NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010720].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 178476 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.07.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Nekima socijalne povlastice veće od predsjedničke plaće«</p>
<p>Hrvatska ima mnogo socijalnih prava koja prelaze i granicu zdravog razuma, a ne samo europskih ili svjetskih standarda, i koja su nepodnošljiv teret za porezne obveznike, kaže Željka Antunović /Ova država, i bez vođenja računa o njihovom stvarnom imovnom stanju, svim useljenima, prognanima, žrtvama na područjima zahvaćenim ratom, poklanja kuću, i još više od toga /Socijalna je demagogija nabujala od 1995. nadalje, kad je prethodna vlada kupovala političku potporu na krajnje neprimjeren i štetan način</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Nakon dvotjednih burnih rasprava o odnosu Hrvatske i Haaškog suda, s potpredsjednicom Vlade i SDP-a Željkom Antunović razgovarali smo u trenutku kad je Sabor raspravljao o paketu energetskih reformi, a Vlada se vratila u kolotečinu, pripremajući za prva jesenska saborska zasjedanja, među ostalim, rebalans proračuna, u sklopu kojega će se mijenjati i stavke vezane za socijalna prava.</p>
<p> l Koliko će se proračun spašavati izmjenama u isplati mirovina, smanjenjem iznosa za dječje doplatke i porodne naknade te ostalih socijalnih prava?</p>
<p>– Točno je da je ova Vlada isplate za socijalna prava povećala za 4,5 do pet milijardi kuna, ali važno je reći o čemu se radi. Uža socijala neznatno je porasla i u proračunu se jedva primjećuje, a to su razni vidovi socijalnih pomoći najugroženijim građanima, npr. jednokratne novčane pomoći najsiromašnijima, koje su sa 350 povećane na 400 kuna. </p>
<p>Najveći je porast vezan za isplatu duga umirovljenicima – 2,2 milijarde kuna, značajan dio nadoknađuje lanjsko smanjenje mirovinskog i zdravstvenog doprinosa, a treći su dječji doplaci koji su povećali socijalne izdatke za gotovo milijardu kuna. </p>
<p>Problem je u tome što je planirani broj korisnika dječjeg doplatka narastao s oko 520.000 na 600.000. </p>
<p>Radi se o pravu koje je prvi put određeno na taj način. Dio problema je u tome što imamo značajan broj nezaposlenih čije obitelji imaju mali dohodak, a dio i u sivoj ekonomiji i nemogućnosti da ova zemlja obuhvati sve obiteljske dohotke – isplate mimo redovnih evidencija, što automatski povećava broj obitelji koje udovoljavaju kriterijima za stjecanje prava na dječji doplatak.</p>
<p>Radimo na dva segmenta. Jedan je ozbiljna slika i procjena stanja te priprema reforme socijalnih prava, što je veoma složen posao, a drugi je pronalaženje kratkoročnih mjera za izlazak iz ovog proračunskog problema. </p>
<p>Konačan odgovor još nemamo, a bude li nužno, ići će se i na neke dodatne redukcije socijalnih prava, pri čemu će se to odnositi na visinu prava i širinu onih prava koja prelaze sve mjere i granice.</p>
<p> l Mnogi tvrde da ova država ne može podnijeti ovakav sustav porodnih naknada.</p>
<p>– Kad se govori o socijalnim pravima, mnogi vole govoriti samo o porodnim naknadama i dječjim doplacima, što smatram jeftinom političkom demagogijom. Ova zemlja ima mnogo socijalnih prava koja prelaze granicu zdravog razuma, a ne samo europskih ili svjetskih standarda, i koja su nepodnošljiv teret za porezne obveznike. Točno je da dio roditelja koristi porodnu naknadu čak tri godine. To ne postoji nigdje. A postoji i zaključak Sabora koji od nas traži da duljinu korištenja svedemo na standarde EU. Ja ću se zalagati da taj standard bude i veći od europskog, da se roditeljima omogući da budu s djetetom do najmanje godinu dana, pri čemu će se visina naknade određivati prema mogućnosti proračuna.</p>
<p> l Koja su to druga prava o kojima se šuti?</p>
<p>– Kod nas je potpuno normalno da značajna skupina ljudi čeka da im država pokloni – kuću! Ova država, i bez vođenja računa o njihovom stvarnom imovnom stanju, svim useljenima, prognanima, žrtvama na područjima zahvaćenim ratom, poklanja kuću, i još više od toga. I to na teret poreznih obveznika, koji zbog toga imaju manju kvalitetu obrazovanja za svoju djecu, nižu zdravstvenu zaštitu, loše ceste, niže mirovine, manju šansu da se podupre gospodarstvo…</p>
<p>Ne poričem nužnost pomaganja obiteljima koje su žrtve rata, ali postoji velika skupina koja, mimo svih socijalnih kriterija, koristi značajan broj povlastica koje se kumuliraju i čiji iznosi mogu biti veći od plaća predsjednika Vlade ili države! Na primjer, ova je zemlja dužna pomoći djeci poginulih branitelja, i to čini bez obzira na visinu izdataka, omogućiti im školovanje i čitav niz stvari u kojima su zakinuta, jer su ostala bez jednog roditelja. Ali, držim štetnim za njihovu budućnost pristajati na demagogiju i na »podmićivanje« prevelikim novčanim iznosima, jer ih se zbog toga zakida za mogućnost da se jednog dana zaposle i postanu ravnopravni i aktivni članovi društva.</p>
<p>Socijalna demagogija stvara socijalno neaktivnu skupinu ljudi koji se potpuno naslanjaju na proračun, politiziraju svoja prava. Tako stvaramo pogrešnu sliku da je država dužna svima koji su zbog nečega stradali, a stradali su mnogi, osigurati sve i nadoknaditi svaku štetu. Zaboravlja se da račun za takvu socijalnu i političku demagogiju plaćaju porezni obveznici. </p>
<p>Drugi primjer: kao socijalno pravo imamo, iako se o tome nikad ne govori kao o socijalnom pravu, i pravo na potporu studentskog standarda. Student, koji uspije doći u studentski dom, grije se, troši struju, vodu i ostalo za 100 kuna mjesečno, a hrani se za 4,4 kune dnevno. To ne bi bio problem kad to pravo ne bi mogli koristiti i neki koji studiraju po 10 godina. Zaključite sami što tu treba mijenjati.</p>
<p>Kada Vlada najavi promjenu nekih nelogičnih prava, na Vladu se čini veliki pritisak, stvaraju se politički nepovoljni uvjeti da se provede nešto što je inače na korist najvećeg broja građana i nije smanjenje socijalnih prava, već sankcionira zloupotrebe i deformacije.</p>
<p> l Kada se krene u ozbiljnu reformu socijalnih prava, još će se povećati napadi na Vladu zbog socijalne neosjetljivosti. Kako ćete na to odgovoriti?</p>
<p>– Odgovor je u istini, u argumentima i primjerima socijalne demagogije nabujale od 1995. nadalje, kad je prethodna vlada kupovala političku potporu na krajnje neprimjeren i štetan način. Kada bismo i mi to prihvatili, ova bi se država doista sunovratila u nešto što može nalikovati stečaju države, samoizolaciji, jer se ne bismo mogli uklopiti u svjetske ekonomske tokove bez kojih ćemo teško naprijed. Želimo li da naše cijene i plaće budu europske, moramo početi raditi kao Europa i početi primjenjivati europske standarde.</p>
<p> l Može li se sljedeće godine znati koliki ukupan iznos nekome donose socijalna prava?</p>
<p>– Veliki je problem napraviti registar socijalnih prava koja se stječu po raznim osnovama – nezaposlenosti, statusa branitelja i prognanika, obiteljskih povlastica, poreznih olakšica… i kod nekih ta kumulacija ide do nevjerojatnih iznosa.. Teško je održivo da skupina građana koji rade ostvaruju zarade manje od kumuliranih socijalnih naknada, bez obzira po kojoj su osnovi stečene. Na primjer, umirovljeni general ne bi smio imati veća mjesečna primanja od aktivnog generala.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Haagu zasad nitko nije platio obranu iz vlastita džepa</p>
<p>Odvjetnike može plaćati optuženik, Haaški sud, ali i hrvatska Vlada / Da bi Sud plaćao branitelje, »optuženik mora predočiti dokaze da nije sposoban snositi troškove suđenja«, kaže glasnogovornik ICTY-ja Jim Landale / Blaškićev branitelj Russell Hayman plaćen je po američkom cjeniku, a Anto Nobilo po nižem, haaškom</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Tko i kako plaća odvjetnike koji brane hrvatske optuženike na Haaškom sudu? Izvor plaćanja odvjetničkih usluga u načelu može biti sam optuženik, Tribunal u Haagu, ali i hrvatska Vlada.</p>
<p>Ukoliko je haaški optuženik za ratne zločine financijski sposoban snositi troškove obrane, onda je »financijsku konstrukciju« prilično jednostavno zatvoriti, jer se usluge namiruju s njegova privatnoga računa. </p>
<p>No, ta je mogućnost zasad samo teorija, jer nije poznato da je ijedan od uznika u Scheveningenu posegnuo u vlastiti džep da bi si osigurao valjanu obranu. Osim toga, najveći dio optuženika čine »manje ribe« (privedene u Haag uglavnom u doba tužiteljice Louise Arbour), čiji su bankovni računi veoma skromni.</p>
<p>U takvim slučajevima uskače sam Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije. Da bi Tribunal financirao branitelje, »optuženik mora predočiti valjane dokaze da nije sposoban snositi troškove suđenja«, rastumačio je glasnogovornik ICTY-ja Jim Landale u razgovoru za Vjesnik. »Kako i koliko su plaćeni branitelji ovisi ponajprije o godinama odvjetničkoga iskustva i o tome je li advokat prvi, dakle, glavni, ili pak sekundarni branitelj«, dodao je Landale.</p>
<p>Cijene tih usluga su, pojašnjava Landale, utvrđene posebnim napucima Haaškoga tribunala. Iz njih proizlazi da odvjetnička dnevnica iznosi 200 američkih dolara. Na to se pak dodaje 400 dolara tzv. fiksne rate po danu (koja se za određeni postotak smanjuje, ovisno o dužini sudskih procesa) te putni troškovi odvjetnika.</p>
<p>Budući da je haaški slučaj generala Tihomira Blaškića imao posebnu političku težinu za službeni Zagreb – bio je to prvi bosanski Hrvat procesuiran na Tribunalu, hrvatske su vlasti 1996. odlučile uzeti »financijsko-odvjetničke stvari« u svoje ruke. Nakon kratke epizode sa Zvonimirom Hodakom, ondašnji je politički establishment za Blaškićeva branitelja imenovao Antu Nobila. Usporedo s tim zagrebačkim odvjetnikom, koji je do 1990. bio javnim tužiteljem, hrvatski je vrh u travnju 1996. angažirao i američkoga odvjetnika Russella Haymana.</p>
<p>Da bi se posvetio tom haaškom izazovu međunarodnoga kaznenoga prava, Hayman je zamrznuo svoju poziciju u losangeleskoj odvjetničkoj tvrci i 1996. se preselio u Haag. </p>
<p>Koliki su Haymanovi honorari teško je s preciznošću utvrditi. Ipak, nagađa se da je posrijedi više milijuna dolara honorara te najamnina za stan, koju je također plaćala hrvatska strana. </p>
<p>Poznato je naime da je Hayman plaćan po američkom cjeniku, koji je znatno viši od onoga Haaškoga suda, potvrdio je Nobilo za Vjesnik. </p>
<p>Hayman je od samoga početka, dakle od 1996., honorare dobivao preko računa koji je glasio na tvrtku »RH Alan«. Najamnina za stan u Haagu stizala je putem istoga računa sve dok stan nije otkazan, usporedo sa svršetkom glavnoga sudskoga postupka Blaškiću. Hayman je i dalje Blaškićev branitelj i hrvatska mu strana i dalje plaća odvjetničke usluge. </p>
<p>Sam Anto Nobilo je pak za Vjesnik potvrdio da se u rujnu očekuje drugostupanjski postupak generalu Blaškiću te da do daljnjega za to dobiva honorare.</p>
<p> »Moji su honorari utvrđeni prema haaškim cjenicima, ali o svoti ne mogu govoriti jer to nije pristojno. Međutim, u prvoj me fazi za obranu plaćala hrvatska Vlada. Nakon toga, honorare sam dobivao od Centra za pravnu pomoć i skrb iz Mostara«, izjavio je Nobilo.</p>
<p>Oko godinu dana prije zadnjih izbora, dakle početkom 1999., Nobilovi su honorari počeli stizati s računa Ministarstva obrane. Taj je ugovor s Ministarstvom na snazi do daljnjega, dakle sve dok je Nobilo Blaškićev branitelj.</p>
<p>Da je posao haaškoga branitelja zahtjevan, ali i osobito unosan, svjedoči i to da dio branitelja optuženih bosanskih Srba honorare dijele sa svojim branjenicima. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Iz državnog proračuna više od 12 milijuna kuna</p>
<p>Državnim proračunom za ovu godinu predviđeno je 12,170.000 kuna koje će Hrvatska potrošiti za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. U Ministarstvu financija doznajemo kako je prošle godine za te potrebe bilo namijenjeno neznatno više, 12,176.256 kuna.</p>
<p>Većina tog proračunskog novca, kažu u Ministarstvu, odlazi na troškove obrane hrvatskih optuženika na Haaškom sudu, odnosno plaćanje njihovih odvjetnika.</p>
<p>Prema podacima kojima raspolaže Državna riznica Ministarstva financija, do 30. lipnja ove godine od predviđenih je 12,170.000 kuna iz proračuna isplaćeno samo nešto više 299.000 kuna. Ostatak novca braniteljima hrvatskih optuženika na haaškom sudu isplaćen je, naime, u devizama.</p>
<p>Na pitanje koliko je ukupno potrošeno u prvoj polovici ove godine, u Ministarstvu financija kažu da je riječ o otprilike polovici predviđenog novca, odnosno oko šest milijuna kuna. Točan nam iznos u Ministarstvu nisu htjeli otkriti. B. O.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Luke Misetic potvrdio da je Gotovinin odvjetnik</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – »Točno je, odvjetnik sam generala HV-a Ante Gotovine«, potvrdio je američki odvjetnik Luke Misetic u telefonskom razgovoru za Vjesnik. Dodao je pritom da su ga hrvatske novine pogrešno proglasile »Gotovininim braniteljem na Haaškom sudu«.</p>
<p>»Branitelj nisam, jer nikakvih službenih optužnica nema«, ustvrdio je američki odvjetnik hrvatskoga porijekla, koji se u tvrci »Pedersen & Houpt«, sa sjedištem u Chicagu, bavi i međunarodnim pravom. </p>
<p>Na pitanje je li odvjetnikom Ante Gotovine postao tek odnedavna ili tu dužnost obnaša već neko vrijeme, Misetic je odgovorio: »Odvjetnik sam mu, ali neću precizirati otkad«. Objasnio je još da nije imao nikakvih kontakata s hrvatskom Vladom i da je angažiran privatno. Drugim riječima, nema naznaka da bi njegove odvjetničke usluge plaćala hrvatska Vlada. »To je angažman na privatnoj osnovi«, naglasio je Luke Misetic. </p>
<p>Na pitanje hoće li uskoro stići u Hrvatsku, Misetic je kazao da je ove godine ionako planirao ljetovati u Hrvatskoj. Hoće li to biti početkom kolovoza? »Radije krajem srpnja«, zaključio je telefonski razgovor američki odvjetnik Luke Misetic. V. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Na jesen revizija poslovanja gradskih poduzeća</p>
<p>Zagrebački umirovljenici s mirovinom ne većom od 1210 kuna i nadalje će primati po 200 kuna pomoći</p>
<p>Prema Izvješću o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu Grada, koje su na svojoj sjednici u četvrtak podržali članovi Gradskog poglavarstva, u prva tri mjeseca ove godine poduzeća su ostvarila dobit od 27,3 milijuna kuna, zabilježen je i ukupan rast prihoda od 6,6 posto, te smanjenje rashoda za 1,1 posto. S druge strane, rekao je Ladislav Prežigalo, pročelnik gradskog Ureda za gospodarstvo, zamrzavanje cijena usluga (karte ZET-a, na primjer, nisu poskupile), dovelo je do toga da su društva tekuće probleme rješavala više posežući za proračunskim novcem (porast tih traženja za 8,9 posto), dok je porast prihoda od djelatnosti na tržištu uvećan tek za 1,1 posto.</p>
<p>No, unatoč takvim, relativno, dobrim pokazateljima, najavljena je daljnja racionalizacija poslovanja, s preporukom gubitašimaa (prvenstveno Zagrebačkom velesajmu koji je iskazao gubitak od 4,5 milijuna kuna), da treba početi provoditi agresivniju poslovnu politiku.</p>
<p>Gradonačelnik Bandić jedodao kako nije zadovoljan pokazanim rezultatima, ali i to, da smatra da nakon zatečenog katastrofalnog stanja oni, zapravo, i nisu mogli biti bolji. Gradonačelnik je rekao da je za to razlog i kronični manjak kvalitetnih kadrova.</p>
<p> – Do kraja rujna Ured za gospodartsvo treba dodatno pojačati kvalitetnim ljudima, a u istom razdoblju treba razraditi i dokument prema kojemu će se vidjeti da li su uprave trgovačkih društava poštivale dogovor sa sjednice Skupštine trgovačkih društava održane u u rujnu prošle godine, kada su donijete smjernice poslovanja.</p>
<p>Treba vidjeti kako je potrošeno vrijeme ujecalo na reorganizaciju i nadzor rukovođenja i tek tada vidjet ćemo komu se treba zahvaliti na suradnji, a koga ostaviti u sedlu, jer u studenom ionako završavaju mandati direktorima, tako da nam se sve poklapa, zaključio je gradonačelnik.</p>
<p>Uz izvještaj o planu prihoda i radova na gradnji kapittalnih športskih objekata, pročelnik Ureda za izgradnju Slobodan Jeličić rekao je da se izostankom očekivanog kredita od 45 milijuna kuna nije uspjelo puno napraviti, odbnosno da se s četiri milijuna kuna iz proračuna (a bilo je pklanirano 15) upjelo tek započeti neke radove. Pročelnik Ureda za kulturu Dragutin Palašek iznio niz činjenica, prema kojima taj ured s devet milijuna kuna »jednostavno nema novca za počinjanje bilo kakvih radova«. Podsjetio je Palašek da samo za uređenje KC »Vatroslav Lisinski« treba 14,5 milijuna kuna. Njegovo nesvakidašnje izlaganje gradonačelnik je oštro ukorio:</p>
<p> - Uozbilji se, zašto nisi slušao, pitao je Bandić i nastavio.</p>
<p> – Pa zar nisi vidio da smo po najboljim mogućim uvjetima, koje nema ni jedan grad u Hrvatskoj, dobili kredit od 250 milijuna kuna. Da si me slušao čuo bi da su sredstva uglavnomnamijenjena kapitalnim investicijama, pa tako i ovoj koju si spomenuo. Daj pazi ubuduće, rekao je Bandić Palašeku.</p>
<p>Zagrebački umirovljenicii s mirovinom ne većom od 1210 kuna i nadalje će primati po 200 kuna pomoći, s nakom da bi koalicijska vlast na jesen trebala odlučiti da li će tako iostati ili će se umirovljenicima cenzus povisiti sa sadašnjih 1210 na 1310 kuna. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>U deset u krevet</p>
<p>Ugostitelji su apelirali na gradske vlasti da preispitaju spornu odluku o radnom vremenu do 22 sata te da se zajedno dogovore o njenoj izmjeni već na prvom zasjedanju Skupštine krajem kolovoza.</p>
<p>Odluka Gradske skupštine iz travnja ove godine o radnom vremenu u ugostiteljstvu u sprotnosti je sama sa sobom, suprotna je interesima građana i turista, potiče mlade na delikvenciju, a ukoliko su uskoro ne izmijeni, dovest će i do masovnih otkaza zaposlenima u ugostiteljstvu, rečeno je na konferenciji za novinare Udruženja ugostitelja Zagreba održanoj u četvrtak.</p>
<p>Naime, prema toj odluci ugostiteljski objekti iznad kojih su stanovi mogu raditi do 22 sata, a isto radno vrijeme vrijedi i za one objekte koji imaju preko 50 sjedećih mjesta ,a udaljeni su manje od 200 metara od nekog stambenog objekta! Jasno je da se to odnosi na preko 90 posto kafića u gradu i na skoro sve u centru. Kako je apsurdnost ove odluke jasna svakome, članovi Udruženja koje broji oko 3000 članova te predstavnici Turističke zajednice grada Zagreba i Saveza mladenačkih udruga Hrvatske odlučili su preko medija upozoriti javnost na štetne posljedice koje je ona već izazvala te apelirati na gradske vlasti da se do prvog saziva Skupštine »zamrzne« njena primjena.</p>
<p>Kako je naglasio potpredsjednik Udruženja Nenad Šepak, odluka je donesena bez pitanja struke, a u njoj čak nije predviđeno ni dulje radno vrijeme za rad vikendom, kao ni za turističke zone. Posebno je apelirao na ugostitelje da shvate za ozbiljno zapisnike koje inspektori rade, jer krajem ljeta mogu očekivati vrlo visoke kazne ukoliko su uhvaćeni da rade nakon 22 sata. O negativnom efektu za turističku orijentaciju Zagreba govorio je Franjo Tomšić iz Turističke zajednice dajući punu podršku ugostiteljima u namjeri da se izbore za dulje radno vrijeme. </p>
<p> Kako mladi tek oko 22 sata počinju izlaziti vani, prisiljeni su na druženje po parkovima i ulicama, čime ih se potiče na delikventno ponašanje, rekao je predstavnik Saveza mladenačkih udruga.Usporedbe pak s drugim europskim metropolama pokazale da se ovako restriktivan zakon ne može naći gotovo nigdje. Ugostitelji su apelirali na gradske vlasti da preispitaju ovu odluku te da se zajedno dogovore o njenoj izmjeni već na prvom zasjedanju Skupštine krajem kolovoza. Predstavnici udruženja ugostitelja najavili su i skoro organiziranje peticije za ukidanje sporne odluke.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagreb za Bečom »kaska« 3 do 4 godine</p>
<p>Gospodarenje otpadom u Zagrebu osjetno je poboljšano u prošlih 11 godina, zaključuje se iz rečenog na okruglom stolu koji su organizirali Čistoća i ZGOS u četvrtak. </p>
<p>Prije 11 godina nadzor nad otpadom bio je slab pa velike količine gradskog otpada nisu završavale na smetištu i nisu pravilno odlagane. Reciklirano je svega 2 posto prikupljenog otpada. Danas se reciklira oko 60 posto s tendencijom stalnog porasta. </p>
<p>Postavljanje posebnih kontejnera za stari papir, staklo, pet i metalnu ambalažu povećalo je iskorištavanje otpada. Količina tako prikupljenog otpada koji se kasnije reciklira raste iz godine u godinu. Prošle godine skupljeno je 5.324 tone papira i kartona. </p>
<p>Reciklažna dvorišta, njih sedam, u koja građani mogu besplatno dovesti otpad (uključujući i građevinski otpad) prošle godine posjetilo je 220.000 ljudi, što je otprilike tri puta više nego 1997. godine. Uskoro će biti otvorena i dva nova reciklažna dvorišta - u Dubravi i Španskom. Istaknuto je da broj spremnika za pet i metalnu ambalažu još uvijek nije dovoljan.</p>
<p>Ocjena je organizatora okruglog stola da je u Zagrebu gospodarenje otpadom osjetno poboljšano, no još uvijek nije na nivou europskih metropola - za Bečom Zagreb »kaska« 3 do 4 godine.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Trećom trakom brže do centra</p>
<p>Izgradnja trećeg prometnog traka u tijeku je na istočnom kolniku Ulice Hrvatske bratske zajednice, i to na potezu od Slavonske avenije do Ulice grada Vukovara. Proširenjem istočnog kolnika postići će se bolja protočnost prometa od Novog Zagreba do središta grada, te izbjeći svakodnevne gužve u Ulici Hrvatske bratske zajednice.</p>
<p> Nova traka, ukupne dužine 500 metara, uz popratne radove zatvaranja postojećeg pothodnika na istočnom dijelu kolnika, te postavljanje nove signalizacije, stajat će oko četiri milijuna kuna. Radovi, koje izvode »Zagrebačke ceste«, potrajat će do 15. kolovoza </p>
<p> Kako nam je rekao šef gradilišta na području Trnja, iz »Zagrebačkih cesta«, Davor Mrzljak, suprotni, zapadni kolnik Ulice Hrvatske bratske zajednice, ove godine neće dobiti treći kolnik, no i takvi radovi, u skoroj budućnosti, su predviđeni. I.G.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Ortopedija« pred stečajem</p>
<p>Radnici Ortopedije dogovorili su se da obnove zahtjev za pokretanjem stečaja nad poduzećem zbog višemjesečnog neisplaćivanja plaća. Prvi zahtjev za stečajem spriječio je interventnom uplatom 50-postotni vlasnik poduzeća, »Hrvatski domovinski fond«. Radnici su zahtijevajući naplatu svojih potraživanja pokrenuli štrajk 16. lipnja, a postoje naznake da bi se na njihovom slučaju mogao primijeniti »lock out«, odnosno isključivanje s rada polovine štrajkaša. Kako doznajemo od voditelja Zagrebačkog ureda Hrvatske udruge sindikata, Maria Ivekovića tri radnika na koja bi se odnosio »lock out« trenutačno su na bolovanju. – Direktor poduzeća Tomislav Prpić uplatio je radnicima plaću za lipanj, dok je svjesno preskočio isplatu plaća za četiri mjeseca unazad kako bi kaznio štrajkaše, rekao je Iveković. Prema njegovim riječima Ortopedija i dalje radi u nezamislivim uvjetima, osobito ako se uzme u obzir da njihov posao uključuje rad s pacijentima.</p>
<p>– Prije nekoliko dana poduzeće je posjetila inspekcija Ministarstva zdravstva i gradska inspekcija, koje unatoč nepostojanju uvjeta za rad nisu ništa poduzele.</p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Obnova spomenika sv. Jurja</p>
<p>U četvrtak su počeli konzervatorsko-restauratorski radovi na Fernkornovom spomeniku svetog Jurja na Trgu maršala Tita. Brončani dio spomenika bit će obnovljen u Ljevaonici umjetnina Ujević,dok će kameno postolje spomenika obnavljati tvrtka »Sard«. </p>
<p>Restauracija će trajati 90 dana. Vrijednost radova koje će nadzirati Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode iznosi oko 600 000 kuna. Kako je rekao Damir Ujević, vlasnik ljevaonice, tijekom ljeta planira se restauracija ženskog akta kipara Ivana Meštrovića ispred Privredne banke u Ulici Franje Račkoga i obnova patine spomenika kralju Tomislavu. D.Ž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Bomba pred Titovim kipom</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - U četvrtak u 9.45 sati, Policijska postaja Klanjec zaprimila je telefonsku dojavu da se u podnožju brončane statue Josipa Broza Tita, u neposrednoj blizini njegove rodne kuće u Kumrovcu nalazi ostavljena torba, priopćio je Odjel za odnose s javnošću MUP-a</p>
<p>Obavljenim protueksplozivnim pregledom, a potom i očevidom, utvrđeno je da se u torbi nalazi eksplozivna naprava. Na mjesto događaja upućeni su vještaci za eksplozive Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH »Ivan Vučetić« radi utvrđivanja vrste i količine eksploziva te ostalih relevantnih činjenica u vezi s pronađenom eksplozivnom napravom. Istovremeno je započela i kriminalistička obrada u cilju pronalaska osoba koje bi se mogle dovesti u vezu s postavljanjem eksplozivne naprave.</p>
<p> U priopćenju se navodi da u interesu provođenja daljnje kriminalističke obrade, druge pojedinosti policija u ovom trenutku ne može iznositi u javnost, ali se mole svi građani koji bi mogli dati bilo kakva korisna saznanja o tom događaju da se jave u najbližu policijsku postaju ili nazovu 92. (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Talibani pokrenuli ofenzivu protiv oporbe</p>
<p>KABUL/ISLAMABAD, 19. srpnja</p>
<p> - Militantni islamisti na vlasti u Kabulu u četvrtak su pokrenuli ofenzivu širokih razmjera u pokrajini Takhar, izvijestili su izvori bliski afganistanskoj oporbi. Talibani su uspjeli prodrijeti u unutrašnjost pokrajine Kalafgan, gdje su ih zaustavili pripadnici oporbenih snaga, izvijestio je glasnogovornik oporbe.</p>
<p>Talibanska strana izvijestila je da su njihove snage zauzele strateški važan prolaz Kotal-e-Lataband smješten oko 25 km jugoistočno od glavnoga grada pokrajine Taloqan koju su u rujnu prošle godine preuzeli od oporbenog Sjevernog Saveza.</p>
<p>Talibanske vlasti u Afganistanu su zabranile uvoz oko 30 artikala koje smatraju neislamskim. Šerijatski radio u Kabulu objavio je proglas vrhovnog talibanskog vođe mule Muhameda Omara kojim se, među ostalim, zabranjuje uvoz igraćih karata, ogrlica, ruževa za usne, lakova za nokte i šahovskih ploča. Na popis nepoželjnih stvari stavljene su petarde, kipovi, modni katalozi i čestitke na kojima su fotografije ljudi, kazete, CD, satelitsake antene, svinjska mast i bilo kakvi proizvodi koji sadrže ljudsku kosu. Carinicima je naloženo da zaplijene te proizvode na granici i da ih predaju Ministarstvu za promicanje vrlina i sprječavanje grijeha, koje djeluje kao talibanska religijska policija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Njemački vojnici tuže državu zbog štetnog zračenja</p>
<p>BERLIN, 19. srpnja </p>
<p> - Bivši vojnici i djelatnici Bundeswehra, koji su bili izloženi štetnim zračenjima radarskih uređaja, pripremaju tužbu protiv njemačkog Ministarstva obrane. </p>
<p> Prema priopćenju Dietera Geulena, odvjetenika oštećenih, novčani iznos na koji oštećeni tuže Ministarstvo obrane bi se mogao dostići svotu od 120 milijuna DEM. Gaulen je objasnio da je tužba, s obzirom da Ministarstvo obrane nije dosada učinilo ništa kako bi se problem riješio, neizbježna.</p>
<p> Oštećeni su mahom bivši pripadnici Bundeswehra koji su u šestdesetim i sedamdesetim godinama radili na radarskim uređajima koji tada još nisu imali ugrađenu zaštitu od zračenja. Ministarstvo obrane je prije toga demantiralo da je dosad već 58 bivših pripadnika Bundeswehra preminulo od posljedica štetnog zračenja. U pismu odvjetniku oštećenih Ministarstvo naglašava da će odšteta biti isplaćena samo ako se dokaže da je bolest nastala »zbog nemara ili nedopuštenog djelovanja pripadnika Bundeswehra«.</p>
<p> Geulen je oštro kritizirao ponašanje Ministarstva obrane koje se »krajnje neprofesionalno« odnosi prema čitavom problemu. Gaulen trenutno zastupa oko 300 bivših pripadnika Bundeswehra od kojih je većina zbog štetnog zračenja oboljela od leukemije ili raka limfnih žlijezda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Državna izložba konja u Sunji</p>
<p>SUNJA, 19. srpnja</p>
<p> – U povodu 9. obljetnice Dana općine Sunja održana je državna izložba konja koju su organizirali Hrvatski stočarsko-selekcijski centar i Općina Sunja. Više od 50 konjogojaca i isto toliko stručnjaka jednoglasno je potvrdilo da je hrvatski posavac izvorni hrvatski proizvod, jer se entuzijazmom i upornošću uzgajivača svrstao među najvrednije izvorne pasmine konja.</p>
<p> Do prije pet godina bilo je registrirano 780 hrvatskih posavaca, no sada ih je oko 1133 što upućuje na to da su se matična stada stabilizirala. </p>
<p>Uz izložbu hrvatskog posavca, u sklopu državne izložbe predstavljeno je i 13 zaprega od kojih je najljepšom ocijenjena Mirka Carena iz Siska. Za pobjednika Devete izložbe autohtone pasmine konja proglašen je pastuh Tigar vlasnika Josipa Tučkorića iz Kloštar Ivanića. Na izložbi su bili i mnogi konjogojci iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije, koji su bili iznenađeni viđenim i izrazili želju da iduće godine, kad bi izložba trebala postati međunarodnom, sudjeluju na njoj. </p>
<p>D. Prša</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U Osijeku jedina mjerna stanica za ambroziju</p>
<p>OSIJEK, 19. srpnja</p>
<p> - Osijek je jedini grad u Hrvatskoj koji ima mjernu stanicu za ispitivanje ambrozije, iako je alergijska ugroženost stanovništva ambrozijom zabrinjavajuća pojava u cijeloj državi. Po riječima dr. Edite Štefanić, voditeljice Aerobiološkog laboratorija na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, koji svaki tjedan objavljuje rezultate mjerenja, najveća je zasićenost ambrozijom potkraj srpnja i u kolovozu. Osijek, Vinkovci, Vukovar i ostala mjesta u istočnoj Hrvatskoj posebno su ugrožena ambrozijom, jer se korov uz ceste i ostala mjesta ne može uništavati budući da je to područje minirano. Smatra se da je samo u Osijeku oko 5000 osoba alergično na ambroziju - korov čiji pelud stvara velike teškoće, posebno astmatičarima.</p>
<p> Zahvaljujući novčanoj pomoći osječkog Rotary cluba, kupljena je stanica za mjerenje zasićenosti zraka peludom te će uskoro biti poznato koliko zapravo Osijek ugrožava ambrozijska pelud, kazala je za Hinu dr. Štefanić. Dodala je kako mnoge zemlje imaju više mjernih stanica te mnogo više znaju o toj ozbiljnoj pojavi. No može se reći da su alergijske bolesti velik zdravstveni problem i da mu se mora ozbiljno pristupiti, kazala je.Europski epicentar ambrozije nalazi se upravo u Osijeku, a kritično područje uz Slavoniju obuhvaća i južni dio Mađarske i zapadnu Vojvodinu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Jeffreyu Archeru četiri godine za krivokletstvo</p>
<p>LONDON, 19. srpnja</p>
<p> - Konzervativni političar i poznati pisac Jeffrey Archer proglašen je u četvrtak krivim za četiri od pet točaka optužnice za krivokletstvo i ometanje pravosudnog postupka. Osuđen je na četiri godine zatvora.</p>
<p> Suđenje se održalo na sudu Old Bailey u Londonu, a porota je dugo vijećala. Slučaj se odnosi na tužbu zbog klevete iz 1987. kad je lord Archer, kojemu je 61 godina, dobio 500 tisuća funti odštete zbog toga što je jedan tabloid pisao da je Archer spavao s prostitutkom.</p>
<p> Tužitelji su ustanovili da je krivotvorio dnevnike i predočio ih sudu u tužbi za klevetu, kako bi od tabloida dobio odštetu. Ti su mu dnevnici pružili alibi za noć koju je, prema tvrdnjama Daily Stara, proveo s prostitukom Monicom Coghlan 1986. godine. Monica Coghlan poginula je 27. travnja ove godine u prometnoj nesreći. Ukradenim automobilom pregazio ju je vozač koji je nakon pljačke bježao pred policijom. Archer je za sve točke optužbe tvrdio da nije kriv.</p>
<p>Jeffrey Archer bio je blizak prijatelj i suradnik Margaret Thatcher i Johna Majora,aneko je vrijemebio i zamjenik predsjednika stranke. U Parlament je izabran s 29 godina, 1969. godine, no nakon pet godina morao je dati ostavku jer je zbog loših investicija završio u stečaju. Nakon toga iskustva napisao je jako uspješan roman »Ni novčića manje, ni novčića više« koji ga je učinio slavnim i traženim piscem, što je potvrđeno i uspjehom romana »Kane i Abel«. Oba su romana poslužila i kao predložak za uspješne miniserije. Za vrijeme ovoga suđenja okušao se i glumac u drami »Optuženik«, gdje glumi liječnika optuženog za ubojstvo.</p>
<p> Lordom od Weston-Super-Marea je proglašen 1992. godine. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Sklad ambijenta i spomenika</p>
<p>Nakon prikazivanja u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Arheološkom muzeju u Zagrebu, izložba »Hrvati i Karolinzi na fotografijama Zorana Alajbega« postavljena i u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci / Osobito uspješan u fiksiranju arheološkog nasljeđa, Zoran Alajbeg priključuje se plejadi hrvatskih fotografa koji su uspjeli oblikovati vlastiti, prepoznatljivi izričaj / Dokazao se kao vrstan opservator hrvatske spomeničke baštine </p>
<p>Vrući, sparni ljetni dani bili su, htjeli bismo u to vjerovati, razlogom što je jedna, po našem mišljenju, poučna i nadasve zanimljiva izložba »prošla« nedovoljno zapaženo i bez odgovarajućeg medijskog odjeka. Možda je tomu pridonijela i samozatajnost i nenametljivost autora koji je izložbom zaslužio pozornost, ali je ona, na žalost, nezasluženo izostala.</p>
<p>Nakon prikazivanja u Splitu, u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, gdje je bila postavljena u sklopu održavanja izložbe »Hrvati i Karolinzi«, u Zagrebu je, u izložbenim prostorima Arheološkog muzeja, 12. lipnja bila otvorena izložba gotovo istog naslova, ali ograničena samo na fotografije lokaliteta i spomenika snimljenih za potrebe izložbe koja je obilježila ovogodišnju izložbenu sezonu u Splitu. Riječ je o izložbi »Hrvati i Karolinzi na fotografijama Zorana Alajbega« koja je u Zagrebu priređena u povodu predstavljanja različitih prigodnih izdanja tiskanih uz navedenu izložbu. </p>
<p>Premda je izložba ovih dana u Zagrebu zatvorena aktualno otvorenje iste izložbe u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci čini nam se dobrodošlim povodom da pokušamo ispraviti ili barem ublažiti učinjeni propust i da kratkim osvrtom izložbu približimo široj javnosti.</p>
<p>Brojnim posjetiteljima reprezentativne splitske izložbe posvećene karolinškim tragovima na hrvatskim prostorima – uzgred napominjemo da bi, kako je najavljeno, ista izložba tijekom rujna trebala biti otvorena i u talijanskoj Bresciji – vjerojatno su ostale u sjećanju vrlo uspjele fotografije u boji velikih formata koje sadržajno i likovno znatno obogaćuju izložbu, pridonoseći podjednako boljem razumijevanju pojedinih dionica izložbenog postava, kao i ukupnom njezinom vizualnom dojmu.</p>
<p> Autor tih fotografija, fotograf Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Zoran Alajbeg, već se dokazao kao vrstan opservator hrvatske spomeničke baštine, a osobito je bio uspješan u fiksiranju arheološkog nasljeđa. Sklonost takvim temama pokazivao je i u nekim ranijim ciklusima, poput, primjerice »salonitanskog ciklusa« kojim je usmjerio novi, drugačiji način gledanja na lokalitete i spomenike salonitanskog područja. </p>
<p>Slično bi se moglo kazati i za njegov »karolinški ciklus« iz kojega je, za potrebe izložbe kojoj su posvećeni ovi reci, izdvojeno šezdesetak fotografija, snimanih najvećim dijelom za potrebe »velike« splitske izložbe.</p>
<p> Snimajući krajolike i vedute povijesnih gradova od Istre do Dubrovnika Alajbeg je pronalazio nove vizure poznatih motiva pa nerijetko imamo dojam da je riječ o nepoznatim, drugačijim sadržajima. Osobito se to odnosi na fotografije snimljene iz zraka koje nam otkrivaju novi, nepoznati svijet idealne simbioze prirodnog ambijenta i spomenika koji ga oplemenjuju. </p>
<p>U tom, rekli bismo, pionirskom poslu, u kojemu je skrivena i neizvjesnost eksperimenta, Alajbeg je dosegao visoku razinu likovnosti i razumijevanja onoga o čemu fotografija treba svjedočiti.</p>
<p> Jednako je učinkovit i u detaljima koji često govore više nego je moguće obuhvatiti objektivom kamere. Osobito je to vidljivo na detaljima crkvenog kamenog namještaja, kako je vrlo dobro uočila i Vedrana Delonga, pisac nadahnutog teksta kojim je popraćen katalog ove izložbe i tridesetak u njemu odabranih fotografija. Neovisno slijedi li nezahvalan zahtjev za potrebom preciznog, faktografskog bilježenja odabranog motiva, teži li dakle »idealno objektivnoj fotografiji«, kako je taj vid fotografskog bilježenja slikovito okarakterizirao Radovan Ivančević, osvrnuvši se na jedan segment iz bogatog fotografskog opusa našeg istaknutog fotografa Krešimira Tadića, ili je pak usmjeren k mijenjanju realnosti motiva, što postiže poigravanjem svjetlom i naknadnom doradom fotografije – takvim postupcima on fotografiji kreativno udahnjuje osobni i često vrlo osebujni doživljaj svijeta kojega fokusira – Alajbeg uvijek uspijeva polučiti visoke domete u svome stvaralaštvu. Priključuje se, zaključili bismo, plejadi hrvatskih fotografa koji su, svaki na svoj način, uspjeli oblikovati vlastiti, prepoznatljivi izričaj. </p>
<p>Ante Rendić-Miočević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izlaženje iz čahure</p>
<p>Tijekom deset dana prikazat će se 26 programa, a osim hrvatskih umjetnika Zadranima će se predstaviti i gosti iz Slovenije, Makedonije, Italije, Njemačke i Japana</p>
<p>ZADAR, 19. srpnja</p>
<p> – Udruga »Zadar snova« već petu godinu za redom pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Zadarske županije i Grada Zadra organizira međunarodni Festival novog kazališta »Zadar snova«. Ovaj put festival će se održati od 19. do 29. srpnja.</p>
<p>»Ishodišna točka novog kazališta je u prvom redu multimedijalni izraz koji je u sebe upio osim kazališne umjetnosti, suvremeni glazbeni izraz, zatim moderni ples i performance. Vođeni željom da kazalište izvučemo iz čahure stoljećima postavljenih normi, mi smo kroz velike i male kazališne produkcije spojili različite forme umjetničkog izraza, i gledateljima ponudili novi kazališni identitet, jer mislim da je upravo u takvom tetaru budućnost zadarskoga kazališta«, kaže Kristijan Mičić, umjetnički ravnatelj festivala, koji se ujedno nalazi i na čelu Udruge Zadar snova.</p>
<p>Tijekom deset festivalskih dana na različitim zadarskim prostorima bit će prikazano 26 programa, a osim hrvatskih umjetnika Zadranima će se predstaviti i gosti iz Slovenije, Makedonije, Italije, Njemačke i Japana.</p>
<p>O glazbenom dijelu programa, Nenad Pepić, glazbeni producent festivala, nam je kazao: » Održat će se osam konceratam i to grupa koje imaju vrlo izražen individualni pečat, i ne podliježu komercijalnim trendovima«, istaknuo je Pepić, i dodao kako će festival otvoriti velika koreografska zvijezda Mauro Astolfi. Neki od najavljenih bendova u svom scenskom nastupu vrlo su bliski s kazalištem, što je bio dodatni motiv za njihovo pozivanje na festival, kazao nam je Pepić, i kao primjer istaknuo Let 3, koji je ove godine zatvorio Eurokaz.</p>
<p>Matija Dedić Trio, prema riječima organizatora festivala, bit će svojevrsni dar Zadranima, a to drugim riječima znači da će se koncert moći slušati besplatno na Trgu sv. Stošije u 21 sat, 24. srpnja.</p>
<p>Romana Galović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nije sve ni u novcima ni u redateljima</p>
<p>Nakon pulskih javnih sukoba između producenta i redatelja filma »Posljednja volja« čini se da će njihov okršaj završiti i na sudu / Kako prestaje »zapadna kinematografija« i počinje naša domaća zbilja / Ako već nemamo zakona o filmu, gdje je profesionalizam i fair play? </p>
<p>Film »Posljednja volja« nastajao je u, za naše prilike, neobičnim uvjetima, s budžetom od 2,2 milijuna dolara, od kojih je Ministarstvo kulture sudjelovalo tek na kraju s 600. 000 njemačkih maraka pomoći. Porušene su tako dosadašnje navike unutar hrvatske kinematografije prema kojima redatelj zajedno s producentom prvo predaje projekt u Ministarstvo kulture, koji mu onda odobrava tamošnja komisija ili povjerenik, što znači da mu država financira film preko Ministarstva kulture u prosječnoj vrijednosti od 1,5 milijuna maraka. </p>
<p> S »Posljednjom voljom« kao da se išlo obrnutim putem. Nositelj projekta Vicenco Blagaić zajedno s producentskom tvrtkom Global film krenuo je u film vlastitim ili sredstvima koje je sam osigurao za potrebe filma, a tijekom snimanja pridružio mu se Jadran Lazić sa svojom JLP kompanijom iz Los Angelesa. Činjenica je da su njih dvojica tako postali producenti u pravom, zapadnom, smislu te riječi, ali film je nastajao u hrvatskoj kinematografiji, a ne u Hollywoodu, što se ubrzo dramatično potvrdilo u praksi. </p>
<p> S malo iskustva u tom poslu i mnogo novaca za naše prilike, oni su uletjeli u niz zamki koje su im se nizale slučajnim ili namjernim sticajem okolnosti. Počelo je već s izborom redatelja, tako je nakon niza imena, među kojima su bili spominjani i Brešan i Nola, izbor pao na Zorana Sudara, jedinoga mogućega i njima, u to vrijeme, dostupnog redatelja, koji s 42 godine još nije bio snimio svoj prvi film. Radio je, doduše, u filmskim ekipama, ali redateljskog iskustva nije imao, barem ne za projekt takvih zahtjevnosti.</p>
<p> Najatraktivniji u cijeloj priči, od početka do kraja, bio je Goran Višnjić, koji je bez obzira na okolnosti i nepogode koje su pratile snimanje ostao do kraja lojalan jer nije želio pogaziti davno prije danu riječ. Čak je nastupio i bez kune, pristajući da cijeli honorar dobije tek kada se namire svi dugovi i svi ljudi koji su radili na ovom filmu, što može značiti i nikad. </p>
<p> Dogodilo se, dakle, da je glavni glumac i jedina stvarna zvijezda filma cijelo vrijeme radio besplatno, producenti su uložili svoje novce u projekt, a redatelj bez iskustva dobio je golem i za naše prilike neuobičajeno visok honorar, od 80 tisuća njemačkih maraka!</p>
<p> Već od početka bila je čudna takva raspodjela i načini vrednovanja i stručnosti, pa su posljedice bile neizbježne. Redatelj je imao puno povjerenje producenata i izvrsne uvjete na snimanju, o kakvima njegovi iskusniji, talentiraniji i uspješniji kolege mogu samo sanjati. A ipak su na kraju bili razočarani i producenti i redatelj.</p>
<p> Tu ponovno prestaje »zapadna kinematografija« i počinje naša domaća zbilja; da bi film bio završen, angažiraju Andriju Zafranovića, koji je premontirao cijeli materijal, i traže pomoć Ministarstva kulture, koje je financiralo završetak filma (oko toga je također bilo nesporazuma jer da bi novci bili isplaćeni od strane Ministarstva, bio je neophodan redateljev potpis, a ovaj je u ime toga ponovno producentima postavljao nove uvjete).</p>
<p> Na kraju film stiže u Pulu, gdje počinje otvoreni rat između producenata i redatelja, nakon što je Vicenco Blagaić izbacio ime Zorana Sudara s nekoliko pulskih plakata, koje i onako nitko nije vidio, te iz kataloga festivala. Bio je to doista nespretan i nepotreban potez. Redatelj Sudar, bez obzira na ljutnju, izlazi pred publiku u Areni zajedno s producentom, a nešto kasnije i odlazi na prijem koji financira i organizira isključivo taj njemu »ozloglašeni producent« Blagaić. Unatoč svemu, film sjajno prolazi pred publikom i dobiva vrlo visoku ocjenu publike 4,27, a redatelj biva proglašen najboljim debitantom. </p>
<p> I to bi bila jedna od posljednjih priča iz bogate riznice gluposti, kojih u hrvatskoj kinematografiji nikada nije nedostajalo. Mogli smo se do sada barem zanositi kako je za sve kriv nedostatak novca, jer kada bi naši redatelji imali uvjete koje zaslužuju, onda bi vjerojatno Oscari bili uobičajena pojava. Tko mari za talent, iskustvo, profesionalnost... Očito, nije sve u novcima, a nije bogme ni u redateljima. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Araličin obračun s njima</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Roman »Ambra« pisan je prema stvarnim i prepoznatljivim osobama hrvatske politike u posljednjih 10 godina / Kako je podnaslovljen »roman s ključem« , on računa na prepoznavanje onih koju su poslužili kao predložak, ali i na moguće žestoke reakcije kritičara </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Malo je za koji knjigu prije njena objavljivanja vladalo toliko zanimanje kakvo je izavala najava novog romana Ivana Aralice pod imenom »Ambra«, što ga je tiskala zagrebačka Naklada Pavičić, a koji je u uskom novinarskom krugu u četvrtak i predstavljen u Društvu hrvatskih književnika. Ne htijući o djelu otkriti gotovo ništa prije konferencije za tisak, nakladnik i autor, kako su rekli, željeli su svima prirediti »ugodno iznenađenje«, tim prije jer je i sama konferencija bila štura, nije bilo laudatora koji bi hvalili tek izašao uradak, a sve što su imali poručiti javnosti napisano je u korektnoj bilješci o knjizi i u unaprijed priređenom intervjuu što ga je nakladnik Josip Pavičić vodio s Ivanom Aralicom o netom izašloj knjizi, koji je materijal podijeljen pristiglim novinarima. »Nismo htjeli imati klasičnu promociju«, dodao je Ivan Aralica, »jer ovo je knjiga za čitanje, a ne demonstriranje.«</p>
<p>O čemu je zapravo riječ, i zašto je jedna knjiga ponovno uzdrmala hrvatsku javnost, ili će je tek uzdrmati?</p>
<p> Pa, ponajprije riječ je o romanu koji problematizira suvremenu hrvatsku političku zbilju posljednjih desetak godina. Prvi je to Araličin »roman s ključem« u kojem su gotovo svi brojni junaci modelirani prema stvarnim i prepoznatljivim osobama hrvatske politike.</p>
<p> Privlačnost je romana, koji je napisan postupkom novoga žurnalizma ili romana-reportaže, u provokativnoj temi, a to je, kako je kazao Josip Pavičić, »bijeda i veličina ljudi koji vladaju Hrvatskom, a njegova je draž u čitateljskoj potrazi za predlošcima romanesknih lica«.</p>
<p>Na koga je nalik glavni junak, drugi državni predsjednik Žepe Bevanda? Komu su slični predstojnik ureda prvoga predsjednika Matan Jakubek, saborske zastupnice Hildegard Zavrtnik (prije promjena imena i prezimena Šimica Huljev) i Esma Frčko, Bevandima intimna prijateljica Blanka, general Antiša Zloselac i admiral Daslav Došo, tužitelj suda u Tübingenu Edmund Blunck, novinarke Olga Mrčela, Suzi Zobnica, Srna Ćaleta, Tonka Vezmar i Ana Mikača, Bevandin savjetnik za kulturu Dudlaš i mnogi drugi?</p>
<p>Pitanje je koje će brojne pristrane i nepristrane čitatelje vezati uz ovu intrigantnu knjigu, koja pripovijeda, kako ističe autor, »o gmazovima i vizonarima«.</p>
<p>»Pošao sam o toga da je u našem društvu u posljednjih 10 godina ostvaren prostor slobode te da se može slobodno govoriti i pisati. Nisam se ljutio kada su me u kazališnim komadima Spika na spiku i Tko je tko spominjali pod imenom i prezimenom, a kakvi su se tek novinski članci objavljivali. Nije mi kao ni mnogima drugim koji su u satiru utrpani, ni na pamet palo da nekoga tužim. Benevolentno sam se odnosio prema tom prostoru slobode, a sada sam ga ja iskoristio do dna« – kaže sam Aralica o postupku svoga pisanja.</p>
<p> Na pitanje pak postavljeno u podijeljenom nam intervjuu koje se odnosi na osvetoljubivost koju neki mogu iščitati iz romana prema »trećosiječanjskoj« postavi Aralica odgovara: »Kod mene osvetoljubivosti nema više nego što je ima u Danteovu Paklu prema gibelinima, autorovim ljutim protivnicima...Primarni mi je cilj svjedočenje istine, želja da kažem kako je bilo i da razgolitim laži namirisane ambrom... Stalo mi je do toga da mi se vjeruje i da je želja za svjedočenjem istine nadmašila želju za osvećivanjem, ali sam svjestan da u to neću moći uvjeriti one koji moje svjedočenje apriorno odbacuju«. </p>
<p>A na upit očekuje li od nezadovoljnika koji će se u romanu prepoznati možda i sudske tužbe Aralica spremno odgovara: »Može se i to dogoditi, ali nadam se da neće. Prvo, svako lice ima ime koje s prezimenom nema sličnosti, pa onaj tko se ispod imena prepozna, sam je kriv. Drugo, svako je lice u 'Ambri' redukcija prauzora na nekoliko primarnih karakternih crta. Onaj tko se prepozna, nema razloga da se buni da je krivo prikazan, da mu je slika necjelovita. Cjelovitost ne bi stala ni u jednu priču, cjelovitost je za građanske biografije koje se pišu pod pravim imenom...«</p>
<p> Govoreći o pristranosti književne kritike u nas, Aralica hrabro izjavljuje: »Očekujem žestoke reakcije onih koji će osporavati umjetničku vrijednost stoga što će im politička supstanca Ambre biti sol na ranu... Najgora bi reakcija bila da ne bude nikakvih reakcija, da roman bude prešućen, a jedva podnošljive bile bi mlake kritike... Držim do onoga – neka se piše, ma što god se pisalo. Dobrom romanu sve ide u prilog.« Do dugovječnosti pak onoga što je napisao sam Aralica, prema onome što je rekao u citiranom intervjuu, ne drži mnogo. »Bilo mi je stalo do toga da se napisano čita danas, a hoće li što ostati za budućnost, o tome se ne brinem, jer bi to bilo besmisleno...« </p>
<p>Roman je, kako ističe Josp Pavičić, objavljen usred ljeta, kako bi se oni koji se u njemu prepoznaju mogli ohladiti. </p>
<p>Jer ubrzo ih očekuje novo iznenađenje, naime, Aralica ne kani stati samo na »Ambri«. »Neka se zna«, poručuje autor, »na jesen počinjem pisati roman Fukara na isti način«.</p>
<p>E pa oni koji nisu uvršteni u »Ambri«, neka se pripreme za budući tretman, jer sada kad se ponovo latio pera, ovaj naš angažirani autor i dojučerašnji političar kani obračunati sa svima koji su mu »stali na žulj«.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Arhitektura je pitanje snova i mašte</p>
<p>Retrospektivna izložba najvećega brazilskog arhitekta Oscara Niemeyera u Lisabonu / Pregledom Niemeyerova opusa, posjetiteljima se sugerira i promišljanje razvoja moderne arhitekture te širenje internacionalnog stila s neizbježnim lokalnim oblicima</p>
<p>»Ispred ničega« naslov je jedine knjige koju je u svom devedesetrogodišnjem životu napisao najveći brazilski arhitekt Oscar Niemeyer. Glavni lik, mladi profesor književnosti luta prostranstvima džungle za vrijeme državnog udara 1964., a povjesničari koji žele razumjeti Nimeyerov opus, svakako bi trebali pročešljati teme kojima se bavi u tom gotovo autobiografskom romanu. Doslovno ispred ničega našao se naime Niemeyer, u drugoj polovici pedesetih godina kada je koristeći se planom Lucia Coste projektirao Kapitol i sve glavne javne ustanove Brazilije te tako »ušao« u legendu moderne arhitekture.</p>
<p> Grupa vladinih objekata na Trgu triju vlasti sa svojim čistim, strogim geometrijskim linijama simbolizira funkciju parlamenta, vlade i sudstva nadišla je i monumentalnost svojega izravnog uzora – Le Corbusierova Čandigara. Tako važan zadatak, dizajn identiteta novoga glavnog grada, mladi je genij zaslužio realizacijom prvih remek-djela: Casina u Pampulhi, svoje neobične »organske« kuće iznad Rija, te brazilskim paviljonom na svjetskoj izložbi u New Yorku 1939. u kojima je Le Corbusierovu koncepciju slobodnog tlocrta podigao na višu razinu fluidnosti i prožimanja. S tim gotovo nadrealnim spomenikom Niemeyer zaslužio titulu jednog od najslavnijih majstora moderne arhitekture, premda će se vrlo brzo nakon izgradnje pokazati mnogi nedostaci, među ostalim podijeljenost između elitističkog Kapitola i siromašnog ostatka grada, a sam projekt kritizirat će se zbog nehumanih omjera. </p>
<p>Sva Niemeyerova djela, ona koja je ostvario u domovini, ali i u inozemstvu (emigrirao je nakon državnog udara 1964. u Pariz gdje je živio do 1985.) okupljena su protekle godine retrospektivnom izložbom koja je već obišla muzeje brazilskih gradova, a europsku je turneju počela ovog ljeta u Lisabonu. Smještena je u portugalskom paviljonu na Expou gdje se i tri godine nakon svjetske izložbe ostvaruju različiti sadržaji da bi se posjetitelje privuklo u novi dio grada.</p>
<p> No, to nije usamljeni izložbeni projekt, jer se uz antologijske projekte klasika koji je uvijek vjerovao u moć imaginacije, predstavljaju i novi urbanistički projekti te objekti neobična naziva (poput Pametne zgrade) koji su se počeli, ili se planiraju izgraditi na području bivše svjetske izložbe. Pregledom Niemeyerova opusa, posjetiteljima se u iščitavanju njegovih projekata sugerira i promišljanje razvoja moderne arhitekture, širenje internacionalnog stila s neizbježnim upijanjem lokalnih, tradicionalnih oblika (u njegovom je slučaju to bila španjolska barokna arhitektura modificirana u brazilskom podneblju). </p>
<p>»Nisam zainteresiran za racionalnu arhitekturu s njezinim funkcionalističkim ograničenjima i strukturalnom strogošću, njezinim dogmama i teorijama«, izjavio je bivši Le Corbusierov učenik, »arhitektura je pitanje snova i mašte«. Izgubljenima u prostranstvu globalne džungle, mladima bi to možda bila korisna poruka iskusnog starog majstora koji se svojedobno našao usred ili ispred ničega i stvorio sliku potpuno novog grada.</p>
<p>Renata Margaretić Urlić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uspjeh Zlatana Srzića</p>
<p>Dirigent Zlatan Srzić ravnao izvedbom Beethovenove Devete simfonije na otvaranju koncertne dvorane u Naru </p>
<p>U našoj glazbenoj sredini nedovoljno je poznat podatak da jedan hrvatski dirigent već niz godina uspješno djeluje u dalekom Japanu. Danas 52-godišnji Siščanin Zlatan Srzić dirigiranje je diplomirao kod prof. Milana Horvata u Grazu, a violinu na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Djelovao je u Zagrebu kao orkestralni i komorni glazbenik, a kao dirigent pročuo se osnivanjem (1978) i vođenjem komornog orkestra »Gaudeamus«; dobitnik više domaćih i inozemnih priznanja za dirigiranje. Ravnao je i Zagrebačkom filharmonijom i Simfonijskim orkestrom HRT, a s »Gaudeamusom« je također primio brojna priznanja i gostovao na nizu turneja. Dirigentski nastupi vodili su ga nizom zemalja (Austrija, Francuska, Mađarska, Italija, Japan, Švicarska, Španjolska i dr.), te se 1997. našao u Japanu kao profesor dirigiranja i dirigent Simfonijskog orkestra Sveučilišta Kyoiku u drugom najvećem japanskom gradu Osaki. Godinu dana poslije postaje šef-dirigentom Filharmonijskog orkestra »Kansai City«. Veliko, upravo iznimno priznanje ukazano je hrvatskom dirigentu pozivom da ravna izvedbom Beethovenove Devete simfonije u povodu svečanog otvaranja nove koncertne dvorane u gradu Nara, povijesno najstarijoj japanskoj prijestolnici i starodrevnom kulturnom središtu Japana. Uz tamošnju Filharmoniju maestro Srzić je ravnao golemim zborom od preko tri stotine pjevača i ponajboljim japanskim solistima, sopranisticom Mika Saiga, altisticom Yuko Kodama, tenorom Masaom Kobayashijem i baritonom Junom Tanakom.</p>
<p> Da je taj koncert bio prvorazredni društveni i kulturni događaj, dokazuje i podatak da su ulaznice rasprodane u roku od jednoga sata, a da je priredba završila dugotrajnim ovacijama. Među brojnim uglednim uzvanicima bio je i hrvatski veleposlanik u Tokiju Drago Buvač, pa je i tom prilikom ostvario brojne korisne kontakte: posebno je naglašeno da će i taj iznimni umjetnički događaj pridonijeti ne samo na području kulturnu zbližavanju, makar i udaljenih, ali prijateljskih zemalja Japana i Hrvatske. Čestitke maestru Srziću na ovom uspjehu, koji ponovno potvrđuje visoke vrijednosti hrvatske glazbene kulture. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Intimne drame Verdijevih junaka</p>
<p>Napuljska opera San Carlo / Uz premijeru Verdijeve »Luise Miller« u kojoj jednu od glavnih uloga tumači hrvatski bas Giorgio Surjan</p>
<p>NAPULJ</p>
<p> – Napuljsko kazalište San Carlo najstarije je operno kazalište na svijetu koje kontinuirano djeluje. Otvoreno je 1737. godine, tako da je 41 godinu starije od milanske Scale i 51 godinu starije od venecijanske opere La Fenice. Ni požar 1816. godine, ni Drugi svjetski rat nisu naškodili njegovu djelovanju. Kao u većine talijanskih kazališta, vanjština zgrade ne odaje ono što posjetitelja očekuje unutra. Nad raskošno uređenom gledališnom potkovom sa 184 lože nadvija se kraljevski grb obiju Sicilija dinastije Bourbon. San Carlo zaštićeni je spomenik kulture na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.</p>
<p>Ovogodišnji repertoar čini sedam opera, četiri baleta, jedna operno-baletna predstava s djelima Igora Stravinskog, te koncertna sezona s 13 koncerata. Predstave se također izvode u dvorskom kazalištu kraljevske palače. Od opera Napolitanci su mogli gledati Cimarosinog »Očajnog muža«, Brittenov »San ljetne noći«, Bellinijevu »Mjesečarku« i Verdijeve opere »Don Carlos« i »Luisu Miller« kojom je završena sezona, dok na jesen idu Donizetijeva »Lucia di Lammermoor« i Debussyjevo »Mučništvo Sv. Sebastijana«.</p>
<p>Verdijeva »Luisa Miller«, po Schillerovoj drami »Spletka i ljubav«, praizvedena je u San Carlu u prosincu 1849. godine. To je četrnaesta opera u skladateljevu opusu kojom je okrenuo ovu stranicu stvaralaštva posvećenu dubokoj ljudskoj intimi glavnih likova. Naslovna junakinja sasvim je obična djevojka koja se lomi između ljubavi prema ocu i voljenom grofovu sinu Rodolfu kojemu je namijenjena ruka vojvotkinje Federice. Veliki majstor i pjesnik ljudskih emocija Verdi ispunio je operu lijepim arijama, duetima i ansamblima s izrazitom karakterizacijom likova. </p>
<p>Dvanaestu produkciju »Luise Miller« od njezine praizvedbe u San Carlu pripremili su maestro Marco Zambelli, mladi dirigent koji nastavlja tradiciju vrsnih talijanskih opernih dirigenata i redatelj Gabriele Lavia koji se držao standardnih kanona operne režije što glazbi i pjevačima odnosno njihovim glasovima puštaju da izraze sve osjećaje. A solisti su, praćeni orkestrom koji muzicira kao da svira Mozarta ili Beethovena, doista to i ostvarili u najljepšem verdijevskom stilu za njegovu obljetnicu. Veliki zbor (zborovođa Luigi Petrozziello) djelovao je impresivno.</p>
<p>Monumentalna scenografija Carmela Giammella s mnoštvom brzih promjena naglasila je sudbinu malih ljudi u sukobu s nadmoćnim plemstvom. Istim smjerom išli su i kostimi Andreje Viottija, ali je kod njih kontrast između gotovo kraljevskog ruha Grofa i Federica te siromašne Luise bio pretjeran.</p>
<p>Naslovna uloga povjerena je bugarskoj sopranistici Aleksandrini Pendačanskoj koja se u kratkom vremenu afirmirala u zemlji belkanta. Tumačila ju je proživljeno i toplo, tek mjestimično glasovno suzdržano, ali je oduševila sigurnošću lakih visina i koloratura. Tenor Aquiles Machado kao Rodolfo hendikepiran je preniskim rastom, pa gledatelju treba izvjesno vrijeme da se na to privikne. No, zato mu je pjevanje besprijekorno, s blistavom zvučnošću glasa i briljantnim visinama.</p>
<p>U ulozi Millera nastupio je rasni verdijanski bariton Stefano Antonucci, kao Federica mezzosopranistica impresivne raskoši glasa Elena Cassian i odličan bas Enzo Capuano u manjoj ulozi Wurma. Grofa Waltera tumačio je kao dio svojih redovitih nastupa na najvećim talijanskim opernim scenama hrvatski bas Giorgio Surjan, dojmljivom snagom pjevačkog i glumačkog izraza.</p>
<p>Ostvario je slojevitu, psihološki nijansiranu kreaciju lika koji u sebi krije negativne, ali i pozitivne osobine, kao što je Verdi svoje junake ocrtavao sa svim njihovim vrlinama i manama. Giorgio Surjan ovoga ljeta pjeva Zaccariju u »Nabuccu« u veronskoj Areni.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Počeli s mukom, završili lakoćom</p>
<p>Hrvatski vaterpolisti mučili su se prve dvije četvrtine protiv autsajdera Japana, Japan je čak pretkraj druge četvrtine vodio sa 2-1, ali otad više nije postigao ni jedan zgoditak / U petak slobodan dan, u subotu Hrvatska igra protiv Australije </p>
<p>FUKUOKA, 19. srpnja </p>
<p> – Hrvatska vaterpolska reprezentacija pobijedila je Japan 8-2 (0-1, 2-1, 5-0, 1-0) u utakmici 1. kola D skupine Svjetskog prvenstva koje se održava u japanskoj Fukuoki. </p>
<p> Nakog slabog ulaska u utakmicu i loše prve četvrtine u kojoj su naši reprezentativci zaradili čak tri isključena (Barač, Đogaš i Smodlaka), te primljenog pogotka nakon samo minutu i pol igre, Hrvatska je u drugoj četvrtini ipak uspjela povezati konce obrane. Đogaš je najprije izjednačio na 1-1, no Japanci su 1:51 minutu prije kraja druge četvrtine ponovno su poveli. Mile Smodlaka je samo 20 sekundi kasnije izjednačio na 2-2 i tim je rezultatom završila druga četvrtina.</p>
<p> Treća dionica igre bila je potpuno u znaku naših igrača koji su postigli pet pogodaka u tih sedam minuta (Sarić, Đogaš, Barač, Ivaniš, Kobeščak). Vrlo dobra igra u obrani nije dozvolila Japancima da u posljednje dvije četvrtine postignu pogodak, a konačnih 8-2 postavio je Igor Hinić 3:47 minute prije kraja utakmice. </p>
<p> Na samom startu natjecanja Hrvatska je ostvarila pobjedu i to je najvažnije. U petak je na prvenstvu slobodan dan, a u subotu u 3 sata i 30 minuta ujutro po hrvatskom vremenu naši igraju utakmicu drugog kola protiv reprezentacije Australije. U posljednjem kolu prvog dijela natjecanja, u nedjelju u 12:30 našu momčad očekuje dvoboj protiv još uvijek aktualnih prvaka svijeta Španjolaca, najvjerojatnije za prvo mjesto u skupini. </p>
<p>HRVATSKA – JAPAN 8-2 (0-1, 2-1, 5-0, 1-0</p>
<p> HRVATSKA: Volarević, Kunac, Oreb, Letica, Đogaš 2, Sarić, Smodlaka 1, Ivaniš 2, Benić, Barač 1, Hinić 1, Pavić, Kobeščak 1</p>
<p> JAPAN: Mizutani, Aoyagi, Kubota, Nakagawa 1, Tanaka, Sato, Yamamoto, Kawaguchi, Oya 1, Endo, Sato, Nagata, Nakagama.</p>
<p>Ostali rezultati 1. kola, skupina A: Slovačka – Jugoslavija 6-7, Italija - Brazil 6-1; skupina B: Njemačka - Grčka 9-8, Mađarska - Kazahstan 7-3; skupina C: SAD - Rusija 9-10, Nizozemska – Kanada 10-4, skupina D: Španjolska – Australija 8-1. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljubičić uvjeren u polufinale</p>
<p>Nakon 6-2, 7-6 (2) pobjede u 2. kolu protiv talijanskog reprezentativca Federica Luzzija šesti nositelj «Croatia Opena» Ivan Ljubičić optimističn čeka četvrtfinalni okršaj protiv Rumunja Adriana Voineae u petak</p>
<p>UMAG, 19. srpnja</p>
<p> – Premijerni nastup na ATP turniru sa statusom nositelja, Ivan Ljubičić iskoristio je za drugi četvrtfinale u Umagu. Prije tri godine šestog nositelja 400.000 američkih dolara vrijednog »Croatia Opena« u polufinalu je zaustavio kasniji pobjednik Šveđanin Magnus Norman. A ove godine za mjesto među najboljom četvoricom Ljubičić će se u petak ogledati protiv Rumunja Adriana Voineae, nakon pobjeda protiv dva Federica – Argentinca Brownea i Talijana Luzzija.</p>
<p>U okršaju 2. kola sa 6-2, 7-6 (2) Ljubičić je pobijedio 21-godišnjeg talijanskog reprezentativca, kojeg je iz svečane lože promatrao izbornik Corrado Barazzutti.</p>
<p>– Odigrao sam mnogo bolje nego u 1. kolu protiv Brownea, čvršće sam ušao u meč i unatoč pritisku Luzzija u drugom setu, nisam popustio. Znao sam da moram biti agresivniji, jer ako se zapetljam u njegovim laganim loptama, neće mi biti spasa. U »tie-breaku« krenuo sam od početka dobro, nekoliko puta sam dobro zatvorio mrežu. U takvoj igri nije imao previše izgleda, komentirao je Ljubičić.</p>
<p>Kako je vrlo izvjesno da će Ljubičić i Luzzi igrati međusobno u Rimu, domaćinu Davis kup okršaja za dva mjeseca, bila je ovo odična prilika za »snimanje« suparnikovih mana.</p>
<p>– Ova pobjeda ujedno je i ohrabrenje i upozorenje za Rim. Sada znam kako igra i ne vjerujem da u tom okršaju može ponuditi nešto više. Luzzi igra dobro s osnovne linije, prilično je brz, ima solidnu defenzivnu igru, no ako mu se odigra pametno, otvoren je put do uspjeha. Istina, u Rimu će uvjeti biti drukčiji, lopte će biti sporije, teren još sporiji. Osim toga, Luzzi je ovdje u Umagu ima dosta svojih navijača. Uglavnom, Luzzi je igrač koji će sigurno igrati pojedinačne susrete u Davisovu kupu, a uvjeren sam da ćemo ga i Goran i ja dobiti u Rimu, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Četvrtfinalni okršaj protiv 27-godišnjeg Rumunja, 125. tenisača svijeta, na rasporedu je u petak. Do sada su Ljubičić i Voinea igrali tri puta, Voinea je dobio okršaje u kvalifikacijama Sydneya prošle godine i Davis kup okršaj 1999. godine, dok je Ljubičić slavio lani na turniru u Marseilleu. Inače, Voinea je pomalo iznenađujuće u 2. kolu eliminirao drugog nositelja Španjolca Alberta Portasa sa 7-6 (1), 0-6, 6-4.</p>
<p>– Svi su očekivali da će u četvrtfinalu igrati Portas, a ja sam vjerovao u Voineu. Ima igru za Španjolce, igra niske lopte koje ovima nikako ne odgovaraju. Ipak, mislim da sam sada bolji, u dobroj sam formi, sigurno će biti zanimljiv meč. Nadam se podršci publike, kaže Ljubičić.</p>
<p> l Rezultati: Montańes – Tabara (4) 6-2, 6-0, LJUBIČIĆ – Luzzi 6-2, 7-6 (2), Voinea – Portas (2) 7-6 (1), 0-6, 6-4, Golmard (5) – Horna 2-2 predaja.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ullrich priželjkuje slab dan Armstronga</p>
<p>Iako je i dalje u vodstvu Francuz François Simon, najveći konkurent Lanceu Armstrongu za ukupnu pobjedu i ove godine je Nijemac Jan Ullrich</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Ovogodišnja ruta biciklističke utrke »Kroz Francusku« nudi pet uzastopnih etapa s ciljem na vrhu uspona, što je uistinu jedinstven slučaj. Teško da se itko može sjetiti »Toura« s pet brdskih ciljeva, a kamoli još da dolaze uzastopno. Između Alpi, gdje su biciklisti boravili u utorak i srijedu, i Pirineja, u kojima će biti od petka do nedjelje, vozačima je ostavljen tek jedan slobodan dan kojega će potrošiti na putovanje od Grenoblea do Perpignana. </p>
<p>Najveći dobitnik u Alpama nedvojbeno je branitelj naslova pobjednika, Amerikanac Lance Armstrong, pobjednik obiju etapa. Kao i u prethodne dvije godine, i sada je Armstrong odmah u prvoj planinskoj etapi ostvario prednost pred svim svojim suparnicima i širom si otvorio Trijumfalna vrata u Parizu. Još više se približio konačnom uspjehu u srijedu kada je bio najbrži u vožnji na kronometar.</p>
<p>Zanimljivo je i njegovo objašnjenje te vožnje u utorak, kada je većim dijelom etape izgledao kao da jedva drži priključak s Ullrichom, da bi zatim na posljednjem usponu prema L'Alpe d'Huezu nezaustavljivo krenuo:</p>
<p>– U ovo doba kada su televizori posvuda i svi gledaju prijenos utrke, morate znati s njima odigrati partiju pokera. Moj izraz lica na prva dva uspona je ustvari bio blef, blef koji je upalio, govorio je Teksašanin.</p>
<p>Uoči ulaska u Pirineje Armstrong i dalje zaostaje više od 13 minuta za vodećim u ukupnom redoslijedu, Francuzom Françoisom Simonom, te dvije minute za Kazahstancem Andrejom Kiviljevim, ali oni ga ne zabrinjavaju previše, a i sam Simon i je svjestan da ustvari on nije prava prijetnja Amerikancu u nastojanju da treći put zaredom osvoji »Tour.</p>
<p>– Nadam se da ću barem još jedan dan izdržati u »žutoj« majici, rekao je Simon, koji je u dvije alpske etape izgubio oko 20 minuta u odnosu na Armstronga.</p>
<p>Simon je, inače, zanimljiva osoba. Dolazi iz velike biciklističke obitelji, najmlađi je od četvorice braće koji su svaki u svoje vrijeme vozili na »Touru«, jedini još nije osvojio niti jednu etapu, ali, eto, za utjehu bar će neko vrijeme provesti u poziciji prvog čovjeka utrke.</p>
<p>Pravi Armstrongov suparnik je ustvari Nijemac Jan Ullrich. No, iza njega su vjerojatno dva frustrirajuća dana u Alpama, kada je vozio na granici svojih mogućnosti, ali to je bilo dovoljno tek da u oba navrata bude drugi. Prije ulaska u Pirineje Ullrichov zaostatak za Armstrongom je tri minute i 34 sekunde. Razlika i nije velika, a Ullrichova nada je i u tome da bi i Armstrong morao imati jedan slab dan u planinama. </p>
<p>I trećeplasirani s prošlogodišnje utrke, Španjolac Joseba Beloki je ove godine ponovno u dobroj formi. U Alpama je oba puta bio treći, te još uvijek drži 24 sekunde prednosti pred Ullrichom. Iako je dobar penjač, ipak dojam je da Beloki ne može ugroziti Armstronga, barem još ne ove godine.</p>
<p>Važnu ulogu u sljedeće tri etape imat će i momčadski kolege vodećih. Armstrongovi suvozači do sada se nisu iskazali, posebice se to odnosi na Tylera Hamiltona koji se vrlo muči na ovogodišnjoj utrci, ali Amerikanac se nada kako su Pirineji mnogo pogodniji teritorij za Roberta Herasa i Josea Luisa Rubieru, specijaliste-penjače u njegovoj momčadi. Ullrich raspolaže mnogo jačom potporom. Za tempo koji bi trebao »slomiti« Armstronga bit će zaduženi Udo Bölts, Giuseppe Guerini, Kevin Livingston, Aleksandar Vinokurov i Andreas Klöden. </p>
<p>Osim Belokija, sastav ONCE-a ima još tri jaka aduta, Igora Gonzaleza de Galdeana, Marcosa Serrana i Carlosa Sastrea. Za očekivati je, stoga, da će taktika ONCE-a biti takva da će netko od te trojice u ranoj fazi etape krenuti naprijed, pa će u finišu pokušati pomoći Belokiju kada se ovaj odluči za napad. Tradicionalno, u planinama je jaka i momčad Kelme, koja ima dvojicu vozača među prvih 10, mladog Španjolca Oscara Sevillu, te Kolumbijca Santiaga Botera, prošlogodišnjeg osvajača naslova najboljeg penjača koji bi u Pirinejima također mogli igrati važnu ulogu.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Balaban: Dinamo više nije toliko bolji od drugih</p>
<p>U petak doista putujem u Birmingham na razgovore, ali još ne mogu ništa konkretnije reći / Hoću li na pregovore u Rim? U to baš nisam siguran, ne znam za to / Sada je super, napokon je gotovo s ozljedom, normalno treniram i nema problema, kaže Dinamov napadač Boško Balaban</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Boško Balaban ovih se dana napokon priključio treninzima prve Dinamove momčadi. No, pitanje je koliko dugo će se ondje i zadržati. Zbog ozljede gležnja propustio je dosadašnji dio priprema, a već za petak najavio je odlazak u Birmingham, na novu rundu pregovora s čelnicima uglednog engleskog »premijerligaša« Aston Ville. Velik dio javnosti smatra da je Balabanov izostanak s priprema većim dijelom uvjetovan traženjem inozemnog angažmana, a ne samom ozljedom, a pregovori u Engleskoj dodatno potkrepljuju takvu tezu.</p>
<p> – U petak doista putujem u Birmingham na razgovore, ali još ne mogu ništa konkretnije reći. Vidjet ću što će biti, još ni sam ne znam, potvrdio je Balaban.</p>
<p> l Nakon Briminghama biste, navodno, trebali na pregovore i u Rim, s predstavnicima Rome?</p>
<p> – U Rim? U to baš nisam siguran, ne znam za to... Možda bi najbolje bilo pitati menedžera.</p>
<p> l Dobro, koliko ste uopće blizu ostanku u Dinamu?</p>
<p> – Pa, zasad sam ovdje... Vidite da sam u Dinamu, da treniram, radim i spremam se za prvo kolo...</p>
<p> l Na startu igrate protiv TŠK-a, jeste li se dobro spremili?</p>
<p> – Istina je da igramo protiv TŠK-a, ali nijedna utakmica nije lagana. Uostalom, ni mi više nismo toliko bolji od drugih momčadi.</p>
<p> l Kakvo je sada stanje s ozljedom, osjećate li kakve »repove«?</p>
<p> – Ma, sada je super, napokon je gotovo s tim... Evo, normalno treniram i nema problema. Istina je, osjećam manje »repove«, još uvijek me zateže i osjećam posljedice. No, u pitanju je tek malo jača distorzija zgloba i to će s trenizima proći.</p>
<p> l Hoćete li zaigrati u subotu na prijateljskoj utakmici protiv Saint Etiennea u Francuskoj?</p>
<p> – Ne! Jednostavno, ne želim ništa riskirati. Nema smisla igrati nakon samo nekoliko treninga.</p>
<p> l Ostanete li u Dinamu, hoćete li imati kakvih problema s uklapanjem u momčad, s obzirom da niste prošli pripreme?</p>
<p> – Ma, neće biti nikakvih problema. Potrebno je jedino uhvatiti ritam utakmica i sve će biti super. Uostalom, nisam imao tako veliku pauzu da bi se to moglo osjetnije odraziti na igru. Što se tiče same momčadi, ona je mlada i perspektivna i doista predstavlja Dinamovu budućnost. Potrebna je godina dana da dečki stasaju i da sazriju kao osobe. Jasno je da ni klubu, a niti njima neće biti nimalo lako, pogotovo zato što igraju u najboljem hrvatskom klubu, a to je ipak određeni teret na njihovim leđima. Dinamove ambicije su uvijek usmjerene ka osvajanju naslova prvaka.</p>
<p> l Vi ćete osobno, kao iskusan nogometaš i vođa momčadi, imati znatno veliku ulogu u formiranju tih mladih igrača...</p>
<p> – Ma, gdje god sam bio, nosio sam taj teret. Već sam na to naviknuo i s tim neću imati problema. Uostalom, i mjesto na kojem igram dosta je zahtjevno, pa mnogo toga ovisi o meni.</p>
<p> l U javnosti vlada mišljenje da će ovakva Dinamova momčad teško parirati Hajduku u borbi za naslov prvaka...</p>
<p> – Hajduk se doista pojačao, dok im s druge strane, praktički nitko nije otišao. Bit će to zaista velika borba za naslov. No, ja vjerujem u našu momčad... Trener Lončarević će znati to dobro složiti. Zagreb i Varteks? Istina je da su se i oni pojačali, ali s njima je stanje uvijek isto – imaju dobru momčad, ali nikad ne naprave veliki rezultat. Uvijek završe negdje na četvrtom ili petom mjestu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Katalinić: Uprava mi se miješa u momčad, a to ne dopuštam! </p>
<p>»Kako neću biti ljutit kad Uprava želi kazniti nogometaše osam dana prije početka prvenstva, zbog nekih problema u minuloj sezoni. Osim toga, novi igrači koji su tek došli već su dobili novce, a ovi koji su tu već godinama i kojima klub duguje nisu dobili ništa. Sve to stvara tešku atmosferu u svlačionici«, grmi Katalinić</p>
<p>SPLIT, 19. srpnja</p>
<p> – Uzburkale su se vode na Kantridi posljednjih dana. Trener nogometaša Rijeke Ivan Katalinić odrekao se nekih igrača, međutim, čelnici kluba nisu bili zadovoljni »Katinom« transfer-listom. Najviše polemike bilo je oko Ante Hrgovića kojeg je doveo trener Riječana i nakon gotovo mjesec dana treninga, dobio je »otpusno pismo«.</p>
<p>– Napravili su pogrešku što se nisu dogovorili s Hrgovićem. Trebao nam je takav igrač, razbijač na sredini terena, jer ovi domaći nemaju špirita, dišpeta kao mi. Dali su mi odriješene ruke oko igrača i kada sam doveo Hrgovića svi su bili zadovoljni. Ako ga već nisu mogli platiti, mogli su mu to odmah kazati, reći i meni a ne da momka mjesec dana zafrkavaju. Otpisao sam Modrića, a oni su ga samoinicijativno vratili nazad i naravno da su mi stvorili problem.</p>
<p>l Kad govorite »oni«, mislite na Upravu?</p>
<p>– Da, Uprava mi se počela miješati u momčad, a to neću nikome dozvoliti bez obzira kako se tko zvao. Sigurno je da ovakvi potezi destabiliziraju momčad, osjetio sam odmah to u svlačionici.</p>
<p>l Navodno ste zbog odluke da se ne angažira Hrgović sjeli u automobil i pobjegli u Split?</p>
<p>– Novinari su to malo napuhali. Igrali smo u nedjelju u Zadru i već je bilo dogovoreno da poslije treninga odem u Split. Međutim, sve se poklopilo i dogodilo prije mog odlaska u Split, i onda su željeli stvoriti oko toga aferu.</p>
<p>l Bez obzira jesu li novinari željeli napraviti aferu, ipak čini se da ste i te kako ljutiti da ne kažemo ogorčeni na čelnike kluba?</p>
<p>– Kako neću biti ljutit kad mi žele kazniti nogometaše osam dana prije početka prvenstva, zbog nekih problema u minuloj sezoni. Osim toga, novi koji su došli već su dobili novce, a ovi koji su tu već godinama i kojima klub duguje nisu dobili ništa. Sve to stvara nepotrebno tešku atmosferu u svlačionici, igrači su nezadovoljni i to se odmah osjeti na treningu. </p>
<p>l Djelujete pesimistički što od Vas nismo navikli jer ste uvijek bili optimist?</p>
<p>– Kako neću biti pesimist nakon svega što mi rade s igračima i s momčadi. Kada sam svojedobno došao u Zadar izgubili smo osam utakmica za redom, pa smo na kraju ipak ušli u Ligu za prvaka. Kada sam na kraju sezone, u posljednja četiri kola preuzeo Rijeku najavio sam čelnicima kluba da se Rijeka se mora uvijek boriti za ulazak u Europu, a ne da razmišlja o opstanku. Želim od Rijeke stvoriti stabilanog prvoligaša koji će biti u vrhu hrvatskog nogometa, a ne da to bude drugorazredna ili trećerazredna momčad.</p>
<p> »Ivan Grozni«, neće odustati od svojih namjera pa makar morao uzeti kofer i vratiti se u Split. Sigurno je da će pokušati sprovesti u djelo sve što je zamislio, bez upliva čelnika kluba, kada se radi o događanjima u svlačionici i zelenom travnjaku.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U ulici pjesnika pjevaju: »Bit ćemo prvaci!« </p>
<p>Sasvim novi igrački kadar u NK Zagreb, s prinovama kao što su Vasilj, Duro, Olić, Hasančić, Brnjić, Mujdža, možda Tokić i Prosinečki, djeluje respektabilno i nema sumnje da će Zagreb istaknuti kandidaturu za sam hrvatski nogometni vrh </p>
<p>ZAGREB,19. srpnja</p>
<p> – Bez obzira koji to osobni motivi, razlozi i viši interesi potaknuli predsjednika NK Zagreb, Miroslava Marčinkovića, da nešto dublje posegne u džep, pa je primjerice u utrci za Marsonijinim nogometašima Olićem, a sada i Brnjićem bio uspješniji čak i od Dinama i Hajduka, valja priznati da se u Kranjčevićevoj za naše prilike okupilo resespektabilno društvo. Čak takvo da se u ulici pjesnika ni ne čuje ništa drugo doli refren: bit ćemo prvaci!</p>
<p>Još nekidan, a prije no što je došao Olićev kompanjon iz Marsonijevog »paketa« Brnjić, Zagrebov direktor Drago Marić slavodobitno je izjavljivao:</p>
<p>– Nemojte se iznenaditi bude li Zagreb nakon prvih 10 kola imao svih 30 bodova! </p>
<p>Jest da su razigranog Marića neki donekle prizemljivali u prognozi pokazujući mu kako nakon Hrvatskog dragovoljca u 1. kolu u Kranjčevićevoj 28. srpnja, Zagreb ide u goste Slaven Belupu, pa zatim udomljuje Hajduka, potom ide u Rijeku, pa u uzastopnom domaćinstvu ugošćuje Osijek, nakon toga Varteks...Jest da se Marić branio kako to baš i nije tako izjavio. No, i da jest, u postojećim okolnostima, pogotovo ako ponuda od 500.000 maraka ipak privuče i Tokića u Kranjčevićevu kako bi dao sigurnost zadnjem redu, nema se više što razglabati: Zagreb ima kadar za prvaka! Jedini problem koji na tom putu može iskrsnuti jest takva vrst ugovora s gazdom Olićevih i Brnjićevih prava Draganom Marićem da ta dvojica nogometaša praktički mogu otići u svakom trenutku; čim se pojavi neka odgovarajuća ponuda. To nepisano pravilo vrijedi praktički za svakog igrača, ali nije samo specijalnost Zagreba. </p>
<p> Da i nabrojimo Zagrebove uzdanice koje bi klub makar rezultatski trebale vratiti u ona vremena iz sezone 1993./94. kad je Zagrebu neoprezno, a zahvaljujući susjedu iz Zaprešića Inkeru, za bod izmaknuo naslov prvaka i odjurio u naručje nešto izdašnijeg Hajduka. Sad bi se sličnog pothvata pod dirigentskim štapom ambicioznog i željnog novih trofeja trenera Zlatka Kranjčara, trebali dohvatiti: Vasilj, Bulat, Stavrevski, Ješe, Šimić, Duro, Pirić, Hasančić, Franja, Olić, Brnjić, Lovrek, Čačić, Štrok, Poldrugač, Jančetić , Fetahu, Mujdža, Rizvanoli, Pelin... Praktički velika većina novih stanovnika Kranjčevićeve , kojima se možda priključi i Robert Prosinečki. Bude li se, dakako, upecao na ponudu o suvlasništvu ogromnog poslovnog prostora u sklopu Zagrebovog centra u Veslačkoj ulici, kojega je Grad namijenio klubu kao gradsko dobro. Tamo bi onda Prosinečki mogao imati i svoju nogometnu školu po uzoru na Davora Šukera, i dakako bez sumnje i pravo očijukanja sa Zagrebovim talentima...</p>
<p> Jedina je, međutim, razlika između onog i ovog Zagreba što je klub unutar svojih struktura bio homogen i imao kao bitnog čovjeka za otvaranja mnogih vrata i povlačenje bitnih poteza – Dražana Jerkovića. Danas je, međutim, Jerković za mnoge novopečene »zagrebaše« iznikle tko zna odakle a bez ikakve poveznice s klubom, persona non grata. Čovjek koji svakodnevno navraća u svoju kancelariju, i koji ne pomišlja otići u mirovinu 5. kolovoza, kao što bi trebao po sili zakona, što klupske strukture nikako da dočekaju:</p>
<p>–Jest, u ovakav pothvat s dovođenjem toliko novih igrača i nema smisla ući ako ne postoji najviši cilj: osvajanje naslova prvaka. No, da ga postojeći ljudi i osvoje, neće me izbaciti iz kluba tako dugo dok se ne zaključi sudski postupak koji treba presuditi o tomu tko ima zakonsko pravo voditi klub, a tko ne. Do tada svi klupski potezi koji se povlače imaju obilježje isključivo osobnih ambicija i interesa, kazuje Jerković. Priznajući da će »i takvom Zagrebu« držati palce u borbi za naslov prvaka.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Putin će mijenjati ministre potkraj godine</p>
<p>Ruski predsjednik najavio da će krenuti i u reformu cjelokupnog činovničkog aparata na svim razinama /Na konferenciji za novinare uoči odlaska na sastanak G8 predstavnicima medija bila je najzanimljivija Putinova izjava da Rusija želi postati članicom NATO-a</p>
<p>MOSKVA, 19. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Sastav ruske vlade bit će bitno promijenjen do kraja godine. Potvrdio je to u srijedu navečer na svojoj konferenciji za novinare predsjednik Putin naglašavajući pritom da sa rekonstrukcijom vlade neće žuriti. »Šef države i njegova administracija ne mogu odgovarati za sve što se događa u zemlji, a osobito ne za procese u tržišnoj ekonomiji« rekao je Putin najavljujući da će krenuti i u reformu cjelokupnog činovničkog aparata na svim razinama. Nakon konferencije za novinare Putinov savjetnik za ekonomska pitanja Andrej Ilarionov objasnio je novinarima zašto je, unatoč najavama, Putin proljetos odustao od rekonstrukcije vlade premijera Mihaila Kasjanova. »Nije nam cilj beskonačno premještanje ljudi s ministarskih položaja već formirati učinkovitu vladu i cijelu izvršnu vlast. Radi toga prvo trebamo opredijeliti i razdvojiti zadatke i obveze šefa države i vlade, a zatim izvršiti strukturalne promjene u kabinetu ministara« izjavio je Ilarionov. </p>
<p>Veliku pressicu na kojoj se u Kremlju okupilo oko 500 domaćih i stranih novinara Putin je održao u srijedu navečer, uoči odlaska na summit šefova država i vlada G-8 u Genovi. Za takvu prvu veliku masovnu konferenciju za novinare ruski se predsjednik vjerojatno odlučio kako bi svojim odgovorima, a nakon završenog posjeta Moskvi kineskog predsjednika Yiang Zemina i potpisivanja Ugovora o prijateljstvu između Rusije i Kine napravio ravnotežu vanjskopolitičkih odnosa zemlje prema Istoku i Zapadu. Međutim za razliku od zapadnih medija Putinova konferencija za novinare koja je trajala 90 minuta i na kojoj je odgovorio na 29 pitanja nije naišla na osobit odjek u ruskim glasilima. »Naš predsjednik nije rekao ništa novog što i dosad nismo znali« zaključili su nakon konferencije za novinare komentatori dva vodeća moskovska lista »Izvestije« i »Komersanta«.</p>
<p>Za strane novinare Putinova konferencija nije bila »prazna«. Najveći odjek izazvala je njegova izjava da Rusija želi stupiti u NATO. U tom duhu Putin je govorio i nedavno u Ljubljani, nakon pregovora s američkim predsjednikom George Bushom, ali strani analitičari i dalje nisu sigurni želi li Rusija doista postati dio Sjeveroatlantskog saveza ili se Putin naprosto igra riječima. Međutim i svi strani analitičari u Moskvi uvjereni su da je s Putinom na čelu Rusija stala na put integracije s Europom i da će učiniti maksimum napora da prevlada svoja raznoglasja sa Zapadom. Štoviše, promatrači zaključuju da je ruski predsjednik spreman i na kompromis u svom glavnom sporu s Washingtonom koji želi istupiti iz Ugovora o proturaketnoj obrani i graditi svoj zasebni raketni kišobran. Naime, odgovarajući na pitanje novinara s kakvim stavom leti u Genovu na summit G8 i na pregovore s George Bushom o proturaketnoj obrani Putin je odgovorio: »Oko problema PRO Rusija će svoj stav utvrđivati vodeći ponajprije računa o svojim nacionalnim interesima. Mi ćemo predložiti takvo rješenje koje ne bi narušilo međunarodnu stabilnost i koje neće minirati postojeći sustav međunarodnih obveza u području ograničavanja strateškog naoružanja«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Palicama, suzavcem i gumenim mecima protiv oporbenih prosvjednika </p>
<p>COLOMBO, 19. srpnja </p>
<p> - Policija Sri Lanke u četvrtak je, palicama suzavcem i gumenim mecima pokušala spriječiti ulazak oporbenih prosvjednika u središte glavnoga grada Colomba, izvijestili su službeni izvori. Prosvjednici, pristalice oporbene Ujedinjene narodne stranke ondje su stigli kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog odluke vladajuće Narodne alijanse da se privremeno, do 7. rujna suspendira rad parlamenta. </p>
<p> Svjedoci su izjavili kako se policija rasporedila na šest mjesta u nastojanju da spriječi prodor prosvjednika prema središtu grada. Unatoč tome prosvjednici su uspjeli ući u ulicu Galle, pri čemu je ozlijeđeno najmanje šest osoba.</p>
<p> Procjenjuje se da u prosvjedima sudjeluje najmanje 10.000 ljudi. Ovaj je prosvjed posljednji u nizu sukoba između vlade i oporbenih snaga otkad je prošli mjesec vladajuća stranka izgubila većinu u parlamentu.</p>
<p> Prosvjede je organizirala glavna oporbena stranka Ujedinjena nacionalna stranka koju podupiru druge političke stranke i sindikati. Oporbene stranke tvrde kako je rad parlamenta prekinut do 7. rujna kako bi se spriječilo izglasavanje zakona o nepovjerenju vladajućoj Narodnoj alijansi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Poljska ljevica »zadovoljna« skandalima u vladi</p>
<p>VARŠAVA, 19. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dva mjeseca prije parlamentarnih izbora poljsku vladu potresa serija skandala. Tek nekoliko dana nakon što je prošlog tjedna otkrivena korupcija u ministarstvima telekomunikacija i obrane - zbog čega su već smjenjeni jedan ministar i doministar - buknula je nova afera. </p>
<p>U središtu Varšave uhićen je nedavno smijenjeni direktor najvećeg poljskog državnog osiguravajućeg poduzeća PZU Zycie, kojega tužilaštvo među ostalim sumnjiči da je novcem poduzeća financirao političke stranke. Zbog očite korupcije u redovima vlade desnog centra i povezanih s njom gospodarskih krugova čini da se oporbena ljevica izbornu kampanju ne mora praktički niti organizirati.</p>
<p>Grzegorz Wieczerak, uhićeni bivši šef PZU Zycie, još je prije nekoliko mjeseci bio jedan od najutjecajnijih poljskih menadžera koji je stajao na čelu jednog od najunosnijih državnih poduzeća. Kako je izjavio ministar unutarnjih poslova, radi se možda o najvećoj gospodarskoj aferi od pada komunizma, u kojoj se šteta nanesena državnoj blagajni mjeri u stotinama milijuna DEM. </p>
<p>Da je riječ o velikoj aferi potvrdila je i akcija policajaca iz specijalnog odjela za borbu s organiziranim kriminalom koji su uhitili Wieczeraka u središtu Varšave u trenutku kad se činilo da bivši direktor, koji ima i francusku putovnicu, namjerava pobjeći u inozemstvo.</p>
<p>Nezavidnu situaciju u koju je samo nešto više od dva mjeseca prije izbora serija skandala dovela vladajuću Izbornu akciju Solidarnost (AWS), kabinet premijera Jerzyja Buzeka očajnički pokušava preokrenuti u svoju korist i prikazati kao odlučnost vlade u borbi protiv korupcijom. Čini to, međutim, prilično neuvjerljivo, što potvrđuju i zadnja ispitivanja javnog mnijenja prema kojima AWS dobiva samo sedam posto glasova. U slučaju da se izbori potvrde rezultate anketa, vladajuća desnica naći će se izvan parlamenta jer izborni prag za koalicije stranaka poput AWS-a iznosi osam posto. Svjesni opasnosti, posljednjih dana dio političara desnice predlaže da se koalicija transformira u stranku, što bi značilo da bi joj bilo dovoljno prijeći petpostotni izborni prag.</p>
<p>U takvoj situaciji likuju oporbeni socijaldemokrati koji bi, da niti ne vode izbornu kampanju, odnijeli premoćnu pobjedu i ponovno se nakon četiri godine provedene u oporbenim klupama, vratili na vlast. Nepoznanica ostaje jedino hoće li broj osvojenih mjesta u Sejmu biti dovoljan za formiranje samostalne vlade, što su nedavno nastojale osujetiti AWS i druge manje stranke promijenivši izborni zakon tako da više odgovara manjim strankama.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Simeonova »komotna« većina s Turcima</p>
<p>ANKARA, 19. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Potpisivanjem koalicijskog sporazuma s Pokretom za prava i slobode (MDL), koji okuplja brojnu i dobro organiziranu zajednicu etničkih Turaka, Nacionalni pokret za cara Simeona II. započinje u petak s velikim povijesnim testom bugarske sadašnjosti, a sigurno i budućnosti. Bit će to, dakako, i prvi državnički ispit za bivšeg svrgnutog cara u ulozi legalno izabranog premijera. To »carsko-tursko« savezništvo, promatrano na temelju rezultata jednostavne računice, ima velike izglede za manje-više uspješnu vladavinu. </p>
<p>»Simeonov pokret«, uvjerljivi pobjednik na parlamentarnim izborima, ima 120 od ukupno 240 mjesta u bugarskom parlamentu. Uz potporu 21 turskog zastupnika, imat će komotnu natpolovičnu većinu. U oporbenim parlamentarnim klupama sjedit će 51 zastupnik Unije demokratskih snaga (UDF), te 48 zastupnika Socijalističke stranke. Na temelju takvog omjera snaga teško je čak i povjerovati da bi oporba, bilo kojim legalnim manevrom mogla uzdrmati novostvorenu koalicijsku vladu s bivšim carem na čelu.</p>
<p>»Dijalog, tolerancija i novi politički stil, otvaraju nove velike mogućnosti za Bugarsku«, istaknuo je vođa turskog MDL Ahmet Dogan (Turci u Bugarskoj čine oko 10 posto stanovništva). Drži kako se s novim premijerom Simeonom, koji se uspješno isprobao u ulozi svjetskog menadžera, ali i njegovim »carskim vezama«, ispisuje nova stranica bugarske povijesti uopće. Zanimljivo je da Dogan nominiran za dobitnika Nobelove nagrade za mir. Taj prijedlog podržale su mnoge nevladine udruge, poglavito s turskim članovima. Ističe se njegov doprinos u borbi za ljudska prava i slobode u Bugarskoj u proteklih deset godina. </p>
<p>Bivši bugarski car Simeon je u maniri vještog političara ponudio stvaranje široke svebugarske koalicijske vlade.</p>
<p> Taj prijedlog je odmah odbacila Unija demokratskih snaga. Ta politička skupina, koja pripada desnom centru, istaknula je da ne želi biti u vladi zajedno s turskim predstavnicima. Sličan odgovor je došao i od bugarskih socijalista. </p>
<p>U svakom slučaju, obje oporbene stranke su takvim opredjeljenjem praktički željele ostaviti mogućnost za buduće kritike vladinih političkih, socijalnih, gospodarskih i drugih poteza. No, hoće li za to imati dovoljno argumenata zavisit će ponajviše od brzine kojom će kabinet premijera Simeona uspjeti razriješiti goruće probleme u zemlji.</p>
<p>Simeon je dao mnoga obećanja koja objektivno promatrano nisu utemeljena na dovoljno čvrstoj podlozi. U kratkom razdoblju od 800 dana obećao je balansirati proračun, smanjiti nezaposlenost za 18 posto, unaprijediti životni standard te učinkovitu borbu protiv kriminala i korupcije. Uz sve to, obećao je i snažniji bugarski prodor prema članstvu u NATO i EU. Prvi car u ulozi premijera ima jasnu viziju razvitka. No, ostaje veliko pitanje koliko su Bugari objektivno spremni u tako kratko zadatom roku dosegnuti postavljene »carske ciljeve«.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Makedonija, Srednji istok i antiraketni štit dominirali ministarskim sastankom G8</p>
<p>Ministri vanjskih poslova G8 su bili prisiljeni priznati da su još uvijek daleko od bilo kakvog dogovora zaraćenih strana u Makedoniji</p>
<p>RIM, 19. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova zemalja G8 su se sastali u Rimu da rasprave ključne teme prije početka sastanka na vrhu G8 u Genovi. Sastanak je započeo u srijedu ujutro, a okončan je u četvrtak popodne. Najviše se raspravljalo o sukobu na Srednjem istoku. </p>
<p>Ideja da se pošalju promatrači koji bi nadgledali prekid oružanih sukoba sve bliža ostvarenju. Izraelska strana se tome oštro protivi, dok ju je palestinska strana objeručke prihvatila. Ministar vanjskih poslova SAD Colin Powel i ruski ministar vanjskih poslova, Igor Ivanov proveli su više od dva sata u razgovoru iza zatvorenih vrata. Powel se i dalje držao rezervirano kad je u pitanju slanje promatrača, naglašavajući da je za takvu misiju nužno dobiti suglasnost obje strane. Međutim, priznao je da je nedavno raspravljano o »mogućnost sudjelovanja američkih snaga u jednoj takvoj misiji«. Igor Ivanov je naglasio da je promatračka misija »nužna za osiguranje dugoročne stabilnosti na Srednjem istoku«. </p>
<p>Koncept dokumenta o Srednjem istoku će biti predan predsjednicima država G8 kao jedna od ključnih tema sastanka u Genovi. Ministar vanjskih poslova Italije Renato Ruggero je otvorio raspravu i o sukobu u Makedoniji, naglašavajući da se s prijedlogom rješenja trebaju složiti obje strane. Odbijanje posredničke europsko-američke inicijative (François Leotard i James Pardew), koju je makedonska strana definirala filoalbanskom, je došlo kao hladan tuš. Ministri vanjskih poslova G8 su bili prisiljeni priznati da su još uvijek daleko od bilo kakvog dogovora zaraćenih strana u Makedoniji. </p>
<p>Na dnevnom redu je bila i tema o američkom obrambenom štitu. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, je izjavio da Moskva traži »jača pojašnjenja« i da je Kremlj spreman na dijalog. Jedini koji je rekao odlučno »ne« Washingtonu u pitanju obrambenog štita je bio ministar vanjskih poslova Kanade John Manley. Šefovi diplomacije Francuske i Njemačke su tražili »više detalja«, dok su Italija i Velika Britanija bile na strani SAD. Na dnevnom redu u četvrtak su bile siromašne zemlje, aspekti globalizacije, borba protiv AIDS-a. Italija već ima spremnih 1200 milijardi lira koje će dati u fond za suzbijanje bolesti u siromašnim zemljama. </p>
<p>U petak popodne počinje dvadeset deveti po redu sastanak na vrhu G8 u Genovi. Prvi sastanak o gospodarskim pitanjima će biti otvoren samo za G7 (bez Rusije). Tek u subotu, svjetskim moćnicima će se pridružiti i ruski predsjednik Vladimir Putin. U Genovu su stigla i četiri predsjednika afričkih zemalja (Bouteflika iz Alžira, Mbeki iz Južne Afrike, Obesanjo iz Nigerije i Konare iz Malija) koji u ime afričkih zemalja traže pomoć crnom kontinentu u borbi protiv bolesti, gladi i siromaštva. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prosvjedi protiv globalizacije - prvi znaci svjetske revolucije! </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Genova od srijede živi u opsadnom stanju jer će se u toj talijanskoj luci od petka do nedjelje vođe osam najbogatijih država svijeta okupiti na svom redovnom godišnjem ritualu besprimjernog sjaja inače poznatog pod nazivom G-8, odnosno G-7 i Rusija. Prate ih stotine suradnika, tisuće novinara i - ovaj put - više od sto tisuća prosvjednika.</p>
<p> Formalno priopćenje - sastavljeno davno prije početka skupa - objavit će u nedjelju, a cinici predviđaju da će biti općenitije i praznije nego ikad, jer iako su globalni problemi sve ozbiljniji, globalni skupovi postaju sve nekorisniji, a i ono o čemu se dogovore, najčešće se ne provodi ili se provodi polovično. Uoči Genove, Europa je upozorila američkog predsjednika da npr. ne bi smio kočiti provođenje sporazuma iz Kyota o smanjivanju zagađivanja atmosferre, a SAD - najveći zagađivač - to ne žele, jer bi se time smanjili profiti multinacionalnih korporacija. G-8 je bučno reklamirao kako će se najsiromašnijim zemljama smanjiti ili otpisati dugovi, ali obećanje se sporo provodi jer se bogati ne mogu suglasiti kako to učiniti. Dugovi siromašnih zemalja premašili su 2000 milijardi dolara i otpisivanjem bi se svjetski financijski sustav - raspao. Tako najsiromašnije zemlje ostaju u stupici siromaštva iako su isplatom kamata dugove zapravo već višestruko otplatile. </p>
<p>MMF i Svjetsku banku, kao i WTO i ostale međunarodne institucije pod utjecajem G-8, optužuje se da štite interese krupnog kapitala. Zbog sve izrazitijeg nezadovoljstva globalizacijom kakvu zagovaraju i provode, njihove skupove prate sve snažniji, masovniji i razorniji prosvjedi. Počelo je u Seattleu, potkraj 1999., nastavilo se u Davosu, Washingtonu, Pragu, Melbourneu, Nici, Quebecu, Barceloni i prošli mjesec u Göteborgu. Dio tog »naroda Seattlea« ili »globalnog naroda« putuje od skupa do skupa, pa njihovi protivnici već govore o nasilničkom turizmu. </p>
<p>Genova bi trebala biti pozornica dosad najvećih prosvjeda protiv globalizacije. Po sastavu, opredjeljenjima, ciljevima i metodama borbe sudionici se veoma razlikuju. Tu su anarhisti i pripadnici različitih vjerskih udruga, ljevičari i feministkinje, studenti i farmeri, zeleni zabrinuti zbog zagađivanja okoliša, borci za dosad stečena prava radnika i protivnici slobodne trgovine, a neki su jednostavno željni tučnjave. U globalizaciji vide zavjeru zapadnih vlada i multinacionalnih korporacija, masovno kršenje ljudskih prava degradiranjem života uništavanjem okoliša, zatiranjem svega što ugrožava njihove profite, a - što je najgore - prisiljavaju siromašne da ostanu siromašni.</p>
<p>Većina je protiv nasilja, za miroljubive prosvjede na ulicama, gotovo za demokratski karneval nasuprot ušto gljenim državnicima u svečanim odijelima i pod zaštitom policije i vojske. Samo dio, možda tek nekoliko stotina ekstremista, izrazito je borben i ne izbjegava, štoviše traži sukobe s čuvarima reda, jer - kako kažu - mediji i 80 posto javnosti uopće se ne osvrću na mirne prosvjede. Stoga je nasilje nužno kako bi se nezadovoljstvo što dojmljivije iskazalo. U Pragu je dvadesetak policajaca završilo u bolnicama, u Götebergu su prvi put upotrijebili vatreno oružje - tri prosvjednika su ranjena. Hoće li u Genevi biti i mrtvih? </p>
<p>Organizatori prosvjeda govore o povijesnom sukobljavanju građanskog društva i svemoćnih korporacija. Traže kapitalizam i globalizaciju s ljudskim likom, pravedniju raspodjelu plodova globalizacije između bogatih i siromašnih zemalja i između različitih skupina unutar zemalja. Podržava ih čak i najveći moralni autoritet našeg vremena, papa Ivan Pavao II., poručivši vođama najbogatijih zemalja da moraju poslušati krik siromašnih.</p>
<p>Glavni tajnik UN Kofi Annan iznosi podatke da tri milijarde ljudi, polovica čovječanstva, živi s manje od dva dolara dnevnog bruto dohotka, a među njima je više od milijarde onih koji moraju preživjeti i s manje od dolara dnevno. </p>
<p>Prosvjednici obećavaju da će napadi na negativnosti globalizacije trajati dok moćnici ne omekšaju i ne odluče stvarati pravednije društvo u kojem bismo mogli opstati svi zajedno. Uviđajući snagu otpora i prilagođavajući se zahtjevima, američki predsjednik George Bush je uoči dolaska u Genovu obećao radikalan zaokret američke vlade. Predlaže da velike multilateralne financijske institucije učine znatno više za zdravlje i obrazovanje naroda najsiromašnijih zemalja svijeta. Polovicu novca iz fondova za razvoj najzaduženijih zemalja ne bi se više posuđivalo kao dosad, nego bi se poklonilo, ali uz uvjet da se upotrijebi za obrazovanje, zdravstvo, hranu, vodu i ostale ljudske potrebe. Bush je istodobno oštro upozorio prosvjednike da svojom borbom protiv globalizacije i uništavanja klime i okolišta samo štete siromašnima.</p>
<p>Protivnici odgovaraju sve popularnijom parolom: »Vi hoćete globalizaciju tržišta, mi se borimo za globalizaciju ljudskih prava!« I upozoravaju da su prosvjedi samo početak, prvi znaci svjetske revolucije. Pariški Le Monde pozitivnim u prosvjedničkom pokretu vidi već i samo to što postoji, što je reakcija na dramu ljudskog roda i, ma koliko pokret bio zbrkan, on je oporba i otpor samoubilačkoj sklonosti anarhoidnog kapitalizma da proguta svijet.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jelavić: HDZ ne može prihvatiti načelo građanske većine</p>
<p>MOSTAR, 19. srpnja</p>
<p> - »Uvjeren sam da ćemo u parlamentarnoj, institucionalnoj proceduri u završnici doći do koliko-toliko prihvatljivih rješenja. Naš klub u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta sve će učiniti da iziđemo s našim prijedlozima amandmana i ostvarimo zajamčenu ustavno-pravnu konstitutivnu poziciju Hrvata«, kazao je u četvrtak u Mostaru na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić. On je ocijenio kako bi u ovom trenutku najprije trebalo ići na ustavne reforme u Bosni i Hercegovini, usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH, a tek onda na donošenje stalnog izbornog zakona.</p>
<p>Čelnik HDZ-a BiH iznio je ocjene predsjedništva te stranke kako je ono »zabrinuto radom Ustavne komisije Federalnog parlamenta«, ustvrdivši pritom da je za HDZ neprihvatljivo da sada usuglašeni amandmani na Ustav Federacije BiH na sjednicama Ustavne komisije idu u pravcu uspostave Doma naroda s četiri kluba (Hrvati, Muslimani, Srbi i ostali) ili u pravcu potpunog ukidanja Doma naroda. I jedna i druga opcija, kategoričan je bio Jelavić, potpuno su neprihvatljive za HDZ jer »ostali« ne mogu biti u poziciji konstitutivnog naroda, pošto su po prijeratnom popisu stanovništva u BiH činili samo dva posto stanovništva, a po posljednjim podacima samo 0,5 posto. </p>
<p>HDZ BiH ne može prihvatiti ni promoviranje načela građanske većine na federalnoj i županijskoj razini, kao ni amandmane na Federalni ustav kojima se predlaže ukidanje županija s posebnim režimom (Srednjobosanska i Hercegovačko-neretvanska).</p>
<p>HDZ BiH zalaže se za dosljednu provedbu odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti sva tri naroda na području cijele BiH i to je, po Jelavićevim riječima, i zadnja prigoda da se osigura konzistentan ustavni model u BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda s ostala dva konstitutivna naroda. Izvanredni sabor HDZ-a BiH održt će se u Mostaru 6. listopada.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nijaz Duraković bi zaratio s međunarodnom zajednicom</p>
<p>SARAJEVO, 19. srpnja</p>
<p> - Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP) čiji predstavnici uz potporu desetak drugih političkih stranaka trenutačno obnašaju najodgovornije dužnosti u toj zemlji, dramatično je zaoštrila komunikaciju s utjecajnim predstavnicima međunarodne zajednice uz čiju je naklonost i došla na vlast. </p>
<p>Bivši predsjednik SDP-a no još uvijek utjecajni član stranačkog predsjedništva Nijaz Duraković je na konferenciji za novinare u srijedu kazao kako je SDP ogorčen inzistiranjem međunarodne zajednice da se »petlja« u sve pore života u BiH. Neposredan povod neuobičajeno oštra Durakovićeva istupa bilo je službeno isticanje zahtjeva da se s mjesta direktora Regulatorne agencije za komunikacije (CRA) smijeni Norvežanin Jerker Torngren kojega je na ovo mjesto postavio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. Torgren je u sukob s Vijećem ministara BiH došao nakon donošenja odluke da se licenca za trećeg GSM operatora u BiH proda za dva milijuna maraka.</p>
<p>U Vijeću ministara procijenili su kako je riječ o prvorazrednom skandalu jer se u drugim zemljama za takve poslove plaćaju desetine i stotine milijuna dolara. Direktor CRA-a pravdao se međutim činjenicom kako će sklapanje ugovora uz ovu cijenu zapravo značiti otvaranje niza novih radnih mjesta. »Nitko nas ne može uvjeriti da prodaja GSM licence vrijedne pola milijarde za svega dva milijuna maraka nije mafijaški posao«, izjavio je ovim povodom Duraković dodavši kako SDP traži da se Torngren odmah smijeni i proglasi personom non grata u BiH. Duraković je otišao i korak dalje optuživši za toleriranje kriminala i samog visokog predstavnika.</p>
<p>Dan kasnije, glasnogovornik Petritscheva sarajevskog ureda (OHR) Oleg Milišić ponovo je međutim stao u obranu direktora CRA. »Optužbe na račun odluka što ih je donijela CRA prevršile su mjeru koja se može tolerirati«, kazao je Milišić novinarima. Opravdavajući prijepornu odluku CRA, on je konstatirao kako se očekuje da ona donese investicije vrijedne oko 400 milijuna maraka. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>U percepciji povijesti skinimo današnje naočale </p>
<p>Odgovarajući na moj članak u kojemu sam se kritički osvrnuo na njene pohvale Vici Vukovu i njegove pokušaje kompromitacije Dana antifašističke borbe (22. lipnja), prof. Cika Mikolčić iz Beča pita me u Vjesniku od 13. srpnja i ovo: »Ako se g. Vugrinec borio protiv fašizma, zar je zbilja ono što je nastalo nakon 1945. odgovaralo njegovim idealima borbe za suverenu Hrvatsku?«</p>
<p>Naravno da nije. To se ne može povezivati. Nakon 1945. nastaje novo razdoblje u kojemu se otpor prema negativnostima jednopartijskog sistema Komunističke partije izražavao na specifične načine, jedino moguće u tom sistemu. Takav otpor bio je i masovni pokret Hrvatskog proljeća 1971., u kojemu sam i sam sudjelovao.</p>
<p>Tko je 1941. mogao zamisliti što će biti za pet, deset ili dvadeset godina? Dogodio nam se fašizam, okupacija hrvatskih zemalja, stravičan ustaški teror i pokolji u Glini i Veljunu već u svibnju 1941., pa rasni zakoni itd. Tražila se akcija protiv zla koje nas je snašlo. Njemačkim napadom na Rusiju 22. lipnja iznenada su oživjele nade da će Hitler ondje slomiti zube. Sloboda od fašizma, dotad tek neostvariv san, odjednom je postala izgledna.</p>
<p>I što se događa? Churchill, iako žestoki antikomunist, odmah sklapa vojni savez sa Staljinom radi udružene borbe protiv fašizma. Uskoro to čini i Amerika i druge europske zemlje. Stvara se velika antifašistička koalicija protiv nacifašističkih sila.</p>
<p>A što čine građanske političke stranke u Hrvatskoj? Šute u mišjim rupama. Maček, premda je u prosincu 1938. na izborima dobio gotovo 90-postotnu potporu hrvatskog naroda, sklanja se na svoje imanje u Kupincu i ondje čeka kako će velike sile na kraju rata odlučiti o sudbini Hrvatske. Tko se prvi odlučuje na otpor sabotažama, napadima na okupacijske vojnike, organiziranjem partizanskih jedinica širom Hrvatske? Bili su to hrvatski komunisti, a prvi od njih, već 22. lipnja, skupina ljevičara, radnika i đaka u Sisku.</p>
<p>Da je Churchill otklonio, iz ideoloških razloga, savez sa SSSR-om, izgubio bi rat. Međutim, kao pragmatičar znao je procijeniti stanje na bojištima i donijeti tada jedinu odluku izglednu za pobjedu. Dok se naši građanski političari kolebaju što učiniti »čekajući Engleze«, Churchill se, procjenjujući vojnu situaciju na Balkanu, pasivnost Mačeka i sumnjivo držanje Draže Mihailovića, odlučuje za pomoć Titovim partizanima; njih obilato vojno pomaže kako bi na ovom prostoru zadržale što više Hitlerovih divizija. Churchilla nisu sputavale ideološke razlike.</p>
<p>Tako se tada vodila politika. Da je Maček znao tako prosuđivati još 1941. pa organizirao, u zajednici s hrvatskom ljevicom, otpor fašizmu, Hrvatska bi drukčije dočekala kraj rata. No to je druga priča.</p>
<p>Prema tome, cijenjena prof. Mikolčić, hoćemo li shvatiti sudbonosnost povijesnog trenutka pred kojim se Hrvatska našla 22. lipnja 1941. proširivanjem svjetskog rata i na prostranstva Sovjetskog Saveza, moramo se kloniti da spoznaje, stečene kasnijim događajima, projiciramo na prošlost. Ili, kako je jednom rekao Neven Šimac, poznati hrvatski intelektualac u Parizu, u percepciji povijesti moramo skinuti današnje naočale.</p>
<p>A Vicu Vukova ostavimo u njegovim zabludama. Bolje bi mu bilo da se bavi samo onim što doista zna. Pa i pri tome morao bi nešto naučiti: da kajkavske popevke ne izgovara na štokavski način. Naj se potrudi. Mogel bi ga nafčiti kak se to dela. </p>
<p>VALENT VUGRINEC, Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Svijet pripada djelima, valja zasukati rukave </p>
<p>Posjetivši domovinu nakon duljeg izbivanja, primijetio sam velike promjene. Građani su dekoncentrirani i apatični. Ima tome više razloga. Dugotrajna ekonomska recesija, velika nezaposlenost, loše političko vodstvo, slabost Vlade, velika birokracija, korupcija, droga i kriminal.</p>
<p> Ne nađe li se izlaz iz tog nezadovljstva, prijete nam masovni protesti, koji vrlo lako mogu dovesti do kaosa. Sada je red primarni interes našeg društva. Nešto, ipak, moramo odmah napraviti. Točno je da se od političara očekuje odgovor zbog čega je ovakvo stanje u zemlji i koji je tome uzrok? Ali bi o tome samokritički mogli progovoriti i industrijalci, poduzetnici, sindikati, intelektualci, bankari, ekonomisti i svi oni građani koji su još u prilici da pomognu svojoj zemlji.</p>
<p> Svi mi znamo dijagnozu naše krize i stalno je ponavljamo. Ali, radi se samo o jednoj stvari: ništa neće doći samo od sebe, valja zasukati rukave i početi raditi. Dobro bi bilo da se svaki Hrvat zapita što ja mogu napraviti za Hrvatsku? Najlakše je ukazivati na tuđe pogreške.</p>
<p>Hrvatska je preopterećena govorancijama, negativnim nabojima, pozivima na klonuće, i sve to čovjeku oduzima nadu. Nedostaje odlučnosti da se izvedu strukturalne i strategijske promjene. Ima mnogo onih koji mogu pomoći svojoj državi, ne samo ekonomski. Promislimo na poduzetnike i industrijalce, koji izbjegavaju plaćanje poreza, na bankarstvo s enormnim kamatama, na sindikate, koji se stalno opiru promjenama struktura i zakonima rada. Na tisak, pun senzacionalizma i laži. </p>
<p>Hrvatska je zemlja velikih potencijala, s velikim intelektualnim rezervama, a Svijet pripada djelima. </p>
<p>Za dobrobit domovine najviše čine oni koji poštuju i provode njezine zakone. Srećom, još postoji ona anonimna i tiha Hrvatska koja radi, proizvodi i uči i koja zna da postoji nada u život.</p>
<p>ANĐELKO JURUN, predsjednik Hrvatskog doma d.d. Buenos Aires</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Amfore u plitvičkim vodama! </p>
<p>Ako niste znali: u Plitvičkim su jezerima nađene i amfore!? Doista, amfore kao suvenir možete kupiti i na Plitvicama. Inače, amfore su suveniri karakteristični za naše priobalje – od Senja, preko Zadra do Splita, Dubrovnika i naših jadranskih otoka.</p>
<p> U mnogim suvenirnicama na tom prostoru, s manje ili više mašte, različito izrađene i prema cijeni »dimenzionirane«, prodaju se našim i stranim posjetiteljima Jadrana.</p>
<p>Jedna naša hotelska podružnica turističkog društva odvela je ovih dana goste na Plitvička jezera.</p>
<p> Taj posjet ne bio ništa neobično da nam neki od gostiju nisu s izleta donijeli nekoliko centimetara visoku bijelu keramičku amforu, na kojoj je bila ucrtana slika slapova Plitvičkih jezera i ispod slike tekst: Plitvička jezera. Naš gost – stranac iz Austrije, pita me: jesu li i Plitvičkim jezerima plovili brodovi s amforama i tko ih je potopio? Koliko mi je znano, amfora nema na kopnenom dijelu Hrvatske.</p>
<p>Da svojim očima nisam vidjela taj suvenir s Plitvica, ne bih mogla povjerovati da to može biti i istina! Čudim se da stručni voditelj Parka ne kontrolira suvenirnice na svom prostoru i da još netko iz uprave to nije primijetio? I doneseni mali likovi ličkoga medvjeda kao simbola Parka baš nisu nalikovali svojim izgledom na tu šumsku životinju, ali tu nespretnost ili netočnost izrade možemo opravdati »slobodom« likovnog izražavanja i ukusom kupca. No, nažalost i neki drugi viđeni suveniri u obliku zidnih tanjura i slični pokazivali su da ih nije radila baš vješta ruka, već da je to radio netko kome je samo do zarade. Šteta je što o kvaliteti naših nacionalnih ili lokalnih suvenira nitko ne brine, pa su i suveniri naša antipropaganda, a ne slika prave izvornosti i vjerna kopija onoga što je u nas raritet – bilo kulturne ili prirodne vrijednosti.</p>
<p>OZANA BARIŠEVIĆ, Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Proizvođači propadaju, uvoznici beru vrhnje</p>
<p>Stalni prosvjedi, pa i ovaj prosvjed 16. srpnja 2001., proizvođača mlijeka pred »Lurom« natjerao me da napišem nekoliko riječi i uzimam samo dva primjera: Našim se proizvođačima litra mlijeka plaća samo 1,10 kune, a uvezeno je tri puta skuplje. Pitam se gdje je tu pravda i tko odobrava takvu politiku kojom se uništava vlastita proizvodnja i upropaštava Republika Hrvatska i njeno gospodarstvo?</p>
<p>– U prodavaonicama »Konzuma«, pored ostaloga, nude se i Diabet proizvodi, pa tako i keksi. Evo konkretnog primjera: Diabet »Piknik«, proizvod Tvornice Koestlin Bjelovar, od 200 grama stoji 6,49 kuna, a uvozni Kex Pikkuleivat od 150 grama 13,49 kuna. Uvoznik je AWT Internattional d.o.o. Slavonska avenija Zagreb, a proizvod se prodaje bez deklaracije na hrvatskom – što je u suprotnosti, koliko je meni poznato, s našim zakonima. </p>
<p>Naveo sam samo ta dva primjera, a koliko ih ima, teško je i pobrojati.</p>
<p> Manimo se insinuacija, podvala, podmetanja, klevetničkih izmišljotina, ujedinimo se, djelujmo zajednički protiv onih koji nas guraju u još dublju provaliju.</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Dug od 57.000 DEM narastao na 1,3 milijuna </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Na suđenju sedmorici, u postupku izdvojenom iz »zločinačke organizacije«, u četvrtak je u improviziranoj sudnici remetinečkog zatvora svjedočilo troje svjedoka predloženih od strane tužiteljstva, a u vezi s optužbama za pranje novca i iznudu nad Ivanom Majherom. </p>
<p>Branitelji optuženih nisu krili zadovoljstvo iskazom Vinka Fabekovca, direktora firme »Stočar« koja je bila dužnik Majherove firme »Kombial«. Prvobitni je dug »Stočara« iznosio 57 tisuća njemačkih maraka da bi nakon nekoliko godina sud utvrdio dugovanje od 1,3 milijuna maraka.</p>
<p> Fabekovac nije teretio optužene Blaža Petrovića i Željka Vinkeševića, koji su posredovali u naplati duga prema »Kombialu«, već je po njegovim riječima Majher (glavni svjedok optužbe i oštećeni) ispao »negativac«.</p>
<p> Za njega je Fabekovac rekao da ga je prevario uzevši od njegove firme i novac i robu, »s tim čovjekom se teško sporazumjeti, jedan dan govori jedno, drugi dan drugo«. Također je ustvrdio da su Majher i dvojica optuženih bili u normalnom poslovnom odnosu i dodao »nisam primijetio da bi se on njih bojao«. </p>
<p>Svoj su iskaz dale i dvije inspektorice financijske policije, a u vezi s kontrolom koje su obavile u firmama vezanima uz ovaj postupak.</p>
<p>Vinka Margan ispričala je, kao i mnogi svjedoci ranije, da se ne sjeća u potpunosti svog iskaza iz istrage i dodala: »Mislila sam da sam na informativnom razgovoru, a tek kad sam potpisala zapisnik, shvatila sam gdje se nalazim«. Na pitanje optuženog Petrovića je li nalaz kontrole njegove tvrtke BRIM 1999. godine bio uredan, svjedokinja je potvrdno odgovorila.</p>
<p>Druga djelatnica financijske policije, Sanja Kamenski, djelatnica Ureda za sprječavanje pranja novca, u svojem je iskazu ustvrdila da su njezinom kontrolom utvrđene nepravilnosti u prebacivanju novca (ukupno oko 2,5 milijuna maraka) s računa na račun, a u čemu se spominju BRIM, Blaž Petrović i optuženi Ivan Geceg. Svjedokinja je izjavila da su novci bili prebačeni s pravne osobe na fizičku bez ikakvog ugovora te da je to i propust ZAP-a i banke, koja je slučaj morala prijaviti financijskoj policiji.</p>
<p> Jedna opaska odvjetnika Vladimira Vinje, o općoj kulturi svjedokinje, izazvala je burnu reakciju tužiteljice Gordane Kolarić, a i sudac Zdravko Majerović je izgubio živce i povisio ton (prvi put do sada u sudnici). Na kraju je sve završilo isprikama. Odvjetnik Vinja se ispričao svjedokinji, sudac je uputio ispriku tužiteljici, a ona je to prihvatila priznavši i svoj dio krivnje. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u petak.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Nismo znali da se protiv Crnčeca vodi kazneni postupak«</p>
<p>VARAŽDIN, 19. srpnja</p>
<p> – Maratonski sudski proces protiv umirovljenog generala Ivana Koradea i njegovih suboraca završio je osuđujućom presudom za generala. Kako smo već pisali, Općinski sud u Varaždinu nepravomoćno je osudio generala zbog nasilničkog ponašanja na osam mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje na dvije godine. Zadovoljštinu na sudu zatražio je, podsjetimo, umirovljeni pripadnik SIS-a Josip Marčelan, koji je u privatnoj tužbi naveo da su ga Korade te Mile Katić, Emil Crnčec, Branko Žeželj i Stjepan Fadiga prije gotovo šest godina u varaždinskom restoranu zlostavljali i ozlijedili.</p>
<p>Mnoge je, međutim, začudilo to što je Ministarstvo obrane trećeokrivljenog Crnčeca, za kojega je na kraju razdvojen postupak, unatoč statusu okrivljenika, ipak poslalo na doškolovanje u Ameriku. Odgovor smo potražili u MORH-u, iz kojega je pristiglo ovakvo priopćenje:</p>
<p>»Brigadir Emil Crnčec upućen je na školovanje u SAD na prijedlog Glavnog stožera OS RH jer je imenovani ispunjavao sve kriterije za izobrazbu u National University University, Washington, D.C. SAD, sukladno činu, ustrojbenom mjestu, stručnoj spremi i sudjelovanju u Domovinskom ratu. U trenutku upućivanja na školovanje Ministarstvo obrane nije imalo saznanja da se protiv istoga vodi bilo kakav kazneni postupak, već da se nalazi isključivo u statusu svjedoka u postupku protiv general-bojnika Ivana Koradea.</p>
<p>Ukoliko je imenovani ipak u statusu okrivljenoga, na zahtjev pravosudnih tijela, Ministarstvo će obrane poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala njegova pravovremena nazočnost pred nadležnim sudom, budući da nema zapreka da se časnik upućen na školovanje u inozemstvo ne odazove pozivu pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj«, stoji u priopćenju. </p>
<p>Zanimljivo je da u ministarstvu nisu znali da se protiv Crnčeca vodi kazneni postupak, to više što je, nakon samog događaja, protiv spomenutih okrivljenih na Vojnom sudu u Bjelovaru bilo zatraženo provođenje istrage radi kaznenih djela nasilničkog ponašanja i bludnih radnji. Istražni je sudac Vojnog suda u Bjelovaru više puta pozivao okrivljene na saslušanje i iznošenje svoje obrane, no oni se nijedanput nisu odazvali, čak i unatoč tome što se sudac zbog toga obraćao i najvišem vojnom vrhu.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Slučaj Tisak«: Trećeoptuženi Marić sposoban za raspravu</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Na suđenju Miroslavu Kutli i jedanaestoro optuženih u »slučaju Tisak« u četvrtak je liječnik vještak ustvrdio da je trećeoptuženi Božidar Marić, inače srčani bolesnik, sposoban pratiti raspravu i sudjelovati u njoj. </p>
<p> Vještak Vladimir Gašparović ustvrdio je to na temelju Marićeva pregleda u srijedu i koronarnog pregleda od prije tri dana. Naglasio je da je nedvojbeno da se kod Marića radi o koronarnoj bolesti, ali da nema potrebe za operativnim zahvatom, već da je dovoljna terapija uz povremene preglede.</p>
<p> Na upit Marićeva branitelja Dragomira Jukića može li održavanje rasprave u ovo ljetno vrijeme utjecati na tijek bolesti i liječenja, vještak je rekao da, s obzirom na način liječenja, suđenje neće utjecati na Marićevu bolest. </p>
<p> Sutkinja Ksenija Gržin izvijestila je da je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo odbilo zahtjev odvjetnika Dražena Dragovića za izuzećem iz rasprave tužitelja Hrvoja Pezelja. Dragović je izuzeće zatražio na raspravi 6. srpnja, zbog sumnje u Pezeljevu nepristranost u postupku.</p>
<p> Bivša predsjednica Uprave Hrvatske poštanske banke Ljerka Ercegović, koja je u četvrtak trebala nastaviti svjedočiti, zatražila je od suda odgodu rasprave rekavši da nije sposobna odgovarati na pitanja zato što joj je sin u srijedu doživio prometnu nesreću i nalazi se u bolnici. Suđenje se nastavlja u petak. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sjekirom teško ozlijedio štićenicu</p>
<p>ČAKOVEC, 19. srpnja</p>
<p> – Liječnici intenzivne skrbi Kirurškog odjela Županijske bolnice u Čakovcu bore se za život 14-godišnje djevojčice Ž. K., koja je teško ozlijeđena u kućnoj svađi obitelji kod kojih se već 12 godina nalazi kao štićenica Centra za socijalnu skrb. U Radničkoj ulici u Ivanovcu, gdje u istoj kući žive Štefanija Toplek (68) i njezin suprug Josip Toplek (61), gdje su razmirice učestale, izbila je svađa i u srijedu poslije podne. Došavši u kuću, u kojoj od žene, po vlastitoj izjavi, odvojeno živi već dulje, Josip Toplek otvorio je hladnjak da bi uzeo jelo koje je prije pripremio. Po njegovoj izjavi u frižideru nije bilo pripremljene hrane, pa je za krađu optužio Štefaniju. Da bi slučaj riješio, odmah je uzeo u ruku sjekiru.</p>
<p>Kada je Štefanija rekla da laže da mu je ona uzela jelo, on ju je tupim dijelom sjekire udario po ruci i zaprijetio da će joj odsjeći glavu. Kad je ona krenula stepenicama, on je zamahnuo sjekirom, ali je oštricom umjesto Štefanije udario po glavi 14-godišnju djevojčicu. Nanio joj je teške ozljede, prijelom i utisnuće sljepoočne kosti, što je okvalificirano tjelesnim ozljedama opasnima po život.</p>
<p> Policajci su Josipa Topleka priveli i određeno mu je zadržavanje, a nakon kaznene prijave bit će pritvoren u Istražnom centru Županijskog suda u Varaždinu.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dvije djevojke motociklom odbacile forda na vlasnika</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Djevojke K. M. (18) i J. P. (16) imale su nevjerojatnu sreću što nisu teže ozlijeđene prilikom silovitog sudara koji su doživjele. Njih su dvije vozeći se gradom bez položenoga vozačkog ispita, bez kacige i na neregistriranom motociklu u srijedu oko 22 sata na području Črnomerca izgubile kontrolu zbog prevelike brzine i izletjele na šljunak kraj ceste i tamo žestoko udarile u bok parkiranog forda ZG 7950–H. </p>
<p>O silini udara dovoljno govori i činjenica da je automobil odbačen ozlijedivši vlasnika Milovana S. (46) i njegova prijatelja Milana T. (39), koji su se nalazili uz vozilu. I njih dvojica i mlade motoristice na sreću su prošli samo s lakšim ozljedama. Protiv vozačice K. M. podnesena je prekršajna prijava zbog narušavanja sigurnosti u prometu. M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izbjegavajući nalet naletio na kamion </p>
<p>DUBROVNIK, 19. srpnja </p>
<p> – Petoro teško ozlijeđenih bilanca je prometne nesreće koja se oko 17 sati u srijedu dogodila između Orašca i Trstenoga u Dubrovačkom primorju. Kako smo doznali na mjestu nesreće, Ilija Prkačin, vozeći prema Trstenome, u namjeri da izbjegne udarac u automobil poljskih tablica koji je bio naglo zakočio, svojom je zastavom 101 DU 204 BI prešao na suprotni kolnički trak. Naišao je kamion vodonosac, kojim je upravljao Pero Čikato i tako se dogodio snažan sudar.</p>
<p>Iz zastave, koju je kamion odbacio, vatrogasci su režući lim izvukli unesrećenog Prkačina i njegova sina Vida, a dosta su posla imali i režući kabinu kamiona kako bi oslobodili vozača Čikata i njegove suputnike Tonča Zelena i Igora Lukića. A.H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Počinje prijenos platnog prometa iz ZAP-a u banke </p>
<p>Zagrebačka banka i Pliva potpisale prvi ugovor o otvaranju platnoprometnog računa / Najavljeno da će usluge platnog prometa biti jeftinije </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke i Željko Perić, član Plivine uprave za financije, potpisali su u četvrtak ugovor o otvaranju platnoprometnog računa. To je prvi ugovor između jednog poduzeća i poslovne banke o obavljanju kunskog platnog prometa nakon što je početkom srpnja Hrvatska narodna banka Zagrebačkoj, uz još osam poslovnih banaka, izdala odobrenje za vođenje računa pravnih osoba, odnosno za obavljanje platnog prometa od 15. listopada ove godine. Naime, u skladu s promjenama u sklopu reforme platnog prometa od tada će sve pravne osobe biti u mogućnosti otvoriti kunske račune u bankama koje su za obavljanje platnog prometa dobile dozvolu HNB-a. To su, prema odluci Savjeta HNB-a, Centar banka, Međimurska, Privredna, Riječka, Sisačka, Varaždinska, Zagrebačka, Raiffeisen i Volksbank. </p>
<p>»Usluge će biti jeftinije nego dok ih je ZAP obavljao, posebice kad se uzme u obzir razina na kojoj će se one izvršavati. Otvaranje banaka za platni promet predstavlja posljednjih čin normalizacije bankarskog i financijskog sustava u Hrvatskoj. Veza između poslovnih banaka i komitenata napokon je potpuna i sada slijedi dalje smanjivanja nelikvidnosti u državi s obzirom da će se razbistriti situacija oko likvidnih i nelikvidnih«, kazao je Luković. </p>
<p>Sanja Martinko, direktorica Sektora upravljanja proizvodima za klijente poslovnog bankarstva u Zagrebačkoj banci, podsjetila je da je 1995. započela reforma platnog prometa, da će ove jeseni, kada treba biti donesen novi zakon o platnom prometu sve biti privedeno kraju, odnosno da bi reforma napokon bila zaokružena do 1. siječnja 2002. godine.</p>
<p>Po prijedloga zakona predviđeno je ograničavanje broja računa za redovno poslovanje - tvrtka takav račun može imati kod najviše tri banke prema vlastitom izboru. Na takvo se ograničavanje, kako je objašnjeno, išlo »s težnjom da se osigura financijska disciplina u uvjetima poslovanja preko računa koji se vode u različitim bankama«. Iz istog je razloga uređeno vođenje deviznog računa samo u banci u kojoj poduzeće vodi kunski račun za redovno poslovanje. U prijedlogu se navodi kako iskustvo vezano za depozitnu pripadnost sredstava na računima u Zavodu za platni promet ukazuju da bi tri računa trebala zadovoljiti interese i poduzeća i banaka. Reforma platnog prometa znači i da će ZAP svoj dosadašnji monopolski položaj zamijeniti tržišnom pozicijom. Kako će to izgledati? Za sada je poznat dio odgovora na to pitanje - poznato je, naime, da banke najavljuju dogovore sa ZAP-om o nastavku obavljanja poslove primanja platnih naloga od klijenata, usluga u manipulaciji gotovinom... L.M.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U Kazahstanu izgledni poslovi za hrvatske naftaše </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Prerada i prijevoz nafte, cestogradnja, stanogradnja te izvoz hrane i lijekova samo su neka od područja u kojima bi se mogla povećati vrijednost hrvatske gospodarske suradnje s Kazahstanom, zemljom koja svoj razvoj temelji na izvozu i velikim pričuvama nafte i prirodnog plina. Ta zemlja zauzima površinu otprilike kao Europska unija, ima samo 15 milijuna stanovnika, privatizirala je 80 posto industrije i naftnog sektora, a planira velika ulaganja u industrijski razvoj. </p>
<p>Zato su potpredsjednik vlade i ministar energetike i rudarskih radova Kazahstana Vladimir Školnik, ministar vanjskih poslova Erlan Idrisov i ministar gospodarstva i trgovine Žahibek Kulekejev u četvrtak, prilikom posjeta Hrvatskoj gospodarskoj komori, pozvali naše gospodarstvenike da sudjeluju u međunarodnim natječajima za brojne investicijske projekte u toj zemlji. Ujedno je dogovoreno da će hrvatski gospodarstvenici o raspisanim natječajima i tenderima informacije dobiti od kazahstanske gospodarske komore, a predloženo je i da u Kazahstanu ubuduće boravi stalni hrvatski predstavnik. </p>
<p>Kako se čini, najbliže sklapanju konkretnih poslova su tvrtke Ina i Crosco čiji predstavnici već sljedećeg ponedjeljka putuju u Kazahstan. Kako je naglasio Školnik, ta zemlja u ovoj godini planira proizvesti oko 40 milijuna tona, a do 2007. godine čak 100 milijuna tona (uvjetne) nafte, odnosno nafte i plina. U prijevoz kazahstanske nafte do europskih potrošača mogao bi se uključiti i JANAF. U potrazi za novim naftnim poljima obavit će se opsežna istraživanja na čak 120 istraživačkih blokova, a planira se podizanje novih rafinerija i traži pomoć u njihovom održavanju. U taj golem posao svojim iskustvom mogli bi se uključiti i hrvatski naftaši. </p>
<p>Posao bi mogao ugovoriti i Chromos jer Kazahstan ima velike potrebe za zaštitnim sredstvima i općenito proizvodima kemijske industrije, za čiji uvoz troši 500 milijuna dolara godišnje. Naime, u toj je zemlji 35 milijuna hektara oranica i 170 milijuna hektara pašnjaka.</p>
<p>Za mogućnosti suradnje u HGK su se raspitivali i predstavnici Vijadukta, kojima je odgovoreno da Kazahstanu trebaju kvalitetne ceste budući da su temperaturne razlike u toj zemlji od 40 stupnjeva Celzijevih ispod ništice do plus 40 stupnjeva.</p>
<p>Na posebno pitanje odgovoreno je kako kazahstanski zakoni zabranjuju uvoz nuklearnog otpada, ali je Kazahstan Hrvatskoj uz umjetna gnojiva, proizvode crne i obojene metalurgije, vojnu tehniku i različite sirovine ponudio i prodaju urana. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Na trajekte prema Hrvatskoj više ne stane ni igla </p>
<p>Rasprodana mjesta na trajektima iz Ancone, Barija i Venecije / Telefoni u milanskom predstavništvu HTZ-a neprestano zvone pa se očekuje više od planiranih milijun Talijana </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Svi trajekti, pet linija, koji će posljednjeg vikenda srpnja i prvog vikenda u kolovozu prometovati iz Italije prema Hrvatskoj su rasprodani. Na trajekte koji će polaziti iz Ancone, Barija ili Venecije ne stane više ni igla. Telefoni u predstavništvu Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Milanu, doznajemo, ne prestaju zvoniti do 23 sata, a u redu za informacije čeka i do 25 ljudi. </p>
<p>»Vjerujem da će Talijana doći više od planiranog milijuna. Opsada na naše predstavništvo je, pogotovo ovih dana, strašna«, izjavila je za Vjesnik Božidarka Gligorijević, direktorica odnosa s javnošću milanskog predstavništva (nedavno ustoličeni direktor Stojnić je, sedam dana prije početka udarnog vikenda, otišao na godišnji odmor!?).</p>
<p>Prema anketi čiji su rezultati nedavno objavljeni u talijanskim medijima, Talijani su se izjasnili da i dalje najradije putuju u Francusku (prvenstveno zbog Pariza), na drugom je mjestu Španjolska, a na trećem Hrvatska. Iza nas su Grčka i Turska. </p>
<p>No, talijansko je tržište nepredvidljivo - do posljednjeg se trenutka ne zna hoće li nam talijanski turisti doći ili će se masovno predomisliti i otići u »treću« destinaciju. Naime, više od 80 posto Talijana putuje individualno i istodobno pa se tek u udarnim vikendima početka ferragosta vidi kome su ove godine poklonili povjerenje. </p>
<p>Kao potrošači talijanski su gosti odlični i cijeli ih Mediteran izuzetno cijeni. Kupuju većinu onoga što im se ponudi (kod nas je, međutim, problem da im malo nudimo), pa se hrvatski ugostitelji i iznajmljivači privatnog smještaja nadaju da će im baš dolazak Talijana spasiti siromašnu dosadašnju sezonu. </p>
<p>Dosad su, ističe Božidarka Gligorijević, bila tek dva upita vezana uz prometne gužve (svojedobne najave blokada prometnica prošle su nezamijećeno, iako je dio hrvatskih tiskovina to pokušao krivotvoriti). Putnicima preporučuje da na put kreću oko ponoći kako bi izbjegli velike prometne čepove kod Venecije i na slovensko-hrvatskim graničnim prijelazima. </p>
<p>Osim za Istru, najviše ovosezonskih upita vezano je za srednjodalmatinske otoke, a veliko je zanimanje za boravak u privatnom smještaju. </p>
<p>»Hrvatskoj najviše prigovaraju nedostatak zabave«, naglašava Božidarka Gligorijević. Znači li to da će nas ove sezone posjetiti samo starije obitelji? »Ne, doći će i mnogo mladih. Nažalost, nemamo mnogo mjesta gdje se mladi mogu dobro zabaviti. Takvoj populaciji uglavnom savjetujem Poreč, Bol ili Hvar«, istaknula je Božidarka Gligorijević, koja je uvelike odgovorna za sliku Hrvatske u talijanskim medijima.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U Plivi produljen ESOP program i kupnja vlastitih dionica </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Za još godinu dana Pliva je produljila svoj plan zaposleničkog vlasništva dionica (ESOP), koji je započet u svibnju 1998. godine i trebao je trajati tri godine, priopćeno je u četvrtak.</p>
<p>Od ukupno 5282 zaposlenika uključenih u ESOP, njih 860 koji drže 55.903 dionice ili 0,27 posto temeljnoga kapitala Plive nije se odlučilo za prolongat, dok se 290 zaposlenih koji imaju 18.687 dionica ili 0,09 posto temeljnog kapitala nije izjasnilo.</p>
<p>Prema uvjetima ESOP-a, nakon proteka tri godine Pliva je obavezna otkupiti dionice stečene od zaposlenika i to po cijeni koja odgovara osobnom ulogu svakog zaposlenika uključenog u ESOP, kao i svih ostalih troškova provođenja ESOP-a.</p>
<p>Prema ugovornoj obvezi ESOP-a kao i na temelju ovlaštenja Glavne skupštine dioničara održane 7. lipnja, Pliva je kupila 55.903 vlastite dionice koje čine 0,27 posto temeljnog kapitala za 541,03 kune po dionici. Pliva je na Zagrebačkoj burzi 18. srpnja kupila također 1300 vlastitih dionica koje predstavljaju 0,0064 posto temeljnog kapitala po prosječnoj cijeni od 499,54 kune po dionici.</p>
<p>Nakon provedenih transakcija Pliva drži ukupno 5,3018 posto vlastitih trezorskih dionica. N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Podravka bilježi rast prodaje u prvom polugodištu </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Podravkina prodaja u prvom je ovogodišnjem polugodištu na hrvatskom tržištu povećana četiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, podaci su objavljeni u četvrtak. Takav rezultat postignut je, među ostalim, zahvaljujući povećanju obrađenih prodajnih mjesta, povećanju indeksa distribucije na 80 do 100 posto, smanjenju kompenzacija i jačanju gastro segmenta prodaje. Porast prodaje u prvom polugodištu zabilježen je i na tržištima zemalja jugoistočne Europe.</p>
<p>U Poljskoj je, pak, u prvih šest mjeseci zabilježen količinski porast prodaje Vegete za osam posto, a promet je povećan 15 posto. Ukupno je prodaja Podravkinih proizvoda u prvom polugodištu porasla 18 posto, dok je promet, zahvaljujući dijelom i jakom zlotu, ukupno porastao 36 posto. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>HNB odobrio Croatia banci uključenje u rad s NKS-om</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Hrvatska narodna banka odobrila je Croatia banci uključenje u rad s Nacionalnim klirinškim sustavom (NKS), potvrđujući tehničko-tehnološku i organizacijsku spremnost Croatia banke, kao i uspješnu provedbu testne faze uvođenja NKS-a.</p>
<p>Nakon uspostave osnovnih funkcija NKS-a, Croatia banka razmatra zanimanje klijenata i tehničke mogućnosti za razna unapređenja sustava koji bi omogućili brže i jednostavnije obavljanje poslova platnog prometa.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Treći krug pregovora o slobodnoj trgovini s Turskom</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »U trećem krugu pregovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Turske uglavnom su okončani pregovori o tekstu Ugovora te dogovoren način na koji će jedna strana odobravati koncesije vezane uz poljoprivredne proizvode. Započeti su i konkretni pregovori o načinima i dinamici uvoza industrijskih proizvoda iz Turske. Istodobno će stupanjem na snagu Ugovora Turska Hrvatskoj omogućiti potpuno slobodan pristup svom tržištu bez carina i kvota. To znači da je Ugovor asimetričan u korist naše zemlje«, istaknula je voditeljica hrvatskog pregovaračkog tima i pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec.</p>
<p>Turska je značajan trgovinski i gospodarski partner Hrvatske, ali je robna razmjena iznimno mala u odnosu na realne mogućnosti i s obzirom na vrlo razvijene političke odnose. Zaključivanje Ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom trebao bi biti važan korak prema povećanju robne razmjene dviju zemalja i u duhu je europske orijentacije Hrvatske, ističu u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>»Posebna je važnost ovoga ugovora u tome što je Turska u carinskoj uniji s Europskom unijom. Zato je potrebno da se u postojeći trgovinski režim između te zemlje i Unije na odgovarajući način uklopi i Hrvatska«, dodaje Spevec. N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Odbijen HDZ-ov prijedlog izmjena Zakona o suradnji s Haagom</p>
<p>Za HDZ-ov prijedlog, prema kojemu bi hrvatski sudovi mogli procjenjivati jesu li haaške optužnice u skladu s Ustavom i s Haaškim statutom te imaju li dovoljno dokaza i odbiti izručenje, glasovali i zastupnici HSP-a, HKDU-a i DC-a, a HSLS-ovci se suzdržali/ Gotovo jednoglasno prihvaćen prijedlog Vladi da razmotri mogućnost promjene zakona vodeći računa da to bude u skladu sa statutom Tribunala i Rimskim statutom/ Vlada, na iznenađenje zastupnika, povukla prijedlog zakona o privatizaciji/ Prihvaćeni energetski zakoni </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Zastupnici na kraju 15. izvanredne sjednice Hrvatskog sabora u četvrtak nisu prihvatili HDZ-ov prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom. U pojedinačnom glasovanju uz HDZ-ove zastupnike taj su zakonski prijedlog podržali i zastupnici HSP-a, HKDU-a i DC-a, a HSLS-ovci su bili suzdržani. No, gotovo jednoglasno sa samo šest suzdržanih glasova prihvaćen je zaključak kojim se predlaže Vladi da razmotri mogućnost promjene Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, vodeći računa da to bude u skladu sa statutom Tribunala i Rimskim statutom, te o tome mora izvjesititi Sabor.</p>
<p> Premda su zastupnici trebali raspraviti i prihvatiti Konačni prijedlog zakona o privatizaciji, na njihovo iznenađenje ministar gospodarstva Gorankao Fižulić povukao je zakonski tekst iz procedure nezadovoljan primjedbom Odbora za zakonodavstvo da su dva članka protuustavna. </p>
<p>Premda su zastupnici namjeravali prosvjedovati zbog odluke ministra, predsjednik Tomčić, premda kako je i sam kazao – iznenađen, to im nije dopustio, pa je Damiru Kajinu koji je prema vlastitu priznanju » zurpirao riječ« udijelio opomenu. Uslijedila je kratka stanka za stranačke kozultacije o glasovanju a zastupnici su komentirali odluku ministra Fižulića kao još jedno produžavanje roka u kojem će, primjerice turističke tvrtke, i ne kupivši ga, postati vlasnici zemljišta uz obalu kao dijela gospodarske cjeline hotela, kampa ili odmarališta. Zastupnici su također komentirali da vladajuća koalicija ni godinu i pol od izbora još nije promijenila Zakon o privatizaciji već se imovina privatizira po starom tzv. HDZ-ovom zakonu koji su danas vladajuće stranke ranije smatrale potpuno neprihvatljvim. </p>
<p>Na kraju zasjedanja zastupnici su prihvatili set energetskih zakona – Zakon o energiji, Zakon o tržištu električnom energijom, Zakon o regulaciji eneretskih djelatnosti, Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata i Zakon o tržištu plina. Prihvaćen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama te izmjene i dopune Zakona o privatizaciji HT-a. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Čeličnom tišinom« protiv otpuštanja 3600 kolega</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Zbog najavljenog otpuštanja 3600 djelatnika MUP-a, u četvrtak je više od 400 policajaca sudjelovalo u »prosvjedu čelične tišine« pred zgradom Sabora i Vlade na Markovu trgu. Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar istaknuo je da je »prosvjed tišine« jača poruka Vladi od vikanja i prigovaranja, jer je njihova tišina »ultrazvučna«.</p>
<p>Prosvjednici su na vrata Vlade i Sabora nalijepili letke u kojima iznose dva zahtjeva: da se sistematizacija i reorganizacija MUP-a provede u sljedećih pet godina, te da ponovo vrijede stari uvjeti umirovljenja. Prema tim »starim« pravilima, djelatniku MUP-a za odlazak u mirovinu bilo je dovoljno da od 25 godina staža deset godina radi kao ovlaštena službena osoba.</p>
<p> »Sistematizacijom MUP-a u sljedećih pet godina dio ljudi otišao u mirovinu, a njezin najniži iznos trebao bi se zakonski zaštititi. Jer, jer nitko neće htjeti u mirovinu s 1200 kuna«, izjavio je Lončar, upozorivši da su prosvjedovali samo oni djelatnici MUP-a koji su taj dan bili slobodni bez obzira na članstvo u sindikatu.</p>
<p>Naglasio je i da su mnogi od »neraspoređenih« djelatnika MUP-a kojima prijeti otpuštanje, sudionici Domovinskog rata. A na transparentima koje su nosili prosvjednici moglo se pročitati: »Zahvaljujemo na još jednoj 'privilegiji' branitelja - privilegiji otpuštanja«.</p>
<p>Iako je Lončar cijelo vrijeme naglašavao da je prosvjed čisti »sindikalni čin«, prosvjednicima su se obratili i političari - zastupnici HDZ-a, bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i Luka Bebić. Za izjavu »što su vam to učinili« dobili su pljesak prosvjednika. Međutim, predsjednik policijskog sindikata iziritirao je takav razvoj događaja i poručio je da oni ne žele da se na njima skupljaju »jeftini politički bodovi«, već traže podršku svih političkih stranaka u zemlji. Ako »prosvjed tišine« ne donese rezultate, Lončar je najavio da neće odustati od zahtjeva, a pozvao je i ostala dva policijska sindikata da sudjeluju u sindikalnim akcijama.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nagrade polaznicima Zapovjedne škole »Blago Zadro« </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja </p>
<p> - U Učilištu Hrvatske kopnene vojske u četvrtak su, na svečanosti u prigodi svršetka školovanja IX. redovitog i II. izvanrednog naraštaja Zapovjedno-stožerne škole »Blago Zadro«, polaznicima dodijeljene diplome i značke. </p>
<p> Najboljim polaznicima nagrade i pohvale načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala zbora Petra Stipetića uručili su njegov izaslanik general bojnik Josip Čuletić i zapovjednik Hrvatskoga vojnog učilišta general bojnik Darko Grdić. </p>
<p> Pomoćnik načelnika Glavnog stožera za zrakoplovstvo generel bojnik Čuletić naglasio je da je izobrazba hrvatskih časnika i dočasnika izvanredno važna za preustroj i prilagodbu Oružanih snaga euroatlantskim asocijacijama. Zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta »Petar Zrinski« Grdić poručio je da se zbog neobično brzoga tehničko-tehnološkog napretka časnici i dočasnici trebaju neprekidno usavršavati. </p>
<p> Zapovjednik Zapovjedno-stožerne škole »Blago Zadro« stožerni brigadir Željko Prpić istaknuo je da je u IX. naraštaju školovanje završilo 56 polaznika s prosječnom ocjenom 4,25, a u II. izvanrednom naraštaju njih 40 s prosječnom ocjenom 4,19. Dosad je tu školu završilo oko 600 časnika. </p>
<p> »Uspješno smo svladali izazove i prijetnje što nam daje snagu i vjeru da ćemo se i ubuduće uspješno nositi s njima i očuvati opstojnost, cjelovitost i suverenost hrvatske države«, istaknuo je Prpić.</p>
<p> Na svečanosti je bila i Katica Zadro, supruga ratnog zapovjednika obrane Vukovara Blage Zadre. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Samo trećina kandidata za politologe i novinare prešla prag</p>
<p>Od 582 prijavljena za redovni studij politologije, prag je prešlo svega njih dvjestotinjak/ Na studiju novinarstva od 435 prijavljenih, upisni prag prešlo 145/ Od oko 1000 kandidata za upis, čak 772 završila gimnaziju/ Testove iz hrvatskog, povijesti i politike sastavljali profesori FPZ-a/ Kandidati slabi i na Lalićevom testu iz opće kulture/ Najbolji rezultati zagrebačkih gimnazijalaca/ Kojekakvi ubrzani upisni tečajevi samo su uzimanje novca bez ikakve svrhe, kaže prodekan Siniša Tatalović </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Rijetko je koje godine Fakultet političkih znanosti zabilježio tako loše rezultate kakvi su se pokazali nakon ovogodišnje analize prijamnih ispita. Profesori tog vrlo popularnog zagrebačkog fakulteta bili su zatečeni činjenicom da je svega trećina kandidata uspjela prijeći upisni prag. </p>
<p>Preciznije, od 582 prijavljena za redovni studij politologije, prag je prešlo svega njih dvjestotinjak. Na studiju novinarstva situacija je slična – od 435 prijavljenih, upisni prag prešlo ih je 145. Zanimljivo je da je od ukupnog broja prijavljenih kandidata (više od 1000), njih čak 772 došlo iz – gimnazija. Najviše kandidata završilo je srednju školu s vrlo dobrim uspjehom – njih 432. Učenika koji su prošli sa slabom četvorkom, odnosno jakom trojkom bilo je 356, a s odličnim uspjehom prijavila su se 282 kandidata. </p>
<p>Prodekan FPZ-a dr. Siniša Tatalović kaže da su prije polaganja prijamnih ispita za kandidate priredili literaturu iz koje će biti vađena pitanja za testiranje. Testove su sastavili profesori FPZ-a, i to iz hrvatskog jezika i književnosti, povijesti te politike i gospodarstva. I dok se test iz hrvatskog sastojao od pitanja koje većina srednjoškolaca nekoliko puta ponovi tijekom školovanja (pogotovo u gimnazijama), a pitanja na testu iz politike i gospodarstva mogao je riješiti svaki od njih, ako čita dnevne novine i barem povremeno prati politička zbivanja, posljednji test iz povijesti bio je, priznaje prodekan FPZ-a, ipak nešto teži.</p>
<p> Stoga ga namjerava dati na ispunjavanje profesorima FPZ-a, kako bi se pokazalo koji od njih zadovoljava upisne kriterije...</p>
<p>Ovogodišnja novost na fakultetu jest i test iz opće kulture. Njegovi rezultati nisu odlučujući pri upisu, no dr. Tatalović kaže da pokazuju informiranost i predznanje kandidata. Test je sastavio docent Dražen Lalić, koji od nedavno studentima FPZ-a predaje sociologiju hrvatskog društva. Kandidati su i na tome testu pokazali slabo znanje. </p>
<p>Da bi podrobnije ušli u strukturu ovogodišnjih upisnih kandidata, na fakultetu su odlučili izraditi statističku analizu koja će pokazati iz koje županije, grada (mjesta), odnosno škole i gimnazije kandidati dolaze. Docent Vlatko Cvrtila kaže da iskustvo unatrag nekoliko godina pokazuje da najveću prolaznost imaju zagrebački učenici, no statistika to još treba potvrditi. </p>
<p>Tražeći razloge zbog kojih je mali postotak učenika ove godine uspio točno riješiti ispitna pitanja, prodekan Tatalović zaključio je da se kandidati jednostavno nisu pridržavali propisane literature, masovno se opredijelivši za drukčiji način pripreme za upis. »Velik broj učenika polazio je nakon mature kojekakve ubrzane tečaje i pripreme za upis na fakultet. Takav način pripreme nije ništa drugo no uzimanje novca bez ikakve svrhe. Jer, ono što učenik ne nauči u četiri godine srednje škole, teško da će nadoknaditi u desetak dana nekakvih priprema«, drži dr. Tatalović.</p>
<p> Smatrajući, s druge strane, da je pritisak na maturante zapravo pretežak, jer ih se nakon stresnog završetka srednje škole odmah stavlja pod još veći stres – upis na fakultet, prodekan predlaže da se ukinu ljetni upisni rokovi na fakultete i uvedu samo – jesenski. </p>
<p>Neuspjehom učenika na FPZ-u bili su nezadovoljni i roditelji, koji su se žalili tražeći uvid u ispite, priznaje prodekan. »Mi smo transparentan fakultet i jedan od rijetkih koji nakon upisa daje roditeljima i kandidatima da pogledaju ispite«, kaže Tatalović. No, vidjevši krivo riješen test, roditelji jednostavno nisu imali razloga za predavanje žalbi (primljene su svega dvije). Bilo je jasno u čemu je stvar i kimajući glavom roditelji su zaključili: »Moj mali ne zna povijest, hrvatski ni politiku. A i opće znanje mu 'šteka'. Neće on meni ove godine na more...«.</p>
<p>Da bi utješili roditelje i neuspjele kandidate, na FPZ-u su ih podsjetili na drugu šansu – jesenski rok. Unatoč tome što je po 45 redovitih mjesta na politologiji i novinarstvu popunjeno, na jesen ostaje 26 slobodnih mjesta za izvanredni studij politologije, odnosno 30 za izvanredni studij novinarstva. Na paralelnom studiju novinarstva ostalo je 27 slobodnih mjesta, te deset mjesta za strane studente koji svoj studij plaćaju godišnje 15.000 kuna. Svaki brucoš dobit će na poklon majicu i kemijsku olovku s logom FPZ-a.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>S hrvatskih cesta čim prije ukloniti preveliku brzinu i »crne točke« </p>
<p>Uz <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, koja je krivac za oko 30 posto svih nesreća, velik problem su i opasna mjesta na prometnicama/ U prvih šest mjeseci poginulo 75 pješaka, lani 44/ Ove godine ima 60 tih »crnih točaka« na cestama, od kojih su tri sanirane, a upravo se radi na uređenju četiriju opasnih mjesta </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Lipanj je jedini mjesec u ovoj godini u kojem je smanjen broj poginulih na cestama u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i to čak za 30 posto, pa je popravio i ukupnu sliku prometne sigurnosti u prvih šest mjeseci. </p>
<p>U lipnju su poginule 52 osobe (lani 74), a ukupno u šest mjeseci 279 osoba ili dvije manje nego u prvoj polovici 2000. Broj prometnih nezgoda je povećan za 12 posto, a i broj ozlijeđenih. Ukupno se na cestama dogodilo 36.852 prometnih nesreća u kojima su ozlijeđene 10.042 osobe. </p>
<p>Iznoseći te podatke na sjednici Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa na cestama u četvrtak, koji je raspravljao o stanju sigurnosti na cestama u prvoj polovici godine, načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa u MUP-u Branko Pamić je posebno upozorio da je ove godine poginulo 75 pješaka (lani 44) pa će biti potrebne dodatne i preventivne i represivne akcije da se zaštite pješaci koji su najugroženiji u prometu. Također je ukazao na velik broj mladih vozača, dobi od 18 do 24 godine, koji sudjeluju u prometnim nezgodama.</p>
<p>Glavni tajnik HAK-a Boris Šprem je podsjetio na prijedloge za izmjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama o uvođenju probne vozačke dozvole za nove vozače, što bi s različitim ograničenjima (vožnja uz prisustvo iskusnijeg vozača, zabrana vožnje u kritičnim noćnim satima, vožnja s posebno označenim vozilom itd) u jednoj ili dvije godine probnog roka pomoglo mladima da steknu više vozačkog iskustva. Prema informacijama koje su se čule na sjednici Savjeta, taj će zakonski prijedlog biti pripremljen do kraja listopada. </p>
<p> Osim brzine, koja je »krivac« za 30 posto svih prometnih nesreća, u raspravi je ukazano na potrebu da se što prije i u što većoj mjeri uklone opasna mjesta na cestama, na kojima su učestale nesreće. </p>
<p>Prema riječima direktora Hrvatskih cesta Vladimira Bizjaka, ove godine ima 60 tih »crnih točaka« na cestama, od kojih su tri sanirane, a na uređenju četiriju opasnih mjesta upravo se radi. Ove godine je proširena i helikopterska pomoć stradalima u nesrećama, ali i drugima koje treba hitno prebaciti u bolnicu. </p>
<p>Zajedničkom akcijom više ministarstava i HAK-a, kako je rekao Boris Šprem, za hitnu helikoptersku pomoć stalno su spremne četiri letjelice (Pula, Zadar, Lučko, Divulje) s medicinskim timom, uređena su još dva helidroma u Udbini i Karlovcu. Do sada je već bilo više od 200 intervencija. Svi su izgledi da se iduće godine ta pomoć i ojača i proširi uz pomoć njemačkog autokluba ADAC, čija helikopterska pomoć ima na raspolaganju čak 33 letjelice. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Radnici Željezare Sisak protiv stečaja</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Radnici Željezare Sisak protive se stečaju, koji radi lakšeg nalaženja strateškog partnera predlaže Vlada, jer bi time Željezara izgubila ugled i povjerenje, a velik dio Siska došao u kolaps, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare Saveza metalaca Hrvatske. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Saveza Ive Marjanovića, radnici traže redovitu isplatu plaća, zbrinjavanje 211 radnika koji su tehnološki višak, prihvaćanje ponuda strateških partnera – Dufferka iz Švicarske i Podbrezove iz Slovačke, uz zadržavanje zaposlenih, otpisivanje dugova Željezare te početak isporuke gotovih proizvoda kupcima i strateškim partnerima koji će u protivnom raskinuti ugovore sa Željezarom. </p>
<p>Zbog neredovite isplate plaća, 2600 radnika Željezare je od 5. srpnja u štrajku. U tom razdoblju održani su pregovori s upravom i ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem iz kojih se doznalo da se Vlada zalaže za stečaj Željezare te njezino restrukturiranje i privatiziranje iz stečaja, pri čemu bi bez posla ostalo između 260 i 800 radnika. </p>
<p>»Mi smo na štrajk bili prinuđeni radi zaštite opstojnosti naših obitelji. Tražimo redovito isplaćivanje plaća i trajno rješenje statusa Željezare uz zadržavanje svih radnika«, rekao je glavni sindikalni povjerenik Saveza metalaca u Željezari Mato Somić. Zadnji dan za odluku o sudbini Željezare je 26. srpnja. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Ako se ne suprotstavi desnici, Vlada će izgubiti povjerenje«</p>
<p>IDS je stalno upozoravao na to da desnica uzima zamah, jer joj nije na vrijeme rečeno da njezini stavovi više ne prolaze / Ja se ne bih vratio u Vladu, ali IDS bi o tome možda razmislio. Imamo kvalitetne ljude za pokrivanje resora</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Nakon odlaska iz Vlade i ostavke na mjesto ministra europskih integracija, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić preuzeo je dužnost istarskog župana. Iako se u posljednje vrijeme povukao iz javnosti, vrlo revnosno obavlja poslove župana i pun je planova za razvoj Istre. No, kao iskusan političar, vrlo pažljivo promatra događaje koji se posljednjih tjedana zbivaju u državi.</p>
<p>l Otkud odjednom Vaša izjava da bi se IDS možda vratio u Vladu, ako ga premijer pozove?</p>
<p>- Zanima me rješavanje problema u Istri i trudit ću se, zajedno sa svojom strankom, da i time pridonesemo stabilnosti zemlje. Ali, ako bi doista premijer iznio takav prijedlog, IDS bi ga ozbiljno razmotrio, jer bi time pomogao petočlanoj koaliciji pronaći izlaz iz krizne situacije.</p>
<p> l U najdubljoj krizi ove Vlade do sada, ona je ipak dobila apsolutnu podršku u Saboru, kao i sam premijer Račan.</p>
<p>- Točno, i IDS na tome čestita i Vladi i premijeru, ali i mi smo svojim glasovima skromno pridonijeli u Saboru da to bude tako.</p>
<p> l Ali, Vi osobno se u Vladu ne biste vraćali?</p>
<p>- Ne, ja ne bih, ali IDS bi o tome možda razmislio. Imamo kvalitetne ljude za pokrivanje resora.</p>
<p> l Zašto još nije popunjeno Vaše bivše ministarsko mjesto europskih integracija?</p>
<p>- Ne znam.</p>
<p> l Odgovarate zaista diplomatski.</p>
<p>- Doista ne znam zašto nije popunjeno to mjesto.</p>
<p> l Otvoreno je još jedno vruće pitanje: granice između Hrvatske i Slovenije. Vi držite da bi rješenje po kojem bi dvije trećine Piranskog zaljeva pripalo Sloveniji, a trećina Hrvatskoj, s tim da Slovenija ima pristup otvorenome moru, možda bilo najkompromisnije i da ne bi ugrozilo nacionalne interese. Ne plašite li se da biste zbog takvog stava IDS-a opet mogli navući bijes javnosti?</p>
<p>- Još u vrijeme vladavine HDZ-a smatrali smo da bi to bilo možda najbolje rješenje. Osim toga, time bi se uspostavili uvjeti za dobrosusjedske odnose, kao i zahtjeve Hrvatske prema Sloveniji.</p>
<p> l Stalno upozoravate da vlast od početka svog mandata nije riješila pitanje, uvjetno rečeno, desnice i da bi joj se to moglo osvetiti.</p>
<p>- Da, IDS je na to stalno upozoravao. Desnica uzima zamah, jer joj nije na vrijeme rečeno da njezini stavovi više ne prolaze. Vlada u tome mora biti odlučnija, jer bi je to zaista u budućnosti moglo stajati povjerenja građana.</p>
<p> l Hoće li se u Hrvatskoj ponoviti ista situacija kao sada s generalima Gotovinom i Ademijem, ako iz Haaga stigne nova optužnica?</p>
<p>- Vlada je dobro reagirala u toj situaciji s Haaškim sudom i IDS je o tom pitanju od početka jasan. Hrvatska mora poštivati zakon koji je donijela i o tome ne bi trebalo biti rasprave, jer o tom pitanju uopće nema alternative. Hrvatska mora surađivati s međunarodnom zajednicom.</p>
<p> l Je li Hrvatska u krizi?</p>
<p>- Bojim se da Hrvatska prolazi kroz zaista tešku situaciju, koja bi mogla biti još teža. Zato moramo jasno utvrditi pozicije, tko što želi, tko se za što zauzima i kamo želimo odvesti Hrvatsku. IDS će uvijek podržavati Vladu u onim pitanjima u kojima imamo zajedničke stavove i u kojima se slažemo.</p>
<p> l Kako Vam je na mjestu istarskog župana?</p>
<p>- Predivno! Doista prekrasno. Nikad nisam radio ljepši i kreativniji posao od ovoga! Uživam.</p>
<p> l Znači da Vam je tako lijepo da se doista ne želite više vraćati u Banske dvore?</p>
<p>- Neka mi oproste moje kolege u Vladi, ali toliko mi je lijepo na mjestu istarskog župana da za sada ne razmišljam ni o čemu drugom.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Liović: Ako krene 50 specijalaca, Gotovinu će braniti 500 branitelja </p>
<p>Šeks je morao voditi računa o glasovanju / Optužnice protiv hrvatskih generala idu na ruku Miloševiću?</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> – Kad bi MUP uputilo, primjerice, 50 specijalaca da uhite umirovljenoga generala Antu Gotovinu - suprotstavilo bi im se najmanje 500 hrvatskih branitelja! - poručio je u četvrtak predsjednik Hvidre Marinko Liović, odgovarajući na konferenciji za novinare na pitanje o tome kako bi branitelji reagirali na pokušaj Gotovinina uhićenja. »Spremni smo fizički zaštititi ne samo generala Gotovinu već i generala Ademija. Naravno, pritom ne bismo željeli nikome nanijeti štetu«, istakao je Liović, rekavši da čelnici Hvidre održavaju povremene kontakte s Gotovinom.</p>
<p>Govoreći o o glasovanju u Saboru o prijedlogu za raspisivanje referenduma, on se obrušio na predsjednika Kluba HDZ-a: »Vladimir Šeks je posljednji od kojega smo očekivali da bi svojim ponašanjem mogao spriječiti izjašnjavanje zastupnika o tom pitanju, bez obzira na krajnji ishod«. Kao i svakog drugog zastupnika, i Šeksa je, smatra, 400.000 potpisa građana obvezivalo da svoj govor završi barem pet minuta prije i tako omogući glasovanje. Po Liovićevim riječima, branitelji su se nadali da će Sabor uvažiti mišljenje koje su građani potvrdili svojim potpisom te donijeti odluku o raspisivanju referenduma.</p>
<p>»Ovime smo ostali u zrakopraznom prostoru koji će omogućiti konsolidaciju jedne izdajničke politike i nastavak progona hrvatskih generala«, istakao je Liović, dodavši da na to upućuje i izjava Zdravka Tomca o još osam optužnica protiv hrvatskih časnika koje je Vlada navodno odbacila. Govoreći o posljedicama odluke o izručenju, čelnik Hvidre je rekao da se navodnim terećenjem po zapovjednoj odgovornosti za progon civilnog stanovništva iz tzv. krajne ne samo legalizira ta fantomska tvorevina već i ide na ruku Slobodanu Miloševiću. »Njegovi odvjetnici, na temelju optužnica protiv hrvatskih generala, moći će kazati da se na ovim prostorima vodio građanski, a ne obrambeni rat«, pa je »balkanski krvnik samo branio ugroženi srpski živalj«.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Stipetić: Domovinski rat je bio obrambeni i pravedan</p>
<p>KNIN, 19. srpnja</p>
<p> – U četvrtak je u kninskom Domu vojske »Kralj Zvonimir« održana svečana akademija u povodu 10. obljetnice osnutka 3. zbornog područja OSRH Knin. Prije toga su položeni vijenci na kninskom groblju, a u crkvi sv. Ante bila je misa zadušnica za sve poginule pripadnike ZP-a Knin.</p>
<p>Svečanoj akademiji bio je nazočan i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Petar Stipetić, zatim sadašnji zapovjednik 3. ZP-a Knin stožerni brigadir Zvonko Peternel, visoki dužnosnici MORH-a, zapovjednik HRZ-a Josip Štimac, bivši zapovjednici tog zbornog područja Mate Viduka, Petar Šimac i Mirko Šundov, članovi vojno-diplomatskog zbora iz Njemačke, Slovačke, Mađarske, Bugarske,Italije, Slovenije i Austrije, brojni izaslanici i predstavnici raznih udruga, lokalne vlasti te gvardijan kninskog samostana fra Petar Klarić.</p>
<p>»Domovinski rat je bio obrambeni rat, jer su 1991. Hrvatsku napali bivša jugovojska i četničke snaga; bio je to oslobodilački i pravedan rat«, rekao je general Stipetić. »Danas neki ratnici, na žalost, moraju za određene stvari i odgovarati. Moraju se pojaviti pred određenim međunarodnim institucijama i još jednom dokazivati svoju iskrenost i poštenje, ali, na žalost, mnogi to iskorištavaju, pogrešno usmjeravajući sveukupne snage hrvatskog naroda na pogrešan put, put slabljenja hrvatske pravne države koja svim sredstvima mora omogućiti tim ljudima da usmjere sve svoje napore da i pred Međunarodnim kaznenim sudom, ako je potrebno, dokažu svoju nedužnost, da nisu zločinci.«</p>
<p>»Omogućimo tim ljudima«, nastavio je »da se pošteno brane, stavimo im na raspolaganje sve svoje snage i pokušajmo na taj način dokazati da smo bili istinski branitelji svoje domovine, jer ćemo im tako najbolje pomoći. Sve ostalo, pa i pokušaji ovih dana da se nelegalnim putem pokuša osporiti pravna država, pogrešno je.« General Stipetić je govorio i o mirnodopskim zadaćama HV-a. O slavnom putu Zbornog područja govorio je stožerni brigadir Zvonko Peternel, istakavši blistave vojne pobjede od oslobađanja HE Peruče do akcije Miljevci, Male bare i Oluje. Čak je 1000 pripadnika ZP-a Knin poginulo u obrani domovine, a više tisuća ih je lakše i teže ranjeno.</p>
<p>Na kraju je general zbora Petar Stipetić zaslužnim pojedincima predao nagrade, plakete i zahvalnice. Među inima, plakete su dodijeljene umirovljenim generalima Anti Gotovini i Mirku Norcu, a predat će im se naknadno. Inače, samo spominjanje imena umirovljenih generala Gotovine i Norca, popraćeno je snažnim pljeskom u Domu vojske. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HDZ odbio »bezočne i neargumentirane laži i prljavštine Arlovića i SDP-a« </p>
<p>»S indignacijom odbijamo bezočne i neargumentirane laži i prljavštine Mate Arlovića i SDP-a. Oni su na konferenciji za novinare optužili HDZ i naše zastupnike da smo u svojim raspravama u Saboru proteklih dana pozivali na nasilno svrgavanje vlasti i da smo manipulirali braniteljima«, istaknuo je u četvrtak na konferenciji za novinare Kluba HDZ-a Vladimir Šeks. Ocijenio je da je to »prljavi SDP-ov napad na HDZ u najboljoj maniri najcrnjih staljinističkih optužbi«. </p>
<p>Ivica Kostović, Juraj Njavro i Ljerka Mintas-Hodak odbacili su također tvrdnje zastupnika vladajuće petorke da HDZ-ova Vlada Haaškom sudu nije predala nikakve dokumente o zločinima počinjenim u Hrvatskoj. Kako su naglasili, prošla vlast dostavljala je i Ujedinjenim narodima i Haaškom sudu velik broj dokumenata od početka rata nadalje.</p>
<p>»Pokazalo se da su svi dokumenti o zločinima popraćeni liječničkim podacima, koji su dostavljani tijekom posljednjih 10 godina, istiniti nakon otkrivanja više od 120 masovnih grobica u Hrvatskoj«, kazao je Kostović.</p>
<p> Razlog zašto je Hrvatska 1999. Međunarodnom sudu pravde u Haagu podnijela tužbu protiv SR Jugoslavije, Ljerka Mintas-Hodak obrazložila je činjenicom da je tek godinu prije mirno reintegrirano Podunavlje. No, dodala je, nova vlast nije ništa učinila da već prikupljene dokaze dostavi tom sudu.</p>
<p> Prema Kostovićevim riječima, sve što međunarodna zajednica ima o zločinima u Hrvatskoj, dobiva iz Hrvatske, a ništa od bivše JNA ili nove srbijanske vlasti. »Nema tog vojnog dokumenta koji su dostavili ili će dostaviti Haagu, a u Hrvatskoj se čak u medijima objavljuju svi dokumenti od nacionalne sigurnosti bez kriterija«, izjavio je Kostović.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Hrvati nisu genocidan narod i zbog toga im sigurno nikad i nitko neće suditi«</p>
<p>Klubovi koalicije i manjina najavili da će odbiti HDZ-ov prijedlog izmjena Ustavnog zakona, a jedino će ga podržati Klub HSP-a i HKDU-a </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - HDZ-ov prijedlog izmjena Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom i u četvrtak je u Hrvatskom saboru izazvao brojne polemike, bez obzira što se o toj temi raspravlja gotovo cijeli tjedan. S jedne strane izaziva reakcije zastupnika vladajuće koalicije, koji tvrde da Hrvatska ne može jednostrano mijenjati taj zakon jer bi to bilo štetno za njezin međunarodni položaj, a s druge strane uzvraćaju zastupnici HDZ-a. Ističu da se Hrvatskoj želi nametnuti kolektivna odgovornost i kriminalizirati Domovinski rat.</p>
<p> Stoga, HDZ predlaže izmjene Ustavnog zakona kojima bi se našim sudovima omogućilo da procijene jesu li haaške optužnice u skladu s hrvatskim Ustavom i Statutom Haaškog suda.</p>
<p> Ako nisu, Hrvatska bi imala pravo odbiti izručenje svojih građana. Uz tu izmjenu, Ivić Pašalić je uime te stranke predložio i amandman. </p>
<p>Tako bi se hrvatskim sudovima omogućilo i da odbiju izručenje ako »utvrde da ne postoji prihvatljiva osnova za vjerovanje da je osoba protiv koje je podignuta optužnica i počinila kazneno djelo za koje ju se tereti«. </p>
<p>Ne protivimo se, naglasio je Pašalić, suradnji s Haaškim sudom, no smatramo da između dvojbe o bezuvjetnoj suradnji ili sankcijama postoji i treće rješenje. HDZ ga vidi u odlučnijoj diplomaciji i izmjeni Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. Pašalić je naglasio da je potrebno zaštititi hrvatske branitelje od neprihvatljivih političkih optužbi jer to može imati dalekosežne posljedice za Hrvatsku. Zapitao je može li ravnopravno u Europu zemlja koja je možda nastala na etničkom čišćenju, te tko će ulagati ili se odmarati u njoj. Upozorio je i da je jedan od najvećih problema u suradnji s Haaškim sudom pitanje nadležnosti za »Bljesak« i »Oluju«. Nemoguće je ne reagirati na optužbe o planiranju, poticanju progona, prisilne deportacije i raseljavanja srpskog stanovništva, zaključio je.</p>
<p>Nadležni saborski odbori nisu prihvatili HDZ-ov zahtjev. Uime Kluba SDP-a Josip Leko istaknuo je da podržava svaku inicijativu za poboljšanje odnosa Hrvatske s Haagom. </p>
<p>No, dodao je da je i dosad bilo mnogo razloga za promjenu Ustavnog zakona, ali on nije mijenjan. Mate Granić se uime Kluba DC-a zauzeo da se HDZ-ov prijedlog uputi u drugo čitanje, a paralelno pošalje inicijativa Vijeću Haaškog suda kojom bi se tražilo ukidanje načela objektivne zapovijedne odgovornosti. Potvrda aktualnih optužnica, smatra Granić, dovela bi do revizije povijesti. Kredibilitet pred međunarodnom zajednicom, kaže, Hrvatska može osigurati energičnim procesuiranjem svih zločina koji su se dogodili tijekom Domovinskog rata na objema stranama. Luka Trconić (Klub HSS-a) naglasio je da Hrvatska ne može jednostrano mijenjati Ustavni zakon.</p>
<p>Trconiću je replicirao Vladimir Šeks (HDZ) rekavši kako nije točno da Hrvatska bezuvjetno mora udovoljiti svim haaškim zahtjevima. I premijer Račan, podsjetio je Šeks, u prigovoru Haagu rekao je da se u optužnicama protiv dvojice hrvatskih generala na određen način kriminalizira »Oluja« i optužuju hrvatske Oružane snage. To znači, kaže HDZ-ov zastupnik, da se radi o kolektivnoj odgovornosti, a to je protivno samom Statutu Haaškoga suda.</p>
<p>Anto Đapić (Klub HSP-HKDU) najavio je podršku HDZ-ovu prijedlogu, prije svega zato da bi domaći sudovi imali pravo uvida u sadržaj haaških optužnica i ocjenjivanja njihove utemeljenosti. Đapić je ustvrdio da se dvojica hrvatskih generala Ademi i Gotovina optužuju za etničko čišćenje što je za Hrvatsku i neprihvatljivo.</p>
<p>Darko Šantić (Klub LS-HNS), najavljujući odbijanje HDZ-ova prijedloga, rekao je da bi se Hrvatska trebala okrenuti osposobljavanju svog pravosuđa kako bi ono procesuiralo zločine počinjene u ratu.</p>
<p>Nikola Ivaniš (Klub PGS-SBHS) predbacio je HDZ-u što u vrijeme dok je bio na vlasti nije pokrenuo inicijativu za promjenom Ustavnog zakona. Promjena tog zakona danas ne bi bila u interesu Hrvatske, smatra. »I građanima Hrvatske sudit će se u Haagu, i to zato što je i s naše strane bilo zločina. U kojem opsegu, to ne znam. Mislim da Hrvati nisu genocidan narod i za to se Hrvatima nikad i nigdje neće suditi«, rekao je Ivaniš. Neumjesnom je nazvao usporedbu Hrvatske s Amerikom, koja daje prednost nacionalnom zakonodavstvu, kazavši da se Hrvatska ni po svom položaju u svijetu niti po izgrađenosti svoga pravosuđa ne može mjeriti sa Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Ivka Bačić/Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Za prekršaje kazne i do pola milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Zeleno svjetlo Vlade u četvrtak je dobio dugoočekivani Konačni prijedlog zakona o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK).</p>
<p> Kao tijelo Državnog odvjetništva, taj ured ima nekoliko ovlasti koje izlaze iz okvira Zakona o kaznenom postupku. Umjesto 24 sata USKOK može osumnjičenog zadržati 48 sati, a pritvor umjesto šest mjeseci može trajati punu godinu dana. Regulirana je i institucija svjedoka-pokajnika, što je ključ uspješne borbe protiv organiziranog kriminala, napomenuo je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. No, zaštita pokajnika i njegove obitelji mora se regulirati posebnim zakonom. </p>
<p>USKOK-u neće biti dopuštene posebne mjere prisluškivanja, ali će tajni agenti ubačeni u kriminalni milje moći pružati »simulirane usluge« ili sklapati »simulirane« poslove. U posebne ovlasti tog ureda ubraja se mogućnost »zaleđivanja« imovine vrednije od 100.000 kuna koja je stečena korupcijom ili organiziranim kriminalom.</p>
<p>U saborsku proceduru upućen je i zakon o prekršajima na kojem se radi gotovo četiri godine. Od glasovanja se suzdržao samo Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. On je predložio da prekršajni sudovi rade neprestano od 0 do 24 sata i da se u zakonu odredi rok u kojem sud mora donijeti presudu jer su danas dvije trećine rješenja prekršajnih sudova ona o - zastari. Vlada je pohvalila odredbu zakona da prigovor ne odgađa izvršenje inspekcijskog naloga, primjerice plaćanje kazne. No, zbog pretrpanosti sudova predmetima, nekoliko je ministara izrazilo zabrinutost kako će se ostvariti državni (fiskalni) interesi. Prema novom zakonu, kazne za fizičke osobe iznosit će od 3000 do 10.000 kuna, a za fizičke od 2000 do 100.000. Ako je riječ o prekršajima na temelju kojih se ostvaruje znatna imovinska korist, kazne za fizičke osobe mogu doseći 50.000, a za pravne 500.000 kuna.</p>
<p>Zbog povoljnijih vremenskih prilika i nešto bolje pripreme, u Hrvatskoj je u prvom polugodištu ove godine bilo upola manje požara nego lani. Štete su iznosile 55,5 milijuna kuna, dok su lani dosegnule 190,5 milijuna do kraja lipnja. No, nema mjesta za zadovoljstvo jer čak 69 posto jedinica lokalne i regionalne uprave i dalje nema procjene ugroženosti i planove zaštite od požara. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račan: Prihvaćen ugovor o Krškom, slijedi ratifikacija </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - »Vlada je prihvatila ugovor o nuklearci u Krškom i poslat će ga u Sabor na ratifikaciju«, rekao je premijer Ivica Račana na konferenciji za novinere u četvrtak. Vlada je i odlučila parafirati ugovor o granici sa Slovenijom zaduživši za to predsjednicu Komisije za granice Olgu Kresović-Rogulja. Prema Račanovim riječima, Vlada je »zaključila da će nakon ocjene u Saboru taj ugovor potpisati i predsjednik Vlade. Potom će ugovor biti poslan na ratifikaciju u Sabor«.</p>
<p>Govoreći o promjenama u ugovoru o granici, Račan je kazao da će dva hektara zemljišta i kuća Joška Jorasa ostati u Hrvatskoj. »I dalje ostaje hrvatski prijedlog da dio svog teritorijalnog mora proglasi otvorenim morem kako bi Slovenija imala izlaz u međunarodne vode«, pripomenuo je. </p>
<p>Račan je istaknuo kako očekuje da će slovenski parlament, koji zasjeda u četvrtak, ratificirati Sporazum o malograničnom prometu. Na upit kad očekuje da bi mogao potpisati ugovor o granici, predsjednik hrvatske Vlade odgovorio je da se o tome mora konzultirati s čelništvom Sabora. »Put do ratifikacije sporazuma o granici složen je, dug i neizvjestan«, rekao je Račan naglasivši kako očekuje da će biti postignut kompromis i o dugu štedišama Ljubljanske banke. </p>
<p>Vlada je, inače, jednoglasno prihvatila ugovor o Krškom i odluku o parafiranju sporazuma o granici. »U interesu suradnje obiju država važno je da sami, bez trećega, rješavamo otvorene probleme logikom kompromisa, a ne tučnjavom«, zaključio je Račan dodajući da je to u interesu Slovenije i Hrvatske i hrvatskog naroda. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zagrebački Županijski sud u petak raspisuje tjeralicu za Gotovinom?</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Zamjenik predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Damir Kos potvrdio je u četvrtak da je Sud primio obavijest Ministarstva unutarnjih poslova koja se odnosi na uhidbeni nalog za haaškog optuženika.</p>
<p> Riječ je o nalogu za uhićenje generala Ante Gotovine koji je Županijski sud izdao prije tjedan dana. MUP-ova obavijest stigla je istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda koji će, kaže Kos, donijeti odluku o daljnjem postupku. Iako Kos nije htio otkriti sadržaj obavijesti, može se pretpostaviti da je policija izvijestila Sud da nije uspjela pronaći Gotovinu. Proteklih dana kružila je samo jedna informacija o Gotovininu odlasku u Haag - da se taj general ne kani pojaviti na Haaškom sudu. Više puta je objavljena i informacija da general nije pronađen na svojoj kućnoj adresi na zagrebačkom Srebrnjaku, kao ni u Pakoštanima odakle je rodom. Budući da MUP najvjerojatnije nije pronašao Gotovinu, očekuje se da će zagrebački Županijski sud raspisati tjeralicu za generalom. U MUP-u to nisu htjeli komentirati, a glasnogovornica Zinka Bardić za sve informacije upućivala je na Županijski sud. </p>
<p>Kos je istaknuo da će više podataka o tom slučaju biti u petak. Kako je rekao, istražni sudac će do tada razmotriti dokumentaciju o haaškom optuženiku, koju je ponovo preuzeo, i »odlučiti o daljnim potezima«. </p>
<p>B. Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Abdić: Ne priznajem ni jednu točku optužnice </p>
<p>KARLOVAC, 19. srpnja</p>
<p> - »Ne priznajem ni jednu točku optužnice i ne osjećam se krivim. Imam mnogo dokaza da sam nevin«, rekao je Fikret Abdić u četvrtak na početku suđenja pred Sudskim vijećem Županijskog suda u Karlovcu. Optužen je za ratne zločine protiv civila i zarobljenika. Prije početka rasprave, pred sudom se okupilo više stotina njegovih pristaša, većinom iz Velike Kladuše i okolice.</p>
<p>Abdić je nekoliko puta, na upit predsjednice Sudskog vijeća Jasminke Jerenić-Mušnjak razumije li optužnicu, izjavio da ga »terete oni isti ljudi koji su mu sudili i prije ratnih zbivanja u BiH«. Pritom je prozvao Aliju Izetbegovića i bivšeg dužnosnika BiH Milana Uzelca. </p>
<p>Optužnica tereti Abdića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Tijekom rata u BiH proglasio je tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna na bihaćkom području, a tereti ga se i za kršenje međunarodnih konvencija tijekom ratnih sukoba, te za zastrašivanje i prisilno vojačenje stanovništva. Prema navodima optužnice, Abdić je na području općine Kladuše osnivao 1993. i 1994. logore u kojima su bili pripadnici Petog korpusa Armije BiH. </p>
<p>Optužen je za smrt više stotina civila i vojnika, za štetu na privrednim, kulturnim i crkvenim objektima u iznosu od oko 34 milijuna DEM, te za naloge o bombardiranju bez biranja ciljeva. Tereti ga se za protuzakonito zatvaranje civila, njihovo fizičko i psihičko zlostavljanje i sprečavanje humanitarne pomoći. </p>
<p>Abdićev branitelj po službenoj dužnosti karlovački odvjetnik Davorin Popović dostavio je Sudskom vijeću 49 dokaza obrane. Popović je predložio da se optuženika pusti iz pritvora, što je odbijeno. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 23. listopada.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Fižulić: Prodaja HT-a u skladu sa standardima Europske unije i pravilima WTO-a </p>
<p>Hrvatskim telekomunikacijama neće biti produžen monopol nad fiksnom mrežom - on prestaje 31. prosinca 2002, rekao je ministar gospodarstva </p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Izmjenama Zakona o Hrvatskim telekomunikacijama ne produžuje se monopol HT-a u nepokretnoj mreži, jer on prestaje 31. prosinca 2002. godine, kao i u starom zakonu. Ustvrdio je to u četvrtak ministar gospodarstva Goranko Fižulić na kratkoj konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.</p>
<p> Izmjene zakona, tvrdi, reguliraju dosad neregulirana područja telekomunikacija i u skladu su sa standardima Europske unije i protokolom Svjetske trgovinske organizacije.</p>
<p>Prijelazno razdoblje za »razmotani pristup lokalnoj petlji« ne znači, objašnjava ministar, da novi operateri neće imati pristup HT-ovoj mreži, već se samo predlaže da HT nije u tom razdoblju obvezan dati pristup najnižoj razini mreže (bakrena parica) novim operaterima do 31. prosinca 2004. Tržište će biti liberalizirano od 1. siječnja 2003. kao što nalaže protokol WTO-a, i novi operateri moći će pružati usluge nad kojima je HT do tada imao monopol. Odnosno, usluge nepokretne mreže i međunarodne telekomunikacijske usluge moći će nuditi svi koji će dobiti koncesije Vijeća za telekomunikacije, a moći će i graditi ili zakupiti mrežnu infrastrukturu.</p>
<p>I prijelazno razdoblje za prenosivost broja i predodabir operatera u skladu je s trendovima i praksom u EU, tvrdi Fižulić. Kako je objasnio, EU obvezuje nacionalne operatere na pružanje tih usluga najkasnije dvije godine nakon potpune liberalizacije. Većina europskih zemalja to će učiniti potkraj 2002.</p>
<p>Sedam posto dionica HT-a namijenjenih braniteljima, najavljuje ministar, bit će »smješteno« u poseban fond. Pravila podjele odnosno raspolaganja tim dionicama, koje danas vrijede oko 175 milijuna dolara, znat će se prije nego što i ostale dionice u vlasništvu države budu plasirane na burzu. Fižulić je posebno naglasio da je Vlada željela da se druga faza privatizacije HT-a u potpunosti veže uz burzu, ali je pad cijena na međunarodnom tržištu telekomunikacijskih dionica to onemogućio.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nazarbajev pozvao Račana u Kazahstan</p>
<p>ZAGREB, 19. srpnja</p>
<p> - Drugoga dana posjeta Hrvatskoj, kazahstanski predsjednik Nursultan Abiševič Nazarbajev sastao se s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem. </p>
<p>»Kao i jučerašnji razgovori s predsjednikom Mesićem, i ovi su bili plodni i zanimljivi«, izjavio je Nazarbajev u četvrtak nakon susreta. Posebno je istaknuo ulogu parlamenata u razvijanju političkih odnosa Hrvatske i Kazastana.</p>
<p>Izazivši zadovoljstvo što je došlo do prvog službenog posjeta na najvišoj razini, Tomčić je rekao da »sve mlade države nastale raspadom bipolarnog svijeta moraju tražiti načine suradnje«. </p>
<p>Uz razvoj političke suradnje gdje će parlamenti imati presudnu ulogu, predsjednik Sabora najveće mogućnosti vidi u produbljivanju gospodarskih odnosa. Dosadašnja razina robne razmjene, smatra Tomčić, ne zadovoljava ni jednu stranu, a potencijali dviju država su komplementarni što je dobar temelj za poboljšanje suradnje. </p>
<p>Predsjednik Kazahstana sastao se i s predsjednikom hrvatske Vlade Ivicom Račanom. Kako je priopćeno iz Banskih dvora, razgovarali su o političkim prilikama u regiji. Obostrano je zaključeno da su odnosi dviju zemalja dobri, ali treba jačati gospodarsku suradnju. U vezi s tim razgovaralo se o mogućnosti da kazahstanski gospodarstvenici ulažu u hrvatsku industriju.</p>
<p>Premijer Račan prihvatio je poziv predsjednika Nazarbajeva da službeno posjeti Kazahstan. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010720].
|
