NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010522].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208551 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nestali u ratu i dalje zovu da ih tražimo </p>
<p>Majke nestalih sad se više ne nadaju da će svoju djecu naći ili dočekati živu. Sad ih drži još samo nada da će naći njihove grobove, da će zakopati njihove kosti negdje kod kuće, kako bi mogle paliti svijeće i nositi im cvijeće. Očekuju da će im u tome hrvatske vlasti pomoći odlučnije nego dosad </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ivan, Tomislav, Marko, Josip, Marija ili Jelena... Gotovo i nema imena koje se neće naći na listi 1485 Hrvata nestalih u Vukovaru, Petrinji, na Banovini, diljem Slavonije i Podunavlja. Prošlo je deset godina, a njihove obitelji ni danas ne znaju ništa više nego što su znale davne 1991. godine. Razlika je jedino u tome što su onda obilazile urede - međunarodne, zagrebačke, beogradske - a danas posjećuju masovne grobnice. Mnoge su majke bile čak u Beogradu, tražeći čak i samog Veljka Kadijevića, pa i Blagoja Adžića, ne bi li išta čule o svojim zarobljenim sinovima. Ništa im do danas, na žalost, s druge strane granice nije potvrđeno i preostaje im samo - čekanje. Ali ne i mirenje sa spoznajom da će možda za neke od njih Dunav ostati omražena rijeka jer su u njemu skončali Hrvati poslije vukovarske Kalvarije. </p>
<p>»Tražimo istinu i spremni smo na najgore poslije deset godina neizvjesnosti. Imamo pravo znati gdje su grobovi naše djece, moramo negdje zapaliti svijeću i bit će nam sigurno lakše, ali neka nas nitko ne uvjerava da su naša djeca nestala. Jer nisu samo tako mogli nestati oni koji su živi zarobljeni 1991. A tada im se gubi svaki trag«, govore članovi obitelji nestalih. </p>
<p> Vukovarka Marija Šestan od 19. studenog 1991. godine traži sina Tomislava. »Zarobljen je u Borovo Commercu kad je jugoslavenska vojska prodrla u Vukovar. Izdvojili su ga iz autobusa kod benzinske stanice ljudi u uniformama JNA, a među njima je bilo i naših, Vukovaraca. Jedan s oficirskim oznakama mojega je Tomislava uhvatio za rame rekavši mu: 'Ti ćeš, mali, dolje'... Imam svjedoke s imenom i prezimenom koji su sve gledali. Od tada do danas tražim svog Tomislava. Ponadala sam se da ću ga naći u grobnici koja se nedavno otkopavala kod Dalja. Bila sam tamo i ništa njegovo nisam mogla prepoznati, a tako sam se nadala da je kraj mojim mukama... Znate li kako je strašno kopati po ostacima ne bi li prepoznali barem djelić tijela svog djeteta? Znate li kako boli kad stojite nad nekom rupom i gledate ostatke koje bi eventualno i vi morali prepoznati«, pita naglas majka Marija, službenica u vinkovačkoj Elektroprivredi, koja svog Tomislava sada traži od grobnice do grobnice.</p>
<p> U Hrvatskoj ih je dosad otkriveno gotovo stotinu i trideset. Još barem 1400 majki razmišlja isto, i pita se poput Marije Šestan gdje će zapaliti svijeću. Kamo će krenuti na Dan svih svetih? Tomislav je bio u 204. brigadi, »turbo vodu«, koji su nazivali »ustaškim vodom«. I nije htio da ga bez borbe istjeraju iz njegova grada. A kad je »nestao«, bio je tek svršeni srednjoškolac. Danas bi možda imao svoju obitelj, kao i brat mu, Hrvoje. Njegova majka usporedno živi dva života, jedan s Tomislavom, a drugi s Hrvojem, ratnim invalidom koji se vratio iz srpskog logora u Begejcima. Reći će kako mora živjeti, zbog supruga i unučadi, i sina koji se vratio traumatiziran.</p>
<p>»Invalid je, ali živ je. Da je barem i Tomislava snašla takva sudbina«, kaže bezvoljnim glasom majka koja bol nije isplakala, a suze nekad kao da su presahnule. Ponekad joj se čini da više ne može zaplakati. Sve dok ne vidi druge obitelji da slave rođendane, krštenja, prve pričesti... Shvati tada da je njezin život stao 1991. godine. I spominje susjede Srbe koji ne žele reći gdje su grobnice Hrvata. »Znaju oni to, sigurna sam. Netko je našu djecu morao zakopati. Ma kako nas mogu pozdravljat, zaboga, pa i oni imaju djecu. Zašto ne pomisle kako bi im bilo da su na našem mjestu«? </p>
<p>Za Mariju Šestan i mnoge druge nikad više »lijepog plavog Dunava«, jer su u njemu možda i njihova djeca. Neki se, doduše, još hvataju za slamku istine u skorašnjim dosjeima koji bi trebali stići iz Beograda i otkriti je li među tristotinjak NN grobova Hrvata, od Novog Sada i Begejaca, do Stajićeva i Niša, možda i njihovo dijete. Vukovarka Marija zna da je među novosadskim grobovima i grob njezine bake, no radije bi da zna gdje je Tomislavov. Neki drugi još vjeruju kako će protokoli iz Beograda prekinuti njihovu neizvjesnost možda već za trideset dana, kako je obećala beogradska komisija na nedavnim pregovorima! </p>
<p>Nekima je nada posve ugasla. »Više se ne nadam da je među živima. Ništa nisam uspjela saznati osim onoga što su mi rekli ljudi koji su je zadnji vidjeli šest dana poslije pada Vukovara. Odveli su je u školu u Borovu Selu, ušla je u autobus koji je išao prema Hrvatskoj, no netko ju je »skinuo« i vratio natrag među žene u učionici. Ni dan danas nema ni jedne od tih žena, a nema ni moje Jelene«. Priča je to majke Milke Pančić koja traži kćer Jelenu. Jedino što zna, jest da ju je izdvojio »jaki crni muškarac«, sumnja u mnoge, ali čvrsto vjeruje da ju je prokazao netko tko ju je poznao. »Jedini razlog zbog kojega danas nema mojega djeteta, jest to što je bila Hrvatica«, kaže majka koja se sada nada samo istini iz neke od grobnica diljem Podunavlja. Često se zapita u vožnji autobusom ili automobilom nije li baš tu, kud prolazi neki grob, koji krije njezinu kćer. »Srbi očekuju da im odzdravim, no to neće doživjeti. Ja ih ne vidim, tek kad progovore gdje mi je dijete možda ću dignuti glavu. Svi oni to znaju, svi šute... A mislim da je krajnje vrijeme da ih vlasti pozovu na suradnju. Lokalni Srbi znaju gdje su naša djeca i mi tražimo da se svim političkim pritiscima iznudi istinu«, poruka je to Milke Pančić, ali i tisuće drugih obitelji koje još tragaju za 1485 sudbina. »Dao Bog samo da je ovdje negdje, jer ako ju Dunav nikad ne izbaci, ne znam kako više mogu s tim živjeti... Ne mogu više živjeti u iščekivanju a to je, vjerujte, strašna mora koju nikome ne bih poželjela«...</p>
<p>Neslužbena preporuka obitelji nestalih hrvatskim vlastima danas je ista kao i prije deset godina: oprost i aboliciju Srbima, Hrvatska ne bi trebala dati dok ne kažu što znaju o našim najmilijima! Ali, kako su razum i službena politika ipak daleko od emocija, obiteljima ne preostaje drugo nego li »ufanje« u promjenu jugoslavenske političke klime. I vjera da se vlasti s obje strane granice, ma kakav ulog bio, u političkim igrama ipak neće nadmetati mrtvima i nestalima! </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Stambeni štediše čekaju ponude građevinara </p>
<p>Sve četiri hrvatske stambene štedionice - Raiffeisen, Wüstenrot, Hrvatska stambena štedionica i Prva stambena štedionica - bilježe porast ugovora / Prosječno se ugovara iznos od 15.000 maraka, a mnogi nastavljaju štedjeti i nakon što ostvare pravo na kredit / Kreditom stambene štedionice moguće prebijanje stambenog kredita bilo koje druge banke </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Hrvatski građani sve više shvaćaju prednosti stambene štednje. O tome svjedoče podaci stambenih štedionica o tome da je sve više onih koji traže informaciju o toj vrsti štednje i koji se odlučuju sklopiti ugovor o štednji.</p>
<p>Budući da su komercijalni stambeni krediti prosječnom građaninu još preskupi, mogućnost dobivanja poticajnih sredstava države i kredita uz šest posto kamata uistinu zvuči primamljivo. Osim toga, onaj tko nakon pet godina stambene štednje ne želi podići kredit, može uzeti ušteđen novac, uvećan za tri posto kamata i za poticajna sredstva države - koja iznose 25 posto od ušteđene svote za svaku godinu - i potrošiti ih kako želi. Ta mogućnost postaje sve zanimljivija građanima, tako da sve četiri hrvatske stambene štedionice - Raiffeisen, Wüstenrot, Hrvatska stambena štedionica i Prva stambena štedionica - bilježe porast ugovora.</p>
<p>Prema riječima predsjednice Uprave Prve stambene štedionice Zagrebačke banke Nede Šarić, sve je više onih koji, nakon što ostvare pravo na kredit, odlučuju nastaviti sa stambenom štednjom jer su shvatili pogodnosti tog modela. Ljudi su bili malo skeptični, napominje, dok nisu krenuli prvi krediti, no sada je sve mnogo jasnije. Prvi štediše su pravo na stambeni kredit u Prvoj stambenoj štedionici ostvarili lani u listopadu, odnosno dvije godine nakon što je osnovana štedionica. Budući da su ciljani iznosi u početku, i to na dvije godine, bili prilično mali, jedan dio štediša odlučio je produljiti štednju na pet godina. Prosječno je ugovaran iznos od 15.000 maraka, ističe Neda Šarić. No, najviše je ugovoreno ciljanih iznosa od 20.000 maraka na dvije godine štednje.</p>
<p>Do danas je u Prvoj stambenoj štedionici realizirano više od 200 kredita, odnosno građanima je isplaćeno 1,2 milijuna njemačkih maraka. Najveći val kredita u toj se štedionici očekuje u listopadu ove godine, a rok otplate može biti do pet godina ili dulje. Naime, ako je rok otplate pet godina, omjer kredita i vlastitih sredstava je 1 naprema 1, a za dulji rok otplate omjer je 60 posto sredstava kredita prema 40 posto vlastitih sredstava. </p>
<p>Kamate na kredit su fiksne - šest posto, a kamate na ušteđevinu i na državna poticajna sredstva tri posto. Nema gornje granice ciljanog iznosa, ističe predsjednica Uprave Prve stambene štedionice, a postoji mogućnost da se kreditom stambene štedionice prebije stambeni kredit bilo koje banke. Uz to, moguće je, dodaje, da se u suradnji sa Zagrebačkom bankom stambeni kredit dobije odmah. U tom je slučaju potrebno ugovoriti stambenu štednju i položiti depozit na temelju kojega se dobiva pet puta veći kredit. Nakon dvije godine stambene štednje, kredit Zagrebačke banke može se djelomično prebiti kreditom štedionice. To ipak znatno olakšava plaćanje mjesečnih rata kredita, jer se kamate na komercijalne stambene kredite kreću između devet i deset posto.</p>
<p>Prema podacima do kojih je Vjesnik uspio doći, u Prvoj stambenoj štedionici Zagrebačke banke dosad je sklopljeno 42.000 ugovora s 200 milijuna kuna uplaćenih depozita, a ove se godine očekuje sklapanje još 35.000 ugovora. </p>
<p>U Raiffeisen stambenoj štedionici koja ima najveći udio - 51 posto - na hrvatskom tržištu stambene štednje, lani je sklopljen 36.721 ugovor sa 182,2 milijuna kuna uplaćenih depozita. Planirano je da se ove godine sklopi 40.000 novih ugovora, a već je u prvom tromjesečju sklopljeno 13.076 ugovora. U Hrvatskoj stambenoj štedionici lani je sklopljeno 4445 ugovora sa 17,8 milijuna kuna uplaćenog depozita i 69,5 milijuna njemačkih maraka ciljanog iznosa. </p>
<p>Neda Šarić smatra da bi stambeni krediti uz adekvatno sudjelovanje države mogli biti još povoljniji. Naime, Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, prema njezinu mišljenju, trebalo bi biti povezano sa stambenim štedionicama tako da se eventualno udruže projekti koje oni provode, kao što je poticana stanogradnja, sa sredstvima stambenih štedionica. To bi bio, drži Neda Šarić, pravi put kako osigurati jeftiniji novac. Slično se radi i u drugim tranzicijskim zemljama. »U razvijenim europskim zemljama gotovo nema čovjeka koji nije uključen u neki oblik stambene štednje, bez obzira na to hoće li kasnije koristiti stambeni kredit ili neće«, zaključuje Neda Šarić.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U isto vrijeme: Od turizma, za turizam i - protiv turizma!</p>
<p>Teško je ili čak nemoguće naći mjesto u kojemu lokalna samouprava ne ponavlja onu staru parolu kako se tu živi »od turizma i za turizam«, ali kad na turističke adrese stignu komunalni i drugi samoupravni računi, onda tlak ide u nebo, posebno kad se radi naplate tih računa prijeti »balvanima na cesti«</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U znak protesta zbog najavljenog stečaja tamošnje tvornice, u Dugom Ratu prijeti se blokadom prometnice (jadranske magistrale). Zaposlenici splitskog hotela »Lav« također na prometnici (magistrali) upozoravaju javnost i odgovorne na višegodišnju tragediju te kuće, a početkom ovoga mjeseca i samouprava gradića Nina (kod Zadra) zaprijetila je blokadom poznatog Turističkog naselja Zaton (TNZ) (»...turisti neće ući u Zaton«) jer nije zadovoljna »dotokom« novca iz blagajne toga objekta, itd.</p>
<p> Ima, na žalost, još ovakvih i sličnih slučajeva i pokušaja traženja rješenja prijetnjama »balvanima na cesti«. I iz Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske (SSUTH) najavljuju u tijeku sezone mogućnost štrajkova zaposlenika u hotelima i drugim objektima jer su nezadovoljni stanjem u tvrtkama i tretmanom (kasne minimalne plaće, neizvjesnost oko tzv. privatizacije ili pretvorbe, odnosno njihove sutrašnjice).</p>
<p>Treba razumjeti radnike iz Dugoga Rata i one iz »Lava« jer agonija tih kuća traje godinama, a rješava se malo i nimalo, no to je sasvim druga i opširnija tema, dok »slučaj Nin-Zaton« i njemu slični ipak pripadaju u kategoriju klasičnih ucjena i zaslužuju drukčiju pozornost. Nesporazumi lokalne samouprave i turističkih tvrtki i kuća nisu od jučer, a poslovično se koplja lome oko komunalnih pristojbi, odnosno cijena komunalnih usluga, te novca od boravišne pristojbe. Teško je, naime, naći turističko središte, posebno iz skupine »malih mista«, u kojemu se u određenim prigodama ne ponavlja ona već izlizana parola kako se tu »...živi od turizma i za turizam«. Ali kad na adrese hotela, kampova i drugih objekata stignu računi (ili zahtjevi) iz mjesnih ureda i komunalnih poduzeća, onda se primateljima opravdano diže kosa na glavi ili im tlak skače »u nebo«. </p>
<p>To posebno vrijedi za Dalmaciju i hrvatski turistički jug, a da je tako, potvrđuje i podatak tajnika i v.d. predsjednika Kamperskog udruženja Hrvatske Jerka Sladoljeva: »Dok se u Istri, u kojoj je inače najviše naših kampova i u kojoj su oni najuređeniji na obali, po četvornom metru kampa plaća 0,02 lipe, u Dalmaciji to košta 0,25 lipa ili dvanaestak puta više!?«. Naravno, Sladoljev nije propustio naglasiti da sezona u kampovima traje najkraće u odnosu na onu u ostalim, tzv. čvrstim objektima. A što se tiče TN Zaton, to bi naselje, prema traženju ninske samouprave koja je, kažu, u posljednje četiri godine povećala svoje namete čak deset puta, trebalo plaćati mjesečno 244 tisuće kuna ili blizu tri milijuna godišnje!? Naravno, za taj turistički objekt to je nemoguće izdržati. U Turističkoj zajednici Zadarske županije kažu da je nejasno kako i zašto Ninjani »kolju svoju zlatnu koku«, a u TNZ tvrde da bi »...Nin Zatonu trebao biti roditelj, a ne onaj koji skuplja harač«. </p>
<p>Poznato je, Nin nije usamljen u »davljenju zlatnih koka«, a kako su odnosi lokalnih samouprava i turizma postali »vrući« i kako se »griju« sve više i više, vodeći hrvatski turistički forumi morat će od Vlade ishoditi odgovarajuća rješenja. U protivnom, onoj paroli »od turizma i za turizam«, trebat će upisati nastavak »...i protiv turizma«!</p>
<p>A što je s prijetnjama balvanima na cesti? Naše goste, posebno one iz inozemstva, ni najmanje se ne tiču niti ih zanimaju naše nedorečenosti i poslovna nezrelost (najkraće rečeno), mi smo ih zvali da dođu i na tu animaciju potrošene su stotine milijuna (npr. samo brojni nastupi na euro-sajmovima) novca poreznih obveznika, a gosti pošteno plaćaju svoj boravak kod nas! I kako nakon toga »barikadirati« prometnice ili ulaze u turističke objekte? </p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Poslodavce osloboditi poreza ako stambeno štede za zaposlenike</p>
<p>U razvijenim zemljama čak 50 do 80 posto stambenih potreba stanovništva zadovoljava se putem štedionica. One su u Hrvatskoj zaživjele prije nepune tri godine. Dajući poticajna sredstva, država je pokazala razumijevanje za stambenu problematiku, iako ona još ni izdaleka, upozoravaju mnogi, nije pravilno i sveobuhvatno shvaćena. U njezino rješavanje trebalo bi više uključiti državna tijela i jedinice lokalne samouprave i poslodavce.</p>
<p>Svojedobno su predstavnici stambenih štedionica predlagali da se poslodavci oslobode plaćanja poreza i prireza na sredstva koja izdvajaju za stambenu štednju svojih zaposlenika. Time bi poslodavci bili potaknuti da se brinu za stambene potrebe zaposlenika i da im pomognu da ih riješe. Gradovi i općine mogli bi također posredovanjem stambenih štedionica stambeno zbrinjavati svoje socijalno ugrožene građane.</p>
<p> Osim toga, postoje i zakonom predviđena sredstva za rješavanje stambenih pitanja građana, koja se trenutačno ne koriste za to. Naime, država ima zakonsku obvezu da 20 posto novca od prodaje bivših društvenih stanova utroši za stambeno zbrinjavanje građana.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Reforma zdravstva uplašila i liječnike i građane?</p>
<p>Liječnici se žale da su neinformirani, sindikati da će se liječnici pretvoriti u ekonomiste, a umirovljenici da si neće moći priuštiti dodatno osiguranje / Ministarstvo zdravstva ističe da će boljom organizacijom smanjiti čekanje na specijalističke preglede i operacije</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Reforma zdravstva i zdravstvenog osiguranja koja će se dijelom početi primjenjivati 1. srpnja, izazvala je mnoge nedoumice među liječnicima, pacijentima i svim zainteresiranim stranama. Liječnici se, ponajprije, žale da su sasvim neinformirani o predstojećim promjenama, sindikati liječnika ističu kako će ih se silom pretvoriti u ekonomiste, jer će, zbog štednje, morati hitno otpuštati pacijente iz bolnica, umirovljenici zaziru od dopunskog osiguranja, ističući da si takvo osiguranje sa svojim malim mirovinama neće moći priuštiti, a zdravstveno su najugroženija populacija. </p>
<p>S druge strane, predlagači reforme zdravstva, Ministarstvo zdravstva ističe kako će se reformom stvoriti »pravedniji zdravstveni sustav, dostupan svima, bez obzira na socijalnu pozadinu« i da će se, među ostalim, boljom organizacijom smanjiti beskonačna čekanja na specijalističke preglede i određene operacije.</p>
<p>Dodatni novac</p>
<p>Zagovornici reforme predstavljaju (treća reforma u posljednjih deset godina), uvođenje tzv. dopunskoga zdravstvenog osiguranja kao financijski opravdan zahvat kojim će se omogućiti bolji (apartmanski) smještaj u bolnicama za osobe veće platežne moći. </p>
<p>Nadaju se, naime, da će se tako obnoviti bolnički kapaciteti i skupiti dodatan novac za liječenje siromašne većine. </p>
<p>Kritičari pak upozoravaju kako će se tako zapravo postići sasvim suprotan učinak, odnosno da će se gradnjom apartmana smanjiti broj bolesničkih kreveta za novih 10 posto. To će još više povećati liste čekanja za prijam u bolnicu, a dijagnostička i terapijska obrada »običnih« bolesnika bit će spuštena ispod medicinskog minimuma, dok će pristigli novac iz dopunskog osiguranja biti samo »kap u moru« zdravstvenih potraživanja. </p>
<p>Isto tako, u sklopu reforme zdravstvenog osiguranja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) opet bi bio jedini prihvatljivi fond kojem bi građani uplaćivali svoje zdravstveno osiguranje. Međutim, protivnici takva »monopola«, upozoravaju kako građani opet neće imati uvid u potrošnju svojih uloženih novčanih sredstava, a HZZO će, kao i do sada imati isključive ovlasti u vezi s potrošnjom tog novca i nastaviti diktirati zdravstvenu zaštitu »bez uvažavanja struke«.</p>
<p>Stoga oni zagovaraju osnivanje privatnih fondova zdravstvenog osiguranja, kako bi se ti fondovi, u uvjetima tržišne utakmice, natjecali u pružanju što bolje zdravstvene zaštite, raznim povlasticama osiguranicima unutar zdravstvenog sustava.</p>
<p>Odlukom Ministarstva zdravstva ubuduće bi se liječnicima s najvišim stručnim i akademskim titulama koji su stalno zaposleni u državnim ustanovama ekskluzivno dopustilo obavljanje privatne prakse u slobodno vrijeme. </p>
<p>S druge strane opet postoji bojazan od takve odluke, jer se ističe kako bi se tako »preusmjeravali« bolesnici iz državnih bolnica u privatnu praksu, te bi se privatna praksa prakticirala i tijekom radnog vremena. Svojedobno je Hrvatski liječnički zbor upozoravao na takvu odluku, ističući kako bi osiguravanjem pristojne egzistencije, vrhunske stručnjake upravo trebalo vezati što više uz državne bolnice, jer radom u privatnim praksama, »vrhunski profesionalci troše energiju na rutinskim poslovima za koje su dovoljne i prosječne stručne sposobnosti«.</p>
<p>Na nedavno održanom okruglom stolu o reformi zdravstva koji je organizirala Liberalna stranke (LS), isto su se mogle čuti slične kritike na predstojeću reformu. Liječnici su upozoravali da ni sami ne znaju koje promjene nova reforma donosi. Također je istaknuto da među liječničkim osobljem, i zbog nove politike plaća u javnim i državnim službama (znamo da su i liječnici postali »službenicima«), i zbog reforme u kojoj ne znaju što će biti s njihovim statusom (na primjer, ubuduće pedijatrija neće spadati u primarnu zdravstvenu zaštitu), vlada ozračje »straha i samozatajnosti«. Koliko su »uplašeni« liječnici, toliko su i još više uplašeni građani.</p>
<p>Reforma je »pred vratima«, a siromašno pučanstvo strepi nad dopunskim osiguranjem, jer se boji da im smanjen opseg prava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti dovoljan za njihove veće ili manje »boljke«. </p>
<p>A za veća prava i bolji tretman u zdravstvu neće imati novca. Strah je veći među umirovljenicima koji, usput rečeno, čine četvrtinu osiguranika. Oni su i najsiromašniji, a upravo i najčešće zbog boljki svoje treće dobi kucaju na vrata zdravstva. </p>
<p>Koliko će nova reforma biti uspješna i koliko će podignuti razinu pružanja zdravstvene zaštite »vrijeme će pokazati«. Iako su strah i nepovjerenje uvijek prisutni kada su promjene u pitanju, kreatori nove reforme trebali su podrobnije informirati o predstojećim promjenama i liječnike i pučanstvo. Predstavljanje načela reforme, analize postojećeg stanja u zdravstvu i pokoji konkretniji podatak u medijima, sigurno nisu bili dovoljni.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Voda dobra, vodocrpilišta ugrožena</p>
<p>Ugroženo je i vodozaštitno područje Mala Mlaka/ Glavni je uzrok divlja gradnja u širem vodozaštitnom području, gdje se grade kuće bez kanalizacije, i to uzvodno od toka podzemnih voda </p>
<p>Kvaliteta vode za piće u Zagrebu je dobra, rekao nam je dr. Slavko Šobot iz Zavoda za javno zdravstvo. Tu informaciju potvrdila nam je i voditeljica Zelenog telefona Zelene akcije Vera Petrinjak. Povremeni problem je mutnoća vode, ali ona ne utječe na njezinu kvalitetu. </p>
<p>Glavna primjedba građana upućena je na tvrdoću vode u Zagrebu. No, prema riječima dr. Šobota, tvrdoća nema nikakve veze s kvalitetom vode. Jednostavno, zagrebačka je voda prirodno takva. Tvrda voda uzrokuje taloženje kamenca u bojlerima, ali zdravstveno je potpuno ispravna i ne može uzrokovati nikakve teškoće Zagrepčanima.</p>
<p>Šobot je upozorio na prodavače posebnih filtera koji rješavaju problem kamenca. Naime, na demonstracijama učinkovitost tih filtera prodavači svoj »eksperiment« izvode na vodi iz vodovoda, u kojoj ima minerala. U nju stave dvije elektrode, od kojih je jedna od željeza. Za vrijeme elektrolize izdvaja se željezo te se zbog toga voda zacrveni, što bi trebao biti dokaz da voda nije dobra. Potom uz pomoć filtra miču ione i minerale iz vode i voda je, naizgled, potpuno čista i zdrava. No, na taj način, tvrdi Šobot, dobivaju destiliranu vodu, koja nije preporučljiva za piće. U njoj, naime, nedostaju minerali (osobito kalcij), pa taj nedostatak treba nadoknaditi posebnim aditivima koji se, naravno, i posebno plaćaju. </p>
<p>Iako Zagreb danas nema problema s kvalitetom vode za piće, pitanje je hoće li tako biti i ubuduće, mišljenja je Vera Petrinjak. Voda je u Zagrebu, prema njezinim riječima, jako ugrožena. Mnogi bunari uz Savu već su zatvoreni zbog onečišćenja (bunari blizu Jaruna, Bundeka, Fakulteta za fizičku kulturu). Ugroženo je i vodozaštitno područje Mala Mlaka. Glavni je uzrok takvog stanja, tvrdi Petrinjak, divlja gradnja u širem vodozaštitnom području, gdje se grade kuće bez kanalizacije, i to uzvodno od toka podzemnih voda. </p>
<p>Drugi je veliki problem Male Mlake vađenje šljunka. Naime, oni koji vade i odvoze šljunak, dovoze otpad u šire područje vodozaštitnog područja. </p>
<p>Kao poseban problem Petrinjak je istaknula vodozaštitno područje Črnkovec-Kosnica na području Velike Gorice. Ono je potencijalno iznimno ugroženo odlagalištem otpada na Jakuševcu. U granicama vodozaštitnog područja vadi se šljunak, a činjenica da se on poslije odvozi na Jakuševac, radi sanacije smetišta, zvuči doista paradoksalno. </p>
<p>Prema riječima Vere Petrinjak, šljunak već nekoliko godina vadi tvrtka RIK GRAD, i to uglavnom protuzakonito. No, prema izvorima Zelene akcije, 2. svibnja Ured za gospodarstvo Zagrebačke županije izdao je rješenje za eksploataciju šljunka u Vodozaštitnom području Črnkovec-Kosnica, i to upravo tvrtki RIK GRAD. U dopisu koji je 17. svibnja Zelena akcija uputila županu Branimiru Paseckom traži se hitno ukidanje tog rješenja, a očekuje se da će nakon izmjena u zakonodavstvu devastatori okoliša u Vodozaštitnom području biti i kazneno sankcionirani. Komentar iz RIK GRADA nismo uspjeli dobiti jer se na broj telefona uključuje faks. </p>
<p>- Ako se takva politika prema vodi i zaštiti voda nastavi, pitanje je koliko ćemo dugo piti zdravu vodu, zaključila je Petrinjak.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagrebački zrak na europskoj razini</p>
<p>Prema rezultatima mjerenja kvalitete zraka na području Zagreba, koje svakoga dana obavlja Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, zrak koji Zagrepčani dišu najčešće je zadovoljavajuće kvalitete. Prema riječima voditeljice Odjela za higijenu okoliša tog instituta dr. Vladimire Vađić, kvaliteta zraka u Zagrebu već je dulje vrijeme na razini ostalih zapadnoeuropskih gradova slične veličine, poput Beča, Züricha ili Bruxellesa. Kao i u tim gradovima, i u Zagrebu je zrak sve čistiji i kvalitetniji zbog sve veće uporabe plina kao energenta i korištenja centralnog grijanja.</p>
<p>Kvaliteta zraka u Zagrebu mjeri se na devet punktova - u Đorđićevoj ulici, Branimirovoj, Savskoj, Demetrovoj, Ozaljskoj, Prilazu baruna Filipovića, u Sigetu i Susedgradu. Na tim se punktovima mjeri koncentracija određenih onečišćenja, kao što su sumporov dioksid, crni dim, dušikov dioksid, amonijak, lebdeće i sitne čestice te razni ugljikovodici i metali. Dobivene vrijednosti uspoređuju se s preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka te se kakvoća okolnoga zraka kategorizira. Ako su dobivene vrijednosti niže od preporučene, tada je okolni zrak prve kategorije, ako su više od preporučene a niže od granične, tada je druge kategorije, a ako su više od granične, razina okolnog zraka spada u treću kategoriju. Lani je u drugu kategoriju spadao okolni zrak u odnosu na lebdeće i sitne čestice, dušikov dioksid te neke metale. Koncentracija svih drugih onečišćenja bila je u granicama prve kategorije, dok koncentracija niti jednog onečišćenja nije bila takva da bi okolni zrak bio treće kategorije. Padajući trend prisutan je već dvadesetak godina, pa je tako koncentracija sumporovog dioksida s tadašnje treće kategorije pala na prvu.</p>
<p>- Od tvari koje onečišćuju zrak na području Zagreba dominantne su lebdeće i sitne čestice te dušikov dioksid kao produkti sagorijevanja, prometa, dotrajalosti fasada i nedovoljnog održavanja čistoće grada, kaže dr. Vađić. Zrak je u Zagrebu, zbog veće gustoće prometa u radne dane, onečišćeniji ujutro kada ljudi odlaze na posao i popodne kad se vraćaju, a u dane vikenda na večer. Uz dnevne, prisutne su i sezonske oscilacije, pa je tako zimi u zraku prisutna veća koncentracija dima i sumporovog dioksida kao produkata izgaranja, dok je ljeti veća koncentracija dušikovog dioksida i ozona (tzv. zimski i ljetni smog ). Zbog prometa je zrak onečišćeniji u središtu grada nego u rubnim dijelovima, osim na području Jakuševca gdje su prisutne tvari vrlo neugodna mirisa.</p>
<p>Kvaliteta zraka u Zagrebu kontinuirano se mjeri već gotovo 40 godina. Po tome, kao i po kvaliteti zraka, Zagreb je već dugo u Europi.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Trodnevni sajam mladih u SC-u: Danju predstave, noću koncerti </p>
<p>U povodu inicijalnog skupa mladih aktivista i aktivistica Hrvatske, u Studentskom će se centru od 25. svibnja održati trodnevni sajam mladih. Predstavnici 60-ak nevladinih udruga na štandovima će prezentirati materijale o svojim programima razvoja strategije za mlade RH. Sve te udruge promiču ljudska prava i toleranciju te se zauzimaju za humanitarni, ekološki i edukacijski napredak. </p>
<p>U suradnji s međunarodnom humanitarnom organizacijom Care International, prvi takav sajam organizirao je Centar za mirovne studije, koji mlade udruge savjetuje o radu. Centar je kao nevladina ud</p>
<p>- Centar je proizišao iz antiratne kampanje u Pakracu, kada smo se trudili pomiriti dva dijela grada koja su bila podijeljena linijom bojišnice. Otad promičemo mir i dijalog između sindikata, političara i udruga, istaknula je koordinatorica projekta Andrijana Parić. Centar je, kako kaže, izradio i dva programa. Prvi je edukacijski dio, u kojem je već četvrta generacija »miroljubaca« prošla kroz program zaštite okoliša, nenasilja i ljudskih prava. Drugi se dio odnosi na izgradnju mira kroz projekt »Mlada miramida«, iz kojeg se rodila ideja o ovom sajmu, kao civilna inicijativa mladih iz cijele Hrvatske. </p>
<p>- Mladi volonteri u svim su se hrvatskim gradovima organizirali u otprilike 80 lokalnih udruga, koje često surađuju putem okruglih stolova i raznih seminara, objasnila je Parić, dodajući kako u Zagrebu očekuje između 150 i 200 sudionika koji će se u tri dana predstaviti putem kulturnih radionica, u kojima će se održavati mnoge predstave, izložbe i koncerti.U petak i subotu, 25. i 26. svibnja, u zagrebačkim klubovima Attack i Gjuro svirat će i regionalni demo bendovi. </p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Građani pomažu učenicima </p>
<p>U povodu Međunarodnog tjedna Crvenog križa, u ponedjeljak je na području čitavoga grada započela već tradicionalna akcija solidarnosti »Zagrepčani - Zagrepčanima«. Prihod čitave akcije, koju su zajednički organizirali Crveni križ Zagreb i Gradski ured za obrazovanje i šport, namijenjen je besplatnom boravku zagrebačkih učenika u domovima Crvenog križa na Sljemenu i Novom Vinodolskom. Osim toga, djeca će imati priliku sudjelovati u humanitarno-zdravstvenim programima i obuci iz prve pomoći. </p>
<p>Tijekom deset dana, koliko će akcija trajati, prikupljat će se novac prodajom bonova u apoenima od pet i deset kuna te novčanim prilozima poduzeća na žiroračun Crvenog križa Zagreb broj: 30106-678-8724, poziv na broj 05 33941, s naznakom prilog u akciji »Zagrepčani - Zagrepčanima 2001.« Uz to, prikupljat će se odjeća i obuća, koja se može darovati na sljedećim mjestima: u Ilici 259, u Dubravi - Grižanska 19, u Novom Zagrebu - Remetinečka 60, u Sesvetama - Trg D. Domjanića 6, u Parku prijateljstva 1 na Trešnjevci te na Dubravkinu trgu 11 u Trnju. </p>
<p>Svako područno društvo Crvenog križa plakatima će obavijestiti građanstvo svoga područja o sabirnim mjestima na koja će donositi odjeću i obuću, a mladi i odrasli aktivisti obilježeni znakom Crvenog križa obilazit će kućanstva te prodajom bonova prikupljati novčane priloge. Svi bonovi zahvalnosti numerirani su i ovjereni žigom područnog društva Crvenog križa.</p>
<p>U humanitarnu akciju uključit će se i osnovne i srednje škole, koje će bonove od svog područnog društva Crvenog križa prodavati po razrednim odjeljenjima.</p>
<p>Sandra Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vodič za starije osobe </p>
<p>Na zagrebačkom području postoji oko 3.000 starijih građana s posebnim potrebama, od nepokretnih osoba do socijalno ugroženih, kojima je potrebna kvalitetna skrb i pripomoć.</p>
<p>Za sve njih, na poticaj udruženja Dobrobit i u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, počeo je rad na Vodiču za starije osobe grada Zagreba. Vodič, koji će sadržavati sve potrebne podatke i savjete za pomoć starijim Zagrepčanima, bit će tiskan na 120 stranica, u 10.000 primjeraka. Osim popisa domova zdravlja, udruga za pomoć u kući, raznih udruženja koje pomažu građanima, sadržavat će i savjete kako izračunati mirovinu i slično. Sličan vodič tiskan je u 1.000 primjeraka 1999. godine za čitavo područje Hrvatske.</p>
<p>Irena Mehulić, suradnica za odnose s javnošću udruženja Dobrobit, istaknula je kako će vodič, za čiju je pripremu i skupljanje podataka bilo potrebno oko mjesec dana, sljedeći mjesec biti gotov. On će besplatno biti dijeljen građanima na mjestima koja oni posjećuju, od domova zdravlja do umirovljeničkih domova.</p>
<p>- Najveći je problem starijih građana usamljenost te premalo institucija i udruženja kojima se mogu obratiti za pomoć. U vodiču će na jednome mjestu biti sadržane sve informacije potrebne za kvalitetniji život ne samo tih ljudi nego i njihovih obitelji, rekla je Mehulić.</p>
<p>Dodala je kako stručnjaci (medicinske sestre, psiholozi, pravnica, socijalni djelatnici, fizioterapeuti i slični) udruženja Dobrobit skrbe za 1.000 osoba. Osim pravnih savjeta, pripomoći u kući, mjerenja tlaka i zdravstvene skrbi, oni su tu da im pruže pomoć i uljepšaju život. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Panoramska kamera ipak na Prisavlju</p>
<p>Sudeći prema najavljenim događanjima u mjesecima koji slijede, Zagreb će i ovoga ljeta imati što ponuditi svojim građanima, ali i gostima iz Hrvatske i inozemstva. Uz već tradicionalna događanja poput Floraarta, Eurokaza, Međunarodne smotre folklora, Zlatnog medvjeda i Međunarodnog atletskog mitinga, ljetnu sezonu upotpunit će i mnoga druga događanja. Među njima svakako su najvažniji Svjetski kongres esperantista i Europsko prvenstvo u streljaštvu (EPUS 2001), koji će se održati potkraj srpnja i početkom kolovoza.</p>
<p>Naravno, sve spomenute manifestacije prilika su i za turističku promociju Zagreba, koji ipak postaje sve poznatiji na turističkoj karti Europe. Pritom važno mjesto zauzima kulturni turizam. Zagreb je, naime, jedan od rijetkih istočnoeuropskih gradova koji su članovi udruženja »Art cities in Europe«, koje mu omogućava odličnu promociju svoje turističke ponude u zemljama Europske unije. Inicijativa, pak, Europske unije pod nazivom FECTO/FOTVE također obuhvaća Zagreb, a njome se namjerava ujediniti Europa u turističkom smislu. Naime, osnovni je cilj te inicijative standardizacija turističkog znakovlja u svim državama, poput »city cards«, koji omogućuju popuste za većinu događanja u pojedinim gradovima.</p>
<p>I dok Zagreb postaje turistički prepoznatljiv u Europi, čini se kako to tek treba postati unutar Hrvatske. Prošle je godine zabilježen povećan posjet inozemnih te smanjen posjet domaćih turista. Jedan od načina bolje prezentacije u zemlji jest i postavljanje panoramskih kamera. Dugo najavljivani projekt ipak je priveden kraju, a prema riječima direktora Turističkog ureda Turističke zajednice grada Zagreba Marija Zmajevića, do kraja mjeseca kamere će biti postavljene na tornjevima HTV-a na Sljemenu i Prisavlju. </p>
<p>- Iako je najavljeno kako će jedna kamera biti postavljena na neboder na Trgu, zbog pravnih zavrzlama i jednostavnije montaže ta će se kamera postaviti na Prisavlju, a snimat će veći dio grada te posebno Gornji grad, rekao nam je Zmajević. </p>
<p>Kamera postavljena na Sljemenu prikazivat će gradsku panoramu, a trebala bi za tmurnih i maglovitih dana što više Zagrepčana privući upravo na Sljeme. Naravno, obje će kamere eventualnim posjetiteljima davati i meteorološke informacije, a iskustva drugih gradova s panoramskim kamerama potvrđuju nam da smo napravili dobar potez za poboljšanje promocije zagrebačkog turizma, rekao je Zmajević.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Ugodno druženje s dobrim novinama</p>
<p>ZAGREB, 21.svibnja</p>
<p> - »Vjesnik« u novom formatu u ponedjeljak je navečer promoviran na svečanosti u Kristalnoj dvorani hotela Inter-Continental. Pred više od 600 gostiju i uzvanika, među kojima su bili predsjednik Republike Stipe Mesić, potpredsjednica Vlade Željka Antunović, vodeći ljudi hrvatskih političkih stranaka, brojni novinari i vodeći ljudi hrvatske medijske scene i estrade, umjetnici, sportaši, gospodarstvenici i niz drugih uglednika s javne scene i prijatelji »Vjesnika«, najstariji hrvatski dnevni list najavio je svoj novi uzlet. Direktor »Vjesnika« Rikard Pompe i glavni urednik Krešimir Fijačko obavijestili su nazočne da je već prvi broj »Vjesnika« u novom formatu i s novom koncepcijom prodan u velikoj nakladi, što znači da je privukao pozornost čitatelja i opravdao očekivanja. »Vjesnik« će biti ozbiljan, tolerantan i pošten dnevni list kakav ima svaka demokratska zemlja, a sada takav list ima i Hrvatska, naglasili su njegovi vodeći ljudi. Ambicija »Vjesnika«, naglašeno je na svečanoj promociji, je da vrati čitatelje i dosegne nakladu od najmanje 35.000 primjeraka dnevno. Prvi brojevi novoga »Vjesnika« i reagiranje čitatelja svjedoče da su takve ambicije »Vjesnika« utemeljene, te da Hrvatska doista treba takav dnevni list.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>I konji iz epruvete</p>
<p>Britanski su znanstvenici proizveli prve europske konje iz epruvete/ Ne samo što su izašli na svijet dobro poznatom tehnikom bebe iz epruvete, oni su i genetski modificirani kako bi postizali što bolje sportske rezultate</p>
<p>Hoćemo li uskoro jahati genetski modificirane konje? Znanstvenicima je Velikoj Britaniji uspjelo prvi put u Europi proizvesti ždrijebe iz epruvete. Pet tjedana stari ždrijebci Quickzee i Eazee, brat i sestra, rođeni su koristeći istu tehniku koja se koristi za oplodnju neplodnih parove, onu istu koja je bezbroj puta proizvela bebu iz epruvete. </p>
<p>Ždrijebci su dio velikog istraživačkog poduhvata kojim se nastoji proizvesti konje sa mnogo boljim kondicijim za preskakivanje prepona i za dresuru, dakle konje koji su genetski modificirani.</p>
<p>No, naglašavaju znanstvenici, oni neće moći poslužiti u tradicionalnom engleskom sportu - utrci konja jer su za uzgoj te pasmine pravila vrlo, vrlo stroga.</p>
<p> Ždrijepci iz epruvete već su proizvedeni dva puta, u Australiji, no znanstvenici iz Newmarketa u Velikoj Britaniji vjeruju kako su razvili mnogo bolju i učinkovitiju tehnologiju.</p>
<p>Sperma uzeta iz rasplodnog pastuha uštrcava se u ženkino jajašce koristeći posebno tanku staklenu epruvetu. Nakon toga uzgaja se dobiveni embrij u epruveti devet dana prije no što se oprezno umetne u majku surogata. Ta se tehnika koristi kako bi se lakše modificirali geni konja u laboratorijskim uvjetima za njegove bolje performanse.</p>
<p>Znanstvenici koji su sudjelovali u projektu ne vide ništa loše u proizvodnji konja na ovakav način. »Uzgajamo konje sa namjerom da im pojačamo neke osnovne karakteristike. Oni će npr. brže kaskati i lakše preskakati prepone, ali i svladavati mnoge druge zadaće i u tome ne vidimo ništa loše«, kažu u Newmarketu.</p>
<p>Planovi za budućnost su veliki. Planira se genetski modificirati konja ali se čekaju rezultatu drugih znanstvenika na miševima i štakorima u laboratorijskim uvijetima kako bi se počelo i sa konjima. Ako se takova tehnika pokaže učinkovitom, krenut će se i sa modifikacijom konja.</p>
<p>No nisu svi oduševljeni tom najavom. Društva za zaštitu životinja, koji u Velikoj Britaniji uživaju velik ugled, protive se takovoj metodi uzgoja konja. Naglašavaju da ukoliko je krajnji cilj takova uzgoja konja eventualno koji centimetar više skoka preko prepona, onda se ovakovi eksperimenti nikako ne bi smjeli dopustiti.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Lansiran opskrbni svemirski brod</p>
<p>MOSKVA, 21. svibnja </p>
<p> - Rusija je u ponedjeljak lansirala teretni svemirski brod bez posade s opskrbom za Međunarodnu svemirsku postaju, objavljeno je u moskovskoj kontrolnoj postaji. Brod Progres M1-6 uzletio je s ruske svemirske baze Bajkonur u Kazahstanu u 00:33 po srednjoeuropskom vremenu, a pristat će uz svemirsku postaju u srijedu, izjavila je predstavnica zemaljske kontrole i dodala da sve na brodu funkcionira normalno. Trenutačno je ondje druga po redu posada, ruski kapetan i dvojica Amerikanaca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Razbijen talijanski pedofilski lanac</p>
<p>RIM, 21. svibnja</p>
<p> - Talijanska je policija u ponedjeljak priopćila da je uhitila šestoricu muškaraca za koje postoji opravdana sumnja da su umiješani u seksualno iskorištavanje djece, te da su planirali i napade na dužnosnike uključene u borbu protiv pedofilije. Šestorica se terete za silovanje pedesetero djece i adolescenata i prisiljavanje još većeg broja djevojčica i dječaka na prostituciju, kaže se u policijskom priopćenju. Policija je u nedjeljnoj raciji zaplijenila 89.076 slika i 128 filmova s djecom i seksualnim nasiljem. Pedofilski krug, u kojem su sudjelovali i liječnici i poslovni ljudi, razbijen je nakon devetomjesečne istrage. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Compay Segundo na bolovanju</p>
<p>HAVANA, 21. svibnja</p>
<p> - Slavni kubanski pjevač Compay Segundo (93) morao je iz zdravstvenih razloga otkazati sudjelovanje na međunarodnom festivalu Cubadisco 2001., koji se održavao do nedjelje u Havani, piše kubanski tisak. </p>
<p>Glasine o otkazivanju kružile su od otvaranja festivala prošle srijede, ali je službeni list Granma o tome izvijestio tek u subotu, objavivši da će Compay Segundo »nažalost biti odsutan« s manifestacije jer je »bolestan«. </p>
<p> Organizatori festivala, najvažnije prezentacije kubanske glazbe, nedavno su priopćili da su liječnici »preporučili odmor« pjevaču. </p>
<p> Compay Segundo, pravog imena Francisco Repilado, rođen je u Santiagu de Cuba, na istoku otoka, 1907. godine. </p>
<p>Bio je jedna od ključnih figura projekta Buena Vista Social Club čiji su album i film dali novi poticaj tradicionalnoj kubanskoj glazbi na međunarodnoj pozornici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Autor glazbe za »Tigar i zmaj« optužen za plagijat</p>
<p>HONG KONG, 21. svibnja </p>
<p> - Jedan kineski skladatelj optužio je za plagijat autora glazbe iz filma »Tigar i zmaj«, koji je osvojio četiri Oscara, piše u ponedjeljak dnevnik Hong Kong Sun. Ning Yong, profesor na konzervatoriju Južnokineskog sveučilišta, izjavio je kako je stupio u kontakt s odvjetnikom u Kantonu radi gonjenja Tama Duna koji je osvojio Oscara za najbolju originalnu glazbu. Skladatelj tvrdi da je pokušao stupiti u kontakt s Tamom ali bez uspjeha. Naprotiv, primio je dva čeka u vrijednosti 200 dolara svaki u svibnju prošle godine i travnju ove godine preko jedne hongkonške banke. </p>
<p> »Sretan sam da je kineski film osvojio svjetsko priznanje, no ako se koriste mojim radom, trebali bi me u najmanju ruku obavijestiti o tome, umjesto da mi odjednom pošalju ček bez objašnjenja«, izjavio je Ning. On optužuje Tama Duna da je neovlašteno uzeo jednu od njegovih skladbi iz 1982. godine. Po pisanju lista, Tam Dun nije želio komentirati cijeli slučaj. »Tigar i zmaj« osvojio je u ove godine Oscar za najbolji film s neengleskog govornog područja te još tri nagrade: za scenografiju, kameru i originalnu glazbu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U drugom braku veća su očekivanja i razočaranja</p>
<p>ZAGREB, 20. svibnja</p>
<p> - Profesori sociologije na Sveučilištu u Utahu, Condi i Doan, objavili su jednu studiju u kojoj su uspoređivali prednosti i mane prvog i drugog braka. Nasumce su odabrali 873 bračna para i uputili im formulare s pitanjima kojima su željeli procijeniti zadovoljstva i odgovornosti koje idu uz status bračnog partnera hranioca, kućanice i roditelja. Ujedno su ispitivali utjecaj drugih faktora na brak, kao su društvene aktivnosti, rekreativna aktivnost, religiozne obaveze, odgoj i profesija. Otkrilo se da su muževi koji su prvi put oženjeni, u velikoj većini mnogo zadovoljniji nego oni u drugom braku. Oni su s više entuzijazma prilazili svojim bračnim odgovornostima, u to su ulagali i više vlastitog vremena i novca, ali im je upravo to donosilo više zadovoljstva. Odgovori žena bili su nešto drukčiji. One smatraju da od njih kao roditelja, a također i na području društvenih i rekreativnih aktivnosti, prvi brakovi zahtijevaju više. Žene su mišljenja da drugi brak traži više angažiranja u ulozi bračnog partnera, hranitelja, u aktivnostima mjesnih organizacija itd. Što se tiče vođenja kućanstva, obveze su podjednake i u prvom i u drugom braku. Međutim i one smatraju da žena u prvom braku postiže veće zadovoljstvo u ispunjavanju svojih uloga.</p>
<p>Prof. Condi kaže: »Možda čovjek od drugog braka više očekuje, pa je razočaraniji ako ta očekivanja ne budu u potpunosti ispunjena. Ljudi moraju svladavati tehniku rješavanja problema. To je bolje nego da odmah srljaju u razvod. Ako shvate da se za sretan brak treba podosta i potruditi, oni će u njemu naći i veća zadovoljstva. Ako pak ne prihvate bračne zahtjeve, veća je vjerojatnost da će im i dužnost zasjeniti zadovoljstva«. Očito, promjena partnera ne mora značiti i siguran put za dobar brak. Uostalom, davno je Shakespaeare napisao: »Istinska ljubav nikad ne teče glatko«.</p>
<p>Dr. Ivo Belan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Dokad će Povijesni muzej biti u izbjeglištvu? </p>
<p>Dok su nacrti za prenamjenu dviju zgrada na Marulićevu trgu u koje bi se trebao useliti Hrvatski povijesni muzej već gotovi, sadašnji njihov korisnik PMF još uvijek ne zna kamo bi preselio / Hrvatski povijesni muzej u potrazi je za prikladnom zgradom već 155 godina, hoće li mu trebati još toliko? </p>
<p>»Strpljen, spašen«, poznata je stara izreka, ali u Hrvatskoj i gradu Zagrebu, strpljivost može trajati i 155. godina, a da spas ne dođe. Upravo toliko godina traje »egzodus« Hrvatskog povijesnog muzeja, koji sudbina izbjeglice označava od njegova rođenja - 1846. godine kada je počeo djelovati u sklopu Narodnog muzeja u klasicističkoj palači Narodnog doma u Opatičkoj 18. Tijekom duge povijesti Muzej je »stanovao« u četiri palače: Narodni dom, Akademijina palača na Zrinjevcu, palača Vranczany na Zrinjevcu, te konačno Rauchova palača u Matoševoj 9 u kojoj danas djeluje.</p>
<p>Najnovija inicijativa za trajno i kvalitetno udomljavanje Hrvatskog povijesnog muzeja datira s kraj prošle godine. Naime, ministar kulture dr. Antun Vujić je tada naglasio hitnost nalaženja novih prostora za tu instituciju predloživši da se Muzej smjesti u dvije PMF-ove zgrade na Marulićevu trgu. Međutim, od te ideje je prošlo pola godine i nikakav značajniji pomak u njenoj realizaciji nije izvršen. Nedavno je Ministarstvo kulture tu zamisao uvrstilo i na listu »projekata u pripremi«, ali prema općoj klimi koja vlada u našim državnim službama, čini se da će ta priprema još potrajati. Ako ništa drugo, toj ocjeni pridonose i razmišljanja druge strane u tom dogovoru - Ministarstva znanosti i tehnologija. Naime, načelno je između ministara Vujića i Kraljevića postignut usmeni dogovor da se katedre PMF-a iz zgrada na Marulićevu trgu premjeste na neku drugu lokaciju, te da tamo useli Hrvatski povijesni muzej. Međutim, ministar Kraljević trenutno nema nikakvih konkretnih izjava uz taj projekt jer ga prije svega smatra dugoročnim.</p>
<p>U Ministarstvu kulture, od mr. Branke Šulc dobili smo malo, ali ipak ne dovoljno, konkretan odgovor. Dakle, arhitekt Željko Kovačić je izradio preliminarne nacrte za potrebe preadaptacije zgrade, a PMF je uposlen u traženju nove lokacije. Suglasan stav dvaju ministarstava o toj temi, zasad je jedini temelj za pozitivan ishod čitave priče. Kako smo doznali, do kraja se godine ta ideja u pismenom obliku treba dostaviti na glasanje Vladi, pa ako se prihvati, poznavajući »brzinu« odlučivanja u državnim institucijama, proteći će još dosta vode ispod savskog mosta prije nego li Hrvatski povijesni muzej useli u zgrade na Marulićevu trgu.</p>
<p>A zašto Hrvatskom povijesnom muzeju nije dobro na Gornjem gradu? Zato, jer jednostavno nemaju dovoljno mjesta. U razgovoru s ravnateljicom Muzeja Ankicom Panđić doznali smo da fundus muzeja broji oko 145 tisuća predmeta sistematiziranih u 13 zbirki, a njegova kulturna baština ovu ustanovu određuje kao specijalizirani nacionalni muzej. Danas Muzej djeluje na dvije lokacije u Zagrebu, u gornjogradskoj palači i Meštrovićevu paviljonu na Trgu žrtava fašizma. Ukupna površina svih prostora iznosi oko 3090 četvornih metara. Kako su muzejska spremišta bez odgovarajućih kriptoklimatskih uvjeta i zauzimaju zabrinjavajućih 70 posto ukupnog prostora Muzeja, jasno je da se djelatnost odvija u krajnje nezadovoljavajućim uvjetima.</p>
<p>Vijeće Muzeja odmah se složilo s mogućnošću selidbe na Marulićev trg. Dvije zgrade s ukupnom površinom od oko 11 tisuća četvornih metara, u potpunosti bi zadovoljile potrebe te ustanove. U prilog tome ide i činjenica da su te zgrade originalno izgrađene za potrebe muzeja. Već je izrađena precizna muzeološka studija kojom bi se zgrade prilagodile svim potrebama za zaštitu, izučavanje i izlaganje građe. </p>
<p>Prikladan prostor za Hrvatski povijesni muzej se traži kontinuirano od njegova osnutka u 19. stoljeću, ističe Ankica Panđić. Od 1959. Muzej je smješten u palaču Rauch. Godine 1974. kao moguća lokacija za izgradnju Muzeja spominje se prostor između Kule Lotrščak i Hidrometerološkog zavoda, potom lokacija na području Trešnjevke, Trgu Francuske Republike i druge, ali one nisu nikad ostvarene. Ako se Hrvatski povijesni muzej u najskorijem roku ne preseli u odgovarajući prostor, on će se morati zatvoriti za javnost. Odnosno, nemoguće je postaviti kvalitetnu izložbu povijesne tematike na 254 četvorna metra koliko je trenutno na raspolaganju u palači Rauch. Uz to, vrijeme neminovno prolazi, a samim time i fundus muzeja nezaustavljivo raste.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Povratak slikarskog velikana</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Dobre zamisli koje se privedu kraju svakako treba cijeniti. Posebno ako se iz njih može vidjeti zemlja što se stere, a zatim i mrvica mora, i sve to predočeno kao vlastitost iliti moderna izvornost. Toga je mišljenja bio u ponedjeljak ravnatelj Moderne galerije iz Zagreba Igor Zidić, koji je na predstavljanju monografije dr. Tonka Maroevića o djelu slikara Ante Kaštelančića izrekao neka posve nova razmišljanja o ovom zapostavljenom slikaru - prije svega uočivši osnovne odlike moderne, ali i vlastitosti njegova majstorstva.</p>
<p>Monografiju su izdali Općinsko poglavarstvo Podstrana i Umjetnička akademija Splitu 2000. godine. U ostvarenju ove monografije sudjelovali su mnogi suradnici, no najvažniji su začetnici iz slikareva zavičaja. To su prije svega načelnik općine Podstrana Marin Karaman i urednica knjige Margarita Kelava, koji smatraju da je Kaštelančić napokon dobio svoju zadovoljštinu.</p>
<p> Od prvih koji su prepoznali značenje ovoga slikara bili su njegovi zavičajnici Milan Vuković, sudac Ustavnog suda, zatim mr. Božo Biškupić i likovni kritičar Josip Depolo. Činjenica je, isticali su oni, da je ovaj slikar hrvatskog Mediterana bio prvotno zadivljen slikarstvom Vincenta van Gogha, ali je potom pronašao svezu moderne figurativnosti i lokalne obojenosti. </p>
<p>Na predstavljanju u Modernoj galeriji dr. Tonko Maroević je napomenuo da je ovoga slikara kao znanstvenik pratio gotovo pola stoljeća. On smatra da je Kaštelančić sudjelovao u intelektualnom i umjetničkom sazrijevanju jedne generacije. Taj se je napor najbolje osjetio u asimilaciji tradicije i u stvaranju vlastitog znaka. To je ujedno, smatra Maroević, put prema drugoj polovici 20. stoljeća, autora koji je prošetao zavičajem, zatim Splitom i na kraju Zagrebom, a stoji, kao što je već razvidno, uz bok velikana: Račića i Kraljevića. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Igre bez »Hamleta«</p>
<p>Usvojen program 52. dubrovačkih ljetnih igara / Igre će koštati oko 9 milijuna kuna od čega je Ministarstvo kulture osiguralo 4,5 milijuna, dok će Grad Dubrovnik i Dubrovačko neretvanska županija osigurati 400.000 kuna </p>
<p>DUBROVNIK, 21. svibnja</p>
<p> - Na sjednici Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara, koje se iza zatvorenih vrata održalo pod predsjedanjem ministra kulture Antuna Vujića u Dubrovniku, usvojen je konačni program ovogodišnjeg festivala. </p>
<p>Od novosti iz dramskog dijela programa, možda je najinteresantnija ona da se na tvrđavi Lovrjenac ove godine neće izvoditi Sheaksperov »Hamlet«, jer se po riječima ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara, Petra Mihočevića zaključilo da je ta predstava uz Vodopićevu »Tužnu Jelu« »istrošena«.</p>
<p> No, zato ove će godine Festivalski ansambl premijerno izvesti »Kristofora Colomba« belgijskog pisca Michela de Ghelderodea, u režiji Georga Para koji je i 1973. postavio Krležina »Kristofora Columba« i to na preuređenom jedrenjaku koji je tom prigodom nosio slavno ime »Santa Maria«. Ovaj put »Colombo« će zaživjeti na tvrđavi Sv. Ivan i nadaleko poznatoj Porporeli. </p>
<p>Djelo suvremenog poljskog književnika Janosza Glowackog »Četvrta sestra« na 52. Dubrovačkim ljetnim igrama, pod redateljskom palicom Ivice Bobana, doživjeti će svoju praizvedbu. Predstava koju će također izvesti Festivalski ansambl biti će scenski smještena u prostoru hotela »Belvedere« koji je tijekom rata teško oštećen. </p>
<p>Ovogodišnji dramski dio Dubrovačkih ljetnih igara zaokružiti će reprize »Henrika IV« Luigija Pirandella, u režiji Neni Delmestre, »Dundo Maroje« Marina Držića kojeg potpisuje Ivica Kunčević, Vojnovićeva «Trilogija«, u režiji Joška Juvančića te Moliereova -Tudešićeva »Nemoćnika u pameti«, u režiji Jirzija Menzela. Splitski HNK gostovati će s Šovagovićevom predstavom »Ptičice«, u režiji Paola Magellia kao i Kazalište »Mozgo Haz« iz Budimpešte koje će u Dubrovniku ovog ljeta prikazati Bersonyjeva »Don Juana«, u režiji Laszla Hudija.</p>
<p> Iz glazbenog dijela 52. dubrovačkih ljetnih igara treba izdvojiti povratak komorne opere i to Pergolesijeva »La Serva padrona« koju će pod ravnanjem Berislava Šipuža te u režiji Paola Tomacsellija izvesti milanska Picola opera »La Scala«. </p>
<p> Inače Dubrovačke ljetne igre kako nam je kazao ravnatelj Petar Mihočević koštati će oko 9 milijuna kuna od čega je Ministarstvo kulture osiguralo 4,5 milijuna iz državnog proračuna, dok će Grad Dubrovnik i Dubrovačko neretvanska županija osigurati 400.000 kuna. Oko 2 milijuna kuna dobavit će se od sponzora dok se od prodaje karata predviđa prihod od 1,5 milijuna kuna.</p>
<p>Antun Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Cannes - zaštitnik europskog filma?</p>
<p>Nakon 54. međunarodnog filmskog festivala u Cannesu / Druga »Zlatna palma« Nanniju Morettiju, ovoga puta za film o obiteljskoj tragediji / Je li europski film doista tako superioran? </p>
<p>U Cannesu gotovo ništa novo, »Zlatnu palmu« drugi put je osvojio Nanni Moretti, a i nagrađeni redatelji Joel Coen i David Lynch već su trijumfirali na ovoj smotri, Michael Haneke bio je prošle godine u konkurenciji, a Isabelle Huppert već je 1978. proglašena najboljom glumicom u Cannesu za ulogu Violette Noziere u istoimenom filmu Claudea Chabrola...</p>
<p> Novi je samo Danis Tanović, proglašen najboljim scenaristom za film »Ničija zemlja«, koji je svoju oštru beskompromisnu i dosljednu sliku rata u Bosni bez milosti predstavio uglađenoj canneskoj klijenteli, ni jednoga trenutka ne zaboravljajući naglasiti tko je taj rat započeo i na koji način. Njegovi junaci su gubitnici s obje strane »zida«, a najvećim manipulatorima pokazuju se međunarodni mirotvorci, kojima su velika politika i njihov komoditet često važniji od ljudi i stvarne istine. U takvom kontekstu nagrada Tanovićevu filmu za scenarij možda je i najbolje rješenje, jer nagrađen je prije svega za poruku i riječ, što je u ovom slučaju bilo važnije i snažnije čak i od same slike. </p>
<p>Možda će te silne nagrade europskim autorima (uz dva američka nezavisna redatelja) nekoga i zavesti na pomisao kako je riječ o renesansi europske kinematografije?! Ma kakvi, radi se o sveopćoj krizi u kojoj je jedan deseteročlani žiri imao samo tri neeuropska člana, a čak četiri Francuza. Pretvara li se to veliki Cannes u malog zaštitnika europskog filma?! To će zasigurno pokazati skora budućnost, a mi se okrenimo sadašnjosti i pobjednicima, ma kakvi oni bili.</p>
<p> Talijanski redatelj Nanni Moretti već je četiri puta bio u konkurenciji Cannesa u svojoj tridesetogodišnjoj karijeri. Prvi put s »Ecce Bombo« 1978., a onda je 1994. osvojio prvu Zlatnu palmu za glasoviti autobiografski »Caro Diario«. Četiri godine poslije vratio se s nekom vrstom nastavka osobnih ispovijedi u filmu »Aprile«. U Italiji i Francuskoj Moretti je velika zvijezda, dok je kod nas manje poznat zbog gotovo nikakve zainteresiranosti domaćih distributera za europske, dakle i talijanske filmove. Smatraju ga talijanskim Woodyjem Allenom, autorom koji na duhovit, često ciničan način parodira scene iz vlastitog života i uspomena. </p>
<p> Barem je tako bilo do ove godine, kada je sve iznenadio filmom »Soba moga sina«, tužnom pričom o tragediji u talijanskoj obitelji s naglaskom na osobnim osjećajima i šoku koji može izazvati takva neočekivana smrt. Oni su naoko savršena obitelj, srednjeg staleža, otac liječnik psihoanalitičar, majka se bavi izdavalaštvom, sin i kćerka vole sportske aktivnosti i sve zajedno nenormalno dobro funkcionira, do jednog nedjeljnog jutra, kada otac umjesto uobičajenog joggiranja sa sinom odlazi na hitan poziv jednom od svojih pacijenata. Sin pogiba u nesretnim okolnostima, a obitelj se gotovo raspada. Otac se zatvara u vlastite muke i preispitivanja krivnje, vraćajući se neprekidno u kobno nedjeljno jutro i razmišljajući što bi bilo da je ili da nije...</p>
<p>Majka je opsjednuta pronalaženjem djevojke s kojom se njezin sin dopisivao, a kćerka svoju agresivnost izražava u školskim košarkaškim okršajima... Film je prepun boli i unutarnje napetosti, prava obiteljska poema koja gledaoce ne ostavlja ravnodušnima, barem ne u emotivnom smislu, jer gotovo cijeli film emocije su iznad riječi i akcije, na najklasičniji staromodni način.</p>
<p> I dok je u emotivnom smislu superioran, Moretti u profesionalnom, autorskom izričaju nije tako besprijekoran. Film obiluje nizom klišeja, prenaporan je i dugačak u scenama analize, on sam je kao uvijek glumački narcisoidan. Ipak, dobio je drugu »Zlatnu palmu«, možda ne zato što je najbolji čak i u konkurenciji sa samim sobom, ali zasigurno zato što nije bilo boljih od njega, barem ne na ovogodišnjem Cannesu.</p>
<p> Otuda valjda i doista pretjerana sklonost žirija filmu »Učiteljica klavira« Michaela Hanekea, za čiji je scenarij poslužio kontroverzni autobiografski roman Elfriede Jelinek o ženi koja živi u svome svijetu seksualnih nastranosti, mračnih želja i paklenih odnosa sa sebičnom majkom te naoko idiličnih klavirskih tonova. Film je ekshibicionistički i izazovan na svim razinama pa njime doista ne bi mogao »ovladati« nitko slabiji od Isabelle Huppert, koja kao i uvijek impresionira svojom glumom. Ali to i nije neka novost. Novost je što je canneski žiri podlegao takvim iritantnim niskim strastima.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jednominutni filmovi</p>
<p>POŽEGA, 21. svibnja</p>
<p> - Za međunarodni festival »jedne minute«, Devetu hrvatsku reviju jednominutnog filma koja će se održati u Požegi 25. i 26. svibnja prijavljeno je rekordnih 205 filmova iz 23 europske države. Točnije, iz Hrvatske je prijavljeno 107 filmova, a iz gotovo svih europskih zemalja 98 ostvarenja.</p>
<p> U službenu konkurenciju uvršteno je 49 filmova, a deveta hrvatska revija jednominutnog filma održava se u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza i požeške Udruge GFR film-video. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Požeško slavonska županija i Grad Požega, a revija će biti održana pod patronatom Svjetske organizacije neprofesionalnog filmskog i video-stvaralaštva UNICA.</p>
<p>Najboljim filmovima bit će dodijeljena tri službena priznanja, priznanje publike te priznanje UNICA-e. Revija jednominutnog filma održat će se u dvorani Gradskoga kazališta Požega. I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Počeo Tjedan arhiva </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Otvorenjem izložbe »Novčarski zavodi 1846.-1945.« u ponedjeljak je u Hrvatskome državnom arhivu počeo Tjedan arhiva na temu gospodarskih arhiva. Svrha je Tjedna arhiva široj publici približiti arhivsku građu i upoznati je s djelatnošću arhiva, naglasio je voditelj Razvojne službe HDA Jozo Ivanović. Izložba »Novčarski zavodi 1846.-1945.« izbor je jednog dijela dokumenata, koji su značajni i simbolični za povijest novčarstva u razdoblju u kojem se oblikovalo moderno gospodarstvo, rekao je Ivanović. Izložene su dionice, založnice, mjenice i dokumenti koji predstavljaju najznačajnije ustanove i osobe značajne za hrvatsko novčarstvo, dodao je.</p>
<p> Ivanović je istaknuo kako u HDA ima velik broj dokumenata o bankama i štedionicama u Hrvatskoj, i to najčešće o onima koje su bile ukinute nakon Drugoga svjetskog rata.</p>
<p> U sklopu Tjedna arhiva, do 25. svibnja, održat će se dva okrugla stola - o izvorima za gospodarsku povijest i o problemima upravljanja gospodarskim gradivom. Svakodnevno će se prikazivati video-projekcije filmova Hrvatske kinoteke o stvarateljima gospodarskoga gradiva i reklamnih filmova.</p>
<p> Tjedan arhiva priređen je u suradnji HDA s ostalim državnim i Hrvatskim arhivističkim društvom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kazališne provokacije </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Druga večer Festivala alternativnog kazališnog izričaja, u Autonomnoj tvornici kulture »Attack«, protekao je u znaku dviju zanimljivih predstava: mimske plesne slike i performancea, koje svaka na svoj način propitkuju suvremene poetike tih teatarskih iskaza. Tako se u nedjelju izvedbom »Here I am« predstavio likovni umjetnik Alen Zanjko. Zanjko je ilustrirao uz apokaliptičnu video-animaciju Dine Krpana završni isječak iz filma »Brazil« Terrya Gilliama. Fino razrađenim pokretom, upotrebom maske, kao metafore zastrašujuće i potrebite društvene obrane dočarao je fantazmagoričnu, no vizualno atraktivnu sliku svijeta tik pred raspad. Umjetničkoj dojmljivosti mima znatno je pridonijela i simultanost Zanjkovih kretnja i glazbene podloge, koja je krenula od ambijentalne glazbe 80-ih do brazilskog jazza. U drugome dijelu nastupio je beogradski »Justteatar« i autori i izvođači Olga Glišin i Ivan Pravdić s performanceom »Mrežnja«. Veterani jednoga od najprovokativnijih teatara u Srbiji - »Magnet teatra« u prikazanom performanceu istraživali su umrežavanje guma za žvakanje, izvođača i publike, čime su stvorili dojmljivu i svakako originalnu kazališnu provokaciju. (H. Braut)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Popravak kora u Katedrali </p>
<p>SPLIT, 21. svibnja</p>
<p> - Građevinski radovi na obnovi baroknoga kora u splitskoj Katedrali sv. Dujma potrajat će još mjesec dana. Puna ljepota kora, koji je početkom 17. stoljeća dograđen i nakon toga često zanemarivan, bit će vidljiva tek nakon završetka restauracije katedralnih umjetnina, slika i korskih klupa iz 13. stoljeća. Konzervatori se nadaju da će s unutrašnje strane kora, zahtjevnim zahvatima i stručnim ocjenama, postići nekadašnju baroknu jedinstvenost prostora jer, kako su naglasili stručnjaci iz splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, teško je ispravljati nečije pogreške iz prošlosti. </p>
<p> Tijekom obnove baroknoga dijela splitske Katedrale, restauratori su pronašli zanimljive antičke i fragmente srednjovjekovne plastike koji će potkrijepiti stručna znanja o uređenju Katedrale sv. Dujma, najslojevitije i najvrjednije građevine u Dioklecijanovoj palači. M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Slikaj se u Maškarića«</p>
<p>DUBROVNIK, 21. svibnja</p>
<p> - U Domu Marina Držića u Dubrovniku otvorena je, u organizaciji dubrovačkih muzeja, izložba fotografija »Slikaj se u Maškarića«. Riječ je o fotografijama Silvina Mascaricha, glasovitoga dubrovačkog fotografa s kraja 19. i početka 20. stoljeća, na kojima su zabilježene javne ličnosti, oni manje znani te danas prepoznate osobe i brojni anonimni modeli koji prikazuju tadašnji život u Dubrovniku. Mascarich je prisutan na svjetskim izložbama fotografije od 1870., a dobitnik je mnogih nagrada, među kojima i zlatne kolajne u Napulju 1873., velike zlatne kolajne cara Franje Josipa 1879. i drugih. U prigodi otvorenja izložbe, na kojoj je izloženo 130 fotografija, Vesna Delić-Gozze, autorica izložbe, istaknula je kako svojim fotografskim aparatom Mascarich otkriva stare vizure Dubrovnika s izgubljenim detaljima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Hajduk i Varteks ovise samo o sebi, Dinamo i Slaven Belupo o - njima</p>
<p>Po šest, od devet, kombinacija prvak će biti Hajduk, a po tri Dinamo / U Kup Uefe bi po šest kombinacija trebao Varteks, a po tri Slaven Belupo</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Do kraja hrvatskog nogometnog prvenstva ostalo je još jedno kolo i sužene su mogućnosti kombiniranja što je kojem klubu potrebno kako bi ostvario ambicije, bilo one zacrtane na početku sezone ili one koje su se pojavile spletom okolnosti.</p>
<p>Najzanimljivija je, naravno, borba za prvaka između Hajduka i Dinama, koja se isprepliće s borbom za četvrto mjesto koje vodi u Kup Uefe, a za koje konkuriraju Varteks i Slaven Belupo. </p>
<p>Kako se u posljednjem kolu sastaju Varteks i Hajduk te Dinamo i Slaven Belupo, ukupno je devet različitih kombinacija. Po šest kombinacija, prvak je Hajduk, a po tri je prvak Dinamo. Isto tako, šest kombinacija ostavljaju Varteks na četvrtom mjestu, a tri u Kup Uefe vode Slaven.</p>
<p>Hajduk ima bod više od Dinama i jasnu situaciju - pobjedom protiv Varteksa u Varaždinu osvaja prvenstvo bez obzira na rezultat zagrebačke utakmice. Ukoliko Splićani ne pobijede, moraju se nadati i kiksu Dinama. Jer, u slučaju neodlučenog rezultata u Varaždinu, Hajduk će biti prvak ukoliko i utakmica u Zagrebu završi bez pobjednika ili pobjedom Slavena. Hajduk može postati prvak i u slučaju poraza u Varaždinu, ali tada i Dinamo mora izgubiti u Maksimiru.</p>
<p>Dinamo će postati prvak u slučaju pobjede protiv Slavena i neodlučenog rezultata ili poraza Hajduka u Varaždinu. Ukoliko ne pobijede Koprivničane, Zagrepčani mogu postati prvaci samo ako odigraju neodlučeno, a Hajduk izgubi. Tada bi Hajduk i Dinamo imali jednak broj bodova, ali bi naslov pripao Dinamu jer je uspješniji u međusobnim dvobojima.</p>
<p>Gotovo je identična situacija u borbi za Kup Uefe. Varteks sve drži u svojim rukama i pobjedom je četvrti, a Slaven, uz pobjedu u Zagrebu, mora očekivati posrtaj Varteksa. U slučaju jednakog broja bodova, odnosno neodlučenog rezultata u Zagrebu i pobjede Hajduka u Varaždinu, četvrti će biti Koprivničani zbog boljeg omjera u međusobnim susretima.</p>
<p>Dakle, po tri kombinacije prvak je Hajduk, a putnik u Kup Uefe Varteks, tri kombinacije za prvaka daju Hajduk, a za putnika u Kup Uefe Slaven Belupo te, isto tako, tri kombinacije daju rasplet; prvak Dinamo, putnik u Kup Uefe Varteks. Ni po jednoj se kombinaciji ne može dogoditi da prvak bude Dinamo, a putnik u Kup Uefe Slaven Belupo.</p>
<p>Posljednje kolo Lige za ostanak neće odlučivati ni o čemu, jer posljednja Marsonia zaostaje šest bodova za pretposljednjom Cibalijom i sigurno će igrati kvalifikacije protiv petoga iz II. lige. Kako se sad čini, petoplasirani klub u II. ligi bit će TŠK iz Topolovca.</p>
<p>• Kombinacije (1 = pobjeda domaćina, 0 = neodlučeno, 2 = pobjeda gosta),</p>
<p>1. Varteks - Hajduk 1, Dinamo - Slaven Belupo 1. (1. Dinamo 65 bodova, 2. Hajduk 63, 4. Varteks 48, 5. Slaven Belupo 44);</p>
<p>2. Varteks - Hajduk 1, Dinamo - Slaven Belupo 0. (1. Dinamo 63, 2. Hajduk 63, 4. Varteks 48, 5. Slaven Belupo 45);</p>
<p>3. Varteks - Hajduk 1, Dinamo - Slaven Belupo 2. (1. Hajduk 63, 2. Dinamo 62, 4. Slaven Belupo 47, 5. Varteks 45);</p>
<p>4. Varteks - Hajduk 0, Dinamo - Slaven Belupo 1. (1. Dinamo 65, 2. Hajduk 64, 4. Varteks 46, 5. Slaven Belupo 44);</p>
<p>5. Varteks - Hajduk 0, Dinamo - Slaven Belupo 0. (1. Hajduk 64, 2. Dinamo 63, 4. Varteks 46, 5. Slaven Belupo 45);</p>
<p>6. Varteks - Hajduk 0, Dinamo - Slaven Belupo 2. (1. Hajduk 64, 2. Dinamo 62, 4. Slaven Belupo 47, 5. Varteks 46);</p>
<p>7. Varteks - Hajduk 2, Dinamo - Slaven Belupo 1. (1. Hajduk 66, 2. Dinamo 65, 4. Varteks 45, 5. Slaven Belupo 44);</p>
<p>8. Varteks - Hajduk 2, Dinamo - Slaven Belupo 0. (1. Hajduk 66, 2. Dinamo 63, 4. Slaven Belupo 45, 5. Varteks 45);</p>
<p>9. Varteks - Hajduk 2, Dinamo - Slaven Belupo 2. (1. Hajduk 66, 2. Dinamo 62, 4. Slaven Belupo 47, 5. Varteks 45).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Od visokog rizika do smiraja</p>
<p>Medijska prepucavanja i uragan koji su pratili posljednji derbi nogometaša Dinama i Hajduka, odigran prije desetak dana, potpuno su nestali / Dojam je da malo tko zna kako se u srijedu u Maksimiru ponovno igra derbi, ovaj put u uzvratnoj utakmici finala Kupa, u kojoj će Dinamo braniti 2-0 iz prve utakmice</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U Zagrebu ovih dana nema euforije, navijači su uglavnom u kućama i ne divljaju ulicama, gotovo nitko ne spominje Šokotinu majicu, nema »okruglih stolova« na temu kako suzbiti huliganstvo na tribinama, zagrebački i splitski gradonačelnik ovaj put ne organiziraju posebne sastanke »pomirenja Splita i Zagreba«, policija šuti... Pobogu, pa zna li itko da u srijedu u Maksimiru igraju Dinamo i Hajduk, da se igra utakmica »visokoga rizika«!?</p>
<p>Medijska prepucavanja i uragan koji su pratili posljednji derbi, odigran prije desetak dana, potpuno su nestali. Zaista, nogomet još jednom potvrđuje da je iznimno zahvalna tema sociolozima i psiholozima.</p>
<p>U srijedu se, dakle, igra uzvratna utakmica finala Kupa (17.30 sati), ali ta je utakmica za veći dio javnosti posve riješena neizvjesnosti, s obzirom da je Dinamo u prvome dvoboju u Splitu pobijedio 2-0. I to je, naravno, odgovor na neuobičajenu medijsku bonacu. Javnost je u ovome trenutku posve okrenuta završnici prvenstva. Posljednje je kolo na rasporedu sljedećeg vikenda i glavno pitanje koje trenutačno visi nad Maksimirom jest - može li Dinamo »vjerovati« Varteksu? Varaždinci, naime, u posljednjem kolu ne smiju izgubiti protiv Hajduka na svome terenu i to je jedina mogućnost da Zagrepčani dohvate naslov.</p>
<p>- Uopće se time ne zamaram, naglasio je Dinamov trener Ilija Lončarević. - Sad smo koncentrirani na Kup i tek nakon toga ćemo razmišljati o prvenstvu i pobjedi protiv Slavena Belupa u posljednjem kolu. A što će raditi Varteks i Hajduk, to je njihova stvar. Smatram da je Varteks momčad koja će svakako ići na pobjedu, trebaju joj bodovi. Ne vidim razloga insinuacijama o namještanjima i dogovorima.</p>
<p>Medijsku zavjetrinu potvrđuje i odluka da se cijene ulaznica za utakmicu protiv Hajduka praktički prepolove. Osim toga, Hajdukov direktor Fiorentini nema saznanja da Torcida putuje u Zagreb. U svakom slučaju, gledatelji će za tribinu zapad morati izdvojiti 40 (tribina dolje) ili 25 kuna (gore), za istok 20, za jug 15, a za ložu 50 kuna. Osim toga, Grad Zagreb je otkupio 10.000 ulaznica za sjevernu tribinu i podijelit će ih školarcima.</p>
<p>Stoga je u ovom trenutku logično upitati jesu li »plavi« nogometaši mislima ipak više u utakmici protiv Slavena nego u onoj protiv Hajduka.</p>
<p> - Ne! Posve se okrećemo Kupu i to nam je u ovome trenutku iznimno važno, najvažnije. Sad igramo na svom terenu, već imamo prednost iz prve utakmice i baš nam je zbog toga velika obaveza osvojiti Kup. Ne osjećam da su dečki više koncentrirani na prvenstvo. U posljednje sam vrijeme svojim igračima zamjerao jedino što su na utakmici protiv Zagreba u nekim trenucima težili individualnim potezima, mnogo toga su željeli riješiti na silu. Stoga nam se događalo da naša zadnja linija rješava situacije kojima su se trebali baviti igrači ispred nje. Zato smo u nekim trenucima protiv Zagreba izgledali kao... Ne želim reći što.</p>
<p>U svakom slučaju, Dinamo će u srijedu gotovo sigurno zaigrati bez Boška Balabana, koji je ozlijedio skočni zglob.</p>
<p>- Moguće je da utakmicu počne Zahora, a moguće je da od početka zaigra Pilipović, pojasnio je Lončarević.</p>
<p>Zanimljivo je da će Igor Cvitanović, prvi strijelac u povijesti kluba, u srijedu loviti svoj 300. pogodak u »plavoj« majici. Šokotina se kazaljka pak zaustavila na broju 99... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Škarića više ne zanima politika, nego samo Hajduk </p>
<p>U Splitu i Hajduku je sve podređeno utakmici posljednjeg kola prvenstva u nedjelju Varaždinu protiv Varteksa/ Najavljuju se kolone navijača prema sjeveru Hrvatske, počela je jagma za ulaznicama, osjeća se da nikome nije bitan uzvratni dvoboj finala Kupa </p>
<p>SPLIT, 21. svibnja</p>
<p> - Iako u srijedu nogometaši Hajduka protiv Dinama igraju uzvratnu utakmicu finala Kupa svi na Poljudu razmišljaju isključivo na nedjeljni sraz protiv Varteksa u Varaždinu gdje bi »bijeli« pobjedom osigurali naslov prvaka. U napetu atmosferu uklopio se i predsjednik Varteksa Anđelko Herjavec koji kaže »kako bi sve pobjede protiv Dinama dao samo za jedan uspjeh protiv Hajduka. </p>
<p>- To je njegovo pravo, odgovorit će trener Hajduka, Zoran Vulić. - Neka tako misli, nitko mu to ne može zabraniti, ali sigurno je da će u nedjelju u Varaždinu biti posve druga slika.</p>
<p>Za utakmicu protiv Dinama u srijedu Vulić razmišlja kako da odmori veliki dio »umornih ratnika«. Još se nije odlučio koga će ostaviti kod kuće, ali sigurno je da će mnogi iz početne postave u srijedu ostati na Poljudu i da će preko malih ekrana promatrati kako njihovi suigrači pokušavaju nadoknaditi minus od dva gola razlike s prve utakmice. </p>
<p>- Što to znači rezervna momčad? To su igrači koji imaju ugovore i dobit će prigodu da se vidi tko koliko može. Sigurno je da neće igrati pet, šest do sada standardnih igrača, nisam još odlučio o kome će biti riječ. Bez obzira tko istrči uvjeren sam da možemo prirediti iznenađenje, pobijediti Dinama i osvojiti Kup. Bilo bi bolje da je utakmica protiv Dinama poslije one varaždinske, jer onda bi zasigurno sve drukčije izgledalo. Uvjeren sam ipak da nećemo razočarati protiv Dinama...</p>
<p>Za utakmicu protiv Dinama u srijedu Vulić ne može računati na ozlijeđene Đolongu, Vukovića te Srnu a nezgodna je i ozljeda Rendulića koji je u 43. minuti subotnjeg zadarskog ogleda protiv Osijeka morao napustiti travnjak zbog udarca u lijevu nogu. Znakovito je kazao jednom sportski direktor Hajduka Ivica Šurjak kada je u pitanju Kup:</p>
<p>- Kup je samo utješna nagrada, prvenstvo je ono što nas zanima. </p>
<p>»Bijeli« su odlučili na uzvrat finala Kupa u srijedu otputovati na sam dan utakmice. Tako su uradili i zagrebački nogometaši kada su na prvu finalnu utakmicu u Split stigli tek nekoliko sati prije početka. </p>
<p>- Sigurno je da će navijači u velikom broju ići Varaždin, reći će Vulić. - Bez obzira na sve probleme bit će ulaznica za sve... </p>
<p>Kao gostu Hajduku u Varaždinu domaćini moraju osigurati 30 posto ulaznica od kapaciteta stadiona. Brojčano je to 2500 ulaznica koje bi se trebale od utorka ujutro prodavati na nekoliko mjesta u Splitu. Bez obzira na tih 30 posto sigurno je da će se navijači Hajduka snaći na razne načine i da će stadion Varteksa u nedjelju poslije podne biti obojan u bijelo. </p>
<p> Uostalom, na Radio Splitu još uvijek aktualni gradonačelnik Ivica Škarić na upit novinara kako komentira lokalne izbore, kazao je:</p>
<p>- Ostavimo politiku u ovom trenutku sa strane, bit će vremena za koaliranje i dogovore. Učinimo sve da Hajduk bude prvak. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pokal će čekati u helikopteru! </p>
<p>Novi bi nogometni prvaci trebali, odmah nakon utakmice, dobiti pobjednički pokal i odličja, ali i kako to izvesti kad se prvak može dogoditi i u Varaždinu i u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U Udruženju nogometnih prvoligaša raspituju se za kvalitetnu vračaru koja bi mogla predvidjeti hoće li prvak biti Dinamo ili Hajduk. Vračara im treba iz praktičnog razloga... Naime, kad završe utakmice u Varaždinu i Maksimiru, prema protokolu i pravilniku, prvacima treba odmah dodijeliti odličja. No, kako poštivati formu kad zagrebačka i varaždinska utakmica počinju i završavaju u isto vrijeme, a izaslanik HNS-a ne može istodobno biti na dva mjesta...</p>
<p>To je pitanje ozbiljno zaokupilo Antu Martinca, povjerenika Lige, ali je ponudio i odgovor:</p>
<p>- Jeste vidjeli u subotu Nijemce? Istodobno je, i u Gelsenkirchenu i Hamburgu, znači na oba mjesta gdje se mogao dobiti prvak, kamera prikazala pokal namijenjen pobjedniku i sve što uz to ide. Druga je pak stvar što je samo jedan pokal originalan, a drugi kopija. No, to nije važno, lako je kopiju, naknadno, zamijeniti originalom.</p>
<p>No, Martinac je dodao kako mi još nismo otišli tako daleko da imamo kopiju, među ostalim i stoga što se još nije dogodilo da se pitanje prvaka rješava u zadnjem kolu. Zato se Martinac u prvi tren oduševio idejom da on, na pola puta između Zagreba i Varaždina, sjedi s odličjima u brzom automobilu i onda, slušajući radioprijenos, uz policijsku pratnju odmah krene u jednom ili drugom smjeru. Sugerirajući pritom domaćinima jedne ili druge utakmice da odugovlače sa svečanošću...</p>
<p>Predložili smo Martincu da se hitno napravi kopija pokala, ali odbio je: »Tko će to platiti? Osim toga, za to treba vremena«. Drugi prijedlog, da se umjesto autom posluži helikopterom, Martincu se više dopao. Odmah se raspitao koliko je to izvedivo i može li to netko sponzorirati.</p>
<p>Ideje su se redale sve dok se nije oglasio Josip Brezni, tajnik Udruženja prvoligaša, koji je slavodobitno pokazao odjeljak Pravilnika o natjecanju, dio koji kaže da se pokal prvaku ne treba dodijeliti odmah nakon utakmice. Nego onda kad to odgovara prvaku, možda na nekoj posebnoj proslavi, u nekom drugom gradu.</p>
<p>- Osim toga, tko može tvrditi da će prvenstvo završiti zadnjim sučevim zviždukom? Moguće su primjedbe, žalbe... Sjetite se samo košarke, kad je domaća Šibenka kod kuće proslavila naslov prvaka, igrači i navijači su izljubili pobjednički pokal, fotografirali se s njim... Koji tjedan kasnije, pokal im je oduzet jer su silna pravna nadmudrivanja presudila da, navodno u ime visoke politike, naslov prvaka mora otići sarajevskoj Bosni, rekao je Brezni. </p>
<p>Svi smo, međutim, dodali kako duboko vjerujemo da se u slučaju Dinama i Hajduka takvo što neće dogoditi. Ovo su ipak neka druga vremena, neki drugi red i poredak... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Iznenađenje sve osim Ciboninih 3-0</p>
<p>Košarkaši Cibone uoči četvrtka i treće, zagrebačke finalne utakmice, imaju 2-0 i tri meč-lopte / Matej Mamić je odigrao sjajnu utakmicu, kao i Nikša Prkačin, a Josip Sesar je ponovno pokazao da ima potencijala na poziciji graditelja igre, što može biti veliki dobitak i za Cibonu i za reprezentaciju</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U možda najboljih 10 minuta ove sezone, Cibonini su košarkaši u Splitu, u posljednjoj četvrtini druge utakmice finala doigravanja, trasirali put za osvajanje 10. naslova hrvatskog prvaka, pobijedivši 92-84. Cibona uoči četvrtka i treće, zagrebačke finalne utakmice, ima 2-0 i u rukama drži čak tri meč-lopte.</p>
<p>Iako su dobrim dijelom splitskog susreta Cibonu u utakmici držali napadački izvrstan Gordan Giriček i ponovno solidni Tunji Awojobi, sve je odlučeno u posljednjih 10 minuta. Josip Sesar na poziciji graditelja igre konačno je zaigrao »dva na dva« s Nikšom Prkačinom, usput otvorio Mamiću tri čista šuta i pobjednik je bio odlučen. </p>
<p>Matej Mamić je odigrao sjajnu utakmicu, ne samo napadački (21 koš), već i obrambeno, kao i Prkačin. Sesar je pak ponovno pokazao da ima potencijala na poziciji graditelja igre, potencijala za velike stvari, i čini se da njegovo igranje na mjestu kreatora akcija može biti veliki dobitak za Cibonu, ali i za hrvatsku reprezentaciju.</p>
<p> - Ovo je najbolji odgovor na sve što se izjavljivalo nakon prve zagrebačke utakmice. U posljednjoj četvrtini Cibona je pokazala svoje pravo lice. Igrali smo češće igru »dva na dva«, jer su se Splićani pripremili da će Prkačin igrati leđima okrenut košu. Ovako je »Prka« lopte dobivao licem okrenut prema košu, a usput je Sesar otvarao čiste šuteve na Mamića i Giričeka, govorio je sretni Neven Spahija, trener Cibone, koji se nalazi pred osvajanjem prve »dvostruke krune« u svojoj karijeri.</p>
<p>Hoće li Cibona svojim navijačima u četvrtak prirediti novu radost osvajanjem trofeja?</p>
<p> - Mi ne mislimo da je posao gotov, koncentrirani smo 100 posto i znamo da se Splićani neće predati tek tako, završio je Spahija.</p>
<p>No, kako je jedino Cibona svojim igrama u poziciji da Split ostavi u nadi, kako je razlika u kvaliteti između tih dviju momčadi velika i kako Cibonini igrači žele što prije zaključiti sezonu ne bi li otišli na ljetni odmor, sve osim Ciboninih glatkih 3-0 u seriji za prvaka bilo bi veliko iznenađenje. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ostaje li Petrović izbornik? </p>
<p>Pitanje koje muči izbornika naših košarkaša Aleksandra Petrovića jest zapravo sljedeće: mogu li on i igrači otići na EP bez imalo logističke podrške Saveza </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U utorak u deset sati novinari su pozvani da čuju odluku izbornika košarkaške reprezentacije Aleksandra Petrovića oko ostanka u izborničkom stolcu. Petrović je na sjednici Sabora Hrvatkog košarkaškog saveza prolongirao ostavku za 72 sata, a u međuvremenu je trebao obaviti razgovore s reprezentativcima.</p>
<p>Petrović je mahao ostavkom zbog igrokaza na sjednici Sabora, na kojem je smijenjen predsjednik Damir Skansi, a nakon čega je i dopredsjednik Saveza Boris Lalić podnio neopozivu ostvaku. Iako je bio prilično vruć u subotu, Petrović ipak nije zalupio vratima reprezentacije. </p>
<p>Pitanje koje muči izbornika jest zapravo sljedeće: mogu li on i igrači otići na EP bez imalo logističke podrške Saveza. Aco, zapravo ne vjeruje da su mu ljudi koji su ostali u HKS-u pretjerano skloni, a njegov sukob s Dankom Radićem davno je prešao okvire fair-playa. Petrović je do sada sve logističke stvari dogovarao sa Skansijem i Lalićem, a oni su na sjednici Sabora grubo protjerani iz Saveza. Nije nevažno spomenuti niti da je Zagrebačka pivovara, čiji je Lalić direktor, bila spremna postati generalni pokrovitelj naše reprezenatcije na EP-u. Što će od toga u sadašnjim uvjetima biti, tko zna. Ako je, pak, Petrović, dobio u razgovoru s igračima podršku, a motiva mu zacijelo ne nedostaje, nije isključeno da ostane na klupi. Ionako je u kontkatu s najbližim suradnicima, poput Jasmina Repeše, dobio potporu. No, čak i da ostane na klupi, što bi objektivno za našu košarku bio najbolji potez, Petrović će do Turske morati prolaziti kroz teške bitke s nesklonim ljudima u Savezu.</p>
<p> Procurilo je da je Danko Radić u okruženju sudačkih intimusa u Daruvaru proteklog vikenda plasirao daljnu strategiju koja se svodi na to da još samo mora maknuti Acu Petrovića!? Nije poznato hoće li to učiniti prije EP-a u Turskoj ili nakon Turske. Uostalom, još u veljači Radić je izjavio u Dubrovniku, silno nezadovljan Acinim vođenjem reprezenatcije : </p>
<p> - Već sada mogu kuvertirati krah na Europskom prvenstu...</p>
<p>Divno okruženje za izbornika i igrače, nema što. T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Košarkašice dotakle dno </p>
<p>Hrvatske košarkašice nisu prošle pretkvalifikacijski turnir u Daruvaru za odlazak na EP, pa su tako ostale najmanje četiri godine bez velikih natjecanja </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Na pretkvalifikacijskom turniru za odlazak na EP u Daruvaru hrvatska ženska košarka dotakla je samo dno. Nakon nesretnog trovanja u Turskoj i izgubljene ključne utakmice za odlazak na EP ovog ljeta u Francusku, hrvatske košarkašice nisu uspjele proći niti pretkvalifikacije za EP 2003 u Grčkoj. Kako su EP filter za Svjetsko prvenstvo i Olimpijske igre, jasno je da su košarkašice ostale barem četiri godine bez velikih natjecanja. Tek za dvije godine Hrvatska će moći ponovno ući u pretkvalifiakcije za EP 2005. Izgleda da košarkašice neće u Tunisu braniti zlato s Mediteranskih igara osvojeno u Bariju, jer je taj nastup navodno vezan za (ne)uspjeh košarkašica u Daruvaru.</p>
<p>U krugu reprezentacija Slovenije i Izraela, Hrvatska je na turniru bila treća s jednakim brojem bodova, ali lošijom koš razlikom. Ključan je bio poraz protiv Slovenije 59-74 drugog dana natjecanja. Tada je trebalo pobijediti Izrael s više od devet poena razlike, koje su Hrvatice imale na kraju treće četvrtine, ali su sve prosule u posljednjoj četvrtini. Pobjeda 67-65 nakraju nije bila dovoljna. Kao i protiv Slovenije, četvrta četvrtina bila je kobna za naše košarkašice koje nisu izvukle neizvjesnu završnicu. Slovenija i Izrael reprezentacije su sličnog profila, inferiorne u visini i izražene agresivnosti. Sudački par iz Cipra i Mađarske koji je Hrvatskoj sudio obje važen utakmice, tolerirao je tučnjavu na terenu u kojoj su se niže postave Slovenije i Izraela bolje snalazile. Pitanje je zašto je isti sudački par sudio Hrvatskoj dvije ključne utakmice. Na terenu se nije osjetila blaga domaćinska prednost Hrvatske, već je izgledalo upravo suprotno. Daruvar je kao organizator učinio sve, ali nije sve u smještaju i terminima u dvorani, trebalo je raditi i na logistici. </p>
<p>Neuspjeh u Daruvaru vjerojatno znači i oproštaj jedne generacije koja je osim mediteranskog zlata iz Barija mogla napraviti mnogo više. Na slijedećem EP na kojem Hrvatska može sudjelovati, Hlede i Grgin imat će po 30 godina i pitanje je hoće li htjeti biti lideri nove reprezentacije. No, u cijelog toj sumornoj priči oko ženske košarke postoji i jedna dobra vijest. Hrvatska će 2003. biti domaćin Svjetskog prvenstva za mlađe seniorke (do 20 godina), kategorije koju je Fiba uvela tek prošle godine. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sixersi u finalu nakon 16, Bucksi nakon 15 godina</p>
<p>U sedmim utakmicama polufinala Istočne konferencije, Milwaukee je svladalo Charlotte 104-95, a Philadelphia Toronto 88-87 / Vince Carter je mogao donijeti pobjedu Torontu, ali se njegov šut za sirenom odbio od obruča</p>
<p>MILWAUKEE/PHILADELPHIA, 21. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Milwaukee Bucksa i Philadelphia Sixersa igrat će u finalu Istočne konferencije NBA lige. U odlučujućoj, sedmoj utakmici Bucksi su kod kuće svladali Charlotte Hornets 104-95 za konačnih 4-3, a Sixersi su na svom parketu dobili sedmi susret protiv Toronto Raptorsa, 88-87.</p>
<p>Milwaukee Bucksi, koji će igrati u finalu Istoka nakon dugih 15 godina, 104-95 pobjedu protiv Charlotte mogu zahvaliti »velikom trojstvu«, Glennu Robinsonu (29), Rayu Allenu (28) i Samu Cassellu (17, 13 dodavanja). Udarna trojka Bucksa bila je nezaustavljiva u ključnoj, trećoj četvrtini, koju su Bucksi dobili sa 29-17 i nadoknadili minus tri koša iz poluvremena. U zadnjoj četvrtini oni su dali 27 od ukupno 31 koša Bucksa, pa Charlotte objektivno i nije imala šansu. </p>
<p>- Od prve smo utakmice imali velikih problema s Hornetsima, ali smo završili u stilu. Za mene je ovo bilo posebno teško jer sam igrao s natučenim rebrima, rekao je Cassell, koji je pogodio svih osam slobodnih bacanja, a nepogrešivi (6-6) su bili i Robinson i Allen. Ukupno je Milwaukee od 35 slobodnih bacanja promašio samo dva, a igrači Charlotte bili su mnogo nervozniji (17-28).</p>
<p>Baron Davis je predvodio Charlotte sa 29 koševa, Jamal Mashburn je dodao 21, no osnovni problem Hornetsa bila je obrana protiv Robinsona, Allena i Cassella koji su im u zadnje dvije utakmice polufinala ubacili ukupno 159 koševa. </p>
<p>Philadelphia 76ersi su osigurali finale protiv Milwaukeeja, no u odlučujućoj utakmici protiv Toronta (88-87) Toronto je imao zadnji napad za pobjedu. Šut Vincea Cartera sa sirenom se odbio od obruča i navijači Philadelphije konačno su mogli proslaviti ulazak u finale Istoka, nakon 16 godina. </p>
<p>- Razočaran sam do boli, procijedio je Carter, koji je ujutro na dan utakmice primio diplomu na sveučilištu North Carolina i u Philadelphiju došao tek dva i pol sata prije utakmice.</p>
<p>Iako je u najavi utakmice rečeno kako će odlučivati dvoboj braniča Cartera i Iversona, zasjenili su ih Antonio Davis i Aaron McKie. Naime, Carter je sa 20 poena i šutom 6-18 bio tek drugi strijelac Toronta, iza sjajnog Davisa (23, devet skokova, šut 11-15), a Aaron McKie (22) je ubacio koš više od Iversona, koji je u nedostatku preciznosti (šut 8-27) izvrsno proigravao suigrače i skupio čak 16 asistencija.</p>
<p>- Mučio sam se sa šutom, ali to više nije bitno. Ova je utakmica pokazala da smo momčad i prvi put u životu osjećam da sam dio momčadi, pričao je Iverson. </p>
<p>• Rezultati doigravanja NBA lige,</p>
<p>Istočna konferencija: Milwaukee - Charlotte 104-95 (Milwaukee je pobijedio 4-3), Philadelphia - Toronto 88-87 (Philadelphia je pobijedila 4-3). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tamari Boroš Kup prvaka </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Nakon dvoboja posljednjeg kola stolnoteniske Lige prvaka, jasno je da će u kvalifikacijama za ulazak u europsku stolnotenisku elitu, u kojima će nastupiti i Večernji list, igrati švedski Kalmar i francuski Levallois. Iako će sastavi većine klubova pretrpjeti određene izmjene, recimo da su prošle sezone u Kalmaru igrali Waldner, Wahlgren, Kim Song Hui i Stenberg, a Levallois je, zapravo, francuska reprezentacija (Gatien, Chila, Legout). Praktički se otpočetka natjecanja znalo da će ispasti Granada i Frydek-Mistek, a za naslov najboljeg europskog stolnoteniskog kluba igrat će belgijski Royal Charleroi (Primorac, Samsonov, Saive) i austrijski Niederösterreich (Schlager, Jindrak, Qian Qianli, Lengerov).</p>
<p>U dvije finalne utakmice Kupa europskih prvakinja, budimpeštanska je Statisztika bila bolja od njemačkog Langweida. Nakon 3-2 pobjede u Budimpešti, Statisztika je pobijedila i u uzvratu. U glavnoj ulozi je, naravno, ponovno bila Tamara Boroš koja je u 3-1 pobjedi svog kluba sudjelovala pobjedama protiv Csille Batorfi (21-3, 21-17) i Yunli Schreiner (21-8, 21-10). M. Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Razgovori o budućnosti Crkve i o Papinom nasljedniku </p>
<p>Nagađa se da bi budući papa mogao biti kardinal Hondurasa ili Nigerije </p>
<p>RIM, 21. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Izvanredni konzistorij (plenarna skupština kardinala) počela je u ponedjeljak u Vatikanu. Okupilo se 183 kardinala koji će raspravljati o smjernicama Katoličke crkve u trećem mileniju. Taj je konzistorij šesti koji je organizirao papa Ivan Pavao II. Konzistorij ne donosi odluke nego samo daje savjete, a sve se sjednice održavaju iza zatvorenih vrata Sinodske dvorane. </p>
<p>Svim kardinalima dostavljeno je 21 pitanje o sedam temeljnih tema, a to su dijalog s drugim religijama, poziv na svetost, izazovi religije u new ageu, ekumenizam, ekonomska globalizacija i skandalozni porast siromaštva, osporavanja u području seksualnosti i biotehnologije, te prisutnost Crkve u svijetu masovnih medija.</p>
<p> Zbog zdravstvenog stanja i životne dobi Pape, konzistorij bi, prema ocjenama promatrača, mogao biti neka vrsta »prekonklave«. To je jedinstvena prilika da se kardinali međusobno bolje upoznaju i razmijene stajališta o mogućim pretendentima na mjesto nasljednika Ivana Pavla II.</p>
<p> Papa, koji je u petak proslavio 81. rođendan, preživio je atentat, rak i više teških operacija, ne predaje se. No, mnogi se pitaju koliko će Papa još moći pratiti iznimno naporan radni tempo koji je sam sebi nametnuo. Nedavna putovanja u Grčku i Siriju pokazala su da papa Woytila ima neizmjernu energiju, ali mnogi su primijetili da je nestalo njegove poznate vedrine. </p>
<p>Kad se priča o njegovu nasljedniku, teško je pronaći nekoga tko bi ga mogao zamijeniti. Neki predviđaju da će sljedeći papa biti iz trećeg svijeta, sa španjolskog govornog područja.</p>
<p> Mnogi vide budućeg papu u kardinalu Oscaru Rodriguezu Maradiagu (58) iz Hondurasa, predsjedniku Vijeća biskupa Latinske Amerike. Cijeli je život proveo među siromašnim svijetom, ali ima i međunarodno iskustvo. Neki krugovi govore da bi sljedeći papa mogao biti crne kože misleći na prvog kardinala Nigerije Francisa Arinzea (69).</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Beč podržava Zagreb u strateškim ciljevima</p>
<p>BEČ, 21. svibnja</p>
<p> - Austrija i Hrvatska imaju izuzetno dobre odnose, ocijenili su u ponedjeljak u Beču predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i njegov austrijski domaćin, predsjednik Nacionalnog vijeća Heinz Fischer. Tomčić je istaknuo kako se kontinuitet dobrih odnosa održava i time što je robna razmjena između Hrvatske i Austrije prešla već 800 milijuna američkih dolara. »Austrija je prva zemlja po ulaganjima u Hrvatskoj i prva po bankarskim i financijskim ulaganjima«, kazao je Tomčić. »Austrija podržava Hrvatsku u njenim strateškim opredjeljenjima, prije svega u želji da postane članicom EU te u nastojanjima nastojanjima brze demokratizacije društva, harmonizacije zakona sa zakonodavstvom EU i nastojanjima da cijela regija postane što prije stabilna«, dodao je Tomčić. Prema riječima Zlatka Tomčića, u razgovu s Fischerom bilo je govora i o pravima nacionalnih manjina. Fischer je istakao kako je Austrija ispunila pretpostavke za isplatu odštete prisilnim radnicima. Radi se o 500 do 600 osoba iz Hrvatske koje bi u idućih nekoliko mjeseci trebale dobiti novac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ljubljana prigovara zbog skidanja Jorasovih zastava i natpisa »Ovo je Slovenija« </p>
<p>LJUBLJANA, 21. svibnja</p>
<p> - Slovensko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je u ponedjeljak nepotrebnim postupak hrvatske policije u najnovijem zapletaju oko »slučaja Joras« koji već nekoliko godina opterećuje međusobne odnose u vezi s granicom u Istri.</p>
<p> Stanovnik malograničnog zaseoka Mlini u hrvatskoj općini Buje, inače državljanin Slovenije, Jožko Joras u ponedjeljak je naime, kako su javili slovenski mediji na svoju kuću izvjesio zastavu Slovenije, grada Pirana i zastavu Europske unije, ali mu je policija prve dvije bez obrazloženja skinula, a isto tako i napis »Tukaj je Slovenija«. </p>
<p> Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je najnoviji zapletaj oko Jorasa ocijenilo incidentom i najavilo da će reagirati nakon što slučaj prouči. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hercegovački franjevci namjeravaju proglasiti svog biskupa</p>
<p>U Grudama i Čapljini sakrament krizme dijelio je, umjesto biskupa Franje Perića, tajanstveni Srećko Franjo / U Udruzi »Mir i dobro«, sklonoj franjevcima, prozivaju biskupa Perića da se u pozadini njegovih zahtjeva za povratom osam župa dijecezenskom svećenstvu kriju zapravo novčani prohtjevi</p>
<p>MOSTAR, 21. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Trideset i tri godine već »Hercegovački slučaj« bukti punom snagom. Korijeni nesporazuma, neposluha i ultimatuma, kako već koja od strana u sukobu vidi cijelu stvar, sežu i dalje, neki tvrde i više od sto godina. No, posljednjih desetljeća, nesumnjivo, a posebno u posljednjih nekoliko godina »Hercegovački slučaj« u više je navrata dosegnuo dramatične razmjere, što je dovelo do velikog raskola u Katoličkoj crkvi u Hercegovini. Na jednoj strani, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić ustrajno se poziva na Papinski dekret »Romanis pontificibus« iz 1975. godine i traži predaju nekoliko hercegovačkih župa od franjevaca dijecezenskom svećenstvu, a s druge strane, hercegovački franjevci uporno odbijaju to učiniti, pozivajući se na stoljetne čvrste veze s pučanstvom u tim župama i, navodno, nekakve druge biskupove namjere.</p>
<p>Novo »dolijevanje ulja na vatru« u »Hercegovačkom slučaju« uslijedilo je u ovom mjesecu kada je na red u Hercegovini došlo dijeljenje sakramenta krizme. U Grudama je tako, umjesto po crkvenoj hijerarhiji nadležnog biskupa Perića, sakrament krizme podijelio tajanstveni biskup Franjo Srećko, odnosno Novak, kako pišu neki mediji pokušavajući otkriti njegov pravi identitet. U Čapljini, na čijoj su crkvi bila zazidana vrata 1996. godine upravo zbog Perićeva obnovljenog zahtjeva franjevcima za predajom župe, protekle se nedjelje ponovila slična stvar: tajnoviti biskup Franjo Srećko podijelio je sakrament krizme za 525 vjernika, a samo četiri kilometra dalje, u Dračevu, biskup Perić je podijelio sakrament krizme za pet puta manje djece - 118. </p>
<p>Zanimljivo da je Perić podijelio krizmu prije petnaestak dana za blizu 600 djece na Širokom Brijegu, župi čiji povrat od franjevaca on, istina, ne traži, ali koju mnogi drže »srcem« hercegovačkih franjevaca, a sve je proteklo bez ikakvih problema, odnosno bez angažiranja nekoga drugog biskupa kao u Grudama ili Čapljini.</p>
<p>Mostarski biskup Perić obrede iz Gruda i Čapljine proglasio je nevažećim, a katoličke vjernike u mostarsko-duvanjskoj biskupiji pozvao »da se čuvaju neposlušnih svećenika«. Franjevce iz Gruda, fra Stanka Pavlovića i Bernarda Marića optužio je da »sablažnjivim neposluhom udaraju protiv jedinstva Crkve«. </p>
<p>S druge strane, pak, čuju se i glasine kako skupina hercegovačkih franjevaca planira proglasiti svog biskupa, pa se čak govori i o proglašenju nekakve nove biskupije sa sjedištem u Širokom Brijegu. Službene potvrde ili nijekanja još uvijek nema iz redova Hercegovačke franjevačke provincije, a u Udruzi »Mir i dobro«, sklonoj franjevcima, prozivaju biskupa Perića da se u pozadini njegovih zahtjeva za povratom osam župa dijecezenskom svećenstvu kriju zapravo novčani prohtjevi. U tom kontekstu, u Udruzi posebice ističu Međugorje, koje biskup Perić ne priznaje kao mjesto Gospina ukazanja. </p>
<p>U nedjelju je nova krizma, u još jednoj župi koju bi franjevci po Dekretu trebali predati dijecezenskom svećenstvu - u Tepčićima kod Čitluka. Iz redova bliskih franjevcima najavljuje se mogućnost otkrivanja pravog identiteta tzv. biskupa Srećka Franje, za kojeg neki izvori tvrde da mu je pravo ime Srećko Novak i da je zapravo pripadnik Hrvatske starokatoličke crkve, koja ne priznaje autoritet Pape i Svete Stolice. Hoće li korak dalje otići biskup Perić, osim što će, sudeći po grudskoj i čapljinskoj krizmi koju je udijelio Srećko Franjo, obred proglasiti nevažećim?</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bijela kuća ogorčena zbog njemačkog diplomatskog skandala</p>
<p>Više od sadržaja provaljenih washingtonskih razgovora između Busha i Schrödera političare i medije zanima kako su oni dospjeli u javnost / Špekulira se da se krivac za blamažu njemačke diplomacije nalazi u Ministarstvu vanjskih poslova ili u Uredu kancelara </p>
<p>BERLIN, 21. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Najvjerojatnije krivnjom Nijemca dijelovi tajnog zapisnika razgovora američkog predsjednika Georga Busha i njemačkog kancelara Gerharda Schrödera s najbližim suradnicima održani u Bijeloj kući 29. ožujka, dospjeli su u javnost. Američka je diplomacija ogorčena na Berlin.</p>
<p>A Berlin je šokiran curenjem informacija i neugodinim posljedicama. Iz tog susreta njemačke novine u ponedjeljak donose i citiraju: Šef američke diplomacije Colin Powell za palestinskog vođu Arafata je rekao: »Tip je gotov«. Drugi primjer: Bush gostima prepričava telefonski razgovor s izraelskim premijerom Arielom Scharonom i među inim, kaže: »Izrael će vojno odgovoriti na terorizam«. »Arafat nije spreman popustiti«.</p>
<p>U novine su dospjele i izgovorene riječi s povjerljivih razgovora u Bijeloj kući iz kojih se vidi kako Schröder procjenjuje ruskog predsjednika Vladimira Putina: »To je čovjek starog aparata, ali se razvija. On je snažno vezan za ortodoksnu vjeru.« </p>
<p>Do sada je, međutim, najviše pozornosti izazvalo ono što je savjetnik njemačkog kancelara Michael Steiner ispričao Amerikancima o razgovoru s libijskim predsjednikom Moammarom Gadafijem. Prema onomu što je procurilo u javnost, Gadafi je u razgovoru s Steinerom priznao odgovornost za teroristički napad na diskoteku »La Belle« u Berlinu 1986. godine u kojoj se okupljaju Amerikanci. U tom su napadu poginule tri osobe dok ih je 200 teško ranjeno.</p>
<p>Taj dio Steinerova razgovora u Bijeloj kući, izazvao je najviše reakcija u Njemačkoj. U prvom redu reakcije dolaze od žrtava napada na diskoteku La Bell i njihovih obitelji. Oni žele znati što se zaista dogodilo, a njihovi odvjetnici žele pozvati Steinera kako bi dao izjavu u sudskom procesu koji se vodi o tomu slučaju.</p>
<p>O Steinreovom razgovoru s Amerikancima oporbene stranke su zatražile objašnjenje. Traže se odgovori na pitanja što se zaista dogodilo? Je li Gadafi preuzeo odgovornost za napad? Službeni Berlin je preko glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Andreasa Michaelisa, i glasnogovornika savezne vlade Uwe Karsten Heyea odgovarao frazama koje ništa ne govore.</p>
<p>No, više od sadržaja provaljenih washingtonskih razgovora, političare i medije zanima kako su oni dospjeli u javnost. </p>
<p>Špekulira se da se krivac za blamažu njemačke diplomacije nalazi u Ministarstvu vanjskih poslova ili u Uredu kancelara. Navodno između glavnog Schröderovog vanjskopolitičkog savjetnika Steinera i šefa njemačke diplomacije Joschke Fischera postoji suparništvo. Inače, Steiner je Shröderovo izvješće supotpisao i dostavio ga petorici ministara i važnijim veleposlanicima. Fischer, koji razgovorima u Bijeloj kući nije nazočio, traži istragu o curenju pojerljivih informacija iz diplomatskih kanala. Oporba, pak, traži objašnjenje u Bundestagu, i tvrdi preko svojih vanjskopolitičkih stručnjaka da je »njemačka diplomacija pred cijelim svijetom ismijana«. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sanacija Černobila trajat će 50 godina</p>
<p>Veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Anatolij Šostak kaže za »Vjesnik« da Ukrajina zajedno s međunarodnom zajednicom priprema projekt konačne sanacije nuklearke, a da obustavom rada reaktora Černobil nije postao prošlost, jer on kao i ranije ugrožava zdravlje i živote ljudi</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Veleposlanik Anatolij Šostak prvi je izvanredni i opunomoćeni predstavnik Ukrajine u Republici Hrvatskoj. Nakon šest godina provedenih u našoj zemlji njegov je mandat okončan, a pred odlazak predsjednik Mesić odlikovao je veleposlanika Šostaka visokim odlikovanjem, Redom kneza Trpimira s ogrlicom.</p>
<p> l Kako ste doživjeli Hrvatsku i Zagreb i kako komentirate period od međunarodnog priznanja, rata i poraća do pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji?</p>
<p>- Kao profesionalni diplomat moram istaknuti da se napredak koji je vaša zemlja pod novim rukovodstvom ostvarila u procesu euroatlantskih integracija može smatrati pravim političkim fenomenom, čini se da se još nikad vanjskopolitički položaj jedne zemlje nije mijenjao nabolje tako iznenađujućom brzinom.</p>
<p>Iako sam diplomat po profesiji, Hrvatska za mene nije samo zemlja u kojoj imam mandat. Emotivno sam vezan uz nju i zahvalan sam sudbini što mi je ukazala čast da postanem prvi veleposlanik neovisne Ukrajine u neovisnoj Hrvatskoj, i mogu otvoreno reći da se ponosim time što sam uspio tijekom ovih godina nešto napraviti za učvršćivanje prijateljstva i suradnje između naših naroda.</p>
<p> l Ukrajina je kao članica nuklearnog kluba imala strašno iskustvo Černobila. Koliko se Vaša zemlja uspjela oporaviti od te nesreće? </p>
<p>- U doba globalizacije i znanstveno-tehničke revolucije naš svijet je postao suviše krhak i ranjiv. Kao što znate, u prosincu 2000. Ukrajina je ispunila svoju obvezu pred međunarodnom zajednicom i zatvorila je elektranu u Černobilu. Zajedno s međunarodnom zajednicom pripremaju se projekti konačne sanacije nuklearke, što će ukupno trajati do 50 godina. Javnost mora biti svjesna da s obustavom rada reaktora Černobil nije postao prošlost. On je još uvijek tu, te kao i ranije ugrožava naše zdravlje i živote, kao i budućih generacija.</p>
<p> l Viktor Černomirdin imenovan je novim ruskim veleposlanikom u Kijevu. Možete li nam reći koliko je tu riječ o poticaju politici čvrstih odnosa sa Rusijom a koliko zapravo riječ o naftnom nadmetanju u regiji Kaspijskog jezera?</p>
<p>- Najprije bih htio reći da za sada Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine još nije primilo službenu notu ruske strane o imenovanju Viktora Černomirdina veleposlanikom Ruske Federacije u Ukrajini. Koliko ja znam njegova kandidatura još se razmatra u Kremlju. Rusija je uvijek bila i bit će jednim od naših najvažnijih strateških partnera. To je predodređeno zemljopisom, poviješću naših naroda, a i bliskošću naših mentaliteta, jezika i kultura. I zato se doista čudim zašto prisna suradnja između naše dvije države izaziva ponekad otvoreno spekulativne ocjene. Ukrajina se odlučno opredijelila za svoje približavanje Europskoj uniji, što međutim ne smeta razvitku plodne suradnje s najvećim istočnim susjedom - Rusijom. </p>
<p>Što se tiče imenovanja Černomirdina, mislim da tim potezom Moskva još jednom potvrđuje da odnosi s Ukrajinom spadaju u njene najveće njezine vanjskopolitičke prioritete. Njegov dolazak u Kijev sigurno će značajno pospješiti ekonomsku ukrajinsko-rusku suradnju, naravno i u energetskom sektoru. Tu bi dobro došao citat našeg Ministra vanjskih poslova A. Zlenka koji je komentirajući moguće imenovanje Černomirdina za Veleposlanika u Ukrajini rekao da u politici nema prijatelja, u politici ima stalnih interesa. Potpuno se slažem s ovom tezom.</p>
<p> l Kako vidite suradnju, sadašnju i buduću zemalja jugoistoka i istoka Europe?</p>
<p>- Budućnost ne samo istočne nego i cijele Europe ovisi o uspješnoj suradnji država istočne i jugoistočne regije, jer stabilnost na kontinentu nije moguća bez normalizacije odnosa između zemalja tog prostora. Tu ima dosta prostora za suradnju: u okvirima SEI, SECI, jadransko-jonske inicijative i naravno Pakta o stabilnosti koji je, bez obzira na sporost i nedostatke posebice u pritjecanju sredstava za pojedine projekte, važan je međunarodni instrument za stabiliziranje stanja u regiji i tijesno je povezan s Procesom stabilizacije i pridruživanja EU. </p>
<p>Ivan Tanta</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U Sloveniji ponos bez euforije</p>
<p>Ljubljana je vjerojatno samo simbolično mjesto sastanka, jer će se Bush i Putin, zapravo, sastati na Brdu kod Kranja ili u dvorcu Strmol blizu aerodroma Brnik</p>
<p>LJUBLJANA, 21. svibnja</p>
<p> - Podudarnost je jamačno slučajna, ali je znakovita i, možda, simbolična. Američki predsjednik George W. Bush i ruski predsjednik Vladimir Putin sastat će se prvi put u Ljubljani 16. lipnja. A to je devet dana prije svečane proslave Dana državnosti, zapravo 10. obljetnice od proglašenja samostalne Republike Slovenije 25. lipnja 1991. Naime, vjeruje se da će taj susret dvojice vođa dviju najmoćnijih sila na svijetu utisnuti poseban pečat toj proslavi. Pritom se mnogi podsjećaju službenog posjeta tadašnjega američkog predsjednika Billa Clintona Ljubljani prije tri godine, nekoliko dana prije Dana državnosti 1998., što je do danas najspektakularniji događaj u samostalnoj Sloveniji.</p>
<p>Sada kada su, tri dana nakon objave senzacionalne vijesti, šokantno iznenađenje i trenutačno oduševljenje posve splasnuli, »lopta je spuštena na zemlju« - što bi se slikovito reklo - te se događaj nastoji svesti u realne okvire. Sada u slovenskoj javnosti prevladava ponos zbog toga što su Washington i Moskva izabrali upravo Sloveniju za mjesto prvoga susreta njihovih šefova, ali nema euforije. Točnije rečeno: dok vrhunski državnici koji pripadaju strankama vladine koalicije ne uspjevaju sakriti svoje preveliko zadovoljstvo, u široj slovenskoj javnosti, osobito među običnim građanima prevladava suzdržanost. No, suzdržani su pritom, što pomalo čudi objektivne promatrače, i mediji koji dosad nisu objavili nijedan ozbiljniji komentar.</p>
<p>Ipak, pouzdaniji izvori pokušavaju otkriti kako je izabrana upravo Ljubljana i tako pobijedila, recimo, Stockholm, Helsinki i Varšavu koji su se činili realno mogućim mjestima prvoga susreta Busha i Putina, na koncu europske turneje američkoga predsjednika. Pritom se izjava ruskoga ministra vanjskih poslova Igora Ivanova kako je Ljubljana izabrana »slučajno« tako što su on i njegov američki kolega Colin Powell jednostavno okrenuli globus i prst im se zaustavio na Sloveniji smatra samo »dobrom cakom«, ali ne i pravom istinom. Na to je ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel ironično izjavio: »Ako je to točno o vrtnji globusa, onda to znači da Bog voli Sloveniju!«</p>
<p>No, kako prolazi vrijeme, postaje jasno kako je odluka o susretu Busha i Putina u Ljubljani jamačno veliki vanjskopolitički i diplomatski poen za državu koja se upravo priprema svečano proslaviti 10. obljetnicu svoje državnosti. Sada se posve trijezno naglašava kako je to povijesna prilika ponajprije slovenskoj diplomaciji da dokaže kako je sposobna ne samo organizirati tako zahtjevni politički događaj nego i kako je spremna »poentirati« svoje vanjskopolitičke ciljeve, a to je ponajprije što brži ulazak u euroatlantske saveze. U međuvremenu, u ponedjeljak smo saznali da je Ljubljana, vjerojatno, samo simbolično mjesto toga sastanka, jer će se Bush i Putin, zapravo, sastati na Brdu kod Kranja ili u dvorcu Strmol blizu aerodroma Brnik.</p>
<p>Dakako, pritom će, vjeruje se, naći i malo vremena da se sastanu odvojeno sa svojim domaćinom, slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom, i s predsjednikom Milanom Kučanom. A činjenica da je upravo Drnovšek domaćin Bushu i Putinu u Ljubljani tumače kao učinkovit rezultat njegova intenzivnog »lobiranja«, uz obilnu pomoć svojega bliskoga suradnika Rupela, posljednjih mjeseci, kada je posjetio i Washington i Moskvu. A to bi Drnovšeku morao biti krupan poen na predsjedničkim izborima potkraj 2002., kad se ozbiljno namjerava kandidirati, jer Kučan više nema prava na treći mandat.</p>
<p>Kako je u ponedjeljak napisala mariborska Večer, »senzacionalnu i nekonvencionalnu odluku Busha i Putina Slovenija mora što bolje unovčiti, a ponajprije moramo uvjeriti Bruxelles da smo zrela kandidatkinja za Europsku uniju i da nećemo dopustiti da nas prevezu žedne preko vode«. Pritom se naglašava kako se samouvjereniji nastup premijera Drnovšeka može očitati i u njegovu »prosvjednom« pismu što ga je istodobno uputio predsjedniku Europskoga povjerenstva Romanu Prodiju, kojim ga upozorava da je Slovenija već posve spremna za uključenje u Europu i da ne može prihvatiti »iznude« i »uvjete« koje postavljaju Italija i Austrija. </p>
<p>U međuvremenu, obični su Slovenci znatno uzdržaniji zbog razmišljanja o velikim troškovima i obvezama za organizaciju »povijesnoga« susreta Busha i Putina, usprkos istodobnom zadovoljstvu što će se Slovenija 16. lipnja, nakon 10 godina, ponovno naći u prvim vijestima svjetskih tv postaja i novina.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sirovine za svemirske programe tajno se odnose s Kosova? </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Kosovo je rudnik sirovina i zatočenik ogromnih resursa energije, hrane i vode, i to je pravi razlog što će se o njega i dalje otimati razne zainteresirane strane - Srbi, Albanci i bar nekoliko svjetskih sila. Do ovih je zaključaka došao beogradski publicist Vinko Đurić tvrdeći da je bombardiranje SRJ 1999. zapravo bio rat za sirovine. Beogradski mediji tim su povodom prenijeli da se rijetke sirovine, prije svega borni minerali i zeolit, važni za svemirske programe i raketno naoružanje, intenzivno vade i odnose tajnim kanalima s Kosova. </p>
<p>Đurić tvrdi da je puno onih koji priželjkuju 17 milijardi tona lignita, dvije milijarde tona olova i cinka, srebro, bizmut, kadmij, a posebno nove strateške sirovine poput nikla i kobalta, i koji ne prežu ni pred čim da se domognu jednog od navodno najvećih europskih nalazišta. Prepričava se također da su 1996., u jeku najveće blokade Miloševićeva režima, Nijemci ponudili čak sedam milijardi DEM za 30-godišnju koncesiju na eksploataciju ugljena, no primamljiva ponuda je, tvrdi se, bila u tajnosti i primljena i odbijena.</p>
<p>Procjene kolike su doista rezerve rudnoga blaga Kosova bitno se međusobno razlikuju. Međunarodna krizna grupa ne izbjegava spominjanje njihova utjecaja u kontekstu budućeg razvoja političkih prilika na području koje se sada nalazi pod protektoratom međunarodne zajednice, navodeći kao primjer stalne sukobe Srba i Albanaca u Kosovskoj Mitrovici u čijoj je pozadini prirodno bogatstvo. Osim u procjenama zaliha, varira se i u kvaliteti ruda, cijenama iskopavanja i prerade, a upozorava se da sve skupa može biti dovoljno mutno za bilo kakvu shemu pranja novca što je, implicira se, Miloševićev režim i radio. </p>
<p>Središnje mjesto i dobru ilustraciju za sve navedene pretpostavke zauzima kombinat Trepča s nekoliko rudnika i pogona za preradu čiji je vlasnički status zagonetan. U Beogradu tvrde da su pravi vlasnici Trepče državni Fond za razvoj i nekoliko domaćih banaka i tvrtki, kao djelomični se vlasnik baš u trenutku instalitranja nove vlasti u Beogradu pojavila francuska tvrtka SCMM, a krupni trgovac Evangelos Mytilineos dobio je, dan nakon ukidanja sankcija, hipoteku na olovo i cink za 520 milijuna dolara. U međuvremenu se ovaj proizvođač podmornica i raketa i suvlasnik telefonije bio proširio i na borski rudnik, ali se, od dolaska UNMIK-a, sudi s Beogradom i bijesni na strance koji upravljaju Kosovom jer drži da je uskraćen u ekskluzivnim pravima. </p>
<p>U svojim najboljim godinama Trepča je proizvodila po 120.000 tona olova i srebra i upola manje cinka, a 2000. tri odnosno četiri puta manje. O ostalim zanimljivim strateškim sirovinama nikad se nije javno govorilo.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Istina o talijanskim grobovima u Kninu</p>
<p>Upravo čitam u štampi da su haaški istražitelji, umjesto leševa srpskih civila pobijenih nakon »Oluje«, na kninskom groblju sv. Jakova pronašli samo 10 kostura i nešto amputiranih dijelova tijela iz kninske civilne bolnice i ustanovili da kosturi pripadaju talijanskoj vojsci.</p>
<p>Pošto sam ja još sigurno jedini živući Kninjanin iz tog doba i bio sam upravitelj bolnice, evo prave istine o grobovima Talijana.</p>
<p>Čim su Talijani okupirali Knin i Dalmaciju 1941. god., odmah su ga opasali žicom. Uspostavili u njemu veliki vojni garnizon Divizije Sassari, na čelu s generalom Roatom, ratnim zločincem. </p>
<p>Rekvirirali su kninsku preparandiju u rodnom mjestu popa Đujića (Topolju) nadomak Knina i pretvorili je u svoju vojnu bolnicu od 300 kreveta. Osim toga i dio naše civilne bolnice pokraj željezničke stanice od oko 50 kreveta koristili su također za svoje potrebe.</p>
<p>U njihovim bolnicama liječili su se Talijani i četnici popa Đujića. U Kninu je bio minorni domobranski garnizon od 200 domobrana nakon ustanka 27. srpnja 1941. god. Svi Hrvati iz sela kninskoga kraja bili su istjerani, pobijeni ako se nisu sklonili u žicu u Knin. Izvan žice vladali su četnici u 25 srpskih sela i Talijani, a ne hrvatska vlast.</p>
<p>Međutim razvitkom partizanskoga pokreta na Dinari Kninski je partizanski odred u borbama nanio Talijanima i četnicima velike gubitke. Mi kninski Hrvati tajno smo pomagali zarobljene partizane iz Dalmacije i Sinjske krajine. Zamjene zarobljenika u selu Uništa obavljane su vaganjem. Talijani su držali gladne, a zarobljene Talijane partizani su - zahvaljujući i mojoj pomoći iz bolnice, dobro hranili. Tako smo za jednog Talijana dobivali po dva naša mršava zarobljenika. Tako je zamijenjena i žena legende Sinjskoga kraja Vice Buljana - inače, sestra Drage pok. Badurine i generala Badurine, Titova ordonansa.</p>
<p>U borbama ubijene Talijane njihova je komanda dovozila u našu mrtvačnicu civilne bolnice. Pokapala ih na groblju sv. Jakova. Ako istražitelji tamo budu i dalje kopali, naći će još od 100 do 200 kostura Talijana. Inače, na našem groblju postoji podignut i veliki spomenik Talijanima poginulima za okupacije Knina i Dalmacije od 1918. do 1921. godine. Malo dalje od grobnice talijanskih vojnika nalazi se i njemačko groblje od 300 do 400 Nijemaca, koje su 1945. partizani preorali. Sjećam se dobro kad je još 1989. g. beogradski načelnik Beograda na sjednici Centralnog komiteta Jugoslavije upozorio Slobodana Miloševića riječima - što se može i provjeriti - drugovi, ne napadajmo Hrvate. Srbi su junaci, a Hrvati su jedan veliki ratnički narod. Izgubit ćemo rat s njima. Oni su iz svoje zemlje istjerali Avare, Francuze, Austrijance, a sigurno će i našu vojsku.</p>
<p> Ovo je puna istina o grobovima Talijana u Kninu. </p>
<p>ANTE MILE KRVAVICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Deset prioritetnih zadaća za gradonačelnika</p>
<p>Uraditi nogostupe na okretištu tramvaja Borongaj, očistiti oko 10.000 metara kubičnih smeća i otpada između podsusedskoga i jankomirskoga mosta, uz savski nasip. </p>
<p> Valjalo bi na svim nogostupima uz glavne gradske prometnice i prema novom Zagrebu (i na Jarunu) sniziti tzv. rinzole da biciklisti mogu voziti bez »sjahavanja« i da se na njih može invalidskim kolicima. Tko će očistiti smeće i drač oko hotela International. Zabraniti ministarstvima ispred vaše zgrade da voze po travnjaku i rade neviđeni nered po pločniku. U Gornjem gradu, Jurjevskom, Basaričekovom, Opatičkom i inim ulicama Gornjeg grada makar na jednom nogostupu omogućiti pješačenje, urediti zelenilo oko obeliska na ulazu u groblje Mirogoj.</p>
<p> Ljudima će više leći u dušu male sitnice koje im olakšavaju i ne zagorčavaju život nego veliki projekti, a i gradska će uprava zasjati više u očima građana. Sabor, iako državno tijelo, ne bi smio sa svojim poslanicima praviti nered u Gornjem gradu gdje ste Vi gradonačelnik, zar ne? Ili Vi mislite: pa što onda? Pitajte stanovnike gore kako im je od siline auta kada se starice i turisti nađu u šetnji.</p>
<p>Pokrenite stoga Vaše službe nadležne za pojedina područja, neka tegle i rade, za što su i plaćeni, neka obilaze grad i uočavaju što ne valja i što bi se moglo popraviti, ako ne i izgraditi, ali bez mnogo novaca. Boj (kako negdje piše) ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka, pa hajde, budite to! Hvala što ste mi poslali vijest da ste ovo pismo primili i pročitali, ili Vam, moguće, treba radna snaga za brigu oko uređenja grada? </p>
<p>MARIJAN PEJAKIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Američki snovi«</p>
<p>U ovdašnjoj raspravi o školstvu javljaju se glasovi o uvođenju američkog tipa školovanja, što je zapravo pokazatelj da je šuvarizacija ušla u završnu fazu. Našoj se djeci sprema da matematiku, fiziku i kemiju uče u jednom predmetu i da i učenici s nedovoljnom ocjenom uspješno svladavaju razrede(!).</p>
<p> Pogledajmo efekte takvog školovanja. Ne baš previše karikirano rečeno: prosječna je obrazovanost Amerikanaca na razini naših pučkoškolaraca. Nedostatak stručnih ljudi SAD kompenzira dovođenjem europskih intelektualaca, među kojima ima i dosta Hrvata. Naši su prosvjetari očito odlučili zaustaviti taj odljev mozgova, ali ne poželjnim radikalno-konstruktivnim mjerama, već mazohističkom manirom na rubu samoubojstva: »Odljev mozgova zaustavit ćemo tako da ih prestanemo proizvoditi!« Sljedbenici Martina Lutera Kinga sve češće ukazuju na rasističke principe u tamošnjem političkom životu, što dokazuju sljedećim primjerom: crnci u sportu, gdje imaju ravnopravan tretman s bijelcima, uvjerljivo dominiraju, dok ih na utjecajnim sudsko-političkim funkcijama gotovo i nema. Jasno da je takav nesrazmjer između fizičkih i intelektualnih uspjeha jedne grupacije umjetno izazvan. Osim toga, na postojanje represivnoga državnog aparata ukazuje broj američkih zatvorenika, po kojima je ta »uzor-zemlja« nedostižan svjetski rekorder.</p>
<p> Ne bi se trebalo zabrinjavati nad tim »američkim snovima«, niti sve ovo iznositi, da oni nisu ovdašnji najutjecajniji čimbenici. Ovako moramo strepiti jer Hrvatskom upravljanju sanjari, ili još preciznije, oni koji su plaćeni da tako sanjaju. </p>
<p>BRANKO ROJE, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ne mrzi Zagreb Split niti obrnuto</p>
<p>Od nezavisnosti Hrvatske počele su nicati novine i tiskovine kao gljive poslije kiše koje su se isticale poluistinama pa i lažima i velikim bombastičnim naslovima e da bi se utjecalo na veću prodaju.</p>
<p> Odjednom su se te novine počele nazivati »žutim tiskom«, tabloidima i slično. Naviknut na Vjesnik velikog formata, s nekoliko stranica kulture svakodnevno, s odmjerenim stavom, nastojeći biti objektivan, moja se ruka nije latila da kupim »žutu tiskovinu«. U općoj napetosti koja traje sa još većim, reklo bi se, intenzitetom, i danas, nisam htio da još takvim novinama koje »podižu tenziju« izgubim i ovo malo svoga mira...</p>
<p>Ponekad, zaista samo ponekad kupujući Vjesnik zastanem na trenutak pročitavši pritom kakav-takav upadljiv naslov, koji baš zbog tako intoniranog naslova pobudi želju kod pojedinaca da kupe primjerak tih novina.</p>
<p>Naime na prvoj stranici Globusa bio je upadljivo otisnut naslov Zašto Zagreb mrzi Split ili obrnuto, nisam točno upamtio. Svakom je poznato da je nogomet »privredna grana« i ima veliki utjecaj. I upravo pred završetak prvenstva, kada nastane najljuća borba za prvo mjesto, nastaju i »tenzije«, da bi se na razne načine naškodilo suprotnoj strani. Pitanje je igranja u najkvalitetnijem europskom nogometnom natjecanju, a tu se vrte »velike lipice«. Sa športa to se sve prebaci na druge međugradske odnose, političke, regionalne... Nije to novost jer se to ponavlja godinama. »Kruha i igara«. U igru velikih umiješala se armada sasma nepoznatih individua...</p>
<p>Zar se zbog tih »nogometnih napetosti« treba izvesti zaključak da »se dva naša grada međusobno mrze«? </p>
<p>Ako se uzme u obzir da huligani u toj raboti obave 80 posto »posla«, pa kada se sve to eliminira, neće se moći stavljati takav naslov u tiskovini, bilo kojoj, jer za to neće imati podlogu.</p>
<p>K. O., Zagreb, (Podaci poznati redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Svjedokinja nije teretila »dečke s Knežije«</p>
<p>Na pitanje o pokojnom Zlatku Bagariću, Marija Budimir je rekla da ga osobno nije upoznala, ali da su ga »dečki poznavali i hvalili ga da je uspješan čovjek«</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U zatvoru u Remetincu u ponedjeljak je saslušavanjem svjedokinje Marije Budimir nastavljeno suđenje pripadnicima »zločinačke organizacije«.</p>
<p>Na početku je sudac Ratko Šćekić obavijestio da je sudu dostavljena dokumentacija KB Dubrava o zdravstvenom stanju zaštićenog svjedoka broj 2. Liječnik neurolog s Odjela za duševne bolesti prepisao je svjedoku strogo mirovanje u trajanju od šest tjedana, a potom opet pregled. Također je izviješteno da je Županijsko državno odvjetništvo odustalo od saslušavanja ukupno 43 svjedoka, među kojima i zaštićenih svjedoka broj 3, 4 i 5.</p>
<p>Sud je zaprimio i rješenje Vrhovnog suda RH po kojem se odbija žalba na odluku o produljenju pritvora za optužene Radovana Štetića i Miroslava Vukovića.</p>
<p> Nakon toga je branitelj prvooptuženoga Nikice Jelavića, Marijan Svedrović, zatražio provođenje medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja Svjedoka broj 2 s obzirom na to da je »u dane vikenda viđen u Dubravi u kafićima«. Zamjenica županijskoga državnog odvjetnika Dunja Pavliček Patak usprotivila se prijedlogu obrane pitajući »zašto se sumnja u vjerodostojnost liječničke dokumentacije« i dodavši da se takve odluke ne mogu donositi na temelju glasina. Nakon kraćeg vijećanja Sudsko je vijeće donijelo rješenje da će se ipak provesti vještačenje kako bi se ustanovila mogućnost pristupa »broja 2« raspravi.</p>
<p>Svjedokinja Marija Budimir (29) na početku je svojeg iskaza izjavila: »Nije mi jasno zašto ste me pozvali jer o tome jako malo znam«.</p>
<p>Nikicu Jelavića je, kaže, upoznala 1990. godine kada je radila u Casinu hotela Internacional, a on je tamo bio redar. Od optuženih je poznavala braću Momčiloviće, Davorina Sobjeslavskoga i Davora Zečevića, i objasnila da se izraz »dečki s Knežije« odnosio upravo na njih četvoricu. Optuženi koje je ona poznavala, rekla je svjedokinja, vozili su skupe automobile, dobro su se odijevali, a pričalo se da se bave opojnim drogama, ali ona o tome nema osobnih saznanja.</p>
<p>Dunja Pavliček Patak upitala je svjedokinju poznaje li još nekoga od optuženih, našto je ona odgovorila da poznaje Zorana Petrovića i čovjeka pod nadimkom Francuz ili Legionar pokazavši na Hrvoja Gašparinca. Na pitanje o pokojnom Zlatku Bagariću rekla je da ga osobno nije upoznala, ali da su ga »dečki poznavali i hvalili ga da je uspješan čovjek« te dodala da su mu se divili. Svjedokinja je izjavila da je znala da Jelavić ima stan i kuću na Cmroku, a pričao je da treba dobiti jednu kuću u centru grada od čovjeka koji mu je dužan novce. Svjedokinja je zalazila u kafić Down Town, vasništvo Hrvoja Petrača, s kojim je u društvu viđala i Jelavića i Zorana Pripuza (koji je u bijegu). Pokojnog Damira Džebu poznavala je iz vidjenja i za njega je rekla da je bio dosta naporan i bezobrazan i da ga »nitko nije previše volio«.</p>
<p>Za Zorana Petrovića kazala je da »su si bili dobri i bliski«. Tužiteljica Patak pročitala joj je iskaz iz zapisnika s istrage u kojem stoji da je imala s Petrovićem »intimnu vezu«. Svjedokinja je rekla da to nije izjavila jer za sud »nije bitno koliko smo bili bliski«. Također je izavila da se s Petrovićem vidjela 6-7 puta i da joj je on puno pomogao posudivši joj novce za iznajmljeni stan. Ne zna čime se on bavio, a znala je da povremeno odlazi u njemačku kockati. Ne sjeća se iskaza iz istrage da je optuženi nosio pištolj. Svjedokijna je čula da su optuženi nakon sprovoda Zlatka Bagarića otišli u restoran Zlatni lampaš, a zatim na jahtu Hrvoja Petrača.</p>
<p>Na seriju pitanja o svojem odnosu s Petrovićem svjedokinja je odgovarala sa »ne«, našto je tužiteljica reagirala: »Hoćete li na svako pitanje odgovoriti sa ne«. Tada su optuženi protestirali, a najglasniji je bio Tvrtko Tomičić, koji je dobacio: »Bezobrazno je udanoj ženi postavljati pitanja o bivšim vezama«. Sudac je, na tužiteljičin zahtjev, izrekao pismenu opomenu Tomičiću upozorivši ga da će ubuduće za takvo ponašanje biti udaljen iz sudnice i dodavši: »Vi ste uvjek najglasniji«.</p>
<p>Odvjetnik Svedrović upitao je svjedokinju zna li da li je Jelavić ili bilo tko od optuženih počinio neko kazneno djelo te da li je od nakoga čula o tome. Odgovor je bio niječan.</p>
<p>Pitanje optuženoga Jelavića da li zna da se svjedokinja Mirjana Mikulić, koja je svjedočila u travnju, sastala s tužiteljicom u gradu na kavi, izazvalo je reakciju Dunje Pavliček Patak. Ona je ustvrdila da je već duže vrijeme na djelu »difarmiranje državnog odvjetnika« dodavši: »Mi to nismo dužni trpjeti«. Tužiteljica je poručila braniteljima optuženih da, ako imaju dokaza, »neka podnesu kaznenu prijavu« dodavši: »Neću valjda otjerati svjedokinju ako mi priđe na cesti«. Odgovorio joj je odvjetnik Čedo Prodanović rekavši da načelno podržava ovakav stav tužiteljice, ali neka se i državno odvjetništvo ponaša na isti način. Prodanović je podsjetio da je »u više navrata dovođen u sumnju rad odvjetnika« te da se tražilo izuzeće vještaka zatvorskog liječnika jer je u prijateljstvu s jednim odvjetnikom. </p>
<p>Sudac Šćekić smirio je daljnju raspravu utvrdivši da sud poznaje Zakon o postupku.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u utorak svjedočenjem Mihovila Šobota. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za pljačku mirovina svakome po godina</p>
<p>Najviše pravosudno tijelo nije uvažilo žalbe, već je potvrdilo prvostupanjsku presudu kojom će dvojica Osječana u zatvoru provesti po godinu dana</p>
<p>OSIJEK, 21. svibnja</p>
<p> - Odlukom Vrhovnoga suda RH potvrđena je i tako preinačena u pravomoćnu presuda osječkoga Županijskog suda kojom su Osječani Milijan Mlinarević (22) i njegov vršnjak Velimir Ognjenovac osuđeni na po godinu dana zatvora. </p>
<p> Podsjetimo, peteročlano je vijeće ovoga suda, kojim je predsjedao sudac Damir Krahulec, osudilo ovu dvojicu mladića jer su 24. svibnja prošle godine u 8,40 sati u osječkome naselju Sjenjaku napali poštara Miroslava Orosa (50) koji je raznosio mirovine zaskočivši ga s leđa. Poštara su drvenom palicom udarili u glavu oduzevši mu torbu u kojoj se nalazilo 70.000,00 kuna. Mladići su potom sjeli u automobil i pobjegli prema Vukovaru. Torbu su uz put bacili, a ukradeni novac, koji je pronađen kada su uhićeni, sakrili su kod srušenog nadvožnjaka u blizini »Nivete«. Brzim djelovanjem policije mladi su pljačkaši uhićeni istoga dana.</p>
<p> Obojica su tijekom suđenja priznala krivnju pokajavši se za počinjeno kazneno djelo te obećavši da će poštaru Orosu nadoknaditi štetu za ozljeđivanje. Naime, napadnuti je poštar od posljedica udarca zadobio nagnječenje mekog oglavka na desnoj strani zatiljka, nagnječenje jabučice desnog oka i krvarenje spojnice desnoga oka. Branitelji optuženih Nediljko Rešetar i Berislav Krnic uložili su žalbu na donesenu presudu Županijskoga suda. Oni su ustvrdili kako bi mladićima, budući da je riječ o mlađim punoljetnim osobama, uvjetna kazna bila »velika škola i životna opomena«, jer je i mjesec dana kojih su proveli u pritvoru dovoljno jako djelovalo na obojicu. No Vrhovni sud žalbe nije prihvatio, već je potvrdio presudu kojom će Mlinarević i Ognjenovac u zatvoru provesti po godinu dana.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kako je Čulić kupio »Euronin« stan</p>
<p>RIJEKA, 21. svibnja</p>
<p> - U ponedjeljak je na Županijskom sudu u Rijeci nastavljeno suđenje Josipu Guciću i četvorici njegovih bivših suradnika: direktoru u Brodokomercu i »Euroni« Goranu Čuliću, Bojani Glavaš, Franku Bailu i Nenadu Bukviću. Terete se za financijske malverzacije od oko 100 milijuna DEM. </p>
<p>Novi su svjedoci odgovarali sutkinji Iki Šarić na pitanja u vez s prodajom »Euronina« stana Goranu Čuliću, bivšem direktoru Brodokomerca, a sadašnjem direktoru Rijekatekstila. </p>
<p>Prva je saslušana Dijana Lukić, koja s Čulićem živi u izvanbračnoj zajednici već devet godina. Ona nije iskoristila blagodati nesvjedočenja, što joj omogućava zakon, već je htjela pomoći u razjašnjavanju situacije oko spornoga stana.</p>
<p> Najprije je početkom 90-ih »Eurona« kupila stan u riječkoj Ulici Stane Vončine, za potrebe stanovanja Čulića i Gucićeve djece kad dolaze u Rijeku, a 1994. taj je stan, vrijedan 100 tisuća DEM, kupio Čulić. Pet godina kasnije Čulić je stan prodao Dijani Lukić, koja je sutkinji izjavila da je prethodno prodala svoj stan za 80 tisuća DEM, a Čulićev kupila za 110 tisuća. Ustvrdila je da je Čuliću dala 80 tisuća DEM te da mu duguje još 30 tisuća. Čulić je u međuvremenu kupio drugi stan pored mora na prometnici prema Opatiji.</p>
<p> Dijana je bila tajnica u »Euroni« gdje je i upoznala Čulića (u Rijeku je došao iz Makarske) te član Nadzorog odbora te tvrtke i Trgovačkoga Opatija, a sada u Rijekatekstilu vodi maloprodaju. Izjavila je da je Čuliću novac za kupnju stana posudio opatijski poduzetnik Alčide Likar, koji je također svjedočio. On je rekao da je '94. Čuliću posudio 80 tisuća maraka za kupnju stana, u tri obroka, kao »dobrom prijatelju i srodnoj duši«, a da mu je ovaj posuđeni iznos vratio u naredne nepune tri godine.</p>
<p> Svjedočio je i stečajni upravitelj »Eurone« Ivan Čule, koji je pokrenuo tužbu zbog prodaje »Euronina« stana Čuliću jer u financijskim knjigama nema traga da je stan i plaćen.</p>
<p> Suđenje se nastavlja u utorak, a jedan od pozvanih svjedoka je bivši direktor PBZ-a, Martin Katičić. U srijedu bi se pak kao svjedoci trebali pojaviti Zlatko Mateša, bivši predsjednik Vlade RH, i Borislav Škegro, bivši ministar financija. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oslobođeni od optužbe za ubojstvo i spaljivanje ubijenog</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Troje optuženih za grabežno ubojstvo i spaljivanje tijela Mladena Horvata (30) prošlog srpnja u parku na Ciglenici oslobođeni su u ponedjeljak u zagrebačkom Županijskom sudu svih optužbi, ponajviše zbog nedostatka materijalnih dokaza na mjestu pronalaska Horvatovog pougljenog tijela.</p>
<p>Naime, optuženi Kadri Rizvani (32), Beita Elbasada zvana Esmeralda (30) i Mario Gogić (22) kao pomagač su oslobađajuću presudu popratili suzama radosnica, a Beita je u jednom trenutku zateturala i pala u nesvijest, nakon čega je predsjednik sudskog vijeća Zdravko Jambrović zatražio od oslobođenih da se primire kako bi mogao do kraja pročitati okolnosti oslobađajuće presude.</p>
<p>Prema pak sučevom objašnjenju, troje optuženih oslobođeni su ponajviše zbog nedostatka materijalnih dokaza prikupljenih vještačenjem na mjestu pronalska Horvatovog tijela pored klupe u parku. Također, provedenim vještačenjem nisu pronađei niti materijalni dokazi koji bi upućivali nas bilokakav kontakt optuženih i Horvata.</p>
<p>Sudac Jambrović je napomenuo kako je Rizvani osuđivani svodnik, koji nevjenčanio živi s Esmeraldom, a koja je pak više desetaka puta prekršajno kažnjavana zbog prostitucije. No »to što su osobe koje se bave tim nezakonitim i nemoralnim poslom, ne može biti osnova za sumnju da bi počinili takvo grabežno ubojstvo« nadodao je sudac.</p>
<p>Nadalje, sud je tijekom postupka ustvrdio kako je Esmeralda u vrijeme počinjenja ubojstva bila u visokom osomom mjesecu trudnoće, te je kao takva bila ograničene mogućnosti kretanja, pa je, prema Jambroviću, »najblaže rečeno neobično da se upustila u takvu složenu kriminalnu radnju«. Pored navedenog, ključni svjedok Josip Tomić promijenio je svoj iskaz kojeg je dao policiji i istražnom sucu, tvrdeći kako ga je upravo policija natjerala da optuženu trojku dovede u vezu s mučkim ubojstvom.</p>
<p>Na samom kraju čitanja objašnjenja oslobađajuće presude sudac Jambrović je napomenuo kako je sud zaključio da sumnja nije dostatna da se troje proglasi krivima, budući da treba poštivati jedno od temeljnih načela kaznenog postupka kako sumnja nije dostatna za osudu. Svoje riječi sudac je dodatno pojasnio kazavši kako se oslobađajuća presuda donosi i kad nema dokazada je djelo učinjeno, a ovo je prema Jambrović »jedan od takvih klasičnih slučajeva«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Razbojnik opljačkao »Tobacco« za 11.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Tijekom prošle nedjelje, oko 22.45 sati, u trgovini »Tobacco« u Pergošićevoj ulici zabilježeno je razbojstvo, a u ponedjeljak, desetak minuta poslije ponoći, u noćnom je baru »M« u Oreškovićevoj ulici zabilježena razbojnička krađa.</p>
<p>Naime, zasad nepoznati muškarac star između 25 i 30 godina ušao je u »Tobacco« dok je u trgovini bila sama prodavačica Marina K. (20) te iz gajbe izvadio pivsku bocu i razbio je o pod. Potom je uzeo krhotinu boce i prodavačici zaprijetio da će je ozlijediti ako mu ne preda novac. Zatim je ugasio svjetlo i prisilio Marinu da otvori blagajnu. Uzeo je novac, VIP bonove, telefonske kartice i cigarete pričinivši ukupnu štetu u iznosu od 11 tisuća kuna.</p>
<p>U noćnom baru »M«, poznatijem pod nazivom »Kod Mome«, Veljku M. (33) prišli su Davor H. (31), Željko B. (41) i Vinka B. (40) te mu predložili da od njega otkupe zlatni lanac s pločicom koji je imao oko vrata. Veljko je pristao na ponudu, skinuo lanac i dao im ga na razgledanje. No kako se nisu mogli dogovoriti o cijeni, Veljko je zatražio da mu vrate lanac. Njih su troje to odbili, počeli ga vrijeđati i jedan ga je od muškaraca udario nekoliko puta u glavu.</p>
<p> O ovom događaju »Kod Mome« policiju je obavijestio Milan T., koji je također bio gost noćnog kluba. Policija je ubrzo nakon dojave uhitila napadače i privela ih u službene prostorije radi daljnje kriminalističke obrade. Vlasniku je vraćen lanac vrijedan oko 20 tisuća kuna. (V. Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zaustavili automobil i pretukli vozača</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U nedjelju su u 19.40 sati u Novom Zagrebu, na 188. kilometru zagrebačke obilaznice u smjeru zapada, zasad nepoznata dvojica napadača automobilom presrela i potom prisilila Ivu B. (29) da stane, nakon čega su ga pretukli.</p>
<p>Naime, kada su svojom vožnjom prisilili Ivu da stane, jedan je od napadača izišao iz automobila i potom udario Ivu nekoliko puta šakom u glavu.</p>
<p> Nesretnoga Ivu napadač je prestao tući tek kada se pored mjesta događaja zaustavio treći automobil, iz kojeg su izišla trojica muškarca i svojim dolaskom uspjela otjerati agresivce.</p>
<p>Pretučenome je liječnička pomoć pružena u Općoj bolnici Merkur, gdje je ustanovljeno da je zadobio teške tjelesne ozljede: slomljena mu je nosna kost i vidljivi su podljevi po glavi i nadlaktici.</p>
<p> Ozlijeđeni je Ivo dao policiji opis napadača, za kojima se traga. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Heroin u prtljazi</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Na 205. kilometru državne ceste broj 4 kod naplatnih kućica u Ivanjoj Reci djelatnici Odjela za suzbijanje zlouporabe opojnih droga pronašli su u automobilu Marija V. (28) 80 grama heroina.</p>
<p> Droga je pronađena u Marijevoj osobnoj prtljazi u njegovu automobilu registracijskih oznaka VU 175-G, u kojem su bile još tri osobe. Sva su četvorica privedena na kriminalističku obradu.</p>
<p> Mario je nakon toga priveden istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda, a ostala su trojica puštena. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Hoće li Hrvatska euro, kuna ne smije ni gore ni dolje</p>
<p>Barem dvije godine prije ulaska u EMU tečajevi zemalja kandidata ne smiju oscilirati više od 2,25 posto</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Zemlje koje žele postati dijelom europske Ekonomske i monetarne unije (EMU) i uvesti euro ne smiju devalvirati svoju valutu barem dvije godine prije ulaska u punopravno članstvo eurozone. Štoviše, tečajevi njihovih valuta u tom razdoblju ne bi smjeli ni oscilirati - ni aprecirati ni deprecirati, više od 2,25 posto. Ovo su samo neki od uvjeta koje zemlje s ambicijom ulaska u EMU moraju ostvariti prije uvođenja eura, a postavljeni su još potkraj 1991. godine u nizozemskom Maastrichtu.</p>
<p>Prema riječima potpredsjednika Europske središnje banke (ECB) Christiana Noyera, zemlje koje žele ući u eurozonu proći će kroz tri faze prije nego nacionalne valute otprave u muzej i zamijene eurom. Prva se faza odnosi na razdoblje prije njihova ulaska u Europsku uniju (EU), što je inače preduvjet njihova ulaska i u EMU. U tom bi razdoblju zemlje kandidati trebale ispuniti tzv. Kopenhaške kriterije, među kojima je najbitnije usklađivanje njihova zakonodavstva sa zakonodavnim sustavom Europske unije. Neke od odredbi acquis communautairea odnose se na potpunu neovisnost središnjih banaka, stabilnost cijena, promjene u načinu vođenja monetarne politike, razvoj bankarskog i financijskog sustava i nastavak provedbe niza strukturnih reformi.</p>
<p> Kako je kazao Noyer na jednom forumu održanom početkom godine u Beču, ECB od zemalja kandidata u prvoj fazi neće tražiti fiksiranje tečajeva nacionalnih valuta u odnosu na euro niti da uđu u europski tečajni mehanizam (Exchange Rate Mechanism II, ERM II). To znači, pojasnio je Noyer, da će u toj fazi sve zemlje kandidati moći same birati tečajni režim. </p>
<p>To će se pravilo, međutim, promijeniti početkom druge faze. Te će zemlje, naime (a riječ je uglavnom o zemljama u tranziciji), ulaskom u EU dobiti status članica eurolanda »s derogiranim pravima«, što znači da one neće moći primijeniti opt-out klauzulu, koja i danas trima članicama EU (Danskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji) omogućuje zadržavanje nacionalnih valuta i nepristupanje EMU-u. Noyer kaže da će u toj drugoj fazi sve nove članice Unije nacionalne valute morati tretirati kao »stvar zajedničkog interesa«, što znači da neće moći posezati za devalvacijom, budući da bi takav potez narušio funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta. U tom razdoblju Frankfurt od novih članica očekuje da, kada njihova gospodarstva postignu određeni stupanj konvergencije s gospodarstvom eurozone, uđu u ERM II, sustav tečajeva nacionalnih valuta zemalja EU, unutar kojega su dopuštene kratkoročne oscilacije od 15 posto.</p>
<p> Noyer je pritom podsjetio kako dosadašnje iskustvo pokazuje da je svim novoprimljenim članicama Unije trebalo određeno razdoblje da uđu u ERM. Štoviše, od šest zemalja koje su se nakon stvaranja ERM-a 1979. godine priključile Uniji, samo je jedna od njih - Austrija, uspjela odmah ući u ERM. U drugoj će fazi zemlje kandidati u potpunosti morati ispuniti i Maastrichtske kriterije za članstvo u eurolandu. Osim kriterija o tečajnom režimu, utvrđeno je da prosječna godišnja inflacija ne smije više od 1,5 posto premašiti stopu u tri članice s najnižom inflacijom, kao i to da prosječna dugoročna nominalna kamatna stopa ne smije biti više od dva posto veća u odnosu na kamate u onim zemljama koje ostvaruju najnižu stopu rasta cijena na malo. Tu je i uvjet stroge proračunske discipline, koji kaže da proračunski deficit ne smije prijeći vrijednost tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a jedan od uvjeta odnosi se i na obvezu da javni dug ne prelazi 60 posto vrijednosti BDP-a. </p>
<p> Tek kada ispune sve navedene uvjete, današnji kandidati za članstvo, a tada nove članice Unije, moći će zamijeniti nacionalne valute za euro. Noyer, naravno, nije želio špekulirati kada bi EMU mogao dobiti prve članice s istoka Europe. Predviđa se da će prva grupa kandidata - Estonija, Poljska, Češka, Mađarska i Slovenija te Cipar, u Uniju ući 2004., a u EMU tek 2007. ili 2008. godine godine.</p>
<p>O Hrvatskoj se u europskim političkim i gospodarskim krugovima još ni ne raspravlja kao o kandidatuza EMU. Zagreb i Bruxelles nedavno su parafirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), koji se pitanjem uvođenja eura u Hrvatsku ne bavi. Utjeha nam može biti da naša zemlja po nizu gospodarskih pokazatelja prednjači u usporedbi s nizom zemalja kandidata. Štoviše, Hrvatska već sada ispunjava veći dio kriterija iz Maastrichta za članstvo u eurozoni, ili barem nije daleko od njihova ispunjenja. Kuna je stabilna i vezana je uz euro, a razina javnoga duga još uvijek je manja od 60 posto vrijednosti BDP-a. No, udio proračunskog deficita u BDP-u lani je iznosio oko šest posto, a izvan smo tračnica i kada je riječ o stabilnosti cijena, budući da je stopa rasta cijena na malo u nas lani iznosila između šest i sedam posto, znatno više od inflacijske granice ECB-a od dva posto na godinu. U ovom trenutku ne ispunjavamo ni uvjet o visini kamatnih stopa, jer su one u nas znatno više nego u eurozoni.</p>
<p>Hrvatska bi, naravno, mogla jednostrano uvesti euro, u kojem bi se slučaju odrekla vođenja vlastite monetarne politike. Na takav se potez prošle godine odlučila Crna Gora, kada je njemačka marka proglašena jedinim platežnim sredstvom, a poznato je da će euro od iduće godine zamijeniti njemačku marku i na Kosovu. Ovi primjeri, međutim, ne znače da bi Frankfurt mirne duše pristao na uvođenje eura u Hrvatsku. Uvođenje eura u dijelove Jugoslavije (Crna Gora i Kosovo) bila je odluka nadahnuta prije svega političkim razlozima. Kako sada stvari stoje, euro će se prije pojaviti u Jugoslaviji nego u Hrvatskoj.</p>
<p>Dodajmo ovome da će brzina našega približavanja »eurobloku« u velikoj mjeri ovisiti i o volji sadašnjih članica EMU-a da se dalje šire te o njihovu iskustvu s prvim novim članicama. EMU danas okuplja 12 članica Unije, koje se međusobno razlikuju po stupnju gospodarskog razvitka. Odluka o prepuštanju monetarnog suvereniteta Frankfurtu ni u mnogim od tih zemalja nije prošla bez trzavica, koje se povremeno javljaju i danas.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Otkrivaju se tajne Crédit Lyonnaisa</p>
<p>Prema pisanju The Economista, francuski su dužnosnici bili upoznati s nelegalnim rizičnim potezima Crédit Lyonnaisa u SAD</p>
<p>Skandal oko francuske banke Crédit Lyonnais sve se više zahuktava i doslovno prijeti urušavanjem kredibiliteta niza političara u Parizu. Prema pisanju The Economista, čelni su se ljudi te francuske poslovne banke, koja je do 1999. godine bila u većinskom državnom vlasništvu, uz suglasnost i pomoć pojedinih francuskih ministara, proteklih godina uprljali nizom skandala i pritom počinili i kaznena djela!</p>
<p>Kako piše londonski tjednik, pošto je prije nekoliko godina Jean Peyrelevande postao predsjednik Uprave Crédit Lyonnaisa, kontakti između menadžmenta ove banke i vlade u Parizu su se intenzivirali. Rezultat je tih kontakata stvaranje tzv. Consortium de Réalisation (CDR), tijela koje je, uoči privatizacije Crédit Lyonnaisa, trebalo preuzeti problematičnu imovinu i obveze banke. Na taj je način država očistila bilancu stanja Crédit Lyonnaisa od problematičnih stavki.</p>
<p> Jedna od njih odnosi se i na skrivenu kupnju kalifornijske osiguravajuće tvrtke Executive Life. Kada je Executive Life početkom devedesetih zapao u velike teškoće, formalno ga je otkupila novouspostavljena tvrtka Aurora, osnovana kapitalom Crédit Lyonnaisa. Iako se uprava Aurore obvezala da će biti neovisna o Crédit Lyonnaisu, na što su je primoravali i kalifornijski i američki zakoni, sredinom 1998. godine otkriveni su tajni dogovori čelnika Aurore i Crédit Lyonnaisa, prema kojima će francuska banka ponovo otkupiti dionice Aurore. To se i dogodilo 1999. godine. The Economist tvrdi i da je iz tajnih dokumenata jasna povezanost Crédit Lyonnaisa s francuskim tajkunom Françoisom Pinaultom, s kojim su se čelnici francuske banke navodno dogovorili da otkupi 24,5 posto dionica Aurore. U Londonu tvrde i da je u travnju 1995. Peyrelevande potpisao tajni ugovor s tadašnjim francuskim ministrom financija Edmondom Alphandéryjem. Ugovorom se postavljaju uvjeti pod kojima će CDR preuzeti riskantne poslove Crédit Lyonnaisa. Tajni je ugovor navodno bio popraćen nizom aneksa, u kojima se do detalja opisuju spomenuti riskantni poslovi Crédit Lyonnais. A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Četrdesetak hotela duguje 26 milijuna kuna, nekima struja već isključena</p>
<p>Nije nam cilj isključivati struju hotelima uoči turističke sezone nego osigurati naplatu dugova, ali u nedostatku drugog rješenja bolje je i to nego dopustiti rast nenaplativog duga, kažu u HEP-u / S većinom hotela dužnika postigli su dogovor o obročnoj otplati duga</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Hoće li uoči glavne turističke sezone neki od četrdesetak hotela koji Hrvatskoj elektroprivredi duguju ukupno 26 milijuna kuna ostati bez struje? </p>
<p>»Nije nam cilj isključivati struju hotelima prije turističke sezone nego osigurati naplatu dugova, ali tamo gdje nema drugog rješenja bolje je i isključiti električnu energiju nego da se dalje povećava dug koji nećemo moći naplatiti«, kaže mr. Mladen Žunec, rukovoditelj HEP-ove Službe za prodaju električne energije.</p>
<p>Prema njegovim riječima, s većinom hotela dužnika postigli su dogovor o obročnom plaćanju dugova i dobili jamstva pa bi većina posljednjih mjeseci poraslih dugova trebala biti sređena do kraja turističke sezone. Do rasta hotelskih dugova došlo je i zato što ove godine u državnom proračunu nije osiguran novac za pripremu turističke sezone, od koje su dio hoteli koristili za plaćanje nagomilanih računa za struju. </p>
<p>Čak 75 posto ukupnih dugova otpada na hotele iz Splitsko-dalmatinske županije. Glavni razlog za to u HEP-u vide u činjenici da se jug Hrvatske najkasnije oporavio od ratnih posljedica. Situacija je nešto bolja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali zato što je tamo dio hotela teško oštećen u ratu pa još ne rade i ne troše struju, dok oni koji funkcioniraju uglavnom solidno posluju. </p>
<p>Među najvećim su dužnicima splitski Hotel Lav s dugom 2,2 milijuna kuna i Dječje selo u Makarskoj sa 725.000 kuna. Ali u njima su smješteni prognanici pa im HEP ne može isključiti struju. Zato naplatu pokušavaju postići sudskim putem. Jedan od najvećih dužnika, s dugom od 2,5 milijuna kuna, je i poznata bolska tvrtka Zlatni rat. No, s njima je dogovoreno da dug plate zaradom od prodaje jednog restorana na Braču.</p>
<p>U velike dužnike spadaju i brojne hotelske kuće s Makarske rivijere, ali je i s njima postignut sporazum o plaćanju. Tako će Hoteli Živogošće milijun kuna duga otplatiti u mjesečnim ratama od 450.000 kuna, a s Hotelima Tučepi, koji su prošlih mjeseci jedva izbjegli isključenje, dogovoreno je da dug od 700.000 kuna plate do kraja rujna. </p>
<p>»Jasno nam je da većina hotela, posebno onih na Jadranu, živi od sezonske zarade pa smo i prošlih godina dogovarali da dugove plate nakon sezone. Međutim, bilo je i onih koji su nakon ljeta 'zaboravili' na dogovore pa smo nekima isključili struju, a ostali su nakon intervencije Ministarstva turizma ipak platili dug. Zato sada uglavnom dogovaramo plaćanje rata svakih 15 ili 30 dana, a onima koji ne plate slijedi opomena pa isključenje«, kaže Žunec.</p>
<p>Hotelijeri su svjesni da bi isključivanje struje nekom hotelu znatno naštetilo njihovim sezonskim rezultatima, dodaje Žunec. Zato neki od njih, primjerice jedna tvrtka iz Crikvenice, redovno plaćaju struju iako su na rubu stečaja. Splitski Hotel Bellevue je, unatoč velikim problemima u poslovanju, platio dio duga HEP-u jer je to bio jedini način da do kraja ljeta ne ostane bez struje. </p>
<p>HEP je već pokazao da onima koji unatoč svemu žele besplatno trošiti struju ne prijeti samo »praznim puškama«. Tako je već nekoliko hotela zbog gomilanja dugova za struju ostalo bez električne energije, na primjer, Hotelsko poduzeće Modra špilja iz Biševa, Hotelsko turističko poduzeće Vis zbog duga od 500.000 kuna, Hotel Belvedere iz Vranjica i drugi. HEP prijeti novim isključenjima, iako im je to krajnja mjera za naplatu dugova. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zdravstvo HEP-u duguje 39 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ukupna nenaplaćena potraživanja HEP-a, prema riječima Mladena Žuneca, sada iznose oko 1,8 milijardi kuna, od čega na potraživanja za isporučene energente (struju, plin i toplinsku energiju) otpada oko 1,6 milijardi. Ukupni dug lani se uglavnom smanjivao, ali sada stagnira jer je naplata uvijek lošija početkom godine.</p>
<p>Zdravstvene ustanove im sada duguju 39 milijuna kuna, a kako ih ne mogu isključiti jer spadaju u tzv. zaštićene potrošače, do naplate mogu samo sudskim putem. »Međutim, obično prije ovrhe postignemo dogovor, a prisilnu naplatu provodimo kad prijeti zastara potraživanja, kao kod zadarske bolnice koja nije platila dug iz 1999. godine«, kaže Žunec.</p>
<p>Mnogo teškoća imaju i s naplatom dugovanja od brojnih problematičnih tvrtki. Tako se sada pregovara o dugovanjima šibenskog TLM-a, a pitanje je i kako nova uprava misli riješiti velike dugove PIK Vrbovca. ></p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hotelijeri ne prate istarsku ekspanziju</p>
<p>Istra je premrežena sa stotinjak agroturističkih domaćinstava koja sva dobro posluju/ Najave za lipanj su odlične, srpanj je manje više rasprodan</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Dok istarski turizam, s jedne strane, doživljava pravu renesansu pojavom velikog broja novih agroturističkih domaćinstava i interesom za izgradnju malih hotela i pansiona, s druge strane razočaravaju ovogodišnja ulaganja velikih hotelskih kuća u pripremu sezone.</p>
<p>»Razočaran sam malim ulaganjima hotelskih kuća u pripremu sezone i uređivanje objekata. Više se ulagalo tijekom Domovinskog rata nego sada kada je turizmu napokon krenulo« izjavio je za Vjesnik Branko Curić, pročelnik Odjela za turizam i trgovinu Istarske županije. Curić smatra da je krivica u promjenama vlasnika, odnosno na državi koja je požurila s prodajom turističkih poduzeća. </p>
<p>»Nije pošteno od države što je s prodajom krenula prije nego što se završi predstojeća sezona. Smatram da bi se tada postigla mnogo viša cijena« tvrdi Curić dodavši da se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prodaju hotelska poduzeća, a da neki projekti, poput izgradnje golf igrališta, čekaju zbog niza birokratskih prepreka. </p>
<p>Curić, uz to, nije zadovoljan ni kako se pojedini (relativno) novi vlasnici odnose prema svojim poduzećima. Kritike upućuje i prema Androniku Lukšiću koji je, nakon kupnje, zaboravio da su Plavoj laguni »povremeno« potrebne investicije. Pročelnik se, što nije tajna, protivio i ulasku Tvornice duhana Rovinj u turizam jer, kako kaže, nitko ne pita odkud njima toliki novci. Priželjkivao je, naime, da u Istru prije svih dođu jaki hotelski lanci.</p>
<p>S druge strane, Istrani su izuzetno zadovoljni kako napreduje njihov projekt izgradnje i razvoja agroturističkih domaćinstava, malih hotela i pansiona. U ovom trenutku Istra je premrežena sa stotinjak agroturističkih domaćinstava, a zajedničko im je da sva dobro posluju. Osamdesetak posto domaćinstava (na kontinentu se to zove seljački turizam) bit će popunjeno više od sto ovosezonskih dana. </p>
<p>Budući da je većina tih objekata izgrađena ili pokrenuta kreditima koje je pod povoljnijim uvjetima od uobičajenih osigurala Istarska županija, Curić razmišlja o pokretanju još jeftinijih kreditnih linija. Sličnim se kreditnim linijama kreditira i izgradnja malih - obiteljskih hotela i pansiona. Koliki je interes svjedoči podatak da je za nedavno ponuđenih 40 milijuna kreditnih kuna (uz kamatu od 5,5 posto), pristiglo 220 zahtjeva. Nažalost, većina se zahtjeva »vrti« oko milijun kuna pa će potonji krediti pokriti tek oko 40-ak zahtjeva. No i po tome Istra je svjetlosnim miljama daleko od ostatka turističke Hrvatske. </p>
<p>Curić, inače, očekuje dobru sezonu - prošle su godine imali 2,2 milijuna turista, a ove bi ih trebali ugostiti 2,5 milijuna. »Najave za lipanj su odlične, srpanj je manje više rasprodan, a osmi mjesec je ionako klasika« zaključio je pročelnik Odjela za turizam i tgovinu Istarske županije.</p>
<p>Slično najavljuje i Ivan Šorić, predsjednih Hrvatske udruge hotelijera i direktor rovinjskog Jadranturista. Spomenuto poduzeće očekuje šest posto više gostiju nego prošle godine, odnosno čak 40 posto više nego u sezoni 1999. godine. (D.Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Digitalne komunikacijske veze Slovenije i Hrvatske </p>
<p>RIGONCE/KERESTINEC, 21. svibnja</p>
<p> - Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Elektroprivreda Slovenije (ELES) od ponedjeljka su spojene sustavom svjetlovodnih (optičkih) magistralnih veza na trasi 400-kilovoltnog dalekovoda TS Tumbri - NE Krško.</p>
<p>To će HEP-u i ELES-u osigurati bržu komunikaciju te razne druge tržišne mogućnosti, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.</p>
<p> Sustav digitalne telekomunikacijske veze između HEP-a i ELES-a ostvaren je ugradnjom zaštitnog užeta sa svjetlovodnim vlaknima na dalekovodu koji spaja trafostanicu Tumbri na hrvatskoj strani i NE Krško u Sloveniji. Ukupna je duljina te veze 50 kilometara, od kojih su 33 km na hrvatskoj strani. HEP je u gradnju zaštitnog užeta uložio 5,1 milijun kuna. </p>
<p> Sustav kapaciteta 155 megabita u sekundi predstavlja digitalnu komunikacijsku vezu između Hrvatske i Slovenije. Time će se omogućiti kvalitetno obavljanje niza funkcija u upravljanju i održavanju tog dijela sustava, a sama veza povećava sigurnost i pouzdanost rada dvaju elektroenergetskih sustava.</p>
<p>HEP će tako ostvariti i bitnu pretpostavku za uspješno sudjelovanje na liberaliziranom europskom elektroenergetskom tržištu, odnosno taj će sustav HEP povezati s državama Europske unije, a ELES s Mađarskom i državama bivše Jugoslavije. Također će, s obzirom na dijelom slobodne kapacitete telekomunikacijskih veza, HEP moći i na tržištu ponuditi sustav prijenosa podataka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Partner banka ostvarila 5,38 milijuna kuna dobiti </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Partner banka je završila prošlu godinu s aktivom vrijednom 335,97 milijuna kuna, a neto dobit je iznosila 5,38 milijuna kuna. Aktiva je u odnosu na prethodnu godinu neznatno porasla, dok je dobit povećana za 42,57 posto. Adekvatnost kapitala banke u 2000. godini iznosila je (visokih) 38,9 posto. </p>
<p>To su nerevidirani podaci koje je banka objavila u sklopu informacije o poslovanju u svojih prvih deset godina u povodu čega je u ponedjeljak organizirala susret s poslovnim partnerima, uzvanicima i novinarima. </p>
<p>Marija Šola, predsjednica Uprave banke, naglasila je udvostručenje platnog prometa s inozemstvom u 2000. u odnosu na 1999. godinu na dvije milijarde DEM. </p>
<p> Na proslavi desete godišnjice Partner banke predstavljena je knjiga Međunarodne financijske prijevare, Manfreda i Gerti Glining. L.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Počinje potraga za koalicijskim partnerima</p>
<p>Čini se da će IDS biti jedina stranka koja će moći samostalno vladati u nekoj županiji / Izbore obilježile nezavisne liste / Na odnose među strankama šestorke najviše će utjecati izborni rezultati u Zagrebu i Splitu / Pokazalo se da je HNS u usponu, SDP stabilan, a HSLS je najveći gubitnik, dok se HDZ oporavio od poraza na parlamentarnim izborima </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Državno izborno povjerenstvo u ponedjeljak popodne još nije raspolagalo potpunim i službenim rezultatima nedjeljnih lokalnih izbora. No, iako službeni rezultati još nisu poznati, izvjesno je da se HDZ oporavio od poraza na parlamentarnim izborima, da je HNS stranka u usponu, da SDP pokazuje izrazitu stabilnost, a da je najveći gubitnik HSLS. Izbori pokazuju i da je budućnost u koalicijama, te da nijedna stranka više neće moći računati na to da će vladati samostalno. </p>
<p>Upadljiv je i odličan rezultat Nezavisne liste dr. Miroslava Tuđmana u Zagrebu, koji pokazuje da prezime Tuđman i dalje privlači dio birača. Izbori pokazuju da će se s Tuđmanom, odnosno HIP-om, i dalje trebati računati. </p>
<p>HDZ pak, premda se pokazao znatno žilavijim nego što su to mnogi pretpostavljali, i vodi u petnaestak županija, na vlast bi mogao računati u Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko srijemskoj i Karlovačkoj županiji, a možda i u Ličko-senjskoj. SDP je, naime, dobio dovoljno glasova da s koalicijskim partnerima formira vlast u najvećem broju županijama. </p>
<p>Na državnoj razini nakon ovih izbora vjerojatno neće doći do tektonskih poremećaja, no izvjesni su lagani potresi ili podrhtavanja. Na odnose među strankama šestorke najviše će utjecati izborni rezultati u Zagrebu i Splitu. U ta dva grada najjasnije se zrcale odnosi SDP-a, HSLS-a i HNS-a na državnoj razini, a u tu shemu ulijeće i oporbeni HDZ.</p>
<p>Izbori su pokazali da je HNS stranka bez koje se više ne može, a neće biti čudno i ako porastu njezini apetiti i na državnoj razini. HSLS, desna ruka SDP-a, izgubio je na svim razinama, a njegov poraz najteži je Zagrebu. Stranka koja je dosad u Zagrebu imala predsjednika gradske Skupštine i dogradonačelnika, na ovim izborima nije prošla ni izborni prag. Bude li se HSLS jogunio u Splitu i prijetio koalicijom s HDZ-om, to bi za njega moglo biti kobno na državnoj razini. Znakovito je da premijer Račan istodobno s izjavama da lokalni izbori neće utjecati na koalicijsku vlast na državnoj razini, najavljuje rekonstrukciju Vlade. </p>
<p>SDP će pak u Zagrebu morati biti popustljiv prema HNS-u koji mu stoji uz bok, i bez kojega neće moći formirati vlast.</p>
<p>Iako je IDS pobijedio u Istarskoj županiji, pokazao je slabost izgubivši Pulu čiji će gradonačelnik vjerojatno biti Luciano Delbianco koji se svojedobno posvađao s IDS-om. Ipak, čini se da će IDS biti jedina stranka koja će moći samostalno vladati u nekoj županiji. </p>
<p>DC je doživio debakl jer je ispao iz zagrebačke Gradske skupštine, a tamo gdje je i prošao, to je jedva iznad izbornog praga. HSS je ostvario zadovoljavajući rezultat, no unatoč velikom broju vijećnika, čelna mjesta smiješe mu se samo u dvije-tri županije. Solidan rezultat postigao je HSP, no to je uvjetovano ponajprije izlaskom na izbore u bloku s HDZ-om. </p>
<p>Nezavisne liste bile su hit na lokalnim izborima. Uz Miroslava Tuđmana, profitirao je osebujni Vladimir Bebić u Rijeci koji se sada na mala vrata vraća u politiku, te Stanislav Antić čija će lista biti jezičac na vagi u Zadru. Ivi Lončaru, pak, ni Ankica Lepej nije pomogla da se probije u Zagrebu.</p>
<p>Kad se proglase konačni izborni rezultati, uslijedit će utrka za formiranje lokalne vlasti. Gotovo ni jedna stranka ni na jednoj razini neće moći vladati bez koalicije, a nisu isključene ni donedavno nezamislive kombinacije. Pritom, nekima vrag vjerojatno više neće biti toliko crn kao što je to bio još do jučer. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Jeren i Anzulović opet traže Kraljevićevu smjenu</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Zbog nepoštivanja zakona i stvaranja kaosa u visokom školstvu zatražili smo da se kao prva točka dnevnog reda sjednice Rektorskog zbora uvrsti zahtjev za smjenom ministra znanosti i tehnologije Hrvoja Kraljevića. Istaknuli su to u ponedjeljak na konferenciji za novinare u zagrebačkom Rektoratu rektori Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta u Splitu, prof. dr. Branko Jeren i prof. dr. Boris Anzulović.</p>
<p>Sjednica Rektorskog zbora predviđena je u ponedjeljak popodne u Osijeku. Na njoj 11 rektora hrvatskih sveučilišta i veleučilišta treba raspravljati i o pismu ministra Kraljevića upućenog rektorima uz vezi s preuzimanjem studenata s veleučilišta. »Uz ignoriranje rektora i Rektorskog zbora, neodgovaranja na njihove dopise i napada preko medija, Kraljević je bez dokaza optuživao Sveučilište u Zagrebu da je leglo kriminala gdje se pere novac i prodaju diplome«, upozorio je Jeren.. »Ministar Kraljević je čovjek koji je otkrio što je moć i koji svojim ponašanjem unosi razdor i balkanizira akademsku zajednicu«, pripomenuo je Anzulović. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Glivec - lijek protiv jedne vrste leukemije</p>
<p>Od sredine lipnja besplatno liječenje za 50 hrvatskih pacijenata / »Glivec« se trenutačno ispituje i za liječenje karcinoma pluća malih stanica, karcinoma prostate te određenih vrsta tumora mozga </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Pedesetak pacijenata koliko ih, prema procjenama, boluje u Hrvatskoj od kronične mijeloične leukemije, dobit će sredinom lipnja lijek »Glivec« za koji se vjeruje da u potpunosti može izliječiti tu opaku bolest, rečeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Hrvatskoj udruzi leukemije i limfoma. »Hrvatska je među prvima u svijetu čiji će oboljeli dobiti lijek, i to besplatno, odnosno novac će se skupiti posebnom akcijom«, rekao je dopredsjednik Udruge dr. Mirando Mrsić.</p>
<p>Mjesečna doza od 120 tableta za jednog oboljelog košta čak 5000 njemačkih maraka. Akcija prikupljanja novca za kupnju lijeka službeno počinje u lipnju, koji je i mjesec borbe protiv leukemije.</p>
<p>»Do sredine lipnja sve će bolnice dostaviti Udruzi popise oboljelih od te vrste leukemije, a svi će pacijenti, zahvaljujući proizvođaču, farmaceutskoj tvrtki Novartis, lijek dobiti u isto vrijeme«, pojasnio je dr. Mrsić. »Američka agencija za hranu i lijekove FDA u rekordnom je roku odobrila lijek, a uskoro će se on registrirati u europskim zemljama i Hrvatskoj. Mnogo očekujemo od tog lijeka i sve smo učinili da ga hrvatski pacijenti što prije dobiju«, rekao je generalni menedžer te tvrtke u Hrvatskoj Alessandro Nisato. Pacijenti će dobiti lijek 15. lipnja, bez obzira hoće li Udruga imati dovoljno novca.</p>
<p>»Lijek za kroničnu mijeloičnu leukemiju djeluje na molekularnoj razini, preciznije na, za tu bolest jedinstvenu, abnormalnost kromosoma, nazvanog Philadelphija kromosom«, objasnio je prof. dr. Damir Nemet, hematolog KBC-a Rebro. Prvi rezultati ispitivanja vrlo su dobri pa bi se mehanizam djelovanja lijeka mogao iskoristiti i u terapiji nekih drugih tumora. Nisato je otkrio da se učinkovitost lijeka trenutačno ispituje i za karcinom pluća malih stanica, karcinom prostate te određene vrste tumora mozga. Kronična mijeloična leukemija dosad se mogla izliječiti jedino presađivanjem koštane srži. U austrijskom programu liječenja sudjeluje i Tomo Lučić, koji je za lijek doznao prije godinu i pol na Internetu, a počeo ga je piti prije tjedan dana. Lijek dobiva besplatno, ali plaća preglede. Zasad ne osjeća ni pozitivne ni negativne simptome, rekao je.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>WHO: Po tretmanu pacijenata, Hrvatska na 76. mjestu</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Iako Hrvatska na ljestvici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kojom su procijenjeni zdravstveni sustavi, drži dobro 43. mjesto, po tretmanu pacijenata zauzimamo 76. mjesto i to je najslabija točka našega sustava. Rekao je to u ponedjeljak direktor Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« Stipe Orešković na stručnoj raspravi u Europskom domu u Zagrebu o tome što je lokalno, a što globalno u reformi zdravstva.</p>
<p>»Pacijenti zaslužuju ozbiljan tretman, a želimo i da aktivno sudjeluju u zdravstvu, zbog čega je i provedena anketa u bolnicama«, dodao je Orešković. Rekao je i da je pri kraju kategorizacija bolnica te da Hrvatska treba ulagati u tehnologiju i institucionalne promjene.</p>
<p>»Velika je razlika u dostupnosti zdravstvene zaštite u različitim dijelovima Hrvatske. Reforma je neophodna, iako neće moći biti zadovoljene sve potrebe pučanstva«, kazao je dr. Rajko Ostojić, zamjenik ministrice zdravstva i najavio da od 1. srpnja počinje decentralizacija zdravstvenog sustava.</p>
<p>Prof. dr. Asim Krujak, predsjednik Skupštine Europskog pokreta Hrvatska, naglasio je da je reforma neophodna, jer će nakon 2015. godine većina stanovništva Hrvatske biti radno neaktivna, a povećat će se izdaci za zdravstvo, jer će biti više invalida i dementnih osoba. Direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) mr. Zdravko Lončarec kazao je da se sadašnja zdravstvena prava ne mogu održati, pa će se uvesti dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje, što će dijelom pokrivati troškove i osnovnog osiguranja. Osnovno i dopunsko osiguranje pokrivat će današnji opseg prava, a u dopunsko osiguranje prijeći će oko 10 posto tih prava. Dodatnim osiguranjem, koje će biti potpuno privatno, jamčit će se viši standard usluge, primjerice bolji smještaj ili izbor hrane.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ministarstvo pravosuđa: Istra ne može biti Regione istriana </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Službeni naziv Istarske županije ne može se nadopuniti i riječima »Regione istriana«, kao što stoji u novom Statutu Istarske županije, smatra Ministarstvo pravosuđa, jer županija nema ni ustavne ni zakonske ovlasti za određivanje naziva jedinica regionalne samouprave. To je samo jedna od 14 spornih odredaba istarskog Statuta za koje Ministarstvo predlaže Vladi pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti. Vlada će o tome raspravljati u utorak. </p>
<p>Županija nema pravo uvoditi ni ravnopravnu upotrebu hrvatskog i talijanskog jezika na cijelom svom području jer su to ovlasti gradova i općina, a županija to može propisati samo za rad svojih tijela (npr. skupština), smatra Ministarstvo pravosuđa. Ocjena ustavnosti i zakonitosti predlaže se i za statutarno priznavanje istrijanstva kao izraza »regionalne pripadnosti istarskog plurietnosa«. Prijedlog se obrazlaže tvrdnjom da se priznavanje posebne regionalne pripadnosti ubraja u određivanje temeljnih prava i sloboda građana koji se uređuju na razini države, dakle Ustavom ili zakonom.</p>
<p>Sporno je i propisivanje učenja talijanskog jezika, kao jezika društvene sredine, u školama s hrvatskim nastavnim jezikom, u općinama i gradovima gdje je propisana dvojezičnost. Naime, smatra Ministarstvo, Zakon o odgoju i obrazovanju općine i gradove obvezuje da omoguće učenje jezika nacionalne manjine, ali ne obvezuje učenike da to svakako čine. Spornom je ocijenjena i odredba da talijanska nacionalna zajednica u izglasavanju nekih odluka ima pravo na konsenzus (u praksi može značiti pravo veta). To se izravno protivi ustavnom načelu o jamstvu prava na lokalnu samoupravu. Po mišljenju Ministarstva, neustavna je i odredba da Županijska skupština uvjetuje razrješenje župana, na prijedlog Vlade, rezultatom postupka za zaštitu prava odnosno pravomoćnom odlukom suda. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Žene najčešće izložene nasilju u obitelji</p>
<p>Vidović: Odredba o ženidbi bratića i sestrični u iznimnim okolnostima neopravdano dobila najveću pozornost javnosti; da je ukinemo, izjednačili bismo se s Kinom, jedinom zemljom koja nema takvo rješenje</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Izmjene i dopune Obiteljskog zakona koje bi uskoro mogle biti pred Saborom trebale bi otkloniti rješenja koja su se u praksi pokazala lošima i uskladiti Zakon s s europskom praksom radi ulaska u europske integracije. No, sigurno je da to neće biti i konačno rješenje, odnosno da ćemo za pet godina morati donijeti novi zakon, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na okruglom stolu SDP-a, na kojem su saborski zastupnici te stranke i stručnjaci razmijenili mišljenja o predloženim rješenjima. </p>
<p>Prema Vidovićevim riječima, kod definiranja prijedloga izmjena Zakona posebno se vodilo računa o tome da su građani danas, posebno žene, najčešće s nasiljem suočeni u vlastitoj obitelji. Ministar je dodao da je odredba o dopuštenoj ženidbi bratića i sestrični u iznimnim okolnostima neopravdano dobila najveću pozornost javnosti. »Da tu odredbu ukinemo, izjednačili bismo se s Kinom, koja je u ovom trenutku jedina zemlja koja nema takvo rješenje«, istakao je Vidović, dodavši da je kod nas dosad zabilježen samo jedan slučaj takvog vjenčanja u prošlih 30 godina. Vidović je naglasio da se izmjenama Zakona konačno definira pojam nasilja, što uklanja nejasnoće u praksi, a pojačana je i zaštita interesa djeteta. Čak i odredbom da centar za socijalnu skrb može djedu i baki zabraniti uznemiravanje djeteta, ako postoji odluka suda o tome da je odnos s njima za dijete štetan.</p>
<p>»Osnivanje obiteljskih sudova zasad je samo na razini inicijative, koja bi se mogla ostvariti za pet-šest godina, ali ćemo u praksi vjerojatno ranije početi primjenjivati alternativu. Predviđamo, naime, da bi se u sadašnjim sudovima mogli ekipirati odjeli za obiteljsko pravo iz kojih će se poslije obiteljski sudovi ekipirati«, tvrdi Vidović.</p>
<p>Odvjetnica Dafinka Večerina istakla je da se s većinom izmjena slaže, no dodala je da je nepotrebno naglašavati da matičar mora biti svečano odjeven, ali bi bilo dobro reći da - mora biti pristojan. »Vidjela sam svakakvih matičara - i pijanih i onih koji mladencima ne znaju pročitati odredbe zakona«, rekla je. Predložila je i da se bolje definira odredba prema kojoj bi djedovi i bake bili dužni uzdržavati unučad u slučaju da dijete nema roditelja, odnosno, ako su mrtvi. Najviše dvojbi bilo je o prijedlogu skupine za pomoć ženama u krizi O-zona, koje su zatražile da se nasilničko ponašanje u obitelji definira kao kazneno djelo, kao što već je u Kaznenom zakonu. One predlažu i niz mjera kojima bi žene bile zaštićene i nakon što se pokrene postupak protiv muškarca nasilnika, do te mjere da bi u nekim okolnostima trebale imati i policijsku zaštitu.</p>
<p> Cilj im je, kazala je Katarina Vidović iz O-zone, da se za vrijeme tog postupka nasilje spriječi. Istaknuto je i to da bi se pri određivanju visine alimentacije za uzdržavanje djeteta nakon razvoda trebalo uzeti u obzir i ukupne prihode, a ne samo plaću. U praksi se, naime, pokazalo da ima i onih s minimalnom plaćom, ali bogatim nagradama iz dioničkih društava ili većim prihodima od obrta, koji po sadašnjim pravilima ne ulaze u iznos od kojega se utvrđuje alimentacija.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska nije u žarištu trgovine ljudima, ali je ima</p>
<p>STUBIČKE TOPLICE, 21. svibnja</p>
<p> - U posljednje tri godine u Hrvatskoj je evidentirano 25 slučajeva trgovine ženama - tzv. traffickinga, a samo je lani u Hrvatskoj otkriveno 180 djece, žrtava trgovine i seksualne eksploatacije. Istaknuto je to na otvaranju seminara o trgovini ženama i djecom, u ponedjeljak u Stubičkim Toplicama. Kako je kazao Nino Žganec, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi, Hrvatska je potpisnica ministarske Deklaracije o trgovini ljudima i stoga ima obvezu izraditi Nacionalni plan akcije, kako bi se oduprla tom modernom obliku ropstva. »Hrvatska još ne predstavlja žarište trgovine za jugoistočnu Europu, no, unatoč tome važno je pravodobno razviti nacionalni plan djelovanja zbog prevencije protiv takve vrste trgovine«, istaknuo je Žganec, dodavši da je trgovina ljudima mnogo više od samog ilegalnog prelaska granica. »Hrvatska je tranzitna zemlja i do sada su poznati samo povremeni slučajevi 'traffickiranih' žena«, rekao je Žganec. »Djeca - žrtve trgovine, većinom dolaze iz Turske, Rumunjske, BiH, Bugarske i SRJ«, zaključio je pomoćnik ministra. </p>
<p>»Iako je jako teško doći do podataka o traffickingu, problem je evidentan«, istaknula je Lovorka Marinović iz Međunarodne organizacije za migracije, dodavši da je lani zabilježeno 12 žena iz Hrvatske koje su se našle u Italiji, Švicarskoj i Francuskoj. »Žrtve trgovine su većinom žene iz bivših komunističkih zemalja, koje se najčešće jave na oglas na rad u obitelji, a onda završe u javnim kućama«, rekla je Marinović, dodajući kako je jako teško, čak i nakon specijalnog tretmana takvih žena, uspješno ih reintegrirati u društvo. Na seminaru je također istaknuto da je kazna za one koji trguju ženama tri do pet godina zatvora, a za trgovce djecom do deset godina zatvora. </p>
<p>Marija Koren Mrazović iz Ministarstva rada i socijalne skrbi istaknula je da se treba usmjeriti preventivnim aktivnostima, zakonodavstvu i osmišljavanju skrbi za pomoć takvim osobama, koje najčešće dolaze iz teških socijalnih uvjeta. »To su žrtve kojima je potrebna pomoć, jer su zbog zablude uvedene u kriminalan milje«, zaključila je Mrazović. Dvodnevni seminar »Inicijativa u Republici Hrvatskoj za osmišljavanje programa aktivnosti protiv trgovine ženama i djecom« organiziraju Ministarstvo rada i socijalne skrbi u suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije, Međunarodnom katoličkom misijom za migracije i Odjelom za međunarodni razvoj Britanske ambasade.</p>
<p>A. Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Studentskom štednjom do kredita za studiranje</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Prihvati li Hrvatski sabor zakon o državnom poticanju školske štednje, siromašnijim mladim ljudima omogućilo bi se studiranje u normalnijim uvjetima, bez neprestane potrage za povremenim, honorarnim poslovima, tvrdi predlagatelj zakona, saborski zastupnik Đuro Njavro. Iz godine u godinu, na fakultete i visoke škole upisuje se sve više studenata koji plaćaju studij iz vlastitog džepa. Lani je od 87.000 upisanih studenata, njih 18.800 troškove studiranja snosilo samo, a još ih je 15.870 studiralo izvanredno.</p>
<p>Mnogi od njih ne uspijevaju završiti studije, jer vrijeme koje bi mogli iskoristiti za »štrebanje« studenti izgube na neprestani »lov« na honorarne poslove kako bi platili podstanarske sobe, prehranili se, obukli, zabavili... Porazan je podatak, kaže Njavro, da samo 21 posto upisanih studenata završi studij, a da bi se taj postotak poboljšao i studentima olakšao život, dostavio je Hrvatskom saboru prijedlog zakona koji bi omogućio kreditiranje studenata, uz državne poticaje. Poticanjem školske štednje i kreditiranja studenata proširio bi se krug obitelji koje bi svojoj djeci mogle osigurati kvalitetno obrazovanje, kaže.</p>
<p>To bi se provodilo na način sličan onom kod poticanja stambene štednje. Studenti, ili njihovi roditelji, uplaćivali bi mjesečno određeni iznos novca u banke, na koji bi dobivali kamate. Nakon dvije godine štednje mogli bi dobiti dugoročne kredite, namijenjene isključivo plaćanju troškova studiranja, koje bi podizali ili roditelji studenata, ili sami studenti.</p>
<p> Kako bi studenti lakše snosili troškove studija, Njavro predlaže da im u tomu pomogne i država - poticajima iz proračuna. Prema njegovu prijedlogu, iz proračuna bi se na štednu knjižicu studenata isplaćivala premija koja bi iznosila četvrtinu uložene školske štednje u godini dana, ali najviše do 4.000 kuna godišnje po studentu.</p>
<p> Zahvaljujući takvoj premiji, studentski bi krediti bili vrlo povoljni, pa kamata ne bi smjela biti viša od tri postotna boda od kamate koju štediša dobiva na uloženu štednju. Na primjer, ako je kamata na školsku štednju pet posto, kamata na kredit ne bi smjela biti veća od osam posto. Uz to, otplata zajma počela bi tek nakon što student diplomira, dakako, ako diplomira u zadanom roku. To, dakle, omogućuje mladim ljudima da studentski kredit počnu otplaćivati tek kada nađu posao.</p>
<p>Njavro drži da bi svi sudionici imali koristi od školske štednje. Studenti bi lakše studirali, fakulteti bi mogli povećati prihode, banke bi dobile novu mogućnost plasmana sredstava, a država bi mogla uštedjeti, jer bi se s vremenom smanjila potreba za rastom proračunskih davanja za visoko školstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ako HSLS u Splitu koalira s HDZ-om, SDP ide u oporbu</p>
<p>IDS izgubio Pulu/ Nezavisna lista Stanislava Antića druga u Zadru/ Za formiranje gradske vlasti u Dubrovniku odlučan glas vijećnika HSU-a/ U Bjelovaru trijumf HSLS-a / Vukovar »podijeljen« između HDZ-a i SDSS-a </p>
<p>S preliminarnim izbornim rezultatima počinju se polako otvarati i prve ponude potencijalnih stranačkih partnera.</p>
<p>• SPLIT - »Ako splitski HSLS pristane na poslijeizbornu koaliciju s HDZ-om, voljni smo pristati na to da Ivan Škarić, kao nositelj liste HSLS-a, i dalje obnaša dužnost gradonačelnika Splita«, izjavio je u ponedjeljak za Vjesnik čelnik splitskog HDZ-a Zvonimir Puljić. Naime, prema rezultatima izbora za Gradsko vijeće Splita, koalicija SDP, HSS, HSU-a i LS imat će devet vijećničkih mandata, koalicija »Za hrvatski Split« (HDZ, HDRS, HKDU, HKDS) dobila je pravo na sedam mjesta u Vijeću, samostalna lista HSLS na četiri, koalicija HČSP i HSP na tri, te koalicija ASH-HSU kao i HNS po jedno vijećničko mjesto. Budući da su se koalicije HDZ, HDRS, HKDU i HKDS, te HČSP i HSP već obvezale na poslijeizbornu suradnju, one će zajedno, u novom sazivu Gradskog vijeća, imati deset od ukupno 25 mjesta. Ako HSLS, koji je osvojio samo četiri vijećnička mandata, prihvati ponudu HDZ-a, koji je liberalima »velikodušno« ponudio mjesto gradonačelnika, SDP odlazi u oporbu. </p>
<p>Nositelj koalicijske liste SDP, HSS, HSU i LS Veljan Radojković, koji je ujedno i njihov kandidat za gradonačelnika Splita, izjavio je za Vjesnik da bi poslijeizborna koalicija HSLS i HDZ značila da Budišini liberali ne znaju što je politička vjerodostojnost. Čelnik SDP-a poručuje HSLS-ovcima da su im otvorena vrata za poslijeizbornu suradnju, ali da se ne zanose idejom da će socijal-demokrati biti »velikodušni« kao HDZ i ponuditi im mjesto gradonačelnika. </p>
<p>• OSIJEK - U Osijeku HDZ i LS imat će po sedam vijećnika, socijaldemokrati pet, a po tri HSLS i HSP. </p>
<p>Kuloarske priče o tome s kime će LS sada koalirati za gradonačelničko mjesto, točnije hoće li se to možda ostvariti s HDZ-om, predsjednik stranke Zlatko Kramarić za Vjesnik je komentirao riječima: »To su neozbiljne lokalne priče i potpuno bez osnove«. Dodao je da LS neće izazivati poremećaje u šestorki, nego će poštivati dosadašnje sporazume. </p>
<p>• PULA - IDS je nakon osam godina izgubio vodeće mjesto u gradu. Stranka s Furijom Radinom na čelu osvojila je najviše, deset mjesta u Gradskome vijeću, no to joj neće dostajati da sastavi gradsku vladu. Istarski demokratski forum (IDF) s predsjednikom Lucianom Delbiancom na čelu osvojio je šest, nezavisna gradska lista odvjetnice Loredane Štok pet i po dva SDP i Hrvatski blok. </p>
<p>• ZADAR - U Gradsko vijeće ući će 12 HDZ-ovih vijećnika (31,79 posto), šestorica s nezavisne liste Stanislava Antića (15,86 posto), pet iz SDP-a (14,03 posto) i četiri iz HNS-a (10,95 posto). HSLS u Zadru nije prošao izborni prag, jer je osvojio 3,30 posto glasova, kao ni HSS koji je osvojio 3,65 posto glasova. Nezavisna lista Stanislava Antića svakako je najveće iznenađenje ovih izbora. »Drugo mjesto stavlja me u poziciju da budem čimbenik odluke o tome tko će vladati. Nikada ne bih iznevjerio birače, jer bi koalicija s HDZ-om bila obična trgovina. Ta je stranka uzrok ovakvoj situaciji. Namjeravamo koalirati sa SDP-om i HNS-om«, izjavio je Antić.</p>
<p>• DUBROVNIK - Osim HDZ-a, malo je tko u Dubrovniku nakon prvih izbornih rezultata imao razloga za slavlje. </p>
<p>HDZ ne samo da nije izgubio dio birača, kako su mu prognozirali, nego će u novom sazivu Gradskog vijeća imati vijećnika više. Uz osam vijećnika, HDZ kao pojedinačno najjača oporbena stranka ima velike izglede preuzeti vlast u Dubrovniku, poglavito kad se uzmu u obzir najave donedavnog HSS-ova saborskog zastupnika Srećka Kljunka, čija je nezavisna lista dobila dva vijećnička mjesta, kako koalicija sa SDP-om ne dolazi u obzir. Kako je za Vjesnik kazao bliski suradnik Srećka Kljunka, uz dva vijećnika DC-a, snage u novom sazivu Gradskog vijeća bile bi izjednačene s koalicijom SDP-a, HSLS-a i HSS-a, koji je s osvojenih samo 11 posto glasova na ovim izborima najveći gubitnik. Tako će za formiranje nove gradske vlasti biti presudan vijećnik Hrvatske stranke umirovljenika. S druge strane, u taboru SDP-a i HSLS-a smatraju da će se DC prikloniti koaliciji do sada vladajućih stranaka u Dubrovniku.</p>
<p>Nositelj liste SDP-a Joško Mikulić ističe kako će za formiranje novoga Gradskog poglavarstva trebati zaista imati dosta umješnosti, s obzirom na najmanje četiri koalicijska partnera. »U toj konstelaciji snaga SDP je najjači, ali slijedi najmučniji dio posla«, ističe nositelj SDP-ove liste. </p>
<p>• ŠIBENIK - HDZ je osvojio 31,88 posto glasova, slijedi ga SDP s 22,40 posto, HNS sa 7,19, Nezavisna lista Ivana Medića osvojila je 5,92, HSS 5,49, i nezavisna lista Ante Gašperova Čaće 5,53 posto. </p>
<p>• KNIN - Izborni prag prešli su HDZ, SNS, SDSS, te koalicijske liste Željka Komšića i Damira Vidovića. </p>
<p>• VUKOVAR - Privremeno izvješće (bez osam još neobrađenih prognaničkih biračkih mjesta) pokazuje da je u Vukovaru od 33.770 birača na 15 biračkih mjesta u gradu i 52 prognanička diljem Hrvatske za HDZ glasovalo 4.026 birača, za SDSS 3.688, HSP 1.599, SDP 1.153 i za DC 862. HDZ će imati deset mjesta u Gradskome vijeću, a SDSS osam. »Hrvatski je narod zreliji od političara. Znao je kazniti HDZ kad je to zaslužio, ali je i ovim izborima šestorci poručio: nismo se tako dogovorili«, rekao je nositelj liste HDZ-a za Grad Vukovar Pilip Karaula. On naglašava da je u Vukovaru, kako bi prevladala hrvatska opcija, nezaobilazna veza HDZ-a i HSP-a, jer je opće poznato da stranke šestorke s HDZ-om neće koalirati. </p>
<p>• VINKOVCI - HDZ ostaje najjača politička stranka u Vinkovcima. Prema privremenim izbornim podacima, u Gradskom će vijeću od ukupno 31 vijećnika 12 imati koalicija HDZ-HKDU, SDP šest HSLS, HNS i DC po tri te HSS i HSP po dva.</p>
<p>• BJELOVAR - Uvjerljiva je pobjeda HSLS-a sa 31,55 posto glasova čiju je listu predvodila Đurđa Adlešić. HSLS-u pripada 11 mjesta u Gradskom vijeću. Na drugome mjestu sa 27,15 posto glasova je HDZ s devet mjesta u Gradskom vijeću. HSS-u je pripalo 11,67 posto glasova i četiri mjesta u Gradskom vijeću kao i SDP-u koji je osvojio 11,02 posto glasova. U Gradsko vijeće će ući i jedan predstavnik DC-a sa 5,38 posto glasova. </p>
<p>• VARAŽDIN - U varaždinskom Gradskom vijeću najviše mandata - 11 - imat će koalicija HSLS/HSU. Slijedi SDP s devet mandata, zatim HNS i HDZ s po šest mandata, dok će tri vijećnika imati HSS. </p>
<p>• ČAKOVEC - SDP je dobio najviše glasova samostalnom listom u Goričanu, Nedelišću i Strahonincu. Lista SDP-HSU dobila je najviše glasova u Čakovcu i Donjem Kraljevcu. HDZ je najviše glasova dobio u Prelogu, u Murskom Središću HSLS. </p>
<p>• SISAK - Prema privremenim i neslužbenim podacima s obrađenih svih biračkih mjesta, pobijedio je SDP sa 23,20 posto glasova, druga je koalicija HDZ i HKDU sa 21,5 posto glasova. U izbornoj utrci treći je HSP sa 8,98 posto glasova, a izborni prag prešli su HNS sa osam posto glasova, HSS sa 5,59 posto i Demokratska stranka umirovljenika (DSU) sa 5,1 posto glasova. </p>
<p>• GOSPIĆ - HDZ je uvjerljivo pobijedio, osvojivši 66,67 posto glasova i u Gradskom će vijeću imati 10 mjesta. Slijedi HSS sa 13,33 posto i dva mjesta u Gradskom vijeću. Izborni prag, s osvojenih po 6,67 glasova, prešli su i HSLS, HSP i HNS, koji će u Gradskom vijeću imati po jednog vijećnika. </p>
<p>Lj. Balen, S. Budimir Tasić, S. Čanić Divić, K. Gumbas, D. Stella, Lj. Pandža i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Škare-Ožbolt: Morat ćemo koalirati i s lijevima i s desnima </p>
<p>Minimalan pad SDP-a samo u Karlovačkoj županiji / HSS po broju vijećničkih mjesta prvi u šestorci / Jakovčić spreman za veliku koaliciju u Puli / HIP odbija koaliciju samo sa SDP-om i HNS-om / SDSS najbolji u Plaškom: Od 15 vijećnika dobio devet </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - U usporedbi s lokalnim izborima 1997., SDP je zabilježio pomak u više gradova i županija, a samo u Karlovačkoj županiji zabilježio pad od jedan posto, kazala nam je Gordana Sobol, predsjednice Glavnog odbora SDP-a. </p>
<p>Županije s kojima SDP može biti posebno zadovoljan su Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka županija, gdje je udvostručio snagu. »Ugodno je iznenađenje Ličko-senjska sa 13 posto. U skupštinu Vukovarsko-srijemske županije ovaj put smo uspjeli ući sa 9,56 posto glasova. U Međimurskoj županiji je zabilježen skok sa 10 posto na više od 20 posto«, napomenula je Sobol. </p>
<p>»U odnosu prema prethodnim lokalnim izborima na ovima smo zabilježili pet do šest puta veći uspjeh«, rekao je u ponedjeljak za Vjesnik glavni tajnik HSS-a Stanko Grčić. No uspjeh »seljaka«, ističe, bio bi još veći i potpuniji da je stranka u Zagrebu barem prešla izborni prag. Očekivali smo mnogo bolje rezultate, jer na nedavnim izborima za gradske četvrti u Zagrebu dobili 12 posto glasova, ali, ističe, bit će to i određen izazov da se počne raditi bolje. Na državnoj razini pak, prema broju osvojenih mandata, HSS će zauzeti drugo mjesto u državi, odnosno prvo unutar vladajuće šestorke, smatra Grčić. Do sada smo, navodi, imali župana i dva dožupana, a sada ćemo imati najmanje pet župana i nekoliko predsjednika skupština, dakle, u desetak županija HSS će značajno utjecati na obnašanje vlasti. Već je poznato da HSS u stotinjak gradova i općina bira načelnike i gradonačelnike </p>
<p>Prema riječima glavnog tajnika, rezultatima izbora zadovoljan je i predsjednik HSS Zlatko Tomčić koji je u službenom posjetu Beču. Izbori su, zaključuje Grčić pokazali da HSS ima stabilno biračko tijelo, koje je i ovaj put izašlo na birališta. </p>
<p>Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić spreman je u Puli, gdje je stranka osvojila samo deset vijećničkih mjesta, na, kako je rekao u ponedjeljak novinarima, veliku koaliciju.</p>
<p>»Vjerujem da naša zamisao o velikoj koaliciji može biti vrlo zanimljiva. Spremni smo razgovarati, ali ne po svaku cijenu. Spremni smo koalirati sa svima osim s HDZ-om«, rekao je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. </p>
<p>Komentirajući izborne rezultate u Istarskoj županiji, Jakovčić je izjavio da je vrlo zadovoljan, jer, kako je rekao, »50,1 posto glasova u Istri omogućuje IDS-u da u novom sazivu Županijske skupštine ima 28 vijećnika, a do sada ih je imao 26«. </p>
<p>Iako su u HIP-u nakon objave prvih rezultata odbijali imenovati stranke s kojima bi mogli ići u postizborne koalicije, Nenad Ivanković je u ponedjeljak za Vjesnik ustvrdio kako je ta lista otvorena za koaliranje sa svim strankama osim SDP-a i HNS-a. Koaliranje s DC-om moguće samo u sklopu šire koalicije. </p>
<p>»Nastao je opasan procijep na lijevu i desnu opciju, što može ugroziti stabilnost Hrvatske i njen ugled u svijetu«, rekla nam je zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt, komentirajući loš rezultat svoje stranke.</p>
<p>»Uzrok takve polarizacije sigurno je teška gospodarska situacija, ali i pogreška vladajuće koalicije koja je počela zadirati u nacionalne vrijednosti i postignuća«, istaknula je Škare-Ožbolt, koja ističe da će DC ponegdje morati koalirati i s lijevima i s desnima. </p>
<p>Rezultati izbora za SDSS su veoma dobri, rekao je za Vjesnik dr. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskoga narodnog vijeća i čelnik Srpske demokratske samostalne stranke. SDSS je u Dvoru od 15 vijećnika dobio pet; u Glini od 19 vijećnika šest; u Gračacu od 15 vijećnika dva; u Gvozdu od 15 vijećnika tri; u Kistanju od 13 vijećnika pet; u Korenici od 15 vijećnika tri; u Lapcu od 13 vijećnika tri; u Plaškom od 15 vijećnika devet; u Topuskom od 15 vijećnika dva; u Vrbovskom od 15 vijećnika jedan; u Vrhovinama od 11 vijećnika tri; u Vojniću od 13 vijećnika dva; u Krnjaku od 13 vijećnika tri; u Biskupiji apsolutnu većinu; u Skradinu od 13 vijećnika jedan i u Kninu dva vijećnika. U Karlovačkoj županiji, lista SDSS-a prešla je prag, a u Petrinji i Ogulinu nije. </p>
<p>Čelnik SDSS-a izrazio je zadovoljstvo rezultatima te stranke u istočnoj Slavoniji, a posebno u Vukovaru. Dodao je da je ta stranka apsolutnu pobjedu osvojila u općinama Trpinja, Borovo, Negososlavci, Markušica, Šodolovci, Jagodnjak i Dalj. Srbi će ipak više participirati u lokalnoj samoupravi nego do sada, što je rezultat pozitivnog trenda promjena u hrvatskom društvu, istaknuo je za Vjesnik predsjednik SNS-a Milan Đukić.</p>
<p>»Srpska narodna stranka je pobijedila u Lapcu i Udbini. Druga smo stranka u Kninu i općini Ervenik, a dobre smo rezultate postigli i u ostalim općinama s većim udjelom srpskog stanovništva, primjerice u Korenici, Vrhovinama i Vojniću. U Istočnoj Slavoniji prešli smo prag u Vukovaru, Markušicama i Borovu«, rekao je Đukić. Đukić ističe da je SNS postigao dobar rezultat i u Ličko-senjskoj županiji - 15 posto.»U sljedeće četiri godine, Srbi će ipak participirati više u lokalnoj samoupravi, što će nadam se donijeti pozitivne pomake u razvoju demokracije u hrvatskom društvu«, zaključuje Đukić. </p>
<p>Dan nakon lokalnih izbora na kojima HSLS nije postigao dobra rezultat, glavna tajnica te stranke Dorica Nikolić na novinarsko pitanje imaju li pritužbi na tijek izbora, kao i na samu kampanju, odgovorila je potvrdno. Istaknula je kako je tretman HSLS-a u medijima, a posebice na nacionalnoj televiziji bio problematičan i neprimjeren. </p>
<p>D. Dujmović, I. Matić, M. Koštro, S. Oruč Ivoš, G. Pandža, LJ. Pandža, A. Poljak, A. Tunjić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Sanader: Ne može se ostati i na listi HIP-a i u HDZ-u</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - »Izborni rezultati pokazuju da smo najjača stranka u Hrvatskoj sa 14 osvojenih županija«, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, ističući da je to daljnji poticaj i ohrabrenje stranci u njezinoj konsolidaciji. Na taj ćemo način biti ozbiljna alternativa vladajućoj koaliciji, rekao je predsjednik HDZ-a. </p>
<p>Također je istaknuo da će u Ličko-senjskoj županiji HDZ moći samostalno formirati vlast, a u ostalima će pokušati napraviti koaliciju, pa je zato pozvao sve stranke centra da surađuju s HDZ-om na terenu kako bi ostvarili programe koji će pomoći u razvoju lokalnih zajednica. Prema Sanaderovim riječima, neće doći do raspada vladajuće koalicije, ali će nužno doći do repozicioniranja stranaka. </p>
<p>Govoreći o odnosima s HIP-om, Sanader je kazao da će HDZ surađivati sa svim strankama koje imaju sličan program, ali je također dodao da svi HDZ-ovci koji su sudjelovali na izborima na listama drugih stranaka ili udruga moraju napustiti te udruge ili će se primijeniti statut stranke da za takve nema mjesta u HDZ-u. Sanader je ocijenio da bi koalicija HDZ-a i HSLS-a u Splitu bila odlična za rješavanje problema toga grada. Oštro je kritizirao HTV zbog ignoriranja HDZ-a te pozvao novinare da uvažavaju izborne rezultate i činjenicu da je ta stranka alternativa vlasti. G. Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>GONG: Ivica Pančić i mnogi Vukovarci nisu mogli glasati</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - »Nedjeljni lokalni izbori većinom su protekli u redu iako su mjestimično bili lošije organizirani i provedeni od prošlih, 2000. godine«, rekla je u ponedjeljak na konferenciji za novinare izvršna direktorica GONG-a Suzana Jašić. Predstavljajući preliminaran izvještaj te nevladine organizacije, sastavljen na osnovi polovice obrađenih izvještaja, 2.500 promatrača i 80 mobilnih ekipa koje su »pokrile« više od 50 posto biračkih mjesta, GONG-ovci su većinom ponovili, dan ranije izrečene primjere kršenja izbornog procesa i pravila.</p>
<p>Tako su najčešća kršenja pravila izbornog procesa, prema GONG-u bila vezana uz promjene redoslijeda stranaka na glasačkim listićima, u odnosu prema kandidacijskim listama, popisi birača su nerijetko bili neažurirani, a tijekom glasanja na nekim su biračkim mjestima zabilježeni verbalni obračuni. Aktivisti GONG-a su tom prigodom upozorili na nedolazak biračkih odbora bolesnim i nemoćnim osobama.</p>
<p>Prema njihovim riječima, posebne probleme tijekom nedjeljnih izbora imali su birači Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije koji su od prošlih izbora izgubili status prognanika. Oni naime, nisu mogli svoje biračko pravo ostvariti na biračkim mjestima za prognanike, raspoređenim u drugim dijelovima Hrvatske. </p>
<p>Odgovorni za taj propust prema GONG-u su tijela državne uprave »koja nisu pravilno i pravodobno obavijestila tu kategoriju birača da svoje biračko pravo mogu ostvariti isključivo u mjestu svog prebivališta, a ne u mjestu svog boravka«, kao što je to bila praksa na lanjskim izborima. Prava gužva tijekom nedjelje vladala je na Zagrebačkom velesajmu gdje su trebali glasati prognani Vukovarci. No mnogi od njih nisu uspjeli ostvariti svoje biračko pravo, među njima i ministar Ivica Pančić.</p>
<p>Na GONG-ovoj listi kršenja izbornih pravila registrirani su i slučajevi nalaska fotokopiranih glasačkih listića sa zaokruženim rednim brojevima u Bruvnu kod Gračaca i krađa glasačkih kutija u općini Kaštela-Prgomet.</p>
<p>Zastrašivanje birača i fizički obračuni registrirani su u Kistanju i Voćinu, a na biračkom mjestu u Poljani Biškušepečkoj potukli su se stranački promatrači. </p>
<p>Glasnogovornica GONG-a Aleksandra Kuratko upozorila je i na nedostatke pravnog okvira provođenja izbora. Ona je ustvrdila kako će se, sudeći prema podacima kojima raspolažu, izbori morati ponoviti u sredinama gdje nije poštovana ravnopravna zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Također je upozorila na nejasnoće i propuste vezane uz sastav tijela za provedbu izbora i sastavljanje kandidacijskih lista. </p>
<p>Čelnici GONG-a govorili su i o nerazvidnosti financiranja kampanje političkih stranaka i kandidata. »Osim dijela koji se plaća iz državnog proračuna, to pitanje uopće nije regulirano», rekla je Kuratko. Ustvrdila je kako bi »transparentno financijsko izvještavanje sigurno pridonijelo povećanju povjerenja u političke stranke i kandidate«.</p>
<p>Upozorila je i na slučajeve jednostranačnosti biračkih odbora kao što je to bilo u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje su zabilježeni birački odbori sastavljeni od članova HDZ-a. Ocjenjujući na kraju predizbornu kampanju, čelnici GONG-a su ustvrdili kako je ona bila »pozitivna i u mirnom i tolerantnom duhu«. S izuzetkom »nekorektnog ponašanja pojedinaca«.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>OESS: Potrebno je stalno izborno povjerenstvo</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Izbori 20. svibnja u Hrvatskoj provedeni su mirno i u skladu s izbornim pravilima, a prebrojavanje glasova obavljeno je korektno. Izjavio je to na konferenciji za novinare u ponedjeljak voditelj OESS-ove Misije promatranja izbora u Hrvatskoj Mark Stevens. Same izbore u nedjelju promatralo je 130 promatrača OESS-a i šest predstavnika kongresa lokalnih i regionalnih vlasti koji djeluju u sklopu Vijeća Europe. </p>
<p>Na temelju preliminarna izvješća promatračke misije proizlazi da su izbori »vođeni u skladu s obvezama OESS-a i Vijeća Europe«. Štoviše Mark Stevens je istaknuo da nedavni izbori za lokalna tijela vlasti potvrđuju napredak u Hrvatskoj uočen u siječnju 2000. On je, međutim, pripomenuo da su i na ovogodišnjim izborima bile prisutne »određene manjkavosti koje su uočene i za prethodnih izbora u Hrvatskoj«. Stevens je istaknuo da su mediji uravnoteženo pratili stranke i njihove predstavnike u predizbornoj kampanji, ali je uočeno da je »vladajuća koalicija u medijima bila prisutnija«. Iako je ton izvještavanja bio uravnotežen, kako u elektronskim tako i u pisanim medijima, bilo je i tendencija da se neki mediji usredotoče posebno na Vladu i njene dužnosnike, odnosno na predsjednika, premijera i gradonačelnika Zagreba. Stevens je nadalje upozorio da se tijekom predizborne kampanje malo razgovaralo o regionalnim i općinskim pitanjima. Prema njegovim riječima, zabrinutost izazivaju određene zakonske odredbe koje se tiču zastupljenosti manjina. Upozorio je i da zakon omogućuje dodatne izbore za predstavnike manjina, međutim, to u praksi još ne funkcionira. Mark Stevens se osvrnuo i na vrlo profesionalan rad izbornih povjerenstava, ali je pridodao da bi oni radili »još profesionalnije ako bi se ustanovilo stalno izborno povjerenstvo«. </p>
<p>Jedna od značajnih primjedbi šefa promatrača Vijeća Europe Ulricha Bohnera jest da je Zakon o lokalnoj samoupravi donesen praktički uoči izbora i da je to uzrokovalo određene nedoumice i zbrku na terenu. Bohner je posebno vodio računa o ostvarivanju biračkoga prava prognaničke populacije, i to u Osijeku, Vukovaru, Sisku i Kninu. </p>
<p>»Nastavit ćemo surađivati s Hrvatskom, a nadam se da je ovo zadnji put da promatramo ovdašnje izbore«, rekao je Ulrich Bohner, dodavši da će novi zakon o lokalnoj samoupravi omogućiti više ovlasti lokalnoj upravi. S tim se složio i promatrač OESS-a i ODIHR-a Hrair Balian istaknuvši da se nada da u Hrvatskoj više neće biti potrebne promatračke misije. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Za 10 godina Hrvatska će vojska biti upola manja, kaže Radoš</p>
<p>Status branitelja bit će jedna od beneficija, ali ne i jedini kriterij za ostanak na poslu, dodao je </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ministri obrane i hrvatskih branitelja, Jozo Radoš i Ivica Pančić, te pomoćnik ministra unutarnjih poslova Bojan Sobol u ponedjeljak su u Ministarstvu hrvatskih branitelja razgovarali s predstavnicima dijela braniteljskih udruga o procesu racionalizacije MUP-a, MORH-a te manjim dijelom Pančićeva ministarstva. Naime, ministarstva unutarnjih poslova i obrane započinju utvrđivati višak djelatnika, a tim postupkom bit će obuhvaćen i dio hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Još se ne zna koliko će branitelja djelatnika starstava biti proglašeno viškom, a javnost nagađa o čak 20.000 djelatnika MORH-a, odnosno HV-a i o njih još 4000 unutar MUP-a.</p>
<p>»Broj viška zaposlenih u Ministarstvu obrane ovisi o novom zakonu o obrani, a konačnu odluku o ukupnom broju pripadnika HV-a donijet će Hrvatski sabor i predsjednik Mesić«, istaknuo je Radoš nakon sastanka. Izvjesno je, rekao je, da će Hrvatska vojska za 10 godina biti upola manja nego sada. </p>
<p>Prema njegovim riječima, svrha sastanka bilo je odrediti način što bezbolnije transformacije tih ministarstava, koja je neminovna.</p>
<p>Dogovoreno je da će branitelji koji u tim institucijama ostanu bez posla, biti zbrinuti uz pomoć Ministarstva branitelja.</p>
<p>»Status hrvatskog branitelja bit će jedna od beneficija, no tek moramo vidjeti njezinu snagu u odnosu na ostale kriterije«, pojasnio je Radoš dodavši da »status branitelja ne može biti jedini kriterij za ostanak na poslu ako se želi stvarati profesionalna vojska«. </p>
<p>Sobol kaže da MUP ima podatke o 3600 djelatnika koji će biti proglašeni viškom i stavljeni na raspolaganje Vladi. Dodao je da u MORH-u, prema Radoševim riječima, 20.000 ljudi višak. »U programu zbrinjavanja nastojat ćemo zaštititi branitelje, no ako uz to netko ne bude imao i zadovoljavajuću stručnu spremu, to će biti vrlo teško provesti bez naknadnog doškolovanja«, naglasio je Sobol. Namjera je zbrinuti što više ljudi, a ostali koji će biti proglašeni viškom, svoj status rješavat će u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. </p>
<p>MUP je intenzivirao razgovore sa sindikatima koji su, tvrdi Sobol, zadovoljni sadržajem programa za zbrinjavanje viška djelatnika. Novinare je zanimalo kako komentira sindikalnu tužbu Ustavnom sudu za utvrđivanje ustavnosti odluke o transformaciji i racionalizaciji tih ministarstava. Odgovorio je da su, koliko mu je poznato, sindikati odustali od tužbe.</p>
<p>Izražavajući zadovoljstvo što Ministarstvo branitelja konačno postaje matična kuća svih hrvatskih branitelja, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Tomislav Merčep naglasio je da su na sastanku tek određeni okviri unutar kojih bi se trebao rješavati problem viška radnika u pojedinim ministarstvima i da se pritom zaštite interesi branitelja. »Tek treba vidjeti koliko bi ljudi moglo dokupiti staž, otići na dodatno školovanje ili u prijevremenu mirovinu«, objasnio je Merčep. Predsjednik Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Đuro Dečak smatra da je potrebno i mijenjati zakonodavstvo.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>RH-Alan oštetio državu za 193 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo financija najavilo je kaznene prijave protiv nekoliko osoba u RH-Alanu jer je to poduzeće od 1997. do 1999. oštetilo državni proračun za oko 193 milijuna kuna. Poduzeće RH-Alan, koje posluje u sustavu Ministarstva obrane, iskazivalo je manju dobit od stvarne, čime je uskratilo proračun za 45,3 milijuna kuna, stoji u izvješću Ministarstva financija.</p>
<p> Sabor je još u svibnju prošle godine raspravljao o poslovanju RH-Alana na temelju izvješća Državnog ureda za reviziju, koje je pokazalo da to poduzeće nije vodilo poslovne knjige i da se bavilo poslovima za koje nije regirstirano. Među njima su i nabava »challengera« za predsjednika Franju Tuđmana te plaćanje odvjetnika za obranu Hrvata pred Haaškim sudom. Utvrđeno je i da je od 1997. do 1999. iz Ministarstva obrane preneseno 117,7 milijuna kuna na račun RH-Alana, odakle je novac prebačen na račun tvrtke Nevada Trading Limited u Izraelu. Za taj transfer nema dokumentacije, tvrdi se u izvješću.</p>
<p> No, umirovljeni general Vladimir Zagorec u intervjuu za Jutarnji list tvrdi da dokumentacija postoji, te da je tim novcem plaćeno oružje nabavljeno za HV. </p>
<p> Ministarstvo financija navodi da je RH-Alan sklopio štetni ugovor s odvjetničkom tvrtkom Latham iz Los Angelesa, čime je proračun oštećen za 3,4 milijuna dolara. Tim se novcem plaćalo odvjetnika koji je godinama bio angažiran u obrani generala Tihomira Blaškića pred Haaškim sudom. Uz to, RH-Alan je bez odobrenja, odluka i dokumentacije na račun Veleposlanstva Republike Hrvatske u Nizozemskoj platio 8,9 milijuna kuna. Hrvatski veleposlanih u Nizozemskoj Jakša Muljačić rekao je za Novi list u broju od prošlog petka da je tim novcem plaćen smještaj generala Blaškića u privatnoj kući do lipnja 1997., te da je dokumentacija o tome dostavljena Ministarstvu obrane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Nobilo: Ortynski ucjenjivao Kutlu pritvorom tražeći da svjedoči protiv Pašalića </p>
<p>ZAGREB, 21. svibnja</p>
<p> - Zagrebački odvjetnici Anto Nobilo i Rajko Mlinarić izjavili su da je njihov branjenik Miroslav Kutle bio u petnaestomjesečnom pritvoru jer nije podlegao pritisku glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog da svjedoči protiv Ivića Pašalića, Ljube Ćesić-Rojsa i drugih visokih dužnosnika HDZ-a. Nobilo je na konferenciji za novinare u ponedjeljak upozorio na »pravosudni reket« koji provodi Ortynski. Tvrdi da se narušavaju prava na vlastitu obranu i na odvjetnika od povjerenja, a nad osumnjičenikom se provodi tortura. »Kutle je bio 15 mjeseci u pritvoru samo zato što nije podlegao pritisku Ortynskog i njegova izaslanika, odvjetnika Mirka Batarela, inače kuma Ortynskog, koji su ga nagovarali i ucjenjivali 'trulenjem u zatvoru' ako ne svjedoči protiv Pašalića«, rekao je Nobilo. </p>
<p>Istaknuo je da je na početku suđenja u »slučaju Tisak« lani u veljači iz više izvora dobivao ponudu da Kutle postane pokajnik i razotkrije navodni kriminal u vrhu HDZ-a. Kutle je to odbio rekavši da ne može biti pokajnik jer nije počinio nikakvo kazneno djelo, a ni Kazneni zakon ne predviđa pokajništvo za gospodarske zloporabe za koje je optužen prema članku 292. Iz pouzdanih izvora Nobilo je, tvrdi, došao do informacija da se sutkinja Ksenija Gržin, koja vodi slučaj Tisak, požalila Ortynskom na tužiteljice koje su podržale prijedlog obrane za novim knjigovodstvenim vještačenjem. One su nakon toga smijenjene, a odluka o vještačenju promijenjena.</p>
<p> Nobilo smatra da je proteklih dana kulminirao proces diskreditacije njega i Mlinarića, koji provodi Ortynski. Tvrdi da se protiv njih vodi »specijalni rat« kako bi ih se eliminiralo iz postupaka protiv Kutle i »zločinačke organizacije«. Nobilo misli da su u pozadini svega njegove informacije o tome da je pokojni Vjeko Sliško pripremao neke svjedoke optužbe i kontaktirao s tužiteljicom Patak. Branitelj ističe da i Odvjetništvo zna da su neke neke druge osobe zapravo bile ubojice, a ne optuženici, no to prikriva kako bi održalo optužnicu. Nobilo tvrdi da mu se »pakira« i preko njegova bivšeg klijenta Boška Županovića koji se lažno predstavljao kao njegov suradnik, te uzeo 5000 DEM mita. Protiv njega Nobilo je još lani podigao kaznenu prijavu.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010522].
|
