NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010722].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 168339 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.07.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Goran Granić: »Nazivati ovu vladu izdajničkom je političko profiterstvo najniže vrste«</p>
<p>Pitanje stabilnosti Vlade i njenog položaja nije samo pitanje koje je vezano za Haag, makar je to pitanje uzburkalo najviše strasti i podjela. Ako ova Vlada nema reformsku zadaću, onda je gubljenje vremena u njoj raditi, a ja nisam spreman gubiti vrijeme / Postao je tema ne samo domoljublja, nego i tema političkog i materijalnog profiterstva. Domovinski rat sam sebi nije svrha, njime je stvorena hrvatska država. Da nije stvorena hrvatska država, Domovinski rat bi bio nešto poput Kosovske bitke, izgubljene bitke koju Srbi slave šest stoljeća </p>
<p>Nakon nedavne dramatične sjednice Vlade zbog dviju haaških optužnica, zbog kojih je temperatura u Hrvatskoj dovedena do usijanja, premijer Račan samo je potvrdio jednu javnu tajnu. Njegov zamjenik u Vladi i njen potpredsjednik, HSLS-ovac dr. Goran Granić čovjek je od premijerova najvećeg povjerenja, njegov najbolji suradnik čiju ostavku, unatoč tome što ju je dr. Granić ponudio zbog posljednjih događanja, nije želio prihvatiti. Premijer je također javno kazao kako će se potruditi pronaći sve pravne mogućnosti da dr. Granića zadrži u Vladi, jer je njegov doprinos dragocjen. Obzirom da je sam Granić poznat kao veliki radoholičar, ne čudi premijerovo oduševljenje u međusobnoj suradnji.</p>
<p>• Vaše mjesto u Vladi je, čini se, definitivno sigurno, no, možete li reći kako stojite u HSLS-u?</p>
<p>- Ja sam u HSLS-u običan član, prema tome to je sigurno mjesto.</p>
<p>• Što to znači konkretno? Bilo je najava da ćete biti isključeni iz stranke, pa da nećete, ili je to ipak stranačka tajna?</p>
<p> - Ha, ha... Mogu se samo nasmijati na to.</p>
<p>• Je li Vlada, nakon što je dobila potporu i povjerenje u Saboru, jača nego prije?</p>
<p>- Da.</p>
<p>• Jeste li svjesni činjenice da bi se u slučaju eventualnih novih optužnica mogla ponoviti ista situacija kao što je bila posljednja oko generala Gotovine i Ademija?</p>
<p>- Ne bih ulazio u špekulacije. Pitanje stabilnosti Vlade i njenog položaja nije samo pitanje koje je vezano za Haag, makar je to pitanje uzburkalo najviše strasti i podjela. Mi smo sami htjeli pitanje povjerenja postaviti i na pitanjima reforme. Jer, ako ova Vlada nema tu reformsku zadaću, onda je gubljenje vremena u njoj raditi, a ja nisam spreman gubiti vrijeme. I da nije bilo Haaga, Vlada je imala namjeru postaviti pitanje povjerenja: hoćemo li ići zajedno dalje ili ćemo se iscrpljivati na nebitnim stvarima. Hrvatsku treba reformirati u svim segmentima i to treba početi brzo raditi, ne smije se previše energije trošiti na međusobnim odnosima, građani Republike Hrvatske moraju steći realan uvid u ono što Hrvatska treba napraviti i što su ciljevi ove Vlade.</p>
<p>• Vlada je, dakle, htjela tražiti odgovor na pitanje ima li povjerenja ili ne, bez obzira na situaciju s Haagom? To sada prvi puta iznosite u javnost.</p>
<p>- Premijer Račan je htio postaviti i ranije svojim koalicijskim partnerima pitanje gdje smo i što trebamo obaviti. Jer, stalno dovođenje u pitanje rada i koncepta Vlade, stalni prigovori bez sadržaja, ali zapravo odugovlačenje provođenja reformi - s jedne strane je prigovor da se malo napravilo, a s druge strane da se prebrzo ide i onda je stalno raskorak oko toga, ili se ide prebrzo ili se ide presporo, sve je to zahtijevalo odgovor na pitanje ima li Vlada povjerenje. Mi tvrdimo da treba ići brže s reformama.</p>
<p>• Javnost ionako smatra da Vlada ne provodi dovoljno brzo reforme.</p>
<p> - Da, ali onda treba stvarati takvo okruženje, kako unutar onih koji odlučuju tako i u ukupnoj javnosti.</p>
<p>• Bili ste jedan od onih koji su znali za dvije haaške optužnice. Zašto se zapravo čekalo mjesec dana? Zašto niste pripremili javnost? Je li tu Vlada ipak pogriješila?</p>
<p>- Ne, Vlada nije pogriješila, zato što u svakom poslu postoji tehnologija. Taj trenutak uvijek je krajnje osjetljiv. Nije ni moguće pripremati javnost na to. Ta kampanja s optužnicama traje mjesecima, prema tome, mislim da je to potpuno krivo postavljena stvar. Mi smo u Vladi zaduženi da svoj posao do kraja profesionalno obavimo i normalno da je prvo što smo trebali napraviti jest da pokušamo putem prigovora otkloniti one dijelove optužnice za koje smatramo da nisu u skladu s politikom a i činjenično i da to tražimo od Tribunala. Imao smo razgovore u Haagu, ja sam ih vodio i nije točno da glavna tužiteljica ne razumije problem i vjerujem da to vrijeme nije uzalud potrošeno. Međutim, postojala su formalna ograničenja, a to je da su te optužnice potvrđene od Suda i više ne predstavljaju samo akt tužilaštva, već i akt Suda. Naravno da smo pokušali i diplomatskim aktivnostima ukazati na taj problem. Bilo je tu i drugih stvari kao što je prigovor oko dinamike tog procesa, kada se još nije ni znalo da će Milošević tako brzo biti uhićen. Kad smo iscrpili diplomatske i pravne mogućnosti, onda smo obavijestili javnost o tome.</p>
<p>• Jeste li Vi osobno smatrali da će doći do tako dramatične situacije nakon što je javnost saznala što se događa?</p>
<p>- Da, očekivao sam da će se dogoditi nešto takvo.</p>
<p>• Je li ovo bio najteži trenutak koalicijske Vlade?</p>
<p>- Ne. Domovinski rat je postao tema ne samo domoljublja i čvrste povezanosti, nego je, budimo objektivni, postao i tema političkog i materijalnog profiterstva. Mislim da je glorificiranje Domovinskog rata na taj način zapravo umanjenje onog osnovnog rezultata. Domovinski rat sam sebi nije svrha, njime je stvorena hrvatska država i nju treba slaviti i snažiti. Tako Domovinski rat ima svrhe i potvrđuje se. U protivnom, da nije stvorena hrvatska država, Domovinski rat bi bio nešto poput Kosovske bitke, izgubljene bitke koju Srbi slave šest stoljeća. Bit Domovinskog rata je stvaranje hrvatske države i kroz hrvatsku državu, kroz razvoj demokracije, snaženje pravne države, razvoj gospodarstva na najbolji se način slavi Domovinski rat.</p>
<p> • Premijer je najavio mogućnost da Hrvatska zatraži izmjene Statuta Haaškog suda, no, pravni stručnjaci kažu da je mala mogućnost da bi se u stvarnosti to moglo i dogoditi.</p>
<p>- Kolika je mogućnost ja ne bih prosuđivao. U tom smislu ni jedna institucija ne može Vladu obvezati na uspjeh, već samo na nešto što treba napraviti. Vjerujem da se s neovisnim stručnjacima, kroz analizu rada Haaškog suda doći do zaključaka u kojem pravcu treba djelovati i razvijati taj sustav. Jedno je pitanje, kao što je ovo sad pitanje kad govorimo o Hrvatskoj, ali drugo su ostala pitanja samog koncepta Suda odnosa Suda i tužilaštva, što je jedno od pitanja. Zatim postoji i pitanje ingerencija Suda u odnosu na nacionalno zakonodavstvo. Ipak, Hrvatska se razvija u miru kao demokratska država, u Srbiji se pokazuju prvi rezultati razvoja, ja vjerujem da će se ti procesi nastaviti, naravno da više nema onih temeljnih ili početnih pozicija s početka djelovanja Suda. Čini mi se da bi cijeli razvoj mogao ići i u smjeru snažnijeg angažiranja domaćeg zakonodavstva, odnosno, pravosuđa i sa kontrolnim mehanizmom od strane Suda u Haagu. Dometi i kapacitet tog Suda je ograničen, i vjerojatno će se razmišljati o tim problemima.</p>
<p>• Je li timing optužnica u ovom trenutku bio pogrešan? Vladu čeka težak posao korjenitih reformi, socijalna je situacija u zemlji izuzetno teška i onda se još pokrene ovako osjetljivo pitanje koje diže cijelu Hrvatsku na noge. Čini se kao da je glavna haaška tužiteljica odmogla Vladi na neki način..</p>
<p>- Naravno, kad bismo pitali je li dobar trenutak, svi bi rekli - turistička je sezona, ne sada, možda kasnije... Znate, volio bih da je već u Haagu vukovarska trojka i četvorica Srba optuženih za Dubrovnik i za niz drugih mjesta i to bi bilo normalnije, poštenije, pravednije, na to smo upozoravali Sud cijelo vrijeme i nastavit ćemo to činiti i dalje. Jer, smatramo da se mora voditi računa i o ukupnom kontekstu o tome tko je prouzročio zločine, agresiju, ali ne bježeći od vlastite odgovornosti. Naravno, interesi tužilaštva su u nekim segmentima drugačiji, glavna tužiteljica danas se osjeća znatno snažnije s obzirom da je dobila glavnog kreatora svog ovog zla, Miloševića, da se nakon svega može očekivati niz drugih glavnih aktera zločina na ovom području, Karadžić, Mladić, cijeli taj srpski paket, dižu se prve optužnice za zločine nad Hrvatima počinjenih od strane Muslimana. U toj se situaciji ne poklapaju interesi tužilaštva i određenih načela i principi RH, odnosno Vlade RH.</p>
<p>• Ali je također i paradoksalno da ljudi koji su izglasali ovaj zakon, Vladu koja ga treba poštivati nazivaju izdajničkom. </p>
<p> - Nazivati ovu Vladu izdajničkom je dio političkog profiterstva najniže vrste. Međunarodne obveze su međunarodne obveze i tu ne možete špekulirati. Čak i Ustavni zakon je nebitan ukoliko hoćete biti ravnopravna članica međunarodne zajednice i u pravima i u obvezama. Ustavni zakon u tom slučaju određuje najjednostavniju funkciju komunikacije između Međunarodnog suda i Vlade RH. Kao kritiku na sve te prigovore jednom sam rekao da sam proživio sve ove godine u Hrvatskoj i nisam zaboravio što se događalo. Radi se o odluci Suda čiju odluku ne može promijeniti ni jedna zemlja, ni jedna politička inicijativa, ni jedna međunarodna, čak ni Vijeće sigurnosti. Ići u osporavanje ili neizvršavanje znači dovoditi zemlju u vrlo tešku situaciju, ali sa perspektivom da se ta odluka mora izvršiti. </p>
<p>Ova Vlada, neka druga Vlada... Nećete naći ni jednog sugovornika koji Vam neće uputiti i reći: gospodo, podizanje tužbe nije osuda, imate šanse sve svoje prigovore uputiti na sud. Naravno da se može raspravljati o pitanjima - pa znate ako se u tužbi pretjeralo, zašto se pretjeralo i slično. Međutim to su izvorna prava tužilaštva kao i u svim drugim predmetima, oni su temeljem svojih dokaza utvrdili tekst optužnice i hrvatskoj Vladi nije preostalo ništa drugo, ne raspravljajući o meritumu, o sadržaju niti slaganju ili neslaganju sa tekstom, to je stvar za kasnije i politički i pravno u fazi otvaranja procesa pred Sudom i obrane interesa.</p>
<p>• Je li gospodin Budiša, glavni premijerov koalicijski partner znao za postojanje tih dviju optužnica?</p>
<p>- Samo tri čovjeka su to pročitala, kojima je to dužnost. Premijer, ministar pravosuđa Ivanišević i ja.</p>
<p>• Što kažete na dio komentara da je Vlada namjestila provjeru svoje potpore u Saboru zbog političkog pitanja, umjesto da se bavi egzistencijalnim pitanjima ljudi u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ova Vlada radi svaki dan na rješavanju tih pitanja.</p>
<p>• Nedavno ste izjavili da je teško očekivati da će se za mandata ove Vlade građanima bitnije poboljšati standard. Djelovalo je to deprimirajuće, ali i vrlo realno. Ipak, nije li ta izjava u suprotnosti s onim što govore neke Vaše kolege iz Vlade?</p>
<p>- Ne, ta izjava nije bila u suprotnosti. U Hrvatskoj se želi bježati od iracionalnosti, to je jedna karakteristika i tome pribjegavaju ne samo građani, već i političari, čak i ljudi iz najvišeg ranga politike unutar koalicije. Ne mislim pritom napadati nikoga iz oporbe. U čemu je stvar? Danas trošimo više nego što privređujemo, i nama treba rast u sljedeće tri godine da bismo došli do nule. I zato kada se kaže da su svi pokazatelji, i da će se te stope rasta ostvariti možda čak i više ako uspijemo provesti plan konsolidacije Državnog proračuna što ćemo provesti do kraja godine i iduće godine možemo očekivati veće stope rasta nego ove godine, a to je sve potrebno da bismo došli na nulu. To znači da se onom dijelu građana koji su vezani za proračun neće bitno mijenjati standard. Kome će se mijenjati? Onima u privatnom sektoru. I to je cijela filozofija, ona je realna, ja ne želim bar u svojim nastupima, nikome buditi one iluzije koje ne stoje. Naravno, kako će se sve veći dio gospodarstva privatizirati, bit će i sve veći broj zaposlenih koji će doći u tu šansu.</p>
<p>• To što vi govorite sve je točno, znate, ali običan je čovjek jako umoran od silnih obećanja koja sluša godinama o tome kako će jednom u budućnosti živjeti bolje. A te budućnosti nikad nema.</p>
<p>- Znam, to je točno, nestrpljenje je veliko, mnoge godine su izgubljene, ali tu postoje neke objektivne stvari. Mi smo od svih ovih zemalja koje su u prvoj liniji približavanja EU, znači Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, pa nekoliko drugih, jedini koji financiramo gotovo sa 20 posto državnog proračuna troškove rata. Možete zamisliti da netko Hrvatskoj daruje iznos koliko iznosi hrvatski dug? Jer, 20 posto proračuna se troši na troškove rata.</p>
<p> • Je li Hrvatska skupa zemlja?</p>
<p>- Da, ona je i zbog toga skupa. Ali nije preskupa, no to je složeno pitanje, jer je to odnos i efikasnosti i razine plaća i ukupnih troškova. Kod nas tržište nije bilo dovoljno razvijeno i dijelom zbog toga nerazvijenog tržišta mnogi koji su se pojavili na tom tržištu u zemljama sjevernije od nas nisu došli u Hrvatsku. Pojavili su se u zadnjih godinu dana. Imate već i efekt da je u zadnjih šest mjeseci došlo do pada cijene hrane. Ništa kao konkurencija ne može utjecati na to. Sve ono što administrativno možete vrlo je slabog dometa, jer vi arbitrirate, nemate nikad pravu mjeru i samo tržište može utjecati. Prema tome, nama je jedna od bitnih elemenata politike da deregulacijom otvaramo tržište i da tržište samo radi pritisak na razinu troškova.</p>
<p>• Što će Vlada učiniti na jesen s korekcijama plaća državnih službenika i namještenika? I u tom su pitanju počinjene grube greške.</p>
<p>- Nismo mi napravili nikakve greške.</p>
<p>• A slučaj s plaćama medicinskih sestara za koje je i Račan kazao da je učinjen previd?</p>
<p> - Nije napravljena greška. Mi smo zakonom predvidjeli da će se za posebne uvjete rada dati i dodatak i mi smo samo napravili te dodatke na teže uvjete rada.</p>
<p>• Dobro, ali hoće li biti korekcija plaća?</p>
<p>- Ukoliko bude trebalo, bit će. Ali nisu donesene nikakve odluke i još nemamo dokaza da smo pogriješili.</p>
<p>• Što kažete na tvrdnju sindikata da reforma državne uprave nije uspjela?</p>
<p>- Što bih drugo od sindikata mogao očekivati? Naravno da se sindikati bore za svoje interese.</p>
<p>• Ipak smatrate da je taj zakon dobar?</p>
<p>- Sve što smo planirali smo i ostvarili. </p>
<p>• Zašto je nedavno objavljeno da ste Vi osobno zaustavili istragu protiv bivših ministara Škegre i Pavlovića zbog slučaja prodaje dionica HT-a?</p>
<p>- Ne znam, to biste Vi trebali pitati one koji su to napisali.</p>
<p>Frustrirana Hrvatska nema šanse za uspjeh</p>
<p>• Je li vam laskalo što je premijer odbio vašu ostavku i javno vas proglasio svojim najbližim suradnikom i najmarljivijim članom Vlade?</p>
<p>- Naravno da svakom čovjeku priznanje njegovog rada laska. Stalo mi je da ljudi s kojima radim imaju pozitivan stav prema mom radu. U ovih 18 mjeseci nisam otišao ni na jedan prijem, ne idem na ručkove, samo sam posvećen radu.</p>
<p>• Toliko radite da ne stignete otići ni na službeni ručak ili večeru?</p>
<p>- Izvan ove zgrade ne. Ali, bio sam svjestan te odgovornosti u trenutku kada sam preuzimao mjesto i jedino tako želim raditi. Mene ovo zanima kao projekt i želim da on bude uspješan. Ukoliko suradnici, uključujući i premijera to primjećuju kao vrijednost, drago mi je.</p>
<p>• Pretpostavljam da Vas pretjerano ne pogađaju priče zlobnika iz HSLS-a koji kažu da ste se priklonili premijeru i izdali svoju stranku. Te priče doista dolaze iz Vaše stranke.</p>
<p>- Ja sam toga svjestan, ali s ljudima koji nisu dorasli profesionalnosti i odgovornosti ne želim raspravljati. Posao koji ja radim nije političko nadmudrivanje, nego ozbiljan i odgovoran posao. Ne jednom sam rekao da ću samo pod takvim uvjetima raditi taj posao i da neću nikad prihvatiti da štitim bilo kakve interese koje ne prihvaćam kao interese ove države. A ovaj posao mogu raditi jedan dan, 15 dana, mjesec ili duže.</p>
<p>• Slažete li se jednim dijelom svojih kolega koji kažu da mediji snose veliki dio odgovornosti za klimu koja vlada u Hrvatskoj?</p>
<p>- Imam dobar odnos s medijima. Znate, definitivno se može vidjeti da u Hrvatskoj vlada jedna histerija negativnog odnosa prema svemu i nema šanse da se iz takvog odnosa bilo što pozitivno dogodi. Samo ono društvo koje je u stanju generirati pozitivnu klimu i energiju može uspjeti, neovisno o tome tko je na vlasti, koja stranka. To je preduvjet, jer uspjeh vuče uspjeh. Ako vi kriminalizirate kompletne državne institucije i ljude, vadite isključivo neke nebitne negativne stvari, stvarate frustrirano društvo koje je u kaosu. Ali nije krivnja samo na ljudima iz medija, jer taj problem jednako generiraju i ljudi iz javnog života i politike. Kao da svi sudjelujemo u projektu kako isfrustrirati Hrvatsku do kraja, do apsurda. A ja Vas uvjeravam da takva Hrvatska nema šanse za uspjeh. Moramo početi razmišljati pozitivno.</p>
<p>• Koji je izlaz iz sveopće histerije?</p>
<p> - Zaustavimo se, stanimo na loptu i promislimo na trenutak kuda sve to ide. Ne ide nikuda, uvjeravam Vas.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Crkva je griješila kad god je bila radikalna</p>
<p>Razlozi emocionalne naravi su apsolutno na strani opozicije. Ali racionalni razlozi su na strani Vlade. I ako se nije lako u takvim rascjepima opredijeliti, očito je da bi bilo časnije ne slušati svaku stvar koja dolazi iz inozemstva. No današnja je planetarna povezanost naroda takva da je to gotovo nemoguće, kaže Mardešić</p>
<p>Željko Mardešić, naš poznati sociolog religije i angažirani katolički laik iz Splita, (pod pseudonimom Jakov Jukić autor knjiga »Budućnost religije« i »Lica i maske svetoga«) svojim napisima, predavanjima i javnim istupima uvijek je isticao kršćansku notu snošljivosti i umjerenosti, pa tako i kad je u pitanju politički angažman kršćanina. Nacionalna podjela oko »haaškog pitanja« i rezerviran stav Crkve spram ove situacije bili su povod našem razgovoru. </p>
<p> l Slažete li se s mišljenjem oporbe da je Vladina odluka o suradnji s Haaškim sudom na temelju Ustavnog zakona iz 1998. ravna izdaji nacionalnih interesa?</p>
<p>- Tematika je prilično složena. Razlozi emocionalne naravi su apsolutno na strani opozicije. Ali racionalni razlozi su na strani Vlade. I ako se nije lako u takvim rascjepima opredijeliti, očito je da bi bilo časnije ne slušati svaku stvar koja dolazi iz inozemstva. No današnja je planetarna povezanost naroda takva da je to gotovo nemoguće. I sada u tom procijepu između plemenitosti i nužnosti izbor nije baš jednostavan. Štoviše, problem je što to uopće nije izbor. Ako se opredijelite za bilo koju stranu niste dobro napravili. Do sada ste u ideološkim sistemima znali, ako ste se za nešto odlučili, da je to točno to! Danas je svijet tako premrežen da vi zapravo nemate jednostavnih odgovora i odluka. U ovakvim okolnostima čovjek bi trebao smirivati situaciju. </p>
<p> l Ako to nije bio izbor, znači li da je Vlada zapravo bila prisiljena prihvatiti ultimatum?</p>
<p>- Za čovjeka koji dovoljno ne poznaje mehanizam međunarodnih odnosa to bi se zacijelo moglo shvatiti tako. Veliki broj ljudi ne shvaća da je u međuvremenu napravljen novi kvalitativni skok, i da mentalni sklopovi koje smo usvojili kroz pola stoljeća komunizma, danas više ništa ne vrijede. Problem je samo naizgled ideološki, ali u svojoj biti on to nije. </p>
<p> l Osobno, slažete li se s oporbom da je držanje Vlade ravno nacionalnoj izdaji?</p>
<p>- Izraz je predrastičan. Ono što mi se ovdje ne sviđa je taj ideološki rat na hrvatskoj političkoj sceni, koji ne odgovara stvarnom stanju stvari i tako zasjenjuje stvarne probleme. </p>
<p> l Treba li mijenjati Zakon o suradnji s Haagom tako da hrvatski sudovi procjenjuju valjanost haaških optužnica i na temelju toga odlučuju o izručenju optuženika, kako to predlaže HDZ?</p>
<p>- Koliko ja znam o pravu to se može pokušati napraviti, ali od toga neće biti nikakve koristi. To su izvanpravne kategorije. </p>
<p> l Ipak, jeste li za izmjenu Zakona i što biste u njemu mijenjali?</p>
<p>- U jednom dinamičnom društvu zakoni se često moraju mijenjati. Pitanje je samo je li sada pravo vrijeme za to. A što bi trebalo mijenjati, to može reći jedan pravni i politički stručnjak. </p>
<p> l Podržavate li zahtjev Stožera za dignitet Domovinskog rata da se provede referendum kojim bi se zahtijevalo da se svi pripadnici HV-a oslobode terećenja za ratne zločine, jednako kao i pobjedničke vojske iz Drugog svjetskog rata?</p>
<p>- To je dobra nakana, koja je isključivo verbalne naravi, ali koja ništa bitno ne može promijeniti. Mislim da bi se u sva tri slučaja; suradnje s Haagom, izmjene Zakona i zahtjeva za referendumom, trebali okrenuti konsenzusu minimuma koji u ovom trenutku možemo zahtijevati i ostvariti. </p>
<p> l Kako tumačite rezerviranost Hrvatske biskupske konferencije prema ovom kritičnom problemu? </p>
<p>- Teško je ocjenjivati razloge HBK-a kada ne poznajemo situaciju iznutra. No, u svakom slučaju, u našoj je situaciji bolje biti razuman nego radikalan. U našem društvu ionako je previše radikalizma, ne treba nam još da ga i Crkva potpiruje. Pogledajte čitavu hrvatsku povijest i vidjet ćete da je Crkva rijetko bila radikalna, a svaki put kad je bila radikalna onda je pogriješila. </p>
<p> l Je li Vlada dosadašnjim radom zaslužila izglasano joj povjerenje?</p>
<p>- Ne bih protiv Sabora... Ha, ha! Povjerenje joj je dano s premoćnim brojem glasova. Treba joj dati još prilike da izađe iz ove zaista teške situacije, bez pretjeranog optuživanja ili bezrezervnog branjenja. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko je sve zakazao u slanju dokumentacije o hrvatskim žrtvama?</p>
<p>Vladajuća petorka sada vodi neku vrstu kampanje u koju su uključili i navodni manjak dokumentacije iz doba HDZ-ove vlasti. Odbacujem takve optužbe, naša je dokumentacija precizna... Mi smo, a ne oni razgovarali s tisućama logoraša, nagledao sam se leševa i naslušao stravičnih svjedočanstava </p>
<p>Je li ili nije Hrvatska na vrijeme dala dovoljno dokaza Haagu o zločinima koji su se dogodili 1991. godine? Oko odgovora na to pitanje saborski zastupnici su se danima nadigravali. Oporba proziva vladajuće zbog toga što primaju optužnice i dopuštaju izručenja generala za navodne zločine počinjene nad Srbima u legitimnim vojnim operacijama Domovinskog rata '95., dok se istodobno zločinci koji su ubijali Hrvate '91. i dalje slobodno šeću Beogradom i Srbijom. S druge pak strane vlast uzvraća - da ste na vrijeme predali dokumentaciju o zločinima iz '91. bilo bi više optužnica protiv odgovornih za pobijene Hrvate!</p>
<p>Potpredsjednik Sabora, HDZ-ovac Ivica Kostović, u vrijeme bivše vlasti potpredsjednik Vlade i ključni čovjek za žrtve rata koji je deset godina radio upravo na prikupljanju dokaza o hrvatskim žrtvama, u razgovoru za Vjesnik tvrdi: »Prikupljeni dokazi o zločinima nad Hrvatima poslani su ne samo Haagu, nego na tri i pol milijuna adresa diljem svijeta. Prikupljali smo dokaze u tri faze: do osamostaljenja Hrvatske, od proglašenja hrvatske samostalnosti do donošenja rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o prikupljanju podataka o zločinima '92. na prostorima bivše Jugoslavije, te od osnivanja Haaškog suda 1996. godine pa do danas. 6. listopada 1992. godine donijeta je Rezolucija 780 Vijeća sigurnosti UN-a, a već 20. listopada stalni predstavnik RH pri UN-u dostavio je Glavnom tajniku i Vijeću sigurnosti knjigu Dokazi o ratnim zločinima u Hrvatskoj u vremenu od rujna '91. do listopada 92. godine. Bili su to dokazi za prvih 1000 žrtava s iskazima svjedoka, medicinskom dokumentacijom, nalazima autopsije, a radilo se o Hrvatima pobijenim i masakriranim u Lovincu, Dalju, Kraljevčanima, Četekovcima, Peckom, Škabrnji, Nadinu, Voćinu, Humu, Saborskom... Poslali smo podatke o nestalima i o masovnim grobnicama, masakrima nad civilima, silovanjima, koncentracijskim logorima i sve su to dokazi da je u Hrvatskoj prekršena Ženevska i sve druge konvencije, da je u Hrvatskoj učinjen genocid i zločin protiv čovječnosti«.</p>
<p>Za primjer »kako vlast obmanjuje javnost« iznosi i nedavni TV dokaz. Naime, u Dnevniku, u kojemu je nakon dramatične sjednice Vlade posvećene haaškim optužnicama gostovao premijer Ivica Račan, u kontekstu priča o navodnim zločinima nad Srbima i paljenju srpskih kuća nakon Oluje, prikazano je hrvatsko selo Saborsko. »Za to smo spaljeno hrvatsko selo i pobijenih 50-tak staraca i civila slali dokaze još '92. UN-u, a danas se to koristi kao dokaz da su hrvatski vojnici palili srpske kuće. Nevjerojatno, kako to drukčije protumačiti nego kao političku manipulaciju«, rezignirano zaključuje saborski potpredsjednik Ivica Kostović. </p>
<p>Bivša vlast je UN-ovoj Komisiji stručnjaka za ratne zločine, na čelu s Fritzom Kalshovenom i Cherifom Bassiounijem poslala dokumente, koje je kasnije službeno trebao preuzeti Haaški sud, na engleski jezik je prevedena i poslana knjiga »Masovni zločini i genocid u Hrvatskoj 1991./92. godine«, dokumentirani dokazi o zločinima dostavljeni su Helsinki Watchu i Amnesty Internationalu. Kostović danas tvrdi da se uvidom u tu dokumentaciju, koju je ona vlast na vrijeme poslala, može dokazati da se zajedničkim djelovanjem »JNA« i srpske paravojske, s političkom odgovornošću Beograda, u Hrvatskoj provodilo etničko čišćenje i genocid nad nesrpskim pučanstvom.</p>
<p> »Dokumentirali smo 500 potpuno uništenih sela u kojima su ljudi pobijeni ili protjerani, dokazali smo što je sve proživjelo 5000 ljudi, većinom civila, kroz mrcvarenja u srpskim koncentracijskim logorima i za njihova stradanja imamo medicinske dokaze, imamo snimke na kojima se vidi da je 10.000 Srba, pod komadom jugoslavenske vojske, napuštalo Hrvatsku unatoč tome što im je Međunarodni Crveni križ dijelio letke s pozivima da ostanu. Jugoslavenska vojska je organizirano premještala pučanstvo, a nas se sada optužuje za deportaciju Srba«, ogorčeno priča Kostović, razvrstavajući po stolu hrpu dokumenata kojima može potkrijepiti svoje ozbiljne kontraoptužbe na račun sadašnje Vlade. </p>
<p>Apsurdnim naziva situaciju da je zbog genocida u Hrvatskoj Haaški sud dosad podigao optužnicu samo protiv vukovarske trojke - Šljivančanina, Radića i Mrkšića - kao i to da su se predstavnici međunarodne zajednice zanimali samoinicijativno jedino za dokumentaciju o Dubrovniku, Ovčari i Vukovaru.</p>
<p>O golemim razmjerima stradanja Hrvatske, u ratu koji joj je nametnut, najbolje govore neumoljive činjenice: 12.340 poginulih i nestalih civila i branitelja, 227 potencijalnih masovnih grobnica od kojih je dosad ekshumirano 128, 1450 i danas nestalih osoba (a mnogi će se nakon identifikacije svrstati na listu ubijenih), gotovo 7000 ljudi koji su prošli srpske koncentracijske logore... Kostović zato podsjeća »one koji su u političke svrhe to sada zaboravili«, da je vukovarska bolnica gađana »krmačama koje probijaju sve do treće deke«, granatirana je svakih pet sekundi, dok je kninska bolnica »u 72 sata koliko je trajala Oluja samo okrznuta«, ali se koristi kao »primjer nehumanosti Hrvatske vojske i svi se sada time bave«!</p>
<p>»Očito je da vladajuća petorka sada vodi neku vrstu kampanje u koju su uključili i navodni manjak dokumentacije iz doba HDZ-ove vlasti. Odbacujem takve optužbe, naša je dokumentacija precizna, jer su na tome radili najbolji ljudi. Mi smo, a ne oni razgovarali s tisućama logoraša, osobno sam obišao na desetke grobnica, nagledao sam se leševa i naslušao stravičnih svjedočanstava. Dr. Juraj Njavro spasio je živote tisućama ljudi. Pa tko je onda pozvaniji govoriti o dokumentaciji o našim žrtvama danas u sabornici? Mi ili oni koji ništa od svega toga ne znaju. Gdje su bili kad se sve to događalo? Kad prođu naša iskustva nek se jave, nek odu s pukovnikom Grujićem na iskapanja pa će vidjeti što to jest. Sramota je da sada jedan birokratski nastrojeni manager u Vladi optužuje nekoga tko je kao dragovoljac prošao cijeli rat, skupljajući podatke i svjedočanstva, a ja moram čekati dvije minute replike da bi govorio o onome što sam radio deset godina«!</p>
<p>I dok su sabornicom pljuštale optužbe tko je kriv za donošenje Zakona o suradnji s Haagom, »mi ili oni«, tko je zakazao u slanju dokumentacije o hrvatskim žrtvama, tko je pozvaniji govoriti o proteklih deset godina, potpredsjednik Sabora Ivica Kostović ipak poziva na suradnju i zajedničko preispitivanje kompletne, već poslane dokumentacije Haagu. Ništa, kaže, ne priječi sadašnju Vladu da još jednom koristi, dopuni i pošalje sve što je još eventualno potrebno da bi se suradnja s Haagom popravila u korist države. »Vlada ne smije pristati da bude zaokupljena samo jednim žrtvama i mora s dignitetom istraživati i hrvatske žrtve, umjesto što sada nas optužuje da nismo predali dokumentaciju«, reći će naposljetku prof. Kostović.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zanimaju li koga hrvatske žrtve?</p>
<p>Ivica Kostović: Naša Vlada pristaje na dvostruke kriterije Haaškog suda</p>
<p>• Gospodine Kostoviću, hrvatski građani nakon upravo završene saborske rasprave stječu dojam da bivša vlast nije bila u stanju čak ni dokumentaciju o svojim žrtvama predati Haagu? </p>
<p> - Ova vlast govori neistine o dokumentaciji. Ne čudim se Carli del Ponte kad kaže da treba proširiti dokumentaciju, jer njima je to isprika što nisu podigli niti jednu novu optužnicu za zločine počinjene nad Hrvatima '91. Ali čudim se našoj Vladi da nije u stanju čak ni Bijelu knjigu prolistati pa bi točno ušli u trag svim dokumentima koji su se dosad slili u Haag. Umjesto da nastave i dalje raditi na prikupljanju dokumentacije o hrvatskim žrtvama, oni su obustavili financiranje Odjela pri Medicinskom fakultetu koji se bavio istraživanjem i prikupljanjem dokumenata o zločinima. Pokušava se pažnja javnosti odvući na bivšu vlast, a financira se HHO i njihovi se podaci sad uzimaju relevantnima. Vladajući imaju pristran pristup žrtvama i stječe se dojam da ih hrvatske žrtve ne zanimaju. </p>
<p>• Prema podacima s hrvatske strane nakon Oluje je stradalo 500-tinjak ljudi i bivša vlast je to priznala?</p>
<p> - Žrtve Oluje prikazala su državna tijela 1995. godine, odmah nakon završetka akcije i asanacije terena, nije nam za to trebao ni Prodanović, ni Žarko Puhovski. Na službenoj konferenciji za novinare nakon Oluje, u Zagrebu i Bruxellesu, iznio sam podatke koji govore o žrtvama nađenim prilikom asanacije terena. Nađeno je 526 poginulih pripadnika srpske paravojske, te 116 civila, od kojih su 44 odmah identificirana, a popis predan Međunarodnom Crvenom križu. Od srpskog topništva stradala su tada i 42 Hrvata i to nitko danas ne spominje. Među 526 pripadnika srpske paravojske je možda bilo civila pa nam to sada spočitavaju, no kako se moglo znati tko su civili ako su svi muškarci bili u uniformama? I sad kad Puhovski i društvo govore o srpskim žrtvama, pitam ja njih, imaju li kao dokaz o zločinu, medicinski nalaz autopsije, čime mogu potvrditi da su osobe koje spominju bili pripadnici paravojski ili civili? To treba dokumentirati, a podaci koje HHO ima prikupljeni su samo na temelju iskaza svjedoka i bez stvarne korekcije s našim izvješćima koje smo o tome slali UN-u. Križeve na groblju prikazuju sada kao posljedicu naših zločina, umjesto da kažu da su to pronađeni posmrtni ostatci stradalih u operacijama pokopani u skladu sa Ženevskim konvencijama, i ući će u Vladin program identifikacije ako su neidentificirani. Samo, zna se redoslijed, ne možemo preskočiti naše žrtve iz '91. koji već pet godina čekaju identifikaciju. To je valjda logično. </p>
<p>• S HHO-om se gotovo podudarate u brojkama, oni spominju 400 pobijenih Srba? </p>
<p> - Da, u brojkama se podudaramo, samo što oni tvrde da je riječ o pobijenim civilima za koje se ne zna tko su. Pa, naravno da se za one koji uza se nisu imali dokumente ne zna tko su, no pokopani su u skladu sa Ženevskim konvencijama i biti će kad tad identificirani. A je li bilo pojedinačnih zločina? Pa zaboga, to je obrađeno u 1900 kaznenih djela za koje su različiti pripadnici samozvanih dragovoljaca ili kriminalnih osoba kažnjeni nakon Oluje. </p>
<p>• Kažete da članovi Vlade koji bivšu vlast optužuju zbog manjka dokumentacije nisu stekli uvid u dokumentaciju. Jesu li Vas kada što tražili, s obzirom da ste deset godina na tome radili? </p>
<p> - Iskreno rečeno, nikad me nisu ništa pitali, ni mene, ni druge iz bivše Vlade. Mogli su nas pitati što smo dali, ako već ne znaju naći dokumente (izuzetak je bio Vladin ured za suradnju s Haagom) i zato sam im poručio vrlo jasno ovih dana u saborskoj raspravi - uzmite Bijelu knjigu i to pretočite u tužbu za genocid! JNA se službeno povukla iz Hrvatske u lipnju '92. a zločini su se dogodili do tada. Nisu spriječili srpsku paravojsku i četnike da čine zločine Hrvatima, a mogli su. Ali se zato sada optužuje Hrvatska vojska za paljenje kuća i zločine nakon Oluje. Eto vidite, to je primjer dvostrukih kriterija Haaškog suda na koje pristaje naša Vlada!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Sličnosti i različitosti žetvenih i božićnih tradicija</p>
<p>Uz sastav mađarske manjine u Hrvatskoj »Doromb« koji njeguje glazbu Mađara u Moldaviji, ljubitelji etnoglazbe mogli su uživati i u glazbi švedske manjine u Finskoj koju je predstavio sastav »Gjallarhorn«. Osim što je nadahnut skandinavskom glazbenom tradicijom, sastav se u svojim izvedbama koristi i afričkim, indijskim, kubanskim i drugim egzotičnim motivima</p>
<p>Ovogodišnja 35. međunarodna smotra folklora u Zagrebu koja završava u nedjelju u znaku je nekoliko godišnjica: 50 godina Koncertne direkcije Zagreb koja je organizator Smotre, 20 godina Zagrebačkih ljetnih večeri u sklopu kojih se Smotra održava te 35 godina same Smotre. Kao i u proteklih nekoliko godina, i ova Smotra bila je posvećena određenim temama, ovaj put božićnim i žetvenim običajima. Na Smotri je sudjelovalo oko 900 sudionika iz 37 folklornih skupina i ansambala, 24 iz Hrvatske, 10 iz inozemstva (iz Bugarske, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Poljske, Slovenije i Ukrajine) te tri skupine Hrvata iz BiH i Jugoslavije. Svojim sudjelovanjem na Smotri prikazuju raznolikosti, sličnosti i podudarnosti božićnih i žetvenih tradicija u raznim krajevima Hrvatske, odnosno među drugim narodima. </p>
<p>U sklopu prikazivanja božićne tradicije, sudionici Smotre prikazali su običaje razdoblja od svete Lucije do Tri kralja, kao i uobičajene pjesme i plesove. Sve krajeve Hrvatske za Božić karakteriziraju običaji blagoslova kuća uz želje da iduća godina bude plodna i uspješna te koledari koji uz pjesmu čestitaju blagdane. Ponegdje su prisutni običaji da se mladi prilikom Božića okupljaju uz druženje, pjesmu i ples, pri čemu su se često ugovarale i prošnje. Kod drugih naroda uz tradiciju pučkog pjevanja i običaje slične našima česti su običaji izvođenja igrokaza i predstava s božićnom tematikom.</p>
<p>Vrijeme žetve, kako su pokazali sudionici smotre, tradicionalno u svim narodima okupljaju stanovnike cijelog sela na jednom mjestu što je prilika za druženje, zabavu, pjesmu i plesove uz neke tradicionalne običaje za vrijeme i nakon završetka žetve.</p>
<p>U sklopu 35. međunarodne smotre folklora održavaju se i mnoge popratne priredbe. U Klovićevim dvorima održava se izložba »Hrvatske žetvene tradicije 20. stoljeća«. Izložba prikazuje običaje i druge žetvene tradicije koje se uglavnom više ne održavaju, stare alate i strojeve, odjeću, ukrase, obredne predmete od slame i fotografije. Izložba je popraćena snimkama žetvenih pjesama kao i filmovima o žetvi i žetvenim običajima. </p>
<p>U Etnografskom muzeju prikazuje se izložba »Od ordenja do simbola identiteta-priča o istarskom suveniru«. </p>
<p>U crkvi sv. Katarine održani su koncerti hrvatskih božićnih crkvenih napjeva na kojima su nastupili pjevački zborovi sa starim, uglavnom manje poznatim pučkim božićnim pjesmama.</p>
<p>Od 1994. u sklopu Smotre održavaju se i koncerti etnoglazbe kojima je cilj pokazati raznovrsnost pristupa tradicijskoj glazbi. Ovogodišnja ponuda bila je vrlo raznolika. Uz sastav mađarske manjine u Hrvatskoj »Doromb« koji njeguje glazbu Mađara u Moldaviji, ljubitelji etnoglazbe mogli su uživati i u glazbi švedske manjine u Finskoj koju je predstavio sastav »Gjallarhorn«. Osim što je nadahnut skandinavskom glazbenom tradicijom, sastav se u svojim izvedbama koristi i afričkim, indijskim, kubanskim i drugim egzotičnim motivima. Talijanski instrumentalni sastav »Arche« publici je predstavio tri tradicijska instrumenta-zampognu (talijansku vrstu gajdi), ciaramellu (instrument sličan sopelama) i dijatonsku harmoniku, a svojim izvedbama dokazao je da ne postoje čvrste granice između tradicijske, umjetničke i popularne glazbe.</p>
<p>Po drugi put ove godine zagrebačkoj se publici predstavio Bodan Arsovski i »Egzija Orchestra« sa svojim obradama tradicijske makedonske glazbe. U sklopu Smotre predstavljena su i dva CD-a zavičajne glazbe Posavine i Moslavine pod nazivom »I ja jesam posavačko dete« i »Vijenac žita, vijenac zlata«. Svojim nastupima na Trgu bana Jelačića i na Gradecu, koncertima i drugim priredbama, sudionici Smotre prikazuju dio svoje tradicije, ali i obogaćuju ljetnu kulturnu ponudu Zagreba.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Počeo 86. kongres esperantista</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Od subote Zagreb je drugi put domaćin Svjetskog kongresa esperantista, na kojem sudjeluje oko 2ooo ljudi iz 57 zemalja. Kongres će potrajati do 28. srpnja, a glavna je tema »Kultura dijaloga - dijalog među kulturama«. Kongres se službeno otvara u nedjelju ujutro u Lisinskom, a tom događaju prisustvovat će i predsjednik Stjepan Mesić. Popodne će u parku, ispred Ekonomskog fakulteta na Kennedyjevom trgu, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i unuk tvorca esperanta L.L. Zamenhofa otkriti spomenik »La Futuro«, dar danskog kipara Jespera Nergaarda. Očekuje se da će esperantisti u Zagrebu potrošiti oko milijun i pol njemačkih maraka, a najviše prijavljenih sudionika je iz Hrvatske, Francuske, Njemačke i Japana.</p>
<p>M. Koštro</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="7">
<p>Berlinska Republika mira</p>
<p>BERLIN, 21. srpnja</p>
<p> - Stotine tisuća techno fanova počelo se u subotu prijepodne slijevati prema Tiergartenu, velikom parku u središtu Berlina, kako bi sudjelovali u trećoj »Love Parade«. Skoro 200.000 ravera već se okupilo između Brandeburških vrata i Trga Ernst-Reuter, duž puta kojim će se kretati povorka čiji je ovogodišnji slogan »Pridruži se Republici mira«. Techno groznica počela je u petak u parkovima i klubovima glavnog njemačkog grada.</p>
<p> Ovogodišnja »Love Parade« mogla bi ipak okupiti mnogo manje ljudi nego prethodnih godina zbog problema oko određivanja datuma njezina održavanja, a i kritika da sve više poprima komercijalni karakter. Turistički ured Berlina računa na oko 800.000 ljudi, što je mnogo manje od 1,3 milijuna koliko ih se okupilo prošle godine, ali i mnogo više od očekivanja organizatora koja se kreću oko 400.000. Dvadesetak od 43 kamiona s glazbom najavilo je da će glazbu prekinuti na 10 minuta u znak prosvjeda protiv »arogancije i nesposobnosti« organizatora. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Spielberg vraća Oscare kući</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Kako smo informirani u ekskluzivnoj vijesti za Nedjeljni Vjesnik, glasoviti američki redatelj Steven Spielberg još jednom se pokazao velikim zaštitnikom filmske umjetnosti. On je drugi put u sedam godina spasio ugled i integritet statue Oscara, otkupljujući je i nakon toga darujući Američkoj filmskoj akademiji, iz koje je i potekla.</p>
<p> Ovaj put Spielberg je otkupio Oscara za najbolju žensku ulogu, statuicu koju je glasovita Bette Davis osvojila 1938. za ulogu u filmu »Jezebel«. O tome je javnost informirao Robert Rehme, predsjednik Američke filmske akademije u petak ujutro, govoreći im kako je to Spielbergov drugi pothvat u kojem je anonimnom ponudom uspio pobijediti na dražbi za Oscare, i kao pravi donator vratiti dragocjenu statuicu Akademiji. </p>
<p>Prvi put je Spielberg, isto tako anonimno, otkupio Oscara kojeg je Clark Gable osvojio 1934. za glavnu mušku ulogu u filmu »Dogodilo se jedne noći«. To je doista izuzetna humana akcija Stevena Spielberga, koji otkupljujući Oscare štiti od komercijalne zloupotrebe, naglasio je predsjednik Rehme. Rehme je dodao da Akademija uvažava i respektira takav oblik zaštite ne samo njezinih priznanja nego i same nagrade i osoba kojima su dodijeljene. Oscar u svakom slučaju nije i ne smije biti nagrada koju netko može kupiti ili »otkupiti« nego samo zaslužiti i zbog toga je vrednija i važnija od bilo čega drugoga. </p>
<p> Rick Robertson iz Akademijine administracije izjavio je da oni ne očekuju bilo koju vrst ozbiljnih kršenja pravila, posebno nakon 1949. kada je donesen pravilnik po kojem se svaki dobitnik Oscara svojim potpisom obvezuje da statuicu neće prodavati, zloupotrebljavati ili iskorištavati. </p>
<p> Dakako, postoji još niz Oscara koji su dodijeljeni prije te godine, oni koji su ostali nakon smrti nekog laureata, ili koji su ukradeni. No, postoje i lojalni članovi Akademije, te, dakako, ljubitelji filma i tradicije, kakvim se pokazao Steven Spielberg. (B. Sömen)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mladu Turkinju od otkaza spasila veza s predsjednikovim sinom </p>
<p>ANKARA, 21. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Mlada Turkinja Evren Altunay (22) našla se među desecima namještenika Istanbulske konzultantske tvrtke (DRT), koji su zbog gospodarske i finacije krize u zemlji dobili otkaz na poslu. Ali, na njezinu sreću, dok se još oporavljala od šoka, obaviještena je da se u njezinom slučaju radilo o »pogrešci«.</p>
<p>Nakon toga, za Altunay su došla nova iznenađenja: ispred stana njezinih roditelja zaustavio se službeni »mercedes« njezine bivše tvrtke koji ju je gotovo spektakularno odvezao do samih ulaznih vrata firme. Tu su je dočekali čelni ljudi tvrtke, te joj, priopćili da je zbog savjesnog rada unaprijeđena, odnosno da je dobila bolje plaćeno radno mjesto.</p>
<p>Najnakladni ovdašnji list Sabah (Zora) otkriva da Evren Altunay toj nesvakidašnjoj sreći povratka na radno mjesto može zahvaliti činjenici da je u vezi s Leventom Sezerom, sinom turskog predsjednika Ahmeta Necdeta Sezera. U DRT-u su, kako piše istanbulski list, procijenili da bi ta veza njihove namještenice s predsjednikovim sinom, koja će u ljeto iduće godine biti okrunjena brakom, mogla biti poslovno vrlo korisna i isplativa.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Razuzdane fešte padovanskih diplomaca </p>
<p>PADOVA, 21. srpnja</p>
<p> - Na padovanskom Sveučilištu utemeljenom 1222. godine srpanj protječe u znaku neobuzdanog slavlja koje kolege priređuju friškim diplomcima. Po dugogodišnjoj tradiciji ceremonija obuhvaća raspjevane i dekorirane mimohode od starog sveučilišnog jezgra » Il Bo« do fakulteta na kome je stečena diploma. Za to vrijeme dozvoljeni su svakojaki nestašluci, uključujući i to da se diplomci, ovjenčani lovorovim vijencima bacaju u fontane. Dio te ikonografije jesu i satirični posteri izlijepljeni na pročeljima fakultetskih zgrada koji na rastanku sa studentskim životom predstavljaju "urbi et orbi" nove akademske građane.</p>
<p>Naša kamera zabilježila je zanimljivu scenu na ulazu u »Magistero« (Pedagoški fakultet): pokraj postera na kojem je vrlo dojmljivo predstavljena novopečena nastavnica Michela Magon (diplomirala s najvišom ocjenom - »110 s pohvalom«), iz debele hladovine zbivanja prati jedan od padovanskih vječitih studenata.</p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Satelitima protiv katastrofa</p>
<p>Satelitska mreža koja bi mogla unaprijed upozoravati na katastrofe kao što su uragani ili širenje naftnih mrlja spašavat će mnoge živote. Međutim, neponovljiva prilika za postavljanje ovog sustava mogla bi biti propuštena, ne reagiraju li na vrijeme vlade velikih država, upozorava Richard Holdaway, direktor Odjela za svemirske znanosti britanskog laboratorija Rutherford Appleton.</p>
<p>Predloženi projekt osigurao bi cjelodnevno praćenje čitavog planeta i spasilačkim službama omogućio pravodobni pristup životno važnim podacima. Uz pomoć raznih uređaja - infracrvenih i optičkih kamera te posebnih radara - moguće je prepoznati cijeli niz katastrofa, vulkanskih erupcija, potresa, izljeva nafte, zemljanih odrona, industrijskog zagađenja, cvjetanja algi, uragana i tsunamija. Međutim, aparaturu je potrebno postaviti na najmanje 180 satelita za što bi trebalo izdvojiti nevjerojatno velike novčane iznose. </p>
<p>Naravno, najugroženije su siromašne zemlje, a malo je vjerojatno da bi vlade bogatijih država mogle ili htjele opravdati takav izdatak svojim poreznim obveznicima. Međutim, kaže Holdaway, iskoristiti bi se mogli i komercijalni sateliti, a priliku koja se neće uskoro ponoviti pruža najavljeni plan američke tvrtke »Teledesic« o lansiranju 288 telekomunikacijskih satelita u polarnu orbitu, najpogodniju za sustav globalnog monitoringa. U tom slučaju cijena projekta spušta se na oko 600 milijuna američkih dolara, a uzme li se u obzir da katastrofe godišnje koštaju 400 milijardi dolara, to je više nego isplativo ulaganje.</p>
<p>»Teledesic« je već izrazio zanimanje za projekt, potvrdivši da bi svaki satelit mogao nositi dodatnih 20 kilograma - više no dovoljno za potrebne instrumente. Međutim, sada sve ovisi o šest nadležnih međunarodnih organizacija kojima je Holdaway uputio svoje preporuke - za šest mjeseci ističe posljednji rok do kojeg bi morao biti sklopljen sporazum o suradnji. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="12">
<p>Faust Vrančić - usamljeni šetač po ledini hrvatske književnosti</p>
<p>Veći dio zrelosti proveo je Vrančić putujući Italijom, živio je između Rima i Venecije, pisao je ondje svoje knjige i objavljivao ih, maštao je zavičaj, a on mu je bio sve dalji tako da ga je još jedino mogao iz daljine poljubiti u testamentu kojega je sastavio u Rimu 1615., a umro je u Veneciji koju godinu kasnije nakon što je taj testament nešto dopunio. Testament Vrančićev jedan je od najljepših takvih hrvatskih starih dokumenata</p>
<p>Faust Vrančić, kojemu su domoroci u Prvić Luci neki dan proslavili 450. rođendan danas, jednako kao i za života, privlači golemu pozornost javnosti. Malo je starijih hrvatskih pisaca kojima su knjige i ideje bile u suvremenosti češće reciklirane od djela ovoga Šibenčanina, koji je život potrošio na dalekim dvorovima i u ne uvijek laganim službama. Faust Vrančić koji je nećak književnika i povjesničara Antuna, biskupa i nesuđenog kardinala, autor je jednog od naših najslavnijih starijih rječnika. On je pisac vidovite knjige o novim strojevima, likovno jedne od najljepših hrvatskih knjiga uopće, a bio je i povjesničar i propovjednik.</p>
<p> Sjena ovoga univerzalnog čovjeka potaknula je tako neki dan organizatore Šibenskog dječjeg festivala da od najmlađih Faustovih potomaka naruče likovne radove na temu »novih strojeva« i da na tragu velikog pretka izmisle i nacrtaju neke najnovije machinae nove. Današnji Fausti nisu naravno crtali ni padobrane, ni turbine, nisu smišljali ni vršilice, ni viseće mostove. Oni su se najbolje snalazili kad su izmišljali »makine« koje bi trebale proizvoditi Coca Colu i kolače, sokove i romobile, a sve to izložili su na trgu pred crkvom u Prvić Luci.</p>
<p>Upravo tu je Faust Vrančić bio pokopan 1616., nakon što je poželio da mu se u grob polože i knjige što ih je za života objavio, a i jedna koju je u rukopisu namijenio potomstvu. Nije nam poznato bi li se danas u grobu Fausta Vrančića mogle pronaći te knjige. Da su ih mogli naći, teško je zamisliti da takvo što ne bi bilo poznato. Uostalom, u nas baš i nije običaj da se prekapa po grobovima velikana. Nije u nas navade da im se iz grobova uzima DNK i da im se istražuje davna fiziologija. Izvorna grobna ploča Fausta Vrančića nalazi se na zidu Crkve svete Marije u Prvić Luci, a na piščev grob stavljena je nova nedavno obnovljena ploča. I to su sve uspomene na najslavnijeg sina malene Prvić Luke. Sve drugo ostalo je u knjigama i u arhivima vremena.
Da je mladi Faust Vrančić općinstvo volio uzbuđivati nekim neobičnim postupcima, vidi se iz podatka da je jednom s venecijanskog kampanela hrabrim skokom iskušao padobran vlastite produkcije. Prema vrlo vjerojatnoj tradiciji taj skok nije prošao bez ozlijeda. U svoje doba ovaj odvjetak slavnih šibenskih Vrančića bio je slavan i zbog širine svoje tehničke nadarenosti, koju naravno nije iskušavao jedino skačući s tornjeva, nego je 1595. objavio zanimljivu i vrlo vjernim crtežima opskrbljenu knjigu Machinae novae.</p>
<p>Iste je godine ovaj obrazovani tehničar objavio i svoj petojezični rječnik, pentaglot u koji je uvrstio svoj materinji hrvatski jezik, koji je on u duhu onoga vremena nazivao dalmatinski, a u taj pentaglot uvrstio je i jezike koje je dobro poznavao mađarski, njemački, talijanski i latinski. Faust Vrančić školovao se u Padovi, a u Ugarsku, gdje mu je stric bio primas, vratio se kao dvadesetogodišnjak 1571. </p>
<p> Samo dvije godine kasnije kad mu je umro stric Antun, odluči Faust da prijeđe u Prag na dvor Rudolfa II. i da se ondje uključi u gradnju nekih utvrda u tadašnjem središtu habsburške imperije. U atmosferi praškoga dvora, u toj kulturnoj i umjetničkoj metropoli tadašnjeg svijeta mladom se Vrančiću pružila prilika da se dobro obrazuje i da produbi već stečena tehnička i filološka znanja. Studirao je u dobrim knjižnicama kojima su se inače služili Tycho Brache i Johannes Kepler mehaniku i arhitekturu, filologiju i historiografiju, a obavljao je i tajničke poslove.</p>
<p> U to vrijeme činilo se kao da je poželio slijediti dvorjaničku karijeru svoga strica Antuna, pa se zaredio i već 1594. što zbog svojih vlastitih sposobnosti, a što zbog porodične slave postao je biskup čanadski. </p>
<p>Nemiran kakav je bio još u vrijeme svoga padobranskog skoka s kampanela, on je tu biskupsku čast koja je bila više simbolična nego stvarna otklonio pa je žudeći za Italijom stupio u pavlinski red i počeo živjeti životom slobodna čovjeka, nevezanog za stroge političke propise tada obnavljane katoličke crkve.</p>
<p>Bio je poput Antuna Vramca ili Markantuna De Dominisa, čovjek sloboda i odabrao je život bez religijskih stega. Misionarskih dužnosti on u to vrijeme nije prihvaćao, nije koliko je poznato putovao Balkanom i nije radio na nasilnoj evanđelizaciji, niti se borio izravno protiv protestantizma. Ali nije poput Vramca imao nezakonitu ženu, niti je poput De Dominisa optirao za anglikanstvo. Bio je jedan iz roda tadašnjih neprilagođenih ljudi, bio je od onih koji su lutali svijetom, od onih koji nisu bili ni katolički zeloti, ali ni protestanti, od onih koji su naprosto ostali svoji u vrijeme kad je to zbog uzavrelih strasti i građanskih europskih ratova bilo teško.</p>
<p>Veći dio zrelosti proveo je Vrančić putujući Italijom, živio je između Rima i Venecije, pisao je ondje svoje knjige i objavljivao ih, maštao je zavičaj, a on mu je bio sve dalji tako da ga je još jedino mogao iz daljine poljubiti u testamentu kojega je sastavio u Rimu 1615., a umro je u Veneciji koju godinu kasnije nakon što je taj testament nešto dopunio. Testament Vrančićev jedan je od najljepših takvih hrvatskih starih dokumenata. To je svojevrsna književna autobiografija piščeva, njegov rezime života i posljednji ljubavnički pozdrav dalekoj i nikad dosegnutoj domovini.</p>
<p> Da bi se znalo koja je Vrančić svoja književna djela poželio da mu se zajedno s tijelom polože u grob, potrebno je reći i nešto o njegovim knjigama. On je napisao između ostaloga dva znanstvena traktata koji nisu bitniji po svom sadržaju, nego su nekom vrstom rezimea njegovih fakultetskih studija u području etike i logike. U tim svojim ranim radovima bio je Faust Vrančić dobar kompilator.</p>
<p>Mlad i neiskusan, on se zapjenjeno obrušavao na protestantizam da bi kasnije nakon tih tekstova koji su mu koristili kao vizit karta u više katoličke krugove, on se posvetio istraživanju narodne povijesti. </p>
<p> Pored biografije strica Antuna među historiografskim spisima mu je najvažnija Illyrica historia koja je jedna od onih knjiga što ju je poželio sa svojim lešom položiti u grob. Čini se da su ga potomci poslušali jer ta knjiga nakon piščeve smrti kao da je propala u grob, a onda je odjednom uskrsnula u 19. stoljeću, kad ju je kupio na nekoj dražbi jedan zainteresirani hrvatski grof. Sudbina se s tim rukopisom još jednom poigrala pa se on odmah nakon kupnje ponovno zagubio. S Vrančićevom poviješću Ilirije tako se dogodilo ono što joj je autor namijenio, ostala je negdje zakopana.</p>
<p>Najznamenitija knjiga Fausta Vrančića zove se Machinae novae i sastoji se od devet tabla na kojima su vrhunskom crtačkom vještinom prikazani Vrančićevi izumi popraćeni sa stotinjak stranica teksta, koji su u prvom izdanju bili na talijanskom i latinskom jeziku, a u kasnijim izdanjima tog inače vrlo popularnog djela ti su komentari bili prevođeni na španjolski i njemački, francuski i mađarski jezik.</p>
<p> U tom izvrsno opremljenom djelu izišao je na vidjelo začudan spektar Vrančićevih interesa. Jer autor Novih strojeva nije bio fantast, njega je zanimala ostvarljivost tih izuma i on u njima ni po čemu nije htio slijediti okultizam svoga slavnog imenjaka, doktora Faustusa o kojemu je za njegova života napisano nekoliko drama, a između ostaloga i ona najslavnija Christofora Marlowa, Shakespeareova vršnjaka i konkurenta. Vrančić je bio izumitelj i takovih banalija kakve su pojasevi za spašavanje utopljenika, što dakako nije nikako bio nevažan izum u vrijeme krvavih pomorskih bitaka pod Lepantom ili u Biskaji.</p>
<p> Ali Vrančić je izumio i tako važne stvari kakve su bile turbine, a bavio se i promocijom novih brzih prijevoznih sredstava, unapređenjem tehnike u agrikulturi, mostogradnji. On doduše nije došao na ideju samohodnih vozila, ali je u svojim izumima uspijevao obuzdati vodu i vjetar velikom vještinom i osjećajem praktičnosti. Ipak većina njegovih strojeva nije nikada proradila, pa je i po tomu ostao vizionar kojemu nije pomogao njegov pragmatični renesansni duh. Izvrsno se snalazio u paralelogramima sila, on je savršeno znao obuzdavati težinu i predvidjeti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Bio je blizak renesansnom univerzalizmu, ali je svojim izumima najavio novu osjećajnost manirizma, epohe koja je uz pomoć vode i vjetra nekim skrivenim mehanizmima željela pokrenuti svu neživu prirodu. Bio je time vjesnik novog baroknog animizma, epohe koja je uživala oživljavati neživo.</p>
<p>Iste godine kad su mu objavljeni nacrti novih strojeva objavio je Vrančić važan rječnički prinos koji je imao naslov Dictionarium quinque nobilisimarum Europae linguarum. Taj petojezični rječnik najuglednijih jezika nije dakako izvorni leksikološki rad, ali je djelo originalno, jer je u njemu po prvi put popisana i objavljena hrvatska jezična građa. Vrančić je poznavao tada znameniti Calepinusov rječnik tiskan 1590. i on je uočio da među jedanaest jezika iz toga rječnika nije bilo njegovoga materinjeg. Izabirajući svojih pet najuglednijih jezika, on se odlučio za one koji su u komunikacijskom smislu bili živi na području tadašnje Hrvatske. Hrvatski leksik uveden u taj rječnik pokazuje da je Faust Vrančić bio ne samo dobar poznavatelj čakavskog narječja, nego da je temelj rječniku bio upravo čakavski.</p>
<p> Doduše u Vrančićevom rječniku ima tragova štokavskih i kajkavskih, što je sve povezano ne samo s autorovim životnim iskustvom, ali je i posljedica pluridijalektalnosti koja je u uzusu hrvatskih pisaca onoga vremena bila stvar posvema prirodna.</p>
<p>Vrančić je o svom odnosu prema materinjem jeziku, o svojoj nesigurnosti u jeziku kojega je kako je vjerovao donekle zaboravio, svjedočio u predgovoru svoje vrlo popularne knjižice Život nikoliko izabranih divic koje je tiskano u Rimu 1606. U toj knjizi Vrančić kaže da mu je »vele mučno bilo ovo malo pisati«, jer da je on »malim ditetom iz naše zemlje izveden« i da nije »potle vele drugoval sa ljudi nađega jazika«. Uz to on se u tom predgovoru žalio da je hrvatski ondašnji jezik, onaj koji se »u našoj zemlji govori, kruto s talijanskim smućen« i da mu je ponekad nemoguće pronaći pravoga izraza. </p>
<p>Zanimljivo je da je u vrijeme kad je Vrančić muku mučio sa svojim jezikom i kad je sastavio svoj petojezični rječnik najuglednijih jezika nastao u Carigradu za potrebe nekog engleskog veleposlanika, jedan sličan rječnik koji je za razliku od 6700 Vrančićevih riječi i fraza imao jedva stotinjak riječi i fraza, ali je jednako kao i Vrančićev posao iskazivao duh novoga doba koje je počelo osjećati važnost nacionalnih jezika i nalazilo za shodno da ih uči i u njima se snalazi. Bio je Faust Vrančić vršnjak najvećih filoloških pothvata koje je u vezi s hrvatskim jezikom promovirao tadašnji Vatikan. Faust Vrančić nije sudjelovao u tim kampanjama jer je on bio usamljeni šetač po ledini hrvatske književnosti.</p>
<p>Posvema je u skladu sa čitavim njegovim životom bila piščeva predsmrtna želja da pokopaju zajedno s njegovim književnim djelima u grobnici Crkvice svete Marije u njegovoj rodnoj Prvić Luci. U toj želji on je spomenuo izravno svoje Machinae novae, on je spomenuo svoje propovjedničke knjige a posebno knjigu o djevicama koju je kako veli sam preveo, zatim je spomenuo svoj rječnik pet jezika, kako je nazvao svoj glavni filološki posao, i konačno jednu povijest Dalmacije, koju neki izvori nazivaju poviješću Ilirije koju je poželio da mu potomci tiskaju. Tu želju potomci mu nisu ispunili. </p>
<p> Ispunili su mu doduše želju da ga se pokopa u Prvić Luci, ondje gdje su neki dan proslavili 450. rođendan velikoga Fausta. To što je jedan pisac 1616. poželio da ga se pokopa zajedno s vlastitim književnim djelima i da ga se pokopa zajedno s poviješću vlastita naroda izvanredno je važan dokument o novoj i ojačanoj narodnoj svijesti koja je od 17. stoljeća pa dalje naciju sve više osjećala kao rezervoar velike duhovne snage. Isti je osjećaj u to vrijeme bio prisutan i u drugim sredinama Europe jer je poznavanje vlastite povijesti, svoga identiteta i jezika bilo sve više povezano s potrebom da se dublje upozna drugoga. Za Hrvate to je bilo presudno jer je njihova povijest tada bila upravo priča o svojim vlastitim susjedstvima.</p>
<p>Slobodan Prosperov Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Igor Serdar: Ne snalazim se u osobnim i stranačkim netrpeljivostima</p>
<p>Na početku je angažman oko ovog kazališnog festivala bio entuzijazam, ali kada vidim da sam od tih marketinških poslova mogao sagraditi kuću onda vodim duge, duge razgovore sa svojom dragom suprugom koja to ne naziva entuzijazmom nego ludošću, kaže Serdar </p>
<p>Igor Serdar, kazališni i filmski glumac već četiri godine pokušava na Hvaru etablirati kazališni ljetni festival dovodeći i pozivajući u nj strane i domaće predstave i glumce. Festival je od početka bio obilježen slabim interesom institucija, pomanjkanjem novca i žestokom konkurencijom već etabliranih kazališnih festivala u većim jadranskim gradovima. Sa Serdarom smo razgovarali o trenutačnoj poziciji festivala, ovogodišnjoj kazališnoj ponudi i budućnosti projekta.</p>
<p>l Što će se ovog ljeta događati na Hvaru, koja su međunarodna gostovanja, koje domaće predstave dolaze i kako napreduje cijeli projekt?</p>
<p>- Projekt Theatre 2000 Hvar, Shakespeare festival upućen je Ministarstvu kulture 1997. sa ciljem skretanja pozornosti domaće i svjetske javnosti na najstarije komunalno kazalište Mediterana. Otvaranje »linije« europske ljetne pozornice, jer se ljeti sav kulturni život Europe seli na more, doprinos je kulturi i turizmu RH. Od međunarodnih gostovanja sa zadovoljstvom najavljujemo dolazak »Zeal Theatra« iz Malbournea, s predstavom »The Stones«, s kojom su pobijedili na prestižnom festivalu u Adelaidi. Dolazi nam »Teatro Imagine« iz Venecije sa Shakespeareovim Hamletom u stilu Comedie dell arte, a također nam ponovno dolazi i pobjednička predstava najvećeg i najstarijeg kazališnog svjetskog festivala iz Edinbourgha. Riječ je o grupi »Farces« iz Sankt Petersburga koji igraju predstavu »Fantasia«. Karakteristika ovih triju inozemnih predstava jest da su tijekom godine gostovale u svim svjetskim središtima, pobjeđivale na prestižnim festivalima i imale više od 200 dana gostovanja što najbolje svjedoči o njihovoj popularnosti. Sve sam te predstave predložio Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, riječkom i osječkom HNK-u, a jedino su pozitivno odgovorili zagrebački Ured za kulturu i kazalište »Komedija«, pa će 5. i 7. rujna zagrebačka publika imati priliku vidjeti ove svjetske hitove. Također je pozvana i beogradska predstava »Zvezdara teatra« koju je napisao Duško Kovačević, a zove se »Kontejner sa pet zvezdica«. Razlog zašto smo je pozvali leži u činjenici da je to, po mojim informacijama, jedina predstava koja se izravno suprotstavila režimu Slobodana Miloševića, i to 1999. godine dok je on još bio jak i moćan. Današnja kontroverza te predstave jest u tome što glavnu ulogu igra glumac Branislav Lečić, koji je sada ministar kulture Srbije. </p>
<p> • Hoće li Lečića na pozornici čuvati bodyguardi?</p>
<p>- Neće. Naime, mi smo u Hrvatsku pozvali Lečića i njegovu predstavu, a bodyguardi neka ga čuvaju tamo. A što se tiče sigurnosti, mi imamo svoj stil čuvanja. Vrlo diskretan a ipak pouzdan. </p>
<p>• Domaće predstave?</p>
<p>- Potpisali smo ugovor s »Teatrom u gostima« za njihovu hit predstavu Art, pozvali smo Teatar ITD, Peru Kvrgića i Lelu Margitić sa »Stilskim vježbama«, Ivu Gregurevića da odigra Đuku Begovića, Zijaha Sokolovića, Vilija Matulu, Željka Vukmiricu i druge.</p>
<p>• Hoće li biti radionica?</p>
<p>- Dosadašnjih godina su radionice postojale, planirana je i ove godine, ali tu dolazimo do pitanja novca. Da ima novca, bilo bi i radionica. </p>
<p>l Od Ministarstva kulture ste dobili 50 tisuća kuna. </p>
<p>- Za cijeli ovaj projekt tijekom četiri godine Ministarstvo kulture je ukupno dalo 120 tisuća kuna.</p>
<p>• Otkud ostatak novca?</p>
<p>- Ostatak smo dobili vlastitim angažmanom i to stotinjak tisuća od grada Hvara, a mnogo, mnogo ostalog novca još i danas odrađujemo preko marketinških poslova koje inače, ljudi koji to znaju, naplaćuju za sebe.</p>
<p> • Dakle, čisti entuzijazam?</p>
<p>- Na početku je bio entuzijazam, ali kada shvatim da sam od tih marketinških poslova mogao sagraditi kuću onda vodim duge, duge razgovore sa svojom dragom suprugom. Inače, ona ne smatra da je to entuzijazam nego ludost. </p>
<p> • Ipak, Hrvatska je mala zemlja, a kazališnih festivala ima na desetke?</p>
<p>- Nažalost, kultura je uvijek zadnja na popisu stvari, a činjenica jest da nam je ona, uz turizam, jedina šansa. Mislim da to polako dolazi do svijesti svih ljudi, ali i do svijesti struktura koje o tome odlučuju, i veliki sam optimist. Što se tiče festivala, oni trebaju postojati, ali mislim da bi se trebalo razmisliti o principima njihova poslovanja. Imam mnoge konkretne ideje koje sam pronašao na drugim svjetskim festivalima, a koje su zapravo izmišljene da bi se primjenjivale i kod nas. Samo ih treba ispravno razumjeti i dosljedno primijeniti. Upravo to i radim strukturirajući ustroj Mediteran Shakespeare festivala na Hvaru. Nadam se da će pozitivna iskustva pobijediti skandale i sve negativnosti koje proizlaze iz naslijeđenog sustava poslovanja. Kao prvo, predlažem da se poboljša komunikacija prema ministarstvima koja mogu pomoći u ostvarivanju kulturnih, turističkih i prometnih projekata. </p>
<p>• Jeste li se definitivno odlučili za posao kazališnog producenta?</p>
<p>- Moj poziv je bio i ostao biti glumac. Trenutačno osjećam da i vlastitoj zemlji i samome sebi mogu više dati kao osoba koja se bavi povezivanjem kulturnih vrijednosti iz svijeta sa nama u Hrvatskoj. S obzirom na to da poznajem strukturu kazališta mnoge stvari rješavam mnogo brže i efikasnije od klasičnih menadžera. Kada bi mi sada ponudili filmsku ulogu, vjerojatno bih je prihvatio, ali rad u kazalištu ne bih za sada, zbog nedostatka vremena, mogao prihvatiti.</p>
<p>• Što bi vam, osim novca, moglo pomoći u realizaciji Mediteran festivala?</p>
<p>- Bolja komunikacija s ministarstvima i manje osobnih i stranačkih netrpeljivosti u kojima se nikako ne snalazim. Samo znam što moram i mogu li to učiniti. Svatko tko mi pomogne je dobrodošao, a onaj tko mi ne pomaže ne mislim, nipošto, da je protiv mene ili festivala. Mislim samo da takvi ljudi sporije shvaćaju.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Vesele ženske s Griča« ne boje se kiše</p>
<p>Glumce su od kiše »spasile« perike, a publika koja se nije dala prestrašiti vremenskom nepogodom predstavu je odgledala pod kišobranima</p>
<p>Ako nemaju sreće s vremenom, imaju s publikom. Naime, kiša koja se u petak navečer spustila na Zagreb nije uspjela do kraja rastjerati gledalište na Opatovini, gdje su premijerno izvedene »Vesele ženske s Griča«, kajkavizirana verzija Shakespeareovih »Veselih žena windsorskih«, koje je na »kajkavski z angleškog pretočil« Vladimir Gerić, za njih »pozornicu sklepal« Miljenko Sekulić, »stihove sklepal« Dragutin Britvić, »Histrione oblekla« Ingrid Begović,» tancanje postavila« Svetlana Lukić, a igrokaz »spredelal i postavil« Zlatko Vitez.</p>
<p>»Prava traganja za onim bitnim u »Veselim ženama« počela su se ostvarivati tek izvan engleskih govornih područja. Brojni prevoditelji i redatelji zacijelo su shvatili da im je svaki trud bez određenih prilagodbi jednostavno - uzaludan... Histrionske »Vesele ženske« nisu slučajno zalutale u Zagreb kao hir, ili nepromišljeni odmak od izvornih Shakespeareovih vrednota, za volju kakvoj novotariji, nego, naprotiv, približavanje svim odlikama velikog autora našom kajkavštinom, okolnostima, navadama i naravima - u duhu istinskog, pa i samom Shakespeareu tako bliskog - histrionizma«, rekao je u programu Vladimir Gerić. </p>
<p>Shakespeareovog sira Johna Falstaffa tumači Zlatko Vitez, gospođe Page i Ford, u predstavi Listek i Furdek, igraju Branka Cvitković i Marina Nemet, njihove muževe Žarko Savić i Zvonimir Zoričić, Anne (u predstavi Janicu) mlada Dora Fišter njezinog dragog Fentona (mladog gospona Mlakara) Tvrtko Klobučar, sluškinju Slavko Brankov, suca Vlado Kovačić, a njegova nećaka Željko Duvnjak. Komad je dosta »štrihan« pa su na sceni ostala lica važna za radnju i, dakako, poslovični histrionski muzikanti čiji je zvuk osmislio Arsen Dedić. </p>
<p>Kiša koja je počela istodobno s predstavom, što se Histrionima dogodilo i na otvorenju ovogodišnjeg Histrionskog ljeta pri izvedbi njihova Hamleta, oslabila je koncem prvog čina, a nastavila padati krajem drugog. Glumce su od kiše »spasile« perike, a publika koja se nije dala prestrašiti vremenskom nepogodom predstavu je odgledala pod kišobranima. Obnovljena tvrđava na Opatovini i veliko gledalište s 800 mjesta opet će, ako je suditi po premijeri, postati glavno stjecište ovoljetnih kazališnih događanja za onu publiku koja ostaje u Zagrebu, a histrionsku adaptaciju »Veselih žena« zasigurno neće mimoići izvrsna posjećenost.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Lego kratki rezovi</p>
<p>Danske igračke žive vlastiti život. Jedinstveni ugovor s redateljem Stevenom Spielbergom omogućio je kreiranje kompleta za snimanje filma koji djeci omogućuje da i ona sjednu na redateljsku stolicu - Jurassic Parka</p>
<p>Rez! Viče Spielberg, prepoznatljiv u svojem baloneru i bejzbol kapi, dok grozni spinosaurus odvlači sa seta otkinutu glavu Tée Leoni. Trenutak prije, njezini su je kolege žrtvovali kako bi spasili vlastitu glavu, ali se i riješili njezinog nepodnošljivog vrištanja. Sadržaj trećeg nastavka Jurassic Parka? Ma, ne! Verzija u izvedbi Lego kockica!</p>
<p>Preciznije, riječ je o Moviemaker Setu Stevena Spielberga, koji sadrži pravu digitalnu kameru i Pinnacle PC software, isti onakav kakav koriste veliki dečki, a sve zato da bi se u dječji dom doveo - Hollywood. Igrajući se plastičnim figuricama kubastih ruku i nacrtanih lica, sada se može snimiti i pravi animirani film pomoću kompjutora, a mogu se dodati i zvučni efekti, glazba, kao i dizajnerski dodaci.</p>
<p>»Možda ne znate, ali dok se igrate sa svojim igračkama, vi već pričate priču. Sada imate šansu tu priču podijeliti sa svojim prijateljima«, šapuće ujak Steven. Komplet za snimanje filma nije jeftin - košta 159,99 funti (oko 1800 kuna), no vjeruje se da će ih se do kraja godine prodati oko 150.000. Iako se komplet nalazi na tržištu od travnja, Lego i Spielberg su udružili snage pa su na tržište pustili još dvije magične kutije koje se podudaraju s premijerom trećeg dijela Jurassic Parka. U jednoj je zvijezda SpinoDino, ujedno i glavna uloga najnovijeg nastavka, a u drugoj su kutiji otprije poznati raptori i pteranodon. Nakon dinosaura, u Lego izdanju će se naći i Harry Potter, čiji prvi film također nastaje u Spielbergovoj produkciji.</p>
<p>Ovo je svakako nešto sasvim novo. Ne samo da će vas klinci navlačiti po dućanima i raditi scene sve dok im nešto ne kupite, nego sada mogu i snimiti film u verziji koja njima odgovara, što će, kad je Jurassic Park III u pitanju, vjerojatno značiti daljnje dekapitiranje i mrcvarenje nesretne žene Davida Duchovnyja. Ipak, Spielbergova ideja nije baš toliko revolucionarna, piše The Sunday Times. Prije dvije godine izašlo je posebno Lego izdanje »Ratova zvijezda«, a postoji i poseban web site (brickfilms.topcities.com), u potpunosti posvećen Legomaciji. Svaki film u kojem se animiraju »kockice« ne traje dulje od pet minuta, a uključuje vrlo maštovite diverzije poput »2001: Lego odiseja«. No, nijedno od tih čuda nije dekorirano kao nevjerojatno duhovit film Rick nad Steve: The Happiest Gay Couple in All The World (»Rick i Steve: Najsretniji homoseksualni par na cijelome svijetu«), koji je odabran za filmski festival u Sundanceu.</p>
<p>Akcija, romansa, nijemi filmovi - Legovi kratki rezovi toliko su profilirani da su pokrili sve filmske žanrove. Čak i one pornografske. Jedan site, koji dnevno bilježi oko 80.000 ulaza (više nego site Lego studija), uključuje šest Lego figura koje izvode prilično nevjerojatne poze za prirodno ukočene likove. »Lego ljudi uvijek se smiješe, a ja sam nekako mislio da sigurno imaju potajni seks. Postavio sam kamere oko njihove Lego zemlje i snimio par scena«, kaže kreator sitea Drew koji je već kupio Spielbergov Moviemaker Set.</p>
<p>»Vidio sam ponešto od tih stvari i dobro sam se nasmijao. Imali smo nekih briga kako će se sve to iskoristiti, ali kamo bismo došli kad bismo sve kontrolirali. Uostalom, fantastična stvar s Lego kockama je da možete sagraditi apsolutno sve. Naravno, nikad nećemo podržati ono što bi moglo škoditi djeci, ali ne možemo kontrolirati ono što se prikazuje po kućama«, kaže Steen Reves, jedan od Legovih direktora. (Priredila Tanja Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tjedan starih majstora</p>
<p>Crtež iz dvorca Howard prodan je za gotovo šest milijuna funti na aukciji Sothebyja. Cijena plaćena za Leonarda odgovara onoj plaćenoj za Michelangelovu »Studiju uskrslog Krista«, koji je prošlog ljeta prodan također na londonskoj aukciji kuće Christie's. Svota je ujedno i rekord postignut u prodaji za crtež nekog od starih majstora</p>
<p>Prošli je tjedan doista bio uspješan za trgovce crtežima starih majstora. Nakon što je aukcijska kuća Christie's trijumfirala s crtežom Leonarda da Vincija - »Jahač i konj«, idućih je dana na red došao i Michelangelo Buonarrotti. »Jahač i konj«, zapravo studija za njegovu sliku »Obožavanje Tri kralja« koja se nalazi u galeriji Uffizi, vlasništvu J. Cartera Browna, bivšeg direktora Nacionalne galerije u Washingtonu, prodana je za 8,1 milijuna funti na aukciji kuće Christie's.</p>
<p>Sljedećeg dana došla je na red nedavno otkrivena Michelangelova »Studija žene u koroti«. Crtež iz dvorca Howard prodan je za gotovo šest milijuna funti na aukciji Sothebyja. Cijena plaćena za Leonarda odgovara onoj plaćenoj za Michelangelovu »Studiju uskrslog Krista«, koji je prošlog ljeta prodan također na londonskoj aukciji kuće Christie's. Svota je ujedno i rekord postignut u prodaji za crtež nekog od starih majstora. Za studiju su se, telefonskim putem, natjecala dva kupca, podjednako tvrdo i nepopustljivo, zbog čega je konačna cijena bila mnogo viša od početne. Studija se intenzivno reklamirala po cijelom svijetu, a dva su kupca očito odlučila da jedan od posljednjih sačuvanih Leonardovih crteža ostane u privatnim rukama, što mu je osiguralo i rekord.
Michelangela je kupio londonski diler umjetninama Jean-Luc Baroni od Colnaghija. Licitiranje je bilo vrlo sporo, a prvu je ponudu stavio aukcionar Henry Wyndham, koji je ponudio 4,6 milijuna funti. Baroniju je, inače, izmaknula Michelangelova »Studija uskrslog Krista« jer je ponudio nižu cijenu, a nju je lani kupila londonska dilerica Katrin Bellinger.</p>
<p>Govoreći nakon kupnje, Baroni je izjavio da nema nekog posebnog klijenta za svoju novu - ujedno i vrlo staru - akviziciju. »To je izuzetan crtež, s nevjerojatnim emocionalnim nabojem, a svaki put kad bih prošao pored njega, magnetski me je privlačio, zbog čega sam ga morao i kupiti«, objasnio je.</p>
<p>Nacionalna galerija Škotske pokušala je kupiti crtež prije aukcije, no nije uspjela prikupiti 7,5 milijuna funti, kolika je bila bruto cijena. Ironično, kad se odbije porez, tadašnja je cijena bila vrlo blizu onoj za koju je studija na kraju prodana. Upitan hoće li galerija sada pokušati otkupiti sliku, njezin je glasnogovornik izjavio: »Colnaghi je pokazao dobru volju da je proda nama i lijepo je dobiti drugu šansu za kupnju. Činjenica da prvi put nismo uspjeli skupiti dovoljno novca, ne sluti na dobro. No, nikad ne reci nikad«. (T.T.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="17">
<p>Brkljačić osvojila i europsko zlato </p>
<p>Korak do medalje bio je i Jurica Grabušić koji je zauzeo četvrto mjesto u finalnoj utrci na 110 metara prepone</p>
<p>GROSSETO, 21. srpnja</p>
<p> - Svjetska juniorska prvakinja u bacanju kladiva, Ivana Brkljačić, osvojila je zlatnu medalju i na europskom juniorskom prvenstvu. Koliko god to bilo naizgled očekivano i normalno, Ivana u Grossetu, međutim, nije bila »pretplaćena« na zlato jer u konkurenciji je bilo čak 28 bacačica kladiva, među kojima i Slovakinja Martina Danišova koja ove godine ima osjetno bolji rezultat od naše atletičarke (Danišova 68.50, Brkljačić 66.49). No, Danišova je u subotnjem finalu zaostala za Ivanom više od dva metra (61.97), što joj je bilo dovoljno za srebrnu medalju. </p>
<p>Ivana Brkljačić je već u prvoj seriji bacila kladivo 62.19, što je do kraja natjecanja bilo nedostižno za sve njezine suparnice. U trećoj seriji bacila je još dalje, do vrlo dobrih 64.18, i više nego uvjerljivo svojoj kolekciji odličja dodala i europsko juniorsko zlato. </p>
<p>Korak do medalje bio je i Jurica Grabušić koji je zauzeo četvrto mjesto u finalnoj utrci na 110 metara prepone. Grabušić je rezultatom 14.18 samo dvije stotinke zaostao za trećeplasiranim Britancem Girlderom, što znači da je za medalju trebao istrčati novi osobni rekord. Zlatnu je medalju u toj disciplini osvojio Švedanin Philip Nossmy, rezultatom 13.81. </p>
<p>Od hrvatskih predstavnika u finalu je nastupao i Edis Elkasović, koji je hicem 52.28 bio šesti u bacanju diska, dok se u finale bacača kladiva nisu uspjeli plasirati Saša Novoselec (58.63) i Mladen Komšić-Perić (53.07). </p>
<p>Posljednjeg dana Europskog juniorskog prvenstva u atletici Hrvatska ima još dva vrlo jaka »aduta« - Blanku Vlašić u finalu skoka u vis i Ljiljanu Ćulibrk u utrci na 1500 metara. M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ivan Ljubičić ostao »bez goriva«</p>
<p>Iako se očekivalo slavlje našeg tenisača Ljubičića u dva seta, na kraju je slavio u tri seta Rumunj Voinea sa 7-6 (6), 4-6, 6-3 / U finalu će igrati u nedjelju u 20 sati Španjolac Moya i Francuz Golmard</p>
<p>UMAG, 21. srpnja</p>
<p> - Iako se nazirao plasman u polufinale Ivana Ljubičića, šestog nositelja »Croatia Opena«, Rumunj Adrian Voinea vratio se iz ponora za konačnu 7-6 (6), 4-6, 6-3 pobjedu. Očekivana pobjeda Ivana Ljubičića u dva seta pretvorila se u slavlje Rumunja nakon tri seta. Prednost hrvatskog tenisača u odlučujućem setu na kraju se pokazala ključnom, no u korist 27-godišnjeg Rumunja, koji je u trećem setu nakon 0-2 zaostatka nanizao četiri gema uzastopno za potpuni preokret i krah Ivan Ljubičića.</p>
<p>- Trebao sam dobiti prvi i drugi set, prvi sam izgubio, drugi dobio. No, u trećem setu mi je nestalo »benzina«, lopte su postale kraće, nisam imao dovoljno snage u udarcu. Voinea je to maksimalno iskoristio i preuzeo inicijativu. A kad sam počeo kasniti na lopte, on je počeo igrati, ujedno je i moj servis postao slabiji i bilo je gotovo, komentirao je Ljubičić.</p>
<p>Prijepodnevni sati više su pogodovali 125. tenisaču svijeta, no u »tie-breaku« prvog seta drugi hrvatski tenisač zaslužio je 3-0, a malo kasnije i 6-4 vodstvo, dvije set-lopte.</p>
<p>- Nisam ništa krivo odigrao na obje set-lopte, on je dva puta odlično pogodio, priznao je Ljubičić.</p>
<p>Ipak, nakon propuštenih prilika Ljubičić nije ustuknuo, nastavio je strpljivo igrati s osnovne linije, što mu je donijelo »break« u četvrtom gemu drugog seta za 3-1 vodstvo. Sigurnim servisima, na kraju je zabilježio 12 asova, 79. tenisač ATP ljestvice održao je prednost i izborio odlučujući set.</p>
<p>- Vratilo mi se u trećem setu zato što nisam dobio u dva. To tako obično ide, zaključio je Ljubičić.</p>
<p>Neforsiranom forhend pogreškom Voinea je završio prvi gem trećeg seta, Ljubičić je dignuo ruke u zrak, uvjeren kako se ovaj put ipak neće potvrditi nepisan tenisko pravilo. Uslijedio je najduži gem meča, na kraju je Ljubičić izdržao pritisak i nakon osam izjednačenja i dvije spašene »break« prilike poveo sa 2-0. Ispostavilo se kasnije kako je to ustvari bila »posljednja kap benzina« u Ljubičićevu spremniku. Rumunj je dvostrukim »breakom« okrenuo situaciju, poveo sa 4-2 i izgubio tek jedan gem do kraja meča.</p>
<p>- I dalje se osjećam spreman, i dalje smatram kako sam za klasu bolji nego prije dva mjeseca. Ovaj je meč bio bolji od prethodna dva, igrao sam bolje nego protiv Brownea i Luzzija, rekao je Ljubičić i zaključio: - Ipak, svake godine osjećam sve veći i veći pritisak dolaskom u Umag.</p>
<p>Pobjednika 12. izdanja jedinog hrvatskog ATP turnira u Umagu odlučit će okršaj prvog nositelja Španjolca Carlosa Moye i Francuza Jeromea Golmarda. Treći finale u karijeri 28-godišnji Francuz </p>
<p>izborio je 7-5, 6-3 pobjedom protiv Rumunja Adriana Voinee. Pobjednik 400.000 američkih dolara vrijednog «Croatia Opena» 1996. godine, 25-godišnji Španjolac Moya sa 6-4, 7-5 nadigrao je 19-godišnjeg Argentinca Davida </p>
<p>Nalbandiana. Inače, u međusobnim dvobojima Golmard vodi sa 3-0, posljednji put je svladao Moyu 1999. godine na zemljanim terenima u Monte Carlu. Finale će se odigrati na središnjem terenu »Stella Maris« centra s početkom u 20 sati.</p>
<p>Nakon razočaravajućeg poraza u jutarnjem četvrtfinalu Ivan Ljubičić je u paru s Lovrom Zovkom u polufinalnom okršaju sa 6-3, 1-6, 6-1 pobijedio češku kombinaciju Petr Luxa/Radek Stepanek, četvrte nositelje. U finalu, koje je na rasporedu u nedjelju s početkom u 17.30 sati, hrvatski par očekuje talijanko-argentinsku kombinaciju Sergio Roitman/Andres Schneiter. </p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale: Voinea - Ljubičić (6) 7-6 (6), 4-6, 6-3, Golmard (5) - Montanes 7-5, 7-5, Moya (1) - Savolt 6-4, 6-4, Nalbandian - Mantilla (7) 6-2, 6-3;</p>
<p>polufinale: Golmard - Voinea 7-5, 6-3, Moya - Nalbandian 6-4, 7-5;</p>
<p>parovi, polufinale: Ljubičić/Zovko - Luxa/Stepanek (4) 6-3, 1-6, 6-1, Roitman/Schneiter (3) - Cibulec/Friedl (1) 6-2, 6-1.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Muke i s Australijom</p>
<p>Naši su vaterpolisti postigli dvije planirane pobjede i osigurali plasman u četvrtfinalnu skupinu - protiv Japana 8-2, a potom protiv Australije 8-6 / U nedjelju Hrvatska igra protiv Španjolske</p>
<p>FUKUOKA, 21. srpnja</p>
<p> - U susretu 2. kola skupine D Svjetskog prvenstva u Fukuoki hrvatski su vaterpolisti pobijedili Australiju 8-6 (0-2, 2-3, 3-1, 3-0). Nakon uvjerljivog trijumfa protiv Japana u kojem je u prve dvije četvrtine bilo dosta teškoća, naši su se vaterpolisti opet morali pomučiti da bi došli do druge pobjede na svjetskoj smotri. Naime, Hrvati su protiv Australaca prvi puta poveli (7-6) tek dvije minute prije kraja utakmice i u smirenoj završnici uspjeli su doći do vrlo bitne pobjede. U slučaju neodlučenog rezultata ili poraza naši bi si reprezentativci značajno umanjili šanse da se domognu polufinala.</p>
<p>Početak utakmice u potpunosti je pripao Australcima, koji su u prvoj četvrtini bili bolji (2-0). Pritom su Hrvati promašili dva igrača više i jedan četverac. Odličnom igrom Australci su nastavili i drugoj četvrtini te su je završili vodstvom 5-2.</p>
<p>Kovačevićevi izabranici su se »probudili« u trećoj četvrtini kada su sa tri uzastopna pogotka došli do poravnanja (5-5). U tom dijelu igre Australci nijednom nisu imali igrača više, no ipak su uspjeli postići pogodak i u posljednju dionicu igre ući s vodstvom 6-5.</p>
<p>Na početku posljednje četvrtine naši su izjednačili na 6-6, a potom su imali priliku povesti, ali je Kobešćakov četverac obranio australski vratar. Ipak, dvije minute prije kraja s igračem više naši su vaterpoliti prvi puta došli u vodstvo, a zatim su se obranili i u sljedećem napadu postavili i konačnih 8-6.</p>
<p>U posljednjoj četvrtini Australci su imali tri puta igrača više, no dobrom obranom Hrvati su spriječili njihovu realizaciju.</p>
<p>- Ova utakmica pokazala je kako je teško biti trener. Krenuli smo vrlo loše, promašili dva četverca i loše odigrali s igračem više, no ipak smo stigli do važne i zaslužene pobjede, kazao je hrvatski izbornik Neven Kovačević.</p>
<p>U nedjelju hrvatski vaterpolisti u posljednjoj utakmici skupine D igraju protiv Španjolske koja je nakon 8-1 protiv Australije uvjerljivo nadvisila i Japance sa 12-1.</p>
<p>• Plivalište u Fukuoki</p>
<p>HRVATSKA - AUSTRALIJA 8-6 (0-2, 2-3, 3-1, 3-0)</p>
<p>HRVATSKA: Volarević, Kunac, Oreb 2, Letica 1, Đogaš 2, Sarić 1, Smodlaka, Ivaniš, Benić, Barač, Hinić 1, Pavić, Kobešćak 1.</p>
<p>AUSTRALIJA: Sterk, Trettel, Franklin, Boyo 1, Tresise, Jenkins, Neesham, Woods 1, Whalan 1, Kovalenko 1, Aubrey, Thomas 2, Moody.</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska 0-2, Australija 0-0.</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 3-7, Australija 3-8.</p>
<p>• Rezultati 2. kola; skupina C: SAD - Kanada 6-3, Rusija - Nizozemska 9-7; redoslijed: Rusija 4, Nizozemska 2, SAD 2, Kanada 0 bodova; skupina D: Hrvatska - Australija 8-6, Japan - Španjolska 1-12; redoslijed: Španjolska i Hrvatska po 4 boda, Australija i Japan 0 bodova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hendrie ugasio koprivničku nadu</p>
<p>KOPRIVNICA/BIRMINGHAM, 21. srpnja</p>
<p> - Nogometaši Slaven Belupa nisu mogli odoljeti niti Aston Villi niti atmosferi na Villa parku u Birminghamu, gdje se okupilo oko 20.000 promatrača, puno za ovo doba godine, na početku sezone i za utakmicu Intertoto kupa. Aston Villa je u uzvratnoj utakmici 3. kola Intertoto kupa pobijedila Slaven Belupo sa 2-0 (2-0) pogocima Hendriea u 19. i 41. minuti. </p>
<p>Prije susreta minutom šutnje odana je posljednja pošta potpredsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza i predsjedniku NK Varteksa, tragično stradalom Anđelku Herjavcu.</p>
<p>Pokazalo se da je koprivnički kapital od 2-1 nedovoljan za uzvrat. Slaven Belupo u Koprivnici je mogao napraviti senzaciju i do nogu potući Villu, koja je priznala da je nitko nikada tako nije nadigrao kao Koprivničanci na svojem travnjaku. Međutim, travnjak Aston Ville ispričao je drugačiju priču i rodio novu zvijezdu, Lee Hendriea koji je s dva pogotka izbacio Besekove dečke na normalni kolosijek natjecanja u 1. HNL, a Aston Villa će u srijedu u francuski Rennes.</p>
<p>U 19. minuti već je bilo 1-0. Akciju su započeli Merson i Kachloul. On je pronašao Hendriea na 10-11 metara koji je pucao u donji lijevi ugao Solomunova gola. U 41. minuti sve je bilo gotovo. Akcija Merson - Stone nastavila se ubacivanjem Stonea u 16-erac s desne strane. Lopta je opet došla do Hendriea koji je pucao, a lopta je zakačila Roya Ferenčinu, promijenila smjer i završila u Solomunovoj mreži.</p>
<p>Izmjene u drugom poluvremenu, bez obzira što je trener Besek postavio napadačku varijantu, nisu donijele promjenu rezultata, tek nešto više živosti na obje strane. </p>
<p>• Villa Park</p>
<p>ASTON VILLA - SLAVEN BELUPO 2-0 (2-0)</p>
<p>ASTON VILLA: Schmeichel (od 46. Enckelman) - Delaney, Alpay, Barry, Wright - Stone, Boateng, Hendrie, Kachloul (od 75. Hadji) - Merson, Dublin (od 55. Angel).</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun - S. Bošnjak - Crnac (od 46. Geršak), Kacić - P. Bošnjak (od 62. Kovačić), Ferenčina, Radiček, Amižić - Mužek - Jurčec (od 74. Kovačević), Dodik.</p>
<p>SUDAC: Borovilos (Grčka). GLEDATELJA: 20.000.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Hendrie (19.), 2-0 Hendrie (41.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Stone, Dublin, Kacić</p>
<p>IGRAČ UTAMICE: Lee HENDRIE (I. Č. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lijepo je čuti pljesak s tribina</p>
<p>Nemojmo se zavaravati i misliti kako je dovoljno istrčati na teren i pobjeda će doći sama od sebe. Trebamo i te kako ozbiljno shvatiti Ferencvaros, jer oni sigurno kao i mi žele biti bolji, izboriti ulazak u daljnje kolo </p>
<p>Aljoša Asanović treći se put vratio u Hajduk i odjenuo bijelu majicu. Nakon uspješne europske prezentacije Splićana u sezoni 1994/95. Asanović je napustio Hajduk, otišao u španjolski Valadollid. Prije nego što je došao u Hajduk, te sezone igrao je u francuskom Montpelleiru. U španjolskom Valadollidu trajao je kratko, vrlo brzo se vratio kući, potom krenuo u Englesku u Derby County, potom je igrao za talijanski Napoli, dvije godine bio je u grčkom Panathenaikosu.</p>
<p>Već je godinu dana bez kluba, a onda je prihvatio poziv da zajedno sa svojim suigračima iz Hajduka i reprezentacije Igorom Štimcem, Slavenom Bilićem i Alenom Bokšićem, unese svježi kapital u Hajduk. Isto tako uspjeli su ga »nagovoriti« da obuje još jednom kopačke i da u svojoj 36. godini pokuša pomoći Hajduku da uđe u ligu prvaka.</p>
<p>Ne pamtimo da je netko još na zagrijavanju zaradio toliki pljesak gledatelja kao što je to doživio Asanović u srijedu navečer na prijateljskoj utakmici protiv drugoligaša Mosora. Bila je to generalka Splićana pred utakmicu protiv Ferencvarosa u 2. kolu kvalifikacija za ulazak u Ligu prvaka, pred utakmicu koja za njih, kazali bi, »život znači«:</p>
<p>- Sigurno da je lijepo čuti da vas navijači nisu zaboravili. Godi pljesak s tribina, a isto to je i obveza više za mene. Bio je to spontani pljesak navijača, koji me toliko u jednom trenutku raznježio da sam gotovo zaplakao, kao da sam na početku svoje karijere, a ne na završetku, rekao je Asanović na početku ovog razgovora.</p>
<p> • Svi očekuju od »mistera« da on bude taj koji će »bijele« odvesti u Ligu prvaka?</p>
<p>- Znam da navijači očekuju od mene da budem glavni. Međutim, treba biti realan, ipak u ovom trenutku nisam fizički spreman jer sam dugo pauzirao. Možda bih mogao više pomoći u uzvratnoj utakmici u Splitu nego na prvoj u Budimpešti koja s igra u srijedu navečer. Ipak o svemu će posljednju riječ reći trener Gračan. Sjest ćemo u ponedjeljak i dogovoriti se što ćemo uraditi. Ako misli da trebam putovati u Budimpeštu, onda ću otići i prihvatiti sve ono što mi on kaže. Ipak, navijači i svi u klubu moraju shvatiti da ne želim previše igrati, jednostavno mislim da sam svoje pošteno odradio, a i nemam nekog posebnog motiva. Igrat ću po potrebi, a znam da je utakmica protiv Ferencvarosa od izuzetne važnosti za naš klub.</p>
<p>• Povratkom vas, Štimca, Pletikose, Bošnjaka, Butorovića navijači očekuju da njihovi ljubimci budu bolji u dvije utakmice od Mađara.</p>
<p>- Ne treba se zavaravati i misliti kako je dovoljno istrčati na teren i pobjeda će doći sama od sebe. Trebamo i te kako ozbiljno shvatiti Ferencvaros jer oni sigurno, kao i mi, žele biti bolji, izboriti ulazak u daljnje kolo. Mislim da će biti iznimno teška utakmica, a naša prigoda je već na prvoj utakmici u Budimpešti, gdje će domaćini tražiti način kako da ostvare pobjedu koja bi im trebala osigurati miran put na uzvrat u Split. Vjerujem ipak da smo mi momci svjesni situacije. Hajduk ima dobru momčad i nadam se da ćemo ipak biti uspješniji od mađarskog predstavnika. </p>
<p>Teže u kancelariji nego na travi</p>
<p>• Ako nije fizički spreman, spremni ste izvesti slobodni udarac. Tako ste na revijalnoj utakmici između Hajduka i bivših »hajdukovaca« u inozemstvu iz slobodnjaka pogodili same rašlje. Možete li to protiv Mađara?</p>
<p>- Ako bude prigode i ako budem u igri, sigurno je da ću pokušati »naciljati« i pogoditi mrežu mađarskog prvaka. Ne bih želio da svi očekuju da riješim utakmicu, da Hajduku donesem povoljan rezultat. Već sam vam rekao, nisam fizički spreman, nisam odavno igrao i sigurno da to sve ima odraza na moju formu. Pružit ću koliko budem mogao u tom trenutku, to mogu obećati.</p>
<p>• Kakvi su prvi dojmovi nakon što ste vas četvorica ušli u Upravni odbor Hajduka?</p>
<p>- Sve je to za nas novo i puno toga još nejasno. Polako ulazimo u sve pore rada i života kluba. Gotovo da smo svi iz kopački uletjeli u drugi posao. Ovdje sada treba paziti i te kako dobro gdje ćete staviti zarez, gdje ćete staviti točku, što ćete napisati. Puno je lakše igrati na travnjaku nego rješavati probleme i dogovarati se u kancelariji. Vjerujem da će Hajduk vrlo brzo stati na svoje noge, da ćemo postati stabilan klub i da ćemo opravdati naša ulaganja.</p>
<p> • Nema sumnje da Hajduk u ovom trenutku ima najjači igrački kadar kada je u pitanju hrvatska liga. Može li se obraniti naslov?</p>
<p>- Prvenstvo je dugo i treba vidjeti što će se sve događati. Hajduk uvijek mora ići na prvo mjesto, a sigurno je i to da nam je obveza pokušati obraniti naslov osvojen prošle godine.</p>
<p>• Spomenimo i pismo 11-orice hrvatskih sportaša hrvatskoj Vladi i javnosti, čiji ste i vi potpisnik...</p>
<p>- Ne bih želio više o tome pričati. Sve je rečeno i mislim da zaista nema potrebe o toj temi dalje razgovarati, rekao je na kraju Aljoša Asanović, od kojeg navijači doista očekuju da bude ključ uspjeha »bijelih« u kvalifikacijama za ulazak u Ligu prvaka. Uostalom, pljesak navijača najbolji je dokaz koliko ga cijene i koliko od njega očekuju. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Boštjan Cesar: »Bilo mi je neugodno kad sam zaspao«</p>
<p>Normalno je da će, ako netko od nas radi gluposti na terenu, oni stariji zagalamiti / Mladima je najvažnije igrati. Kad se samo sjetim gostovanja kod Imotske Krajine. Navijači stoje uz ogradu, vidio sam jednog s balvanom u ruci... I sad ti igraj i pobijedi! Ali, ipak smo pobijedili, 2-1, kaže Dinamov nogometaš Boštjan Cesar</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Zadatak glasi: nastavite niz - Srečko Katanec, Stanislav Komočar, Mihajlo Petrovič, Grega Židan, Primož Gliha, Marinko Galič, Zoran Pavlović... Odgovor? Boštjan Cesar! Vjerujemo da ste prepoznali da je ovaj niz sastavljen od poznatih slovenskih nogometaša, koji su dio svoje karijere »podarili« Dinamu. A tko je, dakle, Boštjan Cesar?</p>
<p> Dinamov trener Ilija Lončarević nedavno je posebno podvukao kako je među najboljim igračima dosadašnjeg dijela priprema bio upravo spomenuti mladić. U Dinamo je došao u siječnju 1999. godine iz ljubljanske Olimpije, i to kao 16-godišnjak. Danas mu je 19 ljeta i upravo privodi kraju svoje prve pripreme sa prvom momčadi Dinama. </p>
<p> - Ne obazirem se previše na pohvale, kaže Cesar. - Ipak, to je veliki plus, koji me samo dodatno motivira za još veći rad. Naravno, drago mi je kada me netko pohvali, ali to me ni na koji način ne može opustiti... Želim biti još bolji, iako sam zasad svoj cilj ispunio. Ušao sam u prvih 11, a mislim da to doista jest »nekakav« posao, bez obzira što je ta momčad vrlo mlada.</p>
<p>• Biste li mogli dosadašnji dio priprema ocijeniti uspješnim? Na startu ste, kao momčad, bili prilično neuvjerljivi, no kasnije je to igledalo drukčije...</p>
<p> - Na početku je bilo teško, posebno protiv Publikuma na samome startu priprema. Bilo je vruće, nismo još bili kondicijski spremni... Bolje nije bilo ni protiv Rudara, a onda je došao onaj visoki poraz protiv Aaraua na početku švicarskog dijela priprema. Da, Aarau je doista bio kiks... Ipak, kasnije smo, protiv Bordeauxa i Nantesa pokazali da možemo. Neću reći da smo igrali fantastično, ali igrali smo - dobro, solidno. Tako je bilo i protiv Vardara. Dakle, kako vrijeme odmiče, sve smo bolji i mislim da ćemo do samoga početka prvenstva biti posve spremni i uigrani. Ne sumnjam u našu momčad...</p>
<p>• Najveći dio momčadi činite vi, mladi, no tu je i nekolicina starijih... Osjeća li se generacijski jaz?</p>
<p> - Ne, nikako! Istina, u momčadi se nalaze sedmorica-osmorica starijih igrača, ali doista se ne osjeća generacijska razlika. Oni ipak imaju određeno iskustvo, što ovoj momčadi mnogo znači. Evo, dolaskom Vladimira Petrovića dobili smo dodatni plus i u napadačkom dijelu. Stariji nam mogu mnogo pomoći. Meni u obrani, primjerice, dosta znači prisustvo Goce Sedloskog, on ima velik broj utakmica u nogama... Tu je i vratar Butina, koji nama mlađima također pomaže. Na nama je da što više radimo, slušamo starije suigrače, da treniramo i rezultati će doći.</p>
<p> • Čini se da stariji imaju autoriteta nad vama, pogotovo Butina, koji nerijetko zna žestoko podviknuti...</p>
<p> - Pa, normalno je da će, ako netko od nas radi gluposti na terenu, oni stariji zagalamiti. To je normalno. Butina je ipak kapetan momčadi, Lončarević mu je dozvolio takav pristup, a uostalom, kapetan i mora biti gazda u svlačionici... Istina je da i trener zna dignuti glas. Ma, Lončarević je po meni najbolji u Hrvatskoj, on će sve to posložiti kako treba. Iskusan je trener, 30 godina je u nogometu i zna nam podignuti raspoloženje. Eto, nakon visokoga poraza protiv Aaraua ipak smo se, ponajprije uz njegovu pomoć, uspjeli sabrati i igrati sve bolje...</p>
<p>• Lončarević se, koliko znamo, naljutio na vas osobno, kada ste zaspali na trening na pripremama u Francuskoj...</p>
<p> - Ma, u 9 sati smo se trebali okupiti kod autobusa i odvesti na trening na igralište udaljeno dva-tri kilometra. A ja sam se probudio u 9 sati i 13 minuta. Istrčao sam van, ali autobusa više nije bilo. Bilo mi je jako neugodno, 19 mi je godina, prvi put sam na pripremama, a ja zaspim... Ali, mogu reći da se trener nije baš jako naljutio.</p>
<p>• Lončarević vas je, koliko se sjećamo, i doveo u Maksimir...</p>
<p> - Da, upravo me on zamijetio... U Dinamo sam došao u siječnju 1999. godine. Lončarević je tada bio direktor Dinamove škole nogometa, a zapazio me na utakmici između Slovenije i Hrvatske u kvalifikacijama za EP selekcija do 16 godina starosti. Potom me pozvao na jednu probnu utakmicu u Medulinu i - eto me...</p>
<p> • S vama je iz Slovenije došao i Miha Perme. Što je s njim?</p>
<p> - On je ovdje bio dvije godine i ovoga se ljeta vratio u Sloveniju. Nisam se poslije čuo s njim. On je, međutim, imao zdravstvenih tegoba, dvaput je operirao bruh, tako da mu je to prilično otežalo put...</p>
<p>• Jeste li i prije dolaska u Dinamo bili »specijalizirani« za mjesto prednjega braniča?</p>
<p> - U Olimpiji sam igrao zadnjeg veznog, ali na toj poziciji nisam igrao već tri godine. Moje pravo mjesto ipak je prednji lijevi branič. U sustavu sa četvoricom obrambenih igrača u liniji, mogu igrati i onoga krajnje lijevo, uz aut-crtu...</p>
<p> • Kako se vi, kao mladi igrači, borite s imperativom rezultata? Dinamo je ipak klub, koji uvijek ima isti cilj - osvajanje naslova prvaka i(li) pobjednika Kupa...</p>
<p> - Ne opterećujemo se toliko s tim imperativom. Barem ne ja... Najvažnije je da smo mi klapa, da se ne osjeća generacijska razlika, da smo na terenu pravi, da grintamo i u tom slučaju nema nikakve sumnje da će doći rezultati....</p>
<p>• U javnosti su sve češće prognoze kako nećete moći adekvatno parirati pojačanome Hajduku.</p>
<p> - To ćemo još vidjeti. O Hajduku ćemo razmišljati kada za to dođe vrijeme. Istina je da su se pojačali, da Asanović i Štimac imaju mnogo iskustva, bili su treći na svijetu, no već sam rekao - vjerujem u našu momčad...</p>
<p>• U završnici prošle sezone propustitli ste nekoliko utakmica zbog ozljede. Kakvo je sada stanje?</p>
<p> - Na utakmici mladih reprezentacija Slovenije i Hrvatske, do 20 godina starosti, Buljat mi je u 15. minuti koljenom ušao u mišić na desnoj nozi. Mišić je puknuo u dužini od 13 centimetara. Oporavak od takve ozljede traje dva-tri mjeseca, ali ja sam bio spreman nakon mjesec dana. Radio sam individualno, jer bez toga nema uspjeha.</p>
<p> • Usporedite rad s mladima u Hrvatskoj i Sloveniji. Gdje je veća briga za mlade nogometaše...</p>
<p> - Mogu reći da se ovdje više radi s mladima. Uzmimo primjer ljubljanske Olimpije, danas je to po prosjeku godina stara momčad. Mladi ondje ne dobivaju priliku. Primjerice, od moje generacije nitko nije »prošao«. Ako je jedan možda i uspio doći blizu prve momčadi, budite sigurni da - ne igra... S druge strane, u Publikumu iz Celja igraju sedmorica-osmorica mladih slovenskih reprezentativaca. Sve u svemu, ovdje je mnogo više brige. Mi smo stalno nastupali na nekakvim turnirima, kao kadeti i juniori bili smo u Francuskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji, Japanu... A to mnogo znači za mladoga nogometaša. Primjerice, u Japancu je bila generacija od '80. do '82. godišta, a tu smo Koretić, Zahora, Šarlija, Leko, Gondžić, Abramović, Drpić, ja... I svi smo mi, eto, sada zajedno i u prvoj momčadi, dugo se znamo, klapa smo i mislim da to mnogo znači.</p>
<p>• Možete li danas-sutra biti na tragu one slavne generacije iz ere Prosinečkog?</p>
<p> - Teško je sada govoriti. Ostanemo li dvije-tri godine zajedno, a u klubu na to računaju, mislim da možemo napraviti velike rezultate. Mislim da je za taj projekt važno i to da ostane trener Lončarević...</p>
<p> • Velik dio prošle sezone proveli ste na posudbi u Croatiji iz Sesveta. Koliko vam je to iskustvo pomoglo ili odmoglo?</p>
<p> - Ma, mladima je najvažnije igrati. Odlazak na posudbu u neki manji klub dobro dođe. To je svakako bolje rješenje, nego da si u velikome klubu, da na treningu malo trčkaraš i na utakmicama sjediš na klupi ili na tribini. Dinamo je mlade igrače često posuđivao i oni su uglavnom uspjeli. Eto, na kaljenju su bili i Butina, Šokota, Bišćan, Abramović... Meni je, primjerice, sezona u Croatiji iz Sesveta doista dobro došla. Mladi nogometaš može očvrsnuti. Ma, kad se samo sjetim gostovanja kod Imotske Krajine. To mi je dosad najteže gostovanje. Navijači stoje uz ogradu, vidio sam jednog s balvanom u ruci... I sad ti igraj i pobijedi! Ali, ipak smo pobijedili, 2-1. U takvim utakmicama možeš očvrsnuti, ali od pukog sjedenja na klupi u velikome klubu nema ništa. Igraš drugu ligu i nekako navikneš na žestoke dvoboje. Dođe ti, primjerice, neki igrač od 30 godina i u skoku ti uvali lakat... Žestoko je bilo i na gostovanju u Žminju. Pobijedili smo 3-2... Tada smo igrali za našeg vratara Šarliju, koji je sada rezervni vratar Dinama. Tada je bio ozlijeđen i svi smo ispod dresa nosili majice s njegovim imenom. Kasnije smo mu u bolnici poklonili svih 20 majica...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Armstrong napokon u »žutom«</p>
<p>Pobjedom u 13. etapi »Tour de Francea« dvostruki pobjednik, Amerikanac Lance Armstrong napokon je poveo i u ukupnom redoslijedu</p>
<p>SAINT-LARY-SOULAN, 21. srpnja - U 13. etapi biciklističkr utrke »Kroz Francusku« dogodilo se ono što su svi očekivali još od samoga starta »Toura«, vodstvo u ukupnom redoslijedu i »žutu« majicu preuzeo je Amerikanac Lance Armstrong. I to kako, osvojivši treću od posljednje četiri etape, a sve su imale cilj na vrhu uspona.</p>
<p>Dionica od Foixa do Pla d'Adeta, brda ponad Saint-Lary-Soulana, u dužini od 194 kilometra, bila je možda i najnapornija na ovogodišnjoj utrci, jer pred vozačima je bilo čak šest uspona, a odlučujuće stvari događale su se, naravno, u posljednjih 10.5 kilometara, koji su bili poprištem još jedne epske bitke između Armstronga i njegovog velikog suparnika, Nijemca Jana Ullricha. Pobjednik je, kao i u sva tri prethodna dana, bio Amerikanac, a kada se Teksašanin i na posljednjem usponu u subotu fenomenalnom lakoćom odvojio od Ullricha, proslavljenom irskom biciklistu, a sada komentatoru Eurosporta, Seanu Kellyu se otelo:</p>
<p>- Armstrong nije s ovoga planata.</p>
<p>Stvarno, znalo se da dvostruki pobjednik ove godine na »Tour« dolazi pripremljeniji no ikad, ali teško da je itko mogao očekivati takvu njegovu dominaciju. Nakon subote prednost Armstronga u odnosu na Ullricha iznosi pet minuta i 13 sekundi, pa iako Nijemac u svojim izjavama još uvijek ne želi priznati poraz, vjerojatno su ga događaji u subotnjoj etapi vrlo jako uzdrmali.</p>
<p>Što god Ullrich i njegova momčad, Telekom, pokušali, protiv Armstronga ne funkcionira. U subotu su vrlo rano na cestu poslali Kazahstanca Vinokurova koji je trebao pomoći Ullrichu kada se odluči na napad, tijekom četvrtog uspona (Peyresourde) od glavne skupine odvojio se i Kevin Livingston, dok je tempo koji je trebao slomiti Armstrongove suvozače diktirao Talijan Guerini. Sve je odlično napravljeno i Ullrich je već tada, gotovo 50 kilometara prije cilja, napao. No, Armstronga nije uspio slomiti, a na spustu je doživio nezgodu, jer je prebrzo ušao u jedan zavoj i izletio s ceste. To je bilo dovoljno vozačima USP-a da se regrupiraju i ponovno pomognu svom lideru, Armstrongu.</p>
<p>Koliko je Armstrong velik i kao čovjek, pokazao je na cilju kada je rukama pokazivao u nebo, te je posvetio pobjedu svom velikom prijatelju Fabiju Casartelliju, koji je poginuo tijekom »Tour de Francea« 1995. godine, a tada su on i Armstrong bili suvozači. Ruta 13. etape je prolazila upravo pored mjesta gdje je poginuo Casartelli, što je inspiriralo Amerikanca da krene prema još jednoj pobjedi.</p>
<p>Inače, velik broj gledatelja koji su se okupili na svakom od šest uspona najvećim dijelom je zabavljao njihov ljubimac, Laurent Jalabert. Jalabert se nalazio usamljen u vodstvu od 75. pa sve do 190. kilometra kada ga je dostigao Armstrong. Iako nije uspio ostvariti svoju treću etapnu pobjedu na ovogodišnjem »Touru«, Jalabert je u subotu barem uspio domoći se »točkaste« majice najboljeg penjača.</p>
<p>• Rezultati, 13. etapa (od Foixa do Saint-Lary-Soulana u dužini od 194 km): 1. Lance Armstrong (SAD/USP) 5;44:22, 2. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 1:00, 3. Joseba Beloki (Špa/ONCE) + 1:46, 4. Roberto Heras (Špa/USP) + 1:46, 5. Stefano Garzelli (Ita/Mapei) + 2:29... ukupni redoslijed: 1. Armstrong 57;49:26, 2. Andrej Kiviljev (Kaz/Cofidis) + 3:54, 3. François Simon (Fra/Bonjour) + 4:31, 4. Ullrich + 5:13, 5. Beloki + 6:02... Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bram de Groot se probudio iz kome </p>
<p>Trećim mjestom u 12. etapi Lance Armstrong još više učvrstio svoje vodstvo u odnosu na glavnog konkurenta Jana Ullricha </p>
<p>AX-LES-THERMES - Iako se još uvijek nalazi na trećem mjestu ukupnog redoslijeda, američki biciklist Lance Armstrong je nakon 12. etape »Tour de Francea«, koja se vozila od Perpignana do Ax-les-Thermesa u dužini od 166.5 kilometara, praktički osigurao pobjedu. Naime, još je više povećao prednost u odnosu na jedinog pravog suparnika, Nijemca Jana Ullricha. No, tih pola minute i nije toliko bitno, koliko način na koji ih je Amerikanac priskrbio. </p>
<p>Na posljednjem usponu dana, Ullrich se pokušao odvojiti, ali Armstrong je uspio odgovoriti na taj napad, a zatim nešto manje od dva kilometra prije cilja krenuti u protunapad i »slomiti« Ullricha. Usprkos sjajnoj vožnji na tom posljednjem usponu, Armstrong nije osvojio i treću uzastopnu etapu, jer su prije njega ciljem prošli Kolumbijac Felix Cardenas i Španjolac Roberto Laiseka, ali oni mu ne predstavljaju nikakvu opasnost u ukupnom redoslijedu.</p>
<p>Pobjednik etape, Felix Cardenas, od glavne skupine se odvojio zajedno sa Španjolcem Davidom Etxebarrijom nakon prvog uspona dana, na Col du Jau, te su postepeno smanjivali zaostatak za, u tim trenucima vodećim dvojcem, Talijanom Paolom Bettinijem i Australcem Stuartom O'Gradyjem, koji je na početku iznosio oko četiri minute. O'Gradyja su uhvatili već na usponu na Col du Coudons, dok je Bettini izdržao u vodstvu sve do posljednjeg uspona na Plateau de Bonascre, brdo iznad Ax-les-Thermesa.</p>
<p>Odlučujući trenutak dogodio se pet kilometara prije cilja kada niti Etxebarria, ni Bettini nisu uspjeli odgovoriti na Cardenasovo ubrzanje. Iz pozadine je u samoj završnici strelovito krenuo Roberto Laiseka, ali niti on nije uhvatio Cardenasa, te je tako prekinut niz uspjeha baskijskih vozača u Pirinejima (prošle godine jedinu pirinejsku etapu osvojio je Javier Otxoa, dok su 1999. u Pirinejima slavili Fernando Escartin i David Etxebarria).</p>
<p>U petak se još jednom pokazalo da su za bicikliste u planinskim etapama opasniji spustovi od penjanja. Na spustu sa Col du Jau nastradali su Nizozemac Bram de Groot, koji se iz kome probudio tek sljedećeg jutra, ali stanje mu je mnogo bolje nego što se u prvi tren moglo pretpostaviti, te će biti otpušten iz bolnice u Perpignanu tijekom nedjelje, i Rus Sergej Ivanov, koji je prošao s lakšim ozljedama, dok je pred kraj etape, na posljednjem spustu pao i Belgijanac Kurt van de Wouwer, te je slomio ključnu kost.</p>
<p>• Rezultati, 12. etapa (od Perpignana do Ax-les-Thermesa u dužini od 166.5 km): 1. Felix Cardenas (Kol/Kelme) 5;03:34, 2. Roberto Laiseka (Špa/Euskaltel) + 13, 3. Lance Armstrong (SAD/USP) + 15, 4. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 38, 5. David Etxebarria (Špa/Euskaltel) + 59... ukupni redoslijed: 1. François Simon (Fra/Bonjour) 51;56:14, 2. Andrej Kiviljev (Kaz/Cofidis) + 8:42, 3. Armstrong + 9:10, 4. Joseba Beloki (Špa/ONCE) + 13:14, 5. Ullrich + 13:15... Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Posljednji pozdrav prijatelju: Bok, »Đelac«...</p>
<p>Jedna prokleta sekunda... Jedan jedini trenutak nakon kojeg više ništa neće biti isto. I nemoć, uvijek taj užasni osjećaj nemoći da ne možemo utjecati na sudbinu. Kad bismo samo mogli promijeniti tu jednu jedinu sekundu...</p>
<p>Anđelko više nije s nama. Kiša, skliska cesta, BMW i šleper. Utakmica u kojoj definitivno nije imao nikakve šanse, u toj sekundi u kojoj je otišao u vječnost. I nakon koje je ostala bol, praznina, nevjerica, tuga... Ono sa čime ćemo morati živjeti, mi, njegovi prijatelji i suradnici. </p>
<p>Nogomet nas je upoznao, nogomet nas je zbližio i uistinu sprijateljio, nogomet nam je dao zajedničko bogatstvo življenja. I zbog nogometa je - to je ta nemilosrdna igra sudbine - zauvijek otišao. Skupština i Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza u Zagrebu, nije to želio propustiti, iako na godišnjem odmoru osjećao se obveznim pojaviti se u svome Savezu. Nije došao, nikad više neće doći...</p>
<p>- Znaš, nemrem više! Dosta je bilo, idem se malo odmoriti. Neću više biti predsjednik Varteksa, sve me to već pomalo umara. Tebi mogu reći, fali mi obitelj, hoću više vremena posvetiti Bojani i curama. Ostat ću u klubu, ne mogu otići samo baš tako, ali želim više biti doma. I idem na godišnji, ne pamtim kad sam zadnji put bil na godišnjem. Sad idem, sigurno idem...</p>
<p>I otišao je... Poslije utakmice Hrvatska - San Marino, prije mjesec i pol dana, rekao nam je ovo što smo napisali. Bio je to naš zadnji intervju. Čudan intervju, jer sam znao da »nekaj nije v redu« čim govori o odlasku. Varteks, i klub i tvrtka, Varteks je, nakon obitelji, bio njegov život. I još je jedna svetinja postojala. Hrvatska reprezentacija. Najprije nogometna, pa Goran Ivanišević, potom sve ostale državne vrste. Znao je koliko sport znači za našu državu, predobro je kao sjajni biznismen i menedžer zapadnoga profila znao vrijednost sporta. I učinio je strahovito mnogo za hrvatski sport, ako se za nekoga može reći da je nenadomjestiv, definitivno je to bio Anđelko.</p>
<p>Bio je na svim utakmicama hrvatske nogometne reprezentacije, »vatrenu« je broncu u Francuskoj iščekivao u hrvatskom dresu. Anđelko i Darko, Herjavec i Tironi, veliki prijatelji, vidjeli su sve hrvatske utakmice. Darko Tironi, bivši glavni urednik Sportskih novosti, je preminuo u Manchesteru prije 20 mjeseci, Anđelko u petak kod Posedarja. Kakva ironija, Anđelko je uvijek htio da Varteks bude »hrvatski Manchester«! Za troje se ljudi govorilo da im hrvatska nogometna reprezentacija znači neopisivo mnogo, gotovo više od svega. </p>
<p>- Kaj je, »dinamovci«?! 'Ste dobili po glavi? Evo, baš si lepo popevamo »Zagreb, Zagreb, selo kraj Varaždina«...</p>
<p>I tako nekoliko puta zadnje sezone, isti refren nakon što je njegov Varteks obvezno uzimao mjeru Dinamu. Pola sata nakon utakmice zvonio bi mi mobitel i poznati veseli glas prijateljski me »pikao«. Odsad, bit će to samo uspomena. Zadnji put smo se vidjeli prošle subote u Koprivnici, na utakmici Slaven Belupo - Aston Villa. Bio je poslovno u Južnoj Americi, sletio je u subotu prije podne u Zagreb, popodne je bio u Koprivnici! Neobrijan, »umoran sam, nisam se stigao ni obrijati, ali moram vidjeti kak' buju ovi naši dečki 'kresnuli' bahate Engleze!« I vidio je...</p>
<p>Nije dočekao uzvratnu utakmicu Slavena i Ville. Ostale su samo suze. Suze obitelji i prijatelja. Suze zagorskih brega. Za Anđelka. Za divnoga čovjeka. Zbogom prijatelju. Bok, »Đelac«... </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="26">
<p>Drugi dan sastanka na vrhu G8: Za bogatom trpezom i siromašni o gladnima</p>
<p>Dogovoren otpis duga za 23 najsiromašnije zemlje svijeta u iznosu od 54 milijarde dolara/ Na dnevnom redu i zaštita okoliša te teme vezane za žarišta svjetskih kriza pout one na Srednjem istoku i Balkanu </p>
<p>RIM, 21. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Otpis duga za 23 najsiromašnije zemlje svijeta u iznosu od 54 milijarde dolara najkonkretniji je rezultat 29. sastanka svjetskih moćnika, okupljenih u Genovi na sastanku G8. Drugog dana skupa raspravljalo se i o zaštiti okoliša, obrambenom štitu i početku obnove svjetske ekonomije. </p>
<p>Uz nesmanjeno nasilje na ulicama Genove, na kojima je pala i prva žrtva u subotu je nastavljen sastanak na vrhu G8. Na dnevnom redu jutarnjeg susreta opet su svjetske gospodarske teme i iznalaženje načina za rješenjem problema najsiromašnijih zemalja svijeta čija lista se proširila na 23 zemlje.</p>
<p>Prvi put otkako se održavaju susreti najbogatijih zemalja svijeta, na večeri u petak u genovskoj prefekturi za istim »bogatim« stolom sjedili su i oni stvarno bogati i oni koji predstavljaju zemlje u kojima vrijednost večere koju su pojeli iznosi petogodišnju vrijednost koju pojede jedan siromašni stanovnik. </p>
<p>Zato je dramatično stanje u tim zemljama jedna od glavnih tema subotnjeg susreta. Detaljnije se razgovaralo o odluci donesenoj u petak da se otpiše dug 23 najsiromašnije zemlje, a posebice kredita koji su dati kao direktna pomoć. Iako postoji zajednička volja da se problemi najsiromašnijih riješe, načini na koje se to želi postići su različiti: od koncepcije američkog predsjednika Georgea Busha koji vidi rješenje u liberalizmu i potpunom otvaranju tržišta do nekih europskih lidera koji smatraju da su potrebne i mjere izravne pomoći. </p>
<p>Također je naglašeno da treba ojačati međunarodni financijski sustav kako bi se izbjegle krize u prezaduženim zemljama, poput one u Argentini. U svojim zaključcima sudionici sastanka pozivaju najsiromašnije zemlje da poduzmu i unutarnje mjere gospodarske i socijalne politike kojima bi stvorili institucionalni okvir za radikalne reforme.</p>
<p>Na dnevnom redu sastanka su i druge osjetljive teme kao što su ekologija, briga za okoliš te teme vezane za žarišta svjetskih kriza i to u prvom redu one na Srednjem istoku i na Balkanu. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prva žrtva G8</p>
<p>RIM, 21. srpnja </p>
<p> - Prva žrtva u povijesti G8 pala je u petak popodne kad je u Genovi ubijen 23-godišnji talijanski student povijesti umjetnosti Carlo Giuliani. Svijet su obišle šokantne slike mrtvog mladića. Držao je u ruci aparat za gašenje požara, a preko lica je imao crnu kapuljaču. Pripadao je pokretu punk bestie i bio je sin poznatog genovskog sindikalista Giuliana Giuliana, koji na lokalnoj tv-mreži vodi program o problemima na poslu.</p>
<p>Carla je metkom iz pištolja ubio talijanski karabinjer s udaljenosti od nekoliko metara. Nakon što je mladić pao na zemlju, njegov ubojica je, bježeći s mjesta nesreće »landroverom« prešao preko tijela nesretnoga mladića. prosvjednici koji su se zatekli u blizini vikali su za karabinjerima: »Ubojice, bijednici«. »Ubijate, pa bježite«.</p>
<p>Istraga je pokazala da je Carla Giulianija ubio 20-godišnji karabinjer koji je na saslušanju izjavio da je njegov život bio u opasnosti i da je to bilo »ubojstvo u samoobrani«. Na pitanje zašto nije gađao u noge, odgovorio je da je bio u šoku. Protiv njega je u subotu po kratkom postupku podignuta optužnica za ubojstvo s predumišljajem.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bonnska konferencija o klimi</p>
<p>BONN, 21. srpnja</p>
<p> - Delegati na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu do subote popodne kane sastaviti paket sporazuma koji će predstaviti svjetskim čelnicima G8 na susretu u Genovi. »Brzina razgovora nužna je da bi konačni paket u vezi s Protokolom iz Kyota bio pripremljen za raspravu čelnika na sastanku Skupine G8 u Genovi«, rekao je njemački ministar zaštite okoliša Jürgen Trittin.</p>
<p> Predsjedatelj bonnske konferencije nizozemski ministar zaštite okoliša Jan Pronk već je prije izjavio da »može postojati samo jedno rješenje u ukupnom paketu«. Glavni sudionici bonnskoga sastanka slažu se s Pronkom da je do subote popodne potrebno završiti nacrt paketa za primjenu Protokola iz Kyota o smanjivanju emisije plinova koji izazivaju efekt staklenika, saznaje se iz redova delegata.</p>
<p>Svjetski ministri okoliša nastavili su u subotu u Bonnu pregovore o mjerama radi zaustavljanja zagrijavanja Zemlje, ali je i dalje neizvjestan ishod pokušaja spašavanja Protokola iz Kyota iz 1997., prvog konkretnog svjetskog plana koji bi vodio tom cilju. </p>
<p>Izgledi da će do sljedeće godine Protokol iz Kyota stupiti na snagu, kao što je ranije dogovoreno, zavise od toga hoće li predstavnici 185 zemalja uspjeti do nedjelje raspetljati čvor proceduralnih i tehničkih pitanja, tj. dogovoriti se o konkretnim mjerama radi smanjenja izbacivanja u atmosferu plinova koji izazivanju njezino zagrijavanje. No, čak i ako dogovor bude postignut, već se zna da ga najveći svjetski zagađivač atmosfere, Sjedinjene Države, neće poštivati.</p>
<p> Preživljavanje Protokola trenutačno ponajviše zavisi od toga hoće li njegovi zagovornici, prije svega članice EU, uspjeti nagovoriti Japan da ga podrži. Od toga zavisi hoće li ga ratificirati dovoljan broj industrijski najrazvijenijih zemalja da bi mogao stupiti na snagu čak i bez potpore SAD-a.</p>
<p> Administracija američkog predsjednika Georgea Busha odbacuje Protokol, tvrdeći da bi njegov cilj da se do 2012. smanji proizvodnja tzv. stakleničkih plinova, tj. onih koji izazivaju zagrijavanje atmosfere, na razinu 5,2 posto manju nego 1990. bio loš za američko gospodarstvo.</p>
<p> Ključna pitanja o kojima se trenutačno pregovara odnose se na mogućnosti koje će razne zemlje imati u zaobilaženju ciljnog smanjenja proizvodnje 'stakleničkih plinova', prije svega ugljičnog dioksida.</p>
<p> Te se mogućnosti među ostalim odnose na njegovanje šuma, koje apsorbiraju ugljični dioksid, trgovinu kvotama zagađivanja koje će imati razne zemlje, te financiranje »zelenih projekata« u zemljama u razvoju. Ostaje također teško pitanje mehanizama koji će zemlje primorati da provode obveze iz Protokola.</p>
<p> Japan, Kanada i Rusija žele da im se obveze smanje jer imaju šume koje djeluju kao 'slivnici' koji upijaju ugljični dioksid. EU, međutim, tvrdi kako bi to bio samo način zaobilaženja obveze da se industrija u tim zemljama učini čišćom.</p>
<p> Rusija, koja je već dobro premašila svoje obveze smanjenja proizvodnje »stakleničkih plinova«, zahvaljujući ekonomskom kolapsu nakon pada komunizma, također se zalaže za mogućnost trgovine kvotama zagađivanja, jer u prodaji svojih neiskorištenih kvota vidi mogućnost dobre zarade.</p>
<p> EU se protivi prijedlogu Japana i Rusije da im se kao zadovoljavanje obveza smanjenja zagađenja prizna i izgradnja nuklearnih elektrana, koje ne izbacuju »stakleničke plinove«, u siromašnim zemljama. </p>
<p> Znanstvenici dotle čekaju na dogovor političara. Prema najnovijoj studiji što ju je u petak objavio američki Nacionalni centar za proučavanje atmosfere u Boulderu u Coloradu, Zemlja će do kraja ovog stoljeća biti znatno topliji planet. Studija predviđa porast prosječne temperature za 1,7 do 4,9 stupnjeva ako se ne smanji proizvodnja »stakleničkih plinova«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Za američkog ministra obrane Europa je samo »komad nekretnine«</p>
<p>WASHINGTON, 21. srpnja </p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je u petak da Europa kao takva ne postoji, ocijenivši kako je ona samo »komad nekretnine«, te da s njom nije lako postupati. »Europa ima poteškoća. Europa nije jedna Europa. Ne postoji neki europski entitet«, rekao je Rumsfeld američkoj televizijskoj mreži Fox News.</p>
<p> »Europa je komad nekretnine koja se sastoji od srednjih ili malih zemalja-nacija što se desetljećima nisu uspjele sporazumjeti kako stvoriti jednu zemlju ili jedan entitet«, objasnio je Rumsfeld, koji je nekada bio američki veleposlanik pri NATO-u. »Nisam psihijatar, ali mi se čini da se neki osjećaju važnima ako mogu kritizirati važnu zemlju ili važnog predsjednika«, dodao je.</p>
<p>Američki predsjednik George Bush naišao je na kritike u Europi zbog odbacivanja Protokola iz Kyota, koji bi trebao zaustaviti zagrijavanje Zemljine atmosfere, a nekoliko je američkih europskih saveznika izrazilo zabrinutost zbog njegova plana izgradnje proturaketnog štita. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Eho kolonijalizam« u akciji uništenja Hercegovačke banke </p>
<p>Bivši voditelj Regionalnog ureda OESS-a u Mostaru poručuje međunarodnoj zajednici kako je »vrijeme da socijalni inženjeri međunarodne zajednice odu kući«</p>
<p>MOSTAR, 21. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Daniel Simpson, bivši voditelj Regionalnog ureda OESS-a u Mostaru, optužio je međunarodnu zajednicu da je »vrlo neodgovorno« postupila kad je htjela uništiti Hercegovačku banku, da je svojim akcijama 6. i 18. travnja »stvorila vrlo loš presedan u BiH za povratak vidljivog nasilja kao prihvatljivog oruđa u repertoaru političkog djelovanja u ovoj zemlji«.</p>
<p>Nazivajući akcije međunarodne zajednice u slučaju Hercegovačke banke zastrašujućima, donedavno visoki dužnosnik OESS-a u odgovoru na pismo mostarskog biskupa Ratka Perića (upućeno još 7. travnja, dan nakon prvog upada SFOR-a u poslovnice Hercegovačke banke) pojašnjava i kako nije ranije odgovorio »zbog obveze da podržavam politiku OESS-a dok sam bio u ugovornom odnosu s njima«. </p>
<p>Kako je Simpsonu 1. srpnja prestao ugovorni odnos s OESS-om, on biskupu Periću piše kako sada može odgovoriti na njegovo pismo »onako kako doista mislim o tim događajima«.</p>
<p>Ističući kako je Hercegovačka banka bila najvažnija banka u Hercegovini, možda i u cijeloj BiH, s utjecajem na razvoj privrede u regiji i državi koja je u vrlo lošem stanju, Simpson tvrdi kako je »bilo vrlo neodgovorno od međunarodne zajednice uništiti ovu banku, osnovnu ekonomsku instituciju s filijalama širom zemlje, bez obzira koliko su mogli biti dobri razlozi za to po mišljenju međunarodne zajednice«. </p>
<p>Najtužnijom »epizodom« ocjenjuje utjecaj akcije na živote tisuća malih ulagača, ljudi od kojih međunarodna zajednica želi vidjeti prosperitet u BiH, pitajući se »zašto onda djelovati tako da se oni unište financijski«. Napadi međunarodne zajednice na banku 6. i 18. travnja, piše Simpson, uz događanja u Mostaru i Grudama, »učinili su verojatnijim i događanja u Trebinju i Banjoj Luci, 5. i 7. svibnja«. Takvo stajalište argumentira činjenicom da je akcijama u »slučaju Hercegovačke banke« međunarodna zajednica i sama pokazala da je spremna koristiti nasilje da ostvari svoje ciljeve, što je »potpuno je suprotno duhu i ciljevima Daytonskog sporazuma«. </p>
<p>Liderima međunarodne zajednice Simpson spočitava i činjenicu da se u pozadini akcija od 6. i 18. travnja »čuo eho međunarodnog kolonijalizma«, uz »preporuku« kako je »vrijeme da socijalni inženjeri međunarodne zajednice idu kući«. Jer, zaključuje on, »nema nikakva opravdanja da politički i socijalni inženjeri imaju 18.000 vojnika u međunarodnim snagama da ostvaruju svoje snove i želje u BiH«.</p>
<p>Simpsonovo pismo mostarskom biskupu Periću otvara cijeli niz pitanja. Prije svega, pitanja o razlikama u privatnim stajalištima visokih dužnosnika međunarodne zajednice i službenim stajalištima njihovih vlada i zemalja koja moraju zastupati na terenu. Također, ponovo se postavlja i pitanje njihovih visokih plaća i drugih povlastica koje uživaju za svoga boravka u BiH, odnosno »čuvanja fotelja« što je dulje moguće. Simpsonovo pismo otvara i upite o odnosima (neslaganjima) unutar međunarodne zajednice i dosad je jedan od najžešćih napada na poteze koje je međunarodna zajednica vukla u BiH.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Poljska javnost traži veću kontrolu nad imovinom političara </p>
<p>Iako su u Poljskoj još od 1997. na snazi zakonski propisi koji bi trebali omogućiti kontrolu bogaćenja političara, u praksi su se oni pokazali nedovoljnima / Primjerice bivši doministar, koji je u vladi zarađivao oko tri tisuće DEM, u četiri je godine kupio građevinsko zemljište, vilu i skupi automobil</p>
<p>VARŠAVA, 21. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je prošlog tjedna izbio skandal kad su predstavnici stranih oružanih koncerna javili medijima da u ministarstvu obrane od njih regularno traže mito, u Poljskoj se ponovno pojačavaju pritisci za većom kontrolom imovine političara.</p>
<p> Kao prva žrtva pao je doministar obrane Romuald Szeremetiew, koji se po svemu sudeći obogatio na dogovaranju unosnih poslova dostave oružja poljskoj vojsci. Naime, tisak je objavio da je bivši doministar, koji je u vladi zarađivao ne više od tri tisuće njemačkih maraka mjesečno, u četiri godine kupio građevinsko zemljište, vilu i skupi automobil, što je sve zajedno koštalo više od pola milijuna DEM.</p>
<p>Iako su u Poljskoj još od 1997. na snazi zakonski propisi koji bi trebali omogućiti kontrolu bogaćenja političara, u praksi su se oni pokazala nedovoljnima. Tako se, primjerice, u parlamentarnoj Komisiji etike, koja je zadužena za provjeravanje imovinskih kartica zastupnika, žale da nemaju načina na koji bi mogli ispitati istinitost onoga što zastupnici pišu o svojem imovinskom stanju. Kod petorice je, međutim, tvrdi se u komisiji, primjetan neobjašnjivo brz rast imovine, daleko brži nego bi to proizlazilo iz zastupničke plaće koja mjesečno iznosi pet i pol tisuća DEM bruto, dok je istodobno čak dvjesto parlamentaraca ispunilo svoje kartice izuzetno površno.</p>
<p>Pokazuje se osim toga da zastupnici u poljskom Sejmu uglavnom ne pridaju previše pažnje niti specijalnom registru koji su sami ustanovili kako bi ondje zapisivali sve poklone koje dobiju za vrijeme trajanja zastupničkog mandata. Registar, naime, neki zaobilaze u širokom luku, a mediji ga nazivaju farsom budući da se još nije dogodilo da bi itko od zastupnika bio kažnjen za zatajivanje darova. Anonimna ispitivanja provedena među parlamentarcima pokazuju, međutim, da im materijalnih napasti ne nedostaje. U jednoj od anketa 67 posto zastupnika napisalo je da je utjecaj organiziranih interesnih grupa na njih velik, te da su najčešće metode kojima se lobisti služe davanje gotovine, sponzoriranje odlazaka u inozemstvo te imenovanja u nadzorne odbore poduzeća.</p>
<p> Korupciju kao jedan od najozbiljnijih poljskih problema prepoznaje u svojim izvješćima i Svjetska banka, koja je poljskim vlastima skrenula pažnju na procjenu da na mito poljska poduzeća izdvajaju oko dva posto svog prihoda. Iako se prema podacima Svjetske banke Poljska nalazi - zajedno s Češkom, Mađarskom, Slovenijom i Estonijom - u grupi tranzicijskih zemalja Srednje i Istočne Europe u kojima je korupcija najmanje raširena, njezin pokazatelj još je dva i pola puta viši nego u zapadnim zemljama.</p>
<p>Naročitu je pažnju svojedobno zadobila informacija za koju u Svjetskoj banci tvrde da su dobili od jednog neimenovanog parlamentarnog zastupnika, kako je »taksa« za blokiranje jednog nepoželjnog zakonskog nacrta u poljskom Sejmu stajala interesnu grupu tri milijuna dolara. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Predsjednik Indonezije pred smjenom </p>
<p>Wahid prijeti da će njegovo smjenjivanje dovesti do raspada zemlje, a protivnici odgovaraju da će se Indonezija raspasti ako on ostane na vlasti </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Indonezijski predsjednik Abdurrahman Wahid odbio se pojaviti na izvanrednom zasjedanju Narodne savjetodavne skupštine na kojem se u subotu odlučivalo hoće li se pokrenuti postupak njegova smjenjivanja. Wahid je zasjedanje tog najvišeg zakonodavnog tijela, u kojem je 500 članova parlamenta i još 200 predstavnika pokrajina i vojske, proglasio nelegalnim, ne želi odgovarati na optužbe i prijeti da će proglasiti izvanredno stanje, što bi mu omogućilo da raspusti parlament. Usprkos njegova protivljenja, na zasjedanju je golemom većinom od 592 prema pet glasova odlučeno da u ponedjeljak počne postupak smjenjivanja. </p>
<p>Završni čin te političke drame počeo je u petak, kad je istekao rok koji je Wahid dao protivnicima za obustavljanje postupka njegova smjenjivanja, a ako ga ne poslušaju, zaprijetio je uvođenjem izvanrednog stanja. Pretpostavljajući da ga neće poslušati, i kako bi u posljednji trenutak postigao neki kompromis o ostajanju na vlasti, objavio je da izvanredno stanje neće početi odmah, nego 31. srpnja, dan prije već zakazanog početka zasjedanja Narodne savjetodavne skupštine. Tim postupkom zapravo je ubrzao postupak smjenjivanja, jer se parlament ne samo oglušio na njegovu prijetnju nego je odmah, u subotu, deset dana ranije nego je prvotno bilo najavljeno, održano zasjedanje najvišeg zakonodavnog tijela. Šefovi tajnih službi, policije i vojske također su priopćili da neće slušati Wahidove naredbe, a parlamentarci da neće prihvatiti njegov zahtjev za novim izborima.</p>
<p>Wahid, gotovo slijepi ekscentrični vjerski propovjednik, postao je prije 21 mjesec prvim demokratski izabranim predsjednikom poslije više od tri desetljeća autokratske i korumpirane vladavine generala Suharta. Očekivalo se da će povezati suprotstavljene struje u državi s 225 milijuna stanovnika, ali neočekivano brzo je gubio politički i moralni ugled. Zbog sve goreg stanja gospodarstva ostao je i bez posljednje podrške, a optužen je i za umiješanost u dva korupcijska skandala. Nije ga spasila ni ponuda da će veći dio ovlasti prenijeti na ustavnu nasljednicu, popularnu potpredsjednicu Megawati Sukarnoputri. </p>
<p>Već dulje vrijeme Wahid vuče pogrešne poteze i donosi hirovite odluke. Pokušao je smijeniti zapovjednika policije, a taj se pozvao na zakon po kojem smjenu mora odobriti parlament. Tada je Wahid, 12. srpnja, naredio njegovo uhićenje, koje nitko nije htio provesti. Bio je to još jedan dokaz da Wahid ne poštuje predviđenu proceduru. Kako je samo 10 posto parlamentaraca iz njegove stranke, a uspio je protiv sebe ujediniti sve ostale, pa i tajne službe, vojsku i policiju, nije jasno kako se uopće mogao nadati opstanku. </p>
<p>Wahid očito ni ne pomišlja na miran odlazak. Štoviše, mogao bi odlučiti - kako je često i prijetio - da obračun prenese na ulice. On prijeti da bi njegovo smjenjivanje izazvalo raspad Indonezije, a njegovi protivnici odgovaraju da će se Indonezija raspasti ako Wahid ostane na vlasti.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="33">
<p>Ministarstvo pravosuđa protiv načela pravne države</p>
<p>S nevjericom sam pročitao članak Borisa Orešića (Vjesnik 19. srpnja) »Stručnost bez staža ne vrijedi«, u kojem stoji da su po novom Zakonu o državnim službenicima i namještenicima degradirani svi načelnici iz tijela državne uprave koji imaju stručnu spremu i sve uvjete, ali ne i 10 godina radnoga staža, što se od 30. ožujka o. g. za te službe traži. Kada sam pak preko Interneta u Narodnim novinama (br. 27 od 30 . ožujka 2001.) prelistao taj zakon, ostao sam zaprepašten. Tamo izrijekom stoji (čl. 127, st. 1) da će svi oni koji su zatečeni na odgovarajućoj službi tamo i ostati, ali samo »do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema pravilniku....usklađenom s odredbama ovoga Zakona«. Što znači ovaj članak i ovaj zakon? Ništa drugo nego njegovo retroaktivno djelovanje barem 10 godina unazad, odnosno nijekanje činjenice da su dotični službenici bili imenovani po zakonu koji je vrijedio do 30. ožujka 2001. god., a taj je za određene službe u policiji i pravosuđu, uz stručnost, tražio pet godina radnoga staža. Svi službenici koji su tako, u dobroj vjeri u pravnu državu i kontinuitet državne uprave, preuzeli odgovarajuće službe i veliku odgovornost kada je bila »zamjena kapa«, koji su osigurali da državne službe funkcioniraju i u najgorim ratnim uvjetima, bivaju danas kažnjeni zbog svoga predanog rada na ustroju državnih službi u, nerijetko, opasnim okolnostima. </p>
<p> Ipak, ovdje patetici nema mjesta. Riječ je o odredbama koje bi možda mogle biti preuzete iz kakva »revolucionarnog prava« i one, u svojoj biti, suspendiraju pravnu državu kao takvu. Retroaktivno djelovanje ovoga zakona znači i to da je sve vrijeme prije vladalo ili bezakonje ili država uopće nije postojala. No kako je i Ministarstvu pravosuđa i Saboru jasno da je i prije 30. ožujka 2001. postojao zakon po kojem su bili imenovani službenici u Republici Hrvatskoj, onda je očito da se ovim novim zakonom mora pozabaviti i Ustavni sud, ukinuti propise koji ugrožavaju i kompromitiraju pravnu državu te dati zadovoljštinu državnim službenicima. Po potrebi se može tužiti Republiku Hrvatsku (član Vijeća Europe) i u Strassbourg zbog potkopavanja temelja pravne države i uvođenja elemenata revolucionarnog prava u svoje zakonodavstvo, a sve, koje li ironije, u cilju usklađivanja zakonodavstva s onim u EU. U Njemačkoj, primjerice, gdje sam i sam službenik u višoj državnoj upravi, nitko se ne bi ni usudio razmišljati u ovom pravcu a kamoli unijeti odredbu sličnu čl. 127. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u Beamtengesetz, po kojemu kontinuitet državnih službi i imenovanja (izuzev vladavine bezakonja 1933-1945) neprekidno postoji već oko 130 godina, a na nivou pojedinih zemalja, prije ujedinjenja, i stoljećima.</p>
<p> Osobno mi nije jasno, naravno gledajući stvar iz moje perspektive, kako je ovaj zakon prošao saborski Odbor za pravosuđe i glasovanje u Saboru. Ne želim naime tvrditi da je saborska većina namjerno htjela ovakve odredbe zakona po svaku cijenu. Bit će da zastupnici zakon nisu baš temeljito čitali, ali su barem u Ministarstvu pravosuđa svakako znali zašto to predlažu i, slijedom toga, hrvatsko zakonodavstvo udaljavaju od europskih normi i načela pravne države.</p>
<p>ZVONKO PANDŽIĆ, Würzburg, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tko je kriv za sudbinu Dalmacije? </p>
<p>Bi li Zagreb bio spreman tako dočekati svoje pobjednike kao što je Split dočekao Gorana Ivaniševića? Očito to ne bi bio u stanju, kako piše kelnski promatrač dalmatinskih (ne)prilika u Vjesniku, a ranije u Slobodnoj Dalmaciji g. Gojko Borić. Jer, piše on, to se dogodilo zbog dalmatinskog kompleksa manje vrijednosti i permanentne uvrijeđenosti u odnosu prema Zagrebu. Autor nabraja sve one koji su stajali na tim pozicijama kao gospodarstvenika Karinčića, koji reče s razlogom da ono »što nije u Dalmaciji uništila Jugoslavija, jest Hrvatska«. Gospodin Borić vidi u tome oživljavanje tolomaštva, autonomaštva... Po njemu su za sve krive »gromade Dinare koje su se ispriječile između sjevera i juga, a ne vlasti od Franje Josipa do Franje Tuđmana«. On piše da se rješenje svih nevolja nalazi u tome da se »zasuču rukavi i ukine fjaka (lijenost)«. Cijeli je članak tipično mudrovanje nekoga tko je dobro situiran u svojoj novoj domovini pa dijeli lekcije po onoj da siromaha nitko ne pita za istinu jer su siromasi zapravo crnci Europe.</p>
<p>A u Hrvatskoj je to Dalmacija. Siromaštvo »crnaca« (a time i Dalmacije) nije Bogom određena sudbina, već skup grešaka koje su napravili ljudi. Zato sudbina svijeta pa i Dalmacije zavisi u prvom redu od državnika (vlasti). Sada smo napokon samostalni. Može li se reći da Dalmacija uživa veću pažnju i pomoć vlasti svoje države negoli je to imala za vrijeme vlasti tuđina s juga i istoka? Svatko, malo objektivan, kojemu su činjenice svetinja odgovorit će niječno. Dalmacija je izdana i zaboravljena od one vlasti od koje se pomoći nadala. Njena industrija i turizam su se jednostavno urušili, a stanovnici Dalmacije s neviđenom željom žele napustiti poput G. Borića patagonijsku sudbinu rodnoga kraja. Kad su sadašnjega premijera Račana pitali zastupnici iz Slavonije (!) u Saboru zašto se zanemaruje autocesta prema jugu, odgovorio je da on na to misli. Samo mu je ta misao tajnija od zatvorenog pisma haaških tužitelja. Ne proviruje po Boriću iz usta »anketiranih Dalmatinaca vrag separatizma« i ksenofobije. Svoditi bijedu Dalmacije na lijenost njenih ljudi ili njihovu okolnu neslogu tipičan je odnos sitih ljudi kojima su siromasi uvijek krivi za svoju nevolju. Bez autoceste velika mnoštva ljudi u Dalmaciji nemaju pravo na rad ni na život na svojim ognjištima. </p>
<p>LUKA VUCO, Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tko je to među Hrvatima hrvatskiji (2)</p>
<p>S velikom sam radošću u Vjesniku od 19. srpnja pročitala pismo gospođe Veronike Antić iz Zagreba. Nadam se samo da nas ima mnogo (poznata šutljiva većina) koji mislimo da bi se trebalo prestati mjeriti hrvatstvo jer to ne pridonosi poboljšanju života u zemlji.</p>
<p>Bilo bi dobro da jedan dio HDZ-a (Ćesić Rojs i slični) i svi koji brane dignitet Domovinskog rata razmisle koliko su svojim osobnim postupcima i ponašanjem u akcijama (a posebno nakon njih) za vrijeme rata pridonijeli tome da danas dvojica hrvatskih generala odgovaraju po zapovjednoj odgovornosti. Oni putuju u Haag, a pukovnik Ćondić se i dalje vozi u mercedesu i živi jako dobro od svoje penzije, puno bolje nego mnogi u Hrvatskoj koji su isto tako dali puno za slobodu, samo su poslije rata »zaboravili« unovčiti svoju odanost domovini. Ili su jednostavno mislili da im je to bila građanska dužnost koju bi bilo nemoralno naplaćivati?</p>
<p>DANICA GRAHEK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Bol od razuma« (2)</p>
<p>Hajci na jedanaestoricu istaknutih sportaša zbog njihova javno izrečenog mišljenja o najnovijem paketu haaških optužnica pridružio se svojim napisom u Vjesniku i Igor Mandić. Pod naslovom »Bol od razuma« ispreo je zakučast galimatijas nasilno povezanih proizvoljnih estetičkih, filozofskih, političkih, socioloških i psiholoških prosudbi toga njihova čina kako bi ih zbog nekvalificiranosti za »interveniranje u javne stvari« izvrgnuo ruglu javnosti.Za Igora Mandića sportaši su »fizikalci« koji kruh svakidašnji zarađuju »djelovanjem nekih svojih udova, a glava im služi za nošenje šešira«. Dokaz tomu njemu je činjenica da su u svome pismu napisali jednu »fauliranu rečenicu«, što za ovog tankoćutnog estetičara nije drugo do iskaz njihova »fauliranog« mišljenja. A kao takvi - fizikalci koji ne znaju napisati lijepu rečenicu - sportaši po Mandiću nemaju pravo govoriti o stvarima »nad rješenjem kojih zdvajaju i najodgovorniji«. Slijedom ovako poredanih premisa Mandić zaključuje kako »kojekakve grupice kod nas misle da je njihovo laičko pravo miješanje u poslove kojima nisu dorasli«, a sportašima poručuje da »bol od razuma prepuste onima koji su na to osudili svoje glave«. Ukratko - piše Mandić - razum nije svojstvo svih ljudi, već ga imaju samo oni koji znaju sročiti »nefauliranu« rečenicu, a javno izjašnjavanje političkih laika je pojava kojoj se valja nadmoćno izrugivati. Sudbina generala i mišljenje istaknutih sportaša ni malo me ne zanimaju, no promjene u društvenoj klimi koje pogoduju klijanju publicističkog korova kakav je ovaj Mandićev elitistički pamflet protiv osnovnih načela demokracije itekako me zabrinjavaju. Naime, evidentno je da unatoč općepoznatim postulatima moderne demokracije Igor Mandić dijeli ljude na razumne i nerazumne te u skladu s tom podjelom propovijeda i strogu podjelu rada pri »interveniranju u javnim stvarima«. Prema Mandićevu atavističkom konceptu upravljanja društvom fizikalcima i laičkim političarima »javne stvari« (res publicae) bile bi nedostupne. U izmaglici »bola od razuma« na koji je osudio svoju glavu, Igor Mandić je posve zaboravio da se najrazvijenije moderne demokracije temelje na pravu ama baš svih građana, uključujući tu i sve vrste »fizikalaca«, da odlučno interveniraju u javnim stvarima. Pritom se svi zahtjevi glede njihova razuma i sposobnosti za »nefaulirano mišljenje« svode na sposobnost odabira i zaokruživanja rednog broja na glasačkom listiću. Riječ je, dakako, o izborima na kojima glas nogometaša, lučkog radnika, ratara ili rudara vrijedi jednako koliko i glas akademika, svećenika ili umjetnika, pa čak i »njegove malenkosti« Igora Mandića. A što se pak tiče njegove osude »laičkog« bavljenja politikom, savjetujem mu da se izloži »boli od razuma« i pokuša saznati što je to civilno društvo i kakva je u njemu uloga »laika«.</p>
<p>DAMIR UZELAC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="37">
<p>Opljačkana banka u Pirovcu </p>
<p>PIROVAC, 21. srpnja</p>
<p> - U subotu oko 11 sati trojica, za sada, nepoznatih pljačkaša opljačkala su poslovnicu Jadranske banke u ulici Petra Krešimira IV. Kako saznajemo od glasnogovornika PU iz Šibenika Klaudija Gulina, dvojica maskiranih muškaraca upala su u poslovnicu Jadranske banke koja se, inače nalazi u centru mjesta, te su službenicama i strankama uz prijetnju pištoljem naredili da legnu na pod. Iz blagajne su potom uzeli veću količinu novca i potom pobjegli u nepoznatom smjeru vozilom koje ih je čekalo u blizini. Policija je odmah krenula u potragu za pljačkašima. Kako saznajemo od jednog od očevidaca ove pljačke koja se dogodila u po bijela dana u najužem središtu turističkog mjesta, dvojica pljačkaša su na sebi imala kapuljače s prorezima za oči. Na mjesto događaja odmah je izišao Ivo Šinko, direktor Jadranske banke i njegovi suradnici. U Pirovcu se, prema riječima Klaudija Gulina, tijekom noći s petka na subotu, oko tri sata ujutro, dogodilo još jedno razbojstvo. Naime, na Trgu svete Nediljice napadnuta su trojica mladih Zagrepčana i to Z.Č. 21, I.J. 21 i R.H. 20, a napala su ih trojica nepoznatih mladića koji su najprije od Z.Č. ukrali mobitel i novčanik. </p>
<p>J. Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>U Slavonskom Brodu poginuo motociklist </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 21. srpnja</p>
<p> - Prema informacijama iz PU Brodsko-posavske, u petak u 14.20 sati, u slavonskobrodskom prigradskom naselju Gromačnik motociklom reg. oznake SB 582-AE upravljao je M.J. (34) iz Slavonskog Broda bez položenog vozačkog ispita. Zbog brzine veće od dozvoljene, kod kućnog broja 74 sletio je s kolnika, udario u prometni znak a potom u betonski most. Od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda motociklist je preminuo na putu do slavonskobrodske Opće bolnice. </p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Zagrebu desetoro ozlijeđenih u sudaru dvaju ZET-ovih autobusa </p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Deset je osoba ozlijeđeno u sudaru dvaju autobusa ZET-a koji se dogodio u subotu ujutro oko 8,40 sati na Brezovačkoj cesti, izvijestila je zagrebačka policija.</p>
<p> Do sudara je došlo kada je autobus, kojim je na relaciji Savski most-Botinec upravljao Mile T. (51), u oštrom desnom zavoju prešao na drugu stranu kolnika. Na njega je naletio autobus kojim je upravljao Đorđe M. (41) na relaciji Kupinečki Kraljevec-Savski most. </p>
<p>U izravnom sudaru taj je autobus odbačen s ceste u kukuruz, dok se drugi jednim dijelom zaustavio u njivi, a drugim na kolniku. Uz oba vozača, ozlijeđeno je još osam od četrdesetak putnika koliko ih je bilo u oba autobusa. Vozača Đorđa M. i jednu putnicu morali su izvlačiti vatrogasci, a svi ozlijeđeni odvedeni su u zagrebačke bolnice. </p>
<p>Zbog nesreće je dio Brezovačke ceste bio tri sata zatvoren za promet u oba smjera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sudarili se skuter i automobil</p>
<p>DUBROVNIK, 21. srpnja</p>
<p> - Na Putu Republike u subotu se dogodila prometna nesreća u kojoj su teže ozljede zadobile dvije osobe. Kako smo doznali od očevidaca na mjestu nesreće, vozač skutera »Yamaha« registarske oznake DU 246 BR izgubio je kontrolu te prešavši na suprotnu stranu kolnika udario u automobil »Yugo« dubrovačkih tablica DU 301 M. Vozač i suvozač skutera su uslijed pada zadobili ozljede glave te su vozilom hitne pomoći prebačeni u Opću bolnicu Dubrovnik.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="41">
<p>»Izgubili smo turistički kompas«!</p>
<p>U svakih 100 kuna prihoda izravno naplaćenog na recepciji hotela, uključeno je 22 posto PDV-a, 5 ili 6 posto provizije za plaćanje kreditnom karticom, tri posto trošarine na alkoholna i bezalkoholna pića i najveći porez u Europi na plaće radnika. Turizam je postao »žrtveni jarac«! Zbog loše politike Hrvatska je u predsezoni bila najskuplja zemlja na Mediteranu i ne treba se čuditi ako ove godine zabilježimo rezultate lošije od očekivanih, kaže Drago Pirija </p>
<p>Svaki istup Drage Pirije, višegodišnjeg direktora renomiranog turističkog poduzeća »Školjić« iz Jezera na otoku Murteru, na raznim skupovima na kojima je tema turizam, redovito nailazi na povećanu pažnju. Naime, dobro je znano da ovaj turistički vizionar, kako ga se popularno naziva, ima što »pametnoga reći«. Osim toga, Pirija nikada do sada nije pogrešio u svojim prognozama vezanim uz ishod turističke sezone, a prije tri godine bio je jedini turistički djelatnik u Dalmaciji koji je vjerovao u povratak turizma na ovom području.</p>
<p>Na sjednici Turističkog vijeća TZ županije ovih je dana ovaj diplomirani ekonomist izjavio, kako je danas »izgubljen turistički kompas« i kako je vrijeme da se odlučno kaže je li Hrvatska za razvoj turizma ili nije. Aludirao je, dakako, na drastično povećane troškove u turizmu, na jačanje kune i slabljenje njemačke marke spram kuni... Konstatirao je kako je turizam postao »žrtveni jarac« i dodao kako je u predsezoni Hrvatska bila najskuplja zemlja na Mediteranu, te da se zbog ovakve sveukupne politike ne treba čuditi lošim rezultatima koji će se zbog toga sigurno zabilježiti. Kakva će zapravo biti ovogodišnja sezona, pitamo Dragu Piriju? </p>
<p> - Ova turistička sezona bit će rekordna po povećanju broja noćenja i padu ostvarenog prihoda po ostvarenom noćenju.</p>
<p>• Zašto? </p>
<p> - Zbog toga što je u 100 kuna prihoda izravno naplaćenog na recepciji hotela, uključeno 22 posto PDV-a, 5 ili 6 posto provizije za plaćanje kreditnom karticom, tri posto trošarine na alkoholna i bezalkoholna pića i najveći porez u Europi na plaće radnika, a riječ je o omjeru gotovo 1:1. Zatim, imamo najskuplju vodu, 2,2 DEM po prostornom metru, a i ulazne cijene svih troškova stalno rastu. Ovu turističku sezonu u Dalmaciji karakterizira masovni turizam male platežne sposobnosti. Oslobađanje plaćanja PDV-a za organizirani turistički promet plaćen ino-doznakama je anuliran dosadašnjim padom njemačke marke u turističkoj sezoni za 10 posto, budući da su svi hotelijeri formirali cijene za ino tržište u 2001. godini u markama. Zanimljivo je da u ljetnim mjesecima prošle i ove godine, kao po pravilu padaju vrijednosti većine europskih valuta čime monetarna politika NBH čini najveću antipropagandu turizma. Ovako se smanjuje i konkurentnost hrvatskog turizma na inozemnom tržištu. </p>
<p>• Već se dulje vrijeme u Hrvatskoj vode rasprave o tome treba li nam masovni ili elitni turizam. Kakav je o tome Vaš stav?</p>
<p> - Iako je san svakog hotelijera, san svake kompanije da postane destinacija elitnog turizma visoke moći plaćanja, niti jedna zemlja ne namjerava se odreći masovnog turizma. Ipak, nekim utjecajnim krugovima u Hrvatskoj nije sasvim jasno da je tržište visokog turizma vrlo usko i da se samo vrlo malo destinacija i turoperatora u svijetu može njime uspješno baviti.</p>
<p>• Zašto je to tako? </p>
<p> - Razlog prije svega leži u strukturi potražnje koja je nedovoljna i koja se neće tako brzo promijeniti, niti povećati. Zbog toga griješe oni koji često sugeriraju hotelijerima u Hrvatskoj da se moraju okrenuti ne samo visokom turizmu po potrošnji, već i elitnom turizmu kojim bi se broj potencijalnih turista koji bi željeli doći k nama, smanjio, i da bi se time poboljšala struktura gostiju, odnosno povećala dnevna devizna potrošnja po gostu. Turističko europsko tržište takvo je kakvo jest - masovno, i svaki hotelijer mora svoju ponudu prepoznatljivu po kvaliteti i konkurentnoj cijeni, prilagoditi prema njemu, jer kvaliteta i cijena određuju turističke tijekove današnjice. Treba, dakle, iz te interesantne europske turističke mase, privući goste sa što većom plativnom moći. Prema tome, izjašnjavati se za masovni turizam ili protiv njega, pogrešan je pristup. Sa svakom novom sezonom, uvijek iznova, govori se i o politici cijena u turizmu.</p>
<p>• Kakva je, po Vama, trenutačna politika cijena? </p>
<p> - Standard u turizmu označava unaprijed određeni kriterij. Stoga, suština primjene standarda u turističkom ugostiteljstvu polazi od sve zahtjevnijeg turističkog tržišta za kvalitetnijom uslugom i turističkim proizvodom koji determinira i određuje konkurentnu sposobnost turističkog ugostiteljstva na inozemnom tržištu na način da se zadovolje gosti, a s ciljem povećanja poslovne efikasnosti. Ne samo što se sve više u Europi traži kvaliteta uz prilagodljivu cijenu ugostiteljskih usluga, već se sve više traže i proizvodi drugih gospodarskih djelatnosti koji bi omogućili dodatnu potrošnju kroz tzv. turistički shopping. Međutim, turistička ponuda Hrvatske, posebno Dalmacije, često je vrlo siromašna. Globalizacija mijenja pravila poslovanja hotelskih kompanija, gospodarskih djelatnosti pa čak i država. Kapital, a pogotovo resursi i sirovine više ne znače prednost u konkurenciji. Prednost je znanje, odnosno razina kvalifikacijske strukture kadrova. Osnovni preduvjet za optimalne prihode i za sve učinke u ugostiteljskoj djelatnosti postaje pozitivan stav prema svakom gostu jer ugostiteljstvo počinje i završava s gostoprimstvom.</p>
<p>• Činjenica je i da veliki europski turoperatori diktiraju cijene i kanale prodaje? </p>
<p>- Međunarodna konkurencija vrši snažan pritisak na smanjenje cijena. I kad primjerice neki hotel iz Dalmacije, nazvat ću ga samo X, izlazi na svjetsko tržište, treba unaprijed znati cijene svojih značajnih konkurenata. Stotine i tisuće takvih i sličnih hotela po standardima izgradnje, opremljenosti, kategoriji, kvaliteti usluga, prostorima sličnih prirodnih i geografskih karakteristika, također nude svoj, sličan proizvod ili ugostiteljsku uslugu na istom turističkom tržištu, a želje i motivi gostiju približno su identični. </p>
<p> Zbog toga ne samo što se obaraju cijene, već se javlja trend izjednačavanja cijena istovrsnih hotelskih usluga na širem području Europe i Mediterana. To znači da navedeni hotel X iz Dalmacije neće moći samostalno prodati usluge svog hotela po cijeni koja je znatno viša i odstupa od prosječne cijene koja dominira na tom širem području u datom razdoblju. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ploveća garaža »Grande Italia« za 4300 automobila</p>
<p>PULA, 21. srpnja</p>
<p> - Pulski brodograditelji, radeći ovoga ljeta bez odmora, porinuli su u subotu u more drugi iz serije od šest jednakih brodova za prijevoz automobila, koji je po želji talijanskog naručioca dobio ime »Grande Italia«. Riječ je u stvari o »plovećoj garaži« koja odjednom može povesti 4300 vozila. Brod je opremljen najsuvremenijom elektronikom kako bi se na šest paluba mogao maksimalno iskoristiti prostor i u najkraćem roku ukrcati i iskrcati kontigent automobila. Porinuće je bilo radno, bez krštenja koje će se obaviti naknadno.</p>
<p>Novi brod nosivosti je 12.700 DWT, dug je 177 metara, a može postići brzinu od 20,3 čvora. Pokreće ga »Uljanikov« dizel motor od 11.060 kw. Neposredno nakon porinuća postavljena je kobilica za treći brod iz iste serije koji će se zvati »Grande Spagna«. Prvijenac iz paket narudžbe talijanske kompanije Atlantica S.p.a. di Navigazione iz Napulja u sastavu Gruppo Grimaldi - brod »Grande Benelux« - bit će isporučen 30. srpnja. Zahvaljujući racionalnijem opremanju, već u toku gradnje na navozu, brod »Grande Italia« bit će isporučen četiri mjeseca ranije od ugovorenog roka, tj. u listopadu ove godine.</p>
<p>»Uljanik« će u ovoj godini isporučiti četiri broda: »Arena« je prva isporučena domaćem brodaru »Plovidba-Uljanik«, a uz dva broda za prijevoz automobila, na listi za isporuku je i »amerikanac«, brod čiji je trup sagrađen u Americi, a »Uljaniku« je povjereno dovršavanje.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Proradila prva hrvatska tvornica stolne vode</p>
<p>BUZET, 21. srpnja</p>
<p> - Buzetski gradonačelnik Josip Flego u subotu je na prigodnoj svečanosti u sklopu tradicionalne »fešte od bire« pustio u rad prvu hrvatsku tvornicu stolne vode. Buzetska pivovara d.o.o. uložila je 6,5 milijuna maraka u najsuvremeniji opremu i uz pogon za proizvodnju piva opremila pogon koji dorađuje vodu iz najkvalitetnijeg istarskog izvorišta Sv. Ivan. Kapacitet pogona u kojem je zaposleno petnaest novih radnika je 8000 boca od 1,5 litre na sat ili u dvije smjene gotovo 200.000 litara dnevno kristalno čiste vode. Istarski župan Ivan Jakovčić, iako pozvan, nije bio na otvaranju jedinog novog proizvodnog pogona ove godine u Istri.</p>
<p>»Voda Istra« proizvodi su u dvije varijante - negazirana i gazirana, te u bocama od 1,5 i 0,5 litre. Za mjesec dana tržištu će se isporučiti i »Vodu Istru« u bocama za djecu s posebnim čepom-dudom. Za razliku od nekoliko punionica izvorske vode u Hrvatskoj, buzetska tvornica stolne vode posebnom tehnologijom tzv. reverzne osmoze odstranjuje iz vode bakterije, viruse, organske tvari i soli. Dodatnim ozoniranjem, kako je rekao direktor i vlasnik Buzetske pivovare Zdravko Ćurić, postiže se besprijekorna mikrobiološka čistoća vode. Očekuje se da će turističko tržište dobro prihvatiti »Vodu Istru« koja je u ovom dijelu Europe jedina stolna voda.</p>
<p>Buzetska pivovara, inače, trenutno proizvodi dnevno 1350 hektolitara piva dnevno, a u špici sezone, početkom kolovoza, proizvodnja će porasti do 1500 hektolitara. Kako je pogon pivovare svojedobno bio u sastavu ljubljanskog »Uniona«, očekuje se da će se uskoro razriješiti i njegov vlasnički status. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="44">
<p>»Ne popuštamo Sloveniji već se svaka strana odriče nečega u korist zajedničkih interesa« </p>
<p>Način na koji se »Glas koncila« obraća javnosti kvalificira ga kao politički tjednik, ne više kao vjerske novine. Ne mislim polemizirati sa Crkvom čitajući »Glas koncila«. Te odnose treba rješavati izravno s Biskupskom konferencijom i njezinim predsjednikom</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Nedavna dramatična sjednica Vlade zbog dviju haaških optužnica, potvrdila je da je Goran Granić, potpredsjednik Vlade, čovjek od najvećeg povjerenja premijera Račana. Račan nije prihvatio ni Granićevu ostavku zbog događanja u HSLS-u, a njegov oštar istup na sjednici Sabora čini ga uistinu pravim i zahvalnim sugovornikom za najaktualnija pitanja današnjice. </p>
<p> l Što kažete na izrazito oštar komentar u posljednjem broju »Glasa koncila«? Vi ste također u Vladi zaduženi i za odnose s vjerskim zajednicama i Crkvom.</p>
<p>- To nije stvar Crkve, već urednika, odnosno onoga tko je pisao komentar. »Glas koncila« se posljednjih mjeseci pretvorio u politički tjednik i ja ga i kvalificiram tako. Ne kao vjerske novine, već kao politički tjednik koji želi sudjelovati u političkom životu i to je njihovo pravo. Ne pridajem tome veću težinu negoli tekstovima u nekim drugim novinama.</p>
<p> l Novine koje su prije svega namijenjene duhovnim potrebama vjernika ipak ne bi trebale biti politički tjednik, zar ne?</p>
<p>- Ne znam, neka na to odgovore oni koji se u to upuštaju. Jer, ako gurate jedan list u političku dimenziju, morate biti svjesni i posljedica. Načinom na koji se obraćaju javnosti tretiram ih kao politički tjednik, ne više kao vjerske novine. Ne mislim polemizirati sa Crkvom čitajući »Glas koncila«. Te odnose treba rješavati izravno s Biskupskom konferencijom i njezinim predsjednikom. »Glas koncila« piše na svoj način i ja mu želim puno uspjeha.</p>
<p> l Recite što zapravo sadržava budući Sporazum o granicama sa Slovenijom? Zašto se u hrvatskoj javnosti stječe dojam da Hrvatska popušta Sloveniji?</p>
<p> - Vlada je utvrdila tekst Sporazuma, kao i tekst Sporazuma za NE Krško, a nadam se uskoro i za »Ljubljansku banku«. Interesantno je uvijek biti na braniku domovine i ne popuštati. Međutim, nije riječ o popuštanju, svaki dogovor između dvije strane pretpostavlja kompromis i dobru volju da se svaka strana odrekne nečeg svoga u korist zajedničkog interesa. Na tom principu se rješavaju sva tri pitanja i to po vrlo jednostavnom modelu. Rješenja moraju biti razumljiva i u korist obje strane. Vlada je donijela odluku da se parafira Sporazum i napravili smo još jedan korak koji nije uobičajen za našu praksu, a to je da ćemo ići po prethodno mišljenje u Parlament i tražiti suglasnost za potpis. Ako dobijemo tu suglasnost, potpisat ćemo Sporazum, a ako ne, nećemo ga potpisati. Granice su osjetljiva pitanja. Nađena su vrlo principijelna i jednostavna rješenja koja jednima ne smanjuju, a drugima rješavaju ili daju šanse.</p>
<p> l Ako su rješenja tako jednostavna, zašto se do njih nije došlo prije deset godina, već su ta pitanja sa Slovenijom otvorena?</p>
<p> - Vidite, reći ću Vam jedan primjer oko NE Krško. Kao direktor HEP-a 1990. godine postavio sam to pitanje, postavili smo jednostavno načelo da svaka strana odustane od međusobnih potraživanja i da se projekt okrene prema budućnosti, neka bude 50:50 posto. Vrlo jednostavno, sve računice su ukazivale da bi se u istjerivanju pravde moglo pregovarati još sljedećih dvadeset godina.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatska ustupila Sloveniji 400 hektara u Međimurju?</p>
<p>ČAKOVEC, 21. srpnja</p>
<p> - Prema neslužbenim informacijama iz slovenskih medija, granična crta na području općine Sveti Martin na Muri u prijedlogu Sporazuma o granici između Hrvatske i Slovenije uređena je tako da općina Sveti Martin na Muri, odnosno Međimurska županija i Republika Hrvatska, gube između 350 do 400 hektara teritorija. To je Vjesniku izjavio u subotu Franjo Makovec, treći puta za redom izabrani načelnik međimurske općine Sveti Martin na Muri. O parafiranju sporazuma, po njegovu mišljenju, međimurska i hrvatska javnost nije dostatno obaviještena. »Takvo što žitelji općine Sveti Martin sigurno neće prihvatiti, pa stoga zahtijevamo da nas se žurno primi u Ministarstvu vanjskih poslova kako bi razgovarali sa članovima Komisije za granice i zahtijevali da se ispravi učinjena nam nepravda«, kaže Makovec.</p>
<p>Na lijevoj obali Mure, na području općine Sveti Martin, nalazi se oko 1400 hektara teritorija koji katastarski pripada hrvatskoj strani. Navodno je, prema onom što se saznalo iz slovenskih medija o tzv. B-varijanti, Sloveniji ustupljen predio Sisek, kao i predio sjeverno od obrambenog murskog kanala prema slovenskom selu Hotizi. </p>
<p>»Ovih sam dana na brojne načine pokušao doći do vjerodostojnih obavijesti o sadržaju sporazuma koji je parafiran, ali nažalost nisam uspio, jer su svi ljudi koji su do sada nešto znali o tome bili isključeni iz odlučivanja«, dodao je Makovec. »Zbog toga sam i obavijesti crpio prateći slovenska javna glasila, koja su opsežno izvješćivala o sporazumu. Mediji sjevernih susjeda s oduševljenjem su prikazivali uspjeh koji je postignut u pregovorima o razgraničenju s Republikom Hrvatskom. Pučanstvo Međimurske županije na našoj strani nije imalo isti tretman, tako da još uvijek ne znamo što je dogovoreno, budući da se govorilo isključivo o problematici Piranskog zaljeva«, naglasio je.</p>
<p>Makovec je podsjetio da je Skupština Međimurske županije na sjednici 31. ožujka 2000. godine donijela zaključke kojim sva državna tijela obvezuje da prije nego što sa Slovenijom potpišu sporazum o granici pribave suglasnost Međimurske županije, na čijem području je državna crta dugačka 78 kilometara.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Đapić: Sporazum sa Slovenijom potpuno je neprihvatljiv</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić kazao je u subotu na konferenciji za novinare da se njegova stranka oštro protivi parafiranju Sporazuma sa Slovenijom jer je taj Sporazum neprihvatljiv zbog pravnih razloga i hrvatskih nacionalnih interesa. Prema Đapićevim riječima, parafiranje Sporazuma sa Slovenijom u »trendu je politike hrvatske Vlade koja pristaje na političke ucjene i rasprodaje nacionalno bogatstvo«. U HSP-u smatraju da se hrvatska oporba mora oštro suprotstaviti »Račanovoj trgovini sa Slovenijom«.</p>
<p>»Ako se radi o političkoj trgovini, onda se mora jasno reći što Hrvatska takvom trgovinom dobiva«, izjavio je Đapić. Predsjednik HSP-a smatra da je Vlada na političke ucjene pristala i u slučaju suradnje s Haaškim sudom i da »bezuvjetno pristaje na zahtjeve Haaškog tribunala«, što nije dobro za hrvatske nacionalne interese.</p>
<p>Neprihvatljivim je Đapić ocjenio i Zakon o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija (HT), jer on vodi »rasprodaji nacionalnog bogatsva«, a radi »umjetnog« punjenja državnog proračuna. U HSP-u također drže da parlamentarna većina nije trebala prihvatiti paket energetskih zakona jer će se njihovo donošenje »slomiti preko leđa hrvatskih građana«, i to kroz povećanje cijene plina i električne energije. Prema Đapiću, »Vlada, na čelu s Ivicom Račanom, pokazala je da je nekompetentna i izgubila je kredibilitet za vođenje hrvatske države i na gospodarskom i na međunarodnom planu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vlada će donijeti posebnu uredbu da spriječi prodaju hotelskog zemljišta </p>
<p>Čini se da je rješenje pitanja zemljišta pronađeno u donošenju Vladine uredbe, kojom bi se, po svemu sudeći, Hrvatskom fondu za privatizaciju dale ovlasti da raspolaže tim zemljištem</p>
<p>ZAGREB, 21. srpnja</p>
<p> - Vlada će, najvjerojatnije već na sjednici u četvrtak, donijeti posebnu uredbu koja bi trebala spriječiti prodaju hotelskog zemljišta, saznaje se iz izvora bliskih Vladi.</p>
<p>Naime, u pozadini sukoba oko rješenja pitanja ovog zemljišta - koje nije išlo u pretvorbu niti je ušlo u temeljni kapital hotelskih poduzeća (a prema procjenama Ministarstva turizma vrijedno je oko dvije milijarde DEM) - povlačenja su iz procedure konačnog prijedloga Zakona o privatizaciji, čije je pojedine odredbe saborski Odbor za zakonodavstvo proglasio neustavnim.</p>
<p>Nakon ovakvog stava spomenutog Odbora, zakonski prijedlog je iz procedure povukao ministar gospodarstva Goranko Fižulić i pritom najavio da će tražiti izvanrednu sjednicu Sabora da bi se novi Zakon o privatizaciji mogao usvojiti još u srpnju. Međutim, potom je objavljeno da se nova izvanredna sjednica Sabora ne očekuje, već je, čini se, rješenje pitanja zemljišta pronađeno u donošenju Vladine uredbe, kojom bi se, po svemu sudeći, Hrvatskom fondu za privatizaciju dale ovlasti da raspolaže tim zemljištem. Odnosno, u uredbu će vjerojatno biti ugrađene pojedine odredbe iz prijedloga Zakona o privatizaciji.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ispred Karlovca kolona od 30 kilometara!</p>
<p>Od Karlovca do Plitvica putovalo se čak tri sata. Prometnih je gužvi bilo i u trajektnim pristaništima za otoke Pag i Rab. U Prizni je kolona vozila bila duga oko 1,5, a u Jablancu za otok Rab 2,5 kilometra. Paški i Maslenički most zbog bure su bili zatvoreni za prvu kategoriju vozila</p>
<p>KARLOVAC/KORENICA, 21. srpnja</p>
<p> - U ranim subotnjim satima, zbog prometnih neprilika, Karlovac je bio paraliziran: takav autoturistički val dosad nije zabilježen, zbog čega se promet odvijao puževim korakom. Gužvi je bilo ispred naplatnih kućica u Ilovcu, a posebno na državnoj cesti D-1, od Karlovca prema Slunju i Plitvicama, koje su počele u subotu u ranim jutarnjim satima. Već oko 3 sata iza ponoći stvorila se manja kolona na izlazu auto-puta u Karlovcu, a u 6 sati kolona je bila dugačka do 10 kilometra, da bi u 8 sati bila dugačka do 30 kilometara. Zbog toga je dio prometa iz pravca Zagreba već u Zagrebu preusmjeravan starom Karlovačkom cestom i drugim alternativnim pravcima preko Pisarovine i Lasinje za Vojnić i Tušilović u pravcu Slunja. Djelatnici prometne policije Policijske uprave Karlovačke rekli su nam da na izlazu auto-puta radi 10 naplatnih kućica, a upućivali su i apel Karlovčanima da ne koriste vozila pri prometovanju kroz grad i posebno ne presijecaju vozilima tzv. Karlovačku brzu cestu koja to odavno nije ljeti.</p>
<p>Plitvičkom cestom se u subotu u ranim jutarnjim satima vozilo najprije do 30 kilometara na sat, a onda je ova važna prometnica, na njenom dijelu od Turnja i Tušilovića do Slunja, ličila na 30 kilometarsko parkiralište. Nepomična kolona vozila oko 8 sati stvorila se i na Plitvičkoj cesti od Grabovca do Korenice, od kojih 25 kilometara. Od Karlovca do Plitvica (83 kilometra) turisti su putovali i do tri sata, a nerijetko su nervozni vozači, posebno domaći, iskazivali svoje negodovanje zbog duga puta i na plitvičkim turističkim radnicima i recepcionerima. U Policijskoj upravi Karlovačkoj doznali smo da se i pri takvim prometnim neprilikama dogodilo desetak prometnih nesreća uz veliku materijalnu štetu, a teško je ozlijeđeno u nekoliko nesreća pet osoba, kojima je pružena pomoć u karlovačkoj Općoj bolnici. U regulaciji prometa na državnoj cesti D-1 sudjelovali su svi raspoloživi ljudski i tehnički potencijali Policijske uprave Karlovačke, a pomoć su pružili i helikopteri MUP-a. </p>
<p>Prometnih je gužvi bilo i u trajektnim pristaništima za otoke Pag i Rab. Prema otoku Pagu plovilo je pet trajekata, a u Prizni je kolona vozila bila duga oko 1,5, a u Jablancu za otok Rab 2,5 kilometra. Paški i Maslenički most zbog bure su bili zatvoreni za prvu kategoriju vozila (autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle).</p>
<p>Na graničnim prijelazima putnički je promet bio pojačan na ulazu, posebno na prijelazima sa Slovenijom na istarskom području, ali dužih čekanja nije bilo. HAK moli sve vozače da voze strpljivo, bez pretjecanja, te da svaki poremećaj ili zastoj u prometu dojave na besplatan telefon 0800-464-464. </p>
<p>Trajko Grkovski i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U Dubrovniku opet izbori!</p>
<p>DUBROVNIK, 21. srpnja</p>
<p> - Umjesto gradonačelnika, Dubrovnik nakon sjednice Gradskog vijeća u subotu dobiva povjerenika. Ni nakon posljednja dva kruga tajnog glasovanja niti jedan od dvoje kandidata koje su predložili HDZ i koalicija SDP-a, HSS-a i HSLS-a nisu dobili dovoljan broj glasova. Kada je predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Tomašić pozvao vijećnike da shodno zakonu daju nove prijedloge s obzirom da je preostalo još dosta vremena do ponoći, HDZ je predložio da se »ne siluje demokraciju«, već da se sjednica prekine te raspusti saziv Gradskog vijeća, što je podržao i SDP. Stjepan Ćosić ( SDP) naglasio je kako će socijaldemokrati, ako se ponovi postupak kandidature i glasovanja - napustiti sjednicu. Prijedlogom HSLS-a da se nastavi sjednica i ponovi glasovanje kojeg su podržali DC, HSU i HSS ušlo se u burni završetak sjednice jer je Tomašić upozorio vijećnike da neizborom gradonačelnika Dubrovnik dolazi u opasnost da bez napravljenog rebalansa proračuna ostane bez državnog novca. Tomašić je rekao da se zbog toga možda neće moći ni isplatati plaće, na što je reagirala vijećnica HDZ-a Dubravka Marunčić opomenuvši ga da ne stvara paniku. SDP-ovac Joško Mikulić zapitao se koji je to drugi kandidat koji će se pojaviti na novom glasovanju, dodajući kako SDP neće dozvoliti da se šire laži da ljudima neće biti isplaćivane plaće zbog toga što će Dubrovnik dobiti povjerenika. </p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Otvoreno sinjsko kulturno ljeto</p>
<p>SINJ, 21. srpnja</p>
<p> - U nazočnosti više tisuća Sinjana i Cetinjana, dakako i turista, u petak je navečer na Trgu kralja Tomislava saborski zastupnik i sinjski gradonačelnik Mate Jukić te predsjednik Viteškog alkarskog društva službeno proglasio otvorenima tradicionalno kulturno ljeto »Dani alke i Velike Gospe 2001.«. Jukić je pozvao sve Sinjane i Cetinjane, da u što većem broju nazoče priredbama u idućih tridesetak dana koliko će trajati sinjsko kulturno ljeto. Ta će se kulturna manifestacija zatvoriti održavanjem dječje alke u brnaškom zaseoku Vučkovići kraj Sinja. Središnji događaj u sklopu kulturnog programa svakako su spektakularna nadmetanja najboljih, najvještijih i najhrabrijih sinjskih i cetinskih vitezova - kopljanika, za slavodobitnika ovogodišnje 286. Alke, koja će se održati 5. kolovoza.</p>
<p>Osim viteškog spektakla za slavodobitnika Alke, bit će posve zanimljiva i izazovna i viteška nadmetanja za pobjednika Bare i Čoje (3. i 4. kolovoza) kao i tradicionalni padobranski alkarski kup koji će se održati 29. srpnja na sinjskom aerodromu. </p>
<p>N. Musulin</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010722].
|
