NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010122].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 255134 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Puhovski: Hrvatska je pod novim političkim pritiscima svijeta</p>
<p>Hrvatska se u zadnjih 15 dana našla u lošijem položaju od Jugoslavije / Vlada je zakasnila s osnivanjem Ureda za istraživanje ratnih zločina / Hrvatska je odgovorna za preseljenje više od 300.000 Srba u kolovozu 1995. godine / Na suđenju hrvatskim »proljećarima« ispitivali su me o stvarima koje su bile dio javnog političkog sukoba dviju opcija, tvrdi predsjednik HHO-a dr. Žarko Puhovski</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - S predsjednikom Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) i profesorom političke filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Žarkom Puhovskim razgovarali smo o odnosu hrvatske Vlade s Haagom, o istraživanju ratnih zločina te o položaju i pravima građana srpske nacinalnosti, koji su za vrijeme rata napustili Hrvatsku, a sada se žele vratiti.</p>
<p>• Kako ocjenjujete suradnju Hrvatske s Haaškim sudom?</p>
<p>- U odnosu na Jugoslaviju, Hrvatska je mnogo bolja, jer Jugoslavija vodi katastrofalnu politiku u odnosu na Haag. Međutim, ne vidim razloga da se Hrvatska u tom pogledu poziva baš na Jugoslaviju. Uostalom, Hrvatska se u zadnjih 15 dana našla u lošijem položaju od Jugoslavije, jer je Bill Clinton potpisao dokument o osnivanju Stalnog međunarodnog kaznenog suda te na činjenicu da je Biljana Plavšić dobrovoljno otišla u Haag, dok je Vojislav Koštunica ipak odlučio prihvatiti posjet haaške tužiteljice. To je izvor novih političkih pritisaka na Hrvatsku, koja će kad-tad morati izručiti odgovorne za ratne zločine.</p>
<p>• Je li hrvatska vlast tražila dokumente od HHO-a radi istraživanja i otkrivanja ratnih zločina počinjenih na njezinu teritorju?</p>
<p>- Nikad nitko od hrvatske vlasti nije od nas tražio nikakve dokumente i izvještaje o počinjenim ratnim zločinima. Očito je da Vlada radije ne bi znala što se zaista događalo i zbog toga brani generale umjesto da se malo bolje informira, jer i mi imamo dio dokumentacije. Stoga ne mislim da se sve hrvatske generale može braniti čiste savjesti. Mi smo razmjenjivali dokumente s Haaškim sudom, a trenutno su objavljeni podaci samo za Oluju, u kojoj je, prema našim podacima, ubijeno gotovo 700 civila. Veliki broj ubijenih žrtve su hrvatskih postrojbi, ali i srpskih postrojbi u povlačenju, te dijelom V. korpusa Armije BIH.</p>
<p>• Smatrate li da je Vladina incijativa za osnivanje Ureda za istraživanje ratnih zločina zakašnjela?</p>
<p>- Gotovo sigurno je zakašnjela. HDZ-ova vlast je to svjesno zanemarivala, ali i ova je Vlada to trebala odmah učiniti čim je došla na vlast.</p>
<p>• Hrvatska traži odštetu od SRJ za počinjeni genocid nad Hrvatima i organizirano povlačenje Srba iz Hrvatske, 1995. godine. Je li i HHO u tom pogledu predao kakve dokumente Haaškom sudu?</p>
<p>- Prvo, nitko od nas o tome nije tražio nikakve dokumente. Drugo, postavlja se pitanja zašto se toliko kasnilo s tom tužbom i zašto u Hrvatskoj nikad nije proglašeno ratno stanje. Formalno, Hrvatska nikad nije bila u ratu sa SRJ i, treće, kome uopće može pasti na pamet da legalizira vlast »republike srpske krajine«, jer je to bila obična skupina bandita. Ono što je Hrvatska trebala pravno reći jest da je ta skupina bandita prinudom otjerala jedan broj stanovnika srpske nacionalnosti iz Hrvatske, jer su drugi otišli dragovoljno. Poslije se pokazalo da su otišli s razlogom, vjerujući da će Hrvatska vojska pobiti sve na što naiđe. Na žalost, stotine ubijenih Srba daju za pravo da se to kaže. Drugim rječima, koliko god su prve dvije točke uperene protiv Jugoslavije, po mome mišljenju, treća bi trebala biti protiv Hrvatske, odgovorne za preseljenje više od 300.000 Srba u kolovozu 1995. godine.</p>
<p>• Na primjedbu Zdravka Tomca o tome da se više brinete za prava Srba, nego Hrvata odgovorili ste da je to zato, jer su oni ugroženiji. Na osnovi kojih spoznaja to tvrdite?</p>
<p>- Ne vidim razloga za sumnju, jer mi imamo sve podatke koji upućuju na to da su na području pod kontrolom hrvatske vlasti u zadnjih sedam-osam godina, koliko funkcionira HHO, prava Srba češće ugrožavana, nego prava Hrvata. Neosporno je da je, počevši od ekstremne protusrpske propagande, otpuštanja desetaka tisuća ljudi s raznih poslova samo zato što su Srbi, pa do odvođenja u logore i ubijanja civila, bilo neusporedivo više najtežih povreda ljudskih prava Srba, nego Hrvata. U zadnjih nekoliko godina stanje se promijenilo i sada mijenjamo i težište naše aktivnosti. Reagiramo po načelu - tko nam se obrati.</p>
<p>• Službena hrvatska politika smatra da su Srbi izbjeglice iz Hrvatske, međutim, Vi tvrdite da su protjerani, da su prognanici.</p>
<p>- To tvrdim, jer je 350.000 Srba u raznim stupnjevima ugroženosti protjerano iz Hrvatske. Jer, kad se dogodio, kao što se dogodilo 1991. godine u Zagrebu, da je nekoliko desetaka ljudi odvedeno iz svojih kuća, a zatim nestalo na Pakračkoj Poljani ili u Gospiću, onda mi se čini da je svaki Srbin koji je otišao iz Hrvatske ili iz Zagreba bio objektivno prognan. Ne znam da je itko u Zagrebu postavio barikadu i ne vidim logiku u kolektivističkom argumentu. Naime, zbog onih nekoliko tisuća koji su podigli bunu, a njih nisu mogli dohvatiti, matretirali su tisuće Srba koji su s nama jednako živjeli u Zagrebu.</p>
<p>• Znači, tvrdite da se samo nekoliko tisuća Srba pobunilo protiv hrvatske države?</p>
<p>- Da, samo manji dio, jer je u Hrvatskoj, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, živjelo 620.000 građana srpske nacionalnosti. Od njih je u okupiranim područjima živjelo manje od polovice, dok su drugi živjeli u Zagrebu, Splitu, Rijeci... Od građana srpske nacionalnosti koji su živjeli u velikim gradovima nikad nije bilo nikakvih terorističkih akcija. Dakle, nije se išlo na pojedinačno utvrđivanje krivnje, pa je odmah, dolaskom HDZ-a na vlast, počela žestoka antisrpska propaganda.</p>
<p>• HHO se aktivno angažirao i u rješavanju problema povratka srpskih izbjeglica iz SRJ. Treba li ipak pri rješavanju imovinsko-pravnog odnosa dati prednost Hrvatima koji su bili prognani?</p>
<p>- Postupak vraćanja imovine je isti i za jedne i za druge. Naime, nakon »dugih lutanja« hrvatske vlasti, napokon je prihvaćeno da pravo vlasništva »tuče« sva druga prava. Nema srpskih kuća, kuće su privatne i pripadaju vlasnicima. Uostalom, imamo veći broj Srba koji žele povrat svog vlasništva u kojem žive Hrvati, nego obrnuto. Upravo se u tome trebaju iskazati mjerodavna tijela i upotrijebiti isti kriteriji, jer su i jedni i drugi, odnosno i Hrvati i Srbi koji žive u tudjim kućama, uzurpatori tuđe imovine.</p>
<p>• Slaven Letica nedavno Vas je prozvao, jer ste 1971. godine bili svjedok optužbe protiv Budiše, Čička i ostalih hrvatskih »proljećara«?</p>
<p>- Tu su tri stvari problematične. Prvo, radi se o događaju starom 30 godina i ako se ne radi o ratnom zločinu, to je već trebalo zastarjeti. Drugo, radi se o političkom procesu u kojem se u javnosti danas zna toliko da nitko ne zna tko je bio predsjednik sudskog vijeća i tužitelji. Naime, svi znaju samo za okrivljenike i mene kao svjedoka, iako je uz mene bilo još nekoliko desetaka svjedoka. Treće, ja sam bio studentski aktivist koji se suprostavljao većinskom političkom stajalištu tzv. aktivista iz 1971. godine i na sud sam bio doveden ne kao nekakav krunski svjedok, jer to bi značilo da sam bio s njima i onda svjedočio protiv njih da bih dobio oslobođenje. Tamo sam bio doveden kao čovjek kojem je tužitelj u suđenju citirao iskaze s političkih zborova koji su bili javno objavljeni. Naime, ja sam na tim zborovima bio glas koji je aktiviste iz '71. napadao kao nacionaliste. Drugim rječima, mene su ispitivali o stvarima koje su bile dio javnog političkog sukoba dviju opcija. Nitko mi nikad nije implicirao da sam govorio neistinu, a i sa svim tadašnjim osuđenicima ostao sam do danas u korektnim odnosima.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Račan i Drnovšek - novi stil za stare teme</p>
<p>Prvi korak k početku topljenja leda treba učiniti slovenska strana time što će brzo i napokon ratificirati tzv. malogranični sporazum, potpisan još 1997. godine</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Odnosi između Hrvatske i Slovenije nisu zamrznuti, jer je riječ o dvjema međusobno vrlo prijateljskim državama. Zamrznuto je samo rješavanje spornih pitanja koja su posljedica još nesređenoga stanja raspada bivše Jugoslavije, a to su ponajprije granica na moru, ulozi hrvatskih štediša u staroj Ljubljanskoj banci i (su)vlasnički status Nuklearne elektrane Krško. Tim odnosima među dvjema (dobro)susjedskim državama sada se smiješe bolja vremena, a bitni bi korak za rješenje sporova, kao početak topljenja toga leda, bio dogovor o načinu pregovaranja.</p>
<p>To je ugledome ljubljanskom Delu u subotu izjavio Joško Paro, pomoćnik hrvatskoga ministra vanjskih poslova, koji je bio na čelu hrvatskoga izaslanstva na sastanku istarskih dužnosnika s obiju strana garnice, što je prije dva tjedna održan u Seči kod Portoroža. Tada su sudionici toga zanimljivog skupa - a Paro se složio s tom odlukom - javno pozvali oba parlamenta i obje vlade da se potrude da što prije riješe otvorena pitanja, osobito granična, što se jalovo vuku već deset godina. A poželjno bi bilo da prvi rezultati tih pregovora budu vidljivi do sredine ove godine. </p>
<p>Hrvatski su i slovenski Istrani pritom »zaprijetili« da će, ne postigne li se dotad očit napredak, »tužiti« svoje odgovorne vlasti Vijeću Europe i Europskoj uniji. Prošlih je dana i predsjednik Slovenije Milan Kučan ponovno dao doprinos pokušaju da se međusobni susjedski odnosi napokon djelotvorno počnu rješavati. Govoreći o ciljevima slovenske vanjske politike na tradicionalnom godišnjem susretu s diplomatskim zborom na Brdu kod Kranja, izjavio je: »Sada je vrijeme i prilika da se, međusobnim uvažavanjem i priznanjem interesa, riješe otvorena pitanja.«</p>
<p>U međuvremenu, u Ljubljani je prvi put službeno boravio, kao prvi visoki gost Državnoga zbora (parlamenta) izabranoga 15. listopada 2000., predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić i taj je posjet imao vrlo zapažen odjek u slovenskim medijima. Pritom je hrvatski gost sugovornicima u Ljubljani ponovio poziv upućen sa skupa u Seči kod Portoroža: prvi korak k početku topljenja leda treba učiniti slovenska strana. Točnije: Državni zbor trebao bi pokazati dobru volju time što će brzo i napokon ratificirati tzv. malogranični sporazum, potpisan još 1997. godine.</p>
<p>Optimisti na objema stranama već su zaključili: počelo je, počelo... led se počinje topiti u rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije. Pritom vjeruju da su ti odnosi, vjerojatno, pomaknuti iz slijepe ulice zahvaljujući i pozivu iz Seče kod Portoroža. No, je li iznenadni i gotovo tajni susret Janeza Drnovšeka i Ivice Račana, u petak u Šmarješkim Toplicama, doprinos tome optimizmu? Dvojica premijera sastali su se posve nenajavljeno i bez nazočnosti novinara, javnosti, te je i priopćenje s toga sastanka vrlo škrto - tek rečenicu-dvije, bez izjava aktera.</p>
<p>Međutim, dosadašnja iskustva upozoravaju da se ne smije biti previše optimist. Ako taj susret Drnovšek-Račan nije iznimka, ako označava novi stil u hrvatsko-slovenskim pregovorima, onda bi to moglo značiti da su najviši političari dviju država izvukli pouke iz dosadašnjih svojih susreta, kada su se već deset godina često sastajali, na različitim razinama, uz veliku pompu, publicitet i očekivanja, a na koncu se obično rastajali bez konkretnih dogovora. Tada bi taj novi stil, možda, značio da se led, ipak, napokon kreće, makar iz duboke sjene javnosti.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Slavko Linić smatra kriminalnim poništenje pretvorbe Luke Rijeka</p>
<p>Potpredsjednik Vlade tvrdi da nema govora o donošenju novog rješenja o pretvorbi Luke / Zabrinutost zbog odluke Upravnog suda proširila se i na druge hrvatske luke, koje su trebale biti pretvorene po riječkome modelu</p>
<p>RIJEKA, 21. siječnja</p>
<p> - Kad se potkraj prošlog tjedna u Rijeci saznalo da je Upravni sud poništio pretvorbu Luke Rijeka, svi su se najprije zapitali kako će se to odraziti na već ugovorena strana ulaganja u Luku. Naime, Mađari su još lani odlučili uložiti u njezinu modernizaciju, u idućih 10 godina, od 40 do 50 milijuna dolara, a početkom ove godine korejski je Samsug napokon dočekao, nakon dvije i pol godine, da mu Hrvatska dâ zeleno svjetlo za ulaganje 34,5 milijuna dolara u modernizaciju opreme u Luci. O tim ulaganjima se mnogo govorilo i pisalo, a za 1500 radnika Luke to je bila najava boljih dana budući da je u zadnjih 10 godina pretovar roba u riječkoj luci opao s pet milijuna tona na skromnih 2,5 milijuna tona godišnje.</p>
<p>Upravo ovih dana direktor Luke Rijeka Miran Cofek i ravnatelj uprave Bojan Hlača borave na Dalekom istoku kao članovi Vladine delegacije, koju vodi ministar gospodarstva Goranko Fižulić, gdje pokušavaju naći nove ulagače u riječki prometni pravac, kojega je dio i riječka luka. Ravnatelj lučke uprave Bojan Hlača, saznavši za poništenje pretvorbe Luke, iz Singapura je poručio da vjeruje kako će Luka i njezina uprava sačuvati povjerenje stranih ulagača s kojima je već potpisala ugovore o suradnji, odnosno da realizacija tih ugovora ne bi smjela doći u pitanje. Poništenjem pretvorbe, usvojena je tužba Samostalnog sindikata zaposlenika Luke Rijeka, podnesena još u lipnju 1998. godine. Sindikat se žalio zato što, prema rješenju o pretvorbi, radnici mogu upisati samo 5000 maraka vrijednosti dionica, a ne 20.000 kao što to omogućava zakon. »Pritisak« na Upravni sud da preispita pretvorbu Luke učinili su lani i neki riječki saborski zastupnici, koji su potpisali peticiju kojom se podržava zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva za preispitivanje ispravnosti pretvorbe Luke. Peticiju su potpisali saborski zastupnici Petar Turčinović (IDS), Željko Glavan (HSLS), Zlatko Komadina (SDP) i Dario Vukić (HDZ), dok je saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin izjavio Vjesniku da peticiju nije potpisao, ali da bi to učinio da je tada bio u Rijeci.</p>
<p>Budući da je Željko Glavan u Saboru pitao kada će se riješiti sudske tužbe zbog pretvorbe Luke, sada ga mnogi proglašavaju krivcem za poništenje pretvorbe toga riječkog poduzeća. Glavan je u razgovoru za Vjesnik te optužbe oštro opovrgao, upozorivši da netko licemjerno želi petoricu saborskih zastupnika okriviti za odluku o poništenju pretvorbe. On cijeni da su ti saborski zastupnici peticiju potpisali da bi podržali legitimno pravo članova sindikata Luke. »Ja se nisam opredijelio kad sam potpisao zahtjev za preispitivanje pretvorbe. Odluka je mogla biti i drukčija, mogla je glasiti da je s pretvorbom bilo sve u redu. Razumijem da sada neki visoki državni dužnosnici za to pokušavaju okriviti saborske zastupnike, ali nedopustivo je da ti isti suce Upravnog suda nazivaju kriminalcima«, tvrdi Glavan. Dodao je da bi mu bilo draže da je odluka Suda bila drukčija. Glavan drži da političari ne bi smjeli komentirati odluke suda, jer su one Sveto pismo dok se drukčije ne dokaže. Damir Kajin smatra mogućim i to da u presudi o poništenju pretvorbe Luke ima i dosta politike.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić je odluku Upravnog suda o poništenju pretvorbe Luke ocijenio kriminalnom, a po njegovu mišljenju, suci koji su je potpisali »ne zaslužuju nositi sudačku odoru, jer rade protiv interesa hrvatske države«. Linić je svjestan težine tih riječi, a saborske zastupnike koji su potpisali inicijativu za reviziju pretvorbe drži »neodgovornim političarima«. I dok su prije svi govorili o kriminalnoj pretvorbi Luke, sada svi govore o kriminalnoj presudi o poništenju te pretvorbe. Ohrabrujuće djeluje Linićeva tvrdnja da nema govora o donošenju novog rješenja o pretvorbi Luke, ali zabrinutost zbog te odluke proširila se i na druge hrvatske luke, koje su trebale biti pretvorene po riječkome modelu.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Učenici trebaju učiti o holokaustu u nastavi povijesti</p>
<p>Budak: O holokaustu treba predavati u školama, ali u sklopu nastave povijesti, kao što se to činilo i do sada, samo metodički bolje i pripremljenije. Ne bih bio da se sada uvodi posebni oblik učenja o holokaustu / Kraus: Zuroff se prije susreta s Mesićem trebao u Židovskoj općini Zagreb informirati o svemu što ga zanima, što radimo i planiramo, i također nas obavijestiti o svojim akcijama i prijedlozima</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Ephraim Zuroff, direktor Centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu, prije nekoliko dana u razgovoru s predsjednikom Stjepanom Mesićem, predložio je da se u Hrvatskoj organizira pokretna izložba o holokaustu »Hrabrost za sjećanje« i da se u nastavu uvede posebni program edukacije o holokaustu. Mesić je načelno podržao ideju o izložbi, a što se tiče edukacije u školama, o tome već dulje razgovaraju Ministarstvo prosvjete i športa i Židovska zajednica u Hrvatskoj. Treba li Hrvatskoj posebna edukacija o holokaustu?</p>
<p>Činjenica je da je hrvatski narod svojom antifašističkom borbom raskrstio s vinovnicima holokausta i antisemitizma i da se, za 45 godina socijalističke vlasti, fašističke zločine (i holokaust) iscrpno razotkrivalo sustavnim izlaganjem dokumentarne građe i odgovarajuće prezentiralo te sadržaje u nastavi povijesti. Zuroff doduše priznaje Hrvatskoj antifašističku tradiciju, ali dodaje da se danas »borba zapravo bije oko srca i duše mladih naraštaja«.</p>
<p>Iako možda do mlađe generacije, koja je izrastala u traumatskim devedesetima, nije dospjela objektivna istina o strahotama holokausta, u pamćenju te generacije još su žive scene ratnog užasa i etnocida nad Hrvatskom i hrvatskim građanima. O zločinima također treba reći istinu (ma tko ih počinio) kao i o holokaustu. Povijest je ne jednom pokazala da nema pravog pomirenja bez unutarnje katarze, ni katarze bez objelodanjene istine. I da se relativiziranjem zločina i njihovih uzroka samo vuku repovi gorčine, koji kad-tad ponovno potpaljuju tek površno zgasle fitilje.</p>
<p>Dr. Neven Budak, povjesničar i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o tome kaže: »Istina je da je Hrvatska svojim antifašizmom raskrstila s uzrocima holokausta, ali se ipak ne može zanemariti da izvjesni antisemitizam postoji i da je uvijek postojao. Jedan od pokazatelja je i taj da se na mjestu bivše sinagoge u Zagrebu 50 godina nije ništa napravilo, iako se moglo. Osim toga, ne može se optužiti školski sustav u Hrvatskoj da je to prikrivao. Činjenica je da se u školi redovito učilo o progonu i stradanjima Židova, pa su mlađi naraštaji obaviješteni o holokaustu, ali mislim da to nije bilo urađeno na takav način da bi se potpuno i shvatila bit onoga što se ovdje događalo. Više se govorilo o brojkama i statistikama, nego o konkretnim ljudima, konkretnim posljedicama svega toga«.</p>
<p>O tome može li govor o holokaustu imati kontraproduktivan utjecaj na mlade, sve dok izostaje jasan govor međunarodne zajednice o još nezacijeljenim ranama iz Domovinskog rata, dr. Budak odgovara: »Istina je da međunarodna javnost ne govori dovoljno o genocidu nad Hrvatima u ovom ratu, ali to ne može govoriti kakav naš odnos treba biti prema genocidu nad Židovima u prošlom ratu. I bez obzira na hrvatski antifašizam, činjenica je da su Hrvati, koji su sudjelovali u holokaustu, vrlo temeljito ga provodili. To ne vodi prevrednovanju hrvatskog antifašizma niti baca kolektivnu krivnju na Hrvate, ali treba jasno reći da je holokaust nad Židovima u Hrvatskoj bio dio genocida nad hrvatskom nacijom. A to, što smo u doba komunizma bili naprosto bombardirani ustaškim zločinima, vjerojatno je dijelom bilo kontraproduktivno. Jer, kad jedan totalitarni režim optužuje drugi za zločine, onda puno ljudi nije sklono vjerovati u te optužbe niti ih prihvatiti na ispravan način. Zato je sada u demokraciji došlo vrijeme da ispravno prevrednujemo posljedice i jednog i drugog totalitarnog režima«.</p>
<p>Dr. Budak smatra da se o holokaustu treba predavati u školama, ali u sklopu nastave povijesti, kao što se to činilo i do sada, samo metodički bolje i pripremljenije. »Nikako ne bih bio za to da se sada uvodi posebni oblik učenja o holokaustu. To mi se čini da bi sasvim sigurno bilo kontraproduktivno«, zaključio je dr. Budak.</p>
<p>Predsjednik Židovske općine Zagreb i čelnik Židovske zajednice u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus o Zuroffovim prijedlozima kaže: »Smatram ideju o pokretnoj izložbi zanimljivom i prihvatljivom. U nizu svojih izložbi, Židovska općina Zagreb se bavila temom holokausta, a trenutno je javnosti otvorena izložba grafika Stephana Hilgea 'Sjećanje na Mauthausen'. U sklopu Općine, osnovali smo Dokumentacijski centar koji se prvenstveno bavi proučavanjem žrtava i preživjelih u holokaustu. Vodi ga dr. Melita Švob, a u rad su uključeni svi hrvatski povjesničari koji se bave tom temom. Što se tiče susreta Ephraima Zuroffa i predsjednika Mesića, smatram da se Zuroff prije tog susreta trebao u ŽOZ-u informirati o svemu što ga zanima, što radimo i planiramo, i također nas obavijestiti o svojim akcijama i prijedlozima. Zuroff ne zastupa Židovsku zajednicu u Hrvatskoj i ne može govoriti u njezino ime ma koliko mu bilo stalo do nje. ŽOZ cijeni povijesnu ulogu Centra S. Wiesenthal u objavljivanju istine o holokaustu u svijetu, istraživanju žrtava i kažnjavanju zločina. I nama je stalo da se u našoj sredini ustali svijest o holokaustu i žrtvama, osobito nakon čitavog desetljeća umanjivanja ustaškog genocida nad Židovima i pokušaja prekrajanja povijesti«.</p>
<p>O potrebi edukacije u školama, dr. Kraus ističe: »Godinama javno upozoravamo na potrebu da se u nastavi govori o holokaustu. Iznosili smo prijedloge mjerodavnim institucijama, a naša inicijativa je prihvaćena u Ministarstvu prosvjete i športa. S nadbiskupom Josipom Bozanićem razgovarali smo 16. siječnja o vjeronauku u školama i složili se da se djeca upoznaju sa svim religijama koje postoje u našoj sredini, ne samo teoretski nego i u izravnom doživljaju, da posjete i sinagoge. A i druge religijske zajednice ćemo pozvati da se pridruže toj ideji«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>S Goranom Hillom u Novi Sad odlaze Tojčić, Degen, Dembitz i Frölich</p>
<p>Cilj posjeta - priprema terena za intenziviranje gospodarske suradnje dvaju gradova / Zašto u Vojvodinu ne putuje Bandić? / Hilla iznenadile kritike iz SDP-a o preranom odlasku u Novi Sad</p>
<p>U izaslanstvu Gradske skupštine koja će 1. veljače posjetiti Novi Sad, uz predsjednika Gorana Hilla, bit će Stipe Tojčić (HNS), Silvije Degen (ASH), Šandor Dembitz (SDP), te Zlatan Frölich iz zagrebačke Gospodarske komore. Potvrdio je to za Vjesnik u nedjelju predsjednik Gradske skupštine Goran Hill. Premda program posjeta Novom Sadu još uvijek nije definiran, Hill je istakao kako će njen osnovni cilj biti priprema terena za intenziviranje gospodarske suradnje dvaju gradova.</p>
<p>- Prije svega, moram kazati da gradonačelnik Bandić ne putuje u Novi Sad, jer smo poziv dobili od novosadskog gradonačelnika, a on je kod njih neka vrsta pandana za gradsku skupštinu, dok posao našeg Poglavarstva obavlja izvršno vijeće, pojasnio je Hill. Prema njegovim riječima, zagrebačko će izaslanstvo tijekom boravka u Novom Sadu obaviti niz razgovora i susreta. </p>
<p>- Uz pripremu terena za naredni susret gospodarstvenika, koji bi se trebao dogoditi za otprilike mjesec dana, razgovarat ćemo i o problemu nestalih hrvatskih građana, te obići grob Josipa Runjanina, kazao je Hill, dodajući kako će se prije odlaska informirati o detaljima vezanim uz nestale hrvatske građane, u razgovoru s predstavnicima udruga. Datum polaska još se ne zna, no Hill pretpostavlja da će zagrebačko izaslanstvo u Novi Sad otputovati 31. siječnja, odakle bi se trebali vratiti 2. veljače u večernjim satima.</p>
<p>Predsjednik Gradske skupštine osvrnuo se i na posljednje novinske napise u kojima se odlazak delegacije u Vojvodinu, kritizira kao preuranjen. Hill, međutim, kaže da ga komentari iz HDZ-a nisu iznenadili kao neke kritike iz stranke premijera Račana, ministra vanjskih poslova Picule, te predsjednik skupštinskog Odbora za međugradsku i međunarodnu suradnju Tomca.</p>
<p>- Vojvodina nije isto što i Srbija, posebice ako se zna da ćemo se u Novom Sadu sastati s Nenadom Čankom, čovjekom koji je bio u zatvoru tijekom agresije na Hrvatsku, odgovara Hill, dodajući kako se samo radi o logičnom slijedu nakon što je u prosincu prošle godine primio izaslanstvo vojvođanskih gospodarstvenika i razgovarao o potrebi intezivnije suradnje. Osim toga, upravo je skupštinski Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju razmotrio poziv i dao mu zeleno svjetlo, zaključio je Hill.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Magla i »minusi« nisu prepreka za dobar provod</p>
<p>Gusta magla i niska temperatura od pet stupnjeva ispod ništice, nisu spriječili mnogobrojne Zagrepčane da i ovaj vikend provedu na Sljemenu.</p>
<p>- Gužve su manje nego prethodnih godina, a glavni razlog je nedostatak snijega, čime su pogotovo razočarana djeca, rekla nam je Bojana Pamić, koja svaki vikend sa svojom obitelji posjećuje Sljeme. Od niskih temperatura posjetitelji su se branili toplim čajevima, a oni mlađi kuhanim vinom i »žesticama«, dok su se mnogi odlučili zagrijati i osladiti raznovrsnim specijalitetima u planinarskim domovima.</p>
<p>- Svaki vikend s društvom provodim na Sljemenu, uglavnom idemo pješice, uživajući u svježem zraku i predivnoj prirodi, ispričala nam je Ružica Sitarić, članica planinarskog društva »Medveščak«. Obitelji Križ Sljeme je poslužilo kao ugrijavanje i priprema za planirano skijanje, dok je najmlađeg člana obitelji, 11-mjesečnu Tinu, svježi sljemenski zrak - uspavao. </p>
<p>Nedostatak snijega, nije spriječio razigranu djecu da isprobaju sanjke i ostalu opremu bar na umjetnom snijegu, tako da zabave i smijeha nije nedostajalo. (anl)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Izložba malih životinja privukla velik broj uzgajivača, a posebno oduševila - djecu </p>
<p>Deveta državna i treća Međunarodna izložba peradi, kunića i ptica održana u paviljonu 10A Zagrebačkog velesajma, okupila je u tri dana trajanja 279 izlagača. Izložba je zatvorena u nedjelju, a zahvaljujući velikom interesu izlagača u paviljonu je bilo izloženo čak 1965 golubova u 67 pasmina, 412 peradi u 54 pasmine, 218 kunića u 17 pasmina i 74 ptice.</p>
<p>Suci saveza sudaca za male životinje službeno su ocjenjivali izloške, a s rezultatima nas je upoznao predsjednik organizacijskog odbora Ivan Jakuš. Prema njegovim riječima, 112 golubova dobilo je šampionski naslov, dok se kod peradi tom titulom moglo podičiti 23 izložaka. Kunića šampiona bilo je 13, dok je kod ptica za taj naslov odabrano njih četiri. Neki su izlošci dobili i odlične ocijene, dok je nagradu organizatora, koja se ne računa kao službena ocjena, dobilo dvadesetak životinja. </p>
<p>Ptice i životinje bile su i za prodaju, ali na ovakvim mjestima kupci su većinom uzgajivači. Osim službenih izložaka, moglo se tu kupiti i raznih ptica, prvenstveno papiga, ali i južnoameričkih činčila, ribica, štenadi i opreme za pse. Životinje su se prodavale i ispred paviljona, što predstavlja sajamsku tradiciju, objasnili su nam prodavači. Tamo su roditelji mogli razveseliti svoje dijete lijepim primjerkom šteneta šarplaninca za 700 kuna. Djeca su oduševljeno promatrala i razne pasmine kunića, a jedna se djevojčica toliko divila kuniću orijašu da mu je nudila i komad keksa.</p>
<p> - Gledaj, mama, iz moje ruke hoće jesti!, oduševljeno je kliknula. Dječju pozornost privlačile su i brojne papige, pa klince ništa nije moglo spriječiti u namjeri da pomaze neodoljive životinjice.</p>
<p>U gužvi koja se stvorila u prolazima između kaveza ljudi su se morali nadglasavati zbog kukurikanja, siktanja i ostalih zvukova koje su proizvodili izloženi primjerci, od kojih su vjerojatno bili najglasniji oni koji su ostali bez nagrade. Unatoč tome što je broj izlagača golubova bio nešto manji nego inače, posjetitelji su ove godine pokazali veći interes za izložbu nego lani... (Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Među domaćim turističkim zajednicama, Gradu Zagrebu status - turističke regije?</p>
<p>Zagrebački turizam i dalje se temelji na - gradskim događanjima / Prošle godine 20 posto više stranih, i isto toliko manje domaćih turista, nego godinu dana ranije / Velika zainteresiranost gradskih čelnika za razvoj zagrebačkoga turizma / Nedostaju Kongresni centar i parkiralište za turističke autobuse, te bolja suradnja s turističkim agencijama / U Turističkoj zajednici svoj optimizam u ovoj godini temelje i na relativnoj nepoznatosti Zagreba u turističkom smislu </p>
<p>- Iako još nisu obrađeni podaci za prosinac prošle godine, već sada se može reći kako je iza nas uspješna turistička sezona, rekao nam je direktor Turističke zajednice grada Zagreba, Mario Zmajević. Budući se zagrebački turizam ponajviše temelji na događanjima koje Zagreb nudi, kao najposjećenije, u godini iza nas, možemo izdvojiti postavljanje rock-opere »Jesus Christ Superstar« u Lisinskom, »Zagreb Auto Show« i »Infoliber« na Zagrebačkom velesajmu, izložbu »Historicizam u Hrvatskoj« u Muzeju za umjetnost i obrt te posjete Tehničkom muzeju. Ukupno je ta i slična događanja posjetilo više od 14.000 gostiju. Prema saznanjima Kongresnog ureda Turističke zajednice grada Zagreba, u Zagrebu je tijekom 2000. godine održano i 78 skupova te 22 športska događanja s više od 27.000 sudionika. U odnosu na 1999. godinu to znači povećanje broja stranih gostiju za više od 20 posto, ali istodobno i isto toliko smanjenje broja domaćih gostiju.</p>
<p>U prošloj godini, u suradnji s Poglavarstvom grada, pokrenuto je i mnogo novih događanja kao što su ljetni koncertni na Zrinjevcu i prvi Zagrebački karneval. U prostoru Turističkog informativnog centra otvorena je stalna izložba predmeta iz Zbirke lutaka u narodnim nošnjama iz cijeloga svijeta Ljeposlava Perinića, a posebna novina je Zagreb card-kartica koja vrijedi 72 sata i košta 60 kuna, a omogućava besplatan gradski prijevoz te do 50 posto jeftinije cijene ulaznica za zagrebačke muzeje, galerije, kazališta, koncertne dvorane, restorane, diskoteke.</p>
<p>Krajem prošle godine održan je sastanak na kojem su predstavnici Gradskog poglavarstva, na čelu s gradonačelnikom Bandićem, razgovarali s predstavnicima Turističke zajednice, turističkih agencija, hotelijera, te drugim turističkim djelatnicima. Tom prigodom su čelnici grada pokazali iznimnu zainteresiranost za razvoj zagrebačkog turizma, pa je pokrenuta inicijativa za osnivanje odbora za koordinaciju aktivnosti svih turističkih čimbenika u gradu. Zaključeno je da treba poraditi na povratku velikih svjetskih turoperatora, te orijentaciji na tzv. City breaks programe i kongresni turizam. Vikend posjeti velikim gradovima (City breaks) iznimno su popularni u cijeloj Europi, a posebno su aktualni tijekom održavanja sajmova i kongresa. No, za poboljšanje kongresnog turizma, Zagrebu je potreban Kongresni centar, a njegova izgradnja je, kako ističu u Turističkoj zajednici, akutni problem grada Zagreba. Uz to, još mu nedostaje parkiralište za turističke autobuse, te bolja suradnja s turističkim agencijama. Naime, zbog poznate političke situacije u regiji, posljednjih godina su agencije uglavnom nudile Zagrepčanima ljetovanja i zimovanja izvan Zagreba, a manje su radile na dovođenju turista u Zagreb. Ipak, stvari se na tom planu polako mijenjaju, tako da sve više turističkih agencija investira i u incoming.</p>
<p>U 2001. očekuje se svakako bolji posjet turista, a u Turističkoj zajednici svoj optimizam temelje i na relativnoj nepoznatosti Zagreba u turističkom smislu, jer su drugi srednjeeuropski gradovi, poput Praga ili Budimpešte, već dobro poznati velikom broju zapadnoeuropskih i drugih turista. Od velikog broja događanja u ovoj godini valja istaći Svjetski kongres esperantista na kojemu se očekuje veliki broj posjetitelja.</p>
<p>I na kraju, valja spomenuti i novi prijedlog Zakona o sustavu turističkih zajednica, prema kojemu bi se racionalizirao postojeći sustav, smanjenjem broja turističkih zajednica sa njih 21 na 6. U Turističkoj zajednici grada Zagreba se načelno slažu s tim, ali će inzistirati na izdvajanju Zagreba, kao posebne jedinice, sa statusom turističke regije, kao što to i jest praksa u većini razvijenih zemalja. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U jedanaest mjeseci u Zagrebu boravilo 279.500 turista</p>
<p>Od siječnja do studenoga prošle godine u Zagrebu je boravilo 279.500 turista koji su ostvarili 526.300 noćenja ili 9,1 posto više nego u istom razdoblju 1999. godine. U mjesecu studenom u Zagrebu je bilo 29.200 turista, 15,4 posto više nego u istom mjesecu 1999., a ostvareno je 55.300 noćenja ili 19,8 posto više.</p>
<p> Po podacima zagrebačkoga Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša u jedanaest mjeseci prošle godine inozemnih je turista u Zagrebu bilo 173.800, odnosno 22,9 posto više nego 1999. Inozemni turisti su u tom razdoblju ostvarili 352.200 noćenja što je povećanje od 22,3 posto. Domaćih turista je pak bilo 105.600 ili manje za 7,9 posto, a s ostvarenih 174.000 noćenja bilježe pad od 11,1 posto u odnosu na jedanaest mjeseci 1999.</p>
<p> U zagrebačkim hotelima je od ukupnog broja turista u jedanaest mjeseci prošle godine boravilo 85,5 posto ili 239.000, što je 9,7 posto više nego godinu dana ranije. U hotelima je ostvareno i 86,7 posto noćenja (456.600 noćenja ili 9,1 posto više nego 1999.).</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bez samostalnosti u turističkom predstavljanju u inozemstvu?</p>
<p>Postojeći sustav turističkih zajednica, sastoji se od 21 županijske turističke zajednice i stotinjak manjih, gradskih, općinskih i mjesnih zajednica. Među njima, grad Zagreb ima status županijske zajednice. Međutim, prema novom prijedlogu Zakona o sustavu turističkih zajednica, Zagreb bi mogao izgubiti takav visoki status. </p>
<p>Naime, zbog racionalizacije poslovanja turističkih zajednica, Ministarstvo turizma će predložiti njihov preustroj, tako da se umjesto postojeće 21 županijske turističke zajednice formira šest novih, regionalnih turističkih zajednica. Iako je tek u pripremi nacrt takvog prijedloga, u Turističkoj zajednici grada Zagreba ne kriju svoje strahove vezane uz takvo rješenje. Jer, prema tom prijedlogu, Zagreb bi imao tek status gradske turističke zajednice u sklopu Turističke zajednice Zagrebačke regije. Regija bi obuhvaćala područje grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Karlovačke županije. Time bi grad Zagreb izgubio status koji trenutno ima kao jedna od najviših podjedinica u sklopu Hrvatske turističke zajednice. </p>
<p>Zato u zagrebačkoj Turističkoj zajednici ističu neprihvatljivost takvoga rješenja te su i uputili primjedbu na predloženi nacrt i prijedlog o izdvajanju Zagreba iz Zagrebačke regije sa statusom - samostalne turističke regionalne zajednice. Takav status imaju gotovo sve zapadnoeuropske metropole zbog specifičnosti njihove ponude, a turistička ponuda grada Zagreba bitno se razlikuje od ponude svih ostalih krajeva u Hrvatskoj. Smanjenje postojećih ovlasti negativno bi se odrazilo na zagrebački turizam, budući bi time bilo onemogućeno samostalno predstavljanje turističke ponude grada Zagreba u inozemstvu. </p>
<p>U Ministarstvu turizma nisu željeli komentirati sadržaj najavljenog nacrta. Svi prijedlozi pojedinih turističkih zajednica još uvijek su u razmatranju, a oni koji se pokažu boljima od predloženih rješenja, bit će prihvaćeni. Pokretanje službene procedure očekuje se tijekom ovoga mjeseca. (MK)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Studenti pomažu siromašnim obiteljima s većim brojem djece</p>
<p>Studenti Fakulteta za socijalni rad, u suradnji s Centrom za socijalni rad Pešćenica i Preventivnim programom modifikacija ponašanja putem igre, u nedjelju su organizirali akciju darivanja obitelji slabijeg imovinskog statusa, s većim brojem djece. Tom humanitarnom akcijom, čiji je sponzor Ina, obuhvaćeno je 24 obitelji, odnosno 60-oro djece s područja Pešćenice. Studenti su u nedjelju mlađoj djeci podijelili igračke, Kraševe proizvode, Cedevite, Nutelle, a starije su razveselili dezodoransima.</p>
<p>- To je drugi dio humanitarne akcije koja je započela za Božić, kada je za 130 beskućnika iz prenoćišta Crvenoga križa kod Glavnog kolodvora bila priređena večera. Ostatak novca, od ukupno 5.000 kuna koliko je Ina dala za tu humanitarnu akciju, namijenili smo za siromašne obitelji s područja Pešćenice, ukupno 2.000 kuna, rekla nam je Sunčana Kusturin, studentica uključena u akciju.</p>
<p>Ova studentska inicijativa traje već petu godinu zaredom, a osim socijalno ugrožene djece, studenti Fakulteta za socijalni rad su darovima i predstavama razveselili i bolesnu, invalidnu i mentalno retardiranu djecu. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Izlet Zagrebačkom županijom</p>
<p>Turistička zajednica Zagrebačke županije organizira u ponedjeljak izlet tom Županijom, pod nazivom »Potepuh«. Polazak je u 14 sati sa parkirališta iza Ciboninog tornja, gdje će izletnici biti vraćeni u 21 sat. Karte se mogu kupiti na sam dan polaska i to po cijeni od 30 kuna za odrasle te 20 kuna za djecu. Izletnici će, između ostalog, moći uživati i u priredbi »Vincekovo u Vrbovcu 2001«. Naime, ZT Zagrebačke županije, TZ grada Vrbovca, te Vrbovečka udruga vinogradara i vinara proslavu dana sv. Vinka priredit će u vinogradima »Vinterevec«. </p>
<p>Po dolasku u Vrbovec, izletnici će se priključiti svečanoj povorci, koja će, uz pratnju »Starih vrbovečkih tamburaša«, oko 15 sati krenuti prema »Vineterevecu«. Pučka svečanost rezanja trsa obavit će se u vinogradu Stjepana Ivanovića, a druženje će se nastaviti u obližnjim ugostiteljskim objektima. </p>
<p>Blagdan sv. Vinka ili »Vincekovo«, običaj je vinogradara kontinentalnih vinogorja. Riječ je proslavi tzv. vinogradarske Nove godine, kojom se obilježava početak novog ciklusa poljoprivrednih radova. U skladu s tradicijom, tom se prigodom, odreže grančica vinove loze koja se stavlja u vrč sa vodom. prema narodnom vjerovanju, već za nekoliko dana znat će se hoće li urod biti dobar ili će podbaciti. Naime, ako iz pupova uronjenih u vodu izbije mnoštvo listova, godina će biti plodna. Da bi doista tako i bilo, orezani trs obredno se »krsti« starim vinom, ukrasnim kobasicama, te daruje pšenicom, kukuruzom, grožđem i starim kruhom. Uz prigodne želje, prema pučkom običaju, cijeli je ceremonijal praćen pjesmom i glazbom, uz neizostavan obilazak vinskih klijeti i ponudu domaćeg vina. (MP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Hrvatska jahta - najveća atrakcija</p>
<p>PULA, 21. siječnja</p>
<p> - Na upravo otvorenom 32. po redu Sajmu nautike »Boot 2001.« u Düsseldorfu među mnoštvom izloženih plovila najveća je atrakcija ujedno i dosad najveća izložena jahta - »Dat Helji« sagrađena u Puli i vrijedna 14 milijuna maraka. Riječ je o tzv. mega-jahti dugoj 34,85 metara i teškoj 160 tona, čiji je čelični trup obložen mahagonijem i drugim plemenitim vrstama drva, a pulski arhitekt Zvonko Vojnić vrlo je atraktivno osmislio interijer. To plovilo kojim se Hrvatska turistička zajednica i ukupna nautička ponuda Hrvatske predstavlja njemačkom pa i širem tržištu, u cijelosti je hrvatski proizvod.</p>
<p> Projekt i dizajn djelo je nekadašnjih Uljanikovih stručnjaka mr. Rafaela Vareška i Nerea Zakinje, koji su s našim najvećim brodogradilištem osnovali zajedničku kompaniju USCS. Jahta je sagrađena uz dodatnu suradnju stručnjaka Instituta za brodarstvo i Brodograđevnog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p>Megajahta »Dat Helji«, koja je dobila ime po unuci vlasnika jahte i brodogradilišta »Helji d.o o.« u Puli Helge i Hansa Stangela sagrađena je kao prvijenac tog brodogradilišta, a prema riječima tehničkog direktora Brodogradilišta »Helji« Jakova Tomičića projektno je dobro pogođena i izvrsnih maritimnih sposobnosti. Uz snažan motor koji omogućuje <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> veću od deset čvorova, jahta je opremljena i jedrima ukupne površine 800 četvornih metara. Kad je vjetar povoljan, jahta »pojuri kao raketa« kaže Tomičić, dodajući kako su oni najskuplje ali ujedno i najbolje hrvatsko brodogradilište specijalizirano za brodnju i remont skupih plovila. Sada su u tom brodogradilištu u pulskoj slobodnoj zoni neposredno uz Uljanik četiri jahte na remontu, a na u Düsseldorfu se očekuje se potpisivanje ugovora o gradnji nove jahte duge 45 metara. Zbog potražnje za uslugama ovoga brodogradilišta koje je u cijelosti inozemno ulaganje, ali je zato od 35 zaposlenih samo jedan Nijemac, radi se i nedjeljom, a prema Tomičićevim riječima plaće radnika u brodogradilištu »Helji« u rasponu su između pet i deset tisuća kuna. Očekuju i nove ugovore, među kojima se spominje i moguća narudžba jednog od ljudi iz najbližeg kruga znamenitog Billa Gatesa.</p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za retardirane plivao u Dunavu </p>
<p>VUKOVAR, 21. siječnja </p>
<p> - Točno u podne u rijeku Dunav kod istoimenog hotela u Vukovaru uplivao je poznati slavonski zimski kupač Duško Rudež zvani »Čovjek tuljan«. Toplo pozdravljen od stotinjak Vukovaraca i članova Društva za pomoć mentalno retardiranim osobama iz Vukovara koji je organizator akcije zimskog kupanja Duška Rudeža u Dunavu, »Čovjek tuljan« preplivao je desetak metara. Nakon izlaska iz vode izjavio je kako se kupao iz humanitarnih razloga, želeći pružiti podršku mentalno hendikepiranim osobama, članovima vukovarskog Društva za pomoć mentalno retardiranim osobama.</p>
<p> »Želim potaknuti i druge sponzore da se uključe u akciju prikupljanja pomoći tom društvu čiji članovi ovise o tuđoj pomoći i brizi«, kazao je Rudež, predajući predsjedniku društva Ivici Azeniću uplatnicu kojom je sponzor akcije vukovarski Vupik na račun Društva uplatio 4.000 kuna. Poziv za pomoć društvu uputio je i predsjednik Azenić koji je rekao da je tom društvu koje sada ima pedesetak članova glavni problem nedostatak odgovarajućeg prostora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bush je loš plesač</p>
<p>WASHINGTON, 21. siječnja </p>
<p> - Novi američki predsjednik ne zna plesati i to ne poriče. Predsjednik George Bush mlađi i njegova žena Laura u subotu navečer prešli su Washington uzduž i poprijeko kako bi mogli sudjelovati na osam službenih inauguracijskih balova i na svakome od njih otvoriti službeni ples. »Priznajem da nisam najbolji plesač na svijetu, ali morat ćemo proći i tu muku«, kazao je američki predsjednik na jednom od balova. Bush je na svakom plesu proveo samo pet minuta pa je u Bijelu kuću stigao prije ponoći, čak sat vremena prije službeno predviđenog roka. »Ponosan sam što mogu reći da smo ukupno otplesali više od deset minuta«, kazao je na zadnjem balu i dodao: »I sada ćemo ponovno zaplesati, kako bi vam pomogli da se zabavite, a potom idemo kući, u krevet«. Sudeći po njegovoj izjavi, za Bushov plesački antitalent krivi su i geni: »Ako u Americi postoji plesač gori od mene, onda je to guverner Floride«, rekao je, misleći na svog mlađeg brata Jeba Busha. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kremlj protiv Putinovih jamstava Tedu Turneru za udio u NTV-u</p>
<p>MOSKVA, 21. siječnja</p>
<p> - Kremlj je ocijenio »potpuno nerealnim« napore američkog medijskog magnata Teda Turnera da dobije određena jamstava predsjednika Vladimira Putina glede njegovog udjela u ruskom televizijskom kanalu NTV, izvijestila je u subotu agencija Interfax. Turnerova namjera »potpuno je nerealna i suprotna ruskom zakonodavstu«, izjavio je dužnosnik ureda ruskog predsjednika Aleksej Volin. Pružanje takvih jamstava Tedu Turneru predstavljalo bi »primjer državnog protekcionizma i kršenje načela slobodne konkurencije«, objasnio je on. »Država ne može i nema prava pružiti posebne uvjete nekim sudionicima na tržištu, uključujući i tržište masovnih medija«, rekao je Volin.</p>
<p>Prema Kremlju, Turner pokušava postići da ga »pokriva« predsjednik, što se kosi sa zakonom i načelima tržišne ekonomije. Osnivač CNN-a, koji želi kupiti 25 posto NTV-a, jedine ruske oporbene televizije, pokušava izravno od Kremlja dobiti jamstva da na toj televiziji neće biti političkih intervencija nakon što se on uključi. Skupina Media-Most, koja kontrolira NTV, u izravnom je sukobu s Kremljom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nestala kontesa »pralja« Craxijevih milijardi</p>
<p>RIM, 21. siječnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pedesetosomogodišnja kontesa Francesca Vacca Agusta nestala ja prije desetak dana, a ni danas nema nikakvih tragova o tome gdje je završila žena čije se ime često pojavljivalo u naslovima žutog tiska. Nakon što se cijelu noć nije vratila u luksuznu vilu na obali, policija je za Francescom pokrenula potragu. Nađen je samo bijeli ogrtač koji je imala preko spavaćice kad je posljednji put viđena.</p>
<p> U petak, su u policijskom laboratoriju otkriveni tragovi krvi na kontesinom ogrtaču nađenom osam dana ranije u moru. Otvorena je nova staza istrage koja ovaj put ne isključuje ni ubojstvo. Tko god je poznavao kontesu Agustu ne vjeruje u pokušaj samobojstva jer je suviše voljela i uživala u životu.</p>
<p> Bila je poznata kao žena koja je »oprala Craxijeve milijarde«, zbog čega je svojedobno osuđena na 15 mjeseci zatvora.</p>
<p>Francesca, koja potječe iz skromne milanske obitelji, od rane se mladosti isticala iznimnom ljepotom. Ambiciozna djevojka iz zloglasne ulice Maino od malih je nogu sanjala da će osvojiti svijet. To joj je uspjelo kad je sredinom šezdesetih upoznala dvadeset godina starijeg grofa Corrada Agustu, vlasnika tvornice helikoptera.</p>
<p> Za grofa Corrada je susret sa vatrenom crvenokosom djevojkom bio fatalan. Priča se da ju je iste večeri odveo na večeru u Bejrut i tu zaprosio. Njezina ekstravagantna pojava i raskalašen život učinili su za reklamu helikoptera Agusta mnogo više nego bilo koji tv spot. Francescu su nazivali raznim imenima »Lady helikopter«, »Kontesa Mito«, ili »Lolita« kako se sama nazvala zbog veza sa starijim muškarcima u svojoj mladosti. Bila je prisna prijateljica Bettina Craxija, koji joj je povjerio 30 milijardi i 850 milijuna lira, što se pretvorilo u 15 milijardi nakon »pranja« novca za što je provela u zatvoru godinu i dva mjeseca. Znalo se i da je bliska prijateljica Silvija Berlusconija, Rosane Armani, modnih kreatora Dolce & Gabbana, Versacea. Postavši bogata nastojala je nadoknaditi što je propustila u mladosti. </p>
<p>Smjenjivali su se jedan za drugim mladi ljubavnici, dok nije srela milanskog playboya Maurizia Raggia, koji je od nje bio mlađi 16 godina. Slijedila je duga i strastvena ljubavna veza. Zamjenila ga je Meksikancem Tirsom Roncadon Gonzalesom, ali se nije prestajala sastajati ni s Mauriziom, za kojeg je tvrdila da joj je podario najljepše godine svog života. Francescino je bogatstvo bilo neizmjerno: potkrovlje u Milanu, meksičke vile u Cuervavaci i Acapulcu, kuća u Sankt Moritzu, stan u Monte Carlu, helikopter, jahta, prelijepa vila od 40 soba u Portofinu gdje je živjela sa svojim psima i iz koje je i nestala. Naslijedila je to od grofa Corrada koji ju je nakon nepunih osam godina braka napustio zbog »nedoličnog ponašanja«.</p>
<p> Poslije grofove smrti borila se po sudovima za što veći dio od 536 milijuna dolara, koji su pripali njegovom sinu iz prvog braka. Isti scenarij ponavlja se i nakon kontesina nestanka. Još nije pronađen leš, ne zna se je li uopće živa, a već se raspravlja o mogućim oporukama. Kontesin odvjetnik tvrdi da je Francesca napisala više oporuka, ali ih on ne kani javno čitati niti provoditi dok se tijelo ne pronađe i ne bude sigurno da je kontesa doista mrtva. Pretpostavlja se da je u zadnjoj oporuci sve ostavila posljednjem ljubavniku iz Meksika. Uvrijeđeni bivši kontesin partner Maurizio Raggio je već izjavio da će se sudski izboriti za dio ostavštine koji mu je obećala dok je još trajala njihova veza. On ne posustaje u traženju leša. Unajmio je helikopter kojim iz zraka nadzire dio mora gdje se pretpostavlja da je nestala kontesa. Je li doista tako silno volio Francescu Vaccu ili je dio primaljivog kolača njene ostavštine koja se procjenjuje na više desetaka milijardi lira ipak glavni poticaj neumornog traženja?
></p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Razočarani uspjelim testom lijeka protiv ćelavosti</p>
<p>LONDON, 21. siječnja</p>
<p> - Testiranje jednoga novog preparata protiv ćelavosti dalo je neočekivano dobre rezultate i istodobno razočaralo tvrtku koja je preparat proizvela. Nakon jednogodišnjeg tretmana, čak 38 posto ispitanika počelo je opet dobivati kosu. Glasine da neki od sudionika u testu tvrtke Phytopharm izgledaju manje ćelavo nego prije dovele su do znatnog porasta Phytopharmovih dionica na burzi. Na kraju testa pokazalo se, međutim, da je tih 38 posto pripadalo - kontrolnoj skupini koja je na glave utrljavala placebo, običnu i jeftinu vazelinu srodnu kremu koja se primjenjuje protiv kožnih iritacija ali nema nikakvih ljekovitih svojstava. U pravoj eksperimentalnoj skupini koja je utrljavala nadobudni preparat dobiven od neke afričke biljke također je bilo porasta kose, ali samo 22 posto. Čini se, dakle, da lijek protiv ćelavosti postoji, ali da na njemu neće zaraditi Phytopharm, čije su dionice dan nakon objavljivanja rezultata pale za 15 posto, nego onaj tko uspije u neki kemijski preparat kao glavni sastojak staviti autosugestiju. (ri)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Upitan umjetnički dojam</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Zagrebačka filharmonija pod ravnjanjem Franka Shipwaya i solist libanonsko-francuski pijanist Abdel Rahman El Bacha / Izvedena skladba Carla Augusta Nielsena, te dva standardna repertoarna djela Edwarda Griega i Johannesa Brahmsa </p>
<p>Šef-dirigent i umjetnički ravnatelj Zagrebačke filharmonije Britanac Frank Shipway nastavlja odgovorni posao u našem Orkestru nastojeći opravdati povjerenje koje mu je iskazano na početku ove sezone. Proteklog tjedna pripremio je za brojne pretplatnike »Bijele oktave za koncert« u petak u Koncertnoj dvorani »Vatroslava Lisinskog« romantični program, s jednom u našoj sredini još naizvedenom skladbom Carla Augusta Nielsena (»Pan i Syrinx«), te dva standardna repertoarna djela Edwarda Griega (»Koncert za glasovir i orkestar u a-molu«) i Johannesa Brahmsa (»Četvrta simfonija u e-molu«). </p>
<p>Solist u omiljenom Griegovom »Koncertu za glasovir i orkestar u a-molu« bio je Abdel Rahman El Bacha, libanonsko-francuski pijanist svjetske karijere (1958), koju je inicirala pobjeda na Međunarodnom pijanističkom natjecanju kraljice Eliabethe u Bruxellesu. Umjetnik se predstavio besprijekornom tehnikom, muzikalnošću i vrlo lijepim tonom koji je posebno došao do izražaja u »Adagiu« plemenite boje tona i naglašene liričnosti. Prvi stavak »Allegro« bio je mjestimice trom, premekan, razvučen i patetičan. Nedostajalo je čvrstine i unutarnje energije kojom je, primjerice, bila nabijena izvrsna, markantna kadenca. Treći stavak »Allegro Moderato - Andante Maestoso« pružio je uvid u solistov briljantan i lepršavi virtuozitet, praćen impresivnim, čak i presnažnim zvukom Orkestra (sjajni gudači!), dinamičkim finesama i preciznošću. Očekivalli smo i standardni dodatak od pijanista, ali on je, nažalost, izostao. Maestro Shipway je, naime, pratio svaki ponovni izlazak pijanista pred publiku i Orkestar. Da ga je barem jednom pustio da izađe na poklon sam, kao što je uobičajeno, vjerojatno bi dobili i dodatak. </p>
<p>Simfonijska pjesma »Pan i Syrinx« danskog skladatelja Carla Augusta Nielsena (prema Ovidijevim »Metamorfozama«) prvi put je ovom prigodom izvedena u Hrvatskoj. Taj kratki stavak zamišljen kao uvod u autorovu »Petu simfoniju«, ovdje je poslužio kao uvod u koncert, ali nije ostavio dublji dojam, osim nastupa vrsnih solista puhača na čelu s eksponiranim engleskim rogom. Četvrta simfonija Johannesa Brahmsa na kraju pokazala je, doduše, minuciozan rad s Orkestrom koji je bio na visokoj tehničkoj razini, s lijepim detaljima (na primjer, solo flauta), ali bez dovoljno dubine i dramatike na pojedinim ključnim mjestima u partituri, naročito kod predimenzioniranog tutti forte zvuka, tako da je umjetnički dojam na koncu ipak upitan. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Iz života kukaca</p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih / Uz premijernu izvedbu »Insektarija« suvremenoga austrijskog pisca Gerta Jonkea, u režiji mladoga austrijskog redatelja Andreasa Ingenhaaga / Dramski esej o otuđenju predstavljen začudnim scenskim govorom</p>
<p>Jedna će muha osvojiti ne samo prostore u stanu, nego će se zauvijek useliti i u živote stanara. Nepostojeće ptice, koje su maštom prizvali Ona i On, zaustavit će se u letu. Neka djevojka se neće uspjeti sjetiti ne samo imena svoga rodnog mjesta, već ubrzo ni svoga vlastitog imena. Soba će uljuljkivati u san stanara nastojeći ga zadržati. Sve te fragmente prilično apsurdnih situacija ispisao je suvremeni austrijski pisac Gert Jonke u dramskom tekstu »Insektarij«, što je u odličnom prijevodu Seada Muhamedagića koji je s lakoćom uspio prenijeti sve one pomake u jeziku što nude nacrt za neograničenu igru značenja, premijerno prikazan u subotu na večer, na pozornici dvorane »Istra« Zagrebačkog kazališta mladih.</p>
<p> »Trebali bismo se ponašati kao gosti, a ne kao paraziti koji isisavaju golemu živinu zemljine kugle. Pokušavam ovdje pokazati srodnost ljudi s kukcima. Pa više nema nijedne točke na svijetu gdje ne bi bilo nas. Naprosto nas je previše«, bilježi Gert Jonke uz svoj dramski esej o otuđenju što svjedoči o traumatizmu ovog vremena rasutim slikama izmaknute stvarnosti. Jonkea zanima jezik i njegova potrošenost, nemogućnost da se pomoću njega odredimo ili približimo Drugome, naši uzaludni pokušaji da govorom prikupimo raspršenu zbilju i pronađemo uporišno mjesto u svijetu - jezik »kao beskrajan proces razlika i odsutnosti«. Stoga gotovo antologijskom djeluje scena pod nazivom »Riječi u pojedinačnom bijesu« u kojoj se jedna anonimna žena uzaludno nastoji prisjetiti imena zavičajne doline, da bi ubrzo shvatila kako je zaboravila i vlastito ime, a zaborav postaje opsesivno mjesto budućnosti u nemoći da govorom napokon ovladamo nekim prostorom u sebi ili izvan njega. »Vama se jedna riječ, prije nego što ste je uzmogli izgovoriti, rastalila u ustima...«, reći će suputnica u ženinom lutanju po praznim kutovima vlastitog sjećanja.</p>
<p> »Hiperbola 1«, »Hiperbola 2«, »Elvira i ptice«, »Pjesnikova smrt«, »Elvira i sobna muha«, »Bogomoljka«, »Materinska šutnja umjesto materinskog jezika«, »Hipotenuza«, »Prigodni govor«, »Karijatide«, »Platnena oluja«, »Riječi u pojedinačnom bijegu«, »Za rastanak«, »Soba 2« i »Soba 3« nazivi su prizora Jonkeove drame koje je mladi austrijski redatelj Andreas Ingenhaag, uz pomoć dramaturga Željke Udovičić, posložio po drugačijem rasporedu, dokazujući kako otvorena forma predloška nudi mogućnosti za različite scenske igre i redateljska iščitavanja. Primjerice, možda najznakovitiju scensku sliku o Elviri i sobnoj muhi protezao je kroz cijelu predstavu, dijeleći je u fragmente koji su potom povezivali ostale sekvence u cjelinu.</p>
<p> Andreas Ingenhaag nastojao je ponajprije zadržati ili predstaviti to tjeskobno ozračje stvarnosti koje ispisuju jezične slike u drami. Stoga je na Jonkeove dramske provokacije, koje su već nekoliko desetljeća poznate svjetskoj filozofskoj i dramskoj literaturi, odgovorio govorom scenskih začudnosti pokušavajući prenijeti na pozornicu vječito osjećanje nekog gubitka. Precizno razrađeni prizori u osmišljenom redateljskom rukopisu (na mjestima usporena ritma) pogađali su ton dramskog teksta i koketirali s nekim od još uvijek aktualnih (iako danas pomalo već i istrošenih) tema naše suvremenosti, nerijetko u naglašenom ironičnom odmaku koji je ponegdje nudio komične izlaze ili olakšice.</p>
<p> Sivilo pozadine i mobilna, znakovita scenografija Miljenka Sekulića, sjajni kostimi Gerti Rindler-Schantl i efektna glazba skladatelja Stanka Juzbašića uklopili su se u tu pomaknutu i napornu sliku svijeta u kojoj još uvijek prepoznajemo tragove naše svakodnevice. U ocrtavanju likova lišenih psiholoških oznaka, i time mnogo lakšeg snalaženja na pozornici, ansambl Zagrebačkog kazališta mladih iskazao je veliki trud i energiju. Glumci Marica Vidušić, Katarina Bistrović-Darvaš, Ksenija Ugrina, Damir Šaban, Suzana Nikolić, Edvin Liverić, Urša Raukar, Filip Nola, Kristijan Ugrina, Maro Martinović, Branko Supek, Davor Borčić i Rajko Bundalo, svatko iz svoje vizure, svladavao je zamke Jonkeova jezika i bez patetičnosti, suvislo u iskazu jedne ideje, predočio klaustrofobičnu zbilju epizodnih junaka koji se u predlošku nazivaju Ona, On, Umjetnik, Gospodin Izvanjski, Zastupnik, Završni govornik, Stanar ili Soba. </p>
<p> »Insektarij« Gerta Jonkea nastavlja se na dramsko pismo druge polovice 20. stoljeća što istražuje otuđenje kroz jezik u slici nesigurnog subjekta koji se pokušava snaći u odsutnom svijetu i kojem pri tom neprestance izmiče bilo kakvo središte ili uporište. Redatelj Andreas Ingenhaag, pak, pokušava svjedočiti na pozornici o neobičnom u »običnosti« scenskog iskaza koji izmiče naprasnom naglašavanju ili unaprijed zadanom presudnom dramskom označavanju. Što se zagrebačke publike tiče, njima će zasigurno biti zanimljivo vidjeti barem fragment recentne austrijske teatarske scene. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>40. godina vjernosti</p>
<p>HNK u Zagrebu/ Proslavljena 40. godišnjica umjetničkog djelovanja dramske prvakinje Ivke Dabetić </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Ulogom Majke u predstavi C. P. Taylora »Dobri«, prvakinja Hrvatskoga narodnog kazališta Ivka Dabetić u je subotu na pozornici svog matičnog kazališta proslavila 40. godina umjetničkog djelovanja. Istoga dan, u podne, (a ne kao što uobičajeno, nakon večernje predstave), po izričitoj želji Ivke Dabetić priređen je u predvorju HNK prigodni domjenak, uz otvaranje izložbe kazališnih fotografija, koje ilustriraju njenu prisutnost na daskama koje život znače.</p>
<p>»Nisam pripremila tekst zahvale svima vama koji ste se danas okupili. No, obećajem, da ću nakon slijedećih četrdeset godina imati nešto za reći«, šarmantno je rekla ozarena slavljenica, nezaboravna Hasanaginica u istoimenom komadu Milana Ogrizovića i suptilna Draga u predstavi »Mirisi, zlato i tamjan« Slobodana Novaka, koju je igrala u Teatru ITD puna dva desetljeća. </p>
<p>U toplom svečarskom ugođaju, okruženoj brojnim prijateljima i kolegama, nadarenoj kreatorici stotinjak rola, čestitali su intendant HNK Georgij Paro, pomoćnica ministra kulture Seadeta Midžić, pročelnik Gradskog ureda za kulturu Dragutin Palašek, Zlatko Vitez i Marija Kohn iz Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske, te ravnatelj Drame HNK Želimir Mesarić, koji je glumici u ime kuće uručio poklon, njen portret, slikara Zlatka Kauzlarića- Atača.</p>
<p>Ivka Dabetić, odrasla je u glumačkoj obitelji, a za glumački poziv odlučila se rano, još kao djevojčica, od 1948. - 1955., zajedno sa svojom sestrom Sašom Dabetić, članica je tadašnjeg Pionirskog kazališta, današnjeg ZKM-a. Kao studentica Akademije dramskih umjetnosti, 1953. godine zaigrala je, zamijenivši kolegicu, skupa sa svojim djedom, velikim hrvatskim dramskim umjetnikom Augustom Cilićem i sestrom Sašom u repertoarnoj predstavi Hrvatskoga narodnog kazališta Logaritmi i ljubav G. Senečića. </p>
<p>U to vrijeme dobila je i svoju prvu značajniju ulogu Sophie u drami »Jesenji vrt« Lillian Hellman, koju je prema riječima tadašnje kritike ostvarila s »mnogo šarma, naivnosti i prave životne zainteresiranosti«. Uloga Flore u Williamsovoj »Baby Doll« donijela joj je i »Nagradu grada Zagreba« 1959., u kojoj je sugestivno prikazala jednu nedoraslu ženu, neiživljenu i željnu ljubavi, odgovorivši glumački zrelo, bogatom psihološkom slojevitošću svim zadanostima tumačenog lica. </p>
<p>Iz toga vremena ostat će zapamćena njena Nastasja Filipovna u Parovoj i Violićevoj režiji dramatiziranog romana »Idiot« F. M. Dostojevskog u kojem je odigrala antologijsku ulogu i »iznijansiranim preljevima svoje patnje prikazala toplu ženu kojoj ni najdublje tajne nisu strane i nedokučive«. Uloga Majke u »Krvavoj svadbi« F.G. Lorce, u režiji Petra Šarčevića, još je jedna u nizu njenih velikih glumačkih ostvarenja. Jozo Puljizević analizirajući uprizorenje istakno je: »Ivka Dabetić kao Majka našla je u linijama čistu i u izrazu potresnu dramatiku lika. Izrazila je sliku ponosa koji se prelama između bolne osjetljivosti prema sinu i slutnje kobi koja prekriva njen život kao teška sjena«. Bujicom osjećaja i zaštitničkom toplinom zrači rola Lucije u Vojnovićevu »Ekvinociju«, dok je groteskno podsmješljiva njena interpretacija Nade u Brešanovoj komediji »Nihilist iz Vele Mlake«, za koju je dobila ugledno priznanje, »Nagradu Mila Dimitrijević«, 1998.</p>
<p>Sve do svoje zadnje uloge Majke u predstavi »Dobri«, kojom je zaokružila svojih prvih 40 godina vjernosti kazalištu, Ivka Dabetić (u karijeri je imala samo jednu filmsku ulogu i to Janice u filmu »Svoga tela gospodar« Fedora Hanžekovića), svojim ulogama u djelomično fizičko-naturalističkom diskursu, glumački je ispisala svu ljepotu raspona od mladih, ali promišljenih žena, nestabilnih supruga, nezadovoljnih domaćica do zrelih majki. Time je nepovratno obogatila jedno razdoblje hrvatskoga glumišta, a tumačenjem ostvarenih likova posvjedočila o svojim umjetničkim, ljudskim i kazališno-kulturnim obzorima. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Multimedijalnost salona mladih</p>
<p>Peti paviljon Zagrebačkog velesajma / Tijekom petka i subote održan bogat multimedijalni program / Među ostalima, održan Festival alternativne književnosti, predavanje o Internet-tehnologiji i crtanje stripova uživo</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Zagrebački velesajam, odnosno njegov 5. paviljon je u petak i subotu bio poprište zanimljivih događanja u sklopu 26. Salona mladih. Večer posvećena Festivalu alternativne književnosti (FAK), na kojem je nastupilo nekoliko pisaca mlađih od 35 godina, održana je u petak. Ovoga puta oni su se predstavili nešto širim programom koji se razlikovao od već klasično fakovskog književno-čitateljskog. Na taj način FAK iskazuje solidarnost s ovogodišnjom koncepcijom Salona koji je ukinuo kategorije i žanrove, pa se pisci predstavljaju u multimedijalnom svjetlu. Krešimir Pintarić je predstavio svoju još neobjavljenu zbirku pjesama za čitanje i gledanje »Commedia dell'arte« projekcijom na platnu, a usput je stvarao i prikladnu zvučnu pozadinu.</p>
<p>Osim novih pjesama, Ivica Prtenjača je priredio i mix poznatih stihova hrvatske poezije. Miljenko Jergović pročitao je nove pjesme iz, prema mišljenju mnogih njegova najboljeg poetskog ciklusa predstavljenog u periodici, »Sevdah za Vjenceslava Šulca, hauzmajstora«. Nastupio je i Simo Mraović, a Roman Simić je čitao svoju »vrlo frišku« i, naravno, neobjavljenu prozu. Multimedijalnost ovog izdanja FAK-a upotpunio je nastup benda »Drvena Marija«. </p>
<p>U subotu je zanimljivo predavanje o internet tehnologiji i njenom korištenju za potrebe radijskih postaja održala Honor Hager iz Engleske. U središtu njenog predavanja bila je australska Internet radio postaja »Radioqualia« koja ustvari predstavlja projekt na kojem su mladi znanstvenici i umjetnici ispitivali mogućnosti prožimanja ta dva medija. Osnivanje radio postaje, koja isključivo djeluje putem Interneta, vrlo je jednostavno Naime, nije potrebno tražiti nikakve dozvole za koncesiju jer je Internet u potpunosti neograničen medij. U početku su se na »Radiqualiji« puštale različite vrste glazbe, a potom su krenule i emisije uživo. Ubrzo je isposlovana i koncesija za klasičnu radio postaju, pa je na neki način trebalo Internet-radio stanicu prebaciti u onu klasičnu.</p>
<p> To je bio pionirski poduhvat, za koji se koristio vrlo složeni softwerski program na kojem je radio tim mladih stručnjaka. Slijedeća faza rada »Radioqualie« je bila uspostava suradnje s radio postajama iz cijelog svijeta i emitiranja njihovog programa preko Internet sitea »Radioqualie«. S time je projekt dovršen, te je na taj način ostvarena maksimalna mogućnost protoka informacija koje su dostupne u svakom djelu svijeta. Inače, »Radioqualia« je neka vrsta novog medija, budući da se taj radio može i slušati i gledati. Na njegovim stranicama se organiziraju izložbe mladih umjetnika, a mogu se poslušati i različite zvučne instalacije.</p>
<p>Multimedijalni program u subotu je završio strip događajem pod nazivom »Duboko i slano«. Naime, u sklopu predstavljanja istoimenog strip albuma na kojem je radilo nekoliko strip crtača, neki od njih su uživo crtali. Tako su svoj rad predstavili crtači iz Novog hrvatskog podzemlja (NHP), te Darko Macan i Štef. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Das Efx« u »Aquariusu«</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - U klubu »Aquarius« u utorak 23. siječnja održat će se Hip Hop i R večer pod nazivom »Blackout Live« na kojoj će uz domaće hip hop snage Tram 11, Bolesnu braću, El bahatteeja i Ugly Leaderse, po drugi put u Zagrebu, nastupiti i hip hop zvijezde Dray & Skoob, poznatiji pod nazivom Das Efx iz New Yorka. Das Efx su prvi put svirali u Zagrebu na obljetnici vodeće hrvatske hip hop emisije »Blackout Rap Show« Radija 101 u studenome 1998. godine. Spomenuti je nastup Das Efx u klubu »Aquarius« priređen u sklopu njihove kratke europske turneje u sklopu koje će nastupiti i u Skopju, Beogradu, Parizu i Varšavi. Das Efx, koji čine rapperi Dray i Skoob, osnovan je krajem osamdesetih nakon što su pobijedili na lokalnom natjecanju rap talenata. Odličan start u karijeri osigurali su im tada već etablirani rapperi EPMD (Hit Squad) pod čijim okriljem snimaju svoj prvi, platinasti album »Dead Serious« (EastWest, 1992.), a kasnije su uslijedili »Straight Up Sewaside« (1993.), »Hold It Down« (1995.), te posljednji »Generation EFX« snimljen 1998. godine.</p>
<p>Inovatori su i začetnici tzv. diggedy stila (stakato načina izgovaranja rima) po kojem su i najpoznatiji. U svojoj dugogodišnjoj karijeri surađivali su sa mnogim poznatim producentima i rapperima od kojih treba izdvojiti DJ Premiera, KRS-One-a, Ice Cubea, Redmana, EPMD, Pete Rocka, Soilid Scheme, MOP i Mobb Deep. Osim četiri albuma obavili su i 15 singleova od kojih su mnogi postali Top 40 US hitovi. Novi album radnog naslova »Hydroexpirience« najavljen je za proljeće za njihov label »Ressless Entertainment«, a na njemu će osim Premiera, Pete Rocka i DJ Scratcha kao gostujući producenti sudjelovati i hrvatski hip-hop glazbenici Koolade & Dash.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uspjeh zbora »Zora«</p>
<p>KARLOVAC, 21. siječnja</p>
<p> - Članovi Prvoga hrvatskog pjevačkog društva »Zora« iz Karlovca vratili su se s uspješne sedmodnevne turneje po Austriji i Poljskoj. Prema riječima predsjednika zbora »Zore« Stanka Ćosića, Karlovčani najavama novih poziva iz Krakova i Varšave potvrđuju visoke ocjene domaćina. Želja je Varšavske filharmonije da »Zora« nastupi u okviru njezina programa, pa Karlovčani očekuju novi poziv iz Poljske. Turneja je počela nastupom u mjestu Stianz (Austrija), gdje žive brojni gradišćanski Hrvati. Zbor je nastupio u Crkvi sv. Petra i Pavla. U Krakovu »Zora« je nastupila u Bazilici sv. Marije, a u tome gradu članovi »Zore« imali su susret s članovima poljskog zbora »Echo«, koji su najavili posjet i nastup u Karlovcu prilikom otvaranja karlovačkog »Zorin-doma« koji se preuređuje. Putovanje je završilo u poljskome glavnom gradu Varšavi, gdje je četrdesetak članova »Zore« nastupilo u Bazilici sv. Križa. Pozivi »Zori« stigli su ponovo i iz Austrije. (T. G. )</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zahodske školjke u muzeju </p>
<p>LONDON, 21. siječnja</p>
<p> - Nužnici uskoro više neće imati tajna za posjetitelje novoga Muzeja keramike u Stoke-on-Trentu (središnja Engleska). Uz pomoć 350 tisuća funta Europske unije, kojima se dodaje milijun funta Britanske nacionalne lutrije, Gladstone Pottery Museum otvorit će vrata u kolovozu kako bi predstavio povijest nužnika.</p>
<p> »U prvo sam vrijeme mislio da je to šala, da će ponovno novac lutrije biti spiskan na glupavu izložbu«, priznao je mjesni poslanik Bill Cash. No, ubrzo je zatomio nepovjerenje. »Industrija keramike jedna je od rijetkih britanskih industrija koja još cvate u zemlji. Podržat ću, dakle, tu inicijativu jer ističe vrijednost, korist i kvalitetu keramičkih sanitarija«, dodao je on. Bivša tvornica keramike i tradicionalnog lončarstva predstavlja idealno mjesto za udomljavanje zbirke novog muzeja. Od viktorijanskih zahoda do »divljih« WC-a postavljenih za trajanja glazbenog festivala u Glastonburyju: posjetitelji će moći pratiti razvoj toaleta na više od 2.000 izloženih primjeraka. (Hina /AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Istina o nadbiskupu Josipu Stadleru </p>
<p>Muzej Mimara / Predstavljen zbornik »Josip Stadler, život i djelo«, u nakladi Vrhbosanske katoličke teologije iz Sarajeva / Prvi vrhbosanski nadbiskup bio je duhovni obnovitelj i preporoditelj Bosne </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - U Zagrebu je, u Muzeju Mimara, ovih dana predstavljen zbornik »Josip Stadler, život i djelo«, čiji izdavač je Vrhbosanska katolička teologija iz Sarajeva.</p>
<p>Koliko je ovaj prvi vrhbosanski nadbiskup značajan za Katoličku crkvu u Bosni i Hercegovini nije potrebno posebno isticati. Njegovo djelovanje i rezultati djelovanja itekako su očiti, kako u cjelokupnom katoličkom biću BiH tako i u nacionalnom identificiranju i osnaživanju bosanskohercegovačkih Hrvata. Bio je preporoditelj i duhovni obnovitelj Bosne.</p>
<p> Rođen u Slavonskom Brodu 1843. godine, Stadler u jedanaestoj godini ostaje bez oca i majke, školuje se u nadbiskupskom sirotištu u Požegi i Zagrebu, odakle nakon završene gimnazije odlazi u Rim, gdje postiže doktorate iz filozofije i teologije. Za svećenika je zaređen 1868. godine u Rimu, a za vrhbosanskog nadbiskupa 1881. godine, u Bosni stoluje do svoje smrti 1918. godine i gdje, kako je rečeno na predstavljanju, s »apostolskim žarom razvija živu djelatnost na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i nacionalnom polju«.</p>
<p> Stadler je bio, to se pokazalo, vrlo pogodnom osobom za tadašnju Bosnu i Hercegovinu. Nakon stoljeća turske vlasti i poturčavanja katolici (dakle i Hrvati, on tu razliku nije pravio) BiH su sa Stadlerom dobili pravog skrbnika i promicatelja, kako socijalnog nauka tako i nacionalne samobitnosti. </p>
<p>Iako se u početku mislilo, a i dan danas mnogi povjesničari i površni proučavatelji njegova djela skloni su to tvrditi, da je bio eksponent Austro-Ugarske Monarhije, austrijski čovjek, ovaj zbornik pokazauje da je od svega najmanje bio upravo to. Dokaz u prilog njegovu anticarevinstvu je i ukor koji je dobio od cara Franje Josipa u kojem ga car ukorava i podsjeća da se ne bavi politikom i hrvatstvom.</p>
<p>Nadbiskupu Stadleru se pripisivalo antimuslimanstvo, što je za svakog ozbiljnijeg proučavatelja njegova djela posve neutemeljeno. Međutim, pripisivano mu natražnjaštvo - zato što je uviđao poteškoće državnopravnih saveza sa Srbima i zato što se nije zanosio tada naprednjačkim iluzijama o dobrobiti narodnog južnoslavenskog jedinstva - s vremenom se pokazalo kao vidovitost. Da je bio u pravu, potvrdili su nedavni ratovi i raspad toga južnoslavenskog jedinstva. </p>
<p>Stadler je sagradio katedralu u Sarajevu, dječačko sjemenište i gimnaziju u Travniku, bogoslovno sjemenište i crkvu sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu, kaptol i nadbiskupski dvor te više crkava i samostana. Osnovao je i dva sirotišta: »Betlehem« i »Egipat« za djecu i ubožnicu za starce. Utemeljio je Družbu sestara »Služavke Malog Isusa« sa svrhom da se brinu za siromašnu i napuštenu djecu, starije osobe i siromahe uopće. Sve u svemu, nadbiskupa Stadlera s pravom može se nazvati preporoditeljem i duhovnim obnoviteljem Bosne.</p>
<p>Zbornik radova, u kojem je radove o životu i djelu nadbiskupa Stadlera objavilo više od trideset autora, pred kardinalom Franjom Kuharićem, zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem, papinskim nuncijem Giuliom Einaudiem i mnogim uzvanicima kulturnog i javnog života Zagreba i Hrvatske predstavili su: pomoćni biskup zagrebački msgr. dr. Vlado Košić, prof. dr. Anto Mišić, S. M. Mirjam Dedić, prof. dr. Pavo Barišić, prof. dr. Tomislav Ivančić, prof. dr. Marko Josipović i priređivač dr. Pavo Jurišić. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Europski rekord Gordana Kožulja</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Gordan Kožulj je novi europski rekorder u plivanju na 100 metara leđnim načinom u 25-metarskim bazenima! Najbolji hrvatski plivač pobijedio je na natjecanju Svjetskog kupa u Berlinu isplivavši u finalnoj utrci sjajnih 52.24, što je četiri stotinke sekunde brže od dosadašnjeg europskog rekorda Islanđanina Orna Arnarsona, postavljenog na Europskom prvenstvu u Valenciji. Kožulj je ovom pobjedom nastavio niz pobjeda iz Imperije i Sheffielda gdje je pobjeđivao i na 100 i na 200 metara leđno, a da je u životnoj,čak rekordnoj formi naznačio je izvanrednim rezultatom na 200 metara leđno (1:52.65) u četvrtak u Sheffieldu. U rekordnoj utrci u Berlinu nastupio je i Ante Mašković i sa 53.29 zauzeo 6. mjesto. Od ostalih događanja na Svjetskom kupu u Berlinu valja izdvojiti nastup australske plivačke zvijezde, Michaela Klima, koji je pobijedio na 100 metara slobodno (47.53), dok je na 50 metara leptir bio treći. </p>
<p>• Rezultati, plivači, 100 metara leđno: 1. Gordan Kožulj (HRV) 52.24 (europski rekord), 2. Darius Grigalionis (Lit) 52.79, 3. Stev Theloke (Nje) 53.11... 6. Ante Maškovic (HRV) 53.29... (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Byrne presudio Karlovčanima</p>
<p>Košarkaši Sava osiguranja bili su bolji suparnik tijekom cijele utakmice protiv Karlovčana </p>
<p>RIJEKA </p>
<p> - Košarkaši Sava osiguranja uzvratili su uvjerljivom pobjedom 101-80 u okršaju 14. prvenstvenog kola (32-22, 48-38, 83-65) momčadi Šanac Karlovca za poraz u prvom dijelu prvenstva. </p>
<p>Košarkaši Sava osiguranja bili su bolji i kvalitetniji suparnik tijekom cijele utakmice i da na kraju trener domaćih Brajković nije pružio prigodu i igračima sa klupe, koji nemaju uvijek prigodu zaigrati na utakmicama, pitanje je koliki bi bio konačan rezultat. Iako su gosti iz Karlovca krenuli vrlo ambiciozno, borbeno, agresivno i tvrdo, sve do sedme minute uspijevali su održati neriješeni rezultat (15-15) da bi onda pri kraju prve četvrtine domaći igrači, najviše zahvaljujući odličnom Byrneeu, ostvarili prednost od 10 koševa prednosti. Nastavak druge četvrtine domaći igrači krenuli su u istom tempu te su u 15-toj minuti imali već +17 koševa prednosti. Bio je to period igre kad su domaći igrači agresivnom i čvrstom obradom zatvarali sve prilaze svom obruču, te iz brzih polukontri uspijevali razbiti gostujuću obranu. U nastavku utakmice u trećoj četvrtini igra gostujućih košarkaša se u potpunosti raspala, a kvalitetu njihove igre najbolje oslikava krajnji rezultat krajem treće četvrtine (83-53) te činjenica da su domaći igrači ovu četvrtinu riješili sa čak 20 koševa razlike. Zadnja dionica utakmice bila je samo formalnost budući da je trener domaćih priliku pružio svim igračima nastojeći da i mladići koji ne igraju većem dijelu prvenstva steknu neophodno iskustvo. </p>
<p>• Dvorana Mladosti na Trsatu</p>
<p>SAVA OSIGURANJE - ŠANAC KARLOVAC 101-80 (32-22, 16-16, 35-15, 18-27)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 7 (1-1), Whitfield 5, Mezulić 2, Baždarić 18 (2-2), Byrne 23 (5-6), Devčić, Budinić, Štimac 3, Mance 27 (1-2), Velčić 16 (0-2)</p>
<p>ŠANAC KARLOVAC: Mindoljević, Gašparović 11 (4-4), Mimica 12, Peris, Mitchell 7, Žuža 8 (4-4), Dokman, Miličić, Szilvasy 8, Novaković, Kilpatrick 34 (6-7)</p>
<p>SUCI: Kurelović (Pazin), Miščević (Sisak)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Kevin Byrne</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Marburyjev prvijenac</p>
<p>Dalibor Bagarić je u dvije minute provedene na parketu stigao napraviti tek jednu osobnu pogrešku u porazu Chicaga od New Jerseya</p>
<p>NEW YORK, 21. siječnja </p>
<p> - Samo je osam momčadi bilo u nedjelju na parketima košarkaške NBA lige, a derbi je odigran u Portlandu, gdje su domaćini poraženi od Sacramento Kingsa 101-111. Iako je utakmica završila prednošću Sacramenta od 10 poena, odlučena je bila tek u posljednjoj minuti, u koju su Kingsi ušli sa dva poena viška (103-101). </p>
<p>Odlučujući trenutak utakmice dogodio se 51 sekundu prije kraja. Na Turkogluu je načinjen prekršaj, prvo slobodno bacanje je iskoristio, a odbijenu loptu nakon drugog uhvatio je Chris Webber i položio u koš. </p>
<p> Chicago je u gostima kod New Jerseya ubilježio 35 poraz u sezoni. </p>
<p>Za konačnih 123-103 u korist Netsa najviše su doprinjeli Stephon Marbury, koji je ubilježio prvi »triple-double« u karijeri, te Keith Van Horn.</p>
<p> Marbury je ubacio 33 koša, te dodao 12 asistencija i 11 skokova, a Van Horn 31 poen. </p>
<p> Elton Brand sa 28 koševa i 10 skokova i Ron Mercer sa 22 bili su najbolji kod Chicaga, za koje je sinoć nastupio Dalibor Bagarić. U dvije minute stigao je napraviti tek jednu osobnu grešku.</p>
<p> Dallas je nastavio ovosezonski niz pobjeda protiv Denvera (3-0). Za pobjedu 97-79 Nijemac Dirk Nowitzki zabio je 27, a Michael Finley 23 koša. Dallas je tako izbio na vodeće mjesto u svojoj diviziji (28- 16), ispred Utaha (24-14). </p>
<p>Rezultati: Portland - Sacramento 101-111, Dallas - Denver 97-79, New Jersey - Chicago 123-103, San Antonio - Orlando 109-112 (produžetak). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Martin izbacio Samprasa, a Hrbaty Safina</p>
<p>U dvobojima osmine finala »Australian Opena« Todd Martin je eliminirao drugog nositelja, Petea Samprasa, a treći nositelj Marat Safin je lošom igrom eliminirao sam sebe i poslao Dominika Hrbatya u četvrtfinale</p>
<p>MELBOURNE/ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Nedjelja je umjesto slobodnog dana, kako je prije bio običaj na »Grand Slam« turnirima, na »Australian Openu« ponudila poraze drugog i trećeg nositelja, Marata Safina i Pete Samprasa.</p>
<p>Nakon 13 uzastopnih pobjeda Petea Samprasa u okršajima s Toddom Martinom, 31-godišnji Amerikanac prekinuo je niz slavljem poslije dva sata i 32 minute u 4. kolu »Australian Opena«. Sampras nije imao dovoljno snage i koncentracije za dvoboj protiv Martina zbog iscrpljujućih mečeva protiv Ulihracha i Kučere u početnim kolima. Sampras je samo 1996. godine ranije ispao iz glavnog turnira u australskom Melbourneu...</p>
<p>Marat Safin druga je nedjeljna žrtva. Slovak Dominik Hrbaty izborio je četvrtfinale, ni kriv ni dužan, trebao je tek držati loptu u igri. Safin je napravio sve ostalo.</p>
<p>- Stvarno je smiješno kako sam igrao danas. Bila je to prva katastrofa. Bojao sam se udariti loptu, bojao sam se mijenjati pravac, jadao se Safin nakon poraza.</p>
<p>Branitelj naslova Andre Agassi ravnopravno je igrao protiv s Australcem Andrewom Ilieom do 3-3 u drugom setu. Tada je dobio devet gemova uzastopce i pitanje pobjednika bilo je riješeno. Tako jedina australska nada ostaje Patrick Rafter, koji je uvjerljivo svladao Tima Henmana.</p>
<p>Nakon dva uzastopna WTA naslova i 13 pobjeda, Belgijanku Justine Henin zaustavila je Monica Seles sa 4-6, 6-4, 6-4. Braniteljica naslova Lindsay Davenport nakon 6-4, 6-0 eliminacije Kim Clijsters očekuje Annu Kurnjikovu, koja je prvi puta od 1996. godine izborila četvrtfinale na nekom »Grand Slam« tuniru. Tada 16-godišnja Ruskinja igrala je polufinale Wimbledona...</p>
<p>- Vrijeme leti, zar ne? Kao da je bilo jučer. Odličan je osjećaj opet igrati dobro na »Grand Slamu«, sa smiješkom je komentirala Kurnjikova.</p>
<p>l Rezultati, 4. kolo, tenisači: Agassi (6) - Ilie 6-7 (1), 6-3, 6-0, 6-3, Rafter (12) - Henman (8) 6-2, 6-3, 6-3, Martin - Sampras (3) 6-7 (2), 6-3, 6-4, 6-4, Hrbaty (14) - Safin (2) 6-2, 7-6 (6), 6-4;</p>
<p>tenisačice: Seles (4) - Henin 4-6, 6-4, 6-4, Davenport (2) - Clijsters 6-4, 6-0, Kournjikova - Rittner 6-3, 6-1, Capriati (12) - Marrero 7-5, 6-1. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatske tenisačice u 1. krugu protiv Talijanki </p>
<p>MELBOURNE, 21. siječnja</p>
<p> - Hrvatske tenisačice igrat će 28. i 29. travnja u prvom krugu Svjetske skupine Fed kupa protiv Talijanki. Ždrijebom, koji je u nedjelju održan u Melbourneu, utvrđeno je da će domaćin susreta biti Italija. </p>
<p>Prvi krug (28.-29. travnja): Italija - HRVATSKA, Japan - Argentina, Slovačka - Mađarska, Austrija - Australija (poraženi će s regionalnim pobjednicima igrati za opstanak u Svjetskoj skupini). </p>
<p>Drugi krug (21.-22. srpnja): Francuska protiv pobjednika dvoboja Italija - Hrvatska, Njemačka protiv pobjednika dvoboja Argentina - Japan, Rusija protiv pobjednik dvoboja Slovačka - Mađarska, Švicarska protiv pobjednika dvoboja Austrija - Australija.</p>
<p>Završnica Fed kupa za 2001. na rasporedu je u studenome. U završnici će igrati pobjednici drugog kruga te Belgija, Češka, Španjolska i SAD. Osam reprezentacija će biti podijeljeno u dvije skupine, a pobjednici skupina igrat će finale. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sportaši zakopčani do grla, sportašice sve razgolićenije</p>
<p>Tenisačice igraju u sve užim i sve kraćim haljinicama, odbojkašice izazivaju uzdahe / Zašto sponzori i sportašima ne kreiraju neku zanimljiviju odjeću?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U posljednje vrijeme, uz klasične sportske fotografije, sve je više i fotografija sportašica koje više otkrivaju negoli skrivaju. Sportašice, ponajprije tenisačice, igraju u uskim haljinicama koje se, dok serviraju ili trče, pomiču do neslućenih granica. Sve se manje govori o njihovim rezultatskim (ne)uspjesima - one šeću pistama, na terenu je važno imati što kraći i pripijeniji dres, i prostor u novinama im je zajamčen. </p>
<p>Za bankovni im račun nije važno što još nisu osvojile ni prvi WTA turnir (Ana Kurnjikova), kad ih sponzori bogato plaćaju da se pokažu na terenu. Jer, vrlo se dobro zna koga publika voli gledati s tribina, pa su proizvođači opreme spremni dobro platiti da se sportašice pojave u njihovoj odjeći na koju jedva stane i ime sponzora... S druge strane, igračica može biti i prva na WTA-listi, osvajati »grand slam« turnire, ali ako njen izgled sponzorima nije po volji, zarada će se zaustaviti na nagradama za pobjednice. Gledatelji uvijek žele vidjeti više (ili manje...), a sponzori će to podržati.</p>
<p>Tenisačicama, koje imaju slobodu u biranju i kreiranju odjeće, pa uvijek izgledaju veoma atraktivno, pridružile su se i odbojkašice, pa gledateljima nije teško ustati ni rano ujutro kako bi, primjerice, gledali odbojkaški turnir iz Japana. Radost je tim veća ako na turniru nastupaju i atraktivne Kubanke. Hrvatske su odbojkašice svojedobno novčano kažnjene jer su na turniru imale preširoke dresove, uz objašnjenje kako je tendencija da dresovi u ženskoj odbojci budu što uži. U skupinu atraktivno odjevenih sportašica možemo ubrojiti i atletičarke i plivačice, no njihova je odjeća u funkciji rezultata. </p>
<p>Što ne bismo mogli reći za opravicu Venus Williams, na »Australina Openu«, koja, istina, nije imala previše problema sa suparnicom, ali jest s gornjim dijelom opreme koji je stalno bježao...</p>
<p>Odjeća, očito, sve više određuje popularnost ženskog sporta. Primjerice, malo se tko ustaje usred noći da bi gledao rukometašice. Dresovi su preširoki, hlačice preduge... Košarkašice su negdje na pola puta, jer su u nekim zemljama, primjerice Australiji i Brazilu, uvedeni jednodijelni dresovi koji se pripijaju uz tijelo. Navodno je gledanost ženske košarke u Australiji, a time i interes sponzora, zbog toga porasla.</p>
<p>Što sponzori zapavo prodaju? Sport i rezultat? Sve manje... A kome prodaju? Populaciji koja, valjda, ima privilegij uživati u sportu i dokolici, dakle muškarcima. Netko će reći da su žene (također na tribinama), ljubomorne. Jer, sportašice su skladno građene, zgodne djevojke, već i pogled na njih izaziva komplekse u većine žena... Ma ne, nije riječ o ljubomori već o neravnopravnosti. Zašto, naime, sponzori i sportašima ne kreiraju neku zanimljiviju odjeću? Uz iznimku atletičara i plivača, većina je sportaša »zakopčana do grla«. A baš bi bilo zanimljivo vidjeti ih u uskim dresovima. Odbojkaši na pijesku bi baš mogli nositi i tangu. Košarkaši možda pripijene tajice?</p>
<p>Sportaši o tome očito ne razmišljaju. Hlačice su im vrećaste (tenisaši, košarkaši, nogometaši), majice široke, kao da su rap glazbenici. Publici daju tek mrvice, primjerice kad se presvalče u stankama dvoboja i pokazuju mišićavo tijelo... Zašto o tome ne razmišljaju? Zato što i bez toga odlično zarađuju i što im visina bankovnog računa neće ovisiti o širini dresa. Sponzori u prvom redu honoriraju njihove rezultate.</p>
<p>Ipak, možda će i sportaši (i njihovi sponzori) uskoro, uz igračke, morati pokazati i neke druge kvalitete. Sportašice se, naime, penju na listama zarada, pa bi se njihovi kolege mogli pobuniti zbog očite neravnopravnosti. A i gledateljica s dobrom zaradom, dakle slobodnim vremenom, je sve više...</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»U FIS-u iznenađeni, nisu očekivali takav otpor!«</p>
<p>»Mislim da su šanse da pripremimo odgođeni slalom u Mariboru male, ne zbog naše nesposobnosti, već zbog intencije u Međunarodnom skijaškom savezu (FIS). Ali, po reakcijama ljudi iz FIS-a vidimo da su oni mislili da ćemo se odmah predati. Nisu očekivali ovakav otpor. Argumenti u FIS-u su bili da je teško pronaći temin, orgnizatore, novac. Mi ćemo sve to pronaći, pa da vidimo kako će onda reagirati«, kaže Vedran Pavlek, direktor hrvatske skijaške reprezentacije </p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO, 21. siječnja</p>
<p> - Vedran Pavlek, direktor hrvatske alpske reprezentacije nije bio toliko nezadovoljan raspletom nedjeljnog veleslaloma koliko činjenicom, zapravo spoznajom »kako Janica može mnogo, mnogo bolje«.</p>
<p>- Mi smo možda malo više očekivali, bila je odlična na treninzima. Najviše je izgubila u prvoj vožnji, tada doista nije vozila dobro. U drugoj vožnji je bila bolja, ali plasman nije naročit. Janica je ovaj put, da je vozila kako može, mogla biti između petog i desetog mjesta. To vam je tako, u subotu je u superveleslalomu bio bolji rezultat od očekivanja, sada u nedjelju, u veleslalomu, slabiji od očekivanoga... Nema veze, mi smo nastupima u Cortini apsolutno zadovoljni, nemamo novih problema. Kažem, možda je šteta da se nije postigao bolji plasman u veleslalomu, jer na treninzima Janica vozi puno bolje. To se već nekoliko puta ponavlja, očito je da Janica slalom bolje vozi na utrci nego na treningu, a veleslalom obratno, bolje ga vozi na treningu nego na utrci. To dobro dočarava njen otac Ante koji kaže da Janica još nema pravu sliku veleslaloma u glavi. </p>
<p>O 18. mjestu Janičine glavne konkurentice za osvajanje Svjetskog kupa, Renate Goetschl, Pavlek kaže:</p>
<p>- Mi podsvjesno gledamo koja će biti Goetschl. No, trudimo se da se Janica što manje opterećuje s rezultatima Austrijanke. Ništa ne znači loš plasman Goetschl ako je Janica na 13. mjestu. Da je Janica danas bila treća ili peta, onda bi to značilo puno više. </p>
<p>• Kakve su reakcije nakon što je na vašu inicijativu potpisana peticija gotovo svih trenera alpskih reprezetacija, peticija kojom se traži poništavanje odluke o otkazivanju mariborskog slaloma?</p>
<p>- Peticiju su potpisali svi treneri osim austrijskog i francuskog. Znao sam da će sve skupa tako ispasti, ja sam izgleda sada stekao status nekakvog buntovnika. Gledajte, nama je sigurno u interesu da se održi dotični slalom. Jer, u suprotnome smo mi u neravnopravnom položaju u borbi za vrh Svjetskog kupa. Drugačije bi bilo da su otkazani po jedan spust i jedan slalom pa da mi inzistiramo samo na vožnji jednog slaloma. No, u ovome slučaju riječ je samo o jednom slalomu, to automatski znači da netko mora biti oštećen. Budući da ima dosta brzih disciplina, mi smo s otkazivanjem slaloma došli u podređenu situaciju. Mi ćemo u svakom slučaju inzistirati da se taj slalom održi. Nismo to potegli samo iz razloga da se pomogne Janici, mi želimo, kao i većina trenera ostalih reprezentacija, da se Svjetski kup održi po istim uvjetima za sve. Jer, smatramo da je taj slalom dovoljno rano otkazan, da je bilo dovoljno termina za njegovo održavanje, te da je u cijeloj priči trebalo samo malo dobre volje. </p>
<p>Očito da je nije bilo dovoljno kod odgovornih ljudi. Ipak, pitanje je da je situacija obratna, da je Goetschl primjerice slalomašica, a Janica spustašica, bi li se pristupilo istom scenariju. Osobno mislim da bi se tada veoma lagano našlo mjesta da se taj slalom održi. </p>
<p>• Što su Austrijanci i Francuzi rekli prigodom odbijanja potpisivanja peticije?</p>
<p>- Reći ću vam da i među austrijskim trenerima ima pristalica vožnje otkazanog slaloma, riječ je o njihovom treneru slalomašica. Sigurno da to njima nije u interesu, čuo sam čak i optužbe od francuskih novinara da sam počeo kupovati glasove trenera. To su totalne gluposti, svi su poduprli tu ideju, pa i velike skijaške nacije, Švicarska, Italija, Njemačka. Svi oni hoće da se ta utrka održi, ta je utrka bila planirana i nema nikakvog razloga da se ta jedna jedina utrka ne održi. Riječ je o samo jednoj utrci... Druga je slučaj kod muških, gdje je otkazano pa odgođeno više utrka. </p>
<p>• Može li inicijativa Hrvatskog skijaškog saveza, koji želi u suorganizaciji sa Slovencima pripremiti tu slalomsku utrku na Pohorju, uroditi plodom?</p>
<p>- Čekamo odgovor od Maribora, mi smo već kontaktirali sve odgovorne ljude. Mislim da su šanse da pripremimo taj slalom u Mariboru male, ne zbog naše nesposobnosti, već zbog intencije u Međunarodnom skijaškom savezu (FIS). Ali, po reakcijama ljudi iz FIS-a vidimo da su oni mislili da ćemo se odmah predati, da ćemo bezrezervno primiti njihovu odluku. Nisu očekivali ovakav otpor. Argumenit u FIS-u su bili da je teško pronaći temin, orgnizatore, novce. Mi ćemo sve to pronaći, pa da vidimo kako će onda reagirati. Oni će se morati pismeno očitovati, a to im neće biti ni najmanje lako!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Janica: Na treninzima puno bolje vozim</p>
<p>Hrvatska skijašica Janica Kostelić nedjeljni je veleslalom završila na 13. mjestu, zaostavši za pobjednicom, Švicarkom Nef 2.13 sekundi / S novih 20 bodova, Janica se približila vodećoj u Svjetskom kupu, Austrijanki Götschl (koja je u veleslalomu bila 18.) na samo devet bodova zaostatka / »Nisam zadovoljna. Pustite me, radije idem trenirati slalom«, Janičin je komentar veleslaloma </p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO, 21. siječnja</p>
<p> - Janica Kostelić osvojila je 13. mjesto u nedjeljnoj utrci veleslaloma i time priskrbila 20 bodova u ukupnom redoslijedu za Svjetski kup. Njena najveća konkurentica u borbi za osvajanje Kupa, Austrijanka Renate Götschl osvojila je 18. mjesto, što joj je donijelo 13 bodova. Tako je Götschl na prvom mjestu ukupnog redoslijeda sa 965 bodova, Janica ima tek devet bodova manje (956), dakle utrka između ove dvije skijašice bit će još dugo uzbudljiva i neizvjesna. Treća u ukupnom redoslijedu, Francuskinja Regine Cavagnoud (890 bodova) nije imala sreće u Cortini, već u prvoj veleslalomskoj vožnji je morala odustati zbog pada u gornjem dijelu staze.</p>
<p>Pobjednica veleslaloma bila je Švicarka Sonia Nef, što je njena četvrta veleslalomska pobjeda zaredom, peta od sedam utrka ove sezone. Doista je nedodirljiva u ovoj disciplini koja, kažu neki, postaje pomalo dosadna i jednolična, kao i slalom gdje dominira Janica. Staza doista nije bila laka, a ni Janica Kostelić nije bila naročito raspoložena. U prvoj vožnji bila je tek 18., u drugoj je uspjela popraviti dojam. No, kako sama priznaje, sve to bilo je daleko od očekivanja.</p>
<p>- Pustite me, odmah idem trenirati slalom, govorila je odmah nakon druge vožnje, želeći pobjeći od novinarskih pitanja. Dakako, nije uspjela.</p>
<p>- Iskreno, i prva i druga vožnja bile su katastrofalne, nisam zadovoljna. Na treninzima puno bolje vozim. No, odlično je ispalo s obzirom kako sam vozila. U superveleslalomu sam bila puno bolja, ovdje sam nekako preširoko ulazila u vrata, mora to biti bolje, puno bolje, komentirala je svoju vožnju Janica.</p>
<p>Janicu zacijelo zadovoljava činjenica da je njena konkurentica Götschl bila slabija od nje i da je uoči sljedećih utrka Svjetskog kupa Austrijanka bogatija za samo devet bodova. A sljedećeg tjedna u njemačkom Ofterschwandu vozit će se veleslalom i slalom, što će biti nova prilika Janici da prestigne Austrijanku koja nije iskoristila svoju priliku da u Cortini sakupi više bodova.</p>
<p>- Opet vam govorim da ne mislim previše na to. Vozim najbolje što mogu u svakoj utrci, ne brinem se za Götschl, u svom će stilu Janica.</p>
<p>Janica će iz Cortine nastaviti za austrijski Innkrems gdje će se pripremati do odlaska u Njemačku.</p>
<p>• Rezultati veleslaloma: 1. Sonia Nef (Švi) 2:37.56, 2. Allison Forsyth (Kan) + 0.48, 3. Michaela Dorfmeister (Aut) + 0.85, 4. Karin Putzer (Ita) + 1.00, 5. Lilian Kummer (Švi) + 1.28... 13. JANICA KOSTELIĆ (HRV) + 2.13... 18. Renate Götschl (Aut) + 2.41...</p>
<p>Redoslijed veleslaloma (nakon sedam od devet utrka): 1. Sonia Nef (Švi) 576 bodova, 2. Michaela Dorfmeister (Aut) 341, 3. Anja Paerson (Šve) 328, 4. Karin Putzer (Ita) 277, 5. Brigitte Obermoser (Aut) 238... 8. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 204...</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa (nakon 25 od 37 utrka): 1. Renate Götschl (Aut) 965 bodova, 2. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 956, 3. Regine Cavagnoud (Fra) 890, 4. Michaela Dorfmeister (Aut) 821, 5. Sonia Nef (Švi) 760... (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zašto »vatreni« odlaze s gorčinom?</p>
<p>Gorčina, optužbe na postojeće društvo hladno na njihove veličine i zasluge, optuživanje navijača koji im zvižde kad ne pobjeđuju i dobro ne igraju, drvlje i kamenje na novinare koji svašta pišu, pa i klub u kojemu su stasali do zrelosti, jer ih ne dočekuje širom raširenih ruku kao moguće spasitelje, obrazac je ponašanja pripadnika generacije »vatrenih« kada napuštaju reprezentaciju</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Nakon Zvonimira Bobana, koji se od legendarnih »vatrenih« oprostio prije godinu i pol, njegovim su putom krenuli Ladić, Asanović, Bilić, Bokšić, sada i - Štimac. Zanimljivo, međutim, da im je gotovo svima nakon odlaska priča u slovo ista: gorčina, optužbe na postojeće društvo hladno na njihove veličine i zasluge, optuživanje navijača koji im zvižde kad ne pobjeđuju i dobro ne igraju, drvlje i kamenje na novinare koji svašta pišu, pa i klub u kojemu su stasali do zrelosti, jer ih ne dočekuje širom raširenih ruku kao moguće spasitelje.</p>
<p> Optužbe pljušte i na matičnu organizaciju, Hrvatski nogometni savez i njegve čelne uglavnom »metuzalemski okoštale« ljude, jer ne žele shvatiti da su preduvjeti napretka sporta kojega vode neki sasvim novi, mlađi ljudi, po mogućnosti »vatreni«. Kao da se svim tim našim nogometnim velikanima čini da je protiv njih na djelu neka kolektivna urota, koja se iskazuje izostankom željene i očekivane pažnje obzirom na nezaboravnu sreću koju su nam priredili osvajanjem 3. mjesta na svijetu, i da bi to u najmanju ruku trebalo cjeniti do fanatizma.</p>
<p>Zanimljivo je, također, što je taj njihov svojevrsni obračun sa svime u »zemlji koja ih je rodila i podigla«, izraz ljudi koji ne ostaju gologuzi na cesti. Potkoženi su kroz svoje karijere za nekoliko generacija, pa bi valjda i zbog toga trebali biti velikodušniji prema sve težim prilikama u kojima žive oni koji bi ih svakodnevno pri svakom viđenju trebali tapšati po leđima, tepati i izricati zahvalnost što ih vide pored sebe. No, i ne samo to, nego bi ih trebalo, tako naime proizlazi iz ispovjedi svakog od uvrijeđenih »vatrenih«, pod hitno radi sveopćeg nogometnog dobra, u najmanju ruku pod obavezno kooptirati na sva bitna mjesta u našemu nogometu. Neovisno je li to u »njihovom« klubu, ili Savezu, reprezentaciji... Važno je da ih se pozove, i da u ime tog poziva, ali i pretpostavljenog općeg dobra, postojeći vladari u najmanju ruku dobrovoljno prepuste svoja uvažena mjesta.</p>
<p> No, gdje još toga ima da netko odlazi dobrovoljno, poglavito ako je »kopanja« vrlo izdašna, a pozicija donosi ugled, čast, ali ponajprije - novac, jer danas je nogomet nesagledivi biznis. Nismo li danas u svakoj pori društva, pogotovu u nogometu, ali i sportu općenito (iako se govori o besparici), svjedoci pravih bitaka za očuvanje ili osvajanje pozicija po svaku cijenu? Čak da na njih kucaju i osvjedočeno sposobniji, suvremeniji, naočitiji, popularniji kadrovi, kao primjerice Ladić na vrata Dinama, ili Bilić na vrata Hajduka, ili reprezentacije, nikome ne pada na pamet prepustiti teško osvojeno mjesto. Tek je Miroslav Blažević bio iznimka, jer se obeshrabrio, ali se ubrzo pokajao kad je vidio u ime kojih je to ljudi i običaja napravio, ali je već bilo kasno.</p>
<p>»Nogomet nogometašima, ali - dokazanima i ovjenčanim uspjehom i novcem«, samo da ne glasi maksima naših, ponekad s razlogom uvrijeđenih »vatrenih«. Uvjerenih da bi u najmanju ruku svi trebali pasti na tjeme i otvoriti im vrata rajskih nogometnih dvora kad to oni požele. No, nogometna, ali i životna stvarnost nudi nam neke drukčije, znatno tvrđe i beskrupuloznije odnose i običaje na koje baš i nismo navikli, a koji nisu samo obilježnica naše sredine, u biti još podosta naivne i nevine u odnosu na svijet. Tako kod nas još ipak nismo ni u naznakama zabilježili primjere, slične primjerice aktualnoj engleskoj nogometnoj zvijezdi Davidu Beckhamu. Taj poznati, slavni, lijepi, bogati igrač Manchester Uniteda i reprezentacije, ujedno je i suprug isto tako poznate pjevačice iz skupine Spice Girls, Virginije. Obožavan je do idolatrije, ali i - omražen da patološke mržnje. Nisu li svi svjetski mediji ne tako davno pisali kako ga navijači vrijeđaju i progone na svakom koraku, poručuju mu da mu je žena kurva, žele da njihovo malo dijete umre od raka..... Nije li zbog toga Beckham najavio odlazak iz Engleske? Pa i prestanak igranja za reprezentaciju, čemu su uzgred sve češće skloni jako dobro plaćeni igrači kojima se prezgusnuti programi njihovih klubova čine sasvim dovoljnim, a da bi se »gnjavili« obavezama prema reprezentaciji.</p>
<p> Slučaja su se čak, kad je Beckham u pitaju, dohvatili sociolozi i fenomenolozi, pa su zaključili kako navijači u njemu vide igrača velikih mogućnosti, ali u isti mah smeta im njegov uspjeh, izgled, basnoslovni novac kojega svakodnevno inkasira, karijera, privatni život. Smeta ih, posebice, svaka Beckhamova nervozna reakcija na javne ubode. Stoga danas i nije ničija originalnost, kad je o navijačima riječ, da istodobno prema svojim ljubimcima osjećaju maniju obožavanja, zavist i mržnju. Uz, dakako, snažnu potrebu za fizičkim iskazivanjem tih svojih stanja, i to u sportu (nogometu) za koji je i tako već davno zaključeno da ga ne obilježavaju nikakvi obziri, moral i kultura. Uopće nije naša izmišljotina uzrečica za kojom kod nas sve češće posežu ljudi koji su uspjeli: »sve ti mogu oprostiti, ali uspjeh - nikako«.</p>
<p> Preneseno na naše »vatrene«, sasvim je razumljivo da žele kod kuće osjetiti toplinu koja im vani nedostaje, budući da su tamo unatoč svemu ipak stranci, pa potom igračka svog poslodavca, ali i navijača koji ih priznaju samo dok ispunjavaju njihova očekivanja. Ipak, kako i naše društvo ne može ostati imuno na suvremene tekovine čovječanstva, kao što su neoliberalizam, fundamentalizam, globalizacija..., koji i iz sporta, kao i svega ostaloga, velikim zamasima isisavaju »sve pozitivne sokove«, neka se stoga svi ti naši sjajni dečki ne ljute što kod svjojih kuća ne nailaze na ljude širom raširenih ruku kao što bi željeli. Previše naši ljudi imaju svojih svakodevnih briga golog preživljavanja a da bi s pažnjom, pogotovo simpatijama gledali kad se reprezentativci, sve redom dobro situirani, hrvaju kao na placu za marku više ili manje, koju bi trebali dobiti od Saveza kada igraju za svoju zemlju. Ne voli navijač ni kad mu se čini da se pojedini igrač dao u ruke politike ponajprije zbog osobnog probitka, golf terena, koncesija za marine i hotele i slično. Za navijače, također, nije ni baš poticajna činjenica da se 3. reprezentacija svijeta nije uspjela plasirati na europsko prvenstvo... Mnogo je razloga što je uzajamnost odnosa na relaciji »vatreni«-navijači, nažalost, raskinuta do razine mržnje, a zanimljivo da o tome uopće ne zbore oni iz plejade »vatrenih« koji trenutno još nisu sišli sa scene, kao što su Šuker, Soldo, Prosinečki, Jarni, Stanić... Njihov zajednički komentar, primjerice Štimčevog odlaska iz reprezentacije, svodi se uglavnom na konstataciju:</p>
<p> »To je njegov osobni stav, ne bi se želio u ostalo mješati. Svatko najbolje zna kako se osjeća fizički i psihički. Odlasci su logičan proces, sve je to sastavni dio života, a mene samo zanima dok sam još za nešto, da za reprezentaciju igram što je moguće bolje...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Prosinečki i Mornar u naslovnim ulogama </p>
<p>I Mornar i Prosinečki postigli po pogodak i svaki još jednom asistirali za pogotke za ukupnu 4-0 pobjedu Standard Ligea u nastavku belgijskog pvenstva</p>
<p>LIEGE/ZAGREB</p>
<p> - Premijerna utakmica nogometnog prvenstva Belgije u novoj 2001. godini između La Louvierea i Standard Liegea završena je 4-0 pobjedom gostujuće momčadi, za koju su iznimno uspješno nastupili Robert Prosinečki, Ivica Mornar te Vedran Runje. Ustvari Prosinečki i Mornar bili su u glavnim ulogama. Na početku okršaja, u devetoj minuti, nekadašnji igrač Hajduka doveo je Standard Liege u 1-0 vodstvo, a kasnije je i asistirao za drugi pogodak. Sigurni realizator bio je Laurent Wuillot u 40. minuti. Nakon toga na scenu je stupio »Žuti«, koji je u 52. minuti namjestio pogodak za 3-0, strijelac je bio Ivica Dragutinović. A zatim je i postavio završnih 4-0, tri minute prije kraja utakmice. </p>
<p>- Vrlo mi je drago što smo ovako uvjerljivo otvorili nastup nakon ove kraće pauze. Cijela momčad igrala je odlično, Mornar i ja upisali smo se u strijelce, a i namjestili smo ostala dva pogotka. Pet minuta prije kraja postigao sam pogodak za 4-0 sa 30-ak metara. Moram spomenuti i Runju, koji je odlično branio, rekao je Prosinečki kojeg smo uhvatili u autobusu nakon susreta.</p>
<p>Pobjedom u okršaju 19. prvenstvenog kola Standard Liege osvojio je nova tri boda, no na tablici još uvijek na drugom mjestu sa 37 bodova. Prvoplasirani Club Brugge ima utakmice manje i 49 bodova, dok je drugi Anderlecht s bodom zaostatka, ali i utakmicom manje. Usput smo »pretresli« i aktualne nogometne teme. Stoga smo upitali Prosinečkog za komentar nakon što je Štimac umirovio svoj »vatreni« dres. Dan poslije objave suzdržavao se od velikih priča, pravdajući se kako ne zna sve detalje. U subotu je rekao: - Nemam ništa previše za dodati. Svatko ima pravo na svoje mišljenje. Njegovu odluku treba poštovati. Imao sam i ja takvo razdoblje u karijeri, kada nisam igrao za reprezetaciju iz svojih razloga. Stoga, znam kako se osjeća. Nije lako samo tako se odreći reprezentacije. Siguran sam kako je Štimac dobro razmislio prije tog poteza. Inače, hrvatsku nogometnu reprezentaciju 28. siječnja u Poreču okupit će Mirko Jozić, a kako bi je uigrao za utakmicu sa Austrijancima 29. veljače. Zanimalo nas je koliko će, prema mišljenju »Žutog«, Štimac nedostajati »vatrenima«: - Žao mi je što Štimac više neće igrati, sigurno je kako bi on i te kako koristio izborniku. No, jednostavno ćemo morati bez njega krenuti dalje...Ponajbolji igrač Standard Liegea, srećom, ne razmišlja o još jednom prekidu reprezentativne karijere. Najbolji pokazatelj forme »posljednjeg nogometnog virtuoza« upravo je odličan nastup u prvoj utakmici nastavka belgijskog prvenstva. Ovakav Prosinečki mogao bi biti jedna od glavnih karika u »vatrenom« lancu. - Kvalitetno smo trenirali tijekom pauze. Odlično se osjećam, dobro sam se fizički pripremio, što se odmah i vidi na mojim igrama. Ukoliko me izbornik pozove naravno da ću se odazvati, rekao je Prosinečki. Neizostavna tema bio je i Dinamov dug, zbog kojeg su se čelnici maksimirskog kluba nekoliko puta sastali s odvjetnikom hrvatskog reprezentativca, a kako bi dogovorili dinamiku isplate. »Žuti« je pošteno ustvrdio: - Ne brinem o takvim stvarima, nema smisla da se takve stvari provlače po novinama. To sve ide preko mog odvjetnika. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hajduk pobjedom završio pripreme na Hvaru</p>
<p>SPLIT </p>
<p> - Na završetku desetodnevnih priprema na otoku Hvaru, nogometaši Hajduka odigrali su i treći prijateljski dvoboj, a suparnik je bila domaća momčad Hvara. Pobijedili su »bijeli« rezultatom 6-0, a strijelci su bili: Bubalo u 6., Vučević i Leko u 42., Špalj 49. i 52. te Celišćak 77. minuta. </p>
<p>Za Hajduka su igrali: Pletikosa, Miladin, Jazić, Vučević, Sablić, Đuzelov, Musa, Leko, Jerković, Bubalo, Bilić (još su nastupili Stojkić, Z. Runje, Grdić, Lalić, Matić, Puljis, Radeljić, Pirija, Špalj, Celišćak). (A. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Spahija smrknut i nakon +31</p>
<p>Cibona je uvjerljivo u 14. kolu PH pobijedila Hermes Analiticu 102-71</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Trener Ciboninih košarkaša, Neven Spahija, u subotu je ponovno bio mrka pogleda. Istina, njegova je momčad u prvenstvenom dvoboju 14. kola uvjerljivo svladala gradskog suparnika Hermes Analiticu 102-71 (27-19, 44-36, 70-52), i trenerovo raspoloženje bi, shodno tome, trebalo biti kudikamo veselije. No, subotnja prezentacija Ciboninih košarkaša sasvim opravdano - zabrinjava Spahiju.</p>
<p>Hermes-Analitica je uvjerljivo najslabija momčad domaćeg prvenstva, a i sama pomisao o bilo kakvom iznenađenju posve bi nadilazila i sferu znanstvene fantastike. Objektivno, očekivala se pobjeda Cibone sa »barem« 30-ak koševa razlike, što se na kraju, uostalom, i dogodilo. Međutim, problemi kakve su »analitičari« zadavali Ciboni u prvih 25 minuta utakmice gotovo su nevjerojatni. Primjerice, u petoj minuti rezultat je bio neodlučen, 12-12, da bi početkom druge četvrtine »cibosi« ipak pobjegli na 13 poena razlike i time najavili miran »hakl« do kraja susreta. No, dvije izgubljene lopte Sesara, po jedna Giričeka, Skelina i Nicevića, promašaji Longina i Sesara za tricu, te efektna blokada na Longinu donijeli su poleta košarkašima Hermes-Analitice. Mravak je sve to »dekorirao« sa tri pogođene trice, u čemu mu se priključio i Banović, također s pogođenim šutem za tri poena... Ovakav scenarij primaknuo je »analitičare« - nadomak izjednačenju!</p>
<p> Naime, u 23. minuti Cibona je vodila samo sa dva poena razlike, 46-44, i zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi se utakmice odvijala da igrači Hermes-Analitice nisu redovito promašivali - obična polaganja. Jasno, Cibonina pobjeda gotovo sigurno ne bi došla u pitanje, no ovoliko problema u ogledu s Hermes-Analiticom zaista je malo tko očekivao.</p>
<p>U svakom slučaju, promašeni »ziceri« i nekoliko naivno izgubljenih lopti »analitičara«, suviše su veliki propusti a da ih Cibona ne bi kaznila. Štoviše, nakon propuštene prilike za izjednačenjem, Cibona je nanizala seriju 15-2 i u roku od četiri minute stvorila 15 poena prednosti, 61-46. »Slavina« se tu otvorila i do kraja utakmice na parketu je, praktički, postojala samo Cibona.</p>
<p>No, pažnju je privukao još jedan detalj. Naime, i ovoga puta je »eksplodirao« - Josip Sesar. Ponovno je podlegao nervozi, pet minuta prije kraja je, pri vodstvu svoje momčadi od 21 koša razlike, zaradio tehničku pogrešku zbog žestoke prepirke sa sucima...
• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA-VIP - HERMES-ANALITICA 102-71 (27-19, 44-36, 70-52)</p>
<p>CIBONA-VIP: Longin 13 (2-2), Kus, Sesar 10 (2-3), Planinić 9 (1-2), Lee 9, Giriček 23 (1-1), Skelin 13 (7-8), Awojobi 4, Mamić 10, Nicević 11 (1-1), Džidić</p>
<p>HERMES-ANALITICA: Simović, Pešut 10 (2-3), Pijaca 2 (2-4), Mravak 14 (1-1), Brdar 11 (2-3), Čibej, Miljević, Pehar 13 (3-6), Jerak, Banović 21 (7-7), Brlobuš</p>
<p>SUCI: Jovović (Velika Gorica) i Vovk (Slavonski Brod), GLEDATELJA: 200</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Gordan GIRIČEK</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zrinjevac »pokosio« Osječane</p>
<p>Košarkaši Zrinjevca pobijedili u Osijeku istoimenog prvoligaša 93-72</p>
<p>OSIJEK </p>
<p> - Agonija osječkih košarkaša nastavljena je i u susretu 14. prvenstvenog kola protiv Zrinjevca, koji je pobijedio sa 72-93 (20-30, 20-16, 17-26, 15-21).</p>
<p>Momčad Zrinjevca odnijela je bodove iz osječkog Zrinjevca lako i uvjerljivo. Potpuno su nadigrali nedoraslog suparnika, osiguravši najveću razliku pogodaka u posljednjim sekundama okršaja. A takav se rasplet nadzirao već u prvoj četvrtini kad su gosti već imali veliku prednost. Samo je Tankosić u tih deset minuta održavao kakvu-takvu nadu Osječana ubacivši do 11 koševa. </p>
<p>Početnih +10, Zrinjevac je u nastavku želio samo održavati i bez pretjeranih napora doći do pobjede. Trener Sunara je, znalački, u drugih deset minuta povremeno zato i odmarao Swansona, Malića i Bonda. U osječkoj momčadi, u tom razdoblju, izgubio se Tankosić. Njegov uobičajeni učinak djelomice su otklonili igrači s klupe, Kristić (8) i Mandić (5). Do »velikog odmora« Osječani su smanjili vodstvo suparnika što su, međutim, skupo platili. Voloder i Tankosić već tada su imali po tri osobne pogreške. Sunara se, pak, morao u tim trenucima zabrinuti zbog relativno slabog izvođenja slobodnih bacanja (20-28). Posve izmijenjena i pomlađena osječka petorka, na početku treće četvrtine susreta, nije bila dostojan protivnik. A kad je Zrinjevac opet došao do velikih 54-42 (24.) Matančić više nije imao što čekati. Uveo je opet u igru i Volodera i Tankosića ali je tada već sve bilo riješeno. Sunari je to otvorilo mogućnost da opet »miksa« zagrebački sastav koristeći, dakako, s manjom ili većom minutažom, do kraja utakmice, usluge baš svih 12 svojih igrača. No, ni u takvoj konstelaciji snaga ni jednog trenutka pobjeda Zrinjevca nije bila upitna. Dapače, »Zeleni« su do najveće razlike su došli u posljednjim sekundama susreta. Najveće zasluge za pobjedu Zrinjevca treba prepisati nenadmašnom centru Ryanu Bondu koji je osim 22 ubačena koša imao i odličnih 13 skokova.</p>
<p>• Dvorana Zrinjevac</p>
<p>OSIJEK - ZRINJEVAC 72-93 (20-30, 20-16, 17-26, 15-21)</p>
<p>OSIJEK: Tucaković (0-2), Petrović 15 (3-3), Voloder 3, Čutuk, Tankosić 15 (9-9), Bičvić 5 (1-3), Brown 12 (1-2), Mandić 8 (1-1), Grebenar, Mcquay, Kristić 8, Lozančić 6 (0-2)</p>
<p>ZRINJEVAC: I. Morić 4 (2-2), Jelaska, Dujmović 14 (5-7), M. Morić 8 (2-6), Malić 14 (7-7), Swanson 5 (2-2), Smiljanić 8 (6-8), Livajić 2, Bond 22 (6-8), Čolak 12 (8-8), Rozić 4, Spudić</p>
<p>SUCI: Radović (Dubrovnik) i Papec (Varaždin). GLEDATELJA: 500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Rayan BOND. (D. Kerže)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Treća pobjeda u nizu Brođana</p>
<p>Iako su na početku dvoboja podcijenili šibenske košarkaše, Brođani su se na vrijeme osvijestili i još jednom pobijedili </p>
<p>SLAVONSKI BROD </p>
<p> - Košarkaši Svjetlosti Broda pobijedili su u 14. kolu momčad Šibenika Sunce osiguranja 87-78 i tako upisali šestu prvenstvenu pobjedu, treću u nizu. Šibenčani su bili oslabljeni neigranjem Ante Kapova pa su Brođani na početku susreta podcijenili goste koji su im uzvratili vodstvom 13-7 u 5. minuti utakmice. Pred kraj prve četvrtine domaći su uspjeli okrenuti rezultat u svoju korist i otići na prvi odmor s prednošću od četiri koša (20-16). Za samo pet minuta u drugoj četvrtini domaći dolaze do prednosti od plus 9 (31-22) što je upravo i bila prednost koju su Brođani održavali tijekom cijelog susreta. Najveća prednost za domaće bila je u 36-oj minuti košem ponovno odličnog Stipanovića (74-61), međutim Šibenčani su se vratili serijom 9-0, pa je dvije i pol minute prije kraja bilo samo 76-71 za Svjetlost Brod. Činilo se da ćemo prisustvovati uzbudljivoj završnici, međutim, kvalitetniji i mirniji domaći sastav uspio je zadržati prednost i pobijediti pred tisuću vjernih navijača. Nakon 14 kola nitko nije mogao pretpostaviti da će Svjetlost Brod imati šest pobjeda i osam poraza jer ih se označavalo kao glavne kandidate za ispadanje. Plan je obilato premašen i ostatak sezone Brođani mogu odigrati mirno sa domaćim sastavom polako već spremati momčad za iduću sezonu. </p>
<p>• Dvorana Brod</p>
<p>SVJETLOST BROD - ŠIBENIK SUNCE OSIGURANJE 87-78 (20-16, 41-32, 60-51)</p>
<p>SVJETLOST BROD: Norac 10 (4-6), Stipanović 24 (9-11), Nenadić, Piplović 5 (3-4), Miličević, Štefanac, Dedić 14 (1-2), Šimić, Pezer, Čorić, Helbich 12 (8-10), Kalaica 22 (6-8)</p>
<p>ŠIBENIK SUNCE OSIGURANJE: Paić 4 (0-2), Pestić 16 (8-9), Matošin 1 (1-2), Vranjić, Ivančić 12, (6-6), Huljev 18, Vidačak 6 (2-3), Pešić 12, Šarin 3, Kešina 6 (4-6), Radojković, Vuković, </p>
<p>SUCI: Anzulović i Maras (Zagreb); GLEDATELJA: 1000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan Stipanović </p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Papa najavio imenovanje 37 kardinala, Bozanić zasad nije na redu</p>
<p>RIM, 21. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U nedjelju, u 12 sati za vrijeme Angelusa, na trgu Svetog Petra, Papa Ivan Pavao II. je najavio imenovanje novih kardinala. Nakon što je zatvorio sveta vrata Jubileja na najvećim crkvama i bazilikama, koja će se ponovo otvoriti tek za 25 godina prilikom proslave sljedećeg Jubileja, Papa otvara vrata Svetog kolegija za nove kardinale. </p>
<p>Ulazak u »najekskluzivniji klub svijeta purpurne boje« nije lagan. Izabrani su vrhunski od najboljih. Izbor je napravio Ivan Pavao II. i na izvjestan način time priprema Crkvu za razdoblje poslije Wojtyle. Pretendenata je više od 40, a slobodnih mjesta samo 25. I ovaj put je papa Ivan Pavao II. pokazao originalnost u »kreiranju« novih kardinala, ne ograničujući se na broj slobodnih mjesta, već je proširio listu i imenovao 37 novih kardinala, što je rekord u povijesti Crkve.</p>
<p> Zadnji papa koji je premašio broj 30 u nominaciji kardinala je bio Pavao VI. koji je 1969 godine izabrao 33 nova kardinala. </p>
<p>Mnoga imena s liste su se već ranije spominjala po medijima, kao što su nadbiskup Giovanni Battista Re, prefekt biskupske kongregacije, Francesco Pompedda, prefekt Višeg vatikanskog suda, nadbiskup Crescenzio Sepe, glavni tajnik Vatikanskog komiteta za Jubilej 2000., msgr. Sergio Sebastiani, predsjednik gospodarske prefekture, Agostino Cacciavilan, predsjednik APSA-e (uprava apostolskih dobara).</p>
<p> Na listi se redaju imena nadbiskupa iz Torina Severina Polleta, francuskog nadbiskupa Louisa Marie Bille iz Liona, lisabonskog nadbiskupa Joséa da Criza Policarpa, engleskog nadbiskupa Cormaca Murphyja O'Connora.</p>
<p> Crvenu kardinalsku kapicu će dobiti i sirijski patrijarh Ignace Moussa I. Daoud, prefekt orijentalnih crkava, Zenon Grocholewski, odgovoran za katoličko obrazovanje, François Xavier Nguyen Thuan, predsjednik Pontefikatskog vijeća za pravosuđe i mir. Kardinalska skupština je najavljena za 21. veljače kada će se obaviti ceremonija davanja crvenih kapica novoizabranim kardinalima. </p>
<p>Usprkos nekim najavama da bi među novim kardinalima trebao biti i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić potvrđene su vijesti iz Vatikana da Bozanić još uvijek nije na redu za imenovanje. Naime, vrlo je stroga vatikanska procedura kod imenovanja kardinala i očito će izrazito cijenjeni zagrebački nadbiskup trebati pričekati još neko vrijeme da bude imenovan kardinalom.</p>
<p>Svojim izborom novih kardinala Papa Ivan Pavao II. je internacionalizirao kardinalski kolegij. Imenovani su kardinali sa svih pet kontinenata.</p>
<p> Primijećen je značajan broj kardinala iz latinoameričkih zemalja, ali primat u broju izabranih nosi Italija sa sedam novih kardinala. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sudar brodova u Bosporu postavio pitanje kontrole prometa tjesnacom</p>
<p>ANKARA, 21. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na ulazu u Bosporski tjesnac, iz smjera Mramornog mora, u nedjelju u 6,35 sati ujutro došlo je do sudara dva teretna broda. Sudar je bio tako snažan da je turski brod »Kaptan Cavit« s 1100 bruto registarskih tona, koji je prevozio pšenicu, ubrzo potonuo. Spašeno je svih sedam članova posade turskog broda. Nema podataka o nastradalima ili nestalima. </p>
<p>Drugi brod »Nadya« od 850 tona nosivosti, koji je plovio pod turskom zastavom, pretrpio je, kako je javljeno, ozbiljnija oštećenja. Pokrenuta je istraga koja bi trebala utvrditi uzroke sudara. Prema prvim neslužbenim informacijama u vrijeme sudara u Bosporu je vladala gusta magla. No, kako se čini, problem nije samo u magli, već sve većem pomorskom saobraćaju kroz tjesnace Bospor i Dardaneli koji preko Mramornog mora spajaju Crno i Egejsko more. </p>
<p>Da plovidba brodovlja tjesnacima postaje sve pogibeljnija potvrđuje činjenica da je u njima za proteklih 50 godina zabilježeno 505 udesa. Najviše se dogodilo u Bosporu - 388. U nešto širim Dardanelima zabilježeno je 85, a u Mramornom moru, koje se nalazi između dva tjesnaca 35 udesa. Među svim tim pomorskim nesrećama 42 su bila s vrlo ozbiljnim materijalnim posljedicama, i što je svakako najteže, ljudskim žrtvama. Crna kronika zabilježila je, na žalost, smrt 130 osoba koji su nestali zajedno sa svojim plovilima. Najteža takva katastrofa zabilježena je 15. studenoga 1979. Prilikom sudara grčkog tankera »Evriali« i rumunjskog tankera »The Indipendent« poginule su 43 osobe. </p>
<p>Istodobno, u plitke tjesnace, čija se širina kreće od šesto metara do pet kilometara, izlilo se na tisuće tona nafte. Na taj način gotovo 15 milijunski Istanbul koji leži na europskoj i azijskoj strani 20 kilometara dugog Bospora, izložen je pravoj ekološkoj katastrofi s teško sagledivim posljedicama. Postoji opasnost potpunog uništenja njegovog biljnog i životinjskog svijeta. Kilometri obale zbog naftnih mrlja ne mogu se koristiti za kupanje i rekreaciju.</p>
<p>U Turskoj smatraju da su uzroci pomorskih nesreća u tjesnacima Bospor i Dardaneli rezultat su činjenice što Turska, na temelju sporazuma iz Montreuxa (1936), nema njihovu potpunu kontrolu. Posade brodova često izbjegavaju angažiranje turskih »pilota« koji osiguravaju sigurnu plovidbu. Zbog toga se radi na postavljanju prvih »semafora« koji bi trebali regulirati prolazak brodovlja.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Talijani žele istinu o kravljem ludilu</p>
<p>RIM, 21. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Do prije 20 dana glavna marketinška poruka talijanskim potrošačima »ovo je talijansko meso«, bila je utemeljena na krivoj pretpostavci da u Italiji nema kravljeg ludila. Ovaj »patriotizam«, praćen restriktivnim mjerama zabrane uvoza mesa iz zemalja s popisa rizičnog porijekla, a posebice iz Francuske, davao je sigurnost Talijanima da mogu bez straha konzumirati tzv. crveno meso. Međutim sve se srušilo kao kula od karata kada je prije 20 dana, otkriven prvi slučaj zaraženog goveda u jednoj staji u Bresciji. Šok je utoliko veći jer ni potrošači niti uzgajivači stoke nisu bili pripremljeni na mogućnost da se tako nešto dogodi u Italiji.</p>
<p> Prvobitna odluka ministra zdravstva Umberta Veronesija da se pobije i spali sva stoka iz uzgajališta Pontevico, gdje je otkriven prvi slučaj kravljeg ludila, mogla je dovesti do pravih javnih nereda. Više od 20 traktora solidarnih uzgajivača stoke opkolilo je uzgajalište Pontevico i nisu dopustili prilaz stajama. Zato je u petak talijanska vlada promijenila odluku i odlučila da se ne treba eliminirati sva stoka iz Pontevica, već će biti pregledano svako grlo na Institutu za prevenciju. </p>
<p>U samo nekoliko dana, potrošnja crvenog ili govedskog mesa pala je za 70 do 90 posto, ovisno o regijama i zonama, što je dovelo u pitanje opstanak cijele mesne industrije. Vlada je obećala da uzgajivače neće ostaviti na cjedilu te da će im dati kompenzacije iz proračuna. Te kompenzacije ne bi bile na razini tržišne vrijednosti i financijski gubici bili bi ogromni. U narednih nekoliko dana uzgajivači će početi prosvjede diljem Italije sa ciljem da se iznese znanstvena istina o toj teškoj bolesti i posebice kako se bolest prenosi s jednog grla na drugo i na čovjeka, te kako se vlada misli postaviti prema uzgajivačima kojima je ugrožena temeljna egzistencija. Ministar zdravlja Veronesi najavio je da će uskoro zabraniti uporabu bifteka s kostima. To će biti dodatni udarac talijanskim potrošačkim navikama po kojima tzv. »fiorentina« spada u vrhunske kulinarske užitke. </p>
<p>Talijanski primjer pokazuje da više nema »sretnih otoka«. U vrijeme kada se zbog općeg trenda globalizacije ruše sve prepreke između država, povećava se mogućnost širenja bolesti. Zato je uvođenje najsofisticiranijih sistema praćenja ciklusa kretanja goveda od vitalnog značenja. Nažalost, još uvijek se traga za testom kojim se kravlje ludilo može otkriti kod žive stoke. (S.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nijemci jedu i svinjetinu opasnu po ljudsko zdravlje</p>
<p>BERLIN, 21. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Državna odvjetništva u bavarskim gradovima Straubingu i Landshutu pokrenula su istragu protiv dvojice veterinara za koje se sumnja da su u dužem razdoblju i u velikom obimu uzgajivačima svinja prodavali zabranjene medikamente. Hormoni, cjepiva i antibiotici koje su veterinari ilegalno prodavali seljacima prouzrokuju stvaranje rezistentnih bakterija koje, prenesene na čovjeka, mogu dovesti do teških oboljenja, pa i smrti. </p>
<p>Kako izvještava hamburški tjednik Der Spiegel, bavarska policija i pripadnici austrijske pogranične kontrole, s obzirom da su lijekovi prodavani i austrijskim uzgajivačima, pretražili su veći broj stočnih farmi u potrazi za ilegalnim preparatima, dok su dva odgovorna veterinara dobila kućni pritvor do završetka istrage. Prve oskudne informacije o skandalu koji je pogodio najomiljeniju vrstu mesa, svinjetinu odjeknuo je u njemačkim medijima poput bombe. Naime, nakon višemjesečnog bombardiranja šokantnim vijestima vezanima uz BSE skandal, potrošači su potpuno okrenuli leđa govedini te se prebacili na svinjetinu i perad, no i to se također pokazalo nesigurno. BSE kriza je dosad, prema procjenama Bild am Sonntaga, njemačke porezne obveznike koštala 1,6 milijardu DEM. Prema tim informacijama, njemačka se vlada užurbano trudi što veći dio troškova podmiriti iz agrarnih fondova Europske unije. Predstavnici sindikata upozoravaju da je, ukoliko kolaps mesnog tržišta potraje još koji mjesec, neminovno otpuštanje 10.000 radnika zaposlenih u mesnoj industriji. Istovremeno, hrabriji potrošači trenutno uživaju izuzetno niske cijene junetine i govedina. Tako se kilogram prvoklasnog argentinskog ramsteka, što se još uvijek smatra sigurnim od BSE-a, trenutno prodaje za 15 DEM, dok je prije izbijanja skandala kilogram istog mesa koštao i do 40 DEM. Posljednjim zaljubljenicima u goveđi steak apetit bi mogla pokvariti i vijest da je većina brzih testova na BSE potpuno nepouzdana. Naime, prilikom jedne probe na govedu kod kojeg je BSE već bila utvrđena, u Njemačkoj najčešće upotrebljavani brzi test u nekoliko navrata uopće nije pronašao indikatore zaraze. (N.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Arroyo formira vladu, EU pozdravlja miran prijenos vlasti</p>
<p>MANILA/BRUXELLES, 21. siječnja</p>
<p> - Nova filipinska predsjednica Gloria Macapagal Arroyo u nedjelju je, dan nakon što je položila prisegu, počela s razmatranjima o sastavu svoje vlade, a Europska je unija pozdravila činjenicu da je prijenos vlasti na Filipinima proveden u miru. Odmah na počeku Arroyo je imenovala Alberta Romula ministrom financija, najavivši pritom da će ostale promjene u vladi biti provedene postupno. </p>
<p>Glavni Arroyin savjetnik Renato Corona kazao je da filipinska predsjednica razgovara sa svojim pristašama kako bi se definirale odrednice njezine politike i kako bi dogovorila sastav svog kabineta. Gloria Arroyo prihvatila je ostavku šefa policije general Pafila Lacsona kojega su potivnici optužili za kršenje ljudskih prava tijekom vladavine Josepha Estrade. Njezin prethodnik Estrada podnio je u subotu ostavku nakon što su se vojni zapovjednici i njegovi savjetnici priključili masovnim prosvjedima organiziranima nakon procesa za njegov opoziv i optužbi koje ga terete za korupciju.</p>
<p> »Njezin prethodnik Joseph Estrada i dalje je u kućnom pritvoru u Manili, ali su neki njegovi prijatelji, uključujući i odvjetnika koji ga je branio na procesu za opoziv, napustili zemlju«, kazao je Corona. »Europska unija pozdravlja mirno provedene promjene političkog vodstva na Filipinima«, kaže se u priopćenju EU-a. »EU se raduje suradnji s predsjedicom Gloriom Macapagal Arroyo i njezinom administracijom u rješavanju brojnih izazova koji se pred njih postavljaju, te jačanju odnosa između Filipina i EU«, dodaje se u priopćenju. (AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tko su novi kardinali</p>
<p>Papa Ivan Pavao II. u nedjelju je najavio imenovanje slijedećih kardinala:</p>
<p> 1. Giovanni Battista, Italija</p>
<p> 2. Francois Xavier Nguyen Van Thuan, Vijetnam </p>
<p> 3. Agostino Cacciavillan, Italija</p>
<p> 4. Sergio Sebastiani, Italija</p>
<p> 5. Zenon Grocholewski, Poljska</p>
<p> 6. Jose Saraiva Martins, Portugal </p>
<p> 7. Crescenzio Sepe, Italija</p>
<p> 8. Jorge Maria Mejia, Argentina </p>
<p> 9. Ignace Moussa I Daoud, Sirija </p>
<p> 10. Mario Francesco Pompedda, Italija</p>
<p> 11. Walter Kasper, Njemačka</p>
<p> 12. Antonio Jose Gonzalez Zumarraga, Ekvador </p>
<p> 13. Ivan Dias, Indija </p>
<p> 14. Geraldo Majella Agnelo, Brazil </p>
<p> 15. Pedro Rubiano Saenz, Kolumbija </p>
<p> 16. Theodore Edgar McCarrick, SAD</p>
<p> 17. Desmond Connell, Irska</p>
<p> 18. Audrys Juozas Backis, Litva </p>
<p> 19. Francisco Javier Errazuriz Ossa, Čile </p>
<p> 20. Oscar Andres Rodriguez Maradiaga, Honduras</p>
<p> 21. Bernard Agre, Obala Bjelokosti</p>
<p> 22. Louis-Marie Bille, Francuska</p>
<p> 23. Ignacio Antonio Velasco Garcia, Venecuela</p>
<p> 24. Juan Luis Cipriani Thorne, Peru</p>
<p> 25. Francisco Alvarez Martinez, Španjolska</p>
<p> 26. Claudio Hummes, Brazil</p>
<p> 27. Varkey Vithayathil, Indija</p>
<p> 28. Jorge Mario Bergoglio, Argentina </p>
<p> 29. Jose da Cruz Policarpo, Portugal</p>
<p> 30. Severino Poletto, Italija </p>
<p> 31. Cormac Murphy-O'Connor, Velika Britanija </p>
<p> 32. Edward Michael Egan, SAD</p>
<p> 33. Stephanos II Ghattas, Egipat</p>
<p> 34. Jean Honore, Francuska</p>
<p> 35. Roberto Tucci, Italija</p>
<p> 36. Leo Scheffczyk, Njemačka </p>
<p> 37. Avery Dulles, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Akademija povodom 10 godina služenja kardinala Puljića</p>
<p>SARAJEVO, 21. siječnja </p>
<p> - Vrhbosanski nadbiskupski ordinarijat i Katolička bogoslovija organizirali su u subotu u Auli Pavla VI. akademiju u povodu deset godina službe kardinala Vinka Puljića kao nadbiskupa vrhbosanskog. Kardinala Puljića za biskupa je na Bogojavljenje 1991. godine u bazilici sv. Petra u Vatikanu posvetio Ivan Pavao II. Za vrhbosanskog nadbiskupa ustoličen je u katedrali Srca Isusova u Sarajevu 19. siječnja iste godine. </p>
<p> Na početku svečane akademija pozdravnu je riječ i čestitke prvom čovjeku Crkve vrhbosanske uputio mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup. Između ostaloga, istaknuo je: »S ponosom možemo i smijemo reći da Crkva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u vremenima nadljudske i neljudske kušnje nije izdala ni Evanđelja, ni čovjeka niti svoga hrvatskoga naroda«. Generalni vikar mons dr. Mato Zovkić održao je izlaganje pod naslovom »Nadbiskup Puljić i Nadbiskupija Vrhbosanska 1991.-2001.« </p>
<p> Pri kraju akademije kardinal Puljić uputio je riječ zahvale, ističući između ostaloga: »Ovo je trenutak prigodan da se napravi jedna analiza i ispit savjesti za mene i Crkvu koju predvodim. S ratnim ruševinama gledao sam i rušenje svoji snova. Bilo je bitno sačuvati nadu. Iako sam dugo slušao vijesti poput: ovdje su pobili, ovdje su prošili, ovdje su prognali, bila je to škola križa u kojoj je trebalo položiti ispit vjernosti i ustrajnosti, u kojoj je trebalo sačuvati pravac unatoč mraku. Trenutno živimo u vremenima kada je potrebno nadati se protiv nade. Potrebna nam je hrabrost i snaga u kročenju naprijed, zato unaprijed zahvaljujem svima koji će htjeti i smjeti pod taj križ stati i naprijed kročiti«. (KTA)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tomčić predložio da Slovenci Hrvatima priznaju manjinska prava</p>
<p>LJUBLJANA, 21. siječnja</p>
<p> - Kada je predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić svom slovenskom kolegi Borutu Pahoru u četvrtak predložio da Slovenija prizna postojanje Hrvata recipročnim zakonskim rješenjem, onako kako je to prošle godine uvrštenjem Slovenaca u hrvatski Ustavni zakon o manjinama učinio Sabor, odmah se čuo komentar kako je to nemoguće.</p>
<p>Slovenci ustavno priznaju samo dvije manjine - 3000 Talijana i oko 7000 Mađara. Ostale se drži neautohtonim manjinama koje uživaju građanska prava. Mlaka reakcija Borisa Frleca na traženje Beča da se protokolom prizna postojanje ostataka njemačke i austrijske manjine dovela je prije dvije godine do pada nekadašnjeg ministra vanjskih poslova, a takozvani kulturni sporazum s Austrijom još je potpuno neizvjestan.</p>
<p>Slovenski zakonodavci Hrvate, iako najbrojniju južnoslavensku manjinu u Sloveniji, smatraju ostatkom jugoslavenskih industrijskih migracija. No, upravo je Pahor bio među inicijatorima zahtjeva da Hrvatska prizna kako su Slovenci u Zagrebu i Istri »autohtoni«, dakle da nisu doseljenici, i da ih je »Tuđman izbacio iz Ustava«, što ni do dana današnjeg nije popravila deklaratorno proeuropska hrvatska nova vlast.</p>
<p>Ima li u Republici Sloveniji autohtonih Hrvata? Austrija je još u 14. stoljeću Gorjance i Belu krajinu pripojila Kranjskoj, a na to je područje idućih stoljeća naseljavala uskoke iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije, većim dijelom katolike, jačajući obrambeni zid prema Otomanima.</p>
<p>Zanimljiva je dokumentirana povjesnica kostelskih uskoka, naseljenih u dolini Kupe. Car Ferdinand je 1531. godine dopustio »uskočiti« na lijevu stranu Kupe skupini od 1000 muškaraca (plus žene i djeca, te 15.000 glava stoke). Caru Ferdinandu preporučio ih je general Ivan Kacijanar, a odluku da se nasele Kosteli, Osilnici i Poljane potvrdili su 23. lipnja iste godine i kranjski zemaljski stališi. Na prostor ispražnjen jednim turskim upadom naselili su se »katolici, Hrvati, Dalmatinci, Zagorci« - među kojima obitelji Abramović, Golik, Jurković, Marinić, Štajdohar, Žagar, pleme Špoljarića, Obranovići, Majetići, Skenderi, Crnkovići, Skokovi ... (Luka Fiamengo/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Raguž: Danas je jasno da Dayton ima niz slabosti</p>
<p>Hrvati su pritom u vrlo specifičnoj situaciji s obzirom na tendencije po kojima se Federacija pretvara u model »jedan čovjek, jedan glas«</p>
<p>MOSTAR, 21. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Aktualni predsjedatelj Vijeća ministara Martin Raguž, unatoč svim pritiscima iz Alijanse za promjene, dobio je povjerenje tročlanog Predsjedništva BiH i imenovan je kao kandidat HDZ-a BiH za mandatara nove bosanskohercegovačke Vlade. Predsjedništvo BiH na taj je način u punoj mjeri stalo iza njegova dosadašnjeg tromjesečnog rada na čelu Vijeća ministara, označivši ga praktično u izvanredno kompleksnoj situaciji u BiH osobom sposobnom za najveće izazove.</p>
<p>- Predsjedništvo je obavilo konzultacije sa svim strankama iz Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH i pošlo od prethodno utvrđenih kriterija po kojima se u trenutku kad je predsjedavajući predsjedništva BiH Srbin na čelu Vijeća ministara treba nalaziti Hrvat, a predsjedavajući Parlamenta je Bošnjak. Odnosno da treba uvažiti specifičnosti BiH i njenu složenost te da treba imenovati osobu koja može ispuniti zahtjeve velikih izazova koji stoje pred zajedničkim institucijama BiH. Predsjedništvo BiH je odluku o mom imenovanju za mandatara donijelo jednoglasno, ocijenivši visokom ocjenom moj prethodni rad i prihvativši programski okvir koji sam ponudio, a sve to predstavlja veliku satisfakciju za mene - kaže Raguž.</p>
<p> l Predstavnici tzv. Alijanse odmah su se pobunili protiv vašeg imenovanja...</p>
<p>- Oni bi, prije svega, morali znati da Predsjedništvo imenuje osobu, a ne daje mandat ni jednoj stranci. Njihove reakcije nemaju temelja. Nitko nema ekskluzivno pravo na demokraciju i promjene, pa tako ni Alijansa. Osim toga, mene je kandidirala stranka koja ima potporu 90 posto predstavnika jednoga od tri konstitutivna naroda. Ako u kontekstu svih tih činjenica, ali i drugih o kojima sam već govorio, moje imenovanje za mandatara mora biti osporavano, onda to sigurno više govori o nekim drugim stvarima.</p>
<p> l I, kako onda dalje?</p>
<p>- Ponuđen je okvir za razgovor sa svima, a hoće li ga i tko će ga prihvatiti... Izvjesno je da će se sada svi morati legitimirati. BiH je složena zajednica i treba respektirati složenost i odgovornost zbog same situacije u kojoj se BiH nalazi. Na takav pristup nema pravo samo Alijansa, već se takvo što mora omogućiti svima onima s odgovornim pristupom prema međunarodnoj zajednici, ali i vlastitom narodu. Zabrinjavajuće je što se pokušava na jedan način promijeniti ustavno-pravni poredak Federacije, i to k unitarnom modelu. Nakon toga bi uslijedile i druge faze u istom smjeru, ali mi kao predstavnici jednoga od tri konstitutivna naroda to ne možemo prihvatiti i moramo učiniti sve da zaštitimo njegovu jednakopravnost i na taj način zapravo pridonesemo stabilnosti.</p>
<p> l Je li u takvom odnosu snaga onda jednostavno preuranjeno govoriti o imenima ljudi koje ćete predložiti za ministre? Konkretno, razmišljate li o tomu da biste na neki način mogli biti ucijenjeni na način da Alijansa od vas zatraži neka ministarska mjesta kao 'protuuslugu' za potporu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH?</p>
<p>- U narednih sedam dana služeno ću razgovarati sa svim onim strankama iz Federacije i RS-a koje značajnije participiraju u Parlamentu i tek nakon toga ću možda moći govoriti o konkretnim imenima. Načela na kojima je prihvaćena moja kandidatura ostavljaju, u tom kontekstu, otvorena vrata mogućnosti za šarolikiji sastav Vijeća ministara, ali prvi kriteriji ostaju stručnost, sposobnost i odgovornost. Također treba uzeti u obzir i poštivanje načela legitimiteta narodnih volja.</p>
<p> l Spomenuli ste nastojanja za promjenom ustavno-pravnog poretka u Federaciji i BiH u smislu unitarizacije. Položaj hrvatskog naroda u takvim okolnostima posebna je priča...</p>
<p>- Nakon pet godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma moguće je donijeti odgovarajuće prosudbe o njegovim učincima i dosezima. Uz sve pozitivno, poput zaustavljanja rata, omogućavanja oporavka i sl., danas se prepoznaje da Dayton nije konzistentan model, da ima svoje slabosti, da nije na standardiziran način riješio prava sva tri konstitutivna naroda. Hrvati su pritom u vrlo specifičnoj situaciji s obzirom na tendencije po kojima se Federacija pretvara u model »jedan čovjek, jedan glas«, što je za nacionalnu zajednicu kao isključivo rješenje nedovoljno jer mora biti zaštićeno mehanizmom zaštite nacionalnih interesa. Buduća rješenja treba tražiti i kroz odluku Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda kroz želju da se harmoniziranjem sačuva okvir, ali i da ga unaprijedimo, da on može odgovoriti zadaćama hrvatskog naroda. U ovakvoj krajnje osjetljivoj i zahtjevnoj poziciji u kojoj se nalaze Hrvati u BiH mislim da je dobro i da se Hrvatski sabor i hrvatska javnost okreću saznanju da to pitanje zahtijeva ozbiljnu analizu jer opstojnost Hrvata u BiH i njihova kvalitetna pozicija u BiH od dugoročnog je interesa i za Republiku Hrvatsku. Ja se nadam da ćemo znati naći dogovor za izlaz iz ove situacije jer nas na to obvezuje i plebiscitarna potpora iskazana na proteklim izborima.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Carla Del Ponte dolazi u Beograd sa zapečaćenom kuvertom kao mamcem</p>
<p>S velikim se zanimanjem očekuje s koliko će upornosti haaška tužiteljica inzistirati kod Koštunice na izručenju starih i novih optuženika</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Glavna tužiteljica Međunarodnog tribunala za ratne zločine u Haagu Carla Del Ponte dolazi u utorak u svoj prvi, trodnevni posjet Beogradu kako bi s predstavnicima jugoslavenskih i srbijanskih vlasti razgovarala o suradnji i obavezama SRJ prema Tribunalu. Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica punio je ovih dana stupce domaćeg i svjetskog tiska učestalim promjenama stava o tome hoće li se ili neće susresti s tužiteljicom ponavljajući stare priče da je Haag »politički sud za Srbe«, »loša kombinacija anglosaksonskog i kontinentalnog prava«, te dijela Daytonskog sporazuma kojega se Beograd »ne treba pridržavati jer ga nije verificirao parlament«. Na kraju je objasnio da su na konačnu pozitivnu odluku utjecali podaci o posljedicama djelovanja osiromašenog urana, kao i novi podaci o ubojstvu Albanaca u selu Račak na Kosovu koje je »poslužilo za ucjenu u Rambouilletu, a kasnije kao jedan od povoda za bombardiranje SRJ«. </p>
<p>Polovicom prošle godine spominjalo se u haaškim krugovima da je pod istragom, ili će to biti, gotovo 200 pojedinaca s bivšeg jugoslavenskog prostora na visokim položajima, a istrage bi mogle biti završene do 2004. U široj se javnosti sada barata s brojkom od najmanje 15 javno optuženih državljana SRJ, a popisu se slobodno može pridružiti i određeni broj Srba iz Republike Srpske koji stalno ili povremeno borave u Jugoslaviji. Prvu petorku čine posljednji javno optuženi u svibnju 1999. godine: Slobodan Milošević, Milan Milutinović (aktualni predsjednik Srbije), Nikola Šainović (bivši potpredsjednik federalne vlade, »kosovski Patton«), bivši ministri policije i vojske Vlajko Stojiljković i Dragoljub Ojdanić. Oni su optuženi za protjerivanje 740 tisuća Albanaca s Kosova i ubojstvo 340 Albanaca, s tim da će optužnica za Miloševića, prema najavama, biti proširena za genocid. Milutinović je ovih dana izjavio kako je pročitao svoju optužnicu (nije rekao odakle mu) i da ona u dvije trećine sadrži njegovu biografiju, a u ostatku samo neprihvatljive političke optužbe. </p>
<p>Najduže su, gotovo od osnivanja suda, na popisu časnici bivše JNA poznati kao »vukovarska trojka«: pukovnik Veselin Šljivančanin, koji je i dalje zaposlen u VJ kao predavač u Centru visokih vojnih škola u Beogradu, umirovljeni krajinski general Mile Mrkšić i niži, odavno razvojačeni časnik Milenko Radić. Dok svjedoci u Haagu govore o njegovim zločinima, u Beogradu mirno živi, joggira i slavi ženidbe svoje djece haaški optuženik Ratko Mladić. Njegov politički šef Radovan Karadžić najvjerojatnije ipak ne prelazi Drinu, a kao beogradski gost spominje se »junak« raketiranja Zagreba Milan Martić. Na popisu su još i braća Milan i Sredoje Lukić i Duško Sikirica, a prije dvije godine jedan s popisa mogućih zločinaca - Slobodan Miljković Lugar - ubijen je u kavanskom obračunu nakon što je dvije godine pričao da može optužiti sam vrh države za zločin. </p>
<p>Prije točno tri godine Beograd je uzalud pohodila prethodna tužiteljica Louise Arbour i isprovocirala nepristojne reakcije domaćih ministara, a Carla Del Ponte je 22. lipnja prošle godine kratko bila u Crnoj Gori gdje je s predsjednikom Milom Đukanovićem dogovorila suradnju. Kao »gestu uzajamnog povjerenja« ona će sada jugoslavenskim vlastima predati nalog za uhićenje jedne osobe optužene pod pečatom, takozvanom tajnom optužnicom, Adresa optužene osobe navodno je poznata, no nije potvrđeno radi li se o »mamcu« za kooperativnost. Izvršenje tog naloga za hapšenje bila bi provjera istinske spremnosti vlasti u Beogradu da ispunjavaju obveze prema Međunarodnom sudu za ratne zločine, rečeno je u Haagu, no nalog neće biti predan »ako jugoslavenske vlasti pokažu da ne razumiju smisao i svrhu zapečaćenih optužnica«. Del Ponte je spremna ponoviti staru, i onima koji žele razumjeti - dobro poznatu priču, da Haaški sud nije politički sud protiv Srba. To što je najveći broj optuženih (valjda će to biti i slučaj s osuđenima) upravo sa srpske strane realni je odraz razmjera počinjenih zločina. Tužiteljica ima tri dana da upozori domaćine kako im zbog nesuradnje s institutom UN-a mogu (ponovno) zaprijetiti sankcije, ali i da se haaškim optuženicima sudi u Haagu, a ne kod kuće.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Davos: Što je naša, a što globalna budućnost</p>
<p>Tema ovogodišnjeg summita - »Održavanje gospodarskog rasta i premošćivanje podjela: Okvir za našu globalnu budućnost«/ Skup će okupiti oko tisuću poslovnih ljudi iz svih krajeva svijeta, 250 političkih čelnika, među kojima je i tridesetak šefova država i/ili vlada, te oko 250 akademika </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Između 25. i 30. siječnja u švicarskom Davosu održat će se 31. godišnji Svjetski gospodarski forum. Tema ovogodišnjeg summita pomalo je ambiciozno nazvana »Održavanje gospodarskog rasta i premošćivanje podjela: Okvir za našu globalnu budućnost«.</p>
<p>Prema najavama organizatora, ovogodišnji će Svjetski gospodarski forum u renomiranom švicarskom zimovalištu okupiti oko tisuću poslovnih ljudi iz svih krajeva svijeta, 250 političkih čelnika, među kojima je i 30-ak šefova država i/ili vlada, te oko 250 akademika. Skup će pratiti nekoliko stotina novinara iz svih krajeva svijeta. Budući da forum počinje pet dana nakon inauguracije novog američkog predsjednika Georgea W. Busha, svi će oni imati priliku izreći što od njega očekuju. O tome, koliki je u svijetu interes za ovogodišnji forum, možda najbolje svjedoči podatak da su svi smještajni kapaciteti u samom Davosu i okolici zakupljeni još prije šest mjeseci! </p>
<p>Jedan od sudionika summita bit će i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji će u Davosu boraviti 26., 27. i 28. siječnja. Kako stoji u priopćenju Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, Mesić će sudjelovati u radu onoga dijela Foruma koji obuhvaća političko-gospodarske teme te u diskusiji o budućnosti i razvoju političko-gospodarskih odnosa u regiji. U Uredu Predsjednika Republike za sada ne žele izlaziti u javnost s kim će se Mesić sve susresti, no u pojedinim je domaćim i stranim medijima već objavljeno da je moguć njegov susret i s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom. Osim Mesića i Koštunice, s jugoistoka Europe u Davos će još doći albanski predsjednik Rexhep Meidani i bugarski predsjednik Petar Stojanov. Prema tvrdnjama agencije Associated Press, »Koštunica i ostali balkanski predsjednici raspravljat će o mogućnosti stvaranja carinske unije na Balkanu«. </p>
<p>Među ostalim šefovima država koji će sudjelovati na forumu u Davosu spomenimo meksičkog predsjednika Vincentea Foxa, poljskog predsjednika Aleksandera Kwasniewskog, venezuelanskoga predsjednika Huga Chaveza, kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva i južnoafričkoga predsjednika Thaboa Mbekija. Summit u Davosu pohodit će i japanski premijer Yoshiro Mori, kao i zamjenik ruskoga premijera i ministar financija Aleksej Kudrin, te čitav niz suverena zemalja Perzijskoga zaljeva. Očekuje se i dolazak palestinskoga čelnika Yassera Arafata, te izraelskog političara Shimona Peresa. No, konačan popis sudionika skupa za sada još nije poznat, budući da ga organizatori drže u tajnosti do početka summita.</p>
<p>Na forumu u Davosu sudjelovat će i predstavnici 36 nevladinih organizacija, među kojima su predstavnici Greenpeacea i Amnesty Internationala. Skupu će prisustvovati i 12 predstavnika sindikata. Očekuje se i dolazak književnika Paula Coelha.</p>
<p>Kako najavljuje organizator skupa, povod za ovogodišnju temu proizlazi iz sve jačeg razvoja Interneta i informacijskih tehnologija, kao i iz zahuktavanja globalizacijskih procesa, što je rezultiralo ubrzanjem gospodarskog rasta i proizvodnosti rada u svijetu. Pred nama je i biotehnička revolucija. To sve otvara prostor bržem gospodarskom i socijalnom razvoju. Unatoč tome, razlike između razvijenih i zemalja u razvoju, bogatih i siromašnih, onih koji se služe suvremenim tehnologijama i onih za koje su one samo nedosanjani san, nikada nisu bile veće, kažu u Svjetskom gospodarskom forumu.</p>
<p>Kao i za održavanja summita Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Seattleu, potkraj 1999. godine, te za održavanja godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Pragu u rujnu prošle godine, ni ovogodišnji skup u Davosu neće proći bez izgreda i demonstracija. To, čini se, neće spriječiti ni 300 vojnika, koje su švicarske vlasti odlučile razmjestiti u Davosu, kao ni vrlo stroga procedura izdavanja akreditacija. Pojedine su organizacije već najavile istovremeno održavanje alternativnog skupa u Davosu. Kritičari Foruma optužuju njegove organizatore i sudionike da su previše »elitistički nastrojeni« te da globalizacija i liberalizacija trgovine u svijetu, koje zagovaraju, zapravo štete zemljama u razvoju.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Joseph Kabila - marioneta u rukama gospodara rata</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Za predsjednika Konga je, privremeno, određen sin ubijenog Laurenta Kabile, Joseph. Takvo rješenje je logično promatra li se u kontekstu vazalskog odnosa koji je Laurent Kabila imao prema predsjedniku Zimbabvea, Robertu Mugabeu. Naime, zimbabveanski predsjednik nije žalio dnevno trošiti, prema nekim ekonomskim procjenama, oko dva milijuna maraka na sudjelovanje svoje vojske u obrani dijamantima prebogatog područja Katange na jugu Konga. Premda te dvije »bratske države«, kako ih naziva Mugabe, nisu čak ni susjedi! »Bratstvo«, naravno, ima svoju cijenu. U području dijamantskog grada Mbuji-Mayi postrojbe zimbabveanske vojske osnovale su posebnu kompaniju za eksploataciju dijamanata, Osleg, na čijem čelu se nalazi general Vitalis Zvinavashe, a propala državna kongoanska kompanija, Gecamines, svoje nove vlasnike našla je - u Zimbabveu, točnije, sve poslove te tvrtke vodi bivši glasnogovornik zimbabveanske skupštine Emmerson Mnangagwa. U takvom kontekstu, Joseph Kabila je idealno rješenje i samo predstavlja nastavak kongoanske prakse po kojoj su na čelu te države uvijek marionete, a istinski gospodari negdje drugdje. (Željko Garmaz)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Johannes Rau navukao bijes oporbe zbog obrane Fischera</p>
<p>Predvodnik CDU-a u Bundestagu Friedrich Merz je izjavio da je Rau »grubo povrijedio tradiciju predsjedničke neutralnosti u dnevnopolitičkim temama« / Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer navodno je udomio u travnju 1973. na kraće vrijeme poznatu RAF-ovu teroristicu Margot Schiller</p>
<p>BERLIN, 21. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački predsjednik Johannes Rau našao se na žestokom udaru kritike jer je diskusiju oko nasilne prošlosti ministra vanjskih poslova Joschke Fishera, pripadnika njemačke stranke Zelenih, nakon što se ovaj zbog svojih poteza u sedamdesetima javno ispričao pred Bundestagom, proglasio okončanom. Riječi njemačkog predsjednika koji je objasnio kako je »javna isprika dovoljna da se stvar zaboravi« oporba je okarakterizirala kao grubo kršenje neutraliteta i nadstranačke uloge koja se veže uz instituciju predsjednika republike. </p>
<p>Predvodnik oporbene demokršćanske Unije u Bundestagu Friedrich Merz je kritike na račun predsjednika republike pojasnio tvrdnjom kako je Rau, koji je jedna od ikona njemačke socijaldemokracije te je u osamdesetima obavljao dužnost predsjednika Njemačke socijaldemokratske stranke (SPD), »grubo povrijedio tradiciju predsjedničke neutralnosti u dnevnopolitičkim temama«. Glavni tajnik bavarske Kršćansko socijalne unije (CSU) Thomas Goppel izjavio je kako za jednostrano okončanje jedne tako važne diskusije kao legitimnost upotrebe nasilja u borbi za političke ciljeve ne može ležati u rukama predsjednika. »U trenutku kada predsjednik ministru vanjskih poslova omogućava jeftino povlačenje iz skandala prestaju važiti pravila pravne države«, zaključio je Goppel. </p>
<p>Njegov kolega iz Kršćansko demokratske unije (CDU) Laurenz Meyer je osudio Rauov pokušaj da »svog« vicekancelara izvuče iz nevolja: »Ja, za razliku od predsjednika, ne vidim razliku između desno radikalnog i lijevo radikalnog terora« zaključio je Meyer. Rau je, naime, izjavio kako je nedopustiva usporedba Fischerove upotrebe nasilje s nasiljem koje upotrebljavaju huligani. </p>
<p>Činjenica da oporba, što je za njemačku političku svakodnevnicu prilična novost, pokušava uvući i jednu neutralnu i politički nevažnu figuru poput predsjednika republike u aktualne političke sukobe, pokazuje da će Fischerovi protivnici dati sve od sebe da od ministrovih »mladenačkih nestašluka« naprave politički potencijal koji će dobro doći na predstojećim lokalnim izborima koji su ovog proljeća na programu nekoliko saveznih pokrajina. No ni parlamentarni izbori 2002. nisu, strateški gledano, tako daleko. Najnovija izjava njemačkog kancelara Gerharda Schrödera koji je najavio kako ne vidi razloga zašto »dobro uhodana koalicijska vlada ne bi nastavila svoj rad i nakon sljedećih parlamentarnih izbora« dala je oporbi još više razloga za ustrajavanje na oživljavanju i beskonačnom držanju na životu svakog, pa i najmanjeg skandala koji bi mogao oslabiti prilično jakog protivnika. Njemački je kancelar, osim toga, tijekom debate oko prošlosti zelenog ministra Fischera u nekoliko navrata demonstrativno stao iza svog ministra, što je u javnosti dodatno ojačalo sliku homogenosti i odlučnosti vladinog vodećeg tandema i u najtežim situacijama. </p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer udomio je u travnju 1973. na kraće vrijeme poznatu RAF teroristicu Margot Schiller. Kako objavljuje tjednik Focus, Schiller je u svojoj autobiografiji navela kako je provela »nekoliko dana« u frankfurtskom stanu tadašnjeg predvodnika »Čistačke kolone«, lijevičarskog pokreta. Fischer je prije nekoliko dana, prilikom svjedočenja u procesu protiv Hansa Joachima Kleina, zanijekao da je ikad ugostio RAF-ovu teroristicu. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>U zdravstvu je bilo afera i »afera« čak i previše, ali su većinom medijski napuhane i uvijek ih pokreće ista novinarka </p>
<p>TV-emisija Forum od 16. siječnja 2001. g. bila je samo novi poticaj za moje javljanje putem tiska. Naime, već se dulje vrijeme želim obratiti ministrici zdravstva, prof. dr. Ani Stavljanić-Rukavina, no to mi nije uspjelo niti u spomenutoj emisiji Forum, usprkos mojim upornim nastojanjima putem telefonskog uključivanja?!! Na samom početku ovog otvorenog pisma izražavam svoje čuđenje pojavljivanju ministrice na TV, uglavnom u emisijama koje se odnose na afere u zdravstvu (kao ova posljednja o »liječniku-volonteru« Siniši). A tih afera već je bilo i previše: silovatelji na KBC Rebru, ubojice iz nehata novorođene djece u Merkuru, afera u Petrovoj bolnici, zataškana afera o smrti zdrave novorođene bebe zaražene salmonelom na Sv. duhu, skidanje beta Interferona sa liste za oboljele od multiple skleroze.! Čini se kao da su te napuhane afere sve potaknute iz istog izvora ili barem od iste novinarke?!</p>
<p>Zato odgovorno tvrdim da je afera »lažni liječnik« od mnogo manje važnosti - barem je prouzročila manje štete (osim što je postignuto smjenjivanje uvaženi kolega u dvije kliničke bolnice, koji su nekom ionako već smetali?!), nego što su neki katastrofalni potezi ministrice zdravstva! Jedan od takvih je i ukidanje volonterskog rada pa čak i samo promatrana radnog procesa, diplomiranim, mladim liječnicima, koji svi imaju prave diplome Medicinskog fakulteta kao i potrebne dozvole za samostalni rad, a kojima je i samo volonterski rad (bez prebijene kune novčane naknade!?) barem osiguravao izvjesno dostojanstvo i ponos da ipak rade na području medicine za koju su školovani. Njihov volonterski rad bio je od pomoći u zdravstvenim ustanovama, a mladim liječnicima osiguravao je barem stjecanje iskustava i praktičnu primjenu nagomilanog znanja i osjećaj da su korisni. Prema izjavi same ministrice takvih jadnika ima više od tisuću na burzi rada, koji splasnulog zanosa za medicinom i poniženog dostojanstva, obilaze bolnice, domove zdravlja, tvornice lijekova, iščekuju i ispisuju oglase na burzi rada, a godine školovanja i godine čekanja dovode do dobne granice (35 godina), kada više nemaju nikakvih zakonskih šansi za bilo kakvu specijalizaciju. Konačni odlazak u medicinsku pečalbu za neke je samo sretan završetak pređene kalvarije, a da li je to sreća i za Hrvatsku?</p>
<p>I dok se ovakvi problemi na području zdravstva, koji vrište do neba, uopće ne rješavaju, mislim da je neprimjereno da se u svim medijima bavimo uglavnom napuhanim aferama, a u kojima sudjeluje i sama ministrica zdravstva, a koja bi se od toga barem morala suzdržati, ako već ne i postidjeti!? Tim više što je upravo stigla i njezina nova odluka, kojom »liječnik-promatrač« radnog procesa u bolnicama i zdravstvenim ustanovama ne smije više staviti niti »ruku na pacijenta« čak ni pod nadzorom mentora, pa se tako i preostali mladi i najuporniji liječnici odstranjuju - očigledno ne samo zbog »doktora« Siniše?</p>
<p>U svakom slučaju ministricu ne smatram isključivim krivcem za sve ovo što se događa u zdravstvu, ali i ne sagledavanje bitnih problema i ne traženje pravog puta njihova rješavanja, postaje neoprostivi grijeh!</p>
<p>Budući sam liječnik, a moj sin je među ovim mladim svršenim liječnicima, koji traže posao, pa makar i volonterski, potpisat ću se samo</p>
<p>Liječnik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bolesti ovisnosti mogu se liječiti, ali je važnije promijeniti socijalnu sliku društva </p>
<p>Komentiram članak gospodina B. Orešića od 21. siječnja o borbi protiv dilera drogom i borbu za zdrave ljude. Ja sam vam i ranije pisao o problemima bolesti ovisnosti i ovaj me je članak potaknuo da se opet javim. Ja sam mojih gotovo 30 godina, kao psihijatar u Americi, proveo u proučavanju psihičkih i bolesti ovisnosti, liječenju ovisnika i njihovih obitelji, podučavao liječnike i sve zainteresirane, što i dan danas činim kao liječnik onih najnesretnijih, koji boluju od duševnih bolesti i bolesti ovisnosti.</p>
<p> Članak opisuje probleme s drogama kako ih i ja ovdje vidim. Ovisnosti su cijena, koju plaća svako demokratsko društvo, društvo koje cijeni želju svojih pripadnika da slobodno odlučuju na koji će način živjeti svoj život, tako dugo dok nisu opasnost za druge ili sami sebe. To su kritični momenti i često je vrlo teško odlučiti kako to ocijeniti. U međuvremenu svako trpi , pogotovo članovi obitelji i oni koji vole i žele pomoći ovisnicima . Ovdje u Americi , kao i kod nas , ili još i više, droge su veliki problem. No, ne samo droge (nelegalne) nego i alkohol, cigarete. Svote novca o kojima se govori gotovo su nezamislive. Prihodi onih koji dijele droge , pa i države kroz visoke poreze na alkohol i cigarete, približavaju se polovini trilijuna dolara....Nama , običnim smrtnicima nemoguće je shvatiti koliki je to novac. Nije zato čudno da se svakakvi elementi bore svim sredstvima da se taj business nastavi. I dok je</p>
<p>svijeta , biti će i droga ... I Amerika je konačno počela ulagati više novca u liječenje nego prije. Sada je omjer novca za interdikciju prema onima za liječenje 5:1. Znači, mnogo više se daje policiji i specijalnim službama, nego za liječenje ...</p>
<p>A liječenje je teško i dugotrajno. Praktički nitko se ne izliječi...mi imamo dokaze po kojima se vidi da upotreba droga, alkohola i cigareta u ovisnicima izaziva promjene, koje eventualno postaju trajne i osoba je osuđena da se do kraja života nalazi u nekoj vrsti liječenja...To će naravno ovisiti o težini oboljenja, jest oboljenja, jer nema sumnja da ovisnik postaje bolesnik, što je teško prihvatiti ne samo njemu ili njoj , nego i cijelom krugu oko ovisnika...Obitelji gube ne samo materijalna dobra, kojih malo ljudi ima toliko da bi ih mogla olako »bacati kroz prozor«, ušmrkavati u nos ili ubrizgavati u žile, nego se i moralne vrijednosti mijenjaju, ovisnik postaje asocijalan i ne brine se ni za koga doli sebe samog/samu. I sto dulje traje aktivna ovisnost, nema spasa...Obitelji moraju prestati omogućavati da se ovisnik domogne novca, da se</p>
<p>drže zajedno u borbi protiv pravoga zla i da ga/nju ne spriječe od snošenja posljedica, bez obzira koliko su teške i kako osramoćeni se mogu osjećati...Ovisnik postaje vrlo spretan u manipulaciji, posebno izazivajući osjećaj srama i krivnje u roditeljima (najčešće), koji osobito u početku ovisnosti, vrlo lako podlegnu i ne mogu se boriti sa zahtjevima, koji često izgledaju »razumni« i objašnjivi.</p>
<p>Bez obzira na najveća medicinska dostignuća, čak i cjepivo protiv kokaina i drugih droga, uvijek će se naći nešto drugo da zadovolji potrebe mladih i uzbuđenja željnih naših sugrađana. Treba se pripremiti na duge pruge i pomiriti sa činjenicom da niti bogate zemlje, poput Amerike, Švicarske, Švedske itd, ne mogu »riješiti« problem ovisnosti protjerivanjem i kažnjavanjem dilera, ako se ne promijeni socijalno stanje društva i omogući liječenje onih koji su u kliještima te »nemani«.</p>
<p>U Americi postoji niz centara za liječenje ovisnika i specijalizirani kadar »savjetnika« (counselor), koji pomažu liječnicima i ovisnicima.</p>
<p>STANKO RODIĆRochester, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Liberalni demokrat« Vilko Luncer brani Igora Mandića</p>
<p>Vinko Luncer, poslije svega što je bio u minulih 30 godina nakon Karađorđeva pa i nakon 1990. (daleko bi nas odvelo da sve to nabrajamo), sada se, veli, javno zauzima za liberalnu demokraciju jer je, gle čuda!, i sam liberalni demokrat. U tom smislu on daje priznanje i Igoru Mandiću koji je, tvrdi Luncer, oduvijek »bio liberalni demokrat, pa i onda kada je to bilo opasno i pogibeljno«. Luncer to zna jer je između 1975. i 1984. bio direktor Vjesnikove izdavačke djelatnosti pa je s Mandićem kao »slobodnim intelektualcem« imao »nemale glavobolje«.</p>
<p>Vilko Luncer tako piše u Vjesniku od 15. siječnja, nakon što je u Novom listu od 31. prosinca 2000. pročitao »vrlo zanimljiv« razgovor s Igorom Mandićem. </p>
<p>Ne spominje po čemu je taj razgovor bio »vrlo zanimljiv« niti spominje oštre reakcije u Vjesniku i Novom listu od 4. i 5. siječnja 2001. na Mandićeve tvrdnje o Hrvatskom proljeću, o držanju hrvatske inteligencije i o Vladi Gotovcu. Naime, Mandić je popljuvao u tom razgovoru oslobodilački pokret 1971. izjavivši da su »događanja iz '71. bila kolijevka za ona iz 1991. godine. Ono neoustaštvo koje se pojavilo '91. - tvrdi Mandić - začeto je u maspoku 1971. godine«. Samog Vladu Gotovca, istinskog demokratskog liberala europskog ranga s kojim se Hrvatska ponosi, Mandić je nazvao »profesionalnim Hrvatom« i »prišipetljom raznim političkim zlotvorima«. </p>
<p>Zašto Luncer ne spominje te škandalozne izjave Igora Mandića u Novom listu? Jesu li one možda na crti ponašanja i idejnog stava jednog liberalnog demokrata ili nešto posve suprotno? Ivo Banac, na primjer, nazvao je Mandićev istup ponašanjem »obične hulje«. Zašto se na to ne osvrće Vilko Luncer? Ili se možda i sam solidarizira s Mandićevom ocjenom '71.?</p>
<p> To i ne bi bilo čudno s obzirom na činjenicu da je nakon Karađorđeva hijerarhijski napredovao na najviši politički položaj u tadašnjem Vjesniku, postavši sekretarom partijskog komiteta te izdavačke kuće, nasuprot kolegama proljećarima koji su izbačeni iz Društva novinara Hrvatske i politički izolirani sve do 1990. </p>
<p>Očekujemo odgovor od g. Luncera koji sada za sebe tvrdi da je »liberalni demokrat« i ide, veli, u red malog broja onih koji »istinski shvaćaju« liberalnu demokraciju, još manje onih »koji se za nju javno zauzimaju«. Svatko ima pravo da se s vremenom promijeni, ali da bi bio uvjerljiv, mora kritički progovoriti o vlastitom prijeđenom putu, o vlastitoj prošlosti, u ovom slučaju o zabludama u ocjeni presudnog razdoblja u novijoj hrvatskoj povijesti - o Hrvatskom proljeću. Ne učini li tako, Luncer ostaje u tome solidaran s krajnje negatorskim stavom Igora Mandića. Može li nas uvjeriti u suprotno? </p>
<p>IVO HORVATZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tv-gledatelji zbog Željke Ogreste pate od nesanice </p>
<p>Televizijska emisija Latinica nosi naziv po autoru te emisije koja zavađa već ionako uzburkani narod. Druga jedna tv emisija nosi naziv »Željka Ogresta i gosti« pa je i ime i prezime autorice naziv te tv emisije. S drugim tv emisijama nije tako pa se i laik može zapitati, zašto to i toliko isticanje svojeg JA i ne sluti li to na egocentričnost...</p>
<p>Ovaj oštar uvod ima i svoj razlog. Mnogi gledatelji se žale da poslije tih emisija ne mogu zaspati, jer ih sadržaj emisije i sama prezentacija uzruja što dovodi do nesanice. Evo i zadnja emisija voditeljice Željke Ogreste jest puna potvrda za te navode. Od tri gosta u emisiji koja je održana u četvrtak, 11. siječnja 2001. godine zadržao bih se na zadnjem gostu, na g. Dobroslavu Paragi. Sa svojim potpitanjima i natuknicama vodila je i dovela do toga da je g. Paraga javno oblatio tri osobe. Zar se emisije za to snimaju da se javno blate ljudi, koji nisu nazočni i koji se ne mogu obraniti? Za Vladimira Šeksa je g. Paraga izjavio, da je netko rekao da će sa V. Šeksom razgovarati samo onda kada bude trijezan!!!</p>
<p>Za g. Đapića je rekao da mu je isti izjavio tri puta da se sam sebi gadi što je loš ili tako nešto u tom smislu. Nema emisije gospođe Željke Ogreste u kojoj se u negativnom smislu barem ne očeše o pokojnog predsjednika Franju Tuđmana.</p>
<p>No, onaj insert o g. Škegri kako stavlja bocu vina pod kaput, kojeg je dala da se još jednom ponovi očito je učinjeno s namjerom da kaže kako je tu bocu g. Škegro ukrao! Kakva blamaža za čovjeka pa što on bio i što je uradio. Što je uveo PDV što su uvele mnoge zemlje pa tako i Hrvatska za vrijeme HDZ-a, a održala ga sadašnja Vlada. Bilo bi dobro da pozove g. Škegru u svoju emisiju i da se ovaj »opravda« za taj čin ili da se na neki drugi način »narodu obznani« što se u stvari dogodilo s tom bocom vina. Dokle će u tom i takvom stilu zavađati narod ova voditeljica?</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sve pohvale Vjesnikovu dopisniku Krešimiru Fijačku!</p>
<p>Zadnjih tjedana sa zanimanjem čitam</p>
<p> - moglo bi se kazati, sustavno pratim - vrlo uspjele i informativne članke Vjesnikova novog dopisnika (g. Krešimir Fijačko) iz SAD-a. Odmah moram kazati kako je to ugodno osvježenje u usporedbi s bivšim dopisnikom!</p>
<p>Posebno je ilustrativno pisanje Američki grafiti, objavljeno u Vjesniku ove nedjelje (21. siječnja 2001.) u povodu smjene Predsjednika u Bijeloj kući. Izvrsna opažanja!</p>
<p>Osim prilično detaljnih opažanja života i življenja u SAD, pogotovu ono i onako kako možda zanima čitatelje u Hrvatskoj, gosp. K. Fijačko piše i sa blagom dozom duhovitosti i sarkazma. Čitanje tih članaka je informativno i zabavno! Ovdje (južna Kalifornija) živim zadnjih skoro 25 godina - i meni je jako zanimljivo pročitati kako život ovdje vidi ovaj vrsni Vjesnikov novinar.</p>
<p>Imam neki osjećaj da bi i »prosječni« Amerikanac volio pročitati takvo opažanje o vlastitom življenju i vlastitoj zemlji! Potrebna je doza ležernosti i duhovitog informiranja - jer, ljudi su vjerojatno umorni od prevelikih i dramatičnih prozivanja i opisivanja nečega - što nije nužno ni bolje ni gore - nego, samo možda malo drugačije!</p>
<p>A, sugerirao bih svima da se vesele razlikama i detaljima drukčijeg življenja - pisanje gosp. K. Fijačka lijepo tome doprinosi! </p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ministri sebi plaće smanjili za 10, a naknade za porodni dopust za 36 posto</p>
<p>Naknade za porodni dopust smanjene su od 1. siječnja 2001 g., nakon prvih šest mjeseci djetetovog života, za 36 posto, a ne za 10 posto, za koliko su nedavno žrtvovali svoje dohotke ministri, niti za, ali blizu 40 posto, za koliko su se planirale ali ne i uspjele sniziti plaće državnih dužnosnika. </p>
<p>Zašto je Vlada izabrala smanjiti državni proračun na tako osjetljivoj stavci?</p>
<p>Možda zato što se radi o marginalnoj skupini (posebno u postizborno vrijeme) nezadovoljnih rodilja kojih je i tako svake godine sve manje, a koja niti unutar javno političkog zivota niti izvan njega nema dostojnog zastupnika koji bi mogao artikulirati isključivo njene interese, ne okuplja se, ne prosvjeduje, ne štrajka i ne prijeti? Jer čime bi to uostalom i mogla? </p>
<p>Zato okupljanjem «Djeca za Hrvatsku« želimo pokazati da je Zakon kojim se smanjuju porodne naknade vrlo štetan i poguban za one koje sada direktno pogađa, te da je također vrlo kontraproduktivan i loš i za budućnost ove države, te ga treba hitno ukinuti, povući ili mijenjati na način da ako u ovoj ekonomski teškoj situaciji nema sredstava za poboljšanje materijalnog statusa majki, djece i obitelji, da se visina porodnih naknada barem vrati na prethodnu razinu. </p>
<p>Kao odgovorne osobe, prisutne, produktivno i korisno u životu društva i države i dok kod kuće podižemo djecu i trenutno ne punimo državni proračun, smatramo da nas i sada ako ne i više društvo treba cijeniti i da imamo pravo glasa koji moramo i možemo podići kada se radi o nama i našoj djeci i to bez bilo čijeg tutorstva sa strane.</p>
<p>Akcija nema politički karakter niti motiv, iza nje ne stoji niti jedna politička stranka i ne provodi se niti za - niti protiv ijedne političke stranke.</p>
<p>»Djeca za Hrvatsku« okupit će prvenstveno trudnice, majke s djecom, očeve ali i sve dobronamjerne simpatizere, kojima su jasne štetne posljedice novoizglasanog smanjenja porodnih naknada, na dočeku ministara na sjednicu Vlade u četvrtak 25. siječnja 2001. s početkom u 9.30 sati.</p>
<p>ARIJANA GOLEŠMame</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Daruvarčani i dalje prednjače u darivanju krvi</p>
<p>Nakon veličanstvenoga dočeka nove 2001. godine, novog desetljeća, stoljeća i milenija vratili smo se svakodnevnim radnim zadacima i obavezama. Uz te obaveze ima vremena si za stanovite slobodne aktivnosti, među kojima i dobrovoljno darivanje krvi.</p>
<p>Prva ovogodišnja ovakva veoma humana akcija od planirane četiri, u Daruvaru, okolnim mjestima i susjednim općinama, bila je već standardno i uobičajeno provedena od utorka 9. do petka 12. siječnja ove godine.</p>
<p>Akciji se odazvalo 383 darivatelja od kojih je 364 dalo krv što je 14 doza više od planiranog, a plan je bio 350 doza.</p>
<p>Raduje podatak da je i u ovoj akciji deset novih darivatelja prvi puta u životu darivalo svoju krv za spas tuđega života.</p>
<p>Na kraju želim istaknuti da će višestrukim darivateljima biti upriličena svečana dodjela jubilarnih priznanja koncem siječnja ove godine.</p>
<p>BRANKO BANJANINDaruvar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Žrtve zalutalog metka - ni krivi ni dužni</p>
<p>Proteklog vikenda u dva je slučaja srećom »za vlas« izbjegnuta tragedija/ Hicima iz vatrenog oružja propucana su dva stakla na automobilima/ Da je vozačica »daewoo matiza« vozila samo malo brže zalutali metak pogodio bi je u glavu</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Koliko smo svjesni, da dok, primjerice šećemo gradom, sjedimo u kafiću, ili se vozimo u automobilu, možemo, ni krivi ni dužni, postati žrtvom nečije nepromišljenosti, rastrojenosti, alkoholiziranosti ili, pak, nečije neopreznosti?</p>
<p>Naime, na to nas pitanje navode mnogi nesretni slučajevi, a pogotovo dva nedavna slučaja ugrožavanja ljudskih života, građana koji su se jednostavno našli na krivom mjestu u krivo vrijeme. No, na sreću ovoga puta nije se dogodilo ono najgore, ali je bilo ugrožavanja ljudskih života. Hoćemo li te sreće biti i sljedećeg puta...?</p>
<p>Kako smo doznali na konferenciji za novinare u nedjelju u PU zagrebačkoj, tijekom proteklog vikenda zabilježena su dva slučaja ugrožavanja ljudskih života, počinjena hicima iz vatrenog oružja.</p>
<p>Rastrojeni policajac</p>
<p>U prvom je slučaju, koje li ironije, tragediju umalo počinio djelatnik policije. </p>
<p>U vidno alkoholiziranom i rastrojenom stanju policajac I. C. u svojoj je kupaonici pokušao samoubojstvo uperivši si pištolj u sljepoočnicu. No, u takvom ga je pokušaju spriječila supruga trgnuvši mu pištolj od glave. Takav bi ishod situacije, mnogi bi rekli, bio sretan. No, priča tu ne završava, dapače, tu tek počinje.</p>
<p>Prilikom trzaja pištolja, došlo je do, kako bi se u policiji stručno reklo, ispaljenja hica. Taj je hitac na svojem putu probio dvostruko prozorsko staklo, udarilo u kontejner, te nastavio put prema kombiju koji se kretao Ulicom Stjepana Radića, u Kloštar Ivaniću. U kombiju su sjedili supružnici Krešimir (32) i Marica O. (33) ništa ne sluteći, ne znajući da prema njima putuje hitac koji im zauvijek može prekinute mlade živote. Uostalom je li bitno jesu li mladi ili ne? Život je život. I dok jedni ne znajući, te ne svojom voljom skoro gube živote, u obližnjoj si kupaonici jedan, mnogi bi rekli kukavički pripadnik policije, taj dar želi oduzeti. </p>
<p>Točno je da je bio pijan, točno je da je bio rastrojen, a priča se da se posvađao sa suprogom, no, je li to problem supružnika u kombiju? Neki će reći nije namjerno, nije htio njih, nego sebe unesrećiti, ali koga bi to u trenutku tragedije zanimalo, i bi li onda to nekome išta značilo, kada bi na sjedalima kombija vidjeli dvoje ubijenih ljudi?</p>
<p>Protiv policajca će biti pokrenut stegovni postupak, te podnijeta prijava zbog ugrožavanja života.</p>
<p>Sve što policija može učiniti!? </p>
<p>Supružnicima ostaje šok prouzročen lomljavom stakla i hicem, strah od sljedeće vožnje, a suprugu i vozaču kombija i mala uspomena: velika modrica od hica koji ga je okrznuo! Hitac koji je promašio za samo nekoliko milimetara mogao je ovaj, naizgled mali incident, pretvoriti u veliku tragediju.</p>
<p>Prasak stakla na</p>
<p> »daewoo matizu«</p>
<p>U drugom je slučaju, koji isprva izgleda slično prethodnom, tragedija skoro zadesila dvije gospođe, koje su se, također, ništa ne sluteći vozile u automobilu Slavonskom avenijom. U jednom je trenutku stražnje lijevo bočno staklo prsnulo, da bi u djeliću sekunde prsnulo i stražnje vjetrobransko staklo osobnog automobila »daewoo matiza«.</p>
<p>Šok koji su doživjele vozačica Željka T. (45) i njezina prijateljica Vera J. (59) svima je moguće zamisliti. Prijateljsko i neobvezatno časkanje umalo se pretvorilo u nesreću. Da je vozačica vozila mrvicu sporije naletila bi prednjim dijelom na metak, a kako je riječ o vodoravnoj putanji metka, te činjenici da su žene sjedile jedna pored druge, nije isključena mogućnost da bi obje stradale.</p>
<p>Smjer pucanja je poznat, ali ne i njegov »izvođač«. </p>
<p>Postavlja se ponovno pitanje, koje muči mnoge građane, tko, kada i pod kojim uvjetima može dobiti dozvolu za držanje vatrenog oružja, i poštuje li se to, te nadzire li policija i radi li što po pitanju ilegalnog držanja i nabavljanja bilo kakve vrste oružja.</p>
<p>Naime, ovog puta od četvero ugroženih nije bilo teže ozlijeđenih ili još nešto tragičnije, no već sljedeći put ta bi omjer mogao biti puno, puno drugačiji.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Lažno prijavio gubitak vozačke dozvole</p>
<p>ČAKOVEC, 21. siječnja</p>
<p> - Službenici Policijske uprave međimurske dovršili su kriminalističku obradu nad Z.P. (31) iz Donjeg Kraljevca. Obradom je utvrđeno da je Z. P. 29. prosinca 1999. godine službenoj osobi Policijske uprave Međimurske, kao stranka u upravnom postupku, izjavio da je izgubio vozačku dozvolu, s ciljem da mu se izda nova vozačka dozvola, odnosno duplikat. To je Z.P. učinio premda je prethodno svoju staru hrvatsku vozačku dozvolu zamijenio za vozačku dozvolu Republike Slovenije. </p>
<p>Kažnjivo djelo davanja lažnog iskaza počinio je i R.N. (39) iz Nedelišća kod Čakovca. On je u prostorijama Policijske uprave Međimurske, kao stranka u upravnom postupku, 18. veljače prošle godine prijavio da je izgubio osobnu iskaznicu, tražeći da mu se izda nova. Naknadno je utvrđeno da on staru osobnu iskaznicu nije izgubio, već mu ju je oduzela njemačka policija u tijeku sudskog postupka koji se protiv njega vodio pred nadležnim njemačkim pravosudnim tijelima. Za oba ova kažnjiva djela PU Međimurska podnijela je kaznene prijave Državnom odvjetništvu u Čakovcu. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Slovenci više nemaju kamo s prebjezima, u prepunom domu pojavile se stjenice i uši </p>
<p>MURSKA SOBOTA, 21. siječnja</p>
<p> - Tijekom nedjelje u nekadašnji Centar za strance u selu Vidonci, nedaleko Murske Sobote, u slovenskom Prekmurju, dopremljeno je 190 stranaca iz azilantskog doma na Viču u Ljubljani. U subotu iz Ljubljane je u Vidonce dopremljeno 160 ilegalnih prebjega i onih stranaca koji su podnijeli zahtjev za azil. </p>
<p>Radi se o privremenoj mjeri, na koju se Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Slovenije odlučilo iz zdravstvenih i sanitarnih razloga. U uvijek prepunom domu na Viču pojavile su se naime stjenice i uši, što je ocijenjeno opasnošću za zdravlje stranaca, ali i građana tog dijela Ljubljane. Poznato je da pučanstvo gradskog predjela Vič pruža značajne otpore smještaju stranaca na tom mjestu, kako zbog bojazni od zaraznih bolesti, tako i kažnjivih djela koja strani ilegalci čine. </p>
<p>Računa se da će u roku od dva tjedna sanitarne službe raskužiti prostore azilantskog doma na Viču, te ga pripraviti za ponovni prihvat stranih ilegalaca privremeno premještenih u Vidonce. U Sloveniji, međutim, imaju velike probleme sa smještajem stranaca koje uhvate u ilegalnom prelasku državne granice, budući da ne raspolažu s dovoljno smještajnog prostora. </p>
<p>Prošle godine u Sloveniju je ilegalno ušlo oko 30.000 stranih državljana što je skoro trostruko više nego godinu dana ranije. Od tih pak je čak pet tisuća ilegalnih prebjega, nakon što su uhvaćeni pri nezakonitom ulasku u Sloveniju, postavilo zahtjev za azil. Vrijeme do odluke o molbi većina ih je koristila za pripremu daljeg bijega, manje u Austriju, a daleko više u Italiju. Zbog velikog pritiska ilegalnih stranaca talijanske su vlasti više puta prosvjedovale u Sloveniji. Treba istaknuti da je od pet tisuća zamolbi za azil odobreno svega tri, a ukupno je u minulih devet godina prihvaćeno u Sloveniji sedam zamolbi za azil. </p>
<p>Slovenski ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc izjavio je da vlada skrbi za poboljšanje uvjeta stanovanja i prehrane stranaca koji u Sloveniji zatraže azil. Riječ je o međunarodnim konvencijama o određenom pravu stranaca, a zemlja domaćin mora takvom strancu osigurati stanovanje i prehranu. Bohinc se time očitovao na pismo više skupina civilnog društva i pojedinaca, koji su slovenskim vlastima predbacili nezadovoljavajuće životne uvjete za azilante. </p>
<p>U odgovoru Bohinc je upozorio da osobe koje podnesu zahtjev za azil ne treba mijenjati s ilegalnim migrantima koji azil zatraže tek kada budu uhvaćeni u protuzakonitom prelasku granice. Takvima molba za azil služi samo kao predah za nastavak ilegalnog puta prema nekoj od zapadnoeuropskih zemalja. Izmjenama Zakona o azilu onemogućit će se ubuduće takve zlouporabe, dodao je Bohinc. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Republike Slovenije Rado Bohinc, kako je priopćeno, bit će 22. veljače u Ljubljani domaćin sastanka s ministrima unutarnjih poslova Republike Italije i Savezne Republike Njemačke. Bohinc i talijanski ministar unutarnjih poslova Enzo Bianco i njemački ministar Otto Schilly razgovarat će o suradnji i mjerama za sprječavanje nezakonitih migracija, te o pomoći u projektu uspostave schengenske granice u Sloveniji. Kako bi bili svojevrsno granično predziđe Europskoj uniji Slovenci su već daleko odmakli u tehničkim, organizacijskim i drugim pripremama za nadzor granice kako je utvrđen poznatim Schengenskim sporazumom. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Preminula u bolnici od droge koju je progutala zajedeno s paketićima</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Dvadesetosmogodišnja Sanja Rogošić preminula je u subotu oko 10 sati na odjelu intenzivne interne u bolnici »Sestara milosrdnica«, nakon prekomjerne doze droge, i bezuspješnih pokušaja liječnika da djevojci spase život.</p>
<p>Kako je rečeno u PU zagrebačkoj, u petak navečer, uz informaciju da djevojka »posluje« s drogom, policajac je djevojku zatekao dok je izlazila iz osobnog automobila »audi«, registracije ZG 549-VD, u Trumbićevoj ulici kod broja 4.</p>
<p>Nakon što joj je prišao, te se legitimirao, djevojka je u usta strpala dva PVC paketića, za koja se pretpostavlja da su sadržavala opojne droge. Policajac ju je pokušao spriječiti u tom naumu, te je došlo do naguravanja, natezanja, te mu je u tome pomogao i slučajni prolaznik, no paketiće iz usta nisu uspjeli istrgnuri. Djevojku su potom obuzdali i vezali lisicama, no, nesretna je djevojka počela gubiti svijest. Zbog ozbiljnosti stanja, nisu čekali kola Hitne pomoći, već je policajac službenim kolima djevojku odveo u bolnicu, gdje je ustanovljeno da je u životnoj opasnosti. Drugo jutro nesretna je djevojka preminula, a obdukcija će pokazati točan uzrok smrti.</p>
<p> Djelatnici policije su pretragom djevojčina stana pronašli veću količinu tableta ecstasyja. (M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kupovali robu virmanima »fantomskih poduzeća«</p>
<p>VARAŽDIN, 21. siječnja</p>
<p> - Tijekom prošle i početkom ove godine, varaždinskoj policiji prijavljeno je više kaznenih djela prijevare. Tako su se nepoznati počinitelji predstavljali kao zaposlenici ili vlasnici poduzeća »Galić« i »Bas Commerce« iz Varaždina, pa su temeljem različitih predračuna naručivali robu. Kao dokaz da su naručenu robu platili, u dućanima su davali krivotvorene virmane, ovjerene kod ZAP-a. </p>
<p>Međutim, provjerama kod varaždinskog ZAP-a, utvrđeno je da spomenuta dva poduzeća ne postoje. </p>
<p>Nepoznati počinitelji uglavnom su kupovali tehničku robu i sportsku opremu u specijaliziranim trgovinama, a u Policijskoj upravi varaždinskoj upozoravaju vlasnike i djelatnike trgovina da obrate pozornost na virmanski način plaćanja robe, te da sve nepravilnosti koje bi ukazivale na prijevaru prijave varaždinskoj policiji. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Utajio više od dva milijuna kuna poreza i doprinosa</p>
<p>ČAKOVEC, 21. siječnja</p>
<p> - U Policijskoj upravi međimurskoj su kriminalističkom obradom u obrtničkoj radnji »Imco« u Čakovcu, čiji vlasnik i voditelj je M.I. (49) iz Čakovca, utvrdili utaju poreza i drugih davanja.</p>
<p> Kriminalisti su pronašli da je M.I. od 1996. godine do rujna 2000. godine u svojoj radnji proizvodio i prodavao metalnu galanteriju, ali nije pravio obračune, niti podnosio porezne prijave. </p>
<p>Time je prikrio stečeni prihod u visini od najmanje 3,721.639 kuna. Kako taj prihod nije bio evidentiran niti knjigovodstveno vođen, M.I. je izbjegao plaćanje poreza i drugih doprinosa i davanja u ukupnom iznosu od 2,084.459 kuna. Te brojke utvrdila je Porezna uprava u Čakovcu. </p>
<p>Kako bi onemogućio, odnosno otežao eventualnu kontrolu poslovanja, M.I. u svojoj radnji »Imco« nije vodio poslovne i trgovačke knjige, što je trebao činiti prema važećim zakonskim propisima. Zbog toga će PU međimurska protiv nesavjesnog gospodarstvenika nadležnom Državnom odvjetništvu podnijeti kaznene prijave zbog osnovane sumnje da je počinio kažnjivo djelo utaje poreza i drugih davanja, odnosno kažnjivo djelo povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zlostavljao suprugu i petero djece </p>
<p>SPLIT, 21. siječnja</p>
<p> - Odjel za suzbijanje maloljetničke delinkvencije Policijske uprave splitsko-dalmatinske proveo je kriminalističku obradu nad S. Š. (41) iz Vedrina pokraj Sinja, za kojeg se osnovano sumnja da je od siječnja 1998. godine, učestalo činio kaznena djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe te nasilničkog ponašanja u obitelji.</p>
<p>Njega se tereti da je verbalno i fizički zlostavljao te iz kuće, na nekoliko dana, izbacivao svoju suprugu i petero maloljetne djece. Svoje ukućane udarao je rukama i različitim predmetima po glavi i tijelu te u nazočnosti djece razbijao kućanske aparate, namještaj i ostale predmete. Grubo je zanemarivao svoju dužnost zbrinjavanja djece, a suprugu je nerijetko udarao glavom u glavu. Nakon kriminalističke obrade S. Š. priveden je istražnom sucu Županijsjkog suda u Splitu koji mu je odredio mjeru zadržavanja u pritvoru do saslušanja. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Policija pronašla »berače« pet tona tuđeg kukuruza</p>
<p>ČAKOVEC, 21. siječnja</p>
<p> - Kako smo svojevremeno u Vjesniku izvijestili, 21. rujna prošle godine je u polju zvanom »Verice«, između međimurskih naselja Savska Ves i Totovec, nepoznati počinitelj korištenjem berača za kukuruz pobrao oko pet tona kukuruza u klipu, čiji vlasnik živi u Čakovcu. Tom prigodom bila je materijalna šteta procijenjena na iznos od 3000 kuna. Javnost je bila više iznenađena načinom te krađe nego vrijednošću ukradenog kukuruza. </p>
<p>Policijska uprava Međimurska upornim je radom i dovršenom kriminalističkom obradom utvrdila da je počinitelj ove neuobičajene krađe Ž.Z. (40) iz Strahoninca kod Čakovca. Zanimljivo je da je on za branje kukuruza angažirao stroj poznanika iz Strahoninca, a za prijevoz pak svoje susjede. Svima je tom prigodom rekao da je zemlja zasijana kukuruzom njegovo vlasništvo. Tuđi kukuruz Ž.Z. je pospremio za tavan gospodarskog objekta u dvorištu svoje kuće. Protiv njega slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Provalnik pokupio zlatninu i satelitski prijemnik </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Policija još traga za provalnikom koji je prošlog utorka predvečer oko 19 sati ušao u obiteljsku kuću Narcise S. (58) na Bukovcu 41, područje Maksimira. Obio je prozor, ušao, ispremetao stvari i ukrao satelitski prijemnik marke »Medion«, zlatni nakit (sedam prstenova, četiri para naušnica, tri narukvice, dva broša, lanac i sat s dijamantima, bisernu ogrlicu), ključeve od kuće, garaže i osobnog automobila, te tako oštetio vlasnicu za 80 tisuća kuna. (Z. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dvojica lopova bili loše sreće, treći pobjegao</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Drski kradljivci uvijek računaju s tim da će im sreća biti saveznik, ali nerijetko im baš »Fortuna« okrene leđa, pa ostanu praznih ruku i još budu kažnjeni. Tako je bilo i u nekoliko slačajeva koji su se prošlog tjedna dogodili u Zagrebu.</p>
<p> Dražen A. (33), djelatnik osiguranja trgovačkog centra »Getro« na Ljubljanskoj aveniji zatekao je krađi alkoholih pića nepoznatog mladića, kojeg je zadržao do dolaska policije.</p>
<p>Policajci Sedme policijske postaje utvrdili suda se radi o Goranu E. (22), nakon čega su osobne podatke o njemu ustupili odgovornima u »Getrou«.</p>
<p>Drska krađa dogodila se i u Kovačićevoj 28. Dok je vlasnica zaključavala ulazna vrata nepoznati mladić ukrao je vrećicu. No, slučajni prolaznik Đorđe T. (45) uspio je zaustaviti drskog kradljivca, kojeg je potom predao policajcima Šeste policijske postaje koji su utvrdili kako se radi o Tomislavu M. (53).</p>
<p> U Brozovoj bb, malojetnom H. B. (16) prišao je nepoznati muškarac i zatražio ga da mu mobitelom pošalje poruku. kada je izdiktirao poruku, ponudio je maloljetniku cigaretu, koju je dječak odbio i tada mu je iz ruke istrgnuo mobitel i pobjegao u nepoznatom pravcu, oštetivši ga za 1.200 kuna. (V.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zbog poledice na cestama dogodilo se sedam prometnih nesreća</p>
<p>ČAKOVEC, 21. siječnja</p>
<p> - Zbog rosulje i magle u subotu navečer i tijekom noći međimurske ceste su se zaledile i promet je bio vrlo otežan. Očigledno vozači nisu dobro ocijenili stanje kolnika, pa se je u roku od dvanaest sati dogodilo sedam prometnih nesreća, prouzročenih neprilagođenom vožnjom na zaleđenom kolniku. </p>
<p>Po jedna prometna nesreća tijekom noći dogodila se u Macincu, Zasadbregu, Ivanovcu i Preseki, a čak tri na lokalnoj cesti između Pušćina i Gornjeg Hrašćana. Kako su nam rekli u Policijskoj upravi međimurskoj neprilagođena brzina uvjetima na cesti glavni je uzrok prometnim nesrećama. Srećom ni jedan od sudionika prometa nije ozlijeđen, sve je završilo samo s materijalnom štetom. Inače, cestari su tijekom noći posipavali međimurske ceste, prije svega prioritetne pravce utvrđene županijskim planom zimske službe. Mjesne prometnice uglavnom nisu posipavane, budući da o njima skrbe gradovi i općine. (Drago Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="72">
<p>Radnici »Belvederea« spremni pokrenuti stečaj, britanski kupac želi hotel sa zaposlenicima</p>
<p>Sindikalci i radnici drže da prodaju usporava većinski vlasnik »Dom fond« neprestano mijenjajući uvjete kupnje</p>
<p>DUBROVNIK, 21. siječnja</p>
<p> - Radnici dubrovačkog hotela »Belvedere« spremni su sami pokrenuti postupak stečaja za taj nekadašnji visokokategornik, čime namjeravaju prekinuti višemjesečnu agoniju oko čuvanja svojih radnih mjesta. Poznato je, naime, da je otkazni rok za 62 djelatnika, predviđen socijalnim programom za zbrinjavanje viška djelatnika, stupio na snagu još 8. siječnja, a prvi su otkazi na kućne adrese nekolicine radnika stigli ovih dana.</p>
<p>Zanimljivo je da je potencijalni kupac, londonska tvrtka »Croatia hotels p.l.c.«, kako doznajemo, spremna investirati u objekt zajedno s njegovim zaposlenicima, no, prodaju hotela novodno koči njegov većinski vlasnik PIF »Dom fond« koji, doznajemo iz sjedišta spomenute britanske tvrtke, nakon svakog načelnog dogovora o kupnji mijenja njezine uvjete. Primjerice, britanski je investitor dioničarima »Belvederea« d.d. ponudio otkup portfelja u stopostotnom iznosu, odnosno bio je spreman svaku dionicu platiti 20 njemačkih maraka, te bi tako cijeli hotel kupio za 10 milijuna maraka. Većinski je vlasnik, međutim, tu ponudu odbio zatraživši navodno 100 maraka po dionici da bi kasnije i nju u cijelosti odbacio iz razloga koje zasad nismo uspjeli doznati. </p>
<p>Prema posljednjim informacijama, »Dom fond« nije odustao od pregovora sa zainteresiranim kupcem iz Velike Britanje, ali je od njega zatražio novu, konkretnu ponudu o visini i rokovima otplate. Što se tiče otkaza, za koje radnici hotela drže da nemaju zakonskoga uporišta, otpušteni će djelatni u ponedjeljak uputiti žalbe Upravi hotela, jer, potvrdio je predsjednik belvedereova Sindikata Ivo Franković, i dalje će se svim zakonski dopuštenim sredstvima boriti da sačuvaju radna mjesta. </p>
<p>Tijekom tjedna očekuje se i sastanak s povjerenikom Sindikata hotelijera za Dalmaciju Eduardom Andrićem na kojem će se pokušati iznači rješenje u vezi otkaza, ali i daljnje sudbine i radnika i hotela. Naime, i sam je Andrić ovih dana novinarima kazao kako će radnici, nastavi li većinski vlasnik »kočiti« prodaju hotela, pokrenuti stečaj »Belvederea«. Iako će zaposlenici na ulicu, rekao je, ni »Dom fond« niti njemu slične tvrtke nastale iz privatizacijskih fondova »više neće moći upravljati poduzećima i sudbinama ljudi«. Sigurni su, dodao je, da će stečajni upravitelj mnogo bolje raditi nego sadašnji vlasnik. Svoje je tvrdnje potkrijepio i činjenicom da se izmjenama Zakona o radu predviđa kako u slučaju stečaja prednost pri zapošljavanju u takvoj tvrtki imaju upravo bivši radnici. (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Osijek: Upitna proljetna sjetva šećerne repe </p>
<p>OSIJEK, 21. siječnja</p>
<p> - Odluka Vlade Republike Hrvatske da će se poticaji za proljetnu sjetvu davati za površine od najmanje tri hektara, bit će veliki problem za poljoprivredna gospodarstva Slavonije i Baranje, drži Ernest Nad, voditelj Odjela poljoprivrede Županijske komore HGK-a u Osijeku. U sistemu poticaja bit će obuhvaćeno 82.000 od 135.000 hektara što ih se planira zasijati proljetnim usjevima. Najveći problem bit će sa šećernom repom jer tri tisuće kuna poticaja po hektaru za tu kulturu neće biti dovoljno, zbog visokih troškova ulaganja, rekao je.</p>
<p> Novosti se odnose i na način isplate, jer predviđa se da će se poljoprivrednicima poticaji isplaćivati u novcu, dva puta, a ne kao do sada, u repromaterijalu. </p>
<p> Zbog svega, očekuju se problemi u ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi, posebice zbog toga što je Hrvatska s WTO-om potpisala ugovor o međunarodnoj robnoj razmjeni, a to podrazumijeva »veliku tržišnu utakmicu za koju mi nećemo biti spremni«, ocijenio je Ernest Nad. Komentirajući rast pšenice koja je posijana na 53.000 hektara u oba sektora, društvenom i privatnom, rekao je kako je u ovom trenutku ona razvijenija nego inače u ovo doba godine, pa bi, padne li snijeg, mogla poleći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kad budu uklonjeni srušeni mostovi, vukovarska Luka bolje će poslovati </p>
<p>VUKOVAR, 21. siječnja</p>
<p> - U vukovarskoj luci prošle je godine trima dizalicama prekrcano 120.000 tona robe, a prije Domovinskog rata kada je ona, nakon riječke, bila najveća hrvatska luka, prekrcavano je milijun i pol tona na godinu. </p>
<p> Direktor Luke »Vukovar« Tomislav Latinac ističe da na poslovanje Luke utječe nemogućnost normalne plovidbu Dunavom koju otežavaju srušeni mostovi kod Novog Sada, a još je veći problem pontonski most, izgrađen također kod Novog Sada: da bi brodovi prošli, on se mora podići, a to Srbi skupo naplaćuju, tako da se brodarima ne isplati prijevoz tim dijelom Dunava. </p>
<p> »Kada se riješi problem tih mostova, vukovarska luka dobila bi zamah, stvorile bi se mogućnosti za veće pretovare«, navodi Latinac. Lučka uprava želi ostvariti 1,5 do 2 milijuna tona pretovara godišnje. Da bi se dosegnuo taj cilj, osim do sada uloženih 10 milijuna njemačkih maraka, u razvoj Luke trebat će uložiti još znatan novac. Sva dosadašnja poslijeratna ulaganja bila su iz državnog proračuna, pa u Luci pretpostavljaju da će država ta ulaganja kod privatizacije pretvoriti u vlasnički udio. </p>
<p> Ranije se planiralo da se Luka proširi na prostor iza ceste Borovo Naselje - centar grada, ali je te planove pokvario plan za kanal Dunav-Sava koji bi trebao prolaziti tim područjem. Po njegovu mišljenju, Luka, a i sam Vukovar, vjerojatno će od toga kanala, bude li prokopan, imati više štete nego koristi. Njime bi se, naime, put od Beograda do Bosanskog Šamca skratio za 85 kilometara i sva roba koja se sada pretovaruje u vukovarskoj luci i prevozi kamionima ili vlakovima do Bosanskog Šamca, ubuduće bi se izravno prevozila kanalom, čime bi luka izgubila dio tereta. »Po svemu sudeći, najviše koristi od kanala imala bi SRJ jer bi joj on bio najkraća veza s Republikom Srpskom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Međimurska županija odgađa prodaju svoje graditeljske tvrtke</p>
<p>ČAKOVEC, 21. siječnja</p>
<p> - Stečaj tvrtke »Međimurje Visokogradnja« d.d. odvija se razmjerno sporo, kao i većina ostalih stečajnih postupaka. Problem je zakompliciran i time što je nedavno došlo i do promjene stečajnoga upravitelja. Sve to ima djelomično utjecaj i na poslovanje tvrtke »Međimurje Graditeljstvo« d.o.o., koju je osnovala Međimurska županija, kako bi preuzela dio radnika i poslova »Međimurje Visokogradnje« d.d. </p>
<p>Kada su vijećnici Skupštine Međimurske županije donosili odluku da se utemelji županijska građevinska firma bilo im je to predstavljeno kao privremeno rješenje. Županijsko poglavarstvo, predvođeno županom Brankom Levačićem, uvjeravalo je da će novoutemeljena županijska tvrtka biti prodana, odnosno pronađen joj strateški partner, najkasnije do 31. prosinca 2000. godine. </p>
<p>Godina je minula, a prodaja županijske graditeljske tvrtke u Čakovcu se odgađa. Kako je izjavio župan Levačić, on za tu odgodu osobno preuzima političku i svaku drugu odgovornost. Župan tvrdi, naime, da će se za tvrtku »Međimurje Graditeljstvo« dobiti znatno povoljnija cijena i drugi uvjeti kada dobije posao na gradilištu stanova u zagrebačkom naselju Vrbani. Riječ je o poslu vrijednom 40 milijuna kuna. Nastavak radova, koje je izvodila »Međimurje Visokogradnja« odgađa se zbog odgađanja sudskih ročišta u sporu zbog zemljišta za te stanove. Osim toga najavljeno je da se očekuje dalja potpora Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, o čemu će se razgovarati s ministrom Radimirom Čačićem. </p>
<p>Kako nova županijska graditeljska tvrtka, unatoč najavama i obećanjima, nije preuzela većinu bivših zaposlenika »Međimurje Visokogradnje«, već svega petinu, javljaju se glasovi da je riječ o neuspjelom i neodgovarajućem pokušaju spašavanja najveće graditeljske tvrtke u Međimurju. Zamjera se također što se tim potezom uopće nije utjecalo na spašavanje drugih tvrtki iz bivšeg sustava koncerna »Međimurje«. Zbog toga je sasvim utemeljeno očekivanje da će o problemu »Međimurje Graditeljstva« biti burne rasprave na predstojećoj sjednici Skupštine Međimurske županije. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>»Trimotu« se smiješi milijun maraka mjesečnog prometa</p>
<p>IMOTSKI, 21. siječnja</p>
<p> - Tijekom ove godine »Trimot« u Imotskom će imati mjesečni promet najmanje milijun njemačkih maraka. Oko 90 posto prometa roba ove tvrtke odnosi se na izvoz na njemačko tržište. Do kraja godine tvrtka će raditi s više djelatnika nego što ih je imala prije 16 mjeseci, kad je otvoren stečajni postupak, i kad je imala 360 radnika. </p>
<p>To je za Vjesnik izjavio stečajni upravitelj tvrtke Zvonko Silić, naglasivši kako ta tvornica ima sigurnu mogućnost bez obzira na teškoće u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo. Podsjetio je, kako je u predstečajnom postupku »Trimot« imala 363 radnika od kojih je u tekućem stečajnom postupku otpušteno 80 i nakon toga su ostala 283 djelatnika. Silić ističe, kako su nedavno u tvrtku primljena 55 radnika, a do kraja ove godine »Trimot« će zaposliti još 60 novih djelatnika. </p>
<p>Inače, Silić je za stečajnog upravitelja ineovan prije 16 mjeseci. Naglašava da su mu u radu desna ruka bili Trgovački sud u Splitu i stečajni sudac Damir Ćudina, inače menadžer te radnici tvrtke. »Ja sam koordinator između Trgovačkog suda i djelatnika tvrtke koji su ostvarili zaista čudnovate rezultate u odnosu na predstečajno stanje. Sada su gotovo pet puta veći proizvodni rezultati nego kada sam primio ovu tvrtke. Znatno ćemo unaprijediti našu proizvodnju, kad uskoro dobijemo nove strojeve«, kazao nam je Silić. (N. Musulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="77">
<p>Zlatko Tomčić i Katica Ivanišević danas o izbjegavanju nesporazuma u Saboru</p>
<p>Kako bi se izbjegle nesuglasice, Predsjedništvo Sabora predlaže osnivanje odbora za usuglašavanje, u kojem će biti po pet zastupnika iz svakog saborskog doma</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Nakon što je Zastupnički dom na prošloj sjednici po hitnom postupku prihvatio izmjene svojega poslovnika i tako ih prilagodio ustavnim promjenama, i Županijski će dom na predstojećem zasjedanju također izglasati promjene pravila svojega rada. Predsjednik Odbora za Ustav i Poslovnik gornjega doma Hrvatskog sabora, Zvonimir Puljić, naglašava kako su uvažene primjedbe što su stigle na Poslovnik, te da će uskoro i Županijski dom raditi po novim pravilima, budući da su mu Ustavom promijenjene neke ovlasti.</p>
<p> Kako bi se izbjegle eventualne nesuglasice o budućem radu saborskih domova i kako bi se najveći broj zakona donosio konsenzusom, u ponedjeljak će upravo o tome razgovarati predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević. Predsjedništvo Sabora već je raspravljalo o osnivanju odbora za usuglašavanje koji bi, nakon izglasavanja nekog zakona u domovima, nastojao usuglasiti eventualna različita rješenja, kako bi se postigao konsenzus.</p>
<p>Nakon ustavnih promjena u studenom prošle godine Županijskom su domu, naime, izmijenjene neke nadležnosti. Tako je obvezatno prethodno mišljenje, koje je do sad davao Županijski dom, suženo na postupak promjene i donošenja Ustava, zatim na odluku o prelasku Hrvatske vojske preko hrvatskih granica, kako bi vojno djelovala. Treći slučaj u kojemu Županijski dom mora dati prethodno mišljenje, bez kojega Zastupnički dom ne može odlučivati, jesu promjene granica Hrvatske. Dakle, prethodno mišljenje svedeno je na smo ta tri slučaja, a sve ono što je prije bilo regulirano prethodnim mišljenjem, regulira se statusom ravnopravnog odlučivanja, kaže Puljić. </p>
<p>Županijski će dom, primjerice, ravnopravno sa Zastupničkim domom odlučivati o Ustavom utvrđenim slobodama i pravima čovjeka i građanina, zatim o izbornom sustavu, pa ustrojstvu, djelokrugu i načinu rada državnih tijela, te ustrojstvu djelokrugu i financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave.</p>
<p>Što to konkretno znači, i kako bi se trebalo provoditi ravnopravno odlučivanje? Zvonimir Puljić pojašnjava da će Županijski dom u buduće, kad je riječ o takvim zakonima, postupati po istom postupku kao i Zastupnički dom. To znači da će zastupnici imati pravo predlagati amandmane o kojima će se potom izjasniti predlagač. Riječju, kaže Puljić, tu vrstu zakona oba će doma prihvaćati paralelno. </p>
<p> Konačni rezultat tih odluka uspoređivat će se, kako bi se utvrdilo, ima li kakvih razlika ili su tekstovi identični. Ako tekstovi zakona budu različiti, počet će razdoblje usuglašavanja koje će trajati 15 dana. Poslovnicima obaju domova bit će propisano da se usuglašavanje provodi kroz novoustanovljeni odbor, u kojemu će biti po petorica zastupnika iz svakoga doma. Tako će Zastupnički dom u tom odboru zastupati zastupnici iz Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za pravosuđe, za zakonodavstvo i za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Iz Županijskog doma to će biti zastupnici iz Odbora za Ustav i Poslovnik, zatim iz Odbora za zakonodavstvo, iz Odbora za unutarnju politiku, lokalnu i područnu samoupravu, Odbora za gospodarstvo i financije, a petog će zastupnika odrediti predsjednica Županijskog doma, naglašava Puljić.</p>
<p> Odbor će donositi odluke konsenzusom, a mišljenje će biti prihvaćeno onda kad većina članova iz svakog doma prihvati prijedlog (po tri iz svakog doma). Ako pokušaj usuglašavanja ne bi uspio, važeći će biti tekst zakona koji bude izglasan u Zastupničkom domu Sabora. Puljić drži da to neće usporiti donošenje zakona jer tih 15 dana neće bitno poremetiti zakonodavnu proceduru.</p>
<p>Prije ustavnih promjena Županijski je dom imao znatno šire pravo na suspenzivni veto, odnosno vraćanje zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu. Ono je sad suženo i veto je moguć samo kad Županijski dom utvrdi i argumentira da su donošenjem nekog zakona povrijeđena prava lokalne samouprave. </p>
<p>Nema dvojbe da će već predstojeća zakonodavna aktivnost u oba saborska doma pokazati koliko su zastupnici raspoloženi za konsenzus na koji ih upućuje Ustav, te hoće li ustavne promjene ubrzati ili usporiti donošenje zakona. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Umirovljenici od Ustavnoga suda traže ocjenu ustavnosti Pravilnika o dodatku </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - »Koliko je poznato, Ustavni sud je obećao da će sve zahtjeve koji su podnijeti do kraja 1998. riješiti do kraja 2000., stoga tražimo da konačno donesete odluku o prijedlogu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o načinu i rokovima isplate dodatka uz mirovinu, koji smo podnijeli 27. listopada 1998.«, stoji u pismu kojim se Matica umirovljenika Hrvatske ovih dana obratila Ustavnome sudu. Pismo je potpisao predsjednik Matice Alojz Malogorski, a u njemu stoji kako je pitanje čeka li to Ustavni sud s rješavanjem toga prijedloga da istekne rok važenja zahtjeva, pa da se donese rješenje o obustavi postupka, »kao što je Ustavni sud to učinio s nekoliko drugih prijedloga umirovljenika«.</p>
<p>»Je li za Ustavni sud ovaj predmet više političko nego pravno pitanje, ili je problem nešto drugo«, pitaju umirovljenici podsjećajući da u njihovom prijedlogu za ocjenu ustavnosti Pravilnika nije riječ o novim financijskim obvezama za državu, već o raspodjeli utvrđenog iznosa prema Zakonu o prenošenju sredstava državnog proračuna mirovinskim fondovima. Umirovljenici dodaju da postoji i Odluka Ustavnoga suda od 12. svibnja '98. koju valja imati na umu kod rješavanja ovog pitanja, te na činjenicu da godišnje umire 25.000 umirovljenika, koji nikada neće primiti cjelovitu mirovinu, u skladu s onim što im pripada.</p>
<p>Podsjeća se i na to da je Zakonom o prenošenju novca mirovinskim fondovima utvrđeno »da će se ta sredstva isplatiti umirovljenicima od 1. rujna 1993. do 30. lipnja 1998., ovisno o ukupnim primanjima pojedinog umirovljenika u tom razdoblju«.</p>
<p>Primjenom spornog Pravilnika čini se nešto posve suprotno, tvrde umirovljenici, jer umirovljenik koji je ostvario mirovinu prije toga roka i zakidan je 58 mjeseci, dobiva mjesečno manji iznos dodatka od umirovljenika koji je mirovinu ostvario 1. lipnja 1998., za samo jedan mjesec u kojemu je zakinut. Mirovina tog umirovljenika je, osim toga, već u startu bila viša za 38,32 posto, zbog primjene različitih koeficijenata u izračunu mirovinske osnovice, a još je tragičnije, smatraju umirovljenici, to što će primati taj dodatak 50 mjeseci kao i onaj umirovljenik koji je zakidan 58 mjeseci. (M. Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Liović: Treba provjeriti one koji su izdavali rješenja za stanove, a ne ratne stradalnike </p>
<p>Ministarstvo branitelja troši godišnje na administraciju 400 milijuna kuna, samo je taj novac dovoljan za izgradnju 1.000 novih stanova, ističe Miro Laco, voditelj Savjeta Demokratskog centra za branitelje </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (Hvidra) ne slaže se s najavom ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića o reviziji dodjela stanova stradalnicima Domovinskog rata, posebice u dijelu koji se odnosi na prognoze kako bi neki invalidi mogli i iseliti iz njih, ako se utvrdi da imaju protupravna rješenja. Rekao je to za Vjesnik predsjednik Hvidre Marinko Liović, komentirajući napise o pojačanoj kontroli rješenja za dodjelu stanova koja su stradalnicima navodno izdavana prije završetka građenja objekta za njihovo zbrinjavanje.</p>
<p>»To su čiste gluposti. Za to, što je netko dobio stan, trebaju odgovarati oni koji su rješenja potpisivali, a nikako ljudi koji su u stanove uselili«, smatra Liović, dodajući kako je, umjesto o iseljavanju stradalnika, primjerenije govoriti o reviziji rada državnih službenika koji su se tom problematikom bavili. Čelnik Hvidre ne slaže se ni s prognozama kako bi se već tijekom ove godine u novim stanovima moglo zbrinuti između 600 i 700 teških invalida i obitelji poginulih branitelja.</p>
<p>»Pančićevo ministarstvo trenutačno dodjeljuje stanove koje je gradila bivša vlast, a ove godine može stambeno zbrinuti najviše 400 stradalnika«, kaže Liović. Izvorište problema svodi se, prema čelniku Hvidre, na lošu komunikaciju između Ministarstva javnihradova, obnove i graditeljstva i Ministarstva branitelja koja je, kaže, »na razini čiste nule«.</p>
<p>Na pitanje, koliko bi novi zakon o hrvatskim braniteljima mogao utjecati na brže rješavanje stambenog pitanja stradalnika, Liović odgovara kako će Hvidra taj zakon komentirati tek kada ga Vlada uputi prijedlog u saborsku proceduru.</p>
<p>Nekadašnji predsjednik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, a danas voditelj Savjeta Demokratskog centra za branitelje, Miro Laco smatra da je Ministarstvo branitelja postalo samo sebi svrhom.</p>
<p>»Treba ga jednostavno ukinuti, a sadašnjim djelatnicima osigurati prvenstvo pri zapošljavanju u nove Vladine urede«, smatra Laco, dodajući kako se to ipak ne smije učiniti naglo, već tek onda kad ostala ministarstva budu spremna preuzeti dio sadašnjih obaveza Ministarstva branitelja.</p>
<p>Govoreći o potrebi bržeg rješavanja stambenih problema stradalnika, Laco vjeruje kako se većina stradalnika može zbrinuti puno brže. </p>
<p>»Ministarstvo branitelja troši godišnje na administraciju oko 400 milijuna kuna. Ako je prosječna cijena jednog stana oko 400.000 njemačkih maraka, lako se izračuna da je samo taj novac dovoljan za izgradnju 1.000 novih stanova«, ističe Laco. Cijeli je problem oko zbrinjavanja stradalnika generirala, kaže, HDZ-ova politika, dok je nova vlast, u nedostatku jasne koncepcije prema braniteljima, krenula, prema Laci, jednostavno u medijski rat. </p>
<p>»Podupirem svaku reviziju koja će odrediti istinski identitet hrvatskog branitelja, od revizije odličja do revizije invaliditeta. Međutim, ako u najavama bude natruhe politikantstva, sve će neizbježno doživjeti fijasko«, smatra Laco. Prema njegovu mišljenju, revizije nisu samo stvar Ministarstva branitelja, pa politika mora jasno odrediti strategiju odnosa prema braniteljima kroz međuresorni dogovor u Vladi. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Na 35 hrvatskih otoka danas je samo 201 dijete</p>
<p>Riječ je o otocima čiji su predstavnici nedavno utemeljili Otočni sabor / Prvo što otočani traže jest dovoljno vode te priključke za komunalije prema cijenama koje važe na kopnu / Zahtijevaju da im se kompenzira veće troškove života, bilo oslobađanjem od troškova prijevoza, bilo posebnim dodacima na mirovine i plaće / Krajnji je cilj - ministarstvo za otoke, kaže predsjednik Sabora Zlatko Sorić / Sabor će, bude li potrebno, pozivati na građanski neposluh</p>
<p>ŠIBENIK, DUBROVNIK, 21. siječnja</p>
<p> - U Zadru je nedavno osnovan nestranački Hrvatski otočni sabor, na čijem je čelu Zlatko Sorić s otoka Iža. Kako saznajemo od Nikice Kozulića s otoka Ista, jednog od inicijatora skupa, na skupu je jednoglasno usvojeno 11 zaključaka. U prvom stoji: od sutra, prihvaćala to vlast ili ne, Otočni sabor odlučno će i ustrajno predlagati, moliti i zahtijevati dovoljno vode za otoke prema cijenama koje važe na kopnu. »Kopnena tarifa« traži se i za priključke za struju i telefon.</p>
<p>Krajnji je cilj, kako doznajemo od Zlatka Sorića, osnivanje posebnog ministarstva za otoke što on opravdava činjenicom da oko 50 posto površine Hrvatske čine upravo otoci. Međutim, otočani će se ipak još neko vrijeme morati strpjeti do konkretnijih koraka, jer novoosnovanom Saboru tek predstoji registracija, osnivanje Vijeća, potom i Odbora, što bi u konačnici trebalo osigurati djelovanje Otočnog sabora na mjesnoj, otočnoj, županijskoj i državnoj razini.</p>
<p>U zaključcima se također traži i bolje prometno povezivanje kako bi se žiteljima omogućio bolji život na otocima, uz istodobno školovanje i rad na škoju. Izoliranost od kopna, potreba uvođenja dodatnih noćnih trajektnih pruga i brzih ljetnih katamaranskih linija, dio je problema s kojima se godinama susreće stanovništvo otoka. </p>
<p>Udruga će od države tražiti kredite za razvoj otoka, učitelje ili druge kulturno-prosvjetne radnike i to za svaki mali otok. Otočani će inzistirati na ambulanti u kojoj bi na svakom malom otoku dežurala medicinska sestra, a na svakom drugom otoku i liječnik. Ne smije se dogoditi, stoji u jednom od zaključaka, da na nekom od otoka ne bude nekog oblika uprave i samouprave. Otočani ističu da im treba kompenzirati veće troškove života, bilo oslobađanjem od troškova prijevoza, bilo posebnim dodacima na mirovine i plaće. Među problemima koje treba početi rješavati spominje se i odvožnja otpada. </p>
<p>Udruga će, najavljuje se, pozvati na primjenu građanskog neposluha kad Otočni sabor ocijeni da je to za otočane jako važno. Zaključak je da će se Udruga zalagati za primjenu principa pozitivne diskriminacije radi što bržeg izjednačavanja uvjeta života na otoku s onim na kopnu.</p>
<p>Profesor na zadarskom Filozofskom fakultetu dr. Vladimir Skračić, koji je inače magistrirao na otočkoj temi, izdvaja demografsku sliku otoka, posebno s obzirom na starost žitelja. Na 35 hrvatskih otoka danas je samo 201 dijete, upozorava on. Kao veliki problem ističe i školstvo. Sve do polaska djeteta u školu obitelj, naime, ostaje na otoku, no onda, zbog škole, seli na kopno.</p>
<p>Nestranačka udruga Otočni sabor okupila je neočekivano velik broj otočana, zastupnika čak 35 hrvatskih otoka koji su jednoglasno odlučili osnovati sabor. Odaziv je iznenađujuće velik, ocjenjuje dr. Skračić. »To pokazuje da ljudi očito još uvijek nisu izgubili nadu i da žele promijeniti stanje na otocima. Udruga bi trebala biti dobar oblik rada i suradnje, posebice ako se u nju uključe mladi, koji su skloni modernoj tehnologiji«, ocjenjuje on. </p>
<p>S obzirom da je Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva podržalo osnivanje Sabora, a doznajemo da mu je za potrebe registracije namijenilo i 3.000 kuna, ali i obećalo daljnju financijsku potporu, ostaje vidjeti kako će se ubuduće, zajednički, rješavati osim navedenih problema, i drugi - iseljavanje, nedostatak stanova, pretrpanost smećem, ali i problem državnih lovišta zbog čega su često otočki poljoprivrednci čak i u opasnosti. Tvrdi se, naime, primjerice u slučaju najveće otočne skupine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Elafita, kako se navodno ne poštuje vrijeme lovostaja pa je stanovništo često svjedokom »fijukanja« metaka i to oko vlastitih glava za vrijeme dok obrađuju polja. </p>
<p>Katica Cikoja i Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sprema li se u Splitu koalicija SDP-a i HNS-a u kojoj više ne bi bilo mjesta za HSLS?</p>
<p>SPLIT, 21. siječnja</p>
<p> - Zajednički nastup splitskoga SDP-a i HNS-a na prošlotjednoj konferenciji za novinare, u političkim je krugovima protumačen kao uvertira u stvaranje nove koalicije, u kojoj više ne bi bilo mjesta za HSLS. Doduše, čelnici SDP-a i HNS-a, Marin Jurjević i Jakša Marasović, poručili su kako njihov zajednički nastup nije poruka HSLS-u, već odgovor na »nezajažljive i bjesomučne napade iz HDZ-a, koji se nevišenom žestinom obrušio upravo na SDP i HNS«. </p>
<p>Ipak, šef splitskoga SDP-a Marin Jurjević nije otklonio mogućnost sklapanja koalicije s HNS-om, što je, zapravo, protumačeno kao izravna poruka Budišinim liberalima. Točnije, Jurjevićeva izjava protumačena je kao odgovor na poruku splitskog HSLS-a, čiji su čelnici više puta javno rekli kako im ne pada na pamet igrati ulogu »vječitog šlepera«. Taj kompleks liberali imaju još od zadnjih lokalnih izbora, kada su HNS, tada marginalnu političku stranku, »došlepali« na vlast, dodijelivši joj dva najznačajnija mjesta u Gradskom poglavarstvu. Tako je HNS, zahvaljujujći prije svega »velikodušnosti« HSLS-ova gradonačelnika Ivana Škarića, kontrolirao gradske financije i komunalu, dok su liberali bili zadovoljni jer su mislili da kontroliraju narodnjake. A onda je Stipe Mesić u izbornoj utrci za predsjednika države porazio Dražena Budišu, nakon čega su narodnjaci dobili krila i počeli, gdje god su stigli, omalovažavati HSLS i njegove čelnike. S druge strane, liberali su se prošloga ljeta osvetili i oduzeli HNS-u resor komunalnih djelatnosti, proglasivši narodnjake »nepouzdanim političkim partnerom«. Još su poručili da će na sljedećim izborima radije pristati na koaliciju »s crnim vragom«, nego ponoviti grešku od prije tri i pol godine. </p>
<p>Što se tiče priče o jednoj drugoj koaliciji, onoj sa SDP-om, čini se da je dolazak Miroslava Buličića na čelo splitskoga HSLS-a označio definitivan kraj braka, koji ionako već godinu dana postoji samo na papiru. Ukratko, za razliku od HNS-a s kojim su nastupili na prošlim lokalnim izborima, liberali su sa SDP-om sklopili poslijeizbornu koaliciju, a kao najjačoj oporbenoj stranci pripalo im je i mjesto gradonačelnika, koje će još nekoliko mjeseci obnašati Ivan Škarić. Dioba vlasti zapravo je obavljena između HSLS-a, SDP-a i HNS-a, dok je HSS ostao po strani, poručivši kako ne želi biti u koaliciji u kojoj je SDP. </p>
<p>Ljubav HSLS-a i SDP-a trajala je sve dok su liberali mislili da će SDP postati samo dijelom vlasti, ali ne i sama vlast, što se upravo dogodilo. Nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, stvari su se počele munjevito mijenjati. Dok se HSLS-ovci još nisu ni snašli, čelne dužnosti u državnim i javnim ustanovama na području Splitsko-dalmatinske županije preuzeli su SDP-ovci. A kao šlag svemu, liberali su još izgubili i mjesto predsjednika Vijeća gradskog kotara Bačvice (dobio ga je SDP i to bez izbora), dok je mjesto načelnika splitske policije, u koje su upirali oči, a koje je pripalo SDP-ovcu Ranku Ostojiću, »živa rana« koja nikako da zacijeli. Nakon toga, gradonačelnik Ivan Škarić javno izjavljuje da splitska koalicija HSLS-a i SDP-a nije ispunila očekivanja i da bi liberali na novim lokalnim izborima trebali nastupiti samostalno, a njegovo mišljenje dijele i čelnici splitskoga i županijskoga HSLS-a, Miroslav Buličić i Frano Garac.</p>
<p>Stoga se čini da je SDP-ov i HNS-ov zajednički odgovor na »bjesomučne napade iz HDZ-a« bio samo paravan za nova prestrojavanja na splitskoj političkoj sceni, to više što je i sam Jurjević, na upit o mogućoj koaliciji s HNS-om, odgovorio: »Sve je moguće«.
></p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Stožer Petrokemije: Poglavarstvo Kutine nas podržava </p>
<p>ZAGREB/KUTINA, 21. siječnja</p>
<p> - Gradsko poglavarstvo Kutine u potpunosti podržava sve aktivnosti Stožera za obranu Petrokemije i zahtijeva da se isporuka plina Petrokemiji što prije normalizira, tvrdi se u priopćenju Stožera za obranu Petrokemije, izdanom u nedjelju.</p>
<p> Članovi Stožera bili su u subotu na izvanrednoj sjednici kutinskog Poglavarstva, uz predstavnike Uprave Petrokemije Jadranku Špikić i Zdenku Krstanović te saborskog zastupnika Hrvoje Zorića i predsjednika Gradskog vijeća Kutine Zdravka Nikšića.</p>
<p>Radi normalizacije isporuke plina Gradsko poglavarstvo zatražilo je hitan sastanak s nadležnim državnim tijelima.</p>
<p> »Gradsko poglavarstvo izrazilo je duboku ogorčenost i prosvjed zbog represije izvršene nad svim građanima Kutine, jer i nakon završetka blokade, u 12 sati, u gradu nije radila ni jedna benzinska crpka«, stoji u priopćenju.</p>
<p> Stožer smatra da razloga za obustavu opskrbe grada gorivom po završetku blokade nije bilo. Kako se ističe, Stožer i Poglavarstvo »uvjereni su da se radi o odmazdi Ine prema čitavom gradu, koji se otvoreno stavio na stranu radnika Petrokemije«.</p>
<p> Stožer je najavio da će se skupštini sindikata EKN-a, u ponedjeljak pridružiti i skupštini sindikata DEMOS-HUS i Udruzi branitelja iz Petrokemije te da će se održati zajednička skupština svih tijela koja čine Stožer.</p>
<p> Stožer je u subotu organizirao dvosatnu blokadu dviju Inini benzinskih postaja u Kutini, zbog odluke Ine o smanjenju isporuke plina kutinskoj tvornici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Borba za ravnatelja u Industrijsko-obrtničkoj školi se nastavlja?</p>
<p>PULA, 21. siječnja</p>
<p> - Tko zna koliko bi još trajao cirkus u pulskoj Industrijsko-obrtničkoj školi da početkom 2001. mladi i nepromišljeno u vatru bačeni v.d. ravnatelja sâm nije zatražio da ga ministar razriješi prevelikog tereta i odgovornosti. Vladimir Strugar je to i učinio 14. siječnja, a narednog je dana imenovao za v.d. ravnatelja na godinu dana Silvija Pelozu. </p>
<p>Dugogodišnja rukovodna i i međuljudska rašomonijada u toj školi počela je kada je prije četiri godine aktualna politika na čelo škole dovela podobnu osobu koja će reafirmirati u učenicima i nastavnicima istinsko domoljublje. Za ravnatelja je tada postavljen Marko Maršić, koji nije imao stručni ispit.</p>
<p>Dotadašnji ravnatelj Peloza i većina nastavnika koji su mu davali podršku, a zatim i školski odbor sa sindikalnom podružnicom, krenuli su u bitku »za poštivanje propisa i zaštitu dostojanstva prosvjetara«. Ministarstvo nije popuštalo, čak ni pod pritiskom višednevnog općeg štrajka u školi. U međuvremenu uslijedila je potpuna erozija meduljudskih odnosa. »Proturežimska« struja u školi ponadala se da će se s novom vlasti promijeniti bahati odnos Ministarstva, ali ni uz brojne urgencije s terena ništa se nije mijenjalo. </p>
<p>Krajem prošle školske godine ravnatelju Maršiću istekao je četverogodišnji mandat i raspisan je natječaj za izbor ravnatelja. Kako je u procesu (re)izbora traženo i mišljenje školskog odbora, procijenjeno je da je za konačni ishod presudan njegov sastav. Uslijedilo je maratonsko »biranje« podobnih predstavnika vijeća. Tako je ljetos temperatura porasla do usijanja. Pogotovu nakon što je novi školski odbor jedinstveno i s argumentima istupio protiv tadašnjeg ravnatelja i dao podršku - bivšem. Članovi školskog odbora i sindikata bili su uporni, iskoristili su prosvjetno savjetovanje u Puli pred sam početak školske godine da ministru Vladimiru Strugaru pojasne kako bi trebalo brinuti o školi i učenicima, a ne o nečijim miljenicima. No ministar je u meduvremenu odlučio imenovati Maršića za vršitelja dužnosti na godinu dana, a umjesto redovnom nastavom, školska godina otpočela je još jednim štrajkom.</p>
<p>Za ferija, u školi su se smjenjivale konferencije za novinare zaraćenih strana, uz bogatu dokaznu dokumentaciju. U tim okršajima prvi je posustao dotadašnji ravnatelj odlaskom na bolovanje. Štrajk se prekida, školski odbor raspisuje novi natječaj i podršku ponovo daje Pelozi. Ministarstvo, međutim, prema sugestiji Županijskog ureda za prosvjetu traži rješenje izvan Industrijsko-obrtničke škole i za v.d. ravnatelja postavlja profesora-pripravnika. Mjesecima iz Pule upozoravaju Ministarstvo da krši vlastite propise, jer ravnatelj uz stručni ispit mora imati i potrebnu praksu. </p>
<p>Primopredaja dužnosti zakazana za ovaj tjedan trebala bi značiti popuštanje tenzija u ovoj pulskoj školi. No u prošli petak protivnici pobjedničke struje osnovali su podružnicu sindikata »Preporod« i najavljuju oštru bitku za prevlast u školskom odboru i dovođenje svog kandidata na čelo škole. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zabočka oporba protiv avenije dr. Franje Tuđmana</p>
<p>ZABOK, 21. siječnja</p>
<p> - Prema zajedničkom priopćenju gradskih organizacija SDP-a, LS-a, HSS-a, HNS-a i HSU-a Zaboka, oporbene stranke protive se inicijativi ZDS-a da se Industrijska cesta preimenuje u aveniju dr. Franje Tuđmana, »jer je prošlo vrijeme ideoloških manipulacija i korištenja imena Franje Tuđmana kao Zagorca u dnevno-političke svrhe, te istrošena politička matrica koja bi davala pravo jednoj političkoj stranci da se postavlja kao arbitar i sudac koji će prosuđivati tko je veći, a tko manji Zagorac«. </p>
<p>Predsjednici pet stranaka dogovorili su i daljnju međusobnu suradnju i koordinaciju, posebice vezano uz predstojeće lokalne izbore. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Netko mora građanima i pulskim poduzećima nadoknaditi štetu </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Poslije eksplozije plinova u pulskoj kanalizaciji najvažniji je oporavak ozlijeđenih, ali praktičan život nameće i što brže otkrivanje konkretnog uzroka i kriv(a)ca za velike izravne i neizravne štete koje su pretrpjeli građani i poslovni ljudi u gradskoj četvrti Šijane. Jer, popravke bez kojih nema nastavka normalnog života i poslovanja treba odmah obaviti i platiti, a oštećene zanima tko će im i kada vratiti potrošeni novac. Prvi rezultati istrage pokazuju samo da je pustošenje kakvo se u Puli ne pamti izazvala eksplozija smjese plinova u kanalizaciji. Međutim, to nije dovoljno da se utvrdi adresa na koju treba poslati račun za štete! Stoga će sljedećih dana građanima i brojnim tvrtkama biti i te kako važno hoće li konačnim krivcem biti oglašena kanalizacija ili plinovod, hoće ili pritom biti podijeljene odgovornosti ili će se sve svesti na »objektivne okolnosti«. Naime, da bi mješavina plinova (koji očito nisu samozapaljivi) eksplodirala, treba iskra, a možda je za sve bio dovoljan i samo opušak bačen u kanalizacijski otvor...</p>
<p>Sve to zanimat će istražitelje zbog moguće krivične odgovornosti zbog djela ugrožavanja sigurnosti osoba i imovine, ali, uz ostalo, i osiguravajuća društva - ako su izvođači svojedobno obavljenih radova (ali i drugi oštećenici), imali odgovarajuće police osiguranja. Jer, primjerice, izvođači radova na plinovodima većinom imaju police »osiguranja od odgovornosti za sve vrste opasnosti koje bi mogle nastati iz zakonitog posjedovanja imovine ili obavljanja registrirane djelatnosti«. Ali izvođači radova na kanalizaciji ili poduzeća koja održavaju kanalizacijske mreže, takve police uglavnom ne žele plaćati. Jer, navodno, što se to toliko opasno može dogoditi kad se kopaju kanali i polažu cijevi? Pulski slučaj iznova potvrđuje točnost polušaljivog Murphyjeva zakona na koji se često pozivaju i osiguratelji, a koji kaže otprilike: Ako postoji i najmanja mogućnost da se nešto dogodi, to će se kad tad i dogoditi.</p>
<p>Ukratko i bez šale, ako je do eksplozije došlo zbog loše održavane ili loše izvedene kanalizacijske mreže, to bi moglo skupo stajati pulske komunalce, a to vjerojatno znači - državu! Čak i ako je plinovod negdje ponešto »procurio«. Jer, pravilno izvedena kanalizacijska mreža ima zadatak i odvođenja kojekakvih plinova, a kako ne bi nastala eksplozivna plinska smjesa predviđeni su posebni otvori za zračenje (a ujedno i čišćenje). Prema dosadašnjim informacijama, nekoliko dana prije eksplozije, građani su upozoravali na zadah plina, a radnici pulske plinare, navodno su utvrdili kako u kolektorima nisu pronašli tragove gradskog plina. Već ti podaci ukazuju da potraga za krivcem koji će morati nadoknaditi štetu neće biti ni brza ni jednostavna.</p>
<p>Poznata je praksa da se kanalizaciju i plinovode najčešće postavlja na istoj trasi. Pritom plinska cijev mora biti postavljena iznad kanalizacijske kako moguće curenje plina ne bi dovelo do njegove koncentracije u kanalizaciji. A ako su cijevi postavljene obratno, kako nam tvrde osiguratelji, inspekcija ne smije dozvoliti rad ni jednima ni drugima. Čak i ako inspekcija na sve zažmiri, ako dođe do štete, takva pojedinost ne može promaći osigurateljima. Jer, ako se osiguranik (npr. poduzeće koje izvodi radove) nije pridržavao važećih propisa, osiguratelj može odbiti plaćanje štete čak i po polici osiguranja odgovornosti. Stvari postaju još složenije kad se zna da se istom trasom često znaju poslužiti i izvođači telefonske mreže iako ni to nije u skladu s propisima.</p>
<p>»Najgore je što u većini hrvatskih gradova nema dokumentacije ili je ona vrlo manjkava o tome tko je od izvođača kojekakvih radova na kojoj lokaciji postavio svoje cijevi instalacije pa su moguća neugodna iznenađenja, pa čak i eksplozije poput pulske«, kaže Petar Komlenac, izvršni direktor Aurum osiguranja, inače specijalist za osiguranja od odgovornosti i osiguranja imovine.</p>
<p>Prema njegovim riječima, svi građani kao i pravne osobe koji za stan, zgradu ili poslovni prostor imaju ugovoreno osiguranje protiv požara i sličnih opasnosti, u pulskom slučaju mogu računati na obeštećenje jer polica uključuje i isplatu štete u slučaju eksplozije. Na sigurnu i brzu isplatu štete mogu računati i vlasnici polica osiguranja od loma stakla, a kako mnogi imaju dvostruka tzv. termo-stakla riječ je o priličnom izdatku. Neosigurani građani morat će ga utjerati od krivca za eksploziju. Od sveg navedenog iznimka je eksplozija koja se dogodila zbog terorističkog čina i slično, a u tom slučaju štetu bi morala nadoknaditi država koja je odgovorna za sigurnost svojih građana. </p>
<p>Ovome treba dodati da je riječ polici koju zasebno ugovara stanar ili vlasnik stana, odnosno poslovnog objekta, a ne o polici koju je za zgradu kao cjelinu ugovorio upravitelj zgrade. Polica za cijelu zgradu, naime, osigurava naknadu štete nastale samo zbog pucanja cijevi i sličnih kvarova na instalacijama (npr. centralno grijanje, vodovod) koje su sastavni dio osigurane zgrade. </p>
<p>Prema izvješćima (popis svih šteta još je u tijeku), oštećeno je oko 80 motornih vozila, uglavnom osobnih automobila. Na osigurateljno obeštećenje mogu računati jedino vlasnici (skupih) polica punog kaska. Ostali će naknadu morati utjerati sudom ili nagodbom, ali zasad ne znaju od koga. Hoće li se i kako nadoknaditi šteta zbog izgubljene zarade i druge neizravne štete još je neizvjesnije. Nije poznato ni koliko građana koji su zatražili liječničku pomoć ima posebne police osiguranja od nezgode, pa će se, u slučaju nastanka bilo kakve invalidnosti, moći obratiti osiguratelju. Ostali će svoja prava morati istjerati sudom. Pulski primjer, bez obzira tko će na kraju biti proglašen krivcem za eksploziju, ujedno otkriva da u sličnim slučajevima oštećeni građani teško mogu računati na brzo rješavanje problema u koje su upali ni krivi ni dužni. Osiguravajuća društva će, doduše, isplatiti svoje (i zatim tražiti povrat novca od krivaca), ali istraga zna potrajati, a o sudovanju da i ne govorimo. Iako je pomoć obećalo i pulsko Gradsko poglavarstvo, ona nedvojbeno neće pokriti sve pretrpljene štete. Tko će ih podmiriti? </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Uzrok eksplozije ipak dotrajala plinovodna instalacija i nemar? </p>
<p>Do ponedjeljka prije podne bit će završen uviđaj na cijeloj trasi eksplodiranog plinovoda, pa se očekuju precizniji podaci o uzrocima nesreće, a time i same odgovornosti </p>
<p>PULA, 21. siječnja</p>
<p> - Nalaz vještaka - kriminalističkih inspektora iz Zagreba, Vladimira Botice i Stjepana Brzice, bitno je promijenio situaciju oko istraživanja uzorka eksplozije što se u petak popodne dogodila u centru Pule. </p>
<p>Još u subotu, na izvanrednoj sjednici Gradskog poglavarstva i Kriznoga štaba, tvrdilo se, naime, kako za sada nema osnovanih razloga za kazneni progon fizičkih osoba, odnosno odgovornih u komunalnim institucijama, a posebice u Gradskoj plinari. A kako nam je u nedjelju rekao zamjenik županijskog državnog odvjetnika Bruno Ivinić, koji je s istražnim sucem na terenu neprestano od eksplozije, inspektori-vještaci otkrili su u Splitskoj ulici, pred sjedištem IDS-a, kontrolnu točku gradskog plinovoda na kojoj je bila veća koncentracija plina jer je izlazio iz plinovodne cijevi. Slično je utvrđeno i na kraju te ulice. </p>
<p> Prema tvrdnjama vještaka, takvih točaka mora biti puno više, što ukazuje na činjenicu da je glavni uzrok snažne podzemne eksplozije, koja je na sreću prošla bez ljudskih žrtava, ipak dotrajala plinovodna instalacija i nemar vezan za njezino održavanje i kontrolu. </p>
<p>Je li to doista tako, točnije će se utvrditi do ponedjeljka prije podne, do kada će se završiti uviđaj na cijeloj trasi eksplodiranog plinovoda. Tada se očekuju i precizniji podaci o uzrocima nesreće, a s tim i o odgovornosti u komunalnim institucijama i drugim službama. </p>
<p> Do takvih preciznih saznanja bilo je moguće doći zahvaljujući najsuvremenijim instrumentima Zagrebačke plinare, kakvih, na žalost, nemaju u pulskoj Gradskoj plinari. Činjenica je, naime, da su građani, pa i vodstvo Veslačkog kluba koji je na pulskoj rivi, na kraju vodovodnoga kolektora koji se izlijeva u more, upozoravali danima na snažni zadah plina, te da su stručnjaci pulske Plinare svojim zastarjelim instrumentima kontrolirali koncentraciju plina u kolektoru. Utvrdili su, međutim, samo to, da se ne radi o propan-butanu, već o nekoj drugoj - eksplozivnoj smjesi! No kad je već utvrđena povećana koncentracija eksplozivne plinske smjese, samo bi po sebi bilo razumljivo da se alarmiralo nadležne službe. To, na žalost, nije učinjeno i stravična eksplozija u petak poslije podne preduhitrila je ekipu Gradske plinare.</p>
<p> U cijeloj priči najgore je to, što je nedavno Gradsku plinaru, s uistinu dotrajalom plinovodnom instalacijom u starom dijelu grada, od Ine preuzeo Grad Pula, pa će sad biti vrlo teško namiriti i ukloniti goleme štete koje je eksplozija izazvala.</p>
<p>Da ta eksplozija zato neće moći proći bez utvrđivanja odgovornosti, upozorili su i predstavnici nekoliko stranaka te mjesni odbor Šijane.</p>
<p>Istodobno s vještačenjem, normalizira se promet i život na trasi eksplodiranog kolektora, normalizirani su opskrba električnom strujom i lokalni autobusni promet, jedino u gradskom predjelu Šijana i dalje nema opskrbe plinom, a ona je i u cijelom gradu smanjena. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Na prvoj saborskoj sjednici u 2001. i točka o 200 najbogatijih obitelji</p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Na idućoj sjednici Hrvatskog sabora, prvoj u ovoj godini, na dnevnom će se redu naći i točka o 200 najbogatijih obitelji u Hrvatskoj. Riječ je o poznatom zahtjevu parlamenta Vladi da iznese podatke o 200 najbogatijih obitelji. Vlada je, jednako je tako poznato, Saboru uputila izvješće u kojem naglašava kako je takav popis nemoguće napraviti iz više razloga, među kojima su - nepostojanje standarda prema kojima bi se mjerilo bogatstvo neke osobe, a pogotovo obitelji, koja kao pojam također nije definirana propisima Republike Hrvatske (pitanje je zato smatraju li se članovima obitelji samo krvrni srodnici i do kojeg stupnja ili i srodnici prema tazbini...). Vlada je takvo izvješće uputila Saboru krajem kolovoza prošle godine.</p>
<p>Budući da rasprava o toj točci nije održana na prošlom zasjedanju Sabora, prema propisima ju treba ponoviti i omogućiti zastupnicima da o tome raspravljaju, pa se to čini sada u točki 51. najavljenoga dnevnoga reda.</p>
<p>Pokušavajući doznati ima li što novoga o popisu 200 najbogatijih obitelji, u Ministarstvu financija doznajemo da se, u sklopu redovitih poslova Porezne uprave i Financijske policije, u posljednje vrijeme pročešljavaju prijavljeni prihodi i na njih plaćen porez s provjerljivim kupnjama nekretnina ili pokretnina vrjednijih od milijun kuna.</p>
<p>No, tvrde u Ministarstvu financija, »to nema nikakve veze s nekakvim popisom 200 najbogatijih«. »Bogatstvo nije propisima definirano i stoga je teško napraviti bilo kakav popis. Ovo su redoviti poslovi mjerodavnih tijela u kojima se uspoređuje je li netko mogao kupiti nešto na temelju prihoda od dohotka koji je ta netko prijavio. Jer, ako netko kupi pokretninu vrjedniju od milijun kuna, a prijavio je prihode koji to ne omogućavaju, nešto je tu sumnjivo. U slučaju da takva osoba nema realne izvore prihoda koji su u potpunosti oporezovani, poduzimaju se sve radnje u skladu sa Zakonom - pokretanje tužbe vezane uz utaju poreza...«, ističe Sanja Marđetko-Kurečić, glasnogovornica Ministarstva financija.</p>
<p>Riječ je o redovitim postupcima koji se mogu usporediti s onim koji su pred lice pravde u SAD-u doveo i Al Caponea koji je nekažnjeno počinio mnoge, ali ne i »najteži« zločin - pokušao je prevariti državu utajom poreza. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Zakon o općem oprostu primijenjen na 20.616 osoba </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Hrvatska je Zakon o općem oprostu primijenila na ukupno 20.616 osoba, podatak je iz Ministarstva pravosuđa koje nema informacije o nacionalnoj pripadnosti tih osoba, niti analizu o vrsti njihovih počinjenih kaznenih djela, no podatci govore da se najviši broj oprosta odnosio na osobe iz hrvatskog Podunavlja. </p>
<p>Najveći broj oprosta - 13.575 odnosio se na Podunavlje, odgovorilo je Ministarstvo HSP-ovcu Tončiju Tadiću koji je u Hrvatskom saboru postavio zastupničko pitanje o provedbi Zakona o općem oprostu. </p>
<p> Stupanjem na snagu Zakona o općem oprostu, kaže Ministarstvo, odmah je na slobodu pušteno 96 osoba - 72 iz pritvora i 24 koje su izdržavale kaznu, uglavnom zbog oružane pobune protiv Hrvatske. </p>
<p> Sudovi su nastavili primjenjivati oprost i prema dostavljenim podacima županijskih sudova do 18. ožujka 1998. najveći broj oprosta odnosio se na Podunavlje gdje je, po podacima Županijskog suda u Osijeku, opći oprost dan za 13.575 osoba. Ostali županijski sudovi opći su oprost do spomenutog datuma primijenili na 4.643 osobe. </p>
<p> I nakon spomenutog datuma, sudovi su nastavili primjenjivati Zakon i opći su oprost primijenili na još 2.032 osobe.</p>
<p> Prema podacima nadležnih županijskih sudova kojima raspolaže Ministarstvo pravosuđa, opći je oprost primijenjen na 20.616 osoba.</p>
<p> Zakonom o općem oprostu dat je oprost od kaznenog progona, vođenja kaznenog postupka i od izvršenja pravomoćnih presuda počiniteljima kaznenih djela, koja su počinjena ili su u vezi s agresijom, oružanom pobunom ili sukobima u Hrvatskoj od početka agresije, 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996., kada je sklopljen Sporazum o normalizaciji odnosa Hrvatske i SR Jugoslavije. </p>
<p>Na temelju toga zakona, od općeg su oprosta izuzeti počinitelji kaznenih djela koja predstavljaju najteže povrede humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Haaški istražitelji već desetak dana borave na području Saborskog</p>
<p>SABORSKO, 21. siječnja</p>
<p> - U Poglavarstvu općine Saborsko doznajemo kako su ovo općinsko mjesto već u nekoliko navrata u posljednje vrijeme posjetili haaški istražitelji, koji na području općine borave već desetak dana. I u Policijskoj upravi Karlovačkoj doznajemo da se na području Karlovačke županije nalazi istražna ekipa Međunarodnog suda iz Haaga koja uz pomoć djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova ispituje ratne zločine na području Saborskog i okolice od kraja studenoga 1991., odnosno za okupacije grada. </p>
<p>Saborsko je od 5. kolovoza 1991. bilo potpuno blokirano iz pravca Plitvica i Plaškog. Jedina veza (nesigurna) bila je šumskim kolnim putem prema Rakovici i Slunju. Tridesetak branitelja mjesecima je odolijevalo najezdi agresora iz pravca Plitvica i Čorkove Uvale te Plitvica i Plaškog a polovicom listopada agresor je spalio okolna naselja Sertić-poljanu, Poljanak, Kuselj. Tom prilikom zapalili su kuću i u kući staricu Ankicu Sertić (90), koja je ubijena metkom u glavu. Njezina kći iako teško ranjena uspjela se spasiti. </p>
<p>Prema zapisima Saborčana, jedan od najtežih dana za njih bio je Dušni dan '91. kada je poginulo pet branitelja a svakako najcrnji bio je 12. studenoga '91., kada su pripadnici bivše JNA i četnici iz pravca Plitvica tenkovima i topovima, uz pomoć devet aviona s bihaćkog aerodroma, potpuno sravnili sa zemljom 800 domaćinstava i kuća. </p>
<p>Civilno stanovništvo je izbjeglo, no bilanca divljanja agresora bila je, za okupacije i tijekom 1992. godine - 37 ubijenih civila i 16 branitelja. Samo u nekoliko dana, agresor je masakrirao 18 Saborčana. Istražuju li haaški istražitelji te slučajeve, službenu potvrdu u Karlovcu i Saborskom nismo dobili. (T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Laslo dovodi seljake pred Sabor </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje održat će u srijedu ispred Hrvatskog sabora na Markovom trgu dugo najavljivani prosvjeda upozorenja. Rekao je to u nedjelju za Vjesnik Antun Laslo, predsjednik te zajednice, dodavši da će se članovima seljačkih udruga pridružiti i sindikat kutinske Petrokemije, te članovi HDZ-ove Zajednice seljaka »Stjepan Sulimanac«.</p>
<p> Uz članove seljačkih udruga, ali bez Hrvatskog seljačkog saveza, organizatori prosvjeda očekuju i dolazak nezadovoljnih seljaka iz Moslavine, Posavine te okolice Zagreba. </p>
<p>Govoreći o sudionicima, Laslo napominje da nezadovoljnim seljacima »neće biti teško ustati u tri ujutro« kako bi iz istočne Slavonije stigli pred Sabor. Tamo će, kaže on, uručiti svoje zahtjeve zastupnicima, a očekuju da ih primi i Zlatko Tomčić, predsjednik Sabora, iako mu se nisu najavili. »Svaki dan na televiziji gledamo kako predstavnici vlasti nekoga primaju. Ako ne žele da ih ne bude sramota, onda će predstavnike seljaka primiti i preko reda«, ističe. </p>
<p>Što se tiče zahtjeva, Laslo kaže kako seljaci ne mogu ući u proljetnu sjetvu na svoju štetu. Isplata državnih poticaja u novcu, i to 50 posto prije sjetve, a 50 posto nakon žetve ili berbe, bila bi dobra, primjerice, kad bi taj novac već sad bio kod proizvođača hrane. Kako ga, pak nema, u Zajednici ne žele isplatu u novcu, nego to, da se i dalje dostavlja repromaterijal - za 50 posto vrijednosti poticaja, osim za kukuruz, za koji traže odmah repromaterijal u punoj vrijednosti poticaja - jer, kažu, agro-tehnički rokovi ne mogu čekati da Ministarstvo financija doznači novac na račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a ovo onda seljacima. </p>
<p>Dodaje da se poskupljenje mineralnog gnojiva kutinske Petrokemije moglo i očekivati, jer su predstavnici te tvrtke još u rujnu upozorili Vladu na poteškoće s kojim se susreću, tvrdeći da mineralno gnojivo prodaju ispod cijene. Laslo podsjeća da su domaći proizvođači hrane suočeni s potrebom da snize cijene svoje robe zbog ulaska u WTO, a da se istodobno dopušta da se cijene repromaterijala, odnosno ulazni troškovi, povećaju za više od 30 posto. Nakon umjetnog gnojiva, naime, trebala bi poskupjeti i zaštitna sredstva. </p>
<p>U nedjelju nismo uspjeli saznati hoće li se prosvjedu pridružiti i predstavnici Seljačkog saveza, koji jedini ima ogranke u svim županijama. Suzdržanost Seljačkog saveza u vezi s prosvjedom prokomentirali su u Zajednici udruga riječima: »Većina njegovih čelnika ionako sjedi u saborskim klupama, te kao podobni i nemaju razloga za nezadovoljstvo«. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Nacionalnim programom protiv nezaposlenosti </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Nacionalnim programom zapošljavanja, koji bi trebao biti gotov ovih dana, kao i nacionalnim programom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji bi trebao biti gotov do ožujka, planiramo obuhvatiti neke od mjera kojima bismo odgovorili na pet najtežih socijalnih problema u Hrvatskoj. Rekao je to ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na kraju radionice pod naslovom »Perspektiva socijalne politike u Hrvatskoj«, što je proteklog vikenda održana u Stubičkim Toplicama.</p>
<p> Time je odgovorio i na zaključke pet skupina (predstavnici ministarstava činili su jednu, zanstvenici drugu, a ostale sindikati i nevladine udruge, stručnjaci Svjetske banke i novinari), o tome koji su najteži socijalni problemi u Hrvatskoj. Ti bi prijedlozi, kako je rečeno, trebali biti temelj za izradu dvaju spomenutih programa.</p>
<p>Sve su skupine kao najteži problem istakle nezaposlenost te potrebu da se ozbiljnije krene u bitku protiv sive ekonomije, da se poveća prostorna mobilnost radne snage i osiguraju mjere aktivne politike zapošljavanja koje će omogućiti da se u radni proces uključe neke specifične kategorije nezaposlenih, kao što su mladi bez radnoga iskustva ili oni stariji od 45 godina. Definiranje mjera koje bi se mogle provoditi ostavljeno je za novu radionicu.</p>
<p> Podržane su predložene izmjene Zakona o radu, prema kojima bi se područje rada učinilo fleksibilnijim. Predstavnici sindikata istakli su da je potrebno značajnije vezati gospodarstvo i obrazovanje i dalje smanjivati bruto cijena rada, te naglasili kako treba početi sveobuhvatno rješavati krizu obitelji. Preduvjet za to je da se više pažnje posveti savjetodavnome radu, istakao je u ime grupe sindikalaca i nevladinih udruga predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever.</p>
<p>Kao jedan od socijalnih problema znanstvenici su istakli problem društvene integracije prognanika i izbjeglih. Znanost smatra kako je jedan od velikih problema i to što ne postoje pouzdani statistički podaci na temelju kojih bi se mogli pratiti trendovi u siromaštvu ili oni vezani uz neke druge probleme. Stoga je ta skupina predložila da se izrade pouzdani statistički modeli, a da se do njihova oblikovanja pokazatelji utvrđuju istraživanjem, anketama i ispitivanjem rezultata onih mjera, što se uvode izmjenom propisa u brojnim resorima.</p>
<p>Zanimljivo je da ni jedna skupina, osim stručnjaka Svjetske banke, u najteže socijalne problema nije uvrstila korupciju. Ta je skupina, uz nezaposlenost, istakla i strah od nezaposlenosti, te veliku socijalnu isključenost nekih kategorija društva, pri čemu su, opet, posebno istaknuti progranici i stariji iz poljoprivrednih domaćinstava koji nemaju nikakvu, ili imaju vrlo nisku mirovinu.</p>
<p>Ministarstvo rada priprema i projekt socijalno pravedne politike prema invalidima, najavio je ministar rada Davorko Vidović. U okviru njega bit će izrađen i zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida. Njime će, kako neslužbeno doznajemo, biti uvedena i neka rješenja iz ranije prakse, kao što je, primjerice, obaveza poslodavaca da, u odnosu na ukupno zaposlene, zaposle i izvjesni postotak invalida. Poslodavci koji je ne ispune tu obvezu, trebali bi plaćati poseban doprinos koji bi se iskoristio za dodatne programe zapošljavanja invalida. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Bežovan: Vlada treba reći građanima - sami ste odgovorni za svoju egzistenciju</p>
<p>Svaki put kad se premijer obraća građanima trebao bi im govoriti da za svoju egzistenciju trebaju staviti u funkciju svu svoju imovinu i prihode, osloniti se na solidarnost svoje obitelji, pa tek onda računati na državu, ističe Gojko Bežovan, predsjednik CERANEO-a/ Vlada nema jasnu strategiju o tome što želi napraviti na području socijalne države/ U odnosu na druge zemlje u regiji, u Hrvatskoj najmanje ljudi završava srednju školu, a nema socijalnog programa usmjerenog prema njima/ Projekti stambene gradnje potrebniji od skijališta na Sljemenu </p>
<p>ZAGREB, 21. siječnja</p>
<p> - Proteklog je vikenda u Stubičkim toplicama održana radionica na temu »Perspektive socijalne politike u Hrvatskoj«, u čijem su radu sudjelovali predstavnici osam ministarstava, sindikata i nevladinih udruga, te stručnjaci iz Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. Skup su organizirali Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Svjetska banka, s namjerom da se potakne interdisciplinarna suradnja u definiranju najvećih socijalnih problema hrvatskoga društva i traženju odgovora na te probleme. Najbolje se to pokazalo kroz radionicu u okviru koje su sudionici skupa trebali definirati pet najtežih socijalnih problema. Razgovarali smo o tome s prof. dr. Gojkom Bežovanom, predsjednikom Centra za razvoj neprofitnih organizacija, jednim od sudionika skupa.</p>
<p>• Je li nova vlast do sada posvećivala dovoljno pažnje socijalnim problemima u državi i kako komentirate ovaj skup u tom kontekstu?</p>
<p>- Stranke koje sada čine Vladu, u predizbornoj kampanju su jako puno govorile o socijalnim problemima i socijalnoj državi. No, kad je Vlada napravila svoj prvi program za četverogodišnji mandat, pojam socijalne države uopće nije spomenula, a rješenja koja su se odnosila na područje socijalne politike bila su prilično netemeljito pripremljena. Iz tog se materijala vidjelo da Vlada nema nikakvu jasnu strategiju o tome što želi napraviti na području socijalne države, niti se vidjelo da zna koji su glavni problemi. Drugi problem koji mi se čini važnim, i o kojem bismo trebali razgovarati, to je potreba da odgovorni ljudi u Vladi - kako premijer, tako njegovi zamjenici i ministri u čijoj su nadležnosti problemi socijalne politike - promijene način govora o tim problemima. Oni, na žalost, još uvijek govore u terminima rasprava u bivšim marksističkim centrima. Govore tako da ne prenose jasnu poruku građanima da je odgovornost za egzistenciju na njima samima, te da ova država nema mogućnosti i sredstava da napravi nikakve velike pomake na području povećanja socijalnih prava, nego da ih treba reducirati. Svaki put kad se premijer i suradnici obraćaju građanima, stalno bi trebali govoriti o tome, naprosto trebaju uliti u uši svim generacijama da su oni sami odgovorni za svoju egzistenciju i da za tu egzistenciju trebaju staviti u funkciju svu svoju imovinu, sve prihode, osloniti se na solidarnost svoje obitelji, pa tek onda računati na državu. Socijalna stabilnost Hrvatske bit će presudna za izgledan gospodarski napredak. Socijalna davanja trebaju biti socijalne investicije a ne puki socijalni trošak koji povećava cijenu rada.</p>
<p>• Koji su bili Vaši prijedlozi za listu najtežih socijalnih problema u Hrvatskoj?</p>
<p>- Kad se govorilo o najvećim problemima u Hrvatskoj, svi su se složili da je to problem nezaposlenosti. Riječ je o aktualnom problemu, dijelom i zato što postoji velika razlika između registrirane i stvarne nezaposlenosti, pri čemu je razlika u tim pokazateljima u Hrvatskoj najveća, kad se gleda cijela regija. Dakle, inspekcije rada bi se, očito, trebale pozabaviti »crnim tržištem« radne snage, pri čemu valja naglasiti da stranke koje su sada na vlasti nisu, sudeći po učincima, prepoznale taj problem. Predstavnici međunarodne zajednice istaknuli su da, uz problem nezaposlenosti, postoji i ozbiljan problem straha od gubitka radnoga mjesta. Dodao bih i nezapošljivost. Vlada bi u tom smislu trebala prirediti aktivan program mjera zapošljavanja, mjeriti njegove učinke neko vrijeme i učiniti te mjere uvjerljivima za širu javnost, posebno za poduzetnike. U tom kontekstu, u Hrvatskoj postoji još jedan ozbiljan problem: činjenica da se stvara antipoduzetnička klima. Kod nas kao da nije poželjno biti poduzetnik, na njih su svi ljuti.</p>
<p>• Zar to nije logična posljedica činjenice da su proteklih desetak godina načela u poduzetničkom svijetu bila malo krivo postavljena - od stjecanja vlasništva do sumnjive privatizacije?</p>
<p>- Očito jest. Da bismo stvari pomaknuli s mjesta moramo njegovati kulturu poduzetništva i kult poduzetnika. Svi radnici na Zapadu poznaju takav kult, oni štuju svoga gazdu, postoji ozbiljan respekt i kvalitetan odnos koji, zapravo, drži strukturu cijelog društva. U tom smislu, nedostaje nam i kultura štovanja privatnog vlasništva na bilo kojoj razini. Odgojeni smo u preziru prema privatnom vlasništvu i tu kulturu tek moramo stvoriti. Mislim, naravno, na kulturu cijenjenja onih koji su svoje vlasništvo pošteno namrli, koji mogu više od drugih i koji daju više od drugih. I u tom kontekstu treba sagledavati problem nezaposlenosti u Hrvatskoj. Treba spomenuti da u Hrvatskoj ima i veliki broj ljudi koji nisu spremni raditi i koji jednostavno očekuju da se država o njima brine.</p>
<p> • »Vaš« četvrti socijalni problem?</p>
<p>- Čini mi se da je to problem žrtava rata i njihove socijalne integracije, traumatičan toliko da će generacije onih koji su proživjeli progonstvo patiti čitav život. Vlada bi njihove probleme trebala staviti u drukčiji okvir. Slika je, naime, jako podijeljena - s jedne strane imamo skupine koje imaju nerealno visoka primanja u odnosu na gospodarske mogućnosti zemlje, pa definitivno treba preispitati lažne invalidnine ili visoka primanja, a s druge neke skupine kojima je pomoć zaista potrebna.</p>
<p>• Ne spominjete problem nedostatka socijalne stanogradnje, iako je to područje kojim se profesionalno bavite.</p>
<p>- To bih istaknuo kao peti problem. Istraživanje Svjetske banke pokazalo je da oni koji su siromašni žive u lošim stambenim uvjetima. Naš je problem to što je proizvodnja novih stanova dramatično pala, puno više nego u drugim zemljama, pa smo suočeni s činjenicom da mladi ljudi u Hrvatskoj ne mogu doći do krova nad glavom. Iz toga proizlazi i to da se najsposobnija radna snaga - mislim i prema obrazovanju, i prema znanju i prema sposobnostima, ali, isto tako i na demografski potencijal - seli iz ove zemlje, jer ne može doći do stana. Tamo gdje čovjek nema stana, doma, tamo nema ni domovine. Time se Vlada mora odlučnije pozabaviti, jer je riječ o problemu koji se tiče i političkog i gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje. Ne zaboravimo da investicije u stanove u najvećoj mjeri potiču zapošljavanje. U pravom smislu riječi to su socijalne investicije. To bi trebalo kazati i zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću.</p>
<p>• Što konkretno?</p>
<p>- To da mu skijalište na Sljemenu, u koje će uložiti novac, neće značiti za karijeru gradonačelnika, koliko bi moglo značiti da napravi projekte stambene gradnje. Na kraju svog mandata, on bi trebao moći reći: »Grad je, zajedno s privatnim poduzetnicima, pripremio toliko i toliko gradilišta za obiteljsku stambenu gradnju, toliko za socijalnu i toliko za komercijalne namjene. Grad nije trgovao nogometašima i nije gradio stadione, jer je to stvar biznisa, ljudi koji za to mogu izvući svoj novac iz džepa«. Gradonačelnik nije za to dobio mandat, neka se bavi podmirenjem potreba građana ovoga grada. </p>
<p>• Ima li, prema Vašem mišljenju, sadašnja vlast potencijala za rješavanje svih tih problema?</p>
<p>- Oni nisu iskazali jasne i dostižne ciljeve te raspoloživa sredstva da se neke stvari riješe, pa bi doista trebalo napraviti jedan ozbiljan, javan dijalog. Nesnalaženje u kresanju socijalnih prava povezanih uz porodiljni dopust očit su primjer. Kapaciteti institucija koje se bave socijalnom politikom na svim razinama jako su dvojbeni. Gotovo se ništa sustavno u zadnjih 10 godina nije ulagalo u njihove ljudske resurse. Na žalost, u medijima nema sposobnih ljudi koji bi to mogli potaknuti i u tom smislu pokrenuti mobilizaciju »za«. Naime, ova Vlada došla je na vlast s mobilizacijom »protiv« i ona mora učiniti nešto da postane prepoznatljiva po onome »za« - da to bude za onoga tko zna, hoće i može riješiti probleme.</p>
<p>Povratak duga umirovljenicima može Hrvatsku strmoglaviti u gospodarsku propast</p>
<p>• Čini se, zapravo, da iz problema nezaposlenosti proizlaze gotovo svi ostali.</p>
<p>- Među ostalim problemima koji se meni čine važnima, spomenuo bih probleme mladih ljudi. Istraživanje Svjetske banke pokazuje da se siromaštvo u Hrvatskoj sve više širi prema mladim ljudima. Hrvatska u odnosu na druge zemlje u regiji ima najmanji broj ljudi koji se upisuju na srednje škole i koji ih završavaju, a mi nemamo nikakav socijalni program usmjeren prema njima. A ljudi koji ne završavaju srednju školu, ili osnovnu, neupotrebljivi su na tržištu radne snage. Složili smo se i s time da bi u najteže socijalne probleme trebalo ubrojiti i probleme starih osoba. No, meni se čini da je jedna od najdvojbenijih odluka, koja je, na žalost, prošla bez ikakve ozbiljnije rasprave, povratak duga umirovljenicima. Problem povratka duga može Hrvatsku strmoglaviti u gospodarsku propast, jer zemlja u kojoj će djedovi hraniti svoje unuke definitivno nema nikakvu budućnost.</p>
<p>• No, dug je utvrđen i pitanje je pravne države hoće li ga vratiti.</p>
<p>- Mislim da je trebalo napraviti ozbiljnu raspravu u nastojanju da se predstavnici umirovljeničkih udruga urazume. Trebalo je raspraviti i s onima koji sjede u Ustavnome sudu, o tome o čemu oni to mogu suditi i mogu li sutra narediti da država proda svoju imovinu, dio teritorija - recimo neke otoke - i da vrati dug umirovljenicima. O tome je trebalo postići nacionalni konsenzus, jer ako Vlada nastavi s politikom vraćanja duga kako je predviđeno, gospodarskog oporavka u ovoj zemlji definitivno neće biti.</p>
<p>• Ali, nije li vraćanje duga, zapravo, jedan vid borbe protiv siromaštva, uzmemo li u obzir da se ne vraća dug u iznosu koji je izračunao Ustavni sud, te činjenicu da prosječna mirovina iznosi samo 1.240 kuna. Mislim da je Vlada to imala na umu, donoseći zakon kojim se rješava to pitanje.</p>
<p>- Da, ali kad su u pitanju stariji ljudi, Vlada mora promijeniti retoriku. Njima treba reći: Vi imate svoju imovinu i svoju obitelj i stavite, prije svega, sve to u funkciju da preživite. Pitam vas - zašto je netko socijalan slučaj u Hrvatskoj, ako posjeduje nekretnine vrijedne 100.000 njemačkih maraka? Ako netko ima veliki stan, u Zagrebu recimo, koji vrijedi 150.000 maraka i ima mirovinu 1.240 kuna, je li to socijalan problem? Pa, normalna je stvar da bi tu imovinu trebao staviti u funkciju vlastitog preživljavanja. Vlada bi, osim toga, trebala otvoriti dijalog i o tome da se potiče seljenje stare populacije iz velikih gradova, gdje je život jako skup i gdje nova, mlada radna snaga nema gdje stanovati.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010122].
|
