NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010921].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206368 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Beskrajna pravda«: nosači aviona i trupe prema Zaljevu</p>
<p>Prema zapovijedi američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda, u Zaljev će se uputiti više od 100 borbenih zrakoplova F-16 i F-15 i bombarderi B-2 / Najavljuje se dolazak Francuza, Nijemaca i drugih američkih saveznika unutar NATO pakta / Britanci su prvi priskočili u pomoć, uputivši u nemirno područje Zaljeva i Srednjeg istoka ratne brodove, zrakoplove i elitne vojne postrojbe / Potpora je stigla i iz Moskve / Sudjelovanje u skupoj akciji kažnjavanja talibana moglo bi donijeti nove nevolje američkom gospodarstvu koje je već na rubu recesije</p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ </p>
<p>NEW YORK, 20. rujna (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Sjedinjene Države su, po hitnom postupku, započele prebacivati vojsku na područje Zaljeva. Riječ je o završnoj izvedbi zajedničkog savezničkog vojnog suprotstavljanja međunarodnom terorizmu, pod nazivom »Beskrajna pravda«. Neposredan povod vojnom okupljanju su prošlotjedni teroristički udari na Svjetski trgovački centar u New Yorku i zgradu Pentagona u Washingtonu.</p>
<p>Prema zapovijedi američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda, u Zaljev će se uputiti više od 100 borbenih zrakoplova F-16 i F-15, te visokosofisticirani bombarderi B-2. U tom sklopu su i pokretni radari AWACS-i i drugo najsuvremenije naoružanje. </p>
<p>Najavljuje se i dolazak Francuza, Nijemaca i drugih američkih saveznika unutar NATO pakta. Britanci su prvi priskočili u pomoć, uputivši u nemirno područje Zaljeva i Srednjeg istoka ratne brodove, zrakoplove i elitne vojne postrojbe. Potpora je stigla i iz Moskve. Očekuje se da će samo Amerikanci za »osvetničke napade« koristiti oko 300 letjelica iznimno velike udarne moći. Gotovo polovica te goleme zračne eskadrile prebacit će se nosačima zrakoplova »Carl Winston« i »Enterprise« do američkih baza na Bahreinu, Kuvajtu i Turskoj. Iz Sredozemlja je u Zaljev krenuo i nosač zrakoplova »Theodore Roosevelt«. Lako je moguće da u slučaju rasplamsavanja ratnog sukoba pristignu i nova, kako američka tako i europska, vojna pojačanja.</p>
<p>Američki izvjestitelji javljaju o grozničavoj utrci s vremenom kako bi se prva, složena ratna operacija protiv međunarodnog terorizma – zamišljena na mnogo još nedovoljno jasno utvrđenih fronti – što profesionalnije pripremila i izvela.</p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer nije dao jasan odgovor o početku »afganistanske oluje« protiv Osame bin Ladena i njegovih talibanskih saveznika, rekavši samo da akcija neće biti izvedena prerano, ali ni prekasno. »Bit će to u pravo vrijeme, kako bi lekcija kažnjavanja talibana bila što učinkovitija i vjerodostojnija«, poručio je.</p>
<p>Drugi čovjek Pentagona general Paul Wolfowitz je objavio da će se pokreti američkih trupa nastaviti. »Bilo je takvih pokreta i bit će ih još«, rekao je.</p>
<p>U međuvremenu, iz Kabula opet traže čvrste dokaze da Bin Laden stoji iza napada na New York i Pentagon, američki »vojni mozak«.</p>
<p>Kakav se odgovor priprema teroristima i zemljama mentorima pojasnit će, u najavljenom obraćanju Kongresu, američki predsjednik George W. Bush. On je, barem dosad, glavne aktivnosti usmjerio na diplomatske napore da se uspostavi što šira saveznička antiteroristička koalicije. Istodobno, žele se osigurati mehanizmi dugoročne kampanje u borbi protiv terorizma. Prema riječima Bushove savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice, predsjednik neće objaviti početak vojne akcije protiv talibanskog režima u Afganistanu.</p>
<p>U razgovoru s predsjednicom najmnogoljudnije islamske zemlje Indonezije Megawati Sukarnoputri, Bush je naglasio kako američka kampanja protiv terorizma ne znači i rat protiv muslimana i njihove religije. Dodao je kako u SAD-u postoji višemilijunska zajednica Amerikanaca islamske vjere čiji pripadnici, kako je rekao, Ameriku vole kao i on sam. »Vodimo svijet u borbu za slobodu«, poručio je Bush. Rekao je da će u toj akciji, rame uz rame, sudjelovati muslimani, židovi i kršćani.</p>
<p>Teško je reći koga će sve zahvatiti saveznička akcija »Beskrajna pravda«, ali je sigurno da su se nekim arapskim vođama počela »tresti koljena«. Irački predsjednik Saddam Hussein je, brže-bolje, poručio da njegova zemlja nije umiješana u terorističke napade na američkom tlu. Saudijski princ Saud al-Feisal, koji obavlja dužnost ministra obrane, rekao je da će njegova zemlja aktivno surađivati sa SAD-om u borbi protiv terorizma. Nešto ranije se oglasio i libijski vođa, pukovnik Moamer Gadafi, s vlastitim »savjetima« Amerikancima kako se obračunati s međunarodnim teroristima.</p>
<p>U najtežoj je situaciji pakistanski predsjednik Pervez Musharraf. Taj general pučist, koji je uklonio s vlasti legalno izabranu vladu u Islamabadu, ima mnogo razloga za zabrinutost. Njegova odluka da se svrsta uz savezničku antitalibansku koaliciju (donesena pod snažnim pritiskom Washingtona), izazvala je erupciju protesta širom zemlje, pa i prijetnji triju tamošnjih vodećih proislamističkih stranaka. Musharrafu je poručeno da bi u slučaju okretanja leđa talibanima mogao otići s vlasti na način na koji je na vlast i došao. Sve to, dakako, izaziva dodatne međunarodne bojazni, posebice zbog činjenice da Pakistan posjeduje nuklearno oružje. Nagađa se, naime, da bi to oružje za masovno uništenje moglo dospjeti u ruke islamskih ekstremista.</p>
<p>Dok se oko američkog vojnog stožera okuplja saveznička »Beskrajna pravda«, Amerikanci – poslije osvetničke euforije – počinju sve trezvenije razmišljati. Dionice na Wall Streetu u New Yorku zabilježile su u srijedu ujutro nagli pad, koji se popodne primirio. Zrakoplovna tvrtka American Airlines, koja je zabilježila milijarde dolara gubitka, najavljuje otpuštanje 20.000 do 30.000 namještenika, a neki mediji spominju i 40.000 radnika.</p>
<p>Sudjelovanje u skupoj akciji kažnjavanja talibana moglo bi, spominju analitičari, donijeti nove nevolje američkom gospodarstvu koje je već na rubu recesije. Sve se glasnije spominje da će država financijskim »injekcijama« intervenirati, kako bi neke velike tvrtke spasila od propadanja.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Talibanski odgovor: stare rakete srednjeg dometa i japanski džipovi s bacačima</p>
<p>Talibanska vojska je milicijskog tipa. Djeluje arhaično, ali je ne treba podcjenjivati kada je riječ o čisto gerilskim sposobnostima / Vjerski vođa mula Mohamad Omar i mula Mohamad Rabani, zadužen za vojsku, trenutačno drže pod oružjem 45-50.000 ljudi / Od veterana rata protiv Rusa osamdesetih godina preuzeto je stotinjak »stingera«, a glavni su im adut rakete zemlja-zemlja tipa »scud« s dometom od 280-300 kilometara </p>
<p>I dok talibanski režim očito taktizira sa sudbinom Osame bin Ladena, u želji da dobije na vremenu i što boljke se pripremi za obranu, Amerikanci su pokrenuli svoj ratni stroj (koji više neće zaustavljati) i počeli se približavati svojim metama. Operacija »Beskrajna pravda« obuhvatit će barem 250.000 američkih vojnika i golemu vojnu tehniku što se može usporediti jedino s pripremama za »Pustinjsku oluju« uoči intervencije protiv Iraka prije deset godina.</p>
<p>Talibani su, suočeni s takvim gomilanjem američkih trupa i materijala, prvi put otkad su na vlasti osjetili stvarnu nelagodu, strah i želju za preživljavanjem. Mobilizirali su sve što imaju. Talibanska vojska je milicijskog tipa. Djeluje arhaično, ali je ne treba podcjenjivati kada je riječ o čisto gerilskim sposobnostima. </p>
<p>Talibanski vjerski vođa mula Mohamad Omar i drugi čovjek u talibanskoj hijerarhiji zadužen za vojsku mula Mohamad Rabani trenutačno drže pod oružjem 45-50.000 ljudi.</p>
<p>Klasične vojničke postrojbe ne postoje, nego su samostalni dijelovi organizirani prema klanskom principu i opremljeni terenskim vozilima (većinom japanske proizvodnje) nabavljenim u Pakistanu. Vozila prevoze pješaštvo naoružano mitraljezima, minobacačima, bestrzajnim topovima i lakim višecijevnim bacačima raketa. Talibani nigdje ne koncentriraju veći broj vojnika iz straha da ih već u prvom valu ne »preoru« američki strateški bombarderi B-52.</p>
<p>Od nekadašnje prosovjetske afganistanske vojske naslijeđeno je nekoliko stotina tenkova i oklopnih transportera (T-54, T-55, T-62), no na njih talibani ozbiljno ne računaju ako se sukobe s Amerikancima: zračna premoć SAD je tolika da će lovci F-16 i F-15 i palubna jurišna avijacija (A/F-18 i A-6) s nosača aviona odmah kazniti bilo kakvo pojavljivanje oklopnjaka iz njihovih skrovišta.</p>
<p>Talibani grozničavo pripremaju i svoju protuzračnu obranu (20-30 lovaca Mig-21 i Su-22 neće ni podizati, a protuzračne rakete SAM-2 i SAM-3 ionako su zastarjele), no na raspolaganju imaju i nešto opasno iz američkih arsenala. Talibani su, naime, od mudžahedina, veterana rata protiv Rusa osamdesetih godina, preuzeli najmanje stotinjak ispravnih »stingera« (lakih raketa zemlja-zrak) tako da američki lovci-bombarderi neće samo tako letjeti ispod 5000 metara visine, jer postoji realna mogućnost da budu oboreni. »Stingeri« će biti osobito opasni za američke jurišne helikoptere i one teške transportne helikoptere koji prevoze specijalce.</p>
<p>Talibani su procijenili da Amerikanci u Afganistan namjeravaju prodrijeti prije svega specijalnim skupinama rendžera, probranim ljudima iz postrojbi za psihološke operacije, kao i posebnim taktičkim grupama, SEAL timovima, postrojbama »Alfa«, »Delta«, »Bravo« i drugim elitnim snagama. </p>
<p>Talibanski vojni zapovjednici kojima su vojničko obrazovanje pružali iskusni pakistanski časnici i vojni obavještajci vjeruju da će Sjedinjene Države angažirati i svoje glasovite divizije (82. i 101. zračno-desantnu diviziju koje su operirale u Kuvajtu i Iraku 1991. godine), terenske operativce CIA-e, protutalibansku oporbu (15.000 boraca s teškim naoružanjem) i dio pakistanskih specijalaca (onih koji ne podržavaju talibane).</p>
<p>Talibani su iz skladišta izvukli i rusko dalekometno raketno naoružanje. Ono taktičko obuhvaća višecijevne bacače raketa tipa 9P140 »uragan« kalibra 220 mm s dometom od 35 kilometara (sa 16 lansirnih cijevi), te rakete zemlja-zemlja tipa »luna« (»frog 7«) s dometom od 70 kilometara, preuzetih od bivše socijalističke afganistanske vojske. </p>
<p>Ipak, talibanski glavni adut su rakete zemlja-zemlja tipa »scud« s dometom od 280-300 kilometara (imaju nekoliko lansera i dvadesetak projektila). </p>
<p>Posade su uvježbane još u nekadašnjim afganistanskim raketnim postrojbama pod nadzorom Rusa, a sada su potpuno lojalne talibanima. Teorijski, talibani mogu tući što žele u okolnim zemljama, osobito u Pakistanu i Tadžikistanu; glavni cilj im je poticanje islamističke pobune, a možda i obaranje Perveza Musharrafa s vlasti u Pakistanu.</p>
<p>Sve to neće odgoditi niti ublažiti američke kaznene udarce (neće biti samo jedan napad), pogotovo zato što talibani sada peru ruke od svega pod izgovorom da nisu znali (ili mogli) pritegnuti uzde terorističkih skupina na svom tlu. A kada ih Amerikanci uskoro sasvim opkole i pritisnu uza zid, tvrdit će da terorističke uzde nikada i nisu držali u rukama.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Padjen:»Akcijom protiv Afganistana SAD bi mogao promijeniti standarde međunarodnog prava«</p>
<p>Dosad međunarodno pravo nije dopuštalo ratne akcije koje SAD namjerava poduzeti protiv Afganistana. Međutim, pravo se mijenja tako kako se mijenjaju i međunarodni problemi koje uređuje / Tražeći pomoć UN-a, Afganistan bi stvorio diplomatske uvjete za mirno rješenje spora, kaže Padjen</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – O američkim ratnim prijetnjama talibanskom režimu u Afganistanu nakon terorističkog napada na SAD, hrvatskoj bojazni zbog novonastale međunarodne situacije i o inzistiranju premijera Ivice Račana na hitnom potpisivanju ugovora o granicama sa Slovenijom, razgovarali smo sa stručnjakom za javno pravo, prof. dr. Ivanom Padjenom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.</p>
<p> l SAD traži od talibana da izruče Osamu bin Ladena i priprema vojnu akciju. Kako još nema čvrstih dokaza tko je kriv za terorističke napade na SAD, a rat je pred vratima, kojim se međunarodnim institucijama može obratiti Afganistan?</p>
<p>– Nesumnjivo je da Afganistan, poput svake druge države, može tražiti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) da razmotri situaciju i poduzme mjere za njezino rješavanje mirnim putem. Ako Afganistan to zatraži, Vijeće sigurnosti je dužno staviti njegov predmet na dnevni red, iako ne nužno. Naime, Vijeće odlučuje o proceduralnim pitanjima, koja uključuju stavljanje nekog predmeta na dnevni red većinom glasova svojih 15 članova. Ukoliko dođe na dnevni red, mogući su razni ishodi: od toga da Vijeće ne donese nikakvu odluku ukoliko jedna od velikih sila uloži veto – što bi bio veoma vjerojatan ishod – do toga da Vijeće ovlasti SAD da napadne Afganistan. U slučaju da Vijeće sigurnosti ne donese nikakvu odluku, većina članova Vijeća, ili većina članova UN-a, imala bi pravo sazvati Opću skupštinu UN-a da ona donese potrebne mjere, uključujući i to da ovlasti države članice da poduzmu kolektivne mjere protiv SAD-a ili Afganistana ili obje države, što nije ni zamislivo. Kako bilo, Afganistan bi, obraćajući se UN-u, »kupio vrijeme« i time ne samo odgodio početak američkog napada, nego i stvorio uvjete za diplomatsko rješenje spora. Nije isključeno da je SAD objavio ultimatum u očekivanju da će Afganistan sam, ako ne prije onda nakon početka napada, zatražiti uključivanje UN-a.</p>
<p> l SAD prijeti i najavljuje rat. Krši li tim prijetnjama međunarodno pravo?</p>
<p>– Na to pitanje nije moguće dati ni jednostavan niti jednoznačan odgovor. Međunarodno pravo zabranjuje uporabu sile među državama, osim u slučaju samoobrane. Dosad međunarodno pravo nije dopuštalo ratne akcije kakve, čini se, SAD namjerava poduzeti protiv Afganistana. Međutim, pravo se mijenja tako kako se mijenjaju i međunarodni problemi koje uređuje. Stoga bi SAD akcijom protiv Afganistana mogao promijeniti standarde međunarodnog prava.</p>
<p> l Je li opravdan strah da će Hrvatska ostati s vanjske strane sanitarnog kordona koji bi mogao podići zapadni svijet u strahu od terorizma?</p>
<p>– Svi su izgledi da će zapadni svijet stvoriti sanitarni kordon, za nas u najboljem slučaju na Sutli i Kupi, a u najgorem, na Karavankama i Soči. Naime, prvi je razlog takvoj bojazni to što Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom ima toliko dugačku granicu da nam nitko neće vjerovati kako je možemo izvrsno čuvati. Drugi je problem što smo mi, zbog rata, bitno zaostali u procesu primanja u EU i treće, što nemamo nikakve uvjete za ulazak u Atlantski pakt.</p>
<p> l Kako komentirate izjavu premijera Račana da je za položaj Hrvatske u novonastaloj situaciji iznimno važno potpisivanje ugovora o granici sa Slovenijom?</p>
<p>– Hrvatskoj nije u interesu odugovlačenje ugovora sa Slovenijom, jer bi to zavlačenje moglo otežati ulazak Slovenije u EU. To bi za Hrvatsku bilo još veće udaljavanje od zapadnih integracija. S druge strane, ako Hrvatska ugovor prihvati, samo će malo povećati izglede za dogledni ulazak u EU, dakle samo će nas malo približiti željenoj, zapadnoj strani kordona. Dakle, vrlo su mali izgledi da nas taj ugovor sa Slovenijom uvede u EU, ali nažalost, bez njega su ti izgledi još manji. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hasanović: »Islamskog terorizma nema, kao što nema ni katoličkog niti pravoslavnog terorizma«</p>
<p>Fundamentalizam nije značajka islama – nalazimo ga u svim religijama, kaže isusovac Arij Crollius / Nijedna religija nema svoga terorizma, upozorava zagrebački imam Hasanović</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – U zapadnim političkim i medijskim krugovima, uobičajilo se da se svako terorističko zlodjelo iza kojeg stoje pripadnici islamske vjere pripiše islamskom fundamentalizmu. Činjenica je da mnogi u javnoj komunikaciji spominju pojmove kao što su: fundamentalizam, džihad, šerijat, šiizam, koristeći ih u političkom kontekstu i olako povezujući s terorizmom, a bez istinskog razumijevanja. To se ponovilo i nakon terorističkih napada na New York i Washington, o čemu je ovih dana europskoj javnosti progovorio nizozemski isusovac Arij Roest Crollius, profesor istočnih religija na Papinskom sveučilištu Gregorijani i koordinator Instituta za proučavanje religije i kulture. </p>
<p>»Nužno je pojasniti kako fundamentalizam nije značajka islama nego ga nalazimo u svim religijama: od kršćanstva do židovstva, od hinduizma do budizma. Dovoljno je sjetiti se što se prošlih dana događalo kršćanima u Sjevernoj Irskoj«, rekao je Crollius, dodajući da fundamentalizam nije isključivo islamskog podrijetla nego ga prije svega karakterizira reakcija na suvremenost.</p>
<p>»Mnogi se muslimani osjećaju iz toga isključeni i podvrgnuti su vlastitim kulturalnim i vjerskim tradicijama: žele ih iznova potvrditi korištenjem političke i vojne moći u suvremenom svijetu, u kojem vide preveliku slobodu na moralnome i vjerskom području. Talibani u Afganistanu primjer su tih ekstremističkih pozicija, nazočnih također u Indoneziji, Nigeriji i Sudanu, dok u arapskim zemljama ne uspijevaju poprimiti previše nasilne oblike«, kaže Crollius. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, za ekstremiste je suvremenost suviše sekularizirala viziju svijeta, koji bi morao ostati pod Božjim nadzorom, osobito na moralnom području. Stoga je za njih neprijatelj protiv kojega se treba boriti upravo suvremenost, prisutna kako na Zapadu tako i u imućnim društvenim slojevima u njihovim vlastitim zemljama, mišljenje je prof. Crolliusa.</p>
<p>Imam zagrebačke džamije Aziz Hasanović također se protivi paušalnim ocjenama islamske tradicije i učenja, čija povijest, uzroci i socijalni kontekst na Zapadu još nisu dovoljno poznati.</p>
<p>»Mislim da se terminima kao što su islamski fundamentalizam i džihad isuviše kalkulira, i to uglavnom u negativnom kontekstu. Džihad koji islam zagovara je najviše borba sa samim sobom. Taj džihad je stalno aktualan. Kad čovjek uspije savladati i stabilizirati sebe, onda je dobrodošao svuda. Ovaj džihad koji se u medijima neprestano poistovjećuje s terorizmom, to su iskrivljavanja koja žele ocrniti islam i njegovo učenje«, rekao je Hasanović za Vjesnik. </p>
<p>No kako za svakog odraslog muškarca muslimana postoji i obveza sudjelovanja u džihadu kao svetom obrambenom ratu, Hasanović dodaje: »To je obaveza obrane svoga dostojanstva, vjere, domovine, obitelji i časti«. </p>
<p>Na upit mogu li se ovakve akcije protiv nevojnih ciljeva, kakve su izvedene u New Yorku, opravdati džihadom, Hasanović odgovara: »Takvo nešto ne stoji nigdje u islamskom učenju i to ljudi rade izvan okvira vjere«. </p>
<p>Zagrebački imam je protivan površnoj medijskoj eksploataciji termina »islamski fundamentalizam« i njegova pandana »islamski terorizam«. »Vjernik koji dosljedno živi svoju islamsku vjeru nije fundamentalist. On jednostavno živi islam. Također, često čujem termin 'islamski terorizam'. Islamskog terorizma nema, kao što nema kršćanskog; ni katoličkog niti pravoslavnog terorizma. Pravi islam ne poznaje terorizam, jer islam je vjera mira i tolerancije«, kaže Hasanović. </p>
<p>Zemlje u kojima je na snazi islamski šerijatski zakon, poput Irana, Sudana i Pakistana, prema njegovu mišljenju nisu nužno i poticatelji terorizma. Na upit može li se u tom kontekstu terorizam shvatiti ne kao »sveti rat« nego upravo suprotno, kao »otpadništvo od vjere«, imam Hasanović odgovara potvrdno i zaključuje: »Nijedna religija nema svoga terorizma. Teroristi su ljudi koji su otišli u krajnost, pogotovo kad su u pitanju civilni ciljevi. Krajnost koju osuđujemo, ali je ne možemo kontrolirati«. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Europa očekuje čak 80 posto manje turista iz SAD-a</p>
<p>Potraje li kriza dulje, europski će se turizam naći u velikim neprilikama, jer izostanak Amerikanaca nitko ne može nadomjestiti</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Europskim državama koje u SAD-u nude svoje turističke usluge prijeti čak 80-postotni pad prometa u sljedećih nekoliko mjeseci, zaključeno je na sastanku European Travel Commissiona (ETC) u New Yorku. U užem odboru ETC-a je i Nena Komarica, predstavnica Hrvatske turističke zajednice u SAD-u.</p>
<p>Europske turističke države, zaključeno je na sastanku ETC-a, morat će naći način kako anulirati posljedice terorističkih napada na SAD. Svima je, naime, jasno da će se američka tragedija jako odraziti i na dolazak američkih turista u Europu, Amerikancima tradicionalno najdraže turističko odredište, gdje su lani potrošili gotovo nevjerojatnih 36 milijardi dolara.</p>
<p>»Svi smo zatečeni, nitko od nas, predstavnika europskog turizma u Americi, nije vjerovao da će netko napasti SAD«, rekla je za Vjesnik Nena Komarica, dodavši da tek traže način kako da se turistički most između SAD-a i Europe ne prekine u cijelosti.</p>
<p>Nena Komarica pretpostavlja da će se u Amerikanaca javiti prkos i da će, unatoč novoj situaciji, početi putovati. Ne koliko je planirano, no pretpostavlja se da barem 20 posto najavljenih turističkih putovanja prema Europi neće biti otkazano. »Nemojte se bojati, nastavite živjeti«, slogan je koji se ovih dana često čuje u SAD-u.</p>
<p>Europljani, naravno, izlaze u susret svojem najjačem emitivnom tržištu pa neke zrakoplovne tvrtke, poput »Alitalije« i »British Airwaysa« (BA), najavljuju da će se sve kupljene karte na letovima prema Europi do kraja ovog mjeseca moći vratiti bez plaćanja naknade. Doznajemo da se slični potezi očekuju i od čitave europske turističke struke koja bi trebala, bez ikakvih uvjeta i dodatnih plaćanja, stornirati američke aranžmane uplaćene prije terorističkih napada.</p>
<p>Ured Hrvatske turističke zajednice, smješten na 40 katu Empire State Buildinga, počeo je raditi u ponedjeljak, no uz mnogo teškoća. »Kontrola na ulazu je veoma postrožena i put od ulaza u zgradu i do našega, 40. kata traje više od sat vremena. Kontrola je, prema mojoj procjeni, stroža nego na aerodromima«, kaže Nena Komarica, dodavši da je slično i u obližnjim neboderima, u kojima se zaposlenici nerijetko sami moraju spuštati po stranke.</p>
<p>Prošla dva mjeseca Hrvatska je često spominjana u američkim medijima, jer su našim morem prokrstarili (i) mnogi poznati Amerikanci. U prvih osam mjeseci ove godine, Hrvatsku je posjetilo 28.342 američka turista (zabilježivši 83.475 noćenja), što je 29 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Iako to nije mnogo ljudi (Amerikanaca je otprilike bilo isto koliko i Rusa), očito je da je riječ o uzlaznom trendu. Američki su turisti poznati kao dobri potrošači, problem je samo što u Hrvatskoj većinom nemaju gdje trošiti onako kako su navikli.</p>
<p>Vrijednost hrvatske reklame u američkim medijima ove je godine iznosila 3,6 milijuna dolara. Gotovo je sigurno da će do kraja godine izostati većina promidžbenih aktivnosti, ne samo kad je riječ o našoj zemlji. Potraje li kriza dulje, europski će se turizam naći u velikim neprilikama, jer izostanak Amerikanaca nitko ne može nadomjestiti. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Skijašima umjetni snijeg, a GSS-u kiša za vrat</p>
<p>Naveliko se planira kupnja opreme za umjetno zasnježenje skijaških staza, dok sigurnost skijaša i posjetitelja Medvednice ostaje po strani</p>
<p>Približavanjem zime ponovno postaje aktualno pitanje zagrebačkog skijališta na Medvednici. Izdana je građevinska dozvola za gradnju pumpne i kompresorske stanice, potrebnih za umjetno zasnježenje, iako je do donošenja Prostornog plana posebnih obilježja Parka prirode Medvednica zabranjena bilo kakva gradnja. Završen je i natječaj za izvođače radova, pa bi oni uskoro trebali početi ako Grad želi ispuniti obećanje o »sigurnom« snijegu u predstojećoj sezoni na sljemenskom skijalištu. </p>
<p>Direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drago Žiljak najavio je u jednim dnevnim novinama da se kupuju topovi za umjetni snijeg te da su naručeni sustav za kompjutorsko upravljanje hidrometeorološkom stanicom i komandni centar za upravljanje pumpnim i kompresorskim stanicama. Vjesnik je, pak, od Žiljka, na upite novinarke o pripremama za predstojeću skijašku sezonu, uspio dobiti samo odgovor da on ne zna ništa konkretno te da se za sve informacije obratimo Gradu.</p>
<p>Nadalje je Žiljak, stoji u dnevnim novinama, izjavio kako za jedan ventilator top treba izdvojiti oko 70.000 njemačkih maraka, a za zagrebačko skijalište kupuju se četiri. S druge strane, odugovlači se sa sanacijom krova-terase iznad prostorije Gorske službe spašavanja, smještene uz Vidikovac na Sljemenu. </p>
<p>– Gradskom uredu za obrazovanje i sport predali smo zahtjev za sanaciju. Obavljen je uviđaj na terenu te napravljena tehnička dokumentacija. Međutim, sumnjam da će ove godine krov biti saniran, rekao nam je pročelnik Gorske službe spašavanja Stanice Zagreb Ivan Host. </p>
<p>Prostorija odiše vlagom, a zidovi po kojima se slijeva voda s krova puni su plijesni. U takvoj prostoriji smješteni su zavoji, plahte i deke, a trebala bi služiti i za prihvat unesrećenih, napominje Host. Ponuđene zamjenske prostorije u Tomislavovom domu, dodaje, suviše su udaljene od skijaških staza. </p>
<p>Početkom listopada volonteri GSS-a obići će skijaške staze, kako bi se do početka skijaške sezone uklonile, ako ih ima, sve nepravilnosti. Naime, za rad skijališta nužno je odobrenje članova Gorske službe spašavanja. </p>
<p>Naveliko se, dakle, planira kupnja opreme za umjetno zasnježenje skijaških staza, dok se najvažniji segment vezan uz sigurnost skijaša i svih posjetitelja Medvednice ostavlja po strani.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Međunarodni festival trčanja</p>
<p>Pripreme za maraton odvijaju se bolje nego što smo očekivali. Nailazimo na neke manje probleme, ali uspješno ih rješavamo, u čemu nam pomaže i gradonačelnik Milan Bandić, počasni predsjednik maratona, istaknuli su na novinskoj konferenciji organizatori 10. zagrebačkog maratona koji će se održati 14. listopada. </p>
<p>Na konferenciji su bili Josip Čorak, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i šport, Boris Stepinac, predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza, te članovi Organizacijskog odbora maratona.</p>
<p>Od novosti valja spomenuti kako će, uz maraton i utrku građana na deset kilometara, biti održana i utrka osnovnoškolaca na 1.500 metara. Prvi put ove godine održat će se i utrka invalida. Staza maratona već je verificirana (rubne granice čine Ksaverska - Bauerova - Petrovaradinska - Jarun), preostaje samo njezino označavanje. </p>
<p>Cilj i start utrke bit će kod hotela Opera, a u Ulici Isidora Kršnjavoga bit će postavljen videozid s informacijama te pozornica za proglašenje pobjednika i kulturne sadržaje.</p>
<p>Organizatori očekuju dolazak maratonaca iz 15-ak europskih zemalja, a dolazak su potvrdili maratonci iz Poljske, Nizozemske, Češke, Mađarske i Slovačke. </p>
<p>Za utrku građana, gdje se očekuje velik broj sudionika, startnina će biti besplatna, a svaki sudionik dobit će majicu. </p>
<p>Financijska konstrukcija još nije »zatvorena«, a maraton će financirati Grad Zagreb i brojni sponzori. Uz novčane nagrade, pobjednici maratona bit će nagrađeni umjetničkim djelima poznatih slikara.</p>
<p>Građani koji žele sudjelovati na ovoj sportskoj manifestaciji ili je sponzorirati sve obavijesti mogu dobiti u Zagrebačkom atletskom savezu na tel. 3650-543.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Središte grada poklonjeno biclikistima</p>
<p>U povodu obilježavanja europskog Dana bez automobila u subotu, 22. rujna, bit će za osobne automobile, na inicijativu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, zatvoren promet u užem središtu grada. </p>
<p>Zona gdje će biti isključen cestovni promet omeđena je na istoku Palmotićevom ulicom (do Boškovićeve), na zapadu Gundulićevom (od Hebrangove do Ilice), na jugu Hebrangovom (istočno od Gundulićeve) i Boškovićevom (zapadno od Palmotićeve), a na sjeveru Ilicom (od Gundulićeve do Trga bana Jelačića) te Trgom bana Jelačića, Jurišićevom do Palmotićeve. </p>
<p>Prijevoz tramvajima bit će toga dana besplatan, a neke od postojećih biciklističkih staza obnovit će se horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. </p>
<p>– Predavanjima i priredbama tijekom petka i subote cilj nam je povećati svijest građana o zagađenju uzrokovanom prekomjernom upotrebom osobnih automobila te ih potaknuti na vožnju biciklima te javnim gradskim prijevozom, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare predstavnik Zelene akcije Branko Vilus, dodajući kako ujedno žele promovirati i svoju akciju »Više biciklističkih staza, a manje podzemnih garaža«. </p>
<p>Zelena akcija u petak u dvorani KIC-a, Preradovićeva 5, od 17.30 do 19 sati organizira tribinu »Gradski promet«, a u Iskon Internet centru, na istoj adresi, otvorit će se izložba dječjih radova »Dan bez automobila«.</p>
<p>Središnja manifestacija održat će se u subotu na Trgu Francuske Republike odakle će, u organizaciji Zelene akcije i časopisa e-zine bicikl.com, krenuti biciklijada kojoj će se pridružiti i roleri, skejteri, vozači romobila, smetlari na trociklima te invalidi u invalidskim kolicima. U biciklijadi će sudjelovati i ministar zaštite okoliša Božo Kovačević sa suradnicima. </p>
<p>Početak vožnje je u 14 sati, a vozit će se Prilazom Gjure Deželića, Masarykovom, Teslinom, Amruševom iz koje će kolona skrenuti u Palmotićevu iz nje u Hatzovu, pa Ulicom kneza Mislava, oko Trga hrvatskih velikana te Ulicom Račkoga do Draškovićeve. Vožnja se nastavlja Boškovićevom, zatim Hebrangovom do Trga maršala Tita te Klaićevom ponovno do Trga Francuske Republike. Završetak vožnje predviđen je za 16 sati, do kada će biti zatvoren promet spomenutim ulicama, a kojima je ujedno prometnom studijom predviđena gradnja biciklističkih staza. Na Trgu Francuske Republike od 12 sati bit će postavljeni štandovi na kojima će se predstaviti ekološke udruge, biciklistički klubovi i servisi, udruge invalida, Hrvatske željeznice, MUP-ov Odjel prometne policije, Auto Moto Klub Siget i Ministarstvo zaštite okoliša. Za djecu će biti organizirane radionice, kazališne predstave i nagradne igre, a za one starije rock koncert od 16 do 19 sati, kada završava program obilježavanja europskog Dana bez automobila. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Školski timovi protiv nasilja</p>
<p>»Afirmacija pozitivnih vrijednosti protiv nasilja« kao lajt-motiv svih školskih aktivnosti u ovoj školskoj godini / Učitelj mora znati kakve probleme ima njegov učenik kako bi mu mogao pomoći / Nastavnicima i roditeljima potrebna edukacija</p>
<p>U zagrebačkim je školama, kao i u školama diljem Hrvatske, u tijeku osnivanje posebnih školskih timova čija će osnovna zadaća biti sprječavanje nasilja u školama. Ti su timovi samo dio programa »Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja«, u koji su se, poučeni tragičnim događajima u varaždinskoj, splitskoj i sisačkoj školi, kao i sve većim porastom agresivnosti među učenicima, uključili Ministarstvo prosvjete i športa, Vladin međuresorski tim, te županijska i školska povjerenstva.</p>
<p>– Program »Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja« želi dati okvir koji će kolege u školama popuniti tako da odgovara njihovoj školskoj situaciji, pa ako su problem izostanci, a manje nasilje, škola će se posvetiti izostancima. Veoma je važno da učitelj zna kakve probleme ima njegov učenik kako bi mu mogao pomoći, rekla nam je Vesna Bilić, pomoćnica ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara. </p>
<p>Bilić je istaknula kako je želja Ministarstva da taj program u ovoj školskoj godini ima prednost te da bude lajt-motiv svih školskih aktivnosti, a rezultati će se valorizirati na kraju školske godine.</p>
<p>Iza nasilja - strah i osamljenost</p>
<p>Vrlo često iza agresivnog ponašanja, pojasnila je Bilić, stoji dijete koje je vrlo strašljivo i koje zapravo svojom agresivnošću zove u pomoć. Zato je veoma važno upoznati se s ranim znakovima upozorenja, a jedan od najizrazitijih među njima jest upravo društvena povučenost. Dokaz za to su sva tri slučaja ubojstava i samoubojstava u hrvatskim školama. Kako bi nastavnici na vrijeme prepoznali te rane znakove, potrebno ih je dodatno educirati.</p>
<p>– Svjesni smo da tim programom nećemo postići čudo, ali isto tako znamo da je za sprječavanje zla i agresivnosti potrebno mnogo strpljenja. Agresija je jedan širi problem, pa mu se tako mora i pristupiti. Stoga smo u pomoć za njegovo suzbijanje pozvali sve – učitelje, roditelje, učenike, Crkvu, nevladine udruge, medije i čitavu društvenu zajednicu, rekla je Bilić. </p>
<p>U pripremi je, doznajemo od pomoćnice ministra prosvjete, i pilot-projekt postavljanja čuvara u školama, koji se radi u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja. Sam naziv programa kaže da cilj nije govoriti samo o nasilju, već isticanjem pozitivnih vrijednosti utjecati na njegovu prevenciju, a - ono što je osobito važno - odgoj i moralne vrijednosti ponovno vratiti u središte pozornosti, ističe Vesna Bilić.</p>
<p>Odgoj - u središte pozornosti</p>
<p>Ministarstvo prosvjete i športa predložilo je da se školski timovi za sprječavanje nasilja sastoje od ravnatelja, stručnih suradnika, predstavnika razrednika i roditelja, te učenika. Roditelji u svemu imaju važnu ulogu. A da se oni često ne snalaze s problemom agresivnosti svoje djece, dokazuje jedno od njihovih najčešćih pitanja na besplatnom školskom telefonu u Ministarstvu prosvjete (0800-45-45) – je li moje dijete agresivno i kako mu mogu pomoći? </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>HNS Zagrepčanima: Ne poduzimajte sami komunalne akcije! </p>
<p>Hrvatska narodna stranka protivi se organiziranom neredu i samovolji lokalnih »šerifa« u pojedinim gradskim četvrtima, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare Gradske organizacije HNS-a. </p>
<p>Povod za konferenciju bio je problem s gradnjom vodovoda u Kozari putevima, koji je uveden novcem skupljenim ilegalnim samodoprinosom građana. Kako je istaknuo predsjednik podružnice GO HNS-a Pešćenica - Žitnjak Tomislav Požgajčić, novac za uvođenje vodovoda u ilegalne objekte bez kanalizacije skupljao je vijećnik SDP-a u Vijeću četvrti Pešćenica - Žitnjak Anto Pejić. Nakon što je vodovod sagrađen, preostali novac namjeravao je iskoristiti za uređenje cesta u Kozari putevima. </p>
<p>Intervencijom HNS-ove vijećnice u Vijeću te gradske četvrti Slavice Marinković Pejić je prisiljen ostatak novca vratiti te je nedavno svako od 50 kućanstava II. odvojka Kozari puteva dobilo po 150 kuna.</p>
<p>– Budući da se asfaltiranje cesta i uvođenje vodovoda financiraju iz gradskog proračuna, očito je da je riječ o malverzaciji i sprezi Pejića s nekim iz Vodovoopskrbe, rekao je Požgajčić, dodavši kako je znakovito što jedan stanovnik Kozari puteva koji je novac uplatio izravno Vodoopskrbi još nije dobio priključak. </p>
<p>Potpredsjednik GO HNS-a Eugen Marušić upozorio je da se nepravilnosti nastavljaju i nakon što je Gradska skupština donijela odluku o legalizaciji ilegalne gradnje.</p>
<p>Dodao je kako se još ne zna koliko je stanovnika Kozari puteva uplatilo novac i o kojem je iznosu riječ te je upozorio Zagrepčane da sami ne poduzimaju komunalne akcije jer se one financiraju iz gradskog proračuna.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Bin Laden imao terorističku mrežu u Njemačkoj </p>
<p>BERLIN, 20. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Osama bin Laden je imao podzemnu dobro organiziranu terorističku mrežu u Njemačkoj, tvrdi hamburški dnevnik Bild od četvrtka. Njemačka policija, međutim, još uvijek nije priopćila da raspolaže dokazima da su hamburški studenti piloti-samoubojice Mohamed Atta (33), Marwana Al-Shehhi (23) i Ziad Samir Jarrah (26) bili povezani s Bin Ladenovom terorističkom mrežom. </p>
<p>Prema dosadašnjim rezultatima trojica studenata terorista u Hamburgu su već duže znali koja je njihova »misija«. Naime, to se zaključuje na temelju činjenice da su od lipnja 2000. do siječnja ove godine uzimali satove letenja u jednoj zrakoplovnoj školi na Floridi. </p>
<p>U razumljivom nedostatku pojedinosti iz istražnog postupka, mediji donose pojedinosti iz života atentatora samoubojica među Nijemcima. Najčešće je u fokusu Atta, pilot atentator-samoubojica koji je s Boeingom 767 udario u prvi toranj Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku. On je imao više adresa u njemačkim gradovima na kojima je provodio svoj dvostruki život studenta elektrotehnike i islamskog fundamentalista koji se priprema za samoubilački masovni zločin.</p>
<p>Prema njemačkim medijskim izvješćima, logistička teroristička centrala »svetih ratnika« je bila u Frankfurtu na Majni. Kao mogući šefa je označen trgovac automobilima Said Bahaji (26). Njemačka tajna služba je navodno otkrila 30 ilegalnih grupa koje su djelovale iz sjene. Ti su održavali dobre kontakte sa svojim njemačkim prijateljima i prijateljicama. </p>
<p>»Bild« navodi, pozivajući se na francuskog stručnjaka za terorizam Rolanda Jacquarda, su pripadnici Stasija, tajne službe bivšeg DDR-a obučavali u kampovima u Afganistanu Bin Ladenove ljude u korištenju bojnih otrova u terorističke svrhe. Stasijevi specijalisti su se, prema Jacquardu, osposobili za bojne otrove u jednoj elitnoj postrojbi Crvene Armije. </p>
<p>Treći terorist je Ziad Samir Jarrah (26) čije se ime nalazilo na popisu putnika zrakoplova Boeing 757 koji se srušio kod Pittsburga s 45 putnika. Jarrah je studirao i biotehniku u Greifswaldu u na sjeveroistoku Njemačke. Tamo je imao i djevojku Aysle S. (25) U Aysleinu stanu u Bochumu policija je u srijedu pronašla kovčeg s dokumentima koji bi mogli rasvijetliti pripreme za teroristički napad na New York i Washington.</p>
<p>Novine su prenijele i izjavu Jarrahova ujaka iz Libanona koji je izjavio da se srami onoga što je njegov nećak učinio u Sjedinjenim Državama. Kad je 1995. godine otišao u Njemačku, Jarrah je trebao studirati medicinu, a njegovi roditelji su mu svaki mjesec slali 3000 DEM. No on nije polagao ispite, pa je 1997. otišao u Hamburg gdje je upisao tehnički fakultet. Za to je vrijeme 6 mjeseci proveo u Afganistanu, gdje je, kako se pretpostavlja, boravio u terorističkom kampu Osame Bin Ladena.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Posljednje riječi na letu 11: »Vidim vodu i zgrade«</p>
<p>LOS ANGELES, 20. rujna</p>
<p> - List Los Angeles Times u četvrtak je objavio transkript telefonskog razgovora koji je sa svojim nadređenim u Bostonu vodila stjuardesa na letu 11 American Airlinesa, otetog zrakoplova koji se prošlog tjedna zabio u Svjetski trgovinski centar. »Boeing 767« uzletio je iz Bostona za Los Angeles s 81 putnikom, devet članova posade i dva pilota.</p>
<p>Los Angeles Times, na temelju dokumenata FBI-a, navodi dijelove razgovora stjuardese Madeline Sweeney s njezinim nadređenim - Michaelom Woodwardom koji je bio u zračnoj luci u Bostonu. </p>
<p> »Avion je otet«, najprije je objavila Madeline Sweeney (35), majka dvoje djece, koja je radila 12 godina za American Airlines. Potom je rekla da su dva člana posade već izbodena noževima. »Otmičar je prerezao vrat i jednom putniku poslovne klase koji je vjerovatno mrtav«, dodala je.</p>
<p> Sweeney je zadržala hladnokrvnost i prenijela brojeve sjedala nekoliko otmičara, piše također kalifornijski list, dodajući da će telefonski poziv koji je teško i samo djelomično moguće rekonstruirati, dati istražiteljima važne elemente za analizu otmica. »Upravo su uspjeli ući u pilotsku kabinu«, dodala je. Posljednje pitanje Michaela Woodwarda bilo je gdje se nalazi, ali ona je već vikala: »Vidim vodu i zgrade. O Bože, o Bože!«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Za liječenje leukemije Glivecom već sada nedostaje 650.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Hrvatska udruga leukemija i limfomi duguje 651.000 kuna za lijek protiv jedne vrste leukemije, a dug će sigurno u iduća dva mjeseca narasti na 1,5 milijuna kuna. Stoga Udruga još jednom javno moli sve ljude koji su mogu pomoći u kupnji lijeka Glivec koji spašava živote, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Udruge prof. dr. Boris Labar.</p>
<p>Glivec se koristi za liječenje bolesnika s kroničnom mijeloičnom leukemijom, od koje u Hrvatskoj godišnje oboli od 30 do 50 novih bolesnika. Lijek trenutačno pije 14 bolesnika koji su uključeni u testiranje lijeka, i svima se normalizirala krvna slika, osim jednome pacijentu koji ima akutnu leukemiju. Od tih 14 bolesnika, 12 ih je u uznapredovaloj fazi bolesti, a na listi pacijenata koji čekaju na taj lijek, trenutačno se nalaze još 23 bolesnika koji bi ga trebali vrlo brzo početi dobivati. Od njih 23, pojasnio je dr. Labar, troje je u tzv. mirnoj fazi liječenja, ali ne reagiraju dobro na liječenje interferonom, što je do Gliveca bila jedna od terapija prvoga izbora.</p>
<p>»Dnevno pacijent koji je u mirnoj fazi bolesti, treba piti četiri kapsule lijeka, što je 120 kapsula mjesečno. Takva terapija košta na mjesec 25.875 kuna. Ako je doza lijeka u kapsuli veća, odnosno iznosi 600 miligrama, onda se mjesečni iznos penje na 38.812 kuna«, objasnio je prof. dr. Labar.</p>
<p>Troškove dodatno povećavaju carina i PDV, kojih lijek nije oslobođen jer još nije registriran u Hrvatskoj. »Lijek će biti registriran najkasnije u studenome, što je brže od uobičajenih rokova, a tada će vjerojatno biti stavljen i na Listu lijekova HZZO-a«, objasnio je dr. Mirando Mrsić, potpredsjednik Udruge. Lijek bi od tada vjerojatno plaćalo državno zdravstveno osiguranje.</p>
<p>To neće, međutim, izbrisati postojeće dugove. Udruga je dosad platila 409.500 kuna za liječenje, a mjesečni troškovi sada uključenih pacijenata u liječenje iznose 426.000 kuna. Lijek se zbog prirode bolesti mora piti najmanje dvije godine. Četrnaest bolesnika koji su uključeni u istraživanje neće ostati bez lijeka, no u Hrvatskoj postoji oko 300 bolesnika koji bi trebali doći u fazu liječenja Glivecom (sada se liječe drugim terapijama). Od toga broja, 160 će ih u uznapredovalu fazu bolesti, u kojoj je djelotvoran jedino Glivec, doći za godinu dana.</p>
<p>Glivec se u svijetu testira i za liječenje tumora pluća, živčanog sustava i gastrointestinalnog trakta, a piju ga zasad samo odrasli, iako će ga s vremenom vjerojatno početi dobivati i djeca, koja, međutim, rijetko obolijevaju od vrste leukemije protiv koje Glivec djeluje. Svi koji žele pomoći oboljelima, mogu to učiniti uplatom novca na žiro račun Zagrebačke banke 30105-678-110557, matični broj 1136763.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od petka do nedjelje akcija »Noć bez alkohola«</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna </p>
<p> - Policija će ovaj vikend u cijeloj Hrvatskoj provesti akciju u prometu »Noć bez alkohola«, čiji je osnovni cilj suzbijanje vožnje pod utjecajem alkohola, ali i prometnih prekršaja prebrze vožnje, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare MUP-a.</p>
<p> Trodnevna akcija počet će u petak, 21. rujna u večernjim satima i trajati će do nedjelje, a u njoj će, uz prometne policajce, sudjelovati i policijski službenici ostalih specijalnosti.</p>
<p> »Policija će biti svuda« rekao je načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Branko Pamić, pojasnivši da to znači prisutnost policajaca na mjestima gdje je bilo najviše prekršaja prekoračenja brzine i prometnih nesreća sa poginulima, a posebno na prometnicama koje vode prema disko klubovima i popularnim ugostiteljskim objektima diljem zemlje.</p>
<p> Jedna od ciljanih skupina ove akcije su posebice mladi vozači koji su u prvih šest mjeseci ove godine prouzročili 79 nesreća, odnosno 21 posto takvih nesreća, u kojima je poginulo 87 osoba (20 posto svih poginulih u prometu).</p>
<p> U prvih osam mjeseci ove godine dogodile su se 53.253 prometne nesreće ili 11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uzrok 30 posto svih prometnih nesreća bila je nepropisna ili neprimjerena brzina.</p>
<p> Ove godine u nesrećama je poginulo 415 osoba ili oko tri posto manje nego prošle. Najviše je poginulo vozača, 215, odnosno 11 posto manje. U 2001. poginulo je 90 pješaka, što je 40 posto više nego prvih osam mjeseci lani. </p>
<p> Ove je godine zabilježen 127.331 sudionik prometnih nesreća, od kojih je 6.825 (5,4 posto) bilo pod utjecajem alkohola. Do polovice rujna ove godine ukupno je prijavljeno 955 osoba, od kojih je 184 ili 19 posto u trenutku prometne nesreće bilo pod utjecajem alkohola.</p>
<p> Rezultati ove akcije biti će objavljeni u ponedjeljak 24. rujna, najavili su u MUP-u. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od 1. listopada stroži propisi za homologaciju rabljenih vozila</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna </p>
<p> - Prema novim naredbama Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, od 1. listopada ove godine primjenjivat će se novi, stroži, propisi za homologaciju vozila kojima je dobna granica (godina proizvodnje) rabljenih vozila koja se mogu uvesti i registrirati u Hrvatskoj snižena za oko tri godine.</p>
<p> Preporuka je da za sva vozila, proizvedena 1997. ili prije, treba svakako provjeriti zadovoljavaju li u postupku homologacije jer postoji veća vjerojatnost da neće zadovoljiti propisane uvjete.</p>
<p> Primjenom novih pravilnika pooštravaju se odredbe koje reguliraju emisiju štetnih plinova i buke, doznaje se u HAK-u.</p>
<p> Informacije o tome mogu se dobiti u stanicama za tehnički pregled, kod ovlaštenih dobavljača vozila, na Internet stranicama www.hak.hr. i www.cvh.hr. ili na telefone: 01/6159-130, odnosno 01/6379-9311. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Smrt među ružama</p>
<p>Europski biennale skulpture – Pariz / Na prestižnoj međunarodnoj izložbi kiparstva Dimitrije Popović izlaže kao jedini predstavnik Hrvatske skulpturu »Et in Arcadia ego« </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Kipar i slikar svjetske reputacije koji je među rijetkima doživio da ga publika ludo voli, erudit i kozer, pisac kakvim bi mnogi samo poželjeli biti, Dimitrije Popović nizu međunarodnih uspjeha pridružuje izlaganje na prestižnom 6. europskom biennalu skulpture u Parizu što se održava od 14. rujna do 14. listopada.</p>
<p>Poziv na izlaganje u slavnom »Jardin Royal des plantes médicinales«, kako nam je ljubazno pojasnio, uslijedio je ubrzo nakon što je na 13. međunarodnom biennalu skulptura u Ravenni prije tri godine za skulpturu »Rajska vrata« osvojio važnu nagradu »Giacomo Manzu«. Talijanski uspjeh presudio je da međunarodni kritičarski odbor, pod predsjedanjem Cyrila Gaillota, Dimitrija Popovića kao jedinog predstavnika iz Hrvatske uvrsti na 6. europski biennale skulpture što se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Francuske na koji je pozvano 80 kipara iz Francuske, Italije, Španjolske, Švedske, Nizozemske, Njemačke i Češke. </p>
<p>U idiličnim prostorima slavnog vrta u samom srcu Pariza Dimitrije izlaže skulpturu »Et in Arcadia Ego« iz istoimenog ciklusa, crteža, objekata, slika i skulptura. Riječ je o slavnoj umjetničkoj temi i jednoj od najmisterioznijih latinskih fraza za koju se općenito smatra da znači »I ja sam u Arkadiji«. »Ja« predstavlja smrt u mitskom prostoru Arkadije, nemogućnost čovjekove sreće i stapanja s prirodom. Pretpostavlja se da je rečenica tvorba pjesnika i humanista Giulia Rospignolia, odnosno pape Clementa IX. Mnogi, pak, misle da je riječ i o anagramu tajnog značenja što potječe još iz vremena Templara, u stvari, da rečenica predstavlja tajnu lozinku i geslo obitelji Plantard iz kasnog srednjeg vijeka.</p>
<p>Zanimljivom temom bavili su se mnogi slavni slikari i pisci, ističe Dimitrije, Guercino, Poussin, Reynolds i Balzac. Pariški vrt s grmovima ruža što evocira Arkadiju stoga je idealno poslužio za izlaganje skulpture »Et in Arcadia Ego« – fascinantnog djela u kojem je između geometrijske forme – dva rastavljena čelična trokuta Dimitrije ukomponirao pravu lubanju. Forma koja ima savršenstvo sama po sebi – lubanja umetnuta u umjetnu geometrijsku konstrukciju, svjedoči svu tragiku života suočena s neminovnošću i surovošću smrti. O toj temeljnoj umjetničkoj temi Dimitrije priprema i knjigu »Smrt u slikarstvu«koja će bez sumnje biti još jedan hit (nakon »Veronikinog rupca«), a vjerojatno će izaći u studenom ove godine u izdanju Matice hrvatske. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Hasanaginica« - simbol tradicije i identiteta</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Sarajevski operni ansambl izveo »Hasanaginicu« Asima Horozića</p>
<p>Narodna balada »Hasanaginica« ne prestaje nadahnjivati kazališne stvaraoce. Postoji njezinih nekoliko dramatizacija, balet, komorna operna jednočinka Miroslava Miletića i – najnovija opera u tri čina »Hasanaginica« Asima Horozića, praizvedena u ožujku prošle godine u Narodnome pozorištu u Sarajevu.</p>
<p>Sarajevski operni ansambl predstavio je na gostovanju u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u srijedu, tu prvu bošnjačku operu, prvu barem kada je riječ o samostalnoj BiH državi. Libretist Nijaz Alispahić našao je uporište svojega rada u Ogrizovićevoj i Isakovićevoj drami, vješto podastirući građu za tri čina velike opere sa zborskim i baletnim prizorima.</p>
<p> Skladatelj Asim Horozić zaodjenuo ju je u kazališno efektno glazbeno ruho koje neskriveno slijedi trag Jakova Gotovca s melodikom i ritmikom dinarskoga određenja. Skladao je zahtjevne, ali pjevne vokalne dionice začinjene istočnjačkim melizmima, koji pjevačima omogućuju emocionalno naglašenu izvedbu. Hasanaginičina ariosa, duet Hasanaginice i Imotskoga kadije te zbor u drugome činu te potresni finale najviše su nadahnuti ulomci opere.</p>
<p> Hasanaginica kao amblemski simbol stare bosanske tradicije skriva tajnovite slojeve strasti, ponosa, prkosa i podčinjenosti običajima. Redatelj Sulejman Kupusović pridružio se autorima opere u propitivanju tih slojeva svojom preglednom scenskom postavom s oratorijskim naznakama velikih skupnih prizora i s malo akcije.</p>
<p> Sav izraz dramskog naboja prepustio je protagonističkom ansamblu na čelu s primadonom Amilom Bakšić u naslovnoj ulozi. Bogatom paletom vokalne izražajnosti s toplim pianima i svježim visinama crtala je sudbinu žene čijom sudbinom ravnaju drugi, a nesreća, tuga i bol pripadaju samo njoj. Amila Bakšić dojmljivo je ostvarila Hasanaginičine trenutke s djecom, s Imotskim kadijom, s bratom i mužem, uvijek svjesna mjesta koje ženi određuje položaj u društvu. </p>
<p>Ivica Šarić kao Aga Hasanaga i Ivica Čikeš kao Beg Pintorović izrazili su dominantne karaktere svojih likova glasovnom snagom i raskošju moćnih basovskih glasova. Krunoslav Cigoj dao je najveći glumačko-interpretativni domet lirske plemenitosti kao Imotski kadija. Mezzosopranistica Margit Tomik obilježila je hladnom bešćutnošću lik Hasanagine majke u netrpeljivosti prema snahi. I ostali tumači manjih uloga uspješno su ih zaokružili, naročito sopranistica Lejla Jusić kao odana najstarija kći Sultanija te bas Denis Isaković kao Sazlija i tenor Mirza Alijagić kao Stari svat.</p>
<p> Jednostavna i impresivna bjelina scenografije Radovana Marušića, stilski kostimi Vanje Popović i koreografija Edine Papo u izvedbi baletnoga ansambla jasno su dočarali mjesto i prostor Hasanaginičine drame. Velika vrijednost predstave je vrlo dobra glazbena izvedba orkestra Sarajevske filharmonije pod sigurnim vodstvom dirigenta Miroslava Homena, uz sudjelovanje nevelikog, ali angažiranoga zbora (zborovođa Ognjen Bomoštar).</p>
<p>Opera »Hasanaginica«, iako kao djelo glazbeno nije sasvim ujednačeno, svojim izrazitim nacionalnim obilježjem osnažuje ansambl Sarajevske opere i uzdiže kulturni identitet domaće bošnjačke publike. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Humana priča u iščašenoj dimenziji</p>
<p>U srijedu navečer na pozornicu zagrebačke »Tvornice« popeli su se članovi američkoga sastava The Residents, jedne od najzanimljivijih postava u povijesti rock glazbe. Stalna četvorka – skrivena ispod maski svojevrsnih »navlaka za glave«, tradicionalnih rekvizita koji skrivaju identitet članova – pojačana dodatnim gitaristom i pjevačicom, u nešto manje od dva sata pokazala je da se protokom vremena koristi za osuvremenjivanje koncepta koncerta, ako je to prava riječ, koji smo imali prilike vidjeti u ljubljanskome »Cankarevu domu« 1989. </p>
<p> The Residents na »Icky Flix« turneji još uvijek korjenito razgrađuju uobičajene predodžbe o koncertnoj prezentaciji, nekonvencionalnim stilom spajajući bizarne interpretacije i ambicioznu vizualizaciju. Razlomljena struktura nastupa s razdvojenim blokovima pjesama i elektronski iskrivljenim vokalima baš i nije »hrana« za svačije oči i uši, ali se radi o poslastici za sve sklone nekonvencionalnom glazbeno-scenskom pristupu.</p>
<p> Bitno je reći da usprkos ezoteričnoj elektronici – na pozornici Residentsi nastup odrađuju u živo, slojevitije interpretirajući tonske materijale s albuma. Dodatni gitarist svojevrsnom posvetom Robertu Frippu izvrsno je uklopljen u industrijaliziran zvuk, dok je sinkronizacija zvuka i slike trenutak u kojemu The Residents postižu nejefektnije dijelove nastupa. </p>
<p>Vokalno-glumački izleti pjevačice u kombinaciji s prednjim čovjekom Residentsa bili su jedini fizičniji dijelovi nastupa koji glazbenici provode iza prozirnih stakala s crtežima koji se mijenjaju s promjenom svjetla i pod sjenama članova skupine. </p>
<p>Dakako, performance koji možemo skraćeno opisati kao »Kraftwerk s Laurie Anderson« u vizualnom dijelu jednako je dojmljiv kao i sama glazba: tehnološka dimenzija odlično prezentiranog koncerta pojačana je videoekranom s digitalnom animacijom, ugođajnom rasvjetom, svijetlećim kacigama na glavama i fluorescentnom odjećom i šminkom pjevačice.</p>
<p> Najkraće rečeno, The Residents uspijevaju ispričati humanu priču »nehumanim sredstvima«, bježeći od svake doslovnosti kao vrag od tamjana. Najjače oruje Residentsa još uvijek je drugačija interpretacija i upotreba prepoznatljivih modela komunikacije, kao s vrpce uvrštenih u diverzantsku misiju. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Avantura u neistraženo</p>
<p>Roman »Sokol u šusteraju« prva je proza domaće autorice u izdavačkom programu »Ženske infoteke« / Zbog neuobičajenog književnog postupka roman Ljiljane Filipović posve je izvan dominantnih trendova u hrvatskoj literaturi</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Četiri »super žene«, kako ih je nazvala autorica, predstavile su, u srijedu na večer, prvi roman Ljiljane Filipović »Sokol u šusteraju« koji je upravo izašao u nakladi »Ženske infoteke«. To su bile Đurđa Knežević ispred nakladnika, glumica Biserka Ipša koja je pročitala ulomke iz romana te teoretičarke Andrea Zlatar i Nadežda Čačinović. S likovnom oblikovateljicom knjige Ivanom Vučić, cjelokupni tim zaslužan za izlazak romana, potpuno je neuobičajeno ženski. </p>
<p>Misteriozan naslov romana autorice poznate po bavljenju novim teorijskim strujanjima, posebno filozofijom i psihoanalizom, uvelike su odredile razinu očekivanja njezine fikcije – rekle su predstavljajući roman Andrea Zlatar i Nadežda Čačinović. Slažu se i u tome da je riječ o izrazito suvremenom, ali i neobičnom romanu koji se ne uklapa u dominantne trendove hrvatske proze.</p>
<p>»Ne slijedeći naputke o pisanju bestselera, prema kojima je optimalna količina novog u nekom romanu oko 15 posto, autorica se u svojoj prozi odvažila na avanturu do maksimuma« rekla je Nadežda Čačinović priznajući kako je »Sokol u šusteraju« dotakao nešto potpuno novo i još neistraženo.</p>
<p>»Način kombinacije unutarnjeg monologa s fantastikom i ironijom, što su tipovi diskursa koji inače ne idu zajedno, ono je zbog čega ovaj roman oduševljava«, objasnila je Andrea Zlatar. Fabula romana odvija se oko dva muška lika, Sokola i Zeke, otkrila je Zlatar, što jasno upućuje na fantastični, bajkoviti, postupak, ali se alegorijska dimenzija uvelike miješa i sa običnom svakodnevnicom. Zbog niza implicitnih kulturalnih asocijacija koje čitanje vode različitim mogućim smjerovima, to je roman koji traži veliku interakciju s čitateljem. </p>
<p>Upravo je tu otvorenost romana istakla i urednica izdavačkog programa Ženske infoteke, Vivijana Radman. »Sokol u šusteraju« prvi je roman neke domaće autorice tog nakladnika specijaliziranog za ženske teme. U akademskom području rodnih studija Ženska infoteka izdala je do sada niz ključnih naslova koji čine sastavni dio literature iz područja društvenih znanosti. Smatrajući kako je žensko pismo sve ono što pišu žene, bez obzira na maniru ili svjetonazor, Vivijana Radman izrazila je nadu kako će proza doprijeti do šire čitateljske publike nego što je doseg teorijske literature. </p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Carmen - sunce juga i arhetip zapada</p>
<p>Predstava »Carmen, sredozemna priča« je primjer osuvremenjene ratno-političke plesne priče / Carmen sažima težnje juga prema sjeveru, ona može biti bilo tko – žena iz Albanije, Meksika, Afganistana i Kosova </p>
<p>RIM</p>
<p> – »Italiarte« je plesni festival koji se tijekom ljeta održava u Rimu na otvorenom prostoru stubišta, ulaza u park Villa Borghese ispred Nacionalne galerije suvremene umjetnosti. Festival priređuje Mediascena Europa, a podupire ga Ministarstvo kulture.</p>
<p> Nacionalna galerija suvremene umjetnosti priredila je u suradnji s Mediascenom izložbu »Ples i slikarstvo 19. stoljeća«, koja se mogla razgledati prije predstava. Festival »Italiarte« održava se petnaest godina. Ovoga ljeta nastupilo je sedam talijanskih plesnih ansambala.</p>
<p> Dvije završne večeri pripale su Teatru Nuovo iz Torina i njihovoj predstavi »Carmen, sredozemna priča« koreografa Luciana Cannita. Trupa Teatro Nuovo je stalni plesni ansambl suvremenog izraza. Djeluje dvadeset godina nastojeći kroz suvremene koreografije pobrisati umjetničke i stilske razlike u plesu i učiniti ga univerzalnim.</p>
<p>Koreograf Luciano Cannito u suradnji s libretistom Gianom Mesturinom krenuo je od Carmen, sunca juga, koja je kroz snagu Bizetove glazbe postala univerzalni arhetip zapadne kulture. Djelomično su se koristili izvornom Bizetovom glazbom, a djelomično je njegove melodije iz opere aranžirao Marco Schiavoni.</p>
<p> Carmen je za njih zavodljiva projekcija slobode, sretna što posjeduje samu sebe i vlastitu slobodu. Carmen je samo to – u njoj nema ništa španjolsko, ništa francusko, ništa talijansko.</p>
<p>Ona je odraz Sredozemlja koji označava neki izmišljeni jug s odlaskom očajnika, izbjeglica u bijegu tko zna kamo, tko zna od čega. Carmen sažima težnje juga prema sjeveru. Zato ona može biti bilo tko – žena iz Albanije, Meksika, Afganistana, s Kosova.</p>
<p> Ona je kao lavica jer zna da posjeduje snagu, ljepotu i slobodu. Nema se čega bojati, pa niti Don Josea, gubitnika unatoč svoj birokraciji koja štiti zapadnog muškarca.</p>
<p>Talijanskom plesnom scenom u zadnje vrijeme prevladavaju predstave s ratnim pričama na poznatu glazbu. Često se poseže za Verdijevom glazbom. Vjerojatno tomu doprinosi blizina kriznih žarišta. Predstava »Carmen, sredozemna priča« uspješni je primjer takve, osuvremenjene ratno-političke plesne priče s dobro provedenim zamislima i dinamičnom koreografijom koja je potpuno u funkciji isticanja ženstvenosti i neovisnosti.</p>
<p>Sreća je što se za takvu koncepciju veličanja žene, bez obzira na podrijetlo ili naciju, našla izvrsna interpretkinja izrazitog dramskog talenta, temperamenta, šarma i plesačke tehnike kojom je silovito iskazivala Carmenine osjećaje. Marisa Milanese ostvarila je osebujnu, upečatljivu inačicu lika Carmen, obogaćujući osobnom nadgradnjom slavni Merimeeov i Bizetov predložak.</p>
<p>U ostalim ulogama uvjerljivo su nastupili Antonio Aguila kao Jose, Marco Messina kao Escamillo, Stefania Ricatti kao Michaela i Angelo Murdocco kao Brigadir. Ansambl Teatro Nouvo bio je tehnički uzoran u predstavi koja je potpuno u znaku Carmen Marise Milanese.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Wagnerovi operni zalomi</p>
<p>Bayreuthski festival 2001. / Wolfang Wagner vodi ovaj festival od 1951. godine / Zadnji put izveden svečani posvetni prikaz »Parsifal« u režiji i scenografiji Wolfganga Wagnera </p>
<p>BAYREUTH</p>
<p> – Ovogodišnji Bayreuthski festival mirno je plovio uhodanim umjetničkim, organizacijskim i marketinškim vodama. Nije bilo produkcija koje bi uznemiravale duhove, podizale atmosferu, izazivale polemike ili čak skandale. Bayreuthski festival prikuplja snagu za neko novo razdoblje, što nije loše uz vrućine koje su sredinom kolovoza bile pritisle publiku u pregrijanom kazalištu na »zelenom brežuljku« Bayreutha, manjega grada na sjeveru Bavarske.</p>
<p>Razdoblje u kojem je Wolfgang Wagner, unuk velikog skladatelja-pjesnika Richarda Wagnera, vodio ovaj festival – bliži se kraju. Ravnatelj mu je od 1951. godine, što je vjerojatno jedinstven rekord u svijetu. Osamdeset jednogodišnji redatelj i scenograf najavio je svoje povlačenje nakon sljedećeg festivala 2002. Tada će zadnji put biti izvedena njegova inscenacija »Majstora pjevača«, a ovoga ljeta zadnji put je prikazan njegov »Parsifal«.</p>
<p> Svijest o Wagnerovu skoru odlasku izazvala je burne ovacije poslije obiju predstava brojnih obožavatelja, zahvalnih za sve što je tijekom pola stoljeća učinio. Osim za umjetničke rezultate, Wolfgang Wagner zdušno se zalagao za stalno tehničko unaprjeđenje festivalske pozornice, uvođenje najsuvremenije scenske opreme koja je njemu i drugim redateljima omogućila složena, maštovita uprizorenja Wagnerovih glazbenih drama u cjelovitosti njihove umjetničke pojavnosti.</p>
<p>Predstava »Parsifala« redatelja i scenografa Wolfganga Wagnera slijedi razvojnu crtu koja je u predstavama njegova brata Wielanda i njegovim od početka šezdesetih godina u Bayreuthu počela kidati veze s dotadašnjim scenskim pristupom djelima Richarda Wagnera naglašenim čišćenjem scene, stilizacijom i uporabom svjetla. Zaodjenuta je u amorfne scenografske oblike koji s određenim tonovima svjetla mijenjaju izgled od prijetećega do ništavnoga. Obredni prizori prvoga i trećega čina zadivljuju svekolikom scenskom kompozicijom. Stilizirane kostime osmislio je Reinhard Heinrich, a prikladni koreografski pokret u drugom činu Ivan Marko.</p>
<p>Režija i mizanscena Wolfganga Wagnera epski iznosi duge Wagnerove prizore. Simetrično nizanje skupnih prizora i izbjegavanje bilo kakve scenske dinamičnosti – dvije su glavne karakteristike redatelja. Pojedine misli i poruke sasvim je dematerijalizirao. Tako se Titurel u tumačenju Alfreda Reitera ne pojavljuje na sceni. Samo se čuje njegov glas, što na mističan način pojačava poruku o jačanju kršćanstva i pobjedi nad poganstvom.</p>
<p>Mladi dirigent Christian Thielemann pokazao se kao velika glazbenička nada i festivalska uzdanica. Studiozno je priredio izvedbu »Parsifala« (također i »Majstora pjevača«), te sigurno i precizno vodio glazbenike i pjevače. Posebno se istaknuo plastičnošću kojom je oblikovao pojedine orkestralne komentare u monološkim iskazima likova, gdje je orkestar bio jedan od najvažnijih protagonista. Orkestar je sastavljen od najboljih glazbenika vrhunskih njemačkih orkestara koji zadivljuju besprijekornom tehnikom i profinjenošću zvuka, a limeni puhači su upravo savršeni. U »Parsifalu« najviše zanimanja izaziva lik Kundry. Wolfgang Wagner kao da uopće nije dvojio kako bi ju prikazao. U interpretaciji mezzosopranistice prekrasna glasa Violete Urmane, ona je stvarna, posrnula žena koja svoju preobrazbu u zavodnicu u drugome činu ispunjava kao nametnutu obvezu, dok je u dubini bića stvorenje koje vrluda, ali nalazi pravi put pokajanja i obraćenja.</p>
<p>Glavni pokretač sa snažnim djelovanjem na ostale likove bio je Amfortas baritona Andreasa Schmidta. </p>
<p>Dojmljive nastupe ostvarili su Matthias Hölle kao Gurnemanz, Hartmut Welker kao Klingsor, Arnold Bezuyen i Sandor Solyom-Nagy kao dvojica gralskih vitezova te šest Klingsorovih djevojaka čarobnica. Naslovni junak u tumačenju pouzdanog danskog tenora Poula Elminga, neugledan izgledom i kostimom, bio je u funkciji naglašavanja ideje obraćenja i spasenja, ideje koja je važnija od svoga pronositelja.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Senzacionalna pobjeda Varteksa</p>
<p>Najveće iznenađenje u prvim utakmicama 1. kola Kupa UEFE napravili su Varaždinci pobjedom protiv Aston Ville</p>
<p>BIRMINGHAM, 20. rujna</p>
<p> – Nogometaši Varteksa postigli su senzacionalnu, no sasvim zasluženu 3-2 (1-0) pobjedu protiv Aston Ville u prvoj utakmici 1. kola Kupa UEFE. Odličnom igrom uoči uzvrata u Varaždinu širom su otvorili vrata ulaska u sljedeće kolo Kupa UEFE.</p>
<p>Varaždinci se nisu prepali ambijenta prekrasnog Villa parka i brojnih zvijezda u domaćem sastavu i već su u prvom poluvremenu parirali domaćinu, a udarni tandem napadača Bjelanović – Karić u nekoliko je navrata opasno ugrozio gol domaćina. NA kraju prvih 45 minuta Saša Bjelanović je nakon proigravanja Mukaja i pogodio gol Aston Ville, a nakon tog vodstva Varteks je u nastavku zaigrao još hrabrije i odlučnije.</p>
<p>Domaćinu je poravnanje donio Juan Pablo Angel, potom je Varaždincima ponovno prednost nakon proigravanja Kastela donio Karić, a kad je Pablo Angel 20-ak minuta prije kraja utakmice po drugi put izjednačio rezultat činilo se da će Varteks ipak posustati. Na svu sreću, Varaždinci su do kraja odigrali hrabro i otvoreno, izdržali su pritisak domaćina a na samom kraju Saša Bjelanović je još jednim golom donio veliku pobjedu i ogromnu radost za varaždinske nogometaše. Nema sumnje da će uzvrat u Varaždinu idućeg četvrtka donijeti pravi spektakl...</p>
<p> l ASTON VILLA – VARTEKS 2-3 (0-1)</p>
<p>ASTON VILLA: Schmeichel 6,5, Delany 7, Wright 6,5, Mellberg 7, Ozalan 6,5, Boateng 6,5, Pablo 7,5, Stoun 6 (od 66. Ginola 6), Hadji 7, Vassell 6,5, Kmchloul 6 (od 76. Barry 6).</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 7,5, Hrman 7,5 (od 90. Balajić -), Kristić 7, Režić 7, Mukaj 8, Karić 8, Mumlek 7,5, Bjelanović 8,5, Granić 8, Sabolčki 7, Kastel 8,5.</p>
<p>SUDAC: Paulo Kosta (Portugal) 7. GLEDATELJA: 27.000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pablo Angel.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Bjelanović (44.), 1-1 Pablo Angel (54.), 1-2 Karić (64.), 2-2 Pablo Angel (71.), 2-3 Bjelanović (88.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Saša BJELANOVIĆ.</p>
<p>Vlado Premuž</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U 90. minuta dva lica Dinama</p>
<p>Dinamo je nakon razoračavajućeg prvog poluvremena dohvatio remis, i svakako može biti nakon prve utakmice 1. kola Kupa UEFE zadovoljniji od Makabija koji je imao 2-0, i praktički je već držao vizu za 2. kolo, no onda su sve prokockali u nastavku. A Dinamo se vratio i pokazao da se može ravnopravno boriti s Izraelcima, što je svakako znak optimizma uoči odlaska na uzvrat</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Ipak su Dinamovi nogometaši uspjeli izvući remis u prvoj utakmici 1. kola kupa UEFE protiv Makabija, iako je nakon prvih 45 minuta igre izgledalo da će ostati potučeni u svome Maksimiru. Jer Makabi je nakon prvog poluvremena držao 2-0 vodstvo, no Zagrepčani su u nastavku ponudili jedno sasvim drugo lice i na kraju su stigli do, kad se sve zbroji, ipak zadovoljavajućih 2-2, do rezultata koji drži otvorenim sve opcije uoči uzvrata u utorak u Tel Avivu. </p>
<p>Mogao je Dinamo, recimo i to, na kraju i slaviti, ali odlični gostujući vratar Strauber imao je u četvrtak svoj dan i sačuvao je u završnici svoju momčad od poraza, a »modri« su poslije dvoboja uprli prstom i u francuskoga suca Derriena, koji je uistinu u dva navrata (51. i 92. minuta) mogao pokazati na 11-erac za Dinamo, ali to nije učinio. Dojma smo da je Francuz u oba navrata oštetio Dinamo, međutim razlog zašto »plavi« nisu pobijedili ipak treba tražiti negdje drugdje... Gdje? U spoznaji da je Dinamo protiv Makabija u 90 minuta odigrao dvije utakmice! Prvu u prvom poluvremenu, prepunu kardinalnih pogrešaka veznoga i zadnjeg obrambenog reda, što su hitri gosti itekako znali iskoristi materijaliziravši školske protunapade. Dinamo je, inače, vrlo loše ušao u utakmicu, bilo je tu malo pameti, malo taktike, a previše nekontrolirane želje. Ni Izraelci nisu ponudili dobar početak, pa je tako uvodnih 20-ak minuta podsjećalo na »rukometne utakmice Alžira i Tunisa«! Naime, svi igrači na travnjaku su negdje jurili, a nitko nije znao gdje i zašto...</p>
<p>Mikić je prvi ugrozio gostujućeg vratara pokušajima u 17. i 18. minuti, a već je tada Izraelac pokazao da će ovo biti njegov dan. Do vodstva, iznenađujućeg vodstva, gosti su stigli u 23. minuti. Nevjerojatno su na centru iz igre ispali Dinamovi zadnji braniči Smoje i Sedlovski (a gdje su bili vezni Leko i Agić!?), pa je Goldberg izvrsno proigrao Degu. Ovaj je projurio po lijevome boku, odigrao povratnu loptu u 16-erac a kapetan Nimni snažno je tukao sa osam metara. Butina je loptu obranio, a »odbijanac« je u mrežu pospremio Dego. Uslijedio je tada novi pad u Dinamovoj igri i tek pri kraju prvoga dijela Zagrepčani su opet došli do zraka. U 37. minuti Zahora je lijepo centrirao, a Smoje je udarcem s glavom u padu s sedam metara uzdrmao vratnicu, odbijenu je loptu sa 12 metara Sedlovski poslao negdje na južnu tribinu. Bila je to Dinamova najveća šansa, koja nije bila iskorištena i kazna je stigla već 4 minute kasnije...</p>
<p>Nakon izvedenog udarca iz kuta za Dinamo, Leko je pogriješio i dodao loptu Bitonu, koji ju je odmah ispucao prema centru. A tamo ju je primio usamljeni Nimni, nevjerojatno je da su sva tri Dinamova srednja braniča ostala u suparničkom 16-ercu, nevjerojatno je da se nitko nije vratio! Nimni je povukao loptu nekoliko metara, neuspješno ga je pratio Agić i potom je kapetan gostiju dodao usamljenom Degu, koji je znalački matirao Butinu u situaciji »1 na 1«. Možda je Dinamov vratar trebao ranije istrčati...</p>
<p>Šokantnih 45 minuta donijelo je muk u Maksimir, sve Dinamove početničke pogreške Izraelci su surovo kaznili. No, nastavak je ponudio znatno ljepšu priču, Dinamo je odigrao možda i svojih najboljih 45 minuta ove jeseni. Uz pomoć navijača, Zagrepčani su silovito krenuli u nastavku i već u 51. minuti tražili su 11-erac nakon što je loptu poslije udarca Zahore rukom na putu prema vratima zaustavio Ben-Haim. Sudac je samo odmahnuo rukom...</p>
<p> A u 56. minuti Dinamo je smanjio prednost gostiju – do tada jedan od najlošijih igrača, Jasmin Agić, uzeo je loptu na 25 metara od gola, prošao je jednoga Izraelca i potom s 16 metara sjajno opalio poluvisoku loptu u vratarev desni kut! Izraelski čuvar mreže ovaj put nije ni trepnuo i bilo je to 2-1. Nastavljen je Dinamov pritisak, međutim pravih šansi nije bilo, ali gosti su bili posve stisnuti na svoj dio travnjaka, uopće nisu prelazili centar. I ta je Dinamova silovitost urodila plodom u 72. minuti. Gondžić je, naime, dobro izveo osmi korner za domaćina, Sedloski je bio najviši u skoku i udarcem glavom sa pet metara izjednačio rezultat.</p>
<p>Do kraja su još ozbiljno Makabiju zaprijetili Leko, Pilipović i Abramović, ali izraelski je vratar iskazao svu svoju kvalitetu i sačuvao je svoju mrežu. U 92. minuti Smoje je hrvačkim zahvatom srušen u 16-ercu gostiju, bio je to očiti prekršaj, ali francuskom arbitru nije palo na pamet da na izdisaju utakmice pokažu na bijelu točku za domaćina. I Dinamo je tako nakon razoračavajućeg prvog poluvremena dohvatio remis, i svakako može biti nakon prve utakmice zadovoljniji od gostiju. Jer, Makabi je imao 2-0, Makabi je praktički već držao vizu za 2. kolo i onda su sve prokockali u nastavku. A Dinamo se vratio i pokazao da se može ravnopravno boriti s Izraelcima. Što je svakako znak optimizma uoči odlaska na uzvrat.</p>
<p> l Stadion Maksimir</p>
<p>DINAMO – MAKABI 2-2 (0-2)</p>
<p>DINAMO: Butina 6 – Sedloski 7, Smoje 5, Cesar 5,5, Polovanec 5,5 (Drpić 5) – Leko 5,5, Agić 7, Pilipović 6,5; Petrović 5 (Gondžić 5,5) – Mikić 7, Zahora 5,5 (Abramović 5,5).</p>
<p>MAKABI: Strauber 8 – Wedzinski 6,5, Ben-Haim 6,5, Šelah 5,5, Ben-Dajan 5 – Biton 5,5 (Torjman -), Zitoni 5,5, Banin 6; Mimni 7 – Goldberg 7 (Levi -), Dego 7 (Horvat -).</p>
<p>SUDAC: Derrien (Francuska) 5,5. GLEDATELJA: 10.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Goldberg (23.), 0-2 Dego (41.), 1-2 Agić (56.), 2-2 Sedlovski (72.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Leko, Zitoni, Smoje, Banin.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Liran STRAUBER.</p>
<p>P. Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Splićani prokockali prednost u sudačkoj nadoknadi</p>
<p>Uoči uzvratne utakmice 1. kola Kupa UEFE Hajduk je na Poljudu protiv poljske Wisle odigrao neodlučenih 2-2</p>
<p>SPLIT, 20. rujna</p>
<p> – Nogometaši Hajduka nisu uspjeli izvući povoljan rezultat nakon prve utakmice 1. kola Kupa UEFE protiv poljske Wisle. Neodlučenih 2-2 (1-0) ne daje nikakvu garanciju ouči uzvrata u Krakowu, usprkos prekrasnim pogotcima Deranje i Srne početničkim pogreškama dozvolili su Poljacima da postignu dva zgoditka.</p>
<p>Hajduk je poveo u 22. minuti iz dva poteza. Pletikosa je ispucao jednu dugu loptu koja je stigla do Deranje, napadač bijelih bio je okružen trojicom obrambenih igrača gostiju okrenut leđima njihovom golu ali im se onako maleni »Popaj« uspio izmigoljiti, pobjeći, ušao je u kazneni prostor i sa nekih 7-8 metara plasirao loptu u vrata. Odmah su uzvratili gosti preko Szymkoniaka koji je pucao sa nekih 20-ak metara, lopta je pogodila stativu. Nisu ostali dužni Hajdukovci jer je u protunapadu, odnosno nakon što je srušen Erceg, Carević izveo slobodan udarac i pogodio gredu. Do kraja prvog poluvremena bilježimo prigode Sundaya koji s 10-ak metara puca preko gola. U samom finišu centrirao je Srna na glavu Deranje, ovaj sa 7-8 metara puca, vratar gostiju je nemoćan, ali lopta prolazi tik uz lijevu stativu.</p>
<p>U nastavku susreta ponovno je na sceni Deranja, ali je ponovno neprecizan. Isto vrijedi i za Andrića. U 51. minuti nakon kornera Carevića zakasnio je Hrvoje Vuković. Gosti su u 52. minuti uspjeli poravnati. Jednu dubinsku loptu najopasniji napadač gostiju Žurawski primirio je u kaznenom prostoru bijelih i onda sa 10-ak metara plasirao pored nemoćnog Pletikose. Strijelac izjednačujućeg poljskog zgoditka u 58. minuti pucao je kao iz topa, pogodio lijevu stativu vratiju Pletikose. Zbog udaranja Andrića u 75. minuti isključen je Kosowski.</p>
<p>Prava drama odvijala se u samoj završnici. Najprije je Hajduk u 89. minuti poveo sa 2-1. Slobodni udarac sa nekih 20-ak metara izveo je Srna, naciljao lijevi gornji ugao Sarnata i lopta je završila u mreži. Kada su svi očekivali da će Hajduk barem sa minimalnom prednošću otići na uzvrat u Krakow, gosti su u sudačkoj nadoknadi izjednačili. Zaspala je obrana Splićana, Moskalewicz je sa 5-6 metara pogodio mrežu Splićana. Tako sada bijelima preostaje teških i neizvjesnih 90 minuta da pokušaju izboriti ulazak u 2. kolo Kupa UEFA.</p>
<p>Inače, okršaj je započeo prema naputku UEFE s minutom šutnje, zbog terorističkih akcija, koji su se dogodili prošlog tjedna u Americi. Sa sjeverne tribine u trenutku kada su svi na stadionu bili u stavu mirno i odavali počast poginulim začulo se skandiranje: »Vukovar, Vukovar, Vukovar«.</p>
<p> l Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK – WISLA 2-2 (1-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa 6,5 – Vuković 6, Miše 6, Vejić 6 –, Srna 7, Andrić 6,5, Carević 7, Rendulić 5 (od 63. Pirija -) – Bošnjak 5 (od 89. Butorović -), Erceg 5 (od 69. Radchenko -), Deranja 6,5.</p>
<p>WISLA: Sarnat 7 – Kuzera 6,5, Moskal 6 (od 76. Zajac -), Bmszczynski 6,5, Kalicijak 6 – Szymkoniak 6, Czerwiec 6, Sunday 6,5 (od 90. Frankowski -), Kosowski 5 – Moskalewicz 6,5 – Žurawski 7.</p>
<p>SUDAC: Antonije Costa 6,5 (Portugal). GLEDATELJA: 13.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Deranja (22.), 1-1 Žurawski (52.), 2-1 Srna (89.), 2-2 Moskalewicz (93.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Miše, Andrić, Bošnjak, Erceg; Kaliciak, Sunday.</p>
<p>CRVENI KARTON: Kosowski (75. udaranje Andrića).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dario SRNA.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ivanišević: U Rim smo došli pobijediti!</p>
<p>U petak, prvoga dana ogleda na teren Foro Italice istrčat će Goran Ivanišević i Filippo Volandri (11 sati), a nakon njih igrati će najbolji Talijan Federico Luzzi i naš drugi »reket« Ivan Ljubičić</p>
<p>RIM (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 20. rujna</p>
<p> – Hrvatska drugi put u svojoj teniskoj povijesti ima priliku ući među najboljih 16 reprezentacija na svijetu. U Svjetskoj skupini naši najbolji tenisači bili su 1995., no odmah smo u prvom kolu naletjeli na Nijemce, a kasnije su nas i Danci izbacili iz Svjetske skupine te nas uvukli u težak sustav Euro-afričkih kvalifikacija. No, nakon pet godina prilika je opet ovdje, Goran Ivanišević će povesti naše tenisače u kvalifikacijski meč za Svjetsku skupinu, meč u kojemu će sa suprotne strane stajati Talijani, ali ne oni najbolji, već oni koji su željeli igrati.</p>
<p>Kao što je to slučaj i s Fed kup reprezentacijom Italije, tako je i kod tenisača većina najboljih u velikoj zavadi s matičnim Savezom. Tako u Rimu protiv Hrvatske neće biti Andree Gaudenzija i Davida Sanguinettija. Izbornik Talijana Corrado Barazzutti, tako je na prve dvije ploče postavio Federica Luzzija, 105. na ATP listi i Filippea Volandrija, 141. s ATP ljestvice.</p>
<p>– Ako je suditi po renkigu, onda je Hrvatska veliki favorit, no ipak smo domaćini i igra se na zemlji, pa stoga šanse nisu veće od 50 posto ni za jedne, procijenio je talijanski izbornik Corrado Barazzutti.</p>
<p>Iako su Talijani nudili optimizam, ako je suditi po izjavama naših, samo to će im i ostati. Goran Ivanišević ne očekuje lagani meč, ali ipak:</p>
<p>– Mislim da smo veliki favoriti i u Rim smo došli pobijediti. Naravno, ovo je Davis kup i tu se nikada ne zna. No, ne mislim igrati sva tri dana, i ako dobijem prvi meč, a Ljubičić dobije Luzzija, mogao bi i preskočiti igranje u nedjelju. Rame mi još uvijek nije u najboljem stanju. Ipak, treba biti oprezan, biti spreman na sve, favoriti ne pobjeđuju uvijek, baš sam gledao utakmicu Lazija i Nantesa, to je sjajan primjer, rekao je Goran.</p>
<p>O suparnicima Ivanišević ne zna previše.</p>
<p>– Nisam nikada igrao protiv ove dvojice Talijana, no u karijeri sam previše puta gubio od tipova od kojih to nisam smio, pa nije ni čudo što sam oprezan. Posebice jer je ovo Davis kup i jer nam pobjeda ovdje toliko mnogo znači, kazao je Ivanišević.</p>
<p>Talijani su, pak, sve postavili ne bi li Ivaniševiću bilo što teže.</p>
<p>– Igra se zemlji, na sporoj zemlji i ne znamo kako će se Goran na to priviknuti. On je sjajan igrač, ali nije često igrao na zemlji, pogotovo ove sezone. Ljubičić je igrao, ali zapravo nisam posve siguran s kojim će nam od njih dvojice biti lakše. No, pripremali smo se tri tjedna samo za ovo i želimo do pobjede, priznao je Luzzi, kojega je u Umagu ove godine u drugom kolu svladao Ivan Ljubičić u dva seta.</p>
<p>Izbornik naših tenisača Nikola Pilić je ipak povukao kočnicu. Iskusni izbornik naše reprezentacije dobro zna koje sve zamke nosi Davisov kup.</p>
<p>– Neće nam biti nimalo lako i stoga treba biti oprezan. I ja bih volio kad bi sve bilo gotovo nakon prva dva dana i da Goran uopće ne treba igrati u nedjelju, no za takvo nešto trebati će nam puno toga, procijenio je Pilić.</p>
<p>Ždrijeb održan u četvrtak donio je otvaranje meča Goranu Ivaniševiću, 16. na ATP ljestvici i Filippeu Volandriju (141.). Iza njih će na teren Foro Italice izaći Federico Luzzi (105.) i Ivan Ljubičić, 44. na ATP ljestvici. U subotu su na programu parovi, naša udarna kombinacija Ivanišević i Ljubičić suprotstaviti će se Navarru i Galimbertiju. Posljednjeg dana trebali bi igrati Ivanišević i Luzzi te Ljubičić i Volandri. Ako će trebati, ipak naši vjeruju da bi već nakon prvog dana mnogo toga trebalo biti jasnije.</p>
<p>Prvi bod očekuje se od Gorana Ivaniševića koji djeluje sigurno, dobro je trenirao, pun je samopouzdanja i vjeruje da će pobijediti Volandrija.</p>
<p>– Ako tako bude, onda će Luzzi imati ogromni pritisak na svojim leđima, jer bi morao pobijediti Ljubičića da ostavi svoju reprezentaciju u šansi. No, ponavljam, mi smo ovdje došli po pobjedu i jedino nas to zanima, zaključio je wimbledonski pobjednik Goran Ivanišević.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Prepoznatljivi i na velikim natjecanjima</p>
<p>Nakon želja posljednjih godina »da i atletičari krenu putem hrvatskih plivača«, ove su se godine želje pretvorile u stvarnost / Europsko prvenstvo u Münchenu sljedeće godine idealna je prigoda za promociju i potvrdu te »nove hrvatske atletike«</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Atletsku sezonu 2001. godine trebali bi u Hrvatskom atletskom savezu »konzervirati« i na njoj temeljiti cjelokupni razvoj naše atletike narednih godina, pa i desetljeća. Nakon želja posljednjih godina »da i atletičari krenu putem hrvatskih plivača«, ove su se godine želje pretvorile u stvarnost: hrvatska je atletika postala prepoznatljiva na najvećima i na onim malo manje značajnim natjecanjima.</p>
<p>»Kraljica sportova« je konačno i u Hrvatskoj dobila imena i rezultate »s težinom«, pa nam se odjednom jako dalekima doimaju ona vremena kad su naši atletičari na velika natjecanja odlazili s željom da »prežive« jutarnje kvalifikacije, što se najčešće nije događalo. Primjerice, još na Europskom prvenstvu u Budimpešti 1998. velikim smo uspjehom smatrali polufinale Darka Juričića na 400 metara prepone. A, bilo je to prije samo tri godine...</p>
<p>Činilo nam se još prije godinu-dvije i da su za hrvatsku atletiku jedina šansa bacačke discipline i da, slično Mađarima, upravo tu trebamo tražiti priliku za približavanje europskom i svjetskom vrhu (Ercegovac, Haklits, Brkljačić, Begić...). No, u međuvremenu su se otvorili neki novi atletski resursi, pa je sada Hrvatska jedna od šest-sedam zemalja koja ima dvije skakačice u vis za visine preko 191 cm (Vlašić i Lenđel), zemlja koja ima dva skakača u dalj sposobna preskočiti 8.10 ili možda 8.20 (Ergotić, Aračić), zemlja koja ima dva sprintera kadra otrčati 100 metara za 10.20 ili brže (Vojnović, Blažević) i koja je, k tome, na svjetskim i europskim juniorskim prvenstvima među najuspješnijima!</p>
<p>Što se to posljednjih godina dogodilo hrvatskoj atletici? Ne može biti govora o »nadarenoj generaciji« jer kakve generacijske veze imaju, primjerice, 33-godišnji Ergotić i 20-godišnji Aračić ili 26-godišnji Vojnović i 18-godišnji Blažević? Nije riječ ni o nekakvim revolucionarnim novostima u treniranju, jer je trenerski kadar u Hrvatskoj godinama isti. Svakako nije riječ ni o novcu, jer njega u hrvatskom sportu kronično nedostaje. »Grand Prix« miting u Zagrebu? Vjerojatno jest pridonio popularizaciji i promociji atletike, ali nije mogao tako naglo stvoriti desetak respektabilnih atletskih imena.</p>
<p>U ovom se trenutku možemo prisjetiti samo dvije činjenice kojima bismo mogli odgovoriti:</p>
<p>1. posljednjih mjeseci iz atletskih krugova puno rjeđe dolazi kuknjava zbog zapostavljenosti i besparice (tu su vodeću ulogu sada preuzeli neki drugi sportovi), a puno je više ofenzive i optimizma u medijskim nastupima;</p>
<p>2. više je nego očita kadrovska i organizacijska konsolidacija atletskog kluba Mladost, trenutno lokomotive hrvatske atletike.</p>
<p>Netko će naći vjerojatno još koji razlog za nagli, nadajmo se ne i samo privremeni, uzlet hrvatske atletike, no već i ova dva detalja su dobar putokaz. Jasno, sve napisano neće značiti baš ništa ne dobijemo li potvrdu za to sljedeće godine u Münchenu, na Europskom prvenstvu. Europska atletika je u velikom uzletu i predstojeće će Europsko prvenstvo biti prava sportska poslastica. Idealna pozornica za promociju i potvrdu te »nove hrvatske atletike«...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sršen: »Uvijek sam razmišljala o onom što mogu napraviti, a ne što ne mogu«</p>
<p>»Naravno da mi prije moj hendikep nije bilo lako prihvatiti, ali mi je sport mnogo pomogao, pa sam na to počela gledati kao način života. Primijetila sam da ljudi s invaliditetom imaju veći prag tolerancije i veću mogućnost prilagodbe, veći su borci«, kaže Ana Sršen</p>
<p>Kad kažemo Ana Sršen, mnogi će to ime odmah povezati s našom hendikepranom plivačicom. No, Ana Sršen je ponajprije odlučna i samosvjesna mlada žena, iznimna sportašica intenzivna načina života i zadivljujućih pogleda na život. Na Mediteranskim igrama u Tunisu osvojila je brončanu medalju na 100 metara i, osim medalje i osobnog rekorda, najviše ju je veselilo što je i čitava reprezentacija s njom i što ima s kime podijeliti veselje. Kaže da je trenirati plivanje počela relativno kasno, tek kad je na fakultetu dobila trenera. Danas je pri kraju studija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na smjeru biologije, a studentica je i Više trenerske škole pri Fakultetu za fizičku kulturu. Uza to, već neko vrijeme volonterski radi kao trener plivanja s djecom s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem.</p>
<p>– Voljela bih i dalje raditi s tom djecom, jer iz vlastitog iskustva znam koliko bavljenje sportom može pomoći djeci u razvoju, tjelesnom i mentalnom, kaže Ana, koja je naučila plivati na rodnom Mljetu, a za sebe kaže da je Dubrovčanka.</p>
<p>Oboljela je sa 12 godina, kad joj je amputirana lijeva noga. Djevojčici u tim godinama teško je bilo prihvatiti da je drukčija od većine djece, no Ana objašnjava kako je svoje nedostatke pretvorila u prednost.</p>
<p>– Uvijek sam razmišljala o onom što mogu napraviti, a ne što ne mogu. To me odredilo kao osobu. Naravno da mi tad to nije bilo lako prihvatiti, ali mi je sport mnogo pomogao, pa sam na svoj hendikep počela gledati kao način života. Primijetila sam da ljudi s invaliditetom imaju veći prag tolerancije i veću mogućnost prilagodbe, veći su borci. Pa i kad se uspoređujem s kolegama plivačima, uvijek mi kažu da ja mogu najviše izdržati na treninzima, veli uvijek nasmiješena Dubrovčanka, dodavši da ponekad zna biti pravi »mrgud«.</p>
<p>Nove je borbe prošla sama sa sobom i u privatnom životu, no danas je sve to iza nje. Kaže da je okružena ljudima koji je gledaju kao osobu i da ne zna kako bi, i bi li uopće mogla, funkcionirati u drukčijem krugu.</p>
<p>– Jednostavno nemam posla s ljudima koji imaju problema prihvatiti moj hendikep. Prije me to mučilo, ali danas više ne. Bilo je dosta razočaranja, ali danas mi se to više ne događa, takvih ljudi više nema u mom životu.</p>
<p>Ana Sršen živi doista 200 na sat, na tom bi joj tempu pozavidjeli mnogi. Osim fakulteta, svojih i treninga s djecom te natjecanja, Ana zimi skija u Austriji, a često i jaše u zaprešićkom klubu Trajber. Usmjerena je na sport, ali uvijek joj ostane vremena i za odlazak na koncert, u kazalište, voli jazz, blues i latino glazbu, pogotovo kubansku, voli čitati, ali priznaje da za to nema mnogo vremena. Ljudi s kojima se druži su, kaže, raznoliki.</p>
<p>– Imam mnogo poznanika i prijatelja, ne dijelim ih na to tko su i što su, nego kakvi su, bitno mi je da mi odgovaraju. Ponekad se čini da je i previše ljudi oko mene, ali nije tako. S mnogima se družim ili dopisujem jer sam vedra osoba i volim biti u društvu, kaže.</p>
<p>Ana planira ostati u sportu, ali ne pada joj na pamet zanemariti biologiju. Uvjerena je da se biologija i sport mogu sjajno nadopunjavati i o tome intenzivno razmišlja. Na upit zašto toliki angažman, Ana kaže da potječe iz vlastite frustracije s kojom se ranije borila.</p>
<p>– Tek sam na fakultetu shvatila koliko doista mogu, prije su me kočile te frustracije. Upravo zato želim da se o tome govori, da se vidi da ne treba zazirati od osoba koje imaju oštećenje. Pogotovo danas, kad imamo toliko ratnih invalida, koji se radije povlače u sebe i odaju porocima, umjesto da vide što sve mogu. Drago mi je što sam nastupila na Mediteranskim igrama koje su sjajna promocija sportaša-invalida. Naime, tu je nastup sportaša-invalida integriran u program, a to se trudimo postići i mi u Hrvatskoj. Ja nastupam na svakom hrvatskom prvenstvu, bez obzira imam li normu ili ne, a nadam se da će se uskoro i to promijeniti, da ćemo postati ravnopravni. Moji prijatelji i kolege kažu: »Ako to ti, Ana, ne napraviš, onda ne znamo tko hoće«.</p>
<p>Nakon brojnih naslova, među kojima su i oni svjetske rekorderke, svjetske i europske doprvakinje, a sad i treće na Sredozemlju, Ana razmišlja o odlasku iz bazena.</p>
<p>– Razmišljam doista o povlačenju iz bazena, počela bih se baviti daljinskim plivanjem. Već neko vrijeme treniram i konzultiram se sa stranim trenerima. Pripremam se za utrku na pet kilometara na SP 2002. u Argentini, kaže Ana.</p>
<p>Na upit kako vidi sebe za otprilike pet godina, Ana kaže:</p>
<p>– Ponajprije sretno... Ne opterećujem se planovina, pokušavam izvući najviše što mogu iz svakog trenutka. Jednostavno živim danas i sad. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Panathinaikos i Nantes najugodnija iznenađenja</p>
<p>Hrvatski reprezentativac Goran Vlaović i u drugom nastupu za Panathinaikos upisao se u listu strijelaca / Pobjeda Nantesa u Rimu prouzročila smjenu trenera Lazija Dina Zoffa / Gabriel Batistuta propustio čak pet prilika za pobjedu Rome u Bruxellesu</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Utakmicama u srijedu kompletirano je drugo kolo nogometne Lige prvaka, koje je za razliku od prvog odigrano u cijelosti. Neočekivano, nakon dvije odigrane utakmice maksimalnih šest bodova, uz madridski Real, imaju još grčki Panathinaikos i francuski Nantes. </p>
<p>Iako su u domaćem prvenstvu krenuli vrlo loše, Madrižani u Ligi prvaka opravdavaju ulogu velikog favorita. U drugom su kolu skupine A s visokih 4-0 na svom stadionu svladali moskovski Lokomotiv. Pogotke za »kraljevski« klub postigli su Pedro Munitis, Luis Figo, te Brazilci Roberto Carlos i Savio. Znakovito je da Real igra mnogo efikasnije bez svog najzvučnijeg ovosezonskog pojačanja Zinedinea Zidanea, koji još uvijek odrađuje kaznu zabrane igranja zbog crvenog kartona dobivenog perošle sezone u dresu Juventusa. </p>
<p>Talijanski prvak Roma izgubljene bodove iz prvog kola protiv Reala nije nadoknadio u Bruxellesu protiv Anderlechta prvenstveno zbog neuobičajene nepreciznosti svog najboljeg napadača Gabriela Omara Batistute. Batistuta je, naime, propustio realizirati čak pet izglednih prilika, od kojih se najviše ističe ona iz 28. minute kada je sa pet metara prebacio vrata. Ivica Mornar je igrao za Anderlecht do 69. minute kada je zamijenjen zbog prilično loše igre. Istaknuo se samo po žutom kartonu.</p>
<p>Po imenima najjači dvoboj u srijedu je bio onaj između dortmundske Borussije i Liverpoola. No, na Westfalenu su gledatelji dobili »kamilicu«. Utakmica je prošla bez ijedne izrazite prilike za pogodak. Najinteresantniji trenuci utakmice bili su u 45. minuti kada je ruski sudac Ivanov mogao dosuditi kazneni udarac za goste nakon što je Stefan Reuter rukama zadržao Michaela Owena u kaznenom prostoru. No, Owen nije pao, te je tako »spasio« domaćine. Domaćini su bili najbliži golu kada je mladi Čeh Tomas Rosicky sredinom drugoga dijela udarcem s više od 20 metara pogodio vratnicu Liverpoolovog gola. Djelomično opravdanje za lošiju igru igrači imaju u činjenici da je tijekom čitavog susreta padala jaka kiša.</p>
<p>U drugoj utakmici skupine B portugalska Boavista je nastavila s pozitivnim rezultatima. Na domaćem terenu su s 3-1 svladali kijevski Dinamo, te preuzeli vodstvo. Već u 11. minuti bilo je 2-1, domaćini su poveli zgoditkom Bolivijca Erwina Sancheza iz slobodnog udarca u 4. minuti, a samo minutu kasnije gosti su izjednačili preko Rumunja Tiberiua Ghioanea, ali već u 11. je Boavista ponovno povela pogotkom Silve. Već nakon pola sata postavljen je konačni rezultat kada je Duda po treći put svladao Filimonova.</p>
<p>Goran Vlaović nastavio je postizati pogotke u Ligi prvaka. Nakon pogotka za vodstvo Panathinaikosa u Gelsenkirchenu u prvom kolu, isto je ponovio i u dvoboju s Mallorcom u Ateni, te je jedan od najzaslužnijih za prvo mjesto grčkog sastava u skupini C. U 25. minuti utakmice Vlaović je odlično reagirao na ubačaj Michaelsena i prebacio vratara lea Franca za vodstvo 1-0. Samo tri minute kasnije Vlaović se našao u ulozi asistenta za drugi pogodak njegove momčadi. Centaršut Michaelsena je glavom spustio do Konstantinua, koji je prevario svog čuvara i zatim još jednom prisilio Lea Franca na kapitulaciju.</p>
<p>Sjajnu utakmicu su u Londonu odigrali Arsenal i Schalke 04, a na koncu su više razloga za veselje imali domaćini pobijedivši 3-2. Prvi pogodak susreta postigao je Šveđanin Ljngberg uz mnogo sreće. Naime, njegov udarac s 20-ak metara odbio se od jednog obrambenog igrača Schalkea i prevario Olivera Recka. Tri minute kasnije odličnu akciju odigrala je lijeva strana Arsenalova napada, a točku na i stavio je Thierry Henry lijepim udarcem za 2-0. Ipak, pred sam kraj poluvremena Nijemci su se vratili u igru zahvaljujući Nicu van Hoogdalemu koji se nakon kornera odlično snašao u kaznenom prostoru Arsenala. Na samom početku nastavka francuski sudac Colombo nasjeo je na teatralni pad svoga sunarodnjaka Patricka Vieire i dosudio kazneni udarac za Arsenal iz kojega su domaćini ponovno poveli sa dva pogotka razlike. Do kraja su potpunu inicijativu imali gosti, ali uspjeli su samo smanjiti na 3-2 preko Emilea Mpenze.</p>
<p>Najveće iznenađenje priredili su igrači Nantesa koji su udrugom kolu skupine D sa 3-1 svladali Lazio u Rimu. Francuzi niti nakon sedam kola u domaćem prvenstvu nemaju niti jednu pobjedu, a u Ligi prvaka imaju maksimalni učinak. Do pobjede protiv Lazija, nakon koje je morao odstupiti trener rimskog kluba Dino Zoff, »kanarince« su doveli Fabbri, Armand i Ziani, dok je nakratko izjednačio Fernando Couto. PSV iz Eindhovena je lako izišao na kraj na svom terenu s turskim Galatasarayem svladavši ga sa 3-1.</p>
<p>Menedžer škotskog prvaka Celtica, Martin O'Neill nije se mogao pomiriti sa odlukom Nijemca Hellmuta Kruga koji je u posljednjoj minuti dvoboja sa Juventusom u utakmici skupine E Lige prvaka dosudio jedanaesterac za »staru damu«, kojim je Celtic izgubio u Torinu sa 2-3. Ogorčeni O'Neill proglasio je sudačku odluku pljačkom, premda je Krug nekoliko minuta ranije identičan kazneni udarac dosudio i za Škote.</p>
<p>– Između ta dva jedanaesterca postoji velika razlika. Prekršaj nad Amorusom nije postojao, osim možda u Krugovoj mašti, bijesnio je menedžer Celtica. </p>
<p>Prije tih sumnjivih jedanaesteraca u završnici, Juventus je do prednosti 2-0 došao zahvaljujući Davidu Trezeguetu, dok je u 67. minuti rezultat smanjio Stilian Petrov.</p>
<p>Odličan posao u Trondheimu napravio je Porto pobijedivši domaći Rosenborg sa 2-1. Strijelci za goste iz Portugala bili su Peńa i Deco, dok je poraz Norvežana ublažio Rushfeldt.</p>
<p>Barcelona je odličnom igrom u Istanbulu deklasirala domaći Fenerbahçe sa 3-0 pogocima Kluiverta, Anderssona i Saviole, a na putu ka prvj pobjedi u skupini F nije ih zaustavio niti 20-minutni prekid zbog nestanka električne energije na stadionu Sükrü Saraçoglu. »Stari lisac« Ulf Kirsten postigao je jedini pogodak na utakmici Lyon – Bayer kojim je svom sastavu priskrbio tri velika boda sa gostovanja kod izravnog konkurenta za plasman u drugi krug natjecanja.</p>
<p>Sretnim i spretnim golom Davida Beckhama u 90. minuti utakmice Manchester United je došao do uvodna tri boda u skupini G svladavši s minimalnih 1-0 francuski Lille na svom Old Traffordu. U drugoj utakmici te skupine drugi favorit, španjolski Deportivo, je u sudačkoj nadoknadi spasio bod protiv grčkog Olympiakosa. Sretni strijelac bio je Valeron, a prethodno je domaćine u vodstvo doveo kapetan Fran, a rezultat su preokrenuli Janakopulos i Ofori-Quaye.</p>
<p>Münchenski Bayern je »šepavo« krenuo u obranu prošlosezonskog naslova prvaka Europe. U prvoj utakmici skupine H na domaćem terenu su sa češkom Spartom odigrali tek 0-0. I druga utakmica u toj skupini, ona između moskovskog Spartaka i nizozemskog Feyenoorda, završila je bez pobjednika. Feyenoord je preko Bosvelta i Tomassona poveo 2-0, ali u posljednjih pola sata Moskovljani su zahvaljujući Brazilcu Robsonu i Beščastnom uspjeli spasiti bod.</p>
<p> l Rezultati,</p>
<p>Skupina A: Real (M) – Lokomotiv (M) 4-0 (1-0 Munitis 38., 2-0 Figo 64.-11 m, 3-0 Roberto Carlos 81., 4-0 Savio 87.), Anderlecht – Roma 0-0. Redoslijed: Real 6 bodova, Anderlecht 2, Roma i Lokomotiv po 1.</p>
<p>Skupina B: Boavista – Dinamo (K) 3-1 (1-0 Sanchez 4., 1-1 Ghioane 5., 2-1 Silva 11., 3-1 Duda 30.), Borussia (D) – Liverpool 0-0. Redoslijed: Boavista 4 boda, Borussia i Liverpool po 2, Dinamo 1.</p>
<p>Skupina C: Arsenal – Schalke 04 3-2 (1-0 Ljungberg 33., 2-0 Henry 36., 2-1 Van Hoogdalem 43., 3-1 Henry 47.-11m, 3-2 Mpenza 59.), Panathinaikos – Mallorca 2-0 (1-0 Vlaović 25., 2-0 Konstantinu 28.). Redoslijed: Panathinaikos 6 bodova, Arsenal i Mallorca po 3, Schalke 04 0.</p>
<p>Skupina D: Lazio – Nantes 1-3 (0-1 Fabbri 3., 1-1 Couto 6., 1-2 Armand 63., 1-3 Ziani 86.), PSV – Galatasaray 3-1 (1-0 Bruggink 38., 2-0 Faber 53., 2-1 Karan 68., 3-1 Kežman 94.). Redoslijed: Nantes 6 bodova, PSV i Glatasaray po 3, Lazio 0.</p>
<p>Skupina E: Juventus – Celtic 3-2 (1-0 Trezeguet 43., 2-0 Trezeguet 61., 2-1 Petrov 67., 2-2 Larsson 86.-11m, 3-2 Amoruso 90.-11m), Rosenborg – Porto 1-2 (0-1, Peńa 10., 0-2 Deco 60., 1-2 Rushfeldt 92.). Redoslijed: Juventus i Porto po 3 boda, Celtic i Rosenborg 0.</p>
<p>Skupina F: Fenerbahçe – Barcelona 0-3 (0-1 Kluivert 25., 0-2 Andersson 28., 0-3 Saviola 66.), Lyon – Bayer 0-1 (Kirsten 75). Redoslijed: Barcelona i Bayer po 3 boda, Lyon i Fenerbahçe po 0.</p>
<p>Skupina G: Deportivo – Olympiakos 2-2 (1-0 Fran 22., 1-1 Janakopulos 80. 1-2 Ofori-Quaye 83., 2-2 Valeron 94.), Manchester United – Lille 1-0 (1-0 Beckham 90.). Redoslijed: Manchester United 3 boda, Deportivo i Olympiakos po 1, Lille 0.</p>
<p>Skupina H: Spartak (M) – Feyenoord 2-2 (0-1 Bosvelt 12., 0-2 Tomasson 59., 1-2 Robson 62., 2-2 Beščastni 69.), Bayern – Sparta 0-0. Redoslijed: Feyenoord, Spartak, Bayern i Sparta po 1 bod.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Afganistan zatražio od Bin Ladena da dobrovoljno napusti zemlju </p>
<p>Uleme zahtijevaju da talibani uvjere Bin Ladena »da u prikladnom trenutku napusti Afganistan« / Sve američke banke pokušavaju ući u trag financijskim transakcijama terorista / Mnogi kongresnici nezadovoljni prijedlozima vlade predsjednika Busha o proširenju ovlasti FBI-a i drugih službi</p>
<p>WASHINGTON/ KABUL/ NEW YORK/ PARIZ/ KHARTOUM, 20. rujna</p>
<p> - Dok se američke i savezničke snage prebacuju prema Zaljevu i srednjoj Aziji, uz potvrdu Pentagona da se ta operacija zove »Beskrajna pravda«, iz Kabula stižu vijesti da je nekoliko stotina islamskih teologa (ulema), koji su se sastali u afganistanskom glavnom gradu, odbilo izručiti svoga »gosta«. Istodobno, uleme su zatražili od Osame bin Ladena da dobrovoljno napusti Afganistan. Na moskovskoj televiziji je pak objavljeno da je Bin Laden navodno već napustio Afganistan i nalazi se negdje u Indoneziji, koja inače svesrdno podržava američku akciju protiv terorizma.</p>
<p>Talibanski dužnosnik izjavio je kako su »uleme zatražili da talibani uvjere Bin Ladena da dobrovoljno i u prikladnom trenutku napusti Afganistan«. U svom ediktu (naredbi) pozivaju Bin Ladena da što prije napusti Afganistan. No, vjerski vođe zatražili su da UN i Organizacija islamske konferencije provedu nezavisnu istragu o prošlotjednim napadima na New York i Pentagon. U ediktu se također najavljuje objava svetoga rata, džihada, napadnu li Sjedinjene Države Afganistan.</p>
<p>Iz Islamabada se oglasio zamjenik talibanskog veleposlanika. Poručio je da je Osama bin Laden, ako Washington pruži dokaze, spreman otići na suđenje za napade na SAD. </p>
<p> Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak da ne može komentirati odluku afganistanskih svećenika.</p>
<p>Indijski ministar vanjskih poslova Jaswant Singh ističe kako postoje naznake da je Kabul pozvao islamske gerilce iz Kašmira da se vrate u Afganistan radi suprotstavljanja mogućim američkim napadima. </p>
<p>U Washingtonu je istodobno objavljeno kako je istraga otkrila pojedinost da su vjerojatni pomagači terorista u utorak, 11. rujna, raznim aerodromima u SAD-u slali lažne telefonske dojave o podmetnutom eksplozivu. U američkoj javnosti također se naveliko govori da bi drugi val terorističkih napada u Sjedinjenim Državama mogao uslijediti u subotu, 22. rujna. Potvrdu tome mnogi nalaze u podacima da su neki od zadržanih sumnjivaca baš za taj dan imali rezervirane avionske karte na više letova u Americi. </p>
<p>Sve američke banke dobile su FBI-ev zahtjev da pokušaju ući u trag financijskim transakcijama 19 osumnjičenih terorista koji su poginuli u prošlotjednim napadima u SAD-u, te za još 21 osobu za koju se pretpostavlja da je na neki način bila umiješana u te zločine.</p>
<p>Pritom, više američkih kongresnika nije zadovoljno prijedlozima vlade predsjednika Georgea W. Busha o proširenju ovlasti FBI-a i drugih službi kako bi se uspješnije borili protiv prijetnji terorista.</p>
<p> Njemački dužnosnici procjenjuju da u Njemačkoj živi stotinjak »spavača«. Ti pritajeni agenti mogu djelovati u svakom trenutku, piše Stern i izvješćuje da bi terorističke skupine povezane s islamističkim organizacijama mogle počiniti još 20 ili 30 napada nakon onih na New York i Washington.</p>
<p> Čelnik talijanskoga Interpola smatra mogućim da su se napadači na SAD koristili Italijom kao ulazom u Europu. »U našoj je zemlji zbog visoke razine imigracije mnogo ljudi u tranzitu, a onda ostaju nekoliko godina da bi dobili nove isprave i identitet i mogu se neograničeno kretati unutar schengenskih granica«, rekao je Rodolfo Ronconi. </p>
<p>Na diplomatskom području održavaju se brojni susreti i razgovori svjetskih čelnika. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je u Washingtonu da Moskva želi odgovore na više pitanja bude li se od nje tražilo dopuštenje za razmještaj američkih vojnika u bivšim ruskim vojnim bazama u srednjoj Aziji. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac i britanski premijer Tony Blair u četvrtak su se izjasnili za »prikladan i učinkovit odgovor« na terorističke napade na SAD. Britanski premijer, na putu za Washington, u četvrtak ujutro posjetio je Pariz i predsjednika Chiraca koji se upravo vratio iz SAD-a.</p>
<p> Predsjednici zemalja Srednje Amerike izrazili su na hitnom sastanku u glavnom gradu Hondurasa podršku SAD-u u ratu protiv terorizma. Među ostalim, pojačat će sigurnosne mjere na aerodromima, u lukama i uzduž granica, te uspostaviti jaču kontrolu nad kretanjem imigranata.</p>
<p> Sudanski predsjednik Omar el-Bashir obećao je da će surađivati, ali protivi se osvetničkim vojnim akcijama. U ranim devedesetima, najtraženiji svjetski terorist Osama bin Laden postavio je baze u Sudanu. Pod pritiskom Arapa i sjevernoafričkih država, ta zemlja je 1996. protjerala Bin Ladena.</p>
<p>Sirijski predsjednik Bashar al-Assad pozvao je Ujedinjene narode da razlikuju terorizam od otpora prema stranoj okupaciji. Iako je Sirija na popisu zemalja koje Washington optužuje da podržavaju međunarodni terorizam, ona se 1991. pridružila podršci multinacionalnim snagama i SAD-u u akciji protiv iračke okupacije Kuvajta.</p>
<p> Potporu SAD-u dala je i Saudijska Arabija zatraživši »razboritost«.</p>
<p>Suprotno tome, bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko rekao je u četvrtak da se protivi mogućim američkim vojnim napadima na afganistanske ciljeve. R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tajne pripreme za desetogodišnji rat</p>
<p>Uz pomoć Velike Britanije, Amerikanci se potajno pripremaju na dugotrajan rat protiv terorizma </p>
<p>LONDON, 20. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda Amerika već gomila avione i brodove u području Zaljeva, vojna akcija koju priprema protiv terorističkih sponzora tek je dio šire strategije. Uz pomoć Velike Britanije, Amerikanci se potajno pripremaju za desetgodišnji rat protiv terorizma. Taj bi se rat vodio na svim frontama - uključujući diplomatsku, gospodarsku i političku. Promatrači i dalje očekuju vojnu operaciju, no neće se raditi o novoj Pustinjskoj oluji, već o mnogo užoj intervenciji. </p>
<p>Nedavni događaji u Americi pokazali su da male i primitivno naoružane terorističke skupine lako mogu udariti na najistaknutije zapadne ciljeve. Jake vojne snage i najsuvremenija oružja nisu Americi pružila dovoljnu zaštitu od terorističkih fanatika. Stoga se sada traže nove ideje za obračun s teroristima. Stara vojna doktrina koje se oslanja na trupe, tenkove, artiljeriju i avijaciju nije prikladni odgovor na terorističku prijetnju svjetskoj sigurnosti. Zato se traže nove ideje za obračun s teroristima. »Ne valja ciljati na snagu neprijatelja, nego na njegovu slabost«, izjavio je jedan vojni izvor londonskom Timesu. </p>
<p>Američki državni tajnik za obranu Donald Rumsfeld najavio je u intervjuu za CNN da se stvara međunarodna koalicija za borbu protiv terorista. On je dodao da se radi o novom tipu sukoba u koji Sjedinjene Države ulaze »na odmjeren način«, prikupljajući informacije i pripremajući akciju »duž političkog, gospodarskog, financijskog, vojnog i obavještajnog spektra«. Računa se da bi takva akcija mogla potrajati cijelo desetljeće. »Svatko zna da će to biti dugi put, a ne spektakularni jednokratni udar«, izjavio je jedan britanski dužnosnik londonskom tisku.</p>
<p>Razmišljanja teku u smjeru da se u ratu protiv terorizma više može postići političkim pritiscima, negoli vojnom akcijom. Jedan oblik pritiska bio bi na vlade pojedinih zemalja da prestanu pružati utočište teroristima i izruče njihove kolovođe. Neki kao primjer spominju vojnu intervenciju protiv SRJ zbog Kosova. »Konačni ishod, politički pad Slobodan Miloševića i odluka nove vlade da ga preda sudu za ratne zločine u Haagu, smatra se klasičnim primjerom kako vojna akcija može imati dvostruku svrhu - da porazi neprijatelja i dovede do političke promjene«, navodi u četvrtak Times.</p>
<p>Najave da se sprema dugogodišnja operacija protiv terorizma ne isključuju neposrednu vojnu akciju. Geroge W. Bush je svjestan da njegova domaća javnost traži »osvetu« za nedavne terorističke napade. Američki predsjednik će stoga, kako se vjeruje, odobriti kratkotrajnu vojnu operaciju, no samo ako bude postojalo dovoljno obavještajnih podataka koji bi jamčili njen uspješan ishod. </p>
<p>Britanski i američki vojni stratezi već planiraju napad na vojne logore u kojima treniraju sljedbenici terorističkog sponzora Osame bin Ladena. U Londonu se nagađa da će ti napadi biti ograničeni na Afganistan. Britanski vojni izvori tvrde, naime, da bitku gube »jastrebovi« u američkoj administraciji koji su predlagali širi regionalni rat. </p>
<p>No dijelom i zato da se zadovolji američko javno mnijenje, u planu su zračni udari ili napadi krstarećim raketama. Ključnu bi ulogu trebale odigrati specijalne snage, poput britanskih komandosa i američkih Delta snaga i Zelenih beretki. Te su snage već spremne za ubacivanje u Afganistan, sa zadatkom da uhvate ili ubiju Osamu bin Ladena. Prema nekim nepotvrđenim nagađanjima, njima bi se mogli priključiti i francuski legionari, a možda i njemački ili čak ruski specijalci. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rusija zagovara koaliciju za borbu protiv »kuge 21. stoljeća«</p>
<p>Moskva ne prihvaća najnoviji pokušaj Washingtona da stane na čelo borbe protiv međunarodnog terorizma i tako učvrsti status dominantne svjetske velesile koju svi moraju slušati / Putinovi suradnici zasad uvjeravaju javnost da će Rusija samo obavještajno, moralno i politički podržavati SAD u najavljenoj operaciji odmazde</p>
<p>MOSKVA, 20. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Kremlju ne skrivaju: razgovore koje je njihov ministar vanjskih poslova Igor Ivanov vodio u srijedu u Washingtonu, prvo s Colinom Powellom, a zatim i s Georgeom Bushom o rusko-američkoj suradnji u borbi protiv međunarodnog terorizma i predstojećoj američkoj operaciji odmazde protiv Afganistana, nisu dali neki značajniji rezultat. Amerikanci nisu htjeli svom gostu iz Moskve otkriti detalje svoje predstojeće vojne operacije, a Ivanov je uzvratio istom mjerom, ne precizirajući domaćinima na koji će se sve način Rusija uključiti u tu operaciju.</p>
<p>Zbog toga je Ivanov, nakon razgovora u Bijeloj kući, izjavio novinarima kako se »jednokratnom vojnom operacijom« ne može likvidirati terorizam te da je radi trajne i učinkovite borbe protiv terorizma nužno što prije osnovati međunarodnu koaliciju, pa čak i Centar za borbu protiv »kuge 21. stoljeća«. Iz izjave Igora Ivanova proizlazi da Moskva ne prihvaća najnoviji pokušaj Washingtona da postroji sve države svijeta i stane na čelo borbe protiv međunarodnog terorizma i na taj način potpuno učvrsti status dominantne svjetske velesile koju svi moraju slušati. </p>
<p>Još jasniji i otvoreniji otpor Moskve prema takvom mogućem političkom raspletu najnovije svjetske krize, izazvane terorističkom agresijom na SAD, demonstrirao ruski Parlament koji već dva dana pokušava usvojiti rezoluciju kojom bi se odredio stav Rusije u borbi s međunarodnim terorizmom. Trećina članova Dume traži da se Rusija bez ikakvih ograda pridruži i vojno aktivno uključi u američku operaciju borbe protiv islamskog terorizma i kažnjavanja pojedinih islamskih država. </p>
<p>Druga trećina upozorava da bi takva odluka mogla ozbiljno destabilizirati Rusiju u kojoj živi 20 posto stanovništva islamske vjere. Uostalom, nakon terorističkog zračnog napada na SAD, čečenska gerila naglo je povećala broj oružanih napada na čečenske gradove i praktički udvostručila diverzantske akcije. Napokon, ako SAD započnu vojnu operaciju ne samo protiv Afganistana, nego - kako se nagađa -i protiv Alžira, Jemena, Iraka i Libije, Rusija bi svojom izravnom vojnom podrškom Washingtonu nesumnjivo pokvarila svoje tradicionalno dobre odnose s većinom arapskih država. </p>
<p>Značajan broj ruskih deputata upozorava da SAD uporno žele provesti operaciju odmazde, a da nisu točno utvrdile tko su organizatori terorističkog napada na New York i Washington, ali i bez formalne suglasnosti Ujedinjenih naroda.</p>
<p> U Moskvi ne sumnjaju da bi Vijeće sigurnosti jednoglasno podržalo i na taj način ozakonilo američku operaciju vojne odmazde, ali u Washingtonu ignoriraju tu najvišu svjetsku organizaciju. Istodobno, Amerika svojim diplomatskim kanalima pritišće i traži sve države da podrže njihovu operaciju odmazde, dokazujući na taj način da su najmoćnija svjetska sila i da im UN nije potreban.</p>
<p>Ta podijeljenost ruske političke elite vjerojatni je razlog što predsjednik Vladimir Putin oklijeva precizno obznaniti na koji će se način Rusija uključiti u američku operaciju odmazde. I dok se Putin ne oglasi, izjave daju njegovi najbliži suradnici. Tako je za vrijeme boravka u Tadžikistanu, radi provjere borbene spremnosti ruske 201. motostreljačke divizije duž granice Afganistana, general armije Anatolij Kvašnjin ponovo ustvrdio da njegova zemlja neće sudjelovati u američkoj operaciji odmazde. Svi Putinovi bliski suradnici zasad uvjeravaju javnost da će Rusija samo obavještajno, moralno i politički podržavati SAD u najavljenoj operaciji odmazde. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bin Ladenov čovjek kupovao kemikalije u bivšoj Češko-Slovačkoj</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Libanonac Wahid El Hage, terorist koji je bio direktno povezan s Osamom bin Ladenom, osuđen ove godine na doživotnu kaznu zatvora zbog sudjelovanja u bombaškom napadu na američku ambasadu u Keniji, kupovao je u bivšoj Češko-Slovačkoj kemikalije koje se mogu koristiti za proizvodnju eksploziva. Tu tvrdnju pod velikim naslovom na prvoj stranici donosi konzervativni praški dnevnik Lidove noviny u broju od četvrtka, a temelji se na stenogramu iskaza koje je El Hage dao pred američkim sudom, tvrdeći kako se zanimao »samo za poljoprivrednu kemiju«. Bin Laden je, kako pišu Lidove noviny, slao Wahida El Haga na službene putove zato jer je od 1989. godine imao američku putovnicu, pa se s njom mogao lako kretati po cijelom svijetu. </p>
<p>Prilikom drugog puta u Slovačku, koja je tada još bila federalna jedinica zajedničke države Češko-Slovačke, već se zanimao za kemikalije. Na pitanje suca li je u Slovačkoj posjetio neke tvornice koje proizvode kemikalije i ako jest koje, El Hage je odgovorio: »Negdje 1992. ili možda 1993. posjetio sam pet ili šest takvih tvrtki čijih se imena ne sjećam«. Ujedno je objasnio da je htio »provjeriti njihove cijene i uvjete kupnje«, a zanimao se, kako je rekao, »za asfalt«, koji je opisao »znanstvenim nazivom bitumen«. Sve informacije koje je skupio na tome putu predao je, kako je izjavio, osobno Bin Ladenu i njegovim poslovnim partnerima iz Sudana. No FBI je saznala da je pokušavao u slovačkom poduzeću »Chemko« a.s. kupiti dušično industrijsko gnojivo tipa DAM 390, koje sadrži neke kemijske supstance koje su u travnju 1995. godine bile korištene pri bombaškom napadu na zgradu federalnog biroa u Oklahoma Cityju u SAD, kojom prilikom je poginulo 168 osoba.</p>
<p> Ahmed Al-Fadl je izjavio istražiteljima da je njihova skupina putovala u istočnoeuropske zemlje u kupovinu zato što je tamo bilo jeftinije. Prema njegovoj izjavi, Bin Ladenovi ljudi kupovali su u srednjoj i istočnoj Europi cement, asfalt i »druge stvari«, kao što su insekticidi, koje su zatim skuplje preprodavali, pretežno u Sudanu. </p>
<p>Slovački ministar gospodarstva L'ubomir Harach izjavio je s time u vezi za slovačku novinsku agenciju TASR da se slovačka vlada, sadašnja kao i bivša, pridržavala rezolucija UN-a iz 1995. i 1996. godine o zabrani izvoza oružja i eksploziva u zemlje koje se navode u rezolucijama. No on nije isključio da je ipak moglo doći do izvoza eksploziva i raznih komponenta u te zemlje pa je dao izraditi kompletnu analizu o izdanim licenci koju će podnijeti Vijeću obrane Slovačke. Za tvrtku ZTS Trading rekao je da se radi o tvrtci koja je u likvidaciji i da treba provjeriti je li stvarno izvezena roba odgovarala onoj koja je navedena u deklaracijama. Nije isključio da su se kemijske supstance, o kojima se govori u tekstu iz Lidovih novina, zaista završile u rizičnim državama. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Američki vrh podijeljen</p>
<p>NEW YORK, 20. rujna</p>
<p> - U vrhu američke administracije osjećaju se podjele oko toga što i kako učiniti u borbi protiv terorista, piše u četvrtak list The New York Times. Na temelju javnih izjava najviših dužnosnika, list zaključuje da neki od njih, prije svih zamjenik ministra obrane Paul Wolfowitz i predstojnik ureda potpredsjednika Richarda Cheneya Lewis Libby, zagovaraju široku i hitnu vojnu akciju. Prema njihovu mišljenju, trebalo bi napasti ne samo logore Osame bin Ladena u Afganistanu nego i slične ciljeve u Iraku i libanonskoj dolini Beka.</p>
<p>Na suprotnoj je strani, piše list, državni tajnik Colin Powell koji bi želio da Sjedinjene Države dobiju što širu međunarodnu potporu u borbi protiv terorista. Dnevnik procjenjuje da prevagu zasad imaju Powellova gledišta, koje je na određeni način podržao i potpredsjednik Cheney. On je rekao kako »nema dovoljno dokaza o umiješanosti Saddama Husseina« u prošlotjedna krvoprolića. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>NATO čvrsto podupire SAD</p>
<p>LONDON, 20. rujna</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a u četvrtak je istaknuo da taj savez čvrsto podupire SAD i čeka službenu obavijest o tome da su prošlotjedni teroristički napadi organizirani iz inozemstva. George Robertson odbacio je tvrdnje da je NATO nesigurno reagirao kad se dogodio napad na SAD, naglasivši podršku koju su Americi izrazili francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schröder. »Mogu vam reći da je Savez čvrst te da deklaracija od prošle srijede nije bila samo povijesna, ona je u svojim implikacijama bila i praktična«, rekao je Robertson. »Očekuje nas duga operacija, ali ne pobijedimo li, posljedice bi mogle biti katastrofalne.« NATO se prošli tjedan, prvi put u svojoj 52-godišnjoj povijesti, pozvao na tzv. članak 5. svoje Povelje. Prema tom članku, ustanovi li se da su napadi na SAD bili dirigirani izvana, time su zapravo napadnute sve članice Saveza koje tada kolektivno reagiraju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zasad nema novačenja u Americi </p>
<p>WASHINGTON, 20. rujna</p>
<p> - Bijela kuća objavila je da ne namjerava tražiti od Kongresa aktiviranje zakona o novačenju. »Na to se ne pomišlja, a, koliko znam, ni Pentagon to ne očekuje«, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer. Američki predsjednik Bush dobio je prošloga petka od Kongresa posebne ovlasti koje mu pripadaju u ratnom stanju. Odmah zatim odredio je da iz pričuve u djelatnu vojnu službu može biti pozvano 50.000 Amerikanaca. Pentagon je na temelju sadašnjih potreba odlučio pozvati njih 35.000. Vojni dužnosnici tvrde da će ti vojnici i časnici biti u službi samo unutar SAD-a. Nedugo zatim u javnosti se počelo nagađati hoće li zbog vojnih akcija protiv terorista i zemalja koje ih štite, biti uvedeno obvezno novačenje. Velika većina bila je protiv toga zbog neugodnih sjećanja na doba Vijetnamskog rata kad su Amerikanci posljednji put novačeni. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Amerika odbacila izjavu afganistanskih ulema </p>
<p>WASHINGTON, 20. rujna </p>
<p> - Bijela kuća je u četvrtak odbacila odgovor afganistanskih ulema i zatražila izručenje Osame bin Ladena. »To ne zadovoljava američke zahtjeve«, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer. Jedan afganistanski dužnosnik rekao je kako je vrlo vjerojatno da će vladajući talibani prihvatiti odluku vjerskih vođa i zatražiti pregovore sa Sjedinjenim Državama. »Predsjednik je zatražio da ključne osobe terorističke organizacije Al Qaida, među kojima i Osama bin Laden, budu izručene vlastima te da talibani zatvore terorističke kampove u Afganistanu. Sjedinjene Države stoje iza tih zahtjeva«, istaknuo je Fleischer. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Srednjoistočni čvor u sjeni globalnog terorizma</p>
<p>»Nadam se da će iz svega toga zla ipak nastati i nešto dobro« , izjavio je američki predsjednik George Bush komentirajući vijest o prekidu vatre na Srednjem istoku</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - »Nadam se da će iz svega toga zla ipak nastati i nešto dobro.« To je izjavio američki predsjednik George W. Bush komentirajući jedinu dobru vijest koja je ovih neizvjesnih i dramatičnih dana stigla sa Srednjeg istoka, odnosno tzv. Levanta. </p>
<p>Podudarnost je i ovaj put slučajna, ali je zacijelo znakovita i simbolična. Na dan proslave židovske Nove godine, u utorak 18. rujna, tjedan dana nakon terorističkog napada na SAD, Izraelci i Palestinci složili su se o uspostavi »prekida vatre«. U biti, palestinski vođa Yasser Arafat u srijedu je proglasio primirje, prihvaćajući time poziv izraelskoga premijera Ariela Sharona.</p>
<p>Pritom je Arafat u Gazi izjavio kako je »svim zapovjednicima sigurnosnih snaga naredio da bezuvjetno poštuju prekid vatre na svim frontama« te ponovio svoju spremnost da se pridruži »međunarodnoj koaliciji u ratu protiv terorizma«. Još je uputio javni poziv izraelskim dužnosnicima: »Sjednimo zajedno za stolom i dogovorimo se o trajnom miru!« Odmah je i, inače, vrlo »tvrdi« premijer Sharon prihvatio pruženu ruku i naredio, također u srijedu, »simbolično« povlačenje izraelskih vojnih postrojbi i tenkova s palestinskih samoupravnih područja, ponajprije iz Jenina i Ramallaha. Pritom je pozdravio Arafatovu »solidarnost s američkim žrtvama«.</p>
<p>Svijet je, u međuvremenu, sa zadovoljstvom prihvatio odluku o prekidu vatre između Izraela i Palestinaca i obećao pomoć u mirovnom procesu, što dokazuju vijesti iz Washingtona i New Yorka, iz Moskve i Bruxellesa, iz Pariza i Lonodona, te iz Kaira i Ammana. Sada se očekuje da se što prije sastanu Arafat i izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres, čiji je sastanak, predviđen za prošlu nedjelju, bio otkazan zbog Sharonove zabrane. Međutim, sada se iz pouzdanih izvora saznalo kako je Sharon morao popustiti pod snažnim pritiskom Washingtona i osobno predsjednika Busha koji želi Palestince u »antiterorističkoj koaliciji«.</p>
<p>Sada se vjeruje da je poticaj novom mirovnom procesu na Levantu možda već krenuo iz Kaira, gdje je u srijedu Arafat dugo razgovarao s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom koji je u dobrim odnosima i sa službenim Washingtonom, ali i s Izraelom. </p>
<p>Odmah je reagirao i Peres koji, čini se, jedva čeka susret s Arafatom. Valja podsjetiti, naime, da su Arafat i Peres, zajedno s tadašnjim izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom, kojega su židovski ekstremisti ubili 1995., dobitnici Nobelove nagrade za mir 1994. zbog mirovnoga sporazuma, prvoga između Izraela i Palestinaca, što su ga godinu dana prije postigli u Oslu.</p>
<p>Sada je Peres pozdravio Arafatov »pozitivni angažman u korist mira«, kada se »moraju udružiti sve snage protiv najgore prijetnje u suvremenoj povijesti«. Međutim, još nije ništa sigurno, čak ni trenutačni prekid vatre na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Naime, usprkos svim pohvalama što ih je dobio s mnogih strana, u sadašnjem »povijesnom« trenutku Arafat, čini se, ima vezane ruke ponajprije u utjecaju na svoje Palestince. To dokazuju i najnoviji napadi i sukobi, navodno ih je bilo osam, u četvrtak i petak između »palestinskih boraca« i izraelskih »snaga sigurnosti«. Točnije: radikalne palestinske organizacije, poput Hamasa, Istamskog džihada i Hesbollaha na jugu Libanona, javno su najavile kako neće poštovati odluku o primirju, već će se boriti »do konačnoga uništenja Izraela«.</p>
<p> Te Arafatove vezane ruke napokon može iskoristiti i Sharon, koji je eksponent radikalnih židovskih skupina, te ponovno krenuti u »konačni obračun« s palestinskom Intifadom. Time bi praktički i Izrael i Palestinci bili isključeni iz »međunarodne antitetorističke koalicije« koja je toliko draga Americi i Bushu.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Talijanska će vojska čuvati ministre obrane</p>
<p>Sastanak ministara obrane zemalja NATO-a premješten iz Napulja u vojnu bazu Pozzuoli / Vojni avioni će kontrolirati zračni prostor iznad Napuljskog zaljeva, a vojnici na zemlji će osiguravati »moguće mete napada«</p>
<p>RIM, 20 rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Uobičajeni godišnji sastanak ministara obrane zemalja članica NATO-a ovaj se put održava u Vojnoj akademiji Pozzuoli u blizini Napulja, umjesto u samom Napulju, iz sigurnosnih razloga</p>
<p>Razlog premještanja su najavljeni antiglobalizacijski prosvjedi, a nakon terorističkog napada na Twin Towers i Pentagon, sigurnosne mjere su još pooštrene. Naročito nakon informacija koje je objavio njemački list Stern da je ista teroristička grupa kamikaza trebala 1. listopada napasti sjedište NATO-a u Bruxellesu. Prema članku uglednog njemačkog lista, teroristički napad je planiran također avionima kojima bi upravljali piloti samoubojice. </p>
<p>Talijanska vlada je odlučila da će vojska biti direktno uključena u zaštitu i sigurnost NATO-ovog sastanka koji se treba održati 26. i 27. rujna. Vojnici neće održavati javni red u samom gradu, već će samo čuvati Akademiju Pozzuoli. Vojni avioni će kontrolirati zračni prostor iznad Napuljskog zaljeva, a vojnici na zemlji će osiguravati »moguće mete napada« kao što su električne centrale i telekomunikacijski sistemi. Mornarica će biti zadužena za kontrolu napuljske luke i prilaza s mora. </p>
<p>U petak u Napulj stiže 8000 policajaca i karabinjera. Oni će osiguravati i mnogobrojne palače u središtu Napulja. Od 25. rujna se zatvara napuljski međunarodni aerodrom Capodichino, otkazano je više od 225 letova.</p>
<p> Ministri obrane zemalja NATO-a će najviše vremena raspravljati o obrambenim sistemima. Na dnevnom redu je i diskusija o proturaketnoj obrani koju žele izgraditi SAD. </p>
<p>Talijanska obavještajna služba je upozorila na opasnost antiglobalizacijskih manifestacija koje mogu biti pokriće za akcije fundamentalističkih grupa koje se mogu nesmetano uvući u redove prosvjednika. »Pred planetarnim ratom koji je objavio Bush, nadamo se da nam neće zabraniti pravo na mirne prosvjede našeg neslaganja«, izjavio je u intervjuu Corriere della Serra glasnogovornik antiglobalističke mreže, Francesco Caruso. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Konrad Freytag: Ne vjerujem u mogućnost trećeg svjetskog rata</p>
<p>Glasnogovornik NATO-a govori za Vjesnik o pripremama za sastanak ministara obrane NATO-a u Italiji, te o uključivanju NATO-a u borbu protiv terorista</p>
<p> l Pukovniče Freytag, jesu li završene pripreme za sastanak u vojnoj bazi Pozzuoli?</p>
<p>- To je uobičajeni godišnji, neformalni susret ministara obrane zemalja članica NATO-a, koji se održava svake godine krajem rujna početkom listopada. Prošle godine je Portugal bio domaćin susreta, a ove godine je Italija. </p>
<p>l Smatrate li pametnim sigurnosnim potezom premještanje mjesta održavanja iz Napulja u Akademiju Pozzuoli?</p>
<p>– U zadnje vrijeme, kad se susrećemo sa nevidljivim neprijateljem koji terorističkim napadima pokušava uništiti sve simbole zapadnog sistema, među koje spada i NATO, nije na odmet biti na oprezu. Mjesto sastanka je premješteno zbog opasnosti od agresije antiglobalističkih pokreta, prije nego što je došlo do terorističkog napada u Americi. </p>
<p> l Smatrate li antiglobalističke manifestacije opasnima?</p>
<p>– U demokratskim društvima su dopušteni svi vidovi mirnih prosvjeda. Mirni prosvjednici ne bi trebali nikome smetati. Opasni su oni koji traže povod za agresiju i ulične nemire.</p>
<p> l Koje su glavne teme sastanka ministara obrane zemalja članica NATO-a?</p>
<p>– Kako je to neformalan, informativni sastanak, nema ni nekog službenog dnevnog reda, niti će biti značajnih odluka. Glavne teme rasprave su standardne, a to je progres obrambenih mogućnosti zemalja članica, raspravljat će se o obrambenom štitu koji predlažu SAD, o odnosima NATO-EU. Sigurno će se raspravljati i o nedavnom terorističkom napadu. </p>
<p> l Glavni tajnik NATO-a lord Robertson je već najavio primjenu člana 5, po kojem u slučaju vojnog napada na jednu zemlju članicu NATO-a, druge zemlje vojno sudjeluju u napadu na agresora. </p>
<p>– NATO još nije donio odluku o napadu. Istina je da će biti primijenjen član 5, ali najprije treba otkriti tko je neprijatelj kojega treba napasti. Još uvijek ne znamo točno o kome se radi. </p>
<p> l Zar nije već imenovan neprijatelj br. 1, Osama bin Laden, čije se izručenje traži?</p>
<p>– Osama bin Laden je sigurno do sada bio idejni vođa mnogih terorističkih napada, i on se osobno deklarirao kao neprijatelj Zapada, na prvom mjestu SAD. Stoga nije isključeno da je i ovaj put umiješan u do sada najstrašniji teroristički čin. Pitanje je da li i koje zemlje stoje iza te monstruozne organizacije. </p>
<p> l Vjerujete li da bi, kako pišu novine, američki napad mogao prouzročiti početak trećeg svjetskog rata, kao što je predvidio Nostradamus. </p>
<p>– Na žalost, Nostradamusa nisam čitao, ali kako ga sve češće spominju u medijima, zatražio sam od mog sina, koji je također novinar, da pažljivo pročita knjigu i vidi ima li stvarno nagovještaja ovih zbivanja. Osobno ne vjerujem da ima ikakve opasnosti da dođe do trećeg svjetskog rata. S.M.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bilo bi tragično da se borba protiv terorizma pretvori u rat civilizacija</p>
<p>SCHLOMO AVINERI </p>
<p>Rat koji dolazi</p>
<p> - a bit će to rat, žestok, krvav i smrtonosan - neće biti sličan ni jednom dosadašnjem ratu. Iako još nitko ne može naslutiti njegov oblik, valja držati na umu jednu stvar - to nije rat protiv islama, niti je to rat protiv arapskog svijeta. No, to će biti rat protiv muslimanskih fundamentalista koji su slučajno i Arapi, ako su točne indicije i dokazi kojima sada raspolažemo o počiniteljima napada na New York i Washington.</p>
<p>Ovo nije novi rat. Terorizam na Srednjem istoku već dugo postoji kao političko oruđe i nije se koristio samo protiv Izraela ili Sjedinjenih Država. Netom izabranog libanonskog predsjednika Beshira Gemayela ubili su 1982. sirijski agenti. Kurdski teroristi već su desetljećima aktivni u Turskoj; islamski teroristi ubili su predsjednika Anwara Sadata i kasnije pokušali ubiti predsjednika Mubaraka. </p>
<p>Ne radi se tu o borbi protiv zapadnog imperijalizma ili globalizma. Nije to ni odgovor na trenutačni nasiljem ispunjen zastoj u izraelsko-palestinskim pregovorima; valja se prisjetiti da su neke od Bin Ladenovih terorističkih akcija protiv SAD-a počinjene za vrijeme izraelsko-palestinskog medenog mjeseca koji je uslijedio nakon sporazuma u Oslu 1993.</p>
<p>Umjesto toga, svjedoci smo mnogo dubljeg fenomena koji je u jednakoj mjeri kulturni, kao što je politički i ekonomski. Islam kao vjera može biti i tolerantan i trijumfalistički - baš kao i njegova sestrinska religija kršćanstvo. No, postoji sila u ekstremnom islamu koja moderno doba - cijeli projekt prosvjetiteljstva - vidi kao svog neprijatelja. Za nju su demokracija, jednakost, politički liberalizam, odjeljivanje države i crkve, jednakost spolova, sekularizam đavolji posao. Baš kao anabaptisti iz Münstera, islamisti sebe vide kao Božje oruđe u svijetu pokvarenom grijesima materijalizma i nevjere. Takav manihejski svijet terorizam opravdava kao volju Božju. Za ljude poput Bin Ladena - a čini se da njegova verzija islamskog fundamentalizma stoji iza terorističkih napada na New York i Washington - zla je čak i Saudijska monarhija jer omogućuje američku prisutnost na Srednjem istoku. </p>
<p>Godinama su inačice takvog terorizma uživale prešutnu podršku nekih arapskih država. Čak su i neke europske zemlje, zbog makijavelističkog raison d'etata zatvarale oči pred terorističkim ponašanjem. Sirija - primarni izvor terorizma kojeg sponozorira država - sada je čak i kandidat za mjesto u Vijeću sigurnosti. No, kao što u ratu protiv nacizma i fašizma ne može biti moralne neutralnosti, tako i koalicija koju Amerikanci pokušavaju izgraditi počiva na pretpostavci da se toleriranje režima koji podupiru terorizam ne može nastaviti ako rat protiv terorizma ima biti ozbiljan.</p>
<p>Neki teroristi, bez ikakve sumnje, imaju legitimnu motivaciju i legitimne povode (ovdje na um padaju Kurdi i Palestinci). No legitimni ciljevi ne legitimiziraju zla sredstva. Ona vrsta terorizma koju smo vidjeli sedamdesetih i osamdesetih - otmice zrakoplova, ubojstvo izraelskih sportaša na münchenskoj Olimpijadi 1972. - danas je mutirala u islamom nadahnutog palestinskog bombaša-samoubojicu i, naposljetku, u armageddonske scene kakve sada vidimo u New Yorku i Washingtonu. </p>
<p>Rat koji je pred nama bit će težak. Rat protiv Iraka prije deset godina i »virtualni« rat kojeg je NATO vodio nad Kosovom ne nude nikakve presedane. Doista, predugo smo bili u zabludi da je borba protiv terorizma stvar policije - da je pravi način za suzbijanje fanatičnih terorista pokretanje istrage i podizanje optužnica, a ne neumoljiva, duga, oružana borba. Te su zablude brutalno raspršene masakrima u New Yorku i Washingtonu. </p>
<p>Trenutačno ne postoje jasne strategije kako voditi ovaj rat, no one će biti osmišljene. Ono što bi stvarno bilo tragično je da se borba protiv terora pretvori u rat civilizacija, rat Zapada protiv islama, jer je teroristička vizija islama iskrivljavanje te vjere. Međutim, kolaboracioniste terorizma trebalo bi tretirati jednako strogo kao i same teroriste. Samo na taj način možemo pobijediti u ratu koji je objavljen svijetu prosvjetiteljstva, modernom svijetu koji se prostire na svim oceanima i koji doista prihvaća sve vjere. </p>
<p>Schlomo Avineri je profesor političkih znanosti na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu</p>
<p>Copyright: Project Syndicate, rujan 2001.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>IDS-ova trampa s Vladom</p>
<p>Kao član Predsjedništva Demokratskog centra i predsjednica Županijske organizacije Demokratskog centra za Istru sa čuđenjem sam pročitala u Glasu Istre od 15. rujna o.g. tekst pod naslovom »Županija za 'mekši' Statut...«</p>
<p>Otvaranje tematski i medijski ponovno pitanja Istarskog statuta IDS-a, u vrijeme aktualne rasprave o razgraničenju sa Slovenijom ili tzv. slučaj »Piranskog zaljeva«, u svakom slučaju je veoma čudno. Ovo nas čudi tim više što se g. Kajin u novije vrijeme u nekoliko navrata oštro i korektno odredio o pitanju slovensko-hrvatskog razgraničenja. U članku se navodi da »Županijsko poglavarstvo nije pripremilo nikakav materijal o sporazumu o granici sa Slovenijom, rekao je Žufić odgovarajući na pitanje kako da toga nema na dnevnom redu, iako je župan Ivan Jakovčić to, potaknut raspravom i pitanjima vijećnika, na prošloj Skupštini najavio za naredno zasjedanje. Žufić je rekao da je sklon tome da Županija usmjeri pažnju na pitanja iz svoje nadležnosti«.</p>
<p>Očito je da se dio vodstva IDS-a nastoji otkloniti od problematike granice, budući da u istom članku navodi da će se zatražiti »susret s predstavnicima Vlade i Ustavnog suda« kako bi se dogovorila »mekša varijanta rješenja oko Statuta« i da će se »naredni tjedan delegacije Istarske županije zalagati da Vlada povuče svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti nekih odredaba Istarskog statuta«. Ne ulazeći u legitimitet spornih odredaba Istarskog statuta, zar nije čudno da se podudaraju zahtjevi prema Vladi u svezi s povlačenjem ocjene ustavnosti Statuta s onim da aktualna istarska županijska vlast IDS-a odustaje od razmatranja problema granice na Županijskoj skupštini?</p>
<p>Smatramo nepoželjnim - zataškavajući istinu Istranima - da ova dva potpuno različita problema (Statut i granica) budu predmet »neke trgovine ili stranačke koncesije«. Stoga se nadamo da će Poglavarstvo Županije i Županijska skupština ipak javno razmotriti i zauzeti stavove o navedenom problemu i da će o tome javno progovoriti i glasnogovornik Vlade, jer ponovo »zaslijepiti Istrane ili Istrijane« bila bi zaista sramota. Svima je u interesu odrediti poštenu granicu sa susjednom Slovenijom u sklopu međunarodnog prava i našeg Ustava, a isto tako razriješiti i »pat-probleme Statuta«, ali nikako »trampom pod žitom« i koncesijom sui pro suo.</p>
<p>Dr. sc. VESNA GIRARDI JURKIĆ, član Predsjedništva DC-a i predsjednica ŽO DC-a Istre, Pula</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Lažna je dvojba znanost ili propast</p>
<p>Htio sam reagirati na posljednji članak I. Ratkovića. Ali gospodin Dragutin Flajšman iz Varaždina bio je brži (Vjesnik, 12. rujna 2001.). Pritom je »prodao« izvrstan naziv za dva Igora, oni su Don Kihoti. Čini se da je »Važno zvati se Igor«, ako se piše o tehnici u Vjesniku. Šalu na stranu. Potpuno se slažem s ocjenom gospodina D. Flajšmana o navedenim autorima. Oni uporno pišu i ostat će zabilježeni kao osobe koje su ukazivale na neke probleme u proteklih desetak godina. Ovom zgodom interesira me samo jedan od dva Igora, Igor Ratković.</p>
<p>U posljednje vrijeme on je napisao, mislim, tri teksta, od kojih svaki zaslužuje pozornost najšire javnosti. Međutim, javnost koja je u pitanju ne reagira. Ne reagira ta javnost (jasno, znanstvena) ni kada je proziva jedan nastavnik s Medicine da je korumpirana i lijena.</p>
<p> Ne reagira na mnoge čudne stavove iznesene u dvije tv-emisije o znanosti u kojima je bio nazočan, među ostalim, i ministar znanosti i tehnologije. Osvrnuo bih se na jednu od njih, onu koju je analizirao gospodin I. Ratković. Jedna svevremenska tv-voditeljica odlučila se predstaviti hrvatskoj javnosti kao istraživačka novinarka. Već joj naslov emisije nije bio dobar. U Hrvatskoj za mene je lažna dvojba znanost ili propast? Prava je dvojba znanje ili propast. A Hrvatska mora prema podacima koje smo čuli u emisiji uvesti 99,9 posto znanja jer »proizvodi« samo 0,1 posto znanja. Zato je bio u pravu dr. G. Granić (ne pišem zbog povlađivanja) kada je naglašavao potrebu znanja. A to znanje mogu prenijeti u nekim slučajevima samo vrhunski obrazovani stručnjaci, od kojih se velik dio bavi i znanošću.</p>
<p> Kada bi hrvatska znanost trenutno dobila bilo koju svotu novaca, ništa to ne bi pridonijelo razvoju i boljitku Hrvatske ako bi se to utrošilo u radove koji rezultiraju objavom u citiranim časopisima. Nažalost, ljudi poput naših Don Kihota nemaju pristupa u takve elitne emisije. Naime, negdje sam pročitao da tehničari, berem u Hrvatskoj, i nisu znanstvenici, već samo društveno korisni djelatnici. A sada o istraživačkoj novinarki. Pozivam je da objasni gdje joj je u obrazovnoj strukturi nestalo gotovo 30 posto hrvatskog stanovništva. Naime, evo podataka prema video zapisu. Bez škole je 10,1 posto stanovnika. Od 4 do 7 razreda (zašto 7 razreda kada je obvezno obrazovanje 8 godina) u Hrvatskoj je 21,2 posto, a sa srednjom školom 11,5 posto stanovnika. Samo 5,3 posto stanovnika završilo je neki fakultet. Dva su tu problema. Prvo, kuda je nestalo 28,5 posto stanovnika. Drugo, kako sa 5,3 posto visokoobrazovanih načiniti potreban zaokret u razvoju i blagostanju Hrvatske. Sigurno ne ulaganjem samo u radove za objavu u časopisima. Još jedan njezin podatak izazvao je zaprepaštenje među redovitim profesorima u trajnom zvanju. Mnogi bi željeli imati plaću od 9.200 do 10.000 kuna. Kako je nemaju, priča mi prijatelj da je bilo velike povike na njihova dekana jer kako vodi ustanovu kada oni nemaju tako visoke plaće.</p>
<p>Netko treći našao bi još i drugih zamjerki toj emisiji istraživačke novinarke za sva vremena i sve sustave.</p>
<p>SJEPAN SLIVAK, dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Gomila laži i bezočnih insinuacija o HNS-u</p>
<p>U Hrvatsku narodnu stranku stiglo je anonimno pismo na čijem je kraju navedeno stotinjak adresa na koje je upućeno, među ostalim, i većini hrvatskih medija.</p>
<p>U pismu se nesuvislo imputira vodstvu HNS-a da HNS na značajne političke funkcije stavlja političare, da želi političku kontrolu nad resorima koje je dobio u političkoj borbi tj. na izborima i da želi na, na političkim izborenim pozicijama, zadržati kontrolu. HNS-u se imputira i da se čelnici HNS-a žele osobno okoristiti stečenim političkim pozicijama i da su predsjednici nadzornih odbora svi naši zastupnici u Gradskoj skupštini, što je laž i bezočna insinuacija.</p>
<p>Posebno se apostrofira da čelnici HNS-a...»vrše pritisak da se eliminiraju dosadašnji dužnosnici, ljudi HSLS-a, HSS-a, ASH,a LS-a«.</p>
<p>Pismo je anonimno, što govori o autoru ili autorima, ali je potpuno izvan konteksta zdravog razuma. Pa nego što?! Pa neće valjda bilo koja stranka, pa ni HNS, dobiti izbore i ostaviti da i dalje na pozicijama ostanu oni koji su te iste izbore izgubili! Zbilja izvan svake pameti! Pa valjda zato izbori i postoje. Po tome se ni ministri ne bi trebali mijenjati! Onima koji ne znaju ili ne žele znati treba poručiti da su zauvijek svršila vremena jednopartijske države, izbora pro forma i političke sinekure do umirovljenja. Svaki je politički mandat na provjeri sa svakim sljedećim izborima. Na ovakav (anonimnim pismom) način i bez ikakva razumijevanja političkog procesa mogu reagirati samo politički protivnici HNS-a koji se još uvijek ne mogu pomiriti s višestranačjem, demokracijom, redovitom i prirodnom demokratskom procedurom (smjenom nakon izbora) i posebno oni koji se ne mogu pomiriti s gubitkom na izborima. HNS je izborio na izborima u političkoj utakmici sa svim ostalim strankama svoju participaciju u vlasti u Gradu Zagrebu i tu je obavezu preuzeo s punom odgovornošću, a u pregovorima s koalicijskim partnerom u točnom odnosu izbornih rezultata obnaša tu vlast nad, u koalicijskom sporazumu dogovorenim, resorima.</p>
<p> Očito je da nekome posebno smeta trajni uspon političkog rejtinga HNS-a te uspon društvenog i političkog rejtinga predsjednice HNS-a prof. dr. Vesne Pusić. HNS sa svojim rukovodstvom i predsjednicom prof. dr. Vesnom Pusić na čelu sigurno neće ustuknuti pred ovakvim i sličnim napadima i neće odustati od politike da Hrvatska što prije postane uljuđena, građanska, na pravu zasnovana demokratska država u sklopu Europske unije. </p>
<p>Sinkronizirane akcije napada sa svih strana na HNS-ov rad u gradu Zagrebu samo potvrđuju da je HNS na pravom putu transparentne politike čistih računa, pogotovu u resorima za koje je odgovoran, a koji su mu pripali danim povjerenjem građana na izborima.</p>
<p>HNS je znao reagirati na manipulacije oko problema nejasnog odvajanja novaca građana Grada Zagreba za obnovu kuća u Derventi, na što je potpredsjednik SDP-a Mate Arlović izjavio da »Ukoliko je HNS dopustio da ga se izmanipulira u Zagrebu, onda nije za vlast«, i time je prevaranta i prevarenog stavio u obrnute, civilizacijski nedozvoljene pozicije.</p>
<p>HNS će, poučen iskustvom, ubuduće svojim koalicijskim partnerima prilaziti s puno više opreza. HNS će svakako i dalje znati opravdati povjerenje građana! U kontekstu cijelog napada na HNS nije nebitna napomena, a ujedno podsjećamo hrvatsku javnost da je HNS jedina stranka koja je na tako visoke političke funkcije kao što su Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i član Poglavarstva Grada Zagreba postavila ljude koji nisu članovi HNS-a. </p>
<p>BORIS BLAŽEKOVIĆ, glasnogovornik HNS-a</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Početak procesa kasni četiri godine</p>
<p>Prema optužnici, koja je sastavljena još 1997. godine, optužene se tereti da su zbog etničkog čišćenja na okupiranom području Baranje u Branjini tukli i zlostavljali uhićene Hrvate i tjerali ih na prisilni rad</p>
<p>OSIJEK, 20. rujna</p>
<p> – Glavna rasprava u slučaju protiv Desimira Lačanina i Željka Lozanovića, Baranjaca srpske nacionalnosti koje se tereti za počinjeno kazneno djelo genocida, započela je u četvrtak na osječkom Županijskom sudu razdvajanjem postupka od ostalih optuženih koji nisu dostupni.</p>
<p>Naime, optužnica Županijskoga državnog odvjetništva koja za genocid tereti Lačanina i Lozanovića obuhvaća još 23 osobe koje su trenutno nedostupne hrvatskom pravosuđu jer su u vrijeme mirne reintegracije prebjegle u SRJ ili neke treće zemlje. Veliko vijeće, kojim predsjeda sudac Damir Krahulec, prihvatilo je prijedlog branitelja optuženih, pa će se nadalje njima dvojici suditi odvojeno od preostalih optuženih, kojima će se suditi u odsutnosti.</p>
<p>Prema optužnici, koja je sastavljena još 1997. godine, Lačanina se tereti da je kao član Štaba teritorijalne obrane u cilju etničkog čišćenja na okupiranom području Baranje u Branjini tukao i zlostavljao uhićene Hrvate te da je bio rukovoditelj prisilnih radova na koje su tjerani Hrvati. Lozanovića se, pak, tereti da je s istim ciljem naoružan zlostavljao Hrvate, prijetio im, tukao ih te konačno protjerivao iz sela.</p>
<p>»Cijelo vrijeme rata bio sam zaposlen u Mlinsko-pekarskoj industriji kao portir tako da zbog radnih obaveza nisam mogao biti u Štabu niti sam to htio. Istina je da sam bio mobiliziran i da sam bio pripadnik teritorijalne obrane, no nisam bio član Štaba jer sam imao svoje radne obaveze. Dobio sam uniformu i poluautomatsku pušku, a bombe smo dobivali kada bismo odlazili na prvu liniju« – objasnio je optuženi.</p>
<p>Prema njegovim riječima, nikoga nije zlostavljao, nikada nije pljačkao jer nije imao potrebe jer, kako je istaknuo, on je samo »jedan običan čovjek seljak«. »I danas svi živimo u istom selu i družimo se, čak i oni Hrvati koji su se vratili u selo nakon mirne reintegracije. Nitko me nikad nije za ništa optuživao« – kazao je Lačanin ustvrdivši kako su oni koji su nešto skrivili odavno otišli. </p>
<p>Sličan je iskaz dao i optuženi Lozanović, koji je sudskome vijeću naglasio kako nije nikoga privodio, protjerivao ni fizički zlostavljao. »Nisam sudjelovao ni u kakvim akcijama. Jedino sam nosio JNA uniformu i poluautomatsku pušku jer sam bio mobiliziran, pa sam morao ići na bent na prvu liniju prema Osijeku« – kazao je Lozanović, inače poljoprivrednik iz Branjine. Također je istaknuo kako ništa ne zna o uhićenjima, paljenju kuća u selu ili pljačkama.</p>
<p>Suđenje se nastavlja početkom listopada saslušanjem svjedoka. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatski Rambo-pljačkaši uhićeni u Gorici</p>
<p>Iza brave su dvojica vrhunski naoružanih pljačkaša, za koje talijanska policija tvrdi da su hrvatski državljani, a sumnja se da su poharali mnoge rezidencijalne vile u sjeveroistočnoj Italiji</p>
<p>GORICA, 20. rujna</p>
<p> – Nakon jednomjesečne potrage za pljačkaškim bandama koje haraju po sjeveroistočnoj Italiji napadajući prvenstveno vile u elitnim naseljima, u utorak kasno noću leteći je odred talijanske policije uhitio dvojicu dobro naoružanih pljačkaša za koje se tvrdi da su – Hrvati! Riječ je o U. G. (31) i B. S. (21) koji su bili naoružani parabelumima od 9 mm proizvedenima u kragujevačkoj »Crvenoj zastavi«, a kod njih je zatečen pravi arsenal municije – 23 punjenja revolverskih metaka.</p>
<p> Uz to imali su i kompletnu elektronsku opremu za eliminaciju zaštitnih uređaja, a u ruksaku jednoga od uhićene dvojice pronađena je i kožna kaciga s noćnim vizirom te prilična količina droge (marihuane i extazyja), ali i specijalni zemljovidi ( specijalke) sjeverne Italije. U utorak ujutro u 1,30 sati u elitnom centru Gorice jedan od letećih odreda talijanske policije koji tragaju za pljačkašima vila, a sumnjalo se ponajprije na Albance, primijetio je dva mladića. Nakon uhićenja kod njih je pronađeno mnoštvo dokaza koji upućuju na činjenicu da su barem dio pljačkaških bandi, a kada je policija provjerila njihov identitet, zaprepastili su se bogatim kriminalnim dosjeima u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj. </p>
<p>U Italiji su zasad bili nepoznati, a zanimljivo je da su zatečeni s ispravnim putovnicama, iako su do sada operirajući po srednjoj Europi koristili razne identitete. Kako policija pretpostavlja, najvjerojatnije su na tragu opasnoj međunarodnoj pljačkaškoj bandi, a najviše podataka uz bilješke koje su kod njih pronađene policija pribavlja preko poruka i telefonskih brojeva u njihovim mobitelima. Za sada policija ih tereti za ilegalni unos oružja, municije i droge u Italiju, a ostalo, uvjerena je policija, utvrdit će se u kriminalističkoj obradi. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Marinca optužuju zbog lažnog iskaza </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Petar Pripuz, brat Zorana Pripuza, optuženog člana »zločinačke organizacije«, podnio je Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv svjedoka pokajnika u tom procesu, Tomislava Marinca, zbog kaznenog djela protiv pravosuđa davanjem lažnog iskaza. </p>
<p>U prijavi, koju je podnio Pripuzov punomoćnik odvjetnik Rajko Mlinarić, navodi se da je Marinac na sudu dao lažni iskaz. Marinac je naime u istrazi izjavio da su mu supruga Rajka Momčilovića i optuženi Hrvoje Gašparinac (u srijedu pušten iz pritvora, op. a.) rekli da financiranje obrane petorice optuženih (braće Momčilovića, Zečevića, Jelavića i Krojfa) snosi brat Zorana Pripuza, Petar, te da ga to jako puno košta.</p>
<p>U kaznenoj prijavi navodi se da te Marinčeve tvrdnje ne odgovaraju istini te stvara potpuno lažnu i difamantnu sliku o Petru Pripuzu, a takav podatak o plaćanju troškova odvjetnika trebao bi tužiteljstvu poslužiti kao element takozvane zločinačke organizacije. D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Opljačkanim novcem častili se u toplicama</p>
<p>OSIJEK, 20. rujna</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku krivima su proglašeni, zbog počinjenog razbojstva u osječkoj mjenjačnici »Alen«, C.B. (20) za kazneno djelo pljačke, te J.S.A.L. (20) (ima dva imena i prezimena, op.a.) i Z.Č. (21) za prikrivanje kaznenog djela. (S obzirom na to da je riječ o mlađim punoljetnicima, navodimo samo inicijale.)</p>
<p> Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva teretila je B.C. da je u ožujku ove godine naoružan nožem i zamaskiran šiltkapom te sunčanim naočalama ušao u mjenjačnicu »Alen« gdje je od službenice zatražio novac. Pokušavši spriječiti pljačku službenica je odbila predati mu novac, nakon čega je on izvadio nož kojim je počeo mahati prema njoj vičući: »Daj pare!« Uplašena mu je službenica tada predala 3205 DEM. Nakon pljačke B.C. se na putu prema autobusnom kolodvoru presvukao u drugu odjeću, a pljačkašku je odbacio.</p>
<p> Autobusom je otišao u Bizovačke toplice na dva dana s prijateljima J.S.A.L. i Z.Č., a potom su zajedno otišli u mađarske toplice Harkany, gdje su proveli još tri dana. Upravo stoga optužnica njegove prijatelje tereti za prikrivanje ovoga kaznenog djela. To više što u istrazi nikako nisu mogli objasniti kako to da su pet dana jeli, pili i spavali po hotelima u toplicama na račun C.B. iako su znali da ne potječe iz imućne obitelji i da nema toliko novaca. </p>
<p>Presudom Županijskog suda u Osijeku B.C.-u i J.S.A.L.-u izrečena je kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od šest mjeseci, što obuhvaća odgojne mjere pojačane brige i nadzora, te posebne obveze uključivanja u rad humanitarnih organizacija ili pak u poslove komunalnog i ekološkog značaja. Trećeoptuženi Z.Č. »zaradio« je kaznu zatvora od šest mjeseci uvjetno na tri godine. Iznoseći svoju obranu C.B. je istaknuo kako je život proveo u nesređenim obiteljskim uvjetima jer su se majka i otac razveli kada je imao dvije godine. Majka mu se tada preselila u Beograd, gdje ima još jedno dijete, dok je otac ostao u Osijeku. On živi kod bake, otac se ne brine za njega i ne plaća njegovo uzdržavanje, a osim toga i rijetko kontaktiraju. »Nezaposlen sam, bez novaca i osjećam se kao da ne pripadam ni majci ni ocu. Većinu vremena provodim 'lapeći'. Stvarno ne znam što mi je bilo da opljačkam mjenjačnicu« - kazao je C.B. ustvrdivši kako je to vjerojatno zato što »previše gleda akcijske filmove«. Nadalje je objasnio kako se kritičnog dana dogovorio sa J.S.A.L. i Z.Č. da odu u Bizovac, no nije imao novaca, pa je odlučio otići do jednog prijatelja u Bosutsko naselje kako bi posudio od njega nešto kuna. Kako je putem prošao pored mjenjačnice »Alen«, u tom mu se trenutku ideja da je opljačka učinila dobrom i njegovim jedinim rješenjem. Nož je imao uvijek uza se jer, kako je ispričao, nekoliko je dana ranije imao incident u jednom kafiću, pa ga je nosio iz straha.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Udruga zbog krivotvorenja i međunarodne prostitucije</p>
<p>ZAGREB, 21. rujna</p>
<p> – Zbog osnovane sumnje da su se udružili radi krivotvorenja isprava i organiziranja međunarodne prostitucije, istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu odredio je zadržavanje od 48 sati za trojicu državljana Hrvatske, Maria O. (22), Dalibora O. (24), Marka J. (21), potom Rumunjke Carmen F. T. (20) i dvije državljanke Moldavije, Viorice S. (20) i Inge A. (18).</p>
<p>U obrazloženju ovog rješenja istražnog suca navodi se da je osumnjičene u istragu privela policija uz kaznene prijave, te da su se prvih troje osumnjičenih pred istražnim sucem branili šutnjom, dok su osumnjičene djevojke iznijele obranu. S obzirom da su se prva trojica branili šutnjom, postoji osnovana sumnja da bi boravkom na slobodi utjecali na ostale sudionike ovih kaznenih djela. Što se oak tiče osumnjičenih djevojaka, riječ je o stranim državljankama koje bi mogle pobjeći, pa su i one zadržane u pritvoru. J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kutle u bolnici u Mostaru zbog upale gušterače</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Suđenje Miroslavu Kutli i jedanaestero suoptuženih u slučaju »Tisak« u četvrtak je odgođeno na Općinskom sudu zbog izostanka prvooptuženog Kutle koji se nalazi na liječenju u Mostaru. </p>
<p>Naime, kako Kutle nije pristupio niti na prošlu raspravu zakazanu za 12. rujna, sutkinja Ksenija Gržin zatražila je medicinsko vještačenje bolesnika, kako bi se mogla zakazati nova rasprava na kojoj bi on mogao prisustvovati. </p>
<p>No, Kutlino zdravstveno stanje i dalje ne dozvoljava pristupanje sudu. Njegov branitelj, odvjetnik Rajko Mlinarić sudu je priložio medicinsku dokumentaciju o Kutlinoj bolesti i liječenju. Sutkinja Gržin je rekla kako će zagrebački općinski sud zatražiti od Uprave za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju, te ljudska prava pri Ministarstvu pravosuđa, da odredi medicinskog vještaka koji će vještačiti Kutlu. </p>
<p>Sutkinja je na prošloj raspravi dotadašnju medicinsku dokumentaciju poslala na Zavod za sudsku medicinu na vještačenje, prilikom čega je vještak prof. Josip Škavić sudu poslao nalaz i mišljenje vještačenju. U njemu se navodi kako je Kutle još 3. rujna, u pratnji roditelja, došao na pregled u ambulantu u Širokom brijegu, gdje je ultrazvučnim pregledom ustanovljeno da boluje od akutnog gastroenterokolitisa (upala želuca, tankog i debelog crijevo). Nakon toga Kutle je bio na pregledu i kod kirurga u Kliničkoj bolnici u Mostaru, koji je pak postavio dijagnozu holecistopankreatitisa (upala žućne vrećice i gušterače), te mu je predloženo bolničko liječenje što je Kutle odbio, smatrajući da će se tretmanima kod kuće stanje popraviti. </p>
<p>Međutim, Kutlino se stanje pogoršalo, te je u prošli petak dobio uputnicu za bolničko liječenje, a u nedjelju je i zaprimljen u bolnicu s dijagnozom upale gušterače, što nam je potvrdio također njegov branitelj, odvjetnik Anto Nobilo. </p>
<p>Slijedeća je rasprava zakazana za 4. listopada.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Svjedok Puljak: Ni dan-danas ne znam zašto me je pretukao Sliško</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – U nastavku suđenja pripadnicima tzv. zločinačke organizacije u četvrtak je u sudnici Okružnog zatvora u Remetincu svjedočio Stjepan Puljak. Puljka su brojni svjedoci navodili kao osobu koja je prvookrivljenom Nikici Jelaviću u siječnju 1995. godine iznajmila stan u Maksimirskoj ulici, nasuprot kafiću »Bonaparte«, čiji je vlasnik bio Vjeko Sliško. Upravo za promatranje Sliškovih kretanja razne su osobe koristile taj stan, a navodno je poslužio, kako ističe tužiteljstvo, i atentatorima na Sliška i Jurja Dodića u siječnju 1995. godine. </p>
<p>»Taj sam stan dobio na korištenje, a u njemu su se prije mene nalazile izbjeglice. Dok sam se ja u razdoblju između 1994. i 1996. godine nalazio u Berlinu, u tom su stane živjele dvije djevojke, izbjeglice iz Dervente, Ivana i Marija. Ja sam za pucnjavu na Sliška doznao tek kad sam se vratio«, rekao je Puljak te sudskom vijeću, kojim predsjeda sudac Ratko Ščekić, ispričao kako ga je jednom prilikom pretukao Sliško u lokalu na Kozari Boku. </p>
<p>»Premda je Vjeko tada rekao da znam zašto, ja ni dan-danas ne znam zašto me tukao«, rekao je svjedok te naveo kako ga je nakon toga pokupila policija.</p>
<p>Ispričao je i o susretu sa Zdravkom Šiškićem. U svibnju 2000. godine policija ga je pozvala na razgovor u Đorđićevu, gdje se nalazio i Šiškić, koji je rekao kako sam ja iznajmio stan Jelaviću te još neke činjenice o kojima ja nisam ništa znao. Puljak je demantirao Šiškićevu priču po kojoj je on ružno govorio o Jelaviću i Petroviću optužujući ih za niz kaznenih djela. Na kraju je napomenuo kako Šiškić, kad iz zatvora dođe na dopust, hoda uokolo pijan i drogiran te kako se tako ponašaju samo osobe koje imaju nečiju zaštitu. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 1. listopada. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Androniko Luksic ruši Argentinu i gradi novi hotel</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Ako mu to stručnjaci dopuste, Androniko Luksic srušit će dubrovačku Argentinu i na istom mjestu sagraditi novi hotel, koji bi bio najbolji objekt na tom dijelu Jadrana, doznaje Vjesnik iz povjerljivih izvora. </p>
<p>Problem se, naime, javio kada je Luksic, višegodišnji vlasnik spomenutog hotela u koji dosad nije ulagao, doznao da nosivi zidovi sadašnjeg objekta neće izdržati planirano uređenje na razinu pet zvjezdica. Jedno od predloženih rješenja, pošto je saznao za probleme, bilo je da se hotel preuredi do razine četiri zvjezdice. Ali Luksic bi ipak radije gradio potpuno novi objekt ako mu to dopuste stručnjaci, odnosno gradske vlasti.</p>
<p>Hotel, koji po mnogima ima najljepši položaj na Mediteranu, sada ima tek tri zvjezdice, a zbog ignorantskog odnosa prema njemu Luksic je Hrvatskoj izgubio velik dio svog ugleda. Sličan odnos, doduše, Luksic ima i prema Plavoj laguni, gdje se također nije »pretrgnuo« od prevelikih ulaganja. </p>
<p>No, već od ove jeseni to bi se trebalo promijeniti. Sporno je samo hoće li se čileanski bogataš morati zadovoljiti tek preuređivanjem i dotjerivanjem spomenutog hotela ili će mu biti dopušteno da napravi potpuno novi ekskluzivni objekt. </p>
<p>Androniko Luksic, podsjećamo, namjerava svu svoju hrvatsku turističku imovinu objediniti u zajednički hotelski lanac Plava laguna, s kojim bi krenuo u europsku tržišnu utrku.</p>
<p>Nedavno je svojem turističkom imperiju pridodao i elitnu cavtatsku Croatiju. Zanimljivo je, međutim, da Luksic uopće nije znao kako je uz Hotel Croatiju (kupio je tvrtku) dobio i Hotel Supetar i jedan restoran na rivi. Kada su ga nedano visoki državni dužnosnici pitali što misli napraviti s Hotelom Supetar, on je odvratio: »S kakvim Supetrom«?</p>
<p> Iz toga je vidljivo da će Supetar, potencijalno odličan hotel za obiteljski biznis, najvjerojatnije uskoro biti prodan. Luksic je pritom najmanje kriv što Croatia d.d. nije sama prodala taj objekt prije privatizacije. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kud žurite ako ste na odmoru? </p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – »Jeste li vi na godišnjem odmoru?« upitao je zlarinski konobar četvero gostiju (dva slovenska bračna para) pošto su protestirali da ga čekaju već skoro pola sata iako je restoran poluprazan. Kad su mu potvrdili da su na odmoru, uzvratio im je: »... pa kud onda žurite, imate vremena«. I otišao...</p>
<p>Naš gastarbajter navratio je sa stranim poslovnim partnerom u jedan hvarski restoran. Želio je popiti dobro vino i upitao konobara koje bi mu preporučio, odnosno kakva vina imaju. Dobio je najkraći mogući odgovor: »Crno i bilo.«</p>
<p>Na žalost, ovakvih bisera i biserčića moglo bi se redati »do mile volje« jer se pokazalo, tj. ponovo potvrdilo da većina ugostitelja na obali, što se posebno odnosi na sezonske, želi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> napraviti što veći promet i što više zaraditi sa što manje truda. Zaboga, sezone su kratke! U toj i takvoj »konkurenciji« oni pravi, profesionalni ugostitelji se »gube«, gosti koji nalete na »derače kože« često pomisle da su svi takvi itd. »Derači« odmahuju rukom uz komentar kako nije važno što izigrani gost više neće doći jer će – doći drugi...</p>
<p>Naši ugostitelji, okupljeni u svojoj udruzi pri Hrvatskoj obrtničkoj komori sastat će se na stručnim susretima u Zagrebu 5. i 6. studenoga, ove godine trinaesti put. Posebno se pamte lanjski (u Rabu) kad je zabilježen oštar verbalni napad na ministricu turizma, zračnog prijevoznika Croatia Airlines te neke strane turoperatore jer su »dovodili loše goste« pa nije napravljen željeni promet. Malo i nimalo se govorilo o kakvoći ponude i cijenama, dakle o onome čuvenom pravilu »vrijednost za novac«, koje stranci posebno traže i poštuju. </p>
<p>Ova sezona u cjelini je vrlo slabo pripremljena i u njoj je do velikog izražaja došao raskorak između fizičkog i financijskog prometa te između promocije na euro-tržištu i stanja na našemu terenu. Zanimljivo će biti vidjeti što će se i koliko o tome govoriti na skupu u Zagrebu! Hoće li, naime, ponovo radni dio Susreta proći većinom u nabrajanju ugostiteljskih nevolja.</p>
<p>Ne pamti se glavni godišnji ugostiteljski skup a da na njemu nije bilo »ruke na srcu« kako je istina da »... u našim redovima ima i kukolja koji trebamo i moramo odstraniti«. Budući da se to stalno ponavlja, znači da se u čišćenju nije daleko odmaklo, pa je jadranska rivijera u turističkim sezonama i dalje premrežena velikim brojem svakojakih »ugostiteljskih« sezonaca i tzv. koncesionara kojima je kvaliteta usluga zadnja briga. </p>
<p>Do te kvalitete (i turističkog ugleda destinacija) jedva, čini se, drže i lokalne samouprave, kojima je prva briga naplatiti najamnine i razne takse...</p>
<p>Krešo Ferenčina, novi predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih radnika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, nedavno je najavio da će se na zagrebačkim Susretima »... analizirati utjecaj zakona i svih ostalih državnih struktura na struku. Bit će to prilika da povedemo ozbiljne razgovore«. Hoće li se također ozbiljno porazgovarati o zbivanjima tijekom sezone!</p>
<p>»U sezonu smo ušli potpuno spremni«, bio je zaključak sjednice državnog Povjerenstvo za pripremu sezone održane 3. srpnja u Zagrebu, ali to su uvjerljivo demantirala zbivanja – od radnog vremena uslužnih djelatnosti, građevinsko-komunalnih zahvata, skromne iznavpansionske ponude po neskromnim cijenama...</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dragičević: Ina danas vrijedi više od MOL-a</p>
<p>ZAGREB, 20. prosinca</p>
<p> - Nova Uprava Ine je zaustavila devastaciju kompanije čija je vrijednost za godinu dana povećana dvostruko, prema procjenama Price Waterhousea na gotovo 1,5 milijardi dolara, naglasio je u četvrtak na predstavljanju njihovog transportnog sustava predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>Zahvaljujući tome, dodao je, više nema mogućnosti da ju zajedno s Janafom i kutinskom Petrokemijom, kako je to svojedobno planirano, preuzme mađarski MOL. Naime, Ina sada na tržištu, kako smo doznali, vrijedi više od MOL-a čiju je vrijednost Reiffeisen banka nedavno procijenila na 1,39 milijardi dolara.</p>
<p>»Započeli smo čišćenje neplaćenih potraživanja pri čemu smo spremni dio otpisati ali svi naši kupci moraju shvatiti da su energenti roba koju nam moraju plaćati ili naći novog dobavljača«, kazao je Dragičević ističući i važnost nastupa na stranim tržištima za profitabilonost njihovog poslovanja.</p>
<p>Govoreći o sustavu prijevoza u Ini, istaknuo je kako imaju ukupno 2.900 kilometara cjevovoda od čega 1230 kilometara priključnih, te 481 kilometar magistralnih naftovoda i 605 kilometara plinovoda, a Inina tvrtka-kćer Plinacro ima 1.741 kilometar magistralnih i regionalnih plinovoda. </p>
<p>Prošle godine su za cestovni prijevoz derivata koristili ukupno 500 autocisterni (120 svojih, a ostale su od 92 ugovorna prijevoznika), koje su napravile oko 100 tisuća vožnji i prevezle više od milijun tona derivata do benzinskih postaja, te 1,3 milijuna tona do skladišta. Pritom posebnu pozornost posvećuju zaštiti okoliša i sigurnosti prijevoza zbog čega svi vozači koji prevoze njihove proizvode prolaze dodatnu obuku i moraju poštivati posebni interni kodeks ponašanja, kazao je Dragičević. Taj kodeks, primjerice, predviđa da se vozač mora maknuti na parkiralište čim primjieti da je iz njegove cisterne nastala kolona.</p>
<p>U Ini je predstavljena i knjiga Mirka Domitrana 'Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu'. Knjiga je prije svega namijenjena osobama koje se bave prijevozom opasnog tereta, te sadrži praktične upute, no koristit će i stručnjacima na tom području.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>BSA pokreće hajku na softverske ilegalce </p>
<p>Za studeni najavljena velika kontrola uporabe softvera u trgovačkim društvima / Zbog kršenja Zakona o autorskim pravima prijave protiv Istarske banke i zagrebačke Zračne luke / Kazna za ilegalno umnožavanje i prodaju programskih »piratica« 22 dnevna osobna dohotka </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Hrvatski ogranak Udruge profesionalnih proizvođača softvera (BSA) u studenom kreće u veliku hajku na pravne osobe, trgovačka društava i druga poduzeća koje u svojem poslovanju koriste nelegalno nabavljene računalne programe. Kontrolu licencija za softver ugrađen u računala provode gospodarski inspektori Državnog inspektorata, a kao ni u svijetu, pritom se ne ulazi u privatne stanove, osim ako postoji opravdana sumnja da se koriste za ilegalno umnožavanje i prodaju softvera.</p>
<p> Kako upozorava BSA, u Hrvatskoj je u posljednje dvije godine korištenje ilegalno nabavljenog softvera u velikom porastu, zbog čega znatnu štetu trpe i država i domaći i strani proizvođači računalnih programa. Uz to, zemlji uvelike šteti epitet »raja za ilegalce«, posebice nakon našeg ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Naime, jedan od uvjeta za prijam bio je i strogo poštivanje Zakona o autorskom pravu i pratećih propisa. </p>
<p>– Prema našim procjenama, u Hrvatskoj je 80 do 85 softvera u računala ugrađeno bez plaćanja licencije, znači ilegalno. Iako ima zemalja u kojima je taj postotak i veći, problem je ozbiljan i ova je akcija način da se na njega upozori i najšira javnost – kaže Dinko Borić, predsjednik hrvatske BSA. </p>
<p>Tijekom ove godine gospodarski inspektori Državnog inspektorata posebnu pozornost posvetili su kontrolama u većim trgovačkim društvima. Rezultat je šest kaznenih prijava protiv »ilegalaca« sa sjedištima u Zagrebu, Karlovcu, Našicama i Rijeci te njihovih podružnica i poslovnica širom Hrvatske, a još traje policijska obrada drugih slučajeva softverskog piratstva. </p>
<p>U priopćenju kojim BSA najavljuje svoju akciju spominje se da je ilegalno ugrađen softver pronađen, primjerice, u riječkoj podružnici Istarske banke, Zračnoj luci Zagreb, zagrebačkim tvrtkama Induchemu, Brunata trgovini, Hand designu, novogradiškim tvrtkama EP za računalno grafičko obrazovanje, Grisu itd.</p>
<p>U šest mjeseci ove godine, kontrola u poslovnim prostorijama 18 pravnih osoba različitih djelatnosti i u dvije obrtničke radnje na zagrebačkom području otkrila je 209 bespravno uporabljenih računalnih programa u više od 50 računala. Vrijednost tih programa je, navodi, BSA, više od 700.000 kuna, odnosno za toliku svotu oštećeni su proizvođači softvera.</p>
<p>Inače, podataka o prvostupanjskim ili pravomoćnim sudskim presudama zbog ilegalnog umnožavanja i prodaje softvera i dalje je vrlo malo. Kako bi oni koji u piratstvu traže zaradu znali s čime mogu računati, navodi se najsvježiji primjer. Jedan građanin Slatine koji je softver ilegalno umnožavao i nudio preko novinskih oglasa (!) kažnjen je globom u iznosu 22 prosječna dnevna dohotka (ili toliko dana zatvora), a na visinu kazne utjecalo je »iskazano kajanje i navodno neznanje da je time kršio zakon«. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Razriješeni ravnatelji Carinske i Porezne uprave</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Katarina Bakija i Ivan Iveković, ravnatelji Carinske odnosno Porezne uprave, nedvojbeno su pridonijeli razvitku tih službi i pripremama za oštre promjene u njima. No, pred narednu fazu rada, koja će donijeti velike promjene, oni su predložili da ih se razriješi dužnosti i ja sam to prihvatio – objasnio je promjene u svom ministarstvu nakon sjednice Vlade Mato Crkvenac, ministar financija. </p>
<p>Novi ravnatelji birat će se javnim natječajem, a Crkvenac je najavio i reizbor na svim rukovodećim funkcijama u tim upravama. U sklopu borbe protiv sive ekonomije ministar financija najavio je skori natječaj za pomoćnika ministra zaduženog za nadzor rada svih uprava tog ministarstva.</p>
<p>Sivu ekonomiju, objasnio je Crkvenac, moguće je suzbiti samo pojačanim mjerama (veće i odlučnije kazne) te sustavnim pristupom kako bi se »spriječilo da bude časno varati svoju hrvatsku državu«. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Njemačke tvrtke spremnije za ulaganja u Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – »Suradnja na području intelektualnih usluga i turizma te izravna partnerstva među tvrtkama dviju zemalja, bez posredovanja države, budućnost su hrvatsko-njemačke gospodarske suradnje«, istaknuo je, među ostalim, na savjetovanju o gospodarskoj suradnji Hrvatske i Njemačke predstavnik njemačkoga Ministarstva gospodarstva i tehnologije Herman Jörissen. </p>
<p> Savjetovanje su na Zagrebačkom velesajmu u suradnji s njemačkom poslovnom udrugom Brücke-Osteuropa organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i World Trade Centar Zagreb, a okupilo je 40 hrvatskih i 28 njemačkih malih i srednjih tvrtki te predstavnike raznih ministarstava, komora i udruga poslodavaca.</p>
<p> Jörissen je ustvrdio da su njemačke tvrtke spremne intenzivirati ulaganja, a Hrvatska treba što prije svoje zakonske okvire prilagoditi standardima Europske unije, posebno u segmentu maloga gospodarstva.</p>
<p>Dr. Gebhardt Weiss, veleposlanik SR Njemačke u Hrvatskoj, ocijenio je da je vidljiv trend uzleta gospodarske suradnje dviju zemalja, a njemačkim je poduzetnicima poručio da je vrijeme za hrabrije gospodarske pothvate u Hrvatskoj, osobito u turizmu.</p>
<p>Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek je rekao da suradnja stagnira te da se bilježi pad robne razmjene. U prvih šest mjeseci ove godine iz Hrvatske u Njemačku je izvezeno robe u vrijednosti 348 milijuna dolara, dok je iz Njemačke u Hrvatsku uvezeno robe u vrijednosti 777 milijuna dolara, od čega najviše putničkih automobila. Stoga bi se, drži Pecek, suradnja mogla intenzivirati upravo na području automobilske industrije. </p>
<p>Napomenuo je i da je ukupni iznos izravnih ulaganja Njemačke u Hrvatsku dosegao je 1,26 milijardi dolara, od čega na Siemens i Deutsche Telekom otpada čak 980 milijuna dolara</p>
<p>Pecek je rekao kako danas u Hrvatskoj ima 91.000 obrtnika, ali da nije zadovoljan njihovom strukturom, jer je previše trgovine i ugostiteljstva, a premalo proizvodnih djelatnosti. </p>
<p>Istaknuo je da je malo poduzetništvo najuspješniji dio hrvatskog gospodarstva. U 1999. godini dobit malog i srednjeg poduzetništva iznosila je 5,9 milijardi kuna, a u prošloj godini dosegla je sedam milijardi kuna. U malom i srednjem poduzetništvu zaposleno je 63 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. No, ovaj dio gospodarstva ne raspolaže odgovarajućom opremom za rad.</p>
<p>Kreditiranjem malog gospodarstva, rekao je Pecek, stvari se kreću nabolje, a uloga je države i ovoga ministarstva da dadu šansu i podršku najkvalitetnijim poduzetnicima. Istaknuo je važnost obrtništva, revitalizacije malih tvrtki i osnivanje novih, kao i promicanje zadrugarstva.</p>
<p>Ministarstvo je, rekao je Pecek, započelo raditi na izmjeni zakonske regulative, čime se također nastoji potaknuti malo gospodarstvo, među ostalim i poreznim olakšicama. Za listopad je najavio 25. zasjedanje Bavarsko-hrvatske mješovite komisije za gospodarsku suradnju, koja će se održati u Hrvatskoj, a na njoj će biti posebno razmatran sektor obrtništva te mogućnosti poboljšanja informacijskih sustava u malom gospodarstvu.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Od EU Hrvatska očekuje najmanje, Rumunjska najviše </p>
<p>U Beču su, večer prije Foruma,predstavljeni i rezultati srpanjske ankete koju je proveo Odjel za istraživanje tržišta Bank Austrije među 650 top-menadžera te 8000 stanovnika Hrvatske, Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske na temu srednje i istočne Europe 2010. godine. </p>
<p>Predstavljajući novinarima tzv. Central East Europe (CEE) trend indeks 2010., Ferdinand Lacina, bivši austrijski ministar financija i sadašnji savjetnik Uprave Bank Austrije, naglasio je da menadžeri regije vjeruju kako će Europa profitirati proširenjem, zatim kako većina vjeruje da će proširenje Unije imati pozitivne posljedice na njihove zemlje te da su najmanja očekivanja u Hrvatskoj, a najveća u Rumunjskoj. </p>
<p>Istraživanje je potvrdilo da se ponovio rezultat iz prethodne godine, prema kojem je 83 posto anketiranih menadžera polazilo od toga da će proširenje EU imati pozitivne posljedice na njihovu zemlju. Čak 73 posto smatra da će dosadašnje zemlje članice profitirati od toga, a samo se 10 posto pribojava negativnih posljedica.</p>
<p> Za razliku od menadžera, stanovništvo je mnogo suzdržanije – 58 posto ispitanih vjeruje u pozitivne posljedice proširenja EU, ali 22 posto pomišlja i na negativne efekte. </p>
<p>CEE Trend indeks pokazuje uvjerenje menadžera da će proširenje Unije na Istok biti završeno do 2010. godine. Češki, mađarski, poljski, slovenski i slovački menadžeri pokazali su se iznimno velikim optimistima u pogledu pridruživanja svojih zemalja EU – u svim zemljama u to ih je uvjereno više od 85 posto, dok su se Hrvati sa samo 34 posto na ovom primjeru dokazali kao pesimisti. </p>
<p>Kod pitanja o vremenu pristupa Uniji istraživači zaključili kako je optimizam veći među menadžerima nego među stanovništvom. Primjerice, u Mađarskoj svi ispitani menadžeri smatraju da će do 2010. godine njihova zemlja pripadati EU, dok je među stanovništvom postotak 75. Raspoloženje u korist EU popravilo se u Slovačkoj i Rumunjskoj, a u Hrvatskoj je u srpnju ove godine bilo lošije nego godinu ranije. </p>
<p>Odgovori na pitanja vezana uz uvođenje eura otkrivaju kako 52 posto ispitanih vodećih ljudi najvećih kompanija u regiji smatra da euro treba što prije uvesti kao platežno sredstvo, dok je samo šest posto protiv. Zanimljivo je da se većina euro optimista nalazi u Hrvatskoj i Slovačkoj, dok su menadžeri u Mađarskoj i Sloveniji mnogo nepovjerljiviji prema uvođenju te valute. </p>
<p>Očekivanja vezana za gospodarski razvitak regije vrlo su visoka: 65 posto menadžera vjeruje da će se regija razviti u jednu od najprosperitetnijih u svijetu, a samo 13 posto anketiranih poslovnih ljudi sumnjaju u gospodarski bum. </p>
<p>»Ovakvi rezultati potvrđuju naša očekivanja od ove regije i pokazuju kako oni koji oblikuju javno mnijenje u gospodarstvu zagovaraju novu Europu«, kazao je Lacina. No, recimo i to da je u Hrvatskoj na spomenuto pitanje o gospodarskom razvitku bilo čak 58 posto pesimističnih odgovora. </p>
<p>Ukupno 69 posto ispitanika smatra da će gospodarstvo njihove države nakon pristupa EU imati veću ulogu u međunarodnoj ekonomiji od današnje. Prošle godine takvo je mišljenje zastupalo, međutim, čak 78 posto anketiranih. </p>
<p>»Optimizam u srednjoj i istočnoj Europi još uvijek je visok, iako je ove godine zabilježio lagani pad. Smatram da je realnost sustigla euforiju iz protekle godine«, kazao je voditelj Odjela za istraživanje tržišta Bank Austrije Martin Mayr. </p>
<p>Sastavni dio spomenutog CEE Trend indeksa jest tzv. indeks entuzijazma – riječ je o pokazatelju koji govori u kojim zemljama prevladavaju velika očekivanja i optimizam, a gdje dominira suzdržanost vezana uz pristup EU. Iznimno velika očekivanja imaju menadžeri Rumunjske, Bugarske i Mađarske, relativno daleko iza njih su češki menadžeri, za Poljake, Slovence i Slovake karakterističan je oprezni pesimizam, dok Hrvati zauzimaju posljednje mjesto. U istraživačkom timu Bank Austrije zaključuju kako se u svakom slučaju očekuje rast ekonomija u regiji te smanjenje razlika u ekonomijama istočne prema zapadnoj Europi. Istraživači, međutim, ukazuju i na velike razlike među zemljama – primjerice, rast očekivanja u Rumunjskoj i Bugarskoj, a njihov pad u Hrvatskoj i Sloveniji.</p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Radoš: Do kraja 2005. Vlada će predložiti zakon o ukidanju redovnog vojnog roka </p>
<p>Prema novom zakonu, Vlada je uključena u donošenje bitnih obrambenih odluka, ali neka su rješenja kompromisna, rekao Radoš / Do kraja godine Sabor treba donijeti i zakone o sudjelovanju hrvatskih snaga u međunarodnim postrojbama, o vojnoj industriji... / Treba provesti reviziju korištenja stanova u vlasništvu HFP-a na područjima od posebne skrbi / Granić na čelu Kriznog stožera / Poplavljeni dobili oko tri milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - »Novi zakon o obrani omogućuje da se postigne nužna ravnoteža između Vlade, predsjednika Republike i Sabora u donošenju ključnih odluka. To je na tragu rješenja u zemljama koje te odnose usklađuju na demokratski način«, rekao je ministar obrane Jozo Radoš objasnivši osnovnu intenciju novog zakona što ga je Vlada u četvrtak poslala u saborsku proceduru. </p>
<p>Najveća promjena vezana je uz Vladu koja je u potpunosti uključena u donošenje bitnih odluka. Ipak, Radoš nije propustio reći da su neki elementi zakona rezultat kompromisa, pa u nekim vojnim pitanjima postoji direktna veza između Glavnog stožera i predsjednika Repbulike kao vrhovnog zapovjednika. Primjerice, predsjednik države donosi vojnu strategiju, definira vojna područja u zemlji, te odlučuje o veličini sastava i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga. </p>
<p> Ministar obrane, inače, u miru je dio zapovjednog lanca, dok u ratu vrhovni zapovjednik izravno zapovijeda Glavnim stožerom čijeg načelnika imenuje na prijedlog Vlade i uz mišljenje Sabora. U postupku imenovanja ministra obrane predsjednik države daje samo mišljenje. </p>
<p> Do kraja godine, uz taj zakon, Sabor bi trebao donijeti i zakone o službovanju u Oružanim snagama, sudjelovanju hrvatskih vojnika i policajaca u međunarodnim postrojbama, o vojnoj industriji te o mirovinskom i socijalnom osiguranju. Vlada će pripremiti i nove zakone o civilnoj zaštiti, o službi motrenja, obavješćivanja i uzbunjivanja (tzv. služba 112), koja će se vjerojatno izdvojiti iz MORH-a, te o služenju civilnog vojnog roka. Radoš je najavio da će Vlada do kraja 2005. predložiti parlamentu zakon o ukidanju redovnog vojnog roka, odnosno uvođenje ugovornog služenja.</p>
<p>Zeleno svjetlo dobio je i novi zakon o pravima branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, utemeljen na odrednicama nove socijalne politike. Osnovni mu je cilj, naglasio je ministar branitelja Ivica Pančić, zaštita prava najtežih invalida i obitelji poginulih te ujednačavanje prava branitelja i njihovih obitelji. </p>
<p> Novi je zakon, smatra Pančić, bio potreban jer se veliki dio odredaba postojećeg zakona donesenog 1998. nikad nije primjenjivao budući da nije bilo novca. K tome, tvrdi, stari zakon bio je nepravedan jer je uskom krugu omogućio kumuliranje prava i tako stvarao velike razlike među braniteljima. </p>
<p>Pančić kaže da je novi zakon na razini najviših svjetskih standarda, te da se »Hrvtska nema čega stidjeti ni u odnosu na mnogo bogatije države«. Stoga se nada da će »biti dovoljno mudrosti i spremnosti da se zakon donese bez nepotrebne politizacije«. U raspravi o problemima na područjima državne skrbi, Vlada je priznala da gospodarskoj obnovi dosad nije bilo posvećeno dovoljno pažnje pa će to biti važna zadaća buduće agencije za područja posebne državne skrbi. Ministarstvo obrane zaduženo je da do kraja godine završi sve aktivnosti vezane uz povrat imovine. Najavljena je i revizija korištenja stanova na tim područjima u vlasništvu Hrvatskoga fonda za privatizaciju. Fond mora donijeti i program korištenja nekretnina na područjima od posebne skrbi. </p>
<p>Vicepremijer Goran Granić na čelu je Kriznog stožera Vlade zaduženog za koordinaciju rada državne uprave i predlaganje interventnih mjera u izvanrednim uvjetima - od elementarnih nepogoda do terorističkih napada. Članovi Stožera su i ministri unutarnjih poslova, obrane, financija, rada i socijalne skrbi, javnih radova, obnove i graditeljstva, zdravstva, zaštite okoliša, prometa i veza, te poljoprivrede. </p>
<p>Gradovima Orahovici i Našicama te općinama Zdencima, Čačincima, Crncu, Novoj Bukovici, Đurđenovcu, Podgoraču, Donjoj Motičini, Feričancima i Koški Vlada je dodijelila 2,98 milijuna kuna bespovratne pomoći za ublažavanje i otklanjanje posljedica velikih poplava.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Od participacije osloboditi starije od 70 godina </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Nezadovoljni Vladinom socijalnom reformom, iz Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) poručuju Vladi da mirovina nije socijala već mirovinsko pravo, za koje su uplaćivali cijeli život.</p>
<p>»U Konačnom prijedlogu zakona o zdravstvenom osiguranju ukinut je dobni cenzus dok će imovinski cenzus biti jednak za sve, što je za MUH neprihvatljivo«, rekao je predsjednik MUH-a Alojz Malogorski na konferenciji za novinare. On ističe da imovinski cenzus ne može biti jednak za sve, jer zdravstvenu zaštitu najviše koriste umirovljenici, koji su i najsiromašniji.</p>
<p> »Podaci o troškovima života za kolovoz i rujan, pokazuju da dvočlanoj umirovljeničkoj obitelji za minimalno mjesečno podmirenje troškova života treba 2500 kuna, dok samo za hranu i stanovanje odlazi 1839 kuna. S obzirom da prosječna mirovina iznosi 1460 kuna, umirovljeniku ne ostaje ni kuna za liječenje«, upozorio je Malogorski. Stoga u MUH-u zahtijevaju da se u zakon o zdravstvenom osiguranju unese imovinski i dobni cenzus za participaciju u zdravstvenim uslugama, i to tako da plaćanja budu oslobođeni oni umirovljenici kojima je mirovina manja od 1700 kuna i koji su stariji od 70 godina.</p>
<p>Malogorski se boji da će sadašnji umirovljenici »platiti ceh« mirovinske reforme, jer će prvi stup mirovinskog osiguranja, odnosno generacijska solidarnost ostati bez pet posto doprinosa. Naime, taj će se doprinos prenijeti u drugi stup odnosno u obaveznu štednju. »Predlažemo da prije početka reforme, država donese propise kojima će osigurati izvorne prihode za Mirovinski fond, kako isplata mirovina ne bi ovisila o proračunu«, zaključio je Malogorski. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Predloženi zakon je podvala Saboru«</p>
<p>Prije donošenja zakona o udžbenicima trebalo je revidirati nastavne programe - pred učenike su stavljeni zadaci koje savladavaju ljudi na fakultetima; istodobno, studenti ne samo da ne znaju što su učili punih 12 godina u školi, već su i nepismeni, ističe dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – »Prijedlogu zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu koji bi se uskoro trebao naći na drugom saborskom čitanju, treba reći stop, jer to je obična podvala Saboru«, rekao je u četvrtak Vinko Bajrović iz splitskog Zavoda za unapređenje školstva, na okruglom stolu pod nazivom »Novim zakonom do kvalitetnijih udžbenika«. </p>
<p>Bajrović smatra kako je Ministarstvo prosvjete i ovoga puta odabralo obrnuti put, jer se rasprava o prijedlogu zakona među stručnjacima provela prekasno.</p>
<p> Dekan Filozofskog fakulteta dr. Neven Budak (ujedno i autor udžbenika), ustvrdio je kako ni jedan udžbenik nije dobar jer nije izrađen po dobrom nastavnom programu. Budak naime smatra da je prije donošenja zakona o udžbenicima, trebalo doći do revizije nastavnog programa. </p>
<p>»Današnja je škola svedena na štreberaj i bubanje bez kreativnosti, a pred učenike su stavljeni zadaci koje savladavaju ljudi na fakultetima. U isto vrijeme, studenti ne samo da ne znaju što su učili punih 12 godina u školi, već su i nepismeni«, smatra Budak. </p>
<p>Uzrok lošemu stanju u prosvjeti, saborski zastupnik HDZ-a Drago Krpina vidi u čestoj promjeni ministara, od kojih svaki u svojim programima ide od početka. »Tržišni je interes danas jači od javnoga, pa se udžbenici brzo mijenjaju bez većih promjena«, rekao je Krpina, smatrajući da bi prijedlog zakona u udžbenicima trebalo ostaviti barem za treće saborsko čitanje. </p>
<p>»Ne može se reći da smo zadovoljni situacijom pogotovo kad vidimo redove pred knjižarama«, rekao je pomoćnik ministra prosvjete Krešimir Munk, izrazivši zadovoljstvo što se ove godine pojavio velik broj udžbenika, što prema njemu, vodi do liberalizacije tržišta. </p>
<p>Većina sudionika okrugloga stola složila se s amandmanima koje je na konačni prijedlog Zakona o udžbenicima podnio nakladnik Profil Internacional. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Studentskom peticijom protiv socijalnih mjera Vlade</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Tridesetak studentskih predstavnika Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu predsjednika Hrvatskog studentskog zbora Marka Potrebice, okupilo se u četvrtak na Markovu trgu ispred zgrade Vlade na prosvjednoj sjednici Skupštine Studentskoga zbora. </p>
<p>Predstavnici studenata na taj su način izrazili nezadovoljstvo socijalnim mjerama Vlade, koje smatraju dosad najvećim udarom na studentski standard. Kako je naglasio predsjednik Studentskog zbora u Zagrebu Zrinko Čustonja, ukida se dječji doplatak za 25.000 socijalno najugroženijih studenata, uvodi novi pravilnik o studentskoj prehrani i nameće doprinos od 36 posto na studentski rad. Studentski predstavnici nezadovoljni su i prijedlogom zakona o visokim učilištima po kojem bi svi studenti trebali plaćati studij. Time bi, upozoravaju, pravo studiranja pripalo samo bogatima. »Svjesni smo gospodarskog i socijalnog stanja u državi i potrebe štednje i zato smo spremni podnijeti svoj dio tereta. No, insistiramo da se legalno izabrane studentske predstavnike konzultira i uključi u procese donošenja svih odluka koje se odnose na studente«, istaknuo je Čustonja. Predstavnik zagrebačkih studenata tvrdi da ministarstva rada i financija nisu našla shodnim kontaktirati studentske predstavnike prilikom donošenja mjera vezanih uz studentski standard. Čustonja stoga traži da se ubuduće studentski predstavnici pozivaju u ministarstva kako bi sudjelovali u donošenju sličnih odluka. </p>
<p> Članovi Studentskog zbora i ovaj su put kritizirali ministra znanosti dr. Hrvoja Kraljevića, a po njemu su i nazvali svoju maskotu. Lutak Hrvoje ima zalijepljena usta i »nosi« natpis: »Student po mjeri ministra Kraljevića«. </p>
<p>Kako je istaknuto na prosvjednoj skupštini, Hrvatski studentski zbor član je krovne europske studentske organizacije ESIB, no u Hrvatskoj je unatoč tomu marginaliziran.</p>
<p> »Krše se prava koja su studenti godinama stjecali«, kažu studentski lideri tražeći da se studentski standard zadrži na sadašnjoj razini. </p>
<p>Prosvjedna sjednica protekla je bez izgreda. Dogovoreno je da će za nekoliko dana na razini Sveučilišta u Zagrebu biti organizirano potpisivanje peticije među studentima o Vladinim socijalnim mjerama.</p>
<p> Prema najavama u Studentskom zboru, cilj skupštine na Markovu trgu bio je obavijesti javnost o studentskim problemima. No, ako javnost i Vlada ne prihvate njihove primjedbe, predstavnici Zbora kažu da su spremni organizirati studentske prosvjede širih razmjera. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić na informativnom razgovoru</p>
<p>OSIJEK, 20. rujna</p>
<p> - U četvrtak je na informativni razgovor u osječku policiju pozvan Ivan Vekić, nekadašnji ministar unutarnjih poslova, danas odvjetnik i predsjednik osječko-baranjskog Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata. Informativni razgovori koji se posljednjih tjedan dana provode u toj policijskoj upravi ukazuju na činjenicu da se i u Osijeku, nakon Gospića, Bjelovara, Zadra i Šibenika, otvaraju slučaji nerazriješenih ubojstava srpskih civila. </p>
<p>Vjesnik doznaje da je Vekić bio dva sata na razgovoru, no u Policijskoj upravi osječko-baranjskoj nisu htjeli konkretizirati o čemu je riječ.</p>
<p>Načelnik tamošnjeg operativno-komunikacijskog centra Branko Horvatin potvrdio je da se provode informativni razgovori, rekavši da se za sve informacije o tome moramo obratiti MUP-u. Međutim, MUP se ogradio »kineskim zidom« od bilo kakvih izjava ili komentara. »Danas sam bio pozvan na informativni razgovor koji je bio vrlo korektan. Bio sam sâm, a razgovor je bio sužen na područje Slavonije«, rekao je Vekić na konferenciji za novinare, sazvanoj zbog posljednjih uhićenja, privođenja i saslušanja sudionika Domovinskoga rata.</p>
<p>Izjavivši da neće iznositi detalje razgovora, Vekić je istaknuo kako mu izbor pitanja i ono što se od njega tražilo daje na znanje kako je riječ o širokoj akciji koja, uvjeren je, »dobrim dijelom ide nasumce«. Dodao je da mu je rečeno: »Valjda čitate novine«, pa zaključuje kako se te akcije »očito događaju nakon što se nešto nađe u novinama, a policija onda ima potrebu to provjeravati«. </p>
<p>Na konferenciji za novinare upozoreno je da će se Nacionalnom stožeru predložiti da prekine sve daljnje razgovore i dogovore s vlašću. Također, pozvat će se predstavnici svih nacionalnih i sličnih udruga da odrede akcije koje će biti poduzete zbog uhićenja, privođenja i saslušanja sudionika Domovinskoga rata. One mogu biti, rečeno je, »od pasivnog građanskog neposluha do aktivnog građanskog otpora«. S. Č. D. /M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Antičević-Marinović: Nastavit ću s reformama </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Premijer Ivica Račan uputio je u četvrtak Saboru zahtjev za izglasavanje povjerenja Ingrid Antičević Marinović i Nevenu Mimici, koje premijer predlaže za nove ministre pravosuđa i uprave odnosno europskih integracija. Na sjednici vlade Račan je za sljedeći tjedan najavio i »intenzivne radne razgovore o sadržajnom poboljšanju rada Vlade«. </p>
<p> Nakon što ju je premijer Račan na sjednici Vlade i službeno predložio za novu ministricu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, zastupnica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović rekla je kako očekuje da tu odluku uskoro potvrdi Sabor. Najavila je da će njezini prioriteti kao ministrice biti sve što se odnosi na lokalnu samoupravu, te da će nastaviti reformu pravosuđa kako ju je zacrtao dosadašnji ministar Stjepan Ivanišević. Planova i akcija ima mnogo, istaknula je Antičević-Marinović, a mandat je prekratak, no slijedit ću naša predizborna obećanja. Dodala je kako očekuje otpore svom imenovanju, ali da je to neće obeshrabriti. </p>
<p>Zatražili smo i izjavu i Nevena Mimice ali nam je rečeno da će on komentirati tek kada dobiju pismenu potvrdu od Vlade. S.K./ I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Hrvatska bez kulture rada?</p>
<p>Vlahušić: Socijalna pomoć samo onima koji se ne mogu zaposliti / Milas: Radnici bi trebali što manje raditi da sačuvaju svoju kožu i produže si život / Vukić: Pogreške vlasti plaćaju građani, a i ovaj je paket posljedica obveze prema MMF-u / Kosor: Hrvatska je demografski opustošena / Stazić: Dosadašnje mjere pronatalitetne politike nisu bile učinkovite / Žitnik: Ne treba ukinuti trogodišnji porodni dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Raspravu u Hrvatskom saboru o paketu socijalnih zakona obilježile su u četvrtak polemike između oporbenih i zastupnika vladajuće koalicije o tome je li Vlada socijalna, može li gospodarstvo podnijeti sadašnja socijalna prava, destimuliraju li ta prava želju za radom te prijeti li zbog najavljenih restrikcija Hrvatskoj demografska pustoš.</p>
<p>Zastupnik HSLS-a Andro Vlahušić je ocijenio da u Hrvatskoj treba poticati kulturu rada, jer je nedostaje te istaknuo da socijalnu pomoć treba davati samo onima koji se ne mogu zaposliti. Naglasio je da su reforme nužnost, jer sadašnji socijalni izdaci guše privredu. Jedinom negativnom mjerom, Vlahušić je ocijenio ukidanje trogodišnjeg porodnog dopusta, naglasivši da će to dovesti do češćih bolovanja majki koje ne mogu osigurati djeci smještaj u vrtiću. U ime svoje stranke, on je predložio da se zaduži Vlada da u roku šest mjeseci izvijesti o učincima dosadašnje pronatalitetne politike te da predloži mjere za daljnje poticanje nataliteta.</p>
<p>Replicirao mu je Ivan Milas (HDZ), pitajući kakvu to Vlahušić kulturu rada spominje kad se zna da poslodavci samo žele ostvariti što veći profit. Milas je ustvrdio da bi radnici trebali što manje raditi da »sačuvaju svoju kožu i produže si život«. Istaknuo je da najviše poreza plaća mali čovjek, a ne poslodavac, te rekao da se zalaže za tržno-socijalno gospodarstvo, a ne sadašnji latinsko-američki kapitalizam. Vlahušić je uzvratio da mu je drago što je Milas evoluirao i da pozdravlja osnivanje socijal-liberalne frakcije u krilu HDZ-a.</p>
<p>Dario Vukić (HDZ) nije se složio s Vladinim objašnjanjem da su sadašnja socijalna prava preveliko optrećenje proračunu, navodeći da su se problemi u proračunu pojavili zbog Vladinih pogrešaka kao što je, primjerice, bila nepravodobna prodaja HT-a. »Pogreške vlasti plaćaju građani, a i ovaj je paket posljedica obveze prema MMF-u«, zaključio je Vukić. Ante Simonić (HSS) je upozorio da će ukidanje prava na dječji doplatak za studente ugroziti njihov standard te predložio da se hitno razradi sustav stipendija.</p>
<p>Nezavisni zastupnik Đuro Njavro je podržao uvođenje imovinskog cenzusa za ostvarivanje prava na dječji doplatak. Ustvrdio je da je za budućnost Hrvatske važnije da ne bude više rata i da se riješi problem nezaposlenosti, nego što je to donošenje mjera natalitetne politike. Ocijenio je da je najveća kvaliteta predloženih mjera što vode fleksibilnijem tržištu rada, ali je zamjerio Vladi da ih nije kvalitetnije pripremila. Jadranka Kosor (HDZ) je ustvrdila da se uštede očito traže na pogrešnome mjestu, jer je Hrvatska demografski opustošena, a Vesna Škare-Ožbolt (DC) smatra da se socijalne mjere trebaju zasnivati na razvoju, a ne samo na restrikcijama.</p>
<p>Socijaldemokrat Nenad Stazić ističe da dosadašnje mjere pronatalitetne politike nisu bile učinkovite i da bi rođenje većeg broja djece trebalo potaknuti boljim gospodarskim uvjetima.</p>
<p>Njegova stranačka kolegica Marija Lugarić se pak založila za dvogodišnji porodni dopust za majke koje rode trojke, četvorke ili veći broj djece, dok je HSS-ovac Petar Žitnik naglasio da ne bi trebalo ukidati trogodišnji porodni dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete.</p>
<p>Zastupnici su dopodne završili pojedinačnu raspravu, a poslijepodne je predviđena završna riječ ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića. Glasanje o paketu socijalnih zakona očekuje se u petak.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kraljević i Ivančić najavili temeljitu reformu visokoga školstva u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – »Između Ministarstva znanosti i Sveučilišta u Zagrebu doći će do vrlo uske suradnje u reformi visokoga školstva koja je nužna želimo li ući u Europu«, rekao je ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoje Kraljević u četvrtak, nakon prvoga službenog susreta u Vladi s novoizabranim rektorom Zagrebačkog sveučilišta dr. Tomislavom Ivančićem. Kako je istaknuo ministar, sustav visokoga školstva u Hrvatskoj treba uskladiti sa zahtjevima Bolonjske deklaracije, koju je Hrvatska potpisala zajedno sa 30 europskih zemalja. Kraljević je pojasnio da deklaracija nalaže apsolutnu razmjenu nastavnika i studenata radi harmonizacije visokoga školstva u Europi. »Cilj je takva usklađivanja da europsko visoko školstvo postane konkurentno američkome, koje slovi kao najuspješnije u svijetu«, istaknuo je ministar. </p>
<p>»Sveučilište je stožerna ustanova društva bez kojega nema stručnjaka, pa ni budućnosti«, rekao je prof. dr. Tomislav Ivančić, dodavši da ministar i on imaju isti cilj – modernizaciju Sveučilišta. »Istodobno je potrebno sačuvati kontinuitet najizvrsnijeg i najvećega hrvatskog sveučilišta, koje mora prerasti u veliko europsko sveučilište«, zaključio je novoizabrani rektor, najavivši temeljitu reformu velikog broja zastarjelih kolegija na Zagrebačkom sveučilištu. </p>
<p>Ministar znanosti osvrnuo se na prosvjedni skup Studentskoga zbora ispred Vlade. »Dio elemenata istaknutih kao razlog prosvjednoj sjednici – uopće ne stoje«, rekao je dr. Kraljević. Prema njemu, nije istina da će poskupiti prehrana i smještaj studenata, te da će samo djeca iz bogatih obitelji moći studirati. »Takvo nešto nije ni predviđeno niti najavljeno u reformama«, tvrdi ministar. Što se tiče ukidanja dječjeg doprinosa za starije od 19 godina, Kraljević ističe kako će Ministarstvo znanosti urediti sustav stipendiranja, po kojemu će studenti koji su dosad primali dječji doplatak dobiti stipendije, čiji će iznos biti veći od dosadašnjih primanja putem doplatka. »Poteškoće će nastati za one koji se samo formalno nazivaju studentima, jer država takvima više neće pomagati«, ustvrdio je Kraljević, zaključivši kako je prosvjedna sjednica studentskih lidera bila – pucanj u prazno. </p>
<p>Ivančić i Kraljević komentirali su i problem Hrvatskih studija. Rektor smatra da se slučaj Hrvatskih studija može riješiti vrlo brzo, suradnjom Ministarstva, Sveučilišta i vodstva Studija. Ministar je pojasnio kako Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu upravo provodi postupak vrednovanja paralelnih studija (kakvi su i Hrvatski studiji), nakon kojega će dati stručno mišljenje o njihovim programima.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»U nedjelju će se vidjeti tko je sve branio Vukovar«</p>
<p>Prvi put poslije 10 godina, u Vukovaru 23. rujna svečano postrojavanje pripadnika čuvene 204. brigade HV-a / Postignut načelan stav da se uskoro počne rješavati status vukovarskih branitelja, tvrdi Branko Borković</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Postrojavanje vukovarskih branitelja tek je početak, jer hrvatskom narodu treba pokazati sve koji su sudjelovali u herojskoj obrani toga grada od 1. listopada do tragičnog 18. studenog 1991., kada je došlo do jednog od najvećih pokolja nakon Drugog svjetskog rata i sloma međunarodnog humanitarnog prava. Izjavio je to u četvrtak predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata Branko Borković - Mladi Jastreb, nakon što se u Vladi sastao s premijerom Ivicom Račanom, njegovim zamjenikom Goranom Granićem te ministrima Šimom Lučinom, Jozom Radošem i Ivicom Pančićem.</p>
<p>S predstavnicima Vlade, izaslanstvo te braniteljske udruge razgovaralo je o skorom okupljanju pripadnika 204. brigade, koje će se upriličiti na vukovarskom gradskom stadionu u nedjelju, 23. rujna. Na sastanku je, prema Borkovićevim riječima, postignuta suglasnost o potrebi verificiranja uloge Vukovara kao i svih strahota do kojih je došlo nakon što je Miloševićev režim osnovao niz koncentracijskih logora. Zahvaljujući Vladi i resorsnim ministarstvima na potpori i prihvaćenom pokroviteljstvu nad obilježavanjem 10. obljetnice ustroja te brigade, Borković, kao jedan od njezinih ratnih zapovjednika, pozvao je i ostale hrvatske branitelje koji su sudjelovali u obrani toga grada da se u nedjelju okupe na vukovarskom gradskom stadionu.</p>
<p>»U postrojavanju će zajedno stajati i branitelji i članovi obitelji poginulih i nestalih, koji su izrazili želju da na taj način simbolično zamijene svoje najmilije«, naglasio je Borković. Odgovarajući na novinarski upit o tome je li u razgovoru bilo riječi i o rješavanju statusa vukovarskih branitelja, on je ustvrdio da je postignut načelan stav da se to pitanje uskoro počne rješavati. Kao jedno od mogućih rješenja, predložio je popisivanje svih ratnih postrojbi i utvrđivanje točnog broja svih branitelja. Borković je uz ostalo iznio zanimljiv podatak o ratnim uspjesima vukovarske obrane.</p>
<p>»Kad bi se obrana Vukovara uspoređivala s Olujom, došlo bi se do podatka da su vukovarski branitelji uništili i onesposobili više neprijateljske tehnike i postrojbi, nego što ih je bilo angažirano na objema stranama u Oluji«, rekao je Borković.</p>
<p>U izjavi nakon sastanka, ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić rekao je da je Vlada sa zadovoljstvom prihvatila pokroviteljstvo kako bi se i time odalo priznanje pripadnicima 204. vukovarske brigade za sve što je dala u obrani zemlje.</p>
<p>Nakon postrojavanja, vukovarski će se branitelji u mimohodu uputiti do trga ispred hotela »Dunav«, gdje će biti sveta misa i prigodni koncert. Organiziran je i autobusni prijevoz iz Pule, Čakovca, Varaždina, a sa zagrebačkoga Glavnog kolodvora prema Vukovaru će u nedjelju krenuti poseban vlak u 5,50 sati.</p>
<p>Branko Borković je u četvrtak također održao konferenciju za novinare u povodu nedjeljnog svečanog postrojavanja brigade, prvoga nakon 10 godina. Među inim, najavio je da će se u subotu u Vukovaru održati okrugli stol na kojemu će se zatražiti od Vlade da ubuduće obilježava događaje u vezi s Vukovarom. Također je zamolio novinare da »ne pridaju previše pozornosti anonimcima, koji će možda htjeti iskoristiti taj skup za svoje ciljeve«</p>
<p>Mile Franičević/Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ante Čović nije opozvan</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Glasovanje o opozivu predsjednika Vijeća HRT-a Ante Čovića, koje se, na prijedlog Anđelka Novakovića trebalo dogoditi na sjednici u četvrtak, nije se odigralo zbog izostanka dopredsjednika Vijeća Srećka Lipovčana. Naime, prema poslovniku Vijeća HRT-a, sjednicu na kojoj se raspravlja o opozivu predsjednika vodi dopredsjednik. Vijeće je odobrilo programsko usmjerenje Hrvatske televizije za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca ove godine, uz davanje više primjedbi i sugestija. Vijeće inzistira, zaključeno je, na profesionalnoj i kvalitetnoj realizaciji programa. </p>
<p>Na idućoj sjednici, koja će biti za desetak dana, osobe zadužene za pojedine dijelove programa dat će konkretne odgovore članovima Vijeća koji su uputili konkretne prijedloge. U iscrpnoj raspravi o programskom usmjerenju, Čović je istaknuo da je u informativnim emisijama prisutan »resorni pristup«, točnije, dovode se samo predstavnici vlasti koji »objašnjavaju narodu u kakvom je stanju i ta se slika nameće kao slika stvarnosti«. </p>
<p>Članovi Vijeća raspravljali su i o načinu rada Vijeća, te o novinskim napisima o vezanosti pojedinih članova s politikom. Ivo Goldstein na to je kazao da »ozbiljni ljudi ne raspravljaju o novinarima i njihovim napisima«. Vlaho Bogišić je kazao kako će od svog upravnog vijeća tražiti da istupi iz Vijeća HRT-a, ako se takva situacija, uz spominjanje pritisaka na pravnu službu, nastavi. Probleme u strukturi HRT-a, drži Bogišić, može riješiti jedino potpredsjednik Vlade Slavko Linić. </p>
<p>A. Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Elementarne nepogode odnose ionako male poticaje </p>
<p>Smanjenje referentnih prinosa za 20 posto predložio je pomoćnik ministra financija Ivan Novačić u ime Državne komisije za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda/ Rješenje treba tražiti u uvjetovanju dobivanja poticaja osiguravanjem poljoprivrednih usjeva od elementarnih nepogoda </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> – Voda se na poplavljenim područjima tek povukla te još traje procjena štete na poljoprivrednim usjevima u Slavoniji, rekli su nam u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Smanjenje referentnih prinosa za 20 posto predložio je pomoćnik ministra financija Ivan Novačić, u ime Državne komisije za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda.</p>
<p>Direktna šteta od poplava samo u PP-u »Orahovica« iznosi osam milijuna kuna. Na žalost, ukupna šteta je puno veća, te proizvođači hrane s razlogom očekuju da država smanji referentne prinose za poljoprivredne kulture u sustavu poticaja, kako bi nakon žetve mogli ostvariti pravo na drugi dio poticaja.</p>
<p>Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo rekao je za Vjesnik da je šteta od poplava, ne samo kad se radi o poljoprivrednim usjevima, puno veća na obiteljskim imanjima, a država stalno pomaže PIK-ove, dok obiteljska gospodarstva, »nikako da dođu na red«.</p>
<p>Ina je nedavno, kaže on, najveći dio duga za preuzeto gorivo otpisala saniranim PIK-ovima, dok Inini kooperanti preprodaju na području Đakovštine usred sjetve jeftiniju »plavu naftu« i po višoj cijeni.</p>
<p>Ministarstvo jest smanjilo referentni prinos na pšenicu ovogodišnjeg roda za 20 posto zbog suše, kako bi proizvođači mogli ostvariti pravo na drugi dio poticaja. No, kaže Laslo, sve to nije bilo dovoljno da proizvođači s niskim poticajem (1620 kuna po hektaru) pokriju troškove sjetve pšenice.</p>
<p>Prema Laslovim riječima, neće biti dovoljno da se, od jeseni, i livade i pašnjaci, koji do sada nisu bili uključeni u sustav poticaja, uvrste u taj sustav. Po novome, svi komercijalni poljoprivrednici, naime, primali bi jedinstven iznos po hektaru za svaki usjev uključen u sustav poticaja. Preciznije, taj će se iznos razlikovati tek prema veličini gospodarstva. Primjerice, prijedlog je da se najviše potiče skupina gospodarstava koja obrađuju 20 do 100 hektara, a da gospodarstva iznad 300 hektara primaju umanjeni iznos poticaja za određeni postotak (80 posto). </p>
<p>Iako je reforma sustava poticaja i subvencija nužna, čini se da su njezini predlagači u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva zaboravili na osiguranje poljoprivrednih usjeva. Osiguravajuća društva do sada su tek simbolično osiguravala poljoprivredne usjeve od elementarnih nepogoda, što bi, pak, trebalo biti uvjet za dobivanje poticaja. Ovako, ionako male poticaje »pometu« elementarne nepogode. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010921].
|
