NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011219].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 183085 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Informacije o Gotovininu skrovištu proslijedile Haagu europske obavještajne službe?!</p>
<p>Obavještajne službe su to učinile kako bi se učinio pritisak na SAD i Kanadu da uvjerljivije surađuju s ICTY-jem, kažu Vjesnikovi izvori / Informacija o Gotovininu prebivalištu u Kanadi smatra se - vjerodostojnom / Indicije oko uloge kanadskog bataljuna u Medačkom džepu mogle bi biti u korelaciji sa sadašnjim norvalskim prebivalištem generala Gotovine</p>
<p>Je li Ante Gotovina, hrvatski general za kojim je raspisana Interpolova tjeralica na zahtjev Haaškog suda, u Kanadi? Vjesnikovi, dobro obaviješteni, izvori bliski Haaškom sudu, daju ovoj informaciji ocjenu visoke vjerodostojnosti.</p>
<p>Glasnogovornica haaške tužiteljice Florence Hartman, službeno nije niti potvrdila niti odbacila mogućnost da se general Ante Gotovina skriva u kanadskom gradiću Norwalu. Hartmanova podsjeća da je Carla del Ponte nedavno na sjednici Vijeća sigurnosti u New Yorku kazala da je Gotovina napustio Hrvatsku i da hrvatska vlast nije spriječila njegov bijeg.</p>
<p>Glasnogovornica haaške tužiteljice navela je za Slobodnu Dalmaciju i ovo: »Ako se doista Gotovina skriva u Kanadi, a to znaju tamošnje vlasti, oni su ga dužni pritvoriti već na osnovi međunarodne tjeralice.« Iste su novine objavile da je generalu Gotovini za bijeg u Kanadu pripomogao fra Petar Krasić, franjevac koji na planini Čvrsnici u BiH uzgaja pse tornjake. Njegov brat Ljubo Krasić u Norwalu, gradiću u Kanadi, okupio je osamdesetih oko sebe skupinu hrvatskih emigranata kojoj je pripadao i pokojni ministar obrane Gojko Šušak, njegov kum Marin Sopta, voditelj Centra za strateška istraživanja, Ante Beljo, HDZ-ov saborski zastupnik i drugi...</p>
<p>Fra Petar Krasić niječe da ima bilo kakve s Gotovininim prebacivanjem u Kanadu. Marin Sopta, koji je u Hrvatsku došao tek 1995. i također ima i hrvatsku i kanadsku putovnicu, izjavljuje da je riječ o fantastičnim novinskim špekulacijama.</p>
<p>Hrvatska se policija ne želi očitovati jer je, s obzirom na međunarodnu tjeralicu, general Gotovina sada u nadležnosti Haaškog suda, a ne više hrvatske policije.</p>
<p>Podsjetimo, nedavno je zamjenik premijera Goran Granić, javno rekao da se general Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj. </p>
<p>Vjesnikovi neimenovani izvori, bliski europskim diplomatskim krugovima u Zagrebu, drže informaciju o Gotovininu prebivalištu u Kanadi - vjerodostojnom. Oni kažu da je vrlo vjerojatno da su informaciju o skrovištu generala Gotovine, tužiteljstvu Haaškog suda, proslijedile određene europske obavještajne službe kako bi se učinio pritisak na SAD i Kanadu da uvjerljivije surađuju s ICTY-jem. </p>
<p>Naš izvor blizak i veleposlanstvima utjecajnih europskih zemalja u Zagrebu i tužiteljstvu Haaškog suda, upozorava na jednu vrlo zanimljivu činjenicu: »Poznato je da se ICTY bavi slučajem Medački džep i da je o njemu pribavio podosta materijalnih dokaza. Uostalom, generala Rahima Ademija tereti se baš za operaciju Medački džep. Poznato je i da su baš kanadske postrojbe Unprofora bile na terenu kada su se zbili događaji u Medačkom džepu, koje tužiteljstvo kvalificira kao ratni zločin. Neki kanadski vojnici izdali su i knjige o tim događajima i navodnim ratnim zločinima koje je počinila hrvatska strana. Međutim, manje je poznato da se svi pripadnici kanadskog bataljuna u Medačkom džepu, nisu ponašali baš vojnički časno. Ne bih ulazio u pojedinosti, ali haaško tužiteljstvo posjeduje video zapise o nečasnim djelima jednog dijela kanadskih vojnika u Medačkom džepu, prema srpskim civilima«, kaže Vjesnikov izvor informacija.</p>
<p>Poznato je, također, da su američki ili kanadski dužnosnici, koji bi mogli imati određena saznanja o pojedinim navodnim ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije, do sada rijetko davali iskaze haaškim istražiteljima i to uvijek uz strogu kontrolu odvjetnika koje bi izabrale njihove vlade. Ove indicije oko uloge kanadskog bataljuna u Medačkom džepu mogle bi biti u korelaciji sa sadašnjim norvalskim prebivalištem generala Gotovine - napominje naš izvor.</p>
<p>Točnost svega navedenog bit će potvrđena, ako ovih dana glavna tužiteljica ICTY-ja Carla del Ponte, uputi Kanadi službeni zahtjev za izručenjem generala Gotovine. (Željko Peratović)</p>
<p>Vlada ne zna gdje je Gotovina</p>
<p>Vlada ne zna gdje je general Ante Gotovina, kratko su u utorak u Banskim dvorima komentirali tvrdnju Slobodne Dalmacije da se Gotovina sklonio u Kanadi. </p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan u ponedjeljak je izjavio kako Vlada nema vijesti o Gotovini, odnosno da »nema ništa izvjesno«. (Hina) </p>
<p>Sanader ostao bez riječi</p>
<p>Na pitanje kako komentira vijest da je general Gotovina navodno u Kanadi, posebno zato što je nedavno i sâm bio tamo, Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, rekao je na konferenciji za novinare kako - nema komentara. »To je senzacija od koje sam ostao bez riječi, a osobno nemam saznanja o tome«, rekao je. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kanada će provjeriti je li Gotovina na njezinu tlu </p>
<p>OTTAWA, 18. prosinca</p>
<p> - »Kanada će svojim carinskim i imigracijskim organima uputiti zahtjev za istragom o nazočnosti umirovljenoga hrvatskoga generala Ante Gotovine na njezinu tlu«, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica kanadskoga ministarstva imigracije Danielle Sarrazin.</p>
<p>Zahtjev za istragom upućuje se carinskim i imigracijskim službama čim počne cirkulirati informacija o eventualnoj nazočnosti u Kanadi osobe osumnjičene za ratne zločine, objasnila je glasnogovornica. Službena Ottawa odbija svaki drugi komentar o eventualnoj nazočnosti generala Gotovine, dodala je. </p>
<p>Slobodna Dalmacija u broju od utorka piše da se general Gotovina sklonio u Kanadu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vukorepa: Da je Gotovina u Kanadi, već bi bio uhićen</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - »Informacija da je general Ante Gotovina u Kanadi, nije pouzdana. Jer, kad bi ona bila točna, sigurno je da bi to kanadske vlasti znale prije Slobodne Dalmacije. U tom slučaju one bi već sigurno uhitile Gotovinu jer za njega postoji Interpolova tjeralica. Stoga vijest iz tih novina nije relevantna«, komentirao je u utorak za Vjesnik Ante Vukorepa, Gotovinin odvjetnik, tvrdnje Slobodne Dalmacije da je on kod hrvatskih iseljenika u Norwallu, u Kanadi. </p>
<p>Vukorepa, inače, tvrdi da nije ni znao da je Slobodna Dalmacija objavila vijest o Gotovininu »skrovištu«. Dnevnik HTV-a, kaže, »ne gleda, jer ima puno posla«. Ponovio je da su odvjetnici posljednji put bili u vezi s Gotovinom u lipnju ove godine, kad im je dao punomoć za zastupanje na sudovima. </p>
<p>Inače, Gotovinini odvjetnici čekaju da Ustavni sud ocijeni je li Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom suglasan s Ustavom. Oni, naime, i dalje tvrde da odgovarajući županijski sud, a ne Vlada, treba ispitivati je li optužnica u skladu s Ustavom i Statutom Haaškog suda. »Vlada može preispitati optužnicu samo s političkog stajališta, a s pravnog, koji je jedini relevantan, to može učiniti samo sud«, kaže Vukorepa, smatrajući da se na taj način krše ljudska prava optuženika, u ovom slučaju Gotovine. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Aneksom protiv protektorata i tutorstva nad lukom Ploče?</p>
<p>Bosna i Hercegovina ratificirala je Sporazum o Luci Ploče i Neumu još prije tri godine i sad ga treba ratificirati i Hrvatski sabor / No, u prvom redu zbog vrlo širokih ovlasti što ih daje Povjerenstvu kojemu bi na čelu bio predstavnik Međunarodnog suda za pravo mora, većina hrvatskih političkih stranaka, vodstvo grada Ploča kao i sadašnja uprava Luke Ploče, zajedno sa sindikatima, okarakterizirali su Sporazum neprihvatljivim / Zato se traži aneks, koji bi se ratificirao istovremeno sa Sporazumom, a kojim bi se uprava nad lukom Ploče ostavila hrvatskoj strani </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Iako je Sporazum Hrvatske i BiH o luci Ploče i Neumu upućen u saborsku proceduru, čini se posve izvjesnim da neće biti ratificiran bez dodatnih pregovora i dodataka. Na takav rasplet upućuje i izjava predsjednika Sabora Zlatka Tomčića koji je u ponedjeljak, tijekom susreta s parlamentarnim izaslanstvom BiH u Zagrebu, rekao kako bi u vezi sa sporazumom »bilo dobro da se pitanja, koja su još sporna, dogovore na razini dviju vlada, pa da Hrvatski sabor paralelno ratificira i Sporazum i aneks«. </p>
<p>Iako još nije precizirano što bi bio sadržaj toga aneksa, dodatka postojećem Sporazumu, može se pretpostaviti da će se odnositi na promjenu predloženog modela uprave nad Lukom Ploče. Tim sporazumom, koji je Bosna i Hercegovina ratificirala još prije tri godine, nad tom hrvatskom lukom zapravo se, na mala vrata ali vrlo jasno, uvodi međunarodni protektorat. </p>
<p>Osim što bi u Lučku upravu, koja bi brojila 13 članova, BiH imenovala svojih pet predstavnika, nad tim upravnim tijelom stajalo bi Povjerenstvo. Ono bi bilo sastavljeno od po tri člana iz Hrvatske i BiH dok bi sedmog člana imenovao Međunarodni sud za pravo mora. Ako se, međutim, članovi Povjerenstva o nekom problemu ne bi suglasili, konačnu odluku koja bi bila obvezujuća i za Lučku upravu i za stranke - dakle, i Hrvatsku - imao bi pravo donijeti predsjednik Povjerenstva.</p>
<p>U Sporazumu je, doduše, djelokrug Povjerenstva ograničen formalno na Zonu (slobodnu i vanjskotrgovačku zonu u Pločama), međutim, ako to zatraže tri člana Lučke uprave, Povjerenstvo može »preispitati svaku odluku ili rješidbu Lučke uprave o bilo kojem pitanju glede provedbe, uključujući i tumačenje Sporazuma«. Nadalje, Sporazumom je definirano da bi Povjerenstvo bilo i »prizivno tijelo i tijelo koje konačno odlučuje o odlukama Lučke uprave u vezi s osobljem, upravljanjem, naknadama, pravilima te bilo kojim drugim odlukama Lučke uprave, osim u onim pitanjima koja se ne odnose na Bosnu i Hercegovinu te u vezi s gospodarskim subjektima BiH koji su korisnici luke i Zone«. </p>
<p>Zbog tako širokih ovlasti Povjerenstva ne iznenađuje što je većina političkih stranaka, vodstvo grada Ploča kao i sadašnja uprava Luke Ploče, zajedno sa sindikatima, ukazala na neprihvatljivost tako definiranog Sporazuma. Zatraženo je brisanje najspornijeg devetog članka, koji se odnosi na Povjerenstvo ili, ako se to ne učini, odbacivanje cijelog Sporazuma u kojemu su neki vidjeli i elemente tutorstva i protektorata. Podsjetimo, i ministar u Vladi, Alojz Tušek, bio je protiv ratifikacije postojećega Sporazuma, zbog »ograničavanja ovlasti« Lučke uprave. </p>
<p>Sporazumom je, inače, definiran slobodan prolaz Hrvatskoj kroz koridor u području Neuma dok je BiH dobila osim slobodnog prolaza od granice BiH do Luke Ploče, i slobodnu zonu u Luci Ploče te upravu nad Lukom gotovo u istoj mjeri kao i hrvatska strana. Stoga je logično zašto iz BiH uporno pozivaju Hrvatsku da najprije ratificira postojeći Sporazum a da se nakon toga, eventualno, razgovara i o aneksima. Hrvatska je strana, međutim, ako je suditi prema Tomčićevim riječima, svjesna opasnosti koje bi iz takve procedure mogle proizići. Stoga inzistira da se istovremeno ratificira i Sporazum i aneks tog sporazuma, koji bi upravu nad Lukom Ploče sa svim sadržajima ostavio hrvatskoj strani. </p>
<p>Uostalom, s takvim zahtjevom Hrvatska ne čini nikakav presedan ili iznimku. Naime, nema primjera da se neka država u nekoj svojoj luci odrekla svog suvereniteta u korist neke zemlje kojoj je ustupila slobodnu zonu. </p>
<p>III. LUČKA UPRAVA I POVJERENSTVO</p>
<p>(Treću, najsporniju, glavu sporazuma Hrvatske i BiH o luci Ploče i Neumu koja ima dva članka a odnosi se na upravljanje lukom Ploče donosimo u cijelosti)</p>
<p>Članak 8.</p>
<p>Lučka uprava</p>
<p>Upravno tijelo Lučke uprave sastoji se od trinaest (13) članova, od kojih pet (5) imenuje Bosna i Hercegovina, a uključivat će predstavnike brodara i korisnika.</p>
<p>Članak 9.</p>
<p>Stranke (RH i BiH, op. M.B.) će osnovati Povjerenstvo od sedam (7) članova za nadgledanje, praćenje, tumačenje i donošenje arbitražnih odluka o provedbi ovog sporazuma. Povjerenstvo će biti tijelo koje konačno odlučuje o tim pitanjima. Povjerenstvo će također biti prizivno tijelo i tijelo koje konačno odlučuje o odlukama Lučke uprave u vezi s osobljem, upravljanjem, naknadama, pravilima te bilo kojim drugim odlukama Lučke uprave, osim u onim pitanjima koja se ne odnose na Bosnu i Hercegovinu, te u vezi s gospodarskim subjektima Bosne i Hercegovine koji su korisnici luke i Zone (slobodna i vanjskotrgovačka zona u Pločama, op. M.B.). Ako tri (3) člana upravnog tijela Lučke uprave to zatraže, Povjerenstvo će preispitati svaku odluku ili rješidbu Lučke uprave o bilo kojem pitanju glede provedbe, uključujući i tumačenje Sporazuma.</p>
<p>Svaka stranka imenuje tri (3) člana Povjerenstva. Stranke će zatražiti da Međunarodni sud za pravo mora imenuje sedmog člana Povjerenstva koji će biti predsjednik Povjerenstva. Ako Međunarodni sud za pravo mora ne imenuje predsjednika u roku od šezdeset (60) dana od potpisivanja ovog sporazuma, stranke će zatražiti od Međunarodnog suda (u daljnjem tekstu ICJ) imenovanje privremenog predsjednika. Ako ICJ ne imenuje privremenog predsjednika u roku od daljnjih šezdeset (60) dana, stranke će zatražiti da to učini Međunarodna trgovačka komora. Privremeni predsjednik obavljat će dužnost dok Međunarodni sud za pravo mora ne imenuje sedmog člana Povjerenstva za predsjednika. Povjerenstvo će donositi odluke suglasjem članova koje su imenovale stranke. Ako šest (6) članova koje su imenovale stranke ne može postići suglasje, predsjednik Povjerenstva donijet će konačnu odluku. Odluke Povjerenstva bit će po snazi iznad bilo koje odluke Lučke uprave te će biti obvezujuće za Lučku upravu i za stranke (kurziv M.B.).</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Svi sindikati, osim Nezavisnog, prihvatili Sporazum</p>
<p>SSSH prihvaća sporazum uz uvjet da se do 30. ožujka 2002. donesu i aneksi sporazuma. Ako do toga ne dođe smatrat će nevažećim svoj potpis na sporazumu</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Sporazum socijalnih partnera pod nazivom »Partnerstvo za razvoj« prihvatile su u utorak sve sindikalne središnjice, osim Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Naime, sindikati i poslodavci imali su do utorka vremena za izjašnjavanje o nekoliko stranica sporazuma, koji će, najvjerojatnije, biti potpisan već u ponedjeljak.</p>
<p>Prema riječima Vitomira Begovića, predsjednika Ureda za socijalno partnerstvo, tekst se završno oblikuje, u utorak se šalje Vladi, koja će ga na sjednici u četvrtak, po svemu sudeći, prihvatiti. »Ako Vlada prihvati tekst sporazuma, u ponedjeljak će biti potpisan«, kaže Begović, dodavši da nakon toga slijedi mukotrpan rad svih partnera na ostvarenju ciljeva Sporazuma. Begović nije htio komentirati nepristanak NHS-a na Sporazum. Rekao je tek da su »oni koji su od početka bili uključeni u proces kroz usuglašavanje, pokušali postići suglasje«. Zaključio je da je prostor za dijalog uvijek otvoren. </p>
<p>Predsjednik Nezavisnih sindikata (NHS) Krešimir Sever kazao je Vjesniku da su tek 11. prosinca dobili tekst već usuglašenog materijala. </p>
<p>»Nismo sudjelovali u kreiranju, ne znamo kako se došlo do materijala, a očitovali smo se samo na konačan tekst«, tvrdi Sever. »Tekst je neprihvatljiv u svakom pogledu, jer je preopćenit i o njemu se može govoriti samo na razini načela, želja i opredjeljenja«, ističe Sever. Sve je općeprihvatljivo, nastavlja, kao što je zapošljavanje i ulazak u EU, ali, naglašava »to sigurno nije razina za potpisivanje socijalnog sporazuma«. »Ne spominju se opredjeljenja za kolektivno pregovaranje, a poslodavci se obvezuju na poštivanje Kolektivnog ugovora«, tvrdi Sever, obrazlažući da je paradoksalno nekoga dodatno obvezivati da poštuje zakon. </p>
<p>»Sindikate se moli da sve sporove rješavaju dogovorom i arbitražom, dakle, pacifiziraju se«, navodi Sever. »Tekst sporazuma je prazan i nedefiniran, jer se ne navodi ni vrijeme ni način realizacije«, kaže Sever. »Nismo protiv partnerstva - dapače, ali partnerstvo traži odgovornost, a ne načela«, naglašava Sever. »Ne želimo potpisati sporazum radi sporazuma, koji u ovoj zemlji nikome ne trebaju«, zaključuje Sever. </p>
<p>Podsjetimo, predstavnici NHS-a su prije dva mjeseca napustili sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća zbog nezadovoljstva njegovim radom. </p>
<p>Savez samostalnih sindikata (SSSH), pak, prihvaća sporazum, ali uz uvjet da se do 30. ožujka sljedeće godine donesu i aneksi sporazuma - osnove socijalne politike i socijalnih prioriteta, područje plaća, Europska socijalna povelja, te način restrukturiranja i privatizacije hrvatskoga gospodarstva. U slučaju nepotpisivanja aneksa, SSSH će smatrati nevažećim svoj potpis na sporazumu. </p>
<p>Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst, rekao je za Vjesnik da su suglasni sa Sporazumom, ali predlažu da se utvrde rokovi za ostvarivanje ciljeva i nositelji aktivnosti za njihovo provođenje, te da socijalni partneri po preuzetim obvezama svakih 60 dana međusobno razmijene informacije o izvršenju obveza. Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Matica sindikata javnih službi prihvatile su, uz neke primjedbe, potpisivanje Sporazuma.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>»Likovni sam promatrač prirode«</p>
<p>Boris Borović, akademski slikar</p>
<p> • Pijete li kavu?</p>
<p>- Po prirodi sam kavopija. Taj »crni« napitak najčešće pijem ujutro, kako bih se brže razbudio.</p>
<p>• Prolistate li usput i dnevne novine?</p>
<p>- Novine uopće ne kupujem. No, s tjednim se događajima upoznajem čitajući Nedjeljni vjesnik. Dnevno mi se razmišljanje svodi na planiranje aktivnosti.</p>
<p>• I kontemplaciju? Za izradu umjetničkog nakita ideje vam naviru same ili... </p>
<p>- Neprestano razmišljam kreativno, pri čemu mi je vrlo važno kako ideje realizirati u obliku nakita.</p>
<p>• Kako nastaje taj proces? </p>
<p>- Za sebe volim kazati da sam likovni promatrač, posebice prirode. Taj unutrašnji doživljaj »stavljam« na papir, odnosno radim seriju crteža, pri čemu ne razmišljam kakav će to biti nakit. Kada bih to činio, suzilo bi mi se područje razmišljanja. Izrada mojega nakita rezultat je doživljenog trenutka.</p>
<p>• U prirodi? </p>
<p>- I ne samo u njoj, iako je ona prekrasna. Jeste li kad promatrali splet likovne forme kada prerežete glavicu crvenog luka, otrgnete režanj češnjaka ili, pak, iz mahune uzmete zrno graška? To su zadivljujuće forme. Nerijetko u šali volim reći kako me, među ostalim, zanimaju i poljoprivredni proizvodi. Primjerice, serija nakita »Krhotine« nastala je kada mi se jednom (ne)zgodom razbio komadić stakla.</p>
<p>• Iz kojih materijala izrađujete nakit?</p>
<p>- Najčešće rabim plemenito srebro, drvo i sedef.</p>
<p>• Može li se Vaš nakit gdje kupiti? </p>
<p>- Ne prodajem ga bilo kome jer su mi to drage stvari. U svakom slučaju, prodao bih ga onome tko bi ga volio i znao nositi. No, zasad zasigurno ništa neću prodavati jer za dvije godine u Muzeju za umjetnost i obrt spremam veću izložbu.</p>
<p>• Nedavno ste sa suprugom, također umjetnicom, izlagali u gornjogradskoj Galeriji primijenjene umjetnosti.</p>
<p> - Da, supruga se također umjetnički okušala, što svakako ne čudi jer je završila Školu primijenjene umjetnosti. Imala je mnogo samostalnih uradaka, pa je uvelike odmakla od prvobitnog načina gledanja na umjetnost. Znate, u srednjoj vam školi nerijetko profesori nameću način gledanja i zadaću što i kako raditi.</p>
<p>• Vi niste urešeni nikakvim nakitom.</p>
<p>- Ne. »Posjedovanje« mi nije u karakteru. Tvrdoglavi sam bik koji ne razumije osjećaje poput ljubomore, zajedljivosti i pohlepe. Slobodnog sam duha i od sveg posjeda imam samo automobil i telefon.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Birokratska lijenost izabrala novu pročelnicu</p>
<p>Ministar kulture nije dao suglasnost na imenovanje, no dokument je zbog birokratske tromosti poslan sa zakašnjenjem i kada je stigao u Gradsko poglavarstvo njegov sadržaj postao je nevažeći</p>
<p>U slučaju imenovanja Doris Kažimir za pročelnicu gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, pokazalo se da je Grad dobio službenika kojemu to mjesto zapravo ne pripada.</p>
<p>Pravna procedura je, doduše, u cijelosti ispoštovana i tu zamjerke nema, no kako istražuje Vjesnik, da je, kojim slučajem, pismo ministra Antuna Vujića u kojemu on odbija dati svoju suglasnost na imenovanje poslano kako treba - na mjestu Doris Kažimir danas bi nakon četiri tjedna od imenovanja sjedio netko drugi.</p>
<p>Doris Kažimir nije dobila suglasnost ministra kulture Antuna Vujića koji ju je, na temelju izvješća Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, odbio izdati i to zato jer Doris Kažimir nije zadovoljavala uvjete propisane natječajem za pročelničko mjesto.</p>
<p>Ukratko, u dopisu ministarstva kulture stoji kako Kažimir nema odgovarajuće iskustvo i da broj godina na poslovima projektiranja zgrada, nema veze s očuvanjem spomeničke baštine, konzerviranjem i restauriranjem.</p>
<p>Ministar, dakle, nije izdao suglasnost, no Kažimir je ipak izabrana. Zašto?</p>
<p>Prema pojašnjenju dogradonačelnice Vlaste Pavić suglasnost je na prijedlog imenovanja stigla prekasno i pogrešnom pošiljkom.</p>
<p> - Ministar je morao reagirati u zakonskom roku od mjesec dana. Poglavarstvo je 17. listopada zatražilo prethodnu suglasnost ministra, a 7. studenog poslali smo i požurnicu u kojoj podsjećamo da čekamo odgovor. Nakon toga čekali smo do 19. studenoga, ali ni do tada nismo imali odgovora. U cijelom slučaju pridržavali smo se Zakona o općem upravnom postupku koji kaže da izostanak dokumenta zapravo znači da se resorno ministarstvo, u ovom slučaju ministar Vujić slaže s imenovanjem. Kažimir je imenovana 21. studenoga, pojasnila je u razgovoru za Vjesnik dogradonačelnica Vlasta Pavić.</p>
<p>Na naš upit da Doris Kažimir usprkos poštivanju pravne procedure nije trebala biti imenovana, Pavić je odgovorila: </p>
<p>- Sadržaj dokumenta iz ministarstva, pravno gledano, nema učinka i Poglavarstvo ne želi ulaziti u meritum slučaja. Njihov dopis je stigao tek 23. studenoga, što je bilo prekasno. I bez obzira na negativno očitovanje ministra sadržaj dokumenta nije nas više obvezivao jer je bio upućen običnom poštom. Da je pismo bilo upućeno preporučeno s nadnevkom 19. studenoga mi bismo ga uvažili, rekla je Pavić. Dodala je da u cijelom slučaju krivca treba potražiti na strani Ministarstva koje se u mjesec dana nije sjetilo dati zatraženi odgovor.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>»Snijeg vam je radost za mlade, a zlo za nas stare«</p>
<p>Kako smo saznali od dr. Borisa Mateca, u posljednja dva dana u Traumatološkoj klinici u Draškovićevoj pomoć je zbog poledice potražilo osamdesetak osoba s lakšim i težim ozljedama. Većinom su to, kako smo se uvjerili u utorak poslije podne, stariji ljudi kojima se padovi i lomovi ne događaju prvi put ove zime.</p>
<p>Umirovljenicu Slavicu Tomašević zatekli smo sa dvije štake i nogom u gipsu. Dijagnosticiran joj je prijelom stopala. </p>
<p>- Baš sam se vraćala s terapije. I znate kak' je, makar imam vremena, potrčala sam na tramvaj, poskliznula se i nogom udarila u ogradu, rekla nam je Tomašević. Iako boli »k'o sam vrag«, to je, našalila se, neće zasmetati da zapleše u novogodišnjoj noći.</p>
<p>- Snijeg vam je radost za mlade, ali je zlo za nas stare, prokomentirala je starija gospođa s rukom u gipsu do lakta, iz kojeg su virili ljubičasti i natečeni prsti. Ona je također »opala na štengama dok se vraćala s placa«.</p>
<p>Kako smo saznali od doktora Mateca, najčešće ozljede su upravo one zadobivene na poledici, i to prijelomi ruku, šake, gležnjeva, jaki udarci u trtice i glavu te slomljeni kukovi i ozljede grudnog koša.</p>
<p>- Najveći val pacijenata tek očekujemo. Ljudi su uvijek oprezniji kada padne prvi snijeg, a poslije se opuste, rekao nam je Matec.</p>
<p>Po struci konobarica, Blaženka Horvat pala je u ponedjeljak na stazici očišćenoj od snijega na koju se uhvatio led. </p>
<p>- Dočekala sam se na ruku jer sam se bojala da ne slomim nogu kao prošle zime, a boli me i trtica pa jedva sjedim, rekla nam je Horvat koja, čini se, još barem tri tjedna neće posluživati goste.</p>
<p>Ovakvi slučajevi ne mogu se spriječiti, ali kako se ne bi događali češće, liječnici ljudima savjetuju da ne izlaze iz svojih kuća ako baš ne moraju. A oni koji moraju, neka se kreću uz povećan oprez i u prikladnoj obući.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Grad »posoljen« sa 570 tona soli</p>
<p>Meteorolozi za srijedu najavljuju postupno razvedravanje te nešto hladnije jutro, kada bi se temperatura trebala kretati od minus sedam do minus tri Celzijeva stupnja</p>
<p>Devedeset i jedna ekipa Zimske službe zbog gustoga snijega koji je padao u noći s ponedjeljka na utorak te tijekom jutra već je u 1.30 sati izašla na teren te počela čistiti i posipavati ceste. </p>
<p>Od voditelja Srećka Vučkovića saznali smo kako je u trećem stupnju pripravnosti za posipavanje cesta u gradu i prigradskim naseljima potrošeno 570 tona soli. </p>
<p>Sljemenska je cesta također očišćena još u ranim jutarnjim satima, a žičara je vozila redovito prema rasporedu.</p>
<p>Meteorolozi za srijedu najavljuju postupno razvedravanje te nešto hladnije jutro, kada bi se temperatura trebala kretati od minus sedam do minus tri Celzijeva stupnja. U Zimskoj službi i PU zagrebačkoj, stoga, upozoravaju vozače na oprez, prilagođenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i povećan razmak među vozilima.</p>
<p>Zbog gustoga snijega u utorak bilo je teškoća u tramvajskom i autobusnom prometu, saznali smo od dežurnog prometnika u ZET-u.</p>
<p>Zbog sudara tramvaja broj 8 i osobnog automobila u Branimirovoj ulici od 6.27 do 7.04 trajao je zastoj tramvajskog prometa. U nesreći nije bilo ozlijeđenih. U tom razdoblju nisu vozili tramvaji broj 2, 6 i 8.</p>
<p>Umjesto tramvajskih linija broj 2, 3 i 13 prema Žitnjaku su od 7.17 do 7.45 sati vozili autobusi jer je na tom dijelu privremeno bilo prekinuto napajanje električnom energijom. </p>
<p>Prigradski autobusi, saznali smo u ZET-u, vozili su prema redu vožnje, ali zbog kolona vozila na cestama putnici su na svoja odredišta stizali sa zakašnjenjem. Autobusne linije, unatoč gužvama i čekanju putnika, nisu pojačane, rečeno nam je, jer ZET za to nema financijskih mogućnosti.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>»Klarinim« radnicima plaće do kraja tjedna</p>
<p>Radnici Klare i njihovi sindikalni predstavnici drže kako je Gradsko poglavarstvo odgovorno za propast poduzeća koje se nalazi na atraktivnom zemljištu, koje je sada otkupio Grad</p>
<p>Radnicima Klare njihov će većinski vlasnik, Hrvatski fond za privatizaciju, isplatiti u četvrtak jednu plaću iz sredstava za otpremninu, a na zahtjeve koje traže od Grada pokušat će istoga dana odgovoriti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je u utorak bio na službenom putu, rekao je Ivan Rogić, regionalni sindikalni povjerenik, nakon pregovora u Hrvatskom fondu za privatizaciju.</p>
<p>Nakon što u ponedjeljak na sastanak sindikalaca i Uprave, i nakon opetovanih zahtjeva, nisu došli predstavnici Fonda i Grada, u utorak je pedesetak radnika oko deset sati krenulo iz prostorija Klare u Koturaškoj prema Gradskom poglavarstvu, gdje su zahtijevali isplatu dviju plaća. </p>
<p>Prije pregovora Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, rekao je kako radnici od Grada ne mogu dobiti ništa. No, naknadno je u razgovoru s Prežigalom dogovoreno kako će se odgovorni u Gradu konzultirati te će se u četvrtak sindikalni predstavnici radnika sastati s gradonačelnikom Bandićem. </p>
<p>Nakon toga sindikalni predstavnici otišli su na sastanak na kojemu je dogovoreno da će Pavao Grizelj, stečajni upravitelj Klare, potpisati ugovor s Fondom o isplati jedne plaće za 178 otpuštenih radnika s računa za otpremnine, rekao je Rogić.</p>
<p>Radnici Klare i njihovi sindikalni predstavnici drže kako je Gradsko poglavarstvo odgovorno za propast poduzeća koje se nalazi na atraktivnom zemljištu, koje je sada otkupio Grad.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Milijun kuna zaposlenicima Zagrepčanka trgovine</p>
<p>Milijun kuna raspodijeljeno je u utorak između 400-tinjak radnika Zagrepčanka trgovine u stečaju na ime njihovih potraživanja (plaće i otpremnine). </p>
<p>Prva podjela novca kod radnika Zagrepčanke izazvala je veliko uzbuđenje, pa se ispred jednog ureda Zagrepčankine zgrade u Heinzelovoj 66 stvorio pravi metež. Predsjednik sindikata Zagrepčanke Vjekoslav Salmić stoga je odlučio da radnici po svoje plave kuverte dolaze u ured u skupinama po pet osoba. </p>
<p>Radnicima je u prvoj isplati od prodanog pogona u Samoboru trebalo biti isplaćeno ukupno 1, 2 milijuna kuna, s prethodno namirenim troškovima stečaja, pa će se neisplaćenih 200.000 kuna dodati drugoj isplati. </p>
<p>Voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu Mario Iveković smatra da su stečajni troškovi procijenjeni na oko 100.000 njemačkih maraka previsoki te će radnici dobiti manje novca nego što je bilo očekivano. Podsjetimo, pogon je prodan za 700.000 njemačkih maraka.</p>
<p>Ipak, barem prvi je dio isplaćen, pa će radnici lakše popuniti svoj blagdanski stol.</p>
<p>Kada je riječ o ribarnicama, Iveković je rekao kako je s Tržnicama, Gradom i Vindijom dogovoreno da 11 nekadašnjih ribarnica Zagrepčanke preuzme Mirna iz Rovinja, dok će nosilac posla biti Vindija trgovina, koja će se brinuti o zapošljavanju radnika Zagrepčanke. Iveković je napomenuo kako su o tome Vindija i Mirona sklopile ugovor. Time je, zaključio je, bitka oko ribarnica završena. Ostali lokali u Vindijinu najmu počeli su se brže uređivati, pa Iveković očekuje kako će početi i zapošljavanje.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Od srijede isplata 300 kuna pomoći umirovljenicima </p>
<p>Isplata 300 kuna pomoći zagrebačkim umirovljenicima za prosinac počela je preko Hrvatske pošte u srijedu, 19. prosinca. </p>
<p>Umirovljenici koji pomoć nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima do 7. siječnja 2002. godine. Od 8. do 12. siječnja pomoć se može podići u Zavodu za platni promet, Avenija grada Vukovara 70, na šalteru 9, a nakon 12. siječnja pomoć za prosinac više se neće isplaćivati.</p>
<p>Pomoć od 300 kuna bit će isplaćena samo umirovljenicima koji su do 31. prosinca 2000. godine potpisali izjavu o ukupnim prihodima.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Smanjena potraživanja Elektre</p>
<p>Elektra je potkraj studenoga od potrošača potraživala 327,2 milijuna kuna. Dug je u mjesec dana smanjen za nešto manje od dva milijuna. </p>
<p>Kućanstva duguju 96,6 milijuna, što je smanjenje za više od 10 posto. Gospodarstvo ukupno duguje 192 milijuna kuna i ti su potrošači glavni Elektrini dužnici.</p>
<p>Već je mjesecima dug potrošača u stečajnom postupku gotovo isti - oko 30 milijuna kuna. Pitanje je hoće li Elektra uopće uspjeti naplatiti ta potraživanja. </p>
<p>Otprilike 330.000 kuna duguju »ilegalci«, ili kako ih u Elektri službeno nazivaju »neovlašteni potrošači energije«, dakle, oni koji su se nezakonito priključili na elektroenergetsku mrežu. Ta je brojka također stabilna.</p>
<p>Zanimljivo je da je Elektra u prvom mjesecu akcije prisilne naplate svoja potraživanja uspjela smanjiti za više od 30 milijuna kuna, sa 360 na manje od 329 milijuna. Drugi mjesec očito nije bio tako uspješan jer je dug smanjen za nešto manje od dva milijuna. </p>
<p>Elektra je prošlu poslovnu godinu završila sa 344 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja, a cilj je ovu godinu završiti sa 290 milijuna.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Oproštaj od europske godine jezika</p>
<p>Hrvatski savez za esperanto organizirao je u utorak u hotelu International oproštaj od europske godine jezika. Kao najvažniji događaj vezan za jezike u protekloj godini organizacija je 86. svjetskog kongresa esperantista u Zagrebu. Tom je prigodom, kako je rekla tajnica Hrvatskog saveza za esperanto Spomenka Štimec, u Zagrebu boravilo 1.700 gostiju iz 57 zemalja svijeta, kojima je prodano 2.000 izleta i koji su u Hrvatskoj ostavili oko milijun njemačkih maraka. </p>
<p>U programu oproštaja od europske godine jezika sudjelovali su učenici Rudarske i kemijske škole iz Varaždina, koji su plakatima, zemljopisnim kartama, brošurama i hranom, a u odgovarajućim kostimima predstavili pojedine europske jezike. Ofelia i Hamlet tako su predstavili engleski jezik, Rimljanin latinski, plesačica flamenca španjolski, a bilo je tu i »Rusa«, »Litvanki«, »Grka« te »Francuza«. Francuski institut u Zagrebu tom je prigodom pripremio i degustaciju izvornih francuskih bombona. U programu su sudjelovali i dalmatinski psi predstavljeni u sklopu nacionalnog programa tijekom kongresa esperantista. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Umro Gilbert Bécaud</p>
<p>PARIZ, 18. prosinca </p>
<p> - Francuski pjevač Gilbert Bécaud, koji je preminuo u utorak ujutro u 74. godini, jedan je od najuspješnijih francuskih pjevača druge polovice 20. stoljeća. </p>
<p> Napisao je i izvodio oko 400 šansona od kojih se dvadesetak može nazvati antologijskim. Njegova je karijera bila usko povezana s čuvenom koncertnom dvoranom Olympia u Parizu gdje je nastupao više od 30 puta, a tu je i inaugurirao renoviranu dvoranu 1997. godine.</p>
<p> Zbog njegova gromka glasa od samog početka karijere nazivali su ga »Mr 100.000 volti«.</p>
<p> Gilbert Becaud, pravim imenom Francois Gilbert Silly, rođen je 29. listopada 1927. u Toulonu u obitelji sitnih trgovaca. Karijeru je započeo neposredno nakon drugog svjetskog rata iskazujući pijanistički talent u noćnim klubovima francuskog glavnog grada.</p>
<p> Tijekom tih nastupa »zamijetio« ga je Jacques Pills s kojim je neko vrijeme Bécaud nastupao kao pratnja, ali ga je ubrzo Pillsova supruga Edith Piaf ohrabrila da počne nastupati samostalno.</p>
<p> Izvodeći pretežno tekstove pjesnika Louisa Amadea i Pierrea Delanoëa, Becaud je ubrzo požnjeo zapažen uspjeh, a njegov prvi nastup u Olympiji, u travnju 1954., završio je u pravom deliriju gledatelja.</p>
<p> Slijedio je uspjeh za uspjehom, kako u Francuskoj tako i u inozemstvu. Godine 1966. čak je tri tjedna uzastopce nastupao na Broadwayju. Na vrhuncu popularnosti bilježio je i do 250 nastupa godišnje, vječno odjeven u plavo odijelo i kravatu s točkicama.</p>
<p> Najbitniji dio Becaudova repertoara sastojao se od sentimentalnih šansona, od kojih su neke doista postale antologijske - »Et maintenant« (A sada), »Nathalie«, »L'important c'est la rose« (Važna je ruža), »Je reviens te chercher« (Vraćam se potražiti te), »Quand il est mort le poete« (Kad pjesnik umre), »La solitude ça n'existe pas« (Samoća ne postoji) ili »Le jour ou la pluie viendra« (Dan kad će stići kiša).</p>
<p> Pjesma »Et maintenant« doživjela je veliki uspjeh i na engleskom jeziku pod naslovom »What now my love«, koju je izvodilo više od 150 umjetnika među kojima Frank Sinatra i Barbra Streisand (a instrumentalni uvod je desetljećima na Hrvatskom radiju označavao početak emisije »Dogodilo se na današnji dan«, op. ur).</p>
<p> Posljednji je album, ozbiljnijega sadržaja, naslovljen »Faut faire avec«, izdao 1999. kada je već bolovao od raka. Nedavno je završio novi album pod naslovom »Mon Cap«.</p>
<p> Becaud se ženio dva puta, a uz petero vlastite djece 1992. je usvojio malu djevojčicu iz Laosa. Vrijeme je provodio između imanja u Poitouu, kuće na Korzici i usidrenog broda u pariškoj regiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hobiti kreću u osvajanje svijeta</p>
<p>LOS ANGELES/LONDON, 18. prosinca</p>
<p> - Film »Gospodar prstenova: Prstenova družina« počinje se prikazivati ovog tjedna (19. i 20. prosinca) u kinima diljem svijeta. Kritičari su ga proglasili umjetničkim djelom, a čistunci se boje da će pokvariti čarobnost svijeta koji je stvorio britanski pisac J.R.R. Tolkien. </p>
<p>»Prstenova družina« temelji se na prvom dijelu trilogije koju je Tolkien napisao pedesetih godina, a nakon njega dolaze »Dvije kule« i »Povratak kralja« koji će izaći krajem 2002., odnosno 2003. godine.</p>
<p>U pothvatu kakav se ne pamti, studiji tvrtke New Line Cinema, podružnice grupacije AOL Time Warner, odlučili su snimiti tri epizode odjednom kako bi smanjili troškove produkcije. Redatelj Peter Jackson petnaest je mjeseci radio s 2400 glumaca i statista na rodnom Novom Zelandu i raspolagao proračunom od oko 270 milijuna dolara.</p>
<p>»Prstenova družina« vodi gledatelje u začarani svijet Međuzemlja i upoznaje ih s njegovim stanovnicima: ljudima, hobitima, vilenjacima, patuljcima, čarobnjacima i trolovima. U ovoj epizodi, mladi i povučeni hobit Frodo Baggins nasljeđuje prsten. Nije riječ o običnom prstenu, već o sredstvu apsolutne moći koje bi omogućilo Sauronu, Crnom gospodaru, da zavlada Međuzemljem i da njegove stanovnike pretvori u robove.</p>
<p>Osim ako Frodo, zajedno s vjernom družinom hobita, ljudi, jednog čarobnjaka, jednog patuljka i jednog vilenjaka ne uspije odnijeti prsten Međuzemljem sve do Napukline kobi Vatrene Gore, odakle dolazi, te ga zauvijek uništiti. </p>
<p> U filmu glume Ian McKellen, Liv Tyler, Viggo Mortensen, Elijah Mood i Cate Blanchett. Tisuće obožavatelja već su unaprijed rezervirale ulaznice za film koji će se istovremeno početi prikazivati u 10.000 kinodvorana diljem svijeta.</p>
<p>Film »Gospodar prstenova: Prstenova družina« nominiran je za svoju prvu nagradu i prije no što je stigao u kina. Američki filmski institut je u ponedjeljak obznanio nominacije za prve AFI nagrade u 19 filmskih i televizijskih kategorija, prenosi BBC News Online. </p>
<p> Epska priča o vilenjacima i hobitima, koja u kina širom svijeta stiže u srijedu, jedan je od 10 filmova nominiranih za najbolji film - uz »Moulin Rouge«, »Shrek« i »In the Bedroom«. Uz to je nominiran i za najbolju montažu, digitalnog umjetnika i skladatelja. </p>
<p> Dodjela nagrada održat će se 5. siječnja 2002. u Los Angelesu, uz izravan televizijski prijenos, a dobitnike će izabrati odbor od 100 filmskih stručnjaka tajnim glasovanjem. </p>
<p>Priča o obiteljskoj tragediji, »In the Bedroom« Todda Fielda, koji je Losangeleška udruga filmskih kritičara nedavno proglasila filmom godine, i »Black Hawk Down« Ridleyja Scotta nominirani su za pet nagrada. </p>
<p>Tom Wilkinson je nominiran za najboljeg glumca za ulogu u »In the Bedroom«, uz Russella Crowea za »A Beautiful Mind« te Billyja Boba Thorntona za »The Man Who Wasn't There«. Za najbolju glumicu nominirane su Sissy Spacek za »In the Bedroom« i Halle Berry za »Monster's Ball«.</p>
<p>»Harry Potter« je nominaciju za digitalne efekte donio Robertu Legatu, Nicku Davisu i Rogeru Guyettu, a za efekte je nominiran i Jim Rygiel za svoj rad na »Gospodaru prstenova«. Od televizijskih serija favoritima za osvajanje nagrade smatraju se »Obitelj Soprano« i »Zapadno krilo«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Eminem kao Marlon Brando?!</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Eminem i režiser Curtis Hanson imali su mnogo toga na umu kad su odlučili snimiti rapperski film u gradu motora, Detroitu. Snimanje »Osam milja« počinje sljedećega mjeseca, a par želi snimiti film o gradu - u gradu. To je bila želja koju su dijelili i kad je bio aktualan »Neimenovani Detroit projekt«, objavljeno je u ponedjeljak. Hanson i Eminem imaju još jedan zajednički cilj: snimiti ozbiljnu dramu o mladom bijelom čovjeku u potrazi za vlastitim identitetom u prvenstveno crnačkoj kulturi. »Eminem kojeg će publika vidjeti na ekranu nije Eminem za kojeg publika misli da ga poznaje«, rekao je Hanson, koji je režirao »L. A. povjerljivo« i »Wonder Boys«.</p>
<p>»Ne želim ga uspoređivati s ikonama kao što su Marlon Brando i Montgomery Clift, no najbolja verzija ovoga filma imat će upravo emocionalnu snagu jednog 'Istočno od raja' ili 'Sjaj u travi'«, kazao je Hanson. Film bi trebao biti pušten na tržište u ljeto 2002. godine, a u njemu će, uz Eminema, glumiti Kim Basinger i Brittany Murphy. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tom Cruise protiv kradljivaca filmova</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Ljudi koji s interneta skidaju filmove »kradljivci« su koji smanjuju zaradu filmske industrije, izjavio je Tom Cruise na konferenciji za novinare, u sklopu promocije svoga novog filma »Vanilla Sky« u Singapuru. Dodao je da ljudi u filmskoj industriji na sve načine pokušavaju takvima stati na kraj i da se nada da će u tome i uspjeti. Cruise je na konferenciji bio u društvu Penelope Cruz te filmskog redatelja Camerona Crowea. Danas se modernom tehnologijom vrlo lako mogu raditi pirati, a zemlja porijekla im je Azija. Visoka tehnologija omogućava »kradljivcima« da provale u šifru filmske industrije i putem e-maila film šalju prijateljima, rekao je Cameron Crove.Američka je vlada u travnju ove godine stavila na crnu listu države u kojima je proizvodnja pirata najraširenija. </p>
<p>I. O.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bushu uklonjene četiri mrlje s lica</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Američkom predsjedniku Georgeu Bushu liječnici su s lica odstranili četiri izrasline, objavila je Bijela kuća. Točke - dvije predkancerogene - smrznute su i onda odstranjenje tekućim dušikom.</p>
<p>Predsjednik je po jednu mrlju imao na svakome obrazu, još jednu na čelu, a četvrtu na sljepoočnici. Postojala je opasnost da prekancerogene stanice mutiraju i postanu zloćudne.</p>
<p>Glasnogovornik Ari Fleischer rekao je novinarima da su mrlje na licu za »muškarca predsjednikove dobi prilično uobičajene, osobito ako provodi toliko vremena na suncu«.</p>
<p>U kolovozu, Bushu su uklonjene tri druge lezije s lica, što je uslijedilo nakon prve predsjedničke kontrole. Zadnje mrlje koje su uklonjene, nestale su s predsjednikova lica u Bijeloj kući.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Obitelj Habsburg očekuje prinovu</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Nadvojvoda Georg Habsburg, mađarski veleposlanik pri Europskoj uniji, i njegova supruga Eilika von Oldenburg, službeno su najavili rođenje svoga drugog djeteta u lipnju 2002. godine.</p>
<p>Želja im je da se dijete rodi u Mađarskoj, kao i njihova prva kći Sophia. Dijete će biti dvadeset i prvo unuče Otta von Habsburga, sina posljednjeg austro-ugarskog cara Karla. Karl Habsburg u Mađarskoj poznat kao Charles IV., abdicirao je s prijestolja u studenom 1918. krajem Prvog svjetskog rata. </p>
<p>I. O.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Promet na Floridi opasan zbog starih vozača</p>
<p>WASHINGTON, 18. prosinca </p>
<p> - Najviše automobilskih nesreća s fatalnim posljedicama u SAD se događa u Orlandu na Floridi gdje su statističari zabilježili 19 poginulih na 100 tisuća stanovnika.</p>
<p> Prema podacima objavljenima u utorak, među prvih deset prometno najopasnijih gradova u SAD još su četiri s Floride - Tampa i Palm Beach koji su odmah za Orlandom, te Jacksonville i Fort Lauderdale na osmom i devetom mjestu.</p>
<p> Smrtonosne su i ceste u Austinu (Teksas), Las Vegasu (Nevada), Phoenixu (Arizona), Memphisu (Tennessee) i Kansas Cityju (Missouri).</p>
<p> Ministarstvo prometa navodi da je u 50 američkih gradova s najvećim prometnim problemima lani poginulo 16.000 ljudi ili prosječno 44 dnevno.</p>
<p> Statistike pokazuju da je 76 posto žrtava bilo među vozačima i putnicima automobila, 21 posto je pješaka a 3 posto biciklista i ostalih sudionika u prometu.</p>
<p> Gradovi na Floridi prednjače po broju nesreća s najtežim posljedicama iz više razloga među kojima se kao najvažniji spominju navale turista i veliki broj starih vozača s obzirom na to da tamo žive brojni imućni američki umirovljenici.</p>
<p> U Institutu za sigurnost prometa kažu da se broj nesreća na Floridi smanjio kad je udvostručena propisana veličina slova na prometnim znakovima na 20 cm. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zatrpan lavinom telefonom nazvao pomoć</p>
<p>ANKARA, 18. prosinca</p>
<p> - Turski cestarski radnik Erdal Ishik što je danas živ može zahvaliti jedino sretnoj okolnosti što je dan ranije kupio rabljeni mobitel. Naime, na cesti koja krivuda preko planine Ilgar, na krajnjem sjeveroistoku Turske, iznenada se na njega dok se nalazio u ispod jedne stijene sručila lavina. </p>
<p>Prisebni Ishik je odmah pozvao spasilačke ekipe u Ardahanu. Nakon tri sata do njega se, uz pomoć strojeva za raščišćavanje, probilo 156 žandara. Promrzli Ishik je hitno prebačen u ardahansku bolnicu. Sam Ishik je rekao da posebnu zahvalnost za »nastavak svog života« duguje svoj ženi. Ona ga je, kako tvrdi, nakon višednevnog uvjeravanja nagovorila da kupi mobitel. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Veliki manipulator diplomatskog kroja </p>
<p>Zanimljiv »Krojač Paname« Johna Boormana prema romanu Johna le Carrea u kojem igraju Geoffrey Rush, Pierce Brosnan i Jamie Lee Curtis</p>
<p>Gotovo savršenom pokazala se kombinacija iskusnog redatelja Johna Bormana (filmovi »Oslobađanje«, »Nada i slava«, »Point Blank«), majstora špijunskih romana Johna le Carrea, izvrsnog glumca Geoffreya Rusha (dobio Oscara za ulogu u filmu »Sjaj«, a igrao je i u »Zaljubljenom Shakespeareu«, »Quillsu«i »Elizabeth«) te šarmantnog i zavodljivog Piercea Brosnana, poznatog Jamesa Bonda novijeg doba. Sve to u ime klasičnog špijunskog filma u kojem se isprepliću šarm, korupcija, raspačavanje droge, ljepota... </p>
<p> Panama je poznata po čuvenim panamskim šeširima, »osmom čudu svijeta«, kanalu i Noireginu zastrašujućem režimu osamdesetih. Upravo zbog svega toga bila je idealni prostor za tipičnu le carreovsku špijunsku priču. U središtu radnje, koja se događa nakon uspješna povlačenja američke vojske i predaje kanala Panami 1999. godine, jest britanski špijun Andy Osnard (Pierce Brosnan) koji nemilosrdno i bezobzirno izvršava svoju prljavu misiju. On iskorištava problematičnu prošlost Harryja Pendela (Geoffrey Rush), bivšeg kriminalca koji je u Panami promijenio identitet krijući prošlost od svih pa i vlastite supruge. On je ugledni krojač bogatih društvenih slojeva, što Osnard spretno iskorištava jer Harry mu služi kao informator s obzirom na to da su njegovi klijenti ugledni političari, ekonomisti, vojnici i moćnici, a Osnardov cilj je trgovanje Panamskim kanalom (koji je 1999. vraćen Panami, s čime se Amerikanci nikako ne mogu pomiriti).</p>
<p> Uz Harryjeve informacije Osnard vješto manipulira ljudima izazivajući događaje koji imaju dramatične posljedice, što njega ne zabrinjava sve dok mu idu na ruku. Jer Osnard ima samo jedan cilj, kod njega nema ni domoljublja ni gentlemenstva, on želi prevariti što više ljudi, domoći se što više novaca i netragom nestati od svijeta špijuna, promiskuitetnih seksualnih veza i panamskih depresivnih biografija. On je kao što i sam redatelj priznaje pravi anti-Bond, tako da je bilo zanimljivo i intrigantno gledati Brosnana u ulozi u kojoj nema previše iluzija i morala. </p>
<p> Iskusni Boorman napravio je pametan, logičan, intrigantan, zabavan i duhovit film »Krojač Paname«, u kojem dominiraju sjajni dijalozi, ponajviše zahvaljujući čvrstom, uvjerljivom literarnom predlošku Johna le Carrea, s kojim je zajedno uz pomoć Andrewa Daviesa napisao scenarij. Iskusni i spretni, svaki u svom domenu, osmislili su izazovan scenarij nabijen događajima, raznolikim likovima i političkim intrigama koje neizbježno prati le Carreova književna misao.</p>
<p> Korumpirani političari, nadobudni moćnici, uplašene žrtve Noiregina režima, alkoholizirani gubitnici, časni anonimci, raskalašni diplomati, cinični Britanci, osvetnički raspoloženi Amerikanci, raspjevani Panamci - sve je to konglomerat likova i događaja u ovom filmu punom akcije i intimnih drama, koji se isprepliću velikom brzinom i s iznenađujućim obratima. Redatelj John Boorman priznao je kako su on i John le Carre namjerno promijenili svršetak, jer u početku su »ubili« svoga glavnog junaka, neumoljivog Osnarda, ali kada su na kraju odgledali film, sve to im se učinilo previše nasilno.</p>
<p> Jer, Osnard jest hulja, ali sve što radi, čini na prilično duhovit, ciničan, način s peckavim komentarima i šarmantnom ležernošću, pa im se učinilo prihvatljivijim ostaviti na životu toga lucidnog pokvarenjaka da negdje u nekom drugom dijelu svijeta uživa sa samim sobom. Pierce Brosnan vrlo je dobar u tome antibondovskom liku s kojim kao da se poigrava na vlastiti račun. No, Geoffrey Rush je savršen kao krojač Harry, zbunjeni, uplašeni, spretni čovjek s dvostrukom biografijom, nemirne prošlosti i idiličnog bračnog života. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Esperantski uzleti hrvatskih pisaca </p>
<p>Na esperantu se pojavila golema biblioteka hrvatskih književnih djela / Do sada je prevedeno 270 proznih cjelina, dijelova i drama od 114 autora te 760 pjesama 165 hrvatskih pjesnika / Među istinskim pothvatima u prevođenju na esperanto je prijevod »Zlatarova zlata« 1911. godine </p>
<p>Jednočinka Mira Gavrana »Ljubavi Georgea Washingtona« prevedena je nedavno čak i na perzijski jezik, ali ne s hrvatskoga, već s esperanta, odnosno iz esperantske antologije hrvatske jednočinke. Takvih je primjera obilje da je zahvaljujući međunarodnom jeziku esperantu hrvatska književnost premostila brojne zapreke i dospjela u stotine zemalja i na razne jezike.</p>
<p> Dodajmo primjer Balotine pjesme »Koza« koju je 1963. na esperanto preveo dr. Ivo Borovečki, a s toga jezika zatim prevedena je na kineski, japanski i brojne druge jezike.</p>
<p> To su tek neki od detalja na koje je u sklopu Petog međunarodnog znanstvenog skupa »Jezici i kulture u doticajima« na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Puli iznio jedan od najpoznatijih hrvatskih živućih esperantista dr. Ivo Borovečki. Središnja tema ovogodišnjeg znanstvenog skupa, naime, bila »Hrvatska knjiga u prijevodu: Iskustva u prevođenju hrvatske književnosti«.</p>
<p>Otkako je 1887. godine Ludwik Zamenhof izdao prvi priručnik esperanta, u sklopu kojega je ujedno bio i prvi prijevod jedne Heineove pjesme, u tih 114 godina esperanto se afirmirao ne samo kao jezik kulturne komunikacije, već i najbolji most za književnosti malih naroda, istaknuo je dr. Borovečki.</p>
<p>Prevođenje hrvatskih književnika na esperanto počelo je 1909. godine, a te je godine u prvom hrvatskom esperantskom časopisu »Croata esperantisto« prevedena Preradovićeva pjesma »Moja lađa«. Do naših dana na esperantu se pojavila golema biblioteka hrvatskih književnih djela. Do sada je naime prevedeno 270 proznih cjelina, dijelova i drama od 114 autora te 760 pjesama 165 hrvatskih pjesnika. Taj posao obavilo je 89 prevoditelja.</p>
<p> Među istinskim pothvatima u prevođenju na esperanto dr. Borovečki je spomenuo primjerice prijevod »Zlatarova zlata« 1911., a već iduće godine Mavro Špicer preveo je 27 hrvatskih pjesama, i to je bila prva nacionalna antologija na esperantu.</p>
<p> Usput, prvi hrvatski autor koji je nešto napisao na tome međunarodnom jeziku bio je Metod Brajša, koji je kao bečki student 1909. u pariškom časopisu »La Revuo« objavio članak o Kranjčeviću, koji je prethodne godine umro.</p>
<p> Zanimljiv je i prijevod Šimunovićeva »Alkara« na esperanto 1926., zahvaljujući kojemu je »Alkar« 1936. preveden i na kineski jezik. Iste godine Dragutinu Tadijanoviću prevedena je prva pjesma na esperanto, a to je uopće bio njegov prvi prijevod na neki strani jezik.</p>
<p>Što se pak prevođenja znamenitih djela iz svjetske književnosti na esperanto tiče, spomenimo prijevod Shakespeareova »Hamleta« 1894. L. Zamenhofa.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jednostavno očitovanje vjere </p>
<p>Glazba i religiozno iskustvo, dijalektika sakralno-profano u crkvenoj glazbi i teologija sakralne glazbe - bile su neke od tema na skupu </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu održan je jednodnevni simpozij »Religijske teme u glazbi«, s ukupno trinaest referata. Uvodno izlaganje Ivana Supičića »Glazba i religiozno iskustvo« te predavanja Miroslava Martinjaka, »Dijalektika 'sakralno-profano' u crkvenoj glazbi« i Marijana Steinera »Teologija sakralne glazbe« iznijela su teorijsku razinu problema, a u raspravi su razmatrane granice pojmova crkvene, duhovne i religijske glazbe. </p>
<p> Šest referata bilo je vezano uz konkretna glazbena djela. Tako je Franz Karl Prassl, dekan Glazbene akademije iz Graza, govorio o gregorijanskim napjevima kao izrazu liturgijske teologije na primjeru božićnog blagdanskoga kruga. O očitovanju vjere jednostavnim napjevima glagoljaškog pjevanja izlagao je Jerko Bezić, a Hana Breko o rijetkim napjevima u čast mjesnih zaštitnika uz primjere iz repertoara hrvatskih srednjovjekovnih liturgijsko-glazbenih kodeksa, kada je iznijela dijelom i rezultate svojih najnovijih muzikoloških istraživanja.</p>
<p> Koraljka Kos govorila je o »Prijenosu svetoga Dujma«, oratoriju splitskog skladatelja J. Bajamontija, Rozina Palić-Jelavić o svojim istraživanjima opusa crkvene glazbe Rudolfa Matza, a Edo Škulj o teološkoj poruci Händelova »Mesije«. Ivan Golub izlagao je o crkvenom pjevanju vezanom uz Jurja Križanića, Izak Špralja o »Cithari octochordi« i franjevačkim pjevnicima 18. st., Vjera Katalinić o zbirci muzikalija don Nikole Algarottija, a Gorana Doliner o »dijalektima« liturgijske glazbe u hrvatskoj glazbenoj historiografiji 19. st.</p>
<p>Simpoziju će slijediti zbornik, a u stanci izlaganja bio je održan koncert Akademskog zbora Bazilike Srca Isusova »Palma« s djelima T. L. da Vittorie, A. Scarlattija, M. Lešćana, G. Rossinija, F. Dugana i K. Seletkovića, pod ravnanjem Roberta Homena. Skup je pratila i izložba vlastitih izdanja Hrvatskoga muzikološkog društva, Odsjeka za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU i Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Raznolika Irma </p>
<p>Studio Muzeja suvremene umjetnosti otvorio izložbu fotografija Jasenka Rasola, umjetnika mlađe generacije aktivnog od početka 90-ih. U crno-bijeloj seriji nazvanoj »Irma« autor prikazuje samo jednog protagonistu, Irmu Omerzo i to na mjestima zemaljske kugle koje je posjetila u proteklih deset godina. Rasol je tako zabilježio boravak svoje družice u Versaillesu, Parizu, Plitvičkim jezerima, Tokiju, gdje ju nalazimo u raznolikim situacijama urbanih ekstrijera - ulica, parkova, podzemne željeznice - interijera i prirode.</p>
<p>Taj foto-album je kao i svaki album intimna vizura kojom mjerimo nečije procese mijene. Od onih najintimnijih, koje primjećuje samo bliska osoba, izraze lica koji ovise o raspoloženju, svjetlu, radnji ili mjestu na kojem se nalazimo, odjeće, torbica i cipela koju smo nekada nosili, do grada u kojem je fotografija snimljena, a gdje smo živjeli ili bili na turističkom proputovanju. Uočavamo kakva je Irma bila prije deset, devet, osam , sedam,... tri... godina. No, to je pogled bez nostalgije, on jednostavno promatra s puno emocija. To su portreti Irme, ali i Rasolovog odnosa spram nje, gdje on gleda nju, a mi pak oboje.</p>
<p>Irma često pozira kao što to svi radimo na, recimo, našim turističkim fotografijama. Kako se u takvoj poziciji svatko često nađe, uživljavanje u Irminu situaciju je automatsko. Ona ga isto tako uvijek gleda. Taj dojam da se obraća nama kada jede dinju, promatra prirodu ili pozira ispred Zrinjevca, stvara zbunjujući dojam jer nam se obraća nepoznata osoba i pokazuje svoje razne oblike. Smije se, ozbiljna je, glumi, zavodi, tajanstvena je i nježna. </p>
<p>Nastavljajući tako i ovim ciklusom praksu fotografiranja Irme, Rasol bez imalo banalnosti ili lažnih emocija otvara svoju privatnost, čime ustvari ne pokazuje samo sebe ili Irmu već postiže dijalektički obrat, gdje mi, sudjelujući u svima nam zajedničkim situacijama zamjenjujemo uloge te nam Irma postaje bliska.</p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Japanska darovnica riječkom HNK</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Japanska vlada namijenila je darovnicu s područja kulture za ovu godinu, u iznosu od 46,7 milijuna jena (oko 784.370 njemačkih maraka) Hrvatskomu narodnom kazalištu »Ivan pl. Zajc« u Rijeci, a sredstva su predviđena za kupnju moderne audio-vizualne opreme. Darovnicu su u utorak u zagrebačkom HNK potpisali japanski veleposlanik Shojiro Imanishi i ministar kulture Republike Hrvatske dr. Antun Vujić. Tijekom proteklih godina, od 1997., pa nadalje, Japanska vlada je darovnicama pomogla Zagrebačku filharmoniju, Hrvatsku radioteleviziju, HNK u Zagrebu i grad Dubrovnik. Svrha je programa darovnica Japanske vlade pomoći institucijama da unaprijede uvjete za promidžbu svojih aktivnosti s područja kulture, obrazovanja i istraživanja te čuvanju i istraživanju kulturnih dobara i nasljeđa. Takvim aktivnostima Japan sa zadovoljstvom doprinosi još od 1975. godine. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Niz prinosa o povijesti Slavonije, Baranje i Srijema</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 18. prosinca</p>
<p> - Peta obljetnica rada brodske podružnice Hrvatskoga instituta za povijest koja se bavi poviješću Slavonije, Baranje i Srijema svečanmo je obilježena u ponedjeljak predstavljanjem knjiga objavljenih u njihovoj nakladi, a predstavljen je i prvi broj časopisa »Scrinia Slavonica«. Tako je akademik Franjo Šanjek predstavio knjigu Stanka Andrića »Potonuli svijet«, a u knjizi voditelja Podružnice za povijest dr. Mate Artukovića »Srbi u Hrvatskoj« govorio je prof. dr. Petar Korunić. Knjigu Andrije Zirduma »Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja« predstavio je dr. Josip Kljajić, a knjigu Nenada Moačanina »Slavonija i Srijem u doba osmanlijske vladavine« predstavila je dr. Mira Kolar. Prvi godišnjak podružnice »Scrinia Slavonica« predstavio je dr. Stanko Andrić, a sve ove knjige vrijedni su prinos proučavanju povijesti istočnih područja Hrvatske. Obilježavanje je održano u brodskoj Gradskoj vijećnici. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>2. hrvatski triennale akvarela u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Od utorka na večer u Galeriji »Zvonimir« Ministarstva obrane RH, Bauerova 33, može se razgledati 2. hrvatski triennale akvarela na kojemu sudjeluje sto pet likovnih umjetnika iz cijele Hrvatske. Prije toga Triennale je prikazana u Slavonskom Brodu i Karlovcu, no zbog ograničena prostora, izložba u Zagrebu postavljena je u skraćenu opsegu. Bitno je u tome da u intervenciji nije izostavljen ni jedan autor, nego su svi zastupljeni. Doduše, sada svaki izlagač ima tek jedan rad, ali zato onaj što je reproduciran u katalogu te specifične priredbe. Izložbu, inače, zajednički pripremaju Gradski muzej Karlovac i Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, ustanove s kojima Galerija »Zvonimir« uspješno surađuje već dulje vrijeme. Na otvorenju izložbe u Slavonskome Brodu bio je proglašen dobitnik Velike nagrade 2. hrvatskog triennala akvarela: to je slikarica Vesna Pavlaković (1955.), koja je ovih dana u Zagrebu održala samostalnu izložbu u prestižnome prostoru Galerije »Gradec«. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Graditeljstvo u Posavini</p>
<p>SUNJA, 18. prosinca</p>
<p> - Izložba »Tradicionalno graditeljstvo Posavine« otvorena je u Osnovnoj školi u Sunji, u organizaciji Ministarstva kulture RH - Uprave za zaštitu kulturne baštine. Otvarajući izložbu, načelnica spomenute Uprave Zofia Mavar kazala je da je Ministarstvo kulture pokrenulo inicijativu pod nazivom »Posavska arhitektura« po osnovnim i srednjim školama Sisačko-moslavačke županije s nakanom da se mladom naraštaju predstavi vrijednost pučkog graditeljstva. »Hrvatska ima neprocjenjivo blago, koje je ratom oštećeno i uništeno, da bi se taj graditeljski identitet sačuvao, ovakve izložbe prinos su u njegovu čuvanju od zaborava« - kazala je načelnica Mavar. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hommage Milki Trnini</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - U srijedu na večer ljubitelji glazbene i likovne umjetnosti prisjetit će se u predvorju Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu hrvatske operne umjetnice Milke Trnine (1863.-1941.). U stanci izvedbe »Traviate« Giuseppea Verdia otvorit će se izložba poznate slikarice i keramičarke Ljerke Njerš, posvećenoj Trnini, sopranistici koja je u Zagrebu debitirala 1882. kao Amelija u Verdijevu »Krabuljnom plesu«. Ljerka Njerš u hommageu Milki Trnini, rođenoj na današnji dan, koja je nastupala na opernim pozornicama Leipziga, Graza, Bremena, Münchena, Londona, Beča i Moskve, a nadasve bila vezana za svoj Zagreb, posvetila je likovne radove stvaralaštvu te velike umjetnice. Izložbu će otvoriti dr. Ivan Mirnik. Radovi Ljerke Njerš posvećeni Milki Trnini bili su ove godine izloženi u Muzeju grada Zagreba i u Rijeci, u HNK »Ivana pl. Zajca«. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Jug i Mladost otvaraju Kupare</p>
<p>Prva utakmica finala hrvatskog Kupa između Juga i Mladosti na rasporedu je u srijedu (18.15 sati) na obnovljenim Kuparima, plivalištu uništenom u Domovinskom ratu/ Tradicija je uvjerljivo na strani Dubrovčana </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Aktualni europski prvaci, vaterpolisti dubrovačkog Juga, u srijedu s početkom u 18.15 sati ugostit će momčad Mladosti u prvoj utakmici finala hrvatskog Kupa. Dvoboj će se igrati na obnovljenom plivalištu u Kuparima, koje je prije deset godina zatvorilo vrata... Uzvratna utakmica igra se u Zagrebu u nedjelju 23. prosinca. </p>
<p>Kako dolaze u goste ponajboljoj europskoj momčadi Zagrepčani se ne smatraju favoritima. Naprotiv, nakon ozljede Ratka Štritofa te Višeslava Sarića i Vjeke Kobeščaka na Savi ne vlada optimizam. Čak je i trener »mladostaša« Bruno Silić priznao kako ovo nije momčad koju su priželjkivali prije šest mjeseci. Ipak, nadu u povoljan rezultat Siliću pružaju oporavljeni Renato Vrbičić i prvi centar ruske reprezentacije Čomakidze, koji »na leđima« mogu nositi zahtjevne obrambene igrače. Osim toga, kako je klub igračima isplatio sva dugovanja, motiva neće nedostajati...</p>
<p>S druge strane, Dubrovčani će možda biti zakinuti nastupom ponajboljeg igrača Mile Smodlake. Centra »jugaša« već duže vrijeme muči ozljeda aduktora lijeve noge. Upravo zbog toga je njegov nastup upitan, odlučit će klupski liječnik uoči dvoboja. Ipak, na svojoj strani imat će odane navijače, koji s nestrpljenjem očekuju prvi službeni okršaj Juga na Kuparima, uništenim u domovinskom ratu.</p>
<p>Ako je vjerovati statistici, Mladost nema nikakvih šansi protiv Juga. Prošlih godina ove dvije ponajbolje hrvatske momčadi nekoliko puta su igrali u finalu Kupa i prvenstva, no »mladostaši« već dvije i pol godine nisu uspjeli u dvije utakmice nadigrati »jugaše«... </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Janica propustila veleslalomsku FIS utrku</p>
<p>Zbog bolnog ramena od pada u veleslalomu Svjetskog kupa, naša najbolja skijašica Janica Kostelić nije nastupila u FIS-veleslalomu u Mariboru/ Za veleslalom u srijedu je Janica prijavljena, ali i taj nastup ovisi o ramenu/ Ana Jelušić je veleslalom završila na petom, a Nika Fleiss na devetom mjestu</p>
<p>ZAGREB/MARIBOR, 18. prosinca</p>
<p> - Hrvatska skijašica Janica Kostelić ipak nije nastupila na FIS veleslalomu u Mariboru. Iako se mislilo da će nastupiti u mariborskoj utrci, zbog bolnog ramena nakon pada u Val d'Isereu Janičin je otac i trener Ante Kostelić je odlučio odmoriti kćer, kako bi se mirno oporavila od pada. I u srijedu se vozi ista utrka, no ni za tu se utrku ne zna hoće li Janica nastupiti ili ne, iako je prijavljena za utrku. Ohrabrujuće je u ovoj priči što Janica nije ozlijedila rame, već je samo natučeno i bolno, a pomoći će i terapije.</p>
<p>No, u mariborskom su veleslalomu nastupile druge dvije hrvatske skijašice, Nika Fleiss i Ana Jelušić. Mlada je Riječanka Ana bila peta (2:00.72), a Samoborka Nika je utrku završila na devetom mjestu (2:01.79). Prva tri mjesta su pripala Slovenkama, Ani Drev (1:56.44), Mojci Rataj (1:58.76) i Lei Dabič (1:59.51).</p>
<p>- Jako sam nezadovoljan Nikinom vožnjom, jako je slabo odvozila veleslalom, više od pet sekundi je zaostala za pobjednicom. Rezultat je tim lošiji što nije imala neku jaku konkurenciju, a i startala je druga, govorio je nakon utrke Nikin trener, Slaviša Weiner, dodavši da će Nika u sljedećih nekoliko nastupa voziti samo slalom.</p>
<p>Za razliku od Nike, Riječanka je odvozila jako dobro veleslalom. Ana je startala 45. i sjajno se probila među prve, a u drugom je »laufu« imala peto vrijeme. Ana skija neopterećeno, ništa ne može izgubiti, samo dobiti i to se vidi na njezinim rezultatima.
Dok Janica oporavlja svoje natučeno rame, njezin brat Ivica trenira na Innerkremsu i priprema se za nastup u Kranjskoj Gori, gdje će u četvrtak i petak voziti veleslalom i u subotu slalom. Prvi veleslalom, u četvrtak je nadoknada onog otkazanog iz Aspena, gdje je Ivica tako iznenađujuće pobijedio u slalomu. Ako je suditi po Ivičinim rezultatima ove sezone, iz Kranjske Gore bi mogle stići dobre vijesti. A kao i lani, kad je Janica trebala skijati u Mariboru (ali je utrka otkazana zbog lošeg vremena), put Kranjske Gore se spremaju mnogi navijači iz Hrvatske, kako bi bodrili Ivicu i pomogli mu na putu do dobrih rezultata.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Planinić pod upitnikom</p>
<p>Najnadareniji Cibonin košarkaš u utorak posjetio liječnike kojima se nije svidio Planinićev gležanj /»U ovom trenutku nam je najvažnije igračevo zdravlje i po tom pitanju nećemo ništa riskirati«, kazao je Cibonin trener Jasmin Repeša</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - U kakvom će raspoloženju na blagdane otići Cibonini košarkaši, ovisiti će od ishoda utakmice protiv Scavolinija (srijeda, 20.30 sati). Posljednje euroligaško iskušenje hrvatskog prvaka u ovoj kalendarskoj godini može Ciboni ostaviti nadu u produljenje euroligaškog života u slučaju pobjede. Eventualni poraz posve bi izbacio »cibose« iz vlaka koji vodi među 16 najboljih europskih momčadi. </p>
<p>No, kako ove sezone, i ne samo ove sezone, pod »tornjem« niti jedna utakmica nije dočekana bez problema, tako je i ovoga puta. U utorak je Zoran Planinić s liječnicima konačno želio razriješiti tajnu svog ozlijeđenog gležnja. I otkriće koje su ponudili liječnici nije razveselilo nikoga: </p>
<p> - Znao sam da je nešto otišlo, jer me je nenormalno boljelo cijelo vrijeme. Sad je posve jasno da je načeta kost ili tetiva. Ako je riječ o kosti onda je neizbježno mirovanje od četiri tjedna, no radi li se o tetivi, izbivanje s parketa bit će i duže, kazao je Zoran Planinić, najnadareniji »cibos«. </p>
<p>Ali pošto je to izgovorio, Planinić je zastao i zaustio:</p>
<p> - No, igrat ću protiv Scavolinija! Znam koliko nam je ova utakmica važna za nastavak sezone i stisnut ću zube. znam da će boljeti, no izdržat ću. A nakon toga je stanka i moći ću se posvetiti terapiji, iznenadio nas je Planinić. </p>
<p>Ipak, Cibonin trener Jasmin Repeša manji je optimist glede Planinićevog nastupa u srijedu.</p>
<p> - Apsolutno ćemo zaštiti igrača, jer nema nitko pravo od njega zahtijevati nemoguće. U ovom trenutku nam je najvažnije igračevo zdravlje i po tom pitanju nećemo ništa riskirati, ustvrdio je Cibonin strateg. </p>
<p>Ipak, šansa da Planinić nastupi protiv Sacvolinija ipak postoji. Isti je slučaj s Amerikancima Freemanom i Bowmanom koji pohađaju terapije. </p>
<p>Ostatak momčadi, pak, vrijedno sprema strategiju s kojom treba pobijediti Scavolini i to, po mogućnosti, sa 14 koševa viška. </p>
<p> - Nikako im ne smijemo dopustiti otvoreni šut, tu su najjači i najopasniji. Također, ako zaustavimo osovinu Booker - Berić - Blair bit će to put do uspjeha. I nećemo se opterećivati sa 14 koševa viška, treba ići stepenicu po stepenicu, naznačio je Jasmin Repeša. </p>
<p>Za Cibonu će svoju premijeru odigrati Darko Krunić, za momčad koju je nekoliko puta »sam« znao pobijediti igrajući za Zagreb, Benston ili Zadar. </p>
<p> - Znam sve te igrače, ali znam da i situacija u Euroligi nije blistava. Iako sam u punom treningu, od proljeća nisam igrao prave utakmice i to će se svakako osjetiti u mojoj igri. No, spreman sam pomoći, rekao je Krunić. </p>
<p>U srijedu iza 22 sata sve će biti jasno. Srijeda će odrediti raspoloženje tijekom blagdana, ali i ne samo preko blagdana. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Poraz koji to nije bio</p>
<p>Nakon što su Njemice povele 2-0, Andrea Bobetić i Sandra Paović su odigrale dva meča za pamćenje i izjednačile </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - U 5. kolu Europske superlige stolnotenisačica Hrvatska i Njemačka su odigrale meč koji nije odlučivao baš ni o čemu. Neven Cegnar je na klupi ostavio Tamaru Boroš i Andreu Bakulu jer je htio vidjeti što protiv bolje rangiranih Njemica mogu napraviti naše juniorke Andrea Bakula i Sandra Paović. I, što je Cegnar htio, to je i vidio! Nakon što su Njemice povele 2-0, Bobetić i Paović su odigrale dva meča za pamćenje i izjednačile rezultat.</p>
<p>Andrea Bobetić je protiv Laure Stumper pogađala sve što je htjela, odlično servirala i prepustila Njemici tek 16 poena u tri seta. Pritom nije toliko bitno to što je Stumper na svjetskoj ljestvici 120 mjesta ispred Bobetić (155-273), koliko činjenica da Njemica u jakoj Bundesligi gotovo ne zna za poraz. Sandra Paović je, pak, napravila pravu senzaciju pobijedivši bivšu europsku prvakinju i 42. igračicu svjeta, Nicole Struse. Nakon što je Njemica drugi set dobila 11-2, a u trećem vodila 10-5 (!), činilo se da će sve završiti prema očekivanju. No, kad je Paović spasila pet set- lopti, Struse je postala vrlo nervozna i igra joj se raspala. Naše su stolnotenisačice, tako, došle u priliku čak i pobijediti, no Eldijana Aganović u utorak nije bila sasvim u meču, pa nije uspjela sačuvati ni vodstvo 9-5 u prvom setu protiv Tanje Hofmann. To je, međutim, sasvim nevažno jer »pozornica « je u utorak ionako bila postavljena za Andreu Bobetić i Sandru Paović. Nije, stoga, nimalo pretjerana konstatacija direktora naše ženske reprezentacije, Ante Buće, koji je nakon meča rekao:</p>
<p>- Više vrijede ove dvije pobjede Bobetić i Paović negoli eventualna ukupna pobjeda u meču s Njemicama.</p>
<p> l Hrvatska - Njemačka 2-3</p>
<p>Paović - Hofmann 5-11, 7-11, 11-7, 4-11, Aganović - Struse 14-12, 5-11, 4-11, 11-8, 6-11, Bobetić - Stumper 11-7, 11-3, 11-6, Paović - Struse 11-5, 2-11, 12-10, 11-8, Aganović - Hofmann 10-12, 9-11, 5-11.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Abramović na posudbi</p>
<p>Bošnjak bi ugovor s Dinamom trebao potpisati u četvrtak, dan kasnije no što je planirano. Zasad je sigurno da će se na posudbu uputiti Abramović, a njegovim će stopama gotovo sigurno krenuti i Gondžić </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Kako vrijeme odmiče, sve je teže povjerovati da će Dinamovi čelnici uspjeti u svojoj nakani. Naime, asistent glavnoga direktora Zajeca, Marijan Vlak, u ponedjeljak je naglasio kako će do kraja ovoga tjedna klub po svemu sudeći zgotoviti tri velika transfera, što znači da bi do petka trojac Cvitanović - Marić - Bošnjak trebao i službeno postati Dinamov. Time bi, ujedno, bio i zaključen popis pojačanja za proljetni dio sezone. Novo lice u »plavoj« momčadi još bi jedino mogao biti Australac Nick Carle...</p>
<p> No, hoće li ovakav plan doista i uspjeti, hoće li maksimirska administracija doista do kraja tjedna uspjeti realizirati sve planirane transfere? Pa, kako je krenulo, u tako je nešto teško povjerovati. Naime, već se duže vrijeme navodi kako je Marićev potpis ugovora samo pitanje »formalnosti«, no on ni do danas tu »formalnost« nije obavio. Identično je stanje i s Cvitanovićem. Uglavnom, dolazak ove dvojice igrača još uvijek »visi u zraku«...</p>
<p> Sada je, eto, prolongiran i potpis ugovora s braničem Hrvatskoga dragovoljca, Spomenkom Bošnjakom. Vlak je najavio da će se u srijedu sastati s predsjednikom sigetskoga kluba, Stjepanom Spajićem, te sa samim Bošnjakom, no to se ipak neće dogoditi. Barem ne u srijedu... U Dinamu tvrde kako će to učiniti u - četvrtak!</p>
<p> Je li, dakle, moguće vjerovati da će Dinamovi čelnici u samo dva dana zgotoviti ono što nisu uspjeli u nekoliko mjeseci? U klubu, naime, najavljuju kolektivni godišnji odmor, koji bi trebao startati u petak, 21. prosinca, pa je nekako i logično da do toga datuma i riješe spomenute probleme.</p>
<p> Sve u svemu, maksimirski trener Ilija Lončarević još uvijek ne može dati konkretan odgovor s kakvom će momčadi zakoračiti u proljetni dio sezone. Zasad je načinio određenu križaljku igrača, koji bi trebali otići na posudbu, no i taj će popis, jasno, ovisiti o tome tko će doći u klub, odnosno što će naposljetku biti s angažmanom Marića, Cvitanovića i Bošnjaka.</p>
<p> No, zasad je sigurno da će se na posudbu uputiti 20-godišnji napadač Domagoj Abramović, a njegovim će stopama gotovo sigurno krenuti i Tomislav Gondžić. Abramović je prije godinu dana odbio odlazak na posudbu u vinkovačku Cibaliju, dok je Gondžić, isto tako, dao »košaricu« Kamen Ingradu. No, ovaj puta nemaju pravo izbora...</p>
<p> Za Dinamove su igrače zainteresirana tri kluba - Cibalia, Slaven Belupo i Kamen Ingrad. Vratar Ivan Turina i vezist Mislav Bradvić, koji su završnicu jesenskoga dijela prvenstva proveli u Kamen Ingradu, ponovno će na posudbu, no još je neizvjesno hoće li i dalje igrati u Velikoj, ili će možda »svratiti« u Slaven Belupo ili Cibaliju.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kranjčar nagovarao Jeličića</p>
<p>Zagrebov je trener u jednom razgovoru upregnuo sve snage da Jeličića izvuče iz Koreje i centrira put Kranjčevićeve</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Susret Zlatka Kranjčara trenera Zagreba i Joška Jeličića donedavnog igrača Dinama, a danas s angažmanom u Republici Koreji kretao se otprilike ovako:</p>
<p> - Bok »Jela«, gdje si? Kako je tebi lijepo. Ne znam postoji li negdje igrač koji može reći »da voli takav režim - plaća ide, a ja ležim«. </p>
<p>Jeličić je odgovorio: </p>
<p>- Nemoj zaboraviti da sve i nije tako jednostavno. Kako, naime, stvari stoje, opet ću ja jednog dana igrati u Dinamu, jer to će valjda biti jedini način da mi klub vrati ono što mi je dužan. No, do tada moram hraniti obitelj pa sam se skrasio u Republici Koreji. Sve sama čeličana do čeličane, kao u Zenici, samo stoput veće. Rade ljudi kao navijeni, ludi su za nogometom, pa i klubu dobro ide.</p>
<p>Kranjčar se nije dao smesti:</p>
<p>- Šteta, baš sam tebe imao pred očima kao idealnog igrača ako nam netko iz uprave odluči prodati Duru ili Hasančića. Možeš li se ipak predomisliti i doći kod nas? Dakako, ne za neki poseban novac, jer ćeš igrati u sastavu koji će biti prvak, pa će ti narasti cijena.</p>
<p>Jeličić je rekao:</p>
<p> - Vidimo se polovinom siječnja u Poreču. Moja nova momčad tamo je bila i lani i jako im se svidjelo. A ideju da bih igrao praktički besplatno si stavite za uho. Pogotovo, jer čujem da se u vas dobro plaća. Kad već trčite za naslovom prvaka, onda se treba mnogo raditi i trčati...</p>
<p>Kranjčar je prije rastanka, ozbiljnim glasom zaključio: </p>
<p>- Naći ću ja tebi takvu ulogu da se nećeš morati pretrgnuti. Bit će dovoljno da gurneš napadačima samo 15-ak idealnih lopti.</p>
<p>Jeličić je potom poentirao: </p>
<p>- Ne vjerujem ti, a ako već moram trčati, onda to volim raditi znajući da igram za čvrsto fiksiran račun u banci. Nikako ne onakav kakav su mi dali u Dinamu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Dvojka« opet bez Zlatka Kranjčara </p>
<p>ZAGREB 18. prosinca</p>
<p> - U srijedu će biti odigrano prvih osam utakmica 3. kola malonogometnog turnira »Kutija šibica«. Nastupiti će i momčad Dvojke, koja je u prva dva kola privukla najveći broj gledatelja, njih oko 3000. Dvojka će nastupiti u istom sastavu kao i u prošlom kolu, dakle opet bez Zlatka Kranjčara, pa će u prvom planu biti Niko Kranjčar i Ante Tomić, a suprostavit će im se Sunce Travno. Uz spomenutu, zanimljiva će biti i utakmica Stolarije Zrnić iz Banja Luke, osvajača malonogometnog turnira Borik, i Petrokova za kojeg igra jedan od poznatijih hrvatskih »haklera«, Nikica Pavlek, te igrači Slaven Belupa - Roy Ferenčina, Damir Mužek i Ivica Solomun. </p>
<p> l Dvorana II Doma sportova, raspored: 16.00: CB Trešnja klub - Plus Mak-nekretnine Pr. Orkan, 16.45: Kimateks Juki - Klinker, 17.30: Stolarija Zrnić - Petrokov, 18.15: Pro-sole Netra - CB Akuminikum Zlatni klas, 19.00: »2« - Sunce, Travno, 19.45: MNK Orkan Auto Mir - CB Zeus, 20.30: Rabesantrantana - Riva grupa, 21.15: Super Sport - Tisak Trebotić, Vukomerec.</p>
<p>Lj. Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tyson ponovo u akciji</p>
<p>NEW YORK, 18. prosinca</p>
<p> - Kontraverzni američki boksač Mike Tyson očito ne može bez problema i incidenata. Bivši svjetski prvak je prilikom izlaska iz lokala u New Yorku napao kolegu boksača Mitchella Rosea i jednim ga udarcem oborio na tlo. »Iron Mike« je poludio nakon što ga je Rose opsovao, te izvrijeđao na ulici nakon čega se nije mogao suzdržati i nokautirao je suparnika. U policijskom izvješću stoji kako je Rose nekoliko minuta prije incidenta istjeran iz lokala zbog divljačkog ponašanja. /Reuters/Hina)Schumacher i Capriati sportaši godine, Ivanišević peti, Janica treća</p>
<p>LONDON, 18. prosinca - Vozač »formule 1« Nijemac Michael Schumacher i američka tenisačica Jennifer Capriati izabrani su najbolje sportaše 2001. godine u izboru novinske agencije Reuters.</p>
<p>Četverostruki svjetski prvak u »formuli 1« pobijedio je osvojivši 54 od 120 mogućih bodova. Na drugom mjestu je australski plivač Ian Thorpe (32), dok je treće mjesto pripalo američkom biciklistu i trostrukom pobjedniku Tour de Francea, Lanceu Armstrongu (29). Naš Goran Ivanišević osvojio je peto mjesto sa 17 bodova.</p>
<p>U konkurenciji sportašica pobijedila je Jennifer Capriati (61) ispred atletičarke Marion Jones (27) i naše Janice Kostelić (26). (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tko će upaliti olimpijski plamen?</p>
<p>SALT LAKE CITY, 18. prosinca</p>
<p> - Svečana ceremonija otvaranja zimskih Olimpijskih igara u Salt Lake Cityu obavijena je velom tajni, no najveća nepoznanica još uvijek je ime osobe koja će posljednja nositi olimpijsku baklju. Premda je predsjednik Organizacijskog odbora OI, Mitt Romney odlučio tko će upaliti olimpijski plamen, još uvijek ne želi otkriti ime.</p>
<p>- Za tu osobu odlučio sam se za vrijeme godišnjeg odmora u srpnju, kazao je Romney ne želivši otkriti niti spol osobe.</p>
<p>U američkim medijima kao posljednji nositelji baklje najviše se spominju zvijezde NBA momčadi Utah Jazz, Karl Malone i John Stockton. Među potencijalnim kandidatima su i trostruki pobjednik Toure de Francea, Lance Armstrong, zvijezda američkog skijanja Picabo Street, te nacionalna kraljica umjetničkog klizanja Peggy Fleming. Premda je do sada olimpijski plamen palio netko od sportaša, pojavile su se i brojne inicijative da to u Salt Lake Cityu učini gradonačelnih New Yorka, Rudolph Giuliani, zbog velikog zalaganja i pomoći stradalima u terorističkim udarima na New York i Washingfton. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Mesić predložio ukidanje viza, za početak barem djelomično </p>
<p>LONDON, 18. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji do četvrtka boravi u službenom posjetu Velikoj Britaniji, u utorak se sastao s britanskim premijerom Tonyem Blairom. Nakon tog susreta u Downing Streetu, Blairov ured je priopćio da se radilo o »korisnoj i konstruktivnoj razmjeni mišljenja«. Britanski premijer pozdravio je hrvatsko potpisivanje programa o stabilizaciji i pridruživanju s EU.</p>
<p>Na razgovorima je bilo riječi o suradnji dviju zemalja, te o tome koliko Britanija može pomoći Hrvatskoj da se ubrza njeno priključenje EU.</p>
<p> Na dnevnom redu bilo je i stanje u regiji. Hrvatska strana otvoreno je iznijela kakve smetnje postoje u odnosima sa susjedima. Kao jednu od osnovnih Mesić je iznio suradnju s Haaškim tribunalom, rekavši da to moraju učiniti sve zemlje regije. »Ne može biti tribunala protiv ratnog zločina a da ratni zločinci šeću na prostoru bivše Jugoslavije«, kazao je predsjednik Mesić hrvatskim novinarima nakon razgovora s Blairom. Dodao je da »u borbi protiv ratnih zločina i počinitelja moraju sudjelovati svi te ne može biti selektivnog pristupa.«</p>
<p>Bilo je riječi i o borbi protiv globalnog terorizma, a hrvatska strana postavila je i pitanje britanskih viza za hrvatske građane. Već uoči Mesićeva dolaska u London bilo je u hrvatskim medijima najavljeno da će hrvatski predsjednik kod svojih britanskih sugovornika pokrenuti to pitanje. Režim viza izaziva veliku nevoljkost kod građana Hrvatske i znači tamnu točku u inače sve skladnijim odnosima Zagreba i Londona. Britanske vlasti nalaze se, međutim, pod stalnim pritiskom domaće javnosti zbog velikog dotoka stranaca i zbog navodno previše liberalnog imigracijskog režima. Premda nema indikacija da bi Britanija uskoro ukinula vize za sve hrvatske građane, predsjednik Mesić iznio je u Downing Streetu prijedlog da se one barem djelomično ukinu, kao na primjer, za poslovne ljude i poslovna putovanja. O režimu viza Mesić je razgovarao i s britanskim ministrom unutrašnjih poslova Davidom Blunkettom.</p>
<p>Hrvatski predsjednik u utorak je bio i gost na ručku kod britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strawa. »Budući da je Hrvatska do sada toliko učinila, očekujemo da će i dalje napredovati prema uključenju u EU«, izjavio je Straw hrvatskim novinarima uoči ručka u njegovoj londonskoj rezidenciji. Britanija je, inače, zagovornica što šire EU, sa što više članica, te je u tom smislu potencijalno koristan zagovornik Hrvatske. No, kako je Stipe Mesić u ponedjeljak istakao u svom govoru u Kraljevskom institutu u Londonu, aludirajući na tzv. regionalni pristup, Hrvatska bi prema EU željela putovati u regati - u kojoj na cilj prvi stižu oni najbrži, a ne u konvoju, koji se kreće brzinom najsporijeg broda u grupi.</p>
<p>Tijekom utorka hrvatski predsjednik je razgovarao i s bivšom britanskom premijerkom i prijateljicom Hrvatske, lady Thatcher. Sastao se i s vođama židovske te drugih vjerskih zajednica u Britaniji, te s bivšim i sadašnjim vođom Liberalnih demokrata, Charlesom Kennedyjem i Paddyjem Ashdownom.</p>
<p>Hrvatski predsjednik bit će u srijedu primljen kod kraljice Elizabete II. Tog dana predviđeni su i razgovori s britanskim parlamentarcima te posjet Cityju. U četvrtak, zadnji dan svog boravka u Velikoj Britaniji, predsjednik Mesić putuje u Edinburgh. Tamo će se upoznati s radom regionalne škotske političke samouprave te sresti sa škotskim parlamentarcima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Afganistan prihvaća 5000 vojnika međunarodnih mirovnih snaga</p>
<p>KABUL/RIM/WASHINGTON, 18. prosinca</p>
<p> - Afganistanski dužnosnici načelno su prihvatili da se u zemlji razmjesti 5000 pripadnika međunarodnih mirovnih snaga, objavio je u utorak izvor iz afganistanskog ministarstva obrane. Načelni dogovor postignut je nakon teških pregovora koje je s afganistanskim dužnosnicima vodio britanski general John McColl. »Problem nije broj vojnika međunarodnih snaga, već njihov zadatak i mjesto gdje će biti smješteni«, rekao je jedan dužnosnik iz afganistanskog ministarstva obrane.</p>
<p>U Rimu je Hamid Karzai, mandatar prijelazne vlade u Afganistanu, potvrdio da bi međunarodne mirovne snage mogle doći u Kabul i prije nego što njegova vlada u subotu, 22. prosinca preuzme svoje dužnosti. Američki dužnosnici također su objavili da će međunarodne snage biti u Kabulu u trenutku kad nova afganistanska vlada preuzme svoje dužnosti.</p>
<p>Na vijest koju je u utorak objavio CNN, pozivajući se na izvore američkih marinaca, da su u Afganistanu napadnuta dva američka transportna zrakoplova projektilima zemlja-zrak tipa »stinger«, oglasio se američki vojni glasnogovornik koji je to opovrgnuo. Potvrdio je ipak da su zrakoplovi izveli manevar za izbjegavanje projektila nakon što su uočena dva bljeska na tlu.</p>
<p>Piloti dvaju transportnih zrakoplova C-130 izvijestili su da su vidjeli bljeskove koji su izgledali kao ispaljivanje projektila zemlja- zrak. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zbog Bushovog rata protiv terorizma, demokrati imaju male šanse na predstojećim izborima </p>
<p>Amerikanci demokratima vjeruju više u pitanjima zdravstvene zaštite i jačanja socijalne sigurnosti / No, te su teme postale manje važne nakon terorističkih napada 11. rujna, pokazuju rezultati ankete. </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Amerikanci vjeruju republikancima i predsjedniku Georgeu Bushu više nego demokratima zbog njegove politike prema tri glavna područja: nacionalna sigurnost, rat protiv terorizma i poticanje gospodarskog rasta, rezultati su ankete što ju je provela Demokratska stranka. </p>
<p>Rezultati ispitivanja javnog mnijenja provedenog među registriranim biračima za članove Vijeća demokratskog vodstva (DLC), pokazali su da Amerikanci također podupiru republikance zbog njihove politike održavanja fiskalne discipline, suzbijanja kriminala, zapošljavanja te na kraju zbog osobnih »vrijednosti« republikanskih političara.</p>
<p>Amerikanci demokratima vjeruju više u pitanjima zdravstvene zaštite i jačanja socijalne sigurnosti - no te teme postale su manje važne nakon terorističkih napada 11. rujna, pokazali su rezultati ankete. </p>
<p>Na pitanjima borbe protiv terorizma politiku republikanaca u Kongresu odobrava 55 posto anketiranih dok su demokrati dobili samo 25 posto glasova. Republikanci su pobijedili demokrate s 55 prema 31 posto na pitanjima nacionalne sigurnosti te s 44 prema 35 posto na održavanju fiskalne discipline. Što se sigurnosnih pitanja tiče, politiku Bushove stranke na području jačanja vojske odobrava 62 posto anketiranih dok su demokrati dobili 25 posto glasova. 55 posto anketiranih dalo je svoj glas republikancima, a 25 posto demokratima na pitanjima zaštite SAD-a od sljedećeg terorističkog napada. </p>
<p>Rezultati ankete pokazuju nastavak pada popularnosti demokrata započet još tijekom predsjedničkih izbora 2000. godine, zbog čega budućeg predsjedničkog kandidata Demokratske stranke očekuje težak posao na izborima 2004. godine. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Federacija BiH namjeravala prodati oružje Hamasu</p>
<p>SARAJEVO, 18. prosinca</p>
<p> - (Od Vjesnikova dopisnika) - Nedavni odlazak izaslanstva Ministarstva obrane Federacije Bosne i Hercegovine u posjet Izraelu izazvao je burne reakcije u političkoj javnosti u Sarajevu. Stranka demokratske akcije, ali i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija kritizirali su ministra obrane Miju Anića, navodeći kako je izabran krivi trenutak za spomenuti posjet, u vrijeme eskalacije srednjoistočnog sukoba. »Riječ je o posjetu koji će izazvati negativne reakcije i posljedice u islamskim zemljama naklonjenim BiH«, ustvrdili su u SDA.</p>
<p>No, u javnost su procurile i još neke informacije o »skrivenim« motivima Anićevog posjeta Izraelu. Tako su listovi, uključujući mostarski Dnevni list objavili da je jedna od glavnih tema razgovora izaslanstva iz BiH s izraelskim domaćinima bilo Mosadovo otkriće kako je Federacija BiH, odnosno strukture unutar ranijeg sastava entitetskog ministarstva obrane, planirala prodati oružje radikalnim palestinskim skupinama, preciznije Hamasu. </p>
<p>Visoki entitetski dužnosnici u Federaciji BiH, u Ministarstvu unutarnjih poslova većeg entiteta, ranije su optuženi zbog šverca oružja između BiH i Kosova.</p>
<p>Po povratku iz Izraela, ministar Anić kazao je da je posjet Izraelu i tamošnjoj vojnoj industriji bio uspješan jer bi se preko ove zemlje za BiH mogle ponovno uspostaviti prijeratne poslovne veze prodaje proizvoda namjenske industrije: »Vidjeli smo na licu mjesta ona sredstva i oruđa koja Izreal izvozi upravo u one zemlje kojima smo mi izvozili prije rata. Imamo mogućnosti da uđemo u poslove i zaposlimo naše ljude«, rekao je Anić, koji je sa sobom u Izrael poveo i svog pomoćnika za vojnu industriju Peru Džepinu te direktore tvornica vojne industrije iz Novog Travnika, Viteza i Goražda. U bivšoj Jugoslaviji, u BiH su bile locirane neke od vodećih tvornica u oblasti vojne industrije - u Vogošći i Hadžićima pored Sarajeva, u Novom Travniku, Konjicu, Goraždu, te u Hercegovini.</p>
<p>Ministar Anić odbacio je kritike da je u Izrael putovao u pogrešno vrijeme: »Ne vidim zašto bi posjet Izraelu štetio ugledu BiH. Rata ima svugdje. Kad bismo mi ispunjavali želje nekih zemalja koje bi postavljale uvjete da s nekim razgovaramo ili ne, onda bi došlo u pitanje možemo li uopće s nekim razgovarati. Vjerojatno ima islamskih zemalja kojima nije drago što smo išli u Izrael, a ima i zemalja kojima nije drago što idemo u Maleziju ili Tursku. Mi ćemo ići u sve zemlje«, rekao je ministar obrane.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Osnovano Međudržavno vijeće za suradnju BiH i SRJ</p>
<p>SARAJEVO, 18. prosinca</p>
<p> - U Sarajevu je u utorak održana konstituirajuća sjednica Međudržavnog vijeća za suradnju Bosne i Hercegovine i SRJ. Predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica, kojem je ovo treći posjet Sarajevu, sastanak je ocijenio značajnim korakom u unaprijeđenju suradnje i važnim činom u izgradnji boljih odnosa susjednih država. </p>
<p>Od uspostave diplomatskih odnosa u prosinca prošle godine do danas, kazao je Koštunica, učinjeno je puno toga na unapređenju suradnje dviju države. »Otopljavanje« odnosa potvrdilo je i potpisivanje sporazuma o carinskoj suradnji i zaštiti i unapređenju investicija, koje su potpisali ministri vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija i Goran Svilanović. Na konstituirajućoj sjednici Međudržavnog vijeća za suradnju razgovarano je o jednakom tretmanu pri ulasku u ovu susjednu državu.Ovom prilikom nije se razgovaralo o pitanju tužbe BiH protiv SRJ pred međunarodnim sudom pravde u Haagu. Koštunica je i ovom prilikom kazao da je bitnije pitanje od ovoga »istina i pomirenje«. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Španjolski ministar vanjskih poslova Josep Piquet i Camps</p>
<p>Više Europe, svugdje - moto je španjolskog predsjedavanja Unijom</p>
<p>»Sada kada smo dobili europsku valutu, vrijeme je da se finalizira koncept zajedničkog tržišta, istinskog zajedničkog tržišta«, ističe španjolsko predsjedništvo</p>
<p>BRUXELLES, 18. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - S krilaticom »Više Europe, svugdje«, španjolsko predsjedništvo svoju predstojeću polovicu godine na čelu EU namjerava odraditi kao »veoma pro-EU-ropsko predsjedništvo«, izjavio je španjolski ministar vanjskih poslova Josep Piquet i Camps prezentirajući program. </p>
<p>Španjolcima je ovo već treći put da drže Unijino kormilo: »Do sada smo stekli zamjetno iskustvo«, veli ministar podastirući prioritete i napominjući da će Španjolci preferirati djela pred riječima. Dio su ovog više EU-rope posla obavili Belgijanci, još veći dio situacija u svijetu jer su teroristički udari na SAD za nekoliko tjedana učinili više negoli godine bezuspješnih pokušaja ujedinjavanja 15 članica Unije na planu EU sigurnosti. </p>
<p>Španjolska će učiniti sve da se prihvaćene mjere što prije »usidre« u praksi. »Nažalost, terorizam u svim svojim aspektima osjetili smo i osjećamo na vlastitoj koži«, kaže Piquet, ističući da će španjolsko predsjedništvo inzistirati na tješnjoj međunarodnoj suradnji »esencijalnoj za antiterorističku kampanju«. </p>
<p>»Na sastanku na vrhu u Barceloni naglasak ćemo staviti na zajedničko tržište, sada kada smo dobili europsku valutu, vrijeme je da se finalizira koncept zajedničkog tržišta, istinskog zajedničkog tržišta«, ističe španjolsko predsjedništvo, dodajući da će najviše napora zahtijevati objedinjavanje do sada nedodirljive svetosti nacionalne parcelizacije u telekomunikacijama, prometu i energiji. »U EU zajedničkog tržišta previše je izdvojenih otoka«, primjećuje ministar. Španjolci su potvrdili i veliki cilj Unije - do 2010. godine, EU će dostići punu zaposlenost, zadatak koji ovog trenutka izgleda prevelik zalogaj za predsjedavajuću zemlju, pogotovo za neke njezine nerazvijene regije sa zabrinjavajućom stopom nezaposlenosti od četvrtine radno sposobnog stanovništva. Iduća godina biti će godina istine za »do deset kandidata za Uniju«. </p>
<p>Španjolski pragmatičan pristup kompleksnom procesu nalazi se i u stavu da najteže tek dolazi, jer se iduće godine otvaraju dva poglavlja u pregovorima s kandidatima koja pokrivaju 80 posto sadašnjeg EU proračuna, poljoprivreda i solidarna pomoć razvoju manje razvijenih regija. Stoga predsjedavajuća zemlja može samo obećati da će »nastojati« poštivati raspored pregovora, no u idućoj ključnoj godini sve je moguće, i deset zemalja sa zaokruženim pregovorima ali i mnogo članova čekaonice razočaranih neuspjehom u dogovaranju. </p>
<p>Josep Piquet dotaknuo se osjetljive teme utjecaja izbora u velikim zemljama na procese u Uniji, rad španjolskog predsjedništva iskomplicirat će činjenica da Francuzi izlaze na izbore u proljeće, a Nijemci na jesen. U tom osjetljivom predizbornom razdoblju za Francusku, poljoprivredno najmoćniju i najutjecajniju članicu Unije, otvaranje pregovora o poljoprivredi dolazi u najgori trenutak. </p>
<p>Španjolci će , trudeći se zadržati ritam pregovaračkog procesa, na finalnom sastanku na vrhu u Sevilli na ljeto, ponuditi uvid u bitne aspekte procesa proširenja odgovorom na pitanje koliko su kandidati zapravo usvojili u praksu svakodnevnice sadržaj Unijinog acquisa, dakle svih u EU važećih propisa, što je jedan od najbitnijih uvjeta za ulaznicu. </p>
<p>Kada se dođe na teren vanjske politike, Španjolci su krenuli s parolom: »Više EU-rope u svijetu«. Oni računaju na potpisivanje sporazuma s NATO-om kako bi izgradnja europske obrambene i sigurnosne strukture dobila ključan element. Po prvi put u desetljeću, problem jugoistočnog ruba marginaliziran je: »Sada imamo proces stabilizacije i pridruživanja koji je dobar okvir za sve što ćemo poduzimati; jedno je izvjesno, razvoj u regiji jugoistočne Europe budno ćemo pratiti«, zaključio je ministar vanjskih poslova Josep Piquet. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Suci uzvratili udarac Berlusconiju</p>
<p>Mediaset, tv kuća koje se je Berlusconi trebao odreći kad je postao premijer, kažnjena je s 240 milijardi lira zbog porezne utaje</p>
<p>RIM, 18. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nova Berlusconijeva vlada je objavila rat talijanskim sucima. Odgovor prozvanih »crvenih toga« kako ih je nazvao Berlusconi, ubrzo je uslijedio. Milanski suci, koje je nedavno smijenjeni zamjenik ministra za pravosuđe Carlo Taormina, inače bivši Berlusconijev odvjetnik, označio kao »produženu ruku bivših komunista koji namještaju sudske procese s ciljem političkih obračuna«, reagirali su u rekordnom roku. Poznavajući sporost talijanskih sudova koji imaju nezavidno prvo mjesto u Europi po dužini trajanja sudskih sporova, očekivalo se da će se slučaj Berlusconijeve tv kuće Mediaset, optužene za davanje lažne godišnje bilance trajati unedogled. Međutim, samo nakon pola godine od pretresa sjedišta Mediaseta u Milanu, stiže i kazna na adresu te tv grupe u iznosu od 240 milijardi lira (oko 120 milijuna eura).</p>
<p>Proces protiv privatne Berlusconijeve mreže Mediaset je započeo sa slučajem All Iberian u kome su osumnjičeni predsjednik Mediaseta Fedel Confalonieri i vlasnik Silvio Berlusconi, za kupovinu televizijskih prava od američkih kompanija u iznosu od 2000 milijardi lira. Plaćanje je izvršeno preko dvije off-shore firme, registrirane u zemljama u kojima se ne plaća porez, koje su zadržale za sebe razliku u cijeni od prodavača do krajnjeg kupca u iznosu od 171 milijuna USD. Financijska transakcija kupovine televizijskih prva obavila se zapravo preko off-shore kompanija koje su u stvari u vlasništvu Mediaseta i koje uzimaju ogromne svote za posredovanje u postupku kupovine. Prema izvješću Milanske financijske policije, koja je u proljeće izvršila pretres ureda Mediaseta, najjača privatna tv mreža se ne tereti samo za predstavljanje lažne bilance i poreznu utaju, već i za prijevaru u plaćanju direktnih poreza, odbijanjem nepostojećih suma za posredovanje. Rukovodstvo Mediaseta (Fedel Confalonieri, Candia Cammagi, Giorgio Vanoni) se opravdavalo da su odbijanja tih suma izvršena na temelju povlastica koje je uveo ministar za gospodarstvo Giulio Tremonti u cilju stimuliranja investiranja poduzeća.</p>
<p>Upravo u tom razdoblju je Vlada odobrila taj Tremontijev zakon. Tu se ponovo otvara tema konflikta interesa i postavlja pitanje da li nova vlada radi u korist novog premijera koji se još nije odrekao vlasništva Mediaseta, ili u interesu običnih građana.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Arapi pripremaju medijski protunapad Izraelu</p>
<p>ANKARA, 18. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posebni izaslanik Ujedinjenih naroda (UN) za Srednji istok Terje Roed-Larsen otvoreno je kritizirao ubojstvo troje Palestinaca u ponedjeljak od izraelskih postrojbi. Među ubijenima je i jedan 12-godišnji dječak. Larsen je zahtijevao od vlade premijera Ariela Sharona da pokaže uzdržanost. Pozdravio je, istodobno, kaznene mjere što ih je palestinski čelnik Yasser Arafat poduzeo protiv svojih ekstremista. Drži, međutim, da te akcije moraju biti sveobuhvatnije. Poručio je kako se do mira i sigurnosti ne može doći nasiljem.</p>
<p>Otvorene kritike izraelske srednjoistočne »ratoborne politike« izrekli su i mnogi vodeći zapadni listovi. U njima se ubojstvo troje Palestinaca naziva »brutalnim aktom nasilja«. A ti su Palestinci ubijeni samo dan nakon što je Arafat u TV-obraćanju naciji pozvao svoje sunarodnjake da prekinu sve oružane aktivnosti. Takvu je odlučnu privrženost prekidu vatre u utorak on odlučno i ponovio. Izrazio je, međutim, žaljenje što izraelske postrojbe, umjesto da ih smanje, pojačavaju vojne akcije na okupiranim palestinskim teritorijima. Izraelci su pritom priopćili kako ispituju »uzroke incidenata«.</p>
<p>Prema nekim tumačenjima, nastavak izraelskih operacija na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze imaju za cilj da konačno slome palestinskoga vođu Arafata. Njega je izraelski čvrstorukaški premijer Sharon okvalificirao »politički mrtvim«. U međuvremenu, kako se saznaje, u izraelskim »laboratorijima« intenzivno se traga za novom palestinskom osobom koja bi smijenila nepoćudnoga Arafata. Računa se s više imena, ali se ona drže u strogoj tajnosti kako se ne bi izazvao palestinski gnjev. </p>
<p>U svakome slučaju, jasne su naznake da je Sharon postigao vrlo važnu informativnu pobjedu protiv Palestinaca i njihova vođe. Uspio je, naime, pitanje političke budućnosti Arafata prikazati kao ključ problema cjelokupne srednjoistočne kataklizme. U tome je sklopu najavio njegovu smjenu sa sadašnjega položaja.</p>
<p>Znakovito je da Arafat nije izgubio rat na »vojnome terenu«, nego ponajprije na informativnome polju. Izrael je takva stajališta čak donekle, posredstvom vlastitih elektronskih medija na arapskome jeziku, počeo nametati srednjoistočnoj javnosti. Svjesni te opasnosti Arapi će uskoro uzvratiti informativnomprotumjerom. Na temelju kolovoških preporuka Arapske lige, egipatske državne tv-postaje počet će od 1. sijećnja emitirati dvosatni informativno-politički program na hebrejskome jeziku. Na tome poslu bit će angažirano više od 50 vrsnih poznavatelja toga jezika. </p>
<p>Egipatski ministar informiranja Safwat al Sharif tvrdi kako će se time uspostaviti »informativni balans« sa židovskom državom. Tako će se, rekao je, izraelskoj javnosti nastojati prikazati »arapski pogled« na srednjoistočne sukobe. »Pokušat ćemo razbiti dosadašnje stereotipe o dobrim i lošim momcima koje zastupaju izraelski mediji«, rekao je ministar Sharif. Uvjeren je kako samo mir, utemeljen na pravdi i legitimnim pravima palestinskoga naroda, što će biti osnovna poruka tih tv-emisija, može otvoriti izlaz iz sadašnje slijepe srednjoistočne ulice.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Tragikomedija s Megaminom</p>
<p>Osvrnuo bih se na članak »Megamin se u Hrvatskoj više neće proizvoditi« (Vjesnik, 4. prosinca). Tragični je dio te priče u tome što će četrdesetak ljudi ostati bez posla (25 u Osijeku, 15 u Zagrebu). Ostalo je komedija. Stvar je odmah i politizirana, Branimir Glavaš izjavljuje da je to gašenje proizvodnje »dokaz neosjetljivosti vlasti za socijalne probleme građana«.</p>
<p>Cijela priča o Megaminu vrvi čudnim, čak i smiješnim, događajima. Desetog prosinca 1998. Ministarstvo zdravstva RH zabranilo je promet i prodaju tog proizvoda, ali ne i njegovu proizvodnju! I tako se u Osijeku on počeo proizvoditi, a polako onda i prodavati. Sad je pak nedavno zabranjena proizvodnja (ne navodi se zašto), ali ne i prodaja, pa će se prema g. Lelasu on proizvoditi u Austriji i uvoziti u Hrvatsku.</p>
<p>Mislim da je uzrok svih tih događanja u tome što još nije nedvojbeno ustanovljena ni korist, a ni eventualna štetnost (škodljivost) Megamina, s obzirom na to da je on alumosilikat, pa postoji stanovita opasnost od aluminija. Ima nekih naznaka da aluminij negativno utječe na moždane stanice, čak ga se povezuje s Alzheimerovom bolešću (v. članak »Aluminij smanjuje mentalne sposobnosti«, Vjesnik, 17. lipnja 2000.).</p>
<p>Ja mislim da bi ovoj zavrzlami oko Megamina pomoglo jedno temeljito i objektivno istraživanje koje bi proveli kompetentni stručnjaci. U prvom redu mislim da bi trebalo istražiti da li se u krvi (ili kojem drugom organu ili tkivu) ljudi koji troše Megamin pojavljuju tragovi neželjenih metala, aluminija, titana i sl. Ako je rezultat negativan, onda bi se Megamin mogao trošiti (pa zašto ne i proizvoditi) kod nas. No to još ne bi značilo da je on i koristan. Za to je potrebno mnogo dulje i opsežnije istraživanje na velikom broju ljudi.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Američka odvjetnička kuća preuzima oštećenu stranu u aferi Baxter« (2)</p>
<p>Nakon što je tjednik Nacional prošloga mjeseca »sastavio« rang-listu najuspješnijih i najutjecajnijih hrvatskih odvjetnika, javio se sada i Nedjeljni Vjesnik ( 9. prosinca 2001.) člankom pod naslovom »Američka odvjetnička kuća preuzima oštećenu stranu u aferi Baxter«. Riječ je o odvjetnicima Krupnick, Campball, Malone i partnerima toga odvjetničkog društva. </p>
<p>U članku se miješaju kruške i jabuke. Ako se doista radi o odštetnom zahtjevu obitelji bolesnika u Hrvatskoj koji su umrli na dijalizi u kojoj je korišten Baxterov dijalizator, onda je čitatelju nerazumljivo da je spomenuta odvjetnička kuća »spremna uložiti iznimno velika sredstva u provođenju istrage« (citat). Istraga je tehnički termin kaznenoga prava, a odštetni zahtjev, iako se može staviti i u kaznenom postupku, spada u parnicu. Zastupnici tužitelja mogu raznim ispitivanjima i analizama medicinskih i farmaceutskih znalaca skupljati dokaze za osnovanost svojih zahtjeva, ali sud te nalaze ne uzima zdravo za gotovo. Na tužbu se u parnici očituje tuženi te ako tuženi poriče navode svoje krivnje ili odgovornost, poznato je da u takvim prilikama i tuženi konja za trku imaju. U takvim slučajevima sud, nemajući medicinskog i farmaceutskog znanja, podnesene dokaze daje na ocjenu zakletim sudskim vještacima i na njihovoj ocjeni redovito zasniva svoj pravorijek.</p>
<p>U našim je novinama opetovano bilo vijesti da Baxter priznaje odgovornost za štetu prouzročenu njegovim dijalizatorima te da su zato i povučeni kako iz Hrvatske tako i iz drugih zemalja u kojima su korišteni. U takvim slučajevima onda doista nema »istrage«, a ako među strankama ne dođe do izvansudske nagodbe, parnica se ograničava samo na visinu odštetnog zahtjeva.</p>
<p>U članku se nadalje navodi da »Amerikanci zasad nisu dali nikakve garancije u ovom slučaju«. Garancije odnosno jamstva daju obrtnici odnosno izvođači radova ili tvorničari za svoje proizvode, uobičajeno na određeno vrijeme. Odvjetnici kao zastupnici ne daju svojim strankama »garancije« i nije poznato u čemu bi se one sastojale. Odvjetnici mogu govoriti jedino o osnovanosti tužbenoga zahtjeva i o njegovu izgledu na uspjeh. Vidio sam u sudnicama Los Angelesa i Clevelanda velike crne ploče i nacrte izložene na nogarima kojima se služe vještaci u izlaganju svojih navoda. Vidio sam i video-snimke što se pokazuju poroti kad nije bila ne očevidu, a ovim se snimkama dobiva plastičan prikaz događaja. Nisam međutim ni vidio ni čuo da bi se u američkim sudnicama izvodile demonstracije dovoženja i rastavljanja automobila, o čemu je u članku također riječ.</p>
<p>Na kraju, sjetimo se Davida Rivkina i odvjetničke kuće Hunton & Williams i u našim medijima udaranja u zvona u njezinu zastupanju RH u Haagu, u parnici za naknadom štete što ju je SR Jugoslavija prouzročila genocidom u ratu protiv Hrvatske. Danas su međutim i Rivkin i njegova odvjetnička kuća ispuhani i otpuhani kao balon od sapunice. A Rivkin je za Hrvatsku trebao biti čudotvorac!</p>
<p>Dr. MILORAD ANDRIČEVIĆ, odvjetnik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Natječaj za HAC za sposobne ili podobne (3)</p>
<p>Budući da sam 16 godina bio djelatnik Autocesta Zagreb, i to u razdoblju od 1980. do 1996. g., podnio sam svoju ponudu za jednu od izvršnih pozicija: direktor Sektora naplate cestarina. Deset godina radio sam neposredno u Sektoru naplate cestarine, a kasnije kao viši stručni suradnik također u Sektoru naplate cestarine. Godine 1996. ne mojom krivnjom raskinut mi je ugovor o radu. Nijedna moja predstavka kod mjerodavnih osoba nije postigla nikakav rezultat. Kao dipl. oecc. spreman sam, a mogu dokazati i ponuditi na temelju svoga radnog iskustva kvalitetan program rada na području naplate cestarine. Molim! Ali nije mi shvatljivo da novoosnovana tvrtka Hrvatske autoceste d.o.o. nije u mogućnosti u roku od pet mjeseci nakon raspisivanja natječaja dati nikakav odgovor u svezi s izborom kandidata.</p>
<p>Dipl. oecc. JOSIP ŠEGOTA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Bude li ukroćen umjerenošću, ni islam neće biti sredstvom akcije« (2)</p>
<p>Pozdravljam stajalište Zdravka Mršića: »Bude li ukroćen umjerenošću, ni islam neće biti sredstvom akcije«, objavljeno u Vjesniku od 7. prosinca 2001., posebice tezu da je Svijetu (ili, kako kaže g. Mršić, svjetskom kapitalizmu potrebna religija bez čvrste točke izvan društva - religija bez Boga.</p>
<p>Naime, kršćanstvo, islam, budizam itd., sa svim svojim podjelama i sastavnim dijelovima, imaju svoje radno mjesto u općoj potrebi da se gradi budućnost preko mosta koji spaja vjeru i znanje. Dakle, postojeće i mnoge buduće »religije polaze i drže se zamišljene ili nametnute projekcije vjere i ograničenog iskustva, pa su daleko od dijalektičkog poniranja u univerzum (globalizaciju) kao jedinstvo proturječja gdje se pod određenim uvjetima može naći mjesta za svakoga tko ne uništava život«.</p>
<p>Bez namjere da širim svoj pogled na svijet, koristim se prilikom da objasnim zašto sam se pri popisu stanovništva izjasnio kao dijalektičar, odnosno kao čovjek čija je vjera unutar društva - društvena religija. Doista, vjerujem da je čovjek društveno biće te da će uspjeti stvoriti zajednicu bez ratnih sukoba. Kako i zašto? </p>
<p>Dijalektika mi kao promišljanje i iskustvo poručuje da je (pokušavam tragati za konsenzusom) Božanstvo čiji sam porod, ali i graditelj. Naročito mi nalaže da razmislim ima li koji općiji (sveobuhvatniji) pojam od pojma dijalektike. Ja za takav pojam ne znam i zato je dijalektika čvrsta točka moje vjere (donekle i znanja). Ona je izvan i unutar društva. Dijalektika je: proces i stanje, integracija i dezintegracija, sinteza i analiza, subjekt i objekt, trenutak, suvremenost i bezvremenost, materija i duh, mikro i makro, dobro (sveto) i zlo (vražje) itd., itd.</p>
<p>Dijalektički su zakoni i strogi i tolerantni. Radi se samo o mjeri i odgovornosti prema pruženoj šansi neprekidnog razvitka i usavršavanja materije i duha.</p>
<p>Odgovornost je prvi orijentir dijalektički usmjerenih ljudi i manifestira se u ljudskoj savjesti kao izrazu za ljudsko savršenstvo. Odgovornost i savjest bolji su oslonac za služenje i uživanje u dobru nego što je strah od sila izvan ovog svijeta. </p>
<p>U našoj zajednici vode se rasprave o zakonskom normiranju vjerskih zajednica i institucionalizacije vjerskog odgoja u školskom sustavu, umjesto da se živi i radi prema moralnom imperativu: odnosimo se prema drugima kao što bismo željeli da se drugi odnose prema nama!</p>
<p>KARLO MARKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Galić i urednici oslobođeni optužbe za klevetanje Tuđmana</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Oslobađajuću presudu direktoru HTV-a Mirku Galiću, te četvero urednika nacionalne televizije koje je privatnom tužbom tužila Ankica Tuđman za klevetanje pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana u utorak je na Općinskom sudu izrekao sudac Mladen Žeravica. </p>
<p>Tužbu kojom je tražila 100.000 kuna Tuđman je podnijela zbog prikazivanja britanskog dokumentarnog filma novinara Johna Cooksona u središnjem dnevniku, te političkom magazinu »007«, a u kojem se za Tuđmana navodi da je pokrao Hrvatsku i prikrivao ratne zločine. </p>
<p>U obrazloženju presude kojem su nazočni bili samo odvjetnici tuženih, te predstavnici medija, sudac Žeravica je rekao kako ne stoje navodi iz privatne tužbe da je direktor Galić dao dozvolu za otkup filma, te da su ga Neda Ritz i Mirjana Rakić odobrile za prikazivanje. Također je napomenuo da je film u kojom su »iznesene neistine i dosta ozbiljne tvrdnje, na štetu Tuđmana« stvarno snimljen u Uredu predsjednika. No, tuženi ne mogu biti krivi za kazneno djelo klevete, jer oni i nisu autori priloga, već su ga samo prenijeli hrvatskoj javnosti, pri čemu nisu tvrdili da su navodi iz filma istiniti. »Samo su radili svoj novinarski posao, te sud smatra da javnost ima pravo znati za film koji je vidjela i britanska javnost, pa čak ako je to loše. A to je naveo i Igor Mirković kada je rekao: 'neka javnost sama prosudi'«. </p>
<p>Tko će snositi sudske troškove sud će odlučiti naknadno. Branitelji tuženih tražili su da sudske troškove snosi Ankica Tuđman. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Povećani kriminalitet ali i - sigurnost</p>
<p>ČAKOVEC, 18. prosinca</p>
<p> - Unatoč povećanju općeg kriminaliteta za 71 posto, osobito pak imovinskih delikata, sigurnosno se stanje u Međimurskoj županiji nije pogoršalo. Tako visok postotak povećanja govori o povećanoj otkrivačkoj djelatnosti policije, ali i o promjenama u metodologiji i kategorizaciji prijavljenih kaznenih djela.</p>
<p> To je na »godišnjoj kavi« s novinarima akreditiranima u PU međimurskoj u utorak rekao njezin načelnik Goran Cmrečak.</p>
<p>Otkrivačka je djelatnost na području PU međimurske na prošlogodišnjoj razini, makar je registriran visok postotni porast kriminaliteta. Cjelovito gledano, sigurnosno se stanje u najsjevernijoj hrvatskoj županiji ocjenjuje povoljnim. Na to, među ostalim, značajno utječe i osjetno smanjenje broja stranih državljana koji na 78 kilometara dugoj državnoj granici između Hrvatske i Slovenije na području Međimurja ilegalno prelaze sjevernim susjedima.</p>
<p>U prometnoj statistici, nažalost, imamo nepovoljne podatke, istaknuo je Goran Cmrečak. Ove je godine na međimurskim cestama život izgubilo 15 sudionika prometa, dakle imamo četiri smrtne žrtve više nego lani. Zbog toga je i dalje važno da mediji najavljuju i prate sve preventivne akcije kojima se nastoji povećati sigurnost cestovnog prometa. Načelnik Cmrečak zahvalio je akreditiranim novinarima i njihovim glasilima na podršci i suradnji tijekom godine koja je na izmaku.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kaznene prijave protiv dvojice mladih dilera</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Djelatnici Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke kriminalistički su obradili od 14. do 18. prosinca više osoba zbog preprodaje droge na ilegalnom zagrebačkom narkotržištu. Tom je prilikom zaplijenjeno ukupno 6,6 grama heroina, 256 grama hašiša te manja količina marihuane.</p>
<p>Prošlog su petka, naime, službenici Odjela kriminaliteta droga zaustavili Igora M. (24) koji je prilikom legitimiranja pokušao pobjeći svojim automobilom, ali je njegovo vozilo udarilo u parkirani kombi. Policajci su Igora zatim uspjeli zaustaviti te su pregledom kod njega pronađena tri paketića s ukupno 2,6 grama heroina te paketić sa 1,6 grama marihuane.</p>
<p>Provedena kriminalistička obrada pokazala je da su Igorovi dobavljači Zvonimir B. (22) i Mario Š. (22), koje je policija uhitila iste večeri. Kod je njih prilikom uhićenja pronađena plastična vrećica sa četiri grama heroina. Protiv Zvonimira B. i Marija Š. podnesene su kaznene prijave zbog preprodaje, dok je »kupac« Igor M. »zaradio« kaznenu prijavu zbog posjedovanja droge.</p>
<p>U noći s nedjelje na ponedjeljak službenici Osme policijske postaje uhitili su Mislava B. (25) i Ivana Š. (25) zbog sumnje da su se bavili preprodajom droge. Njih dvojicu policija je uhitila nakon kraće potjere automobilima u kasnim nedjeljnim satima. Osumnjičene je policijska ophodnja najprije primijetila u Novskoj ulici, gdje je Ivan Š. kroz prozor automobila pokušao odbaciti 253 grama hašiša, davši se potom u bijeg automobilom. Nakon kraće potjere njihov je automobil policija uspjela zaustaviti na Prisavlju te su Mislav i Ivan privedeni u postaju. Kasnije, pretragom Ivanova stana pronađena je manja količina marihuane i vaga za precizno mjerenje.</p>
<p>Protiv mladića podnesene su kaznene prijave zbog preprodaje droge, a u ponedjeljak su privedeni dežurnom istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nasmrt izboden nožem, obračun narkomana?</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - U ponedjeljak kasno navečer, u stanu Tvrtka G. (41) u Hatzeovoj ulici, ubijen je iz zasad neutvrđenih razloga Davor Ivančić (31), priopćila je u utorak zagrebačka policija.</p>
<p>U kraćem policijskom priopćenju dalje se kaže da je te večeri oko 23.30 sati u Tvrtkovu stanu Davorovo mrtvo tijelo pronašao Igor D. (21), koji je odmah o tome obavijestio policiju. Na mjesto događaja pristigla je ekipa za očevide i istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda, koji je ustvrdio da je smrt nastupila uslijed više ubodnih rana nožem koje su vidljive na tijelu.</p>
<p>Očevid u Tvrtkovu stanu u Hatzeovoj ulici potrajao je do jutarnjih sati u utorak te je započeta opsežna kriminalistička obrada kojom bi se tek trebao otkriti počinitelj i motivi ubojstva.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, posrijedi je narkomanski obračun. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nesretni slučaj, samoubojstvo ili ubojstvo?</p>
<p>OSIJEK, 18. prosinca</p>
<p> - Od teških ozljeda glave što ih je zadobio u petak navečer iz vatrenog oružja na još uvijek neutvrđen način, dvadeset petogodišnji Dejan Sabol preminuo je u ponedjeljak na Odjelu za intenzivnu njegu u osječkoj Kliničkoj bolnici.</p>
<p> Podsjetimo, kako je Vjesnik već pisao, prema neslužbenim informacijama doznali smo da je mladić kritične večeri bio sam u kući jer su njegovi roditelji, Stjepan i Ana Sabol, otputovali u Njemačku u posjet rodbini. Što se događalo u kući te noći, još je misterija. Naime, kako je Dejan u to vrijeme bio sam kod kuće, ne zna se o čemu je riječ - da li o pokušaju suicida, nesretnom slučaju pri neopreznom baratanju oružjem ili pak o nečemu trećemu. Nešto poslije nemilog događaja u kuću su ušli njegovi prijatelji koji su došli po nj da idu u večernji izlazak. Kada su ugledali Dejana kako nepomično leži na podu u lokvi krvi, odmah su o svemu obavijestili Hitnu pomoć i policiju. Ranjenom je mladiću iste večeri operativnim zahvatom izvađen metak iz glave, no nažalost, zbog teških ozljeda, nije mu bilo spasa. Nakon tri dana borbe za život Dejan je preminuo.</p>
<p> Od njegovih sumještana doznajemo kako je Dejan bio nezaposlen, no da je uvijek bio pristojan i vrijedan te da se nikada nije isticao nekakvim negativnostima. Iz PU osječko-baranjske potvrdili su nam da je kriminalistička obrada vezana za ovaj slučaj u tijeku te da će se na tijelu pokojnika obaviti obdukcija. Upravo zbog toga nisu htjeli davati nikakve podatke o tome da li je otkriven koji detalj koji bi ih doveo do odgovora što se dogodilo kobne noći u kući Sabol.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Suputnica svjedočila suprotno optužnici</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - U nastavku suđenja Davoru Bienenfeldu, kojega se tereti za izazivanje prometne nesreće, u utorak su na Općinskom sudu svoj iskaz dali medicinski vještak Dušan Zečević i svjedokinja Ivana Hodak. </p>
<p>Kako se navodi u optužnici Bienenfeld je 24. siječnja 2000. godine oko 14.10 sati upravljao osobnim automobilom »volvo c70«, registracije ZG 070-C, Gundulićvom ulicom u smjeru sjevera. </p>
<p>Kod križanja sa Žerjavićevom ulicom, lakomisleno smatrajući kako neće doći do štetnih posljedica, ušao je u spomenuto raskršće u trenutku kada je na semaforu za njegov smjer bilo upaljeno crveno svjetlo. U tom je trenutku prednjim lijevim dijelom naletio na osobni automobil, registracije ST 970-HL, kojim je upravljao Mario Šarušić. Od siline udara oba su se automobila zarotirala, pri čemu se »volvo« zanio i stražnjim dijelom udario u semafor, a splitsko vozilo najprije u metalni stupić, a potom i u ulaz zgrade kućnog broja 45.</p>
<p>Tom je prilikom Šarušić zadobio teške tjelesne ozljede. To je potvrdio i vještak Zečević istaknuvši kako je zadobio prijelom IV. kosti dlana lijeve šake s pomakom te razrezotinu gornje vjeđe desnog oka. Ozljede lijeve natkoljenice i nategnuće vratnog mišića vještak nije mogao objektivno utvrditi. </p>
<p>Svjedokinja Hodak, koja se nalazila u Bienenfeldovu vozilu, ispričala je tijek vožnje, s tim da je napomenula kako je »krajičkom oka« vidjela zeleno svjetlo na semaforu te kako je na njih naletio automobil iz Žerjavićeve. </p>
<p>Prometni vještak Srećko Hlišć svoj će iskaz i mišljenje dati kada se saslušaju svi svjedoci i očevici nesreće. Sljedeću raspravu sutkinja Renata Miličević zakazala je za 5. veljače 2002. godine. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Smrznuo se ispred vlastite kuće</p>
<p>ZADAR, 18. prosinca</p>
<p> - U Bruvnu kod Gračaca umro je od posljedica smrzavanja M. B. (54). U ponedjeljak ujutro oko 10 sati M. B. je pronađen mrtav ispred kuće u kojoj je živio sam. </p>
<p>Pronašla ga je susjeda, koja je odmah obavijestila policiju. Razlozi uslijed kojih je došlo do smrti od smrzavanja još nisu poznati, pa se istraga nastavlja, priopćeno je u utorak iz Policijske uprave zadarske. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Smanjen broj osiguravatelja automobila u Hrvatskoj</p>
<p>Šest osiguratelja motornih vozila drži 91 posto tržišta / Grawe izgubio 34.000 osiguranika Adria i Slavonija osiguranja zbog nesnalaženja na tržištu ili zbog strogog poštivanja prava na popuste? / Svaka peta kuna za policu zapravo odlazi na nove poreze i doprinose, a ne na osiguranje!</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Dok se lani u Hrvatskoj obaveznim i kasko osiguranjem automobila bavilo 17 osiguratelja, na kraju 2001. godine na tržištu ih je ostalo 14. Međutim, prema podacima o njihovu poslovanju u tri ovogodišnja tromjesečja, za tržište kao što je hrvatsko očito ih je i dalje previše. </p>
<p>Njihov broj je smanjen dijelom zbog spajanje Grawe Hrvatska s Adria i Slavonija osiguranjem te Jadranskog s Mediteran osiguranjem, ali i nakon što je splitska Alpina zbog nedostatnog temeljnog kapitala morala prestati s ugovaranjem ovih osiguranja.</p>
<p>Svi osiguravatelji zajedno u devet mjeseci ove godine vlasnicima motornih vozila za njihova obavezna osiguranja zaračunali su (što ne znači da su sve i naplatili) 1,24 milijarde kuna premije, što je 5,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Rast se uglavnom zahvaljuje tome što je ovo osiguranje u kolovozu poskupjelo pet posto. Pa ipak, gledano očima osiguratelja, rast premijskih prihoda bio je tek tri posto. Naime, u ovoj godini uvedeno je plaćanje po jedan posto doprinosa za zaštitu od požara i za MUP-ovu akciju povećanja sigurnosti u prometu. </p>
<p>Ako osiguratelji sljedeće godine čak i ne zatraže »pravo« poskupljenje, vozačima će, već od 1. siječnja, polica biti 15 posto skuplja, a još nije odlučeno hoće li se uvesti i doprinos za Crveni križ, ali sve ukazuje na to da hoće. Tako, kad zbrojimo novouvedeni porez i doprinose, vozači već gotovo svakom petom kunom police plaćaju za stvari koje nemaju nikakve veze s osiguranjem.</p>
<p>Prema najnovijim podacima o poslovanju osigurateljne branše, trećina svih premija koje se uplate u Hrvatskoj odlazi na obavezno osiguranje automobila. A na rang-ljestvici zaračunate bruto premije sada premoćno vodi šest osiguratelja koji drže čak 91 posto tržišta, što dovoljno govori o rasporedu snaga. </p>
<p>Iako je u devet mjeseci ove godine iznova izgubilo 1,5 posto udjela na tržištu ovih osiguranja, Croatia osiguranje i dalje je najjače. A poslije devet ovogodišnjih mjeseci već je svaka peta polica osiguranja od automobilske odgovornosti ugovorena u Eurohertzu, koji je povećao tržišni udjel za novih 1,4 posto. Ali, kad se zbroje udjeli Eurohertza i Jadranskog osiguranja koji, iako su međusobni tržišni konkurenti, pripadaju poslovnoj Grupi Agram, ispada da zajednički drže nešto više od 31 posto tržišta. Pritom treba ipak dodati da Jadransko osiguranje dio svojeg ubrzanog rasta zahvaljuje kupnji Mediteran osiguranja koje se pretežito bavilo automobilskim osiguranjima, a sada je kao ime nestalo s tržišta. </p>
<p>Četvrto i peto mjesto ravnopravno zauzimaju Allianz i Triglav (koji se do ove jeseni zvao Sava osiguranje), a razlika je samo u tome što je Allianz posljednjih godina bilježio snažan uzlazni trend dok je Triglav stagnirao. Osiguranje Zagreb se u osiguranje automobila uključilo tek nakon što je razvilo životna osiguranja (52 posto portfelja) pa se njihov položaj u sredini tablice može smatrati solidnim rezultatom. </p>
<p>U ovoj godini po prvi put ovim se osiguranjima bavi i Grawe Hrvatska, a statistika pokazuje da »Grazeri« nisu uspjeli zadržati portfelj koji su preuzeli kupnjom Adrije i Slavonije. Lani, kad su ta dva osiguratelja poslovala samostalno, zajedno su imala 54.500 polica obaveznog osiguranja motornih vozila, a u sklopu Grawea zadržalo ih se gotovo upola manje. Dok konkurenti kažu da se Grawe nije snašao na ovom dijelu tržišta, u Upravi tog osiguratelja tvrde da su žrtve vlastite poslovne politike kojom ne odobravaju nelegalne popuste na premiju. Iako u tome ima i nešto istine, teza je klimava jer teško je povjerovati da je čak 34.000 vozača došlo s lažiranim bonusom. </p>
<p>Statistički podaci o poslovanju osiguratelja s donjeg dijela ljestvice jasno pokazuju snažan uzlazni trend Sunca (u devet mjeseci dvostruko veća premija nego u cijeloj 2000. godini), solidno napredovanje Auruma, velik pad Kvarner Wiener Städtische i simboličnu tržišnu zastupljenost Uniqe. </p>
<p>Treba dodati da ova statistika, gledana površno, daje krivu sliku prosječnog vozačkog izdatka za osiguranje. Jer, ispalo bi da se po polici plaća u prosjeku samo nešto više od 1000 kuna i s tim, zapravo netočnim podatkom, najčešće mašu pobornici skupljeg osiguranja. Međutim, u taj su broj uključena i relativno jeftina osiguranja koja traju tek nekoliko dana i obavezna su uz probnu tablicu za novokupljeno vozilo. Kad se iz statistike izbaci oko 50.000 takvih polica ispada da je prosječni udar na vozački džep bitno veći i bez poreza koji nas tek očekuje. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Crkvenac najavljuje dolazak Daimler Chryslera</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Ministar financija Mato Crkvenac u utorak je istaknuo da glavni problemi u idućoj godini ostaju visoka nezaposlenost, spora pravna država i reforme, neefikasna administracija i birokratske blokade. </p>
<p>Vlada će u idućoj godini sigurno učiniti više, ocijenio je ministar financija, u rješavanju sadašnje tromosti, jalovosti i korumpiranosti pravosuđa i javnog sektora, kao i otkrivanju problema iz prošlosti.</p>
<p>Crkvenac je govoreći o pozitivnim gospodarskim rezultatima ostvarenim u ovoj godini naglasio da će osnovna inflacija krajem godine na godišnjoj razini biti 2,2 posto, da će se gospodarski rast nastaviti i u 2002. godini te da su devizne rezerve narasle na rekordnih 6,9 milijardi dolara. Crkvenac ističe da o stanju u gospodarstvu govori i podatak da su 1999. ukupni gubici gospodarstva bili 4,3 milijarde kuna veći od dobitaka, a da je godinu kasnije taj trend obrnut jer je ukupno ostvareno 2,1 milijardu kuna više dobitaka od gubitaka. Hrvatska ima, kaže Crkvenac, sve bolji međunarodni rejting koji će nam omogućiti da već u siječnju plasiramo 500 milijuna euroobveznica uz dosad najpovoljnije uvjete. Za Hrvatsku se sve više interesiraju i strani investitori, tvrdi Crkvenac, te najavljuje skori dolazak Daimler Chryslera s projektom koji je značajan za širu regiju. Ministar financija ocjenjuje da je kod realizacije tog projekta presudno bilo to što investitori u Hrvatskoj dobivaju istu kvalitetu proizvoda kao i u Austriji i Njemačkoj, s jeftinijom radnom snagom. </p>
<p>Pomoćnik ministra Jure Bajić istaknuo je da 150.000 fizičkih i pravnih osoba državi duguje po raznim osnovama 23 milijarde kuna. Prema podacima zadnjeg dana prošle godine, od ukupno 71.043 tvrtke, insolventno je bilo njih 46 posto, odnosno 32.737, a među blokiranima je čak 95 posto s nijednim ili do pet zaposlenih. On je kazao da je već stiglo 180 prijedloga pravnih osoba za rješenje duga na neki od predviđenih načina. Među dužnicima je i oko 900 zagrebačkih taksista i 900 zagrebačkih ugostitelja. Ministar financija potvrdio je da iz Ministarstva odlaze njegovi pomoćnici - Niko Raič i Branko Štulić, koje još treba formalno s dužnosti razriješiti Vlada.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dubrovačkim poduzetnicima kreditni potencijal od 28,3 milijuna kuna</p>
<p>DUBROVNIK, 18. prosinca</p>
<p> - Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje i predstavnici Raiffeisenbank Austria i Privredne banke Zagreb potpisali su u utorak u Dubrovniku ugovor o poslovnoj suradnji u Programu "Poduzetnik".</p>
<p> Tim je ugovorom poduzetnicima Županije osiguran kreditni potencijal od 28.360.000 kuna. </p>
<p>Riječ je o nastavku prošlogodišnjeg programa kreditiranja "Gruda snijega", danas pod boljim uvjetima i pod novim imenom "Poduzetnik", kojim Ministarstvo potiče razvoj maloga gospodarstva u cijeloj Hrvatskoj i omogućava povoljan pristup kapitalu.</p>
<p> Rok otplate je do 10 godina, kamatna stopa snižena je s lanjskih 8 na 7,5 posto, s tim da kamate za krajnjeg korisnika mogu biti i niže, ovisno o dodatnom angažmanu lokalne samouprave. </p>
<p>Najniži iznos kredita je 50.000 kuna, a maksimalni nije određen, što ovisi o procjeni kvalitete poduzetnika i njegovog projekta.</p>
<p> Na novinarski upit zašto nema Dubrovačke banke, budući se ranije ta novčarska kuća javljala u ulozi kreditora, župan Šprlje je odgovorio, među ostalim, da "sporazum nije prekinut" te da će "i dalje surađivati". Ministarstvo također zajedno sa županijama i gradovima potiče i osnivanje i razvoj poduzetničkih centara, inkubatora te poslovnih zona. </p>
<p>Tijekom ove godine odobreno je potpora za 60 zona, 28 poduzetničkih centara i 8 inkubatora, u ukupnom iznosu od 30 milijuna kuna. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji potporu od 75.000 kuna dobio je Dubrovački centar za poduzetništvo.</p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dubrovnik: 15 posto više turista nego lani</p>
<p>DUBROVNIK, 18. prosinca</p>
<p> - Na dubrovačkom je području dosad zabilježeno 1.083.000 noćenja, što je za 9000 više od planiranih, a za 15 posto više u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p> U ovom je času u Dubrovniku tri stotine gostiju, ili 10 posto više nego u isto vrijeme lani, a zahvaljujući ovogodišnjoj turističkoj sezoni Turistička zajednica grada Dubrovnika napokon je "konsolidirala svoja financijska pitanja", odnosno riješila se svih dugovanja. Istaknuto je to u utorak na redovnoj godišnjoj Skupštini TZ Grada Dubrovnika, tijekom koje je istaknuto i to kako je u ovoj turističkoj sezoni gradska TZ učinila veliki iskorak napokon se okrenuvši i otocima i Dubrovačkom primorju.</p>
<p> Predstavljen je i plan rada za 2002., s naglaskom na uvođenje reda u privatnom sektoru, a rečeno je i kako se očekuje za 8 posto više noćenja nego u 2001. </p>
<p>Uz ostalo, spomenut je i podatak o rastu zanimanja Europljana za Hrvatsku kao turističku destinaciju budući da, nakon terorističkih napada na SAD, opada zanimanje za putovanja u daleke destinacije. </p>
<p> Nakon sjednice u Gradskoj je kavani predstavljen zimski broj turističkog magazina "Dobrodošli u Dubrovnik", drugi po redu, koji na hrvatskom i engleskom jeziku donosi obilje dobroga štiva o božićnim i novogodišnjim običajima u Dubrovniku, ali i niz drugih tekstova iz područja turizma, kulture i športa.</p>
<p> Časopis izlazi u nakladi TZ Grada Dubrovnika, a glavni je urednik Nikša Bender, dugogodišnji priznati turistički djelatnik koji je ovom prigodom nominiran za nagradu Grada Dubrovnika, što se svake godine dodjeljuje povodom Feste Svetoga Vlaha.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dynegyju smanjen ulagački rejting </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Dynegy, kompanija koja je trebala postati Enronov spasitelj, proteklih se dana našla u neprilikama koje bi mogle rezultirati problemima u otplaćivanju dugova. Uprava kompanije stoga je u ponedjeljak objavila program restrukturiranja kojim će se prikupiti 1,25 milijardi dolara. </p>
<p>Ti su događaji, međutim, donijeli novi potres tržištima, koja još nisu uspjela doći do daha nakon Enronovog kolapsa, te su Dynegyjeve dionice u ponedjeljak izgubile 13 posto spustivši se na 21,70 USD, pošto im je protekloga tjedna vrijednost pala ukupno 21,9 posto. </p>
<p>Nakon nekoliko upozorenja zbog opasnog pada cijena Dynegyjevih dionica nakon Enronovog stečaja, agencija Moody's u petak je smanjila Dynegyjev kreditni rejting na najnižu kategoriju na kojem kompanija još ima ulagački status. Međutim, Moody's je upozorio da će i dalje nastaviti pažljivo promatrati situaciju u kompaniji te da bi vrlo lako moglo doći do novog smanjenja.</p>
<p>Ponovno smanjenje kreditnog rejtinga značilo bi da Dynegy dobiva takozvani junk status na kojem se više ne preporuča ulaganje u papire kompanije. U tom slučaju Dynegy bi bio prisiljen ranije otplatiti veliki dio svojih obveznica odnosno ulagačima kao garanciju ponuditi milijune dolara vrijednu imovinu.</p>
<p>Dynegy je stoga pripremio plan kojim bi osigurao, uz 900 milijuna dolara gotovog novca što mu, kažu glasnogovornici, stoji na raspolaganju, još 1,25 milijardi dolara. Prodaja sporedne odnosno neprofitabilne imovine donijet će 375 milijuna, smanjenjem potrošnje uštedjet će se jednaki iznos, dok se preostalih 500 milijuna planira namaknuti izdavanjem novih dionica sljedeće godine. No, zbog povećanja broja dionica Dynegyjeva zarada sljedeće će godine biti oko 10 posto manja nego što predviđaju analitičari: 2,30-2,35 USD po dionici umjesto 2,50-2,60 dolara.</p>
<p>Najnoviji problemi u sektoru - Dynegyjevo smanjenje kreditnog rejtinga, ali i ozbiljne poteškoće kalifornijskog proizvođača električne energije Calpinea tijekom proteklih desetak dana - uzrokovali su pad cijena dionica mnogih njihovih konkurenata. Tako su, na primjer, dionice Miranta, još jednog proizvođača električne energije, vlasnika elektrana po čitavom svijetu, u ponedjeljak pale 15 posto nakon što su protekloga tjedna izgubile ukupno 40,5 posto, a pad cijena dionica zabilježila je i kompanija za električnu energiju i plin El Paso.</p>
<p>Moody's je u petak smanjio i kreditni rejting Calpinea, koji je zajedno s Dynegyjem među najvećim distributerima i trgovcima električne energije u SAD-u. Dvije su se kompanije pokazale vrlo podložne sumnjama tržišta da će kolaps Enrona za sobom povući i cijeli energetski sektor. </p>
<p> Enronov bi kolaps na duge staze mogao uzrokovati i nedostatak električne energije u nekim američkim državama, prije svega u New Yorku, Kaliforniji i na Floridi. Naime, brojne američke kompanije sektora, uključujući Dynegy i Calpine, odustale su od planirane izgradnje većeg broja elektrana. Iako mnogi strahuju i od prezasićenosti tržišta električne energije, na duge staze to bi moglo uzrokovati redukcije kakve su pogodile Kaliforniju početkom ove godine. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Burze: Indeksi bez veće promjene</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Kretanja na europskim burzama dionica u utorak su bila mješovita, a trendove su određivala kompanijska izvješća. Analitičari očekuju da će predstojećih dana doći do uobičajenog prednovogodišnjeg rasta cijena, no pomaci indeksa, unatoč značajnim promjenama kod pojedinih europskih blue chipova, nisu bili značajni.</p>
<p>Značajan pad zabilježen je u osiguravajućem sektoru nakon što je francuska grupacija AXA najavila da će ostvariti 1,2 milijarde eura operativne dobiti ove godine, što je 53 posto manje nego lani. AXA, čije su dionice na vrijednosti izgubile čak 7,5 posto, također je objavila da su odštete koje će morati isplatiti zbog terorističkog napada na SAD dosegle 600 milijuna US dolara.</p>
<p>Do ranog poslijepodenva londonski benchmark FTSE 100 porastao je 0,54 posto na 5163,9 bodova, slično kao i DAX koji je dobio 0,35 posto dosegavši 5085,75 bodova. Pariški CAC 40 je pak na 4481,83 boda bio 0,07 posto niži nego u ponedjeljak, dok je milanski MIB30 pao 0,28 posto na 31.941 bod. Međutim, indeksi europskih blue chipova su rasli: FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,28 odnosno 0,14 posto.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice najavljivali su rast cijena, nastavljajući prednovogodišnji rast započet u ponedjeljak kad je Dow Jones dobio 0,82 posto dosegavši 9891,97 bodova. S 500 je dobio 1 posto porastavši na 1134,36 bodova, dok je Nasdaq Composite na 1987,45 bodova bio čak 1,76 posto viši. Tokyjski benchmark Nikkei 225 se djelomično oporavio od pada zabilježenog u ponedjeljak, porastavši 1,05 posto na 10,432,17 bodova. Na ostalim azijskim burzama kretanja su također bila mješovita.</p>
<p>U Europi su zbog loših vijesti iz AXA-e pale dionice Allianza, koji je izgubio 0,4 posto; Zürich Financiala, 2,7 posto, te ING Groepa i Aegona čije su dionice pale 1,8 odnosno 1,6 posto. Vodeća švicarska banka UBS izgubila je 4,7 posto zbog ostavke Luqmana Arnolda na mjesto dopredsjednika nakon svađe s predsjednikom odbora Marcelom Ospelom.</p>
<p>Rast su zabilježila vodeća imena tehnološkog sektora, a njemačka softverska kuća SAP dobila je čak 4,2 posto. Nizozemski Philips je dobio 2,2 posto, Alcatel 1,92, a Siemens 1,3 posto. Pad od 4 posto je pak zabilježio njemački proizvođač čipova Infineon nakon što je objavljeno da je propalo planirano pokretanje zajedničke podružnice s Toshibom. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>U Rijeci prosvjedovalo 2000 Ininih radnika, u sisačkoj rafineriji blokirani ulazi </p>
<p>Za vrijeme štrajka obustavljena je otprema i doprema nafte i derivata / Ako se štrajk pokaže neuspješnim, radnici će ga ponoviti 15. siječnja u trajanju od 24 sata, a ne ispune li se zahtjevi ni tada uslijedit će neograničeni štrajk, istaknuo je povjerenik EKN-a Boris Majetić / Direktor sisačke rafinerije Boris Čavrak tvrdi da je štrajk nelegalan i poduzet će »sve zakonske mjere protiv narušavanja procesa rada i proizvodnje«</p>
<p>RIJEKA/SISAK, 18. prosinca</p>
<p> - Oko 2000 radnika, članova Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN) i SING-a riječke Rafinerije nafte Ina i Maziva osmosatnim štrajkom upozorenja izrazilo je u utorak nezadovoljstvo nepotpisivanjem kolektivnog ugovora i predloženim modelom restrukturiranja poduzeća.</p>
<p>Za vrijeme štrajka obustavljena je otprema i doprema nafte i derivata, te su i mnoge od 200 cisterni, koliko ih se dnevno puni u Rafineriji, ostale u krugu i pred ulazom u Rafineriju. Dolazak na radno mjesto bio je dopušten samo radnicima, a radila su postrojenja koja se ne mogu zaustaviti za osam sati. </p>
<p>Povjerenik EKN-a Boris Majetić, izjavio je da Uprava namjerava iz sustava Ine izdvojiti Službu tehničkog servisa i osnovati društvo s ograničenom odgovornošću u svom vlasništvu i koje bi samostalno konkuriralo na tržištu. U Službi koja se bavi održavanjem i tehničkim remontom postrojenja zaposleno je 1500 radnika, od kojih 19 posto sa smanjenom radnom sposobnošću. Stoga Sindikat upozorava da su namjere poslovodstva neostvarive, jer će već u veljači i ožujku iduće godine plaće zaposlenih u novoosnovanoj tvrtki biti upitne. Izdvajanje Službe bilo bi moguće, dodaje Majetić, jedino uz postojanje kolektivnog ugovora.</p>
<p>Ako se štrajk pokaže neuspješnim, radnici će ga ponoviti, istaknuo je Majetić, 15. siječnja u trajanju od 24 sata, a ne ispune li se njihovi zahtjevi ni tada, onda će uslijediti neograničeni štrajk.</p>
<p>U uredu za odnose s javnošću riječke Rafinerije, od Marija Draguna doznajemo kako Uprava smatra da štrajk nema opravdanja, jer je pregovaranje o kolektivnom ugovoru odgođeno po naputku Vlade, dok se ne sklopi sporazum sa sindikatima javnih službi.</p>
<p>Uprava tvrdi da se Izjavom o osnivanju Sektora tehničkih servisa kao zasebne tvrtke obvezala da će u pet godina osigurati da to poduzeće bude glavni izvođač radova unutar Ine. Dragun kaže da se restrukturiranje Ine obavlja uz preporuku financijskih stručnjaka koje je angažirala Vlada, te da se provodi kako bi se Ina pripremila za privatizaciju i što uspješnije nosila s izazovima tržišta. </p>
<p>Ni regresa ni božićnice </p>
<p>»Ozbiljno smo shvatili prijetnju sindikata o blokadi rafinerija u Rijeci i Sisku, ali smo se za to i pripremili, pa se to na tržištu neće osjetiti«, rekao je Dragun. </p>
<p>Svih pet ulaza u Ininu rafineriju nafte u Sisku blokirali su u utorak ujutro članovi podružnice Sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN). Na svakom od ulaza dežura pedesetak do stotinjak štrajkaša koji ne dopuštaju otpremu gotovih proizvoda iz rafinerije, niti primanje sirovina u rafineriju. U rafineriji je održan prosvjedni skup kojem je nazočilo oko 700 radnika.</p>
<p>Glavni povjerenik podružnice Sindikata EKN-a i predsjednik Štrajkaškog odbora Željko Jurašinović, istaknuo je da radnici nisu dobili božićnice ni regres, a najavljuje se smanjivanja plaća za deset posto. I on je kazao da Uprava ne priznaje prava iz sadašnjega kolektivnog ugovora i odbija pristupiti pregovorima za potpisivanje ugovora za iduću godinu. »Štrajk je upozorenje Upravi da ne može restrukturirati poduzeće na štetu radnika i njihovih stečenih prava. Ako Uprava ne prihvati sindikalne zahtjeve, spremni smo i na organiziranje općeg štrajka«, upozorio je. </p>
<p>Direktor sisačke rafinerije Boris Čavrak pismeno je obavijestio Štrajkaški odbor da je štrajk nelegalan, pa će »poduzeti sve zakonske mjere protiv narušavanja procesa rada i proizvodnje«.</p>
<p>Hitna obustava štrajka</p>
<p>Oko 12 sati pred ulaz je stiglo dvadesetak cisterni, kojima štrajkaši nisu dopustili ulaz u tvornički krug. Tim povodom direktor Čavrak tražio je hitnu obustavu štrajka, pa su počeli pregovori direktora i predstavnika Štrajkaškog odbora.</p>
<p>Ljiljana Pandža i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HAZU pozvala akademije u svijetu da pomognu u razminiranju</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) uputila je u utorak apel akademijama i institucijama s kojima surađuje u svijetu da preko svojih vlada, financijskih i humanitarnih institucija, zaklada te tehnologijom i stručnjacima pomognu Hrvatskoj u razminiranju. </p>
<p>Apel je upućen nakon sjednice znanstvenog Vijeća za mir i prava čovjeka HAZU-a. </p>
<p> Zagađenost minama u Hrvatskoj je težak humanitarni problem, ali i kočnica razvoju i povratku iseljenih i prognanih, rečeno je na sjednici Vijeća.</p>
<p> Najvećim je problemom označen nedostatak novca: do 2010. potrebno je više od 9,5 milijardi kuna. </p>
<p>Upoznavši akademike s problemom mina zaostalih nakon Domovinskog rata, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiravanje Damir Goršeta rekao je da je na oko 4000 četvornih kilometara sumnjive površine oko milijun mina. Samo za 250 tisuća mina znamo gdje su dok za ostale nemamo podatke jer su postavljene bez vojne logike i nasumce, a mnogo je i opasnih tzv. »mina iznenađenja«. </p>
<p> Naveo je da je od 1991. do danas u minskim nesrećama smrtno stradalo 419 osoba. Među njima su i 44 pirotehničara. Teško su ozlijeđene 1056, a lakše 302 osobe. </p>
<p> Naveo je da je od 1997. sumnjiva površina smanjena sa 13 tisuća četvornih kilometara na sadašnjih četiri tisuće, a da se smatra da je doista minirano oko 500 četvornih kilometara.</p>
<p> Na upit nazočnih akademika o pomoći iz SRJ što se tiče dokumentacije o postavljenim minama Goršeta je rekao da je dostavljeno oko 200 zapisnika o minskim poljima te da se očekuju još neki. </p>
<p>Pohvalio je suradnju s nevladinim organizacijama posebice s povratničkim udrugama rekavši da se u proces razminiravnja uključuju i izbjegli Srbi koji se vraćaju u Hrvatsku, oni isti koji su postavljali minska polja.</p>
<p> Inače, na sjednici Vijeća za mir i ljudska prava HAZU-a bilo je riječi i o položaju manjina u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na prava talijanke manjine. Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin zauzeo se za odnos hrvatske vlasti prema talijanskoj i drugim manjinama koji se neće bazirati na reciprocitetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Ako se pokaže da invalidnine nisu dovoljne, moglo bi doći do korekcije«</p>
<p>Dobro je da se najteži invalidi okupe jer su do sada politiku njihove »zaštite« provodili ljudi čije je djelovanje bilo obilježeno političkim razlozima, tvrdi Pančić/ Hvidri novac iz proračuna tek nakon financijskog izvješća </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić pozdravio je u utorak, u kraćem razgovoru s novinarima, održavanje konvencije najtežih invalida Domovinskog rata, zakazane za srijedu, kao i izbor novog rukovodstva Hvidre.</p>
<p>»Dobro je da se najteži invalidi okupe jer su do sada politiku njihove 'zaštite' provodili ljudi čije je djelovanje bilo obilježeno političkim razlozima«, smatra Pančić. Radilo se, kaže, uglavnom o ljudima s nižim postotkom invaliditeta, koji su imali dovoljno vremena za »igre i igrice«. Na konvenciji koju je inicirao Petar Janjić, moglo bi biti političkih naglasaka, no Pančić vjeruje da će ona predstavljati napredak.</p>
<p>»Umjesto o perifernim pitanjima - o pravu na povlašteni uvoz automobila ili o građanskoj obvezi plaćanja poreza - sada razgovaramo o ključnom pitanju: koliko je novca potrebno za život najtežih stradalnika«, rekao je ministar. Ako se pokaže da invalidnine nisu dovoljne, moglo bi doći do njihove korekcije, no dnevnoj politici, kaže Pančić, u tome jednostavno nije mjesto.</p>
<p>»Jednoj kategoriji ljudi bila je, primjerice, bitna prednost pri dobivanju poslova na natječajima. To najčešće nisu bili stopostotni invalidi već oni sa 20, 30 posto invaliditeta«, podsjetio je Pančić. »Takvih«, dodaje, »nije bilo previše, no bili su prilično glasni, pa se uzalud potrošilo dvije godine na periferne rasprave«.</p>
<p>Promjenu rukovodstva Hvidre Pančić je nazvao bitnim iskorakom, a novog predsjednika Damira Varaždinca smatra korektnom osobom koja bi mogla biti spremna na razgovor. Stoga vjeruje, kako je rekao, da bi Hvidra i Ministarstvo mogli uspješno surađivati.</p>
<p>Govoreći o razlozima zbog kojih je Hvidra tijekom ove godine dobila samo 20 posto predviđenih proračunskih sredstava, Pančić je upozorio kako braniteljske udruge moraju dostaviti financijska izvješća, a tek nakon toga mogu dobiti novac. Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine nisu ispravljene sve nepravilnosti, no danas je trošenje novca daleko transparentnije nego prije. Na »crnoj listi« nije samo Hvidra, nego i neke udruge za koje se govorilo kako imaju bezuvjetnu podršku ministra, dodao je.</p>
<p>»Možda Liović više ne odgovara Hvidrinom nalogodavcu«</p>
<p>Ministar Pančić osvrnuo se na izjavu bivšeg predsjednika Hvidre Marinka Liovića o tome kako se nije želio ponovo kandidirati zbog prijetnji koje su kulminirale u telefonskom razgovoru s Pančićevim zamjenikom Josipom Vdovićem. Liović je, naime, uoči izbornog sabora Hvidre, kazao da odlazi nakon Vdovićevih prijetnji da Hvidra neće dobiti novac od Ministarstva sve dok joj je Liović na čelu.</p>
<p>»Poziva iz Ministarstva nije bilo, no možda se Liović odbio ponovo kandidirati nakon telefonskog razgovora s istim onim nalogodavcem koji je Hvidrom upravljao u posljednje vrijeme«, poručio je Pančić. Dodao je kako ne treba odbaciti ni mogućnost da dio ljudi iz jedne političke stranke smatra da Liović više ne zadovoljava njihove kriterije. Na upit o kojoj se osobi - nalogodavcu, odnosno političkoj stranci - radi, Pančić je odgovorio da je riječ o bivšoj vladajućoj stranci, te dodao kako čitateljima ostavlja da slobodno zaključe tko bi onda bio nalogodavac.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ključni svjedok optužbe promijenio iskaz</p>
<p>Svjedok Tihomir Vagner kazao je da je u srpnju ove godine teretio optužene zato što mu je zaprijetio nepoznat muškarac/ Četvoricu optuženika sada više ni jedan svjedok ne dovodi u vezu s odvođenjem sedmorice ratnih zarobljenika i njihovim streljanjem </p>
<p>BJELOVAR, 18. prosinca</p>
<p> - Iskaz dan u srpnju ove godine koji tereti Luku Markešića, Zorana Marasa, Zdenka Radića i Ivana Orlovića na trećem ročištu promijenio je dosad ključni svjedok optužbe Tihomir Vagner. </p>
<p>Pod predsjedanjem suca Božidara Iverca, četvoricu optuženu za ratni zločin sada više ni jedan svjedok ne dovodi u vezu s odvođenjem sedmorice ratnih zarobljenika te njihovim streljanjem. Na pitanje zašto je promijenio iskaz, svjedok Tihomir Vagner rekao je da su mu prije srpanjskog iskaza prijetili. </p>
<p>Prema njegovim riječima, kritičnog je dana primio dežurstvo u večernjim satima, te mu je Luka Markešić, koji je bio njegov šef, rekao da će biti odvođenja zarobljenika na obavijesne razgovore. U tome, kazao je, nije bilo ničega čudnog. Zarobljenike se odvodilo i vraćalo, a Vagner je ključ zatvora izdavao osobama, ne ispitujući ih koga i kamo odvode. Nakon ponoći, Vagner je, kao voditelj smjene, obaviješten o ranjenoj osobi koja je stigla do punkta u Narti. Prema onome što mu je dojavljeno, ta osoba nije bila u stanju razgovijetno govoriti. Vagner je naredio osiguravanje mjesta događaja do jutra, jer je na snazi bila odredba da se uviđaji ne rade noću. </p>
<p>»Oni koji su bili na terenu javili su da je pronađeno nekoliko leševa. Odmah sam obavijestio Luku Markešića koji se javio na svoj kućni telefon. Nešto kasnije odveden sam na ispitivanje u Koprivnicu, gdje su me tri dana držali zatvorenog u kancelarijama. Stavljali su me na poligraf i sugerirali mi da kažem neka imena. Nakon dva dana pojavili su se Josip Hajdinjak, tada načelnik Policijske uprave u Bjelovaru, i Mile Ćuk, te sam dan kasnije pušten. Rečeno mi je da su Vekić i Manolić sve izgladili kod Tuđmana. </p>
<p>Ponovo sam pozvan u srpnju 2000. i tada sam, kao i prvi put, rekao da ništa ne znam. Počela su mi stizati prijeteća pisma od kojih sam prva dva bacio, a ostalih osam predao policiji. No nije bilo nikakvih postupanja u vezi s tim prijetnjama«, kazao je svjedok. </p>
<p>»U srpnju 2001. su me nazvali na mobitel i rekli da moram primiti neki poziv za razgovor. U tom trenutku nalazio sam se u Zagrebu, a nešto kasnije primio sam poziv nepoznate osobe, koja je tražila da se sastanemo pri mom povratku u nekom kafiću u Žabnom. Pristao sam i stao u Žabnu, gdje mi je pristupio nepoznat muškarac koji mi je rekao kako bi mi bilo bolje da sutra u razgovoru spomenem četvoricu koja su sada optužena. Tada mi je spomenuo slučaj koji inače vodi Općinski sud u Bjelovaru u vezi s mojim 18-mjesečnim djetetom čija je noga slomljena na dva mjesta dok ga je čuvala dadilja. Ta osoba mi je rekla da ubuduće to ne mora biti slučajno. Iste večeri, pred ulazom u svoju kuću, nakon što je netko pozvonio, našao sam plinsku bocu. Iskaz kakav je neznanac zatražio od mene, sljedećeg sam dana zaista izrekao, jer sam bio u paničnom strahu«, rekao je Vagner. </p>
<p>U utorak je saslušano još šest svjedoka od kojih većina ništa ne zna o slučaju strijeljanja ratnih zapovjednika, a svjedoci Hamdija Mašinović i Josip Trogrlić rekli su da optuženi Radić, Maras i Orlović koji su u kritično vrijeme bili pripadnici jedinice Specijalne nisu mogli sudjelovati u tome, jer nisu mogli napustiti svoju jedinicu bez njihova dopuštenja. Specijalna jedinica policije I. i II. satnija nalazili su se na Kamenitovcu udaljenom 11 kilometara, te u Kukavici udaljenoj 25 kilometara od Bjelovara. </p>
<p>Sudac Iverac novo je ročište zakazao za srijedu ujutro.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Međimurski Romi: Nema segregacije, potrebna integracija</p>
<p>ČAKOVEC, 18. prosinca</p>
<p> - Prejake su i neutemeljene tvrdnje o segregaciji Roma u Međimurju, ali potrebno je više poraditi na integraciji. To je na sastanku o problemima Roma, održanom u utorak u Županijskoj vijećnici, rekao Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Međimurja i predstavnik romskog naselja Lončarevo. On je više puta ukazao da dio razmirica, pa i otpora integracijskim mjerama i socijalizaciji Roma dolaze upravo iz same romske zajednice i međusobno netrpeljivih udruga. </p>
<p>Predsjednik Mjesnog odbora romskog naselja u Pribislavcu kod Čakovca Željko Balog pak, rekao je da bi predsjednik HHO-a Žarko Puhovski trebao doći na nekoliko dana u romsko naselje Škarje, spavati u kolibi pa onda reći kako slati djecu u školu. »Nama ne trebaju posebne romske škole, već državi treba sugerirati da izdvoji novac za prehranu djece i nabavu knjiga«, rekao je. Segregaciju Roma u međimurskim školama opovrgao je i Zvonko Kalanjoš, Rom koji radi kao pomagač u nastavi na područnoj školi u Strelcu. </p>
<p>Zamjenik međimurskog župana Dragutin Lesar uvodno je rekao da će se već za nekoliko dana raspisati natječaj za geodetsko snimanje prvih nekoliko romskih naselja, kako bi se nakon toga izradio plan njihova uređenja. Rekao je da je za Rome u Međimurju u ovoj godini izravno ili posredno izdvojeno 23 milijuna kuna te da je upravo u utorak iz Kabineta premijera Ivice Račana došao poziv da se dostavi program osposobljavanja nadarene romske djece za obrazovanje za prosvjetna, odgojna, zdravstvena i socijalna zanimanja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Nismo zadovoljni sporazumom o NE Krško«</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Potpisivanje sporazuma o NE Krško najavljeno je za srijedu, a mi nismo zadovoljni nama dostupnom verzijom, jer nisu kategorizirane sve vrste otpada i načini njihova zbrinjavanja, istaknuo je u utorak na susretu s novinarima ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević.</p>
<p>Ako unatoč tome sporazum bude potpisan, postoji nekoliko varijanti zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz nuklearke. Jedna je, kazao je, izvoz, a druga da svaka zemlja suvlasnica elektrane preuzme polovicu otpada. Prema Kovačevićevim riječima, zasad se ne može reći koliko će zbrinjavanje radioaktivnog otpada povećati cijenu struje iz elektrane jer predloženi tekst sporazuma nije toliko detaljan.</p>
<p>Podsjećajući na najvažnije aktivnosti Ministarstva u ovoj godini, Božo Kovačević istaknuo je da je zahvaljujući kampanji protiv bespravne gradnje znatno povećan broj zahtjeva za građevne dozvole - u prosjeku oko 20 posto, u Zagrebu oko 40 posto, a u nekim županijama i više od 50 posto. Najavio je da će Ministarstvo u 2002. svakoj općini dostaviti popis bespravnih gradnji, a općine će u skladu sa svojim prostornim planovima odlučiti što će rušiti, a što neće. </p>
<p> Ministar Kovačević najavio je da neće odustati od zakona o zabrani prodaje proizvoda s genetski modificiranim organizmima (GMO) jer na to obvezuje i zaključak Sabora. »Nismo protiv razvoja znanosti i korištenja GMO-a u medicini, ali njegovo korištenje u hrani može rezultirati, npr. pojavom alergija i drugim neželjenim posljedicama. Svjesni smo da takav zakon može potaknuti raspravu o obvezama Hrvatske prema WTO-u, ali naši pravnici tvrde da ih takvom zabranom ne bismo kršili«, naglasio je Božo Kovačević.</p>
<p>Najavio je da će za provedbu Strategije zaštite okoliša u narednih 10 godina trebati oko 10 milijardi dolara. Ali od toga će samo manji dio novca trebati osigurati u državnom proračunu, dok će veći dio morati osigurati jedinice lokalne samouprave i tvrtke-zagađivači.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pavletić: Hrvatsko proljeće značilo je drugi narodni preporod</p>
<p>Šentija: Poraz u Karađorđevu u prosincu 1971. godine bio je dugoročno plodonosniji za gubitnike, nego za pobjednike / Čičak: Ako je rušenje Savkine garniture jedini rezultat studentskog štrajka, onda je to njegov najveći uspjeh, jer se time pokazalo da u Jugoslaviji nema uvjeta za demokraciju / Marko Veselica: Obje Jugoslavije bile su razarači svih plodonosnih hrvatskih težnji</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - »Izgubili smo bitku, ali srce izgubili nismo«, rekao je Josip Šentija, citirajući Torquata Tassa, na dvodnevnom znanstvenom skupu »Hrvatsko proljeće«, koji je u utorak počeo u Zagrebu. Za Šentiju je poraz u Karađorđevu u prosincu 1971. godine bio dugoročno plodonosniji za gubitnike, nego za pobjednike, a za zbivanja 1971. godine bio je »presudan svjetski moment, jer Hrvatska je bila nesamostalna u zemlji na razdjelnici između Sovjetskog Saveza i SAD-a«.</p>
<p>Za studentskog vođu iz 1971. Ivana Zvonimira Čička, upravo je studentski štrajk prijeporni trenutak, koji se vuče do danas. Otkrivanje spomen-ploče studentskom štrajku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u ponedjeljak, Čičak je ocijenio kao uvredu i sramotu za štrajk zato što je spomen-ploču otkrila Savka Dabčević-Kučar, »a ona je tada bila na čelu antištrajkaškog pokreta«.</p>
<p>»Ako je rušenje Savkine garniture jedini rezultat studentskog štrajka, onda je to njegov najveći uspjeh, jer se time pokazalo da u Jugoslaviji nema uvjeta za demokraciju«, rekao je Čičak.</p>
<p>Važno je, konačno, otvoriti temu o Hrvatskom proljeću sa stajališta povijesne znanosti. Dr. Marijan Maticka, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kazao je da »nije točno da na Odsjeku za povijest nije rečena ni jedna riječ o '71.«. Naime, do sada je izrađeno nekoliko diplomskih radova o toj temi, a ubuduće se mogu očekivati i magisteriji i doktorati.</p>
<p>Za Marka Veselicu, Hrvatsko je proljeće bio pokušaj izlaska iz »škara velikih sila«. Obje Jugoslavije, Veselica je ocijenio kao razarače svih plodonosnih hrvatskih težnji.</p>
<p>Akademik Vlatko Pavletić govorio je o žarištima pokreta. Osim vodstva SK oko Savke i Mike Tripala, Matice hrvatske i studenata, spomenuo je i hrvatske književnike, Katoličku crkvu, estradu i sport kao važne činitelje u stvaranju nacionalnog pokreta. Akademik Pavletić smatra da je riječ o drugom hrvatskom narodnom preporodu, koji je počeo Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine, a završio u Karađorđevu 1971.</p>
<p>Rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Branko Jeren istaknuo je da se i danas najvažnije odluke donose bez argumenata, a mnogi onodobni procesi slični su današnjima. </p>
<p>Na skupu se okupilo 130 sudionika događaja iz 1971. i brojnih povjesničara. Organizatori toga znanstvenog skupa su Društvo za hrvatsku povjesnicu, Školska knjiga, Hrvatski institut za povijest, zagrebački Filozofski fakultet - Odsjek za povijest te Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«. Skup završava radom u srijedu, a održava se u velikoj dvorani Školske knjige.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Plevnik: Kaos označava stvaranje svijeta</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Kad se za nečije djelo kaže da može poslužiti kao »priručnik za sve koji se bave politikom« ili autora usporede s Thomasom Friedmanom, kolumnistom The New York Timesa, Jimom Hoaglandom, kolumnistom The Washington Posta ili Andreom Fontaineom, kolumnistom Le Mondea, onda je predstavljanje tako hvaljene knjige isto tako hvaljenog pisca jamačno važan društveni događaj. U utorak je u Zagrebu takvom niskom komplimenata obasut Danko Plevnik, čiju su novu knjigu »Kaos hegemonije« u Novinarskom domu predstavili Slaven Letica, Zdravko Mršić i Tomislav Sunić.</p>
<p>Letica je ustvrdio da Plevnikova knjiga, koja je skup objavljenih kolumni u Slobodnoj Dalmaciji od 1987. do konca 2001. godine, razbija jedan od uvriježenih mitova u hrvatskom novinarstvu prema kojemu »Hrvati znaju pisati o sportu i kulturi, nešto manje o unutarnoj politici, ali nikako o međunarodnim odnosima«. Mršić je primijetio da Plevnik neprestano svojim tekstovima »zaviruje u budućnost«, pa mu se nerijetko događa »ostvarivanje političkih prognoza«. Sunić je zaključio da se u Plevnikovoj knjizi kroz sve tekstove provlači jedna nit - »američki hegemonizam«, na što je autor dodao da ga je posebno zanimala hegemonija u međunarodnim odnosima, »posebice njena projekcija putem koercitivne diplomacije«. Plevnik je zato posebno zahvalio bivšem hrvatskom diplomatu u Washingtonu Marijanu Gubiću, koji mu je predložio da pokuša pojam »prisiljavajuće diplomacije« što više približiti originalnom nazivu (»coercive diplomacy«), tako da se vrati njegovu latinskom korijenu.</p>
<p>Plevnik je, aludirajući na naziv knjige, dodao da je izbor optimističan, jer »kaos je mitološki pojam koji označava stvaranje svijeta«. No, zaključio je, »kaos je nemilosrdno zrcalo u kojem se nitko ne želi ogledati«.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Linić i Bebić na ročištu u veljači</p>
<p>RIJEKA, 18. prosinca</p>
<p> - Iako je već najavljeno da na Općinskom sudu u Rijeci u utorak neće biti ročišta u sudskom sporu između tuženika Vladimira Bebića, čelnika Trećeg hrvatskog bloka, i tužitelja Slavka Linića, potpredsjednika Vlade, zbog službene spriječenosti Bebićevih odvjetnika Milenka Škrleca i Ljube Kostića, obojica su se u utorak u zakazano vrijeme pojavila na sudu.</p>
<p>Linić je kratko izjavio novinarima da je došao na sud i da ne želi ništa komentirati. Bebić je pak ponovio da nije kriv, da su njegovi odvjetnici zatražili odgodu ročišta zbog drugih rasprava te ustvrdio da je riječ o političkom slučaju, koji će građane Hrvatske polarizirati na »bebićevce« i »liničevce«. Sutkinja Lela Mahić je novo ročište zakazala za 12. veljače 2002. godine. Naime, Linić je tužio Bebića zbog članka u jednim novinama u kojem je »bombarder s Kvarnera« optužio Linića da je zajedno s Fižulićem, Vrhovnikom i Franolićem uzrokovao propast riječkoga gospodarstva. Kao naknadu za klevetu, Linić traži od Bebića 101.000 kuna, a protiv njega vodi i odvojenu građansku parnicu. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nekim nastavnicima plaća u prosincu veća i 2000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Nastavnicima iz 54 škole, čiji su zaposlenici sindikalno organizirani u Sindikatu »Preporod«, s plaćom u prosincu isplaćena je i razlika nastala isplatom osnovne a ne prosječne tromjesečne plaće u vrijeme korištenja godišnjeg odmora. </p>
<p>»Dugovanja po školama su se kretala od desetak tisuća do čak 50.000 kuna«, kaže predsjednik Saveza školskih sindikata Željko Stipić. Prema njegovim riječima, na temelju isplate razlika, zaposlenici u srednjim školama ostvarili su u prosincu plaće veće od stotinjak do čak 2000 kuna. </p>
<p>»Upravo ova isplata razlike plaća u pojedinim srednjim školama, najpozitivnije je što se u školstvu dogodilo proteklih mjeseci«, ističe Stipić, zaključujući kako se na žalost zakonito ponašanje mora doživljavati kao pozitivan pomak. Drugi sindikati nisu poduzeli ništa da se članstvu isplati plaća u vrijeme godišnjih odmora, kaže Stipić. Zanima ga i »hoće li tko u Ministarstvu prosvjete odgovarati zato što na škole nije odaslana obavijest na koji se način zaposlenicima izračunava plaća u vrijeme godišnjeg odmora«. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Otvorena prva benzinska crpka na Mljetu</p>
<p>DUBROVNIK, 18. prosinca </p>
<p> - Nakon 20 godina iščekivanja, u mjestu Sobri na otoku Mljetu u utorak je otvorena prva benzinska crpka, čime se život 800 otočana približio standardima 21. stoljeća. Najavljeni dolazak ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića izostao je zbog vremenskih neprilika te je crpku vrijednu sedam milijuna kuna, uz načelnika općine Mljet Nikolu Hajdića svečano otvorio zamjenik ministra Venko Ćurlin. </p>
<p>Kako je tom prigodom istaknuto, radi se o prvoj većoj investiciji na Mljetu, nakon izgradnje hotela »Odisej«, koju se realiziralo novcem Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, općine Mljet te Ine.</p>
<p>Izaslanstvo Ministarstva potom je obišlo dva postrojenja desalinizatora iznad Sobre i u mjestu Blato kojima se pokriva tek dio potreba otoka za pitkom vodom. Kako je kazao Ćurlin, još uvijek nije izvjesno kada će se otok Mljet spojiti s magistralnim cjevovodom Neretva-Pelješac-Korčula, s obzirom da se radi o investiciji koja premašuje 30 milijuna kuna za koje se u proračunu za 2002. nije našlo mjesta. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dragičević: Nema razloga za štrajk</p>
<p>»Štrajk nema ni razloga niti opravdanja i nanio je nepotrebnu štetu Ini«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>U Ini objašnjavaju da pregovaranje o novom kolektivnom ugovoru nije, kako to tvrde sindikati, prekinuto, nego je na nekoliko tjedana odgođen zbog Vladine odluke da se u državnim poduzećima ne zaključuju kolektivni ugovori sa sindikatima dok Vlada ne sklopi sporazum sa sindikatima javnih službi. Inini sindikati su se s tim složili, tvrde u Upravi Ine. Sva pitanja, dodaju, kontinuirano rješavamo pregovorima uz punu pripravnost Uprave da maksimalno iziđe u susret sindikatima. </p>
<p>Čude ih i zahtjevi sindikata da se zaustavi restrukturiranje tvrtke. Tvrde, naime, da su kod osamostaljivanja dosadašnjeg Sektora tehničkih servisa u zasebnu tvrtku u vlasništvu Ine, prihvatili sve zahtjeve sindikata i toj tvrtki u narednih pet godina osigurali povlašteni položaj. Naime, Ina se obvezala da će ta tvrtka biti glavna u održavanju te da će imati prednost pri izvođenju radova i investicija unutar Ina-Grupe. Osim toga, Ina će im po najpovoljnijim uvjetima osigurati novac za nabavu opreme i ostalo kako bi bili konkurentni na tržištu. </p>
<p>Upravu Ine čudi blokada rafinerija u vrijeme izuzetnih hladnoća, ali ističu da imaju dovoljne pričuve derivata i za slučaj dužeg štrajka, pa potrošačima ne prijete nikakvi problemi u opskrbi. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Sto tisuća kuna Vojnog ordinarijata za »Dajmo da čuju«</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac uručio je u utorak ministru hrvatskih branitelj Ivici Pančiću donaciju Vojnog ordinarijata od 100.000 kuna namijenjenu kupovini umjetnih pužnica za djecu s poteškoćama u slušanju i govoru.</p>
<p>»Novac koji danas darujemo djeci što žive u svijetu tišine, dar je prijatelja iz Njemačke i Amerike, a akcija je potaknula i nas svećenike da taj novac predamo upravo u predbožićne dane«, rekao je msgr. Jezerinac.</p>
<p>Do sada je u humanitarnoj akciji »Dajmo da čuju« prikupljeno čak 7,2 milijuna kuna.</p>
<p> Trenutačno je ukupno 85 djece koje čeka na ugradnju umjetnih pužnica.</p>
<p>Međutim, mnogi roditelji djece s registriranom gluhoćom tek se sada počinju javljati u Ministarstvo hrvatskih branitelja pa bi taj broj u na kraju mogao biti još i veći. </p>
<p>Uz hrvatske građane koji su telefonskim pozivima do sada donirali više od 5,5 milijuna kuna, u akciju se uključile i mnoge domaće i strane tvrtke. </p>
<p>Privredna banka Zagreb i Crveni križ uplatili su po 100.000 kuna, obitelj Luke Rajića 150.000, a Pliva 10.000 kuna.</p>
<p> Coca Cola je najavila kupovinu dviju umjetnih pužnica, a Behtel i Magma po jedan takav uređaj. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Bivši pavlinski samostan u Lepoglavi opet u vlasništvu Crkve</p>
<p>LEPOGLAVA, 18. prosinca</p>
<p> - Ravnatelj Kaznenog zavoda Lepoglava Stjepan Loparić predao je u utorak na prigodnoj svečanosti ispred pavlinskog samostana ključeve samostana varaždinskom biskupu Marku Culeju. U ime Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave svečanosti je nazočio pomoćnik ministrice Neven Putar.</p>
<p> Tako je nakon 147 godina u državnom vlasništvu, bivši pavlinski samostan u Lepoglavi ponovo prešao u vlasništvo Katoličke crkve. Odluku o prijenosu samostana i pripadajućeg mu zemljišta u vlasništvo Varaždinske biskupije hrvatska Vlada donijela je krajem 1999., no Crkva ga nije mogla preuzeti zbog neodijeljenosti zatvorske od samostanske cjeline. Tek kad su prije mjesec dana okončani radovi na adaptaciji dijela Kaznenog zavoda u sklopu koje je uređen i kružni zid koji je i fizički odijelio zatvor od samostana, Varaždinska biskupija mogla je preuzeti svoj dio koji će koristiti za vjerske potrebe.</p>
<p> Pavlinski samostan utemeljili su grofovi Celjski još 1400. i tu se razvilo središte ondašnje hrvatske znanosti, školstva, kulture i umjetnosti. Tako je bilo sve do 1786., kada je car Josip II. ukinuo pavlinski samostan. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Na suđenju Abdiću čitan kućni red prihvatnih centara</p>
<p>KARLOVAC, 18. prosinca</p>
<p> - Suđenje Fikretu Abdiću za ratni zločin nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima u Cazinskoj krajini nastavljeno je u utorak na Županijskom sudu u Karlovcu čitanjem dokumenata optužbe.</p>
<p> Riječ je o izvješćima iz prihvatnih centara u kojima su poimence popisani zarobljenici po kategorijama - ratni zarobljenici, vojni obveznici, maloljetnici, žene, starije osobe, bolesnici, ranjenici i trudnice. Pročitano je izvješće po kojem je kroz prihvatni centar Nepeke do 30. siječnja 1995., kada je ono napisano, prošlo 1695 osoba. Optužba je zahtijevala da se u cijelosti pročita Pravilnik o kućnom redu prihvatnog centra Ponikve po kojem se nakon boravka u centru zarobljenici trebaju uputiti ili u vojni zatvor ili pustiti na slobodu. Navedeno je da je prihvatni centar odgovoran vrhovnoj komandi Narodne obrane na čijem je čelu, kako stoji u optužnici, bio Fikret Abdić.</p>
<p> Čitanje se dokumenata optužbe nastavlja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Prosvjedovalo oko 1000 radnika Inine Službe tehničkog servisa </p>
<p>Štrajku upozorenja odazvalo se i više od tisuću radnika Službe tehničkog servisa Ine (STSI) u Hrvatskoj.</p>
<p>Od Uprave zahtijevaju hitno potpisivanje kolektivnog ugovora za Inu, odnosno sporazuma o pravima radnika u novoosnovanom društvu STSI d.o.o.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Sindikata Ine i naftnog gospodarstva Bože Mikuša radilo je samo trideset posto zaposlenih, kako se ne bi prekidala nužna proizvodnja, a tijekom štrajka nisu zabilježeni nikakvi ekscesi.</p>
<p>Štrajku su se, u znak solidarnosti, od 12 do 13 sati pridružili i drugi radnici te tvrtke. Većina Ininih benzinskih crpki u Zagrebu u tom je vremenu ipak radila.</p>
<p> »Ako poslodavci ne pokažu razumijevanje za opravdane zahtjeve radnika, Sindikat će za mjesec do dva pokrenuti štrajk širih razmjera«, rekao je Mikuš za Vjesnik. Dodao je kako je moguć i zajednički štrajk s HEP-om, sa čijim su sindikalnim predstavnicima u stalnom kontaktu. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ina u 2001. ostvarila 100 milijuna dolara dobiti</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - »Nakon više godina praćenih velikim gubicima, Ina se, zahvaljujući brojnim promjenama, sada svrstava među najuspješnije naftne kompanije u ovom dijelu Europe, a godinu ćemo završiti s dobiti od gotovo 100 milijuna dolara«, rekao je u utorak predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević. </p>
<p>»Za početak će strateškim partnerima vjerojatno biti ponuđeno 25 posto plus jedna Inina dionica«, najavio je Dragičević na božićno-novogodišnjem susretu s novinarima.</p>
<p>Prema njegovim riječima, na takvo ozdravljenje tvrtke utjecalo je više faktora, prije svega uvođenje realnih cijena naftnih derivata, smanjivanje troškova poslovanja i promjena rafinerijske politike. Samo zahvaljujući boljim vođenjem rafinerija, bez financijskih ulaganja, uštedjeli su, rekao je, 80 do 100 milijuna dolara, i to smanjenjem udjela tzv. crnih derivata (lož ulja) i povećanjem udjela tzv. bijelih derivata (benzini, dizeli i ukapljeni naftni plin), jer oni iz iste sirovine donose veću zaradu. S velikim potrošačima, primjerice HEP-om, dogovorili su da dio mazuta kupuju na tržištu.</p>
<p>U sklopu restrukturiranja već su u zasebne tvrtke u Ininom vlasništvu izdvojeni naftni servisi u tvrtku Crosco, transport plina u tvrtku Plinacro, Ukapljeni naftni plin, a za sljedeću godinu planirano je izdvajanje Službe tehničkih servisa Ine (STSI) i Maziva, dok će u Ina-matici ostati samo istraživanje i proizvodnja nafte i plina, rafinerijske prerada i prodaja. </p>
<p>»Naime, Ina u takvim uvjetima može bolje poslovati, a i izdvojene tvrtke će brže donositi poslovne odluke i prilagođavati se tržištu, jer će njihovi direktori imati kompletnu odgovornost«, smatra Dragičević. </p>
<p>Prema riječima Željka Trenca, direktora STSI-ja, dosad su 98 posto poslova ostvarivali u Ina-Grupi, a sada planiraju što više poslova osiguravati izvan Ine. »Sve analize pokazuju da imamo perspektivu, ali ćemo zbog poboljšanja konkurentnosti morati smanjivati troškove, uvoditi nove tehnologije, poboljšati stručnost. Zato je štrajk ishitren i nepotreban jer je rješenje problema trebalo tražiti na drugi način«, kazao je Trenc.</p>
<p>»Organizaciju štrajka su možda ubrzale i predizborne aktivnosti u Ininim sindikatima te borba za mjesto u Nadzornom odboru Ine«, dodao je Dragičević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, aktualni problemi s nedostatkom plina se nisu mogli izbjeći, jer proteklih godina nije osiguran novi pravac dobave, pa zimi nedostaje plina. »Do toga je došlo zato što nitko, zbog nerealnih cijena plina u Hrvatskoj, nije htio ulagati u nove magistralne plinovode, jer mu oni ne bi donijeli očekivanu zaradu«, kazao je prvi čovjek Ine uz napomenu kako očekuju da će im Vlada naredne godine omogućiti i normalno širenje poslovanja s plinom.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ako se ne ispune zahtjevi, opći štrajk 20. siječnja </p>
<p>Radnici HEP-a traže isplatu božićnica, sudjelovanje u nadzornim odborima, socijalni dijalog Vlade, HEP-a i sindikata te potpisivanje novoga kolektivnoga ugovora</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - »Zahtijevamo isplatu božićnice svim radnicima u iznosu od 1500 kuna, široku raspravu o preoblikovanju Hrvatske elektroprivrede u novi poslovni sustav HEP-Grupu i zaustavljanje popunjavanja novih 'kćerinskih' poduzeća s postojećim radnicima HEP-a bez imovine i jasno utvrđene socijalne klauzule«, rekao je Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata na jednosatnom mirnom prosvjedu, održanom u utorak točno u podne ispred sjedišta HEP-a u Zagrebu.</p>
<p>»Ako se do 20. siječnja, ne ispune naši zahtjevi, radnici će krenuti u opći štrajk u HEP-u. Možda će im se priključiti i radnici Ine, Hrvatskog telekoma i Hrvatskih pošta«, dodao je.</p>
<p>Stotinjak (od ukupno 16.000) okupljenih radnika HEP-a iz cijele Hrvatske, uz skandiranje i zvuk bubnjeva, zahtijevalo je i uspostavu stvarnog socijalnog dijaloga između hrvatske Vlade, Uprave HEP-a i sindikata, s jasno definiranim ciljevima, načinom i dinamikom restrukturiranja HEP-a.</p>
<p>Također traže i sudjelovanje radnika u radu nadzornog odbora HEP-a i nadzornim odborima svih novoosnovanih poduzeća u vlasništvu te tvrtke. Radnici zahtijevaju potpisivanje novoga kolektivnoga ugovora najkasnije do 20. siječnja iduće godine. </p>
<p>»Želimo izraziti svoje nezadovoljstvo Upravom i Vladom i njihovim odnosom prema HEP-u. Najavljeno restrukturiranje HEP-a nepovoljno je, i za radnike, i za potrošače. Tko će jamčiti socijalnu sigurnost i isporuku električne energije ako se ne ostvare naša prava«, zapitao je Čorak.</p>
<p>Radnici su dali do znanja kako ne žele da se na njihovim leđima osjeti gubitak zbog neostvarenih ugovora s Enronom. »Nismo protiv restrukturiranja, ali pod uvjetom da se osigura puna zaposlenost i što niža cijena struje«, rekao je Čorak.</p>
<p>»Ako se žele riješiti viška, to će ih stajati. Mi smo elitna tvrtka i ne pristajemo na slabe otpremnine«, rekao je Orlando Ostille, predsjednik Neovisnog sindikata HEP-a.</p>
<p>»Dok ljudi svoja prava moraju tražiti na ulici, javnosti se šalje slika socijalne idile. Ovo je jasna poruka onima koji odlučuju. Ne dajte da na ulice izađu tisuće i tisuće ljudi zbog svojih prava garantiranih kolektivnim ugovorom«, upozorio je Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata. »Odgovornost će«, rekao je Sever, »snositi oni koji nisu čuli naše današnje poruke«.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Štrajk u Pošti odgođen za petak</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Republički sindikat radnika HPT-a i Hrvatski sindikat pošte odgodili su već najavljeni štrajk u Hrvatskoj pošti (HP) zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora, za petak, 21. prosinca, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Jadranka Dumbović, predsjednica Hrvatskog sindikata pošte, rekla je da je Uprava tijekom postupka mirenja pokazala dobru volju da se spor riješi mirnim putem. Dodala je da Uprava ne želi preuzeti odgovornost oko isplate božićnice u iznosu od 600 kuna te darova djeci u iznosu od 400 kuna. Radi se o 13 milijuna kuna. </p>
<p>Jadranko Vehar, predsjednik RSR HPT-a, nada se da će Vlada dati zeleno svjetlo Upravi za potpisivanje, prije dva mjeseca parafiranoga kolektivnoga ugovora za radnike HP-a. Naime, sindikati pošte sveli su svoje zahtjeve u okvire kolektivnog ugovora za javne službe. </p>
<p>Prema Veharovim riječima, HP je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario dobit od 90 milijuna kuna. Ta bi se dobit mogla istopiti kad na naplatu dođe dug radnicima u iznosu od 300 milijuna kuna.</p>
<p>Nadalje, kažu u sindikatu, 12.178 HP-ovih radnika je mjesečno zakinuto za po 700 kuna, a sindikati su prikupili 20.000 punomoći za pokretanje sudskih tužbi protiv Uprave. Drže je odgovornom i za 15 milijuna kuna koje su izdvojene iz državnog proračuna za ovu godinu, a koje nisu utrošene za modernizaciju rada Pošte.</p>
<p>Ne potpiše li se do petka kolektivni ugovor, sindikati prijete štrajkom u svim organizacijskim jedinicama HP-a. Svu odgovornost za štrajk u mjesecu kad pošta ima najveći promet, prebacuju na HP-ovu upravu. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Ciljevi: suverenost, identitet i sigurnost </p>
<p>U uvjetima globalizacije Hrvatska bi trebala biti što više subjekt, a što manje objekt međunarodnih odnosa</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Savjet Ministarstva vanjskih poslova u proširenom sastavu raspravljao je u utorak o dijelu dokumenta o strateškom razvoju Hrvatske u 21. stoljeću koji se odnosi na međunarodne integracije. »Međunarodne integracije« jedan je od 19 dijelova dokumenta Strategija razvitka RH u 21. stoljeću koji bi trebala usvojiti Vlada.</p>
<p> Mladen Staničić, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose i voditelj dijela projekta koji se odnosi na međunarodne integracije RH, iznio je uvodno glavne odrednice studije u kojoj se navode temeljni strateški ciljevi i koraci za ostvarenje tih ciljeva na polju međunarodnih integracija. Prema njegovim riječima, tri su temeljna cilja strategije: jačanje državne suverenosti i stvaranje povoljnih uvjeta za daljnje razvijanje nacionalnog identiteta u uvjetima globalizacije, te ostvarivanje primjerene razine nacionalne sigurnosti za uspješan društveni i gospodarski razvitak. »Hrvatska bi trebala biti što više subjekt a što manje objekt međunarodnih odnosa«, rekao je Staničić.</p>
<p>U raspravi je predloženo da se među temeljne ciljeve na tom polju uvrsti i proaktivna vanjska politika kao dio nacionalnog interesa. Kao strateške korake za ostvarenje tih ciljeva, Staničić je nabrojio članstvo u EU i NATO-u, uspostavu zone sigurnosti u regiji te razvijanje i jačanje odnosa s najutjecajnijim čimbenicima međunarodne politike, poput SAD-a.</p>
<p> Velik dio rasprave, u kojoj su sudjelovali djelatnici MVP-a, Ministarstva za europske integracije te stručnjaci za međunarodne gospodarske i političke odnose, usmjerio se prema odnosu Hrvatske i susjeda na jugoistoku Europe. Istaknuto je da bi model za to područje trebala biti »funkcionalna suradnja«. Posebno je napomenuto da bi pozornost hrvatske vanjske politike u regiji trebala znatno više biti usmjerena prema BiH nego prema SRJ, te da nije dobro što »Hrvatska u BiH gubi inicijativu, a SRJ je sve više preuzima«.</p>
<p> Bilo je riječi i o pristupu eventualnoj neovisnosti Crne Gore, a zastupana su stajališta od onoga da ju Hrvatska treba priznati neovisno o međunarodnoj zajednici - temeljem činjenice da Crna Gora jedina nije konzumirala pravo na samoodređenje kako ga je definirala Badinterova komisija - do onoga da je pristup potrebno uskladiti s onim međunarodne zajednice, bez formalnog miješanja u uređenje odnosa između Srbije i Crne Gore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Sanader: Iduća godina je godina definitivnoga kraha vladajuće koalicije </p>
<p>Glavni uzrok krize u koaliciji po predsjedniku HDZ-a je SDP koji je sebi prisvojio pravo apsolutnoga gospodara / Ako je točno da je Del Ponte Graniću rekla da su optužnice protiv Gotovine i Ademija političke naravi, netko mora snositi posljedice, rekao je Sanader</p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - »Iduća godina je godina definitivnoga kraha i sloma vladajuće koalicije, te godina HDZ-a«, najavio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. </p>
<p>Komentirajući stanje u vladajućoj koaliciji, a posebno odnose između SDP-a i HSLS-a, Sanader je ustvrdio kako su oni potpuno poremećeni i ulaze u razdoblje duboke krize, a sve zato što je koalicija izgrađena na pogrešnim temeljima, pa je »i ova vlada - Vlada eksperimenta«. Glavni uzrok krize po Sanaderu je ponašanje SDP-a, koji je sebi prisvojio pravo apsolutnoga gospodara koji marginalizira partnere. </p>
<p>Osvrnuvši se na intervju Dražena Budiše, Sanader je upitao premijera Račana i njegova zamjenika Gorana Granića je li točno da je Carla del Ponte Graniću rekla da su optužnice protiv Gotovine i Ademija političke naravi. »Ako je to točno, netko mora snositi posljedice«, naglasio je, istaknuvši kako to nije rekao bilo tko, nego Dražen Budiša, čovjek čije riječi imaju težinu. </p>
<p>Odgovarajući na komentar Miroslava Tuđmana da Budišini navodi, po kojima je Račan rekao kako su Mate Granić i Sanader bili fleksibilni u pitanju izručenja generala, potvrđuju da je o tome postojao politički dogovor i s oporbom, Sanader je rekao kako nikakve fleksibilnosti nije bilo. </p>
<p>Ponovio je HDZ-ova stajališta o neprihvaćanju zapovjedne i objektivne odgovornosti.</p>
<p>Govoreći o predstojećem Saboru HDZ-a, Sanader je demantirao sve špekulacije o raskolu i sukobima, najavivši da će HDZ i tada pokazati svoju snagu, odlučnost i zajedništvo.</p>
<p>Osvrćući se na jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića Zagrebu, predsjednik HDZ-a pozdravio je normalizaciju i razvijanje odnosa. Što se tiče srpske isprike Hrvatskoj, po njemu ona nije potrebna. »Iako je isprika civilizacijski doseg i žrtve rata bi je htjele čuti, to nije važna tema. Mi smo pobijedili u nametnutom ratu i ne treba nam isprika, nego dobri odnosi temeljeni na uvažavanju i priznanju«, naglasio je. Dodao je kako je od toga važnije pitanje ratne odštete, koje mora biti tema bilateralnih razgovora.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>HFP u 2002. mijenja ime </p>
<p>ZAGREB, 18. prosinca</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u 2002. godini postat će Hrvatski fond za promicanje ulaganja i razvitka, rekao je u utorak predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković. Naime, takav naziv sadašnjeg HFP-a predlaže se u prijedlogu novog zakona kojeg je Fond sam pripremio, te bi on od iduće godine trebao preuzeti i poslove promicanja ulaganja.</p>
<p> HFP je, prema Vojkovićevim riječima, i sada mjesto na kojem potencijalni investitori mogu dobiti sve informacije o ulaganjima. Na raspolaganju su mu stručnjaci, promotivni materijali i informacije o tome kako, što i na koji način može kupiti, a pripremljeni su i javnosti predstavljeni poseban investicijski vodič te pravni okvir za ulaganja u Hrvatskoj. Fond je, također, pripremio i katalog ulaganja odnosno pregled svih tvrtki koje su uključene u privatizacijski proces, rekao je Vojković.</p>
<p> HFP u iduću godinu ulazi s tisuću tvrtki u portfelju od kojih u 130 ima većinsko vlasništvo. No, poslovanje fonda osobito opterećuje oko 500 dioničkih paketa rezerviranih za bivše vlasnike, koje obezvrjeđuju portfelj Fonda zato što je fond nominalno dioničar, a ne može raspolagati tim dionicama. </p>
<p>N.M.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011219].
|
