NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010721].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 178972 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.07.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Što dobiva Hrvatska u zamjenu za odricanje od dijela svoga teritorija</p>
<p>Da bi dogovor s Drnovšekom stupio na snagu, premijer Račan će morati dvije trećine zastupnika u Hrvatskom saboru uvjeriti da je to ne samo u slovenskom, nego i u hrvatskom interesu / Dogovorom Račan-Drnovšek, Slovenija dobiva 80 posto Piranskog zaljeva i »slobodan izlaz« na otvoreno more. Taj će »izlaz« imati koridorom kroz hrvatsko teritorijalno more, koji će Hrvatska pretvoriti u otvoreno more </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Saborski Odbor za vanjsku politiku nije podržao dogovor Račana i Drnovšeka o granici. Unatoč tome, hrvatska Vlada će, kako je najavljeno, parafirati taj sporazum o granici. Slovenci su to već učinili i, kako se da razaznati iz izjava njihovih političara, presretni su jer je Slovenija »prvi put u povijesti postala pomorska zemlja«.</p>
<p>Naime, dogovorom Račan-Drnovšek, Slovenija dobiva 80 posto Piranskog zaljeva (Rupel) i »slobodan izlaz« na otvoreno more. Taj će »izlaz« imati koridorom kroz hrvatsko teritorijalno more koji će Hrvatska pretvoriti u otvoreno more (ako se s time složi 101 zastupnik u Hrvatskom saboru). Hrvatska bi se, dakle, odrekla dijela svog teritorija, ali ga ne bi poklonila Sloveniji nego »međunarodnoj zajednici«.</p>
<p>Što se tiče kopnene granice uz Dragonju, tu ostaje »status quo«, što znači da četiri često spominjana zaselka (Škrile, Škudelin, Mlini i Bužin) kao i dva hektara s kućom Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj. Kako je pojasnio Drnovšek, to je područje i dulje od zadnjih 10 godina bilo hrvatsko.</p>
<p>Hrvatskoj će se javnosti i političarima, u vezi s rečenim dogovorom, vjerojatno nametnuti dva sporna pitanja. Prvo, zar bi baš 80 posto Piranskog zaljeva trebalo pripasti Sloveniji (dosad su se spominjale varijante od dvije trećine odnosno tri četvrtine), i drugo, je li nužno da se Hrvatska odrekne dijela svog teritorija (i teritorijalno more je dio ukupnog teritorija jedne države)?</p>
<p>Temeljna dvojba je zašto Hrvatska to čini, odnosno, u zamjenu za što se odriče dijela svog teritorija koji nitko, pa ni Slovenija, ne osporava? Račan to još nije objasnio, ukoliko objašnjenja nisu da želimo imati dobre odnose sa Slovenijom, da će Hrvatska dobiti »mekši« granični režim u određenim područjima, ustupke kad stupi na snagu »schengenski režim« na hrvatsko-slovenskoj granici (2004.), te da bez posredovanja trećega trebamo riješiti međusobne probleme. Dodatna dvojba vezana uz to pitanje je čije bi bilo morsko dno ispod tog »koridora« koji, prema najnovijoj verziji, ne bi išao uz hrvatsku granicu s Italijom, nego pokraj savudrijskog rta ravnom crtom do međunarodnih voda? </p>
<p>Stručnjaci za pravo mora i granice tek bi trebali reći što bi to značilo i u vezi s pravom na iskorištavanje gospodarskog pojasa, čija bi bila nafta ili plin ako bi se pronašli u tom području, kako bi Hrvatska prolazila s jedne na drugu stranu svog mora (između kojeg bi bilo otvoreno more) te kakva bi u tom slučaju bila morska granica s Italijom.</p>
<p>Valja podsjetiti da je svojedobno hrvatska Komisija za granice (na čijem je čelu sada Olga Kresović-Rogulja iz Ministarstva vanjskih poslova RH umjesto Hrvoja Kačića koji je smijenjen 5. srpnja na zatvorenoj sjednici Vlade) predložila Sloveniji formulu tzv. tranzitnog prolaska do otvorenog mora. Po tom modelu »neškodljivog prolaska«, Hrvatska ne bi ustupala svoj teritorij ni Sloveniji niti »međunarodnoj zajednici«, a slovenski brodovi i zrakoplovi (uključivši i vojne) imali bi pojačana jamstva pri prolasku do međunarodnih voda. Slovenija je to odbila, stalno inzistirajući na slobodnom izlazu iz svog teritorijalnog mora do međunarodnih voda. Tu slovensku želju sada je Račan ispunio. Međutim, da bi takav dogovor i stupio na snagu, morat će dvije trećine zastupnika u Hrvatskom saboru uvjeriti da je to ne samo u slovenskom, nego i u hrvatskom interesu.</p>
<p>Na kraju ostaje i pitanje presedana, odnosno neće li i BiH, nakon hrvatskog ustupka Sloveniji, nešto snažnije ponoviti zahtjeve za izlaskom te države na otvoreno more.</p>
<p>Marko Barišić</p>
<p>Mesić: »Put za rješavanje graničnih problema«</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je da je granični sporazum sa Slovenijom, koji su u petak parafirale hrvatska i slovenska vlada, »put za rješavanje graničnih problema i otvorenih graničnih pitanja sa Slovenijom«. »Mi imamo nekoliko otvorenih pitanja i ovo je početak rješavanja«, komentirao je sporazum o međudržavnoj granici predsjednik Mesić, dodajući kako svaki sporazum traži kompromise. »U kompromisu, nešto se dobiva, a nešto gubi, ali mislim da više dobivamo«, izjavio je Mesić novinarima za posjeta tvrtki »Medika«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Granić: »Slovenija je dobila što je željela«</p>
<p>Predsjednik DC-a Mate Granić kaže kako je iznenađen da je premijer Račan, poslije rasprave o sporazumu sa Slovencima na Odboru za vanjsku politiku i izjave da zasad nema konsenzusa oko potpisa sporazuma u hrvatskom parlamentu, odlučio parafirati sporazum. »Što se tiče kopnene granice, ona je ranije dogovorena dugotrajnim i strpljivim dogovorima. Što se tiče morske granice i velikog kompromisa, to znači da je Slovenija dobila ono što je željela, a da je Hrvatska odustala od svog principa, koji je bio čvrsto utemeljen na međunarodnom pravu i pravu mora. Slovenija je imala neškodljivi prolaz u Piranskom zaljevu i o tome može li taj prolaz biti kvalitetniji moglo se razgovarati«, smatra Granić. »Što je Hrvatska dobila zauzvrat, to nitko ne zna«, kaže Granić.</p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Škara: »Još ne znamo sadržaj sporazuma«</p>
<p>Glavni tajnik HDZ-a Joso Škara nije želio komentirati dosad objavljene pojedinosti sporazuma Račan-Drnovšek o granici. </p>
<p>»Sjednica saborskog Odbora bila je zatvorena za javnost i bilo je dogovoreno da pojedinosti s tog sastanka ne idu van«, rekao je za Vjesnik Joso Škara, naglašavajući da na tom Odboru Račan nije ni iznio nikakav konkretan prijedlog sporazuma o granici.</p>
<p>Glavni je tajnik HDZ-a rekao da je i sjednica Vlade, na kojoj se odlučivalo o tom sporazumu, bila zatvorena za javnost.</p>
<p> »Dok ne dobijemo verificirani prijedlog sporazuma, ne možemo ništa komentirati, jer je riječ o vrlo ozbiljnim stvarima«, rekao je Škara, napominjući da će se zastupnici HDZ-a, kada taj prijedlog sporazuma dođe u Sabor, očitovati o tome. M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zauzvrat bismo trebali dobiti veoma mnogo</p>
<p>»Hrvatska ne treba žuriti s ratifikacijom dogovora o granici koji su postigli Račan i Drnovšek«, rekao je predsjednik Liberalne stranke Zlatko Kramarić. Uostalom, Slovenci su tek nakon tri godine ratificirali Sporazum o malograničnom prometu, nastavlja Kramarić, ne krijući da predložena rješenja u vezi s razgraničenjem u Piranskom zaljevu te pretvaranju dijela hrvatskog teritorijalnog mora u otvoreno more, nisu u skladu s njegovim očekivanjima. »Ako smo spremni dati taj koridor, onda bismo jako puno za to trebali dobiti«, kaže Kramarić. M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Slijede rasprava u Saboru i Vladin potpis, a tek onda ratifikacija</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Parafiranje sporazuma sa Slovenijom o granicama izazvalo je popriličnu pozornost javnosti i političara, no mnogi to i nisu željeli previše komentirati, s obzirom na to da detalji nisu dostupni javnosti.</p>
<p>»O ovoj temi ne želim govoriti dok mi ne budu poznati svi detalji Sporazuma«, rekao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, dodavši da je upoznat samo s odlukom o parafiranju. No naglasio je da će prije nego Vlada potpiše sporazum, o njemu raspravljati Hrvatski sabor i dati svoje mišljenje. »Tek poslije toga slijedi proces ratifikacije u Saboru«, rekao je Tomčić. Pozdravio je napore da dvije suverene države što prije riješe sva otvorena pitanja.»Očekujem da će se Sabor izjasniti o sporazumu u kratkom vremenu, ali ne na izvanrednoj sjednici već na nekom od redovitih zasjedanja nakon 15. rujna«, rekao je Tomčić. Na novinarski upit postoji li ipak mogućnost da Sabor zasjeda i prije jeseni, Tomčić je rekao da ne može u potpunosti isključiti ni takvu mogućnost.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Slovenija prvi put dobiva izlaz na otvoreno more</p>
<p>Postignuti dogovor, prema Drnovšekovim riječima, Sloveniji prvi put nakon 10 godina, koliko su trajali pregovori, »omogućuje izlaz na otvoreno more« / »Dosegli smo tu ključnu točku, što nam osigurava i položaj pomorske države. Nacrt sporazuma o granici prema našoj je ocjeni dobar, uravnotežen, jer smo glede granice na moru postigli mnogo«, rekao je Drnovšek</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Četvrtak 19. srpnja 2000. možda će se - kako u petak tvrde neki slovenski mediji - uskoro pokazati povijesnim danom u (dobro)susjedskim odnosima Hrvatske i Slovenije, odnosno u rješavanju najtežega otvorenog pitanja između njih, granice na moru. </p>
<p>»U ta 24 sata«, kako piše ugledno ljubljansko Delo, »dogodilo se sve«. Sporazum o granici, pogotovu na moru, u Piranskom zaljevu, što se činio posve sigurnim nakon što su ga dogovorili premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek, u četvrtak ujutro bio je gotovo otpisan nakon sjednice Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora.</p>
<p>No, dok su novinari svojim redakcijama već bili najavili da se »povijesni« dogovor, vjerojatno, odgađa barem do jeseni, u 17 sati dogodio se dramatičan i optimističan preokret. Premijer Drnovšek došao je iznenada u Državni zbor (slovenski parlament) i izvijestio zastupnike kako su vlade u Ljubljani i Zagrebu potvrdile dogovorene nacrte sporazuma o Nuklearnoj elektrani Krško, ali i, što je još važnije, o međudržavnoj granici. A time kao da je naglo pao veliki kamen s ramena i srca zastupnika te prekinuta teška mora, koja je mučila većinu slovenske javnosti, a osobito oko pola milijuna ljudi koji žive na objema stranama granice.</p>
<p>Naime, pola sata nakon premijerove izjave parlament je velikom većinom glasova napokon ratificirao Sporazum o pograničnom prometu i suradnji (SPPS) između Hrvatske i Slovenije, tzv. malogranični sporazum. Kako se zna, taj su čin Državni zbor i, zapravo, neki utjecajni političari i njihove stranke, odgađali 50 mjeseci, više od četiri godine. Točnije: SPPS su u travnju 1997. potpisali tadašnji ministri vanjskih poslova Mate Granić i Zoran Thaler, ubrzo ga je potvrdio Hrvatski državni sabor, ali je slovenski parlament stalno odgađao ratifikaciju, ponajprije pod utjecajem vođa Slovenske pučke stranke (SLS), članice Drnovšekove vladine koalicije, braće Janeza i Marjana Podobnika, tadašnjega predsjednika parlamenta i zamjenika premijera.</p>
<p>Oni su bili predvodnici »teorije« prema kojoj malogranični sporazum »prejudicira granicu, osobito na moru, na štetu Slovenije«, iako ju je i Ustavni sud Republike Slovenije odbacio kao neutemeljenu. Sada su čak 73 zastupnika, od ukupno 90, a nazočnih 79, glasovala za ratifikaciju toga sporazuma, uvjereni riječima premijera Drnovšeka kako je napokon s kolegom Račanom postigao sporazum o granici, o najvećem teretu koji je 10 godina opterećivao međusobne odnose. No, što je Drnovšek rekao zastupnicima da su masovno digli ruke za SPPS? To smo pitali Ured predsjednika slovenske vlade, odakle su nam vrlo pristojno preporučili da pogledamo web-stranicu premijera Drnovšeka.</p>
<p>»Dosegli smo vrlo važnu točku u našim pregovorima, a još je važnije da se sada nastavi pozitivna spirala u rješavanju dvostranih pitanja s Hrvatskom«, rekao je pritom Drnovšek, koji je na početku zastupnike izvijestio kako su njegova i hrvatska vlada na svojim sjednicama u četvrtak potvrdile nacrte dvaju sporazuma, o granici i o nuklearki Krško. </p>
<p>Postignuti dogovor, prema Drnovšekovim riječima, Sloveniji prvi put nakon 10 godina, koliko su trajali pregovori, »omogućuje izlaz na otvoreno more«. I dodao: »Dosegli smo tu ključnu točku, što nam osigurava i položaj pomorske države. Nacrt sporazuma o granici prema našoj je ocjeni dobar, uravnotežen, jer smo glede granice na moru postigli mnogo. Taj je dogovor s Hrvatskom postignut na temelju Ustavne povelje o osamostaljenju iz 1991., a Sloveniji će omogućiti da zaokruži svoju suverenost te osigura dodatnu stabilnost i sigurnost.«</p>
<p>U međuvremenu, i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel potvrdio nam je u kratkoj izjavi otprilike ono što je izjavio u emisije TV Slovenije »Odmevi«. Naime, izrazio je zadovoljstvo, jer je »nacrt sporazuma o granici, što su ga u četvrtak gotovo istodobno potvrdile hrvatska i slovenska vlada, veliki uspjeh za Sloveniju, osobito što se tiče razgraničenja na moru« i dodao: »Slovenija je prvi put u povijesti postala pravom pomorskom državom, a pripast će joj i oko 80 posto Piranskog zaljeva. Pritom nisu točna neka izražena mišljenja da, prema prijedlogu nacrta toga sporazuma, Slovenija dobiva vezu s otvorenim morem kroz hrvatsko teritorijalno more, nego će Slovenija i Hrvatska, zapravo, na tome mjestu razdijeliti more koje je bilo jugoslavensko. A morsko dno u slovenskome koridoru prema otvorenome moru ostaje nerazdijeljeno«.</p>
<p>Rupel je ocijenio da je Slovenija, što se manje zna, postigla i dobro rješenje za dio kopnene granice uz Muru, blizu Martin Broda, a to je učinjeno u suglasju s tamošnjim stanovništvom, čime će granica postati prilagođenija njihovim potrebama. »Te istodobne odluke vlada Hrvatske i Slovenije imaju obvezujući karakter u odnosu na međunarodno pravo, a Slovenija će inzistirati da se taj sporazum što prije i ratificira u oba parlamenta«, naglasio je Rupel.</p>
<p>Od direktorice Ureda za informiranje slovenske vlade Alje Brglez saznali smo kako su se slovenska i hrvatska vlada u četvrtak dogovorile, nakon stalnih telefonskih kontakata premijera Drnovšeka i Račana, da o prijedlogu nacrta sporazuma o granici raspravljaju u isto vrijeme te da o dogovoru istodobno obavijeste svaka svoju javnost. </p>
<p>Napokon, Delo u svojemu komentaru zaključuje kako je kompromisno rješenje o nacrtu sporazuma između Slovenije i Hrvatske jednako dobro ili loše za obje strane, ali je svakako bolje da se postiglo u međusobnim razgovorima nego uz pomoć međunarodne arbitraže. To je rezultat upornih razgovora premijera Drnovšeka i Račana, što su ih vodili u posljednje vrijeme u dubokoj sjeni medija i javnosti. »Nalikovalo je to na igru s elementima pokera i šaha«, tvrdi komentatorica najuglednijega slovenskog dnevnog lista.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>U Europi su jasna pravila igre što želim i Zagrebu </p>
<p>Prof. dr. Hildegard Auf-Franić, dekanica Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu </p>
<p>Zagreb volim jer je to moj grad, sasvim sam se identificirala s gradom u kojem sam rođena čiji su prostori punili moj život. Volim ga zbog Sljemena, Gornjeg grada, Donjeg grada, Save...</p>
<p>S južnog nasipa Save uživam u širini pogleda i sagledavanju konfiguracije grada.</p>
<p>Rodila sam se u Zvonimirovoj, osnovnu školu pohađala sam u Draškovićevoj, gimnaziju u Križanićevoj, a fakultet u Kačićevoj, a najdalje su bili djed i baka u Ilici. To je i danas moj Zagreb, volim gledati prolaznike oko sebe, čudim se kako su ostarjeli, baš kao i ja.</p>
<p>Nikad nisam poželjela otići iz grada svog života; kad razmislim, lakše bi mi bilo otići iz zemlje nego iz grada. Svaki put kad se na povratku s puta nađem u osovini grada, kad s Mosta mladosti vidim Katedralu na pozadini Sljemena, ganuta sam i osjećajem pripadnosti gradu. Pripadam Trgu, »Moki«, »Čarliju«, Preradovićevom trgu (ma kakav on bio), Kazališnom trgu, »Kavkazu«, Britancu... Moj je »Glazbenjak«, Dvorana Istra, Lisinski, Forum, MUO, Mimara... Moji parkovi su Krešimirac, Ribnjak i Cmrok. Mjesta mog najdubljeg poštovanja su Kamenita vrata, Sveti Marko, Mirogoj. Mirogoj je za mene prepoznatljiv etički i kulturni pokazatelj građanske svijesti Zagrepčana. To je mjesto priznavanja i potvrde tradicije i obitelji, pripadnosti ovom gradu - mjestu vječnosti. Pravu pobunu proživljavam kad se i tamo dogode primitivne uzurpacije. </p>
<p>Tkalčićevu i Bogovićevu zauzela je nova »generacija kafića« u kojoj se sasvim dobro snalazim. Subotnja prijepodneva u Zagrebu prava su društvena svečanost.</p>
<p>Moja mama govorila je šezdesetih »nije to onaj grad od prije četrdesetih«, ja danas govorim »nije to onaj grad iz šezdesetih« (kad sam maturirala). Žalim za svakodnevnim peračima ulica, sigurnim šetnjama i skitnjama u bilo koje doba, prostranim trotoarima bez parkiranih automobila...</p>
<p>Gledajte što se danas događa na našim krovovima. Sve same nadogradnje; na fasadama - intervencije na balkonima i terasama; prizemlja se bojaju da bi se marketinški neukus što bolje istaknuo. Tko zapravo brine o uništavanju vrijednog arhitektonskog fundusa grada? Mentalitet novih vlasnika otkupljenih stanova polaže pravo i na »vlastito lice« - fasadu, što je za grad pogubno. Prođite pokraj spomenika kulture »Vatikana« u Vlaškoj i 'zadivite' se pink imageu dućana u prizemlju - zar to samo ja vidim?</p>
<p>Gledajte što se događa s remek-djelima iz tridesetih i šezdesetih godina arhitekata Kauzlarića, Petrovića, Galića, Vitića, Fabrisa... Kolege koji dolaze iz svijeta, dive se i čude našoj arhitektonskoj snazi iz tih vremena.</p>
<p>Kako biti vjerodostojan? U nas se demokracija identificira s kaosom, bespravna gradnja legalizira se ako je socijalna.</p>
<p>Ne igrajmo se parolama i floskulama. Sutra ćemo legalizirati krađu jer je i ona uglavnom »socijalna potreba«. Velike krađe, čini se, već smo ionako legalizirali. Sve smo proglasili politikom, jednoumlja zamijenili šestoumljem, nikako da priznamo etičnost, obrazovanje, stručnost. </p>
<p>Kako uvjeriti brojne nove građane da je Zagreb vrijedan njihova poštovanja i ljubavi? Zagreb će preživjeti ova turbulentna vremena i vjerujem da će neki novi mladi osviješteni Zagrepčani prepoznati svoju pripadnost. U Europi za kojom čeznemo, jasna su pravila igre, što želim i Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Od 1. kolovoza grijanje skuplje 12,5 posto</p>
<p>Gradonačelnik: HEP će morati predočiti opširnu dokumentaciju o projektu ugradnje limitatora potrošnje energije, jer Zagrepčani ne moraju plaćati za energiju / Gradski proračun od 3,720 milijardi kuna puni se bolje nego prošle godine, ali ni to nije u skladu s očekivanjima...</p>
<p>Toplinska energija za ogrjev stanova Zagrepčana od 1. kolovoza poskupljuje za 12,5 posto, odlučeno je na sjednici Gradskog poglavarstva održanoj u petak. Poglavarstvo, međutim, tom svojom odlukom nije ispunilo zahtjev HEP-a da se zbog povećanja cijena energetskog goriva (zemnog plina i mazuta), grijanje stanova mora poskupiti 25 posto. </p>
<p>Također, uz zaključak ove odluke, uvrštena je i napomena gradonačelnika Milana Bandića »kako HEP mora početi s ugradnjom limitatora i mjerača toplinske energije kao uvjet svim budućim zahtjevima za poskupljenjem«.</p>
<p> - Uz svaki daljnji zahtjev za poskupljenjem HEP će morati predočiti opširnu dokumentaciju o projektu ugradnje limitatora. Zagrepčani ne moraju plaćati za energiju koja neiskorištena odlazi u zrak, rekao je Bandić i ponovio kako pri donošenju odluke o poskupljenju grijanja Poglavarstvo nije imalo izbora.</p>
<p>»Gradski proračun od 3,720 milijardi kuna puni se bolje nego prošle godine, ali nije u skladu s očekivanjima«, generalna je ocjena polugodišnjeg Izvješća o stanju proračuna Grada za ovu godinu, prema riječima pročelnika Ureda za financije Slavka Kojića. On je dodao da se bolji rezultati očekuju u drugoj polovici godine, te da bi proračun trebao biti ostvaren u stvarnosti, izvijestio je također, kako Grad uredno izvršava svoje kreditne obveze.</p>
<p>S dnevnoga reda skinuta je točka prema kojoj je trgovačko društvo Senmarius iz Dubrave, trebalo dobiti kredit od milijun njemačkih maraka. Ukidanje točke - trenutak prije no što je trebala biti potvrđena - je »ishodio« Miljenko Mesić, član Poglavarstva za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša </p>
<p>On je, naime, rekao da se 1605 četvornih metara u Dubravi s nedovršenim objektom nikako ne može poistovjetiti s cijenom od 5,58 milijuna njemačkih maraka koju je utvrdio »ovlašteni procjenitelj«. Također, bilo je sporno to, što je zahtjev za kreditom zagrebačka banka već odbila, pa nije bilo jasno po kojem je kriteriju Grad odobrio kreditiranje. </p>
<p>Gradonačelnik je prekinuo polemiku pročelnika i na kraju je na njegovu inicijativu točka ukinuta, s napomenom da materijali moraju biti bolje pripremljeni, te da se na iduću sjednicu, ukoliko je to moguće, pozove i poduzetnik kojem bi bila pružena šansa »da brani svoje zahtjeve«.</p>
<p>Poglavarstvo je međutim podržalo dodjelu bespovratne potpore od 400.000 kuna Centru za intelektualni kapital d.o.o., a milijun kuna Centru za proizvodne postupke Alstro. Kako je izvijestio Ladislav Prežigalo, pročelnik Ureda za gospodarstvo, riječ je o tvrtkama koje se bave znanjem kao resursom i njegovim aktiviranjem u funkciji gospodarskog razvoja.</p>
<p> - Očekujemo da stručnjaci tih tvrtki pomognu Gradu i zato im prepuštamo sredstva, rekao je gradonačelnik, dodavši kako će Uprave tih dviju tvrtki biti zadužene za polugodišnja i godišnja izvješća o poslovanju.</p>
<p>Tvrtci »Autoslavonija« je odobrena obročna isplata duga od 298.601 kuna, Zvonku Mučnjaku od 96.710 kuna, dok će građevinsko poduzeće »Pionir«, umjesto 6,168 milijuna kuna gotovine, Gradu ustupiti tri stana i tri poslovna prostora.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Za obnovu fasada četiri i pol milijuna kuna</p>
<p>Obnova pročelja zgrada u užem centru Zagreba započela je u petak radovima na zgradi u Gajevoj 25. Ovog ljeta planira se obnova pročelja još 20 zgrada na području omeđenom Ilicom, Draškovićevom, Branimirovom, Vodnikovom, Jukićevom i Kačićevom. Program obnove izradilo je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo koje je i upravitelj gotovo svih zgrada čija obnova se planira. Cijeli projekt stajao bi oko 4,6 milijuna kuna, a financirao bi se sredstvima iz pričuve i kreditom Zagrebačke banke.</p>
<p> -Na ovaj način potičemo suvlasnike da vode brigu o pročeljima svojih zgrada, rekla je Renata Maračić, koordinatorica za odnose s javnošću GSKG-a. </p>
<p>Zadnje pročelje u Zagrebu obnovljeno je 1993. na zgradi u Dukljaninovoj ulici. Nakon slučajeva padanja žbuke s nekih zgrada, GSKG je napravilo procjenu stanja zagrebačkih fasada prema kojoj bi trebalo obnoviti 1027 zgrada. S obzirom da su fasade u centru najugroženije i opasne za prolaznike, u početku se planira obnova njih 127, za što je GSKG već izradilo program obnove. </p>
<p>Radove na zgradi u Gajevoj 25 u petak je posjetio i Gradonačelnik Milan Bandić u pratnji svoje zamjenice Morane Paliković-Gruden i direktora GSKG-a Stjepana Črnjaka.</p>
<p>Obnova pročelja zgrade u gajevoj 25 trebala bi biti dovršena za 60 dana.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Draškovićeva brže od plana</p>
<p>Radovi na rekonstrukciji Draškovićeve ulice i dalje teku brže od plana rečeno je u petak na koordinaciji izvođača radova i predstavnika Gradskog ureda za izgradnju grada.</p>
<p>Do nedjelja se svi izvođači, osim »Produkta«, moraju maknuti iz Draškovićeve ulice između Jurišićeve i Boškovićeve kako bi se moglo započeti sa završnim radovima.</p>
<p>Istaknuto je nezadovoljstvo Elektrom jer će za premošćivanje tri visokonaponska kabla utrošiti tri dana. Predstavnik Elektre je kazao da za premošćivanje jednog kabla trebaju osam sati, na što mu je rečeno da dan ima 24 sata. No, radovi će na premošćivanju biti gotovi u utorak.</p>
<p>Na drugoj dionici trase nastavit će se s montažom tračnica.</p>
<p>Krajem mjeseca u promet će ponovo biti puštena Đorđićeva ulica.</p>
<p>Jaka kiša u petak ujutro nije omela radove. Male poteškoće izazvala je tek na križanju Draškovićeve i Branimirove ulice, jer je došlo do vlaženja zemlje, što je zakratko usporilo radove. T.P.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pare ili plin!?</p>
<p>Neobičan slučaj doživjeli su radnici Gradske plinare kada su otišla izvršiti očevid u plinskoj stanici za ciglanu »Prigorka« u Sesvetskoj cesti 27. U plinsku stanicu nisu mogli ući jer je stanica bila zaključana! Dok su radnici »Prigorke« pokušavali pronaći ključ izmjerena je koncentracija plina u zraku (to je bilo moguće zbog razbijenih prozora na plinskoj stanici). Instrument je pokazao 10.000 p.pm-a (količina plina u jedinici volumena zraka). Instrument kojim se mjerilo se automatski isključuje čim izmjeri toliku količinu plina u zraku kako ne bi došlo do zapaljenja smjese plin-zrak. Dakle, koncentracija plina u zraku bila je i veća od izmjerene. Valja napomenuti da ključ plinske stanice mora biti stalno dostupan, upravo zbog mogućih opasnosti. Djelatnici Plinare upozoreni su pri tom da moraju napustiti područje »Prigorke« jer je, eto, riječ o privatnom vlasništvu. Oni su doista područje i napustili te pozvali predstavnike MUP-a. No, predstavnik »Prigorke« ni nakon razgovora sa policajcima nije htio pustiti djelatnike Gradske plinare na područje tvornice. Predstavnicima »Prigorke« objašnjeno je da ili moraju hitno prekinuti proizvodnju ili će im obustaviti isporuku plina iz sigurnosnih razloga što je i učinjeno te je tako spriječena eksplozija.</p>
<p>Izgleda da je nekima nesmetan proizvodni proces važnijih od mogućih (razornih) posljedica istjecanja plina, koje bi, pored svega, zasigurno prekinule proizvodni proces na malo duže vrijeme. T.P.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Isplata pomoći umirovljenicima od ponedjeljka</p>
<p>Isplata pomoći umirovljenicima, koju daje Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba za mjesec srpanj 2001., započet će preko Hrvatske pošte u ponedjeljak, 23. srpnja 2001.</p>
<p>Umirovljenici koji pomoć nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima do 3. kolovoza 2001.</p>
<p>Ukoliko pomoć nije podignuta u pošti do 3. kolovoza 2001. može se podići 4. kolovoza 2001. u ZAP-u, Avenija grada Vukovara 70, šalter 9.</p>
<p>Nakon 4. kolovoza 2001. pomoć se za navedeni mjesec više neće isplaćivati.</p>
<p>Napominjemo da će pomoć od 200,00 kn biti isplaćena samo onim umirovljenicima koji su, zaključno sa 31.12.2000. godine, potpisali izjavu o ukupnim prihodima, izuzev osoba koje su nepokretne ili bolesne te su prijavile potrebu dolaska djelatnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Novi test za otkrivanje kravljeg ludila</p>
<p>PARIZ, 20. srpnja </p>
<p> - Britanski su istraživači otkrili novu metodu otkrivanja varijante Creutzfeld-Jakobove bolesti koja je dovoljno osjetljiva da može otkriti i slabu infekciju i koja omogućuje najbolju procjenu učestalosti bolesti i opasnosti od prenošenja medicinskim instrumentima. </p>
<p> Istraživanje je objavljeno u britanskom medicinskom časopisu »The Lancet«.</p>
<p> Prion koji karakterizira ljudski oblik bolesti može se otkriti već u krajnicima. Opasnost od sekundarnog prenošenja kirurškim instrumentima ili biopsijom teško je procijeniti jer se ne zna dovoljno o koncentraciji nepravilnog priona u drugim tkivima (krvi, sluznici, ganglijima...) osim moždanog.</p>
<p> Dr. John Collinge iz Londona ispitao je, analizirajući uz pomoć vrlo osjetljivog testa uzorke tkiva četiri pacijenta umrla od ljudskog oblika kravljeg ludila, rasprostranjenost priona u organizmu. Tako je otkrio količine priona »deset puta manje« od onih u zaraženom mozgu.</p>
<p> Najveće su količine otkrivene u krajnicima što potvrđuje koliko su oni zanimljivi u dijagnostici i proučavanju učestalosti Creutzfeld-Jakobove bolesti.</p>
<p> Prion je otkriven i u oku. Međutim, »u slijepom crijevu i krvi nije ga bilo, kao ni u drugim ispitanim tkivima, osim slabih koncentracija priona pronađenih u rektumu, nadbubrežnoj i prsnoj žlijezdi jednog pacijenta«, napisao je znanstvenik.</p>
<p> Druga skupina znanstvenika, piše »Lancet« ispitala je na miševima koliko su zarazni uzorci tkiva dva pacijenata. »Mozak je stotinu do tisuću puta zarazniji od krajnika«, otkrili su znanstvenici. S druge strane, ubrizgavanje zaražene krvi (bijelih krvnih zrnaca i plazme) nije izazvalo bolest u glodavaca. »Provode se dodatna istraživanja radi ispitivanja zaraznosti još većeg raspona tkiva«, kažu znanstvenici.</p>
<p> »Bio bi velik napredak kad bismo odredili apsolutnu senzibilnost testa, odnosno najmanji broj molekula priona koje se tim testom mogu otkriti«, napisao je urednik »Lanceta«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Francuzi izručili bjegunca Einhorna</p>
<p> PARIS, 20. srpnja (Hina/Reuters)</p>
<p> - Francuska je u petak izručila bivšeg gurua hipi pokreta Iru Einhorna Sjedinjenim Državama, stavljajući tako točku na njegov 20-godišnji bijeg od sudskog progona zbog ubojstva djevojke.</p>
<p> Bivši antiratni aktivist prošlog je tjedna skrenuo na sebe pažnju javnosti kada je u svom pariškom domu prerezao grlo u znak prosvjeda zbog odluke francuskih vlasti da ga izruče.</p>
<p> Američko je pravosuđe 61-godišnjeg Einhorna u 1993. proglasilo krivim i osudilo na doživotni zatvor za ubojstvo njegove djevojke Holly Maddux, koju je u 1977. izmasakrirao. Zbog promjene zakonskih propisa Einhornu će se iznova suditi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zbog smrti zdrave ispitanice klinika mora prekinuti ispitivanja</p>
<p>WASHINGTON, 20. srpnja </p>
<p> - Američke savezne vlasti do daljnjega su uskratile svaku novčanu pomoć medicinskim istraživanjima u sveučilišnoj bolnici Johns Hopkins u Baltimoreu i zabranile nastavak ispitivanja lijekova na ljudima dok se ne razjasne okolnosti tragične smrti Ellen Roche (24). </p>
<p> Roche, laboratorijska tehničarka u bolnici je kao tzv. zdravi dragovoljac prije dva mjeseca bila uključena u program ispitivanja lijeka protiv astme. Umrla je mjesec dana nakon što je uzela aerosolni lijek. Uprava bolnice je, bez dodatnih objašnjenja za tragediju okrivila dr. Alkisa Togiasa. On je vodio ispitivanje utjecaja heksametonija na živčani sustav koji upravlja širenjem i sužavanjem dišnih putova. Ta kemikalija izazvala je gušenje nesretne Ellen Roche.</p>
<p> Uprava sveučilišta i bolnice Johns Hopkins uvjerena je da nije bilo razloga da im vlasti uskrate novac i zabrane rad jer, kažu, riječ je o teškom propustu pojedinca.</p>
<p> Prošle godine ministarstvo zdravstva je slične mjere poduzelo protiv Medicinskog fakulteta Sveučilišta Oklahoma i Sveučilišta Alabama a 1999. godine zabranili su pokuse na zdravim ljudima Sveučilištu Duke. Sva tri sveučilišta u međuvremenu su dobila dopuštenje i nastavila istraživanja.</p>
<p> Johns Hopkins iz saveznog proračuna godišnje dobiva više od 300 milijuna dolara za medicinska istraživanja. Sveučilišna bolnica je već nekoliko godina zaredom najbolja bolnica u SAD. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Händelovu kuću opsjeda duh</p>
<p>LONDON, 20. srpnja</p>
<p> - Zaklada koja brine o Händelovoj kući, zamolila je svećenika da u kući u kojoj je slavni skladatelj živio izvede obred egzorciranja. Dvoje ljudi tvrdi da je vidjelo duha dok su pripremali kuću u središtu Londona za otvorenje jer je kuća, u međuvremenu, preuređena u muzej. Radnici koji su radili u kući također su prijavili snažnu aromu parfema u spavaćoj sobi, u kojoj je Händel umro 1759. godine. Zaklada kaže da ne želi uplašiti potencijalne posjetitelje. Stoga su pozvali rimokatoličkog svećenika, koji je spreman poškropiti svetom vodicom spavaću sobu i pročitati u njoj molitvu. Sve će to biti obavljeno ovoga tjedna, a onda - Zbogom, duše! T.T.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Crv »Code red« napada servere</p>
<p>WASHINGTON, 20. srpnja </p>
<p> - U protekla 24 sata čak je 225 tisuća računalnih sustava u svijetu napadnuto novim »crvom« nazvanim »Code Red« (što bi se dalo prevesti kao najviši stupanj pripravnosti ili uzbune). Na Microsoft IIS serverima koji nisu na odgovarajući način zaštićeni, crv skida glavnu web stranicu i ostavlja natpis »Hacked by Chinese« (Hacknuli su me Kinezi), što nije teško popraviti, no provaljeno računalo uključuje se u »lov« na druga nezaštićena računala i preplavljuje ih prometom.</p>
<p>I web stranice Bijele kuće jedva su izbjegle napad, objavljeno je u petak u Washingtonu. Web stranica Bijele kuće napadnuta je u četvrtak navečer u 20.00 sati po mjesnom vremenu. </p>
<p> »Code Red« se koristi nedostatkom koji je prošlog mjeseca otkriven u serverskim programima na platformi Windows NT. Iako je objavljena »zakrpa« koja može onemogućiti napad, mnogi je administratori očito nisu primijenili. Tvrtke i organizacije koje se bave pitanjima računalne sigurnosti užurbano obavještavaju svoje korisnike kako se obraniti od novog agresivnog crva. (ri)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Shakespeare na Griču</p>
<p>Glumačka družina »Histrion« / Na Opatovini premijerno izvedene »Vesele ženske z Griča« po slavnoj komediji Williama Shakespearea / Predstava koja će zabaviti publiku u ljetnim mjesecima</p>
<p>Umjesto po Windsoru, Shakespeareove »vesele žene« ovoga će ljeta spletkariti po zagrebačkoj Opatovini. Glasovitu komediju velikoga svjetskog dramatičara »Vesele žene windsorske« preveo je na kajkavsko narječje Vladimir Gerić, a dramaturški obradio i režirao Zlatko Vitez. Ta šaljiva drama što ju je Shakespeare dovršio godine 1602. po narudžbi kraljice, a koja se trebala prikazati u čast izvanrednog ambasadora Austrije, u »histrionskoj« verziji događa se na Griču i prati tragikomičnu sudbinu gospona Jona Falštofa.</p>
<p>Shakesperijanske komične svjetove u kojima slavni Falstaff varajući i poigravajući se sa svima i sam na kraju biva kažnjen, Vitez i Gerić posložili su u dopadljivu scensku igru što sažima zbivanja iz predloška i koncentrira se na očekivane obrate te duhovito ozračje nepretenciozne predstave. U prepoznatljivom »histrionskom stilu«, što prati estetiku takozvanog pučkog teatra, nižu se prizori kojima je jedina namjera zabaviti publiku.</p>
<p>Preveden na kajkavski i na mjestima aktualiziran, upadicama iz naše recentne dnevnopolitičke stvarnosti, predložak nudi prilike za prepoznavanje, a time i za smijeh. Na efektnoj pozornici na Opatovini, koju je za Shakespeareovu komediju, s nekoliko detalja podesio scenograf Miljenko Sekulić, a u groteskno komične kostime glumce odjenula Ingrid Begović, skrivaju se i otkrivaju gospoda s Griča i njihove nestašne supruge, raskalašeni ljubavnici, samozatajne udavače... i »mužikaši« Damir Gregurić, Ranko Purić i Roman Gross koji izvode glazbu Arsena Dedića, na stihove Drage Britvića. </p>
<p>Središnji lik Falstaffa, odnosno gospona Jona Falštofa odlično je, u autoironijskim pomacima, interpretirao Zlatko Vitez. I ovaj put, kao u i kultnom Magellijevu uprizorenju Čehovljeva »Ujaka Vanje«, nastojao je pokazati da je granica između fikcije i stvarnosti ponekad gotovo nevidljiva, te da je moguće u prostoru kazališta komičnim govorom i parodijskim iskazima progovoriti i o samome sebi.</p>
<p> Iznimno efektno epizodnu ulogu gospe Stekle predočio je Slavko Brankov, u dopadljivim duhovitim nijansama, vješto izbjegavajući zamke karikaturalnosti. Histerično zaigrane »ženske z Griča« predstavile su, u pogođenim tonovima, Marina Nemet i Branka Cvitković. Mlada glumica Dora Fišter zanimljivo je ocrtala portret Janice Listek. I ostali likovi koje su dočarali Zvonimir Zoričić, Željko Duvnjak, Žarko Savić, Hrvoje Klobučar i Vlado Kovačić uklopili su se u tu veselu predstavu koja odgovara ovim ljetnim mjesecima kada se Zagreb od metropole pretvara u kulturnu provinciju.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hvarski kipari svomu otoku </p>
<p>»Blaženi bilizi« u ljetnikovcu Petra Hektorovića u Starome Gradu na Hvaru / Izložba četvorice proslavljenih suvremenih hvarskih kipara: Slavomira Drinkovića, Peruška Bogdanića, Kuzme Kovačića i Kažimira Hraste </p>
<p>STARI GRAD, 20. srpnja</p>
<p> - U renesansnom ljetnikovcu Petra Hektorovića u Starome Gradu na Hvaru sve je spremno za veliku svečanost umjetnosti, zakazanu za subotu na večer kada se prvi put u domu slavnoga hrvatskog književnika, njemu u čast, okupljaju proslavljeni suvremeni hvarski kipari i njihovi gosti. Bit će tada otvorena velika izložba skulptura Slavomira Drinkovića, Peruška Bogdanića, Kuzme Kovačića i Kažimira Hraste, koju je tjednima prije toga dugo iščekivanog događaja postavljao akademik Mladen Pejaković. </p>
<p>Projekt je to koji se spremao godinama, a ostvaren je zajedničkim snagama Tonka Maroevića, Vinka Srhoja, Alde Čavića, Biserke Rauter Plančić te financijskom potporom Grada Staroga Grada, Ministarstva kulture, Hrvatske gospodarske komore, Županije splitsko-dalmatinske te Uprave za razvoj otoka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Pedesetak skulptura u Hektorovićevu Tvrdalju svojevrsni su biljezi hvarskoga prostora iako su nastajali eksteritorijalno. Sva četvorica kipara, naime, ne žive na Hvaru, već u Zagrebu i Splitu, gdje su profesori na likovnim akademijama (Bogdanić i Drinković u Zagrebu, a Hraste i Kovačić u Splitu). No, sva četvorica svoj Hvar nose na neki način u sebi - toliko da smatraju da s njega nisu ni otišli. Stoga se u njihovim djelima zrcali duh njihova otoka. Dovoljan je to razlog da se i izložba njihovih skulptura, što su postavljene ne samo u unutarnjim prostorima Tvrdalja, već i pred njim te ponad ribnjaka i u stražnjemu vrtu ljetnikovca, nazove »Blaženi bilizi«.</p>
<p> Ovom impozantnom izložbom blažene generacije hvarskih kipara nastoji se na Hvaru, posebice u Starome Gradu potaknuti odnos prema suvremenoj umjetničkoj baštini, koja još u dovoljnoj mjeri nije ostavila traga na otoku. Zajedničkom izložbom ti skulptori pokazuju umjetnički potencijal te sredine. Vraćajući se na otok svojih korijena, od njega ponešto i u budućnosti očekuju. Bar poneku skulpturu u urbanim prostorima iz kojih potječu: Hvara, Jelse, Brusja i Staroga Grada, ali i na nekim drugim mjestima otoka koji je tisućljećima bio središtem umjetničkih zbivanja.</p>
<p>Starogradski izložbeni projekt jedan je od rijetkih ljetnih likovnih događaja koji će zasjeniti i mnoge iz protekle sezone. On uz to najavljuje i druge projekte koje će hvarski kipari pokrenuti na svome otoku, uključujući u likovna događanja uz Stari Grad i druga mjesta. Za sada je Stari Grad ono otočko žarište iz kojeg se ne samo lansiraju ideje već i ostvaruju zacrtani programi.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Istarski zvuci na gitari </p>
<p>Katedrala Marijina Uznesenja u Osoru / Nastup Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta </p>
<p>Zagrebački gitaristički kvartet u sastavu Darko Pelužan, Mihaela Pažulinec, Krunoslav Pehar i Melita Ivković već tradicionalno gostuje na Osorskim glazbenim večerima. U srijedu, 18. srpnja priredili su u osorskoj Katedrali Marijina Uznesenja raznolik program, gledano spram prijemljivosti slušanja publike, koja u principu hrli na gitarističke oncerte bilo u kojem sastavu izvođača.</p>
<p> Koncert je započeo izborom od sedam contrapunctusa iz znamenitog djela »Die Kunst der Fuge« Johanna Sebastiana Bacha, što ga je za ovaj nesvakidašnji sastav priredio Ante Čagalj. Nježni zvukovi gitara i vrlo seriozan, u potpunosti ispravan pristup toj skladbi priskrbili su već na početku pozorno slušanje ljetne publike, pretežito inozemne, ali s manje oduševljenja.</p>
<p>Slijedila je praizvedba domaćeg djela, »Quick Suite« Krešimira Seletkovića, 27-godišnjega hrvatskog skladatelja. Ujedno je to bilo jedino djelo u rasporedu koncerta koje je izvorno napisano za kvartet gitara i moderno glazbeno strukturirano. </p>
<p>Prvi stavak Suite započinje s naglašenim zvukovljem istarskog narodnog melosa, prepoznatljivog ljestvičnog pomaka. Drugi stavak je ritmički plesnog karaktera, bez glazbe (tonova), samo s udarima ruku o korpus gitara po zvučnici (gornjoj dasci). Djeluje kao vizija ritmičkog podsjećanja na Vrličko kolo. Treći je troglasno pjevni stavak s ostinato (ležećim i ponavljajućim) tonovima kod četvrtog svirača. Četvrti je građen na temelju stalne motivičke imitacije unutar kvarteta svirača i raznih brzih pomaka u dubokim tonovima, uz tremola u višim.</p>
<p> Skladba je privedena kraju s napetošću skladateljskog naboja i dinamike. Sa zadovoljstvom može se kazati kako je »Quick Suita« Krešimira Seletkovića vrlo dobro djelo. Odaje nam sposobnog i dobro osposobljenog skladatelja s vrlo dobrim glazbenim idejama.</p>
<p>U drugome dijelu programa izvedena su dva opusa Joaquina Turine, op. 55 i op. 84, istog naslova: »Cinq danses gitanes«, svaki od po pet stavaka izvedenih u neprekinutom sviranju, opet u obradbi Ante Čagalja. Svojim su glazbenim španjolskim narodnim koloritom bili očekivano vrlo dopadljivi publici. </p>
<p>Mladi sastav Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta odlikuje se sigurnom svirkom. Vrlo su savjesno pripremili i izveli praizvedbu »Quick Suite« K. Seletkovića, a oduševili su objema skladbama J. Turine, uz dva dodatka.</p>
<p>»Die Kunst der Fuge« J. S. Bacha izveli su po drugi put za redom na OGV. Na žalost, ne može se kazati da su iz lanjske izvedbe izvukli pouku, kako je ta skladba delikatno prijemljiva za ljetnu publiku.</p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umjetnost na asfaltu</p>
<p>»Dobar Zvuk«/ U subotu na večer počinje »Urbani festival« / Uz domaće, nastupaju i izvođači iz Švicarske, Slovenije, BiH, Izraela, Njemačke, Norveške, Velike Britanije, Italije i Jugoslavije</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Manifestacija pod nazivom »Urbani festival« koja će biti dostupna i zanimljiva svakom dobronamjerniku počinje na raznim lokacijama u Zagrebu u subotu 21. srpnja, a trajat će do 28. srpnja - rečeno je na konferenciji za novinare, u petak, u cafe baru »Dobar zvuk«. Riječ je o međunarodnom, multimedijalnom projektu uličnog kazališta, performancea, urbanih intervencija i instalacija. Festival je organizirala Hrvatska esperantska mladež, a ulaz na sva događanja je besplatan, a gotovo sva događanja održat će se na otvorenome.</p>
<p>Predstavivši program »Urbanog festivala«, koordinatorica projekta Emina Višnjić je istaknula da se, na žalost, morati odustati od performansa »Zagreb vs. Rio« u izvedbi »Nove grupe«, koja je osnovana nakon ugasnuća popularnog »Schmrtz Teatra«. Naime, performence se trebao održati u fontani na Trgu žrtava fašizma, ali dozvola za to nije ishodovana.</p>
<p>U sklopu festivala već je nekoliko dana na pročelju Europskog doma postavljena instalacija švicarskog umjetnika Andreasa Gysina pod nazivom »Imate li što reći ?«. Riječ je o displeju na kojem se ispisuju SMS poruke poslane od prolaznika.</p>
<p>Festival se u subotu na večer u »Centru Kaptol« otvara predstavom »Terminal« koreografa Matijaža Fariča, a u izvedbi plesne grupe »Flota«. Tu plesna predstavu prati i rock koncert slovenske grupe »Psycho-Path«. </p>
<p>Osim domaćih izvođača na festivalu će gostovati i izvođači iz Švicarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Izraela, Njemačke, Norveške, Velike Britanije, Italije i Jugoslavije. Predstave će se održavati na Trgu bana Jelačića, ispred Europskoga doma, u Centru »Kaptol«, Trgu žrtava fašizma, Britanskom trgu, Draškovićevoj, na Zrinjevcu i drugdje. U slučaju kiše predstave će se odgoditi. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Od srca za Hrvatsku« Mladena Pavkovića</p>
<p>PAKRAC, 20. srpnja</p>
<p> - Monografija koprivničkog novinara i publicista Mladena Pavkovića »Od srca za Hrvatsku« predstavljena je u »Pahijskom podrumu« u Pakracu, okviru manifestacije »Pakračko ljeto«, koja traje od 1. lipnja do 30. rujna, a u organizaciji pakračkoga Pučkog učilišta. Obraćajući se nazočnima, autor je rekao: »Ova je knjiga samo podsjećanje na sve ono što se dogodilo 1991. godine, na ono što se iskreno nadamo ne će ponoviti. Knjige o Domovinskom ratu treba pisati, treba o njemu govoriti i u školama, no nije istina da o ratu nitko više ne želi slušati.« U okviru predstavljanja monografije održao je koncert šansona zagrebački kantautor Ivica Percl. I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Melankolični predjeli Željka Lapuha </p>
<p>SPLIT, 20. srpnja</p>
<p> - U utorak, 24. srpnja prvu samostalnu izložbu u Galeriji Kula u rodnom Splitu otvorit će slikar Željko Lapuh. Prigoda je to da u komornom ozračju posjetitelji vide 20-ak uljenih slika većeg i srednjeg formata nastalih u nekoliko posljednjih godina. Uz pomoć vatre, krajolika, otoka, hridi, rijeke, putova i krilatih kiborga Lapuh »u igri sa simbolima u mitskim serijama priziva pogrešku kojom iz polja imaginarne slutnje gradi precizni instrumentarij i sustav oblika«, napisala je u katalogu Gordana Benić. Analizirajući njegovo slikarstvo, istaknula je da Lapuhova slika »uvijek ima svojstvo tajanstvene rezonancije... Klaustrofobični klanci i moćne rijeke drobe planinske gudure i vrleti, a kiborzi nove generacije u 'dnevnom lahoru šetaju po vrhu unutarnjeg reda'...Takve tenzije i u 'pustoj zemlji' otkrivaju dio po dio priče u kojoj se iz svjetla bezdana rađaju ličinke nekih novih stvorenja...Nevidljivi stanovnici melankoličnih predjela među stijenama i astralnim vodama samo su opsjene ljudske duše, koje zastanu na visokim vijugavim putovima gdje se iz skrivenih prostora ukazuju uglovi potonula neba«. Izložba će trajati do 15. kolovoza. A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Simfonijski orkestar njemačke mladeži u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnjaj</p>
<p> - Savezni simfonijski orkestar njemačke mladeži gostovat će, pod dirigentskom palicom Roberta Paternostra, od 22. do 26. srpnja, godine u Hrvatskoj. Održat će koncerte u Zadru (23. srpnja), Zagrebu (24. srpnja) i Slavonskom Brodu (25. srpnja). Na programu je 9. simfonija u D-duru Gustava Mahlera koju orkestar uvježbava u mjestu njenog nastanka, u južnotirolskom Toblachu.</p>
<p>Ovim se gostovanjem orkestar odaziva pozivu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Savezni simfonijski orkestar njemačke mladeži čine najbolji mlađi njemački glazbenici. Turnejom po Hrvatskoj Njemačka želi dati posebni znak povezanosti s mladim ljudima u Hrvatskoj. Stoga je koncert u Slavonskom Brodu koncipiran izričito kao koncert mladeži. Odmah nakon završetka koncerta klasične glazbe bit će tamo održana »Međunarodna zabava mladeži« s pop-grupom »Crvena jabuka«. Turneju Saveznog simfonijskog orkestra njemačke mladeži podržava skup pokrovitelja pod okriljem zaklade »Deutsche Stiftung Musikleben«. Održavanje »Međunarodne zabave mladeži« u Slavonskom Brodu omogućit će HT, Dresdner Bank, Strabag i LHB Internationale Handelsbank AG. K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Ostao je hrvatski šal </p>
<p>Jedan je hrvatski novinar čekao na maloj željezničkoj postaji u australskoj provinciji. Pedesetak kilometara od Sydneya. Čekao je vlak za mjestašce Penrith, mjestašce pokraj kojeg je jezero na kojem su se održavale finalne veslačke utrke prošlogodišnjh Olimpijskih igara u Sydneyu. </p>
<p>Vlak je došao, a u prvome vagonu, na prvome prozoru, novinar je ugledao poznati lik. Bio je to Anđelko Herjavec obučen u hrvatski dres. Zajedno s njim bila je supruga i maleno društvo okićeno hrvatskim zastavama i šalovima. Herjavec je zbunjeno gledao kroz prozor. Prepoznavši novinara uzviknuo je sa svojim poznatim osmijehom. Zbunjenost je nestala u trenutku. </p>
<p>- Već sam se uplašio da smo sjeli u krivi vlak. Hoćemo li stići? Moramo stići!</p>
<p>Putovao je Herjavec prema poprištu finalne utrke osmeraca u kojem je nastupala i hrvatska posada. </p>
<p>- Osvojit će naši dečki medalju. Moram to vidjeti, moram im pružiti podršku. Nikad si ne bih oprostio da to ne vidim. Hej, znaš li ti što je olimpijska medalja. Vrh vrhova. Iznad nje nema ništa. </p>
<p>Da, nije Herjavec bio samo nogometni djelatnik i uspješni gospodarstvenik. Herjavca je sve zanimalo, on je morao vidjeti trijumf Pešalova, on nije propuštao utakmice odbojkaške vrste, gledao je svaki teniski meč Ivaniševća i Ljubičića. </p>
<p> Bio je zaljubljen u hrvatski sport. Životna sudbina predodredila ga je da svoj Varteks od nižerarazrednog provincijskog prometne u jedan od najuspješnijih hrvatskih klubova. Ljubav prema životu i sportu nije mu dala mira, želio je vidjeti i uživati u svakome nastupu hrvatskih sportaša. </p>
<p>Omiljen u društvu, vedrog duha s neizbježnim osmijehom prijateljevao je sa svim hrvatskim sportašima. Legendarna su njegova druženja s Ivaniševićem, Pešalovom, Blaževićem, Šukerom...</p>
<p>Neiscrpne radne energije vukao je kada bi svi odustajali. </p>
<p>Hrvatski osmerac na Penrithu je naposljetku osvojio brončanu medalju. Herjavec je to proživljavao i kao svoj uspjeh.</p>
<p>- Ma što sam vam govorio. Ja im nosim sreću. Moram žuriti, danas naši tenisači igraju parove, rekao sam da ću ih gledati. </p>
<p>Uvijek je želio svugdje stići, što ga je naposljetku stajala života. Poginuo je žureći na sjednicu Skupštine Hrvatskog nogometnog saveza. </p>
<p> U smrskanom automobilu u kojem je poginuo ostao je neoštećen tek hrvatski šal. S kakvim je mahao na tribinama u Penrithu kada su naši veslači dobijali medalje oko vrata. Hrvatski šal kao nijemi svjedok najveće Herjavčeve ljubavi - hrvatskog sporta u kojem je toliko uživao. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dodik naplaćuje promašaje iz Koprivnice </p>
<p>Nogometaši Slaven Belupa u subotu u Birminghamu protiv slavnog engleskog kluba prepunog zvijezda brane 2-1 pobjedu iz Koprivnice </p>
<p>KOPRIVNICA/BIRMINGHAM, 20. srpnja</p>
<p> - Nogometaši Slavena Belupa od podneva su, u četvrtak, u Birminghamu, gdje su sletjeli čarterom iz Ljubljane i odradili prvi trening. Uzvratni dvoboj 3. kola Intertoto kupa između Aston Ville i Slavena Belupa odigrat će se u subotu u 16 sati, a sudit će grčki suci Georgis Borovilos, Apostolos Kolokas i Charilaos Psaros.</p>
<p>Trener Dražen Besek nije mogao sa sobom voditi Srebrenka Posavca koji je obolio od žutice, pa je njegovo mjesto u zrakoplovu zauzeo Igor Gal, a ostatak od 18 igrača su Solomun, Lisjak, S. Bošnjak, Crnac, Kacić, Međimorec, P. Bošnjak, Kovačević, Ferenčina, Amižić, Mužek, Radiček, Brgles, Kovačić, Jurčec, Geršak, Dodik. Ovaj potonji nije otišao igrati za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, jer u klubu smatraju da je Marijo potreban na uzvratu 3. kola Intertoto kupa. Bez obzira na Dodikove promašaje u prvoj utakmici ostaje činjenica da je čovjek stalno u izglednim prigodama i ne može baš svake subote biti loš dan. Uostalom, on je s dva pogotka u dvije utakmice riješio »slučaj Bastija«. Jako je važno što mu suigrači, ni trener, a niti okolina u koju spadaju i tolerantni, sjajni navijači, nisu ništa zamjerili. Znaju da će »Dodo« tresnuti kada će biti najpotrebnije.</p>
<p> No, osim Dodika ima tu i drugih iznenađenja. Ulazak Miljenka Kovačića sve je iznenadio. Htjeli smo s njim malo popričati o svemu, ne samo o nogometu, ali nas je iskreno zamolio da sve ostavimo iza utakmice u Briminghamu. Dobro, možda ga onda već nazovemo u nedjelju, pogotovo ako spraši gol Schmeichelu. </p>
<p>Razgovarali smo s mnogo igrača. Svi tvrde da je važno zabiti gol. To kaže junačina prve utakmice Pavo Crnac, »džepar« koji je spremio u džep visokog i jakog Dublina, i strijelac prvog gola, to kažu braća Bošnjak, to kaže Mužek, to kaže Roy Ferenčina, koji osobito upozorava na engleske bokove, koji će hraniti loptama Dublina. S tim da će, izgleda, na bokovima biti Marokanci koji nisu nastupili u Koprivnici Moustapha Hadji i Hassan Kachoul, a u obrani, prema pisanju engleskih novina, neće biti 23-godišnji 5,5 milijuna funti skupi Šved Olof Mellberg koji je došao iz Racinga Santander iz Španjolske, jer nije registriran za Intertoto kup.</p>
<p> Spominje se i eventulan nastup osam milijuna funti teškom Daniju iz Barcelone. Može nastupiti i Peter Schmeichel, ali sumnjamo da može biti bolji od Enckelmana koji je u Koprivnici spasio Aston Villu od blamaže. </p>
<p>Trener Slaven Belupa Dražen Besek smatra da će u subotu neće presuditi pojedinac nego momčad. Slaven će igrati u postavi 3-4-1-2, dakle Solomun - S. Bošnjak; Crnac, Kacić - P. Bošnjak, Ferenčina, Radiček, Amižić - Mužek - Jurčec, Dodik.</p>
<p>- Bit će to veliki dan za svakog igrača. Igrati službenu utakmicu na ovakvom stadionu, povijesnom stadionu za svakog je igrača nešto što se ne događa svaki dan, a isto tako je to veliki događaj za svakog od onih koji su s nama došli iz Koprivnice. Pogledajte samo koliko hrvatski klub treba čekati da bi odigrao tako veliku utakmicu. Velika mi je čast što mogu voditi momčad u ovako velikoj utakmici, rekao je Besek.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Janica opet na snijegu!</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Hrvatska skijašica, pobjednica Svjetskog kupa Janica Kostelić će nakon nekoliko mjeseci ponovno stati na snijeg. Naša najbolja skijašica će s bratom Ivicom otputovati u švicarski Zermatt, gdje će provesti sljedećih tjedan dana. Rehabilitacija nakon operacije koljena prolazi u najboljem redu, pa nije bilo razloga Janica ne pokuša malo i skijati.</p>
<p>- Ivici sad ionako počinju treninzi, pa je Janica krenula s njim kako bi osjetila snijeg i visinu. Uvjeti u Zermattu su jako dobri, Janica se super osjeća i Ante Kostelić i Vedran Pavlek su odlučili da Janica malo ode na snijeg. Moram priznati da je jedva dočekala da opet stane na skije, rekao je glasnogovornik Hrvatskog skijaškog saveza (HSS) Ozren Müller.</p>
<p>Budući da Janica pri plivanju i vožnji biciklom ne osjeća nikakve bolove, nema ništa lošeg u tome da stane na skije. Dok će Ivica trenirati, Janica će na Zermattu skijati bez ikakvih opterećenja, koliko će sama htjeti i moći.</p>
<p>Nakon tjedan dana u Švicarskoj, Janica će nastaviti odmor na Mljetu, a 10. kolovoza će početi bazične pripreme na Badiji. U Zagreb će se vratiti 24. kolovoza, a tjedan dana kasnije će otići na Hintertux, na prave pripreme. Prije Hintertuxa Janicu će pregledati njezini baselski liječnici. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nalbandian zaustavio pobjednički niz Ulihracha</p>
<p>Epitet tragičara turnira zaslužio je u četvrtak Argentinac Agustin Calleri. Nakon što je u 1. kolu pobijedio Mariana Puertu, spasovši četiri meč-lopte u »tie-breaku« drugog seta, u četvrtak je predao meč Mađaru Atilli Savoltu zbog ozljede leđa pri vodstvu 6-3 i 3-2 </p>
<p>UMAG, 20. srpnja</p>
<p> - Ovogodišnje 12. izdanje jedinog hrvatskog ATP tour turnira u Umagu može se pohvaliti sudjelovanjem trojice pobjednika »Croatia Opena«. Slavljenik 1996. godine, Španjolac Carlos Moya prilično teško je izborio četvrtfinale 400.000 američkih dolara vrijednog umaškog turnira pobjedom protiv sunarodnjaka Emilia Benfele-Alvareza. Pobjednik 1997. godine Španjolac Felix Mantilla sigurno se obračunao sa 23-godišnjim sunarodnjakom Oscarom Serranom. Za priču o »pobjedničkoj trojici u četvrtfinalu« nedostajala je tek pobjeda Čeha Bohdana Ulihracha, koji je osvojio umaški turnir 1998. godine. Mladi Argentinac David Nalbandian »otpuhao« je s terena 26-godišnjeg Čeha, trećeg nositelja turnira. </p>
<p>Epitet tragičara turnira zaslužio je u četvrtak Argentinac Agustin Calleri. Nakon što je u 1. kolu pobijedio prošlogodišnjeg finalista, sunarodnjaka Mariana Puertu, nakon što je spasio četiri meč-lopte u »tie-breaku« drugog seta, u četvrtak je bio primoran predati meč Mađaru Atilli Savoltu zbog ozljede leđa. Pri vodstvu 6-3, 3-2 ustao je s klupe i shvatio kako nema šanse nastaviti meč... </p>
<p>U četvrtfinalnom okršaju parova Ivan Ljubičić i Lovro Zovko sa 6-3, 6-4 nadigrali su talijansko-rumunjsku kombinaciju Giorgio Galimberti/Ion Moldovan, a u polufinalu ih očekuju četvrti nositelji Česi Petr Luxa i Radek Stepanek.</p>
<p> l Rezultati, pojedinačno: Moya (1) - Benfele Alvarez 6-4, 5-7, 6-1, Savolt - Calleri (8) 3-6, 2-3 predaja, Nalbandian - Ulihrach (3) 6-2, 6-1, Mantilla (7) - Serrano 6-2, 6-2;</p>
<p>parovi, četvrtfinale: Ljubičić/Zovko - Galimberti/Moldovan 6-3, 6-4.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Marina Mazić potpisala za Montmontažu</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Košarkašice Montmontaže dobile su veliko pojačanje uoči nove sezone. Marina Mazić, dosadašnja članica Croatia i najbolja igračica Hrvatske lige u prošloj sezoni u petak je potpisala dvogodišnji ugovor s Montmontažom. Uz inozemne ponude Mazić se ipak odlučila za ostanak u Zagrebu, s Peščenice se preselila na Trešnjevku.</p>
<p>- Zbog obveza na Ekonomskom fakultetu nisam htjela otići iz Zagreba. Vjerujem da imamo jaki sastav i da u novoj sezoni možemo do trofeja, kazala je Marina Mazić. I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Armstrong još povećao prednost</p>
<p>AX-LES-THERMES, 20. srpnja - Iako se još uvijek nalazi na trećem mjestu ukupnog redoslijeda, američki biciklist Lance Armstrong je nakon 12. etape »Tour de Francea«, koja se vozila od Perpignana do Ax-les-Thermesa u dužini od 166.5 kilometara, praktički osigurao pobjedu. Naime, još je više povećao prednost u odnosu na jedinog pravog suparnika, Nijemca Jana Ullricha. No, tih pola minute i nije toliko bitno, koliko način na koji ih je Amerikanac priskrbio. </p>
<p>Na posljednjem usponu dana, Ullrich se pokušao odvojiti, ali Armstrong je uspio odgovoriti na taj napad, a zatim nešto manje od dva kilometra prije cilja krenuti u protunapad i »slomiti« Ullricha. Usprkos sjajnoj vožnji na tom posljednjem usponu, Armstrong nije osvojio i treću uzastopnu etapu, jer su prije njega ciljem prošli Kolumbijac Felix Cardenas i Španjolac Roberto Laiseka, ali oni mu ne predstavljaju nikakvu opasnost u ukupnom redoslijedu.</p>
<p> l Rezultati, 12. etapa (od Perpignana do Ax-les-Thermesa u dužini od 166.5 km): 1. Felix Cardenas (Kol/Kelme) 5;03:34, 2. Roberto Laiseka (Špa/Euskaltel) + 13, 3. Lance Armstrong (SAD/USP) + 15, 4. Jan Ullrich (Njem/Telekom) + 38, 5. David Etxebarria (Špa/Euskaltel) + 59... ukupni redoslijed: 1. François Simon (Fra/Bonjour) 51;56:14, 2. Andrej Kiviljev (Kaz/Cofidis) + 8:42, 3. Armstrong + 9:10, 4. Joseba Beloki (Špa/ONCE) + 13:14, 5. Ullrich + 13:15... Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Begić srebrna u disku, Blažević brončani na 100 m! </p>
<p>GROSSETO, 20. srpnja</p>
<p> - Drugog dana Juniorskog prvenstva Europe u atletici Vera Begić osvojila je srebrnu medalju u bacanju diska, a Igor Blažević brončanu u vrlo brzoj utrci na 100 metara, čime su oboje potvrdili svoje visoke pozicije na europskim juniorskim ljestvicama. Vera Begić bacila je disk 55.02 čime se plasirala odmah do uvjerljive pobjednice, Ukrajinke Natalije Fokine (56.69), a odličan rezultat u istoj disciplini ostvarila je i Marija Kurtović, kojoj je osobni rekord (54.30) donio visoko 4. mjesto. Do prije mjesec dana javnosti sasvim nepoznati Igor Blažević u finalnoj utrci na 100 metara je istrčao odličnih 10.31 (vjetar u leda +2.4 m/s), pa su brži od njega bili samo veliki favorit utrke, Britanac Mark Lewis-Francis (10.09), te Nijemac Tim Goebel (10.18). Samo tri centimetra od brončane medalje ostao je Edis Elkasović u bacanju kugle, sa 17.83 bio je četvrti u finalu. Elkasović je u petak nastupio i u kvalifikacijama bacanja diska, te je hicem 51.44 osigurao finale i u toj disciplini. U skoku u dalj Josip Gadanac je zauzeo 7. mjesto (7.42), dok je Marijo Baković bio 9. (7.27), a u finale su se još plasirali i Jurica Grabušić na 110 metara prepone (14.22), Ljiljana Ćulibrk na 1500 metara (4:24.65), Blanka Vlašić u skoku u vis (1.83), te Ivana Brkljačić u bacanju kladiva (60.95). M.Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>IN MEMORIAM </p>
<p>Anđelko Herjavec</p>
<p> (1958. - 2001.)</p>
<p>Anđelko Herjavec rođen je 23. studenoga 1958. godine u Varaždinu. U Varaždinu je završio Fakultet organizacije i informatike, a u Zagrebu je magistrirao na Ekonomskom fakultetu. </p>
<p>Cijeli radni vijek vezao je uz poslovni sustav »Varteksa«, u kojem se zaposlio 1984. godine i radio do svoje tragične smrti. Od 1. prosinca 1994. obnašao je dužnost generalnog direktora »Varteksa d. d.«. Bio je član Gradskog poglavarstva Varaždina od 30. lipnja 1996. do 26. svibnja 2000. </p>
<p> Svoj sportski put započeo je među dječacima nogometaša »Varteksa«, povremeno je igrao i košarku, međutim najjače se afirmirao kao sportski, posebno nogometni djelatnik. Pred kraj 1989. godine preuzeo je predsjedničku dužnost u Nogometnom klubu Varteks, a okružen pomno odabranim suradnicima, trasirao je novi uzlazni put ovog varaždinskog kluba. Predsjedavao je stabilnim prvoligašem koji se u sezoni 1995/96. borio za naslov prvaka Hrvatske i igrao u finalu Kupa Hrvatske s momčadi zagrebačke Croatije (0-2, 0-1), te po prvi put Varteks i varaždinski nogomet izveo u nogometnu Europu. Bilo je to u jesen 1996. godine, kada je Varteks igrao u Kupu pobjednika kupova između 112 predstavnika europskih zemalja. </p>
<p>Posebno se isticao pri izgradnji tzv. »istočne tribine«, kojom se građevinski zaokružio izgled stadiona, a cjelokupni rad i poslovanje NK Varteks približio je modelu modernog i potpuno sređenog europskog kluba. Uz rad prve momčadi inzistirao je na radu i rezultatima klupskog podmlatka koji u kadetskom i juniorskom uzrastu idu u red najuspješnijih u Hrvatskoj.</p>
<p>Kao nogometni dužnosnik radio je u Izvršnom odboru Hrvatskog nogometnog saveza i njegovim radnim tijelima, a predsjedavao je i Zajednicom športskih udruga grada Varaždina (od 1996. godine).</p>
<p>Anđelko Herjavec bio je u braku s Bojanom Novak, istaknutom varaždinskom gimnastičarkom i atletičarkom, s kojom ima dvije maloljetne kćeri, Enu i Miu. </p>
<p>Bio je obljubljen u Varaždinu, vijest o njegovoj smrti šokirala je Varaždince koji još uvijek ne mogu vjerovati da popularnog »Đelca« više nema. Tuga i nevjerica osjećaju se i u poduzeću i u klubu, gdje su zaposlenici minutom šutnje odali počast svom tragično preminulom direktoru odnosno predsjedniku.</p>
<p>Gospodina Anđelka Herjavca više nema. Varaždin, klub, igrači, navijači iznimno su potreseni. Iz nogometnog kluba koji je bio najveća Herjavčeva sportska ljubav poručuju da da će pokušati ubuduće sa svojim vječno prisutnim »Đelacom« ostvariti njegove vizije Varteksa - europskog kluba.</p>
<p>Pogreb tragično preminulog Herjavca bit će u Varaždinu u ponedjeljak u 12 sati, a neposredno prije, u 10 sati u varaždinskom Hrvatskomnarodnom kazalištu održat će se komemoracija. </p>
<p>D. D./M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kožulj i Milošević mogu i u borbu za medalje</p>
<p>Gordan Kožulj ove godine ima drugi rezultat na svijetu (1:58.95) na 200 metara leđnim načinom i teško može izbjeći epitet jednog od glavnih favorita u toj disciplini iako je prije tri tjedna slomio rebro, pa će mu svaki pokret u Fukuoki biti vrlo bolan</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Svega deset mjeseci nakon spektakularnih i teško ponovljivih plivačkih natjecanja na OI u Sydneyju, najbolji svjetski plivači ponovno su na okupu. Svjetska plivačka prvenstva održavaju se svake četiri godine, pa su plivačima skoro jednako važna kao i olimpijske igre, što znači da će od 22. do 29. srpnja malo tko zaobići Fukuoku. Aleksandar Popov izostat će zbog bolesti, Lenny Krayzelburg i Garry Hall zbog »godine odmora i oporavka« i to bi, uglavnom, bili svi bitniji izostanci.</p>
<p>U hrvatskoj reprezentaciji ovog puta nema »turista«. Dok su neke putnike za Sydney i dobri poznavatelji plivanja upoznali tek na aerodromu uoči puta, u Fukuoku su otputovali samo oni koji mogu dohvatiti (barem) polufinale. Miloš Milošević, Marijan Kanjer, Marko Strahija, Gordan Kožulj, Ante Mašković, Ivan Mladina, Vanja Rogulj i Duje Draganja plivačka su imena s »težinom« i pozicijama među 30-ak najboljih na svjetskim ljestvicama, pa je upitno jedino to mogu li u Fukuoki isplivati svoje najbolje rezultate. Uostalom i glavni tajnik Hrvatskog plivačkog saveze, Tomislav Karlo, reći će uoči odlaska u Japan sljedeće:</p>
<p>- Nama je uvijek glavni cilj na velikim natjecanjima isplivati osobne rekorde i ako u tome uspijemo, zadovoljni smo, bez obzira na plasman. Tako će biti i ovaj put.</p>
<p>Osobni rekordi naših najboljih plivača su, pak, takvi da im jamče vrlo visoke plasmane, a nekima i odličja! To, naravno, prije svih vrijedi za Gordana Kožulja koji ove godine ima drugi rezultat na svijetu (1:58.95) na 200 metara leđnim načinom i teško ga može izbjeći epitet jednog od glavnih favorita u toj disciplini. Kožulj je, međutim, prije tri tjedna slomio rebro vozeći karting (malo je vjerojatno da se Ian Thorpe ili Pieter van den Hoogenband upuštaju u slične ekshibicije uoči navažnijeg natjecanja godine), pa će mu svaki pokret u Fukuoki biti vrlo bolan. Prognozirajući rezultate najboljeg hrvatskog plivača u Fukuoki ključno je, dakle, pitanje: može li Gordan Kožulj pobijediti bol?</p>
<p>Svjetsko prvenstvo u Fukuoki donosi i jednu veliku novost, a to su utrke na 50 metara u sve četiri plivačke tehnike. Tome se, nesumnjivo, najviše veseli Miloš Milošević, koji se odlučio posvetiti isključivo disciplini 50 metara leptir. Njegove su mogućnosti poprilična misterija, budući da je početkom sezone u Kranju isplivao odličnih 24.50, da bi nakon toga vrlo malo nastupao. Na upit hoće li »Mićo« na Zlatnom medvjedu u Zagrebu, možda, napasti vlastiti hrvatski rekord (24.17), trener Dimitar Bobev je lakonski odgovorio:</p>
<p>- To nas ne zanima. Zanima nas da Fukuoki pliva 23.80, pa što bude!</p>
<p>Tih 23.80, inače, na svijetu ove godine nije isplivao - nitko! Najbrži su bili Australac Geoff Huegill i Šveđanin Lars Frolander sa 23.85...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Draganja i Kanjer na 50 m slobodno, Kožulj i Strahija na 100 m leđno</p>
<p>FUKUOKA, 20. srpnja</p>
<p> - U nedjelju, prvog dana plivačkih natjecanja u kvalifikacijama će plivati Duje Draganja i Marijan Kanjer (50 m slobodno), te Gordan Kožulj i Marko Strahija (100 m leđno). Na 50 m slobodno nastupit će više od 90 plivača i po tome je konkurencija najjača upravo u toj disciplini. Ove godine najbrži na svijetu su Aleksandar Popov (21.91), Mark Foster (22.13) i Anthony Ervin (22.18). Draganja je na Juniorskom prvenstvu Europe pobijedio sa 23.05, dok je Kanjer na Zlatnom medvjedu u Zagrebu plivao 23.07. Oba ta rezultata su među 50 najboljih na svijetu.</p>
<p>Kožulj ima 10. rezultat na 100 m leđno (55.51), a Strahija 36. (56.38), dok su najbrži ove godine bili Matt Welsh (54.43), Aaron Peirsol (54.80) i Randall Bal (55.00). Prije negoli je u polufinalu OI u Sydneyju napravio pogrešku pri okretu (udario u rub bazena), Kožulj je plivao u ritmu koji bi mu, prema kompjutorskoj simulaciji, jamčio rezultat oko 55.00.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nakon Ferencvarosa, Hajduk protiv Mallorce</p>
<p>ŽENEVA, 20. srpnja</p>
<p> - Ukoliko u drugom pretkolu Lige prvaka nogometaši Hajduka nadvise mađarski Ferencvaros, u trećem pretkolu suparnik će im biti trećeplasirani sastav prošlosezonskog španjolskog prvenstva, Mallorca. Prva utakmica igrala bi se u Splitu osmoga kolovoza, a uzvrat na Mallorci 22. istog mjeseca. Pobjednik tog dvoboja igrat će u Ligi prvaka.</p>
<p> l Parovi 3. pretkola Lige prvaka: Galatasaray (Tur) ili Vllaznia (Alb) - Levski (Bug) ili Brann (Nor), Omonia (Cip) ili Crvena zvezda (Jug) - Bayer (Njem), Ajax (Niz) - Celtic (Ško), Šahtjor (Ukr) - Lugano (Švi) ili Borussia (D) (Njem), Skonto (Lat) ili Wisla (Polj) - Barcelona (Špa), Bohemian (Irs) ili Halmstad (Šve) - Anderlecht (Bel) ili Šerif (Mol), Porto (Por) ili Barry Town (Wal) - Grasshoppers (Švi), Lokomotiv (M) (Rus) - Tirol (Aut), Maribor (Slo) ili Rangers (Ško) - Fenerbahçe (Tur), Slavia (M) (Bje) ili Inter (B) (Svk) - Rosenborg (Nor), Slavia (P) (Češ) - Panathinaikos (Grč), Parma (Ita) - Lille (Fra), Steaua (Rum) ili Sloga Jugomagnat (Mak) - Dinamo (K) (Ukr), Torpedo (K) (Gru) ili Kopenhagen (Dan) - Lazio (Ita), Haka (Fin) ili Makabi (H) (Izr) - Liverpool (Eng), Ferencvaros (Mađ) ili HAJDUK (HRV) - Mallorca (Špa). Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pletikosa opet u bijelom dresu</p>
<p>Hajduk je obvezan Pletikosi odmah isplatiti dugovanje od 136 tisuća njemačkih maraka, a prilikom Pletikosina odlaska u inozemstvo, transfer će se dijeliti 50-50 / Pletikosa može otići iz Hajduka onog trena kada dođe ponuda koja će zadovoljiti i njega i Hajduk</p>
<p>SPLIT, 20. srpnja</p>
<p> - Ako Hajduk preskoči u 2. kolu kvalifikacija za ulazak u Ligu prvaka mađarski Ferencvaros, u 3. će kolu kvalifikacija igrati protiv španjolske Mallorce. Bivši trener Hajduka, Zoran Vulić s kojim su »bijeli« osvojili naslov hrvatskog prvaka jedan dio svoje igračke karijere proveo je upravo igrajući u Mallorci, a tamo i odlazi na ljetovanje. Bio je i sada u Španjolskoj, nakon što je definitivno kazao »ne« Hajduku.</p>
<p>No, najvažnija vijest iz Hajduka jest da je dvogodišnji ugovor potpisao vratar Stipe Pletikosa, nakon što mu je propao transfer u francuski Olympique. Na Poljudu su se obvezali da će Pletikosi odmah isplatiti dugovanje od 136 tisuća njemačkih maraka, a prilikom odlaska u inozemstvo, transfer će se dijeliti 50-50. U ugovoru piše da Pletikosa može otići onog trena kada dođe ponuda koja će zadovoljiti i njega i Hajduk.</p>
<p>- U ovom trenutku jedino razmišljam kako da preskočimo Ferencvaros. Sve što je bilo ovog ljeta, oko mog prelaska u Olympique, zasad sam stavio po strani, iako ću obznaniti tko mi je »minirao« transfer, kako sam i obećao. Ne smije nam se dogoditi prošlogodišnja neugodna epizoda kada smo ispali od mađarskog Dunaffera. Imamo odličnu momčad i vjerujem da možemo preskočiti Mađare, veli Pletikosa.</p>
<p>Sportski direktor Ivica Šurjak bio je nazočan potpisivanju ugovora.</p>
<p>- Sa Pletikosom i Bošnjakom u momčadi, Hajduk je glavni favorit za osvajanje naslova prvaka, siguran je Šurjak.</p>
<p>No, trenera Hajduka, Nenada Gračana i dalje najviše brine nedostatak pravog, klasičnog napadača. Splićani su u intenzivnim razgovorima s nogometašem Osijeka Almirom Turkovićem.</p>
<p>- Tko ne bi došao u Hajduk?! Ipak ne bi bilo dobro da sad bilo što govorim, jer još nije dogovoreno, reći će nam Turković u telefonskom razgovoru.</p>
<p>Splićani će ipak napraviti sve da pronađu napadača. Ako Turković ne dođe, nastavit će se potraga za igračem kakvog Gračan priželjkuje. Hajdukov strateg u subotu će ponovno u Budimpešti promatrati momčad Ferencvarosa kako bi imao kompletnu sliku o snazi skorašnjeg suparnika.</p>
<p>Spomenimo i što Igor Štimac misli o španjolskoj Mallorci, eventualnom suparniku u kvalifikacijama:</p>
<p>- Radi se o iznimno kvalitetnom sastavu, ali u ovom trenu ne smijemo razmišljati o njima da nam se ne dogodi prošla godina, kad su svi pričali o Rosenborgu, a na kraju se ispalo od Dunaffera. Zato najprije treba preskočiti Mađare, pa ćemo se baviti Mallorcom, veli Štimac.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Lončarević: Moramo vidjeti za što smo sposobni</p>
<p>Dinamovi nogometaši u subotu će gostovati u Francuskoj, gdje će odigrati pripremnu utakmicu protiv donedavnog prvoligaša Saint Etiennea. Među putnicima nema Balabana, Bosnara, Sedloskog, Čuture, Koretića...</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Dinamovi nogometaši u subotu će ponovno krenuti put Francuske, za koju ih, barem što se tiče ovoljetnih priprema, vežu lijepe uspomene. »Plavi« su, naime, u dva pripremna ogleda remizirali protiv Bordeauxa i novoga francuskog prvaka Nantesa, a u subotu će gostovati kod najtrofejnijeg tamošnjeg nogometnog kluba - Saint Etiennea. Istina, »zeleni« su na vrhuncu slave bili 70-ih godina, kada je ondje igrao proslavljeni Michel Platini. Danas im je »krvna slika« ipak ponešto drukčija. Prošle su sezone skliznuli u 2. ligu...</p>
<p> - Momčadi ću zasad priključiti juniora Antu Tomića i donedavnog juniora Igora Cvetkovića, najavio je Dinamov trener Ilija Lončareić, koji će u Saint Etienne povesti 20-oricu nogometaša.</p>
<p> Na popisu su vratari Butina i Turina, braniči Leutar, Drpić, Miljković, Cesar, Polovanec i Cvetković, vezisti Jurić, Mikić, Pilipović, Agić, Leko, Bradvić, Gondžić, Tomić i Petrović, te napadači Kranjčar, Abramović i Zahora.</p>
<p> Među putnicima, dakle, nema ozlijeđenih Bosnara, Sedloskog, Čuture i Koretića, kao niti Balabana, koji je blizu izlaznim vratima kluba... No, na popisu je Mislav Bradvić, 26-godišnji vezist iz Čakovca, iako još nije riješio status u Dinamu. Čakovčani traže 18.000 maraka odštete i pregovori su zasad zapeli... No, dojam je da će transfer ipak biti zgotovljen. Bradvić je u petak dobio dopuštenje Čakovčana da može igrati prijateljske utakmice za Dinamo.</p>
<p> - Bradvića smo angažirali kako bismo pojačali konkurenciju na mjestu zadnjeg veznog, gdje imamo Leku, Agića i Pilipovića. On je ponikao u Dinamovoj školi, u generaciji Darija Šimića, Silvija Marića, Domagoja Kosića... I ondje je doista bio među najboljima. U međuvremenu je, doduše, »lutao«, sada je već iskusan igrač i smatram da će biti od koristi, kaže Lončarević.</p>
<p> Sve u svemu, još nije pose izvjesno hoće li Bradvić zaista i putovati u Francusku. Dva dana kasnije »plave« očekuje nova utakmica, i to u Krapini protiv grčkog Arisa.</p>
<p> - Momčad je u ovome trenutku malo umorna, ali mislim da će do subote biti u normali i da će utakmicu moći odigrati u maksimalnome ritmu. Cilj nam je odigrati što više utakmica s renomiranim suparnicima. Pred nama se nalaze dva-tri posla koja moramo obavljati paralelno, a to su stvaranje dobrih rezultata i osposobljavanje mladih igrača. Atmosferu su zasad poremetile ozljede nekolicine igrača... Ozlijeđeni su Bosnar i Landeka, a odnedavno Sedloski i Čutura, pa i Koretić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tokić potpisuje za GAK, Dinamo isplaćuje Miuru</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Zavrzlama oko statusa Marija Tokića napokon je riješena. Maksimirski će branič karijeru nastaviti u Austriji.</p>
<p> U petak je, naime, raskinuo ugovor s Dinamom i u subotu bi trebao potpisati ugovor s austrijskim GAK-om iz Graza. Tokića je u svoje redove želio dovesti i GAK-ov gradski suparnik Sturm, no novo odredište Tokića ipak je, eto, GAK.</p>
<p> Tokić je Dinamu oprostio sav dug, odlazi bez odštete i od subote će plavi dres zamijeniti crveno-bijelim.</p>
<p> Na izlaznim vratima je i Boško Balaban, čiji su pregovori s engleskom Aston Villom u samoj završnici. Maksimirski je napadač u petak u Birminghamu uspješno prošao liječničke preglede, no, ipak neće potpisati ugovor s Englezima prije početka novoga prvenstva. Predstavnici Aston Ville tvrde da ga, shodno dosadašnjoj klupskoj praksi moraju uživo pogledati na utakmici, s obzirom da posao ne sklapaju samo na osnovu nečijih preporuka. Tako je izvjesno je da će Balaban ipak zaigrati u prvom kolu hrvatskog prvenstva protiv TŠK-a. </p>
<p> U petak je, ujedno, istekao rok, kojeg su Fifa i Uefa odredili Dinamu za isplatu milijun i 500 tisuća maraka duga Japancu Kazuyoshiju Miuri, zbog kojeg su suspendirani svi maksimirski transferi.</p>
<p> - Upravo rješavamo dio duga prema Miuri, potvrdio je Dinamov govornik Ivan Rotim, koji je dan ranije boravio u Lisabonu. Dogovoreno je da Benfica odmah Zagrepčanima isplati dio sredstava za angažman Tome Šokote, iako nije bila planirana takva dinamika.</p>
<p> - Procedura isplate pokrenuta je kod Privredne banke. Dali smo čekove, a kopije smo kao dokaz priložili u dopisu Fifi, kako bi nam ukinula suspenziju.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prosinečki slobodan igrač</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Nastojanje Roberta Prosinečkog da u dogovoru s belgijskim Standardom postane »slobodan igrač« urodila su plodom. »Papiri« su mu u džepu i sad mu predstoji odluka. Najbliži da ga pridobije jest Portsmouth - član engleske Prve divizije.
No, poručio je Prosinečki da ni Kranjčevićevoj nisu zatovorena vrata. Očigledno da i njihova »melodija« nije za podcjenjivanje, kao i činjenica da Zagreb stvara vrlo respektabilnu momčad koja bi napokon mogla ugroziti gradski primat Dinama. </p>
<p>- Ne nađe li se preda mnom neka fenomenalna ponuda, ne odlazim više iz Hrvatske. Tada Zagrebova ponuda postaje vrlo aktualna, poručio je Prosinečki. Z. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Prosvjednici presudili budućim sastancima G8</p>
<p>Otvarajući sastanak na vrhu članica grupe najrazvijenijih zemalja Silvio Berlusconi upozorio da je to vjerojatno posljednji takav sastanak G8 / Italija spremna jednostrano otpisati sav dug najsiromašnijim zemljama svijeta / Osnivanje fonda za zdravstvo i borbu protiv bolesti u zemljama Trećeg svijeta</p>
<p>RIM, 20. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Silvio Berlusconi otvorio je u petak 29. sastanak na vrhu G8 u Genovi. U uvodnim riječima dao do znanja da je to »možda i posljednji takav sastanak«. pritom nije pojasnio jesu li razlog tome sve jači organiziraniji prosvjedi koji prijete sigurnosti sudionika sastanka ili sve veća razjedinjenost zemalja članica u stavovima o ključnim pitanjima? </p>
<p>Berlusconi je na otvaranju najavio da bi ubuduće G8 trebao biti otvoreniji prema siromašnim zemljama. »Protiv globalizacije se ne treba boriti, već njome treba upravljati kako bi pridonijela boljitku svih«, rekao je Berlusconi. </p>
<p>Nakon Berlusconijevih uvodnih riječi sedmorica predsjednika (bez Vladimira Putina) raspravljali su o svjetskoj ekonomiji, posebice financijama. Osim domaćina, talijanskog premijera Silvija Berlusconija, o globalizacijskim problemima govorio je američki predsjednik Geoge Bush, engleski premijer Tony Blair, francuski predsjednik Jacques Chirac, njemački kancelar Gerhard Schröder, japanski premijer Junichiro Koizumi i kanadski predsjednik vlade, Jean Chreiten. Zajedno sa svjetskim moćnicima za okruglim stolom je sjedio i predsjednik Europske komisije Romano Prodi i generalni tajnik UN Koffi Annan. </p>
<p>Berlusconi također istakao da bi za okruglim stolom sa svjetskim moćnicima trebali sjediti i predstavnici siromašnih zemalja. Svi sudionici susreta su nastojali pokazati optimizam u obnovi svjetske ekonomije, da se ne bi opet ponovio neuspijeh summita iz Seattlea iz 1999. godine.</p>
<p> Američki predsjednik, George Bush je izjavio da je američka ekonomija »dotakla dno« i da se od sada očekuje obnova ciklusa rasta. Cilj američke ekonomije je rast od tri posto od 2002. godine. Američki predsjednik je također izjavio da će se rast američke ekonomije pozitivno odraziti i na Stari kontinent. Na sastanku je istaknuto da je svjetska ekonomija tako oslabljena da joj je neophodna »jedna energetska injekcija« u vidu smanjenja eskontne stope. </p>
<p>Čelnici najrazvijenijih zemalja naglasili su da treba ojačati međunarodni financijski sustav da bi se izbjegle krize. Talijanski premijer Berlusconi je zatražio da se poduzmu konkretni koraci za pomoć siromašnima u svijetu i istaknuo spremnost Italije da jednostrano otpiše sav dug najsiromašnijim zemljama svijeta.</p>
<p>U slučaju da sve zemlje članice G7 prihvate talijanski prijedlog, jednim potezom otpisalo bi se 54 milijarde dolara duga zemalja Trećeg svijeta. Jedan od prijedloga je izdvajanje 0,7 BNP (bruto nacionalnog proizvoda) najrazvijenijih zemalja svijeta u korist siromašnih.</p>
<p>Najznačajniju obavijest prvog dana summita G8 iz Genove su zajednički objavili Koffi Annan, generalni tajnik UN-a i talijanski predsjednik vlade, Silvio Berlusconi. Radi se o formiranju globalnog Fonda za zdravstvo i borbu protiv bolesti u zemljama Trećeg svijeta. Do kraja ove godine bi trebalo u blagajne fonda biti uloženo milijardu i dvijesto milijuna dolara za gradnju bolnica, kupnju lijekova protiv AIDS-a od kojeg već boluje 36 milijuna ljudi. </p>
<p> Prema izvješćima sa ulica Genove uz uništene automobile, izloge i lokale, 120 osoba je ranjeno i nalazi se u bolnicama, dok je na stotine ljudi sa lakšim ozljedama. Romano Prodi, predsjednik Europske komisije, je izjavio: »Nikada više ovakav blindirani summit«. Možda će budući sastanci svjetskih moćnika biti neka vrsta video-sastanka G8 kako bi svaki iz svog sigurnog ureda, daleko od agresije prosvjednika, lakše raspravljali o gorućim svjetskim temama. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»G8 u sjeni« predlaže proširenje svjetske vlade </p>
<p>Pod pritiskom nezadovoljstva iz vlastitih redova, ali i prosvjeda s ulica, počelo se razmišljati o temeljitom mijenjanju ili ukidanju cirkusa G8 kojim dominiraju raskoš i spektakl </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Shvativši da se u svjetskim poslovima štošta mora drastično mijenjati, povodom sastanka G8 u Genovi skupina uglednika iz tzv. G8 u sjeni, traži od vođa najutjecajnijih država svijeta da u svoje društvo prime i manje razvijene a sve moćnije. U privatnoj skupini, službeno nazvanoj Pripremna konferencija G8, nalaze se donedavni ravnatelj Svjetske trgovinske organizacije Renato Ruggiero koji je sada talijanski ministar vanjskih poslova, bivši šef federalnih rezervi SAD-a Paul Volcker, bivši državni tajnik SAD-a Henry Kissinger, sadašnji američki trgovinski predstavnik Robert Zoellick, japanski ministar gospodarstva Heizo Takenaka i bivši visoki službenik Bijele kuće Fred Bergsten koji je sada šef Međunarodnog ekonomskog instituta u Washingtonu. </p>
<p>Na sastancima uoči Genove zaključili su da bi bilo mudro proširiti sadašnju svjetsku vladu, kako se ponekad tepa skupini osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, tako da u njoj budu Kina, Brazil, Indija i još neke manje razvijene zemlje. Tako bi se realističnije odrazilo promjene u svjetskom gospodarstvu i politici. G8 u sjeni također predlaže da se za borbu s AIDS-om, malarijom i tuberkulozom, bolestima koje najviše pogađaju siromašne zemlje, ne izdvoji jedna milijarda dolara, kako se predvidjelo u Genovi, nego deset milijardi. Potiče se vođe G8 da razmotre »prijetnju ozbiljnih sukoba između SAD-a i Europe« u brojnim pitanjima od trgovine do okoliša, da nađu uvjerljive odgovore na opravdane prosvjede u Genovi, da se posvete suzbijanju siromaštva, smanjenju trgovinskih barijera i - proširenju G8. Također predlažu da se izmijeni sadržaj godišnjih sastanaka G8 tako da se bavi manjim brojem najvažnijih, strateških tema, a ne rasipa energija i vrijeme na poduži popis tema manje važnosti koje mogu prepustiti ministrima financija i vanjskih poslova. Nezadovoljstvo s G8 i ostalim međunarodnim institucijama ne pokazuju samo prosvjednici na ulicama gradova u kojima se sastanci održavaju, nego i sami sudionici. U četvrt stoljeća postojanja, G8 je često bio kritiziran da nije efikasan i da ne odražava promjene u svijetu gospodarstva i politike. Nekadašnji savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, Zbigniew Brzezinski, već pet godina dokazuje da se G8 mora temeljito mijenjati ili da njegove godišnje skupove treba ukinuti, jer su se nekadašnji neformalni sastanci pretvorili u cirkus kojim dominiraju raskoš i spektakl. Kritike su naročito ojačale poslije prošlogodišnjeg sastanka u Okinawi, koji je proizveo besprimjernu smjesu političke ispraznosti i dugačkih unaprijed pripremljenih priopćenja - i na sve to je japanska vlada potrošila blizu 750 milijuna dolara. K tome, G8 je postao zarobljenikom tajnovite birokracije koja je strašno nabubrila od prvog sastanka u Rambouilletu, blizu Pariza, 1975. Zato se sve češće govori o »povratku u Rambouillet«. </p>
<p>Danas, G8 predstavlja dvije trećine svjetskog gospodarstva, ali manje od 15 posto stanovništva. Stoga G8 u sjeni predlaže da se na sastanke poziva Skupinu 20, osnovanu na inicijativu SAD-a zbog financijske krize koja je 1997. zahvatila Aziju. U toj skupini su članice G8 (Britanija, Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD plus Rusija), Europska unija, te Argentina, Australija, Brazil, Indija, Indonezija, Južna Afrika, Južna Koreja, Kina, Meksiko, Saudijska Arabija i Turska. Ili dvije trećine svjetskog stanovništva i 82 posto gospodarskog proizvoda. </p>
<p>Upitan koliko je realan prijedlog o proširenju svjetske vlade, sadašnji kopredsjedavajući G8 u sjeni, Fred Bergsten, misli da i unutar G8 postoji saznanje o potrebi proširenja, dodatni pritisak su izvršili prosvjedi na ulicama, ali će trebati još dosta vremena do stvarne promjene. No, početni napor da se uspostavi dijalog sa siromašnijim zemljama, poduzet će se već na početku sastanka u Genovi, kada će se Silvio Berlusconi, kao domaćin G8, sastati s čelnicima Južne Afrike, Malija, Bangladeša, Nigerije i Salvadora, a bit će prisutni i glavni tajnik UN-a Kofi Annan, te šefovi Svjetske banke, MMF-a, WTO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i još nekih međunarodnih institucija. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Papa traži solidarnost sa siromašnima </p>
<p>LES COMBES, 20. srpnja</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. zatražio je u petak od čelnika skupine G8 da njihov sastanak u Genovi postane znak solidarnosti za svijet, osobito zasiromašne. Papinu poruku čelnicima skupine G8 uputio je njegov glasnogovornik. Papa u sjevernoj Italiji dovršava svoj odmor. Papa u svojoj poruci ističe da su četiri najveća problema na svijetu mir, siromaštvo, zdravlje i okoliš. » Molim se da tijekom dana summita nitko, nijedna osoba ni nacija, ne bude isključena iz vaših razmatranja«, poručuje Papa. </p>
<p> » Siguran sam da ćete se angažirati na promicanju kulture isolidarnosti koja omogućava konkretna rješenja problemima koji najviše tište našu braću u njihovom životu i u odnosima s drugima: mir, siromašto, zdravlje i okoliš«, poručio je Papa. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izrael munjevito odbacio ideju o mirovnim snagama za Srednji istok </p>
<p>Dolazak mirovnih snaga što su predložili ministri G8, bio bi prvi korak u internacionalizaciji srednjoistočnih sukoba, čemu će se mnogi u Izraelu suprotstaviti </p>
<p>ANKARA, 20. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izrael je gotovo munjevito odbacio prijedlog ministara vanjskih poslova članica skupine G-8 o slanju međunarodnih promatrača na neuralgične crte sukuba s Palestincima. Glasnogovornik izraelske vlade je istaknuo da bi raspoređivanje mirovnjaka bilo beskorisno i neučinkovito sve dok traju palestinsko-izraelski sukobi.</p>
<p> Prema ocjeni Zamana Shovala, bliskog pomoćnika izraelskog premijera Ariela Sharona, dolazak međunarodnih promatača označio bi prvi korak ka internacionalizaciji srednjoistočnih sukoba. S takvim stajalištima se ne slaže najveći dio izraelske oporbe. Jedan od njezinih čelnika Yassi Sarid tvrdi da su međunarodni promatrači nužni ako se želi sačuvati kolapsirani mirovni proces. </p>
<p>Način na koji je uslijedilo reagiranje Sharonove vlade potvrđuje da je izneseni ministarski prijedlog u Genevi došao poput pravog šoka. Riječ je, jamačno, o vrlo ozbiljnom diplomatskom udarcu koji je za Izrael došao od najbližeg dugogodišnjeg saveznika i zaštitnika. Najkraće, bio je to prvi put da se SAD nisu usprotivile ideji o upućivanju međunarodnih mirovnih promatrača na poprište izraelsko-palestinskih sukoba. Zanimljivo je da je američki državni tajnik Colin Powell samo dan ranije rekao kako je dolazak međunarodnih promatrača preuranjen. </p>
<p>U svakom slučaju, ideja o slanju promatrača na Srednji istok donijet će, kako se očekuje, mnoge lomove unutar samog Izraela. Na takav zaključak upućuje izjava izraelskog ministra obrane Binyamina Ben-Eliezera da bi se, eventualno, mogao dozvoliti samo dolazak američkih promatrača. To bi se moglo shvatiti kao prva ozbiljna pukotina unutar Sharonove vlade nacionalnog jedinstva. Zamjećuje se da bi se nakon toga moglo postaviti pitanje: kad mogu Amerikanci, zašto ne i Englezi, Francuzi i drugi. Ali prema vjestima Izraelskog radija, potpora Izraelcima je neočekivano stigla od Rusa. Šef moskovske diplomacije Igor Ivanov je, navodno, priopćio kako zemlje G-8 neće inzistirati na slanju međunarodnih promatrača na Srednji istok. </p>
<p>Palestinski čelnik Yasser Arafat je pozvao sudionike summita u Genevi da učine sve kako bi se spasio mirovni poroces sa židovskom državom. Arafat je o tome u Amanu razgovarao s jordanskim kraljem Abdullahom II. čija je zemlja predsjedavajući Arapske lige. Istodobno, palestinski vođa je pozvao na održavanje novog ministarskog sastanka arapskih zemalja kako bi se sagledao najnoviji razvitak srednjoistočne situacije u svjetlu održavanja skupa G-8. »Izraelski napadi na palestinska gradove i sela dobit će apokaliptičke razmjere smrti, ako se hitno ne počne s praktičkom provedom preporuka Međunarodnog istražnog Mitcellovog povjerenstva za Srednji istok«, upozorio je. </p>
<p>Da bi srednjoistočna zbilja vrlo lako mogla izmaći kontroli potvrđuje teoristički napad nepoznatog židovskog napadača na jedno palestinsko vozilo. Tom prilikom poginule su tri osobe, među kojima je i jedna 6-mjesečna beba. Odgovornost za napad preuzela je tajna židovska udruga - Komitet za sigurnost na cestama. Izraelski premijer Sharon osudio je napad. Poručio je kako neće štedjeti truda da se uhite teroristi. Ali, nešto kasnije, stigle su informacije da naoružani židovski doseljenici na okupiranoj Zapadnoj obali i pojasu Gaze podmeću požare u palestinskim kućama. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zakon o suradnji s Haagom sljedećeg tjedna na Skupštini RS</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Narodne skupština Republike Srpske sljedećeg će tjedna (24. srpnja) raspravljati o nacrtu zakona o suradnji RS sa Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, što je najjasniji znak da je završeno razdoblje u kome je RS u pogledu suradnje s Haaškim sudom bila »na poštedi«.</p>
<p> Dosad se, naime, nije ni očekivalo, a još manje se tražilo, od vlasti u RS da uhićuju i izručuju osobe optužene za ratne zločine. Međunarodna zajednica i Haaški sud osobito su obazrivi bili prema vladi Milorada Dodika, formiranoj nakon raskola u SDS-u i izbornog poraza te stranke 1997. godine, dok se Dodikov nasljednik Mladen Ivanić ipak mora suočiti s ozbiljnim zahtjevima i pritiscima. Za to su, uz ostalo, »krive« nove okolnosti u regiji nastale nakon pada Slobodana Miloševića te činjenica da se Ivanić premijerske dužnosti dokopao uz pomoć glasova SDS-ovih zastupnika u skupštini RS.</p>
<p>Suočen s međunarodnim pritiscima, Ivanićev kabinet već neko vrijeme radi na pripremi zakona o suradnji s Haagom, a sam premijer je početkom ovoga mjeseca, uoči posjeta Haaškom sudu, izjavio da će usvajanje toga zakona omogućiti uhićenje Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića.</p>
<p>Doduše, dodao je - s očiglednom namjerom da još na neko vrijeme izbjegne obveze koje se pred njegovu vladu postavljaju - da srpske snage ne mogu uhititi Karadžića i Mladića bez pomoći SFOR-a te da on zapravo i ne zna gdje se spomenuta dvojica nalaze, ali mu je manevarski prostor žurno zatvoren. Predstavnik SFOR-a je, naime, već sutradan naglasio da su međunarodne snage spremne pomoći vlastima RS u uhićenju Karadžića i Mladića, a glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte je, nakon susreta s Ivanićem, optužila vlasti RS da su »znale ili su bile u prilici znati, gdje se nalaze bjegunci« te da »Ratko Mladić uživa zaštitu nekih visokih časnika vojske RS«.</p>
<p>Nadležna tijela RS - Narodna skupština i Vrhovni sud - svakako će nastojati usporiti proceduru i odgoditi početak suradnje s Haagom, ali se to neće moći činiti do u nedogled. Drugo je pitanje koliko će biti opseg te suradnje, odnosno s koliko će se Haaški sud zadovoljiti. </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Česi - najveći bezvjerci u Europi </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Prema prvim podacima nedavnog popisa stanovništva Česi su najveći bezvjerci u Europi. Popis je pokazao da je manje od jedne trećine stanovništva (31,7 posto) potvrdilo pripadnost nekoj od religija (katolika oko 82 posto), dok ih se više od dvije trećine izjasnilo kao ateisti. Za usporedbu: prije deset godina u Češkoj je još bilo 44 posto vjernika a u posljednjem desetljeću njihov broj je opao za 1,26 milijuna ili 12 posto. Pri tome je još 1921. godine bilo u Češkoj više od 90 posto vjernika. </p>
<p>Što je razlog da Češka ima najveći postotak ateista (druga je Ukrajina sa 68 posto) u Europi? Psiholozi objašnjavaju da se radi o općem trendu, jačanju individualizma, da su ljudi modernog doba otvoreni za duhovne potrebe, ali ne žele pripadati ni jednoj crkvi. </p>
<p>Najviše vjernika izgubila je Katolička crkva, koja je u posljednjih deset godina skoro prepolovila broj vjernika. Glasnogovornik Češke Biskupske konferencije Daniel Herman to objašnjava time da je 1991. godine u doba pada komunizma, na vjersko izjašnjavanje ljudi djelovala »euforija nakon 40-godišnjeg duhovnog vakuuma« ali i uvjerenje da će im izražavanje vjerske pripadnosti pomoći u društvenom usponu. No, činjenica je da su ti podaci zabrinuli i Vatikan, pa je Češka postala ciljem rimokatoličkih misionara. Budući da u Češkoj nedostaje kadrova, Katolička crkva pozvala je misionare iz drugih zemalja, prije svega Poljske, Njemačke, Slovačke itd., da šire katoličku vjeru u Češkoj. Najveći broj vjernika nalazi se tradicionalno u Moravskoj i među starim ljudima iznad 60 godina, koji su i za vrijeme komunizma sačuvali svoju vjeru. Najviše ateista je među ljudima između 30 i 60 godina, a zapaženo je da broj vjernika raste među mlađom populacijom (ispod 30 godina), ali oni ne pokazuju zanimanje da pristupe nekoj od crkava. Ipak, u rubrici »Ostali« u kojoj su navedene tzv. male i nove crkve, broj vjernika je udvostručen ali je nemoguće odrediti koja od tih »ostalih« crkava ima najviše sljedbenika. </p>
<p>Prema podacima koje je objavio tjednik Tyden najreligioznija zemlja u Europi je Grčka sa 80 posto vjernika a slijede Španjolska (96 posto), Irska, Poljska i Švedska (91 posto), Slovenija i Portugal (90 posto), Hrvatska (88 posto), Francuska (81 posto), Slovačka (71 posto), Njemačka (70 posto), Rusija (50 posto) i Češka (32 posto). </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ministarstvo pravosuđa protiv načela pravne države</p>
<p>S nevjericom sam pročitao članak Borisa Orešića (Vjesnik 19. srpnja) »Stručnost bez staža ne vrijedi«, u kojem stoji da su po novom Zakonu o državnim službenicima i namještenicima degradirani svi načelnici iz tijela državne uprave koji imaju stručnu spremu i sve uvjete, ali ne i 10 godina radnoga staža, što se od 30. ožujka o. g. za te službe traži. Kada sam pak preko Interneta u Narodnim novinama (br. 27 od 30 . ožujka 2001.) prelistao taj zakon, ostao sam zaprepašten. Tamo izrijekom stoji (čl. 127, st. 1) da će svi oni koji su zatečeni na odgovarajućoj službi tamo i ostati, ali samo »do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema pravilniku....usklađenom s odredbama ovoga Zakona«. Što znači ovaj članak i ovaj zakon? Ništa drugo nego njegovo retroaktivno djelovanje barem 10 godina unazad, odnosno nijekanje činjenice da su dotični službenici bili imenovani po zakonu koji je vrijedio do 30. ožujka 2001. god., a taj je za određene službe u policiji i pravosuđu, uz stručnost, tražio pet godina radnoga staža. Svi službenici koji su tako, u dobroj vjeri u pravnu državu i kontinuitet državne uprave, preuzeli odgovarajuće službe i veliku odgovornost kada je bila »zamjena kapa«, koji su osigurali da državne službe funkcioniraju i u najgorim ratnim uvjetima, bivaju danas kažnjeni zbog svoga predanog rada na ustroju državnih službi u, nerijetko, opasnim okolnostima. </p>
<p> Ipak, ovdje patetici nema mjesta. Riječ je o odredbama koje bi možda mogle biti preuzete iz kakva »revolucionarnog prava« i one, u svojoj biti, suspendiraju pravnu državu kao takvu. Retroaktivno djelovanje ovoga zakona znači i to da je sve vrijeme prije vladalo ili bezakonje ili država uopće nije postojala. No kako je i Ministarstvu pravosuđa i Saboru jasno da je i prije 30. ožujka 2001. postojao zakon po kojem su bili imenovani službenici u Republici Hrvatskoj, onda je očito da se ovim novim zakonom mora pozabaviti i Ustavni sud, ukinuti propise koji ugrožavaju i kompromitiraju pravnu državu te dati zadovoljštinu državnim službenicima. Po potrebi se može tužiti Republiku Hrvatsku (član Vijeća Europe) i u Strassbourg zbog potkopavanja temelja pravne države i uvođenja elemenata revolucionarnog prava u svoje zakonodavstvo, a sve, koje li ironije, u cilju usklađivanja zakonodavstva s onim u EU. U Njemačkoj, primjerice, gdje sam i sam službenik u višoj državnoj upravi, nitko se ne bi ni usudio razmišljati u ovom pravcu a kamoli unijeti odredbu sličnu čl. 127. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u Beamtengesetz, po kojemu kontinuitet državnih službi i imenovanja (izuzev vladavine bezakonja 1933-1945) neprekidno postoji već oko 130 godina, a na nivou pojedinih zemalja, prije ujedinjenja, i stoljećima.</p>
<p> Osobno mi nije jasno, naravno gledajući stvar iz moje perspektive, kako je ovaj zakon prošao saborski Odbor za pravosuđe i glasovanje u Saboru. Ne želim naime tvrditi da je saborska većina namjerno htjela ovakve odredbe zakona po svaku cijenu. Bit će da zastupnici zakon nisu baš temeljito čitali, ali su barem u Ministarstvu pravosuđa svakako znali zašto to predlažu i, slijedom toga, hrvatsko zakonodavstvo udaljavaju od europskih normi i načela pravne države.</p>
<p>ZVONKO PANDŽIĆ, Würzburg, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tko je kriv za sudbinu Dalmacije? </p>
<p>Bi li Zagreb bio spreman tako dočekati svoje pobjednike kao što je Split dočekao Gorana Ivaniševića? Očito to ne bi bio u stanju, kako piše kelnski promatrač dalmatinskih (ne)prilika u Vjesniku, a ranije u Slobodnoj Dalmaciji g. Gojko Borić. Jer, piše on, to se dogodilo zbog dalmatinskog kompleksa manje vrijednosti i permanentne uvrijeđenosti u odnosu prema Zagrebu. Autor nabraja sve one koji su stajali na tim pozicijama kao gospodarstvenika Karinčića, koji reče s razlogom da ono »što nije u Dalmaciji uništila Jugoslavija, jest Hrvatska«. Gospodin Borić vidi u tome oživljavanje tolomaštva, autonomaštva... Po njemu su za sve krive »gromade Dinare koje su se ispriječile između sjevera i juga, a ne vlasti od Franje Josipa do Franje Tuđmana«. On piše da se rješenje svih nevolja nalazi u tome da se »zasuču rukavi i ukine fjaka (lijenost)«. Cijeli je članak tipično mudrovanje nekoga tko je dobro situiran u svojoj novoj domovini pa dijeli lekcije po onoj da siromaha nitko ne pita za istinu jer su siromasi zapravo crnci Europe.</p>
<p>A u Hrvatskoj je to Dalmacija. Siromaštvo »crnaca« (a time i Dalmacije) nije Bogom određena sudbina, već skup grešaka koje su napravili ljudi. Zato sudbina svijeta pa i Dalmacije zavisi u prvom redu od državnika (vlasti). Sada smo napokon samostalni. Može li se reći da Dalmacija uživa veću pažnju i pomoć vlasti svoje države negoli je to imala za vrijeme vlasti tuđina s juga i istoka? Svatko, malo objektivan, kojemu su činjenice svetinja odgovorit će niječno. Dalmacija je izdana i zaboravljena od one vlasti od koje se pomoći nadala. Njena industrija i turizam su se jednostavno urušili, a stanovnici Dalmacije s neviđenom željom žele napustiti poput G. Borića patagonijsku sudbinu rodnoga kraja. Kad su sadašnjega premijera Račana pitali zastupnici iz Slavonije (!) u Saboru zašto se zanemaruje autocesta prema jugu, odgovorio je da on na to misli. Samo mu je ta misao tajnija od zatvorenog pisma haaških tužitelja. Ne proviruje po Boriću iz usta »anketiranih Dalmatinaca vrag separatizma« i ksenofobije. Svoditi bijedu Dalmacije na lijenost njenih ljudi ili njihovu okolnu neslogu tipičan je odnos sitih ljudi kojima su siromasi uvijek krivi za svoju nevolju. Bez autoceste velika mnoštva ljudi u Dalmaciji nemaju pravo na rad ni na život na svojim ognjištima. </p>
<p>LUKA VUCO, Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tko je to među Hrvatima hrvatskiji (2)</p>
<p>S velikom sam radošću u Vjesniku od 19. srpnja pročitala pismo gospođe Veronike Antić iz Zagreba. Nadam se samo da nas ima mnogo (poznata šutljiva većina) koji mislimo da bi se trebalo prestati mjeriti hrvatstvo jer to ne pridonosi poboljšanju života u zemlji.</p>
<p>Bilo bi dobro da jedan dio HDZ-a (Ćesić Rojs i slični) i svi koji brane dignitet Domovinskog rata razmisle koliko su svojim osobnim postupcima i ponašanjem u akcijama (a posebno nakon njih) za vrijeme rata pridonijeli tome da danas dvojica hrvatskih generala odgovaraju po zapovjednoj odgovornosti. Oni putuju u Haag, a pukovnik Ćondić se i dalje vozi u mercedesu i živi jako dobro od svoje penzije, puno bolje nego mnogi u Hrvatskoj koji su isto tako dali puno za slobodu, samo su poslije rata »zaboravili« unovčiti svoju odanost domovini. Ili su jednostavno mislili da im je to bila građanska dužnost koju bi bilo nemoralno naplaćivati?</p>
<p>DANICA GRAHEK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Bol od razuma« (2)</p>
<p>Hajci na jedanaestoricu istaknutih sportaša zbog njihova javno izrečenog mišljenja o najnovijem paketu haaških optužnica pridružio se svojim napisom u Vjesniku i Igor Mandić. Pod naslovom »Bol od razuma« ispreo je zakučast galimatijas nasilno povezanih proizvoljnih estetičkih, filozofskih, političkih, socioloških i psiholoških prosudbi toga njihova čina kako bi ih zbog nekvalificiranosti za »interveniranje u javne stvari« izvrgnuo ruglu javnosti.Za Igora Mandića sportaši su »fizikalci« koji kruh svakidašnji zarađuju »djelovanjem nekih svojih udova, a glava im služi za nošenje šešira«. Dokaz tomu njemu je činjenica da su u svome pismu napisali jednu »fauliranu rečenicu«, što za ovog tankoćutnog estetičara nije drugo do iskaz njihova »fauliranog« mišljenja. A kao takvi - fizikalci koji ne znaju napisati lijepu rečenicu - sportaši po Mandiću nemaju pravo govoriti o stvarima »nad rješenjem kojih zdvajaju i najodgovorniji«. Slijedom ovako poredanih premisa Mandić zaključuje kako »kojekakve grupice kod nas misle da je njihovo laičko pravo miješanje u poslove kojima nisu dorasli«, a sportašima poručuje da »bol od razuma prepuste onima koji su na to osudili svoje glave«. Ukratko - piše Mandić - razum nije svojstvo svih ljudi, već ga imaju samo oni koji znaju sročiti »nefauliranu« rečenicu, a javno izjašnjavanje političkih laika je pojava kojoj se valja nadmoćno izrugivati. Sudbina generala i mišljenje istaknutih sportaša ni malo me ne zanimaju, no promjene u društvenoj klimi koje pogoduju klijanju publicističkog korova kakav je ovaj Mandićev elitistički pamflet protiv osnovnih načela demokracije itekako me zabrinjavaju. Naime, evidentno je da unatoč općepoznatim postulatima moderne demokracije Igor Mandić dijeli ljude na razumne i nerazumne te u skladu s tom podjelom propovijeda i strogu podjelu rada pri »interveniranju u javnim stvarima«. Prema Mandićevu atavističkom konceptu upravljanja društvom fizikalcima i laičkim političarima »javne stvari« (res publicae) bile bi nedostupne. U izmaglici »bola od razuma« na koji je osudio svoju glavu, Igor Mandić je posve zaboravio da se najrazvijenije moderne demokracije temelje na pravu ama baš svih građana, uključujući tu i sve vrste »fizikalaca«, da odlučno interveniraju u javnim stvarima. Pritom se svi zahtjevi glede njihova razuma i sposobnosti za »nefaulirano mišljenje« svode na sposobnost odabira i zaokruživanja rednog broja na glasačkom listiću. Riječ je, dakako, o izborima na kojima glas nogometaša, lučkog radnika, ratara ili rudara vrijedi jednako koliko i glas akademika, svećenika ili umjetnika, pa čak i »njegove malenkosti« Igora Mandića. A što se pak tiče njegove osude »laičkog« bavljenja politikom, savjetujem mu da se izloži »boli od razuma« i pokuša saznati što je to civilno društvo i kakva je u njemu uloga »laika«.</p>
<p>DAMIR UZELAC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Leo Radeljak optužen za smrt Ene Begović</p>
<p>SPLIT, 20. srpnja</p>
<p> - Splitsko je Općinsko državno odvjetništvo u petak podiglo optužnicu protiv Lea Radeljaka (19) kojom ga tereti za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom iz nehaja, u kojoj je 15. kolovoza prošle godine poginula glumica Ena Begović.</p>
<p> Prema optužnici mladi je Radeljak u mjestu Splitska na otoku Braču na strmini zaustavio džip grand cheeroke u vlasništvu svoga oca Josipa Dikana (58) a da nije ugasio motor niti poduzeo mjere kojima bi osigurao da automobil ne nastavi kretanje, lakomisleno držeći kako neće prouzročiti prometnu nesreću. Leo Radeljak je, prema optužnici, samo povukao ručnu kočnicu i mjenjač brzine postavio u položaj R, nakon čega se automobil počeo kretati unatrag, prevrnuo se na lijevu stranu i na krov pao uz cestu u provaliju duboku tri metra. Ena Begović zadobila je višestruke ozljede glave, od kojih je na mjestu preminula, a njezina kći Lana i majka Tereza Begović zadobile su teške tjelesne ozljede.</p>
<p> U optužnici se ne navodi je li Ena Begović u trenutku nesreće bila u automobilu ili pokraj njega, a provedenim vještačenjem nisu utvrđene tehničke greške na mjenjaču i ručnoj kočnici Radeljakova džipa koje bi mogle izazvati nesreću. Leo Radeljak u trenutku nesreće imao je talijansku vozačku dozvolu, a liječnička je dokumentacija potvrdila da je u prometnoj nesreći pretrpio potres mozga, zbog kojeg se u istrazi navodno nije mogao sjetiti toka nesreće.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Za Stolnikovo ubojstvo Meseku 20 godina, drugi put</p>
<p>Jednim od najvažnijih dokaza smatra se grafološko vještačenje jer je Mesekov tekst pronađen nakon Stolnikova ubojstva na slikarovu stolu / U odmjeravanju kazne sud nije pronašao nijednu olakotnu okolnost u Mesekovoj osobnosti</p>
<p>VARAŽDIN, 20. srpnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Varaždinu, Vladko Mesek (65) osuđen je na 20 godina zatvora zbog kaznenog djela ubojstva iz koristoljublja. Meseku se u kaznu uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru varaždinskoga Okružnog zatvora, u kojem boravi od prosinca prošle godine, a pritvor mu se i produljuje do pravomoćnosti presude.</p>
<p>Mesek je proglašen krivim zbog ubojstva poznatog slikara naive Slavka Stolnika, a prema optužnici, Mesek je, zajedno s Renatom Vidačekom, koji trenutno kaznu izdržava u Lepoglavi, 17. svibnja 1991. godine, u namjeri da Stolnika opljačka, došao k njemu u Donju Voću. Slikara je u kući udario kamenom omotanim u kapuljaču, travu i plastičnu vrećicu, a kad je Stolnik pao na pod, nastavio ga je udarati dok ga je Vidaček držao za noge. Stolnika su potom stavili pod kauč, obrisali tragove, a za sebe su zadržali dvije tisuće DEM i 24.000 tadašnjih dinara, koje su podijelili. Mesek je za sebe još zadržao i oružje koje je pronašao kod Stolnika.</p>
<p>Iako je Mesek cijelo vrijeme tvrdio da je nevin, utvrđenje suda o njegovoj krivnji temeljilo se na obrani Renata Vidačeka, koji je detaljno opisao cijeli tijek događaja. On je tako izjavio da su slikara namjeravali opljačkati, pa su ukradenim biciklima krenuli u Donju Voću. Mesek mu je rekao i da će slikara morati ubiti ako se bude opirao i galamio, a isto će učiniti i Vidačeku ako ne bude šutio o svemu. Mesek se, rekao je Vidaček, Stolniku predstavio kao pacijent te je od njega zatražio pomoć, a nakon što mu je Stolnik izdiktirao, a Mesek zapisao način liječenja, Mesek ga je udario kamenom u glavu. Kad je pao, nastavio ga je udarati, a Vidačeku je naredio da mu pridržava noge.</p>
<p>Kada su slikara ubili i opljačkali, vratili su se u Varaždin, kupili novu odjeću, a staru bacili u kontejner za smeće.</p>
<p>Mesek je tijekom suđenja stalno ponavljao da nije kriv, a iznoseći svoju obranu kazao je da je Stolnika poznavao još iz vremena kad je bio u Francuskoj. Rekao je i da ovaj kazneni postupak nema nikakve veze s njegovim odlaskom iz Hrvatske, da je točno da je otišao, no zato jer je imao djevojku u Beogradu. Iz Beograda je s njom otišao u Grčku, u kojoj je bio do prošle godine, a tamo se bavio ugostiteljstvom. U Makedoniju je, kako je rekao, došao radi putovnice jer se želio vratiti u Hrvatsku kako bi vidio djecu, iako je na posljednjoj raspravi rekao da s djecom uopće nije kontaktirao dok je bio u inozemstvu. U konzulatu se policajcima »jednostavno dao uhititi«. </p>
<p>Suočavanje s Vidaćekom, međutim, nije provedeno jer je Vidaček, prema mišljenju vještaka, nesamostalan i povodljiv, ima tumor u središnjem živčanom sustavu, a psihološka je analiza još prije četiri godine pokazala da sumanuto doživljava okolinu. Vještak je naglasio i da Vidaček nije sposoban za raspravu i sudjelovanje na njoj dovelo bi do znatnog pogoršanja njegova zdravlja.</p>
<p>I u ovom ponovljenom postupku tužiteljica je smatrala da je dokazima utvrđeno da je Mesek počinio kazneno djelo za koje se tereti, no njegov branitelj po službenoj dužnosti Mirko Ramušćak bio je drukčijeg mišljenja. On je, naime, tvrdio da nema dovoljno dokaza, to više što policija nije na biciklima tražila nikakve otiske prstiju, nije izvršena identifikacija odjevnih predmeta iz kontejnera, a policija nije, kazao je Ramušćak, puno ni ispitivala jer im je »sve bilo jasno« čim je Vidaček spomenuo Meseka.</p>
<p>Sud je, međutim, zauzeo stajalište da svi materijalni dokazi kao i analiza kontaktnih tragova potvrđuju Meseka kao počinitelja, dok je, kao jednim od najvažnijih dokaza, smatrao grafološko vještačenje. I Mesek je sam tijekom postupka priznao da je to njegov rukopis, a vještaci su utvrdili da je Mesek svojom rukom napisao tekstove koji su pronađeni nakon Stolnikova ubojstva.</p>
<p>Prilikom odmjeravanja kazne sud nije pronašao nijedne olakotne okolnosti u Mesekovoj osobnosti, a kao otegotnu okolnost sud je uzeo u obzir Mesekovu dosadašnju osuđivanost. Time je, ustvari, i potvrđena presuda varaždinskoga Županijskog suda iz 1992. godine kojom je Mesek zbog ubojstva Stolnika osuđen na 20 godina zatvora. Tada mu se, međutim, sudilo u odsutnosti, pa je nakon uhićenja u Makedoniji i sprovođenja u lepoglavski Kazneni zavod Mesek zatražio obnovu postupka.</p>
<p>Iako je tijekom suđenja bio prilično nervozan i dosta je komentirao, Mesek je presudu saslušao bez riječi, a na pitanje hoće li se žaliti, njegov je branitelj samo kratko odgovorio: »Pa naravno«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dvojica od šestorice puštena iz pritvora</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Dvojica optuženih u procesu Jelaviću i šestorici, koji se vodi u improviziranoj sudnici remetinečkoga zatvora, u petak su sudskom odlukom puštena iz pritvora. Željko Vinkešević i Josip Geceg pušteni su da se brane sa slobode nakon što je sudsko vijeće sa sucem Zdravkom Majerovićem na čelu djelomično uvažilo zahtjev odvjetnika Vladimira Vinje koji je, osim za spomenutu dvojicu, tražio ukidanje pritvora i Blažu Petroviću.</p>
<p>Vinkešević i Geceg terete se za pranje novca, a uskoro i tako istječe zakonski rok u kojem se mogu držati u pritvoru.</p>
<p>U petak je u Remetincu svjedočila Mirjana Mikulić (42), u vezi s točkom optužnice koja tereti Nikicu Jelavića zbog sprečavanja svjedočenja. Svjedokinja je, uz dosta pauza u iskazivanju, objasnila da je sve počelo podnošenjem njezine privatne tužbe protiv Hrvoja Petrača radi utvrđivanja očinstva. Poslije toga uslijedila je tužba protiv Jelavića, Rajka Momčilovića i Davora Zečevića.</p>
<p>Jelavić je, tvrdi Mirjana Mikulić, u pivnici »Down town«, rekao: »Mikulićka je od Petrača tražila milijun maraka da odutane od tužbe. On joj je nudio 500 tisuća, mada i nije siguran da je otac jer je s njom u to vrijeme bilo šest muškaraca«. Rajko Momčilović je navodno rekao, misleći na svjedokinju: »Trebalo joj je rasporiti trbuh, ima dosta dobrovoljaca koji bi to učinili«. To je svjedokinji ispričala njezina prijateljica Marija Leko. Njih su dvije otišle kod odvjetnice Dafinke Večerine, koja je podigla spomenutu tužbu.</p>
<p> Svjedokinja je navodno čula i da je Momčilović jednom prilikom rekao: »Mikulićka nosi pištolj pa se na nju može pucati kao na muškarca«. </p>
<p>Nedugo nakon podizanja tužbe Mariju Leko presreli su na ulici Zečević, Momčilović i Zoran Pripuz i rekli joj da im se, ako dobije kakav poziv za sud, odmah mora javiti jer će u protivnom imati problema.</p>
<p> Marija je bila prestrašena i više nije htjela svjedočiti, pa je Mikulićka morala odustati od tužbe. </p>
<p>Svjedokinja je još ustvrdila da su ona i Marija Leko bile dobre prijateljice i kume, ali se ne druže »otkad se saznalo da ću svjedočiti u procesu zločinačkoj organizaciji, jer se Marija boji«.</p>
<p>Optuženi Nikica Jelavić upitao je svjedokinju zašto je uopće podnijela tužbu protiv njega, a uslijedio je odgovor kojim može biti zadovoljna obrana: »Ja sam tu tužbu podnijela da bi se dokazale kontradiktornosti kod Hrvoja Petrača, koji je iskorištavao sporost pravosuđa da bi plasirao ovakve informacije«. </p>
<p>Nikica Jelavić je istaknuo da zbog svoje žene i djece mora reći: »Ja nisam čovjek koji prijeti ženama i samohranim majkama po gradu«.</p>
<p>Nakon donošenja odluke o puštanju iz pritvora spomenute dvojice rasprava je prekinuta, a nastavak je zakazan za 31. kolovoza. Inače u ponedjeljak se u Remetincu, svjedočenjem zaštićenog svjedoka broj 2, nastavlja suđenje »zločinačkoj organizaciji«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kažnjeni Kutlini branitelji Nobilo i Mlinarić</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja </p>
<p> - Branitelji prvooptuženoga u »slučaju Tisak«, Miroslava Kutle, odvjetnici Anto Nobilo i Rajko Mlinarić, novčano su kažnjeni jer nisu opravdali nedolazak na raspravu u petak, koja je odgođena za 23. srpnja.</p>
<p> Kako je Kutle odbio da ga na raspravi zastupa netko od odvjetnika ostalih jedanaestoro optuženika, napomenuvši da ne zna razlog nedolaska njegovih branitelja, sutkinja Ksenija Gržin odredila je da je Nobilov i Mlinarićev odvjetnički ured dužan podmiriti troškove odgode rasprave u iznosu od 2000 kuna. Sutkinja je objasnila da su Nobilo i Mlinarić uredno pozvani na raspravu te da nisu izvijestili sud o razlozima nedolaska.</p>
<p> Kutlini će se branitelji na iduću raspravu ponovo pozvati pismenim putem, a ako ne dođu, Kutli će se dodijeliti branitelj po službenoj dužnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Odvjetnik srušio alibi optuženih u iskazima svjedoka</p>
<p>ŠIBENIK, 20. srpnja</p>
<p> - Na Županijskom je sudu u Šibeniku nastavljeno suđenje šestorici osumnjičenih koji se terete za ubojstvo 16 srpskih civila u selima Varivode i Gošići neposredno nakon Oluje. Svoje iskaze u četvrtak su dali svjedoci obrane Ante Roca iz Vodica i Zoran Josipović. Oni su svjedočili kako su na dan dolaska Vlaka slobode u Knin vidjeli osumnjičenoga Peru Perkovića na kninskom kolodvoru. </p>
<p>Zastupnik optužnice Željko Žganjer podsjetio je svjedoke da su se ubojstva u Gošićima dogodila dan prije dolaska Vlaka slobode u Knin. Žganjer je najavio pozivanje novih svjedoka koji su, kako je rekao, bili u Gošićima na sam dan ubojstva srpskih civila, a pozvat će i vještake i balističare.</p>
<p> Nakon iskaza svjedoka sudac Dalibor Dukić prekinuo je sjednicu, a nastavak je suđenja najavio za 11. do 14. rujna ove godine. Sudac Dukić ujedno je ukinuo mjeru disciplinskog pritvora osumnjičeniku Zlatku Ladoviću, koji se nije pojavio na prethodnom ročištu, zbog čega se ono nije moglo održati. Tijekom rujanskoga suđenja u Varivodama će se i u Gošićima obaviti i rekonstrukcija na mjestu ubojstava civila.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Male su šanse da se nezaposlenost uskoro smanji </p>
<p>U tranzicijskim zemljama ukupni broj radnoaktivnog stanovništva u proteklih deset godina smanjen i do 40 posto / Te ekonomije nisu snažnije razvile uslužni sektor koji bi apsorbirao val prekobrojnih radnika iz nekadašnjih socijalističkih industrijskih mastodonata, koji uglavnom nisu uspjeli preživjeti tržišnu utakmicu</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - U većini zemalja u tranziciji stopa nezaposlenosti veća je od 10 posto, a šanse da se ona smanji u predstojećem desetljeću vrlo su male. Štoviše, čak i one zemlje u tranziciji, poput Češke ili Mađarske, u kojima je stopa nezaposlenosti trenutno ispod 10 posto idućih godina mogu računati na daljnji rast broja nezaposlenih.</p>
<p>Temu o nezaposlenima u tranzicijskim zemljama obrađuje u broju za srpanj i kolovoz časopis Business Central Europe (BCE), izdanje londonskog The Economista. Autori iznose podatke o broju nezaposlenih u pojedinim zemljama u tranziciji, a kao izvor navode Međunarodnu organizaciju rada (ILO), koja nezaposlenost računa po tzv. anketnoj metodi. Prema podacima ILO-a, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi 15,1 posto. Veću stopu nezaposlenosti od nas među srednjoeuropskim zemljama u tranziciji imaju Poljska (16,1 posto) i Slovačka (18,6 posto), dok je najniža u Mađarskoj (6,4 posto) i Sloveniji (7 posto).</p>
<p>BCE-u upozorava da je problem nezaposlenosti iza nekadašnje željezne zavjese mnogo teži nego što se na prvi pogled čini. Naime, u proteklih je 10 godina broj radnoaktivnog stanovništva u svim tim zemljama smanjen, što je uglavnom rezultat prijevremenih umirovljenja. Samo u Mađarskoj, primjerice, broj zaposlenih danas je gotovo 40 posto manji nego 1990. godine.</p>
<p>Autor teksta upozorava kako je jedan od glavnih razloga smanjenja broja zaposlenih u tranzicijskoj Europi taj što te ekonomije nisu snažnije razvile uslužni sektor koji bi apsorbirao val prekobrojnih radnika iz nekadašnjih socijalističkih industrijskih mastodonata, a oni uglavnom nisu uspjeli preživjeti tržišnu utakmicu. U Europskoj uniji (EU), primjerice, u uslužnom je sektoru zaposleno oko dvije trećine radnika, dok u tranzicijskim zemljama u tom sektoru radi jedva polovica. </p>
<p>»Što prije gospodarstva u regiji napuste industriju i okrenu se djelatnostima poput trgovine, turizma i financijskih usluga to će se prije smanjiti jaz u zaposlenosti«, zaključuje se u tekstu.</p>
<p>Autor pritom upozorava da će sudbina ljudi na burzi rada ovisiti o zamahu greenfield ulaganja u regiji i razvoju malog i srednjeg poduzetništva te naglašava da će restrukturiranje negdašnjih socijalističkih industrijskih dinosaura bez sumnje još povećati nezaposlenost u nizu zemalja. BCE se kritički osvrće na dosadašnju praksu umjetnog održavanja zaposlenosti u pojedinim tranzicijskim zemljama na način da se poduzeća osuđena na propast održavaju na životu umjetnim disanjem. Takvi pokušaji, kaže autor, završavaju loše za sve, a posebno za porezne obveznike, koji na svojim leđima moraju iznijeti »gubitaše« nesposobne da se prilagode tržišnim uvjetima. Stoga preporučuje njihovu što bržu privatizaciju. Ona će, doduše, za mnoge tamošnje uposlenike biti bolna, ali za gospodarstvo i državu krajnji će ishod biti pozitivan.</p>
<p>Zanimljivo je spomenuti da primjeri pokretanja javnih radova u gradnji infrastrukturnih projekata, kojima su Poljska, Slovačka i Slovenija pokušale ublažiti nezaposlenost, nisu dali željene rezultate. Naime, jedna studija Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pokazuje da su javni radovi tek vatrogasna mjera koja samo privremeno osigurava posao nezaposlenima. Drugim riječima, nakon završetka javnih radova na određenom objektu, ti ljudi ponovo postaju nezaposleni!</p>
<p>Kao lijek protiv nezaposlenosti u tekstu se preporučuje povećanje mobilnosti radne snage, koja u tranzicijskim zemljama još nije pustila korijenje. Jednu od prepreka tome, naime, predstavlja nedostatak socijalnih stanova, pa se državi i lokalnim zajednicama preporučuje da pokrenu programe socijalno poticane stanogradnje. </p>
<p>Također se ukazuje na potrebu izmjene zastarjelih školskih programa: obrazovni bi sustav trebao pratiti potrebe gospodarstva za specijaliziranijom i uslužnom sektoru orijentiranom radnom snagom, zaključuje se u tekstu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hotelijeri: Efekte nultog PDV-a poništila prejaka kuna </p>
<p>Dobar posjet turista, koji je premašio očekivanja, neće pratiti i adekvatna zarada / Porečka Riviera ostvarila 17 posto više noćenja nego lani, ali je to donijelo samo šest posto veći financijski promet, što je gubitak od 16 milijuna kuna</p>
<p>UMAG, 20. srpnja</p>
<p> - Svi pozitivni efektivni nulte stope PDV-a za inozemne grupe poništeni su nerealnim tečajem kune, rečeno je na sjednici Predsjedništva Hrvatske udruge hotelijera (HUH), u petak, u umaškom hotelu Sol Elite Koralj.</p>
<p>Izrazivši zadovoljstvo dobrim posjetom koji je premašio očekivanja, Ivan Šorić, predsjednik HUH-a, istaknuo je da fizičke pokazatelje neće pratiti i adekvatna zarada. Za lošu potrošnju turista najviše se optužuje precijenjena kuna. »Nigdje na svijetu nacionalna valuta nije toliko ojačala u odnosu na najjače svjetske valute«, rekao je Šorić, dodavši kako je HUH na prethodnim sjednicama upozoravao da će Hrvatska s ovakvim tečajem postati skupa destinacija. Prejaka kuna, tvrde u HUH-u, šteti i hotelijerima i gostima koji svoje račune plaćaju u stranim valutama.</p>
<p>»Ne plačemo, samo tražimo iste uvjete kakve ima i naša mediteranska konkurencija«, istaknuo je predsjednik Šorić.</p>
<p>Konkretan primjer utjecaja prejake kune na poslovanje jednog turističkog poduzeća iznio je Franco Palma, direktor porečke Riviere. Njegovo je poduzeće do četvrtka 19. srpnja ostvarilo milijun i 280.000 noćenja, što je 17 posto više nego na isti dan prošle godine, odnosno sedam posto više nego 1990. Međutim, u financijskom pogledu povećanje iznosi samo šest posto. »Razliku je, prije svega, pojeo tečaj, a mi ćemo u Rivijeri zbog toga izgubiti 16 milijuna kuna«. Politika cijena za ovu sezonu, naime, gradila se na tečaju od 3,9 kuna za jednu DEM, požalio se Franco Palma, zaključivši da će daljnje održavanje ovakvog tečaja poništiti sve pozitivne efekte nulte stope PDV-a.</p>
<p>Pitanje je, međutim, kako će se ovogodišnje poslovanje odraziti na sljedeće sezone? Palma tvrdi da uz ovakve i slične poteze za dvije do tri godine, a do tada će turisti dolaziti po inerciji, možemo očekivati novu turističku krizu. Većina hotelskih tvrtki je, naime, već donijela strategiju prodaje za narednu godinu iako još ne znaju kakve će biti državne mjere ekonomske politike.</p>
<p>Josip Brkić, vlasnik hotela Ika, ima informaciju kako se riba za potrebe turizma uvozi iz Maroka i to za prosječnih 160 kuna po kilogramu, dok se istovremeno riba ulovljena u Hrvatskoj izvozi.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Moguće je da Regos pokrene i stečajeve, no dužni smo štititi imovinu osiguranika </p>
<p>Svatko od nas sam se mora prijaviti u odabrani mirovinski fond, a to će se raditi na šalteru Regosa u ZAP-u / Za poslodavca je novost to da Regosu mjesečno mora slati izvještaje o uplaćenim doprinosima po osiguraniku / Ako poslodavac nije uplatio doprinos, ili nije uplatio cijeli iznos, mi smo dužni pokrenuti prisilnu naplatu i zaštititi privatnu imovinu osiguranika. Naravno, treba propisati rokove i mjere</p>
<p>S ravnateljicom Središnjeg registra osiguranika (Regos) Anđelkom Buneta razgovarali smo u vrijeme kad je počelo kreiranje baze podataka o osiguranicima za drugi mirovinski stup. Regos je, naime, nedavno »povukavo« inicijalnu bazu podataka od MUP-a, a njenim upotpunjavanjem s bazama koje imaju GZAOP, HZMO i Porezna uprava bit će formiran sustav u okviru kojega će nam biti dovoljno samo tri minute za to da napravimo vrlo važanu stvar u životu - odaberemo mirovinski fond u koji će se usmjeravati dio mirovinskog doprinosa.</p>
<p> • Što se od 1. siječnja iduće godine, kada počinje primjena drugog mirovinskog stupa, konkretno mijenja za osiguranike?</p>
<p>- Što se tiče osiguranika, novost je da se svatko od nas sam mora prijaviti u odabrani mirovinski fond, a to će se raditi na šalteru Regosa u ZAP-u. Prijavu smo maksimalno modernizirali, ali i pojednostavili: na temelju JMBG-a iz nekog od osobnih dokumenata šalterski će službenik na ekranu kompjutera dobiti već 80 posto dokumenata potrebnih za prijavu. Osiguranik treba reći samo koji fond želi i kako želi primati izvješća o stanju na svome računu, pregledati obrazac i potpisati ga. </p>
<p> • Što se mijenja za poslodavce?</p>
<p>- Za poslodavca će biti novost to da Regosu mjesečno mora slati izvještaje o uplaćenim doprinosima po osiguraniku. Pripremili smo za to poseban obrazac, koji je koncipiran tako da može zadovoljiti sve povezane institucije i mislim da će koristiti svima. Već u startu taj obrazac zamjenjuje dva sadašnja obrasca, a procjenjujemo da bi u konačnici mogao zamijeniti od pet do sedam postojećih obrazaca. To bi moglo značiti veliku racionalizaciju, ali to će ipak vrijeme pokazati. Treba vidjeti i kako će povezane institucije koje mogu iskoristiti taj naš obrazac prihvatiti tu mogućnost.</p>
<p>• Navodno ima i negativnih reakcija među poslodavcima na tu novost.</p>
<p>- Ne bih rekla, naša iskustva s njima nisu takva. Nedavno smo u Hrvatskoj gospodarskoj komori održali prezentaciju za poslodavce koji imaju više od 500 zaposlenih i povratne informacije nisu takve. Više je bilo pitanja o tome kako će teći prijava nego oko naše specifikacije. Uskoro ćemo nastaviti i s prezentacijama za manje poslodavce pa za obrtnike kako bi svi na vrijeme imali informaciju. Ne bih rekla da će novi način izvještavanja biti neka velika novost, jer većina poslodavaca već ima na sličan način riješeno knjigovodstvo. To će možda biti opterećenje za poslodavce koji nisu redovno plaćali doprinos ili su se bavili sivom ekonomijom. Rekla bih, zapravo, da mjesečnim izvještavanjem uvodimo reda u sustav.</p>
<p>• Činjenica je da bi se na taj način mogle izbjeći situacije koje se danas događaju u praksi. Nedavno sam razgovarala s osobom koja je otkrila da joj bivši poslodavac pet godina nije uplatio doprinos. Slijedom toga novi bi način izvještavanja mogao »otvoriti« i mogućnost da zaredaju stečajevi.</p>
<p>- Zašto mislite da će baš to pridonijeti otvaranju stečajeva?</p>
<p> • Ubuduće će biti dovoljno da poslodavac jedan mjesec ne uplati doprinos pa da Regos podigne »crveni karton«. Podsjetit ću vas - prije otprilike četiri godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odjednom je »otkrio« oko četiri milijarde kuna manjka na ime doprinosa, a preko 1,5 milijardi odnosilo se na dug državnih poduzeća. Takvih »otrkića«, s mjesečnim izvještajima, ipak više ne bi trebalo biti.</p>
<p>- Točno. Upravo smo uputili jedan dopis Agenciji za nadzor mirovinskih fondova kako bismo zajedno pronašli način da se neke stvari uvrste u zakon o stečaju. Činjenica je da to nije samo problem Regosa nego svih nas. Doista je moguće da Regos pokrene stečajeve, indirektno naravno, ne zato što mi to želimo. No, treba promijeniti način razmišljanja: osobni račun osiguranika je njegova privatna imovina i Regos će biti dužan štititi tu imovinu. Ako poslodavac nije uplatio doprinos, ili nije uplatio cijeli iznos, mi smo dužni pokrenuti prisilnu naplatu i zaštititi privatnu imovinu osiguranika. Naravno, treba propisati rokove i mjere, odnosno zakonsku regulativu koja će omogućiti da se u konačnici uvede reda.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nezakonita prodaja Aquae vivae Strahinčici </p>
<p>Niti su u postupku prodaje Aquae vivae poštovani propisi, niti je izabran kupac čija je ponuda bila najpovoljnija </p>
<p>KRAPINA, 20. srpnja</p>
<p> - Tek što je u srijedu u Krapinskim Toplicama između predstavnika Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i Strahinčice d.d. potpisan ugovor o prodaji poduzeća Aquae vivae, koje se sastoji od kompleksa bazena i Hotela Toplice, pronađena je dokumentacija koja potvrđuje da je u prodaji bilo nelegalnih postupaka. </p>
<p>Na javni natječaj za prodaju Aquae vivae dostavljene su tri ponude od kojih je tročlana komisija izabrala ponudu Strahinčice kao najrealniju, a ne kao najpovoljniju. Tako je poduzeće D. P. Masiva d.o.o. za 95 posto dionica ponudilo osam milijuna DEM uz ulaganje u kupalište i bazene 75 milijuna DEM u tri godine. Poduzeće MBB ponudilo je 7,3 milijuna DEM uz obvezu ulaganja 25 milijuna DEM u četiri godine. Strahinčica je ponudila 7,3 milijuna DEM, a u ponudi je samo navedeno da će izgraditi dva zatvorena bazena, dva otvorena i toplu vezu s hotelom, ali nije navedena visina ulaganja niti rokovi u kojima to treba biti ostvareno. </p>
<p>Kako smo doznali, Strahinčica je svoju ponudu namjeravala otplatiti preuzimanjem kredita Specijalne bolnice u visini 7,3 milijuna DEM.</p>
<p>Pošto je objavljen poziv za prikupljanje ponuda o ustupanju prava na dionice Specijalne bolnice u dioničkom društvu Aquae vivae, Ministarstvo turizma je od Ministarstva zdravstva zatražilo žurno postupanje. Ministarstvo zdravstva je potvrdilo da nije izdalo suglasnost Specijalnoj bolnici za osnivanje bilo kakvog trgovačkog društva, pa tako ni dioničkog društva Aquae vivae. Specijalna bolnica je bila dužna pribaviti suglasnost Ministarstva zdravstva i HZZO za prenamjenu djelatnosti zdravstvene ustanove. </p>
<p>Nadalje, predstavnici Krapinsko-zagorske županije - koja je osnivač i vlasnik - u Upravnom vijeću Specijalne bolnice morali su se pri donošenju odluka pridržavati propisa u skladu sa Zakonom o ustanovama i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Međutim, Ministarstvo zdravstva napominje da su svi učinjeni potezi suprotni pozitivnim propisima i stoga ništavni, o čemu su obavijestili osnivača, zdravstvenu ustanovu i HZZO radi poduzimanja odgovarajućih mjera. </p>
<p>Dopis je 30. svibnja upućen tadašnjem županu Želimiru Hitrecu, ravnatelju Specijalne bolnice dr. Marcelu Majsecu i predsjedniku Upravnog vijeća dr. Tihomiru Gveriću. Usprkos tome Upravno vijeće bolnice donijelo je odluku o prodaji Aquae vivae Strahinčici. Županijsko poglavarstvo je 15. lipnja na svojoj posljednjoj sjednici, tri dana prije konstituiranja nove Županijske skupštine, izdalo suglasnost na odluku Upravnog vijeća Bolnice o prodaji Aquae vivae. </p>
<p>Kako je iz dopisa Ministarstva zdravstva očito da su sve radnje bile suprotne propisima pa su stoga ništavne očekuje se provjera zakonitosti postupka, pravovaljanosti kupoprodajnog ugovora te istraga eventualne osobne odgovornosti. </p>
<p>Prodajom nije zadovoljno ni 120 zaposlenih u poduzeću Aquae vivae. Oni su potpisali peticiju protiv prodaje Strahinčici jer se proširila glasina da će novi vlasnik otpustiti dvadesetak radnika i smanjiti plaće.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Smanjena potrošnja nafte </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Zbog sporijeg globalnog gospodarskog rasta, ali i porasta cijene nafte, njezina svjetska potrošnja u ovoj će se godini, u usporedbi s prošlom, smanjiti u prosjeku za 76.000 milijuna barela. To je u posljednjih devet mjeseci već sedmi put uzastopce da Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa smanjenje potrošnje nafte. Predviđa se da će smanjenje potrošnje u Sjevernoj Americi iznositi 0,3 posto, a još donedavno najavljivao se porast potrošnje za 1,5 posto. U međuvremenu i Kina je korigirala prognoze energetske potrošnje, koja će umjesto očekivanih 4,3 posto porasti za manje od četiri posto.</p>
<p>Sljedeće godine, kako predviđa IEA, cijene nafte trebale bi biti smanjene barem 15 posto u usporedbi s razinom iz prvih pet mjeseci 2001. godine. To se obrazlaže smanjenim konjunkturnim očekivanjima, ali i velikim svjetskim pričuvama nafte. Uz to, šokantna poskupljenja, praćena visokim tečajem dolara, natjerala su brojne industrijske branše na pojačanu racionalizaciju potrošnje. </p>
<p>Cijena nafte mogla bi se i znatnije smanjiti ako se dopusti povratak Iraka na svjetsko energetsko tržište. Trenutno, u sklopu novog dogovora o provođenju programa »Nafta za hranu", UN je Iraku odobrio dnevni izvoz dva milijuna barela, a to je trećina njegovih proizvodnih kapaciteta. ></p>
<p>B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ericssonov gubitak blizu 500 milijuna dolara </p>
<p>STOCKHOLM, 20. srpnja </p>
<p> - Švedski proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson u drugom je tromjesečju ove godine poslovao sa 5,3 milijarde švedskih kruna (497,7 milijuna USD) gubitka.</p>
<p>Najveći razlog slabog poslovanja sve je lošija prodaja Ericssonovih mobilnih telefona, ali i gubitak dijela tržišta telekomunikacijske infrastrukture, budući da većina telekoma u svijetu zbog gospodarskih problema odgađa velike investicije u opremu i razvoj mreža. </p>
<p>Ericsson je, kao i njegovi konkurenti, najavio slabije poslovanje u tekućem tromjesečju, a to potvrđuje pad narudžbi sa 75,5 milijardi kruna iz prvog tromjesečja na 61,2 milijarde u drugom.</p>
<p>Ericsson je pokrenuo program smanjivanja broja zaposlenih za petinu, čime se nadaju od 2002. uštedjeti blizu 38 milijardi kruna godišnje. Švedski div pregovara s japanskom kompanijom Sony o zajedničkoj proizvodnji mobilnih telefona.</p>
<p>Financijsko izvješće nije iznenadilo burze pa je cijena Ericssonovih dionica, koje su od ožujka pojeftinile čak 78 posto, na štokholmskoj burzi porasla oko dva posto. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Fižulić kaže da će zatražiti izvanrednu sjednicu Sabora zbog zakona o privatizaciji </p>
<p>Neke odredbe predloženog zakona saborski Odbor za zakonodavstvo ocijenio neustavnima / Ali, te odredbe dosad nisu bile neustavne, izjavio je ministar gospodarstva u ostavci / Na pitanje koja se stranka protivila zakonu o privatizaciji, Fižulić rekao da će to moći komentirati kad prestane biti ministar / U saborskim kuloarima i u medijima spekulira se da se predloženim rješenjima usprotivio HSS </p>
<p>Goranko Fižulić, ministar gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - »Tražit ću da se sazove izvanredna sjednica Sabora kako bi se zakon o privatizaciji mogao donijeti još u srpnju«, rekao je ministar gospodarstva u ostavci Goranko Fižulić na konferenciji za novinare u petak. Konferenciju je sazvao kako bi objasnio zašto je u četvrtak iz saborske procedure povukao taj zakonski prijedlog, čije je pojedine odredbe saborski Odbor za zakonodavstvo ocijenio neustavnima.</p>
<p>»Prijedlog tog zakona nastao je zajedničkim naporom Pravnog savjeta Hrvatskog fonda za privatizaciju i Ministarstva gospodarstva. U svibnju je prošao prvo saborsko čitanje. Podržali su ga svi saborski odbori i zastupnici. Sad je bio u drugom čitanju i pred usvajanjem«, kazao je Fižulić. Prema njegovim riječima, do četvrtka ujutro nije imao nikakvih informacija da bilo tko osporava zakon u nečem bitnom, a podržao ga je i saborski Odbor za gospodarstvo. »Potom mi je dostavljeno mišljenje Odbora za zakonodavstvo koji je prosudio da su dvije odredbe iz zakonskog prijedloga u suprotnosti s Ustavom, te je predloženo treće čitanje. Ako taj odbor kaže da su određene odredbe suprotne Ustavu, svaka je rasprava bespredmetna«, rekao je ministar. </p>
<p>Naime, Odbor za zakonodavstvo spornim smatra prvi stavak članka 2 Prijedloga zakona o privatizaciji, u kojem stoji da u portfelj HFP-a trebaju ući dionice i poslovni udjeli čiji su imatelji trgovačka društva u kojima sve dionice ili udjele drže Republika Hrvatska, javna poduzeća u vlasništvu države i ustanove kojih je osnivač Republika Hrvatska. </p>
<p>Sporna je i odredba u drugom stavku članka 7 da »iznimno od odredbe stavka jedan ovog članka Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, može odlučiti da se dionice i poslovni udjeli ne prodaju, te odlučiti o raspolaganju takvim dionicama odnosno poslovnim udjelima«.</p>
<p>»Međutim, prva sporna odredba prepisana je iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji donesenog prije godinu dana. Dakle, isti Odbor podržao ju je prije godinu dana kad nije bila neustavna. Isto je i s drugom odredbom koja je proglašena neustavnom, a potječe iz Zakona o privatizaciji donesenog 1996. godine, koji je izmijenjen prije godinu dana. Zbog svega sam u dogovoru s Vladom povukao zakon iz procedure. Da već nisam ministar u ostavci, ostavku bih podnio sada«, zaključio je Fižulić.</p>
<p> Na pitanje koja se stranka protivila zakonu o privatizaciji, odgovorio je da će takvo što moći komentirati »kad prestane biti ministar«. </p>
<p>No, u saborskim kuloarima, ali i u medijima spekulira se da se predloženim zakonskim rješenjima usprotivio HSS.</p>
<p> »Procedura je takvim ponašanjem u Saboru dovedena do apsurda i vrijeme je da svatko nosi svoj dio odgovornosti za ovaj čin. Mogao sam pustiti zakon dalje u proceduru, no onda bi sve bilo pospremljeno pod tepih, a sad nije«, istaknuo je Fižulić. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Liovićeva izjava je govor mržnje i politička provokacija«</p>
<p>Predsjednik Hvidre je u četvrtak u Vinkovcima rekao da će »zbog izdaje nacionalnih interesa i prevare hrvatskog naroda, predsjednik Republike Stipe Mesić i premijer Ivica Račan, najbrže za šest mjeseci, a najkasnije za dvije godine, nakon predaje vlasti, odgovarati pred hrvatskim narodom i sasvim sigurno završiti u zatvoru</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Hrvatska Vlada smatra nedopustivom izjavu predsjednika Hvidre Marinka Liovića, u četvrtak u Vinkovcima, ocjenjujući je kao »govor mržnje i političku provokaciju kojom se uznemirava javnost«, priopćio je u petak Vladin Ured za odnose s javnošću.</p>
<p>Liović je izjavio da će »zbog izdaje nacionalnih interesa i prevare hrvatskog naroda, predsjednik Republike Stipe Mesić i premijer Ivica Račan, najbrže za šest mjeseci, a najkasnije za dvije godine, nakon predaje vlasti, odgovarati pred hrvatskim narodom i sasvim sigurno završiti u zatvoru«.</p>
<p>Premijer Račan i Vlada izabrani su na svoje položaje na demokratskim izborima većinom glasova građana Hrvatske, podsjeća se u priopćenju. Premijer Račan i članovi Vlade položili su prisegu pred Hrvatskim saborom da će poštivati Ustav i zakone i od toga ne odstupaju, a građani Hrvatske moći će dati svoj sud o tome na sljedećim izborima, kaže se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Krapinsko-zagorsko poglavarstvo osudilo teroristički čin u Kumrovcu </p>
<p>KRAPINA, 20. srpnja</p>
<p> - Županijsko poglavarstvo Krapinsko-zagorske županije u petak je osudilo podmetanje eksploziva pod spomenik Josipu Brozu Titu u Kumrovcu kao teroristički čin uperen protiv sigurnosti svih građana Krapinsko-zagorske županije i šire te protiv javnog reda i mira.</p>
<p>Priopćenjem za javnost oglasila se i Županijska organizacija SDP-a: »S velikim ogorčenjem smo primili vijest o podmetnutom eksplozivu kod spomenika ispred rodne kuće Josipa Broza, a još više nas je zagrozila informacija o količini eksploziva, koja nas upućuje na to da se radi o zločinačkim namjerama - terorizmu. Pozivamo sve dobronamjerne ljude da dođu u naše lijepo Hrvatsko zagorje, a sve zlonamjerne molimo da nam ne oduzimaju nadu i vjeru u bolju budućnost, a mladima šansu da ostanu živjeti u našem lijepom Zagorju«. Obavijesti o eventualnom otkrivanju počinitelja tog terorističkog čina još nema, a voditelj Ureda načelnika PU krapinsko-zagorske Željko Cujzek odgovorio je na pitanje Županijskog poglavarstva da će sve ostale informacije dati glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić. </p>
<p>D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HSLS-ov »tvrdostrujaš« u Račanovoj momčadi?</p>
<p>Splitsko-dalmatinski HSLS zatražio da se ministra Alojza Tušeka isključi iz stranke zbog potpore Vladi u vezi s haaškim optužnicama za hrvatske generale / Željko Glavan je poštivao odluku Malog vijeća HSLS-a, pa se spekulira da bi mogao zasjesti na »HSLS-ovo mjesto u Vladi« / Glavan: Prvi puta čujem za to da bih mogao postati ministar pomorstva, prometa i veza</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Hoće li možda uskoro umjesto dosadašnjeg ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka u tu fotelju zasjesti njegov stranački kolega, predsjednik riječkog HSLS-a mr. Željko Glavan, o čemu se ovih dana diskretno šapće na Markovom trgu? Naime, Županijsko vijeće HSLS-a Splitsko-dalmatinske županije ovih je dana podnijelo zahtjev da se ministra Tušeka isključi iz stranke budući da je na nedavnoj burnoj sjednici Vlade u vezi s optužnicama za hrvatske generale glasao protivno odluci Malog vijeća stranke.</p>
<p>Odmah nakon toga u političkim se kuloarima čulo da će ministar Tušek, zapravo, uskoro napustiti Račanov tim. Njegova ga stranka, navodno, neće štititi, a sam premijer, govori se, sigurno neće inzistirati na njegovu ostanku u Vladi, kao što je to učinio sa svojim najvjernijim suradnikom, HSLS-ovcem dr. Goranom Granićem, koji je zajedno s Tušekom glasao protivno odluci Malog vijeća HSLS-a. No, javna je tajna da premijer ionako već od ranije nije bio zadovoljan Tušekovim radom, a i njegovo se ime često spominjalo u silnim pričama o rekonstrukciji Vlade.</p>
<p>Željko Glavan (r. 1955.), član je Malog vijeća HSLS-a, saborski je zastupnik i član dvaju saborskih odbora - za pomorstvo, promet i veze te za vanjsku politiku. Profesor je na Pomorskom fakultetu u Rijeci, na kojemu predaje matematiku. U svome se mandatu saborskog zastupnika uglavnom bavio raspravama o autocestama, lukama i Piranskom zaljevu. Šira ga je javnost zapazila nakon prošloga maratonskog zasjedanja Sabora na kojem je izglasano povjerenje Vladi budući da je Glavan bio jedan od četvorice HSLS-ovaca, koji nije glasao za Vladu. Pritom je izjavio da ne može prihvatiti Račanovo objašnjenje o haaškim optužnicama, jer se time Hrvatska gura na Balkan i optužuje za etničko čišćenje Srba.</p>
<p>Glavana obično svrstavaju u »tvrdu« struju HSLS-a, a dosljedan je poštovatelj stavova donedavnog predsjednika HSLS-a Dražena Budiše. Također je žestok protivnik Sporazuma o granicama sa Slovenijom za koji smatra da šteti Hrvatskoj i već je najavio da će glasati protiv njega, ako prije ratifikacije dođe u Sabor zastupnicima na ovjeru.</p>
<p>»Prvi puta čujem za to da bih mogao postati ministar pomorstva, prometa i veza«, kazao je Glavan Vjesniku na zamolbu da komentira te priče. Ipak, bi li prihvatio ministarsko mjesto, ako mu se ponudi? »Ne bih sada spekulirao o tome, to je s neba, pa u rebra. Mislim da bi bilo pretenciozno sada komentirati što bi bilo kad bi bilo«, isodgovorio je Glavan.</p>
<p>No, premijer je ionako najavio da rekonstrukcije Vlade neće biti prije 15. rujna (pitanje je hoće li i tada!), a resor pomorstva, prometa i veza pripada u stranačkoj podjeli HSLS-u. U idućih gotovo dva mjeseca još je dovoljno vremena za svakojake političke i kadrovske križaljke, ali jedno je sigurno: eventualni dolazak Glavana u to ministarstvo značilo bi da je napravljen ustupak HSLS-ovoj »tvrđoj« liniji.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zašto se poduzetnicima ne iznajme prazne tvornice?</p>
<p>Poduzetnici dobili 519 milijuna kuna kredita / Obrt na otocima i područjima od državne skrbi samo uz srednju spremu </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Na zagrebačkom području gladuje se za poslovnim prostorom dok brojne napuštene tvornice, opskrbljene svom infrastukturom, zjape prazne i ne iznajmljuju se poduzetnicima i obrtnicima koji žele pokrenuti posao i zaposliti radnike. Umjesto toga, poduzetnicima se predlaže da rade na dalekoj gradskoj periferiji gdje trebaju dodatno uložiti u priključke na vodovod, kanalizaciju, struju...</p>
<p> Takva praksa i dalje usporava i poskupljuje razvoj obrtništva i poduzetništva. No, uz povoljne uvjete,tako bi se moglo iznajmiti i druge neiskorištene objekte u državnom vlasništvu. </p>
<p>To je jedan od prijedloga koji se mogao čuti u petak, na sastanku predstavnika Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo sa županima i njihovim suradnicima zaduženim za razvoj malog gospodarstva.</p>
<p>»U prvoj godini rada Ministarstva najviše je pozornosti bilo posvećeno povoljnom kreditiranju obrta i poduzetništva i u tome su postignuti dobri rezultati. Međutim, u nekim županijama novac za kredite nije iskorišten. Ima i županija koje nisu ispunile obvezu da na početni kapital osiguran iz državnog proračuna dodaju svoja sredstva. Nezadovoljni smo i što je najmanje kredita odobreno za razvoj inovacija i restrukturiranje«, rekla je pomoćnica ministra Sanja Želinski-Matunec. U ovoj godini kamate su smanjene za još 0,5 posto. Novost je da se krediti odobravaju i za obrtna sredstva, a u to će se u pojedinačnom iznosu od 20.000 do 150.000 kuna uključiti i štedno-kreditne zadruge. Ministarstvo ocjenjuje da se dosad nisu dobro iskoristila sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Odobravanje kredita i dalje je složeno i sporo zbog procedure koju nameću poslovne banke. Ministarstvo će se posebno zauzeti da u županijama bude što više slobodnih zona za poduzetnike, uključujući i strane, a da se obrtnicima-početnicima na početku rada pomogne i oslobađanjem od plaćanja lokalnih poreza, primjerice na tvrtku ili reklamu.</p>
<p> Na sastanku su posebno pohvaljeni novi zakonski propisi za obrt, kojima se predviđa da se na područjima od posebne državne skrbi i na otocima obrt može otvoriti i samo uz srednju stručnu spremu. Ispit za obrtnicu mogao bi se položiti i do četiri godine kasnije.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva, od 1,8 milijardi kuna predviđenih za kreditiranje malog gospodarstva, lani je poduzetnicima odobreno kredita u vrijednosti 519 milijuna kuna.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Autocesta Zagreb - Split bit će gotova 2006. godine, najavio ministar Čačić</p>
<p>Vlada će se očitovati o nezakonitostima u cestogradnji / Obnova završava do kraja sljedeće godine, kaže ministar / U rujnu brošura o poticanoj stanogradnji / Ministarstvo javnih radova i Bank Austria potpisali ugovor o financiranju takve stanogradnje</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Upravo je objavljen natječaj za obnovu 4200 kuća i 700 stanova kojima bi se trebao riješiti status oko 15.000 ljudi, a cijeli program obnove bit će završen do kraja sljedeće godine, rekao je ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić na konferenciji za novinare u petak.</p>
<p> Bilo je riječi i o kapitalnim investicijama, točnije četverogodišnjem programu gradnje oko 300 kilometara autocesta vrijednom 8,6 milijardi maraka. To je najveći i financijski »najteži« dugoročni projekt Hrvatske, upozorio je Čačić ukazujući na mnoge naslijeđene probleme u cestogradnji.</p>
<p> »Mnogo je mutnih i nezakonitih stvari koje upućuju na kriminal. Budući da smo o njima izvijestili i Vladu, ona će na sjednici u četvrtak o tome izreći svoj sud«, istaknuo je ministar. Napomenuo je da unatoč tekstovima u medijima koji su zaredali u posljednje vrijeme, gradnja pravca Zagreb - Split ide čak brže od predviđene dinamike, jer Bechtel radi punim kapacitetom. Čačić je naglasio da će autocesta biti gotova 2006. godine. </p>
<p>Osvrćući se na spornu drugu cijev tunela Sveti Rok, direktor Hrvatskih autocesta (HAC) Vladimir Domes rekao je da su analize pokazale kako je druga cijev opravdana. Najavljeno je, ujedno, da od 1. siječnja iduće godine cestarine postaju prihod HAC-a, a ne državnog proračuna kao dosad, te da će se uvesti naplata i onih dionica koje se dosad nisu plaćale.</p>
<p>Na konferenciji se govorilo i o Programu poticane stanogradnje (POS). Istaknuto je da je u pripremi brošura koja će zainteresiranima ponuditi sve podatke, kao i uvjete koje je potrebno ispuniti za kupnju stana po tom modelu. Građani će tu brošuru moći dobiti u gradskim upravama već u rujnu, rekao je ministar Čačić podsjećajući da je do danas u različitim fazama ugovorena gradnja 1250 stanova po tom programu.</p>
<p> Stanovi će se prodavati na rok od 30 godina uz prosječne kamate od četiri posto. Cijena četvornog metra stana po tom programu ne smije prelaziti 1700 njemačkih maraka. Prema Čačiću, ubrzana realizacija poticane stanogradnje očekuje se i u Zagrebu, u kojem je dosad bilo prilično problema oko pronalaženja odgovarajućih lokacija za gradnju.</p>
<p> »Kao rezultat proteklih lokalnih izbora dijelimo vlast u Zagrebu, a moja pomoćnica za stanogradnju Alenka Košiša Čičin-Šain ujedno je gradska ministrica za graditeljstvo, tako da smo sada potpuno odgovorni za taj program«, izjavio je Čačić. Potvrdio je da je u Zagrebu već dogovorena gradnja 200 stanova, u planovima je još 600, a sljedeće godine trebalo bi ugovoriti još 1200 stanova. </p>
<p>Na konferenciji je, ujedno, potpisan sporazum između Ministarstva i Uprave Bank Austria o financiranju poticane stanogradnje i otvaranju računa za gradnju 52 stana u Varaždinu.</p>
<p>Ministar šumom, pomoćnik drumom?!</p>
<p>Najavom da će do početka sljedeće turističke sezone biti gotova dionica autoceste od Zagreba do Senja pa će vožnja od Zagreba do mora trajati sat i pol, ministar Čačić nemalo je iznenadio svog pomoćnika Stanka Kovača.</p>
<p> Na Kovačevo upozorenje da će cesta biti puštena u promet uoči sezone 2003., Čačić ga je znakovito pogledao i ustvrdio da će ipak biti puštena sljedeće godine. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tri četvrtine građana Hrvatske za ulazak u EU </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Više od 75 posto hrvatskih građana ima pozitivan stav o Europskoj uniji, proizlazi iz rezultata najnovijeg istraživanja javnog mnijenja koji su u petak prijepodne predstavljeni u Ministarstvu za europske integracije. »Tim pozitivnim stavom hrvatska javnost odskače praktički od svih tranzicijskih zemalja koje su uključene u procese europskih integracija«, istaknula je zamjenica ministra za europske integracije Mirjana Mladineo. </p>
<p>Istraživanje koje je provela Agencija GfK obavljeno je u lipnju na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, a njime je obuhvaćeno 75 naselja u svim hrvatskim županijama.</p>
<p> Više od 80 posto građana očekuje pozitivne posljedice od uključivanja Hrvatske u EU, još je jedan zaključak iz istraživanja. Građani prvenstveno računaju na otvaranje granice između Hrvatske i petnaestorice, napredak u znanosti i obrazovanju, na razvoj gospodarstva te viši životni standard. </p>
<p>S druge strane, oko 50 posto ispitanika zabrinuto je mogućom negativnom posljedicom integriranja u EU, to ponajviše eventualnom nužnošću suradnje u regiji, problemima u gospodarstvu, ali i gubitkom samostalnosti Hrvatske. Štoviše, prema istraživanju, zapaža se trend porasta broja ispitanika koji su zabrinuti negativnim učinkom približavanja Hrvatske Bruxellesu. Taj se trend tumači boljom informiranošću o euroatlantskim integracijama, posebice nakon Europskog tjedna održanog u svibnju. Jedan od važnih čimbenika za negativne stavove spram EU je i visoka politiziranost javnosti, osobito kad je riječ o Haagu. </p>
<p>Istraživanje je obuhvatilo i stavove građana o dostupnosti informacija o EU, rekla je voditeljica istraživanja iz Agencije GfK Gordana Vučinić-Palašek. Oko polovice ispitanika nezadovoljno je količinom informacija o europskim integracijama. Preciznije, uočava se trend želje za što boljim informacijama, a posebno o formalno-pravnim uvjetima članstva, odnosno o utjecaju članstva u EU na unutarnjopolitičke prilike u Hrvatskoj. Među izvorima informacija o EU na prvom je mjestu televizija, a sve je više onih koji potrebne informacije dobivaju iz novina. Samo pet posto građana informira se o EU preko Interneta. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mesić podržao osnivanje zadruga </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - O položaju branitelja te zapošljavanju nezaposlenih razvojačenih branitelja predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u petak s predstavnicima udruge Branitelji Hrvatske.</p>
<p> Predsjednik Udruge Damir Ćurik komentirao je i haaške optužnice protiv generala Ante Gotovine i Rahima Ademija. »Nitko nije kriv dok nije i osuđen. Stajalište je naše Udruge da nije riječ o napadima na hrvatske generale, jer njih ima samo stotinjak, nego se radi o pojedinačnim slučajevima«. Dodao je da Udruga osuđuje svaki ratni zločin, bez obzira počinio ga civil, vojnik ili general. Stoga smatraju da »individualne zločine treba procesuirati kako bi se skinula kolektivna odgovornost«. Predsjednik Mesić i predstavnici Udruge suglasili su se da treba podržati osnivanje zadruga preko ministarstava branitelja i obrta, jer bi se i time otvorile mogućnosti za zapošljavanje branitelja. Složili su se i u ocjeni da je upravo nemogućnost zapošljavanja ključni problem za branitelje. Izaslanstvo Udruge uručilo je predsjedniku zahvalnicu prigodom svečanosti 10. obljetnice prvog postrojavanja Zbora narodne garde. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Q groznice nije smrtonosna i lako se liječi</p>
<p>Groznica je pod kontrolom i ni izdaleka nije tako opasna i smrtonosna, kako se moglo pročitati u nekim novinama/ Mikroorganizam koji je uzročnik bolesti uništava se antibioticima, a devetero oboljelih iz Staroga Sela odmah je dobilo potrebne lijekove</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Od Q groznice, koja je izbila u Starom Selu nedaleko od Topuskoga, oboljelo je devetero ljudi, zapravo u njih su izolirana antitijela na uzročnika ove infekcije. U trenutku izbijanja epidemije, sumnjalo se da je njome zaraženo 15 ljudi, rekla nam je dr. Ira Gjenero-Margan, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. </p>
<p>Groznica je pod kontrolom i ni izdaleka nije tako opasna i smrtonosna, kako se moglo pročitati u nekim novinama. Epidemiolozi su izašli na teren i poduzeli sve potrebne zaštitne mjere, uključujući i dezinfekciju kuća oboljelih, a drugi dio zaštite preuzeli su veterinari, s obzirom da je bolest izbila u stadu ovaca.</p>
<p>Q groznica, objašnjava dr. Ira Gjenero-Margan, jedna je od mogućih infekcija koje uzrokuje mikroorganizam rickettsia, koji ima obilježja i bakterija i virusa. Poput bakterije, rickettsiae imaju enzime i ovojnice stanica, koriste kisik, a mogu se kontrolirati ili uništiti antibioticima, što je u slučaju oboljelih iz Staroga Sela odmah i učinjeno. Svi su, naime, na antibiotskoj terapiji. Nalik virusu, rickettsiae žive i razmnožavaju se unutar stanica.</p>
<p>Ovu bolest, konkretno, uzrokuje mikoorganizam Coxiella burnetii ili Rickettsia burnetii, kako se još naziva, a prenosi se udisanjem inficiranih kapljica u kojima se nalazi, ili pak pijenjem zaraženog neprokuhanog mlijeka. »Bolest se prenosi sa stoke, najčešće ovaca, krava i koza, a uzročnika je najviše u plodnoj vodi, pa se osoba može zaraziti kad pomaže pri okotu. Uzročnika ima i u drugim životinjskim tjelesnim tekućinama, primjerice urinu. Osoba koje se profesionalno bave uzgojem životinja ili mesari moraju biti oprezni jer se uzročnik širi aerosolom«, objašnjava epidemiologinja.</p>
<p>Epidemije Q groznice javljaju se u čitavome svijetu, a faza inkubacije, u kojoj nema simptoma bolesti, traje od devet do 28 dana. Zaraza počinje naglo, s povišenom temperaturom, jakom glavoboljom, trncima, ekstremnim osjećajem slabosti, bolovima u mišićima i prsima. Može se razviti i upala pluća koja može biti smrtonosna za ljude čiji je imunološki sustav veoma oslabljen iz nekih drugih razloga.</p>
<p>Dijagnosticiranje ove vrste infekcije moguće je identifikacijom organizama u posebnim kulturama krvi ili uzoraka tkiva, potom pod mikroskopom ili otkrićem antitijela u uzorku krvi. Q groznica liječi se antibioticima, najbolje kloramfenikolom ili tetraciklinom, a poboljšanje se osjeća već nakon 24 do 36 sati. Groznica obično nestaje nakon dva do tri dana.</p>
<p>Za Q groznicu postoji i cjepivo, ali u Hrvatskoj nije registrirano. Dr. Gjenero-Margan kaže da ono zapravo i nije nužno jer u Hrvatskoj godišnje ima oko 20 oboljelih i to su uglavnom male, obiteljske epidemije, pa nema smisla provoditi masovno cijepljenje. Bolest je, osim toga, relativno lako izlječiva, ovisno o tome kolika je bila infektivna doza i kolika je obrambena snaga organizma.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Fricki: Podmetnuto 30 posto požara</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - U prvoj polovici 2001. na području cijele Hrvatske zabilježeno je 2859 požara, što je znatno manje nego u istom razdoblju prošle godine kada je registrirano čak 6475 požara, rečeno je u petak na konferenciji za novinare Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ). Veliki pad broja požara od oko 56 posto u odnosu na 2000. predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Teodor Fricki pripisao je boljim vremenskim uvjetima, ali i učinkovitijem interventnom djelovanju vatrogasnih službi. </p>
<p>Broj smrtno stradalih i ozlijeđenih u požarima ove godine te materijalna šteta izazvana požarima također su bitno manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a najčešći način nastanka požara i dalje su nepažnja i dječja igra, dok se procjenjuje da je oko 30 posto požara podmetnuto.</p>
<p>Predsjednik je izrazio zadovoljstvo suradnjom Hrvatske vatrogasne zajednice s ministarstvima unutarnjih poslova i obrane, a pozitivnim je ocijenio Vladin program mjera za zaštitu od požara donesen u ožujku. Najavljeno je i sudjelovanje predstavnika HVZ-a na Međunarodnoj vatrogasnoj olimpijadi koja će se idući tjedan održati u Finskoj. </p>
<p>M. Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kolić: Proteklu godinu pamtit će se po neviđenoj hajci na Gospić i uhićenju junaka</p>
<p>GOSPIĆ, 20. srpnja</p>
<p> - U povodu Dana grada Gospića u petak je održana svečana sjednica Gradskog vijeća i Poglavarstva. Nazočnima se obratio gradonačelnik Milan Kolić, koji je kazao da je Gospić bio središte kulturnog, duhovnog i sportskog života ovog dijela Hrvatske, te da to želi i nadalje biti. </p>
<p>»Pred ovim gradom je izgradnja dječjeg vrtića, školske dvorane, obnova infrastrukture, no na žalost, proteklu godinu će se pamtiti po neviđenoj hajci na Gospić i njegove branitelje te po uhićenju junaka Domovinskog rata koji su najzaslužniji za opstanak našega grada«, kazao je gradonačelnik Kolić. </p>
<p>Prvi gospićki gradonačelnik Ivan Blažević otkrio je ploču s imenom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kako će se sada zvati dio ulice Ante Starčevića od Katedrale do početka Bužimske ulice. </p>
<p>U sklopu obilježavanja Dana grada uručena su i priznanja biskupu gospićko-senjskom msgr. Mili Bogoviću, Marčelu Dujaniću, Stožeru za obranu digniteta Domovinskog rata i Udruženju obrtnika grada Gospića. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tomčić: Ministar ne može predložiti sazivanje sjednice Sabora </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Iako je u četvrtak na kraju 15. izvanredne sjednice ministar gospodarstva u ostavci Goranko Fižulić povukao iz procedure zakon o privatizaciji već u petak sam je najavio moguću novu izvanrednu sjednicu na kojoj bi zastupnici raspravljali upravo o tom zakonu. </p>
<p> Na upit je li od Fižulića dobio zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog sabora, predsjednik Zlatko Tomčić odgovorio je da je riječ o dezinformacijama i da ministar nije ovlašteni predlagatelj već bi to mogla biti jedino Vlada.</p>
<p>S obzirom da bi, kako smatra ministar, razlog za sazivanje sjednice trebalo biti ponovno razmatranje zakona koji je u četvrtak sam povukao iz procedure, Tomčić je rekao da mu nije poznato je li se Fižulić s nekim o tome u Vladi konzultirao ili nije. Istaknuo je da nije bilo niti jednog opravdanog razloga da se o zakonu, koji je bio na dnevnom redu, ne raspravlja. Ocijenio je da je Fižulić napravio loš i nesmotren potez i trebao je dopustiti da zastupnici kažu svoja mišljenja te odluče treba li zakon eventualno ići u treće čitanje ili se može popraviti amandmanima. </p>
<p>»U svim klubovima zastupnika postoje vrlo ozbiljne primjedbe na predloženi zakon o privatizaciji, a spriječena je i saborska rasprava o vrlo osjetljivom dijelu - načinu raspolaganja morskom obalom«, rekao je Tomčić. U zakonu, dodao je, ima i niz drugih nedostataka i HSS ga ne bi podržao jer nije suglasan ni s koncepcijom zakona.</p>
<p>Na upit novinara da komentira kuloarske priče po kojima HSS kritizira zakon kako bi omogućio da Tomčićev brat u Istri jeftino dobije neke turističke objekte s besplatnim zemljištem, predsjednik Sabora odgovorio je da su takve konstrukcije vrlo maštovite. »Spekulirati se uvijek može, ali smatram da bi predloženi zakon nanio Hrvatskoj izuzetno velike štete«, rekao je Tomčić i upozorio da je u zakonu predviđena velika ovlast Fondu za privatizaciju koji bi time postao jedini arbitar oko procjene, likvidacije, stečajeva poduzeća i o drugim procesima privatizacije.</p>
<p>Na pitanje može li se u razdoblju do donošenja novog zakona o privatizaciji zloupotrijebiti važeći zakon i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> privatizirati jadranska obala kao što je to učinjeno u slučaju Jadranturista u Rovinja, predsjednik Sabora naglasio je da je imao konzultacije u Vladi i vjeruje da se neće učiniti nijedan nesmotren potez. Osim toga, istaknuo je Tomčić, do donošenja zakona Vlada može tu materiju regulirati svojom uredbom. (Goranka Jureško)</p>
<p>U Vladi ne očekuju novu izvanrednu sjednicu </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja - U hrvatskoj Vladi ne očekuju izvanrednu sjednicu Sabora za prihvaćanje Konačnog prijedloga zakona o privatizaciji, doznaje se iz izvora bliskih Vladi. </p>
<p> Neslužbeni izvori iz Banskih dvora najavljuju da bi Vlada, vjerojatno idući tjedan, mogla raspravljati o zahtjevu ministra gospodarstva u ostavci Goranka Fižulića da se sazove izvanredna saborska sjednica zbog zakona o privatizaciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Međimurski župan proglasio elementarnu nepogodu</p>
<p>ČAKOVEC, 20. srpnja</p>
<p> - Župan međimurski Branko Levačić donio je odluku o proglašenju elementarne nepogode zbog tuče i olujnog vjetra na području Međimurske županije. </p>
<p>Ta se odluka odnosi na štetu na području općina Sveta Marija, Donji Vidovec i Kotoriba. Unatoč činjenici što je protugradna obrana ispalila čak 45 raketa, tuča i poglavito olujni vjetar s pijavicama nanijeli su iznimno velike materijalne štete. </p>
<p>Kako je u petak izvijestio zamjenik župana Marijan Vukšić, do sada obavljene procjene govore o šteti od 19,2 milijuna kuna. Od toga je najveća šteta na krumpiru i povrću, zatim na kukuruzu, dok je u rasadniku voćnih i loznih sadnica tvrtke »Agromeđimurje« šteta pet milijuna kuna. Procjene o šteti na gospodarskim objektima govore o iznosu od 1,1 milijuna kuna. D. O. Međimurski župan proglasio elementarnu nepogodu</p>
<p>ČAKOVEC, 20. srpnja - Župan međimurski Branko Levačić donio je odluku o proglašenju elementarne nepogode zbog tuče i olujnog vjetra na području Međimurske županije. </p>
<p>Ta se odluka odnosi na štetu na području općina Sveta Marija, Donji Vidovec i Kotoriba. Unatoč činjenici što je protugradna obrana ispalila čak 45 raketa, tuča i poglavito olujni vjetar s pijavicama nanijeli su iznimno velike materijalne štete. </p>
<p>Kako je u petak izvijestio zamjenik župana Marijan Vukšić, do sada obavljene procjene govore o šteti od 19,2 milijuna kuna. Od toga je najveća šteta na krumpiru i povrću, zatim na kukuruzu, dok je u rasadniku voćnih i loznih sadnica tvrtke »Agromeđimurje« šteta pet milijuna kuna. Procjene o šteti na gospodarskim objektima govore o iznosu od 1,1 milijuna kuna. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Pušten u rad dalekovod Buzet-Buje</p>
<p>BUZET, 20. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivo Čović u petak je na prigodnoj svečanosti u Buzetu pustio u pogon novoizgrađeni 110 kilovoltni dalekovod Buje-Buzet dug dug 27 kilometara i na čijoj je vrlo zahtjevnoj trasi ugrađeno 88 specijalnih nosećih stupova. </p>
<p>Gradnja je stajala 27 milijuna kuna koje su zajednički osigurali HEP i Vodoopskrbni sustav Butoniga. Novi dalekovod, kako je na svečanosti rečeno, osigurava dvostranu opskrbu strujom Buzeta i akumulacije Butoniga iz koje se vodom napaja najveći dio Istre i cijela turistička rivijera. Dovršenje novog dalekovoda omogućuje povećanje snage vodocrpne stanice Butoniga na 10,6 MW radi ravnomjerne i stabilne opskrbe vodom Istarske županije osobito u ljetnim mjesecima. M.U.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Podnesene prijave protiv prosvjednika u Vojniću</p>
<p>Kotić: Prosvjedni skup, protivno Zakonu o javnom okupljanju, nije bio najavljen policiji / Policija je samo utvrđivala imena organizatora prosvjeda i osoba koje su napale policajca</p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Karlovačka policija podnijela je dvije kaznene i dvije prekršajne prijave protiv organizatora i sudionika prosvjeda skupine bosanskohercegovačkih Hrvata, naseljenih u Vojniću, koji su početkom srpnja pokušali spriječiti utemeljenje Općinskog vijeća u Vojniću.</p>
<p>Glasnogovornik karlovačke PU Tomislav Kotić izjavio je u petak Hini da prosvjedni skup, protivno Zakonu o javnom okupljanju, nije bio najavljen policiji, pa je ona zato podnijela prekršajne prijave protiv dviju osoba koje smatra organizatorima prosvjeda. Protiv dviju osoba, koje se sumnjiče da su jednom policajcu koji je osiguravao prosvjed nanijele lakše ozljede, podnesene su kaznene prijave, rekao je.</p>
<p>Komentirajući pismo Zajednice udruga naseljenika Hrvatske ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu, u kojem se tvrdi da su primili više pritužbi Hrvata iz Vojnića zbog učestalog policijskog pozivanja građana na informativne razgovore i ispitivanja o sudionicima prosvjeda, Kotić je kazao da je policija samo utvrđivala imena organizatora prosvjeda i osoba koje su napale policajca. Istaknuo je da je policija razgovarala s devet osoba te opovrgnuo tvrdnje Zajednice da policija dodatno uznemiruje naseljene Hrvate u Vojniću i okolnim mjestima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Zakon »potopljen« zbog zemljišta na obali</p>
<p>Po svemu sudeći, a to je potvrdio i Fižulić, u pozadini svega je zemljište oko turističkih tvrtki na obali. </p>
<p>Naime, predloženim se zakonom rješavaju problemi vezani uz definiranje dijela imovine koja nije bila predmet pretvorbe, niti je ušla u temeljni kapital tvrtki. »Zakon propisuje proceduru kako se rješava pitanje takve imovine koja nije išla u pretvorbu«, objasnio je ministar. Kako je naglasio, nerješavanje pitanja tog zemljišta onemogućava investicije i daljnji razvoj.</p>
<p> Novim zakonom definira se i pojam okućnice, tehnološke cjeline u funkciji tvrtke, odnosno takvog zemljišta koje nije u vlasništvu tvrtke te načine kako ga steći, slučajevi upisa na zemljište koji nisu dio hotela, kao i rješavanje određenih problema vezanih uz pomorsko dobro. </p>
<p>Dosad se takvo zemljište koristilo bez naplate, dok bi se prema predloženom zakonu ono moglo prodati, dati u zakup, koncesiju, o čemu bi odlučivala Vlada. Turističke tvrtke bi, žele li zemljište, morale platiti za njega, rekao je Fižulić, jer se ne može ostati kod rješenja da se ono rabi, a nije u elaboratu o pretvorbi, niti je ušlo u njihov temeljni kapital.</p>
<p> Podsjetio je da je to pitanje bilo razlogom sporenja s »jednom strankom koalicije koja više nije u njoj« (IDS), prema kojoj to zemljište treba predati na raspolaganje lokalnoj samoupravi.</p>
<p>Fižulić nije mogao potvrditi spekulacije da će odgađanjem donošenja zakona o privatizaciji turističke tvrtke sredinom kolovoza postati vlasnici tog zemljišta a da ga ne plate, ali je dopustio da postoji i takva mogućnost. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Poginuo Anđelko Herjavec, direktor Varteksa</p>
<p>POSEDARJE, 20. srpnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći u petak u 6.52 sata poginuo je Anđelko Herjavec (43), direktor Varteksa i predsjednik Nogometnog kluba Varteks te član Skupštine i Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza. Nogometni sudac Stanko Stolnik (46), koji se vozio s Herjavcem, teško je ozlijeđen. </p>
<p>Nesreća se dogodila na državnoj cesti broj 8 na izlazu iz Posedarja prema Masleničkom mostu. Istraga je u tijeku, a vodi je Marin Grdić, istražni sudac Županijskog suda u Zadru. </p>
<p>BMW varaždinskih registracijskih oznaka koji je vozio direktor Varteksa, zabio se u kamion zadarskih registracijskih oznaka. Neslužbeno saznajemo da je Herjavec na nepreglednom dijelu ceste u blizini privatnog autokampa u Posedarju, počeo pretjecati »golf« mađarskih registracijskih oznaka, a u tom je trenutku iz suprotnog smjera dolazio kamion. Uslijedio je strašan sudar jer je brzina bila prevelika. Herjavec je ostao na mjestu mrtav, a njegov suvozač Stolnik teško je ozlijeđen. Operiran je zadarskoj bolnici i liječnici su nam potvrdili da je Stolnikovo stanje zasad stabilno.</p>
<p> Suvozačica u mađarskom automobilu C. H. (33) teško je ozlijeđena i u komi je. Vozač i njihovo dvoje djece lakše su ozlijeđeni, kao i vozač kamiona. </p>
<p>Herjavec je s obitelji bio na godišnjem odmoru na Pagu, a u petak je putovao u Zagreb na Skupštinu Hrvatskog nogometnog saveza.</p>
<p> »Uletio je pod kamion kao ptica«, rekao nam je šokirani vozač kamiona. Vatrogasci su jedva uspjeli izvući Herjavca iz potpuno smrvljenog vozila. Dijelovi BMW-a bili su zbog jakog juga razbacani u krugu od 50 metara.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatska i Slovenija parafirale ugovor o Krškom... </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja </p>
<p> - Hrvatski i slovenski ovlašteni pregovarači u petak su u Ministarstvu gospodarstva parafirali ugovor između vlada dviju država o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško, priopćeno je iz Ministarstva. </p>
<p> Ugovor su, nakon što su u četvrtak dobili odobrenje dviju vlada, potpisali ovlašteni pregovarači, s hrvatske strane Roman Nota, a sa slovenske Uroš Korže. </p>
<p> Parafiranje ugovora, ističu u Ministarstvu gospodarstva, označava kraj višegodišnjih nastojanja da se u novim okolnostima osamostaljenja Hrvatske i Slovenije uredi način zajedničkog korištenja NE Krško koja je sedamdesetih godina izgrađena kao zajedničko ulaganje elektroprivrednih poduzeća Hrvatske i Slovenije. </p>
<p> Ugovorom je utvrđeno da će novu tvrtku NEK d.o.o. osnovati sljednici osnivača - Hrvatska elektroprivreda d.d. i ELES GEN d.o.o. Ta će nova tvrtka biti osnovana društvenim ugovorom koji je prilog međudržavnog ugovora, a potpisat će ga direktori tvrtki sljednica osnivača. U novoj tvrtki po 50 posto vlasništva imat će HEP, odnosno ELES GEN, a počela bi s radom 1. siječnja 2002. </p>
<p> Ugovor između hrvatske i slovenske vlade uskoro bi trebali potpisati premijeri dviju država, a nakon toga treba proći proceduru potvrđivanja u slovenskom i hrvatskom parlamentu. Očekuje se da će ta procedura završiti do kraja godine kako bi ugovor mogao stupiti na snagu 1. siječnja 2002., objavilo je hrvatsko Ministarstvo gospodarstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Parafiran i sporazum o granici </p>
<p>OTOČEC OB KRKI/ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Predsjednica Vladine Komisije za granice Olga Kresović-Rogulja i njezin slovenski kolega Miha Pogačnik parafirali su u petak u slovenskom Otočcu ob Krki sporazum o državnoj granici između Hrvatske i Slovenije, doznaje Hina iz izvora bliskih hrvatskom izaslanstvu. Parafiranje ugovora o hrvatsko-slovenskoj granici najavili su u četvrtak premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek nakon što su obje vlade na svojim sjednicama potvrdile nacrte sporazuma o granici i o nuklearci u Krškom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zagrebački Županijski sud zasad odustao od tjeralice za Gotovinom </p>
<p>Županijski sud, čini se, očekuje da će Gotovina sam pristupiti sudu / Od MUP-a se traži da ne primjenjuje represiju prema generalu </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja</p>
<p> - Unatoč najavama, zagrebački Županijski sud u petak nije raspisao tjeralicu za generalom Antom Gotovinom kojega, kako se neslužbeno tvrdi, traži Haaški sud. Umjesto raspisivanja tjeralice, iz priopćenja Županijskog suda od petka proizlazi da se Sud odlučio za blažu varijantu postupka prema Gotovini. Očekuje se, očito, da će general bez opiranja pristupiti tom sudu kako bi se proveo postupak izručenja Haaškom tribunalu. </p>
<p>U priopćenju se navodi kako je istražni sudac Županijskog suda zatražio od MUP-a da uz »što manje represije osigura nazočnost okrivljenika pred sudom«. To se može protumačiti na način da se očekuje da će general Gotovina bez otpora policiji dopustiti da ga ona dovede u Županijski sud. Stoga je zagrebački sud dao vremena da bi eventualno izbjegao raspisivanje tjeralice za Gotovinom. </p>
<p>Inače, u priopćenju Županijskog suda koje je potpisao zamjenik predsjednika suda Damir Kos, podsjeća se da je izdan nalog za uhićenje jednog haaškog optuženika. Spominje se i da je MUP izvijestio istražnog suca Županijskog suda da nisu uhitili osobu za koju je izdan uhidbeni nalog. »Iako je ovaj sud obvezan postupati po Ustavnom zakonu o suradnji s Haaškim tribunalom, što podrazumijeva uhićenje i predaju okrivljenika Tribunalu, istražni sudac odlučio je primijeniti domaće pravo kroz postupak suđenja, te u odnosu na nazočnost okrivljenika na sudu«, stoji u priopćenju. To bi zapravo moglo značiti da Sud, polazeći od pretpostavke nedužnosti okrivljenika generala Gotovine, nastoji primijeniti blažu varijantu privođenja koja proizlazi iz domaćeg zakonodavstva, a ne onu iz Ustavnog zakona. </p>
<p>U tom smislu, kaže se u priopćenju, mjera represije prema okrivljeniku mora biti svedena na minimum.</p>
<p>Zasad se ne pojavljuju nikakve informacije o tomu gdje bi Gotovina mogao biti. Posljednje vijesti bile su da on ne namjerava izaći na Haaški sud gdje ga se tereti po člancima Statuta ICTY-ja, koji se odnose na niz kaznenih djela za zločine protiv čovječnosti i kršenja običaja ratovanja. Niz informacija upućuje i na to da se Gotovina optužuje po zapovijednoj odgovornosti. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić: Nisam kontaktirao s generalom Gotovinom </p>
<p>ZAGREB, 20. srpnja </p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić u petak je, komentirajući saborsku raspravu o suradnji s Haaškim sudom, rekao da je »trebalo poći od realnosti, te da je na kraju i glasovanje u Saboru pokazalo da je najveći dio zastupnika bio svjestan realnosti«. No, mnogi su na toj temi željeli pokupiti »političke bodove«, izjavio je predsjednik Mesić prigodom posjeta tvrtki Medika d.d. </p>
<p> Istaknuo je da se svi hrvatski građani, koji bi eventualno morali odgovarati na pitanja Haaškog suda, mogu služiti »dokazima koji im idu u prilog«. Dodao je da zato ne voli govoriti o osumnjičenim generalima, pukovnicima, liječnicima ili inženjerima, već o »osumnjičenim osobama kojima treba omogućiti da se brane«. Podsjetio je da je bilo primjera da su osumnjičeni oslobođeni odgovornosti, na primjer generali Stipetić i Čermak, koji su na vrijeme objasnili određene ratne okolnosti.</p>
<p> Komentirajući tvrdnje da je cilj »Oluje« bilo etničko čišćenje, Mesić je izjavio da treba poći od »činjenice da je Milošević vodio agresivnu politiku i da je imao plan u koji je ugradio ratni zločin i genocid. Na drugoj strani mi smo u obrambenom ratu imali ekscese«.</p>
<p>Očekuje li teškoće u izručenju Gotovine i prosvjede Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata tijekom turističke sezone? Mesić je rekao da ne zna što radi »narednik, odnosno počasni pukovnik Čondić i »da je njegovo pravo da prijeti. No, mora voditi računa da nitko ne smije ugrožavati vitalne interese države i građana, jer na kraju od tih građana i on živi«. Na pitanje zna li gdje je general Gotovina, odgovorio je da nije bio u kontaktu s njim. </p>
<p>Inače, Mesić je u petak obišao novo postrojenje za distribuciju lijekova tvornice Medika u koje je uloženo 30 milijuna maraka. Kroz pogon ga je proveo predsjednik Uprave Mladen Kovačić.</p>
<p>D. Žalac i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Međunarodna tjeralica za pukovnikom bivše JNA </p>
<p>KARLOVAC, 20. srpnja</p>
<p> - Istražni centar Županijskog suda u Karlovcu zatražio je u petak od Ministarstva unutarnjih poslova da se raspiše međunarodna tjeralice za Čedomirom Bulatom, pukovnikom bivše JNA. Zahtjev je upućen na prijedlog županijske državne odvjetnice Ljubice Fiškuš -Šumonja, zbog osnovane sumnje da je Bulat počinio kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, počinivši ratni zločinprotiv civila i ratnih zarobljenika.</p>
<p> Odsjek za terorizam i ratni zločin Policijske uprave karlovačke prikupio je novu građu i podnio 5. srpnja kaznenu prijavu protiv Bulata zbog razaranja Slunja 1991. godine. Tijekom istrage objedinjene su i dvije prethodne prijave protiv njega, a odnosile su se na razaranje Saborskog 1991. i napad na Karlovac 1993. godine. Utvrđeno je da je Bulat bio zapovjednik Taktičke grupe 2, u sklopu koje su bile jedinice JNA na poligonu Slunj i jedinice Teritorijalne obrane Veljuna i Plaškog. </p>
<p>Osnovano se sumnja da je naredio potčinjenim postrojbama da bombardiraju i mitraljiraju Slunj i okolicu, bez određenog vojnog cilja. Stanovništvo je masovno pobjeglo s tog područja, uništeno je mnoštvo obiteljskih kuća i tvorničkih pogona te Dom zdravlja u Slunju. U tim je akcijama ozlijeđeno i ubijeno mnoštvo ljudi, stoji u prijavi.</p>
<p> Bulat je od 16. studenog 1991. do 15. siječnja 1992., protivno međunarodnim konvencijama o ratnom pravu, dopuštao svojim postrojbama da ubijaju civile, zastrašuju ih i teroriziraju, vrijeđaju i ponižavaju, te pljačkaju i uništavaju imovinu građan, navodi se u prijavi. Pukovnika bivše JNA tereti se i za nečovječni postupak prema pripadnicima oružanih snaga koji su položili oružje te za uništavanje crkava na širem području Slunja, Cetingrada i Rakovice.</p>
<p> Čedomir Bulat je, kao zapovjednik »21. kordunaškog korpusa«, tijekom akcije »Oluja« nakon neuspješne borbe 9. kolovoza 1995. predao generalu Petru Stipetiću cijeli korpus vojske tzv. RSK. Sumnjiči ga se i da je, najprije u sastavu JNA, a kasnije kroz paravojne formacije tzv. RSK, cijelo vrijeme rata sudjelovao u agresiji na Hrvatsku. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010721].
|
