NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010421].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 212104 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Obrana i nacionalna sigurnost zahtijevaju čiste odnose</p>
<p>Skupina istaknutih generala Hrvatske vojske još je u aktivnoj službi pokazala ne samo političke nego i bonapartističke ambicije / U taboru bivših jugooficira, a danas visokih (i zaslužnih) časnika Hrvatskih oružanih snaga, nije mali broj onih koji na svoje kolege bez formalnog vojničkog obrazovanja gledaju s visoka, podcjenjujući ih kao »amatere i legionare« / Takav sukob nije nikada samo interni i cehovski, nego i ideološki, što rastače Oružane snage, slabi njihovu borbenu spremnost i stvara podjele tamo gdje ih ne smije biti</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Obrambena i sigurnosna pitanja u svakoj su državi osjetljiva problematika. Institucije koje se profesionalno bave tom djelatnošću ne vole da »civili« guraju noseve u često tajne (ili tajnovite) poslove. No, u demokratskim sustavima, u takvim segmentima države postoje nadzorni mehanizmi koji drže i do procedure i do zakona, a trebaju spriječiti dvije stvari: sukobe među činovnicima na međuresorskoj razini, osobito kad se poduzimaju reformski zahvati, te izravno uplitanje državnog vrha u stručne poslove koje trebaju voditi isključivo provjereni i nepristrani eksperti.</p>
<p>Kod nas su na toj razini i nakon 3. siječnja 2000. godine učinjene brojne pogreške. Za samo godinu i pol, vojska i sigurnosne službe dovedene su u poziciju da ne znaju uvijek tko je središnji državni autoritet i tko daje ton nužnim rekonstrukcijama vojno-sigurnosnog sustava. Dva su negativna procesa tekla usporedo: jačao je jaz između MORH-a i Pantovčaka (misli se na Predsjednikove savjetnike), a u samoj vojsci konačno je razgolićen sukob između »starog« i »novog« časničkog kadra.</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić, inače dobronamjeran i elokventan čovjek, prenio je dio svojih ovlasti na svoje savjetnike u smislu da ga predstavljaju, odnosno budu njegovi izaslanici npr. u Oružanim snagama. Bilo bi bolje da je većinu kontakata obavio sam, jer je i nesvjesno svojim savjetnicima (najviše Imri Agotiću) dao previše »vjetra u jedra«. Dio profesionalne vojske, a najviše MORH, shvatili su mnoge Agotićeve stavove i sugestije ne kao Mesićevo mišljenje, nego kao demonstraciju njegove vlastite moći i prestiža.</p>
<p>Čak kada je bio u pravu (a točno rezonira u mnogo stvari), Agotić je među ratnim časničkim kadrovima shvaćen kao netko tko se nameće s Pantovčaka i nastoji svoje zamisli progurati preko saveznika u redovima bivših oficira JNA, koji su se 1991. godine pridružili obrani Hrvatske. S jedne strane, dio hrvatskih časnika koji su visoke pozicije i još više činove stekli u Domovinskom ratu zbog vlastite hrabrosti, političkih zasluga ili slučajno (»u pravo vrijeme bili su na pravome mjestu«, odnosno u blizini Franje Tuđmana ili Gojka Šuška) ne mogu se pomiriti s činjenicom da sada, u miru, moraju nadoknaditi rupe u vlastitom znanju, prepustiti svoje ugodne zapovjedne dužnosti manje iskusnim časnicima ili još gore - »onim jugooficirima i KOS-ovcima«. Takav emocionalni i podosta pretjeran stav rezultirao je time da je skupina istaknutih generala Hrvatske vojske još u aktivnoj službi pokazala ne samo političke nego i bonapartističke ambicije.</p>
<p>S druge strane, u taboru bivših jugooficira, a danas visokih (i zaslužnih) časnika Hrvatskih oružanih snaga, nije mali broj onih koji na svoje kolege bez formalnog vojničkog obrazovanja gledaju s visoka, potcjenjujući ih kao »amatere i legionare«. Na žalost, takav sukob nije nikada samo interni i cehovski, nego i ideološki, što rastače Oružane snage, slabi njihovu borbenu spremnost i stvara podjele tamo gdje ih ne smije biti.</p>
<p>U Izraelu su taj problem upoznali još 1949.-1950. godine. Tamo je došlo do sukoba unutar vojske i glavnog stožera, najviše zbog isticanja vlastitih zasluga i sustavnog omalovažavanja svakog tko je to kritizirao. Nesuglasice su riješene jednostavno: najzaslužniji generali i časnici umirovljeni su i usmjereni u politiku, privredu, znanost. Time su automatski zakočene njihove pretjerane ambicije da na krilima slave u oružanim snagama stvaraju centre vlastite moći. Dio ratnih časnika upućen je na vrlo strogo daljnje školovanje (na koncu su u vojsci ostali samo najbolji), a sve niže zapovjedne dužnosti preuzeli su časnici koji nisu sudjelovali u ratu ni bili politički angažirani u tom razdoblju.</p>
<p>Što se tiče nesuglasica na relaciji ministar obrane - načelnik glavnog stožera, u ozbiljnim državama takav se problem rješava iza zatvorenih vrata i vrlo rijetko u javnosti. Svi zainteresirani suočavaju se u jednom zatvorenom prostoru licem u lice i tu ostaju sve dok se sporovi jasno ne definiraju (»o čemu se to zapravo ne slažemo«).</p>
<p>U Sjedinjenim Državama takva kriza može trajati najviše nekoliko sati, jer je bez pardona rješava predsjednik SAD-a. Njegov autoritet je dovoljan: strana kojoj se nije priklonio priznaje poraz, a zamisli pobjednika prihvaćaju se kao službena doktrina. </p>
<p>U Njemačkoj vlada (koja ima parlamentarnu većinu) i ministar obrane (koji kreira obrambenu politiku dok mu vojnici pomažu stručnim savjetima, čineći to tiho, diskretno i samozatajno, a ne paradno i u obliku intervjua) mogu podnijeti svaku argumentiranu kritiku iz vojnih redova, ali daleko od očiju i ušiju javnosti. Tamo svoje prljavo rublje vojnici i političari vole prati sami. Novinarima se priopćava o čemu je postignuta opća suglasnost, a žestoke nesuglasice iza zatvorenih vrata nazivaju se samo »konstruktivnim dijalogom«.</p>
<p>Praksa kod nas još je daleko od tih modela. Nitko ne voli poraz u birokratskoj borbi, a još manje javno priznanje da nije bio u pravu baš na stručnom planu. Tada se vojnici (a još više vojni savjetnici) sakrivaju iza političkog autoriteta, dok se političari prave da nisu bili dovoljno informirani o »složenoj problematici«. Ministri, načelnici glavnog stožera oružanih snaga, šefovi tajnih službi i njihov administrativni aparat, uključujući savjetničke ekipe, u suvremenim civiliziranim sustavima koji drže do svog ugleda samo su državni činovnici, koji sve moraju slušati i sve moraju znati, a govore i bune se samo kad su ugroženi državni, a ne njihovi osobni (ili stranački) interesi.</p>
<p>U demokraciji narod bira one koji u njegovo ime donose strateški važne odluke za dobrobit države i njezinih građana. Kad su u pitanju obrana i nacionalna sigurnost, hrvatski građanin minimalno očekuje čiste odnose među onima kojima je povjerena zaštita države. Tko se u tom poslu ne snalazi, nije dovoljno sposoban ili politički kalkulira - mora odstupiti. Nema tog savjetnika ili ministra kojega se šef države i premijer ne bi mogli odreći zbog nacionalnih interesa. A njih dvojicu narod će ionako ponovno prosuđivati na sljedećim izborima. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Vjesnikov« novinar na Kosovu: Politika i strah iselili Hrvate iz Janjeva</p>
<p>Egzodus Hrvata početkom devedesetih godina povezuje se sa strahom od srpske odmazde zbog rata u Hrvatskoj, a Paško Jozić tvrdi da je za to kriv tadašnji župnik don Nikola Dučkić, koji je »ljude toliko isprepadao da više nisu imali drugoga izbora« / Hrvati su doselili na Kosovo prije gotovo 800 godina iz Dubrovnika kao vrsni majstori, a do prije desetak godina u Janjevu ih je živjelo blizu 4.000 Hrvata</p>
<p>JANJEVO, 20. travnja</p>
<p> - Mali, gotovo zanemariv broj Hrvata, pretežno nastanjenih u Janjevu, 26 kilometara udaljenom od Prištine, kao da krišom broje svoje posljednje dane u mjestu koje se u davnoj prošlosti nazivalo gradom u isto vrijeme kad je Priština bila selo. Statistika, na žalost, pridonosi razmišljanju o Janjevu kao selu koje piše posljednje stranice kronike odlazećega hrvatstva. Zauvijek i prema Hrvatskoj. U tome su mjestu sada većinom stariji ljudi, čija djeca su već odavna u Zagrebu, pa prazne kuće ostavljaju jeziv dojam.</p>
<p>Paško Jozić »Stojka«, beskrajno simpatičan starčić, pomogao je Vjesnikovu novinaru u prebrojavanju naseljenih hrvatskih kuća - od njegove, koja je na kraju mjesta, do crkve sv. Nikole, koja dominira na uzvišenju ponad Janjeva.</p>
<p>»Sedam-osam kuća je naseljeno, u ostalima više nema nikoga«, tužno priča »Stojka« dok koračamo uskim i blatnjavim putem prema crkvi u kojoj je upravo počela večernja misa, jedina koja se dnevno održava u mjestu koje je i ne tako davno, osim redovite tri dnevne, moralo imati i dodatnih misa. U stvari, u četvrtak je crkvena ceremonija počela »procesijom za zemlju« koja se, po tradiciji, održava šest četvrtaka zaredom nakon Uskrsa. Prizor, koliko god dirljiv, bio je i tužan. Uz don Mateja Palića, janjevskog župnika, u procesiji nije bilo više od 60 ljudi! I to u Janjevu, mjestu tradicionalno odanom katoličanstvu i njihovom zaštitniku, maloazijskom hodočasniku u Svetu zemlju, koji je prijetio valovima i smirio more, čudotvorcu i dobročinitelju sv. Nikoli, koje je do prije desetak godina brojilo gotovo 4.000 Hrvata!</p>
<p>»Zar je ovo sve, što je ostalo Hrvata u Janjevu«, pitao sam »Stojku« kad je procesija prošla pokraj nas. Odveo me do obližnje ograde odakle se pruža lijep pogled na selo i počeo sjetno pokazivati rukom napuštene kuće ispod crkve.</p>
<p>»A vidi našu crkvu. Zar nije velika i prelijepa? Je li moguće da više nitko neće dolaziti u nju? Je li istina da u Kistanjama niče ista crkva? Koliko li tek košta? Ma, opstat će Hrvati i Janjevo! Spasit će nas sv. Nikola, kao što nas je spasio od granata za bombardiranja prije dvije godine«, nada se »Stojka«, balansirajući između nostalgičnih prisjećaja na »ono Janjevo« i vjere u opstanak Hrvata, tuge zbog učestalih odlazaka i ufanja u sv. Nikolu. »Što li će nam reći nadbiskup Bozanić, koji će za sv. Nikolu, 9. svibnja, doći u Janjevo? Hoće li nas uspjeti zadržati?«</p>
<p>U Zagrebu su mu dva sina (»Samo otiđi na trešnjevački plac i pitaj za Paška Stojkine sinove!«) i četiri kćeri, a, po svemu sudeći, tamo uskoro odlazi i njegov sin Roko, »koji više ne zna što bi radio u Janjevu, iako odlično govori i albanski«. »Stojka« je također jedan od rijetkih živih Janjevaca, koji je za života privređivao od livarstva, zanata koji je tamošnje Hrvate učinio prepoznatljivima u širem okružju. Radio je opremu za vojničke odore, žlice, tepsije, a izlio je i tri zvona teška po 60 kilograma. Svoju opremu za zanat definitivno je pohranio na tavan još prije 15 godina, »kada je sve to postalo besmislenim«.</p>
<p>Janjevski Hrvati su, inače, kao vrsni majstori, prije gotovo 800 godina došli na Kosovo iz Dubrovnika i uspjeli opstati i nametnuti se kao vrijedni radnici unatoč brojnim političkim, ratnim i drugim nedaćama. Janjevci su najstarija hrvatska dijaspora. Iako je i više nego evidentno da mjesto propada zbog gospodarske i prometne izoliranosti, priče o egzodusu Hrvata ponajviše se vezuju uz strah od srpske odmazde zbog rata u Hrvatskoj, dok npr. »Stojka« okrivljuje tadašnjeg župnika don Nikolu Dučkića, koji je »ljude toliko isprepadao da više nisu imali drugoga izbora«.</p>
<p>»Hoćete li i vi otići u Hrvatsku?«, pitam.</p>
<p>»Tek kad vidim da u Janjevu više nema ni jednoga Hrvata, odlazim i ja«, kaže »Stojka«. Don Matej Palić, s kojim smo se poslije procesije nakratko susreli, žurio je obaviti posljednje pomazanje jednoj teško bolesnoj Hrvatici, neraspoloženo nam je odgovorio da je u Janjevu još ostalo oko 360 Hrvata. Nekoliko dana prije, don Matej je vodio crkveni sprovod jednom Hrvatu i, doima se, sve više i on počinje vjerovati u svoju ulogu posljednjega katoličkog svećenika u mjestu.</p>
<p>Prije dvije godine, neposredno po okončanju NATO-ova bombardiranja SRJ-a, don Matej je, kad sam ga posjetio, bio bitno drukčije raspoložen, iako je i tada nerado govorio o iseljavanju Hrvata. »U interesu Hrvatske i Jugoslavije trebao bi biti njihov opstanak i ostanak u Janjevu«, mislio je tada don Matej, smatrajući da bi »hrvatska nazočnost u Janjevu mogla biti dobar jamac za budućnost hrvatsko-jugoslavenskih odnosa«. Dokaz tomu je i poseban odnos, koji su Srbi iskazali prema Hrvatima tijekom rata na Kosovu. »Srpske su nam vlasti jamčile maksimalnu zaštitu, 'osim iz zraka'. Na to sam im bio odgovorio da ćemo se mi 'za odozgo' moliti Bogu i našem zaštitniku sv. Nikoli«, pričao je don Matej.</p>
<p>Danas, međutim, sličnu priču kazuju mještani, ali s jednom velikom razlikom u odnosu okolnosti na prije dvije godine. Osim »Stojke«, ostali sugovornici nisu htjeli reći svoja imena, a u pričama, umjesto hrvatsko-jugoslavenskih odnosa i Srba, govori se o albansko-hrvatskim odnosima i Albancima. Janjevski Hrvati svoju relativnu sigurnost prije svega zahvaljuju činjenici što Albanci, »svjesni svoje brojnosti u Hrvatskoj, strahuju od eventualnih reakcija hrvatskih Hrvata prema njima, kada bi što nažao učinili janjevskim Hrvatima«. Osim toga, jezička barijera, odnosno nepoznavanje albanskog jezika sve više getoizira janjevske Hrvate, sužavajući njihov životni prostor i doslovno na samo Janjevo, napušteno, tiho i surovo planinsko selo koje u tim okolnostima jednostavno samo tjera svoje stanovnike na odlazak.</p>
<p>Naime, nakon propadanja tvornice »Metalac«, u kojoj su svoju egzistenciju ostvarivali mnogobrojni janjevski Hrvati, spas se tražio u trgovini i tržnim danima po različitim mjestima na Kosovu, kad bi se na štandovima pokušalo prodajom plastičnih proizvoda nešto zaraditi.</p>
<p>Iz Janjeva me u Prištinu vozio Shevqet Llazani, janjevski Albanac, kao što me iz Prištine u Janjevo dovezao Lush Gjörgji, legendarni katolički župnik iz Gornje Stuble, također Albanac. Nakon što sam iskrcan u Janjevu, prvih petorica ljudi kojima sam se obratio bili su - Albanci. U Janjevu se, uistinu, Hrvati već mogu tražiti svijećom.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jevrem Brković: Crna Gora izlazi iz Jugoslavije</p>
<p>Rezultat »referenduma« ne može destabilizirati Crnu Goru, podijeliti je zemljopisno. Takvom futurologijom plaši građane Crne Gore onaj Koštuničin i dalje militantno velikosrpski Beograd / Pomirba na prostorima nekadašnje SFRJ u onom klasičnom i ozloglašenom bratstvo-jedinstvenskom smislu nije moguća</p>
<p>PODGORICA, 20. travnja</p>
<p> - Parlamentarni izbori koji će se održati 22. travnja bit će i svojevrsni referendum građana Crne Gore. Njihov rezultat vjerojatno će odrediti sudbinu te zemlje, tj. hoće li Crna Gora postati samostalnom državom ili će i dalje ostati u nekoj vezi sa Srbijom. O izborima, prošlosti i budućnosti Crne Gore, za Vjesnik govori književnik i predsjednik Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti akademik Jevrem Brković.</p>
<p>• Crna Gora se nalazi pred povijesnom zadaćom - ostati ili otići iz SR Jugoslavije. Kakav rezultat »referenduma« predviđate?</p>
<p>- Konačno je došlo ono pravo povijesno crnogorsko raskršće - ostati ili otići iz tzv. Jugoslavije, zapravo, ostati u nepostojećoj državi koja nije ništa drugo, do samo drugo i privremeno ime za Veliku Srbiju - ili otići iz također nepostojeće države i vratiti se svom tisućugodišnjem identitetu, nasilno prekinutom 1918. godine i sve do danas osporavanom i utapanom u blatnjavo balkansko smutište velike Srbije. Svakako otići i konačno, poslije gotovo 100 godina, biti ponovno svoj na svome.</p>
<p>• Zašto mislite da će tako biti?</p>
<p>- Tako će biti zbog konačnog otrežnjenja Crne Gore, prije svega Crnogoraca, od revolucionarnog komunističkog opijuma. Taj je »komunistički revolucionarni opijum« kod Crnogoraca značio privrženost avnojevskoj Jugoslaviji, kao nekakvom zaštitnom pojasu od velike Srbije. Međutim, taj pojas jugoslavenstva, kao zaštita od velike Srbije, ubrzo se pretvorio u unitarnu Jugoslaviju sa srpskom suštinom. Poznato je da se narodi, pa i Crnogorci, lako i brzo predaju nekim euforičnim stanjima, a da se dosta sporo vraćaju iz tih stanja. </p>
<p>• Mislite li da su Crnogorci »došli k sebi«?</p>
<p>- Crna Gora se otrijeznila, bar većim dijelom. Crna Gora se uspravila! Crna Gora se dozvala i okrenula samoj sebi! Eto zašto mislim da ćemo opet biti svoji na svome.</p>
<p>• Za što će se odlučiti Crnogorci tzv. bjelaši?</p>
<p>- Kategorija tzv. bjelaša danas ne funkcionira u prvobitnom značenju. Nekadašnje crnogorsko bjelaštvo transformiralo se u unitarno jugoslavenstvo s velikim dodatkom srpstva, pa i velikosrpstva. Protagonisti takvog bjelaštva danas su politički već i gotovo mrtvi. Momir Bulatović, zatim boljševički uzneseni Peđa Bulatović i njihovi lijevi i desni adepti, kakvi su Zoran Žižić, zvani ravnogorac, Srđa Božović i nekakav Vuksan Simonović, uglavnom su sve potrošeni ljudi i potrošene karijere. Sve su to bivši miloševićevci koji se danas rado odriču svog vožda, osim Momira Bulatovića, koji ga i danas kultno obožava. Uz ovakvu kategoriju bjelaštva ili velikosrpstva ide nekoliko patuljastih stranaka i strančica koje nikad nisu mogle ući u crnogorski parlament. To su, prije svega, agresivno fašistoidna Srpska narodna stranka dr. Bojovića i nekakva Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja, koja nije ništa drugo do razularena i pobješnjela šačica manijakalnih srpskih fašista kakvi su bili Mita Jotić i njegov fašistički Zbor.</p>
<p>• Može li rezultat »referenduma« destabilizirati Crnu Goru? Pa i podijeliti je zemljopisno?</p>
<p>- Ni govora. Takvim nadanjima i takvom futurologijom plaši građane Crne Gore onaj Koštuničin i dalje militantno velikosrpski Beograd. Crna Gora je stabilna u svakom pogledu, tako da nakon uspješnog referenduma ne može doći ni do kakve zemljopisne podjele.</p>
<p>• Ako se građani odluče za samostalnost, što će se zbivati na političkoj sceni, hoće li nestati prosrpske stranke?</p>
<p>- Apsolutna većina građana Crne Gore odlučit će se za samostalnost. Doći će do uspostave nezavisne, suverene i međunarodno priznate Crne Gore. Prosrpske, projugoslavenske i prokomunističke stranke, osim Socijalističke narodne partije i Šoćeve fašistoidne Narodne stranke, praktično će nestati. Utihnut će i prihvatiti novu crnogorsku realnost. Znam i poznam dobro Crnu Goru - bit će to dobri građani Crne Gore.</p>
<p>• Ako Crna Gora postane samostalna, što će biti sa sadašnjom Srpskom pravoslavnom crkvom?</p>
<p>- To je jedno od ključnih pitanja crnogorske samostalnosti. Vraćanjem svoje državnosti normalno je da država Crna Gora mora vratiti i svoju, 1920. godine dekretom regenta Aleksandra ukinutu Crnogorsku pravoslavnu autokefalnu crkvu. Praktično je već 80 godina Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori okupatorska crkva. To je ona institucija tobožnje duhovnosti, koja je punih 80 godina u rodni list upisivala nacionalnost »Srbin«, što je po crkvenim kanonima nedopustivo! Crnogorska pravoslavna crkva, uspostavljena prije deset godina, još je uvijek službeno nepriznata, ali ima svoje vjernike i svoje pristaše. Osamostaljenjem Crne Gore, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi bit će vraćeno njenih 620 crkava i manastira. Naravno da će u tim crkvama i manastirima uvijek biti mjesta i za one građane koji ispovijedaju svetosavlje.</p>
<p>• Od početka ove godine glavni ste urednik »Crnogorskog književnog lista«, koji je u Crnoj Gori za kratko vrijeme postao glavna novina. Zašto?</p>
<p>- Točno je da je Crnogorski književni list postao značajni list u Crnoj Gori, ali ne i glavni. Glavne su novine Vijesti i Pobjeda, a CKL je onaj meandar crnogorske kulture i javnosti, politike i znanosti, književnosti prije svega, koji zdušno potpomaže, stimulira crnogorski put do samostalnosti. Za crnogorske prilike, CKL ima zavidnu nakladu (posljednji je broj tiskan u deset tisuća primjeraka).</p>
<p>• Je li sve što se objavljuje u CKL-u istina? Vjerojatno ima puno vaših sunarodnjaka koji to ne vjeruju.</p>
<p>- Sasvim je istina i istinito sve što se objavljuje u CKL-u. Točno je da ima građana Crne Gore koji tu istinu ne shvaćaju, misle čak da je obmana ili falsifikat.</p>
<p>• Zašto je to tako? </p>
<p>- Zato što su se prave historijske činjenice, sveukupni povijesni procesi tisućugodišnje crnogorske postojanosti uporno skrivali od Crnogoraca i građana Crne Gore. Došlo je do zatomljavanja čitavih povijesnih razdoblja. Iz crnogorske narodne memorije istisnuta je država Duklja, a djelomično i Zeta, a to su dvije prvobitne crnogorske države, čiju povijest, kulturu i tradiciju baštini današnja Crna Gora. Kad mi danas kažemo Crnogorcima da su njihovi preci Dukljani, ta činjenica počinje razarati rigidnu svijest jedne užegle mentalnosti. Činjenica je da CKL ima jednu izuzetnu ulogu, a to je da, što bi rekao Njegoš, »provedri iznad Gore Crne«, to jest da razagna tamu i nataloženi povijesni mrak.</p>
<p>• Je li moguća pomirba na prostorima nekadašnje SFRJ, i pod kojim uvjetima? </p>
<p>- Pomirba u onom klasičnom i ozloglašenom bratstvo-jedinstvenskom smislu nije moguća. Sva su naša bratstva i jedinstva pala na ispitu. Naše povijesne, kulturne i narodne posebnosti izdržale su sve agresivne napade i postale civilizacijske tekovine. Suradnja, susjedski suživot, kulturne veze, privredni i drugi tokovi sasvim će sigurno funkcionirati. Tržište ima svoju logiku i ono će je dokazati i na bivšim jugoslavenskim prostorima. Kao posebnosti državne, nacionalne i kulturne, bit ćemo jedni drugima bliži i zanimljiviji. Doći će do stvarnog međusobnog upoznavanja. Mi se zapravo i nismo poznavali.</p>
<p>• Kakve su sadašnje veze crnogorskih pisaca s hrvatskim i bošnjačkima?</p>
<p>- Zapravo te veze nikada nisu funkcionirale u pravom smislu. To su uglavnom bile festivalske i simpozijske veze. Do stvarnih veza - izdavačkih i čitalačkih - tek će doći. Što se tiče crnogorskih pisaca, hrvatskom čitalaštvu poznati smo, na žalost, samo Mirko Kovač i ja. Došla je jedna već afirmirana generacija postmodernista, koja će i za hrvatsku literaturu značiti otkriće. S Bosnom je isto tako. Tu nam tek predstoji uspostava pravih veza među piscima i književnostima.</p>
<p>• Koliki je utjecaj Dukljanske akademije na znanstveni i kulturni život Crne Gore? I kakve su veze s ostalim nacionalnim akademijama s prostora bivše SFRJ?</p>
<p>- Dukljanska akademija nastala je iz nasušne potrebe crnogorske kulture, znanosti i umjetnosti da se okrene svom nacionalnom biću, da dođe do svojih narodnih korijena, da u memoriju crnogorskog naroda vrati sve one najbitnije komponente dukljanske i zetske prošlosti. Kako je državni CANU (Crnogorska akdemija nauka i umjetnosti) zatajio i postao za posljednjega desetljeća najobičnija ekspozitura SANU-a, moralo je doći do nastanka Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti. DANU ima 36 članova, od kojih su trojica Srbi - Bogdan Bogdanović, Stevan Dedijer i Mile Grozdanić, dva Muslimana, jednog Albanca i jednog Hrvata - dr. Mihaila Kuliša. DANU izdaje svoj tromjesečnik - časopis Doclea, ima dosta dobre početne veze s HAZU-om, bosanskom, makedonskom, albanskom i slovenskom akademijom. Činjenica je da DANU nalazi sve više uporišta u crnogorskom kulturnom, znanstvenom i političkom životu, zato i trpi veliki udar anticrnogorskih snaga u Beogradu i Crnoj Gori. Ustvari, prave nam dobru reklamu.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sjećanja generala Špegelja: Kako je župan Glavaš stvorio i legalizirao kompletnu privatnu brigadu </p>
<p>Glavaš i Merčep predstavili su mi »specijalnu postrojbu« koja dotad uopće nije bila borbeno angažirana usprkos kritičnoj situaciji u obrani Vukovara, niti je bila u ustroju Operativne zone / Bili su vrlo dobro naoružani te imali i nekoliko tenkova i oklopnih transportera / Stoga je bila idealna da se s ojačanjem koje će pronaći pukovnik Gorinšek, probije do Marinaca i prihvati vukovarske branitelje i civile u proboju iz obruča / Iz Vukovara su javili da su oni spremni i sposobni za proboj sa svoje strane, a koridor - koji je značio spas za tisuće ljudi - mogao se držati najmanje 48 sati / Merčep je pristao, ali se sutradan nije pojavio na polaznom položaju kod Vinkovaca, gdje sam ga čekao</p>
<p>MARTIN ŠPEGELJ</p>
<p>Obrambeni planovi i prijedlozi Ministarstva obrane i mene osobno imali su kontinuiranu, odlučnu i eksplicitnu potporu samo Stjepana Mesića, te od prilike do prilike, uvijenije, Franje Gregurića, Milana Ramljaka i Josipa Manolića. (Naravno, kada je najzad počelo osvajanje vojarni i preuzimanje ratne tehnike JNA, sudionici tih akcija imali su svu potporu Glavnog stožera HV, osnovanoga 21. rujna, i postupali su po njegovim zapovijedima.)</p>
<p>S druge strane, veoma je indikativno da na svim tim sjednicama i sastancima nitko nikad nije izrijekom kazao nešto p r o t i v mojih prijedloga, iznio neki protuargument ili dao eksplicitnu potporu predsjedniku Tuđmanu kada ih je odbijao ili ismijavao. On je j e d i n i bio uvijek i otvoreno protiv, a svi ostali su bilo šutjeli, bilo izgovarali neke općenite i dvosmislene fraze, da li iz straha pred njegovim sve autoritarnijim držanjem ili zbog nečega drugoga - to sami najbolje znaju.</p>
<p>U nekim trenucima, posebno potkraj srpnja 1991, kada je i slijepcu bilo jasno da smo napadnuti, imao sam potporu HDZ-ove desnice, odnosno jastrebova oko Vladimira Šeksa i Ivana Vekića. I oni su bili ogorčeni neodgovornim odnosom prema obrani i svjesni da stvarnost opovrgava sve Predsjednikove teorije, ali i oni i ja dobro smo znali da su nam ciljevi ipak različiti. K tome su se oni, svaki put kada bi procijenili da netko drugi može poraziti Tuđmana, ipak odlučivali za nj. Željeli su njegovu smjenu, ali pod uvjetom da ga zamijeni netko iz njihova kruga.</p>
<p>Moji suradnici i ja zagovarali smo općenarodnu obranu s poštovanjem svih ratnih konvencija, vojsku i obranu u preciznu i čvrsto organiziranu sustavu (a ne stranačku vojsku), profesionalni zapovjedni kadar, prelazak cijele države na ratni kolosijek i uklanjanje oružane pobune (a ne uklanjanje Srba); htjeli smo - preuzimanjem ratne tehnike JNA i urednom općom mobilizacijom - postići ravnotežu oružanih snaga koja će, kao klasičan primjer strategije odvraćanja, rat spriječiti ili ga barem učiniti sukobom dviju regularnih vojski, bez - s naše strane sigurno - »specijalnih postrojbi« na paralelnim zapovjednim linijama, sa što manjim stradanjima civilnog stanovništva.</p>
<p>Posve sigurno ne bi bilo ni privatnih vojski ni neshvatljivih slučajeva kao što je onaj da jedan župan, državni službenik, Branimir Glavaš, drži cijelu kompletno opremljenu brigadu kao svoju privatnu postrojbu. A stvorio ju je ovako.</p>
<p>U Osijeku sam 12. studenoga 1991. kao glavni inspektor obrane izvršio smotru dviju postrojbi u tzv. Crvenim vojarnama, oko 400 ljudi. K njima su me odveli Glavaš i Tomislav Merčep, tada u statusu savjetnika u MUP-u. Ta njihova, kako su mi je predstavili, »specijalna postrojba« dotad uopće nije bila borbeno angažirana usprkos kritičnoj situaciji u obrani Vukovara niti je bila u ustroju Operativne zone, a bili su vrlo dobro naoružani te imali i nekoliko tenkova i oklopnih transportera. Stoga je bila idealna da se s ojačanjem koje će pronaći pukovnik Gorinšek, probije do Marinaca i prihvati vukovarske branitelje i civile u proboju iz obruča. Iz Vukovara su javili da su oni spremni i sposobni za proboj sa svoje strane, a koridor - koji je značio spas za tisuće ljudi - mogao se držati najmanje 48 sati.</p>
<p>Merčep je pristao, ali se sutradan nije pojavio na polaznom položaju kod Vinkovaca, gdje sam ga čekao. Opravdanje je bilo da u kukuruzištima ima mina. Odredili smo novi početak proboja za sutradan, ali i tada smo ih uzalud čekali. Sada je opravdanje bilo da su krenuli iz vojarne, ali da se vojska putem posvadila, što nije bilo točno, jer se nisu ni makli. </p>
<p>Onda je 18. studenoga Gorinšek, u dogovoru sa mnom, Merčepu dao tzv. probni ili vježbovni zadatak u rajonu sela Nijemaca, što je uobičajen postupak nakon dvostrukog neizvršenja zapovijedi kako bi se realno ustanovila borbena (upotrebna) vrijednost neke postrojbe. Usprkos preciznim zapovijedima, ni taj zadatak nisu izvršili.</p>
<p>Kako je bilo definitivno jasno da su se svojim držanjem stavili izvan sustava zapovijedanja, 19. studenoga podnio sam predsjedniku Tuđmanu izvješće s prijedlozima da se cijela Merčepova formacija »razoruža i ljudstvo koje bude željelo ostati u Hrvatskoj vojsci uputi u manjim grupama u druge brigade istočne Slavonije, a drugi (očekujem da će to biti većina) stave na raspolaganje i pod nadzor MUP-a, zajedno sa svojim zapovjednikom«, ili da se cijela »odmah povuče iz istočne Slavonije i u unutrašnjosti Republike stavi pod nadzor MUP-a«, jer je njeno ostajanje u dotadašnjem statusu »apsolutno negativno i bitno ometa i inače teško zapovijedanje u istočnoj Slavoniji«.</p>
<p>S vremenom je dio te »specijalne postrojbe« rasformiran, dio se uklopio u HV, a dio je ostao što je zapravo i bio - Glavaševa vojska, s tim što je nastavio rasti i jačati, sve dok nije postao 160. brigada pod neformalnim njegovim zapovjedništvom.</p>
<p>Kada u studenome jedna bojna 3. brigade nije htjela ići u borbu kod sela Karadžićeva, zapovjednik OZ Osijek Karl Gorinšek ju je rasformirao, ali su oni sa svim naoružanjem i opremom prešli kod Glavaša. Kako je on ujedno bio zapovjednik obrane Laslova, Ernestinova i Tenjskog Antunovca, u tu svrhu bila mu je prepotčinjena jedna oklopna satnija 3. brigade. No, on je ta tri sela izgubio i jednostavno satniju uzeo k sebi. Tako se domogao oklopa: sedam tenkova i pet transportera! U sljedećim tjednima na razne je načine, uključivši i davanje novca, privukao još skupinu boraca i tako već imao solidnu brigadu.</p>
<p>U lipnju 1992, dok se u bosanskoj Posavini vode žestoke borbe da srpska vojska ne probije koridor, dijelovi 3A brigade napuštaju bojište, svojevoljno odlaze u Osijek i izjavljuju da žele jedino u 160. brigadu. Iako je bila riječ o jasnu slučaju dezerterstva, novi zapovjednik OZ Osijek general Josip Lucić odobrava im taj nezakonit i posve nedopustiv prelazak.</p>
<p>Potom i cijelo topništvo 3A brigade odlazi u Osijek i Glavaševa privatna vojska stječe i ono što joj je još nedostajalo: haubice 155 i 122 mm, topove B-1 76 mm i višecijevne bacače raketa! Da zaista sve bude suludo, taj prelazak se medijski prati: na ulasku u dvorište Skupštine općine vojnike dočekuju fotoreporteri i novinari lokalne radio-postaje Žuta podmornica i dnevnika Glas Slavonije, tada faktično Glavaševa privatnog lista.</p>
<p>Ukratko, slavi se dezerterstvo, a od Glavaša stvara nedodirljiva ratna veličina.</p>
<p>Svršetak u sutrašnjem broju: Tzv. humano preseljavanje Hrvata preko srpskih teritorija plaćalo se hrvatskom naftom za pogon srpskih tenkova</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>On je naš glavni grad, sveučilišno i kulturno središte </p>
<p>Dr. Matija Berljak, svećenik i red. prof. Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu</p>
<p>Zagreb je postojao u meni prije negoli sam prvi put došao vlakom na Glavni zagrebački kolodvor prije četrdesetak godina. Živio je u duhu cijelog mog bića i ostat će moj dok me bude. Tko ga voli, on mu uzvraća, on ga obogaćuje, pa makar i ne bio njegov stanovnik, pa makar ga nikad i ne posjetio.</p>
<p>Potječem s hrvatskog sjevera, iz Međimurja, gdje je ljubav prema Zagrebu na poseban način uvriježena. Naime, ta je pokrajina bila često i duga razdoblja odijeljena od matice zemlje, pod vlašću tuđinaca, pa nije ni čudno što ljudi 's onu stranu Drave' drukčije gledaju prema svome Gradu. </p>
<p>Stariji su nam o Zagrebu pričali kao o nečemu živome, o njegovu značenju za sve nas, o njegovim velikim i divnim crkvama, kazalištima, palačama, tramvajima, o nogometnim klubovima, posebice o 'modrima' za koje smo svi navijali, o čudnim životinjama u Zoološkom vrtu u Maksimiru, koje smo s čežnjom gledali, makar samo na slikama... Znali smo da malo dodaju, pretjeruju, uveličavaju, ali to nam nije smetalo, štoviše, godilo nam je kao kad se o svome ocu priče sve 'naj'. Misli su nam često letjele daleko, daleko prema jugu, prema 'Zabregu'. </p>
<p>Nisu nam pričali o stanovnicima Zagreba, spominjali su ih tek usput. Jedino su nam roditelji, s velikim poštovanjem, ali samo iza dobro zatvorenih vrata, govorili o zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu, kojega su 'zločesti ljudi' nepravedno uhitili, osudili, bacili u zatvor, a on se jedini u teškim ratnim godinama okupacije brinuo iz Zagreba, i to na različite načine, da Međimurje ostane u Zagrebačkoj nadbiskupiji, hrvatsko. Taj je mučenik pridonio da mnogi diljem svijeta znaju za Zagreb, da hodočaste na njegov grob u katedrali. I Papa iz Rima dva puta je došao u Zagreb i radi Kardinala. Zar nije to razlog zašto volim Zagreb?</p>
<p>Mnogi su iz Međimurja odlazili s 'ruksakom' na leđima u Zagreb, radeći pošteno najrazličitije poslove (neke za 'tatine sinove' ponižavajuće - čistili su ulice, pokapali mrtve, radili na prugama ...) da bi mogli štogod prištedjeti i tako kod kuće razveselili brojna gladna usta. Kad bi se doma nešto uštedjelo od hrane (sira, jaja, vrhnja, maka, oraha...), prodavali su na zagrebačkim 'placevima' te se veseli vraćali s malo novca i još manje bombona za djecu, ali s mnogo dojmova, priča koje su se prepričavale. </p>
<p>I da mi Providnost nije dodijelila da vidim, živim u Zagrebu, ne bi mi bilo jako žao jer i bez toga ga volim, osjećam ga u sebi kao dio mene samoga, i to mi nitko ne može oduzeti.</p>
<p>Dok sam bio malen, nisam se usudio niti sanjati da će se moje noge jednoga dana penjati i spuštati ovim gradom, da ću u njemu učiti i raditi - potrošiti svoj život. Samo prema pričanju i dragocjenoj razglednici 'crkve s dva tornja', koju sam dobio, imao sam veoma dragu predodžbu o Zagrebu.</p>
<p>Dobro se sjećam da sam jednog sunčanog rujanskog dana doputovao 'cugom' te, izišavši iz kolodvora, ugledao, sav ushićen, velikog kralja Tomislava na konju, a iza njega divote Božje: velike kuće, vodoskok, u 'špaliru' cvijeće, drveće, čak i trava... A kad sam tek podigao pogled, ugledao sam u daljini plavo brdo, tako visoko, kako niti moja mašta nije mogla zamisliti, a u podnožju dio grada s katedralom. Za mene je to najljepši pogled na Zagreb. </p>
<p>Moj otac i ja ušli smo u katedralu, on je molio, a ja sam se divio svemu. Toga se mnogo puta sjetim. Na taj prvi posjet mislio sam čak i u Rimu, u bazilici Sv. Petra, kad sam ugledao kip sv. Veronike, njezin rubac s Kristovim likom kojem se prije mnogo stoljeća divio ganut hrvatski hodočasnik, kako to spominje Dante. Naša katedrala jest vjerski objekt, središte, i to ne samo Zagrebačke nadbiskupije, ali ona je i više od toga - Zagreb se jednostavno ne može zamisliti bez te crkve i njezina trga.</p>
<p>Za vrijeme gimnazijskog školovanja na Šalati Zagreb sam upoznao i zavolio još više; na čestim pa i dugim zajedničkim šetnjama divio sam se njegovim ulicama, trgovima, crkvama, spomenicima, divnim parkovima, Sljemenu, rijeci Savi... Osobito me svojom ljepotom, umjetnošću, poviješću, porukom očaralo glavno zagrebačko groblje. Tek sam poslije shvatio da se "s ilirskom arkadom dovršio narodni preporod, s Mirogojem, grobljem jedne nacije, Zagreb je postao prijestolnicom Hrvata. Istom otkad je ujedinio mrtve, odonda je Zagreb sa značenjem grada za sve Hrvate. Nije bilo dosta i dovoljno ujediniti žive u jeziku i osjećaju, već ih je trebalo sabrati i okupiti s mrtvima, u zajednicu živih i mrtvih" (Đuro Kokša). </p>
<p>Za vrijeme šestogodišnjeg studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zavolio sam grad i zbog knjižnica, kazališta, koncertnih dvorana, galerija, muzeja, prigodnih izložbi... </p>
<p>Moja prva svećenička služba bila je na Trešnjevci, gdje sam upoznao divne ljude, život običnih i neobičnih Zagrepčana, došljaka i prolaznika. Stanovao sam, pomagao župniku dulje vrijeme i u Sopotu 'preko Save' i upoznao posebnosti toga dijela Zagreba, te radosti i nade osobito mladih obitelji.</p>
<p>I za vrijeme rimskih studija, za boravka u raznim zemljama Europe i Amerike, često su moje misli same od sebe odlutale do Kaptola i Gradeca, do Donjega grada i Novoga Zagreba, do Save i Sljemena, do kulturnih, odgojnih i nastavnih ustanova - jednostavno do voljenog Zagreba.</p>
<p>I sada, kad prođoše tolike godine i promjene, o Zagrebu govorim s ponosom i radošću, a bit će tako, nadam se, do Božje volje.</p>
<p>I na kraju: moj prijatelj, stranac, stanovnik jedne od najvažnijih europskih metropola, pita me "kako je njegov Zagreb?" - i on je osjetio, kratko u njemu boraveći, da taj grad nikoga ne odbija, štoviše svakoga otvoreno prima, razveseljuje i obogaćuje, ali uz jedan mali uvjet: da ga voli!</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Račan i Bandić dodijelili 87 stanova zaslužnim pojedincima i ugroženim obiteljima</p>
<p>Gradski stanovi dodijeljeni su socijalno ugroženim obiteljima, istaknutim sportašima, kulturnim djelatnicima i hrvatskim braniteljima /Račan: Našli smo se u paradoksalnoj situaciji u kojoj su se pitanja koja život znače u mnogim gradovima i općinama rješavala preko poznanstava u državnom vrhu </p>
<p>Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan posjetio je u petak Poglavarstvo grada Zagreba i bio nazočan sjednici zagrebačke vlade. Nakon sjednice Poglavarstva, zatvorene za javnost, premijer je sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem dodijelio 87 gradskih stanova socijalno ugroženim obiteljima, istaknutim sportašima, kulturnim djelatnicima te hrvatskim braniteljima.</p>
<p>- Grad Zagreb mora skrbiti i za one koji su, u beskompromisnoj tržišnoj utakmici za koju smo se odlučili, ostali na margini. Dodjelom 87 gradskih stanova demonstriramo socijalnu osjetljivost, istaknuo je zagrebački gradonačelnik Bandić. Upozorio je, međutim, kako su investicije i otvaranje novih radnih mjesta najbolji socijalni program. </p>
<p>Ističući kako život piše programe, a ne obrnuto, Bandić je rekao da se Zagreb i ubuduće treba mijenjati, ali samo tako da se zadrže njegova glavna obilježja. </p>
<p>Premijer Ivica Račan podsjetio je kako se o problemima i razvoju Hrvatske ne može govoriti bez uvažavanja onoga što se događa u gradu Zagrebu, kao i u Splitu, Rijeci, Osijeku i drugim hrvatskim gradovima. Kao građanin Zagreba, nije krio zadovoljstvo zbog ambicioznih planova Poglavarstva. Upozorio je kako se započeti poslovi moraju nastaviti na dobrobit svih građana Zagreba.</p>
<p>- Problem s kojim smo suočeni jest kako osigurati razvoj, kako ljudima omogućiti da dobro žive od svoje plaće i svoga posla, istaknuo je premijer.</p>
<p>Unatoč velikom broju nezaposlenih u Zagrebu, Račan je upozorio kako je taj broj u glavnom gradu Hrvatske upola manji u odnosu prema ostatku države. Izrazio je Vladinu ambiciju da se za tri, četiri godine i na državnoj razini sustigne zagrebački prosjek te izrazio nadu da će i u Zagrebu tada biti mnogo manje nezaposlenih nego danas.</p>
<p>Objasnivši kako je jedna od najvažnijih tema radnog sastanka u Poglavarstvu bilo pitanje decentralizacije, Račan je podsjetio kako je Vlada početkom prošle godine kao jednu od obveza preuzela zadaću decentralizacije vlasti.</p>
<p>- Našli smo se u paradoksalnoj situaciji u kojoj su se pitanja koja život znače u mnogim gradovima i općinama rješavala preko poznanstava u državnom vrhu, istaknuo je premijer. Dodao je kako će se iduće godine maksimalno decentralizirati odlučivanje o svim krupnim pitanjima lokalne razine, koje će se prepustiti gradovima i samoupravnim tijelima.</p>
<p>Nakon izjava za novinare, premijer i gradonačelnik uručili su ključeve stanova. Stanove su dobili: bacačica kladiva Ivana Brkljačić, plivač Gordan Kožulj i članovi olimpijskog osmerca Igor Francetić, Krešimir Čuljak i Silvijo Petriško. Pet gradskih stanova pripalo je i kulturnim djelatnicima: glumcima, supružnicima Kristijanu i Kseniji Ugrini, te glumcima Predragu Vušoviću, Anti Rumori i Igoru Mešinu i ravnateljici knjižnice i čitaonice »Bogdan Ogrizović« Jasni Kovačević. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Događanja povodom 22. travnja, Dana planeta Zemlje</p>
<p>U povodu Dana planeta Zemlje (22. travnja) u petak je na Cvjetnom trgu otvoren Eko plac, na čijim će se štandovima i tijekom subote i nedjelje, od 10 do 14 sati, predstaviti razne nevladine udruge, proizvođači zdrave hrane i školske ekološke sekcije. Cjelodnevni zabavni i edukativni program te paljenje krijesa u povodu Jurjeva, koji se trebao odvijati u subotu na Bundeku, otkazan je zbog najavljene kiše. Kako saznajemo od organizatora, u tvrtki Kopito rekords, najavljeni program na Bundeku odgodit će se za 12. svibnja.</p>
<p>U nedjelju, na sam Dan planeta Zemlje, građani će se na Cvjetnom trgu moći uključiti u rad raznih radionica. Izrađivat će se planet Zemlja od kaširanog papira, slagati eko-puzzle, izrađivati bicikl od žice kao podsjetnik da se gradom može kretati brzo i bez automobila. </p>
<p>Svoje ekološke poruke građani će moći objesiti na »drvo života«, u čijoj će izradi također moći sudjelovati. Zainteresirani će se upoznati i s mandalom - drevnom umjetnošću slikanja koja potječe iz tibetanske kulture, a podsjeća na kaleidoskop. Oni manje skloni likovnoj umjetnosti moći će se uključiti u školu žongliranja. Grupa za scenski izraz ZMAG i Zagrebačko kazalište mladih pripremili su predstavu »Plavi planet«, a neće izostati ni žive glazbe. Zelena akcija, organizator programa povodom Dana planeta Zemlje, izložit će transparente koje je u protekloj godini koristila u svojim akcijama. </p>
<p>Oni s razvijenijom ekološkom svijesti mogu se u nedjelju pridružiti aktivistima Zelene akcije u čišćenju Bundeka, od 10 do 12 sati, nakon čega slijedi čišćenje Savskog nasipa od Mosta slobode do Boćarskog doma. Na Savskom će nasipu od 14 sati biti organizirana škola zmajarenja i žongliranja, vegetarijanski ručak te »Open air chill out party«. Proslava se u večernjim satima nastavlja u nekadašnjoj tvornici Jedinstvo, u prostorijama Attacka i u klubu Močvara (izložba eko-plakata, predstava nezavisnog teatra Barake, koncert grupe Protuletje). (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kosor: Nadolazeći izbori vrlo su važni za Zagreb</p>
<p>Predstavljanje izborne kampanje Gradske organizacije HSLS-a bila je tema konferencije za novinare održane u petak, na novoj lokaciji Gradske organizacije te stranke, u Gajevoj 7. Zagrebački dogradonačelnik i predsjednik GO HSLS-a Darinko Kosor istaknuo je značenje odaziva birača na predstojećim izborima za lokalnu samoupravu.</p>
<p>- Prilikom izbora za predsjednike vijeća gradskih četvrti na izbore je izašlo oko 16 posto biračkog tijela, istaknuo je Kosor. Građani se, prema njegovim riječima, trebaju u većem broju uključiti u izbore na predstojećim izborima za lokalnu samoupravu. </p>
<p>- Svoja ćemo nastojanja posvetiti razvoju grada, zapošljavanju, privlačenju stranih investicija, ali i rješavanju socijalnih problema, što će biti vidljivo i u našoj kampanji, istaknuo je Kosor, otkrivši kako je stranka u promidžbene aktivnosti utrošila milijun kuna.</p>
<p>Predsjednik stranke Dražen Budiša izrazio je optimizam glede izbornih rezultata.</p>
<p>- Veći odaziv birača rezultirat će boljim izbornim rezultatima. Ako odaziv bude relativno dobar, predviđamo oko 15 posto osvojenih glasova, rekao je Budiša, dodajući kako je želja članova stranke da na izbornim listama bude što više žena i mladih ljudi.</p>
<p>Čelnica HSLS-a Đurđa Adlešić najavila je mogućnost svoje kandidature za gradonačelnicu grada Bjelovara. (Boris Jagačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Gala-Porina će ipak biti</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Na Hrvatskoj se televiziji u četvrtak vodilo više razgovora o tome hoće li se održati Gala večer Porina ili ne. Kako doznajemo od glasnogovornika HRT-a Krešimira Macana, održat će se obje večeri. Tako će, baš kao što je i prvobitno planirano, događaji u Makarskoj započeti u petak, 4. svibnja, kada će se održati spomenuta večer, dok će se veliko finale održati 6. svibnja. </p>
<p>U užim su krugovima glazbene elite, koja je bliska »izvoru« u Hrvatskoj glazbenoj uniji, navodno već poznati rezultati ovogodišnjeg glasovanja, a unatoč činjenici da Cubismo ima rekordnih 13 nominacija, ovogodišnji pobjednici po broju statua Ivice Propadala, koje ove godine dobivaju novi identitet, trebali bi, šapće se, biti momci iz skupine Parni valjak. (P. Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Novinarima nagrade za izvještavanje o okolišu</p>
<p>ZAGREB, 20 travnja </p>
<p> - Novinari Stipe Jolić, Tanja Devčić i Nikolina Zlatković dobitnici su godišnjih nagrada »Velebitska degenija«, koje u povodu Dana planete Zemlje dodjeljuju Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i Agencija za posebni otpad.</p>
<p> Novinar »Večernjeg lista« Stipe Jolić nagrađen je za tekst »Otjecanje kanalizacije u Plitvička jezera zaustavlja se običnim vrećama«, novinarka Drugog programa Hrvatskog radija Tanja Devčić za rad o gradnji hidroelektrane Virje u Podravini, a novinarka HTV- a Nikolina Zlatković za prilog o poduzeću CIOS emitiran u emisiji »Dobro jutro Hrvatska«.</p>
<p>Nagrade su dodijeljene za najbolje novinarske radove o zaštiti okoliša objavljene u tisku, na televiziji i radiju, u razdoblju od ožujka prošle do ožujka ove godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Predstavnici Hine i STA razgovarali s novim vodstvom Tanjuga </p>
<p>ZAGREB/LJUBLJANA, 20. travnja</p>
<p> - Predstavnici Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hine) i Slovenske tiskovne agencije (STA) razgovarali su u četvrtak na večer u mjestu Škocjanu, pokraj Otočca u Sloveniji, s novim vodstvom jugoslavenske novinske agencije Tanjug o suradnji u prijenosu poslovnih informacija preko agencijskih komunikacijskih sustava i internetskih stranica (OTS).</p>
<p>U razgovorima su sudjelovali direktor STA Tadej Labernik, direktor Hine Mirko Bolfek, a u ime Tanjuga nedavno imenovani direktor Momčilo Bojović i glavni urednik Dušan Daković. Razgovaralo se i o razmjeni općih servisa vijesti za potrebe dopisnika triju agencija u Beogradu, Ljubljani i Zagrebu. Direktor i glavni urednik Tanjuga su u posjetu Ljubljani na poziv slovenske novinske agencije STA. </p>
<p>Hina i STA već su ranije dogovorili suradnju u okviru svojih novih projekta OTS-a (Original tekst servis). OTS bi brzom i kontinuiranom distribucijom izvornih poslovnih informacija hrvatskih i slovenskih privrednika trebao olakšati njihovu međusobnu suradnju.</p>
<p>Osim sa STA, Hina je pred potpisivanjem ugovora i s austrijskom novinskom agencijom APA, o prijenosu poslovnih informacija unutar njemačkog govornog područja. U tijeku su razgovori ili inicijative o sličnoj suradnji Hine i s više drugih novinskih agencija susjednih zemalja i zemalja srednje Europe. Hina će hrvatsku verziju OTS-a službeno pokrenuti i ponuditi je kao svoju novu uslugu u oblasti poslovnih informacija sredinom svibnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gobicu bi se moglo i komercijalno uzgajati</p>
<p>VRGORAC, 20. travnja</p>
<p> - Osim slatkovodnog ugora, plotice, ukljeve, cipla... u bistrim vodama rječice Matice lovi se i gobica, najrasprostranjenija riblja vrsta u Vrgoračko-neretvanskog jezeru (polju), inače smeđe-crne boje, duljine desetak centimetara. U tome je podneblju poznata kao endemska riblja vrsta. </p>
<p>Riječ je, naime, o slatkovodnoj ribi koja je zacijelo najpoznatija u vodotocima tog vrgoračkog kraja gdje su joj i staništa: u jami Betini, u Bunini (Kokorići) dubokoj 60 metara, te u izvorima Kruški, Podvinju, Butini, Tinjevcu, Lukavcu... Na tim čistim izvorima Vrgoračko-neretvanskog polja. Obično se lovi vršama, gustim mrežama »potezačama«, na udicu (mamac joj je crv). Mrežama se najčešće lovi u proljeće i u jesen kada »prorade« tamošnji izvori poslije obilnih kiša koje iz dubina zemlje izbace veće količine gobice. No, ta se riba lovi i tijekom cijele godine, i u vrijeme najdugotrajnije i najžešćih suša, jer rječica Matica, kao ponornica, nikada nije presahla. </p>
<p>Nakon što je četrdesetih godina prošlog stoljeća probijen tunel iz Vrgoračko-neretvanskog jezera u Baćinska jezera, s vodom odlazi i gobica, slatkovodni ugor, plotica... pa u vodotocima tog vrgoračkog kraja u Zarilićju svake godine sve manje ima takve slatkovodne ribe. Dok se nije izgradio tunel, cijelo je polje godinama bilo pod vodom pa se u njemu više zadržavala i gobica gdje se i razmnožavala. Ta je riba inače bila važan i zdrav element u prehrani tamošnjih stanovnika. Kad se gobica pripravlja za jelo - na lešo s dodacima vrijeska, maslinova ulja, vinske kvasine, kapule, soli, listić lovora, domaće paprike te ploškama krumpira, zatim prženjem (friganjem) na tavi - zamiriše cijela kuhinja. Ukusna je, tečno se jede i ne deblja. </p>
<p>Najnovijim znanstvenim istraživanjima podvodnog životinjskog svijeta, primjerice, biolog ing. Neno Pešić iz Splita je upravo dokazao kako je moguć i gospodarski uzgoj gobice, u vodotocima Vrgoračko-neretvanskog polja, odnosno jezera, postigao je hvale vrijedne rezultate u proizvodnji hrane za uzgoj te riblje vrste. Proučavajući, istražujući podvodni životinjski svijet Betine u Butini i u vodotocima Vrgoračko-neretvanskog jezera, taj stručnjak tvrdi kako je baš taj vrgorački kraj zaseban ihtiološki rezervat u Hrvatskoj, u kojima najistaknutije mjesto zauzima goobica, riblja vrsta u znanstvenoj literaturi poznata pod imenom Phoxinus, čija su staništa samo čiste izvorske vode gdje joj je i zavičaj, u zaleđu Makarske rivijere (Nedjeljko Musulin)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tisuće albanske djece prodano u seksualno roblje </p>
<p>LONDON, 20. travnja </p>
<p> - Tisuće albanske djece i mladih žena prodane su u seksualno roblje diljem Europe, priopćila je u petak humanitarna organizacija Save the Children sa sjedištem u Londonu. Organizacija je priopćila da samo u Italiji ima 15.000 mladih Albanki koje su otete i natjerane na prostituciju. » U ruralnim dijelovima Albanije potrebna je brza akcija u borbi protiv siromaštva, nedostatka izbora i lošeg obrazovanja. Dok god prevladavaju sadašnje ekonomski uvjeti, i dok se na tome može dobro zaraditi, trgovina ljudima ostat će privlačnom«, navodi se u izvješću humanitarne organizacije. Udruga Save the Children priopćila je da u nekim ruralnim krajevima Albanije 90 posto djevojaka starijih od 14 godine ne pohađa školu zbog straha od otmice. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>U susret »Marulićevim danima«</p>
<p>Uoči svečanog otvaranja 11. »Marulićevih dana« - Festivala hrvatske drame i autorskog kazališta / Osim dramskih ansambala iz Splita, Zagreba, Osijeka, Rijeke i Varaždina, u natjecateljskom programu sudjelovat će teatri iz BiH i Njemačke / Vjesnik prvi put na festivalu dodjeljuje nagradu za književnost »Ivan Goran Kovačić« </p>
<p>SPLIT, 20. travnja</p>
<p> - Jedanaesti po redu »Marulićevi dani« Festival hrvatske drame i autorskog kazališta, što će se u Splitu održavati od 21. do 29. travnja, na svom repertoaru nudi 12 drama iz Hrvatske, BiH i Njemačke. Po riječima Ozrena Prohića, festivalskog izbornika i Ivice Buljana, umjetničkog ravnatelja Drame splitskog Hrvatskoga narodnog kazališta, odlika tog istaknutoga hrvatskog dramskog festivala je promišljanje i promocija suvremenoga dramskog pisca, otvorenost prema mladim autorima čiji tekstovi progovaraju o aktualnom stanju u Hrvatskoj, kazališnim kućama ali i o nekim osobnim pitanjima autora iza kojih se kriju suvremena ostvarenja smještena u lokalne okvire. Nisu međutim zanemarena ni nova propitivanja renomiranih djela domaće dramaturgije.</p>
<p> Uoči svečanog otvaranja manifestacije u subotu na večer u splitskom HNK bit će dodijeljene nagrade Ministarstva kulture »Marin Držić« za najbolji dramski tekst u 2000. godini. Po mišljenju Stručnog povjerenstva, najbolja drama je »Pir pepele« izašla iz pera Borislava Vujčića, drugo mjesto zaslužio je tekst »Jukebox, Melita« Filipa Nole, dok će treću nagradu dijele Ivana Sajko i Milko Valent autori drama »Rebro kao zeleni zidovi« i »Gola Europa«. Slijedi konkurencijski dio programa koji će biti otvoren dramom »Sve o ženama« Mira Gavrana u režiji Nine Kleflin i izvedbi zagrebačkog Epilog teatra.</p>
<p> Osim dramskih ansambala iz Splita, Zagreba, Osijeka, Rijeke i Varaždina, u natjecateljskom programu sudjelovat će dramski ansambli iz BiH i Njemačke. Bosansko narodno pozorište Zenica izvest će dramu hrvatske spisateljice Tanje Radović »Iznajmljivanje vremena«, u režiji Morane Foretić, a njemački Stadt Theater Kostanz pred splitsku publiku dolazi s popularnom »Ciglom«, jednom od najnagrađivanijih hrvatskih drama prošle godine autora Filipa Šovagovića. Predstava je u izvedbi dramskog ansambla splitskog HNK, prošle godine sudjelovala na Bonskom biennalu, a 1999. osvojila je kazališnu nagradu za najbolji hrvatski dramski tekst.</p>
<p> Sudeći po izabranim predstavama te izjavama Rade Perkovića, ravnatelja Festivala i izbornika Ozrena Prohića ovogodišnji »Marulićevi dani« najvećim dijelom oslanjaju se na generaciju novih i svježih autorskih snaga. »Naime, Elvisu Bošnjaku, Robertu Perišiću, Miljenku Jergoviću i Jošku Božaniću na pozornici se igraju dramski prvijenci« istaknuo je Ozren Prohić, a Filip Šovagović bit će najizvođeniji autor, jer će osim s njemačkom verzijom »Cigle« biti predstavljen sa »Ptičicama« u izvedbi splitskog dramskog ansambla. Za mediteranski ugođaj Pučkog teatra pobrinut će se zagrebačko Satiričko kazalište Kerempuh koji će izvesti Smojinu dramu »Roko i Cicibela«, u režiji Zorana Mužića, a teatar Rugatino počastit će gledatelje dramom »U sjeni Green Hilla« na viškoj čakavici koja je ujedno i zadnja režija nedavno preminulog Marina Carića. Ozren Prohić odgledao je 30-ak prijavljenih predstava i, po njegovim riječima izabrao najkvalitetnije drame ali žali što na festivalska događanja nije mogao pozvati još neke zanimljive predstave, vrijedne pozornosti.</p>
<p>Sve dramske družine priželjkuju prestižnu festivalsku nagradu »Marul« za najbolje izvedbe i autore o čemu će odlučiti članovi žirija Ivo Brešan, dramski pisac, Galliano Pahor, glumac, Zoja Odak, glumica, Zrinko Ogresta, filmski redatelj i Sandrine Fabbris, kazališna kritičarka iz Švicarske. Novost je da će Vjesnik prvi put na ovome festivalu predati svoju nagradu za književnost »Ivan Goran Kovačić« utemeljenu 1964. godine. Na završnoj festivalskoj svečanosti dodijelit će je Krešimir Fijačko, novi glavni urednik Vjesnika. Nakon dodjele nagrada u završnoj večeri, na pozornici splitskog HNK-a bit će izvedena opera Frane Paraća »Judita«.</p>
<p>Sastavni dio kazališnog programa su i okrugli stolovi koji su iz godine u godinu sve življi, intenzivniji i posjećeniji. Ono su mjesto plodotvorne razmjene mišljenja, ideja i opservacija kako o samim predstavama i njihovim akterima, tako i o budućnosti i smislu »Marulićevih dana«. Ove godine okrugle stolove vodit će splitski glumac i pisac Trpimir Jurkić. Posebna zanimljivost ovogodišnjih okruglih stolova zasigurno je podatak da će im, između ostalih, prisustvovati i članovi žirija nagrada »Marul«. U nedjelju, ovogodišnji dobitnici nagrade Ministarstva kulture »Marin Držić« sudjelovat će na okruglom stolu oko kojeg će se raspravljati o samoj nagradi, njenom značenju u hrvatskom dramskom i kazališnom stvaralaštvu. Napomenimo na kraju da će 11. »Marulićeve dane« otvoriti ministar kulture Antun Vujić, dok je za redateljski dio svečarskog programa zadužen Ivan Leo-Lemo.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>O ženama, Kamovu i Cigli</p>
<p>Uprizorenjem komedije Mire Gavrana »Sve o ženama«, u produkciji zagrebačkog Epilog teatra, započet će u subotu na večer program 11. »Marulićevih dana« - Festivala drame i autorskog kazališta. Gavranov dramski tekst govori o sudbinama žena kroz svakodnevne, nerijetko bizarne situacije, u različitim prostorima, od dječjeg vrtića do staračkog doma. Njegove žene sastaju se, sukobljavaju i rastaju, tragajući u kaotičnoj svakodnevici za srećom. Fragmentarna struktura iskaza nudi priliku za ispreplitanja različitih priča koje je za pozornicu podesila redateljica Nina Kleflin. U predstavi »Sve o ženama« nastupaju Doris Šarić-Kukuljica, Mladena Gavran i Ksenija Pajić, ocrtavajući nekoliko neobičnih ženskih portreta.</p>
<p> Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca iz Rijeke predstavit će se, u nedjelju na večer, splitskoj festivalskoj publici izvedbom autorskog projekta Katje Šimunić pod nazivom »Čitajte Kamova«. Istražujući ne samo literarni opus Janka Polića Kamova, već i njegov životopis Katja Šimunić u efektnim prizorima ispisala je na pozornici nacrt za čitanje predstave o Kamovu. Glumci i plesači u iskazu bliskom koreodrami poigravaju se slikama Kamovljevih književnih i životnih opsesija.</p>
<p>Iste večeri, u 21 sat, njemačko Gradsko kazalište iz Konstanza izvest će dramski tekst Filipa Šovagovića »Cigla«, u režiji Nade Kokotović. Nakon što je prije tri sezone praizvedena u splitskome Hrvatskom narodnom kazalištu, u režiji Paola Magellija, Šovagovićeva »Cigla« prevedena je ne nekoliko stranih jezika i s velikim uspjehom izvođena u europskim gradovima. Drama svjedoči o našoj kaotičnoj stvarnosti i obiteljskoj tragediji u traumatičnim ratnim vremenima. Splitskoj publici zasigurno će biti zanimljivo usporediti dva različita uprizorenja toga iznimno zanimljiva dramskog teksta, jednog od rijetkih u nas koji je izravno odgovorio na upitnosti ove suvremenosti.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Fenomen »Žar ptica«</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Prepuno gledalište, razdragani mališani, roditelji ustrajno traže ulaznicu više, djeca sjede na pozornici ili na ramenima očeva - to je svakodnevna slika u GK »Žar ptica« tijekom trajanja »Naj, naj, naj festivala«, koji je i po izboru predstava kao i odazivu publike u potpunosti opravdao svoje ime. Donedavno ili točnije do početka jeseni i dolaska nove ravnateljice Marije Sekelez tek jedno kazalište na kraju grada, s programskim i produkcijskim problemima i nedorečenostima, postalo je nezaobilazna kazališna meka. Uz premijerne naslove: »Bonton« Zvonimira Baloga, te »Baka Mokoš i unuk Sunce« Vladimira Stojsavljevića, po prvi puta najavljivani i velikim jumbo plakatima, uspjeh spomenutog festivala zgodno je zaokružio polugodište Sekelezina mandata. </p>
<p>Festival je bio pun pogodak iz nekoliko razloga. Kao prvo, odabrano je vrijeme proljetnih školskih praznika, ulaznice su dijeljene besplatno, što itekako nije zanemariva činjenica u vremenu opće besparice, a hrvatska kazališta predstavile su se lutkarskim i dramskim komadima po vlastitom odabiru. Dakle, svi su u Zagreb stigli s predstavama koje sami smatraju ponajboljima i najvrednijima. Tako su djeca (i roditelji) imala izuzetnu prigodu, iz dana u dan upoznati čitav dijapozon najrazličitijih dosega domaćeg dječjeg kazališnog stvaralaštva. Svakako treba dodati, kako je tijekom festivala vladala izrazita demokratska atmosfera. Vrata gledališta, su i nakon što su sve karte doslovno »razgrabljene«, bila širom otvorena za svu vjernu publiku, dakle onu koja je fizički mogla stati u dvoranu. Gledatelji su stizali i svim mogućim načinima, a bilo je onih koji su se ozbiljno požalili, zašto autobusni javni prijevoz, do kazališta vozi samo »svakih pola sata.« Bili su to dani rijetko viđena kazališna interesa i prave svečanosti. Već se može govoriti o svojevrsnoj renesansi i fenomenu Žar ptica, kojima samo možemo poželjeti i jednako uspješan nastavak. </p>
<p>Na festivalu osim GK »Žar ptica« sudjelovali su i Dječje kazalište Ivana Brlić Mažuranić iz Slavonskog Broda, Dječje kazalište iz Osijeka, Dječja i lutkarska scena HNK iz Varaždina, GK Zorin dom iz Karlovca, Kazalište Virovitica, DK »Dubrava, Kazalište mladih Split, GK »Požega«, Kazalište lutaka Zadar, GK »Trešnja, Lutkarsko studio kazališta mladih«, dok će u nedjelju, kad će se dodijeliti i Zlatna Žar ptica za nabolju predstavu, režiju, mušku, i žensku ulogu, scenografiju i kostimografiju, izvan konkurencije nastupiti i Malo istarsko lutkarsko kazalište. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hitac u prazno</p>
<p>Europski dom / Na javnoj raspravi nazvanoj »Stanje i perspektive Dubrovačkih ljetnih igara« petnaestak kazališnih djelatnika postavilo opaku »dijagnozu« Festivala te iznijelo vrlo malo konkretnih prijedloga / Novinari nisu mogli dobiti predprogram Dubrovačkih ljetnih igara koje neimenovano Vijeće tek treba potvrditi jer »nije zatvorena financijska konstrukcija« </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Javna rasprava »Stanje i perspektive Dubrovačkih ljetnih igara«, održana, u petak, u Europskom domu, gdje se petnaestak sudionika okupilo poput tužnih vitezova oko »četvrtastog stola«, jedna je od onih jezovitih stvari nalik na filmski horror i teatar apsurda poslije kojih sudionici mogu tek pasti u neizlječivu depresiju. Već i sam datum zakazivanja rasprave koja je, (što bi bilo logično), trebala biti održana u rujnu prošle godine (nakon nemilih skandala vezanih uz igre i smjenjivanje Slobodana Prosperova Novaka), izazvala je lagani užas. Dubrovačke ljetne igre, pokazalo se nakon trosatnog verbalnog iscrpljivanja i prelijevanja iz »šupljeg u prazno«, s vrlo malo konkretnih prijedloga, očito su samo »presnimak« čitavog hrvatskog društva što tavori na rubu provalije i kaosa. Možda je već i datum »javne rasprave« bio jedan od razloga što se od pozvanih 50, pojavilo samo 15 kazališnih djelatnika koji su mogli tek postaviti tešku »dijagnozu« Igara s kojima se, očito, samo grubo »igra«. </p>
<p>Mali broj sudionika« tribine rastužio je ministra kulture Antuna Vujića. Podsjetio je na dobro poznate stvari - da su rat i gospodarski slom promijenili karakter Ljetnih igara »koje ne mogu biti ono što su bile«, te ponovio davno poznate fraze o novom tipu kulture s »što manje upliva politike«! Ministarstvo kulture, istaknuo je, u predstojeće će igre uložiti više od četiri milijuna kuna (dakle više od milijun DEM), a da bi te igre funkcionirale potrebno je da povjerenstva ubuduće preuzmu njihovo vođenje, odnosno ne smije se dogoditi da »jedan čovjek zasjeni« sama kazališno-glazbena događanja.</p>
<p> U ime odsutne Snježane Banović, predsjednice Povjerenstva za dramski program, redatelj Joško Juvančić potom je predstavio kazališna događanja festivala tzv. predprogram kojeg neimenovano Vijeće tek treba potvrditi u roku mjesec dana i koji (bezobrazno) novinari nisu mogli dobiti »jer nije zatvorena financijska konstrukcija«. U Dubrovniku će premijerno biti izveden Ghelderodov »Kolumbo« i »Četvrta sestra« Glowackog, a gostovati će mađarski »Mozgo has« i talijanska skupina Giorgia Barbieria Corsettija, uz nekoliko domaćih predstava. U koprodukciji s Splitskim ljetom bit će izveden i Verdijev »Requiem«.</p>
<p>Dora Ruždjak, ispred Povjerenstva za glazbeni program, navela je kvalitetnu glazbenu ponudu u kojoj će sudjelovati ne samo domaći glazbenici poput uvijek sjajnih Zagrebačkih solista, Zagrebačkog kvarteta saksofona, Gitarističkog tria, već i renomirana imena iz svijeta (Julijan Rachlin, Mišo Majski), naš Milko Šparemblek s »Čudesnim mandarinom« i drugo. Goran Sergej Pristaš istaknuo je da su pokušali u Dubrovnik dovesti i neke skupe predstave iz inozemstva koje se, međutim, u Hrvatskoj ne mogu izvesti zbog »tehničkih razloga« i skupoće. Tu se otvorilo pitanje (tek sada!), treba li festival biti produkcijski, koprodukcijski, turistički ili neke nove vrste!? Mladen Tarbuk je naveo da bi Dubrovačke ljetne igre trebale biti i naš prodor u svijet, a ne samo dovođenje »svijeta« u nas. Petar Miše Mihočević ponovio je da ne smijemo doći u situaciju da imamo »više programa nego novaca«, odnosno da Hrvatska mora ubuduće »pravovremeno definirati program igara«. Naveo je i problem dubrovačkih hotela koji nisu do kraja kapacitirani. Na web stranici Igara, zanimljivo, iz inozemstva stiže naviše pitanja hoće li na Festivalu biti Goran Višnjić što valjda voditeljima festivala treba pokazati da stranci u gradu očekuju - imena! Provest će se i istraživanje, najavio je Mihočević, kakva uopće publika dolazi na Dubrovačke ljetne igre.</p>
<p>U Igre vjeruje gradonačelnik Vido Bogdanović, koji je upozorio da moramo ubuduće odlučiti uopće što su »Igre« i kakve Igre danas hoćemo. Naveo je također i problem »urbane buke« koja zna ometati festivalska zbivanja! Zlatko VItez upozorio je na strašnu činjenicu da glumci (prvaci) Kazališta Marina Držića imaju 2000 kuna plaću, na što ga je Ljiljana Štokalo, pomoćnica ministra kulture, prekinula, upozorivši ga da je »izašao izvan rasprave«. Podsjetio je Vitez na ona »zlatna vremena« 70-ih kada je »čitava Europa gostovala u Dubrovniku«. Dok s jedne strane nemamo »tehničkih uvjeta« za kompleksne produkcije, s druge strane se u Dubrovniku više ne koriste niti neki znameniti prostori »teatra na otvorenom« (Revelin).</p>
<p> »Zlatnih« dana sjetio se i Relja Bašić upozorivši da je anakrono danas izdržavati skupi festivalski ansambl, jer postoji i drugi načini vođenja festivala u svijetu. Kazališne kuće trebale bi putem natječaja sudjelovati u kreiranju igara, upozorio je slavni glumac, navevši tragičnu činjenicu da često iz financijskih razloga ne može doći u Dubrovnik sa Šolte. Naglasio je da danas nikoga više ne zanimaju predstave što traju više od dva sata, odnosno, da se ubuduće treba stvoriti na vrijeme kvalitetan program koji će poštivati i nacionalnu i svjetsku dramsku baštinu.</p>
<p>Zgodno je u raspravu »uletio« novinar Silvije Hum koji je podsjetio da Salzburški festival posjećuje 250. 000 posjetitelja, odnosno, da Slazburg ubire 300 milijuna šilinga od kulture. Branko Hečimović čitav je skup nazvao »vatrogasnom ekipom«, upozorivši na zanemareni segment turizma kao i slavne dane Dubrovačkog festivala. Najkonkretnija je bila Sanja Nikčević koja je upozorila da često Dubrovčani ovaj festival doživaljavaju kao »nametnut« iz Zagreba. Ako je tome tako, onda ne bi smjeli očekivati niti znatnu financijsku pomoć. Kao ključni problem navela je nepostojanje jake osobnosti, koja bi »stajala iza čitavog programa« te odgovarala za financije. »Nekad su festival vodila imena, danas komisije«, te je došlo do »rušenja odgovornosti« jer više nitko nije kriv za postojeće stanje.</p>
<p>Darko Lukić kao dobar primjer iz svijeta naveo je Avignonski festival kojeg u cijelosti financira država, ali s uspjehom. Izet Hajarhodžić napao je odsutnog Slobodana Prosperova Novaka proglasivši ga krivcem za stanje Festivala u zadnje dvije godine, označivši festival »apsolutnim kaosom« i »dubokim padom«. Premda će Igara biti, ostaje nam da zaključimo da naša kultura ipak više liči »krepanom«, no »krepkom feniksu« koliko god ministar Vujić žudio za tim.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Lord Of The Dance« u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Nakon što je Zagreb posjetila irska plesno-glazbena trupa »Magic Of The Dance« u dvorani »Vatroslav Lisinski«, jedna od vodećih svjetskih plesnih atrakcija sličnog imena, »The Lord Of The Dance«, dva će dana za redom, 21. i 22. travnja, nastupati u velikoj dvorani Doma sportova. »Lord Of The Dance« predstavljaju populističku atrakciju najjačeg kalibra, a njihova popularnost na svjetskom tržištu teško da je dosegljiva konkurenciji iz sličnih projekata. Trupu je osnovao plesač i koreograf Michael Flatley, zabilježen u »Guinnessovoj« knjizi rekorda kao najbrži irski step dancer svih vremena (?!). </p>
<p> Postoje četiri odvojene plesne trupe istog imena. Prva sa osamdeset plesača nastupa na europskim pozornicima, druga obilazi SAD, treća ima stalni angažman u Los Vegasu, a četvrta održava predstave u »Diseney Worldu« na Floridi. »Lord Of The Dance« drže i rekord poznate londonske dvorane »Wembley Arena« na čijoj su pozornici nastupali 21 dan za redom, a soundtrack s glazbom iz plesne predstave i video kazeta prodani su širom svijeta u velikim nakladama. Razglas i scenografija s kojom će »Lord Of The Dance« nastupiti u Zagrebu bit će identična njihovim inozemnim nastupima i dovezena u nekoliko šlepera, a za postavljanje cjelokupne pozornice bit će angažirano stotinjak radnika kao i mnoštvo pomoćnog osoblja. Za njihov nastup u prodaju je pušteno šest vrsta ulaznica, raspodijeljenih po položaju sjedećih mjesta na tribinama i u parketu. </p>
<p>H. Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>30. obljetnica Čakavskog sabora </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Godine 1969. u mjesecu svibnju osnovan je u Žminju Sabor čakavskog pjesništva. Prvotno je zamišljen kao kulturna i znanstvena manifestacija posvećena uglavnom pitanjima vrednovanja čakavskog pjesništva.Već nakon godinu dana počinje širiti svoje djelatnosti te je 5. veljače 1970. osnovan Čakavski sabor organiziran na području Istre, Dalmacije i Hrvatskog primorja. Predlagač i glavni pokretač bio je književnik Zvane Črnja. U subotu 21. travnja u Zagrebu će se u prostorijama Kajkavskog spravišća održati susret dvaju sabora, kajkavskoga i čakavskoga, a tom će se zgodom obilježiti i tridesetogodišnje djelovanje Čakavskog sabora i njegovih sekcija, odnosno katedri koje su osnovane u Pazinu, Labinu, Buzetu, Novom Vinodolskom, Roču, Bujama i Poreču. Pozdravno slovo održat će Aleksa Ladavac, predsjednik Čakavskog sabora, a na priredbi će nastupiti čakavski pjesnici: Zdravka Alić, Nada Galant, Vlasta Juretić, Tomislav Milohanić, Daniel Načinović, Vlado Pernić, Jadranka Prša, Milan Rakovac, Evelina Rudan, Miroslav Sinčić, Damir Sirnik, Vlasta Sušanj, Marija Trinajstić i Rudolf Ujčić. Voditelj tribine bit će prof. dr. Joža Skok. (S. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Skup o Matiji Vlačiću Iliriku</p>
<p>LABIN, 20. travnja</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom ministarstava kulture i znanosti RH te Istarske županije u petak je u Labinu počeo dvodnevni međunarodni znanstveni skup posvećen Matiji Vlačiću Iliriku, svestranom stvaraocu i jednom od vodećih teoretičara protestantske misli i svjetonazora. Prvoga dana o teološkim raspravama i Vlačićevu doprinosu razvoju Lutherove ideje referirao je Ante Pilokapić, a Fanika Kranjc Vrečko izvijestila je o Vlačićevu uplivu na slovenske protestante, dok je Josip Bratulić referirao o fundementalnom Vlačićevu djelu »Katalog svjedoka istine«. Među izlagačima bio je Ivan Kordić, koji se također osvrnuo na to Vlačićevo znamenito djelo. O biblijskim izvorima Vlačićeve teološke naobrazbe sudionicima skupa govorio je Mate Križman, a o Vlačićevoj borbi za istinu bilo je posvećeno izlaganje Stanka Jambreka. Na skupu sudjeluju znanstvenici iz SAD, Italije, Njemačke, Slovenije i Hrvatske. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Elitni »Forum« </p>
<p>»Forum«, mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Jubilarni broj 1-3 za godinu 2001. povodom 40 godina izlaženja</p>
<p>Akademik Ranko Marinković, klasik suvremene hrvatske književnost, više nije među nama. S pozornice Hrvatskoga narodnog kazališta, koju je osobno obogatio svojim dramama, upućene su njegovu životu i djelu posljednje riječi bez njegove nazočnosti. Dva teksta, akademika Ive Frangeša i prof. dr. Ante Stamaća, pročitana tom tužnom zgodom, donosi na svojim prvim stranicama najnoviji jubilarni »Forum«, mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademnije znanosti i umjetnosti broj 1-3 za godinu 2001. Od kada su ovaj mjesečnik pokrenuli Miroslav Krleža i Marijan Matković godine 1961. pa sve do 47 knjige i 40. godišta izišlih ove godine, pod vodstvom akademika Slavka Mihalića, »Forum« je bio i ostao mjerilom kvalitete i hrvatske književne elitarnosti.</p>
<p>»Forum« nastavlja s izborom iz suvremene švedske poezije. Prvi put je godine 1998. Ion Milos objavio nekoliko pjesnika i pjesama koje je Slavko Mihalić pohrvatio. U ovome broju dvanaest švedskih pjesnika rođenih između 1864. i 1904. godine prevodi Ivan Slamnig. Slijede proze Pavla Pavličića (pripovijest »Džepna vješala«) , prva dva poglavlja romana »Katarina, paun i isusovac« slovenskog pisca Drage Jančara, priče s tematskom potkom iz stare Grčke Stjepana Vukušića pod naslovom »Tuđin među svojima«, priče Slavka Mihalića »Činovnički prizori« i tri priče Nade Iveljić pod zajedničkim naslovom »Triptih« te na kraju poetski mikroeseji Božice Jelušić pod naslovom »Trunje, črknje«. S novim ciklusima pjesmama javljaju se suvremeni slovenski pjesnik Veno Taufer u prijevodu Radoslava Dabe, zatim s engleskog jezika Jadranka Kruljac-Trepša prevodi rukovet pjesama rumunjske pjesnikinje Nine Cassian, koja danas živi u New Yorku, a suvremeni hrvatski pjesnik iz Bosne i Hercegovine Anđelko Vuletić javlja se s ciklusom pjesama »Divlja munja«. Pjesme još objavljuju Tonko Maroević, Danijel Načinović i Maja Gjerek Lovreković.</p>
<p>S »antologijom crnoga humora« Andrea Bretona, odnosno s nadrealizmom i crnim humorom upoznaje nas Višnja Machiedo, a Edo Pivčević objavljuje dramu u tri čina »Tko je ubio Benu?«. Glavno lice drame je benediktinski redovnik, teolog, polemički pisac i pjesnik Gottschalk (803.-869.) koji je bio jedan od najpoznatijih europskih izbjeglica, od onih koji su u Hrvatskoj u ranom srednjem vijeku dobili azil. Naime, Gottschalk je bio progonjen zbog heretičkih pogleda, dobivši jednoipolgodišnje utočište kod kneza Trpimira. Broj je zaključen kraćim ogledima, prikazima i kritikama novih knjiga. Žarko Paić u tekstu »Jean Baudrillard i poredak simulakruma« zapitao se - »o čemu govorimo kad olako rabimo danas već toliko zlorabljeni iskaz kako je svijet u kojem živimo postao simulakrum, a sva bića u njemu hiperrealni događaj u kojem se teško može razlučiti što je zbiljsko, a što imaginarno«. </p>
<p>Netom je izišao i »Dnevnik« Dragojle Jarnević (1812.-1875.) koji je punih 125 godina čekao da bude cjelovito objavljen. O njemu pišu akademici Slavko Mihalić, Ivo Frangeš i Miroslav Šicel. Potonji piše i o pregledu i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o književnosti. Akademik Rafo Bogišić u ovećem ogledu bavi se nemirom (nespokojem) i tjeskobom u hrvatskih petrarkista, naime, radost i sreća petrarkističkih pjesnika već od početka zasjenjena je tugom. Već je Petrarki bilo jasno da je gospođa daleko, a njemu je suđeno da bude osamljen sa svojim mislima i osjećajima. U povodu 95. obljetnice rođenja Dragutina Tadijanovića piše Nedjeljko Mihanović, a tradicionalnu kazališnu kroniku u ovom mjesečniku ispisuje Nataša Govedić. O novim pjesničkim knjigama Zvonka Makovića, Stijepe Mijovića Kočana, Anđelka Vuletića i Vesne Krmpotić piše stalna »Forumova« kritičarka dr. Tea Benčić.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Kakvi su kriteriji za dodjelu stanova sportašima?</p>
<p>Nakon što su neki vrhunski sportaši otišli u sportsku mirovinu kao podstanari, gradski stan je sad dobila 18-godišnja juniorka / Više bi nas veselilo da je Ivani Brkljačić dodijeljena sportska stipendija koja bi joj pomogla ostvariti sportske domete koje od nje, s pravom ili ne, svi očekujemo</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Početkom tjedna, Gordana Kožulja je iznenadila i razveselila vijest da mu je zagrebačko Poglavarstvo dodijelilo stan. Činjenica da će se plivački svjetski i europski rekorder i prvak te finalist Olimpijskih igara konačno odseliti iz »dječje sobe« razveselila je, svakako, i sve one koji su odavno izgubili vjeru u vrednovanje i nagrađivanje vrhunskih sportskih dosega u Hrvatskoj. Posebno kad je objavljeno da će ključeve gradskih stanova dobiti još četvero zagrebačkih olimpijskih finalista iz Sydneya - svjetska juniorska prvakinja u bacanju kladiva Ivana Brkjljačić te članovi brončanog olimpijskog osmerca, Krešimir Čuljak, Igor Francetić i Silvio Petriško (zašto ne i Tomislav Smoljanović?). Poruka bi trebala biti jasna: ipak se isplati biti uspješan jer sve to netko, prije ili kasnije, nagradi.</p>
<p>Da, prije ili kasnije... Upravo je to »ili« izazvalo mnoštvo oprečnih reakcija, čak i kad je u pitanju ovaj hvalevrijedan potez zagrebačkih gradskih vlasti. Kao i uvijek kad je o sličnim akcijama riječ, postavlja se pitanje kriterija. U neka druga vremena i u nekim drugim državama, slični su privilegiji bili rezervirani za »zaslužne sportaše«, a to su mogli biti isključivo osvajači olimpijskih i svjetskih odličja. U našem slučaju ti kriteriji nisu najjasniji jer, nakon što su neki osvajači spomenutih medalja otišli u sportsku mirovinu kao podstanari, gradski stan je sada, eto, dobila jedna 18-godišnja juniorka.</p>
<p>Bez obzira na simpatije (i ovog novinara) prema Ivani Brkljačić, kao i na dosadašnje rezultate u sportu u kojem je do svjetskog vrha možda i najteže doći, ipak treba reći da je riječ o sportašici koja je na samom početku karijere i koja svoje najvrednije rezultate tek treba ostvariti. Od juniorskog do seniorskog vrha u sportu jednako je dalek i trnovit put kao od pjevanja u školskom zboru pa do milanske »Scale« i ne bi trebalo - izjednačavanjem juniorskih i seniorskih rezultata - zapravo rušiti kriterije po kojima nagrađuješ one koji su dosegnuli određene sportske vrhunce. Svakako bi nas više veselilo da je Ivani Brkljačić dodijeljena sportska stipendija koja bi joj pomogla ostvariti sportske domete koje od nje, s pravom ili ne, svi očekujemo. Što će joj stan ako joj ne možemo osigurati 100 dana vrhunskih priprema i sve ostalo što ide uz bavljenje vrhunskom atletikom?</p>
<p>No, vjerojatno i zbog trenutačnog medijskog i javnog tretmana koji uživa najbolja hrvatska atletičarka, u zagrebačkom su Poglavarstvu, u ovo predizborno vrijeme, odlučili Ivani stan dodijeliti »prije«, a ne »kasnije«, kao što je to slučaj s Kožuljem i veslačima. »A što ćeš napisati ako Ivana na Svjetskom prvenstvu u Edmontonu osvoji medalju?«, upitat će netko tko ovakvo razmišljanje o rješavanju stambenog pitanja sportaša drži traženjem dlake u jajetu. Ništa, jer ovdje uopće nije riječ o Ivani Brkljačić već isključivo o kriterijima koji su u nas vrlo često izraz aktualnih trendova ili čak euforije, a nikako ne realnog promišljanja.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zadar i Rijeka pod povećalom</p>
<p>U četvrtfinalu doigravanja, u subotu će Zadar dočekati Donu (20 sati), a Sava osiguranje Zagreb (20.30 sati) / U nedjelju će na parket i prvi favoriti, Split dočekuje Zrinjevac (17.30 sati), a Cibona VIP Svjetlost Brod (18 sati)</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Najboljih osam košarkaških momčadi u nas ovog će vikenda započeti četvrtfinalni niz doigravanja za naslov 10. prvaka Hrvatske. Četvrtfinale i polufinale doigravanja igraju se na dvije pobjede, a naslov prvaka će osvojiti momčad koja u finalu prije stigne do tri pobjede. </p>
<p>Četvrfinale doigravanja prijašnjih sezona nije nudilo previše iznenađenja, no sad bi moglo biti veoma zanimljivo. Prije svega u srazu Zadra i Done, kao i u dvoboju riječkog Sava osiguranja i Zagreba.</p>
<p>Prve utakmica tih parova na rasporedu su u subotu i mogle bi mnogo toga odlučiti. Zadar nakon finala Kupa otvoreno govori i o finalu za prvaka, no ako i preskoči Donu, u polufinalu će se vjerojatno namjeriti na Cibonu VIP. Dona želi barem jednu pobjedu protiv Zadra, a uspije li već u prvoj utakmici na Jazinama, Dona bi mogla ugledati polufinale.</p>
<p>Riječko Sava osiguranje kroz doigravanje želi potvrditi dojam najugodnijeg iznenađenja ove sezone. No, u tome će ga pokušati zaskočiti Zagreb. Obje su momčadi u završnici sezone uhvatile pravu formu i pitanje je hoće li ih stanka udaljiti od najboljih igara. Kulisa dvoboja bit će izravni okršaj dvojice najbolja igrača obiju momčadi, Marijana Mancea iz Sava osiguranja i Marija Stojića iz Zagreba. Obojica se spremaju na ljeto napustiti svoje klubove pa će i ovaj dvoboj biti prava prilika možebitnim kupcima (Cibona VIP?) da prosude tko je bolji.</p>
<p>U nedjelju će na parket i Cibona VIP, odmorena nakon mini-priprema u Poreču, i Svjetlost Brod. Sve osim dviju laganih pobjeda Cibone bilo bi iznenađenje u ovom četvrfinalnom nizu. Umorni Split, nakon izborene treće utakmice četvrfinala Suprolige, dočekuje Zrinjevac. No, unatoč umoru i mislima usmjerenim prema Istanbulu, Split je veliki favorit.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Iz Istanbula se vidi Pariz </p>
<p>Odlazimo u Istanbul s namjerom da pobijedimo. Ostalo je još 40 minuta susreta i nema kalkulacija, rekao je Jasmin Repeša, trener košarkaša Splita CO koji su, pobijedivši Efes Pilsen u drugom dvoboju četvrtfinala Suprolige (72-64), izborili treću, odlučujuću utakmicu, u četvrtak u Istanbulu</p>
<p>SPLIT, 20. travnja</p>
<p> - Splitsko žuto srce još je jednom donijelo prevagu na prepunim Gripama, kao mnogo puta dosad u Suproligi. Košarkaši Splita Croatia osiguranja su, pobijedivši turski Efes Pilsen u drugom dvoboju četvrtfinala Suprolige sa 72-64 (15-12, 16-18, 19-18, 22-16), izjednačili rezultat na 1-1 i izborili treću, odlučujuću utakmicu, u četvrtak u Istanbulu.</p>
<p>Momci s Gripa dobili su još jednu infarktnu završnicu koju je presudila trica Amerikanca Rosa Landa, do tada nevidljivog strijelca »žutih«. Bila je to njegova prva trica, no toliko vrijedna da je domaćinima omogućila treći dvoboj pa i, zašto to ne reći, mogućnost da se nakon utakmice u četvrtak u Istanbulu nađu među četiri momčadi u završnici pariškog »final foura«. Iz Istanbula se vidi Pariz, znaju to Splićani, a posebice trener Jasmin Repeša, koji je radio u Turskoj i dobro poznaje mentalitet turskih košarkaša:</p>
<p>- Nadu za pothvat budi više detalja. Ja veoma dobro poznajem mentalitet turskih igrača - kad im »uđe voda u uši«, samo traže Mulaomerovića, nemaju hrabrosti pucati. Svi se povuku i nestanu. Odlazimo u Istanbul s namjerom da pobijedimo. Ostalo je još 40 minuta susreta i nema kalkulacija. Jednostavno, moramo odigrati onako kako smo igrali u većem dijelu Suprolige i nadam se pobjedi. Znaju Turci da nas ne mogu iznenaditi zonskom obranom, koja je bila zaštitni znak ovog kluba u Europi. I u splitskoj su utakmici pokušali tako zaigrati, ali su vrlo brzo odustali. Mi smo u psihološkoj prednosti uoči »majstorice«. Osim toga, domaćini su nanizali 23 uzastopna trijumfa na svom parketu u europskim kupovima i svjesni su da svakoj seriji jednom dođe kraj. Tako će i njihovoj, vjerujemo u četvrtak, doći kraj. </p>
<p>Zaista, Splićani su zaslužili da igraju »majstoricu«. Sve su dosadašnje uspjehe ostvarili igrajući disciplinirano u obrani, čvrsto i snažno. Tako moraju igrati i u Istanbulu, moraju - kaže Repeša - pokazati dalmatinski »dišpet«, odigrati kao momčad, a ne kao pojedinac. Ukoliko se sve poklopi, »žuti« zaista mogu doći do vrha Europe. Jer, teško je očekivati da košarkaši Efes Pilsena mogu ponoviti onako odličan postotak ubačaja kao u prvoj utakmici. </p>
<p>Na Gripama su, u četvrtak navečer, »žuti« dobro zatvorili turske pucače, nisu im dopustili dalekometnu paljbu kakva je viđena u Istanbulu prije dva dana. Zahvaljujući tom segmentu igre, uz borbenost i snažnu podršku s tribina, stigli su na domak Pariza. Zaista bi bilo lijepo u svibnju otići u Pariz i pokazati Europi kakva se dobra košarka igra u Hrvatskoj...</p>
<p>- Pruža nam se prilika da kao prva hrvatska momčad, otkako se igra naša liga, dođemo u finale nekog europskog košarkaškog natjecanja. Vjerujem da to možemo ostvariti i da ćemo to doista napraviti, da ćemo u Istanbulu biti bolji od Efes Pilsena, rekao je na kraju tvorac splitskog i europskog čuda, Jasmin Repeša, čovjek kojem se, kad izlazi na parket, svi gledatelji dižu i pozdravljaju gromoglasnim pljeskom.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Osijekov trenutak istine</p>
<p>Trener Osječana Vlado Bilić ne može računati na »požutjele« Jukića i Rakića te ozlijeđene Ergovića i Turkovića / Ipak, u zajedništvu navijača i momčadi vidi mogućnost pobjede kojom bi uzvratili Splićanima za posljednja dva poraza u polufinalu Kupa</p>
<p>OSIJEK, 20. travnja</p>
<p> - U posljednjih desetak dana, nogometaši Osijeka stalno igraju protiv iste momčadi, Hajduka. U obje utakmice polufinala Kupa Splićani su pobijedili, riješivši sve dvojbe 3-0 pobjedom u Gradskom vrtu. Tako je uzvrat u srijedu bio samo formalnost, Hajduk je sa 1-0 svladao odgovarajuću (pričuvnu!?) momčad Osijeka i plasirao se u finale, gdje ga očekuje Dinamo. </p>
<p>Kad trener Osijeka Vlado Bilić kaže: »Subota je prilika za 'treću sreću'«, istodobno oslikava ambicije svoje momčadi u derbiju. A one imaju optimističan temelj u rezultatima prethodnih prvenstvenih dvoboja dvaju klubova u ovoj prvenstvenoj sezoni. Osijek je jesenas u Gradskom vrtu pobijedio 2-1, a proljetos je, na Poljudu, odigrao 1-1.</p>
<p>- Držim da je 2-0 pobjeda protiv Varteksa, prije tjedan dana, stabilizirala naše redove, uzdrmane prethodnim nizom neuspjeha, kaže trener Bilić. - Kup je sada iza nas, a prvenstvo, posebice situacija na tablici, posve nov izazov. U svakom slučaju, subotnji je derbi za naš klub u cjelini trenutak istine. Baš zato, očekujem maksimalnu borbenost svakog pojedinca, čime bi momčad potaknula »Kohortu« na potporu, s kojom uvijek imamo 12. igrača. Stvorimo li koheziju igrača i navijača, »hajdukovci« će shvatiti da smo im baš mi jedan od najozbiljnijih kandidata za naslov prvaka Hrvatske! S tri nova boda opet ćemo biti barem drugi na tablici, što bi nam bio dodatni stimulans da ustrajemo u borbi za državni primat i u svih preostalih šest kola.</p>
<p>»Bijelo-plavi« neće biti kompletni. Po tri žuta kartona, nakon susreta s Varaždincima, imaju Krešimir Brkić i Stjepan Jukić, a zbog ozljeda neće igrati Ivo Frgović i Almir Turković.</p>
<p>- Baš zbog činjenice da sam u srijedu odmorio veći broj standardnih igrača, uvjeren sam da se neigranje tog kvarteta neće bitno odraziti na kvalitetu naše igre, optimist je trener Bilić.</p>
<p>Prema svemu sudeći, Osijek će u subotu nastupiti u sastavu: Balić, Petrović, Vuica, Neratljak, Prišć, Gašpar, Halilović, Beširević, Krstulović, M. Vuka i Mitu. Zanimljivo je da će Osječani opet stići u Gradski vrt neposredno uoči utakmice, iz osame u vinkovačkom hotelu »Cibalia«.</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hajduk želi pun plijen u Osijeku </p>
<p>»Moramo pobijediti u Osijeku. Jedino nas pobjeda ostavlja u utrci za Dinamom. Svaki drugi rezultat mene osobno ne bi zadovoljio, pa čak i jedan osvojeni bod«, kaže Hajdukov igrač Darko Miladin </p>
<p>SPLIT, 20. travnja</p>
<p> - Nakon Osijeka, ponovno Osijek čeka nogometaše Hajduka. U prošlih deset dana Splićani su odigrali dvije Kup utakmice s Osječanima, u obje trijumfirali, a sada ih čeka vrlo važan prvenstveni ogled s nogometašima iz Gradskog vrta u Osijeku. Ako su dvije utakmice Kupa bile predjelo, onda je ovaj prvenstveni dvoboj glavno jelo za jedne i za druge. I Osječani i Splićani bod su iza vodećeg Dinama na prvenstvenoj ljestvici pa bi međusobni ogled mogao jednog od dvojice pratitelja modrih izbaciti s glavnog kolosjeka. </p>
<p>Nogometaši Hajduka osokoljeni su pobjedama protiv Osijeka a dodatno samopouzdanje dobili su pobjedom u vječitom derbiju prošle subote protiv Dinama na Poljudu. U atmosferi zadovoljstva Splićani dolaze u Osijek ne krijući svoje ambicije, iako će mnogi kazati da je za njih najvažnije da ostvare pozitivan rezultat, dakle neodlučeno. </p>
<p> Desni branič, mladi reprezentativac Darko Miladin, razlikuje se u tom pogledu od suigrača, on je decidiran, jasan i glasan: </p>
<p>- Moramo pobijediti u Osijeku. Jedino nas pobjeda ostavlja u utrci za Dinamom. Svaki drugi rezultat mene osobno ne bi zadovoljio, pa čak i jedan osvojeni bod. Pokazali smo u kup utakmici ovdje u Osijeku kada smo pobijedili sa 3-0 da smo bolja i kvalitetnija momčad i vjerujem da ćemo to isto dokazati i pokazati na prvenstenoj utakmici. Isto tako, svjestan sam da će to biti sasvim drugi susret od onog kup dvoboja. Jer, Osječani su se nakon niza neuspjeha uspjeli vratiti u borbu za prvaka pobjedom protiv Varteksoa. Zato će Osijek vjerovajatno tražiti put i način kako da nas nadvisi, ali mislim da ćemo ponoviti igru kakvu smo prikazali prošle subote na Poljudu u srazu sa Dinamom. U tom slučaju naši domaćini zaista nemaju nikakvih šansi...</p>
<p>U srijedu su i Hajdukov trener Zoran Vulić, ali i osječki strateg Vlado Bilić odmarali najbolje igrače na splitskoj kup utakmici. Sada više nema velikih dvojbi, Hajdukov trener Vulić sastav momčadi gotovo zna napamet, navijači ga izrecitiraju poput pjesmice. Na vratima je Pletikosa, posljednji igrač obrane je Miše, dva stopera su Sabljić i Đolonga, na desnom boku je Miladin, na lijevom Rendulić, u sredini su Musa i Leko, ispred njih je Bošnjak, a u napadu dvije ubojite igle - Stanko Bubalo koji je bio dvostruki strijelac protiv Dinama te Zvonimir Deranja od kojeg se očekuje da u Osijeku bude strijelac. </p>
<p>- Ako budemo igrali kao protiv Dinama, nema straha za naslov, kazat će na kraju Miladin. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamo u nedjelju bez Balabana?</p>
<p>»Balaban je ozlijeđen i još nije sigurno hoće li zaigrati u nedjelju«, pojasnio je Dinamov trener Ilija Lončarević </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Dinamo priprema novi, žestoki udar na »zagrebaše«. Samo četiri dana nakon uzvratne polufinalne kup utakmice u kojoj su nogometašima Zagreba utrpali četiri pogotka, »plavi« u nedjelju ponovno dočekuju istu »žrtvu«. Ovaj put u prvenstvenom ogledu... Maksimirski trener Ilija Lončarević najavio je još žešću ofenzivu prema Zagrebovim vratima, iako bi mu momčad mogla zaigrati bez Boška Balabana...</p>
<p> - Balaban je ozlijeđen i još nije sigurno hoće li zaigrati u nedjelju, pojasnio je Dinamov trener. - Stradala su mu oba stopala, desno malo više... Sumnja se da mu je čak i mali prst napuknuo. U svakom slučaju, zaigra li Balaban, sastav će biti identičan onome s posljednje utakmice. Ukoliko ne bude mogao igrati, njegovo će mjesto preuzeti Bazina ili Oliveira.</p>
<p> Izvjesno je, dakle, da će obrambeni red ispred vratara Butine ponovno činiti Drpić, Tokić, Sedloski i Polovanec, u veznom će redu djelovati Mikić, Pavlović, Agić i Cvitanović, dok je u napadu zasad siguran samo Šokota.</p>
<p> - Mislim da nema razloga mijenjati način razmišljanja o našoj igri, očekujem da ćemo u nedjelju biti još agresivniji, jer ćemo biti svježiji, a i poletniji, s obzirom na ulazak u finale Kupa.</p>
<p> Ipak, neposredno nakon posljednje utakmice obojica su trenera - i Lončarević i Kranjčar - naglasili kako će nedjeljni ogled pružiti posve drugačiju sliku od one u srijedu.</p>
<p> - Da, bit će to drugačija utakmica... Zagreb smo naizgled lagano pobijedili u Kupu, no svakako moramo biti oprezni. Ne smijemo ni pomisliti da na svom terenu gubimo bodove. Eventualnom pobjedom u nedjeljnoj utakmici dobili bismo još više samopouzdanja i sigurnosti.</p>
<p> Prije nekoliko dana Lončarević je razočarano ustvrdio kako mu rezervni igrači svojom inertnošću ne daju argumente da bilo što mijenja u momčadi. No, čini se da je ov njegova izjava pomalo trgnula svlačionicu...</p>
<p> - Sudeći prema posljednjim treninzima, osjeća se iznimno veliki pomak. Uostalom, te je jedini način da momčad bude jača, kompaktnija, s većim brojem raspoloživih igrača. Pa, kako će neki igrač koji nije standardan ući u kakvu-takvu formu ako ne daje sve od sebe na treninzima i ne pokazuje veliku želju. Ne može čekati da mu trener »udijeli božju milost«. Od igrača koji nakon dugo vremena uđu u igru ja ne očekujem čuda. Bitno je da u tom trenutku momčadi donesu ono što je potrebno, ponajviše u smislu trke i borbenosti. To je dovoljno...</p>
<p> Skupini onih koji ne igraju »već dugo vremena« pripada i Joško Jeličić. U pitanju je ozljeda, a upravo se ovih dana očekivao njegov povratak na teren. Ali...</p>
<p> - Ponovno se ozlijedio! U pitanju je butni mišić, dometnuo je Lončarević.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kranjčar vjeruje u čuda</p>
<p>Nogometaši Zagreba u nedjelju, drugi puta u pet dana gostuju u Maksimiru, ovaj put u dvoboju za prvenstvene bodove </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Prvi Zagrebov strijelac Kunoslav Lovrek zbog ozljede će najmanje 15 dana biti izvan terena. Novi trener »zagrebaša« Zlatko Kranjčar u nedjelju u Maksimiru protiv Dinama u utakmici za prvenstvene bodove neće imati na raspoložbi ni Jurića, Popovića, Kosića, Perića, najvjerojatnije niti Osibova... Ipak, unatoč svemu tomu, Kranjčar uopće ne pomišlja na predaju.</p>
<p>Dapače, makar sam priznaje da ga je podosta razočarao odnos Zagrebovih igrača prema igri, dakako i visok 1-4 poraz u srijedu protiv Dinama u uzvratu polufinala Kupa, kaže da ne voli gledati ono što je iza njega.</p>
<p>- Zašto bih, pred nama je novi izazov. Jest da će određene promjene u sastavu uzrokovati nesigurnost, ali vjerujem u hrabrost i entuzijazam mladih igrača. Defetistima i pesimistima nema mjesta na terenu ni u svlačionici.</p>
<p>Zanimljivo da Kranjčar uopće ne misli da je Zagreb izgubio korak u utrci za četvrto mjesto koje vodi u Europu.</p>
<p> - Zašto bih? Treba nam samo jedan rezultat koji bi nas malo digao. Valjda će doći, jer nakon nedjelje čak tri smo utakmice za redom domaćini. Potajno mislim da će se rasplet utrke za četvrto mjesto rješavati u zadnja dva kola.</p>
<p>Pridodao je Kranjčar kako je ključ Zagrebovih budućih nastupa što jednostavnija igra zadnjeg reda obrane, koji je ponekad i neopravdano označen krivcem za primljene pogotke.</p>
<p>- Kad je igrač u procjepu, kad se pita treba li mudrovati ili pojednostavniti, nastojat ću ih uvjeriti da je najsvrsishodnije loptu grunuti što dalje od svojih vrata, po mogućnosti prema svojim napadačima, zaključio je Kranjčar. (z. a.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Carla del Ponte tvrdi da je bila pripremana optužnica i protiv Tuđmana </p>
<p>SARAJEVO, 20. travnja </p>
<p> - Protiv bivšega hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana pripremana je optužnica zbog odgovornosti za ratne zločine i da nije umro, danas bi sigurno bio jedan od haaških optuženika. Izjavila je to glavna tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte u intervjuu koji je u petak objavio sarajevski tjednik Dani. Potvrdila je da je njezin ured provodio istragu protiv Tuđmana. Istraga je, kazala je tužiteljica, bila »pri kraju i bili smo spremni podići optužnicu kad je umro. Da nije umro, danas bi bio jedan od haaških optuženika«. Naglasila je kako je za sve države nastale na području bivše Jugoslavije važno da učine napor kako bi se suočile s prošlošću i nasljeđem nedavne povjesti iako je nerealno očekivati da će se pred Sudom pojaviti i posljednji logorski stražar.</p>
<p> Sud u Den Haagu, rekla je tužiteljica, vodi istragu i o zločinima koje je tijekom rata počinila Armija BiH: »Detalji te istrage bit će uskoro poznati javnosti jer se spreman podići optužnice u narednim tjednima«. Komentirajući brojne primjedbe na rad tužiteljstva, del Ponte smatra da će se cjelovita slika moći steći tek nakon okončanja svih istraga što se, prema procjenama, očekuje tek 2004. godine. »Javnost mora shvatiti da ne možemo otkriti sve što radimo, da naš rad mora ostati što povjerljiviji kako bismo mogli sve naše istrage mogli dovesti do kraja. Poslije, kad budemo podigli sve optužnice, svatko će moći na temelju potpune slike našeg rada dati svoju ocjenu«, zaključila je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Barry za dva tjedna, a Petritsch za mjesec i pol odlaze iz BiH? </p>
<p>MOSTAR, 20. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Robert Barry, voditelj OESS-ove misije, odlazi iz Bosne i Hercegovine već za dva tjedna, početkom svibnja, potvrdili su Vjesnikovi izvori. Oko Barryja, koji će u BiH među mnogima, posebice među Hrvatima, biti zapamćen uglavnom po promjeni izbornih pravila koja je kasnije izazvala potrese, zapravo i nema više dvojbe.</p>
<p> Situacija je donekle drukčija kad je riječ o odlasku visokog predstavnika međunarodne zajednice Wolfganga Petritscha, kojem dvogodišnji mandat istječe potkraj lipnja. Naime, ni on sam nije se izjasnio želi li ostati dalje u BiH. Dio ljudi iz Upravnog odbora Vijeća za provedbu mirovnog sporazuma zatražio je njegov ostanak. S druge strane, u međunarodnoj zajednici sve više raste nezadovoljstvo zbog nekih Petritschevih metoda koje nisu dale očekivan rezultat, pogotovo nakon korištenja eksploziva prilikom drugog SFOR-ova upada u Hercegovačku banku. Stoga se realnim čini njegov odlazak iz BiH nakon isteka dvogodišnjeg mandata, točnije za mjesec i pol. </p>
<p>Naziru se prvi znaci otopljavanja u odnosima Hrvata u BiH s međunarodnom zajednicom. U tu kategoriju mogao bi se svrstati susret Doris Pack, predsjednice Komisije Europskog parlamenta za vanjske poslove, sigurnost i obranu, s biskupom mostarsko-duvanjskim Ratkom Perićem tijekom njezina boravka u Mostaru, u srijedu i četvrtak. Iako o tom razgovoru nisu objavljene službene informacije, Vjesnik saznaje da su Pack i Perić dugo razgovarali. Sam razgovor je zanimljiv i po tome jer se od predstavnika OHR-a posljednjih tjedana moglo čuti da se »ne žele sastati s ekstremistima poput Ante Jelavića i biskupa Perića«. Iako je Pack istaknula da Barryjeva promjena izbornih pravila »nije smjela biti upotrijebljena kao izgovor za povlačenje HDZ-a BiH iz zakonitih tijela vlasti«, nisu nezamijećeno prošle ni njezine izjave kako Barryjeve izmjene »nisu bile najsretnije rješenje« i »bile su nedovoljno promišljen potez«.</p>
<p>Petritschev i Barryjev odlazak otvorio bi, sve se glasnije može čuti, vrata obnovi dijaloga, s tim da bi nova garnitura međunarodnih predstavnika u Sarajevu istodobno tražila i novu pregovaračku ekipu s hrvatske strane. Razgovaralo bi se o stalnom izbornom zakonu i o provedbi odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru BiH, odnosno o jamstvima da će Hrvati sami birati svoje zastupnike. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Crnogorski izbori kao prvi čin osamostaljenja</p>
<p>Unatoč tomu što je na glasačkim listovima 16 brojeva (četiri koalicije i 12 samostalnih stranaka), izbor se zapravo svodi na dvije opcije: budućnost kroz vezu sa Srbijom ili samostalni međunarodni subjektivitet Crne Gore</p>
<p>PODGORICA, 20. travnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Nedjeljni crnogorski izbori sudbonosni su za najmanju republiku s prostora bivše Jugoslavije. Tako, čini se, misli većina natprosječno ispolitiziranih građana koji su se dosad, i u slučajevima kad je ishod izbora bio kudikamo manje presudan, svojoj građanskoj dužnosti odazivali u dvotrećinskoj većini. </p>
<p>Unatoč tomu što je na glasačkim listovima 16 brojeva (četiri koalicije i 12 samostalnih stranaka), izbor se zapravo svodi na dvije opcije: budućnost kroz vezu sa Srbijom ili samostalni međunarodni subjektivitet Crne Gore. Istina, to izvanredni parlamentarni izbori (peti po redu u višestranačju) zakazani za 22. travanj neće u cijelosti riješiti, ali će svakako njihov rezultat biti viza za eventualni skorašnji referendum o samostalnoj i nezavisnoj Crnoj Gori. </p>
<p>Ono što još uvijek nije potpuno jasno jest hoće li odluku o referendumu i verifikaciji njegovih rezultata morati donijeti dvotrećinska ili natpolovična parlamentarna većina, te je li dovoljno da na referendum izađe jedan više od polovice biračkog tijela od 447.600 glasača, kao i da odluku donese jedan glas više od polovice skupštinskih zastupnika. Protivnicima referenduma ovo je jedan od glavnih aduta kod kuće, u Beogradu i pred međunarodnom zajednicom: zašto bi četvrtina građana odlučivala o sudbini države. Odgovor druge strane je simetričan: zašto bi jedna trećina blokirala tu budućnost? </p>
<p>Dječje bolesti demokracije, a po toj dijagnozi Crna Gora ionako ima dosta supatnika u jugoistočnoj Europi, u punom su se sjaju pokazale tijekom predizborne kampanje, a snagu njihovih virusa svesrdno je pomagala i nova vlast u Beogradu. Glavni akteri izborne kampanje dali su sve od sebe kako bi dokazali ispravnost svojih i pogubnost protivničkih stavova. Prvi izbori poslije pada Slobodana Miloševića (»Slobodan je u zatvoru, Koštunica je slobodan«) potvrdili su već viđene obrasce ponašanja. Strasno se prozivalo pomalo su se kršila pravila izbornog fair playa, često se nisu poštivale moralne norme. Članovi i simpatizeri srpsko-jugoslavenske koalicije »Zajedno za Jugoslaviju« tvrde: Pao je HDZ u Hrvatskoj, Dodik u RS, Vrijeme je da padne i Milo Đukanović. Predsjednik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović u tom je stilu, ne trepnuvši, ocijenio kako se »ideologija Ante Pavelića potpuno poklapa s ideologijom Mila Đukanovića«. Njegov kolega, jugoslavenski premijer Zoran Žižić dodao je i nešto prilično teško razumljivo: »Dosta je takve dukljanske vlasti koja nas vodi u sumnjive integracije s Albanijom i Hrvatskom, u Federaciju s Hashimom Thaqijem i u Uniju s Lijanovićima«. </p>
<p>Ovakve su teze na predizbornim mitinzima bile praćene uzvicima »Milo, Turčine«. Manjinski narodi posebno su draga meta ovoj koaliciji koju čine Socijalistička narodna partija, Srpska narodna stranka i Narodna stranka Crne Gore. Oni su upozoreni da odluku o sudbini države trebaju prepustiti pravoslavnoj većini, da će biti fiksirani kao krivci ako se razdijeli živo tkivo srpskog naroda razdvajanjem Srbije i Crne Gore. »Zaklat ćemo jednog dana 300 Muslimana« pjevalo se uz melodiju »Moravca« u Danilovgradu.</p>
<p>Koalicija u društvu s Momirom Bulatovićem (Narodna socijalistička stranka) i šešeljevcima u središtu ima obranu srpske zemlje, srpske nacije i srpske Crkve, svo nasljeđe glasovite antibirokratske revolucije. </p>
<p>Crnogorski predsjednik Milo Đukanović zajedno s predsjednikom Skupštine Svetozarom Marovićem, premijerom Filipom Vujanovićem i liderom SDP-a Žarkom Rakčevićem vješto koristi svijest o vlastitoj državi koja je rasla intenzivno otkako je u siječnju 1998. Đukanović postao predsjednik i počeo se udaljavati od Miloševića. Pretpostavlja se da će ovim dvjema strankama biti prijeko potrebni parlamentarni glasovi Liberalne stranke koja sa svoje strane stvaranje postizborne koalicije želi skupo prodati. Hoće li tu biti nekih ucjena i koliko će one koštati, tek će se vidjeti. </p>
<p>Ključni pojmovi ove političke opcije svode se na pragmatične i racionalno utemeljene argumente da je Jugoslavija prevladani oblik zajednice u kojoj Crna Gori trpi zbog velikosrpske hegemonije, ali i disproporcije. Njihova ikonografija nije nimalo patetična i tradicionalna (uostalom, kaže vic, od svih plemena u Crnoj Gori nastala su dva - pleme Nokia i pleme Ericson, budući da svaki četvrti stanovnik ima mobilni telefon). Pomno promišljena medijska kampanja, po cijeni od više milijuna DEM, uspješno je povezala povijesno zemljopisne karakteristike Crne Gore i europsku orijentaciju kojoj je Crna Gora, tvrde, bliža od Srbije. </p>
<p>Dosad je njihova misija bila uspješna, jer je za tri godine broj građana raspoloženih za osamostaljenje države narastao sa 10 na 60 posto, čime se dokazuje da je posao dobro vođen. Uostalom, datum 13. srpnja, za kad je obećano održavanje referenduma, nije bio samo Dan crnogorskog ustanka u Drugom svjetskom ratu. Tog je dana još davne 1878. godine Crna Gora na Berlinskom kongresu bila prvi put međunarodno priznata. Simbolika je jasna, a uskoro će se znati i hoće li Crna Gora, osim svoje državnosti, silom prilika uspostaviti i suverenu državu Srbiju. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Odlazak uz »domino efekt«</p>
<p>LONDON, 20. travnja</p>
<p> - Nade međunarodne zajednice da na Balkanu ne smije više biti novih država možda neće preživjeti vikend, piše Reuters prenoseći ocjene nekih analitičara. Ako crnogorske stranke koje žele neovisnost Podgorice od Beograda, premoćno pobijede na parlamentarnim izborima u nedjelju, raspisat će se prijevremeni referendum o neovisnosti što se kosi s upozorenjima Zapada, piše Reuters.</p>
<p> »Vjerojatno ćemo vidjeti stvaranje još jedne Mickey Mouse države, raja za krijumčare potpuno ovisnog o stranoj pomoći«, izjavio je britanski analitičar Jonathan Eyal. Međutim, ako izborni rezultati budu tijesni, iduća faza raspada bivše Jugoslavije mogla bi biti odgođena ili čak izbjegnuta, kažu zapadni diplomati.</p>
<p>Prošlog su tjedna ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Država, Rusije, Britanije, Francuske, Njemačke i Italije pozvali Crnu Goru da ostane u Jugoslaviji i zaprijetili da će joj uskratiti financijsku pomoć ako se odcijepi. »Ako izborni rezultat bude u korist stranaka koje zagovaraju neovisnost, onda međunarodna zajednica neće imati izbora nego se pomiriti s neovisnošću Crne Goe«, navodi Međunarodna krizna skupina (ICG) u svome izvješću ovoga tjedna. Pomoć treba uvjetovati napretkom u reformama, a ne vezati je uz status Crne Gore, kaže se u izvješću.</p>
<p> Međutim, velike sile, a posebice Rusija, strahuju da bi odlazak Crne Gore iz SRJ mogao imati »domino efekt«, odnosno potaknuti mijenjanje drugih granica na Balkanu. Eyal smatra da su takvi strahovi preuveličani. Svaki nacionalni sukob ima svoju vlastitu logiku i iluzija je misliti da se nestabilne situacije mogu zamrznuti. »Što god da se dogodi u Crnoj Gori, odcjepljenje ili odluka o ostanku u slabijoj federaciji, barem možemo biti optimistični da nakon toga neće slijediti nasilje«, rekao je Eyal. On najviše strahuje, kako je rekao, od toga da će pregovori o odcjepljenju odvući pažnju novih beogradskih čelnika od njihove glavne zadaće, a to je unutarnja politička i gospodarska reforma. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Haaški sud pojačan s još 27 sudaca</p>
<p>Vijeće sigurnosti UN-a osiguralo je šest milijuna dolara za kadrovsko jačanje suda koji čeka stotinjak sudskih procesa</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Haaški će se sud uskoro ojačati s 27 novih sudaca. Odlučilo je to odnedavna Vijeće sigurnosti UN-a te u tu svrhu osiguralo šest milijuna dolara. Stotinu javnih haaških optužnica, devet sudskih procesa u tijeku, od kojih pet pred žalbenim vijećem Tribunala preobiman su posao za oko tisuću službenika ICTY-ja. S nedavnim privođenjem Dragana Obrenovića u Haaški sud, u pritvoru u Scheveningenu sveukupno je 38 optuženih ratnih zločinaca s prostora bivše Jugoslavije. Upravo zbog nedostatka prostora u pritvoru tog nizozemskoga zatvora nedaleko Haaga, trojica optuženih ratnih zločinaca - Simo Zarić, Milan Simić i Miroslav Tadić privremeno su puštena na slobodu, do početka sudskoga procesa. Nedostatak prostora, ali i manjak sudaca i uopće službenoga osoblja kronične su boljke na koje se odgovorni žale praktički otkad je ICTY osnovan u svibnju 1993. godine. </p>
<p>Budući da je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije smješten na Churchillovu trgu u Haagu, u relativno maloj zgradi nekadašnjega osiguravajućega društva, nema mogućnosti fizičkog širenja postojećega zdanja. U UN-ovim uredima u New Yorku, koji je i utemeljitelj Tribunala, nema ni sluha za izmještanje ICTY-ja na neku drugu lokaciju u Haagu. Ponuđeno je, međutim, kompromisno rješenje: na postojećih 96 milijuna dolara haaškoga proračuna za 2001. godinu, UN je prikupio dodatni fond od šest milijuna dolara iz kojega će se financirati tzv. honorarni suci. Proteklih je dana, naime, UN na preporuku Vijeća sigurnosti izabrao 27 sudaca koji bi za Haaški sud radili s vremena na vrijeme, ovisno o potrebama. Njihova je zadaća zapravo da odterete »haaško usko grlo« i omoguće procesuiranje optuženika čim se privedu u Tribunal. Drugim riječima, ti će ad hoc suci slušati i nadzirati sudske procese ratnim zločincima s prostora bivše Jugoslavije te preporučivati sudske presude i visinu kazne za optuženike. Konačne kazne, prema postojećim pravilima, određivat će se ipak u suglasnosti s predsjedništvom Haaškoga suda. </p>
<p>Honorarni suci, međutim, neće imati udjela u procesu pripremanja, odnosno potpisivanja haaških optužnica, niti će imati zadaću sudjelovati u preliminarnom saslušavanju haaških optuženika. U skladu s »novom politikom« Haaškog suda, angažirana su već i dvojica sudaca, koji inače rade na procesima ratnim zločincima iz Ruande 1994. Ti će suci zasad donositi presude u žalbenom postupku pred Haaškim sudom. Pod vodstvom predsjednika suda Claudea Jorde, poznatoga iz Blaškićeva procesa i energične tužiteljice Carle del Ponte, ICTY je postavio ambiciozni cilj da od drugog polugodišta ove godine krene s pet sudskih postupaka dnevno, a od 2002. svakoga dana želi voditi i do šest procesa. Jedina manjkavost pritom je postojanje samo triju sudnica u Haaškom tribunalu, ali odgovorni u Tribunalu i u UN-u vjeruju da se pravilnim rasporedom satnice taj cilj može lako dostići. </p>
<p>Haaški je sud osnovan kao ad hoc sudište međunarodnoga kaznenoga prava 25. svibnja 1993., a inspiriran etničkim čišćenjima po bivšoj Jugoslaviji. U prvim godinama, za tužiteljskog mandata Richarda Goldstonea, Haaški je sud jedva djelovao. Na skromnom proračunu, ICTY se prvih godina bavio osnivanjem arhiva i popisivanjem ratnih zločina. Prvi rezultati te pripremne faze bili su procesi, u usporedbi s jednim Karadžićem ili Mladićem, minornim ratnim zločincima: četvorki iz logora u Čelebićima. Koliko je, međutim, Goldstone pridonio Haaškom sudu svjedoči i to da je tužiteljica Lousie Arbour 1996. morala krenuti od samoga početka. Izgubila je godinu-dvije na sređivanju podataka o zločinima, ali je zato pripremila odličan teren svojoj nasljednici Carli del Ponte. </p>
<p>Arbour će se pamtiti i po tome što je zatvor u Scheveninegenu napunila praktički sve samim bosanskim Hrvatima. Za njezina mandata, međutim, pokrenuti su i prvi značajniji haaški procesi - Tihomiru Blaškiću u lipnju 1997., primjerice, a dograđena je i treća sudnica unutar Tribunala. Novac za taj građevinski pothvat navodno je stigao izravno iz kanadske (Arbour je Kanađanka) i britanske blagajne. </p>
<p>Švicarska državna tužiteljica Carla del Ponte bit će zapamćena po tome što je u najkraćem roku u Haag privela najviše ratnih zločinaca i to onih srpskog porijekla. Visoki dužnosnici Republike Srpske Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić haaški su trofeji Carle del Ponte. Međutim, ni uz tridesetak honorarnih sudaca Haaškoga suda, procjenjuju stručnjaci, sudski procesi protiv toga dvojca bosanskih Srba ne mogu započeti prije studenoga 2001.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šefovi država triju Amerika stvaraju najveće zajedničko tržište na svijetu</p>
<p>Najvažnije pitanje na dnevnom redu trećeg po redu Sveameričkog summita je uspostavljanje slobodne sveameričke trgovinske zone koja bi povezala 800 milijuna potrošača u državama Sjeverne, Srednje i Južne Amerike čiji zajednički bruto domaći proizvod premašuje deset tisuća milijardi dolara / Na antiglobalizacijskim prosvjedima očekuje se 20.000 prosvjednika </p>
<p>QUEBEC, 20. travnja</p>
<p> - Tridesetčetiri šefova država i vlada, odnosno predstavnici svih država Sjeverne i Južne Amerike osim Kube, okupili su se u petak u kanadskom gradu Quebecu na trećem Sveameričkom summitu. Sastanak na vrhu privukao je i brojne prosvjednike, koji su u grad počeli pristizati nekoliko dana prije početka trodnevnog skupa. </p>
<p>Dužnosnici će raspravljati o stvaranju najvećeg svjetskog bloka slobodne trgovine, regionalnoj sigurnosti, demokraciji, problemima kao što je rad djece ili siromaštvo, ali i o specifičnim regionalnim pitanjima kakva su stanje na Haitiju ili američki program borbe protiv droge u Kolumbiji. No, najvažnije pitanje na dnevnom redu je sporazum o slobodnoj trgovini, odnosno uspostavljanje Slobodne trgovinske zone Amerika (FTAA) koja bi povezala 800 milijuna potrošača u državama čiji zajednički bruto domaći proizvod premašuje deset tisuća milijardi dolara. Američki predsjednik George Bush snažno podupire tu inicijativu iako je još uvijek neizvjesno kako će se prema sporazumu odrediti Kongres. Brojni čelnici Latinske Amerike suočavaju se s unutarnjim protivljenjem FTAA-u.</p>
<p>Zagovornici sporazuma, oko kojeg su se predstavnici država Zapadne hemisfere usuglasili na prvom Sveameričkom summitu 1994., tvrde da će se njime smanjiti cijene i osigurati nova tržišta za najjače industrije u svakoj od država koje pristupe sporazumu. No, protivnici FTAA-a, među kojima su predstavnici sindikata, udruga za zaštitu ljudskih prava i ekoloških organizacija, smatraju da globalizacija potiče seljenje radnih mjesta u države gdje su prava radnika slabo zaštićena, a ekološki standardi nedefinirani. Sporazumi o slobodnoj trgovini, ističu oni, više koristi velikoj industriji nego siromašnima. </p>
<p>Od četvrtka tisuće prosvjednika stižu u Quebec na »antikapitalistički karneval«, što bi, prema organizatorima, trebao biti okvir za iskazivanje građanskog neposluha. Organizatori ne isključuju ni sukobe snaga reda s prosvjednicima, kojih će do kraja summita, prema očekivanjima biti i do 20.000. </p>
<p>Za subotu je najavljena velika mirna manifestacija na inicijativu Summita naroda. Taj usporedni skup okupio je tijekom četiri dana u drugom dijelu grada između 2000 do 3000 predstavnika građanskog društva, nevladinih udruga, sindikata, skupina za zaštitu okoliša i žena. Nevladin summit želi utvrditi planove za izgradnju »drukčijeg modela globalizacije«, kojemu je cilj graditi »demokratske, pravedne i solidarne Amerike«. Summit naroda je u četvrtak po završetku rada zatražio da mogući sporazum o uspostavi FTAA-a bude popraćen i referendumom koji bi se proveo u 34 zemlje. </p>
<p>Dva svijeta - svijet šefova država i vlada i svijet prosvjednika - ne bi trebali imati dodira jer ih dijeli tri metra visoka žičana ograda. U pokušaju da izbjegne ponavljanje protuglobalizacijskih nereda koji su prošle godine viđeni u Pragu, a 1999. U Seattleu, kanadski je premijer Jean Chretien odlučio na ulice izvesti gotovo sedam tisuća policajaca. U pripravnosti je i 1200 vojnika, a grad koji je već u četvrtak navečer izgledao sablasno nadlijeću i helikopteri. (CNN/Hina/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Hrvatska veza« opskrbljivala pravu IRA-u oružjem iz BiH</p>
<p>LONDON, 20. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Irski ministar vanjskih poslova Brian Cowen odbio je komentirati činjenicu da je njegovo ministarstvo 1996. kao svog konzultanta u BiH angažiralo Joea Feeja, osobu koju je irska policija još 1987. identificirala kao vođu republikanske terorističke skupine nazvane IRA kontinuiteta. Prilikom boravka u BiH, Fee je uspostavio veze koje su mu omogućile da poslije organizira ilegalnu nabavu oružja za republikanske teroriste - kako je to zorno pokazala i dokumentarna tv emisija BBC-a »Hrvatska veza«, prikazana u četvrtak navečer.</p>
<p>Naziv »Hrvatska veza« odnosi se na činjenicu da se oružje kupljeno u BiH krijumčarilo za Irsku preko hrvatskog teritorija. Dio pošiljke lani su zaplijenile hrvatske vlasti, no dosta toga završilo je u rukama irskih terorista. Jedna od ključnih osoba na hrvatskoj strani krijumčarske operacije bio je Ante Ćubelić koji bi u Hrvatskoj uskoro trebao izaći pred suca. Njegovo poznanstvo s Feejem potječe vjerojatno upravo odatle što su obojica radili za međunarodne humanitarne snage i organizacije tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji. Osnovna je poruka BBC-eve emisije da irska podzemna skupina nazvana Prava IRA, koja zadnjih mjeseci sije teror po ulicama britanskih gradova, čini to uz pomoć oružja nabavljenog preko kanala u Hrvatskoj. Nameće se pitanje kako se mogao dogoditi propust da je osoba poput Feeja poznata kao vođa jedne od terorističkih skupina, deset godina kasnije mogla raditi za vladu Republike Irske? Premda irski ministar vanjskih poslova Brian Cowen nije osobno htio razgovarati s BBC-em, njegovo je ministarstvo izdalo priopćenje u kome se kaže: »Gospodin Joe Fee bio je angažiran kao inženjer konzultant u listopadu 1996. Radio je na kratkoročnom ugovoru, koji je okončao u lipnju 1997. Radio je kao promatrač za naše ministarstvo u vezi s radovima koje je irska humanitarna pomoć financirala u Bosni, a koji su izvođeni preko tamo nazočnih nevladinih organizacija.« </p>
<p>Emisija »Hrvatska veza« otkrila je neke nove momente vezane uz način na koji se Prava IRA opskrbila oružjem i eksplozivom. Nabavljeni su u BiH, odakle su brdskim prijevojima kradom prebačeni na jug Hrvatske te dalje tajnim kanalima sve do Irske i do terorista Prave IRA-e. Ta je organizacija inače posestrima IRA-e kontinuiteta koju je ranije predvodio Joe Fee. </p>
<p>Pomoću novo nabavljenih raketnih bacača i eksploziva, Prava IRA je u zadnje vrijeme izvela više drskih napada u samom Londonu, uključujući i nedavno podmetanje jake automobilske bombe pred televizijskim centrom BBC-a. Na Uskrs je ta organizacija postavila bombu i pred jednim centrom za sortiranje pošte u Londonu. Sve upućuje na to da Prava IRA nastoji što bolje iskoristiti svoj arsenal nabavljen preko hrvatskog kanala. </p>
<p>Budući da ona u zadnje vrijeme bira sve krupnije i sve važnije ciljeve, vjeruje se da stalno stječe na samosvijesti. Ovdašnje promatrače posebno brine da je dosta oružja i eksploziva završilo u rukama Prave IRA-e, prije negoli je lanjskom operacijom naših policijskih snaga u selu Dobranje, gdje je pronađen dio arsenala, presječena »hrvatska veza«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Crvene brigade objavile rat Berlusconiju</p>
<p>RIM, 20 travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Po prvi put od kako je počela promidžbena kampanja, lice čelnika oporbe Silvija Berlusconija je namršteno i ozbiljno. Okupljenim novinarima se obratio riječima: »Ljevica je uspjela isprovocirati silnu mržnju prema meni i sada se osjećam u opasnosti«. </p>
<p>Čelnik oporbe je pokušao objasniti kako je začet »pakleni plan ljevice« za rušenje njegovog imagea. Nakon što je na programu RAI 2 indirektno prozvan da stoji iza ubojstva tužioca Paola Borsalina i da je povezan sa mafijom, neprekidno stižu pisma sa svih strana Italije u kojima ga napadaju i prijete mu. Međutim, zadnjih dana su se počeli i ostvarivati prijeteći scenariji iz pisama sa petokrakom zvijezdom, znakom Crvenih brigada. Nekoliko sjedišta stranke »Naprijed Italijo« su kompletno demolirana, u nekima su podmetnuti požari, a pojedini zastupnici su fizički napadnuti. I to je razlog što je otkazan promidžbeni kongres, kao i svi javni skupovi. »Moje kretanje više neće biti programirano, eliminirali smo javne nastupe iz sigurnosnih razloga, ali mi idemo dalje i pobjeda je naša«, izjavljuje na čelnik oporbe. </p>
<p>Je li to još jedan vješto smišljeni potez u predizbotrnoj utrci ili je veliki Cavaliere doista uplašen? Zadnjih dana su tajne službe upozorile talijansku javnost na opasnost novih akcija Crvenih brigada koje su se dugo spremale za »novi nastup«. Ovaj put su upaljena sva crvena svijetla alarma, jer su Crvene brigade u međuvremenu postale naoružana stranka na čelu svih malih terorističkih skupina iste ideologije. Najavljuju »krvave terorističke antiimperijalističke akcije« unutar Italije kao i na međunarodnoj sceni gdje je bio i ostao glavni cilj NATO. </p>
<p>Čelnik oporbe, Silvio Berlusconi, kao najbogatiji čovjek Italije i otjelovljenje kapitalističkog sna, sigurno je idealna meta Crvenih brigada. Tako da nije teško povjerovati u vjerodostojnost njegovog straha. Netko tko se tako silno voli pokazivati i uživa u boji svog glasa, kao Berlusconi, ne bi se lako odrekao javnih nastupa koji su nezamjenjivo gorivo za njegovu taštinu. Ministar unutarnjih poslova Italije Enzo Bianco se jedino čudi što do sada ništa nije prijavljeno policiji. Međutim, poznavajući Berlusconijevu odbojnost i nepovjerenje prema toj instituciju, ne treba se čuditi. Ta »pobuđena mržnja« ipak nije umanjila popularnost Pola, udruge oporbe. </p>
<p>Prema najnovijim anketama, desni centar još uvijek vodi, i većina Talijana vjeruje »slatkim« obećanjima moćnog Silvija. U njemu vide prvenstveno uspješnog poslovnog čovjeka koji će i Italiju voditi kao svoju firmu. Međutim, Italija nije firma, niti je Berlusconi mađioničar. Još uvijek ima dosta neriješenih unutarnjih problema, od nezaposlenosti koja u nekim dijelovima juga zemlje doseže i 30 posto, problema kriminaliteta, niskih mirovina, s ukupnim dugom zemlje koji doseže 2,5 milijuna milijardi lira, od čega je 170.000 milijardi lira vanjski dug, a da bi se sve to riješilo, doista potreban je magični štapić. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kremlj u pohodu na ostale medije</p>
<p>MOSKVA, 20. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bankrotirani medijski magnat Vladimir Gusinski i njemu odani novinari odustali su od daljnje borbe za televizijski kanal NTV. Gusinski je u petak povukao žalbu na prvostepenu presudu Moskovskog gradskog suda kojom je Gazprom u zamjenu za nevraćene kredite dobio paket dionica njegove tvrtke »Media-most«. Istovremeno, Gusinski koji se još nalazi u kućnom pritvoru u svojoj vili na španjolskoj obali, ponovno je izjavio da je spreman prodati preostalih 34 posto svojih dionica NTV-a, a Gazprom spremnost da ih otkupi. </p>
<p>Na taj način, »afera Gusinski«, koja je u svjetskoj javnosti primljena i kao kremaljsko gušenje slobode javne riječi i medija u Rusiji, bliži svom kraju. Naime, španjolski sud odbio je u srijedu zahtjev ruskog tužiteljstva da zbog nevraćanja kredita izruči Gusinskog Moskvi, a na tu odluku nisu se žalili ni vrhovni tužitelj Španjolske ni Rusija, što znači da će medijski magnat najvjerojatnije već u subotu biti potpuno slobodan. Moći će napustiti Španjolsku i putovati u sve države svijeta osim Rusije gdje protiv njega nije povučena optužnica. </p>
<p>Od borbe za NTV u petak su javno odustali i novinari koji su predvođeni svojim bivšim glavnim urednikom Jevgenijem Kiseljovom prošli tjedan demonstrativno prestali raditi na tom najpopularnijem neovisnom ruskom televizijskom kanalu. Kiseljov je postao glavni urednik televizijskog kanala TV 6 koji je u vlasništvu drugog odbjeglog ruskog medijskog magnata Borisa Berezovskog koji je primio i ostale vodeće novinare NTV-a, pa će TV 6 od ponedjeljka izmijeniti svoj »zabavni program« i postati novi oporbeni televizijski kanal Kremlju, zbog čega su ga neki već prozvali »NTV-6«. Međutim, promatrači u Moskvi procjenjuju da su političke ambicije Berezovskog osuđene na neuspjeh. Razbivši medijski imperij Vladimira Gusinskog, Kremlj je već krenuo u bitku za sredstva masovnog informiranja koja su u vlasništvu Borisa Berezovskog. Osim TV-6, riječ je o novinama Nove Izvestije i izdavačkoj kući Komersant koja osim istoimenog dnevnog lista izdaje još nekoliko političkih tjednika. Uostalom, Berezovski se već pohvalio kako su kremaljske vlasti preko posrednika (navodno ruske naftne kompanije Lukoil) stupile s njim u kontakt radi kupovine njegovih medija. »Ništa neću prodavati, ne vjerujem Putinu i kremaljskim vlastima i neću ići na nikakav kompromis s njima«, ustvrdio je Berezovski. Istina, ljudi koji intimnije poznaju Berezovskog uvjereni su da su te njegove riječi »poza za javnost«. Berezovski zna da svoje ogromno bogatstvo nije stekao odviše zakonitim putem i da stoga u ratu s kremaljskim vlastima može, kao i Gusinski, izvući »deblji kraj«. Financijski grijesi Berezovskog i Gusinskog i odlučnost Kremlja prema njima upućuju na zaključak da će do kraja ove godine svi ruski mediji najvjerojatnije biti državni po formi ili po duhu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Načelniku općine Stupnik njegovi doušnici nisu prenijeli istinu! </p>
<p>U Vjesniku od 2. travnja 2001. objavljeno je izvješće u kojem načelnik općine Stupnik izriče neistinu javnosti, a građani koji su se pronašli u spomenutom članku objavljuju demanti u Vjesniku 5. travnja 2001. pravo stanje i značenje spora općine Stupnik i građana Stupničke Šipkovine koji su se na prijevaru i bez svojih saznanja pripojeni općini Stupnik, tj. Zagrebačkoj županiji.</p>
<p>Naime, načelnik općine Stupnik Ivan Konjušić izvješćuje javnost da, citiram:</p>
<p>»Neki su stanari ulice Stupničke Šipkovine 'navodno' dobili letke kojima ih se huška da bojkotiraju popisivanje, odnosno poziva ih se da se ne popiše u Stupniku već u Lučkom«.</p>
<p>Ovo ne odgovara istini, jer mu njegovi doušnici nisu u cijelosti prenijeli: da građani Stupničke Šipkovine ne otkazuju poslušnost državnim tijelima, organima vlasti pa da se oni stoga ne bi htjeli potpisati, nego odbijaju poslušnost općinskom čelništvu ili točnije načelniku općine Stupnik Ivanu Konjušiću, iz već spomenutog razloga. Pošto spor traje već nekoliko godina, a on nije nerješiv te obraćanjem organima vlasti i gradu Zagrebu, Uredu gradonačelnika gosp. Milana Bandića, predsjedniku Hrvatskog državnog sabora gosp. Zlatku Tomčiću predsjedniku Vlade Republike Hrvatske gosp. Ivici Račanu, te Uredu predsjednika Hrvatske Države gosp. Stjepanu Mesiću. Svi su oni dobili pismeno izvješće od nas građana Stupničke Šipkovine a u kojima smo naveli niz primjera nepravilnosti i izjašnjavanja slobode građana koji žele živjeti u Lučkom, tj. Zagrebu što i po statutu imaju pravo. A oni su prešutno i bez njihova znanja pripojeni općini Stupnik, iako su dotad živjeli u Mjesnoj zajednici Lučko, gdje su ostvarivali sva svoja građanska prava. </p>
<p>Nikada nismo pripadali Mjesnoj zajednici Stupnik, niti smo išli tamo na glasovanje, kako nam je to nametnuto poslije 3. siječnja 2000. godine.</p>
<p>Od tada bojkotiramo i svake izbore, odnosno na svaki način pokušavamo skrenuti pozornost da se u ovoj državi, kako sada stvari stoje, demokracija provodi nasiljem. No mi nismo političari i to nas ne interesira samo želimo ostvariti svoja prava koja nas po zakonu i statutu pripadaju.</p>
<p>Sva ova državna i građanska tijela koja su upoznata sa stanjem izvješćuju nas povratnom dokumentacijom da je to sporno područje i da se još o tome vodi spor, jer tako stoji u dopisu iz postupka, a uvijek iz raznoraznih razloga ne dolazi u obradu, a to bi trebala riješiti uprava i samouprava ili kao što je poslano iz Ureda predsjednika na Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u Kabinet gosp. ministra. Prof. dr. Stjepana Ivaniševića. </p>
<p>Toliko o tome vratimo se situaciji s popisom stanovništva. U spomenutu ulicu stigao je popisivač koji nije upisao građane iz i njemu spomenutih razloga, te se izjasnio da je upoznat sa situacijom i otišao iz tog dijela područja.</p>
<p>- Ponovo je obišao spomenuto područje 7. travnja, naravno odaziv je bio isti, a 8. i 9. travnja 2001. nije dolazio nitko iako je dao do znanja da će 8. travnja obići isto područje. Odnosno, ostavio je obavijest kao da nikog nije našao kod kuće, što nije odgovaralo istini. Potom 10. travnja na sporno područje dolazi četvero popisivača-agitatora koji pokušavaju politički djelovati na građane riječima: nemojte vi slušati ove starosjedioce, jer oni u tome imaju neki svoj interes, te mi smo iz Zagreba. Na to im građani odgovaraju da su oni punoljetni i da njih nitko ne treba voditi za ruku i sami vide da im je Lučko - Novi Zagreb bliže nego općina Stupnik tj. Samobor. To je kod građana izazvalo poniženje i revolt, pa su se podigle tenzije između građana i spomenute gospode, koji su nakon toga napustili sporno područje.</p>
<p>Ponovno 12. travnja u našu ulicu dolaze popisivači, ali sada u pratnji policije. Popisivač Goran Brozović i vozač ne izlaze iz auta nego se samo zaustavljaju pored svake kuće i nešto zapisuju. Kada su popisali svaku kuću, vjerojatno izgled i popratne zgrade odlaze i opet ih prati policija. Iako su ljudi izlazili iz kuća oni nisu nikoga ništa pitali niti izlaziti iz auta. Mi to smatramo zaplašivanjem i terorom nad nama. Iza toga mještani nazivaju Policijsku postaju Novi Zagreb i pitaju zašto policija prati popisivače. Zapovjednik Policijske postaje odgovara da oni nisu zaprimili nikakvu dojavu za intervenciju i da se policija tu - vjerojatno zatekla slučajno. Nama to baš ne djeluje uvjerljivo, jer u našu ulicu policija ne zalazi često. Možda je to isto takva slučajnost, kao što je slučajnost da se Antiteroristička jedinica Lučko nalazi u Lučkom tj. u Gradu Zagrebu, a kuće koje su na istoj strani ulice i kuće nasuprot Antiterorističke jedinice Lučko, pripadnu Stupniku. Antiteroristička jedinica Lučko je u neposrednoj blizini naše ulice i Trgovačkog Centra Mercatone. Također načelnik općine Stupnik Ivan Konjušić izjavljuje da ga mi kao građani ne zanimamo, nego samo industrijska zona koja se razvija oko Trgovačkog centra Mercatone, pa zašto nas onda hoće pripojiti? Neka nas ostavi na miru i tamo gdje smo bili i dosad, dakle - u Lučkom - Novi Zagreb. Po ovome izgleda da i Grad Zagreb nije zainteresiran za tu Industrijsku zonu kad je prepušta općini Stupnik i njenom načelniku Ivanu Konjušiću. </p>
<p>Čemu toliki pritisak na nas da se upišemo tamo gdje mi ne želimo i dokle će o nama odlučivati ljudi koje mi nismo birali? O takvoj istoj situaciji mogli bi dosta toga reći građani Horvata. Horvati su svoj spor sa načelnikom općine Stupnik Ivanom Knjušićem riješili u svoju korist tj. ostali u sklopu Grada Zagreba. </p>
<p>DANICA CRNEČKI i supotpisniciLučko, Novi Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pismo potpore Miri Furlan</p>
<p>Hrvatsko glumište je u zadnjih sto godina imalo nekoliko velikih glumačkih ličnosti, a jedna od njih je svakako glumica Mira Furlan (1955.). Svi mi posjetitelji njezine matične kuće HNK u Zagrebu u vremenu od 1978. do 1991. (kao i svi oni gdje je taj teatar gostovao) bili smo fascinirani njezinom glumom. Mislim - neću pretjerati ako to kažem - da je Mira Furlan bila jedna od rijetkih žena koja je svojom ozbiljnošću i profesionalnim pristupom glumi bila jednaka velikim muškim kolegama glumcima. Neponovljive su njezine uloge na filmu i televiziji (Otac na službenom putu, Velo misto).</p>
<p>Ta velika hrvatska glumica, koja sa suprugom i djecom trenutno živi u SAD-u, nedavno je u prvostupanjskom sudskom sporu, koji protiv nje vodi grad Zagreb, izgubila stanarsko pravo na stan u Petrovoj ulici u Zagrebu, u kojem je rođena, koji je naslijedila od svoje bake i gdje je živjela prije odlaska u Kaliforniju.</p>
<p>Od kada je Komunistička partija 1945. došla na vlast pa sve do 1990. godine grad Zagreb je glumcima zagrebačkih kazališta podijelio na stotine stanova u obliku stanarskog prava. I glumci mnogo manjeg umjetničkog formata od Mire Furlan dobili su ključeve stanova. Poslije 1990. oni su, kao i svi drugi nositelji, stanarsko pravo otkupom pretvorili u vlasništvo.</p>
<p>Mira Furlan je godine 1990. iz emocionalnih i profesionalnih razloga povremeno živjela i u Beogradu i u Zagrebu. Tako je u jesen 1991. istovremeno igrala Turgenjeva i Corneillea u Beogradu, odnosno u Zagrebu. S beogradskom predstavom nastupala je na BITEF-u i to je toliko razgnjevilo šefove HNK u Zagrebu da su joj uručili otkaz. Zgromljena tim činom Mira Furlan napisala je »Pismo sugrađanima« koje je objavljeno u Danasu 5. studenoga 1991. Iz tog dugačkog i potresnog pisma izdvajam jedan njegov dio koji je bitan za rasvjetljavanje čitavog »slučaja Furlan«: »... Bila sam spremna i bila bih spremna i dalje na sve napore i užase s tim u vezi (muke i poteškoće transportno - komunikaciono - financijske vrste da bi mogla igrati na beogradskim i zagrebačkim kazališnim daskama, op. R. K.) da me odjednom, takvom strahovitom žestinom, nije zapljusnula mržnja iz mog rodnog grada. Užasnuta sam silinom i količinom te mržnje, jednodušnošću osude, činjenicom da baš nitko u mom gestu nije vidio dobru namjeru, obranu integriteta profesije, pokušaj da se makar obrani jedna dobra i lijepa predstava. Ja ionako više nisam imala namjeru nastaviti s igranjem te predstave, što sam naznačila u svom pismu. BITEF kao internacionalni festival, na koji su došli Englezi, Rusi, Francuzi, Belgijanci, među njima i jedan Slovenac, činio mi se vrijedan mog prisustva tim više što bi moje neigranje značilo izdaju predstave koju sam pod najtežim okolnostima radila za vrijeme devetomartovskih tenkova, svakodnevnih prijetnji vojnim udarom itd., itd., itd.. Strahovito je tužno biti prisiljen na opravdavanje, a nedjelo ne postoji. Postoji samo očaj, muka i užas. Preda mnom više ne stoje nikakve odluke koje moram donijeti. Sve su odlučili drugi. Oni su odlučili da ja moram zašutjeti, odustati, zamrijeti, oni su mi ukinuli pravo da radim svoj posao na onaj način na koji ja mislim da bih ga trebala raditi, oni su mi ukinuli pravo da dođem kući u svoj grad, ukinuli su mi pravo da se jednog dana vratim u svoje kazalište i igram svoje predstave. Netko je u to ime odlučio i to da mi treba dati otkaz. Hvala Hrvatskom narodnom kazalištu, hvala mom kolegi Draganu Milivojeviću koji je otkaz potpisao. Znam da mnogi ljudi dobivaju otkaze, da sam ja samo jedna od mnogih, jednostavno višak. Čovjek se stalno pita ima li pravo u ovom općem užasu postavljati svoje malo osobno pitanje. Ja svakako neko vrijeme (koje?) ne mislim igrati ni na jednoj kazališnoj sceni ove raspadajuće, izmrcvarene države. Možda se nije trebalo tako žuriti s otkazom, sve se moglo riješiti samo od sebe. Elegantnije. Pristojnije. Ne tako grubo. Naravno, nije vrijeme nježnosti. Ali, hoće li se netko nakon svega ovog morati stidjeti? I da li ću to baš biti ja, kao što me uvjeravaju moje kolege po svojim pravovjernim intervjuima? Može li se užasom rata opravdati svaka mala gadost počinjena prema svojem bližnjem? Smije li se prešutjeti nepravda učinjena prijatelju ili kolegi u ime velikog svijetlog nacionalnog cilja? Smije li se u ime osjetljivosti za patnje cijelog jednog naroda ostati neosjetljiv na patnju pojedinca (koji je slučajno isto tako dio tog naroda)? Postavljam ova pitanja svojim prijateljima u Zagrebu koji sada šute... Kaznu koju mi je moj grad, moj jedini grad, i moje kazalište, tj. jedino kazalište koje sam smatrala svojim, kaznu koju su mi priredili, mislim da nisam zaslužila, jer sam radila onako kako mislim da uvijek treba raditi: vjerujući u ljude i u našu profesiju, koja ljude mora spajati, a ne razdvajati...«</p>
<p>Ovim javnim pismom molim gradonačelnika i Gradsku skupštinu Zagreba da povuku tužbu protiv Mire Furlan u vezi stanarskog prava. Pozivam kolege Mire Furlan da napišu jedno lijepo pismo gradonačelniku u kojem ga to isto mole. Pozivam urednicu Zareza, Andreu Zlatar i urednika Vijenca Mladena Kuzmanovića da ih podrže u tome. Pozivam ministra Vujića da pročita ovo pismo iz kojeg će saznati da Mira Furlan nije dobrovoljno otišla u egzil, nego su je potjerali iz rodnog grada, što je jedna od najvećih nesreća koje mogu zadesiti ljudsko biće. Jedino što ti ostaje to su mirisi i sjećanja.</p>
<p>RANKO KURSARZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nije prvi put da je zbirka iz Židovske općine predočena javnosti</p>
<p>Želio bih skrenuti pozornost na nekoliko netočnosti navedenih u članku u povodu otvaranja izložbe židovskih sakralnih predmeta u Galeriji Milan i Ivo Steiner u zagrebačkoj Židovskoj općini. Autoru ili izvoru podataka za članak promakle su dvije netočnosti - da je to prvi put da su predmeti iz zbirke Židovske zajednice u Hrvatskoj izložene u javnosti, te da većina tih predmeta nikada nije bila stručno obrađena ili dokumentirana.</p>
<p>Izložena muzejska građa je dosad izlagana dva puta u Zagrebu - 1984. godine u Muzeju za umjetnost i obrt na izložbi »Judaica«, te 1988. godine u Muzejskom prostoru u okviru izložbe »Židovi na tlu Jugoslavije«. Tako su 54 predmeta iz zbirke Židovske općine Zagreb i Doma Lavoslava Schwarza bili izloženi u MUO, a gotovo cjelokupni inventar obiju zbirki je bio izložen u Muzejskom prostoru. Prilikom pripremanja obiju izložbi, svi su predmeti inventarizirani i stručno obrađeni, a mnogi i restaurirani.</p>
<p>Veliki dio ovih predmeta je bio izložen i u okviru drugih izložbi - 1974. u Beogradu na izložbi »Umjetnička obrada metala za jevrejske praznike i obrede«, zatim 1978. godine na izložbi »Vezene tkanine iz jevrejskih zbirki u Jugoslaviji«, te i kasnije na drugim izložbama u Beogradu, Sarajevu i u inozemstvu.</p>
<p>Konačna stručna obrada svih predmeta u zbirci Židovske općine Zagreb je napravljena prilikom obnove općinske zgrade 1992. godine. Zbirke u drugim gradovima u Hrvatskoj, napose u Dubrovniku i Splitu, popisao je i inventarizirao tijekom osamdesetih godina Centar za židovsku umjetnost sa Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.</p>
<p>SRĐAN MATIĆNew York, SAD(E-mail: sm10025@earthlink.net)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dječji doplatak - »na vrbi svirala«?</p>
<p>Ministarstvo rada i socijalne skrbi u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži izradilo je već nekoliko simulacija o tome što bi značila primjena novih cenzusa u sustavu isplate dječjih doplataka, a ipak još nije poznato hoće li se Vlada u najskorije vrijeme očitovati o predloženim rješenjima.</p>
<p> Prema sadašnjem sustavu cenzusa i na temelju izmijenjenog zakona kojim je proširen krug korisnika, za isplate dječjeg doplatka u državnom proračunu nedostaje oko 700 milijuna kuna zbog čega još nije započela isplata dječjih doplataka za oko 550 tisuća djece. Valjda se stoga i krenulo u izmjene cenzusa, odnosno njihova povećanja, čime bi se suzio krug korisnika dječjeg doplatka i umanjio procjep između proračunskih ograničenja i zakonski utvrđenih prava.</p>
<p>Obitelji s višim primanjima za jedno dijete mogle su ostvariti doplatak od tek 152 kune, za dvoje 305, a za troje 580 kuna te naknade za mjesec.Razmišljanje kako bi se nedostatak novca mogao riješiti ukidanjem povlastica na uvoz automobila, a čime bi se u proračunu povećali porezni prihodi, očito je pao u vodu te se kao jedino rješenje nametnulo povećanje cenzusa za ostvarivanje tog prava. Prema nekim informacijama odluka o tom osjetljivom pitanju mogla bi se donijeti tek u svibnju, pa bi na temelju te odluke tek početkom ljeta mogla početi isplata dječjih doplataka.</p>
<p>Riječ je ipak o jednom od osnovnih socijalnih prava, a koje je Vladi već zadalo dovoljno glavobolja, a slobodno se može reći da će to biti ispit njezine popularnosti, a rezultati će biti poznati uskoro - nakon svibanjskih izbora. Bilo bi mi draže da ga položi s odličnim uspjehom.</p>
<p>ŠTEFANIJA KOPREKVaraždin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Eksplozija plinske boce »istjerala« iračke ilegalce iz susjedstva</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Eksplozija plinske boce koja se dogodila u petak pola sata iza ponoći u stanu Ksenije Benković Kasumi (39) u Maksimirskoj 40, nije prouzročila ljudske žrtve ali je otkrila 15 iračkih »ilegalaca« koji su se skrivali u susjednom stanu.
Kako je priopćila policija, u trenutku dok nikog nije bilo kod kuće u Ksenijinom stanu iz još neutvrđenih razloga eksplodirala je plinska boca za kampiranje. Nije došlo do požara a u stanu su popucala stakla na prozorima i balkonskim vratima. U petak ujutro očevid su obavili vatrogasci i djelatnici Gradske plinare. </p>
<p>Policajaci IV. policijske postaje Maksimir koji su se nalazili u redovitoj ophodnji u neposrednoj blizini stana odmah su došli na mjesto događaja gdje su zatekli 15 stranih državljana koji su uplašeni eksplozijom pobjegli iz susjednog stana u kojem su se skrivali. Utvrđeno je da nitko od njih nema nikakve osobne dokumente.</p>
<p> Svi su ilegalci privedeni u policijsku postaju na kriminalističku obradu, gdje se ustanovilo da je riječ o Kurdima, državljanima Iraka. Oni će nakon dovršene kriminalističke obrade biti uz prijavu privedeni sucu Prekršajnog suda u Zagrebu. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za ubojstvo supruge i pokušaj ubojstva supruga - sedam godina</p>
<p>OSIJEK, 20. travnja- Tridesetpetogodišnji Milan Zdrilić iz Moslovačkog Krčenika proglašen je u petak na Županijskom sudu u Osijeku krivim za počinjeno ubojstvo sumještanke Milice Drača i pokušaj ubojstva njezina supruga Milana. Sudsko vijeće kojim je predsjedao sudac Dragan Poljak, za ubojstvo mu je odredilo kaznu zatvora u trajanju od šest godina, a za pokušaj ubojstva dvije godine, što je spojeno u jedinstvenu kaznu u trajanju od sedam godina.</p>
<p> Osim toga, izrečena mu je i mjera obaveznog liječenja od alkoholizma. Podsjetimo, optužnica Županijskog državnog odvjetništva Zdrilića je teretila da je 18.svibnja 1992.godine oko 4,40 sati ušao u dvorište kuće obitelji Drača. Nakon što je, kada ga je probudila lupa vratima, vlasnik kuće Milan Drača izišao na dvorište, Zdrilić ga je napao kuhinjskim nožem zadavši mu lakše ozljede glave. Drača je tada uspio pobjeći i spasiti se. Zdrilić je potom Milici istim nožem zadao sedam uboda pa leđima i vratu od kojih je ona na mjestu preminula. </p>
<p>Riječ je o ponovljenom postupku jer je Vrhovni sud ukinuo prvostupanjsku nepravomoćnu presudu ovoga suda donesenu 1993.godine kojom je Zdrilić oslobođen optužbe. Tijekom cijeloga postupka, optuženi je izjavljivao kako on nije počinio ova kaznena djela jer je sporne večeri bio u jednome lokalu gdje se jako napio, pa su ga prijatelji u vrijeme kada se prema optužnici dogodilo ubojstvo, odnijeli kući da spava. Saslušani svjedoci potvrdili su njegovu priču, no vijeće je ove iskaze ocijenilo neistinitim jer svi prikupljeni materijalni dokazi na mjestu događaja upućuju na to da je upravo Zdrilić poćinio ova kaznena djela. Naime, Zdrilićevi otisci prstiju pronađeni su u kući obitelji Drača, a krv koja je pronađena na njegovoj odjeći odgovara krvnoj grupi ubijene Milice Drača. Osim toga, saslušan je i jedini očevidac događaja, oštećeni Milan Drača koji je pred sudskim vijećem potvrdio kako ga je kobne večeri napao Milan Zdrilić.</p>
<p> Prilikom određivanja zatvorske kazne, vijeće je Zdriliću kao olakotnu okolnost uzelo u obzir potvrdu vještaka-psihijatra da je riječ o djelomično retardiranoj osobi koja je u vrijeme počinjenja djela bila smanjeno ubrojiva, kao i to da do sada nije osuđivan. Otegotna okolnost je činjenica da je u kratkom vremenu počinio dva teška kaznena djela te motiv koji je po svemu sudeći na nacionalnoj razini jer su Milan i Milica Drača srpske nacionalnosti, a sve se odigralo u vrijeme Domovinskog rata. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Preprodavaču heroina - 20 godina, drugi put</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Nakon što mu je i Vrhovni sud RH potvrdio prvostupanjsku presudu od 20 godina zatvora, koju je izrekao Županijski sud u Splitu, Željko Kalebić (42) je putem svojeg branitelja, zagrebačkog odvjetnika Ante Madunića ponovo podnio žalbu drugostupanjskom vijeću Vrhovnog suda na tu odluku. Kalebić je podnio žalbu »zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona, kao i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja«.</p>
<p>Naime, Kalebić je bio osuđen zbog preprodaje 12,5 kg heroina i pranje novca. Određena mu je bila i mjera obveznog liječenja od ovisnosti, kao i pronađene droge i imovinska korist ostvarena kaznenim djelom. U odluci o kazni u žalbi se navodi da je ona »drastična i mimo bilokakve do sada poznate kaznenopravne prakse«. Madunić to obrazlaže činjenicom da je riječ o sosobi koja dnevno troši 5 do 10 grama heroina, a sva količina droge nezakonito pronađena u stanu, 100 grama, kao i ona koju je »dodao« svjedok, ne bi Kalebiću bila dovoljna ni za 100 dana. Obrana i dalje tvrdi da je drogu probavljao samo za svoje potrebe.</p>
<p>Da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, Madunić je u žalbi potkrijepio tvrdnjom da droga pronađena u Kalebićevu stanu, kao i ona o kojoj je godvorio svjedok, nije identična, što se vidi po fotoelaboratu, dok je sud utvrdio obratno.Obrana je osporavala svjedočenje Duje Tomića koji je »zapravo imao razloga teretiti druge, jer je i sam ulovljen na djelu iprošao je 'lišo' zahvaljujući politici tužilaštav«Govori se i o povredi odredbi kaznenog postupka, što se očitovalo u vrijeme pretrage Kalebićeva stana. Naime, kako se navodi u žalbi »nesporno je da je ptretraga obavljena u tijeku noći, da je Kalebić za to vrijeme bio vezan za radijator, te se u pretrazi moglo svašta nezakonito dogoditi«. Branitelji su tijekom postupka tražili da se taj dio dokaza izdvoji, što je bilo odbijeno. Povreda ZKP-a odnosi se i na poziciju svjedoka Tomića, za kojeg obrana smatra da je kao sudionik kaznenog djela trebao biti također optuženik. A da bi bio pojanik u ovom bi se postupku trebalo raditi o zločinačkoj organizaciji. Kako se ne radi o tome, sve što su počinili prvo i drugostupanjski sud u slučaju tretiranja svjedoka je protupravno. Pogrešna pak primjena odredbi KZ-a odnsi se na slučaj drugooptužene Vedrane kalebić (39), obrana smatra da se nju ne može tretirati kao supočinitelja, nego samo kao pomagatelja. Naime, nju se teretilo da je pribavljala telefone za Kalebića (a nije bilo provjereno da je pomoću njih počinjeno kazneno djelo), kao i da je novac stečen kaznenim djelom uložila u neke poslove (a nije provjereno je li novac steklasvojim poslovima).</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Smrtno stradala nadomak semafora</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - U petak oko 11.30 sati na raskrižju Nehajske ulice i Slavonske avenije smrtno je stradala žena stara pedesetak godina, kada je prilikom neopreznog pretrčavanja kolnika na nju automobilom naletio dvadesetsedmogodišnji mladić.</p>
<p>Naime, žena je neoprezno pretrčavala Slavonsku aveniju u smjeru Knežije, nekih desetak metara od obilježenog pješačkog prijelaza gdje se nalazi i postavljeni semafor. Tom prilikom je na nju naletio mlađi vozač u sivoj »hondi civic« registracijskih oznaka ZG 175-CN. Uslijed udara žena je naletjela na prednji vjetrobran »honde«, a potom je odbačena pet metara od mjesta udara.</p>
<p>Na mjestu događaja, pored policijske ekipe za očevide skupio se veći broj građana. No, iako je pogled na ženu prekrivenu crnom vrećom i rasazusutih torbi i kišobrana bio šokantan, prolaznike nije smetalo da komentirajući zastrašujui prizor i dalje bezobzirno pretrčavaju kolnik avenije na mjestu gdje nema ni semafora niti obilježenih pješačkih prijelaza. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tahirović - rekorder po kazni i broju nesreća</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Devetnaestogodišnjem Elvisu Tahiroviću sudac zagrebačkog Općinskog suda Ilija Desnica prošlog je tjedna izrekao dosad najveću zatvorsku kaznu u trajanju od osam godina zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je nakon gotovo jednomjesečne borbe za život teškim ozljedama podlegla dvanaestogodišnja Tea Benčec.</p>
<p>Podsjećamo, djevojčica je stradala 16. siječnja oko 16.30 sati kada je prelazila raskrižje Strojarske ulice i Avenije Vukovar preko obilježenog pješačkog prijelaza, dok je na semaforu bilo zeleno svjetlo. U tom trenutku na nju je svojim neispravnim i neregistriranim »ford taunusom« naletio pijani Tahirović, koji je upravljao brzinom većom od dopuštene, te bez važeće vozačke dozvole. Nesretna djevojčica je od siline udara odbačena na kolnik nekoliko metara dalje, baš kao i knjige posuđene u obližnjoj knjižnici koje je namjeravala tog kobnog poslijepodneva vratiti. Teini roditelji, kao i šira javnost sa zebnjom su iščekivali njezin oporavak iz duboke kome u kojoj se nalazila 24 dana, no, iako su liječnici Dječje bolnice u Klaićevoj ulici dali sve od sebe, ozljede su bile preteške.</p>
<p>No, ono što je ipak najviše zaprepastilo hrvatsku javnost bili su podaci da je Tahirović prošle godine na sličan način u Opatiji naletio na pješake, pritom ih teško ozlijedivši, te činjenica da mu je, bez obzira što je ukupno šezdesetak puta evidentiran zbog izazivanja prometnih nesreća, teških krađa provaljivanjem i nasilničkog ponašanja, pritvor određen tek kasnije. Nakon javnog prozivanja Državno odvjetništvo je Tahiroviću odredilo pritvor 2. veljače, u kojem će ostati do pravomoćnosti presude. Inače, Tahirović je na sudu izrazio žaljenje i osjećaj krivnje zbog smrti djeteta, ali se branio šutnjom. Sudac Desnica je, pak, u završnim riječima naglasio kako nema prometnog prekršaja kojeg Tahirović konbnog dana nije počinio, a time ne samo da je uništio Tein život, već i život njezinih roditelja.</p>
<p>Izrečena osmogodišnja kazna zatvora zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom svojevrstan je rekord hrvatskog pravosuđa. Dosad su taj »crni« rekord držala dvojica vozača, jedan iz Gospića koji je uz cestu pogazio trojicu pješaka te za bio kažnjen sedam godina zatvora.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Herak nije došao iz pritovora zbog srčanih tegoba</p>
<p>PULA, 20. travnja </p>
<p> - Glavna sudska rasprava, koja je danas trebala početi u Županijskom sudu u Puli u »slučaju Herak«, ponovno je odgođena zbog nedolaska prvookrivljenog, bivšeg ministra turizma Ivana Heraka.</p>
<p>Njega se tereti da je zajedno s Đanijem Bažonom, Antunom Golikom i Igorom Mlinarom počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti kako bi sebi i drugima pribavio znatnu imovinsku korist.</p>
<p>Herak se u sudnici nije pojavio zbog zdravstvenih smetnji, a po riječima predsjednika raspravnog vijeća Serđa Ferenčića, jučer ga je zbog srčanih tegoba pregledao zatvorski liječnik te je jutros upućen na pregled u pulsku Opću bolnicu. Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Stjepan Borovečki, koji je danas zamijenio državnog odvjetnika Vlatka Nuića, zahtijevao je da se prema zdravstvenom kartonu utvrdi je li Herak raspravno sposoban ili ne, te može li sudski postupak početi. Shodno tom zahtjevu rasprava je nakratko prekinuta, a nakon polusatne stanke utvrđeno je kako u Herakovu zdravstvenom kartonu posjet zatvorskog liječnika nije bio uveden. Stoga će se pravo zdravstveno stanje bivšeg ministra utvrditi tek nakon današnjeg specijalističkog pregleda. </p>
<p> S obzirom na to da nije bilo pretpostavki za početak sudskog postupka, predsjednik raspravnog vijeća Serđo Fenerčić nakon konzultacije s braniteljima odgodio je raspravu za 4. lipnja. Bivši ministar turizma Ivan Herak u pritvoru je od 27. siječnja prošle godine dok se ostali brane sa slobode. Krajem prošle godine suđenje je gotovo završeno, no zbog odlaska sutkinje Dorijane Dolenec Kujundžić na bolovanje i preuzimanja slučaja od strane novog suca, sudski je postupak krenuo iz početka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mladen Jakopec u pritvoru još mjesec dana</p>
<p>ZLATAR, 20. travnja</p>
<p> - Na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva Vrhovni sud u Zagrebu produžio je pritvor Mladenu Jakopcu za još jedan mjesec. Kako smo već pisali, Mladen Jakopec uhićen je i pritvoren od 21. studenog prošle godine zajedno sa svojim sinom Davorinom, te Stjepanom Cindorijem i Robertom Bobincem radi osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, protiv sigurnosti platnog prometa i poticanja na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju. Nakon saslušanja kod istražnog suca Davorin Jakopec, Stjepan Cindori i Robert Bobinec pušteni su na slobodu, dok je u pritvoru zadržan Mladen Jakopec.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ericsson namjerava otpustiti 10.000 zaposlenih</p>
<p>Ericssonova dobit prije oporezivanja u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje pala za 90 posto, na 59 milijuna dolara </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Objava poslovnih rezultata švedske korporacije Ericsson za prvo ovogodišnje tromjesečje rezultirala je u petak padom cijene njegovih dionica na europskim tržištima za više od osam posto. No, što je još gore, ne samo da su potvrđene najave o otpuštanju tisuća zaposlenika korporacije širom svijeta već bi njihov broj mogao biti i mnogo veći od onoga koji se dosad spominjao. Naime, plan povećanja efikasnosti kompanije mogao bi pogoditi čak 10.000 od ukupno 105.000 Ericssonovih zaposlenika, a ne samo 6000 kao što se očekivalo. Više od polovice zaposlenika koji će ostati bez posla je izvan Švedske. U svojem nedavnom obraćanju zaposlenicima Ericssona predsjednik i generalni direktor korporacije Kurt Hellström najavio je, među ostalim, da će se broj zaposlenika u Kumli (Švedska) smanjiti za 1500 ljudi, a u kompanijama u Linköpingu sudbina tehnološkog viška čeka 1100 ljudi. Obustavit će se i proizvodnja mobilnih telefona i u Velikoj Britaniji, što će pogoditi oko 1200 zaposlenika. </p>
<p>»Detaljne posljedice za svako tržište i poslovnu jedinicu uključujući i smanjenje broja djelatnika na određenim područjima objavit će se kada se potpuno završe lokalni programi mjera smanjenja troškova«, stoji u priopćenju pristiglom u petak iz zagrebačkoga Ericsson Nikole Tesle (ETK), koje je potpisala Snježana Bahtijari.</p>
<p> Dobit korporacije Ericsson prije oporezivanja, kako se navodi, u prvom je ovogodišnjem tromjesečju drastično smanjena u odnosu na isto razdoblje lani (za čak 90 posto) i iznosi oko 59 milijuna US dolara. Ukupna je prodaja, u usporedbi s rezultatima za prvo prošlogodišnje tromjesečje, pala za pet posto. Telekomunikacijski sustavi bilježe solidan rast od 13 posto, ali je efekt tog rasta smanjen padom poslovanja u području mobilnih telefona od čak 52 posto. Za drugo ovogodišnje tromjesečje očekuje se da će dobit prije oporezivanja biti na istoj razini kao u prvom tromjesečju.</p>
<p> Financijska izvješća, kažu u Ericssonu, odraz su činjenice da cjelokupno tržište mobilnih komunikacija u ovom trenutku ne postiže onu razinu rasta koja je ostvarivana zadnjih nekoliko godina. Usporavanje gospodarskog rasta (recesija) pogodilo je cjelokupnu svjetsku industriju, a posebno telekomunikacije, područje karakteristično po intenzitetu ulaganja. Uz to, objašnjavaju, na poslovanje svjetskih isporučitelja telekomunikacijske opreme i rješenja utječe i činjenica da operatori odgađaju dalja ulaganja u tehnološki prijelaz prema trećoj generaciji mobilnih sustava.</p>
<p> »Ovako neizvjesnom stanju na tržištu, jer u dogledno vrijeme nema naznaka brzoga preokreta, Ericsson mora prilagoditi svoje poslovanje, organizaciju i optimizirati ljudske potencijale. Jedino će se na taj način postići uštede u poslovanju, koje su od vitalnog značaja za budućnost korporacije i njen dalji opstanak na tržištu na dosadašnjoj razini«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Ericsson je počeo s provođenjem mjera smanjenja troškova poslovanja kako bi ih smanjio za barem dvije milijarde dolara godišnje, a one su opsežnije i značajnije od mjera što ih je korporacija već primijenila u sklopu programa »Povratak profita«, koji se odnosi na područje mobilnih telefona. </p>
<p>U Ericssonu tako slijedi smanjenje prodajnih, općih i administrativnih troškova u svim poslovnim jedinicama i na svim korporativnim razinama. Planira se i značajno smanjenje aktivnosti na pojedinim tržištima, što znači smanjenje broja ureda, vanjskih savjetnika i zaposlenika. Tako će se broj vanjskih savjetnika, kojih je danas oko 15.000, smanjiti u nekim područjima i za više od 50 posto, a gdje god to prilike budu dopuštale, oni će se zamijeniti Ericssonovim djelatnicima. Planira se i uže povezivanje Ericssonovih razvojnoistraživačkih djelatnosti uz centralnu koordinaciju razvojnih resursa. Centralizirat će se nadzor nad informacijskom tehnologijom, odrediti korporativni prioriteti i smanjiti troškovi.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ericsson Tesla: Još se ne zna hoće li biti otpuštanja</p>
<p>Kako će se najavljeno »optimiziranje ljudskih potencijala« švedske korporacije odraziti na Ericsson Nikolu Teslu i njegovih 1.400 zaposlenih (od kojih 75 posto ima visoku stručnu spremu), još se ne zna. Naime, kako nam je rekla Snježana Bahtijari, još ne raspolažu tom informacijom zato što je tek počela primjena programa za efikasnije poslovanje cijele korporacije (Efficiency program 2001).</p>
<p> »To će se znati kad se završe lokalni programi, odnosno prilagodbe aktivnosti u cijelom svijetu. No mi smo već počeli smanjivati troškove na svim razinama. Optimisti smo jer smo u najvećem dijelu poslovanja vrlo dobro pozicionirani na tržištima srednje i istočne Europe. Očekujemo posjet projektnog tima na razini korporacije, koji će posjetiti sve lokalne kompanije, pa i ETK i snimiti situaciju. Nakon toga znat ćemo više. Fokus je na tome da moramo biti efikasniji da bismo bili konkurentni, jer budućnost i ove kompanije ovisi o tome koliko će uspješno provesti program štednje«, zaključila je Bahtijari.</p>
<p>Inače, u ETK su već osnovali kompanijski tim na čelu s Ĺke Enellom i Rajkom Pfaffom, predsjednikom uprave i njegovim zamjenikom, čiji je osnovni zadatak smanjenje troškova i povećanje efikasnosti ETK-a.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dobit Splitske banke 46,6 milijuna kuna </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Splitska je banka lani ostvarila 46,6 milijuna kuna neto profita, što je 22 posto više nego 1999., izvijestio je predsjednik Uprave Splitske banke Tomo Bolotin na Glavnoj skupštini, na kojoj je podnio izvješće o poslovanju banke, koje je jednoglasno prihvaćeno. Glavnoj skupštini Splitske banke prisustvovali su i direktor Državne agencije za sanaciju banaka Marinko Filipović, splitski gradonačelnik Ivan Škarić, predsjednica Županijske gospodarske komore Jadranka Radovanić i pročelnik Odjela za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije Vicencije Bijuk. </p>
<p>Bolotin je kazao kako se Splitska banka približava europskim poslovnim standardima. Prošle su godine u Splitskoj banci depoziti porasli 13,9 posto, a krediti 22 posto. Ukupna bilanca potkraj godine iznosila je 8,028 milijuna kuna, što je osam posto više nego 1999. Poslovanje s građanima i dalje će ostati glavna orijentacija banke, poručio je predsjednik Uprave. Ukupna su sredstva građana potkraj prošle godine dosegla 4.596,6 milijuna kuna, a devizna je štednja iznosila 4.283,9 milijuna kuna.</p>
<p> Na Skupštini banke dioničari su donijeli odluku o prestanku mandata dvojici članova Uprave, odnosno razriješili su Peru Vrdoljaka i Jeru Kušteru. Tako će Upravu ubuduće sačinjavati četiri člana: Tomo Bolotin, Darko Medak, Stjepan Kolovrat i Adriano Carsi. Banka će nastojati podići razinu bankovnih usluga i proizvoda, osobito onih koji se ne pružaju na šalteru, nego izravno preko moderne informatičke tehnologije. U vlasničkoj strukturi Splitske banke Uni Credito Italiano ima većinski udio, odnosno 62,6 posto dioničkog kapitala banke.</p>
<p>D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mraz uništio voćnjake - voćari traže proglašenje elementarne nepogode </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Plantažni nasadi jabuka, krušaka, bresaka, jagoda i drugoga voća u najvećem dijelu kontinentalne Hrvatske pretrpjeli su izuzetno velike štete zbog izrazito niskih temperatura - u noći s 14. na 15. travnja i do minus 7 Celzijevih stupnjeva, zbog čega su voćari zatražili hitno proglašenje elementarne nepogode i utvrđivanje šteta.</p>
<p>U Hrvatskoj voćarskoj zajednici još nemaju potpunih podataka kakvo je stanje u pojedinim dijelovima Hrvatske, ali predsjednik Zajednice Željko Banjavčić upozorava da će zbog nepogode koja je pogodila voćnjake ove godine proizvodnja biti daleko niža od očekivane. </p>
<p> Predstavnike voćara u četvrtak je primio pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Pažur s kojim su razgovarali o štetama koje su pretrpjeli voćnjaci te mjerama za ublažavanje posljedica kao i općenito o stanju u voćarstvu.</p>
<p> Štete u voćnjacima posljednjih se godina zbog različitih elementarnih nepogoda stalno događaju, a samo prošle godine zbog velike suše proizvodnja je jabuka bila 40 posto niža od planirane, kazao je Banjavčić. Osim elementarnih nepogoda voćarstvo je suočeno i s nizom problema koje bi trebalo hitno rješavati, a voćari su izradili i strategiju koja bi trebala biti vodilja k vraćanju na profitabilnost te proizvodne grane. </p>
<p> Voćari drže da su susjedne države tu proizvodnju dobro uredile, a prema sličnom modelu trebalo bi se raditi i u Hrvatskoj. Od prošle je godine prvi put uveden i poticaj za nove nasada voćnjaka, no voćari kažu kako se time stvaraju novi proizvođači koji će prije ili kasnije biti suočeni s istim problemima s kakvima se oni suočavaju danas. Stoga bi bilo potrebno uz suradnju države subvencionirati tu proizvodnju na drugačiji način, pomaganjem u osiguravanju povoljnih kreditnih linija, te zajedničkim ulaganjem u hladnjače i dr. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Potpisan ugovor o plinofikaciji Vukovara</p>
<p>VUKOVAR, 20. travnja</p>
<p> - Vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl i načelnici općina Bogdanovci, Trpinja, Nijemci, Tompojevci, Borovo, Negoslavci i Markušica potpisali su u petak u Vukovaru ugovor o koncesiji za opskrbu prirodnim plinom, te gradnji i održavanju plinskog sustava, vrijedan 25 milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>Predstavnici koncesionara, odnosno vinkovačke tvrtke Emanita, Ivan Bakić i slovačke tvrtke Ekomil Juraj Milo obvezali su se ugovorene radove obaviti za 43 mjeseca, za što su dali i jamstvo od dva i po milijuna njemačkih maraka. Koncesija se daje na 30 godina od izdavanja uporabne dozvole. Pročelnik vukovarskog Ureda za komunalno uređenje grada Krešimir Šlahauzer istaknuo je da nakon potpisa ugovora slijedi izrada tehničke dokumentacije, a potom ishođenje građevinske dozvole za predviđene radove na gradnji plinske mreže. </p>
<p>Kako Vukovar već ima građevinsku dozvolu, očekuje se da će radovi početi u prvoj polovici svibnja, a s obzirom na to da je plinska mreža iz smjera Vinkovaca sagrađena do vukovarske četvrti Lužac, pa će i svi radovi krenuti odatle. U toj prvoj fazi mreža će se sagraditi u Borovu Naselju i u vukovarskom središtu. </p>
<p>Valja istaknuti da građani neće plaćati priključak, te da će se svima onima koji nemaju instalacije za uvođenje plina u domaćinstva pružiti mogućnost kreditiranja na tri do četiri godine. Trenutačno, kazao je Šlahauzer, Vukovarci žive u 10.000 stambenih jedinica, kuća i stanova. Osim navedenog, u Vukovaru i drugih sedam općina provodit će se ankete među pučanstvom. Prva plinska trošila u tom će gradu, kazao je Bakić, biti uključena već za tri do četiri mjeseca, a cijena isporučena plina bit će 1,20 kuna po prostornom metru, što je niže nego na ostalom području Vukovarsko-srijemske županije, gdje tu uslugu obavljaju Plinara istočne Slavonije i Ina.</p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Na pomolu dogovor između Pantovčaka i Banskih dvora? </p>
<p>Nakon šesterosatnog sastanka, nikakvog službenog priopćenja o tom nije bilo (!), ali, kako Vjesnik doznaje iz svojih izvora, ministar obrane ubuduće najvjerojatnije neće biti u zapovjednoj vertikali / Najveći dio sastanka prošao je u raspravi o Zakonu o obrani, čiji će se prijedlog, po svemu sudeći, sastaviti zajednički </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Nakon šestosatnog »sastanka pomirenja« na kojemu su se u petak u 17 sati u Vili Weiss sreli predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan sa suradnicima, iz pouzdanog izvora koji je želio ostati anoniman doznajemo da su se uz puno povišenih tonova i tenzija, dvije pregovaračke ekipe uspjele dogovoriti da zajednički predlože novi Zakon o obrani.</p>
<p> Predsjednikova ekipa pri tom je, navodno, uspjela blokirati MORH-ov prijedlog prema kojemu bi ministar obrane bio u zapovjednoj vertikali, ali ne i izravno odgovaran predsjedniku kao vrhovnom zapovjedniku vojske. To je jedna od ključnih nesuglastica između Ureda predsjednika i Ministarstva obrane koja je na ovom sastanku, čini se riješena na tragu predsjednikovih ustavnih ovlasti prema kojima je on zapovjednik vojske u ratu i u miru, a ne samo u ratu kako je predlagano iz MORH-a. Dojam je, kaže naš izvor, da se Glavni stožer i predsjednikovo okruženje nadaju da će se u tome, kad konačno i krene stvaranje Zakona o obrani, ipak pridobiti MORH. Kako doznajemo, Mesićev je tim zadovoljan što su uspjeli argumentima obraniti predsjednikove ustavne ovlasti vezane uz zapovjedanje vojskom, a najveći dio šesterosatnog sastanka potrošen je upravo na prijedloge vezane uz Zakon o obrani.</p>
<p>Iako ni predsjednik ni premijer nikada nisu izrijekom potvrdili da je riječ o sastanku pomirenja, takav se zaključak stvorio nakon što već mjesecima javno iznose nesuglastice oko prevlasti nad tajnim službama i budućnosti hrvatske vojske. Sastanak se neslužbeno najavljuje već tri dana, pa i odtuda dojam i nadanje javnosti za bilo kakvu službenu izjavu. Međutim, brojni su novinari u petak poslije podne ostali prikraćeni za izjavu. Nakon upornog inzistiranja sedme sile, dva sata nakon početka sastanka odgovoreno je iz Mesićevog Odjela za informiranje telefonskom porukom kako - izjava neće biti. Neslužbeno je poručeno da je takva odluka zapravo uslijedila na intervenciju premijera Račana koji se, svjedoče fotoreporteri koji su za razliku od novinara ušli snimiti susret, začudio nazočnosti novinara i snimatelja upitavši »otkud oni tu«, unatoč logičnoj i očekivanoj zainteresiranost medija za sastanak čiji su sudionici već dulje vrijeme glavni akteri intenzivnih medijskih prepucavanja.</p>
<p>U Predsjednikovoj su ekipi na sastanak stigli njegovi savjetnici za nacionalnu sigurnost, vojsku i unutarnju politiku, Željko Bagić, Imra Agotić i Igor Dekanić. Uz premijera Račana sjeli su s druge strane stola njegov zamjenik dr. Goran Granić te ministri unutarnjih poslova, obrane i pravosuđa, Šime Lučin, Jozo Radoš i Stjepan Ivanišević.</p>
<p>Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Petar Stipetić trebao je, najavljivalo se neslužbeno s Pantovčaka, na ovom sastanku samostalno iznijeti svoje stavove, vojničke i profesionalne, nastojeći i tako pokazati kako ne želi da ga bilo koja strana upleće u međusobna politička prepucavanja. Od čelnika obavještajne zajednice pri vojsci i policiji u vili na Prekrižju pojavio se samo Tomislav Karamarko, predstojnik UNS-a. </p>
<p>U pomanjkanju bilo kakvih službenih informacija o rezultatima sastanka, treba podsjetiti da se predsjednik, premijer, MORH i Glavni stožer razilaze u stavovima o podjeli ovlasti nad tajnim službama i budućem ustroju vojske. Buknuo je zbog toga zadnjih dana i otvoreni sukob između ministra Radoša i predsjednikova savjetnika za obranu i vojna pitanja generala Imre Agotića. Na Pantovčaku, naime, smatraju da sadašnjih šest prijedloga koje kolaju raznim neslužbenim kanalima između Ureda Predsjednika, Vlade, MORH-a i obavještajne zajednice idu za tim da se predsjedniku države i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga oduzmu i preostale ustavne ovlasti kontrole i nadziranja tajnih službi, te imenovanje i razrješenje njihovih čelnika. Predsjedniku Mesiću to nije po volji, pa je njegova ekipa i uoči sastanka neslužbeno davala doznanja da su nepopustljivi u obrani predsjedničkih ustavnih ovlasti koje mu osiguravaju usmjeravanje i kontrolu nad tajnim službama. Kad je riječ o budućem Zakonu o obrani, Predsjednikovi ljudi argumentima se suprostavljaju ukidanju vojnog roka dok se za to ne stvore uvjeti. Smatraju da je profesionalna vojska skupa za hrvatske prilike, no ujedno podsjećaju da je skraćivanje vojnog roka na šest mjseci jasan dokaz da Hrvatska ide u pravcu profesionalizacije vojske. Po njima, ni Sigurnosno-informativna služba ne treba kontrolirati Oružane snage, kako to inače predlaže MORH, već ta nadležnost treba ostati jedino saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Obje strane najavljivale su uoči sastanka da se ne radi o povijesnom susretu, te poručivali medijima da ne trebaju očekivati spektakl. Pokušat će se dogovorom zadovoljiti interesi svih strana, a velikim pomakom smatraju već i samu činjenicu da su sjeli za isti stol pokušavajući zajednički konačno riješiti tko i pod kojim uvjetima kontrolira tajne službe i zapovjeda vojskom. Jesu li se u tome usuglasili, novinari, a time ni hrvatska javnost na žalost nisu uspjeli ništa službeno doznati. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ihas: Uredba o koeficijentima u javnim službama osjetit će se na plaći već u travnju</p>
<p>Vlada se izjasnila da su joj prosvjeta i znanost prioriteti pa bi, prema novim koeficijentima, prosvjeta dobila 12, a znanost 18 posto više novca / Prema Granićevu obećanju, Vlada će pratiti učinke keoficijenata, a bude li nepravilnosti uredba će se u rujnu izmijeniti</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - »Vlada će sljedećeg utorka ili četvrtka donijeti dvije uredbe o koeficijentima složenosti poslova u javnim i državnim službama, a novi koeficijenti primjenjivali bi se na travanjsku plaću, koja se isplaćuje u svibnju«, kazao je novinarima u petak, nakon hitnog sastanka u Vladi Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. </p>
<p>Na sastanku u Vladi sa zamjenikom premijera Goranom Granićem i resornim ministrima dogovoreno je da deset sindikata javnih i državnih službi i ministarstva pokušaju još do ponedjeljak korigirati uredbe. Sindikati su, kaže Ihas, dobili nešto izmijenjen prijedlog uredbi, u kojima su povećani neki koeficijenti za znanost i prosvjetu, a smanjeni koeficijenti za položajna zvanja (voditelji, ravnatelji, načelnici), te za čistačice, što će u Ustavnom sudu osjetiti na 30 posto manjim plaćama. </p>
<p>»Granić nam je rekao da su za Vladu prosvjeta i znanost prioriteti. Tako bi, da bi se primijenili novi koeficijenti, prosvjeta trebala dobiti 12 posto više sredstava (ili oko 600 milijuna kuna), a znanost 18 posto«, ističe Ihas. Napominje kako bi se za 85 posto državnih službi sredstva za plaće smanjila za sedam posto, a to se odnosi na MORH, MUP, ministarstva vanjskih poslova, turizma i pravosuđa gdje su isplaćivani posebni dodaci, dok bi za ostalih 15 posto službi sredstva rasla za 15 posto. </p>
<p>Vlada je simulaciju plaća napravila na osnovici od 4551 kunu, ali je, kaže Ihas, Granić na sastanku rekao da će osnovica biti sigurno manja. Prema Granićevu obećanju Vlada će pratiti učinke keoficijenata, a bude li nepravilnosti uredba će se u rujnu izmijeniti. Sindikat državnih službenika čeka iduću isplatu plaća, nakon čega će odlučiti o mogućim sindikalnim akcijama, najavio je Ihas. </p>
<p>Prema simulacijama sindikata, u državnim službama najviše će pasti plaće zaposlenih sa srednjom stručnom spremom i pred mirovinom, čak za 11 posto. Iako će u državnim službama plaće manje pasti nego u javnim službama, Ihas ističe da državni službenici nisu zadovoljni uredbom, jer je ista stručna sprema bolje plaćena u javnim nego u državnim službama. Tako VŠS nastavnik ima koeficijent od 1,10 do 1,20, a VŠS radnik u državnoj upravi 0,90.</p>
<p>Proklamirani cilj Vlade da se za isti rad odrede iste plaće nije do kraja ostvaren, tvrdi Ihas, a uredbom se naziru želje pojedinih javnih službi i ministarstava. Ihas nema ništa protiv toga da znanost i prosvjeta imaju prioritet, no ne slaže se da toliko odskaču od državnih službenika. Donošenje uredbe preko noći ishitreno je i površno, a 100.000 državnih službenika je u strahu, kaže Ihas, zbog nagovještaja da će poslije lokalnih izbora krenuti racionalizacija i otpuštanja. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U ponedjeljak odluka o direktoru i glavnom uredniku »Slobodne Dalmacije«</p>
<p>SPLIT, 20. travnja</p>
<p> - O sudbini predsjednika Uprave »Slobodne Dalmacije« Miroslava Ivića i glavnog urednika istoimenoga lista Josipa Jovića raspravljala je u četvrtak poslijepodne splitska politička koordinacija. Na sastanku u splitskoj Banovini, održanom iza čvrsto zatvorenih vrata, o sudbini »Slobodne« raspravljali su HSLS-ov gradonačelnik i saborski zastupnik Ivan Škarić, njegov zamjenik Miroslav Buličić (HSLS), SDP-ov dogradonačelnik Veljan Radojković i novi predsjednik Nadzornog odbora splitske novinske kuće Zoran Milas.</p>
<p> Vjesnikov izvor opovrgnuo je informaciju da se Nadzorni odbor »Slobodne Dalmacije« trebao sastati u petak kako bi konačno smijenio predsjednika Uprave. Sjednica je, kako doznajemo, sazvana za ponedjeljak, a na dnevnom bi redu doista trebala biti smjena direktora »Slobodne«.</p>
<p> Naš izvor tvrdi da Ivićeva smjena, koju traži SDP, neće proći bezbolno. Poznato je, naime, da HSLS pokušava, ili je barem pokušavao spasiti Ivićevu »glavu«, za razliku od SDP-a, koji ustraje u tome da na mjesto predsjednika Uprave bude imenovan Srđan Kovačić, nekadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Split, a danas glavni pregovarač splitske vlasti s američkom grupacijom AFCO. Poznato je da će HSLS-ovci učiniti sve kako bi spriječili svoje koalicijske partnere u nakani da Ivića smijene prije lokalnih izbora, iako je upitno hoće li u tome i uspjeti.</p>
<p> Vjesnikov sugovornik potvrdio je da je Kovačić najizgledniji kandidat za novog predsjednika Uprave, a s obzirom na informaciju iz HSLS-a da će ta stranka inzistirati na tročlanoj Upravi, može se zaključiti da Ivić »definitivno pada«. Samo je pitanje hoće li Ivić, koji trenutačno nosi atribut Škarićeva čovjeka, »pasti« prije ili poslije lokalnih izbora. Saznali smo također da splitska politička koordinacija nije posebno raspravljala o Josipu Joviću, »jer on broji svoje posljednje sate na dužnosti glavnoga urednika«.</p>
<p> Politička koordinacija razmatrala je i revizorsko izvješće o poslovanju splitske novinske kuće, koje je sastavila zagrebačka tvrtka »Audid«. Kada je 5. ožujka Skupština »Slobodne Dalmacije« izabrala novi Nadzorni odbor, očekivalo se da će istoga dana biti razriješen i predsjednik Uprave. No, to se nije dogodilo, s obrazloženjem da treba pričekati revizorsko izvješće. Kada je elaborat napokon stigao, vladajući dvojac (HSLS i SDP) sukobio se oko Ivićeve smjene. Vjesnik saznaje da će HSLS pristati na Ivićevu smjenu samo pod dva uvjeta: da se ona dogodi nakon lokalnih izbora i da se imenuje tročlana uprava. </p>
<p>Ako istaknemo da SDP u predizbornu kampanju nikako ne želi ući sa »Škarićevim čovjekom« na čelu »Slobodne«, onda je suvišno objašnjavati zašto na sastanku u Banovini koalicijski partneri nisu uspjeli postići dogovor. Navodno su se uspjeli usuglasiti samo oko plana sanacije, koji je ponuđen Vladi. Do ponedjeljka u 9 sati, za kada je sazvana sjednica Nadzornog odbora »Slobodne«, preostala su samo dva dana. Dakle, malo vremena za veliki ulog koji je u igri. Ili, kako reče Vjesnikov sugovornik, »borba HSLS-a i SDP-a za 'Slobodnu Dalmaciju' vodit će se do posljednje kapi krvi«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jakovčić: Hrvatska bi do 2004. trebala ispuniti uvjete za ulazak u EU</p>
<p>LOVRAN, 20. travnja</p>
<p> - Treća međunarodna konferencija pod nazivom »Gospodarski sustav Europske unije i uključivanje Republike Hrvatske«, održava se u petak i subotu u Lovranu, uz sudjelovanje više od stotinu sudionika iz Europe, SAD-a i Japana. Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić u petak je u uvodnom govoru istaknuo da bi Hrvatska do 2004. godine trebala ispuniti sve uvjete za punopravno članstvo u EU, da bi 2006. ušla u EU, a da je sada prioritet naše zemlje potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te da će početak pregovora o punopravnom članstvu započeti 2002. godine.</p>
<p> On je napomenuo da je gospodarski rast najzahtjevniji zadatak Hrvatske u procesu približavanja EU. Jakovčić vjeruje da će Europska unija svoje zadovoljstvo našom zemljom, pokazivati i ubuduće, a da će Hrvatska ići prema EU zacrtanim tempom. Hrvatska je jedina od tranzicijskih zemalja koja je decentralizirala proces približavanja Europskoj uniji, osnivanjem 20 županijskih savjeta za europske integracije, s ciljem da građani budu pravovremeno upoznati sa svim prednostima ulaska u EU. </p>
<p>Organizatori ove konferencije su Ekonomski fakultet u Rijeci u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Trstu i Europacentrum - JM Sveučilišta u Antwerpen uz potporu Komisije EU, Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva za europske integracije, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.</p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Račan: Vladina je dužnost stvoriti konkurentan hrvatski proizvod</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - O programu modernizacije Hrvatskih željeznica (HŽ) i planovima za obnovu gradskog prometa u Zagrebu u petak su u Tvornici željezničkih vozila (TŽV) »Gredelj« razgovarali premijer Ivica Račan i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s direktorom HŽ-a Marijanom Drempetićem te direktorom TŽV »Gredelj« Damirom Štefanom.</p>
<p>»U TŽV 'Gredelj' došao sam vidjeti kako se ostvaruje strateška orijentacija hrvatske Vlade na razvoj i investicije, a podsjećam da je bilo skepse kada je Vlada donijela odluku da se ove godine u investicije, što se tiče državnih poduzeća, ide s iznosom od 11 milijardi kuna«, istaknuo je premijer Račan.</p>
<p>Stimulacija stvaranja hrvatskog proizvoda također je usmjerenje hrvatske Vlade, a dužnost joj je da se i na tom području stvori konkurentan hrvatski proizvod, kaže Račan i dodaje »doista nas interesira što je sve potrebno učiniti kako bi dobili naš tramvaj, naš vagon, našu lokomotivu - proizvod konkurentan i po kvaliteti i po cijeni uvoznom«.</p>
<p>»Zahvaljujući vrlo hrabrom i ambicioznom programu Hrvatskih željeznica, koji je podržala hrvatska Vlada, TŽV Gredelj danas ima punu zaposlenost pa čak zapošljava i nove radnike«, rekao je Damir Štefan, direktor TŽV »Gredelj«. Ta je tvrtka u prošla dva mjeseca primila 116 novih djelatnika, te sada ukupno zapošljava 1703 radnika.Istaknuo je još kako je ta tvrtka praktički pred potpisivanjem ugovora za velik projekt 70 niskopodnih tramvaja za grad Zagreb, i za obnovu pet prigradskih vlakova, a tvrtku očekuje i preseljenje iz centra grada na lokaciju u Vukomercu.</p>
<p>U TŽV-u »Gredelj« ističu da će im radni kapaciteti biti u iduće 3 do 4 godine popunjeni s obzirom na planiranu rekonstrukciju 38 putničkih željezničkih vagona, zatim remont 20 dizel električnih lokomotiva kao i planiranom gradnjom tramvaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Antunović u Gospiću: Vlada je spremna pomoći ubrzanjem projekata</p>
<p>GOSPIĆ, 20. travnja</p>
<p> - O oživljavanju gospodarstva, obnovi i povratku ljudi na područja posebne državne srbi razgovarala je u petak potpredsjednica Vlade Željka Antunović s čelnicima Gospića i Ličko-senjske županije. </p>
<p>Unatoč gospodarskim teškoćama te županije, u kojoj je više od 4200 nezaposlenih, Županija je, u suradnji s mjerodavnim ministarstvima, posljednjih godina uložila znatna proračunska sredstva u poticanje razvoja obiteljskog gospodarstva i poduzetništva, osobito u poljoprivredi i turizmu, izvijestili su potpredsjednicu Vlade župan Ante Frković i gospićki gradonačelnik Milan Kolić. »Vlada i ministarstva pomoći će u ubrzanju projekata, nalaženju strateških partnera, snižavanju kamata i osiguravanju jeftinijih sredstava, kojima će se financirati razvoj turizma, poljoprivrede i drugih prirodnih resursa«, istaknula je Željka Antunović. Kazala je da je pozorno saslušala predstavnike lokalne zajednice koji se zauzimaju za trasu autoceste Bosiljevo - Sveti Rok, na dionici od Žute Lokve do Ličkog Lešća, koja bi trebala biti u tzv. južnoj varijanti E (obroncima južnog Velebita) nasuprot varijantama koje bi narušile prirodne vrijednosti Gacke doline. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sanader: HDZ-ov uspjeh na lokalnim izborima označit će raspad šestorke</p>
<p>SPLIT, 20. travnja</p>
<p> - Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader izjavio je u petak, na konferenciji za novinare u Splitu, da će njegova stranka na lokalnim izborima u svibnju »postići odlične rezultate, što će označiti definitivan raspad vladajuće šestorke«.</p>
<p> Sanader je kazao da je HDZ prekinuo s desetogodišnjom praksom, prema kojoj je stranačka središnjica odlučivala o imenima kandidata i njihovu redoslijedu na izbornim listama. Dodao je da Predsjedništvo HDZ-a ostavlja punu slobodu stranačkim ograncima i prijeizbornom i poslijeizbornom koaliranju.</p>
<p> Predsjedništvo HDZ-a najoštrije osuđuje novi upad međunarodnih vojnih snaga u Hercegovačku banku, ocjenjujući da je riječ o nepotrebnoj demonstraciji sile, izvijestio je Sanader, ističući da međunarodna zajednica ne shvaća da su bosanski Hrvati potpuno obespravljeni. »Hrvatska Vlada zanemaruje problem Hrvata u BiH, unatoč tome što ima ustavnu obvezu, a osim toga, na skrb o bosanskim Hrvatima, obvezuje je i Daytonski sporazum«, rekao je Sanader, poručujući Vladi da ispuni i svoju moralnu obvezu prema najugroženijem narodu u BiH.</p>
<p> Sanader je osudio i najnovije poskupljenje goriva, ustvrdivši da se Vlada skriva iza floskule o slobodnom formiranju cijena. Predsjedništvo HDZ-a, na sjednici održanoj u četvrtak, osudilo je i ponašanje Hrvatske televizije, »koja namjerno ignorira oporbu, kako bi joj suzila manevarski prostor u predizbornoj kampanji«. Dodao je da HTV, koji nije izvijestio o sjednici Predsjedništva HDZ-a, još nije donio pravila o praćenju predizborne kampanje, što je »korak prema totalnom jednoumlju«. Predsjednik HDZ-a ističe da Hrvatska televizija nije dobila novo Upravno vijeće samo zato što sadašnje čelništvo HTV-a treba poslužiti SDP-u za predstojeće izbore.</p>
<p> Sanader je kazao da se ne misli ispričati predsjedniku HSP-a Anti Đapiću, koji je nedavno poručio da zbog izjava čelnika HDZ-a u Belom Manastiru, pravašima ne pada na pamet koalirati s HDZ-om. »Ostajem pri tvrdnji da je HDZ jedina ozbiljna politička alternativa«, rekao je Sanader, ustvrdivši kako, unatoč tome, gaji simpatije prema pravašima. </p>
<p>Čelnik splitskoga HDZ-a Zvonimir Puljić izvijestio je da će HDZ u Splitu izaći na izbore s HDRS-om, HKDU-om i HKDS-om, te da će on predvoditi zajedničku izbornu listu za Gradsko vijeće Splita. Predsjednik splitsko-dalmatinskoga HDZ-a Ilija Krišto kazao je pak da će županijski ogranak stranke izaći na izbore sa strankama, okupljenima u Hrvatskom bloku, a izbornu listu predvodit će župan dr. Branimir Lukšić</p>
<p>D. Stella</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Odluka o istarskom Statutu može se otezati unedogled </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa nije se u petak izjasnilo o Statutu Istarske županije. U Ministarstvu kažu da je rok od osam dana u kojem moraju obustaviti primjenu Statuta, ako ocijene da je on neustavan - neobavezujući. Odnosno, kažu, riječ je o roku čije propuštanje »ne proizvodi nikakve pravne posljedice«. Poznato je da je Statut dostavljen Ministarstvu prije tjedan dana. Zbog načina na koji se se računaju rokovi, rok od osam dana istječe početkom idućeg tjedna. Ako Ministarstvo obustavi primjenu Statuta, od Vlade može zatražiti da ga pokuša osporiti pred Ustavnim sudom. No, ne ospori li Vlada Statut pred Ustavnim sudom, Statut stupa na snagu u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva iz Ministarstva. </p>
<p>Ovu zakonsku petljavinu dodatno komplicira rastezljivost rokova. Iz toga onda proizlazi da će se odluka o Statutu svakako donijeti nakon lokalnih izbora. Drugim riječima, za to će se tražiti politički najpogodniji trenutak. Pritom valja spomenuti i to, da Ustavni sud nije vezan nikakvim rokovima, te odluku o Statutu, ako se on pojavi pred njim, može otezati unedogled.</p>
<p>B. Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kako naći nekoga tko bi u »Grand Hotel Lopud« ulagao - iz ljubavi</p>
<p>DUBROVNIK, 20. travnja</p>
<p> - »Imam žarku želju ići u Dubrovnik, ali u niti jedan dubrovački hotel«. Citirana rečenica dio je diskusije što se protekloga tjedna mogla čuti na javnoj tribini dubrovačkog Društva prijatelja prirode »Dub«, na temu budućnosti »Grand Hotela Lopud«. Predstavljena zanimljiva inicijativa, premda naoko utopistička, da spomenuti objekt, kojem inače prijeti stečajni postupak, postane - ljetovalištem svjetske studentske elite. </p>
<p>Osim te ideje, koju su nazočni podržali, diskusija je iskristalizirao nešto čemu se organizatori ipak nisu nadali - oštru polarizaciju između kulture i biznisa. Na početku tribine 'mirni' slušači potaknuli su, naime, niz aktualnih pitanja, na koja organizatori nisu bili spremni odgovoriti, pa je na koncu ostalo nedorečeno gdje pronaći novoga vlasnika koji bi »ulagao iz ljubavi« u hotel, ali i na koja to prava (i dionice) mogu računati bivši vlasnici konfiscirane imovine, u ovom slučaju Grand Hotela Lopud.</p>
<p> Vratimo se na početak citirane rečenice - u Dubrovniku ne postoji hotel u kojem bi netko odsjeo radi njegova interijera. Lopudski je, pak, hotel, čulo se, moderno djelo na renesansnim perivojima. Budući je doslovce sav od betona zovu ga i kućom 'simfonije betona', te je kao takav spomenik moderne arhitekture kojem, kako je rekao predsjednik »Duba« dr. Stijepo Bogdanović, treba vratiti dušu i život. No, prvo ga valja 'izvući' iz stečajne mase poduzeća »Lopud«. A hoće li iza te ideje stati i javnost, odnosno Grad, zasad je ipak teško reći. </p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Potpisan Sporazum o izgradnji prvih 220 socijalnih stanova u Zadru</p>
<p>ZADAR, 20. travnja</p>
<p> - »Zadar je prvi veliki dalmatinski grad u kojemu je počeo proces ovakvog oblika stanogradnje. Slijede Split, Šibenik i Dubrovnik, s nešto manje stambenih jedinica. Prvi će stanari useliti već slijedećega ljeta. Ovo je vrlo dobar program poticane stanogradnje i zadovoljan sam činjenicom da su u njegovoj realizaciji prevladali opći, a ne stranački interese«, istaknuo je Radimir Čačić, ministar za javne radove obnovu i graditeljstvo u petak, nakon potpisivanja Sporazuma o izgradnji stanova po Programu socijalno poticane stanogradnje. U ime Grada Zadra, Sporazum je potpisao gradonačelnik Božidar Kalmeta.</p>
<p>U roku od dva-tri mjeseca Ministarstvo će objaviti natječaje za projektante i izvođače radova, a gradnja bi počela u rujnu. Oko tisuću Zadrana pokazalo je već veliko zanimanje za kupnju stana. </p>
<p>Ministar Čačić je u sklopu radnog posjeta Zadarskoj županiji razgovarao i s predsjednicima Mjesnih odbora otoka u sastavu Grada Zadra, želeći se upoznati sa stanjem i gospodarskim razvojem zadarskih otoka. Zatim je obišao Dugi otok, uzgajališta »Kali Tuna« i »Adriatic Tuna« između Iža i Dugog otoka, gradilište hladnjače, skladišta i poslovnog prostora »Kalij Tuna« te brodoremontno poduzeće »Walter Wolf« u Lamjani na Ugljanu. </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Iskapanja tijela odgođena za utorak zbog Hvidrina prosvjeda u Kninu? </p>
<p>KNIN, 20. travnja</p>
<p> - Istražitelji Međunarodnoga kaznenog suda za ratne zločine (ICTY) u petak su oko 11 sati započeli uklanjati zemlju s parcele na kninskom Novom groblju. Vjesnikovi reporteri bili su prisutni kad su počeli radovi na najvećoj od pet ograđenih parcela smještenoj uz ulaz na zapadnoj strani groblja. Na njoj je više desetaka grobnih mjesta obilježenih križevima s natpisom NN. Haaški istražitelji za te parcele sumnjaju da su mjesta grupnog pokopa srpskih civila stradalih u »Oluji« i neposredno nakon nje.</p>
<p>Pomoću mehanizacije, ali i ručno, istražitelji ICTY-ja u petak su uklanjali površinski sloj zemlje na prvoj, najvećoj parceli kninskog groblja. Kako Vjesnik saznaje, njihova je nakana sondiranje terena na kojem će se provoditi iskapanja posmrtnih ostataka. Djelatnici UN-a pokušat će prije početka ekshumacije utvrditi dubinu na kojoj su pokopane žrtve, te provjeriti je li na spornom terenu prethodnih godina bilo ikakvih kopanja.</p>
<p>Prema Vjesnikovim neslužbenim izvorima, haaški su istražitelji vrlo temeljito počeli sa zemljanim radovima pa se ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava, pokopanih na kninskom groblju, ne očekuje prije utorka. Tada bi, tvrde izvori, u Knin trebali stići hrvatski patolozi iz Splita koji će biti nazočni prilikom ekshumacije. Nakon zapisničke ovjere iskopanih tijela, ona bi trebala biti prebačena u Zagreb, gdje će haaški istražitelji obducirati i identificirati žrtve.</p>
<p>Iako je prvotno najavljeno da će djelatnici Haaškoga suda krenuti s ekshumacijama u ponedjeljak, Vjesniku je potvrđeno da s tim neće započeti prije utorka. Osnovni razlog toj odgodi, vjeruje se u Kninu, je najavljeni prosvjedni skup koji će se u organizaciji Hvidre i Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata održati u ponedjeljak u podne u Kninu. Na konferenciji za novinare u sjedištu županijske Hvidre u Kninu najavljeno je da će se nakon okupljanja sudionici uputiti prema groblju, gdje će izaslanstvo položiti vijence kod središnjeg križa. Kako je rečeno, na mirnim i dostojanstvenim prosvjedima bit će i umirovljeni hrvatski generali. </p>
<p>»Iznijet ćemo svoje stavove o najnovijem razvoju događaja u Hrvatskoj, ali i dati potporu našim sunarodnjacima u Hercegovini«, rekao je dopredsjednik Središnjeg stožera Petar Kačunko, istaknuvši da se ne očekuju nikakvi izgredi. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Identificirano još 14 žrtava s Ovčare </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Četrnaest žrtava ekshumiranih iz masovne grobnice na Ovčari, koje su u studenom 1991. godine tijekom okupacije Vukovara pogubili srpski agresori i pripadnici tadašnje JNA, identificirano je u petak u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu.</p>
<p>Predstojnik Komisije hrvatske Vlade za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić istaknuo je da su, ne računajući tu identifikaciju, od 200 tijela ekshumiranih na Ovčari dosad otkriven identitet 163 osobe. »Danas je 14 obitelji potvrdilo identitet ubijenih. Identifikacija je obavljena najsuvremenijom DNA analizom, što znači da je njihov identitet neosporno utvrđen«, objasnio je. Grujić je naglasio da su ekshumaciju obavili stručnjaci Haaškog suda, a podaci o identifikaciji bit će poslani hrvatskim istražnim i pravosudnim tijelima, te Uredu hrvatske Vlade za suradnju s Haaškim sudom.</p>
<p> »Na temelju prijašnjih ekshumacija tijela ubijenih hrvatskih branitelja i civila iz masovne grobnice na Ovčari, haaško tužiteljstvo već je podiglo optužnice protiv tzv. vukovarske trojice, Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića. Svaki novi dokaz, a tako i ove identifikacije, idu u prilog toj optužnici«, rekao je predstojnik Komisije. </p>
<p>Dosad je iz 126 masovnih grobnica na područjima koja su bila pod srpskom okupacijom, ekshumirano više od 3200 osoba. Dosad je identificirano 2578 osoba, odnosno njih više od 80 posto, istaknuo je Grujić. »Imamo razloga za optimizam i vjerujemo da ćemo uspjeti identificirati i preostale ekshumirane žrtve. Na tome rade naša tri laboratorija koja provode DNA analizu«, kazao je. Za obitelji pogubljenih, u sklopu Nacionalnog programa za stradalnike Domovinskog rata, osigurana je psihosocijalna pomoć. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Branitelji traže referendum </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Čelnici Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata uručili su u petak predsjedniku Hrvatskoga sabora Zlatku Tomčiću peticiju s više od 400.000 potpisa. Peticijom se zahtijeva raspisivanje referenduma za donošenje zakona kojim bi se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata osigurao isti zakonski tretman kao i pripadnicima svih pobjedničkih i oslobodilačkih vojski u Drugom svjetskom ratu i nakon njega. Potpisivanje je organizirao Središnji stožer početkom veljače, a oko 403.000 potpisa skupljeno je u manje od mjesec dana. »Ovo je povijesni dan za hrvatsku demokraciju«, rekao je predsjednik Stožera Mirko Čondić, naglasivši da do Sabora očekuje da zahtjev za raspisivanjem referenduma što žurnije stavi na dnevni red. </p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić izjavio je da zahtjev Stožera traži ozbiljnu analizu, odnosno utvrđivanje jesu li ispunjeni svi potrebni uvjeti i je li sve u skladu s Ustavom i zakonima. Najavio je da će članovima Stožera odgovoriti u roku od nekoliko dana naglasivši da će se poštivati zakonska procedura. Tomčić je međutim iznio i osobnu dvojbu je li pitanje postavljeno u peticiji dovoljno jasno da može biti postavljeno i kao referendumsko pitanje. »Sabor i nadležni Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav to će analizirati te ćemo vas za nekoliko dana obavijestiti što kanimo učiniti. Sada nećemo ništa prejudicirati«, rekao je Tomčić. </p>
<p> Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović kazao je da će to tijelo raspraviti može li peticija biti osnova za provedbu referenduma. Dodao je da Zakon o referendumu postoji, no treba ga uskladiti s promjenama Ustava. Član Stožera Mirko Klarić - Bili odgovorio je Arloviću da oni to znaju, ali vjeruju da se to može brzo učiniti jer su brojni zakoni, pa i sam Ustav, i mijenjani i donošeni na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Podsjetio je Tomčića i Arlovića da je peticiju potpisalo deset posto birača čime je ispunjen zakonski preduvjet za raspisivanje referenduma. Osim toga, nastavio je Klarić, peticijom je izražena politička volja koju treba ozbiljno razmotriti. »Stožer peticijom ne traži ništa što nije u skladu s međunarodnim pravom niti mu je cilj tjerati Hrvatsku da krši međunarodna pravila«, kazao je on. Ocijenio je da je pitanje postavljeno u peticiji jasno, ali je ostavio mogućnost da mješovito tijelo sastavljeno od predstavnika Stožera, Sabora i uglednih pravnih stručnjaka formulira referendumsko pitanje. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Petritsch: Jelavić je trebao braniti Ustav, a ne uspostavljati ilegalnu samoupravu </p>
<p>Međunarodna zajednica nije prihvatila Republiku Srpsku Krajinu u Hrvatskoj pa neće prihvatiti ni Republiku Herceg-Bosnu u BiH, rekao je Petritsch / Informacije iz diplomatskih krugova da mu zbog načina kako je izvedena akcija u Hercegovačkoj banci mandat neće biti produljen, visoki predstavnik kratko je prokomentirao riječima - »vidjet ćemo« </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Ne postoji zemlja koja više od Hrvatske želi BiH kao stabilnu susjednu državu, a jedna od ključnih pretpostavki za to je ravnopravnost svih naroda, naglasio je premijer Ivica Račan u izjavi nakon susreta u petak u Zagrebu s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Wolfgangom Petritschem. Izrazivši zabrinutost zbog moguće eskalacije postojećih problema, Račan je rekao da su Hrvati, koji su sada u izvršnoj vlasti BiH ili su izabrani u predstavnička tijela, posebno odgovorni za rješavanje otvorenih pitanja.</p>
<p>Političke probleme vezane uz ravnopravnost svih naroda na cijelom teritoriju BiH, dogradnju ustava entiteta i poboljšanje izbornog zakona treba rješavati dijalogom unutar ustavnog sustava BiH, izjavio je premijer, dodavši da borbu protiv kriminala treba prepustiti policiji i pravosuđu.</p>
<p>Petritsch je ustvrdio da je interes Hrvatske i međunarodne zajednice u BiH istovjetan, a to je stabilna i demokratska BiH u kojoj su svi narodi apsolutno ravnopravni. No bit akcije u Mostaru, posebno je istaknuo, nije u nacionalnim pravima nego u kriminalu koji međunarodna zajednica ne može i ne smije prihvatiti. Borbi protiv ilegalnih aktivnosti Petritsch je pripisao i smjenu Ante Jelavića jer, objasnio je, »član Predsjedništva treba braniti Ustav, a ne uspostavljati paralelnu ilegalnu samoupravu«. Međunarodna zajednica nije prihvatila Republiku Srpsku Krajinu u Hrvatskoj pa neće prihvatiti ni Republiku Herceg-Bosnu u BiH, rekao je visoki predstavnik.</p>
<p> Informacije iz diplomatskih krugova da mu, zbog načina kako je izvedena akcija u Hercegovačkoj banci, mandat neće biti produljen nakon isteka dvogodišnjeg roka, Petrisch je kratko prokomentirao riječima - »vidjet ćemo«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Rubin: Novinari su odgovorni čitateljima, a ne vlasti </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Vijest je ono što je kontroverzno, a ne ono što je samorazumljivo, to je realnost odnosa vlade i medija. U toj je rečenici sažeta praktički glavna misao izlaganja što ga je James Rubin, nekadašnji pomoćnik američke državne tajnice, održao u petak poslijepodne u Novinarskom domu u Zagrebu. A pitanje kome je novinar odgovoran, osjetljivo je, osobito u zemljama tranzicije, pa je i Rubin govorio o tome. »Mediji nisu odgovorni Vladi niti bilo kojem čimbeniku vlasti. Oni su odgovorni čitateljima koji su, zapravo, krajnji sudac novinarskog rada«, istaknuo je Rubin.</p>
<p> »Novinar ima pravo postaviti svako pitanje, a ponekad nakon nezanimljivih pitanja slijede vrlo zanimljivi odgovori«. Prema njegovim riječima, svaka vlada treba poštivati medije, a ako novinari čine da se vlada osjeća nelagodno, to znači da ministri ne rade svoj posao najbolje. </p>
<p> James Rubin osvrnuo se i na odnos hrvatske vlade prema medijima. Rekao je kako je sadašnja vlada u Zagrebu najdemokratskija do sada. Glavni je posao medija da budu kritični, ali ne cinični ili pesimistični, kazao je. Govoreći o »curenju« informacija iz tijela izvršne odnosno zakonodavne vlasti, Rubin je rekao da se u tim slučajevima nerijetko radi o »curenju principa«. Očigledno je, naime, da takve informacije daju oni dužnosnici odnosno službenici koji se ne slažu s određenom politikom vlade, zaključio je. Na molbu novinara da komentira stav administracije Georgea Busha starijeg, koja nije marila za suverenost Hrvatske početkom devedesetih, Rubin je kazao da je nakon Zaljevskog rata Bijela kuća bila zabrinuta zbog raspada tadašnjeg SSSR-a i, uopće, frustrirana događanjima u Europi. Zbog navodnog Bushova prevelikog bavljenja vanjskom politikom, američki su birači 1992. izabrali za predsjednika Billa Clintona, objasnio je Rubin. Prema njegovoj procjeni, moguće je da administracije nekadašnjeg i sadašnjega Busha nisu i ne pokazuju previše zanimanja za ovaj dio svijeta. Rubin je dodao kako nije isključeno da bi, u slučaju da je pobijedio na predsjedničkim izborima 2000.godine, Al Gore poslao na područje Kosova i Makedonije posebnoga izaslanika i pregovarača da smiri stanje u tom dijelu Europe. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatski časnici gađali iz tenka »Abrams«, a marinci iz M-84</p>
<p>SLUNJ, 20. travnja</p>
<p> - Bez većih problema i odgoda zbog vremenskih prilika, uz visoku vojnu obučenost odradili smo zajedničku hrvatsko-američku vojnu vježbu na poligonu u Slunju, istaknuo je pukovnik Eugen Njari, koordinator Stožera HV-a za vojnu vježbu »Slunj 2001. </p>
<p>Uvjerili smo se da pripadnici hrvatskih Oružanih snaga na toj vježbi po obučenosti, stručnosti i preciznosti u gađanju ničim ne zaostaju za američkim snagama, izjavio je pukovnik Njari u petak, na kraju poludnevne vojne vježbe pod nazivom »Dan medija« upriličenoj za domaće i strane novinare. </p>
<p>U vojnoj vježbi »Slunj 2001.« sudjeluje 1400 američkih marinaca iz 22. marinskog ekspedicijskog korpusa, te 250 hrvatskih vojnika i časnika iz 1. i 2. gardijske brigade te Prvog, Trećeg i Petog zbornog područja. Pomoćnik zapovjednika američkih marinaca Mikal Rasheed izrazio je zadovoljstvo suradnjom s pripadnicima hrvatskih Oružanih snaga.</p>
<p>U petak su na slunjskom poligonu pripadnici HV-a gađali iz američkih strojnica M-249 kojima se služe marinci. Poručnik HV-a Zoran Butorac predstavio je hrvatski tenk M-84 s topom od 120 mm, iz kojega su đali i marinci, a gađalo se i iz američkih tenkova tipa »Abrams«. </p>
<p> Pukovnik Njari objasnio je da je cilj vježbe upoznati se sa sustavom i postrojbama američke vojske te načinom održavanja tako opsežne vojne vježbe. Proteklih dana, naime, na poligonu Slunj održano je bojevno gađanje iz haubica 122 mm. Zračnu potporu pješaštvu davali su migovi HV-a, te američki mornarički helikopteri tipa »Apache« i »Cobra«, stacionirani u Udbini. Na vježbi sudjeluju također zajedničke postrojbe topništva, oklopništva i helikopteri CH-46 i CH-53 kojima su upravljali i hrvatski časnici. Zrakoplovna obuka hrvatskih časnika održava se na aerodromu u Udbini. Hrvatski pukovnik još je jednom ponovio da američke i hrvatske letjelice lete posebnim koridorima, zaobilazeći nacionalni park Plitvička jezera. Vježba završava 27. travnja isplovljavanjem američkih brodova iz riječke luke.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kandidati moraju imati prebivalište u gradu gdje su na izbornoj listi, pa neće biti »zečeva« </p>
<p>Rok za prijavu kandidata koji sudjeluju na lokalnim izborima je 1. svibnja / Izborni prag za sve liste je pet posto, a rezultati se moraju ustanoviti najkasnije 24 sata od zatvaranja birališta / Ukupni izborni rezultati na lokalnoj razini vjerojatno će utjecati i na odnose u vladajućoj koaliciji</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Sve političke stranke i udruge koje žele sudjelovati na predstojećim izborima za tijela lokalne uprave i samouprave (općinska i gradska vijeća te županijske skupštine), raspisanima za 20. svibnja, trebaju svoje kandidacijske liste predati mjerodavnim izbornim povjerenstvima do 1. svibnja. Prema proceduri, koju podrobno prenosi Hina, izborna povjerenstva sve će pravovaljane liste objaviti u javnim glasilima tri dana kasnije.</p>
<p>Kako je poznato, kandidati za izbore u pojedinim lokalnim jedinicama mogu biti samo oni koji imaju prebivalište u određenom gradu, općini, županiji. Na taj se način barem ograničava dosadašnja praksa da kao tzv. zečevi na listama sudjeluju poznate političke osobe koje bi svoje pozicije nakon izbora obično prepuštale zamjenicima. U skladu s tim, prema izbornom zakonu, na ovim lokalnim izborima mogu sudjelovati samo oni hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Regularnost izbora, kao i objavljivanje privremenih odnosno konačnih izbornih rezultata u mjerodavnosti je Državnog izbornog povjerenstva (DIP), dok je Ustavni sud mjerodavan za »opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora« i »za rješavanje izbornih sporova«. Kako po zakonu dužnost predsjednika Državnog izbornog povjerenstva pripada predsjedniku Vrhovnog suda (koji još nije imenovan), Vlada je kao zamjenika predsjednika DIP-a imenovala Jakoba Miletića (koji će biti na čelu Povjerenstva), a članovi su Alemka Brkljačić-Radančević, Vjera Delić, Stanko Hautz i Mladen Turkalj.</p>
<p>Kako je to u Hrvatskoj uobičajeno, izborna kampanja počinje od dana službene verifikacije kandidacijskih lista (dakle, od ponoći 4. svibnja) i traje do dana prije izbora kada je (kao i na sam dan održavanja izbora) propisana izborna šutnja. Birališta se otvaraju 20. svibnja u 7, a zatvaraju u 19 sati. Izborna povjerenstva dužna su utvrditi izborne rezultate na biračkim mjestima na svom području najkasnije 24 sata od zatvaranja birališta, nakon čega imaju i obvezu odmah objaviti rezultate. Tako bi se u relativno kratkom roku nakon održavanja izbora mogli znati i izborni pobjednici odnosno gubitnici. </p>
<p>Ovi izbori u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave održavaju se prema proporcionalnom (razmjernom) sustavu koji će, kao jednu od svojih posljedica, dati i točan odnos snaga između pojedinih stranaka, koalicija odnosno nezavisnih grupa na određenom području. Stoga će, prema analitičarima, ukupni izborni rezultati na lokalnoj razini vjerojatno utjecati i na odnose u šesteročlanoj vladajućoj koaliciji. Tome u prilog govori i najava predsjednika Vlade Ivice Račana o mogućoj rekonstrukciji Vlade nakon lokalnih izbora, a predsjednik je Sabora Zlatko Tomčić najavio i mogućnost rekonstrukcije (smanjenja) vladajuće koalicije. U tom kontekstu spominjala se i mogućnost da šestorka postane četvorka ili trojka, o čemu će ipak, prema svemu sudeći, presuditi izborni rezultati.</p>
<p>Većina stranaka najavila je samostalan istup na izborima kako bi provjerila svoj rejting među biračima, no u nekim područjima ipak se već sklapaju kako predizborne tako i poslijeizborne koalicije. Tako su u Puli SDP, HNS i IDF nedavno potpisali poslijeizbornu suradnju, u Lici su SDP i HNS najavili zajednički nastup, u Dalmaciji se najavljivalo stvaranje tzv. hrvatskog bloka. U Zagrebu će, kako se čini, većina stranaka na izbore ići samostalno te se s velikim zanimanjem očekuje odmjeravanje snaga između, kako je najavljeno, Milana Bandića (SDP), Vesne Pusić (HNS), Miroslava Tuđmana (HIP) i vodećih političara iz drugih stranaka, koji još nisu obznanili svoju kandidaturu.</p>
<p>Jedinstveni izborni prag za sve stranke, koalicije odnosno nezavisne liste je 5 posto. Uskoro će se, dakle, pojaviti jumbo-plakati, slogani, parole, medijska promidžba te predizborni skupovi. Tko će piti pjenušac, a tko će objavu rezultata popratiti nevjericom, gledat ćemo najvjerojatnije odmah nakon ponoći, na početku prvog dana nakon izbora, kada će se objaviti prvi privremeni i neslužbeni rezultati po pojedinim izbornim jedinicama. Takvi rezultati dosad su uglavnom točno označavali i ukupno raspoloženje biračkog tijela.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vlasnici zgrada ucjenjuju stanare kod otkupa podruma i adaptiranih zajedničkih prostorija</p>
<p>Pojedine kategorije bivših nositelja stanarskog prava - oni u konfisciranim stanovima, stanovima privatnih vlasnika, te nadstojničkim i adaptiranim zajedničkim prostorijama - još žive u neizvjesnosti, bez mogućnosti da postanu vlasnici stana u kojem godinama žive i u koji su ulagali, upozoravaju u Udruzi stanara Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Problemi stanovanja u Hrvatskoj su brojni, iako je naša zemlja po kvaliteti stanovanja u samom vrhu tranzicijskih zemalja, kaže za Vjesnik predsjednik Udruge stanara Hrvatske Marijan Babić. Tome je, ističe, značajno pridonijela upravo Udruga, koja jako dobro kotira u Svjetskoj udruzi stanara, a jedna od najznačajnijih stvari napravljenih u posljednjih 10 godina je činjenica da je stanarsko pravo pretvoreno u vlasničko. No ipak ne u svim slučajevima i upravo u toj nejednakosti svih bivših nositelja stanarskog prava leže i najveći problemi, navodi Babić.</p>
<p> Iako se osjećaju pozitivni pomaci, ističe on, pojedine kategorije stanara - oni u konfisciranim stanovima, stanovima privatnih vlasnika te nadstojničkim i adaptiranim zajedničkim prostorijama - još žive u neizvjesnosti, bez mogućnosti da postanu vlasnici stana u kojem žive godinama i u koji su godinama i ulagali. To proizlazi, podsjetimo, iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo te Zakona o najmu stanova. Tim je propisima, među ostalim, spomenutim stanarima ukinuto stanarsko pravo te zamijenjeno statusom zaštićenog najmoprimca, a nisu dobili ni mogućnost otkupa stana. Stanari upozoravaju kako je zakonodavac u činjenju nepravde otišao i korak dalje, jer su, na primjer, neki stanari konfisciranih stanova mogli otkupiti stan, a neki ne. Riječ je o tome da se konfiscirani stan može otkupiti ako nema nasljednika prvog reda, ili ako je vlasnik ili njegov nasljednik već otkupio neki društveni stan. Ti stanari, tako, jednostavno ovise o tome imaju li ili ne sreću da stanuju u »pravom« stanu.</p>
<p>Što se tiče nadstojničkih stanova, Babić ističe kako je već 95 posto tih stanova prodano, pa ne vidi razlog zašto ne bi bili prodani i ostali. Budući da nadstojnički stan u zgradi čini zasebnu stambenu jedinicu za koju se plaća stanarina, u njegovu otkupu ne bi trebalo biti ništa sporno, smatra on.</p>
<p> Veći su problem, ističe, stanovi u adaptiranim zajedničkim prostorijama za koje ostali stanari, koji su otkupili stanove, smatraju da su njihovo vlasništvo. No pri tom zaboravljaju, upozorava predsjednik Udruge stanara, da su i sami relativno nedavno postali vlasnici stanova, i to otkupom po 10 posto tržišne vrijednosti stana. Ljude koji žive u adaptiranim prostorijama, kaže Babić, nerijetko se ucjenjuje visokim najamninama, otkupom po tržišnim cijenama, ili iseljenjem kako bi se te prostorije mogle iznajmiti. A riječ je, ističe, o bivšim podrumima, veš-kuhinjama ili prostorijama za odlaganje smeća koje su adaptirane uglavnom uz suglasnost ostalih stanara. Babić također ističe kako bi se država trebala znatnije angažirati u izjednačavanju svih stanara, jer je ona i naslijedila značajan stambeni fond, od gotovo 380 tisuća stanova.</p>
<p>Država, čini se, ipak poduzima određene korake pa je tako nedavno odlučila vratiti novac kupcima bivših vojnih stanova za preplaćeni višak kvadrata. Osnovana je i radna grupa koja radi na izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova. Kako Vjesnik doznaje, prijedlog izmjena tog Zakona je već bio pred Vladom, no vraćen je na doradu, jer je, među ostalim, za stanove u adaptiranim zajedničkim prostorijama bilo predviđeno da se vlasništvo nad njima utvrđuje u sudskom postupku.</p>
<p> To bi, međutim, u velikom broju slučajeva bilo gotovo nemoguće provesti, jer u njima stanuju većinom ljudi lošeg imovinskog stanja. Stoga će radna grupa najvjerojatnije predložiti da ti stanovi isto kao i nadstojnički, idu u otkup, a za zaštićene najmoprimce još nije odlučeno hoće li moći otkupiti stan u kojem žive ili zamjenski stan. </p>
<p>Što se pak tiče bivših vojnih stanova, prodavatelj, odnosno MORH, u čijoj su mjerodavnosti ti stanovi, mora sklopiti aneks ugovora s kupcima koji su stan otkupili uz odredbu o višku i to u roku od dvije godine. Mora im vratiti i novac, odnosno smanjiti mjesečne rate za otkup. Zagrebačka odvjetnica Nevena Trumbić-Crnošija, koja vodi tridesetak sporova oko vojnih stanova ističe, međutim, da oni nisu prekinuti. Sporovi se vode i dalje, s tim da se već na prvoj raspravi priznaje tužbeni zahtjev. No, problem je u tome, ističe ona, što još nema povrata novca mirnim putem. Naime, država, odnosno MORH, očito nema novca, kaže Crnošija, tako da i oni koji su pravomoćno dobili spor moraju čekati ovrhu. »Do sada sam imala svega pet ili šest klijenata koji su dobili novac za preplaćeni višak, i to isključivo putem ovrhe«, zaključuje odvjetnica. Stoga ona smatra kako će država morati ustanoviti mehanizme povrata novca kako bi mogla i ispuniti odluku koju je donijela. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010421].
|
