NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010619].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 184607 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ankete danas podcjenjuju izborne izglede HDZ-a kao što su nekad podcjenjivale SDP</p>
<p>Umjesto da se natječu u izbornim prognozama, za znanstvena je istraživanja mnogo važnije da pridonesu razvitku znanja o području kojim se bave / Kad se velik dio glasačkoga tijela ne odaziva izborima gotovo je nemoguće preciznije predvidjeti izborne rezultate / Na ankete teže pristaju starije i slabije obrazovane osobe / Lakše je procijeniti izborne rezultate nego veličinu izbornog odziva /Među onima koji nisu izašli na lokalne izbore proporcionalno je više onih koji su skloniji strankama na vlasti, SDP-u i HSLS-u nego HDZ-u</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Prije posljednjih izbora Institut društvenih znanosti Ivo Pilar proveo je istraživanje u Zagrebu koje je dalo vrlo zanimljive rezultate. O tome razgovaramo s dr. Vesnom Lamza Posavec, uglednim stručnjakom za istraživanje javnoga mnijenja.</p>
<p>• Koji je bio glavni cilj istraživanja i zašto njegove rezultate niste objavili prije izbora?</p>
<p>- Istraživanje je u prvom redu imalo za cilj provjeru i usavršavanje nekih metoda i tehnika predizbornih ispitivanja javnoga mnijenja i anketnih istraživanja općenito. S druge je strane bilo usmjereno proučavanju glavnih elemenata motivacijske strukture glasovanja. Za tu je svrhu trebalo u najvećoj mogućoj mjeri ukloniti tzv. intervenirajuće čimbenike, dakle, one koji nisu kontrolirani istraživanjem, a mogli su utjecati na konačnu glasačku odluku - primjerice, mogući utjecaj predizborne kampanje. Upravo stoga, istraživanje smo proveli u posljednjim danima predizbornog razdoblja i završili ga samo nekoliko sati prije početka izborne šutnje. Razumije se da, u takvim okolnostima, nije bilo ni riječi o prijeizbornom objavljivanju rezultata, što, uostalom, za znanstvenu instituciju ni ne smatram najvažnijim.</p>
<p>• Kojom je metodom provedeno vaše istraživanje?</p>
<p>- Zapravo su provedena dva usporedna istraživanja na zagrebačkom području, jedno terensko i drugo tehnikom telefonske ankete, jer nam je glavni cilj bila još jedna provjera valjanosti telefonskih anketa. Iako su telefonske ankete i u našoj sredini sve češće, one još i sad pobuđuju prilično nepovjerenja, ne samo u laičkim nego često i u stručnim krugovima. Nekim svojim prijašnjim istraživanjima već smo pokazali da je takvo načelno nepovjerenje velikim dijelom neopravdano, te da i telefonske ankete, ako su utemeljene na znanstvenoj metodologiji, mogu osigurati zadovoljavajuće valjane rezultate. Pokrivenost Hrvatske telefonskim priključcima sad je već na razini na kojoj ograničavanje ankete na imatelje telefona ne utječe bitno na dobivene rezultate, iako se obitelji koje imaju i nemaju telefon značajno razlikuju prema dobnoj i obrazovnoj strukturi, imovinskom statusu i nekim drugim osobinama važnima za oblikovanje društvenih stavova. Danas, kad je, pokrivenost hrvatskih domaćinstava telefonom već veća od 85 posto, te razlike više nemaju velikog značenja. To se potvrdilo i ovim usporednim terenskim i telefonskim istraživanjem.</p>
<p>• Pa zašto onda telefonske ankete često daju pogrešne rezultate?</p>
<p>- Ako se neka od njih i pokažu nedovoljno valjanim, a tu vjerojatno mislite na neke predizborne ankete, onda je to, uvjeravam vas, više zbog nekih drugih okolnosti nego zbog primjene te anketne tehnike. Doduše, u telefonskim anketama ispitanici u većem postotku ne žele odgovarati na neka osjetljiva anketna pitanja, osobito ona o namjerama glasovanja na izborima. No za tu su svrhu istraživači razvili neke modele procjene vjerojatnih stavova neizjašnjenih ispitanika na temelju kojih se može doći do relativno zadovoljavajućih rezultata, vrlo sličnih onima koje je moguće dobiti terenskim istraživanjima.</p>
<p>• A koje su to okolnosti mogle biti razlogom prilično slabe prognostičke vrijednosti anketa na nedavnim izborima? </p>
<p>- Nemam dovoljno uvida jesu li i koliko pojedina od tih istraživanja imala i nekih stručnih slabosti, pa stoga o tome ne želim ni govoriti. No sasvim sam sigurna da su postojali objektivni razlozi koji su otežali preciznije procjene izbornih rezultata. Tu ponajprije mislim na veliku izbornu apstinenciju. U uvjetima kad se velik dio glasačkoga tijela ne odaziva izborima gotovo je nemoguće preciznije predvidjeti izborne rezultate bez mogućnosti prepoznavanja tzv. vjerojatnih glasača, dakle onih za koje se s nekom sigurnošću može predvidjeti da će izići na izbore. Upravo smo jedan od takvih modela, sličan onome koji se često primjenjuje u SAD-u, nakon nekih svojih prijašnjih istraživanja te vrste također pokušali provjeriti u ovom istraživanju.</p>
<p>• Postoje li još neki razlozi zbog kojih su istraživanja u vezi s ovim izborima bitno odstupila od rezultata izbora, osobito u smislu predviđanja izbornog rezultata HDZ-a?</p>
<p>- Osim spomenutoga još je vjerojatno važnija velika rezerviranost nekih ljudi prigodom izražavanja političkih stavova putem anketa. Gotovo sva istraživanja javnoga mnijenja u Hrvatskoj od prvih višestranačkih izbora 1990. godine do danas jasno su potvrdila da mnogi ljudi, koji ocjenjuju da se njihovi stavovi ili političke sklonosti značajno razlikuju od stavova ili sustava vrijednosti aktualne vlasti, nastoje izbjeći situaciju u kojoj bi takve stavove morali javno izraziti, a jedna od takvih situacija zasigurno je i anketno istraživanje. Upravo su zato 1990. godine, kad je još na vlasti bio Savez komunista, sva tada provedena istraživanja u većoj ili manjoj mjeri podcijenila izborni rezultat HDZ-a (iako su mnoga ipak predvidjela njegovu pobjedu), a istodobno su vrlo dobro procijenila rezultate SKH-SDP-a i nekih drugih stranaka koje se vjerojatno nisu doživljavala toliko različitima. U razdoblju od 1990. pa sve do 2000. godine, kad je na vlasti bio HDZ, čak su i najkvalitetnija istraživanja sustavno podcjenjivala rezultate SDP-a i nekih drugih stranaka koje su se, prema percepciji glasača, u tom trenutku mogle najviše razlikovati od vladajuće stranke. Sadašnja je situacija obratna - HDZ je vjerojatno opet taj kojega se doživljava kao najizravniju suprotnost aktualnoj vlasti pa se stoga neki birači, koji su mu skloni, ustručavaju o tome javno izraziti. </p>
<p>• Kako se to očituje? Tako da neki ljudi jedno misle a drugo govore?</p>
<p>- Mnoga svjetska i naša iskustva su pokazala da nije toliko riječ o neiskrenim odgovorima koliko o izbjegavanju odgovora koje se očituje u odbijanju ankete i, čak i ako se anketa i prihvati, u učestalom neizjašnjavanju na pitanja o namjeri glasovanja. Problemu neizjašnjavanja se još može nekako doskočiti primjenom nekih dodatnih pitanja o stranačkim sklonostima, no problem odbijanja zasad još nije ni približno zadovoljavajuće riješen i stoga je stalni potencijalni izvor pristranosti čak i najbolje planiranih i najpažljivije provedenih istraživanja. </p>
<p>• Zašto su neke tzv. centrističke stranke, kao npr. HSLS, bile dugo sustavno precjenjivane?</p>
<p>- E, to se već nije događalo u svim istraživanjima nego samo u onima koja nisu dobro planirala uzorke ili nisu vodila dovoljno računa o njihovoj realizaciji. Naime, odbijanje ankete se ne odvija samo na razini stavova nego može biti povezano i s nekim osobinama ispitanika. U cijelom je svijetu poznato da na ankete teže pristaju starije i slabije naobražene osobe, pa ako se to ne korigira odgovarajućom obradom rezultata, u realiziranom je uzorku nužno prenaglašena zastupljenost mlađih i obrazovanijih ispitanika, koji su upravo u najvećoj mjeri potencijalni glasači tih stranaka. </p>
<p>• Ankete također obično pogrešno procjenjuju mogući odaziv birača izborima. Zašto?</p>
<p>- Pomalo je paradoksalno da je čak lakše procijeniti izborne rezultate nego veličinu izbornog odziva. Ako oni koji su manje zainteresirani za izbore češće odbijaju ankete, a to su istraživanja pokazala, onda ćete u realiziranom uzorku nužno dobiti proporcionalno više onih koji namjeravaju glasati nego što je njihova stvarna zastupljenost u biračkom tijelu i nužno ćete birački odziv precijeniti.</p>
<p>• Spomenuli ste maločas da je jedan od važnih razloga nedovoljne preciznosti predizbornih istraživanja bila velika apstinencija glasača. Koji su uopće razlozi da neki birači ne izlaze na izbore?</p>
<p>- Ponajprije valja reći da izborni apstinenti nipošto nisu neka homogena skupina pojedinaca koja bi se rukovodila nekim zajedničkim dominantnim razlogom zbog kojeg ne izlazi na izbore. U konkretnoj izbornoj situaciji, koju smo analizirali vrlo se jasno može razlikovati nekoliko skupina izbornih apstinenata koji su imali vrlo različite motive. U prvoj su skupini oni koje karakterizira opća politička nezainteresiranost, slabiji interes za politička zbivanja i izbore općenito, još slabije poznavanje stranačkih programa i kandidata nego što je to uobičajeno, pa čak i slabija informiranosti o mjestu na kojemu bi trebalo glasovati. Riječ je pretežno o ljudima niže naobrazbe, starijih ili pak vrlo mladih dobnih skupina. Oni u načelu ne izlaze na izbore.</p>
<p>• Koji su još segmenti apstinenata?</p>
<p>- Druga je skupina determinirana pretežno situacijski. U vezi s ovim se izborima pokazalo, a riječ je o rezultatima istraživanja provedenog samo na području Zagreba, da dio građana koji nisu u spomenutom smislu apolitični i inače bi vjerojatno glasovali, nisu izišli na birališta jer vjerojatno nisu imali pravoga izbora u izbornoj ponudi. Istraživanje je pokazalo da je riječ o ljudima koji su općenito kritičniji prema vlasti, kako na državnoj tako i na gradskoj razini, nego što je to slučaj s onima koji su u istraživanju izrazili namjeru izlaska na izbore. Pojednostavljeno govoreći, ti su ljudi, kako su to u anketi sami često formulirali, razočarani politikom i često zastupaju mišljenje da su svi političari isti i da je zapravo svejedno tko je na vlasti.</p>
<p>• Kakav je njihov socijalni i dobni profil?</p>
<p>- Demografske i socijalne osobine za njih nisu toliko bitne koliko je bitna njihova izvorna stranačka sklonost. Iako se slažem s onima koji kažu da to na ovim izborima nisu bili ničiji glasači, rezultati dosad provedenih obrada sugeriraju da je među njima proporcionalno više onih koji su načelno skloniji strankama na vlasti, ponajprije SDP-u i HSLS-u, nego primjerice HDZ-u.</p>
<p>• Znači, ona teza da »naši birači nisu izišli na izbore« i nije pogrešna?</p>
<p>- Vjerojatno ne potpuno. No pravo je pitanje zašto ti birači nisu izišli. Mislim da su neki političari na vlasti ispravno ustvrdili da je apstinencija na ovim izborima bila vrlo važna poruka birača. </p>
<p>• A koliko je na biračku apstinenciju utjecala činjenica da je riječ o lokalnim izborima?</p>
<p>- Nema sumnje da je interes za lokalne izbore nešto manji nego za parlamentarne, a to je donekle pokazala i naša dosadašnja izborna statistika. S tim u vezi valja ipak podsjetiti da izbori 1993. i 1997. godine nisu bili samo lokalni nego u nekoj mjeri i parlamentarni, jer se na njima biralo i za Županijski dom Sabora koji je, iako vjerojatno percipiran kao manje utjecajan nego Zastupnički, ipak bio političko tijelo na državnoj razini. Tako zapravo ne možemo točnije ocijeniti kakav bi bio odziv i na te izbore da su održani samo na lokalnoj razini. Možemo reći da, barem na području Zagreba, sama okolnost da je riječ o lokalnim izborima nije imala vodeće značenje za odluku o izlasku na izbore. </p>
<p>Demokracija u glavama</p>
<p>• Povezanost političkih stavova i izbjegavanje odgovora u anketi govori i o političkoj klimi u društvu?</p>
<p>- Sasvim sigurno. Uspostava demokracije, a tu mislim i na onu koja se »događa« u glavama ljudi, je proces koji sigurno zahtijeva određeno vrijeme. Dokle god se zapaža ustručavanje u javnom očitovanju politički različitih stavova, taj proces još nije ni približno završen. </p>
<p> </p>
<p>Presudila nemogućnost boljeg izbora</p>
<p>• A možete li nešto reći o motivima onih koji su glasovali? Na temelju čega su se oni opredjeljivali za određenu stranku?</p>
<p>- Mnogobrojna istraživanja u svijetu su pokazala da i u tom smislu treba uzeti u obzir više razloga - od onih koja se odnose na neke temeljne vrijednosti i politička uvjerenja, preko konkretnih programskih rješenja i kredibiliteta vodećih stranačkih aktera pa sve do vrednovanja općega društvenog stanja i s time povezanih očekivanih postignuća stranke. Vrlo je vjerojatno da je svaki od tih razloga i ovaj put barem u nekoj mjeri bio važan za opredjeljenje birača. Na ovim zagrebačkim izborima, kao i na prethodnim parlamentarnim, veliku ulogu odigrala je prosudba o moralnom integritetu, ili jednostavnije, o poštenju neke stranke, kao i opće povjerenje u njezine čelne ljude. Izravna očekivanja u vezi s mogućim rješenjem nekih konkretnih problema grada i njegovih stanovnika bila su mnogo manje naglašena. Tome još valja dodati da se, prema vlastitom iskazu, ne baš beznačajan dio anketiranih birača odlučio za određenu stranku jer nije vidio mogućnosti boljega izbora. To bi moglo značiti da su se često uz izabrane stranke, kao i uz ove izbore općenito, vezivala osobito velika očekivanja.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Neuspjeh sanadera i šeksa na izvještajnom saboru HDZ-a: Zvižduk zaustavio statutarni udar »nedodirljivih«</p>
<p>Predlažući »na prepad« izmjene kojima bi svu vlast u stranci preuzeli predsjednik i Predsjedništvo stranke, Šeks i Sanader imali su za cilj marginalizirati Ivića Pašalića i dobiti potpunu kontrolu nad kadrovskom politikom / Da su nastupili suptilnije, možda bi i uspjeli. Ovako, dio stranke izvan Zagreba, koji je upravo izvojevao dobre izborne rezultate, pokazao je da i on želi veći utjecaj na kreiranje stranačke politike</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja </p>
<p> - Očekivati da će se HDZ-ovci prestati baviti zakulisnim igrama odnosno rovariti jedni protiv drugih, isto je kao i očekivati da će Talijani prestati jesti špagete, Francuzi jesti sir, a dalmatinski galebovi odustati od osvajanja »fureštkinja«. Ono što se jednom nauči teško se zaboravlja, posebno stoga jer su u igri manje-više isti igrači. Iznimka nije bio ni nedjeljni Šesti izvještajni sabor na kojem je propao pokušaj da se ispod žita promijeni stranački Statut, čime bi se znatno ojačale pozicije predsjednika i Predsjedništva odnosno Ive Sanadera i Vladimira Šeksa.</p>
<p>No, umjesto očekivanog trijumfa, predsjednik HDZ-a Sanader na Izvještajnom je saboru stranke poražen jer stvarni je cilj toga stranačkog skupa bio promjena Statuta. Naime, pokušaj da se sa strankom ovlada apsolutistički i da se to provede metodom iznenađenja, nije uspio. Gospodar- očito samo saborske procedure - Vladimir Šeks ovoga je puta napravio račun bez krčmara i pokušaj promjene Statuta propao je a predlagač je s govornice otjeran zvižducima. Riječju, propao je plan koji je umjesto rasprave o izbornim rezultatima očito trebao biti u središtu ovoga sabora i u konačnici pomoći Sanaderu i Šeksu da u potpunosti ovladaju HDZ-om na način da se sve važne stranačke, odnosno, prije svega, kadrovske odluke donose na Predsjedništvu, a ono bi bi pak bilo sastavljeno uglavnom od njihovih istomišljenika, kooptiranih bez unutarstranačkih izbora. </p>
<p>Za sve to blagoslov se očekivao od nazočnih na Saboru i od Statuta po kojem bi sve ovlasti Središnjeg odbora prešle na Predsjedništo. Da izaslanicima Sabora sve bude još sumnjivije, ni u jednom dokumentu, pripremljenom za sjednicu, ta se promjena nije ni spominjala, a nije je bilo ni u dnevnom redu. Mnogi, pa i članovi Predsjedništva, bili su vidno iznenađeni prijedlogom i, dakako, pitali su se što se sve iza brda valja i je li to konsolidacija i demokratizacija stranke, o kojoj je Sanader govorio tek nešto prije nego nego što je pokušao progurati promjenu Statuta.</p>
<p>»Bahatost više ne stanuje u HDZ-u«, poručio je predsjednik Sanader, »potkrijepivši« to izmjenama Statuta za koje su i on i Šeks pokušali izmamiti glasove izaslanika kako bi pokazali da snaga klade valja, ma koliko se pamet trudila. No, prevarili su se i u konačnici ustuknuli od »silovanja«, shvativši da je ipak manja blamaža odustati od prijedloga nego u glasovanju doživjeti konačni poraz. Ovlasti koje su Sanader i Šeks predvidjeli za Predsjedništvo tolike su, da bi se bez teškoća mogla ukinuti sva stranačka tijela, jer bi oni odlučivali o svemu. </p>
<p> Predsjedništvo bi, naime, odlučivalo tko će na državnu izbornu listu, a kako ne bi bilo čudno da parlamentarni izbori budu prijevremeni, očito se namjeravalo pripremiti teren za izbornu krojačnicu u kojoj bi se HDZ-ovcima uzimala mjera po ukusu predsjednika i potpredsjednika stranke. Nikome nije promaklo da su Šeks i Sanader pripremili i konačni obračun sa svojim glavnim stranačkim neprijateljem, Ivićem Pašalićem, jer bi Predsjedništvo razrješavalo i postavljalo ravnatelja zaklade Hrvatskog državnog zavjeta, na čijem je čelu upravo Pašalić. Ni tajnik stranke više ne bi odgovarao stranačkom saboru niti bi bio izabran, već bi ga imenovalo i razrješavalo Predsjedništvo stranke. Sabor i Središnji odbor zapravo bi u HDZ-u postali fikus.</p>
<p>Da je upotrijebio malo više suptilnosti pri izmjeni Statuta, Sanader bi možda uspio prevariti izaslanike, premda su i oni na prošlom saboru stranke naučili lekciju o podmetanju, intrigama i naivnosti. U nedjelju su tako pokazali da mogu zviždati čak i nedodirljivima u stranci te da uistinu više ni izdaleka nema autoriteta kojemu bi se u HDZ-u bespogovorno klanjali. Dok je, naime, stranku vodio dr. Franjo Tuđman iznenađenja su se prihvaćala bez rasprave, a o sitnim nezadovoljstvima HDZ-ovci su šaptali tek sebi u bradu. Ako se tako budu ponašali i ubuduće, HDZ-ovci bi mogli uliti malo straha u kosti svome vodstvu koje će, nakon gorke statutarne pilule koju je progutalo u nedjelju, morati znatno ozbiljnije razmišljati što će i kako će podmetnuti svome članstvu koje očito, pak, nije naivno koliko se vjerovalo.</p>
<p>U nedjelju nitko nije konačno pobijedio, ali stiglo je upozorenje da se HDZ-ove pametne glave ne nalaze samo u Zagrebu. Naime, lokalna stranačka vodstva - koja su i postigla dobar rezultat na prošlim izborima - imaju i te kako pravo tražiti veći utjecaj na kreiranje stranačke politike. Bez njih bi, nema sumnje, stranački vrh bio kao pita bez nadjeva.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dogodine brže do građevinske dozvole</p>
<p>Ukida se lokacijska dozvola i smanjuje broj potrebnih suglasnosti za građevinsku dozvolu/ Uvodi se novi model očitovanja susjeda/ Najvažniji dokument planiranja postaje prostorni plan/ Malim općinama omogućava se donošenje jednostavne vrste plana s pravilima za nužne rekonstrukcije i zahvate</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Nered u prostoru i bespravna gradnja koja je uzela toliko maha da se više ne zna je li riječ o pravnom problemu ili prihvatljivoj društvenoj pojavi, osnovni su razlozi zbog kojih je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja odlučilo pokrenuti izmjene i dopune Zakona o gradnji te nacrt novoga Zakona o prostornom uređenju. Osnovni je cilj predloženih zakonskih mjera, kažu u Ministarstvu, pojednostavljenje komplicirane i dugotrajne procedure izdavanja građevinske dozvole te uvođenje više reda u prostor koji je i u zakonu definiran kao najznačajniji hrvatski resurs.</p>
<p>Važno je istaknuti, kaže za Vjesnik pomoćnik ministra za graditeljstvo Lino Fučić, da je poglavlje o građevinskim dozvolama pisano nanovo. Smanjen je broj suglasnosti potrebnih za gradnju i uvedeno izjašnjavanje mjerodavnih potvrdama, a ne suglasnostima. Također, ističe Fučić, građanima će se omogućiti da u vrlo kratkom roku dobiju odgovor mogu li graditi ili ne. Uvodi se i nov, jednostavniji model izjašnjavanja susjeda. Oni će, naime, javnim oglašavanjem biti upoznati s onim što se planira graditi i o tome će se moći izjasniti na licu mjesta, a neće moći kasnije blokirati započetu gradnju. Ujedno će se, ističe Fučić, precizirati lista građevina za koje nije potrebna građevna dozvola, a izdavanje dozvola za neke jednostavnije objekte prebacilo bi se, bude li interesa, na gradove i općine koje za to imaju uvjete.</p>
<p>»Najznačajnija novina koju predviđa Zakon o prostornom uređenju je ukidanje lokacijske dozvole, a najvažniji dokument planiranja postaje prostorni plan«, ističe za Vjesnik pomoćnik ministra za prostorno uređenje Zlatko Uzelac. Budući da je lokacijska dozvola, kao upravni akt, udvostručila proceduru za izdavanje građevinske dozvole, ona se ukida, napominje Uzelac, a svojevrsna zamjena za nju uvodi se samo za velike objekte, odnosno za objekte državnoga ili županijskog značenja, na primjer autoceste. </p>
<p>Osim toga, kaže Uzelac, u uvjetima privatnog vlasništva do sada nije bilo nikakvih instrumenata za provođenje onoga što je planirano. Stoga su u novom Zakonu, ističe, vrlo precizno definirani instrumenti provođenja planova, odnosno uvedene su precizne odredbe o uređenju zemljišta kao što su urbana komasacija, preparcelacija i uređenje međa. To znači, upozorava pomoćnik ministra, da se u interesu vlasnika parcele ona može preoblikovati u skladu s planom što do sad nije bilo moguće.</p>
<p>»Uvodi se također posebna vrsta plana za zaštićene povijesne cjeline koja ističe zaštitnu dimenziju povijesnog prostora«, napominje Uzelac. Malim općinama, koje trenutačno nemaju, niti planiraju neki veći razvoj u prostoru, omogućava se donošenje jednostavne vrste plana koji sadržava »građevni red« u kojem su pak navedena pravila za nužne rekonstrukcije i zahvate.</p>
<p>Nadamo se će izmjene Zakona o gradnji teći paralelno s donošenjem Zakona o prostornom uređenju i da će njihovom primjenom prostorni planovi postati precizni i jednoznačni, te više neće biti mogućnosti različitih interpretacija, zaključuje Uzelac. Zakon o prostornom uređenju već je dostavljen na očitovanje pojedinim ministarstvima, a izmjene i dopune Zakona o gradnji u proceduri će biti za oko tjedan dana. Predviđa se da bi se oba zakona u saborskoj proceduri mogli naći već na jesen i da bi do kraja godine mogli biti prihvaćeni. Njihova bi primjena tako započela iduće godine, a činjenicom da će građevnu dozvolu biti moguće dobiti za najviše dva mjeseca, bez argumenata će ostati svi oni koji bespravno građenje opravdavaju dugotrajnom procedurom ishođenja potrebnih dozvola.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Do kraja godine poznata budućnost Jaruna</p>
<p>Kako bi trajno riješili problem sanacije ŠRC Jarun, odnosno kako bi se konačno definirao način i opseg korištenja tog prostora, članovi Gradskog poglavarstva na svojoj su sjednici u ponedjeljak podržali plan i program sanacije toga rekreativnog centra.</p>
<p>Prema riječima pročelnika Gradskog zavoda za planiranje i zaštitu okoliša Zlatka Peršića, plan obuhvaća poduzimanje tzv. hitnih i prijelaznih mjera koje bi trebale zaustaviti protuzakonito djelovanje na području centra i vrijedit će do donošenja urbanističkog plana uređenja ŠRC Jarun, koji bi, rečeno je, trebao biti usvojen do kraja godine.</p>
<p>U skladu s tom svojom odlukom, ali i onom od prošloga tjedna kada je zaključeno kako svaki postupak legalizacije objekata na Jarunu može ići jedino preko Grada, Gradsko je poglavarstvo odbilo još šest zahtjeva za legalizacijom objekata, koju je podnijela tvrtka »Jarun« d.o.o.</p>
<p>Budući da se na natječaj nije javio nitko drugi, Grad je Športskom društvu »Utrine i prijatelji« dao u najam sportske objekte ŠRC »Utrine« u Kombolovoj ulici, koje bi nakon godina propadanja trebalo dovesti u red.</p>
<p>Gradska vlada prihvatila je i izmjenu planiranih sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi. Planirani prihod Gradskog ureda za kulturu time je uvećan za 940 tisuća kuna.</p>
<p>- Tim ćemo novcem financirati gostovanje Gradskog kazališta Komedija i Muzeja suvremene umjetnosti na Danima grada Zagreba u Sarajevu u iznosu 150.000 kuna, i program Dana maturanata sa 230.000 kuna. Preostalih 560.000 kuna namijenjeno je financiranju HNK Zagreb za usklađivanje plaća, obrazložio je pročelnik Ureda za kulturu Dragutin Palašek.</p>
<p>Poglavarstvo je prihvatilo i financijsko izvješće o korištenju sredstava za nepredviđene troškove, a pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić usporedno je prikazao sve takve troškove, i to pet godina unatrag.</p>
<p>Prema tom izvješću, najviše novca (70 milijuna kuna) potrošeno je 1996. godine, kada je proračun bio najmanji (2,3 milijarde kuna).</p>
<p>Idućih se godina trošilo manje, odnosno dvaput po 40 milijuna, a tijekom 1999. godine 16,6 milijuna.</p>
<p>Podaci za prošlu godinu bili su i najzanimljiviji. Tada je, naime, novac iz gradske pričuve trošio povjerenik Vlade za grad Zagreb Josip Kregar, ali i uprava Marine Matulović-Dropulić, odnosno Milana Bandića. </p>
<p> - Pokazalo se kako je Marina Matulović-Dropulić u dva mjeseca potrošila gotovo 2,5 milijuna kuna, Kregar šest milijuna ili dva milijuna po mjesecu svojeg vođenja grada, a gradonačelnik Bandić u šest je mjeseci potrošio 11,8 milijuna, odnosno pola milijuna na mjesec, rekao je Kojić i zaključio kako je aktualna gradska uprava skromno i racionalno raspoređivala (trošila) novac tekuće pričuve. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dozvola za raketiranje tuče stigla je prekasno</p>
<p>Tek u 13. 20 sati dobili smo dozvolu za ispaljivanje raketa iznad graničnog područja s Republikom Slovenijom, što je bilo prekasno jer je tuča već naveliko padala, rekao je Damir Peti iz Centra za obranu od tuče </p>
<p>Dan poslije olujnog nevremena, čija je tuča veličine marelice poharala zagrebačko područje, materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka tisuća kuna. Kako smo saznali u Hidrometeorološkom zavodu, na području Maksimira i Gornjega grada palo je 12 litara kiše po četvornome metru, dok je rekordnih 47 litara po 'kvadratu' zabilježeno na području Medvednice. </p>
<p>Nevrijeme je zaustavilo sljemensku žičaru, u čijih je deset kabina u tom trenutku na putu prema podnožju bilo 50 putnika. Dvadeset minuta njihali su se prestravljeni putnici zarobljeni u kabinama, dok ih djelatnici ZET-a nisu sigurno spustili na donju stanicu žičare. Na svu sreću nije bilo ozlijeđenih, kao ni štete na kabinama. ZET je uključio u promet prema vrhu Medvednice četiri autobusa koji su u razdoblju od 13.50 do 20 sati prevozili pokisle i promrzle izletnike sa Sljemena. Jedina veća šteta zabilježena je na krovištu i prozorima gornje stanice žičare, na kojoj je u ponedjeljak počela sanacija.</p>
<p>Autobusni promet odvijao se uobičajenim redom vožnje, dok je u tramvajskom bilo zastoja na području Medveščaka, zbog grana na tramvajskoj pruzi.</p>
<p>- Tek u 13. 20 sati dobili smo dozvolu za ispaljivanje raketa iznad graničnog područja s Republikom Slovenijom, što je bilo prekasno jer je tuča već naveliko padala, rekao je Damir Peti iz Centra za obranu od tuče. On nam je rekao kako se usprkos 121 ispaljenoj raketi tuča nije mogla spriječiti na vrijeme. Dimenzije oblaka koje su se kretale iz smjera Slovenije, preko Zaprešića bile su prevelike i nije ih se moglo razbiti, a ni vremena nije bilo dovoljno. </p>
<p>Istaknuo je također kako se nada da nevremena više neće biti jer raketa na zagrebačkom području više nema dovoljno.</p>
<p>Unatoč ispaljenim raketama, šteta se na zaprešićkom području još procjenjuje. Prema neslužbenoj procjeni, ima 20-ak oštećenih krovova, a stradali su i brojni prozori te automobili. Prema riječima pročelnice općine Marija Gorica Marice Jančić, šteta na poljoprivrednim dobrima procjenjuje se na 100 posto. </p>
<p>Najveću štetu u Zaprešiću pretrpilo je naselje Sjever, gdje je vjetar nosio rolete s prozora. Zbog velike količine oborina i začepljenih odvoda poplavljene su brojne garaže, a oštećena je i niskonaponska električna mreža jer su polomljene grane i drveće potrgali električne vodove. </p>
<p>Prema riječima Stjepana Mihalinca, dežurnog djelatnika zaprešićke Elektre, najveću štetu pretrpjela je električna mreža. Šteta još nije procijenjena, ali 20-kilovoltna mreža dobrim je dijelom poharana od Šibica, preko Brdovca, Prigorja brdovečkog, Laduča sve do malograničnog prijelaza, kao i na potezu sjeverno od grada u smjeru Pušće. Iako su transformatorske stanice u funkciji, rekao je Mihalinec, bez struje su ostali dijelovi sela i općina te pojedine gradske ulice. Razlog je tome bilo mjestimično prekidanje niskonaponske mreže zbog porušenih stabala ili krovova. </p>
<p>Ana Lonjak, Alan Labus i Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vraćena mladost Zdencu života </p>
<p>Prošlog su tjedna u Ljevaonici umjetnina pri Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) počeli intenzivni radovi na restauraciji skulpture Zdenac života. Skulptura se sastoji od kružnog brončanog reljefa s prikazom deset osoba od najranijih dana pa do starosti te od bakrene plitice za vodu.</p>
<p>Prilikom posjeta Ljevaonici ravnatelja Željka Mačešića. saznali smo da slijedi zamjena starih, dotrajalih vijaka na unutrašnjim spojevima reljefa te spajanje vanjskih napuknutih spojeva na tzv. »hladan način«, na koji je i izvorno spajana skulptura. Nema varenja, što je »topli način« spajanja bronce, objašnjava nam jedan od trojice majstora, Juraj Gospodarić, koji restauriraju Zdenac života. </p>
<p>- Na reljefu nema mehaničkih oštećenja bronce. Sva oštećenja su na patini, ona nigdje ne zadiru u broncu jer je zadržan izvorni oblik skulpture, istaknuo je Mačešić. </p>
<p>Zbog dotrajalosti izradit će se nova bakrena plitica za vodu, prema originalu. Restauracija cijele skulpture Zdenca života trebala bi biti gotova za otprilike 25 dana.</p>
<p>- Odlučili smo arhitektonski dio spomenika, prema originalnom predlošku iz 1912. godine, vratiti u izvorno stanje, rekao nam je zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Silvije Novak. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Samo u svibnju 79 prekršajnih prijava</p>
<p>Prije nekoliko dana velikogoričko je Poglavarstvo usvojilo zaključke koji bi mogli nagovijestiti novu fazu u borbi protiv ilegalnog šljunčarenja. Provedba usvojenih mjera pridonijela bi očuvanju okoliša, osobito zaštiti vodocrpilišta, među kojima je najvažnije buduće vodocrpilište Zagreba i okolice Črnkovec-Kosnica. </p>
<p>Tim je povodom održana konferencija za novinare na kojoj je gradonačelnikova zamjenica Đurđica Levak kazala kako je strateško opredjeljenje Poglavarstva zaštita pitke vode. Kako bi se vode dugoročno kvalitetno zaštitile, potrebno je stati na kraj ilegalnim iskapanjima šljunka. Time su posebice pogođena područja Kosnice i Mičevca, gdje je sve rađeno bez ikakvih dozvola, prostor je devastiran i buduće vodocrpilište djelomice je pretvoreno u odlagalište otpada. Šljunak treba iskapati u skladu sa zakonom i racionalno, tvrdi Levak. </p>
<p>Što može uzrokovati neracionalno iskapanje šljunka koje nije praćeno odgovarajućim programima sanacije iskopa pokazuje nedavni slučaj urušavanja dijela obale jezera Vukovine. Naime, za nevremena je dio obale otklizao i gotovo završio na cesti. Moguće je da sljedeći put i završi na cesti, a moguće je i potkopavanje prometnice.</p>
<p>Stanovnici naselja pogođenih ilegalnim šljunčarenjem vlastitom inicijativom pokušavaju potaknuti rješavanje problema. Stoga su osnovali »zelene redare«, koji nadziru Mičevac i Kosnicu. Upravo zbog njihove aktivnost samo je u svibnju podneseno 79 prekršajnih prijava, rekao je predsjednik Mjesnog odbora Mičevec Vladimir Štarkelj. No, zbog sporosti pravosuđa česte su apsolutne zastare čak i u prekršajnim postupcima. </p>
<p>Prava je šteta što je Poglavarstvo taj korak poduzelo na samom isteku svog mandata, odnosno neposredno prije formiranja nove gradske vlasti.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Različito o istom</p>
<p>Zanimljivo je koliko se razlikuju podaci o količini ilegalno iskopanog šljunka kojima raspolaže velikogoričko Poglavarstvo od procjene Ministarstva gospodarstva. Naime, predsjednik Mjesnog odbora Mičevec Vladimir Štarkelj tvrdi kako se na godinu ilegalno iskopa između 500.000 i 600.000 kubičnih metara na području Velike Gorice, dok Ministarstvo gospodarstva, barem prema dopisu koji je potpisao pomoćnik ministra Roman Nota, barata brojkom između 300.000 i 500.000 kubičnih metara godišnje. Zamjenica gradonačelnika Velike Gorice Đurđica Levak tvrdi kako je jedan od neizravnih uzročnika ilegalnog šljunčarenja i Zakon o rudarstvu.</p>
<p> Ministarstvo gospodarstva, pak, tvrdi kako postojeći zakon, uz uvjet da se dosljedno provodi, pruža sve mogućnosti da se ilegalno šljunčarenje iskorijeni. No, prema mišljenju članova velikogoričkoga Poglavarstva (i ne samo njih), promjene nisu dovoljne. T.P.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Postavljena rasvjeta u Dječjem centru »Gajnice«</p>
<p>Dvorište Dječjeg centra »Gajnice« u Ulici hrvatskih iseljenika osvijetljeno je reflektorom sa zaštitnom mrežom. Prvi je to rezultat noćnih obilazaka članova Udruge »Virtualni svijet« u sklopu akcije »Stop narkomanskim iglama u dvorištima vrtića i škola«.
Popis ostalih vrtićkih i školskih dvorišta u zapadnom dijelu grada bez odgovarajuće rasvjete dostavljen je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je obećao da će problem riješiti u roku mjesec dana. To su dječji centri Gornje Vrapče, Vrapče, Gajnice i Podsused te osnovne škole Dragutina Domjanića, Bana Josipa Jelačića, Ante Kovačića, Ivane Brlić-Mažuranić, Ivana Cankara i Pavleka Miškine. Na tim mjestima djelatnici i štićenici svakoga dana pronalaze narkomanski pribor, a u Gajnicama se nedugo prije postavljanja rasvjete u dvorištu petogodišnje dijete ubolo na narkomansku iglu. </p>
<p>Udruga »Virtualni svijet« osnovana je lani kako bi promicala ekološku i kulturološku svijest mladih, a okuplja 70-ak većinom mladih ljudi. Udruga je orijentirana na zapadni dio Zagreba jer u tom dijelu grada žive njezini članovi. </p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bez struje u utorak</p>
<p>Zbog redovnoga godišnjeg pregleda električnih uređaja u utorak, 19. lipnja, struje neće imati od 8 do 13 sati: Dubrava 33-39, Hrv. proljeća 2-22, 1-31, Idrijska, Trepčanska, Ljubijska do 40, Zavidovička, Banovička 2-22, 1-19, Prijedorska, Teslićka do 27, Vareška, Križni put 2-60, 1-77, L. Mandića 55, Širinečka, Međugorska 21 do kraja, 22 do kraja, Deanovečka 25 do kraja, 26 do kraja, Plješivička 25 do kraja, 26 do kraja, Gojlanska 21 do kraja, 22 do kraja.</p>
<p>Zbog radova na niskonaponskoj mreži struje neće imati:</p>
<p>od 8 do 20 sati: Kneza Lj. Posavskog 10, 14-18, 13a, Crvenog križa 22-24, Širolina 5-11, Fabekovićeva 1-9;</p>
<p>od 8 do 16 sati: Branovičina 12 do kraja, 13 do kraja, Kvaternikova 109a, 111, Spojni put, Srednjak 70 do kraja, 85 do kraja;</p>
<p>od 8 do 14 sati: Kastavska, Selnička, Slatinska, Stubička 40-68, 41-71, Vitezićeva 1, 2-20, Šljivik; u I. Reki: Domcova, Feketići, Ivanjorečka do 72, Kirinova, Palih boraca, Ranci, Sandelići;</p>
<p>od 8.30 do 14.30 sati: Blanje 2-18, 1-11, Magdalenićeva 2 do kraja, 3 do kraja, Podsusedska al. 7a, Susedgradski vidikovec do 5;</p>
<p>od 8.30 do 11.30 sati: Draškovićeva 32, Đorđićeva 14-24.</p>
<p>Na području Elektre Klara struje neće imati od 8.30 do 14.30 sati u Remetincu: Karlovačka cesta 1-17.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ledeni orasi poharali ječam </p>
<p>Općine i gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji prikupljaju podatke o šteti / Župan proglašava stanje elementarne nepogode ako šteta premašuje 30 posto iznosa općinskih i gradskih proračuna </p>
<p>ZAGREB/VINKOVCI, 18. lipnja </p>
<p> - Jako nevrijeme praćeno tučom, kišom i vjetrom u nedjelju oko 16 sati zahvatilo je Valpovštinu, a tuča veličine oraha padala je desetak minuta, izvijestio je u ponedjeljak Državni centar za obavješćivanje.</p>
<p>Dojava o štetama zasad nema, a nevrijeme je u Nardu uzrokovalo kvar na dalekovodu i nestanak struje. Nevrijeme je zahvatilo i područje Slavonskog Broda. Prema prvim podacima, tuča ipak nije bila toliko krupna pa se ne očekuju velike štete. </p>
<p> Oluja je pogodila također Zagreb i okolicu.</p>
<p>U Vukovarsko-srijemskoj županiji nevrijeme i tuča zahvatili su mjesta od Đakova prema Vinkovcima (Mikanovce, Jarminu, Gaboš, Markušicu, Vinkovce). Centar je izvijestio da je djelovala protugradna obrana.</p>
<p> Oko 19 sati slabije nevrijeme zahvatilo je jugoistočni dio Vukovarsko-srijemske županije, a tuča je pala u Drenovcima.</p>
<p> Nevrijeme je na poljoprivrednim kulturama prouzročilo znatne štete, posebice na ječmu koje bi trebalo vršiti ovih dana. Predsjednik Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vukovarsko-srijemske županije Darko Juzbašić rekao je da je najviše leda veličine oraha palo na području Bošnjaka i Nuštra, a nešto manja šteta prouzročena je u južnom dijelu Vinkovaca, vukovarskom prigradskom naselju Sotinu, Rajevom Selu, Boboti, Babinoj Gredi i Mikanovcima. Općinska i gradska vijeća pripremaju izvješća koja u roku od osam dana moraju predati Županiji. Ako se pokaže da štete prelaze 30 posto iznosa općinskih i gradskih proračuna, župan treba proglasiti stanje elementarne nepogode. </p>
<p>Podsjetimo da je u Vukovarsko-srijemskoj županiji jesenskom sjetvom pšenica zasijana na 38.000 hektara, stočni ječam na 1200 hektara, pivarski ječam na 1650, a uljana repica na 560 hektara. Proljetnom sjetvom zasijano je 1200 hektara pivarskog ječma, zobi na 330, kukuruza na 39.960, suncokreta na 7947, soje na 13.189, a šećerne repe na 6950 hektara. U Županijskom uredu za gospodarstvo ističu da je tuča koja je trajala petnaestak minuta, na vrlo specifičan način zahvatila to podneblje. Led nije padao na jednom mjestu nego po cijeloj Županiji. </p>
<p>Ljiljana Pandža i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Slavlje navijača Rome preraslo u nasilje </p>
<p>RIM, 18. lipnja </p>
<p> - Slavlje navijača AS Rome, nakon osvojenog naslova nogometnog prvaka Italije, na ulicama Rima pretvorilo se u noći na ponedjeljak u nasilje. Talijanska državna televizija objavila je da je tijekom slavlja ranjeno 50 ljudi, među kojima dva policajca. Otprilike 25 navijača noć je provelo u pritvoru. Nekim navijačima u euforiji su popustili živci pa su na policajce bacali kamenje i staklenke, a oni su im odgovorili suzavcem. U središtu Rima navijači su razbili nekoliko parkiranih automobila, te veći broj izloga na trgovinama koje su potom pokušali opljačkati. Prema prvim procjenama, na rimskim je ulicama oko milijun ljudi slavilo prvi naslov prvaka nakon 1983., a zabava ja trajala do jutra. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Neuspjeh slovenskog referenduma o umjetnoj oplodnji</p>
<p>LJUBLJANA, 18. lipnja</p>
<p> - Ženama bez partnera u Sloveniji i dalje neće biti moguće želju za materinstvom ispuniti umjetnom oplodnjom u slovenskim klinikama, pokazuju prvi rezultati referenduma provedenog u nedjelju.</p>
<p> Referendum na kojemu se odlučivalo o sudbini zakona pokazao se katastrofalnim potezom jer je na njega potrošeno 20 milijuna kuna, a samo je trećina građana izašla na birališta, dijelom zato jer je dobio političke konotacije borbe između ljevice i desnice. Prema podacima izbornog povjerenstva, nakon prebrojanih više od pola listića, protivnici umjetne oplodnje imaju skoro tro- četvrtinsku većinu (74 posto). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Teksaški guverner spriječio zabranu pogubljenja retardiranih</p>
<p>WASHINGTON, 18. lipnja </p>
<p> - Teksaški guverner Rick Perry iskoristio je pravo veta da zaustavi izglasavanje dopune kaznenog zakona kojom bi se zabranila pogubljenja mentalno retardiranih osoba.</p>
<p> Perry je u objašnjenju objavljenom u ponedjeljak naveo da za takvu dopunu zakona nema potrebe jer već postoji »dovoljna pravna zaštita« za retardirane osobe te da u Teksasu ionako nije nikad pogubljena takva osoba.</p>
<p> Američki mediji navode da je Perryjeva tvrdnja netočna i objavljuju podatak da je od 1990. godine smrtna kazna u Teksasu izvršena nad šest ljudi čiji je kvocijent inteligencije bio ispod 70, što se smatra granicom zaostalosti.</p>
<p> Predsjednik George W. Bush, bivši guverner Teksasa, je povodom prijedloga dopune teksaškog zakona izjavio da ionako ustav SAD brani smrtnu kaznu za osobu koja ne razumije prirodu svog zločina. Time je samo izazvao zabunu jer se čovjeka koja ne razumije djelo koje je počinio zakonski smatra neubrojivim a ne retardiranim.</p>
<p> Izvršenje smrtne kazne nad mentalno retardiranom osobom u SAD izrijekom je zabranjeno u federalnom zakonu i zakonima 15 saveznih država. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Stevie Wonder pjevao na promociji svog sina</p>
<p>PALMDALE, 18. lipnja </p>
<p> - Stevie Wonder iznenadio je svog sina i njegove kolege u razredu svojim poklonom u čast njihove promocije. Pjevač se pojavio na početku svečanosti u Highland High School, 60 milja sjeverno od Los Angelesa, pjevajući iznenađenim uzvanicima a cappella uputivši pritom riječi podrške diplomantima. Wonder je doletio na promociju svog sina Mumatza Morrisa, a svi </p>
<p>su bili iznenađeni kad su ugledali kako stiže na pozornicu u motoriziranim kolicima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>U središtu Europe </p>
<p>Izložba hrvatske umjetnosti »Exat 51 i Nove tendencije« izazvala velik odjek u tjedniku »Expresso«, mjesečniku za umjetnost i dizajn »CASA« te na Portugalskoj televiziji koja je poseban prilog uvrstila i na Euronews </p>
<p>CASCAIS, 18. lipnja</p>
<p> - Izložba zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti »Exat 51 i Nove tendencije« što od 24. svibnja gostuje u gradiću Cascais, najatraktivnijoj turističkoj zoni, tik uz Lisabon, ima znatne odjeke u portugalskim medijima. Kako javlja veleposlanik Republike Hrvatske Darko Bekić (najveći zaslužnik za prezentaciju hrvatske umjetnosti u Portugalu), vrlo pohvalan tekst o EXAT-u i Novim tendencijama napisao je likovni kritičar uglednog tjednika »Expresso« Alexandre Pomar. Uz naslov »U središtu Europe« i podnaslov »Otvorenost zapadnim tokovima i tradicija konstruktivizma i hrvatskoj umjetnosti od 1950.« tekst je objavljen 9. lipnja, dok je zasebni kraći osvrt na izložbu objavljen u istome tjedniku i 2. lipnja.</p>
<p> U lipanjskom broju prestižnog mjesečnika za umjetnost i dizajn »CASA« u rubrici »Izložbe« objavljen je članak o izložbi preko čitave stranice, uz reprodukciju šest izloženih djela. Radi usporedbe, valja reći da je ostalim izložbama taj tjednik posvetio samo jedan ili dva stupca! Portugalska televizija (RTP), pak, o izložbi je snimila poseban prilog za emisiju kulturnog programa »Acontece« i za Euronews. Po saznanjima Veleposlanstva RH, likovni kritičar uglednog dnevnog lista »Publico« također priprema tekst o hrvatskoj izložbi, koji bi trebao biti objavljen do kraja ovoga tjedna.</p>
<p> Podsjetimo, najznačajniju izložbenu prezentaciju likovnih pojava koje su tijekom 50-ih i 60-ih učinile Zagreb međunarodnim likovnim centrom, pripremio je mr. Marijan Susovski, a njezinu otvorenju prije tri tjedna nazočili su ravnateljica MSU Snježana Pintarić, ministar kulture dr. Antun Vujić i pročelnik Ureda za kulturu grada Zagreba Dragutin Palašek. K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Deveta pijanistička škola </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Deveta pijanistička škola EPTA-e (European piano teachers association) održat će se od 25. lipnja do 6. srpnja u Dubrovniku. Školu priprema Hrvatsko društvo klavirskih pedagoga, a profesori će biti Arbo Valdma, Rudolf Kehrer, Vladimir Krpan i Jean-François Antonioli. U sklopu škole održat će se koncerti na kojima će nastupiti Lovro Pogorelić, Dubrovački simfonijski orkestar, Frano Krasovac, Marianna Casola, Petra Gilming, Jurica Šoša i Jure Rozman. U Koncertnoj dvorani Umjetničke škole »Luka Sorkočević« održavat će se koncerti dosadašnjih polaznika škole i završni koncerti polaznika tečaja. Voditeljica škole je Katarina Krpan. Na ovogodišnjoj školi sudjelovati će 60 polaznika iz Hrvatske i inozemstva. Realizaciju škole omogućili su Ministarstvo kulture, Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Grad Dubrovnik, Grad Zagreb i Francuski institut u Zagrebu. K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Galerija umjetnina u Staru bolnicu </p>
<p>Galeriji umjetnina dodijeljena zgrada Stare bolnice u središtu grada / Multimedijalni kulturni centar trebao bi se preseliti u Dom mladeži </p>
<p>SPLIT, 18. lipnja</p>
<p> - Splitskoj Galeriji umjetnina Gradsko poglavarstvo dodijelilo je (u ponedjeljak) na korištenje zgradu Stare bolnice, sada privremeno utočište brojnih kulturnih beskućnika te splitskog Multimedijalnog kulturnog centra (MKC). Da bi se Galerija mogla preseliti, prostor Stare bolnice potrebno je prethodno adaptirati. Ravnatelj Božo Majstorović odabrao je, stoga, uz potporu Stručnog vijeća, projekt arhitekta Vinka Peračića, koji ima iskustvo u projektiranju muzejskih prostora.</p>
<p>Odluka Poglavarstva o premještanju Galerije umjetnina u gradsko središte znači konačno i odgovarajuće prostorno zbrinjavanje te ustanove, što je, po riječima ravnatelja Bože Majstorovića, prvi i nužni preduvjet njezina normalnog djelovanja. Fundus Galerije broji više od 3.000 umjetničkih djela i jedan je od najznačajnijih u Hrvatskoj, a obuhvaća vrijeme od 14. stoljeća do danas. Međutim, brojnost i umjetnička vrsnoća djela nisu u skladu s neprimjerenim prostorom u kojem se nalaze. Zgrada Stare bolnice najbolje je moguće rješenje za Galeriju umjetnina jer sa svojom neto površinom od oko 2.200 četvornih metara u strogome središtu grada zadovoljava potrebe Galerije. S malo novca, saznajemo, spremišta bi bila osigurana, a uredili bi se i prostori za stalni postav te povremene izložbe. U Galeriji vjeruju da bi tim rješenjem primjereno bila smještena i bogata galerijska knjižnica s više od 15.000 naslova. Iako će adaptacija dugo trajati, djelatnici Galerije umjetnina su odahnuli jer su gradski oci konačno povukli konkretne poteze. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Svečarsko izdanje »Animafesta«</p>
<p>Društvo hrvatskih filmskih djelatnika / 15. svjetski festival animiranih filmova Zagreb 2002. održat će se od 18. do 23. lipnja </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Za točno godinu dana, odnosno 18. lipnja 2002. godine u Zagrebu će se održati 15. svjetski festival animiranih filmova, rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Društvu hrvatskih filmskih djelatnika predsjednik vijeća Festivala Joško Marušić. Riječ je o dobro poznatom festivalu svjetskog ugleda čiji je program u sadržajnom smislu oduvijek bio elitistički, odnosno u konkurenciji za nagrade su se oduvijek prikazivala samo najbolja svjetska ostvarenja. S druge strane festival ima i populističke odrednice, a one se ogledaju u činjenici da je namijenjen najširoj publici. »Animafest« će u svom 15. izdanju ponuditi i neke novosti. Trajanje festivala je prošireno na šest dana. Jedan od glavnih ciljeva festivala je ponovno afirmiranje našeg animiranog filma, koji je zapao u krizu.</p>
<p>Umjetnički direktor festivala Midhat Ajanović je najavio brojne retrospektive, hrvatskog, bosanskohercegovačkog, švedskog, norveškog i japanskog animiranog filma. Japan je vodeća svjetska sila u proizvodnji animiranog filma, a norveški se radovi odlikuju iznimnom umjetničkom imaginacijom, ali su svjetskoj javnosti vrlo slabo poznati.Jedino ograničenje za selekciju filmova koji će konkurirati za nagrade jest, naravno uz njihovu kvalitetu, da traju između 30 sekundi i 30 minuta, objasnila je organizacijska direktorica Margit Antauer. Riječ je o 15. izdanju »Animafesta« i njegovoj 30. obljetnici, te će festival uz brojna popratna događanja nastojati naglasiti svečarsku atmosferu. Uz Grand prix bit će dodijeljene i nagrade za najbolji studentski rad i najboljeg debitanta. Također tu je i nagrada za posebna dostignuća u kvaliteti animiranog filma. Ponovno je uvedena i nagrada publike.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Efektni odjeci genetovskih pobuna</p>
<p>Gradsko kazalište »Trešnja« / Osam izvođača iz Kazališne skupine »Hotel Bulić« predstavili Genetovu dramu »Splendid's« fascinantnom i u našem teatru rijetko viđenom energijom</p>
<p>Napisana godine 1948. drama »Splendid's« nije izvođena za života njezina autora, kontroverznoga francuskog pjesnika, dramatičara i romanopisca Jeana Geneta. Kazalište ju je otkrilo tek nakon njegove smrti i predstavilo gledateljima u provokativnim redateljskim čitanjima Klausa Michaela Grübera, Stanislasa Nordeya i Neila Barletta. U odličnom prijevodu Zlatka Wurzberga, taj je kriminalistički triler, po prvi puta predstavljen hrvatskoj publici, u nedjelju na večer, na pozornici Gradskog kazališta »Trešnja«.
Izveli su ga članovi kazališne skupine »Hotel Bulić« u atraktivnom scenskom iskazu koji prenosi u gledalište tragove genetovske poetičnosti u susretu s fascinantnom dramskom agresijom. Sedam gangstera i jedan policajac, na sedmom katu luksuznog hotela »Splendid's«, prkose policiji. Oteli su kćer američkog milijunera i »greškom« je ubili. Posljednje trenutke njihove pobune zapisao je Genet u izravnosti očajničkog govora te u zavodljivosti slike travestirane stvarnosti.</p>
<p> Bruno Klabučar, Krunoslav Klabučar, Renato Đošić, Dražen Jurić, Rafal Stilitano, Tomislav Bokor, Karlo Bulat i Elvert Karaga interpretirali su zatočene gangestere, u trenutcima herojskih i neherojskih odluka, s impresivnom energijom koju rijetko možemo susresti na pozornicama hrvatskih kazališta. U redateljskoj koncepciji Senke Bulić »Splendid's« je doista »igra preciznih pravila«, predložak koji ne dopušta predah i »prazne hodove«, privlačna scenska izlika za smiono propitivanje ne samo granica teatra, već i naše subkulturne stvarnosti.</p>
<p>Istodobno i izravna i artificijelna ta predstava iz naše »off - produkcije« nudi gledateljima jednu drugačiju vizuru u teatarskoj percepciji sumračnog događaja s ruba, odnosno iz perspektive naše dnevne prakse iz središta društva. Iako su efektna scenografija Josipa Vidovića, kostimi Olivera Jularića i odveć transparetno svjetlo Olivija Maričića odvlačili pažnju gledatelja, scenski projekt »Splendid's« je ne samo upozorio na godinama zagubljen tekst Jeana Geneta, već i na značajne teatarske potencijale izvan naših danas već umornih kazališnih institucija.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izložba o Osijeku</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Izložbu »Osijek - grad i njegova rijeka« arhitekta Radovana Miščevića otvorio je u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu akademik Andrija Mohorovičić. Izložen je autorov projekt »Osijek-grad i njegova rijeka« iz sedamdesetih godina, kada je Osijek imao najjači urbani razvoj, a riječ je o projektu koji obuhvaća sve, od ideje do realizacije, rekao je Miščević. Tako se mogu razgledati nacrti, fotografije, plakati, stručne knjige, ali i maketa urbanističkoga rješenja i idejnog arhitektonskoga projekta kontaktnog prostora glavnoga gradskog trga i obale Drave iz 1974. Mohorovičić je rekao kako izložba može poslužiti Zagrebu da shvati što mu treba značiti rijeka kao srce grada. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je da je zagrebačka Gradska skupština donijela odluku o tome da Udruženje hrvatskih arhitekata osmisli i projekt urbaniziranja Save u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kapitalni objekti Zagrebačke nadbiskupije </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Riznica zagrebačke Katedrale trebala bi biti uz sjeverni bedem Prvostolnice, i to adaptacijom postojećih objekata i gradnjom nove zgrade na istočnoj strani zgrade Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa. Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije bio bi smješten na prostoru sadašnjega Svećeničkog doma. A Kaptolski i Nadbiskupski arhiv adaptacijom prostora u Nadbiskupskoj palači riješili bi svoj smještaj. Metropolitanska knjižnica bit će u budućoj zgradi Knjižnice Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. To su prijedlozi Povjerenstvo za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, koje je na zadnjoj sjednici raspravljalo o gradnji četiriju kapitalnih objekata za Nadbiskupiju: riznici zagrebačke prvostolnice, Dijecezanskog muzeja s pripadajućim zbirkama, posebice zbirke umjetnina pomoćnog zagrebačkog biskupa dr. Đure Kokše »Metropolitane«, Metropolitanskog arhiva i Metropolitanske knjižnice. Povjerenstvo za kulturna dobra Nadbiskupije ima 16 članova, a savjetodavno je tijelo zagrebačkoga nadbiskupa i Ureda za kulturna dobra Nadbiskupije. Sjednica je održana pod predsjedanjem predstojnika Ureda za kulturna dobra i dopredsjednika Povjerenstva dr. Jurja Kolarića. (Ika)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nagrada »Montale« Mladenu Machiedu </p>
<p>PULA, 18. lipnja</p>
<p> - Prestižna međunarodna nagrada »Eugenio Montale 2001«, u kategoriji stranih prevoditelja, pripala je Mladenu Machiedu za prijevod talijanske poezije XX. stoljeća na hrvatski jezik. Ta i druge nagrade koje nose ime talijanskog pjesnika nobelovca (1975.) Eugenia Montalea (1896.-1981.) bit će uručene u Umagu 23. lipnja. Dodjelu međunarodne književne nagrdae »Eugenio Montale« organizira Centro Montale iz Rima uz potporu Ministarstva kulture RH, Ministarstva za europske integracije RH, Istarske županije, Grada Umaga i Talijanskoga kulturnog instituta u Zagrebu. Dva završna dana devetnastog po redu žiriranja, dodjele nagrada i predstavaljanja autora održavaju se u Umagu 22. i 23. lipnja, a apsolutnog pobjednika za ovu godinu izabrat će Prijatelji Centra Montale na završnici u Umagu. M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kupa i pokupski svijet</p>
<p>PETRINJA, 18. lipnja</p>
<p> - U Galeriji »Krsto Hegedušić« postavljena je izložba »Kupa i pokupski svijet u likovnim djelima sisačkih i petrinjskih umjetnika« što ju je priredio Boris Vrga. Najstarija slika na izložbi, »Stara vrba«, datira iz 1915. - naslikao ju je Vilim Muha (1887. - 1957.), Bukovčev praški đak - a izlošci Alema Biočića i Dvora Žilića nastali su, pak, ove godine. Ukupno je zastupljeno tridesetak likovnih stvaralaca, među kojima su i Ivan Antolčić, Vladimir Filakovac, Želimir Janeš, Miron Makanec, Zlatko Šulentić, ili Đuro Tiljak. Na naslovnoj strani kataloga otisnuta je reprodukcija »Riječne obale« Petra Salopeka (1909. - 1989.), slikara koji se na poseban način izdvaja iz kruga umjetnika što su pokazivali zanimanje za kupski krajolik. J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Spašavanje tereta antičkog broda </p>
<p>DUBROVNIK, 18. lipnja</p>
<p> - Nakon petnaestodnevnog rada u podmorju otoka Mljeta, hidroarheolozi Ministarstva kulture predvođeni Marijanom Orlićem te uz pomoć ronilaca specijalne postrojbe MUP-a završili su čišćenje vrijednog arheološkog nalazišta. Naime, nakon što je Cavtaćanin Boris Obradović, roneći primjetio veću količinu amfora u podmorju kod Mljeta, utvrđeno je da se radi o ostatcima tereta antičkog broda dugog 20 metara. Tijekom 113 zarona u 11 radnih dana areheolog Marijan Orlić s kolegama Mariom Jurišićem, Jasenom Mesićem i Smiljanom Glavušićem te specijalcima MUP-a rekonstruirali su sudbinu antičkih mornara prije više od 2100. godina. Brod je ploveći Mljetskim kanalom u 1. stoljeću prije Krista doživio havariju te potonuo na dubinu od 31 metar. Utvrđeno je da se 70 centimetara niže od prvoga sloja amfora tipa »lambogia 2«, kojih je sveukupno pronađeno 155, nalaze drveni ostatci antičkog broda. Radi se o prvom slučaju da se na pješčanom dnu kobilica broda nalazi okrenuta prema gore. D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvati prvo najneugodnije, pa najugodnije iznenađenje EP</p>
<p>Pobjedom 8-6 protiv Rusije u trećem kolu natjecanja po skupinama na Europskom prvenstvu u Budimpešti, hrvatski vaterpolisti vratili se u igru za prvo mjesto u skupini B, koje bi i im omogućilo lakšeg suparnika u četvrtfinalu </p>
<p>BUDIMPEŠTA (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Hrvatska vaterpolska reprezentacija priredila je na Europskom prvenstvu u Mađarskoj i najneugodnije i najugodnije iznenađenje. Pobjedom protiv Rusa 8-6 (1-1, 4-2, 2-1, 1-2), doista iznenađujućom, izbrisana je mrlja iz prvog kola kada su naši vaterpolisti potpuno nenadano poraženi od slabe Slovačke. Ovom pobjedom protiv reprezentacije koja nam doista »ne leži« Kovačevićevi izabranici omogućili su si da se na kraju natjecanja po skupinama čak nađu i na prvom mjestu. Dakako, sve ovisi o predstojeće dvije utakmice, protiv Grčke te protiv Njemačke. No, za sada je posve sigurno da se hrvatska vrsta plasirala u četvrtfinale. Naravno da bi sa što boljom pozicijom u skupini trebala imati i lakšeg suparnika u četvrtfinalu.</p>
<p> Neprepoznatljiv i blijed bio je hrvatski izbornik Neven Kovačević uoči nadmetanja s Rusima. Znao je da će se od te utakmice odlučivati i sudbina naše reprezentacije na ovoj europskoj smotri. Njegove brige bile su još i veće kada mu je liječnik Stjepko Bučan rekao kako kapetan Ratko Štritof zbog ozljede ramena nije spreman za dvoboj s Rusima. Kovačević je bio očajan, ali srećom takvo raspoloženje nije utjecalo na naše reprezentativce. Naprotiv, silno angažiranom igrom, srčanošću i primjerenom borbenošću naši su odmah spočetka bili superiorniji. Iako se to iz rezultata nije dalo primijetiti sve do sredine druge četvrtine. Opet je na lijevoj strani raspoložen bio Đogaš, a paniku u rusku obranu unosio je centar Hinić koji je zaradio mnoštvo isključenja. A igrač više bio nam je u realizaciji gotovo pedeset posto - šest pogodaka iz trinaest prigoda. Upravo zaslugom Hinića od druge četvrtine počeli smo stjecati prednost, s 4-2 došli smo na 6-3, potom i na 7-4 na kraju treće četvrtine i već tada dala se naslutiti hrvatska pobjeda. Đogaš i Hinić svojim raspoloženjem potakli su i ostale na dobru igru, konačno se razigrao i Barač, sjajan je bio Letica, a bilo bi nepravedno ne izdvojiti i vrlo dobrog vratara Volarevića. Od šest pogodaka čak četiri je primio iz najstrožih kazni, četveraca, od kojih su dvije sigurno bile nepravedno dosuđene. Ipak, pobjeda nam ni u jednom trenutku nije došla pod znak pitanja. </p>
<p>- Vidite da ovim mladićima treba dati šansu, riječ je o sjajnoj momčadi koja nastupa po prvi puta. Ne sjećam se kada smo zadnji puta pobijedili Ruse. Presretan sam i bez obzira kako ovo prvenstvo završilo ova će mi utakmica ostati dugo u sjećanju. Čestitam svojim igračima, ponosan sam na njih, govorio je nakon utakmice hrvatski izbornik Neven Kovačević. </p>
<p>• Plivalište na Margith Szigetu</p>
<p>HRVATSKA - RUSIJA 8-6 (1-1, 4-2, 2-1, 1-2)</p>
<p>HRVATSKA: Vićan, Kunac, Oreb 1, Letica 1, Đogaš 3, Smodlaka, Ivaniš, Benić, Barač 1, Hinić 2, V. Kobešćak, Sarić, Volarević.</p>
<p>RUSIJA: Smirnov, Začev, Kozlov, Balašov, Jerišov 4 (3), Čomakidze, Panfili, Gorškov, Zakirov, Garbuzov, Zinurov 2 (1), Rekečinski, Fedorov.</p>
<p>SUCI: Petronilli (Italija) i Csaszar (Mađarska).</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Hrvatska 6 (13), Rusija 3 (8)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor HINIĆ</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Teo Đogaš: »Više nisam nepromišljen«</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 18. lipnja</p>
<p> - Najbolji strijelac hrvatske reprezentacije na dosadašnjem dijelu Europskog prvenstva, 23-godišnji Teo Đogaš, član atenskog Olympiakosa, na najboljem je putu da se od »vječnog talenta« prometne u pravu zvijezdu hrvatskog vaterpola. Sa devet pogodaka, iako nije igrao cijelo vrijeme, Đogaš je drugi na listi strijelaca iza Grka Kinourakisa, a bez sumnje je i naš dosadašnji najbolji pojedinac. Đogaša, kojeg se sve do nedavno smatralo izrazito nadarenim mladićem koji nije pružio ni 20 posto svojih mogućnosti, u Budimpešti je pravi oslonac Kovačevićeve vrste. </p>
<p>- Čini mi se da sam odlaskom u inozemstvo počeo razmišljati sam o sebi. Vidio sam da se moram iz korijena promijeniti. Odlično sam u Matutinovićevom Olympiakosu odigrao cijelu sezonu, bio sam najbolji i na dubrovačkom »final fouru«, a Europsko prvenstvo kruna je mojih dobrih partija. U čemu sam se promijenio? Pa vidi se to na primjeru protiv Rusije. Čekam svoju priliku, ne srljam u šut, odigrao sam dobru obranu, a dodatna odgovornost bila mi je uloga kapetana, s obzirom da je naš kapetan Ratko Štritof bio ozlijeđen. Osjećao sam se jako ponosno, bio sam strašno motiviran, od četiri udarca pogodio sam tri, možda sam mogao još šutirati. Ali, bio bi to onda onaj stari ja, neodgovoran i nepromišljen. </p>
<p>Upitate li Đogaša za njegove ambicije s reprezentacijom spremno će vam odgovoriti:</p>
<p>- Svi me pitaju želim li bitinajbolji strijelac Europskog prvenstva. Ma, to ne dolazi u obzir. Ja želim da hrvatska reprezentacija osvoji zlato, da dobro ste me čuli, baš zlato. Mislite da je to nemoguće? Gledajte, ovdje smo svi podjednaki, ukazuje to i naša pobjeda protiv Rusije, kao i naš poraz protiv Slovačke. Meni se čini da smo mi u bitnoj prednosti. Mi, naime, dižemo formu iz utakmice u utakmicu Vidi se, kako smo ovdje nakon dvije utakmice dobro odigrali ovu treću, najbitniju protiv Rusije. </p>
<p>Đogaš nam je probao pojasniti i koji su trendovi u europskom vaterpolu:</p>
<p>- Igra se sve oštrije, kondicijska sprema je primarna. Međutim, ipak će medalju osvojiti one reprezentacije koje imaju najviše tehničkih školovanih igrača. A mi smo u vrhu. A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ante Šimleša - neobični branitelj naslova</p>
<p>Trodnevno prvenstvo za sve uzrasne kategorije, koje organizira prvak Hrvatske Ante Šimleša, bit će uistinu pravi pregled stanja u našem preponaškom sportu, koji je u razvojnom zamahu, većem od predviđanja</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - »Hoćete li obraniti naslov prvaka Hrvatske u preponskom jahanju«, bilo je tipično pitanje mladog novinara sedmerostrukom prvaku Hrvatske Anti Šimleši na konferenciji za novinare u povodu 10. prvenstva Hrvatske od petka 22. do nedjelje 24. ovog mjeseca. </p>
<p>»Nije mi to prvenstvena briga«, odgovorio je Ante Šimleša. »Glavna mi je briga kako ću organizirati ovo prvenstvo kojeg sam namijenio inventuri hrvatskog konjičkog (preponskog) sporta«. Naime, Konjički klub A.S. kojem je Šimleša i agens i movens organizator je toga trodnevnog prvenstva Hrvatske za sve uzrasne kategorije. Bit će to uistinu pravi pregled stanja u našem preponaškom sportu, koji je u razvojnom zamahu, većem od predviđanja.</p>
<p>»Mene u prvom redu zanima podmladak«, kaže Šimleša. »Za mene više nije bitno da li ću biti opet prvak ili ne. Ja sam svoj status u hrvatskom preponskom jahanju već stekao. Neću tako jahati svog najboljeg konja. Njega ću dati najboljem junioru iz moje škole.« Iako to za naše nogometno-košarkaške navike možda zvuči veoma neobično, da ne kažemo čudno, to je u ovom sportu razuman, dalekovidni postupak. Naime, preponski jahači već odavno profesionalci, ne mogu živjeti od nagrada koje nisu ni približne onim, recimo, tenisača, a njihovi su »rekviziti« nepojmljivo skuplji od onih teniskih. Stoga se preponski jahači moraju sami (a ne, na primjer, menadžeri) brinuti o sebi. Budući da uspjeh ovisi, kao i u automobilizmu, 80 posto o »rekvizitu - konju«, a on je što je bolji to i neizmjerno skuplji. Zato je način rada i života preponskih jahača posve drukčiji od onog koji se kod nas zna po nogometu ili tenisu.</p>
<p>Ante Šimleša, apsolvent veterine, svoju sportsku egzistenciju kojoj se posve posvetio održava radom s konjima (izborom, odgojem, kupnjom i prodajom), sa školom preponskog jahanja, a u tome mu, naravno, pomažu i sportski rezultati, ali ne bitno. Bitno je kako je uspješan u svemu tome u cjelini. Za njegov uspjeh je važan, naravno, i uspjeh cjelokupnog tog sporta u Hrvatskoj.</p>
<p>Tome će poslužiti i ovaj zaista cjeloviti pregled hrvatskog preponskog jahanja od najmlađih do najstarijih jahača ali i konja. </p>
<p>U dvanaest utakmica (petak i subotu od 10 do 18 a u nedjelju od 11 do 18 sati) od prepona visine 0,80 do 1.40 m vidjet ćemo sve što imamo u tom sportu u Hrvatskoj. U isto doba budući je to otvoreno prvenstvo moći ćemo pratiti i usporedbe s preponašima iz Italije, Austrije, Češke, Mađarske, Slovenije i Slovačke.</p>
<p>Pri tome to neće biti samo zagrebačka revija preponskog jahanja nego i sve bržeg i jačeg razvoja u pokrajini od Osijeka, Đakova, Križevaca pa sve do onih koji su tek počeli s tim sportom koji uopće nije samo sport zbog svojeg veoma različitog značenja u životu jedne ne samo razvijene zajednice.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Blistavo 16. izdanje »Zlatnog medvjeda«: Miting na kojem je i iznad Popova bio »pop«</p>
<p>Aleksandar Popov je za pobjede u svojim »paradnim« disciplinama morao isplivati ponajbolje ovogodišnje rezultate, no ni to mu nije bilo dovoljno da bude proglašen najboljim plivačem mitinga </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - I najzahtjevniji ljubitelji plivanja složit će se da je ovogodišnji plivački miting »Zlatni medvjed« bio ono što smo oduvijek priželjkivali, a što su organizatori mitinga posljednjih godina, često i neopravdano, sami sebi tepali - svjetski vrijedno natjecanje. Za isto, naime, treba imati svjetski vrijedna imena (ne bivša), primjerenu konkurenciju, te svjetski vrijedne rezultate, a taj »čarobni sklop« na Šalati je u potpunosti viđen tek proteklog vikenda. Dosad je »medo« bio tek odličan plivački miting, a sada je konačno postao pravi svjetski miting, vjerojatno najbolji nakon četiri mitinga iz elitne »Mare nostrum« serije.</p>
<p>Naime, nazočnost četverostrukog olimpijskog pobjednika i najboljeg plivača desetljeća, Aleksandra Popova višestrukih olipijskih odličnica iz Sydneyja, Jane Kločkove i Therese Alshammar ili, pak, Gordana Kožulja ne bi bila dovoljna da su oni u Zagreb došli samo na izlet ili na odmor. Tome, međutim nije bilo tako. Popov je za pobjede u svojim »paradnim« disciplinama - 50 i 100 metara slobodno - morao isplivati svoje ponajbolje ovogodišnje rezultate (22.06 i 49.43), no ni to mu nije bilo dovoljno da bude proglašen najboljim plivačem mitinga! Jer, Thomas Rupprath je u sva tri finala leptirovim načinom (50, 100 i 200 metara) isplivao rezultate kakve uistinu nismo očekivali vidjeti na semaforu plivališta na Šalati. Ili ta plivačka ljepotica, Therese Alshammar. »Sprinterska kraljica« si je uoči mitinga naizgled stvarala alibi podsjećanjem da je tek prije nekoliko dana stigla iz Amerike, da bi onda na 50 slobodno (25.03) i 50 leptir (26.54) isplivala rezultate zbog kojih svi s nestrpljenjem očekuju njezin obračun s Inge de Bruijn na predstojećem SP. </p>
<p>Tako su u dva plivačka dana »pometeni« skoro svi rekordi »Zlatnog medvjeda«, iako ti rezultati uopće nisu bili loši. Dodatnu čar cijelom događaju daje činjenica da su značajni doprinos rušenju rekorda dali i domaći plivači, Vanja Rogulj (100m prsno) i Gordan Kožulj (100 i 200 m leđno), te dosad neviđeno zanimanje zagrebačke publike. Na našu opasku kako su Zagrepčani prepoznali sportsku veličinu jednog Aleksandra Popova i ostalih zvijezda mitinga, čuli smo još neka zanimljiva razmišljanja o tome zašto se za nevelike tribine plivališta na Šalati tražila karta više. »Ne misliš li da su nakon svega što se događalo u hrvatskim loptačkim ligama ljudi, naprosto, željni pravog sporta i pravih sportaša?«, zapitao je jedan redakcijski kolega. Bilo bi lijepo da je uistinu tako...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Zadar je u pat-poziciji«</p>
<p>KK Zadar je u vlasništvu grada, a rasplet na političkoj sceni još uvijek je neizvjestan</p>
<p>ZADAR, 18. lipnja</p>
<p> - Jazine su se našle u teškoj poziciji, obzirom na dvije važne odluke koje moraju donijeti u vrlo kratkom vremenu, a koje su vezane uz potvrdu njihova sudjelovanja u Jadranskoj ligi te izbor novoga trenera. </p>
<p>Jedno i drugo uvelike je vezano uz ponovljene izbore u Zadru, obzirom da je KK Zadar u isključivom vlasništvu grada Zadra. Kako je Grad i do sada bio glavni sponzor zadarskoj košarci logično je za očekivati nastavak te suradnje, iako to nije najsretnije rješenje. </p>
<p>Međutim pat-pozicija je i na političkoj sceni, obzirom da je vladajući HDZ dobio 13 mjesta u Gradskom vijeću, što nije dovoljno za njihovo samostalno konstituiranje vlasti, a samim time i ostanak u košarci. Na suprotnoj strani je Nezavisna lista Stanislava Antića koja u svojim redovima ima Giuseppea Giergiu, košarkašku legendu Jazina i ozbiljno je zaprijetila s deset mjesta, ali ne i dovoljno za trenutno instaliranje vlasti u gradu i klubu.</p>
<p>Kakvu će odluku donijeti još uvijek aktualni Upravni odbor KK Zadar u svezi sudjelovanja u Jadranskoj ligi nije bilo moguće saznati kod mjerodavnih, jer se novi sastanak tek očekuje. </p>
<p> - Ne mogu sa sigurnošću kazati hoćemo li do zakazanog roka uspjeti bilo što napraviti odnosno odlučiti o Jadranskoj ligi. Doista se nalazimo u pat-poziciji, iskren je Nebojša Belić, direktor kluba.</p>
<p> Kad je riječ o treneru, određeni krugovi tvrde kako je Aleksandar Petrović zapravo jedini kandidat, i da je sve riješio za dolazak u Zadar, jasno ukoliko na vlasti ostane predsjednik kluba Božidar Kalmeta s kojim je razgovarao na tu temu. Pitanje je samo tko koga više treba, Aco Jazine ili Jazine Acu. Postoji li pak kandidat u sjeni, ne može se sa sigurnošću tvrditi. No, nekakvih naznaka ima, pa se čak u krugovima bliskima Giuseppeu Giergiji, navodno glavnom kandidatu za mjesto direktora košarkaša KK Zadar, spominje trener koji u ruci već ima ugovor s jednim našim klubom...</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk do Lige prvaka preko Galatasaraya i Liverpoola?</p>
<p>Hrvatski prvak bi, u najnepovoljnijoj varijanti, na putu do jedne od skupina Lige prvaka trebao izbaciti posljednja dva osvajača Kupa Uefe</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Nedjeljnim završetkom nogometnih prvenstava Italije i Španjolske konačno se zna popis svih 16 klubova koji su izravno izborili nastup u Ligi prvaka za sljedeću sezonu, a još 16 će im se pridružiti nakon tri kvalifikacijska pretkola. Jedini hrvatski predstavnik koji će nastupati u kvalifikacijama za Ligu prvaka, splitski Hajduk, morat će do Lige prvaka preskočiti dvije prepreke. </p>
<p>Kako još uvijek nisu završila prvenstva Mađarske (još su dva kola do kraja), te Jugoslavije (treba se odigrati još jedno kolo), nepoznato je hoće li Splićani u drugom pretkolu biti u poziciji nositelja i samim time imati mnogo veće šanse za prolazak u sljedeći krug, ili će već na startu naletjeti na jakog protivnika. </p>
<p>U slučaju da prvak Mađarske postane Dunaferr (ima bod, ali i utakmicu više od Ferencvarosa) ili prvak Jugoslavije bude Partizan (zaostaje dva boda za Crvenom zvezdom), Hajduk će biti nositelj u drugom pretkolu, ali vjerojatnije je da će naslove osvojiti Ferencvaros i Crvena zvezda, pa će Hajduk već na startu (prve utakmice drugog pretkola su 25. srpnja, a uzvrati 1. kolovoza) imati jakog suparnika. Mogući protivnici Hajduka u toj nepovoljnoj varijanti su: belgijski Anderlecht, danski Kopenhagen, portugalski Porto, rumunjska Steaua, škotski Rangers, turski Galatasaray, norveški Brann, ukrajinski Šahtjor, poljska Wisla, švedski Halmstad, slovački Inter, izraelski Makabi iz Haife, te Ferencvaros i Crvena zvezda.</p>
<p>Ukoliko bi to prošli, za ulazak u Ligu prvaka, igrači Hajduka bi se mogli suočiti i s nekim od ovih klubova koji se uključuju u trećem pretkolu: Tirol (Aut), Slavia (Češ), Liverpool (Eng), Mallorca, Barcelona (Špa), Lille (Fra), Borussia (D), Bayer (Njem), Panathinaikos (Grč), Ajax (Niz), Lazio, Parma (Ita), Rosenborg (Nor), Lokomotiv (M) (Rus), Celtic (Ško), Grasshoppers (Švi), Dinamo (K) (Ukr) i Fenerbahče (Tur).</p>
<p>Dakle, moguće je da će Hajduk na putu do Lige prvaka morati izbaciti posljednja dva pobjednika Kupa Uefe, Galatasaray i Liverpool. Naravno, to je najnepovoljnija varijanta, u nekoj povoljnoj, kada bi ga ždrijeb primjerice namjerio na Brann, te Grasshoppers, Liga prvaka bi bila mnogo bliže. To su zasada samo nagađanja, mnogo toga će biti jasnije nakon ždrijeba za prvo i drugo pretkolo Lige prvaka koji je na rasporedu u petak.</p>
<p>• Klubovi koji su izborili izravni ulazak u Ligu prvaka: Bayern, Schalke 04 (Njem), Sparta (Češ), Manchester United, Arsenal (Eng), Real (M), Deportivo (Špa), Nantes, Lyon (Fra), Olympiakos (Grč), PSV, Feyenoord (Niz), Roma, Juventus (Ita), Boavista (Por) i Spartak (M) (Rus).</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ostaju li Šokota i Balaban?</p>
<p>Iako još nema konkretnih ponuda, postoje neke indicije da bismo u zadnji trenutak mogli ostati bez Tokića, Šokote i Balabana, veli trener »plavih« Ilija Lončarević / Do subotnje prozivke znat će se hoće li u Maksimir doći Osječanin Mario Prišć</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - U subotu u 10 sati Dinamov trener Ilija Lončarević obavit će prozivku u »plavoj« svlačionici i započeti pripreme za novu sezonu. Na prvome bi okupljanju trebalo biti ovih 26 nogometaša - vratari: Butina, Šarlija, Turina;</p>
<p>obrana: Tokić, Sedloski, Polovanec, Drpić, Cesar, Leutar, Bosnar, Miljković i Landeka;</p>
<p>vezni red: Agić, Pilipović, Leko, Mikić, Jurić, Gondžić, Mumlek, Koretić i Prišć;</p>
<p>napad: Šokota, Balaban, Zahora, Abramović i Kranjčar.</p>
<p>- Rekao sam da ću u sezonu startati s 22 igrača i tri vratara, na ovome je popisu jedan nogometaš viška. Koji? Teško je to u ovome trenutku reći, jer bismo u ovih nekoliko dana do subote mogli ostati bez ponekoga nogometaša. Konkretno, još je upitno što će biti s Tokićem, zato sam pozvao Landeku i Miljkovića. Nadam se ipak da će Tokić ostati, a ukoliko ode, onda smo u nevolji, jer ćemo u zadnjoj obrambenoj liniji imati samo jednog iskusnog igrača (Sedloski, op. a.), rekao je Lončarević i nastavio:</p>
<p>- Postoje neke indicije da bi se menedžerski lov na Balabana i Šokotu mogao zahuktati ovoga tjedna, aktualan je strah da u zadnji trenutak ostanemo bez njih. K tome, nisam siguran hoće li Prišć doći, sve ovisi o njegovoj odšteti, no više o tome zna direktor Velimir Zajec.</p>
<p>Dodajmo da Mario Jurić, nogometaš koji je bio posuđen Šibeniku i istekao mu je ugovor s Dinamom, još dvoji hoće li ostati u Maksimiru ili ne. Ovaj je anonimni mladić (produkt privatnoga trenera Zdravka Jurčića »Miša«) prilično pesimističan u svezi svoje perspektive, ne vjeruje da će izboriti mjesto u borbenoj momčadi i radije bi otišao u neki manje zahtjevni klub. No, Lončarević bi ga želio zadržati, posebno ako Prišć ipak ne dođe.</p>
<p>Dinamo je vrataru Vasilju dužan 100.000 maraka i budući da mu taj dug nije bio isplaćen do subote, automatski se aktivirala odluka Arbitražne komisije HNS-a na osnovi koje je Vasilj slobodan igrač. Je li možda bilo bolje da je Dinamo isplatio dug svome pričuvnome vrataru i potom ga, uz opipljivu odštetu, prodao nekome?</p>
<p>- Čini mi se da smo na ovome slučaju izgubili. No, vjerujem da još postoji neka šansa da Vasilj ostane. Isto kao i Bazina, ako odu Balaban ili Šokota, onda bih svakako želio imati Bazinu u svlačionici.</p>
<p>I tako je trener, eto, dodirnuo i popis igrača koji su bili u Maksimiru prošle sezone, a sad ih više nema. Uz Bazinu i Vasilja, na tome su popisu Cvitanović, Jeličić, Sesar, Čutura, Golob, Oliveira i Pavlović. Lončarević pojašnjava:</p>
<p>- Neke bih želio vidjeti, ali ih objektivno klub ne može platiti, to je Igor Cvitanović. </p>
<p>Dinamo će prvi dio priprema odraditi, kao i lani, na Rogli (od 24. do 30. lipnja), trener će, uz spomenute nogometaše, u Sloveniju odvesti i juniore Da Silvu, Gavranovića, Radanića, Marića, Tomića i Bulu. Potom će, 2. srpnja, 26 nogometaša otputovati u Švicarsku. Uz pomoćnike Cvetkovića i Deverića, Lončarević je Stručnome stožeru priključio i kondicijskoga trenera, Romea Jozaka.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Nebitnih« 20.000 DEM</p>
<p>Čudi lakoća kojom trener Zlatko Kranjčar opravdava Zagrebov 1-2 poraz protiv Pobede u Kranjčevićevoj u prvoj utakmici prvog kola Inteertoto kupa </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Za put i boravak u Prilepu u kojemu će u nedjelju nogometaši Zagreba nakon 1-2 (1-0) igrati uzvratnu utakmicu prvog kola Intertoto kupa s domaćom Pobedom, trebat će u Kranjčevićevoj izdvojiti najmanje 20.000 DEM. No, očigledno da je riječ o zanemarivoj sitnici, barem s pozicije trenera Zlatka Kranjčara koji je Zagrebov nastup u ovom natjecanju okarakterizirao kao sasvim neobavezan!?</p>
<p>Tražeći razloge neočekivanog poraza protiv, znanjem i taktičkom naobrazbom skromnog, ali borbenog makedonskog predstavnika, Kranjčar je uz očekivanu retoriku tipa »drastično smo pomladili momčad, svega šest smo se dana pripremali, a da bismo nešto mogli napraviti...« pridodao i ono kapitalno:</p>
<p>- Nisam li već ranije rekao da nam je nastup u Intertoto kupu sasvim neobavezan? Riječ je o pripremnim utakmicama i što se postigne - postigne. Jer, i tako će uz neka bitna pojačanja momčad za prvenstvo ipak biti drugačije fizionomije od ove koja je nastupila u nedjelju.</p>
<p>S jedne bi strane Kranjčarova logika i držala vodu da u ime nastupa u ovom »nebitnom natjcanju« nisu napravljeni neki užurbani potezi koji ipak koštaju. Takvi koji se ne ogledaju samo u tome što se praktički u vjetar baca 20-ak tisuća DEM. Za toliko se, naime, novca moglo bez presinga i šestodnevnih »silovanih« ubrzanih priprema u Čateškim toplicama odigrati nekoliko »pristojnijih« utakmica koje ne bi odmah u početku formalno »ubile« ove mlade dečke, kao što je to učinila utakmica s Pobedom.</p>
<p>No, nije ni loše ponekad žrtvovati 20-ak tisuća DEM jer se za relativno snošljiv novac dobije stvarna dijagnoza postojećeg stanja duha u klubu. Porazom protiv Pobede evidentno je jasno da se radi o čistoj demagogiji kad iz Kranjčevićeve stižu poruke da će se momčad boriti za vrh prvenstvene ljestvice. </p>
<p>Jest da se može izjaviti svašta i da to papir podnosi, ali valja ipak paziti što se govori. Pogotovo, kao u Zagrebovom slučaju, kad se tek treba vidjeti što mogu njegovi mladi igrači kojima, doduše, nadarenosti ne nedstaje. Ali im očigledno treba malo više samokritičnosti onih koji ih vode.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Herjavec želi kvalifikacije za Ligu prvaka</p>
<p>U varaždinski se klub vratio vratar Marijan Mrmić, a novi »varteksovac« je Goran Granić</p>
<p>VARAŽDIN, 18. lipnja</p>
<p> - Nogometaši Varteksa okupili su se nakon kraćeg odmora na prvoj prozivci u klubu. Na sastanku prije prvog treninga igrače su pozdravili treneri, direktori i vodstvo kluba. Predsjednik Varteksa Anđelko Herjavec nije želio previše govoriti o svojoj najavljenoj ostavci, ali je jasno odredio ambicije kluba u novoj sezoni:</p>
<p>- Bez obzira ostajem li predsjednik kluba ili ne, ostat ću uz Varteks, jer moj potpuni odlazak iz kluba ne dolazi u obzir. Bila bi to katastrofa za mene i za klub, jer bismo tako srušili sve što smo izgradili u ovih 10 godina, kaže Herjavec.</p>
<p>- U novoj sezoni moramo napraviti korak više na ljestvici. Možda to izgleda preambiciozno, ali sljedeće godine Varteks bi trebao ući u kvalifikacije za Ligu prvaka. Rejting hrvatskog nogometa se diže i vjerojatno će sljedeće godine dva hrvatska kluba imati mjesto u pretkolu Lige prvaka. Mi želimo da jedan od tih bude Varteks. Prošle sezone smo imali pehova, ali smo znali sjajno odigrati. Bili smo pravi kada je trebalo i zato još jednom čestitam svima. Uvjeren sam da Varteks ima snagu i kvalitetu da bude u vrhu hrvatskog nogometa, veli Herjavec.</p>
<p>Na prvoj prozivci bilo je 25 igrača, a Madunović, Kristić i Režić stići će naknadno. Za sada nitko od Varteksovih igrača nije otišao. U klubu su se pojavili Veldin Karić i Saša Bjelanović o čijim odlascima se najviše govorilo. Njihova sudbina i nastavak karijere znat će se za 10-ak desetak dana. Prvoj momčadi priključeni su juniori Mikić i Sačer, a jedino pravo pojačanje jest Goran Granić. Riječ je o iskusnom zadnjem braniču koji je igrao u Rudaru iz Velenja i ljubljanskoj Olimpiji. Velika novost je definitivan povratak iskusnog vratara, nekadašnjeg reprezentativca Marijana Mrmića.</p>
<p>D. Dretar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Usprkos prosvjedima u Banjoj Luci, položen temeljni kamen za obnovu Ferhadije </p>
<p>Nekoliko tisuća Srba željelo spriječiti svečanost u povodu obnove Ferhat-pašine džamije, srušene 1993. / Policijski izvori izjavili da je u uličnim sukobima ozlijeđeno najmanje 15 pripadnika snaga sigurnosti, među kojima trojica teže / Privedeno nekoliko izgrednika koji su napali policajce</p>
<p>SARAJEVO/BANJA LUKA, 18. lipnja</p>
<p> - Pripadnici policijskih snaga u Banjoj Luci bili su u ponedjeljak prisiljeni upotrijebiti vodene topove kako bi spriječili nekoliko tisuća prosvjednika da onemoguće ponovno polaganje temeljnog kamena za obnovu Ferhat-pašine džamije.</p>
<p> Na banjolučkim ulicama od ranoga jutra bile su raspoređene jake policijske snage koje su osiguravale svečanost polaganja temeljnog kamena. Policija je blokirala sve prilaze mjestu na kojoj je predviđena obnova Ferhadije srušene 1993. godine, onemogućavajući prilaz mogućim izgrednicima.</p>
<p> Nešto poslije 11 sati u Banjoj Luci je u nazočnosti najviših dužnosnika Republike Srpske, predstavnika vlasti BiH i međunarodne zajednice položen temeljni kamen. Reis-ul-ulema islamske zajednice Mustafa Cerić rekao je da će obnova Ferhadije poslužiti i kao čin obnove zajedničkog života svih građana BiH. Uz predsjednika Republike Srpske Mirka Šarovića, premijera Mladena Ivanića i predsjednika parlamenta Dragana Kalinića, na svečanosti su bili i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija te američki veleposlanik u BiH Thomas Miller.</p>
<p> Unatoč poduzetim sigurnosnim mjerama, više tisuća Srba okupilo se u središtu Banje Luke uzvikujući pogrde i prosvjedujući protiv obnove džamije. Na policajce su bacali kamenje, a na nekoliko mjesta pokušavali probiti policijske blokade. Oko podneva izgrednici su postali veoma nasilni pa je lokalna policija morala upotrijebiti vodene topove i tako spriječiti prosvjednike da prodru do mjesta na kojem se održavala svečanost u povodu obnove Ferhadije.</p>
<p> »Prema našim informacijama, između 500 i 1000 prosvjednika izazvalo je izgrede. Najmanje 12 policajaca lakše je ozlijeđeno, a pritvoreno je pet izgrednika«, izjavio je za Hinu glasnogovornik UN-ove misije u BiH Douglas Coffman.</p>
<p> Neimenovani policijski izvori izjavili su medijima u Banjoj Luci da je u uličnim sukobima ranjeno najmanje 15 pripadnika snaga sigurnosti, među kojima trojica teže. Isti izvor potvrdio je da je privedeno nekoliko izgrednika koji su napali policajce.</p>
<p> Pripadnici međunarodnih policijskih snaga u BiH (IPTF) nadzirali su zbivanja u Banjoj Luci i, prema njihovoj ocjeni, policija Republike Srpske ovaj je put dobro obavila posao, rekao je Coffman. Na osiguranju svečanosti bilo je angažirano 2200 lokalnih policajaca koji su nadzirali i prilazne putove do Banje Luke.</p>
<p> Poprište najžešćih sukoba policije i prosvjednika bilo je u blizini hotela »Slavija« u središtu grada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sastanak na vrhu G8 ipak u Genovi</p>
<p>RIM, 18. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon što je predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi izjavio da je Genova »nepromišljen i nesretan« izbor grada domaćina za sastanak na vrhu G8, počele su se širiti glasine da će skup biti premješten. No, nakon Berlusconijevih razgovara s ministrom unutarnjih poslova Claudiom Scanijem, odlučeno je da se to ne čini. </p>
<p>Genova koju je prije tri godine izabrala vlada Massima D'Aleme da bude domaćin sastanka na vrhu G8, potkraj srpnja primit će svjetske moćnike, ali i narod Seattlea koji obećava »nezaboravne trenutke«. </p>
<p>Grad je smješten između mora i planina što otežava osiguranje. Tako se razmatralo da se sastanak umjesto u Palači Ducale održi na ratnom nosaču na otvorenom moru. Taj prijedlog odmah su odbile američke sigurnosne službe, čiji su stručnjaci već u Genovi kako bi pomogli talijanskim kolegama u organizaciji zaštite grada. Američki stručnjaci za sigurnost tvrde da bi sastanak na brodu mogao biti jedno od najopasnijih rješenja.</p>
<p>Prava opasnost nisu antiglobalizacijski pokreti nego najavljeni napadi pristaša kralja terorizma Osame Bin Ladina na sudionike sastanka G8. Najzanimljivija im je meta, pritom, George W. Bush. Američki stručnjaci upozoravaju da treba proširiti zabranjenu zonu i time što više udaljiti prosvjednike od sudionika konferencije.</p>
<p>Da se ne bi ponovio scenarij iz Göteborga, specijalisti za osiguranje predlažu da se upotrijebe plastični meci umjesto pravih u sučeljavanju s prosvjednicima.</p>
<p> No, da bi se to provelo, potrebno je promijeniti postojeći zakon, što je gotovo nemoguće učiniti u mjesec dana koliko preostaje do susreta najmoćnijih svjetskih državnika u Genovi. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Car koji se vratio pobjedom na izborima</p>
<p>Bivši bugarski car Simeon II. uvjerljivo je pobijedio na parlamentarnim bugarskim izborima i najavio radikalne reforme u Bugarskoj</p>
<p>ANKARA, 18. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši bugarski car Simeon II. postat će prvi zbačeni monarh u povijesti koji se u nekoj bivšoj komunističkoj zemlji vratio na vlast i to putem demokratskih izbora. Na to upućuju rezultati nedjeljnih parlamentarnih izbora na kojima su, nakon više od 50 posto prebrojanih glasova, kandidati s koalicijske liste Nacionalnog pokreta za cara Simeona II. osvojili više od 45 posto glasova. </p>
<p>Radikalne reforme</p>
<p>U parlamentu s 240 mjesta, »carevi kandidati« imat će, najvjerojatnije, 115 do 120 zastupnika. To ne isključuje i mogućnost da se domognu i apsolutne većine od 221 parlamentarnog zastupnika. Konačni rezultati izbora bit će poznati za četiri dana.</p>
<p>Bivši bugarski monarh, očito uzbuđen izbornom pobjedom, izjavio je u ponedjeljak da će glavni cilj njegovog »pokreta« na vanjskom planu biti usredotočen na uvođenje zemlje u NATO i EU. Na unutrašnjem planu najavio je radikalne socijalne, gospodarske i druge promjene. U tom sklopu jedna od najvažnijih zadaća bit će, kako je rekao, borba protiv korupcije u bugarskom društvu. Bugarima, čije prosječne mjesečne plaće iznose oko 100 američkih dolara, obećao je njihovo udvostručenje.</p>
<p>»Carev pokret«</p>
<p>Nakon saznanja da je »carev pokret« odnio uvjerljivu pobjedu na izborima (druga po broju osvojenih birača je Bugarska socijalistička stranka dosadašnjeg premijera Ivana Kostova, sa 16,71 posto glasova), u domaćoj i svjetskoj javnosti se sve više postavlja pitanje: kakvo je mjesto na bugarskoj političkoj sceni sebi namijenio bivši monarh? Činjenica da se nije izravno pojavio kao kandidat za parlamentarnog zastupnika mogla bi upućivati na zaključak da je više zainteresiran za obnovu bugarske krune, negoli za mjesto premijera. No, za takav slijed promjena nužno je osigurati ključne izmjene bugarskog Ustava, što se, prema nekim tumačenjima, već shvaća kao započeti proces.</p>
<p> Postoje mnogi znaci da bi glavni jezičak na bugarskoj političkoj vagi mogao predstavljati Pokret za prava i slobode (okuplja etničku zajednicu Turaka) koji bi mogao dobiti oko osam posto zastupničkih mjesta.</p>
<p>Car sa šest godina</p>
<p>Bugarska od nedjelje više nije ono što je dosad bila. Na to upućuje i životopis bivšeg cara Simeona II. Rođen je 1937. u kraljevskoj palači Saxe-Coburg. Carem je proglašen 1944. tijekom Drugog svjetskog rata kada je imao samo šest godina. Njegov otac bio je nećak britanske kraljice Viktorije, odnosno rođak sadašnje kraljice Elizabete II. Nakon izgnanstva iz zemlje 1946., od strane komunističkog režima Georgi Dimitrova, svrgnuti car se našao u egzilu u Egiptu. Nešto kasnije, prešao je u Španjolsku. </p>
<p>U Madridu gdje se oženio poznatom španjolskom aristokratkinjom, započeo je karijeru poslovnog čovjeka. U posljednje vrijeme bio je savjetnik više tvrtki u Europi i Africi za poslove bankarstva, hotelijerstva i elektronske opreme. Simeon II. otac je petoro djece i svima je dao bugarska imena.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Izrael kritizira emisiju BBC-a o Sharonu</p>
<p>JERUZALEM, 18. lipnja</p>
<p> - Izrael je u ponedjeljak kritizirao emisiju BBC-a o odgovornosti premijera Ariela Sharona u pokolju Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabra i Shattila 1982. »Izrael gleda s neodobravanjem djelomični i nepravedni karakter programa Panorama«, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju, govoreći o emisiji o masakrima u logorima Sabra i Shattila, blizu Bejruta, u kojima je smrt našlo oko 1500 osoba. »Datum emisije, 19 godina nakon događaja, pokušaj je da se ocrni ime Izraela i njegovog vođe svim sredstvima«, dodaje se u tekstu u kojem se optužuje BBC da se pretvara u »televizijski tribunal«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Predsjednik Mesić će u Teheranu razgovarati i o gospodarskoj suradnji </p>
<p>TEHERAN, 18. lipnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u ponedjeljak će stići u trodnevni službeni posjet Iranu, na poziv predsjednika Mohammada Khatamija. Mesić je prvi hrvatski predsjednik koji će posjetiti Iran i prvi predsjednik strane države koji će se sastati s Khatamijem nakon njegove izborne pobjede.</p>
<p>Dvojica predsjednika će, kako se očekuje, razgovarati o regionalnim pitanjima na jugoistoku Europe i na Srednjem istoku. Između ostaloga, razgovarat će se i o jačanju gospodarske suradnje, a sadržajnosti tih razgovora trebalo bi pridonijeti i izaslanstvo Hrvatske gospodarske komore te predstavnici desetak hrvatskih tvrtki, koji će zajedno s Mesićem boraviti u Teheranu.</p>
<p> Mesić će se sastati i s iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Khamneijem, prvim zamjenikom predsjednika Ebrahimom Hassanom Habibijem, predsjednikom parlamenta Mahdijem Karubijem te drugim iranskim visokim dužnosnicima. Održat će i predavanje na Institutu za međunarodne političke studije u Teheranu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Paljba oko Slupčana i Nikuštaka</p>
<p>Izvršni predsjednik OESS-a Mircea Dan Geoana u Skopju/ Obnovljeni diplomatski odnosi s Kinom nakon prekida veza s Tajvanom </p>
<p>SKOPJE/PEKING, 18. lipnja</p>
<p> - Nova razmjena vatre suprotstavila je vladine snage i albanske gerilce na sjeveru Makedonije tijekom noći na ponedjeljak, izjavio je glasnogovornik vojske pukovnik Blagoja Markovski. Prema njegovim riječima, paljba iz minobacača i snajpera bila je usmjerena na makedonske položaje oko sela Slupčana i Nikuštaka, a vojska je uzvratila artiljerijskom vatrom. </p>
<p> Rekao je da je pucnjava prvi put bila usmjerena na makedonske položaje na cesti smještenoj sjeverno od Aračinova, mjesta pokraj Skopja koje su zauzeli pobunjenici. Ta cesta što povezuje sela koja su okupirali albanski gerilci, zasad je pod makedonskim nadzorom. </p>
<p> Izvršni predsjednik OESS-a Mircea Dan Geoana, šef rumunjske diplomacije, stigao je u ponedjeljak u Skopje na susrete s čelnicima te zemlje, objavila je misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Skopju. Geoana se treba susresti s predsjednikom države Borisom Trajkovskim, te sa šefovima četiriju najvećih stranki vladine koalicije koji sudjeluju ovih dana u raspravama o političkim reformama u pokušaju približavanja makedonske i albanske zajednice. </p>
<p>Makedonija je u ponedjeljak službeno obnovila diplomatske odnose s Kinom, nakon što je prekinula veze s Tajvanom, objavila je novinska agencija Xinhua. U zajedničkom priopćenju koje su potpisali ministrica vanjskih poslova Ilinka Mitreva i kineski ministar vanjskih poslova Tang Jiaxuan navodi se da Makedonija priznaje načelo »jedne Kine« i obećaje da će se kloniti službenih odnosa s Tajvanom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Amfore i milijun dolara za promjenu imena Makedonije</p>
<p>ANKARA, 18. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši makedonski predsjednik Kiro Gligorov ponovio je raniju tvrdnju da mu je vlada grčkog premijera Konstantina Mitsotakisa u svibnju 1992. ponudila novac za promjenu imena Makedonije. U intervjuu atenskom dnevniku To Vima, Gligorov je prvi put precizno naveo kako mu je umirovljeni grčki general Nikos Grylakis nudio stare amfore pod uvjetom da pristane na takvu »političku pogodbu«. Gligorov, u čiji moralni dignitet malo tko sumnja, ponovio je također da mu je, nešto prije, neki grčki obavještajac ponudio milijun dolara za preinačenje imena Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije. Takvu tvrdnju Gligorov je iznio i u svojim »Memoarima«, koji su prošlog tjedna objavljeni na grčkom jeziku. Mitsotakis, koji je počasni predsjednik najveće oporbene stranke Nova demokracija, odmah je reagirao. Priopćio je kako su navodi Kire Gligorova iracionalni i neozbiljni. Umirovljeni general Grylakis, koji je 1992. obavljao dužnost šefa službe sigurnosti, nije se još oglasio. Postoje mnogi znaci da je pojavljivanje »Memoara« Kire Gligorova dobro došlo vladi grčkog premijera Kostasa Simitisa. Na taj način želi se, prema nekim tumačenjima, uzdrmati tabor Nove demokracije, ali njegov ugled u grčkoj javnosti. Posljednje provjere javnog mišljenja daju neznatnu, gotovo simboličnu prednost vladajućoj garnituri okupljenoj oko premijera Simitisa u odnosu na Novu demokraciju. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Putin ispunio beogradska očekivanja?</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Kosovo je bilo i ostalo jedna od glavnih točaka razmimoilaženja SAD i Rusije, a izjave Vladimira Putina u Beogradu i u Prištini, kao i naknadni komentari u Beogradu i Moskvi to potvrđuju. Putin nije razočarao svoje beogradske domaćine jer teza da je »opasno i destruktivno razgovarati o bilo kakvim promjenama granica« ispunjava njihova očekivanja kako po pitanju Kosova, tako i u federalnim odnosima između Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Tek će se vidjeti koliko su istinite bile beogradske najave prema kojima je gospodarski aspekt odnosa Rusije i SRJ trebao biti važniji od političkoga. Na tu najavu sjenu je bacio već i susret ministara obrane dvije države i špekulacije o još konkretnijoj, odavno dobroj vojnoj suradnji. </p>
<p>O najavljenoj konferenciji o Balkanu, čiji bi cilj bio zauvijek zapečatiti granice i spriječiti ratove, malo se zna. O tome se dosta govorilo i uoči sastanka Putin-Bush. Ruski je predsjednik predložio u nedjelju u Prištini za početak potpisivanje sporazuma koji bi jamčio suverenitet i teritorijalni integritet balkanskim zemljama, i to protumačio kao »suštinu ruske inicijative u cilju novog pristupa rješenju balkanskog problema«. Putin je ponovio negativan stav Rusije prema izborima na Kosovu, zakazanima za 17. studenoga. »U uvjetima kad je iz pokrajine protjerano više od 300.000 nealbanskog stanovništva, izbori bi mogli dovesti do verificiranja rezultata etničkog čišćenja i do stvaranja kvazidržavnih struktura na Kosovu«, rekao je, spomenuvši veću brojku prognanih od bilo kojeg srpskog izvora. Ogradio se i od ustavnih rješenja koje je predložila civilna misija UN-a ocijenivši da u njemu ima previše ustupaka radikalnim snagama na Kosovu. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Završena »domaća« istraga protiv Miloševića </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Beogradski okružni tužitelj će vjerojatno do 1. srpnja podići optužnicu protiv bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića i trojice njegovih stranačkih kolega Nikole Šainovića, Jovana Zebića i Mihalja Kertesa, osumnjičenih za zloporabu službenog položaja. </p>
<p>Odvjetnici Slobodana Miloševića očekuju puštanje svoga klijenta na slobodu. »Očekujem da tužitelj ne podigne optužnicu protiv Slobodana Miloševića i o tome bi se trebalo odlučiti do 1. srpnja kad mu istječe pritvor«, izjavio je za dnevnik Blic odvjetnik Veselin Cerović, jedan od deset branitelja bivšeg predsjednika SRJ. </p>
<p>Milošević se sumnjiči da je poticao nekadašnjeg direktora carine Kertesa, te članove bivše vlade Šainovića i Zebića na zloporabu službenog položaja. Oni se terete da su oštetili republički i savezni proračun za 1,8 milijardi dinara (po sadašnjem tečaju 60 milijuna DEM) i 200 milijuna DEM.</p>
<p>Prema Cerovićevim riječima, obrana ne očekuje da će istraga protiv Miloševića biti proširena, jer je u dosadašnjem tijeku istrage »utvrđeno da u postupcima bivšeg predsjednika SRJ nema krivičnog djela koje mu se stavlja na teret«. Istraga je inače okončana prošloga petka, a predmet je u ponedjeljak proslijeđen tužiteljstvu koje će se izjasniti o podizanju optužnice. </p>
<p> Kao jamstvo da se brani sa slobode, Milošević je svojedobno ponudio svoje kuće u Tolstojevoj 33 i Užičkoj 34. Sud je odbio jamstvo ocijenivši da i dalje postoje razlozi zbog kojih je određen pritvor, budući da je protupravna korist za koju se Miloševića tereti višestruko veća od vrijednosti jamstva. Unatoč svemu, odvjetnici očekuju puštanje Miloševića na slobodu »kako bi se dokazalo da proces protiv njega nije političke naravi«, odnosno da sud nije pod utjecajem političkih interesa. </p>
<p>Član Međunarodnog komiteta za obranu Slobodana Miloševića, kanadski odvjetnik Christopher Black izjavio je za beogradski tisak da za daljnji pritvor bivšeg predsjednika nema pravnog utemeljenja te da se njegovo daljnje zadržavanje u zatvoru provodi »samo iz političkih razloga«. Isto misle i brojni ruski i bjeloruski odvjetnici u tom komitetu koji u Beogradu provodi vrlo živu aktivnost.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Isakov: DOS koči proces autonomije Vojvodine</p>
<p>BEOGRAD, 18. lipnja</p>
<p> - Jedan od čelnika vladajuće koalicije DOS i predsjednik stranke Reformista Vojvodine Mile Isakov optužio je danas dvije najjače stranke tog srbijanskog političkog bloka za »kočenje procesa povratka autonomnih nadležnosti Vojvodini«.</p>
<p> Isakov je u izjavi beogradskoj agenciji Beta precizirao da one koji se protive bilo kakvoj autonomiji Vojvodine predvodi Demokratska stranka Srbije (DSS), kojoj je na čelu predsjednik SRJ Vojislav Koštunica.</p>
<p> »Ta je stranka, međutim, oduvijek bila na tim pozicijama i tu su naši računi čisti, jer znamo s kim imamo posla«, kazo je Isakov. Prema njegovim riječima druga stranka iz DOS-a koja se protivi autonomiji Vojvodine je Demokratska stranka (DS) čiji je predsjednik srbijanski premijer Zoran Đinđić.</p>
<p> »Ta je stranka problematična, jer se verbalno deklarira za autonomiju Vojvodine, ali je protiv konkretnih poteza«, kazao je Isakov.</p>
<p> On je najavio da će sa čelnikom Lige socijademokrata Vojvodine Nenadom Čankom narednih dana inicirati sastanak predstavnika vojvođanskih stranaka radi formiranja »vojvođanskog bloka« unutar DOS. Isakov je naglasio da bi zadaća tog bloka bila »obrana predizbornih obećanja vezanih za Vojvodinu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>SAD se sada plaši »Pearl Harbora u svemiru« </p>
<p>Pentagon je predsjedniku Georgeu Bushu predložio stvaranje novih svemirskih vojnih snaga kojima bi zadatak bio da se pripreme za mogući rat satelitima / Već je uspostavljena nova dužnost s koje će general sa četiri zvjezdice upravljati američkim svemirskim odredima </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - I na upravo završenom posjetu Europi američki predsjednik George W. Bush je pokazao da namjerava nastaviti sa stvaranjem proturaketnog štita bez obzira što o tome misle njegovi europski saveznici i ma koliko se Rusi ili Kinezi protivili. Europljanima je jedino obećao da će ih konzultirati, a Rusima nudi da rade zajednički. Štoviše, »nepouzdane« ili »lupeške države«, kako Amerikanci nazivaju Irak, Iran ili Sjevernu Koreju, nisu jedina opasnost. Upravo se saznaje da Bush, odnosno Pentagon, ide dalje - počinje stvarati svemirska oružja kojima je proturaketni štit samo prvi korak. </p>
<p>Ubrzo poslije ulaska u Bijelu kuću, Bushu je Pentagon predložio stvaranje novih svemirskih snaga, bilo kao nezavisnog roda vojske ili pod nadzorom zrakoplovstva. Zadatak bi im bio da se pripreme za mogući rat satelitima sposobnima da »oslijepe« neprijateljske snage a svojima omoguće da »vide«. Prijedlog je nastao kao rezultat višegodišnjeg rada dvadesetak studijskih grupa koje su detaljno razmotrile stanje u američkim konvencionalnim snagama i preporučile dramatične promjene. Na temelju tih nalaza ministar obrane Donald Rumsfeld je 8. svibnja prvi put javno govorio o opasnosti »Pearl Harbora u svemiru« ako SAD ne stekne čvršći nadzor nad nabesima. Kako se ne bi ponovila katastrofa poput one iz Pearl Harbora 1941., Pentagon predlaže da se stvori raketni sustav kao proširena, pretežno u svemiru smještena verzija sadašnjeg globalnog optičkog i elektronskog prisluškivanja i promatranja.</p>
<p>Sateliti bi trebali na vrijeme uočiti svaku prijetnju, automatski uključiti obranu i voditi ofenzivne odgovore oružjima smještenima na području SAD. Više ne bi bile potrebe strane baze, ali ni najzabačeniji kutak na globusu ne bi mogao izbjeći nadzor i odgovor iz orbite. Već je ustanovljena nova dužnost s koje će general sa četiri zvjezdice upravljati američkim svemirskim odredima. </p>
<p>S obzirom na golemu američku nadmoć u satelitskoj tehnologiji moglo bi se pitati zar je moguće da je svemir, ili - zasad - orbita, doista područje sve veće ranjivosti? Nezavisni stručnjak Andrew Krepinevich iz Centra za strateške i proračunske procjene, na to pitanje odgovara kratko - moguće je. I spominje kako su nedavno u Coloradu održane vojne igre u kojima su se Amerikanci nadmetali s protivnikom koji podsjeća na Kineze. Zamišljena bitka zbila se u orbiti, a obje strane su mikrosatelitima ometale protivničku elektroniku. Još stvarnije, ratovi u Zaljevu 1991. i na Kosovu 1999., pokazali su da američke snage čak i u vođenju konvencionalnog rata sve više ovise o senzorima smještenima u orbiti. A ti senzori mogu postati ranjivi na minijaturizirane protusatelitske sustave ili »svemirske mine«, koje bi mogli razviti američki protivnici. </p>
<p>Iako su se u proteklih deset godina smanjilae konvencionalne snage starih američkih neprijatelja, povećale su se mogućnosti budućih Saddama Husseina ili terorista da dođu do raketa kojima mogu napasti američke baze ili blokirati pristup lukama u ratnim zonama.</p>
<p> Budući neprijatelji ne mogu se po snazi usporediti s Amerikancima, ali mogu napasti američke slabe točke. I zadati bolne udarce, tim bolnije jer je američka javnost veoma osjetljiva na stradanja svojih vojnika kad američki životni interesi nisu u opasnosti. Bombardiranjima Iraka ili Srbije, američko zrakoplovstvo je pokazalo da može uništiti neprijatelja uz relativno male rizike za svoje snage.</p>
<p>Ali isto tako i neki neprijatelji - poput Somalijaca koji su 1993. pobili američke vojnike u mirovnim snagama ili teroristi Osame bin Ladena - pronašli su američke Ahilove pete. A svijet je pun nepredvidljivih neprijatelja i nepouzdanih saveznika.</p>
<p> Zbog osjetljivosti svojih birača, američki političari su opsjednuti strahom od nepotrebnih žrtava i panično izbjegavaju situacije u kojima bi bili ugroženi njihovi vojnici. Zbog toga je NATO na Kosovu čak i u američki sektor poslao britanske, talijanske i francuske snage jer Amerikancima nije dopušteno da sudjeluju u opasnim patrolama neophodnima da se spriječi ulazak albanskih gerilaca u Makedoniju i Srbiju. </p>
<p>Ideje o svemirskim snagama kao da su inspirirane hollywoodskim filmovima, a smrtonosna laserska oružja, koja bi iz orbite uništavala neprijatelja na zemlji, barem zasad nalikuju na znanstvenu fantastiku. No, i atomska bomba je svojedobno bila u toj kategoriji. Već sada je sigurno da će se američke snage sve više oslanjati na satelite u vođenju ratnih operacija. A Pentagon, sa sklonim predsjednikom u Bijeloj kući, relativno lako će isposlovati stotine milijardi dolara za svemirska oružja. Tim lakše, jer bi u tom slučaju Rusi i Kinezi - koji nemaju na raspolaganju tolike milijarde dolara - sve više zaostajali. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Trinaestorica s Istoka u Ljubljani o članstvu u EU </p>
<p>Kandidati žele da širenje EU započne do sredine desetljeća </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Tko, kada i kako u Europsku uniju - pitanja su kojima se još jednom bavi 13 zemalja Istočne Europe na sastanku u Ljubljani. Sve zemlje kandidati pozorno su pratile nedavni sastanak na vrhu europske petnestorice u Göteborgu, očekujući da će šefovi država i vlada Unije precizirati datum proširenja i imena istočnih favorita za članstvo u bruxelleskom klubu. </p>
<p>To se, dakako, nije dogodilo pa su se »istočna trinaestorica« odlučila sastati u Ljubljani i dogovoriti diplomatsku ofenzivu prema Bruxellesu. Ipak, među njima se Poljska, Mađarska, Češka, Slovenija, Estonija i Cipar smatraju najkvalitetnijim kandidatima na koje računa Bruxelles. </p>
<p>No, eurokrati ne daju jamstvo ni jednoj od tih država da će do određenog roka dobiti člansku iskaznicu Unije, što frustrira Varšavu, Prag, Budimpeštu, Ljubljanu... </p>
<p>Ni nakon skupa u Göteborgu, projekt proširenja nije postao nimalo transparentniji. Bilo je, doduše, u švedskom gradu izjava da će do velike europske konferencije 2004. »petnaestorica vjerojatno narasti za još pokojeg člana«. Predsjednica Europskog parlamenta Nicole Fontaine kazala je da će na izborima za taj parlament 2004. zasigurno već glasovati i građani neke od država s one strane bivše željezne zavjese. No, o proširenju ipak odlučuju vodeći u EU - Njemačka, Francuska i Velika Britanija, dok će Europski parlament takve odluke, kad ih bude, tek blagosloviti. </p>
<p>Trinaestorica s Istoka na skupu u Ljubljani pomno razmatraju svaku rečenicu izgovorenu u Göteborgu ne bi li utvrdili koliko je proširenje visoko, odnosno nisko na europskoj agendi. Cilj je istočnih Europljana, potvrđen i na ljubljanskom sastanku, da širenje EU započne do sredine desetljeća, bilo to 2003. ili 2005./2006. Zaključke iz Ljubljane zemlje kandidati proslijedit će Bruxellesu i iščekivati idući sastanak na vrhu EU, predviđen za kraj godine u belgijskom Lakenu.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Sindikat i promicanje kulture radnih obveza</p>
<p>Suočena s neumoljivom činjenicom da je produktivnost rada znatno ispod razine plaća te da se stoga puno više troši nego što se stvara, hrvatska je Vlada bila prisiljena donijeti ekonomski opravdanu ali socijalno nepopularnu, psihološki i emocionalno neugodnu te djelomično, i to poglavito za zaposlene u javnim službama, i nepravednu odluku o smanjivanju osnovica plaća u državnoj upravi i javnim službama.</p>
<p> Sindikati kao zastupnici interesa radnika reagirali su logično i očekivano te se zauzeli za očuvanje njihovih aktualnih ekonomskih i socijalnih prava, iako ona dijelom nisu utemeljena na produktivnosti i rezultatima rada, odnosno na odgovornom i etičnom ispunjavanju radnih obveza. Usprkos toj činjenici, javnost treba poduprijeti sindikate. No i sindikati bi, u skladu sa suvremenim društvenim i moralnim načelima odgovornog razvitka, morali promicati i kulturu radnih obveza zaposlenika. Naime, od sindikata se u Hrvatskoj još nije čulo da zaposlenici, osim prava, imaju i radne obveze, što sindikate čini socijalno neuvjerljivim, etički nekredibilnim i društveno subodgovornim socijalnim partnerom. Stoga bi zauzimanje za zaštitu i promicanje radnih prava moralo biti neodvojivo od zauzimanja za etično i odgovorno ispunjavanje radnih obveza.</p>
<p> Sindikati ne mogu dopustiti da programatski i praksom ostanu na razini industrijskog društva, kada im je prioritetna zadaća bila zaštita i promicanje radnih i socijalnih prava radnika. U informatičkom društvu sindikati dobivaju i nove zadaće, među kojima su nedvojbeno u prvom planu odgoj za etično i odgovorno ispunjavanje radnih zadataka i promicanje kulture radnih obveza. Upravo je stoga i zajednička obveza sindikata i poslodavaca, ali i cjelokupne javnosti, da rade na stvaranju društvenog sustava vrijednosti i individualne svijesti o tome da ekonomskog i društvenog napretka ne može biti ako se istodobno, ravnomjerno, etično i odgovorno ne ispunjavaju i radna prava i radne obveze zaposlenika. Samo u tom sinergizmu moguće je povećati produktivnost rada te zajedno s njom i plaće.</p>
<p>HINKO POŽAR, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Protiv »inflacije odlikaša« prijamnim ispitima za sve </p>
<p>Nastavna je godina prošla. Govori se o upisima u srednje škole i na fakultete. Od osobe koja se već godinama pojavljuje na televiziji kao tumač zbivanja u školstvu čuli smo: »Da bi se riješili problemi upisa u srednje škole, kao prvo, treba vratiti vjerodostojnost ocjeni u osnovnim školama, s obzirom na to da je više od 60 posto odlikaša, što nije realno«. Koliko smo se posljednjih godina naslušali i načitali o inflaciji ocjena - naročito u sedmom i osmom razredu osnovne škole, ali i u srednjim školama - i što se dogodilo? U tom pogledu baš ništa! Tako ćemo i ove godine započeti jednu sasvim običnu novu školsku godinu. Za upis je bitan opći uspjeh iz pojedinih predmeta. Pritom svi dobro znaju da su kriteriji od škole do škole i od predmeta do predmeta u istoj školi vrlo različiti, ali to uopće nije važno. Idemo mi dalje i proći će nekako još jedna školska godina, a što bi se trebalo uzbuđivati što se zbog neujednačenih kriterija poneki učenik neće moći upisati baš u onu školu koju on želi.</p>
<p> Ako je doista istina da ocjene nisu vjerodostojne, onda to nije sitnica i trebalo bi odmah nešto poduzeti i ne čekati nekakvu veliku i sveobuhvatnu reformu školstva. Za to ne treba biti previše pametan, već treba samo htjeti. Ne razumijem tu inertnost, tj. tromost kad je riječ o odgoju, o mladima, o onima bez kojih ne može biti željene budućnosti...</p>
<p>Za vjerodostojnost ocjena treba se, dakle, pobrinuti, kao što su to odavna učinili u mnogim zemljama. No dok su ocjene nevjerodostojne, mislim da normalno može biti samo jedno: gdje god se nađe veći broj učenika negoli se prima, svi bi morali proći prijamni ispit. Tako bi dobili priliku i oni koji nisu dobili najbolje ocjene, ali imaju bolje znanje. To bi sigurno utjecalo i na učitelje da ne dijele ocjene šakom i kapom, a razoružalo bi i mnoge roditelje kojima je glavno da se njihovo dijete negdje upiše, pa se za to znaju na različite načine pobrinuti.</p>
<p> I fakulteti se s razlogom tuže na ocjenjivanje u srednjim školama. Dok se netko ne pobrine za vjerodostojne ocjene, fakulteti posve opravdano zahtijevaju prijamne ispite, a moje je mišljenje da bi fakulteti najviše utjecali na ocjenjivanje u srednjoj školi kada bi još manje nego dosad uzimali u obzir opći uspjeh iz srednje škole. Možda bi taj uspjeh trebalo uzeti u obzir tek onda ako se potvrdi i na prijamnom ispitu.</p>
<p>Nasilje u školama, pa i nedavni tragični događaj u Varaždinu, mogu se povezati s općim stanjem u društvu, pa onda i s načinom na koji se u našim školama može doći do ocjena? Ako nije najvažnije znanje, nego ocjena, a do ocjene se može doći i bez znanja, je li čudno ako netko bira načine koji stjecanju znanja nisu primjereni? </p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ, Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>HTV uporno prešućuje aktere Hrvatskog proljeća</p>
<p>U povodu velikih jubileja Hrvatske radiotelevizije uredništvo Dokumentarnog programa Televizije (ur. Miroslav Mikuljan) priprema seriju emisija o pojedinim istaknutim članovima kolektiva poznatima po njihovu udjelu u Domovinskom ratu. Tako je ovih dana prikazan životni put Zvonka Zmazeka (scenarist i redatelj V. Tadej).</p>
<p>O toj emisiji valjalo bi kritički progovoriti, ne po onome što je rečeno (to je u redu), nego po onome što je o Zmazeku prešućeno, ali o tome drugi put. Sada bih uredniku serije Mikuljanu postavio pitanje: kada će na red njegova Dokumentarnog programa, osim Domovinskog rata, doći i Hrvatsko proljeće i veliki udjel koji su u toj povijesnoj etapi demokratskih stremljenja hrvatskog naroda, prije preokreta 1990., dali hrvatski novinari i urednici tadašnjeg Radio-Zagreba i Televizije, pridonijevši svojim angažmanima da taj hrvatski oslobodilački pokret postane uistinu općenarodni?</p>
<p> Miroslav Mikuljan je kao dugogodišnji urednik Dokumentarnog programa (a prije njega Kosovac) potpisivao, kao što znamo, i emisije u kojima su se veličale pojedine ličnosti ustaškog pokreta za NDH, usprkos prosvjedima u javnosti, pa i u Vjesniku. Pavelićev domobranski pukovnik Štimac dva puta je po jedan sat oduševljeno govorio o svojoj ulozi u službi ustaškog režima. To se tada moglo objavljivati, ali o '71. - ni govora. Kao da su se svjesno zaobilazili svi datumi i ličnosti iz Sedamdesetprve. Čak i kadrovi koji su nakon Karađorđeva prošli svoj trnoviti put u potpunoj izolaciji punih 18 godina, među njima i novinari Radio-Zagreba. Čudno je što su o tome šutjeli i prvaci nekih oporbenih stranaka (Budiša i Veselica). Još je čudnije što o tome šuti i sadašnje vodstvo HRT-a. Stranke na vlasti se mijenjaju, a time i vodstva ove medijske kuće, ali zajedničko im je: šutjeti o ulozi Radija i Televizije u 1971. Zadnji mjesec dana objavljuju se razgovori s najistaknutijim protivnicima Hrvatskog proljeća, s onima koji su hrvatske novinare 1972. i 1973. bacali iz novinarskih redova i Društva novinara. Doživjeli smo i to da je jedan razvikani publicist Hrvatsko proljeće proglasio »kolijevkom ustaštva«. Kritički su na to reagirali u Vjesniku, Novom listu i Večernjaku, ali u HRT-u ni riječi.</p>
<p>MIHO HORVATIN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za posljedice loše vođene politike školstva ne odgovara nitko</p>
<p>Povećanje nasilja u školama goruća je dnevna tema školstva. Nasilje svake vrste doseglo je neslućene razmjere. U obračunu s dnevnim frustracijama učenici potežu vatreno oružje na učitelje.</p>
<p> Jedan je od glavnih razloga, svi se stručnjaci slažu, prezahtjevan školski program: prenaporan, opterećen golemim količinama nepotrebnih činjenica, neprimjeren uzrastu učenika. Posljedice su svakojake, od nedostatka slobodnog vremena za šport i igru, do uglavnom kronične frustracije zbog (ne)uspjeha u školi koji kod učenika aktiviraju agresiju. Posljedice su, uz trajnu neimaštinu zbog gospodarske recesije, sve pogubnije, zapravo smrtonosne, ne samo zbog upotrebe vatrenog oružja nego i zbog posezanja za alkoholom i drogama. »Stručnjaci« zaduženi za školstvo godinama promatraju stanje i povremeno sliježu ramenima i jalovo ponavljaju kako su učenici preopterećeni prezahtjevnim programima. To što ne žele odraditi svoj posao nikoga ne brine, jer za posljedice loše vođene politike školstva nitko ne odgovara. Zanimljivo je da su pedagozi udaljeni iz škola. Slijedom zdrave logike nešto se mora učiniti. Pri tome se mora voditi računa da oni koji su stvarali dosadašnji oblik školstva obavezno moraju biti spriječeni da na bilo koji način sudjeluju u nužnim reformama. Budući da su demonstrirali zle namjere i stručnu nesposobnost, najmanja kazna za odgovorne je isključivanje iz odlučivanja o školstvu i micanje s odgovornih pozicija. Prava odmjerena kazna zapravo bi bila zabrana rada u prosvjeti i javnim djelatnostima uopće, uz povrat plaća koje zapravo i nisu zaradili (destruktivan rad ne smije biti plaćen).</p>
<p>JAKOV VOLAREVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Pas Dino otkrio 20 kilograma marihuane u starom renaultu</p>
<p>ŠIBENIK, 18. lipnja</p>
<p> - Zahvaljujući opsežnoj akciji šibenske Policijske uprave prekinut je organizirani krijumčarski lanac opojne droge iz Republike Srpske u Hrvatsku. Naime, policijski su djelatnici zaustavili na državnoj cesti D1 kod mjesta Žagrovića u kasnim večernjim satima osobno vozilo BH registarskih oznaka, kojim je upravljao M. K. (50 ) iz BiH. Vozilo se kretalo u smjeru Zagreba iz pravca Neuma. Kako se policajcima vozilo marke renault 19 učinilo sumnjivim, oni su ga sutradan detaljno pregledali i zahvaljujući policijskom psu Dinu u vozilu otkrili 20 kilograma marihuane pakirane u 20 paketa oblijepljenih smeđim selotejpom. </p>
<p> Prema riječima Zdravka Sedlara, načelnika kriminalističke službe, na konferenciji za novinare organiziranoj u PU u povodu zapljene velike količine marihuane, M. K. koji je, inače iz Močića u općini Konavle, drogu je sakrio u sklopni spremnik krovne konstrukcije, koji se ne može zapaziti vizualno, već tek nakon pomnog promatranja krova. Iz opsežne kriminalističke obrade koja je potom uslijedila, a provodila se na području Neuma, Šibenika i Zagreba, proizišlo je da se droga krijumčarila sa područja Republike Srpske preko Neuma i Šibenika, a namijenjena je crnom tržištu zagrebačkog područja.</p>
<p> U Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku priveden je Miho K., a naknadno, nakon obrade, i Ž. R. (28), dok je policija protiv zasad nepoznate dvije muške osobe, za koje se opravdano sumnja da su bile umiješane u šverc drogom, raspisala međunarodnu tjeralicu. Pretpostavlja se da su i te osobe s područja RS. </p>
<p>Kako se čulo na konferenciji za tisak vrijednost zaplijenjene marihuane na ilegalnom tržištu u slučaju da je prepakirana u male paketiće iznosila bi oko 765 tisuća kuna. Inače, ovo nije najveća zapljena marihuane na šibenskom području. Prije 1,5 godinu šibenski su policajci otkrili i zaplijenili čak 55 kilograma ove opojne droge.</p>
<p> Na području Šibensko-kninske županije broj konzumenata droge nije u porastu, izjavio je na konferenciji načelnik Sedlar. Konferenciji su bili nazočni i novi voditelj Odsjeka za suzbijanje opojnih droga, Dejan Voriš, i Klaudio Gulin, glasnogovornik PU.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nakon slijetanja s ceste poginuli vozač i suvozač</p>
<p>KARLOVAC, 18. lipnja</p>
<p> - Nova je karlovačka zaobilaznica u sklopu auto-ceste Karlovac-Novigrad (18 km) uzela u ponedjeljak prve žrtve nakon nedavnog otvaranja. U 10.50 sati vozeći iz pravca Karlovca prema Novigradu, nakon izlaza iz tunela Sveti Marko, vozač osobnog automobila reg. oznaka ZG 6405-B Ivica Friščić (35) iz Zagreba sletio je s ceste. U Policijskoj postaji Duga Resa doznajemo da su vozači dojavili o nesreći u 11.14 sati, a prva je dojava govorila da je smrtno stradala jedna osoba. No kasnije nam je potvrđeno da je u ovoj prometnoj nesreći osim vozača Ivice Friščića poginuo i suvozač Rudolf Ogrinc - Eric (26)</p>
<p> Uviđaj je obavio istražni sudac Županijskog suda u Karlovcu. Prvi neslužbeni nalaz govori da je do prometne nesreće došlo zbog neprilagođene brzine i skliska kolnika. </p>
<p>Većih prometnih zastoja nije bilo, doznali smo u PU karlovačkoj, no kiša i skliski kolnici te neprilagođena brzina bili su uzrokom još nekoliko nesreća na karlovačkom području. U ponedjeljak je u prijepodnevnim satima došlo do lakše prometne nesreće i na području Plitvičke ceste kod Jelaša, naselja nedaleko od Turnja. Ova prometna nesreća izazvala je zastoje na Plitvičkoj cesti, a promet je reguliran zaobilazno. U PU karlovačkoj doznali smo da u ovoj nesreći nije bilo žrtava.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pijani mladić autom usmrtio umirovljenika</p>
<p>ČAKOVEC, 18. lipnja</p>
<p> - Teška prometna nesreća dogodila se u Novom Selu Rok, naselju udaljenom od Čakovca pet kilometara, u nedjelju navečer u 21.25 sati. Na mjesnoj cesti između Krištanovca i središta Novog Sela Rok, ispred kbr. 63 u Ulici maršala Tita, smrtno je stradao 68-godišnji umirovljenik Ivan Jalšovec iz Novog Sela Rok. </p>
<p>Nesreću sa smrtnom posljedicom prouzročio je 21-godišnji M.V., radnik iz sela. On je, prije stjecanja prava na upravljanje vozilima na motorni pogon, dakle bez položenoga vozačkog ispita i dobivene vozačke dozvole, upravljao osobnim automobilom toyota camry, s registarskim pločicama ČK 357-L. Automobil nije bio tehnički pregledan, odnosno mladić je auto koristio bez važeće registracije. </p>
<p>Posebno pak zabrinjava što je prometnu nesreću 21-godišnjak prouzročio upravljajući automobilom pod utjecajem alkohola. On se iz Krištanovca Ulicom maršala Tita vozio prema centru Novog Sela Rok, iz pravca zapada u pravcu istoka. U jednom trenutku započeo je pretjecati osobni automobil čakovečkih registracija, marke ford sierra, kojim je ispred njega upravljala dvadesetogodišnja M.H., također iz Novog Sela Rok. Prilikom pretjecanja forda vozač toyote je prednjim lijevim bočnim dijelom vozila udario u pješaka Ivana Jalšovca, koji se kretao iz suprotnog smjera uz desni rub kolnika gurajući svoj bicikl. Alkoholizirani je mladić nakon što je udario pješaka još udario i u ford koji je pretjecao. </p>
<p>Uz ekipu Policijske uprave međimurske uviđaj su obavili istražna sutkinja Istražnog centra Županijskog suda u Varaždinu Nevenka Bogdanović i zamjenica županijskoga državnog odvjetnika u Čakovcu, Sonja Štraj Slovenc. Iako je vozilo hitne medicinske pomoći iz Čakovca u najkraćem mogućem roku došlo do mjesta prometne nesreće, teško ozlijeđenom Ivanu Jalšovcu nije se moglo pomoći i on je preminuo na mjestu udesa.</p>
<p> Stradali pješak sedma je smrtna žrtva cestovnog prometa u Međimurskoj županiji u ovoj godini. Iz Policijske uprave međimurske često upozoravaju mladiće i djevojke da ne upravljaju automobilom bez položenoga vozačkog ispita. Isto tako ukazuju da naročito mladi vozači ne bi smjeli konzumirati alkohol i onda upravljati motornim vozilom. Poseban su pak problem automobili i motocikli koji se rabe u cestovnom prometu a nisu tehnički pregledani, nemaju zaključenog osiguranja, dakle bez registracije.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Oštetili »Adriju« za 430 tisuća kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 18. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u tijeku je kazneni postupak protiv Mladena Jarnjaka, bivšeg predsjednika uprave varaždinske trgovačke kuće »Vama«, te Miroslava Čoka, koje optužnica tereti za kaznena djela prijevare i krivotvorenja službene isprave.</p>
<p>Prema optužnici, Jarnjak i Čok su, kao suvlasnici i odgovorne osobe u poduzeću »MWM AgroCo« temeljem narudžbenica, ugovora i izjava u poduzeću »Adria« podigli 600 tona kukuruza. Pritom su neistinito prikazali da će robu platiti u ugovorenom roku, a kao jamstvo za to su izdali akceptne naloge i obračunski ček. No ovjerili su ih pečatom poduzeća koji je bio drukčiji od onoga deponiranoga kod ZAP-a, pa »Adria«, kad je poslala akceptni nalog na naplatu, to nije mogla ostvariti jer je nalog bio nepravilno ovjeren. »Adria« je tako oštećena za oko 430 tisuća kuna.</p>
<p>Svjedok Zlatko Vidović kazao je na raspravi da nije Jarnjaku rekao, kad su razgovarali o povratu duga, da je on vlasnik »Adrije«. Bio je upoznat i s cesijom MWM-Adria-Vajda, no on smatra da se radi o fiktivnom ugovoru, jer na ime cesije nije ništa plaćeno. Kazao je i da je »Adria« imala poštene namjere, a da je ugovor fiktivan u pogledu MWM-a i Vajde.</p>
<p>Sudsko je vijeće odlučilo od ZAP-a zatražiti podatke je li tijekom 1994. i 1995. godine ZAP poduzeću MWM uputio kakvu obavijest o tome da se poduzeće koristi pečatom okruglog oblika, a da je u ZAP-u deponiran pečat četvrtastog oblika.</p>
<p>Za to kazneno djelo Jarnjak i Čok već su bili osuđeni uvjetnom zatvorskom kaznom od devet mjeseci, no presuda nije postala pravomoćna jer su se žalili Županijskom sudu, koji je predmet vratio Općinskom sudu na ponovno suđenje.</p>
<p>Protiv Mladena Jarnjaka, kojeg inače mnogi okrivljuju za propast »Vame«, nekad najpoznatije trgovačke kuće sjeverozapadne Hrvatske, ove i prošle godine policija je podnijela nekoliko kaznenih prijava, a sve se uglavnom odnose na prijevaru i zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju. Posljednju kaznenu prijavu protiv Jarnjaka policija je podnijela prošlog mjeseca, a prema ovoj zadnjoj prijavi Jarnjaka se sumnjiči da je »Vamu« oštetio za 15,8 milijuna kuna.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Predstavio se kao policajac i otimao</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Tijekom protekle nedjelje zagrebačka je policija zabilježila dva razbojstva, jedno na Zelenoj magistrali, a drugo u Staroj Knežiji.</p>
<p>Naime, navedenog se dana oko 3.15 sati skupina maloljetnika vraćala s »techno partyja« i kada su prolazili pored zaustavljenog automobila, iz njega je izašao stariji muškarac koji je zaustavio maloljetnike. Zaustavljenim je dječacima nepoznati rekao da je policajac i naredio im da se postroje, što su oni i učinili. Tada je prišao maloljetnom T. M. (16) i udario ga šakom u glavu, nakon čega mu je iz džepa uzeo mobitel i potom se udaljio.</p>
<p>Lakše ozlijeđenom dječaku liječnička je pomoć pružena u KB Sestara milosrdnica, dok je kasnije, u pratnji svoga oca, cijeli slučaj prijavio policiji.</p>
<p>Drugo se razbojstvo dogodilo u nedjelju nešto prije ponoći, kada je opljačkana Dubravka J. (33). Njoj je s leđa prišao nepoznat muškarac jače tjelesne građe, zaprijetio joj i oduzeo mobitel, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu. Šteta iznosi oko 1.500 kuna. V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zbog parkirnog mjesta umalo poubijao cijelu obitelj</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Zagrebačka se policija u ponedjeljak i službeno oglasila oko nedjeljnje pucnjave u Hebrangovoj ulici, kojom su prilikom ranjene dvije žene, o čemu je Vjesnik već pisao.</p>
<p>Prema policijskom priopćenju, trideset četverogodišnji Mirsad Tuzlaković (policija je priopćila samo inicijal prezimena) u nedjelju je oko 22.15 sati pokušao ubiti cijelu obitelj svojih susjeda Ivana (56) i Mandice Buriše (60), i to zbog ranijih učestalih svađa oko prava na parkirno mjesto u dvorištu Hebrangove ulice.</p>
<p>Mirsad je u navedeno vrijeme došao u dvorište s automatskom puškom i bez ikakva povoda počeo pucati po susjedovu parkiranom automobilu marke VW passat registracijskih oznaka ZG 767-MN. Nakon toga paljbu je iz kalašnjikova usmjerio prema prozoru i ulaznim vratima susjedova stana, u kojem se nalazila cijela obitelj Buriša. Ispaljeni su hici ozlijedili Kristinu Burišu (25), kojoj su prostrijeljene obje potkoljenice, dok je lakše ozlijeđena njezina svekrva Mandica, kojoj su krhotine ispaljenog streljiva ozlijedile prsni koš i rame.</p>
<p>U životnoj opasnosti od podivljalog Mirsada bili su i Davor Buriša (29) i M. B. (5) te Davorov otac Ivan, koji su pak prošli bez ozljeda. O pucnjavi je odmah obaviještena policija, koja je razoružala i uhitila Mirsada, dok su ozlijeđena majka i snaha prevezene u Kliniku za traumatologiju. Kristina je pak zbog hitnog operativnog zahvata odmah prevezena u KB Merkur, dok je Mandica nakon liječničke obrade puštena kući.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Ina će ličku vodu izvoziti u SAD i Europu</p>
<p>Procjene pokazuju da bi proizvodna cijena litre vode bila 60 lipa, a veleprodajna oko 1,6 kuna / Planira se da bi se na četiri lokacije u Lici moglo proizvoditi 5,5 milijardi litara vode godišnje</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Prodaja čiste izvorske vode je širom svijeta sve popularniji posao u kojem se vrte milijarde dolara. Svjesni toga, kao i velikih, zasad neiskorištenih podzemnih rezervi pitke vode u Hrvatskoj, otkrivenih tijekom njihovih istraživanja hrvatskog podzemlja, u taj se posao odlučila uključiti i Ina. U tome je pomogla činjenica da je Ina, što je mnogima nepoznato, najveći proizvođač vode u Hrvatskoj. </p>
<p>Proizvodnju pitke vode zasad planiraju započeti na četiri lokacije u kontinentalnom dijelu Ličko-senjske županije, a kad se posao uhoda, u što bi trebalo uložiti oko 50 milijuna dolara, mogli bi proizvoditi oko 5,5 milijardi litara godišnje. </p>
<p>Prema riječima mr. Ivana Mesića, pomoćnika Inina izvršnog direktora za istraživanje i proizvodnju i autora Ininog projekta »Pitka voda«, sve je započelo još 1997. godine kada su u području Dinarida pokrenuli geološko-seizmološka istraživanja podzemlja. Analize dobivenih rezultata i kontakti s speleolozima pokazali su da se relativno plitko, na dubinama od 50 do 200 metara, nalaze propusne zone u karbonatnim stijenama pune vode. Daljnjim istraživanjima i uz pomoć satelita procijenjene su zalihe tih nepresušnih podzemnih izvora pitke vode i utvrđeno da iz njih u Jadran svake sekunde završi oko 200 prostornih metara vode.</p>
<p>Budući su sva dosadašnja istraživanja pokazala da se radi o prvoklasnoj vodi, odmah se nametnulo pitanje kako iskoristiti to prirodno bogatstvo. </p>
<p>Tako je pokrenut projekt »Pitka voda« koji je još u prvoj, istraživačkoj fazi, ali se paralelno s istraživanjem već rade i neki poslovi iz druge faze. </p>
<p>Inini stručnjaci razgovarali su s mogućim dobavljačima opreme potrebne za eksploataciju i s najvećim svjetskim distributerima pitke vode. </p>
<p>Utvrđeno je da u zapadnoeuropskim zemljama postoji velika potražnja za izvorskom flaširanom vodom koju prije pakiranja ne treba pročišćavati, što je bio dodatni argument da se krene u provedbu tog velikog projekta. Prije zahtjeva za podnošenje koncesije za iskorištavanje tog podzemnog bogatstva u Ini planiraju organizirati javnu raspravu kako bi državne i lokalne vlasti upoznali sa svojim planovima. </p>
<p>Ina je ove godine za provedbu projekta osigurala 13 milijuna maraka, a većinu ostalog novca namjeravaju namaknuti uz pomoć poslovnih partnera tako da im se njihova dosadašnja ulaganja u istraživanja prizna kao investicija. Prema Mesićevoj procjeni, idealno bi bilo da Ina u prvoj fazi (do početka izgradnje objekta) ima 50 posto udjela, 40 posto da imaju partneri, a 10 posto lokalno stanovništvo. A u drugoj fazi, kad se vidi koliko je projekt profitabilan, mogu ući i novi partneri. Najbolje bi bilo da deset partnera ima jednake udjele, a da Ina bude operator, odnosno da ima jedan glas više, kaže Mesić.</p>
<p>U Ini, na temelju dosadašnjih analiza i svjetske prakse, očekuju da bi se uloženi novac vratio najviše za tri godine jer sve ukazuje na to da će projekt biti vrlo isplativ. Naime, njihovi proračuni pokazuju da bi proizvodna cijena litre vode bila 60 lipa, a veleprodajna bi bila oko 1,6 kuna. Zato nije čudno da su za uključivanje u taj projekt, prema Mesićevim riječima, već zainteresirani brojni strani partneri, a imaju i kupce i distributere u SAD i Europi. </p>
<p>Ali u Ini prvo namjeravaju do kraja srpnja ove godine napraviti dvije istražne bušotine na lokaciji Rokina bezdana i Sinac u dolini Gacke kako bi dodatno provjerili dosad utvrđene količine i kvalitetu vode. Ako rezultati potvrde očekivanja, do kraja ove godine planiraju javnu raspravu i dobivanje koncesije, dok bi probna proizvodnja na ta dva lokaliteta mogla početi u travnju naredne godine. </p>
<p>Mesić očekuje da bi na prva dva lokaliteta mogli dobivati po 100 litara vode u sekundi, dok bi na trećem - Bakovac kod Kosinja, dobivali 30 litara u sekundi, a na četvrtom - Bakovac kod Lovinca, nešto manje. Međutim, tek nakon završetka istraživanja na prvom i drugom lokalitetu odlučit će o nastavku istraživanja na preostala dva.</p>
<p>Početak proizvodnje pitke vode potaknuo bi zapošljavanje i olakšao gospodarski oporavak cijele ličke regije, jednog od najslabije razvijenih dijelova Hrvatske. Voda bi se, po Mesićevim riječima, mogla prodavati pod nazivom BBW, što je skraćenica od beech, bear i water (na engleskom bukva, medo i voda) - što su na određeni način simboli Like.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zbog monopolskog ponašanja Britanci ubuduće i u zatvor</p>
<p>U prvom mandatu laburisti su se najviše bavili gospodarskom stabilnošću i poticanjem zapošljavanja, ali sada ih najviše zanima promicanje poduzetništva i slobodne konkurencije / Poslovne odluke namjerno donesene na štetu potrošača postaju kriminalnim djelom, zbog kojeg se ide iza rešetaka</p>
<p>LONDON, 18. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanci koji kupuju automobile na Otoku redovno plaćaju nekoliko tisuća funti više za isti modelu nego kupci u kontinentalnoj Europi. Razlog je taj što britanski trgovci automobilima međusobno usklađuju cijene, držeći ih umjetno visokima. Takva praksa monopolističkog ponašanja - kakve je bilo i u drugim sektorima - naći se na žestokom udaru nakon mjera koje je u ponedjeljak najavio britanski ministar financija Gordon Brown. Direktorima poduzeća koja namještaju cijene od sada prijete - zatvorske kazne. </p>
<p>Britanski potrošači često se žale kako pojedina roba na Otoku stoji znatno više nego u kontinentalnoj Europi ili Sjedinjenim Američkim Državama. No poduzeća koja su do sada bila uhvaćena da s konkurencijom dogovaraju cijene bila su kažnjavana samo novčanim globama. Po novome bi, međutim, krivično trebali odgovarati - i ići u zatvor - direktori i šefovi koji provode takvu praksu. To je samo jedna od novih oštrih mjera kojima britanski laburisti u svom drugom mandatu kane promicati duh konkurencije i poduzetništva. Poslovne odluke namjerno donesene na štetu potrošača postaju tako kriminalnim djelom, zbog kojeg se ide iza rešetaka. </p>
<p>Laburisti pripremaju novi nacrt zakona o konkurenciji i poduzetništvu, koji će kraljica obznaniti u srijedu, prilikom svečanog otvorenja parlamenta nakon nedavnih općih izbora - kada bude čitala vladin program za idućih pet godina. </p>
<p>U prvom mandatu laburisti su se najviše bavili gospodarskom stabilnošću i poticanjem zapošljavanja, ali sada ih najviše zanima promicanje poduzetništva i slobodne konkurencije. U takozvanom Uredu za fer poslovanje bit će u to ime utemeljena nova jedinica koja će se baviti otkrivanjem primjera nekonkurentnog ponašanja. Ta će se jedinica zvati Komisija za konkurenciju, a zadaća će joj biti da istražuje primjere monopolističkog i kartelnog ponašanja. Sporne odluke o tome da li neke dominantne kompanije zakidaju potrošače oduzimaju se tako iz nadležnosti političara (koji se zbog političkih osjetljivosti katkad suzdržavaju od energične akcije) te stavljaju u ruke ove nezavisne komisije. Nju će, među ostalim, zanimati postoje li takozvani kompleksni monopoli u bankarstvu ili trgovini hrane u velikim supermarketima - dakle, na područjima koja su i u prošlosti znala biti predmetom istrage. </p>
<p>Britanski ministar financija Grodon Brown također planira narediti nezavisno istraživanje o najboljim načinima poticanja kulture poduzetništva među školskom djecom. Školama će biti stavljeno u zadatak da razvijaju tješnje veze s privredom kako bi se mlade ljude potaknulo da pokrenu vlastito poduzeće ili obrt. Kako bi se potakla spremnost preuzimanja rizika, ublažit će se zakon o bankrotu.</p>
<p>Uime poticanja poduzetništva također se planira smanjenje poreza na dobit nakon prodaje poslovnih zgrada i opreme - kako bi se nagradilo i potaklo srednjoročna poslovna ulaganja. </p>
<p>Prema novim planovima, veći broj malih poduzeća moći će se kvalificirati za početnu poreznu stopu od samo deset posto. Ministar Brown predviđa i promjene u poreznom režimu, koje bi trebale privući veći broj multinacionalnih kompanija u Veliku Britaniju. Razmotrit će se i pojednostavljivanje sustava poreza na dodatnu vrijednost. Jedan je od vladinih ciljeva potaći i veću produktivnost, budući da britanski radnik još proizvodi manje od svog američkog ili njemačkog kolege. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Distribucija novčanica i kovanica eura poslovnim bankama od 1. rujna</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Od 1. rujna u eurozoni će započeti distribucija novčanica i kovanica eura poslovnim bankama, koje će ih zatim dostavljati svojim poslovnim partnerima - tvrtkama i trgovcima, stoji u priopćenju Europske središnje banke (ECB), koje je stiglo u našu redakciju.</p>
<p>Prije 1. siječnja iduće godine, kada euro postaje legalno platežno sredstvo u 12 zemalja europske Ekonomske i monetarne unije (EMU), monetarne će vlasti eurolanda emitirati 14,25 milijardi novčanica jedinstvene valute ukupne vrijednosti 642 milijarde eura. U Frankfurtu računaju da će se od 1. siječnja 2002. godine u optjecaju od Laponije do Krete naći oko 10 milijardi novčanica eura, dok će ostatak otići u pričuve. Šira će javnost prve novčanice eura dobiti tek nakon ponoći 1. siječnja 2002. godine, kada će im one postati dostupne, prije svega putem bankomata.Većina poslovnih banaka u eurolandu je najavila da će raditi 1. siječnja. Nakon ponoći novčanice će postati i platežno sredstvo u EMU.</p>
<p>Za razliku od novčanica, oko 300 milijuna Europljana imat će priliku upoznati se s euro kovanicama nekoliko tjedana ranije. Naime, u nekim će članicama eurozone već 15. prosinca, a u ostalima najkasnije dva dana kasnije, banke i trgovci na prodaju ponuditi »ogledne primjerke« kovanica raznih vrijednosti. Tako će, primjerice, »paket« euro kovanica, ponuđen javnosti potkraj godine, u Njemačkoj stajati 20 maraka, u Austriji 200 šilinga, u Italiji 25.000 lira, a u Francuskoj 100 franaka. Neovisno o ranijoj distribuciji kovanica, namijenjenoj prije svega upoznavanju javnosti s jedinstvenom valutom i izbjegavanju »uskih grla« u svakodnevnim transakcijama, i one će se u kao platežno sredstvo moći koristiti tek od 1. siječnja 2002. godine. Procjena je frankfurtske Središnje europske banke da će se prije Nove godine iskovati oko 50 milijardi euro kovanica.</p>
<p>U ECB i nacionalnim središnjim bankama za početak rujna najavljuju početak kampanje Euro 2002, kojoj je cilj upoznavanje građana s poslovanjem u eurima, kako bi doček E-dana bio što bezbolniji. Samo nekoliko dana ranije, 30. kolovoza, ECB će javnosti otkriti konačan izgled euro novčanica i način njihove zaštite od krivotvorenja. Kao što je poznato, izgled euro novčanica bit će isti za svih 12 članica eurozone, dok će kovanice eura na jednoj strani biti iste za cijelu monetarnu uniju, a s druge će strane imati nacionalna obilježja. Unatoč tome, moći će se koristiti u cijeloj eurozoni.</p>
<p>Podsjetimo, 1. siječnja iduće godine u 12 zemalja EMU euro postaje platežno sredstvo i u svakodnevnim gotovinskim transakcijama. Osim u eurozoni, euro se tada uvodi i u »patuljastim« europskim državama koje su u monetarnoj uniji s pojedinim članicama eurozone. Riječ je o Andori, Monaku i San Marinu, kao i o francuskim, nizozemskim i španjolskim izvaneuropskim posjedima. Euro će tada kao platežno sredstvo zamijeniti njemačku marku i u Crnoj Gori te na Kosovu. U ECB, inače, očekuju da će se većina gotovinskih transakcija u EMU već u drugom tjednu siječnja obavljati u eurima. </p>
<p>Rok u kojem 12 nacionalnih valuta u potpunosti mora izaći iz optjecaja u eurozoni jest 28. veljače 2002. godine. To, međutim, ne znači da će se nacionalne valute istoga dana ukinuti u svim članicama eurolanda. Najprije će iz optjecaja, čini se, otići njemačka marka: prema podacima ECB, marka prestaje biti platežno sredstvo u svakodnevnim transakcijama, uz određene izuzetke, već nakon ponoći 31. prosinca. Najkasnije će se iz optjecaja povući belgijski i luksemburški franak, grčka drahma, španjolska pezeta, talijanska lira, austrijski šiling, nizozemski gulden, portugalski eskudo i finska marka, 28. veljače. </p>
<p>Razlikuju se i datumi u kojima će u pojedinim zemljama biti moguće besplatno konvertirati nacionalne valute u euro. I dok je rok za zamjenu novčanica nacionalnih valuta u euro u središnjim bankama neograničen, za kovanice će biti od dvije do 10 godina; izuzetak su Njemačka, Španjolska, Irska i Austrija u kojima će središnje banke primati nacionalne kovanice u neograničenom roku. Rokovi za zamjenu nacionalnih novčanica i kovanica pri poslovnim bankama znatno su kraći i u pravilu ne prelaze u 2003. godinu. U nekim je zemljama, među kojima su Austrija i Grčka, prepušteno poslovnim bankama da odluče do kada će konvertirati nacionalne valute u euro.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Indeks poslovne optimističnosti narastao u lipnju </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Hrvatski indeks poslovne optimističnosti (IPO) u lipnju iznosi 54,6, što je više od njegove vrijednosti u svibnju kada je iznosio 49,7, a to je ujedno njegova najveća vrijednost u svih dosadašnjih osam anketa, podaci su Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Tau savjetovanja.</p>
<p>I u lipnju anketirani poduzetnici kao glavne faktore smetnje navode (redom) visoke kamatne stope, nedostatak potražnje, poreznu politiku i korupciju.</p>
<p>U anketi je sudjelovalo oko 40 poduzeća, od čega polovica velikih, a polovica malih i srednjih.</p>
<p>Veliki poduzetnici i dalje su optimističniji od malih i srednjih. Tako vrijednost IPO kod velikih poduzetnika u lipnju iznosi 60,3 (u svibnju je bila 54,4).</p>
<p>Kod malih i srednjih poduzetnika vrijednost indeksa poslovne optimističnosti u lipnju je 48,9, što pokazuje povećanje njihove poslovne optimističnosti u usporedbi sa svibnjem kada je iznosio 45. Računanje hrvatskog indeksa poslovne optimističnosti pokrenuli su HUP i Tau savjetovanje, a računa se mjesečno anketnim postupkom pri kojem se kvantificiraju procjene poduzetnika o raznim faktorima trenutne i buduće gospodarske situacije (planiranje povećanja investicija, očekivanje povećanja profitabilnosti i sl.).</p>
<p>Vrijednost IPO kreće se od nula do 100, a ne treba je interpretirati u apsolutnom iznosu nego promatrati relativno u odnosu na prethodne vrijednosti.</p>
<p>IPO (BCI-Business Confidence Index) u svijetu je vrlo raširen pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobro predviđa kretanje osnovnih makroekonomskih varijabli, kao što je npr. rast BDP-a, a postupak računanja omogućava i kvantificiranje mnogih drugih aspekata gospodarskih aktivnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ulov plave ribe najmanji u pola stoljeća</p>
<p>ZADAR, 18. lipnja</p>
<p> - Riboprerađivači su zatražili od Vlade da se nestanak plave ribe proglasi elementarnom nepogodom, budući da je njezin ulov na hrvatskom dijelu Jadrana u zadnjih nekoliko mjeseci najslabiji u 50 prošlih godina. Zbog takve katastrofalne situacije sve tvornice za preradu ribe posluju s gubitkom pa je ugroženo 1200 zaposlenih, upozoreno je na konferenciji za novinare Koordinacije sindikata PPDIV-a za riboprerađivače i marikulturu. Stoga Koordinacija od države zahtijeva da se zaposlenima dodijeli pomoć od oko 12 i pol milijuna kuna za plaće. Osim toga, nužno je izraditi dugoročni program razvoja te djelatnosti, rekao je sindikalni koordinator Aldo Simoneli. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zagrebačka banka pozvala investitore na kupnju dionica Istraturista</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Zagrebačka banka d.d. (ZABA) pozvala je objavom u dnevnom tisku zainteresirane investitore na kupnju 71,80 posto dionica umaškog Istraturista d.d. ZABA nudi na prodaju svoj cjelokupni paket dionica u Istraturistu - 3.356.636 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100 kuna. Istraturist je hotelsko-turističko poduzeće koje u sedam hotela, četiri apartmanska naselja te pet kampova nudi ukupno 6624 smještajne jedinice i 19.074 kreveta. Svi smještajni kapaciteti Istraturista nalaze se u Umagu, a od 1998. njima upravlja tvrtka Sol Melia Hrvatska d.d. koja je članica istoimene španjolske kompanije. Kako stoji u javnom pozivu, svi zainteresirani investitori svoje ponude trebaju dostaviti Zagrebačkoj banci najkasnije do 29. lipnja. Nakon toga u idućih 14 dana Zagrebačka banka će provesti postupak izbora kvalificiranih investitora te ih izvijestiti o daljnjem tijeku nadmetanja. Ponudbena dokumentacija tako odabranim, kvalificiranim investitorima bit će dostupna od 16. srpnja, navode u ZABA-i. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prva isplata kamata na obveznice DAB</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Prva kamata na dva izdanja obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) isplaćuje se 19. lipnja svim korisnicima, putem Središnje depozitarne agencije kao platnog agenta izdanja.</p>
<p>DAB je izdao dva izdanja euroobveznica, i to 105 milijuna eura s dospijećem 2003. godine te 225 milijuna eura s dospijećem 2005., uz državno jamstvo. Zajednički agenti oba izdanja obveznica DAB su Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka.</p>
<p>Sredstva prikupljena izdanjem obveznica DAB je iskoristio za isplatu osiguranih štednih uloga iz banaka u stečaju, a 11. travnja 2001. obveznice su uvrštene u kotaciju I. Zagrebačke burze.</p>
<p>Obveznice DAB denominirane su u euru te nose kamatnu stopu na glavnicu u visini 8 posto godišnje za obveznice s dospijećem 2003., odnosno 8,375 posto za obveznice s dospijećem 2005. Kamata iz obveznica isplaćuje se polugodišnje u kunskoj protuvrijednosti iznosa u euru obračunatoj po srednjeem tečaju Hrvatske narodne banke.</p>
<p>Prvi kuponi oba izdanja obveznica DAB dospijevaju 19. lipnja 2001, a DAB će svim vlasnicima obveznica putem Središnje depozitarne agencije kao platnog agenta izdanja isplatiti kamatu od 4 posto na nominalnu vrijednost izdanja obveznica s dospijećem 2003. te 4,1875 posto na nominalnu vrijednosti izdanja obveznica s dospijećem 2005.</p>
<p>Sljedeća isplata kamata na obveznice DAB je 19. prosinca 2001, izvijestili su iz DAB. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>VTV: Završena sedma dražba dionica HFP-a</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Sedma po redu javna dražba za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) završila je drugog dana dražbovanja, odnosno u petak 15. lipnja, s ostvarenim prometom od 32.348.230 kuna.</p>
<p> Kako su izvijestili s VTV-a, od ukupno 26 društava koliko ih je bilo ponuđeno na prodaju, prvog dana dražbovanja prodani su udjeli u 18, dok su drugoga dana prodani udjeli u još dva društva.</p>
<p>Najveći porast cijene ostvarile su dionice zagrebačke tvrtke Motor, koje su inicijalno ponuđene po 25 kuna, a prodane su po cijeni 140 kuna, što je porast od čak 460 posto.</p>
<p>Najduže se dražbovalo dionicama riječkog društva MGK-pak, za čije je dionice bilo 40 nadjačavanja. Najveći broj kupaca, četiri, bio je zainteresiran za kupnju dionica Končar-Solarne ćelije d.o.o. iz Splita.</p>
<p>Najveći promet, od 13.322.628 kuna, ostvarila je brokerska kuća Auctor d.o.o. iz Zagreba kupnjom 134.572 dionica društva Končar-Električni uređaji iz Splita.</p>
<p>Najaktivnija je bila zagrebačka brokerska kuća Ceufin Brokers, koja je za račun svojih kupaca kupila 12 društava i pritom ostvarila promet od 11,34 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Biračima najvažnije poštenje stranke i povjerenje u stranačke čelnike</p>
<p>Ne baš beznačajan dio anketiranih birača odlučio se za određenu stranku jer nije vidio bolji izbor, jedan je od rezultata istraživanja Instituta Ivo Pilar / U vrijeme HDZ-a i najbolja istraživanja »sustavno podcjenjivala SDP«, a sad je obrnuto / Demokratski proces nije završen jer se neki još ustručavaju javno izreći politički različite stavove </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Prema rezultatima istraživanja koje je uoči posljednjih izbora na području Zagreba proveo Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, birači su se opredjeljivali za određenu političku opciju ponajprije na temelju prosudbe o poštenju neke stranke. Kao drugi motiv slijedi »opće povjerenje u stranačke čelne ljude«, dok se ne baš beznačajan dio anketiranih birača odlučio za određenu stranku jer »nije vidio mogućnost boljeg izbora«.</p>
<p> Rezultati tog istraživanja upućuju na to da birači uz izabrane stranke »nisu vezivali osobito velika očekivanja« u vezi s mogućim rješenjem nekih konkretnih problema. Šire objašnjenje tih vrlo zanimljivih rezultata iznosi ugledna stručnjakinja za istraživanje javnog mnijenja dr. Vesna Lamza Posavec. S obzirom da su usporedno provedena zapravo dva istraživanja - jedno terensko a drugo telefonsko, rezultati su pokazali da i telefonske ankete, ako su utemeljene na znanstvenoj metodologiji, »mogu osigurati zadovoljavajuće valjane rezultate«.</p>
<p>Istraživanje je potvrdilo da na rezultate anketa koje prognoziraju ishod izbora, velik utjecaj ima rezerviranost ljudi da javno izražavaju vlastite političke stavove. Zbog toga se onda događa da te ankete ne uspiju baš uspješno predvidjeti izborne rezultate. »Mnogi ljudi koji ocjenjuju da se njihovi stavovi ili političke sklonosti znatno razlikuju od stavova ili sustava vrijednosti aktualne vlasti, nastoje izbjeći situaciju u kojoj bi morali javno izraziti takve stavove. A jedna od takvih situacija zasigurno je i anketno istraživanje«, tumačenje je dobivenih rezultata dr. Vesne Lamza Posavec.</p>
<p> Posljedica toga je da su u vrijeme vladavine HDZ-a čak i najkvalitetnija istraživanja »sustavno podcjenjivala SDP«, dok je sadašnja situacija obrnuta. »HDZ je vjerojatno opet taj kojega se doživljava kao najizravniju suprotnost aktualnoj vlasti pa se stoga neki birači, koji su mu skloni, ustručavaju o tome javno govoriti«, kaže dr. Lamza Posavec. Pritom naglašava da je uspostava demokracije proces koji zahtijeva određeno vrijeme, ali on nije ni približno završen »dokle god se zapaža ustručavanje u javnom očitovanju politički različitih stavova«.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HDZ se intenzivno priprema za parlamentarne izbore</p>
<p>Sanader procjenjuje da Hrvatska ulazi u vrlo trusno političko vrijeme nestabilne Vlade / Nužne su statutarne promjene koje bi omogućile učinkovitiji rad HDZ-a, ali još nije vrijeme za njihovo prihvaćanje</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - »S obzirom na to da Hrvatska ulazi u vrlo trusno političko vrijeme i da su prijevremeni parlamentarni izbori vrlo izvjesni, nužne su statutarne promjene koje bi omogućile učinkovitiji rad stranke, ali u nedjelju na našem stranačkom saboru nije bilo vrijeme da bi se one prihvatile«, kazao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, ocijenivši da je već sama činjenica što su izaslanici jednoglasno prihvatili zaključak da se statut ipak promijeni na sljedećem HDZ-ovu saboru pokazuje da je odluka da se ide u te izmjene bila dobra. </p>
<p>Prema Sanaderovim riječima, sve što se na saboru događalo vezano za statut pokazuje da je stranka konsolidirana i da je demokratična. Pozitivnim je Sanader ocijenio istupe predstavnika HSLS-a i HSS-a koji su u pozdravnoj riječi na HDZ-ovu saboru pokazali spremnost za suradnju. </p>
<p>Na novinarski upit kako to da na saboru nije bilo predstavnika SDP-a i HNS-a, Sanader je odgovorio da je to prilog normalizaciji političkih odnosa u Hrvatskoj, da te stranke nisu ni pozvane na sabor HDZ-a, jer nigdje u Europi nije običaj da se na stranačke skupove pozivaju suprotni »lageri«. Te dvije stranke Sanader je pozvao da prihvate koaliranje s HDZ-om na lokalnoj razini, a izrazio je i zadovoljstvo rezultatima ponovljenih lokalnih izbora u Zadru, Pakoštanima, Biogradu, Brdovcu i Glini. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, stranka je još bolje prošla negoli na izborima prošli mjesec, ali dodao je da će HDZ i tamo gdje ima apsolutnu većinu ipak ponuditi koaliciju i drugim strankama kako bi zajedno radile na boljitku tih područja. Sanader je zaključio da Hrvatska ulazi u vrijeme vrlo nestabilne Vlade i da se zbog toga HDZ intenzivno priprema za parlamentarne izbore bez obzira na to kada će oni biti. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Štengl opet gradonačelnik Vukovara, SDSS protestira</p>
<p>SDSS-a smatra politički neodgovornom i pravno neodrživom činjenicu da višenacionalnom sredinom upravljaju predstavnici jedne etničke skupine</p>
<p>VUKOVAR, 18. lipnja</p>
<p> - Na konstituirajućoj sjednici 25-članoga vukovarskog Gradskog vijeća za predsjednicu je, prema sporazumu HDZ-a, DC-a i HSP-a, izabrana Anica Marić iz HSP-a. Dopredsjednici su hadezeovci Pilip Karaula i Petar Mlinarić. Vukovarski gradonačelnik ponovno je Vladimir Štengl, a njegovi zamjenici su Ante Penava (HSP) i Dragutin Guzovski (DC). HDZ-a ima 10 mjesta u Vijeću, SDSS osam, HSP tri, a SDP i DC po dva mjesta.</p>
<p>Takvu su se izboru protivili vijećnici SDP-a Petar Bošnjaković i Hrvoje Sabo, a vijećnici SDSS-a su sjednicu napustili nakon polaganja prisege. Ne skrivajući nezadovoljstvo, jedan od SDSS-ovih vijećnika je u trenutku izlaska iz dvorane vulgarno vrijeđao fotoreportera Glasa Slavonije koji je fotografirao njihov izlazak.</p>
<p>U pismenom obrazloženju vukovarskog odbora SDSS-a, koji potpisuje Branko Šekuljica, stoji da je dogovor postignut 14. lipnja podrazumijevao primjerenu zastupljenost svih političkih stranaka, pa i SDSS-a. Istaknuto je da su novim dogovorom između HDZ-a, HSP-a i DC-a 15. lipnja predstavnici srpske zajednice eliminirani iz izvršne vlasti, što čelnici SDSS-a smatraju politički neodgovornim, pravno neodrživim i civilizacijski retrogradnim potezom. Politička neodgovornost, navode u SDSS-u, je u tome da višenacionalnom sredinom ne mogu upravljati predstavnici jedne etničke skupine. Takva je vlast pravno neodrživa, jer je, dodaju, suprotna Erdutskom sporazumu i Pismu namjere, zbog čega će uslijediti daljnja radikalizacija u Vukovaru, za što odgovornost snose potpisnici Sporazuma predvođeni HDZ-om. SDSS će, stoji u priopćenju, način rada i političke stavove prilagoditi konkretnom stanju, očekujući snažnu potporu i razumijevanje demokratskih snaga i svoga biračkog tijela. </p>
<p>Protivljenje navedenom izboru vukovarske gradske vlasti, Petar Bošnjaković (SDP) obrazložio je tvrdnjom da je HDZ do posljednjeg trenutka dvojio o svojim kandidatima i da u tajnom glasovanju Štengl čak nije prošao za gradonačelnika, </p>
<p>Prisežući pred vijećnicima, Štengl je uputio poruku i onima koji su dvojili u njegov izbor na mjesto gradonačelnika da je »ponovno povjerenje građana Vukovara svima nama potvrda da smo u radili dobro i za svoj rad dobili prolaznu ocjenu«. Istaknuo je također da sve vijećnike očekuje težak posao te da uspjeh ovisi o svima kojima je Vukovar cilj, a ne sredstvo.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Delbianco pulski gradonačelnik</p>
<p>IDS-ovci odrekli podobnost Delbiancu i Mirjani Ferjančić, novoj potpredsjednici Gradskog vijeća / Loredana Štok za predsjednicu Vijeća izabrana jednoglasno </p>
<p>PULA, 18. lipnja</p>
<p> - Luciano Delbianco ponovno je na čelu Pule; sa 15 vijećničkih glasova tročlane koalicije i H-bloka u ponedjeljak navečer na konstituirajućoj sjednici Gradskoga vijeća izabran je za novog pulskog gradonačelnika, naspram devet IDS-ovih vijećnika koji su se tom izboru usprotivili. Istodobno, za predsjednicu Gradskoga vijeća Pule izabrana je jednoglasno nositeljica nezavisne liste Loredana Štok.</p>
<p> Prve iskre na toj sjednici između vijećnika IDS-a i koalicije zaiskrile su kod izbora potpredsjednice Gradskoga vijeća Mirjane Ferjančić, za koju je Valter Drandić, predsjednik IDS-ova kluba vijećnika, rekao da je neadekvatna osoba jer je u vrijeme velike krize gradske vlasti predsjedala Gradskome vijeću kada je vijećnicima bio zabranjen ulaz u Gradsku palaču pa su zasjedali u hotelu Histria! Izabrana je većinom glasova, kao i Delbianco.</p>
<p> Drandić je ustvrdio i kako Delbianco ne može biti gradonačelnik, jer je prije četiri godine kao istarski župan iznevjerio povjerenje građana podržavši tadašnju smijenjenu pulsku garnituru, zbog čega je i razriješen s dužnosti župana. Drandić je nabrojio i druge »grijehe«, od potpisa suglasnosti za gradnju istarskog cestovnog ipsilona s cestarinom, do TE Plomin II na ugljen. Najviše mu je pak zamjerio što je na račun sanacije pulske bolnice koju su obavili istarski gradovi i općine zajedno sa Županijom, dio obveznica prodao štedno-kreditnoj zadruzi »Flacius«, koje je bio suvlasnik, i time joj omogućio neosnovanu zaradu iznad 800 tisuća kuna. Ta je zadruga kasnije propala i teško oštetila više od 2500 pulskih štediša. </p>
<p> Zahvaljujući na izboru, Delbianco nije želio odgovoriti na napade IDS-a, rekavši da će se to razjasniti u reviziji poslovanja gradske uprave. Obećao je zdušan rad na dobrobit grada i građana, ali i stvaranje boljih odnosa sa državnim vrhom i Zagrebom, rekavši kako se i »Lijepa naša« i »Krasna zemlja« ipak mogu pjevati u istome duru! </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dr. Sabati opet varaždinski župan</p>
<p>VARAŽDIN, 18. lipnja</p>
<p> - Četiri stranke - HSS, SDP, HNS i HSLS - potpisale su sporazum o obnašanju vlasti u Varaždinskoj županiji,rekao je u ponedjeljak za Vjesnik dr. Zvonimir Sabati, predsjednik Županijske organizacije HSS-a,saborski zastupnik i najvjerojatnije i novi župan Varaždinske županije.</p>
<p>Konstituirajuća sjednica Skupštine županije najavljena je za srijedu. Ipak,već se sada mogu najaviti imena kandidata. Novi župan trebao bi biti dr. Zvonimir Sabati, koji je to već bio od 1993. do 1995., njegovi zamjenici Vladimir Stolnik ( HNS) i dr. Stjepan Habunek (HSLS), a predsjednik županijske skupštine Danijel Vareš. K.G.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nova krapinsko-zagorska županica Vlasta Hubicki </p>
<p>KRAPINA, 18. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak je održana konstituirajuća sjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije na kojoj je za županicu izbrana Vlasta Hubicki (HSS). </p>
<p>»Ne tražimo najodgovornije funkcije, ali tražimo da se izborni rezultat, prema kojem su HDZ, ZDS i Nezavisna lista osvojili 57 posto glasova, preslika na komisije i odbore«, rekao je na početku dosadašnji dožupan i predsjednik Zagorske demokratske stranke (ZDS) Stanko Belina. S obzirom na to da to predstavnici stranaka petorke, koji imaju većinu, nisu uvažili, za predsjednika Županijske skupštine izabran je Željko Vincelj (HNS). </p>
<p>Većinom glasova za potpredsjednika Skupštine izabran je Ivan Jelenčić (LS), za zamjenika županice za gospodarstvo Đovani Broz (SDP), a za zamjenika za društvene djelatnosti Boris Krizmanić (HSLS). </p>
<p>»Zahvaljujem što ste me odabrali kao ženu za prvog zagorskog 'muža'« rekla je nova županica, pozdravljajući vijećnike. </p>
<p>Novo Poglavarstvo imat će 13 članov koje će sačinjavati predstavnici stranaka petorke. D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Bajsić ozlijeđen pri prijevozu, tvrde karlovački liječnici</p>
<p>Liječnica tvrdi da je hospitalizaciju Bajsića naložila nakon drugog pregleda, a Ministarstvo pravosuđa da je to učinila tek nakon trećeg napada </p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Zdravstveno stanje Tomice Bajsića, pritvorenika koji je prošli tjedan u stanju kome i s hematomima po čitavu tijelu dovezen u KB Dubrava, popravlja se, iako on još pati od amnezije i ne sjeća se okolnosti pada u komu u karlovačkom zatvoru. To su Vjesnikovi novinari doznali u ponedjeljak u predvorju bolnice od Bajsićeve supruge Ivane, koja je s odvjetnikom Miroslavom Vlašićem bila u uredu ravnatelja KB Dubrava, prof. dr. Miše Virage.</p>
<p>»Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Došen u petak je od bolnice zatražio medicinsku dokumentaciju u vezi s Tomičinim slučajem kako bi mogao poslati forenzičara. Danas nam je ravnatelj Virag rekao da će tijekom dana sva medicinska dokumentacija i fotografije Tomičina tijela na kojem su još vidljivi hematomi, biti dostavljena istražnom sucu. I ministarstvo pravosuđa dobilo je dokumentaciju i nadamo se da će se napokon ustanoviti prava istina«, rekao nam je odvjetnik Vlašić.</p>
<p> Bajsić je u pritvoru od kraja siječnja pod sumnjom da je s pukovnikom HV-a Brunom Zoricom i još nekolicinom osoba sudjelovao u velikom švercu oružja za Zapad. Prošlu je srijedu Vjesnik je prvi objavio da je Bajsić, pod nerazjašnjenim okolnostima (obitelj sumnja u premlaćivanje a ministarstvo pravosuđa je tvrdilo da je riječ o epilepsiji) pao u komu i prevezen u KB Dubrava. </p>
<p>Priopćenje pomoćnika ministra pravosuđa Josipa Begovića prošlog petka navodi da je liječnica Hitne službe, koja je sporne noći pozvana u zatvor kako bi pružila prvu pomoć Bajsiću, pri prvom pregledu dijagnosticirala epileptički napad i dala injekciju. Pritvoreniku je opet pozlilo i liječnica je ponovila terapiju bez propisivanja hospitalizacije »unatoč besvjesnom stanju pacijenta«. Tek kad mu je treći put pozlilo, Bajsić je prevezen u bolnicu.</p>
<p> Vjesnik ima »očitovanje« koje je o događajima sporne noći dr. Vesna Miholović dostavila upravitelju Okružnog zatvora Karlovac. Usporedbom priopćenja Ministarstva pravosuđa i liječničina očitovanja, u oči pada velika kontradiktornost. Liječnica, naime, tvrdi da je nakon druge intervencije sama naložila Bajsićevu hospitalizaciju.</p>
<p>U očitovanju stoji: »Nakon 20-ak minuta uslijedio je ponovni poziv zbog povraćanja i epistakse. nakon uvida u pacijentovo stanje napisala sam uputnicu i rekla zatvorskom čuvaru da ga treba prevesti na bolničko liječenje u Opću bolnicu Karlovac.(...) Pacijent je u mojoj pratnji kolima Hitne medicinske pomoći prevezen u Bolnicu«. Liječnica tvrdi da prilikom dva njena pregleda Bajsić nije imao hematome, ali pokušava objasniti da su se oni kasnije mogli pojaviti jer je pacijent je «iz sobe u kojoj je boravio nošen u kola hitne pomoći na nosilima od strane medicinskog tehničara i zatvorskih čuvara. Prilikom podizanja pacijentom iz kreveta na nosila i s nosila u kola hitne pomoći moglo je doći do nenamjernih ozljeda ekstremiteta pacijenta u obliku manjih hematoma, jer su pacijenta pri stavljanju na nosila zatvorski čuvari i medicinski tehničar držali za ruke i noge«. U dokumentaciji Opće bolnice Karlovac, u koju je Bajsić prevezen (faksimil u posjedu Vjesnika op.a.), opisuje se terapija koja je primjenjivana u toj bolnici. </p>
<p>Prim dr. Nino Šikić, kirurg, i dr. Maja Grba-Bujević, anesteziolog, u posebnoj izjavi tvrde: »Na zahtjev Upravitelja OZ Karlovac te na osnovu naknadno pribavljenih nalaza vrlo je vjerojatno da se radilo o EPI ataci otvorene etiologije prilikom koje se pacijent mogao sam nenamjerno ozlijediti. Također dizanja s poda na krevet te manipulacije u transportu do bolnice, štipanje da se ustanovi dubina nesvjestice, mogle su biti razlog ovako minimalnih znakova traume u odnosu na stanje svijesti. Prema tome nema sigurnih znakova ni kliničkom niti rtg obradom na osnovi kojih bi se moglo tvrditi da je prema pacijentu primjenjena sila«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Suci traže ostavku Željke Antunović</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Udruga hrvatskih sudaca zatražila je u ponedjeljak ostavku potpredsjednice Vlade Željke Antunović zbog njezine izjave da je »zanimljivo kako na suce, za razliku od profesora, nitko ne poteže oružje«. Ako potpredsjednica Vlade ne podnese ostavku, UHS očekuje da će premijer Ivica Račan poduzeti korake u tom smislu. </p>
<p>Ne učini li to premijer, suci najavljuju radikalne poteze. No, Vladimir Gredelj, predsjednik UHS-a, na konferenciji za novinare nije precizirao o kakvim je potezima riječ. </p>
<p>»Koliko sudaca mora biti ubijeno da to registrira potpredsjednica Vlade? Žrtava među sucima je i previše, a ubijena sutkinja Ljiljana Hvalec samo je posljednja u nizu«, rekao je Gredelj tvrdeći da su istupi Željke Antunović o pravosuđu »na tragu izjava iz HDZ-ova vremena da suci moraju provoditi državnu politiku«. Istaknuo je da loši suci trebaju otići iz pravosuđa, ali da suce treba prestati dijeliti na na komunjare i hadezeovce. </p>
<p>Prema njegovim riječima, prozivke izvršne vlasti zbog puštanja iz pritvora Miroslava Kutle i još nekih osoba neutemeljene su »jer je pritvor iznimna mjera koja ne može trajati unedogled«. </p>
<p>Gredelj je pozdravio potez ministra pravosuđa u ostavci Stjepana Ivaniševića da ne predloži svoju listu članova Državnoga sudbenog vijeća, ocijenivši to napretkom u odnosu na proteklo razdoblje. </p>
<p>Predsjednik UHS-a očekuje da će Sabor za članove DSV-a izabrati prvih sedam kandidata koje je predložila Opća sjednica Vrhovnoga suda jer su to kandidati struke. Opća sjednica, naime, po zakonu je morala predložiti Saboru 21 kandidata u DSV iz sudačkih redova. Prvih sedam predloženih dobilo je najviše glasova Opće sjednice. </p>
<p>Komentirajući Ivaniševićevu ostavku, Gredelj je izjavio kako je »dobro da on odlazi jer je bio nekompetentan«. Tvrdi da novi ministar mora »imati viziju i dovoljno energije da je provede«. </p>
<p>UHS zahtijeva od Vlade i da odustane od smanjenja sudačkih plaća za sedam posto. Iako su njihove plaće visoke; u rasponu od 6100 kuna za prekršajnog do 15.300 kuna za suca Vrhovnog suda, UHS tvrdi da ih ne bi trebalo smanjivati jer je sucima zabranjeno raditi bilo koji drugi posao osim sudačkoga. Budu li plaće smanjene, a i u UHS-u kažu da je to »gotova stvar«, sucima prekršajnog suda plaća će biti smanjena na 5700 kuna, općinskoga sa 8200 na 7700 kuna, trgovačkog sa 9200 na 8500 kuna, a županijskog i Visokog prekršajnog suda sa 11.300 na 10.500 kuna. Suci Upravnog i Visokog trgovačkog suda, umjesto 13.700, primat će 12.800 kuna, a plaća sudaca Vrhovnoga suda bit će smanjena na 14.200 kuna. Ako im plaće budu umanjene, suci će se žaliti Ustavnom sudu.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Antunović: Moja je isprika ignorirana jer neki grade karijere na »oštrim kritikama« </p>
<p>Reagiranja na njezinu prošlotjednu izjavu komentirala je u ponedjeljak za Vjesnik potpredsjednica Vlade Željka Antunović u Dubrovniku. </p>
<p>»Svatko ima pravo reagirati kako hoće i procjenjivati kako misli da je najbolje. Ali, isto tako, ja imam pravo ne prihvatiti neargumentirane objede. U svom obraćanju novinarima bila sam jasna - izrekla sam jednu rečenicu suviše. Izvučena iz konteksta, ta rečenica zaista može biti protumačena vrlo ružno i pretvorena u neprihvatljiv stav. To sam istog trenutka shvatila i jasno i precizno ogradila od takvih mogućih tumačenja«, istaknula je ona. »Naknadno su jedne novine, po mom mišljenju, zloupotrijebile tu moju nesmotrenost. Svi su drugi postupili korektno objasnivši što se stvarno dogodilo. Nakon toga sam još jednom reagirala, objasnila svoje stavove i svima se ispričala zbog svoje nesmotrenosti. Za mene tu priča prestaje«, kaže. </p>
<p>Kako naglašava, i dalje tvrdi da je temeljna odgovornost svih u našem društvu, i u pravosuđu i u izvršnoj vlasti, i u svim drugim sferama života, tako raditi da osiguramo veću djelotvornost. »I to sam jasno rekla. Ne mogu snositi odgovornost za to što se izjave objavljuju djelomično ili tendenciozno. Mogu se ispričati jer sam nesmotreno postupila. Činjenica je da je moja isprika bila ignorirana, vjerojatno zbog toga da bi pojedinci mogli graditi svoje karijere pomoću tzv. oštrih kritika. Nekima samo to treba«, smatra potpredsjednica Vlade. No, zahtjeve za njezinom ostavkom nije htjela komentirati, rekavši: »Kontekst cijele priče mnogo je širi i složeniji i morat ćete pitati premijera kako će postupiti«. Ž. H.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Arlović: I suci moraju dijeliti sudbinu ostalih proračunskih korisnika </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo podržao prijedlog snižavanja sudačkih i dužnosničkih plaća / Odgođeno izjašnjavanje o prijedlogu Jadranke Kosor da se porodiljne naknade vrate na razinu prošlogodišnjih / Podrška ukidanju Financijske policije po hitnom postupku</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Uoči 13. sjednice Hrvatskoga sabora zakazane za utorak, u ponedjeljak je zasjedalo više saborskih odbora. </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo podržao je Vladin prijedlog da se, kroz dopune Zakona o plaćama državnih dužnosnika te Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, osnovica za izračun njihovih plaća smanji za sedam posto. Ti su prijedlozi prošli bez veće rasprave, osim primjedbe vanjskoga člana Odbora Marijana Hanžekovića koji je rekao da će prijedlog o smanjenju sudačkih plaća nanijeti više štete, nego li će se uštedjeti proračunskoga novca. Također, on je upozorio da međunarodna sudačka udruga svako smanjenje sudačkih plaća smatra pritiskom na njihovu samostalnost. Visina sudačke plaće nije jedini kriterij njihove samostalnosti, naglasio je Mato Arlović (SDP), te dodao da i suci moraju dijeliti sudbinu ostalih proračunskih korisnika, među kojima su i brojni državni službenici i namještenici. Hrvatska mora štedjeti na svim razinama, ako nećemo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> rasprodati nacionalno bogatstvo, zaključio je Arlović. </p>
<p>Zbog nedostatka proračunskog novca i najavljenoga rebalansa državnoga proračuna, Odbor je odgodio izjašnjavanje o prijedlogu Jadranke Kosor (HDZ), da se porodiljne naknade vrate na razinu prošlogodišnjih. Odbor je podržao prijedlog da Sabor po hitnom postupku odluči o ukidanju financijske policije, čemu su se žestoko usprotivili predstavnici Sindikata zaposlenih u toj policiji, tvrdeći da se radi o političkoj i nedovoljno pripremljenoj odluci. Kako je u ime Sindikata zaposlenih u financijskoj policiji najavila Mirna Nemeth, ako se zakon ipak donese po hitnom postupku, oni će se pomoć obratiti Ustavnome sudu. Predstavnici Ministarstva financija najavili su preustroj svoga ministarstva, u sklopu kojeg bi posao trebao zadržati jedan dio od 870 financijskih policajaca. </p>
<p>Odbor za gospodarstvo podržao je izmjene Zakona o trgovini koji Vlada šalje u saborsku proceduru po hitnom postupku, a kojima se određuje radno vrijeme trgovina, kao i uvjeti za otvaranje velikih trgovačkih centara. U raspravi je podržan i prijedlog Hrvatske gospodarske komore prema kojem bi ministar gospodarstva odredio opće radno vrijeme za sve trgovine, ali bi ubuduće i jedinice lokalne uprave i samouprave morale donijeti pravilnik koji bi regulirao radno vrijeme trgovina na njihovu prostoru. Ana Knežević je u ime Sindikata trgovine iznijela primjedbu da to nije dovoljno te zatražila donošenje zakona koji bi striktno propisao radno vrijeme trgovina, kao i njihov rad nedjeljom i blagdanima. Što se pak tiče izmjena toga zakona, vanjski član Odbora dr. Dražen Kalogjera smatra da se njima ministru gospodarstva daju preširoka diskrecijska prava za otvaranje supermarketa.</p>
<p>Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo raspravio je izvještaj o radu pučkog pravobranitelja za prošlu godinu, a naknadno ga je i prihvatio, nakon što je stigao kuvertirani glas Ljubice Lalić (HSS). U izvještaju se inače konstatira da se u prošloj godini situacija s ljudskim pravima nije bitno poboljšala, pa je pučki pravobranitelj zaprimio 1873 pritužbi zbog povrede prava građana, što je 15 posto više nego 1999. Zamjenica pučkoga pravobranitelja Marta Vidaković Mukić upozorila je na to da bi Hrvatska uskoro mogla očekivati presudu Europskog suda za ljudska prava kojem su mnogi hrvatski građani podnijeli tužbe zbog štete na imovini nastale u terorističkim aktima nakon Domovinskog rata. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>SOS telefon protiv nasilja u školama</p>
<p>Riječ je o telefonu, na koji će se svakodnevno od osam do 20 sati moći javljati učenici, učitelji i roditelji; stručnu pomoć pružit će im psiholozi, pedagozi i defektolozi / Planira se i uvođenje zaštitarskih službi u škole, školskih iskaznica te pojačati dnevna dežurstva / Za provedbu Programa nadležan Krizni stožer</p>
<p>ZAGREB, 19. lipnja</p>
<p> - Kao dio Programa mjera za povećanje sigurnosti u školama, u ponedjeljak je uveden Školski telefon. Riječ je o besplatnom info-telefonu, na koji će se svakodnevno od osam do 20 sati moći javljati učenici, učitelji i roditelji i razgovarati o svojim problemima. Stručnu pomoć u njihovu rješavanju i savjete pružat će im psiholozi, pedagozi i defektolozi. Broj telefona je 0800 54 54.</p>
<p>Program je predstavljen u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ministarstvu prosvjete i športa. Kako je istaknuo ministar dr. Vladimir Strugar, program je izradio stručni tim Ministarstva potaknut valom nasilja u hrvatskim školama, od slučaja ranjavanja profesorice i učenika u Sisku u ožujku te ubojstva profesora i samoubojstva učenika u Varaždinu 8. lipnja pa do pucnjave u školi u Splitu 12. lipnja. </p>
<p>Program čine tri vrste aktivnosti: identificiranje, neutraliziranje i otklanjanje uzroka, zatim onemogućavanje nasilničkog ponašanja i ugrožavanja sigurnosti te krizne intervencije. Planira se uvođenje stručnih timova za otkrivanje i prevenciju poremećaja u ponašanju te pružanje učinkovite pomoći učenicima, nastavnicima i roditeljima. Pritom se planira suradnja s drugim ministarstvima, stručnim ustanovama i jedinicama lokalne samouprave. U planu je također i uvođenje zaštitarskih službi u škole, uvođenje školskih iskaznica te pojačavanje dnevnih dežurstava učenika s odraslom osobom. </p>
<p>Također, istaknuo je Strugar, unutar planirane reforme odgojnog sustava potrebno je razvijati toleranciju i poštovanje između učenika i učitelja te osnažiti komunikaciju s roditeljima, kao i organizirati akcije kojima je cilj promicanje vrijednosti života, poput akcija Oprez djeco i Recite životu da. Nužno je i dosljedno provođenje zakona u vezi s nošenjem oružja.</p>
<p>Za provedbu Programa osnovan je Krizni stožer za rješavanje problema nasilja u školama.</p>
<p>Prof. dr. Vlasta Vizek-Vidović s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta istaknula je da na razvoj nasilja najviše utječu okolina, obitelj i mediji. Stoga je, ocjenjuje ona, potrebno stvoriti klimu u kojoj teške situacije neće biti razlog za nasilje, nego izazov.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sindikat optužuje direktora za maltretiranje radnika, a Uprava državu zbog duga</p>
<p>Radnici se bune protiv primjene djelomičnog otpuštanja i traže isplatu zaostataka plaća / Direktor »Lagune« optužuje ih, pak, da vode hotel u stečaj</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - U povodu štrajka 52 radnika hotela »Laguna« koji traje od 6. lipnja i provedbe odluke o isključenju 23 štrajkaša donesene u petak, Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma organizirao je u ponedjeljak konferenciju za novinare. Na taj skup Uprava hotela odgovorila je - svojom konferencijom.</p>
<p>Uz to što se bune protiv primjene djelomičnog otpuštanja, radnici zahtijevaju isplatu zaostataka plaća. Direktora »Lagune« Ivana Sertića optužili su za fizičko, psihičko i seksualno maltretiranje i najavili da će tražiti smjenu Uprave i poticanje stečajnog postupka.</p>
<p>Sindikalna povjerenica SSUTH Jadranka Klekar istaknula je da je radnicima u štrajku »zabranjena međusobna komunikacija i jutarnja kava, a pušenje je dopušteno samo u vrijeme stanke za ručak što je protivno Zakonu«. Radnici koji nisu štrajkali, tvrdi, »dobili su dodatak od 500 kuna na plaću, a i određene iznose na ruke«.</p>
<p> Povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Damir Gašparović ocijenio je da za lošu situaciju u nekoć trećem hotelu u Zagrebu po kvaliteti usluge nisu krivi radnici, niti dugovanje Ministarstva branitelja, već sam Sertić. Istaknuo je da će, ako se ne ispune zahtjevi radnika, Uprava biti sretna bude li mogla prodati hotel Sindikatu za jednu kunu.</p>
<p>S druge strane, predsjednik Uprave »Lagune« Ivan Sertić tvrdi da je posrijedi dovođenje poduzeća u beznadnu situaciju i stečaj »pod krinkom zaštite radničkih prava«.</p>
<p> Plaće su u cijelosti isplaćivane do siječnja ove godine kad su zbog financijskih problema umanjene. Pritom, kaže, ne treba zaboraviti da je 560 prognanika u hotelu od 1991., zbog čega su se potraživanja prema Vladi popela na 27 milijuna kuna.</p>
<p>Sertić je naglasio je da će svim radnicima biti isplaćeni zaostaci kad hotel dobije novac. Na optužbe o seksualnom zlostavljanju, tvrdi da je riječ o notornim lažima, a protiv onih koji su ih inscenirali, namjerava podnijeti tužbu.</p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora dr. Petar Vidaković rekao je kako nitko nema pravo radnicima uskraćivati njihova prava, ali smatra da do takve situacije ne bi ni došlo da je država namirila dugove.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sindikalisti nezadovoljni medijima, ali i - sobom</p>
<p>Na ideju da novinari polažu zakletvu o istini, Vitomir Begović (SSSH) smatra da i sindikati, zbog egoizma i liderskih ambicija, trebaju potpisati kodeks o ponašanju</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Sindikati nisu zadovoljni odnosom medija, drže da dobivaju premalo prostora koji se nekritički otvara radikalnim liderima malih sindikata. To je, uz prilično kritike na račun novinara, a napose urednika, rečeno na okruglom stolu »Sindikati i mediji«, koji su u ponedjeljak organizirali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Zaklada Friedrich Ebert i Američki centar za međunarodnu radničku solidarnost. </p>
<p>»Prostor u medijima redovito dobivaju radnički šetači i spasitelji koji uporno varaju radnike, a malo tko postavlja pitanje je li se šetnjom kroz Zagreb riješio ijedan problem radnika«, rekao je čelnik SSSH Davor Jurić. Smatra da mediji, dok su na cijeni crne teme, ne umiju prepoznati autentične sindikalne ideje, ali samokritički dodaje da i sukobi među sindikatima stvaraju odbojnost u javnosti. </p>
<p>Mediji su usmjereni na središta političke i novčarske moći pa se do mikrofona lakše probijaju minorne grupe političkih radikala, nego masa socijalno ugroženih radnika, ustvrdio je prof. dr.Tomislav Jantol s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Sindikati nisu zanimljivi medijima jer je ponekad važnije kako nego što prezentirati u javnosti, rekao je Jantol. Savjetovao je sindikalistima da, ako mogu utjecati na davanje ili odricanje izborne potpore radnika, i s tim trebaju »trgovati«.</p>
<p>Na samokritiku čelnika NHS-a Krešimira Severa kako i sindikalisti, kao i političari, vole vidjeti svoju sliku u medijima, žučno je reagirao potpredsjednik Matice sindikata Vilim Ribić koji ga je nazvao »sindikalnim mazohistom jer sindikaliste prikazuje kao maloumnu djecu koja se vole slikati«. Ribić je odnos medija prema sindikatima ocijenio katastrofalnim.</p>
<p> Slika o neodgovornim i radikalnim liderima koji samo čuvaju fotelje prije izbora 3. siječnja lansirana je iz središta vlasti, a sada se to čini suptilnije. Neki urednici slijepo su pokorni vlasniku, a drugi kroz novine naturaju svoj osobni stav da su sindikati štetni, drži Ribić. Sindikate se napada tako da se malim radikalnim sindikatima daje u usta ono što urednik želi, ističe Ribić. Tako se, kaže, u medijima najmanje čuje o najvećoj središnjici SSSH, a najviše o liderima malih sindikata, poput URSH-a ili Preporoda.</p>
<p>Na Ribićevu ideju da novinari polažu zakletvu da će govoriti istinu, Vitomir Begović (SSSH) odgovorio je da bi i sindikati zbog egoizma i liderskih ambicija trebali potpisati kodeks o ponašanju. Po njemu, nekadašnja zatvorenost i cenzura u medijima sada su otvorile prostor anarhiji i borbi na tržištu, u što su se lažnim demagoškim nastupima uključili i neki sindikalni čelnici s liderskim ambicijama.</p>
<p>Dragutin Lučić, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva, naglasio je da sindikati i mediji moraju biti saveznici kako bi javnost osloboditi od torture politike i političkih tema. O irskim iskustvima govorio je Tim Ryan, novinar iz Dublina, a na okruglom stolu dotaknute su i teme obrazovanja te radnog statusa novinara.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Fumić: U školama se ne uči o antifašističkoj borbi</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - Proslavom 60. obljetnice ustanka naroda Hrvatske i Dana antifašističke borbe ne želimo nikoga osuđivati ili napadati, istaknuo je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SAB) Ivan Fumić najavljujući svečanu akademiju koja će se - pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića - održati u četvrtak u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«.</p>
<p>»U proteklih 11 godina u školama se nije učila povijest antifašističke borbe nego potpuno pogrešne stvari«, rekao je Fumić.</p>
<p>»Pojedinci govore da je u Bleiburgu ubijeno 500.000 Hrvata pa ispada da su neki ubijani i po nekoliko puta. U Hrvatskoj su ustaške skupine likvidirane tek 1948.«, kazao je Fumić. </p>
<p>Iznoseći vlastito viđenje Domovinskog rata, predsjednik SAB-a je podsjetio kako su u njemu sudjelovali potomci partizana, ustaša i domobrana.</p>
<p>»Kao i NOB-a, cilj Domovinskog rata bilo je stvaranje samostalne Hrvatske, no na drukčiji način. U Domovinskom ratu provedeno je etničko čišćenje sa svih strana«, kazao je predsjednik SAB-a. Domovinski se rat pokušao povezati s NDH-om, »što se vidi iz oznaka na uniformama, vojničkih pozdrava i različitih manifestacija, što i danas pokušavaju protežirati razni stožeri«, dodao je.</p>
<p>S druge strane, ustvrdio je kako se država od '45. do '91. razvila više nego u 13 stoljeća te da bez antifašističke borbe danas ne bi bilo ni suvremene Hrvatske.</p>
<p>»U 45 godina postali smo jedna od četiri najneovisnije sile svijeta, imali smo digitron u boji kao preteču računala, tvornicu 'RIZ' i sagradili tisuće novih cesta«, zaključio je Fumić.</p>
<p>Govoreći o 60. obljetnici ustanka Fumić je kazao kako SAB želi na dostojanstven način obilježiti značajan događaja iz povijesti hrvatskog naroda. Prema njegovim riječima, okupljenima će se na svečanoj akademiji obratiti i predsjednik Mesić. Dan kasnije, 22. lipnja, predstavnici SAB-a zajedno s državnim delegacijama položit će vijence na spomenike žrtvama fašističkog terora. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Bolje liječenje oboljelih od karcinoma</p>
<p>ZAGREB, 18. lipnja</p>
<p> - U Hrvatskoj se svake godine od neke zloćudne bolesti razboli novih 20.000 bolesnika, a oko 60 posto svih karcinoma liječi se radioterapijom ili zračenjem. Budući da je to invazivna metoda, koja uz bolesno, može oštetiti i zdravo, okolno tkivo, otvorenje Odsjeka za teleterapiju, kao i Centra za brahiterapiju u Kliničkoj bolnici »Sestre milosrdnice«, veliko je olakšanje za pacijente, ali i napredak za hrvatsku medicinu. </p>
<p>Centar je, u sklopu Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu, u ponedjeljak otvorila ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina, u prisustvu ravnatelja bolnice prof. dr. Zvonka Kusića, gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, predsjednika HAZU-a Ive Padovana i brojnih liječnika.</p>
<p>Uređenje Odsjeka i Centra koštalo je 15 milijuna kuna, a u troškovima su sudjelovali bolnica, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Međunarodna agencija za atomsku energiju. Novouređeni Centar za brahiterapiju ima jedini uređaj koji koristi izvor visokih brzina doze (HDR Gamamed 12i) s rendgen uređajem za brahiterapijsko planiranje, a Odsjek za teleterapiju novi najsuvremeniji kobaltni uređaj.</p>
<p>Brahiterapija je metoda zračenja kod koje izvor zračenja nije izvan bolesnika, nego se stavlja u tumor ili u neposrednu blizinu tumora. Izvor zračenja je pokretan, veličine manje od milimetar, a nalazi se na pokretnoj vodilici pohranjenoj u sefu obloženom olovom. Bolesnik je pod videonadzorom i u posebnoj prostoriji pa osoblje nije izloženo zračenju. Ovakav oblik radioterapije koristi se samostalno ili u kombinaciji s drugim terapijama, a najčešće se primjenjuje u liječenju karcinoma grlića i tijela maternice, karcinoma glave i vrata, prostate, jednjaka, bronha, mekotkivnih sarkoma i nemalignih oboljenja.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010619].
|
