatija biračkog tijela. U Austriji je desnica u većini normalna, demokratska i evropski usmjerena. U Hrvatskoj nije, uopće nije, i to je naš veliki politički i psihološki teret koji prijeti da u Hrvatskoj dovede čak i do građanskog rata između pristaša »fašističke« i »antifašističke« Hrvatske. Sada, kada na sceni više nema Srba, Židova, Roma i ostalih »nepoćudnih« manjina, stvarno prijeti opasnost da Hrvat krene na Hrvata, a sve zbog ideoloških razloga ili pak zbog neprekrivenih materijalnih interesa snaga poraženih na izborima od 3. siječnja 2000.</p>
<p>Izražavam istinski suglasje sa svima koji se zalažu da se u Hrvatskoj donese zakon o »deustašizaciji« i da se zakonski sankcioniraju svi koji žele obnoviti podjele i sukobe iz vremena Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Vilko Luncer, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Brine li se gradonačelnik o svim građanima podjednako? </p>
<p>Nakon što sam kupila lož-ulje za centralno grijanje svoje kuće i nakon što sam pročitala izvještaj s »Građanskog sata« koji je prošle nedjelje Gong organizirao sa zagrebačkim gradonačelnikom, dobila sam silnu želju da g. Milanu Bandiću napišem otvoreno pismo.</p>
<p>O čemu se radi? G. Bandić je, naime, na pitanje jednog građanina ima li izgleda da se centralno grijanje putem zagrebačkih toplana počne plaćati prema stvarnom utrošku, odgovorio (citirano prema Vjesniku): »Zahvaljujući Gradu, grijanje nije poskupjelo i neće poskupjeti, a šest mjeseci nakon planirane ugradnje potrebnih uređaja građani će početi grijanje plaćati prema utrošku«!</p>
<p>Zanima me u ovom trenutku onaj prvi dio: zahvaljujući Gradu, grijanje nije poskupjelo i neće poskupjeti... Kako je lijepo što gradonačelnik brine o građanima i njihovu standardu! No, za koje to građane brine? </p>
<p> Moja obitelj i ja također smo, naime, građani Zagreba, samo što živimo malo podalje od njegova središta. No pod Zagreb spadamo, njemu plaćamo i prirez, najviši u Hrvatskoj. A situacija je ovakva:</p>
<p>1. Nakon što su liberalizirane cijene, lož ulje danas košta 3,52 kune po litri. A još u listopadu prošle godine, koštalo je 2,60 kuna po litri. U samo četiri mjeseca poskupjelo je, dakle, 31,5 posto! Može li onda gradonačelnik reći kako grijanje nije poskupjelo?!</p>
<p>2. S obzirom na to da živimo na selu, a ipak u Zagrebu, ovisni smo u autobusima ZET-a. A njih u subotu i nedjelju skoro i nemamo, u nedjelju, konkretno, autobus vozi samo četiri puta u svakom pravcu, u subotu posljednji ide oko 17 sati! Naša se omladina ne može zabavljati, a mi ne možemo raditi nedjeljom - a moramo - ako nemamo vlastiti automobil.</p>
<p>3. Struja je, zbog toga što su vodovi zračni, vrlo »prevrtljiva« i izaziva kvarove na štednjaku, televizoru, hladnjaku, videu... Da bismo zaštiti računalo, morali smo kupiti uređaj za neprestano napajanje strujom. Jasno, nikome u gradskoj »vladi« niti u Elektri ne pada na pamet da za takva područja propiše barem drugu, jeftiniju tarifu! Ako još kažem da smo, da bismo zaštitili modem (sad trenutno kod nas radi već četvrti) i osigurali si pristup Internetu, morali kupiti i nekakav osigurač za telefonsku liniju, navodno, zbog statičkog elektriciteta koji je »ubijao« neke čipove, onda je jasno da kod nas uopće nema toga Bandićeva Zagreba. Samo kad bismo znali tko je onda naš gradonačelnik, pa da ga zamolimo da se tako brine i o nama! </p>
<p>M. T. , Zagreb, (Adresa u redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pučko kazalište Luke Poldruga </p>
<p>Kao i u svakodnevnom životu tako i u poslovnom i političkom, postoji moral, etika i kultura ponašanja i ophođenja. A mi smo se u ovo posljednje vrijeme i na skupovima i u Saboru svašta naslušali i vidjeli, ali ne previše morala, etike i kulture, naročito na strani opozicije.</p>
<p> Narod je izabrao Parlament, a dužnost je Parlamenta da radi u interesu tog naroda kao cjeline, da što prije dođemo do poželjnih rezultata na svim područjima jer smo objektivno žedni i gladni rezultata, svega što je primjereno današnjoj europskoj civilizaciji i kulturi, nakon tolikih godina svojevrsne izolacije u socijalizmu, a zatim Domovinskog rata i ratnih razaranja, te nesnalaženja HDZ-ove vlasti u izgradnji civilnog društva. A umjesto konstruktivnih diskusija, nude nam se prepucavanja na razini osrednjeg pučkog kazališta pa se postavlja pitanje ne bi li u to vrijeme bilo bolje davati crtiće za djecu ili reportaže o stvaraocima na bilo kojem području ljudskog djelovanja.</p>
<p> Mnogo je socijalnih problema od kojih su najvažniji nezaposlenost i neimaština znatnog dijela stanovništva, korupcija i kriminal, što stvara i mnoge tenzije koje različite interesne skupine žele iskoristiti za svoj račun. No, račun koji nije u interesu većine građana, nije demokratski račun pogotovo ne ako se on želi naplatiti mimo demokratskih institucija i procedura, a to je ono što se ovih dana pokušavalo nametnuti. Govor mržnje i skaredne riječi, ne priliče narodu koji se deklarira starim, kulturnim i civiliziranim.</p>
<p>Svakome pri zdravoj pameti u ovoj zemlji jasno je da nitko - ili bar većina u pitanje ne dovodi Hrvatsku,</p>
<p> Domovinski rat i njegovo dostojanstvo. Istina, dovode se nečija prava i privilegije. Domovinski rat i njegovo dostojanstvo, dragovoljci i ratnici, nemaju nikakove veze s pojedincima koji su svjesno ili na mah, učinili nešto što nisu smjeli i zbog čega ih danas sud proziva.</p>
<p> Oni koji su nezadovoljni imaju se pravo buniti, predlagati, zahtijevati, ali na demokratski način i u skladu s procedurom demokratskog društva. Prevrata, udara, revolucija i kontrarevolucija na ovim je prostorima kroz povijest bilo je i previše.</p>
<p> Narodu koji je konačno stekao domovinu koju je davno izgubio, treba mir i stvaralaštvo, a ne prijetnje i zveckanje oružjem. To dobro zna i onih dvjesto tisuća s prve borbene linije i stotine tisuća onih s druge i treće borbene linije koje su proizvodile za ratnike i dostavljale im sve što je potrebno, uključujući i vlastitu krv. To možda ne shvaća samo gospodin Luka Podrug i njemu slični, koji u žaru svojih nastupa potcjenjuju i vrijeđaju obrazovane sunarodnjake, uspoređujući njihove stručne i znanstvene stupnjeve s vremenom provedenim na bojišnici. Ljudi koji se nisu borili samo za sebe, već i za svoje bližnje i za svoj narod, a to je većina od on ih dvije stotine tisuća spominjanih boraca iz Domovinskog rata, sigurno pamte riječi velikog sina i rodoljuba - nedavno preminulog Vlade Gotovca koji je prije smrti u jednom govoru rekao kako: »Mi koji nismo bili na prvim linijama, nismo ništa manje željeli i voljeli pa i borili se za tu Hrvatsku«.</p>
<p> Shvatiti to mora i gospodin Šeks koji ovih dana intenzivnije nego ranije, putuje po Hrvatskoj da bi u Vrlici rekao: »... ova vlast mora otići, na ovaj ili onaj način«. narod - ma što on o njemu mislio, nije »ni paščad ni guščad« i zna da svaka vlast mora otići, a ne na »ovaj ili onaj način«, već na onaj Ustavom reguliran - prijevremenim ili redovnim izborima kako je to u Ustavu utvrđeno, ako narod ocijeni da to treba. </p>
<p>ANTE LEŠIĆ-ŠANTULOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Novac iz javnih poduzeća usmjerava se u klubove koji se sviđaju političarima </p>
<p>Šaljemo vam prijepis izvornika okružnice koji svjedoči o izvaninstitucionalnom trošenju sredstava, tj. sadrži detaljne upute župana Istarske županije g. Steve Žufića, kako će građani, koji su u biti vlasnici javnih poduzeća, biti nasamareni sklapanjem osiguranja sa onim osiguravajućim kućama koje će određena sredstva (provizije) usmjeriti u one klubove (gubitaše) koji se političarima sviđaju.</p>
<p>Kako su javna poduzeća osnovana pod posebnim uvjetima »lex specialisa« i time postigla zakonski monopolistički status, sponzoriranje im nije dozvoljeno.</p>
<p> Ovim načinom se sredstva popusta, koja pripadaju svim građanima, troše nenamjenski i usmjeravaju u propagandno-političke profesionalne sportske klubove, a la MRK »Rudar & ostali lopovi«, umjesto da se smanje cijene komunalnih usluga ili poveća standard mnogih amaterskih sportskih klubova koji okupljaju i odgajaju zavidan broj mladih ljudi.</p>
<p>Stoga ne začuđuje naš zahtjev za javnošću i transparentnošću rada i troškova javnih poduzeća. Ironija je tražiti javnost rada javnih poduzeća, ali to je nažalost naša zbilja.</p>
<p>RINALDO GOLJA, u ime neformalne udruge građana Lista za Labin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Balkanska posla na leksikografski način</p>
<p>Pisao sam u ovome listu još 19. siječnja (»Zašto u Šonjinu Rječniku hrvatskoga jezika nema čak ni</p>
<p> - šonje?«) i čekao da mi odgovori barem neki šonjić, a dočekao, 29. siječnja, samo prof. Maricu Fučkar Marasović. Ne znam zašto se boje, jer šefa im nedavno umirovilo, a ni ja nisam neki kalibar. Ali volim dobre mete, kakva je i pismo prof. MMF, s 5-6 jezičnih previda već u prvoj rečenici! </p>
<p> RHJ »ima pogrješaka, ali nema sustavnih, nego pojedinačnih«, kaže profesorica.</p>
<p> Da je to čak i točno, tko zdrav može vjerovati priručniku (i njegovim tvorcima) iz kojega netočnosti, nedosljednosti, nesuvislosti, gluposti, nepismenost i ostale »stručne« nepodopštine izviru sustavno poput toalet-listića?! </p>
<p> Ali tko mi je kriv što sam tu naplavinu platio 580 kuna i što sam se jadao Vjesniku - trebao sam se žaliti udruzi za zaštitu potrošača!?</p>
<p> Zapitavši se u svom osvrtu na RHJ što bi jedan obični, zbunjeni (ko)lektor mogao poželjeti u njegovu drugom izdanju (iako su, ponovit ću, izdavači, Školska knjiga Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, najavili treće!), napisao sam i kako bi bilo »zanimljivo da u njemu Balkan više uopće ne zadire u Jadran (usporedi s HOL-om), ili da natuknice Srbija i Srbin budu opisane još dalekovidnije«. </p>
<p> Prof. MMF, koja moje pismo uopće nije razumjela, odgovara na temelju toga da meni smeta što je Balkan »sveden na svoje prave granice« i kako ja hoću da smo i dalje na njemu! </p>
<p> Kad bih i htio da bude tako, bilo bi to nemoguće. Zašto? Zato što je taj prokleti Balkan napokon omeđen kako mu i priliči. Naime, dok se u Hrvatskom općem leksikonu (iz 1996. godine, ali ne prije Krista), proizvodu tvrtke koja je stvorila i RHJ, kaže da se Balkanski poluotok smjestio u jugoistočnoj Europi, »između Crnog, Mramornog, Egejskog, Jonskog i Jadranskog mora«, u Brozović-Žužul-Šonjinu uratku sada piše - jer je znanost nezaustavljiva - da se prostire »između Crnoga, Mramornog, Egejskog, Jonskog i jugoistočnoga dijela Jadranskoga mora«!</p>
<p> Tko ima pravo, RHJ s urednikom i pol ili HOL s desetak urednika? Odgovoriti može svatko tko zna da su Srbi dibidus Balkanci (što je nedvojbeno) i pogleda u RHJ - gdje pod natuknicom Srbin piše da su oni »južnoslavenski narod koji je autohton u Srbiji i Kosovu, a naseljen je još u dijelovima Vojvodine i Bosne«! </p>
<p> Dakle, niti na Balkanu može biti zemlja u kojoj nema nijednoga Balkanca, tj. Hrvatska, niti Balkancem u njoj može itko biti, čak i kad bi ga mučile tako bolesne želje! </p>
<p> Tko je pak balkanac u glavi, to će prof. MMF sada lakše razlučiti. A ja još mogu dodati da takvi ne rastu samo na poluotoku što se mjeri od ušća Dunava pa do Prevlake, kako hoće i neuko tumači rječnik koji njegovi prevareni kupci zovu Šonjcem!</p>
<p>SLAVKO PERŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Alkohol u glavi, krv na cesti</p>
<p>Među najugroženija raskrižja hrvatske metropole spadaju Avenija Dubrovnik - Rotor, Boškovićeva - Palmotićeva , Savska - Slavonska, Savska - Vukovarska, Avenija Dubrovnik - Avenija V. Holjevca /Najcrnji mjesec u godini po broju nesreća je prosinac Prošle godine je u tom mjesecu bilo 2176 prometnih nesreća sa 11 poginulih i 526 ozlijeđenih </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Hrvatska je, po nekim statistikama u samom vrhu europskih zemalja po broju poginulih u prometnim nesrećama. Godišnje na našim cestama smrtno strada više od 600 osoba. U jednom satu dogodi se u prosjeku 8 prometnih nesreća, a svakih 13 sati pogine jedna osoba. Podaci pokazuju da je u više od 50 posto svih nesreća uzrok alkohol.</p>
<p> Zagreb, sa širom okolicom prednjači po broju žrtava. U 21.411 prometnih nesreća koje su se dogodile 2000. godine na području grada, poginulo je 119 osoba,a 5070 je ozlijeđeno, podaci su izvješća PU zagrebačke. </p>
<p>Po broju prometnih nesreća najugroženije prometnice u gradu su Avenija Dubrovnik (664 nesreće, jedna poginula i 105 ozlijeđenih osoba), Slavonska avenija (593 nesreća, pet poginulih, 143 ozlijeđenih), Ilica (518 nesreća, četvoro poginulih i 106 ozlijeđenih ) Ljubljanska avenija,(514 nesreća, 146 ozlijeđenih), Ulica grada Vukovara (466 nesreća, jedna poginula i 100 ozlijeđenih) i Savska cesta (434 nesreće, poginule tri osobe a 100 ozlijeđeno). </p>
<p>Među najugroženija raskrižja spadaju Avenija Dubrovnik - Rotor (385 nesreća i 26 ozlijeđenih osoba ), Boškovićeva - Palmotićeva (91 nesreća, troje ozlijeđenih), Savska - Slavonska (64 nesreće, 19 ozlijeđenih ), Savska - Vukovarska ( 62 nesreće, 19 ozlijeđenih), Avenija Dubrovnik - Avenija V. Holjevca ( 58 nesreća, 14 ozlijeđenih ).</p>
<p> Najveći broj ljudskih života odnijele su brze prometnice na ulasku i izlasku iz samog grada ( obilaznica, zagorska magistrala kod Zaprešića, Jadranska avenija, nova autocesta Zagreb - Bregana ).</p>
<p>Najcrnji mjesec u godini po broju nesreća je prosinac. Prošle godine je u tom mjesecu bilo 2176 prometnih nesreća sa 11 poginulih 526 ozlijeđenih osoba. Ta j podatak povezuje se sa prazničnom atmosferom koja vlada u to doba, kada se na cestama vozi veliki broj alkoholiziranih vozača. </p>
<p>Inače statistike pokazuju da su po broju smrtno stradalih, najcrnji dani vikenda, i to noćni sati. Radnim danima kritično je razdoblje između 14 i 16 sati. </p>
<p>Po izvješćima zagrebačke policije protekli siječanj bio je izuzetno tragičan. Tada je poginulo čak 10 osoba (prošle godine dvije). U veljači se međutim, tvrdi policija, stanje u prometu popravilo i broj stradalih vratio se u »normalne« okvire.</p>
<p>Dagan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Osuđeni će možda požaliti što se žalio</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Pravomoćnom presudom Vrhovni sud povećao je kaznu zatvora s jedanaest na trinaest godina Nikoli Gašparu (53) iz Letovčana Tomaševečkih radi ubojstva Dragutina Ratkajca 1995. godine. Kako smo već pisali, sudsko vijeće Županijskog suda u Zlataru prošle je godine osudilo Nikolu Gašpara na 11 godina zatvora, na što su se žalili i Županijsko državno odvjetništvo i branitelj Nikole Gašpara. Naime, Nikola Gašpar bio je optužen da je iz predumišljaja sačekao Dragutina Ratkajca (34) iza gospodarskog objekta, te ga snažno udario kolcem u glavu, nakon čega je pobjegao. Dragutin Ratkajec od zadobivenih povreda glave preminuo je dan kasnije u bolnici Svet Duh u Zagrebu. Sudsko vijeće Županijskog suda Zlatar nije prihvatio obranu Nikole Gašpara da se radilo o nenamjernom nanošenju teške tjelesne ozljede, jer je nakon svađe oko bicikla Nikole Gašpara prošao izvjestan period u kojem se optuženi mogao smiriti, no on je otrčao do svoje kuće gdje je uzeo kolac dug dva metra. I mišljenje sudskog vještaka psihijatra da je optuženik osoba sklona naglom i nepromišljenom reagiranju koja ne poštuje društvene norme ponašanja, samo je potpomogla sudskom vijeću pri donošenju presude. No, olakotne okolnosti najvjerojatnije su doprinijele povećanju kazne pravomoćnom presudom. Naime, još 1973. godine Nikola Gašpar sa svojim bratom na nagovor četiriju osoba izvršio je plaćeno ubojstvo Vlade Petrišića, u čiju su kuću provalili te ga napali noževima. Kako im je pokojni Petrišić pobjegao, uhvatili su ga 60 metara dalje od njegove kuće te ga sa više uboda u vrat i prsni koš ubili. Nakon tog gnusnog ubojstva Nikola Gašpar osuđen je na smrtnu kaznu, kao i njegov brat, ali mu je kazna zamijenjena zatvorskom. Samo pomilovanje potpisao je osobno Josip Broz Tito, dok je nad njegovim bratom smrtna kazna izvršena. Iz zatvora Nikola Gašpar je pušten na uvjetni otpust 1988. godine koji je trajao do 1992. godine. Nakon izlaska iz zatvora po selu je javno govorio kako pije, puši i ubija i da mu nitko ništa ne može. Prilikom izricanja presude od jedanaest godina u sudnici Županijskog suda u Zlataru izjavio je kako je dobro što ga odvode u pritvor do pravomoćnosti presude, jer i onako nema kuda ići. Vrijeme od 27.r ujna 2000. godine od kada je u pritvoru priznaje se u zatvorsku kaznu. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uvrede »koštaju« godinu i osam mjeseci</p>
<p>VARAŽDIN, 22. veljače</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Varaždinu, Ivan Bošnjak, član HKDU-a, zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda uvredom, uvredom putem tiska, radija i televizije te uvredom iznošenjem osobnih i obiteljskih prilika, osuđen je na uvjetnu zatvorsku kaznu od godine i osam mjeseci. Kazna se neće izvršiti ako Bošnjak u roku od tri dana ne počini novo kazneno djelo.</p>
<p>Privatnu tužbu protiv Bošnjaka podnijeli su njegovi bivši stranački kolege Ivan Kovač, Branko Berkopić i Dalibor Kšivanek. Bošnjak je proglašen krivim jer je, između ostalog, jednom prilikom na varaždinskom Korzu došao do Berkopića te mu dobacio: »Hoćeš da ti pljunem?«, opsovao ga i rekao mu: »Ti stoko jedna, što si to uradio gore u stranci? Srest ćemo se mi, ja ti to garantiram!«.</p>
<p>Bošnjak je i Vrhovnom vijeću HKDU-a 1997. godine napisao da Berkopić kompromitira stranku »jer za članarinu nije izdvojio ni kune, a redovito se odazivao na večere u »Turist« na račun stranke«. Slično je ponovio i u jednoj radijskoj emisiji.</p>
<p>Iste je godine Vrhovnom vijeću stranke poslao i dopis u kojem insinuira da je Kovač »kriv što je iz stranke izašlo 200 uglednih kršćanskih intelektualaca«. Za Kovača je napisao da ih »ovaj okorjeli ateist uspijeva istjerati iz stranke fiškalski manipulirajući programskim i statutarnim načelima«. Bošnjak je napisao i da je Kovač »neumjerno tašt i častohlepan čovjek«, a okarakterizirao ga je i kao »grobara demokracije«. U jednoj je radijskoj emisiji iznio neke stvari iz Kovačevog obiteljskog života.</p>
<p>U svojoj završnoj riječi Bošnjak je rekao da je cilj cijelog postupka njegovo političko i moralno diskreditiranje. Motiv privatnih tužitelja, smatra Bošnjak, bio je taj što je na sudu podignuta tužba za naknadu štete, kojom Bošnjak od njih potražuje 150 tisuća kuna.</p>
<p>Bošnjak je rekao i da ono što je rekao nije bilo »u namjeri vrijeđanja, nego kao opaska na rad privatnih tužitelja u stranci«. Radi se, kazao je Bošnjak, o političkoj borbi i političkom djelovanju unutar stranke. Okrivljeni je rekao i da je HKDU po svojim načelima visoko moralna stranka, pa je njegovo »puno moralno pravo bilo ukazati na Kovačev prijašnji život te na njegov odnos prema obitelji i djeci«. Bošnjak je smatrao i da nijedno djelo koje mu se stavljalo na teret nije dokazano.</p>
<p>(M. Zagoršćak)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Miketić traži saslušanje još 200 svjedoka - dužnika</p>
<p>DONJA STUBICA, 22. veljače</p>
<p> – Nakon što se približilo kraju saslušanje svjedoka optužbe koji su prijavili Željka Miketića za pokušaj prijevare, branitelji optuženog Miketića predali su sudskom vijeću popis od 200 svjedoka koje oni žele saslušati, kako bi dokazali da Željko Miketić n nije imao namjeru prevariti oštećene građane, već je zapao u gospodarske neprilike zbog nemogućnosti naplate svojih potraživanja. Još na početku suđenja Mate Matić i Ante Madunić, branitelji Željka Miketića, predali su sudu popis svih Miketićevih dužnika, a koji su mu dva puta više dužni, nego što ga se tereti za pokušaj prijevare građana koji su kod njega oročavali svoj novac. </p>
<p>Taj popis ujedno je popis osoba koje je Željko Miketić utužio i većim dijelom dobio nepravomoćne presude, dok su se gotovo svi utuženi dužnici žalili Županijskom sudu spriječavajući tako prisilne sudske naplate dugova. Kako je sam Željko Miketić rekao, njemu nije u cilju nekome oduzeti kuću, ali dužnici će ipak svoje dugove morati vratiti. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Ovo može biti osvetnički čin vlasti, podzemlja i tajnih službi«</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Bivšeg urednika tjednika Imperijal, Velimira Bujanca u četvrtak između 5 i 5.20 sati ujutro pretukla su tri zasad nepoznata napadača u veži stambene zgrade u Ulici hrvatskog sokola 21, te je on tom prilikom zadobio samo lakše ozlijede, priopćila je zagrebačka policija.</p>
<p>Naime, kako je nadalje priopćeno, jedna također nepoznata osoba javila je policiji mobitelom oko 5.20 sati kako je Bujanec pretučen, nakon čega je na mjesto događaja upućena policijska ophodnja, koja je u veži pronašla pretučenog Bujanca. Policija je potom pozvala kola Hitne pomoći, koja su Bujanca prevezla do bolnice »Sestara Milosrdnica«. No, nakon što su liječnici sanirali njegove ozljede, Bujanec je odbio suradnju s policijom, pa su stoga zasad nepoznati motivi ovog napada.</p>
<p>Kratku izjavu povodom incidenta zatražili smo od samog Bujanca koji je trenutku našega poziva, kako je sam rekao, upravo povraćao zbog šoka i ozljeda zadobivenih ujutro.</p>
<p>Ukratko nam je ispričao kako je nakon povratka iz grada stigao pred zaključani ulaz u zgradu, ušao, no, nakon što je napravio nekoliko koraka s leđa ga je nepoznati napadač udario šipkom po glavi. </p>
<p>»Sagnuo sam se kako bi iz torbice izvadio pištolj, koji nosim u obrambene svrhe, ali me je drugi maskirani napadač udario šipkom po ruci« rekao je Bujanec i dodao kako se nakon još jednog udarca u glavu srušio, a napadači su ga još desetak puta udarili šipkom, te nakon toga pobjegli.</p>
<p>Ubrzo su stigla dvojica pozvanih policajaca koji su ga pretresli, te mu uzeli pištolj, te pozvali kola hitne pomoći koja su ga odvezla u Bolnicu Sestara milosrdnica, gdje su mu, kako je pojasnio, glavu šivali na čak pet mjesta. Nakon toga je odvezen u policiju, gdje je s inspektorom Ratkom Čođe analizirao jutrošnji napad. Bujanec je napomenuo kako ovaj napad može biti osveta zbog Imperijala, ili odmazda za pružanje potpore umirovljenom generalu Mirku Norca u Splitu, te osvetnički čin dijela vlasti, podzemlja, i tajnih službi, a o kojima je on pisao u Imperijalu. Posebno je istaknuo pozadinu ovoga napada, jer je izveden vrlo profesionalno. </p>
<p>Na pitanje je li imao kakvih negativnih kontakata s podzemljem, a čim je možda uzrokovan napad, rekao je kako nikada nije niti kontaktirao, a niti poslovao s članovima podzemlja, već se isključivo kreće u krugu »zdravih« prijatelja. </p>
<p>Na kraju je dodao kako je zbog ovoga napada ponudio 20.000 njemačkih maraka za bilo kakvu informaciju. (M. Bokulić, V. Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Za bijeg s mjesta nesreće - 26 mjeseci zatvora</p>
<p>ČAKOVEC, 22. veljače</p>
<p> - Vijeće Općinskog suda u Čakovcu, kojem je predsjedavala sutkinja Renata Marciuš, u četvrtak je nepravomoćnom presudom okončala prvostupanjski kazneni postupak u kojem je bio optužen i osuđen Mihajlo Nestić (28) iz međimurskog sela Donjeg Vidovca. Njega je Općinsko državno odvjetništvo teretilo da je 16. siječnja 1999. godine, oko 21.30 sati, u glavnoj ulici u Donjem Vidovcu izazvao prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradala Ida Zvonar (14), učenica iz obližnje Donje Dubrave. Nakon što je udario u djevojčicu, Nestić se udaljio s mjesta nesreće. </p>
<p>Kako je stajalo u optužnici Nestić je upravljao osobnim automobilom marke »volkswagen golf«, reg. oznake ČK 975-AV i to pod utjecajem alkohola. Utvrđena mu je koncentracija alkohola u krvi od 2,36 promila. Time su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene. Utvrđeno je da je Nestić autom upravljao tako da nije držao dovoljno odstojanje od desnog ruba ceste, pa je udario u djevojčicu koja je pješke išla u smjeru kojim je i on vozio. Ida Zvonar nakon udara pala je na vjetrobransko staklo, a od siline odbačeno je u desni cestovni jarak. Od težine zadobivenih ozljeda djevojčica je preminula je na mjestu nesreće, a Mihajlo Nestić nastavio je vožnju bez da se zaustavio kako bi pružio pomoć. </p>
<p>Na početku glavne rasprave, nakon što je bila pročitana optužnica, optuženi Mihajlo Nestić izjavio je da se ne smatra odgovornim, odnosno krivim. Cijeneći sve okolnosti Sudsko vijeće proglasilo ga je krivim za izazivanje prometne nezgode sa smrtnom posljedicom, osudivši ga na kaznu zatvora od dvije godine. Za bijeg s mjesta nesreće izrečena mu je kazna od šest mjeseci. Obje su kazne pretvorene u jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine i dva mjeseca. Izrečena mu je i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima na rok od 18 mjeseci. Zamjenik općinskog državnog odvjetnika Davorin Zlatarek, kao niti branitelj okrivljenog nisu se izjasnili hoće li uložiti žalbu na ovakvu nepravomoćnu presudu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Na Plitvicama ove godine 550.000 gostiju i zarada oko 95 milijuna kuna</p>
<p>Procjenjuje se da Plitvička jezera mogu sama plaćati svoje troškove i ulagati u infrastrukturu, za što će biti potrebno oko 20 milijuna maraka / Za dvije godine trebala bi početi radom rendžerska služba</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 22. veljače</p>
<p> - Stanje na Plitvičkim jezerima posljedica je ljudske pohlepe za stvaranjem dobiti bez ulaganja, pa će 8,7 milijuna kuna koje Uprava Nacionalnog parka zajedno s Ministarstvom za zaštitu okoliša i prostorno uređenje namjerava uložiti u parkovnu infrastrukturu biti prvi »pravi« novac u prošla dva desetljeća, čulo se u četvrtak u hotelu »Jezero« na neformalnom sastanku Uprave, predstavnika Ministarstva i novinara. Otprilike u isto doba lani, kada je preuzeo dužnost novi ravnatelj, zatečeno je katastrofalno stanje: račun NP-a Plitvička jezera bio je blokiran zbog 6,3 milijuna kuna duga, dobavljačima se dugovalo 12, a zaposlenicima 3,8 milijuna kuna. Ukupni dug, bez 55 milijuna maraka investicijskog kredita prethodne Uprave, iznosio je 44,1 milijun kuna.</p>
<p>Srećom, relativno plodna turistička sezona napunila je blagajnu NP-a sa 83 milijuna kuna, čime su podmireni naslijeđeni dugovi, a radnicima omogućena redovna isplata plaća. Dug od 55, odnosno s kamatama 60 milijuna maraka (od čega, potvrđuje i ministar Božo Kovačević, ništa nije uloženo u obnovu), priča je za sebe. Prema posljednjim informacijama, dogovoreno je s bankama reprogramiranje tog duga. </p>
<p>Mogu li Plitvička jezera sama plaćati svoje troškove te ulagati u infrastrukturu, za što će biti potrebno oko 20 milijuna maraka, ako se želi da i ekološki sve bude kako treba? Po svemu sudeći, da, smatraju ravnatelj NP-a Plitvička jezera Anđelko Kružičević i pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja dr. Ivan Martinić, koji su ovom prigodom predstavili dugoročni program zaštite NP-a. Ove se godine očekuje oko 550.000 posjetitelja Plitvičkih jezera, koji bi trebali ostvariti 164.000 noćenja (11 posto više nego lani), čime bi se zaradilo oko 95 milijuna kuna. Koliko je predstavljeni program realan, vidjet će se na koncu sezone.</p>
<p>Zasad, uređuju se šetnice Parka, a najavljen je i početak premještanja 870 metara kanalizacije od Rapainke do Ličke kuće. Treba još popraviti i ugraditi preostalih 19 kilometara kanalizacije, početi pregovore o novom sustavu vodoopskrbe šireg područja (budući da jezero Kozjak, koje zasad obavlja tu funkciju, u dogledno vrijeme neće biti dovoljno) te otvoriti znanstvene stanice.</p>
<p>Prema riječima dr. Martinića, na Plitvičkim jezerima bi za dvije godine trebala početi radom i rendžerska služba (to je zasad samo radni naslov) u kojoj bi bili okupljeni stručnjaci zaduženi za praćenje stanja u NP-u. Kako je rekao, za taj posao trebala bi biti dovoljna i srednja stručna sprema, pa bi tako sadašnji nadzornici mogli preuzeti taj posao.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Od 1. travnja 80 posto uvezene mađarske robe bez carine</p>
<p>Zahvaljujući Ugovoru o slobodnoj trgovini s Mađarskom ukidaju se carine za 80 posto industrijskih proizvoda koje Hrvatska uvozi iz Mađarske i obratno, a ostatak će se do kraja godine cariniti po 50 posto nižoj stopi, što bi trebalo rezultirati pojeftinjenjem brojnih proizvoda/Istodobno, hrvatskim proizvođačima otvara se mađarsko tržište što je prilika da se popravi vanjskotrgovinski deficit s tom zemljom</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Od 1. travnja kad počinje primjena Ugovora o slobodnoj trgovini s Mađarskom ukidaju se carine za od 80 posto industrijskih proizvoda koje Hrvatska uvozi iz Mađarske i obratno, a ostatak će se do kraja godine cariniti po 50 posto nižoj stopi. Istodobno, hrvatskim proizvođačima otvara se mađarsko tržište što može biti prilikom da se popravi vanjskotrgovinski deficit s tom zemljom.</p>
<p>Zbog carinskih opterećenja naši su industrijski proizvodi za mađarske uvoznike bili preskupi ili smo ih, upravo zbog carina, morali nuditi po cijeni nižoj od realne. Potpisivanje Ugovora u Zagrebu omogućio je siječanjski završetak pregovora i parafiranje tog dokumenta u Budimpešti.</p>
<p>Mađarska je prva zemlja izvan kruga bivše Jugoslavije, a druga članica CEFTA–e s kojom je Hrvatska sklopila Ugovor o slobodnoj trgovini. Njegova je posebna vrijednost i u tome što otvara vrata za skoro članstvo u CEFTA-i. Inače, prema preliminarnim podacima, vrijednost robne razmjene između Mađarske i Hrvatske u 2000. godini iznosila je (u oba pravca) 243,3 milijuna dolara što je povećanje od gotovo 14 posto u usporedbi s ranijom godinom. Pritom je Hrvatska uvezla roba u vrijednosti od 183,6 milijuna, a izvezla robe vrijedne 59,7 milijuna dolara. Međutim, upravo lani hrvatski izvoz u tu zemlju bio je upola veći nego u 1999. godini kad je iznosio svega 39,6 milijuna dolara. Ali i uz taj porast nije dosegnuta prijašnja vrijednost našeg izvote međusobne razmjene iz 1997. godine kad je iznosila 287,3 milijuna dolara. Potpisivanjem ugovora o slobodnoj trgovini brojne robe iz Mađarske trebale bi na našem tržistu pojeftiniti (osim ako trgovci uštedu na carini ne pretoče u maržu!). </p>
<p>S 1. travnjem ukidaju se carine na sljedeće proizvode koje Hrvatska uvozi iz Mađarske: rude, troske i pepeli, proizvodi kemijske industrije, farmaceutski proizvodi, neka mineralna i dušična gnojiva (koja nisu na listi osjetljivih proizvoda), boje, pigmenti, lakovi, parfumerijski, kozmetički , toaletni proizvodi, ljepila, šibice, pirotehnički proizvodi, eksplozivi, razni proizvodi kemijske industrije, proizvodi od gume, štavljena koža, krzna, remenasti proizvodi, putne i ručne torbe, proizvodi od pluta, pletarski proizvodi, proizvodi grafičke industrije, svila, vuna, pređa, pamuk, sagovi i ostali podni pokrivači, pleteni i kačkani materijali, šeširi, kape, kišobrani, suncobrani, proizvodi od bakra, proizvodi od nikla, proizvodi od kovina, tračnička vozila, brodovi i čamci, mjerni instrumenti, satovi, glazbala, igračke, sportski rekviziti,… </p>
<p>Popis hrvatskih industrijskih proizvodasi za koje se kod uvoza u Mađarsku carine potpuno ukidaju praktično je identičan, a, uz već navedeno, posebno se spominju: odjeća, tapiserije, čipke, plemenite kovine, brave, lokoti, čelične blagajne, zvona, diesel lokomotive, tramvaji, vagoni i diejlovi za zrakoplove. </p>
<p>Za ostalih 20 posto industrijskih proizvoda iz Mađarske, odnosno Hrvatske, carine se ukidaju od 1. siječnja 2002. godine. To su proizvodi koje Hrvatska štiti u prijelaznom radoblju do kraja 2001. godine pa se carine za takve proizvode od 1. travnja smanjuju za 50 posto. Riječ je o sljedećim proizvodima: vapno, cement, naftni derivati, deterđenti, polimeri, građevinska stolarija, papir i karton, gotovi tekstilni proizvodi - hlače, potkošulje, majice, gaće, kostimi, jakne košulje, obuća, crijep, opeke, keramičke pločice, građevinska stolarija, staklenke, boce, radijatori, šipke i profili od aluminija, elektromotori i električni generatori, električna grijala za vodu, štednjaci, traktori, osobni automobili, ostala vozila, dijelovi i pribor za vozila …</p>
<p>Kako je iznimno važan za naše izvoznike, donosimo i izvode s popisa industrijskih proizvoda iz Hrvatske na koje se kod uvoza u Mađarsku u prvoj godini primjene ugovora carine smanjuju za 50 posto, a od 1. siječnja 2002. u potpunosti ukidaju. Naime, i taj je popis u većem dijelu identičan, uvoznom, ali sadrži i neke specifične robe naših proizvođača. To su: škriljevac, mramor, granit, kameni i mrki ugljen, naftni derivati, organski kemijski proizvodi, farmaceutski proizvodi, gnojiva, neki proizvodi kemijske industrije, proizvodi od plastičnih masa, proizvodi od gume, drvo i drveni proizvodi, papir, karton, gotovi tekstilni proizvodi, obuća, keramički proizvodi, staklo, proizvodi od kovine, željaza i čelika, strojevi, kotlovi za centralno grijanje, kosilice, kombajni, strojevi za tisak, perilice za kućanstvo, slavine, ventili, kuglični ležajevi, električni strojevi, odašiljači za radiofoniju ili televiziju, televizijski prijemnici, motorna vozila, autobusi, osobni automobili, kamioni, šasije, dijelovi za vozila, medicinski instrumenti, streljivo i oružje, oprema za pokućstvo…</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Državna riznica na pola puta </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Rok za realizaciju druge faze projekta Državne riznice jest 1. srpnja 2001. godine, no to ne znači da će se do tada računi svih ministarstava moći ukinuti. Računi će polako odumirati, kaže Vesna Vašiček, glavni državni rizničar u Ministarstvu financija. Možda će, dodaje, u nekom zavodu ili agenciji posao moći biti realiziran čak za mjesec ili dva, ali treba računati s tim da je u pojedinim ministarstvima informatička opremljenost upitna i da će se u nekim slučajevima čekati i dvije godine da bi cijeli sustav bio u funkciji. </p>
<p>Iako se zapravo nijedno ministarstvo ne proglašava kritičnim, poznato je da se problemi s informacijskom podrškom najčešće navode iz ministarstava školstva i obrane. </p>
<p>Dakle, nakon što je 1. siječnja ove godine stavljen u funkciju sustav državne riznice, odnosno profunkcionirala središnja riznica, logika nalaže da se krene s povezivanjem ministarstava s korisnicima, odnosno uključivanjem proračunskih korisnika u sustav. Sve to ovisi o stanju područnih riznica, a već je potrošeno određeno vrijeme predviđeno da se cijeli sustav stavi u funkciju. </p>
<p> Osnovni je cilj projekta, podsjetimo, uvođenje nadzora nad prikupljanjem i trošenjem državnog novca. Da bi se upravljalo s jedinstvenim računom riznice nužno je postaviti informacijski sustav koji će osigurati nadzor nad tim računom. Centralizacijom se postižu uštede s obzirom da se isključuje ležanje novca na računima pojedinih ministarstava, odnosno pojedinih korisnika proračuna, te se ubrzava novčani tok. </p>
<p>Sustav GPS (gospodarenje proračunskim sredstvima), primjenjiv za sve korisnike proračuna, predstavljen je u četvrtak u Hrvatskoj gospodarskoj komori. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Štrok: Zanima me i dubrovački Belvedere</p>
<p>DUBROVNIK, 22. veljače</p>
<p> - Goran Štrok, novi većinski vlasnik dubrovačkog hotela Excelsior, koji od četvrtka zajedno sa svojim poslovnim partnerom Adrianom Zechom te članovima obitelji, boravi u ovom najluksuznijem jadranskom hotelu, u kratkom je telefonskom razgovoru za Vjesnik i službeno potvrdio kako je zainteresiran za kupnju još jednoga hotela u Dubrovniku.</p>
<p>Iako je naglasio kako je u ovom času još teško konkretno govoriti o kojem se hotelu radi, na upit jesu li točne neke tvrdnje o njegovoj navodnoj zainteresiranosti i za dubrovački Belvedere, koji još od 1991. ne radi, kazao je kako i taj hotel "gleda s aktivnim interesom". Međutim, istaknuo je, zasad ne može reći za koji će se doista odlučiti, jer, naglasio je, zainteresiran je za sve u Dubrovniku zbog čega će on i njegov partner intenzivno pratiti svaki pokret u hotelijerstvu Grada. </p>
<p>Štrok i Zecha su u četvrtak obišli Excelsior, sastali se s menadžmentom hotela s čijim je dosadašnjim radom novi vlasnik, kao što je i sam rekao, vrlo zadovoljan te nema potrebe za bilo kakvom promjenom. Dogovarani su, među ostalim, strateški planovi za budući rad, a najavljeno je i povišenje cijena o čemu još slijede konkretni dogovori. Uglavnom, kazao je Štrok, uz ostalo cilj je dovesti Excelsior na razinu, kako je rekao, de lux hotela, odnosno hotela s pet plus zvjezdica. Dodao je kako je žalosno sve što se dosad oko te kupnje događalo, te da će se svi vrlo brzo uvjeriti što on, i njegov partner Zecha rade, odnosno što njihova imena u svjetskom hotelijerstvu doista znače. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>HUP: Dan poduzetnika 5. ožujka otvara predsjednik Mesić</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Dan poduzetnika 2001, pod nazivom »Hrvatsko gospodarstvo i integracijski procesi«, održat će se 5. ožujka u Zagrebu, a skup će otvoriti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Hrvatska udruga poslodavaca, organizator Dana, očekuje sudjelovanje između 700 i 800 gospodarstvenika, koji će moći postavljati pitanja dopredsjednicima Vlade Goranu Graniću i Slavku Liniću, resornim ministrima te eminentnim domaćim i stranim stručnjacima.</p>
<p>Vijeće članica HUP-a, koje je utvrdilo konačni dnevni red Dana poduzetnika, ocijenilo je da su u proteklom mandatu Predsjedništvo i Ravnateljstvo HUP-a obavljali svoje funkcije u skladu sa planovima i na zadovoljstvo najvećeg dijela članstva, zastupajući interese poslodavaca.</p>
<p>U tom razdoblju HUP je utvrdio svoju poziciju respektabilne organizacije i važnog čimbenika u sustavu tripartitnog pregovaranja, stalno povećavajući broj članova, ocjenjuje Vijeće koje je razmatralo učestale napade na HUP i njegovo rukovodstvo, koji su se, kažu, pojačali nakon HUP-ovih kritika na izmjene Zakona o radu.</p>
<p> Vijeće članica prosvjeduje i zbog ocjena Borisa Kunsta prilogu Večernjeg lista Poslovni svijet, po kojima su neki članovi HUP-a povezani sa kriminalnim miljeom. Te su izjave, stoji u priopćenju HUP-a, »tendenciozne i zlonamjerne, čak i kad dolaze od sindikata i kada se plasiraju u dnevno političke svrhe«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Kvasac« krši slobodu tržišnog natjecanja</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Savjet Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja razmotrio je predmet vezan uz moguću zlouporabu monopolističkog položaja Nacionalnog parka Brijuni u organizaciji prijevoza posjetitelja parka. Zaključeno je da stručna služba Agencije za sljedeću sjednicu Savjeta pripremi nacrt rješenja u ovom predmetu, priopćeno je u četvrtak iz Agencije.</p>
<p>Savjet je razmotrio i ugovore o članstvu i licenci koje je Splitska banka sklopila s poduzetnikom VISA International Association. Riječ je o ugovorima kojima je Visa odobrila Splitskoj banci korištenje svog zaštitnog znaka i izdavanje kartica. Zaključeno je da ugovori ne sadrže odredbe protivne Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN).</p>
<p>Savjet je ocjenjujući tipske ugovore o distribuciji koje tvrtka Kvasac sklapa s distributerima svojih proizvoda u Hrvatskoj i zaključio da više odredaba tih ugovora nije sukladno odredbama ZZTN. Stoga Kvasac mora u roku koji mu odredi Agencija izmijeniti sporne odredbe tih ugovora.</p>
<p>Stručna služba Agencije obavijestila je Savjet o uspostavi trajne suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) te sadržajem prve sjednice predstavnika Agencije i HNB-a, održane 13. veljače.</p>
<p>Savjet je obaviješten i o aktivnostima stručne službe Agencije usmjerenim edukaciji poduzetnika o pravu tržišnog natjecanja. Pohvaljena je inicijativa Pastora-TVA, iz Zagreba, vodećega hrvatskog proizvođača vatrogasnih uređaja, koji je na seminaru organiziranom za servisere svojih proizvoda zapaženo mjesto dao predavanju pod nazivom »Tržišno natjecanje – zaštita poduzetnika«, koje je održao Mladen Cerovac, zamjenik ravnatelja Agencije. (Ž. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ministarstvo financija će agencijama PDV vraćati u roku 14 dana</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Predstavnici putničkih agencija upozorili su na 10. godišnjoj skupštini Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), na probleme oko primjene nulte stope PDV-a za organizirani turistički promet iz inozemstva. </p>
<p>Na skupštini Udruge, održanoj u sklopu 13. međunarodnog poslovnog turističkog sajma ITTF 2001 na Zagrebačkom velesajmu, za novog predsjednika izabran je direktor Putničke agencije »Kompas« iz Zagreba Ivan Pukšar.</p>
<p>Nulta stopa PDV-a za organizirani strani turistički promet primjenjuje se od 1. siječnja ove godine, ali se u poslovanju između dviju domaćih tvrtaka ona ne može fakturirati. To znači da domaća agencija koja dovodi strane goste domaćem hotelijeru mora unaprijed svom partneru za to uplatiti 22 posto PDV-a, što nakon obračunu agenciji vraća Ministarstvo financija. Problem je u tome, kako se čulo na skupštini, što agencije na povrat svog uplaćenog novca čekaju i do 50 dana, što dovodi u pitanje njihovu likvidnost, budući da se mnoge zbog toga moraju i dodatno kreditno zaduživati.</p>
<p>Ministrica turizma Pave Župan Rusković prenijela je čvrsto obećanje Ministarstva financija da će im uplaćeni novac za poslove od početka ove godine biti vraćen u roku 14 dana, a ne bude li tako, ministrica će osobno dodatno intervenirati. </p>
<p>UHPA će se također nastaviti zauzimati za što skorije donošenje izmjena Zakona o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti kojima bi se trebalo izjednačiti položaj putničkih agencija s drugim subjektima u turizmu. </p>
<p>Na skupštini je razmatran i problem organiziranja školskih ekskurzija u ovoj godini jer im hotelijeri ne odobravaju kapacitete u ljetnoj sezoni pa se zato školama predlaže organiziranje ekskurzija tijekom nastavne godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>HThinet od 1. ožujka snižava cijene triju usluga</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - U sklopu obilježavanja pete godišnjice svog komercijalnog rada, davatelj Internet usluga Hrvatskog telekoma (HT)- HThinet će od 1. ožujka sniziti cijene svojih triju usluga. Kako je u četvrtak na konferenciji za novinare najavila pomoćnica načelnika Sektora pripreme, plasmana i nadzora nad uslugama HThineta Renata Štefić, za najvećih 75 posto biti će snižena cijena usluga oglašavanja na portalu HThineta te na Internet stranici HT- ovog telefonskog imenika, na kojima je posjećenost i najveća. </p>
<p> Cijene web usluga, odnosno izrade vlastitih web stranica, smanjuje se do 60 posto, a za 21 posto biti će snižene i cijene usluga poslovnim korisnicima. Štefić je naglasila kako nije riječ o privremenom, prigodnom sniženju, već da će i nakon završetka obilježavanja godišnjice rada te cijene ostati na nižim razinama. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Norac negirao »smrtonosni sastanak« i likvidacije civila </p>
<p>Umirovljeni general je odbacio sve tri točke optužnice u kojima ga se tereti za »smrtonosni sastanak« i likvidaciju civila u Pazarištu 1991. zatim likvidaciju na Lipovoj Glavici, te odvođenje i likvidaciju trojice građana srpske nacionalnosti iz Karlobaga / Norac tvrdi da za te događaje nije znao / Odbio je odgovarati na daljnja pitanja istražne sutkinje /Izvanraspravno vijeće u roku od 48 sati mora odlučiti o žalbi na pritvor</p>
<p>RIJEKA, 22. veljače</p>
<p> – Umirovljeni general Mirko Norac u cijelosti je negirao sve tri točke optužnice. Naime, tereti ga se za smrtonosni sastanak i likvidaciju civila u Pazarištu, zatim likvidaciju na Lipovoj Glavici, te odvođenje i likvidaciju trojice građana srpske nacionalnosti iz Karlobaga 1991. Nakon što je te tri točke negirao odbio je odgovarati na daljnja pitanja istražne sutkinje. Uz to, on tvrdi da za te inkriminirane događaje nije ni znao. Istaknula je to istražna sutkinja Županijskog suda u Rijeci Sajonara Čulina, u četvrtak, nekoliko minuta prije 17 sati, nakon što joj je Norac iznio svoju obranu. Norčev odvjetnik Ivan Kern kazao je da je njegov branjenik kratko iznio obranu kojom je negirao sva okrivljenja koja mu se stavljaju na teret. To je učinio vrlo kratko, jasno i kategorički, dodao je. Kern je rekao da je Norcu uručeno rješenje o pritvoru te da je još ranije njegov kolega Tomislav Sabljar, koji je bio Norčev odvjetnik po službenoj dužnosti, uložio žalbu na pritvor, koju je on pregledao te će ju potvrditi.</p>
<p> O toj žalbi u roku od 48 sati raspravljat će Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Rijeci.</p>
<p> Kern je najavio da namjerava u četvrtak popodne razgovarati s Norcem, koji će odlučiti hoće li angažirati još odvjetnika za svoju obranu.</p>
<p> Na novinarsko pitanje gdje je Norac bio protekla dva tjedna, Kern je odgovorio kako mu je Norac rekao da je sve to vrijeme bio u Zagrebu, a da je to isto odgovorio i sutkinji. Odvjetnik je izjavio da je dobrim dijelom upoznat sa sudskim spisom vezanim za terećenje njegova klijenta, ali da još nije napravio plan njegove obrane u tom procesu. No, s obzirom da Norac kaže da se ne smatra krivim, obrana će ići u tom pravcu, istaknuo je..</p>
<p>Nakon 16 dana iščekivanja, u četvrtak u 13.54 sati, sedmookrivljeni u »slučaju Gospić«, umirovljeni general Norac prepraćen je iz Zagreba u Rijeku. Njegov ulazak u dvorište Istražnog suda bio je munjevit. Tri automobila (golf, BMW i passatt) doslovce su rastjerala oko 30 novinara, tv-snimatelja i fotoreportera okupljenih pred automobilskim ulazom u dvorište Suda. Golema automatska vrata brzo su se zatvorila za vozilima sa zatamnjenim staklima.</p>
<p> Norac je bio na stražnjem sjedalu BMW-a zatamnjenih stakala, tako da ga novinari nisu uspjeli ni vidjeti.</p>
<p> Osumnjičenik je u 16 sati u pratnji pravosudnih policajaca prepraćen do istražne sutkinje Sajonare Čulina, gdje se zadržao 35 minuta. Kako se vidjelo kroz zatvorene prozore na zgradi Županijskog suda, u 16.15 sati je u kancelariji sutkinje Norac je ostao sam sa svojim odvjetnikom Kernom, a sutkinja i drugi odvjetnici, Mirko Ružić, Velimir Došen i Milenko Škrlec, koji brane ostale osumnjičene Gospićane izašli su na hodnik.</p>
<p> Pravosudni policajci odveli su u 16.35 sati Norca u pritvor riječkog zatvora, bez lisica na rukama, što se moglo uočiti kroz zatvorene prozore.</p>
<p> Sa zanimanjem se očekuje kako će žalbu na pritvor riješiti Izvanraspravno vijeće Županijskog suda, koje to mora učiniti u roku od 48 sati od trenutka kad je Norcu uručeno rješenje o pritvaranju. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Invalidi u Hrvatskoj nisu slobodni ljudi, jer se zbog prepreka ne mogu ni kretati</p>
<p>Hrvatska ima potencijala da svakome od 4,5 milijuna stanovnika osigura život dostojan čovjeka, kazao je pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi dr. Nino Žganec na okruglom stolu o zaštiti invalida / U Hrvatskoj je 1998. bilo 359.157 osoba s invaliditetom, što je 7,5 posto stanovništva / Predstojeća decentralizacija države trebala bi pomoći u uspostavi dijaloga udruga invalida s gradskim vlastima / Invalidi još uvijek imaju velikih problema s arhitektonskim barijerama </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – »Godinama se govori o potrebi podizanja kvalitete života osoba s invaliditetom, ali se istodobno može čuti i veliko nezadovoljstvo dostignutim dometima. Hrvatska, uvjeren sam, ima potencijala da svakome od 4,5 milijuna stanovnika osigura život dostojan čovjeka«. Rekao je to u četvrtak pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi dr. Nino Žganec, na okruglom stolu »Koncept razvitka i moguća rješenja na području zaštite osoba s invaliditetom i njihovih udruga«, održanom u četvrtak u domu umirovljenika »Medveščak«. </p>
<p>U Hrvatskoj je 1998. bilo 359.157 osoba s invaliditetom, što je oko 7,5 posto stanovništva. Najviše ih je - oko 80 posto - bilo registrirano putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). </p>
<p>Uz Ministarstvo rada, koje je organiziralo okrugli stol, skupu su nazočili i predstavnici ministarstava zdravstva i prosvjete, Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, mnogih udruga invalida i roditelja invalidne djece, predstavnici Caritasa, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te zaštitne radionice za zapošljavanje invalida URIHO. Njihov je zadatak bio donošenje zaključaka koji će pomoći definiranju budućih propisa i politike države prema osobama s invaliditetom i udrugama koje ih okupljaju, istaknuo je dr. Žganec.</p>
<p>Izražena je nada kako će predstojeća decentralizacija države omogućiti da udruge dobiju sugovornike u gradskim vlastima, koje su im bliže i koje bi trebale pokazati veću osjetljivost za njihove probleme. Predstavnici udruga invalida upozorili su, međutim, kako oni o tim promjenama još nisu »službeno« upoznati i ne znaju kako im se prilagoditi. </p>
<p>Jeronim Trputec, tajnik Saveza organizacija invalida Hrvatske, upozorio je organizatora skupa da se rasprava o ulozi udruga invalida u društvu ne može povesti bez udruga roditelja djece invalida. Ističući kako udruge trebaju postati partneri u dijalogu pri kreiranju politike prema invalidima, podsjetio je da bi i same udruge morale napraviti reda u svojim redovima. Prema riječima Trputeca, postoje udruge koje su organizirane kao grupa građana uskoga područja, a deklariraju se kao nacionalne i kao takve očekuju neka prava.</p>
<p>Predstavnici invalida upozorili su na velike teškoće pri nabavi pomagala putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, počev od problema s uvozom, pa do vrsta pomagala koja su na popisu onih koje HZZO odobrava. Istaknuto je kako HZZO i inače rijetko izlazi ususret udrugama invalida. Sudionici okrugloga stola istaknuli su kako ne bi trebalo toliko govoriti o udrugama invalida, koliko o invalidima samim - o konkretnim ljudima kojima je potrebna pomoć da bi mogli normalno živjeti. </p>
<p>U tom smislu, rečeno je, treba osigurati odgovarajuću brigu o nepokretnima, koji često nemaju ni dovoljno prihoda da bez problema prežive mjesec. Istaknuto je, također, kako invalidi u Hrvatskoj još nisu slobodni ljudi u pravom smislu te riječi, jer zbog prepreka na ulazu ne mogu slobodno otići ni u MUP da bi promijenili osobnu iskaznicu, a ne mogu se uvijek obratiti ni centru za socijalnu skrb, jer su takve ustanove često – na katu. </p>
<p>Roditelji invalida s cerebralnom paralizom pitali su mora li u rješenjima HZZO-a, na temelju kojih njihova djeca ostvaruju određena prava, izrijekom stajati da su »nesposobni za život i rad«, jer ta formulacija u određenim situacijama djeluje za njih ponižavajuće. Vladinim tijelima upućen je i zahtjev da se gluhoslijepe osobe uvrste među osobe s invaliditetom, što do sada nije bio slučaj, a jedan je od zahtjeva njihove udruge i osnivanje centra za edukaciju i rehabilitaciju za približno 120 gluhoslijepih osoba, koliko ih je u ovom trenutku registrirano u Hrvatskoj. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Banka dala pet milijuna dolara za otplatu Kutlina privatnog kredita </p>
<p>DUBROVNIK, 22. veljače</p>
<p> – Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku zatražilo je proširenje istrage o nezakonitim radnjama u Dubrovačkoj banci u vrijeme kada je na njezinu čelu bio Neven Barač. Riječ je o kreditu od pet milijuna američkih dolara koje je 26. rujna 1997. Dubrovačka banka odobrila njemačkoj tvrtki Milana Cesarca Centra GMBH iz Stuttgarta, no ona je, navodno, poslužila samo kao posrednik za potrebe Miroslava Kutle.</p>
<p>Tako se osnovano sumnja da je Centra GMBH novac odmah proslijedila Globus holdingu koji je tih pet milijuna dolara uplatio kod Chase Manhattan bank iz New Yorka, na račun austrijske banke Girocredit Bank, za otplatu privatnog kredita Miroslava Kutle. Zbog toga se Miroslavu Kutli kao suosnivaču i predsjedniku Globus grupe, u čijem je sastavu poslovao i Globus holding, na teret stavlja kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju. Za to kazneno djelo tereti se i dosadašnjeg svjedoka u slučaju Dubrovačke banke Ivana Majića, tadašnjeg direktora spomenutog Globus holdinga, dok se Nevena Barača i Milana Cesarca tereti za kazneno djelo pomaganja u izvršenju tog kaznenog djela.</p>
<p>Kako nam je kazao istražni sudac Pero Miloglav, Milan Cesarac zbog bolesti u četvrtak nije pristupio davanju svog iskaza a svjedočenje Nevena Barača očekuje se u petak. Miroslav Kutle i Ivan Majić svoj iskaz, prema riječima suca Miloglava, dat će narednih dana, ovisno o tijeku istražnih postupaka koje se vodi u Zagrebu. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Odvjetnik Jakšić uzvraća Čengiji: Policija moju suradnju ne prihvaća</p>
<p>DUBROVNIK, 22. veljače</p>
<p> – U povodu konferencije za novinare u Policijskoj upravi (PU) dubrovačko-neretvanskoj, održane u utorak, u četvrtak je priopćenjem za javnost reagirao dubrovački odvjetnik Srđ Jakšić, ustvrdivši da je na njoj izneseno niz netočnosti. </p>
<p>Netočan je i klevetnički navod načelnika PU-a Eduarda Čengije, piše Jakšić, da kao žrtva kaznenog djela ubojstva u pokušaju nije pružao i nudio potporu, te predanu i maksimalnu suradnju policiji. Naprotiv, ističe Jakšić, »kao najzainteresiraniji za otkrivanje počinitelja pružao sam, i pružam, policiji potpunu i promptnu suradnju koju ona nije prihvaćala niti ju sada prihvaća«.</p>
<p> »Upravo je zbog toga policija propustila utvrditi neke važne činjenice ili bar indicije za otkrivanje počinitelja kaznenog djela«, stoji u priopćenju. Jakšić ističe kako se odazvao svakom pozivu na razgovor, više puta ih i sam zatraživši, te dajući odgovore na sva pitanja. Međutim, kaže uz ostalo, »ježi ga« Čengijin stav izrečen riječima: »Mi nismo završili s odvjetnikom Srđem Jakšićem, odnosno njegovim djelom«, jer, naglašava, ne zna kako to treba shvatiti. Također, kaže Jakšić, netočan je Čengijin navod da nitko osim Odvjetničke komore i OESS-a nije tražio informacije o slučaju u policiji, jer je 4. siječnja to učinila predstavnica Visokog povjerenstva za ljudska prava UN-a. Netočan je i navod, tvrdi on, da bi policija na traženje dala bilo kakve podatke, s obzirom da se i sam pisano obratio 8. veljače 2001. s konkretnim pitanjima, ali do danas nije dobio odgovor.</p>
<p> Ističe i kako je netočan navod što ga je na presici iznio Ivan Mrđen, prema kojem Jakšić i sam dvoji o broju napadača, premda je, kaže u priopćenju, »to decidirano rekao policiji«. Na koncu priopćenja, uz ostalo, Jakšić kaže da je »Čengija mogao dati ostavku i bez blaćenja žrtava i veličanja svoje učinkovitosti i profesionalnosti«, jer je »i njemu i meni poznato da za vrijeme njegovog mandata nije otkriven ni jedan počinitelj ostalih kaznenih djela u kojima sam oštećenik, a bilo ih je više«. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Odvjetnički zbor podsjeća Čengiju na niz nerazjašnjenih kaznenih djela </p>
<p>DUBROVNIK, 22. veljače</p>
<p> – U povodu konferencije za novinare načelnika PU dubrovačko-neretvanske Eduarda Čengije, na kojoj je među ostalim svoj osmogodišnji rad okarakterizirao kao uspješan s izuzetkom dvaju nerazjašnjenih pokušaja ubojstva, novinara Antuna Masle i odvjetnika Srđa Jakšića, priopćenjem za javnost reagirao je Odvjetnički zbor Dubrovnik. Ističu kako osuđuju »neprimjeren istup Eduarda Čengije i nepotrebno i nedopustivo obranaško usmjeravanje pažnje javnosti na žrtve«. </p>
<p>»Takav istup i karakteriziranje žrtava kao sudionika koji su nekooperativni u postupku otkrivanja počinitelja, prešućujući u čemu se ta nekooperativnost sastoji, nastavak je negativnih iskustava članova toga zbora, koji su u razdoblju osmogodišnjeg rada gospodina Čengije oštećeni kaznenim djelima kao što su pokušaji ubojstva, podmetanje eksploziva u ured, fizički nasrtaji, anonimne prijetnje i slično, za koja počinitelji nisu otkriveni«, ističe se u priopćenju. Stoga se postavlja pitanje, zaključuju, pribrajaju li se i ta djela, o kojima Čengija nije govorio, »pozitivnoj« statistici rada policije. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Laslo: Zbog Vladine politike, ove se godine neće proizvesti dovoljno hrane</p>
<p>OSIJEK, 22. veljače</p>
<p> - Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje uputila je premijeru Ivici Račanu pismo u kojem traži hitni sastanak zbog, kako kažu u Zajednici, zabrinjavajućeg stanja u seljačkim obiteljskim gospodarstvima. </p>
<p>Na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak, predsjednik Zajednice Antun Laslo istaknuo je kako je upitno provođenje kvalitetne proljetne sjetve, a time i proizvodnja dovoljnih količina hrane za potrebe hrvatskog tržišta. Slavonski seljaci ističu kako istječu rokovi za prihranu pšenice, a seljaci za taj posao nemaju dovoljno novca. Laslo podsjeća kako će ove godine u Hrvatskoj biti zasijano 700.000 hektara, od čega su 353.000 u sustavu poticaja, ali će seljaci sijati samo na 160.000 hektara. Iako ministar poljoprivrede tvrdi kako su ove godine povećani poticaji za pojedine ratarske kulture, praksa će pokazati da nije u pravu jer, prema riječima tajnika Zajednice Stanka Zdravčevića, seljaci su u do sada najtežem položaju zato, što su cijene repromaterijala (gnojiva, goriva, sjemena i zaštitnih sredstava) povećane u prosjeku za 40 posto, a smanjene su površine za koje se mogu dobiti poticaji. </p>
<p>Nisu uvaženi zahtjevi seljaka da se za poljoprivrednu proizvodnju smanji PDV, još uvijek nije osnovana agrobanka, a pravo na plavo diesel-gorivo imaju još uvijek samo seljaci iz sustava poticaja. U Hrvatsku se uvoze velike količine hrane, čime se hrvatski seljaci stavljaju u vrlo nepovoljan položaj jer, za razliku od europskih seljaka, nemaju dovoljnu financijsku zaštitu države niti iste proizvodne mogućnosti, rekao je Antun Laslo. (D. Lončarić)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dr. Lojkić: Nema opasnosti od slinavke i šapa u Hrvatskoj! </p>
<p>Slinavke i šapa nema u Hrvatskoj još od 1978. / Uzorci seruma sumnjivih životinja šalju se na dodatno testiranje u Veliku Britaniju / Lani ispitano više od 12.000 uzoraka, ni jedan nije bio pozitivan / Vjerojatno će se na granici pojačati veterinarska kontrola uvezenih životinja </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – U Hrvatskoj nema opasnosti od pojave slinavke i šapa, opasne zarazne bolesti domaćih i divljih životinja koja se u prvom redu javlja kod papkara, te svinja, ovaca i koza, a iznimno se može pojaviti i kod čovjeka, rekao je u četvrtak za Vjesnik dr. Mirko Lojkić, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta. </p>
<p>Što se tiče pojave slinavke i šapa u Velikoj Britaniji, dr. Lojkić kaže da od Međunarodnog ureda za zaraze iz Pariza zasad nije stiglo očitovanje o kakvom se virusu radi. No, on drži da je sve pod kontrolom, odnosno da ne postoji opasnost da se i kod nas pojavi ova zarazna bolest, pri čijem izbijanju nastaju velike gospodarske štete. Slinavka je posljednji put zabilježena u Hrvatskoj 1978., u luci Ploče, na jednom uvezenom govedu.</p>
<p> Godina 1996. i 1997., nakon pojave slinavke i šapa na području Makedonije, u Hrvatskoj su, osim veterinarske inspekcije, agronoma, carinske službe, djelovali i MUP i HV. Dr. Lojkić napominje da se od 1997., radi stalnog nadzora nad slinavkom i šapom, iz referalnoga Virološkog laboratorija Veterinarskog instituta u Zagrebu, gdje se provode tzv. neizravni testovi, sumnjivi uzorci šalju na dijagnostiku u Veliku Britaniju, s kojom naša zemlja ima sklopljen ugovor o provođenju dodatnih testova. </p>
<p>Mr. Lorena Jemeršić, voditeljica Laboratorija za dijagnostiku slinavke i šapa u Veterinarskom institutu, rekla nam je da je lani pretraženo 12.176 seruma uvezenih papkara. Nadalje, kaže mr. Jemeršić, osim seruma goveda, svinja, ovaca i koza, pretražen je i serum pet muflona i jednoga jelena. No, svi rezultati ispitivanja seruma tzv. elisa metodom bili su negativni, napominje mr. Jemeršić.</p>
<p>Što se tiče simptoma bolesti, slivanka i šap očituje se mjehurićima i ranicama na probavnom sustavu životinje, te povišenom temperaturom. Zbog toga bolesne životinje pojačano sline te šepaju. Bolest se širi vrlo brzo. Širi se najčešće kontaktom, a može se prenijeti i preko odjeće i obuće radnika, koji rade na farmama sa zaraženim životinjama. Mogu je prenijeti i druge životinje (mačke i psi) koji dolaze u kontakt sa zaraženim životinjama. No, na sreću, kod čovjeka ne izaziva teže oboljenje, već se liječi pet do deset dana. </p>
<p>Dr. Lojkić napominje da je Hrvatska članica Komisije FAO-a za kontrolu slinavke i šapa. Može se, kaže, očekivati pojačana kontrola životinja iz uvoza, u prvom redu na graničnim prijelaznima. Uzročnike slinavke i šapa mogu, naime, nositi i vakcinirane životinje. Nakon pojave slinavke i šapa u Velikoj Britaniji, sve europske zemlje odmah su zabranile uvoz životinja iz Velike Britanije.</p>
<p> Hrvatska ne uvozi žive životinje iz Velike Britanije još od 1991., a nakon što je 1996. godine britanska vlada konačno priznala da se kravlje ludilo sa životinja prenosi na ljude, iz te zemlje zabranjen je uvoz i proizvoda životinjskog podrijetla. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Predsjednici sudova bit će smijenjeni prije nego se o smjeni izjasni Ustavni sud?</p>
<p>Udruga sudaca, poznato je, zatražila je ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima na kojem se temelji izbor novih predsjednika sudova / Kako nije riječ o povredi nekoga individualnog prava, taj će zahtjev vjerojatno u redovitu proceduru, a rok za izbor je - 31. ožujka </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – Do kraja ožujka trebalo bi biti imenovano oko 250 predsjednika sudova na svim razinama. Ministarstvo pravosuđa nedavno je raspisalo natječaj za predsjednike trgovačkih, županijskih, Upravnog suda, Visokoga trgovačkog i Visokoga prekršajnog suda, a uskoro bi trebao izići natječaj i za čelnike općinskih i prekršajnih sudova. </p>
<p>Ministarstvo je izbor novih predsjednika sudova utemeljilo na novom zakonu o sudovima, prema kojem predsjednike sudova imenuje ministar pravosuđa, na prijedlog sudačkih vijeća. No u zakonu ne piše na koji način prestaje mandat aktualnim predsjednicima sudova, što bi i dalje moglo izazivati nesporazume.</p>
<p>Udruga hrvatskih sudaca, poznato je, zatražila je od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti toga zakona. Vladimir Gredelj, predsjednik UHS-a, se, potvrdio je u četvrtak Vjesniku, tim povodom u srijedu sastao s predsjednikom Ustavnog suda Smiljkom Sokolom i nekim ustavnim sucima. Gredelj kaže kako je na tom sastanku zatražio »da Ustavni sud u razumnom roku ocijeni ustavnost zakona prema kojem se biraju novi predsjednici sudova«. Gredelj smatra da bi Ustavni sud trebao donijeti privremenu mjeru kojom bi se zaustavilo imenovanje predsjednika sudova. </p>
<p>Međutim, kako doznajemo od pravnih stručnjaka bliskih Ustavnom sudu, teško da bi takvom zahtjevu Ustavni sud mogao udovoljiti. Naime, kako smo čuli, nije riječ o povredi nekoga individualnog prava, nego se traži ocjena ustavnosti zakona. Inače, prema zakonu, Ustavni sud je u pravilu dužan donijeti odluku u roku godine dana. Prema tvrdnjama našeg izvora, može se očekivati da će UHS-ov zahtjev za ocjenom ustavnosti ići u redovitu proceduru. </p>
<p>To znači da bi Ustavni sud, među ostalim, mogao zatražiti mišljenje Ministarstva pravosuđa o spornom zakonu. Ministarstvo mora dati mišljenje u roku 60 dana. Iz tog proizlazi da bi se sve moglo oduljiti i da bi UHS-ov zahtjev mogao biti riješen nakon što predsjednici sudova budu imenovani. No u tom bi se slučaju moglo očekivati da će aktualni predsjednici sudova koji budu smijenjeni, podignuti ustavne tužbe zbog povrede svojih prava. </p>
<p>Tada bi pak Ustavni sud, kako se može čuti, mogao brže reagirati, jer bi bila riječ o zaštiti individualnih prava. U takvom slučaju mogao bi biti primijenjen, kako smo čuli, i institut privremene mjere, prema kojoj Ustavni sud može obustaviti provođenje pojedinih akata ili radnji čija se suglasnost s Ustavom ili zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem nastupile teške i nepopravljive posljedice. No i primjena te privremene mjere ovisi o procjeni Ustavnog suda. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Žene i mediji: Većina je medija pod utjecajem muških lobija</p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> – »Nezamislivo je da u 21. stoljeću, kada su žene osvojila sva zanimanja i uspjele u njima, ipak još nisu uspjele 'osvojiti' medije, te u njima još uvijek predstavljaju samo formu, odnosno bića koja služe da bi ugodila muškom oku«, rekla je urednica i vlasnica časopisa Zaposlena žena Morana Paliković-Gruden na okruglom stolu pod nazivom »Žene i mediji«, koji se u organizaciji Centra za edukaciju i savjetovanje žena (CESI), održao u četvrtak u Europskom domu. </p>
<p>U sklopu projekta »Žene i mediji« prikazan je i dokumentarni film redateljice Tatjane Božić pod nazivom »Iskrivljeni odrazi«. </p>
<p>»Žene u medijima dobivaju prostor u 'Crnoj kronici', u člancima o medicinskim tretmanima za uljepšavanje, u reklamiranju novih proizvoda ili u prilozima o njegovanju cvijeća i odgoju djece«, rekla je Paliković-Gruden, istaknuvši kako je većina medija, uključujući i Hrvatsku televiziju pod utjecajem muških lobija. »I to je jedan od razloga što je slika o ženama u medijima iskrivljena«, upozorila je Paliković-Gruden, izrazivši uvjerenje da će proces demokratizacije u društvu poboljšati i položaj žena u njemu. Sanja Sarnavka, iz Grupe B.a.b.e., istaknula je da kad je proučavajući hrvatske udžbenike vidjela način na koji se u njima prikazuje uloga i status žene u društvu, zaključila je kako je »uloga žena u medijima još sasvim pristojna«. »Kada bismo u postocima pokušali izračunati udio žena u javnom i političkom životu i kad bismo tu htjele postići ravnopravan odnos s muškarcima, onda bi u Hrvatskoj tek za 480 godina žene dostigle političku i ekonomsku moć kakvu danas imaju muškarci«, upozorila je Sarnavka.</p>
<p>U filmu »Iskrivljeni odrazi«, vrlo je duhovito prikazana uloga žene u medijima, te je i sama redateljica Božić u svom uvodnom govoru istaknula kako se žene u medijima najčešće mogu vidjeti gole, »a ako imaju sreće onda samo polugole«. »Pa i sami ženski časopisi poučavaju žene kako da 'njemu' pruže užitak, dok istodobno sebi moraju mnogo uskratiti, jer moraju izgledati savršeno. S druge strane, muški časopisi uče muškarce kako da uživaju primjerice, u dobrom vinu, dobrom jelu i u 'dobrim' ženama «, zaključila je Božić. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>IDS traži veće povećanje mirovina sa zaštitnim dodatkom </p>
<p>PAZIN, 22. veljače</p>
<p> - IDS-ovi saborski zastupnici najavili su u četvrtak u Pazinu da će pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o povećanju mirovina, kako bi se mirovine povećale i umirovljenicima koji su primali zaštitni dodatak da bi dosegnuli iznos minimalne mirovine. </p>
<p> Zastupnici Damir Kajin i Dino Debeljuh rekli su na konferenciji za novinare da kod izračuna osnovice za povećanje mirovina tim umirovljenicima nije uračunat zaštitni dodatak, pa su im zapravo s povećanjem, koje su dobili u skladu sa Zakonom, mirovine ostale iste.</p>
<p> Smatrajući da je ta kategorija umirovljenika nepravedno zakinuta, IDS-ovi zastupnici zatražit će u parlamentu da se preispita dio zakona koji to regulira i da se osigura oko 150 milijuna kuna za korekciju tih minimalnih mirovina. Pozvat će da im se u tome pridruže i ostali klubovi zastupnika šestorice.</p>
<p> Kajin i Debeljuh rekli su da je riječ o šezdesetak tisuća umirovljenika, zakinutih novim odredbama Zakona o povećanju mirovina kojim se otklanjaju razlike između mirovina ostvarenih u različitim razdobljima. Oni su u mirovinu otišli s punim stažem, a da bi dostigli minimalni iznos od 1.484 kune, država im je isplaćivala zaštitni dodatak.</p>
<p> Osim promjene zakona, kao druga opcija navodi se i moguće povećanje iznosa minimalne mirovine jer, po Debeljuhovim riječima, plaće su u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana povećane za deset posto, pa bi se toliko mogle povećati i mirovine.</p>
<p> Dvojica IDS-ovih saborskih zastupnika ujedno ističu da su zakonom zakinuti i vojni umirovljenici, kojima mirovine također nisu korigirane prema ranije stečenim pravima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nezaposleni splitskoj upravi: Za nas nema, a za bankete i gozbe ima</p>
<p>SPLIT, 22. veljače</p>
<p> – Isplata troškova božićnih i novogodišnjih svečanosti iz proračuna grada Splita ne govori samo o rastrošnoj, socijalno neosjetljivoj i bahatoj gradskoj upravi.</p>
<p> Dok je u Splitu rekordnih 23.000 nezaposlenih, a u Županiji splitsko-dalmatinskoj najveći broj nezaposlenih ikad zabilježen u povijesti i daleko najviši u Hrvatskoj, gradski novac doslovno se rasipa na ohole gozbe i nepotreban sjaj koji promoviraju oni koji sirotinji dijele lekcije o boljoj budućnosti, priopćio je u četvrtak splitski ogranak Zajednice nezaposlenih (ZANE).</p>
<p>Za projekt samozapošljavanja, koji je ZANE tražio i za Split, nakon što je takav već pokrenut u Osijeku, Varaždinu, Puli, Dubrovniku, nema razumijevanja, iako bi ga se financiralo stranim donacijama za zapošljavanje. Prema njemu, svaki nezaposleni dobio bi 10.000 maraka, podsjeća se u priopćenju koje je potpisala predsjednica ZANE-a Verica Gregov. Istodobno, upozorava se, iz blagajne grada rasipa se na bankete i gozbe više od 1,3 milijuna kuna.</p>
<p> Zajednica nezaposlenih ogorčena je na »arogantnu, uvredljivu i provocirajuću izjavu bivše donačelnice i saborske zastupnice SDP-a Vesne Podlipec, prema kojoj su troškovi mogli biti - i veći«. Zajednica nezaposlenih očekuje da se o skandaloznoj rastrošnosti javno očituju oni članovi gradske uprave koji ne podržavaju ovakav bezočan luksuz u vrijeme socijalnog kaosa. »Neka nezaposleni Splita sami izračunaju koliko se moglo otvoriti radnih mjesta uz skromnije obilježavanje božićnih i novogodišnjih blagdana«, poručuju im iz ZANE-a. Socijalno bešćutnima, rastrošnima i bahatima koji su vodili ili vode grad, pak, poručuje se da su izbori jedini dan kad i nezaposleni odlučuju. (J. Svalina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Laco: Nisam bio Norčev posrednik </p>
<p>Brojne indicije upućivale su na zaključak da je Miro Laco, savjetnik Demokratskog centra za pitanja branitelja i dugogodišnji prijatelj generala Mirka Norca, bio njegov posrednik u kontaktu s premijerom Račanom. </p>
<p>»Odbijam optužbe da sam bio bilo kakav pregovarač ili slično. Istina je da sam bio u kontaktu s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićom, ali samo sam se informirao o svom prijatelju«, rekao je Laco u razgovoru za Vjesnik u četvrtak. Istaknuo je i kako bi »priznanje da je bio pregovarač značilo da postoje dvije suprotstavljene strane, što nije istina. Ispada da je Vlada htjela izručiti generala Norca Haagu. A Vladi je također bilo u interesu da naše pravosuđe procesuira slučaj. To je od nacionalnog interesa i Vlada se za to borila«.</p>
<p> l Taj je slučaj bio u središtu medijske pozornosti.</p>
<p>- Točno je da su mediji bili vrlo zainteresirani za generala Norca, ali ne samo sada. Naime, posljednjih godinu dana može se govoriti o svojevrsnom medijskom linču iako je Norac izbjegavao istupe u javnosti. No, u glavama ljudi još su neke predrasude, ali oni za to nisu krivi. </p>
<p> l Kako komentirate optužbe koje terete generala Norca za »slučaj Gospić«?</p>
<p>- Te optužbe su smiješne. Čovjek je pravedan i smiješno je da ga terete za pojedinačne zločine. Vjerujem da će on to vrlo brzo i dokazati.</p>
<p> l Jesu li istinite tvrdnje da su ga ljudi oko njega sprečavali da se ranije preda?</p>
<p>- Sumnjam. Jedini uvjet bilo je jamstvo Vlade da Međunarodni kazneni sud neće tražiti njegovo izručenje. Nakon što je Haaški sud dao i pismenu potvrdu da Norac nije na optužnici, nije bilo nikakvog razloga da se on ne odazove sudskom pozivu. </p>
<p> l Dakle, jedini uvjet predaje generala Norca bio je da ga se ne izruči Haaškom sudu.</p>
<p>- Točno je da je jedini uvjet odaziva generala Norca na sud bilo jamstvo da neće biti predan Haaškom sudu. Bilo je tu različitih nespretnosti i pogrešnih interpretacija, no nemojte me stavljati u ulogu pregovarača.</p>
<p> l Neki mediji povezivali su vas i s Nikolom Krištom kao pregovaračem? </p>
<p>- To je apsolutna neistina. S Krištom ne komuniciram.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan: Pravosuđe sada mora obraniti Hrvatsku kao pravnu državu </p>
<p>Kao što je poznato, Mirko Norac predao se u srijedu oko 18.30 sati policiji u Zagrebu, a sad je na sudu u Rijeci. Sve ostalo je, dakle, sada stvar hrvatskoga pravosuđa. Na nama je svima ne samo da vjerujemo, nego i da pridonesemo da hrvatsko pravosuđe kvalitetom svoga rada obrani Hrvatsku kao pravnu državu. Izjavio je to u četvrtak premijer Ivica Račan prije kraja tematske sjednice Vlade posvećene gospodarskim pitanjima.</p>
<p>Račan je uputio packu medijima, optuživši ih da su pogrešno interpretirali neke njegove stavove iznesene na konferenciji za novinare u srijedu. To se posebno odnosi na tvrdnje da je kritizirao predsjednika Republike Stjepana Mesića.</p>
<p>»Ne samo da nisam spomenuo predsjednika Mesića, nego nisam ni mislio na njega. Bila je prevažna situacija da bih otvarao takvu vrstu problema. Nemojte me podcjenjivati, ako imam nešto reći, sposoban sam to reći direktno«, naglasio je Račan. Dodao je kako Vlada nije željela izlaziti u javnost s poluinformacijama dok ne riješi problem. No, naglasio je da je, prema važećim propisima, jedino hrvatska Vlada nadležna za suradnju s Haaškim sudom.</p>
<p>Na upit hoće li se Norac braniti sa slobode ili iz pritvora, premijer je kazao da nema tu informaciju. »Bit ću u identičnoj situaciji kao i vi kad ta informacija dođe«, odgovorio je Račan. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Macan: Norac je snimljen u Zagrebu</p>
<p>»Strašno mi je neugodno, ali ne znam kako je snimka Norčeva iskaza došla na HRT«, rekla je u četvrtak za Vjesnik Silvana Menđušić, urednica HTV-ove informativne emisije »Puni krug«. »Pokušala sam na sve načine doći do te informacije, ali nitko mi nije znao dati odgovor«, zaključila je Menđušić.O podrijetlu »misteriozne« snimke nisu nam ništa znali reći ni na desku HTV-a, kao ni u službi zaduživanja televizijskih kamera odakle, tvrde, »nijedna kamera nije poslana na takav zadatak«.Krešimir Macan, glasnogovornik HRT-a, pak, službeno se odlučio distancirati od cijele priče, jedino, uvjerava nas, »Norac je snimljen u Zagrebu«.Slavko Rako, glasnogovornik MUP-a kategorično je odbacio mogućnost da je policija dostavila snimku HRT-u. »MUP s Norčevom snimkom nema ništa«, rekao je Rako. (Ž. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada zadužila javna poduzeća da ove godine investiraju 11,5 milijardi kuna </p>
<p>Pri kraju su pregovori sa sindikatima o plaćama, koje se ove godine neće povećavati, rekao zamjenik premijera Goran Granić/ Ministarstvo gospodarstva mora pripremiti zakon o privatizaciji poduzeća u državnom portfelju/ Predlaže se otpis dugova PIK-ovima </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Razgovori Vlade sa sindikatima o politici plaća od 2001. do 2003. godine pri kraju su. Kako sada stvari stoje, plaće se u ovoj godini neće povećavati. U narednim bi godinama u javnim službama plaće bi rasle po stopi od 75 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u državnim poduzećima po stopi upola manjoj od stope rasta BDP-a, izvijestio je u četvrtak na početku tematske sjednice Vlade posvećene gospodarskim pitanjima zamjenik premijera dr. Goran Granić.</p>
<p> Na dnevnom redu maratonske tematske sjednice koja je prethodila redovitoj sjednici, našla su se pitanja pokretanja investicija u javnim poduzećima, zatim cestogradnja, privatizacija poduzeća iz državnog portfelja i financijska konsolidacija poljoprivredno-industrijskih kombinata (PIK).</p>
<p>Ministar gospodarstva Goranko Fižulić istaknuo je kako je cilj Vlade da se 12 do 13 posto hrvatskoga BDP-a svake godine ostvaruje iz investicijskog ciklusa, dok će pokretanje investicija u 14 državnih poduzeća proizvesti oko šest posto BDP-a. No, u Vladi očekuju da će pokretanje investicijskoga ciklusa u javnim poduzećima potaknuti razvoj čitavoga niza djelatnosti vezanih uz njih. Ministar financija dr. Mato Crkvenac rekao je da je nova vlast uspjela srezati javnu potrošnju, ali investicijski ciklus u Hrvatskoj još je znatno slabiji uz odnosu na ostale zemlje u tranziciji. On računa da će vrijednost investicija u nas u ovoj godini iznositi 11,6 milijardi kuna, od kojih će se oko dvije milijarde namaći iz proračuna, 5,7 milijardi iz vlastitih sredstva poduzeća, a 3,8 milijardi kuna trebalo bi osigurati kreditima.</p>
<p>Prema tvrdnjama predsjednika Uprave HEP-a Ive Čovića, to javno poduzeće ove godine planira gradnju trafostanica u Žerjavincu, Ernestinovu, Splitu, Rijeci i Zagrebu. U HEP-u vjeruju da će velik dio potrebnog novca uspjeti osigurati kreditima, a najavljuju i pojednostavljenje tarifnog modela što bi im trebalo smanjiti gubitke. Predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević najavio je za ovu godinu investicije u vrijednosti dvije milijarde kuna, od kojih je 650 milijuna kuna vlastitih sredstava, 313 milijuna kuna iz kredita Svjetske banke i 226 milijuna iz sredstava EBRD-a. U 2002. u Ini očekuju 50 do 100 milijuna kuna dobiti, a do kraja godine najavljuju stvaranje regulatornog tijela za određivanje cijena plina. Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić najavio je ovogodišnje investicije »teške« tri milijarde kuna, od kojih će HT u razvoj fiksne mreže uložiti 1,275 milijardi kuna, 1,155 milijardi za razvoj novih usluga i 116 milijuna kuna za razvoj Interneta u Hrvatskoj. Zajedno s Vladom HT će sudjelovati u uvođenju Interneta u hrvatske škole. Predsjednik Uprave HŽ-a Marjan Drempetić istaknuo je da to poduzeće želi povećati prijevoz tereta na 12 milijuna tona, a broj putnika na 36 milijuna, ali je najavio smanjenje broja zaposlenih za osam posto u dogovoru sa sindikatima. U infrastrukturu HŽ će ove godine uložiti oko 760 milijuna kuna, a u suradnji s lokalnom samoupravom pokušat će u prometu zadržati i nerentabilne pruge.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ocijenio je da zbog predstojećih izbora ne treba računati na zamah investicija u infrastrukturu gradova i općina u ovoj godini.</p>
<p>Odlukom Vlade, dosadašnju Hrvatsku upravu za ceste (HUC) od 1. travnja zamijenit će dva poduzeća u vlasništvu države. Riječ je o Hrvatskim cestama d.o.o i Hrvatskim autocestama. Namjera je Banskih dvora da se u cestogradnju u ovoj godini uloži 3,2 milijarde kuna, a do 2004. godine 15,1 milijardu kuna. Do 2004. godine trebalo bi završiti dionice autocesta i poluautocesta od Krapine do Macelja, zatim trasu autoceste od Rijeke do Goričana, izgraditi zapadni krak istarskog ipsilona i sagraditi dionicu autoceste od Bosiljeva do Sv. Roka. Na pitanje premijera Ivice Račana hoće li do 2004. Bechtel sagraditi autocestu do Splita, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić odgovorio je negativno. No, rekao je kako je moguće da se tunel Sv. Rok pusti u promet i prije tog roka. Polemiku je izazvalo i premijerovo pitanje hoće li do početka sezone 2003. godine biti rekonstruirana Plitvička cesta, na što mu je ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek odgovorio da »ceste gradi novac«.</p>
<p>Unatoč očekivanjima, Vlada na sjednici u četvrtak nije utvrdila tekst zakona o privatizaciji poduzeća u državnom portfelju, no ovlastila je Ministarstvo gospodarstva da u roku od dva tjedna pripremi nacrt toga zakona. Raspravljalo se i o Programu i planu privatizacije državnoga portfelja koji je izradio HFP. </p>
<p>Taj prijedlog sve tvrtke u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države, njih 1404, nominalne vrijednosti državnoga portfelja 25,66 milijardi kuna, dijeli u nekoliko kategorija.</p>
<p> Prva kategorija odnosi se na poduzeća koja bi trebalo privatizirati podmirenjem kapitalnih izdataka pojedinih ministarstava. Riječ je o 590 trgovačkih društava, ukupne vrijednosti državnoga portfelja 3,33 milijarde kuna, čija privatizacija mora biti završena do kraja godine. U drugoj grupi je 20 poduzeća koja država do kraja godine namjerava privatizirati dodjelom dionica bez naknade invalidima i obiteljima poginulih branitelja. Treću grupu čini 498 poduzeća koja će se u dogledno vrijeme privatizirati dodjelom dionica bez naknade onima kojima je u bivšoj državi oduzeta imovina. U četvrtoj su skupini 84 poduzeća koja bi se do kraja iduće godine trebala privatizirati putem javnog prikupljanja ponuda, dok bi se 484 poduzeća do kraja ove godine trebalo privatizirati javnom dražbom. Uz angažman savjetnika za privatizaciju trebalo bi do kraja 2002. privatizirati 15 trgovačkih društava, među kojima su Croatia d.d. u Cavtatu, Liburnia Riviera hoteli u Opatiji, Primošten, Sunčani Hvar, Željezara Sisak, Končar, Đuro Đaković i brodogradilišta. Tu je i privatizacija 22 poduzeća prodajom dionica s popustom zaposlenima i ranije zaposlenima do kraja ove godine.</p>
<p> Upravo je taj model izazvao raspravu, jer su se neki ministri, poput onoga za europske integracije Ivana Jakovčića, zalagali da se on najprije primijeni u svim trgovačkim društvima. Prema modelu radničkoga dioničarstva, privatiziralo bi se 26 poduzeća, dok bi se četiri poduzeća privatizirala dodjelom dionica bez naknade. Poduzeća u stečaju, njih 35, također bi se trebala privatizirati, a među njima su Čazmatrans, Croatiaturist, Brionka, Jadrankomerc, Pazinka i Hoteli Lopud.</p>
<p>Vlada je raspravljala i o financijskoj konsolidaciji PIK-ova Vrbovec, Orahovica, Jasinje, Vupik, Belje i Đakovština. Njihova ukupna dugovanja iznose 2,2 milijarde kuna. Država potražuje 1,1 milijardu, banke i ostale financijske institucije 436 milijuna kuna, a dobavljači 319 milijuna. Vladin je prijedlog da se dio njihova duga državi otpiše, a slično rješenje nude i kad je riječ o ostalim vjerovnicima. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Datum izbora ovisi o ukidanju Županijskog doma, kaže Tomčić </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - »O datumu predstojećih izbora za lokalnu upravu i samoupravu moglo bi se razgovarati na sastanku šestorke u petak kod premijera Ivice Račana«, izjavio je u četvrtak predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić poslije sastanka s predsjednikom Državnoga izbornog povjerenstva Marijanom Ramušćakom. </p>
<p>Dodao je da datum izbora ovisi o tome hoće li se šestorka politički odlučiti za ukidanje Županijskog doma. »Ako se Županijski dom ukine, otvara se mogućnost da izbori za lokalnu upravu budu prije kraja lipnja«, rekao je Tomčić. </p>
<p>Naglasio je kako osobno drži da bi to bilo vrlo korisno jer je kraj lipnja nepovoljan datum za konstituiranje gradskih i općinskih vijeća, te županijskih skupština s obzirom na godišnje odmore, ali i činjenicu da se od 1. srpnja lokalna uprava i samouprava drukčije financira. Tomčić je s Ramušćakom razgovarao o mogućnostima da osnuje stalna služba Državnoga izbornog povjerenstva. Predsjednik Sabora kazao je da se to može riješiti samo izmjenom izbornog zakona. »U roku dva do tri dana dobit ću pismeni prijedlog predsjednika Ramušćaka i onda ćemo to razmatrati u okviru izmjena izbornog zakona«, najavio je Tomčić.</p>
<p>Ramušćak je naglasio da je izvijestio predsjednika Sabora o kontinuiranom radu Izbornog povjerenstva od prošlih izbora do sada. Razlog su bili brojni izbori za lokalnu upravu i samoupravu koji su se održavali cijele prošle godine. »Predložili smo da se osnuje stalna služba Izbornog povjerenstva odnosno logistika koja bi imala svoje sjedište bilo u Saboru, ili u blizini parlamenta«, objasnio je Marijan Ramušćak. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Vjesnik u privatizaciju putem javnog natječaja </p>
<p>ZAGREB, 22. veljače</p>
<p> - Prihvati li Ministarstvo gospodarstva prijedloge Hrvatskoga fonda za privatizaciju (HFP), Vjesnik d.d. će se zajedno s 83 trgovačka društva naći u kategoriji poduzeća u državnom portfelju koja će se do kraja 2002. privatizirati tehnikom javnog prikupljanja ponuda. U rukama države je 89,17 posto temeljnoga kapitala Vjesnika čija je nominalna vrijednost 174,35 milijuna kuna.</p>
<p>Zanimljivo je da Slobodnu Dalmaciju, drugu novinsku kuću u Hrvatskoj sa znatnim državnim udjelom u vlasničkoj strukturi, HFP-ov prijedlog ne vidi kao objekt moguće privatizacije u predstojećem razdoblju. Država u toj splitskoj novinskoj kući posjeduje 29,35 posto temeljnoga kapitala. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić i Klestil prvi put u Gradišću </p>
<p>Zajednički dolazak tumači se kao naznaka većeg razumijevanja za prava hrvatske manjine / Austrijski predsjednik dolazi u Zagreb </p>
<p>ŽELJEZNO, 22. veljače (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Gradišćanski Hrvati poseban su razlog za suradnju Hrvatske i Austrije jer su oni pokazali da mogu biti lojalni građani Austrije i istodobno poštovati i voljeti svoju pradomovinu, istaknuo je u četvrtak u Željeznom (Eisenstadt) predsjednik Stjepan Mesić. On je trećega dana svoga službenog posjeta Austriji posjetio Gradišće (Burgenland) i susreo se s tamošnjim Hrvatima. Hrvatskog je predsjednika u obilasku Gradišća pratio austrijski predsjednik Thomas Klestil što se sa strane austrijskog domaćina tumači kao znak posebne pažnje. </p>
<p>Obojica predsjednika susrela su se u Trajštofu (Trausdorf) s predstavnicima hrvatskih općina u toj pokrajini i razgovarala sa zemaljskim poglavarom Hansom Niesslom. </p>
<p>»Ako bilo koje dvije države u Europi imaju razloga za suradnju, onda su to Hrvatska i Austrija«, izjavio je predsjednik Mesić na konferenciji za novinare nakon tih razgovora. Ujedno je najavio posjet austrijskoga predsjednika Hrvatskoj.</p>
<p>Uz pripadnost istom kulturnom krugu i zajedničku prošlost, važna spona između Hrvatske i Austrije jesu Gradišćanski Hrvati kao most suradnje dviju država. Osvrnuvši se na posljedice rata i lošeg privatizacijskog modela na hrvatsko gospodarstvo, Mesić je rekao da Hrvatska želi Austriju kao strateškog partnera kako bi uz pomoć stranih ulaganja mogla aktivirati svoje resurse. Ukazao je i na kompatibilnost hrvatskoga i austrijskog gospodarstva zbog čega će ta suradnja biti na obostranu korist. Predsjednik Mesić vjeruje da će njegov posjet Austriji, čiji su rezultati »premašili sva očekivanja«, biti daljnji impuls za jačanje sveukupnih veza. </p>
<p>Istome se nada i predsjednik Klestil koji je naglasio da su nacionalne manjine »živi most suradnje sa susjedima«. Još je jednom ponovio da će Austrija svesrdno podržati hrvatske napore za uključivanje u Europsku uniju. </p>
<p>Klestil se osvrnuo i na bojazan u dijelu austrijske javnosti da će proširenje EU-a dovesti do nekontroliranog priljeva radne snage s Istoka. »Proširenje Unije u austrijskom je interesu jer će time Austrija prestati biti rub Unije i ponovo postati središte Europe«, rekao je predsjednik Klestil. </p>
<p>Mesić se nakon toga susreo s predstavnicima udruga Gradišćanskih Hrvata koji su najbrojnija nacionalna manjina u Austriji. Prema popisu stanovništva iz 1991., u toj državi živi nešto više od 26 tisuća Gradišćanskih Hrvata, no procjenjuje se da ih je znatno više - i do 40 tisuća. Najviše ih živi u pokrajini Gradišće, a nešto manje od jedne trećine trajno je nastanjeno u Beču. S brojnim kulturnim i umjetničkim društvima, nevladinim udrugama, dječjim vrtićima i školama, Gradišćanski su Hrvati najbolje organizirana manjina u Austriji čiji predstavnici sudjeluju u radu vladinog savjeta za manjine. Njihova su prava zaštićena državnim ugovorom iz 1955., europskim konvencijama i nizom zakona, no neke odredbe nisu bile dosljedno provođene. Zbog toga se dolazak predsjednika Klestila, koji je u Mesićevoj pratnji prvi put posjetio Gradišće, ovdje tumači kao naznaka poboljšanog razumijevanja za prava hrvatske manjine. </p>
<p>Razgovorom s gradišćanskim privrednicima, predsjednik Mesić završio je radni dio svoga posjeta Austriji. Navečer, kao poseban gost dr. Klestila zajedno sa suprugom Milkom, prisustvuje poznatom balu Bečke opere, najprestižnijem događaju u društvenom životu austrijske metropole. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Norčeva predaja nikad nije bila upitna, tvrdi Kačunko</p>
<p>OSIJEK/ DUBROVNIK/ GOSPIĆ/ PULA, 22. veljače</p>
<p> - Na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića u četvrtak je započelo prikupljanje potpisa za referendum o donošenju zakona kojim bi se braniteljima Domovinskog rata osigurao isti sudski tretman kakav su imali pripadnici obrambenih vojski europskih zemalja vezano uz kaznena djela počinjena u obrani tijekom II. svjetskog rata. U sat vremena prikupljeno je 800 potpisa, a od petka akcija kreće i u ostalim slavonskim županijama. </p>
<p>Na konferenciji za novinare Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskoga rata potpredsjednik Petar Kačunko ustvrdio je da nikad nije bilo upitno hoće li se Mirko Norac predati hrvatskom pravosuđu niti je general od njega ikad bježao. </p>
<p>»Na žalost, imamo primjere iz hrvatskog pravosuđa da je procesuiranje završilo tako da su ljudi bili u pritvoru i nakon pola godine ili godinu dana oslobođeni su bez ikakvih dokaza«, rekao je Kačunko. »Spektakularno se hapsilo, izmišljali su se razlozi zašto će se to napraviti, a potom se dogodilo ubojstvo ili samoubojstvo Levara pa je bio uhapšen Orešković. Zatim je miniran spomenik u Zagrebu pa je bio uhapšen Norac«, zaključio je. Zapitao se i »slijedi li miniranje nekakve robne kuće ili rušenje aviona da bi bili uhapšeni ostali generali«.</p>
<p> Norac se prijavio u trenutku kad se pokazalo da hrvatsko pravosuđe neće spektakularno privoditi jednoga od najvećih junaka Domovinskog rata. Stožer očekuje, rekao je Kačunko, da hrvatsko pravosuđe iskoristi šansu i procesuira »onako kako treba«. </p>
<p> l Stožer Ličko-senjske županije za obranu digniteta Domovinskog rata iskazao je zadovoljstvo odlukom Haaškoga suda da se slučaj generala Mirka Norca istražuje pred hrvatskim pravosuđem. Istodobno, Stožer ne može prihvatiti tumačenje da se general Norac »predao policiji«, jer je riječ o junaku Domovinskog rata koji zna cijeniti sudbinu vlasti domovine za koju se borio. Stožer je uvjeren da će se i ostalim osumnjičenicima u »slučaju Gospićana«, koji su u riječkom Istražnom zatvoru, dopustiti da se brane sa slobode. </p>
<p> Kako je novinare izvijestio glasnogovornik Stožera Darko Milinović, u svim gradskim i općinskim središtima Županije počelo je potpisivanje peticije.</p>
<p> l Predsjednik Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Istarske županije Oriano Bulić izjavio je kako bi Norac zasigurno bio u Haagu da nije bilo prosvjeda. Ocijenio je da se »slučaj Norac« pokazao političkim problemom s obzirom na to da je glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte iznenada taj postupak prepustila hrvatskom sudstvu, »očito zbog intervencije hrvatske Vlade i premijera Račana«.</p>
<p> Početak potpisivanja peticije u toj županiji najavljeno je za petak. </p>
<p> l Potpisivanje peticije počelo je i u Dubrovniku, a organizirala ga je Koordinacija udruga Domovinskog rata »Od Prevlake do Stona«. Potpisi će se prikupljati svaki dan do 3. ožujka. (S. Č. D./H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010223].
|
